diff --git "a/guh_Latn/mala_000002_keep.jsonl" "b/guh_Latn/mala_000002_keep.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/guh_Latn/mala_000002_keep.jsonl" @@ -0,0 +1,292 @@ +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 7\\nPacuenia Juan tane athëbëtatsia pacuenia itsamatacabi itapaitanerubijitsiatsi Israel nacuapijivi Dioso pijajivixae yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji cuatro ponëbeje ángelevi. Bajarapaángelevi nacua matatoyorotsia nubena. Caenë canacujitsia ángelevi caranatanubena jovibo. Irajava jovibo peponaeyaniva, caranatanubena. Manuamene atavecua caranatanubena. Caenae ata naejava penajëabiyaniva jovibota, caranatanubena ángelevi. 2 Tanijinua icatsia itsaángelnë penajetarucaenë orientejavavetsina. Bajarapaángelnë caponapona piasaënë Dioso pijasello. Bajarapasellota Dioso pijajivi pitapaitanerubaponaenexa. Bajarapaángelnë vavajai ayaijumeta cuatro paángelnëbejejavabelia. Pamonae cuatro ponëbeje, ángelevi, Dioso tocopatatsi pebijianaenexa ira, manuamene ata. Nexata orientejavavetsina paángelnë najetaruca, cuatro paángelnëbejejavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n3 —Dioso pijajivi yajava peitsacueneyaniva, pëtsa abaxë pabijianame ira, naejavanë ata, manuamene ata. Matapania baja Dioso pijajivi Dioso pijasellota vaxaitsi itapaitanerubianatsi, bajara jane pabijianaename, jai ángelnë orientejavavetsina penajetarucaenë.\\n4 Bajaraxuacujinae jumetaniji jivi ayaibitsaëtoxaneto Dioso pijasellota pitapaitanerubijavatsi. Ciento cuarenta y cuatro mil pina pajivibeje itapaitanerubatsi Dioso pijasellota. Pamonae itapaitanerubatsi Dioso pijasellota, daxita bajarapamonae Israelpijinëmi pexi doce ponëmibeje pemomoxiyajuvënëvi. 5 Nexata Dioso pijasellota itapaitanerubatsi doce mil pajivibeje, Judápijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Rubénpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Gadpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. 6 Doce mil pijinia pajivibeje, Aserpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Neftalípijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Manaséspijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. 7 Doce mil pijinia pajivibeje, Simeónpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Levípijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Isacarpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. 8 Doce mil pijinia pajivibeje, Zabulónpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Josépijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Doce mil pijinia pajivibeje, Benjamínpijinëmi pemomoxiyajuvënëvi. Nexata bajarapacuenia caejavata Dioso pijasellota itapaitanerubatsi ciento cuarenta y cuatro mil pajivibeje, Israelpijinëmi pexi doce ponëmibeje pemomoxiyajuvënëvi.\\nPacuenia Juan athëbëtatsia tane jivi ayaibitsaëtoxanetonë, penioponaejavanë penaxatabivi, yabara pelivaisi\\n9 Icatsia taniji jivi ayaibitsaëtoxanetonë. Bajarapamonae daxitanacuanëpijiviyajuvënëvi, daxitaviriajumeviyajuvënëvi. Bajarapamonae nubena Dioso peecaetrono pitabarata, Corderonë ata pitabarata. Jivi cajena ayaibitsaëtoxanetonë bitso. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi penamataëjëtsicapanepaenexa bajarapajivibitsaëtoxanetonë. Daxita bajarapamonae ëpenioponaejavanë penaxatabivi. Cobenanubena benaxarebobaxutonë. 10 Daxita bajarapajivibitsaëtoxanetonë vavajai tsanubenae ayaijumeta. Jumaitsi tsanubenae mapacueniaje:\\nVajaDioso, ponë Corderonë yajavaeca tronota, bajaraponë nacacapanepa pibisiacuene vajaexanaeneconimivecua. Bajarapacuenia nacacapanepa Corderonë pejamatabëcueneta,\\njai tsanubenae bajarapajivibitsaëtoxanetonë.\\n11 Trono matatoyorotsia nubena cuatro ponëbeje piaitothiavi. Nexata piaitothiavi pepënëvelia matatoyorotsia nubena ancianovi. Bajaraxuacujinae jane baja ancianovi matatoyorotsia nubenatsi ángelevi. Daxita ángelevi ira taenubenaeya bobena irata Dioso peecaetrono pitabarata. Bobenaeya pexaniajamatabëcuene rajutanubena Diosojavabelia. 12 Bajarapaángelevi ira taenubenaeya jumai tsanubenae mapacueniaje:\\n¡Bajara itsi tsane! PatajaDiosomë, pexaniajamatabëcuene pacarajutabiabianatsi daxitamatacabijavabelianexa. Nenivenivenaecotia nexainaejava, daxitacuene neyapëtaenëcuene ata, pacavajunupaebaponaenatsi daxitajivijavabelia. Daxitajivi casivajamatabëcuenebarëya tsabiabi tsane itsa yavenonabiabianame bajarapamonae. Daxitajivi cayaiyataeyabiabiana. Bitso cajena niasaënë daxitamatacabijavabelianexa. Cajamatabëcuenecaëjëpa nexanaenexa daxitacuene ata daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane,\\njai tsanubenae irataeya daxita bajarapaángelevi Diosojavabelia.\\n13 Nexata itsanë ancianonë nejumaitsi:\\n—¿Detsa mapamonae penioponaejava penaxatabivije? ¿Detsa verena pata bajarapamonae? nejai ancianonë.\\n14 Xanë nexata jumaitsinë:\\n—Xamë raeta jane yapëtaneme, janë ancianonëjavabelia.\\nNexata ancianonë nejumaitsi:\\n—Mara pamonaeje nacua pecopiarucaevajënaeya, piayaijunavixaneto pecanicabanubenaevimije. Corderonë pesivatëpaexaetsi, bajarapamonae pibisiacuene pexanaeneconimi vecuaajibiaexanatsi baja. Bajaraxuata penioponaejavanë naxataba. 15 Bajaraxuata baja bajarapamonae nubena Dioso peecaetrono pitabarata. Copatsinejeva Dioso petonacuenebijava, tonacuenebavanapa Dioso pijatemplobota. Dioso, ponë eca tronota, bajaraponë evetsianatsi peyajavajinavanapaexae. 16 Bajarapamonae baja apo namatavenonae tsane pexaejava. Apo namatavenonae tsane mera ata. Icotia ata apo tsajavi tsanetsi. Icotia piatajujava ata apo jamatabëitonotsi tsanetsi. 17 Bajara itsane tsipaji Corderonë, ponë nuca trono pitabarata, evetsianatsi bajarapamonae. Evetsianatsi xaniavaetsia. Pacuenia pijaoveja pevetsinë xaniavaetsia baeveta pijaoveja, bajarapacuenia evetsianatsi. Bajaraponë matacaponabiabianatsi itsabelia rubena iravetsina pepitsaparubenaemeranë, jivi piaitavayaexanaemeranëjavabelia. Daxita bajarapamonae Dioso pijanacuatatsia jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane. Tsipaji ajibi tsane peyabaranuejavanexa, nejai ancianonë mapacueniaje.","num_words":491,"character_repetition_ratio":0.125,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 13\\nPacuenia icatsia Pablo itaveta Corinto tomarapijivi Diosojavabelia penaneconitsiyaniva yabara pelivaisi\\n1 Aeconoxae baja icatsia ponaejitsianë paxamëjavabelia acueyabi namutonexa. Pibisiacuene pexanaejivi yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi pibisiacuene exana, xanepana pevajunupaebinexatsi anijajivibeje, acueyabi pajivibeje ata, petaevitsi. Nexata xuacujinae xanepana jane baja penaneconitsiaexanaenexatsi,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Nexata paxamëjavabelia itsa patsianajë, bajarapacuenia xanë pacananeconitsiaexanaenatsi. 2 Imata panamutomi pacaitavetatsi daxita paxamë pibisiacuene paneexanavanapaejava panecopatsinexa, Diosojavabelia panenaneconitsiyaniva. Bajarapacuenia itavetajë itsamonae ata pibisiacuene pexanavanapaeyaniva. Aeconoxae tajë pacavecuaponaponae atatsi, pacatoyaquinatsi icatsia patacaitavetsinexa pibisiacuene paneexanaeyaniva. Icatsia paxamëjavabelia itsa patsianajë, pacananeconitsiaexanaenatsi padaxitamë. Caejivi ata apo bejiobiataenë tsane pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 3 Itsa pacananeconitsiaexanaenatsi, ajumesaënë tsane patacananeconitsiaexanaenexa. Nexata bajarajota xaniavaetsia paneyapëtaename tayajavacuaicuaijaitsabiabijava Cristo. Cristo baja cajena piajamatabëcuenesaëjava, pacatsitanajamatabëcueneitajëta itsa pacayavenonaponapona paxamëjavata. 4 Xaniajai rabaja. Pacuenia vaxaitsi mapanacuapijivitsi ajamatabëcuenesaëjibitsi, bajara pijinia itsi Cristo ata mapanacuata itsa naexana pacuenia vaxaitsi banaexanatsi. Nexata Cristo cruzata itsa beyaxuabatsi, Dioso pesaëta icatsia asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Paxanë pajamatabëcuenesaëjibi atanë, itsiata aeconoxae Dioso pesaëta Cristo payajavajinavanapajë patacajamatabëcueneyavenonaenexa.\\n5 Jica jane. Panajamatabëcuenelivaisiëjëre itsa xaniajai pepacuene Cristo papijajivimë. Itsa pepacuene Cristo papijajivimë, nexata payapëtaename Cristo papecayajavaponaponaejava. Itsa Cristo apo papijajivimë, nexata Cristo apo pacayajavaponaponae. 6 Paxanë pajamatabëjumaitsinë paxamë yabara mapacueniaje: “Corinto tomarapijivi vaxaitsi itsa nacacuenecanaëjëtsiana, xaniavaetsia yapëtaena pepacuene Cristo pijajivicuenetsi,” pajamatabëjanë. 7 Pacatovajëtaponatsi Diosojavabelia pibisiacuene paneexanaponaeyaniva. Bajarapacuenia itsa pacatovajëtaponatsi Diosojavabelia, itsajamatabëcuene apo pacasivanajamatabëxainaetsi. Nexata apo pajamatabëjumaitsinë paxamë yabara: “Itsa bajarapamonae xaniavaetsia jinavanapaena, nexata pijinia daxitajivi nacayapëtaena pepacuene apóstolevicuenetsi,” apo pajamatabëjanë paxamë yabara. Bajarapacuenia Diosojavabelia pacatovajëtatsi tsipaji pacatojitsipatsi ëpexaniacuene paneexanavanapaejava. Xaniavaetsia itsa pajinavanapaename, nexata itsa papatsianajë paxamëjavabelia, ajibi tsane patacayabarananeconitsiaexanaejava. Pacuenia Cristo panetocopata patananeconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi, bajarapacuenia apo pacaexanaetsi tsane. 8 Tsipaji acuenebi patananeconitsiaexanaejava pajivi baja jumecovënëta pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi. Pananeconitsiaexanaenajë ëpijaneconi pexainaevi. 9 Aneconijibia itsa pajinavanapaename, acuenebi patacananeconitsiaexanaenexa. Itsiata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. Tsipaji apo paxainaemë paneconi yabara pacananeconitsiaexanaejitsiatsi. Pacatovajëtaponatsinua Diosojavabelia panevajënaeyabelia panejamatabëcuenevitsabaponaenexa Dioso panejumecovënëtsijava. 10 Pacatoyaquinaliatsi mapabaxutoje taponaevajënaeya paxamëjavabelia tavajënaelia panenajamatabëcuenexanebinexa pibisiacuene paneexanaejavavecua. Nexata itsa patajopaeliajë paxamëjavabelia, apo pacabijatae tsanetsi. Apo pacananeconitsiaexanaetsinua tsane. Dioso nitoroba patacaevetsinënexa. Nexata itsa patsialiajë paxamëjavabelia, apo jitsipaenë tsane patacananeconitsiaexanaenexa. Biji rajane jitsipajë patacajamatabëcuene saëyaexanaejava panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaënexa Dioso panejumecovënëtsijava.\\n11 Tajamonae, pajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae. Panevajënaeyabelia panajamatabëcuene vitsabiaexanaponare Dioso panejumecovënëtsijava. Panamuxunaevere palivaisi pacatoyaquinaliatsi. Najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapare jamatabëcuenexanepanaeya. Dioso vajanacaasivanë. Bajaraponë jamatabëcuenexanepanaeya nacajinavanapaeyaexana. Nexata Diosojavabelia pacatovajëtabiabatsi Dioso papecayajavaponaponaenexa. 12 Paxamë ata Dioso panejumecovënëtsixae, xaniavaetsia nasivaya namataenetsia panabajacobabiabare. 13 Daxita pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, majota pejinavanapaevije, pacabajacobalia.\\n14 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa. Pacatovajëtabiabatsinua itsamonae ata asivaya panetaenexa pacuenia paxamë ata Dioso pacaasiva. Pacatovajëtabiabatsinua Espíritu Santo ata papecayajavaponaponaenexa.","num_words":374,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.105,"stopwords_ratio":0.222,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 7\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi apo bejumecovënëtsi pecapanepaenexatsi yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, payapëtaneme rabaja Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata baja pijinia payapëtaneme pacuenia jivi bajarapalivaisi bejumecovënëtavanapa itsa abaxë asaë tsavanapae mapanacuataje. Itsiata baitsi jane itsa baja tëpa, acuenebi baja pematatsënëa bajarapalivaisi pejumecovënëtavanapaenexa. 2 Pova baja pamona pexainaeva, acuenebi pevecuanaviatsinexa pamona, penacojiobinexa icatsia itsanëjavabelia. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itaveta bajarapacuene. Itsiata baitsi jane pova baja pamona vecuatëpatsi, nexata matapania tocopatatsi penacojiobinexa icatsia itsanëjavabelia itsa jitsipa penacojiobijava. 3 Pova pamona pexainaeva, itsa nacojiobijitsipa itsanëjavabelia, pamona abaxë itsa asaë tsaponaponae, nexata bajarapova ayaineconi natsiexanaejitsipa Diosojavabelia. Tsipaji pamonavecua itsanëjavabelia naperabëquenetsiatae ponaponaejitsipa. Itsiata baitsi jane baja pova baja pamona vecuatëpatsi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi apo itavetsitsi penacojiobijava itsanëjavabelia. Nexata pova baja pamona vecuatëpatsi, nacojiobi ata icatsia itsanëjavabelia, ayaineconi apo natsiexanae tsipae Diosojavabelia.\\n4 Tajamonae, bajara pijinia paitsimë paxamë ata. Pacuenia petiriva pamona pitorobabiabicueniatsi, jumecovënëtabiaba, bajara pijinia pacuenia pajumecovënëtabiabame picani Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi papecaitorobicuenia. Jesucristo bepaneyajavatëpaexae, nexata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi bepanevecuatëpae. Nexata baja icatsia apo pajumecovënëtavanapaemë bajarapalivaisi papecaitorobicuenia. Maparucaeje Cristo baja papijajivimë, ponë icatsia Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Cristo icatsia Dioso bepapecayajavaasaëyaexanae pacuenia Dioso pacatojitsipa paneexanavanapaenexa. 5 Pamatacabi abaxë Cristo pelivaisi apo jumecovënëtsitsi, pibisiacuene exanavanapatsi vajacuata vajanatojitsipaecuenia. Nexata bajarapamatacabi itsa nacaitaveta Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pibisiacuene vajaexanaeyaniva, caranata saya bevajanacaitorobi pibisiacuene vajaexanaenexa. Nexata bitso pibisiacuene exanavanapatsi. Bajaraxua yabara picani Diosovecua naxuabiajinavanapatsi. 6 Itsiata baja maparucaeje palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi vajajumecovënëtsijavami, Dioso baja nacacopabiaexana Cristo bevajanacayajavatëpaexae. Nexata papexaniacuene aeconoxae exanavanapatsi, apo exanavanapaetsi saya vajanacaitorobixae bajayata peyaquinaelivaisimi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Jume baja cajena. Espíritu Santo raja pejanajamatabëcueneta vajanacaitorobixae, exanavanapatsi bajarapapexaniacuene.\\nDioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, pacuenia ata Pablo pibisiacuene pexanaenexa najamatabëxaina, penavajunupaebijava, yabara pelivaisi\\n7 Itsajivi meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi tsane: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsacuenejavayonexa ata apo xanepanae,” jamatabëjai meta tsane. ¡Jume raja! Itsa ajibi tsipae bajarapalivaisi, nexata apo nacueneyapëtaenë tsipae pibisiacuene taexanaejava. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita, itsalivaisianë yajava, jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa cobecaëbame itsajivi pexainaejava,” jai. Nexata itsa apo yapëtaenë tsipae bajarapalivaisi, xanë apo nacueneyapëtaenë tsipae pibisiacuene taexanaejava, itsajivi pexainaejava cobecaëbi atanë. 8 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsa nitaveta itsamonae pexainaejava tacobecaëbiyaniva, nexata caranata bitso betanitorobi tacobecaëbinexa itsamonae pexainaejava. Pamatacabi abaxë apo yapëtaenë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, apo jitsipaenë picani taexanaenexa bajarapacuene. 9 Bajayata abaxë itsa apo yapëtaenë bajarapalivaisi, jamatejemanë saya. Itsiata pamatacabi xaniavaetsia yapëtaniji xua yabara Dioso nitaveta, nexata jitsipajë bitso pibisiacuene taexanaenexa. Bitso najamatabëxainajë. Bajarapalivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji pibisiacuene taexanaexae, Diosovecua naxuabiaya tatëpaejavanexa picani. 10 Bajarapalivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta jivi picani jamatabëcuenebarëyaya xaniavaetsia pejinavanapaenexa. Itsiata xanë bajarapalivaisi pejamatabëcueneta apo jamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji pibisiacuene taexanaexae, bajarapalivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji Diosovecua tanaxuabijavanexa picani. Nexata bitso najamatabëxainajë. 11 Papibisiajamatabëcuene xainajë tajamatabëëthëtota, pibisiacuene neexanaeyaexanabiaba. Nexata pacuenia jumaitsi bajarapalivaisi, naneconitajë picani Diosovecua tanaxuabinexa.\\n12 Palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, pexanialivaisi cajena. 13 Nexata bajarapapexanialivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji Diosovecua tanaxuabijavanexa picani. Tsipaji xanë tajamatabëëthëtota papibisiajamatabëcuene xainajë pejamatabëcueneta, exanabiabajë pibisiacuene. Bajaraxuata Diosovecua naxuabijitsianë picani. Bajarapacuenia daxitajivi bajarapalivaisi pejamatabëcueneta, nacueneyapëtaena pibisiacuene pexanaejava. Taexanaexae xua bajarapalivaisita itaveta, naneconitajë Diosojavabelia. Bajarapalivaisi itsa yapëtaniji, nexata tajamatabëëthëtota papibisiajamatabëcuene xainajë, nitorobapona bitsoyo pibisiacuene taexanaponaenexa.\\n14 Palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa, yapëtanetsi bajarapalivaisi Dioso penajumecopatsijava. Bajarapalivaisi jivi pejumecovënëtsinexa, bexaina pejanajamatabëcuene. Itsiata baitsi jane xanë bajara apo jamatabëcueneitsinë. Tajacuata saya ëtanatojitsipaecuenia exanaponaponajë. Caranata saya najamatabëxainabiabajë ëpibisiacuene taexanabiabinexa, papibisiajamatabëcuene tajamatabëëthëtota xainajë taneitorobabiabicuenia. 15 Xua pexaniacuene, jamatabëexanabiabajë picani. Itsiata bajaraxua apo exanabiabinë. Biji papibisiacuene apo jitsipaenë picani taexanabiabinexa, bajaraxua caranata exanabiabajë. “¿De tsaeta xuajitsia bajarapacuenia exanabiabajë?” jamatabëjanë belia. 16 Itsa exanabiabajë papibisiacuene picani apo jitsipaenë taexanabiabinexa, nexata sivajamatabëbëjanë tsabiabi. Bajaraxuata yapëtaniji jane baja Dioso penajumecopatsilivaisi pexanialivaisicuene. Tsipaji Dioso penajumecopatsilivaisi itaveta pibisiacuene pexanaejava. 17 Bajarapapibisiacuene exanae atanë, itsiata apo betanatsitaexanae itajara. Papibisiajamatabëcuene abaxë xainajë tajamatabëëthëtota, nexanaeyaexanapona bajarapapibisiacuene. 18 Tajamatabëcuene cajena bitso abeje. Yapëtaniji itsacuenejavayonexa ata apo netoxanepanae daxita tajamatabëcuene. Natojitsipajë picani pexaniacuene taexanabiabinexa. Itsiata apo nejamatabëcuenecaëjëpabiabi pexaniacuene taexanabiabinexa. 19 Papexaniacuene jitsipajë taexanabiabinexa picani, itsiata apo exanabiabinë. Caranata saya exanabiabajë pibisiacuene, xua picani apo jitsipaenë taexanaenexa. 20 Nexata itsa exanabiabajë xua picani apo jitsipaenë taexanabiabinexa, nexata bajaraxua apo betanatsitaexanae itajara. Tsipaji papibisiajamatabëcuene abaxë xainajë tajamatabëëthëtota, nexanaeyaexanapona bajarapapibisiacuene.\\n21 Nexata jane baja yapëtaniji pacuenia jamatabëcueneitsinë tsabiabi. Paepatota picani jitsipajë pexaniacuene taexanabiabinexa, itsiata apo exanabiabinë. Tsipaji papibisiajamatabëcuene xainajë, abaxë yajavaponaponajë. 22 Tajamatabëcueneta jamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Jitsipajë tajumecovënëtsinexa Dioso pejumelivaisi,” jamatabëjanë tsabiabi picani. 23 Itsiata baitsi jane belia najamatabëcueneyapëtaniji. Papibisiacuene exanabiabajë, bajarapapibisiacuene picani tajamatabëcueneta apo jitsipaenë taexanaenexa. Tajamatabëcueneta picani jitsipajë pexaniacuene taexanaenexa, Dioso tanetojitsipaecuenia. Caranata exanabiabajë ëpibisiacuene. Tajaperujujamatabëcuene saya bepijajivitonënëcuenia toponaponajë.\\n24 ¡Xanë bitso bejiobinë! Bajarapapibisiajamatabëcuene yabara Dioso picani nenaneconitsiaexanaejitsia tanaxuabinexa Diosovecua daxitamatacabijavabelianexa. “¿Jipatsa meta nevecuaajibiaexanaena bajarapapibisiajamatabëcuene?” jamatabëjanë belia. 25 Nexata Diosojavabelia jumaitsinë: “Pexaniacuene rabaja netoexaname,” janë. Tsipaji vajatuxanenë Jesucristo jamatabëcuenecaëjëpatsi taneyavenonaenexa. Bajaraxuata ëpibisiacuene jamatabëexanae atanë, jitsipajë daxita tajamatabëcuenevetsina tajumecovënëtsinexa pacuenia Dioso itoroba.","num_words":711,"character_repetition_ratio":0.134,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.215,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 9\\n1 Bajaraxuacujinae icatsia cincoángelnë oba pijatrompeta. Nexata taniji athëbëvereca ángelnë perunaejavareca irabereca. Nexata bajarapaángelnë Dioso rajutatsi llave, iravetsina pepitsapaemëthëxaneto pijallave. 2 Nexata jane baja bajarapallaveta ángelnë mëthëxaneto vëpacasarana. Angelnë jane baja vëpata mëthëxaneto. Nexata bajarapamëthëxanetojavatsina pitsapaina ëtsëxëxaneto. Pitsitsëxëxaneto bapitsapa pinijipabixaneto itsa tajuita, bajarapitsitsëxëxaneto pitsapaina bajarapamëthëxanetojavatsina. Nexata bajarapatsëxëta matacabipijijuametomi itaxutoaitaquiriayaexana. Itaboxo ata aitaquiriayaexana. 3 Bajarapatsëxëjavaverena pitsapa bosese. Bajarapabosese daxitanacuanëjava punanajetarubena. Bajarapabosese caëjëpaeyaexanatsi jivi pecacuatsinexa pebosotota. Pacuenia aqueto cacuata pebosotota, bajarapacuenia jivi pecacuataponaenexa. 4 Bajarapabosese apo itorobitsi pebijianaenexa itsacuenejava ata xua pejuvijava. Nexata bajarapabosese apo bijianaponae pona. Apo bijianaponae naejavanë ata. Tsipaji itorobatsi pecacuatsinexa saya ëjivi. Nexata pamonae Dioso pijasellota apo itapaitanerutsitsi, bajarapamonae pecacuatsinexa. 5 Itsiata baitsi jane apo tocopatsitsi caecuenia pebeyaxuabaponaenexa. Tocopatatsi saya jivi itsa cacuata, penavixaetaeyaexanaenexa cinco pajuametobeje. Nexata bajarapabosese jivi itsa cacuatsianatsi, bitso jivi navixaetaena. Pavixaevajëto aqueto itsa cacuata, baatane, bajarapavixaevajëto jivi navixaetaena. 6 Nexata pamonae cacuatsianatsi bajarapabosese, jitsipaena picani petëpaenexa bajayajebi penavixaetaeyaniva. Itsiata baitsi jane bajarapamonae Dioso abaxë apo tocopatsi tsane petëpaenexa. Penabeyaxuabinexa ata, Dioso apo tocopatsi tsane.\\n7 Bajarapabosese ajumabocotaja. Pacuenia vajabitsaë itsa nabejitsia, pijacaballo bajumaxataba hierropananë pijavajabitsaë petojorojoronaeyanivatsi, bajara itsanubenae bajarapabosese. Beorota pexanaecoronanë namataxatabanubena. Pacuenia pebi itabaraitsi, bajaraitabaraitsi. 8 Pematana xaina. Pacuenia petiriva matanaitsi, bajara matanaitsi. Pevonotonë pijinia benevëthëvonotonë. 9 Bajarapamonae pejumabocotonë yajavanaexana baja cajena behierrojumabocotonë pejorojoronaeyanivatsi itsajivi ata. Pecorofe najumeta. Pacuenia vajabitsaë penabenexa itsa pona pijavajabitsaëjavabelia, caballo itsa roboboca carrozavënëmonë banajumeta, bajarapacuenia najumeta bosese pecorofe. 10 Bajarapabosese pebosotonëcopiata xaina peetonë jivi pecacuatsinexa. Pacuenia aqueto pebosotocopiata xaina peeto, bajnia benevëthëvonotara itsi. Tocopatatsi peetota pecacuatsinexa jivi, jivi penavixaetaenexa cinco pajuametobeje. 11 Bosese cajena xaina ángelnë pitorobinënexatsi, pinijimëthëxaneto pevetsinë. Bajarapaángelnë hebreojumeta pevënë Abadón. Griegojumeta pijinia Apolión, “Peverebiabinë,” pejaijume.\\n12 Bajarapapiayaicuene penamataxainaejava. Itsiata baitsi jane abaxë saica anijajavabeje.\\n13 Bajaraxuacujinae icatsia seisángelnë oba pijatrompeta. Paaltar nuca Dioso pitabarata, bajarapaaltarjavaverena penajumetsijava, ayaijume, jumetaniji. Bajarapaaltar orota pexanaealtar. Bajarapaaltar cuatro pamataetobeje xaina. Caeupi canacujitsia mataerucapona. Bajarapamataetonë tuatuajëta jumepitsapa. 14 Bajarapaaltarjavaverena jumaitsi seisángelnë trompeta pexainaenëjavabelia mapacueniaje:\\n—Isicare cuatro ponëbeje ángelevi, pamonae cëbejebatsi pinijimenejavata, Eufratesvënë menejavata, jai bajarapaaltarjavaverena.\\n15 Nexata jane baja pecëbejebiángelevimitsi isicatsi. Isicatsi bajarapaángelevi pebenexa jivi. Bajarapaángelevi jivi ayaibitsaëtonë beponaejitsia daxitanacuanëjava. Bajara saya cajena ëxuanexa, paángelevi Dioso jamatabëcueta pexainaenëjavabelia mapacueniaje:\\n—Isicare cuatro ponëbeje ángelevi, pamonae eneevetanubena Dioso pitorobinexatsi jivi pebeponaenexa paepatota tocaëjëtatsi. 16 Nexata icatsia jumetaniji bajarapaángelevi pijajivi, vajabitsaëvi, pitorobijava peponaenexa caballota. Doscientos millones ponëbeje vajabitsaëvi pona jivi pebeponaenexa daxitanacuanëjava.\\n17 Bemajitsinaebota taniji bajarapamonae caballota peponaejava. Vajabitsaëvi namëpabëxataba hierropananë pejorojoronaeyanivatsi pijavajabitsaë. Vajabitsaëvi penamëpabëxatabijavanë itabëta acueyabi paviriabejejavata. Itabëta mapaviriabejejavataje. Itabëta petsobiajavata. Itabëta perajenaejavata. Itabëta pevayanaejavata. Bajarapaviriabejejavata itabëta. Pacuenia nevëthëmatabocoto itsi, bajaramataboco itsi bajarapacaballuanë. Pecuibovojotonëjavavetsina pitsapa pitarunutsicotia, ëtsëxë yajava, azufre ata yajava. 18 Xuanë caballuanë pecuibovojotonëjavavetsina pitsapa, bajaraxuanë jivi ayaibitsaëtoxanetonë yatëpapona daxitanacuanëjava. Pabitsaëtovajëto tëpa, bajarapabitsaëtovajëto matatoxenetsia nacopata mapanacuataje. 19 Bajarapacaballuanë caëjëpatsi jivi pebeponaenexa pecuibovojotonëta, pebosotonëta ata. Bajarapacaballuanë pebosotonëupianë bejomomatabocotonë. Pacuenia jomo pematabocotota caëjëpatsi jivi pesininexa pebeyaxuabinexa, bajara itsi bajarapacaballuanë pebosotonëupianë.\\n20 Itsiata baitsi jane pamonae peyajuvënëtëpaevi, pamonae penacopabivi, bajarapamonae tsiteca pibisiacuene exanavanapa. Apo copatsi dovathivijavabelia penavajëcabiabijava. Apo copatsinua pecobeta jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata penavajëcabiabijava. Bajaraxuanë saya pexanaenëanë oronanitonëta, platananitonëta ata, broncejavanëta ata, ibotonëta ata, naejavanëta ata. Nexata bajaraxuanë apo caëjëpaetsi petaenexa. Apo caëjëpaetsi pejumetaenexa ata. Apo caëjëpaetsi peponaenexa ata. 21 Pamonae peyajuvënëtëpaevi, pamonae penacopabivi, bajarapamonae apo copatsi jivi pebejava. Apo copatsi penajorobijava ata. Apo copatsi pevitota pibisiacuene pexanaejava ata. Apo copatsi penacobetoxotsijava ata.","num_words":500,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.121,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 18\\n☰ SAN MATEO 18 ◀ ▶\\nPacuenia Jesús pijajivi jumaitsi: “¿Detsa ponë paxanëyajuvënënë panevecuaayaijamatabëcuenenë?” jai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi\\n(Mr 9.33-37; Lc 9.46-48)\\n1 Jesús baja itsa najumevereta Pedrojavabelia pecuaicuaijaijava impuesto yabara, daxita Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, ¿detsa ponë paxanëyajuvënënë bitso ayaijamatabëcuenenë tsane daxitavecua Dioso pijanacuatatsia? jai.\\n2 Nexata Jesús junata pejevaxinëyo. Pijajivi tuatuajëta nuteta pejevaxinëyo. 3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapapejevaxinëyoje beveliajamatabëcuenenëyo nataeya najamatabëcuenecopata Diosojavabelia Dioso pevetsinexatsi. Nexata paxamë itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane perujujamatabëcuenevecua beveliajamatabëcuenevi panenataenexa pacuenia mapapejevaxinëyo itsije, nexata apo pajonemë tsane Dioso pijanacuayabetsia. 4 Nexata ponë jitsipa Dioso pijanacuatatsia ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxitavecua, bajaraponë beveliajamatabëcuenenë natae, pacuenia mapapejevaxinëyo jamatabëcueneitsije. 5 Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsijamatabëcuenejiviyoje, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi muxujioba itsajivi ata pibisiacuene pexanaeyaexanaeyaniva yabara pelivaisi\\n(Mr 9.42-48; Lc 17.1-2)\\n6 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pajivi pibisiacuene exanaeyaexanaejitsipa mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsiyajuvënëjiviyo, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsipa. Nexata Dioso ayaicuenia bajarapajivi naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata pajivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa tanejumecovënëtsivijavabelia, abaxë pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapajivi bexuarecatsi bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana tanejumecovënëtsiviyajuvënëvi. 7 ¡Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaevi! Pibisiacuene vajanacaexanaeyaexanae jamatabëcuenenexa, navita mapanacuataje. Bajarapajamatabëcuene tsitecaponaena pevajënaeyabelia. Nexata pajivi pejamatabëcueneta itsamonae pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapajivi bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi.\\n8 ’Bajaraxuata panecobeta, panetaxuta ata, pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Panataxucaucure. Tajë panavecuaxuare. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya, taxumataxucaeya ata, apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijacobebeje, anijataxubeje ata yajava, panejonenexa apo pevereverecaeisotojavabelia. 9 Paneitaxutota panetaejava yabara ata pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijaitaxutobeje yajava panejonenexa infiernojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi livaisi tsipaeba oveja penaxuabinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n10 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsamonae mapanacuata bijiaya taeyabiaba mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsijivixi. Saya beveliajamatabëcuenevi taeyabiaba. Pëtsa bajarapacuenia paxamë ata bijiaya pataneme tanejumecovënëtsivi. Bijiaya pëtsa pataneme mapitsipejevaxinëyo ataje, tanejumecovënëtsijiviyo. Tsipaji bajarapamonae ángelevi yajavajinavanapa peyavenonabiabinexatsi. Bajarapaángelevi taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata jinavanapa. 11 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajopajë tacapanepaenexa daxita Diosovecua naxuabiaya pejinavanapaevimi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n12 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacanaëjëre mapacueneje. Pebi xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë puenetsipa noventa y nueve ponëbeje oveja. Bajaraxuacujinae jaitsipa petonaxuabinëtsi. 13 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë itsa caxitajarabijitsipa pijaoveja, petonaxuabinëmitsi, bitso barëyataejitsipa. Nexata noventa y nueve ponëbeje, apo petonaxuabivitsi, pesivajamatabëcuenebarëyajava, matatoxenetsia bitso sivajamatabëcuenebarëya tsipae petonaxuabinëmitsi. 14 Bajara pijinia pacuenia paneaxa ata, athëbëtatsia peecaenë, apo jitsipae pevecuanaxuabinexatsi caejivi ata mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivibelia.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsijivi bebarajamatabëcuenexanepana, itsacueniabi atatsi itsajivi, yabara pelivaisi\\n15 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsanë Dioso pejumecovënëtsinë pibisiacuene papecatoexanaejava, itsa pavënëlivaisitaename, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje. 16 Xaniavaetsia itsa apo pacabarëcuaicuaijai tsane, nexata Dioso pejumecovënëtsinë pajunatsianame caenë, anijanëbeje ata, paneyajavaponaenexa pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia pemuxujiobinexatsi. Nexata bajaraponëbeje pacajumetaena xaniavaetsia panebarëcuaicuaijaijava pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia. Bajarapacuenia itsa paexanaename, nexata pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi, paexanaename. 17 Ponë pibisiacuene pacatoexana, itsa apo namuxunaevetsi tsane paneyajavaponaenëbeje ata pemuxujiobijava, nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, payanijobianame papibisiacuene pacatoexana. Nexata ponë pibisiacuene pacatoexanaena, daxita Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobianatsi. Bajaraponë itsa apo namuxunaevetsi tsane, muxujiobi atatsi Dioso pejumecovënëtsivi, nexata bajaraponë pataename Dioso apo pejumecovënëtsinëcuenia. Panavecuaitavetsianame pepatsiyaniva panenacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xua jivi paitavetsianame pexanaeyaniva mapanacuataje, bajaraxua Dioso athëbënacuatatsia ata itaveta. Xua jivi patocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n19 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacatsipaebijitsiatsinua mapacueniaje. Mapanacuata paanijanëmëbeje itsa panajamatabëcuenejëpamebeje xua pavajëtsijitsiamëbeje Diosojavabelia, nexata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacajumecovënëtsianabeje xua pavajëtamebeje. 20 Tsipaji itsajota anijajivibeje, acueyabi ata, nacaetuata, tanejumecovënëtsivi, bajarajota xanë bajarapamonae yajavaecaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n21 Nexata Pedro imoxoyolia Jesús. Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, panetsipaebame rabaja. Panejumaitsimë mapacueniaje: “Itsajivi Dioso pejumecovënëtsijivi pibisiacuene itsa pacaexanaena, pajamatabëcaevianame. Barajamatabëcuenexanepanaeya pataename. Itsa pavënëlivaisitaename pibisiacuene papecatoexanaejava, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje,” panejamë. ¿Detsa xuabeje pibisiacuene nexanae ata, pibisiacuene netoexanae atanua, jamatabëcaevianajë barajamatabëcuenexanepanaeya tataenexa bajarapajivi? ¿Siete tsaja xuabeje ata? jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n22 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Siete xuabejenexa yabara apo jumaitsinë. Biji rajane siete pasetentabeje pibisiacuene pacaexanae ata, pibisiacuene pacatoexanae atanua, pajamatabëcaevare barajamatabëcuenexanepanaeya panetaenexa, baitsi cuatrocientos noventa xuabeje ata, jai Jesús Pedrojavabelia.\\nPonë apo jitsipae pebarajamatabëcuenexanepanaenexa itsanëjavabelia yabara pelivaisi\\n23 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Dioso pijanacuatatsia pijajivijavabelia exanaena pacuenia nacuaevetsinë pijajivijavabelia baexana. Nacuaevetsinë jitsipa piamoneyabivitsi pematamotsinexatsi xua amoneyabatsi. 24 Nexata itoroba pijajivi petotsipaebaponaenexatsi daxita pamonae amoneyabatsi. Nexata pijajivi tobarëparenatsi ponë bitso ayaijava amoneyabatsi, baitsi millones de pesos piamoneyabinëtsi. 25 Nexata bajaraponë apo xainae pematamotsijavanexatsi. Nexata nacuaevetsinë itoroba pijajivi. Jumaitsi: “Mara ponë bitso ayaijava niamoneyabaje. Nexata pacanajetaxuabianame dajubicuenia itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Daxita pexi, pijava ata, pecobecovë ata yajava, pacanajetaxuabianame. Bajarapacuenia pitsianajë tsiquirijavayo ata taneamoneyabijavamatamo,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. 26 Nexata ponë amoneyaba, nacuaevetsinë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta nacuaevetsinëjavabelia. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi rabaja daxita xua camoneyabatsi,” jai. 27 Nexata nacuaevetsinë itaxutotsoniatane piamoneyabinëtsi. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Daxita rabaja taneamoneyabijavamë, iquinajë. Nexata baja apo nematamotsimë tsane,” jai nacuaevetsinë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajaraxuacujinae copata baja penaviatsinexa. 28 Nexata bajaraponë penaviatsinexa, ajena pitsapalia nacuaevetsinë pijabovecua, caxitajarabaxuaba itsanë penajuanacuenebabiabinëbeje nacuaevetsinë pijajava. Bajaraponë nexata jamatabëjumaitsi: “Maponë tsiquirijavayovajëto niamoneyabi ataje, yanijobianajë tanematamotsinexa,” jamatabëjai. Nexata cuibocamisavaetaba. Cuibocuetsaca asaëyata. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Nematamore taneamoneyabijavamë,” jai. 29 Nexata piamoneyabinëtsi bajaraponë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi raja itsiata daxita xua camoneyabatsi,” jai. 30 Itsiata baitsi jane bajaraponë piamoneyabinëtsi apo itaxutotsoniatae. Barëpona baja penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexa. Bajarapacuenia pematamotsinexatsi daxita piamoneyabijavatsi. 31 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tane bajarapacuenia pexanaejava penajua nacuenebabiabinëbejejavabelia, bajarapamonae bitso najamatabëxaina. Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia petsipaebinexa bajaraxua pijatuxanenëjavabelia. 32 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tsipaebatsi, itoroba icatsia pijajivi petojunatsinexatsi bajaraponë. Nexata itsa tocapatatsi, nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Niajamatabëcuenebejenë baja rovia. Catoiquinatsi rabaja picani taneamoneyabijavamë. Tsipaji pinijicuenia nevajëtame. 33 Pacuenia caitaxutotsoniatanetsi, bajara pijinia pacuenia itaxutotsoniataejitsipame pecaamoneyabinë,” jai nacuaevetsinë. 34 Nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana millones de pesos piamoneyabinëtsijavabelia. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajaraponë pacaponaeremelia penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexatsi. Bajarajota naneconitsiaponaponaena ëpematamoveretsijavabelianexa daxita taneamoneyabijava,” jai nacuaevetsinë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n35 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Bajara pijinia pacuenia paxamë ata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacaexanaena, itsa apo pajamatabëcaevimë tsane panebarajamatabëcuene xanepanaenexa pamonae pacaitsacueniaba, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":920,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.121,"stopwords_ratio":0.266,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 12\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsinë benajamatabëcuenerajuta Diosojavabelia pijajivitonënexa daxitamatacabijavabelianexa yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, payapëtaneme rabaja Dioso ayaicuenia vajanacaitaxutotsoniataejava. Bajaraxuata pacaitorobatsi mapacueniaje. Pacuenia ofrenda barajutatsi Diosojavabelia Dioso pijajavanexa, bajara pijinia pacuenia panajamatabëcuenerajure Diosojavabelia, pacuenia Dioso pacaitorobapona paneexanabiabinexa daxitamatacabijavabelianexa. Nexata ëDioso pijacuene panetonacuenebijava, pacaasaëmëre tsavanapae papecasivabarëyanexa Dioso. Bajarapacuenia Diosojavabelia panajamatabëcuenerajure panejamatabëëthëtojavavetsina panetsitanajamatabëcueneitajëtsinexa pepacuene panejitsipaejava Dioso. 2 Pëtsa paexanavanapame pacuenia exanavanapa Dioso apo pejumecovënëtsivi. Biji rajane panajamatabëcuenecopare Diosojavabelia papecarajutsinexa pejanajamatabëcuene. Nexata bajarapacuenia payapëtaename xua Dioso pacatojitsipa paneexanabiabinexa. Xua Dioso pacatojitsipa paneexanabiabinexa, bajaraxua bitso pexaniacuene. Bajaraxua itsa paexanabiabianame, Dioso pacasivabarëya tsane.\\n3 Dioso raja taneitaxutotsoniataexae, nitoroba tatonacuenebinexa. Bajaraxuata mapacuenia pacajumaitsitsije. Pacuenia baja aeconoxae pajamatabëcueneitsimë tsavanapae, bajarapajamatabëcuene matatoxenetsia pëtsa panataneme paayaijamatabëcuenevimë bitso. Biji rajane pacaejivimë canacujitsia, xuavajëto Dioso pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona paneexanabiabinexa panenajamatabëcuenecopatsixae Diosojavabelia, bajarapacuenia saya baja panataema. 4 Jivi itsa naexana, yajavanaexana peperabëto, caeperabëtoreca. Itsiata bajarapaperabëtopijivi saicaya xainapona pevënëanë. Caevito canacujitsia saicaya xaina pexanabiabijavanexa. 5 Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata itsitsi, Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi. Ayaibitsaëto atatsi, itsiata caenë Cristo beperabëtotsi. Nexata namataenetsia nayavenonabiabianatsi.\\n6 Caejivitsi canacujitsia, pacuenia Dioso nacatojitsipa, saicaya nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona vajaexanabiabinexa. Nexata Dioso betonacuenebavanapatsi pacuenia nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona. Dioso itsa nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexana jivi vajatsipaebabiabinexa Dioso pejumelivaisi, nexata betsipaebabiabatsi xaniavaetsia pacuenia nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexana. 7 Itsa pijinia Dioso nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexana vajayavenonabiabinexa itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, nexata xaniavaetsia beyavenonabiabatsi Dioso pejumecovënëtsivi. Pajivi pijinia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebabiabinexa, xaniavaetsia betsipaebabiaba daxita pejamatabëcuenesaëta. 8 Pajivi pijinia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi itsamonae pemuxujiobabiabinexa pejamatabëcueneasaëyaexanaenexa Dioso pejumecovënëtsijava, bajarapajivi bemuxujiobabiaba xaniavaetsia bajarapamonaejavabelia. Pajivi pijinia rajutabiaba pexainaeyajuvënëjava bepejiobivijavabelia, berajutabiaba itsajamatabëcuene xainaenejeva. Pajivi pijinia itsacuenejava evetsiaexanatsi, bevetaponapona xaniavaetsia. Pajivi pijinia yavenonabiaba piavitanevi, pamonae ata bitso najamatabëxaina pijamonaejiviyo itsa totëpatsi, beyavenonabiaba barëyaya.\\nPacuenia Jesucristo pijajivi bexanavanapa yabara pelivaisi\\n9 Xaniavaetsia namataenetsia panaasivamëre tsavanapae. Paitoyamëre pibisiacuene pexanaejava. Pacaasaëmëre tsavanapae ëpexaniacuene paneexanaejava. 10 Pacuenia nacaeenapijivi bitso nasiva, bajarapacuenia panaasivamëre tsavanapae Cristo papijajivixaemë. Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, patojitsipare itsamonae petaenexatsi ayaijamatabëcuenevi paxamë matatoxenetsia. Namataenetsia panayaiyataeyabiabare.\\n11 Pacaasaëmëre tsavanapae Dioso pijacuene panetonacuenebijava. Pëtsa pafaetabimë. Daxita panejamatabëcuenesaëta patonacuenebabiabare Dioso pijacuene.\\n12 Pasivabarëyamëre tsavanapae. Tsipaji rabaja payapëtaneme itsamatacabi panexainaejavanexa matacabi apo pevereverecaejava. Itsamonae itsa pacabejiobiaexana Cristo papijajivixaemë, bajayajebi ata, pëtsa pacopatame. Daxitamatacabi pavajëtabiabare Diosojavabelia pacopatsinejevamë.\\n13 Itsajota Dioso pejumecovënëtsivi namatavenona, payavenonabiabare. Pamonae pacasivaxaina panijaboyaberena, xaniavaetsia pacopiapitabiabare.\\n14 Pamonae pibisiacuene pacaexana, patovajëtabiabare Diosojavabelia Dioso peyavenonaenexatsi. Patovajëtabiabare pexaniacuene. Pëtsa patovajëtabiabame pibisiacuene juya pibisiacuene pexanaenexatsi.\\n15 Pamonae barëya petocopiapatsixaetsi pexaniacuene, bajarapamonae paxamë ata pajamatabëcueneyavenonaeya barëyamëre. Pamonae pijinia nua petocopiapatsixaetsi apo pejitsipaecuene, bajarapamonae paxamë ata pajamatabëcueneyavenonaeyanuema.\\n16 Najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapare. Pëtsa panataneme paayaijamatabëcuenevimë. Pamonae beeveliajamatabëcuenevi ata, xaniavaetsia pataema. Xaniavaetsia payajavajinavanaparenua. “Xanë bitso tayapëtaenë itsamonae matatoxenetsia,” pajamatabëjamë pëtsa.\\n17 Itsajivi pibisiacuene itsa pacaexana, pëtsa juya pibisiacuene panamatamoexaname. Paexanabiabare ëpexaniacuene, xua jivi tsitaxanepanatsi. 18 Xua Dioso pacajamatabëcuenecaëjëpaeyaexana paneexanaenexa, bajaraxua paexanabiabare xaniavaetsia panejinavanapaenexa, daxitajivijavabelia itsacuene paexanaenejevamë. 19 Tajamonae bitso patacaasivavi, itsamonae pibisiacuene itsa pacaexana, pëtsa panamatamotame. Pacopare saya bajarapamonae Dioso penaneconitsiaexanaenexatsi. Tsipaji Dioso pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pamonae pibisiacuene exana itsamonaejavabelia, xanë naneconitsiaexanaenajë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 20 Dioso pejumelivaisibaxutota itsabaxutota pijinia jumaitsi mapacueniaje: “Nijavajabitsaënë itsa piajani, rajure pexaejava. Mera itsa jitsipa, rajure mera piapaenexa. Bajarapacuenia itsa exaname, nexata caurataena nijavajabitsaënë ata,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 21 Itsajivi pibisiacuene itsa pacaexana, pëtsa pibisiacuene panamatamoexaname. Tsipaji bajarapacuenia panajamatabëcuene bijianaejitsipame. Biji rajane pajivi pibisiacuene pacaexana, pexaniacuene patoexanare. Nexata bajarapacuenia pibisiacuene papecaexanaejivi ata, pajamatabëcuenecaeviaexanaename.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.206,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 4\\n1 Dioso baja cajena patanitaxutotsoniataexae, panetocopata patatsipaebabiabinexa jivijavabelia pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. Bajaraxuata itsajavata panetsiayai tsabiabi ata, itsiata apo pajamatabëcopatsinë patatsipaebabiabijava Jesucristo pelivaisi. Tsipaji baja Dioso panetocopata bajarapacuenia. 2 Muetsia apo paexanaenë itsacuenejava ata. Apo paexanaenë daxita xua piauracuene ata. Jivi patayamaxëitojorobinexa, itsacuenejava ata apo paexanaenë. Apo patsipaebabiabinënua saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Dioso baja cajena yapëtane jivijavabelia ëpexaniajailivaisi patatsipaebabiabijava. Patanejumetaeyenaevi ata bajarapacuenia jumai tsipae. 3 Itsa patsipaebabiabajë jivi pecapanepaelivaisinexatsi, jumenapebetsiaya patsipaebabiabajë xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexa. Nexata patsipaebi atanë, pajivi apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi, bajarapajivi pijacuata nanaxuabiaexanaena Diosovecua. Nexata bajarapajivi daxitamatacabijavabelianexa, Diosovecua naxuabiana. 4 Bajarapacuenia apo jumecovënëtsi tsipaji dovathi pejamatabëcueneta ajamatabëcueneitaquiriayaexanatsi pejumecovënëtsiyaniva bajarapalivaisi. Bajarapapexanialivaisi, Cristo pelivaisi, bepinijicotia jivi pejamatabëcueneitayotsinexa itsa jumecovënëta bajarapalivaisi. Nexata dovathi, mapanacuapijivi pijatuxanenë, apo jitsipae bajarapalivaisi jivi pejumecovënëtsinexa pejamatabëcueneitayotsiyanivatsi. Cristo paxa Dioso jamatabëcuenejëpa. Nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara Cristo ata jamatabëcueneitsi. 5 Livaisi itsa pacatsipaebabiabatsi, paxanë apo panalivaisipaebabiabinë pataneyaiyataenexamë. Biji rajane vajatuxanenë Jesucristo pelivaisi pacatsipaebabiabatsi. Paxanë saya panataniji bepanijajivinë. Jesucristo bitso pajitsipajë. Bajaraxuata paxamë ata jamatabëpacayavenonatsi. 6 Bajayata Dioso mapanacuaje itsa exana, pitaquirijavata pitayotsinexa, itoroba juameto penaexanaenexa. Bajara pijinia pacuenia paxanë ata patajamatabëcueneaitaquirijavami, Jesucristo pelivaisi itsa pajumecovënëtajë, Dioso panejamatabëcueneitayota. Bajarapacuenia itsa panejamatabëcueneitayota, payapëtaniji Dioso bitso ayaijamatabëcuene pexainaejava. Jesucristo itsa itabaranivenivena Dioso pexënatoxae, paxa Dioso jamatabëcueneitajëta Dioso bitso ayaijamatabëcuene pexainaejava.\\nPacuenia Dioso jamatabëcueneyavenona pijajivi, itsa tonacuenebavanapatsi, yabara pelivaisi\\n7 Paxanë Dioso patanejamatabëcueneitayotsivi ata, pataperabëto apo ajamatabësaë. Pacuenia atsavaxi bajayajebi apo ajamatabësaë, bajara saya itsi. Pataperabëto apo paperabësaë atanë, Dioso pataneyavenonaexae, pajamatabëcuenesaënë tsavanapae. Nexata bajarapacuenia pataajamatabëcuenesaë tsavanapaejava patanetaevi, jamatabëjumai tsane paxanë yabara: “Mapamonaeje ajamatabëcuenesaë tsavanapae Dioso pesaëta,” jamatabëjai tsane. 8 Nexata panetocopiapatabiabi ata itsacuene patanetoyapëbejecuene, itsiata Dioso paneyavenonabiaba patavecuapanepaenexa bajarapacuene. Apo payapëtaeyabiabi atanë pajamatabëcuene yabara panetocopiapata patanetoayapëbejecuene, itsiata paxanë apo pacopatsinë Dioso patajumecovënëtsijava. 9 Itsamonae panebejiobiaexanabiabi ata Dioso patajumecovënëtsijava yabara, itsiata Dioso apo panecopatsi patajaepato. Itsamonae irata panepenetabiabi ata patanebeyejebinexa picani, itsiata pepacuene apo panebeyaxuababiabi Dioso pataneyavenonabiabixae. 10 Pacuenia Jesús pijavajabitsaë bajayajebi picani jamatabëbeyaxuababiabatsi, bajarapacuenia paxanë ata Jesús papijajivixaenë, itsamonae jamatabëpanebeyejebabiaba picani. Itsiata apo panebeyejebicapanepae. Bajaraxuata daxita jivi yapëtane Jesús pataneyavenonabiabijava. 11 Daxitamatacabi patajinavanapaematacabianë, panetsiayai tsabiabi itsamonae patanebeyejebinexa Jesús papijajivixaenë. Bajarapacuenia panetocopiapatabiaba jivi pataneyapëtaenexa Jesús pataneyajavaponaponaejava. 12 Panetsiayai tsabiabi itsamonae patanebeyejebinexa patacatsipaebabiabixae papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Nexata paxanë patacatsipaebilivaisi panejumecovënëtsixae, itsamatacabi athëbëtatsia Dioso pacarajutsiana matacabi apo pevereverecaejava.\\n13 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jumecovënëtajë Dioso taneyavenonaejavanexa. Bajaraxuata tsipaebajë jivijavabelia Dioso taneyavenonaejavanexa,” jai. Bajara pijinia pacuenia paxanë ata pajamatabëcueneitsinë. Pajumecovënëtajë Dioso pataneyavenonaejavanexa. Bajaraxuata patsipaebabiabajë jivijavabelia Dioso pataneyavenonaejavanexa. 14 Vajatuxanenë Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Bajaraxuata payapëtaniji baja pexaniajaicuene Dioso icatsia paxanë ata pataniasaëyaexanaejavanexa patatëpaecujinae, Dioso patayajavajinavanapaenexa pijanacuatatsia. 15 Paxanë itsamonae panebejiobiaexanabiabi ata, itsiata apo pacopatsinë patacatsipaebabiabijava pexaniajailivaisi. Nexata panevajënaeyabelia pajumecovënëtaponame patacatsipaebilivaisi. Nexata baja itsa paayaibitsaëtomë tsaponae Dioso panejumecovënëtsivi, paayaibitsaëtomë baja pijinia tsaponae Diosojavabelia panejumaitsivinexa: “Xanepana rabaja. Tsipaji bitso pexaniacuene panetoexaname,” panejaivinexa Diosojavabelia. Nexata papecajumetaevi ayaibitsaëto yapëtaena Dioso bitso ayaijamatabëcuene pexainaejava.\\n16 Bajaraxuata itsamonae panebejiobiaexanabiabi ata, itsiata apo pajamatabëcopatsinë jivi patatsipaebabiabijava pexaniajailivaisi. Pataperabëto cueranaponae ata, itsiata patavajënaeyabelia, caematacabi canacujitsia, pajamatabëcuenesaënë tsaponae Dioso patajumecovënëtsijava. 17 Xua nacatocopiapatabiaba itsamonae vajanacabejiobiaexanabiabinexa, saya caeepatoyo bajarapacuenia nacabejiobiaexanabiaba mapanacuataje vajajinavanapaeepatoyo. Bajaraxuacujinae athëbëtatsia xainaenatsi daxitacuenevecua pexaniajava, baitsi matacabi apo pevereverecaejava. 18 Nexata apo vajënaeevetavanapaetsi vajanacatocopiapatsinexa, xua nacacaëjëpa vajataenexa. Biji rajane jamatabënajinavanapatsi vajanacatocopiapatsinexa xua apo nacacaëjëpae vajataenexa. Tsipaji xua nacacaëjëpa vajataenexa, daxita bajaraxua, vereverecaena. Itsiata baitsi jane xua apo nacacaëjëpae vajataenexa, daxitamatacabijavabelianexa apo vereverecae tsane.","num_words":503,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.286,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 21\\nPablo Jerusalén ejude su putiana\\n1 Daja su beju Pablo barco su aniuteana mesa ebuqueji cuana neje. Butsepi hue ecuanaju Cos ebuteji su cuinatiana. Pia huenati Rodas ebuteji su ecuanaju cuinatiana. Da jenetia ecuanaju Pátara ebuteji su jaitianana. 2 Dapia pia barco su ecuanaju aniuteana Fenicia yahua su yanipetu puji. 3 D'ani bai bene Chipre edhapupu icha putsu, ecuanaju jaitianana Siria yahua su ecuinati puji. Dapia yahua su Tiro ebuteji su satsuana dusutaina ai cuana eichahuanana puji. 4 Dapia jei eputani cuana tsu putsu, siete tsine tuna neje ecuanaju anitiana. Tueda edue cuana Espíritu Santo ja Jerusalén ejude su aniji cuana ja Pablo einata shanapametana huecuana putsu, Pablo tueda ejude su paputi mahue puji jubida quisatana huecuana. 5 Da su siete tsine ani putsu, ecuanaju putiana. Pamapa jei eputani familia quitana cuana barco esa teje buquenatana huecuana. Dapia mar maje su pamapa ecuanaju tururuana Diusu emitsu puji. 6 Diusu mitsupe putsu, jaid'amiti neje ecuanaju jamitsutibana barco su yaniute puji. Pia edue cuana mu jasiapatitana tuna sa ete cuana su.\\n7 Da su beju Tiro ebuteji jenetia cuinanana ecuanaju. Tolemaida ebuteji su ecuanaju cuinatiana. Tueda ejude su aniji jei eputani cuana tsu putsu, piada tsine ecuanaju anihuananana tuna neje. 8 Pia huenati cuinatiana ecuanaju Cesarea ejude su. Dapia Felipe sa ete su ecuanaju putiana. Quejucua tsine puji tu neje ecuanaju aniana. Beju Felipe da Diusu sa quisa puji puina. Tueda da Jerusalén ejude su ilisha sa siete emebajaji cuana jenetia piada puina. 9 Tuseda pushi ebaquepuna ahue mahue anina. Tueda pushi ebaquepuna cuana ja Diusu peje jenetia quisa cuana batsutaina. 10 Beju ecuanaju dapia quejucua tsine yani cama, Diusu sa profeta Agabo pueana Judea yahua jenetia. 11 Pablo peje su cuina putsu, Pablo sa eturisiji bauda huijatana. Da neje ehuatsi, eme jarisitiana. Jarisiti putsu, uja puana:\\n—Espíritu Santo ja ema quisatana uja: “Jerusalén ejude su aniji judío cuana ja ye eturisiji emetse uja risime yata. Judío mahue cuana peje su emenajatiata huecuana.”\\n12 Daja id'aba putsu, ecuanaju, Cesarea ejude su aniji edue cuana neje Pablo jubida bajana Jerusalén ejude su paputi mahue puji. 13 Da su Pablo ja uja ecuanaju atana:\\n—Ema da ebia su epibapibani micuana sa janebati cuana jepuiti. ¿Ai puji ni micuaneda cuaja quema piba cuana turucaja yainia? Quema mu mue ai piba biame, ema parisita, pamanuameta huecuana papu biame. Ema mu mue ai iyuame Jerusalén ejude su Cristo jepuiti emanu puji.\\n14 Pablo mue pibaturucame putsu, uja ecuanaju ana:\\n—Da su mu daja Diusu sa tsada papu.\\n15 Da su beju ecuanaju, Pablo neje jabasetati putsu, cuinanana Jerusalén ejude su eputi puji. 16 Pia Cesarea ejude su aniji edue cuana di ecuanaju neje putitana. Tuna duju su piada Chipre edhapupu jenetia deja Mnasón banime anina. Tsunuda beju Jesús peje su jei pujiji puina. Jerusalén ejude su cuinati putsu, Mnasón sa ete su ecuanaju putiana etahui puji.\\nPablo ja Jacobo peretana\\n17 Beju Jerusalén ejude su aniji edue cuana ja ecuanaju saida, beidaji neje batsutana. 18 Pia huenati Pablo, ecuanaju neje Jacobo peje su putiana. Jei eputani edue cuana sa ehuidusuji cuana dapia anitaina. 19 Beju Pablo ja mitsupe putsu, pamapa cuaja Diusu ja tu jepuiti judío mahue cuana duju su ai atana cuana quisaenipetana huecuana. 20 Daja id'aba putsu, beidaji neje Diusu mitsutsuapirutana huecuana. Da su Pablo uja atana huecuana:\\n—Jade, edue, saipie hue mique quisa cuana biame, upia dueji Jesús peje su jei eputani cuana Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana a bahue. 21 Beju id'abatana huecuana miada pia yahua su aniji judío cuana Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana aimue a taji mahue equisainia huecuana. Daja huecha miada aimue mecuana sa deja yanana cuana jahuitsanasiquiti taji mahue ebuetsuainia huecuana, id'abatana huecuana. Daja huecha miada aimue mecuana sa a taji mahue ecuana sa ai puiti cuana ebuetsuainia huecuana, id'abatana huecuana. 22 Beju mida upia Jerusalén ejude su bahue eputa su, tipeida edhitatita huecuana. 23 Da putsu, uja aque: Hue upia yani pushi deja cuana. 24 Tuneseda Diusu neje jamitsuti ape taji. Cuaja ecuana sa ai puiti cuana batame atique. Da su templo su putique ye pushi deja cuana neje. Cuaja ecuana sa ai puiti batame, jarucuatique Diusu butse su tuna neje. Chipilu tiaque huecuana huisha baja putsu, Diusu peje su pairutsuata huecuana puji. Daja a putsu, jachuainadedemetita cua huecuana. Da su beju pamapa ye ejude su aniji jei eputani cuana bahue eputa miada Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana yainia. Da su mi jepuiti madhada ai id'abatana cuana bid'umimi hue epuani bahue eputa huecuana. 25 Beju pia yahua su aniji jei eputani judío mahue cuana ecuanaju quirica su quisameana. Aimue ecuanaju jubida neje ecuanaju sa ai puiti cuana paata huecuana yainia mahue. Daja biame, be bid'umimi diusu eimea cuana peje su irutsuajiji aicha padiata huecuana. Be ami padiata huecuana. Be animalo najaribiajiji aicha padiata huecuana. Ebutse neje bahui paquinatita huecuana.\\nTemplo su Pablo inatana huecuana\\n26 Da su beju pia huenati Pablo templo su pushi deja cuana neje putiana. Jarucuatitana huecuana templo su enubi puji, cuaja tuna sa ai puiti cuana batame. Da su siete tsine beju su Diusu eirutsua puji neicha esiapati sacerdote quisatana huecuana. Da neje mecuana sa Diusu neje jamitsuti yapeta huecuana.\\n27 Beju siete tsine puji su templo su Diusu peje su eirutsuatani huecuana cama, Asia yahua jenetia aniji judío cuana ja Pablo templo su eneti ba putsu, cristiano cuana nimetipeimejianatana. Da su tipeida Pablo inatana huecuana. 28 Ina putsu, uja jubida tsiatsiatana huecuana:\\n—Israelita edue cuana, metsahuaque ecuanaju. Ye deja da pamapa yahua je cristiano cuana madhada ai cuana buetsua epuniuneti. Ecuana sa ai puiti, Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana pa madhada hue. Daja huecha templo pa madhada hue. Ed'eji su, jiahue quita judío mahue cuana templo su nubiame putsu, beju templo adhida ametaitia. Tsada mahue ecuanaju sa judío mahue cuana upia paani puji.\\n29 Equene Pablo ja Efeso ejude jenetia deja judío mahue Trófimo banime dusutana Jerusalén ejude su. Da su judío cuana ja Trófimo ejude su equene ba putsu, Pablo ja Trófimo templo su nubiametana pepe putana huecuana. Da putsu, daja tsiatsiatana huecuana.\\n30 Da su beju pamapa ejude su aniji cristiano cuana Pablo yani su jududube putsu, jadhitatitana huecuana. Pablo ina putsu, rirecuinatana huecuana templo jenetia. Da hora su hue templo teritana huecuana. 31-32 Pablo emanuame piba yatasa huecuana cama, soldado cuana sa echua puji cristiano cuana enimetipeitani quisatana huecuana. Da su, pamapa mesa soldado cuana dhitametana. Cristiano cuana enimetipeitasa su, jududutana huecuana. Beju judío cuana ja soldado cuana eputasiu ba putsu, Pablo icherijitana huecuana. 33 Da su soldado cuana sa echua puji ja cuatsasiatana soldado cuana Pablo painata huecuana puji, beta cadena neje Pablo parisita huecuana puji. Daja a putsu, echua puji ja cristiano cuana:\\n—¿Aidhe da tueda? ¿Ai madhada ni da tuahueda ataitia? —bajatana huecuana.\\n34 Da su tsapiatsapia tsiatsia neje jeutsutana huecuana putsu, tuahueda cuaja shanapa taji mahue batana. Da putsu, echua puji ja Pablo dusuametana cuartel su. 35-36 Beju judío cristiano cuana ja cuartel tsequeini teje tije atana. Dapia mud'id'iatana huecuana. Pablo panubi mahue puji nahuebatana huecuana. Da putsu, soldado cuana ja Pablo mapatsuatana tuna cuaja paata mahue puji. Da su cristiano cuana tsiatsia neje:\\nPablo cristiano cuana peje su mimiana\\n37 Beju cuartel dume su nubiji mahue su, Pablo ja soldado cuana sa echua puji griego yana su uja quisatana:\\n—¿A mi ema d'eji tia cua mi neje emitsuti puji?\\n38 Da su echua puji ja Pablo uja jeutsutana:\\n—Mida griego cuana sa yana su mimi bahue. Da su aimue mida ecuanaju sa pushi mil majai deja cuana sa echua puji mahue. Tueda da egipcio deja puina. Tuahueda ecuanaju pushi mil deja cuana neje majaimetana. Aimue griego cuana sa yana su mimi bue mahue puina.\\n39 Da su Pablo ja echua puji atana:\\n—Aimue ema egipcio deja mahue. Ema mu judío deja Cilicia yahua, Tarso ejude aida jenetia. Beju jiahue d'eji ema tiaque cristiano cuana neje emimi puji.\\n40 Da su echua puji:\\n—Jade, mimique —atana Pablo.\\nDa su beju Pablo cuartel tsequeini butse su neti putsu, mesa eme detse jemitsuatana cristiano cuana pamitanata puji. Tuna mitanatana su, Pablo mimipiruana uja judío cuana sa yana su:","num_words":1282,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TESALONICENSES 2\\nPacuenia Pablo nacueneba Tesalónica tomarata yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, apo panacueratsinë itsa pacasivaxainatsi. Bajarapacuene paxamë panijacuata payapëtaneme. 2 Paxamë baja cajena payapëtaneme mapacueneje. Paxanëbeje Silasbeje patapatsivajënaebeje paxamëjavabelia, Filipos tomarata panenaneconitsiaexanabeje itsaneconi apo paxainae atanëbeje. Panebejiobiaexanabejenua bajarapamonae. Itsiata baitsi jane Dioso pataneyavenonaexaebeje, ajumeurajibia pacatsipaebatsi pexanialivaisi Diosojavabelia papecacapanepaelivaisinexa. Pacatsipaebatsi bajarapalivaisi, patanitoyavi picani apo panetocopatsi ata patacatsipaebinexa. 3 Palivaisi pacatsipaebatsi, pexaniajailivaisi cajena. Apo penajumetsënëtsilivaisi. Apo pacatsipaebitsi bajarapalivaisita patacayamaxëitojorobinexa. 4 Biji ra Dioso paneitoroba. Panetocopatanua jivi patatsipaebinexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Bajaraxuata bajarapalivaisi jivi itsa patsipaebaponajë, apo patsipaebaponaenë saya jivi patanebarëyataenexa bajarapalivaisi patatsipaebijava yabara. Biji ra bajarapalivaisi jivi patsipaebaponajë Dioso patanebarëyataenexa. Tsipaji Dioso vajanacajamatabëcueneyapëtaenë. 5 Paxamë baja cajena payapëtaneme mapacueneje. Caeto ata paxanë itsalivaisi apo pacabarëcuaicuaijaitsi saya jema bajarapalivaisi yabara patanebarëyataenexamë. Yamaxëitojorobiaya livaisi apo pacatsipaebitsi palata patacavecuapitsinexa. Dioso baja cajena daxita bajarapacuene panejamatabëcueneyapëtane. 6 Cristo patanitorobixae, panejamatabëcuenecaëjëpa picani patacaitorobinexa pataneyaiyataenexamë. Itsiata baitsi jane caeto ata apo pacaitorobitsi pataneyaiyataenexamë. Apo paitorobinë itsamonae ata pataneyaiyataenexa. 7 Biji rajane pacuenia petiriva asivaya xaniavaetsia baevetaponapona pexi, bajara pijinia pacuenia paxanë ata asivaya xaniavaetsia pacaevetavanapatsi. 8 Bitso pacaasivatsi. Nexata pacatsipaebatsi Dioso pejumelivaisi. Bitso patacaasivaxae, itsamonae jamatabëpanebeyejebabiabi ata, itsiata apo pacopatsinë patacayavenonaponaejava. 9 Tajamonae, panecuenecanaëjëre mapacueneje. Pamatacabi paxamëjavata pajinavanapajë, pinijicuenia panacuenebabiabajë. Pinijicuenia panacuenebabiabajë patajacuata patanaevetsinexa. Pacatsipaebaponatsinua pexanialivaisi, palivaisi Dioso nacayapëtaeyaexana. Paepatota pacuenesajinajë, panatonacuenebabiabajë matacabita, meravi ata. Bajarapacuenia panatonacuenebabiabajë itsanë ata paxamëyajuvënënë petoayapëbejeyanivatsi patanevetaponaejava.\\n10 Paxamë baja cajena paneyapëtaneme pacuenia pajinavanapajë. Dioso ata paneyapëtane. Paxamë baja cajena paneyapëtaneme paxanë pibisiacuene apo pataexanaevi. Paxamë baja cajena paneyapëtaneme paxanë bitso Dioso patajumecovënëtsivi. Paxamë baja cajena paneyapëtaneme paxanë itsacueneneconiyo ata apo paxainaenë, paneconi yabara pananeconitsijitsianë paxamëjavata itsa pacatsipaebavanapatsi Dioso pejumelivaisi. 11 Paxamë baja cajena paneyapëtaneme paxamë pacaenëmë canacujitsia patacamuxujiobaponaejava paneajamatabëcuenesaënexa Diosojavabelia. Pacuenia pexi pexainaenë nacoximuxujioba, bajara pijinia pacuenia paxanë ata pacamuxujiobatsi. 12 Pacaitorobatsi baja cajena xaniavaetsia panetojinavanapaenexa Dioso papecabarëyataenexa. Dioso baja cajena pacajunata daxitacuene papecabarëevetsinexa pijapenivenivenaenacuatatsia.\\n13 Itsa pacatsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, panenamuxunaevetame. Nexata panejumecovënëtame patacatsipaebilivaisi. “Xaniajai baja cajena. Dioso pejumelivaisi nacatsipaeba,” panejamatabëjaixae, panejumecovënëtame. Apo pajumetaemë saya bejivitonë pejamatabëcueneta pepaebilivaisi. Xaniajai cajena. Dioso pejumelivaisi pacatsipaebaponatsi. Bajarapalivaisi panejumecovënëtsixae, panevajënaeyabelia paexanavanapame pacuenia Dioso pacaitoroba. Bajaraxuata paxamë yabara pexaniajamatabëcuene parajutabiabajë Diosojavabelia. 14 Tajamonae, pacuenia Judea nacuata Dioso pejumecovënëtsivi bejiobiaexanatsi pijanacuapijivi, judíovi, bajara pijinia pacuenia pacabejiobiaexana panijanacuapijivi. 15 Pacuenia bajarapajudíovi pijasalinaivimi bajayata beyaxuabapona Diosojumepaebivimi profetavi, bajara icatsia pacuenia bajarapamonaemi pemomoxi beyaxuaba pepo petuxanenë Jesús. Nexata Jesús papijajivixaenë, paxanë ata bajarapamonae panecapitsapa judíovi penacaetuatabiabibovecua. Dioso apo pejitsipaecuene bajarapajudíovi exanapona. Bajarapajudíovi daxitajivi bitso itoya. 16 Paxanë pexanialivaisi itsa patsipaebabiabajë apo judíovijavabelia, apo judíovi ata pecapanepaenexatsi Diosojavabelia, nexata bajarapajudíovi panejumeitavetabiaba. Bajarapacuenia patanejumeitavetabiabixae, pibisiacuene pexanaeneconi pematatsënëa ayaineconi natsixaina Diosojavabelia. Nexata baja aeconoxae bajarapamonae tocopiapatatsi ayaicuenia Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexatsi.\\nPacuenia picani icatsia Pablo jamatabëtane Tesalónica tomarapijivi yabara pelivaisi\\n17 Tajamonae, patacavecuaponaecujinae, caematacabibeje apo pacatae atatsi, itsiata pacajamatabënajinavanapatsi. Bitso picani icatsia jamatabëpaponajë paxamëjavabelia patacataenexa. 18 Jamatabëpaponajë picani paxamëjavabelia. Xanë Pablonë, jamatabëponabiabajë picani. Itsiata dovathi apo panecopatsi. 19 Vajatuxanenë Jesucristo icatsia itsa patsianica, pacavajunupaebianatsi bajaraponëjavabelia xaniavaetsia Dioso panejumecovënëtsijava. Bitso pacasivajamatabëcuenebarëya tsanetsi. 20 Paxamë yabara baja cajena pexaniajamatabëcuene parajutabiabajë Diosojavabelia. Pacasivajamatabëcuene barëyatsinua tsabiabi.","num_words":457,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.249,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 5\\n1 Mapanacuata jivi pexanaebobërëto bepijia baabeje. Bajara pijinia itsi vajaperabëto ata. Bepijia vereverecaena. Itsiata baitsi jane yapëtanetsi mapacueneje. Vajatëpaecujinae itsamatacabi Dioso athëbëtatsia nacarajutsiana apo pevereverecaeperabëtonexa. 2 Xaniajai cajena. Itsa abaxë jinavanapatsi mapanacuataje, bitso picani jitsipabiabatsi vajanacaperabëitothianaenexa athëbëpijiperabëtonexa. Jitsipabiabatsi picani vajaponaenexa athëbëabetsia pejanaperabëto vajayajavajinavanapaenexa athëbëtatsia. 3 Athëbëtatsia raja aperabëjibia apo jinavanapae tsanetsi. Biji rajane pejanaperabëto yajavajinavanapaenatsi. 4 Itsa abaxë jinavanapatsi mapanacuataje, bitso picani jitsipabiabatsi vajanacaperabëitothianaenexa. Apo jitsipaetsi picani vajatëpaejava. Itsiata baitsi jane yapëtanetsi mapacueneje. Vajatëpaecujinae itsamatacabi athëbëtatsia yajavajinavanapaenatsi pejanaperabëto, apo pevereverecaeperabëtonexa jane baja. Nexata mapanacuata vajayajavajinavanapaeperabëtomi ajibi baja tsane. Xainaenatsi juya apo pevereverecaeperabëtonexa. 5 Bajarapacuenia vajanacaperabëitothianaenexa Dioso nacatoxaina. Nexata Dioso nacatocopata Espíritu Santo vajanacayajavaponaponaenexa. Nexata Dioso yabara bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Mapacueniaje Espíritu Santo Dioso pataneyajavaponaponaeyaexanaexae, nexata payapëtaniji xaniajai pepacuene itsamatacabi Dioso pataneperabëitothianaejavanexa. Xaniajai baja cajena. Pepacuene itsamatacabi Dioso paneperabëitothianaena pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsi,” bejamatabëjaitsi Dioso yabara.\\n6 Bajaraxuata apo jamatabëcopatsitsi vajajumecovënëtsijava Dioso. Vajavajënaeyabelia jamatabëcuenebarëyatsi. Yapëtanetsi mapacueneje. Itsa abaxë vajaperabëto yajavajinavanapatsi mapanacuataje, panacuata itsamatacabi vajatuxanenë daxitamatacabijavabelianexa yajavajinavanapaejitsiatsi, bajarapanacua abaxë tajë vecuajinavanapatsi. 7 Apo taetsi abaxë athëbëtatsia vajatuxanenë vajayajavajinavanapaejavanexa. Itsiata yapëtanetsi itsamatacabi xaniajai vajatuxanenë athëbëtatsia vajayajavajinavanapaejavanexa. 8 Bajaraxuata jitsipatsi vajatëpaejava. Tsipaji mapanacuata vajajinavanapaejava, matatoxenetsia bitso jitsipatsi vajatuxanenë pijanacuatatsia vajayajavajinavanapaenexa. 9 Bajaraxuata mapanacuata vajajinavanapaematacabibeje, asaëyata vajatuxanenë tonacuenebavanapatsi. Tsipaji jitsipatsi vajanacasivajamatabëcuene barëyajava. Vajatëpaecujinae ata, pijanacuatatsia jamatabëtojinavanapatsi pejitsipaecuenia. 10 Vajatuxanenë pejitsipaecuenia jamatabëtojinavanapatsi mapanacuata ata vajajinavanapaeepato. Tsipaji caejivitsi canacujitsia Cristo pitabarata tonaitajëtaponaenatsi. Nexata bajarapamatacabi nacarajutsiana daxita pijajivitsi xua nacatoxaina vajanacarajutsinexa. Xaniavaetsia vajatuxanenë itsa tonacuenebavanapatsi, nacarajutsiana xua nacatoxaina vajanacarajutsinexa. Pamonae xaniavaetsia apo tonacuenebavanapae, nacueratsiana.\\nPacuenia Dioso nacabarajamatabëcuenexanepana vajaneconi yabara Cristo vajanacasivatëpaexae yabara pelivaisi\\n11 Payapëtaniji baja cajena itsamatacabi vajatuxanenë pitabarata cujunaviaya patananubenaejavanexa. Bajaraxuata asaëyata jivijavabelia patsipaebabiabajë Jesucristo pesivatëpaejavatsi pejumecovënëtsinexa. Itsajamatabëcuene apo panajamatabëxainabiabinë bajarapalivaisivecua. Dioso baja cajena panejamatabëcueneyapëtane pacuenia pajamatabëcueneitsinë. Pajitsipajë paxamë ata patanejamatabëcueneyapëtaenexamë. 12 Bajarapacuenia paxanë apo pacanavajunupaebitsi saya pataneyaiyataenexamë. Pacanavajunupaebatsi rajane pataneyapëtaenexamë vajatuxanenë papijajivicuenenë. Nexata bajarapacuenia paxamë papecajamatabëcuenecaëjëpaenexa panejumecanaviatsijava pamonae pibisiacuenia panebaracuaicuaijai. Bajarapamonae paneyalivaisiaexanabiaba. Beayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Pexaniacuene exanabiabi ata, bajaraxua exanabiaba saya jivi petaenexatsi. Itsiata baitsi jane bitso naneconita Diosojavabelia pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Apo canaëjëtsi pexaniajamatabëcuene pexainaenexa. 13 Paxanë picani xaniavaetsia Dioso jumecovënëtsiaya jivi patsipaebabiabajë Jesús pelivaisi. Itsiata Dioso apo pejumecovënëtsivi, panejumai tsabiabi: “Pematajemabivitsi raja saya,” panejai tsabiabi. Itsiata itsa pacatsipaebabiabatsi bajarapalivaisi, Jesucristo pelivaisi, pacatsipaebabiabatsi paxamë ata Dioso papecacapanepaenexa. Paxamë apo panetaemë bepatanematajemabivi. 14 Cristo raja paneasiva tsabiabi. Bajaraxuata patonacuenebavanapajë. Pajamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Caenë Cristo nacasivatëpa daxitanexatsi. Bajaraxuata Dioso baja nacatane Cristo bevajayajavatëpaevi. Nexata baja bevajananeconimatamotsicapanepaevi Dioso nacatane,” pajamatabëjanë tsabiabi. 15 Cristo jivi sivatëpa. Petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Nexata daxita pamonae jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi, matacabi apo pevereverecaejava xainaena. Nexata bajarapamonae apo bexanavanapae pijacuata penatojitsipaecuenia. Biji rajane bexanavanapa pacuenia Cristo tojitsipatsi pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi. 16 Bajaraxuata ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje, patavajënaeyabelia tsaponae, Dioso pejumecovënëtsivi yabara apo bepanajamatabëxainaenë pibisiacuenia, pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi banajamatabëxaina. Tsipaji pamonae Dioso pejumecovënëtsivi pacuenia bëpënëaverena jamatabëcueneitsi, apo pajamatabëcueneyapëtaenë. Xanë ata rabaja picani Jesucristojavabelia tanajamatabëcuenecopatsivajënaeya, Jesucristo yabara najamatabëxainajë pibisiacuenia, pacuenia banajamatabëxaina Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bepenajumetsënëtsinë taniji Cristo. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja bajarapacuenia apo najamatabëxainaenë Cristo yabara. Tsipaji baja yapëtaniji Cristo pexaniajainëcuene. 17 Pajivi najamatabëcuenecopata Jesucristojavabelia, bajarapajivi xaina pejanajamatabëcuene. Pijaperujujamatabëcuenemi baja vecuaajibiaexanatsi. Nexata bajarapajivi daxitacuene sivanajamatabëxaina pexaniajamatabëcueneta.\\n18 Daxitatsi Dioso pejanajamatabëcuene nacarajuta. Dioso nacabarajamatabëcuenexanepana Cristo vajanacasivatëpaexae vajaneconi yabara. Nexata Dioso panetocopata pejumelivaisi patatsipaebanajetarubenaenexa daxitajivijava, bajarapamonae ata itsa jumecovënëta, Dioso pebarajamatabëcuenexanepanaenexatsi. 19 Nexata Cristo cruzata itsa sivatëpa mapanacuapijivije, Cristo pesivatëpaexaetsi, Dioso barajamatabëcuenexanepanaeya tanetsi daxita pamonae jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi. Paneconi picani bajarapamonae xaina, Dioso baja vecuaajibiaexanatsi Cristo pesivatëpaejamatabëcuenetatsi. Bajarapalivaisi Dioso panetocopata patatsipaebanajetarubenaenexa jivijavabelia. 20 Nexata paxanë Cristo papijajivinë tsanajetarubenae. Cristo baja cajena pejamatabëcueneta, papatajë paxamëjavata patacatsipaebinexa pexanialivaisi. Pacuenia Dioso itsa patsipa, pacamuxujiobijitsipa, bajarapacuenia xanë ata pacamuxujiobatsi Cristo papecasivatëpaexae panijaneconi yabara Dioso papecabarajamatabëcuenexanepanaenexa. 21 Cristo pibisiacuene apo exanae, tsiquirijavayo ata. Itsiata baitsi jane Cristo Dioso tsijumaxuabatsi daxita vaxaitsi vajaneconimi. Nexata vajaneconi yabara Cristo bepibisiacuene pexanaenëcuenia cruzata beyaxuabatsi. Bajarapacuenia Cristo cruzata vajanacasivatëpaexae, nexata Dioso aneconijibia nacatane itsa jumecovënëtatsi Cristo vajanacasivatëpaejava vajaneconi yabara.","num_words":590,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 9 CUI - Barichino Jesús jeye: —Bara xaniwaicha - Bible Search\\n1Barichino Jesús jeye:\\n—Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ copiya matha yabara yaputaena xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya taewatsixae taayapusʉwatha. Bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús.\\n2Poxonae seis po matacabibe jopa, xua Jesús paeba baxua bapoxonae pirapae Jesús barʉ pona Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan. Barapoyobe Jesús compa barʉ pona demxuwatheicha po demxuwa bichocono taʉcha. Baxoteicha barapoyobe peitʉtha tatsi, Jesús pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. 3Pocotsiwa Jesús pia penama xatatsiwa bichocono daedaena, yawa bichocono inyapana, beyacaincha poxonae jiwi bichocono paparuwa matanaca xua inyapana exana. 4Bapoxonae Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan Elías taerʉcʉpatsi, irʉ Moisés ponbe caena bayatha naxubabe. Baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe. 5Bapoxonae Pedro namchi, jeye Jesustha:\\n—Pon jiwi Necuidubim maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro.\\n6Pedro baxua paeba, bequein jopa yaputaeyo pocotsiwa yabara cueicueijei, tsipei poxoru saya barapomonae bichocono pijunuwi. 7Bapoxonae daxita barapomonae pia xainya bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa. Barapo tsaquinaebowatha pejume jume tane, xua Nacom Jesús yabara cueicueijeichi, jeye: “Bapon apara Taxanto pon bichocono antobein pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom. 8Barapoxonae caena nainya poxonae necobarʉcʉpa barapomonae, baponbe jopa taetsi, meisa saya Jesús compa uncua. 9Poxonae Jesús pijimonae barʉ juinca demxuwa wetsica, bapoxonae Jesús tsipaeba barapo acoibi poyobe, jeye: “Ichamonaetha jopa yabara patsipaebinde pocotsiwa xuaunxuae pataneme xua tapaca catsita exanaewatsi. Jopa payabara paebinde beya abʉ poxonae equeicha asʉn poponaein tatʉpae coyene weya, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús. 10Daxota barapoyobe jopa yabara paebiyo ichamonaetha xua tane. Saya barapoyobe pia coutha namicha natsipaebabe najeibe: “¿Eta xua metha baraxuara xua Jesús paeba xua pinae petʉpae coyene weya asʉ tsane?” najeibe. 11Barapoxonae barapo acoibi poyobe Jesús yainyabatsi, jeibe:\\n—Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, ¿eta xua metha bapomonae paeba xua pinae bewa copiya patopaena Elías, xua pinae beya poxonae patopaena Mesías? jei barapoyobe.\\n12Jesús barapoyobe jume notatsi, jeye:\\n—Bara xainyei, Nacom Pejume Diwesitha paeba xua pon be Elías copiya netsiwana patopaena. Mataʉtano paeba xua bapon cana nantʉ coyene weta exanaena jiwi pia jʉntʉ coyenewantha xua jiwi pejume cowʉntsinexa Nacom. Mataʉtano barapo Nacom Pejume Diwesitha paeba xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichamonae neperaxa jʉbina. Mataʉtano bichocono abeya neyabara paebina. 13Ichitha nama xan paca tsipaebatsi xua pon be Elías bayatha apara patopa. Bapontha abeya cana exanatsi ichamonae, icha be pocotsiwa barapomonae ichichipa xua bapon pecana exanaewatsi. Bayatha baxua Nacom Pejume Diwesitha peyabara tsiwʉnae muxu dutsixae, jei Jesús.\\n14Bapoxonae pirapaeyo barapo acoibi poyobe Jesús barʉ nawiya ichaxota ichamonae pijimonae tatsi tajinompatsi. Bapoxonae barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi pomonae baxota petajinompaewixaetsi barʉ nacaetutatsi pin bicheito. Irʉ baxota naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo pecuidubiwi Jesús pijimonae tatsi jume matsontsonobatsi. 15Barapo pin bicheito najʉntʉ coyene nabenaeca poxonae Jesús taerʉcʉpatsi. Bapoxonae barapo pin bicheito caena nainya Jesús pexainya betacuinaeyiyatsi xua Jesús pejacobinexatsi. 16Bapoxonae Jesús yainyaba barapo pin bicheito, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha tajiwimonae pajume matsontsonobame? jei Jesús.\\n17Caein pon uncua baxota, bapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon jiwi Pecuidubim, xote nexantha cata caponatsi taxanto. Bapon taxanto cauri xeina, xua daxota inta muxusipana exanatsi. 18Poxonae taxanto taibatsi cauri, inta iratha bebai tsaibichi. Bapoxonae inta coibo thamthamei exaneibatsi. Mataʉtano inta nawano xane exanatsi. Daxota inta cuenecuenona. Bequein wʉcan jinyamonae, janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi xua inta taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon.\\n19Bapoxonae Jesús anaya barai pijimonae, jeye:\\n—¡Paxam barapomonae pam, pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? Pon cauri xeina painta barʉ awena, jei Jesús.\\n20Bapoxonae Jesús pexantha tacapoinchi barapo pewowin. Poxonae Jesús tainchi cauri, bapoxonae pewowin naichababa exanatsi. Barapo pewowin bapoxonae iratha xotsi. Yawa iratha natorenababa exanatsi. Yawa coibo thamthamei exanatsi. 21Pexuyo paxa tatsi, Jesús yainyaba, jeye:\\n—¿Eta po weiyobe barapo pewowin xeina baxua xua cauri xeina? jei.\\nBarapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Caena bayatha baxua xeina poxonae pexuyo tsecae. 22Matowa cauri inta taxanto isototha bebai tsaibichi. Mataʉtano inta mentha bebai tsaibichi pebexubinexatsi. Icha caitacʉpa xua neexanaewa tsane baxua, pana yabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tapana neyawenaenexam tsane, jei pexuyo paxa tatsi.\\n23Jesús jume nota bapon, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha barapo jumetha netsipaebame xua tana neitacʉpaewa yabara? Tsipei ponba jume cowʉnta bara Nacom yawena xua peitacʉpaewatsi xua daxitantha beta cana exana, jei Jesús.\\n24Bapoxonae pexuyo paxa tatsi jume daunweya wawaya jeye:\\n—Bara cajume cowʉntatsi. Neyawende xua equeicha bichocono matowa tacajume cowʉntsinexa tsainchi, jei pexuyo paxa tatsi.\\n25Poxonae Jesús tane xua pin bicheito imoxoyo nacaetutapona, bapoxonae Jesús itaweta cauri, jeye:\\n—Xam caurim pom muxusipana exaname jiwi, bara caitawetatsi. Bara xubiriware barapo pewowin. Equeicha bapana jopa caewa patopaeinde bapontha, jei Jesús.\\n26Bapoxonae cauri pewowin papai exanatsi. Yawano naichababa exanatsi. Barapo cauri pewowin cuenta poinchi, barapoxonae barapo pewowin be petʉpaeyo boca iratha. Daxota daxita barapo pin bicheito paeba xua pinae barapo pewowin apara tʉpa. 27Barapo pewowin Jesús cobe pita, yawano asiya cuaranota. Bapoxonae barapo pewowin nantacotuncuataba.\\n28Bapoxonae Jesús joniya botha. Jesús pijimonae compa seicaya tsipaebatsi, jeichichi:\\n—¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata taitawetsiwa cauri? jei barapomonae.\\n29Jesús pijimonae jume nota, jeye:\\n—Barapocotsimonae caurimonae paca itacʉpa xua painya neitawetsiwa saya meisa poxonae memecabiya matowa pawʉcame Nacomtha, jei Jesús.\\n30Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara weya pona, bapoxonae Galilea nacua iya pona. Bapon jopa beyaputaetsi xua ichaxota ponaena, xua ichamonae yaputaena. 31Baxua Jesús exana, tsipei pijimonae cuiduba. Jesús barai pijimonae xua nayabara paeba, jeye:\\n—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi necaenaetsina ichamonaetha. Yawano nebexubina. Ichitha poxonae acoibi po matacabibe yapucaewina, bapoxonae equeicha asʉ poponaein, jei Jesús.\\n32Ichitha barapomonae pomonae Jesús pijimonae jopa jume yaputaetsi xua Jesús yabara paeba. Mataʉtano barapomonae junuwa xua Jesús peyabara yainyabiwa tsainchi barapo jume.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae xua pon peainya cui peexanaeinchi\\n33Jesús pijimonae barʉ patopa Capernaum tomaratha. Poxonae Jesús pijimonae botha barʉ patopa, bapoxonae pijimonae yainyaba, jeye:\\n—¿Eta xua namtotha pana najume matsontsonobaponame? jei Jesús.\\n34Barapomonae saya moya umena peauraxae, tsipei namtotha najume matsontsonobapona xua po coyene metha jintam ainya cui peexanaewatsi tsainchi pon barapomonae jiwanaxae. 35Nexata poxonae Jesús eca, bapoxonae pijimonae waba, pomonae doce poyobe, yawa jeye:\\n—Pon ichichipa xua ichamonae ainya cui petsita naexanaewatsi, bapon bewa pia coutha pecui pawi jiton naexanae petanacuichinexa ichamonae, jei Jesús.\\n36Bapoxonae Jesús pita pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca. Jesús isaeca barapo pexuyo, jeye:\\n37—Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo, apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei\\n38Nexata Juan namchi Jesustha, jeye:\\n—Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan baxua pacui itawetan, tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei Juan.\\n39Ichitha Jesús Juan jume notatsi, jeye:\\n—Bapon baxua jopa pacui itawetsinde, tsipei dapon aibi pon pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana poxonae newʉn taiba xua bapoxonae cotacaya abeya neyabara paeba. 40Tsipei pon abe jopa nacata exanaeyo, bapon apara naca yawena. 41Pon paca yawena xua mera paca cata xua bequein tsica corotiyotha xua irʉ pejume cowʉntsixae, xua xan Criston tajiwimonae pamxaem, baxua peexanaexae, Nacom catsina bapontha pematomatsiwa baxua nexa, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane\\n42Equeicha Jesús namchi, jeye: “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae natsicuenta ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar menetha barapo ibototha cayawa cabutabachipatsino. 43-44Icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panacobe ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaya xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo, xua ataya tsiteca. 45-46Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panataxu ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca. 47Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitacuere jucuare. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana, beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo. 48Barapo nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca yawa oro jopa tʉpaeyo.\\n49“Tsipei daxita jiwi pia pejʉntʉ coyenein tatsi nacui wʉnaetsina Nacom nexa pocotsi coyenewantha xua jiwi taayapubetsi bichocono xua jiwi atene exanatsi pocotsiwa icha be isoto ichi. Mataʉtano daxita pocotsiwan jiwi tauta xua petuxusi exanaewa Nacomtha, barapocotsiwa copiya yawa muxuna nacui xaxainchina sare beno. 50Sare beno, bara bena wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bara paichinde poxonae icha be sare beno ichi. Paxeinare pocotsi coyene pexeinya jʉntʉ coyene xua jopa po jʉntʉ coyene abeyo. Mataʉtano jʉntema nantiya pana nabarʉ jinompare”, jei Jesús.","num_words":1522,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi GÁLATAS 1\\nPablo ja ye quirica deretaidha Galacia ejude su aniji Diusu dharejiji edue cuana sa puji. Tueda ejude su aniji edue cuana duju su bid'umimi ebuetsuaji cuana anitaina. Tuneda buetsuataina jacuatsasiati cuana jei a taji d'eji su epu puji. Pablo ye quirica su quisa puidha d'eji su epu puji, Cristo peje su bahui jei pu taji. Da su Espíritu Santo ja mesa tucheda etiatani Diusu peje su enimetucheaderati puji, daja huecha tusa jabuetsuati cuana eshanapaeni puji.\\nYe versiculo cuana da ebia su saida quita ebuetsuati puji:\\nPablo ja Galacia yahua su aniji edue cuana quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Galacia yahua su aniji jei eputani edue cuana peje su yama ye quirica ebeituinia. Ema da Cristo sa apóstol. Aimue ema deja cuana ja apóstol ichatana mahue. Tata Diusu, Jesucristo detse ja bahui ema ichatana. Tata Diusu ja Cristo manujiji cuana duju jenetia id'emetaibana.\\n2 Upia yanita edue cuana neje tupupai yama micuana emitsuameinia. 3 Tata Diusu, Echua Puji Jesucristo detse ja meibunebataque. Memimepijajametaque tse. 4 Tueda Jesús da jamenajatiatiana emanu puji ecuana sa jucha cuana jepuiti. Daja puana ye mundo sa ai madhada cuana jenetia ecuana d'eji su ya puji. Daja Tata Diusu sa tsada puana. 5 Da putsu, ecuaneseda Tata Diusu mitsutsuaeni taji. Daja papu.\\nPiada quisa saida bahui yani\\n6 Edue cuana, Cristo sa jaibunebati jepuiti Diusu ja micuana dharetana tuseda mepuque puji. Beju ema enimetiuni, micuaneda Cristo eichaderainia putsu, pia jabuetsuati bid'umimi cuana su epudera puji. 7 Pia deja madhada cuana ja micuana epitsametani. Piada hue Diusu sa quisa saida cuana yani biame, tueda quisa saida turucaja yatani huecuana micuana ebasea puji. 8 Be jei mepuji pia jabuetsuati cuana su. Yama micuana buetsuana Diusu sa ene quita jabuetsuati cuana. Daja hue mepuniunetideraque tueda jabuetsuati su bahui. Ahua quebata ja micuana pia jabuetsuati ebuetsuata su, Diusu ja tueda pamatseta. Yama, ahua ángel cuana ja micuana pia jabuetsuati ebuetsuata su, Diusu ja mematsetaja. 9 Cuaja yama butsepi micuana equene quisana nime, daja neicha jiahue yama micuana jubida equisainia, ahua quebata ja quema Cristo jepuiti pia jabuetsuati neje eturucata su, Diusu ja tueda pamatseta.\\n10 Aimue yama cristiano cuana beidaji ameja mahue. Diusu bahui yama beidaji ameja, ema tusa emebajaji putsu. Da putsu, Diusu sa Cristo jepuiti jabuetsuati saida bahui yama ebuetsuainia.\\nPablo da Cristo sa apóstol\\n11 Edue cuana, bahue mepuque, yama micuana buetsuana Jesucristo jepuiti jabuetsuati cuana da aimue deja cuana sa jatiati mahue. 12 Aimue deja ja cuaja cristiano cuana d'eji su eputa puji ema buetsuatana mahue. Jesucristo ja bahui ema buetsuatana.\\n13 Bahue micuaneda ema Cristo peje su jei puji mahue su, judío cuana sa jabuetsuati cuana su jubida ema jei puana. Da putsu, yama Cristo peje su jei eputani cuana jubida tijetije aniunetiainia tuna eteriichame puji. 14 Yama pia cuana ebia su ecuanaju sa tata chenu cuana sa ai puiti cuana bianetiaina. 15 Ema daja puina biame, Diusu ja ema bataji puji mahue su, dharetana ema mesa emebajaji epu puji, ema ebia su ibunebatana putsu. 16 Da su Diusu ja mesa ebacua Jesucristo ema shanapametana tusa quisa saida cuana judío mahue cuana peje su quisaquisa eputi puji. Da su beju aimue ema aidhe neje biame jamitsuti puana tueda ai cuana jepuiti. 17 Mue ema puti Jerusalén ejude su pia apóstol cuana emitsuti puji. Tipeida ema putiana Arabia yahua su. Da su beju ema jasiapatibana Damasco ejude su.\\n18 Quimisha mara jenetia chu ema putiana Jerusalén ejude su. Dapia yama Pedro ye chu shanapana. Piada tunca pishica ejaitiana tsine ema tu neje aniana. 19-24 Dapia Jesús sa edue Jacobo di yama shanapana. Pia apóstol cuana mu mue ba yama ana.\\nDa su beju Siria, Cilicia yahua detse su ema putiana. Judea yahua su aniji Cristo peje su jei eputani edue cuana ja aimue ema shanapataina mahue. Tuneda id'abataina bahui cuaja yama jei eputani cuana tijetije aina. Daja biame jiahue mu ema Diusu sa Cristo jepuiti quisa saida cuana quisaquisa epuniuneti bahueta huecuana. Da su beju Diusu saida mitsutsuatana huecuana, tuahueda ema d'eji su atana putsu. Edue cuana, ye yama edereinia ai cuana da butsepi, ene quita. Aimue ema bid'umimi puji mahue.","num_words":655,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 12 CUI - Caentacabi poxonae judiomonae barompaya - Bible Search\\n1Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi barapo mataqueitha Jesús irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu, bapoxonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane. 2Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n—Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara copatichi xua penacuichiwa po mataqueithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae. 3Jesús jume nota, jeye:\\n—Barapo tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ. Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi. 4Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan. 5Mataʉtano bequein payabara yorobame Moisés pia peitorobi coyenewatha ichaxota jei: ‘Sacerdotemonaepiwi nacuita judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi poxonae Nacom pin pia botha tatsi duwei tauta xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa’, jei. Apara barapo coyene jopa peabe coyenewiyo. Jiwi bara copata. Jopa cui matawentsiyo bequein bara barapo judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi exana taetha. 6Ichitha paca tsipaebatsi xua nama taayapusʉ itorobi coyenewa ainya cui beyacaincha Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi, xuano beyacaincha barapo coyene po coyene poxonae Nacom pin pia botha exana. 7Paxam jopa xanepanaeya payaputaem xua Nacom jei pejume diwesitha: ‘Ichichipan xua painya nexeinaewa tsane nantanuweya peyabara nanta xeinae ʉnthʉto xua ichamonae painya neyawenaewa tsane. Baxua jame bichocono ichichipan beyacaincha xua duwei petautsiwa xua petuxusi exanaewa xan nexa’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Icha bayatha payaputaetsipame pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha paeba, bapoxonae barapo tamonae jopa abe payabara paebimchipae pomonae bequein bara jopa abe exanaeyo. 8Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsixae taitorobi coyene xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús, fariseomonaetha.\\n9Poxonae Jesús najume weta xua fariseomonae tsipaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya natsixitabiya ponataba trigo pabi weya. Bapoxonae pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi beya, bapoxonaeno joniya barapo botha. 10Barapo botha pebin eca pon pecobe mʉbinchi. Baxotarʉ fariseomonae ena. Barapo fariseomonae ichipa piraichi Jesús yainyabatsi xua icha Jesús jume notsina icha jumetha xua bapoxonae Jesús pecui yabara paebinexatsi jiwitha xua Jesús abe exana. Barapo fariseomonae Jesús jeichichi:\\n—¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi pentaquei seicae mataqueitha jampa? jei.\\n—¿Jintam metha pon paxam jiwana, pon xeina cae oveja, xua poxonae jopa jutsipae icha barapo oveja mʉthʉtha tajoparecatsi? Apara bara awiya jutsipa pia ovejaxae bara bequein pentaquei seicae matacabi taetha. 12Nama apara bichocono jiwi yabara Nacom tsita ainya cuichi beyacaincha xua oveja yabara Nacom tsita ainya cuichi. Daxota Nacom copata xua bara jiwi pexanepanae coyene exaneibina, bara bequein xua poxonae pentaquei seicae matacabintha taetha, jei Jesús fariseomonaetha.\\n13Nexata Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi jeye:\\n—Nacobe doire, jei.\\nPoxonae bapon nacobe doita, bapoxonae nainya cobe wʉnae tsanaya icha icha cobe ichi. 14Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa xua Jesús pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús pebexubiwa tsainchi.\\nMeje yabara xua Jesús peyabara tsiwʉnae cui paebiwatsi\\n15Poxonae Jesús yaputane xua yabara cui paebatsi xua abe exana mataʉtano xua bexubapaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya ponataba. Mataʉtano Jesús pinmonaeno puna poinchi. Jesús axaibi exana ducuanaebiya daxita pomonae peatenewi. 16Mataʉta Jesús barapomonaetha itoroba, jei: “Jopa baxua ichamonaetha pana necui yopichinde xua jiwi axaibi taexanaewa”, jei Jesús. 17Jesús itoroba pomonae xua axaibi peexanaexae xua jopa peyabara cueicueijeinexa tsainchi ichamonaetha. Baxua exana xua penayabara jume cui wetsinexa xua Isaías pejume diwesitha bayatha yabara tsiwʉnaeya tina Nacom nexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Nacom jeye, Jesús yabara:\\n18“Bapon apara pon inta nacuita, pon itapetan,\\npon bichocono antobein yawa xua nejʉntʉ\\ncoyene weiweina exana pon.\\nTaitorobicaein tajumope tʉnaxʉ xua\\nbapon peyantsiwa tsainchi.\\nBapon daxita nacuanpiwitha capona exanaena\\ntapexeinya jume diwesi pomonaetha pomonae\\nBarapon barapo pexeinya jume diwesi caponaena,\\nxua pejume cowʉntsinexa tsane pomonae poxonae\\njume taibina barapo pexeinya jume diwesi xua\\nbapoxonae barapomonae tayabara jʉntemainaenexa\\nabe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.\\n19Mataʉta bapon jopa jume matsontsonobeibi tsane.\\nBapon jopa namtsebiya wawai tsaibi tsane namtotha\\nxua jiwi bapon pejume taenexa tsaibi tsainchi, xua\\nbapon pejume naitaewatsinexa tsaibi tsainchi.\\n20Pomonae jopa peajʉntʉcoyenesʉwi xua tana nejume\\ncowʉntsiwa, bapon jopa bebai tsaibi tsane.\\nBarapomonae capanenebiya tsainchi.\\nMataʉtano pijimonae tatsi poxonae jʉntʉ\\ncoyene faefaenena, jopa anaya jutebi tsane.\\nBara bapon yawenaena barapomonae.\\nBapon baxua exanaena xua pijimonae\\nyayawenaponaena beya tsane xua cui\\namanayabina pia peaitafaetabi jiwichi.\\n21Mataʉta daxita nacuanpiwi jiwanamonae\\npomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae\\nbapon wʉnae ewatatsi xua bara bapon\\nbarapomonae pecapanenebiwa tsainchi Nacom\\nbeicha”, jei Nacom Jesús yabara Isaías pejume\\n22Bapoxonae jiwi Jesús tacapatʉtsi pebin pon muxusipana exainchi cauri, mataʉtano xua itata nacʉta exainchino. Bapon Jesús axaibi exana. Bapoxonae pebin muxu nasaba, beta necota, mataʉtano paebano. 23Daxita pomonae cui tane baxua, pocotsiwa Jesús exana, daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaecaeya najei: “Jina, ¿bapon apara David pia pemomoxi susato jiwi jiwanapin tatsi jampa, pon Nacom yabara wʉnae tsiwʉnaeya paeba xua pinae patopeicaena jampa?” jei.\\n24Poxonae baxua fariseomonae jume tane, jeye: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pe ntacaponaein tatsi”, jei fariseomonae.\\n25Jesús yaputane xua fariseomonae nanta xeina poxonae natsipaeba baxua, daxota jei fariseomonaetha: “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae tomarapiwi nababe, bapoxonae jopa xapain jinompaeyo barapo tomarapiwi. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe, yawa nawepu tsatajopabe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. 26Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe, mataʉtano nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae, tsipei amsiya exana. 27Paxam pana neyabara jam: ‘Apara bapon itaweta cauri tsipei bapon xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, pon Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. Icha baxua bara xainyei, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae itaweta cauri? ¿Irʉrʉ barapomonae itaweta cauri Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame. 28Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi, xua barapo pejumope tʉnaxʉ tana necatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.\\n29“Dapon aibi pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita penotsiwa tsane pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei, icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichin. Xan cui amanayaban Satanás daxota neitacʉpa xua torotsiya itawetan bapon pijimonae tatsi pomonae caurimonae.\\n30“Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa yawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane.\\n31“Daxota paca tsipaebatsi xua pocotsiwa jiwi abe peexanae cuiru coyenein exana mataʉtano pocotsiwa xua jiwi abe paeba, barapo coyene Nacom itacʉpatsi xua yabara jʉntemainaena daxita barapo coyenein. Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua bapon paeba. 32Mataʉtano xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama bichocono abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae tsane bapon, anoxuae mataʉtano xua bexa tsane”, jei Jesús.\\n33Equeicha Jesús jeye: “Icha nae po nae pexeinya nae bara nacoita po pethei pexeinya thei. Icha nae po nae peabe nae bara nacoita po pethei camatsa thei. Jiwi ba nae yaputane tsipei po nae penacoichixae. 34¡Paxam pomonae bichocono abe peexanaewi pam! Icha jomomonae ichi xua abe exana jiwitha bara paichim, abe paexaname jiwitha. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua xanepanaeya painya nepaebiwa, tsipei pocotsiwa painya coibototha papaebame barapara baxua painya jʉntʉ coyenetha pacayabara nanta xeiname. 35Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon ba xua xanepana paeba, tsipei ba pejʉntʉ coyene xeicaein. Pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba xua abe paeba tsipei ba peajʉntʉcoyenebein. 36Ichitha paca tsipaebatsi xua matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Barapo matacabitha daxita jiwi bewa atene tsane pepaebixae po jumein jopa xanepanaeyo. 37Poxonae Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha, Nacom tsanaya tsabina pia pepaebixae jumeintha tsane. Pomonae paxam xanepanaya papaebame ichamonaetha poxonae cataunxuae pajinompame po irathe, Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Barapomonae bara jopa abe exanaeyo’, paca yabara jei tsane. Paxam pomonae bayatha abe papaebame poxonae cataunxuae pajinompame po irathe Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae abe pepaebiwi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús.\\n38Nexata fariseomonae jiwanamonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwanamonae, daxita barapomonae Jesús cui itorobatsi, jeichichi:\\n—Pon jiwi Pecuidubim, paichichipan xua pata taewa tsane xua tapana netsita itʉtsiwam tsane cae jinya pexeinya netsita itʉtsi coyenewa pocotsiwa Nacom cacatsina pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. Bapoxonae paca jume cowʉntsinchi, jei.\\n39Daxita barapomonaetha Jesús barai, jeye:\\n—Pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉrʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi barapomonae necui itoroba xua taexanaewa cae coyenewa tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Ichitha jopa tsita itʉtsin tsane icha tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. 40Nacom Jonás itorobatsi Nínive tomarapiwi beya petsipaebinexa Nacom Pejume Diwesi barapomonaetha. Jonás jopa baxua peexanaexae daxota Nacom exana xua Jonás quianaxorecatsi duwein pon pinyo. Bapon barapo pin duwein tsijuntutha eca acoibi po matacabiyobe, mataʉtano acoibi po merawiyobe, beya poxonae equeicha yacabaxotsi xua asʉ popona. Barichi tsane xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tʉpaein. Bapoxonae mʉthʉtha nebotsina acoibi po matacabiyobe nexa tsane, mataʉtano acoibi po merawiyobe nexa tsane, beya poxonae equeicha Nacom asʉ juina neexanaena. 41Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi peperaxa exanaenexatsi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo mataqueitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein po coyenewa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Bara pocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha. 42Mataʉta barapo matacabitha tsane petsiriwa, powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi, tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina tsipei bapowa bayatha tajʉ werena pona, pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein Nacom yabara. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubiwatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin Nacom yabara daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Salomón po cui coyene exana poxonae cuiduba Nacom yabara barapo petsiriwatha, jei Jesús.\\n43-44Equeicha Jesús jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’, jei cauri. Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua xanepanaeya popona. 45Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin puna jinompatsi. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein. Barichi tsane caurimonae abe cana exanaena pomonaetha pomonae anoxuae jinompa, pomonaetha pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, icha barapo caurimonae ichi poxonae pebin abe cana exainchi”, jei Jesús.\\nMeje yabara xua Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino\\n46Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae poxonae beya irʉ pena tatsi peyapin jiwi tatsino pata. Daxita barapomonaeyobe pesato beya umena bequein ichichipa Jesús barʉ cueicueijeichi canta pin bicheito. 47Ichʉn Jesús baraichi, jeye:\\n—Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara bequein cataei, necatsipaebinexa tsane, jei bapon.\\n48Ichitha Jesús jopa bara jume jejeyo, saya jame yainyaba bapontha, jeye:\\n—¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús bapontha.\\nBaxua Jesús caunuta pia pecuidubinexa xua peyabara caunutsinexa pomonae pia pepuna jinompaewichi.\\n49Nexata Jesús pijimonae cowai yawa jei jiwitha:\\n—Pomonae xua cowan apara barapomonae be taena tsicotan mataʉtano irʉ be tayapin jiwi tsicotanno. 50Pomonae xua exana pocotsiwa Taxa Nacom itoroba, pon peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús.","num_words":2031,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 11\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Diosojavabelia vajëcaejitsia yabara pelivaisi\\n1 Jesús vajëtabiaba Diosojavabelia. Nexata itsamatacabi, itsa baja Jesús najumevereta pevajëtsijava Diosojavabelia, Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, panejumecujarubare pacuenia pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia. Pacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi jumecujarubabiaba pijajivi pacuenia vajëtabiabijitsia Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia xamë ata panejumecujarubare pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia, jai Jesús pijajiviyajuvënënë.\\n2 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Itsa pavajëtabiabianame Diosojavabelia, pajumaitsimë tsabiabi tsane:\\nTaxamë, athëbëtatsia neecaenë, jitsipajë pecayaiyataejava daxitajivi. Jitsipajë naxanitsiayo pecopiapatsijava daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje. Jitsipajë daxitajivi mapanacuata nejitsipaecuenia pecatoexanabiabijava, pacuenia baja athëbëtatsia nijajivi nejitsipaecuenia catoexanabiaba, bajarapacuenia pecatoexanavanapaenexa mapanacuapijivi ataje. 3 Caematacabi canacujitsia panerajure pataxaejavanexa pacuenia panamatavenonajë. 4 Panebarajamatabëcuene xanepanarenua nitabarata pibisiacuene pataexanaejava. Nexata panevecuaajibiaexanare pibisiacuene pataexanaeneconi. Tsipaji paxanë ata itsamonae paxanëjavaberena pibisiacuene patanexanaejava pajamatabëcuenecaevajë. Nexata pabarajamatabëcuenexanepanajë. Panevecuatsare dovathi patanejamatabëcueneëjëbiyaniva. Panecapanepare jane pibisiacuenevecua, pajamë tsane mapacueniaje itsa pavajëtabiabianame Diosojavabelia,\\njai Jesús pijajivijavabelia.\\n5 Icatsia Jesús pijajivijavabelia jumaitsi comparacióncuenia Jesús pijajivi peyapëtaenexa pacuenia vajëcabiabijitsia Diosojavabelia:\\n—Paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta ponaejitsipa bitso peyapëtaenëtsi pijaboyabelia. Nexata jumai tsipae: “Cacovaetatsi acueyabi papanbëyobeje. 6 Itsanë raja, taneyapëtaenë, tajëverena peponaenë, aeconoxae tajabota netopata. Nexata bitso piajani. Itsiata xanë apo xainaenë itsacuenejavayo ata pexaejava tarajutsinexa,” jai tsipae paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta peyapëtaenëtsijavabelia. 7 Nexata bo ënëverena bajaraponë jumepitsipatsi. Jumaitsi tsipae: “Nejamatabëitonotsipame. Baupa rabaja xaniavaetsia xatatanutajë. Taxi raja barëmajitanucajë caecamata. Nexata acuenebi tanonotapunaejava tacarajutsinexa xua nevajëtame. Itsa nonotapunaejitsipajë, yaitavabijitsipajë taxi,” jai tsipae peyapëtaenëtsi. Itsiata baitsi jane bajaraponë perajutsinexatsi ajumesaëya vajëcaponaejitsipa. 8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë apo jamatabënonotapunae ata, itsiata nonotapunaejitsipa perajutsinexa pecovaebijavatsi. Itsiata peyapëtaenëxaetsi, bajarapacuenia apo rajutsi tsipae. Biji rajane rajutsipa daxita pacuenia namatavenona ajumesaëya pevajëcaponaexaetsi. 9 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsacuenejavayo itsa pacatonaxuabijitsipa, nexata bajayajebi ata pajaitsipame matapania panecaxitajarabijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia bajayajebi ata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa. Bo ata itsa baupa xatatanuta, nexata asaëyata pabaupadocodocotsipame matapania papecatobaupatsijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa. 10 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia. Tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi, jai Jesús pijajivijavabelia comparacióncuenia.\\n11-12 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paxamë papebijivimë, panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto. Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo. Itsa pacavajëta vacaratobëto, apo panacoxirajutsimë tsipae aqueto. 13 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame. Bajaraponë rajutsiana Espíritu Santo daxita pamonae vajëtatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia itsamonae Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi: “Beelzebú raja pesaëta Jesús dovathi jivivecua capitsapapona,” jai yabara pelivaisi\\n14 Pebi ponapona, dovathi pejamatabëcueneta apo penatsipaebinë. Nexata bajaraponë Jesús dovathi vecuacapitsapa. Pebi baja dovathi Jesús itsa vecuacapitsapa, natsipaeba baja. Jivibitsaëtoxaneto petaevi bajarapacuene, bitso jamatabëcuenenabenajaca. 15 Itsiata baitsi jane itsamonae fariseovi Jesús baracuaicuaijaitsi pibisiacuenia.\\n—Maponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pepo penamatacaitorobinë, jai fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara.\\n16 Itsamonae icatsia fariseovi Jesús picani jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaejava Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani itorobatsi fariseovi peyapëtaenexa pepacuene Jesús Dioso pitorobinëcuenetsitsica. 17 Itsiata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata fariseovijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa daxita bajarapamonae. Bajara pijinia pacuenia nacaemonae ata itsipae. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata. 18 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaë taejitsipa pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae. Mapacuenia pacatsipaebatsije tsipaji paxamë xanë yabara apo pacanaëjëtsinejevamë jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë: “Jesús raja dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta,” pajamë xanë yabara. 19 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara. 20 Espíritu Santo pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n21 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje:\\n—Ponë bitso piasaënë, aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabijitsipa pijabo, itsamonae peyacarëjëtsiyanivatsi pecobecovë. Nexata daxita pecobecovë xaniavaetsia tobobenaejitsipatsi, jai Jesús dovathi pijajivi pevetsijava yabara.\\n22 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi mapacueniaje:\\n—Itsiata baitsi jane itsa najetarucaejitsipa itsanë bitso piasaënë boxainaenë matatoxenetsia, nexata cueneamoneyabijitsipatsi. Aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabi ata tsipae, itsiata vecuapitsipatsi pijanae, daxita pecobecovëjavaxi yajava, nayabarajai Jesús pijacuata comparacióncuenia dovathi pejamatabëcueneamoneyabijava yabara.\\n23 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Dioso pijajivinexa, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nPacuenia dovathi jivitonë pevejamatabëpitsapaecujinaetsi, icatsia naviarena pecovëyaberena petsijamatabëecaenexatsi icatsia yabara pelivaisi\\n24 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa dovathi penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi, ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi: “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi. 25 Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo. 26 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nPacuenia Jesús tsipaeba xua yabara jivi jamatabëcuenebarëya yabara pelivaisi\\n27 Itsa abaxë Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, petiriva bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënëva pinijijumeta vavajai tsaxuabi. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¡Jamatabëcuenebarëya baja cajena ena, pecanavitaniabiva, pecavitsatsiva! jai petiriva Jesúsjavabelia.\\n28 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Xaniajamë rabaja. Itsiata baitsi jane pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, nexata itsa jumecovënëta bajarapalivaisi, bajarapamonae jane bitso jamatabëcuenebarëya tsavanapae taena matatoxenetsia, jai Jesús petirivajavabelia.\\nPacuenia pibisiajamatabëcuenevi Jesús picani itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa yabara pelivaisi\\n29 Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itsa matatoyorotsia nacaetuatatsi, nexata Jesús jumaitsi:\\n—Pamonae aeconoxae jinavanapa, bitso pibisiajamatabëcuenevi. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa, taneyapëtaenexa Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë. 30 Bajayata daxita Nínive tomarapijivi yapëtane profeta Jonáspijinë Dioso pitorobinëcuenetsi. Tsipaji ayaicuene exanatsi Dioso. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuene Dioso nexanaena. Nexata daxita pamonae aeconoxae jinavanapa, neyapëtaena pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. 31 Itsamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae nubianatsi Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi bajayata povami ponapona, Saba nacuapijivimi pevetsivami, nonotapunaena. Nexata bajarapova Diosojavabelia neconitsiana pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajarapova neconitsiana tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunanajetaruca pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë raja majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salómonpijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, apo nenamuxunaevetsi. Bajaraxuata ayaineconi xaina Diosojavabelia, jai Jesús.\\n32 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Bajayata Nínive tomarapijivi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Pamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi ata nonobapunaena Diosojavabelia peneconitsinexa pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Tsipaji xanë majota ponaponajë bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, tsipaebi atanë Dioso pejumelivaisi, apo najamatabëcuenepënëyorotsi pibisiacuene pexanaejavavecua. Bajaraxuata Dioso naneconitsiaexanaenatsi bajarapamonae, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata itsamatacabi Dioso jivi penaneconitsiaexanaejavanexa.\\nPacuenia vajaitaxuto belámparabë yabara pelivaisi\\n33 Icatsia Jesús jumaitsi jivibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cajoniënëalia ata apo etsi lámparabë. Biji rajane athëbëyo etsia. Jivi boyaberena pejonevi tsivajënaeitayotecaejitsia. 34 Lámparabë boënëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae, xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae. 35 Panayajivitaema xua panajamatabëxainabiabame, papecajamatabëcuene aitaquiriyaexanaeyaniva. 36 Itsa paexanavanapaename pacuenia Dioso pacaitoroba, nexata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso. Tsiquirijavayo ata apo aitaquiri tsane panejamatabëcuene. Nexata pacuenia lámparabë daxita boënë xaniavaetsia itayoteca pecotiata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, pacuenia bajarapamonae naneconita Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n37 Itsa baja Jesús najumevereta livaisi petsipaebijava, nexata fariseonë junatatsi Jesús penanabaninexa fariseonë pijabota. Jesús nexata najoneya fariseonë pijaboyalia. Naeca mesa muxuneneta penanabaninexa. 38 Fariseonë itsa tane Jesús penabanijava anijatonë nacobequiatsinejeva, fariseonë jamatabëcuenenabenajaca. Pacuenia daxita judíovi pijacuenia anijatonë nacobequiatabiaba penabanivajënae, apo itsi Jesús. 39 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Paxamë pafariseovimë panecaxaevajënae plato, taza ata, naniavelia bapaquiatame xaniavaetsia panijacuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Bajarapacuenia paquiatabiabi atamë xaniavaetsia panecaxaejavanënexa papecajamatabëcuene bijianaeyaniva picani, itsiata pananeconitaponame Diosojavabelia. Tsipaji bajarapacuenia paquiatabiabi atamë, caranata panejamatabëëthëtota panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua paneexanaenexa pibisiacuene ata. 40 ¡Apo paneyapëtaevi baja rovia! Dioso cajena pexanaenë daxitacuene. Dioso baja cajena pacaperabëexana. Pacajamatabëëthëexananua. 41 Pejanajamatabëcuene itsa paxainaejitsipame, nexata pexaniacuene patoexanabiabijitsipame itsamonaejavabelia. Daxita xua ata papecajamatabëcuene bijianaeyaniva, pajanijunavame panexaeyaniva, xua ata pacobejunavame panejayatsiyaniva, apo pacatsitapibisiacuene tsipae, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n42 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Xanepana baja picani bajarapacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia. Itsiata bajarapacuenia parajutabiabi atamë, pepacuene apo pajitsipaemë Dioso. Bajaraxuata pananeconitame Diosojavabelia. Pananeconitamenua Diosojavabelia tsipaji pacuene ata picani xanepana panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, apo pasivanajamatabëxainaemë. Bajaraxua picani paxamë bepanajamatabëxainame panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n43 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! ¡Tsipaji bepaayaijamatabëcuenevimë panataeyabiabame! Judíovi penacaetuatabiabibonëjava itsa panajoneyabiabame, pajitsipabiabame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Pajitsipabiabamenua jivi papecabajacobinexa callejava bitso yaiyataeya, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n44 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata:\\n—¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë itajara jivi bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë tsabiabi pibisiajamatabëcuene panexainaevi ata. Pacuenia itsamonae pona jivi pemëthëanë matatsënëa apo peyapëtaexae xua xaina bëpënëareca, bajara pijinia itsi pamonae pacayaiyatane apo peyapëtaexae pacuenia pajamatabëcuenebejemë bëpënëa. Bajarapamonae pacayaiyatane tsipaji apo yapëtae bajarapamonae bëpënëa paneajamatabëcuenebejejava, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.\\n45 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, judíovi pecujarubiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, itsa mapacuenia jumaitsimëje, paxanë yabara ata pibisiacuenia jumaitsimë, jai Jesúsjavabelia judíovi pecujarubiviyajuvënënë.\\n46 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—¡Paxamë ata, judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë jivi patsipaebabiabame pejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë patsipaebabiabi atamë itsamonae pejumecovënëtsinexa, paxamë itsiata apo panajamatabëxainaemë paneexanaenexa bajarapacuenia, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.\\n47 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia:\\n—¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata pamatacabi jinavanapa panijasalinaivimi, beyaxuababiaba Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata juya paxamë bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bonë paexanajebame, jivi itsa tane bajarapabonë, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi. 48 Bajarapacuenia paneexanaexae, pacuenejëpame bajayata panijasalinaivimi pexanaecuene. Panijasalinaivi bajayata beyaxuababiaba profetavimi. Nexata juya paxamë bonë paexanajebame bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.\\n49 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia:\\n—Bajarapacuenia paneexanaejavanexa yabara, daxitacuene Dioso peyapëtaenëxae, bajayata tajëvelia jumaitsi paxamë yabara mapacueniaje: “Bajarapamonaejavabelia toitorobianajë profetavi. Toitorobianajënua apóstolevi ata. Bajarapamonae itsiata beyaxuababiabiana tatoitorobiviyajuvënëvi. Bejiobiaexanabiabiananua tatoitorobiviyajuvënëvi,” jai baja cajena bajayata tajëvelia Dioso bajarapacuenia paxamë paneexanaejavanexa yabara. 50 Dioso baja cajena nacua pexanaejavaveliacujinae, panijasalinaivimi beyaxuabapona profetavimi. Nexata bajarapaneconi yajava paxamë pananeconitame Diosojavabelia. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena, paxamë aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi. 51 Panijasalinaivimi profetavimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsaprofetavimi ata. Nexata bexëajavaberena ata icatsia panijasalinaivimi beyaxuaba Zacaríaspijinëmi. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, baitsi templobobeje altarvënëjavabeje petuatuajëta. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena paxamë, aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.\\n52 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia:\\n—¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Vaxaitsi xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi yapëtanetsi,” pajamatabëjamë tsabiabi picani. Itsiata baitsi jane apo payapëtaemë. Saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua jivi patsipaebabiabame. Pacuenia bo baupaxatata jivi pejoneyaniva, bajara saya pacuenia paxamë paexaname jivijavabelia. Nexata itsamonae jitsipae ata pejonejava picani Dioso pijanacuayabetsia, paxamë saicayalivaisi panetsipaebabiabixae, apo pacopatsimë pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia. Paxamë ata apo pajitsipaemë panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.\\n53-54 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae, pitsapa baja bovecua. Bajaraxuacujinae judíovi pecujarubivi, fariseovi yajava, Jesús itoyatsi. Nexata jamatabëitonotabiabatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya livaisi yanijobabiabatsi. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, bajarapalivaisi yabara peneconitsinexatsi picani nacuaevetsinëjavabelia.","num_words":1762,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.263,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 19 CUI - Poxonae Apolos Corinto tomaratha eca, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo Efeso tomaratha popona\\n1Poxonae Apolos Corinto tomaratha eca, bapoxonae irʉ Pablo seicaya ducuanaebiya daxita tomaran jʉpaya, po tomarantha ichaxota atororon. Efeso tomaratha patopa, baxota Pablo caxina ichamonae pomonae Cristo pejume cowʉntsiwichi. 2Pablo yainyaba barapomonae, jeye:\\n—¿Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya jʉntʉ coyenetha pacata pata poxonae pajume cowʉntame Jesús? jei.\\nBarapomonae Pablo jume notatsi, jeye:\\n—Jume, jopa payaputaeinyo. ¿Eta pocotsiwara xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi? Bayatha jopa payabara jume taeinyo baxua, jei.\\n3Pablo yainyaba, jeye:\\n—¿Eta pabichim poxonae pajume cowʉntame poxonae paca bautisaba? jei.\\nPablo jume notatsi, jeye:\\n—Apara saya payabara jume cowʉntan xua Juan cuiduba, po coyene xua Juan itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei.\\n4Pablo jume nota, jeye:\\n—Aja, Juan bautisaba pomonaetha pomonae abe pia peexanae cuiru coyenein nacui barapenta xua pomonae pejume cowʉntsiwichi Nacom. Daxota metha Juan piamonaetha barai: ‘Pajume cowʉnde pon xua tsiwana patopan’, jei Juan piamonaetha. Xua Juan namchi: ‘Pon xua tsiwana patopan’, jei, bapon apara Jesús, pon ‘Mesías’ baraichi, jei Pablo.\\n5Poxonae baraxua Pablo jume taerʉcʉpatsi, caena barapomonae bautisabatsi Jesús pia pewʉntha tatsi pon Pecanamataxeinaein jiwi. 6Poxonae Pablo barapomonae pecobetha mata jayaba, barapoxonae barapon Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae tapatatsi pejʉntʉ coyeneintha, yawa cueicueijei exanebatsi icha jumeintha xua ichamonae pia jume tatsi. Mataʉtano barapoxonae barapomonae cueicueijei Nacom Pejume Diwesi pocotsiwa Nacom yaputane exana. 7Daxita bapomonae pomonae baxota ena doce pomonae matabʉxʉyobe pomonae xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi.\\n8Baxota Efeso tomaratha, Pablo judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi poneiba acoibi po xometiyobetha Nacom Pejume Diwesi pecueicueijeiwanexa. Bapon jopa junuwiyo poxonae cueicueijei. Mataʉtano yabara tsipaeba po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. 9Ichitha ichamonae aichaxaibi jume tane. Jopa juntucuru bejume cowʉntsiyo. Saya barapomonae jiwi peitʉtha tatsi abe yabara paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Nexata barapomonae pia xainya weya tatsi Pablo napitaba. Saya meisa barʉ pona pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi po bo penacuidubi bo beya. Pebin pon pewʉn Tirano barapo bo, bapon pia bo tatsi. Barapo botha Pablo daxita matacabi Nacom Pejume Diwesi cuidubeiba. 10Baraxota Pablo ainya weibe paeba ducuanaebiya Nacom Pejume Diwesi. Daxita pomonae Asia nacuapiwi judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae jume cowʉnta Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon Pecanamataxeinaein jiwi. 11Nacom Pablo yawenatsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. 12Ichamonae paparuwan yawa painyaweran capona Pablo beya xua barapo paparuwantha Pablo peperʉ jayababinexatsi. Barapo paparuwan nata capona peatene jiwitha. Bapoxonae barapo paparuwantha nainya axaibi tsouneibi. Irʉ pomonae cauri xeina barapo paparuwantha nacapanenebiya tsaibi. Barapomonae cauri wepu poneibatsi.\\n13Ichamonae judiomonae, pomonae saya pejinompaewi, barapomonae pia cui xeina xua jiwi taitaweteibatsi cauri. Barapomonae ichichipa Jesús wʉn wʉn taibatsi poxonae itaweta cauri. Barapomonae caurimonae baraichi, jeye: “¡Bara Jesús pewʉntha paca itawetatsi, pon Pecanamataxeinaein jiwi, xua pon Pablo wʉn yopita ducuanaebiya!” jei barapomonae.\\n14Irʉ barapoxonaerʉ judiomonaepin pon pewʉn Esceva, xeina siete poyobe tatsi pebiwi. Barichi barapo siete poyobe wʉn wʉn taibatsi Jesús, poxonae itaweta cauri. Esceva sacerdotemonae pia pentacaponaewi jiwana tatsi. 15Poxonae barapomonae paeba barapo wʉntha, Jesús pewʉntha tatsi, barapomonae jume notatsi cauri, jeye: “Bara tayaputaein Jesús, Pablono bara yaputanno. ¿Incane paxamda? ¿Jintam pamda?” jei bapon cauri.\\n16Bapoxonae barapo siete poyobe pexainya betanaxorenatsi pon cauri xeina. Barapomonae bʉtsi. Mataʉtano barapomonae jopa nacuiyenabiyo. Barapo siete poyobe daxita tamasa jebompatsi yawa wan dubatsi. Bo bejumasa dʉcʉpiya. 17Pomonae Efeso tomaratha peenaewi, judiomonae, irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, daxita bapomonae jume tane xua siete poyobe jumasa dʉcʉpa. Barapomonae junuwa bichocono. Daxota barapomonae Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi wʉnae jaintatsi.\\n18Pomonae Jesús jume cowʉntatsi pinmonae barapomonae jiwana baxota pata. Barapomonae jiwi peitʉtha tatsi paeba xua bepa pinae bayatha abe exana poxonae mara coyeneya exana nawita. 19Pomonae Jesús pejume diwesi coyene nacuiduba, barapomonae carendena diboron po diboron xua mara yabara penacuidubiwan. Barapo diboron tauteba. Poxonae barapo diboron tauteba daxita nataeumena. Barapomonae yabara matoma ununa xua pinae barapo diboron matoma nawita, cincuenta mil po paratiximonaebe pinae nantomata. 20Barapoxonae pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon Pecanamataxeinaein jiwi. Yawa barapomonae tsita itapeinya xeina dubenanaebiya xua bara Nacom apara xeina peayapusʉ itorobi coyenewa.\\n21Poxonae baxua weta Pablo najʉntʉ coyene weta xua pesiwa ponaewa tsane tomaran xua Macedonia nacuatha, yawa xua Acaya nacuathano xua bapoxonae Jerusalén tomara bepewarapiyaenexa. Nanta xeinano xua peponaewa tsane Roma tomara beya. 22Ponbe Pablo yawenatsi, Timoteono Erastono, baponbe Pablo Macedonia nacua beitorobiyabe. Cataunxuae abʉ bapon Pablo Asia nacuatha eca.\\nMeje yabara poxonae jiwi namtsebiya wawai Efeso tomaratha Pablo pecasebixaetsi\\n23Barapoxonae Efeso tomarapiwi anaya anaepanaeya najume cayayataxuba poxoru aichaxaibi xua pejume taewa xua Pablo yabara cueicueijei Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. 24Pon xua abe penajume cayayataxubin xua poxonae namtsebiya wawai bapon pewʉn Demetrio. Bapon pinmonae xeina pomonae petanacuichiwichi xua petaexanaewichi penainwixi. Barapomonae Demetrio taexanatsi tsiqui penain boxi xua Artemisa pia bo canaxobeba. Artemisa Efeso tomarapiwi pia nacomwa tatsi. Barapowa jopa be pepa nacomiyo. 25Bapon Demetrio pia petanacuichiwichi waba. Pomonae irʉ Artemisa pia penain boxi peexanaewi wabatsino. Demetrio namchi daxita barapomonaetha, jeye: “Bara metha payaputaneme xua paratixi xeinatsi poxoru Artemisa pia penain boxi exanatsi wacaenaetsinexatsi, daxota xeinatsi paratixi. 26Pon pataneme yawa pajume tanemeno, barapon Pablo. Bapon paeba ducuanaebiya xua pinae pomonae icha nacom canaʉtsiya exana apara pinae xapain jopa daxua pepa nacomiyo. Pomonae Pablo cuidubeiba jume jejei tsaibichi ayei jiwi Efeso tomarathano, Asia nacuathanorʉ jume jejei pinmonae. 27Baxua bichocono nacata abe, tsipei icha jiwi jopa comocaetsipae barapo penain boxi xua waxainchi exaneibatsi bapoxonae jopa xeinaetsipaetsi paratixi. Jiwi namchi tsane: ‘Artemisa pia pin bo tatsi abe. Xapain jopa pepa Nacom pin pia boyo’, jei tsane. Cataunxuae anoxuae barapo jiwi Asia nacuapiwi irʉ daxita nacuanpiwi Artemisa wʉnae jainteibatsi. Ichitha icha jume cowʉntsinchi Pablo, metha equeicha jopa bewʉnae jainteibichipaetsi Artemisa”, jei Demetrio.\\n28Poxonae baxua Demetrio jume taerʉcʉpatsi, anaepanarʉcʉpa barapomonae. Yawa barapomonae namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa Artemisa powa pata tanecanamataxeinaewa, barapowa bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaewa! ¡Maisa Efesiomonae pan Artemisa wʉnae pajaintan!” jei barapomonae.\\n29Barapoxonae daxita tomarapiwi jʉpaya anaepana. Gayo irʉ Aristarco, ponbe Macedonia nacuapinbe, ponbe Pablo pepuna ponaexaetsibe, baraponbe waetabatsibe. Po botha ichaxota jiwi nacaetuteiba pecueicueijeinexa tsaibi tsane bara bemaxʉ cayatsibe. 30Bepa bequein Pablo najoniyaei barapo botha, petsipaebinexa tsane barapomonae, ichitha Jesús pejume cowʉntsiwichi Pablo jopa pu copatichi. 31Barichi pomonae pentacaponaewi jiwana Asia nacuatha, barapomonae Pablo pia jiwi tatsi cou tana cajume caitorobatsi xua bepa pinae Pablo jopa najoniyae tsane baxota. 32Barapoxonae barapo penacaetutsiwatha, ichamonae icha caununaya wawai irʉ ichamonae icha caununaya wawai. Daxita barapomonae najume cayayataxubiya wawai. Ichamonae jopa yaputaeyo po coyene xua barapomonae yabara nacaetuta. 33Barapo penacaetutsimonae anaepana. Pablo yabara anaepanatsi irʉ pijimonae tatsi tayabara anaepanatsi. Daxota judiomonae caemonae najiwana napuna totabiya pebin xua bapon peitabaratha peuncuaenexa barapo penacaetutsiwatha. Bapon pewʉn Alejandro. Bapon pecobetha jume matawenta tsipei ichichipa bequein yabara jume yawena judiomonae barompaya piamonae. 34Poxonae barapomonae Alejandro yaitaerʉcʉpatsi xua Alejandro judiomonaepin, barapoxonae equeicha daxita namtsebiya wawai tsompae ainya horabe. Barapomonae namchi, jeye: “¡Maisa pata tanecanamataxeinaewa Artemisa! ¡Maisa barapowa pejʉntʉ coyene xanepanaewa! ¡Maisa efesiomonae pan Artemisa wʉnae pajaintan!” jei barapomonae.\\n35Nexata, pon xua tomara peewatsin, bapon uncua barapo penacaetutsi itabaratha. Bapon jume matawenta xua equeicha jopa penamtsebiya wawainexa tsane barapomonae. Bapoxonae bapon namchi, jeye: “Pomonae Efeso tomaramonae pam. Bara daxita nacuamonaepiwi naca yaputane xua waxainchi notatsi Artemisa pin pia bo tatsi. Mataʉtano yaputane xua waxainchi botatsi po iboto xua athawe jopeica. Barapo iboto apara bara Artemisa tsipei be Artemisa pia pawi. 36Jiton dapocotsin aibi pon xua nejume barai xua naeraban, daxota saya irʉ moya pande. Painya xoba ichawa pananta xeiname poxonae jopa beta pananta xeinaem. 37Ponbe, Gayo irʉ Aristarco, ponbe pacarendename, baponbe jopa abe paebiyobe. Baponbe jopa caibiyobe xua xoyo boca Artemisa pin pia botha tatsi. Mataʉtano Artemisa nacomwa jopa cui aebiyobe. 38Icha Demetrio irʉ petanacuichiwichi nanta xeina xua ichamonae Demetriobarʉ abe taexainchi moya jame barapomonae bewa ponaena po bo ichaxota ena pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapoxonae barapomonae itacʉpatsi xua petsipaebiwa pomonaetha pomonae tomara pentacaponaewi po coyene xua ichamonae abe exana barapomonaetha. 39Icha ichawa painya paebichi abʉ anoxuae jopa papaebinde. Po mataqueitha poxonae pentacaponaewi ba nacaetuta pejume taenexa xua jiwi paeba bapoxonae jame papaebare. 40Wanamtsebiya wawaijeixae anoxuae daxota romanomonae naca yabara anaepanaena tsipei nanta xeinaena xua waxainchi aichaxaibichi xua barapomonae naca itoroba. Jopa xeinaetsi po diwese xua yabara tsipaebinchi barapomonaetha pocotsiwa xua yabara namtsebiya wawaichi”, jei tomara peewatsin. 41Poxonae najume wetaba baxua, barapomonae pesato beitorobiyatsi.","num_words":1310,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 24 CUI - Barapowaxi botha cuicuina peseicae - Bible Search\\n1Barapowaxi botha cuicuina peseicae matacabitha, Moisés pia peitorobi coyeneya pepaebixae, barapo matacabi yabara.\\nPoxonae judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi yapu caewaba bapoxonae patopa matacabi po matacabi xua copiya ducua cae semanatha. Barapo matacabitha poxonae aena pentha tsina, yabʉxi pona mʉthʉ beya ichaxota Jesús boca. Barapowaxi capona petuxueiwan yawa penasiwanno xua bayatha xaxaintajeba. Barapowaxi cueyabatsi icha yabʉxi. 2Poxonae barapowaxi barapo mʉthʉ beya pata, barapowaxi taerʉcʉpa xua po ibo panawatha yauxatatababota xua pin ibo panawa barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubabota. 3Barapowaxi jojoniya mʉthiya ichitha barapowaxi jopa taeyo xua Jesús pon Pecanamataxeinaein petʉpaein pebocuaewa. 4Barapowaxi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Jopa yaputaeyo xua exana tsipei jopa taeyo xua Jesús petʉpaein boca. Barapowaxi tsita naitʉtatsi nacueyatabe pebinbe ponbe xua asiya uncuabe, xuano xua yawa paparuwa nama xatatabe, po paparuwa bichocono daedaena. 5Barapowaxi bichocono junuwa, pijunuwi irabe necobareca. Barapo pebinbe barapowaxi baraichi, jeibe:\\n—¿Eta xua metha petʉpae cuiru coyenewatha panecobompame pon equeicha asʉ barapo petʉpae cuiru coyene weya? 6Xote jopa bocaeyo bapon. Bayatha bapon asʉ petʉpae cuiru coyene weya. Payabara jume nanta xeinare xua bayatha bapon paca tsipaeba poxonae cataunxuae Galilea nacuatha popona. 7Paca jeye: ‘Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bewa necaenaetsina pomonaetha pomonae abe peexanaewi. Barapo abe peexanaewi naetotha tʉparucua neexanadutsina. Ichitha equeicha po matacabi acoibibetha asʉn juina neexanaena petʉpae cuiru coyene weya’, paca jei Jesús, jei barapo pebinbe xua barapowaxi tsipaebatsi.\\n8Nexata barapowaxi baxua jume cui yabara nanta xeinarʉcʉpa xua bayatha barapowaxi tsipaebatsi, xua Jesús tsipaeba. 9Poxonae barapowaxi mʉthʉ wenawibiya tomara beya, barapowaxi daxita paeba pocotsiwa tane. Jesús pia peitorobiwi tatsi pomonae xua once poyobe barapomonae tsipaebatsi, ichamonaeno tsipaebatsino, pomonae Jesús jume cowʉntatsi. 10Powaxi yopita, xua powaxi Jesús pia peitorobiwi tsipaebatsi, ichowayo pewʉn María Magdalena powa Magdala tomarapiwayo, irʉ ichowayo Juana, ichowayo María, Santiago pena tatsi, yawanorʉ ichowaxino powaxi saya napona. 11Ichitha Jesús pia peitorobiwi tatsi nanta xeina xua barapowaxi jopa xainyeyo, yawano jopa jume cowʉntsichi barapowaxi.\\n12Bapoxonae Pedro mʉthʉ becuinaepoinya. Mʉthʉ tututha tane xua meisa paparuwa boca. Bapon pia bo benawiya. Bapon baxua yabara nanta xeina nawita.\\n13Barapo matacabitha Jesús pijimonae tatsi jiwanabe namtotha ecaponabe, siwa ponabe tomara, po tomara pewʉn Emaús. Barapo tomara eca once po kilómetrobe xua Jerusalén tomara weya. 14Baraponbe yabara natsipaebecaponabe namtotha xua mexuaetha exana. 15Poxonae cataunxuae yabara natsipaebecaponabe yawa yabara najume matsontsonobecaponabe, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita uncuatababe yawa naponano. 16Bequein baraponbe Jesús tainchi, ichitha baponbe jopa ita cui canaʉpaetsibe xua Jesús peyaitaewatsi. 17Nexata Jesús yainyaba, baponbe baraichibe, jeye:\\n—¿Eta xua namtotha yabara pana natsipaebecaponamebe? jei Jesús.\\nBaponbe jʉntʉ wecoyeya naruntababe peyabara natsipaebecaponaexaebe xua mexuaetha exana. 18Ponbe penacueyatsixaebe caein pewʉn Cleofas. Bapon Cleofas Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Daxita pomonae jinompa Jerusalén tomaratha, daxita barapomonae yaputane xua exana barapo matacabintha. ¿Meisa xam compam jopa yaputaem xua mexuaetha exana? jei.\\n19Nexata Jesús baraibe baponbe, jei:\\n—¿Eta xua exanara barapo tomaratha? jei.\\nBaraponbe jume notabe, jeibe:\\n—Apara pana natsipaebecaponanbe xua jiwi exana, pajan: ‘Xua po coyeneya Jesús Nazaret tomarapin cana exanatsi’, pajan. ‘Pon Nacom peitorobi jume papaebin, pon peitʉpanae petsita itʉtsi coyenein exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi’, pajan. ‘Pon xanepanaya pecueicueijein Nacom peitʉtha tatsi, xuano xua jiwi peitʉtha tatsi’, pajan. 20Sacerdotemonae pata tanecanamataxeinaewi irʉ pata pecanamata caitorobiwi piraichi Jesús cobe waetabatsi pia Pilato peitorobinexa soldadomonae xua Jesús tʉparucua peexanaenexa tsainchi naetotha. 21Bequein pawʉnae ewatan xua Jesús patopa xua peyawenaenexa tsane Israel nacuapiwi xua barapo Israel nacuapiwi panenebiya peexanaenexatsi, ichitha bapon jopa capanenebiyaeyo barapomonae. Yawano acoibi po matacabibe pu caewa poxonae Jesús bexotsi. 22Yabʉxi, powaxi xua paxan jiwana pan, barapowaxi pona mʉthʉ beya poxonae aena pentha tsina. Pona ichaxota Jesús boca. Barapowaxi pana tsipaeba xua tane. Daxua pana nenabenaeca exana bichocono. 23Barapowaxi pinae jopa taeyo Jesús petʉpaein. Bapoxonae pana netsipaeba xua pinae barapowaxi tsita naitʉtatsi matatsunpiwi. Pinae matatsunpiwi namchi: ‘Bayatha Jesús asʉ’, jei pinae. 24Bapoxonae pata jiwimonae, barapomonae jiwana mʉthʉ beya pona. Barapomonae bara tane baxua, xua yabʉxi yopita. Ichitha Jesús petʉpaein jopa taetsi, jeibe xua Jesús tsipaebatsi.\\n25Nexata Jesús jume nota baraponbe, jeye:\\n—Paxam pomonae jopa peyaputae jiwi pam, xuano xua bewayo pajume cocowʉntaponame pocotsiwa bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. 26Paxam payaputaneme xua Mesías pon Nacom itapeta, copiya bewa peraxa exanaeinchi. Nacom cana exanaena xua bapon patopaena Nacom pia peitorobi nacua beicha xua pexeinaenexa tsane Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, jei Jesús.\\n27Nexata Jesús tsipaeba baraponbe xua daxita i dapo diborontha Jesús yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha. Copiya matha Jesús yaputane exana po diwesin xua Moisés tina xua Jesús yabara paebatsi. Bapoxonae equeicha Jesús yaputane exana xua po diwesi Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina, xua Jesús yabara paebatsi.\\n28Jesús, irʉ barapo pebinbe imoxoyo pata tomaratha, po tomara siwa ponaena. Barapo pebinbe naruntababe, ichitha Jesús mexeya maisa pona namto tomara weya. 29Ichitha baponbe Jesús jume daunweya baraichi, jeye:\\n—Pana nebarʉ ecare, apara bayatha tabopiya tsanaicha, quirei tsanaicha apara, jeibe.\\nDaxota Jesús puna joniya ichaxota baraponbe patopabe xua barponbe pebarʉ ecaenexa tsainchibe. 30Nexata poxonae Jesús barʉ eca pexaethopaewatha baponbe, bapoxonae Jesús wecobe pita pan. Paxa barai: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana necatsiwam barapo pan”, jei. Bapoxonae Jesús epa janaxuba pan. Baponbe catatsibe. 31Poxonae Jesús baxua exana, caena bapoxonae baponbe Jesús yaitainchi. Baponbe yaitaebabe. Bapoxonae Jesús yacuinaya jemeicha aichurucuae tsanaya. 32Baponbe natsipaebabe, najeibe:\\n—Maisa jʉntʉ coyene weiweinatsibe poxonae namtotha naca tsipaebecaponabe. Bapon naca yaputane exanabe xua bapon peyabara paebiwatsi Nacom Pejume Diwesitha, jei baponbe.\\n33Bapoxonae caena yacuinaya caibe iyabe Jerusalén tomara beya. Baraxotiya Jerusalén tomaratha baponbe caxinabe penacaetutsi jiwi pomonae once poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Irʉrʉ nanacaetuta pomonae cueyaba xua pomonae once poyobe pia pecueyabiwichi. 34Barapo penacaetutsi jiwi namchi baponbetha, jeye:\\n—Apara xainyei. Bara Jesús pon Pecanamataxeinaein, asʉ. Apara bapon Jesús Simón tsita naitʉtatsi, jei barapo penacaetutsimonae.\\n35Nexata baponbe daxita yabara paebabe barapo penacaetutsi jiwitha xua baponbe namtotha cuidubecapoinchibe. Mataʉta paebabeno xua baponbe matapainya yaitaebabe xua Jesús yaitaebatsi poxonae Jesús pan epa janaxuba, xuano xua poxonae catatsibeno pan.\\nMeje yabara poxonae Jesús tsita naitʉta pijimonae Jerusalén tomaratha\\n36Poxonae cataunxuae tsipaebabe barapo diwesi, bapoxonae Jesús jemeicha tsita naitʉta barapomonae peitabaratha. Jesús jacoba barapomonae, jeye:\\n—Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exana, jei Jesús barapo penacaetutsimonaetha.\\n37Barapomonae bichocono nabenaeca, yawa bichocono cuitaya junuwa. Barapomonae nanta xeina xua metha Jesús perowatsi tainchi. 38Ichitha Jesús barai barapo penacaetutsimonae, jeye:\\n—¿Eta xua metha junuwiya pana nabenaecame? ¿Eta xua metha ainya ʉnthʉton pam? 39Pana necobe taema, yawa pana netaxu taema. Apara bara xan tsocuaein. Pana nejayabare, yawa pana neyaputaema xua xan pepa jiton. Dowatsi bapana jopa wi ducuae, yawa bapana jopa piwa ducuae. Ichitha aunxuae nama yatsicaewa xaniwaicha pana netaneme xua xan pepa jiton icha paxam paichim, jei Jesús.\\n40Poxonae baxua Jesús najume weta, nacobe wan itʉba, yawa nataxu wan itʉba. 41Ichitha came awiya barapomonae jopa jume cowʉntsiyo poxoru barapo diwesi barapomonae tsita jume xeicatsi yawa barapo diwesi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi. Jesús jeye:\\n—¿Paxam xote penabanaewiyo paxeiname? jei Jesús.\\n42Nexata barapomonae Jesús catatsi duweiyo, poyo seba. 43Jesús wecobe pita, yawa xane barapomonae peitʉtha tatsi. 44Bapoxonae Jesús namchi barapomonaetha:\\n—Caena bayatha paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca barʉ ecatsi. Paca jeichiche: ‘Daxita po coyenein neyabara tina, daxita baxuan peneyabara jeixae, bewa necana exanaena. Daxita xua Moisés po diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita pocotsiwa Nacom peitorobi jume pepaebiwi neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena’, paca jeichiche, jei Jesús.\\n45Jesús barapomonae yaputane exana xua Nacom Pejume Diwesi paeba. 46Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Nacom Pejume Diwesitha neyabara jei: ‘Mesías bewa tʉpaena, yawa equeicha asʉ tsane po matacabi acoibibe petʉpae coyene cuiru weya. 47Yawano bewa barapomonae Mesías pia pejume cowʉnchiwichi bewa tsipaebina daxita nacuantha Nacom Pejume Diwesi tatsi Mesías pia peayapusʉ itorobi coyeneyatha tatsi. Copiya petamropata notsinexa Jerusalén tomara weya. Barapomonae jei tsane jiwitha: Bewa icha jʉntʉ coyene Nacom patsita xeinaem xua bapoxonae Nacom painya nepaca cayabara jʉntemainaewa tsane abe painya neexanae cuiru coyenewa, jei tsane barapomonae’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. 48Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Paxam daxita jiwi patsipaebiname daxita xua pataneme. 49Mataʉta pataemano xua pacata itorobicaeinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua bayatha Taxa yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi yawa patopaena peayapusʉ itorobi coyenewa. Paenare xote Jerusalén tomaratha, beya poxonae barapon yawa pacata patopaena pia peayapusʉ itorobi coyenewa Nacom pia nacua tatsi wetsica, jei Jesús.\\n50Nexata Jesús pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara weya, Betania tomara bebarʉ iya. Jesús namaxʉ yoicha itaboco beicha yawa tsipaeba Nacomtha xua pijimonae tatsi nexa, xua pijimonae petayawenaenexatsi. 51Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebuncua Nacom xua pijimonae tatsi nexa, bapoxonae Jesús athabe juinya exanatsi peitaboco beicha, Nacom exana. 52Poxonae Jesús pijimonae tatsi baxua tane, bapoxonae barapomonae Jesús pecoutha tatsi namchi: “Maisa Wanacanamataxeinaein wʉnae”, jei. Barapomonae Jerusalén tomara beya jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibiya. 53Barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Nacom pin pia botha, baxota Nacom jopa juniya wʉnae jainteibichi.","num_words":1390,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto COLOSENSES 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Colosas tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Colosas tomarapijivijavabelia, yabara pelivaisi\\n1-2 Xanë Pablonë, Dioso tanetojitsipaexae, nitapeta Jesucristo pijaapóstolenënexanë. Nexata Jesucristo nitoroba jivi pexanialivaisi tatsipaebaponaenexa. Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje xaniavaetsia Jesucristo pelivaisi panejumecovënëtsivi, Colosas tomarata panejinavanapaevi. Vajabananë Timoteo ata pacajamatabënajina. Aeconoxae baja nacaemonaetsi, paxamë ata Jesús pelivaisi panejumecovënëtsixae. Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Pablo Diosojavabelia tovajëtabiaba Colosas tomarapijivi, Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi, yabara pelivaisi\\n3 Paxanëbeje Timoteobeje pacatovajëtabiabatsibeje vajatuxanenë Jesucristo paxa Diosojavabelia. Nexata Diosojavabelia patacatovajëtsijavatabeje, paxamë yabara Diosojavabelia pajumaitsinëbeje tsabiabi mapacueniaje: “Pexaniajamatabëcuene pacarajutatsibeje. Tsipaji pexaniacuenia yavenonabiabame Colosas tomarapijivi,” pajanëbeje tsabiabi Diosojavabelia paxamë yabara. 4 Bajarapacuenia pajumaitsinëbeje tsabiabi tsipaji pacavënëlivaisitanetsibeje xaniavaetsia panejumecovënëtavanapaejava Jesús pelivaisi. Pacavënëlivaisitanetsibejenua paneasivatsavanapaejava daxita Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi. 5 Bajara pajamatabëcueneitsimë tsipaji baja xaniavaetsia payapëtaneme xua Dioso pacatoxaniavaeta athëbëtatsia papecarajutsinexa. Pamatacabi ajena pajumetaneme pexanialivaisi papecacapanepaelivaisinexa, bajarapamatacabi payapëtaneme baja xua Dioso pacatoxaniavaeta athëbëtatsia papecarajutsinexa. 6 Bajarapapexanialivaisi pajumetaneme baja pamatacabi copiaya Epafras pacatsipaeba Dioso papecaasivajava. Bajarapalivaisi baja aeconoxae daxitanacuanëjava yacaëjëpapona. Nexata daxitanacuanëjava, pamonae jumecovënëtapona bajarapalivaisi, copatapona baja perujujamatabëcuenemi. Nexata baja pejanajamatabëcuene xainapona. Bajarapamonae pejanajamatabëcuene xainapona, pacuenia paxamë ata pejanajamatabëcuene paxainame pamatacabi ajena pajumecovënëtame bajarapalivaisi. Bajara pamatacabijavaverenacujinae paxamë baja payapëtaeponame pepacuene Dioso papecaitaxutotsoniataejava. 7 Dioso papecaitaxutotsoniataejava, copiaya baja cajena vajaasivanë Epafras pacatsipaeba. Bajaraponë Jesucristo xaniavaetsia petonacuenebinë. Nexata bajaraponë panetoitorobaremena pataneyavenonaenexabeje Dioso patatonajuanacuenebinexa majotaje. 8 Nexata pamatacabi Epafras pata paxanëbejejavaberena, panetsipaebabeje xaniavaetsia panejinavanapaejava. Panetsipaebabejenua Espíritu Santo papecayavenonaejava paneasivanexa itsamonae ata.\\n9 Nexata patacavënëlivaisitaecujinaebeje, pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia. Pacatovajëtabiabatsi xua Dioso pacatojitsipa papecayapëtaeyaexanaenexa. Nexata Dioso itsa pacayapëtaeyaexana xua Dioso pacatojitsipa, bajaraxua paneexanavanapaenexa. Bajarapacuenia pacatovajëtabiabatsi daxitacuene, Dioso pijacuene ata, Dioso papecayapëtaeyaexanaenexa. 10 Pacatovajëtabiabatsinua xaniavaetsia jivi panetsitajinavanapaenexa, Dioso papecasivabarëyanexa pexaniacuene paneexanabiabixae. Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia panevajënaeyabelia Dioso panejamatabëcueneyapëtaeponaenexa. 11 Pacatovajëtabiabatsinua Dioso papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa pesaëta. Nexata bajayajebi itsamonae pacaitsacueniababiabi ata, pacajamatabëcuenecaëjëpaena paneajamatabëcuenesaë tsavanapaejava. 12 Pacatovajëtabiabatsinua paxamë panejumaitsabiabinexa Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Tsipaji bitso pexaniacuene panetoexaname,” panejaitsabiabinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia pajumaitsimë tsabiabi tsane tsipaji bajaraponë pacavecuaajibiaexana baja panijaneconimi. Nexata baja Dioso aneconijibia pacatane. Nexata paxamë ata Dioso pacarajutsiana xua xaina pijajivi perajutsinexa pijapenivenivenaenacuatatsia. 13 Vaxaitsi bajayata apo yapëtaetsi pexaniajailivaisi. Nexata picani bepitaquirinacuata vajajinavanapaevi. Tsipaji picani dovathi pijajivitsi tsavanapae. Pibisiacuene exanabiabatsi pacuenia dovathi nacaitoroba. Itsiata baja aeconoxae Dioso nacapita dovathivecua. Nexata baja Dioso pexënato, piasivanë, pijajivitsi nacaexana. 14 Nacasivatëpa Cristo. Nexata baja Cristo pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana vajaneconimi. Nexata baja aneconijibia jinavanapatsi.\\nPacuenia Dioso nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi Cristo vajanacasivatëpaexae yabara pelivaisi\\n15 Dioso cajena caeto ata apo vajataenë. Itsiata Dioso pexënato, Cristo, naexana mapanacuataje. Cristo paxa jëpa. Dioso daxitacuene mapanacuata pexanaevajënaeya ata, Cristo baja cajena ponapona athëbëtatsia. 16 Cristo baja cajena exana daxitacuene Dioso pejamatabëcueneta. Athëbëtatsia xua apo taetsi, Cristo exana. Daxitacuene xua tanetsi mapanacuata ataje, Cristo exana. Cristo daxitacuene itsa exana, ángelevi ata exana. Angelevi penamatacaitorobivinexa ata, Cristo exana. Bajarapacuenia Cristo ángelevi ata exana pacuenia Cristo jitsipa petonacuenebavanapaenexatsi. 17 Daxitacuene Cristo pexanaevajënaeya ata, Cristo baja cajena athëbëtatsia ponapona. Daxitacuene xua Cristo exana, bajaraxua pexanaecujinae abaxë Cristo pesaëta mapamatacabita ataje tsitecanajetaruca. 18 Cristo baja cajena pevetsinë daxita Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi Cristo penamatacaitorobinë. Cristo pejamatabëcueneta daxita Dioso pejumecovënëtsivi Dioso pijajivi exanatsi. Cristo taxuxuaba jivi petëpaecujinae icatsia jivi piasaëjavanexa. Bajaraxuata itsamonae ata icatsia asaë tsane petëpaecujinae. Nexata Cristo daxitajivi matatoxenetsia bitso ayaijamatabëcuenenë. 19 Bajarapacuenia Cristo bitso ayaijamatabëcuenenë tsipaji Dioso pexënato tojitsipa pejamatabëcuenejëpaenexatsi. 20 Daxitajivi, pamonae jinavanapa mapanacuataje, naneconita Diosojavabelia. Pamonae ata jinavanapa athëbëtatsia, naneconita Diosojavabelia. Nexata Dioso jitsipa daxita bajarapamonae pebarajamatabëcuenexanepanaenexa. Nexata Dioso itorobica Cristo mapanacuayabetsicaje cruzata pesivatëpaenexa daxita bajarapamonae. Nexata daxita bajarapamonae Dioso aneconijibia tane Cristo pesivatëpaejamatabëcueneta. Bajaraxuata Dioso baja barajamatabëcuenexanepana bajarapamonae.\\n21 Paxamë picani abaxë bajayata Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame. Dioso bepapijavajabitsaëmë tsavanapae pibisiacuene paneexanavanapaexae. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Dioso pacabarajamatabëcuenexanepana. 22 Dioso baja aeconoxae pacabarajamatabëcuenexanepana. Tsipaji Jesucristo bepejiobicuenia cruzata pacasivatëpa. Nexata baja Dioso pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi. Bajaraxuata aeconoxae baja Dioso papijajivimë. Dioso baja pitabarata aneconijibia pajinavanapame. 23 Nexata panevajënaeyabelia aneconijibia Dioso pitabarata panejinavanapaenexa, asaëyata pajumecovënëtavanapare Cristo papecasivatëpaejava panijaneconi yabara. Palivaisi baja pajumecovënëtame papecacapanepaelivaisinexa, pëtsa pacopatame panejumecovënëtsijava. Bajarapalivaisi baja yacaëjëpa daxitanacuanëjava petsipaebaponaejava. Xanë ata, Pablonë, tsipaebaponajë bajarapalivaisi.\\nPacuenia Pablo itorobatsi peyavenonaenexa Dioso pejumecovënëtsivi yabara pelivaisi\\n24 Xanë Pablonë, majotaje penaneconitsivi pejebabiabibota, naneconitsiaponaponajë paxamë apo pajudíovimëjava Cristo pelivaisi patacatsipaebaponaexae. Itsiata jamatabëcuenebarëyanë tsaponaponae, nebejiobiaexanabiabi ata. Pacuenia Cristo bejiobiaexanatsi pijajivi pecapanepaenexa, bajara pijinia pacuenia xanë ata itsamonae nebejiobiaexanabiaba. Bajarapacuenia Dioso netocopata tanebejiobiaexanabiabinexa tavajënaeyabelia tajamatabëcuenesaëtsaponaenexa Dioso tajumecovënëtsijava. Nexata tanesivaajamatabëcuenesaënexa daxita pamonae jumecovënëta Cristo pelivaisi. 25 Dioso netocopata tayavenonaenexa Dioso pijajivi, pamonae Cristo pelivaisi jumecovënëta. Bajaraxuata paxamë ata pacayavenonatsi. Tsipaji Dioso nitoroba daxitajivi xaniavaetsia tatsipaebaponaenexa pexanialivaisi, Dioso pejumelivaisi. 26 Dioso nitoroba jivi tatsipaebaponaenexa pacuenia Dioso tajëvelia najamatabëxaina pijajivi pecapanepaenexa. Dioso baja cajena nacua pexanaevajënaeya ata, najamatabëxaina pacuenia exanaejitsia pijajivi pecapanepaenexa. Abaxë picani itsajivi ata Dioso apo yapëtaeyaexanae bajarapacuene. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Dioso tocopata daxita Dioso pejumecovënëtsivi peyapëtaenexa pacuenia Dioso exana pijajivi pecapanepaenexa. 27 Dioso tojitsipa apo judíovi ata peyapëtaenexa pexanialivaisi, palivaisi picani itsajivijavabelia ata Dioso apo yapëtaeyaexanae. Bajarapalivaisi mapacuenia itsije. Cristo cajena pacatsijamatabëeca papecayajavaponaponaenexa. Bajaraxuata nexata payapëtaneme itsamatacabi Cristo paneyajavajinavanapaejavanexa Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia.\\n28 Paxanë patanecaëjëpaecuenia, daxitajivi xaniavaetsia patsipaebaponajë Cristo pelivaisi. Pamuxujiobaponajënua xaniavaetsia daxita bajarapamonae pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi. Bajarapacuenia pamuxujiobaponajë pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaëtsaponaenexa Cristo pelivaisi pejumecovënëtsijava. 29 Bajaraxuata asaëyata Dioso tonacuenebaponajë daxita pasaëta Cristo nerajutapona.","num_words":783,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.245,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto EFESIOS 2\\nPacuenia Dioso pijajivi, piasivaxae, capanepaejitsia yabara pelivaisi\\n1 Dioso baja cajena pacajamatabëcueneaitavayaexana Jesucristo pejamatabëcueneta. Paxamë abaxë bajayata Dioso itsa apo pajumecovënëtsimë, naxuabiaya picani Diosovecua pajinavanapame pibisiacuene paneexanavanapaeneconi yabara. Nexata pacuenia itsi petëpaevi, bajara picani pajamatabëcueneitsimë Diosojavabelia itsa abaxë Dioso apo pajumecovënëtsimë. 2 Pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi, pibisiacuene exanavanapa, bajara picani pacuenia paxamë ata bajayata pibisiacuene paexanavanapame. Pajumecovënëtavanapame picani ëdovathi, ponë eveta pitaquirijamatabëcuene mapanacuataje. Aeconoxae dovathi jamatabëcueneasaëyaexanapona pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi pibisiacuene pexanaenexa. 3 Daxita picani bajayata vaxaitsi pibisiacuene exanavanapatsi. Pacuenia vajajamatabëëthëtota jitsipatsi vajaexanaenexa, exanabiabatsi. Xua najamatabëxainatsi, exanabiabatsi. Bajaraxuata pacuenia daxita itsamonae naneconita Diosojavabelia, bajara picani pacuenia vaxaitsi ata naneconitatsi Diosojavabelia vajanacananeconitsiaexanaenexa. 4 Itsiata baitsi jane Dioso, bitso jivi pitaxutotsoniataenë, vaxaitsi bitso nacajitsipa. 5 Diosovecua naxuabiaya picani vajajinavanapaevimi ata pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara, itsiata Dioso nacajamatabëcueneaitavayaexana, Jesucristo Dioso itsa asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Bajarapacuenia Dioso nacatoexana vajanacaitaxutotsoniataexae. Nexata Dioso nacacapanepaena pibisiacuene vajaexanaeneconimivecua. 6 Jesucristo petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanatsi petëpaejavavecua. Nexata vaxaitsi Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsixae, Dioso nacatane bevajanacayajavaasaëyaexanaevi. Dioso nacatanenua Jesús athëbëtatsia bevajanacayajavaecaevi daxitacuene vajanacabarëevetsinexa. 7 Bajarapacuenia Dioso nacatoexana vajanacatsitanajamatabëcuene itajëtsinexa daxitamatacabijavabelianexa vajanacajitsipaecuene. Nacatsitanajamatabëcueneitajëtanua vajanacaitaxutotsoniataecuene Jesucristo vajanacasivatëpaexae. 8 Dioso cajena bitso pacajitsipa. Bajaraxuata Jesucristojavabelia itsa panajamatabëcuenecopatame, Dioso pacacapanepaena panijaneconivecua. Bajarapacuenia Dioso papecacapanepaejavanexa, panijacuata apo panatoexanaemë. Biji rajane Dioso pejamatabëcueneta pacacapanepaena. 9 Itsajivi ata Dioso petonacuenebaponaponaejamatabëcuene, Dioso apo capanepaetsi tsane. Biji rajane Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsixae, Dioso capanepaenatsi. Bajaraxuata itsajivi ata beayaijamatabëcuenejivi apo benatae Dioso pecapanepaejavanexatsi yapëtae ata. Apo bejumaitsinua: “Xanë Dioso tatonacuenebixae, nexata necapanepaena,” apo bejai. 10 Vaxaitsi raja Dioso nacaexana. Nacaexananua Jesucristo pijajivitsi Dioso vajatoexanavanapaenexa pexaniacuene. Bajarapacuenia Dioso tajëvelia najamatabëxaina vajatoexanavanapaenexa.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapa Jesucristo pejamatabëcueneta yabara pelivaisi\\n11 Panajamatabënapire pacuenia picani paxamë bajayata pajamatabëcueneitsimë tsavanapae itsa abaxë Dioso apo pajumecovënëtsimë. Paxamë apo pajudíovimë. Judíovi saicaya peperabëcaucubivitsi Dioso pijajivi penayapëtaenexa. Nexata judíovi jumai tsabiabi: “Vaxaitsi vajanacaperabëcaucubivi, Dioso pijajivitsi nayapëtanetsi,” jai tsabiabi. Paxamë pijinia apo pajudíovixaemë, judíovi paxamë yabara jumai tsabiabi: “Bajarapamonae apo peperabëcaucubivitsi. Nexata Dioso apo pijajivi,” jai tsabiabi judíovi paxamë yabara. 12 Bajarapamatacabi abaxë apo pajumecovënëtsimë Cristo. Pasaicayavimë abaxë tsavanapae Diosovecua. Pasaicayavimë abaxë tsavanapae judíovi atavecua. Bajarapamatacabi abaxë apo payapëtaemë pacuenia Dioso pacayavenonaejitsia papecacapanepaenexa. Mapanacuata picani abaxë naxuabiaya Diosovecua pajinavanapame. “Pamatacabi tëpaenajë, pepacuene naxuabianajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. 13 Paxamë picani Diosovecua bitso naxuabiaya pajinavanapame. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Cristo papijajivimë. Cristo papecasivatëpaexae, aeconoxae baja payajavajinavanapame Dioso. 14 Paxanë pajudíovinë, paxamë apo pajudíovi atamë, Jesucristo pejamatabëcueneta daxitatsi Dioso nacajamatabëcuenexanepanaeyaexana namataenetsia vajanasivatsavanapaenexa. Jesucristo pejamatabëcueneta benacaemonaetsi Dioso nacaexana. Jesucristo daxitatsi vajanacasivatëpaexae, ajibi vajanayabaraitoyacuene vajanavecuanatsanaenexa. 15 Jesucristo cruzata itsa tëpa, copiarucaeyaexana baja namataenetsia vajanaitoyacuenemi. Tsipaji baja Jesucristo itsa tëpa, copiarucaeyaexana palivaisimi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Bajarapalivaisimi paxanë pajudíovinë bitso picani asaëyata pajumecovënëtavanapajë. Nexata bajarapalivaisimi Jesucristo baja copiarucaeyaexana. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itsa pajumecovënëtavanapajë, paxamë apo pajudíovimë apo pacabarajamatabëcuenexanepanaetsi. Aeconoxae baja Jesucristo vajajumecovënëtsixae, Jesucristo pijajivitsi nacaexana. Nexata baja Jesucristo pejamatabëcueneta nacanabarajamatabëcuene xanepanaeyaexana. 16 Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaexae, copiarucaeyaexana baja namataenetsia vajanaitoyacuenemi. Nexata paxanë pajudíovinë, paxamë pijinia apo pajudíovi atamë, Cristo baja caebitsaëtotsi nacaexana pijajivinexatsi. Nexata baja Dioso jamatabëcuenexanepanaeya nacatane.\\n17 Jesucristo patajopa mapanacuayabetsicaje. Nexata capatsica pexanialivaisi vajayapëtaenexa daxitatsi Dioso jamatabëcuenexanepanaeya vajanacataejava. Paxamë apo pajudíovimë bitso picani Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame. Bajaraxuata Dioso pacatocopata Jesucristo pelivaisi panejumecovënëtsinexa. Paxanë pajudíovinë pajumecovënëtajë picani palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Nexata paxanë ata Dioso panetocopata Jesucristo pelivaisi patajumecovënëtsinexa. 18 Nexata Jesucristo daxitatsi vajanacasivatëpaexae, paxanë pajudíovinë, paxamë pijinia apo pajudíovi atamë, vaxa Dioso nacatocopata vajajonenexa Dioso pijatomarabetsia. Bajarapacuenia vaxa Dioso nacatocopata vajajonenexa pijatomarabetsia Espíritu Santo vajanacayavenonaexae. 19 Bajaraxuata apo pajudíovi atamë, aeconoxae baja Dioso panejumecovënëtsixae, bepasaicayavimë baja Dioso apo pacatae. Biji rajane itsamonae, Dioso pejumecovënëtsivi yajava, paxamë baja Dioso papeximë pacaexana Dioso pijanacuatatsia panenajuajinavanapaenexa. 20 Palivaisi bajayata Diosojumepaebivi profetavi tajëvelia yaquina, Jesucristo baja cajena pelivaisi, bajarapalivaisi pajumecovënëtame baja. Paxanë ata Jesucristo papijajivinë, paapóstolevinë, paneitoroba patacatsipaebaponaenexa bajarapalivaisi, Jesucristo pelivaisi. Nexata bajarapalivaisi panejumecovënëtsixae, panajamatabëcuenecopabame baja Jesucristojavabelia papecacapanepaenexa. Bajaraxuata Dioso baja papeximë pacaexana. 21 Nexata baja itsamonae ata ayaibitsaëtoxaneto najamatabëcuenecopabapona Jesucristojavabelia. Nexata Cristo pejamatabëcueneta itorobaponatsi bajarapamonae. Daxita bajarapamonae Dioso baja pexi exanatsi. Nexata pacuenia Dioso tojitsipatsi, jinavanapa. 22 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata, itsamonae yajava, pamonae Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopabivi, caebitsaëto Dioso papeximë pacaexana. Nexata Dioso pacayajavaponapona Espíritu Santo papecatsijamatabëecaexae.","num_words":628,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.272,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 11 CUI - Jesús najume weta xua pijimonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin itoroba pijimonae Jesús beya, peyainyabinexa tsainchi Jesús\\n1Jesús najume weta xua pijimonae muxuwetsiya cuiduba, po jiwimonae tatsi xua doce poyobe tatsi. Bapoxonae Jesús bara weya natsixitaba xua tomarantha peponaenexa po tomaran ena barapo nacuatha xua jiwitha pecuidubinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi.\\n2Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon jiwi pecʉbi botha etatsi. Poxonae cataunxuae jiwi pecʉbi botha eca, bapon jume tane xua juinya Cristo exana. Bapoxonae Juan itorobabe Jesús beya ponbe pia pepuna jinompaewichi jiwanabe tatsibe xua petayainyabinexatsibe Jesús beya. 3Barapomonae Jesús yainyabatsi xua Juan najume caruta, xua jei:\\n—¿Metha bara xaniwaicha xam baponda, pon bewa patopaena pon Mesías? ¿Ichacuitha metha bara ichʉn pawʉnae ewatan jampa? jei baraponbe xua Juan najume caruta.\\n4Jesus jume nota baraponbe, jeye: “Papondebe, mataʉta Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa pana necui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno. 5Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉta xua pomonae pejayujayujeiwi beta pona equeicha, mataʉtano xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉta pomonae xua pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta pomonae xua pewerapaewi equeicha asʉ tsane. Mataʉta pomonae xua peacopeibi jiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume. 6Patsipaebarebe Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha neyabara jume cowʉnta’, xua jan”, jei Jesús.\\n7Poxonae Juan pia penacana jume caitorobinbe tatsi ponatababe, bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua yabara paeba jiwitha xua Juan yabara paebatsi, jeye: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya poponame, ¿eta xua painyatsi, painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara. 8Bara paichim. Paponame ¿painya nejumetaenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae ba jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwixaetsi. 9Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi jume pepaebin. 10Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei:\\n‘Catsiwanae itorobinchi copiya pon\\ntana nacajume carutsin.\\nBarapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi xua daxita\\njiwi najʉntʉ cui wʉnaetsina xam nexa, xua\\nnecantenta weyataeya wabinexa poxonae\\npatopaename’, nejei Nacom Pejume Diwesitha.\\n11Bara xaniyeya paca tsipaebatsi xua daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa ainya cui jiwi.\\n12“Juan pon jiwi Pebautisabin, poxonae bapon tamropata pitaba xua cueicueijei Nacom Pejume Diwesi xua beya anoxuae pin bicheitomonae nejume cowʉnta pia penaexanaenexa Nacom piamonae tatsi. Barapomonae pichichi xua penaexanaewa Nacom piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae bequein ichamonae ayapube taexana barapomonaetha. 13Daxita po petinae diwesin Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina irʉrʉ Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi barapo naxobe peitorobi coyenewathabe yabara tsiwʉnae muxu dutsiya paeba. Barapo peitorobi coyenewabe yabara paeba xua bexa tsane jopaena matacabi po mataqueitha xua Nacom jʉntʉ coyene itorobiya canamataxeinaena jiwi. Matapainya Juan patopa. Bapoxonae irʉ Nacom tamropata pitaba xua exana pocotsiwa bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta. 14Icha paxam xaniwaicha paichichipame xua payabara jume cowʉntame xua pocotsiwa barapomonae bayatha yabara paeba, bapoxonae bara panejume cowʉntsiname xua paeban, xua jan: ‘Apara Juan bapon Elías pon caena bayatha tʉpa. Barapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon bayatha Nacom yabara paeba xua bepa pinae equeicha patopaena’, jan. 15Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi.\\n16“¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta ichi barapomonae? Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya. 17Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi ichitha jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi. 18Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo pan, yawa jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara Juan xeina cauri’, pajam. 19Bapoxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan. Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara paebame pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa juniya apaeyo. Peatsacaewi abe peexanae jiwi pia jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi, barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana, baxua Nacom tsita pexainyei coyenetsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba po tomaranpiwi jopa pejume cowʉntsiwichi\\n20Nexata Jesús tamropata pitaba xua biatane ainya tomaranpiwi, ichaxota bayatha copiya matha matowa exana pia petsita itʉtsi coyenewan. Bequein Jesús baxua matowa exana, ichitha barapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo xua peauraxae xua abe exana. 21Daxota barapo tomaranpiwi beya, jeye: “¡Pai jaibo, Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha irʉ Betsaida tomarathano, ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomarabepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaewa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae abe peexanaexae bapontha. 22Paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam irʉ Betsaida tomarapiwi pam, bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Poxonae barapo matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi. 23¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pana nanta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca. Po petsita itʉtsi coyenewan painya tomaratha exanan icha bayatha barapo petsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Sodoma tomaratha, bara cataunxuae barapo tomara ecaetsipa, xua beya anoxuae tsipae. Tsipei barapomonae metha bayatha xeinaetsipa icha jʉntʉ coyene xua peauraxae xua abe exana Nacomtha. Metha bapoxonae Nacom jopa jutebichipae barapo tomarapiwi. 24Ichitha paca tsipaebatsi paxam Capernaum tomarapiwi pam, matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi. Barapo mataqueitha bichocono paca peraxa jʉbebina, beyacaincha xua Sodoma tomarapiwi peraxa jʉbebinchi bichocono”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús waba jiwi: “Anetha xan berena tapaca yawenaewa tsainchi”, jei\\n25Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xua xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi, pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita. 26Axa, baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha.\\n27Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua pia peyaputae coyenewa tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon aibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi. Saya jame meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉtano barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi. 28Anetha xan berena daxita paxam xua tapaca yawenaewa tsainchi. Daxita paxam xua pocotsiwa paca jʉntʉ coyene natsepa exana painya abe neexanae cuiru coyene baxua paca jʉntʉ cui coyene canapuxanaeya yabara jʉntemainaeinchi xua painya nenafifinacaewatsinexa. Equeicha pena jʉntʉ coyene paca cana exanaeinchi, xua painya nejʉntʉ coyene weiweinaeya jinompaewa tsane. 29Pana necui coyene xeinare tacuidubi coyene painya nenacuidubinexam tsane yawa painya neyawenaenexa tsane xua painya necuidubiwa tsane ichamonae. Baxuan paexande tsipei xan jopa bapana jʉntʉ cui coyene anaepanaeya tacuidubin jiwi. Mataʉta bapana jopa tajʉntʉ cui coyene atsacaein. Mataʉtano jopa pajʉntʉ coyene deideijeya jinompaem tsane. Saya jame xanepanaeya painompaename tsipei paexanaename tacuidubi cui coyenein. 30Barapo tacuidubi cui coyenewan jopa ayapubeyo painya jʉntʉ cui coyenetha. Bara paca itacʉpa xua painya neexanaewa tsane barapo tacuidubi cui coyenewan”, jei Jesús.","num_words":1373,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TESALONICENSES 3\\n1 Bajayajebi baja cajena apo pacataetsi. Nexata baja belia apo panajamatabëcuene saëtaponaejitsipaenë matavëjëa pataevetaponaejava patacataenexa. Nexata baja panajamatabëxainajëbeje ëTimoteo pataitorobinexabeje, peponaenexa paxamëjavabelia papecataenexa. Paxanëbeje Silvanobeje, Atenas tomarata panacopatsianajëbeje. 2 Nexata baja pacatoitorobatsibeje vajabananë Timoteo. Timoteobeje baja cajena Dioso patatonajuanacuenebinëbeje, jivi patatsipaebaponaenexabeje pexanialivaisi, Cristo pelivaisi. Pacatoitorobatsibeje Timoteo papecayavenonaenexa, papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa Dioso panejumecovënëtsijava yabara. 3 Pacatoitorobatsibeje Timoteo papecayavenonaeya tsipaebabiabinexa pexanialivaisi, caenë ata paxamëyajuvënënë Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava pecopabiyaniva, itsamonae itsa bejiobiaexanaponatsi. Paxamë baja cajena payapëtaneme Dioso vajanacatocopatsijava itsamonae vajanacabejiobiaexanaponaenexa. 4 Pamatacabi abaxë pacayajavajinavanapatsi, tajëvelia baja cajena pacatsipaebabiabatsi itsamonae papecabejiobiaexanaponaejavanexa Dioso papijajivixaemë. Nexata jane baja bajarapacuene aeconoxae pacatocopiapata. 5 Bajaraxuata baja apo najamatabëcuene saëtaponaejitsipaenë matavëjëa taevetaponaejava patacataenexa. Nexata baja itorobajë Timoteo peponaenexa paxamëjavabelia papecataenexa pacuenia pajumecovënëtavanapame Dioso pitorobilivaisi. Xanë picani paxamë yabara jamatabëjumaitsinë: “Dovathi meta bajarapamonae jamatabëcueneëjëtatsi. Othopaica meta baja. Nacueratajë meta baja bajarapamonaejavata pexanialivaisi tatsipaebabiabijava,” jamatabëjanë picani paxamë yabara.\\n6 Timoteo nexata itsa parena paxamëjavaverena, Tesalónica tomaraverena, panetsipaebabeje pexanialivaisi. Xaniavaetsia pina Dioso pajumecovënëtavanapame. Paxamë pina pasivamë tsavanapae itsamonae ata. Panejamatabënajinavanapame pina pexaniajamatabëcuenia. Bitso pina jamatabëpanetaneme picani pacuenia paxanë ata jamatabëpacatanetsi picani. 7 Tajamonae, panetocopiapata rajane baja pibisiacuenia itsamonae patanebejiobiaexanaponaenexa. Itsiata baitsi jane panajamatabëcuenesaëtavanapajë paxamë yabara. Panajamatabëcuenesaëtajë itsa pacavënëlivaisitanetsi asaëya Dioso panejumecovënëtsijava. 8 Itsa pacavënëlivaisitanetsi asaëya Dioso panejumecovënëtsijava, nexata pacasivanajamatabëcuenesaëtatsi. 9 Nexata pexaniajamatabëcuene parajutajë Diosojavabelia paxamë yabara. Pexaniajamatabëcuene parajutajë Diosojavabelia bitso patacasivajamatabëcuenebarëyaxae Dioso pitabarata. 10 Matacabita, meravi ata, daxita patajamatabëëthëtovetsina pavajëtabiabajë Diosojavabelia patanetocopatsinexa icatsia pataponaenexa paxamëjavabelia patacataenexa. Pacatovajëtabiabatsinua Dioso papecayapëtaeyaexanaenexa palivaisi abaxë pacatosaica xaniavaetsia panejumecovënëtsinexa Dioso pejumelivaisi.\\n11 Pavajëtajë vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, pataneyavenonaenexa pataponaenexa paxamëjavabelia. 12 Pacuenia paxanë pacaasivatsi tsavanapae, bajarapacuenia paxamë ata caejivi canacujitsia panevajënaeyabelia namataenetsia panenasivanexa, pacatovajëtatsi Diosojavabelia papecayavenonaenexa. Pacatovajëtatsi Dioso papecayavenonaenexa itsamonae ata paneasivanexa. 13 Pacatovajëtatsi Dioso papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa, jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Nexata paneconijibimë tsane. Paneconijibimë tsane Dioso pitabarata panenubenaejavata, pamatacabi vajatuxanenë Jesús, daxita pijajivi yajava, patsianica.","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.237,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 23 CUI - Pablo pentacaitorobi bicheito beya - Bible Search\\n1Pablo pentacaitorobi bicheito beya bichocono naita cui dutsiya necoya. Pablo barapomonae beya namchi, jeye:\\n—Tamonae, caena bayatha beya anoxuae jʉntʉ coyene xanepanaya poponan Nacom peitʉtha tatsi, jei Pablo.\\n2Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Ananías, bapon itoroba xua Pablo pecoibo cuainchinexatsi pomonae Pablo imoxoyo caquita peumenaexaetsi. 3Ichitha Pablo jume nota, Ananías jume notatsi, jeye:\\n—Xam ponxaem itara mexeya xanepanaya nepaebin ichitha jiwi nemuxuitorobin, Nacom cacuainchina. Xam ecame xote jinya tana neyabara paebinexam tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae icha be pocotsi coyeneya Moisés pia peitorobi coyenetha baxua yabara paeba. Ichitha xam jopa xapain exanaem poxonae ichamonae itorobame xua tana necoibo cuainchinexa poxonae Moisés pia peitorobi coyenewatha jopa baxua itorobiyo, jei Pablo.\\n4Pomonae Pablo imoxoyo caquita umeinchi, jeichichi:\\n—Apara sacerdote pia pepa pentacaponaein tatsi abe tsipaebame pon Nacom tanacuitatsi, jei barapomonae.\\n5Pablo jume nota, jeye:\\n—Tamonae, jopa yaputaeinyo xua pon tsipaeban apara sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Icha yaputaetsipan, jopa paebinchipae. Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa bewa painya pentacaponaewi jiwana abe pajainchim pomonae xua painya tomaratha’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Pablo.\\n6Nexata Pablo cui yabara nanta xeina barapomonaetha tsipei ainya bicheitobe, ichamonae saduceomonaerʉ, ichamonae fariseomonaerʉ. Daxota bapon Pablo jume daunweya wawai barapomonaetha, jeye:\\n—Tamonae, bara xan apara fariseomonaepin, yawa fariseomonaepin pexanton. Tsipei jume cowʉntan xua jiwi petʉpaewi equeicha asʉ tsaibi tsane daxota pana necaponame painya tana neyabara paebinexam xua tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae, jei Pablo.\\n7Poxonae Pablo baxua paeba saduceomonae irʉ fariseomonae najume matsontsonobabe. Barapo bicheito ainya bicheitobe naexanabe, tsipei barapo bicheitobe seicaya barompaya nabarʉ nanta xeina. 8Saduceomonae paeba xua pinae petʉpaewi jopa equeicha asʉ tsaibi tsane. Mataʉtano barapomonae paeba xua pinae matatsunpiwi jopa jinompaeyo, mataʉtano pinae dowatsi dapomonae pinae ajibi. Ichitha meisa fariseomonae jume cowʉnta daxita barapo diwesin, xua pinae pewerapeibiwi equeicha asʉ tsaibi tsane, mataʉtano xua pinae dowatsi jinompa, xuano xua pinae matatsunpiwi bara jinompa. Daxita barapo diwesin fariseomonae jume cowʉnta. Ichitha nama saduceomonae jopa daichiyo. 9Daxita barapo bicheitobe namtsebiya wawai. Fariseomonae jiwana ichamonae nonobapona. Barapomonae yaputane nawita Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae namchi, jeye:\\n—Bapon Pablo jopa abe exanaeyoba, metha dowatsi bapon tsipaebatsi, ichacuitha metha matatsunpin bapon tsipaebatsi, jei barapomonae.\\n10Barapomonae daxita najume matsontsonobiya biatane. Bapon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon bichocono junuwa tsipei Pablo tsana perʉ xunaeinchi. Daxota bapon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi itoroba pia soldadomonae xua Pablo equeicha caponaeinchi soldadomonae pia bo beya tatsi.\\n11Icha mataqueitha merawi pon Pecanamataxeinaein jiwi, Pablo imoxoyo caquita uncuatsi xua tsita naitaʉtatsi. Bapon namchi, Pablo baraichi, jeye: “Pablo, najʉntʉ coyene tsacatabare. Icha ichim xua Jerusalén tomaratha neyabara paebame barichinde equeicha Roma tomaratha neyabara paebare”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae judiomonae nanta xeina xua Pablo pebexubiwa tsainchi\\n12Icha mataqueitha, ichamonae judiomonae pebʉrʉya nanta jʉpaya nanta xeina xua Pablo pebexubiwa tsainchi. Barapomonae nayabara tsiwʉnae muxu duta Nacomtha xua bepa pinae jopa nabanae tsane, xuano jopa apae tsaneno xua beya pinae yajainbonaya othopaena poxonae Pablo bexubinchi. 13Barapomonae pomonae Pablo bexubapaebatsi xuano xua yabara nainbotapaebatsi bichocono pinmonae beyacaincha xua pocotsi cuarenta po pebiwimonaeyobe. 14Barapomonae pona sacerdote pia pentacaponaewi tatsi beya, yawa judiomonae pia pitiri jiwi tatsi beya. Barapo pebiwimonaeyobe barai barapomonaetha, jeye:\\n—Bayatha pana nayabara tsiwʉnae muxu duban Nacomtha xua jopa pata nabanaewa tsane beya tsane poxonae cataunxuae jopa pabexubinyo tsane Pablo. 15Paxam irʉ pomonae pentacaitorobi bicheito, romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi patsipaebare xua bapon pia soldadomonae peitorobinexa xua Pablo pecuaranotsinexa tsainchi painya itabaratha baya tsane. Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi pamuxuitorobare. Naemata bapon pabarande: ‘Awiya peyainyabiwa paxeinan pata tha yainyabichi Pablo’, pajande. Paxan pata tha nama namtotha ewatumenaetsi. Pata tha bexuichi, poxonae barapomonae Pablo caponaeinchi, jei barapomonae.\\n16Pablo perobi tatsi jume tane xua barapo cuarenta po pebiwimonaeyobe namtotha nantsiyatsiya bobenapaeba pewaetabinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo perobi tatsi pona soldadomonae pia bo tatsi beya. Baxota Pablo perobi tsipaebatsi xua barapomonae Pablo bepa bexubichei. 17Nexata Pablo waba pon xua romanomonae soldadomonaepin pia pentacaponaewi jiwana. Pablo namchi, jeye:\\n—Poye pewowin wʉto caponde romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi beya, tsipei bapoyo diwesiyo xeina xua petsipaebiwa tsane, jei Pablo.\\n18Romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo perobi tatsi capoinchi xua romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi, jeye:\\n—Pablo soldadomonae pia botha peecaein, bapon neitoroba xua pinae bepa caponaeinjei poye. Tsipei pinae xeina diwesiyo xua necatsipaebinexa, jei bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. 19Pablo perobi tatsi cobe pitatsi romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Barʉ natsixitabatsi aisowa beya. Bapoyo baraichichi, jeichichi:\\n—¿Jinya eta xua netsipaebichi? jeichichi.\\n20Nexata pewowin wʉto jume nota romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaeintha, jeye:\\n—Judiomonae pebʉrʉya nanta xeina xua bepa cawʉcaei xua Pablo baya necaponaenexa pentacaitorobi bicheitotha. Bepa camuxuitorobei. Bepa jeyei: ‘Panantawenonan pata tha Pablo yainyabichi ichawiyo’, bepa jeyei barapomonae. 21Ichitha jopa jume cowʉntsinde, barapomonae namtotha nantsiyatsiya bobenapaeba pewaetabinexa tsainchi taxuyo. Barapo cuarenta po pebiwimonaeyobe natsiwʉnae yabara muxu duba Nacomtha xua bepa pinae jopa nabanae tsane yawa jopa apae tsane beya pinae poxonae tsane poxonae Pablo bexubinchi. Anoxuae barapomonae cajume cui ewata xua jam tsane: ‘Baya tsane Pablo pentacaitorobi bicheitotha itorobinan’, jam tsane, jei Pablo perobi tatsi.\\n22Nexata romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi barapoyo napeyabatsi. Pewowin wʉto ponataba. Pewowin wʉto baraichi, jeye:\\n—Ichʉntha jopa tsipaebinde xuaunxuae po diwesiyo netsipaebame, jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi.\\nMeje yabara poxonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi Félix beya pon Judea nacuamonae pia peyanacua ewatsinchi\\n23Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi waba ainya pentacaponaeinbe. Bapon baraponbetha itoroba. Barai: “Soldadomonae pacui wʉnaerebe doscientos po soldado matabʉxʉbe pomonae xua petaxutha ponaena, irʉ setenta po soldado matabʉxʉbe pomonae xua cawayutha ponaena, irʉ doscientos po soldado matabʉxʉbe pomonae dejonan cajijincaena. Barapo bicheito daxita peponaenexa Cesarea tomara beya merawitha poxonae a las nueve tsuxubi. 24Mataʉtano pacui wʉnaerebe cawayu ayunbe xua Pablo peequeicaenexa tsane. Mataʉtano paitorobarebe xua Pablo beta pecaponaenexatsi, xua asʉno Félix beya”, jei. 25Bapon pia soldadomonae caitoroba carta. Barapo cartatha namchi, jeye:\\n26“Xan Claudio Lisias. Félix, ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, cajacobatsi. 27Pon anoxuae cata itorobatsi nexainya beya barapo pebin waetabatsi, judiomonae waetaba. Muxu pebexuichi. Poxonae jume tan xua bapon romanomonaepin najainta daxota nainya soldadomonae barʉ ponan bapoxonae bapon capanepan. 28Tsipei tha yaputaetsi xua barapomonae Pablo yabara paebatsi, daxota Pablo cuaranotan judiomonae pia pentacaitorobi bicheitotha tatsi. 29Jume tan xua barapomonae Pablo yabara paebatsi xua pinae bapon jopa exanaeyo icha be pocotsiwa barapomonae pia peitorobi coyenewan tatsi paeba. Ichitha barapomonae jopa xeinaeyo po coyene xua daxota Pablo pebexubinexatsi, xuano xua daxota jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. 30Ichitha bapoxonae jume tan xua judiomonae namuxuweta pebexubinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo nexainya beya itoroban. Tsipaeban judiomonae pia pentacaitorobi bicheito tatsi. Janje: ‘Icha awiya Pablo pacui itawetsiname xua abe bapon exana —cabaraichi— bapon pia xainya beya paponare. Papaebare Félixtha baxua, pocotsiwa Pablo exana’, jan. Baja, Claudio”, jei barapo cartatha.\\n31Barapo soldadomonae exana pocotsiwa xua bayatha itoroba pon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi itoroba pon pewʉn Claudio. Barapo soldadomonae barapo merawitha Pablo capoinchi Antípatris tomara beya. 32Icha mataqueitha barapomonae soldadomonae pomonae petaxutha pona, caibe nawibiya ichaxota tauncuatsi soldadomonae pia bo beya. Pomonae cawayutha pona awiya Pablo barʉ poinchi. 33Soldadomonae Pablo capoinchi Cesarea tomara beya. Barapomonae soldadomonae Félix catatsi barapo carta. Pablono baxota punaxubothopatsi. 34Félix matha yoroba carta. Bapoxonae Pablo yainyabatsi, jeichichi:\\n—Pablo, ¿eta po nacua jitomda? jei.\\nPablo jume nota, jeye:\\n—Bara Cilicia nacua piyon, jei.\\n35Félix namchi, jeye:\\n—Poxonae judiomonae patsina, pomonae xua abe cayabara paeba, bapoxonae cajume taeinchi xua tana netsipaebiwam tsane, jei Félix.\\nBapoxonae Félix itoroba soldadomonae xua Pablo yapucaenaeinchi ichaxota po botha peitʉpanae bo, po bo Herodes cuenta naxuba.","num_words":1178,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 15\\nPacuenia Jesús tsipaeba xua jivi jamatabëcuenebijianatsi yabara pelivaisi\\n1 Fariseovi, judíovi pecujarubivi yajava, pata Jerusalén tomaraverena. Bajarapamonae Jesús imoxoyorenatsi. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n2 —Jesús, nijajivi naneconita Diosojavabelia. Tsipaji nijajivi apo jumecovënëtsiajinavanapae vajasalinaivi pijacuene. Nijajivi itsa xane pexaejava, xane anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.\\n3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:\\n—Paxamë apo pajumecovënëtsimë Dioso pitorobilivaisi saicaya vajasalinaivi pijacuene panecatsitecaenexa. 4 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Pajivi pibisiacuenia bijatane paxa, pena ata, bajarapajivi pabeyaxuare,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. 5 Itsiata baitsi jane paxamë jivi pamuxubijiapenetabiabame peyaiyataeyaniva paxajivi, penajivi ata. Paxamë jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Axa, ena ata, itsa cavajëta neyavenonaenexa, nexata itsa apo jitsipaemë neyavenonaejava, jumaitsimë tsane mapacueniaje: ‘Daxita xua pacarajutsipatsibeje picani patacayavenonaenexabeje, daxita bajaraxua tsipaebajë baja tarajutsinexa Diosojavabelia. Nexata acuenebi patacarajutsinexabeje,’ jamë tsane neyavenonaeyaniva,” pajamë tsabiabi jivijavabelia. 6 Nexata caranata Dioso pejumaitsijume: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” pejaijume jivi pejumecovënëtsijavami paxamë pacopatsiaexanaponame. Tsipaji paxamë patsipaebaponame saicaya vajasalinaivi pijalivaisi. 7 ¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë baja cajena bajayata tajëvelia xaniavaetsia pacavajunupaeba. Bajayata Dioso tajëvelia pejumaitsijava paxamë yabara, profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:\\n8 Bajarapamonae nejitsipaena saya pijumeta. Itsiata pepo tanejitsipaejamatabëcuene nevecuatajë tsane. 9 Saya baitsi bajarapamonae pijajumaitsita tsane: “Pacajitsipatsi,” nejai tsane itajara. Itsiata apo xaniajai tsane. Bajarapamonae saya jivi tsipaebaponaena pejamatabëcuenepijilivaisi. Pepo taitorobilivaisi apo tsipaebi tsane,\\njai tajëvelia Isaíaspijinë\\npeyaquinaelivaisita Dioso pejumaitsijava paxamë yabara, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\n10 Nexata icatsia Jesús junata jivi. Jumaitsi jivijavabelia:\\n—Panenamuxunaevere xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexamë patacatsipaebilivaisi. 11 Xua jivi xane pecuibovojotota, pexaevajënaeya napëna anijatonë apo nacobequiatsi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Apo vënananeconitsi Diosojavabelia. Baitsi rajane xua jivi pecuibota pibisiacuenia cuaicuaijai, bajara jane xua jivi bajamatabëcuenebijianatsi, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n12 Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, ¿yapëtaneme tsabaja fariseovi pecabaraanaepanaejava itsa cajumetane bajarapacuenia nejumaitsijava? jai Jesús pijajivi.\\n13-14 Nexata fariseovi yabara Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Panamuxujemare saya bajarapamonae. Bajarapamonae saya apo yapëtae. Bajarapamonae bepitatsëcënaevi. Nexata bepematacaponaevi pitatsëcënaevi pijinia. Pitatsëcënaenë itsa matacaponaejitsipa itsanë pijinia pitatsëcënaenë, nexata najuajopaejitsiparecabeje mëthëxanetojavareca. Pabita piabejejava itsa juva, nexata yatabutopaya jonatsi vajaveretsinexa. Bajara pijinia pacuenia taxa, athëbëtatsia peecaenë, verebiabianatsi daxita bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia fariseovi yabara.\\n15 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, paneyapëtaeyaexanare pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaebame jivijavabelia. Palivaisi baitsi jumaitsimë: “Xua jivi xane pecuibota, apo jamatabëcuenebijianaetsi,” jamë, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n16 Nexata Jesús jumaitsi:\\n—¿Paxamë ata tsarovia abaxë apo panejumeyapëtaemë? 17 Daxitacuene xua jivi xane pecuibovojotota, junua pecotsorotuabereca. Bajaraxuacujinae vecuapitsapatsi. 18 Baitsi rajane xua jivi pecuibuatsina pitsapa pecuaicuaijainexa pacuenia najamatabëxaina pejamatabëëthëtovetsina, bajara jane xua jivi jamatabëcuenebijianatsi. 19 Tsipaji rabaja jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa pibisiacuene penajamatabëxainaenexa. Pitsapa jivi pebeyaxuabijamatabëcuenenexa. Pitsapa pebi pijava pevecuanamatayajitsi jamatabëcuenenexa. Pitsapa petiriavijavabelia pebi penaperabëquenetsiatae jamatabëcuenenexa. Pitsapa penacobetoxotsijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya pepaebijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae yabara najumetsënëtsiaya pebaracuaicuaijai jamatabëcuenenexa. Daxita bajarapajamatabëcuene pitsapa jivi pejamatabëëthëtojavavetsina. 20 Daxita bajarapajamatabëcuene jivi jamatabëcuenebijianatsi. Jivi raja pexaejava xae ata, anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, apo jamatabëcuenebijianaetsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús itsanacuapijiva pexënatoyo tojamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n21 Jesús baja Genesaret nacuavecua pona. Naropota itsanacuayabelia, itsabelia eca anijatomarabeje, Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje. Jesús baja pata bajarapanacuayabelia. 22 Nexata bajarapanacuata ponapona cananeaviriava. Bajarapova apo judíova. Bajarapova Jesúsjavaberena pata. Pinijijumeta bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¡Petuxanenë, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! Taxënatovayo dovathi yajavaponapona. Bitso bejiobiayaexanabiabatsi, jai bajarapova Jesúsjavabelia.\\n23 Itsiata Jesús apo jumepitsi. Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, ponaeyaexanare baja mapovaje. Bitso raxua nacapëvabanajetaruca, jai Jesús pijajivi.\\n24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Dioso baja cajena nitoroba tayavenonaenexa ëjudíovi, Israel nacuapijivi, pamonae Dioso tane beoveja. Tsipaji bajarapamonae Diosovecua naxuabavanapa, jai Jesús bajarapovajavabelia.\\n25 Itsiata bajarapova imoxoyorenatsi Jesús. Bajarapova Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Nexata bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¡Petuxanenë, neyavenonare! jai.\\n26 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Apo xanepanae copiaya xamë itsanacuapijivamë tacayavenonaenexa. Abaxë copiaya veyavenonajë tajanacuapijivi, judíovi. Xamë copiaya itsa cayavenonaejitsipatsi, nexata pacuenia pejevaxi pexaejavaminexa yacajërëtsipajë tarajutsinexa avirixijavabelia, bajara itsinë tsipae, jai Jesús bajarapovajavabelia.\\n27 Itsiata baitsi jane bajarapova ajumesaë tsaponae. Icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Xaniajamë rabaja picani. Itsiata neyavenonare. Tsipaji avirixi ata baxane pexainaenëtsi pexaeyecaemesa bëxëpanareca piothopaepërë. Bajara pijinia pacuenia itsiata itsanacuapijiva atanë, neyavenonare, jai bajarapova Jesúsjavabelia.\\n28 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—¡Petiriva, bitso najamatabëcuenecopatame Diosojavabelia pecayavenonaenexa! Nexata pacuenia jumaitsimë, bajarapacuenia Dioso baja cajena catoexanaena, jai Jesús.\\nBajarapaepatota bajarapova pexënatovayo Jesús pejamatabëcueneta tojamatejematsi baja pijabotalia.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi yabara pelivaisi\\n29 Itsa panacuata eca Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje, Jesús baja vecuapona. Nexata Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto muxubërëa. Nexata Jesús petsutojumabetsia junaya. Nexata petsutojumatatsia Jesús ecojopa. 30 Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto pata Jesúsjavaberena. Tocapatatsi pejayujayunaevi. Tocapatatsinua bitso pitaxutotsëcënaevi. Tocapatatsinua apo pecuaicuaijaivi. Tocapatatsinua penabejenaevi. Tocapatatsinua ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Bajarapamonae tojebatsi Jesús pitabarata. Nexata Jesús jamatejemayaexana daxita bajarapamonae. 31 Nexata jivi jamatabëcuenenabenajaca itsa tane pecuaicuaijaijava apo pecuaicuaijaivimi. Jesús xanepanaeyaexana penabejenaevimi ata. Xanepanaeyaexana pejayujayunaevimi ata. Itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaevimi ata. Nexata jivi itsa tane bajarapacuene, jumaitsi Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë, paIsrael nacuapijivinë patajaDiosomë,” jai bajarapamonae.\\nPacuenia Jesús rajuta pexaejava bejamatabëcuene cuatro mil pajivibeje yabara pelivaisi\\n32 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pënajinavanapatsi. Nexata Jesús junata pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Netsitabejiobi baja rovia mapamonaeje. Tsipaji baja ajena acueyabi pamatacabibeje xaina xanëjavata pejinavanapaecujinae. Pemarue baja tovereverecatsi. Pexaejava xaenejeva, apo jitsipaenë taitorobijava peponaenexa pijabonëjavabelia. Namuto epatua meta cuenabijitsipatsi piajani, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n33 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—¿Detsa jane pacuenia pexaejava tocaxitajarabianatsi mapajivibitsaëtoxanetoje? Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi.\\n34 Nexata Jesús yanijoba pijajivijavabelia.\\n—¿Detsa papanbëbeje paxainame? jai.\\n—Siete papanbëbeje paxainajë, dujuainëxi yajava, jai.\\n35 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa irata. 36 Nexata Jesús pita siete papanbëbeje, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai.\\nBajaraxuacujinae Jesús epatsicacapona pan, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús pepatsicacaepan rajuta pijajivijavabelia. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana bajarapajivi bitsaëtoxanetojavabelia. 37 Daxita bajarapamonae nabane xaniavaetsia. Nexata peyajuvënëcopabijavanë Jesús pijajivi caetuata. Vënëba siete xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. 38 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Cuatro mil ponëbeje namataëjëtatsi xaniavaetsia. Petiriavi, pejevaxi ata, apo namataëjëtsitsi. 39 Pexaecujinae pexaejava, Jesús baja naviabiayaexana jivi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Pona baja Magdala nacuayabelia.","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.133,"stopwords_ratio":0.296,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 1\\nMapabaxutoje San Pablo cotocaevi toyaquina Corinto tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Corinto tomarapijivijavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Dioso tanetojitsipaexae, nitapeta Jesucristo pijaapóstolenënexanë. Nexata Jesucristo nitoroba jivi tatsipaebinexa pexanialivaisi. Vajabananë Timoteo xanëjavata ponapona. Nexata pacatoyaquinatsibeje mapalivaisije Dioso panejumecovënëtsivi, paCorinto tomarapijivimë. Patoyaquinajëbejenua mapalivaisije Acaya nacuajava pejinavanapaevi ata. 2 Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Pablo navajunupaeba itsamonae pebejiobiaexanaejavatsi yabara pelivaisi\\n3 “Ayaicuenia panejamatabëcueneyavenoname,” pajanë vaxa Diosojavabelia. Bajaraponë Dioso, vajatuxanenë Jesucristo paxa. Dioso, vajanacaitaxutotsoniataenë, vajanacajamatabëcuenebabatsinë bitso vajanajamatabëxainaeyaniva. 4 Pamatacabi panetocopiapatabiaba daxita xua bitso panenajamatabëxainaeya exanaejitsia, itsiata Dioso panejamatabëcuenebabatabiaba bajaraxuavecua. Bajara pijinia pacuenia paxanë ata panejamatabëcuenecaëjëpa itsamonae juya patajamatabëcuenebabatsinexa pamatacabi bajarapamonae ata tocopiapatatsi xua bitso najamatabëxainaeya exanaejitsiatsi. 5 Itsamonae bitso panebejiobiaexanabiaba Jesucristo patajumecovënëtsixae. Nexata pijinia Jesucristo pejamatabëcueneta Espíritu Santo panejamatabëcuenebabatabiaba bitso patanajamatabëxainaeyaniva. 6 Nexata paxanë itsamonae itsa panebejiobiaexanabiaba, Dioso panejamatabëcueneyavenonabiaba patanejamatabëcuenebabatsinexa. Nexata paxanë ata panejamatabëcuenecaëjëpaena juya itsamatacabi paxamë patacajamatabëcuenebabatsinexa itsa pacatocopiapata xua bitso pacanajamatabëxainaeya exanaejitsia. Nexata itsa pacajamatabëcuenebabatsianatsi, bajayajebi pajamatabëcuenesaëmë tsane Dioso panejumecovënëtsijava matapania Dioso papecacapanepaejavabelianexa. Paxamë ata raja itsamonae pacabejiobiaexanabiabiana. 7 Payapëtaniji baja cajena paxamë ata Dioso papecacapanepaejavanexa. Pacuenia paxanë itsamonae panebejiobiaexanabiaba, bajarapacuenia paxamë ata itsamonae pacabejiobiaexanabiabiana. Nexata paxamë ata itsamonae itsa pacabejiobiaexanabiabiana, Dioso pacajamatabëcuenebabatabiabiana panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaënexa Dioso panejumecovënëtsijava. Bajarapacuenia Dioso pacajamatabëcuenebabatabiabiana matapania Dioso papecacapanepaejavabelianexa.\\n8 Tajamonae, pajitsipajë paxamë ata paneyapëtaenexa itsamonae Asiavënë nacuata patanebejiobiaexanabiabijava. Ayaicuenia bitso panebejiobiaexanabiaba. Nexata baja picani pasaëjibinë tsaponae. Apo panecaëjëpae baja picani patavajënaeyabelia pataponaenexa. Nexata pajamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Patëpaenajë meta baja rovia,” pajamatabëjanë tsabiabi. 9 “Pepacuene raeta baja panebeyejebiana,” pajamatabëjanë tsabiabi. Dioso baja cajena panetocopata bajarapacuenia itsamonae patanebejiobiaexanabiabinexa. Nexata paepatota panebejiobiaexana patajamatabëjumaitsinexa mapacueniaje: “Xanë tajacuata apo necaëjëpae tavecuapanepaenexa mapacueneje. Matapania Dioso neyavenonaena, necaëjëpaena tavecuapanepaenexa mapacueneje,” patajamatabëjainexa. Dioso caëjëpatsi pataneyavenonaenexa. Tsipaji baja cajena Dioso pematacotsinë petëpaevi ata. 10 Dioso baja panecapanepa itsamonae patanebejiobiaexanaejavata patanebeyaxuabiyaniva. Icatsia bajarapacuenia itsamonae itsa panebejiobiaexanaena, Dioso icatsia panecapanepaena. Bajaraponëjavabelia panajamatabëcuenecopatajë bajarapacuenia pataneyavenonabiabinexa. 11 Paneyavenonaeyavajëtaponaename Diosojavabelia bajarapacuenia Dioso pataneyavenonabiabinexa. Paayaibitsaëtoxanetomë itsa panetovajëtaponaename Diosojavabelia, nexata Dioso paneyavenonabiabiana. Nexata pijinia jivi ayaibitsaëtoxaneto paxanë yabara jumai tsabiabi tsane Diosojavabelia: “Pexaniacuene bitso toexaname Pablobana. Ayaicuenia yavenoname pebeyejebiyanivatsi,” jai tsabiabi tsane.\\nPajamatabëcuene yabara Pablo apo ponae Corinto tomarabelia yabara pelivaisi\\n12 Itsa pajinavanapajë daxitajivijava, paxamëjava ata, xaniavaetsia pajinavanapajë Dioso pitabarata. Itsa pajinavanapajë paxamëjava, pibisiacuene apo pacasivanajamatabëxainaetsi. Bajaraxuata panasivajamatabëcuenebarëyanë. Paxanë raja saya mapanacuapijilivaisita apo panejamatabëcueneyavenonae xaniavaetsia patajinavanapaenexa. Dioso raja patanejamatabëcueneyavenonaexae, bajarapacuenia xaniavaetsia pajinavanapajë. 13 Palivaisianë baja pacatoyaquinabiabatsi, caelivaisita anijajamatabëcuenelivaisibeje apo xainaponae. Palivaisianë pajumetaneme itsa palebame patacatoyaquinaelivaisianë, bajarapalivaisianë saya caejamatabëcuenelivaisi xainapona. Pematatsënëa itsajamatabëcuenelivaisi apo xainaponae. Pacatojitsipatsi xaniavaetsia panejumeyapëtaenexa palivaisianë pacatoyaquinatsi. 14 Pacatojitsipatsi xaniavaetsia patanejamatabëcueneyapëtaenexamë. Tsipaji abaxë xaniavaetsia apo panejamatabëcueneyapëtaemë pacuenia pajamatabëcueneitsinë tsavanapae. Nexata pamatacabi vajatuxanenë Jesús icatsia patsianica, paxamë panesivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Bajara pijinia pacuenia paxanë ata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi tsane.\\n15 Nexata xanë pacasivajamatabëcuenejumaitsitsi mapacueniaje: “Corinto tomarapijivi baja cajena xaniavaetsia nejamatabëcueneyapëtane. Yapëtane pacuenia apo sivanajamatabëxainaenë itsajamatabëcuene bajarapamonaejavabelia,” pacasivajamatabëjaitsi. Bajaraxuata picani jamatabëpatajë paxamëjavata patanesivajamatabëcuene barëyanexamë itsa patajë paxamëjavata. 16 Pamatacabi ponajë Macedonia nacuayabelia, talianë picani jamatabëpacataeponatsi bajaraxuayo. Bajaraxuacujinae icatsia tanaviatsinërena jamatabëpacataeponatsi picani icatsia bajaraxuayo. “Bajarajota bajarapamonae neyavenonaena tajanamutonexa, Judea nacuayabelia taponaenexa,” pacasivajamatabëjaitsi picani. 17 Pacuenia najamatabëxainabiabajë taponaenexa itsajavabelia, ponabiabajë baja cajena. Itsiata aeconoxae bajarapacuenia apo exanaenë taponaenexa paxamëjavabelia. Mapanacuata itsamonae najamatabëxainae ata itsacuenejavayo pexanaenexa, itsiata apo exanabiabi. Bajarapacuenia itsiata xanë apo jamatabëcueneitsinë. Paxamë baja cajena panecueneyapëtaneme. 18 Dioso ata panecueneyapëtane apo patacayamaxëitojorobicuene. Dioso baja cajena pejumelivaisi pacatsipaebabiabatsi. Nexata icatsia xuacujinae bajarapalivaisi itsa pacatsipaebabiabatsi, saicayalivaisicuenia icatsia apo pacatsipaebabiabitsi. 19 Xanë Pablonë, Silvano, Timoteo, bajarapamatabëxëyo, pacatsipaebabiabatsi Jesucristo, Dioso pexënato, pelivaisi. Bajaraponë Jesucristo caejamatabëcuene xainabiaba. Nexata pacuenia jumaitsi, xaniajai tsabiabi. 20 Jesús pejamatabëcueneta Dioso baja daxita nacatoexana pacuenia tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajanacatoexanaenexa. Bajaraxuata Diosojavabelia vajavajëtsijavata itsa jumaitsitsi: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” itsa jaitsi, nexata Jesucristo pejamatabëcueneta jumaitsitsi. 21 Dioso pacajamatabëcueneyavenonapona panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaënexa Cristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsijava. Bajarapacuenia paxanë ata Dioso panejamatabëcueneyavenonapona. Dioso nacaitapeta Jesucristo pijajivinexatsi, Dioso pijacuene vajatonacuenebavanapaenexa. 22 Dioso raja Espíritu Santo nacatsijamatabëecaeyaexana. Nexata nayapëtanetsi Dioso pexicuenetsi. Bajaraxuata yapëtanetsi pepacuene xaniajai Dioso vajanacacapanepaejavanexa.\\n23 Mapacuenia pacajumaitsitsije Dioso pitabarata. Dioso baja cajena nejamatabëcueneyapëtane. Pamatacabi picani jamatabëponabiabajë paxamëjavabelia, caecuenia itsa ponaejitsipajë, nexata pacabijataejitsipatsi. Tsipaji abaxë apo paexanavanapaemë patacaitorobicuenia. Bajaraxuata abaxë apo navecuaponaenë paxamëjavabelia, itsa pacabijatanetsi, bitso panenajamatabëxainaeyaniva. 24 Nexata apo jitsipaenë icatsia patacatsipaebaponaenexa paneyapëtaenexa pacuenia bepaexanavanapame. Tsipaji baja xaniavaetsia Dioso pajumecovënëtavanapame. Jamatabëpacayavenonatsi. Pacuenia baja pajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae, matatoxenetsia icatsia panejamatabëcuenebarëyanexa Dioso pitabarata.","num_words":641,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.256,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 19\\nPablo Efeso ejude su putiana\\n1 Apolos Acaya yahua Corinto ejude su yani tupu, Pablo emata cuana je jaitianana Efeso ejude su ecuinati puji. Dapia piada piada jei eputani cuana tsutana. 2 Uja quisabatana huecuana:\\n—¿A da micuaneda Espíritu Santo batsuana, jei puana su?\\nDa su jeutsutana huecuana uja:\\n—Mahue. Mue ecuanaju Espíritu Santo jepuiti quisa id'aba.\\n3 Pablo ja uja quisabatana huecuana:\\n—Da su, ¿cuaja ni da micuana Diusu sa puji jaichaderametime puana?\\nUja jeutsutana huecuana:\\n—Cuaja Juan Bautista sa jabuetsuati cuana batame, ecuanaju jaichaderametiana.\\n4 Da su Pablo ja uja atana huecuana:\\n—Beju Juan cristiano cuana peje su uja quisaquisa puana: “Diusu peje su mepibaturucatique. Daja huecha ema tije epusiu Jesucristo peje su micuana sa jei pu taji.”\\n5 Daja id'aba putsu, Jesucristo sa ebani su yahui neje jaichaderametitana huecuana. 6 Pablo ja mesa eme tuna bia su huanatana su, Espíritu Santo tuna peje su cuinana. Pia eshanapa mahue yana cuana su mimipirutana huecuana. Diusu ja tiatana quisa cuana quisaquisa pupirutana huecuana. 7 Tuneda da piada tunca beta ejaitiana deja cuana putaina.\\n8 Quimisha badi puji Pablo judío cuana sa jadhitati jude ete su nubina. Janimetucheati neje dapia aniji cristiano cuana buetsuataina. Jei ametana huecuana Diusu ecuatsasiati ai cuana su. 9 Pia judío cuana mu jamuesumutadadatitana. Jei puja mahue putana huecuana. Pablo sa Cristo jepuiti jabuetsuati cuana jepuiti madhada hue mimitana huecuana cristiano cuana butse su. Da putsu, Pablo judío cuana sa jadhitati jude ete jenetia netiderana. Jei eputani cuana da jenetia jemicuinatana. Pia judío mahue cuana sa jabuetsuati jude ete su dusutana huecuana. Tueda jabuetsuati jude ete emetse da Tiranno banime puina. Dapia Pablo ja buetsuataina huecuana pamapa tsine. 10 Daja Pablo ja beta mara puji buetsuatana huecuana. Da su beju pamapa Asia yahua su aniji judío, judío mahue cuana ja Cristo jepuiti quisa saida cuana id'abatana. 11 Diusu ja Pablo ai nimetiuda aida cuana ametana. 12 Pablo sa camisa ahua pañuelo cuana nedaji cuana peje su dusutana huecuana tuna pad'apabata huecuana puji. D'apaba putsu, beju saisitana huecuana. Einid'u madhada cuana di cristiano cuana peje jenetia cuinanametana huecuana, ejud'uji d'apabame putsu.\\n13-14 Beju tueda ejude su siete judío cuana cuinatana. Tuna sa tata Esceva banime puina. Tueda da judío sa sacerdote cuana sa echua puji puina. Tuneda ejude meamea puniuneti putsu, einid'u madhada cuana cristiano cuana peje jenetia jemicuina bahue putaina. Aimue Jesús peje su jei putaina huecuana mahue. Daja biame, Jesús sa ebani neje einid'u madhada cuana cristiano cuana peje jenetia jemicuinaja adhaatana huecuana. Uja atana huecuana einid'u madhada:\\n—Pablo quisaquisa epuani Jesús sa ebani su ecuanaju mi ecuatsasiainia, cuinanaque.\\n15 Da su einid'u madhada ja jeutsutana huecuana uja:\\n—Jesús yama eshanapainia. Daja huecha bahue ema aidhe Pablo. ¿Aidhe da micuaneda? Mue yama micuana shanapa jei ya puji.\\n16 Daja mimipe putsu, deja einid'u madhadaji ja huatenatana huecuana. Icheeni atana huecuana. Pishitiame putsu, tuahueda dhehuadhehua atana huecuana. Ete jenetia jahuijati jududutana huecuana. 17 Pamapa ejude su aniji cuana ja tueda ai cuana shanapatana. Da putsu, iyuame putana huecuana. “Jesús sa ebani da ebia su tucheda eni”, quisa pupirutana huecuana.\\n18 Jucuada Diusu peje su jei eputani cuana jatuaquisatitana mecuana sa ai madhada cuana. 19 Cuaja jamauati mecuana sa mudu jatuaquisatitana huecuana. Mau quirica cuana duse putsu, pamapa cristiano cuana butse su tiumepetana huecuana. Tueda quirica cuana pishica tunca mil mudu chujeme putaina. 20 Da su dueji cristiano cuana Echua Puji Jesucristo sa quisa saida cuana da tucheda eni ba putsu, tu peje su jei putana huecuana.\\n21 Da su beju Pablo putija pu putsu, uja puana:\\n—Macedonia, Acaya yahua detse su aniji edue cuana peretija ema. Daja huecha Jerusalén ejude su aniji edue cuana Jerusalén su puti putsu chu, Roma ejude su macha putija ema.\\n22 Da su Pablo ja mesa ebuqueji Timoteo, Erasto detse Macedonia yahua su tu hui su beitu putsu, tueda mu quejucua tsine puji Efeso ejude su anitiana tsuhu.\\nEfeso ejude su aniji cristiano cuana nimetipeitana\\n23-24 Da tiempo su Efeso ejude su piada deja Demetrio banime ja cristiano cuana Pablo sa quisaquisa jepuiti nimetipeimejianatana. Ejude sa bid'umimi diusu Diana banime sa templo eimea plata jenetia a bahue puina. Dueji chipilu inatsu putsu, mesa mudu puji cuana saida chujetia bahue puina. 25 Da su beju dhitame putsu, uja atana huecuana:\\n—Deja cuana, micuaneda bahue ecuaneda dueji chipilu inatsu bahue, templo sa eimea cuana iru putsu. 26 Micuaneda bahue Pablo uja emimiani: “Deja sa jamuduti diusu cuana da aimue Diusu mahue.” Beju jucuada cristiano cuana ye ejude su, pamapa Asia yahua su di tusa mimi su jei eputani. 27 Da su aimue ecuaneda dueji chipilu einatsu mahue, cristiano cuana ja templo eimea cuana baja mahue yata putsu. Daja huecha aimue cristiano cuana ja ecuana sa diusu aida Diana mitsutsuaja yata mahue. Jiahue pamapa Asia yahua, mundo su aniji cristiano cuana ja ecuana sa diusu Diana emitsutsuatani. Ahua Pablo daja hue quisaquisa epudera su, aimue cristiano cuana ja Diana mitsutsuayuja yata mahue.\\n28 Beju deja cuana ja Demetrio sa quisa id'aba putsu, jubida duininitana huecuana. Uja tsiatsiatana huecuana:\\n—¡Viva Efeso ejude su aniji cristiano cuana sa Diana!\\n29 Da su pamapa ejude je ebia su nimetipeijianatana cristiano cuana. Pablo sa beta Macedonia yahua jenetia ebuqueji Gayo, Aristarco inatana huecuana. Rirenubiatana tse Efeso cristiano cuana sa jadhitati eti jude su. 30 Pablo nubitija pudhaana cristiano cuana neje emitsuti puji. Jei eputani edue cuana ja tsada mahue batana. 31 Daja huecha piada piada Pablo sa eshanapa huaraji cuana ja be Pablo papubadeti quisametana. 32 Dhitajiji tupu cristiano cuana tsapiatsapia tsiatsiatana, nimetipeimejijita putsu. Dueji, jucuaja su jadhitatitana, bue mahue putaina. 33 Piada piada judío cuana dapia anitaina. Alejandro saida quisatana huecuana. Beju cristiano cuana d'eji mahue putsu, Alejandro nunutana huecuana cristiano cuana butse su pamimi puji. Da su eme jemitsua putsu, mitanameja adhaatana huecuana. 34 Cristiano cuana ja Alejandro judío shanapa putsu, ebia su tsiatsiatana huecuana beta hora puji. Uja tsiatsiatana huecuana:\\n35 Da su ejude sa huaraji aida ja chamacama cristiano cuana mitanametana. Uja quisatana huecuana:\\n—Efeso ejude su aniji cuana, pamapa ye yahua je aniji cristiano cuana bahue ecuaneda da diusu Diana sa templo, daja huecha tusa buepa jenetia yahua su dajajana eimea equinaji. 36 Da putsu, memitanaque. Be ai pibaji mahue meaji. 37 Ye deja detse micuaneda duseitia aimue micuana sa diusu Diana sa puji madhada hue mimiana mahue. Aimue ai biame templo jenetia tsitana tse mahue. 38 Ahua Demetrio sa, mesa mudu puji cuana neje ai enime yani su, huaraji cuana butse su paputita huecuana huaraji cuana ja pabata puji. Daja ecuana sa jacuatsasiati yani quebata papu pabiahuanati puji. 39 Ahua ye ai enime cuana huaraji sa ai biame a taji mahue su, da su medhitatique saida ye ai enime cuana ebutsepia puji. 40 Beju huaraji romano cuana ja ecuana castigata cua, micuaneda janimetipeitiana putsu. Ahua ecuana, “¿Jucuaja su micuaneda janimetipeitiana?” quisabata cua huecuana su, ¿cuaja detse ecuaneda quisa pume pu cua?\\n41 Beju daja mimipe putsu, cristiano cuana berereatana.","num_words":1088,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 16 CUI - Fariseomonae irʉ saduceomonae, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae fariseomonae irʉ saduceomonae Jesús cui itorobatsi pia pexeinya petsita itʉtsi coyene xua peitabocotha\\n1Fariseomonae irʉ saduceomonae, barapomonae pona Jesús beya xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi. Barapomonae Jesús cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Icha Jesús jopa itacʉpaetsi xua exana baxua, barapomonae pepaebinexa tsane xua deta cou Jesús jopa apara Nacom Pexanto tatsi. 2Daichitha Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Poxonae tabopiya paxam ba pajam: ‘Baya tsane pexeinya matacabi tsane tsipei anoxuae quiripitha itaboco tsobia’, ba pajam. 3Ichacuitha tsipae poxonae baya, paxam ba pajam: ‘Anoxuae ema duneicaena tsipei itaboco tsaebia yawa itʉrʉna’, ba pajam. ¡Itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abe painya neexanaewi pam! Paxam peitaboco payabara yaputaneme. Ema ba payabara wʉnae yaputaneme. Mataʉtano pexeinya matacabino ba payabara wʉnae yaputaneme, deta meisa paxam jopa pana neyabara yaputaem mataʉtano jopa payabara yaputaem pocotsiwa exanan tapexeinya tsita itʉtsi coyenewan. 4Barapo peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, barapomonae necui itoroba tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyene cana exanan itaboco wetsica daichitha jopa baxua beexanaeinyo pocotsiwa barapomonae necui itoroba. Saya meisa barapo petsita itʉtsi coyene exanaein, icha be pocotsi coyeneya Jonás cana ichichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua poxonae pin duweintha tsijuntutha eca acoibi po matacabibe beya equeicha poxonae yacabaxotsi xua asʉ popona”, jei Jesús xua nayabara paeba xua tʉpaena xua equeicha Nacom asʉ exanaena acoibi po merawithabe.\\nBapoxonae Jesús ponataba, yawa cuenta pona barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane exana, pocotsiwa pan cotowa exana\\n5Poxonae Jesús pijimonae tatsi icha muxunene beya pona jeratha xua pucua iya, barapomonae jʉntemaina xua pan capana. 6Nexata Jesús pewʉnaeya muxuweta pijimonae xua jopa pejume cowʉntsinexa tsane fariseomonae irʉ saduceomonae pia pecuidubiwa coyenewa tatsi po pecuidubi coyenewa jopa Jesús pia pecuidubi coyenewa tatsi. Jesús jeye:\\n—Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Mataʉta dota pam xua saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura matawʉn xua pan cotowa exanapona beya poxonae pin pan, jei Jesús.\\n7Poxonae Jesús yabara paeba pocotsiwa xua pan cotowa exana, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi catsawiya nanta xeinaeya natsipaeba caemonae, najei:\\n—Metha Jesús daxota baxua paeba metha poxoru yaitama jopa caponaetsi pan, najei barapomonae.\\n8Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae natsipaeba, daxota Jesús barai, jeye:\\n—Pocotsiwa pana natsipaebame xua jopa painya necaponaexae pan, apara poxoru jopa pana nejume cowʉntsim. 9¡Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem! Paxam pana necui yabara jʉntemainame poxonae cinco mil pebiwi apatan pexaewa xua yabara jʉntemainame poxonae saya cinco po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha doce po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo. 10Mataʉtano paxam pana necui yabara jʉntemainame xua poxonae cuatro mil pebiwi apatan pexaewa xua poxonae saya siete po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha siete po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo. 11Mataʉtano jopa payaputaem xua poxonae yabara paca tsipaebatsi fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, irʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, apara jopa pan yabara paca tsipaebichi xua jopa painya necaponaexae, jei Jesús.\\n12Bapoxonae matapainya Jesús jume yaputaerʉcʉpatsi pijimonae, xua apara yabara paeba fariseomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi, irʉrʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi. Mataʉtano matapainya yaputaerʉcʉpa xua apara Jesús jopa yabara paebiyo pocotsiwa pan cotowa exana.\\nMeje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías Nacom caitorobica”, jei\\n13Bapoxonae pirapae Jesús pona. Poxonae Jesús patopa Cesarea de Filipo tomara pecuariya xua pepa tomaratha, bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye:\\n—¿Eta po jiton, po jiton xua jiwi yabara paeba xua pinae bapon Nacom pia Peitapetsin tatsi? jei Jesús.\\n14Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:\\n—Ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Juan pon jiwi Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Elías pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Jeremías pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon jiwana pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi’, jei, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n15Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta pana neyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús.\\n16Simón Pedro Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Xam apara Mesías. Nacom caitorobica, pon asʉ popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim, jei Simón Pedro.\\n17Jesús barai, Simón Pedro baraichi, jeye:\\n—Simón, Jonás pexantom, maisa Nacom cajʉntʉ coyene weiweina exana, tsipei bapana jiton bapocotsiwa jopa cacuidubi pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam. Saya apara meisa Nacom, Taxa, cacuiduba baxua pocotsiwa tana neyabara paebiwam, pon itabocotha eca. 18Pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam baxua natsita jume itapeinya xeiname xua bichocono tana necui yabara jume cowʉntsiwam. Daxota cawʉn dutatsi po wʉn xua jei: ‘Pedro’, jei, po wʉn caunuta xua jei: ‘iboto’, jei, tsipei ba iboto bichocono mata daunwei. Pocotsiwa xua xainyeya neyabara paebame baxua be iboto coyene jʉtiya paebame poxonae jam: ‘Xam apara Mesías. Nacom caitoroba, pon asʉ popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim’, jam. Daxita pomonae xua neyabara jume cowʉnta barapo pexainyeya jume tana neyabara paebiwathaxaemxae, barapomonae tajiwimonae exanaein. Tajiwimonae catsin taayapusʉ itorobi coyenewa xua barapo tajiwimonae jopa peamanayabinexa tsainchi pia peaitafaetabi jiwichi pomonae petʉpae cuiru nacua beya ponaena. 19Xam Pedrom, cacatinchi taayapusʉ itorobi coyenewa xua copiyam tsane caponaename tajume diwesi xua xan yabara ponxaein Mesías, ponxaein Nacom Pexanton. Barapo tajume diwesi caponaename judiomonaetha mataʉtano caponaename pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano xam pon tajitonxaem, pocotsiwa xam jopa copatsim barapo cae pin nacuathe, xua pocotsiwa tamonae exana, baxuan bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baraxua. Pocotsiwa copatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe, bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baxua, jei Jesús.\\n20Nexata Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara pepaebinexatsi ichamonaetha baxua xua po coyene bapon apara Mesías.\\n21Bapoxonae barapo matacabi weya Jesús tamropata pitaba xua pijimonaetha tsipaeba pocotsi coyene Jesús cana exanaeinchi ichamonae, jeye:\\n—Bewa ponaein Jerusalén tomara beya ichaxota pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane equeicha Nacom tatʉpaein asʉ neexanaena, jei Jesús.\\n22Ichitha bapoxonae Pedro, Jesús barʉ natsixitabatsi aisowa beya. Pedro Jesús baraichichi, jeye:\\n—Xam pon Necanamataxeinaem. ¡Jamaisa daxua paebameno, bara! Nacom jopa copatsi tsane xua jiwi cata exanaena baxua, jei Pedro.\\n23Nexata Pedro peitabara beya tatsi Jesús napatomeicha cauncuatabiya namchi, jeye:\\n—¡Xam newepu natsixitabare, tsipei be Satanám! ¡Nejʉntʉ coyene jʉjʉtame xua jopa xanepanaya taexanaewa tsane neaichaxaibixae xua tatsitʉpaewa tsane jiwi! Xam saya abe nanta xeiname icha pebiwi ichi. Saya jopa nanta xeinaem pocotsiwa Nacom necayabara nanta xeina xua tatsitʉpaewa tsane jiwi, jei Jesús.\\n24Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. 25Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. 26Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha matomatsina Nacomtha xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewanexa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. 27Tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa yawa muxuna patopeicaein Nacom pia peitʉpanaewa tatsi. Mataʉta matatsunpiwi barʉ patopeicaein. Daxita carepaya jiwitha catsibin pocotsiwa peyabara cui matomatsiwatsi. Pomonae jopa xapain exanaeyo ichamonaetha xuya barapocotsi coyeneya exanaein xua antomabeya catsin. Pomonae xua xanepanaya exana ichamonaetha pocotsiwa cui itoroban xuya barapocotsi coyeneya exanaein matoma xanepanaya catsibin. 28Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ, copiya matha yabara yaputaena poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tamropata pitabin xua itorobiya taewatsiwa tsane pomonae tana nejume cowʉntsiwi, jei Jesús.","num_words":1277,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 9\\nPacuenia Dioso pijajivinexa itapeta judíovi yabara pelivaisi\\n1 Najamatabëcuenecopatajë Cristojavabelia. Nexata apo najumetsënëtsinë. Pexaniajailivaisi cajena pacatoyaquinatsi. Palivaisi pacatoyaquinatsi pexaniajailivaisicuene tayapëtaenexa, Espíritu Santo tajamatabëëthëtota neyapëtaeyaexana. 2 Bitso sivanajamatabëxainajë tavëna judíovi, Israel nacuapijivi. Belia betaajamatabëtane tasivanajamatabëxainaejava bajarapamonae. 3 Bajarapamonae apo pejumecovënëtsixae Cristo, bitso sivanajamatabëxainajë. Bajaraxuata bajarapamonae yabara jamatabëjumaitsinë: “Itsa xanë Dioso netocopatsipa tanaxuabinexa Cristovecua, bajarapamonae juya pecapanepaenexatsi, nexata bajarapacuenia exanaejitsipajë bajarapamonae Dioso pecapanepaenexatsi,” jamatabëjanë belia tavëna judíovi yabara. 4 Bajarapamonae judíovi, Israelpijinë pemomoxi. Bajarapamonae pijasalinaivimijavabelia bajayata picani Dioso ayaicuenia yavenonabiaba. Itsiata bajarapamonaemi Dioso apo jumecovënëtsi. Dioso picani itapeta bajarapamonaemi Dioso pexi pexanaenexa. Bajarapamonaemi tanenua baja picani Dioso pijapenivenivenaecotia. Dioso baja picani najumecapanepaeya jumaitsinua bajarapamonaemijavabelia peyavenonabiabinexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, rajuta picani bajarapamonaemi pejumecovënëtavanapaenexa. Dioso picani itorobanua bajarapamonaemi pexanaenexa templobo, bajarapabota pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Dioso picani najumecapanepaeya jumaitsinua petoitorobinexatsica Cristo bajarapamonaemi picani pecapanepaenënexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua. 5 Bajarapamonaemi pijasalinaivimi, pevënëjonevimi Dioso pejumecovënëtsijava. Cristo itsa naexana mapanacuataje, judíonëcuenia naexana. Cristo nexata pijamonae judíovi. Bajaraponë Cristo, Diosonë baja cajena, daxitacuene pevetsinë. Nexata bajaraponëjavabelia jivi jumai tsabiabi tsane: “Xamë Cristomë, bitso baja cajena ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsabiabi tsane daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.\\n6 Itsiata daxita judíovi apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata Dioso apo toexanae daxita judíovijavabelia pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata Dioso yabara vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya apo bejumaitsitsi mapacueniaje: “Pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi judíovijavabelia petoexanaenexa, bajarapacuenia itsiata Dioso apo toexanae daxita judíovijavabelia,” apo bejaitsi vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Dioso yabara. Bajarapacuenia Dioso yabara vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya apo bejumaitsitsi. Tsipaji Dioso tajëvelia apo itapetsi daxita judíovi pijajivinexa. Bajaraxuata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, apo toexanae daxita judíovijavabelia. 7 Tsipaji bajayata Abrahampijinë pemomoxi ayaibitsaëto xainae ata, daxita itsiata Dioso apo totaetsi Abrahampijinë pepo pemomoxicuenia. Dioso tajëvelia jumaitsi Abrahampijinëjavabelia mapacueniaje: “Anijanëbeje nexënatobeje xainae atamë tsane, taitapetsinëxae, caenë nexënato, Isaac, pexi catotaenatsi pepo nemomoxicuenia,” jai Dioso. 8 Bajaraxuata yapëtanetsi mapacueneje. Pajivi naexanae ata Abrahampijinë pemomoxiyajuvënëjivi, itsiata bajarapajivi Dioso apo taetsi Abrahampijinë pepo pemomojivicuenia. Matapania pajivi jumecovënëta pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, bajarapajivi jane baja Abrahampijinë pepo pemomojivicuenia tanetsi Dioso. 9 Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Abrahampijinëjavabelia mapacueniaje: “Icatsia caevaicujinae patsianajë. Nexata nijava, Sara, xainaena pexënatonacueto,” jai Dioso Abrahampijinëjavabelia Isaacpijinënexa yabara.\\n10 Nexata jane baja xuacujinae Isaacpijinë naexana. Bajaraxuacujinae icatsia bexëa Isaacpijinë baja pepuanacojiobi, Dioso icatsia tajëvelia jumaitsi vajasalinainë Isaacpijinë pijava Rebecapijivajavabelia, Rebecapijiva baja pepuayacotaponaponae sapalanëbejenexa. 11-13 Itsa abaxë bajaraponëbeje apo naexanaebeje, pexaniacuene ata abaxë itsa apo exanaebeje, pibisiacuene ata abaxë itsa apo exanaebeje, bajarapamatacabi Dioso tajëvelia jumaitsi Rebecapijivajavabelia mapacueniaje: “Panacuetonëyo copiaya cavecuanaexanaena, bajaraponëyo jamatabëcueneevetsiana pejuyapijinë pitorobabiabinexatsi pijajivitonëcuenia,” jai Dioso tajëvelia Rebecapijivajavabelia. Bajarapacuenia Dioso pejumaitsijava Rebecapijivajavabelia najumejëpabeje pacuenia jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota. Rebecapijiva pexënatobeje yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Asivanë juyapijinë Jacob, matapijinë Esaú matatoxenetsia,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pejumaitsijava. Nexata bajaraponëbeje tocopiapatatsibeje pacuenia Dioso tajëvelia jumaitsi pacuenia Dioso itapetsijitsiatsi juyapijinë. Baitsi Jacob Dioso pijajivitonënexa itapetatsi matapijinëvecua. Nexata bajarapacuenia yapëtanetsi mapacueneje. Dioso cajena baitapeta pajivi jamatabëitapeta pijajivitonënexa. Dioso apo itapetsi bajarapajivi pexaniacuene pexanaejava yabara. Bajarapacuenia Dioso tajëvelia itapeta juyapijinë matapijinëvecua penaexanaevajënaeyabeje ata cajena.\\n14 Pajivi Dioso jitsipa pitapetsinexa, nexata itsa itapeta, bajaraxua yabara vaxaitsi apo bejumaitsitsi mapacueniaje: “Dioso baja pacuenia exana, apo xanepanae,” apo bejaitsi vaxaitsi. 15 Tsipaji cajena Dioso bajayata jumaitsi Moiséspijinëjavabelia: “Pajivi jamatabëitaxutotsoniataniji, itaxutotsoniataenajë,” jai Dioso. 16 Nexata pajivi Dioso jamatabëitaxutotsoniatane, itaxutotsoniatane. Nexata itsajivi apo jamatabëjumaitsi ata: “Jitsipajë xanë Dioso taneitaxutotsoniataejava,” apo jamatabëjai ata, itsiata Dioso itaxutotsoniatanetsi. Bajarapajivi itsacuenejavayo ata Dioso pejitsipaecuenia apo exanabiabi ata, itsiata Dioso itaxutotsoniatanetsi. 17 Palivaisi bajayata Dioso jumaitsi Egiptonacua pevetsinëjavabelia, bajarapalivaisi Dioso pejumelivaisibaxutota ruca. Jumai tsarucae mapacueniaje: “Xanë catocopatatsi nevetsinexa nijaira. Pinijicuene taexanaejava exanaenajë paxamë tuatuajëta. Itsiata baitsi jane apo nejumecovënëtsimë tsane. Nexata daxita nacuapijivi neyapëtaena tasaënëcuene,” jai tsarucae Dioso pejumelivaisibaxutota Egiptonacua pevetsinëjavabelia Dioso pejumaitsijava. 18 Nexata pajivi Dioso jamatabëitaxutotsoniatane, itaxutotsoniatane. Pajivi pijinia Dioso jamatabëajamatabëcuenetajayaexana pejumecovënëtsiyanivatsi, ajamatabëcuenetajayaexana.\\n19 Nexata meta Dioso yabara pajumaitsimë tsane: “Bajarapacuenia Dioso jivi itsa ajamatabëcuenetajayaexana pejumecovënëtsiyanivatsi, nexata bajarapajivi Dioso apo benaneconitsia exanae. Tsipaji bajarapajivi apo jumecovënëtsi Dioso piajamatabëcuenetajaya exanaexaetsi” pajamë meta tsane Dioso yabara. 20 Tajamonae, pëtsa bajarapacuenia pajumaitsimë. Dioso yabara cajena bajarapacuenia apo bepajumaitsimë. Tsipaji Dioso pacaexana. Canalito itsa caëjëpaejitsipatsi pecuaicuaijainexa, itsacanalitovecua saicayacuenia faratsi atatsi, pefaratsivatsijavabelia apo jumaitsi tsipae: “¿Detsa xuajitsia itsacanalitovecua saicayacuenia nefaratame?” apo jai tsipae pefaratsivatsijavabelia. 21 Tsipaji atsananitota canalito pefaratsiva caëjëpatsi canalito pefaratsinexa pacuenia jamatabëfarata. Nexata caëjëpatsi pefaratsinexa copiaya pexaniacanalito bo tuatuajëta itabëtsiaya peetsinexa. Bajaraxuacujinae bajara paatsananitoyajuvënëjavata caëjëpatsi pefaratsinexa itsacanalito, beveliacanalito, pecajayababiabinexa saya.\\n22 Bajara pijinia pacuenia Dioso baja exana jivijavabelia pacuenia tsitaxanepanatsi. Ayaicuenia Dioso jamatabënaneconitsiaexana daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Jamatabëtsitajëtanua pesaë bajarapamonaejavabelia. Itsiata baitsi jane abaxë bajayajebi Dioso najamatabëcuenecataita peverebiabivijavabelianexa. 23 Biji rajane pamonae Dioso jamatabëcapanepa, bajarapamonae capanepaena. Bajarapacuenia Dioso jamatabëexana vaxaitsi vajanacaitaxutotsoniataevijavaberena, vajanacatsitanajamatabëcuene itajëtsinexa ayaijamatabëcuene pexainaejava. Tsipaji baja cajena vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacaitapeta vajayajavajinavanapaenexa athëbëtatsia. 24 Vaxaitsi judíoviyajuvënëvitsi. Itsamonae vaxaitsiyajuvënëvi apo judíovi. Itsiata Dioso nacajunata daxitatsi pijajivinexatsi. 25 Dioso pejumelivaisibaxutota, bajayata Oseaspijinë peyaquinaebaxutota, Dioso pejumaitsijava apo judíovi yabara, tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nPamonae picani apo tajajivi, bajarapamonae yabara jumaitsinë tsane: “Tajajivi raja mapamonaeje,” janë tsane. Bajarapamonae picani apo jitsipaenë. Itsiata bajarapamonae yabara jumaitsinë tsane: “Tajajivi raja mapamonaeje, tasivavi,” janë tsane. 26 Panacuapijivijavabelia picani jumaitsinë tsane: “Paxamë raja apo patajajivimë,” janë tsane picani, itsiata bajarapanacuapijivi bexëa nejumecovënëtsiana. Nexata bajarapanacuapijivi yabara itsamonae jumai tsane: “Mara pamonaeje Dioso piasaëtsaponaponaenë pexije,” jai tsane,\\njai Oseaspijinë bajayata peyaquinaebaxutota, pamonae apo judíovi ata, Dioso pijajivi pexanaejavanexatsi yabara.\\n27 Isaíaspijinë pijinia bajayata tajëvelia judíovi yabara jumaitsi mapacueniaje: “Israelpijinë pemomoxi bitso ayaibitsaëtoxaneto tsane. Pacuenia manuamenepijitajetaboatsapërë itsi, bajara itsane. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje saya, Dioso capanepaenatsi. 28 Daxita pamonae naneconita Diosojavabelia, bajarapamonae naxanitsiayo Dioso naneconitsiaexanaena,” jai Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota. 29 Itsabaxutota pijinia Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota, icatsia jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso raja ángelevi ayaibitsaëtoxaneto penamatacaitorobinë. Bajaraponë Dioso itsa apo nacaitaxutotsoniatae tsipae, nexata daxitatsi vaxaitsi, Israelpijinë pemomoxitsi, nacaverebiabijitsipa. Nacaverebiabijitsipa pacuenia bajayata verebiabatsi daxita Sodoma tomarapijivimi, Gomorra tomarapijivimi ata,\\njai Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota.\\nPacuenia judíovi apo jumecovënëtsi pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi yabara pelivaisi\\n30 Vaxaitsi yapëtanetsi mapacueneje. Apo judíovi picani apo jumecovënëtsi ata Dioso aneconijibia petaenexatsi, itsiata Dioso aneconijibia tanetsi, pejumecovënëtsixae Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 31 Itsiata baitsi jane judíovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata Dioso aneconijibia nacataena,” jai tsabiabi. Itsiata bajaraxua yabara Dioso aneconijibia apo taetsi. Tsipaji apo caëjëpaetsi pejumecovënëtsicapanepaenexa bajarapalivaisi. 32 Apo caëjëpaetsi Dioso aneconijibia petaenexatsi. Tsipaji judíovi apo jumecovënëtsi Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Biji rajane jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi. “Itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata Dioso aneconijibia nacataena,” jai tsabiabi. Bajaraxuata judíovi Diosovecua naxuabiajinavanapa, Cristo Dioso athëbëvetsica pitorobijavatsitsica, apo pejumecovënëtsixae. Caranata saya anaepanabiaba bajarapalivaisi yabara. 33 Dioso tajëvelia Cristo yabara pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPuenetanutsianajë Jerusalén tomarata ponë itorobijitsianë jivi pecapanepaenexa. Bajaraponë itsamonae apo jumecovënëtsitsi tsane. Nexata bajarapamonae nevecuanaxuabiana. Itsiata baitsi jane pajivi jumecovënëtsiana bajaraponë, bajarapajivi apo nacueratsi tsane,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Cristo jivi pesivatëpaejavanexa pibisiacuene pexanaeneconi yabara.","num_words":1025,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.307,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 2\\nPacuenia tulupu perubenaejava pecanaëcobivi najetarubena petaenexa Jesúsnëyo yabara pelivaisi\\n1 Jesús naexana Belén tomarata, Judea nacuata peecaetomarata. Bajarapamatacabi nacuaevetsinë Herodes Judeanacua eveta. Nexata Jesús penaexanaecujinae, pebijivi, tulupu perubenaejava pecanaëcobivi, pata tajënacuajavavetsina. Pata Jerusalén tomarajavabetsina. 2 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi yanijobapona jivijavabelia:\\n—¿Detsa jota barëecatsi panacuetonëyo naexana judíovi pepo pevetsinënexa? Payapëtaniji bajaraponëyo penaexanaejava. Tsipaji baja cajena pataniji bajaraponëyo penaexanaejavata penaitajëtsituluputo. Bajarapatuluputo pataniji patajanacuatareca. Bajaraxuata paponainajë mabetsinaje patataenexa bajaraponëyo, bajaraponëyo pitabarata yaiyataeya patamatabacabëta patatonubenaenexa, jai tsaponae jivijavabelia tulupu perubenaejava pecanaëcobivi.\\n3 Nexata Herodes, Judeanacua pevetsinë, vënëlivaisitane tulupu perubenaejava pecanaëcobivi bajarapacuenia pejumaitsaponaejava jivijavabelia Jesúsnëyo yabara. Nexata Herodes bitso najamatabëxaina. Daxita Jerusalén tomarata pejinavanapaevi ata bitso najamatabëxaina. 4 Nexata Herodes junata daxita sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi yajava, penacaetuatsinexa Herodes pijabota. Nexata Herodes jumaitsi penacaetuatsivijavabelia:\\n—Bajayata profetanë tajëvelia itsa vajunupaeba Cristo penaexanaejavanexa, ¿detsa jota yabara: “Bajarajota Cristo naexanaena,” jai? jai Herodes.\\n5 Nexata penacaetuatsivi jumaitsi Herodesjavabelia:\\n—Belén tomarata raja naexanaeyapaeba, Judea nacuata peecaetomarata. Bajayata baja cajena Diosojumepaebinëmi profetanëmi tajëvelia vajunupaeba bajaraponë penaexanaejavanexa Belén tomarata. Bajayata Diosojumepaebinëmi profetanëmi peyaquinaelivaisita bajaraponë penaexanaejavanexa yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n6 Belén tomarata naexanaena jivi pepo pevetsinënexa. Bajaraponë jane baja evetsiana Dioso pijajivi, Israel nacuapijivi. Bajaraxuata Judea nacuata penaetomaraxi, daxita tomaraxivecua, Be léntomara cajena bitso peyaiyataetomaratsi tsane,\\njai baja cajena mapacueniaje bajayata tajëvelia Diosojumepaebinëmi profetanëmi peyaquinaelivaisita, jai penacaetuatsivi Herodesjavabelia.\\n7 Bajaraxuacujinae Herodes muetsia junata tajënacuavetsina pepatsivi, tulupu perubenaejava pecanaëcobivi. Nexata Herodes jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia:\\n—¿Detsa baja pajuametobeje xaina bajarapatuluputo penaitajëtsicujinae? jai.\\n8 Nexata petsipaebicujinaetsi Herodes itorobalia bajarapamonae Belén tomarabelia. Herodes jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia:\\n—Paponaremelia Belén tomarabelia. Xaniavaetsia pajaitsianame bajaraponëyo. Itsa pacaxitajarabianame, panevajunucaponaeremena. Nexata xanë ata nalianë tsane. Yaiyataeya tamatabacabëta tonanucaejitsianë bajaraponëyo pitabarata, jai Herodes tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia.\\n9 Nexata jane baja tulupu perubenaejava pecanaëcobivi ponalia Belén tomarabelia. Nexata bajarapamonae namutualia penajetarubenaejavata, jemata icatsia napebeta tuluputo, patuluputo bajarapamonae tane pijanacuatareca. Nexata bajarapatuluputo bajarapamonae matacanajetarucatsi. Matapania itsajota Jesúsnëyo pena barëecatsi pematatsënëatsia, bajarapatuluputo rucojopa. 10 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi itsa tane bajarapatuluputo, bitso barëya. 11 Nexata bajarapamonae boyalia itsa joneya, tane Jesúsnëyo, pena yajava. Nexata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi yaiyataeya pematabacabëta tonubenajunua Jesúsnëyo pitabarata. Bajaraxuacujinae pecapatsicajonixi matapana, penamatamotsijavanë pejebicajonixi. Nexata Jesúsnëyo rajuta orojavanë. Rajutanua petuxujuvijavabeje. Itsajava inciensovënëjava. Itsajava mirravënëjava. 12 Bajaraxuacujinae tulupu perubenaejava pecanaëcobivi meravi majitsinaebota Dioso itavetatsi penaviabiyaniva nacuaevetsinë Herodesjavabelia. Nexata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi saicaya namutua baja naviaba pijanacuayabereca.\\nPacuenia José barënajetabajirava Jesúsnëyo Egipto nacuayabelia yabara pelivaisi\\n13 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi penaviabicujinae, Dioso pijaángel meravi José majitsinaebota tsitanaitajëtatsi. Nexata ángel jumaitsi Joséjavabelia:\\n—José, nonotapunare baja. Barëponare baja penacuetonëyo, pena yajava. Barënajetabajiravare Egipto nacuayabelia. Bajarajotalia barëponaponaename. Matapania icatsia itsa catsipaebianatsi, barënaviatsiaremena. Tsipaji raja nacuaevetsinë Herodes tsiquirinëyo tsimaxërenajitsiatsi pebeyaxuabinexatsi, jai ángel Joséjavabelia.\\n14 Nexata José nonotapuna. Piamajitsinaemeravi baja José barëpona Jesúsnëyo, pena yajava. Barënajetabajirava Egipto nacuayabelia. 15 Bajarajotalia José barëponapona bajayajebi. Matapania baja Herodes itsa tëpa, José barëpatsijitsiarena Israel nacuayaberena. Bajarapacuenia tocopiapatatsi tsipaji baja cajena bajayata Diosojumepaebinëmi profetanëmi Dioso pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Taxënato icatsia junatsiarenajë penaviatsinexa Egipto nacuaverena,” jai ra Dioso, jai baja cajena bajayata tajëvelia profetanëmi Jesús yabara.\\nPacuenia nacuaevetsinë Herodes pijajivi itoroba pebinacuetoxi pebeponaenexa yabara pelivaisi\\n16 Nacuaevetsinë Herodes picani jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia: “Itsa pacaxitajarabianame bajarapanacuetonëyo, panevajunucaponaeremena,” jai picani Herodes Jesúsnëyo yabara. Itsiata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi caxitajarabi ata Jesúsnëyo, apo vajunucaponae Herodesjavabelia. Nexata Herodes itsa yapëtane tulupu perubenaejava pecanaëcobivi apo pevajunucaponaejavatsirena, caxitajarabi ata Jesúsnëyo, Herodes bitso anaepana. Nexata Herodes pijajivi itoroba. Jumaitsi:\\n—Pabeponaename daxita pebinacuetoxi Belén tomarata, Belén tomarajumavelia penaebonëjava ata. Daxita papebinacuetoxi abaxë apo xainae acueyabi pavaibeje, pabeponaename. Pejananaexanaenacuetoxi ata pabeponaenane, jai Herodes pijajivijavabelia.\\nBajarapacuenia Herodes pijajivi itoroba pebinacuetoxi pebeponaenexa, Jesúsnëyo picani peyajavabeyaxuabinexatsi. Tsipaji tulupu perubenaejava pecanaëcobivi Herodesjavabelia tsipaeba paepatota taxuxuaba petaejava tuluputo. 17 Itsa bajarapacuenia pebinacuetoxi beponatsi Belén tomarata, copiapata jane baja pacuenia baja cajena Diosojumepaebinëmi profeta Jeramíaspijinë bajayata tajëvelia yaquina pebinacuetoxi pebejavanexatsi yabara. Bajayata baja cajena profeta Jeramíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n18 Belén tomarajumaverena, Ramá tomarata, ayaicuenia matanueyabiana. Raquelpijiva pemomoxi pexi matanueyabiana. Itavetsi atatsi tsane, itsiata apo copatsi tsane bitso penajamatabëxainaejava. Tsipaji pexi totëpaenatsi,\\njai bajayata tajëvelia profeta Jeramíaspijinë peyaquinaelivaisita pecoxibeponaejavanexatsi yabara bajarapatomarata.\\n19 Nacuaevetsinë baja Herodes pepuatëpae, Dioso icatsia pijaángel itoroba Joséjavabelia. Nexata ángel meravi majitsinaebota José tsitanaitajëtatsi Egipto nacuata. 20 Nexata ángel jumaitsi Joséjavabelia:\\n—José, nonotapunare. Barëponaename baja tsiquirinëyo, pena yajava. Barënaviaremelia baja icatsia Israel nacuayabelia. Tëpa rabaja ponë picani jamatabëbeyaxuabatsi tsiquirinëyo, jai ángel majitsinaebota Joséjavabelia.\\n21 Nexata baja José nonotapuna. Barëpona tsiquirinëyo, pena yajava. José icatsia barënaviata Israel nacuayabelia. 22 Nacuaevetsinëmi Herodespijinë pexënato pevënë Arquelao. Nexata Arquelao eveta Judeanacua paxa pevënamuto. Nexata José itsa vënëlivaisitane nacuaevetsinëmi Herodespijinë pexënato pevetsijava Judeanacua, José cujunava Jesúsnëyo pebarëponaejava Judea nacuayabelia. Majitsinaebota José Dioso itavetatsi Jesúsnëyo pebarëponaeyaniva Judea nacuayabelia. Nexata José barëpona Jesúsnëyo Galilea nacuayabelia. 23 José itsa barëpata Jesúsnëyo Galilea nacuayabelia, Nazaret tomarata barëpatajopa pebarëecaenexa Nazaret tomarata. Bajarapacuenia José Nazaret tomarata itsa barëeca Jesúsnëyo, copiapata jane baja pacuenia baja cajena bajayata Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia jumaitsi. Diosojumepaebivimi profetavi bajayata baja cajena tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Ponë Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, bajaraponë yabara jivi jumai tsane: ‘Mara ponëje Nazaret tomarapijinëje,’ jai tsane,” jai baja cajena bajayata tajëvelia profetavimi Jesús yabara.","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto EFESIOS 5\\nPacuenia Dioso pexi bejinavanapa yabara pelivaisi\\n1 Paxamë Dioso papeximë. Pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimëre tsavanapae. 2 Pacuenia bitso Cristo nacaasiva, bajara pijinia pacuenia paxamë ata bitso pasivamërë tsavanapae itsamonae ata. Bajayata judíovi Diosojavabelia pijaneconi itsa xaina, oveja pebito beyaxuababiaba. Nexata judíovi ofrendacuenia ovejavi rajutabiaba Diosojavabelia pijaneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Bajara pijinia pacuenia Cristo bitso vajanacaasivaxae, nacopata pebeyaxuabinexatsi vaxaitsi vajaneconi vajanacavecuaajibiaexanaenexa. Bajarapacuenia Cristo bitso vajanacaasivaxae, itsa nacopata vajanacasivatëpaenexa, nexata paxa Dioso bitso sivajamatabëcuenebarëyatsi.\\n3 Paxamë rabaja Dioso papijajivimë. Bajaraxuata pëtsa baja paexaname daxita xua pibisiacuene. Pëtsa panajamatabëxainamenua pibisiacuene paneexanaenexa panevitota. Pëtsa panajamatabëxainamenua bitso panenaxainaeyabinexa daxitacuene mapanacuapijicueneje. 4 Pëtsa panabarëcuaicuaijamënua piauracuene yabara ata. Pëtsa panabarëcuaicuaijamënua saya jema natsiquejemalivaisixi ata. Tsipaji apo pexanepanaecuene. Biji rajane Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene parajutabiabianame. 5 Payapëtaneme rabaja pexaniajaicuene mapalivaisije. Pajivi daxita pibisiacuene exana, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia. Ponë jaita itsava pijavavecua, pova pijinia jaita itsanë pamonavecua, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia. Pamonae ata bitso jitsipa pexainaenexa daxitacuene mapanacuapijicueneje, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia. Pamonae bitso jitsipa pexainaenexa daxitacuene mapanacuapijicueneje, jamatabëcuenejëpa pamonae vajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Bajarapamonae jamatabëcuenejëpa tsipaji bitso jitsipa saicayacuene Diosovecua. 6 Pëtsa pacayamaxëitojoroba itsajivi ata paxamë ata paneexanaenexa bajarapitsipibisiacuene. Tsipaji Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaena pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapitsipibisiacuene pexanaevi. 7 Bajaraxuata pëtsa payajavajinavanapame pibisiacuene pexanaevi.\\n8 Paxamë picani bajayata pajamatabëcueneaitaquirimë tsavanapae itsa abaxë apo payapëtaemë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Jesucristojavabelia panenajamatabëcopatsixae, Dioso baja pacajamatabëcueneitayota. Bajaraxuata pajinavanapare Dioso pejitsipaecuenia, pacuenia Dioso pijajivi jinavanapa. 9 Dioso baja papecajamatabëcueneitayotsixae pexanialivaisita, paexanavanapare ëpexaniacuene. Pacanaëjëtaponarenua ëpexaniajaicuene paneyapëtaenexa, xaniavaetsia panejinavanapaenexa Dioso pejitsipaecuenia. 10 Panevajënaeyabelia pacanaëjëtaponare paneyapëtaenexa xua yabara Dioso pacasivajamatabëcuene barëyajitsia. Nexata itsa payapëtaename xua yabara Dioso pacasivajamatabëcuene barëyajitsia, bajaraxua tsiteca asaëyata panevajënaeyabelia paexanavanapaename. 11 Dioso apo pejumecovënëtsivi pibisiacuene itsa exanavanapa, pëtsa panaexaname bajarapapibisiacuene. Biji rajane paitavetsianame bajarapamonae pibisiacuene pexanaeyaniva Dioso pitabarata. 12 Xua bajarapamonae exana muetsia, bajaraxua bitso pibisiacuene. Nexata itsajivi itsa cuenetaejitsipatsi bajaraxua pexanaejava, bajarapajivi bitso ajumeura tsipae juya petsipaebinexa itsamonaejavabelia. Tsipaji bitso pibisiacuene xua muetsia exana bajarapamonae. 13 Itsiata baitsi jane bajarapamonae itsa paitavetsianame Dioso pejumelivaisita, nacueneyapëtaena bajarapamonae bitso pibisiacuene pexanaejava. 14 Bajaraxuata pina bajarapamonae yabara, itsamonae Dioso pijajivi jumaitsi mapacueniaje:\\nJamatejema saya pajinavanapame, pibisiacuene paexanavanapae atamë. Bajaraxuata Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame. Pacopabare baja pitaquirijamatabëcuene. Nexata Cristo pejamatabëcueneta panijaneconivecua Dioso pacacapanepaena. Pacajamatabëcueneitayotsiana,\\njai pina itsamonae Dioso pijajivi.\\n15 Nexata baja xania tsane. Panayajivitaema pibisiacuene xaniavaetsia panejinavanapaenexa. Pëtsa pajinavanapame pacuenia bajinavanapa Dioso apo peyapëtaevi. Biji rajane pajinavanapare pacuenia bajinavanapa bitso peyapëtaevi Dioso pijacuene. 16 Dioso papecaitorobicuenia xaniavaetsia patojinavanapare daxitamatacabijavabelianexa. Pamuxujiobabiabare itsamonae ata Cristo pelivaisi pejumecovënëtsinexa. Tsipaji mapanacuapijivije, Dioso apo pejumecovënëtsivi, ëpibisiacuene exanavanapa. 17 Pëtsa pajinavanapame pacuenia Dioso apo peyapëtaevi jinavanapa. Pacaasaëmëre tsavanapae Dioso panejumecovënëtsijava, pacuenia Dioso pacatojitsipa paneexanavanapaenexa. 18 Pëtsa paitajibimë tsabiabi. Tsipaji bajarapacuene Diosovecua pacanaxuabiaexanaejitsipa infiernojavabelia. Biji rajane panacopatabiabare Espíritu Santo papecatsijamatabëvënëcaenexa, Espíritu Santo papecaitorobicuenia paneexanabiabinexa. 19 Namataenetsia panatsipaebabiabare vajatuxanenë ayaijamatabëcuene pexainaecuene. Bajarapacuenia namataenetsia itsa panatsipaebabiabianame, daxita panejamatabëëthëtovetsina panaxëanabiabianame pavajianë rubena Salmosbaxutota. Panaxëanabiabianamenua himnobaxutota ata pavajianë rubena. Panaxëanabiabianamenua pavaji ata Espíritu Santo jemata pacanaxëanaeyaexanaena. 20 Pajumaitsimë tsabiabi tsane Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Tsipaji bitso pexaniacuene panetoexaname,” pajamë tsabiabi tsane daxitacuene yabara vaxa Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo pevënëta. Bajarapacuenia Diosojavabelia pajumaitsimë tsabiabi tsane pexanepanaecuene yabara, apo pexanepanaecuene ata yabara.\\nPacuenia muxujiobatsi penapitsijivibeje yabara pelivaisi\\n21 Padaxitamë namataenetsia panajamatabëcueneevere, xua jamatabëpanaitorobame, namataenetsia panenaitorobabiabinexa Cristo panejumecovënëtsivixae.\\n22 Paxamë papetiriavimë, pacuenia yaiyataeya pajumecovënëtabiabame vajatuxanenë Jesucristo papecaitorobicuenia, bajara pijinia pacuenia yaiyataeya pajumecovënëtabiabare paneamonajivi ata. 23 Pacuenia Cristo Dioso tocopatatsi daxita vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi vajanacaitorobinexa, bajara pijinia pacuenia pebi Dioso tocopatatsi pijava pitorobinexa. Cristo nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacacapanepaenexa daxita vaxaitsi vajanajamatabëcuenecopatsivi Cristojavabelia. Daxitatsi caenë Cristo pijajivitsi. 24 Nexata bejumecovënëtavanapatsi pacuenia nacaitorobapona Cristo. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata, papetiriavimë, bepajumecovënëtavanapame daxita pacuenia pacaitoroba paneamonajivi.\\n25 Paxamë pijinia papebijivimë, pasivamëre panijavajivi. Bepaasivamë panivajivi pacuenia daxitatsi Cristo nacaasiva daxita Dioso vajajumecovënëtsivi. Vajanacaasivaxae, Cristo nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacacapanepaenexa vajaneconivecua. 26 Bajarapacuenia Cristo exana caenë Cristo pijajivitsi vajanacaexanaenexa. Nexata baja Cristo vajanacaajamatabëcuene xuirajibiaexanaejava, najamatabëcueneitajëtatsi vajanacabautisabijavata. Vajajumecovënëtavanapaexae Dioso pejumelivaisi, nacaajamatabëcuene xuirajibiaexanapona. 27 Bajarapacuenia Cristo exana daxita Dioso vajajumecovënëtsivi itsamatacabi vajanubenaenexa Cristo pitabarata. Nexata itsamatacabi nubenaenatsi Cristo pitabarata vajaaneconijibivi, Dioso vajanacajamatabëcuenexaniavaetsivi. 28 Nexata pebijivi bitso biasiva pijavajivi. Pacuenia pijacuata naperabëasiva, bajarapacuenia biasiva pijavajivi. Nexata ponë asiva pijava, bajaraponë asiva pijava pacuenia pijacuata naperabëasiva. 29 Itsajivi ata apo naperabëitoya. Biji rajane xaniavaetsia naperabëeveta. Bajara pijinia pacuenia Cristo ata nacaeveta daxita Dioso vajajumecovënëtsivi. 30 Tsipaji vaxaitsi Cristo pijajivitsi, ayaibitsaëto atatsi, becaejivitsi Dioso nacatane. 31 Nexata nayapëtane pexaniajaicuene mapacueneje. Pebi petiriva itsa pita pijavanexa, naexanabeje becaejivi peperabëtocuenia. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pebi itsa nacojioba, paxavecua, pena atavecua, bavecuanatsata pijavajavabelia. Nexata anijajivimibeje becaejivicuenia naexanabeje,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 32 Mapalivaisije bitso ayapëbeje vajajumeyapëtaenexa. Itsiata baitsi jane comparacióncuenia nacayapëtaeyaexana. Cristo vajanacaasivaxae, vaxaitsi Cristo pijajivitsi Dioso nacatane becaenë Cristo peperabëtotsi. 33 Bajarapalivaisi comparacióncuenia pacayapëtaeyaexana nexata paxamë, pacaenëmë canacujitsia, paneasivanexa panijavajivi. Nexata panijavajivi pasivamëre. Pacuenia panijacuata panaperabëasivamë, bajara pijinia pacuenia panijavajivi pasivamëre. Panijavajivi ata pijinia bepacayaiyatane.","num_words":735,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.235,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 4 CUI - Poxonae cataunxuae Pedro irʉ Juan - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pedro irʉ Juan cueicueijei tsuncuaebe pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi peitabaratha tatsi\\n1Poxonae cataunxuae Pedro irʉ Juan cueicueijeibe barapomonaetha, bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ patopa pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pon Nacom pin pia botha tatsi pe-eenaein. Yawa saduceomonaeno irʉ pata baxota. 2Barapomonae bichocono anaepana, yaitama Pedro Juanno paebabe xua po coyene Jesús petʉpaein equeicha asʉ, xua pinae barichi jiwino poxonae tʉpa equeicha asʉ. 3Bara nexata Pedro Juanno waetabatsibe barapomonae. Jiwi pecʉbi botha capoinchibe. Barapo botha etatsibe tsipei quirei tsanaya xua beya poxonae yaitapenacaena. 4Pinmonae jume tane po diwesi Juan irʉ Pedro paebabe, yawa jume cowʉntano barapo diwesi. Barapomonae irʉrʉ pomonae copiya jume cowʉnta caena bayatha, daxita barapomonae nexata daxita cinco mil bicheito tsuxubi xua saya pebiwi ununatsi.\\n5Icha mataqueitha judiomonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi, irʉno pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae nacaetuta Jerusalén tomaratha. 6Baxota irʉ nanacaetuta Anás pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ nanacaetuta Caifás, Anás perobi. Irʉ nanacaetuta Juan irʉ Alejandro, ponbe Anás piamonae tatsi. Barichirʉ nanacaetuta ichamonae pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi barapomonae piamonae tatsi. 7Bapoxonae ichamonae itoroba xua Pedro irʉ Juan pecuaranotatsinexatsibe barapo penacaetutsiwi itabaratha. Yainyabatsibe, jeichibe:\\n—¿Jintam pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi mataʉtano jintam pewʉntha tatsi axaibi paexanamebe? jeichichibe.\\n8Pedro bichocono jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Pedro barapomonae jume nota, jeye:\\n—Pomonae tomarapiwi pia pentacaponae jiwi pamxaem, irʉrʉ pomonae pitiri jiwi pamxaem, pomonae Israel pijimonae tatsi pamxaem, daxita barapomonae pam paca tsipaebatsi. 9Maisa yabara pana yainyabamebe xua po coyene pejayujayujei jiton axaibi xua painya neyaputaenexa xua eta po coyeneya xua paexananbe poxonae bapon axaibi exanatsi po coyene xua bichocono wʉnae. 10Daxota paxanbe paca jume notatsi xua irʉ israelmonaepiwi peyaputaenexa po coyene xua pon pejayujayujei jiton axaibi exanatsi poxonae pawʉn paeban Jesús pewʉn pon Nazaret tomarapin. Bapon Jesús, pon apara naetotha tʉparucua paexaname mataʉtano pon equeicha Nacom petʉpaein asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. 11Bayatha Nacom Pejume Diwesitha tsiwanaya yabara paeba xua po coyeneya pacana exanaename Jesustha. Paxam be barapocotsimonae pam, be pocotsimonae xua ibo bo peacabiwi. Barapomonae xuba iboto po iboto bequein ainya cui naexana beyacaincha icha iboto. Paxam bara paichim Jesucristo paxubame pon peainya cuin xua Nacom ainya cui cana exana beyacaincha ichamonae. 12Barapo cae pin nacuathe dapocotsin aibi pon capanepeiba jiwi. Saya meisa bapon Jesús capanepeiba jiwi. Ichʉn Nacom jopa nacata itorobiyo.\\n13Daxita tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua Pedro Juanno jopa auriyobe xua atsaquiya paebabe. Tsipei barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito yaputane xua Pedro Juanno jopa nacuidubiyobe petinae botha mataʉtano xua baponbe saya pecui pawi jitonbe. Barichi barapo pentacaitorobi bicheito yaputaneno xua xaniwaicha apara baponbe ponbe napuna poponeibabe Jesustha. 14Barapomonae moya ena tsipei pon pejayujayujei jiton Pedro Juanno axaibiya caquita uncuatsibe. Daxota barapomonae Pedro Juanno jopa abe yabara paebichibe. 15Pedro Juanno matha pesato beitorobiyatsibe. Barapomonae natsipaeba. 16Nabarai, jeye:\\n—¿Eta bichainchi metha baraponbetha Pedro Juanno? Bayatha daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane xua Juan Pedrono exanabe pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota jopa naca itacʉpaeyo xua wapaebiwa po coyene xua baponbe jopa apara exanaeyobe pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. 17Maisa aichaxaibichi xua daxita carepaya jiwi jume taetaepona baxua. Metha daxota baponbe jume daunweya itorobinchi xua equeicha jopa paebi tsanebe xua Jesús peyabara paebiwatsi, jei barapomonae.\\n18Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha Pedro irʉ Juan wabatsibe. Jume daunweya tsipaebatsibe:\\n—Equeicha jopa Jesús payabara paebindebe. Equeicha jopa yabara pacuidubindebe barapo cui, jei barapomonae.\\n19Bara nexata Pedro Juanno jume notabe barapomonae, jeibe:\\n—Incane payabara nanta xeinare icha metha bara Nacom tsita xanepanatsi xua paxanbe pata paca cajume cowʉntsiwatsi xua pata exanaewabe pocotsiwa pana itorobame xua daxota jopa pata exanaewa pocotsiwa Nacom pana itoroba. 20Bewa paexanaeinbe daxita pocotsiwa Nacom pana neitorobabe. Bewa papaebinde daxita pocotsiwa patanbe xua Jesús exana yawa xua pajume tanbeno xua Jesús paeba, jeibe Pedro Juanno.\\n21Barapomonae pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi, Pedro irʉ Juan jume itawetatsibe. Daichitha saya pu copatatsibe. Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua pecuainchiwatsibe Pedro irʉ Juan jiwi pecunuwixaetsi, tsipei pinmonae jiwi Nacom wʉnae jaintatsi, petaexae pocotsiwa Pedro irʉ Juan exanabe. 22Pon pejayujayujei jiton pontha pon Nacom pexeinya petsita itʉtsi coyenewa taexana, bapon axaibi exanatsi poxonae cuarenta po weiyobe xeina.\\nMeje poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi wʉca Nacom xua jopa pejunuwinexa tsane poxonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsane jiwitha\\n23Pedro Juanno nainya pontababe ichaxota Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi jinompa. Baxota nanabarʉ nacaetutatsibe. Barapomonaetha paebabe, xua baraunchichibe sacerdotemonae pia pentacaponaewi, pitiri jiwino. 24Poxonae Pedro irʉ Juan baxua jume taerʉcʉpatsibe, barapomonae Nacomtha tsipaeba, jeye: “Nacom, pon pata Necanamataxeinaem, xam daxita peitabocotha exaname, irathano, menthano, daxita icha coyeneinno. 25David pon neitorobi jume pepaebin, nejumope tʉnaxʉ cueicueijei cana exanatsi xua cata paeba, poxonae jeye:\\n‘¿Eta xua metha, pomonae jopa judiomonae\\nnaexanaeyo cayabara anaepana?\\nBara bequein ichipa abe cata exana\\nichitha jopa itacʉpaetsi.\\n26Daxita carepaya nacuanpiwi pomonae\\njiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi\\nirʉ ichamonae pomonae jiwi peyanacua\\newatsiwichi barapomonae nacaetuta xua abe\\nnecayabara paebinexa yawa xua\\nNexanto pia abe yabara paebichi pon\\nMesías, pon jinya Neitapetsin’, jeyei David,\\nxua pinae Nacom tapaebatsi”, jei\\nbarapomonae xua wʉca Nacomtha.\\n27Equeicha bapomonae jeye: “Bara yatsicaya baxua exana poxonae Herodes irʉ Poncio Pilato, irʉ icha nacuamonaepiwino, irʉ Israel nacuamonaepiwino xote nacaetuta Jerusalén tomaratha. Barapomonae nacaetuta xua Jesús abe peyabara paebinexatsi nexanto pon pejʉntʉ coyene xanepanaein pon Mesías pon itapetame. 28Barapomonae, pomonae xote nacaetuta, exana daxita xua caena bayatha cui wʉnae tsiwanaya yabara paebame po coyene xua barapomonae exanaena. 29Pata Necanamataxeinaem, matha jume taema xua pana yabara abe jume baraunchi xua abe pana exanapaeba. Pana care xua neajʉntʉyapusʉwa xua jopa junuwiya pata paebinexa tsane jinya jume diwesi, tsipei paxan jinya neitorobi jiwi pan. 30Peatenewi axaibi exande neayapusʉwatha. Mataʉtano barabʉ copatame xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan paexanaein poxonae pacueicueijan tsane jinya jume diwesi, Jesús nexanto pia peayapusʉwatha tatsi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein”, jei barapomonae poxonae wʉca Nacomtha.\\n31Barapomonae najume wetarʉcʉpa xua Nacomtha petsipaebiwa. Bapoxonae ichaxota nacaetuta barapomonae ira jijiyataxuba. Daxita barapomonae jʉntʉ coyene yʉca cana exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsitha. Mataʉtano barapomonae Nacom Pejume Diwesi jopa junuwiya paebinoutsiyo.\\nMeje yabara poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pocotsiwan xua xeina daxita baxuan bara barapomonae nexa\\n32Pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo pinmonae tsoponae. Barapomonae pebʉrʉya nanta xeina be caenthʉto coyeneya. Ichʉn jopa jeiyo: “Apara pocotsiwa xeinan meisa tawa”, jopa jeiyo. Ichitha daxita xua barapomonae xeina baxua saya daxita bara barapomonae nexa. 33Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ajumeyapusʉya yabara paeba pocotsiwa bayatha tane poxonae Jesucristo pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi xua equeicha petʉpaein asʉ popona exanatsi. Mataʉtano yabara cueicueijei po coyene Nacom bichocono wʉnae exana daxita barapomonaetha peantobexaetsi. 34-35Jopa ichʉn acopeibiyo pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Daxita barapomonae xeina xua pocotsiwa penantawenonaewa poxoru ichamonae pomonae nawita pexeinaewi caenaeta dubenanaebiya pabin, bomʉxʉnno. Barapo paratixi poxonae xeineiba, catsibeibatsi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsitha. Nexata xuya barapo paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catsibeiba pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi xua daxota jopa petaseicaenexatsi pocotsiwa nantawenona. 36Barichi exana bapon José pon Leví pia pemomo susato jiwanapin. Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi icha wʉn duta bapontha, po wʉn Bernabé. (Barapo wʉn, xua hebreo jume jei: “Pon jiwi pentateiqueibin”, jei.) Barapon José, Chipre tunaetotha naexana. 37Bapon pia pabi caenaeta. Bapoxonae barapo paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catatsi peacopeibiwi nexa.","num_words":1152,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 3\\nPacuenia Dioso pejanalivaisi najumecapanepaeya jumaitsi jivi pecapanepaenexa yabara pelivaisi\\n1 Itsa pacanavajunupaebatsi paneyapëtaenexa Dioso patanitorobijava Cristo pelivaisi patacatsipaebinexa, paayaijamatabëcuenevinë apo panataenë. Itsamonae pata paxamëjavata penajumetsënëtsilivaisi papecatsipaebinexa beDioso pejumelivaisicuenia. Bajarapamonae pacatocapata cuyalato itsamonae petsicobeyaquinaebaxutotsi. Bajarapabaxutota pacatoyaquina: “Dioso raja pejumelivaisi pepaebivi,” pejailivaisi. Bajaraxuata xaniavaetsia pacopiapitame bajarapamonae. Itsiata baitsi jane paxanë itsa papatajë paxamëjavata, apo pacarajutsitsi itsamonae patanetsicobeyaquinaecuyalato. “Pablo raja apóstolenë,” pejailivaisi itsamonae patanetsicobeyaquinaebaxuto, apo pacarajutsitsi xaniavaetsia patanecopiapitsinexamë. Apo panamatavenonaenë paxamë ata cuyalato patanetsicobeyaquinaenexamë patacaponaenexa itsamonaejavabelia bajarapamonae pataneyapëtaenexa xaniavaetsia patanecopiapitsinexa. 2 Bajarapacuenia cuyalato apo panamatavenonaenë patacaponaenexa jivi pataneyapëtaenexa xaniavaetsia patanecopiapitsinexa. Tsipaji baja jivi yapëtane xaniavaetsia Jesucristo pelivaisi patacatsipaebixae panenajamatabëcuene pënëyorotsijava Diosojavabelia pibisiacuene paneexanabiabijavamivecua. Nexata jivi bajarapamonae yapëtanenua Dioso patanitorobijava. 3 Paxamë xaniavaetsia panejumecovënëtame patacatsipaebilivaisi, Jesucristo pelivaisi. Nexata itsamonae, apo pataneyapëtaevi ata, itsa pacavënëlivaisitane patanejumecovënëtsijavamë, panesivajamatabëjumaitsi: “Pablobana Corinto tomarapijivi cuyalato apo tsicobeyaquinae atatsi, itsa jume, ibopanata ata apo tsicobeyaquinae atatsi vajayapëtaenexa, itsiata yapëtanetsi Dioso pitorobijavatsi pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi petsipaebavanapaenexa,” panesivajamatabëjai. Piasaëtsaponaponaenë baja cajena Espíritu Santo pacatsijamatabëeca. Nexata baja pacajamatabëcuenepënëyorota pejanajamatabëcuene panexainaenexa. Nexata itsamonae xaniavaetsia itsa patsitajinavanapame, bajarapamonae ata baja pacayapëtane Cristo pelivaisi papecatsijamatabëecaejava.\\n4 Paxanë payapëtaniji Dioso patanitorobijava pepacuene Cristo pelivaisi jivi patatsipaebavanapaenexa. Tsipaji baja Dioso paneyavenonabiaba Jesucristo pejamatabëcueneta. 5 Paxanë patasaëta Dioso patatonacuenebinexa, apo panejamatabëcuenecaëjëpae. Nexata xua Dioso patoexanavanapajë, Dioso baja cajena paneyavenonabiaba. 6 Dioso panejamatabëcueneyavenonabiaba patatsipaebabiabinexa itsamonaejavabelia Dioso najumecapanepaeya pejanalivaisi pejumaitsijava jivi pecapanepaenexa. Bajarapamonaejavabelia apo pajumaitsinë tsabiabi: “Pajumecovënëtavanapare Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Itsa apo pajumecovënëtsimë tsane, nexata panaxuabianame,” apo pajanë tsabiabi. Biji rajane jivi patsipaebabiabajë pacuenia Espíritu Santo jamatabëcueneasaëyaexanaejitsiatsi. Palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, itoroba pebeyaxuabinexatsi pajivi apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Itsiata baitsi jane pajivi jumecovënëta papejanalivaisi jivi patsipaebabiabajë, Espíritu Santo pesaëta jamatabëcueneasaëyaexanaponatsi.\\n7 Bajayatami Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Bajarapalivaisi Dioso yaquina ibopanabejejumata. Bajarapalivaisita Dioso itoroba pajivi apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi pebeyaxuabaponaenexatsi. Bajarapacuenia Dioso Moiséspijinëta itsa najumecopata bajarapalivaisi, Moiséspijinë itabaranivenivena bitso. Nexata Israelpijinë pemomoxi apo itabaranaëcotsicapanepaetsi. Itsiata baitsi jane bajaraxuacujinae itsamatacabianëjavabelia, itabaracotiacaevapona baja. 8 Palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, xanepana baja picani caeepatoyonexa saya. Bajarapalivaisimi matatoxenetsia bitso xanepana papejanalivaisi mapamatacabitaje jumecovënëtavanapatsi Dioso vajanacacapanepaenexa. Bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae daxitamatacabijavabelianexa. 9 Bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Nexata bajarapalivaisi xanepana. Tsipaji bajarapalivaisi pejamatabëcueneta, jivi yapëtane Dioso penaneconitsiaexanaejavanexatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Itsiata baitsi jane bajarapalivaisimi matatoxenetsia bitso xanepana papejanalivaisi pejamatabëcueneta Dioso nacacapanepaejitsia. Bajarapapejanalivaisi pejamatabëcueneta, Dioso baja aneconijibia nacatane. 10 Palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, xanepana baja picani. Itsiata baitsi jane palivaisi Dioso cotocaevi najumecopata, bajarapalivaisi bitso xanepana. Bajaraxuata palivaisimi copiaya Dioso najumecopata Moiséspijinëta, aeconoxae baja nacatsitaajumematamobi. 11 Palivaisi copiaya Dioso Moiséspijinëta najumecopata, xanepana picani caeepatoyonexa saya. Biji rajane palivaisi cotocaevi Dioso najumecopata, bitso xanepana. Tsipaji daxitamatacabijavabelianexa bajarapalivaisi tsitecaena.\\n12 Payapëtaniji papejanalivaisi Dioso cotocaevi najumecopata bitso pexanepanaejava. Tsipaji daxitamatacabijavabelianexa apo vereverecae tsane bajarapalivaisi. Bajaraxuata apo pajumejunavabiabinë bajarapalivaisi patatsipaebinexa jivijavabelia. Palivaisivajëto payapëtaniji, patsipaebabiabajë jivijavabelia. 13 Bajayata Moiséspijinë yapëtae ata livaisi. itsiata xaniavaetsia apo tsipaebi pijajivijavabelia. Itsiata paxanë bajarapacuenia apo paitsinë. Bajayata Moiséspijinë itsa itabaranivenivena, naitabaraacata papaëbërëpanata. Bajarapacuenia naitabaraacata pijajivi, Israelpijinë pemomoxi, pitabarataeyanivatsi bajarapacotia pecaevaponaejava. 14 Itsiata baitsi jane bajarapamonaejavabelia Moiséspijinë tsipaebi ata, apo jumeyapëtaetsi pajamatabëcuenelivaisi yabara tsipaeba. Bitso ajamatabëcuenetaja bajarapamonaemi. Nexata apo jumeyapëtae palivaisi tsipaebatsi. Bajara pijinia pacuenia ajena mapamatacabijavaberena ataje, tsiteca abaxë ajamatabëcuenetaja bajarapamonae pemomoxi ata. Bajarapamonae penacaetuatabiabibota, itsa lebabiaba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimi, apo jumeyapëtaeyabiabi pajamatabëcuenelivaisi xaina. Bajarapamonae itsa jumecovënëtsipa Cristo pesivatëpaejavatsi, nexata matapania jumeyapëtaejitsipa pajamatabëcuenelivaisi xaina palivaisi bajayata Moiséspijinë tsipaebabiaba. 15 Ajena mapamatacabijavaberena ataje, judíovi penacaetuatabiabibota itsa lebabiaba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimi, apo jumeyapëtaeyabiabi pajamatabëcuenelivaisi xaina. Bitso ajamatabëcuenetaja bajarapamonae. 16 Itsiata baitsi jane pajivi najamatabëcuenecopata vajatuxanenë Jesucristojavabelia, bajarapajivi Dioso vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. Nexata bajarapajivi xaniavaetsia jumeyapëtane pajamatabëcuenelivaisi xaina palivaisi bajayata Moiséspijinë tsipaebabiaba. 17 Vajatuxanenë Jesucristobeje, Espíritu Santobeje, najamatabëcuenejëpabeje. Jesucristo pejamatabëcueneta Espíritu Santo ponapona vajajamatabëëthëtota. Nexata Espíritu Santo nacajamatabëcueneyavenonapona pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 18 Nexata Jesucristo pejamatabëcueneta, Espíritu Santo nacayavenona. Nexata pacuenia Moiséspijinë jivi vecuanaitabaraacata pitabaracotiataeyanivatsi pitabaranivenivenaejava, bajara vaxaitsi apo itsitsi. Biji rajane tsitanacueneitajëtsiaya jinavanapatsi xaniavaetsia jivi peyapëtaenexa Dioso ayaijamatabëcuene pexainaejava. Espíritu Santo nacajamatabëcueneyavenonapona vajavajënaeyabelia pejanajamatabëcuene vajaxainaponaenexa. Nexata pacuenia Jesucristo jamatabëcueneitsi, bajara vaxaitsi ata vajajamatabëcueneitsinexa.","num_words":609,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.106,"stopwords_ratio":0.248,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 4 CUI - Poxonae Jesús jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane\\n1Poxonae Jesús jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bapoxonae caibe nawiya Jordán mene weya. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús mata cayatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. 2Baraxotiya Jesús popona cuarenta po matacabibe. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Barapo cuarenta po matacabibetha Jesús jopa nabanaeyo. Poxonae barapo matacabin yapucaewa Jesús bichocono jainpa. 3Caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Jesús baraichi, jeichichi:\\n—Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre. Barapo iboto itorobare xain pan naexanaxoya, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.\\n4Jesús jume nota. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi jume notatsi, jeye:\\n—Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa jiwi betiya una jinompaetsipae pan’, jei Nacom Pejume Diwesi, jei Jesús.\\n5Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo. Baraxotiya Jesús tsita itʉtarabatsi daxita nacuan, xua barapo cae pin nacuathe. 6Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeichichi:\\n—Daxita barapo nacuan cacatinchi jiwi neitorobinexa tsane. Mataʉtano daxita cacatinchi nacuan pia pewʉnaewan, tsipei bayatha necata daxita barapo nacuan xua taitorobeibiwa coyenewan. Tawaxae catsin ichʉntha pontha pon xua ichichipan xua tacatsiwa. 7Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha, xuano ichaunxuae newʉnae jainchiname xua nenanta xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi, bapoxonae baxuan daxita bara cacatsinchi jinya Necanamataxeinaenexa barapo nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.\\n8Ichitha Jesús jume nota, jeye:\\n—Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Meisa wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa bapon yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\n9Cotacaya nama equeicha Jesús matacapoinchi Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha pentatupa beicha capoinchi. Jesús baraichi, jeichichi:\\n—Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim, wenaxoreinque. 10Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye:\\n‘Nacom itorobina pia matatsunpiwi\\n11Barapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina\\npecobetha, xua jopa necataxu\\ntsaquituncuaenexa tsane ibototha poxonae\\nwenaxorecame’, jei Nacom Pejume Diwesitha,\\njei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.\\n12Jesús jume nota, jeye:\\n—Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya Necanamataxeinaein, xua cajume jejei tsane necayawenaenexa poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\n13Poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi yaputane xua jopa xeinaeyo po coyenetha equeicha Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwa tsainchi, bapoxonae nama Jesús wepu poinchiba xua saya bara caeto nexa.\\nMeje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa Galilea nacuatha\\n14Jesús caibe iya Galilea nacua beya. Mataʉtano jopa juniya xeinaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Daxita jiwi pomonae jinompa barapo nacuatha Jesús yabara paebinoutatsi. 15Jesús cuidubeiba barapomonae judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi xua daxita tomarantha. Barapomonae Jesús wʉnae jainteibatsi.\\n16Nexata Jesús Nazaret tomara beya pona, po tomaratha ichaxota wichaba. Judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi tsipei pia cui xeina xua peponeibiwa barapocotsi botha. Jesús xenta iya barapomonae peuncuaenexa peitabaratha, peyorobinexa Nacom Pejume Diwesi, xua barapomonae pejume taenexa. 17Nexata Jesús catatsi Isaías pejume diwesi, pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. Poxonae Jesús diboro pataxuba baxota taeba pocotsiwa baxota paeba, xua jeye:\\n18“Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi\\nNacom neitapeta tatacueicueijeinexa tsane\\npia pexeinya jume diwesi tatsi pomonaetha\\npomonae peacopeibi jiwi.\\nMataʉtano neitoroba xua tayawenaenexa\\nMataʉtano neitorobano xua tayawenaenexa\\npomonae caurimonae itorobatsi nawita xua\\nMataʉtano neitorobano xua tane tacana\\nexanaenexa pomonae peitata nacʉtsi jiwi.\\npomonae xua bichocono taayapubetsi xua\\npejinompaewa tsane xua barapomonae jopa pexeinae\\ndubenanaebiyaenexa tsane barapo coyenein.\\n19Mataʉtano neitorobano xua jiwi\\ntatsipaebinexa po coyene xua Nacom nacui\\nwʉnaeta xua jiwi peyawenaewa tsainchi\\npomonae ichichipa xua Nacom pejume taewatsi”,\\njei Isaías pejume diwesitha, jei Jesús xua yoroba.\\n20Poxonae Jesús barapo diboro acataraba, bapoxonae cata pontha pon jiwi peyawenequeibin judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Bapoxonae Jesús econeca. Daxita pomonae baxota ena, Jesús necotenatsi xua cui ewatenatsi xua pecueicueijeiwa tsane Jesús. 21Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua paeba, jeye:\\n—Anoxuae xuaunxuae pajume taneme baxua apara barapo mataqueithe Nacom nayabara jume cui weta painya itʉtha, jei Jesús.\\n22Daxita carepaya jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi. Daxita barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca xua pejume taexae xua po jume barapomonae petsipaebixaetsi. Barapomonae nantiya nabarai, jeye:\\n—Maisa jume xeica bapon, jume wʉnaeya paeba. ¿Bara bapon José pexanto tatsi jampa? najei barapomonae.\\n23Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Metha pana netsipaebichipame icha be pocotsi diwesiyo iche xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua ba jei: ‘Pon jiwi neyawʉbin, jinya coutha nayawʉbare’, xua ba jei. Barichi anoxuae pana nejam tsane: ‘Xua paxan pajume tan xua juinya Capernaum tomaratha exaname, barichinde xote exande jinya tomaratha’, pana nejam tsane, jei Jesús.\\n24Awiya cataunxuae Jesús cueicueijei. Equeicha namchi, jeye:\\n—Xaniwaicha paca tsipaebatsi pon ba Nacom peitorobi jume pepaebin pia nacuamonaepiwi ba aitafaetabichi. 25Xaniyan paca baraichi xua caena bayatha poxonae Elías popona pon Nacom peitorobi jume pepaebin, ainyawaxi powaxi pecuenta werapaewaxichi pia seuriwi Israel nacuatha jinompa. Barapo nacuatha cuinaya jopa duneicaeyo acoibi po weiyobe xuano seis po xometiyobethano. Daxita jiwi piyain barapo nacuatha Israel nacuatha. 26Nacom jopa itorobiyo, Elías jopa itorobichi xua peyawenaenexa tsane caewayo jiwana powaxi pecuenta werapaewaxichi pia seuriwi xua Israel nacuatha. Ichitha saya meisa Nacom itoroba, Elías itorobatsi powatha powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri, powa popona Sarepta tomaratha, xua Sidón nacuatha xua barapowayo peyawenaenexatsi. 27Barichi Israel nacuatha pinmonae jinompa pomonae peperʉ sawatsi jiwimonae, poxonae Eliseo popona pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Eliseo jopa jiwana axaibi exanaeyo. Ichitha meisa Eliseo Naamán axaibi exanatsi pon bichocono peperʉ sawinchi. Bapon Naamán, Siria nacuapin, jei Jesús.\\n28Poxonae barapomonae jume tane pocotsiwa Jesús paeba pomonae judiomonae pia penacaetutsi botha ena, bapoxonae barapomonae Jesús casebatsi. 29Asiya umenarʉcʉpa barapomonae. Jesús tomara peʉma beitaweyatsi. Jesús capoinchi pitapatororo itapa beya, po tsututha bomʉxʉn jeba, xua bara wepexorecaenexa tsainchi Jesús. 30Ichitha Jesús barapomonae xenta iya, pu seicataba.\\nMeje yabara poxonae pebin pon cauri xeina\\n31Nexata Jesús pona Capernaum tomara beya po tomara eca Galilea nacuatha. Baxotiya Jesús cuiduba jiwi po mataqueitha pentaquei seicae matacabitha. 32Barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca tsipei pocotsiwa bapon barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba.\\n33Judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pebin baxota eca, pon cauri xeina. Bapon bichocono wawaya exanatsi cauri. Bapon Jesús baraichi xua namtsebiya wawai, jeye:\\n34—¡Jesús Nazaret tomarapim, warapare pata xainya weya! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebicham? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi. Xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei cauri.\\n35Jesús itaweta cauri, jeye:\\n—¡Moyande! ¡Bapon wepu ponde! jei Jesús.\\nNexata cauri pebin iratha xotsi barapomonae peitʉtha tatsi. Pebin wepu poinchi cauri, saya jʉntema. Equeicha jopa ateneyono. 36Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, nayainyaba namchi:\\n—¿Eta po jumera xua bapon paeba? Jamaisa barapo pebin itaweta caurimonae pia peayapusʉya itorobi coyenewatha. Mataʉtano barapo caurimonae bara pona.\\n37Daxita jiwi paebinouta Capernaum tomara cuariyatha pocotsiwa Jesús exana.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro pamiyo tatsi\\n38Bapoxonae Jesús judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wejoniya. Jesús joniya Simón pia botha tatsi. Simón pamiyo tatsi atene, domaebatsi. Barapowa piamonae tatsi Jesús jume daunweya wʉcatsi xua bapowa axaibi peexanaenexa tsainchi. 39Jesús imoxoyo caquita uncua pentasipatha. Jesús domaetha namchi, jeye:\\n—Barapowatha jopa bayatha yacacaewiyande, jei Jesús.\\nDomae aichurucuae. Nainya barapowa nantacotaxuba. Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae\\n40Poxonae tabopiya tsanaicha pomonae piamonae barompaya taatenetsi pomonae xua jopa nayaromae jʉpaeyo, daxita barapomonae Jesús betacarendenatsi. Jesús ichawa beya jayabapona pecobetha, bapoxonae daxita carepaya axaibi. 41Barichi pomonae cauri pexeinaewi Jesús taitaweta barapomonae. Barapo caurimonae wawaya jeye:\\n—Apara xam Nacom Pexantom, jei.\\nBequein caurimonae baxua paeba ichitha Jesús awiya daʉmetha itaweta caurimonae. Jesús jopa najume copatsiyo xua equeicha pepaebiwa tsane poxoru barapo caurimonae yaputane xua bapon yatsicaewa Mesías pon Nacom itorobica.\\nMeje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi\\n42Poxonae baya juntucuru pentha tsina, Jesús tomara weiya ichaxota jiwaibi bara beya pona. Ichitha jiwi Jesús jeitatsi. Barapoxonae bapomonae pata ichaxota Jesús popona. Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pewepu warapaewa barapomonae. 43Ichitha Jesús namchi, jeye:\\n—Bewa irʉ yabara paebin Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Apara baxua netsiyabara itorobica, jei Jesús.\\n44Daxota Jesús paeba ducuanaeta Nacom Pejume Diwesi Judea nacuatha xua judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi.","num_words":1267,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 9\\nPacuenia apóstolevi tocopatatsi, xua namatavenona, pevajëtsinexa Dioso pejumecovënëtsivijavabelia yabara pelivaisi\\n1 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Xanë apo xae atanë jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiviyajuvënëjava, itsiata Dioso netocopata daxitacuene taexanaenexa Jesucristojavabelia tanajamatabëcuenecopatsixae. Payapëtanemenua vajatuxanenë Jesucristo taneitapetsijava apóstolenënexanë. Taitaxutota baja cajena taniji vajatuxanenë Jesús. Paxamë ata patacatsipaebixae Jesucristo pelivaisi, nexata baja panajamatabëcuenecopatame Jesucristojavabelia. Tsipaji asaëyata tonacuenebaponaponajë vajatuxanenë. 2 Itsamonae apo beapóstolenënë netae ata, itsiata paxamë apóstolenëcuenenë paneyapëtaneme. Patacatsipaebixae pexanialivaisi, paxamë baja vajatuxanenë pajumecovënëtame. Bajaraxuata picani daxitajivi xaniavaetsia beneyapëtane apóstolenëcuenenë.\\n3 Itsajota pexanialivaisi jivi tsipaebaponaponajë, Dioso picani netocopata tanerajutsinexa tanamatavenonaejavaxi. Itsamonae paxamëyajuvënëvi nejumeaebabiaba livaisi tatsipaebabiabijava mapacueniaje. 4 Paapóstolevinë itsa panacuenebajë Dioso pijacuene, panetocopata itsajota pexanialivaisi patsipaebavanapajë patanerajutsinexa pataxaejava, pataapaejava ata. 5 Itsa tanacojiobinë tsipae, xanë ata pijinia Dioso netocopatsipa tabarëponaenexa tajava, Dioso pejumecovënëtsiva. Bajarapacuenia netocopatsipa tsipaji bajarapacuenia exanavanapa itsamonae apóstolevi. Vajatuxanenë pejuyapijivi ata, apóstolenë Pedro ata, pijava barëponabiaba. 6 Itsamonae itsa pacatsipaeba Cristo pelivaisi, pajamatabëcueneyavenonabiabame penamatavenonaejava yabara. Itsiata baitsi jane paxanëbeje Bernabébeje panacuenebabiabajëbeje patajacuatabeje patanaevetsinexabeje. Bajarapacuenia picani apo benacuenebinëbeje patajacuatabeje patanaevetsinexabeje. Nexata picani paxamë, paxanëbeje ata, bepanerajutame patanamatavenonaejavaxibeje. Tsipaji paxanëbeje Cristo pelivaisi patacatsipaebabiabixaebeje, Dioso picani panetocopatabeje patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxibeje. 7 Payapëtaneme baja cajena mapacueneje. Itsanë itsa tonacueneba pijatuxanenë, barajutatsi pexaejava. Pamonae ata pijinia vajabitsaë naexanavanapa, itsa rajutaponatsi pexaejava, apo matamotaponae pexaejavamatamo pijapalatata. Jume cajena. Tocomuatabiabatsi ponë itorobatsi. Pamonae pijinia xaina uvabacabo, itsajivi ata apo janiitavetsitsi pexaeyaniva penotsicuaiyajuvënëjava. Pamonae pijinia itsanë pijaoveja toeveta, itsajivi ata apo janiitavetsitsi pemiyujucaebarëmeneyajuvënëjava piapaeyaniva. Jume cajena. 8 “Maraeta pacuenia Pablo nacajumaitsije saya jivi petsitaxanepanaecueniatsi vajaexanavanapaenexa,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji rabaja Dioso pejumelivaisibaxutota ata bajarapacuenia jumaitsi. 9 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia bueyu copatatsi pexaejava pexaenexa penacuenebijavata ata. Jumaitsi mapacueniaje: “Pabueyu canacuenebame trigoxu pecatotanabataxuabinexa, pëtsa pumuxatatame nepumuxatatabiabijavata. Pëtsa pumuxatatame trigoxu pexaenexa pecatotanabataxuabijavata,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, ëbueyu yabara apo jumaitsi. 10 Biji rajane bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi vajanacayapëtaeyaexanaenexa vajamatamotsijavanexa vajanacatonacuenebinë. Ponë canacueneba iracuemo itsanë pijatrigoxu petoubinexa, penacuenebijavata jamatabëjumaitsi: “Pamatacabi naveretsiana trigoxu, bajarapaxuyajuvënëjava nerajutsiana tatonacuenebimatamo,” jamatabëjai. Nexata penaveretsimatacabi trigoxu rajutatsi. Ponë ata icatsia juya trigoxu penaveretsimatacabi totanabataxuaba, bajaraponë ata jamatabëjumaitsi: “Mapatrigoxuyajuvënëjavaje nerajutsiana tatonacuenebimatamo,” jamatabëjai. Nexata rajutatsi. Bajara pijinia pacuenia Dioso pijacuene patatonacuenebivi patanamatavenonaejavaxi, paxamë bepanerajutame Cristo pelivaisi patacatsipaebijamatabëcuene. 11 Paubajë baja cajena panejamatabëëthëtota Dioso pejumelivaisi. Jica, nexata juya itsa pacajamatabëcueneevetsipatsi patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxi, ¿pacatsitaayaijava tsaja tsipae bajarapacuene? 12 Paxamë rabaja Dioso pejumelivaisibaxutota papecaitorobicuenia, parajutabiabame itsamonae penamatavenonaejavaxi papecatsipaebijamatabëcuene Cristo pelivaisi. Paxanë biji picani panetoxanepana copiaya patanerajutsinexamë itsamonaevecua.\\nDioso picani panetocopata patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxi Cristo pelivaisi patacatsipaebaponaejamatabëcuene. Itsiata apo pacavajëtsitsi patanerajutsinexamë. Biji rajane piayapëbejecuenia panatonacuenebaponajë patajacuata patanaevetsinexa bajarapacuenia. Apo pacavajëtsitsi caeto ata patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxi. Itsa pacavajëtsipatsi, itsajamatabëcuene meta paxainaejitsipame paxanëjavaberena. Nexata meta apo pajumecovënëtsimë tsipae patacatsipaebilivaisi, pexanialivaisi, Cristo pelivaisi. 13 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Templobota Dioso petonacuenebivi, tocopatatsi bajara patemplobopijipexaejava pexaenexa. Baitsi pamonae penacuenebivi altarvënëjavata, itsajota dajubi tobeyabiaba ofrendacuenia perajutsinexa bajarapavi Diosojavabelia, bajarapamonae ata Dioso tocopatatsi pexaenexa bajarapaviyajuvënëjava. 14 Bajara pijinia pacuenia vajatuxanenë Jesucristo itoroba Dioso pejumelivaisi petsipaebaponaevi penamatavenonaejavaxi perajutsinexatsi. Pamonae jumecovënëtapona petsipaebilivaisitsi, bajarapamonae juya berajutapona xua namatavenona petsipaebivitsi. 15 Itsiata baitsi jane xanë bajarapacuenia netocopatsi ata, apo pacavajëtsitsi itsacuenejavayo ata. Mapabaxutoje pacatoyaquinae atatsi, apo pacatoyaquinaetsi patanerajutaponaenexamë itsacuenejavaxi. Bitso cajena jamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji Cristo pelivaisi pacatsipaebabiabatsi, apo panerajutsi atamë itsacuenejavayo ata. Bajaraxuata baja cajena apo jitsipaenë patanematamotsijavamë. Itsa panematamotsijitsiamë tsipae, nexata jitsipaejitsipajë tatëpaejava patanematamotsiyanivamë. Tsipaji itsa panematamotsipame, copiarucaejitsipa baja patacasivajamatabëcuenebarëya tsabiabijavami. Tsipaji amoneya patacatsipaebabiabixae Cristo pelivaisi, pacasivajamatabëcuenebarëyatsi tsabiabi.\\n16 Apo jamatabëjumaitsinë: “Ayaijamatabëcuenenënë tatsipaebinëxae jivi pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia,” apo jamatabëjanë. Jume baja cajena. Pexanialivaisi jivi tsipaebabiabajë. Tsipaji baja vajatuxanenë nitoroba. ¡Bitso meta naneconitsipajë Diosojavabelia jivi itsa apo tsipaebinë tsipae bajarapalivaisi! 17 Dioso nitorobinejeva, saya xanë tajamatabëcueneta jivi itsa tsipaebaponaejitsipajë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, nexata jamatabëcuene evetabiabijitsipajë jivi tanematamotabiabinexa pexanialivaisi tatsipaebabiabijamatabëcuene. Itsiata baitsi jane pexanialivaisi jivi tsipaebaponajë vajatuxanenë taneitorobixae. Jumecovënëtaponaponajë pacuenia Dioso nitorobapona. 18 Bajaraxuata apo nematamotsi ata, tsipaebaponajë pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Dioso netocopatsi ata jivi tanematamotsinexa pexanialivaisi tatsipaebaponaejamatabëcuene, itsiata apo vajëtsinë tanerajutsinexa itsacuenejavayo ata. Jivi itsa tsipaebaponajë bajarapalivaisi, bitso jamatabëcuenebarëyanë tsaponae. Bajaraxuata apo jitsipaenë tanematamotsijava.\\n19 Apo tanecanajetsinë raja dajubinëcuenia itsamonaejavabelia amoneya tatonacuenebinexa. Itsiata baitsi jane daxitajivi bepijajivitonënëcuenia ponaponajë. Bajarapacuenia exanaponaponajë itsamonae ayaibitsaëtoxaneto ata tayavenonaenexa, penajamatabëcuenecopatsinexa Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 20 Judíovi jumecovënëtsiajinavanapa bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Xanë picani apo jitsipaenë taexanaponaponaenexa pacuenia itoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji baja najamatabëcuenecopatajë Cristojavabelia tajaneconi tanevecuaajibiaexanaenexa. Itsiata judíovijava itsa naponaponabiabajë, pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi, judíovi itsa exana, xanë ata bajarapacuenia naexanabiabajë. Bajarapacuenia naexanabiabajë bajarapamonae judíovi xaniavaetsia tanenamuxunaevetsinexa Cristo pelivaisi itsa tsipaebajë. Nexata judíovi itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 21 Bajara pijinia pacuenia apo judíovijava ata itsa naponaponabiabajë, judíonë atanë, pacuenia apo judíovi jinavanapa, cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia apo judíovi cuenejëpaeya naponaponabiabajë bajarapamonae xaniavaetsia tanenamuxunaevetsinexa Cristo pelivaisi itsa tsipaebajë. Nexata apo judíovi ata itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Bajarapamonae apo judíovi apo jumecovënëtsiajinavanapae bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapamonaejava naponaponabiabi atanë, itsiata apo copatsinë tajumecovënëtsijava Dioso pejumelivaisi saicaya tajitsipaecuenia taponaponaenexa. Jume baja cajena. Tsipaji jumecovënëtajë Cristo taneitorobicuenia. 22 Itsamonae abaxë ajena najamatabëcuenecopaba Cristojavabelia. Nexata abaxë apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae Dioso pejumecovënëtsijava. Bajarapamonaejava cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia cuenejëpaeya naponaponabiabajë tajamatabëcueneyavenonaenexa bajarapamonae pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa vajatuxanenëjavabelia. Baitsi pacuenia caeviria canacujitsia jivi pijasalinaicuenia jinavanapa, bajarapacuenia xanë ata cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia cuenejëpaeya naponaponabiabajë bajarapamonae tajamatabëcueneyavenonaenexa. Jamatabëcueneyavenonaejitsianë bajarapamonaeyajuvënëvi ayaibitsaëtoxaneto ata penajamatabëcuenecopatsinexa Cristojavabelia pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 23 Bajarapacuenia exanaponaponajë baja jivi pejumecovënëtsinexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia, bajarapamonae ata taneyajavacapanepaenexatsi Diosojavabelia.\\n24 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Penayacobivi pecujinaejinaejava, bacujinaejina daxita. Itsiata baitsi jane ponë bitsojina pecujinaejinaejava daxita penayacobivi matatoxenetsia, bajaraponë caenë bapita xua tsipaebatsi pecujinaejinaematamo, premiovënëjava. Pacuenia penayacobivi pecujinaejinaejava, daxitasaëta bacujinaejina, bajara pijinia pacuenia paxamë ata daxita panesaëta panevajënaeyabelia patonacuenebavanapare Dioso. 25 Daxita pamonae penayacobivinexa pecujinaejinaejava, tajëvelia banajamatabëveretavanapa pebitsojinaenexa itsamonae matatoxenetsia. Naxaniavaetavanapanua. Daxitamatacabi canacujitsia nasisaëëjëbavanapa caenë canacujitsia. Bajarapamonae najamatabëcuenesaëtavanapa, daxita xua abeje, pexanaeyaniva piajumalisaënexa. Bajarapacuenia naxaniavaetavanapa, penayacobijavata itsamonae matatoxenetsia pebitsojinaenexa, perajutsinexatsi corona, naebaxucorona. Itsiata baitsi jane bepijia saya piabejecoronanexa. Biji rajane vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso tonacuenebavanapatsi athëbëtatsia vajanacarajutsinexa xua nacatsipaeba, apo pevereverecaejavanexa. 26 Pacuenia pebitsojinaenë asaëyata cujinaejina rovia pepatsinexalia petocaëjëtsijavabeliatsi, bajara pijinia pacuenia xanë ata asaëyata tavajënaeyabelia exanaponaponajë vajatuxanenë taneitorobicuenia. Tonacuenebaponaponajë asaëyata. Apo tonacuenebinë saya jema penaxuabinexa tatonacuenebijava. 27 Bajaraxuata naperabëevetsia naevetaponaponajë pibisiacuene taexanaeyaniva. Bajarapacuenia naperabëevetsia naevetaponaponajë tsipaji jitsipajë vajatuxanenë tanesivajamatabëcuenebarëya tsaponaejava itsamonae itsa tsipaebaponajë pexanialivaisi. Apo jitsipaenë tanecopatsiaexanaejava Dioso tatonacuenebijava. Itsamonae pexanialivaisi tatsipaebicujinae, bijiata itsa ponaponaejitsipajë, Dioso necopatsiaexanaejitsipa tatonacuenebijava.","num_words":948,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.106,"stopwords_ratio":0.219,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 5\\n1 Sacerdoteviyajuvënënë, caenë, itapetatsi sacerdotevi penamatacaitorobinënexa, daxitajivi petocuaicuaijaitsabiabinexa Diosojavabelia. Nexata jivi Diosojavabelia ofrendacuenia perajutsijavanexa, capatabiaba sacerdotenëjavaberena. Nexata juya sacerdotenë rajutabiaba Diosojavabelia bajarapaofrenda. Dajubinë, pijana ata yajava, bajarapacuenia rajutabiaba Diosojavabelia, daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. 2 Sacerdotenë caëjëpatsi dovathi pejamatabëcueneëjëtsinexatsi pibisiacuene pexanaenexa. Tsipaji bajaraponë ata saya jivitonë. Nexata sacerdotenë jamatabëjumaitsi jivi yabara: “Jamatabëcueneyapëtaniji pamonae abaxë apo yapëtae Dioso pejumelivaisi. Nexata pibisiacuene exana. Jamatabëcueneyapëtanijinua pamonae dovathi jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa,” jamatabëjai sacerdotenë. Bajaraxuata jivi pibisiacuene itsa exana, sacerdotenë itaxutotsoniatane jivi. 3 Sacerdotenë ata apo ajamatabëcuenesaë. Sacerdotenë dajubinë, pijana yajava, Diosojavabelia ofrendacuenia rajutabiaba jivi pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Bajarapacuenia itsa rajutabiaba, bajaraponë ata pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi, yajavarajutabiaba.\\n4 Itsanë ata pijacuata pepo sacerdotenë apo naexanae daxitajivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitajivi peyaiyataenexatsi. Biji rajane sacerdoteviyajuvënënë, caenë, Dioso itapetatsi pepo sacerdotevi penamatacaitorobinë pexanaenexatsi, pacuenia bajayata Aarónpijinë ata Dioso itapetatsi pepo sacerdotenë pexanaenexatsi. Nexata bajayata Aarónpijinë ata daxitajivi yaiyatanetsi. 5 Bajara icatsia itsi Cristo ata. Pijacuata apo naexanae pepo sacerdotenë, vajanacatocuaicuaijainexa Diosojavabelia. Biji rajane Dioso itapetatsi Cristo pepo sacerdotenënexa daxitajivi peyaiyataenexatsi. Cristojavabelia copiaya Dioso jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë raja taxënatomë. Xanë raja axanë,\\n6 Icatsia itsabaxutota, Dioso pejumelivaisibaxutota, jumaitsi pacuenia Dioso itapeta pexënato pepo sacerdotenënexa. Jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë raja pepo sacerdotenëmë tsane daxitamatacabijavabelianexa. Jivi netocuaicuaijainë tsane xanëjavaberena. Pacuenia bajayatami itsi Melquisedec, bajara xamë ata itsimë tsane,\\njai Dioso pexënatojavabelia.\\n7 Jesucristo abaxë itsa ponapona mapanacuataje, pinijijumeta yaitaxutonueya vajëta Diosojavabelia. Bajarapacuenia vajëta Diosojavabelia pecapanepaenexatsi petëpaejavavecua. Nexata Jesucristo xaniavaetsia Dioso jumetanetsi. Tsipaji Jesucristo jamatabëjumaitsi Dioso yabara: “Jitsipajë taneexanaenexa pacuenia taxa netojitsipa,” jamatabëjai. 8 Jesucristo, Dioso pexënato, ayaijamatabëcuenenë ata, itsiata paxa jumecovënëta. Nexata pijacuata nacopata pebejiobiaexanaenexatsi pacuenia Dioso tojitsipatsi. 9 Nexata Jesucristo paxa itsa jumecovënëta, nacopata pebeyaxuabinexatsi jivi pesivatëpaenexa. Nexata daxita pamonae jumecovënëtavanapa pacuenia Jesucristo itorobatsi, Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. 10 Dioso baja cajena itapetatsi Jesús pepo sacerdotenënexa, jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia, pacuenia bajayata itsi Melquisedecpijinë.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobatsi pecopabiyaniva Dioso pejumecovënëtsijava yabara pelivaisi\\n11 Xainajë picani ayailivaisi patacatsipaebinexa paneyapëtaenexa pacuenia Cristo pepo sacerdotenë vajanacatocuaicuaijainexa Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane ayapëbeje patacajumeyapëtaeyaexanaenexa bajarapalivaisi. Pacuenia pejevaxi beaxayo bayapëtaepona vajacujarubijava, bajara pajamatabëcueneitsimë. 12 Bajayajebi baja picani Jesucristo pajumecovënëtame. Juya baja picani bepatsipaebaponame itsamonaejavabelia. Itsiata baitsi jane abaxë panamatavenoname icatsia papecatsipaebinexa bajarapalivaisi. Palivaisi picani yapëxanepana, Dioso pejumelivaisi, itsiata apo pajumeyapëtaemë. Nexata abaxë panamatavenoname icatsia papecatsipaebinexa bajarapalivaisi. Pacuenia pejevaxinacuetoxi ëmitobarëmene apa, apo xae abaxë pexaejava, bajara pajamatabëcueneitsimë. Tsipaji palivaisi ayapëbejevajëto, apo pacacaëjëpae orijibia panejumeyapëtaenexa. 13 Pamonae abaxë namatavenona petsipaebinexatsi peyapëxanepanaelivaisixi, Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae pejamatabëcuene abaxë mito bepiapaenacuetoxi. Bajarapamonae abaxë apo yapëtae pexanaenexa pacuenia Dioso tojitsipatsi. 14 Pacuenia penaveretsivi pijacuata xane pexaejava, bajara jamatabëcueneitsi pamonae pejamatabëcuenevitsabivi Diosojavabelia. Nexata pacuenia Dioso itorobatsi, jumecovënëta. Najamatabëxainabiaba pexanaenexa ëpexaniacuene. Apo jitsipae pibisiacuene pexanaejava.","num_words":410,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 6\\nPacuenia Jesús pijajivi namutua siricanajetarubena trigoxu judíovi penacueraevetsimatacabita yabara pelivaisi\\n1 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca namutua trigo pabianëjava. Nexata Jesús pijajivi piajanixae, trigoruanë siricanajetarubena. Xunacobenacaquiatanajetarubena. Xuxaeyabuatapona. 2 Nexata fariseoviyajuvënëvi jumaitsi Jesús pijajivijavabelia:\\n—Paxamë raja paexaname Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaeyaniva, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, apo bepaexanaemë mapacueniaje, jai fariseovi Jesús pijajivijavabelia.\\n3 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainëmi Davidpijinë, pebarëponaponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani? 4 Bajaraponë Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë itsajivi ata apo tocopatsitsi pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani pexaenexa tocopatatsi. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, pijajivi barëxae ata bajarapapanbëanë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n5 Icatsia pematatsënëa Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa pacuene xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús.\\n6 Itsamatacabi Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia judíovi penacueraevetsimatacabita. Nexata bajarajota Jesús jivi livaisi tsipaeba. Bajarajota pebi pecujuanenia pecobetsaquenaenë, naeca. 7 Nexata Jesús naitaxutocaevetenatsi judíovi pecujarubivi, fariseovinua, petaenexatsi Jesús pejamatejemayaexanaejava pecobetsaquenaenë judíovi penacueraevetsimatacabita. Nexata Jesús pecobetsaquenaenë itsa jamatejemayaexana penacueraevetsimatacabita, “Jesús raja pibisiacuene exana,” pejainexa bajarapamonae. 8 Nexata Jesús yapëtane pacuenia bajarapamonae sivanajamatabëxainatsi. Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia:\\n—Nonotapunare. Nucare majotaje mapamonae pitabarataje, jai Jesús.\\nNexata pecobetsaquenaenë nonotapuna. Nuca bajarapamonae pitabarata. 9 Nexata Jesús jumaitsi penaitaxutocaevetenaevitsijavabelia:\\n—Penacueraevetsimatacabita ata xanepana vajaexanaenexa pexaniacuene. Xanepana vajajamatejemayaexanaenexa piavitanevi, jai Jesús penaitaxutocaevetenaevitsijavabelia.\\n10 Jesús matatoyorotsia naëcoba daxita pamonae ena bajarajota. Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia bajarapamonae pitabënejeva:\\nNexata baja pecobetsaquenaenë namaxërovita. Bajarajota cobexanepananajereca baja. Pecobetsaquenaejavami ajibi. 11 Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovinua, itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, bitso anaepana. Nexata jane baja najumejaita pacuenia Jesús beyaxuabijitsiatsi.\\n12 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje, itapeta apóstolevinexa. Jesús pitapetsivajënaeya apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Jesús meravijebi bajarapatsutojumatatsia vajëtapona Diosojavabelia. 13 Bajayacunua, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús junata daxita pijajivibitsaëtoxaneto bajaraponëjavabelia. Nexata bajarajota itapeta pijajivibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje. Bajarapamonae Jesús vënëruba apóstolevi. 14 Pamonae Jesús itapeta apóstolevinexa mapevënëanëje. Copiaya ponë, pevënë Simón. Bajaraponë Jesús vënëruba itsavënë, Pedro. Itsanë Andrës, Simón Pedro jane baja pejuyapijinë. Itsanë Santiago. Itsanë Juan. Itsanë Felipe. Itsanë Bartolomé. 15 Itsanë Mateo. Itsanë Tomás. Itsanë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë Simón, celotenë. 16 Itsanë Judas, Santiago pejuyapijinë. Itsanë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi.\\nPacuenia Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto livaisi tsipaeba yabara pelivaisi\\n17 Jesús baja, pijajivi ayaibitsaëtoxaneto yajava, runaica petsutojumavetsica. Nexata epatua petsutoyenepanajavata, itsajota ira namatajëpa, Jesús yajavanuca pijajivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarajota nexata jivi nacaetuata ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonae Judea nacuapijivi, itsamonae Jerusalén tomarapijivi, itsamonae Tiro tomarapijivi, itsamonae Sidón tomarapijivi. Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje, manuameneitapata ecabeje. Daxita bajarapatomaranëpijivi nacaetuata pejumetaenexa Jesús petsipaebilivaisi. Bajarapamonae patanua Jesús pejamatejemayaexanaenexa piavitanejavavecua. 18 Bajarapamonaeyajuvënëvi itsajamatabëcuene tsabiabi dovathi pejamatabëcueneta. Bajarapamonaenua Jesús jamatejemayaexana. 19 Daxita pamonae bajarajota nacaetuata, Jesús picani jamatabëjayabatsi. Tsipaji Jesús daxitajivi piavitanejavavecua jamatejemayaexanapona pecaëjëpaejamatabëcuenetatsi.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba Jesús pijajivi pejamatabëcuenebarëyajavanexa, apo pejamatabëcuenebarëyajavanexanua, yabara pelivaisi\\n20 Jesús pijajivi naëcota asaëya. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Panajamatabëcuenecopabame baja Diosojavabelia paneponaenexa Dioso pijatomarabetsia. Bajaraxuata paxamë bepanejamatabëcuenejiobivimi panijaneconi yabara, aeconoxae baja pajamatabëcuenebarëyamë Diosojavabelia.\\n21 ’Pajitsipame Dioso pijacuene. Pajamatabëcuenebarëyamë baja. Tsipaji Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana daxitacuene xua panamatavenoname.\\n’Paneyanuevimi pibisiacuene paneexanaeneconi yabara, pacavecuaajibiaexana baja bajarapaneconi. Bajaraxuata itsamatacabi pajamatabëcuenebarëyamë tsane.\\n22 ’Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajajivixaemë, itsa pacaitoya tsane jivi, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Bajarapamonae pacanavecuaitavetsi ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Pibisiacuenia pacabijatae ata tsane, pibisiacuenia pacabaracuaicuaijai ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. 23 Bajarapacuenia pacaexanae ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji raja Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana bitso pexaniacuene jivi papecaitoyajamatabëcuene. Pamonae pacaitoya tsane, bajarapamonae pijasalinaivimi bajayata itoya Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata bajarapamonae pijasalinaivimi bajayata bejiobiaexanapona Diosojumepaebivimi profetavi. Bajarapamonae aeconoxae ata pijasalinaivimi cuenejëpavanapa. Bajaraxuata paxamë ata icatsia bajarapamonae pacaitoya tsane pijasalinaivimi pecuenejëpavanapaexae.\\n24 ’Daxitacuene mapanacuata panexainaevi, Dioso bitso ayaicuenia pacabejiobiaexanaena. Tsipaji pacabarëyamë tsavanapae ëpanexainaejava mapanacuataje.\\n25 ’Bitso bepajamatabëcuenejiobimë tsane daxitacuene mapanacuata panenatojitsipaecuene panexainaevi. Pasivajamatabëcuenebarëyamë picani tsavanapae panexainaejava. Itsiata baitsi jane itsamatacabi itsa patëpaename, panetëpaecujinae panajamatabëxainaename ayaicuenia.\\n’Bepajamatabëcuenejiobimë tsane panejëajëajaitsabiabivi sivabarëyaya mapanacuapijicueneje. Paneasaëtsavanapaeepato abaxë mapanacuataje panesivajamatabëcuenebarëya tsabiabixae bajarapacuene, panetëpaecujinae bitso payanuename pibisiacuene paneexanaeneconi.\\n26 ’Mapanacuapijivi pexaniacuenia pacabaracuaicuaijai tsabiabi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua panetsipaebabiabixae. Itsiata baitsi jane pamatacabi Dioso pacananeconitsiaexanaena, bitso bepajamatabëcuenejiobimë tsane. Tsipaji pacuenejëpame bajayata pamonaemi jinavanapa. Bajarapamonaemi bajayata jivi tsipaebabiaba saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Nexata bajarapamonaemi pexaniacuenia baracuaicuaijaitsi tsabiabi mapanacuapijivije, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\n—Pacatsipaebijitsiatsi icatsia patanenamuxunaevetsivimë. Pasivamëre papecaitoyavi ata. Pexaniacuene patoexanare pamonae pacaitoya. 28 Payavenonare pamonae pacabijatane pibisiacuenia. Pamonae pacabaracuaicuaijai pibisiacuenia, patovajëre Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. 29 Itsajivi itsa pacaitabarapacabiaxuaba anaeya, nexata icatsia itsanenia ata patonaitabaracaevere papecaitabarapacabiaxuabinexa. Itsajivi itsa pacayacajërëta panijacamisajumavelia panenaxatatsijava, nexata patocopare panijacamisa ata papecayacajërëtsinexa. 30 Pajivi itsacuenejavayo amoneya pacavajëta, parajure. Itsajivi itsa pacayacajërëta itsacuenejavayo, pëtsa payanijobame papecatocanaviatsinexa. 31 Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\n—Itsa pasivamë tsipae ëpapecaasivavi, nexata pexaniacuene apo paxainaemë tsipae Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, pamonae asivatsi, banamataenetsianasiva. 33 Pexaniacuene itsa patoexanaejitsipame pexaniacuene ëpapecatoexanaevijavabelia, nexata apo paxainaemë tsipae pexaniacuene Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, pexaniacuene batoexana penajamatabëcuenejëpaevijavabelia. 34 Itsa patsicopatsipame ëpanejamatabëcuene yapëtaevijavabelia baja, papecatocanaviatsinexa pacuenia patsicopatame, nexata apo paxainaemë tsipae pexaniacuene Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, batsicopata penajamatabëcuenejëpaevijavabelia, pamonae jamatabëcueneyapëtane baja petocanaviatsinexatsi. 35 Nexata pasivamëre panijavajabitsaë ata. Bajarapamonaejavabelia pexaniacuene patoexanare. Bajarapamonae patsicopare panajamatabëxainaenejevamë papecatocanaviatsinexa panetsicopatsicuenia. Bajarapacuenia bitso paxainaename pexaniacuene Diosojavabelia papecarajutsinexa athëbëtatsia. Bajarapacuenia itsa paexanavanapaename, Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pexicuenia pacaexanaena. Tsipaji Dioso pitaxutotsoniataenë piajamatabëcuenebejevi ata. Itsamonae Dioso yavenonae atatsi, itsiata apo canaëjëtsi Dioso peyavenonaejavatsi. Bajarapamonae apo canaëjëtsi ata Dioso peyavenonaejavatsi, itsiata tsiteca Dioso itaxutotsoniataeyabiaba. 36 Pacuenia Dioso daxitajivi itaxutotsoniataeyabiaba, bajarapacuenia paxamë ata itsamonae ata paitaxutotsoniataename, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi muxujioba pitaxutotsoniataenexa itsamonae ata, pacuenia bajarapamonae ata Dioso itaxutotsoniatanetsi, yabara pelivaisi\\n37 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata:\\n—Pëtsa panataneme pepacuene bepaneaneconijibivi. Nexata itsamonae pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsipibisiacuene pexanaevi, Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Nexata paxamë ata juya bajarapacuenia itsamonae apo pacabaracuaicuaijai tsane pibisiacuene paneexanaejava yabara. Itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenecaevare. Pabarajamatabëcuenexanepanarenua. Nexata pijinia Dioso pitabarata pibisiacuene paneexanaejava Dioso jamatabëcuenecaeviana. Pacabarajamatabëcuenexanepanaenanua. 38 Parajutaponare itsamonaejavabelia penamatavenonaejavaxi. Nexata juya paxamë Dioso pacarajutaponaena pacuenia jitsipa papecarajutsinexa. Pacarajutsiana xuavajëto itsamonae parajutame matatoxenetsia, jai Jesús daxitajivijavabelia petsutoyenepanajavata.\\n39 Jesús icatsia comparacióncuenia tsipaeba bajarapamonaejavabelia mapalivaisije:\\n—Ponë bitso itaxutotsëcëna, apo caëjëpaetsi pematacaponaenexa itsanë, ponë pijinia bitso itaxutotsëcëna. Itsa matacaponaejitsipa, nexata najuajopaejitsiparecabeje bajaraponëbeje caemëthëxanetojavareca. 40 Itsajivi pijinia itsa nacujaruba, yapëtae ata baja penacujarubijava, apo jamatabëcuenematatoxenetsi pecujarubinëtsi. Itsa baja penacujarubijivi vereta xaniavaetsia penacujarubijava, nexata saya najamatabëcuenejëpabeje pecujarubinëtsibeje, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n41 Jesús pijajiviyajuvënëvi pepacuene bepianeconijibivi natane. Nexata itsa cujirutane itsamonae itsacuenejavayo pexanaejava, jumai tsabiabi: “Mapitsicuene pexanaevi Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” jai tsabiabi. Nexata bajarapacuenia pejumaitsabiabixae, Jesús pijajivi piurabinexa jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pëtsa paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame. 42 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsanëjavabelia apo bepajumaitsimë: “Tajabananë, papibisiacuene exaname, copare,” apo bepajamë. Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava penavecuacopatsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n43 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata:\\n—Pexaniavirianaenë itsa ubatsi, nacuaita pijinia pexaniacuai. Apo nacuaitsi pibisiacuai. Ponae pijinia pibisianae, apo nacuaitsi pexaniacuai. 44 Caevirianae canacujitsia yapëtanetsi itsa nacuaita. Higovënecuaito apo paucutsimë cucunanaeta. Uvaru pijinia apo paucutsimë saya pejuviënëbotota. 45 Bajara pijinia itsi jivi ata. Pexaniajamatabëcuenenë pexaniacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pexaniajamatabëcuene xaina pejamatabëëthëtota. Pibisiajamatabëcuenenë pijinia pibisiacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pibisiajamatabëcuene najamatabëxaina pejamatabëëthëtota. Nexata pacuene yabara pebi pecuaibovojotota cuaicuaijai, bajarapacuene pitsapa pejamatabëëthëtojavavetsina, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús livaisi tsipaeba anijanëbeje bo pexanaenëbeje pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n46 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata:\\n—¿Detsa xuajitsia: “Tajatuxanenë,” panejamë tsabiabi ata, itsiata apo panejumecovënëtsimë patacaitorobicuenia? 47-48 Pajivi xanëjavaberena pata tanenamuxunaevetsinexa, tanejumecovënëtsinexanua, bajarapajivi apo nacueratsi tsane. Bajarapajivi piatajairata bo bepexanaenë tsane. Bajarapajivi yabara pacatsipaebianatsi. Bo pexanaenënexa, peyapëtaexae itsajota pijabo exanaejitsia pebubutsijavanexa, nexata naesituru atajaya xaniavaetsia mëthëca piatajairata. Nexata pijabo toyabubutsi ata, petojopaeyanivatsi. Bajaraxuacujinae bo baja vereteta. Itsa baja mene avajubuatsica, pijabo toyabubutatsi. Mera asaëtsica bojavabetsica. Itsiata pijabo apo tonanequetsitsi. Tsipaji naesituru xaniavaetsia mëthëca piatajairata. Nexata bajaraponë apo nacueratsi bo pexanaejava. 49 Pajivi nejumetae ata tsane tatsipaebilivaisi, itsiata itsa apo nejumecovënëtsi tsane tatsipaebilivaisi, nacueratsiana. Bajarapajivi tajetabota bo bepexanaenë tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava. Tsipaji bo peveretetsicujinae, mene avajubuatsica. Nexata pijabo toyabubutatsi. Bo nexata jopaica. Pepacuene baja nexata abeje, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":1268,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.258,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 7\\n—Pëtsa panataneme pepacuene bepaneaneconijibivi. Nexata itsamonae pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsipibisiacuene pexanaevi, Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata pijinia bajarapitsineconi itsa paxainame, Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaejitsipa. 2 Itsamonae pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsicuene pexanaevi Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata bajarapitsicuene itsa paexaname, itsamonae pijinia bajarapacuenia pacabaracuaicuaijai tsipae. 3 Bajaraxuata paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pëtsa pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame. 4 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsajivijavabelia apo bepajumaitsimë: “Papibisiacuene exaname, copare baja,” apo bepajamë. 5 Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava pecopabinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n6 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Pëtsa matavëjëa patsipaebaponame Dioso pejumelivaisi, pamonae patsipaebi atamë, apo yaiyatae bajarapalivaisi. Tsipaji saya capocaponabiaba bajarapalivaisi. Vaxaitsi itsanë pijaaviri pexaejavanexa rajutsi atatsi tsipae, saya nacaitoya tsipae. Nacasinijitsipanua. Bajara pijinia jamatabëcueneitsi pamonae apo yaiyatae Dioso pejumelivaisi, patsipaebi atamë. Pacuenia marrano ata itsa rajutsipatsi perlavënëjava, bitso penamatamotsijava, saya taxunanonobijitsipa, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Diosojavabelia vajëtaponaejitsia yabara pelivaisi\\n7 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Pavajëtaponare Diosojavabelia bajayajebi ata pacuenia bajayajebi ata pajaitsipame panecaxitajarabinexa itsa pacatonaxuaba itsacuenejavayo. Pavajëtaponare Diosojavabelia asaëyata pacuenia asaëyata padocodocotsipame baupa papecatobaupatsinexa itsa baupa xatatanuta. 8 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtaponare Diosojavabelia tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi.\\n9 ’Paxamë papebijivimë panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto. 10 Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo. 11 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame.\\n12 ’Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia. Bajarapajamatabëcuene jëpa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisianë ata jëpa bajarapajamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nTsiquiribaupayo epatajërëtsialia yabara pelivaisi\\n—Pajonemeya tsiquiribaupayojavalia panepatsinexa Dioso pijanacuayabelia. Tsipaji pinijibaupa, pinijinamutonua, pata infiernojavabelia. Nexata jivi ayaibitsaëtoxanetonë bajaraxuayo jonepona. 14 Pabaupa tsiquiribaupayo, tsiquirinamutoyonua, bajarapanamuto pata matacabi apo pevereverecaejava pexainaevi pijanacuayabelia. Nexata saya caejiviyobeje bajaraxuayo jonepona, jai Jesús pijajivijavabelia petsutoyenepanajavata.\\nPacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane pavirianaecuene yabara pelivaisi\\n15 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Xania panayajivitaema. Pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, bajarapamonae najumetsënëtsiaya pacajumai tsabiabi: “Paxanë raja Dioso patanitorobicuenia livaisi jivi patsipaebaponajë,” pacajai tsabiabi. Bajarapamonae Dioso pejumecovënëtsivi cuenecataeya najonena paxamëjavaberena. Itsiata baitsi jane pacuenia nevëthë pianaepanaevi jamatabëcueneitsi, bajara jamatabëcueneitsi. Jamatabëpacacopatsiaexana Dioso panejumecovënëtsijavami. 16 Vaxaitsi rabaja yapëtanetsi mapacueneje. Peubinaenë itsa nacuaita, yapëtanetsi ponaecuai xanepana vajaxaenexa. Nexata bajaraponae cuaixanetsi. Ponae pijinia pibisiacuai nacuaita, yapëtanetsi piabejecuene. Nexata bajaraponae apo cuaixaetsi. Nexata pacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane ponaecuai xanepana vajacuaixaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë payapëtaename pacuenia jamatabëcueneitsi bajarapamonae itsa pacuenetaename xua exanavanapa. Uvaru apo paucutsimë cucunanaeta. Higovënëcuaito ata apo paucutsimë jomovaënaeta. 17 Nexata ponae pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita vajaxaenexa. Ponae pijinia pibisianae, ëpiabejecuai nacuaita. 18 Pexanianae pexaniacuai nacuaita. Apo nacuaitsi piabejecuai. Pibisianae pijinia apo nacuaitsi pexaniacuai. 19 Daxita ponaenë nacuaita pibisiacuai, apo vajaxaecuai, yapëtanetsi. Nexata daxita bajaraponaenëmi nicatatsi. Nexata tajuitatsi isotota. 20 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata payapëtaename itsa pacuenetaename xua exanavanapa pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia daxitajivi apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia yabara pelivaisi\\n—Daxita pamonae: “Tajatuxanenë,” tanejaivi ata, itsa apo jumecovënëtsi tsane taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, nexata apo jone tsane taxa Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata pamonae exanavanapa taxa, athëbëtatsia peecaenë, pejitsipaecuenia, ëbajarapamonae jonena taxa pijanacuayabetsia. 22 Pamatacabi copiapatsiana pijaneconi pexainaevi Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa, bajarapamatacabi jivi ayaibitsaëtoxanetonë nejumaitsi tsane: “Patajatuxanenë, xamë baja cajena nejamatabëcueneta jivi patsipaebabiabajë Dioso pejumelivaisi. Nevënëtanua dovathi jivivecua pacapitsapaponajë. Nevënëtanua pinijicuene pataexanaejavanë, Dioso pesaëta paexanaponajë,” nejai tsane jivi ayaibitsaëtoxanetonë. 23 Itsiata baitsi jane xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Panevecuaponare pibisiacuene paneexanabiabivi,” janë tsane bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n24 Jesús icatsia jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Pajivi nejumecovënëtsiana patacatsipaebilivaisi, nexata itsa exanaena taitorobicuenia, apo nacueratsi tsane. Bajarapajivi piatajairata pijabo bepexanetsinë tsane. Tsipaji ponë pijabo exanaejitsia, peyapëtaexae itsajota pijabo exanetsijitsia pebubutsijavanexa, nexata baja bajarajota apo exanetsi pijabo. Nexata pijabo exaneta bitso piatajairata. Nexata bajaraponë bo pexanaejava apo nacueratsi. 25 Bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Itsiata pijabo apo toxuabitsitsia. Tsipaji pijabo exaneta piatajairata. 26 Pajivi nejumetae ata patacatsipaebilivaisi, apo nejumecovënëtsi tsane, nexata itsa apo exanae tsane taitorobicuenia, bajarapajivi nacueratsiana. Pacuenia tajetabota bo pexanetsinë nacuerata bo pexanaejava, bajara itsi tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava. 27 Tsipaji bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Pijabo nexata toxuabayatsi. Pepacuene baja nexata bomi abeje, jai Jesús mapacueniaje pijajivijavabelia.\\n28 Itsa baja Jesús najumevereta petsutoyenepanajavata bajarapalivaisi petsipaebijava, pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca. 29 Jesús pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca tsipaji Jesús livaisi tsipaeba pinijijamatabëcuene pexainaenëcuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba.","num_words":752,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.231,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 7 CUI - Poxonae Jesús baxuan najume weta xua - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon soldadomonae romanomonae pia pentacaponaein tatsi tanacuitatsi\\n1Poxonae Jesús baxuan najume weta xua barapomonae jume tane, bapoxonae Capernaum tomara beya pona. 2Baxotiya popona romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon xeina pia petanacuiteibinchixaetsi. Barapon bichocono antobe pia petanacuitinchi. Bapon pon petanacuiteibin bichocono atene, xua awatha petʉpae. 3Poxonae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Jesús yabara jume tainchi, bapoxonae itoroba pitiri jiwi judiomonae jiwanapiwi Jesús beya xua petaaxaibi exanaenexa tsainchi pia petanacuichin tatsi. 4Barapomonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapomonae Jesús jume daunweya tsipaebatsi, jeichichi:\\n—Barapo pentacaponaein, pentacui xanepanaein, daxota yawende. 5Poxoru bapon wanacuamonae wʉnae yabara cananta xeineibatsi. Mataʉtano bapon itoroba xua acaba pata penacaetutsi bo pia paratixitha, jei barapo pitiri jiwi.\\n6Nexata Jesús barʉ poinchi barapomonae. Ichitha poxonae Jesús muxu pepatopae, romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia botha tatsi, barapo soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon itoroba pia jiwi xua petacajume jeichinexa tsainchi Jesustha: “Tanecanamataxeinaein, xan saya tacui pawin. Auran xua xam nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim. 7Daxota jopa patopaeinyo nexainya beya, tsipei xam ainya cuim, xua paebiname pia peatenewatha tatsi bapoxonae bapon axaibi bara tsane pon inta nacuiteiba. 8Xan bichi xeinan tanecanamataxeinaein, pon neitoroba. Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae itorobeiban. Poxonae ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bapon pona. Poxonae ichʉn waban: ‘antha’, jan, bapon patopa. Pon inta nacuita, itoroban: ‘inta exande’, jan, inta exana”, jeye pentacaponaein, jei pomonae penacajume caitorobixaetsi.\\n9Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca beta pepaebixae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye:\\n—Xaniyan paca tsipaebatsi Israel nacuatha irʉ dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi taexanaewa jiwi, jei Jesús.\\n10Poxonae barapomonae botha caibe nawibiya, barapomonae taeba dʉcʉpa xua axaibiya boca romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia petanacuichin tatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús petʉpaein asʉ exana pexanto tatsi powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri\\n11Poxonae Jesús baxua nacui weta, bapoxonae Naín tomara beya pona. Jesús cueyabatsi pijimonae, irʉ pin bicheitomonaeno napona. 12Poxonae Jesús muxu pepatopae tomaratha, Jesús tane xua pewowin petʉpaein cajojondenatsi xua pemʉthʉthʉ xubinexa tsainchiba, pon pena tsita compa. Barapo pewowin powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri barapowa pexanto tatsi. Barapowa puna poinchi pin bicheito. 13Bapon Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, barapowa yabara cui nanta xeinatsi. Jesús barai bapowa, jeye:\\n—Jopa wecoyande, jei Jesús.\\n14Nexata Jesús imoxoyo caquita pona petʉpaein, yacaja jayabano. Pomonae yacaja capona yacaja caumenarʉcʉpa. Jesús barai petʉpaein, jeye:\\n—Pewowin catsipaebatsi, nontaponde, jei Jesús.\\n15Nexata pewowin pon tʉpa, nantacotecataba, yawa tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa. Jesús coxiwatha cana cobenata pexanto. 16Poxonae pin bicheito taerʉcʉpa baxua, barapo pin bicheito bichocono junuwa. Barapoxonae barapo pin bicheito Nacom wʉnae jaintatsi, barapomonae namchi:\\n—Nacom peitorobi jume pepaebin, pon ainya cui, waxantha patopa. Nacom siwa pona peyawenaenexa pijimonae pomonae pia pejume cowʉntsiwichi, jei barapomonae.\\n17Daxita jiwi jume tane xua Jesús exana Judea nacuatha, irʉ po nacuan imoxoyo caquita ena Judea nacuatha.\\nMeje yabara poxonae Juan itoroba pijimonae Jesús beya peyainyabinexa tsainchi Jesús\\n18Juan pijimonae tsipaebatsi daxita baxua xua Jesús exana. Juan waba ainya pebinbe pijimonae jiwana tatsi. 19Baponbe Juan itoroba Jesús beya xua najume caruta baponbetha mataʉta xua Jesús peyainyabinexatsi xua icha metha bara baponde jei pon bewa patopeicaena, bapon Cristo, jei. Ichacuitha metha ichʉn jampa, xua pawʉnae ewatsin jampa jei. 20Bara baponbe ponbe Juan peitorobixaebe, baponbe imoxoyo Jesús caquita uncuatsibe. Baponbe Jesús baraichi:\\n—Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pana nejume caruta, bapon namchi: ‘¿Metha bara xaniwaicha baponda, pon bewa patopeicaena, bapon Cristo?’ jei. ‘¿Ichacuitha metha bara ichʉn pawʉnae ewatan jampara?’ jei Juan, jei baponbe.\\n21Poxonae baponbe patopabe, Jesús axaibi exana peatenewi, irʉ pomonae pin domae xainchi, yawa taitaweta pomonae cauri xeina. Mataʉtano yawenano xua equeicha tane pomonae jopa necotsiyo. 22Baponbe jume notatsibe. Jesús jume nota, jeye:\\n—Paponarebe Juan beya. Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa panecui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno. Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉtano xua pomonae pejayujayujeimonae beta pona equeicha. Mataʉtano xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉtano xua pomonae pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ. Mataʉtano pomonae xua peacopeibiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume. 23Patsipaebare Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha neyabara cui jume cowʉnta’, xua jan, jei Jesús.\\n24Nexata ponbe Juan itorobabe ponabe Juan beya. Bapoxonae Jesús tsipaeba jiwitha, xua Juan yabara paebatsi, jeye barapomonaetha: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya paponame, ¿eta xua painyatsi? ¿Painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara. 25Bara paichim paponame, ¿painya nejume taenexa pebin, pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwixaetsi. 26Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi jume pepaebin. 27Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei:\\nBarapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi,\\nxua daxita jiwi najʉntʉ cui\\nwʉnaetsina xam nexa, xua necantenta\\nweyataeya wabinexa poxonae patopaename’,\\nnejei Nacom Pejume Diwesitha.\\n28Paca tsipaebatsi, xua daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa ainya cui jiwi.\\n29“Daxita barapomonae baxua jume taerʉcʉpa. Irʉrʉ jume taerʉcʉpa pomonae paratixi pentoma noteibiwi romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, pomonae bayatha Juan bautisaba. Daxita barapomonae nanta xeinarʉcʉpa xua Nacom bara pepa pentacui xanepanaein. 30Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jume itaweta, Nacom jume itawetatsi pocotsiwa xua Nacom beexanaena barapomonae nexa. Mataʉtano barapomonae cui itaweta, Juan cui itawetatsi xua pia pebautisabi coyenewa.\\n31“Jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi, bapon Jesús namchi, jeye: ¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta ichi barapomonae? 32Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya. Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi, ichitha jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi. 33Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo pan. Mataʉtano jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara Juan puna popoinchi cauri’, pajam. 34Bapoxonae xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan. Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara paebame, pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa juniya apaeyo. Peatsacae jiwi abe peexanae jiwi pia jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. 35Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana baxua Nacom tsita pexeinya coyenetsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús siwa pona Simón fariseomonaepin pia bo beya tatsi\\n36Caein fariseomonaepin bapon Jesús wabatsi petaxaenexa tsainchi pia botha. Jesús pona bara beya yawa naeca pexaethopaewatha penanabanaenexa tsane. 37Nexata petsiriwa patopa powa pesi cui weiweinaewa, powa barapo tomaratha popona. Barapowa yaputane xua Jesús nanabanaeicha fariseomonae jiwanapintha. Barapowa alabastro ibo wʉn bosibʉ atsato capatopa Jesustha xua petuxuei nasiwa xua bichocono wʉnca. 38Barapowa Jesús imoxoyo caquita wecoyei tsuncuaetsi yawa peitacuere mentha Jesús taxu atatsica exanatsi. Bapoxonae barapowa pia pentanatha baxota Jesús taxu tsewa exanatsi. Barapowa Jesús taxu tsutsubatsi poxoru Jesús Pecanamataxeinaein jiwi. Bapoxonae barapowa Jesús taxu epatabatsi petuxuei nasiwatha. 39Poxonae fariseomonae jiwanapin pon Jesús pewabixaetsi petaxaenexa tsane pia botha, poxonae bapon tane baxua, bapon pia coutha nabarai: “Icha bapon xaniwaicha tsipae pon Nacom peitorobi jume pepaebin tsipae metha yaputaetsipa xua powa jayabatsi apara powa pesi cui weiweinaewa, mataʉtano xua bapowa powa peatsacaewa. Ichitha bapon xaniwaicha jopa daponyo pon Nacom itoroba”, jei barapon pon fariseomonaepin. 40Nexata Jesús barai fariseomonae jiwana jiton, jeye:\\n—Simón incane catsipaebinchi, jei.\\nBapon jume nota, jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubimxae, moya taema, jei.\\n41Jesús barai, jeye:\\n—Pebinbe nacueyatabe nacowaetabe paratixi ichʉntha. Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo quinientos po paratiximonaebe po paratixi quinientos po matacabibe nexa poxonae nacuita. Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo cincuenta po paratiximonaebe pontha pon penacowaetsixaetsi. 42Poxoru baponbe jopa itacʉpaetsibe xua xuya equeicha pecatsiwa tsanebe pontha pon penacowaetsixaebe, daxota pon penacowaetsixaetsi paratixi, bapon namchi, jeye: ‘Metha basaya paca cui yabara jʉntemainatsibe’, jei. Incane netsipaebare Simón xua baponbe, ¿jintam yatsicaewa antobetsira xua beyacaincha ichʉn antobetsi xua antobe pon nacowaetatsi paratixi? jei Jesús.\\n43Simón jume nota, Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Bʉ, metha moya pon bichocono cacui yabara jʉntemainatsi bichocono pon penacowaetsixae quinientos po paratiximonaebe, jei Simón.\\n—Bara beta nejume notame, jei Jesús.\\n44Nexata Jesús necota barapo petsiriwa, bapoxonae Jesús Simón baraichi: Taema pocotsiwa barapo petsiriwa inta exana. Xan patopan jinya botha ichitha jopa meratha netaxu waexubim xua painya cui coyeneyathaxae xua judiomonae pamxaem. Nama barapowa peitacuere mentha netaxu atatsica exana yawa pia pentanatha netaxu tsewa exana. 45Xam jopa netsutsubim, ichitha bapowa poxonae caena jonarenan awiya came netaxu tsutsuba.\\n46Jopa nenta epatabim petuxuei tuxusi nasi mera. Ichitha barapowa petuxuei tuxusi nasi mera netaxu epataba. 47Daxota catsipaebatsi xua bapowa matowa nasi cui matacaeta. Daxita baxuan yabara jʉntemainan, daxota bichocono neantobe. Ichitha nama pon be conotha nasi cui matacaeta, be conotha yabara cui jʉntemainan. Bapon be conotha neantobe, jei Jesús.\\n48Equeicha Jesús namchi bapowatha. Petsiriwa baraichi, jei:\\n—Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenewan, jei Jesús.\\n49Pomonae Jesús pebarʉ nabanaexaetsi, barapomonae nabarai, jeye:\\n—Bapon, ¿jintamda, jamaisa bapowa cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenewan tatsi? jei barapomonae pomonae baxota naena.\\n50Jesús barai petsiriwa, jeye:\\n—Bayatha necacapanepaewa caexainchi tsipei yabara tana nejume cowʉntsixaem. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús.","num_words":1581,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 8\\n1 Itsa baja Jesús runaica petsutojumavetsica, jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. 2 Nexata imoxoyotatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Pitabarata pematabacabëta tonucatsi. Bitso peperabëtsabanaenë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, cacaëjëpa raja tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai bitso peperabëtsabanaenë.\\n3 Nexata Jesús pecobeta perabëjayalia bitso peperabëtsabanaenë. Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëjavabelia.\\nBajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. 4 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Nejumetaema. Pëtsa tsipaebame itsajivijavabelia ata tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëtsiaremelia jane sacerdotenëjavabelia, templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami, jai Jesús bajaraponëjavabelia.\\nPacuenia vajabitsaë pijacapitán pijabota petonacuenebaponaponaenëtsi, Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n5 Itsa baja Jesús pata Capernaum tomarabelia, Romano nacuapijivajabitsaëvi pijacapitán Jesús imoxoyorenatsi pevajëtsinexatsi. 6 Vajabitsaëvi pijacapitán bitso ayaicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi:\\n—Petuxanenë, tajajivitonë raja tajabota camata boboca. Bitso cuenabatsi. Pinijicuenia navixaetaeyabiaba, jai.\\n7 Nexata Jesús jumaitsi capitánjavabelia:\\n—Xanë ponaenajë nijaboyabelia. Nexata catojamatejemayaexanaenatsi nijajivitonë, jai Jesús.\\n8 Nexata capitán jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Petuxanenë, xanë raja bitso beveliajamatabëcuenenënë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nejonejava tajaboyabelia. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane. 9 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaëvi tajajivi taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa xanëjavaberena, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa cacaëjëpa. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán Jesúsjavabelia.\\n10 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán pejumaitsijavatsi, nexata Jesús jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús jumaitsi pepënaponaevitsijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Israel nacuapijivi nejumecovënëtsi ata, itsiata caeto ata apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije. 11 Nexata pacatsipaebatsi paneyapëtaenexa. Apo judíovi ata raja, ayaibitsaëtoxanetonë daxitanacuanëpijivi, Dioso jumecovënëtsiana. Nexata apo judíovi ata capanepaenatsi Dioso pijanacuayabetsia. Nexata bajarapamonae Dioso pijanacuatatsia, Abrahampijinë yajava, nabaniana. Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata yajava, nabaniana. 12 Itsiata baitsi jane judíovi, pamonae picani Dioso athëbëtatsia toxaniavaetatsi peyajavajinavanapaenexatsi, bajarapamonae caranata apo jumecovënëtsi Dioso. Nexata bajarapamonae infiernojavabelia Dioso xuabianatsi. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús mapacueniaje pepënaponaevitsijavabelia.\\n13 Nexata icatsia Jesús jumaitsi capitánjavabelia:\\n—Ponare baja nijaboyabelia. Catoexanatsi rabaja pacuenia xanëjavaberena nesivanajamatabëcopatsiaya jumaitsimë tacatoexanaenexa, jai Jesús capitánjavabelia.\\nNexata bajarapaepatota capitán pijabotalia pijajivitonë baja tojamatejematsi.\\n14 Jesús pona Pedro pijaboyabelia. Nexata Pedro pijabota Jesús taeyabuata Pedro pijava pena peromaebanucaejavatsi camata. 15 Nexata Jesús cobejayata peromaebanucaevatsi. Jesús pecobejayatsijavata, bajarapova vecuaajibitsireca baja domae. Nexata baja bajarapova jamatejema. Jesúsbana pexaejava bajarapova toexanatsi.\\nPacuenia ayaibitsaëto jivi, piavitanevi, Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n16 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi ayaibitsaëto dovathi peyajavajinavanapaevi. Caejumeta saya Jesús caecuenia dovathi vecuacapitsapa bajarapamonae. Bajarajota jamatejemayaexananua daxita piavitanevi. 17 Bajarapacuenia Jesús itsa exana, copiapata jane baja pacuenia Jesús yabara bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia vajunupaeba. Profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Bajaraponë nacavecuaajibiaexanaena vajaavitanejavami,” jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë Jesús yabara.\\nPacuenia picani Jesús jamatabëpënaponatsi itsamonae yabara pelivaisi\\n18 Nexata Jesús itsa tane jivi ayaibitsaëto pematatoyoronaejavatsi, pijajivi junata pepënaxuabinexatsi pucaxaneto itsapanabelia. 19 Nexata bajarapaepatota judíovi pecujarubinë Jesús imoxoyorenatsi. Judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Petuxanenë, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai.\\n20 Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexa. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.\\n21 Nexata Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai.\\n22 Jesús nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia:\\n—Naxanitsia. Nepënaponare. Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa, jai Jesús pijajivitonëjavabelia.\\nPacuenia Jesús itaveta joviboxaneto, malataca yajava, piayaijavami yabara pelivaisi\\n23 Jesús, pijajivi yajava, runa jera ënëabereca. Nexata Jesús pijajivi jerata yajavanajetaruca pucajava. 24 Nexata jemata pinijijoviboxaneto najetaruca. Malatacaxanetonë bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Itsiata Jesús jamatejema majitanuca. 25 Nexata Jesús pijajivi yaitavabatsi pemajitanucaenë. Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—¡Patajatuxanenë, panecapanepare! ¡Vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi.\\n26 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús pijajivijavabelia.\\nNexata Jesús namatacotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Nexata baja daxita puca vainae ecaxuaba. 27 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi:\\n—¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Jumecovënëtatsi baja rovia maponëje! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi.\\nPacuenia Gadara tomarapijinëbeje, dovathivi peyajavaponaponaenëbeje, Jesús vecuacapitsapa Gerasa nacuata yabara pelivaisi\\n28 Jesús pijajivi barëpata pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Jesús itsa pata Gerasa nacuata, Gadara tomarapijinëmibeje pitsaparenabeje jivimëthëanëjavaverena. Imoxoyorenatsibeje Jesús. Bajaraponëbeje dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. Bitso anaepanabiababeje. Nexata itsajivi ata apo ponabiabi bajaraxuayo perucaenamutojava. 29 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëbeje vavajaibeje.\\n—Jesús, Dioso pexënatomë, ¿detsa xua namatavenoname paxanëbejejavaberena? ¿Dioso tsaja daxitajivi penaneconitsia exanaematacabinexavajënaeya patame patanenaneconitsiaexanaenexamëbeje? jaibeje Jesúsjavabelia dovathivi peyajavaponaponaenëbeje.\\n30 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. 31 Nexata dovathivi bitso vajëca Jesúsjavabelia. Jumaitsi:\\n—Itsa panexuabijitsiamë maponëbejevecuaje, panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai.\\n32 Nexata Jesús jumaitsi dovathivijavabelia:\\n—Paponare baja panejonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai.\\nNexata bajaraponëbeje dovathivi vecuapitsapatsibeje. Nexata baja marranobitsaëtoxanetojavabelia junua dovathivi. Nexata daxita bajara pamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna.\\n33 Bajara pamarranobitsaëtoxanetomi pevetavanapaevi, rëcëpeca. Itsa bajarapamonae Gadara tomarabelia pata, tsipaeba pacuenia tane. Tsipaebanua pacuenia Jesús dovathivi vecuacapitsapa dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. 34 Nexata daxita bajarapatomarapijivi ponarena Jesúsjavaberena. Nexata itsa tanetsi Jesús, daxita bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi.","num_words":799,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.128,"stopwords_ratio":0.305,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 21 CUI - Poxonae bara itiya pona Jerusalén - Bible Search\\n1Poxonae bara itiya pona Jerusalén tomara, Jesús bara muxu pebarʉ patopae pijimonae Betfagé tomaratha. Barapo Betfagé tomara demxuwa itapatororotha eca po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae Jesús itoroba pebinbe nacueyatabe xua doce poyobe jiwanabe. 2Jesús baraibe baponbe, jeye:\\n—Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha pacaxinaenamebe burra pesowato xua pon quetanotatsi yawano xua penʉn quetanotatsi pon pebto. Barapo burra paisanaxorebe yawa payama carenandebe coxiwa yawa penʉnno. 3Icha ichʉn paca barai tsane: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burra?’ jei tsane, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe. Nexata bapoxonae nainya bapon paca cobe itorobinabe xua painya neyama carenaenexambe tsane, jei Jesús.\\n4Poxonae Jesús daxita baxua paeba bara bapoxonae nayabara jume weta pocotsiwa bayatha Isaías yabara paeba pijume diwesitha xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén tomaratha, jeye:\\n5“Patsipaebare Sión tomarapiwi.\\nPajande: ‘Pataename pon itorobiya\\npainya pepa paca Ewatsin.\\nPacata jʉntema patopaena, xua burriyotha\\nequeicaena, penʉntha xua burra pesowato\\ncoxi tatsi’ pajande”, jei pon Nacom\\npia peitorobi jume pepaebin,\\nbapon Isaías, xua Mesías yabara paebatsi.\\n6Nexata Jesús pijimonae jitonbe tatsi ponabe. Mataʉtano baponbe exanabe pocotsiwa bayatha Jesús itoroba. 7Baponbe yama carenabe burra pesowato yawa yama carenabe penʉn. Baponbe pia paparuwan tsijuma jebicabe po paparuwan matha weruyabe coxiwathano yawa penʉnthano. Bapoxonae Jesús equeica penʉntha. 8Jiwi, barapo jiwi pin bicheito bichocono. Bapoxonae barapo pin bicheito namtotha paparuwan yerababa jejebabapoinya. Ichamonae peaxu ucuboba po axu icha coichaxu axu ichi. Bapoxonae barapo axu, namtotha axu jejebabapoinya. Daxita barapomonae barapo coyene exana xua Jesús pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. 9Pomonae, xua Jesús tsiwana enapoinchi irʉrʉ pomonae Jesús peputha taenapoinchi daxita barapomonae bichocono jume daunweya wawaya jeye:\\n—¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susatopin tatsi! Bapon jiwi yabara jei: ‘¡Bapon David pexanto tatsi!’ jei. ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa wʉnae! ¡Bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei barapomonae.\\n10Poxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, daxita barapo tomarapiwi najume cayayatsiya paeba. Cae bicheitomonae nayainyaba, jeye:\\n—¿Jintam metha bapon jane? najei.\\n11Ichamonae jume nota, jeye:\\n—Apara bapon Jesús pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Nazaret tomarapin po tomara eca Galilea nacuatha, jei ichamonae xua irʉ ichamonae jume notatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi\\n12Bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha, yawa aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewan, po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi yawa xua tabʉ tayebiya bebai iratha peenaewan po peenaewan ichaxota ena pomonae caenaeta topibo. 13Jesús barai barapomonae:\\n—Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Tabo apara po botha jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname ichaxota pijunuwi nantsiyabeibathopa tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebinexatsi, jei Jesús.\\n14Barapo Nacom pin pia botha tatsi, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae peitata nacʉtsiwi. Irʉrʉ Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae pejayujayujeiwi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae. 15Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae tane pocotsiwa Jesús exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewatha. Daxita barapomonae jume tane xua pexui wawai Nacom pin pia botha tatsi xua pexui Jesús yabara jeichichi: “¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi! Pon jiwi yabara jei: ‘Bapon David pexanto tatsi’, jei”, jei pexui. Bapoxonae daxita pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi anaepana poxonae Jesús cui tainchi yawa xua jume tainchino. 16Daxita barapomonae jopa ichipaeyo xua pexui paeba, daxota anaya Jesús jeichichi:\\n—¿Bayatha jume taneme xua baxua pexui cayabara wawaya namchi? jei barapomonae.\\nJesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Aa, bara bayatha jume tan xua pexui newʉnae jainta. Paxam bayatha payorobame Nacom Pejume Diwesi xua pexui bara cui copatatsi xua bara wʉnae pejainteibiwa tsane. David pexui yabara jeichichi Nacom Pejume Diwesitha, jeye:\\n‘Xam Nacom, cana exaname pexui poxi isainatsi,\\nirʉ poxi jinompena, xua barapoxi pexeinya\\nweixi cayabara caununaya naxʉna\\npoxonae cawʉnae jainchina’,\\njei David Nacom Pejume Diwesitha,\\njei Jesús daxita barapomonaetha.\\n17Nexata Jesús daxita barapomonae wepu pona Jerusalén tomara weya. Bapoxonae Betania tomara bewarapiya. Baxota merawi maiteca.\\nMeje yabara poxonae Jesús biatane higuera nae xua jopa penacoichixae\\n18Poxonae Jesús caemʉmbotha equeicha caibe iya Jerusalén tomara beya, bichocono jainpa pona. 19Bapoxonae Jesús imoxoyo namtotha taenota higuera nae. Imoxoyo caquita pona piyain, pia taetsi pethei. Daichitha barapo naetha Jesús jopa taeyo pethei, saya ʉ noxu tane. Nexata Jesús biataenota higuera nae, jeye:\\n—Bapana equeicha jopa nacoichim tsane pethei, jei Jesús higuera naetha.\\nBapoxonae caena nainya higuera nae yʉnuncua. 20Poxonae Jesús cui tainchi pijimonae baxua barapomonae yabara najʉntʉ coyene cui cabenaeca bichocono. Yawa Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye:\\n—¿Eta xua metha higuera nae nainya yʉnuncua? jeichichi Jesús pijimonae.\\n21Jesús jume nota pijimonae, jeye:\\n—Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaya payabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem bara paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya nejeiwa uruto beya xua pajam: ‘Uruto natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane. 22Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan, jei Jesús.\\nMeje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina\\n23Nexata bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae cataunxuae Jesús baxota cuidubuncua jiwi, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa?\\n24Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha taexanaewa baxuan. 25¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús, xua Juan yabara paebatsi pon caena bayatha tʉpa.\\nNexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi’, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús. 26Jiwi cui cunuwatsi icha jeichi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi xua bautisaba’, icha jeichi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya. Tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi xua bapon apara pon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton”, najei barapomonae. 27Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae.\\nNexata Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Nexata barichin tsane, jopa yabara paca tsipaebi tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha xua daxita taexanaewan, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pebin ainya pexantobe tatsi\\n28Equeicha Jesús namchi Nacom pin pia botha daxita barapomonaetha, xua sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, irʉ judiomonae pia pitiri jiwitha tatsino. Jesús jeye:\\n—Moya pana nejume naitaeware pocotsiwa paca tsipaebinchi. Pebin nacueyatabe poyobe tatsi pexantobe tatsibe. Bapon caeintha nacoxi barai, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva bacabo pabi nacuire’, jei. 29Bapon jume notatsi pexanto jeye: ‘Bara, aichaxaibin’, jeichichi bapon pexanto. Daichitha equeicha bapon pexanto tatsi nanta xeinataba, bapoxonae pona xua penacuichinexa uva pabi, paxa tatsi pia pabi tatsi. 30Pirapae equeicha ichʉntha, nacoxi barai barapo jumetha, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva pabi nacuire’, jei bapon pexantotha. Bapon paxa jume nota, jeye: ‘Je, moya daichane, methaunxuae ponaein’, jei paxatha. Daichitha bapon jopa ponaeyo. 31Incane yabara paca yainyabinchi xua bapon barapo pexantobe tatsi, ¿eta po pewowinda pon exana pocotsiwa paxa itorobatsi? jei Jesús.\\n—Pon copiya paxa itorobatsi, jeichichi Jesús barapomonae.\\nNexata Jesús jume barai barapomonae, jeye:\\n—Bara xaniyan yabara paca tsipaebatsi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi. Bara bequein barapomonae peantʉcoyenebewi, daichitha barapomonae naexanaena Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi, beya poxonae paxam irʉ panaexaname Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi. 32Juan pon jiwi Pebautisabin patopa xua pia nepaca cuidubinexa xua pocotsiwa bewa paexanaename painya nexeinaenexa tsane po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Daichitha paxam jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Juan paeba. Ichitha Juan yabara jume cowʉntatsi pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchichi nexa. Irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi Juan yabara jume cowʉntatsi po coyene Nacom Juan peitorobiwatsi. Nama paxam bequein bara Juan pacui taneme pocotsiwa exana, daichitha jopa painya neauraxae poxonae abe paexaname. Daxota icha jʉntʉ coyene jopa paxeinaem xua painya nejume cowʉntsinexa Nacom, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva pabi\\n(Mr 12.1-12; Lc 20.9-19)\\n33Nexata Jesús equeicha namchi jiwitha, jeye: “Incane pana nejume naitaeware xua paca tsipaebinchi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Matha irʉrʉ pebin pia pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawano yapu curarata barapo uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo po bo taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona. 34Barapo matacabi tsuxubi po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapetanota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya, pomonae pabi petayapucaenaewichi. 35Ichitha barapomonae, pomonae pabi petayapucaenaewichi teica, teiquebatsi pomonae itorobatsi, pomonae pabi pexeinaein itoroba uva pabi petayapucaenaewichi tatsi beya. Barapomonae pomonae petayapucaenaewi pabi, cuainta caeintha pomonae penajume carutsi jiwichi jiwanapintha. Ichʉn bexotsi. Ichʉn ibotontha cuinbabatsi. 36Pon pabi pexeinaein barichi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi. Equeicha barichi pomonae pabi petayapucaenaewi bara jʉtiya cana exana barapomonaetha.\\n37“Bara nama matapainya pexanto itoroba. Bapon najei: ‘Barapomonae metha taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi, daxota itoroban bapon’, najei bapon. 38Dapo jumetha pomonae pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. 39Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.\\n40Nexata Jesús barai barapo jiwi Nacom pin pia botha, jeye: “Poxonae pabi pexeinaein patopaena, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi?” jei Jesús.\\n41Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Bapon bewa jutebina barapomonae, jopa weyatae tsane barapomonaetha xua peantʉcoyeneyapube jiwixae. Bapoxonae itorobina ichamonae xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi. Barapo pabi petayapucaenaewi matha notsina uva cuei xua naweta. Bapoxonae tsabina pabi pexeinaein nexa yawa irʉrʉ barapomonae nexarʉ, jei barapo jiwitha pomonae peenaexae Nacom pin pia botha.\\n42Nexata Jesús barai barapomonae xua nayabara paeba, jeye:\\n—¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume Diwesitha! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, xua jeye:\\n‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi,\\nbarapo pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca\\npo iboto peainya cui iboto.\\nIchitha Nacom itapeta barapo iboto xua\\npetabʉ cabocaenexa barapo peainya cui ibotoxae.\\nWaxainchi nanta xeinatsi jeichichi:\\nMaisa pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana’,\\njeichichi, jei Nacom Pejume Diwesitha\\nxua neyabara caunuta.\\n43Daxota paca tsipaebatsi, Nacom paca itawetsina xua jopa painya nenaexanaenexa tsane Nacom piamonae jiwana tatsi pam. Barapo coyenewa xua Nacom piamonae jiwana tatsi penaexanae coyenewa Nacom pichina painya xainya weya xua ichamonaetha pecatsinexa pomonaetha pomonae petsita jʉntʉ coyene xanepanaewichi. 44Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaein, jei Jesús.\\n45Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ fariseomonae, poxonae jume tane barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesi, xua Jesús paeba, barapomonae yaputane xua apara bara Jesús yabara paeba barapomonae. 46Bequein barapomonae Jesús muxu pewaetabichi, ichitha barapomonae junuwa. Jiwi cunuwatsi, tsipei daxita jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi xua pinae Jesús Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwana tatsi.","num_words":1898,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 8\\nPacuenia Jesús daxitajivi petocuaicuaijainë Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xua yabara baja pacatsipaebatsi, maitsije. Aeconoxae baja xainatsi Jesús, pepo sacerdotenë vajanacatocuaicuaijainexa Diosojavabelia. Bajaraponë ecaeyaexanatsi athëbëtatsia, Dioso ayaijamatabëcuenenë pemuxuneneta, pecujuanenia, penajuaevetsinexabeje daxitacuene. 2 Nexata jane baja aeconoxae Jesús Dioso pijatemplobota athëbëtatsia nacueneba pepo sacerdotenë penacuenebijava. Bajarapatemplobo Dioso pexanaetemplobo. Jivi apo pexanaetemplobo. 3 Daxita pamonae pepo sacerdotevi, tocopatatsi perajutabiabinexa ofrenda Diosojavabelia. Dajubi ata beyabiaba ofrendacuenia bajarapavi perajutsinexa Diosojavabelia. Bajaraxuata Jesucristo ata, vajanacatocuaicuaijainë Diosojavabelia, ofrenda rajuta Diosojavabelia. Nexata Jesucristo ofrenda itsa rajuta Diosojavabelia, pijacuata nacopata pebeyaxuabinexatsi ofrendacuenia penarajutsinexa Diosojavabelia. 4 Itsa abaxë Jesucristo mapamatacabi ata ponaponaejitsipa mapanacuataje, apo sacerdotenë tsipae. Jesucristo apo exanae tsipae pacuenia itsamonae sacerdotevi exanabiaba. Bajarapamonae saya dajubi beyabiaba ofrendacuenia bajarapavi perajutsinexa Diosojavabelia Moiséspijinë pitorobicueniatsi. 5 Xua Jesucristo athëbëtatsia exanaponapona, bajaraxua saya sacerdotevi cuenecataeya exanavanapa templobota mapanacuataje. Bajaraxua sacerdotevi cuenecataeya pexanavanapaenexa, Dioso tocopatatsi. Yapëtanetsi baja cajena xua Jesucristo athëbëtatsia exana, bajaraxua mapanacuapijisacerdotevi saya cuenecataeya exanavanapa. Tsipaji pamatacabi Dioso Moiséspijinë itorobatsi mapanacuata pexanaenexa Dioso pijacarpaboxaneto, Moiséspijinëjavabelia Dioso jumaitsi mapacueniaje: “Exanaename daxita pacuenia baja catsitajëtatsi petsutojumata,” jai Dioso. Bajaraxuata mapamatacabijavaberena ataje sacerdotevi templobota exanapona pacuenia Moiséspijinë Dioso tsitajëtatsi petsutojumata. 6 Itsiata baitsi jane Cristo, ponë pepo sacerdotenë, xua Dioso athëbëtatsia tocopatatsi petonacuenebinexa, bajaraxua bitso ayaijamatabëcuene. Xua bajayata sacerdotevi Dioso tonacuenebavanapa mapanacuataje, beveliajamatabëcuenejava saya. Tsipaji Cristo jivi tocuaicuaijai tsane Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa. Cristo nacayavenonabiabiana. Pepacuene baja Cristo pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana vajaneconimi. Cristo nacayavenonaenanua Dioso vajanacarajutsinexa xua yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajanacarajutsinexa, baitsi matacabi apo pevereverecaejava. Bajaraxua bitso pexaniacuene. Palivaisimi copiaya Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bevelialivaisimi saya.\\n7 Itsa baja xanepanaejitsipa copiaya palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, nexata baja icatsia cotocaevi itsalivaisi Dioso najumecapanepaeya apo nacatonajumecopatsi tsipae. 8 Israelpijinë pemomoxi xaniavaetsia apo jumecovënëtsi palivaisi bajayata Dioso najumecopata Moiséspijinëta. Bajaraxuata Dioso tajëvelia najumecapanepaeya pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nItsamatacabijavabelia icatsia najumecapanepaeya jumaitsinë tsane pejanalivaisi jivi pejumecovënëtsinexa. Pajivi jumecovënëtsiana bajarapalivaisi, rajutsianajë matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapacuenia najumecapanepaeya jumaitsinë tsane Israel nacuapijivijavabelia, Judea nacuapijivijavabelia ata. 9 Bajarapamonae pijasalinaivimi bajayata matacarenanë Egipto nacuaverena. Bajarapamatacabi baja najumecapanepaeya jumaitsinë pacuenia bajarapamonaemi yavenonaejitsianë picani. Itsiata baitsi jane bajarapamonaemi apo nejumecovënëtsi. Bajaraxuata copatajë baja bajarapamonaemi tayavenonaejava,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia Dioso pejumaitsijava Israelpijinë pemomoxi yabara.\\n10 Dioso icatsia tajëvelia pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nNexata icatsia itsamatacabijavabelia najumecapanepaeya jumaitsinë tsane Israel nacuapijivi yabara mapacueniaje: “Caejivi canacujitsia pejamatabëëthëtota yapëtaeyaexanaponaenajë pacuenia netojinavanapaejitsia. Nexata bajarapamonae pejamatabëëthëtojavavetsina jitsipaena tanejumecovënëtsinexa. Nexata bajarapamonae pijaDiosonënë tsane. Bajarapamonae pijinia tajajivi tsane. 11 Nexata bajarapamatacabi itsajivi ata apo jumai tsane itsanëjavabelia, pijamonaenëjavabelia ata: “Xamë ata beyapëtaneme Dioso,” apo jai tsane. Tsipaji baja daxitajivi neyapëtaena. Neyapëtaena beveliajamatabëcuenevi. Neyapëtaena ayaijamatabëcuenevi ata. Daxita bajarapamonae neyapëtaena. 12 Xanë baja daxita tajajivi pibisiacuene pexanaeneconimi, vecuaajibiaexanaenajë. Apo najamatabënapitsinë tsane bajarapapibisiacuenemi,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata tajëvelia Dioso pejumaitsijava.\\n13 Bajarapacuenia Dioso itsamatacabijavabelia icatsia najumecapanepaeya pejumaitsijavanexa yabara jumaitsi. Tsipaji baja ajumematamobi palivaisimi copiaya Dioso najumecapanepaeya jumaitsi judíovi pijasalinaivimijavabelia. Pacuenia mapanacuapijicuene ajibi tsaponae, bajara itsi bajarapalivaisimi. Vereverecapona baja.","num_words":440,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.113,"stopwords_ratio":0.25,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TESALONICENSES 1\\nMapabaxutoje San Pablo cotocaevi toyaquina Tesalónica tomarapijivijavabelia\\nPacuenia icatsia Pablobana, Silvanobana, Timoteobana, toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivijavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Silvano, Timoteo, mapamatabëxëyoje pacatoyaquinatsi mapabaxutoje. Pacatoyaquinatsi Dioso panejumecovënëtsivi, paTesalónica tomarapijivimë. Panenajamatabëcuenecopatsivi baja vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata. 2 Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Dioso naneconitsiaexanaena pibisiacuene pexanaevi pamatacabi Cristo icatsia patsianica yabara pelivaisi\\n3 Tajamonae, panevajënaeyabelia bitso orijibia panajamatabëcuenecopataponame Diosojavabelia. Pacaenëmë canacujitsia namataenetsia panaasivamënua tsavanapae. Bajaraxuata daxitamatacabi paxamë yabara pajumaitsinë tsane Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Pexaniacuenia yavenonaponame Tesalónica tomarapijivi,” pajanë tsane. 4 Diosojavabelia pajamatabëcuenesaëmë tsaponae itsamonae pinijicuenia pacabijataeyabiabi ata, pacabejiobiaexanabiabi atanua. Bajaraxuata paxanë barëyaya pacavënëlivaisipaebaponatsi itsatomaranëjava, Dioso pejumecovënëtsivijava. 5 Bajarapacuenia pacabejiobiaexanabiabi ata, Diosojavabelia paneajamatabëcuenesaë tsaponaexae, nayapëtane Dioso papecajamatabëcueneyavenonaejavanexa pamatacabi naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi. Bajarapamatacabi Dioso papecasivajamatabëcuenebarëyaxae, pacatocopatsiana panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia Dioso papecaevetsinexa.\\n6 Dioso baja cajena najamatabëcuenevereta pacuenia exanaejitsia. Nexata juya Dioso bejiobiaexanaena pamonae pacabejiobiaexanapona maparucaeje. 7 Paxamë abaxë pacabejiobiaexanaponaena pacuenia paxanë ata panebejiobiaexanapona. Itsiata Dioso nacayavenonaena bajarapacuenevecua. Bajarapacuenia Dioso nacayavenonaena pamatacabi pepo petuxanenë Jesús icatsia patsianica piasaëángelevi yajava, pitarunutsicotia ata yajava. 8 Jesús jane baja patsianica penaneconitsiaexanaenexa pamonae apo yapëtae Dioso. Pamonae ata apo jumecovënëtsi pepo petuxanenë Jesucristo pelivaisi, Jesús naneconitsiaexanaena. 9 Bajarapamonae pijaneconi yabara Jesús naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa. Dioso pitabaravecua tajë xuabianatsi. Bajarapamonae Dioso pijapenivenivenaecotia apo tae tsane caeto ata. 10 Pamatacabi vajatuxanenë icatsia patsianica, pinijicuenia pijajivi yaiyataenatsi. Pinijicuenia sivajamatabëcuene nabenajacaenatsi daxita Jesús pejumecovënëtsivitsi. Bajarapacuenia tocopiapatsianatsi pamatacabi patsianica vajatuxanenë. Paxamë ata Jesús pijajivi payajavamë tsane patanejumecovënëtsixaemë patacatsipaebilivaisi.\\n11 Bajaraxuata pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia. Pacatovajëtabiabatsi vajaDiosojavabelia papecajamatabëcuene xaniavaetsinexa. Pacuenia bejamatabëcueneitsi Dioso pijajivi, bajara panejamatabëcueneitsinexa. Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia pecaëjëpaejamatabëcuenetatsi papecajamatabëcueneyavenonaenexa, paneexanaenexa daxita pacuenia pajamatabëexanaponame. Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia papecayavenonaponaenexa daxita pacuene paexaname Jesucristo papijajivixaemë. 12 Nexata paxamë xaniavaetsia panejinavanapaejamatabëcueneta, vajatuxanenë Jesucristo daxitajivi yaiyataenatsi. Paxamë ata juya Dioso pacayaiyataeyaexanaena daxitajivi. Bajarapacuenia pacayaiyataeyaexanaena papecaitaxutotsoniataexae vajaDioso, vajatuxanenë Jesucristo ata.","num_words":274,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.104,"stopwords_ratio":0.208,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi GÁLATAS 2\\nApóstol cuana ja Pablo saida batsutana\\n1 Beju piada tunca pushi mara ejaitiana jenetia ema putiichana Jerusalén ejude su edue Bernabé, Tito detse neje, Diusu ja ema dapia paputi cuatsasiatana putsu. 2 Dapia ejude su ema edue cuana sa ehuidusuji cuana neje jadhitatiana. Dapia yama quisana huecuana cuaja Diusu sa quisa saida cuana ema quisaquisa epuani judío mahue cuana peje su. Daja yama ana pashanapaenita huecuana puji yama yainia ai cuana. Quema tsada puana yama yainia ai cuana saida etsabata huecuana puji. 3-4 Yama deja quisana putsu, saida ema tsabatana huecuana. Beju dapia anitaina piada piada edue quitaita mahue cuana di. Mecuana sa tsada puana ecuanaju judío cuana sa jacuatsasiati cuana ya puji, Cristo jepuiti ecuanaju tueda jacuatsasiati cuana jenetia d'eji su puana biame. Daja huecha mecuana sa tsada puana Tito pahuitsanasiquiti, judío mahue putsu. 5 Mecuana sa tsada puana Cristo peje su jei putana cuana ja Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana di paata puji. Beju daja mecuana sa tsada puana biame, aimue edue huidusuji cuana sa tsada puana mahue. Daja huecha Tito pahuitsanasiquiti mecuana sa tsada mahue puana. Ecuanaju sa di tsada mahue puana micuaneda judío cuana sa ai puiti cuana ya mahue puji. Ebia su saida ecuanaju sa tsada micuaneda daja hue Cristo sa quisa saida cuana su d'eji su mepuderaque puji.\\n6 Aimue ehuidusuji cuana ja ema pia jacuatsasiati eichacua tiatana mahue. ¿Ai da ema tuneda bahuetsuatana bata? Cristo ja bahui ema buetsuapetana. Beju tuneda edue cuana sa ehuidusuji cuana putaina biame, aimue quema puji mu cuaja biame, Diusu ja pamapa su tupupai cama ebatani putsu. 7 Beju bahue putana huecuana Diusu ja ema huaratiatana mesa Cristo jepuiti quisa saida cuana judío mahue cuana peje su quisaquisa eputi puji. Daja huecha Pedro huaratiatana Diusu ja tueda quisa saida cuana judío cuana peje su quisaquisa paputi puji bahue putana huecuana. 8 Da su Diusu quitaita ja cuaja Pedro apóstol ichatana nime judío cuana peje su quisaquisa epu puji, daja huecha ya di apóstol ichatana judío mahue cuana peje su quisaquisa eputi puji.\\n9 Beju Jacobo, Pedro, Juan cuana da edue cuana sa ehuidusuji aida putana. Tuneda bahue putana Diusu ja ema huaratiatana. Bernabé neje ema saida batsutana huecuana Diusu sa emebajaji cuana nime tupupai. Paije hue uja putana huecuana: “Mida judío mahue cuana peje su quisaquisa putique. Ecuanaju judío cuana peje su.” 10 Mecuana sa tsada puana edue judío mahue cuana ja Jerusalén ejude su aniji edue puri cuana dhitajiji chipilu neje patsahuata puji. Beju tueda mecuana sa tsada yama saida yapeinia.\\nPablo ja Pedro d'ayatana Antioquía ejude su\\n11 Edue cuana, Pedro Antioquía ejude su putiana su, yama tueda jubida d'ayana tu butsepi yame puji, tueda japitsatiana putsu. 12 Tueda equene judío mahue edue cuana neje diadiaina. Beju Jacobo peje jenetia beitujiji deja cuana Pedro yani su, cuinatitana su Pedro judío mahue edue cuana neje diadiarijiana. Aimue Pedro sa tsada mahue Jerusalén ejude su aniji judío cuana ja pashanapata, judío mahue cuana neje diadia bue mahue putaina huecuana putsu. Beju daja mecuana sa ai puiti cuana puina. 13 Da su pia Antioquía ejude su aniji judío edue cuana di, Pedro puana nime, putana. Judío mahue edue cuana neje diadiaja mahue pupirutana huecuana. Bernabé di daja puana. Beju tuneda pamapa bubeta cuana putana. 14 Da su aimue Cristo sa jabuetsuati cuana butsepi yatani huecuana mahue ba putsu, yama Pedro uja jubida d'ayana pamapa edue cuana butse su: “Mida da judío quitaita biame, aimue judío cuana sa jacuatsasiati cuana yainia mahue d'eji su epu puji. Da su, ¿jucuaja su miada judío mahue edue cuana ecuatsasiainia judío cuana sa jacuatsasiati cuana paata huecuana puji, d'eji su eputa huecuana biame?\\nEcuaneda d'eji su epuani, Cristo peje su jei pu putsu\\n15 Beju ecuanaju da judío cuana bataji epuani jenetia. Aimue ecuanaju juchaji mahue pia yahua su aniji judío mahue, Diusu shanapaji mahue cuana nime. 16 Daja biame, ecuanaju bahue aimue Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana a putsu, Diusu ja ecuanaju nimebutsepi yametani mahue. Cristo peje su jei pu putsu bahui, Diusu ja etse nimebutsepi yatani. Da putsu, ecuaneda Cristo peje su jei puana Diusu ja ecuana nimebutsepi yata puji. Aimue jacuatsasiati cuana a putsu, ecuana nimebutsepi yatani mahue. Aimue detse aidhe papu biame jacuatsasiati cuana a putsu, Diusu ja nimebutsepi ata cua mahue. 17 Ahua ene tueda jacuatsasiati cuana a putsu, ecuaneda nimebutsepi pu cua su, da su Cristo ja ecuana baseatana. Be daja mepibatiji ecuana sa Echua Puji Jesucristo jepuiti. Aimue ecuana baseata cua mahue. 18 Ecuaneda quitaita da juchaji pu cua ahua neicha tueda jacuatsasiati cuana ecuaneda ya su nimebutsepi epu puji. Ahua yama jacuatsasiati cuana a putsu, d'eji su epu ebuetsua su, da su ema jucha yainia. 19 Tueda jacuatsasiati cuana a putsu, ecuaneda manuana pu cua nime epuani. Jiahue ecuaneda nimeeichacua, eid'e epuani Diusu emebaja puji. 20 Ecuaneda Cristo neje tupupai curusu su manuana pu cua nime putsu, ecuaneda manujiji nime epuani. Da putsu, jiahue Diusu sa Ebacua Jesucristo ecuana sa equita su eid'e yani. Tu peje su janimetucheati jepuiti bahui ecuaneda eid'e epuani. Tuahueda ecuana ebia su ibuneda batana putsu, ecuana eturuca jamatsemetiana manu neje. 21 Aimue yama Diusu sa jaibunebati cuana ichaderaja mahue. Ahua ene jacuatsasiati cuana a putsu, etse nimebutsepi pu cua su, da su mu Cristo yanacane manuana.","num_words":847,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto GÁLATAS 2\\nPacuenia Pablo pevëna apóstolevi Jerusalén tomarata xaniavaetsia copiapitatsi yabara pelivaisi\\n1 Jerusalén tomarata naropotajë Jesucristo pelivaisi jivi tatsipaebanajetarucaenexa Siria nacuajava, Cilicia nacuajava ata. Nexata Jesucristo pelivaisi jivi tatsipaebanajetarucaecujinae bajarapanacuabejejava, catorce pavaibejecujinae matapania icatsia patajë tacovëyaberena, Jerusalén tomarata. Bernabébeje Titobeje barëpatajë. 2 Patajë Jerusalén tomarata tsipaji Dioso nitoroba tapatsinexa Jerusalén tomarata. Nexata Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsivi ëpenamatacaitorobivi penacaetuatsijavata, navajunupaebajë bajarapamonaejavabelia. Bajarapacuenia navajunupaebajë Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivijavabelia, taneyapëtaenexa Jesucristo pelivaisi tatsipaebaponaejava apo judíovijava pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Bajarapacuenia navajunupaebajë Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivijavabelia tsipaji jamatabëjumaitsinë: “Maraeta pamonae apo pejitsipaecuenia, tsipaebaponajë apo judíovijavaje,” jamatabëjanë. Itsiata baitsi jane Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, tsitaxanepanatsi pacuenia tsipaebaponajë apo judíovijava. 3 Bajarapacuenia tanavajunupaebixae, taneyanabinë Tito, apo judíonë ata, Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi pajudíovinë patajacuenia apo perabëcaucutsiaexanaetsi. Baitsi apo boupiperabëcaucutsiaexanaetsi. 4 Itsamonae, judíovi, Jesucristo pelivaisi apo jumecovënëtsi. Nexata bajarapamonae Jesucristo pelivaisi bepejumecovënëtsivicuenia, saya jema najunua paxanë Jesucristo pelivaisi patajumecovënëtsivijavaberena. Bajarapamonae picani jitsipa Tito peperabëcaucutsiaexanaenexatsi. Itsiata apo perabëcaucutsiaexanaetsi. Bajarapamonae saya jema najunua patanenaitaxutocaevetsinexa patanetaenexa jamatejema patavecuajinavanapaejava Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, palivaisimi patajasalinaivi jumecovënëta. Bajarapalivaisi patajumecovënëtsijavami, pacopatajë baja Jesucristo pejamatabëcueneta. Nexata pamonae panenaitaxutocaeveta, jamatabëpanejumecovënëtsiaexana picani icatsia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. 5 Itsiata baitsi jane tsiquirijavayo ata apo paexanaenë pacuenia bajarapamonae paneitoroba. Nexata Jesucristo pelivaisi jivi itsa patsipaebaponajë, apo payajavatsipaebaponaenë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsa pacatsipaebijitsipatsi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsipae: “Naperabëcaucutsiaexanaenajë pacuenia judíovi naperabëcaucuba. Jumecovënëtsianajënua Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata Dioso pepacuene necapanepaena,” pajamatabëjamë tsipae jamatabëcuenenavëxaniabiaya.\\n6 Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivijavabelia, navajunupaebajë Jesucristo pelivaisi tatsipaebaponaejava apo judíovijava pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Itsiata bajarapamatacabi Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, apo netsipaebi itsalivaisiyo ata Jesucristo pelivaisi tayajavatsipaebaponaenexa apo judíovijava. Bajarapamonae yabara itsamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Mapamonaeje Dioso pejumecovënëtsivi bitso pepo penamatacaitorobivi. Nexata bitso ayaijamatabëcuenevi,” jamatabëjai tsabiabi. Itsiata xanë apo sivanajamatabëxainaenë bajarapamonae ayaijamatabëcuenevi tataenexa. Tsipaji cajena daxita vaxaitsi, Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi, Dioso najëpaeya nacatane. 7 Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, apo nitorobi itsalivaisiyo ata tayajavatsipaebaponaenexa apo judíovijava itsa tsipaebajë Jesucristo pelivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Biji rajane Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, neyapëtane Dioso taneitorobinëcuene. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, jumaitsi xanë yabara: “Xaniajai. Pablo Dioso itorobatsi Jesucristo pelivaisi petsipaebaponaenexa apo judíovijava. Pacuenia copiaya Pedro Dioso itorobatsi Jesucristo pelivaisi petsipaebaponaenexa judíovijava, bajara pijinia pacuenia Pablo ata Dioso itorobatsi Jesucristo pelivaisi petsipaebaponaenexa apo judíovijava,” jai Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi xanë yabara. 8 Apóstolenë Pedro Dioso pesaëta Jesucristo pelivaisi petsipaebaponaexae judíovijava, judíovi baja najamatabëcuenecopabapona Jesucristojavabelia. Bajara pijinia pacuenia xanë ata Dioso pesaëta Jesucristo pelivaisi tatsipaebaponaexae apo judíovijava, apo judíovi ata baja najamatabëcuenecopabapona Jesucristojavabelia.\\n9 Mara pamatabëxëyo Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivije. Santiago, Pedro, Juan, bajarapamatabëxëyo. Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, itsa neyapëtane Dioso taneitorobinëcuene tatsipaebaponaenexa Jesucristo pelivaisi apo judíovijava, nexata Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, panebajacobabeje pexaniacuenia Bernabébeje. Bajarapacuenia Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi, pexaniacuenia panebajacobabeje tsipaji paneyapëtanebeje patatonajuanacuenebivicuene Dioso pijacuene. Bajaraxuata paxanëbeje Bernabébeje, Jesucristo pelivaisi patavajënaeyabeliabeje patsipaebaponajëbeje apo judíovijava. Santiagobana pijinia, Pedrobana, Juanbana, tsipaebapona judíovijava. 10 Bajarapamonae caelivaisiyo panejumaitsibeje Jerusalén tomarata. Paneitorobabeje patayavenonaenexabeje Dioso pejumecovënëtsivi, bitso bepejiobivi, Jerusalén tomarata pejinavanapaevi. Bajaraxuata xanë jamatabëcuenebarëyaya bajarapamonaenexa ofrenda toexanaeyaexanaponajë itsaxuayo tatsipaebilivaisi, Jesucristo pelivaisi, jumecovënëtapona.\\nPacuenia Pablo muxujioba Pedro Antioquía tomarata yabara pelivaisi\\n11 Perujulivaisimi, judíovi pijalivaisi, itavetatsi judíovi caejavata peyajavanabaniyaniva apo judíovi. Pedro itsa ponapona Antioquía tomarata, muxujiobajë daxitajivi pitabarata. Tsipaji Pedro apo pexanepanaecuene exana. Pedro apo judíovijavata itsa naponapona, jemata apo judíovi vecuanasaicayaba. 12 Pedro, judíonë ata, pecopatsixae baja pejumecovënëtsijava perujulivaisimi, judíovi pijalivaisi, abaxë picani Pedro jamatejema nanabanebiaba apo judíovijavata. Nexata itsa pata Santiago pijajivi Antioquía tomarata, Pedro baja vecuanasaicayaba apo judíovi. Tsipaji Pedro cujunava Santiago pijajivi petaeyanivatsi apo judíovijavata penanabanijava. Pedro baja nexata copata apo judíovijavata penanabanebiabijava. Santiago pijajivi perujulivaisi tsiteca jumecovënëtavanapa. Nexata Santiago pijajivi jumai tsabiabi: “Pamonae apo judíovi ata, Jesús pelivaisi itsa jumecovënëta, bajarapamonae ata benaperabëcaucubiaexana,” jai tsabiabi. Nexata Pedro cujunava bajarapamonae. Nexata Pedro jamatabëjumaitsi: “Itsa netaejitsipa Santiago pijajivi tananabanijava apo judíovijavata, neneconitsipa judíovijavabelia Jerusalén tomarata. Nexata judíovi ayaicuenia nebijataejitsipa,” jamatabëjai Pedro. Bajaraxuata Pedro vecuanasaicayaba baja apo judíovi. 13 Pedro yapëtae ata pacuenia picani apo bevecuanasaicayabi apo judíovi, itsiata vecuanasaicayaba. Nexata daxita judíovi, pamonae najamatabëcuenecopaba Jesucristojavabelia, itsa tane Pedro pevecuanasaicayabijava apo judíovi, bajarapamonae ata vecuanasaicayaba apo judíovi. Bernabé ata yapëtae ata pacuenia picani apo bevecuanasaicayabi apo judíovi, itsiata vecuanasaicayaba apo judíovi. 14 Nexata pacuenia jumaitsi pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia, bajarapamonae apo exanae. Nexata saya bajarapamonae vecuanasaicayaba apo judíovi. Bajaraxuata itsa taniji bajarapamonae pevecuanasaicayabijava apo judíovi, nexata muxujiobajë. Daxita Dioso pejumecovënëtsivi pitabarata, jumaitsinë Pedrojavabelia: “Xamë judíonë atamë, itsiata apo judíovijavata naponaponame. Nexata pacuenia apo judíovi jinavanapa, naponaponabiabame picani. Apo ponaponabiabimë judíonëcuenia. Pacuenia baja picani naponaponabiabame apo judíovijavata, xanepana baja picani. Xamë judíonë atamë, itsa apo ponaponaemë judíonëcuenia, ¿detsa nexata xuajitsia caranata apo judíovi aeconoxae jamatabëjinavanapaeyaexaname judíovicuenia?” janë Pedrojavabelia pevecuanasaicayabixae apo judíovi.\\nPacuenia judíovi ata xanepana penajamatabëcuenecopatsinexa Cristojavabelia pecapanepaenexatsi Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n15 Paxanë baja cajena pajudíovinë. Patanaexanaejavaveliacujinae itsa pavitsabaponajë, payapëtaniji patajumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi. Nexata pacuenia apo judíovi pejevaxijavaveliacujinae apo yapëtae pejumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, apo paitsinë. 16 Pexaniajailivaisi patajumecovënëtsinexa, patajamonae baja cajena paneyajavavitsata. Nexata payapëtaniji mapacueneje. Itsajivi jumecovënëtsi ata tsipae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsiata Dioso aneconijibia apo taetsi tsipae. Bajarapacuene paxanë pajudíovinë payapëtaniji. Bajaraxuata paxanë pajudíovi atanë, panajamatabëcuenecopatajë Jesucristojavabelia. Nexata Dioso aneconijibia panetane patanajamatabëcuenecopatsixae Jesucristojavabelia. Dioso aneconijibia apo panetae patajumecovënëtsixae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji itsajivi ata apo jumecovënëtsicapanepae bajarapalivaisi. Nexata itsamonae jumecovënëtsi ata bajarapalivaisi, itsiata Dioso aneconijibia apo taetsi.\\n17 Pexaniajailivaisi patacatsipaebijavata, itsajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya nejumaitsi tsipae: “Xamë jumaitsimë tsabiabi: ‘Dioso aneconijibia netane tajumecovënëtsixae Cristo tanesivatëpaejava tajaneconi yabara. Nexata baja apo jumecovënëtsinë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi,’ jamë tsabiabi. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi apo nejumecovënëtsixae, nexata Dioso catane pibisiacuene nexanaenë,” nejai tsipae itsajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia itsajivi nejumaitsi ata tsipae, itsiata Dioso apo netae tsipae pibisiacuene taexanaenë. 18 Diosojavabelia rajane naneconitsipajë mapacuenia itsa exanaejitsipajë. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, tajumecovënëtsijavami tacopatsicujinae, icatsia caevëalia itsa jumecovënëtsipajë, nexata Diosojavabelia naneconitsipajë. 19 Pamatacabi abaxë ajamatabëcuenesaënë tsabiabi tajumecovënëtsijava Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, naneconitajë picani Diosojavabelia. Tsipaji ajamatabëcuenesaënë tsabiabi ata tajumecovënëtsijava bajarapalivaisi, itsiata apo necaëjëpae tajumecovënëtsicapanepaenexa daxita pacuenia jumaitsi bajarapalivaisi. Itsa meta abaxë tsiteca bajarapalivaisi jumecovënëtaponaponaejitsipajë, yajavatëpaejitsipajë meta tajaneconi. Bajaraxuata aeconoxae baja icatsia bajarapalivaisi tajumecovënëtsinexa, apo sivanajamatabëxainaenë. Pacuenia baja petëpaejivi itsacuenejavayo apo sivanajamatabëxainae, bajara itsinë taexanaeyaniva icatsia pacuenia bajarapalivaisi nitoroba. Biji rajane aeconoxae baja Dioso nerajuta pejanajamatabëcuene taexanaponaponaenexa pacuene Dioso jitsipa. 20 Cristo cruzajavabelia itsa cobematabiabarutatsi, xanë ata tajaneconi yabara nesivatëpa. Nexata xanë ata Cristo betaneyajavatëpae. Bajaraxuata perujujamatabëcuenemi, pibisiacuene taexanaenexa taneitorobabiabijamatabëcuenemi, nevecuatëpa baja cruzata. Nexata baja piasaëjamatabëcuene, pejanajamatabëcuene, xainajë. Cristo baja neyajavaponapona. Pajamatabëcuene yaasaënë tsaponaponae, Dioso pexënatojavabelia najamatabëcuenecopatsiaya ponaponajë. Dioso pexënato nejitsipa. Nesivatëpanua baja cajena. 21 Apo namuxujematsinë Dioso vajanacaitaxutotsoniataejava. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, jivi pejumecovënëtsixae, Dioso aneconijibia jivi itsa taejitsipa, nexata Cristo jivi apo sivatëpae tsipae pijaneconi yabara. Nexata Cristo saya jema tëpaejitsipa.","num_words":1013,"character_repetition_ratio":0.136,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.113,"stopwords_ratio":0.28,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 6\\nSiete pasellobeje yabara pelivaisi\\n1 Corderonë taenutajë. Penamataxainaesello sarananuca. Nexata pamonae cuatro ponëbeje piaitothiaviyajuvënënë, caenë pecuaicuaijaijava ayaijumeta, jumetaniji. Pecuaicuaijaijava, beyamaxëjume najumeta. Nexata jumetaniji: “¡Naxanitsia!” pejaijava caballojumata peponaenëjavabelia.\\n2 Nexata bajaraxuacujinae icatsia taniji perenajava penioponaecaballota peyanajetarucaenë. Caballojumata peecaenë, cobenaeca bitsabi. Rajutatsi corona penamataxatatsinexa. Bajaraxuacujinae pona pijavajabitsaë pebarënabenexa. Nexata pijavajabitsaë cueneamoneyabanajetaruca pepacuene ëpecopiarucaeya exanaejavabelianexa.\\n3 Bajaraxuacujinae icatsia Corderonë sarananuca itsasello, pecotocaevijava. Nexata pamonae cuatro ponëbeje piaitothiaviyajuvënënë, icatsia itsanë: “¡Naxanitsia!” pejaijava, jumetaniji.\\n4 Nexata bajaraxuacujinae icatsia taniji perenajava petsobiacaballota peyanajetarucaenë. Caballojumata peecaenë, piapiaespada rajutatsi. Tocopatatsi pecopiarucaeyaexanaenexa mapanacuata jivi xaniavaetsia pejinavanapaecuenemi. Jivi jane baja namataenetsia nabeyaexanaejitsia daxita nacuanëjava.\\n5 Bajaraxuacujinae icatsia Corderonë sarananuca itsasello, acueyabijava. Nexata pamonae cuatro ponëbeje piaitothiaviyajuvënënë, acueyabinë icatsia: “¡Naxanitsia!” pejaijava, jumetaniji.\\nNexata bajaraxuacujinae icatsia taniji perenajava petsaebiacaballota peyanajetarucaenë. Caballojumata peecaenë, cobenaeca pepesabaponaejava. 6 Icatsia jumetaniji pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavijavata pejumaitsijava mapacueniaje: “Janibomatacabixae, caedenariota pecomuatsinexa caëjëpa saya caekilo trigoxu. Itsa pijinia cebadaxu, caëjëpa saya acueyabi pakilobeje. Nexata caedenariota pecomuatsinexa aceitera, itsa jume, vinora, apo caëjëpae. Tsipaji bajaraparanë bitso namatamota,” pejaijava, jumetaniji.\\n7 Bajaraxuacujinae icatsia Corderonë sarananuca itsasello, cuatrojava. Nexata pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavi, pecopiarucaenë jane baja: “¡Naxanitsia!” pejaijava, jumetaniji.\\n8 Nexata bajaraxuacujinae icatsia taniji perenajava pevayanaecaballota peyanajetarucaenë. Caballojumata peecaenë, pevënë Jivi Petëpaeyaexanaponaenë. Itsanë pënaponatsi. Bajaraponë pijinia ponë pevënë Infiernonë. Bajaraponëbeje Dioso tocopatsianatsibeje jivi ayaibitsaëto pebeponaenexabeje. Pitsibitsaëtovajëto beponaenabeje, bajarapitsibitsaëtovajëto matatoxenetsia nacopatsiana mapanacuataje. Daxita mapanacuajavaje bajarapacuenia exanaponaenabeje. Bajaraponëbeje pejamatabëcueneta beyaexanaponaenabeje jivi vajabitsaëcuenia, janibocuenia ata, piavitanecuenia ata. Unupijinëanë piayainëanë pitsapaena. Nexata bajarapapiayainëanë jivi beponaenatsi. Bajarapacuenia itsi tsane mapanacuataje pamatacabi Dioso jivi nananeconitsiaexanaena pibisiacuene pexanaeneconi yabara.\\n9 Bajaraxuacujinae icatsia Corderonë sarananuca itsasello, cincojava. Nexata daxita pamonaemi bajayata beyejebatsi Dioso pejumelivaisi yabara, taeyejebajë pebobenaejava altarjavabëxëpanata. Bajarapamonaemi bajayata beyejebatsi apo pecopatsixae Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebaponaejava. 10 Daxita pamonaemi bajayata beyejebatsi, Diosojavabelia pinijijumeta jumai tsanubenae:\\n—Diosomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë. Pacuenia najumecapanepaeya jumaitsimë, bajarapacuenia exanabiabame. ¿Detsa pamatacabibeje abaxë saica nenaneconitsiaexanaenexa mapanacuata pejinavanapaevije, pamonae panebeyejeba? jai tsanubenae altarjavabëxëpanata pebobenaevi.\\n11 Nexata jane baja bajarapamonae Dioso rajutatsi penioponaenaxatabijavanë. Abaxë Dioso itorobatsi bajarapamonae penacueraevetanubenaenexa. Tsipaji abaxë saica itsamonae Dioso pijajivi, Jesucristo ata petonacuenebivi, pebeyejebinexatsi. Bajaraxuata bajarapamonae abaxë nacueraevetsiaexanejebatsi Dioso.\\n12 Bajaraxuacujinae icatsia Corderonë sarananuca itsasello, seisjava. Nexata icatsia taniji bitso ira penajëabijava. Matacabipijijuameto bitso itaxutotsaebia. Pacuenia meravi bitso itsa aitaquiri, bitso batsaebia, bajara itaxutoitsi. Meravipijijuameto pijinia bitso itaxutotsobia. Pacuenia pijana batsobia, bajara itaxutoitsi. 13 Nexata tulupu irabetsica othopaica. Pacuenia naejavacuai baothopaica, naejava itsa najëaba pinijijovibota, bajarapacuenia othopaica tulupu. 14 Pacuenia cuyalato baquiona, bajarapacuenia quiona daxita itaboxomi. Ajibi baja nexata itaboxo. Daxita petsutonëmi, petunaetonëmi ata, najëaba. 15 Nexata daxita mapanacuanëjavaje jivi pevetsivi, namatayaba ibovajuanëjava. Namatayaba ibotoxanetonë tuatuajëjava ata. Daxita ayaijamatabëcuenenëanë, bitso riconëanë ata, namatayaba. Vajabitsaë penamatacaitorobinëanë ata, piasaënëanë ata, namatayaba. Dajubicuenia pecanajetsivitsi ata itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa, namatayaba. Apo pecanajetsivitsi ata itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa, namatayaba. Bajarapacuenia daxita namatayaba. 16 Nexata penamatayabivi jumaitsi ibotsutonëjavabelia, ibotoxanetonëjavabelia ata:\\n—Panetsimataothopare. Dioso, ponë eca tronota, bajaraponëvecua panematayatsianame. Pinijicuenia raeta panenaneconitsiaexanaena Corderonë. Bajaraxuavecua panematayatsianame, jai picani pamonae penamatayabivi.\\n17 Tocopiapatatsi jane baja pinijicuenia Dioso penaneconitsiaexanaematacabitsi. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi pevecuapanepaenexa Dioso penaneconitsiaexanaecuenetsi.","num_words":456,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.123,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 1\\nMapabaxutoje Dioso pijajivitonë toyaquina judíovijavabelia\\nPacuenia Dioso pexënato itoroba jivijavabelia petocuaicuaijainexatsi yabara pelivaisi\\n1 Bajayatami Dioso anijatonë najamatabëcueneitajëtabiaba Diosojumepaebivi profetavijavabelia. Nexata juya profetavi tsipaebabiaba vajasalinaivimijavabelia pacuenia Dioso itorobatsi. Bajarapacuenia Dioso najamatatabëcueneitajëtabiaba profetavijavabelia matacabita bemajitsinaebocuenia. Itsajavata Dioso najamatabëcueneitajëtabiaba profetavijavabelia meravi majitsinaebota. Itsajavata pepacuene Dioso rovialia barëcuaicuaijai tsabiabi profetavijavabelia. Nexata juya profetavi tsipaebabiaba vajasalinaivijavabelia pacuenia Dioso itorobatsi. 2 Nexata jane baja aeconoxae, mapamatacabitaje, Dioso itorobica pexënato vajanacatsitanajamatabëcuene itajëtsinexa, vajayapëtaenexa Dioso vajanacatojitsipaejava. Bajayata Dioso itoroba pexënato pexanaenexa mapanacuaje, daxitacuene yajava. Nexata daxitacuene mapanacuateje Dioso pexënato tocopata pevetsinexa. 3 Nexata pacuenia Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë, pexaniajamatabëcuenenënua, bajara pijinia Dioso pexënato ata jamatabëcueneitsi. Dioso pexënato caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa pijumesaëta. Nexata pijumeta itsa itoroba mapanacuaje penaexanaenexa, daxitacuene yajava naexana. Bajaraponë pexanaecujinae mapanacuaje, bajaraponë pejamatabëcueneta abaxë tsiteca xanepana mapamatacabijavaberena ataje. Bajaraponë nacasivatëpa cruzata vajanacavecuaxuabinexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Bajaraxuacujinae pona jane baja athëbëabetsia peecaenexa paxa Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia, penajuaevetsinexabeje daxitacuene.\\nPacuenia Dioso pexënato bitso ayaijamatabëcuenenë ángelevi matatoxenetsia yabara pelivaisi\\n4 Dioso pexënato bitso ayaijamatabëcuenenë ángelevi matatoxenetsia. Bajarapajamatabëcuene yapëtanetsi. Tsipaji Dioso pexënato tocopata daxitacuene pevetsinexa. Dioso saya ángelevi tocopata beveliajamatabëcuenejava pevetsinexa. 5 Dioso baja cajena jumaitsi pexënatojavabelia mapacueniaje:\\nDioso icatsia jumaitsi pexënato yabara mapacueniaje:\\nXanë raja bajaraponë paxanë. Xanë raja bajaraponë taxënato,\\njai Dioso pexënato yabara.\\nBajarapacuenia Dioso apo jumaitsi ángelevi yabara. Biji rajane Dioso pexënato yabara jumaitsi. Bajaraxuata nayapëtane Dioso pexënato bitso ayaijamatabëcuenenëcuene ángelevi matatoxenetsia. 6 Pacujinae Dioso itorobijitsiatsica pepo caenë pexënato mapanacuata penaexanaenexa, Dioso jumaitsi pexënato yabara mapacueniaje:\\nDaxita tajajivi, ángelevi, pematabacabëta tonubenaena ayaijamatabëcuene perajutsinexa bajaraponëjavabelia,\\n7 Dioso icatsia jumaitsi ángelevi yabara mapacueniaje:\\nTajajivi, ángelevi, tanelivaisipaebinexa, bepijia pona pacuenia jovibo. Bajarapamonae beisotocotiata verebiabiana daxita pamonae naneconita xanëjavaberena,\\njai Dioso ángelevi yabara.\\n8 Itsiata baitsi jane icatsia Dioso pexënatojavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\nDiosomë, daxita xua evetame, daxitamatacabijavabelianexa evetsianame. Xua xamë evetame, xaniavaetsia evetabiabianame. 9 Xamë jitsipame jivi pexaniacuene pexanaejava. Apo jitsipaemë pibisiacuene pexanaejava. Bajaraxuata xanë, nijaDiosonë, cajamatabëcuenebarëyayaexanatsi. Cajamatabëcuenebarëyayaexanatsi daxita itsamonae matatoxenetsia, jai Dioso pexënatojavabelia.\\n10 Icatsia Dioso pexënatojavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë petuxanenëmë. Itsa abaxë daxitacuene ajibi, xamë exaname mapanacuaje. Nesaëta exaname daxita itaboxopijicuene yajava. Xua jivi apo tae, bajaraxua ata exaname. 11 Daxita bajaraxua, nexanaejava, vereverecaena. Itsiata baitsi jane xamë apo vereverecaemë tsane daxitamatacabijavabelianexa. Daxita xamë nexanaejava, perujujava naexanaena. Pacuenia jivi penaxatatsijava, perujujava banaexana, bajara pijinia itsi tsane nexanaejava. 12 Pacuenia jivi baquiona penaxatatsijava, bajarapacuenia itsamatacabi xamë quionaename itaboxo, ira yajava, pejananacua icatsia nexanaenexa. Itsiata baitsi jane xamë tsitecaename. Apo vereverecaemë tsane,\\n13 Dioso baja cajena caeto ata ángeleviyajuvënënëjavabelia apo jumaitsi mapacueniaje:\\nEcare abaxë tacujuanenia daxitacuene vajanajuaevetsinexabeje. Nijavajabitsaë abaxë copiaya vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanaenatsi nitorobicuenianexa,\\napo jai Dioso ángeleviyajuvënënëjavabelia.\\nBiji rajane Dioso pexënatojavabelia bajarapacuenia jumaitsi. 14 Daxita ángelevi apo taetsi vajaitaxutota. Bajarapamonae saya Dioso tonacuenebabiaba pacuenia Dioso itorobatsi. Nexata ángelevi yavenona pamonae jumecovënëta Dioso pecapanepaejavanexatsi.","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.121,"stopwords_ratio":0.262,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 7\\nPacuenia Jesús pepo sacerdotenë pacuenia bajayatami itsi Melquisedecpijinë yabara pelivaisi\\n1 Bajayatami Melquisedecpijinë ponapona. Salemtomara pevetsinëmi. Bajaraponëmi sacerdotenë, jivi petocuaicuaijainexa, athëbëtatsia peecaenë, Diosojavabelia. Nexata bajarapamatacabi Abrahampijinë vajabitsaë exana itsanacuanë pevetsivijavabelia. Itsa baja Abrahampijinë verebiaba pijavajabitsaë, naviarena. Nexata penaviatsinërena caxitajarabatsi Melquisedecpijinë. Nexata Melquisedecpijinë jumaitsi Abrahampijinëjavabelia: “Catovajëtsianatsi Diosojavabelia pecayavenonabiabinexa,” jai. 2 Abrahampijinë pijavajabitsaë peverebiabivimi pecobecovë penotsijavanë, caponapona. Nexata bajaraxua diez xuabejeyajuvënëjavanë tsaponae, Abrahampijinë caejavayo ofrendacuenia rajutapona Melquisedecpijinëjavabelia. “Melquisedec,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Dioso pitabarata aneconijibia xaniavaetsia jivi pevetsinë,” pejaijume. “Salemtomara pevetsinë,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jamatabëcuenexanepanaeya tomara pevetsinë,” pejaijume. Nexata Melquisedecpijinë Salemtomara pevetsinëmi. 3 Melquisedecpijinë paxa yabara, pena ata yabara, pamojivimi ata yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota apo jumaitsi. Penaexanaejava ata yabara, petëpaejava ata yabara, apo jumaitsi. Nexata pacuenia Dioso pexënato, Jesucristo, jivi petocuaicuaijainë Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa, bajara pijinia itsi Melquisedecpijinë. Melquisedecpijinë jivi petocuaicuaijainë Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa.\\n4 Nexata aeconoxae pacanaëjëre mapacueneje. Melquisedecpijinë bitso ayaijamatabëcuenenë vajasalinainëmi Abrahampijinë matatoxenetsia. Bajaraxuata Abrahampijinë ayaijamatabëcuenenëmi ata, ofrenda rajuta Melquisedecpijinëjavabelia. Pamatacabi Abrahampijinë pijavajabitsaë verebiaba, pecobecovë nota. Nexata Abrahampijinë itsa caxitajaraba Melquisedecpijinë, diez xuabejeyajuvënëjavanë tsaponae, caejavayo rajutapona Melquisedecpijinëjavabelia. 5 Bajayatami Dioso najumecopata Moiséspijinëta. Bajarapalivaisi juya itorobatsi Levípijinëmi pexi, pemomoxi ata, sacerdotevi penaexanaponaevinexa, jivi petocuaicuaijaivinexa Diosojavabelia. Nexata Levípijinë pemomoxi, sacerdotevi naexanapona. Nexata bajarapamonae Dioso tocopatatsi perajutsinexatsi daxita judíovi pexainaeyajuvënëjava. Baitsi tocopatatsi pematamoyanijobinexa diez xuabejeyajuvënëjavanë tsaponae, caejavayo pevecuapitaponaenexa. Nacaeviriavi ata, daxita bajarapamonae Abrahampijinë ëpemomoxi ata, itsiata Dioso tocopatatsi nacaeviriavi ata pexainaeyajuvënëjavanë perajutsinexatsi. 6 Melquisedecpijinë picani Levípijinë apo pemomo. Itsiata Melquisedecpijinë ayaijamatabëcuenenëxae, Abrahampijinë ofrenda rajuta Melquisedecpijinëjavabelia. Diez xuabejeyajuvënëjavanë tsaponae, caejavayo rajutapona. Nexata Melquisedecpijinë jumaitsi Abrahampijinëjavabelia: “Catovajëtsianatsi Diosojavabelia pecayavenonabiabinexa,” jai Abrahampijinëjavabelia, ponëjavabelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi peyavenonaenexa. 7 Pajivi jumaitsi: “Catovajëtsianatsi Diosojavabelia pecayavenonaenexa,” jai, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi Dioso pitabarata pajiviyo tovajëtsijitsia matatoxenetsia. Daxita baja cajena yapëtanetsi bajarapacuene. 8 Majotaje, vaxaitsijavata, itsamonae sacerdotevijavabelia ofrenda rajutabiaba. Diez xuabeje pexainaeyajuvënëjavanë, caejavayo rajutabiaba sacerdotevijavabelia. Pasacerdotevijavabelia rajutabiaba bajaraxuanë, petëpaevinexa. Tsipaji saya jivi. Itsiata baitsi jane Dioso pejumelivaisibaxutota Melquisedecpijinë yabara jumaitsi pacueniaje: “Melquisedec abaxë mapamatacabita ataje asaë tsaponaponae. Nexata tsiteca jivi tocuaicuaijai tsabiabi Diosojavabelia,” jai. 9-10 Bajayatami Abrahampijinë ofrenda rajuta Melquisedecpijinëjavabelia. Bajarapamatacabi abaxë Levípijinë apo naexanae. Pexi ata abaxë ajibi. Pemomoxi ata abaxë ajibi, pamonae jane baja mapamatacabitaje sacerdotevi naexana jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia. Itsiata paofrenda Abrahampijinë rajuta Melquisedecpijinëjavabelia, bajaraxua Dioso tane Levínexa, daxita Leví pemomoxinexa ata. Bajarapacuenia Abrahampijinë daxitanexa yaiyataeya ofrenda rajuta Melquisedecpijinëjavabelia.\\n11 Pamatacabi Aarónpijinë, pexi ata, sacerdotevi baja tsavanapae, bajarapamatacabi judíovi pejumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Pamonae Aarónpijinë pexi, Levípijinë baja cajena pemomoxi. Judíovi itsa jumecovënëtsipa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi Dioso aneconijibia petaenexatsi, nexata Dioso apo itorobitsica tsipae Cristo, ponë beMelquisedecjamatabëcuenenë, jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pejamatabëcueneta Dioso aneconijibia judíovi itsa taejitsipa, nexata icatsia Dioso saya mataropotsia pepo sacerdotenë exanaponaejitsipa Aarónpijinë pemomoxi. 12 Nexata Cristo sacerdotenë itsa exanatsi, jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa, yajavacopatatsi pijinia itsalivaisi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisivecua. 13 Vajatuxanenë, ponë Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia vajunupaebatsi, bajaraponë Levípijinë apo pemomo. Biji rajane saicayavirianë. Bajaraponë pijaviriavi bajayata caenë ata sacerdotenë apo naexanae. 14 Vajatuxanenë itsa naexana mapanacuataje, daxitajivi baja cajena yapëtane penaexanaejava mapanacuataje. Vajatuxanenë naexana Judápijinë pemomoyota. Daxitajivi yapëtanenua pacuenia bajayata Moiséspijinë tajëvelia vajunupaeba pamonae sacerdotevi naexanaponaejitsia. “Judápijinë pemomoxi ata sacerdotevi naexanaena,” apo jai picani.\\n15 Bajaraxuata vaxaitsi xaniavaetsia jane baja yapëtanetsi pepatsijava itsaviriasacerdotenë. Tsipaji Cristo, ponë jane baja pepo sacerdotenë jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa, bajaraponë beMelquisedecjamatabëcuenenë. 16 Levípijinë pemomoxi sacerdotevi exanaponatsi. Tsipaji bajayata Moiséspijinë tocopata bajarapamonaeyajuvënëvi sacerdotevi pexanaenexatsi. Itsiata baitsi jane Cristo, pepo sacerdotenë itsa exanatsi jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa, Levípijinë pemomoxae, pepo sacerdotenë apo exanaetsi. Jume baja cajena. Biji rajane Cristo pepo sacerdotenë exanatsi icatsia piasaëxae petëpaecujinae. 17 Dioso baja cajena tajëvelia pexënatojavabelia pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë raja pepo sacerdotenëmë tsane daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia Melquisedec jamatabëcueneitsi, bajarajamatabëcueneitsimë tsane,\\njai baja cajena tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pejumaitsijava pexënatojavabelia.\\n18-19 Nexata baja palivaisimi copiaya Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa, Dioso baja copiarucaeyaexana. Tsipaji bajarapalivaisimi apo caëjëpaetsi jivi pevecuaajibiaexanaenexatsi pibisiacuene pexanaeneconi. Nexata palivaisi aeconoxae Dioso nacatocopata, xanepana bitso bajarapalivaisimi matatoxenetsia. Tsipaji baja Cristo vajanacasivatëpaexae, bajaraponë pejamatabëcueneta Dioso baja aneconijibia nacatane. Nexata nacatocopata vajajamatabëcuene saya vajaimoxoyotsinexa Dioso.\\n20 Dioso baja cajena tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Cristo pepo sacerdotenë pexanaenexatsi, jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa. 21 Pamonaemi bajayata copiaya Cristo pevajënaeya sacerdotevi exanaponatsi, bajarapamonaemi yabara Dioso bajarapacuenia apo jumaitsi. Itsiata baitsi jane tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi Cristo pepo sacerdotenë pexanaenexatsi. Bajaraxuata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso baja cajena najumecapanepaeya itsa jumaitsi, itsajamatabëcuene icatsia epatua apo xainae. Bajaraxuata tajëvelia Dioso pexënatojavabelia pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Xamë baja cajena pepo sacerdotenëmë tsane daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia Melquisedec jamatabëcueneitsi, bajarajamatabëcueneitsimë tsane,”\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia Dioso pejumaitsijava pexënatojavabelia.\\n22 Bajarapacuenia tajëvelia Dioso najumecapanepaeya pejumaitsixae Cristo yabara, nexata yapëtanetsi xua Cristo nacatoexana, bitso pexaniacuene. Bajaraxua bitso pexaniacuene, palivaisimi copiaya Dioso Moiséspijinëta najumecopata matatoxenetsia. 23 Copiaya pamonaemi sacerdotevi exanaponatsi, ayaibitsaëto jonepona sacerdotevinexa. Tsipaji tëpapona. Nexata apo caëjëpaetsi pevetsinexa daxitamatacabijavabelianexa. 24 Itsiata baitsi jane Jesús baja icatsia apo tëpae tsane. Nexata pepo sacerdotenë tsane daxitamatacabijavabelianexa. Nexata baja icatsia itsanë pepo sacerdotenë apo exanaetsi tsane. 25 Nexata pajivi najamatabëcuenecopata Diosojavabelia pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi, daxitamatacabijavabelianexa Dioso vecuaajibiaexanaenatsi. Bajarapacuenia daxitamatacabijavabelianexa pibisiacuene pexanaeneconi vecuaajibiaexanaenatsi Jesús pejamatabëcueneta. Tsipaji Jesús daxitamatacabijavabelianexa asaë tsaponaponae tsane jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia.\\n26 Pacuenia baja Jesús pepo sacerdotenë, bajarapitsinë vaxaitsi vajanamatavenonaexae, Jesús baja patsica. Jesús cajena Dioso pejamatabëcuenejëpaenë, pianeconijibinë Diosojavabelia. Pibisiacuene pexanaevi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Tocopatatsi peecaenexa athëbëtatsia, paxa Dioso pemuxuneneta, penajuaevetsinexabeje daxitacuene. 27 Pacuenia itsamonae pepo sacerdotevi jamatabëcueneitsi, bajara Jesús apo jamatabëcueneitsi. Itsamonae pepo sacerdotevi, daxitamatacabi dajubi beyabiaba ofrendacuenia bajarapavi perajutsinexa Diosojavabelia, perajutsinexa pijana ata. Bajarapacuenia sacerdotevi exanabiaba, pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi, itsamonae ata pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Bajarapacuenia Jesús apo exanae. Jesús saya nacopata pebeyaxuabinexatsi ofrendacuenia penarajutsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia Jesús itsa nacopata pebeyaxuabinexatsi, caecuenia matamota daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconimi daxitamatacabijavabelianexa. 28 Bajayata palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi Dioso tocopata pepo sacerdotevi penaexanaenexa mapanacuapijivi. Bajarapamonae apo caëjëpae atatsi pejinavanapaenexa pibisiacuene exanaenejeva, itsiata Dioso tocopata pepo sacerdotevi penaexanaenexa. Itsiata baitsi jane bajaraxuacujinae Dioso najumecapanepaeya jumaitsi Dioso pexënato pepo sacerdotenë penaexanaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Jesús caeto ata pibisiacuene apo exanae.","num_words":918,"character_repetition_ratio":0.123,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.249,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 15 CUI - Fariseomonae irʉ pomonae jiwi - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe pia peexanae cuiru coyene jʉntʉ coyene webocatsi\\n1Fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwana Jerusalén tomara werendena. Barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpiya yainyabatsi, jeye:\\n2—¿Eta xua metha jinyamonae jopa exanaeyo xua pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha itoroba? Barapomonae pomonae jinyamonae barapo cui jopa exanaeyo. Barapomonae jopa matha tsiwanaya nacobe quiateibiyo poxonae beya xaiba xua jopa penataxobinexa tsane pia jʉntʉ coyenewantha, jei daxita fariseomonae, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi.\\n3Nexata Jesús xuya yainyaba, jeye:\\n—Irʉrʉ paxamdʉ, ¿eta xua metha jopa paexanaem pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha itoroba? ¿Eta xua metha saya meisa paexaname pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewantha tatsi itoroba? 4Jopa bewa paexanaem tsane painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewa tatsi po peitorobi coyenewa paca tsita ainya cui bichocono beyacaincha xua Nacom Pejume Diwesi. Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Axatha barʉ cui itura jinare, irʉrʉ enatha barʉ cui itura jinare’, jei Nacom. Yawa equeicha Nacom jeye: ‘Pon paxa abe yabara paeba mataʉtano xua pena abe yabara paeba, bapon bewa tʉpaena’, jei Nacom Pejume Diwesitha. 5-6Ichitha paxam ba papaebame xua pinae pebin ba itacʉpatsi xua pepaebiwa xua pejeiwa paxatha yawa penatha: ‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi bara bequein paacopeibim, tsipei daxita pocotsiwa xeinan baxua yabara tsiwʉnae paeban xua Nacomtha bexa catsin’, xua pejeiwa. Mataʉtano ba pajam: ‘Pon bapocotsiwa paeba, jopa nantawenonaeyo xua paxa yawenaena. Mataʉta jopa nantawenonaeyo xua pena yawenaena bara bequein acopeibi taetha’, ba pajam. Poxonae baxua pacaunutsiya paebame paxam pacana exaname xua painya amo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewa tatsi bichocono ainya cui coyene, beyacaincha xua Nacom Pejume Diwesi xua ainya cui coyene. 7¡Itara mexeya pomonae xanepanaeya pepaebi jiwi pam, daichitha apara peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! Bara apara Isaías caena bayatha xaniwaicha paca yabara paeba pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon paca yabara jeye poxonae tina pejume diwesitha:\\n8‘Barapomonae itara be xanepanaeya neyabara\\npaebina jiwitha xua pinae neyabara\\nbarʉ cui itura jina.\\nDaichitha barapomonae pia jʉntʉ\\ncoyenewatha jopa xaniwaicha neyabara\\nbarʉ cui itura jinae tsane.\\n9Bequein barapomonae newʉnae jainteibina\\npoxonae nacaetuteibina, daichitha baxua jopa\\nyawenae tsaibi tsainchi tsipei barapomonae\\nMataʉtano tsipei po peitorobi coyenewa\\ncuidubina jiwitha, apara jopa taitorobi\\ncoyenewiyo tsane, apara xua saya jiwi\\nbarompaya pia peitorobi coyenewa tatsi tsane’,\\njei Isaías xua paca yabara paeba, jei Jesús.\\n10Nexata bapoxonae Jesús waba daxita jiwi xua imoxoyo peumendenaenexa. Yawa namchi barapo jiwitha, jeye:\\n—Pana nejume naitaeware, painya neyaputaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. 11Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi pexaewan, bequein jopa tsiwʉnaeya matha nacobe quiatsiyo poxonae xaiba, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin jʉntʉ coyene taxobichi xua poxonae pocotsiwa pexaexae. Jame pocotsiwa ba pebin pecoibototha caunuta, xua peabe jume barapo jume coyene apara pebin jʉntʉ coyene taxobatsi xua poxonae pecueicueijeixae baxua, jei Jesús.\\n12Nexata Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Jesús pijimonae yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Bara yaputaneme xua fariseomonae cayabara muxu coniquiya anaepana, xua nepaebixae baxuan? jei.\\n13Jesús jume nota pijimonae, jeye:\\n—Taxa pon peitabocotha peecaexae xubina pon jopa pejume cowʉntsinchi. Taxa barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane jiwitha icha pebin ichi xua poxonae pabitha pona, mataʉta poxonae naeyo tabʉ opina jonta daxita, pexubinexa. 14Bara barabʉ neyabara muxuconacaena, fariseomonae. Jopa payabara jume naitaewatsinde pocotsiwa barapomonae paeba. Tsipei barapomonae jopa xanepanaya peyawenae jiwi ichamonaetha. Barapomonae barapocotsi jʉta coyeneya exana, icha be pon peitata nacʉtsin ichi, xua poxonae matacapona ichʉn xua pon peitata nacʉtsin matacapoinchi. Bapoxonae barapo cae peitata nacʉtsinbe napuna joparecabe mʉthʉtha deca, jei Jesús.\\n15Nexata Pedro Jesús baraichi, jeye:\\n—Yabara pana yaputane exande po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pexaewa yabara, jei Pedro.\\n16Jesús biataeya jume nota pijimonae, jeye:\\n—¿Paxam bara paichimdʉ icha jiwi ichi? ¿Cataunxuae jopa painya yaputae jiwi pamdʉ? 17Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa pebin tsijain jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca baraxua jopa jʉntʉ coyene taxobichi, tsipei barapo pexaewa jopa ponaeyo pia jʉntʉ coyenewatha. Jame barapo pexaewa pecotsorotha pona, bapoxonae nawexacaeca. 18Ichitha pocotsiwa pecoiboto tsina caunuta peabe jume, baxua apara seicaya pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa. Tsipei baxua penanta xeinae coyenewa, daxota pebin abeya paeba. Daxota Nacom tsitatsi xua bapon peajʉntʉcuicoyenebein Nacomtha. 19Tsipei pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa pocotsiwa abeya penanta xeinae coyenewan, pocotsiwe meje: Ichʉn anaya pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn piseuri tatsi pepichi coyene, irʉ peita coxanae coyenewatsi coyene xua poxonae penayaputae jiwi naperʉ nacoyoba, irʉ ichʉn piawa tatsi pecaibi coyene, irʉ ichʉn yabara penaerabiwatsi coyene, irʉ ichʉn yabara peaebiwatsi coyene. 20Nacom tsitatsi xua daxita barapocotsi coyenein pebin ajʉntʉcoyenebe exanatsi xua jʉntʉ coyene taxobatsi xua daxota jopa itacʉpaetsi xua beta exana. Ichitha pocotsiwa pebin nabane mataʉtano xua poxonae bequein tsiwanaya matha jopa nacobe quiatsiyo, barapocotsi coyenein pebin jopa jʉntʉ coyene taxobichi Nacom peitʉtha tatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae yabʉyo powayo penanapaincha poponaewayo Jesús jume cowʉntatsi\\n21Nexata bapoxonae Jesús barapo ira weya warapa Genesaret nacua weya. Mataʉtano pona icha nacua beya po nacuatha ichaxota Tiro tomara eca yawa Sidón tomara ecano. 22Yabʉyo, powayo barapo cananeamonaewayo patopa Jesús pia xantha tatsi. Bapoxonae barapowa wawaya Jesustha jeye:\\n—¡Tanecanamataxeinaem, David pia pemomoxi susato jiwi jiwanam! Neyabara najʉntʉ cui coyene cananta xeinare, xua tana neyawenaenexam tsane. Taxantiyo inta cauri xeina; inta bichocono atene exanatsi, jei bapowa.\\n23Daichitha Jesús jopa jume notsiyo, saya moya uncua. Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Mataʉtano jume daunweya baraichichi pijimonae, jeye:\\n—Barapowa itawere, tsipei barapowa waputha jume daunweya wawai, jei.\\n24Nexata Jesús jume nota pijimonae, jeye:\\n—Nacom meisa saya neitoroba Israel piamonae susato saineiwitha pomonae judiomonae xua tayawenaenexa barapomonae, tsipei barapomonae Nacom tsitatsi xua barapomonae nacabeta icha be ovejan ichi xua poxonae pipato napuxanompa, jei.\\n25Ichitha barapowa pentabocotha uncua yawa irabe taeuncuareca Jesús peitabaratha tatsi tsipei bapowa barʉ cui itura jina peauraxae, yaitama tsipei Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein. Bapowa namchi, jeye:\\n—¡Pon Tanecanamataxeinaem, neyawende! jei.\\n26Jesús jume nota barapowa, jeye:\\n—Jopa xanepanaeyo icha matha cayawenatsi powayo nenanapaincha poponaewayom poxonae cataunxuae matha jopa yawenaeinyo pepa tamonae judiomonae. Icha baxua exanaetsipan, bapoxonae be pitan pexui pia pexaewa taapatsinexa aurimonae, jei.\\n27Barapowa Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem Tanecanamataxeinaem. Jopa bewa auri catsibi pexui pia pexaewa tatsi, yaitama auri irʉ xane pocotsiwa pexui sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa pexaethopaewa pebʉxʉpana tsica. Daxota bara ichiya neichinde: Neyawende, tsipei bara neayapusʉ itorobi coyenewa nawita xeiname jinya axaibi exanaenexa judiomonae. Po neayapusʉ itorobi coyenewa judiomonae jopa canantawenonaeyo barapo neayapusʉ itorobi coyenewatha inta axaibi exande taxantiyo, jei.\\n28Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—¡Yabʉyo, maisa bichocono neyabara jume cowʉntame xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi tsainchi! Bara cata exainchi pocotsiwa aunxuae newʉcame, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae nainya barapo yabʉyo pexantiyo tatsi taaxaibi tsuxubichi.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae peatenewi\\n29Nexata bapoxonae Jesús bara weya pona. Galilea pucua itapa iya pona. Bapoxonae demxuwa icha juinya, baxota ecopa. 30Ichaxota Jesús eca baxota pin bicheito jiwi ayei pata. Barapo bicheito jiwi carendena pejayujayujeiwi, irʉ peitata nacʉtsi jiwino, irʉ pemuxusipanaewino, mataʉta pomonae irʉ peacowaebi jiwi xua pomonae jopa xeinaeyo xua xota nacowaeba. Mataʉtano irʉ icha bicheitomonaeno, pomonae peatenewi. Pomonae peatenewi Jesús pexainya tajebarecatsi. Daxita barapomonae Jesús axaibi exana. 31Poxonae daxita jiwi baxua cui tane, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo daxita barapo jiwi yabara cui coyene nanthʉthʉ cabenaeca. Bapoxonae Jesús xanepanaya peexanaexae, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi, po Nacom Israel nacuapiwi pia Nacom tatsi. Daxota barapomonae baxua exana, tsipei Jesús equeicha paeba cana exanaeya exana pomonae pemuxusipanaewi. Mataʉta tsipei Jesús taduba exana pomonae bayatha jopa xeinaeyo xua xota nacowaeba. Mataʉtano tsipei pomonae pejayujayujei jiwi equeicha beta pona. Mataʉtano tsipei pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha beta tane.\\nMeje yabara poxonae Jesús pexaewa apata cuatro mil pebiwi\\n32Nexata Jesús waba pijimonae, jeye:\\n—Yabara cui cananta xeinan barapo pin bicheitomonae tayawenaenexa, tsipei barapomonae acoibi po matacabiyobe jinompa taxantha, maisa ajibi xua barapomonae penabanaewa tsane. Jopa jainbotha bepu itorobinyo pia bon beya tatsi, tsipei icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan, metha piyain namtotha xuirabathopaetsipa, jei Jesús.\\n33Jesús baraichi pijimonae, jeye:\\n—Xote ira xuepana susato tsurucuae nacua ichaxota jiwi ajibi. ¿Eta beya tsijeitinchi pexaewa barapomonae pomonae pinmonaexae? jei.\\n34Jesús yainyaba pijimonae jeye:\\n—¿Eta po panyobe paxeiname? jei.\\nBarapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Siete po panyobe paxeinan yawa be conothano duweixi, poxi tsiquirixi, jei.\\n35Nexata Jesús pijimonae najume caitoroba xua bepa pinae barapo pin bicheito jiwi iratha taenaetsei. 36Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe yawa duweixino. Bapoxonae Jesús Paxatha tsipaeba: “Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pijimonae tsicobe epa nantarʉbiya jajanaquiya catsibapona xua xuya pijimonae tatsi pecatsibaponaenexa barapo jiwitha. 37Daxita barapomonae nabane, beya barapomonae bichocono jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi siete po cotebe wʉnba pocotsiwa xua barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. 38Pomonae xua nabane pexaewa barapomonae cuatro mil pebiwi. Mataʉtano irʉ yabʉxi nanabane mataʉtano irʉ pexui nanabane, daichitha daxita jopa ununaeyo. 39Bapoxonae Jesús pu itoroba xua barapo jiwi penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae Jesús jeratha nontabiya, peponaenexa Magadán nacua beya.","num_words":1383,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.046,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 17 CUI - Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Barapo - Bible Search\\n1Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Barapo nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha pebin tsocuae xua bapon cana exana, xua ichʉn cana exanatsi, xua ichʉn abe peexanaewa tsane. 2Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pin iboto wisi cʉtsipatsi pin mar mentha barapo iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae xuiru coyene exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta. 3¡Dota pam, xua jopa bara paichim tsane!\\n“Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare. Icha icha jʉntʉ coyene paca tsita xeinaena peauraxae xua pacata exana, bapoxonae pacui yabara jʉntemainare pocotsiwa bapon pacata exana. 4Bequein bara bapon abe pacata exana, siete po cuiyobe xua cae matacabitha, yawa paca tsipaeba siete po jumeyobe, bapon jeye: ‘Maisa auran tsocuae xua abe pacata exanatsi, equeicha jopa pacata abe exanae tsainchi’, jei pon abe exana. Daxota paca jeichi xua nantawenona peyabara jʉntemainaewa baxua xua po coyene bapon pacata abe exana”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pin pejume cowʉntsi coyenewa\\n5Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi, equeicha pia peitorobiwi baraichi, jeye:\\n—Pana cana exande xua bichocono pata jume cowʉntsiwa beyacaincha xua anoxuae, jei barapomonae.\\n6Nexata Jesús pia peitorobiwi jume nota, jeye:\\n—Icha paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi coyenewiyo xua bequein icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua tsica xutiyo ichitha bara paca itacʉpa xua naewatha painya nejeiwa: ‘Ee, naewa jinya coutha natabʉ jonde yawa pin mar mene beya equeicha uncuare’, painya nejeiwa. Bapoxonae barapo nae jopa bayatha tsipae poxonae pajam tsipae baxua, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba xua pocotsiwa jiwi bewa exanae pocotsiwa pentacaponaein itoroba\\n7Equeicha Jesús namchi, jeye: “Metha ba paxam jiwana caein xeina pia petanacuichinchi pon penacuichin bapon ira cacobauya, mataʉta vaca yapu capopona. Bapoxonae bapon pon penacuichin wexua wenawirena, bo benawirena. Pon paxam jiwana caein metha bapon jopa jei tsipae: ‘Anetha, jondena matha xaema’, jopa jei tsipae bapon. 8Jame bapon jei tsipae: ‘Pexaewa netsiʉpain exanare. Inta carena tsaibinde pexaewa pexaethopaewatha poxonae xunaecan. Bapoxonae cotacaya bexa nabanare’, jei tsipae pon paxam jiwana. 9Pon penacuichin jopa jei tsipaetsi: ‘Jaco xua taneyawenaewam’, jopa jei tsipae pon paxam jiwana. Tsipei saya taexanatsi xua bapon peitorobixae. 10Icha pon petanacuichin ichi xua taexana peitorobixaetsi pia pentacaponaein, paxam bara jʉta paichinde. Poxonae pawetame pocotsiwa Nacom paca itoroba, pajande: ‘Paxan pata nebusi cui tataewimonae pan xuano pata pecui pawi pan, tsipei saya paexanan xua pocotsiwa bewa paexanaein’, pajande”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana diez poyobe pebiwi, pomonae peperʉ sawichimonae\\n11Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Jerusalén tomara beya nexa, Samaria nacua iya pona yawa Galilea nacua iya pona. 12Poxonae Jesús tsica tomariyotha patopa, diez poyobe pebiwi pata Jesús pia xantha tatsi. Barapo diez poyobe peperʉ sawichimonae, ichitha barapomonae Jesús tajʉ wetaeumendenatsi. 13Barapomonae wawai, jeye:\\n—Jesús, pon Patatanecuidubim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya pata tana neyawenaenexam, jei barapo peperʉ sawichimonae.\\n14Poxonae Jesús tane barapomonae, Jesús barai, jeye:\\n—Paponare sacerdotemonaetha painya nepaca cataenexa, jei Jesús.\\nPoxonae cataunxuae namtotha enapona, bapoxonae barapomonae perʉ jume tsʉrʉcʉpae xua peperʉ sawiwatsi barapomonae. 15Barapo diez poyobe jiwana caein, poxonae bapon taeba xua axaibi tsʉrʉcʉpae, bapoxonae Jesús beya pona, xua caibeya pona, yawa jume daunweya Nacom wʉnae jaintatsi. 16Barapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi. Yawa irabe taeuncuareca xua Jesús pejacobinexatsi. Barapo pebin apara pon seicaya Samaria nacuapin. 17Nexata Jesús namchi, jeye:\\n—¿Diez poyobe itara axaibi exanan? ¿Incane dapo nueve poyobe jane? 18Bapon apara penanapaincha jinompaewi jiwanapin. Yawa cou compa caiberena pia wʉnae jainchichi Nacom, jei Jesús.\\n19Nexata Jesús equeicha pebin baraichi, jeye:\\n—Nontaponde pondeno, bayatha axaibim tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tacaexanaewatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene xua poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi\\n20Fariseomonae Jesús yainyabatsi namchi, jeye:\\n—¿Eta poxonae Nacom itorobina pon peitapetsinxae pata tanecapanenebiwa exanaenexa, xuano xua itorobiya pata taneewatsiwa? jeichichi barapomonae Jesús.\\n—Poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi, barapo coyene jiwi jopa itacʉpaetsi xua petaewa baxua. 21Daxota jiwi jopa jei tsane: ‘Baraxote bayatha patope’, jopa jei tsane. Mataʉtano jopa jei tsane ‘Xoteiche bayatha patope’, jopa jei tsane. Tsipei apara po coyene xua Nacom itorobiya ewatsina jiwi barapo coyene patopa jiwitha. Daxota Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewatsina jiwi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom, jei Jesús.\\n22Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Matacabin othopaena po matacabintha poxonae paichichipame xua painya tana netaewam xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuano xua muxuna bepataebenaename caentacabi xua barapo matacabin jiwana. Dapo jumetha jopa painya nepaca itacʉpaewa tsane xua painya tana netaewam tsane xuano xua caentacabi xua barapo matacabin jiwana. 23Ichamonae paca jei tsane: ‘Baraxote bayatha patopa bapon’, paca jei tsane. Ichacuitha paca jei tsane: ‘Baraxoteicha bayatha patopa bapon’, paca jei tsane, ichitha jopa paponaeinde bara beya yawa jopa pajume cowʉntsinde. 24Icha yamʉxʉ ichi xua jemeicha yacoicha uncueica, xua coicha nayotaxuba itabocototha, barichi tsane po matacabitha poxonae patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin. 25Ichitha copiya nantawenona xua neperaxa jʉbina ichamonae. Yawa neitawetsinano pomonae xua anoxuae jinompa. 26Icha matha ichi poxonae Noé caena bayatha popona jiwi jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin awʉbo exanaena methaunxuae. Saya barompaya icha jʉntʉ cuitha jinompa daxota jiwi werapa. Barichi jʉta ichi tsane poxonae patopeicaein barapo cae pin nacuathe xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae patopeicaein jiwi jopa tsaqueinae tsane xua Nacom werapa exanaena barapo jiwi pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi. 27Pomonae jinompa poxonae Noé popona, barapomonae jʉntema nabaneiba, yawa apeiba, yawa apeiba yawa jiwitha jijinapona yawa pexantixi jitha dodoubapona, beya yantacabi othopa poxonae po matacabitha Noé pin jera naetha joniya. Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita Noé wepu bunothopatsi pomonae jinompa poxonae Noé popona. 28Barichirʉ jiwi pocotsiwa ichamonae exana poxonae ichʉn pebin popona pon pewʉn Lot. Barapomonae nabaneiba, yawa apeiba, yawa comaqueiba, yawa caenaeteiba, yawa pexaewa ʉbeiba, yawa bomʉxʉn acabeiba. 29Poxonae bapon Lot Sodoma tomara wenaetabiya, barapoxonae iso itere mʉ, mʉ othopeica tomaratha, yawa pocotsiwa be ibo pʉrʉ baxua itaboco weothopeicano xua bichocono atou. Daxita Sodoma tomarapiwi werapa. 30Icha Sodoma tomaratha ichi xua jemeicha iso itere mʉ, mʉ othopeica yawa xua jemeicha ibo pʉrʉ itaboco weothopeica, bara jʉta ichin tsane jemeicha patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin poxonae jiwi tsita naitʉtsin.\\n31��Barapo matacabitha icha ichʉn bo matatupatha uncua, barapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Irʉ pon pabitha popona jopa bewa caibeya ponae tsane botha, saya jame nainya benaetsiricuaena. 32Pacui yabara nanta xeinare Lot piseuri tatsi xua tʉpa poxonae jopa nainya naetsiricuaeyo piawan caibe pesiwa necoyaexae. 33Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha.\\n34“Paca tsipaebatsi po mataqueitha patopaein, ainya pebinbe ponbe xua nanta jʉpaya maitecabe, caein matatsunpin pichina, pon pejume cowʉntsixae Nacom. Ichʉn saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsiyoxae Nacom. 35Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe, ichowa matatsunpin pichina pejume cowʉntsixae Nacom. Ichowa saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsixae Nacom. 36Irʉrʉ ainya pebinbe nacuara nacuitauyaenabe pabitha, ichʉn matatsunpin pichina, ichʉn saya cuenta ponaeinchi”, jei Jesús.\\n37Poxonae baxua Jesús pijimonae jume tainchi, Jesús yainyabatsi jeichichi, jeye:\\n—Pata Tanecanamataxeinaem, ¿exota metha baxua exanaena? jeichichi pijimonae.\\nJesús pijimonae jume nota pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye:\\n—Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara jʉta paichim tsane paxam pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi pam pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha patopeicaein, barapo mataqueitha panacaetutsiname, jei Jesús.","num_words":1184,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.03,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto EFESIOS 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Efeso tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Efeso tomarapijivijavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Dioso tanetojitsipaexae, nitapeta Jesucristo pijaapóstolenënexanë. Nexata Jesucristo nitoroba jivi pexanialivaisi tatsipaebaponaenexa. Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje Dioso papijajivimë, Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsivi, panejinavanapaevi Efeso tomarata. 2 Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Dioso jivi capanepaejitsia pijaneconivecua Jesucristo pesivatëpaexaetsi yabara pelivaisi\\n3 “Pexaniacuene rabaja panetoexaname,” jaitsi vaxaitsi, vajatuxanenë Jesucristo paxa, Diosojavabelia. Jesucristo baja pijajivixaetsi, daxitacuenejavabelia Dioso nacayavenonapona vajanacajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Nexata Dioso nacajamatabëcuenexaniavaetapona vajanaponaenexa Dioso pijanacuayabetsia. 4 Dioso mapanacuaje pexanaevajënaeya ata, tajëvelia nacaitapeta pijajivinexatsi. Tsipaji baja Dioso tajëvelia yapëtane Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuene copatsijavanexa Jesucristo vajanacasivatëpaexae. Bajarapacuenia Dioso tajëvelia nacaitapeta pijajivinexatsi vajajinavanapaenexa aneconijibia Dioso pitabarata. 5 Dioso bitso vajanacajitsipaexae, tajëvelia najamatabëcuenevereta pexicueniatsi vajanacataenexa. Jesucristo nacasivatëpa Dioso petojitsipaecueniatsi. Bajaraxuata nexata Dioso nacatane pexicueniatsi. 6 Nexata Dioso pexaniacuenia vajanacaitaxutotsoniataexae, daxitamatacabi canacujitsia Diosojavabelia jumaitsitsi tsabiabi. “Xanepana rabaja. Tsipaji pexaniacuene panetoexaname,” jaitsi tsabiabi Diosojavabelia. Dioso pexënato piasivanë pijajivixaetsi, Dioso nacaitaxutotsoniatane. 7 Pinijicuenia Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, nexata pexënato itorobica mapanacuayabetsicaje vajanacasivatëpaenexa. Bajarapacuenia Dioso nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi. 8 Dioso pinijicuenia vajanacaitaxutotsoniataexae, nacayapëtaeyaexana pexaniajailivaisi. Nacayapëtaeyaexananua pacuene nacatoxanepana Dioso pejitsipaecuenia vajaexanavanapaenexa. 9 Xua Dioso tajëvelia najamatabëcuenevereta pexanaenexa, bajaraxua baja aeconoxae Dioso nacayapëtaeyaexana. Bajaraxua picani abaxë itsajivi ata apo yapëtae. Xua Dioso tajëvelia najamatabëcuenevereta pexanaenexa, maitsije. Dioso itorobijitsiatsica pexënato mapanacuayabetsicaje petoexanaeveretsinexatsi daxita pacuenia itoroba. 10 Pacuenia Dioso tajëvelia najamatabëcuenevereta, bajarapacuenia daxita Cristo pijajivitsi nacacaetuatsiana Dioso pecaëjëtsimatacabi itsa copiapatsiana. Dioso pecaëjëtsimatacabi itsa copiapatsiana daxitacuene mapanacuapijicueneje, athëbëpijicuene ata, Dioso baja tocopatsiana pexënato juya pevetsinexa.\\n11 Jesucristo pijajivinexatsi tajëvelia Dioso nacaitapeta. Bajarapacuenia Dioso tajëvelia nacaitapeta tsipaji baja cajena Dioso tajëvelia najamatabëcuenevereta bajarapacuenia pexanaenexa. Dioso daxitacuene exana pacuenia tsitaxanepanatsi. 12 Bajarapacuenia Dioso tajëvelia nacaitapeta vajanajamatabëcuenecopatsinexa Jesucristojavabelia. Nexata vaxaitsi Dioso tojinavanapatsi Diosojavabelia vajajumaitsitsabiabinexa: “Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” vajajaitsabiabinexa Diosojavabelia. 13 Pexaniajailivaisi papecacapanepaelivaisinexa, paxamë ata itsa pajumetaneme, nexata baja panajamatabëcuenecopatame Jesucristojavabelia papijajivinexamë. Nexata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, pacarajuta baja Espíritu Santo papecatsijamatabëecaenexa. Nexata bajarapacuenia panayapëtaneme Dioso papijajivicuenemë. 14 Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae, yapëtanetsi pexaniajaicuene Dioso vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. Yapëtanetsinua Dioso vajanacacapanepaejavanexa pexënato vajanacasivatëpaexae. Bajaraxuata vaxaitsi bejumaitsitsi Diosojavabelia: “Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” bejaitsi.\\nPacuenia Pablo tovajëta Diosojavabelia Dioso pejumecovënëtsivi, Efeso tomarapijivi, yabara pelivaisi\\n15 Pacavënëlivaisitanetsi panenajamatabëcuenecopatsijava vajatuxanenë Jesucristojavabelia. Pacavënëlivaisitanetsinua paneasivajava daxita pamonae Dioso pejumecovënëtsivi. 16 Bajaraxuata itsa vajëtajë Diosojavabelia, pacatovajëtabiabatsi. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiabajë Diosojavabelia paxamë yabara. 17 Ayaijamatabëcuenenë Dioso, vajatuxanenë Jesucristo paxa. Bajaraponëjavabelia pacatovajëtabiabatsi. Pacatovajëtabiabatsi Espíritu Santo pejamatabëcueneta xaniavaetsia panevajënaeyabelia papecayapëtaeyaexanaponaenexa pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta panevajënaeyabelia pacayapëtaeyaexanaponaena pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Pacayapëtaeyaexanaponaenanua pacuenia Dioso nacatsitanajamatabëcueneitajëta. 18 Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia Dioso papecajamatabëcueneitayotsinexa panevajënaeyabelia paneyapëtaeponaenexa pajamatabëcuene yabara Dioso pacajunata papijajivinexamë. Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia paneyapëtaenexa xua Dioso pacarajutsijitsia, bitso ayaijamatabëcuenejava, matacabi apo pevereverecaejava. Tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi Dioso pijajivitsi vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. 19-20 Pacatovajëtabiabatsinua paneyapëtaenexa Dioso bitso piasaënëcuene. Vajanacayavenonaenë vajanajamatabëcuenecopatsivi bajaraponëjavabelia. Dioso bitso piasaënëcuene jivi tsitanajamatabëcueneitajëta pamatacabi Cristo asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Nexata baja Cristo paxa Dioso athëbëtatsia pemuxuneneta ecaeyaexanatsi pecujuanenia penajuaevetsinexabeje daxitacuene. Nexata bajarapasaëta vaxaitsi ata Dioso nacayavenonapona. 21 Bajarapacuenia Cristo athëbëtatsia, paxa Dioso pemuxuneneta, ecaeyaexanatsi pecujuanenia Cristo pevetsinexa daxitacuene. Nexata daxitanacuanëjava pevetsivi matatoxenetsia aeconoxae jane baja daxitacuene Cristo pepo pevetsinë. Cristo baja daxitacuene eveta mapamatacabitaje. Pejanamatacabijavabelianexa ata evetsiana. 22 Dioso tocopatatsi Cristo daxitacuene pevetsinexa. Nexata Cristo pepo pitorobinë daxita pamonae najamatabëcuenecopata bajaraponëjavabelia. 23 Daxita baja pamonae najamatabëcuenecopata Jesucristojavabelia, Dioso tanetsi Cristo pijajivi. Cristo nexata itoroba bajarapamonae. Nexata Cristo bajarapamonae yajavaponapona daxita mapanacuajavaje.","num_words":505,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.259,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 16\\nPacuenia pijatuxanenë pecobecovë petoevetsinë toveretapona pevetsiaexanaejavanëtsi yabara pelivaisi\\n1 Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Petuxanenë, bitso pexainaenë, ponapona. Bajaraponë xaina pijajivitonë petoevetsinexatsi pecobecovë. Itsiata pepëya pijajivitonë pecobecovë toveretaponatsi. Nexata itsamonae tsipaebatsi pepëya pijajivitonë pecobecovë petoveretaponaejavatsi. 2 Nexata petuxanenë pijajivitonë junata. Jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xamë pina tapëya netoveretaponame tacaevetsiaexanaejava. Pabaxutojavabelia matamoyaquinarubame xuanë canajetaponame tacobecovë, xuanënua netocomuataponame, bajarapabaxuto netocanaviatsianame. Nexata baja itsa netocanaviatsianame bajarapabaxuto, matavëjëa apo netoevetsimë tsane tacobecovë,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia. 3 Nexata pijajivitonë sivapona bajarapabaxuto petocanaviatsinexa pijatuxanenë. Nexata bajarapabaxuto petocanaviatsivajënae jamatabëjumaitsi: “¿De tsaeta xua exanaenajë? Tajatuxanenë baja necapitsapaejitsia pecobecovë tatoevetaponaponaejavavecua. Apo necaëjëpae tsane tanacuenebinexa pabi tajacuata tanaevetsinexa. Bitso auranënua tsipae itsamonaejavabelia amoneya tavajëtaponaenexa palata tanamitsacomuatabiabinexa taxaejava. 4 Taneamoneyabivi meta abaxë, xua niamoneyaba, bevelia tovënëjonaponaenajë. Nexata tajatuxanenë tanecapitsapaecujinae, bajarapamonae pijaboyabelia itsa ponaenajë, xaniavaetsia necopiapitsiana. Nexata bajarapamonaejavata naponaponaenajë,” jamatabëjai bajaraponë. 5 Nexata bajaraponë junata daxita pamonae abaxë amoneyabatsi. Nexata pamonae amoneyabatsi, bajarapamonae, caenë canacujitsia, patapona bajaraponëjavaberena. Nexata bajaraponë copiaya petopatsinëtsijavabelia jumaitsi: “¿Detsa pacuenia niamoneyabame abaxë, xua tajatuxanenë pijajava catsicopatatsi? jai bajaraponë. 6 Nexata ponë amoneyabatsi, jumaitsi: “Camoneyabatsi abaxë tacarajutsinexa aceiteranë ochocientos pagalónbeje,” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Bevelia saya catocopatsianatsi. Mara picani pacuenia niamoneyabameje, tanetoitanerubibaxutotamëje. Pire cajena. Icatsia itsabaxutojavabelia saya cuatrocientos pagalónbejenexa bepijia yaquinarure. Nexata saya bajarapacuenia tajatuxanenë rajutsianame,” jai bajaraponë piamoneyabinëtsijavabelia. 7 Bajaraxuacujinae icatsia itsanë topatatsi. Nexata icatsia jumaitsi bajaraponëjavabelia: “¿Jica xamë? ¿Detsa pacuenia niamoneyabame?” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi: “Camoneyabatsi abaxë tacarajutsinexa cien pabultobeje trigoxubultonë,” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Mara picani pacuenia niamoneyabameje, tanetoitanerubibaxutotamëje. Pire cajena. Icatsia itsabaxutojavabelia saya ochenta pabultobejenexa yaquinarure. Nexata saya bajarapacuenia tajatuxanenë rajutsianame,” jai bajaraponë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajarapacuenia exanapona daxita piamoneyabivitsijavabelia pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi, xaniavaetsia pecopiapitsinexatsi pijabota penaponaponaenexa, pijatuxanenë itsa navecuacapitsapatsi. Nexata jane baja daxita piamoneyabivitsi tocanaviabatsi. Bevelia matamota petoyaitanetuarutaponae baxutonëtsi. 8 Bajaraxuacujinae pijatuxanenëjavabelia pona perajutsinexa jane baja bajarapabaxutonë. Nexata pijatuxanenë jumaitsitsi: “Xamë baja rovia pibisiacuene exaname. Itsiata baitsi jane niaitatsacaxae, exaname pacuenia catoxanepanaejitsia nevajënaeyabelia,” jaitsi pijatuxanenë. Nexata pacuenia pijatuxanenë pepëya pecobecovë petocanajetabiabinë ajamatabëcueneitatsaca, bajara pijinia pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi ajamatabëcueneitatsaca Dioso pejumecovënëtsivi matatoxenetsia mapanacuapijicuene yabaraje, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n9 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacamuxujiobatsi xaniavaetsia. Mapanacuapijipalatata payavenonare itsamonae. Nexata pacuenia pijatuxanenë pecobecovë petoevetsinë, pesivajamatabëcuene xanepanaevitsi xaina, xaniavaetsia pecopiapitsinexatsi pijabota penaponaponaenexa pijatuxanenë pecapitsapaecujinaetsi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata athëbëtatsia paxainaename papecasivajamatabëcuene xanepaenaevi. Nexata pamatacabi patëpame, itsajota apo panamatavenonaemë palata, Dioso pacacopiapitsiana apo pevereverecaebonëjavatatsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n—Pajivi xaniavaetsia toeveta tsiquirijavayo ata itsanë pecobecovë, bajarapajivi xaniavaetsia toevetsipa ayaijava ata. Pajivi bijiaya toeveta tsiquirijavayo ata itsanë pecobecovë, bajarapajivi bijiaya toevetsipa ayaijava ata. 11 Itsanë pecobecovë, mapanacuapijicueneje, palata ata, xaniavaetsia itsa apo patoevetsimë tsipae, nexata itsajivi ata apo pacaevetsiaexanae tsipae Dioso pijacuene, xua bitso namatamota mapanacuapijicuene matatoxenetsiaje. 12 Itsa xaniavaetsia apo patoevetsimë tsipae itsanë pecobecovë, nexata pitsijava picani pacaevetsiaexana, bajarapitsijava itsajivi ata apo pacarajutsi tsipae pepo panijajavanexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n13 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsajivi ata acuenebi caecuenia petonacuenebijava anijanëbeje pijatuxanenëbeje. Caenëjavabelia jitsipaejitsipa petonacuenebijava. Itsanëjavabelia apo jitsipae tsipae petonacuenebijava. Bajara pijinia itsi pajivi bitso jitsipa Dioso. Pajivi bitso jitsipa Dioso, nexata itsa tonacueneba Dioso, acuenebi bitso pejitsipaejava palata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n14 Fariseovi, bitso palata pejitsipaevi, jumetaeyena Jesús petsipaebilivaisi pijajivijavabelia. Nexata fariseovi jumecapocaponatsi Jesús. 15 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Paxamë pajitsipabiabame jivi pejumaitsinexa paxamë yabara: “Fariseovi raja pexaniajamatabëcuenevi,” pejainexa. Itsiata baitsi jane Dioso pacajamatabëcueneyapëtane pexaniajamatabëcuene apo panexainaevicuene. Pacuene bitso jivi tsitapexaniacuenetsi, bajarapacuene Dioso apo tsitapexaniacuenetsi, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nPacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, pacuenia ata Dioso pijajivi evetsijitsia, yabara pelivaisi\\n16 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Juanpijinë jivibautisabinëmi pepatsivajënaeya, jivi xaina Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pejumecovënëtsinexa. Bajayata Diosojumepaebivi profetavi ata petsipaebilivaisianë ata, xaina jivi pejumecovënëtsinexa. Itsiata Juanpijinë pepatsicujinae, pexanialivaisi tsipaebaponajë. Tsipaebaponajë Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Nexata daxitajivi bitso jitsipa penajonenexa Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n17 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Mapanacuaje, itaboxo yajava, jemata vereverecaena. Itsiata baitsi jane palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapacuenia apo vereverecae tsane. Nexata daxita pacuene yabara tajëvelia vajunupaeba bajarapalivaisita, pepacuene xaniajai tsane, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nPacuenia Jesús livaisi tsipaeba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi\\n18 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Ponë pijava xuaba, nexata icatsia itsava itsa pita, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji pepo pijavavecua jaita itsava. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pepo pijavacuenia totanetsi. Ponë ata itsanë pexuabiva pita, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsanë pijava yacajërëta, pova abaxë Dioso tanetsi itsanë pepo pijavacuenia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nBitso riconë Lázarobeje yabara pelivaisi\\n19 Icatsia Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Bitso pexainaenë, riconë, ponapona. Daxitamatacabi naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Pexaejava, pexaniaviriajava, xaeyabiaba. 20 Riconë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapacaranatsijavaxaneto jumavelia baupa muxuneneta, bepejiobinë, Lázarovënënë, boquecabiaba. Lázaro daxitanë perabëtsabana. 21 Lázaro picani jamatabëxaeyabiaba riconë pexaeyabiabijavata piothopaepërë mesa bëxëpanareca. Avirixi ata patabiaba itsajota Lázaro bocabiaba. Petsabanaejava raebabiabatsi. 22 Nexata baja belia Lázaro tëpa. Petëpaecujinae Lázaro ángelevi caponayatsi Dioso pijanacuayabetsia, itsabetsia Abrahampijinë petëpaecujinae ponapona. Bajaraxuacujinae riconë ata tëpa. Mëthëtatsi. 23 Riconëmi petëpaecujinae pata petëpaevi pepatabiabinacuayabelia. Nexata bajarapanacuata riconëmi bitso navixaetaeya bejiobi tsaponaponae. Nexata riconëmi athëbëa benaëcotsia. Tajëtatsia taenuta Abraham penucaejava. Lázaro nucaya Abraham pemuxunenetatsia. 24 Nexata riconëmi vavajai. Jumaitsi Abrahamjavabelia: “Amo Abraham, nitaxutotsoniataema. Netoitorobimica Lázaro. Nacobeupijabutsi merata neebarëtocainejebiaexanaejitsia. Bitso jamatabëfaenajë mapatajutaje,” jai riconëmi. 25 Nexata Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Tamomo, najamatabënapire. Pamatacabi pinaena abaxë asaëmë tsaponaponae nenaexanaeirata, ëpexaniacuene picani xainame. Lázaro pijinia pamatacabi abaxë asaë tsaponaponae, bitso picani bejiobi. Itsiata juya mapamatacabije pexaniacuenia majotaje catsuponapona. Xamë biji navixaetaeya ponaponame. 26 Itsajivi jamatabëponae ata bajarabereca, acuenebi itsiata pepanepaenexa bajarabereca. Tsipaji bitso ayaiitapajanitoxanetoreca. Bajaraxuata paxamë ata apo pacacaëjëpae panepanepaenexa mabetsinaje,” jai Abraham. 27 Nexata icatsia riconëmi jumaitsi Abrahamjavabelia: “Amo Abraham, pexaniacuene cavajëtatsi. Tonajumeitorobianame Lázarota taxa pijaboyabelia. 28 Bajarajotalia xainajë cinco ponëbeje tajuyapijivi. Xaniavaetsia Lázaro tsipaebiana. Muxujiobiana bajarapamonae ata peponaeyaniva mapanavixaetaeyabiabinacuaya berenaje,” jai riconëmi Abrahamjavabelia. 29 Nexata icatsia Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Bajarapamonae baja xaina Moiséspijinë peyaquinaelivaisianë. Diosojumepaebivimi profetavi ata peyaquinaelivaisianë ata, xaina baja. Nexata nejuyapijivi itsa apo jitsipae tsane peponaenexa bajarapanacuayabelia, nexata nejuyapijivi jumecovënëtsiana bajarapamonaemi peyaquinaelivaisianë,” jai Abraham riconëmijavabelia. 30 Riconëmi icatsia jumaitsi Abrahamjavabelia: “Jume raja. Apo jumecovënëtsi tsane cajena bajarapalivaisianë. Itsiata itsajivi itsa asaë tsane petëpaecujinae penaviatsinexa pecovëyabelia, tsipaebiana tajuyapijivijavabelia. Nexata tajuyapijivi copabiana pibisiacuene pexanabiabijava. Najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia,” jai riconëmi Abrahamjavabelia. 31 Nexata icatsia Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Nejuyapijivi itsa apo jumecovënëtsi Moiséspijinë peyaquinaelivaisianë, Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisi ata, nexata pajivi asaë petëpaecujinae, mavelia ponae ata tsipaeje petsipaebinexa nejuyapijivijavabelia, itsiata nejuyapijivi apo jumecovënëtsi tsipae bajarapajivi ata,” jai Abraham riconëmijavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.","num_words":970,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.125,"stopwords_ratio":0.246,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 13 CUI - Baraxota Antioquía tomaratha jiwana - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Bernabé Saulono Nacom Pejume Diwesi caponabe\\n1Baraxota Antioquía tomaratha jiwana jinompa pomonae pejume cowʉntsiwi Nacom pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene. Barapomonae meje: Bernabé irʉ Simón pon icha wʉnno, Negro baraichi, irʉ Lucio Cirene tomarapin ecarʉ. Irʉ Saulo ecarʉ. Irʉ Manaén ecarʉ, pon Herodes bayatha caepinbe naexanabe xua nacuara wichaba ponabe. Herodes Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. 2Caentacabi, poxonae barapomonae Nacom pejume coyene canatsipaeba exana, yawa yabara nainbota, barapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae tsipaebatsi, jeye: “Paitorobare Bernabé, Saulono, petsipaebinexa tsanebe Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po penacuichiwa baponbe bayatha tsiwabanbe”, jei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\n3Nexata poxonae xua Nacom wʉca najume weta, xuano poxonae weta xua yabara nainbota, barapoxonae Bernabé Saulono pecobetha mataboco jayabatsibe. Bapoxonae napeyabatsibe.\\nMeje yabara poxonae Nacom pia peitorobi jiwi tatsi, Nacom pia diwesi tatsi cueicueijei Chipre tunaetotha\\n4Bapoxonae Bernabé Saulonʉrʉ itorobatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Seleucia tomara bewarapiyabe. Bapoxonae ponabe jeratha po naetha po nae pin nae, petunaeto beya. Barapo tunaeto pewʉn Chipre. 5Poxonae patopa Salamina tomaratha, Nacom pia pexeinya diwesi tatsi cueicueijei judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Juan Marcos bichi napona Bernabé Saulono peyawenaenexatsi.\\n6Barapoyobe daxita barapo tunaeto matawacaicha enapona petsipaebinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapoxonae Pafos tomaratha pata. Barapo tomaratha bapoyobe caxinabe judiomonaepin pon pewʉn Barjesús. Bapon Barjesús mara pexeinaein, pon saya naeraba paeba. Bapon Barjesús namchi, jeye: “Xan tacueicueijein Nacom nexa”, jei. 7Barapon napuna poneiba pontha pon Chipre tunaetopiwi peyatunaeto ewatsinchi ponxae pewʉn Sergio Paulo. Bapon Sergio Paulo peyaputaein. Bernabé Saulono wabatsibe pia jume taetsibe xua Nacom Pejume Diwesi tatsi pepaebiwa. 8Barapon pon mara pexeinaein icha wʉn xeina, griego jume, “Elimas”, baraichi. Bapon Bernabé Saulono jume yancatabatsibe, tsipei jopa ichipaeyo xua Sergio Paulo jume cowʉntsina Nacom Pejume Diwesi. 9Nexata Saulo, pon icha wʉnxae Pablo, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jʉntʉ coyene yʉcatsi. Pablo bichocono pexainya beya tane. 10Pablo barai, jeye:\\n—¡Barjesús, xam pon jiwi nemuxuitorobeibin, abe neexanaein, cauri pexantom, daxita xua pewʉnaewan neaichaxaibim! ¿Eta xua daichim jiwi cui yancababeibame xua pejume cowʉnteibiwa Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi? 11Bara anoxuae Nacomtha natsiaenae cuentsiname. Daxota caitacuere piontababa. Jopa caeto pesato taem tsane, beya poxonae matapainya Nacom copatsina xua netaewa tsane, jei Pablo.\\nBapoxonae Elimas nainya itata quirei. Bapon ichawa beya ichʉn nacobena jayaba, pecobe caponaenexatsi peitata nacʉtsinxae. 12Poxonae Sergio Paulo baxua tane bapoxonae bapon Nacom jume cowʉntatsi tsipei tsita wʉnaetsi pocotsiwa Pablo Bernabeno yabara cuidubabe Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.\\nMeje yabara poxonae Bernabé Pablono Antioquía tomaratha ecabe xua Pisidia nacuatha\\n13Pablo irʉ pijimonae tatsino Pafos tomara wewarapiya. Perge tomara be-iyiya jeratha, po nae pin nae. Perge tomaratha pata, Panfilia nacuatha. Barapo nacuatha daxita barapomonae Juan Marcos wʉ pona. Barapoxonae Jerusalén tomara bewarapiya. 14Nexata Pablo irʉ pijimonae tatsi Antioquía tomara be-iyiya. Barapo tomara Pisidia nacua nacacuita ecabe. Barapo matacabitha, po matacabitha pentaquei seicae matacabitha, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pata, yawa enoundeca. 15Baraxota ichʉn yoroba Moisés pia peitorobi coyene diwesi tatsi. Yawa yoroba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. Bapoxonae poxonae najume weta pentacaponaewi, pomonae peyabara umenaewi penacaetutsi bo, barapomonae Pablo wabatsi irʉ piamonae tatsi wabatsi. Barapomonae jeye:\\n—Pata tajiwimonaem, icha paxeiname diwesi, po diwesi xua barapomonae pejʉntʉ coyene tsacabiwatsi xua jʉntema pejinompaewa nexa barapomonae pomonae xote ene, bara moya papaebare barapo diwesi, jei barapomonae.\\n16Nexata Pablo asiya uncua. Pecobetha jume matawenta xua moya peenaenexa. Pablo barai, jeye:\\n—Incane pajume taema, israelmonae pam, irʉ paxamno pomonae Nacom abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe paexaname, pomonae judiomonae jopa naexanaeyo pam. 17Wamo susato jiwi, pomonae Israel piamonae, barapomonae Nacom cana exana xua barapomonae nayoyotapona beya xua pin bicheito naexanapona, poxonae cataunxuae Egipto nacuatha jinompa. Nacom itapeta waba barapomonae, xua petanaexanaenexatsi pijimonae jiwana tatsi. Daxota Nacom pia peayapusʉwatha wamo jiwi capanepatsi Egipto nacua weya. 18Wamo jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya warapa cuarenta po weibe. Nacom yaweneiba barapomonae bequein barapomonae abe exaneiba cuarenta po weibe. 19Wamo susato jiwi tsimaxʉ dubatsi Nacom poxonae jutebatsi Canaán nacuamonae. Nacom caewitaxuba Canaán nacuamonae siete po bicheito matabʉxʉyobe. Wamo susato jiwi barapo ira xuya catatsi, Nacom cata. 20Daxita baraxua Nacom exana barapomonaetha cuatrocientos cincuenta po weibetha.\\n“Bapoxonae Nacom jiwana cana exana pomonae jiwi peyabara paebiwichi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae pentacainompaenexa tsane barapomonae. Nacom baxua exana beya poxonae pon pewʉn Samuel popona pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. 21Nexata israelmonae Nacomtha wʉca pon be yatsicaya barapomonae barompaya itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi tsane. Daxota Nacom taexana barapomonaetha pon pewʉn Saúl, Cis pexanto tatsi, pon Benjamín pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Bapon Saúl, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsin naexana cuarenta po weiyobe. 22Bapoxonae Saúl cui matawentatsi Nacom abe peexanaexae. Equeicha exana ichʉn pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, pon pewʉn David. Nacom yabara jume jei David: ‘David tan, pon Isaí pexanto. David netsita jʉntʉ coyene xanepana yawa wʉnae exanano. David itapeta exanaena daxita pocotsiwa ichichipan’, jei Nacom. 23David pia pemomo susato jiwana tatsi, bapon pewʉn Jesús. Jopa cain bayatha Nacom Pejume Diwesi paebi penamchixae Jesús capanepa Israel nacuamonae. Baraxua caena bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta. 24Pewʉnaeya poxonae Jesús tamropata pitabina xua pecuidubiwa Nacom nexa copiya matha Juan daxita Israel nacuapiwi tsipaeba xua pinae bewa nacui barapentsina abe peexanae cuiru coyenein xua Nacom petsita xeinaenexatsi icha jʉntʉ coyenein, xuano xua bewa pinae nabautisabina. 25Poxonae Juan bara imoxoyo tʉpa, jeye: ‘¡Jopa daponyo xan, pon xua payabara nanta xeiname, pon Mesías baraichi. Cotacaya ichʉn patopaena xua pon nepuna patopaena. Pocotsiwa bapon exana bichocono ainya cui beyacaincha pocotsiwa exanan. Bichocono pin ura tsita xeinan xua daxota bewa jopa tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi’, jei Juan”, jei Pablo.\\n26Equeicha Pablo jeye: “Tamonae pam, Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi pamxaem, irʉrʉ pomonae Nacom abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe paexaname. Nacom pacata itoroba barapo pecapanenebiyae diwesi jume po diwesi Juan yabara paeba. 27Barapomonae pomonae Jerusalén tomaratha jinompa irʉ pia pentacaponaewi tatsi jopa Jesús yaitaetsi po coyene xua bapon apara Mesías. Mataʉtano barapomonae jopa yaputaeyo xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba xua bexa Jesús cana exanaeinchi. Pentaquei seicae matacabitha poxonae ichamonae yoroba po diwesi xua Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi barapomonae jopa yabara yaputaeyo barapo diwesi. Poxonae Jesús naetotha tʉparucua exanatsi, barapomonae nanta jʉpiya exana Jesustha icha be pocotsi coyeneya bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba. 28Barapo judiomonae jopa xeinaeyo po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bequein Jesús jopa abe exanaeyo ichitha barapomonae Pilato wʉcatsi xua Pilato itorobina soldadomonae xua Jesús pebexubiwa tsainchi. 29Barapomonae exana daxita po coyene bayatha xua Jesús yabara wʉnae tsiwanaya paebatsi Nacom Pejume Diwesitha. Barapoxonae Jesús pijimonae petʉpaein naeto wepichicatsi. Pijimonae mʉthʉtha xotsi petʉpaein pitapatororo mʉthʉtha. 30Ichitha Nacom, Jesús equeicha caewa asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. 31Matha cain Jesús puna jinompeibatsi ichamonae poxonae Galilea nacuatha popona, Jerusalén tomarathano. Barapomonaetha equeicha Jesús tsita naitʉta ducuanaebiya ainya matacabi dapaein. Pomonae Jesús bayatha tsita naitʉta, barapomonae apara pomonae xua anoxuae daxita tomaran tsipaeba dubenanaebiya Jesús yabara.\\n32“Daxota paca tsipaebatsi Jesucristo pia pexeinya diwesi jume xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta wamo susato jiwitha. 33Baxua Nacom exana poxonae Jesús equeicha asʉ exanatsi. Nacata exana poxoru waxainchi wamo susatopiwi pijimonaetsi. Icha be pocotsi coyeneya bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha, po wei xua ichaxota ‘dos’, jei xua jeye: ‘Xam, taxantom, itawan caexanatsi bara’, jei. 34Nacom, Jesús asʉ exanatsi, xua equeicha jopa petʉpaenexa tsane, xua equeicha jopa tsabanuncuae tsane. Daxota jei pejume diwesitha: ‘Paca catinchi xua bayatha David tayabara tsiwʉnae muxu dutan’, jei. 35Daxota pon xua tina salmos penaxʉnae weixi diwesintha, barapo diwesintha Nacom baraichi: ‘Jopa copatsim xua nexanto petsabanuncuaewa tsane pon bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein’, jei. 36Xainyei, David exana xua Nacom ichipa poxonae barʉ popona Israel nacuapiwi. David bayatha tʉpa. Mʉthʉtha xotsi ichaxota pamo jiwi tatsi yamʉthʉ umena. Yawa bayatha tsabanuncua. 37Ichitha barapo pepon po pepon Nacom asʉ exana, barapo pepon jopa tsabanaeyo. 38Tamonae pam, maisa bepayabara yaputaename Jesús po coyene xua bapon Jesús pacata cayawa tʉpa abe painya neexanae cuiru coyenein xua daxota Nacom jʉntemaina barapo abe painya neexanae cuiru coyenein. 39Tsipei Jesús tʉpa daxota daxita pomonae jume cowʉnta bapontha, Nacom jʉntʉ coyene wʉnaetsina. Bequein jiwi exana daxita pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, ichitha barapo coyenewa bapana jopa jiwi jʉntʉ coyene xanepana exanaetsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi weya. 40Dota, icha metha jopa Nacom pajume cowʉntsipaem, bara paichim tsipae icha be pocotsi coyeneya bayatha pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara tina. Namchiya tina, jeye:\\n41‘Ja, jiwi pecui caponaemonae pam,\\nbara pana nabenaecare, pawerapare.\\nXan, Nacom, anoxuae exanaein bichocono pepa\\npewʉnaewa poxonae cataunxuae pajinompame.\\nBaxua xua exanan, jopa pajume cowʉntsim,\\nbara bequein ichamonae paca tsipaeba’,\\njei Nacom”, jei Pablo.\\n42Pablo, irʉ pia pepuna ponaewichi daxita barapoyobe judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wejojoniya. Pomonae baxota umena pomonae jopa yacuiya naexanaeyo xua judiomonae penaexanaewa, barapomonae Pablo wʉcatsi xua bepa pinae Pablo equeicha cuidubina po diwesi anoxuae paeba xua equeicha icha diwesi mataropeichiya cuidubina xua icha mataqueitha tsane xua pentaquei seicae matacabitha. 43Poxonae najume weta Pablo irʉ Bernabé, puna poinchibe judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae Nacom jume cowʉnta nawita icha judiomonae ichi. Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae: “Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyama xua Nacom wʉnae pia pacata exanaenexa painya jʉntʉ coyeneintha pia paca necaantobexae”, jeibe.\\n44Icha matacabi, po matacabitha pentaquei seicae matacabitha, pin bicheito pomonae tomaratha ena, nacaetuta xua pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon Pecanamataxeinaeinchi jiwi. 45Ichitha poxonae judiomonae pinmonae necota, jume uwa tsipei pinmonae nacaetuta pejume taenexatsi Pablo. Pablo jume matawentatsi xua paeba yawa tsʉmʉ jume barʉ paebatsino. 46Nexata Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae. Jopa auriya paebiyobe. Jeibe:\\n—Bara xanepana xua copiya Nacom Pejume Diwesi paca tsipaebatsi pomonae judiomonae pamxaem. Daichitha, jopa bepajume taem barapo diwesi tsipei jopa paichichipaem xua painya nexeinaewa peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. Daxota anoxuae ichamonaetha pata tha ponaetsi pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. 47Pata Tanecanamataxeinaein Nacom pana itoroba. Pana baraino, jeye:\\n‘Paca exanatsi xua painya neyawenaewa\\ndaxita pomonae jopa judiomonae naexanaeyo\\nxua xanepanaeya pejinompaenexa tsane.\\nMataʉtano paca exanatsi xua beta\\npainya netsipaebinexa Nacom Pejume\\nDiwesi daxita nacuantha, xua jiwi\\npecapanenebiyaenexa tsainchi Nacom abe pia\\npeexanae cuiru coyenein weya tatsi’,\\njei Nacom, jei Pablo.\\n48Poxonae baxua jume taerʉcʉpa, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweinarʉcʉpa, jʉntema jinompano. Pablo tsipaebatsi: “Nacom Pejume Diwesi jume xeica. Bichocono jume wʉnae”, jei. Daxita barapomonae jume cowʉnta pomonae Nacom cuita itapeta petaxeinaenexa tsainchi peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. 49Barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi daxita nacuantha tsipaeba Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon jiwi Pecanamataxeinaein. 50Ichitha judiomonae anaepana exana yabʉxi powaxi Nacom cananta xeinatsi bichocono. Yawa pebiwi pomonae peainya cui jiwi, barapo pebiwi anaepana exanatsirʉ. Irʉ judiomonae Pablo Bernabeno abe yabara cueicueijeichibe, daxota daxita jiwi Pablo irʉ Bernabé casebatsibe. Barapo jiwi Pablo Bernabeno itawetaxotsibe pia nacua beya. 51Nexata Pablo Bernabeno nataxu nʉnʉtababe tsorobo. Baxua exanabe petsita itapeinya xeinaenexa po coyene bapomonae abe exana poxonae jume itaweta Nacom Pejume Diwesi. Barapoxonae warapabe Iconio tomara beya. 52Ichitha pomonae Jesús jume cowʉnta, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Mataʉtano barapomonae jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.","num_words":1770,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto FILEMÓN 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Filemónjavabelia\\nPacuenia Pablo mapabaxutoje toyaquina Filemónjavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Jesucristo pijajivitonëxaenë, Jesucristo pelivaisi jivi tsipaebabiabajë. Bajaraxuata nenaneconitsiaexana. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsiaponaponajë. Filemón, paxanëbeje vajabananë Timoteobeje, bitso pacaasivatsibeje patacayajavanacuenebabiabinëxaebeje. Paxanëbeje, pacatoyaquinatsibeje mapabaxutoje. 2 Patoyaquinajëbejenua mapabaxutoje pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, nijabota penacaetuatabiabivi. Patoyaquinajëbejenua mapabaxutoje vajabanava Apiavënëva ata. Patoyaquinajëbejenua mapabaxutoje Arquipovënënë ata. Pacuenia xanë Dioso pijacuene tonacuenebabiabajë, bajarapacuenia Arquipo ata Dioso pijacuene tonacuenebabiaba. 3 Pacatovajëtabiabatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Pablo tovajëta Filemón Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n4-5 Filemón, cavënëlivaisitanetsi niasivajava vajatuxanenë Jesucristo, daxita Dioso pejumecovënëtsivi yajava. Cavënëlivaisitanetsinua nenajamatabëcuenecopatsijava pepo petuxanenë Jesúsjavabelia. Bajaraxuata itsa cajamatabënajinatsi, catovajëtabiabatsi Diosojavabelia. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiabajë Diosojavabelia xamë yabara. 6 Pamonae ata Diosojavabelia najamatabëcuenecopaba xamë pexanialivaisi netsipaebixae, bajarapamonae ata tovajëtabiabajë Diosojavabelia. Tovajëtabiabajë bajarapamonae xaniavaetsia peyapëtaenexa Dioso vajanacayavenonabiabijava Jesucristo pijajivixaetsi. 7 Itsamonae ata Dioso pejumecovënëtsivi niasivaxae, casivajamatabëcuenebarëyatsi. Cavënëlivaisimuxua najamatabëcuenesaëtsi. Tsipaji daxita Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcuenebabatabiabame.\\nPacuenia Pablo itoroba, Filemónjavata Onésimo itsa pata, xaniavaetsia Filemón pecopiapitsinexa yabara pelivaisi\\n8 Xanë Cristo taneitorobinëxae, nejamatabëcuenecaëjëpa picani tacaitorobinexa xua bexaname Dioso pecasivabarëyanexa. Itsiata baitsi jane apo caitorobi tsanetsi. 9 Tacaasivaxae, saya pexaniacuenia cavajëtatsi pexaniacuene tanetoexanaenexamë. Xanë Pablonë, perujunënë baja. Maparucaeje naneconitsiaponaponajë penaneconitsivi pejebabiabibota Jesucristo pijajivitonëxaenë. 10 Majotaje, xanëjavata, nijajivitonë Onésimo patajopa, pecavecuanajetabajiravinë. Nexata cavajëtatsi pexaniacuene tanetoexanaenexamë Onésimojavabelia. Onésimo raja betaxënatocuenia tataenë pejumecovënëtsixae Jesucristo pelivaisi. Pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, Onésimo tatsipaebixae, jumecovënëta baja Jesucristo pelivaisi. Jesucristo pelivaisi Onésimo jumecovënëta majotaje, penaneconitsivi pejebabiabibota.\\n11 Onésimo baja cajena bajayata bedajubinëcuenia comuatame amoneya nijabota pecatonacuenebabiabinexa. Nexata bajarapamatacabi catonacuenebi ata, itsiata itsacuenejavayo ata xaniavaetsia apo catonacuenebi. Itsiata baitsi jane maparucaeje Jesucristo baja pelivaisi Onésimo pejumecovënëtsixae, xanënexa xaniavaetsia netonacuenebaponapona. Nexata baja aeconoxae itsa naviatsipa xamëjavabelia, xamënexa ata xaniavaetsia catonacuenebijitsipa. 12 Nexata icatsia Onésimo catoitorobaliatsi mapabaxuto yajavaje. Copiapitsianame xaniavaetsia. Tsipaji Onésimo bitso tasivanë. Itsa baja ponaponaena xamëjavatalia, jamatabënajinabiabianajë bitso. 13 Naneconitsiaya ponaponajë penaneconitsivi pejebabiabibota pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi tatsipaebabiabixae. Bitso picani Onésimo asivanë xanëjavata peponaponaenexa. Nexata Onésimo itsa ponaponaejitsipa xanëjavata, neyavenonaponaponaejitsipa xaniavaetsia. Taneyavenonaenexa, betanetoitorobinëmëcuenia neyavenonabiabijitsipa. 14 Itsiata baitsi jane apo jitsipaenë Onésimo taneyavenonaponaponaenexa copiaya cavajëtsinejevatsi. Apo jitsipaenënua tacavajëtsinexa tanetocopatsinexamë bajaraponë taneyavenonabiabinexa. Biji rajane picani jitsipajë cavajëtsinejevatsi nijacuate tanetocopatsinexamë bajaraponë. 15 Onésimo picani itsa cavecuanajetabajirava, cavecuanatsata caematacabibeje. Itsiata baja icatsia aeconoxae xamëjavabelia naviatsijitsialia. Nexata jane baja daxitamatacabijavabelianexa nijajivitonë tsaponaponae tsane. 16 Pëtsa baja taneme saya nijajivitonëcuenia. Biji rajane nijajivitonë ata, Dioso pejamatabëcueneta asivaya taename benejuyapijinëcuenia. Xanë picani bitso asivanë Onésimo. Itsiata xanë bajaraponë tasivajava matatoxenetsia, xamë bitso asivamë tsane. Tsipaji xamë bajaraponë nijajivitonë. Nejuyapijinënua baja Dioso pejamatabëcueneta.\\n17 “Pablobeje rabaja patanajuaponaponaenëbeje,” itsa nesivajamatabëjamë tsane, nexata Onésimo xaniavaetsia copiapitsianame, pacuenia xanë necopiapitabiabame. 18 Onésimo itsa catonaneconita, itsa camoneyabanua, nexata xanë bajaraxuamatamo neyanijobianame. 19 Peneta raja paitanebërëtoyo jumaitsi: “Xanë Pablonë. Camatamotsianatsi cajena,” jai, xanë tajacuata tacobeta yaquinajë. Itsiata pijinia pacuenia niamoneyabame, apo catoitajëtsitsi. Tsipaji itsa catoitajëtsipatsi pacuenia niamoneyabame, nexata jitsipaejitsipame daxitanëmë, nejamatabëcuene yajava, tanerajutsinexamë. 20 Tajabananë, pacuenia cavajëtatsi, xaniavaetsia copiapitsianame Onésimo Jesucristo pijajivitonëxaemë. Xaniavaetsia Onésimo itsa copiapitsianame, bitso nejamatabëcuenebarëyaya exanaename.\\n21 Catoyaquinatsi mapabaxutoje tsipaji yapëtaniji tanejumecovënëtsijavanexa tacaitorobicuenia. Casivajamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Filemón cajena taitorobicuenia matatoxenetsia xaniavaetsia copiapitsiana Onésimo,” casivajamatabëjaitsi. 22 Caecuenia tavajënaeyabelia cavajëtatsi tavajënaelia nijabota tanetoxaniavaetsinexamë, itsajota patsijitsianë itsa ponajë paxamëjavabelia. Tsipaji bajayajebi panetovajëcabiabame Diosojavabelia tapatsinexa paxamëjavabelia. Nexata jamatabëjumaitsinë: “Pacuenia bajarapamonae netovajëcabiaba Diosojavabelia, bajarapacuenia Dioso netocopatsiana,” jamatabëjanë taponaenexa paxamëjavabelia.\\nPacuenia itsamonae jamatabënajinatsi Filemón yabara pelivaisi\\n23 Epafras, ponëbeje panajuaponaponajëbeje penaneconitsivi pejebabiabibota Jesucristo pijinia pijajivitonëxae, bajaraponë cajamatabënajinalia. 24 Cajamatabënajinalia Marcos ata, Aristarco ata, Demas ata, Lucas ata. Cajamatabënajinalia daxita bajarapamonae patanajuanacuenebivi Dioso pijacuene. 25 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa.","num_words":524,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.195,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 1\\nPexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Lucas peyaquinaelivaisi\\nPacuenia Lucas taxuxuaba mapabaxutotaje Jesucristo pelivaisi, petoyaquinaejava Teófilovënënëjavabelia, yabara pelivaisi\\n1-2 Pamatacabi abaxë Jesús ponapona mapanacuataje, jivi ayaibitsaëtoxaneto tanetsi peponaponaejava. Bajarapamonae tanetsi Jesús petaxuxuabijavaveliacujinae jivi livaisi petsipaebaponaejava. Nexata bajarapamonae paebanajetarubena tomaranëjava Jesús pelivaisi, pexanialivaisi. Nexata tomaranëjava Jesús pelivaisi pejumetaevi, ayaibitsaëto, baja cajena yaquina juya mataropotsia petsipaebinexa itsamonaejavabelia. Pacuenia Jesús petaevitsi vajunupaebatsi, bajarapamonae yaquina baja cajena Jesucristo pelivaisi. 3 Nexata xanë ata mapamatacabitaje yanijobaponajë bajarapalivaisi daxita peyapëtaevijavabelia. Yanijobaponajë xaniavaetsia tayapëtaenexa pacuenia Jesús exanaponapona petaxuxuabijavaveliacujinae mapanacuataje. Teófilo, catoyaquinatsi. Catoyaquinatsi mapabaxutotaje xamë ata xaniavaetsia neyapëtaenexa daxita bajarapalivaisi, Jesucristo pelivaisi. Netsitaxanepana tacatoyaquinaenexa daxita bajarapalivaisi neyapëtaenexa pacuenia jumai tsaponae caelivaisi canacujitsia Jesús pexanaponaejavanë yabara, caejava canacujitsia. 4 Copiaya baja picani itsamonae catsipaeba bajarapalivaisi. Itsiata icatsia xanë catoyaquinatsi neyapëtaenexa jane baja xaniavaetsia bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene.\\nPacuenia ángel tajëvelia jumaitsi Zacaríasjavabelia: “Nexënatonëyo raja xainaename,” jai yabara pelivaisi\\n5 Pamatacabi abaxë Herodes eveta Judeanacua, bajarapamatacabi ponapona sacerdotenë Zacarías. Bajaraponë sacerdotevi Abíasvënëviyajuvënënë. Zacarías pijava pevënë Elisabet. Bajarapova sacerdotenëmi Aarónpijinë pemomoxiyajuvënëva. 6 Bajarapajivibeje xaniavaetsia aneconijibia Dioso pitabarata toponaponabeje. Dioso jumecovënëtsiaya ponaponabeje pacuenia Dioso itorobatsi judíovi xaniavaetsia pejinavanapaenexa. 7 Itsiata bajarapajivibeje pexi apo xainaebeje. Tsipaji Elisabet mavecova. Nexata bajarapajivibeje bitso baja perujujiviyobeje.\\n8 Nexata itsamatacabi Zacarías templobota nanacuenebijitsia sacerdotevi penacuenebicuene Dioso pitabarata. Pasemanata daxita sacerdotevi, Abíasvënëvi, nacobenaevetsijitsia templobo, bajarapasemana Zacarías daxitasemana nanacuenebijitsia templobota. 9 Nexata abaxë sacerdotevi petaxuxuabivajënaeya penacuenebijava, pijacujirucuenia exana penayapëtaeponaenexa xua caenë canacujitsia nacuenebijitsia templobota. Nexata sacerdotevi pijacujirucuenia pexanaecujinae, itsa baja yapëtane xua caenë canacujitsia nacuenebijitsia templobota, nexata Zacarías tocopatatsi temploboënëalia petajuitsinexa inciensovënëjava, petuxujuvijava. Bajaraxuata Zacarías joneya temploboyalia petajuitsinexa jane baja inciensovënëjava temploboënëalia. 10 Paepatota Zacarías tajuitanuca inciensovënëjava temploboënëalia, jivi ayaibitsaëtoxaneto templobojumavelia vajëcanubena Diosojavabelia. 11 Nexata Zacarías temploboënëalia, altarvënëjava muxuneneta, tsitanaitajëtatsi ángel. Paaltarvënëjavajumata incienso tajuitabiaba Diosonexa, bajarapaaltarvënëjava pecujuanenia pamuxunenejavata, Zacarías taenuta ángel. 12 Nexata Zacarías itsa taenuta ángel, apo yapëtae pacuenia exanaejitsia Zacarías. Bitso jamatabëcuenenajunaviaca. 13 Nexata ángel jumaitsi Zacaríasjavabelia:\\n—Zacarías, pëtsa junavame. Dioso baja cajena cajumetane nevajëtsijava. Nexata nijava Elisabet catonacoxitsiana. Nexënatonëyo baja xainaename. Vënërubianame bajaraponëyo Juan. 14 Pinijicuenia, jivi ayaibitsaëto yajava, barëyamë tsane bajaraponëyo itsa catonaexanaena. 15 Tsipaji bajaraponëyo ayaijamatabëcuenenë tsane Dioso pitabarata. Apo apae tsane piataneranë. Vinora ata apo apae tsane. Penaexanaejavaveliacujinae tsijamatabëvënëcaenatsi Espíritu Santo. Nexata Espíritu Santo pitorobicueniatsi, exanabiabiana. 16 Bajaraponë, Juan, Israel nacuapijivi najamatabëcuenecopatsiaexanaena Diosojavabelia. 17 Bajayata Diosojumepaebinëmi, profeta Elíaspijinë, ayaijamatabëcuenenëmi, Dioso pesaë yajavaponapona. Espíritu Santo ata pitorobicueniatsi, exanaponapona. Bajara icatsia itsane Juan ata. Bajaraponë pejamatabëcueneta, penacoxiitoyavimi ata, icatsia nacoxiasiva tsane. Bajaraponë pejamatabëcueneta, itsamonae pijinia pibisiajamatabëcuene pexainaevi ata, jamatabëcuene xanepanaeyaexanaena pexaniajamatabëcuene pexainaenexa. Bajarapacuenia bajaraponë jivi jamatabëcuene xanepanaeyaexanaena pepo petuxanenë penajetarucaevajënaeya. Nexata bajarapamonae xaniavaetsia copiapitsiana pepo petuxanenë pamatacabi najetarucaena, jai ángel Zacaríasjavabelia.\\n18 Zacarías nexata yanijoba ángeljavabelia. Jumaitsi:\\n—Itsa taxënato xainaejitsianë, ¿detsa peneta pitsicuene taenajë tayapëtaenexa? Tsipaji rabaja xanë perujunënë. Tajava ata baja perujuva, jai Zacarías.\\n19 Nexata ángel jumaitsi Zacaríasjavabelia:\\n—Xanë raja Gabrielnë, Dioso pijajivitonënë. Dioso baja cajena nitoroba tacatsipaebinexa mapapexanialivaisije. 20 Xamë saya nejumeaebame, xaniavaetsia catsipaebi atatsi xua pepacuene catocopiajopaejitsia. Nexata baja aeconoxae apo cacaëjëpae tsane necuaicuaijaijava. Matapania jane baja pamatacabi catocopiajopaena xua yabara najumecapanepaeya catsipaebatsi, natsipaebianame icatsia, jai ángel Zacaríasjavabelia.\\n21 Bajarapaepatota jivi templobo jumavelia evetanubenatsi Zacarías pepitsapaejavarena. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—¿De meta xuajitsia Zacarías bepijia apo pitsapaerena templobovecua? najai bajarapamonae.\\n22 Itsa jane baja Zacarías pitsaparena templobovecua, apo caëjëpaetsi pecuaicuaijaijava. Nexata pamonae evetanubenatsi templobo jumavelia, najumaitsi:\\n—Zacarías raeta bemajitsinaebota temploboënëlia itsacuene tane, najai.\\nNexata Zacarías apo pecaëjëpaexaetsi pecuaicuaijaijava, pecobeta tsipaeba besiyanëcuenia jivi peyapëtaeyaexanaenexa.\\n23 Itsa baja Zacarías vereta penacuenebijava templobota pamatacabibeje itorobatsi penacuenebinexa, naviata baja pijaboyabelia. 24 Bajaraxuacujinae Zacarías pijava, Elisabet, nacoxita jane baja. Nexata bajarapova penacoxitsijava itsa yapëtane, cinco pajuametobejecuenia itsajavabelia pijabovecua apo ponaponae. 25 Elisabet jamatabëjumaitsi:\\n—Dioso raja taneitaxutotsoniataexae, neyavenona tanacoxitsinexa mapacueniaje. Nexata baja apo auranë tsane tacoxibijava yabara, jamatabëjai Elisabet.\\nPacuenia ángel tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia yabara pelivaisi\\n26 Elisabet baja seis pajuametobeje pepuaxainae penacoxitsicujinae, Dioso icatsia itoroba pijaángel Gabriel. Pijaángel itoroba Nazaret tomarabelia, Galilea nacuata peecaetomarabelia. 27 Dioso itoroba ángel petsipaebinexa Maríajavabelia. María abaxë pebi apo pequenetsiataevatsi. Angel pepatsivajënaeya Maríajavabelia, Maríabeje baja cajena Josébeje nabarëcuaicuaijaibeje penapitsinexabeje. Nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë José. 28 Angel nexata joneya María peponaponaebota. Angel jumaitsi Maríajavabelia:\\n—María, cabajacobatsi. Pexaniajamatabëcuenia Dioso pecataeva. Dioso cayajavaponaponaena. Bitso cayavenonaena xamë daxita nevëna petiriavi matatoxenetsia, jai ángel.\\n29 Nexata María itsa jumetane bajarapacuenia ángel pejumaitsijavatsi, María jamatabëjumaitsi:\\n—¿Detsa meta pitsijamatabëcuene yabara nejumaitsi ángel mapacueniaje? jamatabëjai María.\\n30 Icatsia ángel tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia:\\n—María, pëtsa junavame. Tsipaji raja Dioso pexaniajamatabëcuenia catane. 31 Xamë raja nacoxitsianame. Cavecuanaexanaena raja pebinëyo. Bajaraponëyo vënërubianame Jesús. 32 Bajaraponëyo ayaijamatabëcuenenë tsane. “PinijiDioso, athëbëtatsia peecaenë, mapexënatoje,” jaitsi tsane jivi. Nexata vajatuxanenë Dioso nacuaevetsinë exanaenatsi. Pacuenia pijasalinainëmi Davidpijinë bajayata nacuaevetsinëmi, bajara icatsia itsane. 33 Bajaraponë evetsiana Israel nacuapijivi daxita matacabijavabelianexa, jai ángel tajëvelia Maríajavabelia.\\n34 Nexata María jumaitsi ángeljavabelia:\\n—¿Detsa pacuenia nacoxitsipajë? Xanë raja tamona apo xainaenë, jai María ángeljavabelia.\\n35 Angel nexata tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia:\\n—Espíritu Santo raja patsianica xamëjavabetsica. Nexata Espíritu Santo Dioso pesaëta caevetsiana. Bajaraxuata panacuetonëyo cavecuanaexanaena, tsatsianatsi Diosonexa. “Dioso ra mapexënatoje,” jaitsi tsane jivi. 36 Nijamonaeva ata Elisabet, perujuva ata, exanaena penacuetonëyo. “Mavecova raja,” jai atatsi jivi, itsiata baja penacoxitsicujinae xaina baja seis pajuametobeje. 37 Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai ángel tajëvelia Maríajavabelia.\\n38 Nexata María jumaitsi ángeljavabelia:\\n—Xanë raja Dioso pijajivitovanë. Pacuenia nejumaitsimë, bajarapacuenia Dioso xanëjavaberena exanaena, jai María.\\nNexata baja María vecuaponatsi ángel.\\nPacuenia María sivaxaina Elisabetjavabelia yabara pelivaisi\\n39 María penacoxitsijavanexa petsipaebicujinaetsi ángel, caematacabibejecujinae, María pona petsutonënacuata peecaetomarabelia. Bajarapatomara eca Judea nacuata. 40 Nexata María joneya Zacarías pijaboyalia. Bajacobanuta pijamonaeva Elisabet. 41 María itsa bajacobanuta Elisabet, nexata Elisabet peyacotajinaenacuetoyo tsicotonayucutajarabatsi. Nexata jane baja Elisabet tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. 42 Nexata Elisabet Espíritu Santo itorobatsi pinijijumeta Maríajavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje:\\n—Dioso cajena bitso cayavenona daxita petiriavi matatoxenetsia. Panacuetonëyo ata exanaename, bajarapanacuetonëyo Dioso bitso peyavenonabiabinëtsi tsane. 43 Xamë tajatuxanenë penamë tsane. ¿Detsa xuajitsia beveliajamatabëcueneva atanë, nesivaxainamerë? 44 Itsa nebajacobanutame, tayacotajinaenacuetoyo nayucutajaraba pebarëyaxae. 45 Barëyamë Dioso pecajumaitsicuenia nejumecovënëtsiva. Tsipaji pepacuene catocopiapatsiana daxita pacuenia vajatuxanenë Dioso pitorobinëtsica ángel tajëvelia catsipaeba, jai Elisabet Maríajavabelia.\\n46 Nexata María jumaitsi Elisabetjavabelia:\\nTajamatabëëthëtojavavetsina jumaitsinë Diosojavabelia: “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” janë. 47 Sivajamatabëcuenebarëyanë Dioso tanecapanepaenënexa. 48 Sivajamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji pijajivitovanë, beveliajamatabëcueneva atanë, Dioso nitapeta. Tatëpaecujinae ata tsane, tavënamuto, pevajënaeyabelia daxitajivi xanë yabara jumai tsabiabi tsane: “Dioso bitso peyavenonaevamitsi,” jai tsabiabi tsane. 49 Bajarapacuenia daxitajivi jumai tsabiabi tsane xanë yabara. Tsipaji ayaijamatabëcuenenë Dioso netoexanabiabiana ayaicuene pexanaejavanë. Dioso raja apo pejitsipaenë jivi pibisiacuene pexanaejava. 50 Daxita pamonae Dioso yaiyataena, bajarapamonae juya Dioso itaxutotsoniataeyabiabiana. 51 Dioso raja pecaëjëpaenëtsi pinijicuene ata pexanaenexa pecobeta. Pamonae jamatabëjumaitsi tsavanapae: “Vaxaitsi cajena ayaijamatabëcuenevitsi,” jamatabëjai tsavanapae, bajarapamonae Dioso nacayajatsiaexana baja. 52 Pinijinacuanë pevetsivimi ata, bajarapanacuanë pevetsijavami Dioso vecuapitsapaeyaexana. Nexata bajaraxuacujinae Dioso juya evetsiaexana bajarapanacuanë beveliajamatabëcuenevimi ata. 53 Pamonae pijinia bitso piajani, bajarapamonae Dioso rajuta pexanianabanijava. Pamonae pijinia bitso pexainaevi mapanacuapijicuene, bajarapamonae Dioso apo pejumecovënëtsixae, bajarapamonae Dioso apo rajutsi. 54 Dioso yavenona pijajivi, Israel nacuapijivi. Apo nacofënëtsi cajena. Dioso itaxutotsoniataeyabiaba Israel nacuapijivi. 55 Bajarapacuenia Dioso pijajivi itaxutotsoniataeyabiaba daxitamatacabijavabelianexa. Tsipaji baja cajena bajarapacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinainëmi Abrahampijinëjavabelia, daxita pemomoxijavabelianexa ata pitaxutotsoniataeyabiabijavanexa yabara,\\njai María Elisabetjavabelia.\\n56 Nexata María acueyabi pajuametobeje naponapona Elisabet pijabota. Bajaraxuacujinae María baja naviata pijaboyabelia.\\nPacuenia Juan naexana jivibautisabinënexa yabara pelivaisi\\n57 Juameto baja ecaica, pajuametota Elisabet penacueto vecuanaexanaejitsiatsi. Penacuetonëyo jane baja vecuanaexanatsi. 58 Itsa Elisabet yapëtane Dioso pitaxutotsoniataecuenetsi, bitso Elisabet jamatabëcuenebarëya. Daxita pamonae ata ena imoxoyo, pijabo muxuneneta, bajarapova pijamonaeyajuvënëvi ata, sivajamatabëcuenebarëyatsi. 59 Itsa baja penacuetonëyo caesemana xaineca penaexanaecujinae, Elisabetbeje Zacaríasbeje pexënatonëyo perabëcaucutsiaexanabeje judíovicuenia. Baitsi boupiperabëcaucutsiaexanabeje. Nexata daxita bajarapamonae pata Elisabetbeje Zacaríasbejejavaberena. Bajarajota picani penacuetonëyo tovënërubijitsiatsibeje paxa pevënëcuenia paxa picani pevënëxainaenexa. 60 Itsiata Elisabet jumaitsi pamonaejavabelia picani tovënërubijitsiatsibeje:\\n—Jume. Pevënë raja tsane Juan, jai Elisabet bajarapamonaejavabelia.\\n61 Nexata bajarapamonae jumaitsi:\\n—¿Detsa xuajitsia jitsipame bajarapavënë? Itsanë ata cajena nijamonaeyajuvënënë apo xainae bajarapavënë, jai bajarapamonae Elisabetjavabelia.\\n62 Nexata bajarapamonae penacuetonëyo jane baja paxa junata. Pecobeta yanijoba pavënë Zacarías jitsipa petovënërubinexatsi. 63 Nexata Zacarías vajëta tablapayo peyaquinaenexa. Nexata yaquinaruta: “Juan rabaja pevënë,” pejaiitane. Nexata daxita bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca. 64 Bajarajota jemata icatsia Zacarías cuaicuaijai baja. Nexata jivi pitabarata Zacarías jumai tsaponae Diosojavabelia:\\n—Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso, jai tsaponae.\\n65 Daxita pamonae bajarapatomarata imoxoyo penaevi, itsa jumetane pacuenia Zacarías Dioso yavenonaponatsi, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Itsamonae bajarapanacuata petsutonëjava penaevi ata, daxita bajarapamonae ata, vënëlivaisitane bajarapacuene yabara. 66 Daxita pamonae jumetane bajarapacuene yabara, apo nacofënëtsi. Jamatabënajinavanapabiaba bajarapacuene. Nexata bajarapamonae nayanijobabiaba.\\n—¿De meta jamatabëcueneitsi tsane bajarapanacuetonëyo itsa vitsabiana? najai tsabiabi bajarapamonae.\\nBajarapacuenia nayanijobabiaba tsipaji bitso Dioso yavenonaponatsi bajarapanacuetonëyo.\\nPacuenia Zacarías tajëvelia jumaitsi yabara pelivaisi\\n67 Zacarías, Juan jivibautisabinënexa paxa, tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. Nexata Zacarías Espíritu Santo itorobatsi jivijavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje:\\n68 Pexaniajamatabëcuene rajutatsi vaxaitsi pepo vajatuxanenëjavabelia, Israel nacuapijivitsi vajaDiosojavabelia. Tsipaji pijajivitsi nacatoitorobianica vajanacacapanepaenënexa vajaneconivecua. 69 Dioso cajena nacatoitorobianica pinijicuene pexanaejava pecaëjëpaenëtsi vajanacacapanepaenexa. Bajaraponë Dioso pijajivitonëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë tsane. 70 Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi, Dioso pitorobicueniatsi pejinavanapaevi, tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi bajaraponë vajanacacapanepaejavanexa yabara. 71 Tajëvelia profetavimi najumecapanepaeya jumaitsi bajaraponë vajanacacapanepaejavanexa vajavajabitsaëvivecua, daxita vajanacaitoyavi atavecua. 72 Dioso nacaitaxutotsoniataena pacuenia tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia. Dioso cajena apo nacofënëtsi pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia. 73 Bajayata copiaya bajarapacuene yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinainëmi Abrahampijinëjavabelia. 74 Dioso baja najumecapanepaeya jumaitsi vajanacacapanepaenexa vajavajabitsaëvecua. Bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena ajunavijibia vajatonacuenebavanapaenexa. 75 Nexata bajarapacuenia Dioso itsa tonacuenebavanapaenatsi, jinavanapaenatsi pibisiacuene exanaenejevatsi Dioso pitabarata vajaasaëtsavanapaeepato abaxë mapanacuataje,\\njai Zacarías jivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús Dioso pitorobijavanexatsitsica vajanacacapanepaenexa.\\n76 Icatsia Zacarías jumaitsi pexënatonëyojavabelia mapacueniaje:\\nTaxënatonëyo, xamë yabara itsamonae jumai tsabiabi tsane: “Mara ponëje pinijiDioso, athëbëtatsia peecaenë, pijaprofetanëje,” jai tsabiabi tsane. Xamë raja itsaxuayo pepo petuxanenë najetarucaejitsia, pevajënaeya jivi tsipaebanajetarucaename pesivanajamatabëcuenecopatsinexa bajaraponëjavabelia pamatacabi bajaraponë najetarucaena. 77 Tsipaebanajetarucaename jivijavabelia pacuenia Dioso bajarapamonae capanepaejitsiatsi. Tsipaji bajarapamonae pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso vecuaajibiaexanaenatsi. 78 Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, nexata nacayapëtaeyaexanaena vajanacacapanepaenënexa athëbëvetsica pepatsijavanexatsica. 79 Nexata bajaraponë jivijavabelia itsa tsipaebanajetarucaena pexaniajailivaisi, jamatabëcueneitayotsiana daxita piajamatabëcueneitaquirivimi. Baitsi pamonae picani cujunava petëpaejava, bajaraponë petsipaebilivaisi pejamatabëcueneta, bajarapamonae yapëtaena jamatabëcuenexanepanaeya pejinavanapaenexa,\\njai Zacarías pexënatonëyojavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús jivijavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebanajetarucaejavanexa.\\n80 Nexata jane baja xuacujinae Juan jivibautisabinënexa vitsabanajetaruca. Yajavaajamatabëcuenesaë baja cajena tsanajetarucae Dioso pejumelivaisi yabara. Nexata baja Juan itsa penaveretsinë, ponapona petusato nacuata. Matapania itsa taxuxuabijitsia jivi petsipaebinexa Jesús pelivaisi, naitajëta jivijavabelia pevënëlivaisitaenexatsi daxita Israel nacuapijivi.","num_words":1476,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.235,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 15 CUI - Equeicha Jesús jeye: “Icha pepa ʉnboto - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba uva ʉnboto xua pepa ʉnboto\\n1Equeicha Jesús jeye: “Icha pepa ʉnboto ichi xua petabʉ opina wejujuina mene xua uva thei penacoichinexa, xan bara pocotsi jʉta coyeneya cana ichin jiwi. Jiwi ajʉntʉcoyeneyapusʉya cana exanan pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi, icha uva pabi pexeinaein ichi xua yabaca xueta xua xanepanaya petaxuwiwa tsainchi. Taxa bara jʉta coyeneya ichi. Taxa yawena pomonae tana nejume cowʉntsiwi, pomonae xanepanaya inta pejinompaewi. 2Uva pabi pexeinaein daxita ucuboba po maxʉranan xua jopa nacoichiyo. Bapoxonae daxita barapo pemaxʉranan po maxʉranan xua dubena xanepanaya nacoita beyacaincha xua copiya poxonae nacoita. Taxa barapocotsi jʉta coyeneya exana. Taxa itaweta pomonae bequein nejume cowʉnta ichitha jopa beta jinompaeyo xan nexa. Barichi pomonae bequein nejume cowʉnta ichitha saya tsiwiyo exana pocotsiwa itoroban, Taxa atene cana exana xua barapomonae atene, xua daxota barapomonae beta exanaena pocotsiwa itoroban. 3Pajʉntʉ coyene wʉnaem painya tana nejume cowʉntsixaemxae xua bayatha po jume diwesi tapaca tsipaebixaetsi. 4Pana necayawa jinompeibare icha ichin xua ataya paca cayawa poponeibinchi. Uva ʉnboto maxʉranawa ba poxonae iratha maxʉrana boca jopa ba pipatotha matono xuwouncuaeyo xua pethei perubenaenexa. Bara jʉta coyeneya paichim. Icha jopa pana necayawa jinompaem, jopa paxeinaem tsane xua po coyene pexeinya peajʉntʉyapusʉ coyenewa.\\n5“Icha pepa uva ʉnboto ichi xua xeina pemaxʉranawan, bara jʉta coyeneya ichin. Xeinan pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi pam. Pepa uva ʉnboto nacoita exana nawita pethei pemaxʉranawantha tsipei poxoru pemaxʉranawan dubena pepa uva ʉnbototha tsica. Bara jʉtiya ichi icha pana necayawa jinompame bapoxonae bichocono paca jʉntʉ coyene xanepana exanaeinchi. Daxota icha pana nepentsiya jinompame jopa paca itacʉpaetsipae xua paexaname pocotsiwa xua Nacom ichichipa. 6Pon jopa necayawa poponaeyo bapon Taxa itawetsina, icha xua uva pabi pexeinaein ichi. Bapon petʉpae maxʉranawan nota xua bayatha ucobobeba yawa bapoxonae isotototha bebeya petautsinexa.\\n7“Icha pana necayawa jinompaename yawa icha jopa pajʉntemainaem tsane pocotsiwa bayatha paca cuidubatsi, bapoxonae pocotsiwa pana newʉcaename bara baxua pacata exanaeinchi. 8Jiwi Taxa barʉ cui itura jinatsi poxonae paca tane xua betiya xanepanaya pajinompame painya neexanaexae pocotsiwa Taxa paca itoroba. Yawa Taxa barʉ cui itura jinatsi tsipei barapomonae paca cui yaputane xua paxam barapara pepa tamonae jiwi pam. 9Paca antobetsi icha Taxa ichi xua neantobe. Ataya payacuiya jinompare xua paxam po coyene xua pomonae tapana nejume cowʉntsi jiwi pam. 10Paexanaponde pocotsiwa paca itorobatsi, bapoxonae bichocono tsitecaeya paca antobe tsoponae tsainchi, icha xan ichin xua poxonae exanan pocotsiwa Taxa neitoroba xua daxota ataya tsitecaeya neantobe tsoponae.\\n11“Baxuan paca tsipaebatsi xua paca jʉntʉ coyene xanepana exanaeinchi xua bapoxonae bichocono pajʉntʉ coyene weiweinaename. 12Barapo taitorobi coyenewa baxue xua janje: ‘Nantiya paxam pana naantobeinde, icha paca ichichi xua paca antobetsi’, jan. 13Yabara paca tsipaebatsi po peantobewa bichocono ainya cui beyacaincha icha peantobewa. Barapocotsi peantobewa xeina pebin poxonae peantobexae pia jiton yaitataba xua pebexubinexatsi xua pia jiton tatsi jopa bepetabexubiwa tsainchi. 14Paxam apara tajiwimonae pam, icha paexanaponaename pocotsiwa xua tapaca itorobiwatsi. 15Anoxuae jopa bepaca caunutichi xua paxam pomonae inta amanaya penacuichiwi pam. Nama po cae pin nacuathe pomonae petanacuichiwi jopa yabara yaputaeyo pocotsiwa exana pomonae pia pecanamataxeinaewichi tsipei jopa baxua yabara paebiyo. Ichitha paca caunutatsi xua paxam apara tajiwimonae pam, tsipei nama xan paca cana exainchi xua payabara yaputaneme daxita pocotsiwan xuan Taxa necui itoroba. 16Apara jopa pana neitapetsim. Jame apara paca itapetatsi. Paca cui itorobatsi xua xanepanaya painya neexanaewa pocotsiwa Taxa paca itoroba. Ichichipan xua jopa peweraweracaewa tsane pocotsiwan painta exanaename. Bapoxonae Taxa bara pacata exanaena poxonae Taxa beicha pawʉcame poxonae pana nebʉxʉna bobenouname. 17Daxota equeicha paca jeichi: ‘Paxam nantiya pana naantobeinde’, jan”, jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús jeye: “Jiwi necaseba, irʉ paca caseba”, jei Jesús\\n18Equeicha Jesús jeye: “Pomonae jopa nejume cowʉntsiyo icha barapomonae paca caseba pananta xeinare xua barapomonae copiya necaseba daxota paca casebarʉ. 19Icha paxam pomonae jopa pata tana nejume cowʉntsiwi jiwana pam tsipaem, bapoxonae pomonae necaseba paca antobe tsipae icha ichi xua barompaya antobe pijimonae. Pomonae xote jinompe, pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi, barapomonae pexantha tatsi paca itapetatsi daxota barapomonae paca caseba. Tsipei anoxuae paxam jopa barapomonae jiwana pam. 20Pana nejume cayabara nanta xeinare xua bayatha paca tsipaebatsi xua janje: ‘Pon ba tanacuita ichʉn, bapon jopa ainya cuiyo, jame pia pentacaponaein tatsi ainya cui pon peitorobixaetsi’, paca jeichi. Tsipei jiwi inta abe exana daxota irʉ pacata abe exana. Jiwi jopa jume cowʉntsiyo tacuidubiwa. Barichi jopa jume cowʉntsiyo painya necuidubiwa. 21Daxita baxuan jiwi paca cana exanaena xua painya neexanaexae pocotsiwa paca itorobatsi tsipei jopa yaputaetsi pon neitoroba pon Taxaxae.\\n22“Icha jopa patopaeinchipae po cae pin nacuathe, xuano xua icha jopa cuidubinchipae barapomonaetha, barapomonae jopa natsicuentsipae xua abe peexanaexae tsipei jopa yaputaetsipae xua abe exana. Ichitha anoxuae jopa itacʉpaetsi xua pejeiwa: ‘Jopa payaputaeinyo xua abe paexanan’, xua pejeiwa, tsipei patopan yawa cuiduban barapomonae. 23Pomonae xua necaseba, barapomonae irʉ Taxa casebatsi. 24Barapomonae tane xua xan exanan pocotsiwa ichʉn jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa. Icha barapomonae jopa bayatha necui taetsipae xua exanan jopa natsicuentsipae xua abe peexanaexae jopa peyaputaexae tsipae xua abe exana. Ichitha barapomonae bara xaniwaicha necui tane xua exanan. Mataʉtano yaputane xua abe exana. Daxota barapomonae necaseba irʉ daxota Taxa casebatsi. 25Ichitha baxua bewa neyabara jume cui wetsina tsipei Moisés pia peitorobi coyenewatha neyabara tsiwʉnaeya jeye: ‘Barapomonae necaseba poxoru saya apatsi’, jei barapo Moisés pia peitorobi coyenewatha.\\n26“Itorobin Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua po pejumope tʉnaxʉ Taxa werena pona, po pejumope tʉnaxʉ paca yawenaena po pejumope xainyeya pepaebin. Barapo pejumope tʉnaxʉ neyabara paebina poxonae bapon patopeicaena. 27Paxam bara paichim tsane ichamonaetha pana neyabara paebiname. Tsipei poxonae aena tamropata pitaban tanacuichiwa barapo cae pin nacuathe, bapoxonae caena bayatha pana nebarʉ jinompame”, jei Jesús pijimonaetha.","num_words":898,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.019,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN PEDRO 3\\nPacuenia penacojiobivi xaniavaetsia benabarëjinavanapa yabara pelivaisi\\n1 Paxamë papetiriavimë, pacamuxujiobatsi mapacueniaje. Pacaevamë canacujitsia paneamonajivi jumecovënëtsiaya pajinavanapare. Pova pamona abaxë apo jumecovënëtsi Jesús pelivaisi, bajarapova xaniavaetsia tsitaponaponae pamona, pamona ata Jesús pelivaisi pejumecovënëtsinexa. Nexata bajarapova pamonajavabelia Jesús pelivaisi apo tsipaebi ata, pamona ata jumecovënëtsiana Jesús pelivaisi xaniavaetsia petsitaponaponaexae pamona. 2 Bajarapacuenia pamona ata Jesús pelivaisi jumecovënëtsiana, pijava itsa cuenetaena Dioso paneyaiyataejava, itsa cuenetaenanua pijava Dioso pitabarata aneconijibia peponaponaejava. 3 Papetiriavimë, pëtsa pajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Bepexaniavanë jivi tanetaenexa, naxatatsianajë naitabëtsiaya. Namatafaratsianajë naitabëtsiaya. Oronanita pexanaejavanëta naitabëtsianajë. Itsa jume, nexata bitso pexaniavirianava naxatatsianajë,” pajamatabëjamë pëtsa. Pëtsa bajarapacuenia panajamatabëxainame saya naniavelia panenaitabëtsinexa. 4 Biji rajane bëpënëaverena panajamatabëcueneitabëre. Bëpënëaverena panenajamatabëcueneitabëtsinexa, xaniavaetsia aneconijibia pajinavanapaename Dioso pitabarata. Nexata itsamonae pacaitsacueniabi ata, pëtsa pacuenecanaviatame. Nexata xua bëpënëaverena panajamatabëcueneitabëtame, apo pacatovereverecae tsane. Bajarapitsijamatabëcuene pexainaeva tonamatamotsianatsi Diosojavabelia. 5 Pamonaemi petiriavi bajayatami Dioso pejitsipaecuenia exanavanapa, bajarapacuenia bëpënëaverena Dioso pejumelivaisita najamatabëcueneitabëta. Bajarapamonaemi najamatabëcuenecopata Diosojavabelia. Jumecovënëtavanapanua pamonajivi. 6 Bajarapamonaeyajuvënëvami, Sarapijivami, Dioso pejumelivaisita najamatabëcueneitabëta bëpënëaverena. Sarapijivami jumecovënëtsia ponapona pamona, Abrahampijinë. Itsa junata pamona, “Tajatuxanenë,” jai tsabiabi pamonajavabelia. Papetiriavimë, panajamatabëcuenecopatavanapare Diosojavabelia. Paexanavanaparenua pexaniacuene. Pëtsa pacujunavamenua pacaitsacueniabijitsia ata itsajivi papecaitoyaxae. Nexata bajarapacuenia itsa paexanavanapaename, pajamatabëcuenejëpaename Sarapijivami.\\n7 Paxamë papebijivimë, pacamuxujiobatsi mapacueniaje. Xaniavaetsia pabarëjinavanapare panijavajivi. Pacuenia Dioso nacaitoroba, bajarapacuenia payaiyataema panijavajivi. Bajarapacuenia payaiyataema tsipaji raja bajarapamonae vaxaitsi pebijivitsi nacavecuaasaëjibi. Payaiyataema tsipaji raja bajarapamonae ata yajava Dioso pacarajutsiana matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapacuenia panijavajivi yaiyataeya pabarëjinavanapare paneajumeurayaniva panenavajëtsijava Diosojavabelia.\\nPacuenia pexaniacuene pexanaevi ata itsamonae bejiobiaexanaenatsi yabara pelivaisi\\n8 Tajamonae bitso patacaasivavi, pematatsënëa pacamuxujiobatsi mapacueniaje. Najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapare. Paxamëyajuvënëjivi itsacuene itsa tocopiapatatsi, nexata bajarapacuene yabara bitso itsa najamatabëxaina, paxamë ata pacobenanajamatabëxainare. Daxita Dioso panenajuajumecovënëtsivixae, namataenetsia panaasivamëre. Naitaxutotsoniataeyanua pajinavanapare. Beveliajamatabëcuenevinua nataeya pajinavanapare. 9 Itsajivi pibisiacuene itsa pacaexana, pëtsa pacuenecanaviatame. Pibisiacuenia itsa pacabijatanenua, pëtsa pajumecanaviatame. Biji rajane bajarapajivi patovajëre Diosojavabelia Dioso peyavenonaenexatsi. Tsipaji pamatacabi Dioso pacajunata papijajivinexamë, bajarapacuenia paneexanaenexa, pacaitoroba. Nexata juya paxamë Dioso pacaitaxutotsoniataena pacuenia najumecapanepaeya pacajumaitsi papecayavenonaenexa. 10 Bajarapacuene yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPajivi jitsipa peponaponaenexa jamatabëcuenebarëyaya, bajarapajivi benaebarëtoeveta pibisialivaisi pecuaicuaijaiyaniva. Benaebarëtoevetanua penajumetsënëtsiyaniva ata. 11 Bajarapajivi becopata pibisiacuene pexanabiabijavami pexanaponaponaenexa pexaniacuene. Beponapona xaniavaetsia itsajivi ata pebaraanaepanaeyanivatsi. 12 Bajarapacuenia beponapona. Tsipaji raja Dioso naitaxutocaeveta xaniavaetsia pejinavanapaevi. Namuxunaevetanua penavajëtsijavatsi bajaraponëjavabelia. Dioso cajena baraanaepana pamonae pibisiacuene pexanavanapaevi,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota.\\n13 Itsa pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane pexaniacuene paneexanavanapaejava, nexata itsamonae pacabejiobiaexanae ata, itsiata apo pacajamatabëcuene bijianaecapanepae tsane. 14 Itsa pacabejiobiaexanaena xaniavaetsia pajinavanapae atamë, itsiata pajamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji raja Dioso pacayavenonaena. Pëtsa pacujunavame bajarapamonae. Pëtsa panasivajamatabëcuenebëjamënua papecabejiobiaexanaejava yabara. 15 Biji rajane panejamatabëëthëtojavavetsina yaiyataeya pajumecovënëre vajatuxanenë Cristo. Panajamatabëcuene veretavanaparenua xaniavaetsia panejumecanaviatsinexa itsajivi itsa pacayanijoba vajatuxanenë Cristo panejumecovënëtsijava yabara. Nexata itsa pacayanijoba mapacueniaje: “¿Detsa xuajitsia xamë jumecovënëtame Cristo?” itsa pacajai, nexata xaniavaetsia pajumecanaviatsianame. Itsiata baitsi jane itsa pajumecanaviatame, paxamë beveliajamatabëcuenevi panataename. Nexata bajarapajivi yaiyataeya pajumecanaviatsianame. 16 Cristo papijajivixaemë, pexaniacuenia pajinavanapaename. Nexata payapëtaename Dioso pitabarata aneconijibia panejinavanapaejava. Nexata itsamonae najumetsënëtsiaya pacabaracuaicuaijai tsabiabi ata tsane, bajarapamonae belia najumecopatsiana papecabaracuaicuaijaijava. Naurabiana papecabaracuaicuaijaitsabiabijava yabara. 17 Pexaniacuene paexanabiabi atamë, Dioso itsa pacatocopatsiana itsamonae papecabejiobiaexanaenexa, nexata bajaraxua pacatonamatamotsiana Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane itsamonae itsa pacabejiobiaexanaejitsipa pibisiacuene paneexanaejava yabara, nexata bajaraxua apo pacatonamatamotsi tsipae Diosojavabelia.\\n18 Cristo ata bejiobiaexanatsi itsa nacasivatëpa pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Caeto rabaja Cristo tëpa. Pematatsënëa baja apo nacasivatëpae tsane. Bajaraponë pepo pexaniacuene pexanaenë. Itsiata bejiobiaexanatsi vaxaitsi yabara, pibisiacuene vajaexanaevi, vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia. Peperabëtomi baja picani tëpa. Itsiata baitsi jane pepo pejamatabëcuene jane baja icatsia Dioso asaëyaexanatsi. 19 Nexata abaxë Cristo petëpaenë itsa boca, pepo pejamatabëcuene jane baja pona petëpaevijavabelia pexanialivaisi petsipaebinexa. Tsipaji bajarapamonae naneconitsia jinavanapa petëpaevi pijanacuata. 20 Bajarapamonaemi bajayata jinavanapa, pamatacabi Noépijinë ponapona. Bajarapamonaemi petëpaevajënae Dioso apo jumecovënëtsi. Noépijinë abaxë itsa exanabuatapona pinijibarcoxaneto, Dioso picani bajayajebi jamatabëcueneeveta pejumecovënëtsinexatsi daxita mapanacuapijivije. Itsiata baitsi jane apo jumecovënëtsitsi. Saya ocho pajiviyobeje, Noépijinë, pijamonae yajava, bajarapamota Dioso capanepatsi mapanacuaje pebubutsijavavecua. Yajavacapanepatsinua mapanacuataje pibisiacuene pexanaejavavecua. 21 Bajara pijinia itsi itsa nacabautisaba merata. Vajanacabautisabicujinae, meravecua itsa nonotajunatsi, itajëtatsi vajacopabijava pibisiacuene vajaexanaejavami. Apo nacabautisabi baja cajena saya vajanacaperabëquiatsinexa. Biji rajane nacabautisaba vajanacajamatabëcuenequiatsinexa vajavajëtsixae Diosojavabelia. Nexata Dioso vajanacajamatabëcuenequiatsijava, pexaniajaicuene. Tsipaji Jesucristo vajanacasivatëpaecujinae, icatsia Dioso asaëyaexanatsi. Bajarapacuenia Jesucristo Dioso piasaëyaexanaexaetsi, nexata yapëtanetsi pepacuene Dioso vajanacacapanepaejavanexa. 22 Jesucristo Dioso piasaëyaexanaecujinaetsi, pona jane baja athëbëabetsia. Nexata athëbëtatsia Jesucristo eca paxa Dioso pecujuanenia. Daxita ángelevi Jesucristo jamatabëcueneevetatsi pitorobinexa.","num_words":634,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.218,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 12\\nJacobo manuametana huecuana. Pedro teriichatana huecuana\\n1 Da tiempo su echua puji Herodes Agripa ja piada piada jei eputani cuana tijetije apirutana. 2 Juan sa edue Jacobo espada neje manuametana. 3 Jacobo manuame putsu, judío jei eputani mahue cuana beidaji ametana. Da su Herodes Agripa ja daja beidaji eputani huecuana ba putsu, Pedro di inametana eteriichame puji. Daja Herodes Agripa ja atana levadura mahue pan pascua tsine epuneti tupu. 4 Herodes Agripa ja Pedro cristiano cuana butse su tuaquisaja adhaatana, pascua tsine ejaitiana su tu emanuame puji. Da putsu, Herodes Agripa ja cuatsasiatana soldado cuana saida painatsihuata huecuana puji. Da su beju piada tunca sucuta ejaitiana soldado cuana ja Pedro inatsihuatana. Pushi pushi jaturucatitana huecuana tu einatsihua puji. 5 Pedro terisaisiajiji yani tupu, jei eputani cuana ja jubida Diusu bajatana tuseda puji.\\nPedro terijiji yani biame, Diusu ja d'eji su atana\\n6 Da su beju dhidha su Herodes Agripa ja Pedro risiametana beta cadena neje apudaya tueda emanuameme puji. Pedro tahuisaina tu inatsihuaji soldado detse dhede je su. Pia soldado detse eteriji su netina einatsihua puji. 7 Da hora su Diusu sa ángel Pedro peje su bataji puana. Pedro terijiji yani su hueda jubida puana. Da su ángel ja Pedro pehued'apabatana tu eid'edia puji. Uja Pedro cuatsasiatana:\\nDa hora su quitaita cadena detse dajajana tusa emebaja jenetia. 8 Angel ja neicha cuatsasiatana Pedro:\\n—Jajud'utique. Mique pulucu, ebiad'amaji jaichati putsu, ema tije pueque.\\n9 Da su beju Pedro ja ángel tije atana. Tueda mu tahui epuani pepe hue puana. 10 Pedro naja su aniji soldado detse jusiaichatana tse. Pia beta soldado detse eteriji su eneti dhede je jaitianana tse. Piama jenetia taraca etsequeini su cuinati putsu, etsequeini beju tusa piba hue jatsequed'iatiana. Da su d'eji su cuinana tse. Chuadera pad'i aseti putsu, ángel ja Pedro jusianetiatana. 11 Beju Pedro tu mehua netitiana. Uja japibatiana: “Aimue tuque ema tahui epuani mahue. Diusu ja mesa ángel beitutana ema Herodes Agripa sa eme jenetia ejemicuinata puji. Daja huecha judío cristiano cuana sa eme jenetia di ema jemicuinataitia, ema ai madhada aja adhaatana huecuana biame.”\\n12 Beju daja epibatiani je, María sa ete su putiana. Tueda da Juan Marcos sa cuara puina. Tueda ete su dueji edue cuana dhitajiji anitaina. Diusu bajatanina huecuana. 13 Da su Pedro ja eteriji turubatana su, emebajaji epuneje Rode banime netianana ebati puji. 14 Pedro sa etsui id'aba putsu, beju shanapatana Pedro etsequeini su eneti. Ebia su beidaji pu putsu, tsequed'iaji mahue jududusiapana ete dume su pia cuana equisa puji. Uja atana huecuana:\\n—Beju Pedro etsequeini su eneti.\\n15 Da su epuneje uja atana huecuana:\\n—¡Tseitsi nime mida!\\nDa su Rode neicha jubida atana huecuana uja:\\n—¡Enei hue, butsepi yama micuana equisainia!\\nDa su jaquisabatitana huecuana:\\n—Aimue tueda mahue. Tu inatsihuaji ángel hue. Da su mu jia beju manujiji.\\n16 Daja tuna equisatitani cama, Pedro ja daja hue eteriji turubanetiatana. Beju tsequed'iatana huecuana su, Pedro eneti batana huecuana. Eneti ba putsu, nimetiunetitana huecuana. 17 Da su Pedro ja mesa eme jemitsuatana pamitanata huecuana puji. Pamapa ai cuaja puana cuana quisapirutana huecuana. Cuaja Echua Puji Jesús ja tueda jemicuiname atana quisatana huecuana. Uja cuatsasiatana huecuana:\\n—Mequisatique Jacobo, pia edue cuana di.\\nDa su Pedro putiana.\\n18 Apudaya su beju soldado cuana janimetipeititana, Pedro ai mahue ba putsu. Uja jaquisabatitana huecuana:\\n—¿Juque jia Pedro?\\n19 Da su Herodes Agripa ja chacuametana. Mue teje atana huecuana putsu, einatsihuaji soldado cuana d'ayatana. Beju manuametana huecuana. Da su beju Herodes Agripa Judea yahua jenetia cuinanana, Cesarea ejude su eputi puji.\\nHerodes Agripa manuana\\n20 Da su beju Herodes Agripa Tiro, Sidón ejude detse su aniji cristiano cuana neje duininiana. Da su japaititana huecuana Herodes neje ebutsepiati puji. Tu peje su putitana huecuana tueda paduininiriji puji. Daja atana huecuana, Herodes Agripa ja mecuana sa ai dia taji cuana tiataina putsu. Herodes Agripa sa huaraji aida Blasto banime ja tsahuatana huecuana Herodes Agripa neje ebutsepiati puji. 21 Da su beju pia tsine Herodes Agripa jajud'uderatiana ania tuna emitsu puji. Mesa huaraji ani jude su cuinati putsu, aniuteana. Da jenetia saida quisaquisa atana huecuana. 22 Da su id'abatana huecuana su, uja putana huecuana:\\n—¡Ye mu Diusu! ¡Aimue deja mahue!\\n23 Da hora su Diusu sa ángel ja jubida neda ametana Herodes Agripa, tueda Diusu nime jabametiana putsu. Huerehuere sutsu ja diajiji manuana.\\n24 Da su beju jei eputani cuana Diusu sa quisa saida cuana daja hue quisaquisa puniunetideratana pamapa ejude cuana je. Dueji cristiano cuana Jesús peje su jei putana.\\n25 Bernabé, Saulo detse ja Jerusalén ejude su aniji cuana dhitajiji chipilu menajatiatana su, Antioquía ejude su jasiapatibana tse. Tuatse neje Juan Marcos putiana.","num_words":721,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 14 CUI - Caentacabi pentaquei seicae matacabitha - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon perʉ putsuna\\n1Caentacabi pentaquei seicae matacabitha Jesús pona fariseomonae pia pentacaponaewi tatsi jiwanapin pia botha tatsi penanabanaenexa. Baxota fariseomonae ichamonae Jesús amanayabiya tainchi pecui yaputaenexa tsainchi xua exana. 2Irʉ baxota pebin patopa ichaxota Jesús naeca. Barapo pebin pon perʉ putsuna. 3Nexata Jesús yainyaba pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, yainyabano fariseomonae, jeye:\\n—¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi pentaquei seicae matacabitha jampa? ¿Ichacuitha metha jopa yabara copatsiyo jampa? jei Jesús.\\n4Ichitha barapomonae moya umena. Bara Jesús jayaba pecobetha pontha pon atene, yawa axaibi exana, tsipaebano xua bara peponaenexa. 5Jesús tsipaeba, barapo fariseomonaetha, jeye:\\n—Paxam panantawenoname xua panacuitame pentaquei seicae mataqueitha xua poxonae pajutsiname painya nexanto xua poxonae butecatsi irʉba bueyno bara bequein pentaquei seicae matacabi, jei Jesús.\\n6Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae pexaewa petsiwabiwichi penabanaenexa poxonae pebin piowa pita\\n7Nexata Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonaetha pomonae xua pata penabanaenexa. Baxua tsipaeba poxonae tane xua barapomonae nanta caeniya, copiya penabanaenexa. Jesús namchi barapomonaetha, jeye:\\n8—Poxonae ichʉn cawaba jinya nenabanaenexa tsane, jopa nantacaecaeinde ichaxota enothopeiba pomonae peainya cui jiwi. Poxoru metha irʉrʉ patopaetsipa pon bichocono jiwi tsita ainya cuichi pon beyacaincha xam. 9Pon xua cawaba, irʉ xua wabatsi pon jiwi tsita ainya cui naexanatsi, bapon cabarai tsipae: ‘Incane nontaponde icha muxunenetha ecare. Cotacaya xaema. Ichaxota ecame, baxota ecaena pon jiwi tsita ainya cui naexanatsi’, jei tsipae pon xua paca mata canabane. Nexata icha muxunenetha uranaya ecoundecaetsipame. 10Daxota poxonae cawaba nenabanaenexa, cotacaya ecareinca necajeinexa poxonae patopa pon paca mata canabane: ‘Tajiton, icha muxunenetha ecare ichaxota xaiba pomonae jiwi tsita ainya cui naexanatsi’, jei. Bapoxonae pomonae pata xua penabanaenexa barapomonae cayaitaena xua xam pon jiwi tsita ainya cui naexaname. 11Pon pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana pejʉntʉ coyenetha Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena, jei Jesús.\\n12Yawano Jesús barai pontha pon pexaewa petsiwabixaetsi, jeye:\\n—Poxonae pexaewa tsiexaname yawano ichacuitha xua poxonae pin penabanaewa tsiexaname, jopa wabinde jinya jiwimonae penabanaenexa. Irʉ jopa wabinde eweichomonae irʉ jinyamonae irʉ pomonae copei pexeinaewi. Poxoru barapomonae pentoma exanaetsipa xua xuya catsi wabichipa penabanaewa. 13Jame maisa poxonae jiwi pexaewa tsiexaname yawano ichacuitha pin penabanaewa tsiexaname, wabare pomonae peacopeibi jiwi. Yawa wabare pomonae jopa peainya cui jiwi, irʉ pejayujayujei jiwino, irʉ pomonae peitata nacʉtsi jiwino. 14Bapoxonae jʉntʉ coyene weiweinaename. Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua xuya necatsi wabiwa penabanaewa xua pentoma nexa. Ichitha Nacom cata exanaena pentoma poxonae jiwi asʉ exanaeinchi pomonae pejʉntʉ coyene wʉnae jiwi, xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús.\\n15Poxonae baxua jume tane, pomonae xua xayena, barapomonae caein jiwana Jesús baraichichi, jeichichi:\\n—¡Pon xua nanabane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi, bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweina! jeichichi Jesús bapon.\\n16Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—Pebin pin penabanaewa tsiexana jiwi. Barapo pebin itoroba ichʉn, xua pewabinexa ayei bicheito. 17Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae pexaewa nacui wʉnaeta, bapon itoroba pia petanacuichinchi xua pewabinexatsi pomonae bayatha wabatsi. Barapon namchi: ‘Pajande jiwi: Antha pajojondena jei. Pexaewa weta jei, pajande’, jei pon mata canabane. 18Ichitha daxita barapomonae paeba xua pinae enatsi xua peexanaewa. Ichʉn namchi: ‘Bayatha pabi comotan, tha canta matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa casebinde yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei. 19Ichʉn namchi: ‘Canta diez poyobe comotan buey. Tha canta matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa casebinde yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei. 20Ichʉn namchi: ‘Canta anoxuaetha taseuri pitan. Nexata nejume yopire pinae jopa itacʉpaetsi xua pepatopaewa tsane, jande’, jei. 21Poxonae caibe nawiya pon penajume caitorobinchi bapon daxita baxua tsipaeba pia pecanamataxeinaeinchitha. Nexata pon pecanamataxeinaein caseba pomonaetha pomonae bequein pewabixae, xua jopa pepatsixae. Bapon barai pia petanacuichinchi, jeye: ‘Nainya ponde tomara namtontha, yawa tsiqui namtoxitha tomara cuariya. Berene peacopeibiwi caponde, penabenaewi caponde, pejayujayujeimonae caponde, pomonae peitata nacʉtsi jiwi berene caponde’, jei pon pecanamataxeinaein. 22Pon petanacuichin pia pecanamataxeinaeinxaetsi, bapon pia pecanamataxeinaeinxaetsi barai: ‘Tanecanamataxeinaem, xua neitorobame bayatha exanan, ichitha bomʉxʉ jopa tutu canaʉpaxubiyo, jiwi yayatha’, jei. 23Nexata bapon jume notatsi pia pecanamataxeinaeinchi: ‘Equeicha nainya ponde tomara cuariya beya po namton pin namtontha, yawa tsiqui namtoxithano tomara cuariya. Baxota jume daunweya itorobare pomonae xua taneme xua pepatsinexa tabotha petutu canaʉpaxubinexa tsane. 24Catsipaebatsi, pomonae bequein waban ichitha jopa patsiyo, barapomonae jopa nabanae tsane tabotha’, jei pon pecanamataxeinaein, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba xua pinae bewa matha nacui barapentsi pia peexanaewan poxonae Jesús pepuna jinompaewa tsainchi\\n25Pin bicheitomonae Jesús puna poinchi. Jesús napatomeicha necota, namchi barapomonaetha, jeye: 26“Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bapon bewa yabara naitematsi pia peexanaewa. Bapon jame bewa neantobe tsane beyacaincha xua paxatha, beyacaincha xua penatha, beyacaincha xua piowatha, beyacaincha xua pia pexuitha, beyacaincha xua peweichowitha, beyacaincha xua pamchoxitha, yawano xua beyacaincha naantobe pia coutha, nexata bapon bara tajiwimonaepin. Ichitha icha jopa baxua exanaeyo xua bichocono nama tana neantobewa, bapon jopa tajiwimonaeyo. 27Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo pocotsiwa itoroban, tsipei jopa beperaxa exanaetsi icha be xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo. 28Poxonae pebin imoxoyo bo exana, po bo, pin bo, copiya matha nanta xeina xua bo yabara, copiya coichaxu ununa, icha jʉpa xua pecʉbaponaenexa pomonae nacuita bo. 29Ichacuitharʉ saya naewa wetanota, poxoru coichaxu axu weraweraca. Daxota jopa yaputaeyo xua pewetsiwa. Ichamonae pata, barapomonae bo taenota. Poxonae tane barapomonae cui capona, bapon cui caponatsi. 30Barapomonae namchi tsane, jei tsane: ‘Barapon tamropata pitaba bo xua acaba, ichitha jopa itacʉpaetsi xua pewetsiwa’, jei tsane”, jei Jesús. 31Equeicha Jesús namchi: “Irʉrʉ pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi ichichipa xua jiwi naba exana ichʉn beya pontha pon irʉ jiwi itorobiya pepa peewatsin. Poxonae bapon baxua exana, copiya nanta xeina, najei tsane: ‘Jamaisa, saya beisa diez mil po soldadomonae bicheitobe neyaewatacua, bapon netsi veinte mil po soldadomonae bicheitobe yaewatatsi. Metha tamonae jopa inta itacʉpaetsi xua peamanayabiwa barapo veinte mil bicheitotha xua taxainya berena ponaena’, najei tsane. 32Icha barapon jopa itacʉpaetsi xua peamanayabiwa, bapon najume caitorobina ichʉntha, poxonae cataunxuae tajʉ eca, ichʉn pon icha nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi xua petapaebinexa tsainchi xua jopa penabiwa tsane yabara, xua equeicha jʉntema pejinompaenexa. 33Icha bapon ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi xua baraxuba xua nanta xeina, xua penabiwa tsane, barichi icha paxam jopa pabarapentsim daxita pocotsiwa paxeiname, jopa paca itacʉpaeyo xua tajiwimonae painya nenaexanaewam”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua bequein sare xoya pexaewatha ichitha awiya axaibi\\n34Equeicha Jesús jeye: “Sare beno, bara beno wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo, bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. 35Barapo sare jopa ira nexiyo tsipei naein jopa beta xuwa exanaetsi. Daxota barapo sare jiwi bewa xubi. Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús.","num_words":1085,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 14 CUI - Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús jeye: “Xan apara pon jiwi matacaponan Taxa beicha”, jei Jesús\\n1Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Jopa yabara nantʉ exabinde ichawan. Pana neyabara jume cowʉnteibare yawano Taxa payabara jume cowʉnteibareno. 2Taxa pia nacua beicha bon nawita ichaxota jiwi pejinompaewa. Icha bon ajibi tsipae, metha bayatha jopa paca tsipaebichipaetsi, daxota apara paeban tsipei xainyan. Daxota paca tsiwanaeya pacata tutu wʉnaetinchi bara po bon. 3Poxonae wetan xua Taxa beicha taponaewa xuano xua icha nacobe wetan xua bon paca tsiwanaeya tutu wunaetatsi, bapoxonae equeicha patopeicaein. Paca caponaeinchi ichaxoteicha xua tapoponaewa tsane. 4Paxam payaputaneme ichaxota ponaein. Daxota payaputanemeno po coyeneya xua painya nepatsiwa tsane baxota”, jei Jesús.\\n5Tomás jeye Jesustha:\\n—Patatanecanamataxeinaem, jopa payaputaeinyo po nacua beya ichaxota ponaename. Tsipei baxua jopa payaputaeinyo, daxota jopa pana neitacʉpaeyo xua pata ponaewa po nacua beya ichaxota xam ponaename, jei Tomás.\\n6Jesús jume nota, jeye:\\n—Xan apara pon jiwi tamatacaponaein Taxa beicha. Mataʉtano xan pon xainyeya tapaebin. Mataʉtano xan apara pon jiwi tacatsin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. Saya meisa xan ba jiwi yawenan xua pepatsiwa Taxa beicha. 7Icha paxam pana neyaputaneme bara paichim Taxa payaputaneme. Daxota anoxuae nama Taxa payaputaneme yawano patanemeno tsipei paxam pana netaneme, jei Jesús.\\n8Nexata Felipe Jesús baraichichi, jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, copare xua Axa pata tha taetsi. Bapoxonae jʉntema pata jinompaewa tsane, jei Felipe.\\n9Jesús Felipe jume notatsi. Jesús jeye:\\n—Felipe, bara bayatha cabarʉ popoinchiba. ¿Eta xua came jopa neyaputaem? Pon ba netane barichi apara bara Taxa tainchi. Daxota jopa benejam: ‘Copare painta pata tha Axa taetsi’, jopa bepana nejam. 10¿Eta xua metha jopa jume cowʉntsim xua bara Taxa neyanta xua bara irʉ Taxa yantandʉ? Daxita pocotsiwan paca tsipaebatsi apara jopa paebinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Apara Taxa pon neyantsiya popona baxua apara exana pocotsiwa xua exanan. 11Pajume cowʉnde xua Taxa neyanta popona, xua Taxa irʉ yanta poponan xua daxota Taxa be caein panbe. Icha jopa paca itacʉpaeyo xua pana nejume cowʉntame pocotsiwa yabara paca tsipaebatsi Taxa, moya pana necui yabara jume cowʉnde xua bayatha exanan pexeinya tatsita itʉtsi coyenewan. Baxuan jiwi tsita itʉban xua bara xainyei xua Taxa neyanta popona xua daxota Taxa be caeinbe panbe. 12Xaniyan paca tsipaebatsi, pon nejume cowʉnta, bapon irʉ exanaena pocotsiwa exanan. Mataʉtano equeicha ichawan mataropeicha exanaena pewʉnaewan beyacaincha xua pocotsiwa exanan. Tsipei xan ponaein Taxa beicha. 13Daxita pocotsiwan pana newʉn caununaya wʉcame Taxa beicha, bara baxua exanaein, tapaca catsita itʉtsinexatsi Taxa pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. 14Bara pacata exanaeinchi poxonae pana newʉn caununaya wʉcame Taxa beicha, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús tsiwʉnaeya paeba xua bexa Nacom najumope tʉnaxʉ itorobina jiwitha\\n15Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha pana neantobem, moya paexande taitorobi coyenewan. 16Icha baxua paexanaename tha bapoxonae Taxa wʉcaetsi jan tsane: ‘Axa, ichʉn itorobare xua barapomonae peyawenaenexatsi’, jan tsane. Bapoxonae Taxa pacata itorobina pon ataya paca yantsiya poponeibina. 17Pon Nacom itorobina, apara bapon bara pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, po Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca yaputane exana xua bara xainyei xua pocotsiwa Nacom yabara. Ichitha pomonae jopa nejume cowʉntsiyo, barapomonae jopa yaputaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jopa itacʉpaetsi xua barapomonae peyantsiya jinompaewatsi. Daichitha payaputaename barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei pacata patopaena yawano ataya paca yantsiya poponaena”, jei Jesús.\\n18Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Jopa paca punapentsi tsainchi. Equeicha caibe patopeicaein xua tapaca barʉ poponaewatsi tsainchi. 19Bara caeto jiwi jopa netae tsane pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Ichitha paxam pana netaename. Paxam equeicha asʉ pajinompaename tsipei xan equeicha asʉ poponaein. 20Barapo mataqueitha poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeicaena, payaputaename xua xan Taxa be caein pana naexananbe irʉ xua paxam be caein pana necana exaname irʉ xua xan be caein paca cana exanatsi. 21Pon yaputane taitorobi coyenewan xuano xua exana xua barapo taitorobi coyenewan paeba, bapon tsita itapeinya xeina jiwitha xua xaniwaicha bara neantobe. Taxa antobe tsane bapon, pon neantobe. Xan barichin antobein tsane bapon. Mataʉtano yaputane exanaein xua bara bapon barʉ poponan”, jei Jesús.\\n22Irʉ Judas pon seicaya ichʉndʉ, pon Judas Iscariote aibi, barapo Judas Jesús tsipaebatsi, Jesús jeichichi:\\n—Patatanecanamataxeinaem, ¿eta xua jinya meisa pana neyaputane exanaetsi xua bara pana nebarʉ jinompame xua jopa daichim pomonaetha pomonae jopa cajume cowʉntsiyo? jei Judas.\\n23Jesús Judas jume notatsi, jeye:\\n—Pon neantobe bapon exana pocotsiwa itoroban. Bapoxonae Taxa antobe tsane bapon. Xan irʉrʉ Taxa pon caein panxaeinbe papatopaeinbe bapontha pata yantsinexa bapon. 24Pon jopa neantobeyo, bapon jopa exanaeyo pocotsiwa itoroban. Po jume diwesi xuaunxuae pana nejume taneme apara jopa nata paebinyo. Apara baxua paeban tsipei Taxa nejume caitoroba pon tana neitorobixae, jei Jesús xua Judas tsipaebatsi.\\n25Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Daxita baxuan paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca barʉ popoinchi anoxuae. 26Inta paxam pacata Nacom najumope tʉnaxʉ itorobina. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca yawenaena. Mataʉtano paca cuidubina xua pexainyeiwa xua Nacom yabara. Mataʉtano barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca cana exanaena xua pana neyabara cananta xeinaename xua pocotsiwan bayatha daxita yabara paca tsipaebatsi.\\n27“Poxonae paca cuenta ponaeinchi jʉntema jinompa paca cana exanaeinchi. Paca catinchi po coyene jʉntema tapoponae coyenewa. Barapo jʉntema tapoponae coyenewa jopa bara be jʉta ichiyo xua jiwi barompaya jʉntema pia pejinompae coyenewa tatsi. Jopa yabara pana najʉntʉ exabinde ichawan. Mataʉta jopa junuwiya pajinompaeinde. 28Bayatha pana nejume taneme xua ponaein jan xuano xua equeicha patopeicaein paxamtha xua paca barʉ poponaeinchi jan. Icha xaniwaicha pana neantobem tsipaem metha pajʉntʉ coyene weiweinaetsipame xua taponaewa Taxa beicha. Tsipei Taxa bichocono ainya cui, beyacaincha xua xan poxonae cataunxuae poponan po cae pin nacuathe. 29Baxua paca tsipaebatsi xua tsiwʉnae paeban painya tana nejume cowʉntsinexam tsane poxonae xaniwaicha baxua tsane.\\n30“Nama imoxoyo jopa neitacʉpaeyo xua equeicha caeto tapaca tsipaebiwa tsainchi, tsipei nama imoxoyo patopaenaba pon jiwi jʉntʉ coyene itorobeibatsi po jiwitha jopa tana nejume cowʉntsiwi. Ichitha bapon jopa xeinaeyo peayapusʉ itorobi coyenewa xua tana neitorobiwa tsane. 31Bewa exanaein pocotsiwa xua Taxa neitoroba, xua daxita jiwi peyaputaenexa xua apara bara xan ponxaein Taxa bichocono tana neantobein.\\n“¡Panonoba ponde! Weye poinchi”, jei Jesús pijimonaetha.","num_words":950,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.028,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN JUAN 2\\n☰ 1 SAN JUAN 2 ◀ ▶\\nCristo vajanacatocuaicuaijainë Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, pacatoyaquinatsi mapalivaisije patacamuxujiobinexa pibisiacuene paneexanaeyaniva. Itsiata baitsi jane cajena itsajivi pibisiacuene itsa exana, xainatsi Jesucristo, vajanacayavenonaenë, vajanacatocuaicuaijainë Diosojavabelia. Bajaraponë cajena caeto ata pibisiacuene apo pexanaenë. 2 Jesucristo vajanacasivatëpaexae, nacavecuaajibiaexana baja daxita pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Itsiata ëvaxaitsi apo nacasivatëpae. Daxita mapanacuapijivije pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa, Jesucristo sivatëpa.\\n3 ¿Detsa pacuenia nayapëtanetsi Dioso pijajivitsi? Itsa exanavanapatsi pacuenia Dioso nacaitoroba, nayapëtanetsi Dioso pijajivitsi. 4 Itsajivi jumaitsi ata: “Xanë raja cajena Dioso yapëtaniji,” jai ata, itsiata itsa apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapajivi saya najumetsënëta. Pexaniajailivaisi cajena, Dioso pejumelivaisi, apo tsijamatabëecaetsi. 5 Pajivi exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi, bajarapajivi pepacuene jumecovënëta Dioso bajarapajivi bitso pejitsipaexae Dioso. Bajarapacuenia vaxaitsi ata itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso, nexata nayapëtaevanapaenatsi vajayajavajinavanapaejava Dioso. 6 Pajivi jumaitsi: “Xanë rabaja Dioso yajavaponaponajë,” jai, bajarapajivi xaniavaetsia beponapona pibisiacuene exanaenejeva. Pacuenia Jesús ponapona, bajarapacuenia bajarapajivi beponapona.\\nPalivaisi baja bajayata jivi jumecovënëta, bajarapalivaisi icatsia bepejanalivaisicuenia jivi pejumecovënëtsinexa, yabara pelivaisi\\n7 Tajamonae, pacatoyaquinatsi mapalivaisije panejumecovënëtsinexa. Apo pejanalivaisi ra picani. Itsiata baitsi jane palivaisi baja copiaya bajayata pajumetaneme, pamatacabi ajena pajumecovënëtame Jesús pelivaisi, bajarapalivaisi jumejëpa. 8 Nexata mapalivaisije pacatoyaquinatsi pejanalivaisicuenia panejumecovënëtsinexa. Mapalivaisije pexaniajailivaisi cajena. Cristo cajena pijacuata bajarapalivaisi natoexanaponapona. Paxamë ata baja pajumecovënëtavanapame bajarapalivaisi. Nexata mapanacuapijijamatabëcuenemije, pitaquirijamatabëcuenemi, pacavecuaajibi baja tsaponae. Tsipaji bajarapalivaisita Jesucristo nacajamatabëcueneitayotapona.\\n9 Itsajivi jumaitsi ata: “Xanë raja Dioso pitorobicuenia exanaponaponajë,” jai ata, itsiata itsa itoya itsajivi Dioso penajuajumecovënëtsivi, nexata bajarapajivi abaxë tsiteca ajamatabëcueneitaquiri tsaponaponae. 10 Pajivi bitso asiva itsajivi ata, Dioso penajuajumecovënëtsivi, bajarapajivi Dioso jamatabëcueneitayotatsi. Nexata bajarapajivi apo caëjëpaetsi itsacuenejavayo ata pibisiacuene itsajivi pexanaeyaexanaenexatsi. 11 Pajivi itoya itsamonae ata Dioso penajuajumecovënëtsivi, bajarapajivi abaxë tsiteca ajamatabëcueneitaquiri tsaponaponae. Apo yapëtae pibisiacuene pexanaejava. Apo yapëtaenua itsabelia caponaejitsiatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Bajara jamatabëcueneitsi tsipaji pevajënaeyabelia dovathi yaajamatabëcueneitaquiriaya exanaponatsi piajamatabëcueneitaquirixae.\\n12 Tajamonae, pacatoyaquinatsi mapalivaisije. Tsipaji baja Dioso pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi Jesucristo papecasivatëpaexae. 13 Patavajënaepijivimë, pacatoyaquinatsi mapalivaisije. Tsipaji baja payapëtaneme Jesucristo, ponë baja cajena athëbëtatsia ponapona pepo bajayatami ata, Dioso daxitacuene mapanacuata pexanaevajënaeya. Paxamë ata papevëjëavimë, pacatoyaquinatsi mapalivaisije. Tsipaji baja dovathi pajamatabëcueneamoneyabame.\\nBepataxicueniamë patacataevi, imata baja cajena itsabaxuto pacatoyaquinatsi. Tsipaji baja vaxa Dioso payapëtaneme. 14 Patavajënaeyapijivimë, imata baja cajena itsabaxuto pacatoyaquinatsi. Tsipaji baja payapëtaneme Jesucristo, ponë baja cajena athëbëtatsia ponapona pepo bajayatami ata, Dioso daxitacuene mapanacuata pexanaevajënaeya. Paxamë ata papevëjëavimë, imata baja cajena itsabaxuto pacatoyaquinatsi. Tsipaji baja pajamatabëcuenesaëmë Dioso panejumecovënëtsijava. Pacatsijamatabëeca baja Dioso pejumelivaisi. Nexata baja dovathi pajamatabëcueneamoneyabame.\\n15 Pëtsa pajitsipame mapanacuapijicueneje. Pëtsa pajitsipame mapanacuapijipibisiacuene ataje. Itsa pajitsipaejitsipame mapanacuapijipibisiacueneje, nexata apo pajitsipaemë tsipae Dioso. 16 Pajamatabëcuene jivi jitsipaeyaexanabiabatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapajamatabëcuene apo pitsapae Diosojavaverena. Bajarapajamatabëcuene pitsapa mapanacuataje. Pajamatabëcuene ata jivi najamatabëxainaeyaexanabiabatsi penaxainaeyabinexa xua itajitsipa, bajarapajamatabëcuene ata pitsapa mapanacuataje. Pajamatabëcuene ata jivi najamatabëxainaeyaexanabiabatsi beayaijamatabëcuenevi penataenexa, bajarapajamatabëcuene ata pitsapa mapanacuataje. Daxita bajarapajamatabëcuene pitsapa mapanacuataje. Bajarapajamatabëcuene apo pitsapae vaxa Diosojavaverena. 17 Imoxoyo rabaja pevajënae tsaponae pevereverecaenexa mapanacuaje. Nexata daxita pajamatabëcuene jivi jitsipaeyaexanabiabatsi pibisiacuene pexanaenexa, yajavavereverecaena mapanacuaje. Itsiata baitsi jane pamonae exanavanapa Dioso pitorobicueniatsi, jinavanapaena daxitamatacabijavabelianexa.\\nPexaniajailivaisi, penajumetsënëtsilivaisi ata, yabara pelivaisi\\n18 Tajamonae, imoxoyo rabaja pevajënae tsaponae pevereverecaenexa mapanacuaje. Pavënëlivaisitaneme rabaja pacuenia najetarucaejitsia ponë cueneitoyatsi Cristo. Pata rabaja cajena ayaibitsaëto, pamonae Cristo cueneitoyatsi. Bajarapamonae pepatsixae, yapëtanetsi imoxoyo baja pevajënae tsaponae pevereverecaenexa mapanacuaje. 19 Pamonae Cristo cueneitoyatsi, bajarapamonae vaxaitsiyajuvënëvimi picani. Itsiata baja nacavecuapitsapa. Bajarapamonae pepacuene apo vaxaitsiyajuvënëvi cajena. Itsa peneta bajarapamonae vaxaitsiyajuvënëvi tsipae, nexata tsitecaeya najinavanapaejitsipa vaxaitsita. Bajaraxuata bajarapamonae nacavecuapona baja. Nexata daxitajivi xaniavaetsia yapëtane bajarapamonae pepacuene Dioso apo pejumecovënëtsivicuene.\\n20 Cristo rabaja pacarajuta Espíritu Santo. Bajaraxuata daxita paxamë payapëtaneme baja pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi. 21 Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje tsipaji baja payapëtaneme pexaniajailivaisicuene Jesús pelivaisi. Nexata apo pacatoyaquinaetsi matapania patacayapëtaeyaexanaenexa pexaniajailivaisicuene Jesús pelivaisi. Tsipaji baja bajaya payapëtaneme bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene. Payapëtanemenua baja Jesús pelivaisijavaverena acuenebi pepitsapaejava penajumetsënëtsilivaisi. Tsipaji pexaniajailivaisijavaverena acuenebi pepitsapaejava penajumetsënëtsilivaisi.\\n22 ¿De jane peneta jumaitsi pepo penajumetsënëtsijivi? Pajivi peneta pepo penajumetsënëtsijivi, jumaitsi mapacueniaje: “Jesús raja apo Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica vajanacacapanepaenexa,” jai. Bajara peneta pejumaitsijivi, pepo penajumetsënëtsijivi jane baja. Bajarapajivi Cristo pijavajabitsaëjivi. Bajarapajivi apo jumecovënëtsi Dioso. Apo jumecovënëtsinua Dioso pexënato ata. 23 Pajivi peneta jumaitsi: “Jesús raja Dioso apo pexënato,” jai, bajarapajivi Dioso apo yajavaponaponaetsi. Pajivi pijinia peneta jumaitsi: “Jesús raja Dioso pexënato,” jai, bajara jane pajivi Dioso yajavaponaponatsi.\\n24 Bajaraxuata paxamë baja palivaisi pajumetaneme panejumecovënëtsijavaverenacujinae, panevajënaeyabelia tsiteca pacajinavanapare. Bajarapalivaisi tsiteca itsa pacatsijamatabëecaena, nexata panevajënaeyabelia payajavajinavanapaename Dioso. Payajavajinavanapaenamenua Dioso pexënato ata, Cristo. 25 Jesucristo rabaja najumecapanepaeya jumaitsi vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava.\\n26 Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje patacayapëtaeyaexanaenexa panenayajivitaenexa pamonae jamatabëpacayamaxëitojoroba. 27 Paxamë rabaja Espíritu Santo pacatsijamatabëeca, ponë pacarajuta Jesucristo. Bajaraxuata apo panamatavenonaemë baja itsajivi ata papecatsipaebinexa paneyapëtaenexa daxitacuene. Tsipaji baja daxita xua Espíritu Santo pacayapëtaeyaexanapona, pexaniajaicuene baja cajena. Penajumetsënëtsicuene baja cajena Espíritu Santo apo pacayapëtaeyaexanaponae. Pacuenia Espíritu Santo pacayapëtaeyaexanapona, bajarapacuenia pajumecovënëtaponare panevajënaeyabelia paneyajavajinavanapaenexa Cristo.\\n28 Tajamonae, ajamatabëcuenesaëya yajavajinavanapaenatsi Cristo. Bajarapacuenia yajavajinavanapaenatsi vajacujunaviyaniva pamatacabi bajaraponë patsianica. Nexata apo aura tsanetsi bajaraponëjavabelia pamatacabi patsianica. 29 Paxamë rabaja payapëtaneme Jesucristo, Dioso pexënatoxae, pexaniacuene pexanabiabijava. Nexata bepayapëtaneme mapacueneje. Pamonae peneta pexaniacuene exana, bajarapamonae Dioso pexi.","num_words":742,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.027,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.264,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 4\\n☰ APOCALIPSIS 4 ◀ ▶\\nPacuenia Juan tane Dioso pijajivi Dioso pijanacuatatsia yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji baupa penabaupatanucaejava athëbëtatsia. Ponë baja copiaya jumetaniji pecuaicuaijaijava betrompetajume, bajaraponë icatsia pecuaicuaijaijava jumetaniji. Nejumaitsi mapacueniaje:\\n—Junaimina xanëjavabetsina. Catsitajëtsianatsi majotatsinaje pacuenia pevajënaeyabelia itsi tsaponaejitsia bajarapanacuatareca, nejai ponë jumetaniji pecuaicuaijaijava.\\n2 Nexata bajarapaepatota nayapëtaniji athëbëtatsia Espíritu Santo pesaë tayajavaponaponaejava. Athëbëtatsia taniji tronovënëjava. Bajarapatronota Dioso taeyetajë. 3 Dioso, ponë eca bajarapatronota, itabaracotiabatsi. Pacuenia cotiaitsi penamatamotsiibotonë, bajara itabaracotiaitsi. Pacuenia cotiaitsi jaspevënëiboto, pacuenia cotiaitsi cornalinavënëiboto ata, bajaraitabaracotia itsi. Bajarapatrono matatoyorotsia aravalibo taenutajë. Pacuenia esmeraldavënëiboto cotiaitsi, bajaracotia itsanucae bajarapaaravalibo. 4 Bajarapatrono matatoyorotsia taenubajënua veinticuatro patronobeje. Caetronota canacujitsia ecapona ancianonëanë. Bajarapaancianovi naxatabena penioponaejavanë. Orota pexanaecoronanë mataena. 5 Patronota eca Dioso, bajarapatronojavaverena yamaxë binebinejai. Najumetajunujunua. Siete xuabeje pitayotanubenaejavanë taenubajë bajarapatronoitabarata. Bajarapaitayotanubenaejavanë mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Siete rabaja pijinia patomarabejepijivi, Dioso pejumecovënëtavanapaevi, Espíritu Santo peyavenonabiabijavanexatsi. 6 Bajarapatronoitabarata taeyetajë bemanuamene picani. Itsiata baitsi jane piatajajava. Pacuenia vidriojava nasaba, bajarapitsijava.\\nBajarapatronojavata taenubajë cuatro ponëbeje piaitothiavi, ayainëanë. Trono matatoyorotsia nubena. Bajarapamonae pitabarayareca, pejumareca ata, itaxutorubenaponareca. 7 Copiaya ponë, benevëthë petsobianë. Bajaraxuacujinae cotocaevinë, betoro. Bajaraxuacujinae acueyabinë, bejiviitabaranë. Bajaraxuacujinae cuatronë, pacuenia cotsala itsa punanajetaruca baitsi, bajaraitsi. 8 Ponëanë, cuatro ponëbeje piaitothiavi taniji, xainapona seis pacorofetobeje caenë canacujitsia. Bajarapamonae daxitanëanëreca itaxutorubenaponareca. Bëpënëaverena ata bajarapacuenia itaxutorubenaponareca. Matacabijebi, meravijebi ata, apo copatanubenae pejumaitsanubenaejava Diosojavabelia.\\nBitso nianeconijibinë. Bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Nexata cacaëjëpa daxitacuene nexanaenexa. Ajena, mapamatacabitaje, ponaponame. Mapanacuaje nexanaevajënaeya ata, ponaponame. Daxitamatacabijavabelianexa ata ponaponame,\\njai tsanubenae bajarapamonae Diosojavabelia.\\n9 Pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavi, pexaniajamatabëcuenenua rajutabiaba Diosojavabelia. Bajarapamonae pexaniajamatabëcuene itsa rajutabiaba Diosojavabelia, jumai tsabiabi mapacueniaje:\\n—¡Diosomë, nenivenivenaecotia bitso pinijicuene! ¡Ayaijamatabëcuenenëmë bitso! jai tsabiabi.\\nBajarapacuenia jumai tsabiabi tronota peecaenëjavabelia, daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenëjavabelia. 10 Pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavi, bajarapacuenia itsa jumai tsanubenae Diosojavabelia, nexata pijinia bajarapaepatota pamonae veinticuatro ponëbeje ancianovi pematabacabëta tonubenajunua Dioso pitabarata, daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenë pitabarata. Bajarapacuenia tonubenajunua Dioso pitabarata peyaiyataexae. Bajarapaancianovi Dioso pijatronojavabelia topenelia pijacoronanë. Bajarapaancianovi Diosojavabelia jumai tsanubenae:\\n11 Patajatuxanenëmë, patajaDiosonëmë. Xanepana\\nitsamonaejavabelia patacavajunupaebaponaejava nenivenivenaecotia pexainaejava. “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” pacajai tsaponaetsinua. Xanepananua patajumaitsaponaejava: “Dioso cajena bitso piasaënë,” patajaitsaponaejava. Tsipaji baja daxitacuene nexanaenë. Nejitsipaecuenia daxitacuene exaname. Mapamatacabijavaberena ata abaxë tsiteca daxitacuene nexanaejava nexanaecujinae. Bajarapacuenia abaxë tsiteca daxitacuene nexanaejava xamë nejamatabëcueneta,\\njai tsanubenae ancianovi Diosojavabelia.","num_words":320,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 16\\nPacuenia Pablo itoroba Corinto tomarapijivi ofrenda pexanaenexa Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtavanapaevi petoitorobinexa yabara pelivaisi\\n1 Pacatsipaebijitsiatsi pacuenia pacaetuatsijitsiamë ofrenda panetoitorobinexa Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtavanapaevijavabelia bajarapacuenia paneyavenonaenexa. Pacuenia Galacia nacuata Dioso pejumecovënëtsivi, caebitsaëto canacujitsia, itorobajë ofrenda pecaetuataponaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacaetuataponaename ofrenda. 2 Pacaejivimë canacujitsia, caesemana canacujitsia panenacanabipalatayajuvënëjava, ofrendanexa saicaya patsataponaename caedomingo canacujitsia. Pajivi tsiquirijavayo nacanaba, tsiquirijavayo pijinia saicaya tsatsiana. Pajivi ayaijava nacanaba, ayaijavayo pijinia saicaya tsatsiana. Bajarapacuenia paxaniavaetaponaename palata. Nexata pamatacabi paxamëjavabelia patsianajë, palata ofrendanexa apo pacaetuataponaemë tsane. 3 Nexata pamatacabi paxamëjavabelia patsianajë, paitapetsianame bajarapapalata pecaponaevinexa Jerusalén tomarapijivijavabelia. Pamonae palata pecaponaevinexa, tsicobeyaquinaenajë cuyalato. Bajarapacuyalato bajarapamonae peyajavacaponaenexa, panecaetuatsiofrenda itsa tocaponaena Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsivijavabelia. Nexata bajarapapalata pecaponaevi, Jerusalén tomarapijivi yapëtaenatsi xaniavaetsia Dioso pejumecovënëtsivicuene, peyajavacaponaexae tsane tatsicobeyaquinaebaxuto. 4 Xanë ata itsa jitsipaenajë taponaenexa, ponaenajë Jerusalén tomarabelia. Nexata meta bajarapamonae naponaena tapëta.\\nPacuenia Pablo tajëvelia navajunupaeba pacuenia exanaejitsia yabara pelivaisi\\n5 Itsa ponaenajë paxamëjavabelia, tapatsivajënaeya paxamëjavabelia, copiaya pataponaenajë Macedonia nacuajava. Bajaraxuacujinae jane baja patsianajë paxamëjavabelia, Corinto tomarata. 6 Ponaponaenajë meta paxamëjavata bajayajebi. Daxita emarapaejebi ata meta naponaponaenajë paxamëjavata. Nexata bajaraxuacujinae paneyavenonaename tajanamutonexa, itsabelia jitsipajë taponaenexa icatsia. 7 Caeepatoyo saya tanaponaponatabinexa paxamëjavata, apo jitsipaenë. Biji rajane jitsipajë bajayajebi taponaponaenexa paxamëjavata pacuenia vajatuxanenë netojitsipa. 8 Itsiata baitsi jane abaxë aeconoxae ponaponaenajë majotaje Efeso tomarata. Pentecostésvënë fiestacujinae meta, matapania vecuaponaenajë Efesotomara. 9 Majotaje aeconoxae baja bitso xanepana tatsipaebinexa Dioso pejumelivaisi. Tsipaji mapatomarapijivije bitso baja jitsipapona pejumetaenexa Dioso pejumelivaisi. Itsiata baitsi jane itsamonae ayaibitsaëto apo jitsipae. Nexata tatsipaebilivaisi pejumecovënëtsivi, jamatabëcopabiaexanaponatsi.\\n10 Timoteo itsa patsiana paxamëjavabelia, pacopiapitsianame xaniavaetsia jamatabëcuenebarëyaya peponaponaenexa paxamëjavata. Bajarapacuenia xaniavaetsia pacopiapitsianame. Tsipaji pacuenia xanë vajatuxanenë pejamatabëcueneta tonacuenebaponaponajë, bajara pijinia pacuenia bajaraponë ata vajatuxanenë pejamatabëcueneta tonacuenebaponapona. 11 Bajaraxuata pëtsa itsajivi ata pacopatame pequenetsiataenexatsi. Biji rajane payavenonaename pijanamutonexa jamatabëcuenexanepanaeya pepatsinexa xanëjavaberena. Xanë, itsamonae yajava, vajënaeevetaponaponajë Timoteo pepatsinexarena xanëjavaberena.\\n12 Vajabananë Apolos pelivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë picani itorobajë itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi pepëta penaponaenexa paxamëjavabelia papecataenexa. Itsiata baitsi jane aeconoxae abaxë apo jamatabëponae. Ponaena meta itsiata itsajota cuenecaëjëpatsi.\\nPacuenia Pablo jamatabënajina Corinto tomarapijivi yabara pelivaisi\\n13 Dovathi pejamatabëcueneyaniva, jamatabëcuenenaëcotsiaya pajinavanapare. Pajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsijava. Pëtsa jamatabëcueneaitejepaebiaya pajinavanapame. Pajamatabëcueneaitatsacamëre tsavanapae pebicuenia. Itsamonae patsitaajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae. 14 Daxita xua paexanavanapame, itsamonae ata asivaya paexanavanapare.\\n15 Tajamonae, payapëtaneme rabaja mapacueneje. Estéfanas pijabopijivi barëjumecovënëta Jesús pelivaisi. Bajarapamonae daxita pijanacuapijivivecua copiaya jumecovënëta Jesús pelivaisi Acaya nacuata. Nexata bajarapamonae jamatabëcueneenabiabatsi ëDioso pijacuene. Bajaraxuata bajarapamonae asaëyata bitso yavenonabiaba itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi. 16 Pacatojitsipatsi xaniavaetsia panejumecovënëtsinexa xua pacaitoroba bajarapitsivi. Bajarapitsivi peyajavanacuenebivi ata, xua pacaitoroba, pajumecovënëtsianame. 17 Paxamëyajuvënëvi parena xanëjavaberena mapamatabëxëyoje. Estéfanas, Fortunato, Acaico, bajarapamatabëxëyo parena. Bajaraxuata sivajamatabëcuenebarëyanë. Bitso picani pacaitaxanabiabatsi. Itsiata baitsi jane bajarapamonae tanetopatsixaerena, neyavenonabiaba pacuenia paxamë itsa papatsiparemena, paneyavenonaejitsipame. 18 Nexata bajarapamonae itaxutuanajamatabëcuenesaëtajë. Paxamë ata bajarapamonae pacajamatabëcueneasaëyaexanaena icatsia itsa naviabiana paxamëjavabelia. Bajarapitsivi bepayaiyataneme.\\n19 Caebitsaëto canacujitsia Dioso pejumecovënëtsivi, Asiavënë nacuapijivi, pacabajacobalia. Aquila pijava, Prisca, pacabajacobalia. Aquila ata pacabajacobalia. Daxita Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae nacaetuatabiaba bajarapajivibeje pijabota, bajarapamonae ata, daxita pacabajacobalia vajatuxanenë pevënëta. 20 Daxita Dioso pejumecovënëtsivi, majotaje pejinavanapaevi, pacabajacobalia. Paxamë ata Dioso panejumecovënëtsixae, xaniavaetsia namataenetsia bitso nasivaya panabajacobabiabare.\\n21 Xanë Pablonë, tajacuata tacobeta pacatoyaquinatsi mapacotocaevilivaisiyoje. Apo itorobinë taneyavenonabiabinë tanetoyaquinaenexa. Bitso pacabajacobatsi.\\n22 Pajivi apo jitsipae vajatuxanenë Jesucristo, bajarapajivi Dioso navecuaxuabianatsi. ¡Vajatuxanenë raja naxanitsiayo patsianica!\\n23 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa. 24 Daxita paxamë asivaya pacajamatabënajinatsi caenë Jesucristo pijajivixaetsi.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 4 CUI - Anoxuae paca tsipaebatsi xua pocotsiwa - Bible Search\\nMeje xua Abraham yabara\\n1Anoxuae paca tsipaebatsi xua pocotsiwa Nacom exana Abrahamtha. Bapon wamo susatopin, irʉrʉ daxita judiomonae pia pamo susatopin tatsi pon caena bayatha tʉpa. 2Abraham jopa pia coya najʉntʉ coyene xanepana exanaeyo xua jopa Nacom petsita natsicuentsiwatsi xua abe peexanaexae. Daxota jopa itacʉpaetsi xua atsaquiya nayabara paeba xua xanepanaya peexanaewa. Bapon jopa itacʉpaetsi xua atsaquiya paeba Nacom peitʉtha tatsi. 3Nacom Pejume Diwesitha Abraham yabara paebatsi, jeye: “Abraham jume cowʉnta Nacom. Peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa xua Nacom exanapaeba, Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana bapon”, jei Nacom Pejume Diwesitha. 4Poxonae jiton ba tanacuita ichʉn, jopa jiton pentoma becatsichi xua saya amanaya nexa poxoru ichʉn peyabara nanta xeinaexae bapon. Jame jiton ba bewa pentoma catsichi xua poxoru penacuichixae. 5Ichitha nama Nacom seicayiya exana. Pon yabara jume cowʉnta pocotsiwa Nacom exanapaeba xua Nacom peyabara jʉntemainaenexa xua bapon pia penatsicuentsiwa tatsi, bara Nacom yawena bapon. Barapo jiton Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi, bequein bapon jopa exanaeyo pocotsiwa bewa bapon exanae xua daxota Nacom peyawenaenexa tsane. 6David pon wamo susatopin, pon caena bayatha tʉpa, bapon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapon David yabara paeba po jiton bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Jeye: “Pon peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba, Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana. Jopa apara Nacom jʉntʉ coyene xanepana exanaeyo xua poxoru bapon wʉnaeya xanepanaya peexanaexae. Apara poxoru Nacom peichichipaexae, daxota baxua exana”, jei David. 7Equeicha David jei:\\n“Jʉntʉ coyene weiweina pomonae Nacom\\nyabara jʉntemaina xua puxana exana abe\\npia peexanae cuiru coyenewan tatsi.\\n8Jʉntʉ coyene weiweina pon Nacom jopa\\ntsita natsicuentsichi xua abe peexanaexae”,\\n9Po pejʉntʉ coyene weiweinaewa xua David yabara paeba, meisa saya ʉ pomonae pewi thabiwichi jopa nexiyo. Apara barapo pejʉntʉ coyene weiweinaewa irʉ pomonae jopa pewi thabiwichi nexano apara. Bayathaunxuae paca tsipaebatsi xua Abraham yabara jume cowʉnta pocotsiwa Nacom exanapaeba, daxota Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana bapon xua jopa Nacom tsitatsi xua Abraham penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. 10Abraham jopa jʉntʉ coyene xanepana exanaetsi poxonae nacana cui wetatsi xua pewi thabiwatsi. Apara Nacom Abraham jʉntʉ coyene xanepana exanatsi poxonae cataunxuae jopa wi thabichi. 11Abraham peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba, Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana. Cotacaya bapoxonae Abraham wi thabatsi. Barapo pewi thabi coyene tsita itapeinya xeina xua bara Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana Abraham, peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba. Abraham petsiwana exanaexae xua pewi thabiwatsi, daxota Nacom tsitatsi xua Abraham be coxiyʉn poxonae cana exanatsi xua canamataxeinaena xua daxita nacuanpiwi pomonae jopa pewi thabiwichi. Barapomonae be Abraham pia pexui. Baxua Nacom cana exana po jiwitha, po jiwi peyabara jume cowʉntsiwixaetsi pocotsiwa exanapaeba bara bequein daxita barapo jiwi jopa pewi thabiwichi copiya. Daxota Nacom irʉ yabara nanta xeina xua bara irʉ barapomonae jʉntʉ coyene xanepana bapontha. 12Barichi Abraham be coxiyʉn cana exanatsi, xua pomonae bayatha pewi thabiwichi barapomonae be pia pecanamataxeinaeinchi. Jopa Abraham be coxiyʉn cana exanaetsi xua poxoru barapomonae pewi thabixaetsi. Jame apara be coxiyʉn cana exanatsi poxoru irʉ peyabara jume cowʉntsiya jinompaexae pocotsiwa Nacom exanapaeba icha Abraham ichi, pon wamo susatopin xua beya poxonae wi thabatsi.\\nMeje yabara xua poxonae Nacom cata pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa, Abraham catatsi\\n13Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta Abrahamtha irʉ pia pemomoxi susato jiwitha tatsi. Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua catsina daxita barapo cae pin nacue Abrahamtha, irʉ pia pemomoxi susato jiwitha tatsi. Daxita barapomonaetha Nacom jopa apara catsiyo barapo yabara petsiwʉnae muxu dutsiwa xua poxoru Abraham peexanaexae pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba tsipei Moisés jopa cataunxuae naexanaeyo poxonae bayatha Abraham tʉpa. Apara Nacom cata barapo yabara petsiwʉnae muxu dutsiwa poxoru Abraham peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba. Daxota Nacom yabara tsitatsi xua bara Abraham pejʉntʉ coyene xanepanaein bapontha. 14Icha pomonae xeinaetsipa pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta, icha barapomonae apara barapomonae tsipae pomonae exana daxita pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba bapoxonae barapomonae jopa nantawenonaetsipae xua yabara jume cowʉnta pocotsiwa Nacom exanapaeba. Mataʉtano pocotsiwa xua Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta barapomonae jopa tsita xainyei tsipaetsi. 15Ichitha baraxua jopa xainyeyo, tsipei Moisés pia peitorobi coyenewa saya exana xua jiwi atene peexanaewatsi. Atene exanatsi poxoru jiwi beta jopa daxita yabara jume cuiya exanaeyo barapo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Ichitha pomonae jopa xeinaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa, barapomonae Nacom jopa tsita penatsicuentsiwatsi xua abe peexanaexae xua poxonae jopa exanaeyo barapo peitorobi coyenewa.\\n16Daxota Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta Abrahamtha peyabara jume cowʉntsixaetsi pocotsiwa Nacom exanapaeba. Nacom pia yabara petsiwʉnae muxu dutsiwa, Nacom bara xaniwaicha amanaya catsina Abraham pia pemomoxi susato jiwitha tatsi. Nacom jopa meisa catsiyo pomonaetha pomonae peexanaewi xua Moisés itoroba. Apara Nacom irʉ cata pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwichi icha Abraham ichi poxonae jume cowʉnta Nacom. Bapon Abraham be coxiyʉn cana exainchi xua daxita waxainchi be xua wanacanamataxeinaein, copiya pejume cowʉntsixae. 17Nacom jeye Abrahamtha pejume diwesitha: “Xam cacana exanatsi xua ainya nacuanpiwi necayabara nanta xeinaenexa xua xam compam daxita nacuanpiwi cacanamata caexanatsi be coxiyʉm”, jei Nacom Pejume Diwesitha. Daxota barapo yabara petsiwʉnae muxu dutsiwa Nacom tsita coyene xanepanatsi. Barapon Nacom Abraham yabara jume cowʉnta pocotsiwa Nacom exanapaeba. Mataʉtano barapo Nacom equeicha asʉ exana pomonae bayatha werapa. Mataʉtano barapon Nacom itoroba xua forota pocotsiwan jiwi bapana jopa tae copiya, poxoru Nacom cataunxuae abʉ jopa forotsiyo bapocotsiwan.\\n18Abraham poxonae nawei wetaba xua jopa itacʉpaetsi xua pexeinaewa pexui, awiya cataunxuae yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewata pocotsiwa Nacom exanapaeba. Bapon jume cowʉntsiya popona xua Nacom exanaena xua bayatha paeba xua Abraham pinae bapon pexanto xeinaena. Abraham yabara jume cowʉnta pocotsiwa Nacom exanapaeba pocotsiwa yabara tsiwʉnae muxu duta. Bapon Abraham cana exanatsi xua daxita carepaya nacuan jiwi peyabara nanta xeinaenexa xua Abraham compa daxita nacuanpiwi canamata exanatsi be coxiyʉn. Caena bayatha Nacom tsipaeba Abraham. Nacom jeye: “Abraham, exanaein ayei jiwi jinya nemomoxi susato jiwi”, jei Nacom. 19Abraham jopa jʉntʉ coyene natsepaeyo xua peyabara jume cowʉntsiwa pocotsiwa Nacom exanapaeba, bequein bara bapon cien po weibe xeina. Bapon Abraham yaputane, xua bapon irʉ piowa tatsi Sara bara imoxoyo methaunxuae tʉpaenabe. Abraham piseuribe bichocono perunbe. Mataʉtano yaputaneno xua Sara jopa itacʉpaetsi xua pexui pexeinaewa. 20Bapon Abraham jopa ainya muxu xeinaeyo. Mataʉtano jopa nacui baraxubiyo xua peyabara jume cowʉntsiwa pocotsiwa Nacom exanapaeba xua pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua pinae Abraham pexanto xeinaena. Jame bapon Abraham beta xaniwaicha jume cocowʉntapona. Abraham wʉnae jaintapona Nacom. 21Baxua Abraham exanapona poxoru bara yatsicaewa yaputane xua Nacom itacʉpatsi xua peexanaewa pocotsiwa xua bapon yabara tsiwʉnae muxu duta. 22Abraham peyabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba, daxota bapon Nacom tsitatsi xua bapon bara peyabara jʉntʉ coyene tsita xanepanaeinchi xua jopa petsita natsicuentsixaetsi abe peexanaexae bapontha.\\n23Po jumein xua bayatha Abraham yabara paebatsi xua jeye: “Nacom tsitatsi xua bapon bara pejʉntʉ coyene xanepanaein xua jopa petsita natsicuentsixaetsi abe peexanaexae bapontha”, jei, barapo jumein jopa meisa tinaeyo xua bapon nexa. 24Barapo jumein xua po jumein tina apara irʉ bara waxainchi nexa xua naca yabara paebarʉ. Wajume cowʉntsixae Nacom, daxota Nacom tsitatsi xua bara waxainchi irʉ wajʉntʉ coyene xanepanae jiwichi xua jopa watsita natsicuentsiwatsi xua abe waexanaexae bapontha. Waxainchi yabara jume cowʉntatsi pocotsiwa Nacom exanapaeba, pon Jesús asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, pon Wanacanamataxeinaein. 25Nacom itoroba xua bapon Jesús naca tsitʉpa abe waexana cuiru coyenewan. Mataʉtano Nacom asʉ exanano, xua Jesús asʉ petʉpae cuiru coyene weya xua wanaca cana exanaenexa xua jopa Nacom watsita natsicuentsiwa tsane xua abe waexanaexae bapontha.","num_words":1176,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 3 CUI - Metha beya ichʉn yainyabichipa jei - Bible Search\\n1Metha beya ichʉn yainyabichipa jei tsipae: “¿Eta po coyene, po coyene Nacom tsita xanepanatsi, po coyene beta wepu toxeinchiya exana pomonae judiomonae xua wepu beta toxeincha exanatsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo? ¿Eta po coyene, po coyene Nacom tsita xanepanatsi, po coyene beta wepu toxeinchiya exana pon pewi thabinchi xua wepu beta toxeincha exanatsi pon jopa pewi thabinchi?” jei tsipae. 2Metha jume notsipan bapon, jan tsipae: “Apara bara bichocono jopa juniya xanepanaeyo xua penaexanaewa judiomonae xuano xua wi thabatsi, poxoru copiya Nacom Pejume Diwesi nacana jume diwesi cata judiomonaetha”, jan tsipae. 3Ichacuitha metha beya equeicha bapon yainyabichipa jei tsipae; “Daichitha ¿eta bichi tsipae icha barapomonae jiwana nacui barapentsipa xua jopa peyabara jume cowʉntsiwa xua Nacom bexa exanaena pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta? ¿Daxota metha Nacom xuya nacui baraxubichipa xua jopa equeicha peexanaewa pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa?” jei tsipae. 4Metha jan tsipae: “¡Jume, apara Nacom bapana jopa baxua exanae! Apara jame Nacom daxitan pexainyeiwantha exaneiba. Nacom bewa exaneibina baxuan bara bequein jiwi pemuxuitorobi jiwi. David baxua yabara paeba Nacom Pejume Diwesitha xua Nacom tapaebatsi, jeye:\\n‘Nacom, poxonae cueicueijam jiwi yaputaena\\nxua xam xainyeya bara nepaebin.\\nBapoxonae jiwi jume amanayabame poxonae baxua\\nexaname poxonae bequein jiwi cayabara paeba xua\\nabe exaname’, jei David Nacom Pejume\\nDiwesitha”, jan tsipae.\\n5Ichitha metha ichamonae jume coxonaya najume matsontsonobichipa jei tsipae: “Poxonae waxainchi abe exanatsi bapoxonae Nacom naca atene exana. Abe waexanae coyenewantha jiwi tsita itapeinya xeinatsi xua bara Nacom aichaxaibi abe peexanae coyenewa xua bara Nacom xanepanaya peexanaein. Daxota abe waexanae coyenewatha Nacom yawenatsi. ¿Eta xua metha yabara paebinchi baxua? ¿Metha Nacom jopa xaniwaicha exanaeyo icha naca atene exana abe peexanae cuiru coyene waexanaexae?” jei tsipae barapomonae, xua saya paeba icha jiwi ichi pomonae jopa peyaputae jiwi. 6Metha barapomonae jume notsipan, jan tsipae: “¡Jume apara, baxua jopa xainyeyo! Icha Nacom jopa xaniwaichiya exanaetsipae poxonae naca yabara paeba xua penatsicuentsiwa bapoxonae jopa itacʉpaetsipaetsi xua daxita yabara paebatsi jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanae cuiru coyene peexanaexae. Ichitha Nacom apara xaniwaichiya exana daxota itacʉpatsi xua daxita jiwi yabara paebatsi penatsicuentsiwa”, jan tsipae.\\n7Metha ichamonae jei tsipae: “Nacom jopa bewa naca yabara paebi penatsicuentsiwa tsane wanaca yabara paebinexa xua abe waexanaewan poxonae naerabiya cueicueijeichi. Poxoru poxonae naerabiya cueicueijeichi ichamonae tsita itapeinya xeinatsi xua Nacom seicaya exana xua Nacom bichocono xainyeya pepaebin xuano xua Nacom bara peainya cuin”, jei tsipae barapomonae. 8Ichamonae irʉ jei tsipae: “Daxota waxainchi bewa abe exanaeinchi, xua watsita itapeinya xeinaenexa xua Nacom bara xainyeya pepaebin”, jei tsipae barapomonae. Barapomonae naerabiya paeba xua pinae xan barapo coyene cuiduban ichamonae. Barapo naerabiya pepaebiwi xua neyabara jume caenaeraba, barapomonae Nacom tsita natsicuentinchi abe taneyabara paebixae.\\nMeje yabara xua daxitatsi pomonaetsi pomonae Nacom watsita natsicuentsiwichi abe waexanaexae bapontha\\n9¿Waxainchi pomonae judiomonaetsi Nacom tsitatsi xua jopa wanatsicuentsi jiwichi xua beyacaincha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua naca toxeinchiya bichocono abe peexanaewi? Jume. Tsipei bayathaunxuae paeban: “Waxainchi judiomonaetsi irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo daxitatsi abe waexanae jiwichi”, jan. 10Nacom Pejume Diwesitha baxua yabara jeye:\\n“¡Dapomonae ajibi pomonae xua xanepanaya\\npeexanaewi, xua mataʉtano bara caeinno!\\n11Mataʉtano dapon ajibi pon ichichipa xua\\npeyabara yaputaewa pexainyei coyenewa.\\nMataʉtano dapon ajibi pon xua\\nichichipa penaponaewa Nacomtha.\\n12Daxita jiwi Nacom pentatsi yawano abe\\npeexanae jiwi bichocono.\\n¡Dapon ajibi pon xua xanepanaya beta\\nexana, xua mataʉtano bara caeinno!\\n13Barapomonae caunuta nawita pocotsiwa peabe\\njumein, icha mʉthʉ tsina ichi xua cawenabeina\\nxua tuxamna baxoyareca pebocarecaexae pon tʉpa.\\nBapomonae pepaebiwantha ichamonae\\nBarapo pepaebiwantha ichamonae\\najʉntʉcoyenetane exanatsi, icha jomo ichi\\nxua ichʉn sinatsi poxonae bichocono atene\\nexanatsi pewano tsapa pexeinaexae.\\n14Barapomonae saya ʉ cueicueijei xua xuan peabe\\njumein, po jumein xua atsaca pepaebiwa.\\n15Barapomonae bichocono ichichipa nawita xua\\nichamonae bichocono atene peexanaewatsi\\nxuano xua pejutebiwatsi.\\n16Daxita ichaxota poneiba barapomonae,\\nichamonae abe exaneibatsi.\\nMataʉtano exaneiba pocotsiwa ichamonae\\najʉntʉcoyenetane cana exanatsi.\\n17Barapomonae jopa yaputaeyo xua po coyene\\ncaemonae nantiya jʉntema jinompa\\n18Mataʉtano barapomonae jopa cunuwiyo Nacom xua\\nabe peexanaeyainwatsi”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n19Waxainchi yaputainchi xua daxita Nacom paeba Moisés pia peitorobi coyenewatha baraxua judiomonae nexa. Barapomonae bewa exanae Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Ichitha judiomonae jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa barapo coyenewa. Barichi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua. Barapo coyeneya Nacom yaputane exana xua daxita jiwi jopa pepaebinexa xua pinae jopa abe peexanaewa barapo jiwi. Mataʉtano Nacom tsita itapeinya xeina jiwitha xua Nacom yabara paebina xua penatsicuentsiwa daxita jiwi xua abe peexanaexae bapontha. 20Dapon ajibi pon itacʉpatsi xua pejeiwa: “Xan bichocono tajʉntʉ coyene xanepanaein xua Nacom jopa tatsita natsicuentsixae abe taexanaexae bapontha. Tsipei daxita yabara jume cuiya exanan pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba”, xua pejeiwa. Tsipei jame apara barapo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi naca yaputane exana xua waxainchi apara abe waexanae jiwichi.\\nMeje yabara xua jiwi capanenebiyatsi pejume cowʉntsixae Nacom\\n21Ichitha anoxuae Nacom jiwi yaputane exanatsi po coyeneya bapon exana xua poxonae jiwi jʉntʉ coyene xanepana exanatsi bapontha. Nacom jopa tsita natsicuentichi barapomonae xua abe peexanaexae. Nacom baxua exana jopa poxoruyo xua peexanaexae pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, irʉ Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba xua bewa jiwi Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanaetsi. 22Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana jiwi poxonae barapo jiwi jume cowʉnta Jesucristo. Nacom bara daxita najʉntʉ coyene jʉpiya exana pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo, poxoru Nacom tsita najʉpatsi barapo pejume cowʉntsiwichi. 23Tsita najʉpatsi yaitama daxita jiwi peabe coyenewan exana. Yawano barapo jiwi taseicatsi po coyene xua Nacom tsita xanepanatsi barapomonae. 24Ichitha Nacom peantobexae jopa tsita penatsicuentsiwatsi barapo jiwi. Baxua Nacom amanaya taexana. Nacom pentoma exana xua jiwi pejʉntʉ coyene xanepanaenexa poxonae Cristo Jesús naetotha tsitʉpa, xua jiwi tsitʉpatsi. 25Nacom Pexanto itorobica, pon Cristo. Bapon jana pichapabarena poxonae tsitʉpa jiwi pia peabe coyenewan tatsi. Nacom jʉntemaina jiwi pia peabe coyenewan poxonae barapomonae jume cowʉnta Cristo. Barapo coyenewatha Nacom yaputane exana xua bara jʉntʉ coyene xanepana cana exana jiwi xua jopa Nacom petsita natsicuentsiwatsi xua abe peexanaexae. Bayatha bapon beitatemaya cui taetaepona jiwi abe pia peexanae cuiru coyenewan tatsi pomonae xua caena bayatha jinompa poxonae cataunxuae Jesús jopa tʉpaeyo. 26Ichitha anoxuae Nacom yaputane exana jiwitha xua beta xanepanaya peexanaewa. Anoxuae Nacom jopa beitatemaya cui taeyo jiwi abe pia peexanae cuiru coyenewan tatsi. Apara jame Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana jiwi poxonae Nacom yabara jʉntemaina jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Baxua exana daxita pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús.\\n27Daxota waxainchi jopa naca itacʉpaeyo xua atsaquiya nayabara paebatsi xua beta waexanaewa. Waxainchi jopa najʉntʉ coyene xanepana exanaetsi bequein ichichipatsi xua waexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, daichitha jopa exanaetsi. Nama apara wajume cowʉntsixae Jesús, daxota bapon naca jʉntʉ coyene xanepana cana exana Nacomtha. 28Nama anoxuae waxainchi yaputainchi xua Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana pontha pon jume cowʉnta Jesús. Nacom jopa jʉntʉ coyene xanepana exanaeyo poxonae bequein ichʉn ichichipa xua peexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba xua daichitha poxonae jopa exanaeyo.\\n29Nacom jopa meisa apara judiomonae pia Nacom tatsi. Apara irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae irʉ pia Nacom tatsi. 30Icha Nacom ajibi, saya meisa bapon Nacom nacata bara compa. Barapo Nacom jʉntʉ coyene xanepana cana exana jiwi, pomonaetha pomonae jume cowʉnta Jesucristo, bequein pomonae wi thabatsi xuano bequein pomonae jopa wi thabichi. 31Waxainchi jopa nacui barapentichi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi yaitama jume cowʉntatsi Jesús. Jame poxonae xaniwaicha jume cowʉntatsi Jesús bapoxonae bara xaniwaicha exanatsi pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba.","num_words":1149,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.025,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 24\\n1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi verevereca. Nexata meravia pitsijavata, ajena juameto pitsapaina, papetiriavi xaniavaeta pexaniapetuxujuvijava, icatsia ponalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Patuxujuvijava xaniavaeta Jesús petëpaenë peperabëexabinexa, caponalia Jesús petëpaenë peperabëexabinexa jane baja picani. Itsapetiriavi yajava ponalia peyanabinexatsi. 2 Itsa baja palia, nexata bajarapapetiriavi tane Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsi peyavëpaacatsiibopanaxanetomi petixitanutsijavalia. 3 Bajarapamonae joneya picani Jesús pebuatsiibovajutsijavalia. Itsiata baitsi jane apo caxitajarababuatsi petëpaenë, pepo petuxanenë Jesús. 4 Nexata bajarapapetiriavi bitso jamatabëcuenenajunaviaca. Apo yapëtae pacuenia exanaejitsia. Bajarajota nexata bajarapapetiriavi taenuta anijanëbeje ángelnëbeje. Bajaraponëbeje penaxatatsijavabeje nivenivena bitso. 5 Bajarapapetiriavi bitso cujunava bajarapaángelnëbeje. Nexata pecajunavi pematabacabëta irataeya bobena. Nexata bajarapaángelnëbeje jumaitsi petiriavijavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia petëpaenë pebuatsijavatatsi, pajaitame? Bajaraponë asaë baja icatsia. 6 Bajaraponë majotaje ajibi baja tsarucae. Dioso rabaja icatsia asaëyaexanatsi. Panajamatabënapire pacuenia pacatsipaeba Galilea nacuata pamatacabi abaxë asaë tsaponaponae. 7 Bajaraponë baja cajena tajëvelia pacajumaitsi: “Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana pibisiajamatabëcuenevi pecobeyabelia. Nexata bajarapamonae cruzajavabelia necobematabiabarutsiana tanebeyaxuabinexa. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” pacajai baja cajena tajëvelia Jesús itsa abaxë pamatacabi pacayajavaponapona, jai ángelnëbeje petiriavijavabelia.\\n8 Nexata bajarapapetiriavi najamatabënapita pacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi. 9 Nexata baja bajarapapetiriavi naviabarena Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavaverena. Nexata bajarapapetiriavi tsipaeba daxita bajarapacuene yabara once ponëbeje, Jesús pijaapóstolevijavabelia. Tsipaebanua daxita itsamonae Jesús pijajivijavabelia ata. 10 Bajarapapetiriaviyajuvënëvi itsava Maríavënëva. Bajarapova Magdala tomarapijiva. Itsava pijinia Juanavënëva. Itsava pijinia icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiago pena. Itsapetiriavi yajava tsipaeba bajarapacuene yabara apóstolevijavabelia. 11 Bajarapapetiriavi apóstolevijavabelia tsipaebi ata bajarapacuene yabara, itsiata apóstolevi apo jumexaniataetsi. Apóstolevi saya bajarapalivaisi yabara jamatabëjumaitsi: “Saya meta bajarapapetiriavi pijacuata exana bajarapalivaisi,” jamatabëjai apóstolevi.\\n12 Itsiata baitsi jane Pedro pitsapalia bovecua. Nexata cujinaejinalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Nexata Pedro bajarapaibovajualia itsa naëcolia, taeyejeba pebobenaejava bajarajota daxitanëreca Jesús mataquionaeya pematacacëbipanamitsireca. Nexata baja Pedro naviata boyaberena. Najamatabëxaina bajarapacuene yabara.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, pijajivitonëbeje pëcaxitajarabaxuaba, Emaús tomarabelia peponaenëbeje, yabara pelivaisi\\n13 Pamatacabi bajarapapetiriavi tane ángelnëbeje, bajarapamatacabi Jesús pijajivitonëbeje Jerusalén tomaravelia naropotabeje. Ponabeje Emaús tomarabelia. Bajarapatomara eca once pakilómetrobeje Jerusalén tomaravecua. 14 Bajaraponëbeje baracuaicuaijaibeje tsanajetarucae daxita pacuene copiapata. 15 Itsa abaxë bajarapalivaisi cuaicuaijai tsanucaponaebeje, Jesús pëcaxitajarabalia. Nexata Jesús muxunenianajetaruca bajaraponëbeje. 16 Bajaraponëbeje tae atabeje Jesús, itsiata apo yapëtaebeje Jesúscuene. 17 Nexata Jesús yanijoba bajaraponëbejejavabelia. Jesús jumaitsi:\\n—¿Detsa pitsicuene pabaracuaicuaijamëbeje tsanucaponae namutua? ¿Detsa xuajitsia bepajamatabëcuenejiobimëbeje? jai Jesús bajaraponëbejejavabelia.\\n18 Bajaraponëbeje itsanë pevënë Cleofas. Nexata Cleofas jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Daxitajivi baja cajena yapëtane pacuene copiapata Jerusalén tomarata mapamatacabitaje. ¿Xamë tsaja caenëmë apo nijanayapëtae bajarapacuene, naponaponae atamë bajarapatomarata? jai Cleofas caranata Jesúsjavabelia.\\n19 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—¿Detsa pitsicuene copiapata? jai.\\nNexata icatsia bajaraponëbeje jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesúspijinë raja, Nazaret tomarapijinëmi, profetanëmi. Pinijicuene exanapona Dioso pesaëta. Bitso xaniavaetsia jivi pexanialivaisi tsipaebapona. Nexata daxitajivi sivajamatabëcuenebarëya bajaraponëmi. Dioso ata sivajamatabëcuenebarëyatsi. 20 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, vajanacaevetsivi yajava, canajetatsi Jesúspijinëmi. Canajetaxuabatsi Jesúspijinë cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi pebeyaxuabinexatsi. 21 Paxanë picani bajaraponëmi yabara pajamatabëjumaitsinë: “Bajaraponë nacavecuacapitsapaena itsanacuaverena pepatsivi, pamonae apo judíovi, vajanacayanacuaevetsijavavecua pepitsapaenexa,” pajamatabëjanë tsavanapae picani Jesúspijinë yabara. Nexata Jesúspijinë pebeyaxuabicujinaetsi, ajena baja xaina acueyabi pamatacabibeje. 22 Paxanëyajuvënëvi, petiriavi, ajena, bajayacunua, panenabenajacaeyaexana. Bajarapamonae bajayacunua, ajena juameto pitsapaina, ponalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. 23 Itsiata apo caxitajarababuatsi bajarajota Jesús petëpaenë. Nexata bajarapapetiriavi naviabarena. Bajarapamonae panetsipaeba pacuenia bemajitsinaebota tane ángelnëbeje. Angelnëbeje pina nexata jumaitsibeje petiriavijavabelia: “Jesús rabaja asaë tsaponaponae icatsia,” jai pina. 24 Nexata itsamonae paxanëjuvënëvi pona Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Nexata tane pacuenia baja petiriavi panetsipaeba. Jesús itsiata petëpaenë apo taeyabuatsi, jaibeje Jesúsjavabelia Emaús tomarabelia peponaenëbeje.\\n25 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—¡Paxamëbeje saya paneajamatabëcuenetajanëbeje! Apo pajumecovënëtsimëbeje daxita profetavi peyaquinaelivaisianë. 26 Nexata apo payapëtaemëbeje pacuenia Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa, copiaya bitso bejiobiaexanaejitsiatsi peponaevajënaeya paxa Diosojavabetsia athëbëtatsia paxa pemuxuneneta peecaenexa, nayabarajai Jesús bajaraponëbejejavabelia.\\n27 Nexata Jesús xaniavaetsia navajunupaeba bajaraponëbejejavabelia daxita pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Taxuxuaba jane baja penavajunupaebijava pacuenia Moiséspijinë peyaquinaebaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Bajaraxuacujinae icatsia navajunupaeba pacuenia daxita itsaprofetavi peyaquinaebaxutonëta ata jumaitsi Jesús yabara.\\n28 Itsa baja imoxoyotanajetarubena patomarata bajaraponëbeje patsijitsiabeje, Jesús itajara rovia bepeponaejitsia bajaraponëbejevecua. 29 Nexata bajaraponëbeje bitso asivabeje Jesús penajuamajitsinexa bajarapatomarata. Jumaitsibeje bajaraponëbeje Jesúsjavabelia:\\n—Namajire abaxë mapatomarataje. Caniviyo rabaja bitso. Meravijitsia rabaja, jaibeje bajaraponëbeje Jesúsjavabelia.\\nNexata baja Jesús najoneya pabota bajaraponëbeje patabeje. 30 Itsa bajaraponëbeje yajavaecabeje mesa muxuneneta, Jesús pita panbë. Jumaitsi paxa Diosojavabelia:\\n—Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai Jesús.\\nBajaraxuacujinae epatsënëquejeba panbë. Rajutatsi bajaraponëbeje. 31 Bajarajota matapania bajaraponëbeje yapëtanebeje Jesúscuene. Itsiata baitsi jane bajarajota vecuacaevatsibeje Jesús. Apo taebeje baja matavëjëa.\\n32 Nexata bajaraponëbeje najumaitsibeje:\\n—Namutua vajanacanavajunu paebanucaponaejavatabeje pacuenia jumaitsi Diosojumelivaisibaxutota, bitso muxunajamatabëcuenebarëyatsibeje, najaibeje bajaraponëbeje.\\n33 Nexata bajarajota bepijia naropotabeje Emaús tomaravecua. Naviatabeje baja Jerusalén tomarabelia. Nexata Jerusalén tomarabelia itsa patabeje, caxitajarababeje penacaetuatsijavata once ponëbeje apóstolevi, itsamonae yajava Jesús pijajivi. 34 Nexata penacaetuatsivi jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—Xaniajai baja cajena. Vajatuxanenë icatsia asaë tsaponaponae. Simón baja tsitanaitajëtatsi, jai bajarapamonae.\\n35 Nexata ponëbeje Emaús tomaraverena patabeje, tsipaebabeje bajarapamonaejavabelia pacuenia namutoepatualia pëcaxinatsibeje Jesús. Tsipaebabejenua pacuenia matapania yapëtanebeje Jesúscuene, pitabëta itsa epatsënëquejeba panbë.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae tsitanaitajëta pijajivijavabelia yabara pelivaisi\\n36 Ponëbeje Emaús tomaraverena patabeje, tsipaebabeje Jesús pijajivijavabelia pacuenia tanebeje Jesús Emaús tomaratalia. Nexata bajarapaepatota Jesús tsitanaitajëta pijajivijavabelia. Jesús jemata nuca pijajivi tuatuajëta. Jesús bajacoba pijajivi.\\n37 Nexata Jesús pijajivi bitso nabenajaca.\\n—Petëpaenëmi raeta pejumape maje, jamatabëjai bajarapamonae Jesús yabara.\\n38 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia pajunavame? ¿Detsa xuajitsia panejamatabëëthëtota pajumeaebame icatsia tasaëjava? 39 Panecobetaema. Tataxubeje ata pataema. Xanë rabaja maje. Panejayabare. Paneyorobarenua xaniavaetsia. Petëpaenëmi raja peneta pejumape avijibi. Asijibinua. Apo perabëitsi cajena pacuenia xanë perabëitsinë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n40 Jesús itsa jumaitsi mapacueniaje, nacobeitajëta pijajivijavabelia. Nataxuitajëta yajava. 41 Jesús pijajivi bitso tsitapexaniacuenetsi. Itsiata baitsi jane Jesús pijajivi abaxë apo jumexaniatae xaniavaetsia Jesúscuene. Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Paxainame tsabaja itsacuenejavayo patanerajutsinexamë taxaenexa? jai Jesús.\\n42 Nexata Jesús pijajivi rajutatsi pesebidujuaijavayo, jabëperiyo yajava. 43 Pita baja Jesús. Nexata Jesús pijajivi pitabarata xane. 44 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Mapacuene taneexanaejavanexa yabaraje, pacatsipaebabiabatsi baja cajena tajëvelia pamatacabi abaxë pacayajavaponaponatsi. “Pacuenia bajayata tajëvelia xanë yabara jumaitsi Moiséspijinë peyaquinaebaxutota, Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaebaxutota ata, Salmosvënëbaxutota ata, bajarapacuenia netocopiapatsiana,” pacajaitsi tsabiabi baja cajena pamatacabi abaxë pacayajavaponaponatsi. Daxita rabaja bajarapacuene netocopiapata jane baja, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n45 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana Jesús pijajivi xaniavaetsia pejumeyapëtaenexa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. 46 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi pacuenia xanë, Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa, nebejiobitsiaya nebeyaxuabijitsia. Jumaitsinua pacuenia tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia Dioso niasaëyaexanaejitsia tatëpaejavavecua. 47 Jumaitsinua pacuenia patajajivimë tajumelivaisi patsipaebaponaejitsiamë daxitajivijavabelia. Nexata tajumelivaisi patsipaebaponaename daxitajivi penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexatsi Dioso. Copiaya Jerusalén tomarata pataxuxuabianame panetsipaebijava. Bajaraxuacujinae patsipaebanajetarubenaename daxitanacuanëjava. 48 Paxamë rabaja pataneme daxita pacuene netocopiapata. Nexata jivi patsipaebaponaename daxita bajarapacuene yabara. 49 Espíritu Santo, ponë taxa Dioso najumecapanepaeya pacarajutsiapaeba, pacatoitorobianicatsi papecatsijamatabëjonenexa. Abaxë pajinavanapaename majotaje Jerusalén tomarata. Matapania Dioso athëbëvetsica pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaena pinijicuene paneexanaponaenexa, paponaename jane baja tajumelivaisi jivi panetsipaebanajetarubenaenexa daxitanacuanëjava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, tsia baja athëbëabetsia yabara pelivaisi\\n50 Jesús pijajivi matacalia Betania tomarabelia. Jesús nacobeyotsiaya pijajivi tovajëcanuca Diosojavabelia Jesús pijajivi peyavenonaenexatsi Dioso. 51 Nexata saya bajarajota Jesús pijajivi athëbëabetsia baja vecuapona. Jesús baja Dioso caponatsi athëbëabetsia.\\n52 Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi:\\n—¡Vajatuxanenë bitso ayaijamatabëcuenenë! jamatabëjai.\\nBajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëyaya naviaba Jerusalén tomarabelia. 53 Templobojavabelia Jesús pijajivi joneyabiaba pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Jesús pijajivi pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia.","num_words":1052,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.125,"stopwords_ratio":0.277,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 27\\nPacuenia Jesús caponaliatsi Pilatojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Ajena baja matacabi tsarucaponae, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, najamatabëjëpa pacuenia exanaejitsia Jesús pebeyaxuabiaexanaenexatsi. 2 Nexata Jesús cobecëtsiaya caponaliatsi nacuaevetsinë Poncio Pilatojavabelia.\\nPacuenia Judas nabeyaxuaba yabara pelivaisi\\n3 Judas canajetaxuabatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia. Bajaraponë itsa tane Jesús penaneconitsijava pebeyaxuabinexatsi, nexata bitso najamatabëxaina. Nexata pona petocanaviatsinexa perajutsipalatamitsi, treinta ponëbeje pepo palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. Tocanaviatsijitsia sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. 4 Judas jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Pibisiacuene baja rovia exanajë. Bajaraponë itsacuenejavayo ata apo exanaenejeva, panecobeyabelia baja canajetaxuabajë, jai Judas.\\nNexata bajarapamonae jumaitsi Judasjavabelia:\\n—¡Paxanë raja patajamatabëcueneta apo naneconitsimë tsane! ¡Xamë raja nijacuata naneconitame! jai bajarapamonae Judasjavabelia.\\n5 Nexata Judas templobota othotajarabeta perajutsipalatanëanëmitsi. Bajaraxuacujinae pitsapalia. Pona baja. Nexata pijacuata nabeyaxuaba. Pepuanavësicëtsi athëbëvetsica perucaemaëtoxanetota, athëbëvetsica jirevica irabetsica penacuibosi catarërëtajarabaxuabinexa. Bajarapacuenia pijacuata Judas nabeyaxuaba.\\n6 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi caetuata Judas piothotajarabetsipalatanëanë. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—Acuenebi mapapalataje vajabuatsinexa ofrenda vajajebabiabicajónita. Tsipaji bajarapapalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabijitsiatsi, najai bajarapamonae.\\n7 Nexata bajarapamonae najamatabëjëpa bajarapapalatanëanëta pecomuatsinexa ira. Nexata bajarapamonae bajarapapalatanëanëta comuata canalitonë pefaratabiabinë pijairami. Bajarapamonae comuata bajarapaira, itsanacuaverena pepatsivi itsa tëpa Jerusalén tomarata, bajarapairata pemëthëtabiabinexa. 8 Bajaraxuata mapamatacabijavaberena ataje vënëruba bajarapaira mapejumaitsivënëje: “Papalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabatsi, bajarapapalatata pecomuatsiira,” pejaivënë vënëruba. 9 Bajarapacuenia itsa comuata bajarapaira, copiapata jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jeremíaspijinë bajayata tajëvelia vajunupaeba bajarapapalata. Profeta Jeremíaspijinë baja cajena bajarapapalata yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Israelnacua pevetsivi rajutsiana jivitonë pecanajetsinëjavabelia treinta ponëbeje, pepo platananitota pexanaenëanë. Bajarapapalatanëanë icatsia bajarapamonae pitsiana. 10 Nexata bajarapapalatanëanëta bajarapamonae comuatsiana canalitonë pefaratabiabinë pijairami, pacuenia Dioso tajëvelia nejumaitsi,” jai bajayata profeta Jeremíaspijinë tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús pematamopitsipalatanexatsi.\\nPacuenia Jesús nutatsi Pilato pitabarata yabara pelivaisi\\n11 Jesús nutatsi nacuaevetsinë Pilato pitabarata. Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jai Pilato.\\nNexata Jesús jumaitsi Pilatojavabelia:\\n—Jãjã, xanë rabaja pacuenia nejumaitsimë, jai Jesús Pilatojavabelia.\\n12 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, Jesús neconitaponae atatsi, apo jumepitsi. 13 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Apo jumetaemë tsaja pacuenia mapamonae caneconitaponaje? jai.\\n14 Jesús neconitsi atatsi, itsiata apo jumepitsi. Bajaraxuata Pilato jamatabëcuenenabenajaca. Apo yapëtae pacuenia Pilato exanaejitsia Jesúsjavabelia.\\nPacuenia baja Pilato tocopata Jesús pebeyaxuabinexatsi yabara pelivaisi\\n15 Nacuaevetsinë Pilato xaina pijacujirucuene. Caevai canacujitsia, pascua fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pajivi yabara jivi vajëtabiaba Pilatojavabelia, bajarapajivi Pilato copatabiaba pascua fiestamatacabi. Bajarapacuenia Pilato caenë copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi. 16 Pamatacabi Jesús naneconitsiaexanatsi, bajarapamatacabi penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsiaponapona jivibenë, Barrabásvënënë. Bajaraponë bitso piacujirubejenëcuene yapëtanetsi daxitajivi. 17 Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi penacaetuatsijavata Pilato jumaitsi:\\n—¿Detsa ponë pajitsipame patacatocapitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua pepitsapaenexa? ¿Barrabás tsaja? Itsa jume, ¿Jesús tsaja, ponë yabara jivi jumaitsi: “Cristo raja athëbëvetsica Dioso pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa,” jaitsi? jai Pilato bajarapamonaejavabelia.\\n18 Pilato jamatabëjumaitsi:\\n—Xua Jesús exanaponapona, sacerdotevi penamatacaitorobivi cueneitoyatsi. Bajaraxuata netocaparena, jamatabëjai.\\n19 Pilato abaxë eca itsajota ecabiaba penaneconitsivi penaneconitsiaexanaenexa. Nexata Pilato pijava tonajumeitorobarenatsi. Pilato pijava Jesús yabara jumaitsirena mapacueniaje: “Copare bajaraponë, ponë itsacueneneconiyo ata apo penaneconitsinë. Ajena raja, meravi, amajitsinaebejenë bajaraponë yabara,” jaitsirena Pilato pijava. Nexata picani Pilato jamatabëcopata Jesús.\\n20 Itsiata baitsi jane bajarapaepatota sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, jivijavabelia muxubijiapenetsia jumai tsaponae:\\n—Pavajëtsianame Barrabás pecapitsapaenexatsi. Pavajëtsianame Jesús pebeyaxuabinexatsi, jai tsaponae bajarapamonae.\\n21 Nexata nacuaevetsinë Pilato icatsia yanijoba jivijavabelia:\\n—¿Detsa ponë nexata pajitsipame patacatocapitsapaenexa? jai Pilato.\\nNexata bajarapamonae jumaitsi:\\n—Panetocapitsapare Barrabás, jai.\\n22 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Detsa nexata xua exanaenajë Jesúsjavabelia, ponë yabara: “Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobatsi jivi pecapanepaenexa,” jaitsi? jai Pilato bajarapamonaejavabelia.\\nNexata daxita bajarapamonae jumaitsi Pilatojavabelia:\\n—¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai bajarapamonae.\\n23 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Detsa pitsineconi yabara cobematabiabarutsiaexanaejitsipajë cruzajavabelia? jai Pilato Jesús yabara.\\nItsiata bajarapamonae icatsia pinijijumeta vavajai.\\n—¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae.\\n24 Pilato tane piajumesaëjava bajarapamonae. Muxujiobi ata, apo jumecovënëtsitsi. Bitsoyo biji caranata bajarapamonae jamatabënanaecajematapona bajarapatomarata. Nexata Pilato penacobequiatsinexa, pijajivi itoroba petocarenanexatsi mera. Pilato nacobequiata daxitajivi pitabarata bajarapamonae peyapëtaenexa Jesús apo penaneconitsiaexanaecuene. Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xanë raja tajamatabëcueneta apo beyaxuabiaexanaenë tsane maponëje, pianeconijibinë. Paxamë panejamatabëcueneta pabeyaxuabiaexanaename, jai Pilato.\\n25 Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi:\\n—¡Itsa bajaraponë pianeconijibinë Diosojavabelia, nexata bajaraponë patabeyaxuabineconi jema panetsijumajopaena, pataxi yajava! jai bajarapamonae Pilatojavabelia.\\n26 Nexata baja Pilato tocopata Barrabás pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Itorobanua vajabitsaëvi ayaicuenia Jesús pejumatitibabenexatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae Pilato tocopata baja Jesús vajabitsaëvi pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.\\n27 Nexata baja Pilato pijajivi, vajabitsaëvi, Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboxanetojavabelia. Nexata bajarajota Jesús matatoyorotsia nacaetuatatsi daxita vajabitsaëvi. 28 Jesús penaxatatsijava vajabitsaëvi vejumajonotatsi saicayajava pexatatsinexatsi. Nexata jane baja vajabitsaëvi Jesús quenetsiataeya xatatatsi petsobiajava benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. 29 Becoronacuenia pemataxatatsinexatsi, peejuvitoyoroto tsimataexanatsi. Bajarapatoyoroto Jesús mataxatatatsi. Tsicoberutatsinua naebo pecujuanenia benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Nexata bepeyaiyataecueniatsi bajarapamonae pematabacabëta tonubenatsi Jesús pitabarata. Quenetsiataeya jumai tsaponaetsi:\\n—¡Bajaco, judíovi pepo pevetsinë! jai tsaponaetsi bajarapamonae.\\n30 Suabaponatsi. Vecuapitatsi naebo. Bajarapanaebota mataconitajarababiabatsi. 31 Bajarapacuenia quenetsiataeya pecapocaponaecujinaetsi, vejumajonotatsi baja pexatatsijavatsi. Jesús baja icatsia xatatatsi penaxatatsijava. Caponaliatsi jane baja pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.\\nPacuenia jane baja Jesús cruzajavabelia cobematabiabarutatsi yabara pelivaisi\\n32 Vajabitsaëvi Jesús itsa caponaliatsi tomaravecua, namutota caxitajaraba Simónvënënë, Cirene tomarapijinë. Nexata vajabitsaëvi Simón itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, peyavenonaeyacaponaenexa.\\n33 Jesús caponaliatsi Gólgotavënë tsutojavabelia, bajarapatsutojumata pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. “Gólgota,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jivimatasipatsuto,” pejaijume. 34 Bajarajota picani Jesús rajutatsi vinora, pematajërëabira piatsaxarata. Jesús picani rajutatsi bitso penavixaetaeyaniva pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia. Jesús pajane bajarapora. Itsiata apo apae.\\n35 Nexata jane baja Jesús vajabitsaëvi cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota canamuxusita beibotoxi. Bajarapacuenia canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. Bajarapacuenia vajabitsaëvi natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami. Bajarapacuenia vajabitsaë itsa natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia vajunupaeba Jesús penaxatatsijava. Jesús penaxatatsijava yabara, profetanëmi bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Natsicobetsanaena penaxatatsijava. Canamuxusitsiana beibotoxi peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia,” jai profetanëmi. 36 Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota evetena penaitaxutocaevetsinexatsi Jesús. 37 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo cruzajavata, yaquinaruta tablapayota itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuene yabara naneconitsiaexanatsi Jesús. Jumai tsarutsi peyaquinaeitane cruzajavata mapacueniaje: “Mara ponë Jesúsje, judíovi pepo pevetsinë,” jai tsarutsi Jesús yabara.\\n38 Anijanëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi. Caenë canacujitsia pijacruzata rubatsi. Bajaraponëbeje Jesús pemuxuneneta rutatsibeje. Itsanë Jesús pecujuanenia rutatsi. Itsanë Jesús petsavenonenia rutatsi. 39 Jesús pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia, bajaraxuayo penajetarubenaevi Jesús itaropitsiaya bijataeyabiabatsi. 40 Jumai tsabiabi bajarapamonae:\\n—Xamë raja imata jumaitsimë: “Xuabianicajë templobo. Acueyabi matacabita icatsia veretetsianajë itsabo,” jamë. Nacapanepare jane baja nijacuata. Itsa xaniajai Dioso pexënatomë, nexata cruzajavavetsica runaimica, jai tsabiabi Jesúsjavabelia bajaraxuayo penajetarubenaevi.\\n41 Bajara pijinia pacuenia sacerdotevi penamatacaitorobivi capocaponatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata capocaponatsi. Fariseovi ata capocaponatsi. Judíovi pijaancianovi ata capocaponatsi Jesús. Ëpamonae najumaitsi:\\n42 —Maponëje itsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Caranata pijacuata penacapanepaenexa apo caëjëpaetsi. Itsa xaniajai Israel nacuapijivi pepo pevetsinë, nexata aeconoxae cruzajavavetsica runaenica vajataenexa. Nexata jane baja jumecovënëtsianatsi Cristonëcuene. 43 Bajaraponë pina najamatabëcuenecopata Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. “Xanë raja Dioso pexënatonë,” jai tsabiabinua. Nexata taenatsi aeconoxae Dioso pecapanepaejavatsi, najai bajarapamonae capocaponaeya Jesús yabara.\\n44 Ponëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi, bajaraponëbeje ata Jesús bijataerucatsibeje bajarapacuenia.\\nPacuenia baja Jesús tëpa yabara pelivaisi\\n45 Jesús baja itsa tëpaejitsia, ajena matonejejitsia, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania caniviyojavabelia, bejamatabëcuene a las tres, nacua napebeta icatsia. 46 Nexata paepatota icatsia nacua napebeta, bajarapaepatota pinijicuenia Jesús aëjai. Jumaitsi:\\n—Eli, Eli, ¿lama sabactani? jai Jesús.\\nBajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “TajaDioso, tajaDioso, ¿detsa xuajitsia baja tajaepato necopatame?” pejaijume.\\n47 Nexata itsamonae bajarajota penubenaevi bijiaya jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi bajarapamonae:\\n—Mara ponë junata profeta Elíaspijinëmi, Diosojumepaebinëmi, jai bajarapamonae.\\n48 Nexata bajarapamonaeyajuvënënë bepijia cujinaelia pecarenanexa esponjavënëjava. Nexata esponjavënëjava jabutaba piajatuvinorayalia. Bajaraxuacujinae esponjavënëjava naeboupita cëtaruta. Toyotsiatsi Jesús petsutsuninexa picani bajaraxua. 49 Itsiata itsamonae jumaitsi:\\n—Copare abaxë. Taenatsi Elíaspijinë itsa najetaruca pecapanepaenexatsi, jai bajarapamonae capocaponaeya.\\n50 Icatsia Jesús pinijicuenia aëjai. Bajaraxuacujinae jane baja Jesús tëpanajereca. 51 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpanaxaneto, titititica tuatuajëareca, athëbëvetsicacujinae irabereca. Ira najëaba. Ibotoxanetonë ata sarapajunujunua. 52-53 Ayaibitsaëto Dioso pepua pejumecovënëtsivi petëpaevimi pemëthëanë ata napananubena. Nexata Jesús acueyabi matacabita icatsia itsa asaë petëpaecujinae, pamonae pemëthëanë napananubena, bajarapamonae ata cotocaevi asaë. Nexata pitsapa mëthëvetsina. Nexata bajarapamonae pona Jerusalén tomarabelia. Bajarajotalia naitajëbapona jivi ayaibitsaëtojavabelia.\\n54 Jesús cruzata petëpaejavata vajabitsaëvi pijacapitán, pijajivi yajava, nuca. Taenubena Jesús petëpaejava. Jesús petëpaejavata ira najëaba. Nexata bajarapamonae itsa tane ira penajëabijava, itsajavanë ata itsa taepona, bajarapamonae bitso junava. Jumaitsi:\\n—Matsaena ponë tëpaje, pepacuene baja rovia Dioso pexënato, jai bajarapamonae.\\n55 Bajarajota petiriavibitsaëtoxaneto tajiyoverena taenubena Jesús petëpaejava. Bajarapapetiriavi Jesús pepëta napona Galilea nacuaverena, Jesús peyavenonaevimitsi. 56 Bajara papetiriavibitsaëtoxaneto tuatuajëta nanubena mapamatabëxëyoje. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiagobeje Josébeje pena. Itsava pijinia Salomévënëva. Bajarapova pijinia Santiagobeje Juanbeje pena. Bajarapova Salomévënëva, Zebedeo pijava.\\nPacuenia Jesús petëpaenë mëthëtatsi yabara pelivaisi\\n57 Itsa baja caniviyotsia, José, Arimatea tomarapijinë, pona nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Bajaraponë José bitso pexainaenë pexainaejava. José jumecovënëtaponapona Jesús Cristocuene. 58 Nexata José itsa pata nacuaevetsinë Pilatojavabelia, vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa Jesús petëpaenë. Nexata Pilato itoroba pijajivi petocopatsinexatsi. 59 Nexata José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Mataquionaeya daxitanëreca matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata, piaxuirajibipanata. 60 Bajaraponë José, pamatacabi tëpa pemëthëtsinexatsi picani, iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi cajena. Nexata bajarapaibovajulia José buata Jesús petëpaenë. Nexata bajaraxuacujinae pinijiibopanaxaneto José tixirena. Yavajuvëpaacatabuata. Nexata baja José naviata pijaboyabelia. 61 Bajarajota ibovaju itapajavata eecabeje anijavabeje ëMaríavënëvabeje. Itsava María, Magdala tomarapijiva.\\nPacuenia vajabitsaëvi Jesús pemëthë evetavanapa yabara pelivaisi\\n62 Pascuafiesta pejonematacabinexa pevajënaeya pamatacabi, judíovi baja banacuenevereta penacuenebijava. Nexata baja pamatacabi judíovi banacuenevereta penacuenebijava, bitso baja itsa caniviyotsia, sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi ata, ponalia Pilatojavabelia. 63 Nexata bajarapamonae jumaitsi Pilatojavabelia Jesús yabara:\\n—Pamatacabi abaxë bajaraponë asaë tsaponaponae bitso najumetsënëtabiaba. Jumai tsabiabi: “Tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” jai tsabiabi. Bajarapejumaitsijava paxanë apo panacofënëtsinë. 64 Nexata nijajivi itorobare bajaraponë pemëthë xaniavaetsia pevetsinexa. Nexata nijajivi bajaraponë pemëthë xaniavaetsia evetsiana acueyabi matacabijavabelia, bajaraponë pecapaebimatacabijavabelia. Nexata acuenebi tsane pijajivi meravi pejutsinexatsi mëthëvecua. “Namatacota rabaja Jesús,” pejaijava ata jivijavabelia, acuenebi tsane. Itsa bajarapacuenia pijajivi jumai tsipae, nexata najumetsënëtsipa copiaya Jesús penajumetsënëtsijava matatoxenetsia. Nexata bajarapacuenia yamaxëitorobijitsipa jivi ayaibitsaëtoxaneto, jai bajarapamonae Pilatojavabelia.\\n65 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Mapamonae tajajivi, vajabitsaëvije, payajavaponare. Nexata paitorobare bajarapamonae Jesús pemëthë pevetsinexa xaniavaetsia, jai.\\n66 Nexata bajarapamonae vajabitsaevi barëponalia Jesús pemëthëjavabelia. Bajarapamonae pemaëtoupi catsataruta Jesús pebuatsiibovajutsi pevëpaacatsiibopanajumata. Itsaupi pijinia catsata iboitapajanitojavabelia. Bajarapacuenia exana peyapëtaenexa petixitsijava muetsia Jesús peyavajuvëpa acatabuatsiibopanatsi. Bajaraxuacujinae itoroba vajabitsaëvi Jesús pemëthëvëpa pevetavanapaenexa.","num_words":1469,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.238,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 13\\nPacuenia bexanavanapatsi Dioso vajanacasivajamatabëcuene barëyanexa yabara pelivaisi\\n1 Pëtsa pacopabame namataenetsia panenasivajava Dioso panejumecovënëtavanapaevi. Panevajënaeyabelia namataenetsia panaasivamëre. 2 Pëtsa panacofënëtame xaniavaetsia panecopiapitabiabinexa apo paneyapëtaevi ata itsa pata panijaboyaberena. Bajayata pina bajarapacuenia xaniavaetsia jivi pecopiapitabiabivi, xaniavaetsia copiapita ángelevi, apo yapëtae ata ángelevicuene.\\n3 Panajamatabënapitabiabare pamonae jebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota Dioso pejumecovënëtsixae. Paxamë ata, bajarapamonae yajava, bepanenajuananeconitsivi panataema. Pamonae ata bejiobiaexanatsi Dioso pejumelivaisi yabara, bajarapamonae ata pajamatabëcueneyavenonare. Paxamë ata, bajarapamonae yajava, bepapecabejiobiaexanaevi panataema.\\n4 Daxitajivi beyaiyatane penacojiobijivi. Pajivibeje baja napitabeje, apo benavecuanamatayajitsibeje. Pebi apo bejaitsi itsava pijavavecua. Petiriva pijinia apo bejaitsi itsanë pamonavecua. Tsipaji Dioso naneconitsiaexanaena bajarapitsipibisiacuene pexanaevi.\\n5 Pëtsa bitso pajitsipame palata. Pasivajamatabëcuenebarëyamëre saya xuayovajëto paxainame. Tsipaji Dioso jumaitsi mapacueniaje: “Apo copatsinë tsane patacayajavaponaponaejava,” jai Dioso. 6 Bajaraxuata ajumejunavijibia namataenetsia najumaitsitsi mapacueniaje:\\nDioso cajena vajanacayavenonaenë. Nexata apo junavitsi tsane, itsajivi nacaitsacueniabijitsia ata,\\nnajaitsi vaxaitsi namataenetsia.\\n7 Panajamatabënapitabiabare pamonaemi bajayata pacatsipaeba Dioso pejumelivaisi. Pacanaëjëre pacuenia bajarapamonaemi Dioso pejumecovënëtsijavaveliacujinae, xaniavaetsia jinavanapa Dioso pitabarata matapania petëpaejavabelianexa. Bajarapacuenia paxamë ata Dioso pitabarata xaniavaetsia pajinavanapare matapania panetëpaejavabelianexa.\\n8 Jesucristo epatua itsajamatabëcuene apo xainae tsane. Pamatacabibeje ponapona, caejamatabëcuene xainaponaponaena. Pevajënaeyabelia ata daxitamatacabijavabelianexa, caejamatabëcuene xainaponaponaena. 9 Pëtsa pacopabame panejumecovënëtsijava palivaisi baja pajumecovënëtame. Pëtsa pajumecovënëtame itsalivaisi bajarapalivaisivecua. Paxamë baja Dioso panejumecovënëtsijava, pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae Dioso asivaya papecayavenonaexae. Diosojavabelia apo pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsipae, panexaejava paatsobi atamë. Itsamonae jumecovënëta pexaejava piatsobinexa pitavetsilivaisi. Nexata pexaejava atsobabiaba. Itsiata baitsi jane pexaejava piatsobijava pejamatabëcueneta apo jamatabëcueneasaëyaexanaetsi Dioso pejumecovënëtsijava.\\n10 Jesús itsa cobematabiabarutatsi cruzajavabelia, vaxaitsi nacasivatëpa. Nexata pamonae tsiteca ëperujulivaisimi sivajamatabëjumaitsi: “Itsa jumecovënëtaponaponaenajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata xanë ata Dioso necapanepaena,” sivajamatabëjai, bajarapamonae saya jamatabëcuenenavëxaniaba. Bajarapitsijamatabëcuene penajamatabëxainaevi, apo capanepaetsi tsane Diosojavabetsia. Tsipaji Jesús pesivatëpaejavatsi, apo jumecovënëtsi. 11 Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë dajubinë beyaxuababiaba. Nexata bajarapajana cajoneyabiaba Lugar Santísimojavabelia, itsajota baitsi Dioso peponaponaenexa yatuucuta. Bajarapayatuucutsijavaënëta sacerdotenë dajubinë pijana rajutabiaba ofrendacuenia Diosojavabelia, Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi pibisiacuene pexanabiabineconi. Nexata bajarapadajubinë pevi sacerdotenë itsa tajuita, tomarapënëyabelia tajuitabiaba. 12 Bajaraxuata Jesús ata Jerusalén tomarapënëyabelia bejiobiaexanatsi. Bajaraxuacujinae beyaxuabatsi. Nexata daxita pamonae jumecovënëta Jesús pesivatëpaejavatsi, bajarapamonae Jesús pijana pejamatabëcueneta Dioso vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. 13 Nexata vaxaitsi ata becopatatsi baja perujulivaisi vajajumecovënëtsijavami. Nexata bejumecovënëtatsi Jesús pelivaisi. Nexata pacuenia Jesús nacopata itsamonae pebejiobiaexanaenexatsi vajanacasivatëpaenexa vajaneconi yabara, bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata benacopatatsi itsamonae vajanacabejiobiaexanaenexa Jesús pelivaisi yabara. 14 Mapanacuataje apo xainaetsi patomarata daxitamatacabijavabelianexa jinavanapaejitsiatsi. Biji rajane abaxë vajënaeevetavanapatsi athëbëpijitomara, patomarata patsijitsiatsi athëbëtatsia. 15 Jesucristo vajanacasivatëpaexae, Dioso nacatocopata vajavajëtabiabinexa Diosojavabelia. Nexata itsa vajëtabiabianatsi Diosojavabelia, jumaitsitsi tsabiabi tsane: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jaitsi tsabiabi tsane Diosojavabelia. Bajarapacuenia vajajumaitsabiabijava Diosojavabelia, Dioso taena ofrendacuenia bevajarajutaponaejava Diosojavabelia. Bajaraxuata itsa vajëtabiabianatsi Diosojavabelia, bajarapacuenia jumai tsabiabi tsane. 16 Pëtsa panacofënëtame pexaniacuene panetoexanavanapaejava itsamonaejavabelia. Itsajivi penamatavenonaejava, parajutsianame paneyavenonaenexa bajarapacuenia. Bajarapacuenia itsa parajutsianame itsajivi penamatavenonaejava, Dioso pacasivajamatabëcuenebarëya tsane.\\n17 Pamonae ancianovi, xua pacaitoroba, pajumecovënëtabiabare. Itsamonae ata, pamonae pijinia Dioso tocopatatsi papecaevetsinexa Dioso panejumecovënëtsivixae, xua pacaitoroba, pajumecovënëtabiabare. Bajarapamonae yapëtanenua pacuenia Diosojavabelia naneconitsipa, xaniavaetsia itsa apo pacaevetsi. Itsa pajumecovënëtabiabianame papecaevetsivi papecaitorobicuenia, nexata papecaevetsivi jamatabëcueneyavenonaeya pajinavanapaename. Nexata pacasivajamatabëcuenebarëya tsane papecaevetavanapaejava yabara. Paxamë itsa apo pajumecovënëtsimë tsipae, nexata papecaevetsivi pacasivajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata papecaevetsivi toacuenebi tsipaetsi papecajamatabëcueneyavenonaenexa Dioso panejumecovënëtsijava yabara.\\n18 Panetovajëtaponaename Diosojavabelia. Paxanë pajamatabëjumaitsinë: “Vaxaitsi baja apo naneconitsitsi Diosojavabelia, jivijavabelia ata,” pajamatabëjanë. Bajarapacuenia patavajënaeyabelia Dioso pitabarata aneconijibia patajinavanapaenexa, panetovajëtsianame Diosojavabelia. 19 Panetovajëtaponaenamenua Diosojavabelia Dioso patanetocopatsinexa pataponaenexa paxamëjavabelia. Tsipaji icatsia pajitsipajë bepijia patapatsinexa paxamëjavabelia.\\nPacuenia Pablo Dioso pejumecovënëtsivi tovajëta Diosojavabelia, pacuenia ata jamatabënajina itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, yabara pelivaisi\\n20-21 Jesucristo vajanacasivatëpaecujinae, vaxa Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Bajaraxuata yapëtanetsi pexaniajaicuene Dioso athëbëabetsia vajanacacapanepaejavanexa daxitamatacabijavabelianexa. Dioso yavenona daxitajivi jamatabëcuenexanepanaeya pejinavanapaenexa. Nexata pacatovajëtatsi Diosojavabelia papecarajutsinexa xua panamatavenoname, panetoexanavanapaenexa pacuenia Dioso pacatojitsipa. Vajëtajënua Diosojavabelia Jesucristo pejamatabëcueneta vajanacajamatabëcuenexanebinexa pacuenia jitsipa. Pacuenia oveja pexainaenë xaniavaetsia evetaponapona pijaoveja, bajara pijinia pacuenia vajatuxanenë Jesucristo xaniavaetsia nacaevetaponapona. ¡Jesucristo bitso ayaijamatabëcuenenë tsaponaponae daxitamatacabijavabelianexa! Bajara itsi tsane.\\n22 Tajamonae, pacaitorobatsi xaniavaetsia panenamuxunaevetsinexa palivaisi pacatoyaquinatsi mapabaxutotaje. Tsiquirilivaisiyo saya pacatoyaquinatsi patacamuxujiobinexa panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaënexa Dioso panejumecovënëtsijava. 23 Pexanialivaisiyo pacatoyaquinaliatsi patacatsipaebinexa mapacueneje. Vajabananë Timoteo rabaja pitsapa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Itsa patsiarena bepijiayo xanëjavaberena, nexata barëponaenajë paxamëjavabelia.\\n24 Nebajacobiana daxita Dioso pejumelivaisita papecaevetsivi, daxita vajamonae Dioso pejumecovënëtsivi yajava. Vajamonae ata, Italia nacuapijivi, pacajamatabënajinalia.\\n25 Daxita paxamë pacatovajëtatsi Diosojavabelia papecayavenonaenexa Dioso. Bajara itsi tsane.","num_words":619,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.229,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 19\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi\\n1 Jesús pijajivi pemuxujiobicujinae pebarajamatabëcuene xanepanaenexa itsamonae itsacueniabi atatsi, Jesús baja pona Galilea nacuavecua. Jesús nexata pata Judea nacuayabelia, Jordánmene itsapanabelia. 2 Jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. Bajarajotalia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi.\\n3 Nexata fariseovi Jesús imoxoyorenatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi. Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, peneconitsinexatsi picani. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Xanepana tsaja penacojiobinë pijava pexuabinexa itsacuenejavayo ata yabara? jai fariseovi.\\n4 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—¿Apo palebimë tsipaji paneyapëtaenexa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi? Pamatacabi Dioso taxuxuaba nacua pexanaejava, bajarapamatacabi Dioso exana pebi, pijava yajava. 5 Nexata Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pebi itsa nacojioba pijavajavabelia, banatsata paxavecua, pena atavecua. Nexata Dioso tane anijajivimibeje becaejivi,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 6 Nexata Dioso apo tae beanijajivibeje. Becaejivi saya tane Dioso. Bajaraxuata itsanë ata apo bexuabi pijava. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta napitsiaexanatsibeje, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n7 Nexata icatsia fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia bajayata Moiséspijinë copata penacojiobinë petoyaquinaenexa cuyalatobaxuto pijava pitavetsilivaisi pexuabinexa bajarapacuenia? jai fariseovi.\\n8 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Paneajamatabëcuenetajaxae, Moiséspijinë pacatocopata bajarapacuenia paneexanaenexa panexuabinexa panijavajivi. Itsiata baitsi jane Dioso pexanaejivibejejavaveliacujinae, apo tocopatsi picani bajarapacuenia pexanaenexa. 9 Nexata mapacuenia pacatsipaebianatsije. Ponë pijava xuaba, itsanëjavabelia bajarapova pevitota pibisiacuene apo vecuaexanae atatsi, bajaraponë naneconita Diosojavabelia pijava pexuabixae. Nexata pijava pexuabinë itsa nacojioba icatsia itsavajavabelia, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji pepo pijavavecua jaita itsava. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pijavacuenia totanetsi. Ponë ata itsanë pexuabiva pita, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji itsanë pijavami pita, pova abaxë Dioso totanetsi itsanë pijavacuenia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n10 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa bajarapacuenia pebi apo tocopatsitsi itaxutojema pijava pexuabinexa, nexata meta baja apo benacojiobi, jai Jesús pijajivi.\\n11 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Daxitajivi apo nejumeyapëtae tsane xua yabara jumaitsinë. Itsiata nejumeyapëtaena pamonae Dioso jamatabëcueneyavenonatsi. 12 Apo caejamatabëcuene raja xua yabara pebijivi apo nacojiobi. Itsamonae penabejenaenë naexana. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae jivi pejamatabëcueneta bepenabejenaenëcuenia exanatsi. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, apo nacojiobi. Nexata ponë jamatabëcuenecaëjëpatsi nacojiobinejeva peponaponaenexa ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, bajaraponë nejumecovënëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n13 Jesúsjavaberena itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Petovajëtsinexatsinua Diosojavabelia, tocapataponatsi. Nexata Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia:\\n—Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavaberena, jai.\\n14 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva, xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva, xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n15 Jesús nexata pecobeta jayatapona pejevaxijivixi, caejiviyo canacujitsia. Bajaraxuacujinae Jesús baja pona bajarapanacuavecua.\\n16 Pevëjëato pata Jesúsjavaberena. Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë. ¿Detsa pitsicuene, pexaniacuene, exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.\\n17 Jesús nexata jumaitsi pevëjëatojavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. Itsiata itsa jitsipame nexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava, jumecovënëre pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa, jai Jesús pevëjëatojavabelia.\\n18 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa palivaisi nexata jumecovënëtsianajë? jai.\\nNexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia:\\n—Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. 19 Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Asivamëre itsajivi ata pacuenia xamë nijacuata nasivamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús pevëjëatojavabelia.\\n20 Pevëjëato nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë. ¿Detsa xua netosaica abaxë taexanaenexa? jai pevëjëato.\\n21 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia:\\n—Itsa jitsipame pepacuene nejamatabëcuenexanepanaejava, nejamatabëcuenevitsabijavanua, nexata ponare. Canajetsianame daxita xua xainame. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaejava Dioso pijanacuatatsia. Bajaraxuacujinae nepënaponaename, jai Jesús pevëjëatojavabelia.\\n22 Nexata pevëjëato itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainaeya baja vecuapona Jesús. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba.\\n23 Nexata pevëjëato pecovëta Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bitso daxitacuene pexainaenë, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia. 24 Icatsia matavëjëa pacajumaitsitsi. Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n25 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia bitso pexainaevi ata itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai.\\n26 Jesús asaëya naëcota pijajivijavabelia. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Jivi raja apo caëjëpaetsi pijacuata penacapanepaenexa Diosojavabelia. Caenë Dioso caëjëpatsi. Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n27 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi. ¿Detsa xua meta panerajutsiana? jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n28 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi daxitacuene pejanajava icatsia naexanaena, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ecaenajë tronovënëjavata taevetsinexa daxitajivi. Bajarapamatacabi paxamë ata, doce paponëmëbeje patanepënajinavanapaevimë, paenaename, pacaenëmë canacujitsia, panijatronota vajanajuaevetsinexa xua evetsianajë. Nexata paxamë paenaename jueznëcuenia panenaneconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi. Pananeconitsiaexanaename Israelpijinëmi pexi, doce ponëmibeje, pemomoxi. 29 Daxita pamonae tajamatabëcueneta pueneta pijabomi, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, paxa ata, pena ata, pijava ata, pexi ata, pijairanë ata, Dioso nexata bajarapamonae rajutsianatsi ayaijava bitso pepuenetsijavanëmi matatoxenetsia. Caejavayomijamatabëcuene tsaponae, rajutsianatsi cien xuabeje tsaponae pevajënaeyabelia. Rajutsianatsinua matacabi apo pevereverecaejava. 30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":758,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.131,"stopwords_ratio":0.294,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 13\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba pabi peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n1 Jesús baja itsa najumevereta jivijavabelia livaisi petsipaebijava, pitsapa baja bajarapabovecua. Pona baja itsajavabelia. Nexata Jesús ecojopa pucaxaneto itapata. 2 Nexata pucaitapata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itaxutuanacaetuatatsi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Ecareca jera ënëtareca. Daxita jivibitsaëtoxaneto nubena tajetabovelia. 3 Nexata Jesús daxitacuene livaisianë tsipaeba jivijavabelia. Jesús jumai tsaponae bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Peubinë pona pabiabelia peubinexa. 4 Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Pexucayajabajarabijavata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata bajarajota pata baratsui. Xane bajarapaxumi juvinejeva. 5 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu bepijia juva. Tsipaji bitso ira apo aitayaë. 6 Nexata icotia bitso itsa ataju, nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji irabereca bitso apo atabunepepiareca. 7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. 8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa sesenta paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa treinta paxutoyobeje tsaponae. 9 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia.\\nPacuene yabara Jesús jivijavabelia livaisi tsipaeba ëcomparacióncuenia yabara pelivaisi\\n10 Jesús pijajivi imoxoyotatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, jivijavabelia livaisi itsa tsipaebame, ¿detsa xuajitsia tsipaebame ëcomparacióncuenia? jai Jesús pijajivi.\\n—Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Itsiata itsamonae apo yapëtae bajarapacuene. 12 Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane tatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso yapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa tatsipaebilivaisi, bajarapajivi xuayovajëto jumeyapëtane picani, nacofënëtsiana. 13 Bajaraxuata livaisi itsa tsipaebajë bajarapamonae, ëcomparacióncuenia tsipaebajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi. 14 Bajarapacuenia apo jumeyapëtae tsipaji jane baja tocopiapatatsi pacuenia bajayata tajëvelia Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë yaquina. Dioso pejumaitsijava apo tanejumeyapëtaevinexa yabara, bajayata profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:\\nBajarapamonae picani jumetaena. Itsiata apo jumeyapëtae tsane xua yabara tsipaebianatsi. Bajarapamonae taena picani. Itsiata apo yapëtae tsane pajamatabëcuene xaina petaejava. 15 Bajarapamonae ajamatabëcuenetaja tsane. Bajaraxuata benamuxuacabiaya pejinavanapaevi tsane. Benaitaxutotsaquebiaya pejinavanapaevi tsane. Itsa bajarapacuenia apo itsipae, nexata yapëtaejitsipa pajamatabëcuene xaina xua taena. Jumeyapëtaejitsipanua palivaisi jumetaena. Pejamatabëëthëtojavavetsina jumeyapëtaejitsipa. Nexata xanëjavaberena najamatabëcuenepënëyorotsipa perujujamatabëcuenevecua. Nexata xanë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipajë,\\njai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita xua yabara tsipaebajë bajarapamonae apo tanejumeyapëtaejavanexa yabara.\\n16 ’Itsiata baitsi jane paxamë baja pajamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji payapëtaneme pajamatabëcuene xaina xua pataneme. Pajumeyapëtanemenua pajamatabëcuene xaina palivaisi pajumetaneme. 17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajayatami ayaibitsaëto profetavimi necopiaevetavanapa tanetaenexa picani tapatsijavatsica. Itsamonae ata aneconijibia pejinavanapaevi Dioso pitabarata, necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Itsiata apo netaenejeva, daxita bajarapamonaemi tëpa baja. Jamatabëjumetaeyabiabanua picani palivaisianë baja aeconoxae paxamë pacatsipaebaponatsi. Itsiata apo jumetaenejeva bajarapalivaisianë, bajarapamonaemi tëpa baja, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús yapëtaeyaexana pijajivi pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n—Xaniavaetsia panenamuxunaevere panejumeyapëtaenexa pajamatabëcuene xaina palivaisi pacatsipaebatsi pabita peubinë pelivaisicuenia. 19 Pamonae jumetae ata Dioso pejumelivaisi, itsiata itsa apo jumeyapëtae pejamatabëëthëtota, bajarapamonae bepiothopaexu pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata najetaruca dovathi. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, dovathi vecuapitatsi bajarapalivaisimi, petsijamatabëubilivaisimitsi. 20 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. 21 Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji pepacuene pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Nexata apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae bajayajebi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata itsa tocopiapatatsi daxita petoayapëbejecuenetsi, itsa yalivaisibatsinua Dioso pitorobilivaisi yabara, nexata pejumecovënëtsijava bajarapalivaisi bepijia copaba. Pevajënaeyabelia apo jumecovënëtavanapae. 22 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Nexata pijacuata najamatabëcueneyamaxëitojoroba. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae. 23 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Jumeyapëtanenua. Nexata pevajënaeyabelia tsijamatabëcuenevitsabaponatsi Dioso pitorobilivaisi. Nexata pacuenia peubijava capitsapa itsabotonë cien paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë sesenta paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë treinta paxutoyobeje tsaponae, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia peubijava tuatuajëa piabejejava juva yabara pelivaisi\\n24 Dioso apo pejumecovënëtsivi, pamonae najinavanapa Dioso pejumecovënëtsivijavata, itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena. Nexata jivi peyapëtaenexa bajarapamonae Dioso penaneconitsiaexanaejavanexa, Jesús comparacióncuenia livaisi tsipaeba jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Mara pacuene jëpaje Dioso pijajivi pevetsijavaje. Pabi pexainaenë, ëpexaniaviriatrigoxu uba pijapabita. 25 Itsiata baitsi jane daxitajivi pemajitsijavata meravi, pabi pexainaenë pijavajabitsaënë tojunuatsi pijapabita. Nexata toubatsi trigo tuatuajëjava pibisiaviriajava, betrigobotonë pecataejava. Bajaraxuacujinae vemaxëpona baja. 26 Nexata trigoxu juva. Vitsaba. Itsa baja trigobotonë namatonota, nexata matapania bajarajota nayapëtane pibisiaviriajava yajava penamatonotsijava. 27 Nexata pabi pexainaenë pijajivi pata petsipaebinexatsi. Pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “Nijapabita ubame ëpexaniaviriatrigoxu. ¿De tsaeta pacuenia pitsapa pibisiaviriaxu pibisiajava peyajavajuvinexa trigojava?” jai pabixainaenë pijajivi. 28 Nexata pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Tajavajabitsaënë raeta bajaraxua uba,” jai. Nexata pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “¿Jitsipame tsaja bajaraxua pataxunaejava?” jai. 29 Itsiata baitsi jane pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Jume. Tsipaji panexunaejavata payajavaxunaejitsipame trigobotonë. 30 Copatsianatsi abaxë penacuaitsinexa. Nexata penotsimatacabi itorobianajë tanetonotsivi copiaya pecaetuatsinexa piabejejava. Pepacunuanë exanaena. Bajaraxuacujinae bajaraxua tajuitsiana. Bajaraxuacujinae ëtrigoxu netonotsiana taetabiabibota tanetoetsinexa,” jai pabixainaenë pijajivijavabelia, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, mostazanae bepijia vitsaba yabara pelivaisi\\n31 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Dioso raja pijajivi pevetsijava maitsije. Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, bepijia vitsaba mostazanae, bajara pijinia itsane Dioso pijajivi ata. Bepijia Dioso pijajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Pabi pexainaenë mostazaxu uba pijapabita. 32 Mostazaxu raja bitso tsiquirixutoxi daxita peubixuvecua. Itsiata baitsi jane mostazanae itsa juva, bepijia vitsaba. Caevaita pinijinae naexana itsapeubinaenë matatoxenetsia. Nexata baratsui ata pata bajaraponaeta. Pematapenanë exana bajaraponaemaxërananëjava. Bajara pijinia itsane jivi ata. Bepijia ayaibitsaëto Dioso pijajivi naexanaena, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia pan pexanaematabënexa, levaduravënëjava fufunaeyaexana yabara pelivaisi\\n33 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Dioso raja pijajivi pevetsijava maitsije. Pacuenia pan pexanaematabënexa, levaduravënëjava yacaëjëpa daxita panmatabëjava, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Yacaëjëpaena daxitanacuanëjava. Petiriva pan pexanaenexa, acueyabi patarroxanetobeje trigobenonë matajërëaba levaduravënëjavata. Nexata pan pexanaematabënexa, ayaimatabë ata, levaduravënëjava pijinia tsiquirijavayo ata, itsiata levaduravënëjava yacaëjëpa daxitamatabëjava. Nexata levaduravënëjava fufunaeyaexana daxita panmatabënexa. Bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Yacaëjëpa daxitanacuanëjava Dioso pijajivi pevetsicuene, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaebabiaba comparacióncuenia yabara pelivaisi\\n34 Jesús itsa tsipaeba jivijavabelia Dioso pijajivi pevetsijavanexa, livaisianë tsipaebapona ëcomparacióncuenia. 35 Bajarapacuenia Jesús jivi livaisianë itsa tsipaebapona ëcomparacióncuenia, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinë profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús petsipaebaponaejavanexa yabara. Jesús comparacióncuenia jivi livaisi petsipaebaponaejavanexa yabara, profetanë peyaquinaebaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nJivi itsa tsipaebajë, livaisi tsipaebianajë comparacióncuenia. Tsipaebianajë pitsicuene Dioso nacua pexanaejavaveliacujinae itsajivi ata abaxë apo yapëtae,\\njai tajëvelia bajayata profetanë peyaquinaebaxutota Jesús jivi livaisi comparacióncuenia petsipaebaponaejavanexa yabara.\\nPacuenia Jesús pijajivi yapëtaeyaexana pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba trigobotonë tuatuajëa pejuvijava pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n36 Jesús naviabiaexana jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajaraxuacujinae Jesús boya joneya. Bajarapabota Jesús pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, panetsipaebare pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaebame jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Baitsi palivaisi tsipaebame trigobotonë tuatuajëa pejuvijava pelivaisicuenia, jai Jesús pijajivi.\\n—“Ponë uba pexaniaviriatrigoxu,” itsa janë, xanë rabaja, Daxitajivi Pematapijinënë, yabara nayabarajumaitsinë. 38 “Pijapabi,” itsa janë, mapanacua yabaraje jumaitsinë. “Pexaniaviriatrigoxu,” itsa janë, Dioso pijanacuayabetsia pejonevinexa yabara jumaitsinë. “Pibisiaviriajava pejuvijava,” itsa janë, dovathi pijajivinexa yabara jumaitsinë. 39 “Pijavajabitsaënë, ponë pabi pexainaenë toubatsi pibisiaviriajava pejuvinexa,” itsa janë, dovathi yabara jumaitsinë. “Penotsimatacabi,” itsa janë, mapanacua pevereverecaejavanexa yabara jumaitsinë. “Tanetonotsivi itorobianajë,” itsa janë, ángelevi yabara jumaitsinë. 40 Nexata pacuenia piabejejava caetuata pexuabinexa isotojavabelia, bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi dovathi pijajivi pexuabinexatsi isotojavabelia mapanacuaje pevereverecaematacabi. 41 Bajarapamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itorobianajë tajaángelevi taevetsinacua tanetovecuajutsinexa daxita pamonae pibisiacuene pexanabiabivi. Pamonae ata itsamonaejavabelia pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapamonae ata taevetsinacua netovecuajutsiana tajaángelevi. 42 Bajarapamonae xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae. 43 Pamonae jumecovënëtsiajinavanapa Dioso pitorobicueniatsi, bajarapamonae perabënaitayotsiana taxa Dioso pijanacuatatsia. Pacuenia matacabipijijuameto naitayota, bajarapacuenia perabënaitayotsiana. Pajivi jamatabënejumeyapëtane, patacatsipaebilivaisi nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia pebi caxitajaraba bitso penamatamotsijavanë, itsanë irata pemëthëtetsijavami, yabara pelivaisi\\n44 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pebi irata mëthëteta bitso penamatamotsijavanë. Bajaraxuanë bitso xanepana. Nexata juya itsanë bexëajavabelia bajaraxuanë caxitajarabeta irata. Nexata abaxë bajaraponë apo jutsi bajaraxua. Abaxë saya mataacateta bajarajota. Nexata jamatabëcuenebarëyaya pona pijaboyabelia. Nexata xuacujinae bajaraponë canajeta daxita pexainaejavaximi. Nexata bajaraponë yacomuata bajarapaira. Tsipaji xua bajaraponë caxitajarabeta irata, bitso xanepana. Bitso namatamota. Nexata pacuenia bitso xanepana, bitso namatamotanua, xuanë bajaraponë bajarapaira yacomuata, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Bitso xanepana. Bitso namatamotanua, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPerlavënëjava bitso penamatamotsijava yabara pelivaisi\\n45 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacuenia itsi bitso pexaniaviriajava perlavënëjava, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava, bitso pexaniacuene. Perlavënëjavanë pecanajetarutsinë jaitapona pexaniaviriajavanë juya pecanajetaponaenexa. 46 Nexata itsa caxitajarabaxuaba pexaniaviriaperlajava, bitso penamatamotsijava, pona pijaboyabelia pecanajetsinexa daxita pexainaejavami. Nexata comuata bajarapaperlajava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nDujuai peyamatajucaejava yabara pelivaisi\\n47 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Dujuai peyamatajucaejavata, pibisiaviriadujuai itsa yamatajuta, bavecuatsatapona. Bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava.\\nDioso pijajivi vecuatsatapona apo pejumecovënëtsivitsi pexuabinexa infiernojavabelia. Dujuai peyamatajucaejava manuameneta copareca. Nexata daxitaviriadujuai yamatajuta. 48 Itsa vënëca bajaraxua, nexata juta tajetabojavabelia. Bajarajota itapetapona pexaniaviriadujuai. Pexaniaviriadujuai jebapona bemapirejavabelia. Pibisiaviriadujuai pijinia xuabapona. 49 Bajara pijinia itsane nacua pevereverecaematacabi. Angelevi ponaena. Nexata pibisiacuene pexanaevi saicaya tsatsianatsi pexuabinexatsi. Dioso pijinia pitorobicueniatsi pejinavanapaevi saicaya tsatsianatsi pecapanepaenexatsi. 50 Nexata pibisiacuene pexanaevi xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nBitso penamatamotsijavanë, pejanajavanë, perujujavanë ata, yabara pelivaisi\\n51 Jesús yanijoba pijajivijavabelia.\\n—¿Panejumeyapëtaneme tsabaja daxita xua yabara pacatsipaebatsi? jai Jesús.\\n—Jãjã, pacajumeyapëtanetsi rabaja, jai.\\n52 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Ponë judíovi pecujarubinë ata, itsa nejumecovënëta, bajaraponë ata tajajivitonë tsane. Nexata pacuenia bo pexainaenë pijabovecua jutapona bitso penamatamotsijavanë, pejanajavanë, perujujavanë ata, bajara pijinia jamatabëcueneitsi tsane ponë nejumecovënëtsiana, judíovi pecujarubinë ata. Tsipaji bajaraponë yapëtaena pexanialivaisianë jivijavabelia petsipaebinexa. Bajaraponë yapëtaena xanë talivaisianë, pejanalivaisianë, perujulivaisianë ata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús naviata pijanacuayabelia, Nazaret tomarabelia, yabara pelivaisi\\n53 Jesús baja penajumeveretsicujinae jivijavabelia livaisianë petsipaebijava comparacióncuenia, pona baja icatsia itsajavabelia. 54 Jesús baja naviata pevitsabinacuayabelia. Nexata Jesús pevitsabinacuata taxuxuaba livaisi petsipaebijava judíovi penacaetuatabiabibota. Nexata pejumetaevitsi sivajamatabëcuenenabenajacatsi. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Bajarapamonae Jesús yabara najumaitsi mapacueniaje:\\n—¿De tsaeta jota maponë nacujaruba peyapëtaenexa mapalivaisije? ¿De tsaeta pacuenia caëjëpatsi mapacuenia Dioso pesaëta pinijicuene pexanaenexaje? 55 Maponëje vaxaitsiyajuvënënë, carpinteronëmi pexënato. Maponëje María pexënato. Bajaraponë pejuyapijivi, Santiago, José, Simón, Judas. 56 Papetiriavi ata vajatomarata jinavanapa, maponëje pejuyapijivi. ¿Detsa verena nexata capitsapa palivaisianë nacatsipaebapona maponëje? najai bajarapamonae Jesús yabara.\\n57 Nacaetomarapijivixae, bajarapamonae Jesús apo jumexaniataetsi. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Bajara maitsabiabije. Diosojumepaebivi profetavi itsanacuapijivi yaiyataeyabiabatsi. Itsiata pijanacuapijivi, pijamonae ata, apo yaiyataeyabiabitsi, jai Jesús pijatomarapijivijavabelia.\\n58 Jesús pevitsabitomarata pejinavanapaevi apo jumecovënëtsitsi. Bajaraxuata Jesús Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava bajarapatomarata bitso apo tsitaexanae.","num_words":1580,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.125,"stopwords_ratio":0.266,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 2 CUI - Paca tsipaebatsi paxam judiomonae - Bible Search\\nMeje yabara xua Nacom yabara paebina penatsicuentsiwa jiwi, xua yatsicaewa pexainyei coyenewatha\\n1Paca tsipaebatsi paxam judiomonae jiwana pam pomonae xua ichamonae pecayabara nanta xeinaewichi xua icha abe exana xuano xua icha jopa abe exanaeyo. Paxam jopa bewa pajam tsane ichʉntha: “Xam abe exaname, natsicuenta exaname Nacomtha”, jopa bewa pajam tsane. Tsipei poxonae ichʉn payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaewaxae, apara painya coutha panatsicuentame Nacomtha xua abe painya neexanaexae. Poxoru bichocono abe painya neexanaewi icha ichi pomonae payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe pia peexanaewaxae. 2Waxainchi yaputainchi xua Nacom yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua yatsicaewa pexainyei coyenewatha xua abe peexanaexae bapontha. Poxonae Nacom yabara paebina xua penatsicuentsiwa jiwi, bapon paebina xua pomonae barapo peabe coyenewan exana bewa peraxa jʉbebinchi xua atene tsane. 3Paxam ichʉn payabara paebame penatsicuentsiwa xua abe pia peexanaewaxae. Apara painya coutha panatsicuentame Nacomtha xua irʉ paxam painya nebarichiwatham xua abe painya neexanaexae. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua painya nepanenebiwa poxonae Nacom atene exanaena xua poxonae yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua pomonae abe peexanaewi. 4Paxam paaichaxaibim poxonae Nacom bichocono peichichipaexae xua painya nepaca yawenaewa xua painya nepaca antobexae. Yawa paxam paaichaxaibim poxonae Nacom abʉ saya jʉntema ewata xua beta pacata exanaena xua pomonae pamxaem xua pajume cowʉntsiname yawa atene paca exanaena pomonae pamxaem jopa painya nejume cowʉntsiwi. Nacom baxua exana pia xua paxam painya auratsi abe painya neexanaexae. Yawano pia painya bapoxonae Nacom wʉcaetsi xua painya nepaca cayabara jʉntemainaenexa painya abe exanae coyenewan. 5Paxam ainya ʉnthʉton paxeiname. Yawano jopa paichipaem xua icha jʉntʉ coyene painya tsita xeinaewa Nacom. Daxota paxam mataropeicha paexanaponame xua pocotsiwan abe. Daxota bexa Nacom paca yabara anaepanaena xuano atene paca exanaena painya tsita natsicuentsixae po mataqueitha Nacom paebina xua bewa atene exanaeinchi pomonae barapo peabe coyenewan exana. Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua yatsicaewa pexainyei coyenewatha abe peexanaexae bapontha. 6Nacom catsibina pentoman daxita carepaya jiwitha xua pocotsiwan pia petanacuichiwixaetsi. Pomonae abeya tanacuita xuya abeya matoma catsibebinchi. Pomonae wʉnaeya tanacuita xuya wʉnaeya matoma catsibebinchi. 7Ichamonae Nacom peajʉntʉyapusʉ coyenewa catsibina pomonaetha pomonae jopa aitaconaeya exana dubenanaebiyaeyo pocotsiwa Nacom ichichipa. Barapomonae ichichipa nawita xua po coyene Nacom petsita xanepanaewa tsainchi. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita pia pebarʉ cui itura jinaewa Nacomtha. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita xua pia xeinaetsi peajʉntʉyapusʉ coyenewa po peajʉntʉyapusʉ coyenewa ataya tsiteca. 8Ichamonaetha, Nacom anaya exanaena xua atene exanatsi barapomonae pomonae saya ʉ piawa nata exana. Yawa Nacom atene exanaena pomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom pia pexainyei jume diwesi. Barapomonae Nacom bichocono caseba itapeta peichichipaewaxae xua abe coyenewa peexanaewa. 9Atene exanebinchi yawa ajʉntʉrewe exanebinchi daxita pomonae abe coyenewan peexanaewi, matha copiya pomonae judiomonae, bapoxonae irʉ catsibinchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. 10Ichitha nama Nacom seicaya catsibina pomonaetha pomonae xanepanaya betiya peexanaewi po coyenewa xua Nacom petsita xanepanaewa tsainchi. Yawano catsibina po coyenewa xua pebarʉ cui itura jinae coyenewa. Yawano catsibina po coyenewa xua jʉntema pejinompae coyenewan. Matha copiya catsibinchi judiomonae, bapoxonae irʉ catsibinchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.\\n11Barapomonaethabe Nacom catsina barapo coyenein tsipei Nacom tsita najʉpatsi daxita jiwi. 12Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo daxita barapomonae yaputane poxonae abe exana pia peitorobi coyenewan pexeinaexae. Icha barapomonae awiya eexanapona pocotsiwa xua abe, Nacom tsita natsicuentatsi. Barapomonae werapaena abe peexanaexae bequein jopa yaputaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Pomonae judiomonae barapomonae yaputane Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxota yaputane poxonae abe exana. Poxonae barapomonae abe eexanapona Nacom tsita natsicuenta exanatsi abe peexanaexae, poxoru yaputane Moisés pia peitorobi coyene tatsi. 13Pomonae jume tane Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi xuano exana pocotsiwa itoroba, barapomonae Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. Pomonae saya jume tane Moisés pia peitorobi coyene tatsi daichitha jopa exanaeyo pocotsiwa itoroba, barapomonae Nacom jopa tsita jʉntʉ coyene xanepanaetsi. 14Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae jopa xeinaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Ichitha ichacuitha barapomonae exana xua be pocotsi coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Baxua barapomonae exana, tsipei pejʉntʉ coyenewantha yaputane pocotsiwa xua abe xuano pocotsiwa xua xanepana bequein bara jopa xeinaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Poxonae baxuan exana be barompaya pia peitorobi coyenewan xeina pia jʉntʉ coyenewantha. 15Poxonae barapomonae beta exana, baxua itapeinya xeina xua barapomonae pia jʉntʉ coyenewantha xeina Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi. Barapomonae yacuiya naexana. Barapomonae pia jʉntʉ coyenein yaputane cana exanatsi xua poxonae wʉnae exana xuano xua poxonae ichacuitha abe exana. 16Jemeicha jopaena matacabi po mataqueitha poxonae Nacom itorobina xua Jesucristo yabara paebina daxita jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapo mataqueitha Jesucristo yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua pocotsiwan namicha abeya peexanaexae mataʉtano pocotsiwan namicha abeya penanta xeinaexae. Baraxua Jesucristo bara exanaena icha be pocotsi coyeneya paeban poxonae cueicueijan Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume.\\nMeje yabara xua judiomonae yawa Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi\\n17Paxam papaebame, pajam: “Paxan seicaya judiomonaepiwi pan”, pajam. Pananta xeiname xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi paca capanepaena. Atsaquiya papaebame xua barompaya painya nacom, yatsicaya pepa Nacom. 18Barichi paxam papaebame xua pinae payaputaneme pocotsiwa xua Nacom pia peichichipae coyenewa. Mataʉtano papaebame xua pinae Moisés pia peitorobi coyenewa paca cuiduba xua painya neitapetsiwa po coyene xua pexainyei coyenewa. 19Mataʉtano atsaquiya papaebame, pajam: “Paxan pacuiduban pomonae jopa peyaputae jiwi Nacom. Yawa jume cowʉnta pacana exanan pomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom”, pajam. 20Paxam pananta xeiname xua paca itacʉpa xua pacuidubame pomonae Nacom jopa peyaputae jiwi. Barichi pananta xeiname xua paca itacʉpa xua yaputane pacana exaname pomonae pena pejume cowʉntsiwi. Paca itacʉpa barapo ainya coyenewabe painya neyaputaexae Moisés pia peitorobi coyenewa xua xeina pexainyei yaputae coyenewan. 21Poxonae ichamonae po coyenein yabara pacuidubame paxam jopa apara matha pajume yabara cowʉntsiya exanaem barapo coyenein. Paxam pacuidubame pocotsi coyenewa xua jopa bewa caibi ichamonaetha xua irʉ painya barichiwathamdʉ. 22Paxam pacuidubame xua jopa bewa ichʉn piowa tatsi tapichichi xua irʉ painya barichiwathamdʉ. Paxam papaebame xua pinae paaichaxaibim ibo nacomʉn, ichitha paxam pacaibame pocotsiwan xua jeba ibo nacomʉn pia botha tatsi. 23Atsaquiya papaebame xua paxeiname Moisés pia peitorobi coyenewa. Ichitha irʉ apara paxam jopa paexanaem xua painya nebarʉ cui itura jinaewa Nacom, poxonae jopa payabara jume cui coyeneya exanaem barapo Moisés pia peitorobi coyenewa. Daxota ichamonae jopa Nacom barʉ cui itura jinaetsi. 24Daxota Nacom Pejume Diwesitha jeye: “Apara paxam painya coutha pam poxonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom abe yabara paebatsi tsipei copiya paxam abe paexaname”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n25Paxam judiomonae pam, xua pebiwi pam paca wi thaba poxonae cataunxuae pexui pam. Paca jumapa perʉ muxunene caxica xua ichaxota pebiwichi xeinatsi ichaxota pana nareixacaename. Baxua paca cana exana poxoru Moisés pia peitorobi coyene paca itoroba xua painya tsita itapeinya xeinaenexa xua bara apara Nacom piamonae tatsi pam. Barapo coyenewa xua Moisés pia peitorobi coyene tatsi paca yawena xua Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyame icha paexaname daxita pocotsiwa Moisés paca itoroba. Ichitha icha jopa paexanaem pocotsiwa xua Moisés paca itoroba jopa paca yawenaeyo xua Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyame bequein paca wi thabitha tsipae. 26Pon jopa wi thabichi poxonae bapon exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, Nacom tsitatsi be xua bapon bayatha apara wi thabatsi. Nacom tsitatsi xua bapon bara pijimonae jiton tatsi bequein bara jopa wi thabichi. 27Ichacuitha pebiwi bequein jopa wi thabichi, daichitha exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Barapomonae paca jʉntʉ cui coyene yabara nanta xeinaena xua icha abe paexaname Nacomtha xuano xua icha wʉnae paexaname Nacomtha. Bequein payaputaetham Moisés pia peitorobi coyenewa xua petinae diwesi, ichitha jopa payabara jume cuiya exanaem pocotsiwa barapo Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba. 28Pon jiwi tsitatsi xua pepa judiomonaepin saya poxoru pewi thabixaetsi xua pepontha, bapon Nacom jopa tsitatsi xua pia jiton tatsi. 29Jame xua pepa judiomonaepin penaexanaenexa tsane, saya jame poxonae Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana barapo jiton xua Nacom jopa bapon tsita natsicuentichi abe peexanaexae pia jʉntʉ coyenewatha. Poxonae jiton xaniwaicha wi thabatsi, apara baxua, xua poxonae jiton xaniwaicha jume cowʉnta pejʉntʉ coyenewatha Nacom. Pocotsiwa xua Moisés pia petinae coyenewa, jopa exanaeyo xua jiton icha jʉntʉ coyene pexeinaewa Nacomtha xua pexanepanaewa. Saya apara meisa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua exana. Jiwi wʉnaeya yabara paeba pomonae xua pewi thabiwichi. Ichitha nama Nacom wʉnaeya yabara paeba pontha pon icha jʉntʉ coyene xeina bapontha xua pexanepanaewa.","num_words":1314,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.018,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 13\\n1 Daxita pamonae gobierno pijajivi, papecayanacuaevetsivi, pacuenia bajarapamonae pacaitoroba, xaniavaetsia pajumecovënëtabiabare. Tsipaji bajarapamonae, caenë canacujitsia, Dioso pejamatabëcueneta pacayanacuaeveta. Daxita pamonae nacua pevetsivi, pacaeveta Dioso petocopatsixaetsi. 2 Nexata pajivi apo jumecovënëtsi pacuenia nacuaevetsinë itorobatsi, bajarapajivi Dioso ata apo jumecovënëtsi. Pamonae apo jumecovënëtsi, nexata bajarapamonae Dioso naneconitsiaexanaenatsi. 3 Pamonae pexaniacuene exanavanapa, nacuaevetsivi apo cujunavi. Pamonae pijinia pibisiacuene exanavanapa, nacuaevetsivi cujunava. Paxamë nexata pexaniacuene paexanavanapare ajunavijibia panejinavanapaenexa. Nexata pacasivabarëya tsane papecayanacuaevetsivi. 4 Bajarapamonae Dioso pejamatabëcueneta nacuenebavanapa. Nexata pacaevetavanapa pibisiacuenevecua. Itsiata pibisiacuene itsa paexaname, papecayanacuaevetsivi bepacujunavame. Tsipaji bajarapamonae Dioso tocopatatsi papecananeconitsiaexanaenexa. Dioso tocopatatsi bajarapamonae penaneconitsiaexanaenexa daxita pamonae pibisiacuene pexanaevi. 5 Bajaraxuata bejumecovënëtatsi pamonae vajanacayanacuaevetsivi. Apo jumecovënëtsitsi saya vajanacananeconitsiaexanaeyaniva. Jume baja cajena. Biji rajane jumecovënëtatsi tsipaji Dioso pijajivixaetsi, vajajamatabëcueneta yapëtanetsi pacuenia bexanavanapatsi. 6 Bajaraxuata nacuaevetsivijavabelia impuestomatamo pamatamotabiabame panematamotsipalatata penaevetsinexa. Nacuaevetsivi, Dioso pejamatabëcueneta, tocopatatsi nacua pevetsinexa. Nexata nacua ëpevetsicuene nacueneba.\\n7 Pacuenia pacaejivimë canacujitsia bepatoexaname gobierno pejamatabëcueneta penacuenebivijavabelia, bajarapacuenia patoexanabiabare. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsa caetuata impuestomatamo, xuavajëto pamoneyabame, pamatamotabiabare. Pamonae pijinia peyaiyataevitsi, payaiyataeyabiabare. Pamonae peyaiyataevitsi, bajarapamonae pexaniacuenia pabaracuaicuaijamëre tsabiabi. 8 Pëtsa pamoneyabame itsajivi ata. Biji rajane pacuenia Cristo pacaasiva, bajarapacuenia paxamë ata panaasivamëre tsavanapae. Pajivi asiva itsajivi ata pacuenia nasiva pijacuata, bajarapajivi jumecovënëtsicapanepa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. 9 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itaveta mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa najumetsënëtsiaya baracuaicuaijamë itsajivi. Pëtsa cobecaëbame itsajivi pexainaejava,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata paxamë itsa pajumecovënëtsicapanepaejitsipame daxita mapalivaisije, itsalivaisiyo ata yajava, pajumecovënëtsicapanepaejitsipame mapejumaitsilivaisiyoje: “Asivamëre itsajivi ata pacuenia xamë nijacuata nasivamë,” pejailivaisiyo. 10 Tsipaji pajivi asiva itsajivi ata, pibisiacuene apo exanae bajarapajivijavabelia. Bajaraxuata itsa asivatsi itsamonae ata, nexata jumecovënëtsicapanepatsi daxita pacuenia Dioso nacaitoroba.\\n11 Bajarapacuenia itsamonae ata biasivatsi. Tsipaji baja yapëtanetsi bitso baja imoxoyo pevajënae icatsia Jesucristo pepatsijavanexatsica. Vajanacacapanepaenënexa, najetarucaena vajanacacapanepaenexa mapanacuavecuaje. Pamatacabi taxuxuabatsi Jesucristo vajajumecovënëtsijava, nacatsita tajëvajënae abaxë itajara Jesucristo icatsia pepatsijavanexatsica. Aeconoxae baja bitso imoxoyo pevajënae icatsia Jesucristo pepatsijavanexatsica. 12 Meravi abaxë aitaquiri. Itsa baja icatsia matacabijitsia, pitaquirijavami baja ajibi tsaponae. Bajara pijinia pacuenia imoxoyo baja pevajënae pecopiarucaenexa mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaejava yabara piajamatabëcueneitaquirijavami. Tsipaji baja imoxoyo pevajënae icatsia Jesucristo pepatsijavanexatsica. Bajaraxuata bexanavanapatsi ëpexaniacuene Dioso pejitsipaecuenia. 13 Aeconoxae baja vajavajënaeyabelia, jinavanapaenatsi xaniavaetsia vajayapëtaexae pexaniajailivaisi. Apo ponae tsanetsi piaitajibivijava. Apo ponae tsanetsi fiestajava ata, itsajota pibisiacuene exanavanapa. Apo exanae tsanetsi pibisiacuene vajavitota. Apo exanae tsanetsi itsacuenejava ata, xua pibisiacuene. Nabijataeya apo najumeanaenotsi tsanetsi. Itsamonae ata apo cuenecaëbi tsanetsinua. 14 Biji rajane vajëtabiabianatsi vajatuxanenë Jesucristojavabelia vajanacayavenonabiabinexa. Vajatuxanenë Jesucristo nacajamatabëcueneasaëyaexanaena vajatojinavanapaenexa vajanacatojitsipaecuenia. Apo sivanajamatabëxainae tsanetsi pacuenia vajacuata natojitsipatsi pibisiacuene vajaexanaenexa.","num_words":381,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.231,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN JUAN 5\\nPacuenia vaxaitsi mapanacuataje dovathi jamatabëcueneamoneyabatsi yabara pelivaisi\\n1 Pajivi jumecovënëta: “Jesús raja Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica vajanacacapanepaenexa,” pejailivaisi, bajarapajivi Dioso pexijivi exanatsi. Pajivi asiva itsajivi ata, caejivi apo biasiva. Nexata bajarapajivi daxita pexi beyajavaasiva. 2 Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata bexanatsi itsa asivatsi Dioso. Itsa jumecovënëtatsi pacuenia Dioso nacaitoroba, nexata beyajavaasivatsi itsamonae ata, Dioso vajanajuajumecovënëtsivi. Tsipaji bajarapamonae Dioso pexi exanatsi. 3 Vaxaitsi itsa asivatsi Dioso, nexata pacuenia Dioso nacaitoroba, jumecovënëtatsi. Pacuenia Dioso nacaitorobapona vajatoexanaenexa, apo nacatsitaayapëbeje. 4 Apo nacatsitaayapëbeje tsipaji baja Dioso pexitsi. Nexata caejivitsi canacujitsia Dioso nacacaëjëpaeyaexanapona vajaexanaenexa pacuenia Dioso nacaitorobapona. Najamatabëcuenecopatatsi baja Cristojavabelia vajanacayavenonaenexa mapanacuapijijamatabëcuenevecuaje. Nexata bajarapacuenia mapanacuataje dovathi jamatabëcueneamoneyabaponatsi. 5 Pajivi jumecovënëta Jesús Dioso pexënatocuene, bajarapajivi caëjëpatsi dovathi pejamatabëcueneamoneyabinexa.\\nPacuenia yapëtanetsi Jesús pepacuene Dioso pexënatocuene yabara pelivaisi\\n6 Jesucristo baja cajena athëbëvetsica pepatsinë. Yapëtanetsi Jesús pepacuene Dioso pexënatocuene. Tsipaji copiaya bautisabatsi merata. Bajaraxuacujinae cruzata beyaxuabatsi. Nexata saya Jesús ëpebautisabicujinaetsi apo ponaponae. Biji rajane copiaya bautisabatsi. Bajaraxuacujinae cruzata beyaxuabatsi. Espíritu Santo ata nacayapëtaeyaexana Jesucristo pepacuene Dioso pexënatocuene. Espíritu Santo baja cajena pexaniajainë. Nexata Espíritu Santo vajanacayapëtaeyaexanaejava, Jesús Dioso pexënatocuene, bejumecovënëtatsi. 7 Athëbëtatsia jinavanapa acueyabi ponëbeje, penajamatabëcuenejëpaevi, pevajunupaebivi Jesucristo Dioso pexënatocuene. Pamonae jinavanapa athëbëtatsia, mapamonaeje: Dioso, Jesucristo, Espíritu Santo. Bajarapamonae acueyabi ponëbeje, penajamatabëcuenejëpaevi, caenë rabaja picani tsaponaponae. 8 Mapanacuata ataje acueyabi xuabeje pejamatabëcueneta yapëtanetsi Jesucristo pepacuene Dioso pexënatocuene. Yapëtanetsi Espíritu Santo pejamatabëcueneta. Yapëtanetsinua Jesús pebautisabijavatsi ata pejamatabëcueneta. Yapëtanetsinua Jesús cruzata pebeyaxuabijavatsi ata pejamatabëcueneta. Bajarapaacueyabi xuabeje pejamatabëcueneta yapëtanetsi Jesucristo pepacuene Dioso pexënatocuene. 9 Dioso baja cajena nacayapëtaeyaexana Jesús Dioso pexënatocuene. Mapanacuapijivi ata, itsa nacatsipaeba itsacuenelivaisiyo, nexata jumecovënëtabiabatsi pacuenia nacatsipaebabiaba. Itsiata baitsi jane Dioso itsa nacatsipaeba, bejumecovënëtatsi xaniavaetsia pacuenia nacatsipaeba. Tsipaji Dioso bitso pejumenamatamotsinë. Bitso pexaniajainë. 10 Pajivi jumecovënëta Jesús Dioso pexënatocuene, bajarapajivi pejamatabëëthëtota yapëtane bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene. Pajivi apo jumecovënëtsi Jesús Dioso pexënatocuene, bajarapajivi Dioso bepenajumetsënëtsinë tane. Tsipaji bajarapajivi Dioso peyapëtaeyaexanaejavatsi, apo jumecovënëtsi, Jesús Dioso pexënatocuene. 11 Dioso itsa nacayapëtaeyaexana Jesús Dioso pexënatocuene, nacayapëtaeyaexana mapalivaisije. Nacayapëtaeyaexana Dioso vajanacarajutsijavanexa matacabi apo pevereverecaejava. Nexata Dioso pexënato pejamatabëcueneta xainaenatsi matacabi apo pevereverecaejava. 12 Pajivi yajavaponaponaena Dioso pexënato, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi apo yajavaponaponae tsane Dioso pexënato, bajarapajivi apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava.\\nPacuenia Juan muxujioba pecopatsivajënae baja petoyaquinaelivaisi mapabaxutotaje yabara pelivaisi\\n13 Pacatoyaquinatsi mapalivaisije panejumecovënëtsivi Dioso pexënato. Pacatoyaquinatsi paneyapëtaenexa matacabi apo pevereverecaejava panexainaejavanexa.\\n14 Yapëtanetsi Dioso vajanacajumetaejava itsa vajëtatsi vajanacatojitsipaecuenia. Bajaraxuata apo jumejunavitsi vajavajëtsinexa Diosojavabelia. Jamatejematsi Dioso pitabarata. 15 Yapëtanetsi Dioso vajanacajumetaejava itsa vajëtatsi. Nexata yapëtanetsi Dioso vajanacarajutsijavanexa xua vajëtatsi.\\n16 Dioso panenajuajumecovënëtsivi itsa pataename pibisiacuene pexanaejava, patovajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pejamatabëcuenexaniavaetsinexatsi pibisiacuene pexanaejivi. Bajarapacuenia Diosojavabelia patovajëtsianame itsa payapëtaename paneconi yabara abaxë Dioso apo vecuanaxuabijitsia. Itsajava raja jivi pibisiacuene itsa exana, bajarapaneconi yabara pepacuene jivi Diosovecua naxuabiana. Nexata baja itsa payapëtaename paneconi yabara pepacuene baja bajarapajivi Diosovecua naxuabijitsia, pëtsa patovajëtame Diosojavabelia. Bajarapitsineconi baja pexainaevi panetovajëtsinexa Diosojavabelia, apo pacaitorobitsi. 17 Daxitacuene xua apo pexanepanaecuene jivi exana, pibisiacuene baja cajena. Itsiata baitsi jane bajarapapibisiacuene jivi pexanaejava itsa copabiana, nexata bajarapaneconi yabara itsiata jivi pepacuene Dioso apo vecuanaxuabi tsane.\\n18 Yapëtanetsi baja cajena mapacueneje. Pajivi Dioso pexijivi exanatsi, bajarapajivi copata baja pibisiacuene pexanaejava. Tsipaji baja Dioso pexënato, Jesucristo, evetatsi bajarapajivi. Nexata dovathi apo itsacueniabitsi.\\n19 Yapëtanetsi daxita vaxaitsi Dioso pexicuenetsi. Yapëtanetsinua itsamonae dovathi pitorobabiabijavatsi pibisiacuene pexanaenexa.\\n20 Yapëtanetsinua baja Dioso pexënato, Jesucristo, athëbëvetsica pepatsijavatsica. Patsica vajanacajamatabëcuene yapëtaeyaexanaenexa pepo Dioso. Vaxaitsi baja yajavajinavanapatsi Dioso. Tsipaji baja yajavajinavanapatsi Dioso pexënato, Jesucristo. Bajaraponë ata pepo Dioso baja cajena, vajanacarajutsinënexa matacabi apo pevereverecaejava. 21 Tajamonae, panayajiviitavere papecatsipaebiyaniva palivaisi tsipaebapona pamonae vajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia.","num_words":537,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.121,"stopwords_ratio":0.307,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 14 CUI - Bapoxonae caena Herodes pon Galilea - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Juan bexotsi\\n1Bapoxonae caena Herodes pon Galilea nacuapiwi, pia peyanacua ewatsinchi, bapon jume tane daxita pocotsiwa juinya xua Jesús exana. 2Herodes tsipaeba pomonae petanacuichiwixaetsi pia botha tatsi, xua Jesús yabara paebatsi. Herodes Jesús catsawiya yabara paebatsi, jeye: “Apara bapon Juan, pon jiw i Pebautisabin, pon bequein bayatha tʉpa, pon equeicha asʉ juina. Tsipei bapon peayapusʉ itorobi coyenewa xeina daxota petsita itʉtsi coyenewa exana”, jei Herodes.\\n3Baxua Herodes paeba tsipei caena bayatha Herodes cui itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ cʉbinexatsi, mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. Baxua Herodes exana tsipei piowa tatsi powa pewʉn Herodías, pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes peweicho yacaiba yabʉyo. 4Juan bayatha paeba Herodestha, jeye: “Nacom pia peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua nexeinaewa bapowa tsipei ichʉn piowa tatsi”, jei Juan.\\n5Daxota Herodes bichocono anaepana. Herodes ichichipa xua Juan pebexubiwatsi. Daichitha Herodes jopa baxua exanaeyo tsipei junuwa, jiwi cunuwatsi. Tsipei daxita jiwi nanta xeina xua Juan apara pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. 6Ichitha poxonae Herodes yantacabi jopa po matacabitha poxonae caena bayatha nowaeuncua, barapo mataqueitha pinmonae nacaetuta xua pexaewa yabara nacaetuta pia xaetsi. Barapo penacaetutsiwi peitʉtha tatsi Herodías pexantiyo tatsi nawiraba. Herodes baxua bichocono ita cui xanepanatsi. 7Herodes barapowa beya paeba, jeye:\\n—Nacom peitʉtha cata tsiwʉnae yabara paebatsi xua pocotsiwa tacacatsiwa tsainchi pocotsiwa xua tana newʉcaewam tsane tsipei inta pexeinya penawirabi coyene exaname, jei Herodes.\\n8Bapoxonae pocotsiwa pena itorobatsi barapowa Herodes wʉcatsi baxua. Bapowa namchi, jeye:\\n—Necare Juan pentasipa xua yʉtabore paratontha, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei Herodías pexantiyo tatsi.\\n9Ichitha baxua Herodes jume taya wecoyei tsanareca poxoru jopa ichipaeyo xua Juan petʉpaewa tsane. Tsipei mexeya poxoru bayatha Nacom peitʉtha peyabara tsiwʉnae paebixae xua bepa pinae catsina xua pocotsiwa pewʉcaewaxae tsainchi, mataʉtano mexeya poxoru barapo pin bicheitotha peitʉtha pepaebixae baxua, daxota itoroba xua bapowa bara catinchi baxua. 10Daxota Herodes pomonae petanacuichiwixaetsi, barapomonae Herodes cui itoroba xua Juan pewisi ucuibinexatsi jiwi pecʉbi botha iya. 11Bapoxonae barapomonae paratontha matasipa yʉtabota yawa carendena. Bapoxonae Herodías pexantiyo tatsi catatsi, equeicha barapowayo xuya pena cata, Herodías catatsi, xua peyaputaenexa xua bara cou Juan bayatha tʉpa.\\n12Nexata pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi, barapomonae pata jiwi pecʉbi botha. Juan petʉpaein pitatsi. Barapoxonae barapomonae Juan mʉthʉtha xotsi. Barapoxonae barapomonae pona Jesús beya xua baxua Jesús peyabara tsipaebinexatsi.\\n13Poxonae Jesús yaputane xua Juan tʉpa, bapoxonae compa jeratha pona icha muxunene beya ichaxota jiwi ajibi. Ichitha jiwi yaputane xua ichaxota Jesús pona. Daxota pinmonae xua carepaya tomaranpiwi pecae iya pona, ichaxota Jesús ponaena jeratha. 14Poxonae Jesús jera wenontounya, bapoxonae Jesús pin bicheito tane. Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Bapoxonae Jesús axaibi exana peatenewi. 15Tsipei yaitama bayatha tabopiya tsanaichaba, daxota Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Barapomonae Jesús baraichichi, jeye:\\n—Apara bayatha tabopiya tsanaicha. Apara xote bomʉxʉn ajibi. Barapo jiwi itorobare bʉ tsiqui tomaraxi beya ponaena xua pecomocaenexa pexaewa xua pexaenexa, jei.\\n16Jesús jume nota pijimonae, jeye:\\n—Apara jopa bewa ponae barapomonae, paxam jame maisa paapare pexaewa, jei.\\n17Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:\\n—Xote jopa pexaewa paxeinaeinyo. Saya apara cinco po panyobe paxeinan mataʉta saya ainyobe paxeinan duweiyobe, jei.\\n18Jesús jume nota:\\n—Painta xawena baxua, jei. 19Bapoxonae Jesús najume caitoroba xua bepa daxita barapo jiwi iratha taenaetsei. Bapoxonae Jesús pecobetha pita cinco po panyobe yawa xua barapo duweiyobe xua ainyobe. Jesús peitaboco benecoicha yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei. Poxonae Jesús najume weta xua Paxatha tsipaeba, bapoxonae pan epa janaca, yawano duwei epa janaqueba. Bapoxonae Jesús pijimonae caitoroba pexaewa xua pijimonae tatsi xuya pecacataponaenexa barapo jiwi. 20Daxita barapo jiwi nabane beya barapo jiwi jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. 21Pomonae xua pexaewa nabane barapomonae cinco mil pebiwi. Yabʉxino irʉ nanabane. Mataʉtano pexuino irʉ nabane. Daichitha jopa ununaetsi pexui mataʉta yabʉxi jopa ununaetsi.\\n22Nexata bapoxonae Jesús jera beitorobiya pijimonae, xua pijimonae copiya petsiwana warapaenexa tsainchi icha muxunene beya xua pucua iya. Poxonae barapomonae ponarʉcʉpaba bapoxonae Jesús barapo jiwi pu itoroba xua penawibiyaenexa pia tomaran beya. 23Bapoxonae Jesús demxuwa beicha pona xua baxota compa petsipaebinexa Nacomtha. Poxonae quirei tsuxubi Jesús demxuwatha compa eca. 24Poxonae Jesús Paxa tsipaebauya, bapoxonae caena irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi cataunxuae tuwʉtha yana pona. Jera maratsaca caewa carena tsaibi tsipei joibo dawerena daunwei. 25Mataquei wʉnaeyo Jesús mene matatsun jumatha pona, pijimonae itiya pona. 26Poxonae Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi, barapomonae nanthʉthʉ cui coyene nabenaeca. Junuwiya wawaya jeye:\\n—¡Pai jaibo, jina! ¡Apara dowatsi! jei barapomonae.\\n27Jesús pijimonaetha caena nainya tsipaeba, jeye:\\n28Bapoxonae nexata Pedro Jesús baraichichi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, icha bara metha xam yatsicaewa bapom, moya neitorobare xua mene matatsun juma ta-iyaenexa nexainya beya, jei Pedro.\\n—¡Moya anetha denande! jei Jesús.\\nNexata Pedro mene matatsun juma nontabiya dunareca jera wereca. Bara Pedro mene matatsun juma iya pona pepatopaenexa Jesús pia xainya beya tatsi. 30Daichitha poxonae Pedro yabara nanta xeinanareca pin joibo, bapoxonae bichocono junuwanareca. Daxota bapoxonae Pedro yamene jopareca. Bapoxonae Pedro jume daunweya wawaya jeye:\\n—¡Tanecanamataxeinaem, necapanepare, nepitaxuina! jei.\\n31Bapoxonae Jesús nainya cobe pitaxuina. Jesús namchi, jeye:\\n—¡Maisa be conotha neyabara jume cowʉntame xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewa tsainchi! ¿Eta xua metha ainya jʉntʉ coyeneintha nanta xeiname? jei Jesús.\\n32Poxonae Jesús irʉ Pedro nontabiyabe jeratha, Jesús bapoxonae joibo yainjei tsanaya exana. 33Daxita pomonae jeratha ena, barapomonae Jesús wʉnae jaintatsi. Barapomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Bara yatsicaya apara xam Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae.\\n34Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha yana enapona beya poxonae Genesaret nacua beya pata. 35Pomonae baxota jinompa, barapomonae Jesús caena yaitainchi. Daxota barapomonae najume caitoroba ichamonaetha daxita barapo Genesaret nacuapiwitha beya, xua Jesús pepatopaexae. Bapoxonae daxita jiwi carendena peatenewi ichaxota Jesús pucua itapatha uncua. 36Barapomonae pomonae peatenewi Jesús jume daunweya wʉcatsi, xua Jesús bara pecui copatsinexa xua bara petajayabinexatsi pia paparuwa tatsi xua peopirawa. Bapoxonae daxita barapomonae axaibi tsane. Pomonae Jesús pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae equeicha axaibi exanatsi pocotsiwa bayatha atene.","num_words":940,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 16 CUI - Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pebin yabara pon jopa xanepanaya peyapucaecaein bo\\n1Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin popona pon copei pexeinaein. Bapon xeina pon bo petayapucaecaeinchi. Bapon pon copei pexeinaein tsipaebatsi ichamonae xua pinae pon bo petayapucaecaeinxaetsi jopa pinae xapain exanaeyo, saya pinae abe exana, jei ichamonae. 2Nexata bo pexeinaein pon copei pexeinaeinxae, bapon waba pia petayapucaecaeinchi bo. Bapon barai pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘¿Jame ichamonae jume tan xua pinae inta abe exaname xua tawan? Incane tha taetsi xua po paperantha tinadubame pocotsiwa inta caenaetame, xuano xua inta comocame. Tsipei jopa becaexanaetsi equeicha xua inta yapucaecame daxita tawan’, jei. 3Nexata pon bo peyapucaecaeinxae nacui yabara nanta xeina pia coutha, nabarai: ‘¿Eta pocotsiwa exanocuaein anoxuae tsipei nama pon tanecanamataxeinaein imoxoyo necopata xua bapoxonae jopa taxeinaewa tsane pocotsiwa taexanaewa? Jopa nebusi coxonaeyo xua naein taʉncatsiwa pabitha. Auran tsipae xua saya amanaya i tawʉqueibiwa paratixi. 4Jaina, bara yaputan xua po coyeneya exanaein poxonae tanecanamataxeinaein necopatsina, xua poxonae jopa xeinaein tsane tanacuichiwa xua ichamonae tanententa wabeibinexa pia botha’, jei. 5Nexata bapon pon bo petayapucaecaein daxita tamropatsiya wawabapona pomonae pia pecanamataxeinaeinchi petantoma amanayabixaetsi. Bapon matha yainyaba pontha pon copiya patopa jeye: ‘¿Eta xoyobe matoma amanayabame xua jopa cataunxuae catsim pontha pon tanecanamataxeinaein?’ jei. 6Bapon jume nota, pon bo peyapucaecaein, jume notatsi, jeye: ‘Cien po penasi mera bosibʉbe xua pin bosixibʉn tha baxua catichi, ichitha cataunxuae jopa baxota matomatsinyo barapo penasi mera bosibʉn’, jei. Pon bo petayapucaecaein xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua tinadutame, cien po nasi bosixibʉn, jam, xua bexa matomatsiname. Xote nainya ecoundeinque barapo netinadutsiwa, iquinaxore. Icha itaneto dure xua saya cincuenta po penasi mera bosixibʉbe, jande’, jei pon bo petayapucaecaein. 7Bapoxonae equeicha ichʉntha yainyaba: ‘Incane irʉ xamdʉ, ¿eta xoyobe tanecanamataxeinaein taacoibichi xua catsiname bapon?’ jei. Bapon jume nota, pon bo petayapucaecaein jume notatsi, jeye: ‘Tha catichi cien po sacube aro sacun’, jei bapon. Nexata pon bo petayapucaecaein xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua bayatha tinadutame xua cien po sacube, jam, xua bexa matomatsiname pontha pon tanecanamataxeinaeintha. Xote nainya ecoundeinque barapo itaneto tsitsinaxore, icha pena netinadutsiwa tinadure xua saya ochenta po sacube, jande’, jei pon bo petayapucaecaein. 8Ichitha bo pexeinaein yabara paeba pon bo petayapucaecaeinchi xua pinae bequein bara bapon abe taexana ichitha yaputane xua pocotsiwa pia coutha nayawena xua poxonae pia jiwimonae peexanaewa. Daxota paca tsipaebatsi pomonae anoxuae jinompa barapo cae pin nacuathe, pomonae jopa penejume cowʉntsiwi nama barichi. Barapomonae yabara najʉntʉ coyene wʉnaeta xua po coyene cae jiwimonae penaexanaewa xua daxota cae jiwimonae nantiya penayaweneibinexa. Baxua barapomonae exana beyacaincha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi.\\n9“Paca tsipaebatsi ichamonae pacatsibeibare paratixi xua painya jiwi painya neexaneibinexa po paratixi xeina pomonae barapo cae pin nacuathepiwi pomonae abe peexanaewi. Bapoxonae poxonae jopa paxeinaem tsane paratixi pomonae bayatha payawename barapomonae paca matenta weiweinaya wabina po bontha xua ataya tsitecaeya pajinompaename.\\n10“Pon xua xanepanaya yapucaeca xua poxonae peya penacuichiwiyo, barichi beta yapucaeca xua poxonae pin penacuichiwa. Pon naerabiya exana poxonae peya penacuichiwiyo, barichi naerabiya exanaena xua poxonae pin penacuichiwa. 11Icha paxam jopa xanepanaya patayapuenaem xua paratixi xua barapo cae pin nacuathe nexa, Nacom jopa paca itorobiyo xua patayapuenaename xua bapon pia pexeinya pexeinaewa tatsi. 12Icha jopa xanepanaya payapucaecaem ichʉn piawa, metha nexata jopa paca catsipae xua painyawa nexa tsane painya neyapucaenaewamxae.\\n13“Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia pecanamataxeinaeinchi xanepanaya taexana. Icha pia pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon bichocono antobe Nacom, jopa itacʉpaetsi xua bichocono peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi Nacom”, jei Jesús.\\n14Ichitha fariseomonae pomonae xua bichocono antobe nawita paratixi, barapomonae baraxua Jesús jume tayenatsi, yawa Jesús cui caponatsi. 15Nexata Jesús fariseomonae baraichi, jeye: “Paxam barapomonae pam, xua ichamonae paca yabara nanta xeina xua pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Ichitha Nacom paca jʉntʉ coyene yaputane xua peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Xua pocotsiwan jiwi bichocono tsita ainya cuichi, baxuan Nacom bichocono tsita abetsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba Moisés pia peitorobi coyene tatsi, yawa po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae\\n16Equeicha Jesús namchi, jeye: “Caena bayatha jiwi xeina Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, yawano xua pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwa tatsi, beya Juan patopa. Barapoxonae caena poxonae Juan popona pon jiwi Pebautisabin, jiwi paebinouta po coyene Nacom xua waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Jiwi bewa yabara najʉntʉ coyene sʉbi awiya xua pepatsinexa Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi.\\n17“Yapu xanepana xua itaboco yawa ira peweraweracaewa. Nama Nacom peitorobi jume ajumeyapusʉ bapana jopa peweraweracaewa bequein bara cae peitorobi coyene”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepuna penteibiyainwa\\n18Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pon punaxuba piowa yawa ichowa pichapa, bapon abe exana piseuritha yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona apara bara piowa tatsi. Barichi pon pita petsiriwa powa pepunaxubixae piseuri, bapon barichi pia coutha abe natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae pia pebin xeina bequein bara punaxuba”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua pon copei pexeinaein irʉ ichʉn pon Lázaro\\n19Equeicha Jesús tsipaeba icha diwesi, jeye: “Matha irʉrʉ barichi pebin pon copei pexeinaein. Pexeinya paparuwan xua pena paparuwa nama xatabapona. Mataʉta daxita matacabi peitʉpanae nabanaewa exaneiba. 20Irʉrʉ ichʉn pebin popona, pon pewʉn Lázaro pon peacopeibin. Bapon Lázaro wan nawita xeina peparʉtotha. Bapon iratha eca pon copei pexeinaein pia bo boupatha weya tatsi. 21Xua pon copei pexeinaein pia pexaethopaewatha taothopeicatsi pexaewa pepʉrʉwan, baraxua Lázaro ichichipa xaiba. Yawa aurimonae pata xua Lázaro pewan daebinexatsi. 22Icha matacabitha Lázaro tʉpa. Matatsunpiwi Lázaro jumope pitatsi. Jumope capoinchi ichaxota Abraham popona athabeicha. Irʉrʉ pon copei pexeinaein tʉpa, yawa mʉthʉtha xotsi.\\n23“Pon copei pexeinaein patopa ichaxota pateiba pomonae pewerapeibiwi barapo petʉpae cuiru coyene nacuatha. Bapon bichocono atene. Bapon athabeicha necoicha. Bapoxonae Abraham tajʉ taebiyatsi asiyeicha, yawa xua Lázaro barʉ equiyatsi. 24Pon copei pexeinaein wawai: ‘Tamo susato jiwanam, Abraham, necui yabara nanta xeinare. Inta Lázaro itorobinca taneebato memeinyatsinexa meratha poxoru bichocono netaxua po isotothe uncuan’, jei. 25Ichitha Abraham jume nota: ‘Tamonae susato jiwanam, nanta xeinatabare xua caena bayatha poxonae cataunxuae asʉ poponame, xeiname xua acabem xua pocotsiwan ichichipame xua nexeinaewa. Xanepanaya poponame. Ichitha nama Lázaro jopa daichiyo poxonae cataunxuae asʉ popona. Jopa xanepanaya poponaeyo. Xote bapon wʉnae yabara nantanuweya cananta xeinatsi xua peyawenaenexatsi. Ichitha nama xam jopa caraichiyo. Bichocono caperʉ weyawa. 26Yawa pin pitapatororo naca yacaincha ducua. Daxota pomonae ichichipa bara bedunareca taxainya wereca jopa itacʉpaetsi xua bara beparecaena nexainya bereca. Irʉ pomonae nexainya weruneina jopa itacʉpaetsi xua taxainya betsina pepatsinaenexa’, jei.\\n27“Nexata pon copei pexeinaein jume nota: ‘Nexata tamo susatopim cawʉcatsi inta Lázaro itorobare taxa pia bo beya. 28Baxota xeinan cinco poyobe tayapin jiwi. Abraham Lázarotha najume carure xua bʉ tayapin jiwi jopa pepatsinexarʉ tsane ichaxota uncuan xua bichocono atenein’, jei. 29Ichitha Abraham jume nota: ‘Apara neyapin jiwi xeina Moisés pia peitorobi coyene tatsi, yawa Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan tatsi. Bʉ barapomonae exana pocotsiwa baraxua pejume coya’, jei Abraham. 30Pon copei pexeinaein jume nota: ‘Aa, tamo susato jitom, Abraham, ichitha icha petʉpaewi jiwana caein siwa ponaena barapomonae beya, barapomonae jume cowʉntsina yawa icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha’, jei. 31Ichitha Abraham jume nota: ‘Icha barapomonae jopa exanaeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyene tatsi itoroba, xuano xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi, barapomonae jopa jume cowʉntsipae bara bequein Nacom taitorobichipa xua jiwana caein pomonae petʉpaewi’, jei Abraham”, jei Jesús.","num_words":1230,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 8 CUI - Poxonae Jesús peitapatororo wejuinca, pin - Bible Search\\n1Poxonae Jesús peitapatororo wejuinca, pin bicheitomonae Jesús puna poinchi. 2Jesús imoxoyo caquita poinchi pebin, pon peperʉ sawinchi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon namchi Jesús beya, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon.\\n3Nexata Jesús nacobe yota yawa mata jayaba barapo pebin. Jesús barai, jeye:\\nBapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ sawiwatsi. 4Nexata Jesús barai peperʉ sawinchi:\\n—Taema, jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita ita peinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.\\n5Poxonae Jesús joniya Capernaum tomaratha, bapoxonae pebin Jesús imoxoyo caquita poinchi. Bapon romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Bapon nantaʉta pon tanacuiteibatsi pia botha. 6Barapo pentacaponaein Jesús jume daunweya baraichi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, pon inta nacuiteiba camatha boca tabotha. Bapon mʉbatsi yawa bichocono atene, jei barapo pentacaponaein.\\n—Bara beya tha ponaetsi taaxaibi exanaenexa bapon, jei Jesús.\\n8Barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jume nota:\\n—Tanecanamataxeinaem, xan saya tacui pawin. Auran xua xam nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim. Icha saya paebiname xua bapon pia peatenewatha tatsi, bapoxonae bara axaibi tsane pon inta nacuiteiba. 9Xan barichi xeinan tananecanamataxeinaein pon neitoroba. Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae itorobeiban. Poxonae ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bara bapon pona. Poxonae ichʉn waban: ‘antha’, jan, bara bapon patopa. Pon inta nacuita itoroban: ‘inta exande’, jan. Bara inta exana, jei barapon pon pentacaponaein.\\n10Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca, beta pepaebixae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye:\\n—Xaniyeya paca tsipaebatsi, Israel nacuatha irʉ dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi taexanaewa jiwi. 11Paca tsipaebatsi, pinmonae patsina Nacom pia peitorobi nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Daxita carepaya barapomonae Abraham barʉ equiyaena, irʉ Isaac barʉ equiyaena irʉ Jacob barʉ equiyaena. Daxita carepaya barapo nacuanmonaepiwi barʉ nabanaeinchi peitaboco beicha. Abraham, barʉ nabanaena barapomonae ichaxoteicha Nacom itorobiya ewateiba jiwi. 12Ichamonae nanta xeina xua bepa pinae patsina Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi, bara bequein jopa xanepanaeya peexanaewi. Daxota barapomonae bebai tsainchi ichawatha waxainya weya ichaxota pequireiwatha. Baraxota barapomonae bichocono wecoyei tsane yawa nantanuweya nantʉ jayabina, jei Jesús.\\n13Nexata Jesús barai pentacaponaein, jeye:\\n—Ponde jinya bo beya. Bara cata exanatsi tanecui yabara jume cowʉntsimxae xua bara taneitacʉpaewa xua tacata exanaewatsi, jei Jesús.\\nBapoxonae barapo pentacaponaein pia petanacuichin tatsi bara caena taaxaibi exanatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana Pedro pamiyo tatsi\\n14Jesús joniya Simón Pedro pia botha tatsi. Baraxota Jesús tane Pedro pamiyo tatsi xua camatha boca yawa xua domaebatsi. 15Jesús cobe pita, barapowa cobe pitatsi. Domae taaichurucuaetsi bapowa. Nainya barapowa nanta cotaxuba. Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha.\\n16Poxonae tabopiya tsanaicha, ichamonae pomonae cauri xeina barapomonae Jesús becarendenatsi. Jesús pia jumetha itaweta caurimonae. Barichi Jesús axaibi exana daxita pomonae peatenewi. 17Poxonae Jesús barapo coyenein exana, bara nayabara jume cui weta exana caena bayatha Isaías peyabara cui tsiwʉnaeya paebixae. Bapon Isaías Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon jeye Cristo yabara: “Bapon naca wenota wajʉntʉ coyene bojeiwa. Mataʉtano bapon naca wenota waatene coyenewan”, jei Isaías pejume diwesitha.\\n18Poxonae Jesús tane xua pin bicheitomonae nacaetuta bapontha, bapoxonae bapon pijimonae itoroba xua icha muxunene beya peponaenexa tsane xua pucua epataʉta iya. 19Poxonae cataunxuae Jesusbarʉ jopa torobabiyaeyo xua icha muxunene beya nexa, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita uncuatabʉtsi pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene. Jesús baraichi:\\n—Pon jiwi Necuidubim, capuna ponaeinchi daxita jʉpaeyantha xua ichaxotan neponaewa tsane, jei.\\n20Jesús jume nota:\\n—Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina, ichaxota peyamaitathopeibiwa. Ichitha nama xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa xeinaeinyo bo xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús.\\n21Bapoxonae ichʉn pon irʉ Jesús pijimonae jiwana bapon Jesustha namchi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, bara nepu copare tha taxa matha mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna ponaewatsi tsainchi, jei.\\n22Jesús jume nota:\\n—Maisa jame nepuna ponde. Bara copare xua petʉpaewi bara mʉthʉcaeinchi, pomonae be pewerapaewi, jopa be tana nejume cowʉntsiwixae, barapomonae mʉthʉcaena, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano\\n23Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jesús pijimonae barʉ pona jeratha. 24Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba mentha. Maratsacan jeratha mene othopa muxu pebunarecae. Daichitha Jesús maituncua. 25Bapoxonae Jesús pijimonae yaʉbaxotsi, jeichichi Jesús:\\n—¡Pata Necanamataxeinaem, pana capanepare! ¡Yanabunarecatsi! jei Jesús pijimonae tatsi.\\n26Jesús jume nota:\\n—¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame? ¿Cataunxuae jopa pana neyabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús.\\nNexata Jesús asiya uncua. Bapoxonae Jesús itawetaxuba joibo, maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano. 27Bapoxonae barapo pebiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaecarʉcʉpa xua pocotsiwa Jesús peexanaexae. Barapomonae najei:\\nMeje yabara poxonae pebinbe ponbe caurimonae pexeinaeinbe, ponbe Gadara nacuapinbe\\n28Poxonae Jesús patopa pucua icha muxunene beya xua po nacuatha Gadara nacua, bapoxonae pebinbe Jesús imoxoyo caquita uncuatabʉtsibe. Baponbe ibo wountha poponeibabe. Caena bayatha baponbe xeinabe caurimonae. Barapo caurimonae baponbe anaepana cana exanatsibe daxota daxita jiwi junuwa xua peponaewa barapo namtotha ichaxota baponbe poponabe. 29Bapoxonae jemeicha caurimonae baponbe wawai exanatsibe, jeibe:\\n—Nacom Pexantom tatsim, ¿eta pocotsiwa metha patopame pata xantha? ¿Patopame jinya painya neperaxa exanaetsibe pewʉnaeya xua po matacabitha xua poxonae Nacom atene pana exanaena xua abe pata exanaexae? jei baponbe xua caurimonae wawaya exana.\\n30Tsiwiyo tajʉyo beya pin marrano duweimonae xayompa. 31Caurimonae Jesús jeichi:\\n32Nexata Jesús jume nota caurimonaetha, jeye:\\n—Moya pataema, jei.\\nNexata caurimonae pebinbe wepu ponatsibe, yawa marrano duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae cabunothopatsi.\\n33Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae, junuwiya cuinaenouta peyabara paebinexa tomarapiwitha. Barapomonae yabara paeba daxita pocotsiwa Jesús cana exana marrano duweimonaetha yawano pocotsiwa Jesús cana exana ponbetha ponbe xua cauri pexeinaeinbe. 34Bapoxonae daxita tomarapiwi pona ichaxota Jesús eca. Poxonae Jesús tainchi, barapomonae Jesús jeichichi: “Maisa bewa warapaename Gadara nacua weya, po nacua pata nacua weya”, jei daxita barapomonae.","num_words":970,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 9 CUI - Irʉrʉ Jesús Nacom pin pia bo weya barʉ - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peitata nacʉtsin, pon xua pexuyotha yawa naexana\\n1Irʉrʉ Jesús Nacom pin pia bo weya barʉ pona pijimonae xua poxonae namtotha barʉ ecapona. Bapoxonae Jesús caxina pebin pon peitata nacʉtsin xua pon pexuyotha yawa naexana. 2Jesús pijimonae yainyabiyatsi, jeye:\\n—Patatanecuidubim, ¿eta pocotsiwa metha bapon itata nacʉtsiya naexana? ¿Metha poxoru paxa tatsi abe exana? ¿Metha poxoru pena tatsi abe exana? ¿Ichacuitha metha tsipae poxoru bapon pia coutha abe exana? jei barapomonae.\\n3Jesús pijimonae jume barai, jeye:\\n—Jume apara, jopa apara itata nacʉtsiyo poxoru abe peexanaexae bapon. Mataʉtano jopa apara baxua xua paxa tatsi abe peexanaexae. Mataʉtano jopa apara baxua xua pena tatsi abe peexanaexae. Jame apara bapon itata nacʉta xua jiwi peyaputaenexa xua Nacom peayapusʉwa xeina xua axaibi peexanaenexa tsainchi bapon. 4Jiton ba nacuita poxonae cataunxuae pentha tsuncuae. Poxonae quirei tsuxubi pebin ba jopa itacʉpaetsi xua penacuichiwa. Xan barichin. Poxonae cataunxuae poponan po cae pin nacuathe bewa exanaein tanacuichiwa. Barapo tanacuichiwa apara pia penacuichiwa tatsi pon tana neitorobixae. Poxonae tʉpaein jopa neitacʉpae tsane xua taexanaewa barapo tanacuichiwa xua bayatha Nacom neitoroba. 5Poxonae cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje jiwi yawenan xua Nacom beta peyabara yaputaewa tsainchi, icha jiton ichichi pecoicha xua yawenatsi merawi xua beta penecotsiwa, jei Jesús pijimonaetha.\\n6Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae iratha naone sutaba, yawa peonetha tsoroboyo nacobena ponaxuba. Bapoxonae Jesús barapo tsoroboyotha itacuere caxueba peitata nacʉtsin. 7Nexata Jesús barai bapon, jeye:\\n—Ponare fetiyo beya, po fetiyo pewʉn Siloé. Barapo Siloé fetiyotha naitacuere waexore, jei Jesús. (Barapo Siloé fetiyo wʉn jei: “Po fetiyo Nacom itoroba”, jei.)\\nPon peitata nacʉtsin pona fetiyo beya naitata waexubano. Poxonae equeicha bapon caibe iya Jesús beya, nama bara itacʉpatsi xua petaewa. 8Bapon pia petsicuarabʉ enaewichi tatsi, irʉno pomonae pecui yaputaexaetsi xua poxonae bapon aitatabeya popona daxita barapomonae bapon yabara natsipaebatsi. Ichamonae jeye:\\n—¿Apara baponda pon iratha jiwi wʉquequeibara paratixi? jei.\\n—Aa, apara bapon, pon iratha jiwi wʉquequeiba paratixi, jei.\\n—Apara bapon aibi. Saya apara be bapon, jei.\\nIchitha pon peitata nacʉtsin pia coutha jeye:\\n—Apara bara xan tsocuaein, jei.\\n10Nexata daxita barapomonae peitata nacʉtsin yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Eta xua metha anoxuae taneme? jei daxita barapomonae.\\n11Pon peitata nacʉtsin jume nota barapomonae, jeye:\\n—Pon pewʉn Jesús, bapon tsoroboyo peonetha nacobena pontaba, bapoxonae barapo tsoroboyotha neitacuere caxueba. Yawa nejei: ‘Fetiyo beya ponare, po fetiyo pewʉn Siloé. Barapo fetiyotha naitacuere waexore’, nejei. Bara barabeya ponan. Poxonae baxota naitacuere waexuban, bapoxonae bara tan, jei bapon.\\n12Bapoxonae peitata nacʉtsin yainyabatsi barapomonae, jeichichi:\\n—¿Incane dapo pebin, pon caaxaibi exana? jeichichi.\\nBapon jume barai bapomonae, jeye:\\n—Bʉ, canta jopa taeinyo, jei bapon.\\nMeje yabara poxonae pon equeicha xua itata wʉnae matowa yainyabatsi xua fariseomonae matowa yainyaba\\n13Pon xua equeicha itata wʉnae, pomonae pia petsicuarabʉ enaewichi tatsi barapomonae bapon capoinchi fariseomonae beya. 14Ichitha po mataqueitha Jesús axaibi exana pon peitata nacʉtsin, xua poxonae tsoroboyo peonetha nacobena pontaba, barapo matacabi apara judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi. 15Bapoxonae bapon yainyabatsi fariseomonae, jeye:\\n—¿Eta bichim xua anoxuae jamaisa necotame? jei fariseomonae.\\nBapon jume barai, jeye:\\n—Bapon tsoroboyo peonetha neitacuere caxueba. Bapoxonae naitacuere waexuban meratha. Bapoxonae yawa bara necotan, jei fariseomonaetha.\\n16Bapoxonae fariseo jiwanamonae bapon baraichi, jeye:\\n—Pon caaxaibi exana apara Nacom jopa bapon itorobicaeyo, tsipei bapon jopa yabara barʉ cui itura jinaeyo barapo pentaquei seicae matacabi, jei fariseo jiwanamonae.\\n—Icha bapon peajʉntʉcoyenebein, ¿metha nexata eta pocotsiwa pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana? jei.\\nDaxita barapo fariseomonae nantiya najume matsontsonoba. 17Equeicha fariseomonae, pon bayatha itacuere axaibi exainchi, bapon yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Incane xam, eta xua yabara nanta xeinamerʉ pon caaitacuerexaibi exana? jei fariseomonae.\\nBapon jume epa pita, jeye:\\n—Yaitama bapon neaxaibi exana metha moya bara bapon, pon Nacom peitorobi jume pepaebin, jei bapon.\\n18Ichitha judiomonae jopa bejume cowʉntsiyo pocotsiwa pon peitata nacʉtsin bayatha itacuere axaibi exainchi xuano xua anoxuae itacʉpatsi xua petaewa. Daxota bapoxonae barapo judiomonae pon itacuere axaibi exainchi paxa tatsi wabatsi, yawa pena tatsi wabatsi. 19Barapo judiomonae jeye coxiyʉnbetha:\\n—¿Baponje bara yatsicaya painya nexanto? ¿Apara bara bapon pon bayatha yaitata nacʉtsiya naexana? ¿Eta bichi xua anoxuae itacʉpatsi xua penecotsiwa? jei judiomonae.\\n20Barapo coxiyʉnbe jume notabe, jeibe:\\n—Bara yatsicaewa payaputan xua bapon barapara pata taxanto. Mataʉtano payaputan xua bayatha bapon itata nacʉtsiya naexana. 21Daichitha jopa payaputaeinyo xua eta bichi xua bapon anoxuae necota. Mataʉtano jopa payaputaeinyo xua pon pata taxanto itacuere axaibi exainchi. Paxam moya bara bapon payainyabare. Bʉ nexata bapon pia coya paca jume notsina tsipei apara bayatha pinyo, jeibe coxiyʉnbe.\\n22Barapo coxiyʉnbe cunuwa judiomonae cunuwatsi. Tsipei judiomonae bayatha jei: “Pomonae Jesús yabara jume cowʉntatsi, pomonae xua jeye: ‘Jesús apara bapon Mesías pon Nacom itorobica’, pomonae jeye, barapomonae paitawetan pata penacaetutsi bo weya”, jei barapo judiomonae. Daxota barapo coxiyʉnbe pijunuwi jopa jeibe: “Apara bapon Jesús pon Mesías bapon painta taxanto itacuere axaibi exainchi”, jopa jeibe. 23Daxota barapo coxiyʉnbe barapo judiomonaetha jeibe: “Paxam moya bapon payainyabare. Bʉ nexata bapon pia coya paca jume nota tsipei bayatha pinyo”, jeibe coxiyʉnbe.\\n24Bapoxonae equeicha judiomonae pon itacuere axaibi exainchi yainyabatsi, jeichichi:\\n—Yatsicaewa xainyeya pana netsipaebare xua irʉrʉ Nacom necajume taenexa. Paxan payaputan xua Jesús bapon apara pon peajʉntʉcoyenebein, jei judiomonae.\\n25Bapon jume nota barapo judiomonaetha, jeye:\\n—Xan jopa yabara yaputaeinyo xua icha metha bapon pon peajʉntʉcoyenebein. Saya meisa yaputan xua copiya taitata nacʉtsin xuano xua anoxuae neitacʉpa xua tanecotsiwa, jei bapon.\\n26Equeicha barapo judiomonae bapon yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Eta caitacuere ichi poxonae caaitacuerexaibi exana? jei judiomonae.\\n27Bapon jume nota barapo judiomonae, jeye:\\n—Bara bayatha paca tsipaebatsiba. Came jopa yabara pana nejume cowʉntsim. ¿Eta xua metha equeicha bepa baxua matowa paca tsipaebichi? ¿Painya irʉrʉ naexanaetsi Jesús pijimonae tatsi? jei bapon.\\n28Ichitha barapo judiomonae bapon biatainchi, jeichichi:\\n—Xam moya Jesús piamonae jiton tatsi naexande, nama paxan Moisés pia peitorobi coyenewa pata exanaponae jiwi. 29Paxan payaputan xua Nacom Moisés itorobatsi. Ichitha nama pon caaitacuerexaibi exana jopa payaputaeinyo xua ichaxota werena peponaewa xua ichʉn peitorobixae, jei judiomonae.\\n30Bapon jume nota, jeye:\\n—¡Jina! Paxam jopa payaputaem xua bapon Jesús ichaxota werena peponaewa xua bequein painya tana netaewatham xua Jesús tana neaitacuerexaibi exanaewa. 31Waxainchi yaputainchi bara, xua Nacom jopa jume naitaewatsiyo pomonaetha pomonae abe peexanaewi xua peyawenaewanexa. Nacom saya meisa jume naitaewata pomonaetha pomonae wʉnae pejainchixaetsi. Mataʉtano Nacom saya jume naitaewata pomonaetha pomonae peitorobixae xua pia petaexanaewa tsainchi pocotsiwa bapon peichichipaexae. 32Poxonae aena Nacom nacua forota, bapoxonae xua beya anoxuae, dapon aibi pon ichʉn itacuere axaibi exainchi pon peitata nacʉtsin. 33Icha bapon Nacom jopa itorobichipae, metha bapon jopa itacʉpaetsipaetsi xua ichʉn itacuere axaibi peexanaewatsi, pon peitata nacʉtsin, jei bapon.\\n34Nexata bapon baraichi, jeichichi:\\n—Daxota itata nacʉtsiya naexaname tsipei ajʉntʉcoyenebeya naexaname. ¡Dacotsiwa apara ichichipame pana necuidubamecai! jei judiomonae.\\nBapoxonae bapon itawetatsi judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi weya.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae jopa Nacom yaputaetsi\\n35Jesús yaputane xua pon bayatha itacuere axaibi exainchi itawetatsi judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi weya, xua judiomonae itaweta. Poxonae bapon Jesús caxina, Jesús jeye:\\n—¿Xam yabara jume cowʉntame pon Nacom pia Peitapetsin tatsi? jei Jesús.\\n36Bapon jume barai Jesús, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, incane netsipaebare, ¿Incane bapon pon Nacom pia Peitapetsin? Bapoxonae tha jume cowʉntichi, jei pon peitata nacʉtsin.\\n37Jesús jume nota, jeye:\\n—Xam apara bapon bayatha taneme pon Nacom pia Peitapetsin tatsi. Pon aunxuaein catsipaebatsi, apara bara xan, jei Jesús xua nabarai.\\n38Nexata bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi. Bapon jeye:\\n—¡Tanecanamataxeinaem, cajume cowʉntatsi bara! jei bapon.\\n39Bapoxonae Jesús barai, jeye:\\n—Barapo cae pin nacuathe patopeican xua jiwi tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Pomonae xua bayatha jopa Nacom cayabara yaputaetsi barapomonae cana exanaein xua barapomonae Nacom cayabara yaputaeinchi. Pomonae xua bayatha bequein nanta xeina xua Nacom cayabara yaputainchi barapomonae cana exanaein xua barapomonae equeicha jopa Nacom cayabara yaputae tsainchi, jei Jesús.\\n40Bapoxonae fariseo jiwanamonae, pomonae Jesús barʉ uncua, poxonae barapomonae Jesús jume tainchi, Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Apara pana baram xua equeicha jopa payabara yaputaein tsane Nacom? jei fariseo jiwanamonae.\\n41Jesús jume nota, jeye:\\n—Icha paxam bayatha jopa payabara yaputaemtsipae Nacom, jopa apara painya coutham tsipae xua poxonae abe painya neexanaewa. Ichitha mexeya poxoru pajam: ‘Payaputan Nacom’, pajam daxota apara painya coutham xua bara abe painya neexanaewa, jei Jesús.","num_words":1247,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 17 CUI - Pablo irʉ Silas Anfípolis tomara iyabe. - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Tesalónica tomarapiwi namtsebiya anaepanaeya wawai xua Pablo, irʉ Silas pecasebixaetsibe\\n1Pablo irʉ Silas Anfípolis tomara iyabe. Apolonia tomara iyabeno. Barapoxonae Tesalónica tomaratha patopabe po tomara ichaxota judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi uncua. 2Pablo pia cui xeina xua judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi pateiba. Daxota baxota eca acoibi po semanabe. Mataʉtano daxita pentaquei seicae matacabintha barapo judiomonae pia penacaetutsi botha Pablo irʉ Silas cuidubabe. 3Pocotsiwa Nacom Pejume Diwesi paeba, baxua Pablo tsipaeba po coyene xua pinae pon Mesías bewa bexubinchi ichamonae, xuano xua pinae bapoxonae equeicha asʉ tsane. Pablo jeye barapomonaetha:\\n—Pon xua Jesús xuaunxuae yabara paca muxu tsipaebatsi, bapon apara bara Mesías, jei Pablo.\\n4Ichamonae, judiomonae jume cowʉnta. Barapomonae Pablo, irʉ Silas caemonae naexanatsibe. Barichi pin bicheiton griegomonae jume cowʉntarʉ, pomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae jume cowʉnta Jesús. Irʉrʉ ainya yabʉxi bicheiton jume cowʉnta Jesús powaxi barʉ cui itura jineibatsi xua jiwi barʉ cui itura jineiba. 5Ichitha icha judiomonae pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, baxua yabara uwa. Daxota barapomonae pebiwi barʉ nacaetuba po pebiwi peajʉntʉcoyeneyapubewi xua po pebiwi saya pejinompaewi namtontha. Daxita barapomonae namtsebiya wawai tomaratha. Jasón pia botha tatsi anaepanaya jojoniya xua Pablo irʉ Silas pejeichinexatsibe xua pewaetabinexatsibe xuano xua pecaenaetsinexatsibe jiwitha. 6Ichitha baxota Pablo irʉ Silas jopa taebichibe. Daxota catsaya waetabatsi Jasón, irʉ ichamonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Pablo irʉ Silas waetabatsibe. Daxita barapomonae pentacaponae jiwitha becayiyatsi. Daxita barapomonae yabara wawaichiya jeichibe:\\n—¡Barapo pebinbe daxita nacuantha abe paeba ducuanaebiyabe yawa waxainya becui joparenabe! 7Jasón barapomonae matenta weiweinaya waba pia botha. Jasón pia botha maitecabe. Daxita Pablobarʉ jopa exanaeyo po peitorobi coyenewan xua pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba. Mataʉtano barapomonae paeba xua pinae ichʉn popona pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon pinae Jesús, xua jopa yabara cananta xeinaetsi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae xua namtsebiya wawai.\\n8Poxonae baxua jume tane, pentacaponaewi irʉ pomonae xua baxota umena, daxita barapomonae anaepanaeya namtsebiya wawai. 9Barapo pentacaponaewi wecobe nota paratixi xua Jasón irʉ pomonae pejume cowʉntsiwi wecobe notatsi. Barapo pentacaponaewi namchi xua pinae equeicha caewa catsinchi Jasón barapo paratixi poxonae Pablobarʉ tomara weya ponaena. Bapoxonae pentacaponaewi Pablo barʉ pu sorobabatsi pewarapaenexa tsane tomara weya.\\nMeje yabara poxonae Pablo irʉ Silas Berea tomaratha poponabe\\n10Barapo merawitha pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús, barapomonae Pablo, irʉ Silas itorobatsibe xua nainya pewarapaenexabe Berea tomara beya. Poxonae barapo tomaratha patopiyabe judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi joniyabe. 11Judiomonae, pomonae Berea tomarapiwi, barapomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha be jopa Tesalónica tomaratha ichiyo. Jame barapo Berea tomarapiwi bara xanepanaya jume tane Jesús pejume diwesi. Daxita matacabi barapomonae Nacom Pejume Diwesitha yorobeiba pia yaputaetsi barapo diwesi, po diwesi xua Pablo irʉ Silas paebabe icha metha baraxua bara xainyeibe. 12Daxota pinmonae jume cowʉnta Jesús. Judiomonae jume cowʉnta Jesús. Irʉ griegomonae jume cowʉntano, yabʉxi, irʉ pebiwi. Powaxi jume cowʉnta Jesús, barapowaxitha jiwi barʉ cui itura jineiba. 13Judiomonae, Tesalónica tomaramonae, jume tane xua Pablo cuiduba Nacom Pejume Diwesi Berea tomaratha. Daxota bapomonae Berea tomara be-iyiya. Baxotiya barapomonae namtsebiya wawai xua Pablo irʉ Silas pecasebixaetsibe. 14Ichitha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo itorobatsi xua nainya peponaenexa imoxoyo mar mene beya poxonae cataunxuae Silas irʉ Timoteo ecabe Berea tomaratha. 15Pomonae Pablo cueyabatsi barapomonae Pablo punaxubathopatsi Atenas tomaratha. Barapomonae equeicha caibe nawibiya Berea tomara beya. Barapomonae Silas irʉ Timoteo tsipaebatsibe xua Pablo najume caruta xua bepa pinae Silas irʉ Timoteo nainya patopaenabe Atenas tomaratha.\\nMeje yabara poxonae Pablo Atenas tomaratha popona\\n16Pablo ewata, Silas irʉ Timoteo ewatatsibe Atenas tomaratha. Barapoxonae barapo tomaratha Pablo tane xua barapomonae ainya ibo nacomʉn xeina. Daxota bichocono yabara najʉntʉ coyene exaba. 17Daxota Pablo tsipaeba Nacom Pejume Diwesi judiomonaetha judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Mataʉtano baxotano tsipaeba pomonae bequein jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barichi daxita matacabi pomonae Pablo caxibeiba pomonae nacaetuteiba tomara pin panatha barapomonaethano Pablo cuidubeiba Nacom Pejume Diwesi. 18Barichi griegomonae ichichipa xua pejume taewa pocotsiwa Pablo paeba. Ichamonae griegomonae itapeta jume cowʉnta pocotsiwa epicureomonae cuiduba. Irʉ ichamonae griegomonae itapeta jume cowʉnta pocotsiwa estoicomonae cuiduba. Barapomonaebe Pablo tsipaeba. Bapoxonae ichamonae Pablo yabara jeichichi, jeye:\\n—¿Eta xua bapon naca barai tsipae, pon xua jopa juniya cueicueijei tsaibiyo? jei.\\n—Mexeya maisa bapon cueicueijei pia nacomʉn nexa, jei.\\nBarapomonae baraxua paeba, tsipei Pablo Jesús pia pexeinya jume diwesi paeba ducuanaebiya, mataʉtano poxoru paeba xua Jesús equeicha pinae asʉ. 19Nexata ichamonae Pablo teicatsi pecaponaenexatsi atororotha ichaxota ba pentacaponaewi nacaetuteiba, poxonae ichauxi muxu peexaneibi. Barapo pentacaponaewi matabʉxʉyo pewʉn Areópago, Pablo yainyabatsi, jeichichi:\\n—Pana netsipaebare bepayabara yaputaein po diwesi xua cuidubiya paeba ducuanaebiyame. 20Xuaunxuae pana tsipaebame, barapo diwesi jopa payaputaeinyo bayatha. Pata bequein yabara yaputaetsi xua po diwesi baxua yabara caunuta, jei barapomonae.\\n21Atenas tomaramonae irʉ pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, pomonae anoxuae jinompa xote, daxita barapomonae ʉ saya pepaebeibi. Yawa saya ʉ cou paebeiba poxonae pena jume jume taiba, saya baxua paebeiba.\\n22Nexata Pablo Areópago wʉn matabʉxʉyo peitabaratha tatsi asiya uncuataba. Pablo namchi, jeye:\\n“Paxam Atenas tomaramonae pam. Bara paca cui yaputainchi xua painya nacomʉn wʉnae pajaintame. 23Poxonae ponan ichaxota painya nacomʉn wʉnae pajaintathopeibame tan ainya ibo nacom matabon. Mataʉtano tan baxota, ichaxota nacom wʉnae pajaintame, xua cou ichaxota pocotsiwatha xua be pexaethopaewa xua ichaxota duwei patautathopame baxua cou panta tinadutame. Baxua panamchim couje: ‘Barapo nacom xua pon jiwi jopa yaputaeyo’, pajam. Xuaunxuae cou asiya pawʉn dutame pon, bapon, apara pepa Nacom. Xuaunxuae po diwesi yabara paca tsipaebatsi, barapon pejume diwesi apara.\\n24“Barapon pon pepa Nacom, daxita barapo ira exana. Daxita carepaya jʉpaya exana. Barapon pon pia coya peewatsin barapo susato nacuano, yawa barapo itabocono. Po bon patsiacabeibame Nacom xua po botha jiwi wʉnae pejaintithopeibinexa Nacom, apara ba Nacom jopa poponaeyo barapocotsi botha. 25Xua pocotsiwan jiwi taexana Nacom nexa, baraxua Nacom jopa nantawenoneibiyo. Barapo Nacom saya pia coutha daxita nacata exana. Peayapusʉwano, naca cata. Daxita barapo petusato tutu joibo naca cata. Baxuan daxita amanaya saya nacata exana. Daxita ichauxino muxuna exanano.\\n26“Copiya meisa bapon Nacom compa exana pebin, bara caein. Barapo cae janatha daxita yanacua exana jiwi. Daxita wʉnae tsiwanaeya yaputaneno poxonae naexanaena daxita jiwi. Mataʉtano yaputane xua eta po weiyobetha jinompaena. Mataʉtano yaputane xua pia irantha bexa naexanumenaponaena. 27Icha pebin cuita cananta xeinaetsipa Nacom, bara Nacom cana exanaetsipa xua bapon bara Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Nacom jopa tajʉ ecaeyo ichitha bara waxantha imoxoyo popona. 28Nacom pepoponaexae daxota asʉ jinompatsi. Nacom naca exana, daxota beta nacuiyenabatsi, yawa daxota wacobexitha ʉ waexanae. Ichaunxuae ichin xua paca tsipaebatsi barichi painyamonae baxua paeba pomonae diwesi petinaewi poxonae jei, ‘Nacom apara pia jiwichi waxainchi’, jei. 29Waxainchi Nacom pia jiwichixaetsi, daxota jopa bewa nanta xeinaetsi xua Nacom po Nacom pepa Nacom, apara jʉpa po nacomʉn jiwi exana pecobetha. Barapo nacomʉn po nacomʉn xua jiwi cana exana xua oro nainton yawa xua plata nainton yawa xua ibowan, saya jiwi pia coyene cuirutha nanta xeina xua peexanaewa barapo nacomʉn. 30Matha copiya bayatha Nacom saya beitatemaya tane jiwi abe pia peexanaewan tatsi, tsipei barapomonae jopa yabara yaputaeyo pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha matapainya anoxuae daxita jiwi Nacom cui itoroba xua petsita xeinaenexatsi icha jʉntʉ coyene, xua jopa equeicha peexanaenexa abe peexanae coyene. Saya ʉ penanta xeinaenexa tsane pocotsiwa Nacom ichichipa. 31Nacom matacabi wʉn duta xua po mataqueitha tsane Jesús caetucaetutetsina daxita jiwi pia peitabaratha. Barapo matacabitha tsane Jesús xaniwaicha yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Pomonae xua abe exana itawetsinchi, pomonae xua wʉnae exana jopa itawetsi tsainchi. Nacom itapeta, xua Jesús tsiitapetatsi barapo penacuichiwa tsipei Jesús saya xaniwaicha pepaebin. Poxonae Nacom Jesús asʉ exanatsi petʉpaewitha, Nacom naca tsita itapeinya xeina xua apara Jesús tsiitapetatsi barapo penacuichiwa”, jei Pablo.\\n32Poxonae barapomonae Pablo jume tainchi po coyene xua equeicha petʉpaewi pinae asʉ tsaibi tsane, ichamonae Pablo jume cui caponatsi nawita. Ichamonae namchi, jeye:\\n—Bexa paca jume taeinchi equeicha xuaunxuae paebame, jeichichi Pablo.\\n33Nexata Pablo cuenta ponataba barapomonae. 34Ichitha ichamonae Pablo puna poinchi yawa bapomonae Jesús jume cowʉntatsi. Ichʉn barapomonae jiwana pewʉn Dionisio. Bapon Dionisio Areópago wʉn matabʉxʉyo jiwanapin. Petsiriwa powa irʉ napona powa irʉ pejume cowʉntsixae Jesús, bapowa pewʉn Dámaris. Ichamonae irʉ napona pomonae irʉrʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi.","num_words":1283,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.046,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 13 CUI - Barapoxonae ichamonae pata. Jesús - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ainya cui xua icha jʉntʉ coyene pexeinaewa Nacomtha\\n1Barapoxonae ichamonae pata. Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n—Galilea nacuapiwi Jerusalén tomaratha capata duweimonae, Nacom pin pia botha xua barapo duweimonae pejutebinexa petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa. Ichitha poxonae cataunxuae baxua exanompa Galilea nacuapiwi pon Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, pon pewʉn Pilato poxonae bapon baxua jume taeba, xua Galilea nacuapiwi exanompa Nacom pin pia botha, bapoxonae bapon pia soldadomonae itoroba Nacom pin pia bo beya xua pejutebinexatsi Galilea nacuapiwi. Daxita duwei jana, yawa Galilea nacuamonae jiwi jana cae jana naexananaya, jei barapomonae.\\n2Jesús jume nota, jeye: “¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Barapo pebiwi jutebatsi bichocono yatsicaya abe peexanaewixae beyacaincha pomonae abe peexanaewi pomonae jinompa Galilea nacuatha? 3Apara aibi. Icha jopa Nacom patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, bara paichipaem, paca weraweraca exanaetsipa. 4Ichacuitha metha pacui cananta xeiname pomonae dieciocho poyobe, pomonae bayatha bomʉxʉtha mata perababatsi xua po botha bichocono taicha po bo pewʉn Siloé. ¿Barapomonae mata tsapababatsi bichocono abe peexanaexae beyacaincha pomonae jinompa Jerusalén tomaratha? 5Apara aibi. Icha Nacom jopa patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, paxam bara paichipaem paca weraweraca exanaetsipa”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba higuera nae xua po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo\\n6Nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Bapon namchi, jeye: “Matha irʉrʉ pebin higuera nae xeina po nae ʉbanota pia pabitha. Barapo pebin pia pabitha pona pia taetsi icha yacuei dubena. Ichitha poxonae tane jopa yacuei dubenaeyo. 7Nexata pon pabi pexeinaein tsipaeba pontha pon pabi petayapu eenaeinchi, namchi, jeye: ‘Taema acoibi po weibe pabitha poneiban tha bequein taibichi pethei ichitha jopa yacuei dubeneibiyo. Ʉncataxore. Jopa ichichipaeinyo xua came barapo nae saya uncua ichaxota ʉbanotinchi icha nae, po nae penacoichi nae’, jei pon pabi pexeinaein poxonae tsipaeba pon pabi petayapu eenaeinchi. 8Ichitha pon pabi petayapu eenaein jume nota: ‘Tanentacaponaem, abʉ barapo nae uncuaena barapo weithe. Tha yaira tabaca nacuenacuena exanaetsi paraparatotha, bapoxonae duwei petasin jebarecaetsi petabaca deca. 9Metha bapoxonae matono dubenaetsipa icha weitha. Icha jopa matono dubenae tsane icha weitha nexata moya beʉncataxotsi’, jei pon pabi petayapu eenaein”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana yabʉyo pentaquei seicae matacabitha powayo naepasi xurutsiya pona\\n10Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús cuidubauya Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. 11Barapo botha yabʉyo eca, powa caena bayatha atene dieciocho po weiyobe. Barapowa naepasi xurutsiya pona. Barapowa xua juntucuru epasi boipana ajibi. 12Poxonae barapowa Jesús tane, Jesús waba barai, jeye:\\n—Yabʉyo anoxuae jopa neraichiwa, bayatha wʉnaem, jei Jesús.\\n13Nexata barapowa Jesús pecobetha jayaba. Bapoxonae yabʉyo epasi naroitaba yawa barapowa wʉnae jainta, Nacom wʉnae jaintatsi. 14Ichitha pon pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi, bapon Jesús casebatsi xua axaibi peexanaexae pentaquei seicae matacabitha. Bapon barai jiwitha, jeye:\\n—Bara irʉ seis po matacabibe xua be cae semanatha tsoponeibi xua barapo matacabintha benacuitatsi. Jame barapo seis matacabintha moya papare xua axaibi painya nepaca exanaewa tsane. Nama jopa papatsinde pentaquei seicae matacabitha, jei bapon pon pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi.\\n15Bapoxonae Jesús jume nota, jeye:\\n—Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene painya nexeinaewi ichitha peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Ichitha paxam irʉ panacuitame pentaquei seicae matacabitha. Burro ba payama isanaxubame, bueyno ba payama isanaxubame painya apatsinexa mera pepa mene beya barapo pentaquei seicae matacabitha. 16Barapowa powayo Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanawayo tatsi. Barapowa caena bayatha atene exanatsi. Satanás atene exana dieciocho po weyobetha. Daxota irʉrʉ barapowa xan axaibi exanan pentaquei seicae mataqueitha, jei Jesús.\\n17Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae pomonae Jesús pia peaitafaetabiwichi aura tsumenae. Ichitha daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina petaexae xua Jesús pexeinya pewʉnaewa exana.\\n18Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara? 19Baraxua apara icha be mostaza xutiyo ichi po mostaza xuto pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae. Pepinnaexae daxota siri exana coton pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwi. Bequein anoxuae tsica bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”, jei Jesús.\\n20Barichi Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona. ¿Eta po coyene nacoyene jʉpabe? 21Barapo coyene bara jʉta ichi icha levadura matawʉn ichi, pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa tres po tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ naexananaya, cocotowapona tsipei levadura matawʉn muxunaxuba”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po boupayo tsica boupayo dena\\n22Poxonae Jesús Jerusalén namto beya pona, cuiduba tsiniya Nacom Pejume Diwesi po bon epatotha bobena yawa tomaranthano. 23Pomonae Jesús cuiduba barapomonae caein jiwana Jesús yainyabatsi, jeichichi:\\n—Patatanecanamataxeinaem, ¿saya tsiquimonaeyo pomonae capanenebiyatsi? jeichichi Jesús.\\nNexata Jesús namchi jiwitha, jeye:\\n24—Bequein bichocono ayapube xua naexana Nacom pijimonae pomonae Nacom itorobiya ewata, ichitha bichocono pajʉjʉre xua panaexaname Nacom pijimonae tatsi. Baraxua be poxonae pin bicheitomonae ichichipa xua pejojondenaewa tsica boupayo dena. Bichocono ayapube. Bequein barapomonae ichichipaena xua pejojondenaewa tsane ichitha jopa itacʉpae tsainchi. 25Barapoxonae matacabi jopaena po matacabitha poxonae pon bo pexeinaein pecoiboto daunwei exanaena. Paxam pomonae aisowatha paumename pecoiboto padacadacatsiname, pajam tsane: ‘Patatanecanamataxeinaem, painta coibo saranaxorena bomʉxʉ’, pajam tsane. Ichitha bapon paca jume notsina. Jei tsane: ‘Bʉ canta jopa paca yaitaetsi xua jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jei tsane. 26Paxam pajam tsane: ‘Bara cain bayatha paca barʉ xainchiba yawa paca barʉ apatsiba, yawa bayatha jiwi cuidubameba namtotha pata tomaratha’, pajam tsane. 27Ichitha Nacom pon painya Nepacacanamataxeinaein paca jume notsina: ‘Aunxuae bayatha paca baraichiba: Bʉ canta jopa paca yaitaetsi. Jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jan. ‘Taxainya weya panatsixibarʉcʉpare. Apara paxam peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, xua abe painya neexanaewi’, paca jei tsane. 28Barapoxonae pataename xua Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob, irʉ daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi xua ena Nacom pia peitorobi nacuatheicha. Ichitha paxam baxoteicha jopa pana naenaem tsane poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya. Daxota pawecoyam tsane anaya nantanuweya pana nawano tsaquibasinaename poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya. 29Poxoru pinmonae patsina, Nacom pia peitorobi nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ena pocotsiwa bereca, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae pocotsiwa beweyabeicha ena, barapomonaepiwi patsinano. 30Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomarapiwi siwa wecoyeichi\\n31Barapoxonae fariseo jiwanamonae pata. Jesús tsipaebatsi. Jeichichi:\\n—Bewa warapaetsipame barapo tomara weya. Dota bepa Herodes cabexubei, jei.\\n32Ichitha Jesús jume nota, jeye:\\n—Paponare painya netsipaebinexa pon jiwi pemuxujainyabin, bapon Herodes. Pana nejume yopire pajande: ‘Taema anoxuae yawa baya tsane itawetsin caurimonae jiwi weya yawa axaibi exanaein peatenewi. Popobaya tsane wetsin’, jei pajande. 33Ichitha anoxuae yawa baya tsane nantawenonan xua bara beya Jerusalén tomara beya ponaein namtotha. Barapoxonae popobaya patopiyaein Jerusalén tomaratha. Jopa tana neitacʉpaexae xua tatʉpaewa tajʉ Jerusalén tomara pepuya beya ponxaein Nacom peitorobi jume tapaebin. Bewa tʉpaein Jerusalén tomaratha, jei Jesús fariseomonaetha.\\n34Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa Jerusalén tomarapiwi pam, pajutebeibame pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉtano paxam pajutebeibame ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa bepaca caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewa tsainchi, icha wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha! ¡Maisa bebarichocuaein tsane daichitha jopa paichichipaem! 35Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin pia botha tatsi painya tomaratha. Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane, beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi, pon patopa Nacom peitorobixae, po Nacom jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha.","num_words":1260,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 14\\nPacuenia Pablo itaveta Roma tomarapijivi Dioso penajuajumecovënëtsivi itsa janitane pexaejava jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia peyajuvënërajutsivi, “Pibisiacuene exana mapajivije,” pejaiyaniva, yabara pelivaisi\\n1 Pajivi jumecovënëtsi ata Jesucristo pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara, itsiata abaxë itsa apo ajamatabëcuenesaë pejumecovënëtsijava, bajarapajivi ata xaniavaetsia pacopiapire panenacaetuatsibojavaberena itsa najunua. Bajarapajivi pijaneconi yabara Jesucristo pesivatëpaejavatsi pejumecovënëtsicujinae, copata baja pexaeyabiabijavami jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Nexata baja cujunava pexaejava, bepibisiacuene pexanaejava petaexae. Pëtsa pajumeanaenotame bajarapitsijivijavabelia panexaeyaexanaenexa icatsia bajarapayajuvënëvi. 2 Itsamonae Cristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi, jamatabëjumaitsi: “Daxitacuene xanepana vajaxaenexa,” jamatabëjai. Itsamonae pijinia abaxë jamatabëjumaitsi: “Dioso nacananeconitsiaexanaejitsipa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi itsa xanetsi,” jamatabëjai. Nexata ëpeubijava xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi pexaeyaniva. 3 Nexata pajivi xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa bijiaya tane pajivi apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Pajivi pijinia apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa neconitsiaya jumaitsi jivijavabelia: “Pibisiacuene exana pajivi xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi,” jai pëtsa. Tsipaji Cristojavabelia penajamatabëcuenecopatsijivi daxitacuene itaxutojema xae ata, itsiata Dioso tanetsi aneconijibia. Nexata bajarapajivi Dioso capanepaenatsi. 4 Dioso apo pacatocopatsi Dioso pijajivitonë neconitsiaya jivijavabelia panejumaitsinexa mapacueniaje: “Xua exana bajaraponë, pibisiacuene. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” panejainexa. Dioso pijajivitonë xaniavaetsia Dioso itsa tonacueneba, xaniavaetsia apo tonacuenebi atanua, caenë, Dioso, toxanepanatsi, pacuenia jamatabëjumaitsi, pejumaitsinexa pijajivitonëjavabelia. Dioso cajena caëjëpatsi peyavenonaenexa pijajivi pejitsipaecuenia xaniavaetsia petojinavanapaenexatsi pesivabarëyanexa.\\n5 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi yaiyataeyabiaba matacabi. Nexata itsamatacabianëvecua caematacabi yaiyataeyabiaba. Itsamonae pijinia najëpaeya tane daxitamatacabianë. Pamonae yaiyataeyabiaba caematacabi itsamatacabianëvecua, bajarapamonae xaniavaetsia beyapëtane pajamatabëcuenelivaisi yabara yaiyataeyabiaba caematacabi. Pamonae ata pijinia najëpaeya tane daxitamatacabianë, xaniavaetsia beyapëtane pajamatabëcuenelivaisi yabara najëpaeya tane daxitamatacabianë. 6 Pajivi nacueraeveta itsamatacabi, bajarapajivi nacueraeveta peyaiyataenexa Dioso. Pajivi pijinia apo nacueraevetsi bajarapamatacabi, apo nacueraevetsi tsipaji jamatabëexana pacuenia Dioso itorobatsi. Pajivi pijinia xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, bajarapajivi xane peyaiyataenexa Dioso. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Dioso cajena netocopata daxitacuene taxaenexa,” jamatabëjai. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia. Pajivi pijinia apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, bajarapajivi apo xae peyaiyataenexa Dioso. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Mapavije apo xaenë tananeconitsiyaniva Diosojavabelia,” jamatabëjai. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia ëpeubijava pexaeyabiabixae.\\n7 Itsajivi ata vaxaitsiyajuvënëjivi, Dioso pejumecovënëtsijivi, apo ponaponae ëpijacuata penatojitsipaecuenia pexanaponaponaenexa. Biji rajane exanaponapona pacuenia Cristo tojitsipatsi. Petëpaematacabinexa ata yabara, apo jamatabëjumaitsi: “Tëpaenajë pamatacabi natojitsipajë tatëpaejava,” apo jamatabëjai. 8 Vaxaitsi abaxë vajaasaëtsavanapaeepato, tojinavanapatsi pacuenia vajatuxanenë nacatojitsipa. Itsiata baitsi jane itsamatacabi, tëpaenatsi. Tsipaji Dioso nacatojitsipaena vajatëpaenexa. Aeconoxae abaxë vajaasaëtsavanapaevi, vajatuxanenë pijajivitsi tsavanapae. Vajatëpaecujinae ata tsane, tsiteca vajatuxanenë pijajivitsi tsavanapae tsane. 9 Cristo baja cajena nacasivatëpa vajatuxanenë vajaexanaenexa. Nexata icatsia Cristo asaë tsaponaponae petëpaecujinae. Bajaraxuata Cristo daxitajivi pijatuxanenë. Piasaëtsavanapaevi, petëpaevi ata, daxita pamonae najamatabëcuenecopata bajaraponëjavabelia, Cristo cajena pijatuxanenë.\\n10 Bajaraxuata nexata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi paxamë panijabananë pexaejava yabara, baracuaicuaijaiya apo bepajumaitsimë mapacueniaje: “Maponëje pibisiacuene exana. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” apo bepajamë. Bijiaya ata apo bepataemë bajaraponë. Tsipaji cajena itsamatacabi daxitatsi vaxaitsi Cristo pitabarata nubenaenatsi, caejivitsi canacujitsia, vajanavajunupaebaponaenexa daxita pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje. 11 Bajaraxua yabara Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso tajëvelia jumaitsi: “Xanë daxitamatacabijavabelianexa tasaëtsaponaponaenë. Nexata tajumaitsijume xaniajanë. Itsamatacabi daxitajivi taitabarata pematabacabëta netonubenaena taneyaiyataexae. Daxitajivi nevajunupaebiana Diosonëcuenenë,”\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota mapacueniaje Dioso tajëvelia pejumaitsijava daxitajivi yabara.\\n12 Nexata vaxaitsi itsamatacabi, caejivitsi canacujitsia, navajunupaebaponaenatsi Diosojavabelia daxita pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje.\\nPacuenia Pablo itaveta Roma tomarapijivi Dioso penajuajumecovënëtsivi Diosovecua pejopaeyaexanaeyaniva petsitaexanaejava pejamatabëcueneta yabara pelivaisi\\n13 Itsamatacabi caejivitsi canacujitsia nubenaenatsi Cristo pitabarata vajanavajunupaebaponaenexa pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje. Bajaraxuata itsanë vajabananë pexanaejava yabara, apo bebaracuaicuaijaitsi pibisiacuenia. Biji rajane bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Apo tsitaexanaenë tsane itsacuenejavayo ata, xua yabara itsajivi, Dioso pejumecovënëtsijivi, jamatabëcuenebijianaejitsipatsi,” bejamatabëjaitsi. 14 Najamatabëcuenecopatajë xaniavaetsia vajatuxanenë Jesucristojavabelia. Nexata yapëtaniji Dioso tanetocopatsijava taxaenexa xua picani cujunavajë taxaejava Jesucristojavabelia tanajamatabëcuenecopatsivajënaeya. Itsiata meta itsanë Dioso pejumecovënëtsinë bajaraxua itsa xane, jamatabëjumaitsi tsipae: “Dioso apo netocopatsi taxaenexa bajaraxua. Itsa xaejitsipajë, naneconitsipajë Diosojavabelia,” jamatabëjai tsipae. Nexata apo xae tsipae bajaraxua. 15 Panijabananë itsa apo pexaenë jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa patsitaxaneme. Tsipaji paxamë itsa patsitaxaejitsipame jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, panijabananë bepacasivajamatabëjiobi tsipae. Tsipaji panijabananë bepibisiacuene patsitaexanaejitsipame itsa patsitaxaejitsipame jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Nexata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, panijabananë itsa patsitaxaejitsipame, nexata panijabananë asivaya apo pataemë tsipae. Tsipaji itsa pacajanitaejitsipa panexaejava jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, nexata bajaraponë ata naxaejitsipa. Nexata Diosojavabelia bepenaneconitsinë nataejitsipa penaxaexae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Panetsitaxaejava pejamatabëcueneta Diosovecua panenaxuabiaexanaeyaniva panijabananë, pëtsa patsitaxaneme jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Tsipaji rabaja vajatuxanenë Cristo sivatëpa bajaraponë ata penaxuabiyaniva. 16 Payapëtae atamë, xua picani xanepana paneexanaenexa, itsiata panijabananë itsa cujunava bajaraxua pexanaenexa, pëtsa patsitaexaname. Tsipaji panijabananë pacataejitsipa pibisiacuene bepaneexanaevi. 17 Vaxaitsi baja najamatabëcuenecopabatsi Cristojavabelia. Nexata jumecovënëtavanapatsi Dioso. Apo nacaitorobi vajanayanijobabiabinexa ëvajaxaejava yabara, vajaapaejava ata yabara. Biji rajane nacaitoroba xaniavaetsia aneconijibia najamatabëcuenejëpaeya vajajinavanapaenexa. Nacaitorobanua jamatabëcuenebarëyaya vajajinavanapaenexa Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae. 18 Pajivi Dioso pijacuene tonacuenebaponapona, sivajamatabëcuenebarëyatsi Dioso. Jivi ata xaniavaetsia yaiyatanetsi.\\n19 Xua Dioso nacayavenona vajajinavanapaenexa najamatabëcuenejëpaeya, bajaraxua exanavanapaenatsi. Xua ata nacayavenona namataenetsia vajanajamatabëcuene asaëyaexanaenexa Diosojavabelia, bajaraxua ata exanavanapaenatsi. 20 Pëtsa patsitaxaneme xua panijabananë tane bepitavetsijavatsi pexaeyaniva. Nexata itsa pacajanitaejitsipa panexaejava, bajarapajivi ata naxaejitsipa. Nexata bepenaneconitsinë Diosojavabelia nataejitsipa. Panexaejava pejamatabëcueneta, bajarapajivi Diosovecua pajopaeyaexanaejitsipame. Bajaraxuayaniva pëtsa patsitaxaneme xua cujunava panijabananë. Xaniajai rabaja. Daxitacuene rabaja picani xanepana vajaxaenexa. Itsiata pibisiacuene paexanaejitsipame itsa patsitaxaejitsipame xua panijabananë taejitsipa bepibisiacuene paneexanaejava itsa paxaejitsipame. 21 Bajaraxuata pëtsa paxaneme jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Pëtsa papamenua piatanera paneaitajibiyaniva. Pëtsa paexanamenua itsacuenejava ata, xua pejamatabëcueneta panijabananë pajopaeyaexanaejitsipame Diosovecua. Pëtsa patsitaexaname xua panijabananë jamatabëcuene faefaenaeyaexanaejitsipatsi. 22 Itsa baja xaniavaetsia payapëtaneme pexanepanaecuene panexaenexa, xua picani pacujunavame panexaejava Jesucristojavabelia panenajamatabëcuene copatsivajënaeya, saya pamoyamë tsane. Tsipaji Dioso yapëtane pacuenia panajamatabëxainame bajaraxua yabara. ¡Bitso jamatabëcuenebarëya pajivi pexanabiabijava yabara jamatabëjumaitsi: “Dioso pitabarata aneconijibia toponaponajë,” jamatabëjai! 23 Pajivi pijinia jamatabëjumaitsi ata: “Apo xanepanae tsipae taxaenexa bajaraxua,” jamatabëjai ata, itsiata itsa xaejitsipa, bajarapajivi pibisiacuene natoexanaejitsipa Diosojavabelia. Tsipaji pijacuata najamatabëcuenebijianaejitsipa. Daxita pijinia xua yabara vaxaitsi jamatabëjumaitsitsi: “Dioso apo jitsipae vajaexanaenexa bajaraxua,” jamatabëjai atatsi, itsiata itsa exanaejitsipatsi bajaraxua, nexata pibisiacuene natoexanaejitsipatsi Diosojavabelia.","num_words":848,"character_repetition_ratio":0.131,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 9 CUI - Jesús pijimonae caetuta pomonae xua doce - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi\\n1Jesús pijimonae caetuta pomonae xua doce poyobe. Yawa pijimonae cata pia peayapusʉwa. Mataʉtano catano peitorobi coyenewa xua barapomonae peitaweteibinexa tsane cauri xuano xua peaxaibi exanaenexa tsaibi tsane jiwi pomonae atene. 2Jesús itoroba barapomonae xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa tsane jiwitha xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itoroba peewatsixae. Mataʉtano itoroba xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsane jiwi pomonae atene. 3Jesús barai pijimonae:\\n—Jopa pacaponaeinde ichawa xua painya necawarapaenexa. Mataʉtano jopa iwabi pacaponaeinde, yawa jopa cote pacaponaeinde. Mataʉtano jopa pacaponaeinde pexaewa, yawa jopa pacaponaeinde paratixi. Saya cae camisa panama xatabare, jopa icha camisan pacaponaeinde. 4Botha po botha papatsiname, bara po botha painya nepu enaeinde bapoxonae barapo botha painya nepu warapaeinde. 5Pomonae xua ichaxota jopa paca matenta weyataya wabiyo barapo tomara weya pawarapare. Pana taxu wenʉnʉbabare tsorobon po tsorobon painya taxutha dubena. Baxua paexande xua barapomonae peyaputaenexa xua abe exana paxamtha, jei Jesús.\\n6Bara barapomonae ponarʉcʉpa. Mataʉtano barapomonae pona daxita carepaya peya tomaraxitha. Mataʉtano papaeba tsiniya Nacom pia pecapanenebiyae diwesi jume tatsi. Yawa axaibi exana tsiniyano jiwi pomonae atene.\\nMeje yabara poxonae Herodes Juan yabara jume ʉnthʉthʉ deideijeichi pebexubixaetsi bayatha\\n7Bapoxonae Herodes Galilea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi daxita jume tane xua Jesús exana. Bapon Herodes jopa xapain beta nanta xeinaeyo. Tsipei ichamonae catsawa Jesús yabara namchichi: “Apara bapon Juan, pon bequein bayatha tʉpa, equeicha asʉ juina”, jei. 8Irʉ ichamonae namchi: “Bapon apara Elías, pon tsita naitʉta jiwitha”, jei. Irʉ ichamonae namchi: “Apara pomonae bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi, barapomonae jiwana, bapon apara, pon petʉpaein equeicha juina”, jei barapomonae. 9Ichitha Herodes namchi:\\n—Bara bayatha ichamonae cobe itorobacoumba xua Juan pewisi ucuibiwatsi. ¿Jintam metha bapon xua yabara jume tan nawita xua pinae peitʉpanaewan exana? jei.\\nHerodes bichocono beyaitaena, Jesús beyaitaeinchi pon wʉnae peexanaein.\\nMeje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi\\n10Poxonae pata pomonae Jesús itoroba, barapomonae Jesús tsipaebatsi pocotsiwa xua barapomonae exana. Jesús tsana barʉ jopa barapo pijimonae tatsi xua pin bicheito weya. Ichaxota jiwi aibi, Jesús bara beya barʉ pona pijimonae, Betsaida tomara pecuariya beya barʉ pona. 11Ichitha poxonae barapo bicheito yaputane xua xota Jesús ponaena, barapo bicheito irʉ Jesús puna poinchi. Jesús matenta weiweinaya waba barapo pin bicheito. Mataʉtano Jesús yabara tsipaeba barapo bicheitotha po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. Mataʉtano Jesús axaibi exana atenemonae.\\n12Poxonae imoxoyo tabopiya Jesús barompaya pijimonae tatsi pomonae xua doce poyobe, barapoyobe Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. Jesús baraichichi, jeye:\\n—Barapo bicheito itorobare pejeichinexa tsane xua ichaxota maichina xuano xua pexaewa pejeichinexa tsane tomaranxitha yawa po bon pipatotha umena, poxoru xote aibi pexaewa yawa bon xua ichaxota pemaichiwa tsane, jeichichi Jesús pijimonae.\\n13Ichitha Jesús barai pijimonae:\\n—Paxam paapare pexaewa, jei Jesús.\\nJesús jume notatsi pijimonae:\\n—Saya apara cinco po panbe paxeinan mataʉtano saya ainyoyobe paxeinan duweiyobe. Apara acoibi tsipei pin bicheito. Metha paponan pata comotsinexa icha pexaewa, daxita barapomonae nexa, jei.\\n14Barapo bicheito be cinco mil pebiwi. Nexata Jesús pijimonae barai:\\n—Pana nantaʉre xua ichamonae tsana eeniyaena be cincuenta po matabʉxʉyobe tsiniya, jei.\\n15Bara Jesús pijimonae tatsi exana pocotsiwa xua Jesús paeba. Bapoxonae barapo pin bicheito iratha ena. 16Bapoxonae Jesús pan pita cinco po panbe, yawa duwei ainyobe pitano. Jesús itaboco benecoicha, Paxa tsipaeba: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaquiya nacobe weta, pijimonae caitoroba xua pecatsibaponaenexa tsane barapo bicheitotha. 17Bara daxita nabane, yawa bara daxita jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae.\\nMeje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei Pedro\\n18Caentacabitha Jesús Nacom tsipaebawiya, meisa pijimonae barʉ pona. Bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye:\\n19Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Juan pon jiwi Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Elías, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon jiwana pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, pon petʉpaein equeicha asʉ juina’, jei, Jesús pijimonae tatsi.\\n20Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:\\n—Incane irʉ paxamdʉ, ¿eta pana neyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús.\\nPedro jume epa pita:\\n21Jesús pijimonae muxu barai, xua pijimonae jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua. 22Yawa barai pijimonae po coyene xua bexa ichamonae Jesús cana exanaeinchi. Jesús namchi, jeye:\\n—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane, jei Jesús poxonae nayabara paeba.\\n23Bapoxonae Jesús barai daxita pijimonae, jeye:\\n—Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae daxita matacabi pocotsiwa itoroban bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. 24Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. 25Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa, po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. 26Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya bapon acauran tsane. Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús. 27Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene abʉ barapomonae jopa werapae tsane. Barapomonae jiwana copiya matha necotsina xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya peewatsixae, bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús.\\n28Poxonae ocho po matacabibe jopa xua poxonae Jesús barapo diwesi paeba, bapoxonae Jesús pona demxuwa beicha petsipaebinexa Nacom. Pedro irʉ Juan irʉ Santiago barapo matabʉxʉyobe barʉ poinchibe. 29Poxonae Jesús cataunxuae Nacom tsipaebauya, bapoxonae icha itabara tsanaya. Mataʉta penama xatatsiwano inyapana tsanaya yawa bichocono daedaena tsanaya. 30Nexata pebinbe yaitʉpanae be damacu patopabe. Baponbe, irʉ Jesús, bapoyobe nabarʉ cueicueijeibe. Ponbe xua Jesús jemeicha tsita patopatsibe, bapon Moisés irʉ ichʉn pewʉn Elías, ponbe xua caena bayatha naxubabe. 31Baponbe yabara barʉ cueicueijeibe xua Jesús petʉpaewa tsane xua peraxa jʉbinchi ichamonae Jerusalén tomaratha. 32Bequein Pedrobarʉ bichocono itamaipana daichitha nacosatumena. Pedrobarʉ tane xua Jesús yamatawacaicha pexeinya itʉpanae be damacu tsuncuaetsi. Mataʉtano Pedrobarʉ tane ponbe Jesús barʉ uncua, Moisés irʉ Elías. 33Moisés irʉ Elías, poxonae baponbe Jesús weya naetababe, bapoxonae Pedro Jesús baraichichi, jeye:\\n—Jiwi Necuidubin, maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa.\\nIchitha Pedro beta jopa yaputaeyo xua baxua paeba. 34Poxonae Pedro cataunxuae barʉ cueicueijei Jesús, bapoxonae daxita pexainya bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa. Poxonae barapomonae tsaquinaebowa tututha nataerʉcʉpa bichocono junuwa. 35Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein, pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom.\\n36Poxonae Nacom najume weta, Pedrobarʉ necobarʉcʉpa xua Jesús beya compa uncua. Pedrobarʉ saya moya. Jopa pejumeyo ichamonaetha xua tane.\\n37Baya poxonae Jesús barapo acoibi poyobe pijimonaebe dabe barʉ dunareca Jesús pin bicheito matenta poinchi. 38Nexata barapo bicheitotha jiwana pebin, bapon jume daunwei wawai, jeye:\\n—Jiwi Necuidubin, incane inta taema taxanto. Bapon taxanto inta compa pebin. 39Taxanto inta waetabatsi cauri, inta papai exanatsi, yawa inta iratha bebaichi. Mataʉta inta coibo thamthamei exanatsi poxoru matayaibatsi exanatsi. Inta taxanto cui tatainchi jopa bepu sorobabeibichi barapo cauri. 40Bayatha bequein jinyamonae jume daunweya cui itoroban: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan. Ichitha jopa itacʉpaetsi xua taxanto inta petaitawetsiwatsi cauri, jei pewowin paxa tatsi.\\n41Jesús barai pin bicheitotha, jeye:\\n—¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam, peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewa tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? ¿Mataʉtano eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? jei Jesús.\\nNexata Jesús barai pewowin paxa tatsi, jeye:\\n—¡Nexanto inta carenande! jei Jesús.\\n42Poxonae pewowin cataunxuae Jesús itiya poinchi, bapoxonae equeicha pewowin iratha xotsi cauri. Equeicha pewowin coibo thamthamei exanatsi. Ichitha Jesús taitaweta cauri pewowin. Jesús axaibi exana pewowin. Equeicha Jesús caewa cata. Coxiyan caewa catatsi pexantoxae. 43Daxita barapo pin bicheito yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa pewowin pexeinya coyene taexanatsi Nacom.\\nPoxonae awiya cataunxuae yabara najʉntʉ coyene cabenaecompa barapo pin bicheito pocotsiwa Jesús exana, bapoxonae Jesús pijimonae barai:\\n44—Incane beta pajume taema, yawa jopa pana nejume cayabara jʉntemainaeinde. Xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi, necaenaetsina ichamonaetha xua tanebexubinexa tsane, jei Jesús.\\n45Ichitha Jesús pijimonae jopa xapain jume yaputaetsi xua barai. Barapomonae jopa tacopatichi Nacom xua Jesús pejume yaputaewa tsainchi. Barapomonae junuwa xua Jesús yabara peyainyabiwa tsainchi xua Jesús yaputane peexanaenexa xuaunxuae paeba.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae po coyene xua pon peainya cui peexanaeinchi\\n46Nexata Jesús pijimonae tatsi caemonae yabara nayainyaba, najei: “¿Jintam paxantha bichocono peainya cuinda xua beyacaincha ichʉn?” jei. 47Jesús yaputane baxua pocotsiwa barapomonae yabara nanta xeina. Nexata Jesús cobe pita pexuyo yawa pexainya cuaranoreca. 48Nexata Jesús barai pijimonae:\\n—Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi barapon bara apara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom. Daxota pon paxam jiwana pam, pon jopa paca tsita ainya cuiyo, bapon jame Nacom tsita ainya cuichi, jei Jesús.\\n49Nexata Juan Jesús baraichi, jeye:\\n—Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan baxua pacui itawetan tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei Juan.\\n50Ichitha Jesús jume nota, jeye:\\n—Jopa pacui itawetsinde, tsipei pon jopa nacata abe exanaeyo bapon ba apara naca yawena, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús jume itaweta, Santiago irʉ Juan jume itawetatsibe\\n51Poxonae imoxoyo matacabi jopaena, po matacabitha Jesús athabe icha tsane, xua Nacom exanaena, bapoxonae Jesús bichocono awiya nantʉsʉba xua peponaewa tsane Jerusalén tomara beya. 52Jesús nawʉnae jume caitoroba pia jitonbe tatsi. Barapo Jesús pia jitonbe tatsi ponabe Samaria nacua beya. Ponabe xua bo tutu pewʉcaenexa tsanebe po tomara barapo Samaria nacuatha eca xua Jesús peecaenexa. 53Ichitha barapo tomarapiwi xua Samaria nacuatha jinompa, barapomonae aichaxaibi xua Jesús weiweinaya pententa wabiwatsi baxota poxoru barapomonae yaputane xua Jesús pona Jerusalén tomara beya. 54Ichitha Santiago irʉ Juan poxonae baxua tanebe, ponbe bequein tawʉcabe bo tutu Jesús nexa, baponbe Jesús baraichi, jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, ¿xam ichichipame xua paxan isoto pawʉcaein po isoto xua itaboco wetsica xua petautsinexatsi barapomonae? jei baponbe.\\n55Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota yawa jume itaweta. 56Nexata equeicha Jesús pijimonae barʉ pona icha tsiqui tomariyo beya.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae ichichipa xua pepuna ponaewatsi\\n57Poxonae namtotha enapona, pebin Jesús baraichi, jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna ponaewatsi xua ichaxota poname, jei pebin. 58Jesús jume nota, jeye:\\n—Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina ichaxota peyamaitathopeibiwa. Nama xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa xeinaeinyo bo xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús.\\n59Jesús barai ichʉntha, jeye:\\nIchitha bapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, nepu copare xua taxa matha mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna ponaenexatsi, jei.\\n60Jesús jume nota, jeye:\\n—Bara copare xua petʉpaewi mʉthʉcaeinchi, pomonae xua be pewerapaewi jopa betanejume cowʉntsiwixae, barapomonae mʉthʉcaena. Ichitha xam ponare jinya neyabara tsipaebinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae, jei Jesús.\\n61Nexata ichʉn Jesús baraichi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna ponaewatsi. Ichitha copiya bara necopare xua tana napeyabiwa tsane tamonae, tabopiwi, jei bapon.\\n62Jesús jume nota:\\n—Pebinba jopa itacʉpaetsi xua beta penacuichiwa pabi icha saya napatomeicha necobiya nacuita. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, icha pebin exana Nacom pia petanacuichiwa tatsi jopa xapain exanaeyo xua peyabara paebiwa po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae icha bapon saya cayabara nanta xeina pocotsiwa barapo cae pin nacuathe xeina, jei Jesús.","num_words":1898,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 11\\nPablo pelivaisi, penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi ata, yabara pelivaisi\\n1 Natsiquejemalivaisi pecuaicuaijainë, xua exana, pijacuata banavajunupaeba itsamonaejavabelia. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, xua exanajë, tajacuata pacanavajunupaebijitsiatsi. Bajarapacuenia tajacuata pacanavajunupaebi ata tsanetsi, itsiata jitsipajë xaniavaetsia ajamatabëcuenesaëya patanenamuxunaevetsinexamë. 2 Bajarapacuenia pacanavajunupaebijitsiatsi tsipaji bitso pacaasivatsi pacuenia Dioso pacaasiva. Pacatojitsipatsi ëCristo panejitsipaenexa. Pacuenia petiriva caenë jitsipa ëpamonanexa, bajarapacuenia caenë Cristo pajitsipare. 3 Bajayata Evapijiva yamaxëitojorobatsi dovathi penajumetsënëtsicueneta. Pacacacujunavatsi paxamë ata bajarapacuenia dovathi papecayamaxëitojorobiyaniva. Nexata paxamë yabara jamatabëjumaitsinë mapacueniaje: “Dovathi meta jamatabëcuenebijianaenatsi Corinto tomarapijivi. Cristo meta pejitsipaejavami copabiana,” jamatabëjanë paxamë yabara. 4 Pacacacujunavatsi penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi papecatsipaebiyaniva. Tsipaji bajarapamonae pata baja paxamëjavata. Xanë Jesús pelivaisi pacatsipaebabiabatsi. Nexata Jesús pelivaisivecua bajarapamonae saicayacuenia pacatsipaebabiabi ata, itsiata bajarapalivaisi panamuxunaevetabiabame xaniavaetsia. Espíritu Santo, ponë pacatsijamatabëeca, pelivaisi, xanë pacatsipaebabiabatsi. Nexata Espíritu Santo pelivaisivecua saicayacuenia bajarapamonae pacatsipaebabiabi ata, itsiata bajarapalivaisi ata panamuxunaevetabiabame xaniavaetsia. Xanë pacatsipaebabiabatsi pexanialivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapalivaisivecua bajarapamonae saicayalivaisi pacatsipaebabiabi ata, itsiata panamuxunaevetabiabame xaniavaetsia. 5 Pamonae penajumetsënëtsilivaisi pacatsipaebabiaba, ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Paxanë paapóstolevinë bajarapamonae bitso panevecuaayaijamatabëcuenevi natane. Itsiata baitsi jane xanë bajarapamonaevecua beveliajamatabëcuenenënë apo nataenë. 6 Jivijavabelia xaniavaetsia livaisi tatsipaebinexa, apo necujani ata, itsiata xaniavaetsia yapëtaniji xua yabara tsipaebajë. Xaniavaetsia Jesús pelivaisi patayapëtaejava paneyapëtaenexa, pacatsitanajamatabëcuene itajëtabiabatsi paxamëjavata itsa pacatsipaebavanapatsi Jesús pelivaisi.\\n7 Paxamëjavata itsa pacatsipaebaponaponatsi pexanialivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia, itsacuenejavayo ata paxamëjavabelia apo pacavajëtsitsi. Xanë tacobeta asaëyata nacuenebabiabajë tanaevetsinexa. Bajarapacuenia betajiobicuenia nacuenebabiabajë tanaevetsinexa pamatacabi pacatsipaebaponaponatsi Jesús pelivaisi. Nexata baja pajumecovënëtame Jesús pelivaisi itsamatacabi panexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava. 8 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi itsa netoitoroba palata, itsiata pitajë paxamëjavata tanaevetaponaponaenexa bajarapapalatata. Nexata pacayavenonaponaponatsi. Bajarapacuenia paxamëjavata naevetaponaponajë. Paxamë apo panerajutsimë palata. 9 Nexata pamatacabi paxamëjavata ponaponajë, namatavenonae atanë, apo pacavajëtsitsi panexainaeyajuvënëjava patanerajutsinexamë. Itsiata Dioso pejumecovënëtsivi, Macedonia nacuaverena pepatsivi, netocapata daxita tanamatavenonaejava. Bajarapacuenia paxamëjavata ponaponajë itsacuenejavayo ata pacavajëtsinejevatsi patacajamatabëitonotsiyaniva. Apo najamatabëxainaenë bexëajavabelia ata patacavajëtsinexa. 10 Yapëtaniji Cristo pelivaisi pepacuene pexaniajailivaisicuene. Bajaraxuata daxita Acaya nacuajava Cristo pelivaisi amoneya asaëya tatsipaebaponaejava, sivajamatabëcuenebarëyanë. 11 Itsamonae xanë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacajumaitsi: “Pablo raja apo pacaasiva. Bajaraxuata apo pacavecuapitsi palata,” pacajai. Jemajai raja bajarapamonae. Dioso raja yapëtane bitso patacaasivajava.\\n12 Itsiata tavajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi pacatsipaebaponaenatsi pacavajëtsinejevatsi itsacuenejavayo ata. Pamonae penajumetsënëtsilivaisi pacatsipaebabiaba, bajarapamonae pacamatamoyanijobabiaba papecatsipaebimatamo. Bajarapacuenia papecamatamoyanijobabiabixae, nexata toacuenebitsi pevajënaeyabelia papecajumaitsaponaenexa: “Paxanë ata patonacuenebavanapajë Dioso pacuenia Pablo tonacuenebaponapona Dioso,” papecajainexa. 13 Bajarapamonae apo pepo apóstolevi. “Paxanë raja paapóstolevinë,” itsa pacajai, saya raja pacayamaxëitojoroba. Paxanë Cristo papijajivinë, paapóstolevinë, bajarapamonae saya panecuenecataeya apóstolevi naexana. 14 Paxamë apo bepasivajamatabëcuenenabenajacaemë bajarapamonae. Bajarapacuenia saya bajarapamonae exanavanapa papecayamaxëitojorobinexa. Dovathi raja caëjëpatsi Dioso bepijaángelnë penaexanaenexa, bepexaniajailivaisi itajara petsipaebinë jivi petaenexatsi. 15 Nexata dovathi pijajivi ata pexaniacuene itajara exanavanapae ata, itsiata apo besivajamatabëcuenenabenajacaetsi. Paneconivajëto bajarapamonae xaina, bajarapaneconivajëtota itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena bajarapamonae.\\nPacuenia Pablo apóstolenëxae nabejiobitsiaponapona yabara pelivaisi\\n16 Icatsia pacajumaitsitsi. Xua aeconoxae pacajumai tsanetsi, bajaraxua yabara pëtsa panetaneme betanematajemabinë. Bajarapacuenia panetae atamë, itsiata panenamuxunaevere palivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia peyamaxëitojorobiapóstolevi ajumeurajibia pacanavajunupaebabiaba paneyaiyataenexa, bajara pijinia pacuenia xanë ata ajumeurajibia pacanavajunupaebijitsiatsi pataneyaiyataenexamë. 17 Vajatuxanenë picani apo nitorobi patacanavajunupaebinexa. Itsiata pacuenia pematajemabinëtsi ajumeurajibia banavajunupaeba xua exana, bajarapacuenia xanë ata aeconoxae ajumeurajibia pacanavajunupaebijitsiatsi pataneyaiyataenexamë. 18 Pamonae peyamaxëitojorobiapóstolevi, ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Nexata ajumeurajibia pacanajamatabëcuene vajunupaebabiaba bajarapamonae. Nexata xanë ata bajarapacuenia ajumeurajibia pacanajamatabëcuene vajunupaebijitsiatsi. 19 Paxamë bitso ayailivaisi bepaneyapëtaevi panataneme. Itsiata apo payapëtaemë. Tsipaji saya jamatabëcuenebarëyaya panamuxunaevetabiabame palivaisi pacatsipaebabiaba peyamaxëitojorobiapóstolevi. Pacuenia pematajemabinëtsi ajumeurajibia banavajunupaeba xua exana, bajarapacuenia ajumeurajibia pacanavajunupaebabiaba peyamaxëitojorobiapóstolevi. 20 Bajarapamonae bepapijajivitonëmëcuenia pacaitorobabiabi ata, itsiata xaniavaetsia panamuxunaevetabiabame. Panexainaejavaxi pacavecuaveretaponae ata, itsiata xaniavaetsia panamuxunaevetabiabame. Bijiaya pacanaëcotabiabi ata, itsiata xaniavaetsia panamuxunaevetabiabame. Pacaitabarapacababeyabiabi ata, itsiata xaniavaetsia panamuxunaevetabiabame. 21 Paxanë bajarapacuenia apo pacaexanaetsi pamatacabi pajinavanapajë paxamëjavata.\\nXua yabara bajarapamonae ajumeurajibia pacanavajunupaebabiaba, xanë ata necaëjëpa bajarapitsicuene yabara ajumeurajibia patacanavajunupaebinexa pataneyaiyataenexamë. 22 Bajarapamonae ayaijamatabëcuenevi nataeya itsa pacanavajunupaebabiaba, pacajumai tsabiabi paneyaiyataenexa: “Paxanë raja pajudíovinë,” pacajai tsabiabi. Xanë ata raja judíonënë. Itsiata bajarapacuenia apo pacajumaitsitsi pataneyaiyataenexamë. Bajarapamonae pacajumai tsabiabinua: “Paxanë raja Israelpijinë papemomoxinë,” pacajai tsabiabi. Xanë ata raja Israelpijinë pemomonë. Itsiata bajarapacuenia apo pacajumaitsitsi. Bajarapamonae pacajumai tsabiabinua: “Paxanë raja Abrahampijinë papemomoxinë,” pacajai tsabiabi. Xanë ata raja Abrahampijinë pemomonë. Itsiata bajarapacuenia apo pacajumaitsitsi. 23 Bajarapamonae Cristo bepijajivi nataeya ajumeurajibia pacanavajunupaebabiaba. Xanë xaniavaetsia Cristo tonacuenebaponaponajë. Xanë picani apo jitsipaenë patacanavajunupaebinexa. Itsiata Cristo tatonacuenebaponaponaejava, xanë ajumeurajibia pacanavajunupaebijitsiatsi. Pacuenia pematajemabinëtsi ajumeurajibia banavajunupaeba xua exana, bajarapacuenia ajumeurajibia pacanavajunupaebijitsiatsi. Itsiata mapacuenia pacanavajunupaebijitsiatsije. Xanë bitso Cristo tonacuenebaponaponajë bajarapamonae matatoxenetsia. Bajarapamonae matatoxenetsia xanë bitso nejumaconibabeyabiaba penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajarapamonae matatoxenetsia nenaneconitsiaexanabiaba penaneconitsivi pejebabiabibota taneetsinexa. Bajarapamonae matatoxenetsia anijatonë imoxo tanebeyaxuababiabi. 24 Cinco xuabeje judíovi nevaetaba tanenaneconitsiaexanaenexa. Caenevaetabi canacujitsia nejumaconibabeyabiaba penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Itsa nejumaconibabeyabiaba, treinta y nueve xuabeje nejumaconibabeyabiaba caenevaetabita. 25 Acueyabi icatsia xuabeje apo judíovi nevaetaba tanenaneconitsiaexanaenexa. Bajaraxuanë saicaya naebota nejumaconibabia. Icatsia itsamatacabijavabelia caeto judíovi ibotonëta netsecona. Acueyabi pijinia panamutobeje menia barcota tanaponaejavata, acueyabi xuabeje nayabubunajë manuameneta. Caepayajopaetanë, caemeravi, caematacabi yajava, manuameneta juenajetarucajë. 26 Xanë ayaicuenia jinarutabiabajë Cristo pelivaisi jivi tatsipaebaponaenexa. Nexata itsajavata netsiayai tsabiabi menia taponabiabijava. Itsajavata namutua itsa ponajë, netsiayai tsabiabi tanevecuanacobetoxotsinexa tacobecovëjavaxi. Itsajavata netsiayai tsabiabi tajanacuapijivi taneitsacueniabinexa. Itsajavata netsiayai tsabiabi saicayanacuapijivi taneitsacueniabinexa. Itsajavata netsiayai tsabiabi tomaranëjava, petusato nacuanëjava ata, manuamenejava ata. Itsajavata netsiayai tsabiabi pamonaejava Dioso bepejumecovënëtsivi penataevijava. 27 Itsajavata bitso nacuenebabiabajë. Cueranabiabajënua. Itsajavata apo majitabiabinë. Itsajavata bitso tajani tsabiabi. Meranua jitsipabiabajë. Itsajavata taxaejava xaenejevanë ponaponabiabajë. Itsajavata bitso aquenë tsabiabi apo taxainaexae tanaxatatsijava.\\n28 Bajaraxua icatsia pematatsënëa mapacueneje. Caematacabi canacujitsia bitso sivanajamatabëxainabiabajë caetomarapijivi canacujitsia, Dioso pejumecovënëtsivi. 29 Pajivi jamatabëcuenecuerana Dioso pejumecovënëtsijava, xanë ata sivajamatabëcuenecueranabiabajë. Pajivi itsajivi pejamatabëcueneta pibisiacuene exanaeyaexanatsi pejopaenexa Dioso pejumelivaisivecua, bajarapajivi yapijiviauranë tsabiabi Diosojavabelia. Baraanaepanabiabajënua pajivi pejamatabëcueneta jopaeyaexanatsi. 30 Itsajivi itsa nitoroba tanajamatabëcuenevajunupaebinexa, nexata najamatabëcuenevajunupaebianajë tanajamatabëcueneitajëtsinexa tajamatabëcuenefaefaenaejava. 31 Vajatuxanenë Jesucristo paxa Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene berajutabiabatsi daxitamatacabijavabelianexa. Dioso baja cajena yapëtane jivi tatsipaebilivaisi pexaniajaicuene. 32 Imata ponaponajë Damasco tomarata. Nexata pepo iraevetsinë, Aretasvënënë, eveta bajarapaira. Nexata pijajivitonë eveta Damascotomara. Damascotomara matatoyorotsia yacaranata piaitayaëibopanaxanetota. Bajara payacaranatsijavaxaneto ibopananë mataropotsia catsanaeya pefaratsijava. Bajaraxua apia athëbëabetsia pacuenia pinijinaejavaxaneto apia. Nexata Damascotomara pevetsinë pijajivi itoroba tanevajënaeevetsinexa pabaupajava pitsapaejitsianë picani bajarapatomaravecua. Bajaraponë itoroba pijajivi tanevaetabinexa tanecaponaenexa picani penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. 33 Itsiata baitsi jane itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi bemapirecuenia pexanaejavaxanetoënëta neecaeyaexana. Nexata Damascotomara matatoyorotsia peyacaranatsi ibopanaxanetojumabelia neyamaëyacopareca athëbëyo perucaeventanavojotualia. Bajarapacuenia Damasco tomarata vecuapanepajë Damascotomara pevetsinë pijajivi.","num_words":903,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.108,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"2 Tesalonicenses 3 - Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto\\n1Tajamonae, pecopiarucaelivaisi rabaja maje pacatoyaquinatsije. Panetovajëre Diosojavabelia Dioso pejumelivaisi bepijia peyacaëjëpaenexa daxitanacuajava. Patovajërenua daxitajivi pejumecovënëtsinexa Dioso pejumelivaisi pacuenia baja paxamë pajumecovënëtame bajarapalivaisi. Patovajërenua daxitajivi peyaiyataenexa Dioso pejumelivaisi.\\n2Panetovajërenua Dioso patanevetsinexa pibisiajamatabëcuenevivecua. Bajarapacuenia panetovajëre tsipaji raja daxitajivi Dioso apo jumecovënëtsi.\\n3Itsiata baitsi jane vajatuxanenë nacayavenonabiaba. Bajaraponë pacajamatabëcueneasaëyaexanaena. Pacaevetsiananua dovathivecua.\\n4Paxamë yabara baja cajena pajamatabëjumaitsinë: “Bajarapamonae vajatuxanenë yavenonaenatsi. Nexata xaniavaetsia exanavanapaena daxita pacuenia itorobatsi. Pevajënaeyabelia xaniavaetsia exanavanapaena pacuenia itorobatsi,” pajamatabëjanë baja cajena paxamë yabara.\\n5Diosojavabelia pacatovajëtatsi xaniavaetsia paneyapëtaenexa Dioso papecaasivajava. Pacatovajëtatsinua panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Cristo papecajamatabëcuene yavenonabiabinexa.\\n6Tajamonae, vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta pacaitorobatsi. Dioso pejumecovënëtsivi ata itsa piafaetabivi, bajarapamonae panavecuatsare. Bajarapamonae apo nacuenebabiabi penaevetsinexa pacuenia picani paitorobajë.\\n7Payapëtaneme rabaja pacuenia paxanë paexanavanapajë pamatacabi panajinavanapajë paxamëjavata. Nexata pacuenia pacatsitajinavanapatsi, bajarapacuenia bepajinavanapame. Pamatacabi abaxë panajinavanapajë paxamëjavata, apo pafaetabinë tsavanapae.\\n8Amoneya baja cajena itsajivi ata apo pavecuaxaenë itsacuenejavayo ata. Biji rajane panatonacuenebabiabajë pinijicuenia. Matacabita, meravi ata, panatonacuenebabiabajë patanaevetsinexa. Bajarapacuenia panatonacuenebabiabajë itsajivi ata paxamëyajuvënëvi petoayapëbejeyanivatsi patanevetsijava patanajinavanapaejavata.\\n9Paxamëjavata pexanialivaisi patacatsipaebavanapaexae, vajatuxanenë picani panetocopata patacavajëtsinexa xua panamatavenonajë patanerajutsinexamë. Itsiata baitsi jane apo pacavajëtsitsi. Pacatsitanacuenebabiabatsi baja cajena. Bajarapacuenia paxamë ata panatonacuenebabiabare panenaevetsinexa.\\n10Pamatacabi abaxë panajinavanapajë paxamëjavata, pacajumaitsitsi baja cajena: “Pajivi afaetabi, pëtsa naxane,” pacajaitsi baja cajena.\\n11Pavënëlivaisitaniji pacuenia itsamonae paxamëyajuvënëvi saya jinavanapa nacuenebinejeva. Bajarapamonae pina bitso jamatabëitonotabiaba itsamonae.\\n12Bajarapamonaejavabelia pajumaitsimë tsane: “Pablo raja vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta jumaitsi: ‘Panacuenebianame pina panenaevetsinexa,’ jai raja Pablo,” pajamë tsane.\\n13Tajamonae, pëtsa pajamatabëcuenecueraname pexaniacuene paneexanavanapaejava.\\n14Pajivi apo nacuenebi tsane penaevetsinexa, apo jumecovënëtsinua tsane palivaisi pacatoyaquinatsi mapabaxutotaje, bajarapajivi panavecuatsare. Pëtsa payajavajinavanapame. Nexata aura tsane apo penacuenebijava yabara.\\n15Itsiata baitsi jane bajarapajivi bepanijavajabitsaëjivi pëtsa pataneme. Dioso panenajuajumecovënëtsivixae, pexaniajamatabëcuenia pamuxujiobianame.\\n16Vajatuxanenë vajanacajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenë. Pacatovajëtatsi bajaraponëjavabelia daxitamatacabi papecajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexa, itsamonae pacaitsacueniababiabi ata. Pacatovajëtatsi vajatuxanenë papecayajavaponaponabiabinexa.\\n17Xanë Pablonë, tacobeta pacatoyaquinatsi mapalivaisiyoje patacajamatabënajinaexae. Paitanecuenia yaquinabiabajë daxita tayaquinaebaxutonëta, bajarapaitanecuenia pacatoyaquinatsi mapalivaisiyoje paneyapëtaenexa xanë patacatoitorobicuene mapabaxutoje.\\n18Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia daxita paxamë vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa.\\n< 2 Tesalonicenses 2","num_words":278,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TIMOTEO 1\\nMapabaxutoje San Pablo copiaya toyaquina Timoteojavabelia\\nPacuenia Pablo mapabaxutoje toyaquina Timoteojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Jesucristo pijaapóstolenënë. Dioso, ponë nacacapanepaejitsia, bajaraponë nitoroba pijacuene tatonacuenebinexa. Vajatuxanenë Jesucristo, ponë pejamatabëcueneta Dioso nacacapanepaejitsia, bajaraponë ata nitoroba pijacuene tatonacuenebinexa. 2 Timoteo, bepepo taxënatomë tacataenë, Jesucristo pelivaisi xamë ata nejumecovënëtsixae. Catoyaquinatsi mapabaxutoje. Catovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, pecayavenonaenexabeje pecaasivaxaebeje. Catovajëtatsinua bajaraponëbeje pecaitaxutotsoniataenexabeje pecajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexabejenua.\\nPacuenia Pablo itoroba Timoteo pejumeitavetsinexa penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi yabara pelivaisi\\n3 Pamatacabi baja ponajë Macedonia nacuayabelia, capuenetatsi neponaponaenexa Efeso tomarata. Nexata icatsia matavëjëa caitorobatsi tsiteca abaxë neponaponaenexa bajarajota. Tsipaji itsamonae bajarajota tsipaebavanapa saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Palivaisi tsipaebavanapa bajarapamonae, apo pexaniajailivaisi cajena. Jumeitavetsianame bajarapamonae matavëjëa baja petsipaebaponaeyaniva bajarapalivaisi. 4 Itavetsianamenua bajarapamonae penajamatabëxainabiabiyaniva saya jemalivaisixi, perujulivaisiximi. Itavetsianamenua pijasalinaivimi pevënëxi yabara ata penajamatabëxainabiabiyaniva. Bajarapitsilivaisixi ajumematamobi baja cajena itsa nabarëcuaicuaijai tsaponae jivi. Bajarapalivaisixi apo nacajamatabëcueneyavenonae tsipae pacuenia Dioso nacaitoroba jumecovënëtsiaya vajatoexanaenexa.\\n5 Bajarapacuenia caitorobatsi nejumeitavetsinexa bajarapamonae pecopatsinexa bajarapalivaisi pecuaicuaijaitsabiabijava. Nexata juya pexanaenexa pacuenia Dioso jitsipa. Dioso cajena jitsipa jivi pejamatabëëthëtovetsina jamatabëcuenexanepanaeya namataenetsia penaasivatsavanapaejava. Dioso jitsipanua jivi pejinavanapaenexa aneconijibia Dioso pitabarata. Dioso jitsipanua jivi pejamatabëëthëtovetsina xaniavaetsia pejumecovënëtavanapaenexa Dioso pejumelivaisi. 6 Bajarapamonae pacuenia Dioso jitsipa apo pexanavanapaexae, Dioso pejitsipaejavami vecuanajamatabëcuenemuxufeta. Nexata jamatabëcuenenaxuaba natsiquejemalivaisixi pecuaicuaijaitsabiabinexa. 7 Bajarapamonae picani jamatabënaexana jivi livaisi petsipaebabiabivinexa. Palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi picani jivi asaëya jamatabëtsipaebapona. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo jumeyapëtae pajamatabëcuenelivaisi xaina bajarapalivaisi.\\n8 Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi pexanepanaecuene palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata. Bajarapalivaisi Dioso nacatocopata vajatsipaebinexa jivijavabelia, jivi peyapëtaenexa penaneconitsicuene Diosojavabelia. 9 Pamonae pexaniacuene exanavanapa, apo toyaquinabiabitsi pitavetsilivaisinexatsi. Biji rajane pamonae pibisiacuene exanavanapa, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata apo yaiyatae itsacuenejavayo ata Dioso pijacuene, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata najamatabëcuenebijiana Dioso pijacuenevecua, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata jivibevi, paxa ata, pena ata, pebeyaxuabivi, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. 10 Pamonae ata pijavajivi vecuanamatayajita itsavajavabelia, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata pevëna pebijavabelia pevitota pibisiacuene exana, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Bajara pijinia pacuenia petiriavi ata. Pamonae pamonajivi vecuanamatayajita itsanëjavabelia, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata pevëna petiriavijavabelia pevitota pibisiacuene exana, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata jivi nacobetoxotsiaya pita, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata najumetsënëta, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata itsamonae yabara najumetsënëtsiaya baracuaicuaijai tsabiabi, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. Pamonae ata apo jitsipae pexaniajailivaisi jivi petsipaebaponaenexa, toyaquinabiabatsi pitavetsilivaisinexatsi. 11 Bajarapalivaisicuenia xanë ata itavetaponajë itsa tsipaebaponajë palivaisi Dioso netocopata jivi tatsipaebaponaenexa. Bajarapalivaisi itsa tsipaebaponajë, tsipaebaponajë daxitajivi peyapëtaenexa pacuenia Dioso itaxutotsoniatanetsi pecapanepaenexatsi.\\nPacuenia Pablo pexaniajamatabëcuene rajuta Jesucristojavabelia yabara pelivaisi\\n12 Pexaniajamatabëcuene rajutajë vajatuxanenë Jesucristojavabelia tanerajutsixae pesaë tatonacuenebinexa. Jesucristo nesivanajamatabëxaina xaniavaetsia tatonacuenebinexa. Bajaraxuata pexaniajamatabëcuene rajutajë. 13 Copiata abaxë itsa apo jumecovënëtsinë Jesucristo, pibisiacuenia picani baracuaicuaijanë tsabiabi Jesucristo. Pijajivi ata tobarajinabiabajë tabejiobiaexanaenexa. Pibisiacuenia bijataeyabiabajë Jesucristo pijajivi. Bajarapacuenia taexanabiabinë ata, Dioso itsiata nebejiobiatane. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya bajarapacuene exanabiabajë. Apo yapëtaenë picani xua exanaponajë Jesucristojavabelia. Tsipaji abaxë apo jumecovënëtsinë Jesucristo Dioso pexënatocuene. 14 Nexata baja itsiata belia vajatuxanenë Jesucristo pinijicuenia neyavenona tanajamatabëcuenecopatsinexa bajaraponëjavabelia. Bajaraxuacujinae pijajivitonëxaenë, neyavenona tasivanexa itsamonae ata.\\n15 Mapalivaisije pacatsipaebijitsiatsi. Bajarapalivaisi pexaniajailivaisi cajena. Nexata daxitajivi xaniavaetsia bejumecovënëta mapalivaisije. Jesucristo baja cajena patsica mapanacuayabetsicaje pibisiacuene pexanaevimi pecapanepaenexa Diosojavabelia. Xanë ata picani bitso pibisiacuene taexanaenëmi daxitajivi matatoxenetsia. 16 Xanë itsiata bajara taitsinëmi ata, Dioso itsiata nebejiobiatane. Bajarapacuenia Dioso nebejiobiatane daxitajivi peyapëtaenexa Jesucristo bajayajebi tanesivaajamatabëcuenesaëjava tajumecovënëtsinexa, pibisiacuene taexanaenëmi ata. Nexata pamonae bexëajavabelia ata Jesucristojavabelia najamatabëcuenecopataponaena, xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapamonae nesivaajamatabëcuenesaë tsane itsa nevënëlivaisitaena Jesús taneitapetsijava pijajivitonënexanë, pibisiacuene bitso taexanabiabinëmi ata. 17 Bajaraxuata vaxaitsi pepo Dioso, daxitacuene peyapëtaenëjavabelia, jumaitsitsi tsabiabi: “Xamë Diosomë bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Bitso ayaicuene nexanaenë,” jaitsi tsabiabi. Bajaraponë Dioso daxitacuene peyapëtaenë. Pepo pevetsinënua daxitacuene. Apo petëpaenënexanua daxitamatacabijavabelianexa. Apo petaenëtsinua itsajivi ata.\\n18 Timoteo, betaxënatomë tacataenë. Pacuenia caitorobatsi, exanaename. Bajayata baja cajena itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi Dioso pejamatabëcueneta tajëvelia cavajunupaeba pacuenia exanaejitsiamë. Bajarapacuenia Dioso asaëyata tocanacuenebaponare mapalivaisije. Nexata bajarapacuenia Dioso pitorobilivaisi daxitajivi yapëtaena. Catoayapëbeje ata dovathi pecajamatabëcueneëjëtsixae, ajamatabëcuenesaëmëre Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsijava. Exanabiabare xua yapëtaneme pexaniajaicuene nenajamatabëcuenebijianaeyaniva Diosovecua. 19 Itsamonae baja yapëtae ata pacuenia Dioso itorobatsi, itsiata pibisiacuene exana. Nexata bajarapamonae Diosovecua naxuabiana pecopabixae Cristo pejumecovënëtsijavami. 20 Bajarapamonaeyajuvënënëbeje Himeneobeje Alejandrobeje. Pibisiacuenia Dioso baracuaicuaijaibeje tsabiabi. Nexata pecopatsinexabeje Dioso pebaracuaicuaijaijavabeje, bajaraponëbeje copatajë dovathijavabelia. Nexata bexëa itsa najamatabëxainabeje pexanialivaisi, xaniavaetsia jane baja Dioso pejumecovënëtsinexabeje.","num_words":614,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.106,"stopwords_ratio":0.231,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 8 CUI - Nexata Jesús pona demxuwa beya, po demxuwa - Bible Search\\n1Nexata Jesús pona demxuwa beya, po demxuwa pewʉn demxu Olivowa. 2Icha matacabitha poxonae pentha tsina, bapoxonae equeicha Jesús caibeya pona Nacom pin pia bo tatsi beya. Pinmonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Jesús eca yawa tamropata pitaba xua pecuidubiwa jiwi. 3Bapoxonae judiomonae, pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ fariseomonae, daxita barapomonae carendena petsiriwa Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae cui taepona poxonae barapo petsiriwa nasi cui wainmeinta icha pebintha bequein pia pebin xeinaetha. Bapoxonae daxita barapomonae barapo petsiriwa cuaranotatsi pin bicheito itabarayo deca xuano xua Jesús peitabarayo deca tatsi. 4Daxita fariseomonae irʉrʉ judiomonae, pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi daxita barapomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim, paxan jemeicha pacui taeponan xua barapo yabʉyo abe exana, poxonae nasi cui wainmeinta icha pebintha bequein pia pebin xeinaetha. 5Moisés pia peitorobi coyenewatha naca tsipaeba xua pinae bewa tʉpa exanaetsi ibowantha powaxi poxonae barapo coyene exana xua abe exana. ¿Incane irʉ xamdʉ? ¿Jinya eta xua pana netsipaebichi xua pata cana exanaewa bapowatha? jei.\\n6Baxua naemata Jesús yainyabatsi, pia poxonae Jesús abeya jume notsina bapoxonae pia barapomonae Jesús abe yabara paebichi. Nexata bapoxonae Jesús irabe taeuncuareca yawano ira tinano pecobesitotha. 7Tsipei barapomonae matowa Jesús yainyabatsi, daxota Jesús equeicha nantacotaxuba. Yawano barai barapomonae, jeye:\\n—Caein paxam jiwana pam, pon bapana jopa abe exanae, bʉ bapon jame copiya matha bapowa cuintabatsi ibototha, jei Jesús.\\n8Equeicha Jesús irabe taeuncuareca. Yawano equeicha Jesús ira tina pecobesitotha. 9Ichitha poxonae barapomonae Jesús jume tainchi, bapoxonae daxita barapomonae barompaya nanthʉthʉ cayabara nanta xeina xua irʉrʉ abe exanarʉ barapomonae. Daxita barapomonae Jesús pia xainya weya tatsi tsana nanatsixibapona. Copiya penapataewi pona, bapoxonae cotacaya ichamonae nawibiya, beya jiwaibi. Saya meisa barapo yabʉyo compa uncua Jesús pia xantha tatsi. 10Bapoxonae Jesús equeicha nantacotaxuba. Yawa Jesús tane barapo yabʉyo xua compa uncua pia xantha tatsi. Jesús barai yabʉyo, jeye:\\n—¿Incane dapomonae? ¿Dapomonae aibi pomonae cayabara paeba xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae Nacomtha? jei Jesús.\\n11Barapowa Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Jume, Tanecanamataxeinaein, dapomonae aibi pomonae neyabara paeba xua tanatsicuentsiwa xua abe taexanaexae Nacomtha, jei.\\nNexata Jesús barai bapowa, jeye:\\n—Xan irʉrʉ jopa cayabara paebi tsainchi xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae Nacomtha. Nawiyama, equeicha jopa abe peexanae cuiru coyene exanaeinde, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi, jeye: “Icha pecoicha ichi xua jiwi beta tane cana exainchi merawi, barichin xan jiwi cana exanan xua Nacom beta peyaputaewatsi”, jei Jesús\\n12Equeicha Jesús tsipaeba jiwi Nacom pin pia botha. Jesús jeye:\\n—Icha pecoicha ichi xua jiwi beta tanecana exainchi merawi, barichin xan jiwi cana exanan xua Nacom beta peyaputaewatsi xua pomonae jinompa po cae pin nacuathe. Pon nejume cowʉnta, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua bapon jopa abe peexanaenexa, jei Jesús.\\n13Nexata fariseomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Xam apara jinya coutha nayabara diwesi paebame, daxota jopa be paca jume cowʉntichi tsipei jopa ainya cuiyo pocotsiwa paebame, jei fariseomonae.\\n14Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:\\n—Xua xan nayabara diwesi paeban, baxua apara xainyan, bequein bara tacoutha nayabara diwesi paeban saya. Tsipei yaputan ichaxota werena taponaewa xuano xua ichaxota beya taponaewa tsane. Ichitha paxam jopa payaputaem ichaxota werena taponaewa xuano xua ichaxota beya taponaewa tsane. 15Paxam jiwi payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha saya xua poxonae pataneme xua exana icha po cae pin nacuathepiwi ichi. Xan jopa bapana jiwi yabara paebinyo xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha saya xua poxonae tan xua exana. 16Icha jiwi yabara paeban xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha bara pexainyei coyeneyatha exanan. Tsipei jopa bapana companyo poxonae jiwi yabara paeban xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha tsipei Taxa Nacom nebarʉ exana baxua pon tana neitorobixae. 17Painya itorobi coyenewatha jeye: ‘Icha ichʉnbe nanta jʉpaeya yabara paebabe pocotsiwa tanebe bewa baponbe pajume cowʉntsiname tsipei baxua apara ainya cui’, jei. 18Xan tacoutha nayabara diwesi paeban. Irʉrʉ Taxa neyabara diwesi paeba, pon tana neitorobixae. Daxota Taxa pana nacueyatanbe, jei Jesús.\\n19Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Incane Axa, exota poponara? jei.\\n—Paxam jopa pana neyaitaem, mataʉtano Taxa jopa payaitaem. Icha pana neyaitaetsipame bapoxonae metha payaitaetsipame Taxa, jei Jesús xua fariseomonae tsipaebatsi.\\n20Baxuan Jesús caunuta poxonae tsipaeba jiwi Nacom pin pia botha tatsi. Jesús imoxoyo uncua ichaxota jiwi jeba paratixi Nacom nexa. Dapon aibi pon Jesús pewaetabiwatsi, tsipei Jesús pia matacabi cataunxuae taaichicatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi: “Jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa tsane ichaxota taponaewa tsane”, jei Jesús\\n21Equeicha Jesús jeye barapo fariseomonaetha:\\n—Bexa equeicha caibeicha ponaein. Paxam pana neitaxanaename painya tapaca cayawenaenexa tsainchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya. Jopa paca capanepae tsainchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya xua poxonae pawerapaename. Jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa ichaxota taponaewa tsane, jei Jesús fariseomonaetha.\\n22Nexata judiomonae caemonae najei:\\n—¿Eta pocotsiwa metha bapon naca tsipaeba xua pinae jopa tae tsainchi xuano xua pinae jopa naca itacʉpae tsane xua waponaewa ichaxota bapon peponaewa tsane? ¿Metha pia coutha pia nabexuichi? jei judiomonae.\\n23Nexata Jesús barai judiomonae, jeye:\\n—Paxam saya betsiquepiwi pam. Xan seicaya nama athabeicha tapoponaein. Paxam seicaya nama po cae pin nacuathepiwi pam. Xan nama po cae pin nacuathepin aibi. 24Daxota bayatha paca jeichi: ‘Paxam jopa paca capanepae tsainchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya poxonae pawerapaename’, jan. Tsipei jopa pana neyabara jume cowʉntsim po coyene xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca cayawenaewatsi, daxota pamuxuna werapaename abe painya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús judiomonaetha.\\n25Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Jintam xamda? ¿Etapo jitom? jei.\\n—Poxonae aena tamropata pitaban xua paca cuidubatsi, bapoxonae bayatha nayopichiya paca tsipaebatsi po coyene xua ichaxota werena taponaewa. 26Acoibi nawita xua yabara tapaca tsipaebiwatsi po coyene xua abe peexanae cuiru coyenein painya neexanaewa xua daxota Nacom patsita natsicuentame xua abe painya neexanaexae Nacomtha. Taxa neitoroba xua jiwi tatsipaebiwa pocotsiwa bayatha Taxa jume tan. Taxa bara yatsicaya jume xainyeya paeba, jei Jesús.\\n27Ichitha barapomonae jopa yaputaeyo poxonae Jesús jeye Nacom yabara: “Taxa”, jei xua apara Paxa caunuta, pon Nacom. 28Daxota Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Poxonae paxam naetotha pana necobe matatabarutsiname xan ponxaein Nacom Tananeitapetsinxae, bapoxonae pana neyaputaename xua deta cou apara barapo jiton xan. Mataʉtano pana neyaputaename xua xan jopa tacoutha nayabara paebinyo, saya xua cueicueijan pocotsiwa Taxa necuiduba. 29Tsipei pon neitoroba apara nebarʉ popona. Taxa bapana jopa compa popona neexanae tsipei saya exaneiban pocotsiwa Taxa tsita xanepanatsi, jei Jesús.\\n30Poxonae Jesús baxua caunuta pinmonae judiomonae Jesús jume cowʉntatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba Nacom pijimonae tatsi irʉ pomonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi piamonae tatsi\\n31Nexata bapoxonae Jesús barai judiomonae, po judiomonae Jesús pejume cowʉntsixaetsi. Jesús jeye:\\n—Icha paxam xanepanaya pana nejume cowʉntsiya exanaponaeya jinompaename pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi, bapoxonae bara pepa tajimonae pam tsane. 32Bapoxonae payaputaename po coyene pexainyei coyenewa. Mataʉtano papanenebiyaename pexainya weya pon paca itoroba xua abe painya neexanaewa, jei Jesús.\\n33Barapo judiomonae, Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Apara paxan Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi pan. Dapon aibi pon pana itoroba xua pata taexanaewa poxonae pana itoroba xua poxonae pana busi tatane. ¿Eta pocotsiwa metha pana nejam: ‘Paxam papanenebiyaename pexainya weya pon paca itoroba xua abe painya neexanaewa’, pana nejam? jei pomonae Jesús jopa jume cowʉntichi.\\n34Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Xaniyan paca tsipaebatsi daxita pomonae xua abe peexanae cuiru coyenein exana barapomonae bara exana po coyenein pia pepon itorobatsi icha jiton ichi pon amanaya tanacuita ichʉn xua poxonae bewa exanae pocotsiwa peitorobixaetsi poxonae busi cui tatainchi. 35Pon ba amanaya tanacuita ichʉn, bapon ba apara piamonae aibi pomonae peitorobixaetsi, tsipei bapon pebusi cui taetaeinchi. Ichitha pon ba xua ichʉn pexantoxae tatsi, bapon ba ataya pexanto tatsi bara piamonae pexeinaexae bapon. 36Daxota xan Nacom Pexanton, icha panenebiya paca cana exainchi caurimonae pia pentacaponaein tatsi weya, pon xua paca itorobeiba xua abe painya neexanaewa, barapoxonae bara ataya paca capanenebiya tsoponeibi tsainchi bapon pexainya weya tatsi. 37Bayatha yabara paca yaputainchi xua Abraham pia pemomoxi susatopiwi tatsi pam. Daichitha paichichipame xua pana nebexubame, jopa painya neichipaexae xua painya nejume taewa pocotsiwa paca tsipaebatsi. 38Xan yabara paeban po coyenein xua Taxa netsita itʉta. Paxam paexaname xua po coyenein painya axa paca itoroba, jei Jesús.\\n39Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—¡Pata tamo susatopin pon be pata taxa patsicotan, bapon apara Abraham! jei barapomonae.\\nIchitha Jesús jume barai, jeye:\\n—Icha bara Abraham pia pexui tatsi pam tsipaem, metha bara paexanaetsipame pocotsiwa bapon bayatha caena exana. 40Bequein bara paca tsipaebatsi po coyene pexainyeiwa xua po coyene Nacom necuiduba, ichitha paichichipame xua pana nebexubame. Apara Abraham jopa bapana baxua daichi. 41Paxam bara barapocotsiwa paexaname pocotsiwa painya axa exana, jei Jesús.\\nNexata barapomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Paxan dapomonae pan aibi pomonae piacoibi jiwi pan, tsipei pata taena jopa nasi cui wainmeinchiyo. Paxan xaniwaicha payaputan xua bara compa painta pata taxa, bapon Nacom, jei barapomonae.\\n42Nexata Jesús jume barai, jeye:\\n—Icha bara Nacom pia pexui pam tsipaem metha pana neantobe tsipaem. Tsipei Nacom bapon pia xainya wetsica ponan, anoxuaeno bara uncuanje. Apara jopa daxua tsipatopaeinyo xua tacoutha tana nayabara paebiwa tsane. Saya patopan poxoru Nacom neitoroba. 43Paxam jopa payaputaem xua paca tsipaebatsi poxoru jopa be painya nejume taexae baxua pocotsiwa paca tsipaebatsi. 44Caurimonae pia pentacaponaein tatsi, bapon apara painya axa. Barapo caurimonae pia pentacaponaein tatsi bapon piamonae tatsi pam daxota paexaname pocotsiwa bapon paca itoroba. Barapo caurimonae pia pentacaponaein tatsi jiwi jutebapoinchi poxonae Nacom aena nacua forota weya, xua beya anoxuae. Bapon bapana jopa xainyeya pepaebin tsipei po jʉntʉ coyene Nacom xainyeya peyabara paebiwatsi jopa xeinaeyo. Poxonae bapon naerabiya paeba, baxua paeba tsipei barapo penaerabi jʉntʉ coyene xeina. Bapon jiwi itorobatsi xua jiwi naerabiya pepaebeibiwa tsane. 45Paxam bapon piamonae tatsi pamxaem daxota jopa xaniwaicha pana nejume cowʉntsim pocotsiwa xainyeya tapaebiwa. 46Paxam caein jiwana pam dapon aibi pon tana neyabara jeiwa: ‘Maisa bapon abe exana’, pon tana neyabara jeiwa. Bequein bara pexainyei jume paca tsipaebatsi daichitha jopa pana nejume cowʉntsim. 47Pon ba Nacom piamonae tatsi baraba namuxu naewata pocotsiwa Nacom paeba. Paxam apara jopa Nacom piamonae tatsi pam, daxota jopa bepajume cowʉntsim pocotsiwa Nacom paeba, jei Jesús xua judiomonae tsipaebatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi: “Poxonae cataunxuae Abraham jopa poponaeyo, caena bayatha tsiwanaya ataya poponeiban”, jei Jesús\\n48Nexata equeicha judiomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Bara xainyeya paca yabara paebatsi poxonae pana najan: ‘Bapon apara Samaria nacuamonaepin, apara cauri xeina’, poxonae paca yabara jeichichi, jei judiomonae.\\n49Jesús jume nota, jeye:\\n—Xan apara cauri jopa nebarʉ poponaeyo. Saya xua exanan bara pocotsiwa jiwi cana exanan xua Taxa wʉnae pejainchiwatsi, ichitha nama paxam pana necasebame, saya abeya pana neyabara paebame. 50Jopa netsita ainya cuiyiyo xua jiwi wʉnae tana nejainchiwa. Bequein Taxa ichichipa xua jiwi wʉnae tana nejainchiwa. Bapon Taxa yabara paebina jiwi pomonae xua abe peexanaewa xua penatsicuentsiwa xua abe petsita exanaexaetsi. 51Xaniyan paca tsipaebatsi pon nejume cowʉntsiya exanaena pocotsiwa paeban, bapon jopa bapana tʉpae tsane, jei Jesús.\\n52Bapoxonae judiomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Bara xaniwaicha payaputan xua xam cabarʉ popona cauri. Abraham irʉrʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi daxita barapomonae caena bayatha werapa. Ichitha xam pana nejam: ‘Pon nejume cowʉntsiya exanaena pocotsiwa paeban, bapon jopa bapana tʉpae tsane’, pana nejam. 53¡Xam apara jopa toxeincha ainya cuim Abraham pon pata tamo susatopin! Bapon caena bayatha tʉpa irʉrʉ caena bayatha werapa pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi. ¿Eta xua metha jinya coutha nanta xeiname xua ichamonae cayabara nanta xeinaena xua xam pon peainya cui jitom? jei judiomonae.\\n54Jesús jume nota, jeye:\\n—Icha saya compa xan tacoutha wʉnae najaintan baxua jopa xapain wʉnaeyo. Jame pon wʉnae nejainta bapon apara Nacom, pon payabara jam: ‘Apara pata Taxa, bapon Nacom’, pajam. 55Bequein baxua papaebame daichitha jopa xapain payabara yaputaem Nacom. Xan Nacom yaputan. Ichitha icha jan tsipaein: ‘Bapon jopa yaputaeinyo’, jan tsipaein, metha apara naerabichipan icha paichim xua naerabiya papaebame poxonae. Ichitha xan yatsicaewa yaputan Nacom daxota bara baxuan itapeta exanan xua pocotsiwa tana neitorobixae pon Taxa bapon Nacom. 56Abraham painya amo susatopin bayatha yabara wʉnae yaputane xua tapatopaewa tsane po cae pin nacuathe tsique. Daxota bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Bara xainyei patopan po cae pin nacuathe tsique daxota bichocono jʉntʉ coyene weiweina bapon.\\n57Nexata judiomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Apara pena jitom cataunxuae, jopa xeinaem apara cincuenta po weibe. ¿Eta pocotsiwa metha jam: ‘Abraham tan’, jam? Bara caena bayatha Abraham tʉpaba, jei judiomonae.\\n58Jesús jume nota, jeye:\\n—Xaniyan paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae Abraham jopa poponaeyo caena bayatha tsiwanaya ataya poponeiban, jei Jesús judiomonaetha.\\n59Nexata bapoxonae barapomonae anaepanaya ibowan notarʉcʉpa pecuinbabinexatsi Jesús. Ichitha Jesús nantsiyataraba yawa ponataba Nacom pin pia bo weya. Jesús xenta iya, barapomonae pia xainya iya tatsi.","num_words":1948,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 6\\nSiete ilisha sa emebajaji cuana dharetana huecuana\\n1 Da tiempo su Cristo peje su jei eputani edue cuana dueji anitaina. Ebia su jajucuatitana huecuana. Beju judío jei eputani cuana duju su pia Grecia yahua jenetia edue cuana di anitaina. Griego yana su mimitaina huecuana. Aimue beidaji puana huecuana mahue, judío edue cuana ja aimue saida batana huecuana mahue putsu. Uja atana huecuana:\\n—Aimue micuaneda griego ahue manujiji epuna edue cuana saida equinainia mahue. Tuna sa ediaji cuana aimue tupu etiainia mahue.\\n2 Da su piada tunca beta ejaitiana apóstol cuana ja dhitametana huecuana pamapa. Uja quisatana huecuana:\\n—Edue cuana, ecuanaju sa Diusu sa quisa saida cuana buetsua taji. Aimue detse ecuanaju buetsuariji cua mahue edue cuana sa ai dia taji cuana eba puji. 3 Da su micuaneseda siete deja butsepi, bahue eni cuana icha taji edue cuana sa ai dia taji cuana pabata huecuana puji. Espíritu Santo sa tucheda mecuana sa paanita. Edue cuana ja saida pabata huecuana. 4 Da su ecuanaju sa Diusu neje bahui jamitsuti taji. Tusa quisa cuana ecuanaju sa cristiano cuana quisaquisa pu taji bahui.\\n5 Beju pamapa edue cuana daja cama japibatitana. Siete deja cuana dharetana huecuana. Uja mecuana sa ebani cuana:\\nEsteban. Tuahueda Diusu peje su ebia su enimetucheatiani. Espíritu Santo sa tucheda ebia su mesa anina.\\nNicolás. Antioquía ejude jenetia puina. Judío mahue puina. Equene Antioquía ejude su judío cuana sa Diusu peje su jei puana.\\n6 Da su beju apóstol cuana butse su netiatana huecuana. Apóstol cuana ja mecuana sa eme siete deja cuana sa echua bia su icha putsu, Diusu bajatana tuahueda paibunebata huecuana puji.\\nEsteban inatana huecuana\\n8 Diusu ja Esteban tucheametana ebia su ai nimetiuda cuana ya puji cristiano cuana duju su. 9 Da su beju piada piada deja cuana Esteban neje mimicuicuinapirutana. Judío cuana sa jadhitati jude ete jenetia puetana huecuana. Tueda jadhitati jude ete Esclavo D'eji Pujiji Cuana sa banime. Cirene, Alejandría ejude detse, Cilicia, Asia yahua detse jenetia puetana huecuana. 10 Beju jubida mimicuicuinatana huecuana biame, Esteban tuna ebia su saida mimiana Espíritu Santo ja tueda saida, butsepi jeutsumetana huecuana putsu. Cuaja tuchea taji mahue batana huecuana. 11 Da su pia deja cuana chipilu tiatana huecuana. Cuatsa mahue uja quisatana huecuana:\\n—Cristiano cuana uja mequisatique: Ecuanaju Esteban id'abaitia Diusu, Moisés chenu sa puji madhada puitia.\\n12 Da su tata edhi ehuidusuji, Moisés chenu sa jacuatsasiati ebuetsuaji cuana Esteban neje duinini putsu, inatana huecuana dhitajiji huaraji aida cuana peje su edusu puji. 13 Deja bid'umimi puji cuana di dusutana huecuana Esteban bid'umimi neje patuaquisata huecuana puji. Uja putana huecuana:\\n—Ye deja Diusu sa templo sa puji, Moisés chenu sa jacuatsasiati cuana sa puji madhada hue puitia. 14 Ecuanaju tueda id'abaitia uja puitia: “Ye templo iyuda pa da Jesús Nazaret ejude jenetia ja ejusiauteta. Tueda pa da Moisés chenu ja ecuana tiataidha ai puiti cuana Jesús ja eturucata.”\\n15 Da su pamapa dapia yanita cuana ja Esteban jubida chamatana. Mesa ebu da ángel sa ebu nime cuarecuare batana huecuana.","num_words":474,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 16\\nPacuenia Juan tane athëbëtatsia pacuenia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaejitsia daxita pijaneconi pexainaevi yabara pelivaisi\\n1 Icatsia jumetaniji templobojavaverena pinijijumeta pejumaitsijava. Siete paángelnëbejejavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n—Paponare baja iranëjavabereca paneepacaponaenexa jane baja xuanë siete pacopabeje vënëca, piayaijavanë. Dioso jane baja anaeya ayaicuenia penaneconitsiaexanaenexa, daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia, pejaijava, templobojavaverena jumetaniji.\\n2 Nexata jane baja pona penamataxainaeángelnë. Pecaponaera epatajaraba iranëjavabereca. Nexata daxita pamonae piayainë pevënëitanetota itanerubatsi, daxita bajarapamonae bajarapaepatota bitso perabëtsabanareca. Nexata bitso aperabëtane bajarapamonae. Bajarapamonae bajarapapiayainë jumapecataeya pexanaenëtsijavabelia ata pematabacabëta penavajëcaevi.\\n3 Bajaraxuacujinae icatsia pecotocaeviángelnë pijacopapijira epatajaraba manuamenejavabereca. Manuamenemi nexata naexana bepetëpaenë pijanara. Daxita baja tëpa manuameneta pejinavanapaevimi.\\n4 Bajaraxuacujinae icatsia acueyabiángelnë pijacopapijira epatajaraba menianëjavabereca mera, iravetsina pepitsaparubenaejavanëjavabereca ata. Nexata daxita bajarapameranëmi naexana ëpijanaranë. 5 Bajaraxuacujinae jumetaniji mera pevetsiángelnë pejumaitsijava Diosojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Diosomë, caeto ata pibisiacuene apo nexanaenë. Ajena, pamatacabi, ponaponame. Bajayata mapanacuaje nexanaevajënaeya ata, ponaponame. Pibisiacuene pexanaevi, paneconivajëto xaina, bajarapaneconivajëtota naneconitsiaexaname. Bajaraxuata meranëmi pijanaranë naexanaeyaexaname. Tobijianame meranë piayainë pijajivi bajarapameranë penatsiapaenexa. 6 Bajarapamonae bajayata beyejeba nijajivimi. Pamonae ata cavajunupaebapona, beyejeba. Bajaraxuata bajarapacuenia meranë pijanaranë naexanayaexaname penatsiapaenexa bajarapamonae, jai Diosojavabelia mera pevetsiángelnë.\\n7 Icatsia jumetaniji itsaángelnë altarjavaverena pejumaitsijava. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Xamë Diosomë, niajamatabëcuenesaënë daxita mapanacuata jivi pevetsivi matatoxenetsia. Itsa naneconitsiaexaname jivi, paneconivajëto xaina, bajarapaneconivajëtota bananeconitsiaexaname. Itsa aneconijibi tsipae, nexata cajena apo naneconitsiaexanaemë tsipae, pejaijava itsaángelnë altarjavaverena jumetaniji.\\n8 Bajaraxuacujinae icatsia cuatroángelnë pijacopapijira epatajaraba. Epatajaraba matacabipijijuametojavabetsica. Nexata matacabipijijuameto pecotiata jivi bitso ayaicuenia tsajavatsi. 9 Itsiata bajarapamonae apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. “Xamë bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” apo jai ata cajena Diosojavabelia. Biji rajane Dioso, ponë caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, bajaraponë caranata pibisiacuenia baracuaicuaijai.\\n10 Bajaraxuacujinae icatsia cincoángelnë pijacopapijira epatajaraba. Epatajaraba piayainë pijatronojavabereca. Piayainë jane baja pevetsinacuami aitaquiri tsanucae. Piayainë jane baja pijajivi bitso penavixaetaexae, navonosine. 11 Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo copabi papibisiacuene exanavanapa. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Biji rajane Dioso, ponë athëbëtatsia peecaenë, bajaraponë caranata bajarapamonae pibisiacuenia baracuaicuaijai. Bajarapacuenia bajarapamonae Dioso pibisiacuenia baracuaicuaijai penavixaetaexae, bitso peperabëtsabanaexaenua.\\n12 Bajaraxuacujinae icatsia seisángelnë pijacopapijira epatajaraba. Epatajaraba pinijimenexanetojavabetsica, Eufratesmenejavabetsica. Nexata Eufratesmenexaneto tsevajunua. Nexata bajarapacuenia namuto torucarenatsi iranë pevetsivi penicabinexa, penajetarubenaevi orientejavavetsina.\\n13 Bajaraxuacujinae taniji acueyabi padovathibeje. Bajarapadovathivi becuaitoxicuenia pitsapa. Itsanë pitsapa dragón pecuibovojotuatsina. Itsanë pitsapa piayainë pecuibovojotuatsina. Itsanë pitsapa peyamaxëitojorobiprofetanë pecuibovojotuatsina. 14 Bajarapadovathivi pinijicuene pexanaejava, exanapona. Pona baja pecaetuatsinexa daxitanacuanë pevetsivi. Bajarapadovathivi caetuatapona jivi vajabitsaë pebarëexanaenexa Diosojavabelia. Dioso piajamatabëcuenesaënë daxitanacuanë pevetsivi matatoxenetsia. Bajarapamatacabi Dioso exanaena daxita pacuenia tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi. 15 Bajaraxuacujinae jumetaniji Jesús pejumaitsijava: “Panenamuxunaevere. Itsajota apo panejamatabënajinaemë, bajarajota jemata patsianicajë. Pacuenia penacobetoxotsinë jemata bapata itsajota apo jamatabënajinaetsi, bajara itsinë tsane. Nexata pajivi jamatabëcueneaitavaya ponaponaena tanecopiapitsinexa, bajarapajivi barëya tsane. Pacuenia itsajavabelia peponaejivinexa, baxaniavaeta penaxatatsijava pecaponaenexa pejumasajinaeyaniva, bajara itsi tsane bajarapajivi. Nexata pamatacabi patsianicajë, apo aura tsane,” pejaijava Jesús, jumetaniji. 16 Nexata jane baja dovathi pijajivi caetuatatsi daxitanacuanë pevetsivi. Caetuatatsi caejavata penacaetuatsinexa. Itsajota nacaetuata daxitanacuanë pevetsivi hebreojumeta pevënë Armagedón.\\n17 Bajaraxuacujinae icatsia sieteángelnë pijacopapijira epatajaraba. Epatajaraba itaboxojavabetsia. Nexata athëbëtatsia templobo ënëtuatuajëta Dioso peecaetronojavaverena pinijijumeta jumaitsi:\\n—Daxita rajane baja vereta, jai athëbëtatsia templobo ënëtuatuajëta.\\n18 Nexata jane baja binebinejai yamaxë. Pinijijovibo bitso najumeta. Yamaxë ata najumeta. Iranë ata najëaba pinijicuenia. Jivi pejinavanapaejavaveliacujinae mapanacuataje, caeto ata bajarapacuenia ira penajëabijava pinijicuenia apo tae. 19 Pinijitomaraxanetomi, Babilonia tomarami, acueyabi xuabeje natsanaeya othopa. Bajarapacuenia itsanacuanëpijitomaranëmi ata othopa irata. Dioso nexata najamatabënapita pinijitomaraxanetopijivimi, Babilonia tomarapijivimi. Ayaicuenia Dioso baraanaepana Babilonia tomarapijivimijavabelia pibisiacuene bitso pexanaexae. Bajaraxuata pinijicuenia Dioso naneconitsiaexana Babilonia tomarapijivimi. 20 Itsa ira najëaba, daxitatunaetonëmi, daxitatsutonëmi ata, ajibi baja. Ira namatajëpa baja. 21 Athëbëvetsica othopaica jivijavabetsica bitso pecainejebimatarejetonë. Bajarapamatarejetonë xaina piarevejava cuarenta pakilobeje. Nexata mapanacuapijivi pibisiacuenia Dioso baracuaicuaijai. Tsipaji athëbëvetsica piothopaejava, bitso pecainejebimatarejetonë, bitso piayaicuene.","num_words":539,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 5\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi tuatuajëta ponapona bitso pibisiacuene pexanaponaponaenë yabara pelivaisi\\n1 Paxamë tuatuajëta bitso pibisiacuene pexanaponaponaenë pevitota, daxitajivi pina baracuaicuaijai tsabiabi. Dioso apo pejumecovënëtsivi ata, papibisiacuene apo exanae, bajaraponë pina exanaponapona. Bajaraponë paxamëyajuvënënë pita pina pijavanexa paxa pijavami. 2 ¡Bajaraponë pibisiacuene pexanaejava, apo pacueneitavetsi atamë, itsiata bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme! ¡Biji rajane bajaraponë pibisiacuene pexanaejava, bitso bepasivanajamatabëxainame! ¡Bepayapijiviauramënua bajaraponë! Bajaraponë pibisiacuene pexanaponaponaenë, bepanavecuacapitsapame. 3 Paxamëjavata apo naponaponae atanë, itsiata paxamëjavata betanaponaponaenë, nataniji. Nexata tajëvelia bitso sivanajamatabëxainabiabajë bajaraponë Dioso penaneconitsiaexanaejavanexatsi yabara pibisiacuene pexanaponaponaexae. 4 Paxamë panacaetuare vajatuxanenë Jesucristo papijajivixaemë. Apo pacayajava atatsi tsane, itsiata panenacaetuatsijavata, pacajamatabënajinaenatsi. Diosojavabelia pacatovajëtsianatsinua bajarapaepatota. Vajatuxanenë Jesucristo ata pesaë, pacayajava tsane bajarajota. 5 Pibisiacuene pexanaponaponaenë paxamë tuatuajëta, panavecuacapitsapare baja dovathijavabelia. Nexata daxita pibisiacuene penatojitsipaecuenia pexanaejava yabara, dovathi pebejiobiaexanaenexatsi. Nexata belia icatsia Dioso jumecovënëtsiana. Bajarapajamatabëcuene jane baja capanepaenatsi pamatacabi vajatuxanenë Jesús patsianica.\\n6 Papibisiacuene bajaraponë exanaponapona, panaitaxutojematsi atamë, itsiata bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Abeje raja pibisiacuene pexanaponaponaenë panecuenenaitaxutojematsijava. Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pan pexanaematabënexa, ayaimatabë ata, levadurajava pijinia tsiquirijavayo ata, itsiata pematajërëabijavata, bacaëjëpa daxitamatabëjava. Nexata levadura, tsiquirijavayo ata, bafufunaeyaexana daxitamatabë. Bajara pijinia itsi tsipae caenë itsa pacuenecopatsipame pibisiacuene pexanaponaponaejava paxamë tuatuajëta. Daxitajivi belia pibisiacuene exanaponaejitsipa bajaraponë pejamatabëcueneta. 7 Bajaraxuata panavecuacapitsapare baja, ponë pibisiacuene exanaponapona paxamë tuatuajëta, daxitajivi pejamatabëcuenebijianaeyaniva bajaraponë pejamatabëcueneta. Pacuenia itsi perujupanmatabë, levadurata pematajërëabimatabë, bajara jamatabëcueneitsi bajaraponë, pibisiacuene pexanaponaponaexae. Bajaraxuata bajaraponë panavecuacapitsapare baja. Paxamë rabaja Jesucristo pejamatabëcueneta pejanajamatabëcuene paxainame. Nexata pacuenia itsi levadurata apo pematajërëabipanmatabë, bajarapajamatabëcueneitsimë. Tsipaji baja Dioso aneconijibia pacatane. Paxamë baja aneconijibia Dioso pacatane. Tsipaji Cristo pacasivatëpa. Cristo baja cajena beovejayo tanetsi Dioso. Tsipaji nacasivatëpa cruzata pibisiacuene vajaexanaeneconimi vajanacavecuaajibiaexanaenexa. 8 Nexata baja aeconoxae pibisiacuene apo beexanavanapaetsi. Jesucristo pijajivixaetsi, itsajamatabëcuene xainaenejevatsi, pexaniajailivaisi jumecovënëtavanapaenatsi. Bajarapacuenia itsa jumecovënëtavanapaenatsi, nexata pacuenia itsi levadurata apo pematajërëabipanmatabë, bajarajamatabëcuene itsanetsi aneconijibia vajajinavanapaexae.\\n9 Itsabaxutota baja cajena pacatoyaquinatsi pevitota pibisiacuene pexanaponaevi paneyajavajinavanapaeyaniva. 10 Dioso apo pejumecovënëtsivi, itsamonae, pibisiacuene exana pevitota. Itsamonae najamatabëxaina ëpamonaenexa ayaijava pexainaecuene pexainaenexa. Itsamonae nacobetoxota. Itsamonae, jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia, navajëca. Bajarapitsicuene pexanaevi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, panenavecuatsatsinexa, patacatoyaquinaebaxutota apo pacaitorobitsi. Bajarapitsicuene pexanaevi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, itsa panavecuatsatsipame, nexata pepacuene mapanacuavecuaje athëbëabetsia ëpaneponaenexa tsipae. Tsipaji daxita mapanacuajavaje bajarapitsicuene pexanaevi yacaëjëpa. 11 Patacatoyaquinaebaxutota raja pacaitorobatsi mapacueniaje. Pajivi jumaitsi ata: “Xanë cajena Jesucristo pelivaisi jumecovënëtajë,” jai ata, itsiata pibisiacuene itsa exana pevitota, ëpamonaenexa ata pexainaecuene itsa natojitsipa, jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata itsa navajëca, itsamonae ata pibisiacuenia itsa baracuaicuaijai, itsa aitajibi tsabiabinua, itsa nacobetoxotanua, bajarapajivi pëtsa payajavajinavanapame. Pëtsa payajavaxanemenua caejavata, pacajunatsi ata. 12-13 Pamonae abaxë Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapamonae yabara tajumaitsinexa Dioso apo netocopatsi: “Bajarapamonae cajena pijaneconi xaina Diosojavabelia,” tajainexa. Dioso cajena abaxë saicaya pepacuene naneconitsiaexanaena bajarapamonae. Itsiata baitsi jane pamonae Dioso panenajuajumecovënëtsivi, panenacaetuatabiabibota panenajuajoneyabiabivi, pibisiacuene itsa exana, paxamë bepacueneitavetame. Bajaraxuata nexata panavecuacapitsapare baja ponë paxamë tuatuajëta pevitota pibisiacuene exanaponapona.","num_words":420,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.224,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SANTIAGO 5\\nPacuenia bitso pexainaevi muxujiobatsi yabara pelivaisi\\n1 Bitso panexainaevi, ¡panenamuxunaevere mapalivaisije! Panatsinuema bitso ayaijumeta. Tsipaji raja Dioso pacabejiobiaexanaena. 2 Bitso panexainaecuene panexaniavaetsijavami, pacatotsabanaena. Pexaniaviriajavanë, panenaxatabijavanëmi ata, daxita pacatoucubaxaena. 3 Palatanëanë ata, bitso penamatamotsinëanë, pacatotasibianatsi. Nexata nayapëtaena bajarapapalata apo panecanacuenebijava. Bajarapapalatata apo paneyavenonaexae itsamonae, pacatotasibianatsi. Isoto pacaveriajaviana daxita panexainaejava yajava. Pacaetuataponame picani papecatoayaijavanexa. Itsiata baitsi jane pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaejitsia daxitajivi, imoxoyo baja pevajënae tsaponae pecopiapatsinexa. Dioso pacananeconitsiaexanaena. Tsipaji ëpaxamënexa panatoxaniavaetame panexainaecuene. 4 Panejumetaema. Pamonae pacatonacueneba panijacuene, bajarapamonae tsipaeba itsamonaejavabelia paneyamaxëitojorobijava. Apo pamatamotsimë xaniavaetsia pacuenia picani pamatamotsiapaebame. Nexata vajatuxanenë Dioso, daxita athëbënacuatatsia pevetsinë, jumetanetsi bajarapamonae pepaebijava xaniavaetsia apo panematamotsijava. 5 Mapanacuata picani panatsitajinavanapame xaniavaetsia. Pacabarëyamë tsavanapae panexainaecuene. Paexanavanapame panejitsipaecuenia. Pacuenia baca bitso penasitsiepatota beyaxuabatsi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacatoimoxoyo baja Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa, bitso panenaneconitsixae Diosojavabelia. 6 Jivi pananeconitsiaexanabiabame. Pabeyaxuababiabamenua pianeconijibivi ata. Bajarapacuenia paexanabiabame pamonaejavabelia apo caëjëpaetsi papecanayajiviitavetsinexa.\\nPacuenia icatsia petuxanenë patsijitsiatsica yabara pelivaisi\\n7 Tajamonae, pajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae panecopiaevetavanapaejava vajatuxanenë matapania icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. Pabi penacuenebinë, vajënaeeveta ema peubinexa peubijava. Peubiveretsicujinae peubijava, bajayajebi ajamatabëcuenesaëya evetaponapona petonaveretsijavabelianexatsi. 8 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata bajayajebi itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenesaëmë tsane. Pëtsa pajamatabëcuenefaefaename. Tsipaji rabaja imoxoyo pevajënae tsaponae vajatuxanenë pepatsinexatsica. 9 Tajamonae Dioso panenajuajumecovënëtsivi, pëtsa namataenetsia panabaracuaicuaijamë Diosojavabelia panenaneconitsiyaniva. Tsipaji rabaja Jesucristo, ponëjavabelia panavajunupaebijitsiamë daxita pacuene paexanavanapame mapanacuataje, imoxoyo baja pevajënae tsaponae pepatsinexatsica. Bajaraponë pacaejivimë canacujitsia pacarajutaponaena xuavajëto pacatoxainapona. 10 Tajamonae, pacanaëjëre profetavimi, pamonaemi bajayata Diosojumelivaisi paeba. Bajarapamonaemi bajayajebi bejiobiaexanae atatsi, ajamatabëcuenesaë tsavanapae. Itsajamatabëcuene apo xainae. 11 Pamonae ajamatabëcuenesaë, bajayajebi bejiobiaexanae atatsi, bajarapamonae aeconoxae baja topexaniacuenetsi tsane Diosojavabelia. Pavënëlivaisitaneme rabaja pacuenia bajayata Jobpijinë bejiobiaexanae atatsi, itsiata ajamatabëcuenesaë Diosojavabelia. Pavënëlivaisitanemenua pacuenia pejamatabëcueneëjëtsicujinaetsi, bitso Dioso yavenonatsi. Bajaraxuata nexata payapëtaneme Dioso jivi pitaxutotsoniataenëcuene.\\n12 Tajamonae, palivaisi baja pacatsipaebatsi, matatoxenetsia mapalivaisiyoje bitso pajumecovënëtsianame. Itsa pacuaicuaijamë itsamonaejavabelia, pexaniajailivaisi pacuaicuaijamë tsabiabi tsane. Pëtsa Dioso pevënë pacacuaicuaijamë itsamonae papecajumexaniataenexa. Nexata pëtsa pajumaitsimë mapacueniaje: “Xaniajanë raja. Cajumaitsitsi mapacueniaje Dioso pitabarata,” pajamë pëtsa. Tsipaji baja pexaniajailivaisi itsa pacuaicuaijamë tsabiabi tsane, itsamonae ata pacacueneyapëtaena apo panenajumetsënëtabiabicuene. Nexata itsa pacayanijoba itsacuenejavayo yabara, rovialia pajumaitsimëre pacuenia panajamatabëxainame. Itsa pajejamëjitsia, pajejamëre rovialia. Itsa jume, “¡Jume!” pajamëre rovialia. Bajarapacuenia rovialia itsa paxaniajamë tsabiabi tsane, nexata apo pananeconitsimë tsane Diosojavabelia. Tsipaji Dioso pevënë apo pacacuaicuaijamë tsabiabi tsane papecajumexaniataenexa itsamonae.\\n13 Paxamëyajuvënëjivi itsa tocopiapatatsi pibisiacuene, bajarapajivi bevajëta Diosojavabelia. Itsa jume, barëyaya itsa ponapona, betonaxëana Diosojavabelia: “Xamë ayaijamatabëcuenenëmë,” bejai Diosojavabelia penaxëanaejavata. 14 Itsa jume, itsa avitane, bejunata ancianovi, Dioso pejumecovënëtsivi pevetsivi. Nexata ancianovi patsiana petovajëtsinexatsi Diosojavabelia. Nexata ancianovi piavitanejivi aceiterata perabëcalirabiana vajatuxanenë pevënëta. 15 Petovajëcaejavata, daxita ancianovi itsa jamatabëjumaitsi: “Dioso cajena pepacuene jamatejemayaexanaenatsi mapajivije,” itsa jamatabëjai ancianovi, nexata Dioso jamatejemayaexanaenatsi piavitanejivi. Piavitanejivi pibisiacuene itsa exana piavitanevajënaeya, itsiata Dioso vecuaajibiaexanaenatsi bajarapaneconimi. 16 Bajaraxuata pibisiacuene namataenetsia itsa panatoexaname, namataenetsia panatsipaebare. Itsa pavitanemënua, namataenetsia panatovajëre Diosojavabelia papecajamatejemayaexanaenexa Dioso. Xaniavaetsia peponaponaenë Dioso pitorobicueniatsi, daxita pejamatabëëthëtojavavetsina itsa vajëta, bajaraponë jumenamatamota Diosojavabelia. Ayaicuenia Dioso pexaniacuene toexanaenatsi. 17 Diosojumepaebinëmi, profeta Elíaspijinë, bevaxaitsijamatabëcuenenëmi. Bajayata bajaraponëmi asaëyata vajëta Diosojavabelia ema pejopaeyaniva. Nexata acueyabi pavaibeje epatua ema apo jopae bajaraponëmi pijanacuata. Nexata daxita peubijavaximi, totëpatsi. Nexata daxita bajarapanacuapijivi bitso janibo. 18 Bajaraxuacujinae icatsia asaëyata Elíaspijinë vajëta Diosojavabelia ema pejopaenexa. Nexata icatsia ema jopa. Ira icatsia capitsapa pexaejavanexa. Bajarapacuenia vaxaitsi ata asaëyata bevajëtatsi Diosojavabelia.\\n19 Tajamonae, paxamëyajuvënëjivi itsa copaba Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijavami, nexata icatsia bepajumecovënëtsiaexaname bajarapalivaisi. 20 Bepayapëtaneme mapacueneje. Pajivi icatsia copabiaexana itsamonae pibisiacuene pexanaejavami, pejumecovënëtsinexa icatsia Dioso, bajarapajivi jamatabëcueneyavenonaena bajarapamonae penaxuabiyaniva pibisianacuayabelia. Jamatabëcueneyavenonaenanua bajarapamonae Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi ayaineconi ata, pibisiacuene pexanaeneconimi.","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.222,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 13\\nPacuenia piayainëbeje pelivaisi Juan yaquina yabara pelivaisi\\n1 Nucajë manuamene tajetabota. Nexata taenucajë manuamenejavatsina pepitsapaejavatsina piayainë. Siete pamatabocotobeje diez pamataetobeje pexainaenë. Caemataeto canacujitsia xainapona corona. Caematabocoto canacujitsia Dioso apo pejitsipaevënëanë itanerubena. 2 Ponë piayainë taenucajë pepitsapaejavatsina, benevëthë picani. Itsiata petaxu betsonëtaxu. Pecuibovojoto pijinia benevëthë petsobianëcuibovojoto. Bajaraponë nasaërajutatsi dragón. Pijatrono ata rajutatsi. Jamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua ayaicuenia pitorobinexa daxitajivi mapanacuajavaje. 3 Piayainë caematabocoto matabocovajënëbatsi apo bepeyaasaëvajënënexa itajara. Itsiata baja bajarapavajënë matanacëta. Nexata daxitanacuanëpijivi itsa tane bajaraponë pematavajënënacëtsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae jumecovënëta bajaraponë. 4 Dragón tocopatatsi pitorobinexa daxitajivi mapanacuajavaje. Bajaraxuata daxitajivi pematabacabëta navajëcabiaba dragónjavabelia. Pematabacabëta navajëcabiabanua piayainëjavabelia ata. Bajarapamonae najumaitsi mapacueniaje:\\n—Ajibi cajena itsanë ata pejamatabëcuenecaëjëpaenëtsi pacuenia itsi mapapiayainëje. Ajibi cajena itsanë ata pecaëjëpaenëtsi pebarënabenexa maponëje pecueneamoneyabinexa, najai bajarapamonae piayainë yabara.\\n5 Piayainë tocopatatsinua pibisiacuenia Dioso pebaracuaicuaijainexa. Tocopatatsinua pejumaitsabiabinexa: “Xanë cajena bitso ayaijamatabëcuenenënë Dioso matatoxenetsia,” pejaitsabiabinexa. Tocopatatsinua pitorobinexa jivi mapanacuajavaje cuarenta y dos pajuametobeje, baitsi acueyabi pavaibeje epatua. 6 Bajaraponë exanapona pacuenia tocopatatsi. Bitso pibisiacuenia Dioso baracuaicuaijai tsabiabi. Dioso pijatemplobo ata pibisiacuenia baracuaicuaijai tsabiabi. Athëbëtatsia pejinavanapaevi ata pibisiacuenia baracuaicuaijai tsabiabi. 7 Tocopatatsinua vajabitsaë pexanaenexa Dioso pijajivijavabelia. Tocopatatsinua pecueneamoneyabinexa vajabitsaë itsa exana Dioso pijajivijavabelia. Tocopatatsinua pitorobinexa daxitaviriajumevi ata. Tocopatatsinua pitorobinexa daxita nacuanëpijivi ata. 8 Nexata daxita mapanacuapijivije pematabacabëta navajëcabiaba piayainëjavabelia. Dioso nacua pexanaevajënaeya, Dioso nacua pexanaecujinae ata, bajarapamonae apo vënërubenae Corderonë pijacuyalatobaxutota. Corderonë jivi rajuta matacabi apo pevereverecaejava pesivatëpaexae cruzata.\\n9 Itsa pamuxuvojorubename, panatojumetaema mapalivaisije. 10 Pamonae Dioso pijajivi naneconitsiaexanaena, nexata penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia jebiana, bajarapamonae juya itsamonae naneconitsiaexanaenatsi. Pamonae pijinia Dioso pijajivi espadata bena, bajarapamonae juya itsamonae bajarapitsiespadata benatsi. Bajaraxuata itsamonae Dioso pijajivi bejiobiaexanabiabi atatsi, xanepana xaniavaetsia penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia epatua copatsinejeva.\\n11 Bajaraxuacujinae icatsia taenucajë iravetsina pepitsapaejava itsanë piayainë. Anijamataetobeje pexainaenë. Pacuenia oveja pebito mataeitsi, bajara pemataeitsinë. Itsiata baitsi jane pecuaicuaijaijava, pacuenia dragón pecuaicuaijaijava jumeitsi, bajarajumeitsi. 12 Papiayainë copiaya pitsapaina manuamenejavatsina, bajaraponë yajavaponapona. Nexata papiayainë copiaya pitsapaina manuamenejavatsina, nasaërajuta iravetsina papiayainë cotocaevi pitsapainajavabelia. Nexata papiayainë cotocaevi iravetsina pitsapaina, daxita mapanacuapijivi itoroba papiayainë copiaya manuamenejavatsina pitsapainajavabelia pematabacabëta penavajëcaenexa. Baitsi ponë apo bepeyaasaëvajënënexa itajara matavajënënacëta baja, bajaraponëjavabelia daxita mapanacuapijivije pematabacabëta penavajëcaenexa. 13 Nexata papiayainë iravetsina cotocaevi pitsapaina, ayaicuene pexanaejava jivi tsitaexanapona. Pitatsajaviitaire ata athëbëvetsica othopaeyaexana irabetsica daxitajivi petaenubenaejavata. 14 Bajarapacuenia ayaicuene pexanaejava pexanaponaexae, yamaxëitojoroba mapanacuajava pejinavanapaevi. Bajarapaayaicuene exanapona, papiayainë copiaya manuamenejavatsina pitsapaina, pitabarata. Bajaraxuacujinae, papiayainë cotocaevi iravetsina pitsapaina, itorobapona Dioso apo pejumecovënëtsivi pexanaenexa pejumapecataenë. Nexata Dioso apo pejumecovënëtsivi, papiayainë copiaya manuamenejavatsina pitsapaina, bajaraponë jumapecataeya exana jane baja. 15 Nexata papiayainë cotocaevi iravetsina pitsapaina, caëjëpatsi piasaëyaexanaenexa Dioso apo pejumecovënëtsivi jumapecataeya pexanaenë. Nexata asaëyaexana. Bajarapacuenia asaëyaexana papiayainë copiaya manuamenejavatsina pitsapaina Dioso apo pejumecovënëtsivi jumapecataeya pexanaenë pecuaicuaijainexa. Pamonae pematabacabëta apo nanavajëcae bajarapajumapecataenëjavabelia, beyaxuabiaexanapona. 16 Papiayainë cotocaevi iravetsina pitsapaina, bajaraponë jane baja pejamatabëcueneta, daxitajivi mapanacuata pejinavanapaevi, cobejumaitanerubaponatsi, pecujuanenia pacobe. Itsa jume, pitapathaitota ata itapaitanerubaponatsi. Nexata bajaraponë pejamatabëcueneta itanerubaponatsi daxitajivi. Itanerubaponatsi beveliajamatabëcuenevi. Itanerubaponatsi ayaijamatabëcuenevi ata. Itanerubaponatsi ricovi ata. Itanerubaponatsi bepejiobivi ata. Itanerubaponatsi pamonae ata dajubicuenia canajetatsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebabiabinexa. Itanerubaponatsi pamonae ata dajubicuenia apo canajetsitsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebabiabinexa. 17 Nexata pajivi aitanejibi, apo tocopatsitsi itsacuenejavayo ata pecomuatsinexa. Apo tocopatsitsinua itsacuenejavayo ata pecanajetsinexa. Paitanetota jivi itanerubaponatsi, papiayainë copiaya manuamenejavatsina pitsapaina, bajaraponë pevënë. Itsa apo pevënë, nexata pijanúmero. 18 Mapajamatabëcuenelivaisi bepacanaëjëtameje xaniavaetsia paneyapëtaenexa. Pajivi yapëtane, canaëjëtsi piayainë pijanúmero. Tsipaji bajaraponë panúmero xaina pevënënexa. Panúmero bajaraponë xaina seiscientos sesenta y seis.","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.113,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto TITO 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Titojavabelia\\nPacuenia Pablo mapabaxutoje toyaquina Titojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Dioso pijajivitonënë. Jesucristo ata pijaapóstolenënë. Jesucristo baja cajena nitoroba jivi tayavenonaenexa Diosojavabelia penajamatabëcuenecopatsinexa. Dioso baja cajena tajëvelia itapeta bajarapamonae penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia. Jesucristo nexata nitoroba bajarapamonae tatsipaebinexa pexaniajailivaisi Dioso pitabarata bajarapamonae xaniavaetsia pejinavanapaenexa. 2 Jesucristo nitoroba tatsipaebinexa pexaniajailivaisi bajarapamonae ata pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava. Pepo bajayatami, Dioso abaxë nacua ata itsa apo exanae, Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. Dioso baja cajena apo penajumetsënëtsinë. 3 Nexata baja Dioso pecaëjëtsimatacabita, bajarapalivaisi nacayapëtaeyaexana. Nexata Dioso, vajanacacapanepaenënexa, xanë nitoroba jivi tatsipaebinexa bajarapalivaisi. Nexata xanë daxitajivi tsipaebaponajë bajarapalivaisi. 4 Tito, betaxënatomëcuenia tacataenë. Tsipaji cayavenonatsi xamë ata nejumecovënëtsinexa Jesucristo pelivaisi. Catoyaquinatsi mapabaxutoje. Catojitsipatsi vaxa Dioso pecayavenonaenexa, Jesucristo ata, vajanacacapanepaenënexa, pecayavenonaenexa. Catojitsipatsi pecaitaxutotsoniataenexa, pecajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexanua.\\nPacuenia Pablo Tito puenetanuta Cretatunaeto nacuata petonacuenebinexa Dioso pijacuene yabara pelivaisi\\n5 Capuenetatsi baja cajena Cretatunaeto nacuajavata. Capuenetatsi nexanaponaponaenexa, xua abaxë catosajina nejamatabëcueneasaëyaexanaenexa Dioso pejumecovënëtsivi. Caitorobatsinua baja cajena caetomarapijivi canacujitsia nitapetsinexa ancianovinexa, Dioso pejumecovënëtsivi pevetsivinexa. 6 Nejumenajamatabënapire pacuenia caitorobatsi. Itsa itapetsijitsiamë ponë ancianonënexa, itapetsianame ponë toajibitsi jivi peyabaraneconitsijavanexatsi. Caeva pepitsinë. Pexi Dioso petojumecovënëtsinëtsi. Pexi apo petoacujirubejenëtsi. Pacuenia ata pexi itoroba, pejumecovënëtsinëtsi. 7 Tsipaji ponë itapetsianame ancianonënexa, Dioso pijacuene tonacuenebiana. Bajaraxuata ancianonënexa, itapetsianame ponë xaniavaetsia peponaponaenë, pianeconijibinë. Beayaijamatabëcuenenë apo penataenë. Bepijia apo pianaepanaenë. Apo piapaenë piaitajibinexa. Pevëna pebi apo pebenë. Apo pejitsipaenë itsajivi ata yamaxëitojorobiaya pevecuanacobetoxotsinexa palata. 8 Ancianonënexa, xanepana ponë xaniavaetsia copiapitabiaba pijabota pepatsivi. Pexaniacuene pexanaenë. Xaniavaetsia copiaya penajamatabëxainaenë pacuene exanaejitsia. Xaniavaetsia peponaponaenë jivi pitabarata, Dioso ata pitabarata. Pexanaponaponaenë daxita pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pexanaenexa. Pecaëjëpaenëtsi penajamatabëcuenecataitsinexa pibisiacuene pexanaeyaniva. 9 Ancianonënexa, xanepana ponë casaë tsaponaponae pejumecovënëtsijava palivaisi tsipaebatsi, pexaniajailivaisi. Bajarapacuenia nexata bajaraponë caëjëpaenatsi itsamonae ata pejamatabëcuenebabatsinexa pexaniajailivaisita. Caëjëpaenatsinua xaniavaetsia pejumecanaviatsinexa pamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pibisiacuenia baracuaicuaijai Dioso pejumelivaisi. Nexata ancianonë xaniavaetsia itsa jumecanaviatsiana pamonae pibisiacuenia baracuaicuaijai Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae ata jumecovënëtsiana Dioso.\\n10 Bajarapitsijamatabëcuenevi itapetaponaename ancianovinexa. Tsipaji raja Cretatunaeto nacuata, Dioso pejumecovënëtsivi tuatuajëta, ayaibitsaëto jinavanapa apo pejumecovënëtsivi pacuenia itorobatsi pevetsivitsi. Bajarapamonaeyajuvënëvi ayaibitsaëto judíovi. Bajarapajudíovi jumai tsabiabi: “Pamonae apo judíovi ata Jesús pelivaisi itsa jumecovënëta, bajarapamonae ata benaperabëcaucubiaexana,” jai tsabiabi. Bajarapajudíovi natsiquejemalivaisi saya cuaicuaijai tsabiabi. Nexata yamaxëitojorobapona Dioso pejumecovënëtsivi. 11 Bajarapajudíovi bejumeitavetame. Tsipaji saya penajumetsënëtsilivaisi jivi tsipaebapona Dioso apo pejitsipaecuenia. Bajarapajudíovi, caebopijivi canacujitsia, Dioso pejumecovënëtsivi, najamatabëcuene epatajërërëcaeyaexanapona Dioso pejumecovënëtsijavavecua. Bajarapajudíovi penajumetsënëtsilivaisi jivi tsipaebapona saya pematamotsinexatsi palata.\\n12 Bajayata pina livaisi bitso peyapëtaenëmi ponapona Cretatunaeto nacuata. Nexata pina bajaraponëmi jumaitsi Cretatunaeto nacuapijivi yabara mapacueniaje: “Cretatunaeto nacuapijivi cajena bitso penajumetsënëtsivi. Bitso piacujirubejevi. Ayaijavanua jamatabëxaeyabiaba. Bitso afaetabinua,” jai pina cajena bajayata Cretatunaeto nacuapijinëmi. 13 Xaniajai baja cajena pacuenia jumaitsi bajaraponëmi. Bajara jamatabëcueneitsi Cretatunaeto nacuapijivi. Tito, nexata xamë asaëyata itorobare bajarapamonae xaniavaetsia penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia. 14 Itavere bajarapamonae penamuxunaevetsiyaniva judíovi pijasalinaivimi pijalivaisixi. Itaverenua bajarapamonae pejumecovënëtsiyaniva pacuenia itorobaponatsi pamonae copaba pexaniajailivaisi pejumecovënëtsijavami.\\n15 Pajivi jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi, bajarapajivi ajamatabëcuenexuirajibi. Bajarapajivi daxita xua tane, ëpexaniacuenia sivanajamatabëxaina. Nexata itsacuenejavayo ata apo jamatabëcuenebijianaetsi. Pajivi pijinia apo jumecovënëtsi Jesucristo pesivatëpaejavatsi, bajarapajivi ajamatabëcuenexuira. Nexata bajarapajivi daxita xua tane, pibisiacuenia sivanajamatabëxaina. Nexata daxitacuene jamatabëcuenebijianatsi. Pibisiacuene exanabiabi ata, jamatejema saya ponapona. 16 “Xanë rabaja bitso Dioso yapëtaniji,” jai tsabiabi. Itsiata baitsi jane bajarapamonae pibisiacuene exanavanapa. Nexata nayapëtane Dioso apo peyapëtaejava. Bajarapamonae itoya Dioso. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso itorobatsi. Nexata apo caëjëpaetsi itsacuenejavayo ata pexaniacuene pexanaenexa.","num_words":501,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.259,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 8 CUI - Bapoxonae pirapae Jesús daxita tomarantha - Bible Search\\nMeje yabara yabʉxi powaxi Jesús yanabatsi\\n1Bapoxonae pirapae Jesús daxita tomarantha pona ducuanaeta, tsica tomaraxithano po tomarantha pin tomaranthano. Mataʉtano paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Jesús yanabatsi pia peitorobiwi tatsi pomonae doce poyobe. 2Barichi Jesús yanabatsi petsiriwaxi, powaxi Jesús bayatha taitaweta cauri xuano axaibi exanano xua domae xainchi. Barapowaxi jiwana caewayo pewʉn María Magdalena, tsipei pia tomara tatsi pewʉn Magdala. Barapowa María powa bayatha taitawetatsi siete poyobe cauri. 3Bichirʉ petsiriwa, powa pewʉn Juana, bapowa napona. Bapowa Juana, Cuza piowa tatsi. Bapon Cuza pon Herodes pia bo tatsi tayapucaecatsi. Irʉ ichowa pewʉn Susana, bapowa napona. Irʉ ichowaxi ainya yabʉxirʉ napona. Daxita barapowaxi Jesús ʉpain exaneibatsi xua xoxi barapowaxi pexeinaexae.\\n4Daxita tomaranpiwi pata. Poxonae pin bicheito nacaetuta Jesús cuiduba barapo bicheito po diwesiyo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. 5Jesús barai: “Pebin pon peʉbin pontaba pia ʉbichi pabitha. Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha othopeica, pexu jiwi taxunaunaba, yawa pepupunaewi xu xane. 6Icha xu, xu othopeica ibowantha. Poxonae barapo xu xuwa, barapo xu, xu yʉnna poxoru jopa tajʉ xuwarecaeyo poxoru ibotixi nacʉcʉna yawa poxoru ira tsewa. 7Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena. Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina pesoiwan. 8Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Cae xuto nacoita cien po xu matabʉxʉyobe”, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae jume daunweya namchi: “Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara, jane jei\\n9Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, barapomonae namchi, jeye: “¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae pana netsipaebame barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo?” jei bapomonae. 10Jesús jume nota, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa apara xua Nacom exana xua paca cana exana xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha jame ichamonae meisa pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa daichichi Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha xua Nacom peyabara yaputaenexatsi. Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane”, jei Jesús.\\n11Equeicha Jesús namchi: “Meje apara baxua yabara caunutan poxonae paeban pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo: Po xuto xua iratha xuwa nacoichiya xanepanaya exana. Barapo xuto yabara caunuta Nacom Pejume Diwesi xua poxonae pebin jʉntʉ coyene webocatsi pebin wʉnaeya xanepanaya cana exanatsi. 12Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ coyene weichichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi. Jiwi jʉntʉ coyene weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume Diwesi xua bayatha po jume jume tane, xua bapoxonae jopa petajume cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa petana capanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya xua Nacom exanaena. 13Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta poxoru barapomonae antʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi pejʉntʉ coyeneintha. Mataʉta cauri jʉntʉ coyene wemuxu paeba xua abe peexanaenexa tsane. Daxota barapomonae cayabara jʉntemaina Nacom. 14Po xuton xua xu othopa pesoiwantha barapo xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa, yawa saya ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi. Po coyene pebiwi exana baxuan barapocotsi jʉta coyeneya exana icha ichi xua po xuton be pesoiwantha xu othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi jopa xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa. 15Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecoicha yabara\\n16Equeicha Jesús namchi: “Poxonae jiton pecoicha coicha exana bapoxonae jopa coicha matacatsiyo. Mataʉta jopa coicha exanaeyo cama peʉpana deca. Jame asiya coicha exanatsi, pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. 17Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi barapo diwesin xua pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebaponan jiwi itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane.\\n18“Pana nejume naitaeware painya neexanaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús.\\nMeje yabara Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino\\n19Nexata Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino pata ichaxota Jesús uncua. Ichitha jopa Jesús imoxoyo caquita ponaetsi tsipei bichocono pin bicheito. 20Ichʉn Jesús baraichi:\\n—Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara bequein cataei, jei bapon.\\n21Jesús namchi barapomonaetha:\\n—Apara jame be taena tsicotan yawano be tayapin jiwi tsicotan pomonae xua jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo, yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano\\n22Caentacabi Jesús barʉ pona pijimonae jeratha. Jesús pijimonae barai:\\n—Antha, poinchi icha muxunene beya, pucua beya, jei Jesús.\\nBara ponarʉcʉpaba. 23Poxonae cataunxuae jeratha yana enapona bapoxonae Jesús maituncuataba. Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba mentha. Mataʉta bichocono jera mene wʉnca, muxu pebunarecae. 24Nexata Jesús yaʉbaxotsi. Jesús baraichi:\\n—¡Jesús, Patatanecuidubim, yana bunarecatsi! jei barapomonae.\\nNexata Jesús nacosataxuba. Jesús itawetaxuba joibo maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano. 25Nexata Jesús barai pijimonae:\\n—¿Jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús.\\nBarapomonae bichocono junuwa yawa najʉntʉ coyene cabenaecarʉcʉpa. Barapomonae caemonae natsipaeba, jeye:\\n—¿Jintam metha baponda? ¡Jamaisa bapon itaweta joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei barapomonae.\\nMeje yabara xua pebin yabara pon caurimonae pexeinaein pon Gerasa nacuapin\\n26Pirapaeyo jebouna Gerasa nacua itapatha, po itapa eca Galilea nacua icha itapa panawa beya. 27Poxonae Jesús muxu penontounae jeratha, pebin pon copiya tomarapin pon equeicha aisowapin naexana, bapon patopa. Jesús caquita uncuatabatsi. Caena bayatha bapon puna jinompatsi caurimonae. Paparuwa jopa yawa poponaeyo, mataʉtano botha jopa poponaeyo, saya ibo wountha poponeiba. 28Poxonae Jesús tainchi, iratha jopa. Pentabocototha uncua bapon, Jesús peitabaratha tatsi. Jume daunweya wawai:\\n—Jesús, Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca. ¿Eta pocotsiwa metha patopame taxantha? ¡Jume daunweya cabaraichi jopa neperaxa exanaeinde! jei.\\n29Daxota bapon baxua paeba yaitama Jesús taitaweta cauri xua peponaenexa bapon pia xainya weya tatsi. Bapon matowa teiqueibatsi cauri. Bayatha bequein jiwi taxu cʉbeiba yawa pemaxʉno penaintotha xua bapon xua jopa peponaenexa, ichitha bapon nain xuneiba. Bapon ira xuepana susato tsurucuae nacua beya itorobeibatsi cauri. 30Jesús yainyaba:\\n—¿Eta po wʉm? jei Jesús.\\nBapon jume nota exanatsi Jesustha. Bapon namchi, jeye:\\n—Tawʉn ayei, jei.\\nBaxua namchi tsipei bayatha cauri bicheito cunto pata bapontha. 31Equeicha barapo pebin cueicueijei exanatsi barapo cauri bicheito cunto. Barapo cauri cunto namchi, jeye: “Jesús jopa pana neitawetsinde po nacua ira bereca ichaxota jiwi atene tsaibi”, jei bapon xua cueicueijei exanatsi cauri. 32Pin marrano duweimonae pitapatororotha jinompa xua yawa xayompano. Caurimonae Jesús jume daunweya wʉcatsi, jeye: “Pana nepu copabare marrano duweimonaetha”, jei. Jesús namchi: “Moya pataema”, jei. 33Nexata caurimonae pebin wepu ponatsi, yawa marrano duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae cabunothopatsi.\\n34Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae junuwiya cuinaenouta tomarantha xuano tomaran aisowapiwi, xua pepaebinexa xua baxua exana. 35Jiwi poxonae baxua tane, pata baxota ichaxota Jesús uncua. Tainchi pon wepu poinchi caurimonae. Bapon Jesús petaxu deca taecatsi, xuano paparuwa nama xatateca. Axaibiya eca, be pocotsin jopa matsiyaibichi. Barapo jiwi junuwa nawita. 36Pomonae copiya tane, barapomonae equeicha tsipaeba ichamonaetha pomonaetha pomonae jopa taeyo po coyene xua bapon equeicha jume xua copiya bequein caurimonae pexeinaewa. 37Poxonae daxita barapo Gerasa nacuapiwi jume tane baxua, daxita barapomonae Jesús itawetatsi xua pewarapaenexa bara weya xua Gerasa nacua weya, poxoru barapomonae junuwa bichocono. Daxota Jesús jeratha nontabiya bara warapano. 38Pebin, pon wepu poinchi caurimonae, Jesús wʉcatsi xua bepara puna ponaetsei Jesús. Ichitha Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaewa tsainchi bapon.\\n39—Jinya bo beya ponare. Daxita paebare jiwitha xua bayatha Nacom cata exana, jei Jesús.\\nPebin nawiya tomara beya yawa daxita paebano tomaratha xua po coyene bayatha Jesús taexana xua bapon tacana exanatsi.\\nMeje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi exanatsi; yawa yabara xua bapoxonae irʉ icha yabʉyo axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ\\n40Poxonae Jesús caibe patoparena Galilea nacua berena, jiwi Jesús matenta weiweinaya wabatsi, tsipei daxita barapomonae Jesús ewatatsi. 41Nexata pebin patopa pon pewʉn Jairo. Bapon Jairo pon canamataxeina judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Jesús petaxutha irabe tatayecarecatsi. Baxua Jairo exana poxoru Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon Jairo Jesús jume daunweya wabatsi, jeye: “Antha tabotha ponare”, jei Jairo. 42Bapon baxua paeba tsipei Jairo pexantiyo saya compa tatsi. Barapowayo doce po weibe xeina. Bapowayo muxu petʉpae.\\nPoxonae Jesús iya irʉ pin bicheito napona. Bichocono jiwi acʉcʉ. 43Barapo pin bicheitotha yabʉyo irʉ napona. Bapowa caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa daxita cobe caewitatsi xua peaxaibi exanaenexa tsainchi. Pomonae jiwi peyawʉbiwi cobe caewita daichitha jopa axaibi exanaetsi. 44Bapoxonae barapowa imoxoyo caquita uncuataba Jesús peputha tatsi. Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi tajayabatsi xua peopirawa. Bapoxonae caena nainya bapowa ajaneibi tsanareca. 45Nexata Jesús yainyaba barapo pin bicheitotha, jeye:\\n—¿Jintam nejayabara? jei.\\nDaxita barapomonae paeba xua pinae jopa jayabichiba. Daxota Pedro barai:\\n—Patatanecuidubim, barapo pin bicheito acʉcʉ canapuna torobabiya tane, dacotsiwa jam: ‘¿Jintam nejayaba?’ jam, jei Pedro.\\n46Ichitha Jesús jume nota:\\n—Ichʉn nejayaba tsipei taayapusʉwa newepu jiwana aichurucuae xua axaibi exanan, jei Jesús.\\n47Petsiriwa yaputane xua cobe yaputainchi xua Jesús cobe yaputane poxonae bapowa jayaba. Barapowa junuwiya patopa yawa pentabocototha uncua ira betaeuncuarecano Jesús petaxutha tatsi. Baxua exana bapowa poxoru Jesús ainya cui peexanaeinchi. Nexata barapowa namchi barapo bicheito peitabaratha, jeye:\\n—Apara xan jayaban. Poxonae jayaban caena nainya axaibin, jei. 48Nexata Jesús barai, bapowa baraichi, jeye:\\n—Yabʉyo caaxaibi exanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús.\\n49Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebauya bapowatha, pebin patoparʉ pon Jairo pia bo tatsi weya pona. Bapon tsipaeba pontha pon pecanamataxeinaeinxae judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pon Jairo. Jairo baraichi, jeichichi:\\n—Nexantiyo bayatha cata tʉpa. Jopa came fayacotsinde pon jiwi Pecuidubin, jeichichi Jairo bapon.\\n50Ichitha poxonae Jesús jume tane baxua, xua Jairo baraichi, Jesús barai, Jairo baraichi, jeye:\\n—Jopa junuwinde, maisa saya nejume cowʉnde. Nexantiyo cata axaibi tsane, jei Jesús.\\n51Poxonae botha pata, Jesús jopa juntucuru bebarʉ joniyaeyo ichamonae. Saya meisa Pedro irʉ Santiago irʉ Juan irʉ powayo tʉpa paxa tatsi, bapon Jairo yawa pena tatsi, Jesús barʉ joniya barapomonae. 52Daxita barapomonae yabʉyo siwa wawaya wecoyeichi. Ichitha Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Jopa pawecoyande, yabʉyo apara jopa tʉpaeyo, maituncua apara, jei Jesús.\\n53Ichitha Jesús jume caponatsi barapomonae. Tsipei barapomonae yaputane xua yatsicaewa apara tʉpa barapowayo. 54Nexata Jesús jume daunweya cobe pichiya barai, jeye:\\n—¡Ja, owae asiya uncuatabare! jei Jesús.\\n55Barapowayo equeicha petʉpaewa nacosataxuba, caena nainya asiya uncuataba. Jesús itoroba barapomonae xua barapowayo peapatsinexatsi pexaewa. 56Barapowayo paxa tatsi irʉ pena tatsi najʉntʉ coyene cabenaecaeya tanebe. Jesús barapomonae tsipaeba xua jopa cui yopichi tsainchi ichamonaetha xua po coyene bapon peexanaexae.","num_words":1811,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 7 CUI - Equeicha Jesús barai barapo pin - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa yabara paebi xua ichamonae penatsicuentsiwa\\n1Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa ichamonae payabara paebinde xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Nexata bapoxonae Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. 2Nacom pia coya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaewa icha po coyeneya paichim poxonae ichamonae payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Icha daunweya payabara paebiname xua penatsicuentsiwa ichamonae xua abe peexanaexae, Nacom barichi daunweya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei Jesús. 3Equeicha Jesús paeba caeintha pomonae pijimonae jiwana pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo jeye: “Xam ba jinya jiton itata taneme poxonae itata jopiyatsi naepʉtiyo, ichitha jopa taem xua irʉrʉ xam nama pin naepʉto neitamaiqueitotha ducua. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, xam ba jinya jiton cui taneme xua poxonae abe exana, ichitha jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam baraichim nama bichocono abe exaname. 4Icha jopa taem pin naepʉto xua neitamaiqueitotha ducua jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton, cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitamaiqueitotha’, xua nejeiwa. 5Xam nepaebim xua ichʉn exana xua baxua neexanaewatha irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto xua neitamaiqueitotha ducua. Bapoxonae beta taename nejutsinexa tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitamaiqueitotha tarucuatsi.\\n6“Jopa patsipaebinde Nacom Pejume Diwesi pomonae anaya paca aeba, xuano anaya aeba Nacom Pejume Diwesi pomonae jopa pejume cowʉntsiwi Nacom. Tsipei barapomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi bichocono. Barapomonae bara abe exana be barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be auri ichi xua poxonae anaepanaya nawano webaba pocotsiwa pacatame. Mataʉtano barapomonae bara abe exana be barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be marrano ichi, xua poxonae petaxutha taxunaunaba xua irainyaba po pexaewa paapatame”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi bewa matowa wʉqueibi Nacomtha\\n7Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Matowa Nacom pawʉcare, bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame beya poxonae pataebame yawa icha paichim poxonae matowa pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota. 8Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei pon matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ pecoibototha matowa wawai, bara tacoibo sarana xorenatsi, mataʉta jume notatsino.\\n9“Paxam pomonae pexui paxeiname paca muxuwetatsi. Poxonae painya pexui paca wʉca pan, ¿pacatsipame iboto? ¡Jume! 10Ichacuitha tsipae, poxonae painya pexui paca wʉca duwei, ¿pacatsipame jomo wito? ¡Jume! Jopa baxua paraichim tsane. 11Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha paxam payaputaneme xua xanepanaeya painya pexui pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya Axa pon itabocotha peecaein bichocono jopa juniya paca catsiyo pejʉntʉ coyene xanepanaewan poxonae pawʉcame beyacaincha poxonae painya pexui pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba.\\n12“Paexande ichamonaetha xua po coyene painya neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa tsane. Tsipei barapo coyenewa bayatha Moisés pia peitorobi coyenewatha paca itoroba, mataʉtano Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi bayatha paca cui itoroba”, jei Jesús.\\n13-14Nexata equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae jiwi pona tomara beya, pomonae itapeta pin namto iya pona, barapo jiwi pinmonae, tsipei barapo tomara namto boupa iya xua jopa ayapubeyo. Pomonae nama itapeta, po namto tsica namtiyo iya pona, barapo jiwi tsiquimonaeyo tsipei barapo tsica boupayo ayapube iya. Barichi poxonae jiwi patsina Nacom pia nacua beicha saya tsiquimonaeyo patsina tsipei ichamonae jopa tsita jʉntʉ cui coyene xanepanaetsi xua xanepanaeya pejinompaewa Nacomtha. Daxota pomonae Satanás pia nacua beya patsina pinmonae tsane tsipei jopa taayapubetsi xua barapo Satanás pia jʉntʉ coyeneyatha tatsi jinompa. Nama itapeta pacananta xeinaeya jinompare Nacom pia jʉntʉ coyenewa tatsi xua icha jiwi ichi poxonae seicaya irʉrʉ barompaya pona tomara tsica namtiyo boupayo iya”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi yaputane nae, penacoichixae\\n15Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Dota pam, dota pomonae penaerabiwi, pomonae xua jeye: ‘Paxan papaeban Nacom nexa’, jei. Barapomonae painya xainya beya pata itara mexeya jopa jʉntʉ coyene anaepanaeyo icha be ichi pomonae xua Nacom pejume jejei jiwichi xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba xua mataʉtano icha be ovejamonae ichi xua pia cui coyene xeina xua jopa anaepanaeyo. Daichitha barapomonae bichocono antʉcuicoyeneyapube xua anaepana, icha be neʉthʉ ichi poxonae bichocono anaepana. 16Ichitha paxam pacayabara ita coxoname barapomonae poxonae pataneme pocotsiwa barapomonae exana, icha be jiwi ichi xua poxonae yaputane nae, po nae penacoichixae. Mataʉtano jiwi jopa yaputaeyo xua bapana jiwi jopa teracae uva cuei po naetha sojei, tsipei apara uva cuei xuwa ʉnbototha po ʉnbo jopa e dubenaeyo. Mataʉtano jiwi jopa bapana teracae higo thei naexitha, tsipei apara higo thei xuwa higo naetha. 17Tsipei daxita naein, po naein pexeinya naein bara nacoita po pethei pexeinya thei. Mataʉtano daxita naein, po naein camatsa naein bara nacoita po pethei camatsa thei. 18Po nae pexeinya nae jopa bapana nacoichi po pethei camatsa thei. Barichi po nae camatsa nae jopa bapana nacoichi po pethei pexeinya thei. 19Daxita naein, po naein jopa nacoichiyo po pethei pexeinya thei, jiwi barapo naein ʉncata. Bapoxonae jiwi barapo naein tauta isototha. 20Icha naein cana ichichi xua poxonae jopa penacoichiyoxaera, bara cana ichi tsainchi jiwi xua poxoru xanepanaeya jopa peexanaexaera tsane. Icha ichi xua payaputaneme naein poxonae pia pethei pataneme, barichi jiwi pantʉ cui coyene yaputaneme poxonae pataneme pocotsiwa barapomonae exana”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pinae paeba xua pinae daxita jiwi jopa patsi tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha\\n21Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pinmonae jiwi neyabara caunutsiya jei tsane: ‘Tanecanamataxeinaem’, jei tsane. Daichitha barapomonae jiwana tsicamonaeyo patsina Nacom pia peitorobi nacua beicha. Saya meisa patsina pomonae exana xua pocotsiwa Taxa ichichipa. Barapomonae patsina ichaxota Taxa po nacuatheicha ewatsiya itorobeibeca. 22Poxonae barapo matacabi jopaena, po matacabitha poxonae Nacom yabara paebina xua jiwi penatsicuentsiwa pinmonae jiwi pijunuwi neyabara caunutsiya jei tsane: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, paxan pacueicueijan nejume diwesi xam nexa. Mataʉtano cauri paitawetan newʉntha. Mataʉtano jinya newʉntha papaeban poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewa paexanan’, nejei tsane. 23Daichitha barapomonae jume notsin. Jan tsane: ‘Bʉ canta bapana jopa paca yaitaetsi. ¡Taxainya weya pana natsixibarʉcʉpare pomonae abe painya neexanae jiwi pamxaem!’ jan tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús ainya bomʉxʉbe yabara paeba\\n(Mr 1.22; Lc 6.47-49)\\n24Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pon nejume naitomata pocotsiwa paeban mataʉtano exanano pocotsiwa ichichipan barapon beta popona Nacom nexa. Bara barapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be pocotsin peyaputaein ichi, pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota ira daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton. 25Poxonae ema duneica yawa mene matacaewaxuba yawa joibo bomʉxʉ daunweya capubabanota, barapo bomʉxʉ jopa joparenaeyo, poxoru naeton tajʉ umenareca xuano poxoru barapo bomʉxʉ peira matatsucaewatha uncua ichaxota ira daunwei. 26Ichitha nama pon nejume taetha xuano jopa exanaeyo pocotsiwa ichichipan jopa beta poponaeyo Nacom nexa. Bara barapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be pocotsin amameibatsi ichi. Bapon be meje: Bapon be pocotsin bo acabanota ichaxota ira matafatsana xuano naeton jopa tajʉ umenarecaeyo poxoru taetowa. Baraxota mene pateiba poxonae awʉbo tsaibi. 27Poxonae ema duneica, yawa mene matacaewaxuba, yawa pin joibo capubabanota barapo bo, bapoxonae barapo bomʉxʉ joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo xuano poxoru bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. ¡Maisa bomʉxʉ bichocono abe!” jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae pijimonaexae tatsi.\\n28Poxonae Jesús barapo diwesin najume weta, pomonae Jesús jume tainchi, barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua Jesús pia pecuidubiwan tatsi. 29Tsipei Jesús ba cuiduba be peyaputaein pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia picoyeneya tatsi.","num_words":1200,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SANTIAGO 4\\nPacuenia jamatabëcueneitsi pajivi jitsipa mapanacuapijicueneje yabara pelivaisi\\n1 ¿Detsa xuajitsia paxamëyajuvënëvi anaeya namataenetsia pijanajumenotabiabi pecanabeyabiabi? Bajarapacuenia najumeanaenotabiaba tsipaji pejamatabëëthëtota bitso jitsipa pexanaenexa daxita xua pibisiacuene. Bajaraxuata nabeyabiaba. 2-3 Paxamë picani pajitsipame itsacuenejava panexainaenexa. Itsiata apo pacacaëjëpae panepitsinexa. Bajaraxuata nexata pexainaevi payabarabeyaxuababiabame. Pacobecaëbabiabame itsamonae pexainaejava. Nexata pexainaevi payabarabeyabiabame paneyacajërëtsinexa pecobecovë. Paxamë apo paxainaemë panejitsipaecuene. Tsipaji pavajëcabiabi atamë Diosojavabelia, itsiata apo pacarajutabiabi xua pavajëcame. Tsipaji saya bajaraxua pavajëcabiabame paneexanaenexa daxita xua pibisiacuene. 4 Caejamatabëcuene Diosojavabelia apo paxainaemë. ËDioso pijacuene apo pajitsipaemë. Mapanacuata pexainaecuene ata bitso payajavajitsipame. Bajarapacuenia panenajamatabëxainaexae, pacuenia petiriva jamatabëcueneitsi, pova pamonavecua jaita itsanë, bajarapajamatabëcueneitsimë. Payapëtaneme rabaja mapanacuapijicuene bitso pejitsipaevi, bajarapamonae Dioso bepijavajabitsaë naexana. Bajara pijinia paxamë ata paitsimë. 5 Bajarapajamatabëcuene yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje vajacanaëjëtsinexa xaniavaetsia Diosojavabelia: “Espíritu Santo, ponë nacatsijamatabëeca, bajaraponë bitso nacaasiva. Bitso nacatojitsipa vajaasivanexa ëDioso,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota vajajitsipaeyaniva mapanacuapijicueneje. 6 Dioso cajena nacayavenona vajanajamatabëcuene cataitsinexa pibisiacuene vajaexanaeyaniva. Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Dioso yavenona pamonae beveliajamatabëcuenevi natane. Pamonae pijinia beayaijamatabëcuenevi natane, Dioso apo yavenonae,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 7 Nexata beveliajamatabëcuenevi nataeya paexanavanapare pacuenia Dioso pacatojitsipa. Panavecuaitavere dovathi. Nexata dovathi pacavecuanajetabajiraviana. 8 Pavajëre Diosojavabelia. Nexata Dioso pacayavenonaena. Paxamë pibisiacuene paneexanaevi, pacopare bajarapacuene. Paxamë anijajamatabëcuenebeje panexainaevi, Dioso pijalivaisi, pibisiajamatabëcuene yajava. Pacopare bajarapajamatabëcuene Dioso papecajamatabëcuene xaniavaetsinexa pibisiajamatabëcuenevecua. 9 Pibisiacuene paneexanaeneconi yabara, bitso panatsinajamatabëxainare. Bitso payaauramërenua. Pëtsa payabarëyamë. 10 Beveliajamatabëcuenevi panataema Dioso pitabarata. Nexata pibisiacuene paneexanaeneconimivecua, Dioso pacajamatabëcueneyavenonaena. Nexata panajamatabëcueneyotsianame Diosojavabelia.\\nPacuenia nacaitaveta itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi pibisiacuenia vajabaracuaicuaijaiyaniva yabara pelivaisi\\n11 Tajamonae, pëtsa najumetsënëtsia namataenetsia panabaracuaicuaijamë. Pajivi najumetsënëtsia baracuaicuaijai Dioso penajuajumecovënëtsivi, bajarapajivi naneconita Diosojavabelia. Dioso penajuajumecovënëtsivi, pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia cueneyapëtaenejeva, itsa jamatabëjumaitsinua: “Bajarapamonae Diosovecua naxuabiana pibisiacuene pexanaexae,” itsa jamatabëjai, nexata bajarapajivi ata naneconita Diosojavabelia. Dioso penajuajumecovënëtsivi, najumetsënëtsia itsa baracuaicuaijai, nexata apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso itorobatsi. Pacuenia Dioso itorobatsi, itsa apo jumecovënëtsi, nexata apo bepexaniajailivaisi tane. Caranata bajarapajivi jivi bepenaneconitsiaexanaenë natane. 12 Caenë Dioso nacatonajumecopata vajajumecovënëtsinexa. Bajara jane ponë nacananeconitsiaexanaena pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Bajaraponë caenë caëjëpatsinua pejumaitsinexa itsajiviyojavabelia: “Xamë pepacuene naneconitame. Nexata nevecuanaxuabianame infiernojavabelia,” pejainexa. Itsa jume, caëjëpatsi pejumaitsinexa: “Xamë baja caaneconijibiaexanatsi. Nexata aneconijibia catanetsi. Nexata cacapanepaenatsi,” pejainexa. Bajaraxuata paxamë Dioso apo pacatocopatsi itsamonae yabara panejumaitsinexa mapacueniaje: “Bajarapamonae Diosovecua naxuabiana pibisiacuene pexanaexae,” panejainexa.\\nPacuenia itsajivi ata apo natsivajënaeyapëtae pacuene meravia pitsijavata tocopiapatsijitsiatsi yabara pelivaisi\\n13 Panenamuxunaevere mapalivaisije. Paxamë abaxë xaniavaetsia payapëtaenejevamë xua Dioso pacatocopatsijitsia paneexanaenexa, ayaijamatabëcuenevi nataeya tajëvelia panavajunupaebabiabame. Tajëvelia pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena. Itsa jume, pepacuene jane baja meravia, ponaenatsi bajarapatomarabelia. Bajarajotalia caevai nacuenebianatsi palata vajanacanabinexa,” pajamë tsabiabi. 14 Pëtsa bajarapacuenia ayaijamatabëcuenevi nataeya tajëvelia panavajunupaebabiabame. Tsipaji raja apo panatsivajënaeyapëtaemë xua pacatocopiapatsijitsia meravia pitsijavata. Vajajinavanapaeepatoyo saya tsiquirimatacabiyota jinavanapatsi vajatëpaenexa. Pacuenia itsi nojobo, bajara saya itsitsi vaxaitsi. Nojobo pitsapa bajayacunua caeepatoyonexa saya. Bajaraxuacujinae icatsia ajibi baja. Bajara pijinia itsitsi vaxaitsi ata. 15 Nexata saya bepajumaitsimë: “Itsa Dioso nacatocopatsiana abaxë vajaasaëtsavanapaenexa, jinavanapaenatsi. Exanaenatsi mapacueniaje. Itsa jume, itsacuenia exanaenatsi,” bepajamë saya. 16 Paxamë saya bepaayaijamatabëcuenevimë panataeyabiabame. Nexata paneexanaejavanexa, abaxë tajëvelia panavajunupaebabiabame panatsivajënaeyapëtaenejevamë xua Dioso pacatocopatsijitsia paneexanaenexa. Bajarapacuenia ayaijamatabëcuenenë nataeya panenavajunupaebabiabijava, pibisiacuene. Tsipaji panajamatabëxainabiabame bepanijacuata itajara paneexanaejavanexa. Apo pacanaëjëtsimë bajaraxua Dioso papecatocopatsijava, bajarapacuenia paneexanaenexa. 17 Pajivi yapëtae ata pacuenia picani bexana, itsiata itsa apo exanae, bajarapajivi naneconita Diosojavabelia.","num_words":478,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.222,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 7 CUI - Nexata fariseomonae, irʉ pomonae jiwi - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe peexanae cuiru coyene jʉntʉ webocatsi\\n1Nexata fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi xua pomonae Jerusalén tomara werendena, daxita barapomonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. 2Barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi jiwana najʉntʉ coyene taxoba xuano xua daxota Nacom tsita natsicuentatsi abe peexanaexae poxoru jopa matha nacobe quiatsiyo poxonae xane. Daxota barapomonae nanta xeina xua Jesús pijimonae tatsi pomonae peantʉcuiruyapube jiwi. 3(Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pijimonae tatsi jopa matha nacobe quiatsiyo poxonae xane, tsipei fariseomonae irʉ daxita judiomonae jopa daichiyo. Barapomonae pia cui xeina xua jopa xaibiyo poxonae jopa matha tsiwanaya daunweya nacobe quiateibiyo. Barapomonae barapo cui coyene exana xua po cui coyene pia pamo susato jiwi tatsi copiya cananta forota. 4Poxonae barapomonae caibe nawibeibarena ichaxota po bon xua pexaewa pecaenaetsiwan weya, bapoxonae copiya tsiwanaya merantha naperʉ tsicababeiba xua poxonae xane. Barichi barapomonae icha coyeneinno exanapona xua peitorobi coyenewantha itoroba xua poxonae corotixi itapa quiata, yawano corotonno xua caseta itapa quiata yawano paraton po paraton pecaxae paraton itapa quiata yawa caman.) 5Bapoxonae fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, jeye Jesustha:\\n—¿Eta xua metha jinya jiwimonae jopa exanaeyo xua pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha itoroba xua penajʉntʉ coyene taxobiyainwa? Jinyamonae barapo cui jopa exanaeyo xua jopa matha tsiwanaya nacobe quiateibiyo poxonae beya xaiba. Daxota jinyamonae pomonae peantʉcuiruyapube jiwi xua penajʉntʉ coyene taxobixae, jei barapomonae.\\n6Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Bara Isaías pon Nacom peitorobi jume pepaebin beta xaniwaicha paca yabara paeba xua paxam pomonae itara mexeya xanepanaeya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Bapon paca yabara tinaeya jeye, xua Nacom paeba:\\n‘Barapomonae neyabara barʉ cui itura jina\\npoxonae cueicueijei tsaibi, ichitha pejʉntʉ\\ncoyenewantha jopa neantobeyo.\\n7Pocotsiwa poxonae barapomonae wʉnae\\nnejainta saya pejume pawi.\\nPo pecuidubiwa xua barapomonae cuiduba jiwitha\\nsaya apara jiwi pia peitorobi coyenewa tatsi’,\\njei Nacom xua Isaías tatina Nacom, jei Jesús.\\n8Equeicha Jesús jeye barapo fariseomonaetha irʉ pomonaetha pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi:\\n—Saya paxam panaitematame pocotsiwa Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi painya exanaenexa po peitorobi coyenewa painya amo susato jiwi copiya canamata forota. Paxam baxua paexaname poxonae jiwi paitorobame xua jiwi matha penacobe quiateibinexa poxonae xaiba penajʉntʉ coyene taxobiyainwa, jei Jesús.\\n9Equeicha Jesús barapomonaetha jeye:\\n—Itapetsiya painya neexanaenexa pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, daxota bichoina pajume itawetame Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi. 10Bayatha Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, jeye: ‘Axa barʉ cui itura jinare, irʉ ena barʉ cui itura jinare’, jei. Equeicha bapon Moisés jeye: ‘Pon abe yabara paeba paxa, xua jopa peyawenaewa paxa ichacuitha tsipae xua penatha, bara bapon bewa tʉpaena’, jei Moisés. 11Ichitha paxam papaebame, xua pinae pebin bara itacʉpatsi xua paxatha tsipaeba, ichacuitha xua penatha xua jeye: ‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi, tsipei daxita pocotsiwa xeinan xua bequein pocotsiwatha tapaca cayawenaewatsi tsainchi baxuan daxita Nacomtha catan’, xua jei pebin. 12Poxonae pebʉrʉya payabara nanta xeiname xua bapon baxua paeba, bapoxonae bara pacopatame xua barapo pebin jopa penantawenonaewa xua peyawenaewa paxatha, irʉrʉ xua penatha. 13Poxonae paexanaponame pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, xuano xua ichamonae pacana exaname xua baxua irʉ exana bapoxonae paxam Nacom pia peitorobi jume pecui pawi jume pacana exaname. Barichi ichawanno xua be jʉpa xua peabe coyenein paexanameno, jei Jesús.\\n14Equeicha Jesús waba barapo bicheito pia xainya berena, jeye:\\n—Daxita paxam pana nejume taema yawa pana nejume copi yaputaema pocotsiwa paca tsipaebinchi. 15Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi pexaewan, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin antʉcuiruyapube exanaetsi xua poxonae pocotsiwa peexanaexae. Jame pocotsiwa ba pebin nanta xeina xua pecoibototha caunuta xua peabe jume, barapo jume coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube exanatsi xua poxonae pecueicueijeixae baxua. 16Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi, jei Jesús.\\n17Poxonae Jesús jiwi cuenta pona yawa bo bejoniya, bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. 18-19Jesús jume nota pijimonae jeye:\\n—¡Paxam bara paichim icha fariseomonae ichi! Jopa payabara yaputaem barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pexaewa yabara. Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa pebin tsijain jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca, barapo pexaewa jopa abe cana exanaeyo pebin pia jʉntʉ coyenewa. Barapo pexaewa pebin jopa antʉcuiruyapube exanaetsi. Barapo pexaewa jopa ponaeyo pia jʉntʉ coyenewatha. Jame barapo pexaewa pecotsorotha pona. Bapoxonae pexaewa aichurucuae nawexacaeca, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua paeba jiwi yaputane xua daxita pexaewan bara wʉnae pexaenexa. Jopa jiwi antʉcuiruyapube exanaetsi. 20Equeicha Jesús namchi, jeye:\\n—Pocotsiwa pebin pecoibototha caunuta xua peabe jume, barapo jume coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube exanatsi. 21-22Tsipei pejʉntʉ coyenewatha pebin nanta xeina, xua meje bapocotsiwanje: Abe penanta xeinae coyenewa, irʉ peita coxanae coyenewatsi coyenewa xua poxonae penayaputae jiwi naperʉ nacoyaba, irʉ ichʉn piawa tatsi pecaibi coyenewa, irʉ ichʉn anaya pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn piseuri tatsi pepichi coyenewa, irʉ ichʉn piawa tatsi peichichipae coyenewa, irʉ abe peexanae coyenewa, irʉ ichʉn pemuxuitorobiwatsi coyenewa, irʉ peyʉyʉjei coyenewa, irʉ peuwi coyenewa, irʉ ichʉn peyabara naerabiwatsi coyenewa, irʉ ichamonae peaebi coyenewatsi, irʉ jopa xainyeya peexanae coyenewa poxonae bequein yaputaetha xua jopa bewa exanae. 23Daxita barapo coyenein pejʉntʉ coyene weya jume pichapa. Barapo jume coyeneintha pebin antʉcuiruyapube exanatsi, jei Jesús.\\n24Bapoxonae Jesús bara weya pona. Tiro tomara beya pona. Sidón tomara beya ponano. Jesús botha joniya. Bequein Jesús aichaxaibi xua jiwi yaputane ichaxota bapon eca, ichitha Jesús jopa itacʉpaetsi xua nameicha eca. 25Barapoxonae caena nainya petsiriwa jume tane xua Jesús botha eca. Barapowa pexantiyo tatsi cauri xeina. Daxota barapo petsiriwa patopa Jesustha. Yawa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua bapowa petsita ainya cuixaetsi. 26Barapowa penanapaincha poponaewayo pecueicueijeixae griegojume. Jopa judiomonae jitowayiyo. Bapowa sirofeniciamonaewayo naexana penaexanaexae Fenicia tomaratha xua Siria nacuatha. Barapowa Jesús wʉcatsi jeye:\\n—Taxantiyo inta taitawere cauri, jei barapowa.\\n27Ichitha Jesús jume nota barapowatha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye:\\n—Jopa bewa ba auri apatsi pexaewa pocotsiwa pexui pia pexaewa tatsi. Baxua caunutsiya apara yabara paeban xua jopa bewa catsin tsane pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua pocotsiwa barompaya judiomonae piawa tatsi. Daxota jopa wʉnaeyo xua cayawenatsi, jei Jesús.\\n28Barapowa jume nota Jesustha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye:\\n—Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem Tanecanamataxeinaem. Xainyei paebame. Jopa ba bewa auri catsibi pexui pia pexaewa tatsi. Daichitha auri ba xane pocotsiwa pexui sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa pexaethopaewa pebʉxʉpana tsica othopeica. Bara jʉtiya ichiya necana ichinde, daichitha neyawende, jei bapowa.\\n29Barapoxonae Jesús barai barapowatha, jeye:\\n—Bara xaniwaicha paebame daxota cayawenatsi. Moya bara bara beya ponare. Bara bayatha nexantiyo wepu poinchi cauri, jei Jesús.\\n30Poxonae barapowa patopa pia botha, pexantiyo taebota xua camatha jʉntema boca. Mataʉtano tane xua bapowayo bayatha wepu poinchi cauri.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pemuxusipanaein\\n31Bapoxonae Jesús Tiro tomara weya pona, xua caibeya pona, ichaxota Sidón tomara iya pona. Mataʉtano ichaxota diez po tomaranbe iya pona po tomaran pewʉn Decápolis. Bapoxonae Galilea pucuatha patopa. 32Baraxotiya Jesús pia xainya berena tacapoinchi pebin pon muxusipana, mataʉtano xua jopa itacʉpaetsi xua pecueicueijeiwa. Pomonae pecarendenaexae bapon, barapomonae Jesús wʉcatsi, xua Jesús penta jayabiwa tsane xua bapon axaibi peexanaenexa tsainchi. 33Barapo pebin Jesús aisowa bebarʉ poinya pin bicheito pia xainya weya tatsi. Jesús pecobesitobetha nantiyabe muxu yauxatata. Poxonae naone sutaba peone pecobetha bapoxonae barapo cobetha ebato jayaba bapontha. 34Bapoxonae Jesús peitaboco benecoicha, yawa najumei cajujuina, yawano jeino bapontha: “¡Efata!” jeichichi, (xua jeichichi: “¡Muxu nasabare!” jeichichi.)\\n35Bapoxonae caena nainya bapon muxu nasaba nantiyabe. Mataʉtano bara ebato xanepana. Mataʉtano bara itacʉpatsi xua pecueicueijeiwa beta. 36Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye: “Jopa ichamonaetha pana neyabara paebinde pocotsiwa exanan”, jei Jesús. Bequein Jesús matowa tsipaeba baxua, daichitha barapomonae awiya baxua yabara paebeiba ichamonaetha beyacaincha xua Jesús jume matawenta. 37Barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa jeino: “¡Maisa barapon bichocono daxita coyeneya xanepana exana! Pomonae pemuxusipanaewi equeicha beta jume tane, yawa bara cueicueijei”, jei barapomonae.","num_words":1224,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 10 CUI - Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya - Bible Search\\nRomanos 9 Romanos 11\\n1Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesucristo. Maisa bichocono tajʉntʉ coyenewatha ichichipan daxota bichocono Nacomtha tsipaeban judiomonae nexa, xua barapomonae pecapanenebiyaenexa tsainchi abe pia peexanae cuiru coyenein weya. 2Barapomonae yabara paeban xua barapomonae judiomonae bequein ichichipa nawita xua Nacom petanacuichiwatsi, daichitha jopa yaputaeyo xua pocotsiwa Nacom xaniwaicha ichichipa xua barapomonae peexanaewa. 3Barapomonae jopa yabara yaputaeyo xua pocotsiwa poxonae Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana jiwitha xua jopa xeinaeyo penatsicuentsiwa Nacomtha xua abe peexanaexae. Barapomonae jʉjʉta xua icha barompaya pia cui coyeneyatha exanaena xua bapoxonae pexeinaenexa tsane pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xua jopa penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonae jopa exanaeyo be pocotsi coyene Nacom itoroba jiwitha xua Cristo pejume cowʉntsixaetsi xua bapoxonae jiwi pexeinaenexa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. 4Barapomonae jopa yabara yaputaeyo xua po coyene Cristo jopa ainya cui cana exanaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxota anoxuae jiwi jopa cana matawenonaeyo barapo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi xua po peitorobi coyenewa bequein jiwi yabara nanta xeina xua pinae poxonae yabara jume cuiya exanaena pinae xeinaena pejʉntʉ coyene xanepanaewa.\\n5Caena bayatha Moisés yabara paeba xua pinae pia peitorobi coyene tatsi itacʉpatsi xua jiwi jʉntʉ coyene xanepana exanatsi Nacomtha xua jopa petsita natsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Moisés jeye: “Pon daxita yabara jume cuiya eexanaponaena barapo taitorobi coyenewa xua tinan, bapoxonae bapon bara ataya tsitecaeya poponaena peajʉntʉyapusʉ coyenewatha”, jei Moisés. 6Nacom Pejume Diwesitha yabara paeba pomonae jopa xeinaeyo penatsicuentsiwa Nacomtha pejume cowʉntsixae Cristotha. Nacom jeye: “Jopa pananthʉthʉ yainyabinde, jopa pajande: ‘¿Jintam metha itaboco beicha ponaena xua Cristo pecatsicaenexa tsainchi barapo cae pin nacuathe tsique xua wanaca yawenaenexa?’ jopa pajande. 7Mataʉtano jopa pajande: ‘¿Jintam metha ira bereca ponaena xua Cristo pecatsinaenexa tsainchi barapo cae pin nacuathe xua petʉpae cuiru coyene weya?’ jopa pajande”, jei Nacom. 8Nacom equeicha pejume diwesitha pejʉntʉ coyene xanepanaewa yabara jeye: “Tajume diwesi bara imoxoyo dubena xua paca itacʉpa painya necueicueijeinexa barapo diwesi. Mataʉtano paca itacʉpa xua painya neyabara nanta xeinaewa barapo diwesi”, jei Nacom xua pejume diwesitha. Barapo diwesi bara najʉpabe po diwesi xua yabara paca cuidubatsi xua painya nejume cowʉntsiwa. 9Icha paichichipame xua Nacom painya nepaca capanenebiwa bewa paexanaename barapo coyenewabe: Bewa ichamonaetha payabara paebim xua Jesús painya Nepacacanamataxeinaein. Mataʉtano bewa pajume cowʉntsim painya nejʉntʉ coyeneintha xua Nacom Jesús equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Bapoxonae Nacom paca capanenebiyaena abe painya neexanae coyenewan weya. 10Poxonae jiton jume cowʉnta pia jʉntʉ coyenewatha Jesustha bapoxonae jopa Nacom tsita natsicuentsichi xua abe petsita exanaexaetsi. Poxonae jiton yabara cueicueijei xua Jesucristo apara pia Pecanamataxeinaeinchi, bapoxonae Nacom capanepa bapon abe pia peexanae cuiru coyenewan weya.\\n11Nacom Pejume Diwesitha jeye: “Pon jume cowʉnta Cristotha, Cristo yawenaena xua daxota jopa bapana jʉntʉ coyene natsepanayae tsane”, jei Nacom, xua pejume diwesitha. 12Nacom jopa tsita seicayatsi daxita jiwi, bara saya tsita najʉpatsi, bequein bara metha judiomonae tsipae irʉno metha bequein jopa dapomonae tsipae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Bapon Cristo Pecanamataxeinaein exanatsi daxita jiwi nexa. Yawano bapon Cristo Wanacanamataxeinaein jopa juniya catsiyo daxita piawan pomonaetha pomonae pewʉcae jiwixaetsi. 13Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: “Daxita pomonae wʉca pontha pon jiwi Pecanamataxeinaein, pon Cristo, xua pecapanenebiyaenexa tsainchi, barapomonae bara capanenebiya tsainchi”, jei Nacom. 14Jiwi jopa itacʉpaetsi xua petsipaebiwa pontha pon jiwi Pecanamataxeinaein icha jopa jume cowʉntsiyo bapontha. Mataʉtano jopa itacʉpaetsi xua pejume cowʉntsiwa pontha pon jiwi Pecanamataxeinaein icha jopa bapana yabara jume yaputae bapontha. Mataʉtano jiwi jopa itacʉpaetsi xua peyabara jume yaputaewa bapon icha ichamonae jopa capanaeyo barapo diwesi xua pecueicueijeinexa barapo jiwitha, xua peyabara paebiwatsi pon jiwi Pecanamataxeinaein. 15Mataʉtano jiwi jopa itacʉpaetsi xua pecueicueijeiwa xua po diwesi pon jiwi Pecanamataxeinaein peyabara paebiwatsi icha dapomonae ajibi pomonae itoroba barapomonaetha xua barapomonae pecueicueijeinexa. Nacom Pejume Diwesitha yabara jei baxua: “Maisa bichocono daxua wʉnae xua poxonae jiwi pata xua pecueicueijeinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi xua Cristo peyabara paebiwatsi”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n16Daichitha jopa daxita jiwiyo xua ichichipa pejume taewa barapo pexeinya jume diwesi. Baxua Isaías yabara jei Nacom Pejume Diwesitha: “Tanecanamataxeinaem ¿jintam jume cowʉnta pocotsiwa papaeban? Saya be conotha jiwi, pomonae jume cowʉnta xua pata tacayabara paebiwatsi”, jei Isaías. 17Daxota jiwi jume cowʉnta poxonae jume tane barapo pexeinya jume diwesi. Po pexeinya jume diwesi jiwi jume cowʉnta apara po diwesi xua Cristo yabara.\\n18Tacoya nayainyaban. Nabaran, janje: ¿Metha bara barapomonae judiomonae barapo pexeinya jume diwesi jopa jume taeyo jampa? ¡Jume apara, apara bara jume tane barapo pexeinya jume diwesi! najan. Nacom Pejume Diwesitha baxua yabara jeye:\\n“Nacom piamonae tatsi capona Nacom\\nPejume Diwesi tajʉ beya.\\nPo diwesin xua barapomonae paeba tajʉ beya\\njume pichapapona daxita barapo cae pin\\nnacuathe”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n19Equeicha nayainyaban, janje: ¿Metha bara barapomonae judiomonae jopa yaputaeyo xua barapo diwesi ichamonae jume cowʉntsina? najan. ¡Jume! ¡Apara bara yaputane! najan. Barapomonae yaputane tsipei Moisés baxua caena bayatha copiya yabara tsiwʉnae muxu duta. Moisés tatina Nacom, xua Nacom jeye:\\n“Ichamonae capanenebiyan pomonae\\njopa judiomonae naexanaeyo.\\nPaxam paca exanatsi xua barapomonae pauwame.\\nIchamonae capanenebiyan pomonae\\njopa bichocono peyaputae jiwi.\\nPaxam paca exanatsi xua baxua paca anaepana\\nexana, jei Nacom”, xua Moisés tatina.\\n20Bapoxonae irʉ pirapae Isaías atsaquiya yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom nexa xua Nacom jeye:\\n“Pomonae jopa nejeichiyo bara necaxiba.\\nPomonae jopa neyabara yainyabiyo bara\\nbarapomonae cana exanan xua barapomonae\\nneyaputane”, jei Nacom, xua Isaías tatina.\\n21Equeicha Isaías yabara tsiwʉnae muxu duta judiomonae Nacom nexa, xua Nacom jeye: “Daxita matacabi wabeiban barapomonae. Ichitha barapomonae jopa exaneibiyo pocotsiwa itorobeiban tsipei barapomonae tanejume torobabeibi jiwi xua jopa, tanejume cowʉntsiwa”, jei Nacom, xua Isaías tatina.","num_words":864,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HECHOS 28\\nPacuenia Pablo ponapona Maltavënë tunaetojavata yabara pelivaisi\\n1 Itsa baja daxita paxanë xaniavaetsia papanepajë matatsënëabelia, nexata pavënëtaniji bajarapatunaeto. Bajarapatunaeto Malta vënëtunaeto. 2 Maltatunaetopijivi bitso paneyavenona. Bajarapamonae pinijiisotoxaneto itajuruteta. Tsipaji bitso ema tsanucae. Nexata bitso cainejeba. Panejunata daxita patanonopaenexa. 3 Nexata Pablo nota petseviiso. Itamataeta bajarapaisoto. Nexata jomo bitso piatanenë, bebula, pitsatabijirava isotojavaverena piatajujavavecua. Nexata Pablo cobesinetsi. Pecobesinijavatatsi tsiteca yajumaruca. 4 Maltatunaetopijivi itsa tane Pablo jomo pecobesinerucaejavatsi, nexata najumaitsi bajarapamonae:\\n—Maraeta ponë jivibenëje. Bajaraxuata manuamene vecuapanepae ata, icatsia Dioso tocopatatsi jomo pesininexatsi. Nexata jivi pebejamatabëcuene, jomo pesinijavatsi peyatëpaenexa, najai Maltatunaetopijivi Pablo yabara.\\n5 Nexata Pablo nacobenënëbiaxuaba jomo pejopaenexa isotojavabelia. Pablo itsiata apo itsacuene. 6 Nexata daxita Maltatunaetopijivi jamatabëjumaitsi Pablo yabara:\\n—Aeconoxae meta Pablo cobeyajinaena. Itsa jume, irata meta petëpaenë jopaena, jamatabëjai.\\nNexata bajarapamonae bajayaepato evetanubenae ata Pablo petaenexatsi jomo pecobesinijavatsi peyaitsacuenejava, itsiata Pablo apo itsacuene. Nexata icatsia bajarapamonae itsacuenia najamatabëxaina Pablo yabara. Nexata najumaitsi bajarapamonae:\\n—¡Maraeta papebi diosonëje! najai.\\n7 Maltatunaeto pevetsinë pevënë Publio. Nexata itsajota panubenajë, imoxoyo bobena Publio pijairanë. Nexata bajaraponë panecopiapita pexaniacuenia. Bajaraponë pijabota panajinavanapajë acueyabi pamatacabibeje. 8 Publio paxa avitane tsanucae camata. Romaebanucatsi. Bitso suliabatsi. Nexata Pablo taeyojopalia. Vajëta Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae piavitanenë pematabocotojumavereca Pablo nacobebuata. Nexata baja Pablo jamatejemayaexana piavitanenëmi. 9 Bajarapacuene Pablo itsa exana, nexata daxita piavitanevi Maltatunaetopijivi pata Pablojavaberena. Daxita bajarapamonae ata jamatejemayaexana Pablo. 10 Maltatunaetopijivi pinijicuenia paneyaiyataeya paneyavenona. Itsa baja icatsia bexëajavabelia itsabarcota panaponajë, nexata Maltatunaetopijivi panerajuta daxita patanamatavenonaejavaxi pataponaejavata.\\nPacuenia Pablo pata Roma tomarata yabara pelivaisi\\n11 Malta vënëtunaetota panajinavanapajë acueyabi pajuametobeje. Bajaraxuacujinae baja icatsia panaponajë barcota. Bajarapabarco patavajënae pata Alejandría tomaraverena. Bajarapamo Maltatunaetototsotota daxita emarapae ruca. Evetaruca emarapaejuametonë pepanepaejava. Bajarapabarcoupita rucabeje jivi saya pecobeta jumapecataeya pexanaenëbeje. Cástorbeje Póluxbeje jumapecataeya jivi pecobeta pexanaenëbeje bediosonëbeje petaenexa. 12 Bajarapabarcota panaponajë. Nexata jane baja panapatajë Italia nacuayabelia. Panapatajë Siracusa tomarata. Siracusa tomarata abaxë panajinavanapajë acueyabi pamatacabibeje. 13 Bajaraxuacujinae icatsia panaropobajë. Paponajë manuamene muxubërëa. Nexata icatsia papatajë Regio tomarata. Nexata meravia pitsijavata patacovëverena pexaniajovibo najetaruca. Nexata bajarapajovibo paneyacapona patavajënaeyabelia. Nexata icatsia anijamatacabibejecujinae papatajë Puteoli tomarata. 14 Puteoli tomarata pacaxitajarabajë Dioso pejumecovënëtsivi. Bajarapamonae paneasiva caesemana patanajinavanapaenexa bajarapamonaejavata. Bajaraxuacujinae jane baja matatsënëa paponajë Roma tomarabelia. 15 Roma tomarapijivi, Dioso pejumecovënëtsivi, patavajënaelia panevënëlivaisitane patanajetarubenaejava. Nexata bajarapamonae panecopiajairena. Nexata penamataxainaebitsaëto panemataenena Foro de Apiovënëjavata. Bajaraxuacujinae icatsia itsabitsaëto panemataenena Tres Tabernasvënëjavatalia. Nexata Pablo itsa tane bajarapamonae, pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Nexata ajamatabëcuenesaëreca Pablo bajarapamonae petaejavata. 16 Nexata jane baja papatajë Roma tomarabelia. Nexata Roma tomarata capitán Julio rajuta baja pamonae naneconitsia capona Cesarea tomaraverena. Rajuta baja penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsivi penamatacaitorobinë pecobeyabelia. Itsiata Pablo tocopatatsi saicayabota peponaponaenexa. Caenë vajabitsaënë evetaponaponatsi Pablo penajetabajiraviyaniva.\\nPacuenia Pablo tsipaeba Jesús pelivaisi Roma tomarata yabara pelivaisi\\n17 Pablo baja itsa xaina acueyabi pamatacabibeje pepatsicujinae Roma tomarata, tonajumexuaba judíovi penamatacaitorobivi pepatsinexa Pablojavaberena. Itsa baja nacaetuata judíovi penamatacaitorobivi, Pablo nexata jumaitsi judíovi penamatacaitorobivijavabelia:\\n—Tajamonae, itsacuene apo exanae atanë vajavëna judíovijavabelia, vajasalinaivi pecujarubicuene jumecovënëtsiaponaponae atanë, itsiata vajavëna judíovi nevaetaba Jerusalén tomaratalia. Nexata necanajeta tananeconitsinexa Romano nacuapijivi pecobeyabelia. 18 Nexata Romano nacuapijivi, jivi penaneconitsicuene pevetsivi, neyanijoba xua yabara vajavëna judíovi neneconita. Nexata baja picani Romano nacuapijivi necopatsijitsia. Tsipaji apo caxitajarabi itsacueneneconi ata taxainaejava, paneconi yabara nebeyaxuabiaexanaejitsia. 19 Itsiata baitsi jane vajavëna judíovi, pamonae neneconita, apo jitsipae Romano nacuapijivi tanecopatsinexa. Jitsipa picani tanebeyaxuabinexa. Nexata xanë vajëtajë taneitorobinexa maberenaje Romanonacua pepo pevetsinë pitabarata taneneconitsinexa pibisiacuene itsa exanajë. Itsiata xanë apo jitsipaenë juya bajarapamonae taneconitsijava tajanacuapijivijavabelia. 20 Bajaraxuata nexata pacajunatatsi patacataenexa patacabarëcuaicuaijainexanua. Ponë daxita Israel nacuapijivi copiaevetavanapa athëbëvetsica pepatsijavanexatsica, xanë baja yapëtaniji bajaraponë athëbëvetsica pepatsijavatsica. Nexata xanë vajunupaebaponajë bajaraponë athëbëvetsica pepatsijavatsica. Bajaraxuata necobecëtsiaya yamaëya ponaponajë mapacadenamaëtoje, jai Pablo Roma tomarata judíovi penamatacaitorobivijavabelia.\\n21 Nexata judíovi penamatacaitorobivi jumaitsi Pablojavabelia:\\n—Itsalivaisi ata baja cajena xamë yabara apo panetonajumeitorobi Judea nacuaverena. Vajavëna judíovi patsi ata bajaraverena, itsiata apo panetsipaebi pibisiacuene xamë nexanaejava. 22 Itsiata baitsi jane pajitsipajë patanetsipaebinexamë pacuenia Jesús pelivaisi jumecovënëtame. Daxitanacuanëpijivi baja cajena baracuaicuaijai tsabiabi bajara papejanapitsapaelivaisi: “Apo pexaniajailivaisi cajena bajarapalivaisi. Dioso cajena apo nacatocopatsi bajarapalivaisi vajajumecovënëtsinexa,” jai tsabiabi daxitanacuanëpijivi, jai judíovi penamatacaitorobivi Pablojavabelia.\\n23 Nexata judíovi penamatacaitorobivi caëjëta matacabi icatsia nacaetuatsijitsia pabota Pablo ponapona. Nexata jane baja icatsia itsa nacaetuata, bajarapamonae ayaibitsaëtoxaneto parena pabota Pablo ponapona. Nexata Pablo bajayacunua petaxuxuabicujinae livaisi petsipaebijava, matapania caniviyojavabelia copata. Nexata Pablo tsipaeba bajarapamonaejavabelia Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje. Pablo tsipaebanua bajarapamonaejavabelia pacuenia jumaitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi Jesús yabara. Pablo tsipaebanua pacuenia jumaitsi Diosojumepaebivi profetavi bajayata peyaquinaelivaisita Jesús yabara. Bajarapacuenia Pablo tsipaeba bajarapamonae pejumecovënëtsinexa Jesús pelivaisi. 24 Itsamonae bajarapamonaeyajuvënëvi jumecovënëta baja bajarapacuenia Pablo petsipaebilivaisi. Itsiata itsamonae apo jumecovënëtsi. 25-26 Nexata daxita bajarapamonae apo najamatabëcuenejëpae. Nexata bajarapamonae penaviabivajënae Pablo icatsia jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Bajayata baja cajena profeta Isaíaspijinë Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia yapëtaeyaexanatsi paxamë apo panejumecovënëtsijavanexa Jesús pelivaisi. Nexata profeta Isaíaspijinë Espíritu Santo itorobatsi petsipaebinexa vajasalinaivimijavabelia mapacueniaje:\\nPaxamë raja picani pajumetaeyabiabianame palivaisi pacatsipaebabiabiana. Itsiata apo pajumeyapëtaemë tsane xua yabara bajarapalivaisi pacatsipaebabiabiana. Paxamë raja picani pataeyabiabianame xua pacatsitaexanabiabiana. Itsiata apo payapëtaemë tsane pajamatabëcuene yabara bajaraxua pacatsitaexanabiabiana,\\njai profeta Isaíaspijinë vajasalinaivimijavabelia.\\n27 Bajarapacuenia jumaitsi profeta Isaíaspijinë tsipaji baja cajena Dioso tajëvelia jumaitsi paxamë apo panejumecovënëtsijavanexa yabara mapacueniaje:\\nBajarapamonae ajamatabëcuenetaja tsane. Nexata benamuxuacabiaya pejinavanapaevi tsane. Benaitaxutotsaquebiaya pejinavanapaevi tsane. Itsa bajarapacuenia apo itsipae, nexata yapëtaejitsipa pajamatabëcuene yabara tsitaexanatsi xua tane. Jumeyapëtaejitsipanua palivaisi tsipaebatsi. Pejamatabëëthëtojavavetsina jumeyapëtaejitsipa. Nexata najamatabëcuenepënëyorotsipa perujujamatabëcuenevecua. Nexata xanë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipajë pibisiacuenevecua,\\njai baja cajena Dioso bajayata tajëvelia paxamë apo panejumecovënëtsijavanexa yabara, jai Pablo judíovijavabelia Roma tomarata.\\n28 Pablo icatsia jumaitsi judíovijavabelia:\\n—Pajudíovimë, pajumeyapëtaema mapalivaisije. Ajena baja mapamatacabijavaveliacujinaeje, pevajënaeyabelia, Dioso jivi pecapanepaelivaisinexa apo judíovijavabelia ata tsipaebianatsi. Nexata apo judíovi ata xaniavaetsia namuxunaevetsiana bajarapalivaisi, jai Pablo judíovijavabelia.\\n29 Itsa baja Pablo najumevereta bajarapacuenia petsipaebijava, nexata jane baja daxita judíovi naviaba. Nexata bajarapalivaisi yabara bajarapamonae namutua nabarëcuaicuaijai tsanajetarubenae.\\n30 Pablo penacovaetsibota anijavaibeje ponapona Roma tomarata. Pablo matamotapona bo pecovaetsijamatabëcuene. Pablo xaniavaetsia copiapitabiaba daxita pamonae sivaxainabiabatsi. 31 Pamonae Pablo sivaxainabiabatsi, tsipaebabiaba Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje. Tsipaebabiabanua pepo petuxanenë Jesucristo pelivaisi. Tsipaebabiaba ajumejunavijibia. Itsajivi ata Pablo apo jumeitavetsitsi petsipaebabiabilivaisi.","num_words":889,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.119,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 SAN PEDRO 1\\nMapabaxutoje San Pedro cotocaevi toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nPacuenia Pedro mapabaxutoje cotocaevi toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Simón Pedronë, Jesucristo taneitorobicuenia tatonacuenebaponaponaenë. Nitorobanua jivi tatsipaebabiabinexa Jesucristo pelivaisi. Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje paxamë baja Dioso panejumecovënëtsivi. Jesucristo patanesivatëpaejava patajaneconi yabara patajumecovënëtsijava, paxanë panetonamatamota Diosojavabelia. Bajara pijinia paitsimë paxamë ata. Jesucristo papecasivatëpaejava panijaneconi yabara panejumecovënëtsijava, pacatonamatamota Diosojavabelia. Bajarapacuenia daxitatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava vajaneconi yabara vajajumecovënëtsijava, nacatonamatamota Diosojavabelia. Tsipaji vajatuxanenë Jesucristo, vajanacacapanepaenë, nacaneconimatamota baja. 2 Pacatovajëtatsi Diosojavabelia bitso papecayavenonaponaenexa daxitacuene yabara. Pacatovajëtatsinua jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Bajarapacuenia Dioso pacayavenonaponaena panevajënaeyabelia, Dioso itsa pajamatabëcueneyapëtaeponaename, vajatuxanenë Jesucristo ata itsa pajamatabëcueneyapëtaeponaename.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëcueneitsi tsavanapae yabara pelivaisi\\n3 Dioso, ponë nacajunata pijajivinexatsi, yapëtanetsi baja bitso ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene. Bajaraponë Dioso bitso pexaniacuene pexainaenë. Bajaraponë Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, itsa exana mapanacuataje, nacatsitanajamatabëcueneitajëta bitso ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene. Bajarapacuenia itsa yapëtaeponatsi Dioso, nexata Dioso nacarajutapona pesaë vajajinavanapaenexa xaniavaetsia pacuenia Dioso nacatojitsipa. 4 Bajarapacuenia Dioso pinijicuene pexanaejavanë pexanaexae mapanacuataje, nexata yapëtanetsi Dioso xaniajai vajanacacapanepaejavanexa pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi. Dioso vajanacacapanepaejavanexa pinijicuene bitso. Jumecovënëtatsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Nexata Dioso nacayajavaponapona. Bajaraxuata Dioso pesaëta nacajamatabëcueneasaëyaexanaena vajajinavanapaenexa xaniavaetsia. Nexata nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaena vajavecuapanepaenexa mapanacuata pibisiacuene vajanacaexanaeyaexanae jamatabëcuene. Nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi tsaponaponae, bajara vaxaitsi ata jamatabëcueneitsitsi tsavanapae tsane. 5 Nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi tsaponaponae, bajara panejamatabëcueneitsinexa, asaëyata Dioso pajumecovënëtaponare. Asaëyata Dioso itsa pajumecovënëtaponaename, nexata icatsia itsajava payapëtaeponaename. Asaëyata paexanavanapare ëpexaniacuene. Asaëyata itsa paexanavanapaename ëpexaniacuene, nexata icatsia orijibia pajamatabëcueneyapëtaeponaename Dioso. Nexata payapëtaename pacuenia Dioso pacatojitsipa asaëyata panetoexanavanapaenexa. 6 Paneyapëtaecujinae pacuenia Dioso pacatojitsipa asaëyata panetoexanavanapaenexa, icatsia payapëtaename panenajamatabëcuenecataitsinexa pibisiacuene panenajamatabëxainaeyaniva. Paneyapëtaecujinae panenajamatabëcuenecataitsinexa pibisiacuene panenajamatabëxainaeyaniva, icatsia payapëtaename dovathi pejamatabëcueneta bajayajebi pacajamatabëcueneëjëtaponae ata, asaëyata panenajamatabëcuenesaëtsinexa ëDiosojavabelia. Paneyapëtaecujinae dovathi pejamatabëcueneta bajayajebi pacajamatabëcueneëjëtaponae ata, asaëyata panenajamatabëcuenesaëtsinexa ëDiosojavabelia, icatsia payapëtaename xaniavaetsia panejinavanapaenexa pacuenia Dioso pacatojitsipa. 7 Paneyapëtaecujinae xaniavaetsia panejinavanapaenexa pacuenia Dioso pacatojitsipa, icatsia payapëtaename asaëyata panenayavenonaenexa itsamonae ata Dioso pejumecovënëtsivi. Paneyapëtaecujinae paneyavenonaenexa itsamonae ata Dioso pejumecovënëtsivi, icatsia payapëtaename asaëyata namataenetsia bitso panenasivanexa bajarapamonaejavabelia.\\n8 Daxita bajaraxua asaëyata panevajënaeyabelia itsa paexanavanapaename, nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi tsaponaponae, bajara pajamatabëcueneitsimë tsane. Bajarapacuenia asaëyata itsa paexanavanapaename, nexata pajamatabëcuenevitsabaponaename Dioso panejumecovënëtsijava. Nexata Dioso ata tsitaxanepanaenatsi xua patonacuenebavanapame. Nexata vajatuxanenë Jesucristo panejamatabëcueneyapëtaejava, apo panacueratsimë tsane. 9 Itsiata baitsi jane pajivi apo exanae tsane daxita bajaraxua, nexata apo yapëtae tsane Dioso pijacuene. Tsipaji bajarapajivi nacofënëtsiana Dioso picani pevecuaajibiaexanaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. 10 Tajamonae, bajaraxuata pacaasaëmëre tsavanapae Dioso panejumecovënëtsijava, jivijavabelia panetsitanaitajëtsinexa Dioso papecajunatsijava, papecaitapetsijava ata papijajivinexamë. Nexata bajarapacuenia itsa paexanavanapaename, Dioso panejumecovënëtsijavavecua, apo pajopaemë tsane. Pacacapanepaena Dioso. 11 Nexata Dioso pacatocopatsiana panejonenexa vajatuxanenë Jesucristo vajanacacapanepaenënexa, pijanacuayabetsia, apo pevereverecaenacuayabetsia, paneyajavajinavanapaenexa.\\n12 Daxita rabaja bajaraxua payapëtaneme. Pajamatabëcuenesaëmënua baja panejumecovënëtsijava pexaniajailivaisi. Itsiata icatsia pematatsënëa pacanajamatabënapitsiaexanaponatsi. 13 Abaxë tasaëtsaponaponaeepato mapanacuataje, netsitaxanepana patacamuxujiobinexa, bajarapacuenia patacanajamatabënapitsia exanaponaenexa. 14 Tsipaji baja vajatuxanenë Jesucristo tajëvelia neyapëtaeyaexana bepijia tatëpaejavanexa. 15 Itsiata baitsi jane pacuenia necaëjëpa, xaniavaetsia pacatoyaquinaenatsi panenacofënëtsiyaniva. Nexata itsa tëpajë, paxamë tavënamuto panenajamatabënapitabiabinexa pacuenia pacamuxujiobatsi.\\nPacuenia Jesucristo pijajivijavabelia tsitanajamatabëcueneitajëta ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene yabara pelivaisi\\n16 Imata vajatuxanenë Jesús pelivaisi itsa pacatsipaebatsi, xaniavaetsia pacatsipaebatsi mapacueniaje: “Vajatuxanenë Jesucristo baja cajena bitso pecaëjëpaenëtsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava pexanaenexa. Bajaraponë icatsia patsianica,” pacajaitsi. Saya jivi pejamatabëcueneta penajumetsënëtsilivaisi, apo pacatsipaebitsi. Tsipaji baja pataitaxutota pataniji vajatuxanenë ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene. 17 Xaniavaetsia baja cajena pajumetaniji pamatacabi paxa Dioso athëbëvetsica barëcuaicuaijaitsi. Bajarapaepatota daxitanë Cristo nivenivenareca. Athëbëvetsica paxa Dioso jumaitsitsica mapacueniaje: “Mara ponë taxënatoje, tasivanë. Bitso sivajamatabëcuenebarëyanë,” jaitsica paxa Dioso athëbëvetsica. 18 Vajatuxanenë Jesucristo payajavanubenajë petsutojumata, itsajota jane baja paxa Dioso athëbëvetsica barëcuaicuaijaitsitsica. Nexata bajarapatsutojumata paxanë patajacuata pajumetaniji vajatuxanenë Jesucristo paxa Dioso athëbëvetsica pebarëcuaicuaijaijavatsitsica.\\n19 Nexata pataniji. Payapëtanijinua. Xua bajayata Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia vajunupaeba pecopiapatsinexa, bajaraxua jane baja aeconoxae copiapata. Paxamë pibisiacuene panenayajivitaenexa, pajumecovënëre profetavimi pepaebilivaisi. Profetavimi pepaebilivaisi, pexaniajailivaisixae, belámpara picani. Pacuenia lámpara itayota pitaquirijavata, bajara pijinia itsi profetavimi pepaebilivaisi pibisiacuene panenayajivitaenexa mapanacuataje. Pajumecovënëre xaniavaetsia profetavimi pepaebilivaisi. Nexata bajarapalivaisi pacajamatabëcueneyavenonaena pibisiacuene panenayajivitaevanapaenexa mapanacuataje. Bajarapacuenia pacajamatabëcueneyavenonaena matapania icatsia Jesucristo pepatsimatacabitsicajavabelianexa. Nexata bitso pabarëyamë tsane pamatacabi icatsia Jesucristo patsianica. 20 Xaniavaetsia pacanaëjëre daxitacuenevecua paneyapëtaenexa mapalivaisije. Daxita xua copiapatsijitsia mapanacuataje, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi saya pejamatabëcueneta bajaraxua xaniavaetsia pevajunupaebinexa itsamonaejavabelia, itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuenelivaisi xaina bajaraxua. Matapania pajivi Espíritu Santo yapëtaeyaexanatsi, caëjëpatsi xaniavaetsia pevajunupaebinexa bajaraxua. 21 Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia itsa vajunupaeba daxita xua copiapatsijitsia mapanacuataje, pejamatabëcueneta apo exanae bajarapalivaisi. Profetavimi Dioso pijajivixae, pacuenia Espíritu Santo yapëtaeyaexanatsi, paebabiaba.","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.104,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 5 CUI - Nacom naca cana exana xua bapon jopa - Bible Search\\nMeje yabara xua Nacom wanaca cana exanaewa xua jopa wanatsicuentsiwa tsane bapontha, xua abe waexanaexae\\n1Nacom naca cana exana xua bapon jopa watsita natsicuentsiwa tsane abe waexanaexae bapontha. Baxua Nacom naca cana exana wayabara jume cowʉntsixae pocotsiwa Nacom exanapaeba. Daxota waxainchi jʉntema dubenanaebiyatsi Nacom peitʉtha tatsi Jesucristo wanaca tsitʉpaexae, pon Wanacanamataxeinaeinxae. 2Cristo wajume cowʉntsixae, daxota naca cana exana xua Nacom bara wanaca yawenaewa tsane wanaca antobexae. Nacom wanaca yawenaexae ajʉntʉcoyenesʉya jinompatsi. Yawa waxainchi jʉntʉ coyene weiweinatsi wawʉnae ewatsixae xua bexa irʉ xeinaeinchi pebarʉ cui itura jinaewa po pebarʉ cui itura jinaewa jiwi Nacom tsita xeinatsi peainya cuinxae icha bapon ichi. 3Jopa meisa baxua nexiyo, jame yawa jʉntʉ coyene weiweineibatsi poxonae ichamonae naca atene exaneiba. Tsipei waxainchi yaputainchi xua wanaca jʉntʉ coyene ayapusʉ exanaewa xua daxota jopa waaitaconaewa poxonae bequein ichamonae naca atene exana. 4Poxonae ajʉntʉcoyeneyapusʉya jinompatsi xua daxota jopa waaitaconaewa poxonae bequein ichamonae naca atene exana, bapoxonae Nacom naca weyatane xua bara beta waexanaewa. Poxonae Nacom naca weyatane, baxua naca cana exana xua wawʉnae ewatsiya ewatsiwatsi xua Nacom nacata exanaena pocotsiwa yabara naca tsiwʉnae muxu duta. 5Barapo wawʉnae ewatsiwa jopa naca jʉntʉ coyene cana exanaeyo xua wajʉntʉ coyene wecoyeiwa xua jopa wataexae pocotsiwa wawʉnae ewatsiwa. Nacom bichocono naca jʉntʉ coyene yʉca cana exana pia peantobe coyenewa pia Pejumope tʉnaxʉtha. Barapo pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca nacana jumope cata wajʉntʉ coyenewatha.\\n6Poxonae waxainchi jopa naca itacʉpaeyo xua wacoutha wanacapanenebiwa, bapoxonae Cristo naca tsitʉpa abe waexanae cuiru coyenewan nexa. Bapon Cristo tʉpa poxonae po mataqueitha Nacom copata xua bapon petʉpaewa tsaneba. 7Barapo cae pin nacuathe nacata ayapube xua nanta xeinatsi xua jiton wayabara nanta xeinaewa xua ichʉn peita araranaewatsi xua peyapu cabocaewa xua daxota petʉpaewa bequein barapo ichʉn daxita yabara jume cuiya exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba. Tsipei jiwi ba anatsiʉntabe, jopa ichipaeyo xua petʉpaewa. Ichitha ichacuitha tsipae metha jiton yaita araranaetsipa xua peyapu cabocaewa xua daxota petʉpaewa pon xanepanaya petaexanaein ichamonae. 8Jame Nacom xaniwaicha naca tsita itapeinya xeina pia wanaca antobexae. Baxua Nacom naca cana exana poxonae Cristo naca yapu caboca xua wanaca tsitʉpaewa bara bequein cataunxuae abe waexanae jiwichi. 9Nacom naca exana xua waxainchi pejʉntʉ coyene xanepanae jiwichi xua poxonae jopa natsicuentsichi bapontha abe waexanaexae, xua poxonae Cristo naca tsitʉpa. Bapoxonae yawa jana pichapabarena. Barichi icha coyenewano exanaenano. Cristo naca yaputane exana xua wanaca capanenebiwa tsane Nacom pia pewanaca casebiwa weya. Po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapo mataqueitha Nacomtha jopa natsicuentsi tsainchi xua abe waexanaexae. 10Copiyatha waxainchi Nacom pia peaitafaetabi jiwichi. Ichitha bapon Nacom naca cana exana xua waita coxonaewa xua daxota Nacom pia jiwi tatsi wanaexanaenexa, Pexanto tatsi pewanaca tsitʉpaexae. Ichitha anoxuae Nacom pia jiwi tatsixaetsi, Jesucristo naca capanenebiya pia peasʉ poponae coyenewatha. 11Jopa meisa baxuiyo, jame jʉntʉ coyene weiweinatsino Nacomtha xua xuan Jesucristo peexanaexae waxainchi nexa, pon Wanacanamataxeinaein. Bapon Cristo naca cana exana xua waxainchi Nacom wanaca ita coxonaewa xua daxota Nacom pia jiwi tatsi wanaca cana exanaewa.\\nMeje xua Adán yabara irʉ Cristo yabara\\n12Caein pon xua copiya abe exana barapo cae pin nacuathe, bapon Adán. Bapon caena bayatha tʉpa copiya abe peexanaexae. Bapoxonae daxita jiwi abe eexanapona barapo cae pin nacuathe. Jiwi abe peexanaponaexae daxota werapaena, tsipei daxita jiwi abe exana. 13Barapo cae pin nacuathe jiwi abe eexanapona beya poxonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi xeina barapo cae pin nacuathepiwi. Poxonae jiwi cataunxuae jopa yaputaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, jopa Nacom tsitatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsi coyenewa bapontha bequein barapomonae abe exanaetha. 14Ichitha po dapaetha poxonae Adán popona weya xua beya poxonae irʉ Moisés popona, jiwi abe eexanapona. Daxota jiwi xeinapona po coyenewatha xua daxota werapaena barapo jiwi. Barapomonae werapa bequein pia peabe coyenewan tatsi jopa barichiyo icha Adán ichi. Adán abe exana poxonae bequein Nacom itoroba xua jopa bewa pinae xae tsane petheito. Bapon Adán bara be bapon pon bexa patopeicapaeba, bapon Cristo. Adán pia coutha xua jiwi abe peexanaewa xua jiwi pecanamata caexanaexaetsi. Seicaya nama Cristo pia coutha xua jiwi beta peexanaewa xua jiwi pecanamata caexanaexaetsi.\\n15Pocotsi coyene xua Adán naca tsiexana jopa be ichiyo xua pocotsi coyene naca tsiexana Jesucristo. Jiwi nawita werapa poxoru caein abe pecanamata exanaexae bapon Adán. Ichitha Nacom amanaya naca tsiexana pecapanenebiyae coyenewa poxoru caein, pon Jesucristo, naca tsitʉpa abe waexanaexae. Barapo coyene xua po coyene Nacom naca tsiexana bichocono peainya cui coyene, beyacaincha po cui coyene Adán naca tsiexana. Barapo coyene Nacom naca tsiexana xua peantobexae daxita jiwi peyawenaenexa ayei jiwitha. 16Po peabe coyenewa caein canamata exana bapon Adán jopa coyene jʉpaetsi xua nacui coyene jʉpa exanabe po cui coyene xua Nacom amanaya naca tsiexana. Copiya Adán canamata exana abe peexanae cuiru coyene. Bapoxonae daxita jiwi jʉpa exana. Nacom yabara paeba Adán xua penatsicuentsiwa abe peexanaexae. Daxota Nacom Adán yabara jeichichi xua Adán bewa pinae tʉpaena abe peexanaexae. Barichi Nacom tane xua daxita jiwi bewa werapaena bichocono abe peexanaexae. Daxota Nacom ichichipa xua jiwi peyawenaewatsi. Nacom amanaya jʉntʉ coyene xanepana exana jiwi xua barapo jiwi jopa natsicuentsiyo bapontha, abe peexanaexae. Baxua exana Cristo petsitʉpaexae jiwi. 17Bara xaniwaicha caein abe pecanamata exanaexae, daxita jiwi bewa werapaena abe peexanaexae. Ichitha nama anoxuae pocotsiwa caein peexanaexae pon Jesucristo, barapocotsiwa bichocono ayapusʉ beyacaincha xua Adán exana. Jesucristo petsitʉpaexae jiwi daxota Nacom bichocono jopa juniya yawenaeyo jiwi peantobexae. Barapo jiwi Nacom amanaya jʉntʉ coyene xanepana exana. Daxota Nacom weyatane xua barapomonae jopa xeinaeyo penatsicuentsi coyenewa bapontha bequein barapomonae abe exana taetha. Barapomonae Jesucristo ayapusʉya nanabarʉ yawa popona penanabarʉ yawa itorobinexa tsane ichamonaetha.\\n18Barapon Adán pia peabe coyenewaxae, daxita jiwi natsicuenta Nacomtha xuya abe peexanaexae icha Adán ichi. Po pexanepanae coyenexae xua Jesucristo exana, barapo coyene jiwi cana exanatsi xua capanenebiyatsi penatsicuentsi coyenewa weya xua abe peexanaexae. Daxota daxita jiwi pomonae pejume cowʉntsixae Jesucristo itacʉpatsi xua ataya asʉ jinompaena. 19Baxua caunutan xua caein jopa pejume jejeixae xua peexanaewa pocotsiwa xua Nacom itoroba, daxota jiwi ayei jiwi abe eexanapona. Barichi xua caein pejejeixae xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, daxota ayei jiwi najʉntʉ coyene xanepana exanapona Nacomtha. Mataʉta barapomonae Nacom capanenebiya exana xua pia penatsicuentsi coyenewa weya, xua abe peexanaexae.\\n20Nacom itoroba, xua Moisés tina pia peitorobi coyenewa xua jiwi peyaputaewa tsane xua bara jiwi daxita abe peexanaponae jiwi poxonae jopa yabara jume cuiya exanaeyo pocotsiwa Moisés itoroba. Poxonae jiwi equeicha mataropeicha yaputane Moisés pia peitorobi coyenewa, bapoxonae equeicha bichocono mataropeicha yaputane abe peexanae coyenewan. Daichitha Nacom bichocono mataropeicha aantobe tsoponae xua peyawenaenexatsi barapomonae. 21Copiya daxita jiwi werapa abe peexanaexae. Ichitha anoxuae Nacom peantobexae jiwi daxota cana exana xua jopa xeinaeyo penatsicuentsi coyenewa xua abe peexanaexae. Nacom jiwi catatsi peajʉntʉyapusʉ coyenewa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca Jesucristo pon Wanacanamataxeinaein wanaca tsitʉpaexae.","num_words":1077,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.019,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi EFESIOS 3\\nDiusu ja Pablo huaratiatana mesa quisa saida cuana judío cuana peje su quisaquisa papu puji\\n1 Edue cuana, Diusu ja judío mahue cuana di Cristo jepuiti d'eji su yatani. Ema quisaquisa epuani jepuiti, judío cuana ja ema teriametana. Yama Diusu ebajainia micuana sa saida puji. 2 Micuaneseda bahue pu taji Diusu ja ema huaratiatana mesa quisa saida cuana judío mahue cuana peje su quisaquisa epu puji. Tueda da micuana sa saida puji, micuaneda da judío mahue putsu. 3 Micuaneseda bahue pu taji cuaja Diusu quitaita ja mesa judío mahue jepuiti piba cuana ema shanapametana. Jiahue teje mue aidhe biame shanapameji mahue. Ema bahui shanapametana tueda ai cuana. Beju equene pia quirica su yama micuana tueda ai cuana quisana. 4 Neicha ye quirica su yama micuana tueda ai cuana equisainia cuaja yama Diusu sa piba cuana eshanapainia micuaneda bahue epu puji. 5 Biahua tiempo aimue Diusu ja aidhe biame shanapametaidha mahue mesa ai piba cuana judío mahue cuana jepuiti. Jiahue mu Espíritu Santo ja Diusu sa ai piba cuana apóstol, tusa quisaquisa puji cuana shanapametana. 6 Beju tueda tusa ai piba cuana jiahue yama micuana equisainia. Biahua tiempo judío cuana bahui Diusu sa dharejiji cuana putaina. Jiahue mu beju Diusu ja quebata judío mahue cuana di ebatsutani mesa dharejiji cuana epu puji, ahua Cristo peje su jei eputani huecuana su. Beju pamapa judío, judío mahue cristiano cuana Diusu ja ebatsutani mesa dharejiji cuana epu puji, mesa quisa saida cuana su jei eputani huecuana su. 7 Diusu ja ema ebia su ibuneda ebatani putsu, mesa quisaquisa puji ichatana mesa quisa saida cuana quisaquisa epu puji. Daja huecha ema mesa tucheda tiatana mesa quisa saida cuana quisaquisa epu puji. 8 Beju pamapa pia Cristo jepuiti edue cuana ebia su ai eni mahue ema biame, Diusu ja ema dharetana Cristo sa chujeji quisa saida cuana judío mahue cuana peje su quisaquisa epu puji. 9 Biahua tiempo Diusu ja pamapa ai cuana aji mahue su, cuaja cristiano cuana d'eji su a taji pibataidha. Etsia piba putsu, aimue Diusu ja cristiano cuana quisataidha mahue cuaja tuahueda d'eji su yata huecuana. Beju jiahue mu yama pamapa cristiano cuana equisainia Diusu sa piba cuana. Ye chu Diusu ja cristiano cuana eshanapametani cuaja d'eji su puta cua huecuana, Cristo peje su jei pu putsu. 10 Dius ja yatani huecuana pamapa cielo su yani ángel aida cuana Diusu ebia su bahue eni ebame puji. Angel cuana Diusu ja judío, judío mahue cuana neje edunemetani ba putsu, “Diusu da ebia su bahue eni”, eputa huecuana. 11 Beju jiahue Diusu ja cristiano cuana d'eji su yatani, ecuana sa Echua Puji Jesucristo peje su jei eputani huecuana su. Daja jiahue yatani Diusu ja, cuaja biahua tiempo pibataidha nime. 12 Da su ecuaneda Tata Diusu quitaita naria cua emitsu puji. Iyuame mahue neje naria taji, ecuaneda tu peje su enimetucheatiani putsu. Tuahueda ecuana ebatsuta ecuaneda Cristo neje dunejiji yani putsu. 13 Da su be ebia su mepibataitanametiji terijiji ema sufri epuani putsu, ema micuana peje su Diusu sa quisa saida cuana quisaquisa puana jepuiti. Beidaji mepuque, ema micuana jepuiti sufri epuani biame. Beju tueda quema sufrimiento cuana da micuana sa saida puji.\\n14 Da su ecuana sa Echua Puji Jesucristo sa Tata Diusu butse su ema etururuani, tuahueda cristiano cuana d'eji su yatani putsu. 15 Tueda da pamapa cielo, yahua su Cristo peje su jei eputani cuana sa Tata. 16 Yama tueda ebajainia jubida menimetucheametaque puji Espíritu Santo sa tucheda neje, micuaneda Diusu peje su saida nimebutsepi meanique puji. 17 Tueda yama ebajainia ibuneda neje micuana sa muesumu su Cristo paanimeta puji. Tu peje su micuaneda jubida enimtucheati puji yama ebajainia. 18 Meshanapaque pamapa pia edue cuana neje tupupai Cristo ja micuana ebia su ibuneda ebatani. 19 Mesa jaibunebati cuana ecuaneseda puji beju ebia su aida. Aimue epupeiti mahue. Tuahueda ecuana ibuneda ebatani, ecuaneda cuaja shanapaeni taji mahue ebainia. Beju ecuaneda Diusu sa jaibunebati eshanapaeni su, aimue ecuaneseda pia ai cuana tsada epu mahue. Daja Diusu yama ebajainia pamapa hora su micuana sa saida puji.\\n20 Pamitsutsuatija Tata Diusu, tusa tucheda neje ecuana jepuiti ye mundo su tusa ai tsada cuana yatani putsu. Tuahueda ecuaneda ebajainia ebia su tiata cua. Daja huecha ecuaneda epibainia ebia su tiata cua, tueda da ebia su tucheda putsu. 21 Pamapa Diusu sa dharejiji cuana ja Diusu pamitsutsuaenita, tuahueda Jesucristo jepuiti d'eji su atana huecuana putsu.","num_words":700,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HEBREOS 1\\nYe quirica Cristo peje su jei putana judío cuana sa puji bahui puina. Piada cuana ye quirica Pablo ja deretaidha eputani biame, cuaja shanapa taji mahue aiya deretaidha.\\nYe quirica su yani beta saida jabuetsuati:\\n1. Cristo da Moisés, ángel cuana, judío cuana jacuatsasiati cuana ebia su aida. Equene jacuatsasiati, jairutsuati cuana pamapa pupeana, Cristo pueana su.\\n2. Aimue saida mahue Cristo jepuiti quisa saida cuana id'aba putsu biame, neicha jacuatsasiati cuana tije ya puji d'eji su epu puji. Ebia su saida Cristo sa jabuetsuati cuana su daja hue ai pibapiba mahue epuderati puji.\\nDiusu ja mesa quisa saida cuana ecuana quisatana mesa Ebacua Jesucristo jepuiti\\n1 Biahua tiempo Diusu ja profeta cuana jepuiti mesa quisa cuana pamapa nuati, tsapiapiati jabuetsuati neje ecuana sa tata chenu cuana quisataidha. 2 Jiahue mu mesa quisa saida cuana ecuana quisatana mesa Ebacua Jesucristo jepuiti. Diusu ja pamapa ai cuana ataidha mesa Ebacua Jesucristo jepuiti. Tueda pamapa ai cuana Diusu ja Jesucristo tiataidha tuseda puji cama papu puji. 3 Jesúcristo ja Tata Diusu Aida cristiano cuana ebametani. Tueda da ene quita Diusu, Tata Diusu neje tupupai putsu. Pamapa Diusu ja ai ataidha cuana tusa tucheda neje yasemetani. Tueda curusu su manuana ecuana sa jucha cuana dhipa putsu, ecuana d'eji su ya puji. Daja a putsu, cielo su tsuatibana Diusu sa bai eni bene yaniute puji, da jenetia tu neje tupupai ecuatsasia epu puji.\\nDiusu sa Ebacua Jesucristo da ángel cuana ebia su aida\\n4 Jesucristo da pamapa ángel cuana ebia su aida, Diusu sa Ebacua putsu. 5 Aimue ai hora su biame Diusu ja quebata ángel biame uja ataidha mahue:\\nMida da quema ebacua.\\nBeju ema da mique tata.\\nDaja huecha aimue quebata ángel biame uja ataidha mahue:\\nEma tuseda puji tata epuani.\\nTueda quema puji ebacua epuani. 6 Diusu ja Jesús ye mundo su beitutana su, pamapa ángel cuana cuatsasiatana Jesús pamitsutsuata huecuana puji. 7 Diusu sa ángel cuana jepuiti uja derejiji yani Diusu sa quirica su:\\nDiusu ja mesa ángel cuana beni, cuati utsu nime hus ataidha tu emebaja puji. 8 Diusu sa Ebacua Jesucristo da ene quita Diusu. Uja Diusu puidha Cristo jepuiti:\\nMida da Diusu.\\nMida da ecuatsasia epueni.\\nButsepi neje mida ecuatsasia equeni.\\n9 Pamapa ai saida, butsepi cuana miqueda tsada eni.\\nPamapa ai madhada cuana miada jubida eduininibainia.\\nDa putsu, yama mi pia cuana ebia su nimebeidaji yame.\\n10 Pia su uja Diusu puidha Cristo jepuiti:\\nMida da Echua Puji aida.\\nMiada ye mundo aidha.\\nBuepa di miada aidha.\\n11 Beju tueda pamapa ai cuana etaitanapeta biame, mida daja hue yanienitiyu.\\nTueda pamapa ai cuana ejud'uji edhi nime eputa.\\n12 Tueda ai cuana miada etanuja ejud'uji pu cua nime.\\nTueda ai cuana pamapa miada eturucapeyu etse pia ejud'uji neje jaturucati cua nime.\\nMida mu daja hue yanienitiyu.\\nAimue emanu mahue. 13 Daja huecha aimue Diusu ja quebata ángel uja ataidha mahue:\\nAniuteque quema bai eni bene ema neje tupupai ecuatsasia epu puji, yama mi neje jamajaitiji cuana pishitiame putsu, mique eme su eicha teje.\\nDaja Diusu ja ataidha Cristo jepuiti bahui. 14 Pamapa ángel cuana da Diusu sa emebajaji cuana Diusu ja ebeitutani huecuana mundo su mesa d'eji su eputani cuana etsahua puji.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 1 CUI - Xan, Pablon, apara pon tanacuichin - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo tamropata pitaba xua tatina pomonaetha pomonae Roma tomarapiwi\\n1Xan, Pablon, apara pon tanacuichin amanaya Jesucristo nexa. Nacom newaba yawa tsana nenota xua necana exana Jesucristo pia peitorobi jiwi jiwana tatsin xua tacueicueijeinexa Nacom pia pecapanenebiyae diwesi jume.\\n2Barapo pecapanenebiyae diwesi jume caena bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwitha poxonae barapomonae tina Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana, po diwesi xua Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. 3Barapo diwesi yabara tinatsi Jesucristo, pon Wanacanamataxeinaein, pon Nacom Pexanto tatsi. Poxonae bapon Jesucristo be jiton coyeneya naexana, xaniwaicha bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi. Barapo David pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. 4Poxonae Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha Jesucristo pon Wanacanamataxeinaein asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, bapoxonae Nacom tsita itapeinya xeina jiwitha xua bapon Jesucristo bara Nacom Pexanto tatsi po pexantoxae tatsi pia jumope tʉnaxʉ tatsi jʉntʉ coyene xanepana Nacomtha.\\n5Jesucristo pata tana neantobexae, Nacom pana cata pocotsi coyene xua pana netsita coyene xanepana xua pata tana necana exanaewa tsane Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi. Nacom pana itoroba pata cueicueijeinexa daxita nacua jiwitha xua barapomonae pejume cowʉntsinexa yawa xua peexanaenexa pocotsiwa xua Jesucristo itoroba. 6Daxita barapomonae pomonae jume cowʉnta, paxam barapomonae jiwana pam. Nacom irʉ paca waba xua paxam Jesucristo piamonae tatsi jiwana pam painya nenaexanaenexa. 7Daxita pam pacata tinatsi pomonae pajinompame Roma tomaratha, pomonae pam xua Nacom paantobem. Yawano Nacom paca waba xua bapon painya tsita nenajʉntʉ coyenein xanepana exanaenexam tsane. Barabʉ Nacom, pon Waxa, irʉ Jesucristo pon jiwi Pecanamataxeinaein baponbe paca yawenaenabe pia paca necaantobexae. Mataʉtano baponbe barabʉ jʉntema jinompa paca cana exanaena.\\nMeje yabara poxonae Pablo ichichipa xua pesiwa ponaewa Roma tomara\\n8Matha copiya Jesucristo wʉn caununaya tsipaeban Nacomtha, janje tsaibin: “Nacom, yabara jʉntʉ coyene weiweinan Roma tomarapiwi, tsipei daxita nacuan jiwi yabara paeba xua pinae barapo Roma tomarapiwi xaniwaicha beta cajume cowʉnta”, jan tsaibin Nacomtha. 9Ajʉntʉyapusʉya Nacom tanacuitan. Nacom tacueicueijan pia jume diwesi xua pocotsi jume Pexanto tatsi tayabara paeban. Barapon Nacom bara yatsicaewa neyaputane xua matowa paca yabara nanta xeinaeya tsipaebaponatsi barapo Nacomtha. 10Nacomtha yainyabeiban xua icha bapon ichichipa xua bara metha neitacʉpaetsipa xua matapainya tapaca siwa ponaewatsi tsainchi. 11Paca siwa ponaeinchi tsipei bichocono ichichipan xua tapaca taewatsi. Ichichipanno xua tapaca cuidubiwatsi tsainchi xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya nepaca cayawenaenexa tsane painya jʉntʉ coyenewatha. Bapoxonae paca jʉntʉ coyene ayapusʉ exanaena. 12Pocotsiwa xuaunxuae yabara paeban apara xua waxainchi caemonae nantiya wanajʉntʉ coyene tsacabinexa xua jʉntema wajinompaenexa. Baxua nacana exanaeinchi poxonae wanatsipaebeibinexa Nacom Pejume Diwesi, po jume diwesi pajume cowʉntame xua irʉrʉ jume cowʉntandʉ.\\n13Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesucristo. Ichichipan xua payaputaneme xua matowa ichichipeiban xua tapaca siwa poneibiwa tsaibi tsainchi. Ichitha beya anoxuae jopa neitacʉpaeyo xua tapaca siwa ponaewatsi. Ichichipan xua tapaca cuidubiwatsi Nacom Pejume Diwesi xua pejume cowʉntsinexa pomonae jopa copiya jume cowʉntsiyo, xua irʉrʉ pejʉntʉ coyene tsacabinexatsi pomonae copiya jume cowʉnta. Baxua barichin tsane icha bayatha ichin ichamonaetha xua poxonae yawenan pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua pejume cowʉntsinexa. 14Nacom neitoroba daxita jiwitha. Daxota bewa cueicueijan tsane Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha, bequein metha bara tomarapiwi tsipae, ichacuitha metha bara bequein unupiwi tsipae, bequein metha peyaputaewi tsipae, ichacuitha metha bequein jopa peyaputaewi tsipae. 15Daxota bichocono ichichipan xua paxam irʉ tapaca cuidubiwatsi tsainchi Nacom Pejume Diwesi pomonae pamxaem xua painya nejinompaewi pam Roma tomaratha.\\nMeje yabara xua Nacom Pejume Diwesi xeina peayapusʉ itorobi coyenewa xua jiwi pecapanenebiwatsi\\n16Jopa ajumeurinyo xua tacueicueijeiwa Nacom pia pexeinya jume diwesi. Poxonae jiwi jume cowʉnta barapo diwesi, Nacom capanenebiya exana barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. Nacom capanenebiya pomonae pia pejume cowʉntsiwichi, matha copiya judiomonae, bapoxonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. 17Barapo diwesi naca yaputane exana xua Nacom naca cana jʉntʉ coyene xanepana exana bapontha, xua jopa watsita natsicuentsixae xua abe waexanaexae bapontha. Nacom baxua naca cana jʉntʉ coyene exana saya poxoru ʉ meisa wayabara jume cowʉntsixae pocotsiwa exanapaeba, bapon. Nacom Pejume Diwesitha jeye baxua yabara: “Pontha, pon Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana pia peyabara jume cowʉntsinxaetsi pocotsiwa exanapaeba bapon ataya tsitecaeya poponaena”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\nMeje yabara xua jiwi penatsicuentsiwa Nacomtha abe peexanaexae\\n18Waxainchi yaputainchi xua Nacom anaepana pomonaetha pomonae abe peexanaewi. Daxota itorobica athawetsica po coyenetha xua barapo jiwi atene peexanaewatsi. Nacom anaepana, jiwi abe peexanaexae bapontha yawano abe peexanaexae ichamonaetha. Mataʉtano barapomonae abe peexanaexae, jopa copatsiyo xua bara pia jʉntʉ coyeneintha peyaputaewa pexainyei jumein. 19Barapomonae bewa xaniwaicha bayatha yaputaena po coyene xua Nacom pejʉntʉ coyene tatsi. Tsipei bayatha Nacom tsita najʉntʉ coyene itʉta barapomonaetha. 20Jiwi jopa itacʉpaetsi xua paeba xua pinae jopa Nacom yabara yaputaetsi. Beya poxonae Nacom aena forota barapo cae pin nacue, jiwi yaputane xua Nacom xaniwaicha popona yawa pia peayapusʉ itorobi coyenewa bapana jopa weraweracae tsane. Jiwi yaputane baxua poxonae tane pocotsiwa Nacom forota bequein Nacom jopa taetsi. Daxota jiwi natsiaenae cuenta exana Nacomtha pia coutha poxonae abeya paeba xua pinae jopa yaputaetsi Nacom. 21Bequein barapomonae yabara yaputane xua bara Nacom popona, daichitha barapomonae jopa barʉ cui itura jinaeyo Nacom ponxae xua yatsicaewa pia pepa Nacom tatsi. Yawano barapomonae jopa jei tsaibiyo Nacomtha: “Nacom, pajʉntʉ coyene weiweinan xua pocotsiwa painta neexanaewamxae”, jopa jei tsaibiyo. Saya meisa barapomonae yabara nanta xeina dubenanaebiya pocotsiwa xua pepawi. Saya abeya nanta xeina dubenanaebiya xua daxota jopa yaputaeyo pexainyei jume. 22Bequein barapomonae paeba xua pinae peyaputaewi daichitha be pomonae xua jopa xapain peyaputae jiwi naexanaeyo. 23Barapomonae jopa wʉnae jainchiyo Nacom, pon ataya tsitecaeya popona. Saya ʉ wʉnae pejainchi ibo nacomʉn, po ibo nacomʉn be tsita jiwichi xua saya peweraweracae coyene. Yawano icha ibo nacomʉn exana xua xuan be peyapupunaewi, yawano po ibo nacomʉn be jomon xua petompacuetontha pona, yawano po ibo nacomʉn be duwein xua pecobe xeina yawa pesito xeina.\\n24Daxota Nacom copata xua barapomonae bara moya peexanaenexa abe peexanaewa be pocotsi coyeneya xua ichichipa. Bapoxonae barapomonae nantiya nata exana pocotsiwa xua aura exanatsi pia pepontha. 25Baxuan Nacom copata xua peexanaewa barapomonae, tsipei barapomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom pia pexainyei diwesi jume. Saya barapomonae itapeta ʉ jume cowʉnta xua xuan penaerabi diwesi jumein. Pocotsiwan Nacom forota baxuan barapomonae be pia nacomʉn cana exana pejume cowʉntsinexa, mataʉtano xua barapomonae pebarʉ cui itura jinaenexa xua wʉnae pejainchiwa nexa. Barapomonae jopa wʉnae jainchiyo pepa Nacom, pon daxita peforotsin. Barapon waxainchi bewa wʉnae jainteibinchi xua ataya tsaibi tsane pia peexaneibixae waxainchi nexa. Je, bara ichi tsane.\\n26Daxota Nacom copata xua barapomonae bara moya peexanaenexa pocotsiwan xua aura exanatsi pia pepontha pocotsiwan abe coyenewa peichichipaewan. Mataʉtano barapomonae pia yabʉxi tatsi jopa equeicha exanaeyo po coyene yabʉxi ba exana poxonae peichichipaewa pia pebin. Bapoxonae barapo yabʉxi exana xua cae yabʉxi naichichipa. 27Barichi pebiwi aichaxaibi po coyene pebiwi ba exana poxonae peichichipaewa pia petsiriwa. Saya meisa bichocono penthʉtontha ichichipa exana xua cae pebiwi naichichipa. Barapo pebiwi nantiya nata exana pocotsiwa xua pin ura xeina exanatsi. Barapomonae abe peexanaexae Nacomtha natsicuenta. Daxota Nacom copata xua barapomonae pia pepon atene nata exana.\\n28Poxoru barapomonae jopa ichipaeyo xua jopa pejume cowʉntsiwa Nacom, daxota Nacom copata xua barapomonae moya bara abeya penanta xeinaenexa. Mataʉtano Nacom copata xua barapomonae bara moya exanaena pocotsiwan jopa bewa exanae pocotsiwa xua abe. 29Barapomonae jopa juniya jʉntʉ coyene yʉcaetsi xua peabe coyenewan. Barapomonae nasi cui weiweina exanaduta, yawano abe exana ichamonaetha. Yawano exana xua ichichipa pocotsiwa ichamonae xeina. Yawano ichichipa xua ichamonae atene exanatsi. Barapomonae uwa, ichamonae uwatsi. Yawano barapomonae juteba, ichamonae jutebatsi. Yawano penabi coyene exana. Yawano barapomonae jiwi muxujainyaba nawita. Yawano barapomonae bichocono piamonae caseba nawita. Yawano caemonae nabarʉ paxapaxei xua ichamonae abe yabara paebatsi. 30Yawano barapomonae jume atsaquiya abeya yabara paeba xua ichamonae pocotsiwa exana. Barichi barapomonae Nacom casebatsi. Yawano barapomonae biatane ichamonae. Yawano pia coutha penayabara paebiwi xua pinae peainya cui jiwi. Yawano barapomonae peaebiwi xua ichamonae aebatsi. Yawano jeita nawita pocotsiwan xua peabe coyenewa. Yawano jopa exanaeyo pocotsiwan xua paxeiwi itorobeibatsi. 31Barapomonae jopa ichichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi. Yawano barapomonae jopa jume xainyeya exanaeyo pocotsiwan xua exanapaebeiba. Yawano barapomonae jopa xapain antobeyo ichamonae. Yawano barapomonae jopa ichamonae yabara jʉntemainaetsi xua abe exana. Yawano barapomonae jopa ichamonae xapain yabara nanta xeinaetsi xua peyawenaenexatsi. 32Barapomonae yaputane pocotsiwa xua Nacom itoroba. Yawano barapomonae yaputane xua pomonae barapo peabe coyenewan exana bewa werapaena. Bequein barapomonae yaputane baxuan ichitha awiya abe eexanapona. Yawano barapomonae jʉntʉ coyene weiweina, poxonae ichamonae irʉ barapo peabe coyenewan exana.","num_words":1348,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.019,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MARCOS 1\\nPexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Marcos peyaquinaelivaisi\\nPacuenia Juan jivibautisabinë jivi livaisi tsipaeba petusato nacuata yabara pelivaisi\\n(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-25)\\n1 Mara pacuenia taxuxuaba pexanialivaisi, Jesucristo Dioso pexënato pelivaisije.\\n2 Bajayata Diosojumepaebinëmi, profeta Isaíaspijinë, tajëvelia yaquina Dioso pejumaitsijava pexënatojavabelia. Dioso jumaitsi pexënatojavabelia mapacueniaje:\\nItorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa. Catsivajënaexanebijitsia nijanamuto. 3 Nexata tanejumelivaisipaebinë vavajai tsane petusato nacuata. Jumaitsi tsane jivijavabelia: “Jivi baxaneba panamutoverena najetarucaejitsia petuxanenë. Batoroviaexananua namuto. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeya paxamëjavaberena,” jai tsane tanejumelivaisipaebinë xamë yabara,\\njai bajayata tajëvelia Dioso pexënatojavabelia pejumaitsijava Juan jivibautisabinë jivijavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara.\\n4 Bajaraxuata nexata Juan jivibautisabinë Dioso pejumelivaisipaebinë najetaruca petusato nacuajava Jesús pevajënaeya. Juan jivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje:\\n—Pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae pacabautisabianatsi. Nexata Dioso pacavecuaajibiaexanaena panijaneconimi, jai tsaponae Juan jivijavabelia.\\n5 Nexata ayaibitsaëtoxaneto Judea nacuapijivi, Jerusalén tomarapijivinua, muxunaponabiabatsi Juan petsipaebilivaisi penamuxunaevetabiabinexatsi. Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaejavami, rovialia Diosojavabelia navecuapaebapona. Bajaraxuacujinae Juan bautisabapona bajarapamonae Jordán meneta.\\n6 Juan naxatata camellonata pexanaejava. Naepacëta cuerobocoto. Pexaejava ëbosese, jabëra yajava. 7 Juan Jesús pelivaisi jivi tsipaebapona. Jumai tsaponae tajëvelia Jesús yabara:\\n—Tacovëverena patsiana itsanë. Bajaraponë daxitacuene pexanaenexa pecaëjëpaenëtsi tsane. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata vecuaauranë bajaraponë bepijajivitonënë tanataenexa. Nexata auranë pijazapato ata tataxujonotsinexa. 8 Xanë raja saya pacabautisabatsi merata. Ponë rajane xanëcujinae patsiana, bajaraponë pacatsijamatabëjoneyaexanaponaena Espíritu Santo, jai tsaponae Juan jivijavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús penajetarucaejavanexa.\\n9 Jesús najetaruca Nazaret tomaraverena, Galilea nacuata peecaetomaraverena. Nexata Juan bautisaba Jesús Jordán meneta. 10 Jesús pebautisabicujinaetsi menevetsina penonotajunaejavata, tane itaboxo penapatsijava. Bajarajota Jesús tane Espíritu Santo ata perunaejavatsica pematatsënëatsica beucucuto. 11 Jesús jumetanenua athëbëvetsica Dioso pejumaitsijavatsi: “Xamë raja taxënatomë, bitso tacaasivanë. Bitso casivajamatabëcuenebarëyatsi,” pejaijavatsi.\\nPacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi\\n12 Jesús Juan pebautisabicujinaetsi, bepijiayo Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. 13 Bajarajotalia daxitacueneviria unupijivi jinavanapa. Nexata bajarajota Jesús ponapona, caenë, cuarenta pamatacabibeje. Bajarapamatacabianëta dovathi picani Jesús jamatabëcueneëjëbatsi pibisiacuene pexanaenexa. Bajaraxuacujinae ángelevi runaica Jesús peyavenonaenexatsi.\\n(Mt 12.12-17; Lc 4.14-15)\\n14 Juan penaneconitsiaexanaenexatsi vajabitsaë vaetabatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota Juan naneconitsiaponapona. Nexata abaxë Juan penaneconitsivi pejebabiabibota itsa ponapona, Jesús najetaruca Galilea nacuajavaberena. Jesús jivi tsipaebaponarena pexanialivaisi. Tsipaebaponarena daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa. 15 Jesús jumai tsaponae jivijavabelia mapacueniaje:\\n—Imoxoyo rabaja pevajënae pecopiapatsinexa Dioso papecaevetsimatacabinexa. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Pajumecovënëre mapapexanialivaisije papecacapanepaelivaisinexa, jai tsaponae Jesús jivijavabelia.\\n16 Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto itapaya. Nexata Galileapuca itapata Jesús taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Simónbeje Andrésbeje. Bajaraponëbeje daxitamatacabi canacujitsia dujuai yamatajucabiababeje. 17 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—Naxanitsia. Panepënaponarebeje. Nexata pacacujarubianatsibeje jivi panejucaenexabeje. Pacuenia dujuai payamatajucabiabamebeje, bajarapacuenia jivi pajucaenamebeje Dioso pijajivinexa, jai Jesús bajaraponëbejejavabelia.\\n18 Nexata bajaraponëbeje dujuai peyamatajucabiabijavamibeje bajarajota puenetabuatabeje. Nexata baja naponabeje Jesús pepëta.\\n19 Nexata icatsia bebeliayo pevajënaeyabelia Jesús barëpona. Icatsia Jesús taenuta anijanëbeje Santiagobeje Juanbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje pijajeraënëta xanebanucabeje dujuai peyamatajucaejavabeje. 20 Nexata icatsia Jesús junata bajaraponëbeje ata. Nexata bajaraponëbeje bajarajota jerata puenetanutabeje paxa Zebedeo jane baja. Nexata Zebedeo, pijajivi yajava, nacopatanuca bajarajota. Nexata baja Santiagobeje Juanbeje naponabeje Jesús pepëta.\\nPacuenia pebi dovathi peyajavaponaponaenë Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n21 Nexata Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarabelia. Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Nexata bajarajota Jesús jivi livaisi tsipaeba. 22 Nexata Jesús pejumetaevitsi jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara. Bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca tsipaji xaniavaetsia Jesús tsipaeba Dioso pitorobinëtsicuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba. 23 Bajarajota pebi dovathi peyajavaponaponaenë naeca. Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia vavajai tsaxuabi. Jumaitsi:\\n24 —¡Jesús, Nazaret tomarapijinëmë, panevecuaponare baja! ¿Detsa xua paneexanaejitsiamë? ¿Najetarucame tsaja pataneveretsinexamë? Xanë cajena cayapëtanetsi. Xamë raja Dioso pexënatomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë, jai dovathi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia.\\n25 Jesús nexata jumeitaveta dovathi. Jumaitsi:\\n—¡Moyamëre! ¡Vecuapitsapare baja maponëje! jai Jesús.\\n26 Nexata dovathi pebi pinijicuenia devacaibiaexanatsi. Dovathi vavajai pinijicuenia. Nexata baja dovathi pitsatabijirava jivitonëvecua. 27 Nexata daxitajivi bajarapacuene itsa tane, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—¿Detsa mapitsicueneje? ¿Detsa mapitsipejanacujarubicueneje? ¡Maponëje Jesús, beDioso pitorobinëtsitsica! ¡Dovathi ata jumecovënëtatsi! ¡Nexata Jesús pitavetsixae dovathi, pebi baja vecuapitsapatsi! najai bajarapamonae.\\n28 Nexata daxita Galilea nacuapijivi bepijia Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava.\\nPacuenia Simón Pedro pijava pena Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n29 Jesús baja pitsapa judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata Santiagobeje Juanbeje Jesús yajavapona. Jesúsbana napona Simónbeje Andrésbeje pijaboyabelia. 30 Nexata Simón pijabota Simón pijava pena Jesúsbana pevajënae romaebanucatsi camata. Nexata itsamonae bepijia Jesús tsipaebarëcëpatsi bajarapova peromaebanucaejavatsi. 31 Nexata Jesús imoxoyotabalia peromaebanucaevatsi. Cobeyotsiaya matacota. Nexata bajarajota peromaebanucaevatsi vecuaajibi tsanajetsitsireca baja domae. Nexata bajarapova Jesúsbana pexaejava toexanatsi.\\nPacuenia ayaibitsaëto jivi piavitanevi Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n32 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi daxita piavitanevi. Tocapatatsinua dovathi peyajavajinavanapaevinua. 33 Daxita tomarapijivi Jesús pepatsibota baupajavaberena nacaetuata. 34 Nexata Jesús jamatejemayaexana ayaibitsaëto daxitacuenevitane pexainaevimi. Vecuacapitsapanua dovathi peyajavajinavanapaevi. Jesús apo tocopatsi dovathi pecuaicuaijainexa jivijavabelia pevajunupaebiyanivatsi. Tsipaji dovathi xaniavaetsia Jesús yapëtanetsi Dioso pexënatocuene.\\nPacuenia Dioso pitorobilivaisi Jesús jivi tsipaeba Galilea nacuata yabara pelivaisi\\n35 Pepo bajayacunua, abaxë itsa apo napebetsi matacabi, Jesús naëcota. Nexata pitsapalia bovecua. Pesaicaeyojavabelia pona pevajëtsinexa Diosojavabelia. Jesús nexata pecovëta matacabi baja. 36 Itsa baja matacabi, Simónbana Jesús pëjaitaponalia. 37 Itsa baja bajarapamonae Jesús caxitajaraba, jumaitsi bajarapamonae:\\n—Daxita raja cajaitaruta pecataenexa, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.\\n38 Nexata Jesús jumaitsi:\\n—Ponatsi baja imoxoyo penaetomaraxijavabelia bajarajotalia tatsipaebinexa Dioso pitorobilivaisi. Bajaraxuanexa bovecua pitsaparenajë, jai Jesús.\\n39 Nexata daxita Galilea nacuajava Jesús jivi tsipaebapona Dioso pitorobilivaisi judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Jesús jivi dovathi vecuacapitsapaponanua.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë yabara pelivaisi\\n40 Jesús imoxoyorenatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Nexata bajaraponë pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë pinijicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi:\\n—Cacaëjëpa tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai peperabëtsabanaenë Jesúsjavabelia.\\n41 Nexata Jesús bajaraponë itaxutobejiobiatane. Pecobeta perabëjayalia. Jumaitsi:\\n—Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús peperabëtsabanaenëjavabelia.\\n42 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. Jamatejema baja. Peperabëtsabanaejavami baja ajibi. 43 Nexata baja Jesús naviatsiaexana bajaraponë. Pinijicuenia Jesús muxujioba bajaraponë penaviatsivajënaeya. Jesús jumaitsi:\\n44 —Nejumetaema. Pëtsa itsajivijavabelia tsipaebame tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëremelia jane sacerdotenëjavabelia templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami, jai picani Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmijavabelia.\\n45 Nexata bajaraponë lia. Itsiata tsipaebanajetaruca daxitajivijavabelia Jesús pejamatejemayaexanaejavatsi. Bajaraxuata Jesús apo jitsipae naitajëtsiaya pejonejava itsatomarabelia ata, jivi ayaibitsaëtoxaneto pematatoyoronaeyanivatsi. Jesús saya ponapona tomaranë piajibijava. Itsiata cajena daxita nacuanëjavaverena jivi muxunapatabiabatsi Jesús.","num_words":908,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.129,"stopwords_ratio":0.263,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 SAN PEDRO 3\\nPacuenia icatsia Jesucristo patsijitsiatsica yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae bitso patacaasivavi, copiaya baja cajena pacatoyaquinatsi itsabaxuto. Nexata icatsia mapabaxutoje cotocaevi pacatoyaquinatsi. Pacatoyaquinatsi bajarapabaxutobeje patacamuxujiobinexa nexata xaniavaetsia panenajamatabëxainaenexa. 2 Panajamatabënapire pacuenia Diosojumepaebivimi profetavi bajayata tajëvelia jumaitsi. Panajamatabënapirenua pacuenia baja cajena apóstolevi pacatsipaeba vajatuxanenë Cristo pelivaisi. Cristo, ponë papecacapanepaenënexa, copiaya tsipaeba apóstolevijavabelia. Nexata juya apóstolevi paxamëjavabelia pacatsipaeba. 3 Xaniavaetsia panamuxunaevere daxitacuenevecua paneyapëtaenexa mapacueneje. Nacua pecopiarucaevajënaeyotanexa, najetarubenaena itsamonae pecapocaponaevinexa pexaniajailivaisi. Bajarapamonae exanavanapaena pibisiacuene pacuenia pijacuata natojitsipa. 4 Bajarapamonae Cristo pepatsijavanexatsica apo pejumecovënëtsixae, najumequenetsiataeya saya jumaitsi tsane: “¿Jica Cristo icatsia pepatsijavanexatsica pacuenia baja Cristo tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi? Bajayata vajavajënaeyapijivimi, pamonae jumecovënëta Cristo pepatsijavanexatsica, vajënaeevetavanapa picani. Itsiata Cristo apo patsitsica. Nexata bajarapamonaemi belia baja tëpa Cristo patsinejevatsica. Daxitanacua abaxë itsiata tsitecanuca Dioso pexanaecujinae,” jai tsane saya bajarapamonae apo pejumecovënëtsixae Cristo pepatsijavanexatsica. 5 Bajarapacuenia jumaitsi tsane tsipaji bajarapamonae apo canaëjëtsi tsane pacuenia bajayata Dioso itoroba saya pijumeta itaboxo penaexanaenexa mapanacua yajavaje. Nexata mapairanexaje, manuamene tuatuajëatsina Dioso ira jumapitsapaeyaexanaina. 6 Bajayata pijinia mapanacuaje Dioso itsa bubutsiaexana, daxitajivi Dioso verebiaba merata. 7 Itsiata baitsi jane itaboxo, ira yajava, daxita xua tanetsi, Dioso pejamatabëcueneta abaxë xaniavaetsia tsitecanuca. Dioso abaxë xaniavaeta itsamatacabi isotota peveriapaenexa. Dioso isotota veriapaena mapanacuaje, itaboxo yajava, pamatacabi naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi. Bajarapamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pibisiacuene pexanaevi. Dioso verebiabiana daxitacuene.\\n8 Tajamonae bitso patacaasivavi, pëtsa panacofënëtame mapacueneje. Vajatuxanenë saya tsitacaematacabitsi mil pavaibeje ata. Mil pavaibeje ata apo tsitabajayajebitsi. Betsitacaematacabi tsanucaetsi saya vajatuxanenë. 9 Itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: “Dioso bitso cuenenajemata pexanaenexa pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi,” jamatabëjai. Vajatuxanenë raja apo cuenenajematsi. Xua raja vajatuxanenë bajayajebi becuenenajematsi, abaxë saya eveta jivi pejumecovënëtsinexatsi. Tsipaji vajatuxanenë apo jitsipae itsajivi ata pevecuanaxuabijavatsi. Vajatuxanenë raja jitsipa daxitajivi pecopabinexa pibisiacuene pexanabiabijava, penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia.\\n10 Vajatuxanenë baja cajena icatsia jemata patsianica. Pamatacabi jivi jamatejema jinavanapaena, jemata vajatuxanenë patsianica. Pacuenia penacobetoxotsinënexa jemata bapata, itsajota apo jamatabënajinaetsi, bajara pijinia itsi tsane vajatuxanenë. Jemata patsianica. Nexata jane baja bajarapamatacabita itaboxo copiarucaena. Ayaijume najumetsiana. Daxita athëbëpijicuene vereverecaena isotota. Mapanacuamije, daxita xua tanetsi mapanacuataje, yajavatajuena isotota.\\n11 Daxitacuene bajarapacuenia vereverecaena. ¡Bajaraxuata bitso xaniavaetsia bepajinavanapame Dioso papecatojitsipaecuenia! 12 Bepacopiaevetavanapame vajatuxanenë pepatsijavanexatsica. Vajatuxanenë pijacuene bepatonacuenebavanapame bepijia pepatsinexatsica. Pamatacabita vajatuxanenë patsianica, itaboxo vereverecaena isotota. Daxita athëbëpijicuene veriajaviana isotocotiata. 13 Itsiata baitsi jane xuacujinae Dioso icatsia pejanaitaboxo, pejanairanua, exanaena pacuenia tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata vaxaitsi evetavanapatsi vajataenexa pejanaitaboxo, pejanairanua. Itsamatacabi pejanairata daxitajivi ëpexaniacuene exanavanapaena, xua Dioso tojitsipatsi.\\n14 Tajamonae bitso patacaasivavi, pejanaitaboxo, pejanairanua, panetaenexa, panecopiaevetavanapaeepato xaniavaetsia pajinavanapaename. Nexata pamatacabi vajatuxanenë icatsia patsianica, pacasivabarëya tsane. Bajarapacuenia pacasivabarëya tsane itsa pacacaxitajarabiana jamatabëcuenexanepanaeya aneconibia panejinavanapaejavata. 15 Pacanaëjëre xua yabara abaxë vajatuxanenë apo patsitsica. Abaxë raja apo patsitsica daxitajivi apo pejumecovënëtsixae Dioso. Tsipaji daxitatsi vajatuxanenë jamatabënacacapanepa pijanacuayabetsia. Pacuenia daxitatsi vajatuxanenë jamatabënacacapanepa pijanacuayabetsia, bajaraxua vajaasivanë, vajabananë Pablo, peyapëtaenexa Dioso yavenonatsi. Nexata Pablo peyaquinaebaxutonëta, pacatoyaquina pacuenia vajatuxanenë daxitatsi jamatabënacacapanepa pijanacuayabetsia. 16 Pablo baja cajena peyaquinaebaxutonëta, pacatoyaquina pacuenia vajatuxanenë daxitatsi jamatabënacacapanepa pijanacuayabetsia. Pablo peyaquinaelivaisianë, itsalivaisi ayapëbeje tsabiabi vajajumeyapëtaenexa xua yabara Pablo yaquina. Nexata palivaisi apo jumeyapëtaetsi, apo yapëtaetsi pajamatabëcuenelivaisi xaina. Nexata pamonae xaniavaetsia apo jumeyapëtae Pablo peyaquinaelivaisianë, juya tsipaebabiaba itsamonaejavabelia apo jumeyapëtae ata. Pamonae ata caejamatabëcuene apo xainae Dioso pejumecovënëtsijava, juya itsamonaejavabelia tsipaebabiaba Pablo peyaquinaelivaisianë. Nexata bajarapamonae itsamonaejavabelia itsa tsipaebabiaba, Pablo peyaquinaelivaisianë mataropotsia saicayacuenia tsipaebabiaba. Bajarapacuenia itsabaxutonëta ata, perubenaelivaisianë ata, bajarapamonae saicayacuenia mataropotsia tsipaebabiaba. Bajarapamonae itsamonaejavabelia itsa tsipaebabiaba, apo tsipaebabiabi pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Saicayacuenia saya tsipaebabiaba. Nexata bajarapamonae pijacuata naneconita Diosojavabelia. Nexata Dioso verebiabianatsi.\\n17 Tajamonae bitso patacaasivavi, paxamë baja cajena tajëvelia payapëtaneme bajaraxua yabara. Bajaraxuata panayajivitaema pibisiacuene pexanaevi penajumetsënëtsilivaisi papecatsipaebiyaniva. Tsipaji papecatsipaebilivaisita, pacajopaeyaexanaejitsipa Dioso panejumecovënëtsijavavecua. 18 Pacatojitsipatsi paneajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso panejumecovënëtsijava Jesucristo papecaitaxutotsoniataexae. Panevajënaeyabelia payapëtaeponarenua vajatuxanenë Jesucristo, ponë pacacapanepaejitsia pibisiacuene paneexanaeneconivecua. Jesucristojavabelia daxitajivi jumai tsabiabi tsane: “¡Xamë Jesucristomë, bitso cajena ayaijamatabëcuenenëmë!” jai tsabiabi tsane daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.","num_words":573,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 8 CUI - Bapoxonae icha matacabitha pinmonae - Bible Search\\n1Bapoxonae icha matacabitha pinmonae nacaetuta Jesús pia xantha tatsi. Jopa xeinaeyo pocotsiwa xua pexaewa tsane. Bapoxonae Jesús waba pijimonae, yawa jeye:\\n2—Barapomonae yabara najʉntʉ coyene xeinan tayawenaenexa, tsipei barapomonae bayatha xote nebarʉ jinompa acoibi po matacabibe. Anoxuae jopa xeinaeyo xua pocotsiwa pexaewa tsane. 3Icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan pia bon beya, piyain namtotha xuirabathopaetsipa. Metha xuirabathopaetsipa tsipei ichamonae bayatha tajʉ werendena, jei Jesús.\\n4Jesús pijimonae jume notatsi, jeye:\\n—Paxan jopa pana itacʉpaeyo xua barapomonae pexaewa pata apatsiwa, tsipei xote jiwaibi xua pata comocaenexa pexaewa, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n5Jesús yainyaba pijimonae, jeye:\\nJesús jume notatsi pijimonae, jeye:\\n—Siete po panyobe paxeinan, jei.\\n6Nexata Jesús pijimonae najume caruta xua bepa pinae barapo jiwi iratha taenaetsei. Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe. Bapoxonae Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pan epa janaquiya nacobe weta. Bapoxonae Jesús pijimonae catsibapona, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha. 7Barichino barapomonae be conotha xeina duweixi poxi tsiquirixi. Jesús Paxa tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tanecatsiwaxaem duweixi”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaca, bapoxonae pijimonae cobe itoroba xua pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha. 8Daxita barapomonae bara xane. Daxita bara jain cowʉntarʉcʉpatsi. Pirapae awiya equeicha wʉmba siete po cotebe xua nacopaba pocotsiwa xua barapomonae bayatha jopa xaeyo petonsanaexae. 9-10Pomonae nabane pexaewa, barapomonae cuatro mil pebiwi. Bapoxonae Jesús pu itoroba barapomonae, xua penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae caena nainya Jesús, irʉ pijimonae tatsi, jeratha nonobabiya pewarapaenexa Dalmanuta nacua beya.\\nMeje yabara poxonae fariseomonae Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa\\n11Bapoxonae fariseomonae pata Jesustha. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua najume matsontsonoba exana Jesustha. Barapomonae Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota Jesús piraichi cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Barapomonae jopa bapon jume cowʉntsichi icha jopa itacʉpaetsi xua exana petsita itʉtsi coyenewa. 12Jesús najumeicauna pejʉntʉ coyene weya poxoru barapomonae bapon amuxucoyenefaetabi exanatsi. Bapoxonae jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha barapomonae tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa necui itoroba jane? Bara xainyeya paca tsipaebatsi jopa bapana beexanaeinyo baxua, xua barapomonae necui itoroba, jei Jesús.\\n13Bapoxonae Jesús cuenta pona barapomonae jeratha, peponaenexa icha muxunene beya xua pucua iya.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane exana pocotsiwa pan cotowa exana\\n14Jesús pijimonae tatsi jʉntemaina xua capona pan. Meisa cae pan capona jeratha, po nae pin naetha. 15Jesús itoroba pijimonae, jeye:\\n—Dota pam, jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Mataʉtano dota pam, xua Herodes pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura matawʉn xua pan cocotowa exanapona beya poxonae pin pan, jei Jesús.\\n16Jesús pijimonae tatsi tamropata notarʉcʉpa xua caemonae natsipaeba, najei: “Metha apara poxoru jʉntemainatsi xua caponatsi po pan xua levadura cotowa exana, daxota metha baxua Jesús jʉntʉ coniquiya naca muxu tsipaeba”, najei barapomonae.\\n17Jesús yaputane pocotsiwa pijimonae tatsi natsipaeba. Ichitha poxoru Jesús yabara paeba xua fariseomonae irʉ Herodes pia pecuidubiwan tatsi daxota Jesús yainyaba piamonae:\\n—¿Eta xua metha pana natsipaebame xua jopa painya necaponaexae pan? Baxua papaebame apara poxoru jopa pana nejume yabara cowʉntsim pocotsiwa paca cuidubatsi. Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem poxoru jopa paichichipaem xua painya neyaputaewa tsane painya jʉntʉ coyeneintha. 18Paxam bequein pana necui taneme, ichitha jopa xaniwaicha pana necui yaputaem. Mataʉtano bequein bara pana nejume taneme ichitha jopa xaniwaicha pana nejume copi yaputaem. Mataʉtano pajʉntemainame poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exanan jiwi nexa poxonae pan catan jiwitha. 19Poxonae janacan pan xua cinco po panbe xua cinco mil pebiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.\\n—Doce po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n20—Poxonae janacan pan xua siete po panbe xua cuatro mil jiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.\\nBarapomonae Jesús jume notatsi jeye:\\n—Siete po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n21Nexata Jesús pijimonae barai xua muxu jei:\\n—Metha matapainya payaputaename xua apara jopa yabara paca tsipaebichi pan. Apara jame paca tsipaebatsi xua jopa bewa pajume cowʉntsim tsane fariseomonae irʉ Herodes pia pecuidubiwan tatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús itacuere wʉnaeta pon peitata nacʉtsin Betsaida tomaratha\\n22Jesús pijimonae barʉ botouna jeratha Betsaida tomaratha. Barapo tomarapiwi jiwana carendena pon peitata nacʉtsin, Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús wʉcatsi, xua bapon pemata jayabinexatsi xuano xua axaibi peexanaenexatsi. 23Jesús cobe pita pon peitata nacʉtsin. Bapon cobe capoinchi aisowa beya xua tomara weya. Bapoxonae Jesús naone sutaba bapon peitamaiqueitobetha, itacuere jayabano. Jesús bapon yainyaba jeye:\\n—¿Bara caitacʉpa xua netaewa? jei Jesús.\\n24Bapon necotaxuba, bapoxonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pebiwi tan, daichitha itanonojan. Jiwi saya be naewan jinompa, jei bapon.\\n25Equeicha Jesús pecobetha itamaiquei jayaba nantiyabe. Barapo pebin daunweya naitata babatsiya tane. Bapoxonae itamaiquei xanepana. Bapon bara beta matapainya wʉnae tane. 26Jesús itorobiya jeye bapon xua penawiyaenexa pia bo beya:\\n—Jopa tomaratha ponaeinde xua jopa baxua taneyabara cueicueijeinexa jiwitha, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei\\n27Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata tsiqui tomaraxitha, po tomaraxi pewʉn Cesarea de Filipo. Poxonae namtotha cataunxuae enapona, bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye:\\n—¿Eta jiwi neyabara jei po coyene xua xan bapon aparan? jei Jesús.\\n28Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Juan, pon jiwi Pebautisabin pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Elías, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon jiwana, pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi’, jei, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n29Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye:\\n—¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta paneyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús.\\nBapoxonae Pedro, Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Xam apara Mesías, pon Nacom caitorobica, jei Pedro.\\n30Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua.\\nMeje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po coyene xua petʉpaewa tsane\\n31Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua pijimonae tsipaeba pocotsi coyene xua Jesús cana exanaeinchi ichamonae, Jesús jeye: “Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane”, jei Jesús. 32Baxua Jesús pijimonae wʉnaeya muxu tsipaeba xua barapomonae bara xaniwaicha peyaputaenexa. Bapoxonae Pedro, Jesús compa aisowa bebarʉ poinyatsi, Pedro Jesús jume daunweya tsipaebatsi xua Jesús jopa pepaebinexa baxua. 33Jesús pijimonae napatomeicha necota. Bapoxonae jume daunweya jeye Pedrotha:\\n—¡Xam be pon caurimonae pia pentacaponaein tatsim! Bara newepu ponare, tsipei xam jopa beta nanta xeinaem icha be jopa Nacom ichim poxonae xua beta nanta xeina. Saya xam nanta xeiname icha jiwi ichi poxonae nanta xeina, jei Jesús.\\n34Bapoxonae Jesús waba pin bicheito, mataʉtano wabano pijimonae, yawa jeye daxita barapomonaetha:\\n—Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. 35Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae xuano xua pecueicueijeixae Nacom Pejume Diwesi, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. 36Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua peweraweracaewa tsane. 37Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha Nacom pematomatsiwatsi, xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. 38Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano jiwi peitabaratha tatsi, pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, pomonaethano pomonae bichocono abe peexanaewi, xan xuya barichin tsane. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bapon xuya acauran tsane. Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús.","num_words":1253,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 6\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi itavetatsi Dioso penajuajumecovënëtavanapaevi peneconitsiyaniva juezmonaejavabelia yabara pelivaisi\\n1 Itsanë paxamëyajuvënënë, Dioso pejumecovënëtsinë, itsa pacaitsacueniaba paxamëjavaberena, nexata jueznëjavabelia paneconitabiabame. Pëtsa bajarapacuenia paexaname. Tsipaji raja juezmonae Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajaraxuata Dioso panenajuajumecovënëtsivi apo bepaneconitsimë juezmonaejavabelia. Biji rajane bepayanijobame Dioso pejumecovënëtsivijavabelia papecatoxanetsinexa bajarapalivaisi. 2 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pamatacabi Cristo evetsiana mapanacuaje, daxita Dioso vajajumecovënëtsivi Dioso nacatocopatsiana vajananeconitsiaexanaenexa pamonae pijaneconi pexainaevi. Daxita mapanacuapijivije, pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, vaxaitsi naneconitsiaexanaenatsi. Nexata aeconoxae ata pacacaëjëpa panelivaisixanetsinexa paneconi exana panetuatuajëta. Tsipaji mapanacuata jivi pevetsijamatabëcuene beveliajamatabëcuene saya. Apo ayapëbeje bitso. 3 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pamatacabi Cristo patsianica, vaxaitsi naneconitsiaexanaenatsi daxitajivi. Naneconitsiaexanaenatsi ángelevi ata. Nexata abaxë aeconoxae panejinavanapaeepato mapanacuataje, pacacaëjëpa panelivaisixanetsinexa paneconi exana panetuatuajëta, mapanacuapijilivaisije. 4 Itsiata baitsi jane paxamëyajuvënëjivi itsa pacaitsacueniaba mapanacuataje, itsiata panijacuata apo palivaisixanetabiabimë pacuenia picani bepaexaname. Nexata pajivi pacaitsacueniaba, pacaponabiabame juezmonaejavabelia penaneconitsiaexanaenexatsi. 5 Mapacuenia pacajumaitsitsije patacaurabinexa. Paxamëyajuvënëjivi itsa pacaitsacueniaba, ¿ajibi tsabaja caenë ata paxamëyajuvënënë pexanialivaisi peyapëtaenë pelivaisixanetsinexa bajarapalivaisi? 6 Dioso panejumecovënëtsivixae, juezmonaejavabelia apo bepaneconitsimë Dioso panenajuajumecovënëtsivi.\\n7 Bajarapacuenia panacaevënavi atamë paneneconitabiabixae juezmonaejavabelia, daxitajivi pacacueneyapëtane xaniavaetsia apo panejinavanapaejava Dioso pitabarata. Nexata panacaevënavimë itsa pacaitsacueniaba, itsa pacatonacobetoxotanua, Dioso panejumecovënëtsivixae, xanepanaejitsipa itsa pajamatabëcuenemoyamë tsipae. 8 Itsiata baitsi jane paxamë Dioso panenajuajumecovënëtsivijavabelia ata, paitsacueniababiabame. Yamaxëitojorobiaya pavecuanacobetoxotabiabamenua.\\n9-10 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pibisiacuene pexanaevi apo yajavajinavanapaetsi tsane Dioso pijanacuatatsia. Bajaraxuata pëtsa paexaname panijacuata panenatojitsipaecuenia. Dioso pijanacuatatsia apo yajavajinavanapaetsi tsane pevitota pibisiacuene pexanaevi. Apo yajavajinavanapaetsi tsane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcaevi. Apo yajavajinavanapaetsi tsane pejaitsivi itsava pijavavecua. Apo yajavajinavanapaetsi tsane pejaitsivi itsanë pamonavecua. Apo yajavajinavanapaetsi tsane penaquenetsiataevi nacaevënapebibeje. Apo yajavajinavanapaetsi tsane penacobetoxotsivi. Apo yajavajinavanapaetsi tsane ëpamonaenexa pexainaecuene penatojitsipaevi. Apo yajavajinavanapaetsi tsane piaitajibitsabiabivi. Apo yajavajinavanapaetsi tsane itsamonae pibisiacuenia pebaracuaicuaijaivi. Daxita bajarapitsivi apo yajavajinavanapaetsi tsane Dioso pijanacuatatsia. 11 Bajara picani bajayata paxamëyajuvënëvi pacuenia exanavanapa. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja pibisiacuene paneexanaeneconimi, Dioso baja pacavecuaajibiaexana. Pacatsata baja Dioso papijajivinexamë. Dioso baja aneconijibia pacatane vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta. Espíritu Santo ata pesaëta pacayavenona panejumecovënëtsinexa vajatuxanenë papecaitorobicuenia.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi xaniavaetsia bejinavanapa Dioso pitabarata yabara pelivaisi\\n12 Itsamonae jumaitsi: “Mapanacuata navita vajaexanaejavanexa. Itsajivi ata apo nacaitavetsi bajarapacuene vajaexanaenexa,” jai itsamonae. Xaniajai rabaja picani. Itsiata baitsi jane daxita bajarapacuene vajaexanaenexa, apo nacatoxanepanae. Mapanacuata navitsi ata vajaexanaejavanexa, xua itsajivi ata apo nacaitavetsi, itsiata bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Papibisiacuene taexanaenexa tajamatabëcuene nitorobabiaba, apo exanaenë tsane Cristo pijajivitonëxaenë. Tsipaji itsa exanaejitsipajë bajarapapibisiacuene, nexata tajamatabëcuene bepijajivitonënëcuenia jumecovënëtabiabijitsipajë,” bejamatabëjaitsi pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 13 “Vajaxaejava raja vajacotsorotopijijavanexa. Vajacotsoroto raja pijinia vajaxaejava peecaenexa,” pejailivaisi, xaniajai baja cajena. Itsiata baitsi jane itsamatacabi Dioso bajarapacuenebeje vereverecaeyaexanaena. Daxita raja vajaperabëtuareca pibisiacuene apo vajaexanavanapaenexa. Vajaperabëto raja Dioso nacatocopata vajatuxanenë vajatonacuenebavanapaenexa. Vajatuxanenë rabaja pijinia vajaperabëtota vajanacayajavaponaponaenexa. 14 Dioso baja cajena icatsia asaëyaexanatsi vajatuxanenë petëpaecujinae. Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata itsamatacabi Dioso pesaëta nacaasaëyaexanaena vajatëpaecujinae.\\n15 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pacaenëmë canacujitsia, caenë Cristo peperabëtojavabelia becaeperabëto panaexaname papijajivixaemë. Xanë ata rabaja Cristo bepeperabëtoyajuvënënënë. Bajaraxuata pibisiacuene apo bexanaenë tavitota pibisiacuene pexanabiabivajavabelia, bajarapova bepeperabëtoyajuvënëjavanë tanaexanaeyaniva. 16 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pebi pibisiacuene itsa exana pevitota pibisiacuene pexanabiabivajavabelia, bajarapajivibeje becaeperabëto naexanabeje. Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi penapitsijivibeje yabara mapacueniaje: “Anijajivimibeje becaejivi naexanabeje,” jai. 17 Nexata pijinia pajivi najamatabëcuenecopata vajatuxanenë Jesucristojavabelia, bajarapajivi becaejivi naexana vajatuxanenë Jesucristojavabelia.\\n18 Pevitota pibisiacuene pexanaeyaexanaejamatabëcuene, pavecuanajetabajiravabiabare. Itsajava raja pibisiacuene pexanaejava, bitso jivi apo jamatabëcuenebijianaetsi. Pacuenia pevitota pibisiacuene pexanaejava, jamatabëcuenebijianatsi, apo itsi. Ponë jaita itsava pijavavecua pibisiacuene pexanaenexa pevitota, bitso pibisiacuene exana. Petiriva ata, pova jaita itsanë pamonavecua pibisiacuene pexanaenexa pevitota, bitso pibisiacuene exana. Pajivi bajarapapibisiacuene exana, bitso najamatabëcuenebijiana. 19 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Paneperabëto baja cajena Espíritu Santo pijabo papecatsijamatabëecaexae. Dioso cajena pacarajuta pijaEspíritu Santo papecatsijamatabëecaenexa. Dioso baja cajena papijajivimë. Nexata paneperabëto ata paxamënexa. Apo panaperabëxainaemë panijacuata panenatojitsipaecuenia paneexanavanapaenexa. 20 Tsipaji Dioso ayaimatamota pacacomuata. Nexata Dioso papijajivixaemë, xaniavaetsia panejamatabëëthëtovetsina Dioso jumecovënëtsiaya pajinavanapare. Nexata daxitajivi Dioso yaiyataeponaena paxamë xaniavaetsia itsa patsitajinavanapame.","num_words":566,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.228,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 12 CUI - Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya - Bible Search\\nMeje yabara xua wajinompaewa wataexanaenexa Nacom\\n1Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús. Paxam payaputaneme xua Nacom bichocono naca yawena pia wanaca antobexae. Daxota paca itorobatsi daxita pam. Pana najʉntʉ coyene doure Nacomtha painya nenacuichinexa pocotsiwa Nacom paca itoroba. Baxua bara be poxonae jiton ovejiyo asʉ cata xua pebexubinexa Nacom nexa. Poxonae pana najʉntʉ coyene doutame Nacomtha barapo coyene Nacom tsita xanepanatsi. Barapocotsi coyenewatha bewa wʉnae pajaintsiname Nacom painya jʉntʉ coyeneintha. 2Jopa bara paichiponaeinde xua abe paexanaponame po coyenewan icha ichi xua exana dubenanaebiya pomonae barapo cae pin nacuathe jinompa. Jame maisa bara pacopare xua Nacom paca necanaexanaenexa xua icha jʉntʉ coyene paxeiname xua beta painya nenanta xeinaponaenexam tsane. Bapoxonae payaputaename xua bara painya neexanaewa pocotsiwa Nacom ichichipa. Pocotsiwa Nacom peichichipaewa xua apara painya neexanaponaewa tsane xua meje: pocotsiwa bara wʉnae, mataʉtano pocotsiwa Nacom pejʉntʉ coyene weiweina exanaewatsi, mataʉtano pocotsiwa daxita bichocono matapaeicha xanepana.\\n3Nacom taneantobexae necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua tapaca itorobiwatsi pocotsiwa yabara bewa paexanaename. Daxota baxua paca tsipaebatsi xua paxam jopa bewa pana nayabara nanta xeinaem xua peainya cui jiwi pam beyacaincha poxonae Nacom pia coutha ainya cui paca cana exana. Nacom paca catsiba pejume cowʉntsiwa daxita carepaya paxamtha. Daxota bewa daxita paxam xainyeya pana nayabara nanta xeinaem pocotsiwa painya neexanaexae xua icha be pocotsi coyeneya Nacom painya nepaca itorobixae pocotsiwa bewa paexanaename. 4Wapepontha nawita xeinatsi xua wanaca cueyatsiwan, bara bequein cae pepontsi. Daxita barapo wanaca cueyatsiwan wapepontha jopa nanta jʉpae coyeneya exanaeyo. 5Waxainchi bara ichichi bara bequein pinmonaetsi ichitha waxainchi be cae pepontsi Cristotha. Ichitha apara daxitatsi bara caemonae naexainchi wajume cowʉntsixae Cristo. Caemonae wanaexanaexae Cristotha, daxota nantiya nayawenatsi.\\n6Nacom daxita carepaya barompaya naca catsiba wajʉntʉ coyeneya waexanae coyenewan, peichichipaexae xua naca yawenaena wanaca antobexae. Barapo jʉntʉ coyeneyatha waxainchi barompaya bewa beta taexanaetsi Nacom wanaca catsixae barapo coyene. Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi po coyene xua peyabara yaputaeya cueicueijei coyenewa Nacom Pejume Diwesi. Bapoxonae barapomonae bewa cueicueijei barapo diwesi jiwitha. Bapomonae bewa exanae baxua daxita po pejume cowʉntsiwatha Nacom bapomonaetha cata. 7Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi, po coyene xua ichamonae peyawenaewatsi. Barapomonae bewa moya ichamonae bara beta yawenaetsi. Ichamonae Nacom naca jiwana catatsi po coyene xua ichamonae pecuidubiwatsi. Pomonae yaputane xua pecuidubiwa ichamonaetha, bewa moya bara beta cuidubina ichamonaetha. 8Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi peyaputae coyenewa po coyenewa xua pejʉntʉ cui coyene tsacabinexa pejume cowʉntsiwi xua jʉntema pejinompaenexa. Pomonaetha Nacom cata barapo peyaputae coyenewa bapomonae bewa moya bara beta jʉntʉ cui coyene tsacabina ichamonae. Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi peyaputae coyenewa po coyenewa xua piawan peroutsiwa ichamonaetha. Bapomonae bewa jopa asiwiyo, moya bara bewa amanaya doutsina ichamonaetha. Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi peyaputae coyenewa po coyenewa xua piamonae canamataxeinaeya itoroba. Bapomonae bewa moya bara saya daunweya beta canamataxeinaeya itorobaponae. Ichamonaetha Nacom naca jiwana catatsi peyaputae coyenewa po coyenewa xua yawena peacopeibi jiwi. Bapomonae bewa moya jʉntʉ coyene weiweinaeya yawenae.\\nMeje yabara xua pocotsiwa bewa exanae pomonae pejume cowʉntsiwi Cristo\\n9Poxonae pana naantobem xaniwaicha nantiya caemonae pana naantobeinde. Panaitemare abe peexanae coyenewan. Saya naitomatsiya paexanaponde pocotsiwa pexanepanae coyenewan. 10Bewa caemonae nantiya pana naantobem, icha caepi jiwi ichi xua yatsicaewa naantobe xua cae peweicho jiwi. Bewa ichamonae pabarʉ cui itura jinaem xua barapomonae peainya cui jiwi beyacaincha paxam.\\n11Jʉntʉ coyene daunweya patanacuire pon jiwi Pecanamataxeinaein. Jopa paacoyenefaetabinde poxonae pata nacuitame. Antʉcoyeneyapusʉya bapon patanacuire, bichocono painya neichichipaexae.\\n12Painya newʉnae ewatsixae pocotsiwa xua Nacom paca catsibapaeba bexa daxota pajʉntʉ coyene weiweinaeya jinompare. Poxonae ichamonae jopa xapain pacata exanaeyo, xua paca cana exana xua paajʉntʉcoyenetanem, bara saya jʉntema pajinompare. Jopa paaitaconaeinde. Jopa pana cui barapentsinde xua painya tsipaebeibiwa Nacom.\\n13Nacom piamonae xua irʉ pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi payawende pocotsiwa xua barapomonae nantawenona. Pantenta weyataeya wabeibare painya bontha pomonae painya nepaca casiwa poneibiwi, pomonae pejume cowʉntsiwi Nacom pomonae jopa painya yaitaibi jiwi.\\n14Pomonae paca atene exana painya nejume cowʉntsixae Jesucristo barapomonae patawʉcare Nacomtha xua Nacom peyawenaewa tsane barapomonae. Nacom jopa patsipaebinde xua abe pecana exanaewa tsane barapomonaetha.\\n15Irʉrʉ pajʉntʉ coyene weiweineibare poxonae ichamonae jʉntʉ coyene weiweineiba. Ichacuitha pajʉntʉ coyene wecoyei tsaibindeno poxonae ichamonae jʉntʉ coyene wecoyei tsaibi.\\n16Pebʉrʉya nanta cui jʉpaeya pajinompare xua jʉntema nantiya pana nabarʉ dubenanaebiyame. Jopa ichamonae paaebinde. Pacana exande painya jiwi xua be pomonae pecui pawi jiwi. Jopa pana nayabara nanta xeinaeinde xua painya neyaputae jiwi pam.\\n17Poxonae ichamonae abe pacata exana jopa xuya abe pata exanaeinde barapomonaetha. Jame maisa pananta xeinare xua daxita jiwi xaniwaicha painya netaexanaewa tsane pocotsiwa barapomonae tsita cui xanepanatsi. 18Paexanaponde daxita pocotsiwan paca itacʉpa, xain bapoxonae jʉntema pana nabarʉ jinompame daxita jiwi. 19Tamonae pam paxam pomonae tapaca caantobe jiwichi pam irʉ painya nejume cowʉntsi jiwixae Jesucristo. Paxam jopa bewa xuya panayantomateibim tsane poxonae ichamonae abe pacata exaneiba. Jame bara saya pacopare xua bara Nacom peyantomatsiwa exanaena pomonaetha pomonae abe pacata exana. Tsipei Nacom Pejume Diwesitha tatsi baxua yabara jeye: “Jame xan saya ba tacoyan xua jiwi atene exanan abe peexanaexae ichamonaetha. Xan peyantomatsiwa xuya exanaein pomonaetha pomonae paca abe exana jei pon Pecanamataxeinaein jiwi”, jei Nacom Pejume Diwesitha. 20Jopa xuya payantomateibim tsane. Jame paexande xua Nacom Pejume Diwesitha tatsi jeye: “Icha painya nepaca caaitafaetabi jiton jainpa, paapare pexaewa. Yawano icha meratsipano, paapare pocotsiwa xua peapaewa. Poxonae baxua pataexanaename, bapoxonae barapon pin ura paca tsita xeinaena xua bayatha abe pia pacata exanaexae”, jei Nacom Pejume Diwesitha. 21Jopa pacopatsinde xua ichamonae abe pia paca exanae coyenein tatsi paca jʉntʉ coyene amanayaba xua daxota abe paexaname barapomonaetha pomonae painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Jame maisa beta exanaeya pata exande poxonae bequein ichamonae abe pacata exana. Bapoxonae pacoyene amanayabame po coyenein abe peexanae coyenewan.","num_words":896,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.017,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 22\\nPacuenia Judas pona Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia pecanajetsinexatsi yabara pelivaisi\\n1 Imoxoyo baja pevajënae pejonenexa pascuavënëfiesta. Bajarapafiestamatacabi jivi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. 2 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, najumejaita pacuenia picani bajarapamonae Jesús beyaxuabijitsiatsi. Itsiata abaxë bajarapamonae Jesús apo beyaxuabitsi. Tsipaji bajarapamonae jivi cujunava.\\n3 Nexata dovathi tsijamatabëjunuatsi Judas. Judas, ponë vënërubatsi itsavënë, Iscariote. Bajaraponë Jesús pijajivi, doce ponëbejeyajuvënënë. 4 Judas yapëtane itsajota nacaetuata sacerdotevi penamatacaitorobivi, templobopijipolicíavi penamatacaitorobivi yajava. Nexata bajarabelia Judas pona pebarëcuaicuaijainexa bajarapamonae. Nexata Judas tsipaeba pacuenia rajutsijitsia Jesús bajarapamonae pecobeyabelia. 5 Nexata bajarapamonae barëya. Rajutsiapaebatsi palata. 6 Jejai Judas. Nexata Judas Jesús naitaxutocaevetsia ponapona. Paepatota Judas toyapëxanepanatsi, perajutsinexa jane baja Jesús bajarapamonae pecobeyabelia. Bajarapacuenia Judas najamatabëxaina pexanaenexa itsajota bitso jivi apo navitsi.\\n7 Junua jane baja pascuavënëfiesta, pafiestamatacabi jivi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Bajarapamatacabi ovejaxi babia pexaenexa pascua fiestamatacabi. 8 Nexata Jesús itoroba pijajivitonëbeje, Pedrobeje Juanbeje. Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia:\\n—Paponarebeje paneexanaenexabeje vajaxaejavanexa. Xua jivi baxane pascua fiestamatacabi, bajaraxua vajaxaenexa paexanaenamebeje, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.\\n9 Nexata Pedrobeje Juanbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa jota jitsipame bajaraxua pataexanaenexabeje? ¿Detsajota bajaraxua xaenatsi? jaibeje.\\n10 Jesús nexata jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia:\\n—Tomarabelia itsa papatsianamebeje, pacaxitajarabianamebeje mera canalito pecanajetarucaenë. Bajaraponë papënanajetarucaenamebeje. Pabota bajaraponë joneyojopaena, bajarapabota panapatsianamebeje. 11 Nexata pajumaitsimëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia: “Vajanacacujarubinë raja Jesús jumaitsi: ‘¿Detsa jota pënëyatuucutsibo eca, pabota tajajivi barëxaejitsianë xua jivi baxane pascua fiestamatacabi?’ jai raja Jesús,” pajamëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia. 12 Nexata athëbëabetsia anijairabeje pexainaebojavata, pacatsitajëtsianabeje. Bajarapaboënëta, athëbëyotsia paira, ayaiënëtuatuajë tsane. Daxitacuene bajarajota xainaena. Nexata xua jivi baxane pascua fiestamatacabi, bajarajota paexanaenamebeje vajaxaenexa, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.\\n13 Nexata jane baja bajaraponëbeje ponabeje. Caxitajarababeje daxita pacuenia Jesús jumaitsi. Nexata xua jivibaxane pascua fiestamatacabi, daxita Jesús pijajivi pebarëxaenexa, bajaraponëbeje exanabeje jane baja.\\n14 Itsa baja copiajopa pexaeepatotanexa, Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajava, eca mesa muxuneneta. 15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Tatëpaevajënae bitso jitsipajë patacayajavaxaejava mapapascua fiestamatacabi pexaejavaje. 16 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Matavëjëa rabaja mapanacuataje apo xaenë tsane pascua fiestamatacabi pexaejava. Matapania daxita patajajivimë Dioso itsa pacacapanepaena panijaneconivecua, bajara jane icatsia matapania taxa Dioso pijanacuatatsia xaenajë pascua fiestamatacabi pexaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n17 Nexata Jesús copavënëjavata yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Jesús jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame maporaje, jai Jesús.\\nBajaraxuacujinae pijajivijavabelia jumaitsi:\\n—Maporaje payapire. Papaema padaxitamë mapacopataje. 18 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Matavëjëa rabaja mapanacuataje apo apaenë tsane uvacuaira. Matapania itsa copiajopaena daxita Dioso pijajivi pevetsimatacabi, apaenajë icatsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n19 Bajaraxuacujinae Jesús pita panbë. Jesús jumaitsi Diosojavabelia:\\nBajaraxuacujinae epatsënëquejeba bajarapapanbë. Rajuta pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paxaema. Mara tavitoje, patacasivatëpaejava paxamënexa. Tatëpaecujinae mapacuenia paexanabiabianameje patanenajamatabënapitabiabinexamë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n20 Nexata jane baja daxita Jesús pijajivi barënabane. Penabanicujinae Jesús icatsia yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Dioso baja cajena najumecapanepaeya jumaitsi pejanalivaisi papecacapanepaenexa bajaraponëjavabelia. Bajarapacuenia pacacapanepaena tajana pejamatabëcueneta. Tajana raja runaena papecacomuatsinexa pibisiacuene paneexanaeneconimivecua. Mapacapaejavataje padaxitamë papaema panenajamatabënapitabiabinexa pacuenia Dioso bajarapapejanalivaisita najumecapanepaeya jumaitsi papecacapanepaenexa bajaraponëjavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n21 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\nPanejumetaema. Ponë necanajetsijitsia tajavajabitsaë pecobeyabelia, bajaraponë naeca mapamesa muxunenetaje. 22 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tëpaenajë pacuenia tajëvelia Dioso netocopata. Itsiata baitsi jane ponë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, bitso bejiobi tsane, jai Jesús.\\n23 Nexata Jesús pijajivi najumai tsenae:\\n—¿De meta ponë vaxaitsiyajuvënënë, canajetsiana Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia? najai tsenae Jesús pijajivi.\\nPacuenia Jesús pijajivi: “¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso?” najai yabara pelivaisi\\n24 Jesús pijajivi anaeya najumenotsiaya nalivaisita. Najumaitsi:\\n—¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë? najai Jesús pijajivi.\\n25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Nacuaevetsivi pacuenia jamatabëpacaitoroba panetoexanaenexa, ajumesaëya pacaitorobabiaba papijajivimë, bajarapamonae pevetsinacuanëjava panejinavanapaevi. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia pacabejiobiaexanabiabi ata, bajarapamonae jitsipabiaba paxamë bajarapamonae yabara panejumaitsinexa: “Bajaraponë vajanacayanacuaevetsinë, bitso pexaniacuene nacatoexanabiaba,” panejainexa. 26 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Ponë raja peneta paxamëyajuvënënë daxita paxamë pacavecuaayaijamatabëcuenenë, bajaraponë peneta daxitajivi bepijajivitonëcuenia yavenonaena. 27 Mapanacuata petuxanenë itsa xaeyeca mesata, petuxanenë jamatabëcueneevetatsi pijajivitonë. Tsipaji petuxanenë ayaijamatabëcuenenë pijajivitonë matatoxenetsia. Itsiata xanë bajarapitsijamatabëcuene apo xainaenë. Ponaponajë paxamëjavata daxita paxamë bepanijajivitonënëcuenia patacayavenonaenexa, jai Jesús.\\n28 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacuenia jivi nitoya, nebejiobiaexananua, bajarapacuenia paxamë ata patajajivixaemë, pacaexana. Bajarapacuenia pacaexanae ata tsane, itsiata apo panenavecuacopabimë tsane. Tsitecaeya paneyajavajinavanapame. 29 Bajaraxuata nexata pacuenia taxa Dioso nitoroba jivi taevetsinexa, bajara pijinia pacuenia juya xanë ata paxamë pacaitorobatsi jivi paneevetsivinexa. 30 Nexata paxamë pacajamatabëcuenecaëjëpaena taevetsinacuatatsia tajamesata panenanabaninexa, panenamatavëjëaapaenexanua. Paenaename jueznëcuenia panenaneconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi. Nexata pananeconitsiaexanaename Israelpijinëmi pexi, doce ponëmibeje, pemomoxiyajuvënëvi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n31 Jesús jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Simón, dovathi baja cajena jamatabëcapita xanëvecua. Bitso cajamatabëcueneëjëbiana tanenavecuacopatsinexamë. Pacuenia arrozxainaenë arrozxu jëaba pesi pevecuaxuabinexa, bajara pijinia pacuenia pecaxuabinexa xanëvecua cajamatabëcueneëjëbiana dovathi. 32 Itsiata baitsi jane catovajëtatsi Diosojavabelia necopatsiyaniva tanejumecovënëtsijavamë. Itsa navecuapaebianame nenaneconitsijava Diosojavabelia, nexata jane baja bajaraxuacujinae jamatabëcuene babataponaponaename Dioso pejumecovënëtsivi, jai Jesús Pedrojavabelia.\\n33 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, najamatabëcueneveretajë baja. Penaneconitsivi pejebabiabibota caetsi ata, tanaponaponaenexa xamëta. Najamatabëcueneveretajë baja tacayajavatëpaenexanua, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n34 Nexata icatsia Jesús jumaitsi:\\n—Pedro, xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena, mapameravitaje, vacara pefiabivajënaeya nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,” jamë tsane acueyabi xuabeje xanë yabara, jai Jesús Pedrojavabelia.\\nPacuenia baja itsa imoxoyo pevajënae Jesús pebeyaxuabinexatsi, tsipaeba pijajivijavabelia yabara pelivaisi\\n35 Jesús yanijoba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Imata panamuto itsa pacaitorobatsi Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava panetsipaebanajetarubenaenexa, pacaitavetatsi panecaponaeyaniva doro, palata ata, zapato ata. ¿Bajarapamatacabi panamatavenoname tsaja itsacuenejava? jai Jesús pijajivijavabelia.\\n—Jume. Apo panamatavenonaenë cajena itsacuenejava ata bajarapamatacabi, jai.\\n36 Jesús nexata jumaitsi:\\n—Baja rajane aeconoxae panamuto, pajivi doro xaina, bajarapajivi caponae pijadoro. Palata ata caponae. Pajivi espada apo xainae, bajarapajivi penajumaxuabipana canajetsi. Comuatsi espada. 37 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia xanë yabara Diosojumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi, bajarapacuenia netocopiapatsiana. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia xanë yabara jumaitsi mapacueniaje: “Naneconitsiaexanaenatsi bepibisiacuene pexanaenëcuenia,” jai tajëvelia xanë yabara Diosojumelivaisibaxutota. Nexata bajarapacuene imoxoyo baja pevajënae tanetocopiapatsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n38 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Tajatuxanenë, mara anijaespadabejeje, jai Jesús pijajivi.\\nNexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xanepana rabaja, jai Jesús.\\n39 Jesús pitsapa bovecua. Pacuenia ponabiaba, bajarapacuenia icatsia pona petsutojumabelia. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo, bajarapatsutojumabelia pona. Nexata Jesús pijajivi pënaponatsi. 40 Jesús pijajivi itsa barëpata bajarapatsutojumabelia, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacajamatabëcueneëjëbiana raja dovathi pejamatabëcueneta. Pavajëtaponare aeconoxae Diosojavabelia paneajamatabëcuenesaënexa panecopabiyaniva patanejumecovënëtsijavamë, jai Jesús.\\n41 Nexata Jesús pijajivi vecuanatixilia bejamatabëcuene treinta metro. Jesús nucajunua pematabacabëta pevajëtaponaenexa Diosojavabelia. 42 Jesús pevajëtsijavata jumai tsaponae Diosojavabelia:\\n—Taxa Diosomë, netocopatame picani tanebeyaxuabinexa betajiobicueneta. Itsa jitsipame, necapanepare bajarapabejiobicuenevecua. Itsiata xanë apo tajitsipaecuene ata, pacuenia xamë jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia.\\n43 Nexata Jesús athëbëpijiángel tsitanaitajëtatsi pejamatabëcuene asaëyaexanaenexatsi. 44 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi yabara, bitso natsinajamatabëxaina. Nexata Jesús bitso orijibia asaëyata vajëtapona Diosojavabelia. Jesús bitso janetatsi. Pacuenia itsi pijana, bajara itsi Jesús pejanetsibarëmenetsi. Topitopijai irabereca.\\n45 Jesús pevajëtsicujinae itsa nonotapuna, lia pijajivijavabelia. Nexata Jesús pijajivi caxitajaraba pemajitanubenaevi. Tsipaji Jesús pijajivi bitso penajamatabëxainaejava, cuerana. 46 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia pamajitanubename? Panonobapunare. Pavajëtaponare Diosojavabelia, dovathi pejamatabëcueneta pacajamatabëcueneëjëbi ata paneajamatabëcuenesaënexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n47 Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatanexatsi, cuaicuaijai tsanucae pijajivijavabelia. Nexata bajarapaepatota jivi ayaibitsaëtoxaneto, Jesús petsimaxëponaevitsi, najetarubena. Ponë vënërubatsi Judas, Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënëmi, matacanajetaruca bajarapamonae. Nexata Judas najetabalia Jesúsjavabelia. Itabaratsutsuniaya bajacobatsi. 48 Nexata Jesús bajarajota jumaitsi Judasjavabelia.\\n—Judas, ¿matsa pacuenia nitabaratsutsuniaya nebajacobame xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tanecanajetsinexamë tajavajabitsaë pecobeyabeliaje? jai Jesús.\\n49 Jesús pijajivi itsa tane pacuenia Jesús exanaejitsiatsi, nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, ¿namaxëvanitsianatsi tsaja espadata? jai Jesús pijajivi.\\n50 Nexata caenë Jesús pijajiviyajuvënënë namaxëvanita. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë muxuyoropaebiaxuaba pecujuanenia pamuxuyoroto. 51 Nexata Jesús jumaitsi pijajivitonëjavabelia:\\n—Copabare baja, jai Jesús.\\nNexata Jesús bajaraponë muxuyorojayataba. Jesús baja muxuyororuta icatsia bajaraponë. 52 Pamonae Jesús tsimaxëpatatsi, itsamonae sacerdotevi penamatacaitorobivi, itsamonae templobopijipolicíavi penamatacaitorobivi, itsamonae judíovi pijaancianovi. Bajarapamonae caponaejitsiatsilia Jesús. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Paxamë meta panetaneme betanacobetoxotsinë. Bajaraxuata pacaponame espadanë, naebonë yajava, patanevaetabinexamë pacuenia pavaetababiabame penacobetoxotsinë. 53 Xanë caematacabi canacujitsia Dioso pejumelivaisi paxamëjavabelia pacatsipaebabiabatsi templobota. Itsiata bajarapamatacabi apo panevaetabimë. Nexata mapaepatotaje panetsimaxëpatame dovathi, jivi piajamatabëcuene itaquiriyaexanaenë, papecaitorobixae, jai Jesús petsimaxëpatsivitsijavabelia.\\nPacuenia jane baja Pedro nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene yabara pelivaisi\\n54 Jesús pevaetabicujinaetsi, caponaliatsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijaboyabelia. Nexata Pedro bajarapamonae pecovëvelia tajiyo pënanajetaruca. 55 Nexata pabota Jesús capatatsi, bajarajota, panabo tuatuajëta, vajabitsaë isoto itajuruteta. Bajarapamonae isoto matatoyorotsia ena. Pedro nexata naitaxutocaevetsiaya naeca bajarapamonaejavata. 56 Nexata bajarapabota penacuenebiva, Pedro itsa taeyetatsi penanonopecaejavata isoto muxuneneta, naitaxutobabatsia asaëya taenucatsi. Nexata itsamonaejavabelia bajarapova jumaitsi Pedro yabara:\\n—Mara ponë ata Jesús pijajivitonëje, jai bajarapova.\\n57 Nexata Pedro jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Jume raja. Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë, jai Pedro bajarapovajavabelia Jesús yabara.\\n58 Bajaraxuacujinae icatsia itsajivi Pedro taeyetatsi. Bajarapajivi ata icatsia jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Xamë ata rabaja cajena Jesús pijajiviyajuvënënëmë, jai.\\nNexata Pedro jumaitsi bajarapajivijavabelia:\\n—Jume raja. Xanë raja cajena apo Jesús pijajiviyajuvënënënë, jai Pedro.\\n59 Bejamatabëcuene caehoracujinae, icatsia itsanë jumaitsi:\\n—Xaniajai rabaja cajena. Maponëje Jesústa naponaponaje. Tsipaji rabaja bajaraponë ata Galilea nacuapijinë, jai bajaraponë Pedro yabara.\\n60 Nexata Pedro nayajumetane. Pedro nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Apo yapëtaenë cajena pacuene yabara jumaitsimë, jai Pedro.\\nBajarapacuenia Pedro pejumaitsijavata, vacara baja fiaba. 61 Nexata Jesús boverena namuxufeta Pedrojavaberena. Taeyerenatsi Pedro. Nexata bajarapaepatota Pedro najamatabënapitajaraba Jesús pejumaitsijavatsi: “Pedro, ajena, mapameravitaje, vacara pefiabivajënaeya nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. ‘Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,’ jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje,” pejaijavatsi Jesús, najamatabënapitajaraba Pedro. 62 Nexata baja Pedro pitsapalia bopanabovecua. Pinijicuenia nua.\\nPacuenia Jesús pijavajabitsaë capocaponatsi yabara pelivaisi\\n63 Pamonae Jesús vaetabatsi, capocaponatsi. Itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. 64 Papaëbërëpanata itaxutocëtatsi. Pitaxutocëtsicujinaetsi icatsia itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. Nexata bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia:\\n—¡Vënëjonare ponë caitabaratsaquibaba! jai tsaponae.\\n65 Pibisiacuenianua bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia.\\n66 Ajena baja matacabi tsarucaponae, nacaetuata judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, judíovi pecujarubivi yajava. Nexata Jesús caponarenatsi bajarapamonae penacaetuatsijavaberena. Bajarajota bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n67 —Panetsipaebare. ¿Xamë tsabaja rovia Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenënexa? jai bajarapamonae.\\n—“Xanë rabaja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” pacajai atatsi tsipae, itsiata apo panejumecovënëtsimë tsipae. 68 Itsalivaisiyo pacayanijobi atatsi tsipae, itsiata apo panejumecanaviatsimë tsipae. Apo panecopatsimënua tsipae. 69 Itsiata baitsi jane tavajënaeyabelia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ecaenajë taxa Dioso pecujuanenia patanajuaevetsinexabeje daxitacuene. Bajaraponë pecaëjëpaenëtsi daxitajamatabëcuene, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n70 Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Xamë tsabaja Dioso pexënatomë? jai bajarapamonae.\\n—Jãjã, xanë rabaja pacuenia panejumaitsimë. Bajaraponënë, jai Jesús.\\n71 Nexata bajarapamonae najumaitsi:\\n—Ajibi rabaja abaxë vajaevetaponaejava jivi neconitsiaya vajanacatsipaebaponaenexa pacuene yabara naneconitsiaexanaejitsiatsi maponëje. Vaxaitsi rabaja vajacuata jumetanetsi pacuenia maponëje cuaicuaijai Dioso apo pejitsipaecuenia. Tsipaji beDioso pexënato natane, najai bajarapamonae.","num_words":1469,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.131,"stopwords_ratio":0.279,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 10 CUI - Jesús ponataba Capernaum tomara weya. - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepunapenteibiyainwa\\n(Mt 19.1-12; Lc 16.18)\\n1Jesús ponataba Capernaum tomara weya. Bapoxonae Judea nacuatha patopa. Yawa patopa Jordán mene iya icha muxunenetha, po muxunene xua Judea nacua weya. Baxotiya equeicha jiwi pin bicheitomonae nacaetuta ichaxota Jesús uncua. Equeicha Jesús cuiduba barapomonaetha, tsipei pia cui xua cuidubeiba. 2Bapoxonae ichamonae fariseomonae, barapomonae piraichi Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejʉntʉ cui coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota jeye:\\n—¿Metha bara Moisés copata jampa xua pebin pepunaxubiwa piowa icha saya metha ichichipa jampa? jei.\\n3Jesús jume epa pita barapomonae, jeye:\\n—¿Eta xua bapon Moisés paca itoroba? jei.\\n4Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Moisés copata xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa papera piseuri, po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri. Bara bapoxonae bapon xubina piseuri, jei barapomonae.\\n5Bapoxonae Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:\\n—Moisés paca cata barapo peitorobi coyenewa, tsipei paxam jopa bepajume cowʉntsim painya jʉntʉ coyenewatha. 6Tsipei poxonae Nacom aena forota daxita, pejume diwesitha jeye: ‘Nacom exana pebin, mataʉtano exana yabʉyo’, jei. 7Equeicha Nacom jeye: ‘Daxota pebin paxa wepu natsata, yawa pena wepu natsata xua piowabe imoxoyo penaperʉ nacoyobinexabe. 8Baraponbe be cae jiwimonae naexanabe’, jei. Bapoxonae baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein naexanabe. 9Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa. Tsipei apara bayatha Nacom cana exana xua bara be caein naexanabe, jei Jesús.\\n10Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi botha jinompa, bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi baxua. 11Bapoxonae Jesús jume epa pita, jeye:\\n—Pon punaxuba piowa, yawa ichowa pita, bapon abe exana piseuritha yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona, apara bara piowa tatsi. 12Barichi icha petsiriwa punaxuba pia pebin, yawa pita icha pebin, bapoxonae bapowa abe exana pia pebintha, yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua pon copiya xeina, apara bara pia pebin tatsi, jei Jesús.\\n13Nexata jiwi Jesús pexui tacaponatsi xua Jesús pejayabinexa pecobetha, yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa barapo pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. 14Poxonae Jesús baxua jume tane, jopa ichipaeyo pocotsiwa pijimonae tatsi paeba, daxota anaya jeye:\\n—Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom. 15Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom itorobiya ewata, jei Jesús.\\n16Bapoxonae Jesús tsana tamropata nonotapona pexui, yawa pecobetha pexui jayabiya tawʉcatsi Nacom. Jeye: “Barabʉ Nacom beta yawenaena barapo pexui”, jei.\\n17Poxonae Jesús aena warapa, bapoxonae pebin Jesús pia xainya betacuinaerenatsi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua pebarʉ cui itura jinaenexatsi Jesús, tsipei Jesús pon peainya cuin. Bapon jeye Jesustha:\\n—Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei bapon.\\n18Bapoxonae Jesús jume nota, jeye:\\n—¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. 19Xam bara yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, xua jeye: ‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn piawan tatsi. Jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. Jopa ichamonae yabara muxujainyabinde xua caibame. Axatha barʉ jume cui itura jinare. Mataʉtano enatha barʉ jume cui itura jinare’, jei Moisés, jei Jesús.\\n20Pewowin Jesús jume baraichi, jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim, daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban. Poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon, jei bapon.\\n21Jesús antobeya necota bapontha, jeye:\\n—Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyo nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús.\\n22Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba, bichocono nantanuweya pontaba, tsipei bichocono copei pexeinaein.\\n23Bapoxonae Jesús necota jiwi, yawa jeye pijimonaetha:\\n—¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi, jei Jesús.\\n24Jesús pijimonae tatsi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús paeba. Ichitha Jesús pijimonae equeicha tsipaeba, jeye:\\n—Pomonae tamonae pamxaem, ¡maisa bichocono ayapubecai xua pomonae copei pexeinaewi jume cowʉntsina Nacom! Barapomonae nanta xeina xua pia copeitha nayawena xua daxota jopa canantawenonaeyo xua Nacom pejume cowʉntsiwatsi. 25Bichocono acuiruyapube xua duwein, pon pewʉn camello xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús.\\n26Poxonae Jesús pijimonae jume taerʉcʉpatsi xua paeba bapoxonae najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono. Barapomonae caemonae nayainyaba, najei:\\n—Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua pecapanepaewa pia coutha? jei barapomonae.\\n27Jesús tane barapomonae, yawa jeye:\\n28Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewatsi tsainchi, jei Pedro.\\n29Jesús Pedro jume notatsi, jeye:\\n—Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana exanaena daxita pomonae pecueicueijeixae Nacom pia pecapanenebiyae diwesi yawa taneantobexae beyacaincha xua ichamonae antobetsi. Nacom beta cana exanaena barapomonae pia bon pecuenta ponaexae inta peexanaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae peweichowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pamchowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae paxeiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia pexui yawa pia iran pecuenta ponaexae. 30Nacom barapomonaetha catsina po irathe pentoma xua cien po cuiyobe tsane. Barapomonae xeinaena bon, mataʉtano nantaʉtsina peweichowi, irʉ pamchowi tatsi, irʉ peniwi tatsi, irʉ pia pexui tatsi, yawa iranno. Daxita barapomonaetha tsicotane be barompaya piamonae tatsi. Barapo cae pin nacuathe barapomonae peraxa jʉbinchi taneantobexae, daichitha barapomonae xeinaena Nacom pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. 31Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi, po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.\\n32Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae namtotha barʉ ecapona xua Jerusalén tomara beya, Jesús pijimonae tsiwana nantacapona. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei Jesús nainya nantacapona. Irʉ pomonae Jesús puna poinchi yabara junuwa, tsipei yaputane xua Jesús abe cana exanaeinchi barapo tomarapiwi. Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba aisowa beya xua pomonae doce poyobe tatsi. Jesús tamropata pitaba xua tsipaeba pijimonae xua pocotsiwa imoxoyo ichamonae Jesús cana exanaeinchi. 33Jesús jeye pijimonaetha: “Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Baxotiya xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, necaenaetsina ichamonae sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, yawa pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae itorobina xua nebexubina. Mataʉtano necana cobenatsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua pomonae icha nacua werena peponaewi. 34Barapomonae necui caponaena, yawa necueinchinano. Mataʉtano yawa necana one subabina. Bapoxonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe weraweracaena equeicha asʉ poponaein petʉpae coyene weya”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Santiago irʉ Juan Jesús yainyabatsibe\\n35Bapoxonae Santiago irʉ Juan ponbe Zebedeo pexantobe tatsi, baponbe Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsibe, jeibe Jesustha:\\n—Pon jiwi Necuidubim, paichichipan xua painta exanaename pocotsiwa paca wʉcaeinchi, jei.\\n36Nexata Jesús yainyaba baponbetha, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa paichichipamebe xua pacata exanaeinchibe? jei.\\n37Baponbe Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Matacabi jopaena, po mataqueitha itorobiya ewatsiname jiwi poxonae ecaename jinyawa xua pexeinya itʉpanae ecaethopaewatha. Barapo mataqueitha copare xua paxanbe nantiyabe paecaeinbe patawantha xua pexeinya itʉpanae ecaethopaewatha. Ichʉn pocotsiwa necoxa weya ecaena. Ichʉn pocotsiwa netsocona weya ecaena, jeibe baponbe.\\n38Bapoxonae Jesús baraibe baponbetha, jeye:\\n—Paxambe jopa payaputaembe pocotsiwa pana newʉcamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena, xan bara saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru paxambe tapana neantobexaembe, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe? jei Jesús.\\n39Barapoyobe jume notabe Jesustha, jeye:\\n—Aa, bara baxua pana neitacʉpabe, jeibe.\\nJesús jume notabe baponbetha, jeye:\\n—Bara bara xainyei, barapocotsi coyene ichamonae paca cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa jʉbinabe. Mataʉtano ichamonae bara tʉpa paca exanaenabe, icha xan necana ichi tsane. 40Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena bayatha tsiwʉnaeta xua peenaenexa tsane, jei Jesús.\\n41Jesús pijimonae tatsi pomonae umena, pomonae diez poyobe, barapomonae jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe. 42Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa namchiya jeye barapomonaetha:\\n—Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi. 43Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa bara paichinde. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina. 44Mataʉtano pon xua paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua beyacaincha ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina icha pon pebusi cui taetaeinchi ichi. 45Icha be pocotsi coyeneya ichin bara paichinde. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane. Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peitata nacʉtsin, pon pewʉn Bartimeo\\n46Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi pata Jericó tomaratha. Jesús irʉ pijimonae tatsi tomara we-iyiya xua irʉrʉ pin bicheitomonae napona. Irʉrʉ bapoxonae pebin pon pewʉn Bartimeo, pon Timeo pexanto tatsi, bapon namtotha eca. 47Poxonae Bartimeo jume tane xua juinya Jesús imoxoyo pona, pon Nazaret tomarapin, bapoxonae bapon Bartimeo tamropata pitaba xua wawaya jeye:\\n—¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam! jei.\\n48Pinmonae jume matawenta bapontha xua moya peecaenexa. Ichitha bapon equeicha bichocono jume daunweya wawai, jeye:\\n—¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam tsane! jei bapon.\\n49Bapoxonae Jesús naruntaba yawa namchi pijimonaetha, jeye:\\n—Maisa painta wabare, jei Jesús.\\nBapoxonae pon peitata nacʉtsin wabatsi, yawa barapomonae jeye bapontha:\\n—Bara najʉntʉ tsacatabare, jopa amurande. Nontaponare, aunxuae cawaba, jei barapomonae.\\n50Bapoxonae pon peitata nacʉtsin pia penauyapatsiwa xubiriwa, yawa jirawʉna. Bapoxonae pona Jesustha. 51Jesús yainyaba bapontha, jeye:\\n—¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei.\\nBapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon jiwi Pecuidubim, benecotsin cuinaya, jei.\\n52Jesús jume nota bapontha, jeye:\\n—Bara moya ponde. Bara bayatha caitacuere xanepana exanatsi, tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi, jei Jesús.\\nBapoxonae caena nainya pon peitata nacʉtsin necotaxuba. Bapoxonae bapon Jesús puna poinchi namtotha.","num_words":1769,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SANTIAGO 1\\nMapabaxutoje Santiago toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nPacuenia Santiago toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi nacayajatsia pejinavanapaevi yabara pelivaisi\\n1 Xanë Santiagonë, Dioso pijajivitonënë, vajatuxanenë Jesucristo ata pijajivitonënë. Pacatoyaquinatsi pajudíovimë patacabajacobinexa. Israelpijinëmi pexi doce ponëmibeje papemomoxiyajuvënëvimë. Pepo panijanacuata picani panejinavanapaevimi. Aeconoxae baja pepo panijanacuamivecua, nacayajatsia pajinavanapame daxita nacuanëjava.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi itsa jamatabëyapëtane pacuene xanepana pexanaenexa, bevajëta Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n2 Tajamonae, pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane daxitacuene, apo panejitsipaecuene ata, itsa pacatocopiapatsiana. Tsipaji raja bajarapacuene pacatocopiapatsiana papecajamatabëcueneëjëtsinexa Dioso panejumecovënëtsijava yabara. 3 Bajarapacuenia Dioso panejumecovënëtsivi pacajamatabëcueneëjëtaponaena paneajamatabëcuenesaë tsaponaenexa panevajënaeyabelia Dioso panejumecovënëtsijava. Payapëtaneme rabaja bajarapacuene yabara. 4 Apo panejitsipaecuene pacatocopiapatsi ata, pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane bajayajebi. Nexata pajamatabëcuenevitsabaponaename Diosojavabelia. Nexata apo pacatosaicae tsane itsalivaisi ata panejamatabëëthëtota.\\n5 Paxamë itsa pajamatabëyapëtaneme pacuene xanepana paneexanaenexa, nexata bepavajëtame Diosojavabelia papecayapëtaeyaexanaenexa Dioso. Nexata Dioso pacayapëtaeyaexanaena pacuene xanepana paneexanaenexa. Dioso cajena bayapëtaeyaexana daxita pamonae vajëta bajaraponëjavabelia. Apo jumeitavetsi cajena itsa vajëtatsi. 6 Itsa pavajëtame Diosojavabelia, pajamatabëjumaitsimëre: “Dioso cajena nacayapëtaeyaexanaena xua vajëtatsi,” pajamatabëjamëre. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso cajena itsiata apo nacayapëtaeyaexanae tsane xua vajëtatsi,” pajamatabëjamë pëtsa. Pajivi jumeaeba Dioso peyapëtaeyaexanaejavanexatsi, bajarapajivi xaniavaetsia apo najamatabëxainae. Bajarapajivi pejamatabëcuene bemalataca picani. Pacuenia malataca xaniavaetsia apo rucae jovibota, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapajivi. Apo najamatabëxainae caelivaisi, palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaejitsiatsi. 7-8 Bajarapajivi anijajamatabëcuenebeje xaina. Najamatabëcuene epatajërërëcabiaba itsa exana daxitacuene. Nexata pajivi jumeaeba Dioso peyapëtaeyaexanaejavanexatsi, pëtsa patocopatame pejamatabëjumaitsinexa: “Dioso cajena nerajutsiana tavajëtsijava,” pejamatabëjainexa. Dioso cajena apo rajutsitsi tsane xua vajëta bajarapajivi.\\n9 Dioso pejumecovënëtsinë apo xainae ata pecobecovëjavayo, jivi apo yaiyatae atatsinua, itsiata bejamatabëcuenebarëya Dioso pejumecovënëtsinëxae. Tsipaji Dioso pejunatsixaetsi Dioso pijajivitonënexa, apo bejiobi tsane daxitamatacabijavabelianexa. 10 Dioso pejumecovënëtsinë itsa bitso pexainaenë pexainaejava, itsamonae itsa yacajërëtatsi pexainaecuene, itsiata bejamatabëcuenebarëya Dioso pejumecovënëtsinëxae. Tsipaji pacuenia ponatoxi bepijia matonoverevereca, bajara pijinia itsi tsane bitso pexainaecuene ata. Bepijia vereverecaena. 11 Itsa baja juameto tajë rucaina, icotia bitso ataju. Nexata ponatoxi tsaquena. Pematono ata othopa. Nexata pexaniamatonojavami ata verevereca bepijia. Bajara pijinia itsi tsane bitso pexainaejava pexainaevi ata. Yajavavereverecaena pexainaejava pecanajetanucaeepatota ata.\\nPacuenia Dioso jivi apo jamatabëcueneëjëtsi pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa yabara pelivaisi\\n12 Pamonae jamatabëcueneëjëtsi atatsi, najamatabëcuenecataita pibisiacuene pexanaeyaniva, bajarapamonae jamatabëcuenebarëya. Tsipaji itsa vecuapanepa pejamatabëcueneëjëtsijavatsi, pibisiacuene exanaenejeva, nexata bajarapamonae Dioso rajutsianatsi pexaniacuenejava. Rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapacuene yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi perajutsinexatsi pamonae jitsipa Dioso. 13 Itsa pacajamatabëcueneëjëta pibisiacuene paneexanaenexa, pëtsa jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë: “Dioso raja nejamatabëcueneëjëta pibisiacuene taexanaenexa,” pajamë pëtsa. Dioso cajena apo jamatabëcueneëjëtsi itsajivi ata pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa. Itsajivi ata pijinia apo caëjëpaetsi pejamatabëcueneëjëtsinexa Diosojavabelia pibisiacuene pexanaenexa Dioso. 14 Pajivi jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapajivi copiaya pejamatabëëthëtota jamatabënaponapona papibisiacuene jamatabëexana. Nexata jane baja itsa jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapapibisiacuene exana. 15 Pajivi pibisiacuene exana, bajarapajivi exana pacuenia copiaya pejamatabëëthëtota najamatabëxaina. Nexata tsiteca pibisiacuene itsa exanapona, pepacuene Diosovecua naxuabiana bajarapapibisiacuene pexanaponaexae.\\n16 Tajamonae bitso patacaasivavi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso nejamatabëcueneëjëta pibisiacuene taexanaenexa,” pajamatabëjamë pëtsa. 17 Tsipaji daxita pacuene pepo pexaniacuene, Dioso baja cajena vajanacatoitorobicuenetsica. Bajaraponë pexanaenë daxita xua naitayotarubena itaboxotatsia. Dioso cajena daxitamatacabijavabelianexa caejamatabëcuene penajamatabëxainaenë. Caejamatabëcuene Dioso nacasivanajamatabëxaina vaxaitsijavaberena. 18 Dioso baja cajena copiaya najamatabëxaina pexanaenexa pacuenia jitsipa. Nexata nacayapëtaeyaexana pejumelivaisi pexaniajailivaisi. Bajaraxuata nacarajuta pejanajamatabëcuene pitavajamatabëcuene. Vaxaitsi copiaya Dioso itsa jumecovënëtatsi, Dioso pexitsi nacaexana. Pamonae ata cotocaevi Dioso jumecovënëta, bajarapamonae ata Dioso pexi exanatsi. Nexata vaxaitsi, copiaya Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso nacatane bematapijivitsi. Cotocaevi pijinia Dioso pejumecovënëtsivi, Dioso tanetsi bejuyapijivi.\\nPacuenia bexanavanapa pamonae xaniavaetsia jumecovënëta Dioso yabara pelivaisi\\n19 Tajamonae bitso patacaasivavi, pacanaëjëtsianame mapalivaisije, palivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë xaniavaetsia bepanamuxunaevetame Dioso pejumelivaisi. Apo bepacuaicuaijamë abaxë copiaya xaniavaetsia panajamatabëxainaenejevamë. Apo bepaanaepanaemënua bepijia. 20 Tsipaji itsa anaepanatsi, Dioso apo toexanaetsi pexaniacuene, pacuene Dioso jitsipa. 21 Bajaraxuata pacopabare daxita pibisiacuene panenajamatabëxainaejava. Pacopabarenua daxita pibisiacuene paneexanaejava itsamonaejavabelia. Dioso raja pejumelivaisi pacatsijamatabëuba. Bajaraxuata beveliajamatabëcuenevi nataeya pajumecovënëre Dioso pejumelivaisi. Bajarapalivaisi itsa pajumecovënëtame, nexata pacacapanepaena Diosojavabelia.\\n22 Pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, jumecovënëtsiaya paexanaponare. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, apo exanae atanë, apo itsacuene,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji saya pajamatabëcuenenavëxaniabijitsipame. Nexata itsa apo paexanaemë tsipae pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, pananeconitsipame Diosojavabelia. 23 Pajivi jumetae ata Dioso pejumelivaisi, itsiata itsa apo exanae pitorobicueniatsi, bajarapajivi jamatabëcueneitsi pacuenia itsi ponë naitabaratane tsaxuta. 24 Ponë tsaxuta naitabaratane, penaitabarataecujinae pona baja. Nexata bajaraponë bepijia nacofënëta pacuenia itabarajumapeitsi. 25 Dioso cajena pejumelivaisi bitso xanepana. Caëjëpatsinua vajanacacapanepaenexa bajaraponëjavabelia. Pajivi daxita bajarapalivaisi pitorobicueniatsi exanaponapona copatsinejeva, bajarapajivi bitso Dioso yavenonaenatsi daxitacuenejavabelia.\\n26 Pajivi jumaitsi ata: “Xanë bitso toexanaponaponajë Dioso pejitsipaecuenia,” jai ata, itsiata itaxutojema itsa cuaicuaijai tsabiabi, bajarapajivi saya jamatabëcuenenavëxaniaba. Tsipaji Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai. Nexata bajarapajivi xua Dioso toexanaponapona apo tonamatamotsi tsanetsi Diosojavabelia. 27 Dioso pejumecovënëtsijivi, pajivi Dioso aneconijibiatanetsi, exanaponapona mapacueniaje. Yavenona tsonijivixi. Yavenonanua pamona pevecuatëpaevitsi bitso itsa namatavenona itsacuenejavaxi. Pajivi Dioso pejumecovënëtsijivi, nayajivitaeyaponapona pibisiacuene pexanaeyaniva, pacuene exanabiaba mapanacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi.","num_words":696,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.282,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 10 CUI - Nexata Jesús pijimonae waba. Barapomonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobiwi tatsi xua doce poyobe\\n1Nexata Jesús pijimonae waba. Barapomonae jiwana itapetatsi doce poyobe, pomonae baraichi: “Jesús pia peitorobi jiwi tatsi”, jeichichi. Jesús barapomonae cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua cauri ichamonae petaitawetsinexatsi pomonae xua cauri xeina. Mataʉtano Jesús cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua pijimonae tatsi axaibi peexanaenexa pomonae xua atene, xuano xua cuenecuenona.\\n2Barapomonae pomonae doce poyobe pomonae peitorobiwichi, ichʉn pewʉn Simón, pon icha wʉnno “Pedro” baraichi. Irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago. Irʉ ichʉn pewʉn Juan, pon Santiago peweicho tatsi. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. 3-4Irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé, irʉ ichʉn pewʉn Tomás, irʉ ichʉn pewʉn Mateo. Barapon Mateo pon paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Tadeo. Irʉ ichʉn pewʉn Simón, pon celotemonaepin. Irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote, pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha xua pebexubinexatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús itoroba pijimonae xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi\\n5Barapo doce poyobe Jesús itoroba, Jesús jeye:\\n—Jopa paponaeinde po nacua ichaxota jinompa pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Jopa paponaeinde po tomaran ena Samaria nacuatha. 6Meisa saya paponde pomonae Israel nacuamonaepiwitha. Barapomonae payawende tsipei barapomonae Nacom tajʉ wepu jinompatsi xua pipato jinompa. Icha be pocotsi jʉta coyeneya ichi oveja, barapo ovejamonae napuxana poxoru wepu pona tajʉ beya, xua pon pe-eenaein barapo ovejamonae bapon tajʉ wepu poinchi icha xua poxonae napuxana. 7Poxonae papaeba dubenanaebiyame, papaebare barapomonaetha po coyene xua anoxuae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya peewatsixae. 8Mataʉtano Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha po coyenewe meje baxua paexande: Axaibi paexande pomonae peatenewi; equeicha asʉ paexande pomonae werapeibina; axaibi paexande pomonae xua peperʉ sawichimonae; mataʉtano caurimonae pata taitawere pomonae caurimonae pexeinaewi. Nacom amanaya paca cata barapo pia peayapusʉ itorobi coyene, daxota poxonae jiwi payawename Nacom pia peayapusʉwatha, jopa jiwi paratixi pawʉcaeinde.\\n9“Jopa pacaponaeinde paratixi xua poxonae painya newarapaenexa. 10Jopa pacaponaeinde cote xua painya nejeyaenexa paparuwan poxonae pawarapame. Saya cae camisa panama xatabare, jopa icha camisa pacaponaeinde. Mataʉta jopa pacaponaeinde ichawan xua painya nenataxu xatabiwan, yawa icha iwaton jopa pacaponaeinde. Painya xoba paauram xua poxonae jiwi paca catsibeibina tsipei baraxua pocotsiwa paca cata apara bara painya matoma painya netanacuichixaemxae Nacom.\\n11“Poxonae papanenebiyam pin tomaratha, ichacuitha tsiqui tomariyotha, pajeire pon jiwi barʉ cui itura jina xuano xua paca tsiwaba pia botha tatsi pia paca apatsinexa tsane. Bapon pia botha tatsi painya nepu enaeinde beya tsane poxonae barapo tomara weya pawarapaename. 12Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyame, barapo bopiwi pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exanaena’, pajande. 13Icha baxota jinompa pomonae pomonaetha jiwi barʉ cui itura jina, bara baxua Nacom barapomonae taexanaeinchi pocotsiwa papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae pomonaetha jopa jiwi barʉ cui itura jinaeyo, baxua Nacom jopa taexanae tsane pocotsiwa papaebame barapomonaetha. Equeicha caewa pacata parenaena xua pocotsiwa papaebame. 14Ichitha icha icha tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo yawano icha jopa xapain paca jume naitaewatsiyo, nexata bapoxonae panatsixibare. Namto beya paponde xua bomʉxʉ weya xua ichacuitha icha tomara weya. Po tsorobo painya taxutha dubena pana nataxu wenʉnʉbabare barapo tomaratha. Poxonae baxua paexaname patsita itapeinya xeinaename, apara xua barapomonae abe exana painya xainya berena xua poxonae barapomonae paca jume itaweta. 15Bara xainyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena, po matacabitha Nacom yabara paebina jiwi petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Caena bayatha Sodoma tomarapiwi irʉ Gomorra tomarapiwi bichocono abe exana. Daxota Nacom atene exanaena barapo tomaramonaebe. Bara bequein Sodoma tomarapiwi atene mataʉta irʉ Gomorra tomarapiwi bequein atene tsipei bichocono abe exana barapomonae. Ichitha nama pomonae barapo tomaratha jinompa, pomonae paca jume itaweta, jopa juniya peraxa jʉbebi tsainchi, beyacaincha poxonae Sodoma tomarapiwi yawa Gomorra tomarapiwi peraxa jʉbebatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe exanaena Jesús pijimonaetha tatsi\\n16Equeicha Jesús jeye: “Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca caitorobatsi pia xainya beya pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, pomonae itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa, icha ovejan ichi xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi. Paxam pananthʉthʉ cui wʉnaetsiya tsaquiya jinompare, tsipei ichamonae beya paca pepeichipa. Baxua bara paichinde icha jomo ichi xua peita coxonaein poxonae waxouto cuitaya naetsiriwatsi. Paxam bara jʉtiya jopa paichim tsane jopa ichamonaetha abe paexanaeinde, icha topiboto ichi xua anaepana jopa nanta xeinecaeyo xua jʉntema yapoponeca. 17Paxam dota pam, dota pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi. Barapomonae paca teicaena pepaca caponaenexa tsane pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Bapoxonae barapomonae paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. 18Mataʉta barapomonae paca caponaena pomonae peyanacua ewatsi jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉta paca caponaena pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi pia peitabaratha tatsi. Baxua paca cana exanaena painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Daichitha barapo pentacaponaewi peitabaratha tatsi paca itacʉpaena xua pata neyabara paebiwan pocotsiwa bayatha tapacata exanaewatsi paxam. Mataʉtano paca itacʉpaena xua pata neyabara paebiwan pomonae jopa judiomonae naexanaeyo peitabaratha tatsi. 19Ichitha poxonae paca caponaena pentacaponaewi beya, jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa xua painya nejume notsiwa tsane barapomonaetha. Nama Nacom paca tsijume dubina po jume xua painya necaunutsiwam tsane. 20Tsipei beta jopa papaebimchipae painya coutha, ichitha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsimuxu cueicueijei tsane. Bapon paca catsina po jumetha xua patsipaebiname.\\n21“Jiwi caenaetsina barompaya peweicho jiwi ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsane. Irʉ coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui xua ichamonae pejutebinexa tsane. Irʉ pexui paxeiwi caenaetsina ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsainchi. 22Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Ichitha icha awiya paantʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompaename xua beya payacuiya werapaeya othopaename, poxonae bequein abe pacata exana ichamonae Nacom napaeba paca cana exanaena. 23Icha cae tomarapiwi paca abe exanaena, parʉcʉpare icha tomara beya. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, equeicha patopeicaein beya abʉ poxonae cataunxuae jopa panacui wetsim tsane xua paponame daxita israelmonae pia nacua tomarantha tatsi, xua papaeba dubenanaebiyame Nacom Pejume Diwesi.\\n24“Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa be bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein. Mataʉta pon ba petanacuichin jopa ainya cuiyo, jopa be bapocotsinyo pon xua peitorobixaetsi pon pia pecanamataxeinaeinchi tatsi. 25Pon ba penacuidubin bewa nanta xeinae, bewa najei: ‘Maisa ichamonae inta abe exanatsi pon tana necuidubin. Metha bara neichi tsane’, bewa najei. Irʉ pon ba tanacuita pia pecanamataxeinaeinchi bewa najei: ‘Maisa ichamonae inta abe exanatsi pon tanecanamataxeinaein. Metha bara neichi tsane’, bewa najei. Icha pocotsi coyeneya baponbe ichi poxonae baxua nayabara nanta xeinabe, bara pocotsi coyeneya paca cana ichiya exana jiwi icha poxonae neyabara ichiya namchi. Tsipei jiwi abe neyabara paeba xua jeye: ‘Maisa bapon Beelzebú tsecae pon caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, jei. Mataʉta paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae Beelzebú pijimonae tatsi po Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús.\\n26Equeicha Jesús jeye: “Jopa jiwi pacunuwinde xua tapana neyabara paebiwam. Tsipei daxita diwesin, xua po diwesin bequein anoxuae jiwi jopa yaputaeyo, bexa yaputaena. Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana daichitha ichamonae bexa yaputaeponaena baxua. 27Tsipei daxita baxua xua nameicha paca tsipaebatsi, baxua xuya patsipaebare jiwi. Po diwesi xua merawi paca tsipaebatsi, barapo diwesi xuya ichamonae mataqueitha patsipaebare. Po diwesi xua paxapaxeya paca tsipaebatsi, barapo diwesi xuya panatha pana nejume canawabiya wawande. 28Tamonae pam, paca tsipaebatsi, jopa pacunuwinde pomonae itacʉpatsi xua paca jutebina xua saya meisa painya pepontha. Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha paca jumopein tʉnaxʉ jutebina. Jame paca tsipaebatsi pon jame bewa pajume cuitaya cunuwim bapon apara jame Nacom. Tsipei barapon Nacom itacʉpatsi xua paca bebai pin isototha po pin isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca painya nepaca exanaenexa painya pepon yawa painya nejumope tʉnaxʉn.\\n29“Jiwi ba caenaeta sito dos poyobe, saya cae paratiyotha nantomata. Bequein barapo sitobe caenaeta jiwi xua jopa matoma nautsiyo, poxoru saya sito, ichitha painya Axa Nacom yaputane yawa copata poxonae barapo sitobe jiwana iratha yajopeica xua yatʉpa. 30Nacom daxita carepaya jopa juniya paca yabara yaputaeyo, daxota paca matana yaputane xua pontanatiyobe painya nexeinaewa. 31Jopa pajunuwinde tsipei paxam bichocono Nacom patsita ainya cuim, beyacaincha siri”, jei Jesús pijimonaetha.\\n32Equeicha Jesús namchi: “Yabara paca tsipaebatsi pomonae xua nayopita ichamonaetha pomonae xua najei: ‘Apara paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei. Barichi xan xuya jan tsane Nacomtha: ‘Barapomonae apara tana nejume cowʉntsiwi’, jan tsane xuya barapo Nacom peitabaratha pon Taxa, pon peitabocotha peecaexae. 33Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa bapon yaitaeinyo’, jei, xan xuya barapomonae yabara jan tsane: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan tsane xuya Taxa beicha, pon peitabocotha peecaexae”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae jopa pejume cowʉntsixaetsirʉ\\n34Equeicha Jesús namchi: “Jopa pananta xeinaeinde xua patopeican saya meisa xua jiwi jʉntema jinompa tacana exanaewa tsane. Jopa baxua tsipatopaeinyo. Apara jame tsipatopeican taexanaenexa po coyene jiwi naba exanatsi xua daxota ainya bicheiton penaexanaenexa. Pomonae jopa nejume cowʉntsiyo ita aenae-aenei pomonaetha pomonae tana nejume cowʉntsiwi. 35Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Irʉ coxiwa pexantiyo ita aenae-aenei tsainchi. Irʉrʉ ichowayo pecopeinyo ita aenae-aenei tsainchi. 36Daxota pebin barompaya piamonae penaaitafaetabi jiwi nacana exanatsi.\\n37“Pon antobe paxa yawa pena beyacaincha xua neantobe bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Pon antobe pexanto beyacaincha xua neantobe, bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Yawa pon antobe pexantiyo beyacaincha xua neantobe bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. 38Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo pocotsiwa itoroban, tsipei jopa be peraxa exanaetsi icha be xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo. 39Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan taneantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pocotsiwan peyabara cui matomatsiwa\\n40Equeicha Jesús namchi: “Pon xua paca matenta weyatane pia tana neyabara jume taenexa tsane pocotsiwa papaebiname, barapara bapon yawa neweyatanerʉ. Barapon pon xua neweyatane, barapara mataʉtano weyataenarʉ xua weyatainchi pon xua tana neitorobixae, bapon Nacom. 41Pon cueicueijei Nacom pia peitorobi jume diwesi, Nacom bapontha catsina pia peyabara cui matomatsiwa tsipei barapon pon barapo peitorobi jume pepaebin Nacom tanacuitatsi. Po peyabara cui matomatsiwa catatsi pon Nacom peitorobi jume pepaebin Nacom barichi tsane jʉpa catsina pontha pon matenta weyatane, xua matenta weyatainchi pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. Mataʉta irʉ pon xua pejʉntʉ coyene xeicaein bapontha Nacom catsina peyabara cui matomatsiwa tsipei bapon xanepanaya popona Nacom nexa. Nacom barichi tsane jʉpa catsina pontha pon matenta weyatane xua matenta weyatainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. 42Pon xua apatsina tajiwimonae jiwana pintha bequein jopa matowa apatsiyo mera xua bequein cae corotiyo xua ameneque, daichitha Nacom bapontha catsina pia peyabara cui matomatsiwa tsipei bapon tajiwimonae jiwanapin yawenatsi”, jei Jesús.","num_words":1722,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 3 SAN JUAN 1\\nMapabaxutoje, acueyabibaxuto, San Juan toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nPacuenia Juan pexaniajamatabëcuenia tane Gayovënënë yabara pelivaisi\\n1 Gayo bitso tacaasivanë. Xanë ancianonënë, catoyaquinatsi mapabaxutoje. Casivatsi bitso tsipaji xamë ata pexaniajailivaisi jumecovënëtame.\\n2 Catovajëtabiabatsi Diosojavabelia. Catovajëtabiabatsi daxitacuenejavanë pecatoxanepanaenexa, jumalixanepanaeya neponaponaenexanua. Cavënëlivaisitanetsi rabaja Dioso pitabarata xaniavaetsia Dioso netoponaponaejava pibisiacuene exanaenejevamë. 3 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi parena xanëjavaberena. Nexata bajarapamonae xanëjavaberena cavënëlivaisipaeba xaniavaetsia neponaponaejava. Netsipaeba xaniavaetsia asaëya nejumecovënëtaponaponaejava pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi. Nexata bitso casivajamatabëcuenebarëyatsi. 4 Pamonae tsipaebabiabajë Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae taniji betaxicuenia. Nexata itsa vënëlivaisitaniji bajarapamonae Dioso pejumecovënëtavanapaejava, nexata bitso sivajamatabëcuenebarëyanë tsabiabi. Itsacuenejava ata pematatsënëa bajarapacuenia apo nejamatabëcuenebarëyayaexanae.\\n5 Xamë xaniavaetsia Dioso tonacuenebabiabame itsa yavenoname Dioso pejumecovënëtsivi. Bajarapamonae saicayanacuaverena pepatsivi ata, yavenoname. 6 Pamonae Dioso pejumecovënëtsivi parena xanëjavaberena, daxita majotaje Dioso pejumecovënëtsivi pitabarata, cavënëlivaisipaeba bajarajotalia asivaya neyavenonaejava Dioso pejumecovënëtsivi. Bajarapamonae itsa ponaena pevajënaeyabelia, Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebaponaenexa, yavenonaename pacuenia namatavenonaena pijanamutonexa. Bajarapacuenia bajarapamonae itsa yavenonaename, Dioso casivabarëya tsane. 7-8 Bajarapamonae naropoba Jesucristo petonacuenebinexa pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, daxitajivijava petsipaebanajetarubenaenexa. Bajarapamonae apo jitsipae peyavenonaenexatsi pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajaraxuata vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi, xanepana vajayavenonaenexa bajarapamonae. Bajarapacuenia itsa yavenonatsi, nexata Dioso nacatane bajarapamonaeta Dioso pijacuene bevajatonanacuenebivi.\\nPacuenia Diótrefes pibisiacuene exana yabara pelivaisi\\n9 Xanë bajayata copiaya toyaquinajë Dioso pejumecovënëtsivi, panijatomarata pejinavanapaevi. Itsiata bajarapabaxutota taitorobicuenia Diótrefes apo jumecovënëtsi. Jesucristo ata taneitorobinëcuene, apo jumecovënëtsi. Bajaraponë ayaijamatabëcuenenë jamatabënaexana papecanamatacaitorobinënexa. 10 Bajaraxuata itsa patsianajë xamëjavata, catsipaebianatsi daxita pacuenia Diótrefes exana. Bajaraponë pibisiacuenia tanebaracuaicuaijaijava, taneyabaranajumetsënëtsijava ata, catsipaebianatsi. Itsacuenejavanënua pematatsënëa pibisiacuene exanabiaba. Diótrefes apo copiapitabiabi xaniavaetsia pamonae Dioso pejumecovënëtsivi. Itsamonae ata itaveta pecopiapitsiyaniva pepatsivi. Nexata picani pamonae Diótrefes itaveta, itsiata copiapitabiaba Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata pamonae Diótrefes itavetsi ata, itsiata copiapitabiaba, bajarapamonae Diótrefes jamatabëvecuacapitsapa Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsibovecua bajarapamonae pematatsënëa penajoneyaniva bajarapabota.\\n11 Gayo, pëtsa exanaponaponame pacuenia pibisiajamatabëcuene pexainaevi baexanavanapa. Exanaponaponare jane pacuenia pexaniacuene pexanaevi baexanavanapa. Pajivi Dioso pexijivi exanatsi, bajarapajivi pexaniacuene exanaponapona. Pajivi Dioso pexijivi apo exanaetsi, bajarapajivi pibisiacuene exanaponapona. Tsipaji bajarapajivi Dioso apo yapëtae.\\nPacuenia Demetrio pexaniacuene exana yabara pelivaisi\\n12 Daxitajivi pexaniacuenia Demetrio vënëlivaisipaebatsi pexaniacuene pexanaponaponaejava. Espíritu Santo baja cajena pexaniajailivaisi jivi peyapëtaeyaexanaenë. Nexata Espíritu Santo jivi yapëtaeyaexanaponatsi pexaniacuene Demetrio pexanaponaponaejava. Paxanë ata baja cajena payapëtaniji Demetrio pexaniacuene pexanaponaponaejava. Nexata daxitajivijava patsipaebaponajë bajarapalivaisi. Paxamë ata paneyapëtaneme pexaniajailivaisi patatsipaebaponaejava.\\nPacuenia Juan jumaitsi pecopiarutsilivaisiyota yabara pelivaisi\\n13 Xanë picani xainajë ayailivaisi tacamuxujiobinexa. Itsiata abaxë apo jitsipaenë bajarapalivaisi tacatoyaquinaenexa mapabaxutotaje. 14 Tsipaji jamatabëcatanetsi bepijia. Nexata abaxë tajacuata cabarëcuaicuaijaitsi tsane.\\n15 Catovajëtatsi Diosojavabelia pecayavenonaenexa jamatabëcuenexanepanaeya neponaponaenexa. Daxita pecayapëtaevi, majotaje pejinavanapaevi, cabajacobalia. Nebajacobiana caejivi canacujitsia, daxita vajayapëtaevibeje.","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.259,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 23\\n1 Daxita judíovi pijaancianovi nonobapuna. Sacerdotevi penamatacaitorobivi ata nonobapuna. Judíovi pecujarubivi ata nonobapuna. Nexata bajarapamonae Jesús caponaliatsi itsaboyabelia, Judeanacua pevetsinë Pilato pijaboyabelia. 2 Bajarajota Pilato pitabarata bajarapamonae neconitsiaya jumaitsi Jesús yabara:\\n—Mara ponëje naneconita. Tsipaji muxubijiapenetapona jivi pianaepanaenexa nacuaevetsivijavabelia. Paneitavetaponanua patamatamotsiyaniva Romanonacua pepo pevetsinë pejamatabëcueneta impuestomatamo pataneyanijobijava. Jumai tsaponaenua: “Xanë raja Cristonë, nacua taevetsinë,” jai tsaponae maponëje, jai bajarapamonae Jesús yabara neconitsiaya Pilatojavabelia.\\n3 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jai.\\n4 Pilato nexata jumaitsi sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia ata:\\n—Apo caxitajarabinë cajena itsacujiruneconi ata pexainaejava maponëje, paneconi yabara naneconitsijitsia, jai Pilato.\\n5 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Orijibia neconitsia jumaitsi Jesús yabara:\\n—Bajaraponë daxita Judea nacuapijivi muxubijiapenetapona bajarapamonae pianaepanaenexa Judeanacua pevetsivijavabelia. Taxuxuaba cajena bajaraponë bajarapacuene pexanaejava Galilea nacuata. Nexata maberena ataje bajarapacuenia icatsia exanapona, jai bajarapamonae Jesús yabara Pilatojavabelia.\\nPacuenia Jesús nutatsi Herodes pitabarata yabara pelivaisi\\n6 Pilato itsa jumetane bajarapamonae peneconitsijavatsi Jesús, nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Matsa ponëje Jesús, Galilea nacuapijinëje? jai Pilato.\\n7 Nexata bajarapamonae tsipaeba Pilatojavabelia Jesús Galilea nacuapijinëcuene. Nexata Pilato itoroba pijajivi Jesús pecaponaenexatsilia Herodesjavabelia. Tsipaji Herodes Galileanacua pevetsinë. Bajarapamatacabi Herodes ponapona Jerusalén tomarata. 8 Nexata Herodes itsa tane Jesús, barëya. Tsipaji Herodes vënëlivaisitaeyabiaba Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejavanë. Nexata Jesús pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta jamatabëtane Herodes. 9 Nexata Herodes ayaicuenia yanijobapona Jesúsjavabelia. Itsiata Jesús apo jumepitsi caejumeyo ata. 10 Bajarajota nubena sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi yajava. Bajarapamonae ayaijumeta neconitaponatsi Jesús Herodesjavabelia. 11 Nexata Herodes, pijajivi yajava, Jesús capocaponatsi. Bitso pexaniajava, xua nacuaevetsinë banaxatata, bajaraxua Jesús quenetsiataeya xatatatsi. Bajarapacuenia Jesús quenetsiataeya xatatatsi pepo nacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Bajaraxuacujinae icatsia canaviabarenatsi Pilatojavaberena. 12 Pilatobeje Herodesbeje naitoyabeje picani. Itsiata bajarapamatacabi nabarajamatabëcuenexanepanabeje. Naxaniababeje baja.\\n13 Pilato junata penacaetuatsinexa sacerdotevi penamatacaitorobivi. Junata penacaetuatsinexa judíovi pevetsivi ata. Junata penacaetuatsinexa bajarapatomarata pejinavanapaevi ata. 14 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia Jesús yabara:\\n—Paxamë panetocapatame maponëje. “Mara ponëje naneconita. Tsipaji muxubijiapenetapona jivi pianaepanaenexa nacuaevetsivijavabelia,” panejamë. Itsiata baitsi jane xanë picani tajacuata yanijobajë xaniavaetsia paneitabëta. Nexata xua yabara paneconitame, ajibi picani. Maponëje itsacujiruneconi ata apo xainae, paneconi yabara naneconitsijitsia. 15 Herodes ata apo naneconitsiaexanaetsi. Saya icatsia nacatocanaviarena. Pataneme rabaja. Itsacujiruneconi ata apo xainae maponëje, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi. 16 Nexata tajajivi itorobianajë bajaraponë saya tajajivi pejumaconibabenexa penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajaraxuacujinae copatsianajë, jai Pilato bajarapamonaejavabelia.\\n17 Caevai canacujitsia, pascuavënë fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pilato copatabiaba ponë jivi vajëtatsi pecopatsinexa. Nexata bajarapacuenia copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi. 18 Nexata bajarapamonae itsa jumetane Pilato picani Jesús pecopatsiapaebijava, nexata daxita bajarapamonae caecuenia vavajai Jesús yabara. Bajarapamonae pevavajaijavata, Jesús yabara jumaitsi Pilatojavabelia mapacueniaje:\\n—¡Majane ponë beyaxuareje! ¡Barrabás jane panetocapitsapare! jai bajarapamonae.\\n19 Bajaraponë Barrabás Jesús pevajënaeya bajarapatomarata barënabia gobierno pijajivijavabelia. Nexata Barrabás jivitonë beyaxuaba. Bajaraxuata naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. 20 Pilato picani jamatabëcopata Jesús. Bajaraxuata picani icatsia Pilato tsipaebijitsia jivijavabelia Jesús baja pecopatsinexa. 21 Itsiata baitsi jane bajarapamonae orijibia vavajai.\\n—¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! ¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae bajarapamonae Pilatojavabelia.\\n22 Icatsia Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia? ¿Detsa papibisiacuene exana maponëje? Apo caxitajarabinë cajena itsacujiruneconi ata, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi. Nexata tajajivi itorobianajë bajaraponë saya tajajivi pejumaconibabenexa penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajaraxuacujinae copatsianajë peponaenexa baja, jai Pilato.\\n23 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Vavajai tsaponae.\\n—¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae bajarapamonae Pilatojavabelia.\\nNexata bajarapamonae, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, bitso pevavajaitsaponaexae, belia baja Pilato jejai. 24 Nexata baja Pilato tocopata pacuenia bajarapamonae vajëtatsi. 25 Nexata Pilato itoroba pijajivi Barrabás, ponë jivitonë beyaxuaba, pecapitsapaenexatsi pepitsapaenexa baja penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Caranata Jesús, pianeconijibinë, pebeyaxuabinexatsi Pilato itoroba pijajivi.\\n26 Vajabitsaë itsa caponaliatsi Jesús cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi, Simón pijinia najetaruca vayafoverena. Nexata vajabitsaë vaetabatsi Simón. Simón Cirene tomarapijinë. Nexata Simón vajabitsaë itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, petocaponaenexa. Nexata bajarapacruza Simón tovëtacaranajetaruca Jesús pecovëya.\\n27 Jesús pënanajetarubenatsi, jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi, petiriavi ayaibitsaëto, Jesús bitso pënueyababuataponatsi ayaijumeta. 28 Nexata Jesús napënëyorota. Jumaitsi bajarapapetiriavijavabelia:\\n—Paxamë petiriavi, paJerusalén tomarapijivimë, pëtsa panepënueyabame xanë. Paxamë jane panatsinuema. Panexi ata patsinuema. 29 Itsa copiajopaena piayaimatacabi, jivi bitso bejiobi tsane. Nexata jivi jumai tsane: “Mavecovi itsiata bevelia nacatsunabejiobitane pexi apo pexainaexae,” jai tsane jivi bajarapamatacabi mavecovi yabara. 30 Nexata bajarapamatacabi jivi bitso itsa nabejiobitaena, belia jitsipaena petëpaejava. Nexata jivi najumai tsane: “Vajatëpaenexa, nacatoxanepanaejitsipa pinijiibotsutonë itsa nacamatacënëbajarabijitsipa,” najai tsane jivi. 31 Xanë itsacujiruneconi apo xainae atanë, nebejiobiaexanaena itsa necobematabiabarutsiana cruzajavabelia. Nexata pamonae pibisiacuene pexanaevi bitso xanë matatoxenetsia, bejiobiaexanaenaenatsi itsa tocopiapatsianatsi piayaimatacabi, jai Jesús bajarapapetiriavijavabelia.\\n32 Itsabelia vajabitsaë Jesús caponatsi, bajarabelia anijanëbeje penaneconitsinëbeje, Jesús yajava, caponatsi. Bajaraponëbeje piajamatabëcuenebejenëbeje vajabitsaë caponatsibeje Jesús peyajavabeyaxuabinexatsibeje. 33 Itsa baja capaliatsi Jivimatasipavënë tsutojavabelia, nexata cruzajavabelia Jesús yajavacobematabiabarutatsi bajaraponëbeje. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús pecujuanenia. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús petsavenonenia. 34 Jesús baja cruzajavabelia pepuacobematabiabarutsi, jumaitsi paxa Diosojavabelia:\\n—Axa, mapamonaeje itaxutotsoniataema. Vecuaxuare paneconi xaina pibisiacuene taneexanaexae mapacueniaje. Tsipaji raja apo yapëtae. Bajaraxuata mapacuenia nexanaje, jai Jesús paxa Diosojavabelia.\\nNexata vajabitsaë, pamonae Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia, bajarajota namuxusita. Penamuxusitsijavaxi irata natsipenepeneta. Bajarapacuenia vajabitsaë penamuxusitsijavaxi canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. 35 Bajarajota daxitajivi taenubena. Judíovi pevetsivi Jesús capocaponatsi. Bajarapamonae capocaponaeya jumaitsi Jesús yabara:\\n—Ëitsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Baja rajane pijacuata nacapanepae itsa xaniajai pepacuene Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa, jai judíovi pevetsivi Jesús yabara.\\n36 Vajabitsaë ata Jesús capocaponatsi. Nexata capocaponaeya cujibarenatsi. Rajutsijitsiatsi piajatuvinora piapaenexa Jesús. 37 Nexata vajabitsaë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa xamë judíovi pepo nevetsinë, nexata nacapanepare nijacuata, jai vajabitsaë Jesúsjavabelia.\\n38 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo tablapajumata, Pilato pijajivi yaquinaruta acueyabi paviriavibeje pijajumeta. Itsaitane yaquinaruta griegojumeta. Itsaitane yaquinaruta latínjumeta. Itsaitane yaquinaruta hebreojumeta. Peyaquinarubiitane jumai tsarubi mapacueniaje: “Mara ponëje judíovi pepo pevetsinëje,” jai tsarubi Jesús yabara. 39 Itsanë piajamatabëcuenebejenë cruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, Jesús anaeya bijataerucatsi.\\n—Itsa xamë Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa, nijacuata nacapanepare. Paxanëbeje ata panecapaneparebeje, jai tsarucae Jesúsjavabelia.\\n40 Itsanë pijinia itsacruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, jumeitavetaruca. Jumai tsarucae penajuananeconitsinëbejejavabelia:\\n—¿Dioso tsaja apo cujunavimë netëpaenexa, cacobematabiabi ata nijaneconi yabara mapacueniaje? 41 Vaxaibeje rabiji vajaneconi xainatsibeje vajatëpaenexabeje. Nacarutabeje mapacueniaje pibisiacuene vajaexanaexaebeje. Mabiji ponëje caeto ata pibisiacuene apo exanae, jai tsarucae bajaraponë jumeitavetsiaya penajuananeconitsinëbejejavabelia.\\n42 Icatsia xuacujinae bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, xanë nenajamatabënapitsianame pamatacabi xamë evetsianame mapanacuaje, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n43 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena, pamatacabi, neyajavaponaponaename paraísojavatatsia, jai Jesús bajaraponëjavabelia.\\n44 Jesús baja itsa tëpaejitsia, matonejeepatota, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania acueyabi pahorabejecujinae, caniviyojavabelia, nacua napebeta icatsia. 45 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia pënëyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpana, tuatuajëatsica titititicaica. 46 Nexata Jesús ayaijumeta jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Axa, xamëjavabelia daxita tajamatabëcuene carajutatsi, jai Jesús.\\nItsa baja Jesús najumevereta bajarapajume, tëpanajereca jane baja.\\n47 Nexata Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán, itsa tane daxita bajarapacuene, bajaraponë Diosojavabelia jumaitsi:\\n—Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Xaniajai tsaena baja. Maponë tëpaje, pianeconijibinë, jai vajabitsaë pijacapitán.\\n48 Daxita pajivibitsaëtoxaneto taenubena pacuenia Jesús jumaliverevereca, bajarapamonae bitso najamatabëxainaeya naviaba pijabonëjavabelia. 49 Daxita pamonae Jesús peyapëtaevitsi, pebijivi, petiriavi ata, pamonae Galilea nacuaverena pënaponatsi, tajiyojavaverena taenubena, petaenexa Jesús pebeyaxuabijavatsi.\\nPacuenia Jesús petëpaenë buatatsi ibovajualia yabara pelivaisi\\n50 Jerusalén tomarata ponapona José, Arimatea tomarapijinë. Bajaraponë pexaniajamatabëcuenenë, xaniavaetsia peponaponaenë Dioso pitabarata. Bajaraponë judíovi pevetsinë. 51 José copiaevetaponapona pecopiajopaejava pamatacabi caenë Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje. Nexata José apo jamatabëcuenejëpae pacuenia judíovi exana Jesúsjavabelia. 52 José nexata lia nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa petëpaenë Jesús. 53 Bajaraxuacujinae José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Daxitanëreca mataquionaeya matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata. Nexata cajena itsajota José iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi petëpaevi pebuataponaenexa, bajarapaibovajualia buata Jesús petëpaenë. Bajarapavajualia abaxë itsajiviyo ata petëpaejiviyo José apo buatsi. 54 Pamatacabi José bajarapacuenia vajëta Pilatojavabelia Jesús petëpaenë pemëthëtsinexa, bajarapamatacabi judíovi penacuenebijava banacuenevereta baja pecopiajonevajënaeya penacueraevetsimatacabinexa. Nexata paepatota José ibovajualia buata Jesús petëpaenë, bajarapaepatota José baja tocopiapataponatsi penacueraevetsimatacabinexa.\\n55 Papetiriavi Jesús pënaponatsi Galilea nacuaverena, bajarapapetiriavi tajiyo José pecovëya najetarubena. Nexata bajarapapetiriavi tane Jesús petëpaenë José pebuatsijava bajarapaibovajualia. 56 Bajaraxuacujinae bajarapapetiriavi naviaba baja pijaboyabelia. Nexata pepatsicujinae pijaboyabelia, bajarapapetiriavi xaniavaeta pexaniapetuxujuvira, pexaniapetuxujuvitsapato yajava, Jesús petëpaenë peperabëexabinexa. Nexata abaxë bajarapapetiriavi nacueraeveta judíovi penacueraevetsimatacabita pacuenia itorobatsi Dioso Moiséspijinëta bajayata penajumecopatsilivaisi.","num_words":1154,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.128,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN JUAN 4\\nEspíritu Santo yabara, Cristo pijavajabitsaë ata, yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae bitso patacaasivavi, itsamonae itsa pacajumai tsane mapacueniaje: “Espíritu Santo raja, ponë netsijamatabëeca, netsipaeba. Nexata juya bajarapalivaisi pacatsipaebatsi,” itsa pacajai tsane, pëtsa abaxë caecuenia pajumecovënëtame. Copiaya abaxë pajamatabëcueneëjëbianame paneyapëtaenexa itsa xaniajai bajarapamonae Espíritu Santo petsipaebilivaisitsi pacatsipaebiana. Bajarapacuenia pajamatabëcueneëjëbianame tsipaji raja daxitajava mapanacuajavaje yacaëjëpa penajumetsënëtsilivaisi petsipaebanajetarubenaevi. Bajarapamonae penajumetsënëtsilivaisi daxitajivijava tsipaebanajetarubena. BeDioso itajara pejumelivaisi petsipaebivicuenia, tsipaebanajetarubena. 2 Nexata bajarapacuenia copiaya itsa pajamatabëcueneëjëbianame, payapëtaename pamonae tsijamatabëecatsi Espíritu Santo. Pamonae raja peneta pepacuene Espíritu Santo tsijamatabëecatsi, jumaitsi mapacueniaje: “Jesucristo itsa patsica mapanacuayabetsicaje, naexana pacuenia vaxaitsi baexanatsi mapanacuataje,” jai peneta pamonae pepacuene Espíritu Santo tsijamatabëecatsi. 3 Pamonae peneta jumaitsi mapacueniaje: “Jesucristo raja Dioso apo pexënato,” jai, bajarapamonae cajena apo tsijamatabëecaetsi Espíritu Santo. Bajarapamonae tsijamatabëecatsi ponë cueneitoyatsi Cristo. Ponë baja pavënëlivaisitaneme pepatsijavanexa, ponë Cristo cueneitoyatsi, bajaraponë pata baja. Ponapona rabaja mapanacuajavaje. 4 Tajamonae, paxamë rabaja Dioso papijajivimë. Nexata baja penajumetsënëtsilivaisi papecatsipaebivi, apo pacayamaxëitojorobicapanepae. Apo caëjëpaetsi papecayamaxëitojorobijava. Tsipaji ponë pacatsijamatabëeca, bajaraponë bitso piasaënë, ponë ponapona mapanacuajavaje, matatoxenetsia. 5 Pamonae tsipaebapona penajumetsënëtsilivaisi, bajarapamonae saya Dioso apo peyapëtaevi. Bajaraxuata mapanacuapijicuene cacuaicuaijai. Nexata pamonae bitso jitsipa maëpanacuapijicueneje, namuxunaevetabiabatsi. 6 Vaxaitsi raja Dioso pijajivitsi. Pajivi yapëtane Dioso, vaxaitsi ata nacanamuxunaeveta. Pajivi Dioso apo jitsipae, vaxaitsi ata apo nacanamuxunaevetsi. Nexata bajarapacuenia nayapëtane pajivi tsijamatabëecatsi Espíritu Santo. Espíritu Santo baja cajena jivi pexaniajailivaisi petsipaebinë. Bajara pijinia pacuenia nayapëtane pajivi ata tsijamatabëecatsi dovathi. Dovathi baja cajena penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebinë.\\nDioso vajanacaasivanë yabara pelivaisi\\n7 Tajamonae bitso patacaasivavi, daxitatsi namataenetsia benaasivatsi tsavanapae. Tsipaji Diosojavaverena pitsapa vajanacaasivajamatabëcuene. Pajivi peneta asiva Dioso penajuajumecovënëtsivi, bajarapajivi Dioso pexijivi. Bajarapajivi yapëtane Dioso. 8 Pajivi apo asiva itsamonae ata, bajarapajivi apo yapëtae Dioso. Tsipaji baja cajena Dioso bitso asiva daxitajivi. 9 Dioso raja vajanacaasivajava, nacayapëtaeyaexana mapacueniaje. Dioso athëbëvetsica nacatoitorobica pepo caenë pexënato mapanacuayabetsicaje. Bajarapacuenia Dioso pexënato nacatoitorobica matacabi apo pevereverecaejava vajaxainaenexa pexënato vajanacasivatëpaexae. 10 Bajarajamatabëcueneitsi Dioso bitso vajanacaasivajava. Vaxaitsi rajane bevelia Dioso jitsipatsi. Dioso ra picani bitso vaxaitsi nacajitsipa. Bajaraxuata Dioso nacatoitorobica pexënato cruzata vajanacasivatëpaenexa. Nexata Jesús vajanacasivatëpaexae, Dioso baja nacavecuaajibiaexana daxita pibisiacuene vajaexanaeneconimi.\\n11 Tajamonae bitso patacaasivavi, itsa Dioso bajarapacuenia bitso nacaasiva, nexata vaxaitsi ata daxitatsi namataenetsia benaasivatsi tsavanapae. 12 Itsajivi ata cajena abaxë Dioso apo tae. Itsiata baitsi jane vaxaitsi namataenetsia itsa nasivatsi, Dioso baja nacayajavaponapona. Dioso vajanacatojitsipaecuenia itsamonae ata vajaasivanexa, Dioso nacajamatabëcueneasaëyaexanapona. 13 Vaxaitsi yajavajinavanapatsi Dioso. Bajara pijinia pacuenia Dioso ata nacayajavaponapona. Yapëtanetsi pexaniajaicuene Dioso vajanacayajavaponaponaejava. Tsipaji baja Dioso nacarajuta Espíritu Santo. 14 Vaxaitsi baja cajena tanetsi Dioso pexënato. Nexata vaxaitsi tsipaebabiabatsi itsamonaejavabelia Dioso pexënato pitorobijavatsica mapanacuayabetsicaje pecapanepaenexa daxita mapanacuapijivije. 15 Pajivi jumaitsi mapacueniaje: “Jesús raja Dioso pexënato,” jai, bajarapajivi Dioso yajavaponapona. Bajarapajivi pijinia Dioso ata yajavaponaponatsi.\\n16 Nexata vaxaitsi jamatabëcueneyapëtanetsi pacuenia bitso Dioso nacaasiva. Dioso cajena piasivanë daxitanacuapijivi. Pamonae itsamonae ata namataenetsia naasiva tsavanapae, bajarapamonae Dioso yajavaponapona. Bajarapamonae ata pijinia Dioso yajavajinavanapa. 17 Nexata pacuenia Dioso nacatojitsipa itsamonae ata vajanasivatsavanapaenexa, bajarapacuenia itsamonae ata asivatsi tsavanapae tsane. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaponaena daxita pibisiacuene pexanaevi, bajarapamatacabi vaxaitsi Dioso pitabarata apo junavitsi tsane. Apo junavitsi tsane Dioso pitabarata tsipaji baja mapanacuataje vaxaitsi asivatsi tsavanapae tsane itsamonae ata pacuenia Cristo daxitatsi nacaasiva. 18 Itsa yapëtanetsi Dioso vajanacaasivajava, apo cujunavitsi itsacuenejava ata. Tsipaji Dioso itsa nacaasiva, nacavecuaajibiaexana vajajunavijavami. Pajivi Diosojavabelia naneconita, yapëtane Dioso penaneconitsiaexanaejavanexatsi. Bajaraxuata daxitacuene cujunava. Pajivi cujunava daxitacuene, abaxë xaniavaetsia apo yapëtae pacuenia Dioso asivatsi. Bajaraxuata cujunava.\\n19 Vaxaitsi Dioso asivatsi tsipaji Dioso copiaya nacaasiva. 20 Pajivi jumaitsi ata mapacueniaje: “Xanë raja Dioso asivanë,” jai ata, itsiata itsa itoya itsajivi Dioso pejumecovënëtsijivi ata, nexata saya bajarapajivi penajumetsënëtsijivi. Bajarapajivi itsa apo asiva itsajivi ata, petaeyabiabijivi ata, nexata biji bitsoyo bajarapajivi apo asiva Dioso. Tsipaji biji cajena caeto ata apo tae Dioso. 21 Pajivi asiva Dioso, bajarapajivi biasiva itsajivi ata, Dioso penajuajumecovënëtsijivi. Tsipaji baja cajena Cristo nacaitoroba vajaasivanexa itsamonae ata.","num_words":580,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.13,"stopwords_ratio":0.302,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 14\\nPablo, Bernabé detse Iconio ejude su anina\\n1 Beju Pablo, Bernabé detse Iconio ejude su daja huecha puana. Judío sa jadhitati jude ete su nubiana tse. Tuatse sa quisaquisa jepuiti jucuada judío, judío mahue cuana Cristo peje su jei putana. 2 Pia judío jei puja mahue cuana ja eichacua jei eputani cristiano cuana duininibametana. 3 Da putsu, tsunuda dapia quisaquisa epu puji anitiana tse. Echua Puji Jesucristo ja nimetucheametana tse tu jepuiti ai quisa cuana quisaquisa epu puji. Beju Diusu ja tuatse sa quisaquisa cuana tsabatana. Tucheda tiatana nimetiuda aida cuana paata tse puji. 4 Beju ejude cristiano cuana jasajasajatitana. Quejucua cuana ja apóstol detse tsada batana. Pia cuana ja mu judío cuana id'aba putsu, duininibatana tse. 5 Da su beju tuneda huaraji cuana japaiti putsu, Pablo, Bernabé detse madhaba putsu, tumu neje maracaja adhaatana huecuana. 6 Beju bahue pu putsu, jududuana tse pia yahua Licaonia banime su. Tueda yahua su beta ejude anina. Listra, Derbe detse banime puina. 7 Dapia Pablo, Bernabé detse Diusu sa quisa saida cuana quisaquisa puana.\\nPablo ja deja ase bue mahue saisiametana\\n8 Dapia Listra ejude su deja ase bue mahue anina. Daja hue tueda bataji puana. 9 Tuahueda Pablo id'aba putsu, japibatiana uja: “Tuahueda beju ema saisiameta cua.” Pablo ja deja chama putsu, deja sa piba cuana bahue puana. 10 Da su jubida cuatsasiatana deja:\\nDa hora su deja tenanetiana putsu, asepiruana. 11 Cristiano cuana daja ba putsu, tuna sa yana su jubida tsiatsiatana huecuana uja:\\n—Beta diusu detse deja nime ecuana peje su buteitia.\\n12 Bernabé da bid'umimi diusu Júpiter banime pepe putana huecuana. Daja huecha Pablo da bid'umimi diusu Mercurio banime pepe putana huecuana, tueda quisaquisa puana putsu. 13 Beju bid'umimi diusu Júpiter sa templo ejude enubiji su anina. Júpiter sa sacerdote cuana ja huaca deja cuana, shasha cuana ejude enubiji su dusetana. Huaca deja dusu putsu, irutsuaja adhaatana huecuana Pablo, Bernabé detse peje su, diusu pepe hue putana huecuana putsu. Shasha cuana neje di basetaja adhaatana huecuana. 14 Beju Pablo, Bernabé detse bahue pu putsu, metse sa ejud'uji d'iud'iujapirutana tse. Da su cristiano cuana duju su jududu putsu, biatsiatsiatana tse uja:\\n15 —Deja cuana, ¿jucuaja su micuaneda etseju daja yainia, etseju da micuana nime deja hue putsu. Meichaderaque ye ai puiti yanacane cuana. Diusu eid'e eni peje su bahui jei mepuque. Tuahueda pamapa ai cuana ataidha. Buepa, yahua, mar ataidha. Pamapa buepa, yahua, mar su yanita ai cuana di ataidha. 16 Biahua tiempo Diusu ja pamapa cristiano cuana d'eji tiataidha tuna sa ai puiti cuana su papuniuneti puji. 17 Daja biame, Diusu tuna peje su saida jashanapametidha, ai saida cuana tia putsu. Beju tuahueda nai edajajametani ecuana bia su. Ai mudu cuana saida jajaji yametani. Ecuana sa ai dia taji cuana tupu etiatani beidaji ecuana yame puji.\\nTumu neje Pablo maracatana huecuana\\n18 Pablo, Bernabé detse ja daja cristiano cuana quisatana biame, tuatse sa atadhada neje nahuebatana huecuana tuatse peje su eirutsuata huecuana mahue puji.\\n19 Beju pia Antioquía, Iconio ejude detse jenetia judío cuana ja Pablo, Bernabé detse yani su cuinatana. Mimi bid'umimi cuana neje cristiano cuana jei ametana huecuana Pablo tumu neje emaraca puji. “Manuitia beju”, pu putsu, maracarijitana huecuana. Ejude tsahua su riretana huecuana. 20 Da su beju Cristo peje su jei eputani cuana Pablo esa su netiseutana su, Pablo netianana. Tuna neje neicha ejude su nubiana.\\n21 Pia huenati Pablo, Bernabé detse putiana Derbe ejude su. Dapia Diusu sa quisa saida quisaquisa puana tse. Jucuada cristiano cuana Cristo peje su jei putana. Da su Pablo, Bernabé detse dapia quisaquisa pupe putsu, jasiapatibana tse Listro, Iconio, Antioquía ejude cuana su. 22 Dapia quimisha ejude cuana su aniji jei eputani cuana nimetucheametana. Uja quisatana tse:\\n—Menimetucheatique Diusu peje su. Tuseda puji ebia su sufri pu taji tu ecuatsasiati su enubi puji.\\n23 Ehuidusuji cuana ichatana tse Diusu sa dharejiji cuana pahuidusuta huecuana puji. Da su Pablo, Bernabé detse ayuna pu putsu, Diusu mitsupe putsu, Echua Puji Jesucristo bajatana tse tu peje su jei eputani cuana painatsihuata puji. Daja a putsu, putibana tse.\\nPablo, Bernabé detse Antioquía ejude su jasiapatibana\\n24 Da su beju Pisidia yahua je jaitiana putsu, Panfilia yahua su cuinatiana tse. 25 Dapia Perge ejude su Diusu sa quisa saida cuana quisaquisa puana. Quisaquisa pupe putsu, Atalia ejude su putiana tse. 26 Tueda ejude sa ebuteji jenetia barco su aniuteana tse Antioquía ejude su eputi puji. Tueda ejude jenetia equene cuinanana tse. Equene dapia jei eputani cuana ja Diusu bajatana tuahueda patsahuata tse puji, tuatse sa mudu saida papu puji. Beju tueda mudu apetana tse. 27 Da su Antioquía ejude su cuinati putsu, jei eputani cuana jadhitatitana. Pamapa quisapetana tse cuaja ai aida cuana Diusu ja atana tuatse jepuiti. Uja quisa puana tse:\\n—Diusu ja judío mahue cuana di tu peje su jei yametani, d'eji su paputa huecuana puji.\\n28 Beju dapia ejude su jei eputani cuana neje tsunuda aniana tse.","num_words":774,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN JUAN 3\\n☰ 1 SAN JUAN 3 ◀ ▶\\nDioso pexi yabara pelivaisi\\n1 Pacanaëjëre vaxa Dioso vajanacaasivacuene. Nacaasiva bitso. Bajaraxuata Dioso pexicueniatsi nacatane. Xaniajai rabaja. Dioso pexitsi. Mapanacuapijivije Dioso apo peyapëtaexae, nexata bajarapamonae vaxaitsi ata apo nacayapëtae Dioso pexicuenetsi. 2 Tajamonae bitso patacaasivavi, aeconoxae rabaja vaxaitsi daxitatsi Dioso pexitsi. Apo yapëtaetsi abaxë pacuenia itsamatacabi vaxaitsi cueneitsijitsiatsi. Itsiata Cristo itsamatacabi itsa patsianica, vaxaitsi cuenetaenatsi Cristo pacuenia cueneitsi. Nexata vaxaitsi itsa cuenetaenatsi Cristo, cuenejëpaenatsi. Tsipaji cuenetaenatsi pacuenia Cristo cueneitsi. 3 Cristo pibisiacuene apo pexanaenë caeto ata. Bajaraxuata daxita pamonae copiaevetavanapa Cristo pepatsijavanexatsica, pevajënae tonajamatabëcuene xaniavaetavanapaena. Pibisiacuene apo exanavanapae tsane.\\n4 Pajivi pibisiacuene exana, apo jumecovënëtsi palivaisi Dioso najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Pibisiacuene itsa exana, nexata Dioso pitavetsijava exana. 5 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Cristo patsica mapanacuayabetsicaje vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Cristo baja cajena caeto ata pibisiacuene apo pexanaenë. 6 Bajaraxuata pajivi baja Cristo yajavaponapona, pibisiacuene apo exanaponaponae. Pajivi tsiteca pevajënaeyabelia pibisiacuene exanaponapona, bajarapajivi apo tae baja cajena Cristo. Apo yapëtaenua cajena. 7 Tajamonae, pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. Pajivi exanabiaba pexaniacuene, Dioso pejitsipaecuene, bajarapajivi Dioso aneconijibia tanetsi. Pacuenia Cristo jamatabëcueneitsi, bajarajamatabëcueneitsi bajarapajivi. 8 Pajivi tsiteca pevajënaeyabelia pibisiacuene exanaponapona, bajarapajivi dovathi pijajivitonë tsaponaponae. Dovathi pibisiacuene pexanaecujinae, apo copatsi. Tsiteca pevajënaeyabelia pibisiacuene exanaponapona mapanacuataje. Bajaraxuata Dioso pexënato patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi dovathi pejamatabëcueneta pibisiacuene pexanabiabijavami piajibiaexanaenexa.\\n9 Pajivi baja Dioso pexijivi exanatsi, bajarapajivi baja pibisiacuene apo exanaponaponae. Tsipaji baja Dioso najamatabëcuenerajutatsi. Bajarapajivi baja copata pibisiacuene pexanabiabijava. Tsipaji baja Dioso pexijivi exanatsi. 10 Bajarapacuenia xaniavaetsia yapëtanetsi pajivi Dioso pexijivi exanatsi. Pajivi pijinia dovathi pexijivi exanatsi, yapëtanetsi. Tsipaji pajivi Dioso pexijivi apo exanaetsi, pexaniacuene apo exanae. Apo asivanua itsamonae ata.\\nPacuenia vaxaitsi namataenetsia benaasivatsi tsavanapae yabara pelivaisi\\n11 Dioso baja cajena panejumecovënëtsijavaveliacujinae, pajumetaeyabiabame pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Vaxaitsi namataenetsia benaasivatsi tsavanapae,” pejailivaisi. 12 Vaxaitsi nexata apo bitoyatsi itsamonae ata. Pacuenia bajayatami Caínpijinë itoya pejuyapijinëmi, bajara apo bitsitsi vaxaitsi. Caínpijinë dovathi pijajivitonë tsaponaponae. Nexata beyaxuaba pejuyapijinëmi. Pacatsipaebijitsiatsi pacuene yabara Caínpijinë beyaxuaba pejuyapijinëmi. Caínpijinë dovathi pitorobicueniatsi, pibisiacuene exanaponapona. Pejuyapijinëmi pijinia pexaniacuene, Dioso pitorobicueniatsi, exanaponapona. Bajaraxuata Caínpijinë beyaxuaba pejuyapijinëmi.\\n13 Tajamonae, pëtsa pajamatabëcuenenabenajacame paxamë ata itsa pacaitoya mapanacuapijivije. 14 Vaxaitsi picani bajayata Dioso pitabarata jamatabëcuenetëpavanapatsi. Itsiata baja aeconoxae Dioso nacajamatabëcueneasaëyaexana vajanajamatabëcuenecopatsixae bajaraponëjavabelia. Yapëtanetsi baja cajena Dioso vajanacajamatabëcuene asaëyaexanaejava. Tsipaji itsamonae ata Dioso vajanajuajumecovënëtsivi, asivatsi tsavanapae. Pajivi apo asiva itsamonae ata, Dioso penajuajumecovënëtsivi ata, bajarapajivi Dioso pitabarata jamatabëcuenetëpaponapona. 15 Pajivi itoya itsajivi, Dioso penajuajumecovënëtsivi ata, bajarapajivi jamatabëcuenejëpaponapona jivibenë. Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Jivibenë baja cajena apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. 16 Yapëtanetsi baja cajena mapacueneje. Jesucristo vajanacaasivaxae, nacopata pebeyaxuabinexatsi vajaneconi yabara. Nexata vaxaitsi ata vajaasivaxae Dioso vajanajuajumecovënëtsivi, bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Itsamonae nebeyaxuabijitsia ata tsane, yavenonaenajë Dioso patanajuajumecovënëtsivi,” bejamatabëjaitsi. 17 Ponë Dioso pejumecovënëtsinë, bitso pexainaenë pexainaejava, tae ata itsanë pijinia Dioso pejumecovënëtsinë penamatavenonaejava, itsiata itsa apo yavenonae, nexata acuenebi pejumaitsijava: “Xanë bitso Dioso jitsipajë tajamatabëëthëtojavavetsina,” pejaijava. 18 Tajamonae, “Asivanë raja itsamonae ata,” apo bejaitsi saya vajacuibovojotota pexaniacuene toexanaenejevatsi bajarapamonaejavabelia. Biji rajane bajarapamonae vajanacayapëtaenexa pepacuene vajaasivajava, pexaniacuene betoexanatsi. Beyavenonatsi bitso penamatavenonaejavata.\\nPacuenia apo auratsi Dioso pitabarata yabara pelivaisi\\n19 Daxitatsi vaxaitsi itsa asivatsi tsavanapae tsane itsamonae ata, Dioso vajanajuajumecovënëtsivi, nexata nayapëtaenatsi Dioso pexicuenetsi. Ajunavijibianua jinavanapaenatsi Dioso pitabarata. Dioso baja cajena pexaniajailivaisi jivijavabelia petsipaebinë. 20 Dioso baja cajena bitso ayaijamatabëcuenenë. Dioso peyapëtaenë daxitacuene. Bajaraxuata vaxaitsi jamatabëjumaitsi atatsi: “Xanë bitso ajamatabëcuenebejenë pibisiacuene taexanaejava yabara,” jamatabëjai atatsi, itsiata xainatsi Dioso vajanacayavenonaenë. Dioso vajanacaitaxutotsoniataenë. Tsiteca nacaasiva. Nacaevetanua. 21 Tajamonae bitso patacaasivavi, vajajamatabëëthëtota itsacueneneconi itsa apo xainaetsi, nexata apo auratsi Diosojavabelia vajavajëtsinexa. Jamatejematsi Dioso pitabarata. 22 Dioso nacarajutsiana daxita xua vajëtsianatsi Diosojavabelia. Bajarapacuenia Dioso nacarajutsiana tsipaji Dioso jumecovënëtavanapatsi pacuenia nacaitoroba. Pacuene yabara Dioso sivajamatabëcuenebarëya, bajarapacuene ata vaxaitsi exanavanapatsinua. 23 Dioso raja nacaitoroba vajajamatabëjumaitsinexa mapacueneje: “Jesús baja patsica, ponë copiaevetavanapatsi vajanacacapanepaenexa. Bajaraponë Dioso baja cajena pexënato,” vajajamatabëjainexa. Nacaitorobanua namataenetsia vajanaasivatsavanapaenexa. 24 Pajivi jumecovënëta Dioso pitorobilivaisi, bajarapajivi Dioso yajavaponaponaena. Bajarapajivi ata pijinia Dioso yajavaponaponaenatsi. Yapëtanetsi pepacuene Dioso vajanacayajavaponaponaejava. Tsipaji Espíritu Santo, ponë Dioso nacarajuta, bajaraponë nacayapëtaeyaexana pepacuene Dioso vajanacayajavaponaponaejava.","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.264,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto GÁLATAS 6\\n☰ GÁLATAS 6 ◀ ▶\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi itorobatsi namataenetsia penajamatabëcueneyavenonaenexa yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, itsa pacaxitajarabame Dioso pejumecovënëtsijavavecua pejopaejivi, paxamë pacuenia Espíritu Santo pacaitoroba panejinavanapaevi, payavenonare bajarapajivi. Payavenonare bajarapajivi piajamatabëcuenesaënexa icatsia Dioso pejumecovënëtsijava. Itsiata baitsi jane pexaniajamatabëcuenia xaniavaetsia payavenonare. Paxamë ata pibisiacuene nayajivitaeya pajinavanapare. Belia paxamë ata Dioso panejumecovënëtsijavavecua, pajopaejitsipame dovathi itsa pacajamatabëcueneëjëta pibisiacuene paneexanaenexa. 2 Namataenetsia panayavenonabiabare dovathi itsa pacajamatabëcueneëjëta, pibisiacuene paneexanaeyaniva. Namataenetsia itsa panayavenonabiabianame panenasivaxae, nexata pajumecovënëtsianame pacuenia Cristo pacaitoroba.\\n3 Pajivi jumaitsi itsa vënëlivaisitane itsajivi Dioso pejumecovënëtsijavavecua pejopaejava: “Xanë cajena ayaijamatabëcuenenënë bajarapajivi matatoxenetsia. Nexata Dioso tajumecovënëtsijavavecua apo jopaenë tsane,” jai, bajarapajivi najamatabëcuenecapaeba. Tsipaji bajarapajivi ata dovathi itsa jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa, apo ajamatabëcuenesaë tsipae Dioso pejumecovënëtsijava. 4 Caejivi canacujitsia benacuenecanaëjëta peyapëtaenexa xua exanaponapona Dioso pitabarata. Nexata pajivi pexaniacuene exanaponapona, bajarapajivi jamatabëcuenebarëya Dioso pitabarata. Itsiata baitsi jane bajarapajivi pexaniacuene exanaponaponae ata, apo bejamatabëjumaitsi mapacueniaje: “Xanë itsamonaevecua pexaniacuene Dioso toexanaponaponajë,” apo bejamatabëjai. 5 Caejivi canacujitsia baja cajena saicaya xaina pexanaponaejavanexa Dioso pitorobicueniatsi.\\n6 Pamonae tsipaebatsi Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae pexainaeyajuvënëjava juya berajuta Dioso pejumelivaisi petsipaebinëtsijavabelia.\\n7 Pëtsa pajamatabëcuenenavëxaniabame saicayacuenia paneexanaeyaniva Dioso papecaitorobicuenevecua. Tsipaji itsajivi ata apo caëjëpaetsi peyamaxëitojorobinexa Dioso. Xua jivi bauba pabita, pamatacabi baja navereta bajaraxua, icatsia banota. Bajara pijinia itsane Dioso ata. Pajivi pibisiacuene exana, bajarapajivi juya pibisiacuene tocopiapatsianatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaenatsi. 8 Pajivi pibisiacuene exanaponapona pijacuata penatojitsipaecuenia, nexata bajarapajivi itsa tëpaena, pepacuene Diosovecua naxuabiana. Pajivi pijinia pexaniacuene exanaponapona Espíritu Santo pesivabarëyanexatsi, nexata bajarapajivi tëpae ata, xainaena matacabi apo pevereverecaejava. 9 Vaxaitsi itsa apo yabaracueranaetsi tsane pexaniacuene vajaexanavanapaejava, nexata Dioso pecaëjëtsimatacabita nacarajutsiana pexaniacuene. Bajaraxuata pexaniacuene vajaexanavanapaejava, apo beyabaracueranaetsi. 10 Nexata itsajota nacacuenecaëjëpa, pexaniacuene betoexanabiabatsi itsamonaejavabelia. Pamonae Jesucristo vajanajuajumecovënëtsivi, bajarapamonae bitsoyo beyavenonaponatsi.\\nPacuenia Pablo pemuxujiobilivaisi Galacia tomarapijivi toyaquina peveretsinexa baja petoyaquinaelivaisi mapabaxutotaje yabara pelivaisi\\n11 Pataema mapaayaiitanetonëje. Xanë raja Pablonë tajacuata pacatoyaquinatsi mapalivaisije. 12 Itsamonae judíovi ajumesaëya pacajumai tsabiabi: “Paxamë apo pajudíovi atamë, Jesucristo pelivaisi itsa pajumecovënëtame, bepanaperabëcaucubiaexaname papecacapanepaenexa Diosojavabelia,” pacajai tsabiabi. Pajudíovi bajarapacuenia pacajumai tsabiabi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: “Jesucristo pelivaisi apo judíovi itsa tsipaebianatsi, yajavaitorobianatsi penaperabëcaucubiaexanaenexa. Nexata bajarapacuenia itsa exanaenatsi, vajamonae judíovi nacasivajamatabëcuenebarëya tsane. Nexata vajamonae judíovi apo nacaitsacueniabi tsane, apo judíovi tsipaebi atatsi Cristo vajanacasivatëpaejava cruzata,” jamatabëjai tsabiabi bajarapajudíovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. 13 Pajudíovi bajarapacuenia pacajumai tsabiabi, pijacuata naperabëcaucubiaexanae ata, itsiata apo exanavanapae daxita pacuenia itorobatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapamonae jitsipa panenaperabëcaucubiaexanaenexa, saya papecavajunupaebinexa pevëna judíovijavabelia: “Paxanë patajamatabëcueneta Galacia nacuapijivi naperabëcaucubiaexana,” pejainexa paxamë yabara. Tsipaji bajarapajudíovi jitsipa pesivajamatabëcuenebarëyajavatsi pevëna judíovi. 14 Xanë cajena bajarapacuenia apo exanaenë. Apo najamatabëxainaenë, xua exanajë, tanavajunupaebinexa jivi saya tanesivabarëyanexa. Itsiata jitsipajë caelivaisiyo jamatabëcuenebarëyaya jivi tatsipaebinexa. Jitsipajë jivi tatsipaebinexa Jesucristo vajanacasivatëpaejava cruzata. Jesucristo cruzata tanesivatëpaexae, nevejamatabëcaeva baja tajitsipaejavami mapanacuapijicueneje. Mapanacuapijivi pijinia tanejitsipaejamatabëcuenemi ata ajibi baja. 15 Espíritu Santo vajanacaitorobicuenia itsa exanavanapatsi, nacaperabëcaucutsi ata, apo nacaperabëcaucutsi ata, najëpabeje. Tsipaji cajena amatamobi bajarapacuene Dioso pitabarata. Vajanajamatabëcuene pënëyorotsijava rajane pejanajamatabëcuenejavabelia, namatamota vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia. 16 Nexata pamonae exanavanapa pacuenia pejanajamatabëcuene itorobatsi, bajarapamonae jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapaena Dioso pitabarata. Dioso itaxutotsoniataenatsinua. Bajarapamonae daxita Dioso baja pepo pijajivi tsane.\\n17 Tavajënaeyabelia baja apo jitsipaenë tanejamatabëitonotaponaenexa pamonae nejumeaeba Jesucristo taneitorobinëcuene. Jesucristo pelivaisi yabara tanejumaconibabeyabiabijavata, nejumatitibabeyabiaba. Bajarapavajënëcovëanë tanetsijumarubenaexae, daxitajivi neyapëtane Jesucristo pijajivitonëcuenenë.\\n18 Tajamonae, pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa. Bajara itsi tsane.","num_words":479,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.219,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 9\\n☰ HEBREOS 9 ◀ ▶\\nPacuenia mapanacuata eca Diosojavabelia jivi penavajëcabiabibo, bajara pijinia pacuenia athëbëtatsia ata peecaebo, yabara pelivaisi\\n1 Dioso copiaya najumecopata Moiséspijinëta. Bajarapalivaisita itoroba Israel pemomoxi pexanaenexa Dioso pijacarpaboxaneto, bajarapabota Diosojavabelia penavajëcabiabinexa. Itorobanua sacerdotevi Dioso pijacuene petonacuenebavanapaenexa bajarapacarpabota. 2 Itsa baja vereteta carpaboxaneto Diosojavabelia penavajëcabiabibonexa, bajarapabo ënëtuatuajë yatuucutsiaya epatajërëtsiarena rurena ayaipapaëbërëpana. Bajarapaënëyatuucutsijava jumavereca, paënëtuatuajë pevënë Lugar Santo. Bajarajota nuta candelerovënëjava pitayotanucaenexa. Mesa ata nuta bajarajota. Bajarapamesajumata pejebinexa pan, papan ofrendacuenia rajutabiaba Diosojavabelia. 3 Bajara papapaëbërëpanacujinaereca, paënëtuatuajë, pevënë pijinia Lugar Santísimo, itsajota baitsi Dioso peponaponaenexa yatuucuta. 4 Bajarapaënëyatuucutsijava tuatuajëta, nuca orota pexanaejava, altarvënëjava. Bajara paaltarjumata jeba petuxujuvijavanë, inciensovënëjavanë, petajuitsinexa. Bajarapaënëyatuucutsijava tuatuajëta boca baula, orota pexanaebaula. Bajarapabaula ënëtuatuajëta nuca orota pexanaebotellabë. Bajarapabotellabëta yanuca pexaejava, manávënëjava. Bajarapabaula ënëtuatuajëta bocanua Aarónpijinëmi pijanaeboyo. Bajarapanaeboyo bajayata Aarónpijinë: “Baxujuvare,” itsa jai, baxujuvatababiaba. Bajarapabaula ënëtuatuajëta bocabejenua ibopanabeje. Bajarapaibopanatabeje Dioso jivi pitavetsilivaisi najumeyaquinabuata. 5 Bajarapabaula matatsënëta anijanëbeje pecorofeto pexainaenëbeje nucabeje. Bajaraponëbeje beángelnëbeje, jumapecataeya pexanaenëtsibeje. Bajaraponëbeje nutatsibeje Dioso pijapenivenivenaecotia pitajëtsinexabeje. Bajaraponëbeje pecorofetota baula matatsënëcaranatanucabeje. Nexata pepo sacerdotenë caevai canacujitsia bajarapabaula jumatsicababiaba dajubinë pijanata. Pepo sacerdotenë bajarabaula itsa jumatsicababiaba, jamatabëjumai tsabiabitsi: “Dioso nacaitaxutotsoniataena. Nacavecuaajibiaexanaena pibisiacuene vajaexanaeneconimi,” jamatabëjai tsabiabi pepo sacerdotenë dajubinë pijanata baulajuma petsicababiabijavata. Itsiata aeconoxae apo necuenecaëjëpae patacatoyaquinaponaenexa pajamatabëcuenelivaisi xainapona daxita bajaraxua.\\n6 Bajarapacuenia bajayata Diosojavabelia penavajëcabiabibonexa, vereteta Dioso pijacarpaboxaneto. Nexata sacerdotevi joneyabiaba daxitamatacabi canacujitsia bajarapabojavabelia. Bajarapabo pënëyatuucutsijava penamataxainaeënëtuatuajëtatsina, sacerdotevi jinavanapabiaba. Sacerdotevi joneyabiaba penacuenebinexa Dioso pijacuene petonajumecopatsicueniatsi. 7 Nexata bajarapabo pënëyatuucutsijava penamataxainaeënëtuatuajëtsina cujinaereca, paënëtuatuajëjavabereca, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë caenë joneyabiaba. Bajarapacuenia joneyabiaba caeto caevai canacujitsia. Itsa joneyabiaba, cajoneyabiaba dajubi pijana. Bajarapajanata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumatsicababiaba bajarapabaula. Bajarapacuenia exanabiaba bajarapajana ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia exanabiaba pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Bajarapacuenia exanabiaba daxita itsamonae xua pibisiacuene exanae ata, itsiata apo nacueneyapëtae, Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. 8 Espíritu Santo pejamatabëcueneta nacayapëtaeyaexana mapacueneje. Pamatacabi abaxë Dioso pijacarpaboxaneto piapiapapaëbërëpanaxanetota ënëtuatuajë yatuucutarurena, sacerdotevi Dioso pijacuene tonacuenebavanapa bajarapacarpaboxanetota. Bajarapamatacabi Dioso apo tocopatsi jivi pejonenexa Lugar Santísimojavabelia pijacuata pevajëtsinexa Diosojavabelia. Bajaraxua vajayapëtaenexa Espíritu Santo pejamatabëcueneta nacayapëtaeyaexana. 9 Bajaraxua bajayata sacerdotevi exana comparacióncuenia ajena mapamatacabijavaberenaje vajanacayapëtaeyaexanaenexa bajaraxua yabara. Jivi dajubi beyabiaba ofrendacuenia bajarapavi perajutsinexa Diosojavabelia. Vaxaitsi baja yapëtanetsi mapacueneje. Bajarapacuenia jivi exanae ata, nacueratabiaba. Tsipaji jivi dajubinëvi ofrendacuenia rajutabiabi ata Diosojavabelia, tsiteca pijaperujujamatabëcuene xainavanapa. 10 Paperujulivaisimi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, jivi apo itorobitsi penajamatabëcuenexaniavaetsinexa. Biji rajane saya itorobatsi pexaejavanexa xaniavaetsia pevetsinexa, piapaeranexa ata xaniavaetsia pevetsinexa, xaniavaetsia penaperabëquiatsinexanua. Bajarapacuenia itorobatsi bajarapalivaisimi pejumecovënëtavanapaenexa abaxë Cristo pepatsivajënaeyatsica. Nexata Cristo pepatsicujinaetsica, Dioso jane baja bajarapalivaisimi pevereverecaeyaexanaenexa pejanalivaisita.\\n11 Capanepaeya baja pata Cristo, pepo sacerdotenë. Bajaraponë vajanacatocuaicuaijainënexa Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa. Aeconoxae baja Cristo pexaniacuene nacatoexana. Cristo baja pona athëbëabetsia, Dioso pepo pijaboyabetsia. Bajarapabo bitso pexaniabo mapanacuata jivi pexanaebo matatoxenetsia. Dioso saicaya pexanaebo. 12 Bajarabetsia Cristo itsa junua bajarapabotatsia, caecueneta junua bajarapaboënëalia, Lugar Santísimojavabelia, itsajota baitsi Dioso peponaponaenexa yatuucuta. Cristo itsa junua, apo cajone chivojana, becerrojana ata. Biji rajane Cristo najanacajunua daxitajivinexa. Nexata baja caecuenia nacaneconimatamota daxitamatacabijavabelianexa Dioso vajanacacapanepaenexa. 13 Xaniajai. Bajayata Israelpijinë pemomoxi itsa naneconita Diosojavabelia, abaxë apo tocopatabiabitsi penajonenexa Diosojavabelia penavajëcabiabibojavabelia. Nexata Israelpijinë pemomoxi copiaya matatsicababiabatsi chivojanata, torojanata ata. Becerrami altarvënëjavajumata petajuitsiipumana ata tsimataothoothotabiabatsi. Nexata jane baja xuacujinae tocopatabiabatsi icatsia penajonenexa Diosojavabelia penavajëcabiabibojavabelia. 14 Bajarapacuenia bajayata Dioso tocopatatsi dajubinë pijana pejamatabëcueneta Israelpijinë pemomoxi pejonenexa Diosojavabelia penavajëcabiabibojavabelia. Dajubinë pijana matatoxenetsia Cristo bitso caëjëpatsi vajanacayavenonaenexa Dioso pexënatoxae. Espíritu Santo, apo pevereverecaenë daxitamatacabijavabelianexa, Cristo yavenonatsi. Nexata Cristo nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa. Cristo cajena caeto ata pibisiacuene apo exanae. Nexata Cristo pijanata nacavecuaajibiaexana baja pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Bajarapaneconi yabara picani Diosovecua vajanaxuabiviminexa. Bajarapacuenia Cristo vajanacatoexanaexae, tonacuenebavanapatsi piasaëtsaponaponaenë Dioso.\\n15 Nexata Jesucristo pejamatabëcueneta nacavecuaajibiaexana baja vajaneconimi. Nexata baja aneconijibia Dioso nacatane. Bajaraxuata daxita pamonae Dioso junatatsi, rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, pacuenia baja Dioso najumecapanepaeya jumaitsi perajutsinexatsi. Cristo itsa nacasivatëpa, nacaneconimatamota baja. Nexata nacavecuaajibiaexana daxita paneconimi xainatsi itsa abaxë jumecovënëtavanapatsi copiaya palivaisimi Dioso Moiséspijinëta najumecopata. 16-17 Itsajivi petëpaevajënae, yaquina pecobecovë yabara. Bajarapajivi itsa tëpa, pijamonae pevënamuto penatsicobetsanaenexa. Nexata yaquina pacuenia caejivi canacujitsia pitaponaejitsia. Itsiata baitsi jane abaxë itsa asaë tsaponaponae pecobecovë pexainaejivi, ajumematamobi abaxë bajarapalivaisi. Matapania baja itsa tëpa pecobecovë pexainaejivi, jumenamatamota jane baja bajarapalivaisi. Nexata jane baja xanepana pijamonae penatsicobetsanaenexa pacuenia petëpaejivi yaquina petëpaevajënaeya pecobecovë yabara. 18 Bajara pijinia itsi paperujulivaisimi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata Israelpijinë pemomoxi pejumecovënëtsinexa. Jumenamatamotapona Israelpijinë pemomoxi dajubi pebeyabiabixae ofrendacuenia bajarapavi perajutsinexa Diosojavabelia. 19 Bajayata Moiséspijinë copiaya tsipaeba daxitajivijavabelia daxitajivi bajarapalivaisi pejumecovënëtavanapaenexa. Nexata Moiséspijinë pita hisopovënë naeboxi pepacëtetsicunuyo petsobialanamaëtota. Bajaraxuacujinae bajarapacunuyo Moiséspijinë jabuta merata, becerrojanata, chivojanatanua, peyajavamatajërëabijanarata. Nexata Moiséspijinë tsimatatsicaba pabaxutota itanerubena palivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta. Bajaraxuacujinae Moiséspijinë daxitajivi tsimatatsicabapona. 20 Nexata Moiséspijinë jumaitsi jivijavabelia: “Mara pacuenia pacamatatsicabatsije. Nexata patacamatatsicabixae, xaniavaetsia jane baja Dioso pajumecovënëtavanapaename. Nexata pacuenia Dioso najumecapanepaeya pacajumaitsi, pacatocopiapatsiana,” jai Moiséspijinë jivijavabelia. 21-22 Bajaraxuacujinae icatsia Moiséspijinë tsicabanajaenajaeba Diosojavabelia penavajëcabiabibo ënëtuatuajë. Xuanë bajarapabo ënëtuatuajëta xaina pecanacuenebinexa Dioso pijacuene, daxita bajaraxuanë yajavatsicabanajaenajaeba. Bajarapacuenia pexanaenexa itoroba baja cajena Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimita. Itoroba dajubinë pijanata daxitacuene petsicabinexa, petsicabicujinae Dioso axuirajibia petaenexa daxita bajaraxuanë, jivi ata Dioso aneconijibia petaenexa. Tsipaji jivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara, acuenebi Dioso aneconijibia petaenexatsi. Matapania dajubinë itsa beyaxuaba, pijanata itsa matatsicabatsi, Dioso jane baja aneconijibia tanetsi.\\nPacuenia Cristo nacopata pebeyaxuabinexatsi mapanacuapijivi pijaneconi pevecuaajibiaexanaenexa yabara pelivaisi\\n23 Diosojavabelia penavajëcabiabibota, xuabeje xaina pecanacuenebinexa Dioso pijacuene, dajubinë pijanata bajayata Moiséspijinë tsicabanajaenajaeba. Bajarapacuenia Moiséspijinë itsa exana, tajëvelia comparacióncuenia itajëtapona jivi peyapëtaenexa itsamatacabijavabelia Cristo pesivatëpaejavanexa mapanacuapijivi. Cristo dajubinë pijanata apo tsicabanajaenajaebi Diosojavabelia penavajëcabiabibo ënëtuatuajë. Biji rajane Cristo nacopata pebeyaxuabinexatsi. Nexata Cristo pijana pejamatabëcueneta, mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconi, Dioso baja vecuaajibiaexanatsi. Cristo cajena bitso jananamatamota Dioso pitabarata, dajubinë pejana matatoxenetsia. 24 Cristo baja cajena vajanacasivatëpaecujinae, athëbëabetsia pona. Aeconoxae baja Cristo athëbëtatsia eca, paxa Dioso pemuxuneneta, vajanacatocuaicuaijaitsecaenexa Diosojavabelia. Nexata Dioso pepo pijabotatsia Cristo nacatocuaicuaijai tsaponae. Bajarapabo apo pexanaebo itsajivi ata. Apo bemapanacuapijibo. Tsipaji pacarpaboxaneto mapanacuata jivi exana Diosojavabelia penavajëcabiabibonexa, bajarapabo saya cuenecataeya exana pacuenia athëbëtatsia Dioso pepo pijabo itsi. 25 Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë, bajaraponë judíonë. Caevai canacujitsia cajoneyabiaba dajubinë pijana Lugar Santísimovënëjavabelia, itsajota baitsi Dioso peponaponaenexa yatuucuta. Itsiata baitsi jane Cristo bajarapacuenia apo exanabiabi caevai canacujitsia. Caeto penacopatsicujinae pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa, icatsia baja pematatsënëa apo nacopatsi petëpaenexa. 26 Dioso mapanacuaje pexanaejavaveliacujinae, Dioso itsa tocopatsipa Cristo jivi pesivatëpaponaenexa caevai canacujitsia, nexata Cristo bitso anijatonë jivi pijaneconi yabara sivatëpaponaejitsipa. Itsiata baitsi jane Cristo caeto petëpaecujinae, icatsia baja apo tëpae. Itsa baja copiarucaejitsia perujulivaisimi, Cristo naexana mapanacuataje. Nexata caeto nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa, pibisiacuene vajaexanaeneconimi vajanacavecuaajibiaexanaenexa. 27 Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata caeto tëpaponaenatsi. Bajaraxuacujinae jane baja Dioso naneconitsiaexanaponaena daxita pamonae pijaneconi pexainaevi. 28 Bajara pijinia pacuenia Cristo caeto nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa, ayaibitsaëtoxanetotsi pibisiacuene vajaexanaeneconi vajanacavecuaajibiaexanaenexa. Bajaraxuacujinae Cristo baja athëbëabetsia pona. Icatsia patsianica cotocaevijava. Itsiata baitsi jane baja icatsia apo nacasivatëpae tsane pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Saya baja nacasivapatsianica vajavajënaeevetavanapaevi vajanacacaponaenexa athëbëabetsia.","num_words":1015,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 1 CUI - Jaco Teófilo. Ponxaem nentʉ cui - Bible Search\\nMeje po diwesi yabara xua Lucas tamropata pitaba poxonae tina\\n1Jaco Teófilo. Ponxaem nentʉ cui xanepanaein, cata tinatsi. Pinmonae bayatha xuya cou tina diwesi Jesús yabara, xua ichamonae cou paeba, xua pinae Jesús poxonae xanepanaya popona pata xantha. 2Pomonae cou xua baxua pepaebixae barapomonae pinae copiya yatsicaewa tane daxita pocotsiwa Jesús exana pata xantha. Mataʉtano pinae barapomonae Nacom Pejume Diwesi tatsi cuidubeiba. 3Xan netsita wʉnae daxota nanta xeinan xua yabara tayainyabiwa pomonae petinaexae yawa pecueicueijeixae daxita barapo diwesin xua pinae juinya Jesús exana. Bapoxonae cuita cata tinapoinchi Teófilo jinya neyaputaenexa tsane daxita pocotsiwa Jesús exana juinya xua copiya tsoponae xuano xua bapoxonae tsoponaeno. 4Baraxua cata tinatsi jinya neyaputaenexa tsane barapo pexainyei jume po coyene ichamonae bayatha cacuiduba.\\nMeje yabara poxonae matatsunpin wʉnae yabara tsiwʉnae paeba xua Juan naexanaena pon jiwi Pebautisabin tsane\\n5Caena bayatha poxonae Herodes popona Judea nacuatha, xua pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, bapoxonaerʉ barichi popona barapo nacuatha sacerdotepin pon pewʉn Zacarías. Bapon jiwana po sacerdotepiwi pia matabʉxʉ jiwi pewʉn Abías. Piseuri tatsi pewʉn Isabel. Piseuribe pia pamo susato jiwanapin tatsibe, bapon pewʉn Aarón pon yatsicaya tabʉ ducua sacerdotepin. 6Piseuribe Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsibe xua bara xanepanaya peexanaewabe. Pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein, nacana jume diwesi itoroba baxua itapeta beta exaneibabe. Daxota jopa yabara paebeibichibe jiwi po coyene xua baponbe natsiaenae cuentabe xua abe peexaneibiwabe. 7Ichitha pexui jopa xeinaeyobe, tsipei Isabel mawecowa, mataʉtano tsipei bayatha acuewa irʉ tsipei pebin bayatha amo tsecae.\\n8Caentacabi poxonae Zacarías ʉ pia matabʉxʉ jiwi pia cuitha exana Nacom nexa, bapon Zacarías xuya piamonae itapetatsi. 9Barapomonae sacerdotemonae, pia cui coyene xeina xua caein piamonae jiwana itapetatsi poxonae daxita barapomonae nacuita Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pin pia botha tatsi. Bapon Zacarías itapetatsi xua pejoniyaenexa po tutu peainya cui tutu Nacom pin pia botha po tututha ichaxota exaneiba xua Nacom nexa. Barapo tututha Zacarías tauta petuxusi exanaenexa Nacom nexa xua Nacom peitorobixae. 10Poxonae Zacarías cataunxuae tuxusi exanawiya petuxueiwa xua tauta Nacom nexa, barapoxonae daxita pomonae aisowa beumeinya barapomonae Nacom tsipaebompa. 11Bapoxonae Zacarías tsita naitʉtatsi matatsunpin pon Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein itoroba. Po muxunene pecoxa weya matatsunpin iboto caquita uncua po ibototha xua ichaxota tauteiba petuxueiwa Nacom nexa. 12Poxonae Zacarías taeba matatsunpin jopa yaputaeyo xua peexanaewa, bichocono pejunuwixae. 13Ichitha matatsunpin Zacarías baraichi, jeichichi:\\n—Zacarías, jopa junuwinde. Nacom bara cajume tane poxonae tsipaebeibame bapon. Methaunxuae jinseuri Isabel tanaexanaeinchi pexuyo. Jinseuri cata pabetsina pebin wʉto. Xam wʉn dutsiname bapontha, po wʉn Juan, jei. 14Jʉntʉ coyene weiweinaename. Barichi pinmonae jʉntʉ coyene weiweinaena xua bapon penaexanaexae tsane. 15Bapon Juan Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein tsita ainya cui tsainchi. Bapon peatsaxae mera jopa apae tsane. Vino mera jopa apae tsaneno. Poxonae cataunxuae bʉtiyotha eca bichocono jʉntʉ coyene yʉcaeinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. 16Bapon cana exanaena xua ainya Israel nacuapiwi jume cowʉntsina Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi xua barapomonae barapo Nacom pia Nacom tatsi tsainchi. 17Juan tsiwanaya poponaena xua pon xua Nacom itorobina bapon tsiwanaya poponaeinchi. Juan xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi icha cain Elías ichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Elías bayatha tʉpa. Juan exanaena xua pexui paxeiwi antobe tsaibi tsainchi. Mataʉtano Juan cana exanaena xua jume cowʉntsina Nacom pomonae copiya Nacom pejumefebiwichi. Tsipei exanaena baxua, barapomonae tsiwanaya jume cui yabara najʉntʉ coyene wʉnaetsina, xua barapomonae pejume cowʉntsinexa Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jei matatsunpin.\\n18Zacarías yainyaba matatsunpin, jeye:\\n—¿Eta nejumichim yatsicaewara xua inta naexanaena pexuyo? Apara xan amo tsecaein. Irʉ tapetsiriwa apara inta acue tsecaeba, jei.\\n19Matatsunpin Zacarías jume notatsi, jeye:\\n—Apara xan Gabriel. Barapara Nacom ba imoxoyo caquita uncueiban. Nacom neitoroba bepara catsipaebichei barapo pexeinya jume diwesi. Daxota yatsicaya naexanaenaba nexanto. 20Incane jume taema. Yaitama jame maisa aunxuae jopa yabara nejume cowʉntsim, daxota methaunxuae jopa cuinaya paebim tsane. Yajume aunyeibiya yantacabi jopaename poxonae beya abʉ nexanto naexanaena xuaunxuae catsipaebatsi, jei.\\n21Poxonae Zacarías tsipaebauyatsi, Zacarías pesato beya ewatumeinchi pomonae Nacom tsipaeba pesatotha. Barapomonae nabarai: “¿Eta pocotsiwa metha Zacarías came jopa jondenaeyo Nacom pin pia bo werena?” najei. 22Poxonae Zacarías matapainya jondena jopa itacʉpaetsi xua petsipaebiwa barapomonaetha. Bapoxonae barapomonae nanta xeina xua metha bara Zacarías tsita naitʉtatsi xua wʉnae barapo tututha poxoru Zacarías pecobetha cowai barapomonaetha. Ichitha awiya came jopa cueicueijeiyo.\\n23Poxonae Zacarías daxita nacobe weta xua exana Nacom nexa, Nacom pin pia botha, bapoxonae pia botha pona. 24Pirapaeyo Zacarías piseuri tatsi Isabel bʉpana taecatsi pexuyo. Barapowa jopa naitʉtsiyo cinco po xometiyobe. Saya pia botha eca. 25Barapowa nabarai, jeye: “Baxua Nacom inta exana pon Tanecanamataxeinaein. Bapon baxua inta exana xua jiwi jopa aura tana neexanaewa tsane”, najei bapowa.\\nMeje yabara poxonae matatsunpin wʉnae tsiwanaya paeba xua Jesús naexanaena\\n26Poxonae Isabel seis po xometiyobe yapucaewa poxonae pexuyo bʉpana taecatsi, bapoxonae Nacom itoroba matatsunpin, pon pewʉn Gabriel. Gabriel Nazaret tomara beitorobiyatsi po tomara eca Galilea nacuatha. 27Gabriel patopa pesiwa ponaenexa yabʉyo, powa bapana jopa pebin pichiyo. Bapowa muxu pepichi pecotsiwa, pon pewʉn José. Bapon José David pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Caena bayatha David Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Barapowa powa José pecotsiwaxae tatsi pewʉn María. 28Matatsunpin Gabriel, patopa ichaxota María eca. Gabriel barai, María baraichi, jeye:\\n—María jaco. Nacom itapeta cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi. Mataʉtano barapara Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein cabarʉ popona, jei matatsunpin.\\n29Ichitha poxonae jume taeba bapowa, yabara jume cuitaya nabenaeca. Pia coutha nayainyaba jeye: “¿Eta xua bapon nejacoba jane?” najei. 30Matatsunpin María baraichi, jeichichi:\\n—María, jopa junuwinde, Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. 31Matha taema xam methaunxuae pexuyo yapʉrʉwa jinaename xuano bara pabetsiname nexanto. Bapoyo wʉn dutsiname po wʉn Jesús. 32Bapon ainya cui peexanaeinchi tsainchi. Bapon wʉn dutinchi, icha wʉn jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi pon peitabocotha eca’, jei tsainchi. Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pexanto cana exanaena xua bapon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi tsane icha matha David cana ichichi, pon Jesús pia pamo susato jiton tatsi. 33Bapon yacui tsitecaena xua jiwi peewatsinchi penaexanaewa tsane Israel piamonae susato saineiwi pexantha tatsi. Pia peitorobi coyenewa tatsi jopa weraweracae tsane, jei Gabriel, pon matatsunpin.\\n34Nexata María jume nota matatsunpin, jeye:\\n—¿Eta xua yapʉrʉwa jinocuaein pexuyo? Apara cataunxuae jopa nacueyabinyo, jei María.\\n35Matatsunpin jume nota, jeye:\\n—Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata patopeicaena. Mataʉtano Nacom pon bichocono pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon, pia peayapusʉwa tatsi cantatsun matawacaicha nontsicaena icha be tsaquinaebowa ichi tsane. Daxota po pexuyo naexanaena, barapo pexuyo Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Barapo pexuyo yabara jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi’, jei tsainchi. 36Irʉrʉ barichi jinyamonaewayo Isabel, bequein bara acue tsecae, ichitha anoxuae pexanto yapʉrʉwa jina. Anoxuae barapowa seis po xometiyobe yapucaewa xua yapʉrʉwa jina bequein copiya mawecowa. 37Dapocotsiwa aibi pocotsiwa Nacom tsita ayapubetsi, tsipei bapon daxita bara yaputane.\\n38Nexata María namchi, jeye:\\n—Xan bara barapowayʉn xua taexanaewayon pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein neitoroba. Bʉ moya bara Nacom inta exanaena xuaunxuae netsipaebame, jei María, matatsunpintha.\\nBapoxonae matatsunpin napitaba.\\nMeje yabara poxonae María siwa pona, xua Isabel siwa poinchi\\n39Pirapaeyo María nainya pontaba tomara beya, po tomara eca ichaxota ira marafofowa xua Judea nacuatha. 40Baxota barapowa María joniya Zacarías pia botha tatsi. Bapoxonae Isabel jacobatsi. 41Poxonae Isabel jume tane xua María jacoba, bapoxonae pia pexuyo tsiperʉ natsixibecatsi Isabel. Bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi Isabel jʉntʉ coyene yʉcatsi. 42Bapoxonae Isabel jume daunweya wawai xua María baraichi, jeye:\\n—¡Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi! ¡Barichi nexanto Nacom yabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi! 43¡Xam powa Tanecanamataxeinaein pena tatsim, bichocono auran xua tana nesiwa ponaewam tsipei jopa taainya cuiwayon! 44Poxoru poxonae cajume tainchi xua nejacobame bapoxonae pexuyo netsiperʉ weiweinaya natsixibeca. 45Jʉntʉ coyene weiweiname nejume cowʉntsixae tsipei bara nayabara jume cui wetsina pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein yabara catsiwʉnae muxu duta pon Pecanamataxeinaein jiwi xua poxonae matatsunpin catsipaeba, jei Isabel.\\n46Nexata María namchi, jeye:\\n“Tajʉntʉ coyene Nacom wʉnae jaintatsi\\npon jiwi Pecanamataxeinaein.\\n47Mataʉtano tajʉntʉ coyene Nacom yabara\\nweiweinatsi pon Tanecapanepaein.\\n48Nacom neweyatane xua xan saya tapawin.\\nBara barapowayʉn, powayʉn xua\\ntaexanaewa pocotsiwa Nacom neitoroba.\\nAnoxuae xuano bexa tsaneno daxita jiwi pomonae\\nnaitapataya naexanaponaena wʉnae nejainchina\\ntsipei Nacom nejʉntʉ coyene weiweina\\nexana bichocono beyacaincha icha yabʉxi.\\n49Bapon Nacom pon peayapusʉ itorobi coyene\\npexeinaein inta bichocono wʉnae exana.\\nBapon Nacom pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein.\\n50Bapon Nacom yaweneibina jiwi pia peantobewaxae\\npomonaetha pomonae copiya pecunuweibixaetsi.\\n51Nacom tsita itʉba xua peayapusʉ\\nitorobi coyenewa xeina.\\nBaxua exana poxonae jʉntʉ coyene amanayaba\\npomonaetha pomonae atsaquiya penayabara\\npaebiwi xua ichamonae peaebiwichi.\\n52Nacom cui pita cana exana pomonaetha pomonae\\npecanamataxeinaewi xua equeicha barapomonae jopa\\nnaexanae tsane xua pecanamataxeinaewa jiwi.\\nIchitha nama pomonaetha pomonae pecui pawi\\nnaexana barapomonaetha Nacom cana exana xua\\nbarapomonae penaexanaewa pomonae\\n53Pomonae xua piyain barapomonaetha Nacom cana\\nexana xua barapomonae petonsanaewa xua\\npenabanaewa po pexaewa pexeinya pexaewan.\\nMataʉtano copei pexeinaewi barapomonaetha Nacom\\ncana exana xua barapomonae pecobesainaewa.\\n54Nacom yaweneiba pijimonae Israel nacuapiwi\\npomonae pia pamo susatopin tatsi,\\nbapon Israel pon tanacuita Nacom.\\nNacom jopa yabara jʉntemainaeyo xua\\npeyaweneibiwa barapo pijimonae peantobexae.\\n55Nacom daxita exana pocotsiwa Abraham wamo\\nsusatopin yabara tsiwʉnae muxu dutatsi\\nxuano xua yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pia\\npemomoxi susato jiwi tatsi”, jei María.\\n56María cataunxuae acoibi po xometiyobe eca Isabel pia botha tatsi. Bapoxonae equeicha caibe nawiya pia bo beya.\\nMeje yabara poxonae Juan naexana pon jiwi Pebautisabin\\n57Nexata Isabel xua bʉpana taecatsi pexuyo, perʉ cui nauchitane. Bapoxonae pexuyo tanowaeincuatsi xua pexanto. 58Pomonae Isabel pia botha petaenaewichi, irʉrʉ piamonae tatsi pomonae pecuariya petaenaewichi daxita barapomonae Isabel siwa poinchi xua pejacobinexa tsainchi. Barapomonae yaputane xua Nacom pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi Isabel beta taexanatsi poxonae Isabel dacotsiwa taitorobatsi pexuyo. 59Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa barapoxonae pexuyo wi thabatsi xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca. Barapomonae nanta xeina xua pexuyo wʉn dutsinchi po wʉn pexuyo paxa tatsi xeina, xua po wʉn “Zacarías”, jei. 60Ichitha pexuyo pena tatsi namchi barapomonaetha, jeye:\\n—Jume, jame bewa jei: ‘Juan’, jei, jei pexuyo pena tatsi.\\n61Bapoxonae barapomonae Isabel baraichi, jeye:\\n—¿Exua? Jinyamonae dapocotsi wʉn aibiba, po wʉn: ‘Juan’, jei, jei barapomonae.\\n62Nexata barapomonae moya pecobetha cowai Zacariastha. Mataʉtano pecobetha cowaya yainyaba, Zacarías yainyabatsi jeichichi: “¿Eta po wʉn jinya nexanto wʉn dutsichi?” jei barapomonae. 63Zacarías wʉca napaewa petinaenexa tsane. Bapoxonae barapo napaewatha jei xua tina: ‘Apara pewʉn Juan’, jei. Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene benaeca xua irʉ bapon namchi: ‘Bara pewʉn Juan’, jei. 64Poxonae baxua exana, caena bapoxonae jemeicha Zacarías equeicha caewa paeba. Equeicha ebato sadʉjei xua cueicueijei. Zacarías tamropata pitaba xua wʉnae jainta Nacom. 65Bapoxonae daxita pomonae imoxoyo jinompa ichaxota Zacarías piseuribe poponabe, daxita barapomonae junuwa. Mataʉtano pomonae xua pejinompaewi daxita ichaxota po ira xua marafofowa xua barapo Judea nacuatha, daxita barapomonae paebinouta pocotsiwa xua bayatha petaexae. 66Daxita pomonae jume tane, barapomonae najʉntʉ coyene yabara nanta xeina nawita. Mataʉtano caemonae nantiya nayainyaba najei: “¿Eta bichane metha pexuyo poxonae wichabina?” najei barapomonae. Apara poxoru Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi bichocono pexuyo petsita jʉntʉ coyene xanepanaexaetsi daxota barapomonae baxua paeba.\\nMeje yabara xua Zacarías pia wei\\n67Pexuyo paxa tatsi Zacarías, jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. Mataʉtano bapon cueicueijei po jumetha po jume Nacom cata. Zacarías namchi, jeye:\\n68“Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi,\\npon Israel pia Nacom tatsi, barabʉ\\nwʉnae jainchinchi barapo Nacom.\\nTsipei bapon bayatha patopeica waxantha.\\nBapon bara piamonaetsi.\\nMataʉtano bapon bayatha naca capanepa.\\n69Pon Nacom nacata itorobica bapon pon jiwi\\npecapanenebiyaein pia peayapusʉwatha.\\nBapon David pia pemomoxi susato jiwana tatsi.\\nBapon David pon Nacom pia petanacuitinchi xua\\npeexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba.\\n70Caena bayatha Nacom yabara naca tsiwʉnae\\nmuxu duta, poxonae itoroba pia peitorobi jume\\npetapaebiwichi xua wanaca tsipaebinexa.\\n71Bara naca tsipaeba xua pinae bapon pon Nacom\\nwanacata itorobicaexae, pinae naca\\ncapanepaena pomonae wanaca aitafaetabi\\njiwi pia xainya weya tatsi.\\nMataʉtano pinae naca capanepaena pomonae\\nwanaca ita aenae-aenei jiwi pia\\nxainya weya tatsi.\\n72Mataʉtano Nacom naca tsipaeba xua pinae\\nwamo susatopiwi yabara canantaxeinaeinchi\\nMataʉtano pinae jopa jʉntemainae tsane\\nxua wamo susatopiwi peyawenaponaewatsi\\nxua bayatha Nacom yabara petsiwʉnae\\nmuxu dutsixae baxua.\\n73Baraxua Nacom naca tsiwʉnae muxu duta\\nxua xainyeya bara paeba poxonae Abraham\\ntsipaebatsi, pon wamo susatopin.\\n74Nacom Abraham tsipaebatsi xua pinae naca\\ncapanenebiya tsane wanaca aitafaetabi\\nBaxua pinae nacata exanaena xua pinae\\nwaexanaewa tsane pocotsiwa naca itoroba,\\nxuano jopa wacunuwinexa tsane\\n75Mataʉtano nacata exanaena xua pinae beta\\njinompaeinchi bapon peitabaratha, xuano xua\\njʉntʉ coyene xeicaeya jinompaeinchi daxita\\nmatacabintha xua jopa abe waexanaponaewa.\\n76Irʉ xam taxantom Juan jiwi cayabara wʉn\\ndutsina pon Nacom peitorobi jume pepaebin,\\npon itabocotha eca, cayabara jei tsane.\\nBaxua cayabara jei poxoru xam tsiwanaya\\npatopaename pon jiwi pia pepa\\nDaxita jiwi jʉntʉ coyene wʉnaetsiname\\npepatopaenexa tsane pon jiwi pia pepa\\nPecanamataxeinaein, pon Mesías.\\n77Nacom caitoroba Juan xua jiwi neyaputane\\nneexanaenexa tsane xua Nacom jʉntemainaena\\njiwi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.\\nBapoxonae Nacom barapomonae capanenebiya\\nexanaeinchi bapon beya xua jopa Nacom petsita\\nnatsicuentsixaetsi xua abe peexanaexae.\\n78Wanacom jopa juniya wanaca antobexae xuano\\nxua wanaca yawenaexae nacata itorobicaena\\npexanto itaboco wetsica.\\nNacata wʉnae exanaena icha xometo ichi xua\\nnacata wʉnae poxonae pentha pena matacabixae.\\n79Poxonae patopeicaena pon Nacom itorobicaena,\\nbapoxonae bapon jiwi jʉntʉ cui\\nBaxua exanaeinchi, pomonaetha pomonae pejume\\ncowʉntsiwi bequein copiya barapomonae\\nmuxu pewerapae bichocono abe peexanaexae.\\nYawa Nacom naca jumope antasʉ exanaena,\\nxua jʉntema wajinompaenexa tsainchi”,\\njei Zacarías xua pexanto barai pon Juan.\\n80Barapo pexuyo Juan wichabeca. Mataʉtano ajʉntʉyapusʉya popona xua Nacom yabara yaputaepona. Juan ira xuepana susato tsurucuae nacuatha tsana popona, beya poxonae po mataqueitha poxonae Juan tsita patopa Israel nacuapiwi pebautisabinexa barapomonae.","num_words":2004,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 10\\n1 Tajamonae, jitsipajë bitso tajamatabëëthëtovetsina judíovi Dioso pecapanepaenexatsi. Bajaraxuata tovajëtabiabajë Diosojavabelia. 2 Judíovi picani Dioso ayaicuenia bitso jamatabëtonacuenebabiaba Dioso pesivabarëyanexatsi. Itsiata baitsi jane apo yapëtae pacuenia Dioso tojitsipatsi petoexanavanapaenexa. Judíovi saya jamatabëcuenenavëxaniababiaba. 3 Bajarapamonae apo yapëtae pacuenia exanaejitsia Dioso aneconijibia petaenexatsi. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata Dioso aneconijibia nacataena,” jai tsabiabi bajarapamonae. Apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso itorobatsi pexanavanapaenexa Dioso aneconijibia petaenexatsi. 4 Pajivi jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara, bajarapajivi Dioso baja aneconijibia tanetsi. Bajaraxuata pematatsënëa baja apo benajamatabëxainae pejumecovënëtsinexa icatsia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi Dioso aneconijibia petaenexatsi.\\n5 Pamonae jitsipa Dioso aneconijibia petaenexatsi pejumecovënëtsixae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapamonae yabara Moiséspijinë bajayata peyaquinaelivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi jumecovënëtsicapanepaena daxita pacuenia bajarapalivaisita itorobatsi, bajarapajivi matapania Dioso aneconijibia taenatsi,” jai Moiséspijinë bajayata peyaquinaelivaisita. 6 Nexata baja pamonae jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara, bajarapamonae pejumeitavetsinexatsi, Dioso jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: ‘¿Jipatsa meta athëbëabetsia ponaena mapanacuayabetsicaje pebarëpatsinexatsica vajanacayavenonaenënexa?’ pajamatabëjamë pëtsa. 7 Pëtsa pajamatabëjumaitsimënua: ‘¿Jipatsa meta ponaena, itsabereca petëpaevi jinavanapa, piasaëyaexanaenexa petëpaevivecua vajanacayavenonaenënexa?’ pajamatabëjamë pëtsa, jai Dioso jivi pejumeitavetsijava. Nexata itsajivi ata apo bejamatabëjumaitsi bajarapacuenia. Tsipaji baja Cristo athëbëvetsica patsica vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje. Petëpaecujinae ata baja icatsia Cristo asaë petëpaejavavecua vajanacacapanepaenexa. 8 Dioso aneconijibia vajanacataejavanexa yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Dioso rabaja pejumelivaisi panatoxainame. Bajara palivaisi yabara panabarëcuaicuaijamë tsabiabi. Panejamatabëëthëtota ata baja bajarapalivaisi yabara panajamatabëxainabiabame,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajarapalivaisibeje nalivaisijëpabeje palivaisi paxanë pacatsipaebatsi panejumecovënëtsinexa Cristo papecasivatëpaejava pibisiacuene paneexanaeneconi yabara. 9 Itsamatacabi Diosojavabelia papecacapanepaevi tsane itsa paexanavanapaename mapacueniaje. Panavajunupaebabiabare itsamonaejavabelia panejumecovënëtsijava Jesús Dioso pexënatocuene. Pajumecovënërenua panejamatabëëthëtojavavetsina Jesús petëpaecujinae icatsia Dioso piasaëyaexanaejavatsi. 10 Tsipaji baja jivi pejamatabëëthëtota jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Bajaraxuata Dioso baja aneconijibia tanetsi. Jivi pecuibovojotota navajunupaebabiaba pejumecovënëtsijava Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata bajarapacuenia nayapëtane bajarapajivi Dioso pepacuene pecapanepaejavanexatsi.\\n11 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi jumecovënëtsiana, bajaraponë apo nacueratsi tsane,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Cristo jivi pesivatëpaejavanexa pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 12 Dioso raja jivi najëpaeya tane. Pacuenia tane judíovi, bajarapacuenia tane apo judíovi ata. Caenë, Dioso, daxita bajarapamonae pijatuxanenë. Ayaicuenia Dioso itaxutotsoniatane daxita pamonae vajëta bajaraponëjavabelia. 13 Cristojavabelia jivi penavajëtsijavanexa, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi pepo petuxanenëjavabelia navajëta pecapanepaenexatsi, bajarapajivi capanepaenatsi,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. 14 Itsiata acuenebi itsajivi ata penavajëtsinexa Cristojavabelia itsa abaxë apo jumecovënëtsi Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Itsajivi ata acuenebi pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi itsa abaxë apo yapëtae Cristo pelivaisi. Itsajivi ata acuenebi peyapëtaenexa Cristo pelivaisi itsa abaxë apo tsipaebitsi. 15 Dioso pijajivi itsa apo itorobi tsipae daxitajivijava Cristo pelivaisi petsipaebaponaenexa, nexata itsajivi ata apo yapëtae tsipae Cristo pelivaisi. Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebaponaevinexa yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “¡Pexaniacuene bitso itsa najetarubena pexanialivaisi jivi petsipaebivinexa!” jai.\\n16 Pexanialivaisi tsipaebi atatsi, itsiata daxitajivi apo jitsipae pejumecovënëtsinexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi picani Diosojavabelia. Isaíaspijinë ata, bajayata jivi apo jumecovënëtsitsi. Nexata Isaíaspijinë Diosojavabelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajatuxanenë, daxitajivi apo nejumecovënëtsi tatsipaebilivaisi. Caejiviyobeje saya nejumecovënëta,” jai bajayata Isaíaspijinë Diosojavabelia. 17 Nexata jivi itsa tsipaebatsi Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara pejumetaexae, jumecovënëta baja.\\n18 Judíovi ata baja picani jumetane Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Itsiata judíovi apo jumecovënëtsi. Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso pijajivi Dioso pejumelivaisi tsipaebanajetarubena daxitanacuanëjava. Nexata baja Dioso pejumelivaisi yacaëjëpa daxitanacuanëjava,\\n19 Judíovi baja picani jumetane Cristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Itsiata judíovi apo jumecovënëtsi. Moiséspijinë bajayata tajëvelia yaquina judíovi Dioso apo pejumecovënëtsijavanexa. Yaquinanua apo judíovi juya Dioso pejumecovënëtsijavanexa. Judíovijavabelia Dioso tajëvelia pejumaitsijava, bajayata Moiséspijinë yaquina mapacueniaje:\\nItsanacuanëpijivi paxamë bijiaya panaëcotabiabame. Bajarapamonae tajajivi exanaenajë. Nexata bajarapamonae pacuenecaëbianame. Bajarapamonae tajumelivaisi apo jamatabëjumeyapëtae picani. Itsiata tajajivi exanaenajë. Nexata bajarapamonae pacuenecaëbiaanaepanaename,\\njai Moiséspijinë bajayata peyaquinaebaxutota Dioso tajëvelia pejumaitsijava judíovijavabelia.\\n20 Isaíaspijinë ata bajayata ajumejunavijibia jumaitsi Dioso tajëvelia pejumaitsijava. Apo judíovi yabara Dioso pejumaitsijava, Isaíaspijinë jumaitsi mapacueniaje:\\n“Pamonae picani apo nejitsipae, apo nejumecovënëtsinua, bajarapamonae itsiata itsamatacabi nejumecovënëtsiana. Nexata baja neyapëtaena. Bajarapamonae apo nevënëlivaisiyanijobi ata, najamatabëcueneitajëtsianajë bajarapamonaejavabelia,” jai Dioso tajëvelia,\\njai bajayata Isaíaspijinë.\\nBajaraxuata nayapëtane tajëvelia Dioso penajamatabëcueneveretsijava pecapanepaenexa apo judíovi ata. 21 Biji rajane judíovi yabara Dioso pejumaitsijava, Isaíaspijinë bajayata jumaitsi mapacueniaje: “Daxitamatacabi junatabiabajë pamonae apo nejumecovënëtsi. Bajarapamonae apo exanae taitorobicuenia,” jai bajayata Isaíaspijinë Dioso pejumaitsijava judíovi yabara. Nexata nayapëtane mapacueneje. Judíovi junatsi atatsi Dioso, itsiata apo jumecovënëtsi Dioso pecapanepaenexatsi.","num_words":630,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.324,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 5\\nPacuenia jamatabëcuenebarëya pajivi Dioso aneconijibiatanetsi yabara pelivaisi\\n1 Dioso aneconijibia nacatane vajajumecovënëtsixae pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata sivajamatabëcuenebarëyatsi tsavanapae Dioso. Vajatuxanenë Jesucristo vajanacasivatëpaexae vajaneconi yabara, bajaraponë pejamatabëcueneta nacajamatabëcuenebarëyayaexana. 2 Vajajumecovënëtsixae Jesucristo vajanacasivatëpaejava, Dioso nacaitaxutotsoniataeyabiaba. Nexata Dioso sivajamatabëcuenebarëyatsi. Tsipaji yapëtanetsi itsamatacabi Dioso vajayajavajinavanapaejavanexa penivenivenaenacuatatsia. 3 Mapanacuapijivi nacabejiobiaexanabiabi ata, itsiata sivajamatabëcuenebarëyatsi tsabiabi. Tsipaji yapëtanetsi vajanacabejiobiaexanabiabicueneta, nacajamatabëcueneasaëyaexanapona Diosojavabelia. Nexata nacajamatabëcuenecaëjëpa vajanajamatabëcuenesaëtsinexa, daxita pibisiacuene nacatocopiapatsi ata. 4 Itsa najamatabëcuenesaëtatsi, nacatocopiapatsi ata pibisiacuene, Dioso pijinia nacasivabarëya. Nexata itsa yapëtanetsi Dioso vajanacasivabarëyajava, nexata jamatabëcueneevetatsi Dioso vajanacatoexanaenexa pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi. 5 Nexata itsa jamatabëcueneevetatsi Dioso vajanacatoexanaenexa pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi, apo nacueratsitsi tsane. Bajarapacuenia apo nacueratsitsi tsane tsipaji baja Dioso nacarajuta Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaenexa. Nexata Espíritu Santo xaniavaetsia nacayapëtaeyaexana Dioso vajanacaasivajava.\\n6 Vaxaitsi bitso ajamatabëcuenesaëjibitsi pibisiajamatabëcuenevixaetsi. Acuenebi vajacuata vajanacapanepaenexa Diosojavabelia vajaneconi yajava. Itsiata baitsi jane Dioso pecaëjëtsimatacabita, Cristo nacasivatëpa pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. 7 Mapanacuataje itsajivi itsa jamatabëcueneyavenona itsanë, nexata itsa beyaxuabiapaebatsi pejamatabëcueneyavenonaexae, pecajunavi baja apo jamatabëcueneyavenonae tsipae. Itsajivi meta itsiata jamatabëcueneyavenonaejitsipa, beyaxuabijitsia atatsi. Bajarapacuenia jamatabëcueneyavenonaejitsipa itsa bitso pexaniajamatabëcuenenë, ponëjavabelia jamatabëcueneyavenonaejitsia. 8 Itsiata baitsi jane vaxaitsi Dioso nacayavenona, pibisiacuene vajaexanaevi ata. Nexata Dioso nacatsitanajamatabëcueneitajëta bitso vajanacaasivajava. Dioso pexënato athëbëvetsica itorobica vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje. 9 Jesucristo vajanacasivatëpaexae, nexata baja maparucaeje Dioso aneconijibia nacatane. Bajaraxuata yapëtanetsi Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso vajanacacapanepaejavanexa vajanacananeconitsia exanaejavanexamivecua. 10 Vaxaitsi picani Dioso pijavajabitsaëvitsi. Nexata pexënato vajanacasivatëpaexae, Dioso baja nacabarajamatabëcuenexanepana. Bajaraxuata maparucaeje yapëtanetsi Dioso pepacuene vajanacacapanepaejavanexa vajanacananeconitsia exanaejavaminexavecua. Tsipaji pexënato asaë tsaponaponae vajanacatocuaicuaijainënexa paxajavabelia. 11 Orijibia vaxaitsi bitso sivajamatabëcuenebarëyatsi Dioso vajanacaasivajava. Tsipaji vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso baja nacabarajamatabëcuenexanepana.\\nAdánpijinë Cristo ata yabara pelivaisi\\n12 Copiaya caenë, Adánpijinë, pibisiacuene exana. Nexata mapanacuataje daxitajivi pibisiacuene pexanaejavanexa, taxuxuaba. Taxuxuabanua jivi petëpaejavanexa. Nexata jivi petëpaejava, yacaëjëpa daxitanacuapijivijava. Tsipaji daxitanacuapijivi pibisiacuene exana. 13 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata pevajënaeya, mapanacuapijivi pibisiacuene exanavanapa. Itsiata abaxë apo petonajumecopatsixaetsi Dioso pejumelivaisi, itsajivi ata acuenebi pejumaitsijavatsi: “Pananeconitame raja Diosojavabelia,” pejaijavatsi pibisiacuene pexanaejava yabara. 14 Adánpijinë peponaponaejavaveliacujinae, jivi jinavanapa. Bajarapamonaemi jinavanapa Moiséspijinë pevajënaeya. Daxita bajarapamonaemi ata pibisiacuene exana. Nexata tëpapona. Bajarapamonae pibisiacuene itsa exana, itsiata Adánpijinë papibisiacuene exana, cuenejëpaeya apo exanae. Cristo, ponë tajëvelia vajunupaebatsi pepatsijavanexatsica, Adánpijinëbeje, apo najamatabëcuenejëpaebeje. Adánpijinë pejamatabëcueneta, daxitajivi pibisiacuene exanavanapa. Nexata daxitajivi naneconita Diosojavabelia. Cristo pijinia pejamatabëcueneta, jivi ayaibitsaëtoxaneto Dioso aneconijibia tanetsi.\\n15 Nexata Adánpijinë papibisiacuene exana, apo najëpaebeje papexaniacuene Dioso nacatoexana Jesucristo pejamatabëcueneta. Caenë, Adánpijinë, pibisiacuene pexanaejava pejamatabëcueneta, daxitajivi tëpapona. Biji rajane Dioso vajanacaitaxutotsoniataejava, bitso pexaniacuene. Tsipaji Dioso athëbëvetsica itorobica vajatuxanenë Jesucristo vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje, vajanacavecuaajibiaexanaenexa daxita vajaneconimi. Nexata bajarapacuenia caenë, Jesucristo, pexaniacuene exana pecapanepaenexa jivi ayaibitsaëtoxaneto. 16 Caenë saya picani Adánpijinë. Itsiata pibisiacuene itsa exana, yacaëjëpa daxitajivijava. Nexata daxitajivi pibisiacuene pexanaexae, naneconita Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane Jesucristo xaniavaeta daxita xua Adánpijinë pejamatabëcueneta bijiana picani. Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso aneconijibia tane daxita pamonae jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 17 Caenë Adánpijinë pibisiacuene pexanaexae, daxitajivi tëpapona bajarapamonae ata pibisiacuene pexanaexae. Itsiata caenë Jesucristo vajanacasivatëpaexae, maparucaeje Dioso baja nacaitaxutotsoniatane. Bajaraxuata itsacuenejavayo ata Dioso apo toexanae atatsi, Dioso aneconijibia nacatane. Daxita pamonae jumecovënëta Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso aneconijibia petaejavatsi, bajarapamonae ajamatabëcuenesaë tsavanapae tsane Dioso pejumecovënëtsijava Jesucristo peyavenonabiabixaetsi.\\n18 Daxitajivi naneconita Diosojavabelia caenë, Adánpijinë, copiaya pibisiacuene pexanaexae. Caenë pijinia, Jesucristo, pexaniacuene pexanaexae, daxita pamonae jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara, Dioso aneconijibia tanetsi. Nexata bajarapamonae Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. 19 Caenë, Adánpijinë, copiaya apo jumecovënëtsi Dioso pitorobicueniatsi. Nexata bajaraponë pejamatabëcueneta, jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene exana. Nexata icatsia bexëa caenë, Jesucristo, xaniavaetsia jumecovënëta Dioso pitorobicueniatsi. Nexata Jesucristo pejamatabëcueneta, jivi ayaibitsaëtoxaneto Dioso aneconijibia tanetsi.\\n20 Bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Nexata bajarapalivaisi itavetatsi pibisiacuene picani pexanaeyaniva. Itsiata baitsi jane jivi apo caëjëpaetsi penajamatabëcuenesaëtsinexa. Nexata pibisiacuene exanabiaba. Nexata bajarapalivaisi pitavetsixaetsi pibisiacuene picani pexanaeyaniva, itsiata jivi pibisiacuene itsa exana, nacueneyapëtane pibisiacuene pexanaejava. Nexata jivi pevajënaeyabelia pibisiacuene itsa exana, Dioso pijinia pevajënaeyabelia bitso itaxutotsoniataeponatsi. 21 Daxitatsi tëpaenatsi. Tsipaji daxitatsi pibisiacuene exanatsi. Bajara pijinia pacuenia daxitatsi Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, Dioso aneconijibia nacatane. Dioso nacarajutsiana matacabi apo pevereverecaejava vajatuxanenë Jesucristo vajanacasivatëpaexae.","num_words":595,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.274,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 19 CUI - Nexata Pilato najume caitoroba xua Jesús - Bible Search\\n1Nexata Pilato najume caitoroba xua Jesús bara pecuainchinexatsi xua pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Soldadomonae baxua exana. 2Barapo soldadomonae Jesús mata xatatatsi pee tepa. Mataʉtano bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Icha paparuwa juma xatatatsi po paparuwa tsobia. 3Bapoxonae barapo soldadomonae Jesús imoxoyo cacuita umenarʉcʉpatsi. Yawa Jesús cui caponaeya jeichichi:\\n—¡Jaina, maisa wʉnaem pon judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin! jei barapo soldadomonae xua Jesús cui capoinchi.\\nBapoxonae Jesús itabara cuaintatsi.\\n4Equeicha Pilato pesato bejoniya judiomonae beya. Pilato barai judiomonae, jeye:\\n—Matha pataema. Bapon pacata carenaeinchi, painya neyaputaenexa xua xan jopa jume taeinyo xua po jumetha penayaita anae exanaewa xua pebexubinexatsi barapo pebin, jei Pilato.\\n5Bapoxonae Jesús pee tepa pesato beyawa joniya. Yawa paparuwa yawa joniya po paparuwa tsobia. Nexata Pilato barai jiwi, jeye:\\n—¡Pataema xote uncue baponje! jei Pilato.\\n6Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ policiamonae, poxonae daxita barapomonae Jesús taerʉcʉpatsi, jume daunweya wawaya jeye:\\n—¡Naetotha bara tʉparucua bewa exanaem! ¡Naetotha bara tʉparucua bewa exanaem! jei barapomonae.\\nPilato barai jiwi, jeye:\\n—Moya paxam jame bara papire, moya painya coya naetotha tʉparucua paexande. Yaitama xan apara jopa jume taeinyo po jumetha xua bapon penayaita anae exanaewa xua pebexubinexatsi.\\n7Ichitha judiomonae Pilato jume notatsi, jeye:\\n—Paxan pata taitorobi coyenewa paxeinan. Bapon pia coutha Nacom Pexanto tatsi natsicotane daxota bapon bewa tʉpaena tsipei pata taitorobi coyenewa baxua peyabara paebixae, jei judiomonae.\\n8Poxonae Pilato baxua jume tane, Pilato nama bichocono equeicha junuwa. 9Equeicha Pilato Jesús caibe maxʉ coniyatsi bo beya. Baxota Pilato Jesús yainyabatsi. Jesús jeichichi:\\n—¿Eta werenapim xam? jei Pilato.\\nIchitha Jesús jopa jume notsiyo. 10Nexata Pilato Jesús baraichi, jeichichi:\\n—¿Eta pocotsiwa jopa nejume notsim? ¿Apara xam jopa neyaputaem xua xeinan taitorobi coyenewa xua tana neitacʉpaewa xua jiwi taitorobiwa xua tʉparucua necaexanadutsiwa naetotha? Mataʉtano xeinan taitorobi coyenewa po coyene xua jiwi taitorobiwa xua saya necapu sotabiwa, jei Pilato.\\n11Jesús jume nota, jeye:\\n—Icha Nacom jopa cacatsipae barapo peitorobi coyenewa metha ichamonae jopa itorobimchipae xua ichamonae abe tana necana exanaewa. Daxota pon necanaeta xamtha bapon jame bichocono abe exana beyacaincha xam xua abe necana exaname, jei Jesús.\\n12Poxonae baxua Pilato jume taeba, bequein bichocono nanta xeina xua Jesús bara saya pepu sotabiwa tsainchi, ichitha junuwa poxoru judiomonae jume daunweya wawai. Barapomonae jeye:\\n—¡Icha xam bara saya, pu sotabame, apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon jopa pia jiton tsipaem! ¡Pon pia coutha naexana xua be natsicotane pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon pia peaitafaetabinchi jitontsi! jei judiomonae.\\n13Poxonae Pilato baxua jume taeba, bapoxonae ecoundeca ichaxota pia coutha cayabara cananta xeinecaeya cueicueijei tsequeibi jiwi. Bapon baxota eca yawa najume caitorobeca xua bara berena Jesús pecarendenaenexatsi ichaxota Pilato eca, po pia peecaethopae tutu ibo pana tatsi hebreo jumetha, “Gabata”, jei. Baraxua jei: “Pefaratsiwa ibowa pana”, jei. 14Bapoxonaerʉ barapo matacabi tsuxubirʉ, po matacabi copiya tsiwanaya ducua Pascua wʉn matacabi. Barapo mataqueitha judiomonae pexaewa xaxaintajeba xua Pascua wʉn matacabi nexa xua baya tsane. Poxonae mateinyaxae tsuxubi, bapoxonae Pilato barai judiomonaetha, jeye:\\n—¡Incane pataema pon itorobiya pepa painya Nepacacaewatsin! jei.\\n15Ichitha barapo judiomonae jume daunweya wawaya jeye:\\n—¡Maisa bara tʉpaena! ¡Bara naetotha tʉparucua exande! jei.\\nPilato jume barai, jeye:\\n—¿Bara itorobin jampa xua pebexubiwatsi pon itorobiya pepa painya Nepacacaewatsin? jei Pilato.\\nIchitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Pilato jume notatsi, jeye:\\n—Apara ichʉn jopa paxeinaeinyo pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi. Jame saya meisa painta bara compa pon itorobiya pepa pata Neewatsin, bapon jame apara pon romanomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi, jei judiomonae.\\n16Barapo jumetha Pilato Jesús canacobena catatsi barapo judiomonaetha. Baxua Pilato exana xua Jesús bara tʉpa peexanaenexatsi naetotha. Bapoxonae barapo judiomonae Jesús pitatsi.\\n17Jesús bara pona, yawa pia naeto utucurapona, xua barapo naetotha pecobe matatabarutsinexatsi ichaxota po demxuwatha be jiton matasipa piwa. Barapo demxuwa caunuteiba xua jei tsaibi: “La Calavera”, jei. (Seicaya hebreo jumetha jei tsaibi: “Gólgota”, jei.) 18Barapo demxu matasoitotha Jesús cobe matatabarutatsi naetotha. Irʉ ainya pebinbe cobe matatabarutatsibe. Jesús tutiyotha yanaeto uncua, ichʉn Jesús pecoxa weya tayanaeto uncuatsi irʉ ichʉn Jesús petsocona weya tayanaeto uncuatsi. 19Pilato itoroba xua Jesús pentutu wetsica petarutsinexatsi napaeuyo. Barapo napaeuyotha jeye xua tinaduta: “Jesús, Nazaret tomarapin, pon judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo petinae napaeuyotha. 20Pinmonae judiomonae yoroba barapo petinadutsiwa tsipei ichaxota Jesús cobe matatabarutatsi imoxoyo itama tayeca tomara, po tomara pewʉn Jerusalén. Barapo petinae napaeuyotha, hebreo jumetha tina, griego jumetha tinano, irʉ latín jumetha tinano. 21Daxota sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, pomonae judiomonaexae, Pilato baraichi, jeye:\\n—Jopa jande ‘Pon judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi tatsi’, jopa jande. Jame maisa jande: ‘Ponje najei: Xan pon judiomonae itorobiya pia pepa Taewatsin, najei’, jande, jei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi.\\n22Ichitha Pilato jume nota, jeye:\\n—Xuaunxuae tinadutan bara ducuaena, jei Pilato.\\n23Soldadomonae poxonae Jesús canacobena wetatsi xua cobe matabobatsi, bapoxonae nota Jesús pia paparuwan tatsi. Tsipei cuatro po soldadopinbe daxota nata tsaba xua cuatro poyobe nexa xua soldadomonae. Mataʉta dorouto Jesús juma wejontatsi, po dorouto ompareca, xua jopa epa xʉxʉcaeyo. 24Barapo cuatro poyobe xua soldadomonae caemonae natsipaeba, najei:\\n—Jopa tsana nata epa tsitsicae tsainchi. Jame metha xanepana xua ibotixi bebeya tsainchi. Bapoxonae yaputaeinchi xua pon ibotiyo beta xoya, moya copiya pichina, jei.\\nBaxua barapomonae exana peyabara cui wʉnae tsiwanaya jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon jeye Cristo yabara, Nacom Pejume Diwesitha: “Tapaparuwan nata tsabina yawa ibotixi bebeya tsane penacueranta notsinexa tsane tapaparuwan”, jei pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bara baxua exana barapo soldadomonae.\\n25Jesús pena tatsi imoxoyo uncua ichaxota Jesús ducua. Barichi Jesús pena tatsi irʉ pamcho tatsi baxota umena. Barichi icha María, powa Cleofas piowa tatsi baxota uncua. Barichi icha María, powa María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo, baxota uncua. 26Poxonae Jesús taenota pena yawa poxonae taenota pon bichocono Jesús antobe, pon pijimonae jiwanapin bapoxonae Jesús barai pena, jeye:\\n—Ena, taema bapon nexanto cata uncuareque, jei Jesús.\\n27Bapoxonae Jesús barai bapon, jeye:\\n—Incane taema barapowa, powayo enaxae, jei Jesús.\\nBapoxonae barapowa barapon pena tsicotaeya waba pia botha.\\n28Bapoxonae pirapaeyo Jesús yaputane xua bayatha yabara jume cui wetatsi xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha paeba. Mataʉtano xua Jesús penajume cui yabara wetsinexatsi xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha yabara tsiwʉnae paebatsi, bapoxonae Jesús jeye:\\n29Baxota juruwato eca xua yawa eca vino mera, po mera atsu. Nexata barapo soldadomonae esponjatha mene yutsiya capita. Bapoxonae Jesús naewatha tadutatsi yawa tayoichatsi pecoiboto deca. 30Jesús tsutsubiya apa barapo vino mera. Bapoxonae jeye:\\n—Bara daxita neyabara jume cui weta, jei Jesús.\\nBapoxonae Jesús nawisi jetataba. Tʉpanaicha.\\nMeje yabara poxonae soldadomonaepin Jesús epa catsitsinaxubiya cawʉichatsi dejonatha\\n31Cataunxuae barapo matacabi po matacabitha poxonae judiomonae pewʉnaeya nacui wʉnaeta pia pentaquei seicae matacabi tatsi nexa. Barapomonae jopa ichipaeyo xua came naetotha dubenaena po pebiwi naetotha werapa poxonae jopaena barapo pentaquei seicae matacabi, po matacabi peainya cui matacabixae. Barapo pentaquei seicae matacabi, po matacabi tamropata pitaba xua Pascua wʉn matacabin. Judiomonae jopa ichipaeyo xua pejontsiwa pepon naetotha barapo pentaquei seicae matacabitha. Daxota barapo judiomonae Pilato jume itorobatsi, jeye: “Soldadomonae itorobare xua petopa janacaenexa tsainchi pomonae naetotha dubena xua nainya barapo pebiwi tʉpa peexanaenexatsi. Mataʉta itorobare xua barapo pebiwi naeton wetsica penotsinexatsi icha xaniwaicha daxita barapo pebiwi bayatha werapa”, jei barapo judiomonae.\\n32Nexata soldadomonae bara beya pona. Yawa barapo soldadomonae copiya topa janaxuba ichʉn pon Jesús icha muxunene wetarucuiyatsi. Bapoxonae equeicha ichʉn topa janaxotsi pon Jesús icha muxunene wetarucuiyatsi. 33Poxonae soldadomonae imoxoyo umenarʉcʉpa ichaxota Jesús ducua, bapoxonae Jesús tainchi xua bayatha Jesús tʉpa. Daxota barapo soldadomonae Jesús jopa topa janaxuichi.\\n34Ichitha caein barapo soldadomonae jiwana, bapon Jesús epa cawʉicha catsitsinaxubiyatsi dejonatha. Bapoxonae caena nainya jana othoparena yawano mera othoparenano. 35Xan, Juan, baxuan daxita tan pocotsiwa soldadomonae Jesús cana exanatsi. Daxota pocotsiwa xua baxua paeban bara xainyan, xua daxota painya tana nejume cowʉntsinexam. 36Barapomonae baxua exana tsipei bayatha Nacom Pejume Diwesitha Cristo yabara tsiwanaya jeichichi: “Jopa piwa janaxubi tsainchi bapon xua mataʉta cae piwano”, jei Nacom Pejume Diwesitha. 37Mataʉtano icha jume diwesitha xua Nacom Pejume Diwesi, jeye: “Necoichaeinchi pon xua cawʉichatsi”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n38Bapoxonaerʉ pebin, pon pewʉn José, pon Arimatea tomarapin, bapon Jesús irʉ jume cowʉntatsi. Ichitha José baxua jopa nayopichiyo ichamonaetha xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi, tsipei judiomonae jume cunuwatsi. Bapon José copiya Pilato muxu tsipaebiya jeichichi, jeye:\\n—Nejume barʉ jejande tha jontichi Jesús petʉpaein naeto wetsica, jei José.\\n—Bara moya taema, jei Pilato.\\nDaxota José bara beya pona. Bapoxonae José jonta naetotha Jesús petʉpaein. 39Irʉrʉ ichʉn napona Jesús pia mʉthʉtha. Bapon pewʉn Nicodemo, pon matha Jesús siwa poinchi merawi. Daxota bapon Nicodemo patopa xua José peyawenaenexatsi. Bapon Nicodemo capatopa treinta po kilobe xua pocotsiwa pebeno, po beno xua tuxuei. Barapo benotha muxunaxuba po petuxuei nain pewʉn mirra, xuano xua icha petuxuei nainwano po petuxuei nainwa pewʉn áloe. 40Bapoxonae José irʉ Nicodemo pitabe Jesús petʉpaein. Yawa paparuwatha petuxuei beno muxuna capanaboinca mata quiyontabicabe. Baxua exanabe, tsipei judiomonae pia cui coyene xeina xua poxonae pon petʉpaein canacui wʉnae wetatsi poxonae namʉthʉqueiba. 41Imoxoyo ichaxota Jesús po demxuwatha tʉpa, baxota peʉbi naein umena. Barapo peʉbi naein uniyotha ibo itapatororotha mʉthʉ boca pena mʉthʉ, po mʉthʉtha cataunxuae jopa mʉthʉtha xubichi petʉpaein ichʉn. 42Barapo pena mʉthʉtha Jesús boyatsi, tsipei barapo pena mʉthʉ imoxoyo boca ichaxota Jesús tʉpa. Mataʉta tsipei quirei tsanaicha xua poxonae patopa pentaquei seicae matacabi, po mataqueitha judiomonae jopa nacuichiyo.","num_words":1443,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.052,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 10 CUI - Equeicha Jesús namchi: “Xaniyan paca - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba pon oveja pe-eenaein\\n1Equeicha Jesús namchi: “Xaniyan paca tsipaebatsi diwesi xua pata neyabara yaputaewam tsane. Pebin ba oveja pia curara boupa iya joniya. Ichitha pon peboupa jopa joniyaeyo, saya ecoinya icha muxunene werena, bapon apara pon pecaibin oveja. 2Pon jame joniya pepa boupa iya bapon apara pon pe-eenaein oveja. 3Pon peboupa xatababin, bapon boupa saranaxorena pon oveja pe-eenaein taboupa saranaxorenatsi. Poxonae pon oveja pe-eenaein junuta oveja, barapo oveja jume copi yaputane baxua. Pon oveja pe-eenaein, bapon daxita barapo oveja barompaya pia wʉnxitha junuta. Bapoxonae bapon curara weya mata coniya ovejamonae. 4Poxonae curara weya mata coniya daxita bapon mata caecapona yawa punaenapoinchi pejume copi yaputaexaetsi. 5Ichitha barapo ovejamonae jopa puna ponaeyo ichʉntha, pontha pon jopa yaitaeyo. Saya cuitaya dʉcʉpa tsipei ichʉn jopa jume copi yaputaetsi”, jei Jesús.\\n6Jesús tsipaeba barapomonae barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo poxonae oveja yabara paeba, daichitha came barapomonae jopa yaputaeyo barapo diwesi.\\nMeje yabara xua Jesús pon beta pe-eenaein jiwi\\n7Nexata equeicha Jesús tsipaeba barapomonae, jeye: “Icha oveja ichi xua curaratha jojoniya xua peboupa peyawenaexaetsi, barichi jiwi xua Nacom pia nacuatheicha tatsi pata poxoru xanxaein xua tayawenaexae. 8Daxita pomonae netsiwana pata, pomonae xua jei: ‘Nacom pana itoroba’, jei, barapomonae apara pomonae jiwi pemuxujainyabiwi. Ichitha jiwi jopa yabara jume cowʉntsiyo barapomonae, icha oveja ichi xua aichaxaibi pepuna ponaewa ichʉntha jopa pejume copi yaputaexae. 9Xan jiwi tayawenaein daxota pon nejume cowʉnta yawenan xua pepatopaewa Nacom beicha. Icha oveja ichichi xua merawi curaratha yaboupa xatatabatsi xuano xua mataqueitha yausaranaxorenatsi xua pexaenexa naepanaewa, barichi pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae beta yawenan.\\n10“Pon pecaibin patopa xua saya pecaibinexa oveja, yawa xua saya abe peexanaenexa yawa pebexubinexa. Ichitha nama xan patopan xua jiwi tacatsinexa peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo xua jiwi jopa juniya mataropeichiya xexeinaponae tsane barapo peajʉntʉyapusʉwa. 11Pon beta pe-eenaein oveja, bapon tsitʉpa pia ovejamonae, tsipei jopa ichichipaeyo xua petajutebiwatsi pia ovejan tatsi xua poxonae pomonae pecaibiwi jutebina. Barapocotsi coyene ichi jiwi beta ta-eenaein. Jiwi tsitʉpaein xua barapomonae tacapanepaenexa. 12Ichitha pon tanacuita ichʉn xua tayapu eena oveja apara saya piaparatixichi. Poxonae bapon neʉthʉ tane pijunuwi, oveja cuenta naetsiriwa, tsipei barapo ovejamonae pia ovejamonae tatsi aibi. Poxonae neʉthʉ icha ovejan teicatsi, bapoxonae icha ovejamonae tsanaothopa. 13Bapon naetsiriwa tsipei saya oveja eena xua piaparatixichi, xuano xua jopa xapain peyabara nanta xeinaexae ovejamonae.\\n14-15“Xan natsicotan be pon ovejamonae beta tayapu eenaein tsipei beta ta-eenaein pomonae tana nejume cowʉntsiwi. Taxa neyaitane, xuya Taxa yaitan. Barichi yaitan pomonae tana nejume cowʉntsiwi, xuya barapomonae neyaitane. Xan tana nejume cowʉntsiwi yaitatsin xua tatsitʉpaenexa naetotha xua jopa peweraweracaewa tsane barapomonae. 16Barichi xeinan icha tana nejume cowʉntsiwi pomonae jopa israelmonaeyo. Barapomonae bewa irʉrʉ nacaetuta exanaein xantha pomonae caena bayatha tana nejume cowʉntsiwi irʉ pomonaeno xua bexa nejume cowʉntsinano. Cae bicheito exanaein. Barapomonae exanaena pocotsiwa itoroban. Mataʉtano xeinaena bara compa xua xan ponxaein beta ta-eenaein, icha pebin ichi pon ovejamonae peyapu eenaein xua poxonae ovejamonae caetucaetuteta cae curaratha.\\n17“Taxa bichocono neantobe tsipei tsitʉpaein pomonae tana nejume cowʉntsiwi. Ichitha equeicha asʉn tsane. 18Dapon aibi pon xua pia coutha tana nebexubiwa. Saya jame poxonae tacoutha ichichipan. Xan itacoxonan xua bara jiwi tatsitʉpaewa. Mataʉtano itacoxonan xua equeicha asʉ tapoponaewa tsane petʉpaewa weya. Baxua itacoxonan xua taexanaewa, Taxa tana neitorobixae”, jei Jesús.\\n19Poxonae barapo judiomonae Jesús baxua jume tainchi, bapoxonae equeicha barapo judiomonae yabara najume matsontsonoba. 20Ichamonae judiomonae yainyaba xua icha judiomonae yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Eta xua metha bapon pajume naitaewatame pocotsiwa bapon paeba? ¡Apara matayaibatsi! ¡Cauri xeina apara! jei judiomonae.\\n—Dapon aibi pon xanepanaya pepaebiwa icha cauri xeina. Caurimonaepin jopa bapana itacʉpaetsi xua pon peitata nacʉtsin axaibi peexanaewatsi, jei ichamonae.\\nMeje yabara poxonae judiomonae Jesús jume itawetatsi\\n22Poxonae awʉbo daxita jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha xua penabanaenexa pexaewa. Barapo penacaetutsi matacabin poxonae nabane jiwi yabara nanta xeina xua caena bayatha piamonae tatsi equeicha xaneba Nacom pin pia bo tatsi poxonae ichamonae abe exana. Barapomonae baxua yabara nacaetuta peyabara paebinexa xua barapo bo Nacom nexa. 23Jesús popona Nacom pin pia bo tauchipa boutotha. Barapo Nacom pin pia bo tauchipa bouto pewʉn Salomón. 24Baxota judiomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi yawa Jesús jeichichi:\\n—¿Eta po matacabibe metha ainya muxu paxeinaein xua pata cayabara yaputaewa tsainchi? Icha bara yatsicaya Mesías xam, moya pana netsipaebare, jei.\\n25Jesús jume nota, jeye:\\n—Bara bayatha paca tsipaebatsiba ichitha jopa pana nejume yabara cowʉntsim. Pocotsiwa xua exanan, xua Taxa tana neitorobixae, baxua apara bara paca tsita naitapeinya xeinatsi xua xan apara bara Mesías. 26Baxua jopa pana neyabara jume cowʉntsim tsipei jopa tajimonae pam be pocotsi coyeneya aunxuae bayatha paca tsipaebatsi. 27Pomonae tana nejume cowʉntsiwi nejume copi yaputane yawa nepuna pona, icha ovejamonae ichi xua jume copi yaputane pontha pon pe-eenaexaetsi xuano xua barapo ovejamonae puna pona xua bapon puna poinchi. 28Tana nejume cowʉntsiwi catan peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua bapana jopa peweraweracaewa tsane. Mataʉtano ichamonae jopa itacʉpaetsi xua tana newecobe notsiwa xua tamonae inta notatsi. 29Taxa barapomonae necata. Barapon Taxa bichocono toxeincha caein ainya cui, beyacaincha ichʉn xua ainya cui. Dapon aibi pon Taxa wecobe notatsi xua piamonae tatsi tanotatsi. 30Xan, irʉ Taxa bara caein panbe, jei Jesús.\\n31Nexata judiomonae ibotoxi nota xua Jesús pecuinbabiwa tsainchi. 32Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Paxamtha matowa exaneiban pexeinya tatsita itʉtsi coyenewan Taxa pia peayapusʉwatha tatsi. ¿Eta po tatsita itʉtsi coyenewan taexanaexae ibotoxitha painya necuinbabichi? jei Jesús.\\n33Judiomonae jume nota, jeye:\\n—Jopa apara daxota paca cuinbabichi poxoru pexeinya petsita itʉtsi coyenewan neexanaexae. Daxota paca cuinbabatsi tsipei jam: ‘Xan irʉ Taxa bara caein panbe’, jam. Baxua apara abe paebame tsipei be Nacom naexaname jinya coutha poxonae saya pebim, jei judiomonae.\\n34Jesús barai, jeye:\\n—Nacom Pejume Diwesitha yabara paebatsi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi. Nacom jeye: ‘Paxam irʉrʉ nacommonae pam’, yabara jei Nacom, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi. 35Nacom paeba xua pinae pomonae petajume cowʉntsiwixaetsi pejume diwesi barapomonae pinae bara nacommonae tsenae. Mataʉtano waxainchi yaputainchi barapo diwesitha xua jopa bapana Nacom naerabiyo. 36Nacom neitapeta, neitorobano tapatopaenexa barapo cae pin nacuathe. ¿Eta xua metha papaebame xua xan abe paeban poxonae jan: ‘Xan Nacom Pexanton’, jan? 37Icha jopa exanaeinyo pocotsiwa Taxa neitoroba painya xoba pana nejume cowʉntame baxua. 38Icha exanan pocotsiwa Taxa neitoroba, bapoxonae pana necui yabara jume cowʉnde pocotsiwa exanan, bequein jopa pana nejume cowʉntsim xua paca tsipaebatsi. Bapoxonae xain payaputaename xua xan Taxa nebarʉ popona, xua barichin xua Taxa barʉ poponan, jei Jesús.\\n39Equeicha barapomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi ichitha Jesús naetsiriwa barapomonae weya.\\n40Nexata Jesús pijimonae caibe barʉ nawiya icha muxunene beya xua Jordán mentha. Baraxotiya Jesús pijimonae barʉ eca, ichaxota Juan bayatha bautisaba jiwi. 41Pin bicheitomonae Jesús siwa poinchi pejume taenexatsi. Barapomonae Jesús yabara natsipaebatsi, najei:\\n—Xaniyei bequein Juan pexeinya petsita itʉtsi coyenewan jopa exanaeyo daichitha daxita pocotsiwa xua Jesús yabara paebatsi, daxita baxuan bara apara xainyei, najei barapomonae.\\n42Baraxotiya pin bicheitomonae Jesús yabara jume cowʉntatsi.","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 7\\n1 Jesús baja itsa najumevereta pijajivi ayaibitsaëtoxaneto livaisi petsipaebijava petsutoyenepanajavata, pona baja Jesús Capernaum tomarabelia. 2 Capernaum tomarata ponapona Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán. Bajaraponë pijajivitonë, bitso piasivanë, toavitanetsi. Totëpaejitsiatsi baja. 3 Bajaraponë capitán vënëlivaisitanetsi Jesús pejamatejemayaexanaponaejava piavitanevi. Nexata capitán jumaitsi judíovi pijaancianovijavabelia:\\n—Panetojunaremelia Jesús. Pabarëpatsiaremena tajaboyaberena tanetojamatejemayaexanaenexa tajajivitonë, jai capitán judíovi pijaancianovijavabelia.\\n4 Nexata bajarapamonae pona Jesúsjavabelia. Itsa pata Jesúsjavabelia, pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Bajaraponë capitán bitso pexaniajamatabëcuenenë. Nexata tojamatejemayaexanaename pijajivitonë. 5 Tsipaji raja bajaraponë nacaasiva vaxaitsi judíovitsi. Matamota cajena pijapalatata vajanacatoexanetsinexa vajanacaetuatabiabibonexa, jai judíovi pijaancianovi Jesúsjavabelia.\\n6 Nexata Jesús nalia bajarapamonae pepëta. Itsa baja imoxoyotanajetarubena capitán pijabo, nexata capitán icatsia peyapëtaevitsi itoroba Jesús pemataenenaenexatsi. Capitán peyapëtaevitsi itoroba Jesúsjavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje:\\n—Petuxanenë, pëtsa paremena tajaboyaberena. Apo caquenetsiataejitsipaetsi. Beveliajamatabëcuenenënë raja saya xanë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nenajonejava tajaboyaberena. 7 Apo nejamatabëcuenecaëjëpaenua taponaejava xamëjavabelia ata. Saya bajaraverena itorobare ënijume. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane. 8 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaë, tajajivi, taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa maberenaje, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa, cacaëjëpa. Nexata saya bajaraverena ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán mapacueniaje petonajumeitorobijume Jesúsjavabelia.\\n9 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán petonajumeitorobijumetsi, jamatabëcuenenabenajaca capitán petonajumeitorobijumetsi yabara. Nexata napënëyorotaxuaba Jesús. Jumaitsi pepënanajetarubenaevitsijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caeto ata cajena Israel nacuapijinë apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije, jai Jesús capitán yabara. 10 Nexata baja pamonae capitán itorobalia Jesús petsipaebinexatsi capitán penajumeitorobilivaisi, naviabarena baja capitán pijaboyaberena. Itsa baja pata boyaberena, caxitajaraba baja capitán pijajivitonë pejamatejemanë.\\nPacuenia pamona pevecuatëpaevatsi pexënato Jesús toasaëyaexana, petëpaenëmi, yabara pelivaisi\\n11 Jesús pona Naín tomarabelia. Nexata yanatatsi pijajivi, itsamonae yajava, ayaibitsaëtoxaneto. 12 Itsa baja Jesús patanajetaruca Naín tomara imoxoyojavata, nexata camataenenatsi petëpaenë pecanajetarubenaevi. Bajarapamonae petëpaenë tomaravelia capitsapa pemëthëtsinexa tomarapënëyabelia. Ponë tëpa, bajaraponëmi pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, pepo cainë. Nexata pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, petëpaenë, itsa caponaliatsi pemëthëtsinexatsi, tomaraverena jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. 13 Nexata Jesús itsa tane bajarapova, tsitabejiobitsi bitso. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Matanueyabijitsipame, jai Jesús.\\n14 Nexata Jesús cujitabalia petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi. Pecobeta jayata cajoni. Nexata petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi, nubenaothopa. Nexata Jesús jumaitsi petëpaenëjavabelia:\\n—Pevëjëato, xanë raja cajumaitsitsi. Namatacore, jai Jesús.\\n15 Nexata baja petëpaenëmi namatacota. Cuaicuaijai. Jesús baja tocanaviata piasaënë penajavabelia. 16 Nexata daxita petaevitsi jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë. Pinijijamatabëcuene pexainaenë, profeta, nacatsitanajamatabëcueneitajëta. Dioso pinijicuene pexanaejava ata nacatsitajëta vajataenexa, najai bajarapamonae Jesús yabara.\\n17 Daxita Judea nacuapijivi, imoxoyo nacuanëjava ata pejinavanapaevi, Jesús vënëlivaisitanetsi xua exana.\\nPacuenia Juan jivibautisabinë itoroba pijajivitonëbeje Jesúsjavabelia yabara pelivaisi\\n18 Juan jivibautisabinë naneconitsia ponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata pijajivi tsipaebatsi daxita Jesús pexanaponaejava yabara. Nexata Juan junata anijanëbeje pijajivitonëbeje pitorobinexa Jesúsjavabelia. 19 Juan pitorobivajënae pijajivitonëbeje, jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—Pajumaitsimëbeje tsane Jesúsjavabelia: “ ‘¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë athëbëvetsica Dioso pitorobinexatsicatsi jivi pecapanepaenexa?’ jai raja Juan,” pajamëbeje tsane Jesúsjavabelia, jai Juan pijajivitonëbejejavabelia.\\n20 Nexata Juan pijajivitonëbeje itsa patabeje Jesúsjavabelia, Juan pijajivitonëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia:\\n—Juan raja jivibautisabinë paneitorobabeje patacayanijobinexabeje. “¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë pepatsijavanexatsica?” jai raja Juan, jaibeje jane baja Jesúsjavabelia.\\n21 Nexata bajaraponëbeje pitabëta Jesús jamatejemayaexanapona ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Dovathi peyajavajinavanapaevi ata vecuacapitsapa dovathi. Itaxutoxanepanaeyaexananua pamonae bitso itaxutotsëcëna. 22 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivitonëbejejavabelia:\\n—Paponarebeje baja. Patsipaebianamebeje Juanjavabelia pacuenia baja patanemebeje taexanaponaejava. Patsipaebianamebejenua pacuenia baja pajumetanemebeje tatsipaebilivaisi jivijavabelia. Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë baja. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua, tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamëbeje, patsipaebianamebeje Juanjavabelia. 23 Pajumaitsimëbejenua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca nejumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamëbeje tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivitonëbejejavabelia.\\n24 Itsa baja Juan pijajivitonëbeje naviatabeje, nexata bajaraponëbeje pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia:\\n—Itsa paponame petusato nacuayabelia pamatacabi Juan ponapona petusato nacuata, ¿detsa pitsicuene pajamatabënaponaremelia panetaenexa bajarajotalia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa musuli penajëabijava jovibota? 25 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, pamonae ata nabanebiaba pexanianabanijavanë, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava. 26 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë. 27 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nItorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa jivi pecatsivajënae najamatabëcuenexaniavaetsinexa,\\njai bajayata Dioso pejumelivaisibaxutota athëbëvetsica tapatsivajënaeyatsica Juan tanelivaisi paebanajetarucaejavanexa yabara.\\n28 Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavimi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa najamatabëcopata baja Diosojavabelia pijatuxanenë pexanaenexa, bajarapajivi juya Dioso ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Juan matatoxenetsia, jai Jesús Juan jivibautisabinë yabara.\\n29 Juan vënëlivaisitanetsi daxitajivi. Impuestomatamo pematamoyanijobivi ata gobierno pejamatabëcuene, vënëlivaisitanetsi. Bajarapamonae jumecovënëta palivaisi Dioso najumecopata Juanjavabelia. Nexata Juan bautisaba bajarapamonae. 30 Itsiata fariseovi, judíovi pecujarubivinua, namuxujemata bajarapalivaisi. Nexata picani pacuenia Dioso tojitsipatsi bajarapamonae pexanaenexa, apo exanae. Nexata Juan apo bautisabi bajarapamonae.\\n31 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia:\\n—¿Detsa meta pacuenia yapëtaeyaexanaenajë itsamonaejavabelia bajarapamonae xaniavaetsia papecayapëtaenexa pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë tsavanapae? Jumaitsinë meta tsane paxamë yabara mapacueniaje: 32 “Bajarapamonae abaxë saya bepejevaxijivixi, pajivixi tomara tuatuajëjava banamuxusitenavanapa. Pejevaxijivixi itsa namuxusitenavanapa, bavavajai tsenae penajua namuxusitenaevijavabelia. Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani panemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara. 33 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. 34 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara. 35 Itsiata baitsi jane itsamonae xaniavaetsia yapëtaena paxanëbeje Juanbeje Dioso pejamatabëcueneta bitso pataneyapëtaeyaexanaejavabeje. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia.\\nPacuenia Jesús exanatsi Simón pijabota yabara pelivaisi\\n36 Fariseonë, Simónvënënë, pijabota Jesús penanabaninexa, junatatsi. Nexata Jesús napona Simón pijaboyabelia. Jesús naeca mesa muxuneneta penanabaninexa. 37 Bajarapatomarata ponapona petiriva, pibisiacuene pexanabiabiva pevitota palata pepitsinexa. Bajarapova itsa jumetane penanabanijavanexa Jesús Simón pijabota, nexata bajarapova capata alabastrovënë ibotota pexanaebotellabë. Pevënëcaebë pexaniapetuxujuviaceitera. Bajarapova capata bajarapaaceitera Jesús petsitaxuepacaenexa. 38 Nexata bajarapova Jesús petaxusalibënenia, pematabacabëta nucajunua petsitaxuepacaenexa jane baja bajarapaaceitera. Nexata saya bajarajota itacarajeta bajarapova nua. Tsipaji pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yanajamatabëxaina. Nexata bajarapova pitaxutobarëmene othopa Jesús petaxujavabereca. Nexata bajarapova pematanata taxuiquica. Bajaraxuacujinae yaiyataeya taxutsutsune. Tsitaxuepaca jane baja petuxujuviaceitera. 39 Nexata Simón, ponë Jesús junatatsi, itsa tane pacuenia petiriva exana Jesúsjavabelia, nexata Simón jamatabëjumaitsi mapacueniaje:\\n—Itsa peneta pepacuene maponë Jesús, pepo profetanë tsipaeje, nexata yapëtaejitsipa pitsijamatabëcueneva taxujayabatsi. Yapëtaejitsipa bajarapova pibisiacuene pexanabiabivacuene. Nexata apo tocopatsi tsipae petaxujayabinexatsi, jamatabëjai Simón Jesús yabara.\\n40 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia:\\n—Simón, xainajë livaisiyo tacatsipaebinexa, jai Jesús.\\nSimón nexata jumaitsi:\\n—Jesús, netsipaebare, jai.\\n41 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia comparacióncuenia:\\n—Palata petsicopababiabinë amoneyabatsi anijanëbeje. Caenë amoneyabatsi quinientos padenariobeje. Itsanë amoneyabatsi saya cincuenta padenariobeje. 42 Nexata bajaraponëbeje apo xainaebeje juya petocanaviatsinexabeje petsicopatsimatamotsibeje. Nexata palata petsicopatsinë jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: “Iquinajë baja bajaraxuami pataniamoneyabijavamëbeje. Naxuabi baja jema,” jai. ¿Detsa nexata ponë bitso sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsibejejavabelia? jai Jesús Simónjavabelia.\\n43 Simón nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Ponë meta picani ayaijava amoneyaba, sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsijavabelia, jai Simón.\\nNexata Jesús jumaitsi:\\n—Xaniajamë rabaja, jai Jesús Simónjavabelia.\\n44 Jesús napënëyorota petirivajavabelia. Nexata jumaitsi Simónjavabelia:\\n—Simón, ¿taneme tsabaja pacuenia exana xanëjavaberena mapovaje? Xanë junuajë nijaboyaberena. Itsiata yaiyataeya xaniavaetsia apo necopiapitsimë. Apo nerajutsimë mera ata tanataxuquiatsinexa. Mapovaje netaxuquiata baja pitaxutobarëmeneta. Netaxuiquicanua pematanata. 45 Xamë nijabota patsi atanë, apo nitabaratsutsunimë tanecopiapitsinexamë xaniavaetsia. Mapovaje tapatsicujinae apo copatsi cajena yaiyataeya tanetaxutsutsuneponaejava. 46 Xamë xaniavaetsia tanecopiapitsinexamë, apo netsimataepanaemë aceitera. Mapovaje netsitaxuepaca pexaniapetuxujuviaceitera. 47 Nexata catsipaebatsi neyapëtaenexa mapacueneje. Mapovaje pinijicuenia nesivajamatabëcuenebarëya. Tsipaji ayaineconi ata pibisiacuene pexanaeneconimi, vecuaajibiaexanajë. Pajivi saya tsiquirineconiyo vecuaajibiaexanajë, pibisiacuene pexanaeneconi, nayapëtane. Tsipaji saya bajarapajivi tsiquirijavayo nesivajamatabëcuenebarëya, jai Jesús Simónjavabelia.\\n48 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia:\\n—Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús.\\n49 Itsamonae ata, pamonae Simón junata penanabaninexa Simón pijabota, naena mesa muxuneneta. Nexata bajarapamonae najumai tsenae Jesús yabara:\\n—¿Detsa meta maponëje? Jamatabëcuenenavëxaniabiaya natane bepejamatabëcuenecaëjëpaenëtsi jivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa, najai tsenae bajarapamonae.\\n50 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia:\\n—Dioso pecacapanepaeva tsane pibisiacuene nexanaeneconimivecua. Tsipaji nesivanajamatabëcuenecopatame xanëjavaberena. Jamatejema baja ponare. Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi, jai Jesús petirivajavabelia.","num_words":1303,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.245,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 8\\nPacuenia Jesús, pijajivi, pebijivi, petiriavinua, yajavanajetaruca yabara pelivaisi\\n1 Simón pijabota Jesús penanabanicujinae, najetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Tsipaebanajetaruca pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajavanajetaruca. 2 Jesús yajavanajetaruca petiriavinua, papetiriavi dovathi vecuacapitsapa yajuvënëvi. Papetiriavi ata piavitanejavavecua Jesús jamatejemaya exana yajuvënëvi, Jesús yajavanajetaruca. Bajarapapetiriaviyajuvënëva, caeva pevënë María, Magdala tomarapijiva. Bajarapova Jesús vecuacapitsapa siete ponëbeje dovathivi. Bajarapadovathivi Jesús pevecuacapitsapaecujinae, María pënaponatsi. 3 Itsava pevënë Juana, Cuzavënënë pijava. Bajaraponë Cuzavënënë, nacuaevetsinë Herodes pijajivitonë. Itsava pevënë Susana. Bajarapapetiriavi pematatsënëa, itsapetiriavi, ayaibitsaëto, yajavanajetaruca Jesús. Bajarapapetiriavi pexainaepalatayajuvënëjava, rajuta Jesúsjavabelia. Nexata xuaxi Jesús pijajivi barënamatavenona pebarëcomuatsinexa bajarapapalatata.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n4 Jivi naropoba tomaranëjavaverena. Pata Jesúsjavaberena petaenexatsi. Itsa baja ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata Jesúsjavaberena, nexata Jesús livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n5 —Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Nexata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Bajarapaxu jivi taxunanonoba. Nexata bajarapaxumi juvinejeva baratsui xane. 6 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji ira tseva. 7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. 8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Nexata xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje ata, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nItsa Jesús tsipaeba bajarapalivaisi, pinijijumeta jumaitsi:\\n—Pajivi jamatabëjumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia.\\n9 Nexata Jesús pijajivi yanijobatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Palivaisi jivijavabelia tsipaebame peubinë pelivaisicuenia, pajamatabëcuene xaina, patayapëtaenexa panetsipaebare, jai Jesús pijajivi Jesúsjavabelia.\\n10 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Bajarapacuene abaxë daxitajivi apo yapëtae. Bajaraxuata bajarapamonae itsa tsipaebajë livaisi, ëcomparacióncuenia tsipaebaponajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n—Mara pajamatabëcuenelivaisi xainaje, palivaisi pacatsipaebatsi pabita peubinë pelivaisicuenia. Pacuenia itsi pabita peubixu, bajara pijinia itsi Dioso pitorobilivaisi jivi pejamatabëëthëtota. Dioso pitorobilivaisi jivi itsa tsipaebatsi, tsijamatabëubatsi Dioso pitorobilivaisi. 12 Nexata pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, petsijamatabëubilivaisitsi dovathi baja vecuapitatsi bajarapalivaisimi. Vecuapitatsi pevajënaeyabelia Dioso pejumecovënëtsiyaniva, Dioso pecapanepaeyanivatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. 13 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi jumetane. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji saya caeepatoyo jumecovënëta bajarapalivaisi. Nexata paepatota dovathi jamatabëcueneëjëtatsi, copaba baja bajarapalivaisi pejumecovënëtsijavami. 14 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Najamatabëxainanua pexanaenexa pacuene mapanacuapijivi exana saya jema pebarëyanexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae. 15 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae ajamatabëcuenexuirajibi. Ëpexaniajamatabëcuene najamatabëxaina. Casaë tsavanapae pevajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava. Nexata Dioso pejumelivaisi tsijamatabëcuenevitsabaponatsi pevajënaeyabelia. Tsipaji exanavanapa Dioso pitorobicueniatsi, jai Jesús pijajivijavabelia itsa tsipaeba peyapëtaeyaexanaenexa palivaisi jivijavabelia tsipaeba pabita peubinë pelivaisicuenia.\\nPacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba lámparabë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n—Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cama bëxëpanalia ata apo etsi. Biji rajane athëbëyo etsia jivi boyaberena pejonevi petsivajënaeitayotecaenexa. 17 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n—Panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi. Itsamonae ata itsa pacatsipaebiana, bajarapamonae ata pajumecanaëjëtsianame papecatsipaebilivaisi. Palivaisivajëto panejumecanaëjëtsianame, nexata bajarapalivaisivajëto panejumeyapëtaename. Itsiata icatsia pematatsënëa bajarapitsilivaisivajëto Dioso pacayapëtaeyaexanaena. Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso jumeyapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa, bajarapajivi palivaisiyovajëto picani jumeyapëtane, nacofënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n19 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata acuenebi bajarapamonae pimoxoyotsijava Jesús. Tsipaji bitso jivi ayaibitsaëto Jesús matatoyorotsia vënëcatsi. 20 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca patapënëverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecataejava, jai Jesúsjavabelia.\\n21 Nexata Jesús jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia:\\n—Pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, jumecovënëtanua pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae jane baja tajuyapijivi, taenajivinua, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n22 Itsamatacabi Galilea nacuata Jesús, pijajivi yajava, runareca jera ënëabereca. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Nicabaliatsi mapapucaxaneto itsapanabeliaje, jai Jesús.\\n23 Itsa baja naropobalia, Jesús majitanuca. Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Malataca nexata bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Mera nexata vënëcapona jera ënëaberena. Bubunaejitsia baja bajarapamo. 24 Nexata Jesús pemajitanucaenë pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—¡Patajatuxanenë, vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi.\\nNexata Jesús pemajitanucaenëmi naëcotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Jovibo baja nexata ajibi tsaxuabi. Mene ata baja nexata vainae ecaxuaba. 25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\nNexata Jesús pijajivi itsa tane Jesús pitavetsijava jovibo, malataca yajava, Jesús pijajivi jamatabëcuenenajunaviaca bëpënëa. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi:\\n—¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Nexata jumecovënëtatsi! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi.\\nPacuenia pebi, dovathivi peyajavaponaponaenë, Jesús vecuacapitsapa Gerasa nacuata yabara pelivaisi\\n26 Jesús pijajivi barëyaëta pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Gerasanacua boca puca itsapanaverena, Galileanacua pecanacujitsialia. 27 Itsa Jesús jeravecua nonotajunaya, mataenenarenatsi bajarapanacuapijinë, dovathivi peyajavaponaponaenë. Bajaraponë bajayajebi baja jumasa ponaponabiaba. Pijabota apo ponaponae. Jivimëthëanëjavata saya ponaponabiaba. 28 Nexata bajaraponë itsa pata Jesúsjavaberena, pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Pinijijumeta aëjai.\\n—Jesús, Dioso athëbëtatsia peecaenë pexënatomë. ¿Detsa xua jaitame xanëjavaberena? Pexaniacuene bitso cavajëtatsi. Nejamatabëcuenebejiobitsipame, jai dovathivi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia.\\n29 Bajarapacuenia jumaitsi dovathivi peyajavaponaponaenë tsipaji Jesús jerajavavetsina penonotajunaejavata, dovathivi peyajavaponaponaenë pemataenenaejavatatsi, Jesús itaveta dovathivi. Jesús jumaitsi dovathivijavabelia mapacueniaje: “¡Dovathivi, bajaraponë baja pavecuapitsapare!” jai. Bajaraponë anijatonë dovathivi vaetababiabatsi. Jivi picani bajaraponë cadenamaëtonëta cobecëtabiabatsi. Yajavataxucëtabiabatsi cadenamaëtonëta xaniavaetsia picani peecaenexa. Itsiata baitsi dovathivi peyajavaponaponaenë ucubabiaba cadenamaëtonëmi. Dovathivi pejamatabëcueneta najetabajiravabiaba petusatuabelia. 30 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—¿Detsa pavënëmë? jai Jesús.\\nNexata bajaraponë navënëpaeba.\\n—Tavënë raja Legión, jai.\\nBajarapacuenia navënëpaeba tsipaji dovathivi ayaibitsaëtoxaneto tsijamatabëjinavanapatsi. 31 Bajarapadovathivi vajëta Jesúsjavabelia infiernojavabelia Jesús pitorobiyaniva. 32 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. Dovathivi bitso vajëta Jesúsjavabelia.\\n—Panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai dovathivi.\\nJesús nexata pevajëtsicueniatsi tocopata. 33 Nexata dovathivi pebi vecuapitsapecatsi. Nexata marranobitsaëtoxanetojavabelia baja junua dovathivi. Nexata daxita bajarapamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna.\\n34 Marrano pevetsivi itsa tane bajarapacuene, rëcëpeca. Pona, pacuene tane, petsipaebinexa tomarapijivijavabelia, petsipaebinexa vayafotusatojava penaevijavabelia ata. 35 Nexata jivi ponarena petaenexa bajarapacuene. Jivi itsa parena Jesúsjavaberena, taeyeta dovathivi peyajavaponaponaenëmi peecaejava Jesús pemuxuneneta. Penaxatatsijava baja bajaraponë naxatateca. Jamatejema baja. Xaniavaetsia eca. Nexata bajarapamonae cujunavatsi Jesús. 36 Pamonae cuenetanetsi Jesús pejamatejemayaexanaejava dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bajarapamonae paeba pepatsivijavabelia daxita pacuenia tane. 37 Bajarapamonae bitso cujunavatsi Jesús. Nexata daxita Gerasa nacuapijivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai Gerasa nacuapijivi Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi.\\nNexata baja Jesús runareca jera ënëabereca. Ponaejitsia baja. 38 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëmi bitso picani navajëca Jesúsjavabelia penaponaenexa picani Jesús pepëta.\\n—Petuxanenë, netocopare tanaponaenexa nepëta, jai picani Jesúsjavabelia.\\nItsiata Jesús apo jejai. Jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n39 —Ponare nijamonaejavabelia. Tsipaebianame pacuenia ayaicuene nijatuxanenë Dioso catoexana, jai Jesús.\\nNexata baja bajaraponë pona. Tsipaebapona daxita pijatomarapijivijavabelia pacuenia Jesús jamatejemayaexanatsi.\\n40 Jesús icatsia pecovëyaberena naviarena jerata pucaxaneto itsapanaverena. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto copiapitatsi barëyaya. Tsipaji baja cajena copiaevetavanapatsi pepatsijavarena. 41 Nexata bajarajota napatajopa Jairovënënë. Bajaraponë judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë. Jairo pematabacabëta yaiyataeya Jesús pitabarata nucajunua. Pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tapëta ponare tajaboyabelia, jai.\\n42 Bajarapacuenia Jairo jumaitsi Jesúsjavabelia tsipaji caevayo pexënatovayo totëpaejitsiatsi. Bajarapovayo xaina doce pavaibeje. Itsa Jesús napona Jairo pepëta, jivibitsaëtoxaneto Jesús pepënaponaevitsi matatoyorotsia cënënanajetarubenatsi.\\n43 Bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta, itsava pijanacuene pecapunaevatsi nanajetaruca. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi, doce baja pavaibeje xaina. Beyajiobi tsabiabi bajarapajana. Daxita pexainaejavaximi navecuavereta pematamobita pevaëbivitsi. Itsiata baitsi jane itsanë ata pevaëbivitsi apo jamatejemayaexanaetsi bajarapavitanevecua. 44 Nexata bajarapova ponataba Jesús pepënëvelia, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. Nexata bajarapaepatota pijanacuenemi vecuaajibitsi baja.\\n45 Jesús nexata jumaitsi:\\n—¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba? jai Jesús.\\nDaxitajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Xanë cajena apo cajayatabitsi, jai.\\nNexata Pedrobana jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, jivibitsaëtoxaneto raja camatatoyorotsia cënënanajetarubena. Apo becaajayatsijibi. ¿Detsa xuajitsia: “¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba?” jamë? Itsajiviyo raeta baja cajayataba, jai Pedrobana.\\n46 Nexata Jesús jumaitsi:\\n—Itsajiviyo baja cajena tanaxatatsijava netojayataba. Yapëtaniji bajarapajiviyo tajamatejemayaexanaejava tasaëta, jai Jesús.\\n47 Nexata petiriva jamatabëjumaitsi:\\n—Jesús baja yapëtane tanejamatejemayaexanaejava, jamatabëjai.\\nNexata bajarapova najetabarena Jesús pitabarayaberena. Neconecojai pecajunavi. Pematabacabëta tonucajunua Jesús pitabarata. Bajarapova nexata navajunupaeba daxitajivi tuatuajëta pacuene yabara tojayataba Jesús penaxatatsijava. Navajunupaebanua pacuenia jamatejemayaexanatsi pejayatabijavata. 48 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús penaxatatsijava itsa tojayatabianajë, tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja. Ponare baja jamatejema, jai Jesús bajarapovajavabelia.\\n49 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsanucaejavata namutoepatota, pataba jivitonë Jairo pijaboverena. Bajaraponë jumaitsi Jairojavabelia:\\n—Jairo, nexënatoyo rabaja tëpa. Pëtsa baja matavëjëa jamatabëitonotaponame Jesús, jai bajaraponë Jairojavabelia.\\n50 Jesús jumetae ata bajarapajume, itsiata jumaitsi Jairojavabelia:\\n—Jairo, pëtsa najamatabëxainame. Najamatabëcuenecopare saya ëxanëjavaberena. Nexënatovayo raja jamatejema tsane, jai Jesús Jairojavabelia.\\n51 Itsa Jesús pata Jairo pijabota, apo tocopatsi ayaibitsaëto penajonenexa Jesús pepëta petëpaevayo pebocaejavabelia. Tocopata saya penajonenexa mapamatabëxëyoje. Pedro, Santiago, Juan, petëpaevayo paxa, pena, bajara saya pamatabëxëyo tocopata penajonenexa Jesús pepëta. Pamonae Jesús pevajënae ena Jairo pijabota, bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana. 52 Daxitajivi pinijicuenia matanueyaba petëpanucaevayo. Nexata Jesús jumaitsi:\\n—Pëtsa pamatanueyabame. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majitanuca, jai Jesús bajarapamonaejavabelia tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo.\\n53 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae saya Jesús jumecapocaponatsi. Tsipaji bajarapamonae yapëtane bajarapovayo baja picani pepacuene petëpaejava. 54 Nexata Jesús petëpaevayo cobepita. Jumaitsi pinijijumeta:\\n—Pejanavayo, nonotabapunare, jai Jesús.\\n55 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petëpanucaevayomi nonotabapuna. Asaë baja icatsia petëpaevayomi. Nexata Jesús jumaitsi pejanavayo penajavabelia:\\n—Nexënatovayo pexaejava rajure, jai Jesús.\\n56 Nexata pejanavayo paxa, pena ata, bitso jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi bajarapajivibejejavabelia:\\n—Pëtsa papaebamebeje itsajivijavabelia ata pacuene pacatoexanatsibeje, jai Jesús.","num_words":1465,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.129,"stopwords_ratio":0.27,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 8\\nSietejava sello yabara pelivaisi\\n1 Icatsia Corderonë sarananuca cuyalatobaxuto piupicatsatarutsisello, sietejava. Nexata jane baja athëbëtatsia ajumejibi. Bajayaepatovajëto ajumejibi. 2 Bajaraxuacujinae icatsia taniji siete ponëbeje ángelevi. Dioso pitabarata nubena. Nexata bajarapaángelevi rajutatsi siete patrompetabeje. 3 Icatsia xuacujinae itsanë ángelnë najetaruca. Cobenanajetaruca orota pexanaevaxi. Bajarapavaxita pecaponaenexa pitatsajaviitaire. Nexata nucojopa altarvënëjava pitabarata. Nexata jane baja rajutatsi ayaijava petuxujuvijava. Nexata bajarapatuxujuvijava Dioso tane daxita Dioso pijajivi pevajëtaponaejumemi Diosojavabelia bepematajërëabijava. Nexata bajarapatuxujuvijava ángelnë buata altarjumata. Bajarapaaltar, orota pexanaealtar, nuca Dioso peecaetrono pitabarata. 4 Nexata jane baja bajarapatuxujuvijavami ángelnë tajuita. Nexata petsëxë athëbëabetsia junaya. Patsëxë athëbëabetsia junaya altarjavavetsia, ángelenë pecobejavavetsia junaya Diosojavabetsia. Bajarapatsëxë yajavajunaya Dioso pijajivi pevajëtaponaejumemi Diosojavabelia. 5 Bajaraxuacujinae ángelnë altarjumavecua nota pitatsajaviitaire. Bajarapaitatsajaviitaire vënëta pijavaxi. Bajaraxuacujinae ángelnë bajarapaitatsajaviitaire bajarapavaxi ënëtuatuajëvecua othotajarabareca irabereca. Nexata yamaxë iratareca najumeta. Yamaxë binebinejai iratareca. Iranë jane baja ayaicuenia najëaba.\\nSiete patrompetabeje yabara pelivaisi\\n6 Siete paángelbeje canaveretanubena pijatrompetanë piobinexa.\\n7 Nexata jane baja penamataxainaeángelnë oba pijatrompeta. Nexata bitso pecainejebimatarejetonë othopareca irabereca. Bajara pacainejebimatarejetonë matajërëaba isoto. Matajërëabanua pijana yajava. Nexata jane baja ira tajuepona daxita nacuanëjava. Panacuanëjava ira tajuepona, pairavajëto tajuepona matatoxenetsia itsiata yajuvënënacopatapona. Daxitaira apo veriajavaponae. Nexata panacuanëjava ira tajuepona, daxita naejavanëmi, pejuvijavanëmi ata, yajavatajuepona.\\n8 Bajaraxuacujinae icatsia pecotocaeviángelnë oba pijatrompeta. Taniji bepinijitsutoxaneto petajueyecaejava. Bajaraxua jopareca manuameniareca. Manuamenemi nexata pijana. Pamenevajëto ëpijanamene tsarucae, bajarapamenevajëto matatoxenetsia itsiata pijananejeva yajuvënënacopata. 9 Pamanuamene ëpijanamene tsarucae, bajara pamanuamenepijidujuaimi tëpa baja. Pamanuamene pijinia pijananejeva nacopata, bajara pamanuamenepijidujuai apo tëpae. Pamanuamene ëpijanamene tsarucae, bajarapamanuameneta perubenaebarcoxanetonëmi ata napeneta. Pamanuamene pijinia pijananejeva nacopata, bajarapamanuameneta perubenaebarcoxanetonë apo napenetsi.\\n10 Bajaraxuacujinae icatsia acueyabiángelnë oba pijatrompeta. Nexata pinijituluputoxaneto jopareca irabereca. Bajarapatuluputoxaneto tajuerucaponareca. Pacuenia bepinijiisotocotiaxaneto bacotia itsi, bajaracotia itsi tsarunaereca. Panacuata jopa bajarapatuluputo, bajarapanacuata daxita perubenaemenianëmi, bijiana baja. Iravetsina mera pepitsaparubenaejavanëmi ata, bijiana baja. Nexata baja abeje daxita bajarapameranëmi. Panacuata apo jopae bajarapatuluputo, bajarapanacuata perubenaemenianë, apo bijianae. Nexata xanepana daxita bajarapameranë. Mera iravetsina pepitsaparubenaejavanëjava ata, xanepanarubena. 11 Bajarapatuluputo pevënë Ajenjo. Pamerajavareca jopareca bajarapatuluputo, bajarapamera atsaxa baja. Jivi ayaibitsaëtoxanetonë tëpa penatsiapaexae bajarapamera.\\n12 Bajaraxuacujinae icatsia cuatroángelnë oba pijatrompeta. Nexata jane baja itaxutobijiana matacabipijijuameto. Itaxutobijiana meravipijijuameto ata. Itaxutobijiana tuluputonë ata. Nexata matacabipijijuameto bijiaya naitayota. Meravipijijuameto ata bijiaya naitayota.\\n13 Bajaraxuacujinae icatsia taniji itsanë ángelnë pepunanajetarucaenë. Pepunanajetarucaenë ángelnë jumai tsanajetarucae ayaijumeta:\\n—¡Toabejetsi baja tsaponae tsane mapanacuapijivije itsa obiana trompeta acueyabi paángelnëbeje penacopabivi! jai tsanajetarucae ángelnë pepunanajetarucaenë.","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.119,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 1 CUI - Baraxue tamropata pitaban xua Jesucristo - Bible Search\\n1Baraxue tamropata pitaban xua Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Jesucristo, Nacom Pexanto tatsi.\\n2Bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Isaías, bapon tina petinae diwesitha. Isaías tina Nacom nexa, Nacom barapo diwesitha jeye Pexantotha:\\n“Itorobin copiya pon tana najume caitorobin\\nxua catsiwanaya itorobinchi.\\nBapon cana exanaena jiwitha xua jiwi yabara\\naura tsane abe pia peexanae cuiru coyenein\\ntatsi, xua poxonae nepatopae wʉnaeya tsane.\\n3Pon itorobin bapon jume tan pon xua wawai\\nira xuepana susato tsurucuae nacuatha.\\nBapon wawaya jeye: ‘Patsinajʉntʉ cui\\ncoyene wʉnaere, pon jiwi pia pepa\\nPecanamataxeinaeinchi nexa pia pepatopae\\nwʉnaeya tsane’, jei pon xua wawai”,\\njei Isaías petinae diwesitha.\\n4Nexata Juan pon Isaías peyabara paebixae bapon ira xuepana susato tsurucuae nacuatha patopa. Bapon Juan bautisaba ducuanaebiya, xua jiwi bautisabatsi merantha. Mataʉtano bapon tsipaeba jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Juan jeye jiwitha: “Icha jʉntʉ coyene paxeinare painya neauraxae xua abe paexaname. Bapoxonae Nacom paca yabara jʉntemainaena abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei Juan. 5Daxita Judea nacuamonae, irʉrʉ Jerusalén tomarapiwi, daxita barapomonae pona ichaxota beya Juan bautisaba jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom tsita auratsi xua abe peexanaexae bapoxonae barapomonae Juan bautisaba Jordán mentha.\\n6Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello. Coreinya bocoto maraina. Xane pocotsiwa yapupuna pocotsiwan be sure poxi. Mataʉtano bana daeba. 7Barapon pomonaetha pebautisabixae tsipaeba, jeye: “Pon nepuna patopaena, apara bapon Mesías. Bapon bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Xan bichocono tapawin daxota bapon bichocono tsita pin ura xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi. 8Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama barapon Mesías paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina”, jei Juan jiwitha xua Jesús yabara.\\n9Barapo dapaetha Jesús Nazaret tomara weya pona, po tomara eca Galilea nacuatha. Bapon Jordán mentha patopa, ichaxota Juan bautisaba. Baraxota Jesús bautisabatsi. 10Poxonae mene wejuina barapoxonae caena nainya Jesús itaboco necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopa bapontha xua be topiboto yaruneica. 11Barapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jeichichi: “Xam apara Taxantom, pom bichocono caantobetsi, pom caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene weiweina exaname”, jei Nacom.\\n12Poxonae Jesús nanacui wetatsi xua bautisabatsi bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús nainya itorobatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. 13Jesús ira xuepana susato tsurucuae nacuatha popona cuarenta po matacabibe. Baraxota pichiwan xua camatsawan jinompa ichaxota Jesús popona pocotsiwan bichocono atsaca. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi pon Satanás Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Pirapae matatsunpiwimonae po matatsunpiwimonae Nacom itoroba, barapomonae pata Jesustha xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua peapatsinexatsi tsainchi.\\nMeje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa xua Galilea nacuatha\\n14Nexata poxonae ichamonae Juan maxʉ waetabatsi xua peetsinexatsi jiwi pecʉbi botha, bapoxonae Jesús Galilea nacuatha patopa. Jesús paeba ducuanaeta jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. 15Jesús namchi jeye: “Nacom bayatha yabara necana cui weta exana po coyeneya xua poxonae tapatopaewa. Daxota jiwi itacʉpatsi xua naexana Nacom piamonae, pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname, Nacom piamonae painya nenaexanaenexa tsane. Pajume cowʉnde Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi, pomonae duwei peyamonaewi\\n16Poxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha, bapoxonae tane ponbe peyaxunubinbe duwei. Ichʉn pewʉn Simón, ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe bara cae peweichobe. Baponbe peweichobe duwei yamonauyabe pucuatha. 17Jesús waba, baraponbe wabatsibe. Jesús jeye:\\n—Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe. Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei nawita, jei Jesús.\\n18Bara caena baraponbe botabe barapo peyamonaewa. Bapoxonae napuna ponabe Jesustha.\\n19Jesús equeicha pona. Bapoxonae equeicha ichʉnbe tainchibe. Baraponbe ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Jeratha mataquerabauyabe peyamonaewa xua ucupouna. 20Jesús nainya waba, baponbe wabatsibe: Jesús baraibe: “Anetha, pana nepuna pondebe”, jei Jesús. Baponbe paxa cuenta ponabe jera weya, pon pewʉn Zebedeo. Mataʉtano cuenta ponabe pomonae Zebedeo pia peyawenae jiwichi tatsi xua yamona duwei. Baponbe Jesustha napuna ponabe.\\n21Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona Capernaum tomara beya. Bapoxonaerʉ judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi. Barapo matacabitha Jesús pijimonae barʉ joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. 22Barapo jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei pocotsiwa Jesús barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia coyeneya tatsi. 23Pebin pon cauri xeina barapon eca barapo judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi.\\n24Bapon wawaya jeye:\\n—¡Jesús Nazaret tomarapim, pana wepu warapare! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebichim? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei pebin pon cauri xeina.\\n25Jesús taitaweta, pebin taitawetatsi cauri. Jesús cauritha jeye:\\n—¡Moyande! ¡Barapon wepu ponde! jei Jesús cauritha.\\n26Barapoxonae cauri pebin naichababa exanatsi. Poxonae cauri barapo pebin bichocono wawai exanatsi, bapoxonae barapo cauri pebin wepu poinchi. 27Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota nayainyaba, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa jane? ¿Jamaisa baxua mexeya pena pecuidubi coyenewa? Maisa barapo pebin Jesús bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano caurimonae jume cowʉnta poxonae pocotsiwa bapon itoroba, najei barapomonae.\\n28Bapoxonae caena nainya daxita pomonae jinompa Galilea nacuatha jume taerʉcʉpa pocotsiwa juinya Jesús exana.\\n29Jesús caena nainya pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi weya. Bapoxonae Jesús joniya Simón pia botha tatsi po bo xua irʉ Andrés pia bo tatsi. Barapo botha Santiago irʉ Juan Jesús barʉ joniya. 30Simón pamiyo tatsi domae xainchi. Barapowa camatha boca. Poxonae Jesús patopa barapomonae caena nainya Jesús tsipaebatsi, jeye: “Simón pamiyo tatsi domae xainchi”, jei. 31Jesús caquita pona Simón pamiyo tatsi. Bapoxonae bapowa cobe pitatsi. Barapowa asiya cuaranotatsi. Bapoxonae barapowa caena nainya taaichurucuaetsi domae. Nexata barapowa pexaewa apata barapomonaetha.\\n32Poxonae tabopiya tsanaicha xua quirei tsanaicha, bapoxonae jiwi Jesús tacapoinchi pomonae peatenemonaewi, irʉ pomonae caurimonae xeina. 33Daxita barapo tomarapiwi nacaetuta bomʉxʉ boupatha. 34Jesús axaibi exana pinmonae pomonae xeina daxita coyenexi xua xoxi peatenewa. Mataʉtano Jesús taitaweta pomonae cauri xeina. Jesús jopa copatsiyo xua pecueicueijeiwa caurimonae, tsipei caurimonae Jesús cui yaputainchi.\\n35Baya poxonae caemʉmbotha poxonae cataunxuae quiriquirica Jesús nacosataxuba. Bapoxonae tomara weya pona xua ichaxota jiwaibi bara beya pona. Baraxotiya Jesús tsipaebauya, Nacom tsipaebatsi. 36Nexata Simón irʉ pomonae Jesús pepuna jinompae jiwichi, barapomonae Jesús pu barainatsi. 37Poxonae barapomonae Jesús caxibatsi, bapoxonae Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n—Daxita jiwi cawenawenei, jei.\\n38Jesús jume nota jeye:\\n—Barabʉ ponaeinchi icha tomaran beya, barapo tomarantha irʉ tacueicueijeinexa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daxota apara baxua tsipatopeican, jei Jesús.\\n39Bapoxonae Jesús siwa pona ducuanaeta daxita tomaran Galilea nacuatha. Judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi Nacom pia pexeinya jume diwesi Jesús tsipaeba barapo judiomonaetha. Mataʉtano Jesús taitaweta caurimonae.\\n40Bapoxonaerʉ pebin, pon peperʉ sawinchi, Jesús caquita poinchi. Bapoxonae bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon matowa Jesús wʉcatsi, jeye:\\n—Icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon.\\n41Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina bapon, xua peyawenaenexa. Jesús nacobe yota, bapoxonae bapon mata jayabatsi, jeye:\\n42Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ sawiwatsi. Mataʉtano axaibi tsanayano. 43-44Bapoxonae Jesús jume daunweya itorobiya jeye:\\n—Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Care bapontha pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.\\n45Daichitha poxonae bapon pona jopa moya yawʉn xeinaeyo. Bapon yabara tsipaebapona ichamonaetha pocotsiwa xua bayatha peaxaibiwa. Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua naitʉtsiya pata ducuanaebiya tomarantha. Daxota Jesús tomaran cuariya popona xua aisowantha. Jiwi pomonae daxita ichawan werena pona, barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi.","num_words":1251,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 13\\nPacuenia jivi benajamatabëcuenepënëyorota pibisiacuene pexanabiabijavavecua yabara pelivaisi\\n1 Itsamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Galilea nacuaverena pepatsivi, baca beyaxuaba Jerusalén tomarata templobota. Bajarapamonae baca beyaxuaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapaepatota nacuaevetsinë Pilato pibisiacuene exana. Itoroba vajabitsaë Galilea nacuapijivimi pebeyejebinexatsi templobota. Itsajota Galilea nacuapijivimi baca beyaxuababuata, bajarapacovëta icatsia beyejebatsi bajarapamonaemi. Nexata bajarapamonaemi pijana namatajërëata bacajana yajava, jai itsamonae Jesúsjavabelia.\\n2 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—“Pamonaemi bajarapacuenia beyejebatsi, bitso meta pibisiacuene pexanaevimi daxita pijanacuapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata beyejebatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja? 3 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijanacuapijivi matatoxenetsia. Itsiata Dioso tocopatatsi bajarapamonaemi pebeyejebinexatsi, penacopabivi pecanaëjëtsinexa Diosojavabelia penaneconitsijava. Paxamë ata itsa apo pacopabimë tsane pibisiacuene peneexanabiabijava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata bajarapacuenia paxamë ata panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename. 4 Pamatacabi ata jemata Jerusalén tomarata jopanucaya athëbëabetsia piapiabotsia, Torre de Siloévënëbo, dieciocho pajivibeje matacënëbatsi. Nexata baja tëpa bajarapamonaemi. “Pamonaemi matacënëbatsi, pibisiacuene meta bitso pexanaevimi daxita Jerusalén tomarapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata matacënëbatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja? 5 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijatomarapijivi matatoxenetsia. Paxamë ata itsa apo pacopabinë tsane pibisiacuene paneexanaejava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata daxita paxamë ata bajarapacuenia panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n6 Jesús jivi livaisi tsipaeba piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia. Jesús jivi piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia petsipaebijavata, pijaperujujamatabëcuene apo penavecuacopatsivi yabara Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pebi pijapabi tuatuajëta caenae peubinae xainanuta, higueravënënae. Nexata picani taeyojopalia bajaraponae penacuaitsijava. Itsiata baitsi jane apo nacuaitsi. 7 Nexata jumaitsi pijapabi petoevetsinëtsijavabelia: “Taema maponaeje. Acueyabi picani pavaibeje taeyopajë tacuainotabiabinexa maponaecuaije. Itsiata acuaijibi tsabiabi. Nexata baja netonicataxuare. Apo becopatanutsitsi bajaraponae. Ira caranatanuca saya,” jai pijapabi pexainaenë. 8 Itsiata baitsi jane pijapabi petoevetsinëtsi jumaitsi: “Copatanutsianatsibeje abaxë mapavaije. Nexata bacatuirabianajë bacatasitoxita. 9 Baja raeta xuacujinae xanepanaena. Nexata aeconoxae pavai nacuaitsiana. Nexata aeconoxae pavai ata itsa apo nacuaitsi tsane, nexata jane baja catonicataxuabianatsi,” jai pijapabi petoevetsinëtsi, jai Jesús.\\nBajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji Dioso xuabijitsia pamonae pijaperujujamatabëcuene apo pecopatsivi.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana judíovi penacueraevetsimatacabita penajumafurutsivami yabara pelivaisi\\n10 Itsamatacabi judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús jivi livaisi tsipaeba judíovi penacaetuatabiabibota. 11 Bajarajota naeca petiriva. Dovathi pejamatabëcueneta bajarapova dieciocho pavaibeje xaina penajumafurutsicujinae. Nexata apo caëjëpaetsi tsiquirijavayo ata penaepasirovitsijava. 12 Itsa Jesús taeyeta bajarapova, nexata junarena. Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Niatanejavami rabaja cavecuaajibi, jai Jesús bajarapovajavabelia.\\n13 Jesús tsimatanacobebuata bajarapova. Nexata bajarajota petiriva naepasirovitsixanepana baja. Nexata bajarapova jumai tsaponae Diosojavabelia:\\n—¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname ayaijamatabëcuenenëxaemë! jai tsaponae bajarapova Diosojavabelia.\\n14 Itsiata baitsi jane judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë Jesús baraanaepanatsi judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús pejamatejemayaexanaexae penajumafurutsiva. Tsipaji judíovi apo jitsipae itsajivi ata itsacuenejavayo pexanaenexa penacueraevetsimatacabita. Nexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë jamatabëjumaitsi:\\n—Jesús nacueneba penacueraevetsimatacabita. Jesús apo jumecovënëtsi patajasalinaivi patanitavetsicuene, jamatabëjai.\\nNexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jumaitsi jivijavabelia:\\n—Caesemana canacujitsia xainaponatsi seis pamatacabibeje vajanacuenebinexa. Bajarapamatacabijava bepatatsi vajanacajamatejemayaexanaenexa. Nexata abaxë penacueraevetsimatacabita apo bepatsitsi vajanacajamatejemayaexanaenexa, jai judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jivijavabelia.\\n15 Nexata Jesús jumaitsi judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia:\\n—Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi. Bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara itsamonae, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Paxamë ata panacuenebabiabame penacueraevetsimatacabita ata. Paxamë penacueraevetsimatacabita ata panijabaca, burro ata, paisinabiabame panecaponaenexa merajavabelia mera piapaenexa. 16 Mapovaje Abrahampijinë pemomoxiyajuvënëva jamatejemayaexanajë. Tsipaji bajarapova namatamota Dioso pitabarata dajubinë matatoxenetsia. Dovathi pejamatabëcueneta penajumafurutsicujinae, xaina baja dieciocho pavaibeje. Bajaraxuata penacueraevetsimatacabita ata jamatejemayaexanajë piatanecuenevecua, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia.\\n17 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, nexata daxita pecueneitoyavitsi moya ena. Aura tsenae bajarapamonae. Itsamonae pijinia Jesús sivajamatabëcuenebarëyatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaponaejavanë yabara.\\n18 Jesús jumaitsi jivijavabelia:\\n—¿De meta xua pelivaisi jëpa Dioso pijajivi bepijia ayaibitsaëtoxaneto penaexanaejavanexa? Jivi meta peyapëtaenexa ayaibitsaëtoxaneto bepijia Dioso pijajivi penaexanaejavanexa, mostazaxutoyo meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. 19 Pebi capona mostazaxutoyo peubinexa pijapabita. Nexata baja mostazaxutoyo pebi itsa uba pijapabita, bajarajota mostazanae bepijia vitsaba. Bepijia baja mostazanae pinijinae naexana. Baratsui ata exana pematapenanë bajaraponaemaxëranaxijava. Bajara pijinia pacuenia Dioso pijajivi ata itsane. Bepijia ayaibitsaëtoxaneto naexanaena Dioso pijajivi, jai Jesús jivijavabelia.\\n20 Icatsia Jesús jumaitsi jivijavabelia:\\n—¿De meta palivaisi jëpa pecacaëjëpaejava Dioso pijajivi pevetsicuene daxitanacuanëjava? ¿De meta pacuenia jivi livaisi tsipaebianajë peyapëtaenexa Dioso pijajivi pevetsicuene peyacaëjëpaejava daxitanacuanëjava? 21 Levaduravënëjava meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. Petiriva pan pexanaenexa, acueyabi patarrobeje trigobenonë matajërëaba levaduravënëjavata. Nexata pan pexanaematabënexa, ayaimatabë.\\n22 Jesús jivi livaisi tsipaebanajetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata, pepatsinexa Jerusalén tomarabelia. 23 Nexata Jesús jivi livaisi petsipaebijavata, itsanë yanijobatsi Jesús. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, ¿Dioso tsaja capanepaena caebitsaëtoyo saya? jai.\\nNexata Jesús jumaitsi daxita jivijavabelia:\\n24 —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajamatabëcuenesaëmëre bitso panevajënaeyabelia itsamatacabi athëbëtatsia panejonenexa tsiquiribaupayojavalia. Jivi picani itsamatacabi athëbëtatsia ayaibitsaëtoxaneto jamatabëjonena tsiquiribaupayojavalia. Itsiata apo caëjëpaetsi tsane pejonenexa. 25 Bo pexainaenë itsa nonotapunaena baupa pexatatsinexa, paxamë bo jumapënëvelia panubenaename. Nexata picani panejonenexa pabaupadocodocotsianame. Pajumaitsimë tsane: “Tajatuxanenë, panetobaupare,” pajamë tsane. Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë,” pacajai tsane. 26 Nexata paxamë pajumaitsimë tsane: “Xamë baja cajena panebarënabaneme. Panebarëmatavëjëaapamenua. Patajatomaranëjava ata baja cajena jivi livaisi tsipaebabiabame,” pajamë tsane. 27 Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë. Pibisiacuene paneexanabiabivi, panevecuaponare baja,” pacajai tsane. 28 Dioso pijanacuatatsia pataename Abrahampijinë, Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata, daxita Diosojumepaebivimi profetavi ata. Daxita bajarapamonae penajuajinavanapaejava Dioso pijanacuatatsia pataename. Nexata paxamë bajarajota pinijicuenia panatsinuename. Panavonosinianamenua bitso paneanaepanaexae. Tsipaji paxamë Dioso pijanacuavecua panenaxuabinexa pacaxuabiana infiernojavabelia. 29 Itsaviriajumevi patsiana daxitanacuanëjavaverena. Nexata daxita bajarapamonae naenaena penabaninexa Dioso pijanacuatatsia. 30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús daxitajivijavabelia.\\n31 Itsa baja Jesús najumevereta jivi livaisi petsipaebijava, fariseovi pata Jesúsjavaberena. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, mapatomara baja vecuaponareje. Nacuaevetsinë raja Herodes cabeyaxuabiapaeba, jai fariseovi.\\n32 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Paponaremelia. Bajaraponë Herodes, jivi peyamaxëitojorobabiabinëjavabelia, pajumaitsimë tsane mapacueniaje: “Jesús raja jumaitsi: ‘Ajena raja abaxë, meravia ata icatsia, vecuacapitsapaponaenajë dovathi peyajavajinavanapaevi. Piavitanevi ata jamatejemayaexanaponaenajë. Nexata abaxë pameravia bajarapacuenia taexanaejava copatsianajë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Herodesjavabelia. 33 Diosojumepaebivimi profetavimi beyejebabiabatsi Jerusalén tomarata. Tsipaji profetavi acuenebi saicayatomarata petëpaejava Jerusalén tomaravecua. Bajaraxuata xanë ata ponaenajë tavajënaeyabelia Jerusalén tomarabelia. Nexata ponaenajë ajena. Itsa jume, meravia, pameravia ata, tanebeyaxuabinexa Jerusalén tomarata, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n34 Nexata Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jerusalén tomarapijivi Jesús najamatabëxainaeya pesivanuejavata, jumaitsi mapacueniaje:\\n—¡PaJerusalén tomarapijivimë, pabeyajebabiabame Diosojumepaebivimi profetavi! ¡Ibotonëta ata patseconabiabame bajarapacuenia panebeyaxuababiabinexa Diosojumelivaisi pecaponaevi paxamëjavaberena! ¡Pacuenia vacara banacoxicaetuata pecorofetobëxëpanaberena, bajara pijinia pacuenia xanë ata picani bitso jitsipabiabajë patacacaetuatsinexa, patacacapanepaenexa picani panijaneconivecua! ¡Itsiata baitsi jane paxamë apo pajejamë cajena! 35 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë baja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje. Bajaraponë nejamatabëcueneta najetaruca,” itsa panesivajamatabëjamë tsane, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi.","num_words":1010,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.264,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 2 CUI - Jesús naexana Belén tomaratha, Judea - Bible Search\\nMeje yabara poxonae pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi barapomonae Jesús siwa poinchi xua petaenexatsi\\n1Jesús naexana Belén tomaratha, Judea nacuatha. Barapoxonaerʉ Herodes pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi popona barapo Judea nacuatha. Poxonae Jesús naexana pebiwi pata Jerusalén tomaratha. Barapomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Barapomonae pia tomara tajʉ taenatsi ichaxota pocotsiwa xometo weecoina. 2Barapomonae ichawa beya yayainyaba tsiniya, jeye:\\n—¿Exota naexana pexuyo, po pexuyo judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi exanaeinchi poxonae pinyo tsane? Paxan payaputan xua bapon naexana xote tsipei bapon pia opiteito tatsi panaitomatsiya punaenaponan pata nacua werena, po nacuatha ichaxota pocotsiwa xometo weecoina. Papatan xua pata wʉnae jainchiwa tsane barapo pexuyo, jei.\\n3Herodes, pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi poxonae bapon yabara jume tane xua ichʉn naexana pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae bapon bichocono ʉnthʉthʉ deideijei Irʉrʉ Jerusalén tomarapiwino daxita bichocono ʉnthʉthʉ deideijei pejume taexae baxua. 4Nexata Herodes waba sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi xua pia petanacaetutsinexa tsainchi pia botha. Mataʉtano wabano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonaetha Herodes yainyaba, jeye:\\n—¿Exota naexanaena Mesías, pon bepa pinae Nacom itorobei? jei Herodes.\\n5Barapomonae jume nota, jeye:\\n—Bapon naexanaena Belén tomaratha, po tomara Judea nacuatha eca. Bapon naexanaena barapo tomaratha, tsipei Nacom pia peitorobi jume pepaebin caena bayatha tsiwʉnaeya yabara muxu dutsiya tina xua Mesías yabara, Nacom nexa. Nacom jeye:\\n6‘Belén tomara bequein po tomariyo tsiqui tomariyo\\njiwana tomara xua Judea nacuatha, daichitha\\nJudea nacua pentacaponaewi yabara nanta xeinaena\\nxua Belén tomara peainya cui tomariyo tsane.\\nBaxua nanta xeinaena tsipei barapo\\ntomariyotha naexanaena, pon jiwi\\npia Pecanamataxeinaeinchi tatsi.\\nXan Nacom bapon itorobin tamonaetha,\\npomonae Israel nacuapiwixae,\\nxua bapon barapo israelmonae itorobiya\\npia pepa Peewatsinchi tsainchi’, jei Nacom,\\nxua Nacom tatinatsi pon Nacom peitorobi jume\\npepaebin, jei sacerdotemonae irʉ pomonae jiwi\\npecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi.\\n7Nexata Herodes namicha moyiya waba pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Herodes yainyaba barapomonaetha: “¿Eta poxonae yatsicaewa barapo opiteito paca tsita naitʉta?” jei bapon. 8Poxonae barapomonae jume nota bapontha bapoxonae Herodes itoroba barapo pebiwi Belén tomara beya. Herodes jeye barapomonaetha:\\n—Paponare Belén tomara beya. Beta xanepanaya pajeire barapo pexuyo. Poxonae pataebiname barapo pexuyo, nexata pana netsipaebare, tsipei xan irʉ ponaein wʉnae tajainchinexa tsanerʉ barapo pexuyo, jei Herodes.\\n9Poxonae Herodes najume weta, barapo pebiwi bara ponarʉcʉpa, pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Bapoxonae po opiteito bayatha tane pia nacuatha, barapo opiteito jemeicha caewa naitʉtaba. Yawa barapomonae matacapoinchi. Barapo opiteito ducuapona beya matapainya matatsun ducuatabica ichaxota barapo pexuyo boca. 10Poxonae barapo pebiwi tane barapo opiteito, barapo pebiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweina. 11Barapomonae bo jojoniya ichaxota tane barapo pexuyo xua pena barʉ ecatsi, barapowa María. Bapoxonae barapo pebiwi pentabocotontha ena xua barapo pexuyo wʉnae pejainchinexa tsainchi, tsipei barapoyo pon Pecanamataxeinaein peexanaexae tsainchi poxonae pinyo tsane. Bapoxonae barapomonae piawan coibo isacapenta xua cajijinca. Barapo pexuyo catsibatsi xuan pocotsiwa pewʉn oro nain. Catsibatsino xua pocotsiwa pewʉn incienso xua pocotsiwa tuxusi tuxuei benata poxonae tauta exana. Mataʉtano muxuna catsibatsi icha petuxueiwa pocotsiwa pewʉn mirra xua pocotsiwa anaincuito. 12Bapoxonae pirapae barapo pebiwi maitumenaeya amachinae xua jopa bewa equeicha patsi tsane ichaxota Herodes eca. Daxota barapomonae pia nacua be-iyiya, icha namto iyiya.\\nMeje yabara poxonae Jesusbarʉ panenebiya Egipto nacua beya\\n13Poxonae barapo pebiwi ponarʉcʉpa bapoxonae Nacom itoroba matatsunpin Josetha. Matatsunpin tsita naitʉta poxonae José amachinae. Matatsunpin José baraichi, jeye: “Asiya uncuare. Pexuyo pire yawa coxiwano. Egipto nacua bebarʉ naetsiriwiyama. Ecare barapo nacuatha, beya abʉ poxonae equeicha catsipaebinchi baxota. Tsipei Herodes pexuyo jeitsina pebexubinexa tsainchi pexuyo”, jeichichi José matatsunpin.\\n14Poxonae cataunxuae merawi, José nacosataxuba. José pexuyo pita, yawano José pita yabʉyo María xua pexuyo pena tatsi. Daxita barapoyobe warapa Egipto nacua beya poxonae cataunxuae quirei tsuncuae. 15Barapo nacuatha, Egipto nacuatha, barapoyobe ecabe beya poxonae juinya Herodes tʉpa. Baxua José cana exanatsi xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae Nacom nexa xua jeye: “Waban Taxanto Egipto nacua weya”, jei Nacom pon pia peitorobi jume pepaebin Nacom nexa pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.\\nMeje yabara poxonae Herodes itoroba, ichamonae itorobatsi xua pejutebinexatsi pexui\\n16Poxonae Herodes yaputane xua pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi muxujainyabiya tsipaeba bapontha xua itara patapaeba, bapoxonae Herodes anaya bichocono anaepana. Nexata bapon itoroba, ichamonae itorobatsi xua pejutebinexatsi daxita pexui pebiwi wʉtixi, po pexui cataunxuae pencuetixi, po pencuetixi cataunxuae jopa yapu othopaeyo dos po weibe, irʉ po pexui xua bayatha yapu othopa dos po weibe. Barapon Herodes itoroba xua pejutebinexatsi barapo pexui pebiwi wʉtixi daxita poxi Belén tomara cuariya beya. Herodes baxua exana yaitama bayatha pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi yopita xua pinae tane pexuyo pia opiteito tatsi barapo dos po weibetha poxonae peputha tapona, opiteito peputha tatsi xua jinaebotha, poxonae Judea nacua beya pona. 17Baxua Herodes cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Jeremías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae, xua jeye:\\n18“Jume tan xua wecoyei Ramá tomaratha,\\npo tomara eca imoxoyo Belén tomaratha.\\nPowa xua wecoyei, bapowa Raquel,\\npowa bayatha tʉpa.\\nBapowa Raquel pia pemomoxi susatopiwi siwa\\nwecoyei, tsipei daxita tajutebatsi.\\nBarapowa jopa naitawanae copatsiyo tsipei\\npexui bayatha werapa bequein ichamonae jume\\nmatawenta”, jei Jeremías.\\n19Herodes bapoxonae pirapae tʉpa. Bapoxonae matatsunpin pon Nacom itoroba, José tsita naitʉtatsi poxonae José amachinae Egipto nacuatha. Matatsunpin jeye Josetha: 20“Natsixitabare. Pire barapo pexuyo yawa coxiwa María, pexuyo pena tatsi. Israel nacua beya caibe nawiyama. Tsipei bayatha werapa pomonae ichichipa xua barapo pexuyo pebexubiwatsi”, jei matatsunpin.\\n21Bapoxonae José natsixitaba. José pita pexuyo yawa coxiwa. Israel nacua beya caibe nawiya. 22José jume tane xua juinya pinae Arquelao naexana Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsin tatsi. Arquelao Herodes pexanto tatsi. Arquelao xuya peyanacua ewatsin naexana ichaxota bayatha coxiyan peyanacua ewatsin naexana bapon Herodes. Tsipei Arquelao eca Judea nacuatha daxota José junuwa xua peponaewa barapo nacuatha. Daxota José pona Galilea nacua beya, tsipei poxonae amachinae matatsunpin itoroba xua bewa pinae ponaena barapo nacuatha. 23Poxonae José patopa barapo nacuatha, bapoxonae popona po tomaratha, po tomara pewʉn Nazaret tomara. Baxua José cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi Jesús cayabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye: “Bapon wʉn dutinchi po wʉn jei: ‘Nazaret tomarapin’, jei”, jei barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.","num_words":947,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 19 CUI - Poxonae Jesús najume weta xua tsipaeba - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepunapenteibiyainwa.\\n1Poxonae Jesús najume weta xua tsipaeba pijimonae, bapoxonae Galilea nacua weya warapa. Bapoxonae Jordán mene deca bara bereca pona, equeicha dabeya barapo Jordán mene, mene epa ʉncatabiya xua patopa Judea nacuatha, po nacua eca ichaxota pocotsiwa xometo bejopiya xua po nacua Jordán mene weya eca. 2Pin bicheitomonae puna poinchi. Baxotiya Judea nacuatha Jesús axaibi exana peatenewi.\\n3Bapoxonae fariseomonae piraichi Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejuntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi daxota jeye Jesustha:\\n—¿Moisés pia peitorobi coyenewa copata xua pebin piseuri pepunaxubiwa ichi saya poxonae ichipa? jei fariseomonae.\\n4Jesús fariseomonae jume notatsi, jeye:\\n—¿Jopa payorobim Nacom Pejume Diwesi? Barapo diwesitha jeye: ‘Poxonae aena Nacom forota, Nacom forota pebin yawa forota petsiriwa’, jei barapo Nacom Pejume Diwesitha. 5Mataʉta jeyeno Nacom Pejume Diwesitha: ‘Daxota baxuaxae pebin paxa wepu natsata yawa pena wepu natsata xua piowabe imoxoyo penaperʉ nacoyobinexabe. Baraponbe be cae jiwimonae naexanabe’, jei Nacom Pejume Diwesitha. 6Bapoxonae baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein naexanabe. Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa, tsipei apara bayatha Nacom cana exana xua bara be bara caein naexanabe, jei Jesús.\\n7Nexata fariseomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Eta xua metha Moisés pia peitorobi coyenewa copata xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa papera piseuri po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri? jei fariseomonae.\\n8Jesús jume nota, jeye:\\n—Moisés copata xua paxam painya seuriwi painya nepunapenteibiwa jopa painya nejume cowʉntsi jiwixae Nacom. Apara caena bayatha Nacom jopa baxua copatsiyo poxonae aena foforatapona jiwi. 9Nama paca tsipaebatsi pon piowa punaxuba xua poxonae yabʉyo bequein jopa nasi cui exanaeyo ichʉntha, icha bapon ichowa pita, bapon abe exana Nacom peitʉtha tatsi tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona apara bara piowa tatsi, jei Jesús.\\n10Nexata Jesús tsipaebatsi pijimonae, jeye:\\n—Icha Nacom jopa copatsiyo xua pebin piowa punaxubina poxonae barapowa saya ʉ exana pocotsiwa pebin aichaxaibi, baxua bichocono ajumeyapube. Metha nexata pebin jopa jitha ecaetsipae. Bara saya pebin metha misa ecaetsipa, jeichichi Jesús pijimonae.\\n11Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Daxita jiwi ba jopa itacʉpaetsi xua peyabara yaputaewa pocotsiwa aunxuae payabara caunutame xua jopa jitha peenaewa. Saya meisa pomonae Nacom yabara yaputane exana barapo coyene, barapomonae itacʉpatsi xua pecana exanaewa barapo coyenetha xua jopa jitha peenaewa. 12Barichi acoibi po cui coyenewabe xua pebiwi jopa penotsiwa pecotsiwaxi jiwi. Ichamonae aichaxaibi xua jitha peenaewa tsipei barapocotsi jiwimonae bara yacuiya naexana xua jopa penotsiwa yabʉxitha. Ichamonae jopa itacʉpaetsi xua pecotsiwaxi penotsiwa tsipei bayatha tobʉ jucuatsi, xua ichamonae tobʉ jucua. Daxota jopa itacʉpaetsi xua pexui pecanaexanaewa. Ichamonae aichaxaibi xua pecotsiwaxi nota, peichichipaexae xua saya ʉ peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba. Pon itacʉpatsi xua peyabara yaputaewa xua pocotsi coyene jopa pepichiwa pecotsiwa, bara moya jopa exanae tsane xua pepichiwa tsane pecotsiwa, jei Jesús.\\n13Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui xua Jesús pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa barapo pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. 14Ichitha Jesús jume barai pijimonae, jeye:\\n—Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom, jei Jesús pijimonaetha.\\n15Poxonae Jesús nacobe weta xua pexui jayabatsi yawa xua Nacomtha tawʉca barapo pexui, xua jeye: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei. Bapoxonae Jesús wepu pona barapomonae.\\n16Pewowin pona xua Jesús petaenexatsi. Barapo pewowin jeye Jesustha:\\n—Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.\\n17Jesús jume barai, jeye:\\n—¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. Icha ichichipame xua ajʉntʉyapusʉya nepoponaewa xua ataya tsane, moya matha exande pocotsiwa Moisés itoroba pia peitorobi jume coyenewantha, jei Jesús.\\n18Pewowin Jesús jume baraichi jeye:\\n—¿Eta po peitorobi jume coyenewara? jei.\\nJesús jume notsiya namchi xua Moisés pia peitorobi coyenewa namchi, jeye:\\n—‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn piawan tatsi. Jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. 19Axatha barʉ jume cui itura jinare. Antobeinde necatsicuarabʉ enaewi icha ichim xua jincoutha naantobem’, jei Moises, jei Jesús.\\n—Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban. Poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon. ¿Eta pocotsiwa meisa inta acoibi xua exanaein? jei barapo pewowin.\\n21Jesús jume barai, jei:\\n—Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyo nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús.\\n22Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba bichocono ʉnthʉthʉ wecoyeya ponataba tsipei bichocono copei pexeinaein.\\n23Nexata Jesús barai pijimonaetha, jeye:\\n—Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Maisa bichocono ayapubecai xua pomonae bichocono copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei beyacaincha xua Nacom antobetsi. 24Equeicha paca tsipaebatsi. Bichocono acuiruyapube xua duwein pon pewʉn camello xua pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús.\\n25Poxonae baxua Jesús jume taerʉcʉpatsi pijimonae, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca, yawa Jesús jeichichi:\\n26Jesús necotsiya jeye:\\n27Nexata Pedro jeye Jesustha:\\n—Pata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi. Tsipei baxua bayatha paexanan ¿eta pocotsiwa metha nexata pana necatsiname? jei.\\n28Jesús jume nota, jeye:\\n—Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Po mataqueitha tsane Nacom pena ira exanaena, barapo mataqueitha, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein tapexeinya itʉpanae ecaethopaewatha po tapexeinya itʉpanae caecaethopaewa bichocono itʉpana. Paxam pomonae tapana nepuna jinompaewim doce po itʉpanae eneibithopeibiwatha paenaename painya yabara paebinexam tsane pomonae doce po matabʉxʉyobe israelmonae pia penatsicuentsiwa abe peexanaexae. 29Daxita pomonae taneantobe jiwixae xua pecueicueijei tsurubenanaebiyaenexa Nacom Pejume Diwesi, Nacom beta cana exanaena barapomonae. Nacom beta cana exanaena pomonae pia bon pecuenta ponaexae, mataʉta ichacuitha ichamonae peweicho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pamcho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha paxeiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pena jiwi pecuenta ponaexae, mataʉta ichacuitha pia pexui pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pia iran pecuenta ponaexae. Barapomonae barapo coyenein exana tana neantobe jiwixae, daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom catsina pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉcoyeneyapusʉwa, po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca. 30Pomonae xua anoxuae pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.","num_words":1093,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 24 CUI - Icha matacabitha poxonae cinco po - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo Félix peitabaratha tatsi nayabara jume paeba\\n1Icha matacabitha poxonae cinco po matacabibe tsuxubi, pebiwi pata Cesarea tomaratha. Ichʉn pewʉn Ananías. Bapon Ananías sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ pitiri jiwimonaeno pata. Irʉ pon xua petapaebeibin jiwi, pon pewʉn Tértulo bapon napatopa. Barapomonae nacuara pata Cesarea tomaratha. Barapomonae Félix peitabaratha taumeinchi, xua Pablo abeya peyabara paebinexatsi. 2Poxonae Pablo carendenatsi, Tértulo Pablo abe yabara paebatsi. Félix baraichi, jeye:\\n—Félix, xam pon pana yanacua ewatame. Daxota jʉntema xanepanaya pajinompan. Maisa bara beta itorobiya canamataxeiname jiwi jinya neyaputae coyenewatha. Daxota xam beta exaname barapo nacuathe. 3Félix, xam pon pata paca barʉ itura jinaeinchim, xua exaname yatsicaya wʉnae nawita barapo nacue nexa. 4Jopa ichichipaeinyo xua tacayatacutsiwatsi. Daxota catsipaebatsi xua saya caeto pana nejume taema xua pata paca catsipaebiwa tsainchi. 5Anoxuae payaputan xua Pablo bichocono pana cui fayacota xua abe exana. Mataʉtano bapon judiomonae cui tsacabatsi xua nacaseba exanatsi daxita nacuantha. Mataʉtano bapon, apara pomonae nazarenomonae barapomonae pia pentacaponaein tatsi, pomonae pecuidubi jiwi icha coyeneya pocotsiwa jopa xainyeyo. 6Yawa Nacom pin pia bono tatsi juntucuru abe taexanatsino, poxonae juntucuru barʉ joniyatsi pon jopa judiomonae naexanaeyo Nacom pin pia botha. Daxota pawaetaban. Paxan paichichipan Pablo paperaxa exanan barompaya pata peitorobi coyenewa cuitha. 7Ichitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, daunweya pana wecobe maxʉ pitatsi Pablo. 8Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, pana barai: ‘Pomonae Pablo abe jaintatsi moya Félix peitabaratha papaebare’, pana jei Lisias, jei Tértulo.\\nTértulo equeicha namchi, jeye:\\n—Félix icha yainyabatsipame Pablotha metha bara yaputaetsipame xuaunxuae cabaraichichi. Xuaunxuae Pablo yabara paeban baxua xaniyan yatsicaya, jei Tértulo.\\n9Judiomonae, pomonae Tértulo puna poinchi namchi: “Tértulo bara xaniyei paeba”, jei. 10Nexata Félix Pablo moya pecobetha jume itorobatsi. Bapoxonae Pablo Félix baraichi, jeye:\\n—Yaputan xua caena bayatha ainya wei xam naexaname pon jiwi neyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua barapo tomarathe nexa. Daxota jʉntʉ coyene weiweinan xua tana nayabara paebiwa neitabaratha. 11Icha yainyabame barapomonae, Jerusalén tomarapiwi, catsipaebichipa xua bayatha Jerusalén tomara beya ponan. Baxota ponan tsipei Nacom pin pia botha wʉnae tajainchinexa Nacom. Anoxuae petain doce matacabibe yapucaewan poxonae xua bayatha ponan bara beya. 12Jopa jume matsontsonobeibinyo jiwi. Yawa jiwi jopa jume cui tsacabeibinyo xua anaepanaya penajume cayayatsinexa. Baxuan jopa exanaeinyo Nacom pin pia botha. Mataʉtano judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi, baxuan jopa exanaeinyo. Mataʉtano tomaran pecuariyathan jopa baxuan exanaeinyo. 13Pomonae paeba xua pinae abe exanan, barapomonae jopa jume cʉpaetsi xua tana necui yopichiwa xua abe exanan. 14Xaniwaicha catsipaebatsi xua xan Nacom tanacuitan pon tamo susato jiwi pia Nacom tatsi. Baraxua exanan xua jiwi cuiduban be pocotsi coyeneya xua paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi po pecuidubiwa judiomonae yabara nanta xeina xua pinae barapo pecuidubiwa jopa xainyeyo. Xan jume cowʉntan daxita Moisés pia peitorobi coyenewan. Mataʉtano po diwesin Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, barapo diwesinno jume cowʉntan. 15Xan barichindʉ, Nacom yabara barʉ jume cowʉntsiya ewatan icha barapomonae ichi xua po coyene pomonae pewerapaewi equeicha asʉ tsane, pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ xua asʉ tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwino. 16Daxota jopa najʉntʉ coyene acaurinyo tsipei nayaputan xua Nacom beta taexanan. Jiwithano jopa najʉntʉ coyene acaurinyo.\\n17“Ainya wei dapaein saya icha nacuantha poponan. Bapoxonae equeicha tatomara beya poponan, Jerusalén tomara beya. Patopan baxota Nacom pin pia botha poxoru yaitama paratixi caponan xua tamonae nexa po paratixi ichamonae taitoroba. Mataʉtano bara beyan xua baxotiya Nacom tatsita exanaenexa xua pocotsiwa be tacatsiwa Nacomtha, xua duwein tatautsiwa tsane. 18Barapo coyenein awiya exanawiyan, bequein bayatha nenacui yabara jume weta exana po coyene xua daxota Nacom jopa tsitanyo xua taajʉntʉcoyenebewan be pocotsi coyeneya xua judiomonae itoroba. Bapoxonae judiomonae pomonae Asia nacua weparena netaeba Nacom pin pia botha. Barapomonae baxota necaxiba bequein poxonae jopa jiwi namtsebiya wawaya exanaeinyo. 19Pomonae netane Nacom pin pia botha pomonae Asia nacua werena pepatsiwi bewa dapomonae xote patsi xua necatsipaebinexa tsane xua tana neyabara paebinexa tsane xua abe taexanaewa. 20Icha barapomonae jopa patsiyo pomonae xote ena bʉ paeba. Barapomonae netane poxonae cain matha judiomonae pia pentacaitorobi bicheito peitabaratha uncuan. Barapomonae bʉ catsipaeba, icha metha bara abe exanan poxonae barapo pentacaitorobi bicheito peitabaratha tatsi uncuan. 21Saya ʉ baxua exanan poxonae peitabaratha uncuan, bapoxonae bichocono wawan. Janje: ‘Anoxuae poxonae paxam pana neyabara paebame xua tanatsicuentsiwa xua abe taexanaewa paxam pananta xeiname xua abe exanan yaitama jume cowʉntan xua pewerapaewi equeicha asʉ tsaibi tsane’, jan jei”, Pablo.\\n22Félix caena bayatha yabara yaputane Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Daxota Félix cataunxuae abʉ jopa baxua yabara paebiyo pocotsiwa barapomonae paeba. Daxota Félix namchi, bapomonaetha, jeye:\\n—Abʉ bexa pacatsipaebinchi, poxonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi patopaena pon Lisias, bapoxonae yabara paebin pocotsiwa Pablo exana, jei Félix.\\n23Nexata Félix itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi xua soldadomonae Pablo cataunxuae yapu eeniya pebarʉ jinompaenexatsi Herodes pia botha tatsi, bequein bara copata xua Pablo bara exanaena be pocotsiwa xua bapon ichichipa exana barapo botha. Mataʉtano copatano xua Pablo bara pesiwa ponaenexatsi piamonae xua piamonae peyawenaenexatsi xua pocotsiwa nantawenona bapon.\\n24Icha matacabitha pirapaeyo Félix piowabe patopabe. Petsiriwa pewʉn Drusila. Barapowa judiomonaewayo. Félix najume caitoroba ichʉntha xua Pablo pewabinexatsi Félix berena, mataʉtano xua Pablo Félix yabara petsipaebinexatsi xua po coyene jiwi jume cowʉnta Jesucristo. 25Pablo Félix tsipaebatsi xua pinae ainya cui xua jiwi beta yanthʉthiya jinompa icha be Nacom ichi xua beta yanthʉthiya popona. Mataʉtano paebano xua pinae jiwi pia xoba abe exaneiba. Mataʉtano namchino xua pinae caentacabitha tsane Nacom wabina daxita jiwi xua peyabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae barapo cae pin nacuathe. Félix najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae jume tane baxua. Pablo tsipaebatsi, jeichichi:\\n—Jinya tutu beya bara ponde. Bexa equeicha cawabinchi icha ichawiyo jopa neenaeyo, jei Félix.\\n26Félix nanta xeina xua paratixi pecatsiwa tsainchi xua Pablo pecatsiwa tsane xua daxota Pablo pepu copatsinexatsi. Daxota memecabiya wabatsi Pablo. 27Baraxua exana beya yaainya weibe jopa. Barapoxonae Félix weta xua pon peyanacua ewatsin jiwi naexana barapo Judea nacuatha, xua icha nacua beya pewarapaexae. Ichʉn Félix pecoutha tatsi tapatopatsi pon pewʉn Porcio Festo pon xuya pon peyanacua ewatsin jiwi naexana Judea nacuatha. Félix ichichipa xua peweyataewatsi xua judiomonae peweyataewa daxota Pablo jopa copatichi xua bara yatsicaewa pepu copatsiwatsi xua pepanepaewa tsane.","num_words":978,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.016,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 SAN PEDRO 2\\n☰ 2 SAN PEDRO 2 ◀ ▶\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobatsi penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi pejumecovënëtsiyaniva yabara pelivaisi\\n1 Bajayata itsamonae tsipaebapona penajumetsënëtsilivaisi Israel nacuapijivijava Dioso pejumelivaisi bepaebivi petaenexatsi. Bajara icatsia aeconoxae ata itsane paxamëjava. Itsamonae pacatsipaebiana penajumetsënëtsilivaisi. Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya pacatsipaebiana penajumetsënëtsilivaisi. Nexata bajarapalivaisita pacacopabiaexanaena Dioso panejumecovënëtsijavami. Bajarapamonae apo pejumecovënëtsivi tsane vajatuxanenë Jesucristo, ponë picani sivatëpatsi pecapanepaenexatsi. Bajarapacuenia pexanaexae tsane bajarapamonae, nexata bepijia Dioso verebiabiana bajarapamonae. 2 Bajarapamonae pevitota pibisiacuene exanavanapaena. Nexata bajaraxua yabara jumaitsi tsane: “Apo itsacuene itsiata, bajaraxua exanae atatsi,” jai tsane bajarapamonae. Nexata ayaibitsaëto paxamëyajuvënëvi jumecovënëtsiana. Naexanaenanua papibisiacuene bajarapamonae exana. Nexata bajarapacuenia paxamëyajuvënëvi pibisiacuene petsitaexanaexae tsane, pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi pibisiacuenia baracuaicuaijai tsane pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. 3 Nexata pamonae penajumetsënëtsilivaisi tsipaebaponaena, bitso jitsipaena palata. Bajaraxuata pacatsipaebiana penajumetsënëtsilivaisi papecatsipaebijamatabëcuene papecavecuapitsinexa panijapalata. Itsiata baitsi jane Dioso tajëvelia najamatabëcuenevereta bajarapamonae penaneconitsiaexanaenexa. Nexata bajarapamonae bajarapitsixae tsane, pepacuene jemata Dioso naneconitsiaexanaena.\\n4 Angelevi ata baja cajena itsa naneconita, aneconijibia Dioso apo copatsi. Angelevi ata itsa naneconita, nexata Dioso xuaba infiernojavabelia. Nexata bajarajota, pitaquirinacuata, cëbiaya Dioso jinavanapaeyaexana. Nexata bajarapaángelevi Dioso jane baja naneconitsiaexanaena pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi. 5 Dioso cajena aneconijibia apo copatsi bajayatami ata pamonae pibisiacuene exana. Dioso ira bubutsiaexana bajarapamonae penaxuabinexa. Caenë, Noépijinë, Dioso capanepa pijamonae yajava, siete pajiviyobeje. Noépijinë picani itavetabiaba jivi pibisiacuene pexanaeyaniva. 6 Bajayata Dioso isotota verebiaba Sodoma tomarapijivimi. Bajara pijinia pacuenia Dioso verebiaba Gomorra tomarapijivimi ata. Nexata Dioso copiarucaeyaexana bajarapatomaramibeje. Tsipaji bitso pibisiacuene exana bajarapatomaramibejepijivi. Bajarapatomaramibeje nacopata ëipumana. Bajarapacuenia Dioso verebiaba bajarapamonaemi, pamonae cotocaevi jinavanapa, peyapëtaenexa, bajarapamonae ata pibisiacuene pexanaeyaniva. 7 Pamatacabi Dioso verebiaba bajarapatomaramibejepijivi, caenë, Lotpijinë, Dioso capanepa pexaniacuene pexanabiabixae. Lotpijinë itsa taeyabiaba bajarapamonaemi bitso pibisiacuene pexanaejava, nexata bitso sivanajamatabëxainabiaba. 8 Lotpijinë pexaniacuene pexanaenë, bajarapamonaemi tuatuajëta naponapona. Nexata caematacabi canacujitsia Lotpijinë bitso sivanajamatabëxainabiaba, itsa tane bajarapamonaemi pibisiacuene pexanaejava, itsa vënëlivaisitanenua pibisiacuene pexanaejava. 9 Bajaraxuata vaxaitsi baja yapëtanetsi mapacueneje. Vajatuxanenë caëjëpatsi pejamatabëcueneasaëyaexanaenexa pajivi najamatabëcuenecopata vajatuxanenëjavabelia. Nexata pajivi najamatabëcuenecopata vajatuxanenëjavabelia, dovathi itsa jamatabëcueneëjëtatsi, vajatuxanenë jamatabëcueneasaëyaexana. Vajatuxanenë caëjëpatsinua pibisiacuene pexanaevi, nabejiobitsiaya pejinavanapaeyaexanaenexa, mapanacuataje abaxë itsa asaë tsavanapae. Bajarapacuenia vajatuxanenë nabejiobitsiaya jinavanapaeyaexanaena penaneconitsiaexanaenexa icatsia petëpaecujinae ata, pamatacabi naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi.\\n10 Pamonae bitso casaë tsavanapae pibisiacuene pexanaejava pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae bitso ayaicuenia Dioso naneconitsiaexanaena itsamonae penaneconitsiaexanaejava matatoxenetsia. Pamonae ata apo jumecovënëtsi vajatuxanenë pevetsicuenetsi, bajarapamonae ata Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaena. Pamonae penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, apo yaiyatae itsamonae ata. Ajamatabëcuenetajanua. Apo jumejunavinua bajarapamonae pibisiacuenia pebaracuaicuaijainexa ángelevi. 11 Angelevi biji picani bitso piasaëvi penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi matatoxenetsia. Nexata ángelevi vajatuxanenë pitabarata pejinavanapaexae, bitso piasaëvi ata penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi matatoxenetsia, itsiata pibisiacuenia apo baracuaicuaijai penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi.\\n12 Pamonae penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, beveliajamatabëcuenevi saya. Pacuenia saya jinavanapa unupijidujuai, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapamonae. Apo najamatabëxainae pexanialivaisi. Saicaya xua jamatabëexana, exanabiaba. Unupijidujuai saya jema bajinavanapa. Nexata jivi jemata itsa tane, vaetaba. Beyaxuabanua. Pamonae penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, pibisiacuenia baracuaicuaijai tsabiabi xaniavaetsia apo peyapëtaejava ata. Nexata pacuenia unupijidujuai baverebiabatsi, bajara pijinia pacuenia jemata Dioso verebiabiana bajarapamonae. 13 Nexata Dioso bajarapamonae juya bejiobia jinavanapaeyaexanaena. Tsipaji bajarapamonae itsamonae bejiobiaexanabiaba. Bajarapamonae pibisiacuene itsa exanabiaba, barëya tsabiabi. Bajarapamonae apo pacajamatabëcuenejëpae ata, nanacaetuatsiana itsa panacaetuatame. Nexata yamaxëitojorobiaya pacayajavanabanebiabiana fiesta paneexanaematacabi. Bajarapamonae pibisiacuene pexanabiabixae tsane, nexata panetuatuajëta bepiaxuirajava tsane.\\n14 Bajarapamonae itsa tane petiriva, pibisiacuene jamatabëexanabiaba pevitota bejarapovajavabelia. Apo yabaracueranae pibisiacuene pexanaejava. Penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, pibisiacuene exanaeyaexanabiaba pamonae abaxë apo ajamatabëcuenesaë Dioso pejumecovënëtsijava. Bajarapamonae bitso jitsipa daxitacuene pexainaejava ëpamonaenexa. Bitso yapëtanenua pepitsinexa xua jitsipa. Nexata bajarapamonae Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaena. 15 Bajarapamonae baja Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. Tsipaji baja copaba pexaniajailivaisi pejumecovënëtsijavami. Apo jumecovënëtsi Dioso. Nexata bajarapamonae cuenejëpa Diosojumepaebinëmi, profeta Balaampijinëmi, Beorpijinëmi pexënato. Balaampijinëmi bajayata itsamonae tsipaebatsi palata pibisiacuene picani pexanaenexa. Nexata baja picani Balaampijinëmi jejai pibisiacuene pexanaenexa. 16 Itsiata baitsi jane Balaampijinë Dioso itavetatsi bajarapapibisiacuene bitso pexanaeyaniva Dioso pitabarata. Balaampijinë pijaburrota yanajetaruca. Dioso cuaicuaijaiyaexana burro. Nexata pacuenia jivitonë bacuaicuaijai, bajarapacuenia Balaampijinë pijaburro barëcuaicuaijaitsi pitavetsinexatsi pibisiacuene pexanaeyaniva. Nexata picani xua Balaampijinë jamatabëexana, copata baja.\\n17 Pamonae penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, apo jumenamatamotsi. Yapëtanetsi pacuenia baitsi meramatathaibëmi itsa tseveca. Meramatathaibëmi itsa tseveca, apo jamatabëcueneyavenonae itsajiviyo ata. Tsipaji itsajivi mera jitsipae ata, piapaenexa apo puatsi bajarajota. Bajara pijinia itsi pamonae petsipaebaponaevi penajumetsënëtsilivaisi. Itsajivi ata apo jamatabëcueneyavenonae bajarapamonae petsipaebilivaisita. Pacuenia itarërëbo ata jovibota xaniavaetsia caecovëta apo rucae, bajara jamatabëcueneitsi bajarapamonae. Caejamatabëcuene apo xainae. Nexata Dioso bajarapamonae bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaena. Bajarapamonae pitaquirinacuata naneconitsia jinavanapaena daxitamatacabijavabelianexa. 18 Bajarapamonae ayaijamatabëcuenevi nataeya cuaicuaijai tsabiabi. Itsiata baitsi jane saya natsiquejemalivaisi cuaicuaijai tsabiabi. Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya jumai tsabiabi: “Apo itsacuene raja apo payaiyatae atamë petiriva. Pibisiacuene itsa jamatabëpaexaname panevitota petirivajavabelia, paexanare,” jai tsabiabi bajarapamonae. Bajarapacuenia bajarapamonae othopaeyaexanapona pamonae pejanajumecovënëtsivi Dioso. Tsipaji pibisiacuene exanaeyaexanapona. 19 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya jumai tsabiabinua: “Itsa panejumecovënëtsianame patacatsipaebilivaisi, nexata pacatoxanepanaena paneexanabiabinexa daxitacuene,” jai tsabiabi pamonae penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi daxita xua pexaniacuene pexanaenexa. Saya ëpibisiacuene exanabiaba. Bajaraxuata Dioso bajarapamonae verebiabiana. Tsipaji bajarapamonae pibisiacuene exanabiaba pijacuata penatojitsipaecuenia, pacuenia pejamatabëcuene itorobatsi. Caejivitsi canacujitsia vajacuata vajanatojitsipaecuenia itsa exanaponatsi, vajajamatabëcuene bepijajivitonëtsi naexanatsi. Tsipaji pacuenia vajajamatabëcuene nacaitoroba, exanaponatsi. 20 Pamonae baja yapëtane vajatuxanenë Jesucristo, ponë capanepaejitsiatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua, bajarapamonae baja Dioso vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. Pajamatabëcuenemi ata jitsipaeyaexanabiabatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapajamatabëcuenemi ata baja vecuaajibiaexanatsi. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi icatsia pibisiacuene itsa exanapona, nexata icatsia bajarapajamatabëcuene pejumecovënëtaponaexae, bitso naneconitsiana Diosojavabelia. Nexata jane baja copiaya pexainaeneconimi matatoxenetsia, bitsoyo ayaineconi natsixainaena. 21 Pamonae copaba pexaniajailivaisi pejumecovënëtsijavami, bitso ayaineconi natsixaina Diosojavabelia. Bajarapamonae itsa apo tsipaebi tsipaetsi bajarapapexaniajailivaisi, bevelia naneconitsipa Diosojavabelia. Tsipaji apo yapëtae tsipae bajarapalivaisi. Nexata baja peyapëtaexae bajarapalivaisi, pecopabixaenua pejumecovënëtsijavami bajarapalivaisi, naneconita bitso Diosojavabelia. Toxanepanaejitsipatsi meta bajarapamonae itsa apo tsipaebi tsipaetsi bajarapalivaisi bevelia penaneconitsinexa Diosojavabelia. 22 Bajayatapijilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Aviri peyacabicujinae, icatsia nayacabixane. Marrano pijinia tsorobota pebocaecujinae, itsa matavanetsi pexaniamerata, pematavaecujinaetsi, icatsia caevëalia tsorobota boca,” jai bajayatapijilivaisi. Xaniajai baja cajena bajarapalivaisi. Bajara pijinia jamatabëcueneitsi pamonae icatsia caevëalia pibisiacuene exana.","num_words":873,"character_repetition_ratio":0.135,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.265,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN PEDRO 2\\n1 Bajaraxuata pacopare baja daxita pibisiacuene paneexanabiabijava itsamonaejavabelia. Pacoparenua paneyamaxëitojorobabiabijava. Pacoparenua saya yamaxëitojorobiaya panecuaicuaijaitsabiabijava. Tsipaji paxamë yamaxëitojorobiaya pacuaicuaijamë tsabiabi itsamonae bepapexaniajamatabëcuenevimë papecataenexa. Pacoparenua panecuenecaëbabiabijava itsamonae. Pacoparenua panebaracuaicuaijaitsabiabijava pibisiacuenia itsamonae. 2 Pacuenia pejananaexanaenacueto bitso bajitsipa mitobarëmene piapaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë bitso pajitsipare Dioso pejumelivaisi. Bajarapalivaisi baja cajena bevajaxaejava tanetsi vajajamatabëëthëtonexa. Nexata bajarapalivaisi panelebabiabixae, pacatsijamatabëcuenevitsabaponaena pevajënaeyabelia. Nexata bajarapalivaisi pejamatabëcueneta Dioso pacajamatabëcuene naveretsiaexanaena pacuenia Dioso pacatojitsipa. 3 Nexata baja pepacuene pajamatabëcueneyapëtaename vajatuxanenë pexaniajamatabëcuenenëcuene. Bajaraxuata pajitsipaponare orijibia panevajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi.\\nPacuenia iboto apo vereverecae mapanacuataje, bajara pijinia pacuenia Cristo apo pevereverecaenë daxitamatacabijavabelianexa yabara pelivaisi\\n4 Vajatuxanenë Cristo raja bepiatajaiboto tsaponaponae. Apo pevereverecaenë daxitamatacabijavabelianexa. Nexata paimoxoyore bajaraponë. Vajatuxanenë Cristo itsamonae apo pejumecovënëtsixaetsi, pacuenia ibota bo pexanaevi pibisiaiboto naitaxutojematabuata, bajaraitsitsi. Itsiata baitsi jane Dioso tanetsi bepiatajaiboto, bepexania penamatamotsiiboto tsaponaponae. 5 Paxamë ata rabaja Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsixae, bepaibotonëmë Dioso pacatane. Nexata padaxitamë Cristo papijajivixaemë, Dioso pacatane bepijatemplobo, ibotonëta bepexanaetemplobo. Tsipaji pacuenia Dioso ponapona templobota, bajara pijinia pacuenia Espíritu Santo pacatsijamatabëeca. Paxamë rabaja cajena Dioso panetonacuenebavanapaevi, baitsi papijasacerdotevimë. Nexata Jesucristo pejamatabëcueneta aneconijibia papecataexae, Diosojavabelia najamatabëcuenerajutsiaya pavajëtabiabianame Dioso papecasivajamatabëcuenebarëyanexa. 6 Cristo, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, bajaraponë yabara tajëvelia Dioso jumaitsi: “Ponë itorobianajë, beiboto tsane,” jai. Nexata tajëvelia Dioso pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nTaitapetsinë netoponaponaena Jerusalén tomarata. Bajaraponë beiboto tsane. Nexata pacuenia ibota bo pexanaevi, itsaiboto bitso tsitaxanepanatsi daxitaibotonëvecua, bajaraitsitsi tsane. Bepitapetsiibototsi tsane. Bitso bepenamatamotsiibotonua tsane. Nexata pajivi najamatabëcuenecopatsiana bajaraponëjavabelia, bajarapajivi apo nacueratsi tsane,\\njai mapacueniaje Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia Dioso pejumaitsijava Cristo yabara.\\n7 Paxamë Cristo pelivaisi panejumecovënëtsivi, pataneme Cristo bepiatajaiboto tsaponaponae, bitso bepenamatamotsiibotonua. Itsiata baitsi jane pamonae Cristo pelivaisi apo pejumecovënëtsivi, bajarapamonae bepiabejeiboto tanetsi Cristo. Tsipaji baja copiajopa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Cristo yabara. Tajëvelia Cristo yabara comparacióncuenia jumaitsi mapacueniaje:\\nPaiboto boexanaevi naitaxutojematabuata bepetsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsamonae pita. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia yaëta botabu daxita itsaibo matatoxenetsia,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota comparacióncuenia Cristo yabara.\\nBajarapacuenia jumaitsi itsamonae Cristo apo pejumecovënëtsijavanexatsi yabara. 8 Copiajopanua jane baja Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia Cristo yabara pejumaitsijava mapacueniaje: “Bajarapaiboto jivi pefirapecaeyaexanaeiboto tsane,” pejaijava Cristo yabara. Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxuta jumaitsi jivi itsa apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi, Diosovecua penaxuabijavanexa yabara jumaitsi. Tsipaji tajëvelia Dioso yapëtane jivi apo pejumecovënëtsijavanexa pexanialivaisi, Cristo pelivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi picani.\\nDioso pijajivi yabara pelivaisi\\n9 Dioso apo pejumecovënëtsivivecua, paxamë baja Dioso pacaitapeta papijajivinexamë. Dioso baja papijasacerdotevimë tsavanapaenua, daxitacuene pepo pevetsinë panetonacuenebavanapaexae. Dioso baja papijajivimë tsavanapae panevajunupaebavanapaenexa Dioso ayaicuene pexanaejavanë. Dioso baja cajena pacajunata pibisiajamatabëcuenevecua, mapanacuataje pitaquirijamatabëcuenevecua. Nexata baja pajunuame pexaniajamatabëcuenejavabelia, Dioso pitayotsijamatabëcuenejavabelia. 10 Paxamë abaxë Cristo panejumecovënëtsivajënaeya, Dioso picani apo papijajivimë. Itsajivi ata picani abaxë paxamëyajuvënëvi Dioso apo itaxutotsoniataetsi. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Dioso papijajivimë pacaexana papecaitaxutotsoniataexae.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi jinavanapa Dioso petonacuenebavanapaenexa yabara pelivaisi\\n11 Tajamonae bitso patacaasivavi, mapanacuataje abaxë pajinavanapae atamë, athëbëtatsia baja Dioso pijanacuatatsia bepanejinavanapaevi panataema. Saya raja caeepatoyonexa mapanacuataje pajinavanapame. Bajaraxuata pacatoyaquinatsi mapacueniaje daxita picani papibisiacuene jamatabëpaexaname panecopabinexa. Bajarapitsijamatabëcuene jamatabënacanajamatabëcuene bijianaeyaexana vajajamatabëcuenejavavetsina. 12 Dioso apo peyapëtaevi petuatuajëa itsa pajinavanapame, xaniavaetsia patsitajinavanapaename. Aeconoxae pacabaracuaicuaijai ata bepibisiacuene paneexanaevi papecataexae, itsiata itsamatacabijavabelia itsa najamatabënapitsiana pexaniacuene paneexanaejava, bajarapamonae ata Dioso jumecovënëtsiana. Nexata bajarapamonae jumaitsi tsane Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsane. Bajarapacuenia jumaitsi tsane itsa copiapatsiana pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaejitsia daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi.\\n13 Dioso papijajivixaemë, pajumecovënëre pacuenia pacaitoroba pamonae nacua pevetavanapaevi. Daxita raja bajarapamonae mapanacuapijivi pejamatabëcueneta evetsiaexanatsi. Nexata pajumecovënëre presidentenë, ponë jane baja daxitajivi pevetsinë. 14 Pajumecovënërenua nacua pevetsivi. Bajarapamonae presidentenë itorobatsi penaneconitsiaexanaenexa pibisiacuene pexanaevi. Itorobatsinua pejumaitsinexa pexaniacuene pexanavanapaevijavabelia: “Xanepana rabaja xua paexaname,” pejainexa. 15 Bajarapamonae pajumecovënëre. Tsipaji raja Dioso pacatojitsipa xaniavaetsia panejinavanapaenexa. Nexata bajarapacuenia itsa patsitajinavanapaename, belia moya tsane itsamonae papecabaracuaicuaijaijava, pamonae apo pejumecovënëtsivi pexanialivaisi, Cristo pelivaisi.\\n16 Paxamë picani pajumecovënëtavanapame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata picani paexanabiabame pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Aeconoxae baja Cristo pelivaisi panejumecovënëtsixae, apo pajamatabëcueneevetsimë baja pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pacaitoroba paneexanaenexa. Itsiata baitsi jane pibisiacuene paneexanaenexa apo pacatocopatsi. Biji rajane Dioso pacatocopata pacuenia Dioso jitsipa panetonacuenebavanapaenexa. 17 Daxitajivi yaiyataeya pajinavanapare. Itsamonae ata, pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, pasivamëre. Cujunaviaya Dioso payaiyataema. Payaiyataema presidentenë ata.\\nPacuenia itsamonae Cristo bejiobiaexanae atatsi, itsiata ajamatabëcuenesaë tsaponaponae, bajara pijinia pacuenia Cristo pejumecovënëtsivi ata itsamonae bejiobiaexanae atatsi, piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa, yabara pelivaisi\\n18 Paxamë itsamonae panetonacuenebavanapaevi, pacamuxujiobatsi mapacueniaje. Pajumeyaiyataeyabiabare pacuenia pacaitorobabiaba panijatuxanevi. Ëpexaniajamatabëcuenevi pëtsa panijatuxanevi pajumeyaiyataneme. Pajumeyaiyataema panijatuxanevi, piacujirubejevi ata. 19 Panijatuxanevijavabelia itsacueneneconi apo paxainae atamë, panijatuxanevi pacabejiobiaexanabiabijitsipa. Nexata panijatuxanevi papecabejiobiaexanabiabijavata: “Dioso nitaxutobejiobiataena,” itsa pajamatabëjamë tsabiabi tsipae, nexata Diosojavabelia pacatonamatamotsipa. 20 Itsa pananeconitsipame panijatuxanevijavabelia, nexata bajarapaneconi yabara panijatuxanevi pacaconitsipa. Nexata papecabejiobiaexanaejavata: “Dioso nitaxutobejiobiataena,” pajamatabëjamë ata tsipae, itsiata Diosojavabelia pacatoamatamobi tsipae. Itsa jume, pexaniacuene paexanae atamë, panijatuxanevi pacaconitsipa. Nexata papecabejiobiaexanaejavata: “Dioso nitaxutobejiobiataena,” itsa pajamatabëjamë tsipae Diosojavabelia, nexata Diosojavabelia pacatonamatamotsipa. 21 Bajarapacuenia itsacueneneconi apo paxainaenejevamë, itsamonae pacabejiobiaexanaponaena. Tsipaji Dioso bajarapacuenia pacatocopata itsamonae papecabejiobiaexanaponaenexa. Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Cristo itsa pacasivatëpa, bejiobiaexanatsi itsacueneneconi xainaenejeva. Nexata paxamë ata Dioso pacatocopata itsamonae papecabejiobiaexanaenexa. 22 Itsacuenejava ata pibisiacuene apo exanae Cristo. Apo yamaxëitojorobi cajena itsajiviyojavabelia ata. 23 Pibisiacuenia Cristo bijatae atatsi itsamonae, itsiata juya pibisiacuenia apo jumecanaviatsi. Bejiobiaexanae atatsi jivi, “Neyamatamotsiana Dioso,” apo jai Cristo bajarapamonaejavabelia. Biji rajane bajarapamonaejavabelia Cristo cujirucanaviatsinejeva, copata bajarapamonae Dioso penaneconitsiaexanaenexatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi. 24 Cristo cruzata itsa tëpa, tsijumaxuabatsi vaxaitsi pibisiacuene vajaexanaeneconi. Bajarapacuenia Cristo nacatoexana vajacopatsinexa pibisiacuene vajaexanaejava. Bajarapacuenia Cristo nacatoexananua vajavajënaeyabelia vajajinavanapaenexa Dioso pejitsipaecuenia. Cristo pacasivavajënërubatsi paxamë papecajamatabëcuene xaniavaetsinexa pibisiajamatabëcuenevecua, xaniavaetsia panejinavanapaenexa Dioso pitabarata. 25 Paxamë picani Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame. Pacuenia oveja pevetsinëtsivecua naxuabiaya jinavanapa, bajara picani paitsimë. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Cristo pejamatabëcueneta panaviabame Diosojavabelia. Pacuenia pijaoveja pevetsinë xaniavaetsia baevetaponapona pijaoveja, bajara pijinia pacuenia Cristo pacaevetaponapona. Panejamatabëcuene ata Cristo evetaponapona.","num_words":844,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.256,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 11\\nPacuenia judíovi, Israel nacuapijiviyajuvënëvi, Dioso capanepaejitsiatsi yabara pelivaisi\\n1 ¿Dioso tsabaja pijajivi judíovi, Israel nacuapijivi, daxita Dioso navecuaxuaba? Jume raja. Apo navecuaxuabi. Xanë ata raja judíonënë, Israel nacuapijinënë. Tajasalinainë cajena Abrahampijinë. Benjamínpijinë ata pemomoxiyajuvënënë. 2 Bajayata baja cajena vajavajënaeyami, Dioso pijajivinexa itapeta judíovi, Israel nacuapijivi. Nexata Dioso apo navecuaxuabi tsane bajarapamonae. Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi profeta Elíaspijinë yabara. Profeta Elíaspijinë pina pevajëtsijavata Diosojavabelia, neconitsiaya jumaitsi Israel nacuapijivi yabara mapacueniaje: 3 “Tajatuxanenë, mapamonaeje, Israel nacuapijivi, catobepona daxita pecajumelivaisipaebivimi profetavi. Toxobabianua altarvënëjavanë, itsajota tajuitabiaba dajubivi pecarajutsinexa ofrendacuenia. Nexata baja xanë caenënë, nijajivitonënë, nacopatajë. Xanë ata baja jamatabënebeyaxuaba,” jai pina profeta Elíaspijinë Diosojavabelia Israel nacuapijivi yabara. 4 Itsiata baitsi jane Dioso pina jumaitsi profeta Elíaspijinëjavabelia mapacueniaje: “Apo caenëmë raja. Xainajë baja tajajivi, siete mil ponëbeje, Israel nacuapijiviyajuvënëvi. Bajarapamonae xaniavaetia nejumecovënëtavanapa. Pematabacabëta apo tonubenae penavajëcaenexa Baalvënënë, jumapecaetaeya pexanaenëtsi, pitabarata,” jai pina Dioso bajayata profeta Elíaspijinëjavabelia. 5 Bajara pijinia itsi maparucae ataje. Caejiviyobeje pijinia Dioso itapetatsi pijajivinexa pitaxutotsoniataexaetsi. 6 Bajarapamonae Dioso pexaniacuene petoexanavanapaejava yabara, apo itapetsitsi. Bajarapamonae Dioso itsa itapetsipatsi ëpexaniacuene Dioso petoexanavanapaejava yabara, nexata saya bajarapamonae Dioso itapetsipatsi ëpexaniacuene petoexanavanapaejava yabara. Nexata bajarapamonae saya Dioso pitaxutotsoniataexaetsi, apo itapetsitsi tsipae.\\n7 Mara pacuenia itsi Israel nacuapijivije, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi Dioso pecapanepaejavanexatsi. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje, Dioso itapetatsi pijajivinexa. Bajarapamonae jumecovënëta pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Itsamonae apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Tsipaji ajamatabëcuenetaja. Apo jumecovënëtsi Dioso pejumelivaisi, pexaniajailivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi picani Diosojavabelia. 8 Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Dioso ajamatabëcuenetajayaexanatsi. Bajaraxuata bajarapamonae lebabiabi ata Dioso pejumelivaisibaxuto, apo jumecovënëtsi. Bajara itsi bajarapamonae mapamatacabijavaberena ataje,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara. 9 Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara bajayata Davidpijinë ata jumaitsi mapacueniaje:\\nIsrael nacuapijivi fiesta itsa exanabiaba, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: “Dioso cajena nacasivabarëya. Bajaraxuata ayaijava vajaxainaejava xainatsi,” jamatabëjai tsabiabi. Itsiata baitsi jane pebarëyajavata, itsamatacabi jemata tocopiapatsianatsi pijaneconi yabara Dioso jane baja penaneconitsiaexanaejavanexatsi. 10 Bajarapamonae apo yapëtae pijaneconi peyajavajinavanapaejava daxitamatacabi. Pacuenia bitso piarevejava pecaponaevi, nabëxëtsutsiaya bacapona, bajara itsi bajarapamonae pejamatabëëthëtota pijaneconi yabara. Bitso yanajamatabëxaina pijaneconi,\\njai bajayata Davidpijinë Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara.\\nPacuenia apo judíovi ata Dioso capanepaejitsiatsi yabara pelivaisi\\n11 Judíovi apo jumecovënëtsi ata Cristo pesivatëpaejavatsi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia, itsiata abaxë Dioso apo navecuaxuabi judíovi daxitamatacabijavabelianexa. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, juya apo judíovi Dioso tocopatatsi pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata apo judíovi ata pejumecovënëtsijava Cristo pelivaisi, judíovi itsa taena, nexata judíovi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 12 Judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Bajaraxuata juya Dioso tocopata apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata apo judíovi ata bajarapacuenia caxitajaraba baja pexaniacuene, judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Bajarapacuenia apo judíovi ata aeconoxae baja toxanepanatsi Dioso petocopatsixaetsi pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi. Itsiata baitsi jane pacuenia apo judíovi ata aeconoxae toxanepanatsi, bajaraxua matatoxenetsia bitso pexaniacuene caxitajarabiana pamatacabi judíovi ayaibitsaëto jane baja jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi.\\n13 Aeconoxae baja palivaisi pacatsipaebatsi, bajarapalivaisi paxamë apo pajudíovinexamë. Jitsipajë paneyapëtaenexa Dioso taneitorobicuene. Dioso nitoroba paxamë apo pajudíovimëjavabelia patacatsipaebinexa Dioso pejumelivaisi. Nexata jamatabëjumaitsinë: “Dioso cajena netocopata ayaijamatabëcuene pexainaelivaisi jivi tatsipaebaponaenexa,” jamatabëjanë. 14 Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisi pacatsipaebaponatsi tsipaji jitsipajë tajaviriavi ata, judíovi, Dioso petoexanaenexatsi pacuenia paxamë ata Dioso pacatoexana papecacapanepaenexa. Nexata meta bajarapacuenia judíoviyajuvënëvi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 15 Judíoviyajuvënëvi Cristo navecuaitaveta. Nexata juya pamonae apo judíovi, Dioso barajamatabëcuenexanepanaeyatane. Pamatacabi judíovi jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, Dioso pitsianatsi pijajivinexa. Bajaraxua bitso pinijicuene tsane. Judíovi aeconoxae bepetëpaevi Dioso tanetsi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Nexata pamatacabi judíovi jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, Dioso taenatsi petëpaecujinae bepiasaëyaexanaevitsi. 16 Panbë jivi ofrendacuenia itsa rajuta Diosojavabelia, copiaya pexanaepanbë barajuta. Nexata bajarapapanmatabëta cotocaevi pexanaepan ata, apo rajutsi ata Diosojavabelia, Dioso pijapancuenia tane. Naejava ata petabunepe jivi ofrendacuenia itsa rajuta Diosojavabelia, nexata daxita pemaxërananë ata Dioso pijamaxërananëcuenia tane. Bajara pijinia itsi judíovi ata. Judíovi pijasalinaivimi Dioso itsa itapeta pijajivinexa, nexata judíovi pemomoxi ata Dioso pijajivicuenia tane.\\n17 Dioso tane judíovi, beolivonaemaxërananë. Olivonaenë pexainaenë, pepo olivonaemaxërananë caucuba juya saicayaviria olivonaemaxëranaxi perubinexa bajarapacovëta. Nexata pepo olivonae ënëtuatuajëpijimera junua bajarapamaxëranaxi ënëtuatuajëjava pejuvarubenaenexa pepo olivonaemaxëranajavaberena. Bajara pijinia pacuenia Dioso pacatoexana paxamë apo pajudíovimë. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, paxamë juya, apo pajudíovimë, Dioso papijajivimë pacaexana. 18 “Judíovivecua Dioso papijajivinë paneexana. Nexata paayaijamatabëcuenevinë judíovivecua,” pajamë pëtsa. Tsipaji payapëtaneme mapacueneje. Naejava, petabunepe pejamatabëcueneta, xaniavaetsia nuca. Pemaxërana pejamatabëcueneta, xaniavaetsia apo nucae. Bajara pijinia paxamë ata paitsimë. Apo pacacaëjëpae paneyavenonaenexa judíovijavabelia. Biji rajane judíovi bepapecayavenonae. Tsipaji judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Nexata judíovi apo pejumecovënëtsixae, Cristo pelivaisi juya paxamë Dioso pacaitaxutotsoniatane. Nexata pacatocopata Cristo pelivaisi panejumecovënëtsinexa Dioso papecacapanepaenexa panijaneconivecua.\\n19 Nexata meta pajumaitsimë: “Pacuenia olivonaenë pexainaenë, olivonaemaxërananë caucuba, bajarapacovëta juya perubinexa itsaviriaolivonaemaxëranaxi, bajara pijinia itsi Dioso. Dioso navecuatsata judíovi juya apo judíovitsi vajanacaitapetsinexa pijajivinexatsi,” pajamë meta. 20 Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana caucuta, bajara pijinia itsi Dioso. Dioso navecuatsata judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pecaucutsimaxërana pecovëta juya itsaviriaolivonaemaxërana ruta, bajara pijinia pacuenia paxamë ata judíovi pejamatabëcuenemi, pacapita Dioso papijajivinexamë panejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Bajaraxuata pëtsa panataneme paayaijamatabëcuenevimë. Biji rajane xania. Cujunaviaya Dioso pajinavanapare panevecuajopaeyaniva Dioso panejumecovënëtsijava. 21 Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana bacaucuta, bajara pijinia pacuenia Dioso judíovi navecuatsata apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Judíovi picani Dioso itapeta pijajivinexa. Nexata judíovi Cristo pelivaisi apo pejumecovënëtsixae, Dioso navecuatsata pitapetsivimi ata. Nexata bajarapacuenia paxamë ata Dioso pacanavecuatsatsipa panevajënaeyabelia itsa apo pajumecovënëtavanapaemë tsipae Cristo pelivaisi. 22 Bajaraxuata pacanaëjëre mapacueneje. Dioso bitso papecaitaxutotsoniataexae, pacatocopata Cristo pelivaisi panejumecovënëtsinexa. Pacanaëjërenua mapacueneje. Apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, Dioso navecuatsata pitapetsivimi ata. Xaniajai cajena. Dioso naneconitsiaexanapona daxita pamonae apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Itsiata paxamëjavabelia Dioso pacaitaxutotsoniatane. Nexata panevajënaeyabelia tsiteca Dioso pajumecovënëtavanapare. Itsa pacopabijitsipame Dioso panejumecovënëtsijava, nexata pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana bacaucuta pexuabinexa, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacanavecuaxuabijitsipa. 23 Judíovi Dioso pejumeaebijava itsa copatsiana, nexata jumecovënëtsiana Cristo pesivatëpaejavatsi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae ata Dioso pijajivi tsane. Nexata pacuenia olivonaenë pexainaenë, pecaucutsimaxëranami icatsia caevëarena pecovëta ruta, bajara pijinia pacuenia Dioso icatsia pitsianatsi judíovi Dioso pijajivinexa. 24 Pacuenia saicayaviria olivonaemaxërana ruta pepo olivonaemaxëranacovëta, bajarapacovëta pejuvarucaenexa, bajara pijinia pacuenia Dioso pacapita paxamë apo pajudíovi atamë Dioso papijajivinexamë. Paxamë apo pajudíoviriavi atamë, itsiata Dioso pacapita papijajivinexamë. Judíovi biji toyapëxanepanatsi icatsia pepitsinexatsi Dioso pijajivinexa. Tsipaji bajarapamonae pijasalinaivimi ata Dioso itapeta pijajivinexa.\\nPacuenia Dioso capanepaejitsia judíovi, Israel nacuapijivi, yabara pelivaisi\\n25 Tajamonae, panejamatabëjumaitsiyaniva mapacueniaje: “Vaxaitsi bitso vajayapëtaevi,” panejamatabëjaiyaniva, jitsipajë paneyapëtaenexa mapalivaisije, Dioso muetsia pexainabuatsilivaisimi. Judíoviyajuvënëvi baja cajena ajamatabëcuenetaja. Nexata bajarapamonae apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Nexata ayaibitsaëtoxaneto apo judíovi, itsa jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, matapania jane baja judíovi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi. 26 Nexata daxita pamonae judíovi, itsamatacabi Dioso capanepaenatsi pacuenia baja Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nJerusalén tomaraverena najetarucaena daxitajivi pecapanepaenënexa. Bajaraponë daxita judíovi, pamonae Israelpijinë pemomoxi, vecuaajibiaexanaena pibisiacuene pexanaeneconimi. 27 Itsa bajaraponë vecuaajibiaexanaena pibisiacuene pexanaeneconimi, nexata jane baja toexanaenajë pacuenia bajayata tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsinë bajarapamonae pijasalinaivimijavabelia,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pejumaitsijava judíovi pecapanepaejavanexa Cristo pejamatabëcueneta.\\n28 Judíoviyajuvënëvi Dioso pijavajabitsaë naexana. Tsipaji apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Itsiata abaxë tsiteca Dioso asiva judíovi. Tsipaji bajayata copiata Dioso itapeta bajarapamonae pijasalinaivimi pijajivinexa. 29 Xua Dioso rajuta judíovijavabelia, apo vecuacanaviatsi. Pamonae pijinia Dioso junata pijajivinexa, apo navecuaxuabi tsane. Nexata itsamatacabi bajarapamonae Dioso athëbëtatsia yajavaecaena daxitamatacabijavabelianexa. 30 Paxamë apo pajudíovimë, pamatacabi abaxë Cristo pelivaisi apo pajumecovënëtsimë, Dioso picani apo papijajivimë. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, nexata apo pajudíovi atamë, Dioso pacaitaxutotsoniatane. Papijajivimë baja pacaexana. 31 Bajara pijinia pacuenia itsane judíovi ata. Maparucaeje abaxë judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Itsiata itsamatacabijavabelia judíovi ata Dioso itaxutotsoniataenatsi pacuenia paxamë ata Dioso pacaitaxutotsoniatane. 32 Dioso tocopata daxitajivi pijacuata penatojitsipaecuenia pexanavanapaenexa Dioso pitorobicueniatsi apo pejumecovënëtsixae. Nexata daxitajivi naneconita Diosojavabelia. Bajarapacuenia Dioso tocopata itsamatacabijavabelia icatsia pitaxutotsoniataenexa bajarapamonae.\\n33 ¡Dioso baja cajena pitaxutotsoniataenë daxitajivi pecapanepaenexa! ¡Dioso cajena bitso peyapëtaenë! ¡Daxitalivaisi bitso pejumeyapëtaenënua! Pacuenia Dioso najamatabëcuenevereta pexanaenexa, pacuenia ata baja exanapona, vaxaitsi bajaraxua Dioso apo jamatabëcueneyapëtaetsi. 34 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje. “Vaxaitsi apo jamatabëcueneyapëtaetsi xua najamatabëxaina Dioso. Apo nacacaëjëpaenua vajamuxujiobinexa ata. 35 Dioso cajena itsajivijavabelia ata apo amoneyabi. Nexata xua Dioso rajuta itsajivijavabelia, apo rajutsi piamoneyabimatamo,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso yabara. 36 Tsipaji cajena Dioso pijacuata exana daxitacuene. Evetanua daxitacuene. Daxitacuene baja cajena Dioso pijajava. Nexata Diosojavabelia vaxaitsi bejumaitsitsi tsabiabi mapacueniaje: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë!” bejaitsi tsabiabi daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.","num_words":1265,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.297,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 8 CUI - Saulo irʉ barʉ ita cui wʉnaetsi poxonae - Bible Search\\n1Saulo irʉ barʉ ita cui wʉnaetsi poxonae ichamonae Esteban bexotsi.\\nMeje yabara poxonae Saulo abe exana pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi\\nPo matacabitha Esteban bexotsi, barapo matacabitha judiomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi bichocono abe exanatsi Jerusalén tomaratha. Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi yotabatsi. Ichamonae Judea nacua berʉcʉpiya, ichamonae Samaria nacua berʉcʉpiya. Meisa Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pomonae xua doce poyobe ena Jerusalén tomaratha. Jopa dʉcʉpaeyo. 2Ichamonae, pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, Esteban mʉthʉtha xotsi. Barapomonae Esteban bichocono siwa wecoyeichi. 3Saulo jeita ducuanaeta Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi. Daxita bomʉxʉn jʉpaya Saulo jiwi teteica tsiniya yabʉxino pebiwino. Jiwi pecʉbi bo beya capona.\\nMeje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi paeba dubenanaebiya Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi Samaria nacuatha\\n4Pomonae bewa Jerusalén tomara werʉcʉpiyaena barapomonae Jesucristo pia pecapanepae jume diwesi paeba dubenanaebiya daxita po tomarantha xua pateiba. 5Barapomonae jiwana tatsi pon Felipe baraichi bapon pona pepa tomaratha Samaria nacuatha. Barapo tomaratha tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa Cristo yabara. 6Jiwi nacaetuta dubenanaebiya. Mataʉtano jume naitomatsiya jume taerubenanaebiya pocotsiwa Felipe cueicueijei Cristo yabara. Mataʉtano barapomonae taerubenanaebiya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua Felipe exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. 7Pomonae xua cauri pexeinaewi, barapomonae equeicha axaibi exanatsi poxonae Felipe taitaweta cauri. Mataʉtano caurimonae barapomonae wawaya wepu dʉcʉpeibatsi. Ichamonae pomonae pecuenobichi jiwi, pejayujayujeimonaeno, daxita barapomonae axaibi exanatsi. 8Felipe baxua peexanaexae daxota barapo tomarapiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweinaya jinompa.\\n9Barapo Samaria tomaratha popona pon pentawʉn Simón. Bapon Simón mara pexeinaein. Mataʉtano bapon barapo Samaria tomarapiwi muxujainyabeibatsi poxonae bapon pia coya pentacaponaein naexana. 10Daxita tomarapiwi pomonae peacopeibiwi irʉ pomonae nawita pexeinaewino, barapomonae beta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba. Barapomonae namchi, jeye: “Barapon Simón apara pon yabara jeichichi: ‘Pon bichocono Nacom pia peayapusʉwa tatsi xeina’, yabara jeichi”, jei barapomonae.\\n11Daxita barapo tomarapiwi itapeta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba, tsipei saya caena bayatha barapomonae muxujainyabatsi mara peexanaewi pia coyeneyatha tatsi. 12Barapomonae jume cowʉnta po pexeinya jume diwesi Felipe cueicueijei xua Nacom yawa Jesucristo yabara, po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya ewata. Bapoxonae barapomonae bautisabatsi pebiwi yawa yabʉxino. 13Bapoxonae bapon Simón irʉ jume cowʉnta. Irʉno bapon bautisabatsi. Mataʉtano bapon tamropata pitaba xua Felipe peyantsiwatsi. Bapon Simón yabara najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono poxonae Felipe pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha.\\n14Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae peenaexae Jerusalén tomaratha, jume tane xua Samaria nacuamonae jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. Daxota barapomonae Pedro itorobatsi irʉ Juan itorobatsi, Samaria nacuamonae beya. 15Poxonae Juan Pedrobe patopabe barapomonaetha, bapoxonae Nacomtha tawʉcabe Samaria nacuapiwi nexa, pomonae pejume cowʉntsixae Nacom. Baponbe ichichipabe xua barapomonae peyanaba jinompaenexatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. 16Pedro irʉ Juan tawʉcabe barapomonae Nacomtha. Tsipei barapomonae awiya cataunxuae jopa tapatichi pia jʉntʉ coyeneintha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya meisa poxoru bautisabatsi Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi bapon pewʉntha tatsi. 17Pedro irʉ Juan, pecobetha mata jayababe barapomonae. Barapoxonae barapomonae tapatatsi pia jʉntʉ coyeneintha tatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\n18Poxonae Simón cui tane xua Pedro Juanno pecobetha mata jayababe xua daxota Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi barapomonae, Simón ichichipa xua pecatsiwa paratixi baponbetha. 19Simón namchi, jeye:\\n—Dapo peayapusʉwa necare. Tha irʉ poxonae mata jayabeiban ichamonae tapateibinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, jei Simón.\\n20Nexata Pedro Simón baraichi, jeye:\\n—Barabʉ xam yawa jinya paratixino cayawa muxuna weraweraca exanaena, tsipei saya nanta xeiname xua necaitacʉpaewa xua Nacom pia peayapusʉwa tatsi necomotsiwa paratixitha, po peayapusʉwa bequein Nacom amanaya pecatsiwa jiwitha. 21Jopa caitacʉpaeyo xua nexeinaewa Nacom pia peayapusʉwa tatsi, tsipei apara Nacom cajʉntʉ coyene yaputane xua neajʉntʉcoyenebewa. 22Nacui baraxore jinya abe neexanae cuiru coyenein. Nacom wʉcare, xain Nacom cayabara jʉntemaina xua nanta xeiname baxua. 23Catainchi xua pejume uwiwa nenthʉtotha xeiname. Xam neabewa canthʉthʉ yancababa daxota beta jopa xapain poponaem, abe nanta xeiname jincoutha, jei Pedro.\\n24Nexata Simón jume nota. Pedro irʉ Juan jume notatsibe, jeye:\\n—Painta yabara wʉcarebe Nacomtha baxua xuaunxuae pana netsipaebamebe, xain bapoxonae xeinaein barapo coyene xua jopa abe tana necana exanaenexa, jei Simón.\\n25Bapoxonae Pedro Juanno ichamonaetha nacui yopitabe po coyene xua bayatha jume cowʉntabe Nacom. Yawa xua penthʉtotha taecatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Baponbe Nacom pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe barapomonaetha. Jerusalén tomara bewarapiyabe. Poxonae warapabe, Jesús pia pexeinya jume diwesi papaeba tsiniyabe Samaria nacuatha. Ainya tomarantha cueicueijeibe.\\nMeje yabara xua poxonae Felipe irʉrʉ Etiopía nacuapin nantenta ponabe namtotha\\n26Barapoxonae pirapae, Jesucristo pon Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pia matatsunpin tatsi, Felipe tsita naitʉtsiya tsipaebatsi, jeichichi: “Nontaponde, yawa ponde pocotsiwa parowa bereca. Jerusalén namto iyande xua po namto Gaza tomara betaerucuiya”, jei matatsunpin. Barapo namto ducuiya ichaxoyo ira xuepana susato tsurucuae nacua iya. 27Felipe nantacotaxuba, bapoxonae bara ponataba. Poxonae Felipe namtotha ecapona, bapoxonae caxina pebin Etiopía nacuapin. Barapon pon pentacaponaein pon peainya cui jiton. Mataʉtano bapon paratixi tayapu eena xua yabʉyo nexa powa Etiopía nacua pepa peewatsiwayo. Bapon Etiopía nacuapin bayatha pona Jerusalén tomara beya xua wʉnae pejainchinexa Nacom. 28Bapon caewa pia nacua siwa ecapona Etiopía nacua. Cawayu pecaponae naeyotha ecapona yawa yorobecapona po diwesi bayatha Isaías tina, pon Nacom peitorobi jume pepaebin.\\n29Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe baraichi, jeye: “Imoxoyo ponde cawayu pecaponae naeyo beya yawa imoxoyo caquita naecaponde”, jeichichi Felipe. 30Felipe cuinaepona cawayu pecaponae naeyo beya, ichaxota jume tane xua yoroba Etiopía nacuapin. Bapon yoroba Nacom Pejume Diwesi, xua po diwesi bayatha Isaías tina. Felipe barai bapontha jeye:\\n—¿Bara yaputaneme xuaunxuae yorobame? jei.\\n31Bapon Felipe jume notatsi, jeye:\\n—¿Eta bichin xua tayaputaewa icha dapon aibi pon yabara neyaputane exana barapo diwesi? jeichi Felipe.\\nFelipe wabatsi xua penontabinaenexa xuano xua peecaenexa ichaxota bapon eca. 32Po diwesi ichaxota bapon yoroba xua baxue meje:\\n“Be poxonae jiwi oveja yamʉ capona\\npebexubinexa tsane, barichi tsane jiwi\\ncaponaena jiton pebexubinexa tsane.\\nBe cordero moya, jopa papayo poxonae na thabatsi\\nbarichi tsane jiton moya tsane, jopa papai\\ntsane poxonae caitacueintinchi poxonae\\nyawa aperʉtane tsaneno.\\n33Jiton ura exanaeinchi.\\nJiwi ura exanaena.\\nJopa beta yabara exanae tsainchi\\npoxonae jiton atene tsane poxonae\\njopa bequein abe exanaeyo.\\nJiwi jopa yabara paebi tsane xua pia\\npexui tatsi, poxoru jopa nantaʉtsi\\ntsane pexui, pemomoxino.\\nJiwi barapo jiton bexubinchi”, jei Nacom\\nPejume Diwesi, po diwesi Isaías tina xua\\nichaxota yoroba Etiopía nacuapin.\\n34Nexata Felipe yainyabatsi Etiopía nacuapin, jeichichi:\\n—Incane netsipaebare, ¿jintam Isaías yabara jei? ¿Pia coutha nayabara jei jampa? ¿Bara metha ichʉn yabara jeichi? jeichichi Felipe Etiopía nacuapin.\\n35Felipe yaputane exana Etiopía nacuapin po diwesi xua Isaías tina Jesús jume yabara. Bapoxonae nama paeba po coyene Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. 36Poxonae Felipe Etiopía nacuapinno namtotha ecaponabe, bapoxonae Etiopía nacuapin namchi, jeye:\\n—Taema meniyo eque jeba. ¿Jopa nebautisabim tsane? jeichichi Felipe.\\n37Felipe barai, jeye:\\n—Icha daxita carepaya jume cowʉntame nejʉntʉ coyenetha, methaunxuae bara cabautisabinchi, jei Felipe.\\nEtiopía nacuapin Felipe jume notatsi, jeye:\\n—Bara yabara jume cowʉntan xua Jesucristo, bara Nacom pexanto tatsi, jei bapon.\\n38Nexata Etiopía nacuapin cobe itoroba xua duntabina pon xua cawayu pecomaecaein. Nexata duneicabe Felipe Etiopía nacuapinno. Meniyo bejonecabe. Nexata Felipe meniyotha bautisaba Etiopía nacuapin. 39Poxonae meniyo wejuinabe, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe puxanatsi. Felipe equeicha jopa taetsi Etiopía nacuapin. Saya equeicha Etiopía nacuapin jʉntema pona pia nacua beya. 40Felipe taerʉcʉpatsi ichamonae Azoto tomaratha. Felipe daxita tomaran tamropatecapona xua pecueicueijeiwa Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi, beya yacui jopa Cesarea tomaratha.","num_words":1129,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 3\\nPacuenia bitso Jesús ayaijamatabëcuenenë Moiséspijinë matatoxenetsia yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, Dioso papijajivimë, Dioso pacajunata papijajivinexamë. Nexata xaniavaetsia pacanaëjëre Jesucristo yabara. Bajaraponë Dioso nacatoitorobica vajanacatsipaebinexa Dioso pejumelivaisi, vajanacatocuaicuaijainexanua vajatuxanenë Diosojavabelia. 2 Bajayatami Moiséspijinë daxita Dioso pijajivi toevetabiaba Dioso pitorobicueniatsi. Bajara pijinia pacuenia Jesús ata mapanacuataje jumecovënëta Dioso pitorobicueniatsi. 3 Nexata Jesús jivi pecapanepaenëxae, ayaijamatabëcuenenë Moiséspijinë matatoxenetsia. Pacuenia bo pexainaenë, ayaijamatabëcuene xaina pijajivitonë matatoxenetsia, bajara pijinia pacuenia Jesús ayaijamatabëcuenenë Moiséspijinë matatoxenetsia. 4 Caebo canacujitsia tanetsi jivi pexanajebixae bajarapabonë. Itsiata baitsi jane mapanacuata Dioso pexanaejavanëta, jivi exanejeba bonë. 5 Bajayata Moiséspijinë Dioso itorobatsi daxita Dioso pijajivi petoevetsinexa xaniavaetia. Nexata Moiséspijinë Dioso pijajivi itsa toevetaponapona, tajëvelia itorobatsi petsipaebinexa jivijavabelia pacuenia itsamatacabijavabelia Dioso jumaitsijitsia pijajivijavabelia. 6 Cristo Dioso pexënatoxae, xaniavaetsia toeveta paxa Dioso pijajivi. Vaxaitsi baja Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso nacatane pijajivitsi. Tsipaji baja nacayajavaponapona Jesucristo. Bajarapacuenia vajavajënaeyabelia Dioso nacataeponaena xaniavaetsia Jesucristo itsa jumecovënëtavanapaenatsi vajatëpaejavabelianexa. Jamatabëcuenebarëyaya jinavanapatsi. Tsipaji yapëtanetsi Dioso pexaniajaicuene vajanacacapanepaenexa.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi tocopatatsi pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia yabara pelivaisi\\n7-8 Jesucristo baja cajena ayaijamatabëcuenenë Moiséspijinë matatoxenetsia. Angelevi ata matatoxenetsia ayaijamatabëcuenenë. Bajaraxuata Espíritu Santo Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nAjena, mapamatacabitaje, itsa pajumetaneme pacuenia Dioso jumaitsi, pëtsa pajamatabëcuenetajamë panejumecovënëtsinexa. Pacuenia bajayata panijasalinaivimi ajamatabëcuenetaja baja, pëtsa paitsimë. Bajarapamonaemi pamatacabi petusato nacuata jinavanapa, apo jitsipae pexanaenexa pacuenia Dioso itorobatsi. Bajarapacuenia bajayajebi Dioso apo jumecovënëtsi ata, bajarapamonaemi itsiata abaxë Dioso apo verebiabitsi. 9 Bajarajota petusato nacuata panijasalinaivimi jamatabëitonotabiaba Dioso. Apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso itorobatsi pejinavanapaenexa. Cuarenta picani pavaibeje Dioso ayaicuene pexanaejavanë, tsitaexanapona bajarapamonae peyavenonaenexa. Bajaraxua panijasalinaivimi taeyabiabi ata, itsiata Dioso apo jumecovënëtsi. 10 Bajaraxuata Dioso baraanaepana panijasalinaivimijavabelia. Nexata panijasalinaivimi yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi: “Najamatabëxainabiaba saya ëpibisiacuene yabara. Apo jitsipae pejinavanapaenexa pacuenia picani tojitsipajë,” jai Dioso. 11 Bajaraxuata Dioso bitso baraanaepana panijasalinaivimijavabelia. Nexata Dioso najumecapanepaeya jumaitsi: “Bajarapamonae apo jone tsane xanëjavaberena. Nexata apo jinavanapae tsane itsajota picani toxaniavaetajë pejinavanapaenexa,” jai Dioso,\\njai Espíritu Santo panijasalinaivimi yabara Dioso pejumelivaisibaxutota.\\n12 Tajamonae, dovathivecua panajamatabëcueneevetavanapare, paxamëyajuvënëjivi ata, pacuenia panijasalinaivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaenexa, penajamatabëxainaeyaniva. Tsipaji Dioso itsa apo pajumecovënëtsimë tsipae, nexata pacopabijitsipame panejumecovënëtsijavami Dioso, daxitamatacabijavabelianexa piasaëtsaponaponaenë. 13 Nexata namataenetsia panajamatabëcueneyavenonare daxitamatacabi canacujitsia panecasaëtsavanapaenexa Dioso panejumecovënëtsijava. Bajarapacuenia panajamatabëcueneyavenonare itsajivi ata paxamëyajuvënëjivi dovathi peyamaxëitojorobiyanivatsi pibisiacuene pexanaeyaniva. Panajamatabëcueneyavenonare itsajivi ata paxamëyajuvënëjivi pecopabiyaniva Dioso pejumecovënëtsijava. 14 Vajataxuxuabijavaveliacujinae Dioso vajajumecovënëtsijava, tsiteca abaxë Dioso jumecovënëtavanapatsi vajatëpaejavabelianexa. Nexata daxita xua Cristo Dioso rajutsianatsi, bajaraxua vaxaitsi ata Dioso nacarajutsiana.\\n15 Bajaraxuata papecamuxujiobinexa, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nAjena, mapamatacabije, itsa pajumetaneme Dioso papecajumaitsijava, pëtsa pajamatabëcuenetajamë. Pacuenia panijasalinaivimi petusato nacuata ajamatabëcuenetaja, pëtsa paxamë bajarapacuenia paitsimë,\\n16 ¿Detsa pamonae bajayata bajarapacuenia jumetae ata Dioso pejumaitsijavatsi, itsiata apo jumecovënëtsi? Baitsi pamonaemi bajayata Moiséspijinë matacapona Egipto nacuaverena. 17 ¿Detsa jane pamonaemijavabelia Dioso baraanaepana cuarenta pavaibeje? Dioso baraanaepana pamonaemijavabelia pibisiacuene exana petusato nacuata. Nexata daxita bajarapamonaemi pijaneconi yatëpa petusato nacuata. 18 ¿Detsa jane pamonaemijavabelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi: “Apo pajonemë tsane xanëjavaberena,” jai? Bajarapacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi apo pejumecovënëtsivitsijavabelia. 19 Nexata yapëtanetsi panijasalinaivimi apo pejonejava Diosojavabelia. Tsipaji apo jumecovënëtsi Dioso pitorobicueniatsi.","num_words":444,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.315,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 19 CUI - Jesús Jericó tomaratha patopa. Bapoxonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae pebin pon pewʉn Zaqueo Jesús jume cowʉntatsi\\n1Jesús Jericó tomaratha patopa. Bapoxonae bapon barapo tomara xenta iya. 2Baxota Jericó tomaratha pebin popona, pon copei bichocono pexeinaein. Bapon pewʉn Zaqueo. Bapon pon pecanamataxeinaein pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. 3Barapon Zaqueo bequein ichichipa xua Jesús peyaitaewatsi, ichitha Jesús jopa taetsi tsipei pin bicheito, mataʉtano poxoru Zaqueo xataxatequeca. 4Nexata Zaqueo nanta cacuinaepoinya, peitiya ecoinyaenexa tsane naetha, po nae imoxoyo namtotha uncua ichaxota Jesús ponaena, xua Jesús barapo naetheicha xaniwaicha peyaitaenexatsi. 5Jesús barapo nae cacuita ecapona, bara asiya necoicha. Poxonae Zaqueo naetha tayeichatsi, Jesús namchi, jeye:\\n—Zaqueo, nainya ecoinca tha jinya botha ecaetsi anoxuae, jei Jesús.\\n6Bapoxonae Zaqueo nainya dunatabica. Mataʉtano Jesús matenta weiweinaya wabatsi pia botha. 7Poxonae pin bicheito baxua tane, Jesús abe yabara paebatsi, jeye:\\n—Maisa Jesús bewa jopa ponae barapo botha, tsipei bapon abe peexanae cuiru coyene peexanaein, jei barapo bicheito.\\n8Nexata Zaqueo nantacotuncua pia botha, yawa jeye Jesustha:\\n—Taema Jesús Tanecanamataxeinaem, tha daxita jiwana wetsabichi pocotsiwa xeinan, tacatsibinexa tsane pomonaetha pomonae peacopeibiwi. Mataʉtano pomonae xua naerabiya wʉcan cae paratixi equeicha caewa tha catsibichi cuatro po paratixibe, jei Zaqueo.\\n9Jesús jume nota, jeye:\\n—Anoxuae Nacom cana exana xua barapomonae pecapanenebiyae jiwichi, pomonae barapo botha peenaewi. Zaqueo, xam Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanam. 10Daxota xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan tawenaweneinexa tsane pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi pomonae icha xam ichim, xua tacapanenebiyaenexa tsane barapomonae, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua diez po paratixibe yabara\\n11Barapomonae jume tayena xua Jesús paeba barapo jiwitha poxonae Zaqueo yabara paebatsi. Daxota Jesús cuiduba barapo jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, tsipei barapomonae nanta xeina xua Jesús pona Jerusalén tomara beya xua itara mexeya barapomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexanaenawejei.\\n12Bapoxonae Jesús jeye: “Matha irʉrʉ pebin popona. Barapo pebin jiwanapin pomonae peainya cui jiwi pomonae barompaya piamonae matabʉxʉmonae. Barapo pebin tajʉ pona icha nacuatha xua barapon icha nacuatha peexanaenexa tsainchi pocotsin be jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, xua itorobiya peewatsinexa piamonae. Barapoxonae caibe nawiyaena pia nacuatha. 13Poxonae cataunxuae jopa tajʉ ponaeyo matha waba diez poyobe pebiwi, xua petanacuichinexatsi. Daxita barapomonaetha barompaya catsina be cae paratixi xua pocotsiwa ainya matoma. Barapo pebin namchi pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Barapo paratixitha pacomocare, equeicha pacaenaere xuya, painya xuya nawita nexeinaponaenexa paratixi. Payacobe cui othopare poxonae beya patopaein’, jei barapo pebin. 14Ichitha bapon casebatsi piamonae, pomonae jinompa pia nacuatha tatsi. Pomonae bapon casebatsi, barapomonae itoroba ichamonae xua pecoyo wepetayiyaenexatsi poxonae bapon penta caponaein naexanopiya ichaxota pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Xua barapo penacajume caitorobiwichi pejeinexa: ‘Ponxaem jiwi itorobiya pia pepa neewatsin, taema, apara bapon piamonae aichaxaibichi xua peexanaewatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi’, jei penacajume caitorobiwichi, xua saya tapaeba.\\n15“Daichitha barapon cana exanatsi, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, xua ichʉn cana exana pon irʉ jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae equeicha bapon caibe nawiya pia nacua beya. Poxonae bapon pia nacuatha patopa bapon waba pia petanacuichiwichi pomonaetha pomonae catsiba paratixi. Waba peyaputaenexa icha barapomonae metha comoca yawa caenaeta icha be pocotsi coyeneya bayatha bapon itoroba. 16Pon copiya patopa bapon namchi: ‘Tanecanamataxeinaem, po paratixi necatame, barapo paratixitha comocan, xuya equeicha caenaetan, equeicha diez po paratixibe matoma xeineiban’, jei pon copiya patopa. 17Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa xam beta exaname pon inta nenacuichim. Yaitama beta eexanaponame xua peyauyo caitorobatsi daxota pentacaponaein caexanatsi xua necanamataxeinaewa tsane diez po tomariyobepiwi’, jei. 18Irʉ icha petanacuichinchi patopa. Bapon jeye: ‘Tanecanamataxeinaem, po paratixi necatame, barapo paratixitha comocan, equeicha caenaetan, equeicha matoma xeineiban cinco po paratixibe’, jei. 19Pon pecanamataxeinaein jume nota. Bapontha jeye: ‘Xam pentacaponaein caexanaeinchi xua necanamataxeinaenexa cinco po tomariyobepiwi’, jei.\\n20“Irʉ icha pia petanacuichinchi patopa, bapon jeye: ‘Tanecanamataxeinaem, taema xote xeinanje jinya paratiyo, cata mata quiyontabatsi painyaweratha. 21Yaitama cacui cunuwatsi, tsipei be barapocotsim pon jopa jiwi juniya itorobeibim. Mataʉtano jiwi cobe itorobeibame xua noteibina pocotsiwa jopa jinyawiyo. Mataʉtano pexaewa xua naweta noteibame ichaxota jopa ʉbim’, jei. 22Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi namchi: ‘Bepa maisa dapon abem. Apara xam jinya coutha nanatsicuentsi exaname abe nepaebixae. Xam yaputaneme xua xan pon jopa jiwi juniya taitorobeibin, xuano xua pexaewa naweta tanoteibiwa xua ichaxota jopa tacoya ʉbeibinyo, mataʉtano xua ichamonae cobe itorobeiban xua noteiba pocotsiwa jopa tawiyo. 23Tsipei catsawiya neyabara nanta xeiname xua bichocono daunweya itoroban daxota bayatha inta bewa barapo paratiyo banco botha botsipame xua equeicha poxonae patopan, icha paratiyo equeicha matoma xeinaetsipan xua equeicha inta pemataropeichabotsixae tsipae poxonae ichamonae nacowaeta barapo paratiyo’, jei. 24Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai, pomonae xua ena baxota baraichi: ‘Barapon pacobe wepire barapo paratiyo, nexata barapo paratiyo pacare pon xua equeicha diez po paratixibe matoma exanaeya xeina’, jei pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. 25Pomonae ena, barapomonae jume epa nota, jeye: ‘Pon jiwi itorobiya pepa neewatsin, equeicha icha paratiyo jopa catsinde bapontha. Bayatha apara diez po paratixibe xeina’, jei barapomonae. 26Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barapomonae jume notatsi, jeye: ‘Paca tsipaebatsi, pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi. 27Yabara paca tsipaebatsi pomonae taneaitafaetabi jiwi. Barapomonae neaichaxaibi xua jiwi itorobiya pepa taewatsin tanecana exanaewa. Barapomonae pacarenenande ichaxota ecan. Barapomonae pajutebare ichaxota ecan’, jei pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei Jesús.\\n28Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae pona Jerusalén tomara beya. 29Jesús itiya patopa Betfagé tomara, Betania tomarano xua saya patopa demxuwatha po demxuwa pewʉn Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae nacueyatabe poyobe itoroba poyobe xua pijimonaexae tatsi jiwanabe pomonae xua doce poyobe. 30Jesús barai baponbe, jeye:\\n—Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha, pacaxinaenamebe burro pon penʉn pon pequetanotsin, pon jopa ichamonae tsijuma enaeyo. Payama isanaxorebe bepayama carenandebe. 31Icha ichʉn paca barai: ‘¿Eta pocotsiwa payama isanaxubamebe burro?’ icha paca jei bapon, nexata pajandebe: ‘Pon Wanacanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe, jei Jesús.\\n32Poxonae baponbe tomaratha patopabe, tanebe be pocotsi coyeneya bayatha Jesús namchi. 33Poxonae baponbe burro yama isacauyabe, baponbe yainyabatsibe pomonae barapo burro pexeinaexae. Baponbe baraichibe:\\n—¿Eta pocotsiwa burro payama isacauyamebe? jeichichibe baponbe.\\n34Baraponbe jume notabe barapomonaetha, jeye:\\n—Pon Pecanamataxeinaein jiwi bepa pinae patayama cayiyaein, tsipei pinae nantawenona, jeibe baponbe.\\n35Baraponbe burro tayama cayabe, Jesús tayama cayatsi. Baraponbe burro paparuwa tsijuma jebicabe po paparuwan aitiyʉ xua baponbe pia paparuwan tatsi, bapoxonae Jesús cuaretsicatsi. 36Jesús burrotha ecapona. Jiwi paparuwan namtotha yerababa jejebabapoinya. Barapo paparuwan Jesús matatsun ecapona burrotha. Barapomonae baxua exana tsipei Jesús matenta weyatainchi xua patopa. 37Poxonae Jesús muxu perunadecae demxuwa wereca, po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein barapoxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, barapomonae jʉntʉ coyene weiweinaya jume daunweya wawai. Yawano Nacom wʉnae jaintatsi xua bayatha pexeinya petsita itʉtsi coyenewan petaexae xua Nacom exana. 38Barapomonae jeye:\\n—¡Pai jayana! ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Pomonae xua peitabocotha jinompa jʉntʉ coyene weiweina bichocono! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei Jesús pijimonae tatsi.\\n39Nexata fariseo jiwanamonae, pomonae naenapona pin bicheitotha, barapomonae Jesús baraichi:\\n—Pon jiwi Necuidubim, jinya jiwimonae baxua jume matawende: ¡Moya pande! jande, jei fariseo jiwanamonae.\\n40Ichitha Jesús jume epa pita, jeye:\\n—Paca tsipaebatsi, icha barapomonae metha moya tsipae bara nexata iboton jume daunweya wawai tsipae, jei Jesús.\\n41Poxonae Jesús imoxoyo Jerusalén tomaratha patopa, poxonae tomara tane, Jesús jʉntʉ coyene wecoyei tsanareca, poxoru Jerusalén tomaramonae yabara wecoyeichi. 42Jesús namchi, jeye: “¡Pai maisa bepayaputaename xua pocotsi jʉntʉ coyene jʉntema jinompa paca cana exana! Nama anoxuae baxua nantsiyata. Jopa paca itacʉpaeyo xua painya nexeinaewa painya jʉntʉ coyenetha. 43Meisa matacabi pacata jopaena po matacabi abe. Barapo matacabitha painya nepaca caaitafaetabi jiwi paca yatomara yatoxoroto exanaxubina. Tsorobo paca yacaincha acabina. Yawa paca yacaincha umenaena daxita muxuneneintha. 44Paxam Jerusalén tomarapiwi pam, yawano painya pexuino, ichamonae paca jutebina. Painya bon iratha paca yawa bebai tsane. Jopa cae iboto asiya uncuiyae tsane, omeicha othopeicaena. Tsipei paxam jopa Nacom payaitaem xua poxonae paca necasiwa ponaewa”, jei Jesús Jerusalén tomarapiwimonae yabara.\\n45Jesús Nacom pin pia botha joniya. Baxota Jesús aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. 46Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota pijunuwi nantsiyabeibathopa, tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei Jesús.\\n47Nacom pin pia botha daxita matacabi Jesús cuidubeiba. Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ tomara pia pentacaponaewi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi nawita xua pebexubinexa tsainchi. 48Ichitha jopa itacʉpaetsi barapomonae xua Jesús pebexubiwa tsainchi tsipei pin bicheito beta xanepanaya Jesús jume tayenatsi.","num_words":1417,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 10 CUI - Barapoxonae Jesús pon jiwi - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba setenta y dos poyobe pebiwi\\n1Barapoxonae Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae tatsi, bapon itapeta equeicha icha pijimonae tatsi setenta y dos poyobe. Daxita tomarantha Jesús itoroba be dos poyobe tsiniya, tsica tomaraxithano, pin tomaranthano xua ichaxota Jesús cotacaya ponaena. 2Jesús barai barapomonae poxonae muxu peitorobi, jeye: “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha barapomonae pinmonae aibi saya tsiquimonaeyo. Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi nexa. 3Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca itorobatsi pia xainya beya pomonae jopa jume cowʉntsiyo, pomonae itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa icha oveja ichi xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi. 4Jopa pacaponaeinde cote. Yawa paratixi jopa pacaponaeinde. Yawa jopa pacaponaeinde painya nenataxu xatabiwan. Mataʉta jopa ichamonae namtotha paewatumeyaeinde xua saya painya netsipaebinexa. 5Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyaename, barapo bopiwi pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exanaena’, pajande. 6Icha baxota jinompa pomonae jʉntema jinompa, baxua Nacom taexanaena xua papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae jopa jʉntema jinompaeyo, baxua Nacom jopa taexanae tsane xua papaebame. Equeicha caewa pacata parenaena xua baxua papaebame. 7Barapo botha paenare. Paxaema paapareno pocotsiwa barapomonae paca apata. Painya xoba paauram xua paca cata tsipei baraxua xua paca cata painya matoma painya netanacuichixae Nacom. Jopa ichawa beya paponaeinde bontha, saya bara po botha paenare. 8Poxonae tomaratha papanenebiyam, icha barapomonae paca matenta weyataeya waba, moya paxaema pocotsiwa barapomonae paca apata. 9Axaibi paexande peatene jiwi, pomonae xua barapo tomaratha ena. Barapomonae pabarande: ‘Anoxuae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae’, pajande. 10-11Ichitha poxonae icha tomaratha papatsiname icha barapo tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo, pajande barapomonaetha: ‘¡Po tsorobon panataxu wenʉnʉbaban painya tomaratha, apara xua abe paexaname pata xainya berena poxonae pana nejume itawetame! Payaputaema, anoxuae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae ichitha pana nejume itawetame pomonae Nacom pata tana neitorobiwi panxaein’, pajande. 12Xaniyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena. Barapo matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Ichitha nama pomonae barapo tomaratha jinompa pomonae paca jume itaweta jopa juniya atene tsane, beyacaincha poxonae Sodoma tomarapiwi atene”, jei Jesús.\\n13Jesús equeicha pijimonaetha namchi, pomonae setenta y dos poyobe xua ichamonae yabara paebatsi, jeye: “¡Pai jaibo Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha yawa Betsaida tomaratha ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomaranbepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaenexa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae xua abe peexanaexae. 14Poxonae barapo matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi xua petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi, Sidón tomarapiwino, daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi. 15¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pananta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca.\\n16“Pon xua paca jume naitaewata, barapara nejume naitaewatarʉ. Pon xua paca jume itaweta, barapara nejume itaweta xan berena. Pon xua nejume itaweta, barichi Nacom jume itawetatsi pon xua tana neitorobixae”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae equeicha caibe parenaena Jesús pijimonae tatsi pomonae setenta y dos poyobe pebiwi\\n17Barapo setenta y dos poyobe jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibarena, jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, caurimonae pana nejume cowʉnta xua paitawetan poxonae paca wʉn wʉn taibatsi, jei Jesús pijimonae tatsi.\\n18Jesús jume nota, jeye:\\n—Aa, bara bayatha cauri pia pentacaponaein tatsi Satanás tan xua jopeica itaboco wetsica icha yamʉxʉ ichi poxonae uncueica. 19Paxam paca catatsi taayapusʉwa painya netaxunaunabaponaewa tsane jomon yawa pʉtonno, xua jopa painya nepaca capepeichinexa. Po peayapusʉwa paca catatsi bichocono daunwei, beyacaincha painya nepaca caaitafaetabi jiton, pon cauri pia pentacaponaein pia peayapusʉwa tatsi xua xota jiwi abe exanatsi. Jiwi dapomonae aibi pomonae abe paca cana exana. 20Jopa pajʉntʉ coyene weiweinaeinde xua caurimonae pia paca jume jejeixae xua dʉcʉpa poxonae paitawetame, saya jame pajʉntʉ coyene weiweinare xua Nacom painya nepaca wʉn dubixae pia diborotha itabocotheicha.\\nMeje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi\\n21Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame nama tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita. Axa baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha.\\n22Equeicha Jesús pijimonae barai pomonae xua setenta y dos poyobe, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi mataʉtano xua pia peyaputae coyenewan tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon ajibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi ichʉn, saya meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉta barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi pomonae ichichipan”, jei Jesús.\\n23Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota pomonae xua doce poyobe. Meisa barapomonaebetha barai, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina pomonae xua tane, pocotsiwan xua pataneme. 24Poxoru paca tsipaebatsi, xua Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwimonae irʉ nacuan peewatsiwimonae, pomonae bayatha napenta barapomonae bequein betaena pocotsiwa pataneme ichitha jopa taeyo. Mataʉta barapomonae bequein bejume taena pocotsiwa pajume taneme ichitha jopa jume taeyo”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba Samaria nacuapin, pon wʉnae exana\\n25Nexata irʉrʉ pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya yainyabatsi xua barapon pejume barabotsinexatsi. Barapon Jesús jeichichi:\\n—Ja Tanecuidubim, ¿eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.\\n26Jesús jume nota, jeye:\\n—¿Eta xuara xua barapo Moisés pia peitorobi coyene diwesitha tina? ¿Eta xua yabara yorobame barapo diwesitha? jei Jesús.\\n27Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene bapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Antobeinde jinya Necanamataxeinaein, bapon Nacom, daxita xua nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua nanta xeiname, daxita xua nenanta xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano daxita xua nedaunwei coyenewatham, mataʉtano antobeinde necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua naantobem jinya coutha, jei pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene.\\n—Bara beta nejume notame. Icha baraxua exanaename peajʉntʉyapusʉwa xeinaename po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca, jei Jesús.\\n29Ichitha pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon awiya nanta xeina nawita, pia jiwi nanta xeinaetsi xua bapon xeina pexeinya peyainyabiwa. Bapon Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Jintam barʉ pomonae tanetsicuarabʉ enaewi? jei.\\n30Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—Irʉrʉ pebin Jericó tomara bereca pona, Jerusalén tomara namtotha weya pona. Poxonae awiya namtotha ecapona jemeicha waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi. Barapon daxita wecobe notatsi xua pocotsiwa xeina, yawa bʉtsi. Barapomonae aichurubenae, tsica cuiyotha copatabatsi. 31Bapoxonae irʉ sacerdotemonaepin barapo namto ecapona. Poxonae barapon yasusʉinya taebotatsi sacerdotemonaepin tajʉ matawacaicha toquetaba. 32Irʉ levimonaepin baxoyo ecapona, bapon irʉ tajʉ matawacaicha toquetaba poxonae yasusʉinya taebota. 33Ichitha Samaria nacuapin baxoyo irʉ ecapona poxonae yasusʉinya taebota, yabara najʉntʉ coyene xeinanareca peyawenaenexa. 34Nexata Samaria nacuapin imoxoyo caquita uncuataba pon yasusʉinya boca. Bapon wan yawʉbecapona penasiwatha vino merathano. Bapoxonae paparuwatha wan yarabecapona. Bapoxonae burrotha cuaretsica piyʉntha. Bomʉxʉ beya capona ichaxota jiwi maiteibathopa. Baxota xanepanaeya bota. 35Bapoxonae baya poxonae juntucuru Samaria nacuapin ponaenaba, pita ainya paratixi. Bapoxonae cata pontha pon bo pexeinaein. Samaria nacuapin barai pontha pon bo pexeinaein: ‘Barapon beta xanepanaya bore. Icha paratixi seicanaya, equeicha bexa cacatsinchi poxonae caewa denan tsane’, jei Samaria nacuapin, jei Jesús.\\n36Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barapo acoibi poyobe jiwana, ¿jintam yabara cananta xeiname xua wʉnae exana xua peantobexaetsi pon waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi, yawa xua bʉtsino?” jei Jesús.\\n37Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon xua yabara najʉntʉ coyene xeinanareca xua peyawenaenexa, jei bapon.\\n—Ponare, icha pocotsi coyeneya Samaria nacuapin ichi barichiya exande, xanepanaya exande ichamonaetha, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús, Marta yawa María siwa poinchibe\\n38Jesús pijimonae cataunxuae barʉ ecapona namtotha Jericó tomara beya barʉ pona. Pijimonae barʉ patopa tsica tomariyotha ichaxota petsiriwa popona powa pewʉn Marta. Barapowa Jesús matenta weyataeya wabatsi pia botha. 39Marta peyapiyo nantaʉta powa pewʉn María. Barapowa María Jesús caquita ecatsi xua Jesús pejume taenexatsi pocotsiwa paeba. 40Ichitha Marta enatsi pia penacuichiwa xua Jesús tsiexanatsi pexaewa xuano xua pijimonae tatsi nexano. Barapowa pona Jesús beya, namchi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ¿jopa taem xua tayapiyo necopata xua compa nacuitan? Awiya bobena penacuichiwan. Itorobare bʉ neyawena, jei Marta.\\n41Ichitha Jesús jume nota, jeye:\\n—Marta, caenauya jinya nenacuichiwan xua pocotsiwa xua ichichipame neexanaewa. 42Saya cae coyene ainya cui xua xam nantawenoname pocotsiwa xua María exana xua barompaya itapeta xua wʉnae exana poxonae nejume tayeca. Jiton dapocotsin aibi xua pon María jʉntʉ coyene weaichurubenae exainchi xua nejume tayeca, jei Jesús.","num_words":1506,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 6 CUI - Caentacabitha judiomonae barompaya pia - Bible Search\\n1Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús pijimonae barʉ iya pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi xunumenapona trigo xu, bapoxonae barapomonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane. 2Nexata Jesús pijimonae tatsi tayainyabatsi, fariseomonae yainyaba, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa baxua paexaname? Apara jiwi jopa yabara cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe, xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei barapomonae.\\n3Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Barapo tajimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David pon caena bayatha Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. 4Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein barapo Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa barapo pan.\\n5Jesús namchi, jeye:\\n—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin taitorobi coyenewa xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe mʉbinchi\\n6Icha matacabitha judiomonae pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Mataʉtano tamropata pitaba xua cuiduba barapomonae. Barapo botha eca pon pecoxa weya pecobe mʉbinchi. 7Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ fariseomonae baxota ena. Daxita barapomonae Jesús necotenatsi pecui taenexatsi icha bara metha Jesús cobe wʉnae exanaena pentaquei seicae mataqueitha pon pecobe mʉbinchi. Icha Jesús pon pecobe mʉbinchi axaibi exanatsi, bapoxonae barapomonae xeinaena po coyenewa xua Jesús abe peyabara paebiwatsi tsainchi. 8Ichitha Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae nanta xeina. Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi, jeye:\\n—Nontaponde, uncuare xote, jei Jesús.\\nBapon nontapona, asiya uncua Jesús peitabaratha tatsi. 9Nexata Jesús barai ichamonae, jeye:\\n—Paca yainyabinchi, ¿eta xua copata pentaquei seicae matacabitha? ¿Wʉnae jampa? ¿Abe jampa? ¿Eta xua, xua exana jane? ¿Xua pebin capanepatsi jampa? ¿Xua pebin bexotsi jampa? ¿Eta xua jane? jei Jesús.\\n10Nexata Jesús naita muxunene cauncuapona, tane pomonae pematawacaicha enaewichi. Jesús barai pon pecobe mʉbinchi, jeye:\\n—Nacobe doire, jei Jesús.\\nBapon nacobe doita. Nainya cobe wʉnae tsanaya. 11Ichitha barapomonae bichocono Jesús casebarʉcʉpatsi. Barapomonae caemonae natsipaeba najei:\\n—¿Etabe cui yabara ichainchi Jesús? jei barapomonae fariseomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobiwi tatsi pomonae xua doce poyobe\\n12Barapo matacabintha Jesús pona demxuwatha petsipaebinexa Paxa. Baraxotiya Jesús Paxa matowa tsipaeba barapo merawitha. 13Poxonae baya xometo pentha tsina bapoxonae Jesús pijimonae waba. Barapomonae jiwana itapetsiya waba doce poyobe, pomonae baraichi xua jeye: “Jesús pia peitorobi jiwi tatsi”, yabara jeichichi. 14Meje barapo doce poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Meje barapomonae: Simón, pon icha wʉn “Pedro”, baraichi, irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan, irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé. 15Irʉ ichʉn pewʉn Mateo, irʉ ichʉn pewʉn Tomás, irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon Alfeo pexanto tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Simón, pon celotemonaepin. 16Irʉ ichʉn pewʉn Judas, pon Santiago pexanto tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote, pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha xua Jesús pebexubinexatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús pin bicheitomonae cuiduba\\n17Barapo doce poyobe Jesús demxuwa webarʉ dunareca, peira matafatanaewatha barʉ patopa. Baxota peira matafatanaewatha pin bicheito Jesús ewatumeinchi. Ichamonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi baxota umena. Irʉ Jerusalén tomarapiwi pata xua Judea nacuapiwi. Barichi Tiro tomarapiwi, Sidón tomarapiwino pata. Barapo tomarabe mar mene itapatha ecabe. Daxita barapo pin bicheito pata xua Jesús pejume taenexatsi xua cueicueijei xuano xua Jesús pia axaibi exanaetsi peatene jiwi. 18Pomonae cauri pexeinaewi barapomonae Jesús taitaweta cauri. 19Daxita jiwi ichichipa xua Jesús pejayabiwatsi tsipei Jesús daxita jiwi axaibi exana pia peayapusʉwatha.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba pejʉntʉ coyene weiweinaewa, xuano jopa pejʉntʉ coyene weiweinaewa\\n20Nexata Jesús pijimonae necota. Jesús barai pijimonae, jeye:\\n“Pajʉntʉ coyene weiweiname bequein anoxuae peacopeibi jiwi pam. Tsipei Nacom pia pejume cowʉntsiwichi tatsi piamonae tatsi pam, pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata.\\n21“Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae pajainpame, bexa tsane patonsanaename.\\n“Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae pawecoyam, bexa tsane bichocono pajʉntʉ coyene weiweinaename.\\n22“Pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein jiwi paca ita aenae-aenei, bequein paca itaweta bo weya xuano poxonae bequein abeya paca muxutainyaba. Mataʉtano poxonae bequein jiwi paca yabara abe paeba. Barapomonae baxua paca cana exana tamonae jiwi pamxaem xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. 23Bichocono pajʉntʉ coyene weiweinare barapo matacabitha, tsipei peitabocotheicha Nacom paca catsibina pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Icha barapomonae paca ichi, barapomonae pia pamo susato jiwi tatsi, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi barichichi abeya biatainchi yawa abe exanatsi.\\n24“¡Ichitha pai jaibo paxam, anoxuae copei paacabem tsobenaem poxoru methaunxuae equeicha jopa painya neraichiwa tsane!\\n25“¡Pai jaibo, paxam pomonae anoxuae patonsanabename tsipei methaunxuae bexa tsane pajainpabenaename!\\n“¡Pai jaibo, paxam pomonae pajʉntʉ coyene weiweinabename tsipei anoxuae methaunxuae pajʉntʉ coyene wecoyam tsane!\\n26“¡Pai jaibo, pomonae jiwi wʉnae paca jainteibena painya necueicueijeixae po diwesi jopa Nacom Pejume Diwesiyo! ¡Icha barapomonae paca ichi barichi barapomonae pia pamo susato jiwi tatsi, wʉnae jainta pomonaetha pomonae naerabiya paeba xua pinae barapomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi!” jei Jesús.\\n27-28Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxamtha pomonae beta pana nejume taneme, barapomonae paca baraichi: Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano beta pata taexande pomonae paca ita aenae-aenei. Mataʉtano amanaya beta papaebare pomonaetha pomonae paca yabara abe paeba. Nacomtha patawʉcare pomonae xua paca biatane. 29Icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya necajumata tsaquinopaenexa. Icha ichʉn pacata pita peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa yawa bara saya moya pacopare xua equeicha painya nepacata pichiwa tsane camisa. 30Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca moya bara pacaichabeibare. Pon pacata pita painyawa jopa equeicha caewa pawʉcaeinde. 31Paexande ichamonaetha xua po coyene painya neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa tsane.\\n32“Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane. Tsipei apara irʉ pomonae peajʉntʉcoyenebewi antobe ichamonae pomonae peantobewixaetsi. 33Barichi icha saya beta pata exaname pomonae beta pacata exana, Nacom jopa paca cui matomatsiyo tsaneno baxua. Tsipei pomonae peaitabe jiwi barapocotsi coyene irʉ exana ichamonaetha pomonae peaitabe jiwitha. 34Barichi icha saya pacatsibame ichamonae xua bexa xuya painya nepaca catsibinexa, Nacom jopa paca cui matomatsiyo tsane baxua. Tsipei pomonae peaitabe jiwi barichi icha peaitabe jiwitha catsiba xua xuya equeicha pecatsibeibinexatsi. 35Paxam jame bewa paantobem tsane painya nepaca caaitafaetabi jiwi, xuano jame beta bewa paexanaem ichamonaetha. Mataʉtano jame bewa bara pacatsibim ichamonae xua jopa painya neyabara ewateibiwa xua xuya painya nepaca catsibeibiwa tsane. Icha baxua paexanaename Nacom paca catsibina pia nacuatheicha pocotsiwa xua paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Mataʉtano Nacom paca cana exanaena pia pexanton jiwi tatsi pam, pon peitabocotha eca. Tsipei Nacom pejʉntʉ coyene xanepanaein, daxota yawena barapomonaetha, pomonae bequein xua jopa wecobe noteibiya jacobeibiyo xuano xua peaitabe jiwi. 36Payabara cui nanta xeinare po coyene xua ichamonae painya neyawenaewa. Icha be Nacom ichi xua yabara cui nanta xeina po coyene xua peyawenaenexatsi jiwi, bara paichinde”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa yabara paebina ichamonae xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae\\n37Equeicha Jesús namchi, jeye: “Jopa ichamonae payabara paebinde xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Nexata bapoxonae Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya xua nenatsicuentsiwa xua abe painya exanaexae. Ichamonae jume daunweya jopa pajande: ‘Apara bapon picoya, apara bapon picoya’, jopa pajande. Nexata Nacom jopa paca daichi tsane baxua. Pacui yabara jʉntemainare po coyene ichamonae pacata abe exana, nexata Nacom paca cui yabara jʉntemainaena xua abe painya neexanaewa. 38Ichamonaetha, jopa juniya pacatsibinde, nexata Nacom jopa juniya paca catsibi tsane. Painya dorotha paca catsina, beta pacata pesabina, yawa beta pacata xatabacorecaena pecobetha yawa pacata nʉnʉcʉtaxuina. Yawa pacata wʉnca exanaena. Icha daunweya payabara paebiname xua penatsicuentsiwa ichamonae xua abe peexanaexae, Nacom barichi daunweya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei Jesús.\\n39Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Pon ba peitata nacʉtsin jopa itacʉpaetsi xua pematacaponaewa ichʉn pon irʉ peitata nacʉtsin. Icha bapon baxua exanaetsipabe, baponbe fetotha joparecaetsipabe. 40Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa be bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein. Ichitha pon poxonae wetsina xua nacuiduba, bapon be pia pecuidubin cui jʉpa”, jei Jesús.\\n41Barichi equeicha Jesús paeba caeintha pomonae pijimonae tatsi jiwana icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Xam be jinya jiton itata taneme poxonae naepʉtiyo itata jopiyatsi, ichitha jopa taem xua irʉrʉ xam nama pin naepʉto neitacueretotha ducua. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, xam ba jinya jiton cui taneme xua poxonae abe exana, ichitha jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam bara ichim nama bichocono abe exaname. 42Icha jopa taem pin naepʉto xua neitacueretotha ducua, jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton, cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitacueretotha’, xua nejeiwa. Xam nepaebin xua ichʉn exana xua baxua neexanaewatha irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto xua neitacueretotha ducua. Bapoxonae beta taename nejutsinexa tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitacueretotha tarucuatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi yaputane nae penacoichixae\\n43Jesús namchi, jeye: “Po naein pexeinya naein jopa bapana nacoichiyo po pethei camatsa thei. Barichi po naein camatsa naein jopa bapana nacoichiyo po pethei pexeinya thei. 44Jiwi yaputane nae po nae penacoichixae. Daxita jiwi yaputane xua higo thei, po pethei pexeinya thei jopa bapana teracae po naetha sojei xua camatsa nae. Mataʉtano jiwi yaputane xua uva thei po thei ʉnbototha xuwa jopa bapana teracae naexitha. Bara jʉta ichi jiwi yaputane xua pebin pejʉntʉ coyene xanepanaein pon xanepanaya peexanaeinxae. 45Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein, bapon ba jame ba paeba pocotsiwa pexeinya coyene, pejʉntʉ coyene xanepanaeinxae. Barichi pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba abe paeba, peajʉntʉcoyenebeinxae. Pocotsiwa jiwi nanta xeina pejʉntʉ coyenetha, baxua ba pecoiboto tsina cueicueijei”, jei Jesús.\\n46Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxam pana neyabara jam: ‘Patatanecanamataxeinaem’, pajam, daichitha jopa paexanaem pocotsiwa paca itorobatsi. 47Incane yabara paca tsipaebinchi pon xua patopa taxantha, nejume naitomata pocotsiwa paeban, mataʉtano exanano pocotsiwa ichichipan, bapon beta popona Nacom nexa. 48Bapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be ichi pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota ira daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton. Poxonae mene matacaewaxuba, barapo bomʉxʉ jopa joparenaeyo poxoru naeton tajʉ umenareca xuano poxoru bomʉxʉ uncua pematatsucaewatha ichaxota ira daunwei. 49Ichitha nama pon nejume taetha, xuano jopa exanaeyo pocotsiwa ichichipan, bapon be meje: Bapon be pocotsin bo acabanota ichaxota ira matafatsana, xuano naeton jopa tajʉ umenarecaeyo. Poxonae mene matacaewaxuba, barapo bomʉxʉ joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo, xuano poxoru bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. Barapo bomʉxʉ nainya joparena. ¡Maisa bomʉxʉ bichocono abe!” jei Jesús.","num_words":1671,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 5 CAVNT - Ecuana ecuana amena Yusura jucha - Bible Search\\nYusura ecuana jucha metse ama bayaque\\n1Ecuana ecuana amena Yusura jucha metse ama baya, ecuana Jesús queja catyatihua tibu. Icuenetu Yusu ecahuaiti juhua ecuana tsehue, ecuanaja jucha cuana tibu. Ecuana Cuatsashaqui Jesucristoratu Yusu ecuana tsehue cahuaitishajacahua. Bijidamaduraya ama tura ecuana amena. 2Ecuana ecuana Jesús queja catyatihua. Jadya tibudya ecuana cajipetitaqui Yusu queja. Jida tsehue tura ecuana baya, Jesús ecuana jiteque eje bucha juhua eque. Pureama ecuana juya, yuneri cuitadya ecuana, ejeque huecaca Yusu queja judirubuque tibu. Muitabuque ecuana tuja yacuaju.\\n3Riyaque yahuaju jari tupu ecuana canerecatiya. Jadya ama bucha ecuana pureama tsehue aniya. Jadya cabahuityatiedya ecuana juya abacata tsehue idu canimehuallatitsu ama. 4Nerecada juya cabatitsu canimehuallatima abacata idu ayaju baatsu ecuana Yusura jida baya. Yusura ecuana jida bayaju tuque ecuana pana ejenedya aya Yusura ecuana tyaana ahuaque tyadadiyaque. 5Ejeneyadya tuque ecuana Yusura ecuana jidaque tyadadiyaque. Tura tuque ecuanaja cuadishahua tuja Espíritu tura tyaana ahuaque ecuana pana ejenemere aishu. Tuja Espiritura ecuana adebamereya Yusura ecuana dyaque iyuhueda bayaque.\\n6Ecuana taca ecuana eje bucha quinajacameretitaqui ama juhua. Ecuana jadyajutu Cristo majuhua ecuana jiteque Yusura mara huecaca iyahuaju. Tuquetu majuhua ecuana jiteque, dutya ecuana Yusu muiba baecua cuanaque jiteque. 7Ni ejeque buchiquetu majucara ejuu peya iyetayaque cuarequi. Arepa peya jida paju ama bucha, arepa tuque dyaque jida paju ama bucha, majucarama ecuana ejuu peya iyetayaque cuarequi. 8Cristotu tuja inime taca majuhua ecuana jiteque, arepa ecuana jucha arida baya ama bucha. Jadya eque ecuana bahue tura dyaque iyuhueda bayaque. 9Cristotu majuhua ecuana jiteque, curusuju ami quijehuetitsu. Tura ecuana Yusu queja jucha metse ama amerehua. Tuque ecuana cuarequi majuhua tibu, yuneridya ecuana Yusura ijahuaja etiquiju nudyabuque ama ecuanaja jucha cuana tibu. 10Icuenetu Yusu dyaque ecahuaiti juhua ecuana tsehue, ecuanaja jucha cuana tibu. Tuja Ebacuaque tumeque tsujetya ishu majuhuajutu Yusuja cahuaiti terehua ecuana tsehue. Jadya tibu tura ecuana yuneridya tuaqueja judirushaya, tuja Ebacuaque ecuana naru ishu ecuana tsehue aniya tibu. 11Pureamadya ecuana juya, iyacua Yusu ecuana tsehue ecahuaiti ama tibu, Ecuana Cuatsashaqui Jesucristora ecuanaja jucha cuana tsujetyahua tibu.\\nAdán juhua baedya ecuana jucha arida; Cristo eque ecuanaja jucha cuana eapupashaque\\n12Adán tu ecuita cajuchati metse jucuareque. Tuquetu dutyaja ebabaque. Tuque cajuchatihua tibu, ecuana Yusura baya ecuana dyadi dutya peadya peadya jucha arida. “Dutya cajuchatiyaquetu majudadiya”, jadya patu Yusura Adán acuare. Jadya tibudyatu tuque majucuare. Jadya tibudyatu dutya ecuita maju aqui; dutyadya ecuana cajuchatiya.\\n13-14Moisésja cacuatsashati cuana huemema jariju anicuare cuanaque tuna cajuchaticuare. Jadya ama bucha tuna ni aira buchique cuejahua ama cacuatsashati eque ama anihuaque, cacuatsashati aijama jari jucuare tibu. Arepa tuna Adán cajuchatihua bucha cuita ama cajuchatihua ama bucha, tumebae majuedya tuna juhua. Adán eje bucha juhua equetu dutya ecuita maju aqui juhua. Jesús eje bucha juhua eque ademe ecuana dutya anibuque terenuca ishu ama. 15Adán cajuchatitsu eje bucha jucuare tsehue tu beta tupu ama Yusuja canerecabati ecuanaja ishu aniya tsehue. Adán cajuchatimetse juhuajutu dutya ecuita cuana maju aqui jutibunehua. Jadya ama buchatu Yusu ecuana tsehue dyaque jida juhua. Turatu Jesucristo cuadishahua dutyaja juchaju maju ishu. Jesús maju pidya camadya juhua tibu ecuana jetiama Yusura tsujema inajacamereya Jesús queja catyatiya cuanaque. 16Yusura ecuana jida tsehue bayaju eje bucha juyaquetu Adán cajuchatihua eque eje bucha juhua bucha ama. Adántu ecuita cajuchatimetse jucuare. Tuque cajuchatimetse juhuajutu Yusura dutya ecuita jucha metse baya, tuque eque juracanahua cuanaque. Amena ecuana bacue eje uma cajuchati juhua. Yusu tu dyaque jida ecuana tsehue. Ecuana tura ecuana jucha metse ama baya, Jesucristora Adánra yuamaturahuaque bajejehua tibu. 17Peadya ecuita camadya cajuchatihua tibu ecuana dutya maju aqui. Amena peyadya majuhua ecuana jiteque. Jadya tibudyatu Yusu dyaque jida juhua ecuana jiteque, jucha cuana ecuanaja tillayaque. Tura ecuana jucha metse ama babuque. Tura ecuana yatseja ecuari amerebuque tuatsehue. Jesucristo ecuana jiteque eje bucha juhua eque, ecuana tuja yacuaju judirubuque.\\n18Peadya ecuita tu cajuchatihua. Tuque cajuchatihua tibutu Yusura dutya ecuita jucha metse baya. Tumebaedyatu peadyara camadya jidaque tuyuque ahua. Jesucristo ecuana jucha seca ishu majuhua tibu, tuque ecuanaja Yusura jucha cuana apupashaya dutya ecuana Jesús queja catyatiya cuanaja. Tura ecuana jucha metse ama baya. Tura ecuana anishaya ni eje tupu tere ishu ama. 19Peadya ecuita camadyatu Yusura cuatsashaya eque ama juhua. Jadya tibudyatu Yusura dutya ecuita jucha arida baya. Dutyadya ecuana cuatsashaya eque ama aniya, Adán juhua bucha. Amena peya bacue Yusura cuatsashaya eque anihua. Jadya tibudyatu Yusura jucha metse ama baya eje uma tuaqueja catyatiya cuanaque. Tuna tuna amena cuatsashaya equedya aniya, Jesús juhua bucha.\\n20Eje uma mara mara Adán cajuchatihuajutu Yusura Moisés cacuatsashati huenemerehua. Huenemerehua tujatu ecuita cuana tura amereya eque juyaque ama bahue amere ishu. Jadya ama buchatu dutya cajuchatiajehuadya jutidya. Yusu bacue ecuana tsehue dyaque jidadya jutidya juayeya. Arepa ecuana cajuchatiya ama bucha, tura ecuana dyaque iyuhueda tsehue baya. 21Icuenetu ecuita cuana cajuchatijacahua ama. Jadya tibudya tuna maju aqui. Ecuana Cuatsashaqui Jesucristo ecuana jiteque majuhua tibu, ecuana Yusura dyaque iyuhueda tsehue baya, arepa ecuana jucha arida juhua ama bucha. Tura tuque ecuanaja jucha cuana apupashahua. Jadya tibudya, ecuana majutsu judirubuque tuaqueja ni eje tupu jacanuca ishu ama.","num_words":804,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.01,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 13 CUI - Barapoxonaerʉ bara barapo matacabi - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae taxu matawane meratha\\n1Barapoxonaerʉ bara barapo matacabi tsuxubi, po matacabi tsiwanaya mata carucua xua Pascua wʉn matacabin. Jesús yaputane xua bara nama imoxoyo bara po matacabi tatsoponaetsiba, po mataqueitha Jesús cuenta ponaena po cae pin nacue xua Paxa beicha peponaewa tsane. Jesús antobe tsaibi pia pejume cowʉntsiwichi pomonae xua tajinompatsi po cae pin nacuathe. Nama imoxoyo Jesús exana xua pocotsiwa jiwi yaputane xua Jesús jopa juniya antobeyo pomonae pia pejume cowʉntsiwichi.\\n2-4Judas, pon Simón Iscariote pexanto tatsi, bapon cui itorobatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús pecaenaetsinexatsi ichamonaetha. Jesús yaputane xua bayatha Paxa wetsica pona. Mataʉtano xua equeicha Paxa beicha patopaena xuano xua Paxa catatsi daxita pia peayapusʉya itorobi coyenewa. Baxua bequein xeina, daichitha poxonae pijimonae barʉ eca pexaethopaewatha asiya uncuataba. Yawa paparuwa nama jonta, po paparuwa matha weruya. Yawa icha paparuwatha naepa cʉta. 5Bapoxonae Jesús mera epata corototha. Bapoxonae pijimonae taxu matawaepona meratha. Yawa paparuwatha taxu tsewa exana po paparuwatha naepa cʉta.\\n6Poxonae Jesús Simón Pedro muxu petaxu matawaetsi, Simón jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ¿eta pocotsiwa metha irʉ jinya netaxu matawaetsi? jei Simón Pedro.\\n7Jesús jume barai, jeye:\\n—Xua baxue cata exanatsi anoxuae jopa yabara yaputaem. Ichitha bexa tsane baxua yabara yaputaename, jei Jesús.\\n8Ichitha equeicha Simón Pedro jume barai, jeye:\\n—Bapana jopa netaxu matawaem tsane, jei Simón Pedro.\\nJesús jume barai, jeye:\\n—Icha jopa cataxu matawaetsipaetsi meratha nexata jopa tajimonae jitom tsipaem, jei Jesús.\\n9Simón Pedro jume barai, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, meisa jopa netaxu matawaeinde, jame yawa necobe matawaema, yawa nentasipa matawaema, jei Simón Pedro.\\n10Jesús jume barai, jeye:\\n—Pon xua anoxuae nowaexuba, bapon equeicha jopa nantawenonaeyo xua pia pepon matawaeinchi, saya jame meisa petaxu. Paxam pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pam, saya caein jiwana pam jopa daichiyo, jei Jesús.\\n11Jesús jeye: “Paxam pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pam, ichitha caein jiwana pam jopa daichiyo”, jei. Jesús baxua paeba tsipei yaputane xua caein jiwana pomonae Jesús pijimonae tatsi, bapon Jesús caenaetinchi.\\n12Poxonae Jesús nacobe weta xua pijimonae taxu matawane meratha equeicha paparuwa nama xatata po paparuwa copiya nama xuenaxuba. Bapoxonae equeicha econeca pexaethopaewatha. Yawa pijimonae barai, jeye:\\n—¿Bara payaputaneme xuaunxuae pacata exanatsi? 13Pana neyabara jam: ‘Pon Patatanecuidubin’, pana neyabara jam. Yawano pana neyabara jam: ‘Pon Patatanecanamataxeinaein’, pana neyabara jam. Bara xainyeya pana neyabara jam baxua, tsipei apara xan bapon. 14Icha xan painya Tapacacuidubinchi xuano xua painya Tapacacanamataxeinaeinchi xua paca taxu matawainchi meratha bewa paxam bara paichim tsane, bewa nantiya pana nataxu matawaem meratha. 15Baxua paca tsita exainchi xua painya bara paichinexam tsane ichaunxuae ichin. 16Xaniyan paca tsipaebatsi. Pon ba tanacuita bapon jopa ainya cuiyo. Jame bapon pia pentacaponaein tatsi yatsicaya ainya cui beyacaincha pon tanacuita. Pon ba itorobatsi jopa ainya cuiyo. Jame pon peitorobixae bapon ainya cui. 17Icha baxua payaputaneme yawa icha baxua paexanaenameno bapoxonae pejʉntʉ coyene weiweinae jiwi pam tsane.\\n18“Apara jopa daxita paca yabara paebichi xua pejʉntʉ coyene weiweinae jiwi pam tsane, tsipei caein jiwana pam jopa daichiyo. Xan paca jʉntʉ coyene yaputainchi tsipei tapaca itapetichi jiwichi pam. Ichitha nacui yabara jume wetsina be po coyeneya bayatha Nacom tsiwʉnae yabara paeba pejume diwesitha. Nacom jeye: ‘Pon barʉ xan, pon itara mexeya tajiton, bapon equeicha caewa tana neaitafaetabi jiton naexana’, jei Nacom Pejume Diwesitha. 19Baxua pewʉnaeya paca tsipaebatsi xua poxonae necana exanaena pon equeicha caewa tana neaitafaetabi jiton naexana. Bapoxonae painya yabara tana nejume cowʉntsinexam tsane xua xan bapon aparan xua ponxaein paca tsipaebatsi. 20Xaniyan paca tsipaebatsi. Po pebin matenta weyataya waba pontha pon itoroban barapo pebin barapara nententa weyataya waba. Barichi pon nententa weyataya waba barapara Nacom matenta weyataya wabatsi, pon tana neitorobixae”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús jeye: “Judas necaenaetsina ichamonaetha”, jei\\n21Poxonae baxua Jesús najume weta, bapoxonae bichocono anthʉthʉrewe tsanareca. Yawa najume naitapeinya xeinaeya, jeye:\\n—Xaniyan paca tsipaebatsi. Caein jiwana pam bapon necaenaetsina ichamonaetha, jei Jesús pijimonaetha.\\n22Nexata Jesús pijimonae tatsi naitabara taerʉcʉpa, nantiya najeye: “¿Jintam metha bepa Jesús caenaetichi?” najei. Ichitha barapomonae jopa yaputaeyo xua Jesús yabara jei pon. 23Caein Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon bichocono Jesús antobe, bapon Jesús imoxoyo barʉ xunaeca, barapo pexaethopaewatha. 24Simón Pedro pecobetha moya jume itoroba jeye: “Jesús yainyabare: ‘¿Jintam yabara paebame?’ jande”, jei Simón Pedro xua jume itorobatsi pon Jesús imoxoyo caquita ecatsi. 25Bapoxonae Jesús imoxoyo caquita ecarenatsi equeicha. Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ¿jintam cacaenaetsina? jei.\\n26Jesús jume nota, bapon jume notatsi, jeye:\\n—Pan pʉrʉwiyo tha atatsica exanaetsi. Pon catan barapo pan pʉrʉwiyo, bapon apara pon necaenaetsina ichamonaetha, jei Jesús pontha pon peyainyabixaetsi.\\nPoxonae Jesús pan pʉrʉwiyo atatsica exana, bapoxonae Jesús cata, Judas catatsi pon Simón Iscariote pexanto tatsi. 27Poxonae Judas barapo pan Jesús wecobe pitatsi, bapoxonae caena nainya Judas jʉntʉ coyene itorobatsi Satanás caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús pecaenaetsiwa tsainchi. Bapoxonae Jesús jeye, Judas jeichichi:\\n—Xua pocotsiwa jinya anoxuae exanaetsi, moya exande nainya, jei Jesús.\\n28Daxita barapomonae pomonae Jesús pijimonae tatsi, pomonae pebarʉ xunaecaexae, jopa xapain yaputaeyo pocotsiwa Jesús itoroba, xua Judas itorobatsi. 29Tsipei bapon Judas paratixi doro capopona, daxota Jesús pijimonae tatsi nanta xeina xua mexeya itara Jesús itorobawejei xua pia tacomotichi pexaewa penabanae coyenewa nexa. Yawa nanta xeina xua mexeya itara Jesús itorobawejei xua Judas paratixi pecatsinexa peacopeibi jiwitha. 30Poxonae Judas Jesús wecobe pitatsi pan pʉrʉwiyo, bapoxonae Judas ponataba. Irʉrʉ bapoxonae quirei tsanaicharʉ.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi pena peitorobi coyenewa\\n31Nexata poxonae Judas pontaba Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—Imoxoyo nama paca tsita itʉtsinchi taayapusʉya itorobiya coyenewa xua xan apara bara ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Barichino paca tsita itʉtsinchi Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. 32Icha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, icha paca tsita itʉtatsi Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa, nexata Nacom xuya nainya paca tsita itʉtsina taayapusʉ itorobi coyenewa xua xan apara bara ponxaein Nacom Tananeitapetsin. 33Pomonae be tapexui tapaca canatsicotaewichi pam, bara nama saya caeto paca barʉ poponaeinchi. Icha ichin xua caena bayatha xua judiomonae tsipaeban, bara paca jumichichi anoxuae: ‘Jopa paca itacʉpae tsane xua pana nepuna ponaename ichaxota taponaewa tsane’, paca jeichi. 34Barapo pena itorobi coyenewe paca cuidubatsi, xua janje: ‘Nantiya pana naantobeinde, icha paca ichichi xua paca antobetsi. Bewa bara paichim tsane xua nantiya pana naantobem tsane’, jan. 35Icha paxam nantiya pana naantobem tsurubenanaebiyam tsane, daxita jiwi paca cui yaputaena xua paxam bara apara tana nejume cowʉntsi jiwi pam, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi xua Pedro jei tsane: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara jei tsainchi Jesús\\n36Simón Pedro Jesús yainyabatsi, Pedro jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ¿jinya exota ponaetsi? jei Simón Pedro.\\n—Anoxuae jopa caitacʉpaeyo xua tana nepuna ponaewam ichaxota ponaein. Ichitha bexa tsane caitacʉpaena xua tana nepuna ponaewam ichaxota ponaein, jei Jesús.\\n37Nexata Simón Pedro jume barai, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, ¿eta xua metha baxua paebame xua anoxuae jopa neitacʉpaeyo xua tacapuna ponaewatsi ichaxota poname? ¡Ichitha xan bara copatan xua jiwi tana nebexubinexa tacapuna ponaenexatsi! jei Pedro.\\n38Jesús jume barai, jeye:\\n—¿Bara xaniwaicha xua xam bara copatame xua jiwi necabexubinexa tana nepuna ponaenexam? Jume, apara xaniyan catsipaebatsi barapo merawithe acoibi po jumeyobebe neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Bapoxonae irʉrʉ wacara pebto fibina, jei Jesús.","num_words":1096,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi ROMANOS 2\\nDiusu ja cristiano cuana butsepi ejuzgata\\n1 Be pia cristiano cuana mejuzgaji.\\nMicuaneda da tuna nime juchaji putsu, aimue micuaneseda juzga taji huecuana mahue. Micuaneda da tuna nime daja hue ai madhada cuana yainia putsu, micuaneda quitaita ejuzgatiani pu cua nime. 2 Beju bahue ecuaneda Diusu ja tueda ai madhada aji cristiano cuana ematsetayu, tueda da butsepi putsu. 3 Tueda ai cuana da madhada hue micuaneda eshanapainia biame, ahua micuaneda di tueda ai madhada cuana ya su, ¿aimue jia maida micuana Diusu ja ematseta mahue? 4 Beju Diusu ja paciencia neje juchaji cuana ebia su ibuneda ebatani putsu, aimue tipeida ematsetani huecuana mahue tu peje su papibaturucatita huecuana puji. Da putsu, mipibaturucatique Diusu peje su. Be uja mepibatiji: “Diusu ja ema ebia su ibuneda ebatani putsu, aimue ema ematseta mahue.” 5 Ahua micuaneda Diusu peje su japibaturucatija mahue su, Diusu ja micuana ematsetayu, mesa castigo tsine ecuina su. Da tsine su Diusu ja pamapa cristiano cuana butsepi neje ejuzgata. Tu peje su muesumu tadada cuana jubida ematsetayu, tu epueicha su. 6 Diusu ja pamapa cristiano cuana ejuzgata cuaja ai atana huecuana. Diusu ja ejuzgata huecuana, cuaja ai saida ahua ai madhada atana huecuana batame. 7 Pamapa cristiano cuana Diusu ja eturuca etiatayu, cuaja ye mundo su anime putana batame. Ahua quebata cuana sa Diusu tuna jepuiti saida pamimi tsada su, ahua tu neje cielo su anienitija huecuana su, da su Diusu ja eid'e yameenitayu huecuana. 8 Tusa jabuetsuati aja atana mahue cuana mu jubida neje ematsetayu tu epue hora su. Tuna neje ebia su eduinini, madhada neje cama epuniunetitani huecuana putsu. 9 Pamapa ai madhada yatani cristiano cuana Diusu ja sufri yametayu castigo su. 10 Daja huecha Diusu ja pamapa ai saida yatani cuana ebia su eibunebatayu. Enimepijajameta huecuana. Tuna jepuiti saida emimi.\\n11 Beju Diusu ja pamapa cristiano cuana tupupai butsepi neje ejuzgata, cuaja ye mundo su yani tupu jadusutitana huecuana batame. 12 Tuahueda pamapa juchaji cuana ematsetayu. Judío mahue juchaji cuana Diusu sa jacuatsasiati derejiji mecuana sa yani mahue biame, Diusu ja ematseta huecuana. Daja huecha judío juchaji cuana di ematsetayu, mesa jacuatsasiati derejiji mecuana sa yani biame. 13 Ahua etse Diusu sa jacuatsasiati cuana id'aba putsu, yainia su, da su Diusu ja tueda nimebutsepi yatayu. Ahua id'aba putsu biame, etse aimue yainia mahue su, aimue Diusu ja tueda nimebutsepi yatayu mahue. 14 Ahua judío mahue cuana ja ai saida cuana yatani jacuatsasiati derejiji cuana mecuana sa yani mahue biame, da su tueda jacuatsasiati cuana yatani pu cua nime hue ta huecuana. 15 Diusu sa jacuatsasiati derejiji cuana mecuana sa yani mahue biame, bahueta huecuana saida ahua madhada hue yatani huecuana, Diusu ja mecuana sa muesumu su eshanapametani huecuana putsu. 16 Da putsu, Jesucristo ja pamapa cristiano cuana tupupai ejuzgatayu, cuaja tuna sa ai ajiji cuana batame, saida ahua mahue. Daja yatayu, mesa castigo tsine ecuina su. Da tsine su pamapa mecuana sa ai etsia piba cuana ejuzgatayu. Daja yama cristiano cuana equisainia.\\nJudío cuana ja Moisés sa jacuatsasiati aja yatani d'eji su epu puji\\n17 Beju jiahue yama micuana quisaja. Micuaneda judío putsu, ebia su aida ebatiani, Diusu ja mesa jacuatsasiati cuana micuana tiatana putsu. Micuaneda uja epuani: “Ecuanaju bahui da Diusu sa dharejiji cristiano cuana.” 18 Bahue eni micuaneda pamapa Diusu sa jacuatsasiati cuana yanana jenetia. Da putsu, dhare bahue micuaneda ai saida cuana ya puji. Cuaja Diusu sa tsada micuaneseda a taji micuaneda a bahue. 19-20 Micuaneda Diusu sa jabuetsuati cuana ebuetsuaji cuana ebatiani. Pamapa Diusu sa ene quita jacuatsasiati derejiji cuana eshanapaenitani. Da putsu, micuaneda Diusu shanapaji mahue cuana Diusu jepuiti buetsuaja yadhaainia. Bue mahue cuana Diusu sa jacuatsasiati cuana buetsuaja yadhaainia. Yanana chidi cuana di buetsuaja adhaainia. 21 Diusu sa jacuatsasiati cuana pia cristiano cuana ebuetsuainia biame, aimue micuaneda huecha tueda jacuatsasiati cuana yainia mahue. Pia cuana, be tsi puji mepuji, ebuetsuainia biame, micuaneda quitaita hue tsi epuani. 22 Be pia deja sa ehuane mequinaji pia cuana ebuetsuainia biame, micuaneda quitaita hue daja yainia. Be eimea cuana memitsutsuaji ebuetsuainia biame, micuaneda quitaita hue chipilu Tata Diusu ebia su tsada ebainia. 23 Diusu sa jacuatsasiati derejiji cuana micuana sa yani biame, aimue tueda jacuatsasiati quitaita cuana yainia mahue. Micuaneda daja ba putsu, cristiano cuana ja Diusu tsada mahue ebatani. 24 Beju Diusu sa quirica su uja derejiji yani micuana jepuiti: “Micuana jepuiti Diusu shanapaji mahue cuana ja Diusu emadhabatani.”\\n25 Judío mu mepu. Tueda mu saipie hue, ahua Diusu sa jacuatsasiati derejiji cuana yainia su. Quebata judío ja mesa jacuatsasiati derejiji yani biame, ahua aimue yatani mahue su, da su tueda Diusu shanapaji mahue pu cua nime. 26 Quebata judío mahue ja mu mesa jacuatsasiati derejiji yani mahue biame, ahua tueda jacuatsasiati cuana yatani su, tueda da judío pu cua nime Diusu sa dharejiji epu. 27 Beju tueda da Diusu butse su saida, nimebutsepi epu judío mahue epuani biame, jacuatsasiati cuana yatani putsu. Daja huecha micuaneda judío cuana mu Diusu butse su aimue nimebutsepi epu mahue judío quitaita biame, jacuatsasiati cuana mue a putsu. Micuaneseda jacuatsasiati derejiji cuana yani biame, aimue Diusu butse su nimebutsepi epu mahue, tueda jacuatsasiati cuana mue ape putsu. 28 Aimue tupu mahue, judío bahui pu putsu, nimebutsepi epu puji. 29 Pamapa Diusu sa ene quita cristiano cuana ebametitani tuna sa piba eichacua jepuiti, aimue ai puiti cuana a putsu mahue. Tuna sa tsada Diusu beidaji yame puji bahui. Diusu sa mahue cuana ja mu jacuatsasiati cuana yatani cristiano cuana bahui beidaji yame puji.","num_words":868,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 7\\n1 Tajamonae bitso patacaasivavi, daxita baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi pexicueniatsi vajanacataenexa, yapëtanetsi baja. Bajaraxuata Dioso pitabarata aneconijibia jinavanapaenatsi. Vajavitota pibisiacuene vajaexanabiabijavami, copatsianatsi baja. Vajajamatabëëthëtota pibisiajamatabëcuene vajanajamatabëxainabiabijavami ata, copatsianatsi baja. Dioso yaiyataeya jinavanapaenatsi Dioso vajanacatojitsipaecuenia.\\nPacuenia Pablo sivajamatabëcuenebarëya Corinto tomarapijivi yabara pelivaisi\\n2 Panetsitanajamatabëcueneitajëre pataniasivajavamë. Caejivi ata paxamëyajuvënëjivi apo pacayajuvënëitsacueniabitsi. Apo pacayajuvënë jamatabëcuenebijianaetsinua. Apo pacayajuvënë yamaxëitojorobitsinua bajarapacuenia panijapalata patacavecuapitsinexa. 3 Itsa pacajumaitsitsi mapacueniaje, apo pacabijataetsi. Jume baja cajena. Pacuenia baja cajena copiaya pacajumaitsitsi, daxita matacabijavabelianexa asivaya pacajamatabënajinabiabatsi. 4 Payapëtanijinua caejamatabëcuene panenajamatabëxainaejava. Bajaraxuata bitso pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. Paepatota ata itsamonae panebejiobiaexanabiaba, apo panasivabëjanë tsabiabi. Tsipaji bajarapaepatota itsa pacavënëlivaisitaeyabiabatsi xaniavaetsia panejinavanapaejava, pacasivanajamatabëcuene saëtabiabatsi. Nexata panebejiobiaexanabiabi ata, bitso pabarëyanë tsabiabi paxamë yabara.\\n5 Macedonia nacuata patapatsicujinae, caeto ata cajena xaniavaetsia apo panacueraevetsinë. Daxitajava, itsaxuayo panajetarubenajë, paneyalivaisiaexanabiaba. Nexata itsa panayajumetaeyabiabajë itsacuenelivaisi, patajamatabëëthëtota bëpënëa payajunaviajinavanapabiabajë. 6 Itsiata baitsi jane Dioso, jivi pejamatabëcueneasaëyaexanaenëxae, panejamatabëcueneasaëyaexana. Bajarapacuenia Dioso panejamatabëcueneasaëyaexana paxamëjavaverena peponaenë, Tito, itsa patajopa paxanëjavata. 7 Tito pepatsixae paxamëjavaverena, panejamatabëcueneasaëyaexana. Itsiata Tito ëpepatsijava, apo panejamatabëcueneasaëyaexanae. Biji rajane Tito paxamëjavabelia itsa patajopa, paxamë pina Tito pajamatabëcueneasaëyaexaname. Bajarapacuenia paneexanaejava, Tito itsa pacavajunupaeba paxanëjavaberena, pamuxunanajamatabëcuenesaëtajë. Bitso pina picani jamatabëpanetaneme. Bajarapalivaisinua Tito panetsipaeba. Panetsipaebanua bitso paneyanajamatabëxainaejava pibisiacuene paneexanaeneconi. Panetsipaebanua bitso patanesivanajamatabëxainaejavamë itsa panevënëlivaisitaneme bitso patacasivanajamatabëxainaejava. Bajarapacuenia paneexanaejava, Tito itsa pacavajunupaeba paxanëjavaberena, bitso pamuxunajamatabëcuenebarëyanë.\\n8 Pabaxutomi copiaya pacatoyaquinatsi, itsa palebame, bitso pacanajamatabëxainaeyaexana. Itsiata saya caeepatoyonexa. Bajarapacuenia papecanajamatabëxainaeyaexanaexae, bajarapabaxutomi yabara jamatabëjumaitsinë mapacueniaje: “Apo betoyaquinaenë picani bajarapabaxutomi,” jamatabëjanë. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja bajarapabaxutomi yabara bajarapacuenia apo sivanajamatabëxainaenë. 9 Aeconoxae baja sivabarëyanë patacatoitorobixae bajarapabaxutomi. Itsiata apo sivabarëyanë xua pacanajamatabëxainaeyaexanatsi panijaneconi yabara. Biji rajane sivabarëyanë tsipaji patacanajamatabëxainaeya exanaejavata bajarapabaxutomita, pacopabame baja pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorotame baja Diosojavabelia. Nexata pacuenia Dioso pacatojitsipa, paexanavanapame. Itsiata apo pacaitsacueniabi patacatoyaquinaebaxutomi. Biji rajane bajarapabaxutomi pejamatabëcueneta, pacajamatabëcueneyavenonatsi. 10 Nexata pacuenia Dioso pacatojitsipa, bitso payanajamatabëxainame panijaneconi. Nexata baja pacopabame pibisiacuene paneexanaejavami. Panajamatabëcuenepënëyorotame baja Diosojavabelia. Nexata paxamë Dioso pacacapanepaena. Pamonae Dioso capanepaenatsi, apo jumaitsi tsane: “Apo jitsipaenë picani Dioso tanecapanepaejava,” apo jai tsane. Itsiata baitsi jane pamonae yanajamatabëxainavanapae ata pibisiacuene pexanaeneconi, itsiata itsa apo copabi tsane pibisiacuene pexanabiabijava, itsa apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia, bajarapamonae Diosovecua naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. 11 Panajamatabëcuenecanaëjëre mapacueneje. Pacuenia Dioso pacatojitsipa, bitso paxamë payanajamatabëxainame panijaneconi. Nexata baja aeconoxae paneconijibimë Dioso pitabarata. Najamatabëcuenereviabiaya baja pacanaëjëtame panijaneconi. Pepacuene panavajunupaebamenua Diosojavabelia pacuenia paexanavanapame. Paxamë picani bitso pabaraanaepanabiabame paxamëyajuvënënë, ponë pibisiacuene exanaponapona paxamë tuatuajëta. Panecujunavabiabamenua picani bajaraponë pijaneconi yabara. Itsiata bitso pajitsipame paneexanaenexa Dioso papecatojitsipaecuenia. Pasivanajamatabëcueneveretamenua panenaneconitsiaexanaenexa paxamëyajuvënënë, ponë pibisiacuene exanaponapona paxamë tuatuajëta. Bajarapacuenia itsa pasivanajamatabëxainame pibisiacuene pexanaponaponaenë, Dioso patsitanajamatabëcueneitajëtame Diosojavabelia apo panenaneconitsijava. 12 Itsa pacatoyaquinatsi copiaya pabaxutomi, pacatoyaquinatsi padaxitamë patacamuxujiobinexa. Apo toyaquinaenë caenë paxamëyajuvënënë tamuxujiobinexa, ponë pibisiacuene exanaponapona paxamë tuatuajëta. Apo toyaquinaenënua tamuxujiobinexa ëponë ata pibisiacuene toexanatsi itsanë. Pacatoyaquinatsi bajarapabaxutomi padaxitamë patacamuxujiobinexa. Pacatoyaquinatsi bajarapabaxutomi tsipaji pajitsipajë panijacuata panenajamatabëcueneyapëtaenexa juya pataniasivajavamë. Baitsi pacuenia pajitsipame, Dioso pitabarata patanejumecovënëtsinexamë patacasivajamatabëcuenebarëyanexa. 13 Nexata baja panejumecovënëtame. Bajarapacuenia patanejumecovënëtsixaemë, bitso pacasivajamatabëcuenebarëyatsi.\\nPibisiacuene itsa paexaname, Tito bitso pacasivanajamatabëxaina. Itsiata baja aeconoxae daxita paxamë Dioso pitabarata xaniavaetsia panejinavanapaexae, apo pacasivanajamatabëxainae baja. Bajaraxuata pacasivajamatabëcuenebarëya Tito. Nexata Tito papecasivajamatabëcuenebarëyajava yabara, paxanë ata bitso pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. 14 Tito peponaevajënaeya paxamëjavabelia, jumaitsinë bajaraponëjavabelia: “Corinto tomarapijivi, Dioso pejumecovënëtsivi, tatoyaquinaebaxuto pejamatabëcueneta, itsiata najamatabëcuenexanebiana Diosojavabelia,” janë paxamë yabara Titojavabelia. Nexata bajarapacuenia paexaname baja. Bitso nexata Tito pacasivajamatabëcuenebarëya. Pacuenia xanë pacatsipaebabiabatsi pexaniajailivaisi, bajarapacuenia paxamë yabara tsipaebajë Titojavabelia. Bajarapacuenia itsa tsipaebajë, xaniajanë cajena. Tsipaji pacuenia pacatoyaquinatsi, paexanavanapame. Bajaraxuata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. 15 Tito najamatabënapitabiaba panejumecovënëtabiabijava pacuenia pacaitoroba. Najamatabënapitabiabanua yaiyataeya panecopiapitsijava ata. Bajaraxuata Tito bitso pacaitaxanapona pevajënaeyabelia. 16 Pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. Tsipaji xaniavaetsia yapëtaniji paneexanavanapaejava pacuenia Dioso pacatojitsipa.","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.105,"stopwords_ratio":0.277,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 18\\n☰ APOCALIPSIS 18 ◀ ▶\\nPacuenia Babilonia tomaraxanetomi copiaruca yabara pelivaisi\\n1 Icatsia itsaángelnë taniji perunaejavatsica athëbëvetsica. Caëjëpatsi pinijicuenia piayaicuene pitorobinexa. Bajarapaángelnë pinijicotia yajavarunaica. Ira itayota daxitanacuanëjava. 2 Ayaijumeta vavajai. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Verebiabijitsiatsi rabaja Babilonia tomaraxanetota pejinavanapaevi. Nexata baja ëjoriminacua tsarucae tsane. Daxita xua pibisiacuene pexanaedovathivi, juya bajarapatomarata jinavanapaena. Bitso pibisiaviriavi pepunaevi, pamonae daxitajivi apo itajitsipae petaenexa, juya bajarapatomarata jinavanapaena. 3 Babilonia tomarapijivi navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Nexata belia daxitanacuanë pevetsivi ata, pijajivi yajava, navajëcapona jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Nexata Babilonia tomarapijivi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcabiabijamatabëcueneta, daxita xua pibisiacuene pexanaejamatabëcuenetanua, jamatabëcuenebijianapona daxitanacuanëpijivi. Babilonia tomarapijivi bitso xainapona ayaijava palata pibisiacuene pexanaejamatabëcueneta. Nexata pijinia pamonae Babilonia tomaraberena capatabiaba daxitacuene pecanajetsinexa Babilonia tomarapijivijavabelia, bajarapamonae ata baja bitso ayaijava palata xainapona. Bajarapacuenia Babilonia tomarapijivimi pibisiacuene pexanabiabixae, ayaicuenia naneconita Diosojavabelia. Bajaraxuata Babilonia tomarapijivi Dioso baja verebiabijitsiatsi, jai ángelnë.\\n4 Bajaraxuacujinae icatsia athëbëvetsica jumetaniji itsajume. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Paxamë patajajivimë, papitsapare baja Babilonia tomaravecua. Papitsapare baja pibisiacuene paxamë ata paneexanaeyaniva, bajarapatomarapijivi yajava Dioso papecananeconitsiaexanaeyaniva. 5 Babilonia tomarapijivi pijaneconi baja bitso ayaijava xaina. Pijaneconi itsa napebetsipa, itsa najumaetaponaejitsipa, nexata copiapatsipa itaboxojavabetsia. Dioso cajena yapëtane daxita Babilonia tomarapijivi pibisiacuene pexanaejava. 6 Bajarapamonae bejiobiaexanabiaba itsamonae. Nexata Dioso itsa naneconitsiaexanaena, bajarapamonae bitso ayaicuenia bejiobiaexanaena. 7-8 Babilonia tomarapijivi bitso beayaijamatabëcuenevi natane. Natocomuacabiaba ayaijava penamatamotsijavanë pibisiacuene pexanabiabimatamota. Bajarapamonae pejamatabëëthëtota jamatabëjumaitsi tsabiabi: “Xanë raja majota ecajë nacua betaevetsinë. Nexata apo jamatabëcuenebëjanë tsane itsacuenejavayo ata yabara. Apo namatavenonaenë tsane itsacuenejavayo ata,” jamatabëjai tsabiabi bajarapamonae pejamatabëëthëtota. Bajarapacuenia Babilonia tomarapijivi pejamatabëjumaitsixae, ayaicuenia Dioso bejiobiaexanaenatsi. Babilonia tomarapijivi caecuenia caematacabita Dioso tocopiapatsiaexanaenatsi petëpaecuene, pematanueyabicuene ata, janibocuene ata. Tajuenatsi isotota bajarapatomarapijivimi. Bajarapacuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi bajarapamonae tsipaji vajatuxanenë Dioso bitso piasaënë.\\n9 Babilonia tomarapijivi pejamatabëcueneta daxitanacuanë pevetsivi jamatabëcuenebijianapona. Nexata daxitanacuanë pevetsivi copaba Dioso pejumecovënëtsijavami. Natocomuacabiabanua ayaijava penamatamotsijavanë. Nexata bajarapamonae itsa tsëxëtaena Babilonia tomarapijivimi petajuejavatsi, yaitaxutonueya vavajai tsane. 10 Bajarapamonae pecajunavi, tajë vecuanubenaena Babilonia tomarapijivimi itsa tajuenatsi. Bajarapamonae najumai tsane:\\n—¡Bitso baja rovia bejiobi mapamonaeje! ¡Pinijitomaraxanetota, Babilonia tomaraxanetota, pejinavanapaevimi peyaiyataevimitsi! Caeepatoyocujinae baja veriajavatsi Dioso penaneconitsiaexanaexaetsi, najai tsane bajarapamonae.\\n11 Daxitanacuanëjava, pamonae pecanajetabiabavanapaevi, yaitaxutonueya vavajai tsane. Bajarapacuenia yaitaxutonueya vavajai tsane tsipaji baja xua capatabiaba pecanajetsinexa, ajibi baja pecomuacaevitsi tsane. 12 Bajarapamonae capatabiaba oronanita pexanaejavanë, platananita pexanaejavanë ata, perlavënëjavanë ata, penamatamotsiibotonë ata. Capatabiabanua pexaniaviriapapaëbërë ata. Itsapapaëbërë linovënëjavanë. Itsajava sedajavanë. Bajarapapaëbërë itsajavanë peraënaejavanë. Itsajavanë petsobiajavanë. Capatabiabanua daxitavirianaejava petuxujuvinaejavanë. Capatabiabanua pexaniajavanë, marfilvënëjavata pexanaejavanë, penamatamotsinaejavanë ata, broncenani ata, hierronani ata, mármolvënëibo ata. 13 Capatabiabanua canelavënëjavanë, especiavënëjavanë ata, inciensovënëjavanë ata, mirravënëjavanë ata. Capatabiabanua petuxujuviranë, vinoranë ata, aceiteranë ata, pexaniaviriatrigobenonë ata, trigobultonë ata. Capatabiabanua baca, oveja ata, caballo ata, perobobocaemonë ata, carrozavënëmonë. Jivi ata capatabiaba dajubicuenia pecanajetsinexa itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebabiabivinexa. 14 Nexata daxita bajaraxua pecanajetabiabavanapaevi, yaitaxutonueya najumai tsane Babilonia tomarapijivi yabara:\\n—¡Daxitacuene pejitsipaecuenemi tovereverecatsi baja! ¡Tovereverecatsi baja bitso pexainaejavami, xua picani mapanacuapijivi tane penamatamotsijava! najai tsane bajarapamonae yaitaxutonueya.\\n15 Babilonia tomarapijivimi abaxë itsa apo tajuetsi, pamonae pecanajetabiabavanapaevi, ayaijava palata xainapona, xua capata, pecanajetabiabixae Babilonia tomarapijivimijavabelia. Bajarapamonae itsa taena Babilonia tomarapijivimi petajuejavatsi, yaitaxutonueya vavajai tsane. Tajë vecuanubenaena pecajunavi. 16 Bajarapamonae daxita najumai tsanubenae tsane:\\n—¡Bejiobitatsi bitso pinijitomaraxanetota pejinavanapaevimi! Bajarapatomarapijivimi naxatababiaba pexaniaviriapapaëbërë, linovënëjavanë. Itsajava peraënaejava. Itsajava petsobiajava. Naitabëtabiaba orojavanëta, perlavënëjavanëta ata, penamatamotsiibotonëta ata. 17 ¡Caeepatoyocujinae saya verevereca baja bitso pexainaejavami! najai tsanubenae tsane daxita bajarapamonae.\\nDaxita pamonae barcoxanetonë pevetsivi, bajarapamonëta penaponaevi ata, bajarapamonëta penacuenebivi ata, bajarapamonëta pecaponaejavanë pecanajetaponaevi ata, daxita bajarapamonae tajë vecuanubenaena pecajunavi Babilonia tomarapijivimi itsa tajuenatsi. 18 Bajarapabarcoxanetonëta peponaevi, tsëxëtaenubenaena Babilonia tomarami itsa tajuenatsi. Nexata vavajaiya najumai tsanubenae tsane bajarapamonae:\\n—¡Itsanacuanëjava ata baja ajibi itsatomara mapitsipinijitomaraxanetoje! ¡Caetomarami baja maje pinijitomaraxanetomi, tajuatsije! najai tsanubenae tsane.\\n19 Pamonae tsëxëtaenubenaena, natsimataothocaena atsabenonë, bitso pesivanajamatabëxainaexae Babilonia tomarapijivimi. Yaitaxutonueya najumai tsanubenae tsane:\\n—¡Bitso pinijicuenia bejiobitatsi pinijitomaraxanetomita pejinavanapaevimi! Babilonia tomarapijivimi ayaijava palata pexainaexae, bitso pexainaevi naexana daxita pamonae barco pexainaevi, pecanajetabiabixae xua capata bajarapatomaraberena. ¡Caeepatoyocujinae saya bajarapatomarami verevereca baja! najai tsanubenae tsane bajarapamonae.\\n20 Dioso baja cajena itsamatacabi naneconitsiaexanaena Babilonia tomarapijivi pebejiobiaexanabiabijamatabëcuene Dioso pijajivi. Nexata itsamatacabi, Babilonia tomarami itsa vereverecaena, pevereverecaejava yabara, sivajamatabëcuenebarëya tsane daxita athëbëtatsia pejinavanapaevi. Daxita Dioso pijajivi, mapanacuata pejinavanapaevi ata, sivajamatabëcuenebarëya tsane. Apóstolevi ata, Diosojumelivaisi pepaebivi ata, sivajamatabëcuenebarëya tsane Babilonia tomarami itsamatacabi itsa vereverecaena.\\n21 Bajaraxuacujinae piasaëángelnë yotaxuaba ibotoxaneto. Bajarapaiboto pinijiibotoxaneto bitso. Nexata ángelnë manuameniabereca asaëyata xuabareca bajarapaibotoxaneto. Angelnë jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pacuenia asaëyata xuarecajë mapaibotoxanetoje, bajara pijinia pacuenia pinijitomaraxaneto, Babiloniatomara, itsamatacabi pinijicuenia xuabianatsi. Apo taetsi baja tsane icatsia matavëjëa. 22 Ajumejibi baja tsane pijacallejava arpa peracatabiabijava. Ajumejibi baja tsane flauta ata piobabiabijava. Ajumejibi baja tsane trompeta ata piobabiabijava. Itsajivi ata baja apo nacuenebi tsane bajarajota. Apo najumetsi baja tsane icatsia matavëjëa trigoxu pecaquiatabiabijava pecaquiatabiabiibotoxanetota. 23 Itsalámpara ata baja apo naitayotsi tsane bajarajota. Ajumejibi baja tsane jivi penabarëcuaicuaijaitsabiabijava. Penacasabifiesta ata baja pexanabiabijava, ajibi tsane. Bajarapatomarapijivi pexainaejava pecanajetabiabavanapaevi, daxitanacuanëjava pevënëjoneyabiabivimi, ajibi baja tsane. Ajibinua baja tsane bajarapatomarapijivi daxitanacuanëjava yamaxëitojorobiaya penajorobabiabijava, jai bajarapaángelnë.\\n24 Dioso yapëtane pacuenia Babilonia tomarapijivi pejamatabëcueneta, Diosojumepaebivimi profetavi beyejebiabatsi. Babilonia tomarapijivi pejamatabëcueneta, Dioso pijajivimi ata beyejebiabatsi. Bajaraxuata juya Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaena Babilonia tomarapijivi.","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 11 CUI - Irʉ pebin popona, pon pewʉn Lázaro. Bapon - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Lázaro tʉpa\\n1Irʉ pebin popona, pon pewʉn Lázaro. Bapon atene. Bapon Betania tomarapin. Irʉrʉ bapon Lázaro pamchobe tatsi barichi Betania tomarapiwayobe. Barapo pamchobe tatsi ichowayo pewʉn María, ichowayo pewʉn Marta. 2Barapowa María, powa Lázaro pamcho tatsi, powa Jesús taxu epatabinchi icha matacabitha penasiwatha xua petuxueiwa xuano xua taxu tsewa exanaeinchi pentanatha. 3María pamchobe najume caitorobabe ichʉntha icha tomara beya xua baxotiya Jesús beya petacajume jeichinexatsibe:\\n—Patatanecanamataxeinaein, jinya jiton atene, petacajume jeichinexatsibe bapon.\\n4Poxonae Jesús baxua jume tane, Jesús jeye:\\n—Bequein Lázaro atene ichitha barapo peatenewa jopa exanaeyo xua tʉpa peexaneibiwa ataya. Saya atene, apara Nacom pia jiwi tsita itʉtsichi pia peayapusʉya itorobi coyenewa. Mataʉtano irʉ xan Nacom Pexanton jiwitha tatsita itʉtsinexa taayapusʉya itorobi coyenewa, jei Jesús.\\n5-6Bequein Jesús antobe Marta irʉ María irʉ Lázaro ichitha cataunxuae eca baxotiya ainya matacabibe poxonae jume taetha xua Lázaro bayatha atene nawita. 7Pirapae Jesús daxita pijimonae barai, jeye:\\n—Caibeya poinchi Judea nacua beya, jei Jesús.\\n8Nexata daxita Jesús pijimonae baraichi, jeye:\\n—Pon Patatanecuidubim, cain judiomonae, Judea nacuatha ichichichipa cacuinbaba ibotoxitha. Dacotsiwa equeicha jinya ponaetsi barapo Judea nacua beya, jeichichi.\\n9Jesús barai, jeye:\\n—Caentacabi doce po horabe xeina poxonae pentha tsuncuae. Icha pebin mataqueitha popona jopa xuirapopaeyo pentha petsuncuaexae barapo cae pin nacuathe. 10Barichin poxonae cataunxuae poponan barapo cae pin nacuathe bewa exanaein xua Taxa pocotsiwa neitoroba. Tsipei poxonae tʉpaein jopa neitacʉpae tsane xua exanaein baxua, barapo cae pin nacuathe.\\n11Pirapae Jesús daxita pijimonae barai, jeye:\\n—Wajiton, Lázaro, maituncua. Ichitha tha bexa yaʉbaxuichi, jei Jesús.\\n12Nexata daxita Jesús pijimonae baraichi, jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, icha bapon maituncua, ¿metha poxoru anoxuae yasatatsi, daxota baxua paebame? jeichichi.\\n13Ichitha Jesús namchi: “Lázaro bayatha tʉpa”, jei, xua poxonae jei: “Lázaro maituncua”, jei. Daichitha Jesús pijimonae tatsi nanta xeina xua metha Lázaro maituncua icha merawi ichi poxonae maiteca. 14-15Bapoxonae Jesús pijimonae tsita najume itapeinya xeina, jeye:\\n—Lázaro bayatha naxuba. Pacata daxua wʉnae xua jopa baxotiya poponaeinyo poxonae Lázaro tʉpa. Tsipei baxua painya nejume cowʉntsinexa, daxota jopa nainya ponaeinyo. Antha poinchi bara beya ichaxota Lázaro boca, jei Jesús.\\n16Nexata Tomás, pon icha wʉn Gemelo peweichobe penama naexanaexaebe, bapon Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeye:\\n—Bʉ naca barʉ pona Jesús, xain Jesús naca barʉ werapa, jei Tomás.\\nMeje yabara xua Jesús namchi: “Xan pon jiwi asʉ taexanaein petʉpae cuiru coyene weya”, jei\\n17Poxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Betania tomaratha, jiwi Jesús tsipaebatsi xua pinae bayatha Lázaro cuatro po matacabibe yapucaewa xua mʉthʉtha xotsi. 18Betania tomara tajʉyo itamataeca Jerusalén tomara saya tres po kilómetro epatiyobe xeina. 19Pinmonae judiomonae Marta irʉ María siwa poinchibe pia botha tatsi peitanuwe matʉtaenexa tsainchibe petatʉpaexaetsibe peweicho tatsi. 20Poxonae Marta yaputane xua Jesús pijimonae barʉ patopa, bapowa bo wejonarena xua Jesús pententa weyataeya wabinexatsi. Ichitha nama María botha eca. 21Marta Jesús baraichi, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bayatha xote ecaetsipame, metha bayatha jopa tʉpaetsipae taeweicho. 22Yaputan xua methaunxuae Nacom cacatsina daxita pocotsiwa newʉcaewam, jei Marta.\\n23Jesús barai, jeye:\\n—Eweicho equeicha cata asʉ poponaena, jei Jesús.\\n24Marta Jesús baraichi, jeye:\\n—Aa, bara yaputan xua equeicha asʉ poponaena poxonae po mataqueitha daxita jiwi Nacom asʉ exanaena petʉpae cuiru coyene weya poxonae po cae pin nacue daxita weraweracaena, jei Marta.\\n25Nexata Jesús jume barai, jeye:\\n—Xan apara barapo jiton, pon jiwi asʉ jinompa taexanaein petʉpae cuiru coyene weya. Mataʉtano xan pon jiwi tacatsin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Pon nejume cowʉnta bequein bara tʉpa ichitha equeicha asʉ poponaena. 26Pon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa xuano xua nejume cowʉntsina, bapon bapana jopa weraweracae tsane. ¿Baxua bara yabara jume cowʉntame? jei Jesús xua Marta tsipaebatsi.\\n27Bapowa jume nota, jeye:\\n—Aa, Tanecanamataxeinaem, bara baxua yabara jume cowʉntan xua xam Mesías pon Nacom Pexantom, pon bewa juinya patopaename po cae pin nacuathe tsique, jei Marta.\\nMeje yabara poxonae Jesús itamata wecoyei tsuncuae ichaxota Lázaro yamʉthʉ uncua\\n28Poxonae Marta najume weta xua Jesús tsipaebatsi, bapoxonae Marta pamcho waba powa pewʉn María. Marta nameicha pamchotha jeye:\\n—Pon jiwi Pecuidubin xote patope, cawaba, jei Marta.\\n29Poxonae María baxua jume taeba, bapoxonae caena nainya ponataba Jesús petaenexatsi. 30Jesús abʉ cataunxuae pijimonae jopa barʉ ponaeyo tomaratha. Jesús caxinatsi ichaxota copiya Marta Jesús caxinatsi. 31Judiomonae pomonae María pamchobe itanuwe matateicatsibe xua pomonae pia botha tatsi taenatsibe, poxonae barapo judiomonae tane xua María nainya ponataba, irʉrʉ barapomonae napuna pona. Barapo judiomonae nanta xeina xua mexeya itara María pamchobe mʉthʉ beya ponabewei xua pewecoyeinexabe ichaxota peweichobe tatsi tayamʉthʉ uncuatsibe.\\n32Poxonae María itamata patopatsi María pentabocototha uncua, yawa Jesús baraichichi, jei:\\n—Tanecanamataxeinaem, icha bayatha xote ecaetsipame metha bayatha pata taeweicho jopa tʉpaetsipae, jei María xua Jesús tsipaebatsi.\\n33Jesús tane xua María wecoyei. Taneno xua judiomonae pomonae napona xua irʉrʉ wecoyei. Bapoxonae Jesús ʉnthʉthʉ wecoyei yawa anthʉthʉrewe. 34Jesús baraino barapomonae, jeye:\\n—¿Exota Lázaro pamʉthʉthʉ xubame? jei Jesús.\\nJesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, xotiye incane matha taema, jei barapomonae.\\n35Irʉrʉ Jesús wecoyei tsanareca. 36Bapoxonae judiomonae Jesús yabara jeichichi, jeye:\\n—Incane pataema maisa bapon Lázaro bichocono antobetsi, najei judiomonae.\\n37Ichitha ichamonae judiomonae Jesús yabara jeichichi:\\n—Icha bapon itacʉpatsi xua pon peitata nacʉtsin axaibi exainchi, ¿eta xua metha bapon jopa itacʉpaetsi xua Lázaro yawenatsi xua bayatha jopa tʉpaetsipae? najei judiomonae.\\nMeje yabara poxonae Lázaro equeicha asʉ popona\\n38Equeicha Jesús bichocono anthʉthʉrewe. Yawa imoxoyo pijimonae barʉ pona mʉthʉ beya. Barapo mʉthʉ ibo mʉthʉ, yawa mʉthʉ yauxatatabanota pin ibo panawatha. 39Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Papataxore ibo panawa, jei Jesús.\\nLázaro pon tʉpa bapon pamcho tatsi Marta, Jesús jeichi:\\n—Patatanecanamataxeinaem, apara bayatha pepon bichocono tuxamna, tsipei bayatha cuatro po matacabibe yapucaewa poxonae tʉpa, jei Marta.\\n40Ichitha Jesús Marta jume baraichi, jeye:\\n—Bara bayatha catsipaebatsiba: Icha yabara jume cowʉntame, necotsiname Nacom pia peayapusʉwa, cajeichiba, jei Jesús.\\n41Nexata ichamonae ibo panawa pataxuba. Bapoxonae Jesús peitaboco beicha athabeicha necoicha. Yawa jeye Paxatha:\\n—Axa, jʉntʉ coyene weiweinan, yaitama nejume taneme pocotsiwa tacawʉcaexaetsi. 42Bara yaputan xua nejume taibame poxonae cawʉqueibatsi. Apara catsipaebatsi baxua xua pomonae xote umene barapomonae nexa xua tana neyabara jume cowʉntsinexa xua xan pon tana neitorobim, jei Jesús.\\n43Poxonae Jesús najume weta baxua, bapoxonae jume daunweya wawai, jeye:\\n—¡Lázaro, bara wejondena! jei Jesús.\\n44Bapoxonae pon xua tʉpa mʉthʉ wejondena. Xua bayatha paparuwatha maxʉ caecunta cʉbaxotsi yawa pesito decano yawa xua painyaweratha itabara yarabaxotsi, baxuan Lázaro yawa jondena. Jesús barai jiwi, jeye:\\n—Daxita baxuan paweisacare, bapoxonae bʉ bara pona, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi xua po coyeneya Jesús pewaetabiwa tsainchi\\n45Judiomonae pomonae María pamchobe cueyatatsibe, poxonae barapo judiomonae baxua Jesús cui tainchi Jesús yabara jume cowʉntatsi pinmonae. 46Ichitha ichamonae judiomonae fariseomonae beya pona xua peyabara paebinexa pocotsiwa bayatha Jesús exana. 47Nexata fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae nacaetuta penacanamata caitorobi bicheitotha, yawa najei barapomonae:\\n—¿Eta xua exanaeinchi metha? Barapo pebin exana nawita pexeinya petsita itʉtsi coyenewan. 48Icha baraxua saya yabara cui copatinchi metha pinmonae bapon yabara jume cowʉntsinchi. Barapoxonae romanomonae pia pentacaponaewi patsina waxantha, yawa abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi xua watomaratha, yawa wanacuatha naca jutebina, najei barapomonae.\\n49Caein bapomonae jiwana pewʉn Caifás. Bapon Caifás barapo weitha sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi naexana. Bapon Caifás jei pin bicheitotha:\\n—Paxam apara jopa baxua payabara yaputaem. 50Mataʉtano jopa payabara yaputaem xua po coyene pacata xanepana xua ichʉn bara caein piamonae yaitatsina pebexubinexatsi xua daxita piamonae tatsi jopa petajutebinexa tsainchi, jei Caifás xua piraichi nanta xeina.\\n51Ichitha Caifás jopa baxua pia coutha nanta xeinaeyo. Tsipei Caifás barapo weitha sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi naexana, daxota tsiwʉnae yabara paeba xua Nacom cueicueijei exana xua Jesús bewa tsitʉpaena judiomonae. 52Meisa barapo judiomonae Jesús jopa tsitʉpaeyo, apara irʉrʉ ichamonae nexano Jesús tsitʉpa xua Jesús caemonae nacaetuta peexanaenexa pomonae Nacom piamonae tatsi, pomonaeno tajʉ ena ichaxota icha nacuantha. 53Daxota barapomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi nabarʉ muxu jei po coyeneya xua poxonae Jesús pebexubiwa tsainchi.\\n54Daxota Jesús jopa naitapeinya xeinaeyo judiomonaetha. Saya Jesús Judea nacua wewarapiya, tomara beya pona po tomara pewʉn Efraín, po tomara eca ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacua. Barapo tomaratha pijimonae barʉ eca Jesús.\\n55Bara nama imoxoyo tsurucuae tsoponae po matacabin xua judiomonae pia Pascua wʉn matacabin tatsi. Pin bicheitomonae tomara weya pona xua Jerusalén tomara beya pona xua baxotiya pia cui coyenewa peexanaenexa Nacom nexa, xua Nacom jopa petsita natsicuentsinexatsi xua abe petsita peexanaexae. Tsipei pia peitorobi coyenewatha tatsi baxua yabara paeba xua barapomonae bewa baxua exanaena Pascua wʉn matacabin pewʉnaeya. 56Daxita barapomonae Jesús wenaweneichi. Poxonae barapomonae Nacom pin pia botha pata, baxota barapomonae najei:\\n—¿Etabe payabara nanta xeinaeya ichim? ¿Metha Jesús xote patopaena jampa? ¿Metha jopa patopae tsane jampa? najei barapomonae.\\n57Fariseomonae irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae jiwi baraichi, jeichichi:\\n—Pon tane Jesús, nexata bʉ pana netsipaeba, xua bapon pata tha waetabichi, jei barapomonae.","num_words":1337,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 1 CUI - Xam, Teófilom, tajiton cata tinatsi. - Bible Search\\nMeje yabara xua Lucas yabara tina xua Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua itorobina jiwitha pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\n1Xam, Teófilom, tajiton cata tinatsi. Bayatha copiya matha cain cata tinatsi icha diwesi. Barapo diwesitha yabara catsipaebatsi daxita po coyenewan xua Jesús exana. Cata tinatsi bayatha daxita xua po mataqueitha Jesús tamropata pitaba po coyene xua peexanaewa, mataʉtano xua pecuidubiwano, xua beya yacui weraweracanaya po mataqueitha poxonae athabe juinya. 2Poxonae pewʉnaeya tsane xua Jesús athabe icha, matha pia peitorobiwi itapeta. Jesús cuiduba barapomonae xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi. Jesús cata barapomonae po coyenewan xua Jesús petaexanaenexa tsainchi. 3Poxonae Jesús equeicha asʉ, poxonae bequein tʉpa, bapoxonae Jesús tsita naitʉta barapomonaetha. Cuarenta po matacabibetha Jesús tsita naitʉba ducuanaebiya barapomonae. Petsita naitʉba ducuanaebiyaexae pijimonae, barapoxonae pijimonae yaputainchi xua xaniwaicha bara petʉpaein equeicha asʉ. Jesús barapo pia peitorobiwi yabara cuiduba po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya peewatsixae.\\n4Poxonae cataunxuae awiya Jesús pia peitorobiwi barʉ nacaetuta ducuanaebiya, Jesús barai, jeye:\\n—Abʉ jopa paponaeinde Jerusalén tomara weya. Paeware xua Nacom Taxa bayatha yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Taxa namchi: ‘Tajumope tʉnaxʉ itorobicaein’, jei. Baraxua bayatha paca tsipaebatsi. 5Barapon Juan bautisaba ʉ meratha. Ichitha tsiwiyo bayiyo bexa tsane Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi paca bautisabina. Pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya paca barʉ poponaenexa tsane, jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús athabe icha\\n6Poxonae Jesús pia peitorobiwi barʉ nacaetutatsi Jesús yainyabatsi pia peitorobiwi, jeichichi:\\n—Jesús, pata Necanamataxeinaem, ¿methaunxuae anoxuae exanaename xua Israel nacuapiwi equeicha xeinaena itorobiya pia pepa peewatsinchi? jeichichi Jesús pijimonae.\\n7Jesús jume nota pijimonae, jeye:\\n—Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua painya neyaputaewa po dapae poxonae Nacom peexanaewa tsane baxua, mataʉtano xua po mataqueitha poxonae peexanaewa tsane. Saya meisa Taxa xeina peayapusʉ itorobi coyenewa, po peayapusʉ itorobi coyenewatha xua peexanaewa baxua. 8Poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pacata patsina painya nepaca barʉ poponaenexa xua bapoxonae peayapusʉwa painya nexeinaenexa. Tajume diwesi painta papaebiname Jerusalén tomaratha, Judea nacuathano, Samaria nacuathano, daxita carepaya tajʉ nacuantha, jei Jesús.\\n9Poxonae Jesús baxua najume weta, Jesús athabe caichatsi Nacom. Jesús pia peitorobiwi taeumeinyatsi. Barapomonae tsaquinaebowa tane xua Jesús matawacaicha duneicatsi. Equeicha Jesús jopa taetsi. 10Poxonae awiya came barapomonae necotumeinya itaboco, barapomonae jemeicha caquita umenarʉcʉpatsi pon xua nacueyatabe, ponbe xua pemainya paparuwa penama xatatsinbe. 11Baraponbe Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeye:\\n—Ja, pomonae Galilea nacuapiwi pam, ¿eta xua metha came awiya paitaboco necotumeinyame? Bapon Jesús, pon xuaunxuae athabe icha painya xamtha, bexa tsane equeicha patopaetsica, barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane ichaunxuae aunxuae icha ichi, poxonae athabe icha.\\nMeje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Matías itapetatsi Judas pecoutha petanacuichiwa tsainchi\\n12Barapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi demxuwa weiyiya po demxuwa pewʉn Olivo demxuwa xua Jerusalén tomara be-iyiya. Poxoru Jerusalén tomara imoxoyo daxota barapomonae itacʉpatsi xua peponaewa Jerusalén tomara beya demxuwa weya bequein bara judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi saya poxoru Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua peyabara copatsixae. 13Poxonae Jesús pia peitorobiwi tatsi pareca Jerusalén tomaratha, athabe jujuinya po tututha athawetsica jinompa. Baraxota jinompa Jesús pia peitorobiwi tatsi pewʉn Pedro, irʉ Juan, irʉ Santiago, irʉ Andrés, irʉ Felipe, irʉ Tomás, irʉ Bartolomé, irʉ Mateo. Irʉ popona ichʉn Santiago pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ popona ichʉn pon pewʉn Simón. Barapon Simón celotemonae jiwanapin. Barapo celotemonae pomonae ba ichichipa xua pexeinaewa barompaya pia pecanamataxeinaeinchi. Irʉ popona ichʉn pon pewʉn Judas pon Santiago pexanto tatsi. 14Daxita barapomonae irʉ Jesús peyapin jiwi tatsi barʉ nacaetuteibatsi, xua pebarʉ tsipaebeibinexatsi Nacomtha. Irʉ Jesús pena tatsi, bapowa María, irʉ ichowaxi yabʉxi barʉ nacaetuteibatsi xua pebarʉ tsipaebeibinexatsi Nacomtha.\\n15Nexata caentacabi Pedro nontapona ichaxota ena pomonae xua Jesús pejume cowʉntsiwi. Barapo bicheito be ciento veinte poyobe. Barapomonae Pedro barai, jeye: 16“Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús. Bewa nayabara jume cui wetsina po coyene bayatha Nacom namchi xua pejume diwesitha yabara tsiwanaya paeba. Bayatha caena David cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua Judas cui coyene caunutatsi xua pinae Jesús waetabinchi pomonae Judas matacapona. 17Bara Judas yatsicaya pata jiton petain pana nabarʉ nacuitan barapo penacuichiwa. 18Poxonae Judas Jesús caenaetatsi, sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Judas catatsi paratixi. Pirapae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi bapo paratixitha Judas petʉpaein tsicomotatsi ira. Judas iratha jopeica poxonae tʉpa yawa coto tsitecatsi, ʉnʉ pichatecatsino abe peexanaexae. 19Nexata pomonae Jerusalén tomaratha pejinompaewi, barapomonae jume tane pocotsiwa Judas exana. Daxota barapomonae barapo ira wʉn duta po wʉn jei: ‘Acéldama ira’, jei. Barapo jume, barapomonae pijumetha xua jei: ‘Pejana ira’, jei”, jei Pedro. 20Equeicha Pedro barai barapomonae pomonae pejume cowʉntsiwi, jeye: “Salmos penaxʉnae wei diwesitha Judas petʉpaexae yabara paeba, jeye:\\n‘Pia bo tatsi tausaya bo tauncuaeinchi.\\nJopa ichʉn ecae tsane baxota’, jei.\\n‘Equeicha pecoutha tanacuitinchi ichʉn’,\\njei Salmos penaxʉnae wei diwesitha,\\nxua Judas yabara”, jei Pedro.\\n21Nexata Pedro equeicha namchi, jeye: “Xote waxantha jinompa pebiwi pomonae matha cain pana nepuna jinomparʉ poxonae Jesús pon Wanacanamataxeinaein pana nebarʉ jinompa daxita pan. 22Barapo pebiwi taneno xua Juan Jesús pebautisabiwatsi. Yawa barapo pebiwi taneno xua poxonae Jesús cataunxuae exana ducuanaebiya pocotsiwa xua pewʉnaewan. Mataʉtano barapo pebiwi taneno poxonae Jesús yantacabi jopa po mataqueitha poxonae athabe juinya. Bewa wabichipatsi caein barapo pebiwi jiwana, pon pecui yaputaein po coyene Jesús equeicha asʉ popona. Bapon irʉ pana puna cueicueijei tsane xua po coyene Jesús equeicha asʉ pepoponaewa”, jei Pedro barapo pejume cowʉntsi jiwitha.\\n23Barapomonae pomonae pejume cowʉntsi jiwi najiwana itapeta ayunbe. Ichʉn pewʉn José Barsabás, pon icha wʉn Justo. Irʉ ichʉn pewʉn Matías. 24Nexata barapomonae Jesús athabeicha tsipaebatsi, jeye: “Nacom, pon jiwi Necanamataxeinaem. Daxita jiwi nejʉntʉ coyene yaputaein. ¿Incane methara ponbe jiwana pon xua ichichipamera, pon xua cuita itapeta ichichipame? 25Barapon irʉ penaexanaenexa jinya neitorobi jiton pon xuya Judas pecoutha petanacuichinexatsi. Judas tʉpa nacabeta abe peexanaexae. Judas pona ichaxota po nacuatha jopa nacoicha duntsiyo isoto”, jei barapomonae.\\n26Nexata barapomonae wʉn jiyatabaxuba ibotiyobe. Nexata saya Matías wʉn naitʉtaraba. Daxota bapon Matías itapeta cuita wabatsi. Matías once pomonaeyobetha napona pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.","num_words":943,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 1\\nMapabaxutoje San Pablo copiaya toyaquina Corinto tomarapijivijavabelia\\n1 Xanë Pablonë, Dioso tanetojitsipaexae, nitapeta Jesucristo pijaapóstolenënexanë. Nexata Jesucristo nitoroba jivi pexanialivaisi tatsipaebaponaenexa daxitanacuanëjava. Vajabananë Sóstenes neyavenona mapalivaisije patacatoyaquinaejava paxamëjavabelia. 2 Mapabaxutoje pacatoyaquinatsibeje Dioso panejumecovënëtsivi, paCorinto tomarapijivimë. Dioso baja papijajivimë Jesucristo pejamatabëcueneta aneconijibia Dioso papecataexae. Dioso pacajunata papijajivinexamë xaniavaetsia panetojinavanapaenexa. Pacayajavajunata baja cajena daxita Dioso pejumecovënëtsivi, itsanacuanëjava pejinavanapaevi, pamonae navajëcabiaba Jesucristojavabelia. Vajatuxanenë Jesucristo rabaja bajarapamonae ata pijatuxanenë. 3 Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Corinto tomarapijivi Cristo pijajivixae, Dioso yavenonabiabatsi yabara pelivaisi\\n4 “Xanepana rabaja pacuenia yavenonabiabame bajarapamonae Jesucristo pijajivixae,” janë tsabiabi Diosojavabelia tavajëtabiabijavata paxamë yabara. 5 Jesucristo papijajivixaemë, daxitacuene yabara Dioso pacajamatabëcueneyavenonabiaba. Pacayavenonabiabanua xaniavaetsia jivi panetsipaebinexa Dioso pejumelivaisi. Pacajumeyapëtaeyaexananua pepo pexaniajailivaisi. 6 Xua yabara pacatsipaebabiabatsi Cristo papecajamatabëcuene yavenonabiabinexa, baja rajane pacatocopiapata. Bajarapacuenia papecatocopiapatsixae, nexata baja pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae panejumecovënëtsijava bajarapalivaisi. 7 Nexata abaxë paepatojebi pacopiaevetavanapame vajatuxanenë Jesucristo icatsia pepatsijavanexatsica, Dioso pacacaëjëpaeyaexanabiaba panetoexanavanapaenexa daxita pacuene Dioso pacatojitsipa. 8 Dioso cajena pacayavenonaponaena paneajamatabëcuenesaënexa Dioso panejumecovënëtsijava daxitamatacabijavabelianexa. Nexata pamatacabi vajatuxanenë Jesucristo icatsia patsianica, toacuenebi tsanetsi itsajivi ata papecaneconitsinexa. 9 Dioso cajena bajarapacuenia pacatoexanaena. Tsipaji pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumai tsabiabi pexanaenexa, exanabiaba. Dioso pacajunata pexënato, vajatuxanenë Jesucristo, papijajivinexamë.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi navecuanatsanapona apo penajamatabëcuenejëpaexae yabara pelivaisi\\n10 Tajamonae, pacaitorobatsi vajatuxanenë papijajivixaemë, najamatabëcuenejëpaeya panejinavanapaenexa. Pëtsa panavecuanatsanaeyajoneponame itsajavabelia. Biji rajane najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapare. Najamatabëcuenejëpaeya xaniavaetsia panajamatabëxainare caelivaisi. 11 Mapacuenia pacatoyaquinatsije tsipaji Cloévënëva pijajivi netsipaeba. Apo panajamatabëcuenejëpaemë pina. Daxitatsi baja cajena caenë vajatuxanenë Jesucristo pijajivitsi. Paxamë tuatuajëta pina itsamonae nabijataeya namataenetsia najumeanaenotabiaba. 12 Itsamonae pina xanë yabara jumai tsabiabi: “Xanë raja saicaya Pablo pijajivitonënë,” jai pina tsabiabi. Itsamonae pina jumai tsabiabi: “Xanë raja saicaya Apolos pijajivitonënë,” jai pina tsabiabi. Itsamonae pina jumai tsabiabi: “Xanë raja saicaya Pedro pijajivitonënë,” jai pina tsabiabi. Itsamonae pina jumai tsabiabi: “Xanë raja saicaya Cristo pijajivitonënë,” jai pina tsabiabi. 13 Bajarapacuenia paxamëyajuvënëvi apo bejumaitsi tsabiabi. Tsipaji bajarapalivaisi yabara nabijataeya namataenetsia penajumeanaenotabiabixae, navecuanatsanapona. Bajarapacuenia apo benavecuanatsanaponae tsipaji baja cajena Cristo caenë tsaponaponae. Apo navitsanae baja cajena. Nexata pamonae ata Cristo pijajivi, caebitsaëto rabaja tsavanapae. Nexata apo benavecuanatsanaponae. Nexata itsajivi ata xanë yabara apo bejumaitsi: “Xanë raja saicaya Pablo pijajivitonënë,” apo bejai. Tsipaji xanë itsajivi ata apo sivanabeyaxuabiaexanaenë cruzata. Itsajivi ata baja cajena apo bautisabitsi tavënëta tajajivitonë penaexanaenexa. 14 Xanë baja cajena apo bautisabinë jivi ayaibitsaëto. Saya bautisabajë anijanëbeje, Cristobeje Gayobeje. Bajaraponëbeje itsa bautisabajë, bautisabajë Cristo pevënëta. Nexata jivi ayaibitsaëto apo tabautisabixae, sivabarëyanë Diosojavabelia. 15 Nexata acuenebi itsajivi ata pejumaitsijava: “Xanë raja nebautisaba Pablo pevënëta. Nexata Pablo pijajivitonënë,” pejaijava. 16 Jemajanë tsaena. Bautisabajënua tsaena Estéfanas pijamonae. Pematatsënëa baja apo najamatabënapitsinë pajiviyo bautisabajë. 17 Cristo apo nitorobi bitso jivi tabautisabaponaenexa. Biji rajane Cristo nitoroba tatsipaebaponaenexa jivi pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Nexata pacuenia Dioso nejamatabëcuenecaëjëpaeya exanapona, bajarapacuenia pacatsipaebaponatsi. Apo nitorobi baja cajena tatsipaebaponaenexa pematatsënëa itsalivaisicuenia. Pacuenia tsipaebabiaba pamonae yapëtane saya maëpanacuapijilivaisije, bajarapacuenia tatsipaebinexa, Cristo apo nitorobi. Nexata itsa tsipaebaponaejitsipajë pacuenia tsipaebabiaba pamonae yapëtane saya maëpanacuapijilivaisije, nexata Jesucristo vajanacasivatëpaejava cruzata tsipaebi atanë tsipae jivijavabelia, ajumematamobinë tsipae.\\nPacuenia Cristo jivijavabelia tsitajëta Dioso piasaënëcuene, Dioso bitso daxitacuene peyapëtaenëcuene ata, yabara pelivaisi\\n18 Itsamonae pijaneconi yajavatëpaena. Bajarapamonae jumetae ata Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaejava, bajarapalivaisi apo jumecovënëtsi. Benatsiquejemalivaisi saya tane. Itsiata baitsi jane vaxaitsi Dioso vajanacacapanepaevinexa, bajarapalivaisi nacayapëtaeyaexana Dioso piasaënëcuene. 19 Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nItsamonae bitso yapëtane mapanacuapijilivaisije. Bajarapamonae peyapëtaelivaisimi, itsamatacabi vecuaajibiaexanaenajë. Pamonae ata bitso peyapëtaevi itajara tanetsi mapanacuapijivije, xanë itsamatacabi jamatabëcueneitajëtsianajë pacuenia jamatabëcueneitsi. Nexata bajarajota daxitajivi jamatabëcueneyapëtaenatsi bajarapamonae saya bevelia peyapëtaevicuene,\\njai baja cajena tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota.\\n20 Ponë yapëtane saya maëpanacuapijilivaisije, ajumematamobi cajena. Ponë ata bajayajebi nacujaruba maëpanacuapijilivaisije, nexata yapëtae ata, ajumematamobi cajena. Ponë ata bitso ajumelivaisisaëya cuaicuaijai, bajaraponë ata ajumematamobi cajena. Daxita bajarapitsivi ajumematamobi, itsa apo natovajëtsi Diosojavabelia peyavenonaenexatsi peyapëtaenexa jane baja xaniavaetsia. Dioso baja cajena nacayapëtaeyaexana mapanacuapijilivaisije natsiquejemalivaisicuene. Tsipaji Dioso apo penajamatabëxainaelivaisi. 21 Dioso baja cajena daxitacuene bitso peyapëtaenë mapanacuapijilivaisi peyapëtaevi matatoxenetsia. Nexata Dioso apo tocopatsi pejamatabëcueneyapëtaenexatsi pamonae bitso yapëtane saya mapanacuapijilivaisije. Biji rajane Dioso jamatabëcapanepa pijaneconivecua pamonae jumecovënëta pexanialivaisi, palivaisi patsipaebaponajë, Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaelivaisi. Bajarapalivaisi itsamonae betsitanatsiquejemalivaisi atatsi, itsiata bajarapalivaisi pejamatabëcueneta capanepaenatsi pamonae jumecovënëtavanapa bajarapalivaisi.\\n22 Judíovi itsa jumetaeyabiaba patatsipaebijava Diosojavabelia picani pecapanepaelivaisinexatsi, najumai tsabiabi ëpamonae: “Itsa taejitsipatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava pamonae nacatsipaeba mapalivaisije, nexata matapania jumecovënëtsipatsi bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene,” najai tsabiabi judíovi. Griegovi ata itsa patsipaebabiabajë bajarapalivaisi, najumai tsabiabi ëpamonae: “Mapalivaisije itsa jumejëpaejitsipa palivaisi nacatsipaebabiaba vajayajuvënëvi, daxitalivaisi bitso peyapëtaevi, nexata matapania jumecovënëtsipatsi pexaniajailivaisicuene mapalivaisije,” najai tsabiabi griegovi. 23 Itsiata baitsi jane paxanë itsa patsipaebaponajë bajarapalivaisi, “Cristo raja nacasivatëpa cruzata vajanacacapanepaenexa vajaneconivecua,” pajanë tsabiabi. Bajarapacuenia patatsipaebijava judíovi jumetaeyabiabi ata, itsiata apo jumecovënëtsi. Anaepanabiaba saya. Apo judíovi ata itsa jumetaeyabiaba Cristo vajanacasivatëpaejava cruzata, benatsiquejemalivaisi saya jumetaeyabiabi. 24 Itsiata pamonae Dioso junatatsi pecapanepaenexatsi, judíovi, apo judíovi ata, bajarapamonae jumeyapëtaepona bajarapalivaisi. Nexata bajarapamonae yapëtaepona Dioso piasaënëcuene. Tsipaji bajarapamonae Dioso capanepaejitsiatsi pijaneconivecua Cristo pesivatëpaexaetsi cruzata. Bajarapamonae yapëtaeponanua Dioso bitso daxitacuene peyapëtaenëcuene. Tsipaji Dioso tajëvelia najamatabëxaina bajarapamonae pibisiacuene pexanaeneconivecua pecapanepaenexa Cristo pejamatabëcueneta. 25 Pacuene Dioso exana jivi pecapanepaenexa pijaneconivecua, bajarapacuene mapanacuapijivije, Dioso apo pejumecovënëtsivi, betsitanatsiquejemacuenetsi. Pacuenia baja cajena Dioso tajëvelia najamatabëxaina jivi pecapanepaenexa, exana baja. Bajaraxua bitso pexaniacuene. Bitso peyapëtaevi ata mapanacuapijilivaisije, apo caëjëpaetsi bajarapacuenia penajamatabëxainaenexa. Dioso itsa copata Cristo pebeyaxuabinexatsi cruzata, bajarapaepatota Dioso saya bepiasaëjibinë tanetsi mapanacuapijivije. Itsiata baitsi jane bajarapaepatota Dioso najamatabëcueneitajëta bitso piasaënëcuene daxita mapanacuapijivije matatoxenetsia. Tsipaji bajarapaepatota Dioso pinijicuene exana vajanacacapanepaenexa vajaneconivecua. 26 Tajamonae, pacanaëjëre mapacueneje. Paxamëyajuvënëvi caejivibeje saya bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije. Caejiviyobeje pijinia saya ayaijamatabëcuenevi. Caejiviyobeje saya petuxanevi pexi. Paxamë paayaibitsaëtoxanetomë beveliajamatabëcuene saya panexainaevi. Bajarapacuenia beveliajamatabëcuene panexainaevi ata, itsiata Dioso pacajunata papijajivinexamë. 27 Pamonae bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije, jumai tsabiabi paxamë bajarapalivaisi apo paneyapëtaevi yabara: “Mara pamonae bitso apo peyapëtaevije,” jai tsabiabi. Itsiata Dioso pacaitapeta papijajivinexamë, apo paneyapëtaevi ata. Bajarapacuenia Dioso pacaitapeta, pamonae bitso peyapëtaevi natane, piauranexa Dioso pitabarata, pamatacabi daxita Dioso papijajivimë bitso paneyapëtaevi pacaexanaena. Dioso cajena pacaitapetanua papijajivinexamë, mapanacuapijivije bepaveliajamatabëcuenevimë pacatae ata. Bajarapacuenia Dioso pacaitapeta, pamonae bitso ayaijamatabëcuenevi natane, piauranexa Dioso pitabarata, pamatacabi daxita Dioso papijajivimë paayaijamatabëcuenevimë pacaexanaena. Bajarapamonae aura tsane itsa nayapëtaena jamatabëcuenenavëxaniabiaya beveliajamatabëcuenevi papecataejava Dioso papijajivimë. 28 Dioso baja cajena pacaitapeta papijajivinexamë, daxitajivi papecaitoyaxae, bijiaya papecanaëcotsivi ata. Bajarapacuenia Dioso pacaitapeta, pamonae bitso ayaijamatabëcuenevi itajara daxitajivi tanetsi mapanacuataje, Dioso piaurabinexa. Bajarapamonae Dioso urabiana, pamatacabi daxita Dioso papijajivimë paayaijamatabëcuenevimë pacaexanaena. Bajarapamatacabi daxitajivi Dioso yapëtaeyaexanaena piajumematamobijava, pamonae ayaijamatabëcuenevi itajara tanetsi mapanacuataje. 29 Bajaraxuata Dioso pitabarata jamatabëcuenenavëxaniabiaya itsajivi ata apo bejumaitsi itsajivijavabelia: “Xanë bitso ayaijamatabëcuene taxainaenë,” apo bejai. 30 Dioso papecaitaxutotsoniataexae, pacaitapeta papijajivinexamë. Nexata Jesucristo payajavajinavanapame. Vaxaitsi Dioso jamatabëcueneyapëtanetsi. Tsipaji Jesucristo nacajamatabëcueneyavenona Dioso vajajamatabëcueneyapëtaenexa. Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso aneconijibia nacatane. Pijajivitsinua Dioso nacaexana. Nacavecuaajibiaexananua pibisiacuene vajaexanaeneconimi. 31 Bajaraxuata jivijavabelia benavajunupaebatsi Dioso vajanacayavenonaejava. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa navajunupaebame saya nijacuata nexanaejava yabara jivi pecayaiyataenexa. Biji rajane navajunupaebare Dioso pecayavenonaponaejava. Nexata jivi Dioso yaiyataena,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota.","num_words":1029,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 12\\nPacuenia vajavajënaeyabelia becaasaë tsavanapaetsi Dioso vajajumecovënëtsijava Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaexae yabara pelivaisi\\n1 Pamonae yabara pacatoyaquinatsi, bajayata najamatabëcuenecopaba Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. Nexata bajarapamonaemi vajavënëlivaisitaexae, bemuxunanajamatabëcuenesaëtatsi vaxaitsi ata Dioso vajanacayavenonaenexa. Itsa nayacobijitsiatsi vajacujinaejinaejava, nexata najonotatsi piarevejava bitsojinaeya vajacujinaejinaenexa, vajapatsinexa itsabelia nacatocaëjëta vajanacaitorobinë. Bajara pijinia pacuenia Dioso pitabarata xaniavaetsia bejinavanapatsi asaëyata vajatonacuenebinexa pacuenia Dioso nacaitoroba. Nexata copiaya benavecuacopatatsi papibisiajamatabëcuene xainatsi. Tsipaji bajarapapibisiajamatabëcuene nacaitorobabiaba pibisiacuene vajaexanaenexa. Bajarapapibisiajamatabëcuene baja becopabatsi vajaexanavanapaenexa xua Dioso nacaitoroba. 2 Itsa najamatabëcuenecopatatsi Diosojavabelia vajanacayavenonaponaenexa, nexata benajamatabënapitabiabatsi Jesús. Tsipaji Jesús vajanacasivatëpaexae, Dioso aneconijibia nacatane. Jesús pejamatabëcueneta Dioso nacayavenonanua vajaajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa Dioso vajajumecovënëtsijava matapania vajanacacapanepaejavabelianexa. Pajivi naneconita, cruzata rutatsi pebeyaxuabinexatsi pijaneconi yabara. Bajarapacuenia itsa naneconitsiaexanatsi, bitso piauracuene. Itsiata baitsi jane Jesús nacopata bajarapacuenia pebeyaxuabinexatsi. Bajarapacuenia Jesús nacopata pebeyaxuabinexatsi tsipaji natsivajënaeyapëtane pejamatabëcuenebarëyajavanexa icatsia itsa asaë petëpaecujinae, daxitajivi pijaneconi pematamotsixae. Aeconoxae baja nexata Jesús tronovënëjavata athëbëtatsia eca, Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia, penajuaevetsinexabeje daxitacuene.\\n3 Pacanaëjëre Jesús piajamatabëcuenesaë tsaponaponaejava, pibisiacuene pexanaevi pinijicuenia bejiobiaexanae atatsi. Bajarapacuene pacanaëjëtsianame itsamonae itsa pacabejiobiaexana Jesús panejumecovënëtsijava yabara. Nexata apo pacueranaemë tsane Dioso panetonacuenebijava. Apo pajamatabëcuenefaefaenaemënua tsane. 4 Paxamë panajamatabëcuenesaëtavanapame pibisiacuene paneexanaeyaniva. Bajarapacuenia panajamatabëcuenesaëtavanapae atamë pibisiacuene paneexanaeyaniva, itsiata abaxë pibisiacuene pexanaevi apo pacayajuvënëbeyaxuabi. Bajaraxuata panevajënaeyabelia bepanajamatabëcuenesaëtavanapame pibisiacuene paneexanaeyaniva. 5 Pëtsa panacofënëtame Dioso papecamuxujiobijava papecajamatabëcueneasaëya exanaenexa itsa pacamuxujioba bepapeximëcuenia. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë yabara jumaitsi mapacueniaje:\\nTaxi, xanëjavaberena panenaneconitsixae, itsa pacananeconitsiaexanaenatsi, pëtsa payaanaepaname. Pëtsa pasivajamatabëcuenefaefaenamenua itsa pacabijatanetsi xua yabara pananeconitame. 6 Pacananeconitsiaexanaenatsi. Tsipaji xanë muxujiobiaya bananeconitsiaexanajë pajivi asivanë, baitsi daxita pamonae taxicuenia tataevi,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë yabara.\\n7 Nexata patonacaevere Dioso muxujiobiaya papecananeconitsiaexanaenexa. Tsipaji Dioso papeximëcuenia pacatane. Jivi ata baja cajena pexi muxujiobiaya banacoxivitsata. 8 Nexata Dioso muxujiobiaya itsa apo pacaevetsi tsipae, Diosojavabelia pananeconitsi atamë, nexata Dioso papeximëcuenia apo pacatae tsipae. Tsipaji jivi ata, pexi pexainaevi, muxujiobiaya banacoxiconita. 9 Vaxaitsi abaxë pamatacabi pejevaxitsi mapanacuata, vaxajivi nacamuxujiobiaya banacaconita. Nexata vaxajivi yaiyatanetsi. Nexata biji vaxaitsi bitsoyo bejumecovënëtatsi vaxa Dioso, ponë eca athëbëtatsia, vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. 10 Itsa abaxë vaxajivi mapanacuata nacavitsata, muxujiobiaya banacaconita. Tsipaji vaxajivi nacatojitsipa xaniavaetsia vajatojinavanapaenexa. Bajaraxuata nacamuxujiobiaya banacaconita pacuenia vaxajivi nacatojitsipa vajatojinavanapaenexa. Itsiata baitsi jane vaxa Dioso muxujiobiaya nacananeconitsiaexana pepacuene vajacopatsinexa pibisiacuene vajaexanaejava. Nexata bajarapacuenia Dioso nacajamatabëcueneyavenona vajaperujujamatabëcuenemivecua vajanajamatabëcuene pënëyorotsinexa Diosojavabelia. Nexata pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara vaxaitsi ata vajajamatabëcueneitsinexa. 11 Paepatota vaxa Dioso nacamuxujiobiaya nacananeconitsiaexana, bajarapaepatota abaxë apo sivajamatabëcuenebarëyatsi xua nacatocopiapata. Itsiata baitsi jane pajivi Dioso muxujiobiaya naneconitsiaexanatsi, yapëtane baja xua yabara naneconitsiaexanatsi. Nexata baja copata bajaraxua. Nexata baja jamatabëcuenebarëyaya xaniavaetsia ponapona.\\nPacuenia tsiayaitsi tsane pajivi namuxujemata Dioso pejumelivaisi yabara pelivaisi\\n12 Pacopabare baja panejamatabëcuenecueranaejavami. Panevajënaeyabelia panajamatabëcuenesaëtaponare. Tsipaji baja panajamatabëcuenecopatame Diosojavabelia papecayavenonaenexa. 13 Pëtsa pajumecovënëtame itsalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Ëpexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, panevajënaeyabelia pajumecovënëtavanapare. Nexata itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae abaxë apo ajamatabëcuenesaë Dioso pejumecovënëtsijava, pacaitaxutua ajamatabëcuenesaë tsaponae tsane.\\n14 Daxitajivijavabelia pexaniajamatabëcuene patoxainare. Nexata aneconijibia pajinavanapaename Dioso pitabarata. Pajivi aneconijibia apo ponaponae tsane Dioso pitabarata, bajarapajivi Dioso apo yajavaponaponae tsane. 15 Xania baja panayajivitaema. Pëtsa pacopabame Dioso panejumecovënëtsijava, Dioso papecacopatsiyaniva papecaitaxutotsoniataejava panepuajumecovënëtsivi Dioso. Pacuenia piatsaxaënëboto daxitamera bijianaejitsipa, bajara pajamatabëcueneitsimë tsipae caenë ata, paxamëyajuvënënë, pibisiacuene itsa exanaejitsipa. Pacajamatabëcuene bijianaejitsipa padaxitamë. 16 Panayajivitaemanua itsanë ata, paxamëyajuvënënë, pejaitsiyaniva itsava pepo pijavavecua. Petiriva ata pejaitsiyaniva itsanë pepo pamonavecua. Panayajivitaemanua panejumeaebiyaniva Dioso najumecapanepaeya papecajumaitsijava. Pëtsa Dioso pajumeaebame pacuenia bajayata Esaúpijinë jumeaeba Dioso najumecapanepaeya pejumaitsijavatsi. Esaú picani matapijinëxae, Dioso yavenonabiabijitsiatsi. Nexata itsajota Esaú bitso piajani, pejuyapijinëjavabelia pexaejava caenabani namitsavajëta. Nexata pejuyapijinë jumaitsitsi: “Pacuenia nexaejava nevajëtame, carajutsianatsi. Nexata xua Dioso cayavenonabiabiapaeba, bajaraxua juya xanë netocopatsianame,” jaitsi. Nexata Esaú jejai. Pejuyapijinëjavabelia baja tocopata xua picani Dioso yavenonabiabijitsiatsi. 17 Payapëtaneme rabaja pacuenia Esaúpijinë exana pejuyapijinë petocopatsicujinae xua picani Dioso yavenonabiabiapaebatsi. Esaúpijinë picani paxa itoroba Diosojavabelia petovajëtsinexatsi Dioso peyavenonabiabinexatsi paxa pevënamuto. Itsiata baitsi jane paxa apo jumejejaitsi. Nexata Esaúpijinë bitso nua pejuyapijinë petocopatsixae xua picani Dioso yavenonabiabijitsiatsi. Itsiata baja acuenebi pexanaejava. Bajaraxuata paxamë ata pëtsa pacopabame Dioso panejumecovënëtsijava Dioso najumecapanepaeya papecajumaitsijava.\\n18 Paxamë panejumecovënëtsixae Dioso, pacatocopata rovialia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata apo panamatavenonaemë paneponaenexa itsanacuajavabelia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Bajayata Israelpijinë pemomoxi pata ibotsutoxanetotabuyaberena. Nexata bajarapatsutotabuta navajëca Diosojavabelia. Nexata bajarapatsutojumatatsia Israelpijinë pemomoxi tane beisotocotia itsajota aitaquiri. Bajarapaepatota bitso emaxaneto, ayaijovibo yajava. 19 Bajarapaepatota Israelpijinë pemomoxi jumetane penajumetsijava trompeta. Jumetanenua Dioso pecuaicuaijaijavatsica athëbëvetsica bajarapamonaejavabelia. Nexata judíovi pecajunavi bitso, vajëta Diosojavabelia Dioso pecuaicuaijaiyaniva pematatsënëa. 20 Bajarapacuenia Israelpijinë pemomoxi vajëta Diosojavabelia tsipaji bitso jumecujunava Dioso pejumaitsijavatsicatsi mapacueniaje: “Pajivi ponaena mapatsutoyenepanajavaje, bajarapajivi tseconaenatsi ibotonëta. Itsa jume, becuererebonëta cacuatsianatsi pebeyaxuabinexatsi bajarapacuenia. Dajubinë ata itsa ponaena mapatsutoyenepanajavaje, bajarapacuenia exanaenatsi,” pejaijavatsica Dioso athëbëvetsica, Israelpijinë pemomoxi bitso jumecujunava. 21 Nexata Israelpijinë pemomoxi bajarapajume itsa jumetane, pecajunavi, bitso neconecojai. Moiséspijinë ata jumaitsi: “Xanë ata rabaja tacajunavi, bitso neconecojanë,” jai.\\n22 Itsiata baitsi jane paxamë baja aeconoxae Dioso panejumecovënëtsixae, Dioso baja pacatocopata panepatsinexa Dioso pijatomarabetsia rovialia panevajëtsinexa Diosojavabelia. Bajarapatomaratatsia eca Dioso, piasaëtsaponaponaenë. Bajarapatomara pevënë Jerusalén. Eca Siónvënë tsutojumata. Bajarapatomaratatsia Dioso pijajivi ángelevi, miles paángelevibeje, yajavaponapona. 23 Bajarapatomaratatsia payajavanacaetuatsianame itsamonae, pamonae panevajënaeya jumecovënëta Dioso. Bajarapamonae vënëyaquinarubatsi bajarapatomaratatsia. Panacaetuatsianame Dioso pitabarata, ponë naneconitsiaexanaena daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Payajavanacaetuatsianamenua daxita pamonaemi tëpa Dioso pepua pejumecovënëtsivi. 24 Panajamatabëcuenecopatame baja Jesucristojavabelia, ponë pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana vajaneconimi. Nexata Dioso aneconijibia nacatane. Bajayata Abelpijinë itsa beyaxuabatsi, ponë beyaxuabatsi, juya picani xanepana peyamatamobeyaxuabinexatsi. Itsiata baitsi jane pamatacabi Jesús beyaxuabatsi cruzata, itsajivi ata apo najamatabëxainae Jesús peyamatamobeyaxuabinexatsi. Tsipaji Jesús petëpaejava pejamatabëcueneta, Dioso aneconijibia taejitsia daxita pamonae jumecovënëta Dioso.\\n25 Bajaraxuata Dioso pejumelivaisi vajanacatsipaebijava, bejumecovënëtatsi. Bajayata pamonae apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, naxuaba Diosovecua. Dioso apo capanepaetsi bajarapamonae. Vaxaitsi ata bitsoyo Dioso nacananeconitsiaexanaejitsipa itsa apo jumecovënëtsitsi ponë nacajunata athëbëvetsica. 26 Paepatota pina Dioso athëbëvetsica Sinaivënë tsutojumavetsica cuaicuaijai, baja pina paepatota ira najëaba. Nexata icatsia xuacujinae bexëa Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi mapacueniaje: “Itsamatacabi icatsia ira najëabiaexanaenajë. Nexata jane baja caecuenia ira, itaboxo yajava, najëabiana,” jai Dioso tajëvelia najumecapanepaeya. 27 Xua yabara tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, maitsi tsaneje. Mapairaje, itaboxo yajava, itsa najëabiana, daxitacuene xua Dioso exana mapanacuataje, vereverecaena. Itsiata Dioso pejumelivaisi, pijatomara ata, apo vereverecae tsane. 28 Xua itsamatacabi Dioso nacatocopatsiana athëbëtatsia vajatoevetsinexa, bajaraxua apo vereverecae tsane. Bajaraxuata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia. Yaiyataeya vajajamatabëëthëtovetsina Diosojavabelia jumai tsabiabi tsanetsi: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsabiabi tsanetsi Dioso vajanacasivajamatabëcuene barëyanexa. 29 VajaDioso jivi penaneconitsiaexanaenë. Pacuenia isoto vayafo itsa tajuenajetaruca, verebiaba daxita piabejejava petajuejavata, bajara pijinia pacuenia Dioso verebiabiana pamonae pibisiacuene pexanaevi.","num_words":943,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.249,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 SAN JUAN 1\\nMapabaxutoje San Juan cotocaevi toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nPexaniajailivaisi yabara, jivi ata penaasivacuene, yabara pelivaisi\\n1 Xanë ancianonënë, pacatoyaquinatsi mapabaxutoje Dioso pecaitapetsiva, nexi yajava. Xanë bitso pacaasivatsi. Itsamonae ata, pamonae jumecovënëta Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae ata pacaasiva. 2 Bajarapacuenia pacaasivatsi tsipaji paxamë ata Dioso pejumelivaisi pajumecovënëtame. Bajarapalivaisi cajinavanapatsi vajajamatabëëthëtota daxitamatacabijavabelianexa. 3 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia, Jesucristo, Dioso pexënatojavabelia ata. Pacatovajëtabiabatsi papecayavenonabiabinexa, papecaitaxutotsonia taeyabiabinexanua. Pacatovajëtabiabatsinua jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Bajarapacuenia Dioso pacatoexanaena pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, itsa pacajinavanapame, itsamonae ata asivaya itsa pajinavanapamenua.\\n4 Bitso sivajamatabëcuenebarëyanë itsa caxitajarabaxuabajë nexiyajuvënëvi, pejumecovënëtavanapaevi pacuenia vaxa Dioso nacaitoroba. 5 Tajabanava, aeconoxae catsipaebatsi namataenetsia vajanasivanexa. Bajarapalivaisi apo pejanalivaisi picani. Bajayata palivaisi itsa copiaya jumetaneme Jesús pelivaisi, bajarapalivaisi jumejëpa. 6 Vaxaitsi itsa jitsipatsi Dioso, nexata pacuenia Dioso nacaitoroba, bejumecovënëtavanapatsi. Bajarapalivaisi papecatsipaebijavaveliacujinae, pacaitoroba baja cajena namataenetsia panenasivatsavanapaenexa.\\nPenajumetsënëtsilivaisi daxitanacuanëjava petsipaebanajetarubenaevi yabara pelivaisi\\n7 Penajumetsënëtsilivaisi petsipaebanajetarubenaevi, ayaibitsaëto najetarubena daxitanacuanëjava. “Pacuenia vaxaitsi banaexanatsi, bajarapacuenia Jesucristo naexana mapanacuataje,” pejailivaisi, bajarapamonae apo pejumecovënëtsivi. Bajarapitsijamatabëcuene pexainaevi peyamaxëitojorobivi baja cajena. Bajarapamonae Cristo pijavajabitsaë. 8 Panayajivitaevanapare papecavecuaxuabiyaniva xua pasivanacuenebavanapame Dioso papecarajutsinexa. Bajarapacuenia panayajivitaevanapare Dioso papecarajutsinexa daxitajavayo panetonacuenebimatamo.\\n9 Pajivi tsiteca pevajënaeyabelia jumecovënëtaponapona palivaisi Cristo tsipaebapona, bajarapajivi vaxa Dioso yajavaponaponatsi. Vaxa Dioso pexënato ata yajavaponaponatsi. Pajivi pijinia copata pejumecovënëtsijava palivaisi Cristo tsipaebapona, bajarapajivi Dioso apo yajavaponaponaetsi. 10 Nexata bajarapitsijivi itsa pona paxamëjavabelia livaisi papecatsipaebinexa, pëtsa pacajunuame panijaboyaberena. Pëtsa pabajacobamenua bajarapitsijivi. 11 Pajivi bajacobijitsipa bajarapitsijivi, jamatabëcueneyavenonaejitsipa pibisiacuene pexanaejava. Bajaraxuata pëtsa pabajacobame bajarapitsijivi.\\nPacuenia Juan jumaitsi pecopiarutaponaelivaisita yabara pelivaisi\\n12 Xanë picani xainajë ayailivaisi patacamuxujiobinexa. Itsiata abaxë apo jitsipaenë bajarapalivaisi patacatoyaquinaenexa mapabaxutotaje. Evetajë abaxë taponaejava paxamëjavabelia patacataenexa, patacabarëcuaicuaijainexanua, vajajamatabëcuenebarëyanexa bitso.\\n13 Nejuyapijiva Dioso pitapetsivatsi pexi, catonajumeitoroba nebajacobinexa.","num_words":241,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TIMOTEO 4\\n1 Pepo petuxanenë Jesucristo patsianica penaneconitsiaexanaenexa daxita pibisiacuene pexanaevi. Naneconitsiaexanaena piasaëtsavanapaevi, petëpaevi ata. Bajaraponë itsa patsianica, daxitacuene pevetsinexa, patsianica. Jesucristo pitabarata, Dioso ata pitabarata, xanë jamatabëcuenereviaya caitorobatsi mapacueniaje. 2 Daxitamatacabi jivi tsipaebare Dioso pitorobilivaisi. Ajamatabëcuenesaëya Dioso pitorobilivaisi tsipaebaponare. Paepatota jivi jitsipa pecanamuxunaevetsinexa, tsipaebare. Paepatota ata apo jitsipae pecanamuxunaevetsinexa, itsiata tsipaebare. Dioso pitorobilivaisi jivi jumecovënëtsiaexanare. Itavere pibisiacuene pexanaejava. Muxujiobare piajamatabëcuenesaënexa Diosojavabelia. Tsipaebaponare xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi bajayajebi jamatabëcuenecueranaenejevamë. 3 Bajarapacuenia tsipaebaponare tsipaji raja itsamatacabi jivi apo namuxunaevetsi tsane pexaniajailivaisi petsipaebijavatsi. Biji rajane itsamatacabi jivi pijacuata natojaitsiana saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua ayaibitsaëto petsipaebinexatsi. Bajarapamonae pijacuata junatsiana petsipaebinexatsi palivaisi muxujitsipa. 4 Nexata pexaniajailivaisi petsipaebiyanivatsi, navecuaitavetsiana. Jumecovënëtsiana saya ënatsiquejemalivaisixi. 5 Itsiata baitsi jane xamë saicaya nayajivitaeyaponaponare. Daxita pacuenia Dioso catocopata nexanaenexa, veretsianame. Catoayapëbeje ata, itsamonae cabejiobiaexanae ata, casaëmëre tsaponaponae nevajënaeyabelia. Casaëmëre tsaponaponae jivi netsipaebijava pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia.\\n6 Xanë baja netoimoxoyo tsaponae tatonacaevetsinexa tanebeyaxuabinexa. 7 Pacuenia pebitsojinaenë pecujinaejinaejava daxitasaëta cujinaejinaeya pata, bajarapacuenia xanë ata xaniavaetsia daxita tasaëta tonacuenebajë tajatuxanenë. Toveretaponajë baja tatonacuenebijava taneitorobicuenia. Apo copatsinë cajena tanajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia. 8 Pacuenia penayacobijavata, pebitsojinaenë pecujinaejinaejava, barajutatsi corona pecujinaejinaematamo, bajara pijinia pacuenia xanë ata vajatuxanenë athëbëtatsia nerajutsiana pexaniacuene taneitorobicuenia tatoponaponaexae. Bajarapacuene nerajutsiana pamatacabi vajatuxanenë patsianica. Itsiata baitsi jane ëxanë apo nerajutsi tsane bajarapacuene. Daxita pamonae ata ajamatabëcuenesaëya vajënaeevetavanapa pepatsijavatsica Jesucristo, bajarapamonae ata rajutsianatsi bajarapacuene. Vajatuxanenë itsa patsianica, naneconitsiaexanaena daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Vajatuxanenë itsa naneconitsiaexanaena daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia, itaxutojema apo naneconitsiaexanae tsane. Paneconivajëto caejivi canacujitsia xainapona, bajarapaneconivajëtota naneconitsiaexanaponaena.\\nPacuenia Pablo jumaitsi Timoteojavabelia yabara pelivaisi\\n9 Itsa cacuenecaëjëpa neponaejava, bepijiayo netaeyojopaeremena. 10 Demasvënënë rabaja nexuabatabajirava. Tsipaji Dioso pejumelivaisi matatoxenetsia jitsipa bitso mapanacuapijicueneje. Pona baja nexata Tesalónica tomarabelia. Crescentevënënë baja itorobajë Galacia nacuayabelia. Tito pijinia itorobajë Dalmacia nacuayabelia. 11 Caenë Lucas xanëjavata ponapona. Jaire Marcos. Bajaraponë caëjëpatsi taneyavenonaenexa Dioso tatonacuenebijava. Nexata barërenamë tsane. 12 Tíquico baja itorobajë Efeso tomarabelia. 13 Itsa renamë tsane xanëjavaberena, Troas tomarata tajacamisajumavelia tanaxatatsijava netopitaponaeremena. Carpovënënë raja pijabota puenetarutajë. Tajalibronënua, tajacuyalatobaxutoxinua, netopitaponaeremena. Bitso tajacuyalatobaxutoxi namatavenonajë.\\n14 Alejandro, cobrenanita daxitacuene pexanaenë, bitso baja cajena pibisiacuene nexana. Itsiata baitsi jane Dioso neyamatamotsiana tanebejiobiaexanaematamo. 15 Nayajivitaema bajaraponë. Tsipaji raja bitso itoya patatsipaebaponaelivaisi.\\n16 Pamatacabi nayajivicuaicuaijanë majotaje Roma tomarata, nacua pevetsivi pitabarata, itsajivi ata apo neyavenonaeyacuaicuaijai. Daxita nexuabanuta. Nexata bajarapamonae tovajëtajë Diosojavabelia penaneconitsiaexanaeyanivatsi tanexuabanutsijamatabëcuene. 17 Itsiata baitsi jane bajarapaepatota vajatuxanenë neyavenona. Vajatuxanenë pesaë nerajuta daxitalivaisi tatsipaebinexa. Apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisi tsipaebaponajë Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi. Tanexuabanutsijavata picani netsiayai tanebeyaxuabinexa. Itsiata vajatuxanenë necapanepa tanebeyaxuabijavaminexavecua. 18 Vajatuxanenë cajena necapanepaponaena daxita pibisiacuene taneexanaeyaniva. Necaponaena athëbëabetsia bajaraponë pevetsinacuayabetsia. Vaxaitsi jumai tsabiabi tsanetsi Diosojavabelia daxitamatacabijavabelianexa: “Diosomë, pinijicuene baja cajena nexanaenë,” jai tsabiabi tsanetsi.\\nPacuenia Pablo Timoteo tonajumeitoroba Efeso tomarabelia pebajacobinexatsi peyapëtaevitsi yabara pelivaisi\\n19 Nebajacobiana Prisca. Prisca pamona ata, Aquila, nebajacobiana. Nebajacobiana Onesíforo pijamonae ata. 20 Erasto nacopatajopa Corinto tomaratalia. Trófimo pijinia puenetajë Mileto tomaratalia. Tsipaji avitane. 21 Itsa cacuenecaëjëpa, naxanitsiayo renamë tsane emarapae pecopiajopaevajënaeya. Cajamatabënajina pina Eubulo, Pudente ata, Lino ata, Claudia ata, daxita itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi yajava.\\n22 Catovajëtatsi vajatuxanenë Jesucristo pecayajavaponaponaenexa. Daxita paxamë pacatovajëtatsi Dioso papecayavenonaenexa.","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 23\\nPacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, bajarapamonae penaneconitsijava Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtojavabelia, pijajivijavabelia ata:\\n2 —Judíovi pecujarubivi, fariseovi ata, Dioso tocopatatsi jivi xaniavaetsia peyapëtaeyaexanaponaenexa pajamatabëcuenelivaisi xaina Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimi. 3 Nexata pajumecovënëtsianame daxita pacuenia bajarapamonae pacatsipaebapona. Itsiata baitsi jane pëtsa paexaname pacuenia bajarapamonae exanavanapa. Tsipaji xua bajarapamonae pacaitaveta paxamë paneexanaeyaniva, bajaraxua itsiata bajarapamonae exanabiaba. 4 Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë pacatsipaebabiaba panejumecovënëtsinexa. Pamonae bajarapacuenia pacatsipaeba, itsanë ata bajarapamonaeyajuvënënë apo jamatabënajinae pexanaenexa bajarapacuenia. 5 Daxita xua bajarapamonae exana, exanabiaba saya jivi petaenexatsi. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Bajaraxua itsa exanaenatsi, jivi nacayaiyataena,” jamatabëjai tsabiabi. Bajarapamonae pitapata, pecofiata ata, becajonixicuenia pexanaejavaxita yacajonia cëbarubejebabiaba Diosojumelivaisi peyaquinaebaxutoxi. Bajarapamonae itsamonae matatoxenetsia piajumanavaitabënexa, piapiafleco pijanavatabuyalia cëbarubabiaba. Bajarapacuenia bitso jitsipabiaba pexanabiabinexa. 6 Bajarapamonae itsa najunatatsi fiestajavabelia penanabaninexa, nexata jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibota, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. 7 Bajarapamonae bitso jitsipabiaba jivi pebajacobinexatsi yaiyataeya callejava ata. “Patanecujarubinë,” pejaijavatsi ata, bitso jitsipabiaba, jai Jesús mapacueniaje fariseovi yabara, judíovi pecujarubivi ata yabara.\\n8 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata:\\n—Pëtsa paxamë pajitsipame jivi papecajumaitsinexa paxamëjavabelia: “Patanecujarubinë,” papecajainexa. Tsipaji daxita paxamë bepanacaemonaemë Dioso panejumecovënëtsivixae. Xanë, caenënë Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa, panexainame patacacujarubinënexa. 9 Itsanë itsa pacacujaruba, “Axa,” pajamë pëtsa bajaraponëjavabelia. Tsipaji caenë paneaxa paxainame, ponë eca athëbëtatsia. 10 Pëtsa pajitsipame itsamonae papecajumaitsinexa: “Jivi pevetsinë,” papecajainexa. Tsipaji xanë, caenënë Cristonë, patacaevetsinë. 11 Ponë paxamëyajuvënënë pacavecuaayaijamatabëcuenenë, bajaraponë pacayavenonabiaba padaxitamë. 12 Pajivi daxitajivi matatoxenetsia pijacuata ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivivecua beveliajamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi. Pajivi pijinia daxitajivivecua pijacuata beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivi matatoxenetsia ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata.\\n13 Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:\\n—¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Pacuenia bo babaupaxatata jivi pejoneyaniva, bajara bepacuenia paxamë paexaname. Itsamonae jitsipae ata pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia, apo pacopatsimë pejonenexa saicayalivaisi panecujarubixae. Paxamë ata apo pajitsipaemë panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia.\\n14 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Yamaxëitojorobiaya pavecuanotabiabame pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaximi. Bajaraxuacujinae pinijicuenia itajara Diosojavabelia pavajëcabiabame. Itsiata pepo panexaniajaijamatabëcueneta apo pavajëcabiabimë Diosojavabelia. Bajarapacuenia pavajëcabiabame saya jivi papecataenexa Dioso itajara bitso bepanejumecovënëtsivi. Bajaraxuata bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi.\\n15 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisi pacajinavanapame, caejivi ata panejumecovënëtsiaexanaenexa, papecacuenejëpaenexanua, ayaicuenia daxitajava jivi patsipaebarutame. Nexata pajivi pacajumecovënëta, bajarapajivi pevajënaeyabelia bitso naneconitapona Diosojavabelia. Nexata paxamë panejamatabëcueneta bajarapajivi paxamë matatoxenetsia bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi pexuabinexatsi infiernojavabelia.\\n16 ’¡Paxamë apo payapëtae atamë, Dioso pejumelivaisi jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Nexata paxamë panecujarubijamatabëcueneta bajarapamonae pananeconitsiaexaname Diosojavabelia. ¡Bajaraxuata ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobo pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane itsanëjavabelia jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobopijiorojavanë pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi jivijavabelia. 17 Pajamatabëcuenenavëxaniabame raja saya bajarapacuenia itsa pajumaitsimë. Biji rajane templobo beyaiyatanetsi bajarapatemplobopijiorojavanë matatoxenetsia. Bajarapaorojavanë ata yaiyatanetsi. Tsipaji bajarapaorojavanë templobopijiorojavanë. 18 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabinua: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane pejumexaniataenexatsi itsanëjavabelia jumaitsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjavajumata pebuatsiofrenda pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi pepacuene exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabinua jivijavabelia. 19 Paneamatabocotajavi, bepaneitatsëcënavanapaevinua panejamatabëëthëtota. Biji rajane beyaiyatanetsi altarvënëjava, bajarapaaltarvënëjavajumata pebuatsiofrenda matatoxenetsia. Bajarapaofrenda ata yaiyatanetsi. Tsipaji altarvënëjavajumata boca. 20 Pajivi jumaitsi: “Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapaaltarvënëjavajumata pebocaeofrenda. 21 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi templobo pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapatemplobota peponaponaenë Dioso. 22 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi athëbëtatsia panacua pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona Dioso pijatrono. Caecuenia yajavavënëjonanua Dioso, ponë ecabiaba bajarapatronota pitorobabiabinexa pijajivi.\\n23 ’¡Paxamë jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata, diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Bajarapacuenia parajutabiabi atamë, apo pajumecovënëtsimë itsalivaisianë, Dioso papecatonajumecopatsilivaisianë, palivaisianë picani bitso Dioso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë picani pacaitoroba itsamonaejavabelia pexaniacuene panetoexanabiabinexa. Pacaitorobanua picani paneitaxutotsoniataeyabiabinexa itsamonae ata. Pacaitorobanua picani xaniavaetsia panenajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia picani bepaexanavanapame pacopatsinejevamë bajaraxua, ofrendacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia. 24 ¡Paxamë apo payapëtae atamë Dioso pejumelivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Palivaisianë Dioso najumecopata panejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë yajuvënëlivaisixi, saya beveliajamatabëcuenelivaisixi, pacaasaëmë tsavanapae. Palivaisianë picani Dioso bitso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa, caranata panamuxujematame. Nexata panecujarubivi panecujarubicuenia pexanavanapaexae, panecujarubivi ata naneconita Diosojavabelia pacuenia paxamë pananeconitame Diosojavabelia.\\n25 ¡Paxamë jivi paneyamaxëtojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Najamatabëcuenebijianaejitsipajë Diosojavabelia,” panejamatabëjaitsabiabixae, panecaxaevajënae panecaxaenëanë, taza ata, naniavelia paquiatabiabame xaniavaetsia panijasalinaicuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua panexainaenexa ayaijava ëpaxamënexa. 26 Paxamë pafariseovimë, bepaneitaxutotsëcënaevi panejamatabëëthëtota. Pajivi quiata pecaxaenë, taza yajava, piaxuirajibinexa, copiaya xaniavaetsia quiata pënëvelia. Bajaraxuacujinae xaniavaetsia quiata pejumavelia. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata copiaya Dioso pacajamatabëcuenequiatsi paneajamatabëcuenexuirajibinexa. Nexata bajaraxuacujinae pacajamatabëcuenecaëjëpaena paneexanaenexa ëpexaniacuene pacuenia Dioso pacaitoroba.\\n27 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Itsajota jivimëthëanë bobena, jivimëthëanëjumavereca itsamonae caiquina peniojairata bajarapacuenia pitabëtsinexa. Itsiata baitsi jane bëpënëareca petëpaevimi petsabanaejava, pesi yajava, abeje. Bajaraxua apo jitsipaetsi vajajayatsinexa. Bajara pijinia paxamë ata Dioso patsitajamatabëcueneitsimë. 28 Itsamonae naniavelia itsa pacatane, pacatane bepapexaniajamatabëcuenevimë itajara. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame jivi paneyamaxëitojorobinexa. Itsajava ata pematatsënëa pibisiacuene paneexanaenexa, panajamatabëxainabiabame.\\n29 ’¡Paxamë saya jivi paneyamax��itojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata panijasalinaivi Diosojumepaebivimi profetavi beyejeba. Nexata mëthëca. Nexata mapamatacabitaje bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bo paexanabiabame itabëtsiaya, jivi itsa tane, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi. Pamonaemi ata bajayata tëpa, pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, pemëthëanëjumavereca aeconoxae mapamatacabitaje itabëtsiaya parubabiabame itsacuenejavaxi. 30 Bajarapacuenia itabëtsiaya paneexanaecujinae, jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Vajasalinaivimi bajayata pibisiacuene exana. Beyaxuababiaba profetavimi. Paxanë bajarapamatacabi pajinavanapae atanë tsipae, apo payavenonaenë tsipae bajarapamonaemi pebeyabiabijava profetavimi,” pajamë tsabiabi. 31 “Vajasalinaivimi beyaxuababiaba profetavimi,” panejaixae, panavajunupaebame papemomoxicuenemë bajayata pamonaemi beyaxuababiaba profetavimi. Bajarapamonaemi papemomoxixaemë, pacuenia bajarapamonaemi jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimë. 32 Paxamë ata papibisiajamatabëcuenevixaemë, xanë ata jamatabëpanebeyaxuabame. ¡Panebeyaxuare paneveretsinexa xua panijasalinaivimi taxuxuaba!\\n33 ¡Paxamë bitso pibisiacuene paneexanaevi! Pacuenia jomo rëcëpeca itsa tane petajuenajetarucaejava isoto, bajara paitsimë. Itsiata apo papanepaemë tsane infiernovecua panijaneconi yabara. 34 Paxamë picani pacatoitorobianatsi Diosojumepaebivi profetavi. Pacatoitorobianatsinua picani bitso Dioso pijacuene peyapëtaeyaexanaevitsi. Pacatoitorobianatsinua picani xanë talivaisi papecatsipaebivinexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae pabeyaxuabaponaename. Itsamonae cruzajavabelia pacobematabiaxuababiabianame. Itsamonae pajumatitibabeyabiabianame penaneconitsivi panejumaconitabiabimacata judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Itsamonae pabaraponabiabianame itsa tomaranëjavabelia ata panebejiobiaexanaenexa. 35 Bajarapacuenia nexata paxamë ayaineconi panatsixainaename Diosojavabelia. Daxita pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, bajayata panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Nexata bajarapaneconimi yajava paxamë pacatsijumajopaena. Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsamonae ata, Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi. Nexata bexëajavaberena ata Berequíaspijinë pexënatomi, Zacaríaspijinë, panijasalinaivi beyaxuaba. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, templobobeje altarvënëjavabeje tuatuajëta. 36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita pamonaemi Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Bajarapaneconimi yajava, paxamë aeconoxae panejinavanapaevi, pacatsijumajopaena Dioso papecananeconitsiaexanaenexa, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelianua.\\nPacuenia Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi yabara pelivaisi\\n37 Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jumaitsi pesivanuejavata mapacueniaje:\\n—¡PaJerusalén tomarapijivimë, pabeyabiabame Diosojumepaebivimi profetavi! ¡Ibotonëta ata patseconabiabame bajarapacuenia panebeyaxuababiabinexa Diosojumelivaisi pecaponaevi paxamëjavaberena! ¡Pacuenia vacara banacoxicaetuata pecorofetobëxëpanaberena, bajara pijinia pacuenia xanë ata picani bitso jitsipabiabajë patacaetuatsinexa, patacacapanepaenexa picani panijaneconivecua! ¡Itsiata baitsi jane paxamë apo pajejamë cajena! 38 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae. 39 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë rabaja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtsianame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje, nejamatabëcueneta penajetarucaenë,” itsa panesivajamatabëjamë tsane xanë yabara, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi.","num_words":1189,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.198,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 13 CUI - Daxita jiwi bewa exanae pocotsiwa - Bible Search\\n1Daxita jiwi bewa exanae pocotsiwa itorobatsi pomonae itorobiya pecanamataxeinae jiwi pomonae peayapusʉ itorobi coyenewa xeina. Jiwi jopa itacʉpaetsi xua pecanamataxeinaewa ichamonae xua peitorobinexa icha Nacom jopa yabara copatsiyo baxua. Tsipei jiwi pomonae peayapusʉ itorobi coyenewa xeina xua pacanamataxeinaewatsi ichamonae saya meisa Nacom bara yabara cui copaba xua barapo jiwi bara pecanamataxeinaewa tsane ichamonae. 2Daxota icha ichʉn jume naitemata xua pocotsiwa itorobatsi xua itoroba pon piamonae itorobiya pecanamataxeinaein barapara bapon barichi jume naitemata po coyene xua Nacom exana xua poxonae cana exana xua barapomonae pecanamataxeinaewa ichamonae. Pocotsimonae xua baxua exana xua pejume naitematsiwa, barapocotsimonae apara bara Nacom tsita natsicuentatsi xua barapo abe coyenewa peexanaexae. 3Pomonae beta peexanae jiwi jopa bewa cuitaya junuwi tsane xua pecuitaya junuwiwatsi pomonae itorobiya pecanamataxeinaewi. Jame saya meisa pomonae abe peexanae jiwi bewa cuitaya junuwina xua pecuitaya junuwiwatsi pomonae itorobiya pecanamataxeinae jiwi. Icha jopa paichichipaem xua junuwa painya nepaca exanaewa pon itorobiya pecanamataxeinaein, moya jame beta patsita exande. Bapoxonae bapon bara patsita xanepanaename. 4Tsipei apara pon itorobiya pecanamataxeinaein jiwi tanacuita Nacom xua painya nepaca cayawenaewa tsane. Ichitha icha paxam abe paexaname moya bara bewa pajunuware, tsipei bapon pon itorobiya pecanamataxeinaein jiwi, xeina po peayapusʉ itorobi coyenewatha peitacʉpaewatsi xua atene paca exana. Bapon tanacuita Nacom. Daxota bapon Nacom taexainchi xua pomonae abe peexanaewi atene tsane xua penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha. 5Daxota bewa paexanaename pocotsiwa paca itoroba pon itorobiya painya nepaca canamataxeinaein. Jopa apara bewa paexanaem tsane baxua xua poxoru Nacom atene painya nepaca exanaeyainwa, jame apara poxoru xua painya jʉntʉ coyenetha payabara yaputaneme xua bewa beta painya neexanaewa tsane. 6Daxota xain barapomonae pacatsibame pematomatsi paratixi pocotsi paratixi jiwi bewa catsibina pomonaetha pomonae itorobiya pecanamataxeinae jiwi. Tsipei barapomonae nantawenona paratixi xua beta pe-eexanaponaewa tsane poxonae Nacom tanacuitapoinchi.\\n7Daxita barapomonae barompa paratixi pacatsibare po paratixi bewa pacatsibim barapomonae. Pomonae painya nepaca canamataxeinaewi pacatsibare daxita po coyenein peyabara matomatsiwan xua xuan paca wʉca. Daxita pomonae pecanamataxeinae jiwi pabarʉ cui itura jinare, xua daxota betiya painya nebarʉ cueicueijeiwa tsane.\\n8Painya xoba ichamonae pantoma amanayabeibame. Jame saya cae coyene bewa paxeinaem po coyene xua nantiya painya nenaantobewam. Tsipei pon antobe ichamonae bapon jume cowʉntsiya exana daxita pocotsiwa xua Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha. 9Moisés pia peitorobi coyenewatha jeye: “Jopa pichinde ichʉn piseuri tatsi. Jopa bexubinde ichamonae. Jopa caibinde xua ichamonae piawan. Jopa yabara uwinde pocotsiwa ichʉn xeina”, jei barapo itorobi coyenewatha. Barapo coyenein xuaunxuae paeban, irʉno daxita icha peitorobi coyenewano be cae peitorobi coyenewa jume naexanabe ichaxota xua po jumetha jeye: “Ichamonae antobeinde icha ichim xua jinya coutha naantobem”, jei barapo peitorobi coyenewatha. 10Pon ba beta antobe tsaibi ichamonae bapana jopa abe taexanaeyo barapomonaetha. Daxota icha antobetsi ichamonae bapoxonae barapara jume cowʉntsiya exainchi daxita pocotsiwa Nacom itoroba Moisés pia peitorobi coyenewatha.\\n11Daxita baxuan bewa paexanaename tsipei payaputaneme xua anoxuae po dapaetha pajinompame bichocono peayapube dapae. Barapo dapaetha tsaca pajinompare, tsipei imoxoyo naca itiya pona po mataqueitha Nacom naca capanenebiyaena. Barapo matacabi imoxoyo beyacaincha xua poxonae aena jume cowʉntatsi Jesucristo. 12Pequireiwa ba bewayo caewanaya poxoru matacabi dawetsina. Bara jʉta coyeneya ichi poxonae pomonae ba abe peexanaewi bara apara pequireitha abe exana. Barapomonae barapenta xua abe exana poxonae matacabi tsuxubi. Barichi waxainchi bewa barapentichi xua abe waexanae coyenewa icha barapomonae ichi xua saya merawi abe exana ichitha mataqueitha jopa exanaeyo. Waxainchi bewa beta exanaetsi icha pomonae ba ichi pomonae jinompa mataqueitha xua beta exana. Baxua exanatsi poxonae najʉntʉ coyene wʉnaetatsi xua najʉntʉ coyene ayapusʉ exanatsi abe waexanaeyainwa. Baxua icha be poxonae ba soldadopin ichi poxonae matacabitha nacui wʉnaeta penabinexa. Bapon penaintontha nayaitata xua daxita pepontha xua pebexotsiyainwatsi. 13Barabʉ beta xanepanaya dubenanaebiyatsi, icha jiwi ichi xua beta dubenanaebiya mataqueithaxae. Jopa bewa nacʉpa exanae dubenanaebiyae tsainchi xua peamenetsaxawa. Mataʉtano jopa bewa ponaeinchi po penabanaewan xua ichaxota pinmonae penacaetutsiwa yawa abe exana. Jopa bewa nasi cui exanae tsainchi. Mataʉtano jopa bewa tanotsichi ichamonae piseuri jiwi tatsi. Yawano jopa bewa nantiya jume daunweya najume matsontsonobi tsainchi. Mataʉtano jopa bewa nauwi tsainchi. 14Jame ichawa bewa paexanaename. Bewa Jesucristo patsipaebiname xua painya nepaca yaitatsinexa pon jiwi Pecanamataxeinaein, xua abe painya exanaeyainwa tsane. Bapoxonae jopa paexanaeinde po coyene xua abe painya exanaewam pocotsiwa painya jʉntʉ coyenein ichichipa xua peexanaewa.","num_words":673,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.015,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hebreos 8 CAVNT - Icueneque quisarati dyaque jidaque - Bible Search\\nJesús tu Yusuja yacuaju ecuana bamerequique\\n1Icueneque quisarati dyaque jidaque ecuanara ahuaque tu Jesús tuque ecuanaja pae dyaque muidaque. Ecuana bamerequique juya tibutu tuque Yusu Dutya Casa Tsehueja yacuaju anibutehua eaniqui muidaju Etataque peque. 2Moisés anicuare patyatu pae cuanara Yusu merecuare ebiti etare ecuita cuanaja eaju jutidya. Jesús ecuanaja pae dyaque muidaque bacue mereya Yusuja eanicuare neriju cuita Yusuja eaju.\\n3Pae dyaque muida cuanaja mere tu Yusu ai tyau. Ecuita cuanara beyaque tunajatu tyabahue juhua. Uu cuana eiyeja erami, ami jadya tunajatu tyabahue juhua. Ecuanaja pae dyaque muidajatu tumebaedya anitaqui juhua ai tyaishuque. 4Tuque ni judiruquena ama juquena juhua Yusuja yacuaju, rehua riyaque yahuaju jaridya ni ejuneniu jari, tume taa tu pae amadya juquena juhua. Rehua ri aniya Leví eque ejuracana cuanaque camadya Moisésja cacuatsashati eque ai cuana Yusu bamere ishu cuanaque. 5Ecuita cuanaja Yusuja etare ahuie patu Yusura cuitadya Moisés bamerecuare emata dyaque tuja eje bucha ae aishuque. Bamerecuare tujatu etare emeya emeya eaque cuitadya tume bae cuitadya tuja aishu. “Acue mique era bamerehua bae cuitadya”, jadya tujatu acuare. Moisésra amerehuaque etare tu barepajuque Yusuja eaniqui nerija jetiedyaque; jadidyatu pae cuana eje bucha juya cuanaque ecuanaja pae dyaque muidaja jetiedyaque tuna. Tuna eje bucha juetibehuaquetu Jesús eje bucha judadiyaque bamere ishuque juhua. 6Jesús mere tyatanahuaque tu dyaque inime juque, Leví eque ejuracana cuanaque tyatanahua buchique ama. Tura ecuana Yusu tsehue pana cajipetisha anucahua. Tura, Yusu, ecuita cuana jadya tsehue inime bajejehuaquetu inime juque tunara ahua buchique ama; Yusura ecuana eje bucha aana ayaque tu dyaque inimeju, tura ecuanaja baba cuana eje bucha aana ahua bucha ama.\\n7Beru Moisésra cuatsashahua eque ni ecuana Yusu queja judiruquena juhua, tumetu Jesucristo jequena ama juquena juhua peya inime bajeje ishu. 8Yusutu bahue jucuare tuja cuanaque Moisés eque tura cuatsashahua eque cuita ama anibuqueque. Jadya tibudya tujatu ecana ahua tuja quisaratiju:\\n“Juetibuquetu huecaca iyacuaque inime eque Israel, Judá eque ejuracana cuanaque Yusu\\n9Tunaja baba cuana jida iyuhue tsehue Egipto juque huanashacuare bucha ama tuque inime bajejedadiya.\\nEtataquera ebacuaque emetucuju inatsu edujuu bucha, jadya dujue tuna ahua iyuhue tsehue.\\nJadya ama bucha tuna era cuatsashaya eque jujacahua.\\nJadya tibudya tuna narujacahua.\\n10Riyaque tu inime iyacuaque era adadinucayaque Israel eque ejuracana cuana tsehue, beru icueneque terehuaju.\\nJadya micuana cuejaya Micuana Cuatsashaquira.\\nPana adeba tuna amerebuque era cuatsashayaque.\\nEra cuitadya tunaja inimeju hueneya buchatu jubuque.\\nTunaja inime taca eque era cuatsashaya eque juishuque tuna tyabuque.\\nEra cuitadya tunaja ducuta ecue inime eque anicaraque iyaya buchatu jubuque.\\nIque Yusu juya tibu tuna narubuque.\\n‘Riya cuanaque ri ecue cuanaque’ jadya tuna abuque.\\n11Ni ejera buchiquetu bahuityabuque ama ni ejeque ique eje buchique.\\n‘Pabahuitya micuana Yusuja inime eque juishuque’ jadya cuejataqui amatu jubuque ata cuana ni ecuana tsehue anae cuanaque.\\nDutyatu era cuatsashaya eque anibuque, ebacua cuana, esiri cuanaque jadya.\\n12Tillabuque tunaja tuque jucha cuana.\\nPana nime aputa ni adeba pidya tuque abuque tuna icuene jidama juhua cuanaque”,\\njadya tu ehuene Yusuja quisarati.\\n13Icueneque inime Yusura ahuaque tu ai beruque buchique, ecuetique. Adebanucataqui ama tuque. “Iyacua inime eque neanicue, beru eque ama”, jadya ecuana Yusura aya iyacua.","num_words":481,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.01,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TIMOTEO 3\\nPacuenia jivi itsane itsa baja imoxoyo pevajënae nacua pevereverecaenexa yabara pelivaisi\\n1 Timoteo, xaniavaetsia beyapëtaneme mapacueneje. Itsa baja imoxoyo pevajënae tsane nacua pevereverecaenexa, bajarapamatacabi bitso ayapëbeje tsane daxitacuenejavabelia. 2 Bajarapamatacabi cajena caejivi canacujitsia pexainaejava, natoasiva tsane ëbajarapamonae ayaijava pexainaenexa. Navajunupaebiana saya peyaiyataenexatsi pejumetaevitsi. Beayaijamatabëcuenevi nataena. Navajunupaebiana pexanaejava yabara peyaiyataenexatsi. Bajarapamonae pibisiacuenia baracuaicuaijai tsane Dioso. Apo jumecovënëtsi tsane paxajivi, penajivi ata, pitorobicueniatsi. Vitsatsi atatsi, yavenonabiabi atatsi, apo jamatabënajinae tsane pijamonae. Bajarapamonae apo yaiyatae tsane itsamonae Diosojavabelia pevajëcabiabijava. 3 Bajarapamatacabita bajarapamonae apo asiva tsane pijamonae ata. Apo itaxutotsoniatae tsane itsamonaejavabelia ata. Najumetsënëtsiaya baracuaicuaijai tsabiabi tsane itsamonae. Apo caëjëpaetsi tsane penajamatabëcuenecataitsinexa pibisiacuene pexanaejava. Anaepanabiabiana bitso pebejiobiaexanaenexa itsamonae. Itoya tsane daxita pexaniacuene pexanaevi. 4 Bajarapamonae canajetsiana penajuajinavanapaevi ata pijavajabitsaë pecobeyabelia. Xaniavaetsia najamatabëxainaenejeva, exanaena daxitacuene. Bijiaya naëcotsiana itsamonae. Dioso apo jamatabënajinae tsane. Jaitsiana biji pebarëyajamatabëcuene saya pebarëyanexa. 5 Bajarapamonae itajara najonena Dioso pejumecovënëtsivijavabelia. Itsiata baitsi jane apo jumecovënëtsi tsane Dioso pejumelivaisi, jumetae ata.\\nBajarapamonae navecuatsatsianame. 6 Bajarapamonae navecuatsatsianame tsipaji bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae pijabonëjavabelia joneyabiabiana. Nexata bajarapabonëpijivi, petiriavi, bajarapamonae yamaxëitojorobabiabiana. Bajarapapetiriavi jamatabëcuenefaefaenaena. Daxitacuene pibisiacuene jamatabëexanabiabiana. Nexata pamatacabi bajarapapetiriavi pibisiacuene jamatabëexana, patabiabiana penajumetsënëtsilivaisi petsipaebinexatsi. Nexata bajarapapetiriavi itsa tsipaebianatsi penajumetsënëtsilivaisi, beDioso itajara pejumelivaisi petsipaebivi taeyabiabiana. 7 Bajarapapetiriavi picani jitsipaena petsipaebabiabinexatsi Dioso pejumelivaisi. Itsiata baitsi jane apo tsijamatabëjonetsi tsane pepo pexaniajailivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. 8 Bajayata penajorobinëmibeje, Janespijinëmibeje Jambrespijinëmibeje, nayajiviitavetabeje Moiséspijinë pexaniajailivaisi petsipaebiyanivatsibeje. Bajara pijinia pacuenia pamonae petiriavijavabelia penajumetsënëtsilivaisi tsipaebaponaena. Bajarapamonae nayajiviitavetaponaena pepo pexaniajailivaisi petsipaebiyanivatsi. Bajarapapebijivi apo caëjëpaetsi tsane penajamatabëxainaenexa xaniavaetsia. Bajarapamonae saya yamaxëitojorobiaya jumai tsabiabi tsane itsamonaejavabelia: “Paxanë raja Dioso patajumecovënëtsivi,” jai tsabiabi tsane. 9 Itsiata bajarapamonae ayaibitsaëto jivi apo pënaponaetsi tsane. Daxitajivi cueneyapëtaenatsi bajarapamonae saya jema livaisi petsipaebaponaejava. Nexata pacuenia bajayata Janespijinëmibeje Jambrespijinëmibeje daxitajivi cueneyapëtanetsibeje pibisiacuene pexanaponaejavabeje, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae ata daxitajivi cueneyapëtaenatsi penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaejava.\\nPacuenia baja Pablo copatsijitsia Timoteo pemuxujiobijava yabara pelivaisi\\n10 Timoteo, xamë baja cajena yapëtaneme palivaisi tsipaebabiabajë jivibitsaëtoxanetojavabelia. Yapëtanemenua baja cajena pacuenia xaniavaetsia ponaponajë. Yapëtanemenua pacuene yabara Dioso tonacuenebaponaponajë. Yapëtanemenua pacuenia Dioso jumecovënëtaponaponajë. Yapëtanemenua pacuenia itsamonaejavabelia livaisi tsipaebaponajë bajayajebi copatsinejevanë. Yapëtanemenua pacuenia itsamonae ata asivanë. Yapëtanemenua pacuenia casaënë tsaponaponae jivi livaisi tatsipaebaponaejava netoayapëbeje ata. 11 Yapëtanemenua pacuenia itsamonae pibisiacuenia nebaracuaicuaijai tsabiabi Jesucristo tajumecovënëtsinëxae. Yapëtanemenua pacuenia nebejiobiaexanapona. Yapëtanemenua pacuenia nebejiobiaexana Antioquía tomarata, Iconia tomarata ata, Listra tomarata ata. Bajarapatomaranëpijivi bitso nebejiobiaexana. Itsiata baitsi jane Dioso necapanepa daxita bajarapacuenevecua. 12 Xaniajai cajena. Daxita pamonae najamatabëcuenecopata xaniavaetsia petojinavanapaenexa Jesucristo, bajarapamonae bejiobiaexanaponaenatsi. 13 Nexata pibisiajamatabëcuenevi, pamonae dovathi pejamatabëcueneta jivi yamaxëitojorobapona, orijibia bitso pevajënaeyabelia pibisiacuene exanaponaena. Bajarapamonae dovathi pejamatabëcueneta jivi yamaxëitojorobaponaena. Nexata pijinia bajarapamonae ata bitsoyo dovathi yamaxëitojorobaponaenatsi.\\n14 Timoteo, itsiata baitsi jane xamë casaëmëre tsaponaponae palivaisi baja capanepaeya jumecovënëtame. Tsipaji baja cajena xamë jamatabëcueneyapëtaneme pacuenia jamatabëcueneitsi pamonae catsipaeba bajarapalivaisi. 15 Tsiquirinëyomëjavaveliacujinae baja cajena yapëtaneme Dioso pejumelivaisi. Bajarapalivaisi cayapëtaeyaexana pecacapanepaejavanexa Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsixae Jesucristojavabelia. 16 Dioso pijajivi Espíritu Santo itorobatsi peyaquinaenexa Dioso pejumelivaisi. Nexata pacuenia Espíritu Santo itorobatsi, bajarapacuenia Dioso pijajivi yaquina daxita Dioso pejumelivaisibaxutonënexa. Nexata nacatoxanepana Dioso pejumelivaisi itsamonae vajanacatsipaebinexa vajayapëtaenexa pexaniajailivaisicuene. Nacatoxanepananua Dioso pejumelivaisi vajanacaitavetsinexa apo pexanepanaecuene itsa exanatsi. Nacatoxanepananua Dioso pejumelivaisi vajanacajamatabëcueneitorobinexa ëDioso pejitsipaecuene vajatoexanabiabinexa. Nacatoxanepananua Dioso pejumelivaisi vajanacayapëtaeyaexanaenexa xaniavaetsia vajatojinavanapaenexa Dioso. 17 Nexata Dioso pejumecovënëtsinë itsa yapëtane Dioso pejumelivaisi, jamatabëcuenecaëjëpaenatsi daxita xua pexaniacuene pexanaenexa.","num_words":483,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.242,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 4\\nPacuenia Cristo pijajivi, apóstolevi, nacuenebavanapa yabara pelivaisi\\n1 Paxamë saya panetaema Cristo papijajivinëcuenia. Cristo raja panetocopata jivi patatsipaebavanapaenexa pexanialivaisi. Bajarapalivaisi Dioso pepo bajayata muetsia xainabuata. 2 Pajivi itsanë pijajivitonë naexana, bajarapajivi pijatuxanenë pitorobicueniatsi, xaniavaetsia betonacuenebaponapona. 3 Bajaraxuata xanë ata exanaponajë pacuenia vajatuxanenë nitoroba. Nexata paxamë panebaracuaicuaijamë tsabiabi ata, itsamonae ata nebaracuaicuaijai tsabiabi ata jivi tatsipaebaponaelivaisi yabara, taexanaponaejava ata yabara, itsiata apo nasivajamatabëcuenebëjanë patanebaracuaicuaijaitsabiabijava yabara. Apo nacuenecanaëjëtsinënua pacuenia tonacuenebajë vajatuxanenë. Nexata tajamatabëcueneta apo jamatabëjumaitsinë: “Xaniavaetsia meta tajatuxanenë tonacuenebaponaponajë. Itsa jume, bijiata meta tonacuenebaponaponajë,” apo jamatabëjanë. 4 “Jumecovënëtajë daxita pacuenia Dioso nitoroba. Nexata taneitorobicuenia xaniavaetsia tonacuenebajë. Bajaraxuata ajibi Dioso taneyabara naneconitsiaexanaejavanexa,” jamatabëjanë ata tsipae, itsiata ajumematamobinë tsipae. Bajaraxuata evetajë vajatuxanenë pijacuata tanejumaitsinexa itsa apo jumecovënëtsinë taneitorobicuenia. 5 Bajaraxuata pëtsa pabaracuaicuaijamë itsamonae ata Dioso petonacuenebavanapaevi. Pacopiaevetavanapare abaxë vajatuxanenë pepatsijavatsica. Bajaraponë itajëtsiana bajarapamonae muetsia pexanaejavanëmi ata. Pacuenia caejivi canacujitsia vajatuxanenë pijajivi bëpënëa najamatabëxaina petonacuenebavanapaejavata, vajatuxanenë itajëtsiananua. Bajaraxuacujinae nexata xaniavaetsia petonacuenebavanapaevi, caejivi canacujitsia, Dioso barëyataenatsi petonacuenebavanapaejava yabara.\\n6 Tajamonae, bajarapacuenia pacatoyaquinatsi Apolos yabara, xanë ata yabara, patacayapëtaeyaexanaenexa. Bajarapacuenia pacatoyaquinatsi, Dioso pejumelivaisibaxutota pejumaitsicueniavecua, bitso bepaayaijamatabëcuenenënëbeje patanetaeyanivamë. Bajarapacuenia pacatoyaquinatsi itsamonae ata, pamonae Dioso petonacuenebavanapaevi, najëpaeya paneyaiyataenexa. Pëtsa itsamonaevecua beayaijamatabëcuenenë pataneme caenë ata. Bajara pijinia pacuenia beveliajamatabëcuenenë pëtsa pataneme caenë ata. 7 Paxamë ata pëtsa itsamonaevecua bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Itsa panavajunupaebabiabame, apo panavajunupaebabiabimë Dioso papecayavenonabiabijava. Xua daxita paxainame, Dioso baja cajena pacarajuta panexainaenexa. Pamonae ata pata paxamëjavata papecatsipaebinexa Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae ata Dioso pacatocopata. Nexata daxita bajaraxua Dioso papecatocopatsixae, bepaayaijamatabëcuenevimë pëtsa panataneme itsamonaevecua.\\n8 Paxamë jamatabëcuenenavëxaniabiaya panajamatabëxainame mapacueniaje: “Pacuenia ricovi ayaijava pecobecovë xaina, bajara vaxaitsi itsitsi Dioso pejumelivaisi vajajumecovënëtsijava. Tsipaji ayailivaisi xainatsi. Tsipaji baja itsamonae bitso nacatsipaebabiaba Dioso pejumelivaisi. Nexata baja pematatsënëa apo namatavenonaetsi itsajivi ata vajanacatsipaebaponaenexa,” pajamatabëjamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya Dioso pijacuene bepaneevetsivi panataneme. Nexata meta paxanë matatoxenetsia bitso bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Dioso pijacuene itsa paneevetsivi tsipae, nexata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi tsipae. Nexata vajanajuaevetsivi tsipae Dioso pijacuene. 9 Paxanë, paapóstolevinë, Dioso covë panetocopata daxitajivi patanetaenexa bijiaya. Panetocopata bepatananeconitsivicuenia patanebeyejebinexa. Bajarapacuenia Dioso panetocopata bijiaya patanetaenexa ángelevi ata, daxitajivi ata. 10 Paxanë, Cristo xaniavaetsia patajumecovënëtsivi, itsamonae panetane bepatanematajemabivi. Paxamë, Cristo xaniavaetsia apo panejumecovënëtsivi ata, Cristo pijacuene bitso bepaneyapëtaevi itajara panataneme. Caranata paxanë itsamonae bepataajamatabëcuenesaëjibivi panetane. Caranata juya paxamë bepaneajamatabëcuenesaëvi panataneme. Paxanë itsamonae apo paneyaiyatae. Paxamë panayaiyataneme. 11 Cristo pelivaisi jivi itsa patsipaebaponajë mapamatacabijavaberena ataje, bitso baja cajena panabejiobitabiabajë. Patajani tsabiabi. Mera pajitsipabiabajë. Bitso pajumaesebejenë tsabiabi. Jivi panebeyabiaba pecobeta. Apo paxainabiabinë pabota panapatsijitsianë. 12 Pacueranabiabajë bitso patanacuenebabiabijava patacobeta. Jivi panebijataeyabiaba pibisiacuenia. Itsiata apo pajumeanaecanaviatabiabinë. Biji caranata paxanë bajarapamonae patovajëtabiabajë Diosojavabelia Dioso peyavenonaenexatsi. Jivi panebejiobiaexanabiaba. Itsiata pajamatabëcuenemoyanë tsabiabi. 13 Pibisiacuenia panebaracuaicuaijai tsabiabi itsamonaejavabelia. Itsiata bajarapamonae pexaniajamatabëcuenia xaniavaetsia pamuxujiobabiabajë bajayajebi. Ajena, mapamatacabijavaberena ataje, panetaeyabiaba daxitajivivecua bepaveliajamatabëcuenevinë. Bepaavirinënua panetaeyabiaba.\\n14 Apo pacatoyaquinaetsi raja mapacueniaje patacaurabinexa. Biji rajane pacatoyaquinatsi saya patacamuxujiobinexa xaniavaetsia. Pacuenia muxujiobijitsipajë taxi, bajarapacuenia pacamuxujiobatsi. 15 Xanë copiaya pacatsipaebatsi pexanialivaisi, Cristo pelivaisi. Nexata baja panajamatabëcuenecopatame Jesucristojavabelia. Bajaraxuata xanë bepatacavitsatsivixae, panetaneme bepaneaxanë. Paxainae atamë tsipae diez mil ponëbeje papecatsipaebivinexa Cristo pelivaisi, itsiata xanë caenënë panetaejitsipame bepaneaxanë. 16 Bajaraxuata asaëyata pacamuxujiobatsi. Pacuenia baja pacatsitaexanaponaponatsi, bajarapacuenia necuenejëpaeya pajinavanapare.\\n17 Bajaraxuata Timoteo baja pacatoitorobatsi paxamëjavabelia. Bajaraponë bitso tasivanë. Betaxënatocuenia tataenë. Xaniavaetsia pejumecovënëtaponaponaenë Dioso. Bajaraponë Timoteo pacatoitorobatsi baja papecatsipaebinexa pacuenia ponaponajë. Nexata Timoteo pacatsipaebiananua pacuenia xanë Jesucristo pijajivitonëxaenë, tsitaexanabiabajë daxita Dioso pejumecovënëtsijava, itsaxuayo tsipaebaponajë Cristo pelivaisi. 18 Itsamonae paxamëyajuvënëvi, taitorobicuenia apo exanae. Bajarapamonae beayaijamatabëcuenevi natane. Nexata itsa pacatoitorobatsi Timoteo, bajarapamonae xanë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: “Pablo rabaja apo patsi tsane. Nacacujunava rabaja vajanacataenexa,” jamatabëjai bajarapamonae xanë yabara. 19 Itsiata baitsi jane Dioso itsa netocopatsiana patacataenexa, ponaenajë naxanitsiayo paxamëjavabelia. Nexata tajacuata taenajë pacuenia jamatabëcueneitsi tsavanapae pamonae beayaijamatabëcuenevi natane. Tsipaji raeta bajarapamonae pepacuene ajamatabëcuenesaë Diosojavabelia. Itsa jume, nexata meta saya pecuibovojotota jumaitsi. 20 Pamonae Dioso pijajivi, bajarapamonae nayapëtane. Tsipaji peneta Dioso pesaëta ajamatabëcuenesaë tsavanapae. Ëpecuibovojotota apo jumaitsi. Biji rajane bajarapamonae pejamatabëëthëtojavavetsina Dioso jumecovënëta. 21 ¿Detsa xua pajitsipame paxamë itsa ponaenajë paxamëjavabelia? ¿Patacabijataejava tsaja pajitsipame? Itsa jume, ¿pajitsipame tsaja pexaniajamatabëcuenia asivaya patacataejava?","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.247,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"2 Tesalonicenses 2 - Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto\\n1Tajamonae, pacatsipaebatsi baja cajena paneyapëtaenexa pacuenia vajatuxanenë Jesucristo patsijitsiatsica. Pacatsipaebatsinua baja cajena pacuenia ata nacacaetuatsijitsia bajaraponëjavabelia pamatacabi patsianica.\\n2Nexata pajivi najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Espíritu Santo raja neyapëtaeyaexana. Jesucristo rabaja patsica,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Pajivi pijinia najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Pepacuene rabaja Jesucristo patsica,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Pajivi pijinia najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Pablobana raja nacatoyaquina: ‘Jesucristo rabaja patsica,’ jai raja vajanacatoyaquinaebaxutota,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Itsamonae najumetsënëtsia itsa pacatsipaeba Jesús pepatsijavatsica yabara, pëtsa panajamatabëcueneepatajërërëcame panejumecovënëtavanapae livaisivecua. Pëtsa pajamatabëcuenenabenajacamenua.\\n3Pëtsa pajumecovënëtame pematatsënëa itsalivaisicuenia itsa pacatsipaeba Jesucristo pepatsijavatsica yabara. Jesucristo raja abaxë apo patsitsica tsane. Peneta raja itsa baja imoxoyo pevajënae tsane Jesucristo pepatsinexatsica, jivi ayaibitsaëtonë Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava copabiana. Bajara pijinia pamatacabi patsiana ponë bitso pibisiacuene pexanabiabinënexa. Bajaraponë itsamatacabi Dioso xuabiana isotuabelia, bitso bejiobiaya peponaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa.\\n4Bajaraponë cueneitoya tsane Dioso pijacuene. Pamonae ata vajëcabiaba bedioso petaevijavabelia, itavetsiana pevajëcabiabiyaniva. Dioso pijatemplobota ata belia ecaena bediosonë jivi petaenexatsi. Bajaraponë jumai tsane: “Xanë rajane baja diosonënë,” jai tsane. Bajarapacuenia jivi ayaibitsaëto bajaraponë yamaxëitojorobiana.\\n5Pamatacabi abaxë paxamëjavata naponaponajë, tajëvelia baja cajena pacatsipaebabiabatsi bajarapalivaisi. ¿Panacofënëtame tsabaja bajarapalivaisi?\\n6Payapëtaneme baja cajena pacuenia abaxë Dioso yacaranata pibisiacuene bitso pexanabiabinënexa pepatsiyaniva. Dioso petocaëjëtsimatacabita bajaraponë patsiana.\\n7Mapamatacabita ataje jivi pibisiacuene pexanaejava navitapona pevajënaeyabelia. Itsiata abaxë apo patsi ponë bitso pibisiacuene pexanabiabinënexa. Matapania pamatacabi Dioso copatsiana pecaranatsijava bajaraponë pepatsiyaniva, patsiana jane baja pibisiacuene bitso pexanabiabinexa.\\n8Bajarapamatacabi bajaraponë patsiana bitso pibisiacuene pexanabiabinexa. Nexata pepo petuxanenë Jesús pijumalisaëta bajaraponëmi beyaxuabiana. Pamatacabi Jesús patsianica, bajaraponëmi Jesús vereverecaeyaexanaena pijapenivenivenaecotiata.\\n9Bajaraponë patsiana dovathi pejamatabëcueneta pibisiacuene bitso pexanabiabinexa. Nexata bajaraponë dovathi pesaëta pinijicuene pexanaejava exanaponaena jivi peyamaxëitojorobinexa, beayaijamatabëcuenenë petaenexatsi.\\n10Bajaraponë exanaena daxita xua pibisiacuene, jivi peyamaxëitojorobinexa. Nexata bajaraponë pejamatabëcueneta Diosovecua jivi naxuabiana. Jivi Diosovecua naxuabiana tsipaji apo jitsipae pejumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia.\\n11Bajaraxuata Dioso tocopatsiana bajaraponë penajumetsënëtsilivaisi petsipaebinexatsi peyamaxëitojorobinexatsi. Nexata bajarapamonae jumecovënëtsiana ëpenajumetsënëtsilivaisi.\\n12Bajaraxuata nexata daxita bajarapamonae Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Tsipaji apo jumecovënëtsi tsane pexaniajailivaisi. Caranata saya sivabarëya tsabiabi tsane ëpibisiacuene pexanaejava.\\n13Tajamonae Dioso papecaasivavi, pepo bajayata abaxë itsa apo panaexanaemë, vajatuxanenë baja cajena tajëvelia pacaitapeta papecacapanepanexa. Dioso baja cajena pacacapanepaena. Espíritu Santo pesaëta pacajamatabëcuenexaniavaetsiana panejumecovënëtsixae pexaniajailivaisi, Jesús pelivaisi. Bajaraxuata paxamë yabara pajumaitsinë tsabiabi Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Pexaniacuene exaname. Tsipaji tajëvelia itapetame Tesalónica tomarapijivi pecajumecovënëtsinexa. Nexata baja cajumecovënëta,” pajanë tsabiabi.\\n14Dioso paneitoroba patacatsipaebinexa pexanialivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Nexata baja pajumecovënëtame bajarapalivaisi. Bajarapacuenia Dioso pacajunata panepatsinexa vajatuxanenë Jesucristojavabetsia, papecayajavaponaponaenexa.\\n15Tajamonae, bajaraxuata panevajënaeyabelia pacaasaëmëre tsavanapae panejumecovënëtsijava Dioso. Pajumecovënëtavanapare patacatsipaebilivaisi. Palivaisi ata patacatoyaquinatsi panejumecovënëtsinexa, pëtsa panacofënëtame.\\n16Vajatuxanenë Jesucristo, vaxa Dioso ata, nacaasiva. Bajaraponëbeje nacaitaxutotsoniatane. Bajaraxuata nacajamatabëcueneasaëyaexanapona daxitamatacabijavabelianexa. Nacatocopatanua vajacopiaevetavanapaenexa pepo petuxanenë Jesucristo icatsia pepatsijavanexatsica.\\n17Nexata pacatovajëtatsi vajatuxanenë Jesucristojavabelia, vaxa Diosojavabelia ata, papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Pacatovajëtatsinua jivi panetsipaebinexa pexanialivaisi. Pacatovajëtatsinua paneexanaenexa daxita xua pexaniacuene.","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.113,"stopwords_ratio":0.201,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 11 CUI - Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi muxu - Bible Search\\n1Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi muxu pepatsi Jerusalén tomaratha copiya pata Betfagé tomaratha yawa Betania tomaratha, po tomara xua nacacuita ecabe. Barapo tomarabe cuariya demxuwa eca, po demxuwa pewʉn Olivowa, xua baxota olivo naein peumenaexae. Bapoxonae Jesús nacueyatabe poyobe itoroba ponbe pijimonae tatsi jiwana. 2Jesús barai baponbetha, jeye:\\n—Paponarebe, po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha, bapoxonae pacaxinaenamebe burro pon penʉn pon pequetanotsin, po burro ichamonae jopa tsijuma enaeyo. Barapo burro paisanaxorebe. Bapoxonae payama carenandebe. 3Icha ichʉn paca yainyabiya jeye: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burro?’ paca jei, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei tsipei pinae nantawenona. Bexa nainya equeicha payama carenaein’, pajandebe, jei Jesús.\\n4Barapomonae ponarʉcʉpa. Yawa caxinarʉcʉpa barapo burro pebto, pon quetanota imoxoyo bo coibototha xua aisowa beya namtotha. Bapoxonae barapoyobe yama isanaxubabe barapo burro.\\n5Pomonae baxota jinompa barapomonae baponbe yainyabatsi jeye:\\n—¿Eta xua paexanamebe? ¿Eta xua burro paisanaxubamebe? jeichichibe baponbe.\\n6Bara baraponbe jume notabe barapomonaetha pocotsiwa bayatha Jesús pejume itorobixae. Bara baraponbe tacopatatsibe xua bara peyama isanaxubinexabe. 7Bapoxonae baponbe tayama cayabe burro Jesús tayama cayatsibe. Bapoxonae pia paparuwan tsijuma jebicabe, yawa Jesús tsijuma equeica. 8Bapoxonae jiwi pinmonae namtotha yerababa jejebabapoinya pia paparuwan. Ichamonae peaxu po axu be coichaxu axu ucuboba. Barapo axu namtotha jebapoinya xua Jesús ainya cui exanatsi. 9Pomonae Jesús tsiwana nanta cajinjincatsi, irʉ pomonae Jesús peputha tajinjincatsi, barapomonae Jesús yabara wawaya jeichichi:\\n—¡Pai jayana, maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi maisa wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! 10¡Bara wʉnae jaintatsi pon patopeica xua jiwi peitorobinexatsi, icha David ichi pon wamo susatopin poxonae bapon Israel nacua itorobiya ewata! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei barapomonae.\\n11Bara bapoxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, yawa joniya Nacom pin pia botha tatsi. Jesús naita cui wetaba xua tane daxita pocotsiwa jiwi exana barapo botha. Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae barʉ ponataba Betania tomara beya, poyobe xua doce poyobe, tsipei bayatha tabopiya.\\n12Icha matacabitha baya, poxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi Betania tomara weya pona, Jesús jainpapona. 13Tajʉ weya Jesús tane higuera nae xua noxu tsuncuae. Jesús higuera nae beya pona piyain petaenexa pethei, ichitha saya noxu tane, tsipei cataunxuae dapo dapae aibi po dapaetha higuera nae nacoita. 14Bapoxonae Jesús barai higuera nae, jeye:\\n—Bapana jopa equeicha nacoichim tsane, xua jiwi jopa necathei xaenexa, jei Jesús.\\nJesús pijimonae jume tainchi baxua poxonae higuera nae barai.\\nMeje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya Nacom pin pia botha pomonae pecaenaetsiwi\\n15Bapoxonae pirapaeyo Jesús pijimonae barʉ patopa Jerusalén tomaratha. Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Bapoxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya barapo Nacom pin pia bo weya pomonae pecaenaeta jiwi baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewa po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi, yawa xua irʉrʉ baxota topibo caenaeta. 16Jesús jopa copatsiyo xua jiwi piawan capona Nacom pin pia bo tatsi tutiya iya. 17Jesús cuiduba barapomonae, jeye:\\n—Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua daxita nacuanpiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota pijunuwi nantiyabeibathopa. Tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei Jesús.\\n18Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae jume tane xua Jesús paeba. Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua jeita po coyenewatha Jesús bexubinchi. Barapomonae bequein ichichipa Jesús bexotsi ichitha baxua jopa exanaeyo tsipei barapomonae junuwa xua jiwi anaepana xua barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pecasebiwatsi irʉno xua pecasebiwatsi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi, xua daxita jiwi peichichipaexae nawita pocotsiwa Jesús cuiduba. 19Poxonae xometo iriya ecanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ ponataba barapo tomara weya.\\nMeje yabara poxonae higuera nae yʉnuncua\\n20Baya poxonae pentha tsina, Jesús pijimonae baxoyo barʉ ecapona yawa tane xua higuera nae yʉnuncua xua daxita petabaca opina wetsina. 21Bapoxonae Pedro yabara nanta xeinataba xua mexuae Jesús biatane higuera nae. Bapoxonae jeye Jesustha:\\n—Pon jiwi Necuidubim, taema po higuera nae mexuae biataneme, bayatha yʉnuncua, jei Pedro.\\n22Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha:\\n—Paxam bichocono pajume cowʉnde Nacom. 23Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaeya pana neyabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem, bara paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya nejeiwa uruto beya, xua pajam: ‘Uruto, natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane. 24Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaeya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan. 25Poxonae Nacomtha patsipaebame, icha ichʉn abe pacata exana, copiya payabara jʉntemainare bapon pocotsiwa pacata abe exana, xua xuya beta painya necayabara canantaxeinaenexa. Barichi Nacom pon peitabocotha eca xuya paca yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe painya neexanae cuiru coyenein paexaname. 26Ichitha icha jopa payabara jʉntemainaem ichʉn pocotsiwa pacata abe exana, barichi Nacom pon itabocotha eca, jopa paca yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe painya neexanae cuiru coyenein paexaname, jei Jesús.\\n27Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi caibe nawibiya Jerusalén tomara beya. Poxonae Jesús Nacom pin pia botha joniya xua yawa tututha iya ponano, bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉ pitiri jiwi, barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. 28Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa? jei barapomonae.\\n29Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan baxuan. 30¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús.\\n31Nexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jeichipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom, xua pebautisabiwa jiwi’, metha naca jeichipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jeichipae Jesús. 32Jiwi cui cunuwinchi icha jei tsainchi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi, xua bautisaba’, icha jei tsainchi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya”, najei barapomonae. Barapomonae jiwi cunuwatsi tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi, xua apara bapon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton. 33Bapoxonae barapomonae namchi Jesús beya, jeye:\\nNexata Jesús barai barapomonaetha, jeye:\\n—Nexata barichin tsane jopa yabara paca tsipaebi tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan xua daxita taexanaewan, jei Jesús.","num_words":1010,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 9\\nPacuenia Jesús pijajivi itoroba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi\\n1 Jesús junata pijajivi, doce ponëbeje, penacaetuatsinexa. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi rabaja papecacaëjëpaejamatabëcuene dovathi peyajavajinavanapaevi ata panevecuacapitsapaponaenexa. Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua piavitanevi ata panejamatejemayaexanaponaenexa. 2 Patsipaebanajetarubenaename daxitajivijava pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Piavitanevi ata pajamatejemayaexanaponaename, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n3 Jesús jane baja pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pëtsa itsacuenejava ata pacaponame panijanamutonexa. Pëtsa pacaponame naebo, doro ata, panemarue ata, palata ata. Caejava saya panenaxatatsijava pajumaponare. Pëtsa anijacamisabeje pacaponame. 4 Itsa papatabiabianame tomarata, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename. 5 Patomarata apo pacacopiapitsi tsane pexanialivaisi panetsipaebinexa, nexata pavecuaponaename bajarapatomara. Panevecuaponaevajënae bajarapatomara, bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, yapëtaena bajarapatomarapijivi Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n6 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi naropoba jane baja. Najetarubena daxitatomaraxijava. Tsipaebanajetarubena jane baja pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua. Jamatejemayaexanaponanua piavitanevi daxitajava.\\n7 Herodes, Galileanacua pevetsinë, vënëlivaisitanetsi daxita Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Nexata Herodes najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara. Tsipaji itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara jumai tsaponae: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi petëpaecujinae icatsia asaë,” jai tsaponae Jesús yabara. Nexata bajarapacuenia itsamonae pejumaitsaponaejava Herodes pejumetaexae, najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara.\\n8 Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara:\\n—Bajayata raeta ponëmi ponapona, profeta Elíaspijinëmi, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae.\\nItsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara:\\n—Bajayata raeta pamonaemi jinavanapa, profetavimiyajuvënënë, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae Jesús yabara.\\nBajarapacuenia itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsaponaejava Jesús yabara, Herodes jumetane.\\n9 Nexata Herodes jamatabëjumaitsi:\\n—Xanë bajayata tajajivi itorobajë Juanpijinë jivibautisabinëmi pebeyaxuabinexa. Nexata baja tajajivi Juanpijinëmi vësiucutaxuaba. Beyaxuaba baja. ¿De tsaeta nexata ponë pinijicuene pexanaponaejava, vënëlivaisitaeyabiabajë? jamatabëjai Herodes Jesús yabara.\\nBajaraxuata Herodes bitso jamatabëtane Jesús.\\n10 Jesús pitorobivi, apóstolevi, jivi pexanialivaisi petsipaebanajetarubenaecujinae, naviabanajetarubena baja Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae pepatsicujinae Jesúsjavaberena, navajunupaeba Jesúsjavabelia daxita pacuenia exanavanapa. Nexata Jesús barëpona pijajivi pesajinaejavabelia, Betsaidatomara imoxoyojavabelia. 11 Itsiata baitsi jane jivi ayaibitsaëtoxaneto pëtanetsi. Nexata bajarapamonae Jesús pecovëvelia pëjaitatsi. Nexata bajarapamonae itsa pata Jesúsjavata, Jesús copiapita xaniavaetsia. Nexata Jesús tsipaeba bajarapamonaejavabelia pacuenia Dioso eveta pijajivi mapanacuataje. Jesús jamatejemayaexananua piavitanevi.\\n12 Itsa baja caniviyo tsaponae, Jesús pijajivi doce ponëbeje cujibarenatsi. Jumaitsitsi:\\n—Itorobaremelia baja jivi peponaenexa imoxoyo penaetomaraxijavabelia, imoxoyo penaebonëjavabelia ata. Bajarabelia bajarapamonae namajitsiana. Pexaejavanua namitsavajëtsiana. Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi.\\n13 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paxamë parajure pexaejava, jai Jesús.\\nNexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. ¿Jitsipame tsaja patacomuacaenexa pexaejava daxita mapamonae penaxaenexaje? jai Jesús pijajivi.\\n14 Bajarapajivibitsaëtoxaneto bejamatabëcuene cinco mil ponëbeje. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paenaeyaexanare pepobitsaëtonë, bejamatabëcuene cincuenta ponëbeje tsaponae caebitsaëtota, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n15 Nexata Jesús pijajivi bajarapacuenia exana. Enaeyaexana jane baja daxita jivibitsaëtoxaneto. 16 Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús.\\nBajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona, dujuainëyobeje yajava. Pepatsicacaejava pijajivijavabelia rajutapona petsicobetsanaenexa daxitajivi. 17 Daxita xaniavaetsia nabane. Bajaraxuacujinae jivi peyajuvënëcopabejebijavanë, Jesús pijajivi vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë.\\nPacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: “¡Xamë raja Cristomë!” jai yabara pelivaisi\\n18 Itsamatacabi Jesús caenë vajëta Diosojavabelia pijajivi pitabëta. Nexata xuacujinae Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.\\n19 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta. Profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Bajayata raeta Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi xamë yabara, jai Jesús pijajivi.\\n20 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.\\nNexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Xamë raja cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanapaenexa. Xamë cajena Dioso pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\nPacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi\\n21 Jesús jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pëtsa pajumaitsimë jivijavabelia: “Jesús raja Dioso pexënato,” pajamë pëtsa, jai Jesús.\\n22 Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuenia bejiobinë tsane. Judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivinua, judíovi pecujarubivinua, apo nejumecovënëtsi tsane xanë Cristonëcuenenë. Nexata bitso nebejiobiaexanaena. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.\\n23 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia:\\n—Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi penatojitsipaecuenia pexanaenexa penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Bajarapajivi caematacabi canacujitsia najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena. 24 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. 25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. 26 Pajivi tajajivitonë ata, navënëlivaisicaura tsane jivijavabelia xanë tajajivitonëcuene, tanejumecovënëtsijava ata yabara, nexata juya xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapajivi tajajivitonë ata, tajajivitonëcuene vënëlivaisicauranë tsane taxa Diosojavabelia. Bajarapajivi vënëlivaisicauranë tsane pamatacabi icatsia patsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia yajava, tananeconitsiaexanaenexa daxita pijaneconi pexainaevi. Yajavapatsianicajënua Dioso pijaángelevi. 27 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, Dioso taxuxuabiana daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane Dioso petaxuxuabijava daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje, tëpaena, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Jesús caeepatoyo perabënivenivenataba yabara pelivaisi\\n28 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penayajunupaebicujinae, bejamatabëcuene ocho pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya petsutojumabetsia. Barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia. 29 Diosojavabelia pevajëtsijavata, Jesús itabaranivenivena. Penaxatatsijava ata bitso nivenivenaeya niojai. 30 Bajarajota jemata naitajëta anijanëbeje, ponëmibeje bajayata tëpa. Bajaraponëbeje Jesús barëcuaicuaijaitsi. Bajaraponëbeje tsaena Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje. 31 Bajaraponëbeje matatoyorotsia nivenivenabeje. Jesúsbana nabarëcuaicuaijai Jesús petëpaejavanexa yabara. Pacuenia Jesús bejiobiaexanaejitsiatsi Jerusalén tomarata, bajarapacuene yabara nabarëcuaicuaijai. 32 Pedrobana penajuajinavanapaevi bitso itamajitsipanae ata, itsiata naëcotavanapa. Nexata bajarapamonae tane Jesús matatoyorotsia penivenivenaejava. Tanenua Moisésbeje Elíasbeje pebarëcuaicuaijavatsi Jesús. 33 Itsa baja Moisésbeje Elíasbeje Jesúsvecua ponaejitsiatsibeje, nexata bajarapaepatota Pedro jumai tsaxuabi Jesúsjavabelia:\\n—¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro.\\nPedro xaniavaetsia najamatabëxainaenejeva, bajarapacuenia jumaitsi. 34 Pedro abaxë itsa cuaicuaijai tsanucae, itarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Jesús pijajivi najunaviaca itsa mataacataxuabatsi itarërëbo. 35 Nexata bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso jumaitsitsica:\\n—Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bajaraponë panamuxunaevere, jaitsica Dioso itarërëbojavavetsica Jesús pijajivijavabelia.\\n36 Itsa baja Dioso najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijavatsica, Jesús pijajivi tane caenë baja Jesús penucaejava bajarajota. Jesús pijajivi tae ata bajarapacuene, moya saya jinavanapa. Bajarapamonae abaxë apo tsipaebi itsamonaejavabelia, tae ata bajarapacuene.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë, dovathi peyajavaponaponaenë, yabara pelivaisi\\n37 Jesús pebarëcuaicuaijaicujinae Moisésbeje Elíasbeje, pijajivi acueyabi ponëbeje yajava, naviatsica petsutojumavetsica. Nexata mataenenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. 38 Nexata caenë bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënënë pinijijumeta jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, nitaxutotsoniataema. Netotaema taxënatonëyo. Caenëyo rabaja tsipaji xainajë. 39 Dovathi vaetababiabatsi. Nexata jemata aëjai tsabiabi. Tëpajoneyaexanabiabatsi. Daxitanë neconecojaiya aperabëbaba tsatababiabireca. Nexata bajarajota pecuibothamu tsabiabi. Bitso bejiobiaexanabiabatsi. Dovathi abaxë apo jamatabëcopatsitsi. 40 Picani raja nijajivijavabelia jumaitsinë: “Panetovecuacapitsapare dovathi,” janë. Itsiata apo caëjëpaetsi tanetovecuacapitsapaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n41 Nexata Jesús jumaitsi daxita pijajivijavabelia:\\n—¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? jai Jesús daxita pijajivijavabelia.\\nNexata Jesús jumaitsi pejevaxinë paxajavabelia:\\n—Barërenamëre nexënatonëyo, jai Jesús.\\n42 Ajena pejevaxinë imoxoyotabarena Jesúsjavaberena, dovathi icatsia irata xuabatsi pejevaxinë. Daxitanë aperabëbaba tsatabireca. Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë. Tocanaviata baja pejamatejemanë paxajavabelia. 43 Daxitajivi bitso jamatabëcuenenabenajaca Dioso pesaëta Jesús pevecuacapitsapaexae dovathi bajaraponëyo.\\nJivibitsaëtoxaneto Jesús jamatabëcuenebarëyaya tanetsi daxita Jesús pexanaejava yabara. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n44 —Xaniavaetsia panenamuxunaevere. Pëtsa panacofënëtame. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.\\n45 Itsiata baitsi jane Jesús pijajivi apo jumeyapëtae xua yabara Jesús jumaitsi. Baitsi bajarapamonae Dioso apo tocopatsitsi pejumeyapëtaeyaniva xua yabara Jesús jumaitsi. Bajarapamonae ajumeura Jesúsjavabelia peyanijobijava xua yabara Jesús jumaitsi.\\nPacuenia Jesús pijajivi: “¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso?” najai tsanajetarubenae namutua yabara pelivaisi\\n46 Jesús pijajivi anaeya namutua najumenotsiaya nalivaisitanajetarubena. Najumaitsi tsanajetarubenae bajarapamonae:\\n—¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso? najai tsanajetarubenae Jesús pijajivi.\\n47 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane pacuenia najamatabëxaina. Nexata Jesús cobepita pejevaxinëyo. Pemuxuneneta nuteta. 48 Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsipejevaxinëyo ataje, xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapita, ëxanë apo necopiapitsi. Ponë nitoroba, neyajavacopiapita. Nexata pëtsa bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Tsipaji ponë paxamëyajuvënënë beveliajamatabëcuenenë natane paxamëvecua, bajaraponë bitso ayaijamatabëcuenenë taenatsi Dioso daxita paxamë matatoxenetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia itsa vënëlivaisitane itsanë dovathi jivivecua pecapitsapaejava Jesús pevënëta yabara pelivaisi\\n49 Jesús pijajivitonë, Juan, jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, pataniji itsanë nevënëta dovathi jivivecua pecapitsapaejava. Itsiata bajaraponë apo paxanëyajuvënënë. Nexata paitavetajë bajaraponë dovathi jivivecua pecapitsapaponaejava, jai Juan.\\n50 Nexata Jesús jumaitsi Juanjavabelia:\\n—Pajivi pibisiajamatabëcuene apo najamatabëxainae vaxaitsijavaberena, bajarapajivi nacajamatabëcueneyavenona. Bajarapajivi bevaxaitsijamatabëcuenejivi. Bajaraxuata pëtsa baja paitavetame bajaraponë xanë tavënëta jivivecua dovathi itsa capitsapapona, jai Jesús Juanjavabelia.\\nPacuenia Jesús jumeitaveta Santiagobeje Juanbeje yabara pelivaisi\\n51 Itsa baja imoxoyo pevajënae pamatacabi Jesús athëbëabetsia Dioso caponaejitsiatsi, ajamatabëcuenesaë baja peponaenexa Jerusalén tomarabelia. 52 Jesús nexata pevajënaeyabelia pijajivitonëbeje natsivajënaeitoroba, Santiagobeje Juanbeje. Bajaraponëbeje ponabeje Samaria nacuata peecaetomarajavabelia petocovaetsinexabeje pabota picani Jesús patsijitsia. 53 Itsiata baitsi jane Samaria nacuapijivi apo jamatabëcopiapitsitsi Jesús. Tsipaji baja bajarapamonae yapëtane Jesús peponaejavanexa Jerusalén tomarabelia. 54 Nexata Jesús pijajivitonëbeje itsa yapëtanebeje Samaria nacuapijivi Jesús apo pecopiapitsijavanexatsi, nexata jumaitsibeje Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, bajayata profeta Elíaspijinë vajëta Diosojavabelia Dioso pitorobinexatsica isotocotia peverebiabinexa piajamatabëcuenebejevi. ¿Baja tsaja pitsicuene jitsipame patavajëtsinexa Diosojavabelia peveriapaenexatsi pamonae apo jitsipae pecacopiapitsijava? jaibeje Jesús pijajivitonëbeje.\\n55 Nexata Jesús naëcota pijajivitonëbejejavabelia. Jumeitaveta pijajivitonëbeje. Jesús jumaitsi:\\n—Paxamëbeje apo pajamatabëcueneyapëtaemëbeje Espíritu Santo, ponë pacayajavaponaponabeje. 56 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, apo patsinëtsica taverebiabinexa jivi. Biji rajane patsicajë tacapanepaenexa jivi pibisiacuene pexanaeneconivecua, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.\\nNexata baja Jesús, pijajivi yajava, pona itsatomarabelia.\\nPacuenia picani itsamonae Jesús jamatabëpënaponatsi yabara pelivaisi\\n57 Jesús pijajivi namutua peyajavanajetarucaejavata, judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai judíovi pecujarubinë.\\n58 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexanua. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë, itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús.\\n59 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi icatsia itsanëjavabelia:\\n—Nepënaponare, jai Jesús.\\nNexata bajaraponë jumaitsi:\\n—Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n60 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa. Xamë saicaya nepënaponare jivi netsipaebinexa pacuenia Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje, jai Jesús bajaraponëjavabelia.\\n61 Bajaraxuacujinae icatsia itsanë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, jitsipajë tacapënaponaejava. Itsiata abaxë caeepatoyo necopare tanapëjiobinexa tajabota pejinavanapaevijavabelia, jai bajaraponë.\\n62 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Pajivi Dioso tonacuenebi ata, itsiata jamatabënajinabiaba pijaperujujamatabëcuene, xua exanabiaba, bajarapajivi apo caëjëpaetsi xaniavaetsia Dioso petonacuenebinexa pitorobicueniatsi. Tsipaji najamatabëcueneepatajërërëcaeya nacueneba, jai Jesús bajaraponëjavabelia.","num_words":1551,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.275,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 6 CUI - Nexata Jesús Capernaum tomara weya - Bible Search\\n1Nexata Jesús Capernaum tomara weya warapa, equeicha caibeya pia tomara beya warapa xua Nazaret tomara beya. Irʉrʉ Jesús pijimonae puna poinchi. 2Poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi, barapo matacabitha Jesús tamropata pitaba xua cuiduba judiomonaetha judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Pinmonae pomonae Jesús jume tayenatsi, barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, jeye:\\n—¿Eta xota metha bapon nacuiduba daxita baxua jane? ¿Jintam metha cata bapontha barapo peyaputae coyene jane, xua daxota bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana? 3Apara bapon pon naepan pematabobin. Bapon apara María pexanto tatsi, apara irʉ Santiago pentapin tatsi, irʉ José pentapin tatsi, irʉ apara Judas pentapin tatsi, irʉ Simón pentapin tatsi. Apara bara irʉ pamchowaxi tatsi watomaratha jinompa, jei barapomonae.\\nDaxota barapomonae jopa xapain Jesús yabara jume cowʉntsichi. 4Ichitha Jesús jeye barapo jiwitha:\\n—Daxita jiwi ba barʉ cui itura jina pontha pon Nacom peayapusʉ itorobi jume pepaebin. Nama pia tomarapiwi tatsi, irʉ piamonae tatsi irʉ pia bomonae matabʉxʉyomonaepiwi tatsi, barapomonae ba jopa bapon barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús.\\n5Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan peexanaewa barapo Nazaret tomaratha po tomara pia tomaraxae tatsi. Saya meisa Jesús axaibi exana tsicamonaeyo pomonae peatenewi. 6Jesús najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei barapomonae jopa yatsicaewa jume cowʉntsichi.\\nDaxota Jesús cuidubapona tsiqui tomaraxitha po tomaraxi ena Nazaret tomara pecuariya. 7Jesús waba pijimonae pomonae doce poyobe tatsi. Jesús tamropata pitaba xua tsana itoroba tsiniya tomarantha be dos poyobe tsiniya. Jesús pijimonae cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa, xua pijimonae tatsi peitawetsinexa caurimonae. 8Jesús pijimonae itoroba, xua pijimonae tatsi jopa pecaponaenexa pocotsiwan xua poxonae namtontha peponaenexa. Itoroba xua saya meisa pecaponaenexa naeton po naeton penacobena bababi naeton. Jopa bewa barapomonae pecaponaenexa cotein, yawa jopa bewa pecaponaenexa pexaewan, yawa jopa bewa pecaponaenexa paratixi. 9Yawa Jesús pijimonae itoroba xua bara nataxu xatabina sapaton, po sapaton pebʉxʉmʉbiwan. Mataʉtano barapomonae bewa nama xatabina saya be cae camisan. Jopa bewa caponae icha camisan. 10Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—Poxonae papatame tomaratha moya bara paenare po botha papatame, xua beya abʉ poxonae pawarapaename barapo tomara weya. 11Icha, icha tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo, mataʉtano icha jopa paca jume naitaewatsiyo pocotsiwa papaebame, nexata bapoxonae barapo tomara weya pawarapare. Po tsorobon painya taxutha dubena panataxu wenʉnʉbabare barapo tomaratha. Baxua paexande xua barapomonae peyaputaenexa xua apara barapomonae abe exana paxamtha, jei Jesús.\\n12Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa Jesús pia xainya weya tatsi. Barapomonae cueicueijei jiwitha xua bewa pinae jiwi icha jʉntʉ coyene xeinae Nacomtha xua peauraxae xua abe peexanae cuiru coyene exana Nacomtha. 13Barichino barapomonae taitaweta cauri pomonae cauri xeina. Mataʉtano barapomonae caxueba penasiwatha pomonaetha pomonae peatenewi. Bapoxonae barapomonae axaibi exana pinmonae pomonae peatenewi.\\nMeje yabara poxonae Juan bexotsi pon Pebautisabin jiwi\\n14Herodes pon Galilea nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon jume tane xua juinya jiwi daxita jume tane pocotsiwa Jesús exana. Daxota bapon jeye:\\n—Juan pon jiwi Pebautisabin pon bequein bayatha tʉpa, equeicha asʉ juina. Daxota barapon Jesús xeina barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua exana pexeinya petsita itʉbi coyenewan, jei Herodes.\\n15Ichamonae Jesús yabara jeichichi:\\n—Bapon apara Elías xua equeicha asʉ, pon bayatha tʉpa, jei.\\nIrʉrʉ ichamonae jeye:\\n—Bapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin icha pomonae ichi pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae caena bayatha jinompa, jei xua ichamonae paeba.\\n16Poxonae Herodes baxua jume tane, jeye:\\n—Apara bapon Juan, pon yabara xua bayatha najume carutan xua bapon pewisi ucuibiwatsi. Anoxuae bapon equeicha asʉ petʉpae cuiru coyene weya, jei Herodes.\\n17Herodes baxua paeba, tsipei caena bayatha Herodes cui itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ cʉbinexatsino mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. Herodes baxua exana tsipei piowa tatsi powa pewʉn Herodías pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes peweicho yacaiba yabʉyo. 18Daxota Juan jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei Juan Herodes tsipaebatsi, jeichichi: “Nacom pia peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua xeiname bapowa tsipei bapowa eweicho piowa tatsi”, jei Juan.\\n19Daxota bapowa Herodías Juan bichocono casebatsi. Bequein bapowa ichichipa xua Juan pecaenaetaxubiwatsi xua ichamonae pebexubiwatsi tsainchi, ichitha jopa itacʉpaetsi bapowa. 20Herodías jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua, tsipei Herodes Juan cunuwatsi. Bapon yaputane xua Juan bara xaniwaicha peexanaein, xuano mataʉtano bara jʉntʉ coyene xanepana Nacomtha. Daxota jopa copatsiyo xua Juan bara abe pecana exanaenexa tsainchi. Bequein Herodes yabara ʉnthʉthʉ deideijei pocotsiwa Juan pepaebixae, daichitha awiya ichichipa pocotsiwa Juan pepaebiwa. 21Ichitha matacabi jopa, po matacabitha Herodías itacʉpatsi xua Juan abe pecana exanaewatsi. Herodes yantacabi jopa, po matacabitha caena bayatha Herodes naexana poxonae pexuyo. Barapo matacabitha Herodes exana pin penabanaewa. Bapon waba pomonae irʉ pentacaponaewi, pomonaetha itoroba xua irʉ tacanamataxeinatsi icha tomarantha. Irʉno wabano pomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaewi tatsi. Irʉno wabano pomonae ainya cui penaexanae jiwi Galilea nacuatha. 22Herodías pexantiyo tatsi patopa po tututha ichaxota nabanathopa. Barapowa tsita yaweibuncua xua barapomonae tane. Baxua Herodes ichichi xeica xua bapowa yaweibuncua. Irʉrʉ pomonae baxota naxayena, ichichi xeica baxua. Bapoxonae Herodes jeye bapowatha.\\n—Newʉcare pocotsiwa xua neichichipaewa, bapoxonae cacatsinchi jinya beta neyaweibixae, jei Herodes.\\n23Bapon Herodes yabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye:\\n—Bara cacatsinchi pocotsiwa xua newʉcame. Metha bequein newʉcaetsipame xua tanacua epa toyatsipan baraxua bara cacatsinchi, jei.\\n24Barapowa pona xua peyainyabinexa pena, jeye:\\n—Ena, ¿eta pocotsiwa metha wʉcacuaein? jei.\\nBarapowayo pena jume notatsi, jeye:\\n—Wʉcare Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei Herodías.\\n25Barapowayo barapoxonae caena nainya pona ichaxota eca Herodes. Jeye bapontha:\\n—Ichichipan xua nainya anoxuae tanecatsiwam tsane paratontha Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei.\\n26Barapoxonae Herodes bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei. Ichitha tsipei bayatha yabara petsiwʉnae muxu dutsixae xua bepa pinae catsina pocotsiwa wʉcaeinchi, mataʉtano tsipei pejume taexaetsi pomonae bayatha waba, daxota Herodes jopa bejume totabiyo pocotsiwa wʉcatsi. 27Bapoxonae caena nainya Herodes itoroba soldadomonaepin xua pecarenaenexa tsane paratontha Juan pentasipa tatsi. Bapon pona jiwi pecʉbi bo beya. Baraxotiya Juan wisi ucuibatsi. 28Barapo soldadomonaepin matasipa carena paratontha. Bapon cata yabʉyotha. Barapowayo xuya pena cata.\\n29Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jume tane xua pinae Juan bexotsi. Barapoxonae barapomonae pona jiwi pecʉbi bo beya xua Juan pepichinexa tsainchi petʉpaein, yawano xua peboyaenexa tsainchi ibo wou mʉthʉ iya.\\n30Barapoxonae pirapae Jesús pia peitorobiwi tatsi, Jesús barʉ nacaetutatsi. Barapomonae Jesús tsipaebatsi xua daxita pocotsiwan barapomonae peexanaexae, yawano pocotsiwa xua bayatha barapomonae cuiduba. 31Jesús pijimonae tsipaeba, jeye:\\n—Anetha poinchi, xua wanafifina ewatsinexa tsainchi saya caeto ichaxota jiwaibi beya, jei Jesús.\\nDaxota Jesús baxua paeba, tsipei pinmonae Jesús itata pateibatsi, xua poxonae naepanaya poneiba. Daxota Jesús irʉ pijimonae tatsi jopa itacʉpaetsi xua pexaewa tsane. 32Barapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi compa ponarʉcʉpa jeratha ichawatha beya xua ichaxota jiwaibi beya. 33Ichitha pin bicheitomonae tane poxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha pona. Barapo pin bicheitomonae Jesusbarʉ yaitainchi. Barapo pin bicheitomonae daxita tomaran wecuinaeyiya. Bapoxonae pata ichaxota jiwaibi beya. Barapomonae tsiwanaya patatsi Jesús. 34Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae Jesús tane pin bicheito. Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina xua barapomonae peyawenaenexatsi. Barapomonae jopa xeinaeyo pon peyawenaein barapomonaetha icha be oveja ichi poxonae jopa xeinaeyo pon peyapu eenaein. Daxota Jesús barapomonaetha cuiduba ainya coyenein. 35Poxonae tabopiya tsanaichaba Jesús pijimonae itata patatsi, jeye Jesustha:\\n—Bayatha tabopiya tsanaicha. Xote apara bon ajibi xua ichaxota jiwi jinompa. 36Barapomonae itorobare ichaxota po bon pipatotha umena yawa ichaxota xua tomaranxitha xua imoxoyo wacuariya xua barapomonae pecomocaewa pexaewa. Tsipei xote pexaewa ajibi, jei pijimonae tatsi.\\n37Ichitha Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—Paxam jame moya paapare pexaewa, jei.\\n—¿Xam ichichipame xua pata ʉpain comocaewa tsane barapo bicheitomonae ainya panmonaein xua pata comocaenexa doscientos po paratiximonaebetha pocotsi paratiximonaebe xeineiba pomonae nacuiteiba doscientos matacabibetha? jei barapomonae.\\n38Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Pan ¿eta xoyobe paxeiname? Incane matha pataema, jei.\\nPoxonae barapomonae yaputane jeye Jesustha:\\n—Cinco po panyobe, yawa dos poyobe duweiyobe, jei barapomonae.\\n39Jesús pijimonae najume caruta xua bepa daxita barapo bicheito iratha taenaetsei naepanaewatha xua pepa bicheiton tsana naexana tsiniya. 40Barapo pin bicheito pepa bicheito naexana tsiniya. Icha bicheito cien poyobe tsiniya. Icha bicheito cincuenta poyobe tsiniya. 41Barapoxonae Jesús pecobetha pita pan cinco po panyobe. Yawa pita duweiyobe xua dos poyobe. Bapoxonae Jesús peitaboco benecoicha, Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa maisa jʉntʉ coyene weiweinan, xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Barapoxonae Jesús epa janaxuba pan. Jesús pijimonae cata barapo pan, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo pin bicheitotha. Barichi Jesús duweiyobe epa janaxubabe. Bapoxonae apata barapo pin bicheitotha. 42Barapo pin bicheito bara daxita nabane. Bara jain cowʉntarʉcʉpatsi. 43Barapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cotebe wʉmba xua nacopaba xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. 44Pomonae xua barapo pan pexaexae barapomonae cinco mil pebiwimonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona\\n45Pirapae Jesús pijimonae itoroba xua peponaenexa jeratha, xua icha muxunene beya. Barapomonae Jesús tsiwana payatsi Betsaida tomara beya. Barapoxonae Jesús napeyaba barapo pin bicheito. 46Poxonae Jesús napeyaba barapo pin bicheito, bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha xua petsipaebinexa Nacomtha. 47Poxonae bayatha quirei tsanaicha, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi irʉ jeratha tuwʉtha yanapona. Jesús irʉ compa pecaetha popona. 48Jesús tane xua barapomonae bichocono daunweya nowaeta tsipei dawerena bichocono joibo daunwei. Poxonae mataqueiwʉnaeyo tsoponae, Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona. Bapon mene matatsun jumatha pona. Jesús juntucuru xenta iya barapomonae. 49Poxonae Jesús pijimonae tainchi xua mene matatsun jumatha pona, barapomonae itaraerowiya nanta xeina, xua Jesús itara mexeya dowatsiwejei. Yawa barapomonae wawai. 50Daxota barapomonae bichocono wawai, tsipei daxita barapomonae tane, yawa bichocono cuitaya junuwa. Ichitha Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! ¡Maisa pajʉntʉ coyene weiweinare! jei Jesús.\\n51Bapoxonae Jesús jeratha nontabiya barapomonae pia xantha tatsi. Barapoxonae joibo caewanaya exana. Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca. 52Barapomonae baxua exana, tsipei barapomonae cataunxuae jopa yaputaeyo xua apara Jesús pon Nacom itoroba. Bequein bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana poxonae apata pan pin bicheitomonaetha, barapomonae jopa beyaputaeyo pia jʉntʉ coyenewantha.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pomonae peatenewi, pomonae Genesaret nacuapiwi\\n53Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara pitapa berubenathopiya xua pucua weya. Genesaret nacuatha pata. Baxota jera quetanota pitapatha. 54Poxonae Jesús jera wenontouna, bapoxonae caena nainya pinmonae Jesús yaitaerʉcʉpatsi. 55Bapoxonae barapo jiwi bara wecuinaeyiya daxita barapo ira weya. Mataʉtano carendena pocotsiwa pemaichiwatha pomonae atenemonae, Jesús pia xainya betacayiyatsi. 56Daxitantha ichaxota Jesús ponaena, ichaxota bequein tsica tomaraxi, ichaxotano bequein pin tomaran, ichaxotano bequein tomaran cuariya, daxita barapomonae capona peatenewimonae. Barapo peatenewimonae jebatsi namtontha. Barapomonae Jesús wʉcatsi xua Jesús petajayabinexatsi pia paparuwa peopirato tatsi. Daxita pomonae Jesús pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae axaibi tsʉrʉcʉpeibi.","num_words":1602,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 21 CUI - Poxonae Jesús pejume cowʉntsiwichi - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo weratha Jerusalén tomara bewarapiya po naetha po nae pin nae\\n1Poxonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pacuenta ponan, barapoxonae Cos tomara bepawarapiyan weratha. Barapoxonae icha matacabitha Rodas tomara bepayiyan weratha. Barapoxonae equeicha icha matacabitha Pátara tomara bepawarapiyan weratha. 2Pátara tomaratha baxota equeicha icha nae panotarʉcʉpan. Fenicia tomara bepawarapiyan. 3Poxonae Chipre tunaeto patan pamatawacaicha toqueban. Barapo tunaeto pata tatsocona iya paxenta iyiyan. Siria nacua bepayiyan. Barapo nae Tiro tomaratha botouna, pejotsinexa tsane xua capona. Tiro tomaratha paxubarʉcʉpan barapo nae. Baxota painompanno. 4Baraxota Tiro tomaratha pacaxibarʉcʉpan pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Barapomonae pia xantha tatsi pajinompan siete po merawiyobe. Barapomonae Pablo tsipaebatsi, jeichichi: “Jopa Jerusalén tomara beya ponaeinde”, jeichichi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae yabara tsiwanaya tsipaebatsi po coyene xua ichamonae Pablo cana exanaeinchi barapo tomaratha. 5Poxonae barapo siete merawiyobe payapucaewan paponarʉcʉpan. Daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tomara weya pana nepu taeumenathopiya yabʉxino pexuino. Taetabo mene itapa bepayiyan. Baraxota pentabocototha paumenan. Nacom patsipaeban. 6Pana napeyaban barapomonae, pana naisa teica pata taneantobexae. Bapoxonae equeicha jera panotarʉcʉpan, barapomonae equeicha pia boxi benawibiya.\\n7Bara papanenebiyan tsʉrʉcʉpae xua Tiro tomara weya paponan. Tolemaida tomara beya papanenebiyan. Baxota equeicha pajacoban pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Caentacabitha baxota pajinompan. 8Icha matacabitha, Pablono yawa xua pomonae pata tacueyabixae pan Cesarea tomaratha papatan. Barapo tomaratha Felipe pia bo tatsi bepayiyan. Bapon Nacom Pejume Diwesi pecueicueijei ducuanaebiyae jiton. Bapon jiwana pomonae siete poyobe pomonae peyawenae jiwi. Barapo siete poyobe, matha cain itapetatsi Jerusalén tomaratha xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peyawenaenexatsi. Barapon pia xantha tatsi paenan. 9Felipe cuatro po pexantiyobe tatsi xeina. Barapowaxi cataunxuae jopa jitha enaeyo. Barapowaxi tsipaeba jiwi Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana. 10Baxota caentacabiyobe paenan Cesarea tomaratha. Barapoxonae Judea nacuapin patopa, pon Nacom pia peitorobi pepaebin, pon pewʉn Agabo. 11Agabo pana nesiwa pona. Pablo coreinya bocoto mara wejontatsi. Barapo coreinya bocototha petaxuno, pemaxʉno Agabo pia coutha nacaecunta cʉbaxuba. Bapoxonae Agabo namchi, jeye:\\n—Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi netsipaeba po coyene xua judiomonae exanaena Jerusalén tomaratha. Bepa pinae barapomonae caiche tsane pon xua pia bocoto pexeinaein pocotsi bocote, ichaunxuae naichin, bara jʉta caichi tsane pinae. Mataʉtano bepa pinae barapomonae cacaponae pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, jei Agabo.\\n12Poxonae baxua pajume tan, paxan irʉ pomonae Cesarea tomarapiwi Pablo pabaran, pajanje:\\n—Bara, jinxoba poname Jerusalén tomara beya, pajan.\\n13Ichitha Pablo pana jume nota, jeye:\\n—¿Eta xua metha pana siwa wecoyam? ¿Eta xua metha pana itanuwe forotame? Bara bayatha nacui yabara jume wetan tanecʉbinexa tsane, mataʉtano tatʉpaenexa tsane Jerusalén tomaratha tajume cowʉntsixae Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaein, jei Pablo.\\n14Bequein Pablo jume daunweya pabaran xua jopa ponae tsane ichitha Pablo dapo jumetha bepa ponaei. Matapainya saya jopa equeicha pata jumeyo. Mataʉtano pajan:\\n—Basaya moya baxua exanaena be pocotsi coyeneya xua Nacom ichichipa, pajan.\\n15Bapoxonae poxonae pana jume wetan baxua, bara nama paxainxainyan. Bapoxonae Jerusalén tomara bepawarapiyan. 16Ichamonae Cesarea tomarapiwi, pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pana nepuna pona. Pana capona bo beya pata tajinompaenexa tsane, pebin pon pewʉn Mnasón, bapon pia bo beya tatsi. Bapon Mnasón Chipre tunaetopin. Bapon pinae caena bayatha jume cowʉnta Jesús.\\nMeje yabara poxonae Pablo, Santiago siwa poinchi\\n17Poxonae Jerusalén tomaratha papatan, baxota pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi weiweinaya pana matenta waba bichocono. 18Icha matacabitha Pablo pana nebarʉ pona. Pasiwa ponan Santiago. Baraxota irʉ daxita pitiri jiwi jinomparʉ. 19Barapomonae Pablo jacoba. Bapoxonae tsiwiyo bexa Pablo tsipaeba daxita po coyene xua Nacom exana pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Yawano paeba po coyene Pablo itorobatsi Nacom, xua petacaponaenexa Nacom Pejume Diwesi tatsi. 20Poxonae jume tane baxua xua Pablo paeba, barapoxonae barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Nexata Santiago Pablo baraichi, jeye:\\n—Taema, incane jume taema. Judiomonae pin bicheiton tsoponae, pomonae bayatha Jesús jume cowʉntatsi. Daxita barapomonae namuxutainyaba xua pinae daxita jiwi nantawenona xua Moisés pia peitorobi coyene exanapona. 21Cayopita ichamonae xua pinae cuidubame judiomonae pomonae icha nacuantha pejinompaewi. Pinae cuidubame xua equeicha pinae barapomonae bewa jopa yabara jume cui exanae pocotsiwa bayatha Moisés itoroba. Mataʉtano pinae cuidubame barapomonae xua pinae jopa bewa penawi thabi coyene exanae tsane xua pewi thabiwa pia pexui ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano pinae cuidubame xua barapomonae bewa jopa exanae barapo peitorobi coyenewan xua pinae pocotsiwa wamo jiwi bayatha exaneiba. 22¿Eta xua waxainchi exanaeinchi? Tsipei judiomonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, nacaetutsina xote barapo Jerusalén tomarathe, poxonae jume taena xua patopame. 23Paxan xua paca itorobatsi baxua exande. Taema xote pata xantha cuatro poyobe poponabe pebiwi. Barapoyobe yabara nacui wʉnae tsijume dutabe Nacomtha pocotsiwa xua exanapaeba. Anoxuae baxua barapomonae bewa exanae pocotsiwa bayatha exanapaeba. 24Barapomonae matacayande paratixi nanacui barʉ nantomare sacerdotemonaepintha, xam nexano irʉ barapomonae nexano xua jopa painya nenajʉntʉ coyene taxobinexa. Nanacui barʉ nantomare, barapoyobe penanta catepateya sibapentsinexa tsane. Icha baxua exanaename, daxita jiwi cacui yaputaena xua bayatha jopa exanaem xua ichamonae abe cayabara paeba. Yawa daxita jiwi cacui yaputaena xua xam xaniwaichiya exaname pocotsiwa Moisés itoroba. 25Paxan pata tinan carta pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pata yabara tinan baxua xua pananta xeinan xua barapomonae beexanaetsipa. Pajan barapo cartatha: ‘Painya xoba duwei pawi xaneme po duwein jiwi tsiseba ibo nacom. Mataʉtano painya xoba paxaneme po duwein pon saya pipato tʉpuncua, xuano painya xoba pajana xaneme. Painya xoba pasiwa xeiname yabʉxi xua jopa painya seurixi’, pajan, jei Santiago.\\nMeje yabara poxonae soldadomonae Pablo maxʉ waetabatsi judiomonae pin pia botha tatsi, bapoxonae jiwi pecʉbi bo beya caponatsi\\n26Nexata Pablo barʉ poinya barapo cuatro poyobe. Icha matacabi Pablo irʉ barapo cuatro poyobe exana po coyene xua jopa penajʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Bapoxonae Pablo irʉ barapo cuatro poyobe Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. Pablo namchi, jeye: “Equeicha papatsinan siete po matacabibe poxonae pawetsin po coyene xua daxota jopa pata najʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Pacaponaein duwein sacerdotemonaepin pebexubinexa tsane xua pata catsinexa Nacom”, jei Pablo.\\n27Poxonae barapo siete matacabiyobe imoxoyo yapucaewinaba, bapoxonae Pablo judiomonae Nacom pin pia botha tainchi. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae judiomonae pomonae Asia nacua weya pona. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae exana xua pin bicheito namtsebiya wawai xua Pablo pecasebixaetsi. Bapoxonae Pablo waetabatsi. 28Jume daunweya wawai, jeye: “¡Pajume taema, paxam pomonae Israel nacuapiwi pamxaem! ¡Pana yawende! Barapon cuiduba ducuanaebiya daxita jiwi. Abeya naca yabara cui cueicueijei. Mataʉtano abeya yabara cueicueijei Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi. Mataʉtano barapo Nacom pin pia bo abeya yabara cueicueijei barapon. Mataʉtano bapon griegomonae matacapoinchi barapo Nacom pin pia bo berena. Poxonae Pablo matacapona griegomonae, Nacom pin pia botha tatsi atutube exana”, jei barapomonae.\\n29Baxua paeba, tsipei poxoru bayatha barapomonae Pablo tainchi Jerusalén tomaratha. Baxota Pablo barʉ pona Efeso tomarapin, pon pewʉn Trófimo. Daxota barapomonae catsawa nanta xeina xua metha bayatha Pablo Nacom pin pia botha barʉ pona Trófimo. Daʉmetha Trófimo baxota jopa naponaeyo.\\n30Daxita tomarapiwi jʉpaya equeicha jume daunweya wawai. Daxita cuinaerendena, barapomonae Pablo yoroba teicatsi. Nacom pin pia bo wemaxʉ capoinyatsi. Barapoxonae barapomonae bichocono yaboupa cateitabanota Nacom pin pia bo. 31Barapomonae, pomonae peanaepanaewi muxu Pablo pebexubichi. Bara nexata romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi jume tane xua daxita Jerusalén tomaramonae najume cayayataxuba. 32Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae copiya piamonae caecaetuteta. Bapoxonae barapo soldadomonae pin bicheito becuinaeyiya ichaxota Pablo muxu pebexubichi. Poxonae barapo soldadomonae taerʉcʉpatsi barapo bicheito xainya umenarʉcʉpa. Barapoxonae barapomonae equeicha jopa Pablo bʉtsi. 33Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapoxonae Pablo maxʉ waetabatsi. Bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi piamonae itoroba xua ainya naintothabe pemaxʉ cʉbaxubinexatsi Pablo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi yainyaba pin bicheitotha, jeye: “¿Jintam baraponda? ¿Eta xua metha bapon exana?” jei. 34Ichitha barapomonae ichawan caununaya wawai. Ichamonae ichawa wawai. Daxota bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jopa xapain jume taeyo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi soldadomonae pia bo beya tatsi. 35Poxonae patopa soldadomonae pia bo beya, penonobabeiyaewatha xua nonababeibiya soldadomonae Pablo yoichiya capoinchi bara beya. Pin bicheito bichocono anaepana daxota Pablo yoichiya capoinchi. 36Barapo pin bicheito soldadomonae cayabara wawaya punaenapoinchi, jeye: “¡Maisa pabexore bapon!” jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Pablo paeba barapomonae peitabaratha\\n37Poxonae juntucuru Pablo soldadomonae pia bo beya capoinchi, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaeintha tatsi, jeye:\\n—¿Metha ichauyo catsipaebichipatsi? jei Pablo.\\nPoxonae baxua jume taeba, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi yainyaba, jeye:\\n—¿Xam necueicueijeinda griego jumera? 38¿Xam barapo jitomda egipcio nacuapimda, pon nacaetuteiba exaneiba pijimonae xua ichamonae pejutebeibinexa tsainchi? ¿Xam barapomonae pia pentacaponaem tatsi, pon xua matacaponaponame cuatro mil jiwi ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha? jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi.\\n39Nexata Pablo jume nota, jeye:\\n—Apara pepa judiomonaepiyon. Tarso tomaratha naexanan. Tatomara ainya cui tsipei pepa tomara. Tarso tomara Cilicia nacuatha eca. Nejume cui yabara copare xua barapomonae tatsipaebiwa tsane, jei Pablo.\\n40Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bara Pablo yabara jume copatatsi xua Pablo bara pepaebiwa tsane. Pablo ichaxota nonababeibiya baxota asiya uncua. Yawa pecobetha jume matawenta barapomonae xua moya peenaenexa. Poxonae moya enarʉcʉpa barapomonae, Pablo hebreo jumetha cueicueijei. Namchi, jeye:","num_words":1405,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.028,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 24 CUI - Jesús Nacom pin pia bo tatsi wejoniya. - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi\\n1Jesús Nacom pin pia bo tatsi wejoniya. Poxonae nama bara weya pona, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Yawa pijimonae jeichichi:\\n—Maisa Nacom pin pia bo tatsi bepa wʉnae, jei barapomonae.\\n2Daichitha Jesús jume barai barapomonae, jeye:\\n—¡Moya caepatiyo pataema! Bara xaniyan paca tsipaebatsi. Matacabi jopaena barapo mataqueitha ichamonae pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi po bo anoxuae pataneme. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita weraweracaenaba\\n3Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Poxonae Jesús demxuwatheicha ecopiya, bapoxonae Jesús pijimonae nameicha tsipaebatsi, jeye:\\n—Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane, ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane metha xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena xua poxonae patopeicaename, mataʉtano xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n4Nexata Jesús barai, jeye:\\n—Dota pam bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba xua daxota abe paexanaetsipame. 5Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae muxuitorobiya paebina bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina. 6Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa. 7Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baraponbe irʉrʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha pin jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Mataʉtano domae tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. 8Baraxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae tsane bichocono, xua beya jopa nama juniya tsane.\\n9“Bapoxonae jiwi paca teiquebina, paca atene exanaena mataʉtano paca jutebina. Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. 10Barapo matacabintha jiwi pentsina xua Nacom pejume cowʉntsiwatsi. Mataʉtano daxita jiwi nacasebina, mataʉta barapomonae piamonae caenaetsina ichamonaetha. 11Pinmonae tsana pateibina, pomonae jiwi pemuxuitorobiwi. Tsana jei tsane: ‘Xan Nacom peitorobi jume tapaebin, Nacom yabara paca cuidubinchi’, jei tsane. Barapo pemuxuitorobi diwesi jume pinmonae jume cowʉntsina barapo diwesi. 12Pinmonae jopa juniya abe exanaponae tsane daxota jiwi, jopa caemonae nantiya naantobe tsaibi tsane. 13Ichitha pon awiya xua antʉyapusʉya nejume cowʉntsiya poponaena xua beya yacuiya tʉpaeya jopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae, bapon jame Nacom napaeba cana exanaena. 14Tamonae capanaena tapexeinya jume diwesi po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya peewatsixae. Barapo diwesi tajiwimonae pomonae tanejume cowʉntsi jiwi paebinoutsina daxita jiwitha. Poxonae barapo diwesi daxita nacuanpiwi jume taena, bapoxonae daxita barapo jiwi yaputaena xua bara matacabi imoxoyo jopaena po mataqueitha poxonae daxita weraweracaenaba.\\n15“Daniel, pon Nacom peitorobi jume pepaebin bapon caena bayatha yabara tsiwʉnaeya muxu dutsiya tina pocotsiwa xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana. Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Mateon, paca baraichi: “Pon yorobina po jume diwesi tinan, moya jume naitaewatsina pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.)\\n16Cataunxuae Jesús cueicueijei, jeye: “Poxonae bara pocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. 17Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua bapon jopa bewa botha joniya tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. 18Irʉrʉ pon pabitha popona bapon jopa bewa caibeya ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. 19¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina, barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. 20Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae bichocono, mataʉtano xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae pentaquei seicae matacabitha. 21Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa. 22Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae, metha dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi.\\n23“Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca jei, baxuan jopa pajume cowʉntsinde barapo jumein. 24Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina. Barapomonae natsicotaena icha be xan ichi ponxaein Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi, xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi, xua irʉrʉ icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpaetsi tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi. 25Baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi. 26Daxota icha jiwi paca jei tsane: ‘Pataema bapon Mesías uncuiye ira xuepana susato tsurucuae nacua beya’, icha paca jei, jopa bara beya paponaeinde. Mataʉta icha paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xote uncue bomʉxʉ tututha’, icha paca jei, jopa baxua pajume cowʉntsinde. 27Icha yamʉxʉ ichi poxonae jemeicha yacoicha uncueica xua coicha nayotaxuba itabocotha, barichi tsane po matacabitha patopeicaein jemeicha. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tsita naitʉtsin daxita jiwi. 28Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara jʉta paichim tsane. Paxam pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi pam, pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha patopeicaein. Bara po mataqueitha pana nacaetutsiname”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin\\n29Equeicha Jesús namchi: “Po matacabin poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane. Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta Nacom napuna torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenae tsane. 30Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua cou equeicha apara tapatopaewa tsane ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae daxita nacuanpiwi netaena xua patopaein, barapomonae pijunuwi wecoyei tsane. Jiwi netaena ponxaein Nacom Tananeitapetsin xua patopeicaein tsaquinaebowantha. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha, mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichatha patopeicaein. 31Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua bichocono daunweya peobinexa tsane, po peobiwa pewʉn trompeta. Poxonae baxua jume taena tamatatsunpiwi inta caetutsina pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana”, jei Jesús.\\n32Equeicha Jesús jeye: “Pajume taema barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae xua painya nenacuidubiwa tsane. Poxonae ba pataneme xua pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa. 33Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi, pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane. 34Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena. 35Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉtano ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban”, jei Jesús.\\n36Equeicha Jesús jeye: “Po matacabitha baxua exanaena, mataʉta po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxuan yabara yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan, ponxaein Nacom Pexanton baxuan jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi”, jei Jesús.\\n37Equeicha Jesús jeye: “Icha matha ichi poxonae Noé caena bayatha popona jiwi jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin awʉbo exanaena methaunxuae. Saya barompaya icha jʉntʉ cuitha jinompa daxota jiwi werapa. Barichi jʉta ichi tsane poxonae patopeicaein barapo cae pin nacuathe xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae patopeicaein jiwi jopa tsaqueinae tsane xua Nacom werapa exanaena barapo jiwi pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi. 38Barapo matacabintha poxonae Noé popona poxonae cataunxuae pin ema jopa duneicaeyo, jiwi jopa tsaqueinaeyo xua bexa pin awʉbo tsane. Barapo jiwi jʉntema nabaneiba yawa apeiba. Yawa jiwitha jijinapona, yawa pexantixi jitha dodoubapona beya yacuiya othopa poxonae po matacabitha Noé pin jera naetha joniya. Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita Noé wepu bunothopatsi pomonae jinompa poxonae Noé popona. 39Barapo jiwi jopa awʉbo yabara tsaca jinompaeyo. Barapoxonae jemeicha pin ema uncueica. Mataʉta monapentatsi barapo jiwi. Icha jiwi ichi poxonae Noé popona poxonae barapo jiwi jopa nanta xeinaeyo xua nacabetsina, barichi tsane poxonae xan patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi jopa baxua yabara tsaqueinae tsane xua poxonae equeicha patopeicaein. 40Barapo mataqueitha ainya pebinbe nacuara nacuitauyaenabe pabitha. Ichʉn matatsunpin pichina, pejume cowʉntsixaetsi Nacom. Ichʉn saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom. 41Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe. Ichowa matatsunpin pichina, pejume cowʉntsixaetsi Nacom. Ichowa saya cuenta ponaeinchi, jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom.\\n42“Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane, tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein ponxaein jiwi Tacanamataxeinaein. 43Meje pocotsiwe payaputaema. Icha pon bo pexeinaein yaputaetsipa xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin, bapoxonae bapon jopa maitecaetsipae. Mataʉta bapon jopa copatsipae xua pon pecaibin petajondenaewatsi pia botha. 44Daxota bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere, tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein poxonae jopa tsaca payabara jinompaem tsane tsipei jopa payabara nanta xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein irʉ xua pon jopa beta peexanaein\\n45Equeicha Jesús namchi pijimonaetha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pepatopaewa tsane, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi pon matacapopona pomonae bo pexeinaein tanacuitatsi. Barapon xanepanaya yaputaeya matacapopona. Poxonae bo pexeinaein wepu warapa barapomonae, pon bo pexeinaein itoroba pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘Inta beta matacapoponde, yawa inta beta pexaewa apare daxita matacabi pomonae xua inta nacuita’, jei bo pexeinaein. 46Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein petaexaetsi xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae pocotsiwa xua bo pexeinaein itoroba. 47Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina xua pon petayapucaecaexaetsi bo xua bapon cana exanaeinchi xua equeicha daxita piawan beta petayapuenaewatsi xua xuan xeina pon bo pexeinaein. 48Ichitha ichacuitha pon bo petayapucaecaein bapon peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya patopae tsane’, najei tsipae pon bo petayapucaecaein. 49Bapoxonae bapon cueinta pomonae pon bo pexeinaein tanacuitatsi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano. 50Bapoxonae pon bo pexeinaein jemeicha patopaena poxonae pon bo petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae bara po hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo matacabi tsuxubi jopa yaputaeyo. 51Pon bo pexeinaein itoroba ichamonaetha xua pebenexatsi yawa peperaxa jʉbinexatsi tsainchi pon bo petayapucaecaeinchi. Mataʉtano itoroba xua barapomonae bapon pexubinexatsi ichaxota jinompa pomonae itara mexeya wʉnaeya pepaebiwi ichitha abe peexanaewi. Barapo nacua bereca jiwi bichocono wecoyei pomonae abe peexanaewixae, mataʉtano nantanuweya nantʉ jayabina bichocono peatenexae”, jei Jesús.","num_words":1767,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 22\\n1 Bajaraxuacujinae icatsia ángelnë netsitajëta pepamene, bitso pitaranaemene. Nasaba bitso. Pacuenia vidriojava nasaba, bajara itsi. Bajarapamene jivi petëpaejavavecua piaitavayaexanaemene. Bajarapamene pitsaparena Diosobeje Corderonëbeje pijatronojavaverena. 2 Bajarapamene bocapona ayaicallexaneto tuatuajëareca. Bajarapamene itapayareca anijamuxubërëneniabeje nubena naejavanë, jivi petëpaejavavecua piaitavayaexanaenaenë. Bajaraponaenë caevaita nacuaitapona doce panacuaitsibeje. Caejuameto canacujitsia nacuaitapona. Bajaraponaenë pebaxuta xanepana daxitanacuanëpijivi penavaëbinexa, pejamatejemanexa piavitanejavavecua. 3 Nexata bajarapatomarata ajibi tsane jivi pejamatabëcuenebijianaejavanexatsi. Nexata jivi pibisiacuene apo exanae tsane. Diosobeje Corderonëbeje pijatronota ecaenabeje pijajivi pitorobabiabinexabeje daxitamatacabijavabelianexa bajarapatomarata. Nexata daxita pamonae Dioso pijajivi, pexaniajamatabëcuene rajutsiana Diosojavabelia. 4 Bajarapamonae Dioso itabarataena. Dioso pevënë ata rucaena bajarapamonae pitapathaitota. 5 Bajarapatomarata ajibi tsane meravi. Pepo petuxanenë Dioso pijapenivenivenaecotia itayotsiana. Nexata bajarapatomarata pejinavanapaevi apo namatavenonae tsane lámparacotia, matacabipijijuametocotia ata. Pamonae jinavanapaena Dioso pijanacuata, Dioso pijanacua barëevetsianatsi daxitamatacabijavabelianexa.\\nPacuenia baja imoxoyo pevajënae Jesucristo pepatsijavanexatsica yabara pelivaisi\\n6 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Palivaisi baja yaquiname, pexaniajailivaisi cajena. Daxita xua yabara yaquiname, pepacuene copiapatsiana. Dioso baja cajena bajayata tajëvelia yapëtaeyaexana profetavimi peyapëtaenexa pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. BajarapaDiosonë icatsia itoroba pijaángelnë. Nexata Dioso pijaángelnë tsitajëta Dioso pijajivijavabelia, Dioso pijajivi peyapëtaenexa pacuenia baja imoxoyo pevajënae pecopiapatsinexa xua copiapatsijitsia mapanacuataje, nejai ángelnë.\\n7 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Jesús raja jumaitsi: “¡Bepijia patsianicajë!” jai. ¡Nexata pajivi jumecovënëta Dioso pejumelivaisi, neyaquinaelivaisi mapabaxutotaje, bajarapajivi jamatabëcuenebarëya tsane Jesús itsa patsianica! nejai ángelnë.\\n8 Xanë rabaja Juannë, daxita baja palivaisi yaquinajë, jumetaniji. Tanijinua. Bajaraxuacujinae ángelnë, ponë netsitajëta daxita bajaraxua, pitabarata yaiyataeya picani tamatabacabëta tonucajë. 9 Itsiata baitsi jane ángelnë nejumaitsi:\\n—Pëtsa bajaraxua exaname. Tsipaji saya xanë ata Dioso pijajivitonënë. Pacuenia xamë, pacuenia itsamonae ata, pamonae Diosojumepaebivi profetavi, pacuenia ata pamonae jumecovënëtsiana mapabaxutotaje neyaquinaelivaisi, bajara saya xanë ata taitsinë. Nexata Dioso yaiyataeya nematabacabëta tonucare nevajëtsinexa Diosojavabelia, nejai ángelnë.\\n10 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Pëtsa nejumeyavajunuaxainame Dioso pejumelivaisi, neyaquinaelivaisi mapabaxutotaje. Tsipaebianame daxitajivijava daxitajivi peyapëtaenexa. Tsipaji rabaja imoxoyo pevajënae pecopiarucaenexa mapanacuaje. Pacuenia baja cajena Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, bajarapacuenia Dioso exanaena. 11 Neponaponaeepato abaxë mapanacuataje, tocopare pibisiacuene pexanaponaevi, pibisiacuene pexanaejava pecatsitecaenexa. Ëpibisiacuene yabara penajamatabëxainaevi ata, tocopare pecatsitecaenexa penajamatabëxainaejava ëpibisiacuene yabara. Itsiata baitsi jane pijinia pamonae pexaniacuene pexanavanapaevi, catsitecae pevajënaeyabelia pexaniacuene pexanavanapaejava. Pamonae ata Dioso aneconijibia tanetsi pejumecovënëtsixae Jesucristo pesivatëpaejavatsi, casaë pevajënaeyabelia aneconijibia pejinavanapaenexa, nejai ángelnë.\\n12 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Jesús raja jumaitsi: “Panejumetaema. Bepijia patsianicajë. Capatsianicajë tajajivi tarajutsijavanexa. Bajaraxua rajutsianajë caejivi canacujitsia, pamonae xaniavaetsia netonacuenebavanapa. Pamonae pijinia pibisiacuene exanavanapa, naneconitsiaexanaenajë. 13 Xanë rajane baja daxitacuene tataxuxuabinë. Daxitacuene icatsia tacopiarucaeyaexanaenënexa,” jai raja Jesús, nejai ángelnë.\\n14 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Jamatabëcuenebarëya baja pamonae pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso vecuaajibiaexanatsi, pejumecovënëtsixae Jesucristo pesivatëpaejavatsi. Bajarapamonae itsamatacabi Dioso tocopatsianatsi penajonenexa Dioso pijatomara baupanëjava. Tocopatsianatsinua jivi petëpaejavavecua piaitavayaexanaenae pecuaixaenexa. 15 Itsiata baitsi jane daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, nacopabanubenaena Dioso pijatomarajumavelia. Nacopabanubenaena pamonae bitso ëpibisiacuene pexanaevi, penajorobivi ata, pevitota pibisiacuene pexanaevi ata, jivibevi ata, jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcabiabivi ata, bitso penajumetsënëtsivi ata. Daxita bajarapamonae nacopabanubenaena Dioso pijatomarajumavelia, nejai ángelnë.\\n16 Nexata Jesús nejumaitsi:\\n—Xanë rabaja Jesúsnë. Itorobajë tajaángelnë pecatsipaebinexa palivaisi baja catsipaeba. Bajarapacuenia itorobajë daxita Dioso pejumecovënëtsivi peyapëtaenexa palivaisi baja tajaángelnë catsipaeba. Xanë rabaja nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë. Xanë rabaja tajamatabëcueneitayotsinë daxitajivi pexaniajailivaisita, nejai Jesús.\\n17 Espíritu Santo jumaitsi. Petiriva ata, pova Corderonë pijavanexa, bajarapova ata jumaitsi. Jumaitsibeje Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n—Naxanitsiayo patsianimica, jaibeje.\\nPamonae jumetane bajarapacuenia pejumaitsijavabeje Jesúsjavabelia, bajarapamonae ata bejumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Naxanitsiayo patsianimica, bejai bajarapamonae ata.\\nPacuenia jivi pejamatabëëthëtojavavetsina bitso jitsipa mera piapaenexa, bajara pijinia pacuenia jivi bitso itsa jitsipaena Dioso pecapanepaejavanexatsi, nexata bajarapamonae Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. Tocopatsianatsi bajarapamonae amoneya pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava itsa jumecovënëta Cristo pesivatëpaejavatsi. Tsipaji Cristo jivi petëpaejavavecua piaitavayaexanaenë.\\n18 Daxita pamonae leba Dioso pejumelivaisi, tayaquinaelivaisi mapabaxutotaje, jamatabëcuenereviaya tsipaebijitsianë rovialia mapacueniaje. Mapabaxutotaje tayaquinaelivaisi itsajivi icatsia saicayalivaisi mataropotsia itsa yaquinaena, bajarapajivi naneconitsiana Diosojavabelia. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Papiayaicuene yabara jumaitsi mapabaxutotaje, bajarapacuene Dioso taeyaexanaenatsi bajarapajivi. 19 Mapabaxutotaje tayaquinaelivaisi, itsajivi itsa xuabiana itsalivaisiyo, nexata bajarapajivi naneconitsiana Diosojavabelia. Nexata bajarapaneconijamatabëcueneta bajarapajivi vënëyaquinae atatsi pabaxutota vënërubena daxita pamonae matacabi apo pevereverecaejava pexainaevinexa, matacabi apo pevereverecaejava apo xainae tsane. Dioso pijatomarabetsia ata pejonenexa, apo tocopatsi tsanetsi. Pabaxutota vënërubena matacabi apo pevereverecaejava pexainaevinexa pelivaisi, Dioso pijatomara ata pelivaisi, jumaitsi mapabaxutotaje.\\n20 Jesús, ponë itoroba pijaángelnë tanetsipaebinexa pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje, bajaraponë nejumaitsi mapacueniaje:\\n—Bepijia patsianicajë, jai.\\nNexata xanë jumaitsinë:\\n—Je. Xanepana rabaja. Jesús pepo petuxanenëmë, ¡naxanitsiayo patsianimica! janë.\\n21 Pacatovajëtatsi daxita paxamë vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonaenexa. Bajara itsi tsane.","num_words":641,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 17\\nPacuenia Dioso pijajivixae, itsamonae jamatabëcueneëjëbijitsiatsi pibisiacuene pexanaenexa yabara pelivaisi\\n1 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xanë tajajivixae, itsamonae jamatabëcueneëjëbabiabianatsi pibisiacuene pexanaenexa. Nexata itsamonae pejamatabëcueneta tajajivi pibisiacuene exanaena. Nexata pajivi pejamatabëcueneta tajajivi pibisiacuene exanaena, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsiana. Nexata bajarapajivi pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. 2 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, abaxë bepejevaxijamatabëcuene xaina Dioso pejumecovënëtsijava yabara. Nexata apo ajamatabëcuenesaë. Nexata pajivi tajajivijavabelia pibisiacuene jamatabëexanaeyaexana, abaxë tajajivijavabelia pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bajarapajivi bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapacuenia bexuarecatsi, tajajivijavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. 3 Nexata xania. Panayajivitaema pibisiacuene, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nIcatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsanë Dioso panenajuajumecovënëtsivi pibisiacuene itsa pacaexanaena paxamëjavaberena, bajaraponë xaniavaetsia paitavetsianame. Nexata baja itsa aura tsane pibisiacuene papecaexanaejava yabara, nexata pexaniajaijumeta itsa pacanavajunupaebiana pecopatsijavanexa bajarapacuene, pajamatabëcuenecaevianame pibisiacuene papecaexanaejava. Pabarajamatabëcuenexanepanaename bajaraponë. 4 Caematacabita siete xuabeje pibisiacuene pacaexanae ata tsane, itsiata siete xuabeje itsa aura tsane pibisiacuene papecaexanaejava yabara, nexata pexaniajaijumeta itsa pacanavajunupaebiana pecopatsijavanexa bajarapacuene, itsiata pajamatabëcuenecaevianame. Pabarajamatabëcuenexanepanaename bajaraponë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi pijaapóstolevijavabelia yabara pelivaisi\\n5 Jesús pijaapóstolevi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, paneyavenonare: “Xanë cajena necaëjëpa daxitacuene taexanaenexa,” nejaitsabiabijava orijibia patacajumecovënëtsinexa, jai Jesús pijaapóstolevi.\\n6 Nexata Jesús jumaitsi pijaapóstolevijavabelia:\\n—Tsiquirijavayo ata xanë yabara itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae: “Xaniajai cajena. Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata paxamë ata pacacaëjëpaejitsipa ayaicuene paneexanaenexa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapanaejavaxanetojavabeliaje: “Yatabutopaya natixire. Nucaename pucaxaneto tuatuajëtalia,” itsa pajamë tsipae, nexata naejava ata pacajumecovënëtsipa cajena, jai Jesús pijaapóstolevijavabelia.\\nPacuenia itsajivi pijatuxanenë pitorobicueniatsi toexanabiaba yabara pelivaisi\\n7 Jesús icatsia jumaitsi pijaapóstolevijavabelia:\\n—Paxamëyajuvënënë xainaejitsipa pijajivitonë. Nexata itorobijitsipa petonacuenebaponaponaenexatsi. Nexata bajaraponë pijatuxanenë ira petocueponaponaecujinae, patsipa pijatuxanenë pijaboyaberena. Itsa jume, baca petoevetaponaponaecujinae patsipa. Nexata paxamëyajuvënënë petuxanenëxae, pijajivitonëjavabelia apo jumai tsipae: “Jonemena baja. Ecare nexaejava tacarajutsinexa,” apo jai tsipae pijajivitonëjavabelia. 8 Jume baja cajena. Biji rajane jumai tsipae pijajivitonëjavabelia: “Netoexanare taxaejavanexa. Nexata abaxë nevetanucaename tanabanijavata. Bajaraxuacujinae xamë nabanianame,” jai tsipae pijajivitonëjavabelia. 9 “Xanepana rabaja. Pexaniacuene bitso netoexaname,” apo jai tsabiabinua pijajivitonëjavabelia petonacuenebabiabijavatsi yabara. Bajarapacuenia apo jumai tsabiabi tsipae tsipaji saya pijajivitonë tsaponaponae. Nexata pacuenia pijatuxanenë itorobatsi, bajaraponë exanabiabijitsipa. 10 Bajarapacuenia paxamë ata patoexanare Dioso papecaitorobicuenia. Itsa patoveretsianame Dioso papecaitorobicuenia panetoexanavanapaejava, nexata saya namataenetsia panajumaitsimë tsane: “Vaxaitsi saya vajatuxanenë pijajivitsi. Nexata vajanacaitorobicuenia toexanavanapatsi,” panajamë tsane. Pëtsa panajumaitsimë: “Itsajivi meta nacajumai tsane: ‘Xanepana rabaja. Xaniavaetsia Dioso patonacuenebame,’ nacajai meta tsane,” panajamë pëtsa, jai Jesús pijaapóstolevijavabelia.\\nPacuenia Jesús jamatejemaya exana diez ponëbeje, bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi, yabara pelivaisi\\n11 Jesús pona Jerusalén tomarabelia. Itsajota Samaria nacuabeje Galilea nacuabeje namuxunenecaxitajarababeje, bajaraxuayo Jesús najetaruca. 12 Itsa baja Jesús patsijitsia tsiquiritomarayojavabelia, mataenenatsi diez ponëbeje bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi. Itsiata tajiyo bajarapamonae vecuanubenaothopatsi. 13 Bajarapamonae ayaijumeta jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¡Jesús, paneitaxutotsoniataema! jai.\\n14 Nexata Jesús itsa tane bajarapamonae, Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Panaitajëtsianame sacerdotevijavabelia papecaperabëtaenexa, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nNexata bajarapamonae pona sacerdotevijavabelia. Nexata bajarapamonae namutua penajetarubenaejavata pepatsinexa sacerdotevijavabelia, namutua baja perabëxanepananajetarubena. 15 Daxita bajarapamonae peperabëxanepanaejava itsa tane, nexata caenë saya bajarapamonaeyajuvënënë naviateca Jesúsjavabelia. Bajaraponë namutua ayaijumeta Diosojavabelia jumai tsanajetarucae: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! ¡Tavitanejavami baja vecua, nejamatejemayaexaname!” jai tsanajetarucae bajaraponë Diosojavabelia.\\n16 Bajaraponë itsa pata Jesúsjavabelia, pematabacabëta irataeya bocajunua Jesús pitabarata.\\n—Pexaniacuene netoexaname. Nejamatejemayaexaname baja tavitanejavamivecua, jai Jesúsjavabelia.\\nBajaraponë Samaria nacuapijinë. 17 Nexata Jesús jumaitsi bajarajota penubenaevijavabelia:\\n—Diez ponëbeje bitso peperabëtsabanaevi jamatejemayaexanajë. ¿Detsa meta xuajitsia daxita apo najuapatsi? 18 Maponëje caenë saicaya nacuapijinë, apo judíonë ata, naviateca Diosojavabelia pejumaitsinexa: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! ¡Tavitanejavami baja vecua, nejamatejemayaexaname!” pejainexa Diosojavabelia, jai Jesús bajarajota penubenaevijavabelia Samaria nacuapijinë yabara.\\n19 Nexata Samaria nacuapijinëjavabelia Jesús jumaitsi:\\n—Nonotapunare. Ponare baja. Jamatejemamë rabaja tanejumecovënëtsixaemë tacajamatejemayaexanaejavanexa, jai Jesús.\\nPacuenia Jesús tsipaeba pijajivijavabelia, fariseovijavabelia ata, pecopiapatsijava baja Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje yabara pelivaisi\\n20 Fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa paepatota copiapatsiana Dioso pijajivi pevetsijava pijajivi mapanacuataje? jai fariseovi.\\nNexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Dioso taxuxuabi ata pijajivi pevetsijava mapanacuataje, apo taetsi vajaitaxutota. 21 Nexata jivi apo jumai tsane: “Copiapata rabaja majotaje Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje,” apo jai tsane. “Copiapata rabaja majotaliaje Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje,” apo jainua tsane. Dioso rabaja capanepaeya aeconoxae evetapona pijajivi paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n22 Nexata Jesús itsamatacabi mapanacuaje pevetsijavanexa, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Itsamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuaje taevetsinë tsane. Nexata paxamë picani bitso pajitsipaename patanetaenexamë mapanacuaje taevetsicuene. Itsiata baitsi jane apo pataemë tsane mapanacuaje taevetsicuene. 23 Nexata itsamonae pacajumai tsane: “Bajarajotalia eca mapanacua pepo pevetsinëje,” pacajai tsane xanë yabara. Itsa jume, pacajumai tsane: “Majota ecaje, mapanacua pepo pevetsinëje,” pacajai tsane xanë yabara. Itsiata pëtsa paponame. Pëtsa pamuxunaponamenua bajarapamonae pepëta. 24 Pacuenia yamaxë itsa nivejai tsajuni athëbëvetsica, caecuenia jivi cotiatane daxitajava, bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi caecuenia netaena pamatacabi patsianicajë xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. 25 Itsiata copiaya ayaicuenia navixaetaeya bejiobinë tsane. Mapanacuataje pejinavanapaevi apo nejumecovënëtsinua tsane Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. 26 Pacuenia bajayata jemata itsi pamatacabi Noépijinë ponapona, bajara icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jemata icatsia patsianicajë. 27 Bajayata pamatacabi Noépijinë ponapona, jivi picani xaniavaetsia jamatejema pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Nacojiobapona itsamonae. Itsamonae pexënatoyonë pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae jamatejema saya jinavanapa. Nexata bajarapamatacabi Noépijinë ëpijamonae pinijibarcojavabelia barëjunua. Nexata daxitajivi merata bubuna jemata ira itsa bubuta. 28 Bajara pijinia itsi bajayata pamatacabi Lotpijinë ponapona. Jivi saya jamatejema jinavanapa. Pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Comuacapona. Canajetapona. Ubapona pijapabianë. Pijabonë ata exanapona. 29 Itsiata baitsi jane pamatacabi Lotpijinë Sodomatomara vecuapitsapa, jemata athëbëvetsica pinijicuenia isotonë othopaica. Othopaica pitarutsiibotonënua. Nexata daxita Sodoma tomarapijivimi tajuatsi. Nexata baja verebiabatsi. 30 Bajara pijinia pacuenia icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica.\\n31 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pamatacabi xanë jemata patsianicajë, itsajivi ata pëtsa sivanajamatabëxaina mapanacuapijicueneje. Nexata pajivi athëbëyo bojumatatsia ecaya, perunaecujinaetsica, pëtsa sivanajamatabëxaina pijaboënëalia pebobenaejavanë pejutsinexa. Pajivi pijinia pijapabita nacuenebaponapona, pëtsa najamatabëxaina penaviatsinexa pijaboyabelia. 32 Panajamatabënapire pacuenia bajayata Lotpijinë pijavami exanatsi. Lotpijinë pijavami pesivanajamatabëxainaexae mapanacuapijicuene, napijivitaeyojopa. Nexata baja tëpa. 33 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Itsiata baitsi jane pajivi xanë tajamatabëcueneta copatsiana penatojitsipaecuenia pexanabiabijavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n34 Icatsia Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi patsianicajë, bajarapameravi anijanëbeje majitanucaenabeje caecamata. Itsanë tanejumecovënëtsinë tsane. Itsanë apo tanejumecovënëtsinë tsane. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsinë copatabuatsianatsi. 35 Anijavabeje pijinia najuacuabanucaenabeje caejavata. Nexata tanejumecovënëtsiva pitsianatsi. Apo tanejumecovënëtsiva copatanutsianatsi. 36 Anijanëbeje pijinia najuanacuenebanucaenabeje pabita. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi. Apo tanejumecovënëtsinë copatanutsianatsi, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia.\\n37 Jesús nexata pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Patajatuxanenë, ¿detsa jota bajarapacuenia yajuvënëpitsianatsi? jai Jesús pijajivi.\\nNexata Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia:\\n—Pacuenia quequeremonae bepijia yapëtane itsajota petuxutsaebinë boca bajarajota penacaetuatsinexa, bajara pijinia pacuenia daxita tajajivi bepijia yapëtaena tapatsijavatsica penacaetuatsinexa xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":975,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN PEDRO 4\\nPacuenia Dioso asaëyata betonacuenebavanapatsi, pacuenia Dioso nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexana, yabara pelivaisi\\n1 Cristo abaxë itsa ponapona mapanacuataje, itsamonae bejiobiaexanatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata tajëvelia bepaevetavanapame itsamonae papecabejiobiaexanaenexa. Pajivi bejiobiaexanatsi Cristo pelivaisi pejumecovënëtsixae, bajarapajivi pevajënaeyabelia ajamatabëcuenesaë baja tsaponae. Copata baja pibisiacuene pexanaejava. 2 Pevajënaeyabelia jamatabëexanaponapona pacuenia Dioso tojitsipatsi. Pibisiacuene baja apo exanae pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi penatojitsipaecuenia baexana. 3 Dioso panejumecovënëtsivajënaeya, pibisiacuene paneexanavanapaeneconi yabara, ayaicuenia picani pananeconitame Diosojavabelia. Dioso panejumecovënëtsivajënaeya, panevitota pibisiacuene paexanabiabame. Panajamatabëxainabiabamenua ëpibisiacuene yabara. Paitajibimënua tsabiabi panijabonëjava. Paitajibimënua tsabiabi fiestajava ata. Jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata panavajëcabiabame. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja daxita bajarapacuene pacopabame. 4 Nexata pamonae Dioso apo peyapëtaevi, pibisiacuene panenajuaexanabiabivimi, aeconoxae baja pacasivajamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji papibisiacuene bajarapamonae exana, paxamë baja apo pajamatabëcueneyavenonaemë. Bajaraxuata bajarapamonae pibisiacuenia pacabaracuaicuaijai. 5 Itsiata baitsi jane bajarapamonae itsamatacabi Dioso pitabarata nubianatsi. Nexata daxita bajarapamonae pibisiacuene pexanavanapaeneconi yabara, Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Piasaëtsavanapaevi, petëpaevimi ata, daxita Dioso naneconitsiaexanaena. 6 Petëpaevimijavabelia baja picani bajayata itsamonae tsipaebatsi pexanialivaisi, Cristo pelivaisi, itsa abaxë asaë tsavanapae bajarapamonaemi. Itsiata daxita bajarapamonaemi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Itsiata bajarapamatacabi itsamonae baja jumecovënëta Cristo pelivaisi. Nexata xuacujinae daxita bajarapamonaemi tëpapona. Itsiata baitsi jane pamonae baja pepuajumecovënëtsi Cristo pelivaisi, tëpa, bajarapamonae xaina baja matacabi apo pevereverecaejava.\\n7 Imoxoyo rabaja pevajënae pevereverecaenexa mapanacuaje. Bajaraxuata itsacuenejava ata pibisiacuene paexanaenejevamë, xaniavaetsia pajinavanapare. Namataenetsianua najamatabëcueneevetsiaya xaniavaetsia pajinavanapare panenajuavajëtabiabinexa Diosojavabelia. 8 Namataenetsia panaasivamëre tsavanapae. Bajarapacuene daxitacuene matatoxenetsia bitso nacatoxanepana vajaexanaenexa. Tsipaji itsa asivatsi itsajivi ata, nexata pibisiacuene nacaexanabiabi ata, bajarapajivi apo barajamatabëtsitecaetsi. 9 Namataenetsia xaniavaetsia panacopiapire panijaboyaberena jamatabëcuenexanepanaeya. 10 Pacaenëmë canacujitsia Dioso saicayacuenia pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona Dioso pijacuene panetonacuenebavanapaenexa. Nexata namataenetsia panajamatabëcueneyavenonare xua Dioso pacaenëmë canacujitsia pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona paneexanaenexa. Bajarapacuenia Dioso patonacuenebavanapare xaniavaetsia. 11 Itsajivi itsamonaejavabelia itsa tsipaeba Dioso pejumelivaisi, bajarapajivi betsipaeba palivaisi Dioso yapëtaeyaexanatsi. Itsajivi pijinia itsa yavenonaejitsia itsanë, bajarapajivi beyavenona pacuenia Dioso jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi peyavenonaenexa. Daxita xua paexanaejitsiamë Jesucristo papijajivixaemë, paexanare jivi peyaiyataenexa Dioso. Dioso baja cajena daxitacuene pitorobinë, penivenivenaecotia pexainaenë daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.\\nPacuenia Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi itsamonae bejiobiaexanaponatsi yabara pelivaisi\\n12 Tajamonae bitso patacaasivavi, pëtsa pajamatabëcuenenabenajacame, itsamonae bitso pacabejiobiaexanaponae ata. Bajarapacuene pacatocopiapatsiana papecajamatabëcueneëjëtsinexa papecajamatabëcueneyapëtaenexa pepacuene panenajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia. Nexata pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Xanë cajena Dioso tajumecovënëtsinë. Nexata bajarapacuenia caenënë netocopiapatapona,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji raja daxita Dioso pejumecovënëtsivi bajarapacuenia tocopiapataponatsi pejamatabëcueneëjëtsinexatsi pejamatabëcueneyapëtaenexatsi pepacuene penajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia. 13 Nexata saya panasivajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae paxamë ata itsa pacabejiobiaexanapona pacuenia Cristo bejiobiaexanatsi. Nexata pamatacabi pataename Cristo pepatsijavatsica pijapenivenivenaecotia yajava, pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. 14 Pibisiacuenia itsamonae itsa pacabijatane Jesucristo pelivaisi panejumecovënëtsivixae, pasivajamatabëcuenebarëyamëre. Tsipaji raja paepatota itsamonae pacabijatane, ayaijamatabëcuenenë Espíritu Santo, ponë pacayajavaponapona, ayaicuenia pacayavenonaena. 15 Pëtsa jivitonë pabeyaxuabame. Pëtsa panacobetoxotame. Pëtsa paexaname itsacuenejava ata pibisiacuene. Pëtsa patoevetame itsamonae pijacuene pacajunatsinejeva panetoevetsinexa, bajarapacuenia itsamonae panejamatabëitonotsiyaniva. Pëtsa bajarapitsicuene paexaname itsajivi ata paxamë yabara pejumaitsiyaniva: “Pibisiacuene pexanaevixae, bejiobiaexanatsi bajarapamonae,” pejaiyaniva itsa pacabejiobiaexana itsamonae. 16 Pajivi bejiobiaexanatsi Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsixae, bajarapajivi apo benacaura pebejiobiaexanaejavatsi. Pexaniajamatabëcuene berajuta Diosojavabelia Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsixae.\\n17-18 Dioso yapëtane pacuenia daxita pijajivi tojinavanapatsi. Nexata aeconoxae Dioso tocopiapatatsi pijajivijavabelia pejumaitsinexa: “Paxamë xaniavaetsia panetojinavanapame. Pexaniacuenenua patoexanabiabame itsamonaejavabelia. Nexata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi,” pejainexa Dioso, pexaniacuene pijajivi itsa toexanavanapatsi. Itsiata pamonae Dioso pijajivi ata, xaniavaetsia Dioso apo tojinavanapae, pexaniacuenenua apo toexanabiabi itsamonaejavabelia, bajarapamonaejavabelia Dioso jumaitsi tsane: “Paxamë apo pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. Tsipaji tajitsipaecuenia apo paexanavanapaemë,” jai tsane. Bajarapacuenia Dioso itsa jumaitsi tsane pejumecovënëtsivitsijavabelia ata, ¿detsa nexata Dioso jumaitsi tsane Dioso apo pejumecovënëtsivitsijavabelia? Nexata Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaena bajarapamonae. Pamonaejavabelia Dioso jumaitsi tsane: “Pacasivajamatabëcuenebarëyatsi,” jai tsane, bajarapamonae Dioso capanepaena pijanacuayabetsia. Pamonaejavabelia ata Dioso jumaitsi tsane: “Paxamë apo pacasivajamatabëcuenebarëyatsi,” jai tsane, bajarapamonae ata itsiata tsiquirijavayota Dioso capanepaena pijanacuayabetsia. Bajarapacuenia Dioso itsa exanaena pejumecovënëtsivitsijavabelia ata, nexata biji pamonae apo jumecovënëtsi Dioso pejumelivaisi, pamonae pibisiacuene pexanaevi, Dioso apo capanepae tsane pijanacuayabetsia. 19 Nexata paxamë Dioso pacatocopatsi ata itsamonae papecabejiobiaexanaponaenexa, pëtsa pajamatabëcuenebëjamë. Tsiteca panevajënaeyabelia pexaniacuene paexanavanapare. Panajamatabëcuenecopare papecaexanaenë, Diosojavabelia, papecayavenonaenexa. Dioso cajena pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi, bajarapacuenia pacatoexanaena.","num_words":580,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.278,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 16 CUI - Nexata barapo judiomonae pia pentaquei - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya\\n1Nexata barapo judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi yapucaewaba poxonae quirei tsanaicha xua icha matacabi jopa. Bapoxonae María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo, irʉ icha María powa Santiago pena tatsi, irʉ ichowayorʉ powa pewʉn Salomé, daxita barapowaxi comoca petuxueiwan peponaenexa xua Jesús peperʉ epababinexatsi petʉpaein. 2Bapoxonae baya caemʉmbotha, po matacabitha xua nanta carucua cae semanatha, barapowaxi capata petuxueiwan ichaxota Jesús ibo mʉthʉ iya boyatsi. Bapoxonae xometo pichatabina. 3Barapowaxi caewaxi natsipaebenapona, najei:\\n—¿Jintam metha nacata pataxubina barapo ibo panawa xua yauxatatababotatsi? najei.\\n4Daichitha poxonae barapowaxi taerʉcʉpa xua po pin ibo panawatha yauxatatababota barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubanota. 5Barapowaxi jojoniya barapo ibo mʉthʉ iya. Barapo ibo mʉthʉ tutu iya pewowin eca po muxunene pecoxa weya. Bapon nama xatata paparuwa, po paparuwa bichocono apiya yawa bichocono inyapana. Barapo yabʉxi bichocono junuwa, pewowin cunuwatsi. 6Ichitha barapo pewowin jeye barapo yabʉxitha:\\n—Jopa pajunuwinde. Paxam pajeitame Jesús Nazaret tomarapin, pon bayatha naetotha tʉpa. Ichitha bapon anoxuae xote jopa bocaeyo. Bayatha asʉ petʉpae cuiru coyene weya. Pataema ichaxota Jesús bayatha botatsi petʉpaein. 7Bara paponare, yawano patsipaebare Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pijimonae tatsirʉ. Nexata pajande: ‘Bepa Jesús paca tsiwana patopiyaei Galilea nacua beya poxonae bara bepaiyiyaename. Bapoxonae baxotiya pataename bapon icha be pocotsi coyeneya paca tsipaeba bayatha’, pajande, jei pewowin barapo yabʉxitha.\\n8Barapo yabʉxi ibo mʉthʉ wejojondena. Yawa bara weya dʉcʉpa tsipei bichocono pijunuwi jijiyei. Barapo yabʉxi jopa paebiyo ichamonaetha poxoru bichocono junuwa.\\nMeje yabara poxonae Jesús María tsita naitʉtatsi powayo Magdala tomarapiwayo\\n9Poxonae Jesús asʉ exanatsiba petʉpaewa weya po mataqueitha opi carucua xua cae semanatha poxonae aena pentha, bapoxonae Jesús tsita naitʉta María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Barapowa caena bayatha Jesús taitaweta cauri siete poyobe xua bapowa xeina barapo cauri, xua equeicha bapowa jopa pexeinaenexa. 10Poxonae Jesús tainchi bapowa pona pemuxu tsipaebinexa pomonaetha pomonae anoxuae anthʉthʉtane yawa wecoyei xua Jesús petʉpaexae. Barapomonae bayatha Jesús pepuna jinompaewichi. 11Poxonae barapomonae jume tane xua juinya Jesús asʉ popona, yawa xua bapowa bayatha Jesús tainchi, barapomonae baxua jopa yabara jume cowʉntsiyo.\\nMeje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe\\n12Pirapae bapoxonae equeicha Jesús tsita naitʉta pijimonae tatsi jiwanabetha icha cui coyeneyatha xua poxonae jopa xapain yaitaetsi poxonae namtotha pipatotha ecaponabe aisawatha. 13Bapoxonae baponbe caibe nawiyabe. Yawa tsipaebabe ichamonaetha xua Jesús pijimonaetha tatsi xua po coyene bayatha Jesús baponbe tsita naitʉtatsibe. Ichitha barapomonae barichirʉ irʉ jopa jume cowʉntsiyorʉ barapo diwesi pocotsiwa baponbe paebabe.\\nMeje yabara poxonae Jesús cui itoroba pijimonae xua pia diwesi tatsi daxita nacuantha petapaebiwa tsainchi\\n14Pirapae Jesús tsita naitʉta pijimonae pomonae once poyobe poxonae barapomonae pexaethopaewatha iratha ena. Jesús pin jumetha muxutaenaquiya exana xua jopa pejume cowʉntsixaetsi mataʉtano peyabara muxusipanaexaetsi mataʉta xua jopa peyabara jume cowʉntsixaetsi pocotsiwa paeba pomonae tane xua Jesús equeicha bayatha asʉ popona petʉpae cuiru coyene weya. 15Jesús jeye pijimonaetha: “Paponare, daxita nacuantha beya. Patsipaebare daxita jiwitha barapo pecapanenebiyae diwesi jume. 16Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan apara Nacom Pexanton tatsi, mataʉtano xua bautisabatsi, barapomonae capanenebiyaeinchi xua jopa peweraweracaenexa. Ichitha pomonae jopa neyabara jume cowʉntsiyo xua xan Nacom Pexanton tatsi, barapomonae peraxa jʉbebinchi xua Nacom peyabara paebixae xua pinae barapomonae jopa jume cowʉntsiyo. 17-18Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan Nacom Pexanton tatsin muxuna exanaein xuaje pocotsiwe: Barapomonae taitawetsina ichamonae cauri poxonae tawʉntha wʉqueibina; mataʉtano barapomonae pena jumeintha cueicueijei tsane; icha barapomonae jomon notsina pecobetha, jopa barapomonae tʉpa exanae tsainchi jomon; mataʉtano icha barapomonae apaena po mera jiwi tʉpa exanatsi barapo mera jopa abe exanae tsainchi barapomonae; mataʉtano barapomonae itacʉpaeinchi xua jayabina pecobetha pomonae peatenewi, xua bapoxonae barapo peatenewi peaxaibinexa tsaibi tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi\\n19Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi, poxonae bapon najume weta xua cueicueijei pijimonaetha, bapoxonae Jesús asiya peitaboco beicha juinya exanatsi, xua Nacom exana. Bara xoteicha Jesús Paxa cuaretatsi pecoxa weya ainya cui peexanaenexatsi. 20Bara barapomonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa. Yawano barapomonae cueicueijei tsurubenanaebiya jiwitha barapo pecapanenebiyae diwesi jumein daxita nacuantha. Bapon Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaeinchi yawena barapomonaetha. Mataʉtano Jesús cana exana barapomonaetha xua barapomonae muxuna exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua daxota pocotsiwa barapomonae cueicueijei jiwitha bara pexainyei jumein. Je, bara ichi tsane.","num_words":674,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 20 CUI - Caentacabi Jesús Nacom pin pia botha - Bible Search\\n1Caentacabi Jesús Nacom pin pia botha joniya. Barapo botha Jesús cuiduba jiwi. Yawa Nacom pia pecapanenebiyae diwesi yabara cueicueijei. Bapoxonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ pata pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Irʉ pata pomonae penapatae jiwi. 2Daxita barapomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Incane pana tsipaebare, ¿eta po peitorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peitorobi coyene? jei.\\n3Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi pana nejume nore. 4¿Jintam Juan cui itorobatsi jane xua jiwi pebautisabinexa tsainchi? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? jei Jesús.\\n5Barapomonae caemonae yabara natsipaeba pocotsiwa Jesús pepaebiwa. Barapomonae jeye: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi xua Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús. 6Icha jei tsipaetsi Juan cui itorobatsi jiwi, metha apara jiwi naca jutebina ibotoxitha, tsipei daxita barapo jiwi nanta xeina xua Juan pon Nacom peitorobi jume pepaebin”, najei barapomonae. 7Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Canta jopa payaputaeinyo xua pon Juan cui itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei barapomonae.\\n8Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Nexata barichin tsane. Jopa yabara paca tsipaebi tsainchi, po peitorobi coyeneyatha exanan xua daxita taexanaewan, jei Jesús.\\n9Nexata Jesús diwesi tsipaeba jiwitha po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona ainya wei nexa. 10Matacabi tsuxubi xua uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi petayapucaenaewichi. Ichitha barapon pon najume caitorobatsi, bapon bʉtsi. Bapon caibe cobesa iya. 11Pon uva pabi pexeinaein bapon equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Bapon barichi bichocono bʉtsi, caibe cobesa nawiya yawa jopa catichi. 12Pon uva pabi pexeinaein equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Barichi pomonae pabi petayapucaenaewi barapon bʉtsi yawa wan exanatsi yawa pabi weya xotsi.\\n13“Pon uva pabi pexeinaein matapainya nanta xeina najei: ‘¿Eta xua metha exanaein? Metha taxanto itorobin pon bichocono antobein. Metha poxonae taxanto taeinchi, metha inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, najei. 14Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae bapon taeinchi, barapo petayapucaenaewi uva pabi najei tsane: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. 15Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.\\nNexata Jesús barai barapomonae, pomonae jume tayenatsi Jesús, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi? 16Pon uva pabi pexeinaein patopaena pia uva pabitha, pomonae uva pabi peyapucaenaewi daxita barapomonae jutebinchi. Barapoxonae barapo uva pabi ichamonae xuya catinchi xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”, jei Jesús.\\nPomonae Jesús jume tayenatsi poxonae baxua jume tane xua Jesús paeba, barapomonae Jesús jume itawetatsi, jeye:\\n—¡Bara, jopa bepajume taeinyo baxua, tsipei xua paebame Nacom jopa copatsiyo pata xantha xua pata tanejutebinexa ichamonae! jei barapomonae.\\n17Ichitha Jesús tane, barapomonae tainchi. Jesús jeye:\\n—Incane pajume taema pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye:\\nbarapo pebiwi xuba po iboto tabʉ\\ncaboca, po iboto peainya cui iboto.\\npetabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae’,\\njei Nacom Pejume Diwesitha.\\n18Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaeinchi, jei Jesús.\\n19Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae juntucuru Jesús teicatsi poxoru barapomonae yaputane xua yabara paebatsi xua Jesús paeba. Nexata Jesús jopa teicaetsi poxoru jiwi cunuwatsi.\\n20Barapomonae itoroba, ichamonae itorobatsi xua petataenexa tsainchi. Pomonae xua itorobatsi, barapomonae naexana itara mexeya pentʉ cui xanepanaewi. Barapomonae pona Jesús beya, xua Jesús naerabiya pecui jume yopichinexa tsainchi xua exana yawa xua paeba. Pia bapoxonae Jesús waetabichi yawa pia caponaetsi pontha pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon peajumeyapusʉ itorobiwa xeina, xua po peajumeyapusʉ itorobiwa cata pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. 21Daxota barapomonae Jesús yainyabatsi jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi catsita najʉpa. 22Incane yabara pana netsipaebare xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara pon penanapainchi poponaein? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.\\n23Ichitha Jesús yaputane xua piraichi baxua yainyabatsi.\\n—Incane moya painta xawena paratiyo, tha taetsi. ¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús.\\nBarapomonae jume nota, jeye:\\n25Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae. Mataʉtano Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.\\n26Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pewaetabiwatsi daxita jiwi peitʉtha, tsipei Jesús beta jume nota barapomonae. Barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaya beta jume nota, daxota barapomonae saya moya umena.\\n27Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubiwa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota saduceomonae Jesús siwa poinchi. Saduceomonae Jesús baraichi:\\n28—Pon jiwi Necuidubim. Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. 29Barichi, matha irʉ cae peweicho jiwi xua caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. 30Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. 31Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. 32Bapoxonae matapainya irʉ barapowa tʉpa. 33Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉ wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha, ¿jintam metha barapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.\\n34Nexata saduceomonae, Jesús jume nota. Jesús jeye:\\n—Barapo nacuathe pebiwi yawa yabʉxi, barapomonae jitha eenapona. 35Pomonae xua Nacom itapeta waba, poxonae barapomonae patsina Nacom pia nacuatha, barapomonae jopa equeicha jitha eenaponae tsane, yawa jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. 36Tsipei barapo nacuatheicha, barapomonae bexa jopa werapae tsane icha matatsunpiwi ichi xua jopa werapaeyo. Mataʉta barapomonae Nacom pia pexui, tsipei barapomonae equeicha asʉ barapo petʉpae coyene weya. 37Caena bayatha Moisés yabara naca cuiduba xua pomonae pewerapeibiwi xua equeicha asʉ tsaibi tsane, po diwesitha naewa yabara tina po naewa taxuncua. Barapo diwesitha Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, namchi: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. 38Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac, irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom, barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús.\\n39Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwanamonae Jesús baraichi, jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim, maisa bara beta xanepanaya paebame, jei barapomonae.\\n40Saduceomonae equeicha jopa Jesús yainyabichi xua equeicha beta pejume notsiwatsiyainwa.\\n41Equeicha Jesús nayabara paeba pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jesús jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha jiwi paeba xua pinae Mesías bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? 42-43Tsipei David jei salmos penaxʉnae weixi diwesintha:\\n‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi\\nTanecanamataxeinaein baraichi pon\\njei David salmos penaxʉnae weixi diwesintha.\\n44Icha David yabara jei xua Mesías yabara jeichi: Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.\\n45Pomonae xua umena daxita barapomonae Jesús jume taeumeinchi poxonae Jesús pijimonae tsipaeba. Jesús namchi, jeye: 46“Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha barapomonae ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua jiwi namtotha jacobeibina xua barapomonae pejacobinexatsi xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae xua barapomonae pebarʉ cui itura jineibinexatsi. Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉta barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba xua poxonae penabaneibinexa tsane. 47Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi, barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae bichocono atene tsane xua poxonae beyacaincha ichamonae atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús.","num_words":1552,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto COLOSENSES 3\\n1 Cristo petëpaecujinae Dioso icatsia itsa asaëyaexanatsi, paxamë ata Cristo bepapecayajavaasaëyaexanaevi, Dioso pacatane. Bajaraxuata athëbëpijicuene pajamatabënajinavanapare, Dioso pijanacuapijicuene. Athëbëtatsia Cristo eca Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia, penajuaevetsinexabeje daxitacuene. 2 Pasivanajamatabëxainabiabare ëathëbëpijicuene. Pëtsa pasivanajamatabëxainabiabame mapanacuapijicueneje. 3 Cristo itsa tëpa, paxamë ata Cristo bepaneyajavatëpaevi, Dioso pacatane. Aeconoxae baja paxamë Cristo papecayajavaponaponaejava, itsamonae apo tae. Apo yapëtaenua. Pacuenia Cristo Dioso yajavaponapona, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso payajavajinavanapame. 4 Cristo baja cajena nacayajavaponapona. Vaxaitsi ata pijinia Cristo yajavajinavanapatsi. Pamatacabi Cristo icatsia athëbëvetsica patsianica, paxamë ata paxainaename penivenivenaecotia Cristo papijajivixaemë.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi perujujamatabëcuenemi baja copata pejanajamatabëcuene pexainaenexa yabara pelivaisi\\n5 Mapacuenia pajamatabëjumaitsimëre tsavanapaeje: “Tajaperujujamatabëcuenemi baja copatajë. Nexata baja apo jitsipaenë icatsia taxainaejava perujujamatabëcuene, mapanacuapijijamatabëcueneje. Apo jitsipaenë baja itsapetiriva tajaitsijava tajavavecua. Apo jitsipaenë baja piauracuene ata taexanaponaejava. Apo jitsipaenë baja pibisiacuene ata tanajamatabëxainaejava. Apo jitsipaenë baja pibisiajamatabëcuene ata tajitsipaejava. Apo jitsipaenë baja ayaijava taxainaejava tanaxainaeyabinexa. Daxita baja bajarapajamatabëcuenemi copatajë. Nexata baja matavëjëa apo jitsipaenë bajarapajamatabëcuene taxainaejava,” pajamatabëjamëre tsavanapae. Tsipaji itsa pajitsipaejitsipame ayaijava panexainaejava panenaxainaeyabinexa, nexata pacopabijitsipame Dioso panejitsipaejavami. Tsipaji Diosovecua bitso pajitsipaejitsipame mapanacuapijicueneje. Nexata pajamatabëcuenejëpaejitsipame pamonae vajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Tsipaji bajarapamonae Diosovecua jitsipa jumapecataeya pexanaenëanë. 6 Daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapitsipibisiacuene pexanavanapaevi, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi. 7 Paxamë ata picani daxita bajarapitsicuene paexanavanapame Dioso panejumecovënëtsivajënaeya. 8 Nexata baja aeconoxae pacopabare daxita mapajamatabëcueneje. Paneanaepanabiabijava itsamonaejavabelia, pacopabare. Pibisiacuene paneexanaenexa panenajamatabëxainabiabijava ata, pacopabare. Pibisiacuenia itsamonae panebaracuaicuaijaitsabiabijava ata, pacopabare. Itsa pacuaicuaijamë, pëtsa pacuaicuaijamë pibisialivaisi. 9 Pëtsa namataenetsia panatsipaebame penajumetsënëtsilivaisi. Perujujamatabëcuene picani bajayata panexainaexae, bajarapacuenia paexanavanapame. Itsiata baja aeconoxae pacopabame bajarapaperujujamatabëcuenemi. 10 Nexata baja pejanajamatabëcuene paxainavanapame. Panevajënaeyabelia payapëtaeponame paneexanavanapaenexa pexaniacuene. Dioso, ponë pacaexana, pacuenia jamatabëcueneitsi, bajara pijinia paxamë ata pajamatabëcueneitsimëre tsavanapae. 11 Daxita pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, pejanajamatabëcuene xaina. Nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi Dioso najëpaeya tane. Judíovi, apo judíovi ata, daxita bajarapamonae Dioso najëpaeya tane. Pamonae peperabëcaucubivitsi, pamonae ata apo peperabëcaucubivitsi, daxita bajarapamonae Dioso najëpaeya tane. Saicayanacuapijivi ata, pamonae ata dajubicuenia canajetatsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa, pamonae ata apo canajetsitsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa, daxita bajarapamonae Dioso najëpaeya tane. Tsipaji bajarapamonae Cristo tsijamatabëecatsi peyajavajinavanapaenexa caejivi canacujitsia. Nexata bajarapamonae xaina baja pajamatabëcuene Dioso tane bitso penamatamotsicuene mapanacuataje.\\n12 Dioso bitso pacaasiva. Pacaitapetanua papijajivinexamë. Bajaraxuata paitaxutotsoniataeyabiabianame itsamonae ata. Nexata ëpexaniajamatabëcueneta pajinavanapaename. Beveliajamatabëcuenevi nataeya pajinavanapaename. Pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane itsamonae, bajayajebi pacaitsacueniababiabi ata. 13 Namataenetsia panajamatabëcueneyavenonare bajayajebi ata. Itsa pacaitsacueniaba itsajivi, bajarapajivijavabelia pabarajamatabëcuenexanepanare. Pacuenia paxamë ata Cristo pacabarajamatabëcuenexanepana pibisiacuene paneexanaevi ata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pabarajamatabëcuenexanepanare itsamonaejavabelia. 14 Matavëjëa mapacuenia paexanavanapareje. Namataenetsia bitso panaasivamëre tsavanapae. Bajarapacuenia nexata najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapaename. 15 Pavajëtabiabare Diosojavabelia papecayavenonaenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Bajarapacuenia panejinavanapaenexa, Dioso pacajunata caebitsaëto papecaexanaenexa Cristo yajava. Nexata Dioso itsa pacayavenona jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa, pajumaitsimë tsabiabi tsane Diosojavabelia. “Xanepana rabaja. Tsipaji bitso pexaniacuene panetoexaname,” pajamë tsabiabi tsane Diosojavabelia.\\n16 Pavajëtabiabare Diosojavabelia Cristo pelivaisi itsamonae papecatsipaebijava papecajamatabëcueneenabiabinexa. Pavajëtabiabarenua Diosojavabelia xaniavaetsia Dioso panejamatabëcueneyapëtaenexa. Namataenetsia panatsipaebabiabare Cristo pelivaisi. Namataenetsia panajamatabëcuene yavenonabiabarenua paneajamatabëcuenesaënexa Cristo pelivaisi panejumecovënëtsijava. Daxita panejamatabëcuenevetsina pexaniajamatabëcuene rajutsiaya Diosojavabelia panaxëanabiabare vaji. Palivaisianë ata rubena Salmosbaxutota, panaxëanabiabare. Pavajianë ata rubena vajibaxutonëta, panaxëanabiabare. Pavajianë ata Espíritu Santo pejamatabëcueneta pacanaxëanaeyaexana, panaxëanabiabare. 17 Daxita xua paexanavanapame, paexanavanapare vajatuxanenë Jesucristo pejitsipaecuenia. Palivaisianë ata pacuaicuaijamë tsabiabi, pacuaicuaijamë tsane vajatuxanenë Jesucristo pejitsipaecuenia. Pexaniajamatabëcuene itsa parajutabiabianame vajatuxanenë Jesucristo paxa Diosojavabelia, Dioso papecayavenonabiabixae, Jesucristo pevënëta pexaniajamatabëcuene parajutabiabianame.\\n18 Paxamë papetiriavimë, pajumecovënëtabiabare pacuenia pacaitoroba paneamonajivi. Tsipaji bajarapacuenia vajatuxanenë pacatojitsipa paneexanavanapaenexa. 19 Paxamë pijinia papebijivimë, pasivamëre panijavajivi. Pëtsa anaeyacuenia paitorobabiabame panijavajivi. 20 Paxamë pijinia papeximë, daxita xua paneaxajivi, paneenajivi ata, pacaitoroba paneexanaenexa, pajumecovënëtabiabare. Tsipaji bajarapacuene vajatuxanenë sivabarëya. 21 Paxamë pijinia panexi panexainaevi, pëtsa panexi anaeya paitorobabiabame papecajumecovënëtabiabinexa xua paitorobame. Tsipaji saya belia panexi jamatabëcuenefaefaenaejitsipa Dioso pejumecovënëtsijava. 22 Paxamë pijinia itsamonae papijajivimë, dajubicuenia papecacanajetsivi itsamonae amoneya panetonacuenebavanapaenexa. Pacuenia panijatuxanevi pacaitoroba, bajarapacuenia patonacuenebabiabare panijatuxanevi. Pëtsa matapania itsajota pacanaitaxutocaeveta panijatuxanevi, asaëyata patonacuenebame papecasivabarëyanexa panijatuxanevi panetonacuenebijava yabara. Biji rajane daxitamatacabi asaëyata xaniavaetsia patonacuenebabiabare. Panejamatabëcuenevetsina cuenejitsipaeya panijatuxanevi patonacuenebabiabare papecasivabarëyanexa vajatuxanenë. 23 Daxita xua panijatuxanevi patonacuenebabiabame, jamatabëcuenebarëyaya patonacuenebabiabare panijatuxanevi. Xua panijatuxanevi patonacuenebabiabame, bajaraxua yabara pajamatabëjumaitsimëre tsabiabi mapacueniaje: “Xua tajatuxanenë tonacuenebajë, bajaraxua taniji Cristonexa betatonacuenebijava. Apo ëtajatuxanenënexa,” pajamatabëjamëre tsabiabi. 24 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Vajatuxanenë pacarajutsiana pacuene pijajivi toxaina perajutsinexa, baitsi matacabi apo pevereverecaejava. Patonacuenebavanapame baja cajena Cristonexa. Bajara jane ponë pepacuene panijatuxanenë. 25 Panejumecovënëre pacuenia pacaitorobatsi. Tsipaji pajivi pibisiacuene exana, bajarapajivi itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaenatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Pamatacabi Dioso daxitajivi naneconitsiaexanaena, paneconivajëto caejivi canacujitsia xainapona, bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanaponaena caejivi canacujitsia. Nexata itsajivi ata apo vecuapanepae tsane Dioso jivi penaneconitsiaexanaecuene.","num_words":666,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.224,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 20\\nPacuenia Jesús livaisi tsipaeba pabi pexainaenë petonacuenebivitsi najëpaeya pematamotsijava pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n1 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Aeconoxae Dioso pejumelivaisi comparacióncuenia pacatsipaebianatsi patanejumeyapëtaenexamë. Dioso pijajivi pematamotsijava pijanacuatatsia, jëpa mapalivaisije. Pabixaneto pexainaenë ponapona. Ajena matacabi tsarucaponae, naropota jivi pejaitsinë petonacuenebinexatsi uvavënëjava peubipabita. 2 Caxitajarabaxuaba baja nexata jivi. Junata petonacuenebinexatsi. Caematacabi matamotsiapaeba caedenario. Jejai nexata bajarapamonae. Nexata itoroba pijapabiabelia petonacuenebinexatsi. 3 Bajaraxuacujinae juameto baja tajë itsa rucaina, a las nueve, naropota icatsia. Taenuba tomara tuatuajëta pebijivi, saya jema pejinavanapaevi. 4 Nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “Paxamë ata paponaremelia tajapabiabelia. Panetonacuenebianame. Pacamatamotsianatsi raja xaniavaetsia,” jai pabixainaenë. 5 Nexata bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. Bajaraxuacujinae, matonejeepatota, junata icatsia itsamonae. Bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. Bajaraxuacujinae, bejamatabëcuene a las tres, junata icatsia itsamonae. Bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. 6 Bajaraxuacujinae, caniviyo, bejamatabëcuene a las cinco, pabixainaenë icatsia pona tomara tuatuajëareca. Caxitajarabaxuaba icatsia pebijivi, saya jema pejinavanapaevi. Nexata pabixainaenë jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “¿Detsa xuajitsia saya daxitamatacabi pajinavanapame panacuenebinejevamë?” jai. 7 Nexata bajarapamonae jumaitsi: “Tsipaji itsajivi ata apo panejunatsi patatonacuenebinexa,” jai. Nexata pabixainaenë jumaitsi: “Paxamë ata paponaremelia tajapabiabelia patanetonacuenebinexamë. Pacamatamotsianatsi raja xaniavaetsia,” jai pabixainaenë. Nexata bajarapamonae jejai. Ponalia petonacuenebinexatsi. 8 Nexata baja juameto itsa tabujuniya, pabixainaenë jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Junare baja tanetonacuenebivi. Matamobare baja. Copiaya matamobare pamonae pepacotocaevi pejonevi. Pamonae pepacopiaya pejonevi cotocaevi matamobianame,” jai pabixainaenë pijajivitonëjavabelia. 9 Nexata pamonae pepacotocaevi junua a las cinco penacuenebinexa, parena pematamobinexatsi. Nexata caenë canacujitsia matamobatsi caedenario. 10 Nexata daxita pamonae bajayacunua pepacopiaya junua penacuenebinexa, pepacotocaevi juya parena pematamobinexatsi. Nexata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Caedenario meta pematatsënëa vaxaitsi nacamatamobiana. Tsipaji copiaya vaxaitsi junuatsi vajanacuenebinexa,” jamatabëjai bajarapamonae. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ata, caenë canacujitsia, matamobatsi caedenario tsaponae. 11 Nexata bajarapamonae penacuenebimatamo baja itsa nota, baraanaepana pabixainaenëjavabelia. 12 Jumaitsi bajarapamonae: “Mapamonae cotocaevi pepatsivi, nacueneba saya caehora. Paxanë baja rovia ayaicuenia panacuenebajë. Icotia daxitamatacabi panetsajava. Itsiata mapamonae matamobame pacuenia panematamobame,” jai bajarapamonae. 13 Itsiata baitsi jane pabixainaenë jumaitsi bajara pamonaeyajuvënënëjavabelia: “Itsacuenejavayo ata pibisiacuene apo pacaexanaetsi. Patacajunatsijavata patanetonacuenebinexamë, caedenario pacatsipaebatsi patacamatamotsinexa patanetonacuenebimatamomë. Nexata baja bajarapacuenia pacarajutatsi. 14 Panijamatamo baja papitame. Paponare baja panijabonëjavabelia. Pamonae cotocaevi junua tanetonacuenebinexa, bajarapamonae ata matamobajë pacuenia pacamatamobatsi. Bajarapacuenia matamobajë pacuenia xanë jitsipajë. 15 Tajapalataxae, netoxanepana pacuenia jitsipajë tarajutsinexa. ¿Pacobecaëbame tsaja bajarapamonae ayaijava tarajutsixae? jai pabixainaenë petonacuenebivitsi yajuvënënëjavabelia. 16 Bajara pijinia pacuenia Dioso ata, pacuenia jitsipa, exanaena pijajivijavabelia. Pamonae mapanacuata ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapanacuata beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi. Bajarapacuenia Dioso exanaena tsipaji picani jivi ayaibitsaëtoxaneto Dioso junata. Itsiata bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje saya, Dioso jumecovënëta, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi\\n(Mr 10.32-34; Lc 18.31-34)\\n17 Jesús pona Jerusalén tomarabelia. Nexata Jesús, pijajivi ayaibitsaëto yajava, najetaruca namutua, itsamonae yajava. Nexata bajarapamonaevecua ëpijajivi, doce ponëbeje, Jesús junata pimoxoyotsinexatsi. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n18 —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajarajotalia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tanevaetabinexa necanajetsiana sacerdotevi penamatacaitorobivi pecobeyabelia. Necanajetsiana judíovi pecujarubivi pecobeyabelia ata. Nexata xanë neneconitsiana tanebeyaxuabinexa. 19 Bajaraxuacujinae icatsia necanajetsiana itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia. Bajarapamonae necanecaponaena. Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae cruzajavabelia necobematabiabarutsiana tatëpaenexa. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.\\nPacuenia Santiagobeje Juanbeje pena vajëta Jesúsjavabelia pexaniacuene petoexanaenexatsi yabara pelivaisi\\n20 Santiagobeje Juanbeje paxa pevënë Zebedeo. Nexata bajaraponëbeje pena barëliatsibeje Jesúsjavabelia. Bajarapova pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Vajëta pexaniacuene petoexanaenexatsi. 21 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—¿Detsa pitsicuene jitsipame tacatoexanaenexa? jai Jesús.\\nNexata bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Pamatacabi daxitacuene evetsianame, tocopatsianame taxënatobeje nemuxuneneta penaecaenexabeje panenajuaevetsinexa. Itsanë tocopatsianame necujanenia peecaenexa. Itsanë tocopatsianame netsavenonenia peecaenexa, jai bajarapova Jesúsjavabelia.\\n22 Nexata Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia:\\n—Paxamëbeje apo payapëtaemëbeje xua pavajëcaeyaexanamebeje ena xanëjavaberena. ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabejiobiaexanaenexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebejiobiaexanaenexa? ¿Pacacaëjëpabejenua tsaja panenacaevetsinexabeje papecabeyaxuabinexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa? jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia.\\nNexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje:\\n—Jãjã, panecaëjëpabeje cajena, jaibeje.\\n23 Nexata icatsia Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia:\\n—Paxaniajamëbeje rabaja. Paxamëbeje pacabejiobiaexanaenabeje pacuenia xanë nebejiobiaexanaena. Pacabeyaxuabianabejenua pacuenia xanë nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane xua panevajëtamebeje panenaecaenexabeje, itsanë tacujuanenia, itsanë tatsavenonenia, bajaraxua Dioso apo netocopatsi patacatocopatsinexabeje. Tsipaji raja taxa Dioso ëpitapetsivinexa abaxë bajaraxua toxaniavaeta, jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia.\\n24 Nexata diez ponëbeje Jesús pijajivi vënëtane pepëya bajaraxua Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia pevajëcaejavabeje. Nexata bajarapamonae jamatabëcuenebaraanaepana Santiagobeje Juanbejejavabelia. 25 Nexata Jesús daxita pijajivi junata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Payapëtaneme rabaja pacuenia nacuaevetsivi exana. Eveta caenacua canacujitsia. Nexata nacuaevetsivi pijajivicuenia eveta pamonae jinavanapa pevetsinacuanëjava. Nexata bajarapanacuanë pevetsivi ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Xua jamatabëitoroba pevetsinacuanëjava pejinavanapaevi petoexanaenexatsi, ajumesaëya itorobabiaba petoexanaenexatsi. 26 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bajarapacuenia paexaname itsamonaejavabelia. Biji rajane ponë paxamëyajuvënënë jitsipa ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxita paxamëvecua, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. 27 Ponë paxamëyajuvënënë jitsipa penaexanaenexa papecanamatacaitorobinënexa, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. 28 Tsipaji rabaja xanë ata, Daxitajivi Pematapijinë atanë, apo patajopaenë jivi taneyavenonaenexa. Biji rajane xanë patajopajë tayavenonaenexa daxitajivi. Patajopajë tasivatëpaenexa jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene pexanaeneconimi taneconimatamotsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaenëbeje, apo petaenëbeje, yabara pelivaisi\\n(Mr 10.46-52; Lc 18.35-43)\\n29 Jesús, pijajivi yajava, pitsapa Jericó tomaravecua. Nexata jivi ayaibitsaëto pënaponatsi. 30 Panamutojava Jesús najetaruca, bajarapanamutojavata ecabeje bitso pitaxutotsëcënaenëbeje, apo petaenëbeje. Nexata bajaraponëbeje itsa jumetanebeje bajarapanamutua imoxoyo Jesús penajetarucaejava, vavajaibeje tsecae.\\n—¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsecae pitaxutotsëcënaenëbeje.\\n31 Jivi picani jumeitavetatsibeje pemoyanexabeje tsecae. Itsiata biji bitsoyo orijibia vavajaibeje tsecae.\\n—¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsecae Jesúsjavabelia.\\n32 Nexata Jesús muxunanucojopa. Junata pitaxutotsëcënaenëbeje. Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—¿Detsa xua pajitsipamebeje patacaexanaenexabeje? jai.\\n33 Nexata bajaraponëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, pajitsipajëbeje pataitaxutoxanepanaejavabeje, jaibeje tsecae.\\n34 Nexata Jesús itaxutotsoniatane bajaraponëbeje. Jesús itaxutojayata bajaraponëbeje. Bajarajota caecuenia bajaraponëbeje itaxutoxanepanabeje baja. Nexata bajaraponëbeje Jesús pepëta naponabeje.","num_words":821,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 10 CUI - Irʉrʉ jame Cesarea tomaratha pebin - Bible Search\\nMeje yabara Pedro irʉ Cornelio\\n1Irʉrʉ jame Cesarea tomaratha pebin warapaeya popona. Bapon pewʉn Cornelio. Cornelio, jame yatsicaya pia nacua tatsi Italia nacua. Bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Irʉrʉ soldadomonae pia nacua tatsi Italia nacua. 2Cornelio piamonae barʉ jume cowʉnta Nacomtha. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Barapon Cornelio matowa yaweneiba judiomonae, pomonae peacopeibiwi. Bapon paratixi catsibeiba barapomonaetha. Bapon Cornelio tsipaebeiba Nacomtha. 3Icha mataqueitha, Cornelio mataqueitha quiripitha amachinae.\\nCornelio tane Nacom pia matatsunpin tatsi be poxonae camaita. Matatsunpin patopaeya namchi, jeye: “¡Cornelio!” jei. 4Cornelio junuwiya camaitiya tane matatsunpin. Cornelio jume epa pita, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem, ¿eta xua jinyatsi?” jei Cornelio. Cornelio jume notatsi matatsunpin jeye: “Bayatha Nacom cajume tane poxonae tsipaebame pexainya beya. Cacui taneno xua yaweneibame peacopeibiwi. Nacom cayabara nanta xeina. 5Cornelio, ichamonae Jope tomara beitorobiyama pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon Simón baraichi yawa Pedro baraichi. 6Barapon Simón Pedro eca icha Simón pia botha tatsi pon Simón seicaya pon duwein peboco wʉnaeteibin. Barapon Simón mar mene itapatha yabo uncua”, jeichichi Cornelio matatsunpin.\\n7Poxonae matatsunpin napitaba, barapoxonae Cornelio ichamonae waba, pomonae xua pia botha petanacuichiwichi. Irʉ soldadomonaepin waba, pon xua pia botha tanacuitatsi. Barapon soldadomonaepin pejʉntʉ coyene xanepanaein Nacomtha. 8Barapomonaetha tsipaebatsi pocotsiwa bayatha Cornelio tsipaebatsi matatsunpin. Cotacaya Cornelio itoroba barapomonae Jope tomara beya.\\n9Icha mataqueitha barapomonae warapa Jope tomara beya. Poxonae cataunxuae itiya pona poxonae mateinyaxae, poxonae bara imoxoyo patichaba, bapoxonae irʉrʉ Pedro bo matatupa beecoinyarʉ, po bo matatupa pereca. Nacom tsipaebawiya poxonae bayatha mataeinyaxae tsuxubi. 10Pedro bichocono jainpeca, bepa bequein xaei. Ichitha poxonae awiya cataunxuae tasetatsi, Pedro tsita naitʉtatsi be poxonae camaita. 11Pedro athabe necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Yawa taneno xua pin paparuwa pexainya betaruneicatsi, be xua jiton nantiya caruneicabe. 12Bapoxonae barapo paparuwatha Pedro tane daxita xua xuan saya pecobetha pona be cawayun. Yawa tane daxita xua xuan saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Yawa tane daxita xua xuan saya petompacuetontha bobenapona be jomon. Mataʉtano tane daxita xua xuan saya yapupuna be peyapupunaewi. 13Nexata Pedro peitabocotha jume tane xua namchi, jeye: “Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa xaema”, jei barapo jume.\\n14Nexata Pedro jume nota, jeye: “Bara, bayatha apara jopa bapana camatsawan xaeinyo, xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa”, jei Pedro. 15Equeicha Pedro jume tane pejume xua tsipaebatsi, xua jeichichi: “Xua Nacom catsijainya exana, baraxua jopa camatsawa jaintocuaetsi”, jeichichi.\\n16Pedro matha acoibi po jumeyobe tsipaebatsi baxua. Bapoxonae paparuwa caibe juinya peitaboco beicha. 17Xua Pedro baraichi Nacom, baxua Pedro yabara nanta xeina nawita: “¿Eta xua metha Nacom yabara nejumichira?” najei. Pomonae Cornelio itoroba, barapomonae i dapo bon yainyainyaba tsiniya: “¿Incane Simón pia bo?” jei. Bapoxonae bapomonae pata Simón pia curara coibototha tatsi. Poxonae barapomonae pata, Pedro cataunxuae yabara nanta xeina xua tsipaebatsi xua Nacom tsipaeba. 18Poxonae Cornelio pijimonae tatsi pata baxota, pin jumetha namchi, jeye: “¿Incane Simón pon icha wʉn ‘Pedro’ baraichi? ¿Baxota bara ecara?” jei.\\n19Awiya came Pedro baxua yabara nanta xeinequiya xua pocotsiwa bapon tane. Nexata bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Pedro baraichi, jeye: “Pedro, nejume taema. Acoibi poyobe pebiwi cawenawenei tsompae. 20Nontaponde nainya ira bedunatabareinca. Barapomonae naponde, beitatema napontabare, yaitama barapomonae itoroban”, jeichichi Pedro.\\n21Bara nexata Pedro ira bedunatabareca. Pedro barai barapomonae, jeye:\\n—Apara bara xan, po jiton xua pana newenawenei tsompaem. ¿Eta xua metha papatame? jei.\\n22Barapomonae Pedro jume notatsi, jeye:\\n—Papatan yaitama Cornelio, pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon pana itoroba. Barapon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Barapon Nacom jume cowʉntatsi. Irʉrʉ daxita judiomonae barapon barʉ cui itura jineibatsi yawa antobetsi. Pinae Nacom pia matatsunpin tatsi Cornelio itorobatsi Simón Pedro wabare nejume taenexa tsane jei pinae, jei barapomonae, xua Pedro tsipaebatsi.\\n23Nexata Pedro waba barapomonae xua petamaitenaewa tsainchi barapo botha. Icha matacabitha piawa xaxainta xua caponaena. Bapoxonae Pedro napona barapomonae. Irʉ ichamonae naponano, pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae xua ena Jope tomaratha.\\n24Icha matacabitha pata Cesarea tomaratha. Baraxota Simón Pedro ewatatsi. Cornelio pia matabʉxʉyomonae pewabixae barʉ ewateca, yawa pia jiwi tatsino. 25Poxonae Pedro Cornelio pia botha tapatopatsi, Cornelio Pedro jacobatsi. Bapoxonae Cornelio Pedro peitabaratha pentabocototha tauncuatsi, pewʉnae jainchinexa tsainchi Pedro. 26Ichitha Pedro, Cornelio asiya cuaranotsiya baraichichi, jeye:\\n—Cornelio, nontaponde. Saya apara xan pebin naexanan icha xam ichim barichin apara, jei Pedro.\\n27Poxonae Pedro natsipaebiya joniyabe, baxota Pedro pin bicheito tane xua nacaetuta. 28Nexata Pedro barai barapomonae, jeye:\\n—Bara bayatha payaputaneme xua waxainchi judiomonae jiwichi wacui coyenewa xeinatsi xua jopa nacui yabara copatichi xua wabarʉ nacaetuteibiwa pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano jopa nacui yabara copatichi xua pia bonthano waponeibiwa. Ichitha Nacom aunxuae necuiduba xua pinae jopa bewa ichamonae catsapiwi jaintin tsane. 29Daxota bichoina patopan yaitama pinae pana wabame. ‘Bara’, jopa janyo. Methaunxuae paca yainyabinchi: ¿Eta xua metha pana tsiwabame? jei Pedro.\\n30Nexata Cornelio, Pedro jume notatsi, jeye:\\n—Petain cuatro po matacabibe tsuxubi, quiripitha xote tabotha poxonae yabara nainbotan xua Nacom tsipaeban barapoxonae matatsunpin jemeicha tabotha patopa. Barapo matatsunpin paparuwa nama xatata po paparuwa bichocono daedaena. 31Matatsunpin nebarai: ‘Cornelio, bayatha Nacom cajume tane poxonae tsipaebame pexainya beya. Cacui taneno xua yaweneibame peacopeibiwi daxota Nacom cayabara nanta xeina’, jei. 32Nebaraino: ‘Ichamonae Jope tomara be itorobiyama, pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon Simón baraichi, yawa Pedro baraichi. Pedro eca ichʉn Simón pia botha tatsi, pon Simón pon seicaya duwein peboco wʉnaeteibin. Barapon Simón mar mene itapatha yabo uncua’, nejei. 33Daxota nainya itoroban ichʉnbe acoibi poyobe yaitama apara cawabatsi. Barabʉ patopame. Daxita paxan xote Nacom peitabaratha pajinompan. Mataʉtano paca ewatatsino tsipei yaitama tha paca jume taetsi xua Nacom, pon Pecanamataxeinaein, cana cajume itoroba, jei Cornelio.\\nMeje yabara poxonae Pedro pin diwesi paeba Cornelio pia botha tatsi\\n34Pedro barapomonaetha namchi, jeye:\\n—Anoxuae yaputan xua Nacom jopa cana exanaeyo jiwi xua ichʉn ainya cui xua beyacaincha ichʉn. Nacom daxita jiwi tsita najʉpatsi. 35Daxita nacuantha pomonae xua Nacom wʉnae jaintatsi xuano xanepanaya exanano, Nacom antobe barapomonae. 36Bayatha payaputaneme xua Nacom Pejume Diwesi nacariwesi itoroba paxantha pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi panxaein. Barapo pexeinya diwesi jume jʉntema jinompa pana exana poxonae Jesucristo pajume cowʉntan. Nacom Jesús Pecanamataxeinaein exanatsi daxita carepaya jiwi nexa. 37Paxam bara payaputaneme xua Juan Jesús yabara cueicueijeichi yawa bautisaba jiwi Galilea nacuatha. Bapoxonae irʉrʉ Jesucristo tamropata pitaba xua cueicueijei Galilea nacuatha yawa daxita Judea nacuatha. 38Mataʉtano bara payaputanemeno xua Nacom cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa, Jesucristo Nazaret tomarapin catatsi. Yawano Jesucristo nacana jumope tʉnaxʉ catatsi. Bapoxonae Jesús daxita carepaya tomarantha popona ducuanaeta. Yawa axaibi exana ducuanaetano peatene jiwi. Yawa taitaweta ducuanaetano pomonae xua cauri pexeinaewi. Daxota bapon baxua beta exana Nacom pebarʉ poponaexae. 39Bayatha pacui tan daxita carepaya xua Jesús exana Judea nacuatha, Jerusalén tomarathano ichaxota jinompa judiomonae. Bapoxonae nama Jesús naetotha cobe matatabarutatsi, xua poxonae tʉpa exanadutatsi naetotha. 40Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi Nacom petʉpaein equeicha asʉ exana. Mataʉtano bapon pana netsita naitʉta exana. 41Ichitha daxita jiwi jopa tsita naitʉta exanaetsi. Saya paxan pana netsita naitʉta exana. Nacom pana itapeta pia patayopichinexa ichamonaetha pocotsiwa Jesús exana xuano xua paebano. Paxan Jesús pabarʉ nabanan, mataʉtano pabarʉ apanno poxonae equeicha asʉ popona. 42Jesús pana itoroba daxita nacuantha pata paebinexa tsane Nacom Pejume Diwesi, xuano bapon pejume diwesino. Nacom cana exana, Jesucristo cana exanatsi be pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bexa tsane Jesús daxita jiwi nanantaʉtsiya jiwana torotsiya itawetsina, pomonae cataunxuae jinompa yawa pomonae bayatha werapano. 43Bayatha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi Jesús pejume diwesi paeba. Barapomonae namchi: ‘Daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barapomonae Nacom yabara jʉntemainaena abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi Nacom pia peayapusʉwathaxae’, jei barapomonae, jei Pedro.\\nMeje yabara poxonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pejʉntʉ coyeneintha tapatatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi\\n44Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jume tane xua Pedro paeba. 45Judiomonae, Jope tomarapiwi, pomonae pejume cowʉntsixae Jesucristo, barapomonae Pedro puna poinchi. Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua irʉ barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo irʉ pejʉntʉ coyeneintha taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. 46Judiomonae yaputane xua bara xaniwaicha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Yaputane tsipei barapomonae barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei. Ichitha barapomonae jopa xapain najume copi yaputaeyo. Judiomonae jume taneno xua pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom wʉnae jaintatsi. 47Pedro namchi, jeye:\\n—Barapomonae apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xeina icha waxainchi ichichi. Jiton dapon aibi pon jeye: ‘Jopa bewa bautisabi, apara pomonae jopa judiomonae naexanaeyo’, xua pon pejeiwa, jei Pedro.\\n48Pedro cui itoroba judiomonae. Pedro namchi, jeye: “Pabautisabare barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Jesucristo pewʉn pawʉn taibare poxonae pabautisabame”, jei Pedro. Bapoxonae pirapae barapomonae, pomonae xua aena taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Pedro apusiwatsi xua jopa warapae tsane yawa xua caeto abʉ ecaenano.","num_words":1364,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 2 CUI - Irʉrʉ bapoxonae popona romanomonae - Bible Search\\nLucas 1 Lucas 3\\nMeje yabara poxonae Jesús nowaeuncua pebin wʉto barapo cae pin nacuathe\\n1Irʉrʉ bapoxonae popona romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, pon pewʉn Augusto. Bapon itoroba piamonae peexanaenexa censo matawʉn xua pewʉn tinaewan xua daxita carepaya tomaran jiwi wʉn tinaeinchi. 2Barapo censo matawʉn xua pewʉn tinaewan jiwi, baxua matapainya nacobe cui jʉta poxonae Cirenio Siria nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi naexana. 3Daxita jiwi tsanaya barompaya pia pepa tomaran bewa benawibiyaena, ichaxota pia pamo jiwi tatsi tanowaeumeinchi. 4Daxota José Nazaret tomara wewarapiya, xua Galilea nacua weya. Belén tomara bewarapiya po tomara eca Judea nacuatha. Baraxota caena bayatha David pon judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nacatsiwa, pon José pia pamo jiwi susato jiwana tatsi, pon yatsicaya tabʉ ducua. 5José pecotsiwa barʉ pona pewʉn tinaenexa tsainchibe. Barapowa pewʉn María. Barapowa pexuyo bʉpana taecatsi. 6Poxonae cataunxuae baraxota Belén tomaratha ecabe, bapoxonae María xua bʉpana taecatsi pexuyo, bara weaperʉtanetsiba. 7Bara bapowa tanaexanatsi pexanto pon copiya tanacatsiwatsi. Barapo pexuyo paparuwantha tsiwixitha mata quiyontababota jeriyotha, po naeyotha ichaxota vaca naepanaewa xayathopa. Tsipei tutu quecona po bomʉxʉtha ichaxota jiwi maiteiba pomonae pateiba pomonae siwa poneiba.\\nMeje yabara poxonae matatsunpiwi patsica ichaxota pomonaetha pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi\\n8Imoxoyo Belén tomaratha, pebiwi oveja duweimonae yapu eeneiba wexotha poxonae merawi. 9Nexata jemeicha barapo pebiwi tsita naitʉtatsi matatsunpin po matatsunpin itorobicatsi xua pon jiwi Pecanamataxeinaein itorobica. Mataʉtano Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pia peitʉpanae coicha tatsino barapomonae matawacaicha uncueicatsi. Barapo pebiwi bichocono junuwa. 10Nexata matatsunpin barapomonae baraichi jeye: “Jopa pajunuwinde. Apara paca tsipaebatsi pexeinya jume diwesi xua po diwesi daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina exanaeinchi. 11Poxoru anoxuae ichowayo tanaexanatsi pexuyo. Barapo pexuyo naexana David pia tomaratha tatsi xua Belén tomara. Barapo pexuyo, pon jiwi pecapanenebiyaein. Bapon apara pewʉn Mesías pon Pecanamataxeinaein jiwi, pon Nacom weitorobicatsi. 12Bara barapo pexuyo paca ita cayopitatsi xua pataebotsiname vaca pia boyotha. Pataebotsiname barapo pexuyo xua paparuwatha mata quiontababotatsi jeriyotha ichaxota po naeyotha vaca naepanaewan xayathopa”, jei matatsunpin.\\n13Bapoxonae jemeicha equeicha icha matatsunpiwi pin bicheito naitʉbarʉcʉpa ichaxota icha matatsunpin uncua. Barapo matatsunpiwi itaboco wepatsica. Barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barapo matatsunpiwi namchi, jeye:\\n14“¡Maisa bichocono Nacom wʉnae jaintatsi pon\\nitabocotha peecaein, peitorobixae pexanto!\\n¡Barabʉ jiwi jʉntema jinompa barapo irathe\\npomonae xua Nacom jʉntʉ coyene weiweina\\nexanatsi!” jei matatsunpiwi.\\n15Poxonae matatsunpiwi athabe ichicha caibeicha itaboco beicha, bapoxonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi barapomonae nabarai, jeye:\\n—Bʉ poinchi Belén tomara beya wataenexa tsane pocotsiwa bayatha Nacom exana, xuano xuaunxuae matatsunpin naca tsipaeba pon jiwi Pecanamataxeinaein nexa, jei barapomonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi.\\n16Barapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi nainya ponarʉcʉpa. Barapoxonae María irʉ José caxibarʉcʉpatsi. Irʉ pexuyo poyo boqueca jeriyotha vaca matabotha caxibarʉcʉpatsi. 17Poxonae barapomonae taerʉcʉpa pexuyo, barapomonae tsipaeba nawita ichamonaetha pocotsiwa bayatha barapomonae petsipaebixaetsi matatsunpin xua pexuyo yabara. 18Daxita pomonae jume taerʉcʉpa baxua yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi pepaebixae baxua. 19María barapo diwesi moya yawʉn xeina pejʉntʉ coyenewatha xua jume cui cayabara nanta exaba. 20Bapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi caibe nawibiya. Barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi petaexae xuano pejume taexaeno xua bayatha matatsunpiwi pepaebixae. Barapomonae namchi, jeye:\\n—Maisa Nacom pon pepa yatsicaewa pejʉntʉ coyene xanepanaein, jei.\\nMeje yabara poxonae María irʉ José caponabe Jesús Nacom pin pia botha tatsi\\n21Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa, pexuyo wi thabatsi, xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca. Baxua judiomonae pia cui coyenetha tatsi. Barapoyo wʉn dutatsi pewʉn Jesús, po wʉn bayatha matatsunpin wʉn unuta xua María muxu tsipaebatsi poxonae María cataunxuae abʉ jopa bʉpana taecaetsi pexuyo.\\n22Nexata matacabi jopa, xua po mataqueitha María irʉ José bewa pepon naxanebibe xua sacerdotemonaepin taexanaena be pocotsi coyeneya bayatha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi paeba xua daxota jopa penataxobinexa. Bapoxonae María irʉ José pexuyo caponabe Jerusalén tomara beya pecatsinexa tsanebe pexuyo Nacomtha pon jiwi Pecanamataxeinaein xua petsita itapeinya xeinaenexabe xua barapo pexuyo Nacom petanacuichiwa tsainchi poxonae pinyo tsane. 23-24Baxua exana tsipei Nacom pia peitorobi diwesitha tatsi tina, jeyei: “Daxita jiwi pia pexui tatsi, pebin wʉtixi, poxi copiya nacatsiwena, bapoxi Nacom itapeta pia taexanaetsi pocotsiwa Nacom ichichipa”, jei Nacom pia peitorobi jume diwesitha tatsi. Yawa ponabe pecaponaenexabe pepupunaein xua pecatsiwa Nacomtha xua sacerdotemonaepin pebexubinexa xua petautsinexa xua petuxusi exanaenexa tsane Nacomtha María nexa yawa José nexa. Nacom peitorobi coyenewa tatsi jeyei: “Bara irʉ ainya tsaqueintobe care. Ichacuitha icha tsaqueintobe aibi, bara irʉ ainya topibotobe care”, jei.\\n25Irʉrʉ barapoxonae pebin popona Jerusalén tomaratha, bapon pewʉn Simeón. Bapon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon wʉnae jainteiba Nacom. Bapon wʉnae ewateiba xua Nacom itorobina pon Israel nacuapiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi nexa. Bapon Israel nacuapiwi pu capanepaeinchi romanomonae weya. Barapo romanomonae icha nacua werena pona xua Israel nacuapiwi cueranta enatsi. Tsipei barapo romanomonae Israel nacuapiwi canamataxeinatsi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón barʉ popoinchi. 26Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón yaputane exanatsi xua pinae copiya taena Mesías pon xua Nacom, pon jiwi Pecanamataxeinaein itorobina. Bapoxonae xua pinae pirapaeyo tʉpaena. 27Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón joniya exanatsi Nacom pin pia botha tatsi. Bara José irʉ pexuyo pena tatsino patopabe Nacom pin pia botha tatsi. Pexuyo capatopabe petacana exanaenexa tsainchibe icha be pocotsi coyeneya Moisés pia peitorobi coyenewatha tatsi itoroba. 28Simeón isapita pexuyo. Nacom wʉnae jaintatsino. Simeón namchi, jeye:\\n29“Nacom pon Tanecanamataxeinaem,\\nbara anoxuae caitacʉpa xua tanecopatsiwam\\nxua bara jʉntemiya tatʉpaewa tsane.\\nTsipei anoxuae bara nayabara jume\\nwetame pocotsiwa bayatha yabara\\nnetsiwʉnae muxu dutame.\\nPoxoru xan bapon tsocuaein xua\\nexanan xua neitorobame.\\n30Xan yatsicaewa bara tanba,\\npon Pecapanenebiyaein jiwi.\\n31Bapon tan pon xua itorobicapaebame,\\nxua daxita jiwi taena xua bapon taeinchi.\\n32Bapon yaputane exanaena xua Nacom yaputaeinchi\\npomonae jopa judiomonae naexanaeyo.\\nTsipei bapon be bapocotsin, xua poxonae jiwi\\nbeta tane exainchi merawi xua xota yonoyonei.\\nYawano bapon exanaena xua Israel nacuapiwi,\\npomonae jinyamonae xua wʉnae jaintinchi\\nxua ichamonae wʉnae jainchina”, jei Simeón.\\n33María irʉ José yabara najʉntʉ coyene cabenaecabe pocotsiwa Simeón pexuyo yabara paebatsi. 34Nexata Simeón barai, Nacom baraichi xua María yabara yawano xua José yabara, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina exande baraponbe”, jei. Nexata Simeón, María baraichi xua pexuyo pena tatsi:\\n—Barapo pexuyo Nacom itapeta xua bapon peexanaenexa tsane po coyene xua Israel nacuapiwi ichamonae Nacom beya peponaenexa xua ichacuitha icha ichamonae Nacom beya jopa peponaenexa tsane. Yawa Nacom itoroba barapo pexuyo, peitʉbinexa Nacom pia peayapusʉwa ichitha ichamonae jume cui aitafaetabi tsaibi tsane. 35Daxota barapo pexuyo yaputaena pocotsiwa jiwi pejʉntʉ coyeneintha nanta xeineibina. Ichitha xam, María, daxita baxuan caajʉntʉcoyenerewe exanaena be poxonae ichʉn canthʉthʉ tsapinopaena cusitha, jei Simeón xua María tsipaebatsi.\\n36Irʉrʉ baxota poponarʉ petsiriwa, pewʉn Ana. Barapowayo Nacom peitorobi jume pepaebiwayo. Barapowa Fanuel pexantiyo tatsi. Aser pon yatsicaya tabʉ ducua bapon pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Barapowa bara nama penapataewa tsoponae. Barapowa caena bayatha poxonae penowayo tsecae jitha eca. Pia pebinbe siete po weiyobe nabarʉ poponabe. Bapoxonae pebin tʉpa. 37Barapowa caena bayatha piseuri cuenta tʉpatsi. Anoxuae nama barapowa yaochenta y cuatro po weiyobe jopaba. Barapowa Nacom pin pia bo weya jopa pichapeibiyo. Saya exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba merawintha yawa matacabintha. Najainboteibano poxonae tsipaebeiba Nacomtha. 38Poxonae Jesús caponatsi Nacom pin pia botha xua Nacom pecatsinexatsi bapoxonae Ana imoxoyo caquita uncua barapomonaetha. Barapowa tsipaeba Nacomtha, jeye: “Nacom maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua painta itorobame barapo pexuyo”, jei Ana. Bapoxonae Ana yabara paebaxoya pexuyo jiwitha pomonaetha pomonae wʉnae ewateiba po coyene xua Nacom itorobina Israel nacuapiwitha pon Israel nacuapiwi capanenebiya exanaeinchi romanomonae weya.\\nMeje yabara poxonae Jesusbarʉ caibe iyiya Nazaret tomara beya\\n39Nexata María irʉ José wetabeba daxita xua Nacom, pon jiwi Pecanamataxeinaein, peitorobi jume coyenewa paeba. Bapoxonae caibe canawiyabe pexuyo Galilea nacua beya xua pia tomara beyabe, Nazaret tomara beyabe. 40Pexuyo wichabeca. Mataʉtano bichocono daunwei nawita, peyaputae coyene xexeinaponano. Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanapoinchi.\\nMeje yabara poxonae Jesús siwa pona Nacom pin pia bo tatsi\\n41Jesús pena tatsi irʉ paxa tatsi daxita weitha poneiba Jerusalén tomara beya xua nataiba Pascua wʉn matacabin. Barapo Pascua wʉn jei, poxonae Israel nacuapiwi nanta xeina xua poxonae pinae bayatha pia pamo susato jiwi tatsi capanenebiya exanatsi Egipto nacua weya, xua Nacom capanenebiya. 42Poxonae Jesús doce po weiyobe yapu jopa, María irʉ José irʉ Jesús, Jerusalén tomara be-iyiya. Tsipei barapomonae pia cui xua poneiba barapo Pascua wʉn matacabin nexa. 43María irʉ José caibe nawirenabe pia tomara berena poxonae barapo matacabin weta. Ichitha pewowin Jesús naruntaba Jerusalén tomaratha. Jesús pena tatsi irʉ José jopa taeyobe xua Jesús nacopataba. 44Nanta xeinabe xua Jesús mexeya itara napunaecaponawei pin bicheitotha. Caentacabitha María irʉ José namtotha naecaponabe, bapoxonae itaxanawiyabe pexanto. Necobauyabe pexanto pin bicheitotha pia matabʉxʉyo jiwimonaetha, pijiwimonaethano. 45Jopa pexanto caxinaebe. Bapoxonae equeicha caibe iyabe Jerusalén tomara beya, pewenaweneinexa tsanebe pexanto baxotiya equeicha.\\n46Poxonae acoibi po matacabiyobe yapucaewa Jerusalén tomaratha baxota pexanto caxinabe Nacom pin pia botha tatsi. Jesús naeca ichaxota pomonae jiwi pecuidubiwi Nacom pia peitorobi jume. Jesús jume tane barapomonae. Mataʉtano yainyabano nawita barapomonaetha. 47Daxita pomonae jume tane, najʉntʉ coyene cabenaeca tsipei Jesús peyaputaein tsecae, mataʉtano tsipei Jesús beta jume nota. 48María irʉ José poxonae baxua cui tanebe najʉntʉ coyene cabenaecabe. María pexanto barai, jeye:\\n—Owae, ¿eta xua metha baxua painta exaname? Axa irʉ xan paca yabara najʉntʉ coyene exabatsibe, paca jeitompatsi, jei.\\n49Jesús jume nota pena, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha ichawa beya pana nejeitompame? ¿Metha bara jopa payaputaem jampa xua bewa necui eenaena xua Taxa pia cui yabara tatsi? jei.\\n50Ichitha María irʉ José jopa xapain yaputaeyobe pocotsiwa Jesús paeba.\\n51Jesús caibe nanawiya pena tatsibarʉtha Nazaret tomara beya. Jesús pena jume jejei tsaibi yawano José jume jejei tsaibichino xua daxita exana pocotsiwa Jesús itorobeibatsi. Jesús pena, daxita baxuan moicha cacui yabara cananta xeineibatsi pejʉntʉ coyenewatha. 52Nexata Jesús wiwichabapona yawa jʉntʉ coyene ayapusʉya exanapoinchino Nacom pia Pejumopetha tʉnaxʉ tatsi. Nacom irʉ jiwi Jesús antobe tsoponaetsi.","num_words":1501,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto FILIPENSES 2\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi itavetatsi beayaijamatabëcuenevi penataeyaniva yabara pelivaisi\\n1 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Jesucristo paneyajavajinavanapaexae, panajamatabëcuenesaëtame panejumecovënëtsijava. Payapëtaneme rabaja. Jesucristo papecaasivaxae, pacajamatabëcuenebabata. Payapëtaneme rabaja Espíritu Santo papecatsijamatabëecaejava papecayajavaponaponaenexa. Payapëtaneme rabaja Jesucristo papecaitaxutotsonia taeyabiabijava. 2 Bajaraxuata nexata pacaitorobatsi mapacuenia panejinavanapaenexaje patacasivabarëyanexa. Najamatabëcuenejëpaeya pajinavanapare. Najamatabëcuenejëpaeya namataenetsia panaasivamëre tsavanapae. Xua paexanaejitsiamë Dioso pejamatabëcueneta, najamatabëcuenejëpaeya paexanavanapare. 3 Pëtsa panatoexaname itsacuenejavayo ata, xua ëpaxamënexa pacatoxanepana. Biji rajane paexanare xua itsamonaenexa ata toxanepanatsi. Pëtsa paexanamenua itsacuenejavayo ata saya bepaayaijamatabëcuenevimë papecataenexa itsamonae. Biji rajane beveliajamatabëcuenevi panataeyabiabianame. Itsamonae paxamëvecua ayaijamatabëcuenevi pataeyabiabianame. 4 Pëtsa panajamatabëxainabiabame ëpaxamë panenatojitsipaecuene. Biji rajane payajavanajamatabëxainabiabianame itsamonae ata penatojitsipaecuene.\\n5 Pacuenia Jesucristo jamatabëcueneitsi, bajara pijinia paxamë ata pajamatabëcueneitsimëre. 6 Pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara pijinia Jesucristo ata jamatabëcueneitsi. Itsiata baitsi jane Jesucristo apo jamatabëjumaitsi: “Jitsipajë daxitajivi taneyaiyataenexa pacuenia taxa Dioso yaiyatanetsi,” apo jamatabëjai. 7 Bajaraponë picani ayaijamatabëcuenenë. Paxa Dioso yajavaponapona athëbëtatsia. Itsiata itsa patsica mapanacuayabetsicaje, naexana pacuenia vaxaitsi banaexanatsi mapanacuataje. Nexata paxa Dioso bepijajivitonë naexana, pacuenia Dioso itorobatsi pexanaenexa. 8 Bejivitonëcuenia itsa naexana, beveliajamatabëcuenenëcuenia ponapona. Paxa Dioso pitorobicueniatsi jumecovënëta. Pacuenia bitso pibisiacuene pexanaevi pijaneconi yabara cruzajavabelia bacobematabiabarutatsi pebeyaxuabinexatsi, bajara pijinia pacuenia Jesucristo ata nacopata cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi. 9 Bajaraxuata Dioso mëthëvetsina matacotatsi. Caponatsi athëbëabetsia peecaenexa paxa Diosojavatatsia, pebarëevetsinexatsi daxitacuene. 10 Nexata bajaraponë itsa vënëlivaisitaenatsi, pematabacabëta yaiyataeya tonubenaenatsi daxitajivi. Athëbëtatsia pejinavanapaevi, mapanacuapijivi ata, petëpaevimi ata, pematabacabëta yaiyataeya tonubenaenatsi. 11 Nexata daxitajivi jumai tsane Jesucristo yabara: “Jesucristo rabaja cajena pepo petuxanenë,” jai tsane. Nexata daxitajivi yapëtaena pacuenia paxa Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi pexaniajailivaisi pejumecovënëtavanapaexae, bepecotia mapanacuataje yabara pelivaisi\\n12 Tajamonae bitso patacaasivavi, pacuenia panejumecovënëtame pamatacabi pacatsipaebaponaponatsi Dioso pejumelivaisi, bajarapacuenia matatoxenetsia Dioso pajumecovënëtavanapare, aeconoxae xanë tajë pacavecuaponaponae atatsi. Pacaejivimë canacujitsia cujunaviaya Dioso pajumecovënëre. Nexata ëpexaniacuene paexanavanapaename. Tsipaji Dioso papecacapanepaevinexa. 13 Dioso rabaja pacajamatabëcueneyavenona panejamatabëëthëtovetsina jitsipaeya paneexanaenexa, pacuenia Dioso pacatojitsipa. Dioso pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexananua paneexanaenexa bajarapacuene.\\n14 Daxitacuene paexanavanapare pajamatabëcuenenatsipaebinejevamë. Pëtsa anaeya namataenetsia najumenotsia panabijatanemenua. 15 Bajarapacuenia itsa pajinavanapaename, nexata daxita paxamë aneconijibia jivi patsitajinavanapaename Dioso papexixaemë. Nexata mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaevi tuatuajëta pajinavanapae atamë tsane, itsajivi ata acuenebi tsane pibisiacuenia papecabaracuaicuaijainexa. Pacuenia pecotia itayota pitaquirijavata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata paitsimë tsane. Bepapecotiamë tsane pexaniajailivaisi panejumecovënëtavanapaexae bajarapamonaejavata. 16 Bepapecotiamë tsane xaniavaetsia itsa patsitajumecovënëtavanapaename bajarapamonaejavata pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi. Bajarapacuenia itsa patsitajumecovënëtavanapaename, pacasivabarëyatsi tsane pamatacabi icatsia Cristo patsianica. Bajarapacuenia pacasivabarëyatsi tsane tsipaji baja yapëtaenajë apo tanacueratsijava asaëya tanacuenebijava paxamëjavata. 17 Dioso pacasivabarëya panenajamatabëcuenerajutsixae Diosojavabelia panetojinavanapaenexa bajaraponë papecatojitsipaecuenia. Itsamonae nebeyaxuabijitsia ata tsipae Cristo pelivaisi patacatsipaebixae, xanë itsiata nasivajamatabëcuenebarëyanë tsipae. Tsipaji Cristo pelivaisi bajarapacuenia patacatsipaebinexa, Dioso netocopata. Nexata daxita paxamë pacayajavajamatabëcuenebarëyatsi tsane. 18 Bajarapacuenia paxamë ata pajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae. Paneyajavabarëyamërenua tsavanapae.\\nTimoteobeje Epafroditobeje yabara pelivaisi\\n19 Itsa vajatuxanenë Jesús jitsipa, naxanitsiayo jamatabëitorobajë Timoteo papecataenexalia. Pepatsicujinaerena, itsa pacavënëlivaisitaenatsi pacuenia pajinavanapame, nejamatabëcuenebarëyaya exanaejitsia. 20 Bajaraponë caenë nejamatabëcuenejëpa. Bajaraponë bitso pacasivanajamatabëxaina xaniavaetsia panejinavanapaenexa. 21 Daxita itsamonae bitso najamatabëxaina ëpenatojitsipaecuenia pexanaenexa. Apo sivanajamatabëxainae Jesucristo petonacuenebinexa. 22 Paxamë baja payapëtaneme pacuenia Timoteo pacatsitaponapona pexaniajamatabëcuenia. Pacuenia itsamonae paxa penacuenebijava bayavenona, bajara pijinia pacuenia Timoteo neyavenona jivi tatsipaebaponaejava pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. 23 Bajaraxuata jamatabëitorobajë Timoteo paxamëjavabelia papecataenexalia. Itsa yapëtaenajë pacuenia nexanaejitsia penaneconitsivi pejebabiabibota tananeconitsiaponaponaejava yabara, nexata bajaraxuacujinae pacatoitorobialiatsi Timoteo papecataenexalia. 24 Xanë jamatabëjumaitsinë paxamë yabara: “Itsa Dioso netojitsipaena xanë ata taponaenexa bajarabelia, nexata neyavenonaena bepijia taponaenexa tataenexalia Filipos tomarapijivi,” jamatabëjanë paxamë yabara.\\n25 Panetoitorobaremena rabaja vajabananë Epafrodito pataneyavenonaenexamë bajarapacuenia tanamatavenonaeepatota. Nexata Jesucristo patonajuanacuenebajëbeje. Asaëyata panajuanacuenXanë jamatabëjumaitsinë paxamë yabara: “Itsa Diosoebajëbeje, Dioso apo pejumecovënëtsivi paneitsacueniababiabi atabeje. Nexata icatsia netsitaxanepana bajaraponë patacatoitorobinexalia. 26 Majotaje Epafrodito piavitanecujinae, jamatejema baja. Nexata aeconoxae bitso jamatabëpona paxamëjavabelia papecataenexa. Bitso jamatabëpona tsipaji yapëtane panevënëlivaisitaejava pebitsojava piavitanecuene. 27 Xaniajai rabaja picani. Avitane petëpaejavabelianexa. Itsiata baitsi jane Dioso itaxutotsoniatanetsi. Xanë ata Dioso nitaxutotsoniatane. Tsipaji itsa nevecuatëpaejitsipa, xanë bitso najamatabëxainaejitsipajë. Tsipaji penaneconitsivi pejebabiabibota taneetsixae tanajamatabëxainaejavata, nevecuatëpaejitsipa. 28 Bajaraxuata bitso jitsipajë bajaraponë patacatoitorobinexalia panetaenexa, nexata paxamë panejamatabëcuenebarëyanexa itsa pataneme icatsia bajaraponë. Nexata xanë ata paxamë yabara bevelia najamatabëxainaenajë. 29 Pacopiapitsianame bajaraponë bitso jamatabëcuenebarëyaya Dioso pejamatabëcueneta vajabananëxae. Pamonae jamatabëcueneitsi pacuenia bajaraponë jamatabëcueneitsi, payaiyataename. 30 Paxamë apo papatsi atamërena maberenaje pataneyavenonaenexamë, itsiata panejamatabëcueneta bajaraponë panetoitorobaremena taneyavenonaenexa. Nexata bajaraponë neyavenonabiaba Cristo pijacuene tatonacuenebijava. Bajaraxuacujinae itsa avitane, imoxo picani petëpae.","num_words":614,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.111,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 12\\nPacuenia Jesús tsipaeba jivi pejumecovënëtsiyaniva fariseovi petsipaebilivaisitsi yabara pelivaisi\\n1 Penacaetuataponaejavata jivi pepo ayaibitsaëtoxaneto cajena tsaponae, baitsi miles pajivibeje. Nexata jivi nataxucuetsabataxuabapona. Nexata Jesús pijajivijavabelia copiaya tsipaeba livaisi, pejumecovënëtsiyaniva fariseovi itsa tsipaebatsi saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n—Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadurayaniva. “Levadura,” itsa janë, peyamaxëitojorobilivaisi yabara pacajumaitsitsi. Fariseovi raja bepacatsita pexaniajamatabëcuenevi itajara tsane, pibisiajamatabëcuene pexainaevi ata. 2 Daxita abaxë palivaisianë jivi aeconoxae apo yapëtae, bajarapalivaisianë itsamatacabi daxitajivi yapëtaeponaena xaniavaetsia. Pibisiacuene muetsia itsajivi pexanaejava ata, itsamatacabi xaniavaetsia yapëtaena daxitajivi. 3 Xua ata muetsia pavajunupaebame meravi, bajaraxua ata, itsamatacabi itsajivi vajunupaebiana matacabita daxitajivijavata. Xua ata pënëyatuucutsiboënëta baupa xatatsiaya muetsia vëpaxapaxajaiya pavajunupaebame, bajaraxua ata itsamatacabi itsajivi pinijijumeta vajunupaebiana jivi penacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús tsipaeba pijajivi pecujunaviyaniva jivibevi yabara pelivaisi\\n4 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Tajamonae, pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pacujunavame jivibevi ata. Bajarapamonae pacabeyaxuabi ata tsipae, acuenebi matavëjëa papecaitsacueniabinexa. 5 Biji rajane pacatsipaebijitsiatsi panecujunavinexa Dioso. Tsipaji Dioso caëjëpatsi papecaxuabinexa infiernojavabelia papecabeyaxuabicujinae, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n6 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Cinco ponëbeje baratsui saya namatamota anijapalatanëyobeje. Tsipaji amatamobi. Bajarapacuenia amatamobi ata, itsiata caenëyo ata Dioso apo nacofënëtsi bajarapabaratsuiyajuvënënë. 7 Paxamë rabiji bitso Dioso pacaasiva baratsui matatoxenetsia. Tsipaji panamatamotame baratsui matatoxenetsia. Dioso bitso papecaasivaxae, panematanatoxi ata, caematanatoyo canacujitsia, Dioso baja cajena namataëjëta. Bajaraxuata pëtsa pacujunavame itsacuenejava ata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n8 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacatsipaebijitsiatsi raja. Daxita pamonae tajajivi, jivi pitabarata navajunupaebiana tajajivicuene. Bajarapamonae juya xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, vajunupaebianajë tajajivicuene Dioso pijaángelevi pitabarata. 9 Pamonae jumai tsane itsamonaejavabelia: “Xanë cajena Jesús apo pijajivitonënë,” jai tsane, bajarapamonae yabara juya xanë, jumaitsinë tsane: “Mara pamonae cajena apo tajajivije,” janë tsane Dioso pijaángelevi pitabarata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n10 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pajivi pibisiacuenia nebaracuaicuaijai ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapaneconi yabara itsa navajëta Diosojavabelia, itsiata vecuaajibiaexanaenatsi Dioso. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapajivi bajarapaneconi Dioso apo vecuaajibiaexanaetsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsa pacacaponaelia tomaraevetsivijavabelia, judíovi penacaetuatabiabibojavabelia ata, papecayanijobinexa, pëtsa pajamatabëcuenebëjamë panenayajivicuaicuaijaijavanexa yabara. 12 Tsipaji raja bajarapaepatota, Espíritu Santo pacacuaicuaijaiyaexanaena pacuenia panayajivicuaicuaijamëjitsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba bitso pesivanajamatabëxainaeyaniva ayaijava pexainaejava pexainaenexa yabara pelivaisi\\n13 Jivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, taxapijinë picani petëpaevajënae netocopata pevënamuto tapitsinexa pecobecovëyajuvënëjavanë. Nexata tamatapijinë pita bajaraxuanë. Nexata itorobare tamatapijinë tanerajutsinexa taxapijinë tanerajutsiapaebijavanë, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n14 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Itsajivi ata cajena apo nitorobi jueznënexanë, tananeconitsiaexanaenexa ponë naneconita. Itsajivi ata cajena apo nitorobi axapijinë pecobecovë patacatsicobetsatsinexabeje, jai Jesús.\\n15 Nexata icatsia Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia:\\n—Xania pataema. Pëtsa bitso panajamatabëxainame ëpaxamënexa ayaijava panexainaenexa. Tsipaji jivi pexainaejava ayaijava xainae ata tsipae, bajarapamonae pexainaejava yabara jamatabëcuenexanepanaeya apo jinavanapae tsipae, jai Jesús.\\n16 Nexata Jesús tsipaeba livaisi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Ponapona bitso riconë. Pijapabianë tocapitsapabiabatsi ayaijava pexainaecuene. 17 Riconë nexata jamatabëjumaitsi: “¿De meta pacuenia exanaenajë? Netoajibi baja rovia taetaponaejavabelianexa taubijava,” jamatabëjai riconë. 18 Riconë nexata icatsia jamatabëjumaitsi: “Yapëtaniji rajane baja pacuenia exanaejitsianë. Paboxita jebabiabajë taubijava, penetsianicajë taexanaenexa icatsia ayaiboxanetonë bajarapacovëta. Bajarapaboxanetonëta jane baja jebianajë daxita taubijava, daxita tacobecovë yajava. 19 Nexata baja xainaenajë bajayajebinexa daxitacuene xua namatavenonajë. Nexata jane baja xuacujinae nacueraevetsianajë. Pexaniacuene nabanebiabianajë. Pexaniaviriaranënua matavëjëa apaeyabiabianajë taitajibinexa. Nexata barëyanë tsabiabi tsane,” jamatabëjai riconë. 20 Nexata bajarapaepatota Dioso jumaitsi riconëjavabelia: “Apo neyapëtaenë baja rovia xamë. Ajena baja, mapameravitaje, tëpaename. ¿Jipatsa nexata nevënamuto pitsiana daxita nexaniavaetejebijavanëmi?” jai Dioso riconëjavabelia, jai Jesús mapalivaisije daxitajivijavabelia.\\n21 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Bajara pijinia pacuenia paxamëyajuvënëvi ata tocopiapatsianatsi pamonae ayaijava natocaetuatapona ëpamonae pexainaenexa. Bajarapamonae itsiata pepacuene bepejiobivi tsane Diosojavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Dioso pijajivi eveta mapanacuataje yabara pelivaisi\\n22 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejava panevënajinavanapaenexa. Pëtsa pasivanajamatabëxainamenua ëpanenaxatabijavanexa ata. 23 Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa. 24 Pacanaëjëre pacuenia baratsui apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava. Apo xainaenua penaveretaponaejava peetsibonexa. Itsiata Dioso rajutabiabatsi pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa, ëpanenaxatabijavanexa ata. 25 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta. Nexata saya najamatabëcuenecueratsipa pejamatabëcuenebëjaijava penavitsabiaexanaejavanexa. Tsipaji apo tonamatamotsitsi bajaraxua. 26 Bajara pijinia pacatoitsi paxamë ata daxita xua pasivajamatabëcuenebëjamë. Apo pacatonamatamotsi. Bajaraxuata apo bepajamatabëcuenebëjamë itsacuenejavayo ata yabara, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n27 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacanaëjëre pacuenia bitso pexaniamatono pitsapa, mapamatonoje. Bajarapamatono apo natsijumanacuenebi. Penaxatatsijavanexa ata apo natoexanae. Bajayata nacuaevetsinë Salomónpijinë bitso pexainaenëmi. Naitabëtsiaya naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Itsiata baitsi jane Salomónpijinë penaitabëtsijava matatoxenetsia bitso aitabë mapamatonotoxije. 28 Paxamë, bevelia Dioso panejumecovënëtsivi, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatanotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata itsamatacabi Dioso pacaxatabiana piaitabëjava. 29 Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainavanapame ëpanexaejavanexa, ëpanematavëjëaapaejavanexa ata. Biji rajane pajumecovënëtavanapare Dioso. 30 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxatabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa Dioso paxainame. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname. 31 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame Dioso pijacuene panetoexanavanapaenexa. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús tsipaeba pijajivi xaniavaetsia Dioso petonacuenebavanapaenexa itsamatacabi ayaijava pexainaenexa athëbëtatsia yabara pelivaisi\\n—Tajamonae, paxamë patajajivimë pacaejiviyomëbeje ata, pëtsa pajunavame. Tsipaji paneaxa pacaitapeta panecobenaevetsinexa pamatacabi bajaraponë evetsiana daxitacuene. 33 Pacanajere panexainaeyajuvënëjava, bitso paneasivajava ata. Nexata bajarapapalata parajutsianame bitso bepejiobivijavabelia. Nexata juya Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana bitso penamatamotsijava, apo pevereverecaejava. Bajarajotatsia acuenebi pejonejava penacobetoxotsivi papecayacajërëtsinexa. Itsanë ata ajibi papecatoucubaxaenënexa. 34 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacujinae icatsia patsijitsiatsica najamatabëcuenexaniavaetsiaya pevajënae pijajivi pecopiaevetavanapaenexatsi yabara pelivaisi\\n35 Jesús icatsia pepatsijavanexatsica tajëvelia navajunupaeba. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Icatsia raja jemata patsianicajë. Nexata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename. 36 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Petuxanenë itsa pona penacasabifiestajavabelia, pijajivi tonajumecopata meravijebi ata pecopiaevetavanapaenexatsi pepatsijavarena. Nexata petuxanenë pijajivi meravi ata copiaevetavanapatsi. Nexata petuxanenë jemata meravi najetarucae ata, baupa itsa docodocota, nexata bajarapamonae bepijia tobaupata pijatuxanenë. 37 Bajarapamonae barëya pijatuxanenë naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pepatsixae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata petuxanenë pijajivi caecuenia petobaupatsixaetsi, petuxanenë pijajivi sivajamatabëcuenebarëya. Nexata petuxanenë pepatsicujinae xaniavaeta mesa. Enaeyaexanaena pijajivi. Nexata caranata petuxanenë bajarapamonae bepijajivitonë nataeya rajuta pexaejava pijajivi. 38 Meravi tuatuajëta petuxanenë patsi ata, itsa jume, matacabivëpata patsi ata, nexata petuxanenë pijajivi naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pijatuxanenë pecaxitajarabixaetsi, petuxanenë pijajivi barëya. 39 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijabojavaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata apo majitsi tsipae. Vajënaeevetecaejitsipa meravijebi. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa. 40 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename tapatsijavatsica. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica.\\nPacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba, petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia, yabara pelivaisi\\n41 Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, ¿palivaisi aeconoxae panetsipaebame, baja tsaja palivaisi ëpaxanë panijajivinexanë? Itsa jume, ¿itsamonaenexa ata tsaja yajava? jai Pedro.\\n42 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Mara pejamatabëcueneitsivinexa yabara pacatsipaebatsije. Petuxanenë pijajivitonë, ponë xaniavaetsia pijatuxanenë pecovëta tonacuenebaponapona pijacuene, maitsije. Petuxanenë pijajivitonë itsajamatabëcuene xainaenejeva, copiaevetaponapona pijatuxanenë pepatsimatacabijavabelianexa. Bajaraponë pijatuxanenë pijajivi pecovëta toevetaponapona xaniavaetsia. Toabataponapona pexaejava caematacabi canacujitsia pacuenia itorobatsi pijatuxanenë. 43 Bajaraponë bitso barëya pamatacabi pijatuxanenë pata xaniavaetsia pijajivi pecovëta petoevetaponaponaexae. 44 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bajarapacuenia xaniavaetsia tonacueneba pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë icatsia evetsiaexanatsi daxita xua xaina pijatuxanenë. 45 Petuxanenë pijajivitonë itsa piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata bajaraponë pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumai tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae. Nexata pijatuxanenë pijajivi, pamonae evetsiaexanatsi xaniavaetsia picani petoevetsinexa, toconibabeyabiabijitsipa. Conibabeyabiabijitsipa pebijivi, petiriavi ata. Bajaraponë ayaijava pexaejava xaeyabiabijitsipa. Aitajibinua tsabiabi tsipae. 46 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, bajarapaepatota jemata patsipa pijatuxanenë. Nexata bajaraponë pijatuxanenë pinijicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi. Bajara pijinia pacuenia Dioso ata itsamatacabi pinijicuenia naneconitsiaexanaena pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús Pedrojavabelia.\\n47 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Ponë itsanë pijajivitonë, yapëtae ata picani pacuenia itorobatsi pijatuxanenë petoexanaenexa, itsiata itsa apo toexanae pijatuxanenë pitorobicueniatsi, bajaraponë pinijicuenia jumaconibabejitsipatsi ayaicuerobocotota. 48 Ponë ata pijinia itsanë pijajivitonë, itsa apo jumeyapëtae xaniavaetsia petoexanaenexa pacuenia pijatuxanenë itorobatsi, nexata pijatuxanenë pitorobicueniatsi saicayacuenia itsa toexana, bajaraponë ata jumaconibabejitsipatsi. Itsiata pinijicuenia apo jumaconibabe tsipaetsi. Pajivi pijinia ayaijava rajutatsi, bajarapajivi yabara vaxaitsi basivajamatabëjumaitsitsi: “Juya meta mapajivije ayaijava rajutabiabiana itsamonaejavabelia,” basivajamatabëjaitsi. Pajivi pijinia evetsiaexanatsi ayaijava, bajarapajivi pevetsiaexanaenëtsi sivajamatabëjumaitsitsi: “Itsa netocanacuenebiana taevetsiaexanaejava, ayaijava netopitsapaena,” sivajamatabëjaitsi pevetsiaexanaenëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n49 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xanë raja patajopajë daxitanacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara tasivatëpaenexa. Nexata bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae nejumecovënëtsiana. Nexata nacaemonae ata apo najamatabëcuenejëpae tsane. Itsa baja capanepaeya cruzata daxitajivi sivatëpaejitsipajë, jamatabëcuenebarëyanë baja tsipae. 50 Itsiata baitsi jane abaxë netosajina bajaraxua yabara tanejamatabëcueneëjëtsinexa tanebeyaxuabijavata. ¡Bitso baja rovia najamatabëxainajë! ¡Matapania nebeyaxuabiana, jamatabëcuenecaevianajë! 51 Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús rabaja patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi mapanacuataje najamatabëcuenejëpaeya pejinavanapaeyaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Bajaraxuanexa apo patsinëtsica. Biji rajane xanë tapatsixaetsica mapanacuayabetsicaje, jivi itsa nejumecovënëtsiana, apo najamatabëcuenejëpae tsane pamonaejavabelia apo nejumecovënëtsi, nacaemonae ata. Itsamonae napijavajabitsaë tsane. Nexata apo najamatabëcuenejëpae tsane. 52 Ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje jivi apo najamatabëcuenejëpae tsane. Cinco pajivibeje, nacaemonae ata, caebota pejinavanapaevi ata, apo najamatabëcuenejëpae tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamonae cinco pajivibeje nacaemonae, bajarapamonaeyajuvënëvi, acueyabi pajivibeje, nejumecovënëtsiana. Anijajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane. Itsa jume, anijajivibeje nejumecovënëtsiana. Acueyabi pajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane. 53 Bajarapabopijivi, paxabeje pexënatobeje, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Petirivabeje pijinia, penabeje pexënatoyobeje ata, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamebeje pecopenabeje ata apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënënëtsixaebeje, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús asaëya jivi muxujioba apo pecanaëjëtsixae Jesús Dioso pexënatocuene yabara pelivaisi\\n54 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Itsa pataneme vaëvetsica itarërëbo pepitsapaejava, nexata pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena raja emajitsia,” pajamë tsabiabi. Nexata bajarapamatacabi ema jopabiaba. 55 Itsa pataneme jovibo pepitsapaejava epatajërëtsiarena la surverena, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena raja icotia ataju tsane,” pajamë tsabiabi. Nexata bajarapamatacabi icotia ataju tsabiabi. 56 Nexata itsamonae pacatane bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Payapëtaeyabiabame pacuenia matacabi itsijitsia itarërëbo pepitsapaejava panetaeyabiabixae. Bajarapacuenia picani payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë daxita xua Juanpijinëmi jivibautisabinëmi exanapona, patae atamënua daxita xua xanë ata exanaponajë, caranata xanë apo paneyapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia penaneconitsijivi xaniavaetsia bebarëcuaicuaijai pajivijavabelia naneconita penasivajamatabëxanepanaenexabeje, peneconitsiyanivatsi jueznëjavabelia, yabara pelivaisi\\n57 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Pacanaëjëre panijacuata paneexanaenexa pacuene xanepana. 58 Itsa pananeconitame itsajivijavabelia, nexata itsa pacacapona bajarapajivi jueznëjavabelia papecaneconitsinexa, namutua xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje panenasivajamatabë xanepanaenexabeje xua yabara pacaneconitsijitsia. Bajarapacuenia xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje papecanutsiyaniva jueznë pitabarata. Tsipaji raja jueznë itorobijitsipa policíavi panijaneconi yabara papecacaponaenexa penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Nexata policíavi pacananeconitsiaexanetsipa penaneconitsivi pejebabiabibota. 59 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota itsa pacananeconitsiaexanetsipa, bajaraverena bepijia apo papitsapaemë tsipae. Matapania pamatamotsipame daxita xua yabara pacananeconitsiaexaneta, papitsapaejitsipame, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.","num_words":1554,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.26,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 12 CUI - Poxonae cataunxuae seis po matacabibe - Bible Search\\nMeje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi penasiwa, po penasiwa petuxueiwa\\n(Mt 26.6-13; Mr 14.3-9)\\n1Poxonae cataunxuae seis po matacabibe aibi xua Pascua wʉn matacabin nexa, Jesús pijimonae barʉ pona Betania tomara beya. Barapo Betania tomara, po tomara ichaxota Lázaro popona, pon Jesús bayatha asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. 2Baxota pexaewa Jesús ʉpain exanatsi. Marta apata pexaewa. Jesús pijimonae tatsi irʉ naena pexaethopaewatha. Irʉ Lázaro baxota naeca xua irʉ naxane. 3Irʉ bapoxonae María carena bosibʉ bichocono wʉnca petuxuei nasiwa. Barapo tuxusi tuxuei nasiwa bichocono ainya matoma. Barapo tuxusi tuxuei nasiwa pewʉn nardo. Barapo petuxuei tuxusi nasiwatha María Jesús mata epatabatsi yawa taxu epatabatsino. Bapoxonae María pentanatha Jesús taxu tsewa exainchi. Daxita bomʉxʉ tutu canaʉpa ducua xua tuxuei tsurucuae. 4Irʉrʉ naeca Judas Iscariote, pon Simón pexanto tatsi. Bapon Judas Jesús pijimonae tatsi jiwana. Barapo Judas pon bexa Jesús caenaetsinchi. Bapon namchi, jeye:\\n5—¿Eta pocotsiwa metha saya xuba barapo tuxusi tuxuei nasiwa? Barapo petuxuei tuxusi nasiwa becaenaetsipame xua nentoma xeinaenexa beyacaincha xua trescientos po paratiximonaebe xua po paratiximonaebe beyacaincha trescientos po matacabibe nexa, poxonae nacuita, jei Judas Iscariote.\\n6Judas apara jopa baxua paebiyo xua peantobexaetsi pomonae peacopeibiwi. Saya apara baxua paeba poxoru bapon pon pecaibin jiwi. Bapon Judas Jesusbarʉ paratixi dunucue tacapoinchi. Ichitha bapon cou jiwana wenoteiba paratixi poxonae Jesusbarʉ jeiba. 7Nexata Judas Jesús barai, jeye:\\n—¡Moyande bara copare! Apara xua barapowa netsibota barapo petuxuei tuxusi nasiwa tapepon nexa xua tatʉpaein tana neperʉ waenexa poxonae po mataqueitha mʉthiya tana neboyaenexa tsane. Baxua netsibota apara xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein. 8Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina painya neyawenaenexa tsaibi tsane barapo jiwi. Ichitha nama paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi xua pata tana neyawenaenexam barapo irathe, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pebʉrʉya nanta xeina xua Lázaro pebexubiwa tsainchi\\n9Pinmonae judiomonae jume tane xua Jesús popona Betania tomaratha. Bapoxonae barapo judiomonae pona Betania tomara beya xua Jesús petaenexatsi irʉrʉ xua Lázaro petaenexatsi pon Jesús bayatha asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. 10Nexata sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pebʉrʉya nanta xeina xua irʉ Lázaro pebexubiwa tsainchi. 11Tsipei pinmonae judiomonae penta sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pia pecuidubiwan tatsi. Mataʉtano barapo judiomonae saya Jesús jume cowʉntatsi tsipei Jesús cui tainchi pocotsiwa Jesús wʉnae exana poxonae Lázaro asʉ exainchi petʉpae cuiru coyene weya.\\nMeje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa\\n(Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40)\\n12Icha mataqueitha baya xua poxonae po mataqueitha Jesús taxu wainchi petuxuei nasiwatha, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara beya. Bapoxonaerʉ Jeruslén tomaratha ena pin bicheito pomonae xua copiya bayatha pata Pascua wʉn matacabin nexa. Daxita barapomonae yaputane xua anoxuae methaunxuae patopaena Jesús barapo tomaratha. 13Barapo pin bicheito peaxu ucuboba po axu icha coichaxu axu ichi. Barapomonae Jesús matenta iyiyatsi xua Jesús pententa weyataeya wabinexatsi. Yawa jume daunweya wawaya jeye:\\n—¡Pai jayana! ¡Maisa Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi deta wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon peitabocotha eca! ¡Maisa Jesús deta wʉnae, pon Israel nacuamonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi tatsi! jei barapo pin bicheito.\\n14Bapoxonae Jesús tane burro pon penʉn. Bapoxonae barapo burrotha equeica yawa ponano namtotha. Jesús exana be pocotsi coyeneya caena bayatha yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha, xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén tomaratha, jeye:\\n15“Sión tomarapiwi pam, jopa pajunuwinde.\\nPataema pon itorobiya pepa painya Nepacacaewatsin.\\nBapon pacata patopaena xua burrotha\\nequeicaena”, jei Nacom Pejume Diwesitha.\\n16Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi jopa yaputaeyo po coyene xua caena bayatha Jesús wʉnae yabara tsiwʉnae paebatsi, xuano xua po coyene exanaenano. Ichitha pirapae poxonae Jesús caibe nawicha peitaboco beicha, yawa poxonae Paxa matenta weyataeya wabatsi, bapoxonae barapomonae yaputane po coyene Jesús yabara tsiwʉnae paebatsi Nacom Pejume Diwesitha, xuano xua jiwi exana poxonae Jesús wʉnae jaintatsi.\\n17Pomonae napona poxonae Jesús Lázaro wabatsi petʉpae cuiru coyene weya, barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua jiwitha paeba pomonaetha pomonae Jerusalén tomarapiwi, pomonae bayatha Jesús pecui taexaetsi poxonae Lázaro asʉ exainchi. 18Daxota pinmonae pona Jesús beya xua Jesús pematenta weyataeya wabinexatsi. Tsipei barapo pinmonae jume tane pocotsiwa Jesús exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewa poxonae Lázaro asʉ exainchi. 19Nexata fariseomonae caemonae natsipaeba, najei:\\n—¡Incane matha pataema! Barapomonae jopa naca jume cowʉntsiyo, yawa daxita jiwi meisa napuna pona bapontha, najei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae griegomonae Jesús wenaweneichi\\n20Barapo pin bicheito, po bicheito copiya bayatha Jerusalén tomaratha ena, xua baxota wʉnae pejainchinexa Nacom, barapo pin bicheito jiwanamonae, griego nacuamonaepiwi jiwana. 21Barapo griego nacuamonaepiwi Felipe imoxoyo caquita poinchi. Barapon Felipe Betsaida tomarapin xua Galilea nacuatha. Barapo griego nacuamonaepiwi Felipe tsipaebatsi, jeichichi:\\n—Incane matha pana nejume taema. Pata bequein Jesús taetsi, jei.\\n22Bapoxonae Felipe jume yopita Andrés beya, xua equeicha baponbe pejume yopichinexabe Jesús beya. 23Bapoxonae Jesús baraponbe baraichi yawa daxita barapo jiwi baraichi, jeye:\\n—Nama imoxoyo barapo matacabi tsoponae, po mataqueitha xan, ponxaein Nacom tana neitapetsixae nebexubina ichamonae. Barapo mataqueitha Nacom ainya cui neexanaena. 24Xaniyan paca tsipaebatsi. Poxonae trigo xuto saya xu boca yawa icha jopa xu bocaeyo tsorobo tututha, yawa icha jopa xuwiyo, jopa itacʉpaetsi xua pexaewa naexana. Ichitha icha barapo trigo xuto tsorobo tututha boca yawa icha xuwa, bapoxonae jame bara pexaewa naexana. Icha barapo trigo xuto ichi, xan barapocotsi coyeneya jiwi bara necana ichi tsane. 25Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa po cae pin nacuathe, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. 26Pon ichichipa exana tawa xua penacuichiwa, bapon bara bewa moya exanaena pocotsiwa itoroban. Pon exana pocotsiwa itoroban, bapon patopaena ichaxota poponan. Icha pebin exana pocotsiwa itoroban, bapon Taxa cana exanaena xua bapon peainya cui jiton tsane Taxa pia nacua beicha tatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua petʉpaewa tsane\\n27Equeicha Jesús jeye: “Anoxuae bichocono anthʉthʉrewein tsipei tatʉpaewa tsaneba. ¿Eta jumichicuaein tsane metha Taxatha? ¿Metha jan tsane: ‘Axa, necapanepare baxua weya’, metha jan tsane? Jume, apara jopa baxua tsipatopeicaeinyo. Apara tsipatopeican xua taaperʉtanewa tsane jiwi nexa. 28Jame bejan: ‘Axa, bara bʉ jiwi cana exaname xua wʉnae necajainchiwa’, bejan jame”, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae Jesús jume tane xua Nacom namchi peitaboco wetsica, jeye: “Bayatha apara baxua jiwi cana exanan xua jiwi wʉnae tana nejainteibiwanexa, tsipei daxita beta exanan. Mataʉtano equeicha ichawa exanaein xua jiwi wʉnae tana nejainteibiwanexa tsane”, jei Nacom.\\n29Pinmonae umena xua Jesús jume taeumeinchi, irʉ Jesús pijimonae tatsi baxota umenarʉ. Barapo jiwi baxua nayabara yainyaba xua Nacom cueicueijei. Ichamonae jeye:\\n—¡Apara xua jurujurei yamʉxʉ! jei.\\n—¡Apara bapon tsipaebatsi matatsunpin! jei.\\n30Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—Pon pajume taneme apara Nacom. Jopa apara paebiyo xua xan nexa. Apara paeba pia xua painya nejume taenexa daxota baxua Nacom paeba. 31Imoxoyo nama matacabi patopaena, po mataqueitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapontha. Pon jiwi jʉntʉ coyene itorobatsi xua abe peexanaewa po cae pin nacuathe, nama imoxoyo Nacom amanayabina bapon poxonae xubina barapo cae pin nacue weya. 32Poxonae ichamonae nedutsina naetotha tatʉpaenexa tsane, bapoxonae daxita jiwi cana exanaein xua pomonae peichichipaewa tsane xua tana nejume cowʉntsinexa, jei Jesús.\\n33Poxonae Jesús baxua paeba jiwi yaputane exainchi xua Jesús pebexubiwa tsainchi poxonae tʉpaena. 34Bapoxonae barapo jiwi Jesús tsipaebatsi. Jesús jeichichi:\\n—Paxan pajume tan xua poxonae wamonae yoroba Moisés pia peitorobi coyenewatha pocotsiwa baxota jeye: ‘Bara Mesías ataya asʉ poponeiba’, jei baxota. ¿Eta xua metha pana netsipaebame xua pinae pon Nacom Peitapetsin bewa naetotha tʉpaena? ¿Jintam metha pon Nacom Peitapetsin? jei barapomonae.\\n35Nexata Jesús tsipaeba barapomonae xua nacaunuta, jeye:\\n—Saya caeto pana netaneme pon paca yaputane exainchi. Beta pajinompare tapaca yawenaexae tsainchi, icha paichim xua beta pajinompame poxonae xometo paca yawena xua beta pajinompame mataqueitha. Pana nejume cowʉnde poxonae cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje. Mataʉtano poxonae cataunxuae paca itacʉpa xua pata tanejume cowʉntsiwam. Jopa abe paexanaeinde xua poxoru poxonae jopa pata tanejume cowʉntsixaemxae. Tsipei bara jʉtiya ichi, poxonae jiwi abe exana be poxonae pomonae pona ichaxota quirei. Jopa beta ponaeyo tsipei jopa xeinaeyo pecoicha. 36Pana nejume cowʉnde poxonae cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje. Bapoxonae paxam tajimonae pam tsane, jei Jesús.\\nPoxonae baxua Jesús najume weta, barapo jiwi weya natsixitaba yawa wepu aichurucuae.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua eta xua metha pinae Jesús jopa jume cowʉntichi judiomonae\\n37Bequein Jesús matowa exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewan barapomonae peitʉtha tatsi, daichitha pinmonae barapomonae jopa Jesús yabara jume cui cowʉntichi po coyene xua Jesús bara bapon Mesías pon Nacom itorobica. 38Baxua exana xua nayabara jume cui weta po coyene bayatha pon Nacom peitorobi jume pepaebin Isaías wʉnae tsiwanaya yabara jei:\\n“Pon jiwi Necanamataxeinaein barapomonae\\njopa jume cowʉntsiyo xua pacuiduban\\nbequein barapomonae tane matowa poxonae\\npaexanan Nacom pia peayapusʉwatha”,\\n39Barapomonae jopa jume cowʉntsiyo, tsipei Isaías equeicha jei:\\n40“Nacom cana exana xua barapomonae jopa\\nbeta xapain naita cui coyene yaputaeyo.\\nMataʉtano Nacom cana exana xua jopa pejume\\ncowʉntsiwa pejʉntʉ coyene wetsina.\\nBarapomonae be natsicotane peitata nacʉtsi\\njiwi, tsipei jopa beyaputaeyo, xua\\nicha jʉntʉ coyene pexeinaewanexa.\\nMataʉtano jopa ichipaeyo xua peyabara jume\\ncowʉntsiwa po coyene xua Nacom itacʉpatsi\\nxua pejʉntʉ coyene xanepana peexanaewa”,\\njei Isaías pejume diwesitha.\\n41Daxita baxuan Isaías paeba xua Jesús yabara paebatsi. Isaías caena bayatha tane poxonae eca Mesías pia pexeinya pia peitʉpanae peecaewatha. Daxota Isaías yabara paeba, Mesías yabara paebatsi xua pocotsiwa bayatha petaexae.\\n42Bequein daxita judiomonae Jesús jopa jume cowʉntichi, daichitha ichamonae judiomonae Jesús jume cowʉntatsi. Mataʉtano ichamonae judiomonae xua pomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús jume cowʉntatsi. Ichitha daxita barapomonae jopa Jesús yabara paebichi jiwi peitʉtha tatsi tsipei fariseomonae cunuwatsi. Tsipei icha barapomonae Jesús yabara paebichipatsi, metha barapomonae itawetsipatsi judiomonae pia penacaetutsi bon tatsi weya, xua fariseomonae itawetsipa. 43Tsipei barapo Jesús pia pejume cowʉntsiwichi pijunuwi daxota itapeta jume naitaewata xua jiwi jei: “Jopa Jesús payabara paebinde”, jei jiwi. Barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi baxua itapeta jume naitaewata beyacaincha xua poxonae bequein Nacom cui itoroba.\\nMeje yabara xua po jume Jesús paeba barapo jumetha jiwi yabara paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae\\n44Equeicha Jesús jume daunweya jeye: “Pon nejume cowʉnta meisa jopa nejume cowʉntsi tsane, jame Taxa jume cowʉntsinchino pon tana neitorobixae. 45Pomonae xua neyaputane barapomonae barichi Taxa yaputainchi. 46Xan pon yabara yaputane paca cana exainchi Nacom. Patopeican po cae pin nacuathe xua pomonae tana nejume cowʉntsiwi jopa penantawenonaenexa xua pejinompaewa poxonae jopa Nacom yabara yaputaetsi. 47Pon bequein jume tane tajume diwesi xuano xua icha bequein jopa exanaeyo tana nejume taewatha pocotsiwa itoroban, bapon jopa yabara paebin tsane xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Tsipei apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua tacoya barapocotsi jiwimonae tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Jame apara tsipatopan xua jiwi ʉ tacapanenebiyaenexa tsane. 48Pon jopa tsita ainya cuichi xua jopa tsita ainya cuinyo, xuano xua icha jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa paeban po jume aunxuae paeban, bapon barapo jumetha yabara paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae poxonae po mataqueitha nacua weraweracaena. 49Tsipei xan jopa paebinyo pocotsiwa tacoutha taichichipaewa. Saya apara baxua daxita exanan pocotsiwa Taxa neitoroba pocotsiwa bewa paebin xuano xua pocotsiwa bewa jiwi cuidubin. 50Yaputan Taxa pia peitorobi coyenewa, barapo peitorobi coyenewa jiwi cana exainchi xua pexeinaewa peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. Daxota pocotsiwa paca tsipaebatsi apara xua Taxa bayatha tana neitorobixae”, jei Jesús.","num_words":1748,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 5 CUI - Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata icha - Bible Search\\nMeje yabara xua pebin pon caurimonae xeina pon Gerasa nacuapin\\n1Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata icha muxunene beya xua barapo pucuathiya. Po iratha Jesusbarʉ pata barapo ira pewʉn Gerasa nacua. 2Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae patopa pebin pon caurimonae xeina. Bapon ibo wou weya patopa Jesustha. 3Barapo pebin poponeiba ibo wountha. Dapon aibi pon itacʉpatsi xua bapon pecʉtsiwatsi, mataʉtano metha bequein penaintotha tsipae. 4Bapon matowa penaintotha taxu cʉbeibatsi, yawa maxʉ cʉbeibatsi xua bapon peyapucaeneibinexa tsainchi. Daichitha bapon barapo nain nain epa xuneiba. Dapon aibi xua bapon pecui amanayabiwatsi. 5Barapon mataqueitha poponeiba, yawa merawitha poponeiba. Mataʉtano atororotha yawa ibo wountha wawai tsopoponeibi. Mataʉtano ibotixitha pia coutha nathabeiba. 6Poxonae barapo pebin Jesús tajʉ taebatsi, bapoxonae cuinaepona Jesús beya. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi peainya cuinxae. 7Bapon wawaya jeye Jesustha:\\n—Jesús pon Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca, ¿eta pocotsiwa metha taxantha patopame? Jume daunweya cabaraichi jopa neperaxa exanaeinde, jei.\\n8Bapon baxua paeba tsipei Jesús copiya namchi, jeye:\\n—¡Caurimonae pam, bapon pawepu ponare! jei Jesús.\\n9Jesús yainyaba bapontha:\\n—¿Eta po wʉm? jei.\\nBapon jume nota jeye:\\n—Tawʉn Ayei, tsipei paxan caurimonae pan ayei jiwi pan, jei bapon xua paeba exanatsi caurimonae.\\n10Barapo caurimonae Jesús muxu fayacotatsi xua bepa pinae barapomonae jopa bewa itawetichi icha nacua beya. 11Ichaxota imoxoyo peitapatororotha baxota jinompa pin marranomonae. Barapo marrano duweimonae xayompa peitapa tororotha. 12Caurimonae Jesús wʉcatsi, jeye:\\n—Icha pana itawetame, moya pana nepu copabare marrano duweimonaetha, jei caurimonae.\\n13Bapoxonae Jesús copata xua bara caurimonae ponaena marrano duweimonaetha pebin weya. Barapo marranomonae dʉcʉpa. Pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Yawa caurimonae cabunathopatsi. Barapo marranomonae dos mil po duweimonaebe.\\n14Bapoxonae pomonae peyapu eenaewi marranomonae, barapomonae bichocono junuwiya cuinaepona tomara beya, jiwi petsipaebinexatsi baxua yabara, yawa jiwi petsipaebinexatsi tomara cuariya beya. Bapoxonae jiwi pata petaenexa pocotsiwa Jesús cana exana pebintha. 15Poxonae barapomonae pata Jesustha, bapoxonae barapomonae tane pebin pon bayatha cauri xeina. Barapo pebin moya eca, paparuwa nama xatatano, mataʉtano jʉntema eca. Bapoxonae barapomonae bichocono junuwa. 16Pomonae bayatha tane xua pocotsiwa Jesús bayatha cana exana pebintha, pontha pon cauri xeina, baxua yabara paeba ichamonaetha pomonae pata. Mataʉtano yabara paeba pocotsiwa Jesús cana exana marrano duweimonaetha. 17Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús itawetatsi, jeye: “Maisa bewa warapaename Gerasa nacua weya, po nacua pata nacua weya”, jei barapomonae.\\n18Poxonae Jesús jeratha nontabiya, bapo pebin pon bayatha caurimonae xeina, bapon Jesús wʉcatsi xua bepa pinae Jesús puna ponaetsi. 19Ichitha Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaenexa tsainchi bapon. Saya jame Jesús bapontha jeye:\\n—Maisa jinya bo beya ponare ichaxota jinyamonae matabʉxʉyo beya. Barapomonaetha tsipaebare daxita pocotsiwa Nacom cacana exana. Mataʉtano barapomonaetha tsipaebare xua Nacom bara cayabara najʉntʉ coyene xeina pia necayawenaenexa, jei Jesús.\\n20Bapoxonae barapo pebin ponataba. Mataʉtano tamropata pitaba xua cueicueijei daxita pocotsiwa bayatha Jesús cana exana bapontha. Barapon baxua tsipaeba Decápolis tomarantha, po tomaran xua diez po tomaranbe xua imoxoyo nacacuita ena. Daxita jiwi barapo tomaran najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae jume tane xua barapon paeba.\\n21Poxonae Jesús caibeya pona jeratha icha muxunene beya pucua iya, bapoxonae pin bicheito Jesús pia xantha tapatatsi pitapatha. 22Bapoxonae caein patopa pon judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi pecanamataxeinaewi jiwanamonaepin. Bapon pewʉn Jairo. Poxonae bapon Jesús tainchi, Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi. 23Bapon Jairo bichocono Jesús wʉcatsi. Jairo jeye:\\n—Taxantiyo muxu imoxoyo petʉpae. Anetha, inta taxantiyo necobetha mata jayabare, axaibi jinya neexanaenexa tsane. Bapoxonae inta asʉ pepoponaenexa tsane, jei Jairo.\\n24Bapoxonae nexata Jairo Jesús puna pona. Pin bicheito Jesús puna poinchi, yawa barapo bicheito tsaquibabatsi. 25Barapo pin bicheitotha irʉ napona yabʉyo powa atene. Barapowa caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. 26Barapowa bichocono atene tsaibi bequein siwa poneiba pomonaetha pomonae peyawʉbiwi jiwi. Barapomonae bapowa daxita cobe matapaeteibatsi paratixi xua bapowa peyawʉbixaetsi, daichitha bapowa jopa yawenaetsi baxua. Saya equeicha bichocono abe tsoponae bapowa. 27Poxonae bapowa jume tane xua pinae juinya Jesús axaibi exana jiwi, bapoxonae bapowa imoxoyo caquita uncuataba Jesús peputha tatsi xua pin bicheitotha. Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi tajayabatsi xua peopirawa. 28Barapowa pia coutha natsipaeba, najei: “Icha saya Jesús pia paparuwa tajayabin, bapoxonae axaibin tsane”, najei. 29Poxonae barapowa tajayaba Jesús pia paparuwa tatsi, bapoxonae caena nainya bapowa ajaneibi tsanareca. Bapowa pia coutha nayaputane xua bayatha axaibi. 30Jesús pia coutha nayaputane xua ichʉn axaibi peexanaewatsi, tsipei pia pepon weya taajiwanatsurucuaetsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Bapoxonae Jesús napatomeicha necota jiwitha, jeye:\\n—¿Jintam inta paparuwa jayabara? jei Jesús.\\n31Nexata Jesús pijimonae jume notatsi, jeye:\\n—Apara xam bayatha taneme xua pin bicheito catsaquibaba. ¿Eta xua metha pana yainyabame: ‘¿Jintam metha inta paparuwa jayabara?’ jam? jei pijimonae tatsi.\\n32Ichitha Jesús daxita jʉpaya tane peyaputaenexa pon pejayabiwatsi. 33Barapowa bichocono junuwa, tsipei yaputane xua barapowa Jesús jayabatsi poxonae axaibi exanatsi. Barapowa jijiyeya patopa Jesustha, yawa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi peainya cuinxae. Barapowa bara xainyeya paeba daxita pocotsiwa xua exana. 34Jesús jeye barapowatha:\\n—Yabʉyo, caaxaibi exanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde. Bara axaibim tsaibim tsane xua bara nepu tsitecae tsane, jei Jesús.\\n35Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae barapowatha, bapoxonae pata pomonae Jairo pia botha petanacuichi jiwichi. Bapon Jairo pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Barapomonae jeye Jairotha pon pexantiyo taatenetsi:\\n—Nexantiyo bayatha cata tʉpa. ¿Eta xua metha came fayacotame pon jiwi Pecuidubin? jei barapomonae.\\n36Bequein bara baxua Jesús jume tane, ichitha baxua Jesús jopa jume naitaewatsiyo. Jesús jeye Jairotha:\\n—Jopa junuwinde, saya maisa nejume cowʉnde, jei Jesús.\\n37Bapoxonae Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaewatsi tsainchi ichamonae. Saya meisa Jesús copata, xua pepuna ponaenexa tsainchi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan pon Santiago peweicho tatsi. 38Poxonae Jesusbarʉ pata Jairo pia botha tatsi, bapoxonae Jesusbarʉ tane pin bicheito xua ajumeyaexa. Barapomonae bichocono wecoyei, yawa wawai xua Jairo pexantiyo petatʉpaexaetsi. 39Bapoxonae Jesús joniya botha, yawa tsipaeba barapomonaetha, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha paajumeyaexam, xua yawa pawecoyam? Barapo pexuyo apara jopa tʉpaeyo, apara maituncua, jei Jesús.\\n40Ichitha barapomonae Jesús jume cui caponatsi. Nexata barapo pin bicheito Jesús pesato beitaweya. Meisa saya Jesús barʉ joniya coxiyʉn, coxiwano ichaxota Jairo pexantiyo tatsi petʉpaeyo tabocatsi. Mataʉtano Jesús pijimonae barʉ joniya poyobe acoibi poyobe. 41Barapowayo Jesús cobe pita, yawa jeye:\\n—Talita, cum, jeichichi (xua apara jeichi: “Yabʉyo, asiya uncuare, catsipaebatsi”, jei Jesús.)\\n42Barapoxonae barapowa caena nainya nontapona, powa xua doce po weibe xeina powayo Jairo pexantiyoxae tatsi. Barapowa asiya uncua, yawa itacʉpatsi xua peponaewa. Barapoxonae barapo pin bicheito poxonae baxua Jesús cui tainchi najʉntʉ coyene cabenaeca. 43Bapoxonae Jesús jume daunweya itoroba jiwitha xua baxua jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha pocotsiwa Jesús cana exana barapowayotha. Bapoxonae Jesús itoroba xua barapo pexuyo bara peapatsiwa tsainchi pexaewa.","num_words":1044,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 15\\nPacuenia becanaëjëtatsi vajabananë vajajamatabëcueneyavenonaenexa yabara pelivaisi\\n1 Vaxaitsi ajamatabëcuenesaëtsi Dioso vajajumecovënëtsijava. Nexata beyavenonatsi pamonae abaxë jamatabëcuenefaefaena Dioso pejumecovënëtsijava. Pëtsa exanatsi vaxaitsi vajacuata vajanatojitsipaecuenia. 2 Biji rajane caejivitsi canacujitsia becanaëjëtatsi vajabananë vajajamatabëcueneyavenonaenexa. Xua yabara vajabananë ajamatabëcuenesaëjitsia, bajaraxua betoexanavanapatsi vajabananë pejamatabëcuenevitsabinexa Diosojavabelia. 3 Tsipaji Cristo ata, ponë Dioso athëbëvetsica itorobica jivi pecapanepaenexa, abaxë itsa ponapona mapanacuataje, apo exanae pijacuata penatojitsipaecuenia. Biji rajane nacopata pebejiobiaexanaenexatsi pacuenia Dioso tojitsipatsi. Paxa Diosojavabelia Cristo pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Pacuenia picani jivi xamë pibisiacuenia jamatabëcabaracuaicuaijai, xanë nebaracuaicuaijai tsane,” jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota paxa Diosojavabelia Cristo pejumaitsijava. 4 Palivaisi bajayata yaquina Dioso pejumelivaisibaxutota, bajarapalivaisi vaxaitsi ata nacatocopata vajajumecovënëtsinexa, vajanacajamatabëcuene yavenonaenexanua. Bajaraxuata bajayajebi nacabejiobiaexanabiabi ata Dioso pijajivixaetsi, itsiata ajamatabëcuenesaëtsi tsavanapae. Tsipaji yapëtanetsi pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi bajarapalivaisita vajanacacapanepaenexa. 5 Itsacuenejavaxi yabara bajayajebi itsa nacajamatabëcueneëjëtapona, nexata Dioso nacajamatabëcueneyavenonapona. Nacajamatabëcueneasaëyaexanapona bajayajebinexa ata. Pacatovajëtatsi Diosojavabelia Dioso papecayavenonaenexa, najamatabëcuenejëpaeya daxita panejinavanapaenexa Jesucristo papecatojitsipaecuenia. 6 Nexata daxita paxamë najamatabëcuenejëpaeya vajatuxanenë Jesucristo paxa Diosojavabelia pajumaitsimë tsabiabi tsane: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” pajamë tsabiabi tsane.\\nPacuenia apo judíovi ata pexanialivaisi tsipaebatsi pecapanepaelivaisinexatsi yabara pelivaisi\\n7 Pajudíovinë, apo pajudíovi atamë, najëpaeya Cristo nacapita pijajivinexatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najëpaeya xaniavaetsia namataenetsia panacopiapitabiabianame. Nexata bajarapacuenia itsa paexanabiabianame, daxitajivi Dioso yaiyataena. Nexata daxitajivi jumai tsabiabi tsane Dioso yabara: “Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë. Tsipaji pijajivi yavenona xaniavaetsia petojinavanapaenexatsi,” jai tsabiabi tsane. 8 Mara pacajumaitsitsije. Jesucristo athëbëvetsica patsica mapanacuayabetsicaje peyavenonaenexa judíovi. Bajarapacuenia Jesucristo athëbëvetsica patsica petocopiapatsixaetsi pacuenia bajayata Dioso najumecapanepaeya jumaitsi judíovi pijasalinaivijavabelia. Nexata bajarapacuenia Dioso pexaniajainëcuene najamatabëcueneitajëta judíovijavabelia. 9 Jesucristo athëbëvetsica patsica pecapanepaenexa apo judíovi ata. Nexata apo judíovi ata Jesucristo pejamatabëcueneta: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsabiabi tsane Diosojavabelia. Bajarapacuenia apo judíovi ata jumai tsabiabi tsane Diosojavabelia pitaxutotsoniataexaetsi Dioso. Nexata bajaraxua yabara Cristo paxa Diosojavabelia pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nXanë tajamatabëcueneta, daxitanacuanëpijivi: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” cajai tsabiabi tsane. Catonaxëanabiabiananua vajianë ata,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota paxa Diosojavabelia Cristo pejumaitsijava.\\n10 Apo judíovi ata Dioso pijajivi pexanaejavanexatsi yabara, itsabaxutota Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nApo pajudíovimë, pajamatabëcuenebarëyamëre Dioso pijajivi, judíovi yajava,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota apo judíovi ata Dioso pijajivi pexanaejavanexatsi yabara.\\n11 Itsabaxutota pijinia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi icatsia mapacueniaje:\\nPaxamë apo pajudíovimë, Diosojavabelia pajumaitsimëre: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” pajamëre. Paxamë, padaxitamë, itsamonaejavabelia pajumaitsimëre: “Caenë Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë,” pajamëre,\\n12 Isaíaspijinë pijinia itsabaxutota tajëvelia yaquina Jesucristo pelivaisi. Jumaitsi mapacueniajë:\\nPenacuetonëyo naexanaena. Nexata Isaípijinë bepemomonëyocuenia naexanaena. Itsa vitsabiana, Dioso evetsiaexanaenatsi jivi, daxitanacuanëpijivi. Pamonae apo judíovi, jumecovënëtsiana bajaraponë pesivatëpaejavatsi pecapanepaenexatsi pijaneconivecua,\\njai tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota Jesucristo yabara.\\n13 Yapëtanetsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa Jesucristo pejamatabëcueneta. Nexata pacatovajëtatsi Dioso papecajamatabëcuene barëyayaexanaenexa. Pacatovajëtatsinua jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Bajarapacuenia Dioso pacajamatabëcueneyavenonaena tsipaji Dioso pajumecovënëtame. Espíritu Santo ata, ponë pacatsijamatabëeca, pesaëta panevajënaeyabelia pacajamatabëcuene asaëyaexanaponaena Dioso papecacapanepaejavabelianexa.\\n14 Tajamonae, pacayapëtanetsi paxamë papexaniajamatabëcuenevijavamë. Pacayapëtanetsinua paxamë bitso paneyapëtaejava Cristo papecasivatëpaejava pibisiacuene paneexanaeneconi yabara. Pacayapëtanetsinua paneyapëtaejava xaniavaetsia namataenetsia panenamuxujiobinexa. 15 Tajamonae, palivaisi baja payapëtaneme, bajarapayajuvënëlivaisi panenajamatabënapitsinexa, icatsia ajumeurajibia pacatoyaquinatsi mapabaxutotaje. Bajarapacuenia ajumeurajibia pacatoyaquinatsi tsipaji Dioso nitoroba. 16 Dioso taneitaxutotsoniataexae, bajarapacuenia nitoroba Jesucristo pijajivitonënexanë Jesucristo pelivaisi tatsipaebabiabinexa apo judíovijava. Nexata apo judíovi tsipaebabiabajë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Espíritu Santo pejamatabëcueneta apo judíovi ata Cristo pijajivi exanatsi. Bajaraxuata Dioso sivabarëyatsi Dioso pepitsinexatsi bajarapamonae, apo judíovi ata.\\n17 Jesucristo pijajivitonëxaenë, Jesucristo neyavenonabiaba itsa tonacuenebabiabajë. Bajaraxuata barëyanë tatsipaebaponaenexa itsamonaejavabelia Jesucristo taneyavenonabiabijava tatonacuenebinexa Dioso. 18 Rovialia tsipaebabiabajë ajumeurajibia. Tsipaebabiabajë vajatuxanenë Jesucristo taneyavenonabiabijava tatonacuenebinexa Dioso. Vajatuxanenë Jesucristo neyavenonabiaba tatsipaebabiabinexa apo judíovijavabelia apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa Dioso. Nexata apo judíovi itsa jumetane tatsipaebabiabilivaisi, itsa tanenua Dioso pesaëta pinijicuene taexanaponaejavanë, bajarapamonae jumecovënëta baja Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 19 Vajatuxanenë Dioso pesaëta nejamatabëcuenecaëjëpaeyaexana pinijicuene taexanaenexa. Espíritu Santo ata pesaëta nejamatabëcueneyavenona. Bajaraxuata apo judíovi tsipaebaponajë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi. Tsipaebaponajë baja bajarapalivaisi Jerusalén tomarajava. Bajaraxuacujinae tsipaebaponajë daxitanacuanëjava. Tajënacuajavabelia ata, Ilírico nacuajavabelia, tsipaebaponajë. 20 Itsa tsipaebaponajë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jitsipajë tatsipaebaponaenexa itsaxuayo abaxë jivi apo vënëlivaisitae Cristo. Apo jitsipaenë tatsipaebaponaejava itsaxuayo baja tavajënaeya itsamonae tsipaebapona. 21 Bajarapacuenia apo judíovi itsa tsipaebaponajë Jesucristo pelivaisi, copiapata jane baja pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi tatsipaebaponaejavanexa yabara. Mapamatacabitaje apo judíovijava Jesucristo pelivaisi tatsipaebaponaejavanexa yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nPamonae abaxë apo vënëlivaisitae, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, bajarapamonae bajaraponë pelivaisi tsipaebianatsi. Nexata bajarapamonae jumecovënëtsiana ponë pelivaisi tsipaebianatsi,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pitorobinëtsitsica pelivaisi apo judíovijava mapamatacabitaje tatsipaebaponaejavanexa yabara.\\nPacuenia picani Pablo jamatabëponabiaba Roma tomarabelia yabara pelivaisi\\n22 Bajayajebi picani bitso jamatabëpacataeyabiabatsi. Itsiata apo necuenecaëjëpae taponaenexa paxamëjavabelia daxitanacuanëjava Dioso pejumelivaisi tatsipaebanajetarucaexae. 23 Aeconoxae baja veretajë tanacuenebijava mapanacuajavaje. Nexata jane baja ponaenajë paxamëjavabelia. Tsipaji picani bajayajebi jamatabëpacataeyabiabatsi. 24 Pamatacabi ponaenajë España nacuayabelia, patsianajë copiaya paxamëjavata patacataenexa. Itsa baja nataenatsi, bitso jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsanetsi. Bajaraxuacujinae jitsipajë pataneyavenonaenexamë tajanamutonexa taponaenexa jane baja España nacuayabelia. 25 Bajara masaya pamatacabitaje ponaenajë Jerusalén tomarabelia ofrenda tatocaponaenexa Dioso pejumecovënëtsivi. 26 Dioso pejumecovënëtsivi, Macedonia nacuapijivi, Acaya nacuapijivi ata, ofrenda baja toexana. Bajarapaofrenda toexana petoitorobinexa Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae bepejiobivi, Jerusalén tomarata pejinavanapaevi. 27 Macedonia nacuapijivi, Acaya nacuapijivi ata, apo judíovi. Itsiata tsitaxanepanatsi bajarapacuenia ofrenda petoexanaenexa peyavenonaenexa juya judíovijavabelia, Jerusalén tomarapijivi. Tsipaji judíovi copiaya yapëtane pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Nexata judíovi pejamatabëcueneta, pamonae apo judíovi ata, yapëtane baja pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Bajaraxuata pamonae apo judíovi beyavenona juya judíovijavabelia. Judíoviyajuvënëvi aeconoxae bitso namatavenona peyavenonaenexatsi mapanacuata penamatavenonaejavaxi yabara. 28 Copiaya tocalianë tsane mapaofrendaje Jerusalén tomarapijivijavabelia. Nexata bajaraxuacujinae itsa ponaenajë España nacuayabelia, copiaya patsianajë paxamëjavata. 29 Itsa patsianajë paxamëjavabelia, orijibia pacatsipaebianatsi pexanialivaisi, Cristo pelivaisi, bitso panejamatabëcuenebarëyanexa.\\n30 Tajamonae, pajumecovënëtame vajatuxanenë Jesucristo. Paneasivamënua Espíritu Santo pejamatabëcueneta papecajamatabëcueneitorobixae pataniasivanexamë. Bajaraxuata pexaniacuene pacavajëtatsi. Itsa pavajëtame Diosojavabelia, xanë ata asaëyata panetovajëtsianame, pacuenia tajacuata natovajëtabiabajë. 31 Panetovajëtsianame Diosojavabelia taneyavenonaenexa taneitsacueniabiyaniva Judea nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Panetovajëtsianamenua Dioso pejumecovënëtsivi, Jerusalén tomarapijivi, tanevecuapitsinexa xaniavaetsia paofrenda tocaponaejitsianë. Pamonae apo judíovi pejebipalataxae, belia bajarapaofrenda apo nevecuapitsi tsipae bajarapamonae judíovi. 32 Panetovajëtsianamenua, itsa Dioso jitsipa, barëyaya tapatsinexa paxamëjavabelia. Panetovajëtsianamenua tanejamatabëcuene asaëyaexanaenexa Diosojavabelia itsa ponaponajë paxamëjavata. 33 Xanë pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia papecayajavaponaponaenexa Dioso. Dioso cajena nacayavenonabiaba jamatabëcuenebarëyaya vajajinavanapaenexa. Bajara itsi tsane.","num_words":890,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.233,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 26 CUI - Bara nexata Agripa Pablo baraichi, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo pia coutha cuita paeba, Agripa peitabaratha tatsi, pon peyanacua ewatsin jiwi\\n1Bara nexata Agripa Pablo baraichi, jeye:\\n—Icha jinya paebichi, moya taema, jei.\\nBarapoxonae Pablo namaxʉ yoicha xua Agripa jacobatsi. Bapoxonae namchi, jeye: 2“Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan, xua anoxuae neitabaratha tana nayabara jume paebixae tsane pocotsiwa bayatha neyabara paeba judiomonae po coyene xua pinae abe exaneiban. 3Poxoru yaitama, xam Agripa, bayatha yaputaneme pata jʉntʉ coyenein pomonae judiomonae panxaein. Yaputanemeno baxuan xua pana najume matsontsonoban. Daxota cabaraichi xua saya beta nejume taema xua jopa aitaconaeinde”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae Pablo nayabara paeba, poxonae pinae cataunxuae jopa jume cowʉntsiyo Jesús\\n4Equeicha Pablo namchi, jeye: “Daxita judiomonae barapomonae neyaputane xua poxonae pexuyon, poxonae caena bayatha pia xantha tatsi poponan xua tanacuaxae. Barichino neyaputane poxonae Jerusalén tomaratha poponan. 5Icha yainyabatsipame barapomonae, yabara catsipaebichipa pocotsiwa exaneiban xua fariseomonae pocotsi jʉntʉ coyene cuidubeiba, pocotsiwa judiomonae cuidubeibatsi, tsipei xan fariseomonaepin. Daxita barapomonae yaputane xua caena bayatha jume cowʉntan daxita pocotsiwa xua barapomonae itoroba. Fariseomonae itapeta cuita exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba beyacaincha ichamonae xua exaneiba. 6Judiomonae necapona xote tsipei saya poxoru yabara wʉnae ewatan xua bexa Nacom asʉ exanaena pomonae xua werapa. Baxua pinae Nacom wamo susato jiwi yabara tsiwʉnae muxu dutatsi. 7Patamonae pomonae Israel nacuamonaepiwi pomonae xua doce pomonae bicheitobe, baxua yabara jume cui wʉnae ewata poxonae petʉpaewi equeicha asʉ exanaeinchi, xua poxonae Nacom exanaena. Daxota barapomonae Nacom wʉnae jainteibatsi. Mataʉtano itapeta exana pocotsiwa Nacom itoroba, merawithano, matacabithano. Xam Agripa pon neyanacua ewatsin jiwi catsipaebatsi baxua tayabara jume cowʉntsixaerʉ, daxota judiomonae neyabara paeba xua pinae abe exanan. 8Painya xoba pananta xeiname xua Nacom jopa itacʉpaetsi xua equeicha jiwi asʉ peexanaewatsi pomonae xua werapa”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua pinae copiya abe exana nawita pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús\\n9Equeicha Pablo jeye: “Xan copiya tacoutha nanta xeinan xua bewa bichocono abe exanaein pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pon Nazaret tomarapin. 10Jerusalén tomaratha baxua exanan. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua jiwi tacaponaewa jiwi pecʉbi botha. Pinmonaecai caponan, pomonae Jesucristo pejume cowʉntsiwi. Xan yabara jume jejan xua barapomonae pejutebiwatsi. 11Anaya caenaetan, peraxa exananno poxoru ichipan xua barapomonae pentsina xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi. Ʉ baxua exanan. Daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi exananno. Bichocono anaepanan. Daxota icha nacuantha ponan tajeichinexa pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús xua barapomonae abe taexanaenexa”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae equeicha Pablo nayabara paeba poxonae pinae jume cowʉnta Jesús\\n12Equeicha Pablo namchi, jeye: “Barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua taponaewa Damasco tomara beya, xua pomonae jume cowʉnta Jesucristo tacaponaenexa tsane Jerusalén tomara berena. 13Xam pon neyanacua ewatsin jiwi bara xaniwaicha catsipaebatsi poxonae namtotha paenaponan poxonae mateinyaxae tsuxubi pecoicha tan xua peitaboco wejopeica, pin coicha po coicha beyacaincha xua xometo. Barapo coicha pomonae nepuna pona nebarʉ matawacaicha matatsun uncueica. 14Nexata daxita iratha paothopan. Jume tan xua pon hebreo jumetha nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua tamonae inta abe exaname? Poxonae tamonae peraxa exaname, apara jinya coutha atene nacana exaname icha be buey ichi poxonae ba pia coutha xua xota sojei nataxu matababa’, nejei. 15Nexata jume notan janje: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintam xamda?’ jan. Nejume nota jeye: ‘Apara bara xan, Jesús ponxaein inta abe exaname tamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi. 16Nontaponde. Xua anoxuae necotame catsita naitʉtatsi. Apara tha tana nejume yopichim. Mataʉtano bexano equeicha ichawa necotsiname tana neyabara paebinexam tsane baxuanno. 17Cacui itorobatsi xua Nacom Pejume Diwesi necueicueijamnexam. Nexata cacapanepaeinchi poxonae juntucuru caperaxa exana judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. 18Caitorobatsi judiomonaetha irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua jopa equeicha pejinompaenexa poxonae jopa jume cowʉntsiyo. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae jopa peexanaponaenexa pocotsiwa caurimonae pia pentacaponaein tatsi itoroba, pon Satanás, jame meisa peexanaenexa pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae tana nejume cowʉntsinexa. Bapoxonae yabara jʉntemainaein barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, mataʉtano xua pexeinaenexa pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duba’, nejei Jesús”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae Pablo exana pocotsiwa Nacom itoroba poxonae tsita naitʉtatsi namtotha\\n19Equeicha Pablo namchi, jeye: “Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, xan jopa jumefebinyo xua Jesús neitoroba poxonae itaboco wenetsita naitʉtsica xua namtotha netsita naitʉta poxonae pecoichatha jume tan xua Jesús netsipaeba. 20Copiya matha Damasco tomarapiwi tsipaeban Nacom Pejume Diwesi. Bapoxonae equeicha barapo diwesi tsipaeban Jerusalén tomarapiwi. Bapoxonae equeicha daxita Judea nacuamonaepiwi barapo diwesi tsipaebanno. Irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tsipaebanno. Barapo diwesi tsipaeban xua barapomonae icha jʉntʉ coyenein pexeinaenexa, yawa Nacom pejume cowʉntsinexatsi, mataʉtano xua barapomonae petsita itapeinya xeinaenexa jiwitha xua bara Nacom jume cowʉntatsi xua beta peexanaexae. 21Daxota judiomonae newaetaba poxonae Nacom pin pia botha patopan yawa bepa nebexubei. 22Ichitha Nacom neyawena. Daxota awiya Nacom Pejume Diwesi paeban bichocono daxita i dapomonaeintha pomonaetha pomonae pepawi jiwi irʉ poponaethano pomonae peainya cui jiwi. Baraxua saya meisa paeban be pocotsi coyeneya matha juinya Moisés yabara wʉnae tsiwanaya paeba irʉrʉ be pocotsi coyeneya matha juinya Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba. 23Barapomonae tsipaeban po diwesi yabara xua pinae bexa Mesías peraxa exanaeinchi ichamonae. Mataʉtano bapon pinae pon xua copiya pomonae pewerapaewi asʉ nanta caexanaeinchi. Mataʉtano xua pinae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo yabara yaputane exanaeinchi pecapanenebiyae diwesi jume”, jei Pablo xua Agripa tsipaebatsi.\\nMeje yabara poxonae Pablo paeba Jesús pejume diwesi Agripatha xua Agripa pejume cowʉntsinexa\\n24Poxonae baraxua Pablo najume weta xua nayabara jume paeba, Festo jume daunweya wawai, jeye:\\n—¡Pablo, maisa cantsiyaibeca poxoru saya ʉ necuidubi daxota cantsiyaiba! jei Festo.\\n25Pablo jume nota, jeye:\\n—Festo ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, jopa nentsiyaibiyo apara. Xuaunxuae paeban, apara seicayarʉ xua xaniwaicha paeban xua bara apara pexainyeiwa. 26Ee taema, Agripa, pon pepa peyanacua ewatsin jiwi pon xote eque. Bapon yaputane xua xaniwaicha paeban. Bapontha jopa junuwinyo xua tsipaeban. Xuaunxuae catsipaebatsi bapon baxua daxita yaputane poxoru jopa namicha exanaeinyo. 27Agripa, xam pon neyanacua ewatsim jiwi. ¿Jume cowʉntame pocotsiwa Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba? Bara yaputan xua bara jume cowʉntame, jei Pablo.\\n28Agripa jume nota, Pablo jume notatsi, jeye:\\n—Saya caeto netsipaebame. Saya barapo jumetha nanta xeiname xua xan nainya jume cowʉntsinan Jesús, jei Agripa.\\n29Nexata Pablo namchi, jeye:\\n—Xua caeto paca tsipaebatsi yawa icha matowa paca tsipaebatsi bara ba Nacomtha pacata wʉcatsi xam nexa, irʉ pomonae nexa, pomonae nejume tane painya nejume cowʉntsinexam tsane Jesús. Ichichipan xua painya neexanaewa icha ichin xua tajume cowʉntsiwa, bara bequein jopa ichipaeinyo xua painya nemaxʉtha painya nexeinaewa jiwi pecʉbi nainto be pocotsi nainto xuaunxuae tamaxʉtha ducua, jei Pablo.\\n30Poxonae Pablo najume weta baxua, Agripa pon peyanacua ewatsin jiwi irʉ Berenice asiya uncuatababe. Irʉ Festo pon peyanacua ewatsin jiwi asiya uncuataba. Pomonae irʉ ena asiya umenarʉcʉpa. 31Aisowa be-iyiya barapomonae natsipaeba, najei:\\n—Barapon Pablo jopa apara abe exanaeyo po coyeneyatha xua daxota bapon pebexubinexatsi, mataʉtano po coyeneyatha xua daxota bapon jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi, najei barapomonae.\\n32Agripa tsipaeba, Festo baraichi, jeye:\\n—Icha metha jopa naca wʉcaetsipae Pablo xua peponaewa tsane pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua baxotiya peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae metha pu copatsipatsi xua bara pepanepaewa tsane yatsicaewa, jei Agripa.","num_words":1133,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 15 CUI - Barapoxonae irʉ pebiwi, pomonae Judea - Bible Search\\nMeje yabara poxonae nacaetuta Jerusalén tomaratha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ penapatae jiwi\\n1Barapoxonae irʉ pebiwi, pomonae Judea nacuatha jinompa, pata Antioquía tomaratha. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua pecuidubiwa pomonaetha pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús. Jeye: “Icha paichichipame xua painya nepaca capanenebiwa matha pana nawi thabare pebiwi pam ichaxota pana nareixacaename icha be ichi pocotsi coyeneya bayatha Moisés paca itoroba”, jei. 2Pablo irʉ Bernabeno jume daunweya tsipaebabe xua baxua jopa xainyeyo. Ichitha jume matsontsonobatsibe barapomonae. Daxota Pablo irʉ Bernabé wʉn dutatsibe, irʉ ichamonae wʉn dubatsi xua daxita barapomonae peponaenexa Jerusalén tomara beya. Mataʉtano barapomonae itorobatsi xua barapo penawi thabi coyene yabara petsipaebinexatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi petsipaebinexatsi pomonae penacaetutsi jiwi jiwana xua Jerusalén tomaratha.\\n3Barapo Antioquía tomarapiwi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pu taeumena. Pablo irʉ Bernabé irʉ icha pebiwi pu taeumeinchi. Barapoxonae Pablo Bernabeno irʉ icha pebiwino warapa. Barapomonae siwa pona Fenicia nacua beya, Samaria nacua beyano. Barapomonae Pablo Bernabeno tsipaebabe, jeibe: “Pomonae xua jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae pia cui coyenein nacui barapenta po coyenein xua jume cowʉnta bayatha pia jume cowʉntichi Nacomtha”, jeibe Pablo, Bernabeno. Daxita pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús bichocono jʉntʉ coyene weiweina poxonae jume tane baxua.\\n4Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Jerusalén tomaratha, pomonae pejume cowʉntsi jiwi baponbe matenta weiweinaya wabatsibe. Irʉrʉ Jesús pia peitorobi jiwi tatsi matenta weiweinaya waba. Barichirʉ pitiri jiwi matenta weiweinaya waba. Bernabé irʉ Pablo tsipaebabe barapomonaetha po coyene bayatha Nacom taexana baponbetha. 5Ichitha ichamonae fariseomonae, pomonae bayatha jume cowʉnta Jesús, asiya umena. Barapomonae namchi, jeye:\\n—Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús bewa exanaetsi xua penawi thabiwa tsane xua ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano bewa cui itorobichi xua bewa exanaponaena pocotsiwa bayatha Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha, jei.\\n6Bapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri jiwimonaeno nacaetuta peyabara paebinexa barapo penawi thabi coyene. 7Caena bayatha bapomonae najume matsontsonobompa. Bapoxonae Pedro asiya uncuataba. Barai barapomonaetha, jeye:\\n—Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús, paxam payaputaneme, xua caena bayatha Nacom neitapeta painya xantha. Newaba tacueicueijeinexa tsane Jesús pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, xua irʉrʉ barapomonae pejume cowʉntsinexa barapo diwesi. 8Nacom pejʉntʉ coyene yaputaein jiwi daxota naca yaputane exana xua bapon tsitatsi xua barapomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi bequein jopa judiomonae naexanaeyo. Nacom bara nanajumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha icha matha naca cana ichi. 9Nacom bichocono antobe barapomonae icha ichi xua bichocono naca antobe. Nacom jʉntʉ coyene puxana exana barapomonae xua abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pejume cowʉntsixaetsi icha naca ichi. 10Maisa anoxuae jopa bepayabara yaputaem pocotsiwa Nacom exana. Mataʉtano barapo pejume cowʉntsiwi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pacui itorobame xua penawi thabiwa xua ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwichi xeinatsi. Mataʉtano be paca ita cui jicha xua barapomonae bewa exanaena pocotsiwa Moisés itoroba. Apara baraxua jopa naca itacʉpaeyo xua waexanaewa. Irʉrʉ wamo susato jiwi jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua. 11Nama apara waxainchi wanaca capanenebiyae jiwichi xua saya amanaya xua Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein peichichipaexae baxua. Barapo pejume cowʉntsiwi irʉ bara cana ichichi, jei Pedro barapomonaetha.\\n12Bapoxonae barapomonae moya umena. Barapomonae Bernabé irʉ Pablo jume taeumenatsibe. Tsipaebabe: “Paponeibanbe pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Paexaneibanbe barapomonaetha pexeinya petsita itʉtsi coyenewan Nacom pia peayapusʉwiyatha tatsi”, jeibe. 13Poxonae Bernabé irʉ Pablo najume wetabe xua paebabe, bapoxonae Santiago namchi, jeye:\\n—Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús, pana nejume taema: 14Simón Pedro aunxuae naca tsipaeba. Pedro namchi: ‘Poxonae Nacom copiya tamropata pitaba xua yawena pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, Nacom jiwana itapeta pomonae xua peantobenexa tsainchi bapon’, jei Pedro. 15Xuaunxuae Pedro paeba caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi yabara tsiwʉnae muxu dutsiya tina Nacom Pejume Diwesitha xua Nacom nexa, jeye:\\n16‘Poxonae daxita baraxua wetsina,\\nxan Nacom equeicha patoparecaein.\\nExanaein xua caein, pon David pia\\npemomo jiwi tatsi jiwana matacapoponaena\\npiamonae, icha matha David ichi\\npoxonae piamonae matacapopona.\\n17Poxonae baraxua exanaein, barapoxonae ichamonae\\npomonae jopa judiomonae naexanaeyo newenawenei\\ntsane pia tanejume cowʉntsinexa tsane.\\nBarapomonae pia Pecanamataxeinaein tatsi\\nnaexanaein taitapetsixae barapomonae.\\n18Nacom pon jiwi yaputaeya\\nexanatsi barapo coyenein caena bayatha\\npepaebixae baxua daxota xaniwaicha\\nNacom exanaena’, jei Nacom pia\\npeitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume\\nDiwesitha xua Nacom nexa, jei Santiago.\\n19Santiago cataunxuae awiya cueicueijei, jeye: “Daxota nanta xeinan, equeicha waxainchi jopa bewa itorobi tsainchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua peexanaewa po coyenein xua taayapubetsi. Barapomonae nacui barapenta pia cui coyenein po coyenein xua jume cowʉnta bayatha pia jume cowʉntichi Nacomtha. 20Betatinaetsipatsi carta pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapo cartatha jeichipaetsi: ‘Jopa equeicha pewi paxaeinde po wi jiwi tajeba ibo nacom nexa. Painya xoba yabʉxi panotame po yabʉxi jopa painya seurixi. Painya xoba duwei pawi xaneme pon saya pipato tʉpa xuano pon saya bunopa. Mataʉtano jopa paxaeinde pejanan’, bejei tsipaetsi. 21Baraxua bewa exanaetsi poxoru caena cain bayatha pomonae Nacom Pejume Diwesi pecanatsipaebi jiwi yorobeiba barapo diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Daxita tomarantha xua po matacabintha pentaquei seicae matacabintha barapomonae yorobeiba Nacom Pejume Diwesi, po diwesi xua Moisés tina bayatha pocotsiwa yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom”, jei Santiago.\\nMeje yabara poxonae barapo bicheito carta tatina pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo\\n22Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi, irʉ daxita pomonae pejume cowʉntsiwi juntucuru najiwana itapeta. Bapoxonae xua Antioquía tomara beya penajiwana itorobinexa Pablo irʉ Bernabé. Judas wʉn dutatsi pon icha wʉn Barsabás. Irʉ Silas wʉn dutatsi, baponbe ponbe bichocono peainya cui jitonbe xua pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi pia xantha tatsi. 23Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi, irʉ pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi, barapomonae carta tina xua pecaitorobinexa xua Pablo irʉ Bernabé irʉ Judas irʉ Silas barapoyobe pecaitorobinexatsi. Barapo carta namchi, jeye:\\n“Paxan Nacom pia peitorobi jiwi tatsi pan, irʉ pitiri jiwi panno xua nacaemonae jiwichi xua wajume cowʉntsiwichi Jesús. Paxan pajacoban patamonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi, pomonae pejinompaexae Antioquía tomaratha, xuano xua pejinompaexae Siria nacuatha, Cilicia nacuathano. 24Payaputan ichamonae xua patamonae pata tomara weya pipato paca siwa pona painya tomara beya. Paca cajume acaura. Barapomonae namchi: ‘Pana nawi thabare. Mataʉtano paexande pocotsiwa Moisés pia coyenewatha itoroba’, jei. Jopa paitorobinyo barapo jume. 25Daxota be juntucuru pawʉnaein xua cuita pananta jʉpaya nanta xeinan. Paitoroban ichamonae pata xainya weya pia paca necataenexa tsane. Napuna ponabe Bernabé Pablono ponbe bichocono paantobein. 26Baponbe Pablo irʉ Bernabé muxu pebocaebe xua pebexubiwatsibe pecueicueijei tsurucuanaebiyaexaebe Jesucristo nexa, pon Wanacanamataxeinaein. 27Paitorobanbe Judas Silasno. Baraponbe saya pia coutha paca tsipaebinabe daxita xua barapo cartatha papaeban painya neyaputaenexa. 28Paxan irʉ Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pananta jʉpaya nanta xeinan xua jopa bepaca itorobichi icha cui coyene po cui coyene bichocono pacata ayapube xua painya neexanaewa tsane. Meisa saya ʉ baxua xua pacata tinatsi po cartathe baxua panantawenoname xua painya neexanaewa tsane. 29Painya xoba paxaneme pewi po wi jiwi tajeba ibo nacom nexa poxonae tauta barapo duwei xua tuxusi exana barapo ibo nacom nexa. Barichi painya xoba duwei pawi xaneme pejanano po duwei pipato tʉpumena. Mataʉtano ichamonae painyamonae jiwana pia xoba nota yabʉxi powaxi jopa piseurixi tatsi. Icha baraxua panacui barapentsiname xanepanaya pajinompaename. Baja”, jei barapo cartatha.\\n30Bernabé irʉ Pablo, irʉ Judas Silasno barapomonaeyobe peitorobixaetsi bara Antioquía tomara be-iyiya. Barapo tomarathiya barapomonaeyobe caetuteta pomonae pejume cowʉntsiwi. Mataʉtano barapomonaeyobe barapo carta cata barapomonaetha. 31Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús bara yoroba barapo carta. Barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina tsipei barapo cartatha cui matateicaeya yabara paebatsi. 32Judas irʉ Silas peitacʉpaexaetsibe xua beta petsipaebiwabe Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana, daxota jʉntʉ coyene tsacababe barapomonaetha pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi xua beta pejinompaewa tsane. Mataʉtano baponbe cui matateicabe. 33Barapoyobe barapo pejume cowʉntsiwitha naecabe caena bayiyo. Barapoxonae barapomonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús barapoyobe jʉntʉ coyene xanepanaya pu napeyabatsi xua penawibiyaexae caibeya ichaxota werena bayatha pomonae peitorobirenaexaetsi. 34Ichitha Silas juntucuru narunta. 35Pablo irʉ Bernabé Antioquía tomaratha ecabe. Baponbe irʉ ichamonaeno pomonae pinmonae, daxita barapomonae cuiduba dubenanaebiya yawa tsipaeba dubenanaebiya Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi pia pexeinya jume diwesi tatsi.\\nMeje yabara poxonae Pablo equeicha warapa nacueyatabe po cuiyobetha xua Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi pecueicueijeiwa nexa\\n36Pirapaeyo icha mataqueitha, Pablo barai, Bernabé baraichi, jeye:\\n—Antha equeicha Jesús pejume cowʉntsiwi siwa ponaeinchi daxita jʉpaya tomarantha ichaxota matha cain Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein pia jume diwesi tatsi tsipaebatsibe. Wayaputaenexabe icha metha bara beta jinompa bapomonae, jei Pablo.\\n37Bernabé ichichipa xua puna poinchibe pon Juan, pon icha wʉnno Marcos. 38Ichitha Pablo jopa ichipaeyo xua pebarʉ ponaewatsi Juan Marcos tsipei bayatha Panfilia tomaratha Bernabé irʉ Pablo cuenta ponatsibe. Bayatha Juan Marcos juntucuru jopa benapuna nanacuichiyo Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. 39Najume matsontabe. Bernabé irʉ Pablo nawʉ tsatajopabe. Bernabé tsana barʉ jopa Marcos. Weratha ponabe Chipre tunaeto beya. 40Barapoxonae Pablo cuita waba Silas. Antioquía tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo Silasno tatsipaebatsibe Nacomtha xua Nacom peenaenexa peantobexae xua Pablo irʉ Silas peenaenexatsibe poxonae cueicueijeibe Nacom Pejume Diwesi. 41Pablo irʉ Silas warapabe Siria nacua beya, Cilicia nacua beyano. Baponbe jʉntʉ coyene tsacababe pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús xua beta pejinompaewa nexa.","num_words":1411,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.03,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 14\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi, bitso daxitanë peyajinaenë, yabara pelivaisi\\n1 Itsamatacabi, judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús pona fariseovi penamatacaitorobinë pijaboyabelia penanabaninexa. Nexata bajarapabota itsamonae fariseovi Jesús naitaxutocaevetatsi. 2 Nexata Jesús pitabarata eca pebi, daxitanë peyajinaenë. 3 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata:\\n—¿Penacueraevetsimatacabita ata tsaja piavitanevi vajajamatejemayaexanaenexa, Dioso nacatocopata? Jume. ¿Apo nacatocopatsi tsaja? jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.\\n4 Itsiata bajarapamonae moya ena. Nexata Jesús cobepita peyajinaenë. Jamatejemayaexana baja. Itoroba baja peponaenexa bajarapabovecua. 5 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata:\\n—Itsa panijaburro, panijabaca ata, pacatojopaejitsipareca meramëthëareca, nexata penacueraevetsimatacabita ata, bepijia pajutarëcëpaejitsipame. ¿Baja tsabaitsi jane? jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.\\n6 Nexata bajarapamonae acuenebi pejumecanaviatsijava Jesúsjavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi muxujioba peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta penaenexa penatsiitapetsiyaniva yabara pelivaisi\\n7 Fariseonë pijabota Jesús tane fariseonë pejunatsivi. Bajarapamonae natsiitapeta peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta penaenexa mesa muxuneneta. Nexata Jesús muxujioba bajarapamonae beveliajamatabëcuenevi penataenexa. Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia mapacueniaje:\\n8 —Itsa pacajunata panenanabaninexa penacasabifiestajavabelia, pëtsa panatsiitapetame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Tsipaji itsanë ayaijamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia itsa najunatatsi, napatsipa. 9 Nexata papecajunatsinë pacacujitsiparena. Nexata pacajumai tsipae: “Tocopare bajaraxua maponë peecaenexaje,” pacajai tsipae. Nexata paxamë pauramë tsipae itsa pacanatixitsiaexana paneecaenexa beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta. 10 Itsa pacajunata, paenaename beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta. Matapania papecajunatsinë itsa pacajumai tsane: “Natixiremena. Peyaiyataevitsi penaenexa tatsinubijavanëta ecare,” itsa pacajai tsane, paenaename bajaraxuanëta. Nexata bajarapacuenia daxita mesa muxuneneta panenajuaenaevi pacataena papecayaiyataejava papecajunatsinë. 11 Pajivi ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi taenatsi Dioso. Pajivi pijinia beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi taenatsi Dioso, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.\\n12 Nexata Jesús icatsia jumaitsi pejunatsifariseonëtsijavabelia:\\n—Itsa junatame itsamonae nebarënabaninexa nijabota matonejepijijava, itsa jume, caniviyopijijava ata, pëtsa junatame ëneyapëtaevi. Pëtsa junatame nebarënabaninexa ënijamonae. Pëtsa junatame ënijamonaeviriavi ata. Pëtsa junatame ëricovi, pamonae nijabo muxuneneta jinavanapa. Tsipaji bajarapamonae juya canamatamojunatsipa pijabota pecabarënabaninexa. Nexata bajarapacuenia canamatamotsipa bajarapamonae. 13 Itsa junatame itsamonae fiesta nebarëexanaenexa, junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata. 14 Nexata bajarapacuenia pepacuene jamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji bajarapitsivi acuenebi juya pecanamatamojunatsijava tsane. Nexata nijamatamo xainaename pamatacabi icatsia Dioso asaëyaexanaena pamonae tëpa, pexaniajamatabëcuenevimi, jai Jesús pejunatsifariseonëtsijavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba pinijifiesta pexanaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n15 Daxita mesa muxuneneta penaevi jumetane Jesús petsipaebilivaisi. Nexata fariseoviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jamatabëcuenebarëya tsane pajivi nanabaniana Dioso pijanacuatatsia, jai fariseoviyajuvënënë.\\n16 Nexata fariseovi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi, Jesús jumaitsi comparacióncuenia mapacueniaje:\\n—Fiesta pexanaenë pijajivi itoroba ayaijava pexaejava pexanaenexa. Nexata tajëvelia junatsiaexana jivi ayaibitsaëtoxaneto petopatsinexatsi. 17 Bajaraxuacujinae pexaejava baja itsa vereta, fiesta pexanaenë itoroba pijajivitonë peponaenexa pejunatsivijavabelia: “Naxanitsia baja. Pexaejava rabaja vereta,” pejainexa. 18 Itsiata baitsi jane daxita pejunatsivi apo topatsitsirena. Itsanë saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë aeconoxaeta comuatabajë ira. Nexata ponaejitsianë bajarabelia tataenexa bajarapaira. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. 19 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë comuatajë diez ponëbeje bueyu tanetoroborobocaevinexa. Nexata ponaejitsianë taëjëtsinexa bajarapabueyu. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. 20 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë raja aeconoxaeta nacasabajë. Bajaraxuata acuenebi taponaejava,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. Bajarapacuenia daxita pamonae picani fiesta pexanaenë junata, peponaeyaniva saya tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. 21 Nexata fiesta pexanaenë pijajivitonë naviarena pijatuxanenëjavaberena. Tsipaeba pijatuxanenëjavabelia daxita pacuenia najumerubatsi. Nexata fiesta pexanaenë anaepana. Jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Naxanitsiayo liamëre tomarabelia. Junatanajetarucaename jivi pinijicallexanetonëjava, tsiquiricallexijava ata. Junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata, penanabaninexa tajabota,” jai fiesta pexanaenë pijajivitonëjavabelia. Nexata baja pijajivitonë pona pejunatsinexa jivi. 22 Jivi pebarëpatsicujinaerena, jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, exanajë rabaja taneitorobicueniamë. Itsiata abaxë sajinanubena itsamesanë itsamonaenexa,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia. 23 Nexata petuxanenë icatsia jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Liamëre icatsia carreteranëjavabelia, namutonëjavabelia ata. Junatanajetarucaename asaëyata carreterajava peponaevi, namutojava ata peponaevi, penanabaninexa tajabota pevënëcaenexa tajabo. 24 Pamonae picani copiata junatajë penanabaninexa, caenë ata bajarapamonaeyajuvënënë, apo naxae tsane bajarapapexaejava,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia, jai Jesús fariseoviyajuvënënëjavabelia jivi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi.\\nPacuenia Jesús tsipaeba jivijavabelia, pajivi Jesús jamatabëpënaponatsi, copiaya penajamatabëcueneveretsinexa Jesús pepënaponaevajënaeyatsi yabara pelivaisi\\n25 Jivibitsaëtoxaneto Jesús pënajinavanapatsi. Nexata Jesús napënëyorota bajarapamonaejavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n26 —Ponë xanëjavaberena patsi ata, itsiata itsa apo niasiva tsane daxita pijamonae matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane paxa, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, piasivajava matatoxenetsia, nexata apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane pijava, pexi ata, pijacuata penaasivajava ata, matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane. 27 Ponë xanë yabara itsamonae jamatabëpebeyaxuabixaetsi, jamatabëpebejiobiaexanaexaetsinua, nexata pecajunavi itsa apo nepënaponae tsane, bajaraponë apo tajajivitonë tsane. 28 Paxamëyajuvënënë itsa jamatabëexana bo, athëbëabetsia piapiaboxanetotsia, nexata copiaya najamatabëcueneveretsipa pacuenia exanaejitsia. “¿Netocaëjëpa tsamëra baja tajapalatata taveretsinexa tajabo?” jamatabëjai tsipae copiaya. 29 Itsa apo najamatabëcueneveretsi tsipae copiaya, nexata bo pexanaejava taxuxuabi ata, apo veretsi tsipae itsa apo tocaëjëpaetsi pijapalata. Nexata pijabo petotaevitsi, capocaponaejitsipatsi. 30 Baracuaicuaijaitsi tsipae: “Bajaraponë picani taxuxuaba pijabo pexanaejava. Itsiata apo tocaëjëpaetsi pijapalata peveretsinexa pijabo,” jaitsi tsipae capocaponaeya petotaevitsi. 31 Nacuaevetsinë pijinia, itsanacuaverena itsa sivanavajabitsaëtsijitsiatsi, nexata copiaya najamatabëxainaejitsipa. Jamatabëjumaitsi tsipae mapacueniaje: “Tajajivi saya diez mil ponëbeje. Tanebarëtsimaxëponaevinexa, veinte mil ponëbeje. ¿Baja tsamëra tajajivi nebarëcuenecaëjëpaena tabarëbenexa tajavajabitsaënë pijajivi, veinte mil ponëbejejavabelia?” jamatabëjai tsipae copiaya. 32 Nexata bajarapacuenia penajamatabëxainaecujinae, bajaraponë yapëtaejitsipa apo pebarëcuenecaëjëpaejavatsi pebarëbenexa pijavajabitsaënë pijajivijavabelia. Itsa abaxë tajë pevajënae pepatsijavarena pijavajabitsaënë, nexata najumexuabijitsipalia pijajivita penabarajamatabëcuene xanepanaenexabeje vajabitsaëcuene pexanaeyanivabeje. 33 Bajara pijinia pacuenia paxamëyajuvënëvi ata itsa apo najamatabëcueneveretsi copiaya penajamatabëcuenepënëyorotsinexa daxita pexainaejavavecua, nexata acuenebi tajajivi taexanaenexa, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba comparacióncuenia pacuenia jamatabëcueneitsi tsipae Jesús pijajivitonë itsa copatsipa Jesús pejumecovënëtsijavami yabara pelivaisi\\n34 Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia mapacueniaje:\\n—Yajo abaxë itsa xaica, xanepana. Itsiata yajo pexaicaejavami itsa ajibi tsipae, ¿detsa pacuenia icatsia naxaicaeyaexanaejitsipa? Acuenebi. 35 Itsacuenejavayonexa ata baja apo xanepanae tsipae. Nexata peubijava petsibacaothocaenexa ata, apo xanepanae tsipae. Tsipaji pacuenia peubijava petsibacaothocaebeno, itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Pacuenia bacatasi ata itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Nexata saya jema xuabijitsipa bajarapayajomi. Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús comparacióncuenia bajarapamonaejavabelia.\\nBajarapacuenia Jesús jumaitsi comparacióncuenia jivi peyapëtaenexa pacuenia jamatabëcueneitsipae Jesús pijajivitonë itsa copatsipa Jesús pejumecovënëtsijavami. Nexata Diosovecua naxuabijitsipa.","num_words":903,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.26,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 5 CUI - Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi ichaxota po fetiyo pewʉn Betzata\\n1Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya. Barapo tomaratha judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa. 2Barapo tomaratha xua iboton peyacaincha toxoro dutsi acabiwa coiboton cae boupa iya barapo boupa pewʉn “Oveja pia boupa”, jei. Imoxoyo barapo boupa iya eca tsica mene fetiyo. Barapo fetiyo hebreo jumetha pewʉn “Betzata”, jei. Barapo fetiyotha cinco po boutiyobe umena. 3Barapo boutontha peatenewi iratha bobenapoinya, ichamonae pomonae peitata nacʉtsi jiwi, irʉ ichamonaeno pomonae pejayujayujei jiwi, irʉ ichamonaeno pomonae pecuenobiwichi. Barapomonae ewatabobena xua barapo mene fetiyo mene najirababa. 4Tsipei ichacuitha tsaibi matatsunpin patopeiqueiba barapo mene fetiyotha xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin mene najirababa exana barapo mene fetiyo. Pon copiya maxʉ cayatsi mene beya xua baxota cuaranotatsi, bapoxonae axaibi exainchi. 5Baxota pebin irʉ boca pon caena bayatha atene treinta y ocho po weiyobetha. 6Jesús tane xua bapon iratha boca. Mataʉtano Jesús yaputane xua bapon ainya dapaein bayatha ewata boca. Jesús yainyaba bapontha, jeye:\\n—¿Ichichipame xua neaxaibiwa? jei Jesús.\\n7Pon atene Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, dapon inta aibi pon taneyawenaewa xua mene betanemaxʉ cayaenexa poxonae matatsunpin mene najirababa exana. Poxonae tacoutha taepatotha iya tsaibin ichʉn copiya netsiwana patopeiba. Bapon axaibi, copiya pecaxinaexae mene, jei pon atene.\\n8Jesús jume barai, jeye:\\n—Asiya uncuare. Pire jinya nebocaewa. Bara ponde, jei Jesús.\\n9Bapoxonae caena nainya axaibi tsuxubi. Yawa pita pia pebocaewa, bara ponano. Ichitha barapo matacabi apara po matacabi pentaquei seicae matacabi. 10Daxota judiomonae barai pontha pon axaibi exainchi. Jeichichi:\\n—Apara anoxuae po matacabi xua pentaquei seicae matacabi. Barapo mataqueitha jopa cacopatsiyo xua bara necaponaewa jinya nebocaewa, jei judiomonae.\\n11Bapon jume barai judiomonae, jeye:\\n—Pon neaxaibi exana bapon nebarai: ‘Pire jinya nebocaewa, bara ponde’, nejei bapon, jei bapon judiomonaetha.\\n12Nexata judiomonae yainyaba bapon, jeye:\\n—¿Jintam bapon pon baxua cabarai: ‘Pire jinya nebocaewa, bara ponde’, jei? jei barapomonae.\\n13Ichitha bapon jopa wʉn taeyo pon peaxaibi exanaexaetsi, tsipei Jesús pin bicheitotha naita cafetaba. 14Pirapae bapon Jesús taeba Nacom pin pia botha tatsi. Jesús barai bapon, jeye:\\n—Incane nejume taema. Jame caaxaibi exanatsi. Equeicha jinxoba abe exaname, tsipei bapoxonae bichocono atenem tsipae beyacaincha xua poxonae copiya atenem, jei Jesús.\\n15Nexata barapo pebin pona judiomonae beya xua pejeinexa:\\n—Apara pon neaxaibi exana bapon apara Jesús, jei bapon.\\n16Daxota Jesús abe tsiyabara jeitapoinchi xua pebexubiwa tsainchi yaitama Jesús axaibi exana pon atene po mataqueitha pentaquei seicae mataqueitha. 17Ichitha Jesús jeye barapomonaetha:\\n—Taxa, apara cataunxuae nacuiteiba daxita matacabintha. Xan barichin bara bequein pentaquei seicae matacabi tan, jei Jesús.\\n18Daxota bichocono nama judiomonae jopa juniya anaepanaeyo, yawa ichichipa xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Barapomonae anaepana tsipei yaitama Jesús po mataqueitha pentaquei seicae matacabitha nacuita poxonae bequein barapomonae jopa copatsiyo. Mataʉtano anaepana tsipei Jesús naexana xua Nacom pecui jʉpaewatsi, yawa tsipei jeye: “Nacom, Taxa”, jei.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pexeinaewa pia peayapusʉ itorobi coyenewa\\n19Nexata equeicha Jesús barai barapo judiomonae, jeye: “Xaniyan paca tsipaebatsi xua xan Nacom Pexanton jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Saya jame exanan pocotsiwa Taxa cui tan pocotsiwa exana. Daxota bapocotsiwan baxua exanan. 20Taxa bichocono neantobe, yawa netsita itʉta daxita xua bapon pocotsiwa exana. Taxa equeicha ichawanno netsita itʉtsina pocotsiwa xua bichocono wʉnae beyacaincha xua bayatha exanan. Bapoxonae yabara pana najʉntʉ cui coyene cabenaecaename. 21Taxa equeicha asʉ cana exana pomonae caena bayatha werapa. Xan barichin tsane Nacom Pexantonxaein equeicha asʉ cana exanaein pomonae pewerapaewi, pomonae xua ichichipan xua asʉ tacana exanaewa. 22Taxa jopa ba yabara paebiyo jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Saya meisa xan Pexanto tatsixaein necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua tayabara paebiwa jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. 23Baxua Taxa barapo peayapusʉ itorobi coyenewa necata xua daxita jiwi tana nebarʉ cui itura jinaenexa xua icha barapo jiwi ichi xua poxonae Taxa barʉ cui itura jinatsi. Xan ponxaein Nacom Pexantoxaein ponxaein Nacom tana neitorobixae pon jopa nebarʉ cui itura jinaeyo bapon barichi Taxa jopa barʉ cui itura jinaetsi.\\n24“Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan, Nacom Pexantoxaein, pon xanepanaya nejume naitaewata pocotsiwa paeban xuano xua Taxa jume cowʉntatsi bapon peajʉntʉyapusʉwa xeinaena po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca. Bapon bapana jopa yabara caunutsin tsane xua bapon Nacom bayatha tsitatsi xua bapon penatsicuentsiwa xua daxota bapon bewa tʉpaena abe peexanaexae. Tsipei bapon be barapocotsin, bara be pocotsin xua equeicha asʉ exanan petʉpae cuiru coyene weya. 25Xainyeya paca tsipaebatsi. Apara anoxuae barapo matacabi patope, po mataqueitha pomonae be pewerapaewi jopa pexeinaexae peajʉntʉyapusʉwa, barapomonae nejume taena. Yawano icha barapomonae nejume cowʉntsina bapoxonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa. 26Taxa xeina xua peajʉntʉyapusʉwa, po pia peajʉntʉyapusʉwa tatsi jopa weraweracaeyo. Daxota bara tayapu xanepanatsi xua ichʉn pecatsinexatsi barapo peajʉntʉyapusʉwa. Mataʉtano Taxa necata barapo peajʉntʉyapusʉwa xua daxota xuya jiwi catan. 27Taxa pia peayapusʉ itorobi coyenewa necata xua jiwi tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaewixae Nacomtha. Tsipei naexanan pepa Jiton daxota necui jʉpa xua barapo pia peayapusʉ itorobi coyenewatha jiwi tayabara paebiwa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. 28Jopa baxua payabara najʉntʉ coyene cabenaecaeinde pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi. Tsipei patopaena icha matacabi po mataqueitha pomonae pewerapaewi nejume taena. 29Barapomonae pomonae pewerapaewi mʉthʉ wejujuinaena. Pomonae xua xanepanaya exana xua poxonae caena bayatha jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi xua pexeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa. Ichitha nama pomonae abe exana xua poxonae caena bayatha jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi xua peyabara paebinexatsi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús tsita itapeinya xeina jiwi xua bara xeina peayapusʉ itorobi coyenewa\\n30Cataunxuae awiya Jesús cueicueijei judiomonaetha. Jesús jeye: “Jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Jiwi yabara paeban xua penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha be pocotsi coyeneya Taxa tanecui itorobixae. Baxua xua pocotsiwa poxonae jiwi yabara paeban xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae apara bara xanepana. Tsipei jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan jame saya exanan pocotsiwa Taxa ichichipa, pon tana neitorobixae. 31Icha saya meisa nayabara paebichipan tacoutha, yawa icha ichʉn jopa neyabara jume yawenaetsipae metha bapoxonae pana neyabara jam tsipaem: ‘Apara pocotsiwa bapon pia coutha nayabara paeba jopa xainyeyo’, pana neyabara jam tsipaem. 32Ichitha ichʉn neyawena xua tana neyabara paebiwa tsipei paeban xua pocotsiwa bapon paeba. Nanta jʉpaya papaebanbe. Apara bapon Nacom bara Taxa. Bara yaputan po coyene bapon xua tana neyabara paebiwa apara bara xainyei. 33Paxam ichamonae paitorobame Juan beya, xua Juan peyainyabiwa tsainchi, pocotsiwa Juan yabara paca jume nota xua xan yabara, bara apara xainyei. 34Xan jopa jiton nantawenonaeinyo xua tana nebarʉ jume yawenaewa xua jiwi yabara tana nejume cowʉntsiwa xua bara xainyeya tapaebin. Saya yabara paca tsipaebatsi pocotsiwa Juan tana neyabara paebiwa. Poxonae baxua pajume cowʉntsiname pocotsiwa Juan tana neyabara paebiwa bapoxonae paca capanenebiyaena abe painya neexanae cuiru coyenein weya xua jopa painya atene tsaibiwa tsane abe painya neexanaewantha. 35Poxonae pecoicha itanata, jiwi ba caeto jʉntʉ coyene weiweina poxoru ichichipa barapo coicha xua yonoyonei. Icha pecoicha ichi Juan barichi. Poxonae Juan paca cuiduba copiya pajʉntʉ coyene weiweiname caeto, poxoru paichichipame barapo diwesi pocotsiwa bapon paca tsipaeba. 36Ichitha nama xan xeinan xua pocotsiwa ainya cui beyacaincha xua po diwesi Juan tana neyabara paebiwa. Baxuan xua xuan pocotsiwa exanan apara bara xua pocotsiwa Taxa neitoroba. Po pexeinya petsita itʉbiwan xua exanan poxonae baxuan jiwi necui tane bapoxonae nejume cowʉnta xua Taxa necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa. 37Mataʉtano Taxa, pon tana neitorobixae, beta xanepanaya neyabara paeba. Ichitha paxam jopa bapana Nacom pajume taem xua pejume. Mataʉtano jopa bapana pataem pia pepon. 38Nacom Pejume Diwesi jopa paxeinaem painya jʉntʉ coyeneintha tsipei jopa pana nejume cowʉntsim ponxaein xua Nacom tana neitorobixae. 39Paxam matowa pana nacuidubame Nacom Pejume Diwesi, tsipei pananta xeiname xua pia bapoxonae Nacom painya nepaca catsibichi pia peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Ichitha Nacom Pejume Diwesi, po diwesi payorobame, apara xua tana neyabara paebiwa. 40Ichitha jopa bapana pana nejume cowʉntsim xua tapaca catsibinexatsi barapo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo.\\n41“Jopa netsita ainya cuiyiyo xua bara jiwi tana nebarʉ cui itura jinaewa xua ainya cuin tanaexanaexae. 42Mataʉtano paca jʉntʉ coyene yaputainchi xua painya jʉntʉ coyeneintha jopa Nacom paantobem. 43Xan, Nacom Taxa tana neitorobixae, pacata patopatsi, daichitha jopa pana nejume cowʉntsim. Ichitha icha ichʉn pacata patopaetsipa pon pia coutha naitoroba, bapon xanepanaya pajume cowʉntsipame. 44Jopa paca itacʉpaeyo xua pana nejume cowʉntsiname tsipei saya pananta xeiname xua pia jiwi paca necayabara barʉ cui itura jineibiwa. Jopa pananta xeinaem xua po coyene Nacom paca necayabara barʉ cui itura jinaewa tsane. 45Jopa pananta xeinaeinde xua Taxatha tapaca yabara paebiwatsi xua po coyene abe painya neexanaewa. Xan dapon apara aibin xua abe tapaca yabara paebiwatsi. Paxam pananta xeiname, pana najam: ‘Caena bayatha Nacom nacana jume diwesi cata Moisestha xua jiwi pejume cowʉntsiwa tsane. Jume cowʉntatsi barapo diwesi, daxota Nacom naca capanenebiya tsane’, pana najam. Daichitha jopa paexanaem pocotsiwa Moisés paca itoroba. Poxoru tsipei jopa Nacom pajume cowʉntsim daxota Nacomtha abe paexaname. 46Icha pajume cowʉntsipame pocotsiwa Moisés neyabara tinaeya paeba, metha irʉrʉ pana nejume cowʉntsipame, tsipei Moisés neyabara tina. 47Icha jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Moisés neyabara paeba, bara paichipaem jopa pana nejume cowʉntsipaem”, jei Jesús xua judiomonae tsipaebatsi.","num_words":1417,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 20 CUI - Bapoxonaerʉ domingo matacabi jopa, po - Bible Search\\n1Bapoxonaerʉ domingo matacabi jopa, po matacabi xua copiya ducua cae semanatha. Bapoxonae caemʉmbotha poxonae cataunxuae quiriquirica, bapoxonae María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo, mʉthʉtha patopa ichaxota Jesús boca. Barapowa tane xua mʉthʉ yapusauncua xua bequein ichamonae yapu xatatabanota pin ibo panawatha. 2Bapoxonae barapowa nainya pata taxainya becuinaerena ichaxota Simón Pedro uncua irʉ xan, Juan, baxota uncuan ponxaein Jesús bichocono neantobe. Yawa pana nejei:\\n—Cou Jesús petʉpaein pitatsi, pon Wanacanamataxeinaein. Jopa payaputaeinyo ichaxota equeicha botatsi, pana nejei.\\n3Bapoxonae Simón Pedro, irʉ xan Juan, mʉthʉ bepaiyanbe. 4Bara beya pana nacuara cuinayanbe. Ichitha xan, Juan, bichocono bichoinan beyacaincha Pedro. Daxota mʉthʉtha patopan copiya. 5Yawa mʉthʉ beya nabʉxʉ tsutiya necobiyan. Paparuwa tan xua iratha boca, po paparuwatha Jesús petʉpaein mata quiyontabatsi, ichitha jopa joniyaeinyo. 6Bapoxonae Simón Pedro tacoya werena cotacaya patopa. Bapoxonae mʉthʉ joniya. Barichi barapon barapo paparuwa tane xua iratha boca. 7Mataʉtano taneno po paparuwatha Jesús matasipa quiyontababotatsi. Barapo paparuwa nanta quiyontabiya tsanaya boca. 8Bapoxonae xan, ponxaein copiya patopan, irʉ joniyan mʉthʉ iya. Poxonae daxita baxuan tan, bapoxonae nainya jume cowʉntan xua Jesús bayatha asʉ. 9Bayatha jopa payaputaeinyo Nacom Pejume Diwesi, po diwesitha xua xota bapon yabara paebatsi po coyene xua bapon bewa asʉ tsane petʉpae coyene cuiru weya. 10Nexata xan, Juan, irʉ Simón Pedro caibe panawiyanbe bo beya.\\nMeje yabara poxonae Jesús María tsita naitʉtatsi, powayo Magdala tomarapiwayo\\n11María Magdalena, Magdala tomarapiwayo, powa pana tsiwʉn caya, bapowa equeicha caiberena mʉthʉtha patopa. Barapowa mʉthʉ coiboto juma weya wecoyei tsuncuae. Poxonae wecoyei tsuncuae nantanuweya nabʉxʉ japasota necobiya mʉthʉ iya. 12Bapoxonae bapowa tane ponbe matatsunpinbe xua ecabe ichaxota bayatha Jesús botatsi petʉpaein. Barapo matatsunpinbe po paparuwa apiya nama xatatabe pemainya paparuwa. Icha matatsunpin eca Jesús pentasipa coyo deca tatsi. Icha matatsunpin eca Jesús pia pesito coyo deca tatsi. 13Barapo matatsunpinbe María yainyabatsi, jeichichi:\\n—María, ¿eta xua metha wecoyam tsauya? jei.\\nMaría jume nota, jeye:\\n—Yaitama cou Tanecanamataxeinaein petʉpaein pitatsi. Jopa taeinyo xua equeicha xota botatsi petʉpaein, jei María.\\n14Poxonae bapowa najume wetsiya paebaxoya, xuano xua poxonae napatomeicha necotaxoya, bapoxonae pebin taenotatsi ichitha bapowa jopa yaputaeyo xua apara bapon Jesús. Ichitha bapowa Jesús jopa yaitaetsi. 15Nexata Jesús María yainyabatsi, jeichichi:\\n—Ja, ¿eta pocotsiwa came wecoyam tsauyam? ¿Jintam wenawenam? jei.\\nBarapowa nanta xeina xua mexeya itara pon peʉbi naein yapu eenawei. Daxota bapowa, jeye:\\n—Icha xam bayatha pitame petʉpaein pon Tanecanamataxeinaein, incane netsipaebare xua equeicha exota botame. Tha bapoxonae petʉpaein equeicha pitichi, jei María.\\n16Nexata Jesús barai, jeye:\\nMaría equeicha napatomeichaxuba. Yawa hebreo jumetha jeye:\\n—¡Rabuni! jei (po jumetha xua jei: “Pon jiwi Necuidubin”, jei).\\n17Jesús jume nota, jeye:\\n—Jopa nejayatabinde tsipei cataunxuae jopa ponaeinyo ichaxota Taxa equiya. Jamaisa ponde, paebareno tajimonaetha xua xan paeban xua jan: ‘Taxa beicha ponaein, po Taxa painya Axa irʉ’, jan. ‘Barapon Nacom, Tanacom irʉ paxam painya Nacom’, jan xua, jei Jesús.\\n18Barapoxonae María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo, tsiwʉn caya Jesús pijimonae tatsi beya. Bapowa tsipaeba xua bayatha tane pon Pecanamataxeinaein jiwi. Yawano tsipaebano daxita pocotsiwa Jesús paeba bapowatha.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae tsita naitʉta\\n19Barapo mataqueitha poxonae cataunxuae awiya domingo, bapoxonae merawi Jesús pijimonae tatsi nacaetuta. Tsipei judiomonae cui cunuwatsi daxota bo bichocono boupa daunwei exana. Nexata Jesús barapo tututha patopa. Yawa pijimonae peitabarayo deca tauncua. Pijimonae jacobiya jeye:\\n—Maisa jʉntema pajinompare, jei Jesús.\\n20Poxonae Jesús baxua najume weta bapoxonae tsita nacobe wan itʉta pijimonae yawa naepa wan itʉta. Poxonae Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi bichocono jʉntʉ coyene weiweina petaexaetsi Jesús pon barapomonae Pecanamataxeinaexaetsi. 21Pirapaeyo equeicha Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—Maisa jʉntema pajinompare. Icha Taxa neichi xua neitoroba bara paca ichichi paca itorobatsi, jei Jesús.\\n22Nexata bapoxonae Jesús pijimonae matatsun ofutaba, jeye:\\n—Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bara paca yantsina, jei. 23Pomonae xua pacui cayabara jʉntemainame abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, bara barapomonae Nacom irʉ cayabara cui jʉntemainaena abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Pomonae jopa pacayabara cui jʉntemainaem abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, bara barapomonae Nacom irʉ jopa cayabara cui jʉntemainaeyo abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Tomás tane xua Jesús equeicha asʉ\\n24Tomás, bapon Jesús pijimonae tatsi jiwana. Bapon icha wʉn Gemelo, po wʉn xua jei: “Nama naexanabe pexuyobe”, jei. Barapon Tomás jopa naecaeyo poxonae Jesús pijimonae tsita naitʉta.\\n25Pirapae poxonae Jesús napitaba ichamonae pomonae Jesús pijimonae tatsi Tomás tsipaebatsi, jeichichi:\\n—Paxan Jesús, pon Wanacanamataxeinaein, patan, jeichichi Tomás.\\nIchitha Tomás jume nota, jeye:\\n—Jopa jume cowʉntsinyo baxua. Jopa bejume cowʉntsinyo icha jopa cobe wan taeinyo xua penain wan, xuano xua icha jopa jayabinyo tacobetha. Mataʉtano jopa bejume cowʉntsinyo icha jopa yene wan jayabinyo, jei Tomás.\\n26Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa xua icha domingotha, bapoxonae equeicha bomʉxʉtha nacaetuta Jesús pijimonae tatsi. Bapoxonaerʉ Tomás jame naeca. Bequein bomʉxʉ boupa bichocono daunwei exana ichitha Jesús jonarena. Pijimonae peitabarayo deca tauncua. Yawa jacobiya jeye:\\n27Bapoxonae Jesús jeye Tomás beya:\\n—Moya necobe wan jayabare xua penain wan. Moya taema xua nantiyabe tacobe wanbe. Yawano neyene wan jayabare. Jopa ainya muxu xeinaeinde. Moya maisa nejume cowʉnde, jei Jesús.\\n28Nexata Tomás jume nota, jeye:\\n—¡Jaina, deta Tanecanamataxeinaem! ¡Yawa Nacom, Tanacom! jei Tomás.\\n—Tomás anoxuae nejume cowʉntame tanetaemxaem. Ichitha pomonae bequein jopa netaeyo xua daichitha nejume cowʉnta, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina, jei Jesús.\\nMeje yabara xua eta pocotsiwa metha yabara tina barapo diboro\\n30Jesús ainya coyenein matowa pijimonae peitʉtha exaneiba pexeinya petsita itʉtsi coyenewan. Daxita barapo coyenein awiya yabara seica xua jopa yabara tinaeinyo barapo diborothe. 31Daxita xua xuan pocotsiwa yabara tinan po diborothe apara xua baxuan painya yabara jume cowʉntsinexam tsane xua Jesús apara bara Mesías. Mataʉtano yabara tinan xua painya yabara jume cowʉntsinexa xua Jesús apara Nacom Pexanto tatsi. Mataʉtano yabara tinan xua painya nexeinaenexa tsane peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca xua poxonae pajume cowʉntsiname Jesús.","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 4 CUI - Jesús jume tane xua jiwi tsipaeba - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús tsipaeba powayo Samaria nacuapiwayo\\n1Jesús jume tane xua jiwi tsipaeba fariseomonaetha xua jeye: “Jesús pinmonae xeina, pomonae pia pepuna ponaewichi. Jesús toxeinchiya jopa juniya bautisabiyo jiwi beyacaincha xua poxonae Juan bautisaba jiwi”, jei jiwi fariseomonaetha. 2(Daʉmetha Jesús apara jopa bautisabiyo. Apara jame Jesús pijimonae tatsi bautisaba jiwi.) 3Poxonae Jesús jume yaputane xua jiwi paeba fariseomonaetha, bapoxonae Jesús pijimonae Judea nacua webarʉ warapiya. Caibeya warapa Galilea nacua beya.\\n4Poxonae warapa Galilea nacua beya bewa ponaena ichaxoyo Samaria nacua iya, tsipei namto baxoyo ducuiya. 5Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Sicar tomaratha, po tomara eca Samaria nacuatha. Barapo tomara, Sicar tomara eca ichaxota imoxoyo po iriyo caena bayatha Jacob pexanto cata. Barapo Jacob pexanto tatsi pewʉn José. Jacob irʉ pexanto tatsi caena bayatha tʉpabe. 6Barapo iriyotha mene mʉthʉ eca, barapo mene mʉthʉ pewʉn, “Jacob pia mʉthʉ”, jei. Tsipei Jesús natsepapona namto dena, tsipei tajʉ werena pona, daxota barapo mene mʉthʉ mʉxʉbʉrʉtha ecopa. Mataʉtano bapoxonae mateinyaxae tsuxubi irʉ. 7-8Irʉ bapoxonae Jesús pijimonae tatsi tomara be-iyiya pecomocaenexa pexaewa. Barapomonae pecoutha tatsi yabʉyo Samaria nacuapiwayo patopa ichaxota Jesús po mene mʉthʉ mʉxʉbʉrʉtha eca. Jesús barai bapowa, jeye:\\n—Mera necare, jei Jesús.\\n9Bapoxonae barapo Samaria nacuamonaepiwayo Jesús jume notatsi. Barapowa jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha mera nebarʉ ununame? Apara judiomonaepim irʉ xan apara Samaria nacuamonaewayon, jei.\\nBarapowa baxua paeba tsipei judiomonae irʉ Samaria nacuamonae daxita barapomonae jopa naita coxonaeyo. 10Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—Icha xam yaputaetsipame xua pocotsiwa Nacom cata jiwitha, yawa icha neyaputaetsipame pon aunxuaein mera cawʉcatsi, bapoxonae jame newʉcaetsipame mera, xua icha mera, po mera jiwi peajʉntʉyapusʉwa xeina cana exainchi, po peajʉntʉyapusʉwa jopa bapana weraweracaeyo, jei Jesús.\\n11Bapowa Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon jiwi Necanamataxeinaem, apara jopa xeinaem xua xota mene capatame. Yawa po mene mʉthe apara tajʉ deca. ¿Jinya exota po mene boca inta mene capitichi, po mera jiwi ajʉntʉyapusʉ exainchi? 12Barapon Jacob pata tamo susatopin pana cata barapo mene mʉthʉ. Bapon barapo mene mʉthʉ mene capaneiba peapeibinexa, irʉ pia pexui tatsi mene capaneiba xua peapeibinexa, mataʉtano mene capaneiba peapateibinexa pia duweimonaein. ¿Metha bara Jacob toxeincha ainya cuim, beyacaincha bapon? jei bapowa.\\n13Jesús jume nota, jeye:\\n—Daxita pomonae xua po mene mʉthʉthe mene capaneiba xua peapeibinexa equeicha meratsipouneibina. 14Ichitha pon apa xua po mera catan, bapon equeicha jopa caewa meratsipae tsane. Barapo mera icha ira bʉpana mene ichi xua epatoya mene jujuina poxoru bichocono ira bʉxʉpana mene nayʉca. Barichi po coyene xua cacatinchi barapo coyene cajʉntʉ coyene yʉca cacana exanaena, bapoxonae xeinaename peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca, jei Jesús.\\n15Nexata bapowa Jesús jume notatsi, bapowa jeye:\\n—Pon jiwi Necanamataxeinaem, dapo mera necare xua jopa caewa tameratsipouneibiwa tsane yawa xua equeicha po mene mʉthʉthe jopa tapateibiwa tsane xua mera tacapanathopeibinexa, jei barapowa.\\n16Jesús jume nota, jeye:\\n—Moya matha iyande, matha jinseuri wabare. Nexata bapoxonae xote papatoparebe, jei Jesús.\\n17Bapowa jume nota, Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Taseuri apara jopa xeinaeinyo, jei.\\nNexata Jesús jume barai, jeye:\\n—Bara xainyeya paebame poxonae jam, ‘Taseuri jopa xeinaeinyo’, jam. 18Tsipei caena bayatha cinco poyobe pebiwi punaxubame. Pon xua anoxuae barʉ poponame, apara jinseuri aibi. Poxonae paebame baxua bara xainyeya paebame, bara jopa naerabim, jei Jesús.\\n19Barapowa poxonae Jesús baxua jume tainchi barapowa jeye:\\n—Pon jiwi Necanamataxeinaem, bara catainchi xua xam apara pon Nacom peitorobi jume nepaebim. 20Pata tamo susato jiwi, Samaria nacuamonaepiwi, barapomonae wʉnae jainteiba Nacom xote po demxuwathe. Ichitha paxam judiomonae pam, papaebame xua pinae bewa jiwi wʉnae jainteibina Nacom bomʉxʉtha po bo uncua Jerusalén tomaratha po bo Nacom pin pia bo tatsi, jei barapowa.\\n21Jesús jume nota, jeye:\\n—Yabʉyo moya yabara nejume cowʉnde xua tacatsipaebiwatsi. Tsipei barapo matacabi imoxoyo patopaena, po mataqueitha xua wʉnae pajainteibiname Nacom. Nama jopa painya nenantawenonaewam tsane xua painya neponaewa, po demxuwathe yawa Jerusalén tomara beya xua wʉnae painya nejainteibiwa tsane Nacom. 22Paxam Samaria nacuamonae pam, jopa payaputaem pon wʉnae pajainteibame. Paxan nama judiomonae pan payaputan pon wʉnae pajainteiban, tsipei pon pecapanenebiyaein jiwi apara bapon judiomonae jiwanapin. 23Ichitha anoxuae nama patopa po mataqueitha poxonae pomonae xaniwaicha wʉnae pejainchiwa Nacom, barapomonae icha coyene cuitha Nacom wʉnae jaintinchi, xua barapomonae pia Paxaxae tatsi. Barapomonae xaniwaicha pia pejʉntʉ coyenewatha wʉnae jainchina Nacom. Tsipei Nacom baxua ichichipa xua wʉnae pejainchiwatsi xua jiwi wʉnae pejainchiwa pejʉntʉ coyenewatha. 24Nacom pejʉntʉ coyene xanepanaein pon peinya jumopein. Daxota pomonae Nacom wʉnae pejainchiwatsi, barapomonae bewa xaniwaicha pejʉntʉ coyenewatha wʉnae jainchina Nacom, jei Jesús.\\n25Barapowa jume nota, jeye:\\n—Yaputan xua patopeicaena pon pewʉn Mesías, (xua pon icha wʉn “Cristo” baraichi). Poxonae bapon patopeicaena daxita yabaran pana necuidubina, jei bapowa.\\n—Apara xan bapon, pon aunxuaein catsipaebatsi, jei Jesús.\\n27Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae tatsi pata. Daxita barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca xua Jesús tsipaeba Samaria nacuamonaewayo. Ichitha dapon aibi xua pon pejeiwa Jesustha, “¿Eta xua metha jinya xuatsi? ¿Eta pocotsiwa metha bapowa tsipaebame?” xua pon pejeiwa. 28Nexata bapowa juruwato cuenta iya tomara be-iya, nainya yacuinaya iya. Bapowa jiwi tsipaeba, jeye:\\n29—Anetha, pataema pebin ichaxota mʉthʉ mene. Bapon yabara netsipaeba daxita pocotsiwa bayatha caena exanan. ¡Apara bapon metha Mesías! jei bapowa.\\n30Bapoxonae jiwi tomara we-iyiya peponaenexa ichaxota Jesús popona. 31Irʉrʉ Jesús pijimonae jume daunweya baraichichi, jeye:\\n—Pon Patatanecuidubim, matha xaema, jeichichi pijimonae.\\n32Jesús jume barai pijimonae, jeye:\\n—Xan xeinan pexaewa, po pexaewa jopa payaputaem, jei Jesús.\\n33Jesús pijimonaexae tatsi nexata bara caemonae nayainyaba, jeye:\\n—¿Metha bara ichʉn Jesús apatatsi pexaewa? najei barapomonae.\\n34Ichitha Jesús pijimonae jume barai, jeye:\\n—Icha pebin ichi xua bewa nabanaena, barichin xan bewa exanaein pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa bapon tana necui itorobixae. Mataʉtano bewa nacui wetsin Nacom pia penacuichiwa tatsi xua tana neitorobixae. Daxota xua bapoxonae tanejʉntʉ coyene yʉcaewa tsane be poxonae pebin xua pexaewa una tonsana. 35Paxam ba pajam: ‘Abʉ cataunxuae cuatro po xometobe yapu seica pabitha xua pexaewa penawetsiwa tsane’, ba pajam. Ichitha nama paca jeichi: ‘Pataema bayatha pexaewa naweta xua pabitha’, paca jeichichi. Barapocotsi jʉta coyeneya paca jeichi: ‘Jiwi barapo cae pin nacuathe bayatha najʉntʉ cui coyene wʉnaetaba xua pejume taenexa Nacom Pejume Diwesi xua pejume cowʉntsinexa’, paca jeichi. 36Catsibin pomonae tamonaexae pocotsiwa xua pematomatsiwa xua inta ichamonae peyawenaexaetsi xua irʉrʉ be tamonae jiwi penaexanaenexa. Pomonae nejume cowʉnta barapomonae catsibin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Tsipei pomonae tajume diwesi pecueicueijeiwi copiya xuano irʉ pomonae tajume diwesi cotacaya xuya yaputane cana exana xua daxota jiwi nejume cowʉnta, daxita barapomonae matabʉxʉyobe nabarʉ jʉntʉ coyene weiweina xua ichamonae nejume cowʉnta pecana exanaexaetsi. 37Tsipei po diwesiyo xua tsica diwesiyo, po diwesiyo yabara canaʉta jʉtsiya pepaebiwa bara apara xaniwaicha, po diwesiyo xua ba jeye: ‘Ichʉn ʉba, irʉ ichʉn xuya jota poxonae naweta’, xua jei po diwesiyo. 38Paca itorobatsi xua inta payawename jiwi xua tajiwimonae penaexanaenexa xua po coyene jopa pacata ayapubeyo xua poxonae paexaname baxua. Baxua paexanaename bequein bara jopa dapomonae pam pocotsimonae copiya tajume diwesi paeba barapo jiwitha. Jame paxam apara barapomonae pam, xua xuya cotacaya yaputane pacana exaname barapo tajiwimonae. Baraxua icha be poxonae ichi poxonae ichʉn xuya jota cotacaya poxonae ichʉn copiya ʉba, jei Jesús.\\n39Bapoxonae pin bicheitomonae pomonae barapo tomaratha jinompa xua Samaria nacuatha, Jesús jume cowʉntatsi, tsipei barapo petsiriwa pejeixae: “Bapon Jesús yabara netsipaeba daxita pocotsiwa bayatha caena exanan”, jei. 40Poxonae barapo Samaria nacuapiwi Jesustha pata, bapoxonae Jesús jume daunweya jeichichi: “Pana barʉ ecare pata tomaratha”, jeichichi. Daxota Jesús ainya matacabibe naeca barapo tomaratha. 41Bichocono pinmonae Jesús jume cowʉntaponatsi poxonae jume tane xua Jesús paeba. 42Nexata barapomonae bapowa tsipaebatsi, jeichichi:\\n—Anoxuae nama pajume cowʉntan jopa meisa saya poxoru pata tanetsipaebiwam. Mataʉtano bara pajume cowʉntan tsipei yatsicaewa pata muxutontha pajume tan pocotsiwa bapon paeba. Mataʉtano bara payaputan xua bapon pon jiwi Pecapanenebiyaeinchi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi weya xua barapo jiwi jopa peweraweracaenexa, jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pentacaponaein pexanto tatsi\\n43Poxonae barapo ainya matacabibe yapucaewa, bapoxonae Jesús pijimonae Samaria nacua webarʉ warapiya xua barʉ pona Galilea nacua beya. Ichitha pijimonae jopa barʉ patopaeyo pia tomaratha Nazaret tomaratha. 44Tsipei Jesús bayatha pijimonae tsipaeba xua nayabara jeye:\\n—Pon ba Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon ba pia nacuapiwi jopa barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús. 45Poxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Galilea nacuatha, barapo Galilea nacuapiwi Jesús matenta weyataya wabatsi. Tsipei caena bayatha barapo Galilea nacuapiwi Jesús tainchi Jerusalén tomaratha, poxonae jiwi nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa po matacabintha pewʉn Pascua wʉn matacabin poxonae jiwi yabara canantana xeina xua caena bayatha pia pamo susato jiwi tatsi panenebiya Egipto nacua weya. Mataʉtano tsipei poxoru bayatha barapomonae tane daxita pocotsiwa Jesús exana baxota.\\n46Bapoxonae Jesús pecoyo barʉ pona pijimonae Caná tomara beya xua po tomara eca barapo Galilea nacuatha. Barapo Caná tomara, po tomaratha ichaxota bayatha Jesús meratha equeicha vino mera cana exana. Poxonae Jesús Caná tomaratha eca, irʉrʉ pebin pon pentacaponaein Capernaum tomaratha popona. Bapon pexanto taatenetsi. Barapo pentacaponaein tanacuita, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tanacuitatsi. 47Barapon pon pentacaponaein yaputane xua Jesús pijimonae barʉ patopa Galilea nacuatha xua Judea nacua weya pona. Bapoxonae Jesús siwa poinchi. Bapon Jesús jume daunwei jeichichi:\\n—Tabo beya ponde. Inta taxanto axaibi exande tsipei imoxoyo petʉpae, jei bapon.\\n48Nexata Jesús barai bapon xua piamonae tatsirʉ, jeye:\\n—Paxam jopa yabara pana nejume cowʉntsim. Saya poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan paca tsita exaneibatsi bapoxonae deta pana nejume cowʉnteibame, jei Jesús.\\n49Ichitha pentacaponaein jume nota, jeye:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, anetha nainya iyande, xua pewʉnaeya tsane poxonae taxanto tʉpaena, jei.\\n50Nexata Jesús jume barai bapon, jeye:\\n—Moya caibe nawiyama jinya bo beya. Bayatha cata axaibi nexanto, jei Jesús.\\nBarapo pentacaponaein yabara jume cowʉnta pocotsiwa Jesús paeba. Bara pontaba pia bo beya. 51Poxonae barapo pentacaponaein cataunxuae ecapona namtotha xua pia bo beya pona, bapoxonae bapon matenta poinchi pomonae pia petanacuichiwixaetsi pia botha. Bapon jeichichi:\\n—Nexanto bayatha cata axaibi, jei barapomonae.\\n52Nexata bapon yainyaba pia petanacuichiwichi, jeye:\\n—¿Eta poxonae inta taxanto axaibi? ¿Eta xoyo poxonae ecatabiya xometo? jei bapon.\\n—Mexuae axaibi tsuxubi poxonae mateinyaxae pepuya weya bapoxonae yasataxotsi domae, jei barapomonae.\\n53Nexata pexuyo paxa tatsi yabara nanta xeinataba xua barapo mateinyaxae pepuya weya xua mexuae Jesús namchi jeye: “Moya caibe nawiyama jinya bo beya, bayatha nexanto cata axaibi”, jei Jesús. Bapoxonae bapon irʉ pomonae pia botha petaenaewichi Jesús yabara jume cowʉntatsi.\\n54Barapo pexeinya petsita itʉtsi coyenewa xua poxonae equeicha Jesús cotacaya exana poxonae caibe warapiya Galilea nacua beya poxonae Judea nacua wewarapiya.","num_words":1600,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto FILIPENSES 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Filipos tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Filipos tomarapijivijavabelia, pamatacabi naneconitsia ponapona penaneconitsivi pejebabiabibota yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Timoteobeje, Jesucristo papijajivitonënëbeje. Pacatoyaquinatsibeje mapabaxutoje padaxitamë paFilipos tomarapijivimë, Jesucristo pelivaisi panejumecovënëtavanapaevi. Paancianovimë, paxamë ata padiaconovimë, pacatoyaquinatsibeje. 2 Pacatovajëtatsibeje vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Pablo Diosojavabelia tovajëta Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi yabara pelivaisi\\n3 Itsa pacanajamatabënapitatsi Diosojavabelia tavajëtsijavata, jumaitsinë tsabiabi Diosojavabelia: “Xaniavaetsia yavenonabiabame nijajivi, Filipos tomarapijivi,” janë tsabiabi Diosojavabelia paxamë yabara. 4 Itsa vajëtajë Diosojavabelia, nexata pacatovajëtabiabatsi jamatabëcuenebarëyaya. 5 Bajarapacuenia pacatovajëtabiabatsi tsipaji Dioso pejumelivaisi, pexanialivaisi, panejumecovënëtsijavaveliacujinae, paneyavenonabiabame tanamatavenonaejavaxi yabara. Patsipaebabiabamenua Jesucristo pelivaisi itsamonaejavabelia. 6 Yapëtaniji baja cajena pacuenia Dioso pacayavenonaejitsia bitso pexaniajamatabëcuene panexainavanapaenexa. Tsipaji baja Dioso taxuxuaba papecajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexa. Bajaraxuata panevajënaeyabelia Dioso pacajamatabëcuene xanepanaeyaexanaponaena copatsinejeva matapania Jesucristo icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. 7 Bajarapacuenia paxamë patacasivanajamatabëxainaejava, netsitaxanepana. Tsipaji bitso pacaasivatsi. Pamatacabi naneconitsiaponaponajë penaneconitsivi pejebabiabibota, panejamatabëcueneyavenoname. Panejamatabëcueneyavenonamenua pamatacabi nacuaevetsivi pitabarata nenuta Jesucristo pelivaisi jivi tatsipaebaponaejava yabara. Nexata bajarapamatacabi jumaitsinë bajarapamonaejavabelia: “Mara palivaisije, Jesucristo pelivaisi, pexaniajailivaisi cajena jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia,” janë nacuaevetsivijavabelia. 8 Dioso cajena nejamatabëcueneyapëtane pacuenia bitso paxamë pacaasivatsi. Jesucristo neyavenona bitso patacaasivanexa. 9 Pacatovajëtatsi Diosojavabelia itsamonae ata bitso paneasivatsavanapaenexa panevajënaeyabelia. Pacatovajëtatsinua paneyapëtaenexa Dioso. Pacatovajëtatsinua paneyapëtaenexa xua Dioso pacatojitsipa paneexanavanapaenexa. 10 Nexata payapëtaename paneitapetsinexa palivaisi bitso xanepana daxitalivaisivecua, panejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata bajarapacuenia pacacaëjëpaena xaniavaetsia panejinavanapaenexa aneconijibia. Matapania Jesucristo icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa, bajarapacuenia panaevetavanapaename. 11 Nexata ëpexaniajamatabëcuene paxainaename panejamatabëëthëtojavavetsina Jesucristo papijajivixaemë. Nexata itsamonae paxamë yabara jamatabëjumaitsi tsane Diosojavabelia: “Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso. Pexaniacuene bitso toexaname Filipos tomarapijivi ëpexaniajamatabëcuene pexainaenexa pejamatabëëthëtota,” jamatabëjai tsane itsamonae Diosojavabelia paxamë xaniavaetsia panetsitajinavanapaexae.\\nPacuenia Pablo jumecovënëtaponapona Cristo yabara pelivaisi\\n12 Tajamonae, payapëtaneme rabaja pajamatabëcuene yabara naneconitsia ponaponajë penaneconitsivi pejebabiabibota. Jitsipajë paneyapëtaenexa mapacueneje. Majotaje penaneconitsivi pejebabiabibota neeta pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi tatsipaebaponaexae. Xanë neetsi ata penaneconitsivi pejebabiabibota, itsiata apo yacaranatsicapanepae pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, peyacaëjëpaponaenexa daxitanacuanëjava. Nexata baja aeconoxae bajarapalivaisi pevajënaeyabelia yacaëjëpapona daxitanacuanëjava daxitajivi Diosojavabelia pecapanepaenexatsi. 13 Nacuaevetsinë pijabopijivi, vajabitsaë, daxita itsamonae ata, neyapëtane majota naneconitsia taponaponaejava Jesucristo pijajivitonëxaenë. 14 Mapatomarataje ayaibitsaëtoxaneto Dioso pejumecovënëtsivi, itsa nevënëtane tananeconitsiaponaponaejava, najamatabëcuenesaëtavanapa. Diosojavabelia asaëyata najamatabëcuenecopaba peyavenonaenexatsi. Nexata ajumejunavijibia Dioso pejumelivaisi tsipaebapona itsamonaejavabelia.\\n15 Pamonae ajumejunavijibia Dioso pejumelivaisi tsipaebapona itsamonaejavabelia, bajarapamonaeyajuvënëvi, panecuenecaëba. Nexata itsamonaejavabelia asaëya tsipaebapona Cristo pelivaisi. Bajarapamonae xanë yabara jamatabëjumaitsi: “Pablo bitso ayaicuenia Dioso pejumelivaisi jivi nacatsutsipaebapona. Pacuenia bajaraponë tsipaebapona, matatoxenetsia vaxaitsi tsipaebaponaenatsi jivi vajanacayaiyataenexa,” jamatabëjai bajarapamonae. Itsiata itsamonae, bajarapamonaeyajuvënëvi, taneyavenonaenexa, itsamonaejavabelia tsipaebapona Cristo pelivaisi bajarapamonae ata xaniavaetsia pejumecovënëtsinexa. 16-17 Itsamonae tsipaebapona Cristo pelivaisi pejumetaevitsi saya peyaiyataenexatsi, pepënaponaenexatsinua. Bajarapamonae pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi ata Cristo, saya jema Cristo pelivaisi tsipaebapona. Jamatabëjumaitsi: “Vecae Pablo naneconitsiaponaponae penaneconitsivi pejebabiabibota, pecovëta itsajamatabëcuene xainaeyaexanaenatsi Cristo pelivaisi pejumecovënëtsivi. Bajarapacuenia Pablo jamatabëcuenebëjaiyaexanaenatsi,” jamatabëjai bajarapamonae xanë yabara. Itsiata itsamonae xaniavaetsia tsipaebapona Cristo pelivaisi pejumecovënëtsixae Cristo. Bajarapamonae yapëtane Dioso tanetocopatsijava penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsia taponaponaejavata, tajumaitsijavanexa nacuaevetsivijavabelia mapacueniaje: “Jesucristo pelivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi, pexaniajailivaisi cajena,” tajaijavanexa nacuaevetsivijavabelia, bajarapamonae yapëtane. 18 Majotaje nenaneconitsiaexanae ata, apo natsinajamatabëxainaenë. Itsamonae pejamatabëëthëtovetsina Cristo pelivaisi pejumecovënëtsixae, tsipaebapona jivi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Itsamonae pijinia pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi ata, itsiata Cristo pelivaisi tsipaebapona jivi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Bajaraxuata bajarapamonae ata jivi petsipaebaponaejava yabara, itsiata sivajamatabëcuenebarëyanë.\\nBitso orijibia tavajënaeyabelia jamatabëcuenebarëyanë tsaponae tsane. 19 Tsipaji yapëtaniji pacuenia panetovajëtaponame Diosojavabelia. Espíritu Santo, ponë Jesucristo itorobica, bajaraponë neyavenonapona. Bajaraxuata yapëtaniji daxita pacuenia netoxanepanaejitsia. Nexata baja pitsapaenajë tananeconitsia ponaponaejavavecua. 20 Bitso jitsipajë ëpexaniacuene taexanaenexa. Apo jitsipaenë taexanaenexa itsacuenejavayo ata, xua yabara auranë tsipae. Cristo tajumecovënëtsijavaveliacujinae, aeconoxae ata, ajunavijibia jitsipajë taexanaenexa Cristo pejitsipaecuenia daxitamatacabijavabelianexa. Bajarapacuenia jitsipajë taexanaponaenexa ëbajaraponënexa. Bajaraponë tanetojitsipaecuenia abaxë taasaëtsaponaponaeepato mapanacuataje, tatëpaeepatotanexa ata, jitsipajë taexanaenexa xua pejamatabëcueneta daxitajivi yaiyataejitsia Cristo. 21 Tasaëtsaponaponaeepato abaxë mapanacuataje, Cristo pejitsipaecuenia toexanaponaponajë. Itsa pamatacabi tëpaenajë, netoxanepanaejitsia mapanacuata tasaëtsaponaponaejava matatoxenetsia. Tsipaji Cristo yajavaponaponaenajë athëbëtatsia. 22 Tasaëtsaponaponaeepato abaxë mapanacuataje, necaëjëpa tatoexanaponaponaenexa Cristo tanetojitsipaecuenia. Itsiata apo yapëtaenë xua pepacuene jitsipajë. 23 Itsajavata bitso jitsipabiabajë tatëpaejava taponaenexa Cristo pijanacuayabetsia. Bajaraxua bitso netoxanepanaejitsipa. 24 Itsiata paxamë panenamatavenoname abaxë taponaponaenexa mapanacuata, patacayavenonaponaponaenexa. 25 Yapëtaniji baja cajena abaxë taponaponaejava paxamënexa. Ponaponaenajë abaxë patacayavenonaenexa, paneajamatabëcuenesaënexa panevajënaeyabelia, panejamatabëcuenebarëyanexanua panejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi papecacapanepaenexa panijaneconivecua. 26 Nexata pamatacabi Jesucristo neyavenonaena penaneconitsivi pejebabiabibovecua tapitsapaenexa, ponaponaenajë icatsia paxamëjavata. Nexata jamatabëcuenebarëyaya panevajunupaebianame itsamonaejavabelia pacuenia Jesucristo neyavenona tapitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua.\\n27 Pajinavanapare xaniavaetsia, pacuenia pexanialivaisi, Cristo pelivaisi, pacaitoroba. Nexata itsa pacataenatsi, apo pacatae atatsinua tsane, itsiata jitsipajë patacavënëlivaisitaeponaejava najamatabëcuenejëpaeya panecasaëtsavanapaejava Cristo pelivaisi panejumecovënëtavanapaejava. Jitsipajë patacavënëlivaisitaejava asaëyata najamatabëjëpaeya jivi panetsipaebavanapaejava Jesucristo pelivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi. 28 Pëtsa pacujunavame pamonae pacaitoya. Dioso papecayavenonaexae, itsa apo pacujunavimë tsane itsamonae pacabejiobiaexanae ata, nexata bajarapamonae jamatabëjumaitsi tsane: “Pexaniajailivaisi cajena bajarapamonae tsipaebapona. Tsipaji Dioso yavenonatsi. Nexata vaxaitsi bajarapamonae vajabejiobiaexanaexae, Dioso nacaverebiabiana,” jamatabëjai tsane. Yapëtaenanua paxamë papecacapanepaejavanexa Dioso. 29 Cristo pejamatabëcueneta pacatocopata bajaraponë panejumecovënëtsinexa. Itsiata baitsi jane apo pacatocopatsi ëbajaraponë panejumecovënëtsinexa. Pacatoyajavacopatanua baja cajena itsamonae papecabejiobiaexanaenexa bajaraponë papijajivixaemë. 30 Pacuenia Cristo pijajivitonëxaenë itsamonae nebejiobiaexanapona, bajara pijinia pacuenia paxamë ata itsamonae pacabejiobiaexanaena. Pacuenia baja imata panetaneme itsamonae tanebejiobiaexanaejava, bajarapacuenia abaxë tsiteca nebejiobiaexanapona pacuenia baja panevënëlivaisitaneme.","num_words":729,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.105,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 12 CUI - Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua - Bible Search\\n1Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua cuiduba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Matha irʉrʉ pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawa yapucurarata barapo pia uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo, po bo bichocono taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona. 2Barapo matacabi tsuxubi, po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi petayapucaenaewichi. 3Ichitha barapomonae pomonae uva pabi petayapucaenaewi barapomonae waetaba pon copiya patopa, pon uva pabi pexeinaein itoroba. Yawa bapon bʉtsino. Bapoxonae bapon caibe cobesa itorobiyatsi. 4Pon uva pabi pexeinaein equeicha itoroba ichʉn pon pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon ibotontha matasipa cuinbabatsi, yawa abe jumetha biatainchi. 5Equeicha pon uva pabi pexeinaein itoroba ichʉn pon pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon bexotsirʉ. Equeicha ichamonae itorobatsi. Ichamonae bʉtsi, irʉ ichamonae jutebatsi.\\n6“Cataunxuae awiya bapon pexanto tanacopatatsi, pon pexanto compa tatsi, po pexanto bichocono antobe. Matapainya bapon pexanto cotacaya itoroba bara beya. Bapon nanta xeinaeya jeye: ‘Metha barapomonae taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, jei coxiyʉn. 7Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi, barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. 8Bapoxonae barapomonae pon uva pabi pexeinaein pexanto tatsi tawaetabatsi. Poxonae bexotsi bapoxonae petʉpaein aisowa beya xotsi uva pabi pecuariya beya”, jei Jesús.\\n9Bapoxonae Jesús yainyaba, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi? Apara bapon patopaena xua pejutebinexa tsane pomonae uva pabi pia petayapucaenaewichi. Bapoxonae barapo uva pabi catsina ichamonaetha xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”, jei Jesús.\\n10-11Equeicha Jesús nayabara paeba barapomonaetha, jeye: “¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume Diwesi! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye:\\n‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, barapo\\npebiwi xuba po iboto tabʉ caboca,\\npetabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae.\\nWaxainchi nanta xeinatsi jeichichi: Maisa\\npocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana,\\njeichichi’, jei Nacom Pejume Diwesitha”,\\n12Poxonae bapomonae jume tane xua Jesús paeba, Jesús muxu pewaetabichi. Tsipei bapomonae yaputane xua apara barapomonae yabara paebatsi poxonae Jesús cueicueijei barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Daxota Jesús casebatsi. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi, daxota Jesús jopa waetabichi. Bapoxonae bara saya ponarʉcʉpa.\\n13Bapoxonae pirapaeyo Jesús pia xainya betaitorobiyatsi fariseomonae jiwana, irʉrʉ pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi jiwana tatsi, xua daxita barapomonae piraichi Jesús petsipaebinexatsi xua Jesús xuya abeya pejume notsinexa. 14Bara barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi, jeye Jesustha:\\n—Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, xua mataʉtano jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi bara catsita najʉpa. Xam jume xainyeya cuidubeibame jiwi Nacom pia peitorobi coyenewa. Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname, xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena pona? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.\\n15Daichitha Jesús yaputane, xua barapomonae itara mexeya xanepanaeya pepaebi jiwi ichitha abeya peexanae jiwi. Jesús jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha painya daichi pana nejʉntʉ coyene jʉjʉtame? Moya painta xawena paratiyo, tha taetsi, jei Jesús.\\n16Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi. Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae Jesús yainyaba barapomonae, jeye:\\n17Jesús barai barapomonae, jeye:\\nBarapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaeya beta jume nota.\\n18Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n19—Pon jiwi Pecuidubim. Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. 20Barichi, matha irʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. 21Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. 22Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa. 23Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe, caepi jiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.\\n24Bapoxonae Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. 25Poxonae petʉpaewi asʉ jujuinaena jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae pexantixi jopa jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwi Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo. 26Paxam bequein bara bayatha payorobame pocotsiwa Nacom yabara namchi pejume diwesitha xua pomonae equeicha asʉ jujuina pomonae pewerapeibiwi. Barapo diwesitha Nacom cueicueijei ichaxota xua poxonae po naewa taxuncua, Nacom jeye: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. 27Baxua Nacom paeba, tsipei Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa, Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi, pomonae caewa equeicha asʉ jopa pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Daxota paxam catsawa papaebame, jei Jesús.\\n28Caein pon jiwanamonaepin pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jume tane xua Jesús irʉ saduceomonae najume matsontsonobiya paeba. Mataʉtano bapon jume tane xua Jesús xanepanaeya betiya jume nota barapomonaetha. Daxota bapon yainyaba Jesustha, jeye:\\n—¿Eta po peitorobi coyene pepa peainya cui coyenewara, po peitorobi coyene beyacaincha icha peitorobi coyene? jei bapon.\\n29Jesús jume nota bapontha, jeye:\\n—Po peitorobi cui coyenewa pepa peainya cui coyenewa jeye: ‘Paxam Israel nacuamonaepiwi pam pajume taema xuaje meje: Pon jiwi Pecanamataxeinaein bara compa pepa Pata Nacom, icha Nacom ajibi. 30Antobeinde Jinya Necanamataxeinaein bapon Nacom xua daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano daxita nedaunwei coyenewatham’, jei barapo peitorobi coyenewatha, po peitorobi coyenewa pepa peainya cui coyenewa. 31Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxotaba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha. Icha peitorobi coyenewa aibi po peitorobi coyene peainya cui coyenewa, po peitorobi coyenewa xua beyacaincha po peitorobi coyenewe, jei Jesús.\\n32Bapoxonae caein jiwanamonaepin pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jeye Jesustha:\\n—Bara beta paebame pocotsiwa aunxuae paebame ponxaem jiwi Necuidubim. Bara xainyeya paebame xua pinae pepa Nacom bara compa popona xua icha pepa Nacom ajibi. 33Mataʉtano bara xainyeya paebame xua pinae bewa Nacom antobetsi xua daxita wajʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita wajinompae coyenewatha, mataʉtano xua daxita wananta xeinaewatha wantasipantha, mataʉtano daxita wadaunwei coyenewantha. Mataʉtano bara xainyeya paebame xua wanacatsicuarabʉ enaewi bewa pinae antobe tsainchi icha ichichi xua wacoutha naantobetsi. Baraxua jame bichocono peainya cui coyenein pocotsiwa bewa exanaetsi, beyacaincha xua duwein ompin tautatsi yawa xua ichawan tautatsi xua watuxusi exanaenexa Nacom nexa, jei bapon. 34Poxonae Jesús jume tane xua bapon beta jume nota, Jesús jeye:\\n—Bara saya tsiwiyo cata seica xua jinya nejume cowʉntsinexa xua nenantaʉtsinexa Nacom pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi, jei Jesús.\\nBapoxonae nama dapon ajibi xua pon Jesús peyainyabinexa tsainchi.\\n35Bapoxonae Jesús yabara cuiduba Nacom pin pia botha tatsi, xua pon Mesías baraichi xua nayabara paeba Jesús, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi paeba xua pinae Mesías bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? 36Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi David cueicueijei exanatsi. David jeye:\\nTanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías,\\njeichichi: Tacoxa werena ecare, beya abʉ\\ntsane poxonae necaaitafaetabi jiwi pia\\npecanamataxeinaeinchi tatsi caexanaeinchi, jei\\nNacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei David.\\n37Icha David Mesías yabara jei, ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.\\nBarapo pin bicheito bichocono tsimuxu wʉnaetsi pocotsiwa Jesús cueicueijei.\\nMeje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi\\n38Poxonae Jesús cuiduba jiwitha, jeye: “Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha bapomonae ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua jiwi namtontha jacobeibina barapomonaetha xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae. 39Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉtano barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba penabaneibinexa tsane. 40Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi poxonae po mataqueitha Nacom jiwi yabara paebina penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapomonae atene tsane beyacaincha poxonae ichamonae atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua petsiriwa paratiyobe cata Nacomtha, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri\\n41Poxonae Jesús eca Nacom pin pia botha tatsi xua peitabara weya, xua ichaxota jiwi jeyeiba paratixi Nacom nexa, bapoxonae Jesús tane xua pinmonae pomonae copei pexeinaewi paratixi nawita jeya ichaxota jiwi jeyeiba paratixi Nacom nexa. 42Barapoxonaerʉ yabʉyo patopa, powa pecuenta t��paewatsi piseuri. Barapowa bichocono peacopeibiwayo. Bapowa jeca ainya pecacomocae paratiyobe Nacom nexa. Barapo paratiyobe tsiqui paratiyobe. 43Bapoxonae Jesús pijimonae waba, yawa jeye barapomonaetha:\\n—Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, bapowa peacopeibiwayo. Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae xua jeya xua Nacom nexa. 44Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi. Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota omeicha jeca pocotsiwa bequein canantawenona xua pepoponaewa tsane bequein bichocono peacopeibiwayo, jei Jesús pijimonaetha.","num_words":1739,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 14 CUI - Iconio tomaratha Pablo Bernabeno - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo Bernabeno Iconio tomaratha poponabe\\n1Iconio tomaratha Pablo Bernabeno judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi joniyabe. Beta paebabe daxota pinmonae Jesús jume cowʉnta. Judiomonae jume cowʉnta, irʉrʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume cowʉnta Jesús. 2Ichitha po judiomonae jopa Jesús pejume cowʉntsiwichi barapomonae cui tsacaba pomonae jopa judiomonae naexanaeyo cui tsacabatsi. Daxota barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo abe yabara nanta xeina xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi abe yabara nanta xeinatsi. 3Pablo Bernabeno barapo tomaratha ecabe. Ainya matacabi dapaein baraponbe ecabe baraxota. Nacom Pejume Diwesi jume daunweya cueicueijeibe Pecanamataxeinaein nexa. Baponbe Nacom cata pia peayapusʉwa peexanaenexabe pexeinya petsita itʉtsi coyenewan. Poxonae jiwi cui tane xua baponbe exanabe, barapo jiwi yaputane xua Nacom yawena baponbe, peantobexaetsibe. 4Daxita jiwi tomaratha be ainya jiwibe natsababe. Ichamonae judiomonae ichichipa. Ichamonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichichipa. Daxota ainya bicheitobe nacana exanabe. 5Nexata bapoxonae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pebʉrʉya yabara jume barʉ nanta xeinarʉcʉpa xua pentacaponaewi paeba po coyene xua Pablo yawa Bernabé abe peexanaewa tsainchibe xuano xua ibotontha pecuinbabinexatsibe. 6Poxonae Bernabé Pablobe jume taebabe nainya naetsirucuabe Listra tomara beya, Derbe tomara beyano. Barapo tomarabe Licaonia nacuatha ecabe. Mataʉtano icha tomaran beya ponabe Pablo Bernabeno xua po tomaran ena barapo Licaonia nacuatha. 7Barapo tomarantha cuiduba ducuanaebiyabe Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi.\\nMeje yabara poxonae Pablo Listra tomaratha ibotontha cuinbabatsi\\n8Listra tomaratha pebin popona pon pemʉbinchi, pon xua jopa peponaein. Bapon pexuyotha caena yawa naexaneca, xuano bapana jopa ponae. 9Bapon pon pemʉbinchi Pablo jume tainchi xua pocotsiwa cueicueijei. Pablo pemʉbinchi tane. Pablo nanta xeina, xua pon pemʉbinchi bara Nacom jume cowʉntatsi. Pablo nanta xeinataba xua axaibi peexanaewa tsainchi pon pemʉbinchi. Daxota bichocono Pablo naita cui duya bapontha beya. 10Nexata Pablo jume daunweya barai, jeye:\\n—Asiya uncuare, jei.\\nPon pemʉbinchi asiya uncuatabiya jirawʉna yawa nainya ponano. 11Poxonae Pablo cui tainchi barapomonae, jume daunweya wawai pin jumetha, Licaonia pijumetha tatsi:\\n—¡Nacombe be pebin jʉta tsecae waxainya berena patopabe! jei.\\n12Barapomonae namchi: “Maisa Bernabé bara mexeya nacom tsecae, po nacom pewʉn Zeus. Irʉ Pablo bara mexeya icha nacom tsecae, po nacom pewʉn Hermes”, jei. Barapomonae bapo wʉn duta poxoru tsipei Pablo penantacapaebin tsecae. 13Irʉ barapo nacom Zeus pia sacerdotemonaepin xeinarʉ, pon Zeus wʉnae jainteibatsi pia penacaetutsi bo tatsitha. Barapo penacaetutsi bo uncua tomara coiboto juma weya. Barapo sacerdotepin vaca pebton wiyaba pentonon pecaponaenexa Zeus pia penacaetutsi botha tatsi. Barapo tomarapiwi irʉ Zeus pia sacerdotepin ichichipa juteba vaca pebton petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Pablo irʉ Bernabé nexabe pia Pablo irʉ Bernabé yabara nanta xeinaebe barapomonae xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene xanepanaewi. 14Bernabé Pablobe jume tanebe xua taexanaeinchibe baxua barapomonae. Bapoxonae anaya nama paparuwa tsitsinaxubabe. Cuinaeponaya wawaibe poxoru aichaxaibibe xua baxua barapomonae exanaena. Jeibe:\\n15—¿Eta xua daxua pana canaʉtame? Apara saya jiwi panbe. Be paxam paichim bara paichinbe. Papatopanbe tsipei apara pata paca catsipaebinexa tsainchi xua painya nenacui barapentsiwa tsane barapo coyenexi xua jopa pecui xanepanaewiyo. Maisa Nacomtha panantana pende. Barapo Nacom pon peantʉcuiyapusʉn, exana peitaboco, iranno, pin meneinno. Daxita xua xuanno yawa muxuna dubena tsiniya Nacom bayatha exana. 16Wawʉnaeya Nacom cui copata daxita nacuapiwi xua bara pejinompaenexa icha be pocotsi coyeneya ichichipa xua pejinompaewa. Daxita jiwi pia cui nata exana saya. 17Nacom xua pewʉnaewan nacopiniwa tsita itʉba daxota jiwi naita cui coyene tane xua Nacom exana. Barapon Nacom apara pon ema pacata itorobica, pexuwiwanno paca tsijain exaneica catsicano. Pexaewa paca cata. Paca jʉntʉ coyene weiweina exana, jei.\\n18Bequein Bernabé Pablobe jume daunweya yabara paebabe baraxua, awiya barapomonae ichichipa jutebina vaca pebton xuano xua wʉnae pejainchinexatsibe Pablo irʉ Bernabé. Barapomonae muxu pejutebi vaca daichitha jopa jutebiyo.\\n19Bapoxonae judiomonae pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, Antioquía tomara weparena, irʉrʉ Iconio tomara weparena. Daxita barapo judiomonae Listra tomarapiwi barʉ cueicueijeichi pebarʉ anaepanaenexatsibe Pablo irʉ Bernabeno. Nexata barapomonae Listra tomarapiwi ibotontha cuinbabatsi Pablo. Barapomonae najʉntʉ coyene xeina xua bayatha tʉpa Pablo. Pablo tomara coiboto juma bejojontapoinyatsi. 20Jesús pejume cowʉntsiwichi Pablo cacuita mata wacaicha umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Pablo asiya uncuataba. Equeicha tomara bepoinya. Icha mataqueitha Bernabé Pablobe Derbe tomara beya ponabe.\\n21Barapoxonae Bernabé Pablobe muxu tsipaebabe Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. Pinmonae jume cowʉnta Jesús. Equeicha bapoxonae Listra tomara beya, caibeya ponabe. Iconio tomarano, Antioquía tomara beyano bara bewarapiyabe. 22Bernabé irʉ Pablo barapo tomarantha jʉntʉ coyene tsacababe pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Mataʉtano cui itorobabe barapomonaetha xua bewa barapomonae beta xanepanaya jume cowʉnta dubenanaebiyaena. Barichino mataʉtano tsipaebabe xua pinae poxonae ichamonae pepatsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha bewa matha ajʉntʉcoyenetane exaneibinchi xua ichamonae taexanaena. 23Bernabé Pablobe tamroropata itapeta tsiniyabe pitiri jiwi daxita Jesús pejume cowʉntsiwi pia penacaetutsi bontha. Barapo pitiri jiwi itapetatsi peyawenaenexa xua peyawenaenexatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Poxonae daxita najume weta xua Nacomtha petsipaebiwa, xuano xua yabara nainbota pitiri jiwi nexa, barapoxonae Pablo irʉ Bernabé, Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jeichichi: “Nacom, barapo pitiri jiwi beta eenare jinya necajume cowʉntsixae”, jeibe.\\nMeje yabara poxonae Bernabé irʉ Pablo Antioquía tomaratha equeicha caibe patopiyabe xua po tomara peecaexae Siria nacuatha\\n24Copiya matha Pisidia nacua bewarapiyabe. Bapoxonae Panfilia nacuatha patopabe. 25Jesús pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe Perge tomaratha. Barapoxonae equeicha Atalia tomara bewarapiyabe. 26Baraxotiya Atalia tomaratha Antioquía bewarapiyabe jeratha, po naetha po nae pin nae. Antioquía tomara barapo tomara ichaxota bayatha matha barapomonae Bernabé irʉ Pablo tawʉcatsibe Nacomtha poxonae juntucuru warapabe. Bayatha cain barapo Antioquía tomarapiwi tawʉca Nacomtha, xua Nacom beta eenaena peantobexae xua Pablo irʉ Bernabeno beta eenaeinchibe poxonae nacuitabe Nacom pia penacuichiwa. Baxota equeicha Pablo Bernabeno pecoutha patopabe tsipei barapo pia penacuichiwabe bayatha wetabe. 27Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Antioquía tomaratha caetutabe pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. Baponbe barapomonaetha tsipaebabe po coyene bayatha Nacom Pablo irʉ Bernabé taexanatsibe. Mataʉtano tsipaebabe xua Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tacopatatsi xua irʉ barapomonae peitacʉpaewatsi xua pejume cowʉntsinexatsi Jesús. 28Bernabé irʉ Pablo baraxotiya ainya dapaein naecabe barapomonae pia xantha tatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwichi.","num_words":938,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 11\\nPacuenia Juan jivibautisabinë itoroba pijajiviyajuvënëvi Jesúsjavabelia yabara pelivaisi\\n1 Jesús baja najumevereta pijajivi doce ponëbejejavabelia livaisi petsipaebijava. Nexata baja Jesús pona livaisi petsipaebinexa bajarapanacuata penaetomaranëjava.\\n2 Bajarapamatacabi Juan jivibautisabinë naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata Juan vënëlivaisitane Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Bajaraxuata Juan itoroba pijajiviyajuvënëvi Jesúsjavabelia. 3 Juan itoroba pijajivi peyanijobinexa Jesúsjavabelia. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë pepatsinexatsica? jai Juan pijajivi Jesúsjavabelia.\\n4 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia:\\n—Paponare baja. Patsipaebianame Juan pacuenia baja pataneme taexanaponaejava. Patsipaebianamenua pacuenia baja pajumetaneme tatsipaebilivaisi jivijavabelia. 5 Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamë, patsipaebianame Juanjavabelia. 6 Pajumaitsimënua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca jumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivijavabelia.\\n7 Itsa baja Juan pijajivi naviabalia, nexata bajarapamonae pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia mapacueniaje:\\n—Itsa paponame petusato nacuayabelia, pamatacabi Juan ponapona petusato nacuata, ¿detsa pitsicuene pajamatabënaponaremelia panetaenexa bajarajotalia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa musuli penajëabijava jovibota? 8 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava. 9 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë. 10 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena Juan yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nItorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa, jivi pecatsivajënae najamatabëcuenexaniavaetsinexa,\\njai bajayata Dioso pejumelivaisibaxutota tapatsivajënaeya Juan tanelivaisi paebanajetarucaejavanexa yabara.\\n11 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa nejumecovënëta tacapanepaejavanexa, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi Juan matatoxenetsia.\\n12 ’Juan jivibautisabinë petaxuxuabijavaveliacujinae, Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaejava mapamatacabijavaberena ataje, ayaibitsaëtoxaneto picani jivi jitsipa Dioso pitorobilivaisi pejumecovënëtsinexa. Itsiata itsamonae pesaëta caranatapona bajarapamonae pejumecovënëtsiyaniva Dioso pitorobilivaisi. 13 Juan penaexanaevajënaeya, daxita Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia vajunupaebapona itsamatacabi Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, tajëvelia vajunupaeba Dioso pijajivi pevetsijavanexa. 14 Itsa baja jamatabëpajumecovënëtame, pajumecovënëre xua aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Elíaspijinë icatsia patsiana,” jai. Bajarapacuenia tajëvelia itsa jumaitsi, Juan jivibautisabinë yabara jumaitsi. Tsipaji pacuenia jamatabëcueneitsi profeta Elíaspijinë, bajara jamatabëcueneitsi Juan ata. Nexata Juan pepatsivajënaeya, tajëvelia yapëtanetsi pacuenia Juan exanaejitsia. 15 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús jivijavabelia.\\n16 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia:\\n—¿Detsa meta pacuenia yapëtaeyaexanaenajë itsamonaejavabelia bajarapamonae xaniavaetsia papecayapëtaenexa pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë tsavanapae? Jumaitsinë meta tsane paxamë yabara mapacueniaje: “Bajarapamonae abaxë saya bepejevaxijivixi, pajivixi tomara tuatuajëjava banamuxusitenavanapa. Pejevaxijivixi itsa namuxusitenavanapa, bavavajai tsenae penajua namuxusitenaevijavabelia. 17 Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani penemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara. 18 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi, pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. 19 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara. Itsiata baitsi jane xuanë paxanëbeje Juanbeje paexanaponajëbeje, bajaraxuanë Dioso pejamatabëcueneta pataexanaejavabeje itsamonae xaniavaetsia yapëtaena. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi patomarapijivijavabelia apo jumecovënëtsitsi yabara pelivaisi\\n20 Itsatomaranëjava Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaejavanë navitsia exanapona. Itsiata bajarapatomaranëpijivi apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Nexata Jesús ajumesaëya jumaitsi bajara patomaranëpijivijavabelia:\\n21 ¡Bitso bepajiobimë tsane paCorazín tomarapijivimë! ¡Bitso bepajiobimë tsane paBetsaida tomarapijivimë ata! Pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë patae atamë, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo pacopabimë pibisiacuene paneexanabiabijava. Apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë Diosojavabelia. Bajayata Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, petuatuajëta bajarapitsipinijicuene itsa tsitaexanaejitsipajë, nexata bajarapamonaemi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Bajarapamonaemi nexata pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata Diosojavabelia petsitanajamatabëcueneitajëtsinexa peyajamatabëcuenebëjaijava pibisiacuene pexanabiabineconi, naxatabijitsipa piayopapaëbërëjavanë. Enaejitsipa irata. Ipumana ata natsimataothocaejitsipa bitso peyajamatabëcuenebëjaixae pibisiacuene pexanabiabineconi. 22 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. PaCorazín tomarapijivimë, paBetsaida tomarapijivimë ata, patae atamë pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena. 23 Paxamë paCapernaum tomarapijivimë, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi cajena ayaijamatabëcuenevitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena athëbëabetsia,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane athëbëabetsia Dioso apo pacacapanepae tsane. Dioso raja pacaxuabiana infiernojavabelia apo patanejumecovënëtsixaemë. Bajayata Sodoma tomarapijivimijavata itsa exanaejitsipajë Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, pacuenia paxamëjavata exanaponajë, nexata Sodoma tomarapijivimi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae Dioso apo verebiabi tsipaetsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata abaxë mapamatacabi ataje jivi jinavanapaejitsipa bajarapatomarata. 24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Tsipaji Dioso pesaëta navitsia pinijicuene taexanaponaejava patae atamë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata Sodoma tomarapijivimi matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús patomarapijivijavabelia apo jumecovënëtsitsi.\\nPacuenia Jesús pijajivi junata pejamatabëcueneasaëyaexanaenexa pejamatabëcuenecueranaejavavecua yabara pelivaisi\\n25 Jesús pevajëtsijavata paxa Diosojavabelia jumaitsi:\\n—Axa, nevetsinë athëbëtatsia. Nevetsinë mapanacuajava ataje. “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” cajaitsi. Tsipaji pamonae bitso apo penacujarubivi ata, yapëtaeyaexanaename nevetsijavanexa daxita nijajivi mapanacuataje. Bajarapamonae yapëtaeyaexanaename pexanialivaisi, xanë talivaisi, palivaisi vecuamatayatame bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije. Bajarapalivaisi vecuamatayatame bitso penacujarubivi ata mapanacuapijicuene yabaraje. 26 Bajarapacuenia exaname tsipaji baja exaname nejitsipaecuenia, jai Jesús paxa Diosojavabelia pevajëtsijavata.\\n—Taxa Dioso baja cajena netocopata tayapëtaenexa daxitacuene. Itsajivi ata apo nejamatabëcueneyapëtae pacuenia xanë jamatabëcueneitsinë, Dioso pexënatonë. Caenë taxa Dioso nejamatabëcueneyapëtane. Itsajivi ata apo jamatabëcueneyapëtae pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Caenënë xanë, pexënatonë, jamatabëcueneyapëtaniji. Pamonae tojitsipajë tayapëtaeyaexanaenexa pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi, bajarapamonae ata yapëtaeyaexanaponaenajë. 28 Pabita penacuenebabiabinë, piarevejava pejotabiabinë, bitso bavemaxëcuerana. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata bitso itsa pajamatabëcuenecueraname pibisiacuene paneexanabiabijava yabara, xanëjavaberena paponare paneajamatabëcuenesaënexa icatsia. 29 Bueyubeje banavësijumacaevetabeje petsivësijumabuatsinexatsibeje yugovënëjava penacuenebinexabeje. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenecaevere patacatsijamatabëcuenebuatsinexa patacatsipaebilivaisi. Panejumecovënëtsianame pacuenia pacaitorobatsi patanetonacuenebinexamë. Nexata panevajënaeyabelia panejamatabëcueneyapëtaeponaename. Tsipaji xanë xaniavaetsia pacatsipaebaponaenatsi. Xanë beayaijamatabëcuenenë apo nataenë. Nexata bajarajota panajamatabëcueneevetsianame paneajamatabëcuenesaënexa icatsia. 30 Pacuenia bueyu tsivësijumabuatatsi yugovënëjava petoyapëxanepanaenexatsi penacuenebijava, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacatoyapëxanepanaeyaexanaenatsi paneexanaenexa xua pacaitorobijitsiatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":987,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 2 CUI - Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae jiwi tsinacaetuta pexaewa Caná tomaratha xua penabanaenexa xua poxonae pebin pita pecotsiwa\\n1Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, bapoxonae irʉrʉ pexaewa tsinacaetuta Caná tomaratha xua Galilea nacuatha xua pebin pecotsiwa pepichixae. Jesús pena tatsi irʉ baxota natane pewabixaetsi. 2Irʉ Jesús wabatsi, irʉ pijimonae tatsi wabatsi xua penaponaewa tsane barapo pexaewa petsinacaetutsiwatha xua poxonae pebin pecotsiwa pita. 3Vino mera omeicha mene weranapenta tsipei daxita jiwi apa. Daxota Jesús pena baraichi, jeye:\\n—Nama equeicha ameneibi vino mera omeicha mene weranapenta, jei Jesús pena tatsi.\\n4Jesús jume nota, jeye:\\n—Ena, abʉ bexabʉ abʉ jopa yabara neyainyabinde baxua. Canta daxua aichica xua petsita itʉbiwa taexanaewa, jei Jesús.\\n5Bapoxonae barapowa barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi, jeye:\\n—Moya paexande xua pocotsiwa bapon paca itoroba, jei barapowa.\\n6Baxota iratha ena seis po juruwatobe sayawan. Barapo pin juruwaton barompaya cae juruwatontha tsiniya cincuenta po mera bosibʉ matabʉxʉyobe tutu canaʉpa. Icha juruwatontha tsiniya setenta po mera bosibʉ matabʉxʉyobe tutu canaʉpa. Barapo juruwatontha ba judiomonae mene yaebeiba xua barapo merantha penacobe quiateibinexa xua daxota jopa Nacom petsita najʉntʉ coyene taxobeibinexatsi. 7Pomonae pexaewa carena tsaibi barapomonae Jesús barai, jeye:\\n—Barapo saya juruwatontha pawʉnbare mera, jei.\\nBapoxonae barapomonae barapo juruwaton wʉnba. 8Bapoxonae Jesús barai, jeye:\\n—Anoxuae barapo juruwaton tsiwixi pajiwana mene wenore xua po mera equeicha vino mera exanan. Pacaponare pontha pexaewa mata canabane, jei Jesús.\\nDaxota barapomonae bara baxua exana xua Jesús peitorobixae. 9Pon mata canabane pexaewa, bapon mene pana barapo vino mera, po vino mera copiya saya mera. Ichitha bapon jopa yabara yaputaeyo xua barapo vino mera xua eta werena metha mene capona. Saya meisa pomonae mene eepacapona barapo juruwatontha barapomonae yaputane xua barapo juruwatontha jiwana mene nota xua po mera vino mera naexana. Bapoxonae pon mata canabane pexaewa waba, pon pecotsiwa pita bapon wabatsi. 10Bapon barai, pon pecotsiwa pita baraichi, jeye:\\n—Daxita jiwi ba poxonae aena copiya matha apata po vino mera mene xeica. Poxonae jiwi ba wenaxuba po vino mera xeica, bapoxonae ba barapo jiwi ba equeicha apatatsi po vino mera be conotha xaexaeca. Ichitha nama xam icha coyene exaname. Po vino mera be conotha mene xaexaeca matha copiya apatame jiwi barapo vino mera. Poxonae barapo vino mera jiwi wenaxuba po vino mera be conotha mene xaexaeca bapoxonae apatame po vino mera bichocono xeica, jei bapon.\\n11Baxua xua Jesús exana Caná tomaratha xua Galilea nacuatha. Barapo pexeinya petsita itʉtsi coyenewa poxonae xua aena copiya matha exana pia peayapusʉwatha. Poxonae baxua Jesús pijimonae cui tainchi, Jesús jume cowʉntatsi pijimonae.\\n12Poxonae baxua pexaewa najain weta bapoxonae Jesús pona Capernaum tomara beya. Bapon pena barʉ pona yawa peweicho jiwi barʉ pona, mataʉtano pijimonae barʉ pona. Baxota Capernaum tomaratha daxita Jesusbarʉ be caentacabiyobe ena.\\n13Tsipei poxoru imoxoyo barapo matacabi tsaneba xua Pascua wʉn matacabin daxota Jesusbarʉ Jerusalén tomara beya pona. Barapo Pascua wʉn matacabin, po matacabin poxonae judiomonae yabara nanta xeina xua pinae caena bayatha pia pamo susato jiwi tatsi panenebiya Egipto nacua weya. 14Baxota Jesús caxina Nacom pin pia botha pomonae baxota caenaeta buey duweimonae, yawa ovejamonaeno yawa topibomonae caenaetano. Mataʉtano Jesús tane xua pomonae ena pexaethopaewantha ichaxota paratixi nantiya nacatsiba jiwi. 15Poxonae Jesús tane barapomonae, Jesús bapoxonae exana xua pocotsiwa xota cuainta xua duwein perʉ mʉto. Daxita barapomonae Jesús Nacom pin pia bo wenapuna torobabiya. Yawano Jesús muxuna itaweta xua barapomonae piawanxae, bueymonaeno, ovejamonaeno. Pomonae xua ena pexaethopaewantha xua ichaxota nantiya nacatsiba paratixi Jesús iratha tabebai paratixi, yawa irabe tayebabareca torobabiya pexaethopaewan. 16Pomonae baxota caenaeta topibo, Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—¡Daxita baxuan panore barapo Nacom pin pia bo weya pocotsiwan pacaenaetame! ¡Barapo Nacom pin pia bo jopa pacana exanaeinde xua be pocotsi bo jiwi ichaxota caenaeta pexaewa! jei Jesús.\\n17Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi yabara jume cui nanta xeinarʉcʉpa xua Nacom Pejume Diwesitha namchi xua Cristo yabara jeichichi xua jeye: “Yabara nejʉntʉ coyene yʉca xua yabara nanta xeinan xua pocotsiwa Taxa pia pin pia botha tatsi xeina. Daxota jiwi necaseba”, jei Nacom Pejume Diwesitha xua Cristo yabara paebatsi.\\n18Nexata judiomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Eta po pexeinya petsita itʉtsi coyenewa pana netsita itʉtsiname? Bapoxonae xain payaputaein xua bara cou xam deta xeiname Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi xua daxota jiwi cui itawetame Nacom pin pia bo tatsi weya, jei.\\n19Jesús jume nota, jeye:\\n—Icha barapo bo weraweraca paexanaename, equeicha acoibi po matacabibetha beta caewa xanebin, jei Jesús.\\n20Nexata barapo judiomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n—Jiwi barapo Nacom pin pia bo tatsi acaba ainya wei, cuarenta y seis po weibetha nacobe weta. ¿Eta pocotsiwa baxua paebame xua jinya saya acoibi po matacabibetha equeicha wʉnae exanaetsi? jei judiomonae.\\n21Po bo xua Jesús yabara paeba apara xua nayabara paeba pia pepon. 22Daxota poxonae Jesús equeicha asʉ juina petʉpae cuariyatha Jesús pijimonae yabara jume cui nanta xeinatsi xua bayatha Jesús paeba. Daxota jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. Yawano Jesús jume cowʉntatsi pocotsiwa xua paeba.\\nMeje yabara xua po coyene Jesús daxita jʉntʉ coyene yaputane jiwi\\n23Poxonae Jesús Jerusalén tomaratha popona xua Pascua wʉn matacabintha bapoxonae pin bicheitomonae Jesús jume cowʉntatsi. Daxota barapo bicheiton jume cowʉnta tsipei tane Jesús pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewan tatsi. 24Jesús jopa yabara jume cowʉntsiyo barapomonae bequein jume cowʉntatsi taetha. Tsipei Jesús daxita jʉntʉ coyene yaputane jiwi xua ainya jʉntʉ coyene pexeinaewa. 25Daxota jopa nantawenonaeyo xua ichamonae Jesús petsipaebiwatsi icha jiwi yabara. Tsipei bapon Jesús daxita jʉntʉ coyenein yaputane jiwi.","num_words":842,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN PEDRO 5\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobatsi yabara pelivaisi\\n1 Aeconoxae ancianovi papecayajavajinavanapaevi, muxujiobijitsianë. Xanë ata rabaja ancianonënë. Pacuenia itsi bajarapaancianovi, xanë ata rabaja itsinë. Taniji pacuenia Cristo cruzata bejiobiaexanatsi. Pamatacabi icatsia Cristo patsianica, daxitatsi, Cristo pijajivitsi, nacabarëevetsiana xua Cristo evetsiana. 2 Pacuenia oveja pevetsivi xaniavaetsia baevetavanapa, bajara pijinia pacuenia paxamë ata xaniavaetsia paevetavanapare Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae Dioso pacatocopata panetoevetsinexa. Jamatabëcuenebarëyaya Dioso pejitsipaecuenia patoevetavanapare Dioso pejumecovënëtsivi. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Apo jitsipae atanë tatoevetsinexa Dioso pejumecovënëtsivi, itsiata toevetsianajë. Tsipaji Dioso netojitsipa tatoevetsinexa,” pajamatabëjamë pëtsa. Pëtsa pajamatabëjumaitsimënua: “Tanematamotsinexa toevetsianajë,” pajamatabëjamë pëtsa. Paxamë panejamatabëëthëtojavavetsina panejitsipaexae Dioso pejumecovënëtsivi panetoevetsinexa, patoevetavanapare. 3 Pamonae Dioso pacatocopata panetoevetsinexa, bajarapamonae pëtsa bepapijatuxanevimë panataneme saya jema paneitorobabiabinexa. Biji rajane xaniavaetsia patsitajinavanapare pacuenia patojitsipame bajarapamonae pejinavanapaenexa. 4 Nexata pamatacabi icatsia Cristo patsianica, ponë jane baja pepo vajanacaevetsinënexa, nacarajutsiana pinijicuene. Xua Cristo nacarajutsiana, apo vereverecae tsane daxita matacabijavabelianexa.\\n5 Paxamë papevëjëavimë, pacuenia ancianovi pacaitoroba, pajumecovënëtabiabare. Pacaejivimë canacujitsia namataenetsia panayavenonabiabianame beveliajamatabëcuenevi nataeya. Bajarapacuenia panataema tsipaji raja Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso apo yavenonae pamonae beayaijamatabëcuenevi penataevi. Itsiata baitsi jane Dioso pitaxutotsoniataexae, pexaniajamatabëcuenia yavenona pamonae beveliajamatabëcuenevi penataevi,\\n6 Nexata saya paxamë beveliajamatabëcuenevi panataema ayaijamatabëcuenenë Dioso pitabarata. Nexata Dioso pecaëjëtsimatacabita, paayaijamatabëcuenevimë pacaexanaena. 7 Dioso papecaasivaxae, pacaevetaponapona. Bajaraxuata daxita panejamatabëcuenebëjaijava, pacopare. Pavajëre Diosojavabelia papecayavenonaenexa.\\n8 Nayajivitaeyanua pajinavanapare panijavajabitsaënë, dovathi, papecayamaxëitojorobiyaniva. Pacuenia nevëthë itsa piajani, jaitaponapona pexaeyabuatsinënexa, bajarajamatabëcueneitsi dovathi papecayamaxëitojorobinexa. 9 Paepatota dovathi jamatabëpacayamaxëitojoroba panecopabinexa Jesús pelivaisi panejumecovënëtsijava, bajarapaepatota pajamatabëcuenesaëmëre Jesús pelivaisi panejumecovënëtsijava. Diosojavabelia najamatabëcuenecopatsiaya dovathi panayajiviitavere. Itsamonae itsa pacabejiobiaexana dovathi pejamatabëcueneta, panajamatabënapire pacuenia itsamonae ata, Dioso pejumecovënëtsivi, daxitanacuanëjava dovathi pejamatabëcueneta bejiobiaexanaponatsi. 10 Itsiata baitsi jane saya caeepatoyo Dioso pacacopatsiana papecabejiobiaexanaenexa. Bajaraxuacujinae Dioso pacajamatabëcueneasaëyaexanaena. Bajaraponë Dioso vajanacayavenonaenë daxitacuenejavabelia. Nacajunatanua Jesucristo yajava athëbëtatsia vajanacayajavaecaenexa, penivenivenaenacuatatsia, daxitamatacabijavabelianexa. 11 Dioso baja cajena daxitacuene pevetsinë daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.\\nPacuenia Pedro toyaquina peveretsinexa baja petoyaquinaelivaisi mapabaxutotaje yabara pelivaisi\\n12 Silvano betajuyapijinë taniji bajaraponë ata Dioso pejumecovënëtsixae. Silvano yaquinaeyaexanajë palivaisi pacatoitorobijitsiatsilia. Bajaraponë ponaejitsia baja paxamëjavabelia. Nexata pacatoyaquinatsi mapabaxutoje patacajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Dioso vajanacayavenonabiabixae, yapëtanetsi baja xaniajai pepacuene Dioso vajanacaasivacuene. Bajaraxuata pacabejiobiaexanabiabi ata, pajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae paneyapëtaexae baja bajarapacuene.\\n13 Dioso pejumecovënëtsivi, Babilonia tomarapijivi, pacajamatabënajina. Pacuenia paxamë Dioso pacaitapeta papijajivinexamë, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae ata Dioso itapetatsi pijajivinexa. Marcos, ponë betaxënatocuenia tataenë, bajaraponë ata pacajamatabënajina. 14 Namataenetsia naasivaya panabajacobare bepanacaemonaemë panenataexae.\\nPacatojitsipatsi daxita paxamë jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa Jesucristo papijajivixaemë. Bajara itsi tsane.","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.205,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 21 CUI - Nacom pin pia botha Jesús tane xua - Bible Search\\n1Nacom pin pia botha Jesús tane xua baxota pomonae copei xeinaewi paratixi jeya Nacom nexa ichaxota jiwi jebeiba paratixi. 2Barichi Jesús tane xua irʉ ainya tsica paratiyobe jeca baxota powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, yawa bapowa peacopeibiwayo. 3Jesús jeye:\\n—Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, barapowa peacopeibiwayo. Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae nawita jeya xua Nacom nexa. 4Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi. Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota omeicha jeca po paratiyobe bequein canantawenona xua pexaewa tsane, bequein bichocono peacopeibiwayo, jei Jesús pijimonaetha.\\n5Ichamonae yabara natsipaeba nawita Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae najei: “¡Maisa Nacom pin pia bo tatsi bepa wʉnae! ¡Maisa bepa wʉnae xua jiwi tutu pepena peitʉpanaewan barapo Nacom pin pia botha xua Nacom nexa!” jei barapomonae. Nexata Jesús jeye:\\n6—Matacabi jopaena po mataqueitha tsane ichamonae pomonae penanapaincha jinompaewi pomonae xua icha nacua werena peponaewi abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi, xuaunxuae pataneme po bo. Jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha, daxita abe tsane, jei Jesús.\\n7Nexata jiwi Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—Pon jiwi pata Pecuidubim, ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena po coyene xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n8Jesús jume barai: “Dota pam bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba xua daxota abe paexanaetsipame. Tsipei tsane patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan, Mesías’, jei tsane. Ichʉn jei tsane: ‘Anoxuae Mesías patopaena’, jei tsane. Ichitha paxam jopa payabara jume cowʉntsinde pocotsiwa xua barapomonae paeba. 9Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa”, jei Jesús.\\n10Equeicha Jesús namchi: “Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin baponbe irʉ nantiya nabenabe. 11Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane, tsipei pin mayayo tsane. Mataʉtano domae tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano Nacom peitabocotha peitʉpanaewan itʉtsina, xua jiwi bichocono cunuwa.\\n12“Poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina, paca atene exanaena. Judiomonae pia penacaetutsi botha paca caponaena painya paca yabara paebinexa painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Yawa paca caponaena jiwi pecʉbi botha. Paca caponaenano nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawano paca caponaena pentacaponaewi peitabaratha tatsi, pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae. 13Barapoxonae paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita exanatsi. 14Pananta xeinare painya jʉntʉ coyenetha, pana najande: ‘Jopa tsiwanaya yabara nacui wʉnaetsi tsainchi xua ichamonae watsipaebiwatsi xua abe wanaca yabara paebiwa’, pana najande. 15Tsipei xan paca tsimuxu dutinchi po jume xua pacaunutsiname, xua po jumetha beta paca yaputane exanaena. Barapo jume pacata exanatsi xua painya paca necaaitafaetabi jiwi jopa paca jume matanonopentsi tsane, xuano xua jopa peitacʉpaenexa tsainchi xua abe painya nepaca yabara paebiwa. 16Paca caenaetsina ichamonae icha jiwitha pomonaetha pomonae jiwi pecanamataxeinaewi. Irʉ painya axeiwi yawa painya ena jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya eweicho jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya amoyo jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya jiwimonae paca caenaetsina ichamonaetha. Barichi ichamonae pomonae paxam jiwana pam jutebinchi. 17Daxita nacuanpiwi paca casebina, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. 18Ichitha Nacom paca capanenebiyaena painya nejʉntʉ coyenein panenebiyaenexa. 19Awiya paantʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompare poxonae bequein ichamonae abe pacata exana xua beya payacuiya werapaeya othopaename xua painya xeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.\\n20“Poxonae pataename xua soldadomonae xua icha nacuapiwi yacaincha matawacaicha yatoxoroto naexanaxubina Jerusalén tomara bapoxonae payaputaename xua barapo tomara bara imoxoyo abe exanaeinchi. 21Barapo mataqueitha, daxita pomonae Judea nacuatha jinompa barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. Irʉ pomonae Jerusalén tomarapiwi, barapomonae bewa bara berʉcʉpiyaena. Irʉ pomonae pabitha jinompa, barapomonae jopa bewa dʉcʉpaetsipae tomara beya. 22Tsipei barapo matacabintha Nacom cui itorobina, ichamonae cui itorobinchi, xua jiwi peraxa exanaeinchi, icha be po coyeneya Nacom Pejume Diwesitha yabara paeba baxua. 23¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina, barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. Mataʉtano Nacom cui itorobina barapo nacuathe, ichamonae cui itorobinchi xua barapo nacuathepiwi pin peperaxa jʉbiwatsi tsainchi. 24Ichamonae cusitha jutebinchi. Ichamonae yamaxʉ cʉbiya caponaeinchi icha nacuan beya. Barapo Jerusalén tomaratha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi dubenanaebiyaena beya barapo matacabi yacobe cui othopaena, po matacabitha xua Nacom cobe matawentsina xua equeicha jopa enae tsane barapo tomaratha barapomonae”, jei Jesús.\\n25Equeicha Jesús jeye: “Bapoxonae xometotha naitʉtsina peitʉpanaewa, yawa jomocoichatotha, yawa opiteitontha. Barapo irathe daxita nacuanpiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaenoutsina. Mataʉtano busi taena pin maratsacan busi xua busi jopa xainya mene ducuaeyo. Bichocono jiwi najuinyacaena. 26Jiwi pijunuwi muxu pewerapae tsane poxonae nanta xeinaena po coyene Nacom exanaena barapo cae pin nacuathe. Mataʉta junuwina xua exanaena itabocotha poxonae Nacom napuna torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenanaeyo tsane. 27Bapoxonae jiwi netaena ponxaein Nacom Tananeitapetsin xua tsaquinaebowatha patopeicaein. Nacom pia peayapusʉwa itorobi coyenewatha, mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichatha yawa patopeicaein. 28Poxonae baxuan juntucuru exanaenaba, panantʉsʉbarʉcʉpare, athabe panecotumeinyama, tsipei bara imoxoyo paca necapanenebiwa tsane”, jei Jesús.\\n29-30Nexata Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae, jeye: “Pataema nae po nae pewʉn higuera nae, xuano ichacuitha icha naeinno xua pataneme xua pena noxu xuxuwa pona. Nexata bapoxonae payaputaema xua imoxoyo wei tsurucuae tsoponae. 31Nexata barapocotsi jʉta coyeneya icha tsane xuaunxuae paca tsipaebatsi xua poxonae jiwi muxu pijunuwi pewerapae tsane. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo tsane poxonae xua tapatopae wʉnae tsane poxonae jiwi itorobiya ewatsin.\\n32“Bara xaniyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena. 33Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉta ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban.\\n34“Dota pam, pana neyabara cananta xeinaeya jinompare. Painya xoba pana najʉntʉ coyene ararana exaname xua pana nasi cui matacaetame yabʉxitha xuano xua pana nacʉpa exaname peatsaxae meratha, yawano xua saya i pananta xeiname xua panantawenoname xua saya paxam nexa. Bapoxonae barapo matacabi xain jopa paca benaecae tsane poxonae jopaena. 35Tsipei barapo matacabi jemeicha jopaena, icha be pocotsi jʉta coyeneya ichi poxonae duwein jemeicha aʉtabatsi mayatha. Barapo matacabi jopaena daxita barapo cae pin nacuathe yajiwi canaʉpaxuinchi. 36Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane. Matowa patsipaeba dubenanaebiyama Nacom. Patsipaebeibare xua Nacom paca capanenebiya exanaena baxua weya xua poxonae Nacom cana exanaena ichamonaetha xuaunxuae paca tsipaebatsi. Barichi patsipaebeibareno xua painya nepaca itacʉpaewa tsane xua painya neumenaewa taitabaratha ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús pijimonaetha.\\n37Daxita matacabi Jesús cuidubeiba jiwi Nacom pin pia botha Jerusalén tomaratha. Merawitha tsaibi demxuwa beya poneiba xua baxotiya peecaenexa tsaibi tsane, po demxuwa pewʉn Olivos. 38Daxita matacabi jiwi caemʉmbotha tsaibi pateiba Nacom pin pia botha xua Jesús pejume taenexa tsaibi tsainchi.","num_words":1121,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TIMOTEO 2\\nPacuenia Jesucristo pijajivitonë jamatabëcueneitsi, ponë xaniavaetsia jumecovënëta, yabara pelivaisi\\n1 Timoteo, xamë betaxënatomëcuenia tacataenë. Catovajëtatsi Diosojavabelia pecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Nacayavenonaena Jesucristo pijajivixaetsi. 2 Xamë rabaja cajena nejumetaeyabiabame palivaisi tsipaebabiabajë jivi ayaibitsaëtoxanetonëjavabelia. Bajarapalivaisi juya tsipaebare itsamonaejavabelia. Pamonae apo piacuenejitsibivi pexanaenexa pacuenia itorobatsi, pecaëjëpaevitsinua xaniavaetsia jivi livaisi petsipaebinexa, bajarapamonae itorobare juya mataropotsia bajarapalivaisi petsipaebinexa itsamonaejavabelia.\\n3 Dioso pejumelivaisi jivi netsipaebaponaejavata, itsa catoayapëbeje, itsamonae itsa cabejiobiaexanaejitsianua, pëtsa najetabajiravame. Jesucristo pijajivitonëxaemë, jamatabëcueneevetaponaponare pacuenia caitoroba nexanaenexa. Pacuenia pexaniavajabitsaënë itsi, bajaraitsimëre. 4 Vajabitsaënë pitorobabiabinëtsi jamatabëcueneevetaponapona pacuenia itorobatsi pexanaenexa. Nexata apo vecuanajamatabëcueneepatajërëtsi saicayacuene pevetaponaenexa. 5 Bajara pijinia pacuenia pebitsojinaevi pecujinaejinaejava, penayacobijavata, cujinaejina pacuenia itorobatsi pijatuxanevi. Penacanabinë jamatejema perajutsinexatsi itsacuenejavayo. Pajivi xaniavaetsia apo cujinaejinae pacuenia itorobatsi, bitsojinae ata pecujinaejinaejava, itsiata apo nacanabi. Nexata apo rajutsitsi pecujinaejinaematamo. 6 Ponë pijinia pabi nacueneba peubinexa peubijava, bajaraponë copiaya nacueneba asaëyata. Nexata peubijava itsa tonaveretatsi, pita baja penacuenebimatamo. Bajara pijinia pacuenia xamë ata asaëya tonacuenebare vajatuxanenë. Nexata vajatuxanenë carajutsiana netonacuenebimatamo. 7 Najamatabëxainare tacatsipaebilivaisi. Nexata vajatuxanenë cayapëtaeyaexanaena bajarapalivaisi.\\n8 Canaëjëre Jesucristo. Bajaraponë cajena Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Bajaraponë cajena Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë. Bajaraponë pelivaisi jivi tsipaebabiabajë. Itsa jumecovënëta bajarapalivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. 9 Bajarapalivaisi tatsipaebaponaexae, penaneconitsivi pejebabiabibota neeta tavajënaeyabelia daxitanacuanëjava tatsipaebaponaeyaniva. Cadenamaëtonëta xanë necëta, pacuenia bitso pibisiacuene pexanaenë bacëtatsi. Itsiata Jesucristo pelivaisi apo cëtsicapanepae. Nexata xanë majotaje naneconitsia ponaponae atanë, aeconoxae baja Jesucristo pelivaisi yacaëjëpapona daxitanacuanëjava. 10 Bajaraxua tayapëtaexae, tonacaevetajë itsamonae ayaicuenia tanebejiobiaexanaenexa, Dioso pitapetsivitsi pecapanepaenexatsi Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsixae. Nexata bajarapamonae ata Dioso capanepaenatsi pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava daxita matacabijavabelianexa. Nexata bajarapamonae Jesucristo yajavajinavanapaena pinijicotia yajava. 11 Palivaisi aeconoxae jumaitsinëjitsia, pexaniajailivaisi cajena:\\nItsa xaniajai Cristo yajavatëpatsibeje, nexata icatsia Cristo yajavaasaëtsibeje tsaponaponae tsane. 12 Itsa casaë tsaponaponaetsibeje tsane Cristo pelivaisi vajajumecovënëtsijavabeje, itsamonae nacabejiobiaexanae atabeje, nexata daxitacuene Cristo cobenaevetsianatsibeje pamatacabi daxitacuene evetsiana pijanacuatatsia. Itsa vaxaitsibeje bajaraponë pelivaisi vajajumecovënëtsijavabeje nayavajunuaxainaenatsibeje jivijavabelia, nexata juya bajaraponë pijajivitonëcuenetsibeje nacayavajunuaxainaenabeje paxa Diosojavabelia. 13 Vaxaitsi itsajamatabëcuene Dioso vecuanajamatabëxainae atatsi, itsiata Dioso nacatoexanaena pacuenia baja cajena najumecapanepaeya jumaitsi.\\nPacuenia jamatabëcueneitsi xaniavaetsia Dioso petonacuenebinë yabara pelivaisi\\n14 Daxita Dioso pejumecovënëtsivi najamatabënapitsiaexanaename palivaisi catsipaebatsi. Vajatuxanenë pitabarata tsipaebare bajarapamonae. Pëtsa bajarapamonae anaeya jumenota saya itsamonae pecuaicuaijaijava. Pejumeanaenotsijava itsamonae, apo jamatabëcueneyavenonae tsipaetsi itsajivi ata. Saya jamatabëcuenebijinaejitsipatsi daxita pejumetaevitsi. 15 Pacuenia cacaëjëpa, Dioso pecaitorobicuenia exanaponaponare. Nexata pamatacabi naitajëtsianame Dioso pitabarata, cabarëyataena xaniavaetsia nejumecovënëtsixae pacuenia caitoroba. Ajibi tsane neyabaraaurajava Diosojavabelia. Tsipaji xaniavaetsia jivi tsipaebaponaponame Dioso pejumelivaisi, pepo pexaniajailivaisi. 16 Pëtsa namuxunaevetame pamonae tsipaebapona natsiquejemalivaisi, mapanacuapijilivaisi. Tsipaji raja bajarapamonae petsipaebaponaelivaisita, jivi Dioso pejumecovënëtsijavami copabiaexanapona pevajënaeyabelia. 17 Bitso cajena abeje bajarapalivaisi. Pacuenia ayaivajënë banaexanapona pevajënëtsabananajetarucaejava, bajara pijinia jamatabëcueneitsi bajarapamonae petsipaebaponaelivaisi. Tsipaji pevajënaeyabelia jivi ayaibitsaëto jamatabëcuenebijianaponatsi bajarapalivaisi petsipaebaponaexaetsi. Bajarapalivaisi petsipaebaponaevi yajuvënënëbeje Himeneobeje Filetobeje. 18 Bajaraponëbeje copatabeje baja pexaniajailivaisi pejumecovënëtsijavamibeje. Jamatabëcuenenavëxaniababeje saya. Tsipaji jumaitsibeje tsabiabi: “Panepa rabaja jivi petëpaecujinae icatsia Dioso piasaëyaexanaponaejavaminexa,” jaibeje tsabiabi. Nexata bajarapacuenia Dioso pejumelivaisivecua najamatabëcuene epatajërërëcaponabeje. Nexata bajaraponëbeje itsamonae ata Dioso pejumecovënëtsijavamivecua najamatabëcueneepatajërërëcaeya exanaponabeje. 19 Pacuenia ibotoxaneto apo tixitsicapanepaetsi, bajara pijinia itsi Dioso pejumelivaisi, pexaniajailivaisi. Caelivaisi rabaja tsiteca. Nexata itsalivaisijavabelia apo tixitsicapanepaetsi. Bajarapalivaisijavata mapacuenia pejumaitsilivaisiyo rucaje: “Pepo petuxanenë cajena yapëtane pijajivi,” pejailivaisiyo ruca. Itsalivaisijavata pijinia mapacuenia pejumaitsilivaisiyo rucaje: “Pajivi jumaitsi: ‘Xanë raja Cristo pijajivitonënë,’ jai, bajarapajivi becopata pibisiacuene pexanaejava,” pejailivaisiyo ruca.\\n20 Riconë pijaboxanetota jivi pecanabaninëanënexa, xaina daxitacuenevirianëanë. Itsanëanë penioponaeplatananitota pexanaenëanë. Itsanëanë oronanitota pexanaenëanë. Pamatacabi riconë topatatsi petuxanevi, ayaijamatabëcuenevi, pexaejava abatabiaba bajaraponëanëta. Itsanëanë bevelianëanë, naejavanëanë. Itsanëanë atsananinëanë. Bajaraponëanë xaina daxitamatacabi jivi pecanabaninexa. 21 Bajara pijinia jamatabëcueneitsi Dioso pejumecovënëtsivi ata. Pajivi xaniavaetsia najamatabëcueneevetaponapona pibisiacuene pexanaeyaniva, bajarapajivi jamatabëcueneitsi pacuenia oronanitota pexanaenëanë itsi. Baitsi baja ajamatabëcuenexuirajibi. Nexata pijatuxanenë tsitaxanepana pitorobinexatsi xua pexaniacuene pijatuxanenë petonacuenebinexa. Timoteo, bajaraxuata xaniavaetsia benaevetaponaponame pibisiacuene nexanaeyaniva.\\n22 Pacuene pevëjëavi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaenexa, bajarapacuene vecuanajetabajiravaponare. Casaëmëre tsaponaponae ëpexaniacuene nexanaponaponaejava. Diosojavabelia najamatabëcuene copatsiayaponaponare. Asivamëre tsaponaponae itsamonae ata. Jamatabëcuenexanepanaeya ponaponare Dioso pitabarata. Bajarapacuenia barëajamatabëcuenesaëmëre tsaponaponae, pamonae xaniavaetsia penaevetavanapaevi pibisiacuene pexanaeyaniva, penavajëcabiabivinua Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. 23 Namuxujemare natsiquejemalivaisixi pecuaicuaijaivi. Yapëtaneme rabaja. Bajarapitsilivaisixi jivi itsa cuaicuaijai, belia najumeanaenotabiabapona. 24 Jesús cajena pijajivitonë, itsamonae apo bejumeanaenotsi. Biji rajane pexaniajamatabëcuene bexaina daxitajivijavabelia. Livaisi jivi betsipaeba xaniavaetsia. Bajayajebi ata apo becopatsi livaisi petsipaebaponaejava. 25 Xaniavaetsia muxujiobiaya livaisi betsipaebaponapona pamonae Dioso apo pejitsipaevi ata. Nexata beevetaponapona bajarapamonae ata pecopabinexa pibisiacuene pexanabiabijava penajamatabëcuene pënëyorotsinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae ata Dioso yapëtaeyaexanaenatsi Jesús pelivaisi pexaniajailivaisicuene. 26 Nexata icatsia najamatabëxainaena xaniavaetsia Dioso pejumecovënëtsinexa. 25 Xaniavaetsia muxujiobiaya livaisi betsipaebaponapona pamonae Dioso apo pejitsipaevi ata. Nexata beevetaponapona bajarapamonae ata Nexata dovathi pejamatabëcuene itorobabiabijavatsivecua najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia.","num_words":653,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.204,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 4\\n☰ SAN MATEO 4 ◀ ▶\\nPacuenia Jesús jamatabëcueneeëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi\\n(Mr 1.12-13; Lc 4.1-13)\\n1 Jesús pebautisabicujinaetsi, Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. Bajarabelia ponaeyaexanatsi pejamatabëcueneëjëbinexatsi dovathi.\\n2 Nexata petusato nacuata Jesús ponapona cuarenta pamatacabibeje, cuarenta pameravibeje yajava. Bajara pijinia pamatacabibeje Jesús apo xae pexaejava. Nexata Jesús bitso piajani. 3 Nexata dovathi Jesús imoxoyotatsi pejamatabëcueneëjëbinexatsi Jesús picani pibisiacuene pexanaenexa. Dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, itorobare mapaibotonëje penaexanaenexa pan, jai dovathi.\\n4 Jesús nexata jumaitsi dovathijavabelia:\\n—Jume raja. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jivi raja apo namatavenonae ëpexaejava pexaenexa. Jivi raja namatavenona daxita Dioso pejumelivaisi ata pejumecovënëtsinexa pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia.\\n5 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús barëliatsi dovathi Jerusalén tomarabelia. Barëjunayatsi templobo matatuyabetsia. 6 Nexata templobo matatutatsia dovathi icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, jirevaremeca irabereca. Bajarapacuenia jirevaremeca irabereca tsipaji xamë nitsacueneyaniva pecaevetsinexa Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso itorobianica pijaángelevi pecaevetsinexa. Nexata ángelevi pecobeta cayotsiana pecataxutsaquitsiyaniva ibotonëjavabelia,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota xamë pecaevetsinexa ángelevi, jai dovathi Jesúsjavabelia.\\n7 Jesús nexata icatsia jumaitsi dovathijavabelia:\\n—Jume raja. Dioso raja pijinia pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi ata jamatabëcuenenavëxaniabiaya pijacuata apo bejamatabëjumaitsi: ‘Xanë Dioso jamatabëcueneëjëtsianajë. Nexata exanaenajë pacuene bitso netsiayai tatëpaenexa. Itsiata Dioso neyavenonaena tavecuapanepaenexa bajaraxua. Nexata bajarapacuenia yapëtaenajë Dioso taneyavenonaejava,’ apo bejamatabëjai,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia.\\n8 Jesús icatsia barëliatsi dovathi pinijitsutoxanetojavabelia. Barëjunayatsi bajarapatsutojumabetsia. Nexata bajarapatsutojumavetsica dovathi Jesús tsitajëtatsi daxitanacuanë. Daxita bajarapanacuanëta daxitacuene pexainaejava yajavatsitajëtatsi. 9 Nexata icatsia dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Ayaijamatabëcuenenënë netaeya taitabarata nematabacabëta itsa netonucajunuame, nexata daxita mapanacuanëtaje, daxitacuene xua xaina, cayajavarajutsianatsi, jai dovathi Jesúsjavabelia.\\n10 Nexata Jesús jumaitsi dovathijavabelia:\\n—Dovathi, nevecuanatixire. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Daxitajivi vajëcae pematabacabëta caenë pepo petuxanenë Diosojavabelia. Tonacuenebinua bajaraëponënexa,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia.\\n11 Nexata baja dovathi Jesús vecuaponatsi. Bajaraxuacujinae ángelevi patsica Jesús peyavenonaenexatsi.\\nPacuenia Jesús Galilea nacuata taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava yabara pelivaisi\\n(Mr 1.14-15; Lc 4.14-15)\\n12 Jesús vënëlivaisitane Juan peetsijavatsi penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata Jesús pona Galilea nacuayabelia. 13 Itsiata Jesús apo ponaponae Nazaret tomarata. Ponapona Capernaum tomarata. Capernaum tomara eca Zabulónvënë nacuabeje Neftalivënë nacuabejejavata. Capernaumtomara eca pucaxanetoitapata. 14 Bajarapacuenia Jesús itsa patajopa Capernaum tomarata Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebinexa, copiapata jane baja pacuenia bajayata Diosojumepaebinë profeta, Isaíaspijinë, tajëvelia yaquina Jesús pelivaisi. Dioso pitorobilivaisi Jesús Capernaum tomarata jivi petsipaebijavanexa yabara, Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n15-16 Zabulón nacuapijivi, Neftali nacuapijivi ata, Jordánmene itsapanaverenapijivi ata, bitso apo yapëtae Dioso pitorobilivaisi. Galilea nacuata pejinavanapaevi ata, itsaxuayo jinavanapa ayaibitsaëtoxanetonë apo judíovi, bitso apo yapëtae Dioso pitorobilivaisi. Daxita bajarapanacuanëpijivi pexaniajailivaisi, Dioso pitorobilivaisi, apo peyapëtaexae, bepitaquirinacuanëjava jinavanapa. Nexata pacuenia pinijicotiaxaneto itayotsipatsi petaenexa xaniavaetsia, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae jamatabëcueneitayotsianatsi itsa tsipaebianatsi Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi,\\njai tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita Dioso pitorobilivaisi Jesús petsipaebijavanexa yabara bajarapanacuanëpijivijavabelia.\\n17 Nexata Capernaum tomarata Jesús taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava. Dioso pitorobilivaisi Jesús itsa tsipaeba, jivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje:\\n—Dioso rabaja papecaevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa. Nexata baja pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia, jai tsaponae Jesús jivijavabelia.\\nPacuenia Jesús junata cuatro ponëbeje dujuai peyamatajucabiabivi yabara pelivaisi\\n(Mr 1.16-20; Lc 5.1-11)\\n18 Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto itapaya. Nexata Galilea pucaitapata Jesús taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Simónbeje Andrésbeje. Simón itsavënë Pedro. Bajaraponëbeje daxitamatacabi canacujitsia dujuai yamatajucabiababeje. Dujuai peyamatajucabiabijavatabeje, yamatajucaponaponabeje. 19 Nexata Jesús jumaitsi Simónbeje Andrésbejejavabelia:\\n—Naxanitsia. Panepënaponarebeje. Nexata pacacujarubianatsibeje jivi panejucaenexabeje. Pacuenia dujuai payamatajucabiabamebeje, bajarapacuenia jivi pajucaename Dioso pijajivinexa, jai Jesús.\\n20 Nexata Simónbeje Andrésbeje dujuai peyamatajucabiabijavamibeje, bajarajota puenetabuatabeje. Nexata baja naponabeje Jesús pepëta.\\n21 Bajaraxuacujinae icatsia bebeliayo pevajënaeyabelia Jesús barëpona. Icatsia taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje Santiagobeje Juanbeje. Pijajeraënëta paxa yajava xanebaponaponabeje dujuai peyamatajucaejavanexabeje. Nexata icatsia Jesús junata Santiagobeje Juanbeje. 22 Nexata bajarajota paxa puenetanutabeje jera yajava. Santiagobeje Juanbeje naponabeje baja Jesús pepëta.\\nPacuenia Jesús livaisi tsipaeba jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia yabara pelivaisi\\n23 Jesús jane baja najetaruca daxita Galilea nacuajava. Dioso pitorobilivaisi tsipaebapona judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Jesús tsipaebapona jivijavabelia pexanialivaisi. Tsipaebapona Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Jamatejemayaexanaponanua daxitaviriavitane pexainaevimi. 24 Nexata daxita Siria nacuajava pejinavanapaevi ata vënëlivaisitanetsi Jesús. Jesús tocapatatsi daxitaviriavitane pexainaevi. Tocapatatsinua dovathi peyajavajinavanapaevi. Tocapatatsinua pedevacaibivitsi. Tocapatatsinua petabusipacuenabivitsi. Jesús nexata jamatejemayaexanapona daxita bajarapamonae. 25 Nexata Jesús pënaponatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto Galilea nacuapijivi, Decápolis nacuapijivi ata, Jerusalén tomarapijivi ata, Judea nacuapijivi ata, Jordánmene itsapanaverenapijivi ata.","num_words":624,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.131,"stopwords_ratio":0.3,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 2 CUI - Pentecostés matacabi tsuxubi, po - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeica pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi\\n1Pentecostés matacabi tsuxubi, po mataqueitha xua poxonae jiwi tsinacaetuteiba penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaexae xua pexaewa naweta. Barapo matacabitha daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi bara cae botha nacaetuta. 2Barapo mataqueitha barapomonae busi tane, pebusi po busi xua be joibo busi po busi xua busi nainya naetaba itaboco wetsica. Barapo busi daxita bo tutu canaʉpa ichaxota barapomonae nacaetuta. 3Barapoxonae barapomonae tsita naitapeinya xeinatsi xua be peebato jumope coichan. Barapo peebato jumope coichan daxita carepaya barompaya barapomonae jajayababa tsiniya taenatsi. 4Barapoxonae daxita carepaya barapomonae jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano daxita barapomonae barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua be po jumetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cueicueijei cana exana barapomonae po jumein xua jopa yaputaeyo.\\n5Barapo matacabintha, irʉrʉ pinmonae judiomonae pata Jerusalén tomaratha, po judiomonae i dapocotsi nacuan werena peponaewi xua penataenexa Pentecostés wʉn matacabi poxonae tsinacaetuta pexaewa penabanaenexa. Barapomonae bichocono pejume cowʉntsiwi Nacom. 6Barapo ayei bicheitomonae pomonae judiomonae barapomonae busi tane xua po busi, busi duneica ichaxota nacaetuta pomonae barapon Jesús pia pejume cowʉntsiwichi tatsi. Barapo judiomonae jume tane xua daxita barapomonae barompaya pia jumexitha cueicueijei xua judiomonae pia pejume tatsi. Bapoxonae barapomonae nanacaetuta Jesús pejume cowʉntsiwitha. Barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Yawa jopa yaputaeyo xua peyabara nanta xeinaewa baraxua tsipei daxita barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barompaya judiomonae pijumexitha tatsi cueicueijei. 7Daxita barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Nantiya caemonae natsipaeba, jeye:\\n—¡Jina, bara barapomonae Galilea nacuapiwiba, pomonae bequein barapomonae jopa icha jumeintha pecueicueijei jiwi xua wajumeintha pecueicueijeiwa! 8¿Eta pocotsiwa barapomonae metha daxita barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua wajumeintha? 9Xote jinompa Partia nacuapiwi irʉ Media nacuapiwiba, irʉ Elam nacuapiwiba. Barichi xote jinompe Mesopotamia nacuapiwi, irʉ Judea nacuapiwiba, irʉ Capadocia nacuapiwiba, irʉ Ponto nacuapiwiba, irʉ Asia nacuapiwiba. 10Mataʉtano barichi xote jinompa Frigia nacuapiwi, irʉ Panfilia nacuapiwiba, irʉ Egipto nacuapiwiba, irʉ Libia nacuapiwiba pomonae jinompa imoxoyo Cirene nacua. Mataʉtano ichamonae pata pomonae Roma tomarapiwi. 11Barapo Roma tomarapiwi icha judiomonae pepa judiomonae xua yacui naexana. Icha judiomonae jopa pepa judiomonaeyo. Saya judiomonae penaexanaewi, tsipei barapomonae jume cowʉnta Nacom icha be judiomonae ichi pomonae pepa judiomonae. Irʉ pata ichamonae Creta nacuapiwi, irʉ Arabia nacuapiwiba. Ichitha daxita waxainchi jume tainchi xua Nacom pewʉnaewan exana peayapusʉwatha, poxoru barapo Jesús pijimonae tatsi wajumeintha paeba, jei barapo judiomonae.\\n12Daxita barapo judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota barapomonae jopa xaniwaicha yabara nanta xeinaeyo baxua. Barapomonae caemonae nayainyabiya, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha baxua jane? jei. 13Ichamonae saya jume cui capana. Barapomonae namchi, jeye:\\n—¡Apara barapomonae Jesús pijimonae tatsi cʉpatsi! jei.\\nMeje yabara poxonae xua Pedro tsipaeba barapomonae\\n14Jesús pia peitorobiwi tatsi poyobe xua once poyobe, barapoyobe pia xantha tatsi Pedro nontapona. Mataʉtano nontapona pepa bicheito itabaratha tatsi. Pedro jume daunweya barai barapo bicheitotha, jeye: “Paxam, pomonae Judea nacuapiwi pamxaem irʉ daxita pomonae Jerusalén tomarapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, yabara paca tsipaebinchi xuaunxuae pajume taneme. 15Barapo pebiwe xua Jesús pijimonae tatsi apara jopa cʉpaetsi xuaunxuae pacui yabara nanta xeiname. Apara awiya xometo caewa ecareca. Cataunxuae apara baya daxota jopa cʉpaetsi. 16Baraxua xuaunxuae anoxuae pajume taneme, caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara tsiwʉnae muxu duta pon pewʉn Joel. Joel baraxua Nacom Pejume Diwesitha tina xua saya tatina, xua pinae Nacom paeba.\\n‘Poxonae barapo cae pin nacuathe po matacabi\\nopi weraweracaena, bapoxonae barapo\\nmatacabitha daxita carepaya jiwitha\\nnajumope tʉnaxʉ cayataxubiya catsibin.\\nPainya nexanto jiwi irʉ painya nexantixi\\nneyabara cueicueijei tsane pocotsiwa\\nxua yaputane exanan.\\nPewowi yatsicaya tsita naitʉteibinchi\\nbe poxonae camaiteibina.\\nPitiri jiwi camaiteibina poxonae amachinae tsane.\\n18Pomonae xua amanaya neyabara diwesi\\nnajumope catsibin barapo matacabitha,\\nyabʉxithano, pebiwithano. Barapoxonae inta cueicueijei tsane.\\n19Peitabocotha paca tsita itʉtsinchi po coyenein\\nbichocono pewʉnaewan xua jiwi bichocono\\nnajʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi.\\nIratha tsicano paca tsita itʉtsinchi po coyenein\\nxua jopa juniya be pejana tsurucuae tsane, xuano\\nxua jopa juniya be isoto tsurucuae tsane, xuano\\nxua jopa juniya be nobo tsʉxʉ tsurucuae tsane.\\n20Poxonae patopaetsica pon jiwi Pecanamataxeinaein\\ncopiya baraxue panecotsiname xua xometo quiri\\njei tsane, jopa pentha tsurucuae tsane.\\nYawa panecotsiname xua jomocoichato be\\nBarapo matacabi wʉnae tsane poxonae pon jiwi\\nBarapo matacabi Nacom pepa peitʉpanae\\n21Pomonae picoya penata wʉcaewa Nacomtha xua\\nNacom peyawenaenexa tsainchi, barapomonae\\ncapanenebiya tsainchi Nacom’, jei Joel\\nxua saya Nacom tapaebatsi”, jei Pedro.\\n22Equeicha Pedro barai barapomonae jeye: “Pomonae Israel nacuapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, xua paca tsipaebinchi. Jesús, pon Nazaret tomarapinxae bapon Nacom itoroba painya xantha. Bapon Jesús pewʉnaewan exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewanno Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, painya neyaputaenexa tsane xua Nacom yawena xua Jesús peyawenaewatsi. Paxam bayatha payaputaneme xua bapon tsita naitʉba ducuanaebiya. 23Bayatha Nacom paca cui wʉnae tsiwanaya tane xua po coyeneya pata exanaename pexantotha tatsi. Nacom bara paca cui copata xua abe paexaname. Jesús pawaetabame painya caenaetsinexa tsane bapon peacuibe jiwitha. Barapomonae Jesús cobe matabobatsi naetotha yawa bexotsi. 24Ichitha equeicha Nacom asʉ exana pexanto petʉpae cuiru nacua weya. Nacom Pexanto capanepa pia peantʉyapusʉwatha barapo petʉpae cuiru nacua weya, tsipei barapo petʉpae cuiru nacua jopa xeinaeyo peayapusʉwa xua Jesús awiya pebotsiwatsi barapo petʉpae cuiru nacuatha. 25Irʉ David, Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, caena bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha. David tina Jesús jume yabara tatsi. David namchi, jeye:\\n‘Yaputan xua Tanecanamataxeinaein nebarʉ\\npoponeiba daxita matacabi.\\nBapon nebarʉ poponeiba daxota\\njopa junuwin tsane.\\n26Daxota bichocono jʉntʉ coyene weiweinan.\\nMataʉtano daxota Nacom Pejume Diwesi\\njʉntʉ coyene weiweinaya\\nBara bequein tʉpaein, mʉthʉtha bocuaeinno,\\nichitha jume cowʉntan xua Nacom equeicha asʉ\\nneexanaena pia peantʉyapusʉwatha.\\n27Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope\\npetʉpae cuiru cuariyatha.\\nPoxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui\\nxanepanaein daxota jopa benecopatsim\\nxua tatʉpaein tuxamnuncuaein,\\nyawa xua tsabanuncuaein.\\n28Neita cui tsita itʉbame beta xaniwaicha\\ntapoponaenexa tsane poxonae equeicha asʉ\\nneexanaename petʉpae cuiru nacua weya.\\nNejʉntʉ coyene weiweina exaname tsipei\\nneyanta poponeibame’, jei David\\nxua saya Jesús tapaebatsi”, jei Pedro.\\n29Equeicha Pedro barai barapomonae, jeye: “Tamonae, daxota beta paca tsipaebatsi xua pinae David wamo susato nacuapin bayatha pinae tʉpa. Piamonae mʉthʉtha xotsi. Awiya waxantha boca barapo mʉthʉ ichaxota petʉpaein mʉthʉtha xotsi. 30Apara, barapon David, pinae Nacom peitorobi jume pepaebin. Bayatha pinae David nacana wʉnae tsiwanaya muxu tsidutatsi Nacom, xua pinae David pijimonae tatsi jiwana pon jiwi Pecanamataxeinaein tatsi naexanaena. Barapon pon Pecanamataxeinaein jiwi Israel nacuapiwi canamataxeinaeinchi icha cain bayatha David ichi poxonae canamataxeina barapo Israel nacuamonae. 31Bayatha pinae David yabara tsiwʉnae muxu duta xua bexa tsane Nacom Mesías equeicha asʉ exanaeinchi. Nacom Pexanto tatsi pon David yabara jume jei, apara bapon Mesías. David namchi xua Mesías jeyei xua saya pinae David tapaeba: ‘Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope petʉpae cuiru cuariyatha. Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui xanepanaein, daxota jopa benecopatsim xua tatʉpaein tuxamnuncuaein yawa xua tsabanuncuaein’, jei David xua Mesías jeyei. 32Pon Mesías, pon xuaunxuae yabara paca tsipaebatsi apara bapon Jesús pon Nacom equeicha asʉ exana. Baraxua paxan yatsicaewa pata cui taewi. 33Jesús asiya icha peecaenexa Nacom pecoxatha tatsi. Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein exanatsi Nacom. Mataʉtano Jesús nacana jumope catatsi, Nacom. Barichi baxua xuaunxuae pataneme yawa pana nejume tanemeno xua daxita carepaya barompaya icha jumexitha pacueicueijan, baraxua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pana cata. 34Poxoru David saya tʉpa, jopa athabe ichiyo, icha be jopa Jesús ichiyo poxonae athabe icha Jesús. Ichitha saya baxua David tapaeba Nacom, xua Nacom Mesías tsipaebatsi, jeye:\\n‘Nacom, Tanecanamataxeinaein baraichi.\\nTacoxatha weya ecare.\\n35Abʉ beya poxonae matapainya necaaitafaetabi jiwi\\npia Pecanamataxeinaein tatsi caexanaeinchi.\\nBarapomonae beexanaetsipa pocotsiwa xua xam\\nnepaebiwam’, jeye pinae Nacom xua Mesías\\ntsipaebatsi, jei David Nacom nexa”, jei Pedro.\\n36Equeicha Pedro namchi barapomonaetha: “Paxam, pomonae Israel nacuapiwi pamxaem. Anoxuae payaputaneme pon xua naetotha tʉparucua paexaname, Nacom exana xua bapon jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi naexana. Yawano Nacom naca itata caewata xua pon Mesías jei, pon Nacom itorobica petsitʉpaenexa jiwi, apara bapon Jesús”, jei Pedro.\\n37Poxonae daxita carepaya barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono jʉntʉ coyene wecoyei tsʉrʉcʉpae. Barapomonae Pedro baraichi irʉ Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:\\n—Patamonae, ¿eta bewa pabichin tsane metha? jei.\\n38Nexata Pedro barapomonae barai, jeye:\\n—Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname. Mataʉtano daxita carepaya pam ichamonae paca bautisabina Jesucristo pewʉntha xua Nacom pia paca necayabara jʉntemainaenexa xua abe painya neexanae cuiru coyenein. Barapoxonae Nacom paca nacana jumope catsibina. 39Barapo peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa apara paxam nexa, irʉ muxuna daxita painya pexui nexano. Mataʉtano pomonae tajʉ beya jinompa irʉ barapomonae nexa. Barichi Nacom pon Wanacanamataxeinaeinxae, pomonae waba peantobexae barapomonae irʉ nexa, jei Pedro.\\n40Barapo jumeintha yawa icha jumeintha Pedro tsipaeba barapomonae. Mataʉtano Pedro bichocono muxuweta poxonae jeye:\\n—Po coyenein xua daxita abe peexanae cuiru coyenein paexaneibame, barapo coyenein pana nacui barapende, po coyenein xua daxita carepaya jiwi exaneiba, jei Pedro.\\n41Po matacabitha poxonae Pedro paeba baxua barapo matacabitha pomonae jume cowʉnta xua Pedro paeba barapomonae bautisabatsi. Barapo matacabitha tres mil po bicheito jiwimonaebe naexana xua pomonae copiya pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae mataropeicha pinmonae naexanatsi. 42Barapomonae nacuiduba nawita, xua Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi paeba. Barapomonae nacana cui nanta jʉpaya jinompa. Nacomtha nabarʉ tsipaebeibano. Nabarʉ nacaetuteibano xua penabarʉ epa janaqueibinexa pan xua penabarʉ xaibinexa. Barapomonae baxua exana dubenanaebiya xua Jesucristo peyabara nanta xeina dubenanaebiyaenexatsi po coyene xua Jesucristo bayatha icha ichi xua poxonae pan epa janaca.\\nMeje yabara po coyeneya xua jinompa pomonae copiya Jesús pejume cowʉntsiwi\\n43Jesucristo pia peitorobiwi tatsi, barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana nawita Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota pomonae jopa Jesucristo pejume cowʉntsiwichi, daxita barapomonae junuwa, Nacom cunuwatsi poxonae cui tane baxuan. 44Daxita barapomonae, pomonae Jesús pejume cowʉntsixaetsi, barapomonae xaniwaicha caemonae pebʉrʉya nabarʉ jinompa. Mataʉtano barapomonae caemonae nantiya nacatsiba dubenanaebiya pichiwixi pocotsiwan xua xeina. 45Mataʉtano barapomonae daxitan pocotsiwan xua xeina caenaeta dubenanaebiya. Bapoxonae barapo paratixi nata tsaba dubenanaebiya xua jopa pexeinaexae ichamonae xua icha be pocotsi coyeneya pocotsiwan canantawenona ichamonae. 46Daxita carepaya barapomonae nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya Nacom pin pia botha. Mataʉtano pia boxitha nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya pan nabarʉ epa nantarʉba janaquiya exana dubenanaebiya. Jʉntema nabarʉ jʉntʉ coyene weiweinaeya xaerubenanaebiya. 47Daxita barapomonae carepaya Nacom wʉnae jainta dubenanaebiya. Mataʉtano barapomonae barʉ cui itura jinatsi ichamonae beta peexanaexae. Daxita matacabi tsaibi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae Nacom cana exana xua mataropeicha pinmonae tsoponae tsaibi.","num_words":1562,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.038,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 4 CUI - Equeicha Jesús tamropata pitaba xua - Bible Search\\n1Equeicha Jesús tamropata pitaba xua cuiduba Galilea pucua itapatha. Bapoxonae pin bicheito nacaetuta ichaxota Jesús cuidubuncua. Tsipei pin bicheito daxota Jesús jeratha nontabiya xua peecaenexa, po nae mentha ducuiya. Barapo pin bicheitomonae taetabo itapatha umena. 2Jesús barapomonaetha cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesintha.\\nPoxonae Jesús cuiduba barapomonae, jeye: 3“Pana nejume naitaeware barapo diwesiyo: Pebin pon peʉbin ponataba pia ʉbichi pabitha. 4Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha othopeica. Pepupunaewi yapata. Bapoxonae barapo xu xu xane. 5Icha xu, xu othopeica ibowantha ichaxota xua ira itafafana. Barapoxonae barapo xu caena nainya xu xuwa, tsipei jopa tajʉ xu xuwarecaeyo. 6Ichitha poxonae xometo atsa tsina, bapoxonae yaboto tsaquiwa yawa tʉpa tsipei jopa tajʉ tabʉ opina xuwarecaeyo. 7Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena. Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina pesoiwan. Daxota barapo xu jopa xu nacoichiyo. 8Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Icha xun, xu nanacoitapona treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha.\\n9Equeicha Jesús jeye: “Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús poxonae pijimonae muxuconaquiya tsipaeba.\\nMeje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha pecayabara jʉta pepaebi diwesin\\n10Nexata poxonae Jesús pipatotha eca, bapoxonae barʉ eca pomonae pia pepuna ponaewichi, irʉno pijimonae tatsi pomonae doce poyobe. Barapomonae Jesús yainyabatsi jeye: “¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo cuidubame?” jei barapomonae. 11Jesús jume nota barapomonae, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa apara xua Nacom paca cana exana xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha meisa jame ichamonae pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa daichichi. Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha, xua Nacom peyabara yaputaenexatsi. 12Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane. Poxoru bapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo Nacomtha, daxota barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi abe petsita exanaexaetsi xuano Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo abe pia peexanae coyenein tatsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, pon peʉbin yabara\\n13Equeicha Jesús barapomonaetha muxu tsipaeba, jeye: “Tsipei jopa payaputaem po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua peʉbin yabara paeban daxota jopa payaputaemtsipae bequein ainya pecayabara jʉta pepaebi diwesin paca tsipaebichipatsi. 14Paca tsipaebatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua iche: Pon peʉbin jʉpa, icha be ichi pon Nacom Pejume Diwesi pepaebi ducuanaebiyaein. 15Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ weichichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi, pon Satanás. Jiwi jʉntʉ coyene weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume Diwesi xua bayatha po jume jume tane, xua bapoxonae jopa petajume cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa petanacapanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya, xua Nacom exanaena. 16-17Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi, xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta, poxoru barapomonae ajʉntʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi pejʉntʉ coyeneintha. Poxonae yaitama barapomonae bichocono peatenexae, mataʉtano poxonae barapomonae yaitama abe petaexanaexaetsi ichamonae xua pejume cowʉntsixae Nacom, bapoxonae caurimonae abe exana barapomonaetha, xua barapomonae jʉntʉ coyene wejʉntemaina exanatsi xua Nacom pecayabara jʉntemainaewatsi. 18-19Po xuton xua xu othopeica pesoiwantha, barapo xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane, ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa, yawa saya ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exainchi. Po coyene pebiwi exana baxuan bara jʉtiya ichiya exana xua po xuton be pesoiwantha othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi. Jopa xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa. 20Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom Pejume Diwesi, mataʉtano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi. Bapoxonae ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae”, jei Jesús.\\n21Equeicha Jesús barapomonaetha tsipaeba, jeye: “Poxonae jiton pecoicha, coicha exana, bapoxonae jopa coicha matacatsiyo cajatha. Yawa jopa coicha exanaeyo cama peʉpana deca. Jame asiya coicha exanatsi, xua pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. 22Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi po diwesin xua pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebapona jiwi barapo diwesin jiwi itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane. 23Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús poxonae pijimonae muxuconaquiya tsipaeba.\\n24Equeicha Jesús barapomonae barai, jeye: “Pana nejume naitaeware painya neexanaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. Icha ichamonae daunweya payabara paebiname penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacom barichi daunweya paca yabara paebina painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Mataʉtano equeicha ichawano mataropeicha paca catsina. 25Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo paeba xua peʉbi xuto yabara\\n26Nexata equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca cuidubatsi po coyene xua Nacom itorobiya ewata piamonae. Barapo coyene bara jʉta coyeneya ichi, icha pebin ichi poxonae peʉbi xu xu bebeya. 27Poxonae nacobe weta xua ʉba, bapoxonae pabi weya pona. Bara bequein bapon jopa yawenaeyo xua barapo xuton xuxuwapona mataqueitha, merawithano poxonae pebin maitequeiba, daichitha awiya barapo xu xuxuwapona. 28Daxota barapo xu xuxuwapona tsipei ira yawena xua barapo xu xuxuwapona. Copiya pepaboto xuwina, bapoxonae pepato naexana. Bapoxonae pepa xu xu dubena xua bichocono axucʉcʉ. 29Poxonae pepa xu xu naweta barapo matacabitha pebin pona xua penotsinexa pocotsiwa naweta”, jei Jesús.\\n30Jesús barapomonae tsipaeba, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara? 31-32Nacom pijimonae tatsi mataropeicha bichocono pinmonae tsoponae xua pomonae jume cowʉntapona Nacom. Baraxua icha be mostaza xutiyo ichi po xutiyo bichocono tsica xutiyo beyacaincha xua icha pethei xutiyo. Barapo mostaza xutiyo pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae. Pepinnaexae daxota siri coton exana pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwichi, pomonae bapon itorobiya peewatsixae. Bequein anoxuae tsica bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”, jei Jesús.\\n33Jesús jiwitha ainya pecayabara jʉta pepaebi diwesixi tsipaeba poxonae cuiduba Nacom Pejume Diwesi, icha barapocotsi diwesixi ichi xuaunxuae po diwesixi paeba. Awiya cuidudubapona beya poxonae barapomonae xainwaicha yaputane. 34Saya meisa barapomonaetha Jesús cuidubeiba pecayabara jʉta pepaebi diwesixi coyenexitha. Poxonae Jesús meisa pijimonae barʉ eca, bapoxonae Jesús pijimonae yabara muxu yaputane exana pecayabara jʉta pepaebi diwesixi coyenexi.\\n35Barapo mataqueitha poxonae quirei tsanaicha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye:\\n—Antha poinchi icha muxunene beya, pucua beicha, jei Jesús.\\n36Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ wepu pona barapo pin bicheito. Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ poinchi jeratha, po jeratha Jesús cuidubeca barapo pin bicheito. Barichi icha jeranno naponano. 37Bapoxonae mentha jemeicha naetaba pin joibo. Maratsacan jeratha mene othopa, muxu jera pebunarecae. 38Ichitha Jesús jera tafetha maituncua, nantasipa yʉyʉtuncua paparuwatha xua xota nacuenacuena. Jesús pijimonae yaʉbatsi, jeichichi:\\n—Pon pata Necuidubin, ¿jopa catsita ainya cuiyo xua waxainchi bunathopaeinchi? jei barapomonae.\\n39Bapoxonae Jesús asiya uncua, yawa joibo itawetaxuba. Jesús jeye maratsacantha:\\n—¡Barande, bara xainya mene ducuanayama! jei Jesús.\\nBapoxonae joibo caewanaya, yawa mene xainya ducuanaya. 40Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame? ¿Cataunxuae jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús.\\n41Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa caemonae natsipaeba najei:\\n—¿Metha jintamda baponda? ¡Jamaisa bapon itawetaxuba joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei barapomonae.","num_words":1324,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 14\\nPacuenia Juan tane 144.000 pajivibeje Dioso pijajivi penaxëanaejava yabara pelivaisi\\n1 Taenutajë Corderonë penucaejava Siónvënë tsutojumata. Barënuca ciento cuarenta y cuatro mil pajivibeje. Bajarapamonae pitapathaitota itanerubena Corderonë pevënë, Corderonë paxa ata pevënë. 2 Bajaraxuacujinae jumetaniji athëbëvetsica pecuaicuaijaijava. Pecuaicuaijaijava najumeta pacuenia bitso banajumeta pinijijonca. Najumetanua beyamaxë penajumetsijume ata. Pecuaicuaijaijava najumetanua pacuenia arpa banajumeta, ayaibitsaëtoxaneto itsa najuaracata. 3 Corderonë pijajivi naxëananubena pejanavaji trono pitabarata, cuatro ponëbeje piaitothiavi pitabarata ata, ancianovi ata pitabarata. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi pecujaninexatsi bajarapavaji. Pamonae ciento cuarenta y cuatro mil pajivibeje, ëbajarapamonae, caëjëpatsi penaxëanaenexa bajarapavaji. Bajarapamonae neconimatamotatsi Corderonë pijanata. Nexata baja bajarapamonae Dioso capanepatsi mapanacuavecuaje. 4 Bajarapapebijivi penaexanaejavaverenacujinae apo naperabëquenetsiatae petirivajavabelia. Apo jamatabëcuenebijianaetsi itsajivi ata. Bajarapamonae pënajinavanapa Corderonë itsaxuayo ponapona. Bajarapamonae Corderonë pijanata neconimatamotatsi. Nexata baja bajarapamonae capanepatsi Diosojavabelia mapanacuavecuaje. Bajarapamonae baja namataxainaeya capanepatsi Dioso pijajivinexa, Corderonë ata pijajivinexa. 5 Bajarapamonae caeto ata apo najumetsënëtsi. Aneconijibi tsavanapae Diosojavabelia.\\nPacuenia acueyabi ponëbeje ángelevi vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje yabara pelivaisi\\n6 Icatsia ángelnë taniji pepunanajetarucaejava. Canajetaruca pexanialivaisi, apo pevereverecaelivaisi. Tsipaebijitsia bajarapalivaisi mapanacuajava pejinavanapaevi. Tsipaebijitsia daxitanacuanëpijivi, daxitaviriajumevi ata. 7 Angelnë pinijijumeta jumai tsanajetarucae:\\n—Dioso cujunaviaya pajinavanapare. “Xamë bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” pajamëre tsabiabi Diosojavabelia. Copiapata rabaja Dioso penaneconitsiaexanaponaenexa daxitajivi. Ponë itaboxo exana, ira ata, manuamene ata, mera pepitsaparubenaejavanë ata, bajaraponëjavabelia panematabacabëta panavajëtabiabare, jai tsanajetarucae ángelnë pinijijumeta.\\n8 Icatsia cotocaevi taniji itsanë ángelnë pepunanajetarucaejava. Jumai tsanajetarucae bajarapaángelnë:\\n—Verebiabatsi rabaja Babilonia tomaraxanetomita pejinavanapaevimi. Tsipaji Babilonia tomarapijivimi navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Nexata belia daxita nacuanëpijivi ata navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Babilonia tomarapijivimi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcaejamatabëcueneta, jamatabëcuenebijianapona daxitanacuanëpijivi. Nexata pacuenia pevitota pibisiacuene pexanabiabiva pejamatabëcueneta, daxitajivi jamatabëcuenebijianapona, bajara pijinia pacuenia Babilonia tomarapijivimi ata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcabiabijamatabëcueneta, jamatabëcuenebijianapona daxitanacuanëpijivi. Bajaraxuata bajarapacuenia verebiabatsi, jai tsanajetarucae ángelnë, ponë cotocaevi taniji pepunanajetarucaejava.\\n9 Bajaraxuacujinae icatsia taniji acueyabiángelnë pepunanajetarucaejava. Bajarapaángelnë pinijijumeta jumai tsanajetarucae:\\n—Pajivi pematabacabëta navajëcabiaba piayainëjavabelia, bajaraponë jumapecataeya pexanaenëtsijavabelia ata, bajarapajivi naneconitsiana Diosojavabelia. Bajarapajivi itsa nacopatanua piayainë pevënëta pitapaitanerutsinexatsi, itsa jume, pecobejumata ata pecobejumaitanerutsinexatsi, nexata bajarapajivi naneconitsiana Diosojavabelia. 10 Dioso bitso pebaraanaepanaexaetsi, bajarapajivi bevelia apo naneconitsiaexanaetsi tsane. Ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi isotojavabelia, azufre petajueisotojavabelia. Nexata bajarapajivi isoto petajuta bitso jamatabëfaenaena Dioso pijaángelevi pitabarata, Corderonë ata pitabarata. 11 Athëbëabetsia bajarapaisototsëxë junaenia daxitamatacabijavabelianexa. Ayaicuenia bajarapajivi Dioso penaneconitsiaexanaejavatsi, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa. Bajarapajivi isoto petajuta bitso pejamatabëfaenaejava, caeepatoyo ata apo copatsi tsane. Bajarapacuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pajivi pematabacabëta navajëcabiaba piayainëjavabelia, bajaraponë jumapecataeya pexanaenëtsijavabelia ata. Bajarapajivi itsa nacopatanua piayainë pevënëta pitanerutsinexatsi, bajarapacuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. 12 Bajaraxuata Dioso pijajivi xaniavaetsia bejumecovënëtavanapa Dioso pitorobilivaisitsi. Becaasaënua tsavanapae Jesúsjavabelia penajamatabëcuenecopatsijava, jai tsanajetarucae acueyabi ángelnë pepunanajetarucaejavata.\\n13 Bajaraxuacujinae jumetaniji athëbëvetsica tanejumaitsijava. Nejumaitsi athëbëvetsica mapacueniaje:\\n—Yaquinarure mapacuenia pejumaitsiitaneje: “Mapamatacabijavaveliacujinaeje, pevajënaeyabelia ata, jamatabëcuenebarëya baja tsavanapae tsane pamonae tëpapona Dioso pepua pejumecovënëtsivi,” pejaiitane, yaquinarure, nejai athëbëvetsica.\\nEspíritu Santo ata nejumaitsi bajarapamonae yabara mapacueniaje:\\n—Xaniajai rabaja tsane. Bajarapamonae nacueraevetsiana penacuenebijava. Pamatacabi abaxë bajarapamonae asaë tsavanapae mapanacuataje, daxita xua pexaniacuene exanavanapa, bajaraxuajamatabëcuene Dioso athëbëtatsia matamotsianatsi. Bajaraxuata jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane bajarapamonae, nejai Espíritu Santo.\\nPacuenia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaejitsia daxita pamonae pijaneconi pexainaevi yabara pelivaisi\\n14 Icatsia taniji penioponaeitarërëbo. Bajarapaitarërëbo tuatuajëta jivitonë eca. Itarërëbo tuatuajëta peecaenë yabara jamatabëjumaitsinë:\\nNamataxatateca orocorona. Cobenaeca bemasete pexiujaijava pecaucubinexa penaveretsiruanë. 15 Nexata icatsia itsanë ángelnë pitsaparena temploboënëverena. Bajarapaángelnë asaëyata vavajai itarërëbo tuatuajëta peecaenëjavabelia. Jumaitsi bajarapaángelnë:\\n—Caucubare jane baja penaveretsiruanë mapanacuayaberecaje. Copiapata rabaja pecaetuatsinexa penaveretsixu mapanacuatarecaje, jai ángelnë, ponë pitsaparena temploboënëverena.\\n16 Nexata bajaraxuacujinae ponë eca itarërëbo tuatuajëta, bemasete pexiujaijava yota irajumabereca. Caucuba jane baja penotsinexa penaveretsiruanë. Pecaucubijava penaveretsiruanë penotsinexa, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Pacuenia caucuba penaveretsiruanë penotsinexa, bajara pijinia pacuenia itsamatacabi daxita Jesús pijajivi pitsiana.\\n17 Bajaraxuacujinae icatsia athëbëtatsia itsaángelnë pitsaparena temploboënëverena. Bajaraponë ata capona bemasete pexiujaijava pecaucubinexa penaveretsiruanë. 18 Icatsia itsaángelnë pitsaparena altarjavaverena. Bajarapaángelnë altarpijiisoto pevetsinë. Junata pinijijumeta itsaángelnë, bemasete pexiujaijava pecaponaenëjavabelia. Jumaitsi bajarapaángelnëjavabelia mapacueniaje:\\n—Mapanacuayaberecaje caucubaremeca daxita uvaruanë, penaveretsiruanë, jai.\\n19-20 Nexata jane baja bajarapaángelnë bemasete pexiujaijava yota irajumabereca. Caucuba jane baja uvaruanë, penaveretsiruanë. Nexata bajarapauvaruanë othotajarabaxuaba pinijivaxixaneto ënëabelia, bajarapavaxixanetoënëta pemarëbeneyujubataxuabinexa. Nexata jane baja uvacuaimarëbene yujubataxuaba tomara jumaverena. Nexata pemarëbeneyujubataxuabijavata, pinijijanaraxaneto pitsapapona. Nexata bajarapajanaraxaneto navotanucapona. Bajarapajanaraxaneto penavotanucaponaejava, piapiajava xaina trescientos pakilómetrobeje. Piavajubuajava pijinia xaina bejamatabëcuene caemetro epatua. Xua taniji, uvaruanë penaveretsiruanë pecaucubijava, xua ata taniji, pinijivaxixaneto ënëabelia piothotajarabijava pemarëbeneyujubataxuabinexa, xaina mapajamatabëcuenelivaisije. Itsamatacabi ángelnë caetuatsiana daxita pibisiacuene pexanaevi penaneconitsiaexanaenexa. Nexata pibisiacuene pexanaevi ayaibitsaëtoxanetonë tëpaena. Nexata bajarapacuenia ayaijana xuabiana.","num_words":632,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 11 CUI - Equeicha nayainyaban najan: ¿Metha - Bible Search\\nMeje yabara xua Nacom itapeta judiomonaepiwi pomonae Israel pon caena bayatha tʉpa bapon piamonae tatsi\\n1Equeicha nayainyaban najan: ¿Metha bara Nacom torota daxita piamonae israelmonae jampa? najan. Jume apara, tsipei apara xan barapo israelmonae jiwanapin, daxota jopa netorotsiyo, Abraham pia saineiwimonae jiwana tatsin apara, mataʉtano Benjamín pia pemomoxi susato jiwi jiwana tatsin apara. 2Nacom jopa torotsiyo piamonae pomonae xua caena bayatha peitapetsixae xua cana exana be piamonae tatsi. Paxam payaputaneme xua Nacom Pejume Diwesitha paeba, po diwesitha ichaxota Elías tsipaeba Nacomtha. Elías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin pon caena bayatha tʉpa. Elías anaya yabara paeba israelmonae, jeye: 3“Nacom ponxaem Tanecanamataxeinaem, barapo israelmonae juteba, jutebatsi pomonae jinya neitorobi jume pepaebiwi. Mataʉtano barapo israelmonae cayatsiya abe exana pocotsiwan iboton xua xuan xota duwei yʉbeibiya jutebathopeiba xua poxonae catsita tuxusi exana. Xan compan napaeban xua pomonae beta necajume cowʉntsiwi barapomonae jiwanan. Irʉrʉ barapomonae ichichipa nebexubarʉ”, jei Elías poxonae tsipaeba Nacomtha. 4Ichitha Nacom Elías jume notatsi. Nacom jeye: “Awiya cataunxuae xeinan siete mil pebiwi xua tamonae, pomonae tanejume cowʉntsi jiwi. Barapomonae jopa pentabocototha umenaeyo xua poxonae wʉnae pejainchinexa ibo nacom, po ibo nacom pewʉn Baal”, jei Nacom. 5Nama anoxuae awiya barichi israelmonae be conotha pomonae jume cowʉnta Nacomtha pomonae Nacom peitapetsiwi, pia peantobexae barapomonae. 6Nacom itapeta barapomonae, pomonaetha pomonae peichichipaexae xua peyawenaewa barapomonaetha pia peantobexae. Baxua Nacom amanaya exana barapomonaetha. Nacom jopa itapetsiyo barapomonae, xua peyabara cui matomatsinexa xua peexanaexae pocotsiwa xanepana. Tsipei icha Nacom saya itapeta jiwi, xua peyabara cui matomatsinexa xua barapo jiwi peexanaexae barapoxonae Nacom be jopa bapana amanaya exanaeyo jiwi nexa.\\n7Daxota yaputainchi xua pinmonae xua barapo israelmonae jiwana jopa catsibichi pejʉntʉ coyene xanepanaewa xua bequein baxua tsiexana nawita po coyenein Moisés itoroba. Jame Nacom cata barapo coyene pomonaetha pomonae peitapetsiwixae, xua pomonae israelmonae jiwana. Barapomonae, pomonae israelmonae jiwana barapomonae Nacom jopa catsibiyo barapo pejʉntʉ coyene xanepanaewa. Nacom copata xua barapomonae pejʉntʉ coyenewatha xeina pejume torobabi coyenewa. 8Nacom Pejume Diwesitha Moisés yabara paeba barapomonae. Moisés jeye: “Nacom copata xua barapomonae xeinaena po jʉntʉ coyene jopa itacʉpaetsi xua peyaputaewa. Bequein barapomonae yoroba xua pejume xainyei coyenewa daichitha jopa yaputaeyo. Mataʉta bequein barapomonae jume tane pexainyei jume daichitha jopa jume cowʉntsiyo. Barapo coyenein anoxuae cataunxuae baxuan eexanapona”, jei Moisés xua Nacom Pejume Diwesitha. 9Irʉrʉ David yabara paeba israelmonae poxonae Nacom tapaebatsi. David jeye:\\n“Barapomonae beitatemaya jʉntʉ coyene\\nweiweinapona pin penabanaewantha.\\nBarapomonae nanta xeina xua jopa catsita\\nnatsicuentsiyo xua abe peexanaexae.\\nPoxonae barapomonae cataunxuae eexanapona\\nbaxua barabʉ xam Nacom jemeicha\\natene cana exanaename barapomonae,\\njopa pia necajume cowʉntsixae.\\n10Daxota barabʉ copatsiname xua barapomonae\\nisraelmonae jopa yaputaeyo po coyene\\nxua barapomonae catsita natsicuenta\\nabe necatsita exanaexae.\\nMataʉtano barabʉ copatsiname xua barapomonae\\nxeinaena po peatene coyenewa anthʉthʉrewe\\ncana exanatsi xua ataya, abe peexanaexae”,\\njei David, israelmonae yabara,\\nNacom Pejume Diwesitha.\\nMeje yabara xua pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom jume cowʉntatsi\\n11Equeicha tacoya nayainyaban, najan: Poxonae judiomonae, pomonae israelmonaexae, Nacom nawepu tsabatsi, jopa pejume cowʉntsixaetsi ¿metha bara Nacom itawetsina barapomonae xua ataya tsane jampa? ¡Jume apara! ¡Barapara Nacom jopa itawetsi tsane xua bara ataya tsane! Nacom capanenebiyaena icha judiomonae bexa tsane. Bequein anoxuae Nacom jopa capanenebiyaeyo barapomonae judiomonae, apara bara capanenebiya abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Nacom baxua exana xua judiomonae peuwinexa, xua uwatsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua barapomonae Nacom pecapanepaexae. 12Poxoru judiomonae Nacom nawepu tsabatsi daxota Nacom xanepana exana ichamonaetha, xua daxita carepaya barapo cae pin nacuathe. Judiomonae jopa Nacom pejume cowʉntsixaetsi daxota Nacom xanepana exana, pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua Cristo pejume cowʉntsiwaxaetsi. Bexa tsane Nacom xanepana exanaena judiomonaetha pocotsiwa bichocono daxita nacuanpiwi tsita xanepanatsi, xua beyacaincha poxonae xanepana exana pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Baxua Nacom cana exanaena poxonae judiomonae irʉ Cristo jume cowʉntsinchi.\\n13Anoxuae paca tsipaebatsi pomonae pam pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pam. Yaitama Nacom taneitorobixae pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, pomonae icha paichim, daxota tsitsipaebaponan Nacom Pejume Diwesi. Barapo tatanacuichiwa Nacom bichocono netsita ainya cui. 14Beexanaein xua tamonae judiomonae paca uwa, xua bapoxonae barapomonae pejume cowʉntsinexa icha paichim. Yawano barapoxonae barapo tamonae jiwana Nacom capanenebiya tsane taexanaexae Nacom nexa. 15Tsipei poxonae Nacom itaweta barapomonae judiomonae bapoxonae Nacom itapeta ichamonae pomonae barapo cae pin nacuapiwi jiwana xua pecanaexanaenexa pia jiwimonae tatsi. Poxonae judiomonae irʉ cana exanaeinchi Nacom pia jiwimonae tatsi Cristo pejume cowʉntsixaetsi baxua bichocono wʉnae tsane be poxonae jiwi equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. 16Ainya pecayabara jʉta pepaebi diwesiyobe paca tsipaebatsi. Poxonae jiwi ba pentʉbʉ tsequeta xua cae pan exana pecatsinexa Nacomtha barapo pan matabʉyo bara Nacom piawa tatsi. Barichi pepa matabʉ barapara Nacom piawa tatsi. Barichi poxonae jiwi ba paeba xua pinae nae petabʉ opina catsina Nacomtha bara Nacom piawa tatsi. Barichi pepa maxʉranan barapara Nacom piawa tatsi. Icha barapocotsi naxobe coyenewabe cana ichiya exana jiwi, barapocotsi jʉta coyeneya Nacom cana exana jiwitha. Poxoru Abraham irʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi barapomonae Nacom piamonae tatsi daxota irʉ pia pexui tatsi irʉ Nacom piamonae tatsi.\\n17Equeicha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo paca tsipaebatsi. Jiwi itacʉpatsi xua olivo nae jiwana maxʉranan weucuboba po nae ʉbanota pabitha xua bebai. Icha olivo nae maxʉranan jiwana weucuboba, po nae untha uncua. Barapo maxʉranan wantha japateita cʉtsiya duba po naetha po nae uncua pabitha, po nae copiya jiwana maxʉranan bebai. Barapo nae tabʉ opinan aisa cana exana xua barapo maxʉranan beta nacoita tsipei mene nota barapo nae tabʉ opina tsina. Bara jʉta coyeneya ichi, icha olivo naetha cana ichichi, Nacom jiwi barapocotsi coyeneya cana ichi. Nacom jiwana torota po judiomonae jopa pejume cowʉntsixaetsi xua bapoxonae Nacom paca cana exana piamonae tatsi pam. Nacom paca cana exana xua peajʉntʉyapusʉwa painya nexeinaewa painya nejume cowʉntsixae Jesucristo. Barapo coyene icha be poxonae pemaxʉranan cana ichichi poxonae aisa cana exainchi pemene notsixae petabʉ opinan tsina, xua beta xu xuwa exana pena maxʉranatha. 18Daxota jopa paatsaquiya aebiya nanta xeinaeinde xua ainya cui jiwi pam xua Nacom painya nepaca wabixae beyacaincha icha judiomonae pomonae Nacom torota. Payabara nanta xeinare barapo olivo nae xua pecayabara jʉta paebiwa. Barapo maxʉranan jopa apara nacoita exanaeyo barapo nae tabʉ opina deca. Jame apara barapo nae tabʉ opina nacoita exaneina barapo maxʉranantha.\\n19Metha papaebichipame, pajam tsipae: “Nacom torota judiomonae xua wanaca exanaenexa piamonae tatsichi, xua icha jiwi cana ichi olivo naetha”, pajam tsipae. 20Metha moya bara xainyei tsipae. Bara Nacom torota barapomonae judiomonae jopa pejume cowʉntsiwixaetsi Jesucristo. Paxam Nacom piamonae tatsi paca cana exana, tsipei saya apara pajume cowʉntame Jesucristo, saya meisa baxuaxae. Jopa pana najʉntʉ coyene yabara atsacande xua painya nexeinaexae pocotsiwa Nacom paca cata. Jame saya dota pam xua jopa xanepanaeya pajume cowʉntsim Jesucristo xua daxota Nacom painya nepaca torotsiwa tsane. Jiwi pemaxʉranan ucubobiya bebai po nae pabitha uncua. 21Bara jʉta coyene ichi, Nacom torota judiomonae pomonae copiya piamonaexae tatsi jopa pejume cowʉntsixae Jesucristo. Nacom bara paca ichipae paca torotsipa icha jopa pajume cowʉntsipaem. 22Anoxuae waxainchi yaputainchi xua Nacom yawena jiwi, peantobexae. Yawano yaputainchi xua Nacom ayapube taexana ichamonae pomonaetha pomonae abe peexanae jiwixae. Nacom daunweya yabara paeba penatsicuentsiwa pomonae xua jopa pejume cowʉntsiwichi. Ichitha Nacom beta xanepanaya paca cana exana. Nacom baxua paca cana exanaena icha awiya pajume cowʉnta dubenanaebiyaename. Ichitha icha awiya jopa pajume cocowʉntaponaem tsane Nacom paca torotsina. 23Mataʉtano Nacom itacʉpatsi xua equeicha caewa cana exana piamonae judiomonae, pomonae Nacom bayatha copiya bequein petorotsixae. Nacom baxua cana exanaena icha jame barapomonae Cristo jume cowʉntsinchi. Nacom baxua cana exanaena icha jiton ichi xua equeicha caewa pecoutha japateita cʉtanota wantha pemaxʉrana, po maxʉrana bequein ucuibiya xuba. 24Paxam pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pam, Nacom paca cana exana piamonae tatsi pam, bequein copiya jopa piamonae tatsi pam. Nacom bara paca cana ichi, icha be pocotsi coyeneya pebin ichi xua unupi olivo nae maxʉrana ucuiba. Equeicha barapo maxʉrana icha olivo nae maxʉrana wantha japateita cʉtsiya duta po olivo nae pabitha ʉbanota. Bapoxonae barapo unupi olivo nae maxʉranatha pexeinya thei xuwa. Ichitha icha pebin equeicha pita po maxʉrana xua ucuiba pepa olivo nae weya yawa equeicha caewa pecoutha japateita cʉtanota wantha, barapo maxʉrana beta xuwa beyacaincha xua xuwa unupi olivo nae maxʉrana poxonae japateita cʉtanota wantha. Icha pebin ichi, Nacom bara itacʉpatsi cana exana judiomonaetha. Nacom tayapu xanepanatsi xua equeicha exana piamonae tatsi pomonae copiya torota pomonae judiomonae.\\nMeje yabara xua Nacom bexa tsane israelmonae capanenebiya tsainchi\\n25Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesucristotha. Maisa ichichipan xua paxam yabara painya neyaputaewa tsane xua moya peyawʉn xeinaewa po coyene xua Nacom yabara po coyene ichamonae jopa yaputaeyo. Tsipei jopa ichipaeinyo xua painya coutha painya nenayabara nanta xeinaewam xua peyaputae jiwi pam. Meje baxue xua moya peyawʉn xeinaewan: Anoxuae israelmonae xeina pejʉntʉ coyenewatha po coyene xua Nacom pejume torobabi coyenewatsi xua daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwatsi. Ichitha jame bexa poxonae abʉ daxita carepaya jume cowʉntsina Nacom pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae Nacom itapeta, bapoxonae equeicha judiomonae jume cowʉntsina. 26Bapoxonae daxita israelmonaexae pomonae judiomonaexae pomonae Nacom itapeta, capanenebiya tsainchi abe pia peexanae cuiru coyenewan weya tatsi. Nacom baxua yabara jeye pejume diwesitha:\\n“Pon jiwi Pecapanenebiyaein patopaena israelmonae\\njiwanatha pomonae Sión tomara wʉnmonae.\\nBapon jʉntʉ coyene wepichina Jacob pia\\npemomoxi susato jiwi tatsi abe pia peexanae\\ncuiru coyenewan tatsi, pomonae israelmonaexae.\\n27Jʉntʉ coyene wepichin barapo judiomonae\\nabe pia peexanae cuiru coyenewan tatsi.\\nBarapoxonae cayabara jume weta exanaein\\npocotsiwa caena bayatha yabara tsiwʉnae\\nmuxu dutan barapomonae pia pamo susato jitontha\\ntatsi pon pewʉn Jacob, pon Israelxae”,\\n28Ichamonae xua israelmonae jiwana anoxuae barapomonae Nacom pia peaitafaetabi jiwichi tsipei barapomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi Cristo pepatopaewa yabara. Tsipei barapomonae baxua exana, daxota paxam pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pam, bara paca itacʉpa xua painya nejume cowʉntsiwa Cristo. Ichitha barapo israelmonae Nacom caena bayatha copiya itapeta. Barapo israelmonae awiya Nacom antobe, pia pamo susato jiwi tatsi copiya peitapetsixaetsi. 29Tsipei Nacom jopa ichawa beya paebiyo. Pocotsiwa Nacom cata equeicha jopa caewa pichiyo. Pomonae Nacom itapeta equeicha jopa itawetsiyo. 30Paxam pomonae jopa judiomonae painya nenaexanaewi pam, copiya paxam jopa painya neexanae jiwi pam pocotsiwa Nacom paca itoroba. Daichitha anoxuae judiomonae jopa peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba, daxota Nacom wʉnaeya paca yabara nanta xeina pia nepaca cayawenaewa tsane. 31Ichitha anoxuae bequein barapomonae judiomonae jopa exanaeyo pocotsiwa xua Nacom ichichipa, bexa tsane barapomonae judiomonae jume cowʉntsina. Poxonae baxua exanaena Nacom, xua wʉnaeya paca yabara nanta xeina pia nepaca cayawenaewa tsane irʉ wʉnaeya yabara nanta xeinaena peyawenaenexa tsane xua barapomonae peyawenaenexatsi pia peantobewixae. Nacom baxua exanaena barapomonaetha icha bayatha pacata ichi xua poxonae Nacom pacata exana. 32Nacom bara copata xua daxita jiwi bara najʉpa xua penatsicuentsiwa xua jopa pejume cowʉntsixaetsi. Nacom bara baxua copata, xua penanta jʉpiya yawenaenexa daxita jiwi, peantobexae.\\n33¡Maisa jopa juniya Nacom yawenaeyo jiwitha! ¡Maisa Nacom jopa juniya xeinaeyo peyabara yaputae coyenewan po coyene xua xaniwaicha pecayabara exanaewa! ¡Maisa Nacom jopa juniya yabara tsiwʉnae yaputaeyo peyaputae coyenein xua bexa exanaena! ¡Dapon ajibi pon itacʉpatsi xua pecayabara yaputaeya paebiwa pocotsiwa Nacom cuita yabara exana! ¡Barichi dapon ajibi pon itacʉpatsi xua peyaputaewa Nacom pia cui coyenewan tatsi! 34Nacom Pejume Diwesitha tatsi yabara jeye baxua: “Dapon ajibi, pon yaputane pocotsiwa Nacom nanta xeina pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae. Mataʉtano dapon ajibi, pon xua Nacom pecuidubiwatsi. 35Mataʉtano dapon ajibi pon cata Nacomtha xua daxota xuya bewa Nacom matomatsina”, jei Nacom Pejume Diwesitha tatsi. 36Apara daxita coyenein Nacom forota. Nacom canamataxeina pia peayapusʉ itorobi coyenewatha daxitan pocotsiwan xua xuan exana. Daxitan bara piawa tatsi. ¡Barabʉ Nacom wʉnae jainteibatsi xua ataya tsaibi tsane! ¡Je, bara ichi tsane!","num_words":1806,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.015,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 15\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba oveja penaxuabinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n1 Gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi, pata Jesúsjavaberena. Yajavaparenanua piajamatabëcuenebejevi. Bajarapamonae pata penamuxunaevetsinexa Jesús petsipaebilivaisi. 2 Nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje itsa tane gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pepatsijava Jesúsjavaberena, itsa tanenua piajamatabëcuenebejevi ata pepatsijava Jesúsjavaberena, nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje Jesús baracuaicuaijaitsi. Bajarapamonae najumaitsi mapacueniaje:\\n—Mara ponëje naneconita Diosojavabelia. Tsipaji copiapitabiaba piajamatabëcuenebejevi ata. Naxaeyabiabanua pexaejava bajarapamonaeta, najai fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya.\\n3 Nexata Jesús pebaracuaicuaijaixaetsi, Jesús bajarapamonaejavabelia livaisi tsipaeba mapacueniaje:\\n4 —Paxamëyajuvënënë xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë petusatota puenetsipa noventa y nueve ponëbeje. Nexata jaitsipa petonaxuabinëtsi matapania pecaxitajarabijavabelianexa. 5 Nexata oveja pexainaenë itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabinëmitsi, barëyataejitsipa. Boyaberena vëtacarapatsipa petonaxuabinëmitsi. 6 Nexata oveja pexainaenë petonaxuabinëmitsi itsa capatsipa boyaberena, junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Nexata oveja pexainaenë jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajaovejayo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae oveja pexainaenë bajarapamonaejavabelia. 7 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapanacuataje Dioso pitabarata pijaneconi pexainaejivi ata, itsa copatsiana pibisiacuene pexanabiabijava, itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia sivabarëyatsi tsane athëbëtatsia pejinavanapaevi. Bajarapajivi, athëbëtatsia pejinavanapaevi, sivabarëyatsi tsane noventa y nueve pajivibeje Dioso pitabarata pianeconijibitsavanapaevi pesivabarëyatsabiabijava matatoxenetsia, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\nPacuenia Jesús livaisi tsipaeba penaxuabipalatanëyo pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n8 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:\\n—Petiriva xainaejitsipa diez ponëbeje palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, itanojotsipa lámpara. Bo ira cajuetsipa xaniavaetsia pejaitsinexa. Matapania itsa pitabuatsipa petonaxuabipalatanëtsi, copatsipa pejaitsijava. 9 Itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabipalatanëmitsi, nexata junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Bajarapova nexata jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajapalatanëyo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae petiriva bajarapamonaejavabelia. 10 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi copatsiana pibisiacuene pexanabiabijavami, itsa najamatabëcuenepënëyorotsiananua Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia athëbëtatsia ángelevi sivabarëyatsi tsane, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\nPacuenia picani juyapijinë paxavecua naxuabaponapona yabara pelivaisi\\n11 Icatsia Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pebi xaina anijanëbeje pexënatobeje. 12 Nexata juyapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, xuanë picani netocopatame tapitsinexa nevënamuto, bajaraxuanë abaxë apo tëpae atamë, nerajure baja tajajavanexa,” jai juyapijinë. Nexata pexënatobeje pexainaenë pexënatobejejavabelia rajuta daxita pexainaejavanëmi. 13 Nexata paxa perajutsicujinaetsibeje, caematacabibejecujinae, juyapijinë canajeta daxita pexainaejavanëmi pecaetuatsinexa palata. Bajaraxuacujinae jane baja pona tajënacuayabelia. Bajarajotalia pibisiacuene exanaponapona. Nexata vereta daxita paxa perajutsijavanëmitsi. 14 Nexata daxita bajarapanacuapijivi janibocuene tsipatatsi. Bajaraponë peveretsicujinae daxita pijapalatami, bitso namatavenona pexaejava. 15 Nexata jaita penacuenebinexa bajarapanacuata peecaenëjavabelia. Bajaraponë itorobatsi pijairanëjava petoevetaponaponaenexa pijamarrano. 16 Nexata bajaraponë bitso piajanixae, pepenenexa picani ayaijava jamatabëxaeyabiaba bopocuai, marrano pexaeyabiabijava. Bajarajota itsajivi ata apo rajutsitsi pexaejavanexa. 17 Nexata belia bajaraponë xaniavaetsia najamatabëxaina. Jamatabëjumaitsi mapacueniaje: “Taxa pijabota pexaejava ayaijava xaina pijajivi ayaibitsaëto piabatsinexa. Tonacopatabiabatsi ayaijava pexaejava. Itsiata xanë majotaje tëpaejitsianë baja tajani. 18 Nexata taxajavabelia naviatsianajë. Jumaitsinë meta tsane taxajavabelia: ‘Axa, pibisiacuene exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata. 19 Abejenë raja. Auranë baja rovia xamëjavabelia: “Taxënato,” tanejamëjava. Nexata saya nijajivitonënë nexanare,’ janë meta tsane taxajavabelia,” jamatabëjai juyapijinë. 20 Nexata baja naviata paxajavabelia.\\n’Itsa abaxë tajëverena najetaruca, pexënato pexainaenë copiatane. Nexata bajaraponë pexënato itaxutobejiobiatane. Mataenetsia cujinaejinalia pexënato. Nacoxivaetabarucapona. Copiapitsiaya itabaratsutsunexuaba pexënato. 21 Nexata bajaraponë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, pibisiacuene raja exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata. Abejenë raja. Nexata baja rovia auranë xamëjavabelia: ‘Taxënato,’ tanejamëjava,” jai paxajavabelia. 22 Itsiata baitsi jane pexënato pexainaenë bajarajota jumaitsi pijajivijavabelia: “Naxanitsia. Bepijiayo taxënato patocaponaremena daxita matatoxenetsia pexaniapana, penajumaxuabipana. Pajumaacare bajarapapanata. Anillonua pacobesixatare. Zapatonua pataxuxatare. 23 Penasitsinë becerro papiremelia. Pabeyaxuabianame vajaxaenexa. ¡Fiesta exanaenatsi vajabarëyanexa! 24 Tsipaji raja maponë taxënatoje: ‘Tëpa meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata tsaena ponapona. ‘Naxuaba meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata baja icatsia patajopa,” jai pexënato pexainaenë pijajivijavabelia. Nexata taxuxuaba fiesta pexanaejava.\\n25 ’Bajarapamatacabi matapijinë pabiabelia nacuenebaponapona. Nexata penaviatsinë bo itsa imoxoyotanajetaruca, jumetane música. Jumetanenua peyavajibijava. 26 Nexata bajaraponë junata paxa pijajiviyajuvënënë. Jumaitsi: “¿Detsa pitsicuene yabara fiesta paexaname?” jai matapijinë. 27 Nexata paxa pijajivitonë jumaitsi: “Nejuyapijinë baitsi patajopa. Axa nexata paneitoroba patabeyaxuabinexa becerro, penasitsinë. Jamatejema tsaena ponapona nejuyapijinë,” jai bajaraponë matapijinëjavabelia. 28 Nexata matapijinë bitso anaepana. Apo jitsipae boyabelia pejonejava. Nexata paxa sivapitsaparenatsi. Jumaitsi pexënatojavabelia: “Naxanitsia. Najonemeya,” jai pexënatojavabelia. 29 Nexata matapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Jume. Bajayajebi baja rovia catonacuenebaponaponatsi xanë. Caeto ata cajena apo cajumeapajejaitsi. Itsiata baitsi jane caeto ata apo nerajutsimë chivoyo ata fiesta tabarëexanaenexa tayapëtaevi. 30 Itsiata aeconoxae patajopa baja nexënato, ponë vereta nijapalatami petiriavijavabelia. Nexata tobeyaxuabame becerro, penasitsinë,” jai matapijinë paxajavabelia. 31 Nexata bajaraponë jumaitsi pexënatojavabelia: “Taxënato, xamë cajena xanëjavata ponaponame daxitamatacabi. Nexata daxita xua taxainaejava nijajava baja cajena. 32 Itsiata aeconoxae namatavenonatsi vajabarëyanexa. Tsipaji nejuyapijinë: ‘Tëpa meta baja,’ tasivajamatabëjainëmi, itsiata tsaena asaë. Penaxuabaponaponaenëmi icatsia baja patajopa,” jai bajaraponë pexënatojavabelia, jai Jesús mapalivaisije fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.","num_words":694,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.132,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto COLOSENSES 2\\n1 Jitsipajë paneyapëtaenexa pacuenia bitso pacasivanajamatabëxainatsi. Nexata asaëyata Diosojavabelia pacatovajëtabiabatsi. Laodicea tomarapijivi ata tovajëtabiabajë. Itsamonae ata, pamonae abaxë apo netae, bajarapamonae ata tovajëtabiabajë. 2 Asaëyata Diosojavabelia pacatovajëtabiabatsi papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa Cristo pelivaisi panejumecovënëtsijava. Pacatovajëtabiabatsinua najamatabëcuenejëpaeya panejinavanapaenexa namataenetsia panenasivaxae. Pacatovajëtabiabatsinua panejamatabëëthëtota ayailivaisi paneyapëtaeponaenexa xaniavaetsia itsa payapëtaneme Cristo. Bajarapacuenia pacatovajëtabiabatsi xaniavaetsia paneyapëtaenexa pexaniajailivaisi, palivaisi picani Dioso apo yapëtaeyaexanae itsajivijavabelia ata, baitsi jane baja Cristo pelivaisi. 3 Cristo pelivaisi xaniavaetsia itsa yapëtanetsi, nexata yapëtanetsi pacuenia Cristo nacatojitsipa vajatonacuenebavanapaenexa. 4 Bajarapacuenia pacatsipaebatsi itsajivi ata papecayamaxëitojorobiyaniva, penajumetsënëtsilivaisi itsa pacatsipaeba, bepexaniajailivaisi itajara panejumetaeyaniva. 5 Apo pacayajavaponaponae atatsi, itsiata pacajamatabënajinabiabatsi. Jamatabëcuenebarëyanë itsa pacavënëlivaisitanetsi najamatabëcuenejëpaeya panejinavanapaejava. Jamatabëcuenebarëyanënua itsa pacavënëlivaisitanetsi panevajënaeyabelia paneajamatabëcuenesaë tsavanapaejava panejumecovënëtsijava Cristo pelivaisi.\\n6 Bajaraxuata pacuenia baja copiaya panajamatabëcuenecopatame vajatuxanenë Jesucristojavabelia papecacapanepaenexa Diosojavabelia, bajarapacuenia tsiteca panajamatabëcuenecopatavanapare. Panajamatabëcuenecoparenua panevajënaeyabelia Cristo papecayavenonaponaenexa daxitacuene yabara. Nexata pajinavanapaename Cristo papecatojitsipaecuenia. 7 Paxamë xaniavaetsia panajamatabëcuenecopare Jesucristojavabelia papecayavenonaenexa. Nexata Jesucristo pacajamatabëcueneasaëyaexanaena. Nexata papexaniajailivaisi itsamonae pacatsipaeba, tsiteca pajumecovënëtavanapaename. Pajumaitsimënua tsabiabi tsane Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Tsipaji bitso pexaniacuene panetoexaname,” pajamë tsabiabi tsane Diosojavabelia.\\nPacuenia Cristo pijajivi pejanajamatabëcuene xainavanapa yabara pelivaisi\\n8 Xania. Nayajivitaeya pajinavanapare. Pëtsa panacopatame papecayamaxëitojorobinexa pamonae tsipaebavanapa saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Bajarapamonae apo tsipaebaponae Cristo pelivaisi. Saya tsipaebapona mapanacuapijivi penajamatabëxainaelivaisi, penajumetsënëtsilivaisi, saya natsiquejemalivaisi.\\n9 Pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, Cristo itajëta mapanacuata itsa ponapona. 10 Pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata itsamatacabi pajamatabëcueneitsimë tsane. Tsipaji Cristo payajavajinavanapame. Bajaraponë bitso ayaijamatabëcuenenë. Caëjëpatsi pitorobinexa daxitacuene. Caëjëpatsinua pitorobinexa daxitanacuanë pevetsivi ata. 11 Itsa panajamatabëcuenecopatame Cristojavabelia, nexata baja Dioso pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi papecacapanepaenexa. Pibisiajamatabëcuene ata baja pacavecuaajibiaexana. Nexata pacuenia judíovi pijacuenia perabëcaucubatsi, bajarapacuenia paxamë apo pacaperabëcaucubi pibisiacuene paneexanaeneconimi Dioso papecavecuaajibiaexanaenexa. Jume baja cajena. Biji rajane Cristo papecasivatëpaejava panejumecovënëtsixae, Dioso pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi. 12 Itsa pacabautisaba, merata pacabubutaxuareca. Nexata papecabautisabijavata itsa pacabubutaxuareca, Dioso pacatane Cristo bepapecayajavamëthëtsivi itsa mëthëtatsi petëpaecujinae. Nexata papecabautisabijavata, papecabubutaxuabicujinaereca icatsia itsa pacamatacotsina menevetsina, Dioso pacatane Cristo icatsia bepapecayajavaasaëvi petëpaecujinae icatsia itsa asaë. Bajarapacuenia Dioso pacatane tsipaji Cristo yabara pajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Xaniajai rabaja. Dioso pesaëta Cristo asaëyaexanatsi petëpaecujinae,” pajamatabëjamë. 13 Paxamë picani abaxë bajayata bepanetëpaevi. Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame pibisiacuene paneexanaeneconi yabara. Bajarapacuenia picani Diosovecua naxuabiaya pajinavanapame apo pajudíovixaemë. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja Cristo payajavajinavanapame papecacapanepaenexa. Tsipaji baja Cristo pejamatabëcueneta Dioso pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi. 14 Bitso picani pibisiacuene exanavanapatsi. Tsipaji apo exanaetsi pacuenia Dioso pejumelivaisita nacaitoroba. Itsiata baitsi jane Dioso baja nacavecuaajibiaexana daxita bajarapaneconimi Cristo cruzata vajanacasivatëpaexae. 15 Bajarapacuenia Cristo cruzata vajanacasivatëpaexae, Cristo baja cueneamoneyaba dovathi. Tsipaji bajarapacuenia Cristo itsa nacasivatëpa cruzata, asaëjibiaexana dovathi, pijajivi yajava. Pacuene dovathi pijajivi barëevetaponapona pitorobinexa, bajarapacuene Cristo cueneamoneyaba. Nexata Cristo daxitajivijavabelia tsitanacueneitajëta pecueneamoneyabijava dovathi, pijajivi yajava.\\nPacuenia Pablo muxujioba Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi pejamatabënajinavanapaenexa Cristo peecaejava athëbëtatsia yabara pelivaisi\\n16 Cristo baja pecueneamoneyabixae dovathi, pëtsa panacopatame itsajivi ata papecajaniitavetsinexa panexaejava, panematavëjëaapaejava ata. Itsamonae abaxë tsiteca jumecovënëtavanapa perujulivaisi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pacuenia itorobatsi bajarapalivaisita, fiestanë exanabiaba caevai canacujitsia. Itsafiestanë exanabiaba caejuameto canacujitsia, pejanajuameto itsa ecaica. Itsafiestanë exanabiaba penacueraevetsimatacabianë canacujitsia. Pëtsa pajumecovënëtame, itsajivi pacajunatsi ata panenaponaenexa bajarapafiestanëjavabelia. 17 Bajayata picani jivi ponabiaba bajarapafiestanëjavabelia. Tsipaji palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, itorobatsi penaponabiabinexa bajarapafiestanëjavabelia. Itsiata baja Cristo itsa patsica mapanacuayabetsicaje, Cristo baja copiarucaeyaexana bajarapacuenemi. Nexata pacuenia Cristo nacaitoroba, bajarapacuenia exanavanapaenatsi. 18 Pëtsa pajumecovënëtame itsamonae pacajumaitsi ata mapacueniaje: “Beveliajamatabëcuenevi panataema. Pavajëtabiabarenua ángelevijavabelia Diosovecua panenaxuabiyaniva. Bemajitsinaebota baja cajena pataniji bajarapacuenia vajaexanabiabinexa,” pacajai ata, pëtsa pajumecovënëtame. Bajarapamonae beayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba pejamatabëcuenepijilivaisi saya petsipaebaponaejava yabara. 19 Bajarapamonae Cristo apo pejumecovënëtsivi. Daxita vaxaitsi Cristo vajajumecovënëtsivi, Cristo pijajivitsi. Nexata Dioso nacatane caenë Cristo bepeperabëtotsi. Caejivi canacujitsia peperabëtota vinamataropotsiarubenaponareca. Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata caenë Cristo bepeperabëtotsi Dioso nacatane. Bajarapacuenia Dioso nacatane Cristo pejamatabëcueneta. Nexata Dioso nacajamatabëcueneyavenonapona. Nacajamatabëcuene vitsabiaexanaponanua pacuenia Dioso nacatojitsipa.\\n20 Itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia, pexaniacuene toexanavanapaenatsi itsamonaejavabelia. Jumecovënëtavanapaenatsinua daxita pacuenia nacaitoroba mapanacuapijivije,” jai tsabiabi itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya. Itsiata baitsi jane paxamë baja payapëtaneme bajarapalivaisi apo pexaniajailivaisicuene. Cristo itsa tëpa, paxamë ata, Cristo bepapecayajavatëpaevi, Dioso pacatane. Nexata baja picani paxamë mapanacuapijicuene yabaraje apo bepasivanajamatabëxainaemë. ¿Detsa nexata xuajitsia itsiata pajumecovënëtavanapame mapanacuapijivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya papecatsipaebilivaisije? 21 Bajarapamonae jumai tsabiabi: “Dioso pitabarata panenajamatabëcuene bijianaeyaniva, pëtsa pajayatame maxuaje. Pëtsa paxaneme maxuaje. Pëtsa papitame panecobeta maxuaje,” jai tsabiabi bajarapamonae. 22 Bajarapamonae xua itaveta itsamonae pejayatsiyaniva, pexaeyaniva ata, pepitsiyaniva ata, bajarapacuene daxita vereverecaena. Bajarapacuenia pitavetsicuene saya jivi pejamatabëcuenepijilivaisita itaveta. 23 Pamonae bajarapacuenia pacaitavetapona, bepacatsita peyapëtaevi itajara. Tsipaji bajarapamonae jamatabëpacaitoroba panevajëtabiabinexa ángelevijavabelia. Bajarapamonae pacaitorobanua beveliajamatabëcuenevi panenataenexa. Pacaitavetanua panijacuata panenatojitsipaecuene paneexanaeyaniva. Bajarapamonae papecaitavetsicuene pajumecovënëtaponae atamë tsipae, itsiata apo pacajamatabëcueneyavenonae tsipae papecavecuaajibiaexanaenexa papibisiajamatabëcuene paxainame panejamatabëëthëtota.","num_words":673,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.217,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 22\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba penacasabifiesta pexanaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n1-2 Jesús icatsia livaisi tsipaeba sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Bajarapacuenia Jesús tsipaeba bajarapamonae peyapëtaenexa pacuenia itsamatacabi itsijitsia, pamatacabi Dioso pijajivi evetsiana. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pepo nacuaevetsinë fiesta exana pexënato petonacasabifiestanexatsi. 3 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pamonae baja tajëvelia junatajë, patsipaebare baja tanetopatsinexarena fiestanexa jane baja,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. Pijajivi baja nexata pona petsipaebinexa. Itsiata pejunatsivi apo jitsipae peponaejava. Nexata nacuaevetsinë pijajivi naviabarena petsipaebinexa pijatuxanenëjavabelia. 4 Nexata nacuaevetsinë itsamonae icatsia pijajivi itorobalia pesivaponaenexalia. Nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pajumaitsimë tsane tajunatsivijavabelia: ‘Veretejeba rabaja panexaejavanexa. Beyaexana rabaja baca penasitsivi, becerro yajava. Daxita rabaja veretejeba panenabaninexa. Naxanitsia. Daxita pina paponaeremelia,’ pajamë tsane tajunatsivijavabelia,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. 5 Itsiata baitsi jane bajarapamonae icatsia sivaponae atalia, nacuaevetsinë pejunatsivi apo jejai. Pejunatsiviyajuvënënë itsanë pona pijapabianëjavabelia. Itsanë pijinia pona penavijatsinexa. 6 Itsamonae nacuaevetsinë pijajivi taicatsi. Bejiobiaexanatsi pibisiacuenia. Beyejebatsi baja belia. 7 Bajaraxuata nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana pejunatsivimijavabelia. Nexata nacuaevetsinë itorobalia vajabitsaëvi pebenexa pamonae tobeyejebatsi pijajivi. Itorobanua pijatomaranëmi ata petotajuitsinexa. 8 Bajaraxuacujinae nacuaevetsinë icatsia pijajivijavabelia jumaitsi: “Daxitacuene baja picani veretejebiaexanajë taxënato penacasabifiestanexa. Itsiata baitsi jane tajunatsivimi apo netopatsirena. 9 Paponaremelia pinijicallexanetonëjavabelia. Nexata daxita pamonae pacaxitajarabaponaename bajarapacallexanetonëjava, pajunataponaename taxënato penacasabifiestajavaberena pepatsinexa,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. 10 Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia. Najetarubena callexanetonëjava. Junatapona daxita pamonae caxitajarabapona. Junatapona piajamatabëcuenebejevi, pejamatabëcuenexanepanaevi ata. Nexata bajarapamonae barëpona fiesta pexanaebojavabelia. Nexata pabota fiesta exana, vënëca jivi.\\n11 ’Nexata nacuaevetsinë jonena bajarapaboyarena petaenexa petopatsivitsi. Daxita pamonae topatatsi, jumapata xua banaxataba itsa pona penacasabifiestajavabelia. Nexata nacuaevetsinë taenuta bajarajota itsanë, saicayaviriajava penaxatatsinë. Apo naxatatsi xua naxataba daxita. 12 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “¿Detsa xuajitsia najunuame apo nenaxatatsinë pacuenia daxita naxataba penacasabifiestajavaberena penajonevi?” jai nacuaevetsinë. Nexata bajaraponë moya nuca. 13 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi mesa pevetsivijavabelia: “Maponë pataxucëreje. Pacobecëre yajava. Paxuaremelia bopënëyabelia, pitaquirijavabelia. Bajarajotalia nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae,” jai nacuaevetsinë. 14 Pacuenia fiesta pexanaenë ayaibitsaëtoxaneto junatsi ata, caejiviyobeje saya topatatsi, bajara pijinia itsi Dioso pejunatsivi ata. Dioso picani ayaibitsaëtoxaneto junata pijajivinexa. Itsiata saya caejiviyobeje jumecovënëtatsi, jai Jesús sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata.\\n15 Fariseovi nacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Bajarapamonae najamatabëcuenejëpa Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobinexa. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, Jesús picani peneconitsinexatsi nacuaevetsinëjavabelia. 16 Nexata fariseovi itoroba pijajivi, Herodes pijajivi yajava, Jesúsjavabelia jamatacueneëjëbiaya livaisi peyanijobinexa. Nexata fariseovi pijajivi, Herodes pijajivi yajava, Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi:\\n—Jesús, payapëtaniji cajena nexaniajaicuene, xua yabara tsipaebabiabame livaisianë. Pexaniajaicuene tsipaebabiabame pacuenia Dioso jitsipa jivi petojinavanapaenexatsi. Petuxanevi ata xamë apo cujunavimë. Apo auramë livaisi netsipaebabiabijava. Nexata daxitajivi najëpaeya livaisi tsipaebabiabame. 17 Panetsipaebare pacuenia najamatabëxainame mapacuene yabaraje. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia.\\n18 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Paneyamaxëitojorobivi, ¿detsa xuajitsia jamatabëcueneëjëbiaya paneyanijobame? 19 Panetsitajëre pitsipalatanëyota pamatamotabiabame impuestomatamo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nNexata bajarapamonae Jesús tocaponarenatsi palatanëyo. 20 Jesús itsa tane bajarapapalatanëyo, nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n21 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n22 Nexata Jesús xaniavaetsia itsa jumecanaviata, bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata. Nexata baja copatatsi Jesús jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Naviaba baja bajarapamonae.\\n23 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyorenatsi Jesús. Saduceovi Jesúsjavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n24 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, totëpatsi pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi. 25 Nexata jinavanapa ënacaemonae siete ponëbeje paxanëjavata. Pepo matapijinë copiaya nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva. Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. 26 Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia tëpa daxita siete ponëmibeje nacaemonaemi, bajarapova pepitaponaevi. Itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. 27 Bajaraxuacujinae bajarapova ata tëpa baja. 28 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë bajarapamonaeyajuvënënë pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje nacaemonae pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia.\\n29 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia:\\n—Paxamë saya pajamatëbëcuenenavëxaniabame. Paxamë raja apo payapëtaemë pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Apo payapëtaemënua pacuenia Dioso caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa. Bajaraxuata jamatabëcuenenavëxaniabiaya paneyanijobame: “¿Detsa ponë pitsiana bajarapova?” panejamë. 30 Pamatacabi raja petëpaevimi Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi, apo nacojiobi baja tsane. Bajarapamatacabita itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae nacojiobinejeva, jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. 31 Itsa pepacuene paxamë xaniavaetsia paneyanijobame paneyapëtaenexa Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi petëpaevimi, nexata pacatsipaebianatsi. Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Dioso jumaitsi. Abraham baja pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Santiago ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Dioso jumaitsi Moiséspijinëjavabelia mapacueniaje: 32 “Xanë rabaja abaxë Abraham pijaDiosonë. Isaac ata pijaDiosonë. Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata petëpaevimi yabara. Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia, jai Jesús saduceovijavabelia.\\n33 Jivi ayaibitsaëtoxaneto itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava saduceovijavabelia, jivi bitso jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara.\\nPalivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia yabara pelivaisi\\n34 Saduceovi Jesús peyanijobijumetsi, xaniavaetsia Jesús jumecanaviata. Nexata baja moya saduceovi. Nexata fariseovi itsa vënëtane saduceovijavabelia Jesús xaniavaetsia pejumecanaviatsijava, nexata fariseovi nacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Nexata fariseovi najumejaita pacuenia yanijobijitsia Jesúsjavabelia. 35 Nexata fariseoviyajuvënënë, judíovi pecujarubinë, Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya yanijoba. Jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n36 —Jesús, ¿detsa palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia? jai.\\n37-38 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia, jumaitsi mapacueniaje: “Pasivamëre panijatuxanenë panijaDioso daxita panejamatabëëthëtojavavetsina, daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata,” jai. Bajarapalivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia. 39 Bajaraxuacujinae pecotocaevilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, jumaitsi icatsia mapacueniaje: “Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panasivamë,” jai. Bajarapalivaisi ata jivi bitso bejumecovënëta. 40 Pajivi jumecovënëta bajarapalivaisibeje, Dioso baja tanetsi pejumecovënëtsijivicuene daxita Dioso pitorobilivaisianë. Nexata palivaisi ata bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi ata pejumecovënëtsijivicuene Dioso tanetsi. Diosojumepaebivimi profetavi ata palivaisianë bajayata tsipaeba, bajarapalivaisi ata pejumecovënëtsijivicuene Dioso tanetsi, jai Jesús jud��ovi pecujarubinëjavabelia.\\nPacuenia Jesucristo yabara Davidpijinë bajayata tajëvelia: “Tajatuxanenë,” jai, yabara pelivaisi\\n41 Fariseovi penacaetuatsijavata, fariseovijavabelia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi mapacueniaje:\\n42 —¿Detsa pacuenia pasivanajamatabëxainaename Cristo itsa patsianica? ¿Jipatsa pexënato tsane? nayabarajai Jesús pijacuata fariseovijavabelia.\\nNexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Davidpijinë pemomo tsane, jai.\\n43 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Pajamatabëcuenenavëxaniabame raja. Cristo raja Dioso pexënato. Bajayata Dioso pejumaitsijava Cristo yabara, Davidpijinë Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n44 Dioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia:\\n“Ecare abaxë tacujuanenia. Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanaenatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia,\\njai bajayata tajëvelia Davidpijinë mapacueniaje Cristo yabara.\\n45 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo, Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena saicaya Cristo Dioso pexënato, nayabarajai Jesús pijacuata fariseovijavabelia fariseovi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene.\\n46 Nexata itsanë ata fariseoviyajuvënënë Jesús apo jumepitsitsi caejumeyo ata. Bajaraxuacujinae fariseovi, saduceovi ata, cujunava Jesúsjavabelia baja jamatabëcueneëjëbiaya livaisi peyanijobijava.","num_words":1033,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.128,"stopwords_ratio":0.292,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto GÁLATAS 4\\n☰ GÁLATAS 4 ◀ ▶\\n1 Mara pacuenia jitsipajë patacajumaitsinexaje. Pejevaxinëyo paxa itsa vecuatëpatsi, paxami riconë ata, abaxë apo rajutsitsi paxami pecobecovë pepitsinexa pijajavanexa. Tsipaji abaxë pejevaxinëyo. Pacuenia itorobabiabatsi pevetsijivitsi, bajarapacuenia exanabiaba. Daxitacuene pexainaenënexa ata, bajaraponëyo jumecovënëtabiaba pevetsijivitsi pitorobicueniatsi. 2 Itsa abaxë pejevaxinëyo, pevetsijivitsi evetatsi. Xua ata pijajavanexa, toevetatsi. Matapania baja itsa tocopiapatatsi paxapijinë petocaëjëtsimatacabitsi, tocopatatsi jane baja petoevetsijavatsi pevetsinexa baja pijacuata. Pevetsijavatsi ata baja copatatsi. 3 Bajara pijinia paitsinë pajudíovinë Jesucristo abaxë athëbëvetsica pepatsivajënaeyatsica. Itsa abaxë apo payapëtaenë pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi, pajumecovënëtabiabajë pacuenia paneitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pacuenia pejevaxinëyo jumecovënëtabiaba pevetsijivitsi pitorobicueniatsi, bajarapacuenia pajumecovënëtabiabajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Pacuenia Dioso Moiséspijinëta najumecopata vajaexanaexae, nacacapanepaena Dioso,” pajamatabëjanë tsabiabi. 4 Itsiata Dioso pecaëjëtsimatacabi itsa copiapata, Dioso pexënato itorobica judíovata penaexanaenexa mapanacuataje. Nexata Dioso pexënato mapanacuataje judíonëcuenia ponapona. Nexata pacuenia itoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapacuenia Dioso pexënato exanaponapona. 5 Bajarapacuenia Dioso pexënato naexana mapanacuataje vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaneconimi. Nexata baja nacacopatsiaexana vajaexanabiabijavami pacuenia nacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapacuenia Dioso nacatoexana pexicueniatsi Dioso vajanacataenexa.\\n6 Bajaraxuata paxamë Dioso papexicuenemë panenayapëtaenexa, Dioso pacatoitorobica Espíritu Santo papecatsijamatabëjonenexa. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta: “¡Taxa!” pacajaiyaexana Diosojavabelia. 7 Nexata Dioso papexixaemë, aeconoxae baja apo pajumecovënëtsimë pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Dioso papexixaemë, itsamatacabi pacarajutsiana xua Dioso toxaina pexi perajutsinexa.\\nPacuenia Pablo sivanajamatabëxaina Galacia nacuapijivi, Dioso pejumecovënëtavanapaevi, yabara pelivaisi\\n8 Pamatacabi abaxë Dioso apo payapëtaemë, panematabacabëta panubenabiabame panevajëcabiabinexa bediosovi panetaevijavabelia. Bajarapamonae baja cajena apo diosovi. Nexata saya panacueratabiabame. 9 Itsiata baitsi jane aeconoxae baja payapëtaneme pepo Dioso. Bajaraponë jane xaniavaetsia pacayapëtane. ¿Detsa xuajitsia nexata pajitsipame panejumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi? Pamatacabi abaxë apo payapëtaemë pepo Dioso, panematabacabëta pavajëcabiabame bediosovi panetaevijavabelia. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo caëjëpaetsi papecacapanepaenexa. Bajara pijinia itsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Pajumecovënëtsi atamë tsipae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsiata Dioso aneconijibia apo pacatae tsipae papecacapanepaenexa. 10 Judíovi nacueraevetabiaba penacueraevetsimatacabita. Exanabiabanua fiesta Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicueniatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata paexanabiabame. Pajuametota, pavaita ata, judíovi nacueraevetabiaba, fiesta ata exanabiaba, bajara pijinia pacuenia paxamë ata paexanabiabame. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Bajarapacuenia vaxaitsi ata itsa exanaenatsi, Dioso aneconijibia nacataena,” pajamatabëjamë tsabiabi. 11 Bajarapacuenia paneexanabiabixae, bitso pacasivanajamatabëxainatsi. Tsipaji paxamë yabara jamatabëjumaitsinë mapacueniaje: “Ayaicuenia Jesucristo pelivaisi tatsipaebabiabijava bajarapamonaejavabelia, saya meta nacueratajë,” jamatabëjanë paxamë yabara.\\n12 Tajamonae, pacaitorobatsi paxamë ata panenajamatabëcuenecopatsinexa Jesucristojavabelia pacuenia xanë najamatabëcuenecopatajë. Tanajamatabëcuenecopatsixae baja Jesucristojavabelia, judíonë atanë, copatajë baja tajumecovënëtsijavami Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pacuenia paxamë, apo pajudíovimë, apo pajumecovënëtsimë picani Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapacuenia xanë ata baja apo jumecovënëtsinë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pëtsa baja pajumecovënëtame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Pamatacabi copiaya pacatsipaebatsi Jesucristo pelivaisi, paxamë apo paneitsacueniabimë. 13 Paxamë baja cajena payapëtaneme mapacueneje. Tavitanexae, copiaya patajopajë paxamëjavata. Nexata bajarapacuenia paxamëjavata pacatsipaebatsi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia, palivaisi picani abaxë apo payapëtaemë. 14 Dioso baja cajena netocopata tanevaetabinexa bajarapavitane pataneyaaitajitsibinexamë picani. Itsiata baitsi jane bajarapavitane yabara bijiata apo panetaemë. Apo panenavecuaitorobimë patacavecuaponaenexa itsajavabelia. Biji rajane xaniavaetsia panecopiapitame. Pacuenia ángel xaniavaetsia pacopiapitsipame, itsa jume, pacuenia Jesucristo xaniavaetsia pacopiapitsipame, bajarapacuenia xaniavaetsia panecopiapitame. 15 Bajarapamatacabi bitso pajamatabëcuenebarëyamë patacatsipaebixae pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. ¿Detsa baja aeconoxae paitsimë panejamatabëcuenebarëyajavami? Bajarapamatacabi meta itsa pacavajëtsipatsi, paneitaxuto ata panerajutsipame tanaitaxutorutsinexa. 16 Aeconoxae meta bepanijavajabitsaënënë panetaejitsipame patacatsipaebixae pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi.\\n17 Pamonae saicayalivaisi Jesucristo pelivaisivecua petsipaebaponaevi, pata paxamëjavata bajarapalivaisi papecatsipaebinexa. Bajarapamonae najamatabëxainabiaba pexanaenexa xua yabara pasivabarëyamëjitsia bajarapamonae. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo najamatabëxainae papecatsipaebinexa pexaniajailivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Bajarapamonae jitsipa paxanë patanevecuanasaicayabinexamë. Jitsipa panejamatabëcuenejëpaenexa bajarapamonae. 18 Xanepana picani itsamonae ata panesivabarëyanexa itsa pacayavenona, itsa baitsi jane pepacuene xaniavaetsia pacasivanajamatabëxaina papecayavenonaenexa. Bepacayavenona bajarapamonae daxitamatacabijavabelianexa. Nexata paxanë ëtapatsimatacabi paxamëjavata, apo bepacayavenonae. 19 Paxamë bepataximë pacatanetsi. Petiriva itsa vixaenotatsi penacueto pevecuanaexanaenexatsi, bitso banajamatabëxaina ëpexanaejavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia xanë ata bitso pacasivanajamatabëxainatsi. Tsipaji bitso patojitsipatsi, pacuenia Cristo jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata panejamatabëcueneitsinexa. 20 Bitso picani jitsipajë aeconoxae taponaponaejava paxamëjavata bitso patacasivanajamatabëxainaexae. Nexata itsa ponaponaejitsipajë paxamëjavata, apo patacatoyaquinae tsipaetsi. Pacabarëcuaicuaijaitsi tsipae pexaniacuenia. Apo patacataexae, nexata abaxë xaniavaetsia apo yapëtaenë pacuenia exanaejitsianë paxamëjavabelia.\\nAgarpijivabeje Sarapijivabeje yabara pelivaisi\\n21 Paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Jumecovënëtsianatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi Diosojavabelia vajanacacapanepaenexa,” pajamë tsabiabi. ¡Nexata panamuxunaevere xaniavaetsia paneyapëtaenexa pacuenia Dioso jumaitsi bajarapalivaisi yabara! 22 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia bajayata Abrahampijinë xaina pexënatobeje. Abrahampijinë pexënato itsanë xaina Agarpijivata. Agarpijiva, Abrahampijinë bedajubicuenia pecomuatsiva amoneya petonacuenebaponaponaenexatsi pijabota. Nexata Agarpijiva jumecovënëtabiaba pijatuxanejivibeje pitorobicueniatsi. Bajaraxuacujinae icatsia Abrahampijinë itsanë xaina Sarapijivata, pepo pijavata jane baja. Bajarapova apo pecomuatsiva. 23 Panacuetonëyo Abrahampijinë xaina Agarpijivata, pecomuatsivata jane baja, xaina pacuenia baxaina pexi pexainaevi. Panacuetonëyo pijinia xaina Sarapijivata, pepo pijavata jane baja, mavecova ata bitso pepua perujuvata, xaina. Bajarapanacuetonëyo xaina petocopiapatsixaetsi pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Abrahampijinë pexënato pexainaenexa. 24 Bajarapovabeje pelivaisita Dioso nacayapëtaeyaexana pacuenia Dioso jivi tane anijacueniabeje. Dioso Moiséspijinëta najumecopata Moiséspijinë pijajivi pebarëjumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Bajarapalivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta Sinaivënë tsutojumata, Arabia nacuata. 25 Itsamonae abaxë mapamatacabi ataje tsiteca jumecovënëtavanapa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapamonae abaxë tsiteca pejumecovënëtavanapaexae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, Abrahampijinë pecomuatsivami, Agarpijivami, cuenejëpavanapa. Tsipaji pacuenia Agarpijiva daxitamatacabi jumecovënëtabiaba pijatuxaneva pitorobabiabicueniatsi, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae jumecovënëtabiaba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicueniatsi. 26 Vaxaitsi pijinia Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi, Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, cuenejëpavanapatsi. Nexata itsamatacabi Dioso pijatomarata, pejanaJerusalén tomarata, jinavanapaenatsi. Tsipaji pacuenia Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, itsajivi ata apo pijajivitova pitorobabiabicueniatsi pexanaenexa, bajara pijinia vaxaitsi ata itsitsi. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicuenia apo jumecovënëtavanapaetsi. 27 Nexata ayaibitsaëtotsi tsaponae Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi. Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nMavecovamë, nexi apo nexainaeva. Jamatabëcuenebarëyamë tsane. Caeto ata apo nenavixaetaeva ata, itsiata jamatabëcuenebarëyaya vavajamë tsaxuabi tsane, navixaetae atamë. Tsipaji nemomoxi ayaibitsaëto xainaename. Xainaename ayaibitsaëto nemomoxi, nijajivitova pemomoxi matatoxenetsia,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota ayaibitsaëtotsi Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuene copatsijavanexa yabara.\\n28 Tajamonae, pacuenia Abrahampijinë pepo pijavata, Sarapijivata, naexana Isaacpijinë pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata Dioso nacatane. Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsixae, Dioso nacatane Sarapijiva bepepo pemomoxitsi. Nexata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajanacacapanepaenexa, bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena. 29 Bajayata Abrahampijinë pexënato, matapijinë, ponë naexana Agarpijivata, bajaraponë jamatabëitonotabiaba pejuyapijinë, ponë naexana Sarapijivata Dioso pejamatabëcueneta Espirítu Santo peyavenonaexaetsi. Bajara pijinia pacuenia aeconoxae ata, pamonae casaë tsavanapae pejumecovënëtsijava Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nacajamatabëitonotabiaba Dioso pejamatabëcueneta Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaevi. 30 Pijuyapijinë, pejamatabëitonotabiabinë yabara, Dioso pejumaitsijava Abrahampijinëjavabelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Ponë nexënato xainame necomuatsivata, apo rajutsimë tsane nexainaeyajuvënëjava nevënamuto pepitsinexa. Daxita rajutsianame ponë xainame pepo nijavata. Bajaraxuata nijabovecua pitsapaeyaexanaename necomuatsiva, nexënato yajava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Abrahampijinëjavabelia Dioso pejumaitsijava. 31 Tajamonae, Dioso apo nacatae Abrahampijinë pecomuatsiva bepemomoxitsi. Biji rajane Dioso nacatane Abrahampijinë pepo pijava bepemomoxitsi. Bajaraxuata vaxaitsi baja apo jumecovënëtsitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi.","num_words":979,"character_repetition_ratio":0.12,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.242,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HECHOS 1\\nPacuenia exanavanapa Jesús pitorobivi, apóstolevi\\nPacuenia Jesús tajëvelia vajunupaeba Espíritu Santo pepatsijavanexatsica mapanacuayabetsicaje yabara pelivaisi\\n1 Teófilo, xanë Lucasnë, catoyaquinatsi mapabaxutoje. Copiaya baja cajena catoyaquinatsi itsabaxutota daxita Jesús pexanaejavanë pelivaisi. Nexata copiayapijibaxutota catoyaquinatsi xuamaxëto Jesús exana petaxuxuabijavaveliacujinae pexanaejava. Daxita bajaraxuanë pelivaisi, catoyaquinatsi. Pacuenia ata Jesús pexanialivaisi jivi tsipaebaponapona, abaxë itsa ponapona mapanacuataje, bajarapalivaisi ata catoyaquinatsi. 2 Matapania pamatacabi Jesús athëbëabetsia Dioso caponatsi, bajarajota Jesús baja copiaruta pexanaejava. Nexata baja itsajota Jesús copiaruta pexanaejava, bajarajota pijinia copiarutajë copiayapijibaxutota tacatoyaquinaejava, Jesús pexanaejavanë pelivaisi. Athëbëabetsia Jesús Dioso pecaponaevajënaetsi, Jesús itapeta pijajiviyajuvënëvi apóstolevinexa. Nexata Jesús itoroba pijajivi, apóstolevi, jivi pexanialivaisi petsipaebanajetarubenaenexa daxitanacuanëjava. Espíritu Santo pejamatabëcueneta Jesús yapëtaeyaexanatsi pacuenia itorobijitsia pijajivi, apóstolevi. 3 Bajaraxuacujinae Jesús pijavajabitsaë beyaxuabatsi. Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, anijatonë tsitanaitajëtabiaba pijajivijavabelia. Cuarenta baja pamatacabibeje itsa panepa Jesús icatsia piasaëcujinae, pona jane baja athëbëabetsia. Bajarapacuenia anijatonë Jesús pijajivi petsitanaitajëtsixae petëpaecujinae, nexata pijajivi yapëtanetsi Jesús icatsia piasaëjava petëpaecujinae. Jesús pijajivi itsa tsitanaitajëtabiaba, Jesús pijajivi tsipaebabiaba Dioso pijajivi pevetsijavanexa.\\n4 Nexata Jesús pijajivi itsa tsitanaitajëta Jerusalén tomarata, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pëtsa abaxë paponame mapatomaravecuaje. Pacopiaevetavanapaename abaxë Espíritu Santo. Bajaraponë yabara taxa Dioso najumecapanepaeya jumaitsi papecatoitorobinexatsica. Xanë ata bajaraponë yabara pacatsipaebatsi baja cajena panecopiaevetavanapaenexa. 5 Juanpijinë raja jivi bautisabanajetaruca ëmerata. Itsiata baitsi jane caematacabibejecujinae paxamë Dioso pacatsijamatabëjoneyaexanaena Espíritu Santo, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, athëbëabetsia baja pona yabara pelivaisi\\n6 Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, tsitanaitajëta pijajivijavabelia. Nexata Jesús pijajivi penacaetuatsijavata, Jesús pijajivi yanijobatsi. Jesús pijajivi jumaitsi mapacueniaje:\\n—Patajatuxanenë, ¿xaniajai tsabaja? ¿Itsanacuapijivi pevetsijava mapanacuaje pecopatsinexa, xamë vecuapitsapaeyaexanaename mapamatacabitaje? ¿Nexata tsaja vajaviriavi judíovi juya evetsiaexanaename vajanacayanacuaevetsinexa? jai Jesús pijajivi.\\n7 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xua yabara paneyanijobame, paneyapëtaenexa, taxa Dioso apo pacatocopatsi. Apo pacatocopatsi paneyapëtaenexa pamatacabita, paepatota ata, taxa Dioso pexanaejava, copiapatsijitsia. Caenë taxa Dioso yapëtane pamatacabi bajaraxua copiapatsijitsia. 8 Itsiata baitsi jane paxamë ajumejunavijibia papaebianame xanë talivaisi Espíritu Santo itsa pacatsijamatabëpatsianica paxamëjavabetsica. Nexata panelivaisipaebanajetarubenaename Jerusalén tomarajava, Judea nacuajava ata, Samaria nacuajava ata, tajënacuatabujava ata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n9 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae pijajivijavabelia, Jesús baja pijajivi pitabënejeva, athëbëabetsia Dioso caponatsi. Itarërëbo baja Jesús pëcaevaya. Nexata baja Jesús pijajivi acuenebi matavëjëa petaejava. 10 Nexata Jesús pijajivi pëtaenubena athëbëabetsia Jesús pepëcaevijavatsia. Nexata ángelnëbeje, penioponaejava penaxatatsinëbeje, Jesús pijajivi jemata bajarajota tsitanaitajëtatsi. 11 Nexata ángelnëbeje jumaitsibeje Jesús pijajivijavabelia:\\n—PaGalilea nacuapijivimë, ¿detsa xuajitsia athëbëabetsia pataenubename? Bajaraponë Jesús paxamëjavavetsia Dioso pacavecuacaponatsi athëbëabetsia. Bajaraponë icatsia itsamatacabi patsianica. Pacuenia pataneme petsiajava, bajara icatsia pacuenia patsianica, jai ángelnëbeje Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi natsicueyaitapeta Matíasvënënë apóstolenënexa yabara pelivaisi\\n12 Jesús baja peponaecujinae athëbëabetsia, Jesús pijajivi, apóstolevi, naviaba Jerusalén tomaraberena. Naviaba olivonaenë penubenaetsutojavaverena. Bajarapatsuto eca caekilómetrocuenia Jerusalén tomaravecua. 13 Nexata Jesús pijajivi pata Jerusalén tomarata. Nexata pabota Jesús pijajivi najinavanapa, athëbëyo pexanaeirajavabetsia junaya. Tsipaji baja cajena tsicopatatsi bajarapairatatsia pejinavanapaenexa. Pamonae Jesús pijajivi apóstolevi, mapevënëanëje. Itsanë pevënë Pedro. Itsanë Santiago. Itsanë Juan. Itsanë Andrés. Itsanë Felipe. Itsanë Bartolomé. Itsanë Mateo. Itsanë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë Simón. Bajaraponë celotenë. Itsanë pevënë Judas, Santiago pejuyapijinë. 14-15 Pabota Jesús pijajivi apóstolevi najinavanapa, athëbëyo pexanaeirajavatatsia, nacaetuatabiaba caejavata pevajëtabiabinexa Diosojavabelia. Jesús pena María, Jesús pejuyapijivi ata, itsapetiriavi ata yajava, nacaetuatabiaba pevajëtabiabinexa Diosojavabelia. Bajarapajivibitsaëto ciento veinte pajivibeje. Nexata penacaetuatsijavata bajarapamonae tuatuajëta Pedro nonotapuna. Pedro nexata jumaitsi penacaetuatsivijavabelia:\\n16 —Tajamonae, copiapata rajane baja pacuenia baja cajena tajëvelia jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota. Pacuenia bajayata Davidpijinë Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia vajunupaebiaexanatsi Judaspijinë pexanaejavanexa, copiapata jane baja. Tsipaji Judaspijinë itsa matacapona pamonae Jesús vaetabijitsiatsi, Judaspijinë tocopiapatatsi baja pacuenia Davidpijinë tajëvelia jumaitsi. 17 Judaspijinë picani paxanëyajuvënënëmi. Jesús picani bajaraponëmi itapeta penanacuenebinexa paxanëta. 18 Judaspijinë ira comuata pibisiacuene pexanaematamopalatata. Bajaraponëmi pijacuata nabeyaxuaba. Nexata penabeyaxuabicujinae, pematonono ira bejopaica. Nexata cototitititicajunua. Daxita pënëmi pitsatajarabarena. 19 Daxita Jerusalén tomarapijivi vënëlivaisitanetsi daxita xua tocopiapatatsi Judaspijinëmi. Nexata Judaspijinëmi pecomuatsiira, Jerusalén tomarapijivi vënëruba Acéldama. “Acéldama,” itsa jai bajarapamonae pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Papalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabatsi, bajarapapalatata pecomuatsiira,” pejaijume, jai Pedro penacaetuatsivijavabelia.\\n20 Icatsia Pedro jumaitsi penacaetuatsivijavabelia:\\n—Salmosvënëbaxutota tajëvelia Judaspijinë yabara comparacióncuenia jumaitsi mapacueniaje:\\nPijabo jivinebo xuabetsiana. Itsajivi ata apo ponaponae tsane bajarapabota,\\njai tajëvelia Salmosvënëbaxutota Judaspijinë apóstolenë penaexanaejavavecua pepitsapaejavanexa yabara.\\nItsajavata Salmosvënëbaxutota icatsia tajëvelia jumaitsi Judaspijinë yabara mapacueniaje:\\nBajaraponëmi penacuenebijavami, itsanë pitsiana,\\njai itsajavata Salmosvënëbaxutota itsanë icatsia apóstolenë penaexanaejavanexa yabara Judaspijinë pepitsapaejamatabëcuene, jai Pedro penacaetuatsivijavabelia.\\n21 Icatsia Pedro jumaitsi:\\n—Caenë panetsicueyaajibi doce paponëbejenexanë Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavatsi patataejava patanajuapaebinexa. Bajaraxuata bitapetatsi itsanë pataneyanabinexa. Paxamë tuatuajëta ena patanajuapënajinavanapaevi vajatuxanenë Jesús pamatacabi abaxë ponapona mapanacuataje. 22 Juanpijinë raja bautisaba Jesús. Bajara pamatacabijavaveliacujinae, panajuapënajinavanapajë Jesús, matapania athëbëabetsia Dioso patanevecua caponaematacabitsijavabelia. Nexata bajarapitsinë bitapetatsi Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia piasaëyaexanaejavatsi patataejava patanajuapaebinexa, jai Pedro penacaetuatsivijavabelia.\\n23 Nexata pamonae nacaetuata, Dioso pejumecovënëtsivi, anijanëbeje itapeta, Pedrobana jane baja Jesús penajuapënajinavanapaevi. Bajaraponëbejeyajuvënënë caenë acueyabi pavënëbeje xaina. Itsavënë José. Itsavënë Barsabás. Itsavënë Justo. Itsanë caevënë xaina. Bajaraponë pevënë Matías. 24 Bajaraxuacujinae bajarapamonae najumaitsi:\\n—Vajëtsianatsi Diosojavabelia vajanacayapëtaeyaexanaenexa, najai.\\nNexata jane baja bajarapamonae peyapëtaenexa, ponë Dioso itapetsijitsiatsi apóstolenënexa, vajëta Diosojavabelia. Bajarapamonae pevajëtsijavata Diosojavabelia, jumaitsi mapacueniaje:\\n—Patajatuxanenë, daxitajivi nejamatabëcueneyapëtaenë. Maponëbejeyajuvënënëje, ponë itapetame apóstolenënexa, panetsitajëre. 25 Nexata ponë itapetame, pitsiana xua Judaspijinë vecuapitsapa. Bajaraxua Judaspijinë vecuapitsapa peponaexae infiernojavabelia, jai bajarapamonae pevajëtsijavata Diosojavabelia.\\n26 Bajaraxuacujinae bajarapamonae pijacuenecujirua exana peyapëtaenexa jane baja ponë apóstolenënexa. Nexata bajarapamonae yapëtane Matías apóstolenënexa. Nexata baja Matías najunua once ponëbeje Jesús pijajivi apóstolevijavabelia. Nexata baja apóstolevi doce ponëbeje.","num_words":790,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.123,"stopwords_ratio":0.252,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 10\\n1 Palivaisi bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi saya Dioso najumecopata tajëvelia vajayapëtaenexa papexaniacuene aeconoxae Cristo nacatoexana. Pacuenia jumaitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, sacerdotevi exanabiaba Cristo pepatsivajënaeyatsica. Caevai canacujitsia dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia, pibisiacuene pexanaeneconi Dioso pevecuaajibiaexanaenexatsi. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia exanabiabi ata, pepacuene apo jamatabëcuenexaniavaetsitsi. 2 Pacuenia bajayata itorobatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, sacerdotevi exanabiaba. Dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia pexanabiabixae, pepacuene Dioso itsa vecuaajibiaexanaejitsipatsi pibisiacuene pexanaeneconi, nexata bajarapamonae apo yanajamatabëxainae tsipae pijaneconi. Nexata baja itsa aneconijibi tsipae, pematatsënëa dajubinë apo beyaxuababiabi tsipae ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia pijaneconi yabara. Caeto saya ofrenda rajutsipa Diosojavabelia. 3 Bajarapacuenia dajubinë caevai canacujitsia beyaxuababiabi ata ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia, itsiata jivi jamatabëcuenebarëyaya apo jinavanapae. Biji rajane bajarapacuenia exanabiabi ata, pevajënaeyabelia tsiteca yanajamatabëxainapona pijaneconi. 4 Bajarapacuenia beyaxuababiabi ata toro, chivo ata, bajarapajana apo caëjëpaetsi jivi pijaneconi pepacuene pevecuaajibiaexanaenexatsi.\\n5 Bajaraxuata Cristo pepatsicujinaetsica mapanacuayabetsicaje, paxa Diosojavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\nApo jitsipaemë xamë xua jivi carajutabiaba ofrendacuenia. Apo jitsipaemënua dajubinë ata pebeyaxuababiabijava pevi pecarajutsinexa ofrendacuenia. Bajaraxuata xanë nitorobimica pacuenia banaexana mapanacuapijivi, tanaexanaenexa mapanacuata, mapanacuapijivi tasivatëpaenexa pijaneconi yabara. 6 Jivi picani dajubinë beyaxuababiaba ofrendacuenia pevi pecarajutabiabinexa, altarvënëjavajumata pecatotajuitsinexa. Jamatabëjumai tsabiabi bajarapamonae: “Tajaneconi Dioso nevecuaajibiaexanaena mapacuenia itsa exanaenajëje,” jamatabëjai tsabiabi. Itsiata baitsi jane apo sivajamatabëcuenebarëyamë bajaraxua yabara. 7 Bajara jane manucajëje pacuenia jitsipame tacatoexanaenexa, pacuenia nijumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara, tasivatëpaenexa nijajivi,\\njai Cristo paxa Diosojavabelia.\\n8 Nexata bajarapacuenia Cristo pejumaitsixae, aeconoxae baja vaxaitsi yapëtanetsi mapacueneje. Dioso aeconoxae apo sivajamatabëcuenebarëya jivi dajubinë pebeyaxuababiabijava ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia. 9 Icatsia Cristo jumaitsi paxa Diosojavabelia mapacueniaje: “Bajara jane manucajëje pacuenia jitsipame tacatoexanaenexa,” jai Cristo. Cristo baja mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara sivatëpa cruzata pacuenia paxa Dioso itorobatsi. Nexata sacerdotevi dajubinë pebeyaxuababiabijava ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia, Cristo baja copiarucaeyaexana. 10 Pacuenia Dioso tojitsipatsi, Jesucristo nacopata pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa cruzata. Bajarapacuenia Jesucristo nacasivatëpa vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Caeto baja Jesucristo nacasivatëpa daxita mapanacuapijivitsije.\\n11 Caematacabi canacujitsia picani sacerdotevi nubenabiaba altarvënëjava muxuneneta, dajubinë itsa beyaxuaba, ofrendacuenia pevi perajutabiabinexa Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia exanabiabi ata, Dioso pepacuene apo vecuaajibiaexanaetsi pibisiacuene pexanaeneconi. 12 Jesucristo baja cajena nacopata pebeyaxuabinexatsi, vajanacaneconimatamotsinexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Caeto baja Jesucristo tëpa pibisiacuene vajaexanaeneconi vajanacaneconimatamotsinexa daxitamatacabijavabelianexa. Bajaraxuacujinae Jesucristo athëbëtatsia eca, paxa Dioso pemuxuneneta, penajuaevetsinexabeje daxitacuene. 13 Cristo abaxë aeconoxae athëbëtatsia ecaya. Jamatabëcueneevetecaya abaxë pijavajabitsaë paxa Dioso petojamatabëcueneamoneyabinexatsi. Nexata Jesús pijavajabitsaëmi ata pacuenia itoroba, pejumecovënëtsinexatsi. 14 Caeto baja Cristo nacopata vajanacasivatëpaenexa. Nexata vaxaitsi, Cristo pelivaisi vajajumecovënëtavanapaevi, Cristo pejamatabëcueneta Dioso nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi daxitamatacabijavabelianexa. 15 Cristo baja cajena caeto vajanacasivatëpaejavanexa daxitamatacabijavabelianexa, Espíritu Santo tajëvelia nacayapëtaeyaexana. Espíritu Santo tajëvelia nacayapëtaeyaexana pexaniajaicuene, xua baja aeconoxae Cristo nacatoexana. Tsipaji baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n16 Najumecapanepaeya tajajivi yabara pejanalivaisi itsamatacabi jumaitsinë tsane mapacueniaje: “Caejivi canacujitsia pejamatabëëthëtota yapëtaeyaexanaponaponaenajë pacuenia netojinavanapaejitsia. Nexata bajarapamonae pejamatabëëthëtojavavetsina jitsipaena tanejumecovënëtsinexa,”\\n17 Bajaraxuacujinae icatsia Dioso jumaitsi mapacueniaje:\\nApo najamatabënapitsinë tsane itsamatacabijavabelia ata daxita papibisiacuene bajarapamonae exana,\\njai Dioso tajëvelia pija-jivi yabara.\\n18 Nexata jane baja Cristo nacasivatëpa pibisiacuene vajaexanaeneconimi Cristo pejamatabëcueneta Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa. Nexata baja pematatsënëa dajubinë apo beyaxuababiabi tsanetsi ofrendacuenia pevi vajarajutabiabinexa Diosojavabelia, pibisiacuene vajaexanaeneconi Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa.\\nPacuenia saya vajajamatabëcuene imoxoyotsijitsiatsi Dioso yabara pelivaisi\\n19 Tajamonae, Jesucristo baja vajanacasivatëpaexae, aeconoxae baja Dioso nacatocopata ajunavijibia vajajonenexa Dioso pijanacuayabetsia. Nacatocopatanua bajarajotatsia vajajonenexa Lugar Santísimovënëjavabelia, itsajota baitsi Dioso ponapona. 20 Jesucristo nacatoexana pejananamuto vajaponaenexa athëbëabetsia, Dioso vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. Jesucristo baja itsa nacasivatëpa cruzata, nacasivatëpa vajapatsinexa Diosojavabetsia. 21 Bajayata sacerdotevi toevetavanapa Dioso pijacarpaboxaneto. Bajara pijinia pacuenia aeconoxae Jesucristo, pepo sacerdotenë jane baja, nacaevetaponapona vaxaitsi vajanacatocuaicuaijainexa Diosojavabelia. 22 Bajaraxuata vajajamatabëëthëtojavavetsina vajajamatabëcuene saya bimoxoyotatsi Dioso. Bëpënëa vajajamatabëcueneta Dioso yamaxëitojorobiaya apo bejumecovënëtsitsi. Tsipaji yapëtanetsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena tsipaji baja pibisiacuene vajaexanaeneconimi Dioso nacavecuaajibiaexana. Nexata baja nacaajamatabëcuene xuirajibiaexana Jesucristo vajanacasivatëpaexae. Vajanacabautisabijavata, nacaperabëquiatanua piaxuirajibimerata. 23 Vajavajënaeyabelia asaëyata copiaevetavanapaenatsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Bajarapacuenia asaëyata copiaevetavanapaenatsi Dioso jumeaebinejevatsi. Nexata itsamonaejavabelia navajunupaebabiabianatsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Tsipaji baja pacuenia Dioso najumecapanepaeya nacajumaitsi, xaniajai baja cajena. Dioso nacacapanepaena. 24 Nexata vaxaitsi namataenetsia benayavenonatsi vajanajamatabëcueneitajëtsinexa vajanasivacuene. Namataenetsianua pexaniacuene benatoexanabiabatsi. 25 Itsamonae baja vaxaitsiyajuvënëvi copabapona penajoneyabiabijava vajanacaetuatabiabibojavabelia. Vaxaitsi nexata bajarapamonae apo becuenejëpaetsi. Namataenetsia benajamatabëcueneasaëyaexanaponatsi. Aeconoxae baja bitsoyo biajamatabëcuenesaëtsi tsavanapae. Tsipaji baja imoxoyo pevajënae vajatuxanenë pepatsinexatsica.\\n26 Vaxaitsi tsiteca vajavajënaeyabelia pibisiacuene itsa exanaponaejitsipatsi, yapëtae atatsi Cristo vajanacasivatëpaejava, nexata nacatoacuenebi tsipae Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconi. 27 Bajarapacuenia vajavajënaeyabelia tsiteca pibisiacuene itsa exanaponaejitsipatsi, nexata saya copiaevetavanapaejitsipatsi pinijicuenia Dioso ëvajanacananeconitsia exanaejavanexa. Pamatacabi Dioso pijavajabitsaë naneconitsiaexanaena pinijiisotojavabelia peverebiabinexa, bajarapamatacabi vaxaitsi ata, bajarapamonae yajava, pinijicuenia Dioso nacayajavananeconitsia exanaejitsipa. 28 Bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Nexata pajivi apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, beyaxuabaponatsi. Anijajivibeje, acueyabi pajivibeje ata, itsa jumaitsi pibisiacuene pexanaejivi yabara: “Pataniji pepacuene pibisiacuene pexanaejava mapajivije,” itsa jai, nexata bajarapajivi apo itaxutotsoniataetsi. Beyaxuabatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 29 Pacanaëjëre mapacueneje. Pajivi apo jumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, naneconitsiaexanatsi. Nexata bajaraxua matatoxenetsia Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi pajivi copata pejumecovënëtsijava Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara. Pajivi copata pejumecovënëtsijava Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara, bajarapajivi tane Dioso pexënato pesivatëpaejavatsi bepiamatamobicujiru. Apo canaëjëtsinua Espíritu Santo piasivajavatsi. 30 Yapëtanetsi baja cajena Dioso pejumaitsijava mapacueniaje: “Pamonae pibisiacuene exanapona itsamonaejavabelia, bajarapamonae xanë naneconitsiayaexanaenajë,” pejaijava. Jumaitsinua Dioso mapacueniaje: “Xanë Diosonënë, naneconitsiaexanaenajë tajajivi,” jai. 31 Pajivi Dioso apo jumecovënëtsi, nexata Dioso itsa naneconitsiaexanaenatsi, ¡bitso piayaicuene taeyaexanaenatsi piasaëtsaponaponaenë Dioso!\\n32 Panajamatabënapire pacuenia pajamatabëcueneitsimë tsavanapae pamatacabi ajena Cristo pajumecovënëtame. Bajarapamatacabi pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae panejumecovënëtsijava vajatuxanenë pelivaisi, itsamonae pacabejiobiaexanae ata bajarapalivaisi yabara. 33 Paxamëyajuvënëvi baja cajena jivi ayaibitsaëto pitabarata itsamonae capocaponatsi. Ayaicuenia baja cajena bejiobiaexanatsinua bajarapamonae pitabarata. Nexata pijinia itsamonae paxamëyajuvënëvi bitso sivanajamatabëxaina bajarapacuenia papecayajuvënëbejiobia exanaexaetsi. 34 Paxamë paitaxutotsoniataneme pamonae jebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota Dioso pejumelivaisi yabara. Paxamë itsamonae pacavecuanotsi ata panijairanëmi, panecobecovëjavaximi yajava, itsiata paxamë pajamatabëcuenebarëyamë. Bajarapacuenia pajamatabëcuenebarëyamë tsipaji baja payapëtaneme xua athëbëtatsia paxainaejitsiamë. Bajaraxua mapanacuapijicuene matatoxenetsia bitso pexaniacuenejava. Tsipaji daxitamatacabijavabelianexa apo pevereverecaejavanexa. 35 Bajaraxuata pëtsa pacopabame panesivanajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia papecayavenonaenexa. Dioso cajena athëbëtatsia pacarajutsiana ayaicuenejava panenajamatabëcuenecopatsixae bajaraponëjavabelia. 36 Bajayajebi ata panevajënaeyabelia paexanaponare pacuenia Dioso pacatojitsipa. Nexata xua yabara tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi papecarajutsinexa, bajaraxua Dioso pacarajutsiana. 37 Cristo icatsia pepatsijavanexatsica yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nBepijia patsianica ponë patsijitsiatsica. Apo cuenenajematsi tsane pepatsinexatsica. 38 Nexata pajivi Dioso aneconijibiatanetsi Diosojavabelia penajamatabëcuenecopataponaponaexae, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Itsiata baitsi jane pajivi nevecuanaviata pecovëyabelia, apo sivajamatabëcuenebarëyanë tsane,\\n39 Itsiata baitsi jane vaxaitsi vajacovëyabelia Diosovecua apo naviabi tsanetsi Diosovecua vajanaxuabiyaniva. Biji rajane vaxaitsi najamatabëcuenecopabatsi Diosojavabelia ëvajanacacapanepaejavabelianexa.","num_words":945,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.237,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 23 CUI - Nexata daxita penayatoxoroto exanaxubiya - Bible Search\\nLucas 22 Lucas 24\\nMeje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha tatsi\\n(Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38)\\n1Nexata daxita penayatoxoroto exanaxubiya enae jiwi barapomonae asiya umenarʉcʉpa, Jesús teicatsi yawa capoinchi Pilato peitabaratha tatsi. Pilato bapon pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. 2Baxota daxita barapomonae Jesús cui yopitatsi xua abe exana, jeye:\\n—Barapo pebin patan xua wajiwimonae jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi. Yawano pajume tanno pocotsiwa jopa bewa pinae paratixi matoma catsi pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉta bapon nayabara paeba: ‘Xan apara Mesías pon jiwi itorobiya pepa Taewatsin’, jei, jei barapomonae.\\n3Nexata Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei.\\nJesús jume nota namchi, jeye:\\n—Xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús.\\n4Nexata Pilato barai sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi yawa baraino jiwi, jeye:\\n—Jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita anae exanaewa, xua pebexubinexatsi barapo pebin, jei.\\n5Ichitha barapomonae jume daunweya cueicueijei, jeye:\\n—Jiwi jopa juniya jume cui tsacabichi xua anaepana exanatsi pia pecuidubiwantha, daxita Judea nacuatha. Baxua Galilea nacuatha tamropata pitaba, equeicha aunxuae waxainya becui joparene, jei.\\nMeje yabara poxonae Jesús uncua Herodes peitabaratha tatsi\\n6Poxonae Pilato baxua jume taeba barapo bicheito baraichi, jeye:\\n—¿Jesús bara Galilea nacuapin? jei Pilato barapo bicheitotha.\\n7Barapo bicheito namchi, jeye:\\n—Aa, bapon Galilea nacuapin, jei barapomonae.\\nBapoxonae Pilato itoroba, Jesús itorobatsi, Herodes peitabaratha beya. Bapon Herodes pon Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Herodes siwa poneiba Jerusalén tomara. 8Poxonae Jesús taebatsi Herodes, bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweinanareca, tsipei bayatha Herodes cuinaya betaena. Herodes saya jume taiba xua Jesús yopiteibatsi. Herodes ichichipa tane xua Jesús petsita itʉtsi coyenewa exanaena. 9Herodes Jesús matowa yainyabatsi. Ichitha Jesús jopa jume notsiyo. 10Baraxota irʉ ena sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi. Irʉrʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonae Jesús bichocono abe yabara paebatsi Herodes pia xantha tatsi. 11Nexata Herodes yawano pia soldadomonae tatsino daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Jesús cui caponatsi, pexeinya paparuwa juma xatatatsi pocotsi paparuwan nama xataba pomonae peyanacua ewatsi jiwi. Equeicha Jesús itorobatsi Pilato peitabaratha beya, Herodes bara beitorobiya. 12Barapo matacabitha Herodes irʉno Pilato naitacoxonabe. Baponbe caena bayatha saya penaita aenae-aenei jitonbe.\\nMeje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús bara pebexubiwa tsainchi ichamonae\\n(Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16)\\n13Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ judiomonae pia pentacaponaewi, irʉrʉ daxita jiwi, daxita barapo bicheito Pilato waba xua barapo bicheito penacaetutsinexa. 14Pilato barai barapo bicheito, jeye:\\n—Paxam barapo pebin pacaponame taxantha. Pajam: ‘Barapo pebin daxita jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana exanatsi’, pajam. Bayatha bequein baxua barapo pebin yabara yainyaban painya itabaratha pocotsiwa bayatha payabara paebame taxantha, ichitha jopa jume itaraerowinyo bapon, xua po jumetha penayaita anae exanaewa xua yabara pana netsipaebame. 15Icha ichin xua jopa jume itaraerowinyo Herodes barichi. Daxota equeicha Jesús caibe itorobarenatsi waxainya berena. Yaitama Jesús jopa abe exanaeyo, daxota jopa bewa bexubi. 16Tha cueintichi bapon. Tha bapoxonae pu copatichi, jei Pilato.\\n17Poxonae Pascua matacabintha ichʉn ba bewa isanaxubichi. Pilato barapo Pascua matacabintha nantawenona xua isanaxubina caein pon jiwi pecʉbi botha peecaein, pon xua jiwi ichichipa, xua bapon peisanaxubinexa tsainchi.\\n18Bapoxonae daxita jiwi jume daunweya wawai, jeye:\\n—¡Soldadomonae itorobare xua bapon pebexubinexatsi! ¡Barrabás painta pu sotabare! jei.\\n19Barrabás jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei caena bayatha matacapona ichamonae xua barapo tomarapiwi najume tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi. 20Pilato ichichipa xua Jesús pu copatatsi. Daxota equeicha barapo bicheito tsipaebatsi xua Jesús yabara paebatsi. 21Ichitha equeicha barapo bicheito jume daunweya wawai Pilatotha, jeye:\\n—¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! ¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.\\n22Equeicha Pilato tsipaeba barapo bicheito, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? Xan jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita anae exanaewa xua pebexubinexatsi bapon. Tha cueintichi, tha bapoxonae pu copatabichi, jei.\\n23Barapo bicheito jopa juniya wawayo xua naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús. Irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume daunweya wawairʉ, beya capanepa po coyene ichichipa pecana exanaewa. 24Daxota Pilato namchi: “Moya paexande be pocotsi coyeneya paichichipame”, jei Pilato. 25Nexata Pilato nama pu sotaba pon jiwi pecʉbi botha peecaein, pon jiwi ichichipa xua bapon peisanaxubiwa tsainchi. Bapon pewʉn Barrabás, pon waetabatsi poxonae jiwi najume tsacaba xuano poxonae jiwi jutebatsi. Bapoxonae Jesús copatatsi, Pilato copata, xua Jesús bara pebexubinexatsi judiomonae pejumeyainwa tatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha\\n(Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27)\\n26Poxonae Jesús cataunxuae caenapoinchi tʉpa peexanadutsinexatsi naetotha, pebin waetabatsi, soldadomonae waetaba. Bapon pewʉn Simón, Cirene tomarapin. Bapon wexua werena pona. Bapon peutucuratha tabotsicatsi naeto, xua pecaponaenexa Jesús peputha tatsi.\\n27Jesús peputha tapoinchi pin bicheito, irʉ ainya yabʉxino Jesús peputha tapoinchi. Daxita barapowaxi nantanuweya siwa namtsebiya wecoyeichi Jesús. 28Ichitha Jesús necotabiya barai barapowaxi, jeye:\\n—Yabʉxi Jerusalén tomarapiwaxi pam, jopa pana nesiwa namtsebiya wecoyande. Jame maisa painya coutha pana nasiwa wecoyande, painya pexuino pasiwa wecoyande. 29Tsipei matacabin othopaena po matacabintha jiwi atene tsane. Barapo mataqueintha, jiwi jei tsane: ‘Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi jopa pexui xeinaeyo. Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi jopa bapana bʉtixitha taenaetsi pexui. Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi bapana pexui jopa isainae’, jei tsane jiwi barapo matacabintha. 30Yawano jiwi namchi tsane: ‘Maisa xanepana xua wawerapaewa xua wanaca cʉnʉbabiwa demxuwan, yawano tsorobon naca matatsun wetoxebabina xua jopa wanaca itʉtsiwa tsane’, jei tsane jiwi barapo matacabintha. 31Xan wʉnae exanan dacotsiwa jiwi jopa juniya neperaxa exanaeyo. Ichitha pomonae abe peexanaewi nama jopa juniya bichocono peraxa exanaetsi beyacaincha xua neperaxa exana, jei Jesús.\\n32Cataunxuae Jesús ecapona. Irʉrʉ ponbe abe matowa peexanaeinbe, baponbe Jesús peputha tacapoinchibe, xua baponbe irʉ pebexubinexa tsainchibe poxonae Jesús bexotsi. 33Daxita jiwi Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be jiton matasipa piwa. Po uruto wʉn caunuteiba xua jei tsaibi: “La Calavera”, jei. Barapo uruto matasoitotha Jesús tʉparucua exanatsi naetotha. Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, irʉ ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi. 34Poxonae Jesús naetotha ducua, Jesús jeye:\\n—Axa yabara cui jʉntemainare po coyene barapomonae necana exana, tsipei barapomonae jopa yaputaeyo xua necana exana, jei Jesús.\\nSoldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Bapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi. 35Baraxota Jesús taeumeinchi jiwi. Ichitha nama pentacaponaewi Jesús cui caponatsi, barapomonae jeye:\\n—Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. Icha bara bapon Mesías, pon Nacom pia peitapetsin, bʉ bara bapon pia coutha nacapanepa naeto wetsica, jei barapomonae.\\n36Soldadomonae irʉ Jesús cui capoinchi, imoxoyo caquita umenapoinchino. Barapo soldadomonae Jesús apatatsi po mera pewʉn vino, po mera mene atsu. 37Barapo soldadomonae Jesús baraichi, jeye:\\n—¡Icha xaniwaicha judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsim, moya jinya coutha nacapanepare! ¡Naeto wetsica ecoinca! jei soldadomonae.\\n38Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo petinadutsiwa.\\n39Ponbe Jesús pecuariya tacobe matatabarutatsibe, ponbe matowa abe peexanaeinbe, baponbe caein ichʉn, bapon Jesús biatainchi petʉpaeyainwa naetotha. Bapon namchi:\\n—¡Icha xaniwaicha xam Mesías, ponxaem Nacom caitapeta, moya jinya coutha nacapanepare! ¡Yawano pana necapaneparebe! jei bapon.\\n40Pon icha naetotha ducua, bapon jume matawenta, pon Jesús casebatsi, bapon jume matawentatsi. Pon icha naetotha ducua namchi, jeye:\\n—¿Xam jopa cuitaya junuwim Nacom? Aparaunxuae tʉpaeinchibe ichaunxuae Jesús ichi tsane. 41Waxainchibe jopa juniya naca peraxa jʉbiyobe abe waexanaexaebe, apara bara xainwaicha xua nacata exana tsipei bayatha apara abe exanatsibe. Ichitha nama ponje jopa apara abe exanaeyo, jei.\\n42Nexata pon baxua penamchixae, bapon Jesús baraichi, jei:\\n—Jesús, neyabara cananta xeinare xua tana neyawenaenexam po matacabitha poxonae patopeicaename xua jiwi neitorobinexam tsane, jei bapon.\\n43Jesús jume nota, jeye:\\n—Xaniwaicha bara catsipaebatsi, anoxuae tsane cabarʉ ecaeinchi ichaxota jiwi jʉntʉ coyene weiweinathopeiba, peitʉpanae nacuatheicha, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús tʉpa\\n(Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30)\\n44Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. 45Poxonae cataunxuae xometo jopa penthiyo, bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica. 46Nexata Jesús jume daunweya wawai, jeye:\\n—Axa, nejumope pire, po jumope tana necatsixaemxae, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae Jesús tʉpanaicha.\\n47Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Roma nacuapin, poxonae bapon baxua taeba, bapoxonae Nacom wʉnae jaintatsi, jeye:\\n—Jaina, apara baraponje jopa abe exanaeyo, itara ichamonae yopita xua abe exana, jei bapon.\\n48Daxita pomonae xua baxua taeumena baxota, barapomonae pia bo benawibiya. Poxonae namtotha enapona, daxita barapomonae nantacari cuainbobenapona poxoru bichocono ajʉntʉcoyenetane xua Jesús pewisiwatsi. 49Ichitha pomonae Jesús peyaitae jiwi, irʉ yabʉxino, powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena, daxita barapomonae Jesús tajʉ wetaeumeinyatsi poxonae ichamonae Jesús bexotsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha yauxatatababotatsi\\n(Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42)\\n50Irʉrʉ pebin popona, bapon pewʉn José, Arimatea tomarapin. Arimatea tomara eca Judea nacuatha. Bapon pentacui xanepanaein. Yawano beta pepoponaein Nacom peitʉtha tatsi. José, bapon jiwana caein pomonae judiomonae pia pecanamata caitorobi bicheito tatsi. 51Barapon José yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya peewatsinexatsi. Poxonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito exana poxonae Jesús bexotsi, baxua José jopa pebʉrʉya nacayabara nanta xeinaeyo. 52José Pilato siwa poinchi. Pilato wʉcatsi Jesús petʉpaein, José wʉca. 53José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Bapoxonae José mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya, po mʉthʉ jiwi mʉthʉ tofobobapona. Barapo mʉthʉtha cataunxuae petʉpaein ichʉn jopa boyaetsi. 54José baxua exana po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuitsiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi imoxoyo jopaena.\\n55Powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena, barapowaxi pona mʉthʉtha, petaenexa xua Jesús mʉthʉtha xotsi. 56Poxonae barapowaxi bo benawibiya, bapoxonae nacui wʉnaetajeba petuxueiwan yawa penasiwanno, xua Jesús petʉpaein tsixaxaintajebatsi.","num_words":1485,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 12\\nPacuenia Juan athëbëtatsia tane dragón bitso pianaepanaejava yabara pelivaisi\\n1 Athëbëtatsia ayaicuene naitajëta vajanacayapëtaeyaexanaenexa pacuenia itsamatacabi pevajënaeyabelia itsi tsaponaejitsia mapanacuataje. Athëbëtatsia petiriva taenutajë. Petiriva jumanava naitayotanuca. Pacuenia matacabipijijuameto baitayota, bajarapacuenia jumanava naitayotanuca. Meravipijijuametojavavelia nataxunutanuca. Namataxatatanuca doce patuluputobeje pexainaecorona. 2 Bajarapova petiriva penacueto peyacotajinaeva. Pevixaenotsijavatatsi bitso yaaëaëjai. 3 Nexata bajarajotatsia naitajëta piayainë, petsobianë, pinijinëxaneto dragón, baitsi dovathi. Xaina siete pamatabocotobeje, diez pamataetobeje. Caematabocoto canacujitsia namataxatatapona corona. 4 Bajaraponë, dragón, nabosovebabia. Nexata penabosovebabejavata tulupu ayaijava penetsica irabetsica. Xuavajëto tulupu othopaica irabetsica, bajaraxuavajëto matatoxenetsia nacopabarubenaya athëbëtatsia. Bajaraponë, dragón, nucojopa penacueto pevixaenotsivatsi pitabarata, bajarapova itsa vecuanaexanatsi penacueto, pecoxixaenexatsi picani. 5 Nexata jane baja petiriva vecuanaexanatsi pebinëyo. Bajaraponëyo caponatsi Diosojavabetsia Dioso pijatronota peecaenexa. Nexata baja bajaraponëyo apo xaetsi dragón. Bajaraponë itsamatacabi mapanacuata jivi pepo pevetsinë tsane. Itsa evetsiana, ajumesaëya itorobabiabiana pejumecovënëtsinexatsi. 6 Nexata petiriva penacuetonëyo pevecuanaexanaecujinaetsi, najetabajirava petusato nacuayabelia, itsabelia Dioso tsivajënaexaniavaetatsi peponaponaenexa. Bajarajota pexaejava baja Dioso rajutatsi mil doscientos sesenta pamatacabibeje.\\n7 Bajaraxuacujinae athëbëtatsia vajabitsaë exana. Angelevi penamatacaitorobinë, Miguelvënënë, pijaángelevi yajava, barënabia dragónjavabelia. Dragón pijinia, pijaángelevi yajava, barënabia Migueljavabelia. 8 Itsiata baitsi jane dragón cujiruamoneyabatsi. Nexata apo tocopatsitsi caenë ata dragón pijajivitonë penacopatsinexa athëbëtatsia. 9 Dragón cajena ayainëxaneto. Itsiata baitsi jane xuabicatsi athëbëvetsica daxita pijajivi yajava. Nexata bajaraponë pevënë Dovathi. Itsavënë Satanás. Bajaraponë bajayata itsa naitajëta jivijavabelia, naitajëta bejomocuenia. Bajaraponë jivi yamaxëitojorobabiaba daxitanacuanëjava.\\n10 Nexata jumetaniji pinijijumeta athëbëvetsica pejumaitsijava. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Copiapata rabaja Dioso vajanacacapanepaejavanexa vajaneconivecua. Copiapata rabaja Dioso pesaëta jivi pevetaponaponaenexa. Copiapata rabaja Dioso pijajivi pitorobaponaenexa. Copiapata rabaja Cristo ata pitorobaponaenexa mapanacuajavaje. Bajarapacuenia copiapata baja daxita bajarapacuene tsipaji baja ponë neconitabiaba Diosojavabelia Dioso vajanajuajumecovënëtavanapaevi, bajaraponë baja xuabicatsi athëbëvetsica. Baitsi dovathi. Bajaraponë picani Dioso pitabaratatsia nuca. Nexata bajaraponë daxita matacabijebi, daxitameravijebi ata, Diosojavabelia neconitabiaba Dioso vajanajuajumecovënëtavanapaevi. 11 Dioso vajanajuajumecovënëtavanapaevi pejumecovënëtsixae Cristo pesivatëpaejavatsi cruzata, cueneamoneyabapona dovathi. Bajarapacuenia cueneamoneyabapona tsipaji navajunupaebaponanua itsamonaejavabelia Cristo pecapanepaejavanexatsi pijaneconivecua. Dioso vajanajuacovënëtavanapaevi jamatabëjumai tsabiabi: “Itsa nebeyaxuabiana Dioso pejumelivaisi yabara, jema baja nebeyaxuabiana,” jamatabëjai tsabiabi. 12 Athëbënacuatatsia panejinavanapaevi, pasivajamatabëcuenebarëyamëre Dioso mapanacuayabetsicaje papecavecuaxuabijavatsica dovathi. Mapanacuataje panejinavanapaevi, bitso cajena bepajiobimë tsane. Paxamë ata, manuameneta panejinavanapaevi, bitso cajena bepajiobimë tsane. Bajarapacuenia bitso bepajiobimë tsane tsipaji baja panetuatuajëatsica dovathi xuabicatsi. Nexata baja aeconoxae bitso bajaraponë anaepanaponapona. Tsipaji baja yapëtane caematacabibeje saya petonacopatsijavatsi pexuabinexatsi infiernojavabelia, pejaijume athëbëvetsica pinijijumeta, jumetaniji.\\n13 Nexata dragón, ponë dovathi, itsa yapëtane athëbëvetsica pexuabijavatsitsica irabetsica, nexata barajinapona pova vecuanaexanatsi pebinëyo. 14 Itsiata baitsi jane bajarapova rajutatsi anijacorofetobeje, becotsalacorofetobeje. Bajarapova nexata dragón vecuapuna tajëbelia, petusato nacuayabelia, bajarajotalia peponaponaenexa. Nexata bajarajotalia Dioso rajutabiabatsi pexaejava acueyabi pavaibeje epatua. 15 Dragón pecuibovojotuatsina capitsapa mera, ayaira. Pecuibovojotuatsina pepitsapaemera naexana pepamene pecaponaenexatsi picani petiriva. 16 Itsiata baitsi jane petiriva Dioso yavenonatsi. Ira nexata navoconareca ayaijava. Nexata pamerami dragón pecuibovojotuatsina pitsapaina, bajarapamëthëareca joneca. 17 Bajaraxuata nexata dragón bitso anaepana petirivajavabelia. Nexata baja icatsia dragón pona petiriva pexi penacopabivi pebeyejebinexa. Bajarapamonae jumecovënëtavanapa Dioso pejumelivaisi pitorobicueniatsi. Bajarapamonae caasaë tsavanapaenua penavajunupaebijava Jesucristo pejumecovënëtavanapaejava. Nexata bajarapamonae dragón tsimaxëponatsi pebeyejebinexatsi.","num_words":441,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 6\\n1 Dioso pataneyajavanacuenebixae, asaëyata pacamuxujiobatsi. Dioso pinijicuenia papecaitaxutotsoniataejava, pacatsipaebatsi panejumeaebiyaniva. Itsa pajumeaebijitsipame, nexata Dioso nacueratsipa papecaitaxutotsoniataejava. 2 Tsipaji Dioso jivi pitaxutotsoniataejavanexa, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPamatacabi jivi itaxutotsoniataenajë, cajumetaenatsi. Nexata pamatacabi jivi capanepaenajë, xamë ata cayavenonaenatsi,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota.\\nAeconoxae rabaja nacatocopiapata Dioso vajanacaitaxutotsoniataejava vajanacacapanepaenexa jane baja.\\n3 Itsa patonacuenebavanapajë Dioso, pajitsipajë daxitajivi xaniavaetsia patatsitajinavanapaejava, daxitajivi Dioso pejumecovënëtsinexa. Apo paexanaenë pibisiacuene, tsiquirijavayo ata, pataexanaejava yabara jivi patanejumeaebiyaniva Dioso pejumelivaisi itsa patsipaebajë. 4 Biji rajane daxita xua paexanavanapajë, xaniavaetsia patsitaexanavanapajë jivi pataneyapëtaenexa Dioso papijajivicuenenë. Itsamonae panebejiobiaexanabiaba. Itsajavata bitso panamatavenonabiabajë itsacuenejavaxi. Itsajavata bitso panetsiayai tsabiabi itsamonae patanebeyejebinexa. Bajarapacuenia panetsiayai tsabiabi ata, itsiata bajayajebi pajamatabëcuenesaënë tsavanapae Dioso pejumelivaisi jivi patatsipaebavanapaejava. 5 Itsajavata panejumatitibabeyabiaba. Itsajavata penaneconitsivi pejebabiabibota panejebabiaba. Itsajavata Cristo pelivaisi jivi itsa patsipaebajë, itsamonae anaeya panebarajinabiaba patanebeyejebinexa picani. Itsajavata bitso panacuenebabiabajë. Itsajavata meravi ata apo pamajitabiabinë Dioso pejitsipaecuenia pataexanaenexa. Itsajavata bitso patajani tsabiabi. Bajarapacuenia panetoayapëbeje tsabiabi ata, itsiata bajayajebi pajamatabëcuenesaënë tsavanapae Dioso pejumelivaisi jivi patatsipaebavanapaejava. Nexata jivi paneyapëtane Dioso papijajivicuenenë. 6 Dioso papijajivicuenenë jivi pataneyapëtaenexa, jivi patsitajinavanapajënua mapacueniaje. Pamatacabibeje pajinavanapajë, pibisiacuene apo paexanavanapaenë. Biji rajane jivi patsitajinavanapajë pexaniajailivaisi patayapëtaevicuenia. Bajayajebi itsamonae pibisiacuene paneexanabiabi ata, apo pacuenecanaviatabiabinënua. Pexaniacuene patoexanabiabajënua itsamonaejavabelia. Patsitajinavanapajënua pacuenia Espíritu Santo paneyapëtaeyaexanapona Espíritu Santo patanetsijamatabëecaexae. Patsitanajamatabëcuene itajëtavanapajënua itsamonae ata pataasivajava patajamatabëëthëtojavavetsina. Bajarapacuenia patatsitajinavanapaexae, jivi xaniavaetsia paneyapëtane Dioso papijajivicuenenë. 7 Dioso papijajivicuenenë jivi pataneyapëtaenexa, patsitajinavanapajënua mapacueniaje. Ëpexaniajailivaisi jivi patsipaebabiabajë. Patsitanacueneitajëtavanapajënua daxita xua paexanavanapajë, Dioso pataneyavenonabiabijava. Dioso baja aneconijibia patanetaexae, Espíritu Santo paneyavenonabiaba patanayajivitaeyabiabinexa dovathi pijacuene. Paneyavenonabiabanua Espíritu Santo patacueneamoneyabinexa dovathi. Bajarapacuenia patatsitajinavanapaexae, jivi paneyapëtane Dioso papijajivicuenenë. 8 Itsamonae paneyaiyataeyabiaba. Itsamonae pijinia apo paneyaiyataeyabiabi. Itsamonae pexaniacuenia panebaracuaicuaijai tsabiabi. Itsamonae pijinia pibisiacuenia panebaracuaicuaijai tsabiabi. Itsamonae panetaeyabiaba pexaniajailivaisi patatsipaebivicuene. Itsamonae pijinia panetaeyabiaba bepatanajumetsënëtsivi. 9 Itsamonae pataneyapëtaevi ata, itsiata apo bepataneyapëtaevi panetaeyabiaba. Itsajavata itsamonae jamatabëpanebeyejebabiaba picani. Itsiata tsiteca asaëya bajarapalivaisi patsipaebavanapajë. Dioso baja cajena panetocopata itsamonae ayaicuenia patanebejiobiaexanabiabinexa, itsiata apo patanebeyejebinexa. 10 Panajamatabëxainabiabi atanë bitso itsamonae pibisiacuene pexanaejava yabara, itsiata bëpënëa pepacuene pajamatabëcuenebarëyanë tsavanapae daxitamatacabijavabelianexa. Patabejiobivi picani. Itsiata jivi ayaibitsaëtoxanetonë ricovi paexanaponajë Dioso pejumelivaisi patatsipaebijamatabëcueneta pejumecovënëtsixae. Apo paxainaenë picani mapanacuapijicuene. Itsiata baitsi jane Diosojavabelia daxitacuene paxainajë, apo pevereverecaejavanexa jane baja.\\n11 Tajamonae, paxamë paCorinto tomarapijivimë, pacanajamatabëcuene vajunupaebatsi baja cajena rovialia. Apo pacavecuanajamatabëcuene matayatsitsi. 12 Asivaya pacatae atatsi, paxamë itsiata bajarapacuenia asivaya apo panetaemë. 13 Pacuenia pexi pexainaenë asaëya banacoximuxujioba, bajara pijinia pacuenia paxanë ata pacamuxujiobatsi. Paxamë ata panejamatabëcuenevetsina asivaya panetaema pacuenia baja paxanë asivaya pacatanetsi.\\nPacuenia piasaëtsaponaponaenë Dioso nacatane bepijatemplobotsi tsavanapae yabara pelivaisi\\n14 Dioso apo pacatojitsipae mapacueneje. Paxamëyajuvënëva, Dioso pejumecovënëtsiva, pëtsa pitatsi Dioso apo pejumecovënëtsinë. Paxamë ata papebijivimë, pëtsa papitame Dioso apo pejumecovënëtsiva. Bajayajebinexa ata pëtme Dioso apo pejumecovënëtsivi. Tsipaji apo pacajamatabëcuenejëpae tsipae. Dioso pejumecovënëtsivi apo jamatabëcuenejëpae Dioso apo pejumecovënëtsivi. Tsipaji Dioso jivi pejamatabëcuene itayotsijamatabëcuenetsi, mapanacuata pitaquirijamatabëcuenebeje, apo najamatabëcuenejëpaebeje. 15 Cristobeje dovathibeje apo najamatabëcuenejëpaebeje. Nexata pijinia pajivi Dioso pejumecovënëtsijivi, Dioso apo pejumecovënëtsijivibeje, acuenebi bajayajebi penajuanacuenebaponaponaenexabeje. Tsipaji apo najamatabëcuenejëpaebeje. 16 Bajara pijinia navecuaitsibeje Dioso pijatemplobobeje, jumapecataeya pexanaenëanë penubenaetemplobobeje. Apo najamatabëcuenejëpaebeje. Vaxaitsi baja cajena piasaëtsaponaponaenë Dioso, nacatane bepijatemplobotsi tsavanapae. Bajarapacuenia nacatane tsipaji pacuenia bajayata Dioso templobota ponaponabiaba, bajara pijinia pacuenia aeconoxae Dioso nacayajavaponapona. Bajarapajamatabëcuene yabara bajayata Dioso vaxaitsi yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nTsijamatabëecaenajë bajarapamonae tayajavaponaponaenexa. Bajarapamonae pijaDiosonë tsane. Bajara pijinia pamonae tajajivi tsane,\\njai Dioso bajayata tajëvelia vaxaitsi yabara.\\n17 Bajaraxuata Dioso apo pejumecovënëtsivi vajavecuapitsapaejavanexa, vajatuxanenë Dioso tajëvelia nacavajunupaeba. Vajanacavajunupaebijavata jumaitsi mapacueniaje:\\nPamonae tuatuajëta pajinavanapaename, pavecuapitsapaename. Bajarapamonae navecuatsatsia pajinavanapaename. Paxamë pëtsa pibisiacuene panaexanaename bajarapamonaeta papecajamatabëcuene bijianaeyaniva. Nexata xanë pacasivabarëya tsanetsi. 18 Paneaxanë tsane. Nexata daxita paxamë pataximë tsane,\\njai bajayata vajatuxanenë Dioso tajëvelia vaxaitsi yabara, daxitacuene pevetsinë.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.11,"stopwords_ratio":0.272,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi 2 TESALONICENSES 1\\nBeta puji quirica su Pablo quisa epuani deja madhada juchaji saida epue jepuiti. Tueda Diusu nime cristiano cuana ja mitsutsuataja epu.\\nNeicha Pablo ja Tesalónica ejude su aniji edue cuana quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Ema upia edue Silvano, Timoteo detse neje yani. Tuatse neje yama ye quirica ebeituinia Tesalónica ejude su aniji edue cuana peje su. Beju edue cuana, micuaneda ecuana sa Tata Diusu, Echua Puji Jesucristo detse neje di micuaneda dunejiji yani. 2 Tuatseda meibunebataque, menimepijajametaque.\\nDiusu ja juchaji cuana ecastigata, Cristo epueicha su\\n3 Edue cuana, pamapa hora su ecuanaju diusulupai Tata Diusu yainia micuana jepuiti. Daja ecuanaju sa a taji, micuaneda Diusu peje su ebia su enimetucheatiani putsu, micuaneda cama huamahuama ebia su eibunebatiani putsu. 4 Da su ecuanaju micuana jepuiti saida emimiani pia edue cuana peje su. Cristiano cuana ja micuana Cristo jepuiti ebia su sufri yametani biame, micuaneda Diusu peje su jubida enimetucheatiani. 5 Diusu da butsepi, micuana sufri epuani biame. Tueda sufrimiento cuana neje tuahueda micuana ebutsepiatani cielo su micuaneda saida enubi puji. Da putsu beju, micuaneda jiahue sufri epuani, daja tuseda tsada putsu. 6 Diusu da butsepi putsu, pamapa micuana sufri yametani cuana di sufri yametayu. 7 Jiahue ecuaneda sufri epuani biame, Diusu ja ecuana ejanahuameta, Cristo epueicha su. Da tsine su ecuana sa sufrimiento cuana yapetayu. Cristo cielo jenetia epue mesa ángel tucheda cuana neje cuati utsu duje. 8 Da tsine su tuahueda Diusu shanapaji mahue, tu jei aja mahue cuana jubida ecastigatayu, aimue Echua Puji Jesucristo peje su jei puja mahue putana huecuana putsu. 9 Da putsu, Diusu ja jubida ematseenitayu huecuana. Tu peje jenetia mesa hueda yani mahue su ebeituenitayu huecuana. 10 Daja Diusu ja yatayu huecuana, Echua Puji Jesucristo ye mundo su epueicha su. Da tsine su pamapa mesa dharejiji cuana mu tuseda puji saida emimitayu, tu ba putsu, enimetiuta huecuana putsu. Micuaneda di dapia tuna neje yaniti, micuaneda ecuanaju sa Cristo jepuiti quisa saida cuana su jei puana putsu.\\n11 Da putsu, ecuanaju pamapa hora su Diusu ebajainia saida meataque puji. Metsahuataque micuaneda saida memebajaque puji. 12 Ahua daja saida micuaneda Diusu emebaja su, cristiano cuana ja Cristo sa puji saida emimitayu. Daja huecha tueda di micuana jepuiti saida emimiyu. Daja da epu, Diusu, Jesucristo detse ja micuana ebia su ibunebatana putsu.","num_words":366,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi 2 TIMOTEO 1\\nBeta puji quirica su Pablo ja Timoteo quisataidha mesa huedhue puina jepuiti. Ye quirica su Pablo ja Timoteo quisataidha Diusu pamapa muesumu neje pamebajata, daja huecha ai enime cuana duju su Diusu peje su daja hue panimetucheaderati puji.\\nNeicha Pablo ja Timoteo quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Diusu ja ema\\nJesucristo sa apóstol ichatana, mesa tsada putsu. Diusu ja pamapa Cristo peje su jei eputani cristiano cuana d'eji su yata ema quisa epuani. Cristo neje edunemeta huecuana, tu peje su jei eputa su. Da puji Diusu ja ema huaratiatana mesa quisa saida cuana cristiano cuana peje su quisaquisa epu puji. 2 Timoteo, mida da quema Cristo jepuiti ebacua. Tata Diusu, Echua Puji Jesucristo detse ja ibunebataque, nimepijajametaque.\\nCristo jepuiti jaquisanetiacuinati taji\\n3 Diusu su da quema tata chenu cuana sa Diusu. Daja huecha quema di Diusu. Tuneda Diusu mebajataidha nime, daja yama Diusu enime eni saida neje emebajainia. Tueda yama diusulupai yainia mi jepuiti pamapa hora su. Tsine, dhidha yama tueda ebajainia miqueda puji. 4 Yama epibainia mi pibapibana cuana, etseda jamitsutibana su. Beju yama mida ebia su baja yainia neicha ema beidaji epu puji. 5 Yama epibainia mida Cristo peje su ebia su enimetucheatiani. Mi equene mique ahuicha Loida, mique cuara Eunice detse Cristo peje su janimetucheatiana. Bahue ema daja hue mida Diusu peje su enimetucheaderati tuatse nime.\\n6 Da putsu, yama mi epibameinia quema eme detse mi bia su huanana su, Diusu ja mi nimetucheda ametana mesa quisa saida cuana quisaquisa epu puji. Beju daja hue janimetucheaderatique tueda quisa saida cuana quisaquisa epu puji. 7 Diusu ja ecuana Espíritu Santo tiatana. Da putsu, aimue ecuaneda iyuame epuani mahue cristiano cuana peje su quisaquisa epu puji, Espíritu Santo ja ecuana nimetucheda yametani putsu. Ecuana sa piba saida yametani. Ecuaneda cristiano cuana ebia su ibuneda ebametani. 8 Da su be bidhuji Jesucristo jepuiti equisanetiacuinati puji. Daja huecha be bidhuji ema jepuiti, ema Cristo jepuiti terijiji yani putsu. Ema tuseda puji sufri epuani nime, daja miqueda di sufri pu taji. Diusu ja ecuana mesa tucheda etiatani sufrimiento cuana etuchea puji. 9 Tuahueda ecuana d'eji su atana. Ecuana dharetana tu emebaja puji, daja huecha nimebutsepi epu puji. Daja tuahueda ecuana dharetana, ecuana ebia su ibunebatana putsu. Ecuaneda ai saida cuana ana jepuiti, aimue ecuana daja dharetana mahue. Cuaja mesa tsada batame bahui ecuana dharetana. Ye mundo aimue su, ecuana Cristo jepuiti ibuneda bataidha. 10 Jiahue mu ecuana D'eji su Aji Jesucristo pueana Diusu sa jaibunebati cuana ecuana ebame puji. Cristo curusu su manuana putsu, pamapa tu peje su jei eputani cuana aimue emanuenita mahue. Beju tu neje cielo su eid'e yanienititayu huecuana, tusa quisa saida cuana su jei putana putsu.\\n11 Diusu ja ema mesa quisaquisa puji ichatana mesa quisa saida cuana judío mahue cuana quisaquisa ya puji. 12 Tueda quisa saida ema quisaquisa epuani putsu, upia ema terijiji sufri epuani. Aimue ema ebidhuani mahue, Jesucristo peje su ema enimetucheatiani putsu. Bahue ema tueda tucheda eni yama pamapa tu menajatiana ai jabuetsuati saida eba puji tu epueicha teje.\\n13 Beju yama mi tiana jabuetsuati cuana daja hue aderatique. Ibuneda neje Jesucristo peje su ebia su daja hue janimetucheaderatique, tu neje dunejiji yani putsu. 14 Espíritu Santo mique muesumu su yani putsu, tuahueda mi etsahuatayu Diusu sa ene quita jabuetsuati cuana eba puji.\\n15 Mida bahue pamapa Asia yahua su aniji edue cuana ja ema jusiaichatana. Daja ema atana Figelo, Hermógenes detse ja. 16 Beju Onesíforo ja mu quejucua nuati biame ema perejeutana. Ebia su ema tsahuatana, nimetucheametana. Aimue tueda bidhuana mahue, ema terijiji putsu. 17 Tueda upia Roma ejude su cuinana su, mue ema chacuriji atana mahue ema tejetana teje. 18 Da putsu, Diusu ja tusa familia quitaita cuana paibunebata. Cuaja tuahueda ema tsahuatana batame, Diusu ja tueda saida eturuca echuje etiatayu, Cristo epueicha su. Timoteo, mida bahue saida cuaja Onesíforo ja ema ebia su tsahuatana, ema Efeso ejude su anina su.","num_words":624,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 4\\n1 Dioso baja cajena najumecapanepaeya jumaitsi vajajonenexa bajaraponë pijanacuayabetsia vajanacueraevetavanapaenexa, itsajotatsia nacatoxaniavaeta vajajinavanapaenexa. Bajaraxuata nexata benajamatabëcuenexaniavaetavanapatsi. Tsipaji itsamonae paxamëyajuvënëvi apo jonecapanepae tsipae Dioso pijanacuayabetsia itsa apo jumecovënëtsi Dioso. 2 Vaxaitsi ata rabaja jumetanetsi pexanialivaisi vajanacacapanepaelivaisinexa pacuenia bajayata vajasalinaivimi ata jumetane picani. Itsiata baitsi jane vajasalinaivimi apo toxanepanaetsi bajarapalivaisi pecapanepaenexatsi. Tsipaji jumetae ata, apo jumecovënëtsi. 3 Nexata vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi, nacacaëjëpaena vajajonenexa Dioso pijanacuayabetsia, itsajotatsia nacatoxaniavaeta vajajinavanapaenexa. Dioso apo pejumecovënëtsivi apo jone tsane. Tsipaji bajarapitsivi yabara Dioso bajayata jumaitsi mapacueniaje:\\nAnaepanaenajë apo tanejumecovënëtsivijavabelia. Nexata najumecapanepaeya jumaitsinë baja: “Bajarapamonae apo jone tsane xanëjavaberena,” janë,\\nDioso nacua pexanaejavaveliacujinae, toxaniavaetsi atatsi picani panijasalinaivimi pejinavanapaenexa bajaraponëjavatatsia, itsiata apo jone. 4 Yapëtanetsi pacuenia Dioso petoxaniavaetsicujinaetsi, copiaevetatsi picani panijasalinaivimi pejonenexa pejinavanapaenexa bajaraponëjavatatsia. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso baja daxita mapanacuaje, daxitacuene yajava, itsa vereta pexanaejava, vemaxënacueraeveta siete matacabita,\\n5 Icatsia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi Dioso apo pejumecovënëtsivi yabara mapacueniaje:\\nBajarapamonae apo jone tsane xanëjavaberena, pejinavanapaenexa xanëjavata,”\\n6 Pamonae baja picani copiaya jumetane pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi, itsiata apo pejumecovënëtsixae, nexata apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata baitsi jane Dioso najumecapanepaeya jumaitsi mapacueniaje: “Pamonae tajajivi, jonena xanëjavaberena,” jai. Nexata pamonae jumecovënëtapona Dioso, jonena Dioso pijanacuayabetsia. 7 Bajarapacuenia bajayata itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsixae, nexata icatsia Dioso caëjëta itsamatacabi itsamonae pejonenexa. Bajarapacuenia Dioso itsa caëjëta itsamonae pejonenexa, mapamatacabitaje cajena caëjëta itsamonae pejonenexa. Bajayata Davidpijinë Dioso itorobatsi tajëvelia pevajunupaebinexa itsamonae mapamatacabitaje pejoneponaejavanexa Diosojavabelia. Nexata bajayata Davidpijinë tajëvelia itsa vajunupaeba itsamonae mapamatacabije pejonejavanexa Diosojavabelia, jumaitsi mapacueniaje:\\nMapamatacabitaje itsa pajumetaneme Dioso papecajumaitsijava, pëtsa pajamatabëcuenetajamë panejumecovënëtsinexa Dioso,\\njai Davidpijinë tajëvelia.\\n8 Bajayata Josuépijinë vajasalinaivimi petusato nacuajavaverena matacapona Israel nacuajavaberena. Panacua bajarapamonaenexa Dioso toxaniavaetatsi pejonenexa, bajarapanacua daxitamatacabijavabelianexa. Bajarapanacua cajena xaina Dioso pijanacuatatsia. Nexata panacua yabara jumaitsi: “Dioso pijajivi pejinavanapaenacuanexa, toxaniavaeta,” itsa jai, Israelnacua yabara apo jumaitsi. Itsa meta peneta Israelnacua yabara jumai tsipae, nexata mapamatacabitaje Dioso apo caëjëtsi tsipae itsamonae pejonenexa Diosojavabelia. Tsipaji baja vajasalinaivimi bajayata baja pata Israel nacuata. 9 Bajaraxuata yapëtanetsi pacuenia abaxë Dioso tocopata mapamatacabitaje itsamonae ata Dioso pejumecovënëtsinexa pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia. 10 Pajivi jonena Dioso pijanacuayabetsia peponaponaenexa Diosojavatatsia, bajarapajivi penacuenebabiabijava vemaxënacueraevetsiana. Pacuenia bajayatami Dioso ata nacua baja pexanaejava itsa vereta, vemaxënacueraeveta, bajarapacuenia vemaxënacueraevetsiana. 11 Daxita vaxaitsi vajajitsipaejamatabëcueneta, bejitsipatsi Dioso pijanacuayabetsia vajajonenexa, bajaraponëjavatatsia vajajinavanapaenexa. Bajayata pamonaemi Dioso apo jumecovënëtsi, nexata apo jone Dioso pijanacuayabetsia. Nexata vaxaitsi bajarapamonaemi apo becuenejëpaetsi.\\n12 Dioso cajena pejumelivaisi bitso asaë. Nexata Dioso pejumelivaisi caëjëpatsi ayaicuene pexanaenexa pijumesaëta. Dioso pejumelivaisi bitso pexiujailivaisi anijabarëneniabeje espada matatoxenetsia. Nexata bajarapalivaisi itsa yapëtanetsi, nacayapëtaeyaexana pacuenia pepacuene jamatabëcueneitsitsi. 13 Vaxaitsi Dioso vajanacaexanaevi, apo nacacaëjëpae Dioso vajavecuanamatayabinexa. Bajaraponë tane daxita xua exanatsi. Nexata itsamatacabi bajaraponëjavabelia navajunupaebianatsi daxita xua exanatsi.\\nPacuenia Jesús ayaijamatabëcuenenë, jivi petocuaicuaijainë Diosojavabelia, yabara pelivaisi\\n14 Jesús cajena Dioso pexënato, ayaijamatabëcuenenë. Pepo sacerdotenë vajanacatocuaicuaijainë Diosojavabelia. Jesús baja pona Diosojavabetsia vajanacayavenonaenexa. Bajaraxuata nexata vaxaitsi becaasaë tsavanapaetsi Dioso vajajumecovënëtsijava mapanacuataje. 15 Jesús, Diosojavabelia vajanacatocuaicuaijainë, nacajamatabëcueneyapëtane pacuenia vaxaitsi jamatabëcueneitsitsi. Nexata dovathi itsa nacajamatabëcueneëjëta pibisiacuene vajaexanaenexa, Jesús nacajamatabëcueneyapëtane. Bajarapacuenia nacajamatabëcueneyapëtane tsipaji Jesús ata abaxë itsa ponapona mapanacuataje, jamatabëcueneëjëtatsi dovathi. Itsiata baitsi jane Jesús caeto ata pibisiacuene apo exanae. 16 Bajaraxuata ajumejunavijibia vajacuata benavajëtatsi Diosojavabelia. Dioso nacaitaxutotsoniatane vajanacaasivaxae. Nexata nacayavenonaena paepatota vaxaitsi namatavenonatsi vajanacayavenonaenexa.","num_words":477,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.306,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 21\\nPacuenia ofrenda rajuta Diosojavabelia pamona pevecuatëpaevatsi yabara pelivaisi\\n1 Templobota Jesús cobetane bitso pexainaevi ayaijava palata pejeponaejava cajonijavabelia. Bajarajota jivi palata jeyabiaba ofrendacuenia perajutsijava Diosojavabelia. 2 Bajarajota Jesús cobetanenua pamona pevecuatëpaevatsi, bepejiobiva, penajejava anijapalatanëyobeje. Bajarapova najia anijapalatanëyobeje piamatamobinëyobeje. 3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapovaje pamona pevecuatëpaevatsi bejiobi bitso. Xuayo jia cajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajaraxuayo bitso Dioso sivajamatabëcuenebarëya daxita xua itsamonae jia bajarapacajonita matatoxenetsia. 4 Tsipaji rabaja xua bajarapamonae apo namatavenonae, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Itsiata mapovaje, bepejiobiva, daxitajavayo penaevetsijavayotaminexa jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús tajëvelia tsipaeba pijajivi itsamatacabi itsanacuapijivi pexuabijavanexatsica templobo yabara pelivaisi\\n5 Jerusalén tomarata templobo itabëtsiaya exaneta pexaniaviriaibotonëta. Jivi Diosojavabelia ofrendacuenia perajutsijavanë ata, templobota itabëtsiaya ruba templobo pitaitabëtsecaenexa. Nexata Jesús pijajiviyajuvënëvi nabarëcuaicuaijai tsaponae templobo pitabëtetsijava yabara. Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsanacuapijivi xuabijitsiatsica templobo, daxita bajarapaaitabëcuene yajava. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n6 —Itsamatacabi itsanacuapijivi xuabianica mapatemplobomije. Nexata daxita xua pataneme, pitabëcuene yajava, penetsianica. Nexata templobopijiibotonë caeiboto ata pejumavereca apo bocae tsane, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia itsijitsia Jerusalén tomarata, daxitanacuanëjava ata, mapanacua pecopiarucaevajënaeje yabara pelivaisi\\n7 Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, pajitsipajë patanetsipaebijavamë patayapëtaenexa paepatota copiapatsijitsia xua vajunupaebame. ¿Detsa pitsicuene peneta pataenajë itsa copiapatsijitsia xua jumaitsimë templobo yabara? jai Jesús pijajivi.\\n8 Jesús nexata tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n—Xania panayajivitaename. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. Tsipaji raja peyamaxëitojorobinexa, ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. “Imoxoyo rabaja pevajënae nacua pevereverecaenexa,” jai tsane itsamonae. Itsiata pëtsa pajumecovënëtame bajarapamonae. Pëtsa papënaponamenua. 9 Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Peneta bajara itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuata.\\n10 Jesús icatsia tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Mapanacuaje pevereverecaevajënae, peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. 11 Ira najëabiana ayaicuenia nacuanëjava. Nacuanëjava ayaijaniboxaneto najetarucaena, piavitanecuene yajava. Itaboxotatsia pitsapaena piayaijunavicuene, pinijicuene pexanaejavanë yajava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n12 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Bajarapacuene pecopiajopaevajënaeya patajajivixaemë, pacataicaena. Pacabejiobiaexanaena. Pacacaponaena judíovi penacaetuatabiabibonëjavabelia papecaneconitsinexa. Penaneconitsivi pejebabiabibota pacajebiana. Patajajivixaemë, pacanubiana presidentevi pitabarata, nacuaevetsivi pitabarata ata. 13 Nexata bajarajota xanë talivaisi, pexanialivaisi, patsipaebianame xaniavaetsia. 14 Nexata pëtsa tajëvelia panatsinajamatabëxainame pacuenia panayajivicuaicuaijamëjitsia bajarapamonaejavabelia. 15 Tsipaji paepatota panayajivicuaicuaijamëjitsia, bitso peyapëtaevicuenia pacacuaicuaijaiyaexanaenatsi. Nexata caenë ata panijavajabitsaënë apo caëjëpaetsi tsane papecajumecanaviatsinexa. 16 Bajarapamatacabi patajajivixaemë, panacaemonae atamë, itsajivi panijamonaejivi ata pacacanajetsiana nacuaevetsivijavabelia papecabeyaxuabinexa. Paneaxa ata, paneena ata, panijabanajivi ata, bitso papecayapëtaejivi ata, bajarapamonae caranata pacacanajetsiana. Nexata pacayajuvënëbeyaxuabiana. 17 Daxitajivi pacaitoya tsabiabi tsane patajajivixaemë. 18 Itsiata baitsi jane pepo panejamatabëcuenelivaisi bajarapamonae apo itsacueniabi tsane. 19 Itsa pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane, nexata matacabi apo pevereverecaejava paxainaename, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.\\n20 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Itsa pataename vajabitsaë, itsanacuaverena pepatsivi, Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsijavatsi, nexata pajamatabëitsimë tsane: “Imoxoyo rabaja pevajënae Jerusaléntomara pevereverecaenexa,” pajamatabëjamë tsane. 21 Nexata bajarapamatacabi Judea nacuata pejinavanapaevi, itsa tane bajarapacuene, berëcëpeca cajena ibotsutonëjavabelia. Jerusalén tomarapijivi ata berëcëpeca pijatomaravecua. Itsamonae pijinia, Jerusalén tomarapijivi, bajarapamatacabi Jerusalén tomarapënëyabelia itsa jinavanapa, apo benaviabirena pijaboyaberena. 22 Bajarapacuenia Jerusalén tomarapijivi itsa tocopiajopaenatsi, tocopiajopaenatsi jane baja Dioso penaneconitsiaexanaematacabitsi. Nexata jane baja tocopiajopaenatsi daxita pacuenia baja cajena pepo bajayatami tajëvelia vajunupaeba Diosojumelivaisibaxutota. 23 Bajarapavajabitsaëmatacabi bitso ayaicuenia bejiobi tsane mapanacuapijivije. ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi bitso nabejiobitsiaya peponaexae tsane! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! Bajarapacuenia daxita mapanacuapijivije pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. 24 Bajarapavajabitsaëmatacabi itsanacuaverena Jerusalén tomarapijivi vajabitsaë tsimaxëpatsianatsi. Nexata itsabitsaëtomi, Jerusalén tomarapijivimi, beyejebianatsi. Itsabitsaëtomi pijinia, Jerusalén tomarapijivimi, caponaenatsi itsanacuanëjavabelia. Nexata bajaraxuacujinae itsanacuanëpijivi patsiana Jerusalén tomarata. Nexata juya bajarapamonae jinavanapaena Jerusalén tomarata. Nexata itsanacuaverena pepatsivi evetsiana Jerusaléntomara. Matapania daxita itsanacuaverena pepatsivi vecuapitsapaena Jerusaléntomara, copatsiana baja bajarapamonae pevetsijava Jerusaléntomara, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata.\\nPacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica petëpaecujinae yabara pelivaisi\\n25 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xanë tapatsivajënaetsica, jivi taena pecujunavicuene. Matacabipijijuametotatsia, xua naitajëtsiana, meravipijijuametotatsia ata, xua naitajëtsiana, tulupujavatatsia ata, xua naitajëtsiana, bajaraxuanë jivi bitso cujunaviana. Daxita nacuanëpijivi bitso najunaviacaena itsa jumetaena manuameneta pinijimalataca bitso penajumetsijava. 26 Daxitanacuanëjava bitso jivi najamatabëxainaena itsa taena piayaicuene petocopiajopaejavatsi. Nexata daxita nacuanëjava jivi tëpajoneyabiabiana pecajunavi. Daxita xua athëbëtatsia rubena, najëabiana. Xaniavaetsia apo rubenae tsane. 27 Nexata bajarapaepatota jivi netaena, Daxitajivi Pematapijinënë, athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë. 28 Itsa pataename pecopiajopaejava bajarapacuene, nexata panajamatabëcuenesaëtsianame. Tsipaji rabaja imoxoyo pevajënae tsane papecacapanepaenexa jivi papecabejiobia exanaebiabijavamivecua, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica.\\n29 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pacanaëjëre pacuenia itsi higueranae, itsavirianaenë ata. 30 Itsa baja imoxoyo pevajënae tsaponae vai pejonejavanexa, bajaraponaenë pejanabaxu juva. Nexata bajarapacuenia payapëtaneme vai baja imoxoyo pevajënae pejonejavanexa. 31 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava xua yabara pacatsipaebatsi, nexata payapëtaename imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsijavanexa tsane pamatacabi daxita Dioso pijajivi evetsijitsia mapanacuataje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.\\n32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua yabara pacatsipaebatsi itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena. 33 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua yabara pacatsipaebatsi, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n34 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Nayajivitaeya pajinavanapaename. Pëtsa panajamatabëxainame pibisiacuene paneexanaenexa, paneaitajibinexa ata. Pëtsa pasivanajamatabëxainame maëpanacuapijijamatabëcueneje. Belia bajarapacuenia paneexanavanapaejavata, jemata copiapatsipa tapatsimatacabinexatsica. 35 Pacuenia dujuai peyamatajucaejava, meniareca jemata jivi xuareca dujuai peyamatajutsinexa, bajara pijinia pacuenia xanë tapatsimatacabinexatsica, jemata daxitanacuanëjava copiapatsiana. 36 Bajaraxuata nayajivitaeya pajinavanapaename. Daxitamatacabi canacujitsia panayajivivajëcabiabianame Diosojavabelia paneajamatabëcuenesaë tsaponaenexa, panevecuapanepaponaenexa daxita papibisiacuene pacatocopiapataponaena. Daxita bajarapapibisiacuene panevecuapanepaecujinae ata, pavajëcabiabianame Diosojavabelia. Nexata pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patsianicajë, papecacaëjëpaenexa panenubenaejava taitabarata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n37 Caematacabi canacujitsia Jesús livaisi tsipaebabiaba templobota. Nexata icatsia caemeravi canacujitsia Jesús tomaravecua pitsapabiaba pemajitabiabinexa petsutojumabelia. Nexata patsutojumata olivonaenë nubena, bajarapatsutojumata Jesús majitabiaba. 38 Daxita bajayacunua canacujitsia jivi patabiaba templobota penamuxunaevetabiabinexatsi Jesús petsipaebilivaisi.","num_words":942,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.238,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 11 CUI - Caentacabi Jesús tsipaebauya Nacom - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara cuiduba xua Nacomtha petsipaebiwa\\n1Caentacabi Jesús tsipaebauya Nacom ichawatha. Jesús najume weta, bapoxonae pijimonae tatsi jiwana poyobe xua doce poyobe Jesús baraichi, jei:\\n—Jesús, Patatanecanamataxeinaem, pana necuidubare xua Nacomtha pata tsipaebiwa, icha Juan ichi xua pijimonae cuiduba, jei bapon.\\n2Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Poxonae Nacom patsipaebame, pajande:\\n‘Pata Taxam xam ponxaem peitabocotha\\nBarabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura jina\\nnejʉntʉ coyene wʉnaewa nexeinaexae.\\nBarabʉ jopaena matacabi po matacabi xua\\npoxonae xam jiwi itorobiya canamataxeinaename\\nbarapo cae pin nacuathe.\\n3Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare po\\npexaewa daxita matacabi pata canantawenonaewa.\\n4Pana neyabara cui cana jʉntemainare\\nxua abe pata catsita exanaewatsi.\\nBapoxonae pana neyabara cui cana exanare xua\\njopa equeicha pata catsita natsicuentsiwatsi\\ntsainchi xua abe pata catsita exanaewatsi.\\nBaraxua painta exande icha paichin ichamonaetha.\\nTsipei paxan copiya payabara cui cana exanan\\nxua ichamonae jopa pana netsita natsicuentsiyo\\nxua abe pata tanetsita exanaewa.\\nJopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa\\ntsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene\\njʉjʉta xua abe pata exanaewa tsane’,\\npajande poxonae Nacomtha patsipaebame, jei Jesús.\\n5-6Equeicha Jesús barai, jeye:\\n—Metha beya tsipae xua caein paxam jiwana bapon nantaʉta pon peyaputaeinchi. Bapon pia peyaputaeinchi beya pona papaetha. Pia peyaputaeinchi barai: ‘Tamo, cacowaetatsi acoibi po panbe, yaitama icha taneyaputaein patopa pon anoxuae warapa tabo berena. Jopa xeinaeinyo xua taapatsiwa bapon’, jei pebin. 7Metha pon bomʉxʉ tututha boca bapon jume notsipa, jei tsipae: ‘Jopa nejume fayacotsinde bomʉxʉ boupa daunwei, tapexui barʉ maituncuan camatha. Jopa benontaponaeinyo xua pan tacacatsiwa tsane’, jei tsipae pon bomʉxʉ tututha boca. 8Paca tsipaebatsi bequein bapon bomʉxʉtha jopa benontaponaeyo, bequein bara pia peyaputaeinchi, daichitha cata poxoru jume fayacotatsi pia peyaputaeinchi. Mataʉtano cata daxita xua pia peyaputaeinchi nantawenona. 9Daxota paca tsipaebatsi. Matowa pawʉcare Nacom, bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame beya poxonae pataebame, yawa icha paichim poxonae matowa pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota. 10Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei pon matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ pecoibototha matowa wawai bara tacoibo sarana xorenatsi yawa jume notatsino.\\n11-12“Paxam pomonae pexui paxeiname paca yainyabatsi. Poxonae painya pexui paca wʉca duwei, ¿painya pexui pacatsipame jomo? Jume. Ichacuitha tsipae poxonae painya pexui paca wʉca petobʉ, ¿painya pexui pacatsipame pʉto? Jume, jopa baxua paraichim tsane. 13Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha paxam payaputaneme xua pewʉnaewan painya pexui pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya axa jopa juniya paca catsiyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi poxonae pawʉcame. Nacom paca cata beyacaincha poxonae painya pexui pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi\\n14Irʉrʉ Jesús taitawetauya cauri xua pebin muxusipana exainchi. Poxonae cauri pebin wepu poinchi, bapoxonae pebin equeicha paeba. Jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae baxua tane. 15Ichitha ichamonae namchi: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pentacaponaein tatsi”, jei barapomonae.\\n16Ichamonae Jesús wʉcatsi: “Pana netsita itʉre peitʉpanaewa xua peitaboco wetsica jopeicaena”, jei. Barapomonae baxua paeba poxoru ichichipa xua Jesús tsita itʉtsina, pia yaputaetsi icha barapon pon yatsicaewa Nacom itoroba. 17Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae nanta xeina. Jesús barai:\\n“Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe xua mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe yawa nawepu tsatajopabe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. 18Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe mataʉtano xua nababe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae tsipei amsiya exana. Baxua paca tsipaebatsi tsipei naerabiya pana baram: ‘Apara bapon cauri itaweta Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pexeinaexae pon cauri pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. 19Icha Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi cauri itawetan pon cauri pia pentacaponaein tatsi, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae cauri itaweta? ¿Irʉrʉ barapomonae cauri itawetatsi Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame. 20Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi xua barapo pia pejumope tʉnaxʉ tatsi tanecatsixae. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa, xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.\\n21“Pebin ba pon bo pexeinaein pon xua maxʉ daunwei, bapon nayanaba xua xuan peopi sojeiwan. Daxota pocotsiwan xua xeina pia botha bara xaniwaicha tabobeinchi. 22Ichitha icha ichʉn patopa pon beyacaincha maxʉ daunwei, bapon ba nawita yawa caiba barapo peopi sojeiwan xua xuan bomʉxʉ pexeinaein nanta xeina xua barapocotsiwantha bara xaniwaicha nayaewata. Poxonae barapo peopi sojeiwan bapon caiba tatsana ichamonae bichocono pematataeuncuaexae.\\n23“Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa neyawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa nauyata pebintha\\n24Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’, jei cauri. 25Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua xanepanaya popona. 26Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe, beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin xeina. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene pepa pejʉntʉ coyene weiweinaewa\\n27Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae barapo diwesi, baxota pin bicheitotha petsiriwa jume daunwei wawai Jesustha, jeye:\\n—¡Maisa ena jʉntʉ coyene weiweina powayo xua bayatha caexana yawa xua mito caapatano! jei petsiriwa.\\n28Ichitha Jesús barai petsiriwa, jeye:\\n—¡Bequein barichi, jame yatsicaewa jʉntʉ coyene weiweina pomonae jume tane xua Nacom paeba xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba! jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa\\n29Jesús imoxoyo matawacaicha umenatsi pin bicheito. Jesús barai barapo pin bicheito, jeye: “Jiwi pomonae anoxuae jinompa barapomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi. Barapomonae necui itoroba xua bepa pinae tsita exanaein tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya coyenewa. Ichitha jopa exanaein tsane icha tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya coyenewa, saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. 30Caena bayatha Nínive tomarapiwi Jonás yaputainchi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua po coyene bapon Jonás Nacom peitorobinchi, tsipei Nacom bichocono Jonás ainya cui exanatsi. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom ainya cui neexana. Daxita jiwi pomonae anoxuae jinompa barapomonae neyaputane po coyene xua xan Nacom neitorobica peitaboco wetsica. 31Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa daxita peperaxa exanaenexa xua abe peexanaexae. Barapo mataqueitha tsane petsiriwa powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacua, nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina poxoru bapowa bayatha tajʉ werena pona pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein xua Nacom peyabara yaputaewatsi. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubinexatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin daxita jiwitha xua Nacom yabara. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha po cui coyene Salomón exana poxonae cuiduba xua barapowa cuidubatsi xua Nacom yabara. 32Barichi barapo matacabitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Barapomonae baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene xanepanaya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina\\n33Jesús namchi jiwitha jeye: “Jiton dapon aibi pon pecoicha cueicha exana xua quirei pebʉxʉ pana wetsina, yawa xua cueicha matacateta cajatha. Jume, jame, asiya cueicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. 34Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha. Barichi painya itacuereton painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itacuereton wʉnae bara beta pataneme. Ichitha icha painya itacuereton abe jopa beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipaem. 35Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame daxota dota pam. Painya xoba merawi paponame icha jopa paxeinaem xua peyonoyoneiwa poxoru cotacaya panapapeichipame. Barichi pam, painya xoba pajinompame icha jopa paxeinaem xua pocotsiwa beta painya neyabara nanta xeinaewa Nacom poxoru cotacaya abe paexanaetsipame. 36Icha painya jʉntʉ coyene wʉnae, xuano xua jopa paxeinaem peabe coyenewa painya jʉntʉ coyenewa, bara xaniwaicha Nacom payabara yaputaneme icha poxonae pecoicha paca cana ichi xua beta pataneme”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi\\n37Poxonae Jesús najume weta, fariseomonae jiwanapin Jesús wabatsi xua petaxaenexa tsainchi pia botha. Jesús joniya yawa ecoundeca pexaethopaewatha. 38Fariseomonae najʉntʉ coyene cabenaecaeya necotecataba xua Jesús jopa matha tsiwanaya penacobe quiatsiyoxae poxonae xane icha judiomonae ichi, xua saya pia cui coyene tatsi xua barapomonae nanta xeina icha jopa matha nacobe quiatsiyo Nacomtha natsicuentsipa. 39Nexata Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, fariseomonaepin baraichi:\\n—Paxam fariseomonaepiwi pam, paxam jopa ba juniya paexaneibim poxonae meisa panaperʉ iquicame. Daichitha bʉpana iya painya jʉntʉ coyenetha pecaibi coyene paxeiname, peuwi coyeneno paxeiname. Be barapocotsi jiwi pam, pocotsimonae coroton saya matawacaicha iquica yawa paratonno, ichitha atutuxuira bichocono. 40Jopa peyaputae jiwi pam. Nacom exana wapepon yawa exana wajʉntʉ coyenewa. ¡Baxua payaputanemeba! 41Xua xoxi paxeineibame matha abʉ copiya pajiwana tsabeibare pomonae peacopeibiwi nexa. Bapoxonae xua xoxi nacopabeiba baxua panata copabeibare. Icha bara paichim tsane, bara xaniwaicha pajʉntʉ coyene xanepaname Nacomtha. Yawa jopa panantawenonaem xua pana nacobe iquiqueibame jiwi peitʉtha xua be panatsicotaneme pocotsi pebin pejʉntʉ coyene wʉnaein.\\n42Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam fariseomonaepiwi pam tsobenae, xua peperaxa perʉ jʉbiwa bexa paxeinaename! Daxita xua painya neʉbiwa Nacom pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeineibame. Irʉ xua tsiwaxino pacatsibeibame. Bequein baxua paexaneibame ichitha Nacom jopa paantobem. Mataʉta ichamonae jopa xapain pata exanaem. Bewa paexanaem xua Nacom pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeiname. Yawano bewa paantobem Nacom. Yawano bewa xainyeya paexanaem jiwitha”, jei Jesús fariseomonaepintha.\\n43Bapoxonae Jesús fariseomonae baraichi, jeye: “¡Paxam fariseomonaepiwi pam tsobenae! Bexa paxeinaename xua peperaxa perʉ jʉbiwa. Paxam paichichipeibame xua painya nenanta caeneibiwa pexeinya peenaewantha judiomonae pia penacaetutsi botha po peenaewan ichaxota enathopeiba pomonae ainya cui penaexanaewi. Mataʉtano paichichipeibame xua jiwi paca wʉnae jainteiba poxonae paca jacoba namtotha, xua jiwi painya nepaca barʉ itura jinaenexa”, jei Jesús.\\n44Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Moisés pia peitorobi coyene tatsi, jiwi pecuidubiwi pam tsobenae! ¡Irʉ fariseomonae pam tsobenae! Poxonae jiton ba pona namtotha jopa tsaqueinaeyo xua jiton piwa baxoyo bocareca mʉthʉ deca, xua peayeiwa poxoru jopa wʉnaeyo. Paxam bara paichim. Jiwi imoxoyo paca caquita pona jopa tsaqueinaeyo xua pocotsiwa painya jʉntʉ coyenetha pananta xeiname xua abe xua jopa pecui wʉnaewiyo”, jei Jesús.\\n45Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwana caein bapon Jesús baraichi, jeye:\\n—Jiwi Necuidubin, poxonae baxua paebame, apara irʉ pana neyabara jam poxonae catsawiya paebame, jei.\\n46Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—¡Irʉ paxam Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwi pecuidubiwi pam tsobenaem! Tsipei paxam ichamonae paitorobame xua capona pocotsiwa arewe pocotsiwa jiwi bapana jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa, ichitha paxam jopa pata yoichaem, mataʉta bara cae cobesitiyotha jopa pata yoichaem. Jiton ba itoroba ichʉntha xua pecaponaenexa pocotsiwa jopa juniya arewiyo, xua pocotsiwa jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa pon itoroba. Bara paichim paxam ichamonae pacuidubame xua jopa itacʉpaetsi xua peexanaenexa baxuan xua pocotsiwa irʉ xua jopa paca itacʉpaeyo xua painya neexanaewa baxuan.\\n47“¡Paxam patsobenaem! Paxam petʉpaewi pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi bequein painya amo susato jiwi juteba barapomonae. 48Poxonae baxua paexaname, ichamonae patsita itapeinya xeiname xua paxam bara irʉ paichichipamerʉ pocotsiwa xua painya amo susato jiwi juteba xua barapomonae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi. Daxota barapo petʉpaewi payamʉthʉ acabame boutixi.\\n49“Daxota Nacom peyaputae jumetha namchi: ‘Itorobicaein barapomonaetha taitorobi jume pepaebiwi irʉ pomonae taitorobiwi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi jutebinchi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi abe exanaeinchi. Ichamonae, pomonae taitorobiwi jutebinchi. Ichamonae, pomonae taitorobiwi abe exanaeinchi’, jei Nacom peyaputae jumetha”, jei Jesús. 50Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pomonae anoxuae jinompa Nacom cana exanaena xua barapomonae peraxa jʉbebinchi petsitaxaetsi xua barapomonae penatsicuentsiwa xeina, tsipei jiwi juteba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi caena bayatha xua weya xua poxonae Nacom aena forota barapo cae pin nacue. 51Painya amo susato jiwi jujutebapona xua pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi jutebatsi. Copiya matha Abel bexotsi beya poxonae irʉrʉ Zacarías bexotsirʉ. Barapon Zacarías pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo bo tututha naitama taeuncuabe xua be pexaethopaewa xua ichaxota duwei tauteiba Nacom nexa irʉ ichaxota po tutu yatsicaewa Nacom pia tutu. Daxota paca tsipaebatsi Nacom cana exanaena xua daxita paxam pomonae anoxuae pajinompame paca peraxa jʉbebina tsipei Nacom patsitame xua paxeiname penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi pejutebixae barapomonae”, jei Jesús.\\n52Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam jiwi pecuidubiwi pam tsobenaem xua Moisés pia peitorobi coyene tatsi! Paxam ayapube paexaname xua jiwi peyaputaewa Nacom Pejume Diwesi poxoru icha caununaya pacuidubame, xua jopa xapain pocotsiwa Nacom paebiyo. Paxam jopa pajume cowʉntsim Nacom mataʉta jopa pacopatsim xua ichamonae irʉ pejume cowʉntsiwa Nacom”, jei Jesús.\\n53Poxonae Jesús baxua paeba poxonae cataunxuae jopa natsixatabiyo, fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús bichocono casebatsi. Barapomonae Jesús muxu fayacotatsi xua yainyabatsi nawita, peamuxuconae exanaenexa tsainchi. 54Barapomonae Jesús piraichi matowa yainyabatsi peyaputaenexa icha Jesús ajumebeya jume bara botsina.","num_words":2234,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 2 CUI - Poxonae be caentacabiyobe yapucaewa, - Bible Search\\n1Poxonae be caentacabiyobe yapucaewa, bapoxonae Jesús equeicha caibeya pona Capernaum tomara beya. Jiwi yopita xua pinae Jesús botha eca. 2Pin bicheito nacaetuta ichaxota po botha Jesús patopa, beya poxonae mataʉta bo coibo quecona. Barapomonaetha Jesús tsipaeba Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. 3Bapoxonae pebiwi pata cuatro poyobe. Barapo pebiwi yapaparuwa capata pon pecuenobinchi. 4Tsipei pin bicheito, daxota barapo pebiwi jopa itacʉpaetsi xua Jesús imoxoyo pecaquita ponaewatsi. Daxota barapo pebiwi bomʉxʉtha pentatupa wereca atsa caxinaxoreca ichaxoya Jesús uncuareca. Barapo mʉthʉ deca pon pecuenobinchi yapaparuwa yorecatsi. 5Poxonae Jesús yaputane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae pecuenobinchitha Jesús tsipaebiya jeye:\\n—Tajitom cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.\\n6Ichitha baraxota irʉ naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae nanta xeinaeya najei: 7“Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei. 8Barapoxonae caena nainya Jesús yaputane pejʉntʉ coyenewatha pocotsiwa barapomonae pia coutha nayainyaba. Jesús jeye barapomonaetha:\\n—¿Eta pocotsiwa metha baraxua pana natsipaebame? 9¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponde, bara pire jinya nemaituncuaewa, yawa bara ponare’, jan tsane? 10Daxota anoxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi, xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús.\\nBapoxonae Jesús tsipaeba pontha pon pecuenobinchi. Jesús jeye:\\n11—Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.\\n12Bapoxonae bapon caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae bapon bo tutu weya pona barapo pin bicheito peitʉtha tatsi. Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa Nacom wʉnae jaintatsi, jeye:\\n—Maisa waxainchi bapana bayatha jopa taetsi pocotsiwa wʉnae pocotsiwe icha be iche, jei barapomonae.\\n13Barapoxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha. Bapoxonae baxotiya pin bicheito pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonaetha Jesús cuiduba. 14Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Galilea pucua itapatha, bapoxonae Leví tainchi. Bapon Leví Alfeo pexanto tatsi. Bapon Leví eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Jesús Leví tsipaebatsi, Jesús jeye:\\nBapoxonae Leví nontapona, yawa Jesús puna poinchino.\\n15Pirapaeyo Jesús Leví barʉ eca pexaethopeibiwatha, xua Leví pia botha tatsi xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Mataʉtano Jesús pijimonae barʉ eca barapo pexaethopaewatha. Pinmonae Jesús barʉ eca tsipei pinmonae Jesús puna poinchi. 16Ichitha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi irʉrʉ fariseomonae, daxita barapomonae Jesús tainchi poxonae Jesús barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi, irʉ pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Pomonae Jesús tainchi daxita barapomonae Jesús pijimonae tatsi jeichichi:\\n—Maisa Jesús pon painya nepaca cacuidubin abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi penoteibiwi, mataʉtano, barʉ xayeca pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, jei barapomonae.\\n17Poxonae Jesús jume tane baraxua, bapoxonae Jesús jume nota, jeye:\\n—Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Barichi xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Saya apara tawabinexa pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi tayawenaenexa tsane barapomonae, jei Jesús.\\n18Caentaqueitha Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉrʉ fariseomonae, nainbota Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha. Poxonae barapomonae nainbota, bapoxonae ichamonae Jesús siwa poinchi. Barapomonae Jesús yabara yainyabatsi barapo penainbotsi coyene. Barapomonae jeye Jesustha:\\n—Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉ fariseomonae jopa juniya Nacom peyabara nainbotsiwatsi poxonae Nacom wʉqueibatsi. Ichitha jinyamonae jopa daichiyo, jopa nainbotsiyo Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha, jei barapomonae Jesustha.\\n19Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane. Jopa bewa yabara nainbotsi tsane. 20Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua tajʉ bapon pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane.\\n21“Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. 22Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo. Yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae mataqueitha tatsi\\n23Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, barapo matacabitha Jesús, irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu. Bapoxonae pecobetha xu mata pepeta. 24Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae fariseomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:\\n—Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe, poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae.\\n—Barapomonae tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. 26Bapon David, irʉ pijimonae tatsi, barapomonae jojoniya Nacom pin pia botha tatsi poxonae pon pewʉn Abiatar tanacuita Nacom. Bapon Abiatar sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacom pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan, jei Jesús.\\n27Equeicha Jesús namchi, jeye:\\n—Nacom, jiwi pewʉnaeya taexanatsi pentaquei seicae matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi Nacom tsiexana jiwi, xua barapo matacabitha jiwi penafifinacaewatsinexa. Nacom jopa ainya cui cana exanaeyo pentaquei seicae matacabi xua beyacaincha jiwi. 28Daxota xan ponxaein Nacom tana neitapetsixae xeinan taitorobi coyenewa xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha.","num_words":1095,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.052,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 17 CUI - Poxonae Jesús baxua najume weta xua - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae tawʉca Paxatha\\n1Poxonae Jesús baxua najume weta xua pijimonae tsipaeba, bapoxonae Jesús itaboco necoicha. Paxatha tsipaeba jeye: “Axa, aunxuae patopaena xua poxonae jiwi tsita itʉtsiname xua xan, apara bara Nexanton, pon taainya cuin. Bapoxonae jiwi tsita itʉtsin xua xam jinya neainya cuim. 2Xam, Nexantonxaein, daxita jinya neitorobi coyenewa necatame xua taitorobinexa tsane jiwi. Daxita po jiwi necatame, po jiwi tana nejume cowʉntsiwi, barapo jiwi catsin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. 3Axa, yatsicaya compam xam Nacom, irʉ xan Jesucriston compan ponxaein neitorobame po cae pin nacuathe tsique. Pomonae nejume cowʉnta irʉ xuano cajume cowʉntano, barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.\\n4“Po cae pin nacuathe exanan xua jiwi wʉnae necajainchiwa. Bayatha wetan xua bayatha necui itorobame xua taexanaewa tsane. 5Axa, anoxuae equeicha ainya cui neexande neitabaratha, icha matha neichim poxonae caena bayatha ainya cui neexaname neitabaratha poxonae nexantha poponan poxonae cataunxuae po cae pin nacue jopa forotsinyo.\\n6“Pomonae bayatha itapetame, pomonae nejume cowʉnta, barapomonae yabara cuiduban xua xam cayabara paebatsi. Barapomonae bara jinyamonae yawa nepuna pona exaname. Barapomonae bara xanepanaya exana xua pocotsiwa itorobame. 7Pocotsiwan xua xan paeban xuano xua exanan, daxita baxuan exanan tana necatsimxae jinya pexeinya ayapusʉ itorobi coyenewa. Anoxuae daxita baxuan barapomonae yaputane. 8Pocotsiwan necuidubame xuya barapomonae cuiduban. Daxita baxuan barapomonae yabara nejume jejei. Barapomonae yaputane xua xan bara yatsicaya xam wetsica ponan. Mataʉtano yaputaneno xua xam tana neitorobiwam.\\n9“Cawʉcatsi barapomonae nexa xua neyawenaewa tsane barapomonae. Apara jopa yabara cawʉcaetsi pomonae jopa nejume cowʉntsiyo xua neyawenaewa tsane. Saya jame yabara cawʉcatsi pomonae tana necatsixaemxae pomonae jinyamonaexae. 10Daxita pomonae xua jinyamonae apara tamonaerʉ. Daxita irʉrʉ pomonae xua tamonae, apara jinyamonaerʉ. Ichamonae wʉnaeya necayabara nanta xeina xua xan ainya cuin tsipei xanepanaya jinompa, pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi.\\n11“Xan jopa poponaein tsane po cae pin nacuathe tsipei ponaein nexainya beicha xua tapoponaenexa nexantheicha. Nama barapomonae jopa daichiyo, saya po cae pin nacuathe dubenanaebiyaena. Axa, xam ponxaem bichocono nejʉntʉ coyene xanepanaein tsaibim. Pomonae bayatha tana necatsixaemxae barapomonae bebere jinya neayapusʉ neitorobi coyenewatha xua barapomonae jopa pejʉntʉ coyene cui itorobinexa tsainchi xua abe peexanaewa tsane xua caurimonae pia pentacaponaein tatsi jʉntʉ coyene cui itoroba. Bapoxonae barapomonae be caein cana naexanaeinchibe waantobexaebe barapomonae icha ichichibe xua be caein naexainchibe. 12Poxonae cataunxuae poponan po cae pin nacuathe, apara xan bebeteiban barapomonae jinya neayapusʉ neitorobi coyenewatha pomonae tana necatsixaemxae. Barapo tamonaexae beta bebetan yawa jopa copatsinyo xua ichʉn tana newepu aichurucuaewa, saya meisa caein nexubina barapomonae jiwana. Daxota bapon bewa tʉpaena tsipei bichocono peajʉntʉcoyeneyapubein. Bapon abe exana tsipei caena bayatha nejume diwesitha bapon yabara paebatsi po coyeneya xua bapon tana necana exanaewa tsane.\\n13“Anoxuae xan ponan nexainya beicha ichaxoteicha ecame. Ichitha daxita baxuan paeban poxonae cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje xua barapomonae bichocono pejʉntʉ coyene weiweinaenexa, po pejʉntʉ coyene weiweinaewa bayatha xeinan. 14Nejume diwesi catan barapo tamonae. Ichitha barapo tamonae inta casebatsi ichamonae tsipei barapo jiwi po cae pin nacuathepiwi. Barapo tamonae nama po cae pin nacuathepiwi aibi, icha ichin xua xan po cae pin nacuathepin aibin. 15Apara jopa cawʉcaetsi xua barapo tamonae nenotsinexa po cae pin nacue weye. Saya apara cawʉcatsi xua barapomonae nebebetsinexa caurimonae pia pentacaponaein tatsi pecuiyainwa. 16Icha xan ichin xua po cae pin nacuathepin aibin, barichi barapo tamonae jopa barapo cae pin nacuathepiwiyo. 17Nejume diwesi, apara po diwesi nexainyei diwesi jume. Poxonae barapo tamonae jume tane baxua barapomonae catame xua pejʉntʉ coyene weiweinaewa xua peexanaewa tsane pocotsiwa ichichipame. 18Icha neichim xua neitorobame pomonaetha pomonae jopa jume cowʉntsiyo, barichin pomonae tana nejume cowʉntsiwi itoroban pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. 19Najʉntʉ coyene catan nexainya beya tha xua exanaetsi pocotsiwa ichichipame. Baxua exanan tsipei antobein tamonae. Exande xua barapomonae irʉ penajʉntʉ coyene catsinexa nexainya beya xua pia peexanaewa tsane pocotsiwa ichichipame. Baxua peexanaenexa tsane pexeinaexae nejume diwesi, po diwesi nexainyei jume diwesi.\\n20“Jopa meisa cawʉcaetsi barapo tamonae nexa, apara yawano irʉ yabara cawʉcatsi pomonae bexa nejume cowʉntsina poxonae jume taena tajume diwesi xua poxonae pepaebixae tsane barapo tamonae. 21Cawʉcatsi xua barapomonae be caein penaexanaenexa xuano xua cae penanta xeinaeya nacana barʉ cayawa nanta xeinaenexa tsainchibe. Baxua exanatsibe barapomonaetha icha neichim xua neyantame xuano xua xam cayantatsirʉ. Poxonae barapomonae be caein nacayawa naexana ponaeinchibe, bapoxonae ichamonae yabara jume cowʉntsina xua xam bara yatsicaya tana neitorobiwam. 22Barapo tamonae peainya cui coyenewa catan, po peainya cui coyenewa xam necatame xua barapomonae be caein penaexanaenexa icha ichichibe xua bara caein naexanatsibe. 23Xan tamonae yantan irʉ xam neyantame, tsipei daxitatsi be caein naexainchi daxota barapomonae yatsicaya bara be caein naexana. Bapoxonae daxita jiwi cui yaputaena xua xam bara yatsicaya tana neitorobiwam. Mataʉtano barapo jiwi cui yaputaena xua tamonae antobem icha ichim xua neantobem.\\n24“Axa, necatame barapo tana nejume cowʉntsiwi. Ichipan xua barapomonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi ponaena ichaxoteicha taponaewa tsane xuano xua pia petaenexa tsane taainya cui coyenewa xua necatame. Tsipei caena bayatha neantobem poxonae cataunxuae jopa forotsiyo po cae pin nacue. 25Axa, pon bichocono nejʉntʉ coyene xanepanaem. Pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi jopa pepa jinyamonaeyo tsipei jopa cayaitaeyo. Ichitha xam bara cayaitainchi. Pomonae tamonae, pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae neyabara yaputane xua xam tana neitorobiwam. 26Barapomonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi yabara yaputane exanan xua xam cayabara paebatsi. Abʉ cataunxuae awiya baxua exanaein xua jinya necaantobenexa tsane icha neichim xua neantobem. Mataʉtano barapomonae ataya yaitata poponeibin”, jei Jesús poxonae Paxa tsipaeba.","num_words":860,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.027,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Roma tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Roma tomarapijivijavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Jesucristo pijajivitonënë. Dioso nejunata. Nexata nitoroba apóstolenënexanë tatsipaebaponaenexa jivi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi.\\n2 Bajayata vajavajënaeya, Dioso bajarapalivaisi tajëvelia yapëtaeyaexana profetavijavabelia. Nexata bajayata Diosojumepaebivi profetavi itsa yaquina Dioso pejumelivaisibaxutonexa, bajarapamonae yaquina pacuenia Dioso tajëvelia yapëtaeyaexanatsi bajarapapexanialivaisi. 3 Bajarapalivaisi vajatuxanenë Jesucristo, Dioso pexënato pelivaisi. Jesucristo itsa naexana mapanacuataje, Davidpijinë pemomoxiyajuvënëvata naexana. Bajaraponë, Davidpijinë, bajayata Israelnacua pepo pevetsinëmi. 4 Vajatuxanenë Jesucristo petëpaecujinae, Espíritu Santo icatsia asaëyaexanatsi. Bajarapacuenia piasaëyaexanaexaetsi petëpaecujinae, jivi yapëtanetsi Dioso pexënatocuene. Yapëtanetsinua piasaënëcuene ata. 5 Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso paneitoroba saicaya paapóstolevinexanë, Dioso patatonacuenebinexa. Bajarapacuenia Dioso paneitoroba Dioso pejumelivaisi patatsipaebaponaenexa pamonae apo judíovijava, apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa Dioso. 6 Nexata paxamë ata Roma tomarata panejinavanapaevi pajumecovënëtame baja Dioso. Tsipaji paxamë ata Dioso pacajunata Jesucristo papijajivinexamë.\\n7 Daxita paxamë, Roma tomarata panejinavanapaevi, pacatoyaquinatsi mapabaxutoje. Dioso pacajitsipa. Nexata pacajunata papijajivinexamë. Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexanua.\\nPacuenia picani Pablo bitso jamatabëtane Roma tomarapijivi yabara pelivaisi\\n8 Namataxainaeya pacatoyaquinarutatsi pacuenia jumaitsinë tsabiabi paxamë yabara Diosojavabelia. Diosojavabelia jumaitsinë tsabiabi mapacueniaje: “Sivajamatabëcuenebarëyanë bitso bajarapamonae Jesucristo pejumecovënëtsixae,” janë tsabiabi Diosojavabelia paxamë yabara. Bajarapacuenia Diosojavabelia jumaitsinë tsabiabi tsipaji daxitanacuanëpijivi pacavajunupaeba xaniavaetsia panejumecovënëtavanapaejava Dioso. 9 Xanë daxita tajamatabëcuenesaëta Dioso pijacuene tonacuenebaponaponajë jivi itsa tsipaebabiabajë pexanialivaisi, Dioso pexënato pelivaisi. Dioso yapëtane patacatovajëtabiabijava itsa pacanajamatabënapitabiabatsi tavajëtsijavata Diosojavabelia. 10 Vajëtabiabajë Diosojavabelia taponaenexa paxamëjavabelia. Nexata Dioso itsa netocopatsiana taponaenexa, ponaenajë paxamëjavabelia. Bajayajebi picani bitso jamatabëponabiabajë patacataenexa. 11 Nexata jitsipajë patacataenexa, patacatsipaebinexanua palivaisi Espíritu Santo neyapëtaeyaexana. Bajarapacuenia itsa pacayapëtaeyaexanaenatsi, pajamatabëcuenesaëmë tsaponae tsane orijibia Diosojavabelia. 12 Namataenetsia najamatabëcueneyavenonaenatsi Dioso pejumelivaisi vajajumecovënëtsijava. Pacayavenonaenatsi paneajamatabëcuenesaënexa Diosojavabelia. Paxamë ata juya paneyavenonaename bajarapacuenia.\\n13 Tajamonae, pacatojitsipatsi paneyapëtaenexa mapacueneje. Bajayajebi picani bajayajebi jamatabëponabiabajë patacataenexa. Itsiata apo necuenecaëjëpabiabi taponaenexa. Jitsipajë patacatsipaebinexa Jesucristo pelivaisi paxamëyajuvënëvi, pamonae abaxë apo jumecovënëtsi, pejumecovënëtsinexa Jesucristo. Pamonae ata baja jumecovënëta, Jesucristo piajamatabëcuenesaënexa pevajënaeyabelia. Pacuenia apo judíovi ata jumecovënëtapona pevajënaeyabelia itsaxuayo tsipaebanajetarucajë, bajara paneitsinexa paxamë ata. 14 Dioso nitoroba tatsipaebaponaenexa Dioso pejumelivaisi daxitajivijava. Nexata Dioso pejumelivaisi jivi tsipaebaponajë pinijitomaranëjava, sasavia penaevijava ata. Tsipaebaponajë mapanacuapijilivaisi bitso peyaëtaevijava ata, apo peyapëtaevijava ata. 15 Bajaraxuata bitso jitsipajë paxamë, Roma tomarata panejinavanapaevi ata, patacatsipaebinexa pexanialivaisi.\\nPacuenia pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, pinijisaë xaina ayaicuene pexanaenexa yabara pelivaisi\\n16 Apo ajumeuranë tsabiabi jivi tatsipaebabiabijava pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Tsipaji bajarapalivaisi pejamatabëcueneta pijaneconi vecuaajibiaexanaenatsi pajivi jumecovënëta bajarapalivaisi. Copiaya patsipaebaponajë bajarapalivaisi judíovi. Bajaraxuacujinae icatsia cotocaevi patsipaebaponajë apo judíovi. 17 Bajarapalivaisi nacayapëtaeyaexana pacuenia Dioso nacatoexana aneconijibia Dioso vajanacataenexa. Aneconijibia baja Dioso nacatane Jesucristojavabelia vajavajënaeyabelia vajanajamatabëcuene copataponaexae. Dioso ra pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi jamatabëjumaitsi: ‘Xanë pepacuene Dioso neyavenonaena pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi,’ jamatabëjai, bajarapajivi Dioso aneconijibia tanetsi. Bajarapajivi xainaena matacabi pevereverecaejava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota.\\nPacuenia daxitatsi mapanacuapijivitsi naneconitatsi Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n18 Dioso, athëbëtatsia peecaenë, vaxaitsi jamatabëcueneyapëtanetsi. Yapëtanetsi mapacueniaje. Dioso baraanaepanapona daxita pibisiacuene pexanaevijavabelia. Bajarapamonae pevajënaeyabelia pibisiacuene pejamatabëexanaexae, apo jitsipae pejumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi. 19 Bajarapamonae xaniavaetsia beyapëtane picani pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Tsipaji baja picani Dioso tsitanajamatabëcueneitajëta bajarapamonaejavabelia. 20 Jivi apo caëjëpaetsi pitaxutota petaenexa Dioso. Nexata jivi apo yapëtae pacuenia itsi Dioso. Itsiata baitsi jane picani caëjëpatsi peyapëtaenexa pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Caëjëpatsi picani peyapëtaenexanua daxitamatacabijavabelianexa Dioso bitso piasaëtsaponaponaejava. Bajaraxua picani jivi caëjëpatsi pijacuata peyapëtaenexa, itsa canaëjëtsipa Dioso pexanaejavanë mapanacuataje. Nexata bajarapamonae acuenebi pejumaitsinexa: “Apo payapëtaenë cajena pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi,” pejainexa. 21 Bajarapamonae yapëtae ata Dioso peponaponaejava, itsiata apo yaiyatae. Caeto ata cajena Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene apo rajutsi. “Pexaniacuene rabaja panetoexaname,” apo jai. Biji saya caranata ënatsiquejemajava yabara najamatabëxainabiaba. Nexata pevajënaeyabelia apo peyapëtaexae pexanialivaisi, ajamatabëcueneitaquiri tsaponae. 22 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Vaxaitsi cajena bitso vajayapëtaevi daxitacuene,” jamatabëjai tsabiabi bajarapamonae. Itsiata baitsi jane cajena apo yapëtae. 23 Bajarapamonae apo najamatabëcuenecopabi ayaijamatabëcuenenë Diosojavabelia, ponë apo petëpaenënexa daxitamatacabijavabelianexa. Caranata saya jivi pecobeta jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia najamatabëcuenecopaba. Bajarapamonae navajëcabiaba itsamonae pecobeta jivi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta pepunaevi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta jomo jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta cuatro pataxutabeje pejinavanapaevi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata.\\n24 Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae pibisiacuene pexanavanapaenexa. Nexata pacuenia jamatabëexana, exanavanapa. Nexata bajarapamonae pevitota pibisiacuene namataenetsia natoexanabiaba. 25 Bajarapacuenia Dioso tocopata pacuenia bajarapamonae jitsipa pexanavanapaenexa tsipaji bajarapamonae Dioso pejumelivaisi, pexaniajailivaisi, apo jamatabëjumecovënëtsi. Jumecovënëta saya caranata penajumetsënëtsilivaisi, jivi pecobeta jumapecataeya pexanaenëanë pelivaisi. Bajarapamonae apo yaiyatae pepo Dioso, ponë daxitacuene exana mapanacuataje. Caranata yaiyataeya navajëcabiaba Dioso pecobecovëjavanëjavabelia. Najamatabëcuenecopabanua ëbajaraxuanëjavabelia. Bajarapamonae nexata saya namuxujemata caranata pepo Dioso, ponëjavabelia jivi daxitamatacabijavabelianexa jumaitsijitsia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jaijitsia. Bajara itsi tsane.\\n26 Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae pibisiacuene pexanabiabinexa. Pacuenia jamatabëexana, exanavanapa. Mapanacuata picani Dioso tocopata petiriavi pebi pejitsipaenexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ëpetiriavi najitsipa. Nexata ëpetiriavi namataenetsia naperabëquenetsiataeyabiaba. 27 Bajara pijinia pacuenia Dioso tocopata pebijivi petiriva pejitsipaenexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ëpebijivi najitsipa. Nexata ëpebijivi namataenetsia naperabëquenetsiataeyabiaba. Bajarapacuenia pibisiacuene penatsiexanaexae, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaponatsi bajarapamonae.\\n28 Bajarapamonae apo jamatabënajinae Dioso. Pacuenia picani Dioso tojitsipatsi bajarapamonae pexanaenexa, apo exanae. Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae penajamatabëxainaenexa ëpibisiacuene pexanaejava. 29 Bajarapamonae exanavanapa bitso daxita pibisiacuene. Ëpibisiacuene yabara najamatabëxainabiaba penaperabëquenetsiataenexa. Daxita pibisiacuene sivanajamatabëxainabiabanua. Jamatabënaxainaeyababiabanua itsamonae pecobecovë. Pibisiacuene jamatabëexanabiabanua itsamonaejavabelia. Cuenecaëbabiabanua itsamonae pexainaejava. Jamatabëbeyaxuababiabanua jivi. Namataenetsia nabijataeya najumeanaenotabiabanua. Bitso cajena jivi yamaxëitojorobabiabanua. Ëpamonae ata bitso naitoya tsabiabinua. 30 Bajarapamonae itsamonae pepëya pibisiacuenia najumetsënëtsia baracuaicuaijai tsabiabinua. Bajarapamonae apo jitsipaenua Dioso. Nexata itoya Dioso pijacuene. Apo yaiyataeyabiabinua itsamonae ata. Naitaxutojematsia naëcotabiabanua itsamonae. Bajarapamonae jumaitsi tsabiabi: “Xanë bitso ayaijamatabëcuenenënë itsamonae matatoxenetsia,” jai tsabiabi itsamonaejavabelia. Bajarapamonae najamatabëxainabiabanua itsamonae ata pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa. Bajarapamonae apo jumecovënëtabiabinua paxajivi, penajivi ata. 31 Bajarapamonae apo jamatabëjumeyapëtaeyabiabinua caelivaisiyo ata, Dioso pejumelivaisi. Bajarapamonae itsajivijavabelia najumecapanepaeya pejumaitsicuenia, apo exanabiabinua. Bajarapamonae asivaya apo taeyabiabinua itsajivi ata. Bajarapamonae itsajivi itsa itsacueniabatsi, apo jitsipabiabi pexaniabinexa icatsia. Bajarapamonae apo itaxutotsoniataeyabiabinua itsajivi ata. 32 Bajarapamonae bitso xaniavaetsia yapëtane picani pacuenia Dioso itorobatsi pexanaenexa. Yapëtanenua picani Dioso penavecuaxuabijavanexa bajarapitsipibisiacuene pexanaevi. Itsiata baitsi jane bajarapamonae tsiteca pibisiacuene exanapona. Orijibia sivabarëya tsabiabi itsamonae ata pibisiacuene itsa exana.","num_words":887,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.282,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 28\\n1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, bajayacunua, ajena matacabi tsarucaponae, María, Magdala tomarapijiva, itsaMaría yajava, taeyojopaliabeje Jesús pebuatsiibovajutsijavabelia. 2 Jemata ira najëaba. Tsipaji Dioso pijaángel runaica athëbëvetsica. Angel itsa pata Jesús pebuatsiibovajutsijavata, tixita Jesús peyavajuvëpa acatsiibopanaxanetomi. Bajaraxuacujinae ángel eca bajarapaibopanajumata. 3 Bajaraponë ángel naitayota. Pacuenia yamaxëcotia itsi, bajara cotiaitsi ángel. Penaxatatsijava niojai daxita peniojaijava matatoxenetsia. 4 Vajabitsaë, pamonae evetanubena Jesús pebuatsiibovajutsivëpa, itsa tane ángel, neconecojai pecajunavi. Bobenajunua bepetëpaevi. 5 Nexata ángel jumaitsi petirivabejejavabelia:\\n—Pëtsa pajunavamebeje. Yapëtaniji xua yabara paponamebeje. Jesús pecobematabiabarutsinëmitsi cruzajavabelia, pajaitamebeje. 6 Ajibi raja tsarucae majotaje. Asaë rabaja icatsia pacuenia baja cajena tajëvelia jumaitsi. Parenamërebeje panetaenexabeje itsajota picani buatatsi. 7 Bajaraxuacujinae paliamëbeje tsane bepijia. Pijajivijavabelia patsipaebianamebeje mapacueniaje: “Petëpaenëmi rabaja icatsia asaë. Panevajënaeyabelia pina pona Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacaxitajarabianame,” pajamëbeje tsane pijajivijavabelia. Bajarapalivaisiyo xainajë patacatsipaebinexabeje, jai ángel bajarapovabejejavabelia.\\n8 Nexata bajarapovabeje naviatabajiravabeje Jesús pebuatsiibovajutsivecua. Junavabeje picani. Itsiata barëyabeje bitso. Cujinaetabajiravabeje petsipaebinexabeje Jesús pijajivijavabelia. 9 Bajarapovabeje namutualia pecujinaejinaenajetarucaejavatabeje, Jesús jemata tsitanaitajëtatsibeje. Nexata bajarapovabeje cujitabaliabeje Jesúsjavabelia. Bajacobatsibeje. Nexata pematabacabëta nucajunuabeje. Sitaicaliabeje yaiyataeya Jesús pecopiapitsinexabeje bajarapacuenia. 10 Jesús nexata jumaitsi bajarapovabejejavabelia:\\n—Pëtsa pajunavamebeje. Paliamërebeje tajajivijavabelia. Pajumaitsimëbeje tsane tajajivijavabelia: “Jesús raja jumaitsi. Paponaeremelia pina Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacacaxitajarabiana Jesús,” pajamëbeje tsane tajajivijavabelia, jai Jesús.\\nPacuenia vajabitsaëvi navajunupaeba yabara pelivaisi\\n11 Paepatota ëMaríavënëvabeje naviatabeje Jesús pebuatsiibovajutsijavavelia, vajabitsaëvi, Jesús pemëthë pevetsiviyajuvënëvi, pona tomarabelia. Bajarapamonae tsipaeba sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia pacuenia tane bajarapamonae. 12 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi pona judíovi pijaancianovijavabelia penabarëcuaicuaijainexa penajamatabëjëpaenexa pacuenia exanaejitsia. Nexata jane baja bajarapamonae najamatabëcuenejëpa. Nexata bajarapamonae rajuta ayaijava palata vajabitsaëvijavabelia. 13 Bajarapamonae jumaitsi vajabitsaëvijavabelia:\\n—Jivijavabelia pajumaitsimë tsane: “Meravi pataitamajitsita, Jesús pijajivi pata. Nexata bajarapamonae juta Jesús petëpaenë,” pajamë tsane. 14 Nexata nacuaevetsinë Pilato itsa jumetaena mapajumeje, paxanë itsiata pacayavenonaenatsi itsacuene papecaexanaeyaniva, jai bajarapamonae vajabitsaëvijavabelia.\\n15 Nexata vajabitsaëvi jejai. Nota bajarapapalata. Nexata jane baja vajabitsaëvi pona najumetsënëtsiaya jivijavabelia pejumaitsinexa pacuenia itorobatsi. Nexata vajabitsaëvi najumetsënëtsiaya jumai tsaponae jivijavabelia:\\n—Meravi pataitamajitsita, Jesús pijajivi pata. Nexata Jesús pijajivi petëpaenë jutatsi, jai tsaponae jivijavabelia.\\nBajarapacuenia vajabitsaevi pepaebixae, judíovi juya bajarapacuenia natsipaebapona. Nexata mapamatacabijavaberena ataje judíovi jumai tsabiabi:\\n—Jesús pijajivi petëpaenë jutatsi, jai tsabiabi.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, pijajivi itoroba pejumelivaisi jivi petotsipaebanajetarubenaenexatsi daxitanacuanëjava yabara pelivaisi\\n16 Jesús pijajivi once ponëbeje pona Galilea nacuayabelia. Jesús pijajivi pona petsutojumabelia, patsutojumatalia Jesús caxitajarabiapaebatsi. 17 Nexata bajarapatsutojumata Jesús pijajivi itsa taenuta Jesús, yaiyataeya pitabarata pematabacabëta tonubena. Itsiata itsamonae Jesús pijajiviyajuvënëvi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi:\\n—Apo Jesús meta, jamatabëjai.\\n18 Nexata Jesús pijajivi cujirena. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Dioso baja cajena nevetsiaexana daxitacuene athëbëtatsia, daxita mapanacuajava ataje, taevetsinexa. 19 Nexata pacaitorobatsi. Paponare daxitanacuanëjava daxitanacuanëpijivi tajumelivaisi patanetotsipaebinexamë tanejumecovënëtsinexa. Bajarapamonae pabautisabaponaename taxa pevënëta, xanë ata pexënatonë tavënëta, Espíritu Santo ata pevënëta. 20 Bajarapamonae patsipaebaponaename pejumecovënëtavanapaenexa daxita pacuenia pacaitorobatsi. Pëtsa panacofënëtame daxitamatacabi patacayajavaponaponaejava. Nacua pevereverecaejavabelianexa ata pacayajavaponaponaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto GÁLATAS 1\\nMapabaxutoje San Pablo toyaquina Galacia nacuapijivijavabelia\\nPacuenia Pablo toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi, Galacia nacuapijivijavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, apóstolenënë. Jivi pejamatabëcueneta apo nitorobi tatsipaebaponaenexa Jesucristo pelivaisi. Nitorobabeje raja Jesucristobeje, paxa Diosobeje, ponë icatsia Jesucristo asaëyaexanatsi petëpaecujinae. 2 Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje paGalacia nacuapijivimë, Dioso panejumecovënëtsivi. Daxita majota Dioso pejumecovënëtsivi pacajamatabënajinalia. 3 Pacatovajëtabiabatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. 4 Pacuenia vaxa Dioso itorobatsi, vajatuxanenë Jesucristo pijacuata tonacaeveta pebeyaxuabinexatsi pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Nexata Jesucristo pejamatabëcueneta vaxa Dioso aneconijibia nacatane. 5 Bajaraxuata vaxaitsi Diosojavabelia jumaitsitsi tsabiabi: “¡Xamë Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë!” jaitsi tsabiabi daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.\\nPacuenia baja Jesús pelivaisivecua pematatsënëa ajibi itsalivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi yabara pelivaisi\\n6 Paxamë saya caematacabibejecujinae, pacopabame Dioso panejumecovënëtsijava. Bajaraxuata xanë bitso pacasivajamatabëcuene nabenajacatsi. Jesucristo picani pejamatabëcueneta, Dioso pacaitaxutotsoniatane itsa pacajunata papecacapanepaenexa. Itsiata baja aeconoxae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pavecuanajamatabëcuene pënëyorotame saicayalivaisijavabelia, bepapecacapanepaelivaisinexa itajara panejumetaexae. 7 Itsiata baitsi jane baja pematatsënëa ajibi itsalivaisi papecacapanepaelivaisinexa. Itsamonae pata paxamëjavata livaisi papecatsipaebinexa. Bajarapamonae pata papecajamatabëcuene naepatajërëcaeyaexanaenexa. Bajarapamonae saicayalivaisi jamatabëpacatsipaebapona panecopabinexa panejumecovënëtsijava pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. 8 Copiaya baja cajena paxanë pacatsipaebatsi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Nexata acuenebi paxanë pataitothianaenexa bajarapalivaisi. Athëbëvetsica pepatsinë ata tsipae, ángelnë, acuenebi piaitothianaenexa bajarapalivaisi. Jesucristo pelivaisivecua, saicayalivaisi, itsa pacatsipaebijitsipatsi, nexata Diosojavabelia pananeconitsipajë. Nexata Dioso panenaneconitsiaexanaejitsipa daxitamatacabijavabelianexa. 9 Copiaya baja cajena pacuenia pacatsipaebatsi, bajara icatsia pacuenia aeconoxae ata pacatsipaebatsi. Pajivi Jesucristo pelivaisivecua, saicayalivaisi pacatsipaeba bepapecacapanepaelivaisinexa itajara, nexata bajarapajivi Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa. Tsipaji pacacopatsiaexana panejumecovënëtsijava pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi.\\n10 Payapëtaneme rabaja xua yabara bajarapacuenia pacajumaitsitsi. Bajarapacuenia itsa pacajumaitsitsi, apo pacajumaitsitsi saya jivi tanesivabarëyanexa. Jume cajena. Jivi apo nesivabarëya ata Jesucristo pelivaisi jivi tatsipaebaponaejava yabara, itsiata jitsipajë jivi tatsipaebinexa Jesucristo pelivaisi, Dioso tanesivajamatabëcuenebarëyanexa. Saya jema jivi livaisi itsa tsipaebijitsipajë saya tanesivabarëyanexa, nexata pacuenia Jesucristo nitoroba, apo tsipaebaponaenë tsipae. Nexata Jesucristo apo pijajivitonënë tsipae.\\nPacuenia Pablo Dioso junatatsi apóstolenënexa yabara pelivaisi\\n11 Tajamonae, jitsipajë patacatsipaebinexa mapalivaisije. Palivaisi tsipaebaponajë jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia, bajarapalivaisi itsajivi ata pejamatabëcueneta apo pexanaelivaisi. 12 Itsajivi ata cajena bajarapalivaisi apo netsipaebi. Jesucristo raja neyapëtaeyaexana bajarapalivaisi. Nexata Jesucristo nitoroba jivi tatsipaebaponaenexa bajarapalivaisi.\\n13 Panevënëlivaisitaneme rabaja pacuenia exanaponaponajë pamatacabi abaxë jumecovënëtajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapalivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata pajudíovinë patajumecovënëtsinexa. Panevënëlivaisitanemenua pacuenia barajinabiabajë Jesucristo pijajivi. Apo itaxutobejiobiataeyabiabinë cajena tsiquirijavayo ata. Jamatabëverebiaxuababiabajë Jesucristo pijajivi. 14 Xanë abaxë itsa pevëjëatonë, jumecovënëtajë bitso Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Xanë bitso asaëyata jumecovënëtsiaponaponajë bajarapalivaisi pitorobicuenia. Daxita pamonae pevëjëavi judíovi, Israel nacuapijivi, matatoxenetsia xanë bitso casaënë tajumecovënëtsijava bajarapalivaisi. 15 Itsiata baitsi jane tanaexanaevajënaeya ata, Dioso nitapeta Jesucristo tajumecovënëtsinexa. Dioso taneitaxutotsoniataexae, nejunata apóstolenënexanë. 16 Nexata pamatacabi ponajë Damasco tomarabelia, namutoepatota Dioso netsitajëta pexënato. Nexata Dioso neyapëtaeyaexana pexënato pelivaisi. Bajarapacuenia Dioso pexënato pelivaisi neyapëtaeyaexana tatsipaebaponaenexa apo judíovijava. Nexata Dioso taneyapëtaeyaexanaecujinae pexënato pelivaisi, apo ponaenë itsajivijavabelia ata tayanijobinexa Dioso pexënato pelivaisi. Apo ponaenë tanemuxujiobinexanua Dioso pexënato pelivaisita. 17-18 Pamatacabi namutoepatota Dioso netsitajëta pexënato, apo naviatecaenë Jerusalén tomarabelia tayanijobinexa pamonaejavabelia xanëvecua copiaya exanatsi apóstolevi. Biji rajane rovia paliajë Damasco tomarabelia. Nexata Damasco tomarata tapatsicujinae, caenënë ponajë Arabia nacuayabelia, petusato nacuayabelia. Nexata petusato nacuata Dioso xaniavaetsia neyapëtaeyaexanapona pexënato pelivaisi. Bajaraxuacujinae icatsia bexëa Arabia nacuaverena naviarenajë Damasco tomaraberena. Bajaraxuacujinae tapuaxainae baja acueyabi pavaibeje tajumecovënëtsicujinae Dioso pexënato pelivaisi, ponajë jane baja Jerusalén tomarabelia apóstolenë Pedro tacaxitajarabinexa. Nexata Jerusalén tomarata, Pedrojavata, naponaponajë quince pamatacabibeje. 19 Itsiata Jerusalén tomarata pematatsënëa itsaapóstolenë apo taenë. ËSantiago saya, vajatuxanenë pejuyapijinë, taniji. 20 Xaniavaetsia pacajumaitsitsi Dioso pitabarata. Palivaisi pacatoyaquinatsi, pexaniajailivaisi cajena.\\n21 Jerusalén tomarata taponaponaecujinae, ponajë icatsia Siria nacuayabelia Jesucristo pelivaisi jivi tatsipaebaponaenexa. Ponajë Cilicia nacuayabelia ata. 22 Jesucristo pelivaisi jivi itsa tsipaebanajetarucajë, Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi, Judea nacuapijivi, abaxë apo neyapëtae. Tsipaji abaxë Judea nacuata apo tsipaebaponaenë Jesucristo pelivaisi. 23 Bajarapamonae saya nevënëlivaisitane itsamonae xanë yabara pejumaitsijava: “Ponë pina nacabarajinabiaba Jesucristo pelivaisi vajajumecovënëtsivi, aeconoxae pina baja bajaraponë ata jumecovënëta. Nexata pina itsamonae ata pejumecovënëtsinexa Jesucristo pelivaisi, bajaraponë tsipaebapona. Bajarapalivaisi yabara bajaraponë jamatabënacaverebiaxuaba picani,” pejaijava, itsamonae xanë yabara nevënëlivaisitane Judea nacuapijivi, Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi. 24 Bajaraxuata Judea nacuapijivi, Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi, jumai tsabiabi Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Tsipaji Pablo ata najamatabëcuenecopatsiaexaname nexënato Jesucristojavabelia,” jai tsabiabi xanë yabara.","num_words":613,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.209,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto EFESIOS 4\\nPacuenia Espíritu Santo pejamatabëcueneta daxita Dioso pejumecovënëtsivi najamatabëcuenejëpaeya jinavanapaena yabara pelivaisi\\n1 Naneconitsiaponaponajë majotaje, penaneconitsivi pejebabiabibota, tajumecovënëtsixae vajatuxanenë Jesucristo taneitorobicuenia. Asaëyata pacamuxujiobatsi panejinavanapaenexa pacuenia Dioso pacatojitsipa Dioso papecajunatsivi papijajivinexamë. 2 Itsamonaevecua beveliajamatabëcuenevi nataeya pajinavanapare. Panajamatabëxainarenua pexaniajamatabëcuene daxitajivijavabelia. Pajamatabëcuenesaëmërenua tsavanapae bajayajebi, itsamonae pacaitsacueniababiabi ata. Namataenetsianua panayavenonabiabare namataenetsia panenasivaxae. 3 Pajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae najamatabëcuenejëpaeya panejinavanapaenexa. Bajaraxua yabara Diosojavabelia panatovajëtabiabare papecayavenonaenexa Espíritu Santo. Nexata nabarajamatabëcuenexanepanaeya pajinavanapaename. 4 Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsixae, vaxaitsi baja nexata caenë Jesucristo pijajivitsi. Xainatsi baja caeEspíritu Santo Dioso vajanacajunatsivi. Bajaraxuata caejamatabëcuene xainavanapatsi. Evetavanapatsi pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajanacacapanepaenexa. 5 Caenë rabaja vajatuxanenë Jesucristo. Daxitatsi najamatabëcuenecopatatsi caenëjavabelia. Nacabautisabanua caenë Jesucristo pevënëta. 6 Xainatsi caenë vaxa Dioso. Caenë Dioso daxitatsi vajanacanamatacaitorobinë. Dioso pijajivitsi, daxitatsi, nacayavenona. Nacayajavaponaponanua.\\n7 Caejivitsi canacujitsia, Cristo pejitsipaecuenia nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanapona pecovëta vajatonacuenebavanapaenexa vajanacaitorobicuenia. 8 Tsipaji baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesucristo yabara mapacueniaje:\\nAyaibitsaëtoxaneto pitoyavitsi pepuajamatabëcueneamoneyabi, athëbëabetsia naviatsiania. Pijajivi pijinia pepuajamatabëcuenecaëjëpaeyaexanae pecaëjëpaejamatabëcuenetsi pecovëta petonacuenebavanapaenexatsi, naviatsiania, jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Jesucristo yabara.\\n9 Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota Jesús yabara tajëvelia jumaitsi. Tsipaji Jesús patsijitsiatsica mapanacuayabetsicaje. Bajaraxuacujinae icatsia Jesús naviatsijitsia athëbëabetsia. Mapanacuaje bevelianacua saya Dioso pijanacuavecua. 10 Ponë yabara Dioso pejumelivaisibaxutota bajarapacuenia tajëvelia jumaitsi, patsica baja mapanacuayabetsicaje. Bajaraxuacujinae icatsia bajaraponë naviatsia baja tajënacuayabetsia. Bajaraxuacujinae Jesucristo itorobica Espíritu Santo. Nexata daxitanacuanëjava Espíritu Santo yajavaponapona daxita Dioso pejumecovënëtsivi. 11 Nexata Dioso pejumecovënëtsivi, caejivi canacujitsia, Espíritu Santo jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi saicayacuenia. Itsamonae Espíritu Santo jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi apóstolevinexa Jesucristo pexanaejavanë pevajunupaebaponaenexa. Itsamonae pijinia Espíritu Santo jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi peyapëtaenexa pajamatabëcuenelivaisi xaina Dioso pejumelivaisi. Nexata tsipaeba itsamonaejavabelia. Itsamonae pijinia Espíritu Santo jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi petsipaebaponaenexa apo peyapëtaevi abaxë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. Itsamonae pijinia Espíritu Santo jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi pevetsinexa Dioso pejumecovënëtsivi. Jamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua xaniavaetsia peyapëtaeyaexanaenexa Dioso pijacuene. 12 Bajarapacuenia Espíritu Santo, daxita Dioso pejumecovënëtsivi, jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi petonacuenebavanapaenexa Dioso pijacuene. Nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi, caejivi canacujitsia, ajamatabëcuenesaë tsaponae pevajënaeyabelia. 13 Nexata belia daxitatsi bajarapacuenia najamatabëcuenejëpaeya jumecovënëtsianatsi Dioso. Jamatabëcueneyapëtaenatsinua xaniavaetsia vajatuxanenë Jesucristo, Dioso pexënato. Nexata daxitatsi Espíritu Santo nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaena Dioso vajajumecovënëtsinexa. Nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaenanua xaniavaetsia Dioso vajatojinavanapaenexa. Nexata pacuenia Jesucristo jamatab��cueneitsi, bajara vaxaitsi ata jamatabëcueneitsitsi tsane. Nexata jinavanapaenatsi pacuenia Dioso nacatojitsipa. 14 Nexata pacuenia pejevaxi caejamatabëcuene apo najamatabëxainae, bajara vaxaitsi apo jamatabëcueneitsitsi tsane. Itsajamatabëcuene apo vecuanajamatabëxainaetsi tsane, palivaisi baja jumecovënëtavanapatsi. Nexata itsamonae penajumetsënëtsilivaisi bepexaniajailivaisicuenia nacatsipaebi ata tsane vajanacayamaxëitojorobinexa picani, itsiata apo nacayamaxëitojorobi tsane. 15 Nexata itsamonaejavabelia itsa tsipaebaponatsi pexaniajailivaisi, bajarapamonae asivaya betanetsi. Pacuenia Cristo vajanacaitorobinë jamatabëcueneitsi, bajara vaxaitsi ata vajajamatabëcueneitsinexa, benatojitsipatsi Cristo vajajamatabëcuenejëpaenexa. 16 Daxitatsi Cristo pelivaisi vajajumecovënëtsivi, caenë Cristo pijajivitsi. Vajaperabëtota caevitoyo canacujitsia exanapona pacuenia Dioso tocopatatsi. Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata, caejivitsi canacujitsia, Cristo nacatocopatapona vajatonacuenebavanapaenexa pacuenia nacatojitsipa. Nexata namataenetsia nayavenonaeya natonacuenebianatsi. Namataenetsianua nasivatsi tsavanapae tsane. Bajarapacuenia nexata jamatabëcuenevitsabaponaenatsi Dioso vajajumecovënëtsijava.\\nPacuenia Cristo pijajivi pejanajamatabëcuene xaina yabara pelivaisi\\n17 Jesucristo taneitorobixae, mapacuenia pacajumaitsijitsiatsije. Pëtsa baja pajinavanapame pacuenia jinavanapa Dioso apo peyapëtaevi. Dioso apo pejumecovënëtsivi najamatabëxainavanapa pexanaenexa piamatamobicuene Diosojavabelia. 18 Dioso apo pejumecovënëtsivi ajamatabëcueneitaquiri tsavanapae. Tsipaji apo yapëtae Dioso. Bitso saya ajamatabëcuenetaja. Bajaraxuata Dioso pejitsipaecuenia apo tojinavanapae. Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. 19 Nexata apo yapëtae piauracuene. Casaë bitso pexanaenexa daxita xua pibisiacuene. 20 Itsiata baitsi jane paxamë itsa pajumecovënëtame Jesucristo pelivaisi, apo pacaitorobi pibisiacuene paneexanaenexa. 21 Pajumetaneme baja cajena Jesucristo pelivaisi. Jesucristo pelivaisi panejumecovënëtsixae, nexata Jesucristo pijajivi pacatsipaeba pexaniajailivaisi pacuenia copiaya Jesucristo tsipaebatsi. 22 Nexata pacopabare panijaperujujamatabëcuene. Bajarapajamatabëcuene bajayata abaxë Dioso itsa apo pajumecovënëtsimë, pacaitorobabiaba pibisiacuene paneexanaenexa. Panijaperujujamatabëcuene cajena bitso abeje. Bajarapajamatabëcuene picani pacayamaxëitojorobabiaba panejitsipaecuenia pibisiacuene paneexanaenexa. 23 Paxamë Diosojavabelia panajamatabëcuenepënëyorore. Papejanajamatabëcuenevimë panaexanare. 24 Pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimëre. Nexata jivi xaniavaetsia patsitajinavanapaename pacuenia Dioso pacatojitsipa.\\n25 Bajaraxuata pëtsa baja panajumetsënëtame. Pacaenëmë canacujitsia namataenetsia panatsipaebare pexaniajailivaisi. Tsipaji daxitatsi caenë Jesucristo pijajivitsi.\\n26 Itsa panabaraanaepaname, pëtsa pibisiacuene panaexaname panenabaraanaepanaejavata. Pëtsa panasivajamatabëcuenetsitecame itsamatacabijavabelia ata. 27 Tsipaji itsa panasivajamatabëcuene tsitecaejitsipame, nexata dovathi pacayamaxëitojorobijitsipa. Nexata pibisiacuene paexanaejitsipame.\\n28 Pajivi penacobetoxotsijivi, copatsi baja penacobetoxotabiabijava. Nacuenebi pepitsinexa xua namatavenona, peyavenonaenexanua bepejiobivijavabelia.\\n29 Pëtsa pacuaicuaijamë pibisialivaisi. Biji rajane pacuaicuaijamëre pexanialivaisi. Pexanialivaisi itsa pacuaicuaijamë tsane, nexata papecajumetaevi pajamatabëcueneyavenonaename. Tsipaji paepatota jamatabëcuenefaefaena, itsa pacajumetaena, pacamuxunaajamatabëcuenesaë tsane. 30 Pëtsa itsacuene paexaname Espíritu Santo papecatojitsipaecuenevecua panejamatabëcuenebejiobitsiyaniva Espíritu Santo. Dioso pijaEspíritu Santo papecatsijamatabëecaexae, panayapëtaneme pepacuene Dioso papijajivicuenemë. Nexata Dioso pacacapanepaena pamatacabi Dioso pijajivi capanepaena mapanacuavecuaje.\\n31 Daxita pibisiajamatabëcuene pacopabare. Pacopabarenua baja, itsajivi itsa pacaitsacueniaba, bajayajebi panejamatabëtsitecabiabijava. Pëtsa bajayajebi pajamatabëtsitecame paneanaepanaejava. Bepijia pajamatabëcaevare. Pacopabarenua baja paneajamatabëcuenebejejava ata. Pacopabarenua baja panenabaraanaepanabiabijava ata. Pacopabarenua baja itsamonae pibisiacuenia panebijataeyabiabijava ata. Pacopabarenua baja itsamonae pibisiacuenia panebaracuaicuaijaitsabiabijava ata. 32 Biji rajane pexaniajamatabëcuene paxainare. Namataenetsia panaitaxutobejiobiataema. Pacuenia Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso pacabarajamatabëcuenexanepana pibisiacuene paneexanaevi ata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata panabarajamatabëcuenexanepanare, paxamëyajuvënëvi pacaitsacueniabi ata.","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.107,"stopwords_ratio":0.23,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 12 CUI - Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cueicueijei jiwitha xua fariseomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo\\n1Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei tsuncuae, bapoxonae ayei jiwi nacaetutapona Jesustha. Jiwi nataxu taxunaunaba. Jesús tamropata pitaba xua cueicueijei jiwitha. Copiya matha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo. 2Daxita diwesin xua po diwesin bequein anoxuae jiwi jopa yaputaeyo, bexa yaputaena. Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana daichitha ichamonae bexa yaputaeponaena baxua. 3Paxam xua po diwesi merawi nameicha pana natsipaebame, barapo diwesi ichamonae mataqueitha jume taena. Mataʉtano pocotsiwa paxam aisawatha pana namuxu paxapaxeya tsipaebame, barapo diwesi ichamonae panatha paca jume canawabiya wawai tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pontha bewa ba jiwi cuitaya cunuwina\\n4Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Tamonae paxam paca tsipaebatsi jopa pacuitaya cunuwinde pomonae xua itacʉpatsi xua paca necajutebiwa xua meisa painya pepontha. Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha paca jumopein tʉnaxʉ jutebina. 5Ichitha yabara paca tsipaebatsi pontha jame bewa pacuitaya cunuwim, bapon apara jame Nacom. Tsipei bapon itacʉpatsi xua painya nepaca bebaiwa pin isototha po pin isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca painya nepaca exanaenexa painya pepon. Xaniyan paca tsipaebatsi bewa jame pacunuwim bapon Nacom.\\n6“Jiwi ba caenaeta siri cinco poyobe, saya ainya paratiyobe nantomata. Bequein barapo siri caenaeta jiwi xua jopa matoma nautsiyo, ichitha Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo siri, mataʉtano caeyono jopa yabara jʉntemainaeyo. 7Irʉ daxita painya nentanan Nacom daxita matapaeicha paca matana ununa. Jopa pajunuwinde tsipei paxam Nacom bichocono patsita ainya cuim beyacaincha siri”, jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesucristo yabara paeba xua pomonae peyabara paebiwichi ichamonae peitabaratha tatsi\\n8Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi pomonae xua nayopita ichamonaetha, pomonae xua najei: ‘Apara paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei. Barichi xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya jan tsane matatsunpiwitha. Barapomonae apara tana nejume cowʉntsiwi, jan tsane xuya barapo Nacom pia matatsunpiwi tatsi peitabaratha tatsi. 9Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa dapon payaitaeinyo’, jei, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya barapomonae yabara jan tsane Nacom pia matatsunpiwi peitabaratha tatsi: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan tsane.\\n10“Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bichocono abe yabara paebatsi Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae bapon.\\n11“Paca caponaena judiomonae pia penacaetutsi bontha ichaxota nacaetuteiba pentacaponaewi. Paca caponaena pomonaetha pomonae peyabara paebi jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae yawa tomara pia pentacaponaewi peitabaratha tatsi paca caponaena. Poxonae baxua paca exanaena, jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa xua painya nejume notsiwa xuano xua painya netsipaebiwa tsane barapomonaetha. 12Poxonae juntucuru pacaunutsiya paebiname, bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsijume dubina pocotsiwa painya netsipaebiwa tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara tsipaeba pon copei pexeinaein\\n13Caein pin bicheitotha, bapon Jesús baraichi, jeye:\\n—Jiwi Necuidubim, taeweicho inta itorobare bʉ necata xua tawa xua taxa pecopiniwa xua xuan taxa bayatha pana nejʉntana jeba, jei.\\n14Jesús jume epa pita, jei:\\n—Maisacai, apara dapon aibi pon necana exana xua xan tapaca yabara paebiwatsi xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Mataʉtano apara dapon aibi pon necana exana xua xan be pon tapacata tsabibeiwatsi pocotsiwa painya axa pia pecopiniwan tatsi, xua bayatha paca jʉntana jebeiba painya axa, jei Jesús.\\n15Yawa Jesús namchi, jeye:\\n—Dota xua asiwiya paantobem xua xoxi paxeiname. Bequein pebin copei nawita xeinaetha, ichitha barapo pebin jopa yawenaetsi xua beta pepoponaewa, jei Jesús.\\n16Nexata Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, xua jeye: “Irʉ matha pebin popona pon copei pexeinaein. Pia pabi tatsi pexaewa tanawetatsi nawita. 17Pon copei pexeinaein nexata pia coutha nabarai: ‘¿Eta bichocuaein tsane? ¿Eta xota jebocuaein pocotsiwan pabitha notan?’ jei. 18Pia coutha najume nota: ‘Bara yaputan tha xubichi pexaewa matabon. Tha equeicha acabichi po bon bichocono pin bon. Barapo pin bontha daxita pexaewa etsin yawa etsinno daxita pocotsiwa xeinan. 19Nexata najʉntʉ coyene baran tsane: Bara daxita xeiname ainya wei dapaein nexa. Nafifinacaecare, xaibare, apeibareno, jʉntʉ coyene weiweineibare’, najei xua najʉntʉ coyene barai pon copei pexeinaein. 20Ichitha pon copei pexeinaein Nacom barai bapon, jeye: ‘Pebin pon jopa xapain nenanta xeinaem, methaunxuae anoxuae merawi tʉpaename. Daxita baxuan xua yabo notame, ¿jintam metha piawa tsane?’ jei Nacom. 21Baxua barichi pon xua saya copei yabara nanta xeina nawita pecaetubinexa. Bapon Nacom copei xeina taetha, Nacom tsitatsi xua bapon apara acopeibi, tsipei bapon pejʉntʉ coyene tatsi tsocuae xua Nacom jopa pejume cowʉntsixaetsi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene xua Nacom eena pijimonae\\n22Bapoxonae Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. 23Pocotsi asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa. 24Uni payabara yaputaema. Bapomonae jopa ʉbiyo pabitha. Mataʉtano jopa jotsiyo pocotsiwa penawetsiwa. Jopa xeinaeyo bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewa. Ichitha Nacom, uni apatatsi pexaewa. Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya cuim jame, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya cuichi. 25Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane poxonae tʉpaena. Bequein bapon nayabara nantʉ exaba nawita baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi equeicha. 26Icha jopa paca itacʉpaeyo xua paexaname xua be conotha xua caentacabi nexa, ¿eta xua metha equeicha yabara panantʉ exabame ichawan xua daunwei bichocono?\\n27“Jame pacayabara nanta xeinare pentonon xua xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penamaxatabinexa. Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha tʉpa. 28Pentonon, po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae be conotha pajume cowʉntame Nacom! 29Jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xuano xua painya neapaewan yabara. Jopa panthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa pacayabara nanta xeiname. 30Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi, saya i baxua pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona. Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame pon yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname. 31Meisa saya bichocono pacayabara nanta xeinare xua painya neexanaewa xua Nacom ichichipa waba jiwi xua jiwi wabatsi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. Icha baxua paexanaename nexata Nacom paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pocotsiwa Nacom jiwi pejʉntana jebiwatsi pia nacuatheicha\\n32Equeicha Jesús namchi, jeye: “Tamonae pomonae be ovejamonae pam, painya nejunuwi jiwi pamxaem. Jopa pajunuwinde bequein bara tsiquimonaeyo pam. Painya Axa Nacom pia coya peichichipaexae pia coya paca cana exanaena pijimonae tatsi jiwana pam pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. 33Pacaenaere xua paxeiname. Barapo paratixi pomonae acopeibiwi pacatsibare. Poxonae baxua paexaname, bapoxonae xuya Nacom athabeicha paca catsibina pocotsiwa xua painya nepaca jʉntana jebiwa pocotsiwa xua jopa naxubiyo. Athabeicha pecaibin jopa patopaeyo painya nepaca caibinexa pocotsiwa pajebame bara xoteicha. Mataʉtano ofo jopa xaeyo pocotsiwa xua pajebame bara xoteicha. 34Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pinae bewa nacui wʉnaetichi\\n35-36Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pana najʉntʉ coyene cui wʉnaere xua tapatopaewa tsane. Barapocotsi jʉta coyeneya paichinde, icha pomonae petanacuichiwi ichi xua nacui wʉnaeta, xua pon bo pexeinaein imoxoyo pepatopaexae. Bapon pon bo pexeinaein nasiwa pona ichaxota jiwi nacaetuta xua pexaenexa pexaewa poxonae pebin piowa pita. Bapon nawirena bara werena, pomonae pia petanacuichiwichixaetsi nainya tayausaranaxorenatsi pecoiboto poxonae bapon patopa pia botha. Barapocotsi jʉta coyeneya paichinde. Paxam panacui wʉnaetsiya jinompare xua tapatopeicaewa tsane. 37Poxonae bo pexeinaein patopa icha bapon tane xua pomonae pia petanacuichiwichixaetsi jopa maichiyo bapoxonae barapomonae jʉntʉ coyene weiweina. Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi bapon pon bo pexeinaeinxae pia petanacuichiwichi cuareba pexaethopaewatha, bapoxonae apatsina pexaewa. 38Pon bo pexeinaein, bara bequein papaetha patopaetha tsipae, ichacuitha bara bequein metha patopaetha tsipae mataquei wʉnaeyo, ichitha barapomonae pomonae petanacuichiwi jʉntʉ coyene weiweinaetsipa poxonae bo pexeinaein tane xua jopa maichiyo barapomonae. 39Barichi payaputaema, icha bo pexeinaein yaputaetsipa xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin jopa maitecaetsipae. Mataʉta bapon jopa copatsipae xua pon pecaibin petajondenaewatsi pia botha. 40Bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein poxonae jopa tsaca payabara jinompaem tsane poxonae jopa payabara nanta xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei Jesús\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein, irʉ xua pon jopa beta peexanaein\\n41Nexata Pedro Jesús yainyabatsi:\\n—Jesús, pata Tanecanamataxeinaem, po diwesi xuaunxuae pana tsipaebame, xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, ¿saya meisa paxan nexa? ¿Irʉ ichamonae nexano? jei Pedro.\\n42Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, Pedro jume notatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha pepatopaewa tsane yabara, jeye: “Yabara catsipaebatsi pon matacapopona pomonae bo pexeinaein tanacuitatsi. Barapon xanepanaya yaputaeya matacapopona. Poxonae bo pexeinaein wepu warapa barapomonae, pon bo pexeinaein itoroba pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘Inta beta matacapoponde, yawa inta beta pexaewa apare daxita matacabi pomonae xua inta nacuita’, jei bo pexeinaein. 43Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein, petaexaetsi xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae xua bo pexeinaein itoroba. 44Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina, xua pon petayapucaecaexaetsi bo, bapon cana exanaeinchi xua equeicha daxita piawa beta petayapu enaewatsi xua xuan xeina pon bo pexeinaein. 45-46Ichitha ichacuitha pon yapucaeca bo bapon peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya patopae tsane’, najei tsipae. Bapoxonae bapon cueinta pomonae pon bo pexeinaein tanacuitatsi, pebiwi yawa petsiriwaxi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano. Bapoxonae bo pexeinaein jemeicha patopaena poxonae pon bo petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae barapo hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo matacabi tsuxubi jopa yaputaeyo. Pon bo pexeinaein itorobina ichamonaetha xua pebenexatsi yawa peperaxa exabinexa tsainchi pon bo petayapucaecaein icha cana ichichi pomonae jopa pejume cowʉntsiwi.\\n47“Pon bo yapucaeca, bapon bequein yaputane pocotsiwa pon bo pexeinaein itoroba xua ichichipa, ichitha jopa exanaeyo pocotsiwa itorobatsi, xua bo pexeinaein itoroba. Barapon bichocono peraxa jʉbinchi xua jopa peexanaexae pocotsiwa itorobatsi. 48Ichitha ichʉn pon bo yapucaeca jopa cono yaputaeyo pocotsiwa bo pexeinaein itoroba yawa itatemaya abe exana. Bequein jopa cono yaputaeyo yawa itatemaya abe exana, ichitha nantawenona xua peperaxa exanaewatsi be conotha, tsipei abe exana be conotha. Pon ba be conotha Nacom yabara yaputaeinchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae jopa pejume cowʉntsixae\\n49Equeicha Jesús namchi, jeye: “Patopan barapo cae pin nacuathe Nacom tana neitorobixae xua jiwi aperaxatane taexanaenexa abe peexanaexae barapo jiwi. Tapatopaewaxae jiwi atene tsane icha be ichi poxonae barapo jiwi tautatsi isototha. ¡Maisa metha bayatha bena baxua exanocuaein barapo isoto! 50Xan barichin tsane daxita matapaeicha aperaxatanein tsane poxonae tʉpaein. Awiya bichocono anthʉthʉrewein xua beya baxua inta exanaena. 51¿Pananta xeiname xua xan apara patopan xua jiwi jʉntema pejinompaewa tsane? Apara aibi, jopa baxua tsipatopaeinyo. Apara jame patopeican taexanaenexa po coyene jiwi naba exanatsi xua daxota ainya bicheiton penaexanaewa tsane. 52Anoxuae, yawa bexa tsane cinco poyobe cae matabʉxʉyo xua bomʉxʉtha jinompa barapomonae nawepu tsatajopaenabe. Tres poyobe ita aenae-aenei tsane xua dos poyobe ita aenae-aenei tsainchibe. Nantiya barapo matabʉxʉyobe naita aenae-aenei tsanebe. Baxua exanaena xua ichamonae tana nejume cowʉntsi jiwixae xua irʉ ichamonae jopa tana nejume cowʉntsixae. 53Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsane. Coxiyan xuya pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Coxiwa pexantiyo ita aenae-aenei tsane. Coxiwa xuya pexantiyo ita aenae-aenei tsainchi. Irʉrʉ pamiyobe naita aenae-aenei tsanebe. Pecopeinyobe naita aenae-aenei tsanebe”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús diwesi paeba xua jiwi itaboco tane peitaboco yaputaenexa\\n54Yawa Jesús barai jiwitha, jeye: “Poxonae tsaquinaebowa pataneme xua pocotsiwe wejopeine: ‘Ema dawa jopeina’, pajam. Jopa jume bara duneica. 55Poxonae joibo jopa: ‘Wei imoxoyo’, pajam. Jopa jume bara coicha jopa. 56Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene paxeiname ichitha peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Itaboco yawa irano panaita caewatame painya yaputaetsi icha ema yawa xua icha pexeinya matacabi. Ichitha jopa payabara yaputaem xua bequein peitʉpanaewan exanan, ichitha cataunxuae came awiya jopa payabara yaputaem po coyene xua baxua Nacom taneitorobiwa”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba xua ichʉn jʉntʉ cui xanepanaya jʉntema popona cana exana xua pon peaitafaetabixaetsi\\n57Equeicha Jesús namchi jiwitha, jeye: “¿Eta xua metha painya coutha beta jopa pana nayabara nanta xeinaem xua icha metha wʉnae painya neexanaewa? 58Icha ichʉn bepaca itoroba paca necaponaenexa pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae nexata bapon patsipaebare poxonae cataunxuae namtotha paca barʉ ecapona xua painya nenaita coxone exanaenexa. Xain bapoxonae bapon jopa paca caponae tsane pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Tsipei icha bapon bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae equeicha dabeya policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa. 59Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae panatsipu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua paxeiname”, jei Jesús.","num_words":2154,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.038,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 19\\nPacuenia nabarëcuaicuaijaibeje Jesúsbeje Zaqueobeje yabara pelivaisi\\n1 Jesús najetaruca Jericó tomarajava. 2 Jericó tomarata ponapona Zaqueovënënë. Bajaraponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi penamatacaitorobinë. Zaqueo bitso pexainaenë pexainaejava. 3 Nexata Zaqueo jamatabëtane Jesús. Itsiata apo caëjëpaetsi petaejava. Tsipaji Zaqueo petoyaecaenëyo. Jivibitsaëtoxaneto matatoyorotsia nubenatsi Jesús Zaqueo pevajënae. 4 Nexata Zaqueo cujinaeponalia jivibitsaëtoxaneto pevajënaeyabelia Jesús peponaenamutuabelianexa. Junaya naejavatsia athëbëvetsica petaenucaenexa Jesús penajetarucaejava. 5 Nexata Jesús namutua itsa imoxoyotanajetaruca, itsa ponaeta Zaqueo athëbëyo nucaya, bajaraponaejavatsia Jesús naëcotsia. Nexata Jesús taenutsia Zaqueo. Jesús nexata jumaitsi Zaqueojavabelia:\\n—Zaqueo, naxanitsiayo runaimica. Nijaboyabelia raja patsijitsianë, jai Jesús.\\n6 Nexata Zaqueo naxanitsiayo runajopaica. Barëyaya copiapita pijaboyabelia pebarëponaenexa Jesús. 7 Daxita pamonae Jesús matatoyorotsia najetarubenatsi, itsa tane bajarapacuene, Jesús baracuaicuaijaitsi tsanajetarubenae. Ëpamonae najumaitsi tsanajetarubenae Jesús yabara:\\n—Jesús raja naponaponaejitsia Zaqueo pijabota, caranata pibisiacuene pexanaenë pijabota, najai tsanajetarubenae bajarapamonae Jesús yabara.\\n8 Nexata Zaqueo pijabota Jesús eca mesa muxuneneta. Bajarajota Jesús pitabarata Zaqueo nonotapuna. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë nejumetaema. Tsatsianejë namatajëpaeya taxainaijava tarajutsinexa bepejiobivijavabelia. Pamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotajë tamatamoyanijobijavata impuestomatamo, bajarapamonae tocanaviabianajë. Nexata tayamaxëitojorobijamatabëcuene bajarapamonae rajutsianajë juya cuatro xuabeje tsaponai caijavayomijamatabëcuene, jai Zaqueo Jesúsjavabelia.; 9 Nexata Jesús jumaitsi Zaqueojavabelia:\\n—Zaqueo, ajena rabaja pamatacabi, caxitajarabame, nijamonae yajava, nijaneconivecua pecacapanepaejavanexa Diosojavabelia. Tsipaji baja nijamonae barëjumecovënëtame Dioso. Zaqueo, xamë Abrahampijinë pemomo atamë, abaxë picani Dioso apo catae Abrahampijinë pemomomëcuenia. Itsiata baitsi jane ajena baja Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsixae, Dioso jane baja catane pepacuene Abrahampijinë pemomomëcuenia. 10 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, sivapatajopajë tajaitsinexa Diosovecua penaxuabivi tacapanepaenexa pijaneconivecua, jai Jesús Zaqueojavabelia.\\nOro palatanëanë, diez ponëbeje, yabara pelivaisi\\n11 Zaqueo pijabota itsamonae namuxunaevetena Jesús petsipaebilivaisi Zaqueojavabelia. Pamonae namuxunaevetena, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsenae: “Imoxoyo rabaja ecalia Jerusaléntomara. Nexata Jesús itsa patsialia Jerusalén tomarabelia, copiajopaena jane baja daxita Dioso pijajivi pevetsijava,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. Bajarapacuenia jamatabëjumai tsenae tsipaji baja Jerusaléntomara imoxoyo ecalia Jesús pepatsinexa. 12 Bajaraxuata Jesús livaisi tsipaeba bajarapamonaejavabelia. Jesús jumaimatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsenae: “Imoxoyo rabaja ecaliatsi mapacueniaje:\\n—Petuxanenë ponapona pijanacuata. Nexata pepo nacuaevetsinë tonajumeitorobarenatsi tajënacuaverena. Petonajumeitorobijumetsirena jumaitsirena mapacueniaje: “Ponaename maberenaje nacua nevetsinënexa tacaexanaenexa nijanacua nevetsinexa. Bajaraxuacujinae naviatsiaremelia nijanacua jane baja nevetsinexa,” jaitsirena petonajumeitorobijumetsirena. 13 Nexata petuxanenë peponaevajënae, junata pijajivi, diez ponëbeje. Nexata petuxanenë pijajivi evetsiaexana pijapalatanëanë, oronëanë, bitso penamatamotsinëanë. Caenë canacujitsia caepalatanë evetsiaexanapona. Nexata petuxanenë pijajivi jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajarapapalatata pacomuataponaename. Xua pacomuataponaename, icatsia pacanajetaponaename. Nexata bajarapacuenia netoayaijava tsaponae tsane tajapalata,” jai petuxanenë pijajivijavabelia. Bajaraxuacujinae pona jane baja. 14 Itsiata baitsi jane pevetsinacuatanexa pejinavanapaevi, bitso itoyatsi petuxanenë. Nexata bajarapamonae petuxanenë pecovëvelia itsamonae itorobalia, itsajotalia petuxanenë nacua pevetsinënexa exanaejitsiatsi, bajarajotalia pejumaitsinexa: “Apo pajitsipaenë bajaraponë patanevetsinënexa patajanacuata,” pejainexa petuxanenë yabara. 15 Itsiata baitsi jane petuxanenë pijanacua baja pevetsinënexa exanatsi. Nexata baja naviarena pijanacuayaberena pevetsinexa jane baja pijanacua. Nexata baja parena. Nexata petuxanenë pepatsicujinaerena, junata icatsia pijajivi peyapëtaenexa jane baja pacuenia caenë canacujitsia pijapalatanëanë pijajivi tocanacuenebatsi pecovëta. 16 Copiaya pepatsinë jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, nijapalatanë, taneevetsiaexanaenëmë, catopitsapa baja diez ponëbeje. Nexata baja daxitata once ponëbeje,” jai. 17 Nacuaevetsinë nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xanepana rabaja. Xaniavaetsia netoevetaponaponame. Tsiquirijavayo ata xaniavaetsia netoevetame. Nexata icatsia diez patomarabeje netoevetaponaponaename,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. 18 Icatsia itsanë pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë pata. Nexata bajaraponë jumaitsi: “Tajatuxanenë, nijapalatanë, taneevetsiaexanaenëmë, catopitsapa baja cinco ponëbeje pematatsënëa,” jai. 19 Nacuaevetsinë nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xamë icatsia cinco patomarabeje netoevetaponaponaename,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. 20 Nexata icatsia itsanë pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë pata. Jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, mara nijapalatanëje, taneevetsiaexanaenëmë. Pañuelopanayota yamatacëtsiaya catoevetatsi. 21 Bajarapacuenia catoevetatsi tsipaji cacujunavatsi. Niajamatabëcuenesaënë. Xamë apo itaxutobejiobiataeyabiabimë nijajivi, pamonae catoeveta nijajava. Itorobabiabame nijajivi pecatopitsinexa apo nijajava ata. Itorobabiabamenua pecatonotsinexa apo neubiaexanaejava ata,” jai pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë. 22 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “¡Acujirubejemë xamë! Bijiaya netoevetame. Naneconitame bajarapacuenia tanejumaitsijavamë yabara. Xamë baja cajena yapëtaneme tajamatabëcuenesaënëjava tajajava yabara. Pacuenia itorobabiabajë tajajivi tanetopitsinexa apo tajajava ata, yapëtaneme baja. Pacuenia ata itorobabiabajë tanetonotsinexa apo taubiaexanaejava ata, yapëtaneme baja. 23 Xanepanaejitsipa xamë banco pevetsivi itsa netocanacuenebiaexanaejitsipame tajapalatanë. Nexata banco pevetsivi aeconoxae tajapalatanë netocanaviatsipa. Nexata pecacovaetsijamatabëcuene itsajava palata netoyajavacanaviatsipa,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. 24 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Tajapalatanë panetovecuapire maponëje. Nexata juya parajure ponë xaniavaetsia netoeveta tajapalatanë. Bajaraponë xaniavaetsia netocanacueneba. Nexata baja pematatsënëa diez papalatanëbeje netopitsapaeyaexana. Nexata taevetsiaexanaenëta once ponëbeje,” jai nacuaevetsinë. 25 Nexata nacuaevetsinë pijajivi jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Patajatuxanenë, bajaraponë xaina baja ayaijava. ¿Detsa xuajitsia rajutsijitsiamë pematatsënëa?” jai pijajivi. 26 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pacatsipaebatsi rabaja. Pajivi baja ayaijava xaina, pematatsënëa icatsia itsajava rajutsianatsi. Itsiata pajivi tsiquirijavayo xaina, bajarapajivi pijatsiquirijavayomi vecuapitsianatsi. 27 Tajavajabitsaë, pamonae picani apo jitsipae mapanacua taevetsijavaje, bajarapamonae pacaponaremena maberenaje patanevecuaverebiabinexamë taitabëta,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia, jai Jesús livaisi petsipaebijavata Zaqueo pijabota.\\n28 Jesús baja itsa najumevereta livaisi petsipaebijava Zaqueo pijabota, pona baja Jerusalén tomarabelia. 29 Jerusalén tomaravecua imoxoyo eca petsuto. Bajarapatsutojumata nubena olivonaenë. Bajarapatsuto canacujitsita anijatomarayobeje ecabeje, Betfagé tomarayobeje Betania tomarayobeje. Jesús itsa imoxoyotanajetaruca bajarapatomarayobeje, nexata itoroba pijajivitonëbeje bajarapatomarayobejejavabelia. 30 Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia:\\n—Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Itsa rabaja papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro pecëtanutsinëtsi. Bajarapaburro itsajivi ata abaxë apo jumaponae. Paisinaenamebeje. Payamaëcarenamëbeje tsane. 31 “¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.\\n32 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Pacuenia Jesús jumaitsi, bajarapacuenia caxitajarabanucabeje burro. 33 Nexata itsa isinabeje, burro pexainaevi jumaitsitsibeje:\\n—¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro? jaitsibeje.\\n34 Nexata Jesús pijajivitonëbeje jumaitsibeje burro pexainaevijavabelia:\\n—Vajatuxanenë raja namatavenona. Bajaraxuata paisinajëbeje, jaibeje.\\n35 Nexata jane baja burro capatabeje Jesúsjavaberena. Nexata Jesús pijajivi burro tsijumajeba pijacamisajumavelia penaxatabijavanë. Jesús baja bajarapaburrojumata ecaya. 36 Jesús itsa yanajetaruca burrota, panamutovelia Jesús patsijitsia Jerusalén tomarabelia, bajarapanamutua jivi pijacamisajumavelia penaxatabijavanë namutua tsivajënaeyerequejebaponatsi yaiyataeya pecopiapitsinexatsi. 37 Patsutojumata olivonaenë nubena, bajarapatsutojavatsica namuto namatononocarucaica. Nexata bajarapanamutuatsica Jesús imoxoyotanajetaruca pepatsinexa Jerusalén tomarata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto, Jesús pijajivi yajava, vavajai tsanajetarubenae. Sivabarëyaya vavajai Diosojavabelia:\\n—¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanajetarubenae bajarapamonae.\\nBajarapacuenia vavajai tsanajetarubenae tsipaji bajarapamonae cujirutaeyabiaba Jesús Dioso pesaëta ayaicuene pexanaponaejavanë. 38 Bajarapamonae jumai tsanajetarubenae Jesús yabara:\\n—¡Maponë najetarucaje, bitso ayaijamatabëcuenenë Dioso pejamatabëcueneta najetaruca jivi pevetsinënexa! ¡Jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapa daxita pamonae athëbëtatsia jinavanapa! ¡Pinijicuene rabaja exana Dioso! jai tsanajetarubenae namutua daxita Jesús pijajivi.\\n39 Nexata fariseovi najetarubena bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, jumeitavere baja nijajivi bajarapacuenia pejumaitsiyaniva xamë yabara, jai fariseovi.\\n40 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapamonaeje moya itsa najetarubenaejitsipa, nexata juya ibotonë vavajai tsenae tsipae, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n41 Itsa baja Jesús imoxoyo taeyeta Jerusaléntomara, nexata Jesús sivanua Jerusalén tomarapijivi. 42 Jesús pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi, Jesús jumaitsi Jerusalén tomarapijivi yabara mapacueniaje:\\n—¡Bitso picani jitsipajë Jerusalén tomarapijivi mapamatacabitaje peyapëtaenexa pacuenia Dioso pepacuene jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipatsi, itsa nejumecovënëtsipa! Abaxë raja aeconoxae Dioso apo tocopatsitsi peyapëtaeyaniva bajarapacuene. 43 Nexata tocopiapatsianatsi pibisiamatacabi. Pijavajabitsaë tsimaxëpatsianatsi. Nexata pijatomara matatoyorotsia foto yacaranatsia cuerutsianatsi petsimaxënubenaenexatsi bajarapafotota. Pijatomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetopënëya, pijavajabitsaë foto matatoyorotsia cuenatsi. Bajarapacuenia yacaranatsianatsi pijavajabitsaë. 44 Nexata irabetsica topenetsianatsi pijabonëmi. Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi benatsi. Pijatomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetomi ata tosarababenatsi. Nexata itsaibopana ata apo bocae tsane itsaibopana jumavereca. Bajarapacuenia itsane tsipaji xanë apo neyapëtae Dioso athëbëvetsica taneitorobinëtsica, Daxitajivi Pematapijinënë, jai Jesús pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi.\\n45 Jesús pepatsicujinae Jerusalén tomarata, joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua. Nexata daxita bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. 46 Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja jivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa, panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia.\\n47 Bajaraxuacujinae caematacabi canacujitsia Jesús jivi livaisi tsipaebabiaba bajarapatemplobota. Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, tomaraevetsivinua, najumejaita picani Jesús pebeyaxuabinexatsi. 48 Itsiata acuenebi Jesús pebeyaxuabijavatsi. Tsipaji Jesús itsacueneneconi ata apo xainae. Daxitajivi yaiyatanetsi. Jesús jivi petsipaebilivaisianë xaniavaetsia namuxunaevetabiabatsi.","num_words":1100,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.254,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 21\\nPacuenia Juan tane pacuenia itsamatacabi Dioso icatsia pejanaitaboxo, pejananacua yajava, exanaejitsia yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji pejanaitaboxo, pejananacua yajava. Paitaboxo, panacua ata, Dioso copiaya exana, ajibi baja. Manuamene ata ajibi. 2 Xanë rabaja Juannë. Taniji Dioso pijatomara, pejana Jerusaléntomara. Athëbëvetsica, Diosojavavetsica, runaica bajarapatomara. Daxita rabaja Dioso xaniavaeta. Pacuenia petiriva pamonanexa itsa sivapatsijitsiatsi, pevajënae banaxaniavaeteca, bajara pijinia pacuenia Dioso xaniavaeta baja Jerusaléntomara pijajivi petojinavanapaenexatsi. 3 Nexata jumetaniji pinijijume athëbëvetsica, tronojavavetsica. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Taema. Dioso rabaja jivijava ponapona. Dioso baja jivi yajavaponapona daxitamatacabijavabelianexa. Bajarapamonae pepo Diosonë pijajivi tsane. Dioso pijinia bajarapamonae pijatuxanenë tsane. 4 Dioso itaxutobarëmeneiquinaponaena bajarapamonae. Ajibi baja tsane petëpaecuene, penuecuene ata, bitso penajamatabëxainaecuene ata, penavixaetaecuene ata. Daxita bajarapitsicuenemi copiarucaena jane baja, jai athëbëvetsica.\\n5 Bajaraxuacujinae Dioso, tronojumata peecaenë, jumaitsi:\\n—Taema. Daxitacuene bajayata taexanaejavami, xuami baja picani vereverecaeyaexanajë, pejanajava icatsia exanajë, jai.\\nBajaraxuacujinae xanëjavaberena icatsia nejumaitsi:\\n—Yaquinare bajaraxuanë pelivaisi. Tsipaji baja palivaisi catsipaebatsi, bajarapalivaisi pexaniajailivaisi cajena. Xanepana nexata daxitajivi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi, nejai.\\n6 Bajaraxuacujinae icatsia nejumaitsi Dioso, tronojumata peecaenë:\\n—Daxita rabaja icatsia pejanajava taexanaejava, veretajë. Xanë rajane baja daxitacuene tataxuxuabinë. Daxitacuene icatsia tacopiarucaeyaexanaenënexa. Pacuenia jivi pejamatabëëthëtojavavetsina bitso jitsipa mera piapaenexa, bajara pijinia pacuenia jivi bitso itsa jitsipaena tacapanepaejavanexa, nexata bajarapamonae rajutsianajë matacabi apo pevereverecaejava. Tocopatsianajë bajarapamonae amoneya pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava itsa jumecovënëta taxënato, Cristo, pesivatëpaejavatsi. Bajaraponë Cristo jivi pejamatabëcueneasaëyaexanaenë. 7 Pajivi tsiteca jumecovënëtaponapona tajumelivaisi ëpetëpaejavabelianexa, bajarapajivi xanë pijaDiosonënë tsane. Bajarapajivi pijinia taxënatojiviyo tsane. 8 Itsiata baitsi jane pamonae pejunavivi tajumelivaisi yabara itsamonae pebejiobiaexanaeyanivatsi, pamonae ata apo tanejumecovënëtsivi, pamonae ata pitoyavi itsamonae, pamonae ata pevitota pibisiacuene pexanaevi, bajarapamonae ponaena petajueyabiabipucajavabelia. Pamonae ata penajorobivi, pamonae ata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcaevi, pamonae ata penajumetsënëtsivi, daxita bajarapamonae ponaena petajueyabiabipucajavabelia. Bajarapapuca tajueyabiaba azufre yajava. Bajarapatëpaejava cotocaevi jane baja petëpaejava tsane, nejai Dioso, tronojumata peecaenë.\\nPacuenia Juan tane pejana Jerusaléntomara pacuenia itsamatacabi itsijitsia yabara pelivaisi\\n9 Nexata jane baja rena caenë ángelnë. Bajarapaángelnë siete paángelnëbeje siete pacopabeje piayaijavanë pevënëcaecopanë pepacaeviyajuvënënë. Bajarapaángelnë nexata nejumaitsi:\\n—Naxanitsia. Catsitajëtsianatsi pova Corderonë pijavanexa, nejai ángelnë.\\n10 Bajaraxuacujinae Espíritu Santo netsijamatabëvënëca. Nexata bemajitsinaebota ángelnë nebarëpona pinijitsutoxanetojavabelia, piapiatsutoxanetojavabelia. Nexata bajara patsutoxanetojavatalia ángelnë netsitajëta Dioso pijatomara, pinijitomaraxaneto, Jerusaléntomara. Athëbëvetsica Diosojavavetsica runaica bajarapatomara. 11 Bajarapatomara cotianiveniveneca Dioso pijapenivenivenaecotiata. Pacuenia penamatamotsiiboto jaspevënëiboto cotianivenivena, bajarapacuenia cotianiveniveca. Nasabanua pacuenia nasaba vidriojava. 12 Bajarapatomara matatoyorotsia yacaranata piaitayaëibopanaxanetota. Bajara payacaranatsijavaxaneto mataropotsia catsanaruba ibopananë. Bajara payacaranatsijavaxaneto apia athëbëabetsia pacuenia pinijinaejavaxaneto apia. Bajara payacaranatsijavaxaneto matatoyorotsia xaina doce pabaupabeje. Nexata ángelevi, caenë canacujitsia, nucapona caebaupa canacujitsia. Bajarapabaupanëjava Israelpijinë pexi, doce ponëmibeje, pevënëanë vënërubena. 13 Acueyabi pabaupabeje xainapona caeyenepana canacujitsia. Estevënënenia payenepana xaina acueyabi pabaupabeje. Nortevënënenia pijinia payenepana xaina acueyabi pabaupabeje. Survënënenia pijinia payenepana xaina acueyabi pabaupabeje. Oestevënënenia pijinia payenepana xaina acueyabi pabaupabeje. 14 Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetonexa, ibo penajumaetaponaejavata, copiaya pinijiibotoxanetonë sasavia jebapona, doce paibotoxanetobeje. Bajarapaibotoxanetonë, caeibotoxaneto canacujitsia pejumavelia, Corderonë pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, pevënëanë rubena.\\n15 Paángelnë nebarëcuaicuaijai, cobenaponapona oronaebo. Bajarapaoronaebota pecaëjëbinexa Jerusaléntomara, pecaëjëbinexa baupanë ata, pecaëjëbinexa Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto ata. 16 Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto, daxitayenepananë namatajëpaeya apia. Pacuenia apiareca matonotsiareca payenepanabeje, bajara pijinia pacuenia apialia epatajërëtsialia ata payenepanabeje. Nexata jane baja ángelnë pecaëjëbinaebota caëjëba Jerusaléntomara. Nexata Jerusaléntomara matonotsiareca piapiajava xaina dos mil doscientos pakilómetrobeje. Epatajërëtsialia ata xaina bajarapacuenia, dos mil doscientos pakilómetrobeje. Athëbëabetsia ata piapiajava bajarapacuenia xaina, dos mil doscientos pakilómetrobeje. 17 Bajaraxuacujinae ángelnë caëjëba Jerusalén tomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto peyapëtaenexa paitayaëtovajëto xaina. Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto, piaitayaëjava xaina sesenta y cuatro pametrobeje. Pavirianaebota mapanacuapijivi bacaëjëba, bajarapavirianaebota ángelnë caëjëba.\\n18 Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto, exana jaspevënëibota. Jerusaléntomara ëorojavanëta pexanaetomara. Nexata Jerusaléntomara nasaba bitso. Pacuenia bitso nasaba piaxuirajibividriojava, bajara itsi. 19 Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetonexa, itsa taxuxuaba pexanaejava, copiaya pinijiibotoxanetonë sasavia tsivajënaejeba. Bajarapaibotoxanetonë itabëtsiaya jumacatsanaruba daxitaviria ibotonëta, bitso penamatamotsiibotonëta. Penamataxainaeibotoxaneto itabëta jaspevënëibotonëta. Pecotocaeviibotoxaneto itabëta zafirovënëibotonëta. Acueyabiibotoxaneto itabëta ágatavënëibotonëta. Cuatroibotoxaneto itabëta esmeraldavënëibotonëta. 20 Cincoibotoxaneto itabëta ónicevënëibotonëta. Seisibotoxaneto itabëta cornalinavënëibotonëta. Sieteibotoxaneto itabëta crisólitovënëibotonëta. Ochoibotoxaneto itabëta berilovënëibotonëta. Nueveibotoxaneto itabëta topaciovënëibotonëta. Diezibotoxaneto itabëta crisoprasavënëibotonëta. Onceibotoxaneto itabëta jacintovënëibotonëta. Doceibotoxaneto itabëta amatistavënëibotonëta. 21 Doce rabaja pabaupabeje. Doce rabaja pijinia paperlavënëjavatabeje, bitso penamatamotsijavanëta, exana caebaupa canacujitsia. Bajarapatomarata caecalle ruca daxitacallevecua bitso ayaicallexaneto. Bajarapacalle ëorojavanëta pexanaecalle. Nasaba bitso. Pacuenia nasaba vidriojava, bajara itsi.\\n22 Bajarapatomarata apo taenë templobo. Itsiata baitsi jane daxita bajarapatomara betemplo. Bajarapacuenia betemplobo tsipaji Dioso, daxita mapanacuata jivi pevetsivi matatoxenetsia piajamatabëcuenesaënë, Corderonëbeje, ponaponabeje bajarapatomarata. 23 Dioso ayaijamatabëcuenenë pijapenivenivenaecotiata itayota bajarapatomara. Corderonë ata itayota pijapenivenivenaecotiata bajarapatomara. Bajaraxuata apo namatavenonae bajarapatomarata pitayotsinexa matacabipijijuameto, meravipijijuameto ata. 24-26 Daxitanacuanëpijivi, pamonae baja Dioso capanepatsi pijaneconivecua, bajarapamonae itsamatacabi jinavanapaena Diosobeje Corderonëbeje pijapenivenivenaecotiata. Daxitanacuanë pevetsivi pijatomaranëjavaverena capatsiana bajarapatomaraberena bitso penamatamotsijavanë, Dioso yaiyataeya perajutsinexa. Daxitamatacabijavabelianexa, bajarapatomara baupatanutsiana. Bajarapatomarata ajibi tsane meravi. 27 Itsiata baitsi jane bajarapatomaraberena pibisiajamatabëcuene pexainaevi, apo jone tsane. Piauracuene pexanaevi, penajumetsënëtsivi ata, apo jone tsane. Jonena ëpamonae vënërubena Corderonë pijacuyalatobaxutota. Corderonë pijacuyalatobaxutota vënërubena pamonae matacabi apo pevereverecaejava pexainaevinexa.","num_words":712,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"San Juan 1 | GUH Bible | YouVersion\\nPacuenia vaxaitsi banaexanatsi mapanacuataje, bajarapacuenia Cristo penaexanaejava mapanacuataje paxa Dioso pejamatabëcuenelivaisi itajëtsinexa yabara pelivaisi\\n1Itsa abaxë ajibi itsacuenejavayo ata mapanacuataje, Cristo baja cajena ponapona athëbëtatsia. Cristo raja paxa Dioso pejamatabëcuenelivaisiitajëtsinë jivijavabelia. Cristobeje paxa Diosobeje najuaponaponabeje. Cristo ata rabaja Dioso baja cajena. 2Daxitacuene baja cajena pexanaejava petaxuxuabivajënaeya ata, Cristobeje paxa Diosobeje najuaponaponabeje. 3Cristo baja cajena daxitacuene mapanacuapijicueneje exana. Exana athëbëpijicuene ata. Bajarapacuene exanaeyaexanatsi paxa Dioso. Bajaraxuata itsacuenejavayo ata apo vecuaexanaetsi itsanë ata. 4Cristo baja cajena rajuta piasaëjumali daxitacueneviria mapanacuataje. Cristo baja cajena bepecotia picani. Nexata jivi jamatabëcueneitayota pexaniajailivaisita. 5Pacuenia pecotia itayota piaitaquirijavata, bajarapacuenia Cristo petsipaebilivaisita jivi jamatabëcueneitayota. Nexata dovathi, jivi piajamatabëcuene itaquiriyaexanaenë, apo caëjëpaetsi pevereverecaeyaexanaenexa bajarapalivaisi.\\n6Nexata Dioso itoroba caenë pebi. Bajaraponë pevënë Juan. 7Nexata Juan pona petsipaebinexa jivijavabelia Cristo pelivaisi. Nexata Juan tsipaeba daxitajivi pejumetaenexa Cristo pelivaisi, pejumecovënëtsinexanua. 8Juan raja jivi apo pejamatabëcueneitayotsinë. Juan raja pona saya jivi petsipaebanajetarucaenexa xaniavaetsia Cristo pelivaisi. 9Bajaraponë Cristo jamatabëcueneitayotsiana daxitajivi. Bajaraponë xaniajai jivi pejamatabëcueneitayotsinë. Bajaraponë Cristo patsica baja mapanacuayabetsicaje.\\n10Cristo, ponë paxa Dioso jamatabëcuenelivaisiitajëta jivijavabelia, ponapona baja mapanacuataje. Itsiata baitsi jane mapanacuapijivi apo yapëtae bajaraponë mapanacua pexanaenëcueneje. 11Cristo patsica pexanaenacuayabetsica. Itsiata baitsi jane mapanacuapijivi apo jumecovënëtsitsi Dioso pexënatocuene. 12Itsiata itsamonae jumecovënëtatsi. Nexata Cristo tocopata bajarapamonae paxa Dioso pexi pexanaenexatsi. 13Bajarapamonae penaexanaematacabi, abaxë Dioso pexicuenia apo taetsi. Pebi petiriva pepitsicujinae, pexi itsa jamatabëxainabeje, pexi xainabeje. Itsiata bajarapamonae itsa naexana, abaxë Dioso apo pexi. Matapania pacuenia Dioso tojitsipatsi, bajarapamonae itsa jumecovënëta Cristo Dioso pexënatocuene, Dioso pexi exanatsi.\\n14Cristo, paxa Dioso pejamatabëcuenelivaisi itajëtsinënexa jivijavabelia, itsa patsica mapanacuayabetsicaje, naexana pacuenia vaxaitsi baexanatsi mapanacuataje. Nexata bajarapacuenia Cristo ponapona vaxaitsi tuatuajëta. Bajaraponë vënërubatsi Jesús. Paxanë payapëtaniji Cristo ayaijamatabëcuenenëcuene. Tsipaji pataniji pinijicuene pexanaejavanë. Bajaraponë Cristo, pepo caenë Dioso pexënato. Pinijicuenia asiva mapanacuapijivije. Cuaicuaijai ëpexaniajailivaisi. 15Bajaraxuata Juan, Jesús itsa vajunupaebanajetaruca jivijavabelia, jumai tsanajetarucae mapacueniaje:\\n—Baja rajane maponë yabara pacajumaitsitsije: “Ponë tacovëverena patsiana, bajaraponë bitso xanë nevecuaayaijamatabëcuenenë. Tsipaji baja cajena tanaexanaevajënaeya ata bajaraponë ponapona,” jai tsanajetarucae Juan jivijavabelia Jesús yabara.\\n16Bajaraponë Jesús cajena pepo pexaniajamatabëcuenenë. Pexaniacuene nacatoexanabiaba. Nacayavenonabiaba. 17Bajayatami baja cajena picani Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Itsiata baitsi jane mapamatacabita Jesucristo patajopaica mapanacuayabetsicaje vajanacatsipaebinexa paxa Dioso vajanacaasivajava, vajanacatsipaebinexanua pexaniajailivaisi. 18Itsajivi ata vaxaitsiyajuvënëjivi Dioso apo tae. Bajaraxuata apo yapëtaetsi pacuenia Dioso jamatabëcuenelivaisiitsi. Itsiata caenë Dioso pexënato, ponëbeje najuaponaponabeje, bajaraponë nacayapëtaeyaexanaica pacuenia jamatabëcuenelivaisiitsi paxa Dioso.\\nPacuenia Juan jivibautisabinë Jesucristo pelivaisi xaniavaetsia tsipaebanajetaruca jivijavabelia yabara pelivaisi\\n19Judíovi, Jerusalén tomarapijivi, Juanjavabelia itoroba sacerdotevi, itsamonae templobo pevetsivi yajava, bajarapamonae peyanijobinexa Juanjavabelia. Nexata bajarapamonae itsa pata Juanjavabelia, yanijoba Juanjavabelia. Jumaitsi:\\n—¿Jipatsamë xamë? ¿Xamë tsaja Dioso pecaitapetsinë? jai bajarapamonae Juanjavabelia.\\n20Juan nexata bajarapamonaejavabelia xaniavaetsia rovialia navajunupaeba. Jumaitsi:\\n—Xanë ra apo Cristonë, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, jai Juan.\\n21Nexata icatsia matavëjëa yanijobatsi.\\n—¿Detsa nexata ponëmë? ¿Xamë tsaja profeta Elíaspijinëmë, ponëmi bajayata ponapona? jai bajarapamonae Juanjavabelia.\\nNexata Juan jumaitsi:\\n—Jume raja. Xanë raja bajara apo ponënë, jai Juan.\\nNexata icatsia yanijobatsi matavëjëa.\\n—¿Xamë tsabaja nexata profetanëmë? ¿Xamë tsabaja pacacopiaevetavanapatsi nepatsijavanexatsica? jai bajarapamonae Juanjavabelia.\\nNexata icatsia Juan jumaitsi:\\n—Jume raja. Xanë raja apo bajaraponënë, jai.\\n22Nexata bajarapamonae jumaitsi:\\n—¿Detsa nexata ponëmë? Pajitsipajë patanenavajunupaebinexamë xaniavaetsia patayapëtaenexa ponëcuenemë patatsipaebinexa patanitorobivijavabelia. ¿Detsa nexata pacuenia navajunupaebianame? jai bajarapamonae Juanjavabelia.\\n23Juan nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xanë raja saya petusato nacuata itsa jumelivaisipaebajë, tavavajainë: “Panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeyarena,” tajainë. Bajarapacuenia tajumaitsijavanexa, bajayatami tajëvelia yaquina profeta Isaíaspijinë, jai Juan.\\n24Nexata fariseovi pitorobivitsi icatsia yanijobatsi Juan.\\n25—Itsa xamë apo Cristomë, apo Elíaspijinëmënua, apo profetanëmënua, ponë pacopiaevetavanapajë pepatsijavanexatsica, ¿detsa nexata xuajitsia xamë jivi bautisabaponame? jaitsi bajarapamonae.\\n26Juan nexata jumaitsi:\\n—Xanë saya bautisabaponajë ëmerata. Itsiata paxamë tuatuajëta ponapona ponë apo payapëtaemë. 27Bajaraponë tacovëverena jane baja pata. Itsiata xanë bajaraponëvecua beveliajamatabëcuenenënë. Nexata acobeuranë tatoisinaenexa ata pijazapatomaëto tataxujonotsinexa pijazapato, jai Juan bajarapamonaejavabelia Jesús yabara.\\n28Bajarapacuenia Juan yanijobatsi Jordánmene itsapanatalia, Betaniavënë tomarajavata, Juan jivi itsa bautisabaponapona.\\nPacuenia Jesús beovejayo tanetsi yabara pelivaisi\\n29Fariseovi pijajivi Juan peyanijobicujinaetsi peyapëtaenexatsi ponëcuene, meravia pitsijavata, Juan taetaba Jesús penajetarucaejava Juanjavaberena. Nexata Juan jumaitsi jivijavabelia:\\n—Pataema, mara ponëje, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsicaje. Bajaraponë Dioso bepijaovejayo tsane. Pacuenia jivi ovejayo babeyaxuaba pevi ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajara itsanetsi maponëje. Nacaevetsiana pebeyaxuabinexatsi. Nexata bajarapacuenia matamotsiana daxita nacuanëpijivi pibisiacuene pexanaeneconimi. 30Baja rajane maponë yabara itsa pacatsipaebatsi, pacajumaitsitsi tsabiabi mapacueniaje: “Tacovëverena patsiana itsanë. Bajaraponë nevecuaayaijamatabëcuenenë bitso. Tsipaji baja cajena tanaexanaevajënaeya ata, bajaraponë ponapona,” pacajaitsi tsabiabi. 31Apo yapëtaenë picani bajaraponë. Itsiata apo yapëtae atanë, pacabautisabanajetarucatsi merata paIsrael nacuapijivimë. Ponë yabara pacatsipaebatsi, bajara jane maponë najetarucaje, jai Juan jivijavabelia Jesús penajetarucaejavata.\\n32Icatsia Juan jumaitsi jivijavabelia Jesús yabara:\\n—Xanë taniji Espíritu Santo perunaejavatsica athëbëvetsica beucucuto. Nexata tsimatanacopatsicatsi bajaraponë. 33Xanë abaxë itsiata apo yapëtaenë bajaraponë Cristocuene. Itsiata Dioso, taneitorobinë merata jivi tabautisabaponaenexa, nejumaitsi baja cajena copiata: “Papebi pematatsënëatsica taename Espíritu Santo perunaejavatsitsica petsijamatabëecaenexatsi, bajaraponë jane baja jivi tsijamatabëjoneyaexanaena Espíritu Santo,” nejai baja cajena copiata Dioso. 34Pacuenia baja cajena taniji, pacatsipaebatsi. Bajaraponë baja cajena Dioso pexënato, jai Juan jivijavabelia Jesús yabara.\\nPamonae copiaya Jesús yajavaponapona yabara pelivaisi\\n35Juan jivijavabelia petsipaebicujinae Jesús Dioso pexënatocuene, meravia pitsijavata, Juan yajavaponapona anijanëbeje pijajivitonëbeje. 36Itsa Juan tane Jesús pexenetanajetarucaejavatsi, nexata Juan jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia:\\n—Pataemabeje. Mara ponë najetarucaje, Dioso bepijaovejayo tsane, jai Juan pijajivitonëbejejavabelia Jesús pebeyaxuabijavanexatsi yabara, tsipaji Jesús tocopiapatsijitsiatsi pacuenia Dioso tocopatatsi.\\n37Nexata Juan pijajivitonëbeje itsa jumetanebeje bajarapacuenia Juan pejumaitsijava, Juan pijajivitonëmibeje pënaponabeje Jesús. 38Jesús napënëyorotojopa. Taenucajopa. Yanijoba bajaraponëbejejavabelia.\\n—¿Detsa xua pajaitamebeje? jai Jesús.\\nNexata bajaraponëbeje jumaitsibeje:\\n—Petuxanenë, ¿detsa jota ecame? jaibeje Jesúsjavabelia.\\n39Jesús nexata jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—Naxanitsia. Panataenamebeje itsajota ponaponajë, jai Jesús.\\nNexata bajaraponëbeje naponabeje baja Jesús pepëta caniviyoepatota. Nexata baja tanebeje itsajota ponapona Jesús. Nexata bajarapamatacabi nayacaniviyobeje tsaponaponae Jesúsjavata.\\n40Bajaraponëbejeyajuvënënë itsanë pevënë Andrés. Andrés raja Simón Pedro pejuyapijinë. 41Andrés nexata bepijia pona pematapijinë Simón pejaitsinexa. Itsa baja Andrés pematapijinë caxitajaraba, jumaitsi pematapijinëjavabelia:\\n—Pacaxitajarabajë rabaja Mesías, jai Andrés pematapijinëjavabelia.\\nBajarapamonae pijajumeta: “Mesías,” itsa jai, mapajumetaje pejumaitsijume: “Cristo, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa,” pejaijume.\\n42Nexata Andrés barëlia pematapijinë Simón Jesúsjavabelia. Itsa Jesús tane Simón, nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia:\\n—Simón, xamë raja Jonás pexënatomë. Cavënërubianatsi Cefas, jai Jesús Simónjavabelia.\\n“Cefas,” itsa jai, bajarapamonae pijajumeta mapajumetaje pejumaitsijume: “Pedro,” pejaijume.\\nPacuenia Jesús junata Felipebeje Natanaelbeje Jesús pijajivitonëbejenexa yabara pelivaisi\\n43Jesús baja ponaejitsia Galilea nacuayabelia. Jesús nexata peponaevajënae, caxitajarabaxuaba Felipe. Nexata Jesús jumaitsi Felipejavabelia:\\n—Nepënaponaename, jai Jesús.\\n44Bajaraponë Felipe Betsaida tomarapijinë. Andrésbeje Pedrobeje ata Betsaida tomarapijinëbeje. 45Felipe nexata pona pejaitsinexa Natanael. Itsa baja Felipe caxitajaraba, jumaitsi Natanaeljavabelia:\\n—Pacaxitajarabajë rabaja ponë pelivaisi bajayatami tajëvelia Moiséspijinë yaquina. Dioso penajumecopatsilivaisi jivi pejumecovënëtsinexa bajayata Moiséspijinë itsa yaquina, yaquinanua bajaraponë ata pelivaisi. Bajaraponë pelivaisi bajayata profetavi ata tajëvelia yaquina. Bajaraponë Jesús Nazaret tomarapijinë, Josépijinë pexënato, jai Felipe Natanaeljavabelia.\\n46Nexata Natanael jumaitsi:\\n—Itsanë ata cajena pexaniajamatabëcuenenë Nazaret tomarata apo ponaponae, jai Natanael.\\nFelipe nexata jumaitsi Natanaeljavabelia:\\n—Naxanitsia. Nataename jane, jai Felipe.\\n47Jesús itsa tane Natanael pecujitanajetarucaejavatsi, nexata Jesús Natanael yabara jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Mara ponë najetarucaje, Israelpijinë pemomo, Dioso pitabarata xaniavaetsia peponaponaenë. Apo peyamaxëitojorobinë itsajivi ata, jai Jesús pijajivijavabelia Natanael yabara.\\n48Nexata Natanael jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—��Detsa pacuenia nejamatabëcueneyapëtaneme? jai Natanael.\\nNexata Jesús jumaitsi Natanaeljavabelia:\\n—Felipe cajena pecajunatsivajënaeya, catanetsi neecaejava higueranae bëxëpanata. Nexata cajamatabëcueneyapëtanetsi, jai Jesús.\\n49Natanael nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Petuxanenë, xamë rabaja Dioso pexënatomë. Israelnacua pepo nevetsinë, jai Natanael Jesúsjavabelia.\\n50Jesús nexata jumaitsi:\\n—“Catanetsi cajena neecaejava higueranae bëxëpanata,” tacajaixae, jamatabëjumaitsimë xanë yabara: “Maponëje Dioso cajena pexënato,” jamatabëjamë. Xamë taename bajarapacuene matatoxenetsia Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejavanë, jivi apo pexanaecapanepaejavanë. Nexata bajaraxuanë taexanaejava itsa taename, pepacuene jane baja neyapëtaename Dioso pexënatocuenenë, jai Jesús Natanaeljavabelia.\\n51Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pataename itaboxo penapatsijava. Pataenamenua Dioso pijaángelevi pejunaejavatsia athëbëabetsia. Pataenamenua perunaejavatsica ata xanëjavabetsica, Daxitajivi Pematapijinënëjavabetsica, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nLearn More About Guahibo","num_words":1117,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.134,"stopwords_ratio":0.262,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 7 CUI - Nexata sacerdotemonae pia pepa - Bible Search\\nMeja yabara poxonae Esteban pentacaitorobi bicheito itabaratha pia coya paeba\\n1Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon Esteban baraichi, jeichi: “¿Bara xainyei xua barapomonae cabarai?” jei sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. 2Esteban jume nota, jeye: “Tamonae pam pana nejume taema. Wanacom wʉnae nawita. Barapon Abraham tsita naitʉtatsi poxonae caena bayatha awiya Mesopotamia nacuatha popona. Bapon Abraham wamo susatopin matha copiya tsiwanaeya popona Mesopotamia nacuatha poxonae Harán tomara bewarapiya. 3Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Barapo ira jinya ira cuenta warapare. Jinyamonaeno cuenta warapare. Icha ira bewarapiyama ichaxota po ira beya cacaponaeinchi’, jei pinae Nacom. 4Nexata pinae Abraham Caldea nacua wewarapiya. Harán tomara pinae bewarapiya. Poxonae pinae Abraham Harán tomaratha popona pinae Abraham paxa tatʉpatsi pon pewʉn Taré. Bapoxonae Nacom, Abraham pinae itorobatsi barapo irathe po irathe pajinompame anoxuae. 5Barapoxonae pinae Abraham cataunxuae jopa catichi ira. Saya pinae tacayabara wʉnae tsimuxu dutatsi. Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Jinya ira tsane, irʉ jinya jiwi penaitapataya naexana dubenaponeibiwi tsane pomonae jinya nemomo susato jiwi pia ira nexa tsanerʉ’, jei pinae Nacom. Ichitha pinae barapoxonae jopa xeinaeyo pexui. 6Baraxua Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Jinya nemomo susato jiwi icha nacuatha jinompaena. Be pomonae penanapaincha jinompaewi tsicotaeinchi xua be pocotsi jiwimonae icha nacua werena peponaewi. Tanacuitinchi ichamonae xua amanaya tanacuichina. Busi cui tatayebeibinchino. Caitacueintinchino yawa. Cuatrocientos po weiyobe tsane xua jinyamonae naitapataya atene exaneibinchi’, jei Nacom Abrahamtha. 7Equeicha Nacom tsipaeba Abraham, jeye: ‘Barapomonae xua abe pacata exanaena poxonae paca busi cui tataibina barapomonae jopa cui jʉntemainaein tsane. Barapomonae itawetsiya peraxa jʉbin. Bapoxonae jinya nemomoxi susato jiwi warapaena po nacuathe ichaxota uncuame yawa wʉnae nejainchina xote’, jei pinae Nacom Abrahamtha. 8Nacom pinae Abraham itorobatsi xua peexanaenexa po coyene xua pexui pebin wʉtixi pewi thabiwatsi xua ichaxota nareixacaena. Barapo coyene exana Abraham penanta xeinaenexa irʉ piamonae tatsi xua po coyene bayatha Nacom pinae yabara tsiwʉnae muxu duta, xua bepa pinae yaweneibina xua barapomonae pinae bepa yaweneibinchi. Daxota pinae poxonae Abraham pexanto tanaexanatsi pexanto wi thaba, pinae pewʉn Isaac. Isaac irʉ pinae barichi pexanto wi thaba, pinae pewʉn Jacob. Jacob irʉ pinae barichi wi thaba pexanto jiwi, pomonae bayatha Israel nacuamonaepiwi pia pentacaponaewi tanaexanatsi barapo doce poyobe.\\n9“Jacob pia pexanto jiwi tatsi, barapo doce poyobe, wamo susatomonae. Barapo doce poyobe jiwana caein pewʉn José. José pentapin jiwi uwatsi. Daxota José pentapin jiwi caenaetatsi. Pomonae bapon José comotatsi barapomonae José Egipto nacua becayiyatsi. Pon be jiwi pebusi cui tataibinchi be bapocotsin petsicotaenexa tsainchi. Ichitha Nacom José yawenatsi pebarʉ poponaexaetsi. 10Poxonae José abe jume baraunchaibichi ichamonae, yawa poxonae muxu atene peexaneibichi awiya José capanepeibatsi Nacom. Poxonae faraón peitabaratha taponatsi José, Nacom exana xua José faraón tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. Mataʉtano Nacom peyaputaein exanano. Bapon faraón Egipto nacuamonae pia pepa peewatsinchi tatsi. Faraón cana exana xua José Egipto nacuapiwi yanacua ewatatsi faraón nexa. Mataʉtano faraón cana exana xua José canamataxeina daxita xua xuan faraón xeina.\\n11“Barapoxonae Egipto nacuatha jainbo nacua tsurucuaeno, Canaán nacuathano irʉ. Pata amo susato jiwi jopa pexaewa taeyo. Yawa piyain pewerapae nacua tsurucuae poxoru pexaewa ajibi. 12Poxonae Jacob jume tane xua trigo xu xeina Egipto nacuatha, pia pexui bara beitorobiya. Barapon Jacob pia pexui tatsi, pata amo susato jiwi. Baraxua poxonae xua copiya aena pona Egipto nacuatha. 13Poxonae equeicha pona José pentapin jiwi tsita naitapeinya xeina xua bapon bara peweicho jiwi tatsi. Bapoxonae faraón yaputane xua barapomonae apara bara José piamonae tatsi. 14Pirapae José pentapin jiwi itoroba xua petabarʉ dendenaenexatsi paxa tatsi, pon pewʉn Jacob, mataʉtano piamonae tatsi petabarʉ dendenaenexatsi po jiwimonaexae xua setenta y cinco poyobe. 15Daxota Jacob irʉ pijimonaeno Egipto nacua beya warapa. Baxota pirapae bapon tʉpa. Irʉ pirapae pata amo susato jiwino weraparʉ baxota. 16Pirapaeno Jacob piwan capoinchi Siquem tomara beya. Baxota piwan mʉthʉtha xotsi, po ira bayatha Abraham comota, po ira Hamor pexantixi tatsi caenaeta.\\n17“Ainya wei tsuxubi. Poxonae barapomonae Egipto nacua wewarapiyaenaba, be pocotsi coyeneya bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta, bapoxonae Israel nacuapiwi pinmonae naexana. 18Nexata Egipto nacuatha ichʉn nacua peewatsin naexana, pon José jopa yaputaetsi. 19Barapo Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi pata amo susato jiwi muxuitorobeibatsi. Yawa cuainteibatsino. Yawa cobe itorobeibatsino xua pexui saya pebebainexa tsaibi tsane aisowatha xua pewerapeibinexa. 20Barapoxonae irʉ Moisés naexanarʉ. Moisés paxa pia botha wichatatsi acoibi po xometiyobe. Barapon Moisés pexeinyan nawita Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanecatsi barapo pexuyo. 21Poxonae Moisés pena xotsi yawa paxa xotsi namicha jeriyotha yana botetatsi mentha xua musuripawa cʉba, barapoxonae faraón pexantiyo tatsi Moisés pitatsi. Be pexanto tsicotane, pia botha wichata. 22Bapon Moisés nacuiduba nawita pocotsiwa Egipto nacuamonae yaputane. Daxota peyaputaein tsecaeno, wʉnae peexanaein tsecaeno.\\n23“Pirapae poxonae Moisés yacuarenta po weibe jopa, bapon nanta xeina xua piamonae pesiwa ponaewa pomonae Israel nacuamonaexae. 24Poxonae Moisés piamonae siwa pona, bapon tane xua piamonae jiwana tatsi tabʉtsi, Egipto nacuapin. Daxota Moisés yawena pon piamonae jiwanaxae tatsi yawa bexuba Egipto nacuapin. 25Moisés nanta xeina, pia coutha nabarai: ‘Tamonae, Israel nacuamonaepiwi neyaputaena xua Nacom neitoroba. Mata cawarapaein barapomonae Egipto nacua weya, penacapanenebiyaenexa tsane’, najei. Ichitha daʉmetha barapomonae jopa tsaqueinaeyo. 26Icha matacabitha Moisés tane xua caepinbe irʉ nababerʉ Israel nacuamonaepinbe. Moisés barai baponbe: ‘Ja, ¿eta xua metha caepinbe pana nabamebe?’ jei. 27Pon piamonae ba, Moisés napuna torobabapoinchi. Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata xantha xua pon be jiwi neyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, xuano xua jiwi Necanamataxeinaem naexaname? 28¿Jinya nebexuichi icha mexuae ichim Egipto nacuapin?’ jeichichi Moisés. 29Poxonae Moisés jume taebiriwa baxua, Moisés naetsiricua Madián nacua benaetsiricuiya. Baxota Moisés tanaexanatsi pexuyobe, pebin wʉtobe”, jei Esteban.\\n30Equeicha came Esteban barapomonae barʉ cueicueijei. Namchi, jeye: “Caentacabi pirapae poxonae cuarenta po weibe pu caewa, xua poxonae equeicha icha cuarenta po weibe xeina, Moisés popona ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Imoxoyo demxuwan, po demxuwan pewʉn Sinaí baraxota Moisés tsita naitʉtatsi matatsunpin xua poxonae isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo. 31Moisés yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Bapon itatapoinya tsipei ichipa yaitane. Bapoxonae baxota Moisés jume tane xua Nacom namchi: 32‘Apara jinya amo susato jiwi pia Nacom tatsin. Irʉ apara, Abraham pia Nacom tatsin. Irʉrʉ apara Isaac pia Nacom tatsin. Apara irʉ Jacob pia Nacom tatsin’, jei Nacom. Moisés pijunuwi bichocono jiyijiyei daxota aichaxaibi xua tane. 33Nacom pinae Moisés baraichi: ‘Xua nataxu xatatame nataxu wejonde, poxoru po iratha poname apara tairiyo. 34Tamonae, pomonae Egipto nacuatha jinompa bichocono atene exaneibatsi yawa jume tanno xua nanenaba. Daxota barapomonae capanepan. Antha, caitorobatsi equeicha necoyo beya, Egipto nacua beya’, jei pinae Nacom”, jei Esteban.\\n35Equeicha Esteban namchi, jeye: “Pomonae Egipto nacuatha jinompa, barapomonae Moisés aichaxaibichi. Barapomonae Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata xantha xua naexaname pon be jiwi neyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano xua naexaname pon be necanamataxeinaein?’ jei barapomonae. Bequein barapomonae baxua paeba ichitha Nacom cana exana xua bapon Moisés naexana be pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Mataʉtano Moisés cana exanatsi pon pecapanepaein piamonae. Baxua Moisés naexana poxonae matatsunpin itoroba po matatsunpin Moisés tsita naitʉtatsi poxonae isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo. 36Bapon Moisés pon wamo susato jiwi capanepatsi Egipto nacua weya. Moisés petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha. Baxua exana Egipto nacuatha, Mar Rojo menthano. Mataʉtano exanano ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha cuarenta po weibetha. 37Moisés Israel nacuamonae jiwitha namchi: ‘Nacom paca jiwana cana exanaena pon pia peitorobi jume petapaebinchi icha neichi barichi tsane. Bapon xua pon Nacom itorobina, apara pon painyamonae jiwana tsane’, jei Moisés. 38Mataʉtano apara bapon Moisés pon nanacaetuta poxonae Israel nacuamonae nacaetuta ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Mataʉtano bapon Moisés diwesi tsipaeba jiwitha xua petsipaebixaetsi matatsunpin poxonae tsipaebatsi demxuwatha po demxuwa pewʉn Sinaí. Barapo diwesi po diwesi Moisés wamo susato jiwi tsipaebatsi barapo diwesi jiwi cana exanatsi xua peajʉntʉyapusʉwa pexeinaewa. Barapo diwesi irʉ waxainchi nexarʉ.\\n39“Ichitha barapomonae wamo susato jiwi jopa bejume jejeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés itorobatsi Nacom. Moisés jume matawentatsi. Saya barapomonae ichipa xua equeicha caibeya penawibiwa Egipto nacua beya. 40Poxonae cataunxuae Moisés demxuwatha pona, barapoxonae barapomonae Moisés peweicho tatsi pon pewʉn Aarón, bapon baraichi: ‘Painta exande ainya ibo nain nacomʉn. Barapo ibo nain nacomʉn naca tsiwana copiya cajijincaena namtotha. Jopa payaputaeinyo xua Moisés aichawiya pon pana matacapona Egipto nacua weya’, jeichichi Aarón. 41Barapoxonae barapomonae penain nacom exana be vacayo pebtiyo canaxobeta. Bapoxonae barapomonae tabexuba oveja, penain nacom vacayo nexa. Tsipei barapomonae nanta xeina xua metha penain nacom ichichipa baxua. Barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina penain nacom pia coya peexanaexae, xua pin penabanaewa xua pebarʉ itura jinaenexatsi barapo ibo nacom. 42Barapomonae Nacom wepu tsatajopa tsipei barapomonae pia penain nacom exana. Nacom bara copata barapomonae xua bara barapomonae bara exanaena be pocotsi coyeneya xua ichichipa peexanaewa. Daxota barapomonae opitei be nacom cana exana, po opitei barapomonae wʉnae jainta. Barapomonae pomonae wamo susatomonae, exana pocotsiwa caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara cui tsiwʉnae muxu dutsiya tina. Bapon diwesi tina xua Nacom jume yabara tinatsi xua Nacom namchi barapo diwesitha, jeye:\\n‘Israel nacuamonae, paxam oveja pabexubame\\npainya penain nacomʉn nexa,\\nichitha xan nexa jopa paraichim.\\nBaraxua paexaname poxonae pajinompame ichaxota\\nira xuepana susato tsurucuae nacuatha\\nxua cuarenta po weibetha.\\n43Yawa pacaponame penain boutiyo nacom\\npo penein boutiyo nacom pewʉn Moloc.\\nYawa pacaponame icha penain opitei nacom\\npo opitei penain nacom pewʉn Refán.\\nBarapo penain nacombe paexaname\\npainya wʉnae jaintichi.\\nDaxota xan itorobin ichʉn xua paca mata\\ncawarapaena Babilonia nacua beya.\\nBequein jopa bepawarapaem ichitha awiya\\npaca itorobinchi’, jei Nacom.\\n44“Wamo susato jiwi exana xua be bo xua anseraboco, xua ichaxota tututha jeba ibo xua po iboton Moisés mata tina xua Nacom pejume caitorobiwan. Barapomonae cuita acaba be pocotsi boyo Moisés tsita itʉtatsi Nacom. 45Wamo susato jiwi poxonae tawerapatsi paxa tatsi, itorein pita barapo boyo xua anseraboco boyo. Pata tamo jiwi Nacom pia boyo capona poxonae Josué napona. Poxonae pata tamo jiwi ainya nacuan nonota tsiniya barapoxonae equeicha barapo anseraboco boyo capona beya yacobe cui matacabi othopa poxonae David popona pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. 46Bapon David pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, Nacom tsita pejʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Bapon David ichichipa xua acaba pin bo Nacom nexa po Nacom Jacob pia Nacom tatsi. 47Ichitha Salomón bapon apara pon Nacom pin pia bo exana. 48Bequein Nacom pon pepa Nacom jopa poponaeyo botha pocotsi bo jiwi acaba Nacom nexa. Nacom peitorobi jume pepaebin baxua yabara paeba xua Nacom tapaebatsi, jeye:\\n49‘Peitaboco apara ichaxota taequeibithopeibiwa.\\nIra apara ichaxota nataxu yʉtabotan.\\n¿Eta pocotsi bo netsiexanaename?’\\njei pon Wanacanamataxeinaein.\\nMataʉtano jeino: ‘Ichacuitha ¿eta po irara\\nxua ichaxota nafifinacaecaein?\\n50Apara xan tacoutha exanan daxita ira yawa\\npeitaboco daxota jopa nantawenonaeinyo xua\\nichawa tana netsiexanaewam’, jei Nacom”,\\n51Equeicha Esteban barai, jeye: “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene daunwam xua jopa bepayaputaem. Mataʉtano pamuxu tutu daunwam, yawano pajʉntʉ coyene daunwam icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barichi paaichaxaibim Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Paxam bara paichim icha painya amo susato jiwi ichi. 52Apara painya amo susato jiwi bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi catsa jume barʉ paebatsi, yawa cueintatsino. Mataʉtano bayatha jutebatsi barapomonae pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi, pomonae namchi: ‘Bexa patopaena pon pepa pejʉntʉ xanepanaein pon Mesías baraichi’, jei. Cain paxam, barapon poxonae patopa, pacaenaetame, pabexubameno. 53Nacom pia peitorobi diwesi pajume taneme xua matatsunpiwi paca tsipaeba Nacom nexa. Ichitha jopa paexanaem pocotsiwa Nacom paca itoroba barapo pia peitorobi diwesitha”, jei Esteban pentacaitorobi bicheitotha.\\nMeje yabara poxonae Esteban tʉpa\\n54Poxonae pentacaitorobi bicheito jume tane pocotsiwa Esteban paeba, bapoxonae bichocono Esteban yabara cui anaepanarʉcʉpatsi. 55Ichitha Esteban bichocono jʉntʉ coyene yʉca cana exainchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha. Esteban athabeicha necoicha. Bapon necota Nacom pia peitʉpanae coicha tatsi irʉ Jesucristo xua uncua Nacom pecoxatha tatsi. 56Nexata Esteban namchi, jeye:\\n—Incane pataema. Necotan xua peitaboco naitaboco coibo yausaranaxuba. Tan Jesús xua uncua Nacom pecoxa weya tatsi ponxae Nacom pia Peitapetsin tatsi, jei Esteban.\\n57Barapomonae jume itapataya namuxu acaba pocotsiwa Esteban paeba. Yawa anaepanaya wawai. Barapomonae be cae bicheito naexana pomonae Esteban betacuinaeyiyatsi. 58Barapomonae Esteban aisowa bexoyatsi tomara weya. Yawa baraxota ibotontha cuinbabatsi. Pomonae abe peexanaewichi Esteban, barapomonae Saulo juma camisa jeba xua pocotsiwan nainya werubiya. Bapon Saulo pon pewowin xua bayatha pinyo.\\n59Poxonae barapomonae Esteban cuinbabompatsi ibotontha bapoxonae Esteban tsipaeba Nacomtha, jeye: “Jesús, pon Tanecanamataxeinaem, nejumope tʉnaxʉ pire”, jei Esteban. 60Bapoxonae pentabocototha uncua. Namtsebiya wawaino, jeye: “¡Jesús, Tanecanamataxeinaem! ¡Necana cui jʉntemainare, yawa jopa neyantomatsinde xua barapomonae inta abe exana!” jei Esteban.\\nPoxonae najume wetaba, tʉpanaicha Esteban.","num_words":1943,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.009,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN JUAN 1\\nMapabaxutoje San Juan copiaya toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nCristo vajanacajamatabëcuene asaëyaexanaenë yabara pelivaisi\\n1-2 Pacatoyaquinatsi Dioso pexënato pelivaisi. Bajaraponë athëbëtatsia ponapona baja cajena pepo bajayatami ata, itsa abaxë Dioso apo exanae mapanacuaje. Nexata bajaraponë patsica mapanacuayabetsicaje. Bajaraponë itsa patsica mapanacuayabetsicaje, naexana pacuenia vaxaitsi baexanatsi. Nexata abaxë itsa ponapona mapanacuataje, bajaraponë patanetsipaebilivaisianë pajumetaniji. Bajaraponë pataniji baja cajena pataitaxutota. Pajayabajënua patacobeta. Nexata bajaraponë pelivaisi pacatsipaebatsi. Bajaraponë matacabi apo pevereverecaejava pexainaenë. Paxa Dioso yajavaponapona. 3 Pacatojitsipatsi paxamë ata paneyajavajinavanapaenexa Dioso. Pacatojitsipatsi Dioso pexënato, Jesucristo, ata paneyajavajinavanapaenexa. Bajaraxuata pacuenia pataniji, pacuenia ata pajumetaniji bajaraponë patanetsipaebilivaisianë, juya paxamëjavabelia pacatsipaebaponatsi. 4 Nexata pacuenia pataniji, pacuenia ata pajumetaniji bajaraponë patanetsipaebilivaisianë, pacatoyaquinatsi mapabaxutotaje paxamë ata paneyapëtaenexa, bitso panesivajamatabëcuenebarëyanexa Jesús.\\nDioso pejumelivaisita vajanacajamatabëcueneitayotsinë yabara pelivaisi\\n5 Palivaisianë rabaja Jesucristo panetsipaeba, bajara mapalivaisianëje juya paxamëjavabelia pacatoyaquinatsije. Dioso raja pejumelivaisita vajanacajamatabëcueneitayotsinë. Dioso raja apo piajamatabëcueneitaquirinë. 6 Bajaraxuata vaxaitsi jumaitsi atatsi: “Dioso raja vaxaitsi yajavajinavanapatsi,” jai atatsi, itsiata pibisiacuene itsa exanavanapatsi, nexata najamatabëcuenecapaebatsi. Najumetsënëtatsi saya Dioso vajayajavajinavanapaejava. Najumetsënëtatsinua pexaniacuene vajaexanaejava ata. 7 Itsiata vaxaitsi xaniavaetsia itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso pejumelivaisi pacuenia Dioso ata pijacuata bajarapalivaisi najumecovënëtaponapona, nexata vaxaitsi ata mapanacuata xaniavaetsia najamatabëcuenejëpaeya najuajinavanapaenatsi. Bajarapacuenia vaxaitsi itsa jinavanapaenatsi, nexata Jesucristo, Dioso pexënato, vajanacasivatëpaexae, nacavecuaajibiaexanaena daxita vajapibisiajamatabëcuenemi.\\n8 Vaxaitsi pibisiacuene exanae atatsi, itsiata itsa jumaitsitsi: “Vaxaitsi cajena aneconijibitsi. Tsipaji pibisiacuene apo exanaetsi,” itsa jaitsi, nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabatsi. Pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, apo nacatsijamatabëecae. 9 Dioso baja cajena nacayavenonabiaba pacuenia najumecapanepaeya nacajumaitsi. Dioso pexanepanaecuene exanabiabanua. Bajaraxuata pibisiacuene vajaexanaejavami, itsa navajunupaebatsi Diosojavabelia, nexata Dioso nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Nacavecuaajibiaexananua daxita pibisiajamatabëcuene vajaxainaejavami. 10 Vaxaitsi pibisiacuene exanae atatsi, itsiata itsa jumaitsitsi: “Vaxaitsi cajena caeto ata pibisiacuene apo exanaetsi,” itsa jaitsi, nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabatsi. Dioso pejumelivaisi ata apo nacatsijamatabëecae. Bajarapacuenia itsa jumaitsitsi, nexata Dioso tanetsi bepenajumetsënëtsinë. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia daxitatsi pibisiacuene ëvajaexanaevi.","num_words":276,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.304,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi HECHOS 17\\nTesalónica ejude su aniji cristiano cuana janimetipeititana\\n1 Pablo, Silas detse Anfípolis, Apolonia ejude detse je jaitiana putsu, Tesalónica ejude su cuinatiana tse. Dapia judío cuana sa jadhitati jude ete anina. 2 Da su nubiana tse, cuaja tuatse sa ai puiti cuana puina batame. Quimisha janahua tsine puji jadhitati jude ete su putiana tse judío cuana neje quisaquisa epu puji. 3 Mecuana sa derejiji quirica jenetia Pablo ja cuaja Cristo sa sufri pu taji bametana huecuana. Daja huecha cuaja manu putsu, id'eyume epu bametana huecuana. Uja quisatana huecuana:\\n—Tueda yama micuana equisainia Jesús quitaita da Diusu sa Jabeituti Deja.\\n4 Da su piada piada judío cuana Jesús peje su jei putana. Pablo, Silas detse buquetana huecuana. Jucuada Diusu mitsutsuaji judío mahue griego cuana di Jesús peje su jei putana. Daja huecha jucuada tueda eni epuna cuana jei putana. 5 Daja biame, piada piada jei puja mahue judío cuana envidia pu putsu, jaduininiati putana huecuana. Deja ate, mudu mahue cuana ejude duje cuana cristiano nimetipeimetana huecuana. Jasón sa ete su putitana huecuana Pablo, Silas detse echacu puji. Jemicuinaja adhaatana huecuana eduininitani cristiano cuana peje su emenajatia tse puji. 6 Beju mue teje atana huecuana putsu, Jasón, pia jei eputani cuana di etseque su jemicuinatana huecuana. Ejude huaraji aida cuana butse su dusutana huecuana su, uja tsiatsia neje atana huecuana:\\n—Pamapa ejude je tueda Pablo, Bernabé base detse ja cristiano cuana enimetipeimetani. Beju jiahue upia ecuana sa ejude su yani tse. 7 Ye Jasón ja mesa ete su batsutana tse. Beju romano echua puji aida sa jacuatsasiati cuana aimue eiyubatani huecuana mahue. Tuneda, “Pia echua puji Jesús banime yani”, eputani.\\n8 Da su beju huaraji aida, pamapa cristiano cuana ja id'aba putsu, janimetipeititana huecuana. 9 Da su huaraji cuana ja Jasón, jei eputani cuana chipilu bajatana, cristiano cuana nimetipeimetana huecuana putsu. Ahua neicha daja cristiano cuana enimetipeimeta huecuana su, aimue eturuca chipilu etiatayu huecuana mahue. Ahua enimetipeimeta mahue huecuana su, da su chipilu eturuca etiatayu huecuana.\\nPablo, Silas detse Berea ejude su putiana\\n10 Tueda dhidha su Pablo, Silas detse jei eputani cuana ja Tesalónica ejude jenetia tipeida cuinanametana. Saida beitutana huecuana Berea ejude su. Dapia cuinatiana tse su, judío cuana sa jadhitati jude ete su nubiana tse. 11 Beju dapia ejude su aniji judío cuana da Tesalónica ejude su aniji judío cuana ebia su saida putaina. Cristo jepuiti quisa saida cuana id'abaja atana huecuana. Pamapa tsine Diusu sa quirica mimiametana huecuana ahua ene quita Pablo sa quisa daja epuani eba puji. 12 Da su beju jucuada tuneda Cristo peje su jei putana. Griego deja, tueda eni epuna cuana jei putana. 13 Beju Tesalónica ejude su aniji judío cuana bahue putana su, Berea ejude su putitana huecuana dapia aniji cristiano cuana enimetipeime puji. 14 Judío cuana ja cristiano cuana nimetipeimetana putsu, jei eputani cuana ja Pablo mar maje su beitutana. Silas, Timoteo detse mu dapia hue anitiana. 15 Pia edue cuana ja Pablo buquetana Atenas ejude teje. Da jenetia Berea ejude su jasiapatitana huecuana. Pablo ja tuna neje Silas, Timoteo detse quisametana tipeipad'i putsu, tuatseda tu yani su paputi puji.\\nPablo da Atenas ejude su anina\\n16 Pablo Atenas ejude su Silas, Timoteo detse eid'uainia cama, tueda ejude je puniunetiana. Jucuada bid'umimi diusu eimea cuana yani batana putsu, japibajucuatiana. 17 Da su judío, Diusu iyubaji judío mahue cuana neje jadhitati jude ete su jacuicuinatiana. Daja huecha plaza su di judío mahue cuana neje jaatiana. 18 Piada piada tuneda epicúreo cuana sa jabuetsuati cuana su jei putana. Pia cuana ja estoico cuana sa jabuetsuati cuana su jei putana. Da su Pablo neje jubida jacuicuinatitana huecuana. Uja jaquisabatitana huecuana:\\n—¿Ai pa da ye deja quisa epuani?\\nPia cuana tuneda uja putana:\\n—Ye deja ja diusu eshanapa mahue cuana jepuiti ecuana quisaja yatani.\\nDaja putana huecuana, Pablo Jesús id'eibana quisaquisa puana putsu. 19 Da su Pablo Areópago eti jude su dusutana huecuana. Dapia jadhitati bahue putaina huecuana yacuicuinati puji. Pablo quisabatana huecuana uja:\\n—¿Ai ni ye jabuetsuati cuana eichacua cuana mida quisaquisa epuani? 20 Ye jabuetsuati ecuanaju bahue puja biame, atadhada eshanapa puji.\\n21 Tueda ejude su aniji cristiano cuana da pamapa ai quisa eichacua cuana jepuiti quisa bahui putaina.\\n22 Da su Pablo tuna duju su netiana putsu, uja quisaquisa puana:\\n—Atenas deja cuana, micuaneda eimea cuana mitsutsua bahue yama ebainia. 23 Ema micuana sa ejude je puniunetiana su, jucuada eimea cuana yama bana. Piada altar su yama uja derejiji bana: “Ye altar da diusu mue ecuaneda shanapa sa puji.” Micuaneda tueda diusu mue shanapa biame, mitsutsua bahue. Beju jiahue yama micuana saida equisa tueda Diusu jepuiti.\\n24 ‘Tuahueda yahua, pamapa ai cuana yani ataidha. Tueda da buepa, yahua emetse. Aimue tueda deja sa jaati templo su yani mahue. 25 Aimue mesa aiya biame patsahuata, paquinata tsada mahue, tuahueda quitaita ecuana eid'e yametani putsu. Tuahueda janasiati, pamapa ai cuana ecuana etiatani.\\n26 ‘Tuahueda piada familia jenetia tsapiapiati cristiano cuana bataji ametaidha pamapa yahua je paanitita huecuana puji. Biahua tiempo pamapa yahua, ejude cuana sa tiempo ichataidha. Mecuana sa ai jude cuana di yahua su ichataidha dapia paanitita huecuana puji. 27 Daja Diusu ja ataidha pamapa cristiano cuana ja tu pachacuta huecuana puji, cuapuitime tueda tejeta cua huecuana puji. Aimue tueda uqueda yani mahue. 28 Tueda mu ecuana naja su yani, tuahueda ecuana eid'e yametani putsu. Micuana sa satsu puji quitaita chenu cuana uja putaidha: “Ecuaneda da Diusu sa ebacua cuana.” 29 Ahua enei hue daja su, da su ecuaneda eshanapainia Diusu aimue deja sa mudujiji oro, plata, tumu jenetia mahue. 30 Equene Diusu paciencia aidaji cristiano cuana neje puidha, mue shanapa huecuana biame. Aimue jucha jepuiti matseja ataidha huecuana mahue, mue shanapa huecuana putsu. Beju jiahue mu Diusu ja pamapa cristiano cuana ecuatsasiatani tu peje su panimeturucatita huecuana puji. 31 Daja cristiano cuana sa pu taji, Diusu ja pamapa cristiano cuana butsepi neje ejuzga tsine ichatana putsu, mesa Jadhareti Deja jepuiti. Da putsu, Diusu ja tueda manujiji cuana duju jenetia id'emetaibana pamapa cristiano cuana ja tueda da Diusu sa Jabeituti Deja pashanapaenita puji.\\n32 Da su beju Pablo, Jesús id'eibana, epuani id'aba putsu, piada piada cuana jashishatitana. Pia cuana ja mu uja Pablo atana:\\n—Pia tsunu su chu memimija cuaja manujiji cuana id'eyume epu jepuiti.\\n33 Da su Pablo ja ichajusiatana huecuana. 34 Piada piada tuneda jei pu putsu, Pablo buquetana huecuana. Tuna duju su piada Dionisio banime anina. Tueda da piada ejude sa ehuidusuji puina. Piada epuna di jei puana. Tueda banime Dámaris. Daja huecha pia cuana di jei putana.","num_words":1026,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 7 CUI - Bapoxonae Jesús popona ducuanaeta baxota - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús jopa yabara jume cowʉntichi peweicho jiwi\\n1Bapoxonae Jesús popona ducuanaeta baxota xua Galilea nacuatha. Jesús aichaxaibi xua pepoponaewa Judea nacuatha, tsipei judiomonae, pomonae baxota jinompa, ichichipa xua Jesús pebexubiwatsi. 2Bara nama imoxoyo tsurucuae tsoponaeba po matacabintha judiomonae jinompa tsica bomʉxʉxitha xua penabanaenexa pexaewa. Barapo matacabin ba judiomonae cayabara nanta xeina xua caena bayatha pinae pia pamo susato jiwi tatsi jinompa tsica bomʉxʉxitha ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. 3Jesús baraichi pia peweicho jiwi, jeye:\\n—Jopa xote poponaeinde. Judea nacua beya warapiyama xain baxotiya jinyamonae cacui tane pocotsiwa exaname xua jinya netsita itʉtsiwa. 4Pon xua ba ichichipa peyaputaewatsi daxita jiwi, bapon ba daxita jiwi peitʉtha exana po coyene xua moya peyawʉn xeinaewa po coyene jiwi copiya jopa yabara yaputaeyo. Bapon ba jopa nameicha exanaeyo. Xam irʉrʉ barichinde. Daxita jiwi peitʉtha exande xain cacui tane xua jinya netsita itʉbiwa neexanaewam, jeichichi Jesús peweicho jiwi.\\n5Baxua Jesús baraichichi peweicho jiwi, tsipei Jesús jopa jume cowʉntichi peweicho jiwi. 6Nexata Jesús jume barai peweicho jiwi, jeye:\\n—Apara inta cataunxuae dapo matacabi aichica, po mataqueitha tana naitʉtsiwa judiomonaetha xua Judea nacuatha. Ichitha poxonae paichichipame xua painya neponaewa moya bara paponde Judea nacua beya. 7Pomonae jopa Nacom jume cowʉntichi barapomonae jopa paca casebiyo. Ichitha xan necaseba tayabara paebixae xua po coyene pocotsiwa barapomonae exana pejʉntʉ coyeneintha apara abe. 8Paxam bara moya paponde ichaxota judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa. Xan nama jopa ponaeinyo cataunxuae canta tamatacabi aichica, jei Jesús.\\n9Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae abʉ cataunxuae Galilea nacuatha popona be caentacabiyobe xua pecoyo weya peponaenexa.\\nMeje yabara poxonae Jesús nasiwa pona Jerusalén tomara ichaxota judiomonae nacaetuta xua penabanaewa tsane pexaewa\\n10Poxonae Jesús peweicho jiwi tatsi bayatha ponaba penanabanaenexa pexaewa irʉ Jesús bara beya pona. Jesús compa nameicha pipatotha pona. Jopa pebʉrʉya naponaeyo jiwitha. 11Barapo judiomonae penacaetutsiwatha Jesús wenaweneichi. Barapo judiomonae pia pentacaponaewi tatsi caemonae nayainyaba, najei:\\n—¿Incane methara? ¿Exota metha popona bapon? najei barapomonae xua Jesús yabara paebatsi.\\n12Barapo pin bicheitomonaetha ichamonae Jesús yabara paxapaxeya paebatsi. Ichamonae jeye: “Bapon apara pejʉntʉ coyene xanepanaein”, jei. Ichamonae jeye: “Bʉʉ, metha jume, apara jiwi muxujainyabeibatsi”, jei barapomonae.\\n13Ichitha dapon aibi pon pentha pejume jinaewa jiwi peitʉtha xua Jesús peyabara paebiwatsi, tsipei judiomonae pia pentacaponaewi tatsi cunuwatsi.\\n14Poxonae cuatro po matacabinbe yapucaewa xua poxonae judiomonae po matacabintha nacaetuba, bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha. Mataʉtano baxota tamropata pitaba xua pecuidubiwa jiwitha.\\n15Bapoxonae judiomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa Jesús beta caununaya pepaebiwa. Yawano najei:\\n—¿Eta xua metha bapon bichocono yaputane diwesi bequein jopa nacuidubiyo diwesi xua jopa barichiyo xua waxainchi wepu wanacuidubiwatsi diwesi? jei.\\n16Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Po diwesi jiwi cuiduban apara jopa barompaya tacuidubi coyenewa. Saya apara Taxa pia pecuidubi coyenewan tatsi jiwi cuiduban, pon tanecui itorobixae baxua. 17Icha ichʉn ichichipa exana pocotsiwa Nacom ichichipa, bapon necayabara yaputaena xua po coyene tacuidubi coyenewa. Bapon yaputaena icha metha bara cuiduban pocotsiwa Taxa neitoroba, xuano xua ichacuitha icha metha apara cuiduban pexeinya peayapusʉ itorobi coyenewatha po coyene xua tawa xua saya tacoutha ichichipan. 18Pon barompaya pia diwesi pia coutha nayabara paeba, apara bapon pia xua wʉnae yabara paebichi xua jiwi wʉnaeya peyabara paebiwa tsane. Ichitha ichʉn pon ichichipa xua jiwi Nacom wʉnae pejainchiwatsi pon Nacom bapon peitorobixaetsi, bapon jame po diwesi pexainyei diwesi paeba. Bapon jame jopa pemuxuitorobin jiwi.\\n19“Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa. Daichitha jopa pacayabara jume cui cowʉntsiya exanaem. Bequein Moisés paca cui itoroba xua bepa pinae jopa jiton pabexubim tsane. Dapo jumetha, ¿eta xua metha paichichipame xua pata tanebexubiwam?” jei Jesús.\\n20Daxita barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:\\n—¡Apara cou cauri xeiname! Dapon apara aibi pon cabexubapaeba, jei judiomonae.\\n21Jesús jume barai barapomonae, jeye:\\n—Daxita paxam payabara najʉntʉ cui coyene cabenaecame, tsipei pebin axaibi exanan po matacabitha pentaquei seicae matacabitha. 22Ichitha paxam irʉ panacuiteibame barapo matacabitha. Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa xua pexui painya newi thabiwa xua ichaxota pebiwichi xeinatsi xua ichaxota nareixacaena xua ocho po matacabibetha poxonae yapu othopeiba. Ichitha Moisés jopa tamropata pitabiyo baxua, saya jame painya amo susato jiwi tamropata notarʉcʉpa baxua. Poxonae ocho po matacabibe yapu othopeiba pawi thabame pebin wʉtixi bequein poxonae pentaquei seicae matacabi pataetham. 23Paxam paichichipame xua painya yabara jume cui wetsiwa xua pocotsiwa Moisés paca cui itoroba. Daxota pexui pebin wʉtixi pawi thabame ichaxota pebiwichi xeinatsi xua ichaxota nareixacaena bequein pentaquei seicae matacabi pataetham poxonae. Icha bara paichim pentaquei seicae matacabitha, ¿eta pocotsiwa metha pana necasebame xua pebin axaibi taexanaexae pentaquei seicae matacabitha? 24Painya xoba pebin payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha poxonae cataunxuae jopa payaputaem pocotsiwa pebin abe exana. Jame metha copiya pacui yaputaema xua icha bara metha pebin abe exana tsipei methapara barapo pebin xanepanaya exana.\\nMeje yabara xua Jesús yabara paeba xua ichaxota copiya popona\\n25Pomonae Jerusalén tomaratha jinompa, poxonae barapomonae Jesús baxua jume tainchi, nayainyaba. Barapomonae najei:\\n—¿Metha apara baponje, pon yabara paebatsi ichamonae xua bepa pinae pon bexubichi? 26Bapon apara jiwi peitabaratha paebuncuajeba. Ichitha dapon aibi pon pejume matawentsiwatsi bapon. ¿Metha poxoru pentacaponaewi bapon yabara nanta xeinatsi xua bapon barapara Mesías pon Nacom itoroba daxota jopa pejumeyo barapomonae? 27Ichitha waxainchi yaputainchi xua ichaxota werena pona bapon. Jame poxonae Mesías patopaena dapon ajibi tsane pon yaputaena xua ichaxota werena peponaewa Mesías, jei barapomonae, pomonae Jerusalén tomarapiwi.\\n28Jesús cuiduba jiwi Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae Jesús baxua jume tane pocotsiwa jiwi paeba, bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye:\\n—Pana neyabara cananta xeinaeya yaitaneme. Yawa pana neyabara nanta xeiname xua payaputaneme xua ichaxota werena taponaewa. Apara jopa tsipatopaeinyo xua taexanaewanexa pocotsiwan ichichipan tacoutha. Mexeya apara daxota tsipatopan ichʉn tana neitorobixae pon xua yabara jume xainyeichi xua barapon bara eca peitabocotha. Bapon paxam jopa payaputaem. 29Bapon bara yaitan tsipei bapon pexainya wetsica ponan. Mataʉtano bapon neitorobica, jei Jesús.\\n30Bapoxonae bequein barapomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi, ichitha Jesús jopa waetabichi tsipei cataunxuae Jesús pia matacabi jopa tapatopeicaetsi. 31Pin bicheitomonae Jesús yabara jume cowʉntatsi xua Jesús apara bara Mesías. Barapomonae Jesús yabara jeichichi:\\n—Barapo pebin pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana be pocotsi coyene bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba xua juinya pinae Mesías pocotsiwa exanaena, jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae fariseomonae itoroba policiamonae xua Jesús pewaetabiwa tsainchi\\n32Bapoxonaerʉ fariseomonae jume tane pocotsiwa jiwi Jesús yabara baraichi: “Bapon apara Cristo”, xua jei jiwi. Nexata bapoxonae fariseomonae irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, daxita barapomonae itoroba policiamonae Nacom pin pia bo beya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi. 33Nexata Jesús jei jiwitha:\\n—Saya caeto paca barʉ popoinchi. Bapoxonae pirapaeyo equeicha tacoya beicha Taxa beicha ponaein pon tana neitorobixae. 34Paxam pana newenawenam tsane ichitha jopa pana necaxinaem tsane. Tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa xua ichaxota taponaewa tsane, jei Jesús.\\n35Nexata judiomonae caemonae nayainyaba, najei:\\n—¿Exota metha bapon ponaena xua jopa wacaxinaewa tsainchi? ¿Metha icha judiomonaetha ponaena jampa po judiomonae icha nacua werena pona po judiomonae griegomonae barʉ jinompa jampa? Metha pia bapoxonae bapon cuidubichi barapo judiomonae, griegomonaeno. 36¿Eta xua metha baxua caunuta poxonae naca jei: ‘Paxam pana newenawenam tsane ichitha jopa pana necaxinaem tsane, tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa xua ichaxota taponaewa tsane’, poxonae xua naca jei? najei judiomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ira bʉxʉpana mene epatoyaya ichawa beya mene pona\\n37Po matacabi opi ducuanayaba xua po mataqueitha judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa, barapo matacabi bichocono peainya cui matacabi. Barapo matacabitha Jesús uncua jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉtano jume daunweya wawaya jeye:\\n—Icha ichʉn meratsipa, bʉ pona xan berena xua peapaenexa mera. 38Nacom Pejume Diwesitha paeba: Pinae pon tana nejume cowʉntsiwa bichocono jʉntʉ coyene yʉyʉca exanaponaeinchi po coyene xua tana nejume cowʉntsiwa, icha be pinae mene ichi tsane po mene ira bʉxʉpana mene, po mene xua ichawa beya epatoyaya mene pona bichocono pemene nayʉca ponaexae, jei Jesús.\\n39Baxua Jesús paeba, xua pomonae pejume cowʉntsiwa tsainchi, barapomonae pinae xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Ichitha cataunxuae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi aichica. Tsipei cataunxuae Jesús jopa tʉpaeyo naetotha. Mataʉtano tsipei cataunxuae jopa ponaeyo Nacom beicha. Bapoxonae bexa tsane barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\nMeje yabara poxonae jiwi Mesías yabara najume matsontsonobatsi\\n40Baxota irʉrʉ ena ichamonae pomonae Jesús jume tainchi poxonae yabara paeba mera. Barapoxonae barapomonae najume matsontsonobiya paeba. Ichamonae jeye:\\n—Apara barapo pebin pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon wʉnae ewatatsi, pon bewa juinya patopaena, jei.\\n—Apara barapo pebin, bapon apara Mesías pon Nacom itorobeicapaeba peitaboco wetsica, jei.\\nIchitha ichamonaerʉ jeye:\\n—Jume apara, apara Mesías aibi, tsipei Mesías jopa patopaeyo Galilea nacua werena. 42Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Bapon Mesías itorobarecaein. Bapon Mesías David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, pon caena bayatha Judea nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana. Bapon Mesías Belén tomaratha naexanaena, po tomaratha David ichaxota popona bayatha’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei barapomonae.\\n43Daxota pinmonae najume matsontsonoba, tsipei daxita barapomonae Jesús ichawa beya barompaya yabara nanta xeinatsi. 44Barapomonae jiwanamonae bequein ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi, ichitha dapon aibi pon Jesús pewaetabiwatsi.\\nMeje yabara poxonae pentacaponaewi jopa Jesús yabara jume cowʉntichi\\n45Bapoxonae policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyapu eenaewi nawibiya fariseomonae beya yawa sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beyano. Daxita barapomonae policiamonae yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Eta xua metha jopa pacarendenaem Jesús? jei daxita.\\n46Barapo policiamonae jume nota barapomonae, jeye:\\n—¡Dapon aibi ichʉn pon beta pepaebiwa, icha bapon ichi xua beta wʉnaeya paeba! jei.\\n47Daxita nexata barapomonae policiamonae jume notatsi, jeye:\\n—¿Paxam irʉrʉ jiwi pacui jʉpame, xua irʉrʉ pajume cowʉntame bequein bara bapon paca muxuitoroba? 48Tsipei apara jopa payaputaem xua judiomonae pia pentacaponaewi tatsi jopa yabara jume cowʉntsiyo bapon. Irʉ fariseomonae pia pentacaponaewi tatsirʉ jopa yabara jume cowʉntsiyo bapon. 49Pomonae Jesús jume cowʉntatsi apara barapomonae jopa yaputaeyo pocotsiwa Nacom paeba pia peitorobi jumeintha. Barapomonae apara Nacom atene cana exanaena xua petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, jei daxita fariseomonae.\\n50Barapo fariseomonae jiwanapin baxota eca, pon pewʉn Nicodemo, pon merawitha bayatha Jesús siwa poinchi. Bapon Nicodemo jeye fariseomonaetha xua ichamonaetha:\\n51—Waitorobi coyenewatha ba jeichichi: ‘Jopa bewa yabara paebichi pebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae poxonae cataunxuae jopa jume taetsi bapon pocotsiwa exana. Jame copiya matha bewa jume taetsi xua bapon pia coutha nayopita xua pocotsiwa exana’, ba jeichichi, jei Nicodemo.\\n52Nexata fariseomonae Nicodemo jume notatsi, jeye:\\n—¿Xam irʉrʉ barichim Galilea nacuapin naexaname, po Galilea nacuapiwi jopa beta yaputaeyo? Maisa jame matowa yorobare Nacom Pejume Diwesi. Xain yaputaneme xua dapon aibi pon xua Nacom peitorobi jume pepaebin, pon Galilea nacua werena pona, jei fariseomonae.\\nMeje yabara poxonae yabʉyo abe exana poxonae nasi cui wainmeinta icha pebintha bequein pia pebin xeinaetha\\n53Nexata daxita barapomonae barompaya pia bon be-iyiya.","num_words":1653,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 6\\nPacuenia Jesús pijajivi muxujioba pexaniacuene pexanaenexa yabara pelivaisi\\n1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—¡Xania baja tsane! Pëtsa pexaniacuene paexaname saya jivi papecacuenetaenexa, “Maponë bitso pexaniajamatabëcuenenëje,” papecasivajamatabëjainexa saya paneexanaejava yabara. Bajarapacuenia itsa paexanaejitsipame, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia, apo paxainaemë tsipae itsacuenejavayo ata, pexaniacuenejavayo, papecarajutsinexa athëbëtatsia. 2 Bajaraxuata itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame daxitajivijavabelia paneyavenonaejava bepejiobivi. Itsamonae xua exana, navajunupaebabiaba daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, callejava ata. Bajarapamonae navajunupaebabiaba bepejiobivi peyavenonaejava, bepexaniajamatabëcuenevi saya petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia navajunupaebabiaba, bajarapacuenia penavajunupaebabiabixae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi. 3 Itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame itsajivijavabelia ata, bitso papecayapëtaejivijavabelia ata. 4 Muetsia payavenonare bepejiobivi. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bepejiobivi muetsia paneyavenonaematamo, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n5 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pavajëcame pacuenia itsamonae vajëcabiaba. Bajarapamonae saya jema vajëcabiaba Diosojavabelia jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi. Bajarapamonae jitsipabiaba nucaeya pevajëtsinexa Diosojavabelia daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, calle penaepacaxitajarabijava ata. Bajarapacuenia vajëcabiaba Diosojavabelia Dioso bepejumecovënëtsivi petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia exanabiaba, bajarapacuenia pexanaexae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi. 6 Nexata paxamë Diosojavabelia itsa pavajëcame, pacaenëmë canacujitsia, pajonemeya panijaboyalia. Pabaupaxatare. Bajaraxuacujinae pavajëcare paneaxajavabelia. Nexata paneaxa pacayajava tsane bajarajota. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bajaraxua paneexanaematamo.\\n7 ’Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa napëna pavajëcame saya piapianexa panevajëcaejava pacuenia Dioso apo peyapëtaevi vajëcabiaba. Dioso apo peyapëtaevi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: “Itsa bitso apia vajavajëcaejava Diosojavabelia, nexata matapania Dioso nacajumetaena vajavajëcaejava,” jamatabëjai tsabiabi Dioso apo peyapëtaevi. 8 Pëtsa bajarapacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë. Panevajëcaevajënaeya ata raja paneaxa, Dioso, yapëtane xua panamatavenoname. 9 Bajaraxuata itsa pavajëcame Diosojavabelia, pavajëre mapacueniaje:\\nTaxamë, athëbëtatsia neecaenë, jitsipajë pecayaiyataejava daxitajivi. 10 Jitsipajë naxanitsiayo pecopiapatsijava daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje. Jitsipajë daxitajivi mapanacuata nejitsipaecuenia pecatoexanabiabinexa, pacuenia baja athëbëtatsia nijajivi nejitsipaecuenia catoexanabiaba, bajarapacuenia pecatoexanavanapaenexa mapanacuapijivi ataje. 11 Ajena, pamatacabinexa, panerajure pataxaejavanexa pacuenia panamatavenonajë. 12 Panevecuaajibiaexanare pibisiacuene pataexanaeneconimi. Pacuenia paxanë pajamatabëcuenecaevajë, pabarajamatabëcuenexanepananua, itsamonae paxanëjavaberena pibisiacuene patanexanaejava, bajara pijinia pacuenia xamë ata nitabarata pibisiacuene pataexanaejava jamatabëcuenecaevare. Panebarajamatabëcuene xanepanarenua. 13 Panevecuatsare dovathi patanejamatabëcueneëjëbiyaniva. Panecapanepare jane pibisiacuenevecua. Pamatacabi xamë taxuxuabianame daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje, nejamatabëcuenesaëta evetsianame. Nexata nijajivi jumai tsane xamë yabara: “Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë,” jai tsane. Bajarapacuenia nijajivi evetsianame daxitamatacabijavabelianexa, pajamë tsane mapacueniaje itsa pavajëcame Diosojavabelia,\\n—Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenecaevare. Pabarajamatabëcuenexanepanarenua. Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa pajamatabëcuenecaevianame, itsa pabarajamatabëcuenexanepanaenamenua, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava jamatabëcuenecaeviana. Pacabarajamatabëcuenexanepanaenanua. 15 Paxamë itsa apo pajamatabëcuenecaevimë tsane itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa apo pabarajamatabëcuenexanepanaemënua tsane, nexata paneaxa ata apo jamatabëcuenecaevi tsane. Apo pacabarajamatabëcuenexanepanaenua tsane, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Jesús pijajivi exanaejitsia pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona pexaejava xaenejeva yabara pelivaisi\\n16 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pajinavanapame panaitabaraquiatsinejevamë, panamatatiatsinejevamënua. Itsamonae Diosojavabelia itsa vajëcabiaba pexaejava xaenejeva, pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia, apo naitabaraquiatabiabi, apo namatatiatabiabinua. Bajarapacuenia jinavanapabiaba pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia tsipaji saya bajarapamonae jitsipa petaevitsi pesivajamatabëjumaitsinexatsi: “Mapamonaeje Dioso bitso pejumecovënëtsivi. Diosojavabelia bitso pevajëcaevi pexaejava xaenejeva. Nayapëtane Diosojavabelia bitso pevajëcaejava. Tsipaji naitabaraquiatsinejeva, namatatiatsinejevanua, jinavanapa,” pesivajamatabëjainexatsi petaevitsi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajarapamonae pexaejava xaenejeva vajëcabiabi ata Diosojavabelia, itsiata bajaraxua apo tonamatamotsitsi Diosojavabelia. Tsipaji saya jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi, bajarapacuenia vajëcabiaba. 17 Paxamë itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, itsiata panaitabaraquiare. Panamatatiarenua xaniavaetsia. 18 Bajarapacuenia paexanaename jivi peyapëtaeyaniva Diosojavabelia panevajëcaponaejava panexaejava paxaenejevamë. Caenë paneaxa, papecayajavanë, yapëtaena. Nexata bajaraponë itsamatacabi pacarajutsiana panijamatamo, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba xaniavaetsia Dioso petonacuenebavanapaenexa itsamatacabi ayaijava pexainaenexa athëbëtatsia yabara pelivaisi\\n19 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Pëtsa pacaetuataponame ayaijava panexainaejavanexa mapanacuataje. Tsipaji pacatobijianaejitsipa piucubaxaevi. Pacatotasibijitsipatsinua. Pacatonacobetoxotsipanua penacobetoxotsivi. 20 Dioso jane xaniavaetsia patonacuenebavanapare. Nexata Diosojavabelia ayaijava pexaniacuene paxainaename athëbëtatsia. Nexata bajarajotatsia apo pacatobijianae tsane piucubaxaevi. Apo pacatotasibitsinua tsane. Penacobetoxotsivi ata apo pacatonacobetoxotsi tsane. 21 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n22-23 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Lámparabë bo ënëtuatuajëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi muxujioba bitso pejitsipaeyaniva palata yabara pelivaisi\\n24 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Itsajivi ata acuenebi caecuenia petonacuenebijava anijanëbeje pijatuxanenëbejejavabelia. Caenëjavabelia, ponë jitsipa petonacuenebinexa, tonacuenebijitsipa. Ponëjavabelia apo jitsipae petonacuenebijava, apo tonacuenebi tsipae. Bajara pijinia itsi pajivi bitso jitsipa Dioso. Pajivi bitso jitsipa Dioso, nexata itsa tonacueneba Dioso, acuenebi bitso pejitsipaejava palata, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n25 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejava, ëpaneapaejava ata, panevënajinavanapaenexa. Pëtsa pasivanajamatabëxainamenua ëpanenaxatabijavanexa ata. Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa. 26 Pataema baratsuimonae pepunaevi. Apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava peetsinexa bota. Itsiata Dioso, paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, rajutabiaba pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa. 27 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta.\\n28 ’Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanenaxatabijavanexa. Pacanaëjëre pacuenia vitsabapona pematono vayafojava. Bajarapamatono apo natsijumanacuenebi. Penaxatatsijavanexa ata apo natsijumaexanae. 29 Bajayata nacuaevetsinëmi Salomónpijinë, bitso pexainaenëmi. Naitabëtsiaya naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Itsiata baitsi jane Salomónpijinë penaitabëtsijava matatoxenetsia bitso aitabë mapamatonotoxije. 30 Paxamë bevelia panejumecovënëtsivi Dioso, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatonotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxatabiana piaitabëjava itsa pajumecovënëtame Dioso. 31 Bajaraxuata pëtsa jamatabëbëjaiya pajamatabëjumaitsimë: “¿De tsaeta xua xaenatsi? ¿De tsaeta xua matavëjëa apaenatsi? ¿De tsaeta xua naxatabianatsi?” pajamatabëjamë pëtsa. 32 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapacuenia bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa paxainame, athëbëtatsia peecaenë. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname. 33 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia, Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame panetoexanavanapaenexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname. 34 Itsa baja pajamatabëcuenebëjamë ajena pitsijavata itsacuenejavayo yabara, pëtsa caecuenia payajavajamatabëcuenebëjamë xua yabara meravia pitsijavata pacatocopiapatsijitsia. Tsipaji xua caematacabi canacujitsia nacatocopiapatabiaba vajajamatabëcuenebëjainexa, ayaijava baja tsabiabi. Bajaraxuata ajena pitsijavata apo besivajamatabëcuenebëjaitsi xua meravia pitsijavata nacatocopiapatsijitsia, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":939,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.24,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 22 CUI - Bara nama imoxoyo matacabi jopa po - Bible Search\\n1Bara nama imoxoyo matacabi jopa po matacabitha xua jiwi nacaetuta pexaenexa pan xua jopa cotowiyo. Barapo matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha jiwi yabara nanta xeina po matacabi poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya. 2Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús waetabinchi pebexubinexatsi. Cataunxuae jopa exanaeyo, canta jiwi cunuwatsi.\\n3Bapon Judas caein jiwana pomonae doce poyobe pomonae Jesús pijimonaexae tatsi. Judas icha wʉn xeina, po wʉn “Iscariote”, baraichi. Nexata bapoxonae Satanás caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Judas imoxoyo peinya caquita uncuatabatsi peitorobinexatsi xua abe peexanaewa tsane. 4Judas siwa pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ policiamonae xua pebarʉ cueicueijeinexa tsane. Barapomonae policiamonae pentacaponaewi, xua pomonae peyabara umenaewi Nacom pin pia bo tatsi. Daxita barapomonaetha Judas tsipaeba xua pocotsi coyeneya poxonae Jesús caenaetinchi barapomonaetha. 5Barapomonae bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi. 6Judas bara yabara jejei xua barapomonae paeba. Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu xanepanaewatha poxonae jiwaibi tsʉrʉcʉpae.\\n7Nama matacabi jopaba po matacabitha poxonae jiwi tsinacaetutsina xua penabanaenexa pan po pan jopa muxuna pentsiyo levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Barapo penantacarucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa. 8Pedro irʉ Juan itorobatsibe, Jesús itoroba. Jesús barai, jeye:\\n—Paponarebe panacui wʉnaerebe pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa waxaenexa tsainchi, jei Jesús.\\n9Baponbe, Pedro irʉ Juan, Jesús yainyabatsibe. Jeibe:\\n10Jesús jume nota. Jeye:\\n—Poxonae tomaratha papatopaenamebe, pataenamebe pebin. Barapo pebin juruwatotha yantana ponaena mera. Bapon papuna ponarebe bo beya ichaxota bapon joniyaena. 11Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ xaein Pascua wʉn matacabi nexa? jeye Pecuidubin’, pajandebe, jei Jesús. 12Equeicha Jesús jeye:\\n—Bapoxonae pon bo pexeinaein paca tsita ita cayopichinabe po tutu pin tutu. Barapo tutu, po tutu xua asiyeicha, barapo tutu bayatha xaneba. Barapo tututha pexaewa panacui wʉnaetajebare xua wanabanaenexa pexaewa barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei Jesús.\\n13Barapoyobe ponabe, penamchixae daxita tanebe be pocotsi coyeneya Jesús bayatha paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa.\\n14Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae quirei tsanaicha, Jesús barʉ ecoundeca pexaethopaewatha pijimonae pomonae doce poyobe pomonae pia peitorobiwixae tatsi Jesús. 15Nexata Jesús barai, jeye:\\n—Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan xua tapaca cabarʉ nacaetutsiwatsi, yawa tapaca cabarʉ nabanaewatsi barapo Pascua wʉn nabanae matacabithe, xua baxua matha pewʉnaeye tsane xua poxonae tatʉpaewa tsane. 16Daxota paca tsipaebatsi xua equeicha jopa tapaca barʉ nacaetutsiwatsi tsainchi xua wanabanaewa tsane Pascua wʉn matacabitha. Equeicha exanaeinchi barapo penabanaewa po mataqueitha poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús.\\n17Nexata Jesús pecobetha pita corotiyo, Nacomtha tsipaeba, jeye:\\n—Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tanecatsiwam, jei.\\nYawa barai pijimonae, jeye:\\n—Barapo corotiye pana nacobe wenonotaponde tamropata tsiwixi pa-aapaponde. 18Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús.\\n19Jesús pecobetha pita pan, Nacomtha tsipaeba, jeye:\\n—Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tanecatsiwam, jei.\\nBapoxonae Jesús pecobetha epa janaca pan, yawa catsiba pijimonae. Pijimonae barai, jeye:\\n—Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi. Baxua paexaneibare bapocotsiwa xuaunxuae pan paca barʉ xainchi. Barapo coyene paexaneibare painya tana neyabara jʉntanaineibinexa tsaibi tsane, jei Jesús.\\n20Poxonae Jesusbarʉ najain weta, barapoxonae Jesús yabara paeba corotiyo, icha ichi xua yabara paeba pan. Jesús jeye:\\n—Nacom exana pena pecapanenebiyae coyene jiwi nexa. Barapo pecaapaewiyotha uva mera paapame, xuaunxuae paapame, apara natsicotane be tajana xua tatʉpaein jana jopeicaein. Barapo pejanatha paca jʉntʉ coyene cui capanepaeinchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya. 21Pebin taxantha necacuita namaxʉ yʉtabota pexaethopaewatha, barapo pebin necaenaetsina ichamonaetha xua tanebexubinexa tsane ichamonae. 22Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús.\\n23Nexata barapomonae caemonae nantiya nayainyaba, jeye: “¿Jintam metha caenaetatsi Jesús?” najei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi, yabara najume matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana\\n24Pirapaeyo Jesús pijimonae tatsi najume matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana. 25Nexata Jesús jume barai: “Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae ba nantaʉta piamonae pomonae nacua peewatsiwi. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi barompaya piamonaexae jopa juniya itorobeibiyo. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi baxua exana, xua daxita jiwi pia jeichi: ‘Maisa barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi wʉnae nacata exana xua naca itoroba’, pia jeichi jiwi. 26Ichitha paxam jopa bewa paraichim tsane xua aebiya painya neitorobiwa tsane. Jame, icha cui bewa paxeinare. Pon ainya cui peexanaeinchi paxamtha xua beyacaincha ichamonae bapon bewa naexanaena be pon pecui pawi. Pon xua jiwi itorobeiba, bapon bewa naexanaena be pon amanaya tanacuita ichʉn nexa. 27Irʉ ainya pebinbe. Ichʉn pexaethopaewatha ecoundeca. Ichʉn pexaewa apata. Pon ecoundeca apatatsi. ¿Jintamda pon ainya cui peexanaeinchira xua beyacaincha ichʉn? Pon xua jiwi apata pexaewa bapon jopa ainya cui peexanaeinchi. Jame pon pententa apatinchi bapon jame pon peainya cui peexanaeinchi, xua beyacaincha ichʉn. Nama painya xantha ecan, xua tacoya nacana exanan be pon xua pexaewa jiwi taapatsin, pocotsin jopa ainya cuiyiyo.\\n28“Paxam barapomonae pam, pomonae meisa pana nebarʉ jinompeibame poxonae bequein ichamonae inta abe exana. 29Daxota paca catatsi taitorobi coyenewan icha Taxa Nacom neichi xua necata barapo peitorobi coyenewan. 30Barapo peitorobi coyenewan paca catatsi, painya nenabarʉ nabanaenexa taitorobeibi nacuatheica. Paenaename pexeinya peitʉpanae enaewantha, painya neyabara paebinexa tsane pomonae doce po bicheito cuntiyobe, pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwimonae tatsi xua penatsicuentsiwa abe pia peexanaexae”, jei Jesús.\\n31Equeicha Jesús jeye:\\n—Simón jan, caurimonae pia pentacaponaein tatsi, bapon Satanás newʉca: ‘Jinyamonaepin necare’, nejei. Bapon ichichipa xua abe cata exanaena xua taneitawetsinexam tsane. Icha jiwi ichi xua pebeno daunweya yasisita pexubinexa pesiberapewa. Barichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi ichichipa cajʉntʉ coyene itorobina xua taneitawetsinexam tsane. 32Ichitha xan Taxa beicha cata tsipaebatsi xua jopa tana neyabara jʉntemainaenexam tsane xua tana nejume cowʉntsiwam. Ichitha Satanás cacana exanaena xua tana nejumefebiwam saya bara caeto tsane. Bapoxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname. Poxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname, nexata ichamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae yawenaename xua ajʉntʉyapusʉya tana nejume cowʉntsiwa tsane, jei Jesús.\\n33Simón Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaem, maisa be cabarʉ poponaeinchi. Bara bequein ichamonae cacaponaena jiwi pecʉbi botha ichitha awiya capuna tʉpaeinchi. Mataʉta bequein tʉpaename ichitha awiya capuna tʉpaeinchi, jei Simón Pedro.\\n—Pedro, catsipaebatsi bexa necaunutsiname acoibi po jume cuiyobe neyabara jam tsane: ‘Dapon jopa yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ tsane wacara pebto fibina, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae bara nama barapo matacabi tsane po matacabitha Jesús waetabatsi\\n35Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:\\n—Poxonae bayatha paca itorobatsi paca jeichi: ‘Jopa paratixi doro pacaponaeinde, jopa cote pacaponaeinde, jopa panataxu xatabinde xua penataxu xatabiwa’, jan. ¿Eta xoyo pacata seica xua xoyo pacobena poname? jei Jesús.\\n—Ajibi, bara paxeinan pocotsiwa panantawenonan, jei.\\n36Nexata Jesús jume nota. Barapomonae jume notatsi. Namchi:\\n—Anoxuae paca tsipaebatsi xua icha cui coyeneya. Pon cote xeina, moya bewa caponae. Pon xeina paratixi doro, moya bewa caponae. Pon peaitiyʉ camisa xeina, bapon bewa caenaetsina barapo camisa, barapo paratixitha bewa comotsina cusi. 37Poxoru paca tsipaebatsi caena bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, jeye: ‘Bapon cayabara cananta xeinaeinchi jei tsane bapon jiwana caein pomonae peabewi’, jei Nacom Pejume Diwesitha xua pinae jiwi jei tsane. Jiwi nantawenona xua baxua neyabara caunutsina xua Nacom peneyabara jumichixae baxuan pejume diwesitha, jei Jesús.\\n38Barapomonae Jesús jume notatsi. Jeye:\\n—Patatanecanamataxeinaem, xote bayatha paxeinan ainya watobe cusi, jei.\\n—Bara, bare, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní\\n39Nexata Jesús tomara weya pona. Bapon pona demxuwa beya po demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota poxoru pia cui xua poneiba baxota petsipaebeibinexa Paxa. Jesús pijimonae puna poinchi. 40Poxonae barapo demxuwatha patopa, Jesús pijimonae barai:\\n—Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane xua caurimonae paca itoroba.\\n41Nexata Jesús pijimonae tsiwiyo wepu natsixitaba. Saya jopa tajʉyo. Be poxonae pebin ibotiyo xoya xua be pocotsiwatha naruntabiya jopeica. Jesús pentabocototha ecoundeca. Paxa tsipaeba. 42Jesús namchi: “Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam, inta pire xua ajʉntʉcoyenerewe neexana. Ichitha jopa neexanaeinde be pocotsi coyeneya ichichipan. Saya jame necana exande be pocotsi coyeneya ichichipame”, jei Jesús.\\n43Bapoxonae Jesús tsita naitʉtatsi matatsunpin pon itaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin Jesús antʉsʉya cana exanatsi poxonae yawenatsi. 44Bichocono Jesús ajʉntʉtane tsipei Paxa copatatsi xua jiwi petsitʉpaewa tsainchi. Paxa beya bichocono matowa jume daunweya tsipaeba. Yawano bichocono najaneta. Barapo penajanetsiwa poxonae iratha othopeica be pejana othothopeica.\\n45Poxonae najume wetaba xuano xua asiya uncuano bapoxonae pijimonae beya pona. Jesús tane pijimonae xua tamaitumeinchi. Barapomonae maita tsipei jʉntʉ cuerona xua wecoyei, xua Jesús yaitama petʉpapaebixae. 46Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:\\n—¿Eta xua metha pamaitame? Panonobaponde Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaenexa tsane pocotsiwa caurimonae paca itoroba, jei Jesús.\\n47Cataunxuae abʉ Jesús pijimonae tsipaebuncua poxonaerʉ jiwi pin bicheito pata. Caein Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon pewʉn Judas, pomonae xua doce poyobexae, bapon pin bicheito matacapona. Judas Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi xua Jesús petsutsubinexa tsainchi. 48Nexata Judas baraichi, Jesús barai, jeye:\\n—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ¡Judas, jamaisa netsutsubame, apara metha jinya necaenaetichi ichamonaetha! jei Jesús.\\n49Pomonae Jesús pijimonae tatsi caquita umeinchi, poxonae barapomonae baxua tane xua Judas Jesús tsutsubatsi xua pecaenaetsinexatsi ichamonaetha, bapoxonae barapomonae Jesús baraichi:\\n—Pata Tanecanamataxeinaem, ¿barapomonae cusitha paucuboban? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n50Jesús pijimonae tatsi jiwana caein, bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi po muxuyoroto pecoxa werucuiya. 51Ichitha Jesús barai bapon jeye:\\n—Bara, bara, jei Jesús.\\nPon muxuyoro catsonibatsi Jesús muxuyoro jayaba pecobetha. Bapoxonae bapon equeicha muxuyoro ducuanaya. 52Jesús tsipaeba, sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi. Yawano tsipaebano pomonaetha pomonae penapataewi. Barichi tsipaebano pomonaetha pomonae Nacom pin pia bo peyapu enaewi. Daxita barapomonaetha Jesús cueicueijei, pomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi. Jesús jeye:\\n—¡Pacapatame cusin yawa iwabi, icha paichim poxonae pacana exaname pontha pon jiwi pecaibin! 53Poxonae daxita matacabi Nacom pin pia botha paca barʉ poponeibatsi, jopa pana newaetabim. Ichitha anoxuae barapo matacabi tsuxubi nama po matacabitha Nacom paca yabara cui copata xua painya neexanaewa tsane pocotsiwa paca necaitorobixae cauri, bapon Satanás pon peyaitaquireya jinaein.\\n54Nexata daxita barapomonae Jesús teicatsi. Yawano capoinchino sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo beya tatsi. Pedro, Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi. 55Baraxotiya sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi pia botha tatsi bara po botha aisowa beya panatha tututha isoto itutaeta. Soldadomonae barapomonae nayatoxoroto exanaxubiya ena isototha. Baraxota irʉ Pedro naeca. 56Yabʉyo powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, poxonae Pedro tainchi barapowa, xua irʉ naeca baxota isototha barapowa Pedro caununaya baraichichi, jeichichi:\\n—Bapon irʉ apara bayatha Jesús puna poponeibatsi, jei.\\n57Ichitha Pedro jume matawenta, jei:\\n—¡Petsiriwa, barapo pebin jopa yaitaeinyo! jei Pedro.\\n58Bapoxonae pirapaeyo irʉ ichʉndʉ pebin patopa. Bapon Pedro irʉ tainchi xua irʉ naeca baxota. Pedro baraichi bapon, jeye:\\n—Xam apara irʉ Jesús pijimonae tatsi jiwanam, jei.\\nIchitha Pedro jume barai, jeye:\\n—¡Pebin, jopa dapomonae jiwananyo apara! jei Pedro.\\n59Poxonae cae hora yapucaewa, irʉrʉ ichʉn Pedro matowa baraichichi:\\n—Bapon apara napuna poneiba Jesús, tsipei bapon Galilea nacuapindʉ, jei.\\n60Ichitha Pedro jume barai, jeye:\\n—¡Pebin, daʉmetha jopa taeinyo xua paebame! jei Pedro.\\nPoxonae Pedro cataunxuae baxua cueicueijei, bapoxonae caena nainya wacara pebto caein fiba. 61Nexata Jesús napatomeicha necota, Pedro necoyatsi. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi, poxonae jeye: “Xam barapo merawithe, pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ nainya wacara pebto fibina”, jeichi Pedro xua Jesús paeba. 62Nexata Pedro pesato bejoniya. Bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús cui caponatsi\\n63Pomonae Jesús yapucaumeinchi, daxita barapomonae Jesús cui caponatsi, yawa bʉtsino. 64Jesús itacuere cʉtatsi, paparuwatha yawa itabara cuaintatsino. Barapomonae Jesús baraichi:\\n—Incane pana netsipaebare, ¿jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei.\\n65Daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi ainya jumeintha.\\n66Poxonae pentha tsina nabarʉ nacaetuta penapataewi judiomonae, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita barapomonae Jesús capoinchi pecanamata caitorobi bicheito itabaratha tatsi xua peyainyabinexatsi, jeichi:\\n67—Incane pana netsipaebare, ¿Xam Mesías, pon Nacom necaitorobin? jei.\\nJesús jume epa pita jeye:\\n—Icha: ‘Aa’, paca jei tsipaetsi, apara jopa pana nejume cowʉntsitsipaem. 68Icha paca yainyabichipatsi tayainyabiwan apara jopa pana nejume notsipaem. 69Ichitha ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom pia pecoxa weya tatsi, po Nacom peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein, jei Jesús.\\n70Bapoxonae daxita barapomonae Jesús baraichi:\\n—¿Nexata metha xam Nacom Pexanto tatsim? jei.\\n—Aa, barichi xuaunxuae papaebame painya coutha, jei.\\n71Nexata barapomonae caemonae natsipaeba najei:\\n—Anoxuae jopa nantawenonaetsi xua ichamonae Jesús peyabara paebiwatsi. Tsipei anoxuae nama yatsicaewa jume tainchi, xua bapon pia coutha nayabara paeba, jei barapomonae.","num_words":2021,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.051,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TESALONICENSES 2\\nPibisiacuene bitso pexanabiabinë yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, pacatsipaebatsi baja cajena paneyapëtaenexa pacuenia vajatuxanenë Jesucristo patsijitsiatsica. Pacatsipaebatsinua baja cajena pacuenia ata nacacaetuatsijitsia bajaraponëjavabelia pamatacabi patsianica. 2 Nexata pajivi najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Espíritu Santo raja neyapëtaeyaexana. Jesucristo rabaja patsica,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Pajivi pijinia najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Pepacuene rabaja Jesucristo patsica,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Pajivi pijinia najumetsënëtsiaya pacajumai tsane: “Pablobana raja nacatoyaquina: ‘Jesucristo rabaja patsica,’ jai raja vajanacatoyaquinaebaxutota,” pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Itsamonae najumetsënëtsia itsa pacatsipaeba Jesús pepatsijavatsica yabara, pëtsa panajamatabëcueneepatajërërëcame panejumecovënëtavanapae livaisivecua. Pëtsa pajamatabëcuenenabenajacamenua. 3 Pëtsa pajumecovënëtame pematatsënëa itsalivaisicuenia itsa pacatsipaeba Jesucristo pepatsijavatsica yabara. Jesucristo raja abaxë apo patsitsica tsane. Peneta raja itsa baja imoxoyo pevajënae tsane Jesucristo pepatsinexatsica, jivi ayaibitsaëtonë Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava copabiana. Bajara pijinia pamatacabi patsiana ponë bitso pibisiacuene pexanabiabinënexa. Bajaraponë itsamatacabi Dioso xuabiana isotuabelia, bitso bejiobiaya peponaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa. 4 Bajaraponë cueneitoya tsane Dioso pijacuene. Pamonae ata vajëcabiaba bedioso petaevijavabelia, itavetsiana pevajëcabiabiyaniva. Dioso pijatemplobota ata belia ecaena bediosonë jivi petaenexatsi. Bajaraponë jumai tsane: “Xanë rajane baja diosonënë,” jai tsane. Bajarapacuenia jivi ayaibitsaëto bajaraponë yamaxëitojorobiana.\\n5 Pamatacabi abaxë paxamëjavata naponaponajë, tajëvelia baja cajena pacatsipaebabiabatsi bajarapalivaisi. ¿Panacofënëtame tsabaja bajarapalivaisi? 6 Payapëtaneme baja cajena pacuenia abaxë Dioso yacaranata pibisiacuene bitso pexanabiabinënexa pepatsiyaniva. Dioso petocaëjëtsimatacabita bajaraponë patsiana. 7 Mapamatacabita ataje jivi pibisiacuene pexanaejava navitapona pevajënaeyabelia. Itsiata abaxë apo patsi ponë bitso pibisiacuene pexanabiabinënexa. Matapania pamatacabi Dioso copatsiana pecaranatsijava bajaraponë pepatsiyaniva, patsiana jane baja pibisiacuene bitso pexanabiabinexa. 8 Bajarapamatacabi bajaraponë patsiana bitso pibisiacuene pexanabiabinexa. Nexata pepo petuxanenë Jesús pijumalisaëta bajaraponëmi beyaxuabiana. Pamatacabi Jesús patsianica, bajaraponëmi Jesús vereverecaeyaexanaena pijapenivenivenaecotiata. 9 Bajaraponë patsiana dovathi pejamatabëcueneta pibisiacuene bitso pexanabiabinexa. Nexata bajaraponë dovathi pesaëta pinijicuene pexanaejava exanaponaena jivi peyamaxëitojorobinexa, beayaijamatabëcuenenë petaenexatsi. 10 Bajaraponë exanaena daxita xua pibisiacuene, jivi peyamaxëitojorobinexa. Nexata bajaraponë pejamatabëcueneta Diosovecua jivi naxuabiana. Jivi Diosovecua naxuabiana tsipaji apo jitsipae pejumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. 11 Bajaraxuata Dioso tocopatsiana bajaraponë penajumetsënëtsilivaisi petsipaebinexatsi peyamaxëitojorobinexatsi. Nexata bajarapamonae jumecovënëtsiana ëpenajumetsënëtsilivaisi. 12 Bajaraxuata nexata daxita bajarapamonae Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Tsipaji apo jumecovënëtsi tsane pexaniajailivaisi. Caranata saya sivabarëya tsabiabi tsane ëpibisiacuene pexanaejava.\\nPacuenia Dioso pijajivi itapeta pecapanepaenexa yabara pelivaisi\\n13 Tajamonae Dioso papecaasivavi, pepo bajayata abaxë itsa apo panaexanaemë, vajatuxanenë baja cajena tajëvelia pacaitapeta papecacapanepanexa. Dioso baja cajena pacacapanepaena. Espíritu Santo pesaëta pacajamatabëcuenexaniavaetsiana panejumecovënëtsixae pexaniajailivaisi, Jesús pelivaisi. Bajaraxuata paxamë yabara pajumaitsinë tsabiabi Diosojavabelia: “Xanepana rabaja. Pexaniacuene exaname. Tsipaji tajëvelia itapetame Tesalónica tomarapijivi pecajumecovënëtsinexa. Nexata baja cajumecovënëta,” pajanë tsabiabi. 14 Dioso paneitoroba patacatsipaebinexa pexanialivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Nexata baja pajumecovënëtame bajarapalivaisi. Bajarapacuenia Dioso pacajunata panepatsinexa vajatuxanenë Jesucristojavabetsia, papecayajavaponaponaenexa.\\n15 Tajamonae, bajaraxuata panevajënaeyabelia pacaasaëmëre tsavanapae panejumecovënëtsijava Dioso. Pajumecovënëtavanapare patacatsipaebilivaisi. Palivaisi ata patacatoyaquinatsi panejumecovënëtsinexa, pëtsa panacofënëtame. 16 Vajatuxanenë Jesucristo, vaxa Dioso ata, nacaasiva. Bajaraponëbeje nacaitaxutotsoniatane. Bajaraxuata nacajamatabëcueneasaëyaexanapona daxitamatacabijavabelianexa. Nacatocopatanua vajacopiaevetavanapaenexa pepo petuxanenë Jesucristo icatsia pepatsijavanexatsica. 17 Nexata pacatovajëtatsi vajatuxanenë Jesucristojavabelia, vaxa Diosojavabelia ata, papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa. Pacatovajëtatsinua jivi panetsipaebinexa pexanialivaisi. Pacatovajëtatsinua paneexanaenexa daxita xua pexaniacuene.","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.205,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 7\\nPemuxujiobilivaisi penapitsijivibeje yabara pelivaisi\\n1 Xua yabara panetoyaquinaremena pataneyanijobinexamë, nexata aeconoxae pacajumecanaviatsijitsiatsi. Xaniajai rabaja picani. Xanepana itsa apo nacojiobi pebi. 2 Itsiata baitsi jane jivi navita pevitota pibisiacuene pexanaevi. Bajaraxuayaniva caepebi canacujitsia pijava bexaina. Bajara pijinia itsi petiriavi ata. 3 Nexata pebi pijava xaniavaetsia bevetaponapona pijavaxae. Bajara pijinia itsi petiriva ata. Xaniavaetsia bevetaponapona pamonaxae. 4 Petiriva, penacojiobiva, pijacuata apo naperabëxainae ëbajarapovanexa. Biji rajane petiriva baja itsa nacojioba, pamona pijaperabëtocuenia xainatsi. Bajara pijinia itsi pebi ata. Peperabëto apo naperabëxainae ëbajaraponënexa. Itsa baja nacojioba, pijava pijaperabëtocuenia xainatsi. Nexata namataenetsia naperabëxainabeje. 5 Papetiriavimë panenacojiobivi baja, pëtsa panaperabëasivamë paneamonajivivecua. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata papebijivimë. Pëtsa panaperabëasivamë panijavajivivecua. Matapania pamatacabimaxëto Diosojavabelia panavajëcaejitsiamëbeje, pacatocopatabeje panenavecuanaperabëasivanexabeje. Bajarapacuenia paexanaenamebeje itsa panajamatabëcuenejëpamebeje panenavajëcaenexabeje Diosojavabelia. Pamatacabimaxëto panavajëcaejitsiamëbeje Diosojavabelia, bajarapamatacabimaxëto pëtsa panaimoxoyotamebeje. Itsa baja paveretsianamebeje Diosojavabelia panenavajëcaejavabeje, pëtsa baja panavecuanaperabëasivamëbeje. Tsipaji panevajënaeyabeliabeje itsa panavecuanaperabëasivamëbeje tsaponae tsipae, nexata dovathi pacajamatabëcuene yamaxëitojorobijitsipabeje. Nexata pibisiacuene paexanaejitsipamebeje, pacuene picani apo bepaexanaemëbeje.\\n6 Itsa pacamuxujiobatsi panenacojiobinexa pibisiacuene paneexanaeyaniva panevitota, apo pacaitorobitsi daxita panenacojiobinexa. Pamonae jitsipa penacojiobijava, nacojiobi. 7 Pacuenia xanë imasia ponaponajë, bajarapacuenia picani paxamë ata imasia panejinavanapaejava, pacatojitsipatsi. Itsiata baitsi jane Dioso pacaenëmë canacujitsia papecayavenonaponaexae, pacacaëjëpa baja pacuenia paexanavanapaejitsiamë. Itsamonae paxamëyajuvënëvi itsacuenia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi Dioso pejitsipaecuenia petoexanavanapaenexa. Itsamonae pijinia saicaya itsacuenia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi.\\n8 Mapacuenia saicaya jumaitsinëje pimasiarubenaevijavabelia, pamonajivi pevecuatëpaevitsijavabelia ata. Bajarapamonae picani toxanepanatsi imasia pejinavanapaejava pacuenia xanë imasia ponaponajë. 9 Itsiata baitsi jane itsa apo caëjëpaetsi penajamatabëcuenesaëtsijava, nexata pibisiacuene pevitota pexanaeyaniva, rovialia benacojioba. Bajarapamonae toxanepanatsi rovialia penacojiobijava. Tsipaji itsa apo nacojiobi tsipae, ëpibisiacuene pexanaenexa najamatabëxainaejitsipa. Nexata najamatabëcuene bijianaponaejitsipa.\\n10 Paxamë baja panenacojiobivi mapacuenia pacajumaitsitsije. Itsiata xanë apo tajamatabëcuene. Pacuenia vajatuxanenë jumaitsi, pacaitorobatsi. Papetiriavimë, pëtsa pavecuanaviabame paneamonajivi. 11 Pacamuxujiobi atatsi, itsiata pova vecuanaviata pamona, bajarapova beponapona imasia. Apo benacojiobi baja. Itsa jume, benapitabeje icatsia pamonacovënëbeje. Bajara pijinia itsi pebi ata. Pebi apo bexuabi pijava.\\n12 Paxamë tuatuajëta Dioso apo pejumecovënëtavanapaevi yabara, jumaitsinë mapacueniaje. Itsiata vajatuxanenë apo pejumaitsijume. Dioso pejumecovënëtsinë pijava, itsa apo pejumecovënëtsiva Dioso, itsiata bajarapova itsa jitsipa peponaponaenexa bajaraponëjavabelia, nexata bajaraponë pijava apo benavecuaitavetsi pevecuanaviatsinexatsi. 13 Dioso pijinia pejumecovënëtsiva pamona, itsa apo pejumecovënëtsinë Dioso, itsiata bajaraponë itsa jitsipa peponaponaenexa bajarapovajavabelia, nexata bajarapova pamona apo benavecuaitavetsi pevecuanaviatsinexatsi. 14 Dioso pejumecovënëtsiva pamona, apo jumecovënëtsi ata Dioso, itsiata bajaraponë Dioso copatsiaexanaenatsi mapanacuapijipibisiacuene pexanabiabijavami. Bajarapacuenia Dioso copatsiaexanaenatsi tsipaji bajaraponë pijava Dioso pejumecovënëtsiva. Bajara pijinia itsane Dioso pejumecovënëtsinë pijava. Apo jumecovënëtsi ata Dioso, bajarapova Dioso copatsiaexanaenatsi mapanacuapijipibisiacuene pexanabiabijavami. Bajarapacuenia Dioso copatsiaexanaenatsi tsipaji bajarapova pamona Dioso pejumecovënëtsinë. Bajarapacuenia Dioso itsa apo copatsiaexanae tsipae pibisiacuene pexanabiabijavami, nexata pacuenia Dioso coxitane pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapacuenia coxitaejitsipatsibeje Dioso. Nexata bajarapajivibeje caejivi pejumecovënëtsixae, Dioso coxitaenatsibeje bepenajuajumecovënëtsijivibeje Dioso. 15 Itsiata Dioso pejumecovënëtsiva pamona, itsa apo pejumecovënëtsinë Dioso, itsa jamatabëvecuanaviatatsi, nexata becopata rovialia pevecuanaviatsinexatsi. Dioso pijinia pejumecovënëtsinë pijava, itsa apo pejumecovënëtsiva Dioso, itsa jamatabëvecuanaviatatsi, nexata becopata rovialia pevecuanaviatsinexatsi. Nexata Dioso pejumecovënëtsinë, pijava pevecuanaviatsinëtsi, bepimasiarucaenë penaexanaenexa. Pova pijinia Dioso pejumecovënëtsiva, pamona pevecuanaviatsivatsi, bepimasiarucaeva penaexanaenexa. Bajarapacuenia bexana imasia peponaponaenexa. Tsipaji Dioso nacajunata jamatabëcuenexanepanaeya vajajinavanapaenexa. 16 Papetiriavimë, paneamonajivi Dioso itsa apo pejumecovënëtsivi, paxamë xaniavaetsia panetsitajinavanapaexae tsane paneamonajivi, paneamonajivi ata meta najamatabëcuenecopatsiana Cristojavabelia. Papebijivimë pijinia, panijavajivi Dioso itsa apo pejumecovënëtsivi, paxamë xaniavaetsia panetsitajinavanapaexae tsane panijavajivi, panijavajivi ata meta najamatabëcuenecopatsiana Cristojavabelia. Bajaraxuata jamatabëcuenexanepanaeya panacajinavanapare. Pëtsa panavecuanaviabame.\\n17 Caenë canacujitsia tsiteca bexanaponapona pacuenia Dioso tocopatatsi pexanaponaponaenexa. Xua nacuenebaponapona Dioso pejunatsivajënaeyatsi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsinexa, bajaraxua mapamatacabi ataje tsiteca benacuenebaponapona. Bajarapacuenia itorobaponajë daxita Dioso pejumecovënëtsivijava pexanialivaisi itsa tsipaebanajetarucajë. 18 Ponë Dioso junatatsi pepua peperabëcaucutsinëtsi baja judíovi pijacuenia, bajaraponë baja bajarapacuenia Dioso bejumecovënëtaponapona. Ponë pijinia Dioso junatatsi abaxë apo peperabëcaucutsinë atatsi judíovi pijacuenia, bajaraponë baja bajarapacuenia Dioso bejumecovënëtaponapona. Apo benaperabëcaucutsiaexanae. 19 Vajanacaperabëcaucutsijava, amatamobi Diosojavabelia. Apo vajanacaperabëcaucutsijava ata, amatamobi Diosojavabelia. Dioso rajane vajanacaitorobicuenia vajajumecovënëtavanapaejava, bajara jane xua, namatamota Diosojavabelia. 20 Caejivi canacujitsia benacuenebaponapona xua nacuenebaponapona Dioso pejunatsivajënaeyatsi. 21 Itsamonae baja paxamëyajuvënëvi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivajënaeya, dajubicuenia canajetatsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa. Nexata bajarapamonae pijatuxanevi amoneya tonacuenebabiaba. Itsiata baitsi jane bajarapamonae Dioso baja pejunatsixaetsi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsinexa, pëtsa natsinajamatabëxaina pijatuxanevi amoneya penacuenebiaexanabiabijavatsi yabara. Jamatejema saya tonacuenebavanapae pijatuxanevi. Itsiata baitsi jane itsamatacabi itsa tocopiapatsianatsi pevecuapitsapaenexa baja bajarapamonae, nexata vecuapitsapaena amoneya petonacuenebabiabivi. 22 Ponë itsamonaejavabelia canajetatsi, nexata amoneya itsa tonacuenebaponapona, bajaraponë bitso pibisiacuene pexanabiabineconimi Cristo baja vecuaajibiaexanatsi. Bajarapacuenia vecuaajibiaexanatsi pamatacabi najamatabëcuenecopata Cristojavabelia. Copata baja pibisiacuene pexanabiabijavami. Nexata Dioso pitorobicueniatsi exanaponapona. Bajara pijinia itsi ponë ata apo canajetsitsi itsamonaejavabelia. Itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, bajaraponë Cristo pijajivitonë baja naexana. Nexata bajaraponë ata exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi. 23 Dioso baja cajena pacacomuata ayaimatamota. Bajaraxuata pëtsa baja panacopatame itsajivi ata papecajamatabëcuenebijianaenexa Dioso panejumecovënëtavanapaejavavecua. Itsa bajarapacuenia panacopatsipame papecajamatabëcuenebijianaenexa, nexata bajarapajivi bepapijajivimë tsipae paneexanavanapaenexa papecaitorobicuenia. 24 Bajaraxuata, xua baja panacuenebavanapame, tsiteca panevajënaeyabelia xaniavaetsia panacuenebavanapare Dioso pitabarata. Pacaenëmë canacujitsia panacuenebavanapare xua panacuenebavanapame pamatacabi abaxë Dioso apo pacajunatsi panejumecovënëtsinexa. Itsa apo pacaperabëcaucutsi judíovi pijacuenia, nexata bajarapacuenia pajinavanapare. Itsamonaejavabelia papecacanajetsixae, nexata amoneya itsa patonacuenebavanapame, bajarapacuenia tsiteca patonacuenebavanapare.\\n25 Itsa panetoyaquinaremena, paneyanijobame abaxë apo penacojiobavanapaevi yabara. Apo yapëtaenë pacuenia vajatuxanenë jumaitsi bajarapitsivi yabara. Itsiata baitsi jane pacatsipaebianatsi pacuenia sivanajamatabëxainajë bajarapitsivi. Dioso tajamatabëcueneta neyapëtaeyaexana taneitaxutotsoniataexae. Bajaraxuata pacatoxanepana pacuenia pacatsipaebijitsiatsi patanejumecovënëtsinexamë. 26 Dioso vajajumecovënëtavanapaevi, nacatsiayai bitso aeconoxae vajajinavanapaeepato abaxë mapanacuataje. Tsipaji itsamonae vajanacaitoyaxae, nacabejiobiaexanaponaena. Bajaraxuata netsitaxanepana bajarapamonae itsa apo nacojiobavanapae. 27 Itsa baja capanepaeya penacojiobivi, pëtsa xuaba pijava. Itsiata baitsi jane itsa abaxë apo nacojiobi, pëtsa jaita pijavanexa. 28 Ponë baja capanepaeya nacojioba, apo pibisiacuene. Petiriva ata baja itsa nacojioba, apo exanae pibisiacuene. Aeconoxae daxita Dioso vajajumecovënëtsivi bitso vajanacatsiayaixae, pamonae baja nacojioba, bajarapamonae toayapëbeje tsanetsi pevecuapanepaenexa bajarapapiayaicuene. Bajarapacuenia petoayapëbejeyanivatsi, bajarapamonae picani tojitsipajë imasia pejinavanapaenexa.\\n29 Tajamonae, mara pacuenia jamatabëpacajumaitsitsije. Imoxoyo rabaja pevajënae vajatuxanenë icatsia pepatsijavanexatsica. Ajena, mapamatacabicujinaelia tsaneje, penacojiobivi ata bepimasiarubenaevicuenia asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. 30 Daxitajivi bejamatabëcueneenatsi ëDioso pijacuene petonacuenebavanapaenexa. Pamonae bitso najamatabëxaina peyajuvënëtëpaexae, bajarapamonae ata najamatabëxainaenejeva asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Apo bepenajamatabëxainaevicuenia, bejinavanapa. Pamonae ata jamatabëcuenebarëya tsavanapae, asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Apo bepejamatabëcuenebarëyavicuenia betonacuenebavanapa. Pamonae ata comuaca pexainaejavanexa, asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Asivaya apo betae xua natocomuaca. 31 Pamonae ata, mapanacuata pexainaejava, canacuenebavanapa, bajarapamonae becanacuenebavanapa jamatabëcuenecënënaenejevatsi bajarapajamatabëcuene. Tsipaji mapanacuapijicuene vajataejavami vereverecapona.\\n32 Apo pacatojitsipaetsi papecajamatabëcueneenaenexa mapanacuapijicueneje. Ponë abaxë imasia ponapona, jamatabëcueneenatsi ëvajatuxanenë pijacuene. Tsipaji jitsipa pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi vajatuxanenë. 33 Itsiata baitsi jane penacojiobinë yajavajamatabëcueneenatsi pevetsinexa pijava pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi. 34 Apo najamatabëcuenejëpaebeje pijinia penacojiobivabeje pimasiarucaevabeje. Pova apo nacojiobi, jamatabëcueneenatsi ëvajatuxanenë pijacuene. Jitsipa pexaniacuene pexanaponaponaenexa. Jitsipanua pexaniacuene penajamatabëxainaponaponaenexa Dioso pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi. Itsiata baitsi jane penacojiobiva yajavajamatabëcueneenatsi pevetsinexa pamona pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi.\\n35 Bajarapacuenia itsa pacajumaitsitsi, apo penacojiobivi apo itavetsinë penacojiobijava. Patacajamatabëcueneyavenonaenexa raja, pacajumaitsitsi bajarapacuenia. Tsipaji pacatojitsipatsi xaniavaetsia panejinavanapaenexa. Vajatuxanenë bepatonacuenebavanapame daxita panejamatabëcueneta, panajamatabëcuene epatajërërëcaenejevamë.\\n36 Ponë pexënatoyo xaina, itsa tsitaxanepanatsi pexënatoyo petonacojiobinexatsi, nexata betocopata penacojiobinexa. Tsipaji baja penaveretsiva tsaponaponae. Bajarapova ata baja itsa jitsipa penacojiobinexa, betocopata penacojiobinexa. Itsa tocopata pexënatoyo penacojiobinexa, apo pibisiacuene. 37 Ponë pijinia pexënatoyo itsa apo jitsipae abaxë penacojiobinexa, bajaraponë ata itsa najamatabëcuenevereta apo petocopatsinexa pexënatoyo penacojiobijava, nexata bajaraponë ata pexaniacuene exana. 38 Nexata ponë apo tocopatsi pexënatoyo penacojiobinexa, bajaraponë itsanëvecua bitso pexaniacuene exana.\\n39 Penacojiobiva baja acuenebi pevecuanaviatsinexa pamona. Tsipaji pamona piasaëtsaponaponaeepato, bajaraponë abaxë tsiteca pijava tsaponaponae. Tsipaji bajarapacuenia Dioso najumecopata. Itsiata baitsi jane pamona itsa vecuatëpatsi, bajarapova tocopatatsi icatsia penacojiobinexa. Tocopatatsi penacojiobinexa ponëjavabelia jamatabënacojioba, itsa bajaraponë ata Dioso pejumecovënëtsinë. 40 Itsiata bajarapova pamona pevecuatëpaecujinaetsi, imasia abaxë itsa ponapona, jamatabëcuenebarëya tsaponaponae tsane ëDioso pijacuene pejamatabëcueneenaponaponaexaetsi. Nexata baja itsa nacojiobiana, bevelia baja jamatabëcuenebarëya tsane. Pacuenia copiaya jamatabëcuenebarëya tsaponaponae, apo itsi tsane baja. Bajarapacuenia najamatabëxainajë bajarapacuene yabara. Bajarapacuenia itsa pacajumaitsitsi, Espíritu Santo neyajavacuaicuaijai.","num_words":1116,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.259,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 3\\n1 ¿Detsa xua judíovi xaina Diosojavabelia, pamonae apo judíovivecua? ¿Detsa xua yabara toxanepanatsi Diosojavabelia ponë peperabëcaucutsinëtsi apo peperabëcaucutsinëtsivecua? 2 Palivaisianë judíovi toxanepanatsi Diosojavabelia, navita. Penamataxainaelivaisi, palivaisi judíovi toxanepanatsi Diosojavabelia, maitsije. Dioso tonajumelivaisicopatatsi bajarapamonaejavabelia. 3 Itsamonae judíovi apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi petoexanaenexatsi. Pëtsa bajarapacuene yabara pajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Dioso meta itsiata apo exanae tsane pacuenia picani najumecapanepaeya jumaitsi pexanaenexa. Tsipaji judíovi apo jumecovënëtsi,” pajamatabëjamë pëtsa Dioso yabara. 4 Dioso cajena apo penajumetsënëtsinë. Jivi rajane banajumetsënëta. Dioso pexaniajailivaisi jivijavabelia petsipaebabiabijava yabara, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë Diosomë, pexaniajailivaisi jivijavabelia tsipaebabiabame. Jivi cajumeaebi ata, itsiata daxitajivi peyapëtaenexa, xamë apo nenajumetsënëtsinë,\\n5 Pibisiacuene vajaexanaejava yabara Dioso nacananeconitsiaexanaena. Nexata Dioso vajanacananeconitsiaexanaejavata, najamatabëcueneitajëtsiana daxitajivi peyapëtaenexa Dioso apo pejitsipaenëcuene pibisiacuene pexanaejava. Bajaraxuata pamonae naneconita Diosojavabelia, Dioso naneconitsiaexanabiaba. Nexata Dioso jivi penaneconitsiaexanaejava yabara, itsa jumaitsinë tsipae: “Dioso pibisiacuene exana itsa naneconitsiaexana pijaneconi pexainaevi,” itsa janë tsipae, nexata jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsinë tsipae. Tsipaji Dioso itsa apo naneconitsiaexanae tsipae pijaneconi pexainaevi, Dioso apo najamatabëcueneitajëtsi tsipae pibisiacuene pexanaejava apo pejitsipaenëcuene. Nexata pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi banajamatabëxaina, bajarapacuenia najamatabëxainaejitsipajë. 6 Tsipaji Dioso saya jema jivi apo penaneconitsiaexanaenë. Itsa saya jema Dioso jivi naneconitsiaexanaejitsipa, apo naneconitsiaexanae tsipae ëpijaneconi pexainaevi. Nexata caejivi canacujitsia pibisiacuene pexanaeneconi yabara, paneconivajëto xainapona, bajarapaneconivajëtota Dioso apo naneconitsiaexanaponae tsipae.\\n7 Itsamonae meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi tsane mapacueniaje: “Daxitajivi pecanaëjëtsinexa Dioso apo penajumetsënëtsinëcuene, vaxaitsi yamaxëitojorobiaya jivi livaisi tsipaebabiabianatsi. Bajarapacuenia yamaxëitojorobiaya jivi livaisi tsipaebabiabi atatsi tsane, itsiata Dioso apo nacananeconitsiaexanae tsane. Tsipaji vaxaitsi yamaxëitojorobiaya jivi livaisi vajatsipaebabiabijava pejamatabëcueneta, daxitajivi canaëjëtsiana Dioso bitso pexaniajainëcuene, apo penajumetsënëtsinëcuene. Bajaraxuata Dioso apo nacananeconitsiaexanae tsane vajanajumetsënëtabiabijava yabara,” jai meta tsane itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya. 8 Bajarapacuenia itsa najamatabëxainaena bajarapamonae, nexata meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya mataropotsia jumaitsi tsane: “Pibisiacuene meta vajaexanaejava ata xanepana. Nexata pibisiacuene exanabiabianatsi. Tsipaji vaxaitsi pibisiacuene vajaexanabiabijava pejamatabëcueneta, daxitajivi canaëjëtsiana Dioso pibisiacuene apo pexanaenëcuene,” jai meta tsane bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya. Bajarapacuenia itsa jumai tsane, nexata pexaniajailivaisi jivijavabelia apo tsipaebabiabi tsane. Itsiata baitsi jane itsamonae najumetsënëtsiaya xanë yabara jumai tsabiabi: “Pablo raja itorobapona jivi bajarapacuenia pibisiacuene pexanaenexa,” jai tsabiabi xanë yabara. Bajarapacuenia pejumaitsivi xanë yabara, Dioso naneconitsiaexanaenatsi.\\nPacuenia daxitajivi naneconita Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n9 ¿Nexata tsaja ëjudíovi saicaya aneconijibia Dioso tane daxita mapanacuapijivi vecuaje? Jume raja. Jumaitsinë baja cajena mapacueniaje. Daxitatsi mapanacuapijivitsije pibisiacuene ëvajaexanaevi. Judíovi, apo judíovi ata, bajara itsi. 10 Daxitatsi pibisiacuene vajaexanaejava yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nCaejivi ata aneconijibia apo ponaponae Dioso pitabarata. 11 Ajibi peyapëtaejivi pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Ajibi pepacuene pejamatabëëthëtovetsina pejumecovënëtsijivi Dioso. 12 Daxita Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. Daxita ajamatabëcuenebeje. Ajibi pexaniacuene pexanabiabijivi. 13 Pacuenia petëpaenë pemëthë tuxutsaeba, bajara itsi bajarapamonae pecuibovojotota pecuaicuaijaijava pibisialivaisi. Pijumeta jivi yamaxëitojorobabiaba. Pacuenia jomo pecuibovojotota xaina piatanejava, bajara pijinia itsi bajarapamonae pecuaicuaijaijava penajumetsënëtsilivaisi. 14 Pecuibovojotota cuaicuaijai ëpibisialivaisi pianaepanaenexa. 15 Itsacuene apo exanae atatsi, bepijia jitsipa jivi pebeyaxuabinexa. 16 Itsabelia jinavanapa, bejiobiaexanabiaba itsamonae. 17 Bajarapamonae apo yapëtae xaniavaetsia peyajavajinavanapaenexa jivi. 18 Bajarapamonae apo canaëjëtsi pejunavinexa Diosojavabelia,\\njai mapacueniaje Dioso pejumelivaisibaxutota daxitatsi mapanacuapijivitsi yabara.\\n19-20 Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi mapacueneje. Bajayata Dioso pejumelivaisi tonajumecopata ëjudíovi picani pejumecovënëtavanapaenexa. Itsiata judíovi apo jumecovënëtsicapanepae bajarapalivaisi. Bajaraxuata judíoviyajuvënënë, caenë ata, acuenebi pejumaitsinexa: “Xanë cajena apo tonaneconitsinë Dioso,” pejainexa. Daxita mapanacuapijivi, judíovi, apo judíovi ata, beyapëtane penaneconitsijava Diosojavabelia. Tsipaji itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejumecovënëtsinexa pacuenia itoroba Dioso penajumecopatsilivaisita. Bajarapalivaisi Dioso najumecopata pibisiacuene vajaexanavanapaejava vajasivajamatabëjumaitsinexa mapacueniaje: “Xaniajai rabaja. Xanë ata pibisiacuene taexanaenë,” vajajamatabëjainexa bajarapalivaisi pejamatabëcueneta.\\nPacuenia Dioso aneconijibia tane pajivi najamatabëcuenecopata Jesucristojavabelia yabara pelivaisi\\n21 Aeconoxae baja mapamatacabitaje Dioso nacayapëtaeyaexana pacuenia nacatoexana aneconijibia vajanacataenexa. Dioso apo jamatabëjumaitsi: “Pamonae jumecovënëtsicapanepa Moiséspijinëta tanajumecopatsilivaisi, bajara ëpamonae aneconijibia taenajë,” apo jamatabëjai. Pacuenia Dioso capanepaejitsia Dioso pejumecovënëtsivi, bajayata Diosojumepaebivi profetavi tajëvelia yaquina Dioso pejumelivaisibaxutota. 22 Mara pacuenia Dioso jivi aneconijibia taneje. Pajivi jamatabëjumaitsi: “Xaniajai. Jesucristo itsa tëpa cruzata, pibisiacuene taexanaeneconi yabara tëpa,” jamatabëjai, bajarapajivi Dioso aneconijibia tanetsi. Dioso aneconijibia taenatsi daxita pamonae jumecovënëta Jesucristo cruzata pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara. Tsipaji Dioso daxitajivi najëpaeyatane. 23 Daxitajivi baja cajena pibisiacuene exana. Bajaraxuata caejivi ata aneconijibia Dioso pejitsipaecuenia apo toponaponae. Daxitajivi Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. 24 Itsiata baitsi jane Dioso pinijicuenia piasivaxae daxitajivi, aneconijibia tane daxita pamonae jumecovënëta Jesucristo cruzata pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara. Jivi apo namatavenonae pijacuata penaneconimatamotsinexa Diosojavabelia. Tsipaji baja aneconijibia tanetsi Jesucristo pecomuatsixaetsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. 25 Dioso copata Jesucristo petëpaenexa cruzata vajanacaneconimatamotsinexa, pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Nexata itsa jumecovënëtatsi Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaejava, nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Bajarapacuenia Dioso copata Jesucristo cruzata vajanacasivatëpaenexa mapanacuapijivitsi. Tsipaji Dioso apo jitsipae pibisiacuene vajaexanaejava. Bajaraxuata Dioso aneconijibia nacatane Jesucristo itsa nacaneconimatamota, pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Pepo bajayata pejinavanapaevimiyajuvënëvi ata, najamatabëcuenecopaba Diosojavabelia. Nexata bajarapamonaemi pibisiacuene exanae ata, itsiata Dioso apo naneconitsiaexanaetsi. Tsipaji Dioso tajëvelia yapëtane Jesucristo pesivatëpaejavanexa bajarapamonaemi ata pibisiacuene pexanaeneconi yabara. 26 Ajena, mapamatacabitaje, Dioso jivi tsitanajamatabëcueneitajëta jivi pibisiacuene pexanaejava Dioso apo pejitsipaenëcuene. Tsitanajamatabëcueneitajëtanua aneconijibia petaejavanexa pamonae jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi cruzata pijaneconi pevecuaajibiaexanaenexatsi.\\n27 Bajarapacuenia Dioso nacatoexana aneconijibia vajanacataenexa. Dioso aneconijibia apo nacatae vajacuata vajaexanaejava yabara. Biji rajane Dioso aneconijibia nacatane vajajumecovënëtsixae Jesucristo vajanacasivatëpaejava cruzata vajaneconi yabara. Nexata ayaijamatabëcuenejivitsi vajanacataenexa, acuenebi vajajumaitsinexa itsajivijavabelia: “Xanë taexanaejava pejamatabëcueneta, Dioso aneconijibia netane,” vajainexa acuenebi. 28 Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi mapacueneje. Dioso aneconijibia tane pajivi jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi cruzata pijaneconi yabara. Bajarapajivi apo jumecovënëtsi ata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, Dioso itsiata aneconijibia tanetsi pejumecovënëtsixae Jesucristo pesivatëpaejavatsi cruzata pijaneconi yabara.\\n29 Dioso raja ëjudíovi apo pijaDioso. Dioso raja apo judíovi ata pijaDioso. 30 Caenë rabaja Dioso. Pematatsënëa baja itsanë Dioso ajibi. Bajaraponë Dioso judíovi aneconijibia tane, pamonae jumecovënëta Jesucristo pesivatëpaejavatsi cruzata pijaneconi yabara. Bajara pijinia pacuenia Dioso aneconijibia tane pamonae apo judíovi ata. 31 Vaxaitsi baja xaniavaetsia Jesucristo jumecovënëtatsi vajanacasivatëpaejava cruzata vajaneconi yabara. Nexata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi yabara, apo bejamatabëjumaitsitsi: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi tajumecovënëtsijavami, copatajë baja. Tsipaji baja jumecovënëtajë Jesucristo tanesivatëpaejava cruzata tajaneconi yabara,” apo bejamatabëjaitsi. Biji rajane Jesucristo vajanacasivatëpaejava cruzata, itsa jumecovënëtatsi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata bajarajota yajavajumecovënëtatsi.","num_words":875,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.282,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 22 CUI - “Tamonae pam, irʉ pomonae pitiri jiwi - Bible Search\\n1“Tamonae pam, irʉ pomonae pitiri jiwi pam, pana nejume taema xua tapaca tsipaebiwa tsainchi xua tana nabarʉ jume yawenaewan”, jei Pablo.\\n2Poxonae barapomonae jume taerʉcʉpa, xua Pablo hebreo jumetha cueicueijei, barapomonae moya enarʉcʉpa. Pablo barapomonae barai, jeye:\\n3“Xan apara judiomonaepin. Bayatha naexanan Tarso tomaratha, Cilicia nacuatha. Saya apara Jerusalén tomaratha wichaban. Baxota nacuiduban po coyenein wamo susato jiwi itorobeiba. Daxita barapo coyenein pebin pewʉn Gamaliel, necuiduba. Necui eeneiba xua Nacom tanacuiteiban xua daxita tajʉntʉ coyenewatha icha anoxuae daxita paichiponaem. 4Bayatha jeiteiban pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Teiqueibanno, jiwi pecʉbi bo beya caponeiban, pebiwino yawa yabʉxino. Tsipei ichichipan xua ichamonae jutebeiba xua barapomonae pejutebeibinexatsi. 5Sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi irʉ pitiri jiwi paca tsipaebina xua bayatha barapomonae necata cartan xua barompaya wajudiomonae nexa xua Damasco tomaratha. Barapo cartanxae neitacʉpa xua tateicaewa tsane pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Baxota Damasco tomaratha ponan tajeichinexa pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei tha Jerusalén tomara becayaetsi barapomonae, mataʉtano tsipei tha yamaxʉ cʉbiya caponaetsi taperaxa exanaenexa tsane barapomonae”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae Pablo diwesi paeba xua poxonae po coyene pejume cowʉntsiwa Jesustha\\n6Equeicha Pablo jeye: “Damasco tomara namtotha ecaponan, bara nama mateinyaxae tsuxubi. Poxonae bara muxu tapatopaeba barapo tomaratha, bapoxonae pin coicha neyancataba. Taxainya benematawacaicha jopeica. Peitaboco wejopeica. 7Iratha jopan. Bapoxonae peitaboco wenebaraichica. Jume taeuncuan, nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua metha tamonae inta abe exaname?’ jei. 8Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintamʉmda?’ jan. Nejume epa pita, jeye: ‘Apara xan Jesús, Nazaret tomarapin ponxaein tamonae inta abe exaname’, nejei. 9Pomonae nepuna pona irʉ coicha taneno. Bichocono bapomonae junuwa. Saya meisa coicha tane, saya jopa jume taeyo po jume xua nebaraichica. 10Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿eta pocotsiwa metha exanocuaein?’ jan. Bapon nebarai, jeye: ‘Nontaponde Damasco tomara be-iyande barapo tomaratha, ichʉn yabara catsipaebina pocotsiwa xua bewa exanaename’, nejei. 11Barapo coicha bichocono neitata naquitaba exana. Pomonae nepuna pona Damasco tomara benemaxʉ cayiya.\\n12“Barapo tomaratha, Damasco tomaratha, cou pebin popona, bapon pewʉn Ananías. Bapon daxita yabara jume cuiya exaneiba Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo judiomonae, Damasco tomaratha, barapomonae Ananías xanepanaya yabara paebeibatsi. 13Ananías nesiwa pona. Bapon nebarai: ‘Saulo, tamonae jitom, equeicha caewa nepu necotsinde’, jei. Bara caena barapoxonae equeicha caewa necotaxuban. Bapon bapoxonae taenotan. 14Ananías nebarai, jeye: ‘Pata amo jiwi pia Nacom tatsi bayatha itapeta cawaba xua neyaputaenexa tsane xua Nacom caitoroba. Caitapeta xua netaenexa pon yatsicaewa pejʉntʉ coyene xanepanaein, mataʉtano nejume taenexa pocotsiwa catsipaeba. 15Aunxuae Jesús yabara cueicueijam tsane daxita nacuan jʉpayantha. Yabara paebiname daxita xua taneme xuano xua jume tanemeno. 16Anoxuae, ¿eta xua metha came ecame? Nontaponde. Barabʉ ichʉn cabautisabina Jesucristo pewʉntha, pon jiwi Pecanamataxeinaein, necayabara jʉntemainaenexa abe jinya neexanae cuiru coyenein’, nejei Ananías”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua peitorobiwatsi ichaxota pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo\\n17Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye: “Poxonae caibe nawiyan Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha tatsi ponan. Barapo botha Nacom tsipaeban. Bapoxonae camaitan xua netsita naitaʉta. 18Jesús necotan, pon jiwi Pecanamataxeinaein. Bapon nebarai: ‘Antha yacuinaya pontabare Jerusalén tomara weya, tsipei barapomonae jopa xapain cajume cowʉntsi tsane xua tana neyabara paebiwam’, jei Jesús. 19Nexata jume epa pitan: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, barapomonae bayatha necui yaputane xua poneiban daxitan judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Bayatha jiwi pecʉbi botha caponeiban, pomonae necajume cowʉntsiwi. Mataʉtano bichocono beibanno. 20Poxonae Esteban bichocono jana othopeica xan saya cui necotuncuan. Bapon Esteban pon cajume cowʉnta bayatha. Bapon jinya diwesi pecanantsipaebin. Poxonae Esteban bexotsi, saya cui matʉ taeuncuan. Yabara jume barʉ cui jejan poxonae barapomonae Esteban bexubapaebatsi. Barapomonae pipaparuwan tajeban’, jan Jesustha. 21Ichitha bapon pon jiwi Pecanamataxeinaein nebarai: ‘Antha ponde. Aunxuae tajʉ caitorobinchi barapomonae beya, pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya’, nejei”, jei Pablo.\\nMeje yabara poxonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo waetabatsi\\n22Pablo cataunxuae paebuncua barapo penonobabeibiyathopaewatha soldadomonae pia botha. Poxonae Pablo jume taerʉcʉpatsi xua bepa pinae ponaena pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya, bapoxonae barapo bicheito namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa bapon pabexore bara! ¡Dapocotsin jopa bewa poponae!” jei. 23Awiya came barapomonae wawai tsompae. Yawa pia paparuwan anaya nʉnʉbaba. Yawa taetowan anaya athabe bebeicha. 24Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae itoroba xua Pablo pecaponaenexatsi soldadomonae pia bo beya tatsi xua jiwi pecʉbi bo. Baxota Pablo capoinchi pecuainchinexa tsainchi xua daxota Pablo peyabara paebiwa tsane baxua xua Pablo peyabara namtsebiya wawaichiwatsi judiomonae. 25Poxonae bara juntucuru Pablo maxʉ cʉtanotatsi xuano juntucuru muxu pebetsino, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, jeye:\\n—Jopa be pana necuainchipaem tsipei apara xan romanomonaepin. Mataʉtano baxua jopa pana necanaichipaem icha jopa neyabara paebiyo pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, jei Pablo.\\n26Poxonae baxua jume tane, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon pona pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi pia pepa pentacaponaeintha, jeye:\\n—Dota xua xam cana exanaename bapontha. Apara cou deta Pablo irʉ romanomonaepin, jei.\\n27Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapon Pablo yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Bara yatsicaya xainyei bara xam romanomonaepim? jeichichi Pablo.\\n—Aa, bara xan tsocuaein, jei Pablo.\\n28Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo jume notatsi, jeichichi:\\n—Xan irʉ barichin romanomonaepin. Nacui yabara matomatan bichocono pin paratixi matoma xua romanomonaepin tana naexanaewa tsane, jei.\\nPablo namchi, jeye:\\n—Apara seicaya nama xan caena bayatha pexuyothan yacuiya naexanan romanomonaepin, jei.\\n29Poxonae Pablo baxua paeba, bapoxonae pomonae Pablo muxu pecuainchichi Pablo pexeinya wetanatsixibarʉcʉpiyatsi. Irʉrʉ bara wenatsixitabiya soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi tsipei bapon yaputane xua Pablo apara romanomonaepin. Daxota junuwa xua Pablo pemaxʉ cʉbixaetsi.\\nMeje yabara poxonae Pablo pentacaitorobi bicheitomonae peitabaratha uncua pomonae judiomonae\\n30Icha matacabitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bepa yaputaei, bepa jeyei: “¿Eta xua metha Pablo yabara anaepanatsi judiomonae?” bepa jeyei. Daxota bapon, Pablo taxuenaxotsi xua maxʉ cʉtatsi. Nexata bapon itoroba xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pentacaitorobi bicheito nacaetutsina. Pablo bara bebarʉ iyatsi. Baraxota cuaranotatsi barapomonae peitabaratha tatsi.","num_words":914,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 14\\nPacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi beyaxuabatsi yabara pelivaisi\\n1 Herodes, Galileanacua pevetsinë. Nexata Herodes Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava. 2 Nexata Herodes pijajivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara:\\n—Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë petëpaecujinae. Bajaraxuata caëjëpatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaenexa, jai Herodes Jesús yabara.\\n3 Bajarapacuenia Herodes jumaitsi tsipaji abaxë Juanpijinë itsa asaë, Herodes pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba Juanpijinë pevaetabinexatsi. Nexata vajabitsaëvi Juanpijinë cobecëtsiaya caponatsi penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Bajarapacuenia Herodes pijajivi itoroba Herodes pijava, Herodíasva, pejamatabëcueneta. Herodíasva picani copiata pita Felipe, Herodes pejuyapijinë. Nexata Herodes pejuyapijinë pijava yacajërëta. 4 Nexata Herodes pejuyapijinë pijava peyacajërëtsixae, Juanpijinë abaxë itsa apo vaetabitsi, Herodes muxujioba. Juanpijinë jumaitsi Herodesjavabelia:\\n—Acuenebi raja nejuyapijinë pijava nepitsijava, jai Juanpijinë Herodesjavabelia.\\n5 Bajarapacuenia Juanpijinë Herodes pemuxujiobixae, Herodes picani jamatabëbeyaxuabatsi Juanpijinë. Itsiata baitsi jane abaxë apo beyaxuabitsi. Tsipaji Herodes cujunava jivi. Daxitajivi Juanpijinë yapëtanetsi Diosojumepaebinëcuene. 6 Nexata Herodes itsa najamatabënapita penaexanaematacabi, fiesta exana. Herodes junata jivi ayaibitsaëto. Nexata bajarapafiestamatacabi pejionëyo, pijava pexënatoyo, pijacujirucuenia caevayo yavajiba daxita Herodes pejunatsivi pitabarata. Nexata Herodes bitso barëitajitsipa peyavajibijava pejionëyo. 7 Nexata Herodes najumecapanepaeya pexaniajaijumeta jumaitsi pejionëyojavabelia:\\n—Xua jitsipame nevajëtsianame. Nexata itsa nevajëtsianame, itsacuenejava ata carajutsianatsi, jai Herodes najumecapanepaeya pejionëyojavabelia.\\n8 Nexata bajarapovayo pena pitorobicueniatsi jumaitsi mapacueniaje Herodesjavabelia:\\n—Nerajure platota Juan jivibautisabinë pematabocoto, jai bajarapovayo Herodesjavabelia.\\n9 Bajarapacuenia Herodes pejionëyo itsa jumaitsitsi, Herodes bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Herodes nexata acuenebi: “Jume,” pejaijava. Tsipaji baja najumecapanepaeya jumaitsi pejionëyojavabelia pexaniajaijumeta daxita Herodes pejunatsivi pitabarata. Nexata Herodes jejai. 10 Nexata Herodes pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia pevësiucutaxuabinexatsi Juanpijinë. 11 Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi Juanpijinë pematabocoto tocaparenatsi platota. Nexata Herodes rajutsiaexana pejionëyojavabelia. Bajarapova juya pena rajuta. Nexata baja Herodíasva yapëtane capanepaeya baja Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi.\\n12 Nexata Juanpijinë pijajivi parena itsajota Juanpijinë boca petëpaenë. Pitatsi petëpaenë. Nexata Juanpijinë pijajivi mëthëtatsi. Bajaraxuacujinae bajarapamonae pona Jesúsjavabelia petsipaebinexa Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi.\\nPacuenia Jesús pexaejava rajuta cinco mil ponëbeje yabara pelivaisi\\n13 Jesús vënëlivaisitane Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi. Nexata Jesús ëpijajivi jerata barëpona itsabelia ajibi jivi. Itsiata baitsi jane jivi ayaibitsaëtoxaneto yapëtane itsabelia Jesús pona. Nexata pijatomaranë vecuapona. Matatsënëa najetarubena pepëjaitsivitsi Jesús. 14 Itsa Jesús nonotajuna jeravecua, tane jivibitsaëtoxaneto. Nexata Jesús itaxutobejiobiatane bajarapamonae. Tocapatatsi piavitanevi. Nexata Jesús tojamatejemayaexana piavitanevi. 15 Itsa baja caniviyo tsaponae, Jesús pijajivi cujibarenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Caniviyo rabaja bitso. Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae. Itorobare baja jivi peponaenexa tomaraxijavabelia pecomuacaenexa pexaejava, jai Jesús pijajivi.\\n16 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Apo beponae raja abaxë. Paxamë parajure pexaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n17 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava, jai.\\n18 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Panetocarenamëre pan maberenaje, dujuainëyobeje yajava, jai Jesús.\\n19 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa ponajavata. Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús Diosojavabelia.\\nBajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona. Pijajivijavabelia rajuta bajarapapan. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana jivijavabelia. 20 Daxita xaniavaetsia nabane. Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi caetuata pan, dujuai yajava, jivi peyajuvënëcopabejebijavanë. Nexata vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. 21 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Cinco mil ponëbeje namataëjëtatsi xaniavaetsia. Petiriavi, pejevaxi ata, apo namataëjëtsitsi.\\nPacuenia Jesús mene itaboxoya najetaruca yabara pelivaisi\\n22 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pexaejava perajutsicujinae, Jesús pijajivi bepijia runaeyaexanareca jera ënëabereca. Jesús pijajivi copiata itoroba penicabinexa puca itsapanabelia, Betsaida tomarabelia. Nexata Jesús abaxë caenë nacopatanuca bajarajota. 23 Itsa baja jivi napëvereta penaviabijava, Jesús junaya petsutojumabetsia caenë pevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Jesús yameravibatsi bajarapatsutojumatatsia. 24 Bajarapaepatota Jesús pijajivi jerata epatua nabuatapona pepatsinexa puca itsapanabelia. Nexata Jesús pijajivi pevajënaeverena joviboxaneto najetaruca, malataca bitso ayai. Nexata malataca mene epabajarabapona jera ënëaberena. Nexata mera vënëcapona jera ënëaberena. 25 Bajaraxuacujinae bajayacunua, ajena matacabijitsia, Jesús pijajivi pecovëvelia imoxoyotanajetaruca. Jesús najetaruca mene itaboxoya. 26 Jesús pijajivi itsa tanetsi mene itaboxoya penajetarucaejava, nabenajaca. Vavajai pecajunavi.\\n—¡Petëpaenë raeta pejumape najetaruca! jai Jesús pijajivi.\\n27 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xanë raja. Pëtsa panecujunavame. Pajamatejemamëre saya, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, itsa pepacuene xamë, nexata nejunaremelia talianexa mene itaboxoyalia, xamëjavabelia, jai Pedro.\\n29 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Renamëre baitsi baja, jai Jesús.\\nPedro nexata jeravecua runareca meniabereca. Lia mene itaboxoyalia pepatsinexa Jesúsjavabelia. 30 Itsiata baitsi jane Pedro itsa tane jovibo piasaëjava, bitso cujunavataba. Nexata bubunanajereca. Pedro ajena bubunanajereca, vavajai.\\n—¡Tajatuxanenë, nevaetabare! jai Pedro.\\n31 Bepijia Jesús cobepitajaraba. Jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Tsiquirijavayo saya nejumecovënëtame tacaevetsijava. ¿Detsa xuajitsia nejumeaebiataneme? jai Jesús.\\n32 Nexata baja Jesúsbeje Pedrobeje jera ënëabelia itsa nonoliabeje, joviboxanetomi baja ajibi tsaxuabi. 33 Nexata daxita jerata peponaevi pematabacabëta tonubena Jesús pitabarata. Jumaitsi bajarapamonae:\\n—Xaniajai rabaja. Xamë Dioso pexënatomë, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi Genesaret nacuata yabara pelivaisi\\n34 Jesús, pijajivi yajava, pata puca itsapanabelia. Pata Genesaret nacuata. 35 Genesaret nacuapijivi itsa yapëtanetsi Jesúscuene, nexata daxita bajarapanacuajava vajunupaebatsi pepatsijava. Nexata tocapatatsi daxita piavitanevi Jesúsjavaberena. 36 Piavitanevi pecapatsivi pinijicuenia jumai tsabiabi Jesúsjavabelia:\\n—Pexaniacuene bitso netoexanare. Tocopatsianame maponëje pecatojayatsinexa nenaxatatsijavacopia, jai tsabiabi.\\nNexata daxita pamonae Jesús penaxatatsijavacopia tojayataponatsi, jamatejema tsaponae piavitanejavavecua.","num_words":716,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.254,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 6 CUI - Equeicha Jesús barai barapo pin - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi xua jiwi xanepanaya peexanaewan\\n1Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam paexaname pocotsiwan xua ichamonae tsita xanepanatsi xua Nacom paca itoroba, bapocotsiwan paexande xua Nacom painya nepaca cacuitaenexa. Saya meisa jopa paexanaeinde xua jiwi ʉ painya nepaca cacuitaenexa xanepanaeya painya nepaca cayabara paebinexa. Icha bapocotsi coyeneya paexanaetsipame nexata painya Axa Nacom pon itabocotha peecaexae jopa paca catsitsipae pocotsiwa paca yabara cui coyene matomacaewa tsipei jopa paexanaetsipaem Nacom nexa.\\n2“Daxota poxonae peacopeibiwi xoxi pacatsibeibame jopa ichamonae patsipaebinde xua baxua painya neexanaexae. Jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, poxonae itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi. Tsipei barapocotsimonae saya ichawa beya paeba xua pinae yawena nawita peacopeibi jiwitha. Barapomonae matha jiwi wabeibatsi xua barapomonae pejume taenexa tsainchi, bapoxonae judiomonae pia penacaetutsi botha yawa namtontha baxua yabara paeba nawita xua pinae yawena nawita pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Barapomonae baxua exana pia xua jiwi beta yabara nanta xeinaetsi, pia xua jeichi jiwi: Maisa barapomonae betiya exana, xua pejeinexa jiwi. Ichitha xaniwaicha paca tsipaebatsi, barapomonae xeina pia pecui yabara matomacaewatsi poxonae jiwi baxua caunuta tsipei jopa moicha exanaeyo Nacom nexa. 3-4Ichitha poxonae paxam payawename peacopeibiwi namicha moicha pacare barapomonaetha xua painya jiwimonae jopa paca necacui taenexa. Mataʉtano poxonae Nacom painya Axa paca tane poxonae namicha moicha paexaname baxua bapoxonae bapon Nacom paca catsina pocotsiwa pia pecui yabara matomacaewa”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi po coyene xua Nacom pewʉcaewatsi\\n5Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae Nacom pawʉcame, jopa barapocotsi coyeneya paexanaeinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, pomonae itara mexeya beta pepaebiwi. Barapomonae saya ichichipa xua jiwi pecui taenexa poxonae barapomonae Nacom wʉcatsi. Barapomonae ichichipa umena pewʉcaenexa Nacomtha judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi xua mataʉtano barichino namtontha. Barapomonae baxua exana xua pecui taenexatsi xua ichamonae pecui taenexa. Bara xaniyei paca tsipaebatsi. Barapomonae barompaya xeina pia pecui yabara matomatsiwatsi poxonae jiwi yabara paeba xua barapomonae pinae bara xanepanaeya exana. Nama bapoxonae Nacom jopa catsiyo pia pematomatsiwa barapomonaetha tsipei barapomonae jopa moicha exanaeyo Nacom nexa. 6Ichitha poxonae Nacom pawʉcame, barompaya painya tutu beya paponde yawa bomʉxʉ tutu pacoibo xatababare. Bapoxonae painya Axa Nacom baraxotiya patsipaebare. Painya Axa paca yanta compa yawa daxita paca cui tane pocotsiwa namicha paexaname. Bapoxonae bapon Nacom paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa, xua beta painya neexanaexae poxonae Nacom patsipaebame.\\n7“Poxonae Nacom patsipaebame, jopa equeicha matowa patsipaebinde po jumetha xua po jume jopa paca yawenaeyo. Jopa bara paichinde icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barapomonae nanta xeina xua bara Nacom jume tane pocotsiwa barapomonae tsipaeba xua matowa pepaebixae. 8Nexata jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be poxonae barapomonae icha ichi. Tsipei painya Axa Nacom bara yaputane pocotsiwa painya nenantawenonaewam, xua beya poxonae pawʉcame Nacom. 9Daxota Nacom patsipaebare, paichinde:\\n‘Pata Taxam, xam ponxaem peitabocotha\\nBarabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura\\njina nejʉntʉ coyene xanepanaeinxae.\\n10Barabʉ jopaena matacabi, po matacabitha\\npoxonae xam jiwi itorobiya ewatsiname\\nBarabʉ jiwi exanaena pocotsiwa\\njinya neichichipae coyenewa xua barapo\\ncae pin nacuathe tsique.\\nBarabʉ jiwi exanaena icha peitabocotha ichi xua\\nexana pocotsiwa jinya neichichipae coyenewa.\\n11Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare xua\\npo pexaewa daxita matacabin pata\\ncanantawenonaewa tsaibi tsane.\\n12Pana neyabara cui cana jʉntemainare xua abe\\npata catsita exanaewatsi.\\nBapoxonae pana neyabara cui cana exaname xua\\nxua abe pata catsita exanaexaetsi.\\nxua abe pata tanetsita exanaexae.\\n13Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa\\ntsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene jʉjʉta,\\nxua abe pata exanaewa tsane.\\nIchitha pana necapanenebiya exande barapo abe\\npeexanae coyene weya’, pajande poxonae\\nNacomtha patsipaebame”, jei Jesús.\\n14Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Tsipei icha paxam pacui yabara jʉntemainame pocotsiwa ichamonae pacata abe exana, nexata xuya painya Axa Nacom pon peitabocotha peecaexae, xuya paca cui yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe paexaname. 15Ichitha icha paxam jopa pacui yabara jʉntemainaem pocotsiwa ichamonae abe pacata exana, nexata xuya painya Axa Nacom jopa paca cui yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe paexaname”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha pomonae pijimonaexae tatsi.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene peyabara nainbotsi cui coyenewa\\n16Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam payabara nainbotame xua Nacom beta painya newʉcaenexa tsane, jopa bara jʉta ichiya coyeneya paexanaeinde icha be pomonae ichi pomonae itara mexeya betiya peexanaewi daichitha abe exana. Barapomonae piyain itabara aenaenaca xua poxonae bequein peyabara nainbotsiwatha Nacom. Barapomonae jopa nanta cachetsiyo yawa jopa naitabara quiatsiyo. Barapomonae ichipa xua ichamonae yaputane xua barapomonae cou bara nainbota. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua barapomonae bayatha xeina barompaya pia peyabara cui matomacaewatsi xua poxonae jiwi yabara wʉnae jainta xua barapomonae cou bara nainbota. 17Ichitha paxam poxonae payabara nainbotame, xua Nacom betiya painya newʉcaenexa tsane, pana naitabara iquicare yawa beta pananta caichere. 18Bapoxonae jiwi jopa paca cui yaputae tsane xua paxam bara cou payabara nainbotame. Namicha painya netsita exanaexae Nacom barapo coyene. Meisa saya painya Axa Nacom paca cui yaputane, tsipei daxita yaputane pocotsiwa namicha paexaname. Bapon paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa”, jei Jesús.\\n19Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Barapo cae pin nacuathe copei jopa pacaetubinde xua painya nexeinaewa tsane nawita barapo cae pin nacuathe. Tsipei bocobocowaton abe exanaena poxonae xane pocotsiwan xua paxeiname. Ichacuitha abe exanaena poxonae painyawan axumainbatsi. Ichacuitha painyawan pocotsiwa paxeiname baxuan pomonae pecaibiwi paca caibina. 20Ichitha jame paexande barapo pejʉntʉ coyene xanepanaewa po pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacom ichichipa. Bapoxonae Nacom paca catsibina pocotsiwa painya nepaca jʉntana jebiwa pia nacuatheicha. Baraxoteicha bapocotsiwa bocobocowaton jopa xaeyo. Yawa jopa axumainbichi. Mataʉtano pomonae pecaibiwi jopa paca caibiyo baxuan xuan Nacom paca necayabara cui matomacaewan. 21Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene xanepanaeya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina\\n22Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha. Barichi painya itamaiqueiton paca yawena xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itamaiqueiton wʉnae, bara beta pataneme. 23Ichitha icha painya itamaiqueiton abe, jopa beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipaem. Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi, xua pon nantaʉta ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi\\n24Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia pecanamataxeinaeinchi xanepanaeya taexana. Icha pia pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon bichocono antobe Nacom jopa itacʉpaetsi xua bichocono peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi Nacom”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae pijimonaexae tatsi.\\n25Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane yawano xua painya neapaewanno tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. Po coyene xua asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa. 26Pataema peyapupunaewi. Barapoxi jopa ʉbiyo pabitha. Yawa xua penawetsiwa jopa notsiyo. Yawa jopa xeinaeyo bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewan. Ichitha Nacom apata peyapupunaewi pexaewa. ¡Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya cuim, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya cuichi, po Nacom painya Axa pon itabocotha eca! 27Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane poxonae tʉpaena. Bequein bapon bichocono nayabara najʉntʉ exaba baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi equeicha.\\n28“Paxam bichocono payabara najʉntʉ exabame papabʉrʉ. Jame pacayabara nanta xeinare pentonon, po pentonon wexotha xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penama xatabinexa. 29Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha tʉpa. 30Pentonon po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae, be conotha pajume cowʉntame Nacom! 31Jopa paʉnthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa painya neyabara nanta xeinaexae. Jopa pajan tsaibinde: ‘¿Eta xua xaeinchi jane? ¿Eta xua apaeinchi jane? ¿Eta xua nama xatabinchi jane?’ jopa pajan tsaibinde. 32Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi saya ʉ baxua pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona. Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame. Barapon Nacom pon peitabocopin, pon yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname. 33Saya meisa jame bichocono copiya payabara nanta xeinare xua painya neexanaewa xua pocotsiwa Nacom ichichipa pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano jame bichocono payabara nanta xeinare painya nexeinaenexa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Icha paexanaename barapo coyenewan nexata bapoxonae Nacom paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname. 34Jopa payabara muxuna najʉntʉ exabinde anoxuae pocotsiwa baya tsane pocotsiwa painya neexanaewa tsane, tsipei barapo matacabi nama xeina pocotsiwa bichocono pacata ayapube. Daxita matacabi tsoponeibi pocotsiwa xua pacata ayapube xua pocotsiwa painya neexanaewan”, jei Jesús.","num_words":1506,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 3 CUI - Caentaqueitha quiripitha poxonae tres po - Bible Search\\nMeje yabara poxonae pon pejayujayujei jiton equeicha cui jume exanatsi\\n1Caentaqueitha quiripitha poxonae tres po horabe tsuxubi po horatha poxonae jiwi ba poneiba Nacom pin pia botha xua petsipaebeibinexa Nacomtha bapoxonae Pedro irʉ Juan Nacom pin pia botha joniyabe. 2Barapo bo Nacom pin pia bo tatsi icha coiboto jiwi wʉn duta, jeye: “Pexeinya coiboto”, jei. Barapo coibototha daxita matacabi tsaibi pebin cuareteibatsi pon pejayujayujei jiton xua yawa naexana poxonae pexuyo. Daxota bapon baxota cuareteibatsi xua pewʉquequeibinexa pomonaetha pomonae jojoneibiya barapo coiboto iya. 3Pon pejayujayujei jiton wʉca paratixi poxonae Pedro irʉ Juan tainchibe xua muxu pejoniyaebe barapo coiboto iya. 4Nexata Pedro irʉ Juan tanebe bapon. Pedro barai bapontha, jeye:\\n—Incane pana taemabe, jei Pedro.\\n5Nexata necota bapon. Nanta xeinataba xua catinchi paratixi. 6Ichitha Pedro barai bapontha, jeye:\\n—Canta jopa xeinaeinyo paratixi. Mataʉtano jopa xeinaeinyo pocotsiwa oro nain matawʉn. Meisa po coyenewa xua taxeinaewa baxua cacatinchi. Jesucristo, Nazaret tomarapin wʉntha cabaraichi, asiya uncuatabare yawa pondeno, jei Pedro.\\n7Nexata Pedro pocotsiwa pecoxa weya cobe pita. Yawa asiya cuaranotano. Bapoxonae nainya beta taxuyawere daunweya ducuanaya. Pesitano wʉnae tsanayano. 8Nexata bapon pon pejayujayujei jiton jirawʉna. Asiya uncuatabano. Ponano. Bapoxonae Pedro irʉ Juan puna joniyatsibe bapon, Nacom pin pia botha. Jirajirawiya ponano. Yawano Nacom wʉnae jaintatsi. 9Nexata daxita pomonae xua Nacom pin pia bo tututha peenaexae, tainchi pon pejayujayujei jitonxae xua pona, yawano xua Nacom wʉnae jaintatsino. 10Barapomonae daxita carepaya najʉntʉ coyene cabenaecaeya tane, tsipei barapomonae bayatha cui tane xua bapon amanaya jiwi wʉquequeiba paratixi pecoibototha, po coiboto pewʉn “Pexeinya coiboto”, jei.\\nMeje yabara poxonae Pedro diwesi paeba Nacom pin pia botha po tututha pewʉn Salomón bo wʉn tututha\\n11Poxonae pejayujayujei jiton awiya maxʉ waetabatsibe Pedro Juanno bapoxonae irʉrʉ daxita jiwi najʉntʉ coyene cabenaecaeya cuinaenouta Nacom pin pia botha xua tututha po tututha Salomón bo wʉn tututha ichaxota Pedro barʉ jinompa. 12Poxonae Pedro barapomonae caetaebiya, Pedro barai: “Ja, pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, ¿eta xua metha daxita paxam pana najʉntʉ coyene cabenaecaeya taneme baxua? ¿Pana neyabara nanta xeinamebe xua pata taayapusʉwatha paaxaibi exananbe pejayujayujei jiton? ¿Mataʉtano pana neyabara nanta xeinamebe poxoru Nacom pajume cowʉntanbe daxota pon pejayujayujei jiton axaibi? 13Ajibi, apara wamo susato jiwi pia Nacom tatsi axaibi exana bapon. Barapo Nacom Jacob pia Nacom tatsi, Abraham bapon pia Nacomno, Isaac bapon pia Nacomno. Apara bapon baxua taexana Nacom. Bapon Nacom Pexanto bichocono ainya cui cana exana poxonae pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. Bapon apara Jesús pon pacaenaetame pomonaetha pomonae pentacaponaewi, pon bepa bequein isanaxubei Pilato poxonae paxam jopa pacopatsim xua bapon peisanaxubiwa. 14Bapon pon bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein xua jopa xeinaeyo penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae tsipei saya exaneiba pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha jopa paichipaem xua Pilato peisanaxubiwa tsane bapon. Saya meisa pawʉcame xua Pilato peisanaxubiwa ichʉn pon jiwi pejutebeibin pon Barrabás. 15Poxonae baxua paexaname barapara Jesús pabexubame. Bapon Jesús pon jiwi cana exanatsi xua jiwi ajʉntʉyapusʉya pejinompaewa. Bapon Jesús Nacom equeicha asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. Bara baxua yatsicaya pacui tan daxita. 16Po jume wʉn peayapusʉ wʉn, bapo wʉn Jesús pia wʉn. Daxota pejayujayujei jiton barapo jume wʉntha axaibi exanatsi. Barapon pataneme xua axaibi, tsipei bapon jume nanta pitabiya jume cowʉnta barapo peayapusʉ jume wʉn. Daxota barapon painya itabaratha axaibi tsuxubi poxoru jume cowʉnta Jesús”, jei Pedro.\\n17Equeicha Pedro jeye: “Tamonae yaputan xua jopa payabara yaputaem xua paexaname poxonae Jesús pabexubame. Barichi painya pentacaponaewino jopa yabara yaputaeyo xua baxua exana. 18Nacom peitorobi jume pepaebiwi bayatha Mesías yabara tsiwana paebatsi. Barapomonae paeba, jeye: ‘Bexa tsane Mesías bexubinchi’, jei. Nacom bara nacui yabara jume weta baxua xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. 19Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname. Yawa pajume cowʉnde painya nepaca cayabara jʉntemainaenexa abe painya neexanae cuiru coyenein. Yawa Nacom pawʉcare xua paca jʉntʉ coyene xanepana exanaena. Bapoxonae Nacom paca jʉntʉ coyene ayapusʉya exanaena. 20Tsipei Nacom equeicha athawetsica Jesús itorobicaeinchi pon bayatha Nacom itapeta pon Mesías xua painya nepaca capanenebiyaenexa tsane abe painya neexanae cuiru coyenein weya. 21Cataunxuae abʉ Jesucristo equiya Nacom pia nacuatheicha tatsi. Equeicha bapon patopaetsica poxonae Nacom wʉnae exanaena daxitan, be pocotsi coyeneya bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. 22Barichi Moisés pata amo susato jiton namchi: ‘Painyamonae jiwana Nacom cana exanaena, pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin tsecae tsane icha neichi. Pajume cowʉntsiya exande daxita pocotsiwa xua bapon paca tsipaebina. 23Daxita pomonae jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa bapon paeba, barapomonae Nacom weraweraca cana exanaena xua jopa penaexanaenexa Nacom pijimonae tatsi’, jeyei Moisés”, jei Pedro.\\n24Equeicha Pedro jeye: “Daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi irʉ Samuel pon xua yatsicaya tabʉ ducua, baraxua carepaya bapo diwesin yabara paeba barapo matacabin. 25Barapo Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa po peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa Nacom tsiwʉnaeya muxu duta Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwitha, apara bara irʉ paxam nexa. Baxua Nacom pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa Abraham yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pon wamo susatopin xua xanepanaya painya nejinompaenexa. Nacom Abraham baraichi, jeye: ‘Caein jinya nemomoxi susato jiwi jiwanapin pepatopaexae tsane daxita i dapocotsi nacuanpiwi yawenaein’, jei Nacom Abrahamtha. 26Poxonae Nacom Pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya, bapoxonae copiya pacata itoroba painya xantha pia painya nepaca cayawenaenexa xua daxita paxam painya nenacui barapentsinexa abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei Pedro.","num_words":839,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TESALONICENSES 4\\nPacuenia Dioso pitabarata xaniavaetsia bejinavanapatsi Dioso vajanacasivajamatabëcuenebarëyanexa yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, nexata pinijicuenia pacamuxujiobatsi. Vajatuxanenë Jesús pejamatabëcueneta pacaitorobatsi xaniavaetsia panejinavanapaenexa. Pacatsipaebatsi rabaja cajena pacuenia pajinavanapaejitsiamë Dioso papecasivajamatabëcuenebarëyanexa. Bajarapacuenia panevajënaeyabelia xaniavaetsia pajinavanapare daxitamatacabijavabelianexa.\\n2 Payapëtanemenua baja cajena palivaisi vajatuxanenë Jesús pejamatabëcueneta pacaitorobatsi panejumecovënëtsinexa. 3 Dioso raja jitsipa xaniavaetsia panetojinavanapaenexa ëponënexa. Dioso raja pacatojitsipa panecopabinexa pibisiacuene panevitota paneexanaejava. 4 Dioso raja pacatojitsipa pacaenëmë canacujitsia paneyapëtaenexa mapacueneje. Petiriva itsa papitame panijavanexa, xaniavaetsia paevere. Payaiyataemanua. 5 Pëtsa petiriva papitame pibisiacuene saya panevitota paneexanaenexa bajarapovajavabelia pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi baexana. 6 Dioso cajena apo jitsipae itsanë ata pevitota pibisiacuene pexanaenexa itsanë pijavajavabelia. Vajatuxanenë cajena pinijicuenia naneconitsiaexanaena daxita pamonae exana bajarapacuene. Bajarapacuene yabara imata baja cajena pacatsipaebatsi pamatacabi abaxë pajinavanapajë paxamëjavata. 7 Dioso baja cajena nacajunata ëpexaniacuene vajaexanavanapaenexa. Dioso apo nacajunatsi pibisiacuene vajaexanavanapaenexa. 8 Itsamonae apo panejumecovënëtsi patatsipaebilivaisi. Bajarapamonae itsa apo panejumecovënëtsi paxanë, apo jumecovënëtsi Dioso, ponë nacarajuta Espíritu Santo.\\n9 Paxamë rabaja namataenetsia panaasivamë tsavanapae itsamonae Dioso pejumecovënëtsivijavabelia. Dioso baja cajena pacayapëtaeyaexana bajarapacuenia panenasivanexa. Bajaraxuata apo namatavenonaenë baja patacatoyaquinaenexa patacayapëtaeyaexanaenexa bajarapacuene. Tsipaji baja payapëtaneme. 10 Xaniajai rabaja. Pasivamë tsavanapae daxita vajamonae, Macedonia nacuajava pejinavanapaevi. Itsiata icatsia pacaitorobatsi namataenetsia bitsoyo orijibia panenasivanexa. 11 Pacuenia baja cajena copiaya pacaitorobatsi, bajarapacuenia jamatabëcuenexanepanaeya pajinavanapare. Ëpanijacuene saya paexanare panejamatabëitonotsiyaniva itsamonaejavabelia. Panijacuata panatonacuenebare bajarapacuenia panenaevetavanapaenexa. 12 Bajarapacuenia nexata Dioso apo pejumecovënëtsivi pacayaiyataena. Nexata apo pacatosaicae tsane itsacuenejavayo ata panenamatavenonaejava.\\nPacuenia pepo petuxanenë Jesús icatsia patsijitsiatsica yabara pelivaisi\\n13 Tajamonae, pacatojitsipatsi xaniavaetsia paneyapëtaenexa pacuenia itsamatacabi itsijitsia Dioso pepua pejumecovënëtsivi petëpaevi. Pacatsipaebatsi baja cajena bitso panenajamatabëxainaeyaniva itsa pacavecuatëpa itsajiviyo. Pacatsipaebatsi baja cajena bitso panenajamatabëxainaeyaniva, pacuenia bitso banajamatabëxaina Dioso apo pejumecovënëtsivi itsa vecuatëpatsi itsajiviyo. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya bajumaitsi: “Petëpaevi rabaja peponaxuabi,” bajai Dioso apo pejumecovënëtsivi. 14 Vaxaitsi baja cajena jumecovënëtatsi Jesús vajanacasivatëpaejava. Jesús vajanacasivatëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanatsi petëpaejavavecua. Dioso icatsia itsamatacabi asaëyaexanaena daxita pamonae Dioso pepua pejumecovënëtsivi petëpaevimi. Bajarapalivaisi vaxaitsi baja jumecovënëtatsi.\\n15 Palivaisi pepo petuxanenë Jesús netsipaeba, bajarapalivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Vaxaitsi abaxë mapanacuata vajaasaëtsavanapaevi pamatacabi pepo petuxanenë Jesús icatsia patsianica. Vaxaitsi athëbëabetsia apo namataxainaetsitsia tsane. Petëpaevimi rajane copiaya namataxainaenia. 16 Angelevi penamatacaitorobinë vavajai tsaxuabi tsane. Dioso pijatrompeta najumetsiana. Pepo petuxanenë jane baja pijacuata patsianica athëbëvetsica. Nexata pamonae Cristo pepua pejumecovënëtsivi tëpa, bajarapamonae asaëyaexanaenatsi petëpaejavamivecua. 17 Bajaraxuacujinae vaxaitsi, abaxë mapanacuata vajaasaëtsavanapaevi bajarapamatacabita, itarërëbotatsia nacacaetuatsiania petëpaevimi yajava. Caxitajarabianatsi jane baja athëbëtatsia pepo petuxanenë Jesús. Nexata jane baja daxitamatacabijavabelianexa yajavajinavanapaenatsi bajaraponë. 18 Bajaraxuata panajamatabëcuenesaëtavanapare mapalivaisitaje.","num_words":362,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 5\\nPacuenia dujuai bitso ayaijavaxaneto juta peyamatajucaejavata yabara pelivaisi\\n1 Itsamatacabi Jesús nuca Genesaret pucaxaneto itapata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto cënënaponatsi imoxoyo pejumetaenexatsi Jesús petsipaebilivaisi, Dioso pitorobilivaisi. 2 Nexata Jesús anijajerabeje taeruta bajarajota pucaitapata. Bajarapamobeje dujuai peyamatajucaevi Simónbana vecuanonobajunarëcëpa. Nexata bajarajota imoxoyo Simónbana quiatanubena dujuai peyamatajucaejava. 3 Nexata Jesús runareca jera ënëabereca, Simón pijajera ënëabereca. Jesús itoroba Simón jera peyatorotsinexatsilia tsiquirijavayo puca tuatuajëyojavabelia. Jesús eca jeraënëta. Nexata Jesús jera ënëjavaverena livaisi tsipaebeca bajarapajivi bitsaëtoxanetojavabelia. 4 Itsa baja Jesús copata jivi livaisi petsipaebijava, nexata jumaitsi Simónjavabelia:\\n—Pavaeremelia jera piavajubuajavabelia. Pacoparemeca dujuai paneyamatajucaejava. Payamatajutsianame dujuai, jai Jesús Simónjavabelia.\\n5 Nexata Simón jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, payamatajucajë rabaja picani meravijebi. Itsiata apo payamatajutsinë caenëyo ata. Itsiata pacuenia paneitorobame, pacopatsiarecajë dujuai patayamatajucaejava, jai Simón Jesúsjavabelia.\\n6 Nexata copareca pitorobicueniatsi. Itsa jutsina dujuai peyamatajucaejava, ayaijavaxaneto bitso dujuai yajutsina. Nexata dujuai peyamatajucaejava imoxo peyamaëucuucucae. 7 Nexata itacovaebarena penajuayamatajucaevi peponaenexarena itsamota peyavenonaenexatsi. Bajarapamonae nubenalia puca itapatalia. Nexata bajarapamonae ponarena. Vënëta bajarapamobeje dujuai. Imoxo dujuai peyabubunae bajarapamobeje. 8 Nexata Simón Pedro itsa tane bajarapacuene, pematabacabëta tonuca Jesús pitabarata. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, nevecuanatixire. Tsipaji xanë pibisiacuene taexanaenë, jai Simón Jesúsjavabelia.\\n9 Bajarapasamota peyavenonaenexatsi. Bajarapamonae nubenalia puca itapatalia. Nexata bajarapamonae ponarena. Vëncuenia Simón jumaitsi tsipaji penajuayamatajucaevi yajava bitso jamatabëcuenenabenajaca, bitso ayaijavaxaneto dujuai peyamatajutsixae. 10 Ponëbeje Simón yanatatsi, Santiagobeje Juanbeje. Bajaraponëbeje Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje ata jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia:\\n—Pëtsa najunaviacame. Cacujarubianatsi jivi nejucaenexa. Nexata pacuenia dujuai jucabiabame, bajarapacuenia jivi jucaename Dioso pijajivinexa, jai Jesús Simónjavabelia.\\n11 Nexata bajarapamonae robobocalia jerabeje tajetabojavabelia. Bajaraxuacujinae bajarapamonae pecajinavanapaejavaximi rajuta itsamonaejavabelia. Bajaraxuacujinae pënapona baja Jesús.\\n12 Jesús itsa ponapona tomarata, nexata bajarajota patajopa pebi, bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Itsa bajaraponë tane Jesús, pematabacabëta irataeya bocajunua Jesús pitabarata. Vajëta pinijicuenia Jesúsjavabelia. Jumaitsi:\\n—Tajatuxanenë, cacaëjëpa raja tanejamatejemayaexanaenexamë mapavitanevecuaje. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai bitso peperabëtsabanaenë Jesúsjavabelia.\\n13 Nexata Jesús pecobeta perabëjayalia bitso peperabëtsabanaenë. Jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\nBajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. 14 Nexata Jesús jumeitaveta bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmi petsipaebiyaniva itsajiviyojavabelia ata pacuenia Jesús jamatejemayaexana bajaraponë. Jesús jumaitsi:\\n—Naitajëremelia jane sacerdotenëjavabelia, templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibixae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami, jai picani Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmijavabelia jivi ayaibitsaëto pevënëlivaisitaeyanivatsi.\\n15 Itsiata Jesús vënëlivaisitanetsi daxita bajarapanacuapijivi. Nexata Jesús jivi itsa vënëlivaistanetsi, ayaibitsaëtoxaneto patapona Jesúsjavaberena penamuxunaevetsinexatsi petsipaebilivaisi. Bajarapamonae pata Jesús pejamatejemayaexanaenexanua piavitanejavavecua. 16 Itsiata Jesús itsajavata jivivecua natixitabiaba pesaicaeyojavabelia. Bajarajota vajëtabiaba Diosojavabelia.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi yabara pelivaisi\\n17 Itsamatacabi Jesús jivi livaisi tsipaeba. Bajarajota naena fariseovi. Naenanua judíovi pecujarubivi ata. Bajarapamonae pata Galilea nacuata penaetomaranëjavaverena, Judea nacuata penaetomaranëjavaverena ata, Jerusalén tomaraverena ata. Nexata bajarapamatacabi Jesús Dioso pesaëta caëjëpaeyaexanatsi jivi pejamatejemayaexanaenexa piavitanejavavecua. 18 Nexata bajarajota Jesúsjavaberena pebijivi camayota yavëtacaraparena petabusipacuenabinëtsi. Bajarapamonae picani bajaraponë boyalia yavëtacarajonejitsialia peyabuatsinexa Jesús pitabarata. 19 Itsiata acuenebi boyalia pecajonejava. Tsipaji bitso jivi bajarapabo yavënëca. Nexata bajarapamonae petabusipacuenabinëtsi bojumabetsia cajunaya. Bomatatujavavetsica vojoexana. Nexata bajarapavojotuatsica petabusipacuenabinëtsi camayota yacopatsicatsi jivi tuatuajëatsica Jesús pitabarayatsica. 20 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia bajarapamonae sivanajamatabëxainatsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenabinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús bajaraponëjavabelia.\\n21 Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovinua, itsa jumetaeyena Jesús pejumaitsijava bajarapacuenia, najamatabëxainena bëpënëa mapacueniaje:\\n—¿De meta maponëje? Maponëje Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai. Itsanë ata cajena apo caëjëpaetsi itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa. Caenë Dioso caëjëpatsi itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa, jamatabëjai tsenae bajarapamonae bëpënëa Jesús yabara.\\n22 Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae bëpënëa pesivanajamatabëxainenaejava bajarapacuenia. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Pëtsa bajarapacuenia panesivanajamatabëxainame. Tsipaji cajena xanë necaëjëpa jivi pibisiacuene pexanaeneconi tavecuaajibiaexanaenexa. 23 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa pejamatejemavijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa pepacuene apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenabinëtsi, nexata acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa bajaraponë, jai nexata Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n24 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaejava tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëje, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nNexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenebinëtsijavabelia:\\n—Xamë cajumaitsitsi. Nonotapunare. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús.\\n25 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petabusipacuenebinëmitsi nonotabapuna baja daxitajivi pitabarata. Pebocaecamayo pita. Pona baja pijaboyabelia. Penajetarucaejavata namutua, Diosojavabelia jumai tsanajetarucae: “Diosomë, pexaniacuene netoexaname,” jai tsanajetarucae bajaraponë. 26 Nexata daxita pamonae tane petabusipacuenabinëmitsi baja pejamatejemajava, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Diosomë, pexaniacuene bitso nexanaenë, jai Diosojavabelia.\\nDaxitajivi itsa tane bajaraponë pejamatejemajava, pejamatabëcueneta bëpënëa bitso junava. Nexata bajarapamonae najumaitsi:\\n—Ajena, mapamatacabitaje, tanetsi Dioso pinijicuene pexanaejava, najai bajarapamonae.\\nPacuenia Jesús pijajivitonënexa junata Levívënënë yabara pelivaisi\\n27 Jesús baja vecuapona pabota jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi. Nexata Jesús penajetarucaejavata taeyeta Levívënënë. Bajaraponë pematamoyanijobinë impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene. Pabota jivijavabelia matamoyanijobabiaba impuestomatamo, bajarapabota eca Leví. Nexata Jesús jumaitsi Levíjavabelia:\\n—Leví, nepënaponare, jai Jesús.\\n28 Jejai Leví. Nexata nonotapuna. Copata baja daxita pacuene bajarajota nacuenebabiaba. Pënapona Jesús.\\n29 Bajaraxuacujinae Leví pijabota napata Jesús. Nexata Leví pinijifiesta toexana Jesúsnexa. Tsipaji Leví jamatabëcuenebarëya Jesús pejunatsixaetsi pijajivitonënexa. Nexata Leví pijabota naena ayaibitsaëto jivijavabelia impuestomatamo pematamoyanijobivi gobierno pejamatabëcuene. Itsamonae ata Leví pijabota naena mesa muxuneneta. 30 Nexata fariseovi, judíovi pecujarubavinua, Leví pijabo jumapënëvelia penubenaevi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya baracuaicuaijaitsi Jesús pijajivijavabelia. Bajarapamonae Jesús yabara jumaitsi:\\n—Jesús rabaja naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús pijajivijavabelia.\\n31 Jesús itsa jumetane fariseovi, judíovi pecujarubivinua, pebaracuaicuaijaijavatsi, nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatejemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. 32 Bajara pijinia xanë ata itsinë. Apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Sivapatajopajë raja tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae junataponajë pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava, penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Jesús yanijobatsi pamatacabibeje jivi vajëtapona Diosojavabelia pexaejava apo pexaeyabiabixae yabara pelivaisi\\n33 Fariseovi, judíovi pecujarubivinua, jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Juan pijajivi, fariseovi pijajivinua, pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëcapona. ¿Detsa xuajitsia xamë nijajivi pexaejava xaeyabiaba Diosojavabelia pevajëcaematacabianë ata? jai bajarapamonae.\\n34 Jesús nexata comparacióncuenia jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. 35 Itsiata baitsi jane itsa pejananacasabinë tsimaxëpatsipatsi pijavajabitsaë pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata pecovëta bajarapamonae apo xae tsipae pexaejava. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús peyanijobivitsijavabelia.\\n36 Nexata bajarapamonae perujujamatabëcuene baja penavecuacopatsinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia, bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Bajarapamonae anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva, perujujamatabëcuene baja penavecuacopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:\\n—Itsajivi ata apo caucutsi pejananaxatatsijava pejanapana pecatsatarutsinexa perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa caucutsipa pecatsatarutsinexa pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata bijianaejitsipa pejananaxatatsijava. Apo itajitsipaenua tsipae pejanapana perucaejava perujunaxatatsiesetojavabelia. 37 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae xaniavaetsia. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, naxuabijitsipa vinoranëmi. 38 Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia. 39 Itsajivi perujuvinora piapaecujinae, apo jitsipae piapaenexa pejanavinora. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Perujuvinora bitso xanepana pejanavinora matatoxenetsia,” jamatabëjai, jai Jesús bajarapamonaejavabelia comparacióncuenia. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi comparacióncuenia tsipaji bajarapamonae catsiteca perujujamatabëcuene. Nexata Jesús jitsipa bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, palivaisi Jesús tsipaeba.","num_words":1090,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.283,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 15\\nPacuenia Juan tane athëbëtatsia siete ponëbeje ángelevi, siete xuabeje piayaijavanë pecaponaevi peverebiabinexa mapanacuaje, yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji athëbëtatsia pinijicuene pitajëtsijava pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Pinijicuene pitajëtsijava itsa taniji, nabenajacajë bitso. Siete paángelnëbeje capona siete xuabeje piayaijavanë peverebiabinexa mapanacuaje. Bajarapapiayaicuene pepanepaecujinae, Dioso bitso jivi pebaraanaepanaejava, copiarucaena baja.\\n2 Nexata icatsia taeyetajë bemanuamene picani. Itsiata baitsi jane piatajajava. Pacuenia vidriojava nasaba, bajarapitsijava. Itsiata bajarapaboxoya pitarunutsicotia xaina. Tanijinua jivi bajarapamene boxojumavereca penubenaevi. Bajarapamonae cueneamoneyaba piayainë. Cueneamoneyabanua bajaraponë jumapecataeya pexanaenëtsi ata. Tsipaji pamonae nubena bajarapamene boxojumavereca, itorobi atatsi bajaraponëbejejavabelia pematabacabëta pevajëcaenexa, apo jumecovënëtsi. Apo nacopatsinua pitanerubinexatsi piayainë pijanúmerota, panúmero xaina piayainë pevënënexa. Bajaraxuata bajarapamonae canubena arpa, Dioso perajutsiarpatsi. 3 Bajarapamonae naxëananubena Moiséspijinë, Dioso pijajivitonë, pevaji. Bajarapavaji Corderonë ata pevaji. Penaxëanaejavata, bajarapamonae vajita jumai tsanubenae mapacueniaje:\\nXamë Diosomë, niajamatabëcuenesaënë daxita mapanacuata jivi pevetsivi matatoxenetsia. Xua pinijicuene exaname, bitso pexaniacuene. Xamë daxitanacuanë nevetsinë. Daxita xua pexaniacuene, nexanaenë. Penajumetsënëtsicuene jivi neyamaxëitojorobinexa, apo nexanaenë. 4 Daxitajivi xamë pecacujunavinë tsane. “Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë,” cajai tsane. Xamë rabaja cajena caenëmë nianeconijibinë, caeto ata pibisiacuene apo nexanaenë. Daxita nacuanëpijivi xamëjavaberena patsiana pematabacabëta xamëjavabelia penavajëcaenexa. Bajarapacuenia catoitsane tsipaji baja daxitajivi tane ëpexaniacuene nexanaponaponaejava,\\njai tsanubenae Diosojavabelia bajarapamonae penaxëanaejavata.\\n5 Bajaraxuacujinae icatsia taniji athëbëtatsia templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutsipana penapatsijava. Bajara paënëyatuucutsijavaënëta bajayatami Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi peyaquinaeibopananë xaniavaetejeba. 6 Bajarapatemploboënëverena pitsaparena siete paángelnëbeje. Bajarapamonae capona siete xuabeje piayaijavanë, bajaraxuanëta mapanacuaje peverebiabinexa. Bajarapaángelevi naxataba pexaniaviriapapaëbërëjavanë, piaxuirajibijavanë. Peniojaijavanë bitso. Nacorobëcëbanubena oropananë. 7 Bajaraxuacujinae pamonae cuatro ponëbeje piaitothiaviyajuvënënë, ángelevijavabelia rajuta copanë. Piayainë caeángelnë canacujitsia rajutapona caecopa. Bajarapacopanë orocopanë. Dioso, ponë daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenë, ayaicuenia anaeya naneconitsiaexanaena pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Xuanë vënëba bajarapacopanë, bajaraxuanëta Dioso naneconitsiaexanaena bajarapamonae. 8 Bajarapatemplobo tuatuajëmi bitso vënëca ëtsëxë. Bajarapatsëxë pitsapa Dioso ayaijamatabëcuenenëjavaverena. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi pejonenexa bajarapatemplobo ënëtuatuajëabelia. Xuanë siete paángelnëbeje capona, piayaijavanë, itsa baja panepaena, matapania jivi caëjëpaenatsi pejonenexa bajarapatemplobo ënëtuatuajëabelia.","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 5 CUI - Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Ananías irʉ piowa Safira abe exanabe\\n1Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías irʉ piowa pewʉn Safira, pabi xeinabe. Bapon piowabe pia ira caenaetabe. 2Bapon piowabe najʉpa nanta xeinabe. Baponbe icha paratixi nata botabe. Icha paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catabe bequein Ananías paeba xua daxita catabe Jesús pia peitorobi jiwitha tatsi. 3Bara nexata Pedro Ananías baraichi, jeye:\\n—Ananías, ¿eta xua metha Satanás jume jejam xua cajume tsiduta xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame? ¿Eta xua metha paratixi nata botame xua ira matoma cacata? 4Po ira caenaetame apara bara jinya ira. Yawa barapo matomano apara bara jinyawa. Barapo paratixi icha canantawenoname bara ba moya tainchi. ¿Eta xua metha baxua najʉntʉ coyene xeiname? Jopa apara muxuitorobim pebiwi. Jame yatsicaya apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame, jei Pedro.\\n5Poxonae baraxua Ananías jume taeba, petʉpaein Ananías iratha jopa. Daxita pomonae xua jume tane xua bapon tʉpa, bichocono junuwa. 6Pewowi pata. Ananías petʉpaein mata yarabatsi pesato becayatsi, xua pemʉthʉtha xubinexatsi.\\n7Pirapaeyo poxonae tres po horabe weta, Ananías piowa tatsi patopa ichaxota Pedrobarʉ ena. Barapowa jopa yaputaeyo xua pia pebin tatsi tatʉpatsi. 8Nexata Pedro barai barapowa, jeye:\\n—¿Bara daxita pana catame xoxi pacaenaetame pentoma pabi? jei Pedro.\\nBarapowa jume nota, jeye:\\n—Aja, bara daxita, jei barapowa.\\n9Nexata Pedro barai barapowa, jeye:\\n—¿Eta xua metha pana muxu wetamebe xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pamuxuitorobinamebe? Taema, pewowi pomonae aunxuae jinya pebin mʉthʉtha xotsi, pecoibototha pata, necamʉthʉtha xubinexa tsanerʉ.\\n10Barapoxonae caena nainya Safira Pedro petaxutha petʉpaein tanabotabatsi. Poxonae pewowi taeba xua barapowa bayatha tʉpa, bapoxonae bapowa jontaxorenatsi. Pia pebin cacuita mʉthʉtha xorecatsi. 11Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi, ichamonaeno ʉnthʉthʉ nayotarʉcʉpa pejunuwixae poxonae baraxua jume tane.\\nMeje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ainya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi\\n12Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pexeinya petsita itʉtsi coyenein exana jiwitha Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Pinmonae Jerusalén tomarapiwi pomonae jume cowʉnta Jesús, Nacom pin pia botha nacaetuta. Po tutu pewʉn Pórtico de Salomón tutu, bapo tututha nacaetuta. 13Ichamonae, pomonae xua jopa jume cowʉntsiyo Jesús, junuwa xua penanacaetutsiwa Jesús pejume cowʉntsi jiwitha tatsi. Ichitha barapo Jerusalén tomarapiwi tsita cui wʉnaetsi Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi. 14Pin bicheito nayoyotapona, pebiwino, yabʉxino pomonae xua jume cowʉntapona Jesús ponxae jiwi Pecanamataxeinaeinchi. 15Jesús pia peitorobi jiwi tatsi wʉnae peexanaexae, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, daxota pomonae atene namtotha capoinchi. Ichamonae camatha bobena namtotha. Ichamonae weintha bobena. Barapomonae ichipa jayababatsi xua Pedro pejumope tatsi, xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsainchi. 16Jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae xua pia tomaran jeba Jerusalén tomara pepuya weya. Barapomonae capata peatenewi irʉ pomonae xua matajemabatsi exanatsi cauri. Daxita barapomonae pebʉrʉya axaibi exanatsi. Daxita barapomonae carepaya equeicha axaibi.\\nMeje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peraxa exanatsi\\n17Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ pomonae xua napuna pona, pomonae saduceomonae, daxita barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi anaepanaya jume uwatsi. 18Daxota pomonae xua anaepana Jesús pia peitorobi jiwi tatsi teicatsi. Jiwi pecʉbi bothano capoinchi. 19Ichitha Jesús itoroba matatsunpin. Bapon merawi patopa. Jiwi pecʉbi coiboto yausaranaxuba. Matatsunpin aisowa bemaxʉ cayiya Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. 20Matatsunpin Jesús pia peitorobi jiwi tatsi tsipaebatsi, jeye: “Paponde Nacom pin pia botha. Baxota paumende. Payabara paebare daxita jiwitha barapo pena jʉntʉ coyene po coyene xua Nacom cata jiwitha xua beta pejinompaenexa”, jei matatsunpin. 21Poxonae baya caemʉmbotha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara exana xua matatsunpin paeba. Bara Nacom pin pia botha yacuinaya jojoniya pecuidubinexa jiwi.\\nBarapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ saduceomonaeno waba daxita carepaya Israel nacua pia penapatae jiwi xua penacaetutsinexa pentacaitorobi bicheitotha. Barapoxonae barapomonae itoroba ichamonae xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuaranobinexatsi pin bicheitotha peitabaratha tatsi. 22Ichitha poxonae policiamonae jiwi pecʉbi botha pata, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jopa taetsi. Daxota policiamonae diwesiyo caibeya capona pin bicheito peitabaratha. 23Policiamonae namchi, jeye:\\n—Poxonae papatan jiwi pecʉbi botha, soldadomonae pomonae peewatsiwi barapo pecʉbi botha barapo soldadomonae pecoiboto yabara umena, daunwei tsuncuae. Poxonae pasaranaxoyan jopa paitaraerowinyo Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Jiwaibi. Aichurubenae, jei.\\n24Poxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsi, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume tane baxua, bapoxonae najʉntʉ coyene benaecaeya nayainyaba, jeye: “¿Exota metha jane Jesús pia peitorobi jiwi tatsi? ¿Exua jane?” jei. 25Irʉrʉ barapoxonae pebin patopa. Barapomonae baraichi, jeye:\\n—Ja, pomonae jiwi pecʉbi botha pacaponame, barapomonae Nacom pin pia botha umena. Mataʉtano cuiduba jiwi, jei bapon.\\n26Nacom pin pia bo peyabara umenaewi barapomonae pia pentacaponaein tatsi bapon barʉ pona policiamonaeno Nacom pin pia botha. Equeicha caewa barʉ dendenatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichaxota nacaetuta pentacaitorobi bicheito. Saya jopa abe exanaetsi poxonae teicatsi. Saya barʉ cui wʉnaeya carendenatsi poxoru barapo policiamonae jiwi cui cunuwatsi. Daxota policiamonae saya be xainyatha teica barapomonae xua jiwi pecuiyainwaxae tatsi xua policiamonae pecuinbabiwa tsipaetsi ibotixitha. 27Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsino, barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi capoinchi pentacaitorobi bicheito peitabaratha. Sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:\\n28—Bayatha jume daunweya paca tsipaebatsiba: ‘Equeicha jopa Jesús payabara paebinde’, pajan. ¿Ichitha eta xua paexaname? Daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane pocotsiwa paxam pacuidubame Jesús yabara. Yawa painya metha paebichi xua paxan panatsiaena cuentan Nacomtha tʉpa pata exanaexae Jesús, jei barapo pentacaitorobi bicheito.\\n29Nexata Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi daxita barapo matabʉxʉyobe jume nota barapomonaetha, jeye:\\n—Apara jame bewa paexanaein pocotsiwa Nacom pana itoroba. Nacom pia peitorobi coyenewa ainya cui beyacaincha jiwi pia peitorobi coyene tatsi. 30Pata amo susato jiwi pia Nacom tatsi, barapo Nacom Jesús equeicha petʉpaein asʉ exanatsi pon xua pabexubame, poxonae naetotha tʉparucua paexanadutame. 31Nacom Pexanto pia peayapusʉwatha exana yatsicaya jiwi pia pepa Pecanamataxeinaein tatsi. Yawa exana pexanto pon jiwi Pecapanenebiyaein. Baxua exana poxonae pecoxatha taecatsi pexanto. Nacom baxua exana tsipei ichichipa xua Israel nacuapiwi icha jʉntʉ cui coyene xeinaena bapontha, xua bapoxonae barapomonae Nacom pecui yabara jʉntemainaenexa po coyene xua barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe pe-eexanaexae. 32Bara yatsicaya pata cui taewi daxita baxuan, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ tanerʉ. Daxota paca tsipaebatsi baxua, pocotsiwa xua Jesús exana. Nacom najumope cata pomonaetha pomonae xua peichichipaewa xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.\\n33Pentacaitorobi bicheito jume taerʉcʉpa xua pocotsiwa paeba barapomonae pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Bapoxonae barapomonae bichocono casebarʉcʉpatsi. Barapo pentacaitorobi bicheito ichichipa xua barapo Jesús pia peitorobiwi tatsi pejutebiwatsi. 34Barapo pentacaitorobi bicheitotha eca fariseomonaepin pewʉn Gamaliel, pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jiwi bapon barʉ cui itura jineibatsi. Bapon asiya uncua yawa itoroba xua bara caeto pesato becayiya tsainchi barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. 35Bapoxonae bapon Gamaliel barai barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheitotha, jeye:\\n—Paxam pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, dota pam xua pocotsi coyeneya pacana exanaename barapomonae. 36Metha bara pajʉntemainame poxonae matha bapon Teudas poxonae pia coya pentacaponaein naexana, nayabara paeba xua pinae bichocono peainya cui jiton. Cuatrocientos pebiwimonae matabʉxʉbe puna jinompatsi bapon. Ichitha poxonae Teudas bexotsi ichamonae, bapoxonae pijimonae tatsi dʉcʉpa, poxonae daxita yotabatsi. Saya xua Teudas exana baxua pecui pawi. 37Barichi Teudas pepuya weya ichʉn patopa pon pewʉn Judas. Bapon pentacaponaein najainta poxonae jiwi pewʉn tinae matacabi tsuxubi. Bapon Galilea nacuapin. Piamonae pin bicheito puna jinompatsirʉ, ichitha barichi bapon Judas bexotsi ichamonae. Barichirʉ pijimonae tatsi tarʉcʉpatsi poxonae yotabatsi. 38Daxota paca jeichi: ‘Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara pacui copabare’, jan. Icha barapomonae saya exanaetsipa xua jiwi itoroba, nexata barapomonae jopa amanayabichipae pocotsiwa xua ichichipa peexanaewa. 39Ichitha icha barapomonae exanaetsipa pocotsiwa Nacom itoroba, nexata paxam jopa pacui amanayabichipaem barapomonae. Dota pam. Daxota jopa paexanaponaeinde po coyene xua Nacom pia peaitafaetabi jiwichi pana naexanaponame, jei Gamaliel.\\nBarapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito bara jopa pecuiyo Gamaliel pepaebixae. 40Barapoxonae barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito equeicha wabatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Bapoxonae matha copiya ichamonae itorobatsi xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuainchinexatsi. Equeicha jume daunweya tsipaebatsi: “Equeicha jopa Jesús payabara papaebim tsane”, jei. Bapoxonae pu copababatsi nama Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. 41Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pentacaitorobi bicheito weya pona. Barapomonae jʉntʉ coyene weiweina tsipei peraxa exanatsi ichamonae, Jesús pijimonaexae xua baxua saya Nacom pecopatsixae. 42Awiya barapomonae amsiya yabara cuiduba, Nacom pin pia botha Jesús pia pexeinya jume diwesi yawa xua boxithano. Mataʉtano cuidubano xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica.","num_words":1318,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.051,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 3 CUI - Pirapae poxonae ainya wei yapucaewa, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Juan, pon Pebautisabin jiwi, cuiduba ira xuepana susato tsurucuae nacuatha\\n1Pirapae poxonae ainya wei yapucaewa, poxonae abʉ cataunxuae Jesús eca Nazaret tomaratha, bapoxonae Juan pon jiwi Pebautisabin patopa ira xuepana susato tsurucuae nacua beya xua Judea nacuatha. Bapon Juan Nacom Pejume Diwesi paeba ducuanaebiya. 2Juan namchi: “¡Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname! Tsipei Nacom paca waba painya nenaexanaenexa piamonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae”, jei Juan.\\n3Barapo Juan apara bapon pon caena bayatha peyabara tinaexaetsi. Isaías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, bapon caena bayatha yabara jume wʉnaeya tina, xua caena bayatha Juan yabara jume wʉnaeya tinatsi. Isaías jeye:\\nBapon wawaya jeye: ‘Patsi najʉntʉ cui\\ncoyene wʉnaere pon jiwi pia pepa\\nPecanamataxeinaeinchi pia pepatopae wʉnaeya tsane’,\\njei pon wawai”, jei Isaías petinae diwesitha.\\n4Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello. Coreinya bocoto maraina. Juan xane pocotsiwan yapupuna, pocotsiwan be sure, mataʉtano bana daebano. 5Jiwi pata Jerusalén tomara weya, irʉrʉ pata xua daxita tomaranpiwi xua Judea nacua weya, irʉrʉ pata po tomaranpiwi xua imoxoyo Jordán mene weya. Barapomonae pata Juan pejume taenexatsi. 6Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom tsita auratsi, xua abe peexanaexae, barapoxonae Juan bautisaba barapomonae Jordán mentha.\\n7Ichitha poxonae Juan tane xua nawita pata fariseomonae jiwana irʉrʉ xua saduceomonae jiwana pata ichaxota Juan bautisaba, Juan jeye barapomonaetha: “¡Paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Paxam be bara jomomonae pam, tsipei jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae, paichichipame Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Jopa papanenebiyaem tsane bequein bara paca bautisabinchi tsipei jopa pajʉntʉ coyene xanepanaem Nacomtha. 8-9Xaniwaicha pajinompare xain ichamonae paca cui tane, xua icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname. Tsipei bequein paxam pajam: ‘Waxainchi Abraham pia pemomoxi susato jiwichixaetsi Nacom naca capanenebiya exanaena’, pajam, daichitha paxam jopa xaniwaicha pajume cowʉntsim Nacom. Daxota Nacom itacʉpatsi xua paca cui matawenta pia jopa paca nepaca capanenebiyaenexa tsane. Mataʉtano barichino Nacom itacʉpatsi xua jiwi forotsinchi barapo ibotixi weya, po ibotixi xote Jordán mene itapatha bobena. Barapo jiwi naexanaena, po jiwi yatsicaewa Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom. 10Poxonae pebin naein ʉba sipari ba canacui wʉnaeta xua pecaucubobinexa po naein jopa nacoichiyo. Poxonae barapo naein ucuboba nantatsun eta xua petautsinexa isototha. Paxam bara paca jʉta ichiya paca cana exanaena. Nacom paca yabara nacui wʉnaeta xua paca bebai tsane isototha, ichaxota po isototha jopa cuinaya itacounayiyo tsipei Nacom jopa xanepanaya pata exanaem. 11Xan xaniwaicha paca bautisabatsi meratha painya neauraxae xua abe paexaname xua daxota icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa tsane Nacomtha. Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama pon tsiwanaya patopan, apara bapon Mesías. Bapon paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina. Bapon paca jiwana cui copatsinchi xua atene tsane Cristo pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae atene exanaena. Bapon bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Daxota bapon bichocono tsita pin ura xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi. 12Bapon pon patopaena bapon bayatha tsinacobenata po paparato xua trigo xu nexa. Bapon trigo xu tsanaya seicaya matapepe jejebapona. Trigo xu jejebapona trigo xu matabotha. Matapepe jejebapona petautsinexa isototha, ichaxota po isoto jopa cuinaya itacounayiyo. Bapon bara jʉta cana ichi tsane jiwitha icha trigo xu cana ichiya ichi. Jiwi Nacom tsana nobina pomonae pejume cowʉntsixaetsi pia nacuatha nexa. Ichamonae tsana nobinchi pomonae jopa pejume cowʉntsiwichi, petautsinexa isototha ichaxota xua jopa itacounayiyo”, jei Juan.\\n13Nexata Jesús patopa ichaxota Juan uncua Jordán mentha xua Galilea nacuatha. Jesús patopa xua Juan pebautisabinexa tsane. 14Copiya Juan juntucuru jume matawenta xua Jesús pebautisabiwatsi tsainchi tsipei anacuicaura. Juan jeye Jesustha:\\n—Xan apara pon xua tanantawenonaewa xua xam bewa jame tana nebautisabiwam tsane. Nama xan jopa bewa cabautisabi tsainchi, jei Juan.\\n15Ichitha Jesús jume nota:\\n—Anoxuae bara ‘je’ jande pocotsiwa xua xanepana, pocotsiwa ichichipan pocotsiwa xua xanepanaya exanatsi pocotsiwa xua Nacom naca itoroba, jei Jesús.\\nBapoxonae Juan jume jejei xua Jesús bautisabatsi. 16Nexata poxonae Jesús bautisabatsi, Jesús nainya mene wejuina. Bapoxonae nainya peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús tapatopeicatsi, be topiboto yaruneica. 17Bapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jechichi: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein pon itapetan. Bapon nejʉntʉ coyene weiweina exana”, jei Nacom.","num_words":702,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.024,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 9 CUI - Pocotsiwan paca tsipaebatsi - Bible Search\\nMeje yabara xua Nacom itapeta judiomonae\\n1Pocotsiwan paca tsipaebatsi barapocotsiwan pexainyei jumein. Tajume cowʉntsixae Cristo, bara jopa naerabinyo. Tajʉntʉ coyenetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neitoroba. Barapon jume daunweya netsipaeba xua pinae bara yatsicaewa xainyeya cueicueijan. 2Xainyan, wecoyan. Bichocono tamonae siwa anthʉthʉtanein tsaibi jopa pejume cowʉntsixae Cristo. 3Bichocono antobein barapomonae pomonae tanacuapiwi. Daxota nayabara paeban, janje: Bena bequein siwa tʉpacuaein tamonae xua bequein tsana tanaexanaewa Cristo weya, xua be poxonae Nacom tsita tanatsicuentsiwa xua barapomonae abe pia peexanae coyenewan nexa. Bapoxonae xua Nacom tamonae pia pecapanenebiyaenexatsi, daxota Nacom copata xua ichamonae nebexubina, najanje. 4Pon Israel, pon caena bayatha tʉpa, bapon nawʉn cata tamonaetha. Daxota tamonae “israelmonae”, baraichi. Bapon pia pemomoxi susato jiwi tatsi pomonae tamonaexae Nacom barapomonae pia pexui exana. Barapomonae bayatha Nacom yanta popona xua daxota barapomonae tane Nacom pia pexeinya peitʉpanae coicha poxonae xua beta exana barapomonae nexa, Nacom tsipaeba barapomonae pocotsiwa xua bapon peichichipaewa. Mataʉtano Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta pomonaetha pomonae xua ataya yaweneibina barapomonae peexanaenexa xua bapon ichichipa. Barapomonaetha Nacom cata Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano Nacom cata barapomonae po coyene xua barapomonae xaniwaicha wʉnae pejainchinexa bapontha. Mataʉtano Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta barapomonae xua Cristo pepatopeicaewa tsane. 5Barapomonae wamo susato jiwi pia pemomoxi susato jiwi tatsi. Cristo be jiton coyeneya naexana barapomonae jiwana pomonae pia pemomoxi susatopiwi jiwana tatsi. Bapon Cristo apara bara Nacom. Barabʉ Nacom bara ataya wʉnae jainteibinchi pon xua daxita coyeneintha canamataxeina.\\n6Ichitha barapomonae bequein Nacom cata daxita barapo coyenein, daichitha anoxuae barapomonae jopa Nacom xanepanaya beta tsita jinompaetsi jopa Cristo peyabara jume cowʉntsixaetsi. Bequein ichamonae nanta xeinaetsipa xua pinae Nacom Pejume Diwesi jopa ainya cuiyo xua barapomonae jopa peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba, ichitha baraxua jopa xainyeyo pocotsiwa barapomonae nanta xeina. Baraxua jame tsita itapeinya xeina xua apara jopa daxitiyo pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi xua Nacom piamonae tatsi. 7Mataʉtano Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi apara jopa daxitiyo barapomonae xua Nacom piamonae tatsi. Nacom caena bayatha tsipaeba Abrahamtha, jeye: “Xam xeinaename pomonae pepa jinya nemomoxi susato jiwi xua Isaac pon nexanto xua pia pexui jiwana tatsi”, jei Nacom. 8Baxua naca yaputane exana xua Nacom jopa exanaeyo daxita xua Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi be Nacom pia pexui tatsi. Nacom meisa be pia pexui cana exana pomonaetha pomonae pejume cowʉntsixae xua Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa. Barapomonae jume cowʉnta Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa xua Cristo capanenebiyaena barapomonae. 9Tsipei Nacom tsipaeba Abrahamtha poxonae yabara tsiwʉnae muxu duta. Nacom jeye: “Barapo xometotha xua icha weitha taitorobi coyenewatha bapoxonae Sara pexanto pabetsina pebin wʉto xua nexanto tsane”, jei Nacom.\\n10Jopa meisa baxuiyo, ichawano Nacom exana. Sara pexanto tatsi naexana pewʉn Isaac. Poxonae Isaac pinyo, bapon nacueyoba piowa, pewʉn Rebeca. Rebeca tanama ecatsibe pebin wʉtobe. Barapo pexuyobe cae axa nantaʉtabe bapon Isaac, pon wamo susatopin. 11-13Caena bayatha pewʉnaeya poxonae barapoyobe jopa naexanaebe, xuano pewʉnaeya xua poxonae barapoyobe jopa abe exanaeyobe mataʉtano pewʉnaeya xua poxonae jopa wʉnae exanaebe, bapoxonae Nacom tsipaeba Rebeca tsipaebatsi. Nacom jeye: “Pon xua copiya naexanaena bapon peyapin canamataxeinaeinchi”, jei Nacom. Barapo jume bara nayaraba jume jʉpabe xua icha diwesitha Nacom Pejume Diwesitha xua Rebeca pexantobe tatsi yabara paebatsi xua ichaxota, jeye: “Cuita itapetan Jacob xuyapin, ichitha nama Esaú naitematan matapin”, jei Nacom Pejume Diwesitha. Baxua naca yaputane exana xua Nacom pia coya itapeta pomonaetha pomonae xua peichichipaewa, xua pewabiwa barapomonae. Nacom jopa yabara itapetsiyo barapomonae peexanaexae pocotsiwa Nacom peichichipaewa.\\n14Ichamonae paeba, xua pinae Nacom jopa xapain exanaeyo poxonae caein jiwana itapeta, xua poxonae ichʉn naitematatsi. Apara jopa xapain wʉnaeyo xua barapomonae Nacom yabara paebatsi. 15Tsipei Nacom paeba Moisestha, jeye: “Pomonae wʉnaeya yabara nanta xeinaein xua tayawenaenexa, barapomonae beta yawenaein”, jei Nacom. 16Baxua naca cuiduba xua jopa jiton itapetichi poxoru wʉnae peexanaexae. Mataʉtano jopa itapetichi xua poxoru peichichipaexae xua peitapetsiwatsi. Saya jame pebiwi itapetatsi poxonae Nacom wʉnaeya yabara nanta xeina xua peyawenaenexa tsane barapomonae. 17Nacom cueicueijei pejume diwesitha nacua peewatsintha pon Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Nacom jeye bapontha: “Apara xan ponxaein tacoya cacana exanatsi pon Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Painya xantha tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa exanaein xua tsita itapeinya xeinaein xua xan xeinan bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa. Mataʉtano exanaein xua daxitan nacuan jiwi taneyabara jume taenexa”, jei Nacom. 18Daxota yaputainchi xua Nacom itacʉpatsi xua wʉnaeya yabara nanta xeina xua peyawenaenexa pontha pon ichichipa xua peyawenaewa. Mataʉtano Nacom saya yabara copata xua ichʉn pejʉntʉ coyenetha pexeinaewa po coyene pejumefebi coyenewa. Baxuan Nacom cana exana pomonaetha pomonae Nacom ichichipa xua xeinaena barapo coyenein.\\n19Metha paxam pana nebaram xua barapomonae yabara xua pajam: “Poxonae Nacom atene exana pomonaetha pomonae petsita natsicuentsixaetsi xua abe peexanaexae ¿baxua Nacom jopa xaniwaicha exanaeyo jampa? Nacom copata xua barapomonae xeina pejʉntʉ coyeneintha pejumefebi coyenewan. ¿Barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi jampa, poxonae Nacom bequein copata baxua jampa?” pajam. 20Ichitha paca jume notatsi, janje: “¡Paxam pebiwi tsobenae pam! ¿Eta po jiwi pam xua painya nejume matsontsonobiwi Nacom? Juruwato jopa itacʉpaetsi xua pejeiwa pontha pon peexanaexaetsi: ‘¿Eta xua metha bara necanaʉta jʉtsiya exaname?’ xua pejeiwa juruwato. Bapana juruwato jopa itacʉpaetsi xua pepaebiwa baxua”, paca jeichi. 21Pon xua juruwato peexanaein bapon itacʉpatsi xua cae tsorobotha jiwana exana ainya juruwaton xua seicayan be pocotsi coyeneya xua ichichipa. Bapon itacʉpatsi xua pexeinya juruwato exana xua bichocono ainya matoma. Mataʉtano bapon itacʉpatsi xua bara cana exana xua jopa wʉnaeyo xua saya pecasetsinexa.\\n22Nacom barichi itacʉpatsi xua jiwi pecana exanaewatsi be pocotsi coyeneya xua ichichipa. Bequein Nacom ichichipa tsita itʉta pia peanaepanaewa pomonaetha pomonae abe peexanaewi, ichitha jopa cataunxuae baxua exanaeyo. Mataʉtano bequein ichichipa tsita itʉta pia peayapusʉ itorobi coyenewa po coyene xua barapomonae tʉpa peexanaewatsi, ichitha Nacom jopa cataunxuae baxua cana exanaeyo barapomonaetha. Ichitha Nacom caena bayatha beitatemaya taetaepona xua barapomonae abe pia peexanae coyenewan, po abe coyenewan xua Nacom anaepana exanatsi. Barapomonae muxu peweraweracae exanaetsi abe peexanaexae. 23Nacom beitatemaya naca taetaepona wanaca tsita itʉtsinexa daxita waxainchi xua bichocono bara ichichipa xua wanaca yawenaewa tsane bayatha itapeta wanaca antobewaxae. Caena bayatha Nacom yabara naca tsiwʉnaeta xua irʉ waxeinaenexa Nacom pia pexeinya jʉntʉ coyenewa xua bichocono peantobewa. 24Nacom naca waba pomonaexaetsi pomonae judiomonae jiwanatsi. Mataʉtano Nacom naca waba pomonaexaetsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jiwanatsi. 25Baxua Nacom yabara paeba pejume diwesitha pomonae yabara, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo po diwesitha ichaxota Oseas tina. Nacom jeye:\\n“Pomonae copiya jopa tamonaeyo, barapomonae\\nyabara jan tsane, ‘Apara tamonae’, jan tsane.\\nMataʉtano pomonae copiya jopa antobeinyo\\nbarapomonae yabara jan tsane:\\n‘Apara taantobe jiwi’, jan tsane.\\n26Mataʉtano ichaxota ba jiwi yabara jan: ‘Paxam\\njopa tamonae pam’, jan, baraxota barapomonae\\nyabara jan tsane: ‘Apara paxam tapexui pam,\\npo Nacomxaein ataya tsitecaeya jiwi asʉ jinompa\\ntaexanaein’, jan tsane”, jei Nacom, ichaxota po\\ndiwesitha Oseas tina pon caena bayatha tʉpa.\\n27Barichi irʉ Isaías yabara jeye judiomonae: “Bequein judiomonae bichocono jiwi ayaxa icha taetowan ichi xua bobena mar mene itapatha, daichitha saya be conotha barapo judiomonae jiwana pomonae xua Nacom capanenebiya. 28Saya conotha capanenebiya tsipei Nacom methaunxuae yabara paebina daxita jiwi barapo cae pin nacuathepiwi pia petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi. Yawano jiwi ayei weraweraca exanaeinchi xua Nacom exanaena”, jei Isaías. 29Isaías copiya yabara tsiwʉnae muxu duta, jeye:\\n“Nacom apara bapon pon xua itoroba\\nBapon wʉnaeya naca yabara nanta xeina xua\\nwanaca yawenaewa tsane xua awiya be\\nconotha pejinompaenexa pomonae wamomoxi\\nsusato jiwi jiwana, xua daxita\\njopa peweraweracaewa tsane.\\nIcha Nacom jopa baxua exanaetsipae, bapoxonae\\nwaxainchi bara naca jʉta ichipae icha bayatha\\nSodoma tomarapiwi cana ichichi, mataʉtano icha\\nmatha Gomorra tomarapiwi cana ichichi xua\\ndaxita weraweraca”, jei Isaías\\nMeje yabara xua judiomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi\\n30Barapo peyabara jʉtiya paebiwan naca yaputane exana xua apara pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom jopa tsitatsi xua barapomonae penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Baxua Nacom cana exana barapomonaetha bequein barapomonae jopa tsaqueinaeyo xua pexeinaewa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Barapomonae xeina pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha Cristo pejume cowʉntsixaetsi. 31Ichitha nama barapo judiomonae paeba, jeye: “Nacom naca jʉntʉ coyene xanepana exanaena xua jopa Nacom watsita natsicuentsinexatsi xua abe waexanaexaetsi bapontha. Bapon baxua naca cana exanaena icha exanaeinchi pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba”, jei barapomonae. Daichitha barapomonae judiomonae jopa itacʉpaetsi xua daxita peyabara jume cuiya exanaewa pocotsiwa Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha. 32¿Eta xua metha jane xua barapomonae jopa itacʉpaetsi xua exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba? Metha poxoru barapomonae nanta xeina xua poxonae beta exana bapoxonae jopa pexeinaewa tsane penatsicuentsiwa Nacomtha. Barapomonae jopa jume cowʉntsiyo xua Nacom itorobica Cristo, daxota barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae nacabeta exana, poxonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom, atene peexanaexaetsi tsane icha jiton ichi poxonae xuirapopa ibototha xua pia coutha nacabeta exana xua atene naexana. 33Nacom Cristo yabara paebatsi pejume diwesitha. Icha jiwi ichi poxonae nacabeta poxonae xuirabathopa ibototha, barichi jiwi nacabeta poxonae Cristo jopa jume cowʉntichi. Nacom jeye:\\n“Jerusalén tomaratha po tomara atororo\\nxua po tomara pewʉn Sión\\nbarapo tomaratha notsin pon\\njiwi pecapanenebiyaenexa tsainchi.\\nJiwi nacabeta exana poxoru barapo jiwi\\njopa jume cowʉntsiyo bapontha,\\nicha jiwi ichi xua nacabeta exana\\npoxonae xuirabathopa ibototha.\\nPon jume cowʉntsina bapontha, jopa bapana\\njʉntʉ natsepanayae tsane”, jei Nacom.","num_words":1430,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.02,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 11\\nPacuenia itsamatacabi anijanëbeje jivi tsipaebaponaenabeje palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji ángelnë. Nerajuta piapianaebo. Nejumaitsi mapacueniaje:\\n—Nonotapunare. Caponare mapanaeboje necaëjëbinexa Dioso pijatemplobo, necaëjëbinexa altarvënëjava ata. Namataëjëtsianamenua pajivibeje bajarapatemplobota navajëca Diosojavabelia. 2 Itsiata pëtsa caëjëtame templobopanabo. Tsipaji bajarapapanabo tocopata baja Dioso apo pejumecovënëtsivinexa, pamonae saicayanacuaverena pepatsivi pejinavanapaenexa. Bajarapamonae jinavanapaena Jerusalén tomarata cuarenta y dos pajuametobeje. Saicayanacuaverena pepatsivi, apo yaiyatae tsane judíovi pijatomara. 3-4 Bajayata profetanëmi peyaquinaebaxutota, comparacióncuenia tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Anijanaebeje, olivonaebeje, anijajavabeje pijinia pitayotanucaejavabeje, nubenaena mapanacuapijivi pijatuxanenë Dioso pitabarata,” jai. Bajarapacuenia comparacióncuenia tajëvelia itsa jumaitsi, tajëvelia vajunupaeba anijanëbeje jivi petsipaebanajetarucaejavanexabeje palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje. Nexata anijanëbeje Dioso itorobiana jivi petsipaebanajetarucaenexabeje palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje. Palivaisi bajaraponëbeje Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje, bajarapalivaisi mil doscientos sesenta pamatacabibeje jivi tsipaebanajetarucaenabeje. Naxatatsianabeje piayopapaëbërëjava. Bajarapacuenia naxatatsianabeje bitso pesivajamatabëcuenebëjaixaebeje tsane pamonae apo peyaiyataevi Jerusaléntomara, nejai ángelnë.\\n5 Itsajivi itsa jamatabëitsacueniabianatsibeje, bajaraponëbeje nayajivitajuitsianabeje pecuibovojotovetsina pepitsapaecotiata, pitarunutsicotiata. 6 Bajaraponebanajetarucaenabeje. Naxatatsianabeje piayopapaëbërëjava. Bajëbeje caëjëpaenatsibeje pitavetsinexabeje ema pejopaeyaniva. Pamatacabibeje jivi tsipaebanajetarucaenabeje palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje, bajarapamatacabibeje abaxë ema apo jopaeyaexanaebeje tsane. Caëjëpaenatsibejenua mera ata pijanara pexanaenexabeje. Caëjëpaenatsibejenua daxitaviria piayaicuene pecapitsapaenexabeje pamatacabita jitsipaenabeje. 7 Bajaraponëbeje itsa veretsianabeje palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaenatsibeje jivi petsipaebanajetarucaejavabeje, bitso piayainë pitsapaenina pinijimëthëxanetojavatsina. Bitso piayainë pitsapaenina pebenexatsibeje bajaraponëbeje. Nexata amoneyabianatsibeje. Nexata baja beyaxuabianatsibeje. 8 Nexata petëpaenëbeje bocaenabeje Jerusalén tomaraxaneto callejavata. Bajarapatomarata bajayatami vajatuxanenë ata cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajarapatomara yabara jivi itsajavata: “Sodomatomara raja,” jai tsabiabi. Itsajavata: “Egiptotomara raja,” jai tsabiabi. Bajarapacuenia jumai tsabiabi Jerusaléntomara yabara tsipaji bajarapatomarapijivi bitso pibisiacuene exana. 9 Nexata bajaraponëbeje, Jerusaléntomara callejavata petëpaenëbeje, bocaenabeje acueyabi pamatacabibeje epatua. Tsipaji Jerusaléntomara pevetsivi apo tocopatsi tsane itsajivi ata pemëthëtsinexatsibeje bajaraponëbeje. Nexata daxitaviriajumevi, daxitanacuanëpijivi ata, taeyabuatsianatsibeje. 10 Dioso apo pejumecovënëtsivi sivajamatabëcuenebarëyatsibeje tsane petëpanucaejavabeje. Bitso cajena barëya tsane Dioso apo pejumecovënëtsivi. Nexata pebarëyajamatabëcuene fiesta exanaena. Namataenetsia narajutsiana amoneya itsacuenejavanë. Bajarapacuenia exanaena Dioso apo pejumecovënëtsivi bajaraponëbeje petëpaejavabeje yabara. Tsipaji Dioso apo pejumecovënëtsivi jumaitsi tsane: “Copiaruca rabaja maponëbeje livaisi vajanacatsipaebabiabijavaje. Copiaruca baja vajanacajamatabëitonotabiabijava,” jai tsane. 11 Itsiata baitsi jane petëpaecujinaebeje, acueyabi pamatacabibejecujinae itsamatacabi epatua, icatsia Dioso piasaëjumali rajutsianatsibeje. Nexata petëpaejavabejevecua namatacotsianabeje. Daxita cajena pamonae taeyabuatsianatsibeje petëpanucaejavabeje, bitso cujunavianatsibeje. 12 Bajaraxuacujinae bajaraponëbeje jumetaenabeje athëbëvetsica pinijijumeta pejumaitsijavatsibeje: “Pajunaiminabeje,” pejaijavatsibeje. Nexata bajaraponëbeje junaeniabeje athëbëabetsia itarërëbo tuatuajëjavabetsia. Daxita pitoyavitsibeje pëtaenubenaenatsibeje. 13 Bajara jane paepatota ira najëabiana. Nexata Jerusalén tomarata, itsajota diez pabobeje najuaenaena, caebo yajuvënëjopaponaena. Nueve nexata pabobeje nacopataponaena. Nexata Jerusalén tomarata ayaijava bo othopaena. Siete mil pijinia pajivibeje bajarapairanajëabita tëpaena. Jerusalén tomarapijivi, pamonae nacopabiana, bitso cajena junaviana. Nexata bajarapamonae pecajunavi, Diosojavabelia jumaitsi tsane:\\n—Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso, jai tsane pecajunavi Diosojavabelia, athëbëtatsia peecaenëjavabelia.\\n14 Anijapiayaicuenebeje rabaja panepaena. Itsiata baitsi jane icatsia itsajava piayaicuenejava bepijia najetarucaena, acueyabijava.\\nSietenë baja ángelnë pijatrompeta piobijava yabara pelivaisi\\n15 Sietenë jane baja ángelnë oba pijatrompeta. Nexata athëbëvetsica pinijijumeta pejumaitsijava, jumetaniji. Jumaitsi mapacueniaje:\\nDaxitanacuanëpijivi rajane baja vajatuxanenë Cristobeje, Diosobeje, evetaponaponaenabeje. Bajaraponëbeje evetaponaponaenabeje daxitamatacabijavabelianexa,\\npejaijava athëbëvetsica, jumetaniji.\\n16 Nexata pamonae veinticuatro ponëbeje ancianovi, pamonae ena pijatronota Dioso pitabarata, daxita bajarapamonae irataeya bobena. 17 Bajarapamonae ancianovi irataeya jumai tsanubenae Diosojavabelia:\\nXamë Diosonëmë, niajamatabëcuenesaënë daxita mapanacuanë pevetsivivecuaje. Ajena, pamatacabi, ponaponame. Bajayata mapanacuaje nexanaevajënaeya ata, ponaponame. Daxitamatacabijavabelianexa ata ponaponame. Pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi. Tsipaji baja taxuxuabame pinijisaëta nevetaponaponaenexa daxita mapanacuanëpijivije. 18 Daxita mapanacuanëpijivije cabaraanaepana bitso. Bajaraxuata tocopiapatatsi baja nenaneconitsiaexanaenexa daxita bajarapamonae. Tocopiapatatsinua baja petëpaevimi ata nenaneconitsiaexanaenexa. Tocopiapatatsinua baja nijajivi, xuavajëto catonacuenebavanapa, bajarapitsijavavajëto nerajutsinexa pecatonacuenebavanapaematamo. Pamonae catotsipaebavanapa nijumelivaisi itsamonaejavabelia, bajarapamonae jane baja rajutsianame xua toxainame bajarapamonae nerajutsinexa. Pamonae ayaijamatabëcuene pexainaevi ata, cavënëlivaisiyaiyatane. Pamonae beveliajamatabëcuene pexainaevi ata, cavënëlivaisiyaiyatane. Bajarapamonae ata jane baja rajutsianame xua toxainame bajarapamonae nerajutsinexa. Tocopiapatatsinua baja pijinia neverebiabinexa daxita pamonae bijiana mapanacuaje, pamonae ata jamatabëcuenebijiana pecajumecovënëtsivi,\\njai tsanubenae irataeya ancianovi Diosojavabelia.\\n19 Nexata athëbëtatsia Dioso pijatemplobo nabaupata. Bajarapatemplobo ënëtatsia taeyabuatsiajë baula. Bajarapabaulaënëta jeba Dioso pejumelivaisi peyaquinajebijava. Bajarapaitane jumai tsarubenae pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi pijajivi pecapanepaenexa pijaneconivecua. Yamaxë binebinejai. Najumetanua. Ira najëabanua. Bitso pecainejebimatarejetonë irabetsica othopaica pinijicuenia.","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 10\\nPacuenia Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi itapeta saya doce ponëbeje apóstolevinexa yabara pelivaisi\\n1 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi junata saya doce ponëbeje Jesús pebarënacaetuatsinexa. Jesús pijajivi pecaëjëpaejamatabëcuenetsi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana dovathi peyajavajinavanapaevi pevecuacapitsapaponaenexa, pejamatejemayaexanaponaenexanua daxitaviriavitane pecapunaevitsi.\\n2 Mara doce ponëbeje Jesús pijajivi, apóstolevi, pevënëanëje. Itsanë pevënë Simón. Itsavënë bajaraponë Pedro. Itsanë pevënë Andrés, Simón pejuyapijinë. Itsanëbeje pijinia Santiagobeje Juanbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje. 3 Itsanë pevënë Felipe. Itsanë Bartolomé. Itsanë Tomás. Itsanë Mateo, impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia petomatamoyanijobinëmi. Itsanë pevënë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë pevënë Lebeo. Bajaraponë itsavënë Tadeo. 4 Itsanë Simón, celotenë. Itsanë pevënë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia canajetsijitsiatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi.\\n5 Jesús pijajivi pitorobivajënaeya jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pëtsa paponame apo judíovi pijanacuayabelia. Pëtsa paponame Samaria nacuata penaetomaranëjavabelia ata. 6 Paponare jane Israel nacuapijivijavabelia. Pacuenia ovejabitsaëtoxaneto pevetsinëtsi vecuanaxuabavanapa, bajara pijinia pacuenia Israel nacuapijivi Diosovecua naxuabavanapa. 7 Patsipaebanajetarubenaename bajarapamonae imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsijavanexa Dioso pijajivi pevetsimatacabinexa. 8 Pajamatejemayaexanaponaename piavitanevi. Pasaëyaexanaponaenamenua petëpaevimi ata. Pajamatejemayaexanaponaenamenua bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi. Pavecuacapitsapaponaenamenua dovathi peyajavajinavanapaevi. Amoneya raja pacacaëjëpaeyaexanatsi bajarapacuenia paneexanaponaenexa. Bajaraxuata amoneya jivi pajamatejemayaexanaponaename. Pëtsa pamatamoyanijobame panejamatejemaya exanaejamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia pitorobivajënaeya.\\n9 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia pitorobivajënaeya:\\n—Panijanamutonexa pëtsa pacaponame palata. 10 Pëtsa pacaponame panijadoro ata. Saya pajumaponaename caenaxatatsi. Panenataxuxatatsijava ata, pataxunaponaename caejava. Naeboyo ata pëtsa pacaponame. Pamonaejavabelia livaisi patsipaebianame, pacarajutsiana panexaejava. Bajarapacuenia pacarajutsiana tsipaji pajivi xaniavaetsia itsanëjavabelia tonacueneba, bajarapajivi juya pexaejava barajutatsi.\\n11 ’Itsa papatabiabianame pinijitomarata, tsiquiritomarayojavata ata, bajarajota pajaitabiabianame ponë peyaiyataenëtsi. Nexata bajaraponë pijabota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename. 12 Itsa pabota papatsijitsiamë, ajena pajonejitsiamëlia, pajumaitsimë tsabiabi tsane: “Diosojavabelia raja pacatovajëtsijitsiatsi xaniavaetsia panejinavanapaenexa,” pajamë tsabiabi tsane. 13 Itsa bajarapabopijivi pacacopiapitsiana xaniavaetsia, nexata pacuenia Diosojavabelia patovajëtame, yavenonaenatsi Dioso. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacopiapitsi tsane xaniavaetsia, nexata pëtsa patovajëtame Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. 14 Itsa apo pacacopiapitsi tsane, itsa apo jitsipaenua tsane papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, bajarapabo pavecuaponaename. Bajarapatomara ata baja pavecuaponaename. Nexata baja itsa paponaejitsiamë bajarapatomaravecua, paneponaevajënae, bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, bajarapatomarapijivi yapëtaena Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi. 15 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Sodoma tomarapijivimi, Gomorra tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia pitorobivajënaeya.\\nPacuenia Jesús pijajivi bejiobiaexanaejitsiatsi yabara pelivaisi\\n16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¡Xania panayajivitaename! Pacaitorobianatsi raja bitso pibisiacuene pexanabiabivijavabelia. Pacuenia ovejaxi tsiayaitsi itsa jinavanapa pianaepanaevi nevëthë tuatuajëata, bajarapaitsimë tsane. Nexata pacuenia unupijivi nayajivitaeyajinavanapa pitsacueniabiyanivatsi, bajara paitsimë tsane. Pacuenia ata ucucu aneconijibia jinavanapa, bajara paitsimë tsavanapae tsane. 17 Xania baja tsane. Patajajivixaemë raja jivi pacaneconitsiana papecananeconitsiaexanaenexa. Nexata itsajota nacaetuatabiaba tomara pevetsivi, bajarabelia pacacaponaena. Judíovi penacaetuatabiabibonëjava pacajumatitibabeyabiabiana penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. 18 Patajajivixaemë pacanubiananua nacuaevetsivi pitabarata, presidentevi pitabarata ata. Bajarajota nexata xanë talivaisi patsipaebianame bajarapamonaejavabelia, apo judíovi ata pitabarata. 19 Itsiata baitsi jane itsa pacanubiana nacuaevetsivi pitabarata, pëtsa pajamatabëbëjamë panenayajivicuaicuaijainexa bajarapamonaejavabelia. Tsipaji raja paepatota panayajivicuaicuaijamëjitsia, bajarapaepatota Dioso pejamatabëcueneta pacacuaicuaijaiyaexanaena. 20 Itsa panayajivicuaicuaijamë tsane, paxamë panijacuata apo pacuaicuaijamë tsane. Espíritu Santo raja pacacuaicuaijaiyaexanaena.\\n21 ’Itsamonae pematapijivi, pejuyapijivi ata, canajetsiana nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. Itsamonae nacoxicanajetsiana nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. Itsamonae canajetsiana paxa, pena ata, nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. 22 Daxita nacuapijivi pacaitoya tsane patajajivixaemë. Pajivi bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata itsa casaë tsaponaponae tsane tanejumecovënëtsijava, bajarapajivi capanepaenatsi Dioso pijanacuayabetsia. 23 Itsa patomarata pacabejiobiaexanaena, bajarapatomaravecua parëcëpecaename itsatomarabelia. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita Israel nacuata penaetomaranëjava abaxë patsipaebiveretsinejevamë pexanialivaisi, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itacarajeta icatsia patsianicajë.\\n24 ’Itsajivi ata apo jamatabëcuenematatoxenetsi pecujarubinëtsi. Itsajivi ata pijinia itsanë itsa pijajivitonë, apo jamatabëcuenematatoxenetsi pijatuxanenë. 25 Pacuenia pecujarubinë itsamonae copiaya bejiobiaexanatsi, bajarapacuenia icatsia bajaraponë pecujarubivi ata bejiobiaexanaenatsi. Pacuenia petuxanenë copiaya bejiobiaexanatsi, bajarapacuenia icatsia pijajivitonë ata cotocaevi bejiobiaexanaenatsi. Xanë panijatuxanenënë: “Beelzebú, daxita dovathivi pijatuxanenë,” nejai tsabiabi itsamonae. Nexata pijinia patajajivixaemë bitso pibisiavënëta paxamë ata cotocaevi pacajunatabiabiana, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pecujunaviyaniva pebeyaxuabijavatsi yabara pelivaisi\\n26 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pëtsa pacujunavame jivi, pacaatiobi ata. Daxita xua jivi muetsia pibisiacuene exana, bexëajavabelia cueneyapëtaeponaenatsi daxitajivi. 27 Palivaisianë muetsia vajaepatojavata pacatsipaebaponatsi, bajarapalivaisianë paxamë pinijijumeta patsipaebaponaename jivi penacaetuatabiabijavata. 28 Pëtsa pacujunavame jivibevi ata. Bajarapamonae pacabeyaxuabi ata tsipae, acuenebi matavëjëa papecaitsacueniabinexa pepo panejamatabëcuenejavabelia. Biji rajane pacujunavare Dioso, ponë caëjëpatsi papecaxuabinexa infiernojavabelia papecabeyaxuabicujinae.\\n29 ’Anijanëbeje baratsuitobeje namatamota saya caepalatanëyo. Itsiata baitsi jane caenë ata baratsuito Dioso pepëya jemata muetsia apo jopaetsica petëpaenë. Tsipaji paneaxa, Dioso, asiva baratsui ata. 30 Dioso cajena bitso pacaasiva baratsui matatoxenetsia. Nexata panematanatoxi ata, caematanatoyo canacujitsia, Dioso namataëjëta. 31 Bajaraxuata pëtsa pacujunavame itsacuenejavayo ata. Tsipaji paxamë Dioso bitso pacaasiva baratsuitoxi matatoxenetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús pijajivi apo benayavajunuaxainae Jesús pijajivicuene yabara pelivaisi\\n—Daxita pamonae tajajivi, jivi pitabarata itsa navajunupaebiana tajajivicuene, xanë ata vajunupaebianajë bajarapamonae tajajivicuene taxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia. 33 Pamonae jumai tsane itsamonaejavabelia: “Xanë cajena Jesús apo pijajivitonënë,” jai tsane, nexata pijinia bajarapamonae yabara xanë jumaitsinë tsane taxa Diosojavabelia: “Mara pamonae apo tajajivije,” janë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús apo penajuajumecovënëtsixae, nacaemonae ata apo najamatabëcuenejëpae tsane yabara pelivaisi\\n—Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús rabaja patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi mapanacuataje najamatabëcuenejëpaeya pejinavanapaeyaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Bajaraxuanexa apo patsinëtsica. Biji rajane xanë tapatsixaetsica mapanacuayabetsicaje, jivi itsa nejumecovënëtsiana, apo najamatabëcuenejëpae tsane pamonaejavabelia apo nejumecovënëtsi, nacaemonae ata. Napijavajabitsaë tsane namataenetsia. 35 Xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje, pebibeje paxabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. Petirivabeje ata, pexënatoyobeje xanë apo tanenajuajumecovënëtsixae penabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. Pamebeje ata pecopenabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. 36 Nexata xanë apo tanenajuajumecovënëtsixae, caejivi canacujitsia bepijavajabitsaëjivi taenatsi pijamonaejivi ata.\\n37 ’Pajivi nejumecovënëtsi ata, apo niasiva tsane paxa, pena ata, piasivajava matatoxenetsia, bajarapajivi apo tajajivi tsane. Pajivi nejumecovënëtsi ata, apo niasiva tsane pexënato, pexënatoyo ata, piasivajava matatoxenetsia, bajarapajivi apo tajajivi tsane. 38 Pajivi nejumecovënëtsi ata, pecajunavi apo nepënaponae tsane pebeyaxuabixaejitsiatsi xanë tajumelivaisi yabara, bajarapajivi apo tajajivi tsane. 39 Pajivi nayavajunuaxaina tajajivicuene pebejiobiaexanaeyanivatsi, pebeyaxuabiyanivatsinua, bajarapajivi naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Itsiata baitsi jane pajivi beyaxuabatsi tajajivixae, bajarapajivi daxitamatacabijavabelianexa Dioso capanepaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Dioso matamotsijitsiatsi pamonae xaniavaetsia copiapita Jesús pijajivi yabara pelivaisi\\n40 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pajivi pacacopiapitsiana patajajivixaemë, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapitsiana, bajaraxua taxa Dioso tane pecopiapitsijavatsi. 41 Diosojumepaebinë Dioso matamotsianatsi petonacuenebimatamo. Nexata pajivi xaniavaetsia copiapita Diosojumepaebinë, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata xuavajëto Diosojumepaebinë Dioso matamotsianatsi, bajara pijinia xuavajëto Dioso matamotsianatsi pajivi copiapita Diosojumepaebinë. Pajivi ata exanabiaba Dioso pitorobicueniatsi, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata pajivi xaniavaetsia copiapita pajivi exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata xuavajëto Dioso matamotsianatsi pajivi exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi, bajara pijinia xuavajëto bajarapajivi Dioso matamotsianatsi.\\n42 Pajivi yavenonaena tajajivi, tsiquirijavayo ata mera rajutsiana piapaenexa, bajarapajivi pepacuene matamotsianatsi Dioso, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":975,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.226,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 20 CUI - Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae uva pabitha petanacuichiwi\\n1Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Nacom pijimonae matomatsina pia nacuatheicha xua be pematomatsiwa petaexanaexaetsi pia petanacuichiwa tatsi icha pon pabi pexeinaein ichi xua poxonae matoma catsiba pomonaetha pomonae petanacuichixaetsi. Pon pabi pexeinaein caemʉmbotha pona xua jeita pomonae pia petanacuichinexa tsainchi pia uva bacabo. 2Bapon muxu tsipaeba pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Paxam painta nacuire ta uva bacabo, nexata paca matoma catsibebinchi pocotsi paratiyo xua caentaqueitha nexa’, jei. Bapoxonae bapon pia petanacuichiwichi itoroba pia uva bacabo beya. 3Bapoxonae equeicha bapon pona poxonae xometo tajʉ beequeina xua pejeichinexa ichamonae pomonae petanacuichiwichinexa tsainchi pia uva bacabo. Bapoxonae bapon tane ichamonae, pomonae panatha saya jinompa xua jopa nacuitompaeyo. 4Bapon barai barapomonae jeye: ‘Paxam irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi. Nexata beta paca matoma catsibinchi, xua pocotsi paratiyo po horatha panacuitame nexa’, jei. Bapoxonae barapomonae pona pabi beya penacuichinexa. 5Bapon mateinyaxae equeicha pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Barichi equeicha poxonae tabopiya pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. 6Bapon equeicha pona pana beya poxonae xometo iriya ducuanaicha xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Bapon equeicha tane ichamonae pomonae xua jopa irʉ nacuitompaeyo. Bapon barai barapomonaetha, jeye: ‘¿Eta xua metha came saya anoxuae paumename po panathe, xua jopa panacuitompaem?’ jei pabi pexeinaein. 7Barapomonae jume nota, jeye: ‘Canta dapon aibi pon pata tana neitorobiwa tsane’, jei. Nexata bapon barai barapomonae, jeye: ‘Paxam paponare, irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi, nexata beta paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo po horatha painya nenacuichixae tsane’, jei pon pabi pexeinaein.\\n8“Poxonae quirei tsanaicha pon pabi pexeinaein, bapon itoroba pon pia petayapucaecaeinchi uva pabi, jeye: ‘Inta wabare pomonae inta nacuita yawa matoma catsibare. Tamroropata wabaponde yawa matoma catsibaponde. Copiya matha wabare pomonae opi dubena pomonae inta cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha, beya poxonae papataponaena pomonae copiya inta nacuita caemʉmbotha’, jei. 9Nexata copiya pata pomonae cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha. Daxita barapoyobe pomonae cotacaya nacuita bara beta matoma catsibatsi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, bequein bara jopa pin mataqueitha nacuichiyo. 10Nexata bara irʉ bapoxonae pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae tabopiya, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae mateinyaxae, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae xometo tajʉ beequeina, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ nama pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita caemʉmbotha. Barapomonae najei: ‘Metha equeicha mataropeichiya naca catsibina paratixi tsipei nacuitatsi caemʉmbotha’, najei barapomonae. Daʉmetha barapomonae saya matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. 11Ichitha poxonae barapomonae matoma nota, itaconacarʉcʉpa pontha pon peitorobixae barapomonaetha. 12Barapomonae anaya jei bapontha: ‘Pomonae nacuita cotacaya, saya cae horatha nacuita, barapomonae matoma catsibame pocotsi matoma pana catsibame. Nama apara paxan daunweya panacuitan, yawa atsatha daunweya panacuitan’, jei barapomonae. 13Ichitha pon pabi pexeinaein jume nota caeintha barapomonae jiwanapintha, jeye: ‘Tajiton, apara jopa bara abe pacata exanaetsi. Canaunxuae paca muxu tsipaebatsiba paca jeichi: Paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, paca jeichi. 14Bara jinya matoma pire. Bara nawiyama. Xan ichichipan tacoya matoma catsiban pomonae quiripitha nacuita barapocotsi matoma, pocotsi matoma jʉpa paca catsibatsi. 15Apara xan tawaxae itacoxonan xua tantoma exanaewa. Apara pauwame ichamonae xua jopa taasiwaxae xua tantoma exanaewa ichamonaetha’, jei pon pabi pexeinaein.\\n16“Nacom barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane jiwitha icha pon pabi pexeinaein ichi poxonae cana exana pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pomonae xua jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane”, jei Jesús.\\n17Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya. Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ ecapona namtotha pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe Jesús meisa waba aisowa beya petsipaebinexa.\\n—Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Barapo tomaratha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin necaenaetsina sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi yawa pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae necaenaetsina ichamonaetha xua ichamonae tana nebexubiwa tsane. 19Bapoxonae daxita barapomonae necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae tana necui caponaenexa. Mataʉtano barapo penanapaincha jinompaewi nebena yawano tʉparucua neexanaena naetotha. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe yapu jopaena equeicha Nacom asʉ neexanaena petʉpae cuiru coyene weya, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús wʉcatsi powa, Santiago pena tatsi xua irʉ Juan pena tatsi\\n20Nexata petsiriwa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapowa, Juan pena tatsi yawa Santiago pena tatsi. Juan irʉ Santiago, baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Barapo petsiriwa pexantobe barʉ patopa Jesustha. Barapo petsiriwa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua Jesús pewʉcaenexa tsainchi. 21Jesús barai bapowatha, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa jinya newʉcaetsi? jei.\\nBapowa Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Poxonae matacabi patopaena po mataqueitha itorobiya ewatsiname jiwi barapo mataqueitha cawʉcatsi xua bara itorobiname barapo taxantobe, xua nantiyabe peecaewa tsanebe xamtha, xua ichʉn necoxa weya peecaewa tsane, xua ichʉn netsocona weya peecaewa tsane, jei.\\n22Ichitha Jesús baraibe baraponbe, jeye:\\n—Paxambe jopa payaputaembe xua pocotsiwa pana newʉcaenamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena bara saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru paxambe pana neantobem, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe? jei Jesús.\\nSantiago peweichobe jume notabe, jeibe:\\n—Aa, bara pana itacʉpabe, jeibe.\\n23Jesús jume nota, jeye:\\n—Bara bara xainyei barapocotsi coyene ichamonae paca cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa exanaenabe. Mataʉtano tʉpa paca exanaenabeno icha xan necana ichi tsane. Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena bayatha tsiwʉnaeta xua peenaewa tsane, jei Jesús.\\n24Jesús pijimonae pomonae umena, pomonae diez poyobe jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe. 25Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa namchiya jeye barapomonaetha:\\n—Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae, xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi. 26Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa barapaichim tsane. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina. 27Mataʉtano icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua beyacaincha ichamonae, bapon bewa copiya matha daxita paxam amanaya pacata nacuichina pia coya peichichipaexae. 28Icha be pocotsi coyeneya icha ichin, bara paichinde. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane. Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe peitata nacʉtsinbe\\n29Poxonae Jesús pijimonae barʉ pontaba Jericó tomara weya, bapoxonae Jesús puna poinchi pin bicheito. 30Barapo Jerusalén namto iya ecabe pon peitata nacʉtsinbe. Poxonae baponbe, ponbe peitata nacʉtsinbe jume yaputanebe xua juinya Jesús xentapona, bapoxonae jume daunweya wawaibe, jeibe:\\n—¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe peitata nacʉtsinbe.\\n31Barapo peitata nacʉtsinbe jume matawentatsibe barapo pin bicheito xua moya peecaenexabe. Ichitha baponbe equeicha jume daunweya wawaibe, beyacaincha xua poxonae copiya, jeyebe:\\n32Nexata Jesús naruntaba yawa wabatsibe ponbe peitata nacʉtsinbe. Bapoxonae baponbe Jesús yainyaba, jeye:\\n—¿Eta xua jinya pata cata exanaetsibe? jei Jesús.\\n33Baraponbe Jesús jume notatsibe, jeibe:\\n—Pon jiwi Necanamataxeinaem, bepanecotsinbe cuinaya, jeibe baponbe. 34Nexata baponbe Jesús yabara najʉntʉ coyene xeinabe xua pia peyawenaewa tsane. Bapoxonae baponbe Jesús itamaiquei jayababe. Bapoxonae baponbe nainya necotaxubabe. Jesustha napuna ponabe.","num_words":1290,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.032,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 6 CUI - Waxainchi jopa bewa abe - Bible Search\\nMeje yabara xua waxainchi asʉ jinompatsi caemonae wanaexanaexae Cristotha\\n1Waxainchi jopa bewa abe eexanaponaeinchi xua Nacom wanaca yayawenaponaenexa xua daxota wayaputaenexa xua bara Nacom naca antobe. 2Jopa bewa baxua exanaetsi. Waxainchi bayatha wetatsi xua abe waexanaewa. Equeicha jopa bewa abe exanaetsi, icha be pon petʉpaein ichi, xua jopa itacʉpaetsi xua equeicha abe peexanaewa, tsipei bayatha tʉpa. 3Paxam payaputaneme baxue: Poxonae waxainchi ichamonae naca bautisaba, bapoxonae caemonae nanaexainchi Cristo Jesustha. Waxainchi caemonae wananaexanaexae Cristotha poxonae naca bautisaba, bapoxonae be cae cui coyeneya nanaexanatsi xua wawerapaewa, icha bapon ichi poxonae tʉpa. Baxua be icha waxainchi xua bayatha werapatsi xua daxota equeicha jopa naca itacʉpaeyo xua abe waexanaewa. 4Wanaca bautisabi coyenewa baxua be poxonae Cristo naca cayawa mʉthʉthʉ xotsi. Yawano be Cristo naca cayawa tʉpa poxonae bapon tʉpa. Icha Cristo ichichi xua equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, Nacom bara naca ichi tsane. Nacom Cristo paxa asʉ cana exanatsi pia peitʉpanae coicha ayapusʉ itorobi coyenewatha. Barichi Nacom bara naca ichi tsane wayawa jinompaenexa pena jʉntʉ coyenewa. Bapoxonae xeinatsi pena jʉntʉ coyenewa, xua po jʉntʉ coyenewatha jinompatsi icha Cristo ichi. Nacom, baxua Cristo paxa cana exanatsi Nacom pia peitʉpanae coicha ayapusʉ itorobi coyenewatha.\\n5Tsipei waxainchi be caemonae nanaexanaeinchi po petʉpae coyenewatha poxonae bapon tʉpa. Barichi tsane poxonae equeicha asʉ naca exanaena petʉpae cuiru coyene weya icha matha Cristo ichichi poxonae asʉ exainchi petʉpae cuiru coyene weya. Bapoxonae caemonae nanaexanaeinchi Cristotha. Daxota icha Cristo ichichi xua poxonae asʉ exainchi equeicha petʉpae cuiru coyene weya, naca barichi tsane. Nacom equeicha asʉ naca exanaena petʉpae cuiru coyene weya caemonae wananaexanaexaetsi Cristotha poxonae be naca yawa tʉpa Cristo. 6Waxainchi yaputainchi, xua pocotsiwan exanatsi xua xuan waperu jʉntʉ coyenein po coyenein naca cana exana xua abe waexanaewa, barapo coyenein be weraweraca poxonae Cristo tʉpa exanadutatsi naetotha. Baxua nacata exana xua jopa equeicha bichocono waichichipaewa tsane xua waexanaewa abe coyenewa poxonae bequein wajʉntʉ coyene naca itoroba xua abe waexanaewa tsane. 7Daxota ba pon xua bayatha tʉpa jopa itacʉpaetsi xua equeicha abe peexanaewa. Waxainchi barichichi jopa naca itacʉpaeyo xua equeicha abe waexanaewa tsane. 8Waxainchi Cristo naca cayawa tʉpa, daxota jume cowʉntatsi xua bexa bapon Cristo barʉ jinompaeinchi. 9Waxainchi yaputainchi, xua poxonae Cristo equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, bapoxonae bapana equeicha jopa tʉpa exanae tsainchi. 10Poxonae Cristo tʉpa bapon saya bara cae coyenewatha tʉpa xua daxita jiwi nexa abe peexanaexae xua ataya tsiteca. Ichitha xua Cristo anoxuae asʉ popona, barapo pepoponae coyenewa xua beta peexanaenexa pocotsiwa Nacom peichichipaewa xua bara ataya tsane. 11Barichi anoxuae paxam bewa pananta xeinaename be pomonae xua werapa xua equeicha jopa itacʉpaetsi xua abe peexanaewa. Bara paichinde paexande xua jopa paexanaeinde icha barapomonae ichi. Paexande pocotsiwa Nacom tsita xanepanatsi xua pocotsiwa Nacom ichichipa xua caemonae painya nenaexanaexae Cristo Jesustha.\\n12Daxota jopa pacopatsinde xua painya jʉntʉ coyenein paca itoroba xua abe painya neexanaewa. Painya pepon werapaena daxota jopa paexanaem tsane xua pocotsiwa painya pepon paca itoroba xua pocotsiwa ichichipa paexaname xua peabe coyenewan. 13Painya xoba pacopatame xua bara painya jʉntʉ coyenein paca itorobina xua painya neexanaewa tsane peabe coyenewan. Jame maisa bara pacopare xua bara Nacom paca jʉntʉ coyene itorobeibina painya neexanaenexa pocotsiwa Nacom paca itoroba. Bara paichinde icha be ichi xua pomonae bayatha werapa xua equeicha asʉ exanatsi xua jopa equeicha abe exanaeyo. 14Anoxuae barapo abe peexanae coyenewa po coyene xua copiya paexanaponame jopa itacʉpaetsi xua paca cana exana xua equeicha abe painya neexanaponaewa tsane. Barichi anoxuae equeicha jopa panantawenonaem xua paexanaename pocotsiwa Moisés paca itoroba pia peitorobi coyenewatha Nacom painya paca capanenebiyaenexa. Jame paexana dubenanaebiyama pocotsiwa xua Nacom ichichipa pia paca necayawenae coyenewatha, pia paca necaantobexae.\\nMeje yabara xua waxainchi bewa exanaetsi pocotsiwa pexainyei coyenewa\\n15¡Waxainchi jopa bewa abe eexanaponaeinchi! Anoxuae jopa Moisés naca itorobiyo pia peitorobi coyenewatha xua waexanaewa. Apara Nacom naca itoroba wanaca yawenaenexa xua wanaca antobexae. 16Paxam payaputaneme icha pebin nacaenaeta xua ichichipa exana pocotsiwa xua ichʉn itoroba, bapoxonae bapon naexana be pon xua amanaya petanacuichin pon pia pentacaponaeinchi nexa. Daxota poxonae paxam paichichipame xua itapeta painya neexanaewa peabe coyenewan, bapoxonae barapo peabe coyenewa be paca canamataxeina. Bapoxonae be pana nacana exaname be pocotsin amanaya petanacuichin pia pentacaponaein nexa. Daxota pawerapaename, painya neexanaexae barapo abe peexanae coyenewa. Ichacuitha icha paichichipame xua itapeta painya neexanaewa pocotsiwa xua Nacom itoroba, bapoxonae xaniwaichiya painompame. Nacom tsitatsi xua painya jʉntʉ coyenein xanepana xua jopa painya nenatsicuentsiwa abe painya exanaexae bapontha. 17Ichitha baxua yabara Nacom tsipaeban, janje: “Nacom maisa jʉntʉ coyene weiweinan, barapo Roma tomarapiwi pia peexanaexae. Tsipei copiya ʉ saya xua abe coyenewan peexanaewi. Ichitha anoxuae barapomonae cajume cowʉnta. Barapomonae bichocono jume cowʉnta pia jʉntʉ coyenewatha pocotsiwa pexainyei jume xua barapomonae nacuiduba”, janje Nacomtha. 18Daxota anoxuae Nacom paca capanenebiya exana barapo abe painya neexanae coyenewan weya. Yawano paxam amanaya painya netanacuichi jiwi pam Nacom nexa xua beta painya neexanaewam. 19Xan cueicueijan pocotsi jumeintha xua jiwi itacʉpatsi peyaputaenexa, tsipei yaputan xua pacata ayapube xua painya neyaputaewa. Caena bayatha paxam saya payabara copatame xua bara painya neexanaewa peabe coyenewan xua paichichipame. Jamaisa anoxuae payabara copare xua painya pepon peexanaponaenexa pocotsiwa xua pexanepanae coyenewan Nacom nexa. Bapoxonae Nacom patsita jʉntʉ coyene xanepanaya jinompame.\\n20Poxonae cataunxuae saya ʉ painya neexanaewi abe peexanae coyenewan, bapoxonae jopa ʉ painya neexanae jiwi pocotsiwa pexanepanae coyenewan. 21Poxonae bayatha peabe coyenewan paexaname baraxua apara jopa paca yawenaeyo. Apara saya paca aura exana anoxuae. Ichitha barapo abe peexanae coyenewan saya paca cana exana xua painya newerapaewa tsane. 22Ichitha anoxuae panenebiya painya nepaca exanaexae barapo abe painya neexanae coyenewan weya, daxota anoxuae paexaname pocotsiwa xua Nacom paca itoroba. Daxota pocotsiwa Nacom painya nepaca matomatsiwa, baxua apara poxonae Nacom paca jʉntʉ coyene xanepana cana exana bapontha. Mataʉtano Nacom paca catsibina pocotsiwa peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca. 23Barapo peabe coyenewaxae saya jiwi werapaena cana exanaeinchi. Ichitha pocotsiwa xua Nacom amanaya wanaca catsiwa, baxua apara po coyene xua peajʉntʉyapusʉ coyene po peajʉntʉyapusʉ coyene ataya tsiteca. Barapo peajʉntʉyapusʉ coyenewa naca cana exana xua caemonae naexainchi Cristo Jesustha, pon Wanacanamataxeinaein.","num_words":960,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto EFESIOS 6\\n1 Paxamë papeximë, Dioso panejumecovënëtsivixae, pajumecovënëtabiabare paneaxajivi, paneenajivi ata. Bajarapacuenia panijamonae pajumecovënëtabiabare. Tsipaji bajarapacuenia Dioso pacatocopata panejumecovënëtabiabinexa panijamonae. 2-3 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Yaiyataema axa. Yaiyataema ena ata nejamatabëcuenebarëyanexa, neponaponaenexanua bajayajebi mapanacuataje,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajarapalivaisi Dioso itsa najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa, yajavanajumecopata pacuenia Dioso yavenonaejitsia pajivi jumecovënëta bajarapalivaisi. Itsalivaisianë copiaya Dioso najumecopatsi ata, apo yajavanajumecopatsi pacuenia yavenonaejitsia pajivi jumecovënëta bajarapalivaisianë. Nexata matapania mapalivaisitaje Dioso yajavanajumecopata pacuenia yavenonaejitsia pajivi jumecovënëta bajarapalivaisi.\\n4 Paxamë panexi panexainaevi, anaeyacuenia pëtsa panexi paitorobabiabame papecabaraanaepanaeyaniva. Biji rajane xaniavaetsia panacoxivitsare papecajumecovënëtabiabinexa paneitorobijava. Pacujarubarenua Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsinexa.\\n5 Paxamë pijinia itsamonae papijajivimë, dajubicuenia papecacanajetsivi, itsamonae amoneya panetonacuenebavanapaenexa. Patoexanabiabare pacuenia panijatuxanevi pacaitoroba. Payaiyataema panijatuxanevi. Cujunaviaya panijatuxanevi patonacuenebabiabare asaëyata. Pacuenia Cristo panejitsipaexae, xaniavaetsia patonacuenebabiabame Cristo pijacuene, bajara pijinia pacuenia xaniavaetsia panijatuxanevi patonacuenebabiabare.\\n6 Xaniavaetsia panijatuxanevi patonacuenebabiabare daxitamatacabi canacujitsia pacuenia patonacuenebijitsipame Cristo. Pëtsa matapania itsajota pacanaitaxutocaeveta panijatuxanevi, asaëyata patonacuenebame papecasivabarëyanexa panetonacuenebijava yabara. Patoexanabiabare panijatuxanevi pacuenia Dioso pacatojitsipa panetoexanaenexa daxita panejamatabëëthëtovetsina. 7 Jamatabëcuenebarëyaya patonacuenebavanapare panijatuxanevi. Xua panijatuxanevi patonacuenebavanapame, bajaraxua yabara pasivajamatabëjumaitsimëre: “Maxuaje nacuenebajë apo ëtajatuxanenënexa. Taniji pepo tajatuxanenë, Cristo, betatonacuenebijava,” pasivajamatabëjamëre panijatuxanevi panetonacuenebijava yabara. 8 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Pajivi pexaniacuene toexana itsamonae ata, bajarapajivi matamotsianatsi Dioso. Pamonae ata dajubicuenia canajetatsi itsamonae amoneya petonacuenebabiabinexa, bajarapamonae ata Dioso matamotsianatsi pexaniacuene itsa toexana itsamonae ata. Pamonae ata apo pecanajetsivitsi, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae ata Dioso matamotsianatsi pexaniacuene itsa toexana itsamonae ata.\\n9 Paxamë pijinia papijatuxanevimë, pacamuxujiobatsi mapacueniaje. Xaniavaetsia pataema panijajivi, papecatonacuenebivi. Pëtsa anaeya patiobabiabame panijajivi asaëya papecatonacuenebabiabinexa. Pacanaëjëre pacuenia paxamë ata panijatuxanenë Dioso eca athëbëtatsta. Pamonae ata apo pecanaia. Bajaraponëjavabelia pananeconitsipame. Bajaraponë panijajivi ata pijatuxanenë baja cajena. Bajaraponë saya najëpaeya nacatane daxitatsi. Nexata paneconivajëto xainatsi caejivitsi canacujitsia, bajarapaneconivajëtota nacananeconitsiaexanaponaena. Bajaraxuata panijajivi ata itorobajë xaniavaetsia papecatonacuenebabiabinexa.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi itorobatsi penayajivitaenexa dovathi yabara pelivaisi\\n10 Tajamonae, icatsia cotocaevi patacatoyaquinaelivaisita, pacajumaitsitsi mapacueniaje. Pajamatabëcuenesaëmëre tsavanapae vajatuxanenë pesaë paneyajavajinavanapaexae. 11 Vajabitsaënë banayajivinaxatata piatajajava pijavajabitsaënë pejorojoronaeyanivatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panayajivinajamatabëcuenexatare Dioso pejumelivaisita. Nexata bajarapacuenia pajamatabëcuenesaëmë tsane dovathi papecajamatabëcuene yamaxëitojorobiyaniva.\\n12 Tsipaji Dioso vajanacatojitsipaecuenia itsa exanavanapatsi, nexata dovathi jamatabënacaitsacueniaba. Nexata bëpënëa vajajamatabëcuenesaëta asaëyata vajabitsaë bexanatsi, dovathi pijajivijavabelia, apo vajataevijavabelia. Dovathi cajena pijajivi ayaibitsaëtoxaneto. Dovathi pijajivi xaina penamatacaitorobivitsi, bitso piajamatabëcuenesaëvi. Nexata dovathi pijajivi jinavanapa athëbëtatsia. Jinavanapa mapanacuata ataje. Nexata dovathi pijajivi itoroba daxitajivi pibisiacuene pexanaeyaexanaenexatsi mapanacuataje. Bajaraxuata bëpënëa vajajamatabëcuenesaëta, asaëyata vajabitsaë bexanatsi dovathi pijajivijavabelia. 13 Nexata paxamë dovathi papecajamatabëcuene yamaxëitojorobiyaniva, panayajivinajamatabëcuenexatare Dioso pejumelivaisita. Nexata pamatacabi pibisiacuene pacatocopiapatsiana dovathi pejamatabëcueneta papecajamatabëcueneëjëtsinexa, itsiata pajamatabëcuenesaëmë tsane bajarapalivaisita. Nexata pibisiacuene apo paexanaemë tsane. 14 Vajabitsaënë itsa nayajivinaxatata piatajajava, caecovëta banuca. Nexata pijavajabitsaë apo tixitsitsi pecovëvecua. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata pajamatabëcuenesaëmëre Dioso pejumelivaisita dovathi papecajopaeyaexanaeyaniva Dioso pejumelivaisi panejumecovënëtsijavavecua. Vajabitsaënë piatajajava itsa nayajivinaxatata, bayanaepacëta penaepacëtsijavata pesarabiyanivatsi penayajivinaxatatsijava. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pejumelivaisita, pexaniajailivaisita, panayajivinajamatabëcuenexatare. Vajabitsaënë piatajajava banamëpabëxatata pijavajabitsaënë pejorojoronaeyanivatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pejumelivaisita panayajivinajamatabëcuenexatare. Pajamatabënajinavanapare Dioso baja aneconijibia papecataejava. Nexata dovathi nayajivitaeya pajinavanapare papecajamatabëcuene yamaxëitojorobiyaniva. 15 Vajabitsaënë najamatabëcueneveretsiaya pexaniazapato banataxuxatata pijavajabitsaëjavabelia jamatejema peponaenexa. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcueneverere, jamatejema pexanialivaisi jivi panetsipaebavanapaenexa. Daxita baja pamonae jumecovënëta bajarapalivaisi, Dioso baja barajamatabëcuenexanepanaeya tanetsi. 16 Panajamatabëcuenecopare Diosojavabelia papecayavenonabiabinexa. Vajabitsaënë banayajivicapona escudovënëjava, pijavajabitsaënë itsa bixabajarabatsi piupiitarunutsipuyaeneta, penacaranatsinexa bajarapaescudota, penayajiviitacaëbinexanua. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata dovathivecua Dioso pacajamatabëcuenecaranatsiana, itsa panajamatabëcuenecopatsianame Diosojavabelia papecayavenonabiabinexa. 17 Vajabitsaënë banamataxatata piatajajava, cascovënëjava, pematathinaxuabiyanivatsi pijavajabitsaënë. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panayajivinajamatabëcuenexatare Dioso pejumelivaisita. Pajumecovënëre papecacapanepaelivaisinexa panijaneconivecua. Vajabitsaënë itsa pona pijavajabitsaëjavabelia, banayajivicapona espada. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panayajivicaponare Dioso pejumelivaisi, palivaisi baja pacayapëtaeyaexana Espíritu Santo. 18 Dioso pejumelivaisita najamatabëcuenexatatsiaya itsa pajinavanapaename, nexata pacuenia Espíritu Santo pacaitoroba, daxitamatacabi canacujitsia Diosojavabelia pavajëtabiabianame Dioso papecajamatabëcuene yavenonabiabinexa. Pajamatabëcueneitatsacamëre tsavanapae dovathi papecajamatabëcuene yamaxëitojorobiyaniva. Nexata pacopatsinejevamë Diosojavabelia panevajëtabiabijava, ajamatabëcueneitatsacaya Diosojavabelia panayajivivajëtabiabare. Asaëyata patovajëtabiabarenua daxita Dioso pejumecovënëtsivi. 19 Xanë ata panetovajëtabiabarenua Dioso taneyapëtaeyaexanaenexa paepatota bajarapalivaisi tsipaebajë itsamonaejavabelia. Panetovajëtabiabarenua ajumeurajibia tatsipaebabiabinexa apo judíovi ata Dioso pecapanepaejavanexatsi. 20 Naneconitsiaponaponajë majotaje, penaneconitsivi pejebabiabibota, itsamonaejavabelia tatsipaebabiabixae bajarapapexanialivaisi, Dioso tanetocopatsilivaisi. Bajaraxuata Diosojavabelia panetovajëtabiabare, naneconitsiaponaponae atanë, ajumeurajibia jivijavabelia tatsipaebabiabinexa bajarapalivaisi pacuenia jamatabëtsipaebajë.\\nPacuenia Pablo toyaquina Efeso tomarapijivi peveretsinexa baja petoyaquinaelivaisi mapabaxutotaje yabara pelivaisi\\n21 Vajabananë Tíquico itsa patsiana paxamëjavabelia, pacatsipaebiana daxita pacuenia netane. Bajaraponë bitso vajaasivanë. Xaniavaetsia paneyavenonabiaba itsa patonacuenebabiabajë pacuene vajatuxanenë paneitoroba. 22 Bajaraxuata Tíquico pacatoitorobatsi baja paxamëjavabelia papecatsipaebinexa pacuenia pajinavanapajë. Nexata Tíquico itsa pacatsipaebiana pacuenia pajinavanapajë, pamuxunaajamatabëcuenesaëmë tsane. 23 Pacatovajëtabiabatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa. Pacatovajëtabiabatsinua namataenetsia panenasivanexa Diosojavabelia panenajamatabëcuenecopatsivixae. 24 Pacatovajëtabiabatsinua Diosojavabelia daxita paxamë Dioso papecayavenonabiabinexa. Paxamë abaxë tsiteca bitso pasivamë tsavanapae vajatuxanenë Jesucristo. Bajara itsi tsane.","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.102,"stopwords_ratio":0.212,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MARCOS 16\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia asaë yabara pelivaisi\\n1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, acueyabi povamaxëto comuata petuxujuvira. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava Salomévënëva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiago pena. Bajarapamonae petuxujuvira comuata peperabëexabinexa picani Jesús petëpaenë. 2 Nexata baja judíovi penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, ajena baja matacabi tsarucaponae, bajarapamonae ponalia Jesús pebuatsiibovajutsijavabelia. 3 Nexata bajarapamonae namutualia najumaitsi tsanajetarubenae:\\n—¿Jipatsa meta nacatotixitsiana Jesús peyavajuvëpa acatabuatsiibopanaxanetotsi? najai tsanajetarubenae bajarapamonae.\\n4 Nexata bajarapamonae itsa imoxoyotabuatapona, naëcobarëcëpalia ibovajujavabelia. Nexata taeyabuata ibopanaxanetomi petixitabuatsijavalia ibovajuvëpavecua. Bajarapaibopana bitso pinijiibopanaxaneto. 5 Nexata petiriavi itsa joneya Jesús pebuatsiibovajutsijavalia, taeyeta pecujuanenia pevëjëato. Bajaraponë naxatateca piapiajava penioponaejava. Nexata petiriavi najunaviaca. 6 Nexata pevëjëato jumaitsi petiriavijavabelia:\\n—Pëtsa panajunaviacame. Paxamë picani pajaitame Jesús, Nazaret tomarapijinë, ponë cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Asaë rabaja icatsia bajaraponë petëpaecujinae. Ajibi rabaja tsarucae majotaje. Pataema jane itsajota picani buatatsi. 7 Paponare baja. Patsipaebianame pijajivijavabelia, Pedrojavabelia ata. Pajumaitsimë tsane bajarapamonaejavabelia: “Jesús pina panevajënaeyabelia pona Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacaxitajarabianame Jesús pacuenia baja pacajumaitsitsi,” pajamë tsane pijajivijavabelia, jai pevëjëato petiriavijavabelia.\\n8 Nexata saya bajarapapetiriavi rëcëpeca Jesús pebuatsiibovajutsivecua. Neconecojai saya pecajunavi. Nexata namutoepatua apo tsipaebi itsajivijavabelia ata. Tsipaji bitso junava.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, tsitanaitajëta María Magdala tomarapijivajavabelia yabara pelivaisi\\n9 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús icatsia asaë petëpaecujinae. Bajarapamatacabi copiata Jesús tsitanaitajëta María, Magdala tomarapijivajavabelia. Bajarapova cajena copiaya Jesús vecuacapitsapa siete padovathibeje itsa abaxë Jesús apo beyaxuabitsi. 10 Nexata María, Magdala tomarapijiva, Jesús petsitanaitajëtsicujinaetsi, pona Jesús pijajivijavabelia. Nexata María pevajënae Jesús pijajivi abaxë vënueyena Jesús. Nexata María itsa pata Jesús pijajivijavabelia, tsipaeba pacuenia María tane Jesús. 11 María jumaitsi Jesús pijajivijavabelia:\\n—Jesús rabaja icatsia asaë petëpaecujinae. Taniji rabaja tajacuata, jai.\\nItsiata Jesús pijajivi apo jumexaniataetsi María.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, tsitanaitajëta pijajivitonëbejejavabelia yabara pelivaisi\\n12 Jesús pijajivitonëbeje najetarucabeje namutua. Nexata Jesús pijajivitonëbeje namutua penajetarucaejavatabeje, Jesús tsitanaitajëta beitsanëcuenia pijajivitonëbejejavabelia. 13 Nexata Jesús pijajivitonëbeje itsa tanebeje Jesús, naviatecabeje. Nexata pacuenia tanebeje Jesús, tsipaebabeje itsamonae Jesús pijajivijavabelia. Itsiata bajarapamonae apo jumexaniataetsibeje.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, pijajivi itoroba pexanialivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa daxitanacuanëjava yabara pelivaisi\\n14 Bexëajavabelia icatsia Jesús tsitanaitajëta pijajivi once ponëbejejavabelia penabanenaejavata mesata. Nexata Jesús pinijicuenia muxujioba pijajivi piajamatabëcuenetajaxae. Muxujiobanua apo pejumecovënëtsixae petsipaebijavatsi pamonae tane Jesús icatsia piasaëjava petëpaecujinae. 15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Paponare daxitanacuanëjava daxitajivi panetsipaebanajetarubenaenexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi. 16 Pajivi jumecovënëtsiana bajarapalivaisi, nexata pabautisabianame. Bajarapajivi Diosojavabelia capanepaenatsi. Pajivi apo jumecovënëtsi tsane bajarapalivaisi, daxitamatacabijavabelianexa naneconitsiana Diosojavabelia. 17 Pamonae peneta jumecovënëtsiana bajarapalivaisi, mapacuenia exanavanapaenaje. Tavënëta jivivecua capitsapaponaena dovathi. Itsaviriajumetanua, apo penatsipaebijumemi ata, jemata natsipaebiana. 18 Bajarapamonae jomo pecobeta pitsi ata tsane, apae atanua tsane jivi petëpaeyaexanaera, itsiata apo tëpae tsane. Bajarapamonae itsa nacobebuatsiana piavitanejivi pematatsënëvereca, pejayatsijivi jamatejema tsane piavitanejavavecua, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, naviata baja athëbëabetsia yabara pelivaisi\\n19 Vajatuxanenë Jesús livaisi petsipaebicujinae pijajivijavabelia, Dioso baja pesaëta catsiatsi athëbëabetsia. Nexata athëbëtatsia Jesús eca Dioso pecujuanenia penajuaevetsinexabeje daxitacuene. 20 Nexata jane baja Jesús pijajivi daxitanacuanëjava jivi tsipaebanajetarubena bajarapapexanialivaisi. Nexata daxita pamonae jumetaeyabiabatsi, jumecovënëtabiabatsi pexaniajailivaisi petsipaebicuene. Tsipaji Jesús pijajivi jamatabëcueneyavenonabiaba Jesús pijajivi pinijicuene pexanaenexa jivijavabelia livaisi petsipaebabiabijavata.","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.124,"stopwords_ratio":0.277,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 10\\nPacuenia Juan tane ángelenë pecobenanucaejava cuyalatobaxutoyo yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji itsaángelnë athëbëvetsica perunaejavatsica. Runaica mapanacuayabetsicaje. Bajarapaángelnë bitso piasaëángelnë. Itarërëbo tuatuajëta najetaruca. Natsimatatsënërutanajetaruca aravalibo. Itabaranaitayotanajetaruca. Pacuenia matacabipijijuameto baitayota, bajarapacuenia itabaranaitayotanajetaruca. Petopabeje pijinia pacuenia isotocotia tsobia, bajarapacuenia cotiatsobia. 2 Cuyalatobaxutoyo baxupatanuca. Pecujuanenia pataxu nataxunutanuca manuameneboxovereca. Petsavenonenia pijinia pataxu nataxunutanuca irajumavereca. 3 Nexata vavajai tsaxuabi ayaijumeta. Pacuenia nevëthë itsa fiaba ayaijume, bajarapacuenia ayaijume. Pevavajaicujinae siete payamaxëbeje najumeta athëbëtatsia. 4 Yamaxë penajumetsicujinae, yaquinaejitsianë picani pajamatabëcuene yabara yamaxë penajumetsijava neyapëtaeyaexana. Itacarajeta athëbëvetsica tanejumaitsijava, jumetaniji. Nejumaitsi athëbëvetsica mapacueniaje:\\n—Muetsia saya xainare pajamatabëcuene yabara yamaxë penajumetsijava, cayapëtaeyaexana. Pëtsa yaquiname bajarapalivaisi, nejai athëbëvetsica.\\n5 Bajaraxuacujinae ángelnë, ponë nataxunutanuca manuameneboxovereca, irajumavereca ata, bajaraponë nacobeyotanuca athëbëabetsia pecujuanenia pacobe. 6 Bajarapaángelnë nacobeyotsiaya jumai tsanucae:\\n—Dioso, daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenë, caecuenia exana mapanacuaje, itaboxo yajava. Nexata caecuenia yajavaexana mapanacuapijicueneje, itaboxopijicuene ata yajava. Caecuenia yajavaexana manuamene ata, manuamenepijicuene ata yajava. Bajaraponë pitabarata najumecapanepaeya cajumaitsijitsiatsi mapacueniaje. Copiapatsijitsia rabaja pacuenia Dioso tajëvelia najamatabëxaina pexanaenexa. 7 Itsa rabaja paepatota siete ángelnë obiana pijatrompeta, bajarapaepatota Dioso jane baja taxuxuabiana pexanaejava pacuenia baja cajena tajëvelia Dioso najamatabëxaina pexanaponaenexa jivijavabelia. Muetsia pexainabuatsilivaisimi itajëtsiana. Copiapatsiana jane baja pacuenia bajayata Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi profetavimijavabelia, jai tsanucae nacobeyotsiaya ángelnë.\\n8 Copiaya pajume jumetaniji athëbëvetsica tanejumaitsijava, bajarapajume icatsia jumetaniji. Nejumaitsi icatsia athëbëvetsica mapacueniaje:\\n—Ponë ángelnë nataxunutanuca manuameneboxovereca, irajumavereca ata, bajarapaángelnë cujiremelia. Vecuapire pacuyalatobaxutoyo bajarapaángelnë baxupatanuca, nejai athëbëvetsica.\\n9 Nexata cujiliajë ángelnë. Vajëtajë nexata tanerajutsinexa bajarapacuyalatobaxutoyo. Bajarapaángelnë nejumaitsi mapacueniaje:\\n—Ãjã, pire baja. Xaema necuiboxaicaenexa. Pacuenia jabëra xaica, bajara itsi mapacuyalatobaxutoyoje. Itsiata baitsi jane necotsorotuabereca atsaxa tsane, nejai ángelnë.\\n10 Nexata baja ángelnë bajarapacuyalatobaxutoyo vecuapitajë. Xaniji jane baja. Nexata jane baja cuiboxaicajë. Pacuenia jabëra xaica, bajara itsi. Itsiata baitsi jane taquijonicujinae tacotsorotuabereca atsaxa. 11 Nexata icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Tsipaebare pacuenia Dioso sivanajamatabëxaina daxitanacuanëpijivi. Tsipaebare pacuenia Dioso sivanajamatabëxaina daxitaviriajumevi ata. Tsipaebare pacuenia Dioso sivanajamatabëxaina caenacua canacujitsia pevetsinëanë ata, nejai ángelnë.","num_words":282,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 19\\n1 Bajaraxuacujinae jumetaniji jivi ayaibitsaëtoxaneto athëbëtatsia. Pinijijumeta jumai tsaponae mapacueniaje:\\n“Diosomë, ¡ayaijamatabëcuenenëmë bitso!” jaitsi vaxaitsi Diosojavabelia. Bajaraponë nacacapanepa vajaneconivecua. Penivenivenaecotia pexainaenë. Piajamatabëcuenesaënë bitso. Daxitacuene pexanaenexa pecaëjëpaenëtsi. 2 Itsa naneconitsiaexana jivi, paneconivajëto jivi xaina bajaraponëjavabelia, bajarapaneconivajëtota bananeconitsiaexana. Pajivi aneconijibi, apo naneconitsiaexanae cajena. Nexata baja Dioso naneconitsiaexana pibisiacuene bitso pexanaevi, Babilonia tomarapijivimi. Bajarapamonaemi pibisiacuene pexanaejamatabëcueneta jamatabëcuenebijianapona daxitanacuanëpijivi. Bajarapamonaemi pejamatabëcueneta Dioso pijajivimi beyejebatsi. Bajaraxuata Dioso juya naneconitsiaexana bajarapamonae,\\njai jivi ayaibitsaëtoxaneto athëbëtatsia.\\n3 Bajaraxuacujinae bajarapamonae icatsia jumaitsi:\\n—“¡Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso!” jaitsi vaxaitsi Diosojavabelia. Athëbëabetsia petsëxëjunaejavatsia Babilonia tomarapijivimi petajuetsëxëtsi, apo vereverecanucae tsane daxitamatacabijavabelianexa, jai bajarapamonae.\\n4 Pamonae veinticuatro ponëbeje ancianovi, pamonae pijinia cuatro ponëbeje piaitothiavi, daxita bajarapamonae Dioso yaiyataeya irata bobena. Ira taenubena. Bajarapamonae irata jumai tsanubenae Diosojavabelia, tronota peecaenëjavabelia:\\n—¡Xanepana rabaja nexanaejava! ¡Bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanubenae irata bajarapamonae Diosojavabelia.\\n5 Bajaraxuacujinae icatsia tronojavaverena daxita Dioso pijajivijavabelia jumaitsi:\\nDioso panecujunavivi, ayaijamatabëcuene panexainaevi, beveliajamatabëcuene panexainaevinua, pexaniajamatabëcuene parajutabiabare vajaDiosojavabelia,\\nCorderonë penacasabifiesta yabara pelivaisi\\n6 Icatsia jumetaniji ayaibitsaëtoxaneto jivi pecuaicuaijaijava. Bajarapamonae pecuaicuaijaijava, jumetaniji bepinijijoncajume. Beyamaxëjume ata, ayaijume, najumeta. Jumai tsaponae bajarapamonae mapacueniaje:\\nVajaDioso piajamatabëcuenesaënë daxita mapanacuata jivi pevetsivi matatoxenetsia. Taxuxuaba rajane baja daxitanacuanëjava Dioso jivi pevetsinexa. Bajaraxuata vaxaitsi jumaitsitsi: “Diosomë, ¡ayaijamatabëcuenenëmë bitso!” jaitsi vaxaitsi Diosojavabelia. 7 Sivajamatabëcuenebarëyatsi Dioso. Nexata tsipaebatsi itsamonaejavabelia pacuenia sivajamatabëcuenebarëyatsi Dioso. “Diosomë, ¡bitso pinijicuene nexanaenë!” jaitsi vaxaitsi Diosojavabelia. Bajarapacuenia jumaitsitsi tsipaji baja copiapata fiesta pexanaematacabinexa, Corderonë penacasabifiestanexa. Petiriva rabaja naxaniavaeta Corderonë penacasabivanexa. 8 Bajarapova rajutatsi bitso pexaniaviriapapaëbërëjava penaxatatsinexa, piaxuirajibijava, bitso peniojaijava,\\n“Bajarapova rajutatsi bitso pexaniaviriapapaëbërëjava penaxatatsinexa,” itsa jai, comparacióncuenia pejumaitsinexa picani mapacueniaje: “Dioso pijajivi aneconijibia tane Cristo pesivatëpaexaetsi pijaneconi yabara,” pejainexa picani. Bajarapajamatabëcuenelivaisi: “Bajarapova rajutatsi bitso pexaniaviriapapaëbërëjava penaxatatsinexa,” pejaijava comparacióncuenia.\\n9 Nexata bajaraxuacujinae ángelnë nejumaitsi:\\n—Yaquinare mapejumaitsilivaisije: “Jamatabëcuenebarëya pamonae junatatsi Corderonë penacasabifiestajavaberena,” pejailivaisi. Daxita xua catsipaebatsi, bajaraxua pepacuene Dioso taneitorobijava, nejai ángelnë.\\n10 Nexata tamatabacabëta tonucajunuajë ángelnë pitabarata. Pexaniajamatabëcuene picani tarajutsinexa ángelnëjavabelia. Itsiata baitsi jane ángelnë nejumaitsi:\\n—Pëtsa bajaraxua exaname. Tsipaji saya xanë ata Dioso pijajivitonënë. Pacuenia xamë, pacuenia itsamonae ata, Dioso panenajuajumecovënëtsivi xaniavaetsia pajumecovënëtavanapame papexaniajailivaisi Jesús pacatsipaeba, bajara saya xanë ata taitsinë. Nexata pexaniajamatabëcuene rajure Diosojavabelia, nejai ángelnë.\\nPapexaniajailivaisi Jesús pacatsipaeba, bajarapalivaisita jamatabëcueneasaëyaexanatsi pamonae jivijavabelia tsipaebapona Dioso pejumelivaisi.\\nPacuenia athëbëtatsia Juan tane Cristo penioponaecaballojumata peecaejava yabara pelivaisi\\n11 Taniji itaboxo penapatsijava. Tanijinua penioponaecaballo. Bajarapacaballojumata jivitonë eca. Ponë bajarapacaballojumata eca, pevënë Najumecapanepaya Pejumaitsicuenia Pexanaenë. Itsavënë Pepo Pexaniajailivaisi Petsipaebinë. Bajaraponë jivi naneconitsiaexana paneconivajëtota jivi naneconita. Vajabitsaë ata exana pibisiacuene pexanaevijavabelia. 12 Pitaxutobeje naitayota. Pacuenia isoto bacotiatsobia, bajara itaxutocotiaitsi. Bajaraponë matapona ayaijava coronanë. Pitapata vënëruca. Itsiata baitsi jane itsajivi ata apo vënëyapëtaetsi. Ëbajaraponë pijacuata navënëyapëtane. 13 Penaxatatsijavareca tsobia. Pijanarata pejabutsijava. Bajaraponë pevënë Diosojamatabëcuenelivaisi itajëtsinë. 14 Bajaraponë pënaponatsi vajabitsaë ayaibitsaëtoxaneto, athëbëpijivi. Bajarapamonae naxataba bitso pexaniaviriapapaëbërëjavanë, piaxuirajibijavanë, bitso peniojaijavanë. Bajarapamonae ata yapona penioponaecaballuanëta. 15 Ponë vajabitsaë barëexana, bajaraponë pecuibuatsina pitsapa pexiujaiespada penaneconitsiaexanaenexa daxitanacuanëpijivi. Bajaraponë daxitanacuanëjava jivi pevetsinënexa. Itsa evetsiana, ajumesaëya itorobabiabiana pejumecovënëtsinexatsi. Pacuenia uvaruanë itsa barëmeneyujubataxuaba, ayaibarëmene pitsapa pexanaenexa vinoranë, bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi, pijaneconi pexainaevi, Dioso itsa verebiabiana, ayaijana xuabiana. Dioso, ponë piajamatabëcuenesaënë daxitanacuanë pevetsivi matatoxenetsia, ayaicuenia naneconitsiaexanaena bajarapamonae pebaraanaepanaexae. 16 Ponë vajabitsaë barëexana, bajaraponë pijacamisajumavelia penaxatatsijavata, pevënëitanebërëtoyo ruca. Pethaëtojumata ata pevënëitanebërëtoyo ruca. Jumai tsarucae bajarapaitanebërëtoyo: “Maponëje daxitanacuanë pevetsivi ata pepo pevetsinë. Daxita petuxanevi ata pijatuxanenë,” jai tsarucae.\\n17 Bajaraxuacujinae taenutajë ángelnë, icotiata penucaenë. Pinijijumeta vavajai tsanucae daxita quequeremonaejavabelia. Jumai tsanucae mapacueniaje:\\n—Naxanitsia. Panacaetuanare payaibitsaëtoxanetomë ayaijava panenabaninexa Dioso pejamatabëcueneta. 18 Naxanitsia. Daxita petëpaevi pevi panexaenexa. Paponaremena nacuanë pevetsivimi, vajabitsaë penamatacaitorobivimi ata, vajabitsaë piaitatsacavimi ata, pevi panexaenexa. Caballuanëmi, caballuanëjumata peponaevimi ata, pevi panexaenexa. Pamonaemi dajubicuenia pecanajetsivimitsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebinexa, apo pecanajetsivimitsi ata, beveliajamatabëcuene pexainaevimi ata, ayaijamatabëcuene pexainaevimi ata, daxita bajarapamonae pevi panexaenexa paponaremena, jai tsanucae ángelnë quequeremonaejavabelia.\\n19 Bajaraxuacujinae taniji piayainë. Tanijinua daxitanacuanë pevetsivi pijajivi, vajabitsaë, pecaetuatsijava ata. Daxita bajarapamonae nacaetuana vajabitsaë penaexanaenexa. Nexata barënabia penioponaecaballota peponaenëjavabelia, bajaraponë pijajivijavabelia ata. 20 Nexata penioponaecaballota peponaenë vaetaba piayainë. Vaetaba peyamaxëitojorobiprofetanë ata. Ponë peyamaxëitojorobiprofetanë, jivi peyamaxëitojorobinexa, bajayata pinijicuene exanaponapona piayainë pitabarata. Bajarapacuenia bajayata pinijicuene pexanaexae, peyamaxëitojorobiprofetanë jivi yamaxëitojorobapona. Nexata jivi nacaeveta piayainë pevënëitanetota pitanerubaponaenexatsi. Bajarapacuenia bajayata peyamaxëitojorobiprofetanë jivi yamaxëitojorobapona piayainë jumapecataeya pexanaenëtsijavabelia ata jivi pematabacabëta penavajëcabiabinexa. Bajaraxuata nexata piayainëbeje, peyamaxëitojorobiprofetanëbeje, xuabaliatsibeje abaxë piasaënëbeje isotopucabelia. Bajarapapuca tajueyabiaba azufre yajava. 21 Nexata daxita bajaraponëbeje pijajivi, pamonae nacopaba, beyejebatsi. Beyejebatsi penioponaecaballota peponaenë, pecuibuatsina pepitsapaeespadata. Nexata jane baja daxita quequeremonae napeneyaba bajarapamonaemi pevi.","num_words":639,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.118,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 6\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi pejanajamatabëcuene yajavajinavanapa yabara pelivaisi\\n1 Itsajivi meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi tsane: “Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, aneconijibia nacatane. Nexata icatsia ayaicuenia Dioso vajanacaitaxutotsoniataenexa, vajavajënaeyabelia pibisiacuene exanavanapaenatsi,” jamatabëjai meta tsane jamatabëcuenenavëxaniabiaya. 2 ¡Jume raja! Pëtsa baja vaxaitsi pibisiacuene exanatsi pematatsënëa. Petëpaenë baja apo najamatabëxainae pibisiacuene pexanaenexa. Bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata bejamatabëcueneitsitsi pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 3 Paxamë bepayapëtaneme pajamatabëcuene yabara nabautisabatsi. Itsa nabautisabatsi, becaeperabëto nacaexana Jesucristojavabelia. Nexata vaxaitsi bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Jesucristo cruzata itsa tëpa, xanë ata betaneyajavatëpae cruzata,” bejamatabëjaitsi. Bajarapajamatabëcuene yabara nabautisabatsi. 4 Itsa Jesucristo bevajanacayajavatëpae, nexata bevajanacayajavamëthëtsitsi. Nexata Jesucristo petëpaecujinae, Dioso pesaëta icatsia itsa asaëyaexanatsi, bevajanacayajavaasaëyaexanaetsi icatsia. Vaxaitsi pejanajamatabëcuene vajayajavajinavanapaenexa, copatatsi baja vajaperujujamatabëcuenemi. Bajarapajamatabëcuene yabara nabautisabatsi.\\n5 Becaeperabëto vajanacaexanaexae Jesucristojavabelia, nexata daxitatsi Jesucristo cruzata bevajanacayajavatëpae. Nexata Jesucristo petëpaecujinae, Dioso icatsia itsa asaëyaexanatsi, bevajanacayajavaasaëyaexanaetsi. 6 Jesucristo itsa rutatsi cruzata pebeyaxuabinexatsi, vajaperujujamatabëcuenemi yajavarutatsi vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajanacaexanaeya exanaejamatabëcuenemi. Bajarapacuenia vajanacatoexanaexae, pematatsënëa baja apo bexanaetsi pibisiacuene. 7 Pacuenia baja petëpaenë pibisiacuene apo exanae, bajara pijinia vaxaitsi ata bejamatabëcueneitsitsi pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 8 Jesucristo cruzata bevajanacayajavatëpaexae, nexata bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Yajavajinavanapaenatsi Jesucristo daxitamatacabijavabelianexa,” bejamatabëjaitsi. 9 Yapëtanetsi vajatuxanenë Jesucristo Dioso icatsia piasaëyaexanaejavatsi petëpaecujinae. Nexata baja icatsia Cristo pematatsënëa apo tëpae tsane. 10 Itsa baja Cristo tëpa daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara, caecuenia copiarutsiaya sivatëpa daxitamatacabijavabelianexa. Nexata baja Cristo icatsia pematatsënëa apo tëpae tsane. Biji rajane Dioso yajava daxitamatacabijavabelianexa asaë tsaponaponae tsane athëbëtatsia, itsajotatsia ajibi petëpaecuene. 11 Nexata paxamë panejamatabëëthëtota pajamatabëjumaitsimëre tsavanapae: “Tajaperujujamatabëcuenemi baja navecuatëpaeyabajë. Nexata baja pibisiacuene apo exanaenë tsane. Biji rajane asaënë baja tsaponaponae Dioso taneitorobicuenia tatoexanabiabinexa. Tsipaji baja tajatuxanenë Jesucristo neyajavaponapona,” pajamatabëjamëre tsavanapae.\\n12 Bajaraxuata pëtsa baja panajamatabëxainabiabame pibisiacuene paneexanaenexa panijacuata panenatojitsipaecuenia. 13 Pëtsa panacopatame daxita xua pibisiacuene paneexanaenexa. Tsipaji paxamë bepanetëpaecujinae, Dioso icatsia bepapecaasaëyaexanaevi. Nexata pajumaitsimëre tsabiabi Diosojavabelia: “Tajatuxanenë, catonucatsi majotaje. Cajamatabëcueneevetaponaponaenatsi daxitamatacabijavabelianexa pacuenia xamë jitsipame tacatoexanabiabinexa,” pajamëre tsabiabi Diosojavabelia. 14 Nexata pacacaëjëpaena panenajamatabëcuenesaëtsinexa icatsia caevëalia paneexanaeyaniva papibisiacuene panijacuata panatojitsipame. Tsipaji Dioso papecaitaxutotsoniataexae, Dioso pacayavenonabiabiana. Nexata baja apo paexanavanapaemë tsane pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi.\\nPacuenia itsane pajivi nacopata ëpibisiacuene pexanaejavabelia yabara pelivaisi\\n15 Itsajivi meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsane: “Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, aneconijibia nacatane. Nexata baja tsiteca apo exanavanapae tsanetsi pacuenia nacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata baja itaxutojema pibisiacuene exanavanapaenatsi,” jamatabëjai meta tsane itsajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. ¡Jume raja! Pibisiacuene apo bexanavanapaetsi. 16 Paxamë rabaja xaniavaetsia payapëtaneme mapacueneje. Itsa panacopatsipame itsanë papijajivinexamë, nexata pacuenia bajaraponë pacaitorobabiaba, pajumecovënëtabiabijitsipame. Bajara pijinia paitsimë tsipae itsa panacopatsipame pibisiacuene paneexanabiabinexa. Nexata bajarapapibisiacuene bepapijajivimëcuenia, pacuenia pacajamatabëcueneitorobabiaba, paexanavanapaejitsipame. Nexata bajarapaneconi pejamatabëcueneta papitsipame panetëpaejavanexa, Diosovecua panenaxuabinexa daxitamatacabijavabelianexa. Itsiata itsa pajumecovënëtavanapaename Dioso, nexata pacuenia Dioso pacatojitsipa, patoexanavanapaename. 17 Bajayajebi picani panacopatame pibisiacuene paneexanavanapaenexa. Nexata pibisiacuene bepapijajivimëcuenia, pacuenia pacajamatabecueneitorobabiaba, ëpibisiacuene paexanavanapame. Nexata itsiata maparucaeje daxita panejamatabëcueneta pajumecovënëtavanapame baja papexaniajailivaisi itsamonae pacatsipaeba. Bajaraxuata paxamë yabara Diosojavabelia jumaitsinë tsabiabi: “Xanepana rabaja. Ayaicuenia yavenoname bajarapamonae,” janë tsabiabi. 18 Aeconoxae baja Dioso pacacopatsiaexana pibisiacuene paneexanavanapaejavami. Nexata jane baja panajamatabëxainame ëpexaniacuene paneexanavanapaenexa. 19 Peyapëxanepanaecuenia pacatoyaquinatsi mapalivaisije xaniavaetsia panejumeyapëtaenexa xua yabara pacatoyaquinatsi. Bajayajebi picani panacopatame pibisiacuene paneexanavanapaenexa. Nexata bajarapapibisiacuene bepapijajivimëcuenia pacuenia pacajamatabëcueneitorobabiaba, ëpibisiacuene picani paexanavanapame panevajënaeyabelia. Itsiata baja aeconoxae panajamatabëcuenerajure Diosojavabelia ëpexaniacuene paneexanavanapaenexa panevajënaeyabelia. Bajarapacuenia Dioso pacatojitsipa paneexanavanapaenexa.\\n20 Pamatacabi picani abaxë ëpibisiacuene paexanavanapame, Dioso papecatojitsipaecuenia apo paexanavanapaemë. Saya jamatejema pajinavanapame. 21 Itsiata apo pacatoxanepanae itsacuenejavayonexa ata daxita papibisiacuene picani paexanavanapame. Payaauramë tsabiabi pibisiacuene paneexanaejava. Pamonae tsiteca pibisiacuene exanavanapa, bajarapamonae Diosovecua naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. 22 Paxamë rabaja Dioso pacacapanepa pibisiacuene paneexanaeneconimivecua. Bajaraxuata Diosojavabelia panajamatabëcuenerajutame baja Dioso papijajivinexamë. Nexata apo panacueratsimë tsane. Dioso papecatojitsipaecuenia pajinavanapaename. Panetëpaecujinae paxainaename matacabi apo pevereverecaejava. 23 Pamonae pibisiacuene pexanaevi, Dioso rajutsianatsi petëpaejavanexa, Diosovecua penaxuabinexa daxitamatacabijavabelianexa. Pamonae jumecovënëta vajatuxanenë Jesucristo pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara, bajarapamonae itsamatacabi Dioso amoneya rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava.","num_words":546,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.233,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 SAN PEDRO 1\\nMapabaxutoje San Pedro copiaya toyaquina Dioso pejumecovënëtsivijavabelia\\nPacuenia Pedro mapabaxutoje toyaquina Dioso pejumecovënëtsivi, nacayajatsia penaevijavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pedronë, Jesucristo taneitorobinë. Nitoroba jivi tatsipaebaponaenexa Jesucristo pelivaisi. Pacatoyaquinatsi mapabaxutoje paxamë pepo panijatomaravecua, Jerusaléntomara, nacayajatsia paneenarutsivi. Nacayajatsia pajinavanapame Ponto nacuajava, Galacia nacuajava ata, Capadocia nacuajava ata, Asiavënë nacuajava ata, Bitinia nacuajava ata. 2 Vaxa Dioso baja cajena bajayata tajëvelia panenaexanaevajënaeya ata, pacaitapeta papijajivinexamë. Bajarapacuenia tajëvelia Dioso papecaitapetsixae, aeconoxae baja Espíritu Santo pejamatabëcueneta pacatsata Jesucristo panejumecovënëtavanapaenexa. Dioso pacaitapeta papecavecuaajibiaexanaenexa, daxita pibisiacuene paneexanaeneconimi Jesucristo papecasivatëpaexae. Pacatovajëtatsi Diosojavabelia ayaicuenia Dioso papecayavenonabiabinexa. Pacatovajëtatsinua jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa daxitacuenevecua.\\nPacuenia Jesucristo pelivaisi pejumecovënëtsivi Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava yabara pelivaisi\\n3 Vaxaitsi vajatuxanenë Jesucristo paxa Diosojavabelia jumaitsitsi tsabiabi: “Xanepana rabaja. Pexaniacuene panetoexaname,” jaitsi tsabiabi. Ayaicuenia Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, pejanajamatabëcuenevitsi nacaexana Jesucristo vajajumecovënëtsixae. Jesucristo petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Bajaraxuata vaxaitsi ata evetavanapatsi vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. 4 Nexata Dioso nacarajutsiana xua nacatoxaina athëbëtatsia vajanacarajutsinexa. Bajaraxua apo vereverecae tsane. Apo abejenua tsane. 5 Bajaraxua Dioso nacatoxaniavaeta athëbëtatsia vajanajamatabëcuenecopatsixae Diosojavabelia. Nexata abaxë vajajinavanapaeepato mapanacuataje, Dioso pesaëta nacaevetaponapona. Bajarapacuenia Dioso pesaëta nacaevetaponapona vajanacacapanepaenexa. Pamatacabi mapanacuaje vereverecaena, nayapëtaena jane baja xua Dioso nacarajutsiana.\\n6 Bajaraxuata paxamë Dioso papecacapanepaejavanexa, pasivajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae. Aeconoxae abaxë mapamatacabitaje pacajamatabëcuenebejiobitsi ata daxitacuene papecajamatabëcueneëjëtsijava, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae. 7 Pacajamatabëcueneëjëtapona papecajamatabëcueneyapëtaenexa pepacuene panenajamatabëcuenecopatsijava Jesucristojavabelia. Oronanito ata itsa ëjëta, baseta isotota peyapëtaenexa itsa pepacuene orojava. Panenajamatabëcuenecopatsijava Jesucristojavabelia, bitso namatamota orojava matatoxenetsia. Nexata pijinia paxamë ata pacajamatabëcueneëjëtaponaena papecajamatabëcueneyapëtaenexa xaniavaetsia panenajamatabëcuenecopatsijava Jesucristojavabelia. Nexata itsa pavecuapanepaename papecajamatabëcueneëjëtsijava, panevajënaeyabelia pajamatabëcuenesaëmë tsaponae tsane Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsijava. Nexata pamatacabi vajatuxanenë Jesucristo patsianica, pacasivajamatabëcuenebarëya tsane. Dioso ata pacasivabarëya tsane. Daxitajivinua pacayaiyataena.\\n8 Paxamë abaxë Jesucristo apo patae atamë, itsiata pajitsipame. Aeconoxae apo patae atamë Jesucristo, itsiata panajamatabëcuenecopatame bajaraponëjavabelia. Jesucristo bitso pasivajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae. Jesucristo panesivajamatabëcuenebarëyajava, itsa panajamatabëcuenevajunupaebame itsamonaejavabelia, epatua saya payapëtaeyaexaname. Tsipaji xaniavaetsia apo payapëtaemë xaniavaetsia panenajamatabëcuene vajunupaebinexa itsamonaejavabelia peyapëtaenexa pacuenia bëpënëa pajamatabëcuenebarëyamë. 9 Jesucristo papecasivatëpaexae, panajamatabëcuenecopatame Diosojavabelia papecacapanepaenexa. Bajaraxuata Dioso pacacapanepaena Dioso papecananeconitsia exanaejavaminexavecua pibisiacuene paneexanaeneconimi yabara.\\n10 Bajayatami Diosojumepaebivimi profetavi bajayajebi livaisijaitapona peyapëtaenexa. Nexata baja profetavi itsa yapëtane pacuenia Dioso pijajivi capanepaejitsia, nexata profetavi tajëvelia vajunupaebapona jivijavabelia. Profetavi tajëvelia vajunupaebapona pacuenia Cristo pejamatabëcueneta Dioso pacaitaxutotsoniataejitsia papecacapanepaenexa. 11 Espíritu Santo baja cajena pejamatabëcueneta bajayata tajëvelia profetavimi yapëtaeyaexanaponatsi. Nexata profetavimi bajayata tajëvelia yaquina pacuenia yapëtaeyaexanaponatsi Espíritu Santo pejamatabëcueneta. Nexata profetavimi yaquina pacuenia itsamonae Cristo bejiobiaexanaejitsiatsi pebeyaxuabinexatsi. Yaquinanua pacuenia Cristo petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, athëbëabetsia caponaejitsiatsi peecaenexa paxa Dioso pemuxunenetatsia. Nexata bajarapaprofetavimi jamatabëjumai tsabiabi: “¿De tsaeta pacujinae copiapatsiana xua tajëvelia vaxaitsi vajunupaebaponatsi?” jamatabëjai tsabiabi. 12 Itsiata baitsi jane bajarapaprofetavimi Dioso yapëtaeyaexanatsi pacuenia bajarapamonaemi pevënamuto bexëa bajaraxua copiapatsijitsia. Nexata vaxaitsi, bajarapamonaemi pecovëpijivitsi, vajajinavanapaematacabita matapania jane baja copiapata pacuenia tajëvelia Cristo yabara vajunupaebapona profetavimi. Nexata baja paxamë bajarapalivaisi itsamonae pacatsipaeba papecacapanepaelivaisinexa. Espíritu Santo, ponë Cristo athëbëvetsica itorobica, bajaraponë pesaë pacayajavatsipaeba bajarapamonae. Angelevi ata bitso jitsipa xaniavaetsia peyapëtaenexa bajarapalivaisi.\\nPacuenia Dioso nacajunata xaniavaetsia vajatojinavanapaenexa yabara pelivaisi\\n13 Panajamatabëcuenecopare Diosojavabelia. Tsipaji rabaja payapëtaneme xua Dioso pacarajutsijitsia. Bajaraxua Dioso pacarajutsiana papecaitaxutotsoniataexae pamatacabi Jesucristo icatsia patsianica. Bajaraxuata xaniavaetsia panajamatabëcueneverere paneexanaenexa daxita xua Dioso pacatocopata. Najamatabëcueneevetsiayanua xaniavaetsia pajinavanapare. 14 Pajumecovënëtavanapare Dioso. Pëtsa panajamatabëxainame panenatojitsipaecuenia pibisiacuene paneexanaenexa, pacuenia paexanavanapame pamatacabi abaxë Dioso apo payapëtaemë. 15 Xaniavaetsia saya pajinavanapare pibisiacuene paexanaenejevamë. Tsipaji raja Dioso, ponë pacajunata papijajivinexamë, xaniavaetsia peponaponaenë. Pibisiacuene baja cajena caeto ata Dioso apo pexanaenë. 16 Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Xaniavaetsia pajinavanapare. Tsipaji xanë apo jitsipaenë pibisiacuene paneexanaejava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota.\\n17 Paxamë itsa pavajëtame Diosojavabelia, pajumaitsimë tsabiabi: “Taxa Dioso,” pajamë tsabiabi. Bajaraponë Dioso najëpaeya tane daxita pamonae jumecovënëtatsi, ayaijamatabëcuenevi, beveliajamatabëcuenevi ata. Dioso cajena yapëtane paneconivajëto exanapona caejivi canacujitsia. Bajaraxuata Dioso cujunaviaya bepajinavanapame pamatacabibeje abaxë pasaëmë tsavanapae mapanacuataje. 18 Paxamë picani naxuabiaya Diosovecua pajinavanapame panijasalinaivimi abaxë pijacuene itsa pacaasaëmë tsavanapae. Itsiata baitsi jane aeconoxae baja bajarapacuenevecua Dioso baja pacacapanepa. Payapëtaneme rabaja Dioso ayaimatamota papecaneconimatamotsijava papecacapanepaenexa. Apo pacacomuatsi baja cajena pevereverecaejavata, pacuenia oro itsi, palata ata. 19 Dioso baja cajena pacacomuata bitso penamatamotsijavata, Cristo pijanata. Pajivi pijaneconi xaina Diosojavabelia, bajarapajivi oveja, pejanapebito, peperabëxanepanaenë, beyaxuaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapajivi pijaneconi Dioso baja vecuaajibiaexanatsi bajarapaoveja pijana pejamatabëcueneta. Nexata pacuenia oveja, peperabëxanepanaenë, beyaxuabatsi, bajara pijinia itsi Cristo. Baitsi Cristo, pianeconijibinë, nacopata pebeyaxuabinexatsi. Nexata Cristo petëpaejamatabëcueneta, pacavecuaajibiaexana panijaneconimi. 20 Bajayatami Dioso mapanacuaje pexanaevajënaeya ata, Dioso itapetatsi Cristo papecasivatëpaenexa. Belia jane baja mapamatacabitaje Cristo patsica papecasivatëpaenexa. 21 Itsiata baitsi jane Cristo petëpaecujinae, acueyabi matacabita, Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Athëbëtatsia, paxa Dioso pecujuanenia, Cristo ecaeyaexanatsi. Bajaraxuata panajamatabëcuenecopatame Diosojavabelia papecarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava.\\n22 Nexata baja aeconoxae paxamë pajumecovënëtame pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi, Espíritu Santo papecajamatabëcueneitayotsixae. Nexata pibisiacuene paneexanaeneconimi, Dioso pacavecuaajibiaexana. Nexata xaniavaetsia pasivamë tsavanapae itsamonae ata, Dioso pejumecovënëtsivi. Bajarapacuenia asaëyata namataenetsia bepanaasivamë tsavanapae daxita panejamatabëëthëtovetsina. 23 Pacuenia pejananaexanaenacuetoyo itsi, bajara paxamë pajamatabëcueneitsimë Dioso pejumelivaisita pejanajamatabëcuene panexainaexae. Itsiata baitsi jane bajarapapejanajamatabëcuene paneaxajivi apo pacarajutsi. Dioso raja pejumelivaisi, apo pevereverecaelivaisinexa panejumecovënëtsixae, pejanajamatabëcuene baja paxainame. 24 Dioso pejumelivaisi apo pevereverecaejavanexa yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPacuenia vayafopijipona bepijia tsaquena, petsaquenaecujinae tëpa, bajara pijinia saya itsi jivi ata. Bepijia tëpa. Pacuenia pematono ata bepijia tsaquena, nexata othopa, bajara pijinia saya itsi ayaijamatabëcuene pexainaenë ata. Bepijia tëpa. 25 Itsiata baitsi jane Dioso pejumelivaisi apo vereverecae tsane daxitamatacabijavabelianexa,\\nBajarapalivaisi papecacapanepaelivaisinexa, itsamonae baja pacatsipaeba.","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.217,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 10\\nPacuenia Jesús pijajivi itoroba, setenta ponëbeje, Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi\\n1 Jesús icatsia itsamonae itapeta pijajivinexa, setenta ponëbeje. Bajarapamonae Jesús itoroba anijanëbeje tsaponae Jesús pevajënaeya Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa. Itoroba petsipaebanajetarubenaenexa daxita tomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata, itsaxuayo Jesús najetarucaejitsia. 2 Jesús pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ayaipabi pexainaenë caecuenia uba ayaijava peubijava. Nexata baja itsa tonaveretatsi peubijava, caejiviyobeje tonotatsi. Nexata notsi ata, abaxë bitso ayaijava tosajinatsi penotsinexa. Bajara pijinia itsi jivi ata Diosojavabelia penajamatabëcuenecopabivinexa. Abaxë sajina ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata baitsi jane paxamë Dioso panetonacuenebivi pacaejiviyomëbeje saya. Bajaraxuata Diosojavabelia pavajëre icatsia Dioso pijajivi pematatsënëa itsamonae pitorobinexa papecayavenonaenexa. 3 Paponare baja Dioso pejumelivaisi jivi panetsipaebanajetarubenaenexa. Panayajivitaeyajinavanapaename. Pacaitorobianatsi raja bitso pibisiacuene pexanabiabivijavabelia. Pacuenia ovejaxi tsiayaitsi itsa jinavanapa pianaepanaevi nevëthë tuatuajëata, bajarapaitsimë tsane. 4 Pëtsa pacaponame itsacuenejava ata, doro ata, palata ata, zapato ata. Itsa pabajacobianame itsajivi namutoepatota, pëtsa bajayajebi pabarëcuaicuaijamë tsanunubenae panenajematsiyaniva. 5 Itsa pajonejitsiamë itsamonae pijaboyalia, panejonevajënaelia copiaya pajumaitsimë tsane Diosojavabelia: “Dioso, yavenonare mapabopijivije jamatabëcuenexanepanaeya pejinavanapaenexa,” pajamë tsane copiaya Diosojavabelia. 6 Bajarapabo pexainaenë itsa jitsipaena pejamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexatsi Dioso, nexata bajaraponë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaenatsi Dioso. Itsa apo muxujitsipae tsane bajarapacuenia panejumaitsijava, nexata Dioso apo jamatabëcuene xanepanaeyaexanae tsanetsi bajaraponë. 7 Itsajota papatabiabianame, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboxijavabelia. Aurajibia paxaeyabiabianamenua xua pacaabata bajarapabota. Pëtsa pauramë panexaejava papecarajutsijava yabara. Tsipaji panetsipaebixae patacaitorobilivaisi, pacarajutsiana panexaejava. Tsipaji itsajivi itsa tonacueneba itsanëjavabelia, barajutatsi pexaejava. 8 Itsa papatabiabianame tomarata, itsa pabota bajarapatomarapijivi xaniavaetsia pacacopiapita, nexata panaxaename xua pacaabata. 9 Bajarapatomarata pajamatejemayaexanaename piavitanevi. Pajumaitsimë tsane bajarapatomarapijivijavabelia: “Dioso daxita pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa,” pajamë tsane. 10 Itsiata baitsi jane patomarata panepatsicujinae apo pacacopiapitsi tsane, bajarapatomarapijicallejavata panubenaename. Pajumaitsimë tsane bajarapatomarapijivijavabelia mapacueniaje: 11 “Panijatomarapijiatsapërë patataxuta rubena. Nexata panavetaxuvarëbajë. Bajarapacuenia panavetaxuvarëbajë panenayapëtaenexa Diosojavabelia panenaneconitsijava. Pananeconitame Diosojavabelia. Tsipaji apo panecopiapitsimë patanenamuxunaevetsinexamë palivaisi picani pacatsipaebijitsiatsi. Itsiata panenamuxunaevere paneyapëtaenexa mapalivaisije. Dioso daxita pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa,” pajamë tsane. 12 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Sodoma tomarapijivimi, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi patomarabejepijivi Dioso xuabijitsia infiernojavabelia apo pejumecovënëtsixaetsi yabara pelivaisi\\n13 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia:\\n—¡Bitso bejiobi tsane Corazín tomarapijivi! ¡Bitso bejiobi tsane Betsaida tomarapijivi ata! Pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, xua itsajivi ata apo caëjëpaetsi pexanaenexa, bajarapatomarabejepijivi tae ata, itsiata apo nejumecovënëtsi. Apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Bajayata Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, petuatuajëta bajarapitsipinijicuene itsa tsitaexanaejitsipajë, nexata bajarapamonaemi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Bajarapamonaemi nexata pibisiacuene pexanaebiabineconi bitso yajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata Diosojavabelia petsitanajamatabëcueneitajëtsinexa peyajamatabëcuenebëjaijava pibisiacuene pexanabiabineconi, naxatabijitsipa piayopapaëbërëjavanë. Enaejitsipa irata. Ipumana ata natsimataothocaejitsipa bitso peyajamatabëcuenebëjaixae pibisiacuene pexanabiabineconi. 14 Itsiata baitsi jane Corazín tomarapijivi, Betsaida tomarapijivi ata, tae ata pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, apo nejumecovënëtsi. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaena Corazín tomarapijivi, Betsaida tomarapijivi ata. 15 Capernaum tomarapijivi picani najamatabëxaina Dioso pecaponaejavatsi athëbëabetsia. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo tanejumecovënëtsixae, Dioso xuabianatsi infiernojavabelia, jai Jesús Corazín tomarabeje Betsaida tomarabejepijivi yabara.\\n16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia:\\n—Pajivi pacanamuxunaevetsiana, bajarapajivi taenajë xanë tanenamuxunaevetsijava. Pajivi pacanayajiviitavetsiana, bajarapajivi taenajë xanë tanenayajiviitavetsijava. Bajarapajivi Dioso ata taenatsi Dioso penayajiviitavetsijava. Bajarapacuenia Dioso ata taenatsi penayajiviitavetsijava tsipaji xanë Dioso nitoroba, jai Jesús pijajivijavabelia Jesús pijajivi setenta ponëbeje pitorobivajënaeya.\\nNexata jane baja Jesús pijajivi naropoba. Dioso pejumelivaisi jivi tsipaebanajetarubena daxita tomaranëjava. Saicaya navecuanajetarubena anijanëbeje tsaponae.\\nPacuenia Jesús pijajivi, setenta ponëbeje, naviabanajetarubena, Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava petsipaebanajetarubenaecujinae, yabara pelivaisi\\n17 Jesús pijajivi, setenta ponëbeje, Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava petsipaebanajetarubenaecujinae, barëyaya naviabanajetarubena Jesúsjavaberena. Nexata pepatsicujinae bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Tajatuxanenë, dovathivi baja cajena itsa paitavetaponajë nevënëta, panejumecovënëtabiaba, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.\\n18 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xanë baja cajena taniji dovathi athëbëvetsica pejopaejavatsica pacuenia yamaxë bajopaica. 19 Xanë baja cajena pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi papecacaëjëpaejamatabëcuene panejamatabëcuene matatoxenetsinexa vajavajabitsaënë dovathi. Nexata jomo pacuetsacuetsanae atamë tsane, aqueto ata pacuetsacuetsanae atamë tsane, apo pacaitsacueniabi tsane. 20 Itsiata pëtsa bitso pasivajamatabëcuenebarëyamë dovathi itsa paitavetame papecajumecovënëtsijava. Bitso jane pasivajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae Dioso papijajivixaemë Dioso papecavënëyaquinarubijava athëbëtatsia, jai Jesús pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia.\\nPacuenia Jesús jamatabëcuenebarëya yabara pelivaisi\\n21 Jesús bitso jamatabëcuenebarëyayaexanatsi Espíritu Santo. Nexata Jesús jumaitsi paxa Diosojavabelia:\\n—Axa, nevetsinë athëbëtatsia. Nevetsinë mapanacuajava ataje. “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” cajaitsi. Tsipaji pamonae bitso apo penacujarubivi ata, yapëtaeyaexaname pacuenia itsamatacabi daxita nijajivi evetsijitsiamë mapanacuataje. Bajarapamonae yapëtaeyaexanaename pexanialivaisi, xanë talivaisi, palivaisi vecuamatayatame bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije. Bajarapalivaisi vecuamatayatame bitso penacujarubivi ata mapanacuapijicuene yabaraje. Bajarapacuenia exaname tsipaji baja exaname nejitsipaecuenia, jai Jesús paxa Diosojavabelia pevajëtsijavata.\\n22 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, jivijavabelia ata:\\n—Taxa Dioso baja cajena netocopata tayapëtaenexa daxitacuene. Itsajivi ata apo nejamatabëcueneyapëtae pacuenia xanë jamatabëcueneitsinë, Dioso pexënatonë. Caenë, taxa Dioso, nejamatabëcueneyapëtane. Itsajivi ata apo jamatabëcueneyapëtae pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Caenënë, xanë pexënatonë, jamatabëcueneyapëtaniji pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Pamonae tojitsipajë tayapëtaeyaexanaenexa pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi, bajarapamonae ata yapëtaeyaexanaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia, jivijavabelia ata.\\n23 Nexata Jesús napënëyorota. Ëpijajivijavabelia jumaitsi:\\n—Paxamë baja pajamatabëcuenebarëyamë panetaexae pacuene baja pataeponame. 24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajayata ayaibitsaëto profetavimi necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Nacuaevetsivimi ata necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Itsiata netaenejeva tapatsijavatsica, bajarapamonaemi tëpa baja. Jamatabëjumetaeyabiabanua picani palivaisianë baja aeconoxae paxamë pacatsipaebaponatsi. Itsiata apo jumetaenejeva bajarapalivaisinë, bajarapamonaemi tëpa baja, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia pexaniajamatabëcuenenë, Samaria nacuapijinë, yavenona itsanë yabara pelivaisi\\n25 Itsamatacabi Jesús livaisi tsipaebanuca pijajivijavabelia. Nexata bajarajota judíovi pecujarubinë nonotapuna. Bajaraponë Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi:\\n—Jesús, ¿detsa xua exanaenajë Dioso tanerajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava? jai judíovi pecujarubinë.\\n26 Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—¿Detsa jane jumaitsi bajarapacuene yabara bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jivi pejumecovënëtsinexa? jai Jesús.\\n27 Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Daxita panejamatabëëthëtojavavetsina, daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panesaëta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata, pasivamëre panijatuxanenë panijaDioso. Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panasivamë,” jai bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia.\\n28 Nexata icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—Xaniavaetsia nejumecanaviatame. Bajarapacuenia exanaponaponare. Nexata pepacuene xainaename matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús.\\n29 Itsiata baitsi jane judíovi pecujarubinë bijiaya jumecovënëta bajarapalivaisi. Asivaya apo tae itsamonae ata. Bajaraxuata judíovi pecujarubinë matavëjëa jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa nexata pitsijivi asivanë tsane? jai judíovi pecujarubinë.\\n30 Nexata icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia mapacueniaje:\\n—Pebi namutua najetaruca Jerusalén tomaraverena. Naropota pepatsinexa Jericó tomaraberena. Nexata jivi pecaponaejava peyacajërëbabiabivi, bajaraponë epatua vaetabatsi. Daxita pecobecovë yacajërëtatsi. Penaxatabijavanëmi ata yacajërëtatsi. Nexata pinijicuenia conibabiatsi. Puenetabuatatsi picani petëpanucaenexa bajarajota. 31 Nexata bajarapanamutua sacerdotenë najetaruca, templobota penacuenebabiabinë. Nexata sacerdotenë bajaraponë itsa taeyabuata, matavaquetanucapona. Pona baja rovia. 32 Bajaraxuacujinae icatsia bajarapanamutua itsanë, templobota penacuenebabiabinë, najetaruca. Bajaraponë taenucajopa. Bajaraxuacujinae matavaquetanucapona. Pona baja icatsia rovia bajaraponë ata. 33 Bajaraxuacujinae icatsia bajarapanamutua Samaria nacuapijinë najetaruca. Nexata bajaraponë itsa taeyabuata, tsitabejiobitsi bitso. 34 Nexata bajaraponë cujilia. Vajënëvaëba aceiterata, vinorata yajava. Vajënëcëba papaëbërëpanaxita. Bajaraxuacujinae Samaria nacuapijinë pijaburrojumata buatsia. Nexata bajaraponë capona jivi pepatabiabiboyabelia. Bajarajota Samaria nacuapijinë eveta xaniavaetsia. 35 Meravia pitsijavata Samaria nacuapijinë itsa baja ponaejitsia itsabelia najetaruca, juta anijapalatanëbeje, bitso penamatamotsinëbeje. Matamota bajarapabo pexainaenë. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Netoevetsianame maponëje. Itsa matamovereverecaena, pematatsënëa nevetsimatamo, bajarapapalata icatsia caevëarena camatamotsianatsi,” jai Samaria nacuapijinë bo pexainaenëjavabelia, jai Jesús mapacueniaje judíovi pecujarubinëjavabelia.\\n36 Bajaraxuacujinae judíovi pecujarubinëjavabelia Jesús yanijoba bajarapalivaisi yabara. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pamonae, acueyabi ponëmaxëto, taeyabuata pecobecovë peyacajërëtsinëtsi. ¿Detsa ponë bajarapamonaeyajuvënënë asivaya tane bajaraponë? jai Jesús.\\n37 Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Ponë pitaxutotsoniataexae yavenona, bajaraponë asivaya tane, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia.\\nNexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia:\\n—Ponare baja. Xamë ata bajarapacuenia asivaya itaxutotsoniataeyabiabianame itsamonae ata, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi Martabeje Maríabeje pijabota yabara pelivaisi\\n38 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca pevajënaeyabelia. Nexata tomarayota pata. Bajarapatomarayota Jesús xaniavaetsia copiapitatsi petiriva, Martavënëva. Nexata Marta pijabota Jesús napata. 39 Marta pejuyapijiva xaina, Maríavënëva. Nexata María eca Jesús pitabarata penamuxunaevetecaenexa Jesús petsipaebilivaisi. 40 Nexata Marta bitso jamatabëcueneenatsi penacuenabijava, Jesús pexaejavanexa ata pemitsaexanaenexa. Nexata Marta cujilia Jesús. Jumaitsi:\\n—Tajatuxanenë, tajuyapijiva netocopata caevanë taexanaenexa daxita xua exanaejitsianë. Itorobare taneyavenonaenexa, jai Marta Jesúsjavabelia.\\n41 Nexata Jesús jumaitsi Martajavabelia:\\n—Marta, xamë bitso cajamatabëcueneena nexanaenexa daxita xuanë jamatabëexaname. 42 Caejava bitso xanepana nexanaenexa, tanenamuxunaevetsinexamë. María baja cajena tanenamuxunaevetecaexae tatsipaebilivaisi, catsuitapeta pexaniacuene daxitacuene matatoxenetsia. Nexata acuenebi itsajivi ata peyacajërëtsijavatsi tatsipaebilivaisi pejumetaejava, jai Jesús Martajavabelia.","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.121,"stopwords_ratio":0.276,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 16\\nPacuenia Pablo jamatabënajinalia peyapëtaevitsi, Roma tomarapijivi, yabara pelivaisi\\n1 Payavenonaename vajabanava Febe, pova ponaejitsia paxamëjavabelia. Bajarapova yavenonabiaba Dioso pejumecovënëtsivi, Cencrea tomarapijivi. 2 Pacopiapitsianame xaniavaetsia bajarapova vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta, pacuenia vaxaitsi copiapitabiabatsi Dioso vajanajuajumecovënëtsivi. Xua namatavenona bajarapova, payavenonaename. Tsipaji bajarapova yavenonabiaba ayaibitsaëto Dioso pejumecovënëtsivi. Xanë ata neyavenonabiaba.\\n3 Nebajacobiana Prisca. Prisca pamona ata, Aquila, nebajacobiana. Bajarapajivibeje tayajavanacuenebijivibeje vajatuxanenë Jesucristo pijacuene. 4 Bajarapajivibeje toayai atatsibeje petëpaejavanexabeje picani, necapanepabeje tatëpaejavaminexavecua. Nexata jumaitsinë: “Pexaniacuene baja cajena bitso panetoexanamebeje,” janë bajarapajivibejejavabelia. Itsiata ëxanë bajarapacuenia apo jumaitsinë. Daxita pamonae apo judíovi, Dioso pejumecovënëtsivi, bajarapamonae ata, bajarapacuenia jumaitsitsibeje tanecapanepaexaebeje. 5 Pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae nacaetuatabiaba Priscabeje Aquilabeje pijabota, bajarapamonae ata nebajacobiana. Nebajacobiananua tasivanë Epeneto. Bajaraponë daxita Asiavënë nacuapijivivecua copiaya najamatabëcuenecopata Jesucristojavabelia. 6 Nebajacobiananua María, pova bitso tonacuenebabiaba Dioso pijacuene paxamë tuatuajëta. 7 Nebajacobiananua tajanacuapijinëbeje, Andrónicobeje Juniasvënënëbeje. Bajayata bajaraponëbeje panenajuajeba penaneconitsivi pejebabiabibota. Bajaraponëbeje yaiyataeya baracuaicuaijaitsibeje pevëna apóstolevi ata. Xanë ata tanajamatabëcuenecopatsivajënaeya, bajaraponëbeje najamatabëcuenecopatabeje Cristojavabelia.\\n8 Nebajacobiananua Ampliato. Bitso tasivanë. Tsipaji bajaraponë ata Cristojavabelia najamatabëcuenecopata. 9 Nebajacobiananua Urbano. Bajaraponë ata tonacuenebaponapona vajatuxanenë Jesucristo pijacuene pacuenia vaxaitsi tonacuenebavanapatsi. Nebajacobiananua Estaquis, bitso tasivanë. 10 Nebajacobiananua Apeles, ponë picani dovathi pejamatabëcueneta jamatabëcueneëjëtatsi Cristo pelivaisi pejumecovënëtsijava yabara. Itsiata apo copatsi pejumecovënëtsijava Cristo pelivaisi. Nebajacobiananua Aristóbulo pijamonae. 11 Nebajacobiananua tajanacuapijinë Herodión. Nebajacobiananua Narciso pijamonae, pamonae penajamatabëcopatsivi Cristojavabelia. 12 Nebajacobiananua Trifenabeje Trifosabeje, povabeje tonacuenebabiaba Dioso pijacuene. Nebajacobiananua vajaasivava Pérsida, pova bitso tonacuenebabiaba Dioso pijacuene. 13 Nebajacobiananua Rufo, ponë bitso xaniavaetsia jumecovënëta vajatuxanenë. Bajaraponë pena ata nebajacobiana. Bajarapova bepexënatonë netaeyabiaba. 14 Nebajacobiananua Asíncrito, Flegonte ata, Hermas ata, Patrobas ata, Hermes ata, itsamonae ata, pamonae najinavanapa bajarapamonaejavata. 15 Nebajacobiananua Filólogo, Julia ata, Nereo ata, Nereo pejuyapijiva ata, Olimpas ata, daxita itsamonae ata, Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae najinavanapa bajarapamonaejavata.\\n16 Paxamë ata Dioso panejumecovënëtsixae, xaniavaetsia namataenetsia bitso nasivaya panabajacobabiabare. Daxita pina Dioso pejumecovënëtsivi majotaje pejinavanapaevi pacabajacobalia.\\n17 Tajamonae, pacatsipaebatsi itsalivaisi. Penajumetsënëtsilivaisi petsipaebaponaevi, panayajivitaename papecayamaxëitojorobiyaniva. Bajarapamonae namataenetsia pacanajumeanaenotsiaexanaena najamatabëcuenejëpaeya panejinavanapaeyaniva panenavecuanatsanaenexa. Palivaisi baja paxamë pajumecovënëtame, bajarapalivaisivecua saicayalivaisi bajarapamonae tsipaebapona. Panavecuatsare bajarapamonae. 18 Bajarapamonae apo jamatabëexanae pacuenia jitsipa vajatuxanenë Jesucristo. Biji rajane saya jamatabëexana bajarapamonae pijacuata penatojitsipaecuenia. Bajarapamonae jivi tsipaebapona bepexaniajailivaisi itajara. Itsiata baitsi jane bajarapamonae saya jamatabëyamaxëitojoroba pamonae abaxë xaniavaetsia apo jumeyapëtae pexaniajailivaisi. 19 Daxitajivi paxamë pacavënëlivaisitane xaniavaetsia panejumecovënëtsijava Dioso. Bajaraxuata pacasivabarëyatsi. Pacatojitsipatsi paneyapëtaenexa bitso ëpexaniacuene paneexanaenexa. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa pibisiacuene paneexanaenexa. 20 Dioso baja cajena vajanacayavenonaenë najamatabëcuenejëpaeya vajajinavanapaenexa, itsajivi ata vajanacayamaxëitojorobiyaniva penajumetsënëtsilivaisita. Nexata Dioso bepijia pacayavenonaena panejamatabëcueneamoneyabinexa dovathi. Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa.\\n21 Pabajacobianame pina Timoteo, Dioso patatonajuanacuenebinëbeje. Pabajacobianamenua pina tajanacuapijivi Lucio, Jasón ata, Sosípater ata.\\n22 Xanë, Tercionë, mapabaxutotaje Pablo pijume tajumeyaquinaponaenë. Xanë ata pacajamatabënajinatsi. Tsipaji Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi.\\n23 Pabajacobianame pina Gayo. Naponaponajë Gayo pijabota. Gayo tocopatabiaba daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatabiabinexa Gayo pijabota. Pabajacobianamenua pina Erasto, ponë evetabiaba palata, Corinto tomarapijipalata. Pabajacobianamenua pina vajabananë Cuarto.\\n24 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia daxita paxamë vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa. Bajara itsi tsane.\\nPacuenia cotocaevipijilivaisita Pablo jumaitsi yabara pelivaisi\\n25 Vaxaitsi Dioso yabara jumaitsitsi tsabiabi: “Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë,” jaitsi tsabiabi. Dioso, daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenë, caëjëpatsi papecajamatabëcuene asaëyaexanaenexa pejumelivaisita. Bajarapalivaisi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Bajarapalivaisi jivi tsipaebaponajë. Bajarapalivaisi bajayajebi picani Dioso muetsia xainabuata. Dioso nacua pexanaejavaveliacujinae, muetsia Dioso xainabuata Jesucristo pelivaisi. 26 Bajarapalivaisi bajayata Diosojumelivaisipaebivi profetavi tajëvelia yapëtane baja cajena. Nexata bajarapalivaisi profetavi yaquina. Nexata bajarapalivaisi mapamatacabitaje Dioso jane baja nacayapëtaeyaexana. Nexata Dioso pijajivi itorobapona daxitanacuanëpijivijava petsipaebinexa Jesucristo pelivaisi. Bajarapacuenia Dioso pijajivi itorobapona daxitanacuanëpijivi ata pejumecovënëtsinexa Jesucristo pelivaisi.\\n27 ¡Caenë rabaja Dioso daxitacuene peyapëtaenë! Bajaraxuata daxitamatacabijavabelianexa vaxaitsi vajatuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta Diosojavabelia jumaitsitsi tsabiabi: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë!” jaitsi tsabiabi. Bajara itsi tsane.","num_words":536,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.117,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 9\\n1 Jesús runareca jera ënëabereca. Nicabalia puca itsapanabelia. Pata nexata pijatomarabelia. 2 Bajarajota Jesús tocapatatsi petabusipacuenabinëtsi. Pacamayota bocabiaba, yavëtacarapatatsi. Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia sivanajamatabëxainatsi petocapatsivitsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenebinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Tajabananë, jamatabëcuenebarëyamëre. Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús petabusipacuenabinëtsijavabelia.\\n3 Nexata judíovi pecujarubivi itsa jumetaeyena bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainena.\\n—Maponë Jesúsje Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai, jamatabëjai tsenae judíovi pecujarubivi Jesús yabara.\\n4 Jesús jamatabëcueneyapëtane judíovi pecujarubivi bajarapacuenia pesivanajamatabëxainaejavatsi. Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia:\\n—Panesivanajamatabëxainame xanëjavaberena pibisiajamatabëcuene. 5 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa petabusipacuenebinëtsijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenebinëtsi, acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Nijacamayo pire. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa, jai nexata Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.\\n6 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia:\\n—Xanë Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaecuene tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëje, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.\\nNexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenabinëtsijavabelia:\\n—Nonotapunare baja. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús.\\n7 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petabusipacuenabinëmitsi nonotapuna. Pijaboyabelia baja pona. 8 Nexata jivi itsa tane bajaraxua, junava cajena bitso. Nexata bajarapamonae jumaitsi Diosojavabelia:\\n—Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Tsipaji jivi caëjëpaeyaexaname pinijicuene pexanaenexa, jai.\\nPacuenia Jesús pijajivitonënexa junata Mateo yabara pelivaisi\\n9 Jesús baja vecuapona itsajota jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi. Nexata Jesús penajetarucaejavata taeyeta Mateo. Mateo gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë. Pabota jivijavabelia Mateo impuestomatamo matamoyanijobabiaba, bajarapabota eca Mateo. Nexata Jesús jumaitsi Mateojavabelia:\\n—Mateo, nepënaponare, jai.\\nJejai Mateo. Nexata nonotapuna. Mateo baja napona Jesús pepëta.\\n10 Nexata Mateo junata Jesús pebarënabaninexa pijabota. Nexata Mateo pijabota Jesús pexaejava naxane. Mateo pijabota naena ayaibitsaëto gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia impuestomatamo petomatamoyanijobivi. Itsamonae ata nanabane, piajamatabëcuenebejevi. Jesús pijajivi nayajavaeca bajarapamesajavata. 11 Nexata fariseovi itsa tane bajarapacuene, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús pijajivijavabelia:\\n—Papecacujarubinë rabaja Jesús naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcueneta impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai fariseovi Jesús pijajivijavabelia.\\n12 Jesús nexata jumetaeyeca bajarapacuenia fariseovi pejumaitsijava. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatabëjemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Sivapatajopajë tajunatsinexa pibisiajamatabëcuenevi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. 13 Paponare. Palebianame Dioso pejumelivaisibaxuto. Nexata payapëtaename pajamatabëcuene yabara jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataejava itsamonae. Apo jitsipaenë saya patanetobeyabiabijavamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xanë raja apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Biji rajane sivapatajopajë tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Junataponajë bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n14 Juan pijajivi Jesús imoxoyorenatsi. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n—Petuxanenë, paxanë pataxaejava apo paxaeyabiabinë pamatacabibeje pavajëtaponajë Diosojavabelia. Bajara pijinia itsi fariseovi ata pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia. Pexaejava apo xaeyabiabi. ¿Detsa xuajitsia xamë nijajivi pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia pexaejava xaeyabiaba? jai Juan pijajivi Jesúsjavabelia.\\n15 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia:\\n—Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. Itsiata baitsi jane pejananacasabinë itsa tsimaxëpatsipatsi pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata bajarapamonae pexaejava apo xae tsipae. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa pevecuacaponaexaetsi. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús Juan pijajivijavabelia.\\n16 Nexata Juan pijajivi perujujamatabëcuene baja penavecuacopatsinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia, Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Juan pijajivi anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Itsajivi ata raja apo catsatarutsi pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa catsatarutsipa pejanapanata perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata pejanapana yanarobotsipa perujuesetojavaverena. Nexata biji bitso pinijivojoto titinaejitsipa. 17 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, naxuabijitsipa vinoranëmi. Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia. Nexata vinoranë peyaxanepanaenexa bajayajebi ata pejanabocodoronëta, jai Jesús Juan pijajivijavabelia.\\nBajarapacuenia Jesús jumaitsi Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa.\\nPacuenia Jesús copiaya namutoepatota jamatejemayaexana piavitaneva, pacuenia icatsia cotocaevi toasaëyaexana Jairo pexënatovayo, petëpaevayomi, yabara pelivaisi\\n18 Jesús livaisi petsipaebanucaejavata Juan pijajivijavabelia, judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë parena Jesúsjavaberena. Nexata bajaraponë Jesús pitabarata yaiyataeya pematabacabëta nucajunua. Jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Taxënatovayo rabaja aeconoxae netotëpa. Itsiata baitsi jane itsa poname tajaboyabelia, nexata itsa netoperabëjayatsianame necobeta, icatsia netoasaë tsane, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n19 Nexata Jesús nonotapuna. Judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pepëta Jesús, pijajivi yajava, napona. 20 Nexata Jesús namutua penajetarucaejavata, pepënëverena imoxoyotatsi petiriva, piavitaneva. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi doce baja pavaibeje xaina. Nexata bajarapova Jesús pepënëvelia ponataba, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëjavalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. 21 Bajarapacuenia tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia tsipaji bajarapova jamatabëjumaitsi mapacueniaje:\\n—Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijavacopia, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane, jamatabëjai bajarapova.\\n22 Nexata Jesús napënëyorotaxuaba. Taenuta bajarapova. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:\\n—Jamatabëcuenebarëyamëre. Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijava, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja, jai Jesús bajarapovajavabelia.\\nBajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata bajarapova jamatejema baja. 23 Bajaraxuacujinae Jesús jane baja pata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijaboyabelia. Nexata Jesús itsa pata, tane pevajënae pepatsivi, flauta piobivinexa itsabelia caponaejitsia petëpaevayo pemëthëtsinexa piobinexa. Tanenua jivi bitso pinijicuenia pematanueyabavanapaejava petëpaevayo.\\n—Papitsapare mapabovecuaje. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majita, jai Jesús tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo.\\nNexata saya bajarapamonae Jesús jumecapocaponatsi bajarapacuenia pejumaitsijava. 25 Jesús nexata bajarapamonae bovecua pitsapaeyaexana. Nexata itsaxuayolia petëpaevayo boca, Jesús joneya. Cobepita petëpaevayo. Bajarapovayo baja namatacota. 26 Nexata daxita bajarapanacuapijivi Jesús vënëlivaisitanetsi piasaëyaexanaejava petëpaevayomi.\\nPacuenia Jesús itaxutoxaniavaeta bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje yabara pelivaisi\\n27 Itsa baja Jesús pona judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijabovecua, anijanëbeje bitso pitaxutotsëcënaenëbeje Jesús pënaponatsi. Bajaraponëbeje vavajaiya jumai tsaponaebeje Jesúsjavabelia:\\n—¡Jesús, Davidpijinë pemomo, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsaponae Jesúsjavabelia.\\n28 Itsa baja Jesús joneya pabojavabelia pona, nexata bajaraponëbeje pënajoneyatsibeje. Nexata Jesús bajarajota jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n—¿Payapëtanemebeje tsaja tanecaëjëpaecuene patacaitaxutoxanepanaeya exanaejavanexabeje? jai Jesús bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia.\\nNexata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia:\\n—Jãjã, payapëtanijibeje cajena, jaibeje.\\n29 Nexata Jesús itaxutojayata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje. Jesús jumaitsi bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia:\\n—Pacuenia baja xanëjavaberena nesivanajamatabëcuenecopatsiaya panesivanajamatabëxainamebeje patacaitaxutoxaniavaetsinexabeje, bajarapacuenia pacatoexanatsibeje, jai Jesús.\\n30 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje itaxutoxanepanabeje baja. Bajaraxuacujinae Jesús asaëya jumeitaveta bajaraponëbeje. Jumaitsi:\\n—Pëtsa panavajunupaebamebeje itsamonaejavabelia patacaitaxutoxaniavaetsijavabeje, jai Jesús.\\n31 Itsiata saya ajena bajarapabovecua pitsapaliabeje, navajunupaebaponabeje. Pacuenia Jesús itaxutoxaniavaetatsibeje, navajunupaebaponabeje daxita bajarapanacuajava.\\nPacuenia Jesús natsipaebiaexana apo pecuaicuaijainëmi yabara pelivaisi\\n32 Itsa baja bovecua pitsapabeje ponëbeje Jesús itaxutoxanepanaeyaexana, bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje, nexata icatsia itsamonae Jesús tocaparenatsi apo pecuaicuaijainë. Bajaraponë dovathi peyajavaponaponaenë. 33 Nexata apo pecuaicuaijainë Jesús dovathi itsa vecuacapitsapa, cuaicuaijai baja xaniavaetsia. Nexata petaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—Caeto ata cajena Israel nacuata itsajivi ata apo tae mapitsicueneje, najai bajarapamonae.\\n34 Itsiata baitsi jane fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara:\\n—Mara ponëje dovathi jivivecua capitsapabiaba dovathivi pepo penamatacaitorobinë pesaëta, jai fariseovi Jesús yabara.\\nPacuenia Jesús itaxutotsoniatane jivi yabara pelivaisi\\n35 Jesús najetaruca daxita tomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Nexata bajarapatomaranëjava judíovi penacaetuatabiabibonëjava pexanialivaisi Jesús jivi tsipaebanajetaruca. Tsipaebanajetaruca daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Piavitanevi ata Jesús jamatejemayaexanapona, daxitaviriavitane pexainaevimi. 36 Jesús jivi itsa tane, itaxutobejiobiatane. Tsipaji jivi bitso baja cajena cuerana. Apo caëjëpaetsinua jivi penatoexanaenexa itsacuenejavayo ata. Jesús jivi sivajamatabëjumaitsi mapacueniaje:\\n—Pacuenia itsi ovejabitsaëtoxaneto itsa toajibitsi pevetsinëtsi, bajara itsi mapamonaeje, sivajamatabëjai Jesús.\\n37 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pabita peubijava penaveretsijava abaxë bitso ayaijava sajina penotsinexa. Tsipaji saya caejiviyobeje penotsivi. Bajara pijinia itsi jivi ata Diosojavabelia penajamatabëcopabivinexa. Abaxë sajina ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata baitsi jane Dioso panetonacuenebivi pacaejiviyomëbeje saya. 38 Bajaraxuata Diosojavabelia pavajëcabiabare icatsia itsamonae Dioso pijajivi pitorobinexa papecayavenonaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":1110,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.291,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 18\\nPacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba jueznë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n1 Jesús pijajivi livaisi tsipaeba mapacueniaje Jesús pijajivi jamatabëcuenecueranaenejeva pevajëtabiabinexa Diosojavabelia. 2 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Tomarata ponapona jueznë. Bajaraponë pevetsinë jivi penaneconitsiaexanaecuene. Bajaraponë Dioso apo cujunavi. Jivi ata apo cujunavi. 3 Bajarapatomarata ponapona pamona pevecuatëpaevatsi. Bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia pejumaitsabiabinexa: “Naneconitsiaexanare ponë xanëjavaberena naneconita. Naneconitsiaexanare pacuenia caitoroba nijatuxanenë bajarapitsivi nenaneconitsiaexanaenexa,” pejaitsabiabinexa, bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia. 4 Itsiata abaxë bajayajebi jueznë apo jamatabëcueneyavenonae bajarapova. Belia baja bexëa jueznë jejai. Nexata jueznë jamatabëjumaitsi: “Dioso picani apo cujunavinë. Jivi ata picani apo cujunavinë. 5 Itsiata mapovaje tanejamatabëitonotabiabixae, yavenonaenajë pacuenia nitorobabiaba. Nexata baja bajarapova matavëjëa apo patabiabirena tsane xanëjavaberena tanecueranaeyaexanaenexa,” jamatabëjai jueznë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n6 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Bajara jamatabëcueneitsi jueznë, pibisiajamatabëcuenenë ata. Yavenona bajarapova asaëya pevajëcabiabixaetsi. 7 Bajara pijinia pacuenia Dioso ata pijajivi yavenonaena itsamonae pibisiacuene itsa exanatsi. Bajarapacuenia Dioso pijajivi yavenonaena bajarapamonae itsa vajëtabiabiana Diosojavabelia matacabijebi, meravi yajava. Dioso cajena apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi. 8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Dioso apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi itsamonae pibisiacuene pexanaeyanivatsi. Pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia patsianicajë, ¿caxitajarabianajë tsaja abaxë tanecopiaevetavanapaevi? jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia itsanë fariseonë, itsanë impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene pematamoyanijobinë, vajëtabeje Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n9 Itsajota Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba, bajarajota nubena itsamonae. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Vaxaitsi cajena pexaniajamatabëcuenevitsi itsamonaevecua. Itsamonae bitso nacavecuapibisiajamatabëcuenevi,” jamatabëjai tsabiabi. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús livaisi tsipaeba. Jumaitsi mapacueniaje:\\n10 —Anijanëbeje tsiabeje templobojavabetsia pevajëtsinexabeje Diosojavabelia. Caenë fariseonë. Itsanë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë. 11 Nexata fariseonë nuca. Fariseonë pevajëtsijavata Diosojavabelia, bitso bepexaniajamatabëcuenenë nataeya jumaitsi mapacueniaje: “Diosomë, pexaniajamatabëcuene carajutatsi. Tsipaji pacuenia itsamonae jamatabëcueneitsi tsenae, bajara xanë apo jamatabëcueneitsinë. Yamaxëitojorobiaya jivi apo tavecuanacobetoxotsinë. Apo tacujirubejenë cajena. Apo tajaitsinë itsava tajavavecua. Pacuenia maponëje gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë jamatabëcueneitsije, bajara xanë apo tajamatabëcueneitsinë. 12 Caesemana canacujitsia, anijamatacabibeje, najamatabëcuenexaniavaetsiaya ponaponabiabajë xaenejevanë taxaejava tacavajëtsinexa xamëjavabelia. Daxita pacuene nacanabajë, diez xuabejeyajuvënëjava, caejava, xamëjavabelia carajutabiabatsi ofrendacuenia,” jai mapacueniaje fariseonë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia. 13 Nexata ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, pevajëtsijavata Diosojavabelia tajiyo nucalia piauraxae. Athëbëabetsia ata penavëyotsijava cujunava. Namëpabëbenuca pecobeta pejamatabëbëjaixae pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata bajaraponë Diosojavabelia pevajëtsijavata jumaitsi mapacueniaje: “¡Diosomë, nitaxutotsoniataema! ¡Pibisiacuene cajena bitso xanë exanabiabajë!” jai bajaraponë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia, jai Jesús mapacueniaje bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia.\\n14 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, bajarapacuenia pevajëtsixae Diosojavabelia, Dioso baja vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. Nexata baja bajaraponë naviata pijaboyabelia pianeconijibinë. Ponë fariseonë, navajëtsi ata Diosojavabelia, itsiata pijaneconi yajava naviata pijaboyabelia. Tsipaji beayaijamatabëcuenenë natane pevajëtsijavata Diosojavabelia. Bajaraxuata pajivi beayaijamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso. Pajivi saya beveliajamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso, jai Jesús bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia.\\nPacuenia Jesús jumaitsi pejevaxijivixijavabelia yabara pelivaisi\\n15 Itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajarapacuene, Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia:\\n—Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavabelia, jai.\\n—Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. 17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapitsipejevaxijivixije itsa jumecovënëta palivaisi tsipaebatsi, bajumecovënëta xaniavaetsia jumeaebinejeva. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. Nexata pamonae jumeaebinejeva xaniavaetsia jumecovënëtsiana Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae jonena Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata baitsi jane pamonae Dioso pejumelivaisi jumeaebinejeva xaniavaetsia apo jumecovënëtsi tsane, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nPacuenia pevëjëato, bitso pexainaenë, cuaicuaijai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi\\n18 Pevëjëato, judíovi pevetsinë, yanijoba Jesúsjavabelia. Pevëjëato jumaitsi mapacueniaje:\\n—Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë, ¿detsa pitsicuene exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.\\n19 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. 20 Xamë baja yapëtaneme pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa. Jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsapetiriva nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” jai Dioso pejumelivaisita. Xamë baja yapëtaneme bajarapalivaisi, jai Jesús pevëjëatojavabelia.\\n21 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë pejevaxinënëjavaveliacujinae, jai pevëjëato.\\n22 Itsa Jesús jumetane bajarapacuenia pejumecanaviatsijavatsi, nexata icatsia jumaitsi pevëjëatojavabelia:\\n—Abaxë raja catosaica caejava nexanaenexa. Canajere daxita nexainaejavami. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Bajaraxuacujinae nepënaponaename. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaecuene Dioso pijanacuatatsia, jai Jesús pevëjëatojavabelia.\\n23 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pevëjëatojavabelia, nexata pevëjëato bitso bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaen��. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba. 24 Itsa Jesús tane pevëjëato bepejamatabëjiobi tsanajetsijavareca, nexata pevëjëato pecovëta jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¡Pamonae bitso daxitacuene pexainaevi, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia! 25 Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n26 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia, bitso pexainaevi ata, itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai Jesús pijajivi.\\n27 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pacuene jivi apo caëjëpaetsi pexanaenexa, bajarapacuene Dioso caëjëpatsi pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n—Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi, jai Pedro.\\n29-30 Jesús nexata jumaitsi:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi Dioso pijacuene petonacuenebinexa pueneta pijabomi, paxa ata, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, pijava ata, pexi ata, nexata bajarapajivi mapanacuataje pepuenetsijavami matatoxenetsia Dioso rajutsianatsi. Nexata bajarapajivi bexëajavabelia petëpaecujinae ata Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n31 Jesús itsamonaevecua ëpijajivi, doce ponëbeje, junata pimoxoyotsinexatsi. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, talivaisi tajëvelia yaquina. Pacuenia nexanaejitsia, daxita bajarapalivaisi bajayata profetavimi tajëvelia yaquina. Nexata daxita pacuenia xanë talivaisi bajayata tajëvelia profetavimi yaquina, daxita jane baja bajarapacuene Jerusalén tomaratalia netocopiapatsiana. 32 Itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia necanajetsiana tanebeyaxuabinexa. Bajarapamonae necanecaponaena. Nebijataena pibisiacuenia. Nesuabiana. 33 Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.\\n34 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtae pajamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi.\\nPacuenia Jesús itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaenë, Jericó tomarapijinë, yabara pelivaisi\\n35 Jesús imoxoyotanajetaruca Jericótomara. Nexata namuto muxuneneta eca bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Bajaraponë amoneya palata vajëcabiabeca jivijavabelia. 36 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë itsa jumetane jivibitsaëtoxaneto pecuaicuaijai tsanajetarubenaejava namutua, bajaraponë epajunateca.\\n—¿Detsa xua pajaitame? jai tsecae bajaraponë.\\n37 Nexata jivi jumaitsi bajaraponëjavabelia:\\n—Jesús raja, Nazaret tomarapijinë, maxuayo najetarucaje, jai jivi.\\n38 Nexata pitaxutotsëcënaenë vavajai tsecae.\\n—¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae bajaraponë.\\n39 Nexata picani itsamonae, Jesús pevajënaeya penajetarubenaevi, jumeitaveta bajaraponë pemoyanexa. Itsiata biji bitsoyo orijibia vavajai tsecae.\\n—¡Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae pitaxutotsëcënaenë.\\n40 Nexata Jesús muxunanucojopa. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Panetocomacaponaremena pitaxutotsëcënaenë, jai Jesús.\\nItsa baja imoxoyo tocanajetarubenatsi, Jesús jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia:\\n41 —¿Detsa xua jitsipame tacaexanaenexa? jai Jesús.\\nNexata bitso pitaxutotsëcënaenë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, jitsipajë taitaxutoxanepanaejava, jai pitaxutotsëcënaenë.\\n42 Jesús nexata jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia:\\n—Itaxutoxanepaname rabaja. Tsipaji nesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús nitaxutoxanepanaeyaexanaena,” nesivajamatabëjamë, jai Jesús pitaxutotsëcënaenëjavabelia.\\n43 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bitso pitaxutotsëcënaenëmi xaniavaetsia baja tane. Nexata bajaraponë napona baja Jesús pepëta. Bajaraponë namutua jumai tsanajetarucae Diosojavabelia:\\n—¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname! jai tsanajetarucae bajaraponë.\\nPamonae ata tane bajaraponë pitaxutoxanepanaejava baja, daxita bajarapamonae ata Diosojavabelia jumai tsanajetarubenae:\\n—¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanajetarubenae Diosojavabelia.","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.281,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 15 CUI - Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia - Bible Search\\n1Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenein tatsi, irʉrʉ ichamonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito jiwi jiwana, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bapoxonae barapomonae Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae capoinchi Pilato beya. 2Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Bara xam yatsicaya judiomonae itorobiya pia pepa neewatsin? jei.\\n3Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi namchi Pilatotha, jeye:\\n—Bapon Jesús bichocono exana pocotsiwa xua abe, jei barapomonae. 4Equeicha Pilato yainyaba Jesustha, jeye:\\n—¿Jopa jume notsim pocotsiwa barapomonae abe cayabara paeba? Maisa barapomonae bichocono abe cayabara paeba, jei Pilato.\\n5Ichitha Jesús jopa equeicha jume notsiyo, Pilato jopa jume notichi. Daxota Pilato najʉntʉ coyene cabenaeca poxoru Jesús jopa nayabara paebiyo xua pia coya penayawenaenexa.\\n6Bara nama matacabi jopa poxonae ba Pilato pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanamonaepin. 7Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon pewʉn Barrabás. Bapon bichocono abe peexanaein tsipei caena bayatha matacapona ichamonae xua barapomonae najume tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi. 8Bapoxonae pin bicheito jiwi pata Pilatotha, xua Pilato pewʉcaenexa tsainchi xua bapon exanaena pia cui coyeneya poxonae xua isanaxubina caein pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanapin. 9Bapoxonae Pilato yainyaba barapomonae Jesús yabara, jeye:\\n—¿Paichichipame xua tapu sotabiwa tsane pon judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi? jei. 10Baxua Pilato paeba, tsipei bapon yaputane xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús uwatsi. Daxota barapomonae Jesús caenaetaxubatsi Pilatotha. 11Ichitha barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi, xua Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, xua Jesús jopa pepu sotabinexatsi. 12Equeicha Pilato yainyaba barapo jiwi, jeye:\\n—¿Eta xua cana exanocuaein pon pawʉn dutame, xua pajam: ‘Judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi?’ pajam, jei.\\n13Barapomonae Pilato daunweya jume notatsi, jeye:\\n14Bapoxonae Pilato jeye barapomonaetha:\\n—¿Eta pocotsiwa xua metha jane, xua abe exana? jei.\\nIchitha equeicha daʉmetha jume daunweya, jeye:\\n15Pilato ichichipa xua bapon jopa peita aenae-aeneiwatsi jiwi. Daxota Pilato Barrabás nama pu sotabatsi. Bapoxonae Pilato itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha.\\n16Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi. 17Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Yawa juma xatatatsi icha paparuwa po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Yawa poxonae nacobe weta xua fata pee bapoxonae Jesús muxuna mata xatatatsi barapo pee tepa. 18Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús cui caponaeya jeichichi:\\n—¿Xamda? ¡Apara xam barapom pon judiomonae itorobiya pepa Neewatsin! jei.\\n19Po naewa xua Jesús cobenatatsi bayatha, barapo naewa Jesús cobe wepitatsi. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi. Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Bapoxonae barapomonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taumeinchi, xua Jesús naerabiya wʉnae pejainchinexa tsainchi. 20Poxonae Jesús cana cui wetatsi xua cui caponatsi equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua pecobe matabobinexatsi naetotha pebexubinexatsi.\\n21Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin pon pewʉn Simón. Bapon wexua werena pona. Bapon Alejandro paxa tatsi, irʉ xua Rufo paxa tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús.\\n22Bapoxonae Jesús capoinchi uruto beya, po uruto be jiton matasipa piwa, daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei. 23Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca mirra mera matawʉn po mera bichocono atsu. Ichitha Jesús jopa apaeyo. 24Mataʉtano bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae bebeya ibotixi penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi.\\n25Poxonae baya a las nueve tsuxubi, bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha. 26Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinae dutsiwa Jesús yabara jeichichi: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo petinae dutsiwa. 27Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsi naetotha imoxoyo ichaxota Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetarucuiyatsi, ichʉn pecoxa wetarucueinatsi. 28Poxonae barapomonae baxua exana, bara barapomonae yabara jume cui weta pocotsiwa xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha Mesías yabara paebatsi xua jiwi paeba, xua jeye: “Bapon pomonae abe peexanaewi jiwana”, jei.\\n29Pomonae Jesús xenta poinchi barapomonae Jesús cui capoinchi. Yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi. Barapomonae jeye Jesustha:\\n—¡Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein, bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xanebin’, jam! 30¡Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tsipaem! jei barapomonae.\\n31Irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa najei Jesús yabara:\\n—Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. 32¡Icha bara bapon Mesías, pon israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, bʉ bapon bara pia coutha naeto wetsica ecoinca! ¡Xainya bapoxonae jume cowʉntatsi xua wataexae tsane! najei barapomonae.\\nBarichirʉ baxua paebabe ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe xua irʉrʉ cobe matatabadutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ Jesús cui caponatsi.\\n33Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. 34Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai jeye: “Eloi, Eloi, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.)\\n35Ichamonae pomonae baxota Jesús jume taeumeinchi, barapomonae jeye:\\n—Pajume taema, bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías Nacom peitorobi jume pepaebin pon caena bayatha tʉpa, jei.\\n36Bapoxonae caein bapomonae jiwana nainya cuinaepoinya yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua petsutsubinexa. Bapon jeye:\\n—Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pepichinexatsi naeto wetsica, jei.\\n37Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai. Bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús. 38Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha tatsi ducua, barapo paparuwa nainya bopiya epa matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe. 39Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin pon Jesús peitabaratha tauncuatsi, poxonae bapon tane xua Jesús tʉparucua, bapon jeye:\\n—Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi, jei.\\n40Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo irʉ pewʉn María, Santiago pon xuyapin, irʉ José matapin, baponbe penabe tatsi. Ichowayo irʉ pewʉn Salomé. 41Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua Jesús peyawenaenexatsi xua poxonae Galilea nacuatha popona. Irʉ ichowaxi yabʉxi pinmonae powaxi Jesús barʉ patopa Jerusalén tomaratha.\\n42Po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuichiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi, poxonae quirei tsanaicha barapo penacui xaxainchi matacabitha bapoxonae patopa pebin Pilatotha. 43Bapon pon pepatopaexae bapon pewʉn José, pon Arimatea tomarapin. Bapon pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito jiwanapin. Bapon barʉ cui itura jineibatsi jiwi. Bapon yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya peewetsinexatsi. José ajʉntʉcoyenetsaquiya patopa Pilato pia xantha tatsi pewʉcaenexa Jesús petʉpaein. 44Bapoxonae Pilato yabara najʉntʉ coyene cabenaecataba xua bayatha Jesús tʉpa. Daxota bapon itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia yaputaetsi po coyene xua eta poxonae bayatha tʉpa. 45Poxonae barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi paeba xua pinae bayatha Jesús tʉpa, bapoxonae Pilato copata xua José bara pichina Jesús petʉpaein. 46Bapoxonae José pexeinya paparuwa comota. José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Yawa mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya Jesús petʉpaein. Yawa torenababapoinya pin ibo panawa. Yawa barapo ibo panawatha yauxatatabanota. 47María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ icha María powa José pena tatsi, barapowabe tanebe ichaxota Jesús petʉpaein boyatsi.","num_words":1236,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 20\\nPacuenia Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa yabara pelivaisi\\n1 Itsamatacabi Jesús templobota jivi livaisi tsipaeba. Tsipaeba pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. Nexata bajarajota pata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua. 2 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Panetsipaebare cajena. ¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, capitsapame mapatemplobovecuaje? jai.\\n3 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi patanejumecanaviatsinexamë. 4 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n5 Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi:\\n—¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisianë?” nacajai tsipae. 6 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata daxitajivi anaeya ibotonëta nacatseconaejitsipa vajanacabeyejebinexa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji daxitajivi Juanpijinë yabara sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua.\\n7 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai.\\n8 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba tacapitsapaenexa bajarapamonae templobovecua, jai Jesús.\\nPacuenia exana piajamatabëcuenebejevi, itsanë pijauvabacabo petoevetsivi yabara pelivaisi\\n9 Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava jivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsanaenatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajënacuayabelia pona bajayajebi piajibitsarucaenexa. 10 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi. 11 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia pibisiacuenia tobijatanetsi. Toconibabiatsi. Peconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi. 12 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë. Icatsia bajaraponë ata tomatajorobabiatsi. Uvabacabopënëyabelia xuabatsi.\\n13 ’Nexata uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “¿Detsa nexata xua exanaenajë? Itorobianajë cajena taxënato, tasivanë. Itsa raeta itorobianajë taxënato, bajarapamonae netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë. 14 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi, uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje itsamatacabi paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi. 15 Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pepënëyabelia. Bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús.\\nNexata Jesús yanijoba bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. Jumaitsi:\\n—¿De meta nexata xua exanaena uvabacabo pexainaenë pijauvabacabo petoevetsivitsijavabelia? 16 Uvabacabo raja pexainaenë, patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nJesús penamuxunaevetsivitsi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jumaitsi:\\n—¡Dioso pëtsa copata bajarapacuenia pexanaenexa paxanëjavaberena! jai bajarapamonae.\\n17 Nexata Jesús asaëyata naëcota bajarapamonaejavabelia. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje:\\nPaiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia,\\njai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara.\\n’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, judíovi penamatacaitorobivi apo tanejumecovënëtsijavanexa yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenënexa yabara ata jumaitsi, jai Jesús.\\n18 Icatsia Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi impuestomatamo pematamotsijava yabara pelivaisi\\n19 Palivaisi Jesús tsipaeba templobota, bajarapalivaisi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, jumeyapëtane. Nexata bajarapamonae najumaitsi:\\n—Vaxaitsi raja Jesús nacajai, najai.\\nNexata picani bajarajota bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae abaxë apo vaetabitsi. Tsipaji cujunava jivi. 20 Nexata itsamatacabi bajarapamonae itorobarena pijajivi yaenebiaya petonamuxunaevetsinexatsi Jesús. Nexata bajarapamonae pijajivi bepexaniajamatabëcuenevi itajara jinavanapa Jesúsjavata. Bajarapamonae namuxunaevetena Jesús jivi livaisi petsipaebijavata. Bijiaya Jesús jivi livaisi itsa tsipaeba, bajarapalivaisi yabara picani Jesús pecaponaenexatsi nacuaevetsinëjavabelia peneconitsinexatsi. 21 Nexata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n—Jesús, pacayapëtanetsi jivi pepacuene pexaniajailivaisi netsipaebijava. Daxitajivi, ricovi ata, bepejiobivi ata, najëpaeya yaiyataeya pexaniajailivaisi tsipaebabiabame bajarapamonae pejinavanapaenexa pacuenia Dioso jitsipa. 22 Panetsipaebare. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia.\\n23 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia panejamatabëcueneëjëbame? 24 Panetsitajëre palatanëyo, jai Jesús.\\nNexata bajarapamonae tsitajëtatsi palatanëyo. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyojumataje? jai Jesús.\\nNexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai.\\n25 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús.\\n26 Nexata bajarapamonae ajibi Jesús peyabaravaetabijavatsi jivijavabelia livaisi petsipaebijava yabara. Tsipaji xaniavaetsia Jesús jumecanaviata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Caranata bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca xaniavaetsia Jesús pejumecanaviatsixae bajarapamonaejavabelia. Moya baja nexata ena bajarapamonae.\\nPacuenia Jesús tsipaeba jivi petëpaecujinae icatsia piasaëjavanexa yabara pelivaisi\\n27 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, apo asaë icatsia tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyobatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n28 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, itsa tëpa pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi. 29 Nexata jinavanapa ënacaemonae, siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiata nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva. 30 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. 31 Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita baja siete ponëbeje, nacaemonaemi, pitaponae ata bajarapova, itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita siete ponëmibeje tëpa. Verevereca baja. 32 Belia baja bajarapova ata tëpa. 33 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonaemi, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia.\\n34 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia:\\n—Aeconoxae mapanacuataje pebijivi, petiriavi ata, nacojiobapona. Itsamonae pexënatoyonë pexainaevi pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. 35 Itsiata baitsi jane pamonae Dioso itapetatsi, apo pevereverecaenacuatatsia jinavanapaena. Bajarapamonae petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. Bajarapamonae bajarapanacuatatsia apo nacojiobi baja tsane. Bajarajotatsia itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. 36 Bajarapamonae acuenebi tsane petëpaejava. Tsipaji bajarapamonae jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. Bajarapamonae baja Dioso pexi tsane. Tsipaji baja petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. 37 Moiséspijinë bajayata yaquina pacuenia Dioso tsipaebatsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Nexata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita, jumaitsi pacuenia Dioso icatsia asaëyaexanaejitsia petëpaevimi. Nexata Moiséspijinë nacayapëtaeyaexana Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa petëpaevimi. Tsipaji baja Abraham pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: “Xanë rabaja Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata Moiséspijinëjavabelia. 38 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Daxita petëpaevi Dioso cajena apo tsitatëpaetsi, jai Jesús saduceovijavabelia.\\n39 Nexata judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, saduceovi xaniavaetsia jumecanaviatame, jai judíovi pecujarubivi.\\n40 Bajaraxuacujinae saduceovi cujunava baja icatsia peyanijobijava Jesúsjavabelia.\\nPacuenia Jesucristo yabara Davidpijinë bajayata tajëvelia: “Tajatuxanenë,” jai yabara pelivaisi\\n41 Jesús pijacuata nayabarajumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia mapacueniaje:\\n—¿Detsa xuajitsia jivi apo canaëjëtsi Cristo Dioso pexënatocuene? Jivi saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi Cristo yabara: “Cristo raja itsa patsiana, saya Davidpijinë pemomo tsane,” jai tsabiabi. 42 Davidpijinë bajayata tajëvelia pejumaitsijava Cristo yabara Salmosvënëbaxutota, jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia: “Ecare abaxë tacujuanenia. 43 Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia,\\njai Salmosvënëbaxutota Davidpijinë bajayata pejumaitsijava Cristo yabara.\\n44 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene.\\nPacuenia Jesús tsipaeba pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi penaneconitsijava Diosojavabelia yabara pelivaisi\\n45 Itsa abaxë daxitajivi namuxunaevetatsi Jesús petsipaebilivaisi, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n46 —Xania, panayajivitaema palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. 47 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi yabara.","num_words":1230,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.281,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 28 CUI - Poxonae po pentaquei seicae matacabi - Bible Search\\n1Poxonae po pentaquei seicae matacabi yapu caewaba, bapoxonae matacabi jopa po matacabi xua nanta carucua xua cae semanatha xua penacuichi matacabi. Barapo mataqueitha María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ ichawayo María, barapowayobe caemʉmbotha siwa ponabe mʉthʉ ichaxota Jesús yamʉthʉ uncua. 2Bapoxonae nainya ira jijiyataxuba tsipei Nacom itoroba matatsunpin xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin yaupataxubanota barapo pin ibo panawa. Bapoxonae barapo ibo panawatha ecopiya. 3Barapo matatsunpin bichocono daedaena icha be yamʉxʉ coicha ichi. Paparuwa bichocono inyapana. 4Poxonae soldadomonae baxua taerʉcʉpa bichocono cuitaya jijiyei tsʉrʉcʉpae, mexeya poxi werapa iratha bobena, tsipei bichocono junuwa. 5Barapo matatsunpin namchi barapowayobetha, jeye:\\n—Jopa pajunuwindebe. Bara yaputan xua pawenawenambe Jesús xua painya taetsibe, pon tʉpa exanadutatsi naetotha jiwi. 6Xote apara bapon aibi. Apara bayatha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, xua caena bayatha painya nepaca catsipaebixae. Incane anetha xote, pacou taemabe ichaxota bapon petʉpaein botatsi bayatha. 7Nainya papondebe weye, patsipaebarebe Jesús pijimonae tatsi. Pajandebe: ‘Bara bequein bapon bayatha tʉpa ichitha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Bapon copiya paca tsiwana ponaena Galilea nacua beya. Baxotiya bapon pataename, pana nejei matatsunpin’, pajandebe Jesús pijimonaetha. Poxonae bapon pataename, bapoxonae payaputaename xuaunxuae paca tsipaebatsi bara apara xaniyei, jei matatsunpin.\\n8Bapoxonae barapo yabʉyobe mʉthʉ weya nainya pontababe. Junuwiya jʉntʉ coyene weiweinabe. Barapowayobe cuinaepoinyabe Jesús pijimonae tatsi beya xua diwesi caponabe pocotsiwa matatsunpin paeba. 9Poxonae barapowayobe epathotha cataunxuae cuinaecaponabe bapoxonae Jesús jemeicha uncuataba barapowayobe pia xantha tatsi. Jesús jeye barapowayobetha: “Jaco”, jei Jesús. Barapowayobe imoxoyo caquita ponabe Jesustha bapoxonae pentabocototha uncuabe yawa taxu waetababe xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi. 10Jesús barai barapowayobe, jeye:\\n—Jopa pana necunuwindebe. Paponarebe tajiwimonae beya. Patsipaebarebe pajandebe: Jesús paca itoroba bepa pinae paponaem Galilea nacua beya. Bepa pinae baxotiya pataem, pajandebe, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae soldadomonae naerabiya paeba, jeye: “Jesús pijimonae petʉpaein pitatsi”, jei\\n11Poxonae barapo yabʉyobe cataunxuae namtotha ecaponabe, bapoxonae icha soldadomonae jiwana, po soldadomonae Jesús yamʉthʉ eenatsi, barapo soldadomonae tomara beya pona. Mataʉta sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi daxita pocotsiwa xua xuan tane. 12Barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pona pitiri jiwi beya xua caemonae peyabara natsipaebinexa xua Jesús petʉpaein yabara. Bapoxonae daxita barapomonae soldadomonae paratixi nawita catsibatsi xua jiwi naerabiya petsipaebinexatsi. 13Bapoxonae barapomonae soldadomonae baraichi, jeye:\\n—Patsipaebare jiwi xua merawi poxonae pamaitumename Jesús pijimonae tatsi pata, yawa xua bapoxonae petʉpaein pitatsi. 14Icha Pilato pon peyanacua ewatsin jiwi jume taebina xua Jesús petʉpaein aichurucuae, yawa icha bapon baxua yabara paca yainyabina, bapoxonae nexata paca yabara jume yawenaeinchi xua bapon jopa paca jutebi tsane, jei barapomonae.\\n15Nexata barapo soldadomonae nota paratixi yawa jiwi tsipaeba tsiniyatsi xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi peitorobixae. Barapo penaerabi diwesi jume, judiomonae jume cocowʉntapona. Anoxuae barichi po judiomonae anoxuae jinompa, jume cocowʉntapona barapo diwesi.\\n16Nexata once poyobe pomonae xua Jesús pijimonae tatsi barapomonae nawibiya Galilea nacua beya. Bapoxonae barapomonae demxuwa beya pona, po demxuwa pinae Jesús caunuta xua pinae baxota patopaena. 17Poxonae barapo once poyobe baxota Jesús taerʉcʉpatsi, ichamonae Jesús wʉnae jaintatsi, bequein ichamonae ainya jʉntʉ coyenein xeina xua Jesús xapain beta jopa yabara jume cowʉntichi. 18Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona. Bapoxonae jeye:\\n—Nacom necata daxita peayapusʉ itorobi coyene xua peitabocotha nexa, mataʉtano po cae pin nacuathe tsiquenexano. 19Paponare daxita carepaya jiwitha xua daxita nacuantha. Jiwi pacana exande xua tana nejume cowʉntsiwa tsane. Daxita pomonae tana nejume cowʉntsiwi pabautisabare. Poxonae pabautisabame Taxa pewʉn pawʉn taibare, mataʉtano pana newʉn taibare, ponxaein Nacom Pexanton, mataʉtano Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pawʉn taibare xua barapo acoibi wʉnthabe painya paca nepaca yawenaenexa pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. 20Daxita barapomonae pacuidubare daxita xua xuan pocotsiwa bayatha paca itorobatsi. Mataʉtano painya xoba pajʉntemainame xua daxita matacabin bara ataya paca barʉ poponeibinchi beya poxonae tsane xua equeicha patopeicaein, jei Jesús pijimonaetha.","num_words":594,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi EFESIOS 1\\nPablo ja deretaidha ye quirica Efeso ejude su aniji Diusu sa dharejiji edue cuana sa puji. Ye quirica su Pablo quisa epuani dharejiji cuana sa saida jaduneti taji, Cristo peje su jei eputani putsu. Daja huecha quisa epuani judío, judío mahue cuana neje tupupai piada hue epuani, Cristo peje su jei eputani huecuana su.\\nCapítulo 3 a 6 su saida jabuetsuati cuana yani. Pamapa edue cuana ibuneda neje saida huamahuama jadusuti taji ebuetsuatani.\\nPablo ja Efeso ejude su aniji edue cuana quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Diusu ja ema huaratiatana Jesucristo sa apóstol epu puji. Edue cuana, yama ye quirica ebeituinia micuana peje su. Beju micuaneda da Diusu sa dharejiji cuana, Cristo peje su jei epuani putsu. 2 Ecuana sa Tata Diusu, Echua Puji Jesucristo detse ja meibunebataque, menimepijajametaque.\\nCristo ja ecuana ibunebatana\\n3 Tata Diusu da ecuana sa Echua Puji Jesucristo sa tata. Tuahueda cielo jenetia ecuana ebia su ibunebatana, ecuaneda Cristo neje dunejiji yani putsu. Da putsu, ecuaneda Diusu saida emitsutsuainia. 4-5 Ye mundo ajiji mahue su, tuahueda ecuana ibuneda bataidha. Ecuana dharetaidha mesa ebacua cuana epu puji, Cristo neje ecuaneda dunejiji putsu. Ecuana dharetaidha tu butse su jucha mahue, nimebutsepi epu puji. Daja tuseda tsada puidha ecuaneseda puji. 6 Ecuaneda Diusu saida emitsutsuainia, ecuana ebia su ibuneda batana, mesa ebacua Jesucristo neje ecuana dunetana putsu. 7 Diusu ja ecuana daja ebia su ibuneda batana putsu, ecuana d'eji su atana Cristo jepuiti. Tueda curusu su manuana jepuiti, Diusu ja ecuana sa jucha cuana dhipatana. 8 Beju Diusu ja ecuana ebia su ibunebatana. Mesa piba bahue eni cuana ecuana bahue ameenitana. 9 Mesa etsia piba cuana ye chu shanapameenitana. Cuaja ecuana d'eji su pu cua Cristo jepuiti, ecuana ye chu shanapameenitana. Ye mundo ajiji mahue su, cuaja Diusu ja cristiano cuana d'eji su yata pibataidha. 10 Mesa tsada hora ecuinati su, pamapa cielo, mundo su yani ai cuana Cristo sa eme su eichata. Daja huecha Cristo Echua Puji aida eichatayu.”\\n11 Beju ecuaneda Cristo neje dunejiji yani putsu, ecuana dharetaidha mesa dharejiji cuana epu puji. Daja pibataidha Diusu ja, ye mundo ajiji mahue su. Tuahueda ai cuana yatani, cuaja mesa tsada batame. 12 Beju ecuanaju equene Cristo peje su jei puana putsu, tueda ecuaneseda mitsutsua taji. 13 Daja huecha micuaneda di Diusu ja Cristo neje dunemetana, Cristo peje su jei puana putsu, mesa ene quita quisa saida cuana id'aba putsu. Cristiano cuana ja mecuana sa ai cuana emarcatani tuneseda quitaita epuani ebame puji. Daja huecha Diusu ja ecuana Espíritu Santo tiatana tuseda quitaita ecuana epuani ebame puji. Biahua tiempo Diusu, “Yama Espíritu Santo ebeitu”, puidha. Beju jiahue tueda mesa jamitsuti yapetani. 14 Espíritu Santo ja ecuana Diusu ja ecuana d'eji su yapetayu eshanapametani. Diusu neje ecuaneda eid'e yanienitiyu ecuana eshanapametani. Da su ecuaneseda Diusu saida mitsutsua taji, tueda aida putsu.\\nPablo ja Diusu bajatana tusa bahue eni piba cuana edue cuana patiata puji\\n15 Edue cuana, pia cuana ja ema quisatana micuaneda Echua Puji Jesucristo peje su jubida enimetucheatiani. Daja huecha micuaneda pamapa Cristo jepuiti edue cuana ebia su ibuneda ebainia ema quisatana huecuana. 16 Da putsu, yama ai hora papu Diusu diusulupai yainia micuaneseda puji. Daja huecha yama micuaneseda puji jubida ebajainia. 17 Tueda da ecuana sa Echua Puji Jesucristo sa tata aida. Jesucristo sa ai cuana jepuiti ebia su meshanapameenitaque yama tueda ebajainia. 18 Beju meshanapameenitaque micuana dharetana tu neje cielo su yanieniti puji. Daja huecha micuana meshanapameenitaque pamapa mesa ai saida cuana micuana etiatayu. 19 Meshanapameenitaque tueda da ebia su tucheda eni tu peje su jei pujiji cuana etsahua puji. 20 Tueda ebia su tucheda eni putsu, Cristo netianametaibana manujiji cuana duju jenetia. Mesa bai eni bene aniutemetana tu neje ecuatsasiaeniti puji. 21 Cristo huaraji aida ametana. Pamapa cielo, yahua su huaraji aida cuana ebia su aida ametana. Daja hue Cristo huaraji aida epueniderati. 22 Diusu ja pamapa ai cuana Cristo sa eme su menajatiatana tueda huaraji ebia su aida papu puji. Daja huecha Cristo Echua Puji ichatana pamapa tu peje su jei eputani cuana sa puji. 23 Beju pamapa Cristo peje su jei eputani cuana da Cristo sa equita pu cua nime. Tuahueda quitaita esejeapetani huecuana. Daja huecha tueda quitaita pamapa ai ajiji cuana su yani.","num_words":668,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi 1 TESALONICENSES 1\\nPRIMERA CARTA DEL APOSTOL SAN PABLO A LOS\\nPablo ja beta nuati Tesalonica ejude su Diusu sa dharejiji cuana quirica tiametaidha. Equene quirica su eichacua dharejiji edue cuana nimetucheametaidha. Daja huecha buetsuataidha huecuana cuaja Cristo peje su janimetucheati cuana neje pamapa ai atadhada cuana pishitiameta cua. Da su epishitiameji cuana Cristo ja eid'e yameenitayu. Daja huecha equene quirica su Pablo quisa epuani Cristo ye mundo su esiapati jepuiti.\\nPablo ja Tesalónica ejude su aniji edue cuana quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Yama ye quirica ebeituinia Tesalónica ejude su aniji edue cuana peje su. Ema da upia edue Silvano, Timoteo detse neje. Tuatse neje yama quirica edereinia. Edue cuana, micuaneda Tata Diusu neje dunejiji yani. Echua Puji Jesucristo neje di micuaneda dunejiji yani. Tuatseda meibunebataque, menimepijajametaque.\\nTesalónica ejude su aniji edue cuana Diusu peje su jubida janimetucheatitana\\n2 Edue cuana, pamapa hora su ecuanaju diusulupai Diusu yainia micuana jepuiti. 3 Tu butse su micuana ecuanaju epibainia, micuaneda tuseda puji emudumuduani putsu. Jubida micuaneda tu peje su enimetucheatiani. Ebia su ibuneda neje emebajainia. Jubida micuaneda Echua Puji Jesucristo peje su enimeid'uatiani. Pamapa ye ai cuana ecuanaju tu butse su epibainia putsu, diusulupai ecuanaju Diusu yainia. 4 Edue cuana, bahue ecuanaju Diusu ja micuana dharetana, micuana ebia su ibuneda ebatani putsu. 5 Equene ecuanaju micuana peje su quisaquisa puana Diusu sa quisa saida cuana. Espíritu Santo di mi peje su tucheda neje cuinana, ecuanaju micuana peje su quisaquisa puana su. Tuahueda micuana saida shanapametana ecuanaju sa ene quita quisa saida cuana. Beju micuaneda bahue, ecuanaju micuana neje anina su, saida ecuanaju jadusutiana micuana sa saida puji.\\n6 Ecuanaju sa puiti cuana micuaneda jabuetsuatiana. Daja huecha Echua Puji Jesucristo sa puiti cuana. Ecuanaju sa jaquisati cuana su micuaneda jei puana putsu, Espíritu Santo ja micuana ebia su beidaji ametana. Pia cuana ja micuana duininibatana biame, micuaneda ecuanaju sa jaquisati cuana su jei puana beidaji neje. 7 Da putsu beju, micuana sa puiti cuana da saida Macedonia, Acaya yahua detse su aniji edue cuana pabuetsuatita puji. 8 Beju micuana peje jenetia Jesús quisa saida cuana cuinanana. Pamapa yahua, ejude cuana je cuinatiana. Pamapa cristiano cuana bahue eputani micuaneda Diusu peje su jubida enimetucheatani. Da putsu, aimue ecuanaju sa micuana jepuiti saida mimi taji mahue, pamapa cristiano cuana bahue putsu. 9 Beju tuneda quitaita huecha ecuanaju saida equisatani micuana jepuiti. Cuaja micuaneda ecuanaju saida batsuana, equisatani huecuana. Daja huecha cuaja micuana sa bid'umimi diusu eimea cuana mesiana eid'e eni Diusu tije a putsu, tu emebaja puji, ecuanaju equisatani huecuana. 10 Cuaja micuaneda Diusu sa Ebacua, Jesucristo cielo jenetia esiapati eid'uainia, ecuanaju equisatani huecuana. Diusu ja Jesucristo manujiji cuana duju jenetia netianametaibana. Tueda Jesucristo ja huecha ecuana d'eji su yametayu Diusu sa castigo jubida epusiu jenetia.","num_words":441,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TESALONICENSES 1\\nMapabaxutoje San Pablo copiaya toyaquina Tesalónica tomarapijivijavabelia\\nPacuenia Pablobana, Silvanobana, Timoteobana toyaquina mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivijavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë, Pablonë, Silvano, Timoteo, mapamatabëxëyoje pacatoyaquinatsi mapabaxutoje. Pacatoyaquinatsi Dioso panejumecovënëtsivi, paTesalónica tomarapijivimë. Panenajamatabëcuenecopatsivi baja vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata. Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexa.\\nPacuenia Tesalónica tomarapijivi Dioso pejumecovënëtsivi xaniavaetsia Dioso jumecovënëtsia jinavanapa yabara pelivaisi\\n2 Itsa pavajëtabiabajë Diosojavabelia, pexaniajamatabëcuene parajutabiabajë Diosojavabelia paxamë yabara. Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia daxitamatacabi canacujitsia Dioso papecayavenonabiabinexa. 3 Itsa pacatovajëtabiabatsi vaxa Diosojavabelia, panajamatabënapitabiabajë Dioso pinijicuenia panetonacuenebavanapaejava panenajamatabëcuenecopatsixae Diosojavabelia. Panajamatabënapitabiabajënua bitso pinijicuenia panejitsipaejava Dioso. Paxamë rabaja pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae panecopiaevetavanapaejava vajatuxanenë Jesucristo icatsia pepatsijavanexatsica. 4 Tajamonae, Dioso baja cajena pacaasiva. Payapëtaniji baja cajena Dioso papecaitapetsijava papijajivinexamë. 5 Bajayata itsa pacatsipaebatsi mapapexanialivaisije Diosojavabelia papecacapanepaelivaisinexa, saya patacuibovojotota apo pacatsipaebitsi. Jume baja cajena. Biji ra Espíritu Santo pesaë yajava pacatsipaebabiabatsi. Nexata baja payapëtaneme palivaisi pacatsipaebatsi, pexaniajailivaisicuene. Payapëtanemenua pacuenia paxanë xaniavaetsia panajinavanapajë paxamëjavata patanitaxutua ajamatabëcuenesaënexamë.\\n6 Pacuenia paxanë pajinavanapajë, pacuenia Jesús ata ponapona, bajarapacuenia paxamë ata pajinavanapame. Barëyaya baja pajumecovënëtavanapame patacatsipaebilivaisi Espíritu Santo papecatsijamatabëecaexae. Bajarapacuenia barëyaya pajumecovënëtavanapame patacatsipaebilivaisi, itsamonae bitso pacabejiobiaexanabiabi ata. 7 Bajarapacuenia panejinavanapaejava daxita Dioso pejumecovënëtsivi, Macedonia nacuapijivi, Acaya nacuapijivi ata, itsa pacavënëlivaisitane, bajarapamonae ata yapëtane bajarapacuenia xaniavaetsia Dioso petojinavanapaenexa. Nexata bajarapamonae ata xaniavaetsia jinavanapa pacuenia paxamë pajinavanapame. 8 Itsiata ëMacedonia nacuapijivi, ëAcaya nacuapijivi ata, bajarapacuenia xaniavaetsia panejinavanapaejava, apo pacavënëlivaisitae. Tajë nacuapijivi ata pacavënëlivaisitane panenajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia. Bajarapacuenia itsa pacavënëlivaisitane, bajarapamonae ata yapëtane baja Jesús pelivaisi pexaniajailivaisicuene. Bajaraxuata paxanë apo pacavajunupaebitsi daxita bajarapamonaejavabelia. Tsipaji baja yapëtane. 9 Biji rajane bajarapamonae pijacuata panetsipaeba paxamë xaniavaetsia patanecopiapitsijavamë pamatacabi pacanasivaxainatsi. Paxamë picani jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia panavajëcabiabame. Itsiata baja aeconoxae pacopatame jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia panenavajëcabiabijavami. Nexata baja pepo Diosojavabelia panajamatabëcuenecopatame. Patonacuenebavanapame pepo Dioso, ponë piasaëtsaponaponaenë daxitamatacabijavabelianexa. Bajarapacuenia paxamë yabara panetsipaeba baja cajena daxita bajarapamonae. 10 Bajarapamonae panetsipaebanua panecopiaevetavanapaejava Jesús, Dioso pexënato, athëbëvetsica icatsia pepatsijavanexatsica. Bajaraponë, Jesús, Dioso baja cajena asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Jesús nacacapanepaena pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara Dioso vajanacananeconitsia exanaejavaminexavecua.","num_words":292,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.104,"stopwords_ratio":0.257,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto GÁLATAS 5\\nPacuenia icatsia apo bejumecovënëtsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, pamonae baja najamatabëcuenecopaba Cristojavabelia, yabara pelivaisi\\n1 Cristo pejamatabëcueneta nacacopatsiaexana Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajajumecovënëtsijavami. Nexata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami panecopatsijava, tsiteca baja pacopatavanapare. Pëtsa icatsia caevëalia pajumecovënëtame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapalivaisi bepapijajivimë papecaitorobabiabicuenia paneexanavanapaeyaniva.\\n2 Xanë Pablonë, panenamuxunaevere palivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Xanë rabaja taneperabëcaucutsinë. Bajaraxuata tajaneconivecua Dioso necapanepaena,” pajamatabëjamë pëtsa. Bajarapacuenia itsa panajamatabëxainaejitsipame, nexata Cristo papecasivatëpaejava papecacapanepaenexa panijaneconivecua, saya pacasivanacueratsipa. Nexata pajumecovënëre Cristo papecasivatëpaejava papecacapanepaenexa panijaneconivecua. 3 Icatsia pacamuxujiobatsi asaëyata. Pajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: “Xanë naperabëcaucutsiaexanaenajë tajaneconivecua Dioso tanecapanepaenexa,” jamatabëjai, bajarapajivi bejumecovënëtsicapanepa daxita pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi. 4 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae: “Xanë jumecovënëtsianajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata Dioso aneconijibia netaena tanecapanepaenexa,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata pacopabijitsipame panejumecovënëtsijavami Cristo papecasivatëpaejava panijaneconi yabara. Dioso papecaitaxutotsoniataexae aneconijibia papecataejavami ata, pacopabijitsipame. 5 Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Tsipaji jumecovënëtatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava vajaneconi yabara. Bajaraxuata Espíritu Santo pejamatabëcueneta vajanacayavenonaexae, evetavanapatsi Dioso vajanacajumaitsinexa: “Paxamë rabaja paneconijibimë,” vajanacajainexa, pamatacabi Dioso pitabarata nubenaenatsi. 6 Vaxaitsi baja Jesucristo pijajivitsi. Nexata nacaperabëcaucutsi ata, apo nacaperabëcaucutsi ata, itsiata bajarapacuene amatamobi Dioso pitabarata. Namatamota rajane asivaya vajayavenonaponaejava itsamonae ata vajanajamatabëcuenecopatsixae Jesucristojavabelia.\\n7 Pajumecovënëtavanapame baja picani pexaniajailivaisi. ¿Jipatsa nexata pacacopatsiaexana bajarapalivaisi panejumecovënëtsijavami? 8 Dioso raja apo pacacopatsiaexanae. Biji rajane Dioso pacajunata Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsinexa. 9 Pëtsa panacofënëtame mapalivaisije. Pan pexanaematabënexa ayaimatabë ata, levadurajava pijinia tsiquirijavayo ata, itsiata pematajërëabijavata, bacaëjëpa daxitamatabëjava. Nexata bafufunaeyaexana daxitamatabë. Bajara pijinia itsi penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebaponaevi. Penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebaponaevi, caenëbeje ata, itsiata ayaibitsaëto Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi, jamatabëcuenebijianapona. 10 Yapëtaniji baja cajena mapacueneje. Paxamë baja Jesucristo papijajivimë. Nexata Dioso pacayavenonaena. Xanë yapëtaniji pacuenia paexanaejitsiamë. Tsiteca pajumecovënëtavanapaename patacatsipaebilivaisi. Dioso cajena itsamatacabi naneconitsiaexanaenatsi ponë Jesucristo pelivaisivecua pacajamatabëcuenebijiana penajumetsënëtsilivaisita.\\n11 Tajamonae, Jesucristo pelivaisi apo judíovi tatsipaebabiabijavata, itsa jumaitsinë tsabiabi tsipae: “Paxamë apo pajudíovimë, Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsivi, bepanaperabëcaucubiaexaname Diosojavabelia papecacapanepaenexa,” itsa janë tsabiabi tsipae, nexata judíovi apo nebejiobiaexanabiabi tsipae. Apo judíovi ata, Jesucristojavabelia penajamatacuenecopatsivi, itsa itorobaponaejitsipajë peperabëcaucubinexatsi, nexata Jesucristo cruzata petëpaelivaisi tsipaebi atanë, itsiata judíovi apo nitoya tsipae. 12 Pamonae pacajamatabëitonotabiaba panenaperabëcaucutsiaexanaenexa, bajarapamonae tojitsipajë mapacueniaje. Tojitsipajë bajarapamonae papecavecuapitsapaenexa, papecacopatsinexa baja papecajamatabëitonotabiabijava.\\n13 Tajamonae, Dioso pacajunata panecopabinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami. Itsiata baitsi jane pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopabilivaisi tajumecovënëtsijavami, tacopatsixae baja, nexata exanaenajë daxita pibisiacuene pacuenia jitsipajë,” pajamatabëjamë pëtsa. Biji rajane Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami, panecopabixae baja, Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi bepapijajivimë panataema namataenetsia panenayavenonabiabinexa. Bajarapacuenia namataenetsia panayavenonabiabianame panenasivaxae. 14 “Asivamëre itsamonae ata pacuenia nijacuata nasivamë,” pejailivaisi itsa pajumecovënëtsianame, nexata daxita palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, pajumecovënëtsicapanepaename. 15 Itsa panaitoyamë, itsa panabaracuaicuaijamënua pibisiacuenia, nexata xaniavaetsia panaitavere. Tsipaji itsa panaitoyamë tsipae, itsa panabaracuaicuaijamënua tsipae pibisiacuenia, nexata Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsijava, namataenetsia panajamatabëcuene faefaenaeyaexanaejitsipame. Pacopatsipamenua baja Dioso pejumelivaisi yabara panenacaetuatabiabijava ata.\\n16 Mapacuenia pacajumaitsitsije. Pacuenia Espíritu Santo pacaitorobabiaba, paexanabiabare daxitamatacabi canacujitsia. Pëtsa pibisiacuene paexanabiabame panijacuata panenajamatabëxainaejava. 17 Xua vajacuata vajajamatabëëthëtota najamatabëxainabiabatsi pibisiacuene vajaexanabiabinexa, bajaraxua vajaexanaenexa, Espíritu Santo apo jitsipae. Xua pijinia Espíritu Santo nacaitorobabiaba pexaniacuene vajaexanabiabinexa, bajaraxua juya vajajamatabëcuene vajaexanabiabinexa apo jitsipae. Nexata vajajamatabëcuenebeje, Espíritu Santobeje apo najamatabëcuenejëpaebeje. Bajaraxuata pexaniacuene pajamatabëexanabiabi atamë, itsiata apo paexanabiabimë pexaniacuene. 18 Itsa baja paexanavanapaename pacuenia Espíritu Santo pacaitorobabiaba, nexata baja tsiteca apo paexanavanapaemë tsane pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji baja pacuenia Espíritu Santo pacaitoroba, paexanavanapaename.\\n19 Xua jivi pijacuata najamatabëxaina, itsa exana, yapëxanepana vajayapëtaenexa. Tsipaji xua jivi pijacuata najamatabëxaina itsa exana, pebi itsava jaita pijavavecua. Petiriva pijinia jaita itsanë pamonavecua. Pamonae pevitota pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, bajarapamonae jitsipanua daxita xua pibisiacuene pexanaenexa. 20 Pamonae pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, pematabacabëta nubenabiaba pevajëtabiabinexa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Junatabiabanua penajorobivi. Bajarapamonaeyajuvënëvi naexananua penajorobivi. Itoyanua tsabiabi itsamonae. Jumeanaenotabiabanua itsamonae. Cuenecaëbabiabanua itsamonae. Anaepanabiabanua apo vajayabaraanaepanaejavayo ata. Natoexanabiabanua daxitacuene ëpamonaenexa. Vecuanasaicayababiabanua itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi. Caebitsaëto caejavata apo najuanacaetuanabiabi. 21 Pamonae pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, jamatabëyacajërëtabiabanua itsamonae pexainaejava. Jamatabëbeyaxuababiabanua jivi. Aitajibinua tsabiabi pijabonëjava. Aitajibinua tsabiabi fiestajava ata. Itsacuenenua pematatsënëa, bajara bepitsipibisiacuene, exanabiaba. Pacuenia copiata pacamuxujiobatsi, bajara icatsia pacuenia pacamuxujiobatsi. Pamonae bajarapacuenia pibisiacuene exana, bajarapamonae apo jinavanapae tsane Dioso pijanacuatatsia.\\n22 Pacuenia peubinae, pexanianae, pexaniacuai capitsapa, bajara pijinia pacuenia Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina capitsapa mapacueneje. Capitsapa itsamonae ata vajaasivajamatabëcuene. Capitsapa vajabarëyajamatabëcuene. Capitsapa Diosojavabelia, itsamonaejavabelia ata, barajamatabëcuenexanepanaeya vajataenexa. Capitsapa, itsamonae nacaitsacueniabi ata, vajavajënaeyabelia vajaajamatabësaëjamatabëcuene. Capitsapa itsamonae vajaitaxutotsoniatae jamatabëcuene. Capitsapa itsamonae pexaniacuene vajatoexanaejamatabëcuene. Capitsapa Dioso vajajumecovënetsijava vajaajamatabësaëjamatabëcuene. 23 Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina capitsapa vajaaitejepaebijamatabëcuene. Capitsapa vajanajamatabëcataitsi jamatabëcuene pibisiacuene vajaexanaeyaniva. Daxita bajarapajamatabëcuene, Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina pecapitsapaejamatabëcuene, xanepana. Itsalivaisi ata cajena apo itavetsi daxita bajarapacuene. 24 Pamonae Jesucristo pijajivi, bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Jesucristo cruzajavabelia itsa cobematabiabarutatsi, tajaperujujamatabëcuenemi yajavatëpa,” jamatabëjai. Nexata vecuaajibiaexanatsi pajamatabëcuene itorobabiabatsi pibisiacuene pexanaenexa. 25 Vaxaitsi Espíritu Santo nacayajavaponapona. Nexata betonacopatabiabatsi vajanacaitorobinexa pacuenia Espíritu Santo nacatojitsipa vajaexanabiabinexa.\\n26 Ayaijamatabëcuenejivitsi apo benataetsi. Namataenetsia itsacuenejavayo ata pibisiacuene apo benatoexanaetsi vajanabaraanaepanaeyaniva, vajanacuenecaëbiyaniva ata.","num_words":708,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.108,"stopwords_ratio":0.218,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Romanos 8 CUI - - Bible Search\\nMeje yabara xua peajʉntʉyapusʉya pejinompaewa po peajʉntʉyapusʉwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca cata\\n1Dapon ajibi pon itacʉpatsi peyabara paebiwa xua pomonae caemonae penaexanaewi Cristo Jesustha natsicuenta abe peexanaexae Nacomtha. 2Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca cata peajʉntʉyapusʉwa xua wajinompae coyenewanexa xua caemonae xua wanaexanaexaetsi Cristo Jesustha. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neyawena pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. Necapanepa exana po peitorobi coyene weya xua neitoroba xua abe taexanaewa. Mataʉtano necapanepa exana xua po peitorobi coyene weya tʉpa necana exana. 3Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi jopa itacʉpaetsi xua jiwi capanenebiya exainchi abe pia peexanae cuiru coyenein weya. Jiwi jopa itacʉpaetsi xua daxita yabara jume cuiya exana barapo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Ichitha Nacom Pexanto itorobica pon yatsicaya pepa Pexanto tatsi. Barapo Pexanto tatsi naexana be bara jiton pia pepon tatsi, bara naca perʉ coyene jʉpa, po pepontsi xua abe waexanae jiwichi. Poxonae Cristo tsitʉpa waabe exanae cuiru coyenewan, bapon amanayaba barapo waabe exanae cuiru coyenewantha. Barapo peabe coyenewan jopa peitacʉpaenexa tsainchi xua wanaca cana exanaewa tsane xua equeicha abe waexanaewa tsane. 4Nacom baxua exana xua waxainchi wanaca itacʉpaenexa xua waexanaewanexa tsane pocotsiwa Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha. Waxainchi naca itacʉpa xua waexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, poxoru jopa apara exanaetsi xua wapepon peichichipaexae. Apara jame exainchi xua pocotsiwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi wanaca itorobixae.\\n5Pomonae exana dubenanaebiya pocotsiwa pia pepon ichichipa exana, saya barapomonae yabara nanta xeina xua abe peexanae coyenewa. Pomonae exana dubenanaebiya icha pocotsiwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi ichichipa, barapomonae saya yabara nanta xeina xua xanepanaya peexanae coyenewa pocotsiwa Nacom nexa. 6Jiwi ba yabara nanta xeina abe peexanae cuiru coyenewan pocotsiwa pia pepon tatsi ichichipa. Bapoxonae barapo jiwi werapaena peexanaexae barapo abe peexanae coyene. Irʉ icha jiwi ba yabara nanta xeina xanepanaya peexanae coyenewan xua pocotsiwan Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi ichichipa, barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa xua bara ataya tsane. Mataʉtano xeinaena jʉntema pejinompae coyenewa. 7Pomonae saya peyabara nanta xeinaewi xua abe peexanae coyenewa xua pocotsiwa pia pepon tatsi ichichipa exana, barapomonae apara Nacom pia peaitafaetabi jiwichi. Barapomonae jopa ichipaeyo xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba pia peitorobi coyenewatha xuano xua jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa barapo coyene. 8Pomonae naitomatsiya exana pocotsiwa xua pia pepon tatsi itoroba xua abe peexanae coyenewa peexanaewa, barapomonae Nacom jopa tsita xanepanaetsi.\\n9Ichitha nama paxam jopa paexanaem baxua po abe peexanae cuiru coyenewan painya pepon paca cana exana xua abe painya neexanaewa. Ichitha nama paxam pajinompame icha be pocotsi coyeneya Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi ichichipa, icha barapo jumope yatsicaewa paca barʉ jinompa. Pon jopa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barʉ poponaetsi, bapon jopa Cristo pijimonae tatsi. 10Ichitha icha Cristo paca barʉ popona, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca cana exana xua jopa painya nenatsicuentsiwam xua abe painya neexanaexae Nacomtha. Baxua paca cana exana bara bequein painya pepon werapa exanatsi abe peexanae coyenewan. Baxua paca cana exana painya nejʉntʉ coyene xanepanaexae Nacomtha. 11Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Icha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca barʉ popona, bapoxonae Nacom asʉ exanaena painya pepon, po pepon xua werapaena. Baxua Nacom pacata exanaena, icha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi ichi poxonae Cristo asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Baxua Nacom exanaena painya nepaca barʉ jinompaexae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\n12Tamonae pam, paxam pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesucristo. Waxainchi jopa bewa exanaetsi pocotsiwan xua wapepon naca cana exana xua abe waexanaewa tsane. 13Tsipei icha paxam paexana dubenanaebiyame xua pocotsiwa painya pepon ichichipa xua abe painya neexanaewa tsane, bapoxonae pawerapaename. Ichitha jame paexana dubenanaebiyama pocotsiwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca cui itoroba xua painya neexanaewa tsane. Bapoxonae jopa paexanaem pocotsiwan xua painya pepon paca cana exana xua abe painya neexanaewa tsane. Bapoxonae bexa tsane ajʉntʉsʉya pajinompaename Nacom pia nacuatheicha.\\n14Daxita pomonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi itorobiya ewata, barapomonae bara Nacom pia pexui tatsi. 15Nacom paca nacana jumope cata. Barapo pejumope jopa paca cana exanaeyo pomonae be painya nepaca busi cui tatayebeibi jiwi pam xua ichamonae amanaya painya netanacuichi jiwi pam, xua daxota equeicha pajunuwame. Jame barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca cana exana xua Nacom pia pexui tatsi pam. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca exana xua barompaya wajeiwa: “Axa”, wajeiwa Nacomtha. 16Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ wajʉntʉ coyenewa natsipaebabe xua pinae bara Nacom pia pexui tatsi wanaexanaewichiba. 17Waxainchi Nacom pia pexui tatsi wanaexanaexae, daxota xeinatsi pocotsiwa Nacom wanaca jʉntana jebiwa xua bexa tsane naca catsibina. Barapocotsiwa bayatha yabara naca tsiwʉnae muxu duba. Poxonae Nacom baxua naca catsibina, Cristo matha catsinchi xua waxainchi wajiwana xeinaenexa. Icha waxainchi ichamonae naca atene exana, icha poxonae Cristo ichichi xua matha atene exanatsi ichamonae, bapoxonae waxainchi Cristo barʉ xeinaeinchi pocotsiwa Nacom wanaca jʉntana jebiwa. Nacom naca catsibebina po pexeinya peitʉpanae coicha xua bayatha Cristo catatsi.\\nMeje yabara xua Nacom piamonaetha catsicaena pia pexeinya peitʉpanae coicha\\n18Xan yaputan xua bequein ichamonae naca atene exana barapo cae pin nacuathe, baxua jopa ainya cuiyo. Mataʉtano yaputan xua Nacom cata pia pexeinya peitʉpanae coicha Jesustha. Barichi naca catsibina barapo pexeinya peitʉpanae coicha po pexeinya peitʉpanae coicha xua jopa juniya wʉnaeyo. 19Daxita po jiwi Nacom forota barapo cae pin nacuathe, barapo jiwi wʉnae weyataeya ewata po mataqueitha poxonae Nacom tsita itʉtsina piamonae. Nacom tsita itʉtsina piamonae xua daxita jiwi peyaputaenexa tsane xua xaniwaicha barapomonae apara Nacom pia pexui. 20Daxita baxuan xua xuan Nacom exana po cae pin nacuathe barapo coyenein abe naexanaena. Jopa apara barapo coyenein pia couthiyo xua peweraweracaewa tsane peabexae, saya apara poxoru Nacom baxua pecopatsixae poxoru Nacom namchi xua daxita bewa weraweracaena Adán abe peexanaexae. Ichitha Nacom yabara cana jʉntʉ coyene weta exana xua pejopaewa tsane matacabi po mataqueitha xua barapo cae pin nacue pena nacua naexanaena.\\n21Barapo cae pin nacuatha xua pena nacua, jiwi jopa bapana equeicha werapae tsane. Mataʉtano daxita coyenein xua Nacom forota jopa bapana equeicha weraweracae tsane. Barapo mataqueitha daxita xua xuan Nacom forota Nacom wʉnae cana exanaena, icha pijimonaetha cana ichi tsane xua pijimonae tatsi bichocono wʉnaeya xanepana naexanaena. 22Waxainchi yaputainchi daxita baxuan xua pejinompaewan xua Nacom peforotsiwan caena bayatha atene xua beya anoxuae. Atene icha yabʉyo ichi xua bichocono atene poxonae imoxoyo pexuyo tanaexanatsi. 23Daxita baxuan meisa jopa ateneyo. Bara irʉ waxainchi daxitatsi atenetsi bequein Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca yawa jinompa. Barapo pejumope, apara pocotsiwa xua copiya matha Nacom naca cata xua pocotsiwa jiwana Nacom bexa naca catsibina. Bichocono ajʉntʉcoyenerewetsi xua jʉnthʉthʉ wecoyeichi, poxonae waxainchi ewatatsi po mataqueitha poxonae Nacom yatsicaewa naca cana exanaena pia pexuichi, xua barichino naca catsibinano pena pepon. 24Poxonae Nacom naca capanenebiya, Nacom naca tsipaeba pinae naca catsibina pena pepon. Barapo pepon cataunxuae abʉ wʉnae ewatatsi. Icha waxainchi xeinaeinchi pocotsiwa xua wʉnae ewatatsi bapoxonae jopa nantawenonaetsi xua came wʉnae ewatatsi, tsipei bayatha xeinaeinchiba. Poxoru jiton ba jopa came wʉnae ewatsiyo pocotsiwa xua bayatha xeinaba. 25Ichitha icha wʉnae ewatatsi pocotsiwa xua came jopa xeinaetsi bapoxonae bewa wʉnae ewatichi xua jopa bepijawa aitaconaetsi.\\n26Barichi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi naca yawena tsipei waxainchi wajʉntʉ coyene faefaenaewi. Waxainchi jopa yaputaetsi xua betiya cuitiya wʉcatsi Nacom. Ichitha poxonae jʉntʉ coyene bojeichi, poxoru jopa wanaca itacʉpaewa xua po jumetha wacaunutsiwa, bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi nacata wʉca Nacomtha. 27Nacom, bapon yaputane pocotsiwa xua jiwi pia jʉntʉ coyenewatha nanta xeina. Mataʉtano barapon yaputane pocotsiwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi ichichipa paeba jiwi nexa. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom wʉcatsi icha be pocotsi coyeneya Nacom ichichipa pomonae xua Nacom piamonae tatsi nexa.\\n28Waxainchi yaputainchi xua daxita po coyenein xua nacata exana bequein wʉnae, ichacuitha bequein abe, daichitha Nacom equeicha daxita baxuan nacata xanepana exana. Baxua Nacom taexana pomonaetha pomonae pia peantobexaetsi. Barapomonae Nacom waba petaexanaewa tsainchi pocotsiwa bapon ichichipa. 29Caena bayatha poxonae aena nacua forota, Nacom tsiwana yaputane barapomonae pomonae pejume cowʉntsiwichi tsainchi. Mataʉtano Nacom itapeta xua pecana exanaenexa icha be pexanto tatsi ichi. Baxua Nacom exana xua Pexanto tatsi bapon Jesús, be matapin naexana xua daxita jiwi pentapin tatsi. 30Pomonae xua Nacom itapeta xua caena bayatha xua copiya poxonae aena nacua forota, bara yawano Nacom waba xua peexanaenexa pia pexui tatsi. Pomonae Nacom pewabixae bara yawano exana xua barapomonae jopa penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae pecatsixae pejʉntʉ coyene xanepanaewa bapontha. Pomonae xua Nacom pejʉntʉ coyene xanepana exanaexae, bara yawano yabara tsiwʉnae muxu duta xua barapomonae naexanaena icha be Nacom Pexanto tatsi ichi.\\n31Anoxuae waxainchi yaputainchi xua Nacom naca yawena daxota dapon ajibi pon naca jʉntʉ coyene amanayaba xua abe wanaca exanaenexa. 32Poxoru Nacom Pexanto jopa asiwiyo daxota Nacom copata xua wanaca tsitʉpaenexa. Daxita waxainchi yaputaeinchi xua daxota daxitan coyenein Nacom amanaya naca catsiba po coyenein canamatawenonatsi. 33Dapon ajibi xua itacʉpatsi yabara paeba xua pinae Nacom tsita natsicuentatsi pomonae pia peitapetsiwixae tatsi xua abe petsita exanaexaetsi. Nacom yabara paeba xua pinae apara jopa barapomonae tatsi natsicuentsichi xua abe petsita exanaexaetsi bequein abe exana taetha. 34Mataʉtano dapon ajibi xua itacʉpatsi yabara paeba xua barapomonae bewa werapaena penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapomonae jopa bewa werapae tsane, tsipei Cristo Jesús tsitʉpa barapomonae, abe peexanaexae Nacomtha. Bapon Cristo Jesús equeicha asʉ exanatsi. Anoxuae eca Nacom pia coxa weya tatsi. Bapon Cristo Jesús Paxatha wʉca xua nacata wʉca. 35Cristo naca antobe, daxota dapon ajibi pon itacʉpatsi xua tsanayiya naca cana exana Cristo weya. Ichacuitha ichamonae atene wanaca exanaewichitha awiya Cristo naca antobe. Ichacuitha ichamonae daunwei wanacata exanaewichitha awiya naca antobe. Ichacuitha ichamonae abe wanacata exanaewichiwathatsi wayabara cueicueijeixae Jesús awiya bapon naca antobe. Ichacuitha wajainpaewichiwathatsi awiya naca antobe. Ichacuitha wanacata acoibichiwathatsi paparuwa awiya naca antobe. Ichacuitha wanapeipeichiwathatsi poxonae ichamonae abe nacata exana awiya naca antobe. Ichacuitha ichamonae wanaca jutebichiwathatsi awiya naca antobe. Daxita barapo coyenein jopa canaʉpaetsi xua tsanayiya wanaca exanaewa Cristo weya. 36Icha naca ichi daxita barapo coyenein, barichirʉ Nacom Pejume Diwesitha bayatha baxua yabara naca tsiwʉnae muxu duta, jeye:\\n“Nacom poxoru tapaca cajume cowʉntsi\\njiwixaetsi daxita matacabin tsaibi\\nichamonae ichichipa pana jutebeiba.\\nBarapomonae pana necana exaneiba icha jiwi\\nichi xua poxonae daxita matacabin ovejan\\ncapaneiba pon oveja pejutebeibin beya”,\\njei Nacom Pejume Diwesitha, xua\\nyabara naca tsiwʉnae muxu duta.\\n37Ichitha bequein waxainchi daxita barapo coyenein naca atene exana, daichitha amanayabatsi barapo coyenein Cristo pia peayapusʉ itorobi coyenewatha pon wanaca antobein. 38-39Daxota bara yatsicaewa yaputan, xua dapocotsi coyene ajibi po coyenetha xua tsanayiya naca exana Nacom pia peantobe coyene weya tatsi. Jopa tsanayiya naca exanaeyo bara bequein poxonae tʉpaethatsi, yawa bara bequein poxonae jinompaethatsi. Irʉ matatsunpiwi jopa canaʉpaetsi xua tsanayiya wanaca cana exanaewa, bequein irʉ caurimonaerʉ, bequein irʉ pocotsiwan xua anoxuae exanaponarʉ, bequein irʉ xua pocotsiwan bexa tsanerʉ, bequein irʉ xua pocotsiwan wetsica patopaenano, bequein irʉ xua pocotsiwan ira wetsinano, bequein irʉ ichawano xua pocotsiwa Nacom forota. Bara bequein daxita barapo coyenein, ichitha jopa canaʉpaetsi xua tsanayiya pewanaca exanaewa Nacom pia wanaca antobe coyene weya tatsi. Nacom naca cata barapo peantobewa xua Cristo Jesús xeina, pon Wanacanamataxeinaein.","num_words":1736,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 12\\nPacuenia Jesús pijajivi trigoxu namutua siricanajetarubena penacueraevetsimatacabita yabara pelivaisi\\n1 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca trigo pabianëjava. Jesús pijajivi bitso piajani. Nexata trigoxu siricanajetarubena. Xuxaeyabuatapona. 2 Nexata fariseovi tane Jesús pijajivi pesiricanajetarubenaejava trigoxu. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Taema mapamonaeje. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exana. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaejava, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, nijajivi apo bexanae mapacueneje, jai fariseovi Jesúsjavabelia.\\n3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainë Davidpijinë, pebarëponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani? 4 Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata, bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë apo tocopatsitsi picani Davidpijinë, pijajivi ata, pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani tocopatatsi pexaenexa. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, pijajivi barëxae ata bajarapapanbëanë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia. 5 ¿Apo palebimë tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi paneyapëtaenexa pacuenia jumaitsi sacerdotevi yabara? Sacerdotevi templobota penacuenebivi, penacueraevetsimatacabita ata apo nacueraevetabiabi. Penacueraevetsimatacabita sacerdotevi nacuenebabiabi ata templobota, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia. 6 Xanë cajena ayaijamatabëcuenenënë. Nexata Dioso netojitsipa jivi taneyaiyataenexa templobo matatoxenetsia. 7 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataenexa itsamonae ata. Apo jitsipaenë cajena saya patanetobeyabiabinexamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xua yabara jumaitsi bajarapacuenia, apo pajumeyapëtaemë baja cajena. Tsipaji itsa pajumeyapëtaejitsipame xua yabara jumaitsi, nexata tajajivi ata paitaxutotsoniataejitsipame. Nexata tajajivi trigoxu pexaejava yabara apo panejumaitsimë tsipae: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exanapona,” apo panejamë tsipae. Tsipaji tajajivi apo naneconitsi Diosojavabelia. Tsipaji tajajivi bitso piajanixae, trigoxu xane. 8 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa xua xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús mapacueniaje fariseovijavabelia trigo pabianëjavata.\\nPacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi pecobetsaquenaenë yabara pelivaisi\\n9 Trigo pabianëjavata Jesús livaisi petsipaebicujinae fariseovijavabelia, Jesús baja vecuapona pabianë. Nexata Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. 10 Nexata bajarajota pebi naeca, pecobetsaquenaenë. Itsamonae fariseovi bajarajota jamatabëneconitatsi Jesús. Nexata Jesús naitaxutocaevetatsi xua yabara neconitsijitsiatsi. Nexata fariseovi Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi mapacueniaje.\\n—¿Vajanacueraevetsimatacabita ata tsaja xanepana piavitanevi vajajamatejemayaexanaenexa? jai fariseovi Jesúsjavabelia.\\n11 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Paxamëyajuvënëvi pijaoveja itsa tojopaejitsiparecatsi meramëthëareca, penacueraevetsimatacabita ata ponaejitsipa. Nexata jutsipaina pijaoveja. ¿Baja tsabaitsi jane? 12 ¡Biji ra jivitonë bitso namatamota oveja matatoxenetsia! Bajaraxuata itsiata nacatoxanepana vajaexanaenexa pexaniacuene vajanacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n13 Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia:\\n—Namaxërovire, jai Jesús.\\nItsa bajaraponë namaxërovita, pacuenia itsanenia cobeitsi, bajara cobeitsi. Cobexanepanareca baja. Pecobetsaquenaejavami baja ajibi. 14 Nexata fariseovi itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, fariseovi anaepana. Nexata pitsaparena judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata jane baja fariseovi najumejaita Jesús pebeyaxuabinexatsi.\\nPacuenia Diosojumepaebinë profetanë bajayatami tajëvelia vajunupaebatsi Jesús yabara pelivaisi\\n15 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Jesús picani fariseovi jamatabëbeyaxuabatsi. Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona itsajavabelia. Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pënaponatsi. Jesús nexata jamatejemayaexana daxita piavitanevi. 16 Jesús jumeitaveta bajarapamonae petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia Jesús Dioso pexënatocuene. 17 Bajarapacuenia Jesús pejamatejemayaexanaevi itsa jumeitaveta petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia, copiapata jane baja pacuenia bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia jumaitsi. Dioso pejumaitsijava Jesús yabara profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\n18 Maponë taitapetsinë, taitorobicuenia exanabiaba. Bajaraponë tasivanë. Sivajamatabëcuenebarëyanë. Espíritu Santo runaeyaexanaenicajë bajaraponë pematatsënëatsica. Bajaraponë apo judíovijavabelia tsipaebiana tananeconitsiaexanaejavanexa daxita pibisiacuene pexanaevi. 19 Bajaraponë itsajivijavabelia ata apo jumeanaenotsi tsane. Livaisi itsa tsipaebapona, pinijijumeta apo vavajai tsane. 20 Pamonae xanë tajumelivaisi pejumecovënëtsijava abaxë apo ajamatabëcuenesaë ata, itsiata bajaraponë bajarapamonae apo xuabi tsane. Capanepaena. Pamatacabi tocopiapatsianatsi bajaraponë pijajivi pevetsimatacabinexa, xaniavaetsia bajaraponë evetsiana daxita pijajivi. 21 Nexata daxitajivi, apo judíovi ata, sivanajamatabëcuenecopatsianatsi bajaraponë pecapanepaenexa,\\njai bajayata tajëvelia profeta Isaíaspijinë Dioso pejumaitsijava Jesús yabara. Bajarapacuenia bajayata taj��velia jumaitsi Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota.\\n22 Jesús tocapatatsi bitso pitaxutotsëcënaenë, apo penatsipaebinë. Bajaraponë dovathi yajavaponapona. Bajaraponë Jesús jamatejemayaexana. Xaniavaetsia baja nexata tane. Natsipaebanua baja. 23 Jivi itsa tane Jesús pejamatejemayaexanaejava bajaraponë, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata jivi najumaitsi Jesús yabara:\\n—¿Matsaeta ponë Davidpijinë pemomoje, Dioso pitorobinëtsicaje? najai bajarapamonae Jesús yabara.\\n24 Nexata fariseovi itsa jumetane bajarapacuenia jivi pejumaitsijava, fariseovi jumaitsi jivijavabelia:\\n—Mara ponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pitorobinë, jai fariseovi jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara.\\n25 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaenacuapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaetomarapijivi ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaetomarapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaemonae ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata. 26 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaënë taejitsipatsitsi pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae. 27 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara. 28 Espíritu Santo raja pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n29 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje:\\n—Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejonenexa bitso piasaënë pijaboyalia peyacajërëtsinexa xua xaina pijabota. Itsiata itsa patsipa bajaraponë matatoxenetsia bitso piasaënë, nexata cobecëtabuatsipatsi. Taxucëtabuatsipatsi yajava. Matapania bajarapacuenia yacajërëtsipatsi daxita xua xaina pijabota.\\n30 ’Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Diosojavabelia, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa.\\n31 ’Bajaraxuata pacatsipaebijitsiatsi, Dioso caëjëpatsi daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa. Pibisiacuenia jivi Dioso baracuaicuaijai ata, bajarapaneconi ata Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, pacuenia paxamë pajumaitsimë, Dioso apo vecuaajibiaexanae tsane bajarapaneconi. 32 Pajivi pibisiacuenia nebaracuaicuaijai ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapaneconi ata itsiata Dioso vecuaajibiaexanaenatsi itsa vajëta Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapaneconi Dioso apo vecuaajibiaexanae tsanetsi. Daxitamatacabijavabelianexa apo vecuaajibiaexanae tsanetsi bajarapaneconi, jai Jesús fariseovijavabelia.\\nPacuenia peubinaenë itsa nacuaita, nayapëtane pavirianaecuene yabara pelivaisi\\n33 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia:\\n—Pexaniavirianaenë itsa ubatsi, nacuaita pijinia pexaniacuai. Ponae pijinia pibisianae, nacuaita pibisiacuai. Caevirianae canacujitsia yapëtanetsi itsa nacuaita. 34 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata dovathi papijajivimë, panayapëtaneme paneajamatabëcuenebejejava. Nexata apo pacacaëjëpae panecuaicuaijainexa pexaniacuene yabara. Pajamatabëcuene bëpënëa panejamatabëëthëtota panajamatabëxainame, panecuibovojotuatsina pitsapa panecuaicuaijainexa. 35 Itsamonae pijinia majamatabëcueneitsije. Pacuenia vajaubinae, pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita, bajara pijinia jamatabëcueneitsi itsamonae. Ponë pexaniajamatabëcuenenë, pexaniacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pexaniajamatabëcuene xaina pejamatabëëthëtota. Ponë pijinia pibisiajamatabëcuenenë pibisiacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pibisiajamatabëcuene najamatabëxaina pejamatabëëthëtota. 36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, caejivi canacujitsia, naneconitsiaexanaponaena caejumeyo canacujitsia pibisiacuenia pecuaicuaijaijava yabara. 37 Pibisiacuenia panecuaicuaijaijava yabara Dioso pacananeconitsiaexanaena. Pexanialivaisi itsa pacuaicuaijamë tsabiabi tsane, nexata paneconijibimë tsane Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.\\n38 Fariseovi, judíovi pecujarubivi ata, jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Jesús, pajitsipajë patataenexa Dioso pesaëta pinijicuene nexanaejava, patacayapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica pecaitorobinëcuenetsica, jai bajarapamonae.\\n39 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Bitso pibisiacuene paneexanaevi, Dioso panejumecovënëtsijavami panecopabivi. Paneitorobame picani Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava patacatsitaexanaenexa pataneyapëtaenexamë Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava apo pacatsitaexanae tsanetsi. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava pacatsitajëtsianatsi. 40 Bajayata Jonáspijinë boca ayainë dujuainë pënëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, bocaenajë mëthëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava. 41 Bajayata Nínive tomarapijivimi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Copiapatsiana rabaja Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa daxita panijaneconi panexainaevi. Panijaneconi panexainaevi pacanubiana Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi nonobapunaena Diosojavabelia papecaneconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panajamatabëcuene pënëyorotsimënua pibisiacuene paneexanaejavavecua. Bajaraxuata ayaineconi paxainame Diosojavabelia. 42 Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, bajayata peponaponaevami, Saba nacuapijivi pevetsivami, nonotapunaena Diosojavabelia papecaconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Bajarapova pacaneconitsiana. Tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunarena pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salomónpijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panenamuxunaevetsimënua. Bajaraxuata Dioso pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús tajëvelia fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\n43 Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:\\n—Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi: 44 “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi. Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo. 45 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi. Bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi pamonae aeconoxae jinavanapa, piacujirubejevi, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\nPacuenia Jesús pejuyapijivi, pena yajava, nubena bojumavelia yabara pelivaisi\\n46 Jesús abaxë jivi livaisi itsa tsipaeba bo ënëtuatuajëalia, pata Jesús pejuyapijivi, pena yajava. Nexata bojumavelia nubena bajarapamonae. Jamatabëbarëcuaicuaijaitsi picani Jesús. 47 Nexata itsajivi Jesús tsipaebatsi.\\n—Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca bojumaverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecabarëcuaicuaijaijava, jaitsi Jesús.\\n48 Nexata Jesús jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia:\\n—¿Detsa pitsijamatabëcuenevi taena, tajuyapijivinua? jai Jesús.\\n49 Nexata Jesús pecobeta itaropita pijajivi. Jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia:\\n—Mara jane pamonae taenajivije, tajuyapijivinua. 50 Tsipaji raja pajivi exana taxa, athëbëtatsia peecaenë, pitorobicueniatsi, bajarapajivi cajena tajuyapijinë, tajuyapijiva, taenanua, jai Jesús petsipaebijivitsijavabelia.","num_words":1340,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.278,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 4\\nPacuenia picani Jesús jamatabëcueneëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi\\n1 Jesús baja naviarena Jordán meneverena Juan pebautisabicujinaetsi. Tsijamatabëvënëcatsi bitso Espíritu Santo. Nexata Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. 2 Bajarajotalia Jesús ponapona cuarenta pamatacabibeje. Bajara pijinia pamatacabibeje Jesús pexaejava apo xae. Jesús nexata bitso piajani. Dovathi nexata jamatabëcueneëjëbatsi pibisiacuene picani pexanaenexa. 3 Dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, itorobare mapaibotoyoje penaexanaenexa panbë, jai dovathi Jesúsjavabelia.\\n5 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús barëliatsi dovathi pinijitsutoxanetojavabelia. Barëjunayatsi bajarapatsutojumabetsia. Nexata bajarapatsutojumavetsica dovathi Jesús tsitajëtatsi bepijia daxitanacuanë. 6 Nexata icatsia dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Xanë raja carajutsianatsi daxita mapanacuanëje nevetsinexa. Daxita bajarapanacuanëta paitabëcuene taneme, cayajavarajutsianatsi. Nexata bitso nexainaenë tsane nexainaejava. Daxita tanerajutsijavanëmi, necaëjëpa juya tarajutsinexa pajivijavabelia jamatabërajutajë. 7 Ayaijamatabëcuenenënë netaeya taitabarata nematabacabëta itsa netonucajunuame, nexata daxita mapanacuanëje nijanacuanë tsane, jai dovathi Jesúsjavabelia.\\n8 Nexata Jesús jumaitsi dovathijavabelia:\\n—Dovathi, nevecuanatixire. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Daxitajivi vajëcae pematabacabëta caenë, pepo petuxanenë Diosojavabelia. Tonacuenebinua bajaraëponënexa,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia.\\n9 Bajaraxuacujinae abaxë icatsia Jesús barëliatsi dovathi Jerusalén tomarabelia. Jerusalén tomarata barëjunayatsi temploboxaneto matatuyabetsia. Nexata templobo matatutatsia dovathi icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, jirevaremeca irabereca. 10 Bajarapacuenia jirevaremeca irabereca. Tsipaji xamë peitsacueneyaniva pecaevetsinexa, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDioso itorobianica pijaángelevi pecaevetsinexa. 11 Nexata ángelevi pecobeta cayotsiana pecataxutsaquitsiyaniva ibotonëjavabelia,\\n12 Jesús nexata icatsia jumaitsi dovathijavabelia:\\n—Jume raja. Dioso raja pijinia pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi ata jamatabëcuenenavëxaniabiaya pijacuata apo bejamatabëjumaitsi: ‘Xanë Dioso jamatabëcueneëjëtsianajë. Nexata natoexanaenajë pacuene bitso netsiayai tatëpaenexa. Itsiata Dioso neyavenonaena tavecuapanepaenexa bajaraxua. Nexata bajarapacuenia yapëtaenajë Dioso taneyavenonaejava,’ apo bejamatabëjai,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia.\\n13 Bajaraxuacujinae itsa baja dovathi daxitacuene Jesús jamatabëcueneëjëbiveretatsi pibisiacuene picani Jesús pexanaenexa, nexata abaxë yatucopatatsi itsamatacabijavabelia icatsia pejamatabëcueneëjëtsinexatsi.\\n14 Jesús baja itsa naviata petusato nacuaverena, Galilea nacuayaberena, Espíritu Santo pesaë yajavaponapona. Nexata daxita Galilea nacuapijivi vënëlivaisitanetsi Jesús. 15 Judíovi penacaetuatabiabibonëjava Jesús jivi livaisi tsipaebanajetaruca. Daxitajivi nexata Jesús yabara jumai tsabiabi: “Maponëje bitso ayaijamatabëcuenenë,” jai tsabiabi.\\nPacuenia Jesús naviata pijatomarabelia, Nazaret tomarabelia, yabara pelivaisi\\n16 Nexata Jesús naviata pevitsabitomarabelia, Nazaret tomarabelia. Nexata pepatsicujinae Nazaret tomarata, judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús najoneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Tsipaji baja cajena Jesús bajarapacuenia exanabiaba. Nexata judíovi penacaetuatabiabibota Jesús nonotapuna Dioso pejumelivaisibaxuto petsimuxulebinexa daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa. 17 Nexata Jesús tsicoberutatsi profeta Isaíaspijinë bajayata peyaquinaebaxuto. Nexata Jesús bajarapabaxuto baxupata. Nexata jane baja daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa, Jesús tsimuxuleba itsajota bajarapabaxutota tajëvelia Jesús yabara jumaitsi mapacueniaje:\\n18 Dioso pijaEspíritu Santo netsijamatabëeca. Tsipaji Dioso nitapeta tatsipaebinexa pexanialivaisi pibisiacuene pexanabiabijava bepeyajamatabëcuenejiobivijavabelia. Nitorobanua tajamatabëcuenexaniavaetsinexa bajarapamonae pibisiacuene pexanabiabineconi yabara bepeyajamatabëcuenejiobijavavecua. Nitorobanua tajamatabëcuenexaniavaetsinexa pamonae piajamatabëcueneitaquirivi, pamonae abaxë apo yapëtae pexaniajailivaisi. Nitorobanua tacapanepaenexa pamonae jamatabëcuenebejiobitabiabatsi pijavajabitsaë. 19 Nitorobanua tatsipaebinexa pacuenia baja Dioso najamatabëcuenevereta pecapanepaenexa pijajivi,\\npejaiitanejavata tajëvelia Jesús yabara Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota Jesús tsimuxulebanuca daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa.\\n20 Bajaraxuacujinae Jesús baja bajarapabaxuto baxuacata. Tocanaviata baja judíovi penacaetuatabiabibota penacuenebinëjavabelia. Bajaraxuacujinae Jesús baja icatsia ecareca. Daxita pamonae judíovi penacaetuatabiabibota ena, Jesús asaëyata taeyenatsi. 21 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Aeconoxae Dioso pejumelivaisibaxuto pacatsimuxulebiveretatsi. Xua yabara bajarapabaxutota jumaitsi, bajaraxua baja aeconoxae mapamatacabitaje copiapata baja, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n22 Nexata daxitajivi pexaniajamatabëcuenia Jesús yabara cuaicuaijai. Jamatabëcuenenabenajaca pexanialivaisi Jesús petsipaebixae. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Nexata bajarapamonae nayanijobena. Najumaitsi:\\n—¿Matsa baja ponë Josépijinë apo pexënatoje? najai tsenae bajarapamonae Jesús yabara.\\nTsipaji saya bajarapamonae jamatabëjumai tsenae:\\n—Josépijinë raja pexënato, jamatabëjai tsenae.\\n23 Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia sivanajamatabëxainatsi bajarapamonae. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xaniajanë cajena pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia pajumaitsimë tsabiabi pajiviyojavabelia pajamatabëcueneaebiataneme, bajara pijinia pacuenia xanëjavaberena ata panejumaitsimë tsane patanejamatabëcueneaebiataexaemë. Panejumaitsimë tsane mapacueniaje: “Pacuenia pacavënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene nexanaejava Capernaum tomarata, bajara icatsia pitsicuene exanare majotaje nevitsabitomarata,” panejamë tsane, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibota penaevijavabelia.\\n—Xaniajanë cajena pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsanë ata Diosojumepaebinëmi profetanë pijanacuapijivi apo jumecovënëtsitsi petsipaebilivaisi. Jamatabëcuene aebiataeyabiabatsi pijanacuapijivi. 25 Bajayata profetanëmibeje pinijicuene exanae atabeje, pinijicuene apo exanaebeje pijanacuata. Bajara pijinia pacuenia xanë ata pinijicuene apo exanaenë tsane tavitsabitomarata. Bajayata, abaxë pamatacabi profeta Elíaspijinë ponapona Israel nacuata, bajarapamatacabi, emarapae ata, ema apo jopae. Nexata acueyabi pavaibeje epatua ajibi ema. Nexata daxita nacuanëjava bitso janibo. Bajarapamatacabi janibovajënaeya pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi ayaibitsaëto jinavanapa Israel nacuata. Bitso bejiobi tsavanapae. 26 Itsiata Elíaspijinë Dioso apo itorobitsi peyavenonaenexa bajarapamonaeyajuvënëva. Elíaspijinë Dioso itorobatsi peponaenexa Sarepta tomarapijivijavabelia, Sarepta tomarata pamona pevecuatëpaevatsi Elíaspijinë peyavenonaenexa. Sareptatomara eca Sidón nacuata. 27 Bajayata, Elíaspijinë pevënamuto, profeta Eliseopijinë ponapona Israel nacuata. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi, ayaibitsaëto picani jinavanapa Israel nacuata. Itsiata bajarapamatacabi profeta Eliseopijinë caenë ata pijanacuapijinë, bajayajebi bitso peperabëtsabanaeviyajuvënënë, apo jamatejemayaexanae. Caenë bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë Naamán, Siria nacuaverena pepatsinë, jamatejemayaexana, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibota penaevijavabelia.\\n28 Nexata bajarapamonae itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso Jesús baraanaepanatsi bajarapamonae. 29 Bajarapamonae nonobapuna. Vaetabatsi Jesús. Caponaliatsi tomarajumabelia. Patsutoyenepanata eca Nazarettomara, bajarapatsutojumabetsia Jesús caponayatsi pexuabinexatsireca picani bajarapatsuto itapajanitojavareca. 30 Itsiata baitsi jane Jesús bajarapamonae tuatuajëta najetarucae ata, pëtaenejevatsi vecuapona baja Capernaum tomarabelia. Nexata baja Jesús vecuapanepa bajarapamonae.\\nPacuenia pebi, dovathi peyajavaponaponaenë, Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi\\n31 Jesús pata Capernaum tomarata. Capernaum tomara eca Galilea nacuata. Nexata Capernaum tomarata Jesús jivi livaisi tsipaeba judíovi penacueraevetsimatacabita. 32 Itsa bajarapamonae jumetane palivaisi Jesús tsipaeba, jamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji xaniavaetsia tsipaeba Dioso pitorobinëtsicuenia.\\n33 Bajarajota judíovi penacaetuatabiabibota pebi, dovathi peyajavaponaponaenë, naeca. Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia vavajai tsaxuabi. Jumaitsi:\\n34 —¡Jesús, Nazaret tomarapijinëmë, panevecuaponare baja! ¿Detsa xua paneexanaejitsiamë? ¿Najetarucame tsaja pataneveretsinexamë? Xanë cajena cayapëtanetsi. Xamë raja Dioso pexënatomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë, jai dovathi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia.\\n35 Jesús nexata jumeitaveta dovathi. Jumaitsi:\\nNexata dovathi pebi xuabatsi irata daxita bajarapamonae pitabarata. Dovathi baja pebi vecuapitsapatsi itsiata itsacuene exanaenejevatsi. 36 Nexata daxitajivi bajarapacuene itsa tane, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae:\\n—¿De meta pacuenia maponë caëjëpatsi pijumeta pexanaenexa mapacueniaje? ¡Maponëje Jesús, beDioso pitorobinëtsitsica! ¡Itaveta dovathi pepitsapaenexa jivivecua! ¡Nexata baja dovathi pitsapa jivivecua! najai bajarapamonae.\\n37 Nexata Jesús vënëlivaisitanetsi daxita bajarapanacuapijivi.\\n38 Judíovi penacaetuatabiabibo pevecuapitsapaecujinae, Jesús joneya Simón Pedro pijaboyalia. Nexata bajarajota Jesús pevajënae, Simón pijava pena bitso romaebanucatsi. Nexata bajarajota itsamonae Jesús tsipaebarëcëpatsi bajarapova peromaebanucaejavatsi. 39 Jesús nexata cujilia peromaebanucaevatsi. Vecuaitaveta peromaebijavatsi. Nexata bajarajota peromaebanucaevatsi domae baja vecuaajibi tsanajetsitsireca. Bajarapova baja jamatejema. Nexata bajarapova Jesúsbana pexaejavanexa toexanatsi.\\n40 Itsa baja ajena meravitsia, jivi piavitanevi, daxitaviriavitane pexainaevi, tocapatatsi Jesúsjavaberena. Jesús nexata perabëjayatapona caejivi canacujitsia, piavitanevi. Bajarapacuenia Jesús jamatejemayaexana daxita piavitanevi. 41 Itsamonae ayaibitsaëto, dovathi peyajavajinavanapaevi, Jesús vecuacapitsapapona. Nexata dovathi itsa pitsapa, vavajai tsabiabi Jesúsjavabelia.\\n—Xamë raja Dioso pexënatomë, jai tsabiabi.\\nNexata Jesús jumeitavetabiaba dovathi. Apo tocopatabiabi pecuaicuaijainexa petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia. Tsipaji dovathi xaniavaetsia yapëtanetsi Cristo athëbëvetsica Dioso pitorobijavatsi jivi pecapanepaenexa.\\n42 Bajayacunua, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús pitsapa tomaravecua. Pona pesaicaeyojavabelia. Nexata jivi pëjaitatsi. Yapënapatatsi itsajota Jesús eca. Asivatsi bajarapamonae Jesús pevecuaponaeyaniva itsajavabelia. 43 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Itsatomaranëjava ata raja tsipaebijitsianë pexanialivaisi pacuenia Dioso evetsijitsia pijajivi mapanacuataje. Bajarapalivaisi tatsipaebinexa jivi, Dioso baja cajena nitoroba, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n44 Bajarapacuenia Jesús Judea nacuajava livaisi jivi tsipaebanajetaruca judíovi penacaetuatabiabibonëjava.","num_words":1002,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.125,"stopwords_ratio":0.286,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 25 CUI - Festo bara patopa xua penaexanaenexa - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pablo Festo peitabaratha tatsi tauncuatsi\\n1Festo bara patopa xua penaexanaenexa pon peyanacua ewatsin jiwi. Poxonae acoibi po matacabibe weta Cesarea tomara weya pona, Jerusalén tomara beya pona. 2Barapo tomaratha Jerusalén tomaratha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonaeno pomonae pentacaponaewino, barapomonae Pablo abeya cui yabara canantsipaebatsi. 3Barapomonae Festo baraichi: “Bʉ painta ichamonae Pablo Jerusalén tomara beya capoinchi”, jei. Barapomonae baxua Festo jeichichi, tsipei Pablo namtotha ewatabobenapaebatsi pebexubinexatsi. 4Festo jume nota, jeye:\\n—Canta Pablo Cesarea tomaratha eca xua soldadomonae barʉ jinompatsi. Tha nama imoxoyo bara beya equeicha caibeya ponaetsi. 5Painyamonae jiwana pomonae pentacaponaewi moya bʉ barapomonae nepuna pona Cesarea tomara beya. Icha Pablo abe exana, metha moya baraxota Pablo jame be cui yabara paebichipatsi barapomonae, jei Festo.\\n6Festo cataunxuae Jerusalén tomaratha ocho po merawiyobe yapucaewa xua equeicha ainya dapaeyobe. Barapoxonae Cesarea tomara bewarapiya caibeya. Icha matacabitha Festo eca peequeibithopeibiwatha po tututha ichaxota yabara paebequeiba jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Festo barai soldadomonae: “Painta caponde Pablo taxainya berena”, jei. 7Poxonae Pablo patopa, judiomonae imoxoyo umenarʉcʉpa pomonae Jerusalén tomara weparena. Barapomonae judiomonae Pablo yacaincha matawaqueicha umenatsi. Barapomonae Pablo cui yabara paebatsi xua abe exana nawita. Ichitha xua barapomonae paeba jopa tsita itapeinya xeinaeyo xua apara bara xainyei pocotsiwa barapomonae paeba. 8Nexata Pablo pia coya nayabara paeba, jeye:\\n—Xan jopa abe exanaeinyo. Jopa abe yabara paebinyo Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Mataʉtano Nacom pin pia bo jopa abe yabara paebinyo. Mataʉtano jopa abe yabara paebinyo romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, jei Pablo.\\n9Festo bepara antobetsei judiomonae. Daxota Festo Pablo yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baxotiya cayabara paebinchi nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae? jei Festo.\\n10Pablo jume nota, Festo jume notatsi, jeye:\\n—Xan uncuan peitabaratha tatsi pomonae pentacaponaewi, pomonae romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi itoroba. Barapomonae pentacaponaewi bara itacʉpatsi xua barapo tomarathe tana neyabara paebinexa xua tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae. Jopa nantawenonaeinyo xua taponaewa tsane Jerusalén tomaratha. Xam bayatha beta yaputaneme xua jopa abe exanaeinyo judiomonaetha. 11Icha xaniwaicha abe exanan barapomonaetha, metha moya benebexubina. Jopa junuwinyo xua tatʉpaewa tsane. Ichitha icha jopa xainyeyo xua barapomonae neyabara paeba, metha nexata barapomonae jopa nebexubichipae. Tha nama warapaetsi romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, tacoya nayabara paebichi, jei Pablo.\\n12Copiya matha Festo tsipaeba pejume yaweneibiwichi. Barapoxonae Festo, Pablo baraichi, jeye:\\n—Yaitama aunxuae siwa ponapaebame romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, xua necayabara paebinexa xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae daxota moya ponaename bapon beya, jei Festo.\\nMeje yabara poxonae Pablo uncua Agripa peitabaratha tatsi pon peyanacua ewatsin jiwi\\n13Icha matacabitha Agripa, pon peyanacua ewatsin jiwi, bapon pona Cesarea tomara beya. Petsiriwa puna poinchi, bapowa pewʉn Berenice. Festo siwa poinchi Cesarea tomaratha iya. 14Baraxotiya Agripa petsiriwano ainya matacabin ecabe. Festo namchi Agripatha, jeye:\\n—Xote eque pon cain Félix xubeta Cesarea tomaratha xua bapon pebarʉ jinompaenexatsi soldadomonae. 15Poxonae Jerusalén tomaratha ecan, sacerdotemonae pia pentacaponae jiwi tatsi, pitiri jiwino, barapomonae netsipaeba xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa tsane. 16Barapomonae baran: ‘Barapocotsi coyene romanomonae pan pata cui coyene. Paxan jopa pacopatsinyo xua ichʉn amanaya bexotsi. Jame copiya pomonae xua abe yabara paeba ichʉntha, barapomonae bewa paebina bapon peitabaratha tatsi icha bara metha bapon xaniwaicha abe exana. Bapoxonae bapon pia coutha beya nayabara paebichipa xua barapomonae paeba’, jan. 17Daxota poxonae barapomonae pata xote, jopa be bayathinyo yaitama. Daxota baya caena nainya ecoundecan, po tututha yabara paebequeiban jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Itoroban soldadomonae xua Pablo pecaponaenexatsi taxainya berena. 18Xan nanta xeinan xua Pablo bichocono abe exana. Ichitha poxonae barapomonae asiya umena peyabara cueicueijeinexa tsainchi, Pablo jopa paebiyo po diwesi xua daxota tananta xeinaenexa xua Pablo bara abe exana cou. 19Pocotsiwa xua Pablo yabara cueicueijeichi, saya xua apara pia pejume cowʉntsiwa tatsi yabara, mataʉtano xua Pablo peyabara cueicueijeixae pebin pon Jesús baraichi, xua pinae equeicha asʉ poxonae tʉpa. Seicaya nama barapomonae paeba xua pinae bapon apara tʉpa, xua equeicha jopa asʉyo. 20Jopa yaputaeinyo xua baxua exanan xua Pablo abe yabara paebatsi. Daxota copiya matha Pablo yainyaban, janje: ‘¿Xam, jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baraxotiya cayabara paebinchi xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae?’ jan. 21Ichitha Pablo dapo jumetha netsipaeba xua bepa ponaei Augusto beya, romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, pon xua bepa pinae yabara paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Daxota itoroban soldadomonae xua Pablo abʉ pebarʉ jinompaenexatsi soldadomonae, beya abʉ poxonae necui jʉpa xua itorobin pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei Festo xua Agripa tsipaebatsi.\\n22Nexata Agripa Festo baraichi, jeye:\\n—Tha bequein irʉ jume taetsirʉ Pablo, jei Agripa.\\nAgripa jume notatsi, Festo jume nota, jeye:\\n—Metha moya baya tsane jume taename, jei Festo.\\n23Bara icha matacabitha Agripa irʉ Berenice patopabe. Paparuwa peitʉpanaewa nama xatatabe. Agripa pinmonae barʉ pata, soldadomonae pia pepa pentacaponaewi tatsino, irʉ Cesarea tomara pia pentacaponaewino. Barapo bicheito Agripa barʉ pona. Festo itoroba soldadomonae xua Pablo pecarendenaenexa tsainchi. 24Festo barai, jeye:\\n—Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, irʉ pomonae pecanamataxeinae jiwi pamdʉ. Bapon xote uncue Pablo. Daxita judiomonae irʉ Jerusalén tomarapiwi, irʉ Cesarea tomarapiwi, daxita barapomonae Pablo jume yabara paebatsi xua pinae abe exana. Mataʉtano barapomonae neitoroba nawita xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa tsane. 25Ichitha xan saya tacoya nanta xeinan be jopa neichichi abe exanaeyo, poxonae nejume nota, poxonae tsipaeban. Daxota jopa becaenaetaxubinyo xua pebexubiwa tsainchi. Ichitha Pablo netsipaeba xua bepa ponaei romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi beya, pon pewʉn Augusto, tsipei bepa pinae yabara paebichi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Daxota yabara najʉntʉ coyene wetan xua bapon Pablo taitorobiwa tsane bara beya. 26Yaitama bapon jopa abe exanaeyo, jopa yaputaeinyo xua eta be tajumichiwa tsane barapo cartatha poxonae Pablo itorobin xuano xua cartano cayabara cui pu catsin bara beya. Daxota anoxuae Pablo painya itabaratha cuaranotan. Xam Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, moya matha copiya yainyabare Pablo, tsipei tha beta cui yabara tatinaetsi bara beya pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. 27Tsipei inta jopa xanepanaetsipae icha itorobichipan Pablo pon pewaetabinchi icha jopa yabara paebinchipae xua pocotsiwa bapon peexanaexae, jei Festo xua Agripa tsipaebatsi.","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 26 CUI - Poxonae Jesús baxua daxita najume weta, - Bible Search\\n1Poxonae Jesús baxua daxita najume weta, bapoxonae pijimonae barai, jeye:\\n2—Paxam payaputaneme xua poxonae po baya tsane, jiwi nacaetutsina penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaenexa barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya, po matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo mataqueitha ichamonae necaenaetsina xua tʉparucua tanaexanaenexa tsane naetotha, ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jei Jesús.\\n3Poxonae Jesús pijimonae baxua tsipaebuncua, bara caena barapo mataqueitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nacaetuta. Irʉrʉ baxota nacaetuta judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Barapomonae daxita nacaetuta po tututha pon pewʉn Caifás pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia pexeinya tutu botha tatsi. 4Daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús nameicha waetabinchi xua pebexubiwa tsainchi. 5Barapomonae najei:\\n—Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua matacabi wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei icha barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae.\\n6Pirapae Jesús popona Betania tomaratha. Barapo tomaratha Jesús popona Simón pia botha tatsi, pon copiya bayatha peperʉ sawinchi. 7Barapo botha petsiriwa powa pesi cui weiweinaewa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapo petsiriwa capatopa alabastro ibo wʉn bosibʉ atsato, xua bichocono wʉnca penasiwa xua petuxueiwa, po petuxueiwa bichocono ainya matoma. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae barapo petsiriwa Jesús mata epatabatsi barapo petuxuei tuxusi nasiwatha. 8Poxonae Jesús pijimonae tatsi tane baxua, barapomonae bichocono anaepana, yawa caemonae najeino:\\n—¿Eta pocotsiwa metha saya baxua xuba jane? 9Barapo petuxueiwa becaenaetsipatsi bapoxonae bexeinaetsipatsi paratixi nawita xua bapoxonae barapo paratixitha beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei barapomonae.\\n10Jesús yaputane xua pijimonae tatsi baxua pepaebiwa, daxota Jesús jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha barapowa pabiataneme? Pocotsiwa barapowa inta exana apara seicayarʉ xua pexeinya coyene inta exana. 11Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina painya neyawenaenexa tsaibi tsane barapo jiwi. Ichitha nama paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi xua pata tana neyawenaenexam barapo irathe. 12Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein. 13Bara xaniyan paca tsipaebatsi, daxita nacuantha poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae diwesi, barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa poxonae bapowa inta exana xua jiwi barapowa peyabara cui nanta xeinaenexatsi, jei Jesús.\\n14Nexata Jesús pijimonae tatsi pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe jiwana bara caein, bapon pewʉn Judas Iscariote. Bapon Judas pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beya xua petsipaebinexa barapomonaetha. 15Judas jeye barapomonaetha:\\n—¿Eta po paratixi pana necatsiname icha Jesús caenaetaxubin, painya xantha? jei.\\nNexata barapomonae Judas pentoma catatsi treinta po paratiximonaebe, xua po paratixi bichocono matoma nawita. 16Barapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha, poxonae peyapu xanepanaewatha.\\n17Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana penantacarucuae matacabi, xua po matacabintha poxonae jiwi tsinacaetutsina xua penabanaewa tsane pan, po pan jopa muxunapentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana pan. Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae yawa Jesús jeichichino:\\n—¿Exota ichichipame xua ichaxota pexaewa paca tsinacui wʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi nexa? jei barapomonae.\\n18Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Tomara beya paponde, Jerusalén tomara beya. Paponde po botha pon bichocono pin tutu xeina. Bapontha painta jande: ‘Pon jiwi Pecuidubin namchi: Bara nama tatʉpae wʉnae tsane. Jinya tututha tajiwimonae tha barʉ nabanaetsi pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa’, cajei pon jiwi Pecuidubin, pajande, jei Jesús pijimonaetha.\\n19Jesús pijimonae tatsi bara exana pocotsiwa bayatha Jesús pijimonae peitorobixae. Mataʉtano barapomonae pexaewa nacui wʉnaetajeba Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa.\\n20Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ eca pexaethopaewatha pomonae doce poyobe tatsi. 21Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca bapoxonae barai pijimonae, jeye:\\n—Bara xaniyan paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana pam, bapon necaenaetaxubina ichamonaetha xua tana nebexubiwa tsane ichamonae, jei.\\n22Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae Jesustha:\\n—Tanecanamataxeinaem, apara ¿xan cacaenaetaxubinchi? jei daxita barapomonae xua Jesús tsana yainyabapoinchi.\\n23Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Pon cae paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan, bapon apara pon necaenaetaxubina ichamonaetha. 24Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha jopa naexaenae tsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei Jesús.\\n25Nexata Judas pon Jesús caenaetaxubinchi bapon itacaretaba, jeye Jesustha:\\n—Pon jiwi Necuidubim, ¿xan apara cacaenaetaxubinchi? jei Judas.\\n—A, xuaunxuae bara paebame, jei.\\n26Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca, bapoxonae Jesús pecobetha pita pan yawa Paxatha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tana necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa janaca yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai, jeye:\\n—Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara yabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi, jei Jesús.\\n27Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tana necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Bapoxonae jeye pijimonaetha:\\n—Daxita pa-aapaponde xua barapo cae corotiyotha. 28Pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca tsipaebatsi. Barapo uva mera xua tsijuntutu eca corotiyotha barapo mera yabara caunuta tajana xua jana othoparenaein poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua jiwi pinmonae, yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. 29Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane equeicha pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi, barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi, jei Jesús.\\n30Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua naxʉna Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwa beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota. 31Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana necuentarʉcʉpaename, tapaca urapentsixaetsi tsainchi. Baxua paexanaename tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca yabara cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin bexubinchi, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei Nacom. Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tana nebexubinexa pana necuentarʉcʉpaename. 32Ichitha taeyarapaeyo poxonae equeicha asʉ neexanaena, bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya poxonae bara beya paponaename, jei Jesús.\\n33Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya neuraxubixae nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae tsainchi tana neuraxubixaemxae, jei Pedro.\\n34Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye:\\n—Bara xainyeya catsipaebatsi po merawithe, pewʉnaeya poxonae beya ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina, bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei Jesús.\\n35Pedro Jesús baraichi:\\nMeje poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní\\n36Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai pijimonae, jeye:\\n—Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi painya cuariyatha xotiye, jei Jesús.\\n37Jesús barʉ pona Pedro. Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi Jesús barʉ pona. Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei, yawa bichocono ʉnthʉthʉ deideijei. 38Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye:\\n—Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei muxu tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya tana nebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús.\\n39Nexata Jesús equeicha tsiwiyo dabe natsixitabiya, irabe taeuncuareca tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo. Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye:\\n—Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam tsane, newepire pocotsiwa anthʉthʉtane neexana. Ichitha jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan, saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame, jei.\\n40Nexata Jesús equeicha caibe iya pijimonae tatsi beya poyobe xua acoibi poyobe, ichitha barapomonae maita. Jesús Pedro baraichi, jeye:\\n—Maisa jopa paca itacʉpaeyo xua pata tana nebarʉ yoyocaewam xua poxonae bequein bara cae horatha. 41Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta. Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua Nacom painya netsipaebiwa ichitha painya pepon bichocono paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom, jei Jesús.\\n42Equeicha Jesús bara nama caeto pona xua Paxa petsipaebinexa. Poxonae Paxa tsipaeba, jeye:\\n—Axa, icha jopa ichichipaem xua tana newepichiwam, pocotsiwa neajʉntʉtane exana, bara jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame, jei Jesús.\\n43Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua acoibi poyobe daichitha barapo acoibi poyobe came maitumena, tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua itamaipana. 44Bara nexata Jesús equeicha saya cuentapona. Equeicha Jesús pona xua Paxa petsipaebinexa xua equeicha acoibi po cuiyobetha, barapo jumetha equeicha Jesús Paxa tsipaeba. 45Nexata equeicha Jesús pona pijimonae tatsi beya. Bapoxonae barai pijimonae, jeye:\\n—¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde aunxuae jopa Nacom patsipaebim xua painya nepaca cayawenaenexa! Bayatha tsuxubiba, po horatha poxonae xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha, pomonaetha pomonae peantʉcoyenebe jiwi. 46Panacosapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi. Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús pijimonaetha.\\n47Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana caein, xua Jesús pepa pijimonae tatsi. Judas pinmonae barʉ patopa. Ichamonae cusin cajijinca. Ichamonae iwabi cajijinca. Daxota daxita barapomonae pata, tsipei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pitiri jiwirʉ daxita barapo pentacaponaewi itoroba barapomonae. 48Judas, pon Jesús caenaetaxubinchi, pewʉnaeya tsane xua poxonae patopa bapon cou tsiwanaya paeba barapo pin bicheitotha, cou jeye: “Pon tsutsubin, bapon apara barapo pebin, nexata moya pawaetabare bapon”, cou jei. 49Daxota poxonae patopa, bapoxonae Judas Jesús imoxoyo caquita poinchi, mataʉta nainya Jesús jeichichi:\\n—Pon jiwi Pecuidubim, xamda, jei Judas.\\nBapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi. 50Nexata Jesús jume nota, jeye:\\n—Ponxaem tajitom, moya bara exande xua jinya necana exanaetsi, jei.\\nNexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi, bapoxonae Jesús waetabatsi.\\n51Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon Pedro, bapon nainya cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, bapon muxuyoro catsonibatsi. 52Nexata Jesús barai pijimonae jiwana jitontha, pon Pedro, jeye:\\n—Maisa cusi jeinca pentacuerutha. Tsipei pon ba cusitha namawainta, bapon ba xuya bexubinchi cusitha. 53¡Maisa xam jopa yaputaem! Icha ichichipan bara neitacʉpa xua Taxatha tawʉcaewa, xua nainya inta peitorobinexa pia matatsunpiwi xua bichocono ayei pin bicheitomonae xua tana neyawenaewa tsane. 54Icha Taxa wʉcaetsipan xua bapon tana neyawenaewa tsane bapoxonae jopa neyabara jume cui wetsipae po coyene bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, po coyene xua tana newaetabiwa tsane xua tana nebexubiwa tsane, jei Jesús.\\n55Nexata Jesús barai pomonaetha pomonae Judas barʉ patopa, jeye:\\n—Pacapatame cusin yawa iwabi be poxonae pacana ichim pontha pon jiwi pecaibin. Daxita matacabin Nacom pin pia botha tatsi paca barʉ poponeibatsi, paca cuidubeibatsino, daichitha bapoxonae jame jopa pana newaetabim. 56Ichitha daxita baxuan neyabara canacui jume weta exana, bayatha penecui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\nBapoxonae Jesús cuentarʉcʉpatsi pijimonae, meisa Jesús barʉ umeinchi pomonae Judas bayatha barʉ patopa.\\n57Pomonae Jesús teicatsi barapomonae Jesús capoinchi pon pewʉn Caifás itabaratha tatsi. Bapon Caifás, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pon peainya cuin yatsicaya. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae judiomonae pecuidubiwichi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi pomonae judiomonaexae. 58Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo. Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae imoxoyo naeca policiamonaetha pecui taenexa xua po coyeneya Jesús cana exanaeinchi pomonae nacaetuta.\\n59Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ ichamonaeno, pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito, daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara Jesús tʉpa peexanaewa tsainchi. 60Bara bequein pin bicheito pata xua Jesús abeya peyabara paebinexatsi, ichitha cataunxuae barapomonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito, came jopa xeinaeyo po jume naemata jume tsita itapeinya xeina pocotsiwa xua Jesús paeba xua barapo jumetha Jesús pebexubinexatsi. Matapainya bapoxonae pebinbe nacueyatabe patopabe. Baponbe Jesús abeya yabara paebatsibe. 61Baraponbe jeibe Jesús yabara:\\n—Bapon namchi: ‘Neitacʉpa xua Nacom pin pia bo abe taexanaewa. Bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe barapo Nacom pin pia bo tatsi xanebin’, jei, jeibe baponbe.\\n62Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi asiya uncuataba yawa bapoxonae Jesús baraichi, jeye:\\n—¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po jumein barapomonae cayabara paeba? jei sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi.\\n63Daichitha saya Jesús moya uncua. Daxota bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye:\\n—Caitorobatsi Nacom peitabaratha tatsi, pon asʉ popona. Yatsicaewa paebiname pocotsiwa bara xainyei nepaebiwa. Incane pana netsipaebare. ¿Bara yatsicaya xam Mesías, pon Nacom Pexantom, pon Nacom necaitorobin? jei.\\n64Jesús jume nota, jeye:\\n—Aa, xuaunxuae bara paebame. Paca tsipaebatsi xua pana netaename xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom pia pecoxa weya tatsi ecaein pon peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae equeicha patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco wetsica, jei Jesús.\\n65Nexata bapon pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pin anaetha anaya paparuwa nata tsitsinaxuba. Bapoxonae jeye:\\n—Po jumetha xua bapon paeba barapo jume Nacom tsita abetsi. Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi. Bapon natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae Nacom Pexanto najainta. Paxam bara pajume taneme pocotsiwa bapon paeba, pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo. 66¿Eta xua pacayabara nanta xeiname xua paexanaename bapontha abe pepaebixae? jei.\\nDaxita barapo bicheito po bicheito baxota ena, jeye:\\n—Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae Nacom tsitatsi xua bapon tsita natsicuentatsi. Daxota bapon bewa tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito.\\n67Poxonae barapomonae Jesús itacuere cʉtatsi, bapoxonae peonetha Jesús itabara subabatsi, yawano bʉtsino. Ichamonae Jesús itabara tsaquibacotatsi. 68Bapoxonae barapomonae Jesús baraichi:\\n—Xam jam: ‘Xan Mesías’, jam, incane pana netsipaebare: ¿Jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itacuere cʉtatsi? jei barapomonae.\\n69Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae irʉrʉ Pedro panatha eca xua pesato beya. Bapoxonae irʉrʉ yabʉyo, powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, bapowa Pedro imoxoyo caquita poinchi. Bapowa Pedro jeichichi:\\n—Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon Galilea nacuapin, jei yabʉyo.\\n70Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, daxita jiwi peitʉtha tatsi. Pedro jeye:\\n—Jopa yaputaeinyo pocotsiwa xua yabara paebame, jei Pedro.\\n71Poxonae cataunxuae Pedro ecapona xua pia ponaetsi bomʉxʉ coiboto beya, bapoxonae irʉ ichawayo Pedro tainchi. Barapowa tsipaeba ichamonae pomonae baxota irʉ umena, Pedro yabara paebatsi, jeye:\\n—Apara bapon, pon napuna poponeiba Jesús pon Nazaret tomarapin, jei barapowayo.\\n72Equeicha Pedro jume matawenta, jeye:\\n—Bara xainyan jan. Jopa dapon yaitaeinyo pon aunxuae payabara paebame, jei Pedro.\\n73Equeicha bapoxonae pirapaeyo Pedro imoxoyo caquita poinchi pomonae baxota umena. Barapomonae Pedro jeichichi:\\n—Apara bara xam irʉrʉ bapon pijimonae tatsi jiwanam, daxota barapo jume coyeneya paebame, icha barapomonae ichi, jei.\\n74Nexata Pedro daunweya jeye:\\n—Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi pocotsiwa bara xaniwaicha tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi, jopa dapon yaitaeinyo xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro.\\nBapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto fibarʉ. 75Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe, pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa dapon yaitaeinyo, neyabara jam tsane. Bapoxonae irʉ nainya wacara pebto fibina’, jeichichi Pedro, xua Jesús paeba. Nexata Pedro pesato bejoniya bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi.","num_words":2295,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 20\\n☰ APOCALIPSIS 20 ◀ ▶\\nPacuenia Juan tane pacuenia itsamatacabi Cristo mil pavaibeje evetsijitsia mapanacuaje yabara pelivaisi\\n1 Icatsia taniji ángelnë perunaejavatsica athëbëvetsica. Cobenarunaica pinijimëthëxaneto pijallave. Cobenarunaicanua ayaicadenamaëtoxaneto. 2 Bajarapaángelnë vaetaba dragón, ponë pevënë Dovathi. Itsavënë Satanás. Bajaraponë dovathi bajayata itsa naitajëta jivijavabelia, naitajëta bejomocuenia. Nexata ángelnë cëtabuata dovathi mil pavaibejenexa. 3 Pinijimëthëxanetojavareca xuareca. Yavëpaxatatabuata bajarapamëthëxanetojavareca. Pematatsënëa icatsia sellovënëjavata yamëthëvëpajumacatsata. Nexata dovathi apo caëjëpaetsi tsane peyamaxëitojorobinexa mapanacuapijivi mil pavaibeje. Bajaraxuacujinae icatsia isinaenatsi caeepatoyo icatsia jivi peyamaxëitojorobaponaponaenexa.\\n4 Bajaraxuacujinae icatsia taniji jivi tronojumata penaevi. Bajarapatronojumata penaevi, Dioso itorobatsi penaneconitsiaexanaenexa jivi, pijaneconi pexainaevi. Tanijinua itsamonae ata, pamonae bajayata vësiucubejebatsi. Bajarapacuenia bajarapamonaemi bajayata vësiucubejebatsi tsipaji jivi tsipaebapona Jesús pelivaisi. Tsipaebanajetarubenanua Dioso pejumelivaisi. Bajarapamonae apo navajëcae pematabacabëta piayainëjavabelia, piayainë jumapecataeya pexanaenëtsijavabelia ata. Apo nacopatsinua piayainë pevënëitanetota pitapaitanerubinexatsi. Apo nacopatsinua pecobejumaitanerubinexatsi. Nexata bajarapamonaemi icatsia Dioso piasaëyaexanaejavatsi, taniji. Pacuenia ata bajarapamonae mil pavaibeje Cristo barëevetatsi mapanacuaje, taniji. 5-6 Bajarapamonae Dioso asaëyaexanatsi Dioso copiaya jivi piasaëyaexanaematacabita. Bajarapamonae Dioso asaëyaexanatsi caecuenia ayaibitsaëto. ¡Pamonae copiaya Dioso jivi piasaëyaexanaematacabita asaëyaexanatsi, bajarapamonae pejamatabëcuenebarëyavi, pianeconijibivinua! Cotocaevi patëpaejavanexa, acuenebi baja itsacuene pexanaenexatsi bajarapamonae. Biji rajane bajarapamonae Dioso, Cristo ata, pijasacerdotevinexa, jivi petocuaicuaijaitsabiabivinexa Diosojavabelia. Bajarapamonae Cristo barëevetsianatsi mapanacuaje mil pavaibeje. Itsamonae petëpaevimi, pamonae abaxë nacopabanubena, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi bajarapamil pavaibejecujinae.\\n7 Itsa baja panepaena mil pavaibeje, dovathi icatsia isinaenatsi mëthëvecua pepitsapaenexa. 8 Pitsapaena icatsia jivi peyamaxëitojorobinexa daxitanacuanëjava. Bajarapacuenia yamaxëitojorobiana jivi ayaibitsaëtoxanetonë, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Nexata bajarapacuenia dovathi vajabitsaë caetuatsiana. Dovathi pijajivi bitso ayaibitsaëtoxaneto tsane. Pacuenia tajetaboatsapërë navita, bajara itsi tsane dovathi pijajivi, vajabitsaë. 9 Bajarapamonae vajabitsaë copiata jivi benajetarubenaena daxitanacuanëjava. Bajaraxuacujinae matatoyoronaena jane baja Jerusaléntomara peverebiabinexa picani Dioso pijajivi, Dioso piasivatomarata, Jerusalén tomarata, pejinavanapaevi. Itsiata baitsi jane dovathi pijajivi Dioso tsixuabianicatsi isoto athëbëvetsica. Nexata tajuenatsi daxita vajabitsaëmi, dovathi jane baja pijajivimi. 10 Nexata dovathi, ponë jivi yamaxëitojorobaponaena daxitanacuanëjava, xuabialiatsi isotopucalia, azufre yajava petajueyabiabipucalia. Bajarapapucalia baja cajena copiaya xuabatsibeje piayainëbeje peyamaxëitojorobiprofetanëbeje. Nexata bajarajota bajarapamonae Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa. Nexata bajarajota bajarapamonae isoto petajuta bitso jamatabëfaenaena. Bajarapamonae bitso pejamatabëfaenaejava isoto petajuta tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa.\\nPacuenia Juan tane pacuenia itsamatacabi jivi nubenaejitsia penioponaetrono pitabarata Dioso penaneconitsiaexanaenexatsi yabara pelivaisi\\n11 Icatsia taniji penioponaetronoxanetojumata peecaenë. Bajaraponë nacua baja vereverecaeyaexana. Itaboxo ata baja vereverecaeyaexana. 12 Taenubajë daxita petëpaevimi penubenaejava Dioso pitabarata. Nubena Dioso penaneconitsiaexanaenexatsi. Bajarapamonae ayaijamatabëcuene pexainaevimi. Itsamonae beveliajamatabëcuene pexainaevimi. Taeyejebajënua cuyalatobaxutonë. Bajarapacuyalatobaxutonë baxupanejeba. Bajarapacuyalatobaxutonëta itanerubena daxita petëpaevimi pacuenia exanavanapa petëpaevajënaeya mapanacuataje. Itsacuyalatobaxuto ata taeyabuatajë. Bajarapacuyalatobaxuto ata baxupatabuata. Bajarapabaxutota vënërubena pamonae matacabi apo pevereverecaejava pexainaevinexa. Nexata caejivi canacujitsia Dioso pijaneconi petorutaponaexaetsi, caejivi canacujitsia paneconivajëto xaina. Bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanaponatsi. 13 Manuameneta petëpaevimi ata, daxita pitsapaina. Jivi ata petëpaecujinae, pejinavanapaenacuajavavetsina, ira bëxëpanavetsina, daxita pitsapaina. Nexata caejivi canacujitsia paneconivajëto xaina, bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanaponatsi. 14 Bajaraxuacujinae jivi petëpaeyaexanaejamatabëcuenemi, jivi petëpaecujinae pejinavanapaenacuami ata yajava, Dioso xualia isotopucalia. Bajarapapuca jivi cotocaevi patëpaejava petëpaeyaexanaepuca. 15 Pamonae apo vënërubenae, pabaxutota vënërubena pamonae matacabi apo pevereverecaejava pexainaevinexa, bajarapamonae peneliatsi bajarapapucalia.","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.241,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 21\\nPacuenia Jesús pata Jerusalén tomarata yabara pelivaisi\\n1 Jesús baja pijajivi barëimoxoyotanajetaruca Jerusaléntomara. Barëpata baja Betfagé tomarata. Patsutojumata nubena olivonaenë, bajarapatsutoyenepanata eca Betfagétomara. Nexata Betfagé tomarata Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia mapacueniaje:\\n2 —Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Bajarajotalia, ajena papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro pecëtanutsinëtsi, pexënatonëyo yajava. Paisinaenamebeje bajarapaburrobeje. Payamaëyacarenamëbeje tsane. 3 “¿Detsa xuajitsia burrobeje paisinamebeje?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona. Aeconoxae raja icatsia canaviatsiarena,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.\\n4 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús pepatsijavanexa yabara Jerusalén tomarata. Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara, profetanëmi bajayata peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:\\n5 Pajumaitsimë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia: “Pataename pepo paneevetsinë paxamëjavaberena penajetarucaejava. Beveliajamatabëcuenenëcuenia najetarucaena. Pejanaburroyota yapatanajetarucaena,” pajamë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia,\\njai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaquinaelivaisita Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara.\\n6 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Jumecovënëtabeje pacuenia Jesús itorobatsibeje. 7 Yamaëya carenabeje burro, pexënatonëyo yajava. Nexata bajarapaburrobeje Jesús pijajivi tsijumajeba pijacama,” pajamë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia,\\njai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaisajumavelia penaxatabijavanë. Jesús yanajetaruca burrota. 8 Panamutuarena Jesús najetaruca, bajarapanamutuarena jivi ayaibitsaëtoxaneto, pijacamisajumavelia penaxatabijavanë, Jesús pevajënaeya namutua yerequejebapona. Itsamonae naemaxërananë, pebaxu yajava, ucubaba. Nexata namutua Jesús tsivajënaeitabëtsiaya jebaponatsi yaiyataeya pecopiapitsinexatsi. 9 Jesús penajetarucaejavata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pevajënaeya namataxainaeya najetarubena. Itsabitsaëtoxaneto Jesús pecovëya cotocaevanajetarubena. Daxita bajarapamonae vavajai tsanajetarubenae. Jumaitsi tsanajetarubenae:\\n—¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo! ¡Dioso yavenonaenatsi maponë najetarucaje nacua pevetsinënexa Dioso pejamatabëcueneta! Nexata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia, jai tsanajetarubenae bajarapamonae.\\n10 Nexata Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, daxita Jerusalén tomarapijivi jamatabëcuenenabenajaca. Nexata nayanijoba.\\n—¿Detsa meta maponë najetarucaje? najai bajarapamonae.\\n11 Nexata jivi jumaitsi:\\n—Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tomarapijinë, jai bajarapamonae.\\nPacuenia Jesús Jerusalén tomarata templobovecua pitsapaeyaexana pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, yabara pelivaisi\\n12 Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua. Nexata daxitaitsi:\\n—Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tom bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. Palata pecambiababiabivi ata pijamesanëmi Jesús topënëyorobajaraba. Ucucu pecanajetabiabivi ata penabiabijavanëminua topënëyorobajaraba.\\n13 Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja jivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumaitsijava Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia.\\n14 Bajarajota templobota Jesús imoxoyorenatsi pitaxutotsëcënaevi, pejayujayunaevinua. Nexata Jesús bajarapamonae xanepanaeyaexana. 15 Templobota nubena sacerdotevi. Nubena judíovi pecujarubivinua. Bajarapamonae taenubena Jesús pitaxutoxanepanaeyaexanaejava pitaxutotsëcënaevi. Taenubenanua Jesús pexanepanaeyaexanaejava pejayujayunaevi. Jumetaenubenanua pejevaxi templobota pevavajaijavata pejumaitsijava Jesús yabara: “¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo!” pejaijava Jesús yabara. Bajaraxuata sacerdotevi baraanaepanatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata baraanaepanatsi Jesús.\\n16 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Tsipaji apo jumetaemë mapapejevaxi xamë yabara pejumaitsaponaejavaje? ¿Apo necajumeitavetsi? jai.\\nNexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Jãjã. Jumetaniji picani. Itsiata apo jumeitavetsinë. ¿Paxamë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto apo palebimë paneyapëtaenexa pacuenia tajëvelia jumaitsi xanë yabara bajarapapejevaxi pevavajaijavanexa? Dioso pejumaitsijava xanëjavaberena, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPejevaxi, mitoapaenacuetoxi ata, naxëanaeyaexanaename penaxëanaejavata xamëjavaberena pecajumaitsinexa: “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” pecajainexa,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota xanëjavaberena Dioso pejumaitsijava. Bajaraxuata mapapejevaxije jumaitsi bajarapacuenia, jai Jesús sacerdotevijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.\\n17 Nexata baja Jesús bajarapamonaevecua pona. Jerusalén tomaravecua pitsapa. Navialia Betania tomarayojavabelia. Nexata Jesús Betania tomarayota majita.\\nPacuenia Jesús bijataenuta higueranae piacuaijibixae yabara pelivaisi\\n18 Jesús pijajivi Betania tomarata pebarëmajitsicujinae, meravia pitsijavata, bajayacunua, Jesús pijajivi barëlia icatsia Jerusalén tomarabelia. Jesús nexata namutua penajetarucaejavata, piajani. 19 Jesús nexata taenuta higueranae namuto muxuneneta. Nexata Jesús imoxoyolia higueranae, pecuai itsa xaina, pexaenexa. Pecuai itsiata apo xainae higueranae. Ëpebaxu saya tsanucae. Bajaraxuata nexata Jesús jumaitsi higueranaejavabelia:\\n—¡Xamë baja apo nacuaitsimë tsane! jai Jesús.\\nBajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bepijia higueranae tëpanajereca yatabutopaya. 20 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi nayanijoba.\\n—¿Detsa pacuenia maponae bepijia tëpanajerecaje? najai.\\n21 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae Dioso yabara: “Dioso nejumecovënëtsiana xua vajëtsianajë Diosojavabelia,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata paxamë ata pacacaëjëpaejitsipa paneexanaenexa pacuenia exanajë mapahigueranaejavabeliaje. Itsiata ëbajarapacuene paneexanaenexa, apo pacacaëjëpae tsipae. Pematatsënëa itsacuenejavanënua paneexanaenexa, pacacaëjëpaejitsipa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutojavabelia ataje: “Natixire majotavecuaje. Pucaxanetojavabelia jopare,” itsa pajamë tsipae, pacajumecovënëtsipa. Nexata mapatsuto ataje paneitorobicuenia pacajumecovënëtsipa. 22 Nexata daxitacuene xua pavajëtsianame Diosojavabelia, pasivajamatabëjumaitsimë tsane mapacueniaje: “Xua vajëtajë Diosojavabelia, pepacuene Dioso nejumecovënëtsiana,” pasivajamatabëjamë tsane. Nexata xua pavajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pacajumecovënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n23 Jesús junua temploboyalia. Nexata templobota Jesús jivi livaisi tsipaeba. Nexata templobota Jesús imoxoyorenatsi sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua, capitsapame mapatemplobopanabovecuaje? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.\\n24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi. Itsa paxamë panejumecanaviatsianame, nexata xanë juya pacatsipaebianatsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene. 25 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nNexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi:\\n—¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisi?” nacajai tsipae. 26 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata jivi belia nacabeyejebijitsipa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji raja Juanpijinë yabara daxitajivi sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava.\\n27 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene, jai Jesús.\\nPacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba anijanëbeje pexënatobeje pexainaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n28 Jesús icatsia jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata:\\n—Panejumecanaëjëtsianame palivaisi aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Pebi xaina anijanëbeje pexënatobeje. Nexata pexënatojavabelia jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia. 29 Nexata bajaraponë paxajavabelia jumaitsi: “¡Jume! ¡Apo jitsipaenë tanacuenebijava! jai. Itsiata xuacujinae bajaraponë icatsia najamatabëxaina. Nexata jamatabëjumaitsi: “Xanë baja rovia pibisiajamatabëcuene najamatabëxainajë. Nexata baja ponajë taxa tatonacuenebinexa,” jamatabëjai. Naropota baja penacuenebinë. 30 Bajaraxuacujinae pexënatobeje pexainaenë pona icatsia itsanë pexënatojavabelia. Bajaraponëjavabelia ata jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia. Nexata jejai itajara pexënato. Itsiata apo ponae. 31 ¿Detsa ponë bajaraponëbejeyajuvënënë paxa jumecovënëta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n—Copiata ponë paxa itorobatsi, apo jejai ata, itsiata paxa tonacueneba, bajaraponë paxa jumecovënëta, jai.\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajara pijinia itsane pamonae copabiana pibisiacuene pexanabiabijavami, pamonae najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia. Impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene petomatamoyanijobabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia pibisiacuene pexanabiabijavamivecua. Itsiata baitsi jane paxamë apo pajonemë tsane. 32 Juanpijinë jivibautisabinë patajopa Dioso pejumelivaisi papecatsipaebinexa panenajamatabëcuene pënëyorotsinexa pibisiacuene paneexanabiabijavavecua. Itsiata paxamë apo pajumecovënëtsimë bajarapalivaisi. Itsiata bajarapalivaisi jumecovënëta impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene pematamoyanijobabiabivi. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jumecovënëta bajarapalivaisi. Paxamë patae atamë bajarapamonae pejumecovënëtsijava, itsiata apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë panejumecovënëtsinexa Dioso, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia exana piajamatabëcuenebejevi, itsanë pijauvabacabo petoevetsivi, yabara pelivaisi\\n33 Icatsia Jesús jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata:\\n—Xaniavaetsia panemuxunaevere mapalivaisije. Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae pijaira matatoyorotsia, ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavata, yacaranata. Bajarapayacaranatsijava athëbëabetsia apia jivitonë matatoxenetsia. Bajaraxuacujinae irata mëthë cueyeta. Nexata pecueyetsimëthëjavata exana uvacuaibarëmene pecayujucabiabijavanexa. Bajaraxuacujinae pijauvabacabo tuatuajëta exananuta piapiabotsia, penacuaitsimatacabi itsa tonaveretatsi, athëbëyo pevetabiabecaenexa pijauvabacabo.\\n’Nexata bajaraponë itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Uvabacabo pexainaenë jumaitsi petoevetsivitsijavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsatsianatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajë nacuayabelia pona. 34 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivi. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. 35 Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivi uvabacabo petoevetsivitsi totaicatsi. Caenë bajarapamonaeyajuvënënë toconibabiatsi. Itsanë pepacuene tobeyaxuabatsi. Itsanë ibotonëta totseconatsi. 36 Nexata uvabacabo pexainaenë icatsia itsabitsaëto pijajivi itorobalia. Bajara icatsia pacuenia exana uvabacabo pevetsivi.\\n37 ’Nexata uvabacabo pexainaenë itoroba icatsia pexënato jane baja. Uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “Netoyaiyataena meta taxënato,” jamatabëjai. 38 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi. 39 Nexata icatsia uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pënëyabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús.\\n40 Nexata bajarapalivaisi yabara Jesús yanijoba sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Jesús jumaitsi:\\n—Uvabacabo pexainaenë itsa patsiarena, ¿de tsaeta xua exanaena uvabacabo petoevetsivitsijavabelia? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n41 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Pijauvabacabo raeta pexainaenë apo itaxutotsoniatae tsane. Nexata verebiabiana bajarapamonaemi pibisiacuene pexanaevi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo. Nexata uvacuai penaveretsimatacabi bajarapamonae itsa nota, tsicobetsatsianatsi pacuenia baja tocaëjëtatsi uvabacabo pexainaenë perajutsinexatsi, jai bajarapamonae.\\n42 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\nPaiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia. Vajatuxanenë Dioso raja exanaena bajarapacuene. Nexata bitso nacatsita pexaniacuene tsane bajarapacuene,\\n’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, paxamë apo patanejumecovënëtsijavanexamë yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenexa yabara ata jumaitsi. 43 Nexata pacuenia uvabacabo pexainaenë icatsia itsamonae evetsiaexanaena, bajara pijinia pacuenia Dioso exanaena paxamëjavabelia. Xua picani Dioso pacaevetsiaexana, copiarucaena. Nexata juya itsamonae Dioso evetsiaexanaena bajaraxua, pamonae xaniavaetsia jumecovënëta Dioso pitorobicueniatsi. 44 Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.\\n45 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi yajava, itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jamatabëjumai tsenae: “Vaxaitsi yabara raeta jumaitsi,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. 46 Nexata picani bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Bajaraponë jivi tanetsi Diosojumepaebinëcuene. Nexata nacaitsacueniabijitsipa vaxaitsi itsa vaetabijitsipatsi maponëje,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. Bajaraxuata Jesús apo vaetabitsi.","num_words":1380,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.267,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 24\\nPacuenia Jesús pijajivi tajëvelia tsipaeba itsamatacabi itsanacuapijivi templobo pexuabijavanexatsica yabara pelivaisi\\n1 Jesús pitsaparena temploboverena. Itsa baja Jesús vecuaponaejitsia templobo, pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, templobo nataema pemuxuneneta penaeboxanetonë ata, jai.\\n2 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba itsamatacabi itsanacuapijivi bajarapaboxanetonëmi pepenetsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita raja paboxanetonë pataneme, bajarapaboxanetonëmi itsamatacabi itsanacuapijivi penetsianica irabetsica. Nexata paibotonë catsanaruba mapaboxanetonëtaje, itsaiboto ata pejumavereca apo bocae tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia.\\n(Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; Lc 17.22-24)\\n3 Jesús eca petsutojumata, patsutojumata olivonaenë apaaxayo. Jesús itsa eca petsutojumata, nexata pijajivi pijaepatojavata imoxoyorenatsi peyanijobinexatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, pajitsipajë patanetsipaebinexamë patayapëtaenexa paepatota copiapatsijitsia xua vajunupaebame. ¿Detsa peneta pitsicuene pataenajë icatsia itsa patsijitsiamëtsica? ¿Detsa peneta pitsicuene pataenajë mapanacua ata itsa vereverecaejitsiaje? jai Jesús pijajivi.\\n4 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xania panayajivitaename. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. 5 Tsipaji raja peyamaxëitojorobivinexa, ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. Bajarapamonae jivi ayaibitsaëto yamaxëitojorobiana. 6 Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Bajara peneta itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane. 7 Mapanacuaje pevereverecaevajënaeje peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. Ayaijaniboxaneto najetarucaena itsanacuanëjava. Vitanecuene ata najetarucaena itsanacuanëjava. Ira najëabiana ayaicuenia itsanacuanëjava. 8 Daxita bajarapacuene itsa pataename, saya abaxë taxuxuabaponaena piayaicuene, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.\\n9 Icatsia Jesús taxëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Nexata paxamë pacacaponaena nacuaevetsivijavabelia papecabejiobiaexanaenexa. Nexata pacabeyejebiana. Daxitanacuanëpijivi pacaitoya tsabiabi tsane patajajivixaemë. 10 Nexata bajarapamatacabita jivi ayaibitsaëto navecuacopabiana tanejumecovënëtsijava. Namataenetsia naitoya tsane. Namataenetsia nacanajetsiana nacuaevetsivi pecobeyabelia. 11 Nexata ayaibitsaëto najetarubenaena jivi petsipaebaponaevinexa saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. BeDiosojumelivaisipaebivicuenia tsipaebaponaena. Bajarapamonae yamaxëitojorobiana jivi ayaibitsaëtoxaneto. 12 Jivi pibisiacuene pexanavanapaevi, pevajënaeyabelia ayaibitsaëtoxaneto tsaponae tsane. Nexata ayaibitsaëto Dioso pejumecovënëtsivi, namataenetsia penaasivajava vereverecaponaena. 13 Itsiata pajivi ajamatabëcuenesaë tsane Dioso pejumecovënëtsijava petëpaejavabelianexa, bajarapajivi Dioso capanepaenatsi. 14 Itsamonae daxita nacuanëjava tsipaebiana jivi peyapëtaenexa imoxoyo baja pevajënae Dioso pijajivi pecapanepaejavanexa. Bajaraxuacujinae jane baja mapanacua vereverecaenaje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.\\n15-16 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Diosojumepaebinëmi profeta Danielpijinë piayaicuene tajëvelia pevajunupaebilivaisi bajayata yaquina. Xua panijatomaranëmi vereverecaeyaexanaejitsiatsi, bajaraxua pelivaisi yaquina. (Pajivi lebiana mapalivaisije, yapëtaena papiayaicuene vajunupaeba mapalivaisitaje.) Nexata paxamë itsa pataename bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, nexata Judea nacuata pejinavanapaevi pëtsa nubena. Naxanitsiayo rëcëpecaena petsutonëjavabelia. 17 Pajivi pijabojumata athëbëyo ecaya, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bajarapajivi perunaecujinaetsica, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa joneya pijaboyalia pejutsinexa pecobecovë. 18 Pajivi pijinia nacuenebaponapona pijapabita, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa naviata pijaboyabelia pejutsinexa penaxatabijava. 19 ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! ¡Bitso nabejiobitsiaya jinavanapaena! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! 20 Bajaraxuata tajëvelia Diosojavabelia pavajëcare piayapëbejematacabita papecatocopiapatsiyaniva bajarapapiayaicuene. Nexata pamatacabi parëcëpecaename, pexaniamatacabi Dioso pacatocopatsiana bitso nabejiobitsiaya paneponaeyaniva. Pavajëcarenua penacueraevetsimatacabita bajarapapiayaicuene papecatocopiapatsiyaniva, nexata papecatoayapëbejeyaniva. 21 Tsipaji raja bajarapamatacabi bitso jivi bejiobi tsane. Pabejiobicuene abaxë jivi caeto ata apo tae Dioso nacua pexanaecujinae, bajarapabejiobicuene taena. Bajaraxuacujinae icatsia itsamonae bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata bajarapacuenia bitso apo bejiobiaexanaetsi tsane. 22 Dioso epatua yatuucutsiana jivi bitso nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa bitso jivi nabejiobitsia pejinavanapaeyaniva. Dioso epatua itsa apo yatuucutsi tsipae bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, caejivi ata apo asaë tsipae. Itsiata baitsi jane Dioso piasivaxae pijajivi, pitapetsivi, Dioso epatua yatuucutsiana bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia mapanacuataje.\\n23 Icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Nexata itsajivi yamaxëitojorobiaya itsa pacajumaitsi tsane: “Pataema. Mara Cristo nucaje,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Itsa pacajumaitsinua tsane: “Bajarajota nuca Cristo,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. 24 Itsamonae jumai tsane: “Xanë raja Cristonë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Itsamonae jumai tsane: “Diosojumepaebinënë raja, profetanënë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Bajarapamonae itajara exanaena pinijicuene pexanaejavanë peyamaxëitojorobinexa saya jivi. Nexata bajarapacuenia itsamonae yamaxëitojorobaponaenatsi. Itsiata pamonae pepacuene Dioso pijajivi, Dioso pitapetsivitsi, bajarapamonae apo yamaxëitojorobi tsanetsi. 25 Tajëvelia rabaja maje pacatsipaebatsije. 26 Nexata itsamonae itsa pacajumai tsane: “Cristo raja ponapona petusato nacuatalia. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa paponaremelia. Itsa pacajumaitsinua tsane: “Cristo raja ponapona mapaënëyatuucutsibotaje. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. 27 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Yamaxë itsa nivejai tsajuni athëbëvetsica, caecuenia jivi bacotiatane daxitajava. Bajara pijinia peneta pacuenia daxitanacuanëpijivi caecuenia netaena pamatacabi patsianicajë xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. 28 Payapëtaneme rabaja mapacuene ataje. Quequeremonae bepijia bayapëtane itsajota petuxutsaebinë boca. Nexata bajarajota bepijia banacaetuana. Bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi tajajivi bepijia yapëtaena tapatsijavatsica. Nexata bepijia nacaetuanaena xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica.\\n(Mr 13.24-37; Lc 21.25-33; 17.26-30, 34-36)\\n29 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Xanë tapatsivajënaetsica jivi taena pecujunavicuene. Jivi nabejiobitsiaya jinavanapaena. Nexata jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabicujinae, matacabipijijuameto aitaquiri tsane. Meravipijijuameto ata aitaquiri tsane. Tulupu ata othopaenica irabetsica. Daxitacuene, xua rubena athëbëtatsia, najëabiana. Xaniavaetsia apo rubenae tsane. 30 Bajaraxuacujinae jane baja xanë athëbëvetsica najetarucaenajë, Daxitajivi Pematapijinënë. Nexata daxitaviriavi mapanacuapijivi natsinuena pecajunavi pijaneconi yabara. Nexata bajarapaepatota, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jivi netaena athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë. 31 Bajaraxuacujinae trompeta itsa najumetsiana ayaijumeta, itorobianajë tajaángelevi. Angelevi daxitanacuanëjavaverena xanëjavaberena netocaetuatsiana tajajivi, pamonae Dioso pitapetsivitsi, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica.\\n32 Jesús icatsia tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pacanaëjëre pacuenia itsi higueranae. Itsa maxëranajuva, nexata pejanabaxu pitsapa. Nexata bajarapacuenia payapëtaneme vai baja imoxoyo pevajënae pejonenexa. 33 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava xua tajëvelia vajunupaebajë, nexata payapëtaename imoxoyo baja tavajënae tsane tapatsijavanexatsica. 34 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua tajëvelia vajunupaebajë itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena. 35 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua taj��velia vajunupaebajë, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n36 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Itsajivi ata apo yapëtae pamatacabita, paepatota ata, copiapatsijitsia daxita xua tajëvelia vajunupaebajë. Athëbëpijivi ata, ángelevi, apo yapëtae. Xanë, Dioso pexënato atanë, apo yapëtaenë. Caenë taxa Dioso yapëtane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.\\n37 Jesús icatsia tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Pacuenia bajayata jemata itsi pamatacabi Noépijinë ponapona, bajara icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patsianicajë. 38 Pamatacabi Noépijinë ponapona ira pebubutsivajënaeya, jivi picani xaniavaetsia jamatejema pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Nacojiobapona itsamonae. Itsamonae pexënatoyonë pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae jamatejema saya jinavanapa. Nexata bajarapamatacabi Noépijinë ëpijamonae pinijibarcoxanetojavabelia barëjunua. 39 Daxitajivi abaxë itsiata apo yapëtae paepatota tocopiapatsijitsiatsi peyabubutsijavanexatsi. Nexata itsajivi ata yapëtaenejeva jemata ayaiemaxaneto itsa jopa ira pebubutsinexa, yapëtane jane baja. Bajarapamatacabi bubuna daxitajivi. Bajara pijinia pacuenia itsajivi ata yapëtaenejeva xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tapatsijavanexatsica, jemata patsianicajë. 40 Nexata bajarapamatacabita anijanëbeje najuanacuenebanucaenabeje pabita. Itsanë tanejumecovënëtsinë tsane. Itsanë apo tanejumecovënëtsinë tsane. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsinë copatanutsianatsi. 41 Bajara pijinia itsane petirivabeje ata. Najuacuabanucaenabeje caejavata. Nexata tanejumecovënëtsiva pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsiva copatanutsianatsi.\\n42 Nexata nejamatabëcueneevetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji raja apo panevajënaeyapëtaemë tsane paepatota xanë panijatuxanenënë icatsia patsijitsianëtsica. 43 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijaboyaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata naëcotsiaya vajënaeevetsipa. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa. 44 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica.\\nPacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia yabara pelivaisi\\n45 Jesús livaisi tsipaeba pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia. Bajarapacuenia pijajivijavabelia tsipaeba copiaevetsiaya petonacuenebavanapaenexatsi icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. Jesús jumaitsi mapacueniaje:\\n—Petuxanenë pijajivitonë, ponë xaniavaetsia pijatuxanenë pecovëta tonacuenebaponaponaena, majamatabëcueneitsi tsaneje. Bajaraponë itsajamatabëcuene xainaenejeva, copiaevetaponaponaena pijatuxanenë pepatsijavabelianexa. Bajaraponë pijatuxanenë pijajivi pecovëta toevetaponaponaena piabatabiabinexa pexaejava caematacabi canacujitsia pacuenia pijatuxanenë itorobatsi. 46 Bajaraponë bitso barëya tsane pamatacabi pijatuxanenë patsiana, xaniavaetsia pijajivi petoevetaponaponaexae pecovëta. 47 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë xaniavaetsia tonacuenebiana pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë evetsiaexanaenatsi daxita xua xaina pijatuxanenë. 48 Itsa bajaraponë piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumaitsi tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae. 49 Nexata toconibabeyabiabijitsipa pijatuxanenë pijajivi. Ayaijava xaeyabiabijitsipa. Naapaeyabiabijitsipanua piaitajibivita. 50 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, patsipa pijatuxanenë. 51 Nexata bajaraponë ayaicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi pijatuxanenë. Pacuenia jivi peyamaxëitojorobabiabivi, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi, bajarapacuenia pijatuxanenë naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata natsinuejitsipa. Navonosinijitsipanua bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia petsipaebijavata.\\nBajarapacuenia Jesús tsipaeba pijajivi xaniavaetsia pecopiaevetavanapaenexatsi Jesús icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa.","num_words":1272,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.125,"stopwords_ratio":0.215,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 18 CUI - Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua yabʉyo yabara powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri xua irʉ pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae\\n1Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecuidubinexa, jeye: “Paxam daxita matacabi bewa pawʉqueibim Nacom. Painya xoba paajʉntʉcoyenefaetabim tsaibim poxonae pawʉqueibame”, jei Jesús. 2Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Matha irʉrʉ tomaratha popona pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapon jopa Nacom cunuwichi. Yawa bapon jopa beta yabara nanta xeinaeyo jiwitha xua peyawenaenexa. 3Barapo tomaratha irʉrʉ popona petsiriwa, powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri. Barapowa siwa poneiba pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapowa jei tsaibi bapontha: ‘Neyawende, ichʉn inta abe exana’, jei tsaibi. 4Pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapon ainya matacabin juntucuru jopa beexaneibiyo pocotsiwa barapowa wʉqueiba. Ichitha bapon matapainya nanta xeina. Najei: ‘Xan apara jopa Nacom cunuwinyo. Mataʉta jopa beta tayabara nanta xeineibin jiwi xua tayawenaenexa. 5Ichitha barapo pecuenta tʉpaewayotsi piseuri matowa nefayacota daxota neamuxufaetabi exana. Metha moya barapowa yawenaein, xua equeicha barapowa jopa penesiwa ponaenexa, tsipei bichocono amuxufaetabin’, najei pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae”, jei Jesús.\\n6Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi equeicha namchi, jeye: “Baxua apara pocotsiwa paeba pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano pon jopa beta yabara nanta xeinaeyo jiwitha xua peyawenaenexa. Pajume naitaeware pocotsiwa bapon paeba. 7¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Metha bara Nacom came bayatha tsaibi poxonae jiwi yaweneibatsi pomonae xua pewʉqueibixaetsi? ¡Jume, apara! Nacom nainya jiwi yaweneiba poxonae barapo jiwi abe exaneibatsi ichamonae, beyacaincha xua barapowa yawenatsi. Jame yatsicaewa Nacom yaweneiba pomonaetha pomonae peitapetsixae pewʉqueibixaetsi merawitha yawa mataqueithano. 8Paca tsipaebatsi xua Nacom jopa bayatha tsaibiyo xua peyaweneibinexa pomonae nejume cowʉnta. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin poxonae patopeicaein, ¿metha bara pin bicheito taeyopeicaein jampa, pomonae xua xanepanaya beta tana nejume cowʉntsiya jinompaewi pomonae Nacom pewʉqueibiwichi?” jei Jesús pijimonaetha.\\nMeje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara xua fariseomonae irʉ pon paratixi matoma penoteibin\\n9Jesús icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba pomonaetha pomonae jiwi peaebiwi pomonae xua nayabara nanta xeina xua pinae beta jume cowʉnta xua pinae ichamonae jopa daichiyo. 10Jesús namchi, jeye: “Irʉrʉ ainya pebinbe Nacom pin pia bo beya ponabe, xua baxotiya pewʉcaenexabe Nacom. Ichʉn fariseomonaepin, ichʉn bapon jiwana pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. 11Fariseomonaepin nantacotuncua yawa penthʉtotha wʉca Nacomtha. Poxonae tsipaeba Nacom, jeye: ‘Nacom meisa xam nejʉntʉ coyene xanepanaein. Jʉntʉ coyene weiweinan xua tana neyawenaewam tsipei xan jopa be ichamonaeinyo pomonae xua jiwi pecaibiwi, yawa xua peabewi, xuano xua penasi cui matacaetsiwi yabʉxitha. Mataʉtano xan jopa dapomonae jiwananyo pomonae xua paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. 12Xan cayabara nainbotatsi ainya cuiyobe xua cae semanatha, beta tacawʉqueibinexatsi. Mataʉtano cae paratixi jiwana wetsabeiban xam nexa poxonae diez po paratiximonaebe xeineiban. Yawano daxita xua xeinan baxuano jiwana tsaban xam nexa’, jei fariseomonaepin. 13Ichitha pon paratixi pentoma noteibin auranaya tajʉ beuncuiya. Saya irabe necoreca yawa jopa athabe necoichaeyo. Saya ʉ penantanuweya penanthʉthʉ jayabi abe peexanaeinxae. Bapon Nacom wʉca, jeye: ‘Jaibo, Nacom neyabara najʉntʉ coyene cui xeinare xua tana neyawenaewam tsane bequein bara taajʉntʉcoyeneyapubein’, jei pon paratixi matoma penoteibin. 14Barapon pon paratixi penoteibin poxonae najume weta xua wʉca Nacom, nawiya pia bo beya. Paca tsipaebatsi xua barapon Nacom tsitatsi xua jopa xeinaeyo xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Ichitha fariseomonaepin jopa daichichi tsipei bapon awiya peajʉntʉcoyenebein. Pon xua pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei\\n15Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui, xua Jesús pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha petawʉcaenexa barapo pexui xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. 16Ichitha Jesús waba pexui. Jesús pijimonae barai:\\n—Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom. 17Xaniyan paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom itorobiya ewata, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús tsipaebatsi\\n18Caein pon pentacaponaewi jiwanapin bapon Jesús yainyabatsi, jeichichi:\\n—Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene wʉnaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.\\n19Jesús jume epa pita, jeye:\\n—¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. 20Xam yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba xua jeye: ‘Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi, jopa ichʉn bexubinde, jopa caibinde ichʉn piawan tatsi, jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. Axatha jume barʉ cui itura jinare. Mataʉtano enatha jume barʉ cui itura jinare’, jei Moisés, jei Jesús.\\n21Pon pentacaponaein jume epa pita, jeye:\\n—Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban, poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon, jei.\\n22Poxonae Jesús baxua jume tane, Jesús barai, jeye:\\n—Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyonexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha, pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús.\\n23Poxonae barapo pebin jume taeba, bichocono jʉntʉ wecoyei, tsipei bichocono copei pexeinaein. 24Poxonae Jesús tane xua barapon jʉntʉ coyene wecoyei, Jesús barai, jeye:\\n—¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi. 25Nama bichocono acuiruyapube xua duwein pon pewʉn camello xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús.\\n26Pomonae xua baxua jume taerʉcʉpa, barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua penacapanepaewa pia coutha? jei barapomonae.\\n27Jesús jume nota, jeye:\\n—Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom taacuiruyapubetsi, jei Jesús.\\n28Pedro barai, Jesús baraichi:\\n—Tapata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi, jei Pedro.\\n29Jesús jume nota, jeye:\\n—Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana exanaena daxita pomonae peyabara cueicueijeixae po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Nacom beta cana exanaena barapomonae pia bon pecuenta ponaexae, yawa piseuri pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae peweichowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pamchowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae paxei jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia pexui pecuenta ponaexae. 30Barapomonae barapo coyenein exana taneantobe jiwixae, daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom catsina pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉcoyeneyapusʉwa po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po coyenebetha xua poxonae tʉpaena\\n31Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba aisowa beya xua pomonae doce poyobe tatsi. Jesús barai barapomonae, jeye: “Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Baraxotiya tana nayabara jume cui wetsinexa bara nama, po coyene Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi newʉnae tsiwanaya yabara tina xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. 32Yawa necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi, xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae tanecui caponaenexa. Mataʉtano abe neyabara paebina. Yawa neyabara naone subabina. 33Yawa necuainchina, barapomonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe yapu caewina equeicha asʉ neexanaena petʉpae cuiru coyene weya”, jei Jesús.\\n34Ichitha Jesús pijimonae tatsi jopa yaputaeyo baxua xua pocotsiwa Jesús pijimonae tsipaeba. Barapomonae jopa jume ita cui cʉpaetsi poxoru Jesús barompaya nabarʉ jume yabara canamchi, baxua barapomonae taayapubetsi bichocono.\\nMeje yabara poxonae Jesús Jericó tomaratha axaibi exana pon peitata nacʉtsin\\n35Poxonae Jesús itiya pona Jericó tomara, pon peitata nacʉtsin namtotha eca, yawa jiwi wʉqueibeca paratixi. 36Poxonae bapon ponxae peitata nacʉtsin jume tane xua juinya pin bicheito pona, bapoxonae bapon yainyaba, ichamonae yainyabatsi, jeye: “¿Eta xua metha juinya pin bicheito pona?” jei pon peitata nacʉtsin. 37Bapon ponxae peitata nacʉtsin jume notatsi, jeye: “Apara Jesús, Nazaret tomarapin xote imoxoyo patope”, jei. 38Nexata bapon pon peitata nacʉtsin jume daunweya wawai, jeye:\\n—Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam, jei pon peita nacʉtsin.\\n39Pomonae xua pin bicheito matacaenapoinchi, barapomonae pon peitata nacʉtsin jume matawentatsi xua moya peecaenexa. Ichitha bapon equeicha jume daunweya wawai, jeye:\\n—Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim ponxaem Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam, jei pon peitata nacʉtsin.\\n40Nexata Jesús naruntaba. Jesús namchi, jeye:\\n—Painta maxʉ xawena, jei.\\nPoxonae pon peitata nacʉtsin imoxoyo patopa Jesustha, Jesús yainyaba, barai, jeye:\\n41—¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei.\\nPon peitata nacʉtsin jume nota, jeye:\\n—Jesús Tananecanamataxeinaem, benecotsin cuinaya, jei.\\n42Jesús jume nota, barai, jeye:\\n—Moya necore antha. Axaibi caexanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi, jei.\\n43Caena nainya bapon necotaxuba. Yawa Jesús puna poinchi. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Poxonae pin bicheito baxua cui tane, irʉrʉ daxita barapo bicheito Nacom wʉnae jaintatsi.","num_words":1524,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.037,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi GÁLATAS 6\\n1 Ahua quebata edue jucha yatani micuaneda bahue epuani su, micuaneda, Espíritu Santo jei yaderainia cuana sa ibuneda neje tueda tsahua taji Diusu peje su saida, butsepi neicha papu puji. Daja ibuneda neje tsahua taji micuaneseda, cuapuitime Ishahua ja micuaneda di pirubata cua putsu. 2 Menimetucheametique, metsahuatique huamahuama aba cuana etuchea puji. Ahua daja ibuneda neje micuaneda ebatiani su, da su Cristo sa jacuatsasiati micuaneda yapeyu.\\n3 Ahua quebata ai mahue biame tueda quita ebia su aida ebati su, tueda quitaita ebaseatiani. 4 Pamapa ecuaneseda cama ecuana mehua ecuana sa ai jaati cuana jabati taji, saida ahua mahue. Ahua ecuana sa ai jaati cuana da saida ebati su, da su nimebeidaji ecuaneda epu. Pia sa ai jaati cuana ecuaneseda tsada mahue ba taji ecuana sa jaati cuana saida ahua mahue eba puji. 5 Pamapa ecuana mehua ecuana sa ai a taji cuana a taji.\\n6 Cristo jepuiti ebuetsuatitani cuana sa ebuetsuaji mecuana sa ai cuana neje tsahua taji.\\n7 Edue cuana, be mebaseatiji micuaneda quitaita. Aimue detse aidhe biame Diusu neje jashishati cua mahue. Quebata ejaja etse ebanainia, tueda ejaja quitaita huecha etse ehuiruinia. 8 Daja huecha ahua etse mesa ai utsatada madhada cuana ya su, Diusu ja tueda cuati castigo su ebeituenitayu. Beju ahua etse Espíritu Santo sa ai tsada cuana ya su, Espíritu Santo ja tueda eid'e yameenitayu. 9 Da putsu, ecuaneseda jatunati taji mahue ai saida cuana ya puji. Ahua ecuaneda ecuana sa janimetucheati cuana etaitaname mahue su, da su Diusu ja ecuana pamapa ai saida cuana etiatayu. 10 Da putsu, pamapa hora su ai saida cuana ecuaneseda a taji pamapa cristiano cuana neje. Tuna ebia su saida quita edue cuana neje ecuaneseda ai saida cuana a taji.\\nTije quisa cuana\\n11 Mechamaque cuaja yama aida edereinia quema eme quitaita neje micuaneda bahue mepuque puji ye quirica yama quitaita micuana etiameinia. Micuaneda bahue daja yama aida edereinia quema etua saida mahue jepuiti. 12 Merejatique jahuitsanasiquitiji ebuetsuaji cuana neje. Tuneda ebuetsuatani edue cuana sa jahuitsanasiquiti taji Diusu peje su nimebutsepi epu puji. Daja edue cuana buetsuaja yatani huecuana curusu jepuiti quisa saida cuana aja mahue cuana ja aimue tijetije paata huecuana mahue puji. 13 Beju jahuitsanasiquiti bahue quitaita cuana ja aimue jacuatsasiati cuana yapetani mahue. Tuneseda tsada micuaneda ehuitsanasiquiti micuaneda tuna tije aji cuana epu puji. Beju tuneda aida ebatitani, tuna tije aji cuana dueji ba putsu. 14 Aimue ema mu aida ebatiani mahue quema ai jaati cuana jepuiti. Cristo curusu su manuana quisa jepuiti neje bahui ema beidaji epuani. Ema Cristo neje tupupai curusu su manuana pu cua nime putsu, yama ye mundo sa ai madhada cuana aja mahue yainia. 15 Ecuaneda Jesucristo neje dunejiji yani putsu, ¿ai puji saida ecuaneda huitsanasiquijiji ahua mahue epu puji? Ebia su saida quita Cristo peje su nimeeichacua epu puji. 16 Diusu ja pamapa tueda ai cuana su jei eputani cuana panimepijajameta. Paichenubata huecuana, tuneda da tusa ene quita dharejiji cuana putsu.\\n17 U jenetia su, be aidhe biame ema neje pacuicuinati, quema equita su d'ipi yani putsu, Cristo sa quisa saida cuana ema quisaquisa puana jepuiti. 18 Edue cuana, ecuana sa Echua Puji Jesucristo micuana neje paaniti. Daja papu.","num_words":505,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 5\\nPacuenia Juan athëbëtatsia cobetaeyeta Dioso pequionaecuyalatobaxuto pecobenaecaejava yabara pelivaisi\\n1 Athëbëtatsia taeyetajë Dioso. Tronota eca. Pequionaecuyalatobaxuto cobenaeca pecujuanenia. Bajarapacuyalatobaxuto peboxoverena, pejumavelia ata, xaina pitane. Bajarapacuyalatobaxuto siete pasellotabeje upicatsanaruba. 2 Nexata taenutajë bitso piasaëángelnë. Bajarapaángelnë pinijijumeta jumaitsi mapacueniaje:\\n—¿Jipatsa nexata jamatabëcuenecaëjëpatsi Dioso petocopatsinexatsi pesaracaenexa sellovënëjavaxi, bajarapacuyalatobaxuto piupicatsanarubiselloxi? jai.\\n3 Itsiata baitsi jane ajibi pejamatabëcuenecaëjëpaejivitsi bajarapacuyalatobaxuto piupicatsanarubiselloxi pesaracaenexa. Athëbëpijivi ata, mapanacuapijivi ataje, petëpaevimi ata, apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi cajena. Nexata itsajivi ata Dioso apo tocopatsi pesaracaenexa bajarapacuyalatobaxuto piupicatsanarubiselloxi bëpënëa paitane rubena petaenexa. 4 Nexata xanë bajaraxua itsa taniji, bitso cajena nuajë. Bitso nuajë tsipaji baja ajibi pejamatabëcuenecaëjëpaejivitsi bajarapacuyalatobaxuto pequionaejava pebaxuisinaenexa pelebinexa. 5 Nexata itsanë ancianoviyajuvënënë nejumaitsi:\\n—Pëtsa baja nuame. Caenë raja jamatabëcuenecaëjëpatsi bajarapacuyalatobaxuto pequionaejava pebaxuisinaenexa. Bajaraponë Judápijinë pemomoxiyajuvënënë. Piasaënë bitso. Nexata bajaraponë yabara itsamonae jumai tsabiabi: “León,” jai tsabiabi. Bajaraponë nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë. Bajaraponë jamatabëcueneamoneyaba baja dovathi. Nexata bajaraponë jamatabëcuenecaëjëpatsi pesaracaenexa bajarapacuyalatobaxuto piupicatsanarubiselloxi, nejai ancianoviyajuvënënë Jesucristo yabara.\\n6 Nexata jane baja taenutajë Corderonë. Nuca veinticuatro ponëbeje ancianovi pitabarata. Nucanua trono pitabarata. Nucanua pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavi pitabarata. Cordero nayapëtane pebeyaxuabinëmitsicuene. Tsipaji cruzajavabelia pecobematabiabarutsivajënëmitsi ruca pecobeta. Corderonë xaina siete pamataetobeje, siete pijinia paitaxutobeje. Xuanë, siete paitaxutobeje, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Siete rabaja pijinia paespíritubeje, Dioso pijaespírituanë. Bajarapasiete paespíritubeje Dioso baja itoroba daxitanacuanëjava. 7 Nexata jane baja Dioso, ponë eca tronota, ponë pequionaecuyalatobaxuto cobenaeca pecujuanenia. Corderonë cujitabalia. Corderonë jane baja vecuapita bajarapacuyalatobaxuto. 8 Corderonë baja itsa pita bajarapacuyalatobaxuto, nexata pamonae cuatro ponëbeje piaitothiavi, Corderonë pitabarata pematabacabëta tonubenajunua. Bajara pijinia pacuenia pamonae veinticuatro ponëbeje ancianovi, Corderonë pitabarata pematabacabëta tonubenajunua. Caeanciano canacujitsia saicaya xainapona pijaarpa. Bajarapaancianovi capona orota pexanaecopanë. Bajarapacopanë vënëca petuxujuvijava. Bajarapatuxujuvijava xaina mapajamatabëcuenelivaisije. Dioso pijajivi pevajëtaponaejavami Diosojavabelia, Dioso tane bajarabepitsituxujuvijava. 9 Nexata pamonae cuatro ponëbeje piatothiavi, pamonae pijinia veinticuatro ponëbeje ancianovi, daxita bajarapamonae, naxëana Corderojavabelia mapapejanavajije. Penaxëanaejavata vajita jumaitsi Corderojavabelia mapacueniaje:\\nCajamatabëcuenecaëjëpa rabaja Dioso pecatocopatsixae nepitsinexa mapacuyalatobaxutoje. Nexata baja cajamatabëcuenecaëjëpanua bajarapacuyalatobaxuto piupicatsanarubiselloxi ata nesaracaenexa. Bajarapacuenia cajamatabëcuenecaëjëpa baja tsipaji baja cabeyaxuaba pataneneconimatamotsinexamë. Nexata padaxitaviriajumevi atanë, padaxitanacuanëpijivi atanënua, nijanata baja panecomuatame Diosonexa. 10 Paneexanamenua baja Dioso papijajivinë itsamatacabi Dioso patanebarëevetsinexa daxitacuene. Paneexanamenua baja pasacerdotevinë jivi patatocuaicuaijaitsabiabivinexa Diosojavabelia. Paneexanamenua baja nacuanë pataevetsivinexa,\\njai ancianovi Corderonëjavabelia penaxëanaejavata mapapejanavajije.\\n11 Trono matatoyorotsia nubena cuatro ponëbeje piaitothiavi. Nexata piaitothiavi pepënëvelia matatoyorotsia nubena ancianovi. Bajaraxuacujinae jane baja ancianovi matatoyorotsia nubenatsi ángelevi. Angelevi bitso ayaibitsaëto, millones paángelbeje nubena. Nexata bajarapa��ngelevi pecuaicuaijaijava jumetaniji. 12 Angelevi ayaijumeta jumaitsi mapacueniaje:\\nCorderonë, ponë picani beyaxuabatsi, bitso ayaijamatabëcuenenë. Bajaraxuata Dioso tocopatsi pevetsinexa daxitacuene mapanacuataje. Tocopatatsinua daxitacuene pexainaenexa. Tocopatatsinua daxitacuene peyapëtaenexa. Tocopatatsinua pinijisaë pexainaenexa. Tocopatatsinua itsamonae pejumaitsinexatsi: “Xamë bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” pejainexatsi. Tocopatatsinua pevajunupaebinexatsi penivenivenaecotia pexainaejava. Tocopatatsinua daxita pamonae jumecovënëtatsi, pexaniajamatabëcuene perajutsinexatsi bajaraponëjavabelia. Bajarapacuenia tocopatatsi tsipaji ayaijamatabëcuenenë bitso,\\njai tsanubenae mapacueniaje ángelevi Jesús yabara.\\n13 Jumetanijinua icatsia daxita Dioso pexanaevi pecuaicuaijaijava. Athëbëpijivi cuaicuaijai. Mapanacuapijivi ata cuaicuaijai. Petëpaevimi ata cuaicuaijai. Manuamenianëpijivi ata cuaicuaijai. Nexata daxita bajarapamonae Diosobeje Jesúsbeje yabara jumaitsi mapacueniaje:\\nDiosomë, tronota neecaenë. Xamë pijinia Corderonëmë. Paxamëbejejavabelia pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi. Paxamëbeje bitso ayaijamatabëcuene panexainaenëbeje. Panenivenivenaecotiabeje paxainamebeje. Nexata panenivenivenaecotiabeje panexainaejavabeje itsamonaejavabelia pacavajunupaebaponatsi. Pinijisaë bitso panexainaenëbeje. Bajarapajamatabëcuene panejamatabëcuenetsitecaenëbeje daxita matacabijavabelianexa,\\njai daxita Dioso pexanaevi Diosobeje Jesúsbeje yabara.\\n14 Pamonae pijinia cuatro ponëbeje piaitothiavi jumaitsi tsaponae mapacueniaje:\\n—¡Bajara itsi tsane! jai bajarapamonae.\\nNexata pamonae veinticuatro ponëbeje ancianovi, pematabacabëta tonubenajunua Dioso pitabarata. Pexaniajamatabëcuene rajutanubena Diosojavabelia, daxitamatacabijavabelianexa peponaponaenëjavabelia.","num_words":489,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 TIMOTEO 1\\nMapabaxutoje San Pablo cotocaevi toyaquina Timoteojavabelia\\nPacuenia icatsia Pablo cotocaevibaxuto toyaquina Timoteojavabelia yabara pelivaisi\\n1 Xanë Pablonë, Jesucristo nitoroba Dioso pejamatabëcueneta. Jesucristo nitoroba daxitanacuanëjava jivi tatsipaebinexa pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajanacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava. Dioso nacarajutsiana matacabi apo pevereverecaejava, Jesucristo vajajumecovënëtsivi. 2 Timoteo, bitso tacaasivanë, betaxënatomëcuenia tacataenë. Catoyaquinatsi mapabaxutoje. Catovajëtatsi vaxa Dioso, vajatuxanenë Jesucristo ata, pecayavenonaenexa pecaasivaxaebeje. Catovajëtatsi pecaitaxutotsoniataenexabeje, pecajamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexanua bajaraponëbejejavabelia.\\nPacuenia Pablo Cristo vajunupaeba yabara pelivaisi\\n3 Pexaniajamatabëcuene rajutabiabajë Diosojavabelia. Dioso tonacuenebabiabajë pacuenia bajayata tajasalinaivimi ata Dioso tonacuenebavanapa. Pacuenia Dioso nitoroba, bajarapacuenia xaniavaetsia toponaponajë. Itsa canajamatabënapitatsi tavajëtsijavata Diosojavabelia, meravi, matacabita ata, Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene rajutabiabajë xamë yabara. 4 Najamatabënapitabiabajë tanepënueyabaxuabijavamë pamatacabi navecuanatsatatsibeje. Bitso icatsia jamatabëcatanetsi tacasivajamatabëcuenebarëyanexa itsa catanetsi. 5 Najamatabënapitabiabajë pacuenia daxita nejamatabëëthëtovetsina najamatabëcuenecopatame Diosojavabelia. Copiaya acue Loidabeje, ena Eunicebeje, pejamatabëëthëtovetsina najamatabëcuenecopatabeje Diosojavabelia. Nexata yapëtaniji bajarapacuenia xamë ata nenajamatabëcuenecopatsijava Diosojavabelia.\\n6 Bajaraxuata canajamatabënapitsiaexanatsi mapacueniaje. Exanaponaename pacuenia Dioso caitoroba pecavejamatabëcaeviyaniva Dioso pecacaëjëpaeyaexanaejamatabëcuene. Nexata xaniavaetsia evetaponaponaename Dioso pejumecovënëtsivi. Pajamatabëcuene Dioso cacaëjëpaeyaexana, Dioso carajuta pamatacabi catsimatanacobebuatatsi tacatovajëtsijavata Diosojavabelia. 7 Dioso cajena nacarajuta Espíritu Santo. Espíritu Santo nexata vajanacayajavaponaponaexae, apo cujunavitsi itsacuenejava ata. Espíritu Santo pesaëta nacacaëjëpaeyaexana pacuenia Dioso nacatojitsipa vajaexanabiabinexa. Nacayavenonanua vajaasivanexa itsamonae ata. Nacanajamatabëcuene cataitsiaexananua pibisiacuene ata vajaexanaeyaniva. 8 Pëtsa ajumeuramë nevajunupaebaponaejava vajatuxanenë Jesús. Pëtsa ajumeuramë xanë ata tanevajunupaebijavamë, Jesucristo pijajivitonëxaenë penaneconitsivi pejebabiabibota taneetsijava. Biji rajane xamë ata tonacopare itsamonae pecabejiobiaexanaenexa, jivi Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi yabara. Itsamonae pecabejiobiaexanaejavata, Dioso cajena cajamatabëcuenebabatsiana. 9 Dioso cajena nacacapanepaena pibisiacuene vajaexanaeneconimivecua. Nacajunata vajatojinavanapaenexa xaniavaetsia. Itsacuenejavayo pexaniacuene apo exanae atatsi, Dioso itsiata nacajunata. Nacajunata tsipaji Dioso jitsipa vajanacajunatsinexa. Dioso nacaitaxutotsoniatanenua Jesucristo pejamatabëcueneta. Pepo bajayatamicujinae, pamatacabi abaxë Dioso nacua ata apo exanae, Dioso baja cajena nacajitsipa. 10 Dioso cajena nacatsitanajamatabëcueneitajëta vajanacaasivajava. Dioso vajanacaasivaxae, pexënato itorobica vajanacacapanepaenexa. Nexata tëpae ata tsanetsi, apo nacatoitsacuene. Tsipaji itsa najamatabëcuenecopatatsi Jesucristojavabelia, nacacapanepaena Diosojavabelia. Nexata xainaenatsi matacabi apo pevereverecaejava.\\n11 Dioso cajena nitapeta jivi tatsipaebaponaenexa bajarapapexanialivaisi. Nitoroba apóstolenënexanë tatsipaebaponaenexa bajarapalivaisi apo judíovijavabelia. 12 Bajarapalivaisi jivi tatsipaebaponaexae, itsamonae nebejiobiaexanapona mapacueniaje. Itsiata baitsi jane apo auranë tanebejiobiaexanaejava yabara. Tsipaji ponëjavabelia najamatabëcuenecopatajë, jamatabëcueneyapëtaniji. Jamatabëcueneyapëtaniji pacuenia bajaraponë jamatabëcuenecaëjëpatsi taneyavenonaenexa. Nexata bajaraponë neyavenonabiabiana pacuene netocopata taexanaponaenexa matapania icatsia Cristo pepatsimatacabitsicajavabelianexa.\\n13 Timoteo, casaëmëre tsaponaponae nejumecovënëtsijava pexaniajailivaisi, palivaisi baja catsipaebatsi. Pacuenia baja catsipaebatsi, bajarapacuenia juya itsamonaejavabelia tsipaebabiabianame. Bajarapalivaisi jamatabënaponaponare. Xaniavaetsia jumecovënëtsia ponaponare. Asivaya taeyabiabare itsamonae ata Jesucristo pijajivitonëxaemë. 14 Espíritu Santo cajena nacayajavaponaponabeje. Nexata nacayavenonaponaponabeje. Bajaraxuata pexaniajailivaisi xaniavaetsia tsipaebaponaponare. Pacuenia Dioso caitoroba, exanabiabare. Saicayalivaisicuenia pëtsa tsipaebaponame. Espíritu Santo cayavenonaena.\\n15 Xamë baja cajena yapëtaneme pacuenia Asíavënë nacuapijivi, daxita Dioso pejumecovënëtsivi, nexuabarëcëpeca. Tanexuabarëcëpecaevi yajuvënënëbeje Figelobeje Hermógenesbeje. 16 Onesíforo, pijamonae yajava, Dioso pitaxutotsoniataenexatsi, tovajëtajë Diosojavabelia. Onesíforo nejamatabëcuenebabatabiaba. Penaneconitsivi pejebabiabibota ecae atanë, nesivaxaina anijatonë. Onesíforo cajena apo neyabaraaura, penaneconitsivi pejebabiabibota ecae atanë. 17 Biji rajane Onesíforo itsa patajopa Roma tomarata, nejaitaruta. Apo copatsi cajena tanejaitarutsijava. Matapania itsa necaxitajaraba penaneconitsivi pejebabiabibota, copata baja tanejaitsijava. 18 Diosojavabelia Onesíforo tovajëtajë Dioso pitaxutotsoniataenexatsi pamatacabi icatsia Cristo patsianica. Xamë baja cajena yapëtaneme pacuenia Onesíforo nacayavenonabeje pamatacabi ponaponatsibeje Efeso tomarata.","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.218,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Juan 3 CUI - Irʉrʉ pebin popona pon fariseomonaepin, - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Nicodemo Jesús tsipaebatsi\\n1Irʉrʉ pebin popona pon fariseomonaepin, pon pewʉn Nicodemo. Bapon judiomonae canamataxeinatsi. 2Bapon Nicodemo merawi Jesús siwa poinchi, yawa Jesús jeichichi:\\n—Pon jiwi Necuidubim, bara paxan payaputan xua Nacom caitoroba xua jinya pata tanecuidubiwam tsane. Tsipei ichʉn jopa itacʉpaetsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan peexanaewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi icha Nacom jopa yantsiyo bapon icha be xua poxonae ichim poxonae xua exaname Nacom necayantsixae, jei Nicodemo.\\n3Nexata Jesús Nicodemo jume notatsi, Jesús jeye:\\n—Xaniyan catsi paebatsi. Pon equeicha jopa caewa naexanaeyo xua pena jiton penaexanaenexa, bapon jopa itacʉpaetsi xua Nacom piamonae tatsi penaexanaewa pomonae Nacom itorobiya peewatsixae, jei Jesús.\\n4Nicodemo Jesús jume epa notsiya yainyabatsi. Nicodemo jeye:\\n—¿Eta bichi xua pebin pon bayatha pinyo xua equeicha caewa pena jiton naexana? ¿Metha bara itacʉpatsi xua pena equeicha tsiperʉ wepatopa xua equeicha caewa penaexanaenexa pena jiton? jei Nicodemo.\\n5Jesús jume nota, jeye:\\n—Xaniyan catsipaebatsi. Pon meratha jopa bautisabichi xuano xua icha jopa xeinaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi po jumope tʉnaxʉ bapon icha jʉntʉ coyene xeina pecana exanaenexatsi, bapon jopa itacʉpaetsi xua Nacom piamonae tatsi penaexanaewa pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. 6Pomonae pena jiwi tsiperʉ wenaexana bara jiwi coyeneya yacuiya naexana. Pomonae naexana Nacom piamonae tatsi barapomonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cana exana xua barapomonae pexeinaewa icha jʉntʉ coyene. Barapomonae yacuiya naexana Nacom piamonae tatsi tsipei exana pocotsiwa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi itoroba. 7Jopa najʉntʉ coyene cabenaecaeinde xua tacatsipaebiwatsi xua tacajeiwatsi: ‘Daxita jiwi bewa pena jiwi naexanae equeicha’, tacajeichiwatsi xua. 8Joibo ba pona ichaxota ichichipa peponaewa. Joibo busi taneme, ichitha jopa yaputaem xua ichaxota weponarena, yawa jopa yaputaem xua xota ponaena. Icha jiwi ichi xua jopa taeyo joibo ichitha tane xua joibo bubujei barichi jiwi jopa taeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya jiwi yaputane xua icha jiwi jʉntʉ coyene xeica cana exainchi barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, jei Jesús.\\n9Nexata Nicodemo equeicha Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Eta metha bichi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi? jei Nicodemo.\\n10Jesús jume barai, Nicodemo jume baraichi, Jesús jeye:\\n—Xam pon daxita neyaputaein israelmonae pexantha tatsi yawa pon jiwi necuidubim barapomonae pexantha tatsi. Bequein barapo jitom ichitha jopa baxua yabara yaputaem xua tacatsipaebiwatsi. 11Xaniyan catsipaebatsi xua paxanbe, Juan, pon jiwi Pebautisabin, irʉ xan Jesús paca tsipaebatsi xua pocotsiwan payaputanbe. Mataʉtano paxanbe bara yatsicaewa pata paebinbe xua patanbe bayatha. Ichitha paxam pomonae judiomonae pam jopa yabara pana nejume cowʉntsim pocotsiwa paxanbe paca tsipaebatsi. 12Icha jopa pana nejume cowʉntsim pocotsiwan xua barapo cae pin nacuathe yabare paca tsipaebatsi bara paichim jopa pana nejume cowʉntsipaem icha yabara paca tsipaebichipatsi pocotsiwan Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi.\\n13“Dapon aibi pon peitaboco beicha pona Nacom beicha xua equeicha caewa patopeica bara wetsica. Daxota jiwi jopa yabara yaputaeyo Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. Saya meisa jame xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican tanacua wetsica daxota yabara yaputan Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. 14-15Caena bayatha ira xuepana susato tsurucuae nacuatha, pinmonae werapa poxoru jomon sinebatsi. Daxota Moisés penainto asiya duta xua be jomo canaxobiya exana. Pomonae jomon sinebatsi, poxonae barapomonae tane barapo penain jomo, bapoxonae jopa werapaeyo. Icha Moisés ichi bara neichi tsane jiwi. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ichamonae asiya naetotha tʉparucua neexanaena. Barichi tsane pomonae yabara nejume cowʉntsina po coyene xua xan naetotha tatsitʉpaewa tsane xua barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, barapomonae jopa weraweracae tsane. Barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca”, jei Jesús.\\nMeje yabara xua Nacom daxita jiwi bichocono antobetsi barapo cae pin nacuathe\\n16Equeicha Jesús nayabara paeba poxonae Nicodemo tsipaebatsi. Jesús jeye: “Nacom antobe bichocono daxita carepaya jiwi xua barapo cae pin nacuathe. Daxota Nacom Pexanto itoroba pon yatsicaya compa tatsi. Pon Nacom Pexanto tatsi jume cowʉntatsi, bapon jopa weraweracae tsane. Bapon peajʉntʉyapusʉwa xeinaena, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. 17Nacom Pexanto jopa itorobicaeyo xua saya barapo cae pin nacuepiwi atene peexanaenexatsi xua penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha. Saya apara jame Nacom Pexanto itorobica xua jiwi pecapanenebiyaenexatsi penatsicuentsiwa weya.\\n18“Pon Nacom Pexanto tatsi yabara jume cowʉntatsi, bapon jopa Nacom tsitatsi xua atene peexanaewa tsainchi xua penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha. Ichitha nama pon Nacom Pexanto tatsi jopa yabara jume cowʉntsichi bapon Nacom bayatha tsitatsi xua atene peexanaewatsi tsainchi xua penatsicuentsixae jopa peyabara jume cowʉntsixaetsi Nacom Pexanto tatsi, pon bara compa. 19Pomonae jopa Nacom Pexanto tatsi yabara jume cowʉntichi, barapomonae Nacom bayatha tsitatsi xua atene peexanaewatsi xua penatsicuentsixae xua abe peexanae cuiru coyenein peexanaexae. Tsipei poxonae Nacom Pexanto tatsi patopeica po cae pin nacuathe tsique, barapomonae ichichipa exana abe peexanaewan beyacaincha xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba. 20Tsipei daxita pomonae abe peexanaewi barapomonae Nacom Pexanto tatsi aichaxaibichi daxota jopa imoxoyo caquita ponaetsi bapon. Barapomonae jopa ichipaeyo xua peyaputaewatsi, xua Nacom Pexanto tatsi peyaputaewa xua pocotsiwa barapomonae abe exana. 21Ichitha pomonae pejume cowʉntsiwi, pomonae yatsicaewa beta xanepanaya exana, barapomonae Nacom Pexanto tatsi imoxoyo caquita poinchi. Tsipei barapomonae ichichipa xua peyaputaewatsi xua Nacom Pexanto tatsi peyaputaewa tsane xua pocotsiwa barapomonae wʉnae peexanaexae, xua pocotsiwa Nacom peitorobixae”, jei Jesús Nicodemotha poxonae nayabara paeba.\\nMeje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin equeicha Jesús yabara cueicueijeichi\\n22Poxonae Jesús najume weta xua poxonae Nicodemo tsipaebatsi, bapoxonae pirapae Jesús pijimonae barʉ pona Judea nacua beya. Barapo nacuatha Jesús ainya matacabintha pijimonae barʉ popona. Mataʉtano baxota Jesús pijimonae cui itoroba xua jiwi pebautisabiwa tsainchi. 23Irʉrʉ Juan bautisaba jiwi Enón tomaratha, po tomara eca ichaxota imoxoyo po tomara pewʉn Salim. Tsipei baxota menein nawita. Pinmonae Juan itata patatsi, yawa Juan bautisaba barapomonae. 24Juan baxua pewʉnaeya exana xua poxonae jiwi pecʉbi botha etatsi.\\n25Bapoxonae pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi tatsi irʉ judiomonaeno, barapomonae yabara barʉ najume matsontsonobatsi pebautisabi coyenewa. 26Barapomonae Juan siwa poinchi xua Juan yabara peyainyabinexa tsainchi baxua. Jeye Juantha:\\n—Pon jiwi Necuidubim, incane matha taema. Pon caniwi cabarʉ popona Jordán mentha xua icha muxunene beya, pon bayatha yabara pana netsipaebame, bapon nama anoxuae bautisabauya jiwi yawa bapon puna poinchi daxita jiwi, jei Juan pijimonae tatsi xua Jesús yabara paebatsi.\\n27Nexata Juan barai barapomonae, jeye:\\n—Jiwi ba jopa xeinaeyo icha Nacom jopa catsiyo. 28Paxam bara yatsicaewa pana nejume taneme xua paca jeichi: ‘Xan dapon aibin Mesías’, jan. ‘Apara bapon pia pewʉnaeya tatsi Nacom neitoroba’, jan. 29Poxonae ba pebin pecotsiwa pita bapon pona yabʉyo pia botha tatsi. Pon piowa pepichixae bapon pia jiton tatsi bichocono jʉntʉ coyene weiweina xua bapon piowa pepichixae poxonae jume taeuncua xua pia jiton tatsi piowa pita. Icha pebin cana ichichi pia jiton, bara jʉta ichin Jesucristotha anoxuae. Bichocono jʉntʉ coyene weiweinan tsipei daxita jiwi Mesías puna poinchi. 30Bapon bewa mataropeicha ainya cui naexanaponae jiwi peitʉtha tatsi. Xan bewa jopa ainya cui naexanaponaein tsane jiwi peitʉtha tatsi, jei Juan.\\nMeje yabara poxonae Juan yabara paeba pon peitaboco wetsica pona\\n31Equeicha Juan piamonae barai, jeye:\\n—Pon peitaboco wetsica pona, bapon jame bichocono peyaputaein beyacaincha xua ichamonae. Pon xua po irathepin bapon apara saya jiton. Bapon saya yabara cueicueijei pocotsiwa po irathe yabara. Ichitha pon peitaboco wetsica pona, bapon daxita canamataxeina. 32Bapon bequein jiwi yabara tsipaebatsi pocotsiwa xua bayatha tane peitabocotha, xuano xua pocotsiwa bayatha jume tane peitabocotha, ichitha jiwi jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa bapon paeba. 33Icha pebin jume cowʉnta pocotsiwa paeba pon peitaboco wetsica peponaexae xua Nacom yabara paebatsi, barapon tsita itapeinya xeina ichamonaetha, xua apara Nacom bara xaniwaicha pepaebin. 34Pon xua Nacom itoroba bara bapon cueicueijei Nacom pejumein tatsi, tsipei Nacom jopa juniya nacana jumope tʉnaxʉ catsiyo xua bapon peyawenaewa tsainchi. 35Nacom bichocono antobe Pexanto. Pexanto cata peayapusʉ itorobi coyenewa xua bapon daxitan pecanamataxeinaewa tsane. 36Pon Nacom Pexanto tatsi yabara jume cowʉntinchi, bapon peajʉntʉyapusʉwa xeinaena, po peajʉntʉyapusʉwa jopa bapana weraweracaeyo. Ichitha pon Nacom Pexanto tatsi jopa yabara jume cowʉntichi, bapon jopa xeinae tsane barapo peajʉntʉyapusʉwa. Nama bapon Nacom cana exanaena xua bapon bichocono atene peexanaewa tsainchi, jei Juan.","num_words":1231,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 9\\nOfrenda pecaetuatsijava Dioso pejumecovënëtsivijavabelia peyavenonaenexa yabara pelivaisi\\n1 Ofrenda pacaetuataponame paneyavenonaenexa bepejiobivi, Dioso pejumecovënëtsivi, Jerusalén tomarapijivi. Apo jitsipaenë picani icatsia patacatoyaquinaenexa bajaraxua yabara. 2 Tsipaji baja yapëtaniji pacuenia bitso jamatabëpayavenoname bajarapamonae. Bajaraxuata pacasivajamatabëcuenebarëyatsi. Nexata paxamë yabara jumaitsinë Macedonia nacuapijivijavabelia: “Acaya nacuapijivi, Corinto tomarata penacaetuatabiabivi, imata baja cajena pavaimi najamatabëcuenevereta perajutsinexa ofrenda Jerusalén tomarapijivijavabelia,” janë paxamë yabara. Nexata Macedonia nacuapijivi itsa pacavënëlivaisitane paneyavenonaejavanexa Jerusalén tomarapijivi, Macedonia nacuapijivi ata ayaibitsaëtoxaneto tocaetuatapona ofrenda peyavenonaenexa Jerusalén tomarapijivi. 3 Nexata pacatoitorobatsi Titobana papecayavenonaenexa paneveretsinexa baja bajarapaofrenda panecaetuatsijava panerajutsinexa Jerusalén tomarapijivi. Tavajënaelia itsa apo paveretsimë tsipae ofrenda panecaetuatsijava, paxamë yabara pexaniacuenia tajumaitsijava, najumecovëauranë tsipae Macedonia nacuapijivijavabelia. 4 Tsipaji itsamonae Macedonia nacuapijivi belia naponaejitsipa tapëta paxamëjavabelia. Itsa bajarapamonae taejitsipa bajarapaofrenda apo paneveretsijava, nexata bitso paxamë yabara auranë tsipae. Tsipaji paxamë yabara bajaya baja jumaitsinë: “Corinto tomarapijivi jamatabëveretapona baja ofrenda pecaetuatsijava,” janë paxamë yabara. Nexata paxamë ata bitso pauramë tsipae. 5 Bajaraxuata jamatabëjumaitsinë: “Titobana Corinto tomarabelia tavajënaeyabelia itorobianajë,” jamatabëjanë. Nexata Titobana pacajamatabëcueneyavenonaena ofrenda panecaetuatsijava, paneveretsinexa baja pacuenia najumecapanepaeya panetocaëjëtame. Nexata baja tavajënaelia bajarapaofrenda itsa paxaniavaetabuatsianame, panajamatabëcueneitajëtsianame Jerusalén tomarapijivi paneasivaxae paneyavenonaejava, apo ëpatacaitorobixae.\\n6 Pacanaëjëre mapalivaisije. Tsiquirijavayo peubinë, tsiquirijavayo pijinia batopitsapatsi. Ayaijava pijinia peubinë, ayaijava batopitsapatsi. Nexata ayaijava itsa parajutsianame itsamonaejavabelia, Dioso juya pacarajutsiana ayaijava. 7 Nexata caejivi canacujitsia berajuta pacuenia najamatabëcuenevereta perajutsinexa. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Apo jamatabërajutsi atanë picani, itsiata taneitorobixae, rajutsianajë,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji pajivi rajuta itsajivijavabelia jamatabëcuenebarëyaya, Dioso asivatsi. 8 Dioso baja cajena caëjëpatsi papecarajutaponaenexa pacuenia panamatavenoname matatoxenetsia. Nexata xua panamatavenoname, paxainaponaename. Pacatonacopatsiananua panerajutsinexa bepejiobivijavabelia. 9 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nPonë rajutabiaba bepejiobivi penamatavenonaecuene, bajaraponë pexaniacuene exanabiaba Dioso pitabarata. Nexata bajarapacuene Dioso apo nacofënëtsi daxitamatacabijavabelianexa,\\n10 Dioso rajuta jivi peubixunexa. Bajaraxuacujinae icatsia Dioso pejamatabëcueneta penaveretsixu capitsapa penotsinexa jivi pexaejavanexa. Bajara pijinia pacuenia Dioso pacarajutsiana panexainaejavanexa, panerajutsinexanua bajaraxuayajuvënëjava bepejiobivijavabelia. Pacacaëjëpaeyaexanaenanua ëpexaniacuene ayaijava paneexanaenexa. 11 Bajarapacuenia Dioso pacarajutsiana panexainaenexa ayaijava. Nexata pacacaëjëpaena bajaraxuayajuvënëjava juya panerajutsinexa bepejiobivijavabelia. Nexata paofrenda panerajutame patatocaponaenexa Dioso pejumecovënëtsivi, Jerusalén tomarapijivi, itsa parajutsianajë bajarapamonae, pexaniajamatabëcuene rajutsiana Diosojavabelia bajarapacuenia paneyavenonaexae. 12 Bajarapacuenia Dioso pejumecovënëtsivi, bepejiobivi, itsa parajutame, payavenoname bitso penamatavenonaejavata. Bajarapamonae paneyavenonaejava itsa taena, pexaniajamatabëcuene Diosojavabelia perajutabiabijava pematatsënëa bitso pexaniajamatabëcuene rajutsiana Diosojavabelia. 13 Bajarapacuenia Jerusalén tomarapijivi ofrenda itsa parajutsianame paneyavenonaenexa, bajarapamonae patsitanajamatabëcuene itajëtsianame pepacuene xaniajai panejumecovënëtsijava pexanialivaisi, Cristo pelivaisi. Nexata bajarapamonae pexaniajamatabëcuene rajutsiana Diosojavabelia Cristo pelivaisi panejumecovënëtavanapaejava yabara. Ofrenda ata panerajutsijava Jerusalén tomarapijivi, paofrenda ata parajutame itsamonaejavabelia, bajaraxua ata yabara Jerusalén tomarapijivi pexaniajamatabëcuene rajutsiana Diosojavabelia. 14 Nexata bajarapamonae bitso asivaya pacajamatabënajinaeya pacatovajëtabiabiana Diosojavabelia. Tsipaji paxamë bajarapamonae payavenoname Dioso pejamatabëcueneta papecaitorobixae. 15 Vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutabiabatsi Diosojavabelia. Tsipaji Dioso pexënato athëbëvetsica nacatoitorobica vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje. ¡Cristo vajanacasivatëpaejava pexaniacuene bitso!","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.109,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 3\\nPacuenia Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaeba petusato nacuata yabara pelivaisi\\n1 Jesús itsa baja xaina bejamatabëcuene treinta pavaibeje, Juan jivibautisabinë najetaruca Judea nacuatusatojava. 2 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Jumai tsanajetarucae mapacueniaje:\\n—Dioso rabaja pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa. Nexata baja pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia, jai tsanajetarucae Juan jivijavabelia.\\n3 Bajarapacuenia Juan Dioso pitorobilivaisi jivi itsa tsipaebanajetaruca, copiapata jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta, Isaíaspijinë, bajayata tajëvelia yaquina Juan pelivaisi. Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara, yaquina. Profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nTanejumelivaisipaebinë vavajai tsane petusato nacuata. Jumaitsi tsane jivijavabelia: “Jivi baxaneba panamutoverena najetarucaejitsia petuxanenë. Batoroviaexananua namuto. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeyarena,” jai tsane tanejumelivaisipaebinë,\\njai profeta Isaíaspijinë bajayata peyaquinaelivaisita Dioso pitorobilivaisi Juan jivi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara.\\n4 Juan naxatata camellonata pexanaejava. Naepacëta cuerobocoto. Pexaejava ëbosese, jabëra yajava. 5 Juan petsipaebilivaisi pejumetaenexatsi, muxunapatabiabatsi Jerusalén tomarapijivi, Judea nacuapijivi ata, Jordánmene imoxoyopijivi ata. 6 Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaejavami, rovialia Diosojavabelia navecuapaebapona. Nexata bajarapamonae Juan bautisabapona Jordán meneta.\\n7 Jivibitsaëtoxaneto pata Juanjavaberena pebautisabinexa picani Juan. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi ata Dioso pitorobilivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi:\\n—Juan itsa nacabautisabiana, Dioso nacacapanepaena, jamatabëjai.\\nNexata Juan itsa tane ayaibitsaëtoxaneto fariseovi, saduceovi ata, pepatsijavarena Juan picani pebautisabinexa, nexata Juan jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—¡Panejamatabëcuenenavëxaniabivi! Pacuenia jomo rëcëpa itsa tane isoto petajuenajetarucaejava, bajara saya paitsimë. Dioso rabaja papecananeconitsia exanaematacabinexa, pacaimoxoyotapona. Itsiata acuenebi tsane panevecuapanepaenexa Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa. 8 Itsa pajitsipame Dioso papecacapanepaejava, pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Dioso pajumecovënëtavanapare. Nexata daxitajivi pacayapëtaena pepacuene baja panecopabijava pibisiacuene paneexanabiabijavami. Pacayapëtaenanua panenajamatabëcuene pënëyorotsijava Diosojavabelia. 9 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa panajumaitsimë: “Vaxaitsi cajena Abrahampijinë pemomoxitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena,” panajamë pëtsa. Abrahampijinë picani papemomoxi atamë, itsiata pibisiacuene itsa paexanavanapame, nexata bajarapacuene apo pacatonamatamotsi tsipae Diosojavabelia papecacapanepaenexa. Dioso baja cajena caëjëpatsi jivi pexanaenexa mapaibotonëmi ataje, Abrahampijinë bepemomoxi Dioso petaenexa. Nexata bajarapamonae ata Dioso itsa apo jumecovënëtsi, Dioso apo capanepae tsipae. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava papecacapanepaenexa Dioso. 10 Peubinaenë pexainaenë itsa apo tonacuaitsitsi pexaniacuai, nicata sipalita daxita ponaenë apo tonacuaitsitsi pexaniacuai. Nexata baja penicatsicujinae itsa niona bajaraponaenë, caetuata. Xuaba isotojavabelia. Nexata bajaraponaenëmi tajuatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxuabiana infiernojavabelia papecatajuenexa, Dioso apo panejumecovënëtsivi. 11 Xanë raja saya jivi bautisabaponajë merata. Tsipaji baja bajarapamonae copaba pibisiacuene pexanabiabijava. Najamatabëcuenepënëyorotanua Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane ponë tacovëverena najetarucaena, tabautisabivi Espíritu Santo tsijamatabëjoneyaexanaenatsi, pitarunutsicotia yajava. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata bajaraponë vecuaauranë pijazapato ata tatocaponaenexa bepijajivitonëcuenianë. 12 Arrozxainaenë baja itsa vereta arroz pesiricaejava, jëaba arroz pejëabijavata pepitsinexa ëpexu. Nexata pijaarroz pejëabijavata, saicaya tsatapona ëpexu pesivecua. Nexata ëpexu xaniavaeteta peetsibojavabelia. Pesi pijinia penetapona vayafuabelia petajuitsinexa. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pejumecovënëtsivivecua Dioso pacatsatsiana papecaxuabinexa infiernojavabelia panenaxuabinexa baja daxitamatacabijavabelianexa. Pamonae pijinia Dioso pejumecovënëtsivi, Dioso capanepaenatsi pijanacuayabetsia. Pamonae pijinia Dioso apo jumecovënëtsi, Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa apo pevereverecaeisotojavabelia, jai Juan daxita bajarapamonaejavabelia.\\nPacuenia Juan bautisaba Jesús yabara pelivaisi\\n13 Jesús naropota Galilea nacuajavaverena. Nexata pata Jordán menejavaberena. Jordán menejavata Juan ponapona. Nexata Jesús pata Juanjavaberena pebautisabinexatsi Juan. 14 Juan picani apo jitsipae pebautisabijava Jesús. Juan nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia patame tacabautisabinexa? Xamë rajane biji xanë benebautisabame, jai Juan Jesúsjavabelia.\\n15 Itsiata Jesús jumaitsi Juanjavabelia:\\n—Aeconoxae itsiata pacuenia baja cavajëtatsi, netoexanaename. Xanepana vajaexanaenexa daxita Dioso vajanacaitorobicuenia, jai Jesús Juanjavabelia.\\nNexata baja Juan jejai pebautisabinexa Jesús. 16 Nexata jane baja Juan bautisaba Jesús. Jesús pebautisabicujinaetsi nonotajuna menevetsina. Bajarapaepatota Jesús tane athëbëtatsia itaboxo penapatsijava. Nexata Jesús tane Espíritu Santo perunaejavatsica beucucuto. Tsimatarunaicatsi. 17 Nexata Juan jumetane athëbëvetsica Dioso pejumaitsijava: “Mara ponë taxënato tasivanëje. Sivajamatabëcuenebarëyanë bitso,” pejaijava.","num_words":532,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.123,"stopwords_ratio":0.269,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN LUCAS 2\\n1 Imoxoyo baja pevajënae Jesús penaexanaejavanexa. Nexata bajarapamatacabijava Romanonacua pepo pevetsinë, Augusto, taxuxuaba pijajivi pitorobijava jivi petonamataëjëtsinexatsi. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Daxitajivi, pamonae taevetsinacuanëjava jinavanapa, panetonamataëjëtsianame, jai.\\n2 Bajarapamatacabi pijinia nacuaevetsinë Cireniovënënë saicaya itsanacua eveta, Siriavënënacua. 3 Nexata nacuaevetsinë Augusto pevetsinacuanëjava penaetomaranëta pejinavanapaevi, apo jinavanapae ëpijatomaranëjava. Itsamonae najinavanapa itsatomaranëjava. Bajaraxuata pamonae najinavanapa itsatomaranëjava, caejivi canacujitsia, pijasalinaivimi pijatomaranëjavabelia pona. Bajarapamonae pona penamataëjëtsinexatsi pijasalinaivimi pijatomaranëjava.\\n4 Bajaraxuata José ata barëpona Belén tomarabelia. José barënaropota Nazaret tomarata, Galilea nacuata peecaetomarata. José barëpona Belén tomarabelia, Judea nacuata peecaetomarabelia. Tsipaji baja cajena José pijasalinainëmi, Davidpijinë, bajayata Belén tomarata ponapona. 5 José barëpona María, pova pita pijavanexa. Bajarapova yacotapona itsa baja imoxoyo pevajënae penacueto pevecuanaexanaenexatsi. 6-7 Nexata baja itsa patabeje Belén tomarata, ponaponabeje dajubi pevetabiabibota. Tsipaji baja pabota jivi patabiaba, pevajënaebeje baja jivi yavënëca. Nexata apo nayacaëjëpaetsibeje bajarapabota penaecaenexabeje. Bajaraxuata patabeje dajubi pevetabiabibota. Nexata dajubi pevetabiabibota María jane baja vecuanaexanatsi penacuetonëyo, copiaya penacoxitsinacueto. Barëeca dajubi pevetabiabibota. Jumaquioneta papaëbërëpanaxita. Buateta dajubi pexaejavanexa pemitsaothocabiabimoënëta.\\nPacuenia ángelevi patsica Jesús penaexanaelivaisi petsipaebinexa oveja pevetsivijavabelia yabara pelivaisi\\n8 Belén tomarajumaverena imoxoyovayafota, oveja pevetsivi evetavanapa. Bajarapamonae meravi nacobenaevetabiaba pijaovejabitsaëtonë. 9 Jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi Dioso pijaángel. Nexata Dioso pijapenivenivenaecotia oveja pevetsivi matatoyorotsia itayotatsi. Najunaviaca bajarapamonae pinijicuenia. 10 Nexata ángel jumaitsi oveja pevetsivijavabelia:\\n—Pëtsa panajunaviacame. Pexanialivaisi raja pacatocanajetarucatsi pesivabarëyanexa daxitajivi. 11 Ajena rabaja, mapameravitaje, naexana baja daxitajivi pecapanepaenënexa. Naexana Belén tomarata, patomarata bajayata nacuaevetsinëmi Davidpijinëmi ponapona. Ponë naexana, bajaraponë pepo petuxanenë Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa. 12 Paneyapëtaenexa pacuenia pacatsipaebatsi, penacuetonëyo pataeyabuatetsianame mapacueniaje. Penacuetonëyo pataeyabuatetsianame papaëbërëpanaxita pejumaquionaenacuetonëyotsi. Boquecaena dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta, jai ángel oveja pevetsivijavabelia.\\n13 Bajara saya jota jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi ayaibitsaëtoxaneto ángelevi, copiaya petsipaebiángelnëtsijavata. Bajarapamonae ángelevi pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Penaxëanaejavata ángelevi jumaitsi mapacueniaje:\\n14 ¡Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pinijicuene rabaja exana! Pamonae Dioso jumecovënëta, Dioso sivajamatabëcuenebarëyatsi. Daxita bajarapamonae jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapaeyaexanaena Dioso,\\njai ángelevi penaxëanaejavata.\\n15 Itsa baja ángelevi naviaba athëbëabetsia, oveja pevetsivi ángelevi pecovëta najumaitsi:\\n—Ponaliatsi Belén tomarabelia. Taenatsi pecopiapatsijava pacuene yabara vajatuxanenë Dioso pitorobiángelnëtsica nacatsipaeba, najai oveja pevetsivi ángelevi pecovëta.\\n16 Nexata bajarapamonae bepijiayo ponalia Belén tomarabelia. Pata itsajota Maríabeje Josébeje barëecabeje penacuetonëyo. Penacuetonëyo boqueca dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta. 17 Oveja pevetsivi itsa taeyabuateta penacuetonëyo pacuenia baja cajena ángelnë tsipaebatsi, nexata pona petsipaebaponaenexa daxitajivijava pacuenia bajarapanacuetonëyo taeyabuateta. 18 Nexata daxita pamonae jumetane oveja pevetsivi pepaebilivaisi, jamatabëcuenenabenajaca. 19 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara. 20 Oveja baja pevetsivi naviabaponalia. Oveja pevetsivi namutualia jumai tsanajetarubenae Diosojavabelia:\\n—Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi patanetoexanaexaemë pexaniacuene, jai tsaponaelia oveja pevetsivi.\\nBajarapacuenia jumaitsi tsipaji baja tane daxita pacuenia ángelnë tsipaebatsi.\\nPacuenia Jesúsnëyo caponaliatsi temploboyabelia yabara pelivaisi\\n21 Jesúsnexa penaexanaecujinae, ocho matacabita, perabëcaucutatsi judíovicuenia. Baitsi boupiperabëcaucutatsi. Vënërubatsinua jane baja pevënë pexainaenexa. Vënërubatsi “Jesús,” pejaivënëta. Tsipaji baja cajena abaxë María nacoxitsinejeva Jesúsnexa, tajëvelia ángel jumaitsi Maríajavabelia: “Bajaraponëyo vënërubianame Jesús,” jai.\\n22 Nexata jane baja tocopiajopatsibeje Josébeje Maríabeje pexanaenexabeje pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi daxita judíovi pexanaenexa penacuetonëyo itsa tonaexanatsi. Nexata Jerusalén tomarabelia barëponabeje penacuetonëyo. Nexata Jerusalén tomarata, templobota, María ofrenda rajuta Diosojavabelia penajamatabëcuene xaniavaetsinexa Diosojavabelia. Rajutabejenua penacuetonëyo Diosojavabelia pijajivitonënexa petonacuenebinexa itsa penaveretsinë. 23 Bajarapacuenia Josébeje Maríabeje exanabeje tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi: “Penacasabijivibeje pexi itsa xainabeje, nexata copiaya panacuetonëyo xainabeje, totsatsibeje Dioso pijajivitonënexa,” jai. 24 Josébeje Maríabeje rajutabeje ofrenda Diosojavabelia pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Rajutabeje tsiquiriviria ucucutoyobeje. Itsa jume, rajutabeje meta pinijiyoviria ucucutobeje.\\n25 Bajarapamatacabi ponapona Jerusalén tomarata Simeónvënënë. Bajaraponë jumecovënëtsiaponapona pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Nexata bajarapamatacabi Israelnacua eveta Romano nacuaverena ëpepatsivi. Nexata Romano nacuaverena pepatsivi pevetsixae Israelnacua, bejiobiaexanabiabatsi Israel nacuapijivi. Bajaraxuata Simeón copiaevetaponapona Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi. Nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi, pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Espíritu Santo yajavaponaponatsi Simeón. 26 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón tajëvelia yapëtaeyaexanatsi pacuenia Simeón petëpaevajënae taejitsia Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobiapaebica jivi pecapanepaenexa. 27 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón joneyaexanatsi temploboyabelia. Bajaraxuata Simeón tane Maríabeje Josébeje pebarëjonejavatabeje Jesúsnëyo temploboyarena pexanaenexabeje pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. 28 Nexata Simeón isapita Jesúsnëyo. Pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Pexaniajamatabëcuene Simeón perajutsijavata Diosojavabelia, Simeón jumaitsi mapacueniaje:\\n29 Tajatuxanenë, baja rajane netocopatsianame nijajivitonënë jamatabëcuenexanepanaeya tatëpaenexa. Tsipaji baja netaeyaexaname pacuenia baja cajena tajëvelia najumecapanepaeya nejumaitsimë. 30 Taitaxutota rabaja taniji maponëje, ponë itorobimica jivi pecapanepaenënexa xamëjavabelia. 31 Ponë itorobimica jivi pecapanepaenënexa, daxitajivi taenatsi. 32 Maponëje petsipaebilivaisita, pamonae apo judíovi ata, jamatabëcueneitayotsiana. Yapëtaeyaexanaena pacuenia jamatabëcueneitsimë. Nexata maponëje pejamatabëcueneta apo judíovi yaiyataena nijajivi judíovi,\\njai Simeón templobota Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene perajutsijavata Jesúsnëyo yabara.\\n33 Nexata Josébeje Maríabeje itsa jumetanebeje bajarapacuenia Simeón pejumaitsijava Jesúsnëyo yabara, jamatabëcuenenabenajacabeje. 34-35 Bajaraxuacujinae Simeón tovajëta Diosojavabelia peyavenonaenexatsibeje Josébeje Maríabeje, Jesúsnëyo yajava. Bajaraxuacujinae Simeón jumaitsi Maríajavabelia:\\n—Mapanacuetonëyoje, Dioso itapetatsi. Maponëje petsipaebilivaisi jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto naxuabiana, Israel nacuapijivi. Ayaibitsaëtoxaneto pijinia jumecovënëtsianatsi. Nexata pijinia ayaibitsaëtoxaneto capanepaena. Maponëje Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, tsitaexanaena jivi peyapëtaenexa Dioso pitorobinëtsitsica. Maponëje itajëtsiana pacuenia jivi ayaibitsaëtoxaneto, caejivi canacujitsia, bëpënëa pibisiajamatabëcuene najamatabëxainabiaba. Jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Pibisiacuenia saya baranatsipaebianatsi. María, xamë nexata pepo nejamatabëëthëtojavavetsina bitso sivajamatabëcuenebëjamë tsane itsa yapëtaename pacuenia exanaejitsiatsi, jai Simeón Maríajavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia Jesús exanaejitsiatsi.\\n36-37 Bajara pijinia pamatacabi templobota ponapona Diosojumepaebiva profetava, Anavënëva. Bajarapova Fanuelpijinë pexënatoyo, Aserpijinë pemomoxiyajuvënëva. Bajarapova bitso baja perujuva. Ochenta y cuatro baja pavaibeje xaina. Nacasaba picani abaxë itsa pejanava. Penacasabicujinae siete pavaibeje pepuaxainae pamonajavabelia, vecuatëpatsi pamona. Itsajavabelia apo vecuaponabiabi templobo. Matacabijebi, meravijebi yajava, Dioso tonacuenebabiaba templobota. Itsajavata pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia. 38 Nexata bajarapova ata pata itsajota Josébeje Maríabeje nucabeje templobota. Simeón pisanucaejavata Jesúsnëyo, isataenuta bajarapova. Nexata bajarapova pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia Jesúsnëyo yabara. Romano nacuaverena pepatsivi Israelnacua pevetsixae, Israel nacuapijivi copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi, nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Nexata daxita pamonae copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi, daxita bajarapamonaejavabelia, bajarapova tsipaebabiaba Jesúsnëyo pelivaisi.\\nPacuenia Jesús ponapona Nazaret tomarata pebarënaviatsicujinaetsi templobojavaverena yabara pelivaisi\\n39 Josébeje Maríabeje Jerusalén tomarata templobota exanaeveretabeje baja daxita pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Nexata baja pijatomarabelia Jesúsnëyo barënaviatabeje, Nazaret tomarabelia, Galilea nacuata peecaetomarabelia. 40 Nexata jane baja Jesúsnëyo vitsaba Nazaret tomarata. Ajamatabëcuenesaë tsaponae Dioso pijacuene yabara. Jamatabëcuenevitsabaponanua. Dioso yavenonaponatsi ayaicuenia.\\nPacuenia Jesúsnëyo templobota barëcuaicuaijai judíovi pecujarubivijavabelia yabara pelivaisi\\n41 Caevai canacujitsia Josébeje Maríabeje ponabiababeje Jerusalén tomarabelia. Ponabiababeje pascuavënëfiesta penataeyabiabinexabeje. 42 Nexata baja Jesúsnëyo doce pavaibeje itsa xaina, barëponabeje icatsia Jerusalén tomarabelia pascuafiesta penataenexa. 43 Itsa baja copiaruca pascuafiesta, daxita baja penataevi bajarapafiesta, naviaba baja pijabonëjavabelia. Nexata Jesúsnëyo nacopatanucalia Jerusalén tomaratalia. Maríabeje Josébeje abaxë apo yapëtaebeje Jesúsnëyo pevecuanacopatsijavatsiliabeje. 44 Jamatabëjumaitsibeje saya:\\n—Jesúsnëyo raeta nanajetaruca vajanajuaponaevita, jamatabëjaibeje.\\nBajaraxuata caematacabi baja pepuaponaebeje namutua, itaxanabeje Jesúsnëyo. Nexata yanijobabeje pijamonaejavabelia, peyapëtaevitsibejejavabelia ata. 45 Itsiata apo caxitajarabibeje. Nexata naviatecabeje Jerusalén tomarabelia pejaitsinexabeje Jesúsnëyo.\\n46 Acueyabi matacabita caxitajarababeje templobota. Jesúsnëyo naeca judíovi pecujarubivi tuatuajëta. Jumetaeyeca bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi. Nexata Jesúsnëyo yanijobapona bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi yabara. 47 Nexata daxita Jesúsnëyo pejumetaeyenaevitsi, taeyena Jesúsnëyo xaniavaetsia pejumeyapëtaejava judíovi pecujarubivi penabarëcuaicuaijailivaisi. Taeyenanua xaniavaetsia pejumecanaviataponaejava, abaxë tsiquirinëyovajëto ata. Bajaraxuata jamatabëcuenenabenajaquena bajarapamonae. 48 Josébeje Maríabeje itsa tanebeje bajarajota Jesúsnëyo penaecaejava, nexata jamatabëcuenenabenajacabeje. María nexata jumaitsi:\\n—Taxënato, ¿detsa xuajitsia panevepënacoparemenabeje? Paxanëbeje patacajaitarutsijavatabeje, bitso pacaitaxanatsibeje, jai María.\\n49 Nexata Jesúsnëyo jumaitsi penajavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia panejaitarutamebeje? Panejaitsipamebeje raja mapabotaje. Tsipaji raja xanë taxa Dioso pijacuene taexanaenexa mapabotaje, nejamatabëcueneenabiaba, jai Jesúsnëyo.\\n50 Itsiata bajarapajivibeje apo jumeyapëtaebeje pajamatabëcuene yabara jumaitsi Jesúsnëyo.\\n51 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara. Nexata baja bajarapajivibeje pepëta Jesúsnëyo napona baja Nazaret tomarabelia. Nazaret tomarata Jesúsnëyo xaniavaetsia jumecovënëtsiaponapona pacuenia Josébeje Maríabeje itorobabiababeje. 52 Jesús abaxë vitsabanajetaruca. Jamatabëcuene vitsabanajetarucanua. Nexata Dioso pexaniajamatabëcuenia tanetsi. Daxita pamonae Jesúsnëyo yapëtanetsi, pexaniajamatabëcuenia tanetsi.","num_words":1116,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.12,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 17\\n1 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penavajunupaebicujinae, seis pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Jesús barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Santiago raja pejuyapijinë Juan. 2 Nexata petsutojumatatsia Jesús perabënivenivenareca bajarapamonae pitabarata. Pacuenia matacabipijijuameto banaitayota, bajarapacuenia Jesús itabaranaitayota. Penaxatatsijavareca, daxita nivenivenaeya niojai. 3 Nexata bajarajota Jesús pijajivi tane bajayata petëpaenëmibeje, Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje. Jesús barëcuaicuaijaitsi bajaraponëbeje. 4 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:\\n—¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Itsa jitsipame, pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n5 Itsa abaxë Pedro cuaicuaijai tsanucae, penaitayotsiitarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Nexata bajarapamonae jumetane bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso pejumaitsijava: “Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bitso sivajamatabëcuenebarëyanë. Pajumetaema bajaraponë,” pejaijavatsica bajarapamonae jumetane.\\n6 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Dioso pejumaitsijavatsica, irataeya othopa irata. Jesús pijajivi bitso najunaviaca. 7 Nexata Jesús imoxoyolia pijajivi. Jayalia. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Panonobapunare. Pëtsa pajunavame, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n8 Nexata Jesús pijajivi itsa naëcobarëcëpalia Jesúsjavabelia, ajibi baja Moisésbeje Elíasbeje. Caenë baja Jesús nuca.\\n9 Nexata Jesús pijajivi itsa barërunanucaponaica petsutojumavetsica, jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pëtsa patsipaebame itsajivi ata pacuene pataneme. Matapania xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia asaënë tsane tatëpaecujinae, nexata jane baja matapania patsipaebianame, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n10 Nexata Jesús pijajivi yanijoba Jesúsjavabelia. Jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi jumai tsabiabi: “Bajayata ponëmi ponapona, Elíaspijinë, petëpaecujinae icatsia asaë tsane. Bajaraponë copiata patsiana. Bajaraxuacujinae patsiana Cristo, pepo vajanacacapanepaenënexa jane baja,” jai tsabiabi? jai Jesús pijajivi.\\n11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—“Copiata Elíaspijinë patsiana. Nexata bajaraponë jamatabëcuenexanetsiana daxitajivi,” itsa jai, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi. Xaniajai rabaja pacuenia judíovi pecujarubivi jumaitsi. 12 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Elíaspijinë rabaja patajopa. Itsiata jivi apo yapëtaetsi ponëcuene. Nexata pacuenia jivi jitsipa pexanaenexa bajaraponëjavabelia, exana baja. Beyaxuabatsi. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, nebejiobiaexanaena bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n13 Nexata Jesús pijajivi jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi:\\n—“Elíaspijinë rabaja patajopa,” itsa jai Jesús, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi, jamatabëjai Jesús pijajivi.\\n14 Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barënaviata petsutojumavetsica. Nexata bajarapatsutoxanetotabuta vajënaeevetatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Nexata pebi Jesús imoxoyorenatsi. Bajaraponë Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n15 —Jesús, netoitaxutotsoniataema taxënatonëyo. Netodevacaibabiabatsi raja. Bitso bejiobi tsabiabi. Anijatonë isotuabelia natajuitabiaba. Itsajavata menialia jopabiabalia. 16 Nijajivijavaberena picani capatajë tanetojamatejemayaexanaenexa. Itsiata baitsi jane apo caëjëpaetsi tanetojamatejemayaexanaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.\\n17 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! Pexaniajailivaisivecua saicayacuenia panajamatabëxainame. ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavata ponaponaenajë? ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? Panetocarenamëre pejevaxinë, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n18 Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja pejevaxinë dovathi vecuapitsapatsi. Pejevaxinë baja jamatejema.\\n19 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëcuaicuaijaitsi pijaepatojavata. Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia meta paxanë apo panecaëjëpae patavecuacapitsapaenexa dovathi? jai Jesús pijajivi.\\n20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Apo pacacaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. Tsipaji xaniavaetsia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë tsiquirijavayo ata itsa pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa, nexata pacacaëjëpaejitsipa Dioso pesaëta pinijicuene paneexanaenexa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutoxanetojavabeliaje: “Vecuanatixire majotaje. Itsajavabelia ecaename,” itsa pajamë, pacajumecovënëtsipa. Nexata natixitsipa. Nexata paxamë paneexanaenexa itsacuenejavayo ata, apo pacatsitaayapëbeje tsipae itsa pepacuene xaniavaetsia pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa. 21 Mara paviriadovathije apo jitsipae pepitsapaejava. Matapania panexaejava apo paxaemë tsipae pamatacabibeje asaëyata Diosojavabelia pavajëtaponame dovathi pepitsapaenexa, pitsapaejitsipa, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n22 Jesús abaxë pijajivi itsa barëponapona Galilea nacuata, pijajivijavabelia tajëvelia navajunupaebapona pebeyaxuabijavanexatsi. Jesús pijajivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje:\\n—Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia. 23 Bajarapamonae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” jai tsaponae Jesús pijajivijavabelia.\\nNexata Jesús pijajivi itsa jumetanetsi bajarapacuenia Jesús penavajunupaebaponaejava petëpaejavanexa, Jesús pijajivi bitso najamatabëxaina.\\nPacuenia Jesús matamota impuestomatamo yabara pelivaisi\\n24 Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarata. Nexata Capernaum tomarata impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pona Pedrojavabelia. Nexata bajarapamonae yanijobatsi Pedro.\\n—Pedro, ¿xaniajai tsaja? ¿Panijatuxanenë impuestomatamo apo matamotabiabi, paimpuestomatamo judíovi matamobabiaba templobo pevetsivijavabelia? jaitsi.\\n25 Pedro nexata jumaitsi:\\n—Jãjã. Matamotabiaba cajena, jai.\\nNexata Pedro joneya Jesús peecaeboyalia. Nexata Pedro pejonejavatalia Jesús peecaeboyalia, Jesús jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Pedro, ¿detsa xamë jamatabëcueneitsimë? Nacuaevetsivi palata pepitsinexa, pijajivi itoroba impuestomatamo petoyanijobinexatsi. ¿Detsa nexata pamonaejavabelia nacuaevetsivi pijajivi yanijobabiaba impuestomatamo? ¿Nacuaeevetsivi tsaja pijamonaejavabelia? Itsa jume, ¿saicayavijavabelia tsaja, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia? jai Jesús Pedrojavabelia.\\n26 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Nacuaevetsivi raja pijajivi impuestomatamo yanijobabiaba saicayavijavabelia, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia. Apo yanijobabiabi nacuaevetsivi pijamonaejavabelia, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\nJesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Pacuenia nacuaevetsivi pijamonae apo matamotsitsi impuestomatamo, bajara pijinia pacuenia xanë ata apo jitsipaenë picani tamatamotsinexa impuestomatamo templobo pevetsivijavabelia taxa Dioso pijatemploboxae. 27 Itsiata baitsi jane xamë matamotsianame itsajivi ata vajanacabaraanaepanaeyanivabeje. Liamëre pucaxanetojavabelia. Ëjëbianame culupabota. Padujuainëyo copiaya catoxaena, jutsianame. Pecuibota caxitajarabianame palatanëyo. Bajarapapalatanëyota caëjëpaena vajamatamotsinexabeje impuestomatamo xanë tamatamotsinexa, xamë ata nematamotsinexa. Nexata bajarapapalatanëyo caponaename impuestomatamo nematamotsinexa templobo pevetsivijavabelia, jai Jesús Pedrojavabelia.","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.129,"stopwords_ratio":0.273,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 8\\nPacuenia Espíritu Santo nacajamatabëcueneyavenona yabara pelivaisi\\n1 Pamonae baja Jesucristo yajavajinavanapa, bajarapamonae Dioso baja apo naneconitsiaexanaetsi tsane. Bajarapamonae penatojitsipaecuenia, pibisiacuene apo exanavanapae. Biji rajane exanavanapa pacuenia Espíritu Santo tojitsipatsi. 2 Nexata bajarapacuenia xanë ata Jesucristo itsa yajavaponaponajë, nexata Espíritu Santo pesaëta neyavenonabiaba xaniavaetsia taponaponaenexa. Nexata baja apo exanaponaenë pibisiacuene. Papibisiajamatabëcuene picani nenaneconitsiaexanabiaba daxitamatacabijavabelianexa picani tananeconitsiaponaponaenexa, bajarapajamatabëcuenemi Espíritu Santo baja nevecuaajibiaexana. 3 Vaxaitsi vajacuata apo nacajamatabëcuenecaëjëpae vajajumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajaraxuata apo nacacaëjëpae vajacuata vajanacapanepaenexa Diosojavabelia. Itsiata Dioso caëjëpatsi vajanacacapanepaenexa. Athëbëvetsica Dioso itorobica pepo caenë pexënato. Nexata mapanacuata Dioso pexënato itsa naexana, nacaperabëjëpa picani pibisiacuene vajaexanaevi. Bajaraponë vaxaitsi pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara, nacasivatëpa. Nexata baja nacavecuaajibiaexana papibisiajamatabëcuene picani xainatsi, pajamatabëcuene picani nacaexanaeyaexanabiaba pibisiacuene. 4 Bajarapacuenia Dioso nacatoexana vajanacajamatabëcuenecaëjëpaenexa pexaniacuene vajaexanaejava pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi. Nexata nacacaëjëpa vajaexanaenexa pexaniacuene. Tsipaji apo exanavanapaetsi pacuenia vajacuata natojitsipatsi. Biji rajane exanavanapatsi pacuenia Espíritu Santo nacatojitsipa.\\n5 Pamonae exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcueneenabiabatsi ëpibisiacuene pexanaenexa. Pamonae pijinia exanavanapa Espíritu Santo pejitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcueneenabiabatsi Espíritu Santo pejitsipaecuenia pexanavanapaenexa. 6 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae bepejamatabëcuenetëpaevi Dioso pitabarata. Nexata Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. Pamonae pijinia exanavanapa Espíritu Santo pejitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcuenebarëyaya jinavanapa Dioso pitabarata. Bajarapamonae itsamatacabi xainaenanua matacabi apo pevereverecaejava. 7 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae itoya Dioso. Tsipaji apo exanae pacuenia Dioso penajumecopatsilivaisi itorobatsi. Apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. 8 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi pexanaenexa Dioso pejitsipaecuenia.\\n9 Maparucaeje paxamë apo paexanavanapaemë pacuenia panijacuata panatojitsipame. Espíritu Santo, ponë Cristo itorobica, pepacuene pacatsijamatabëeca. Nexata Espíritu Santo pejitsipaecuenia, paexanavanapame. Pajivi Espíritu Santo apo tsijamatabëecaetsi, bajarapajivi Cristo apo pijajivitonë. 10 Paneperabëto tëpaena pibisiacuene paneexanaejamatabëcuene. Itsiata Cristo papijajivixaemë, nexata pepo panejamatabëcuene athëbëtatsia jinavanapaena daxitamatacabijavabelianexa. Tsipaji Dioso aneconijibia pacatane. 11 Dioso asaëyaexanatsi Jesús petëpaecujinae. Nexata paxamë Espíritu Santo itsa pacatsijamatabëeca, pacuenia Jesús Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaasaëyaexanaena panetëpaecujinae. Nexata panetëpaecujinae Dioso pacaperabëasaëyaexanaena Espíritu Santo papecatsijamatabëecaexae.\\n12 Tajamonae, bajarapacuenia Dioso nacaexanaena. Bajaraxuata xanepana vajaexanavanapaenexa pacuenia Dioso nacatojitsipa. Copatatsi baja vajacuata vajanatojitsipaecuenia vajaexanabiabijavami. 13 Tsipaji pibisiacuene itsa paexanavanapaejitsipame panijacuata panenatojitsipaecuenia, nexata itsa patëpame, Diosovecua panaxuabijitsipame daxitamatacabijavabelianexa. Itsiata baitsi jane Espíritu Santo papecayavenonaejamatabëcueneta itsa pacopatame panijacuata panenatojitsipaecuenia pibisiacuene paneexanabiabijavami, nexata itsamatacabi paxainaename matacabi apo pevereverecaejava.\\n14 Pamonae exanavanapa Espíritu Santo pitorobicueniatsi, bajarapamonae Dioso pexi. 15 Itsa nacatsijamatabëjunua Espíritu Santo, Dioso pexitsi nacaexana. Saya bepijajivicueniatsi apo nacaexanae cujunaviaya vajatonacuenebinexa. ¡Jume baja cajena! Biji rajane pepacuene Dioso pexitsi nacaexana. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta: “¡Axa!” nacajaiyaexana vajavajëtsijavata Diosojavabelia. 16 Vajajamatabëëthëtota Dioso pijaEspíritu Santo nacayapëtaeyaexana Dioso pexicuenetsi. 17 Nexata Dioso pexixaetsi, itsamatacabi Jesucristo yajava Dioso nacatsicobetsanaena daxita xua Dioso toxaina pexi petsicobetsanaenexa. Nexata Dioso pexixaetsi, pacuenia Jesucristo bejiobiaexanatsi, bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata itsamonae nacabejiobiaexanaena. Nexata jane baja xuacujinae Dioso yajavajinavanapaenatsi Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia.\\n18 Xaniajai. Maparucaeje itsamonae nacabejiobiaexanapona mapanacuataje. Itsiata bajaraxua yabara apo najamatabëxainaetsi. Tsipaji baja yapëtanetsi itsamatacabi bitso vajajamatabëcuenebarëyajavanexa Dioso pijanacuatatsia. 19 Daxita mapanacuapijivi itatsacajinaeya vajënaeevetavanapa petocopiapatsinexatsi pamatacabi Dioso nacaitajëtsijitsia bajarapamonaejavabelia Dioso pexitsi vajanacaexanaecuene. Bajarapamonae vajanacayapëtaenexa Dioso pexicuenetsi, Dioso nacaitajëtsijitsia bajarapamonaejavabelia. Vaxaitsi baja Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso baja nacajamatabëcuenexaniavaeta. 20 Daxitacuene Dioso pexanaejava mapanacuataje vereverecaponaena. Tsipaji bajarapacuenia Dioso copata pevereverecaponaenexa. Bajaraxua apo naneconitsi ata Diosojavabelia, itsiata vereverecaena. Tsipaji baja Dioso copata bajarapacuenia daxitacuene pevereverecaponaenexa Adánpijinë pibisiacuene pexanaejava pejamatabëcueneta. Itsiata baitsi jane itsamatacabi Dioso copiarucaeyaexanaena daxitacuene pevereverecaponaejava. 21 Dioso pexitsi nacaasaëyaexanaena vajatëpaecujinae, pacuenia copiaya Cristo ata Dioso asaëyaexanatsi. Bajarapamatacabi, daxitacuene Dioso pexanaejava mapanacuataje pevereverecaponaejava, Dioso copiarucaeyaexanaena. 22 Yapëtanetsi baja cajena pacuenia itsi daxitacuene mapanacuataje. Pacuenia itsi unupijivi, pejuvijavanë ata, bejiobi abaxë. Tsipaji xaina piavitanecuene, petëpaecuene ata. Nexata abaxë tsitecapona bajarapabejiobicuene mapamatacabijavaberena ataje. 23 Daxita xua tanetsi mapanacuataje, bajaraëxua bajarapacuenia apo bejiobi piavitanecuene yabara. Vaxaitsi ata cajena bejiobitsi tsavanapae. Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae, yapëtanetsi mapacueneje. Dioso pexixaetsi itsamatacabi nacaperabëitothianaena pacuenia Cristo perabëitothianatsi. Nexata bitso jitsipatsi vajajamatabëëthëtovetsina Dioso vajanacaperabëitothianaenexa vajaperabëvereverecaejavavecua. 24 Jumecovënëtatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Nexata yapëtanetsi Dioso vajanacaperabëitothianaejavanexa. Bajarapacuene nexata abaxë copiaevetavanapatsi. Itsa baja Dioso nacarajutsipa xua nacarajutsiapaeba, nexata baja apo copiaevetavanapaetsi tsipae vajanacarajutsinexa. Tsipaji baja ajibi tsipae vajayabaracopiaevetavanapaejava itsa baja nacarajutsipa. 25 Nexata abaxë evetavanapatsi xua Dioso nacarajutsiapaeba vajanacarajutsinexa. Nexata abaxë copiaevetavanapatsi bajayajebi ata itsajamatabëcuene vecuaxainaenejevatsi.\\n26 Vajaajamatabëcuenesaëjibixae, Espíritu Santo nacayavenonabiaba mapamatacabi ataje abaxë bajaraxua vajacopiaevetavanapaenexa. Vaxaitsi apo yapëtaetsi xaniavaetsia vajavajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Espíritu Santo bëpënëa bitso nacasivanajamatabëxainaeya nacatovajëtabiaba asaëyata Diosojavabelia. Xua apo vënëjonecapanepaetsi, Espíritu Santo nacatovajëtabiaba. 27 Dioso cajena vajanacajamatabëcueneyapëtaenë pacuenia najamatabëxainatsi. Nexata Dioso yapëtane xua Espíritu Santo nacatovajëtsijitsia. Tsipaji Dioso vajanacatojitsipaecuenia, Espíritu Santo nacatovajëtabiaba Diosojavabelia Dioso pijajivixaetsi.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsijivi daxita pibisiacuene tocopiapatsi atatsi, bejamatabëcuenematatoxeneta daxita bajarapapibisiacuene Jesucristo peyavenonabiabixaetsi yabara pelivaisi\\n28 Yapëtanetsi mapacueneje. Daxita xua apo vajajitsipaecuene, Dioso nacatocopata vajanacatocopiapatabiabinexa. Nexata bajaraxua nacatocopiapatabiaba saya vajanacajamatabëcueneëjëtsinexa. Nexata bajaraxua itsa nacajamatabëcueneëjëta, apo nacatsitapexaniacuene itajara. Itsiata Dioso vajajumecovënëtsivi yapëtanetsi bajaraxua vajanacajamatabëcueneëjëtsijava pejamatabëcueneta vajanacajamatabëcuene asaëyaexanaejavanexa Diosojavabelia. Vaxaitsi Dioso nacajunata pexitsi vajanacaexanaenexa pacuenia nacasivanajamatabëxaina. 29 Vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso yapëtane pexitsi vajanacaexanaejavanexa. Nexata vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacasivanajamatabëcuenevereta vajanacaexanaenexa pacuenia pexënato jamatabëcueneitsi. Nexata vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacasivanajamatabëcuenevereta Dioso pexënato pejuyapijivitsi ayaibitsaëtotsi vajanacaexanaenexa. 30 Bajarapacuenia vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso vajanacasivanajamatabëcuene veretsixae, najamatabëxaina pexitsi vajanacaexanaenexa. Nexata jane baja mapamatacabitaje nacajunata pexitsi vajanacaexanaenexa. Dioso vajanacajunatsixae, nexata nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Nexata baja aneconijibia Dioso nacatane. Nexata itsamatacabi Dioso yajavajinavanapaenatsi Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia.\\n31 Nexata Dioso yabara bejumaitsitsi mapacueniaje: “Dioso cajena vajanacayavenonaenë. Nexata itsajivi ata apo caëjëpaetsi vajanacajamatabëcuene matatoxenetsinexa,” bejaitsi. 32 Dioso baja cajena apo nacavecuaasiva pexënato. Biji rajane copata pexënato vajanacasivatëpaenexa daxita vaxaitsi vajaneconi yabara. Nexata bajarapacuenia vajanacatoexanaexae, yapëtanetsi Dioso vajanacarajutsijavanexa daxita vajanamatavenonaecuene ata. 33 Dioso baja cajena nacaitapeta. Nexata vaxaitsi yabara Dioso jumaitsi: “Bajarapamonae baja aneconijibia taniji,” jai Dioso najumecapanepaeya. Nexata cajena itsajivi ata apo caëjëpaetsi vajanacaneconitsinexa Diosojavabelia pibisiacuene vajaexanaejava yabara. 34 Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi vajanacananeconitsiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaejava yabara. Tsipaji baja capanepaeya Jesucristo nacasivatëpa vajanacaneconimatamotsinexa. Nexata Cristo petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Maparucaeje Jesucristo eca athëbëtatsia, Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia. Cristo pijajivitsi Diosojavabelia nacayajivicuaicuaijai. 35 Cristo baja cajena vajanacaasivanë. Nexata itsajivi ata apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanavecuacopiarucaeyaexanaenexa. Nacabejiobiaexanae ata tsipae, piayapëbejecuene nacatocopiapatsi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae. Vajanacaitoyaxae, nacabarajinae ata tsipae, vajani tsabiabi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae. Bitso bejiobi atatsi tsipae, bitso nacatsiayai ata tsipae, nacabeyaxuabiapaebi ata tsipae, daxita bajarapitsicuene nacatocopiapatsi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae. 36 Vaxaitsi yabara mapajamatabëcuenelivaisi jëpaje. Bajayata Dioso pijajivi navajunupaeba Diosojavabelia pacuenia itsamonae bejiobiaexanaponatsi. Dioso pejumelivaisibaxutota bajarapamonaemi penavajunupaebijume itanerubena. Jumaitsi mapacueniaje:\\nXamë Diosomë, panijajivixaenë, daxitamatacabi itsamonae jamatabëpanebeyejebabiaba picani. Pacuenia oveja pebeyaxuabinexa capona, bajarapacuenia jamatabëpaneexanabiaba,\\nBajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata aeconoxae nacaexanapona. 37 Nexata daxita xua pibisiacuene, nacatocopiapatabiabiana. Nacabejiobiaexanabiabiana. Nexata itsiata vaxaitsi bajaraxua jamatabëcuene matatoxenetabiabianatsi. Tsipaji Cristo vajanacaasivanë, nacayavenonabiabiana. 38 Nexata yapëtaniji mapacueneje. Itsacuenejavayo ata apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Vajatëpaecuene ata, vajaasaëtsavanapaecuene ata, ángelevi ata, dovathivi penamatacaitorobivi ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Piayapëbejecuene, xua baja nacatocopiapata, xua ata abaxë nacatocopiapatsijitsia, daxita bajaraxua ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. 39 Athëbëabetsia vajaponaejava ata, ira bëxëpanabereca vajaponaejava ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Dioso pexanaejava, itsacuenejavayo ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Yapëtanetsi Dioso vajanacaasivajava. Tsipaji Dioso vajanacaasivaxae, vajatuxanenë Jesucristo athëbëvetsica itorobicatsi vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje.","num_words":1076,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.285,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 1\\n☰ APOCALIPSIS 1 ◀ ▶\\nSan Juan peyaquinaelivaisi pacuenia tajëvelia Dioso tsitajëtatsi pacuenia itsijitsia mapanacuataje\\nPacuenia tajëvelia Jesucristo Dioso tsitajëtatsi, juya bajarapacuenia Jesucristo petsitajëtsijava Juanjavabelia yabara pelivaisi\\n1 Daxita xuanë Jesucristo tajëvelia Dioso tsitajëtatsi, daxita bajaraxuanë pelivaisi, xanë Juannë, yaquinajë mapabaxutotaje. Bajaraxuanë baja bepijiayo copiapatsiana. Xuanë tajëvelia Dioso tsitajëtatsi Jesús, bajaraxuanë juya Jesús tsitajëtsiana pijajivijavabelia. Bajaraxuata nexata Jesús itorobica pijaángel xanëjavabetsica. Nexata bajaraxuanë jumapecataeya tajëvelia netsitajëta Jesús pijaángel. Neyapëtaeyaexananua pajamatabëcuenelivaisi xaina bajaraxuanë. 2 Nexata daxita bajaraxuanë pacuenia taniji, pelivaisi yaquinajë mapabaxutotaje. Pacuenia Dioso nejumaitsi, yaquinajë. Pacuenia Jesucristo ata jumaitsi, bajaraxua ata yaquinajë.\\n3 Pajivi tsimuxulebiana mapabaxutoje Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, jamatabëcuenebarëya tsane. Pamonae ata namuxunaevetsiana mapalivaisije, nexata itsa jumecovënëtsiana pacuenia Dioso tajëvelia jumaitsi, bajarapamonae ata jamatabëcuenebarëya tsane. Bajarapacuenia jamatabëcuenebarëya tsane tsipaji baja imoxoyo pevajënae tsaponae pecopiapatsinexa daxita xuanë pelivaisi yaquinajë mapabaxutotaje.\\nPacuenia Juan toyaquina siete patomarabejepijivi, Dioso pejumecovënëtsivi, yabara pelivaisi\\n4 Xanë rabaja Juannë. Pacatoyaquinatsi siete papabitsaëtomëbeje, Dioso panejumecovënëtsivi, Asiavënë nacuata panejinavanapaevi. Ajena, mapamatacabitaje, Dioso ponapona. Dioso nacua pexanaevajënaeya ata, Dioso ponapona. Daxitamatacabijavabelianexa ata Dioso ponapona. Pacatovajëtatsi Diosojavabelia papecajamatabëcuene barëyayaexanaenexa, papecayavenonaenexanua. Siete paespíritubeje nubena Dioso peecaejava, tronovënëjava, pitabarata. Pacatojitsipatsi bajarapamonae papecajamatabëcuene barëyayaexanaenexa, papecayavenonaenexanua. 5 Jesucristojavabelia ata bajarapacuenia pacatovajëtatsi. Jesucristo baja cajena pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, jivi tsipaebabiaba. Daxita petëpaevivecua, Jesús baja namataxainaeya Dioso asaëyaexanatsi petëpaejavavecua. Mapanacuata jivi pevetsivi ata matatoxenetsia, Jesús pepo pevetsinë daxitacuene. Jesús vajanacaasivaxae, nacasivatëpa. Nexata baja nacavecuaajibiaexana daxita pibisiacuene vajaexanaeneconimi. 6 Nexata baja Jesús pijajivitsi nacaexana itsamatacabi vajanacabarëevetsinexa daxitacuene. Jesús baja nacaexananua sacerdotevitsi, Jesús paxa Diosojavabelia jivi vajatovajëtabiabinexa. Nexata vaxaitsi daxitamatacabijavabelianexa ayaijamatabëcuene rajutabiabianatsi Jesúsjavabelia. ¡Apo vereverecae tsane Jesús daxitacuene pevetsijava! Bajara itsi tsane.\\n7 ¡Panenamuxunaevere mapalivaisije! Cristo raja najetarucaena athëbëvetsica itarërëbota. Pamatacabi Cristo najetarucaena athëbëvetsica, daxitajivi taenatsi. Pamonae ata yenecacuatatsi, bajarapamonae ata taenatsi. Daxita nacuanëpijivi, pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, itsa taena Cristo penajetarucaejava athëbëvetsica, nuena pecajunavi. Bajara itsi tsane jivi itsa taena Cristo athëbëvetsica penajetarucaejava.\\n8 Jesús nayabarajumaitsi mapacueniaje: “Xanë rajane baja daxitacuene pepo tataxuxuabinë. Xanë rajane baja icatsia daxitacuene tacopiarucaeyaexanaenënexa,” nayabarajai Jesús daxitacuene pevetsinë, daxitacuene pexanaenexa ata pecaëjëpaenëtsi. Ajena mapamatacabitaje Jesús ponapona. Dioso nacua pexanaevajënaeya ata, Jesús ponapona. Daxitamatacabijavabelianexa ata Jesús ponapona.\\nPacuenia Juan Jesús yacotiaya tsitanaitajëtatsi yabara pelivaisi\\n9 Xanë Juannë, panijabananënë. Tsipaji najuajumecovënëtavanapatsi Jesucristo. Nexata pacuenia paxamë ata itsamonae pacabejiobiaexanapona Dioso papijajivixaemë, bajara pijinia pacuenia xanë ata itsamonae nebejiobiaexanapona. Jesucristo pijajivitsi nacaexana itsamatacabi vajanacabarëevetsinexa daxitacuene. Jesucristo papecayavenonaexae, pacaasaëmë tsavanapae Dioso panejumecovënëtsijava. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Dioso pejumelivaisi jivi tatsipaebabiabixae, naneconitsia ponaponajë Patmosvënë tunaetota. Jesucristo pelivaisi ata jivi tatsipaebabiabixae, naneconitsiaponaponajë. 10 Nexata Patmosvënë tunaetota domingota Espíritu Santo netsijamatabëvënëca. Nexata tapënëverena pecuaicuaijaijava ayaijume, betrompetajume penajumetsijava, jumetaniji. 11 Pecuaicuaijaijava nejumaitsi mapacueniaje:\\n—Xanë rajane baja daxitacuene pepo tataxuxuabinë. Daxitacuene icatsia tacopiarucaeyaexanaenënexa. Xua baja taneme, bajaraxua baja pelivaisi copiaya yaquinare. Xuanë ata icatsia aeconoxae taeponaename, bajaraxuanë ata pelivaisi yaquinaename. Bajaraxuacujinae bajarapalivaisi toitorobianame Dioso pejumecovënëtsivi, siete patomarabejepijivijavabelia, Asiavënë nacuata pejinavanapaevi. Toitorobianame bajarapalivaisi Efeso tomarapijivijavabelia, Esmirna tomarapijivijavabelia ata, Pérgamo tomarapijivijavabelia ata, Tiatira tomarapijivijavabelia ata, Sardis tomarapijivijavabelia ata, Filadelfia tomarapijivijavabelia ata, Laodicea tomarapijivijavabelia ata, nejai mapacueniaje tapënëverena pecuaicuaijaijava.\\n12 Nexata napënëyorotajë tataenexa ponë tapënëverena nebarëcuaicuaijai. Nexata taenubajë siete xuabeje orota pexanaejavanë. Bajaraxuanë pematatuta naitayotanubena. 13 Bajaraxuanë petuatuajëta taenutajë pebi. Bajaraponë yabara jamatabëjumaitsinë:\\n—Jesús raeta, Daxitajivi Pematapijinë, jamatabëjanë.\\nBajaraponë penaxatatsijava apiareca. Nacorobëcëtanuca orota pexanaepana. 14 Mataniojai bitso pacuenia baniojai papaëputo. Pitaxutobeje naitayota. Pacuenia isotocotia bacotia itsi, bajara itaxutocotia itsi. 15 Petaxubeje ata nivenivenabeje pacuenia banivenivena broncevënëjava pesetsijava, beoronanitomi. Pecuaicuaijaijava najumeta pacuenia banajumeta jonca. 16 Pecujuanenia cobenanuca siete patuluputobeje. Pecuibuatsina pitsapa anijabarëneniabeje pexiujaiespada. Pacuenia matacabipijijuameto itsa aitavajënae, xaniavaetsia baitayota, bajarapacuenia itabaranaitayota.\\n17 Itsa taniji bajaraponë, betatëpaenë irataeya bocajunuajë bajaraponë pitabarata. Itsiata baitsi jane bajaraponë nejayarena pecujuacobeta. Nejumaitsi:\\n—Pëtsa necujunavame. Xanë rajane baja daxitacuene pepo tataxuxuabinë. Daxitacuene icatsia tacopiarucaeyaexanaenënexa. 18 Xanë rajane baja pepo tasaëtsaponaponaenë daxitamatacabijavabelianexa. Xanë picani tëpajë. Itsiata baitsi jane icatsia asaënë tatëpaecujinae. Nexata baja asaënë tsaponaponae daxitamatacabijavabelianexa. Dioso netocopata tacapanepaenexa tajajivi peponaeyaniva infiernojavabelia. Netocopatanua tananeconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi peponaenexa infiernojavabelia. 19 Xua baja taneme, bajaraxua baja pelivaisi yaquinare. Xuanë ata icatsia aeconoxae taeponaename, bajaraxuanë ata pelivaisi yaquinaename. 20 Xuanë, siete patuluputobeje, tacujuanenia cobenanucajë, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Siete rabaja pijinia patomarabejepijivi Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivi tsavanapae. Xuanë pijinia siete xuabeje orota pexanaejavanë pematatuta naitayotanubena, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Siete rabaja pijinia patomarabejepijivi Dioso jumecovënëtavanapa, nejai Jesús, ponë taenutajë, siete xuabeje orota pexanaejavanë tuatuajëta penucaenë.","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 17 CUI - Poxonae seis po matacabibe jopa, po - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya itʉpanae coicha tsanaya naexana\\n(Mr 9.2-13; Lc 9.28-36)\\n1Poxonae seis po matacabibe jopa, po matacabin weya poxonae Jesús paeba baxua, bapoxonae icha matacabitha Jesús pona demxuwa beicha. Pedro Jesús barʉ pona, irʉno Santiago Jesús barʉ pona, irʉno Juan Jesús barʉ pona, pon Santiago peweicho tatsi. Barapo acoibi poyobe Jesús matacapona demxuwatha, po demxuwatha bichocono taʉcha ichaxota jiwaibi. 2Baxoteicha daxita Pedrobarʉ peitʉtha tatsi Jesús pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. Bichocono itabara daedaena icha be xometo ichi poxonae pentha. Mataʉtano pocotsiwa penama xatatsiwa bichocono inyapana tsanaya icha pecoicha ichi. 3Bapoxonae Pedrobarʉ taerʉcʉpa Moisés irʉ Elías xua baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe. 4Bapoxonae Pedro namchi Jesustha, jeye:\\n—Pata Tanecanamataxeinaem, maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Icha ichichipame, bapoxonae pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro.\\n5Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, xua Jesús barʉ cueicueijeichi, bapoxonae daxita barapomonae bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa po tsaquinaebowa bichocono pentha. Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein, pon itapetan. Bapon bichocono nejʉntʉ coyene weiweina exana. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom.\\n6Poxonae Jesús pijimonae tatsi jume taerʉcʉpa baxua, bapoxonae barapomonae pia coutha iratha nabebeya, irabe taebobendeca. Barapomonae bichocono pijunuwi. 7Bapoxonae Jesús pijimonae imoxoyo caquita uncuataba yawa pijimonae warʉba, jeye:\\n—Panonobaponde, painya xoba pajunuwame, jei Jesús.\\n8Poxonae barapomonae necobarʉcʉpa beya meisa Jesús compa uncua, ichamonae aichurubenae.\\n9Poxonae Jesús pijimonae barʉ duneica demxuwa wetsica, pijimonae barai, jeye:\\n—Ichamonaetha jopa baxua patsipaebinde pocotsiwa aunxuae pataneme xuaunxuae paca tsita itʉtatsi, beya abʉ poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin equeicha asʉn poponaein tatʉpae coyene weya, jei Jesús.\\n10Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye:\\n—Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene jeye: ‘Mesías matha tsiwanaya patopaeinchi Elías’, jei. ¿Eta pocotsiwa metha jane? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n—Bara xainyei, copiya matha netsiwanaya patopa pon icha be Elías ichi. Mataʉtano bapon cana exana jiwitha xua jiwi cana jʉntʉ coyene weta exanaya exanatsi xua tana nejume cowʉntsiwa tsane xua tapatopaewa tsane. 12Ichitha xan paca tsipaebatsi xua bayatha apara patopa pon copiya matha netsiwanaya patopa pocotsin xua icha Elías ichi. Poxonae bapon bayatha patopeica jiwi jopa yaitaeyo bapontha pon icha Elías ichi. Saya barapo jiwi bapon abe cana exanatsi be pocotsi coyeneya ichichipa beya poxonae bapon yatsicaya bexotsi. Icha bapon ichichi xua poxonae cana exanatsi, barapomonae bara neichi tsane ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Barapomonae irʉ nebexubina, jei Jesús.\\n13Jesús pijimonae tatsi matapainya yaputane xua poxonae Jesús pijimonae tsipaeba Elías yabara, apara xua Juan yabara paebatsi pon jiwi Pebautisabin.\\nMeje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin xeina\\n(Mr 9.14-29; Lc 9.37-43)\\n14Poxonae demxuwa weya pona, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota pin bicheito jiwi jinompa. Bapoxonae pebin Jesús imoxoyo caquita uncatabatsi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi. Bapon Jesús baraichi, jeye:\\n15—Tanecanamataxeinaem, inta taxanto yabara najʉntʉ coyene xeinare xua jinya neyawenaenexa. Taxanto inta waetabatsi cauri. Inta papai exanatsi. Inta coibo thamthamei exanatsi. Matayaiba exanatsino. Mataʉta isototha inta bebai tsaibichino. Mataʉtano mentha inta bebai tsaibichino. 16Bequein barapo taxanto xote caponanje jinyamonaetha yawa janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi xua taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon.\\n17Jesús namchi daxita barapomonaetha, jeye:\\n—¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam, peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? Inta xawena pewowin, jei Jesús.\\n18Bapoxonae Jesús itaweta cauri, mataʉtano pewowin wepu ponatsi exanatsi. Barapo pewowin nainya axaibi tsuxubi.\\n19Bapoxonae pirapaeyo Jesús compa tsipaebatsi pijimonae. Jesús jeichichi:\\n—¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata taitawetsiwa cauri? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n20Jesús jume barai pijimonae jeye:\\n—Jopa paca itacʉpaeyo xua painya itawetsiwa cauri tsipei jopa beta payabara jume cowʉntsim xua Nacom painya nepaca cayawenaewa. Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi coyenewiyo xua bequein, icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua tsica xutiyo, ichitha bara paca itacʉpa xua urutotha painya nejeiwa: ‘Uruto bara jincoutha natabʉ jonde, icha ira beya naxore’, xua painya nejeiwa. Bara jopa bayathiyo tsipae barapo uruto. Dapocotsiwa apara pacata aibi, pocotsiwa peayapubeya daunweiwa icha paxeiname tapana nejume cowʉntsiwam xua peya jume cowʉntsiwiyo. 21Barapo cauri saya paca itacʉpa xua painya neitawetsiwa poxonae matha payabara nainbotame mataʉtano poxonae matha Nacomtha matowa pawʉcame, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua poxonae tʉpaena\\n(Mr 9.30-32; Lc 9.43-45)\\n22Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ popona Galilea nacuatha, pijimonae tsipaeba, jeye:\\n—Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi necaenaetsina ichamonaetha. 23Bapoxonae bequein nebexubina, ichitha poxonae acoibi po matacabiyobe yapucaewina Nacom equeicha tatʉpaein asʉ neexanaena, jei Jesús.\\nBichocono Jesús pijimonae tatsi anthʉthʉtane, xua poxonae Jesús pejume taexaetsi poxonae baxua paeba.\\nMeje yabara poxonae Jesús cata paratiyo xua Nacom pin pia bo nexa\\n24Jesús barʉ patopa pijimonae Capernaum tomaratha. Bapoxonae pomonae paratixi penoteibiwi po paratixi judiomonae bewa catsibeibina xua Nacom pin pia bo nexa, barapomonae Pedro pexainya beya taponatsi. Barapomonae Pedro yainyabatsi, jeichichi:\\n—¿Pon painya nepaca cuidubin, bapon bepa pana catsei paratixi xua Nacom pin pia bo nexa? jei.\\n25Pedro jume nota, jeye:\\n—Aa, bepa paca catsei, jei Pedro.\\nPoxonae Pedro botha joniya, Jesús copiya barai bapon, jeye:\\n—Simón, ¿eta be caita cui jicha? Barapo cae pin nacuathe, ¿eta po jiwi wʉcatsi paratixi, po paratixi xua jiwi bewa catsibeibina pomonaetha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi poxonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi wʉca? ¿Metha bara piamonae matabʉxʉ wʉca? Ichacuitha, ¿metha bara ichamonae wʉcatsi pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi? ¿Eta pomonae cuita wʉcatsi? jei Jesús.\\n26Pedro Jesús jume notatsi, jeye:\\n—¡Apara jame wʉcaetsipa ichamonaetha! jei Pedro.\\nEqueicha Jesús jume nota, jeye:\\n—Nexata barapomonae jopa wʉcaeyo piamonae matabʉxʉyo. 27Barichin jopa bewa Taxa catsin tsane paratixi, yaitama tsipei apara Taxa Pexanton tatsin. Ichitha xua barapomonae jopa wanaca casebinexa, matha mene beya ponde. Curupobo xoyama mentha bapoxonae po duwein copiya wana pichina curupobo, pire barapo duwein. Bapoxonae barapo duwein coiboto tsina paratiyo taename po paratiyo xua naca yajʉpabe xua wamatomatsiwabe tsane Nacom pin pia bo nexa. Bapoxonae barapo paratiyo caponde pomonae paratixi penoteibiwi beya bara careno, jei Jesús.","num_words":962,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 11 CUI - Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Pedro diwesi tsipaeba pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi Jerusalén tomaratha\\n1Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, pomonae ena Judea nacuatha, barapomonae daxita jume tane xua irʉrʉ pinae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo bayatha jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. 2Poxonae Pedro Jerusalén tomara bewarapiya, judiomonae pomonae xua jume cowʉnta xua ainya cui Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi pewi thabiwa tsainchi, barapomonae Pedro jume daunweya tsipaebatsi. 3Pedro baraichi, jeye:\\n—¿Eta xua metha barapomonae siwa poname pomonae jopa judiomonae naexanaeyo? ¿Eta xua metha naxaneme barapomonaetha? jei judiomonae.\\n4Nexata Pedro diwesi eetapona xua cueicueijei barapomonaetha. Po diwesin eetapona, barapo diwesin xua poxonae siwa pona pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pedro namchi:\\n5—Poxonae Jope tomaratha Nacom tsipaeban, pin paparuwa tan be poxonae camaitan. Barapo paparuwa peitaboco weruneica be pemʉtontha nantiya yacaincha opi queraba. Taxainya duneica. 6Barapo paparuwatha tan xua bobena. Baraxuan tan xua saya pecobetha pona be cawayun. Baraxuanno tan xua saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Baraxuanno tan xua saya petompacuetontha bobenapona be jomon. Baraxuanno tan xua saya yapupuna be peyapupunaewi. 7Peitabocotha jume tan xua nebarai: ‘Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa xaema’, nejei. 8Jume notan nexata: ‘Bara, bayatha apara jopa bapana camatsawan xaeinyo xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa’, jan. 9Equeicha peitaboco wenebaraichica: ‘Xua Nacom catsijainya exana, baxua jopa camatsawa jaintocuaetsi’, nejei. 10Acoibi po jumeyobe nebarai. Saya ʉ barapo jumethabe nebarai. Bapoxonae paparuwa equeicha peitaboco beicha caibe caicha. 11Paparuwa caibe juinya, irʉrʉ pebiwi acoibi poyobe patarʉ. Bapoyobe Cesarea tomarapiwi, taxantha pata. Barapo acoibi poyobe, pomonae Cornelio itoroba. 12Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi nebarai: ‘Napuna ponde. Beitatema pontabare’, nejei. Irʉ nebarʉ pona seis poyobe Cesarea tomara beya pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. Pajojoniyan Cornelio pia botha tatsi. 13Cornelio pana netsipaeba xua pinae pia botha tapatopatsi matatsunpin. Matatsunpin namchei: ‘Pebiwi Jope tomara beitorobiyama, pewabinexa tsainchi pon xua ainya wʉnbe xeina, Simón yawa Pedro. 14Barapon Simón Pedro paca tsipaebina Jesús pejume diwesi, paca necayawa capanenebiyaenexa tsane Nacom’, jei pinae matatsunpin poxonae pinae Cornelio tsipaebatsi, jei Pedro barapomonaetha. 15Pedro equeicha namchi:\\n—Poxonae Jesucristo pejume diwesi paebaxoyan Corneliobarʉtha, barapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi barapomonae. Icha cain painta ichi, barichi pomonaetha Nacom nacana jumope catsiba. 16Bapoxonae nantana pitaban Jesús pejume, poxonae pana barai: ‘Juan saya ʉ meratha bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisabina. Bapoxonae painya jʉntʉ coyeneintha pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei Jesús. 17Xaniwaicha beta yaputan xua Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, icha cain ichi poxonae Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata pata xantha poxonae Jesucristo pajume cowʉntan. Daxota Nacom jopa cui yancatabinyo poxonae ichichipa exana barapomonaetha, jei Pedro.\\n18Poxonae Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi, pomonae ena Jerusalén tomaratha, poxonae baxua jume taerʉcʉpa moya umenarʉcʉpa. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsino. Barapomonae namchi, jeye:\\n—¡Maisa wʉnae, irʉ Nacom nacana cui cata pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsanerʉ Jesús, yawa xua jʉntema pejinompaewa tsanerʉ! Baraxua Nacom ichichipa xua barapomonae najʉntʉ cui coyene barapenta xua abe, petaxeinaenexa tsainchi peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua jopa weraweracaeyo, jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi jinompa Antioquía tomaratha\\n19Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi dʉcʉpa, tsipei peanaepanaewi yotaba, poxonae po matacabitha Esteban bexotsi. Barapomonae tsanarʉcʉpa, ichʉn Fenicia nacua beya, ichʉn Chipre nacua tunaeto beya, ichʉn Antioquía tomara beya. Barapomonae saya judiomonaetha cueicueijei Jesucristo pejume diwesi. 20Ichamonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, Chipre nacua tunaetopiwi, Cirene tomarapiwino, barapomonae Antioquía tomaratha pata. Daxita barapomonae tsipaeba pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Jesús pejume diwesi tatsi pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. 21Barapomonae yawenatsi nawita Nacom pia peayapusʉwa tatsi. Daxota pin bicheito pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae jume cowʉntatsi Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.\\n22Jerusalén tomaratha, Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi tatsi, barapomonae, jume tane xua Antioquía tomarapiwi jume cowʉnta Jesucristo pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Daxota Bernabé Antioquía tomara beitorobiyatsi. 23Poxonae Bernabé Antioquía tomaratha patopa be ita cui wʉnaetsi xua Nacom yawena barapomonaetha. Bapoxonae Bernabé jʉntʉ coyene weiweina. Bernabé barapomonae barai, jeye: “Paajʉntʉcoyeneyapusʉya jinompare Nacomtha. Mataʉtano Nacom ajʉntʉyapusʉya pajume cowʉntaponde”, jei Bernabé. 24Bernabé pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei daxita i daxuan exana pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano bichocono Nacom jume cowʉntatsi. Daxota pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.\\n25Nexata Bernabé Tarso tomara bewarapiya, pewenaweneinexatsi Saulo. 26Poxonae Saulo caxinatsi baxota, Antioquía tomara bebarʉ warapiyatsi Saulo. Baraponbe cae wei naecabe baxota, cuidubabe pin bicheito xua Jesús pejume diwesi. Baraxota jiwi matha Jesús pijimonae tatsi wʉn dutatsi xua Antioquía tomarapiwi wʉn duta xua jeye: “Cristobarʉmonae”, jeichichi barapomonae pomonae Jesús pijimonae tatsi.\\n27Poxonae Bernabé irʉ Saulo cataunxuae cuidubapoponabe Antioquía tomaratha, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi baxota pata, Jerusalén tomara werendena. 28Bara caein jiwana pewʉn Agabo. Agabo asiya uncua barapomonaetha. Bapon wʉnae tsiwanaya paeba. Agabo yaputane exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Agabo namchi, jeye: “Bexa tsane daxita carepaya nacuantha jainbo tsane”, jei Agabo. Baraxua xainyei poxonae jʉmba matha Claudio romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana, bapoxonae pin jainbo tsurucuae. 29Daxota Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae ena Antioquía tomaratha, ichipa yawena pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús pomonae peenaexae Judea nacuatha. Daxota barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwixae pebʉrʉya nanta xeina xua paratixi taitorobina. Daxita barapomonae carepaya paratixi cata be xua po coyene cobe itacʉpatsi xua pecatsiwa. 30Barapomonae baxua exana. Barapo paratixi Bernabé irʉ Saulo caitorobatsibe pitiri jiwi nexa xua Judea nacua beya.","num_words":871,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Hechos 6 CUI - Barapoxonae barapo mataqueitha pinmonae - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi itapeta siete poyobe peyawenaenexa tsane ichamonaetha\\n1Barapoxonae barapo mataqueitha pinmonae jume cowʉnta Jesús. Pomonae xua griego jume pecueicueijeiwi anaya tsipaeba, pomonae xua hebreo jume pecueicueijeiwi baraichi, jeye: “Patamonae, powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi powaxi griego jume pecueicueijeiwaxi poxonae judiomonae apata pexaewa, barapowaxi saya peyauxi apatatsi pexaewa. Ichitha meisa judiomonaewaxi powaxi pecuenta werapaewaxichi barapowaxi jopa juniya nabaneibiyo”, jei. 2Jesús pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae doce poyobe, barapomonae barʉ nacaetuta ichamonae pomonae irʉ Nacom pejume cowʉntsiwi. Barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jeye barapomonaetha:\\n—Painta jopa yapu xanepanaeyo xua pata nacui barapentsiwa xua pata cueicueijeiwa Nacom Pejume Diwesi xua saya pexaewa pata apatsinexa jiwi. 3Daxota wajiwimonae paitapere siete poyobe pebinbe paxam jiwana. Paitapere pomonae xua daxita jiwi ita cui jʉntʉ coyene xanepaneibatsi, pomonae xua jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi, pomonae xua peyaputaewi. Barapo siete poyobe pacui itorobin xua pexaewa apateibina. 4Bapoxonae paxan Jesús pia peitorobiwi tatsi pan, jopa paapatsin tsane pexaewa. Saya meisa Nacom pata tsipaebeibichi nawita yawa pata cueicueijei tsaibichi Jesús pejume diwesi, jei barapomonae.\\n5Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi nanta jʉpaya nanta xeinarʉcʉpa. Bapoxonae Esteban itapetatsi. Bapon Esteban pon bichocono jume cowʉnta Jesús yawa bichocono jʉntʉ yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. Itapetatsi Felipeno, irʉ Prócoro, irʉ Nicanor, irʉ Timón, irʉ Parmenas, irʉ Nicolás. Bapon Nicolás Antioquía tomarapin. Bapon copiya jopa naexanaeyo judiomonaepin. Poxonae jume cowʉnta Nacom, bapoxonae judiomonaepin naexana. 6Barapoxonae barapo siete poyobe Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi capona Jesús pia peitorobi jiwi tatsitha. Jesús pia peitorobi jiwi tatsi mata jayabiya tawʉca Nacomtha xua Nacom yawenaena barapomonae.\\n7Pinmonae jume tane Nacom Pejume Diwesi. Pinmonaeno irʉ jume cowʉnta Cristo Jesús, pomonae Jerusalén tomaratha jinompa. Irʉ judiomonae pia sacerdotemonae tatsi, barapocotsimonae pin bicheito jume cowʉnta.\\nMeje yabara poxonae Esteban waetabatsi\\n8Esteban pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exaneiba jiwitha Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi. Tsipei Nacom yanta popona bapon daxota Esteban Nacom yaweneibatsi pecatsixaetsi peayapusʉwa. 9Nexata nacaetuta pinmonae judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Ichamonae wʉn dutatsi xua jeichichi: “Pomonae pepu sorobabebiwichi poxonae busi cui tatayebebatsi”, yabara wʉn jeichichi. Irʉ nanacaetutapona Cirene tomarapiwi, irʉ Alejandría tomarapiwi, irʉ Cilicia nacuapiwi irʉ Asia nacuapiwi. Daxita barapomonae Esteban jume matsontsonobatsi. 10Ichitha Esteban xaniwaicha cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota poxonae Esteban paeba barapomonae jopa itacʉpaetsi xua beta pejume notsiwa. 11Nexata barapomonae po pin bicheito penacaetutsimonae ichamonae nantsiyatsiya catatsi paratixi petacamuxuitorobinexa tsainchi xua Esteban paeba. Barapomonae pomonae pemuxuitorobi jiwi namchi xua Esteban Moisés baraunchichi abe jei, yawa xua Nacom baraunchichi abe jei. 12Barapo jumetha pemuxuitorobi jiwi daxita jiwi anaepana exanatsi xua Esteban jume canaerabatsi. Pitiri jiwino anaepana. Irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonaeno irʉ anaepana. Daxota barapo penapatae jiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae Esteban yorobateicatsi. Pentacaitorobi bicheito peitabaratha capoinchi. 13Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha waba pomonae Esteban jume cui canaerabatsi wabatsi. Barapomonae pomonae penaerabiwi Esteban yabara jeichichi:\\n—Bapon Esteban Nacom pin pia bo tatsi baraunchichi abe jei. Barichi bapon Esteban Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi baraunchichi abe jei. 14Pajume tan, xua Esteban paeba xua pinae Jesús Nazaret tomarapin paeba. Jesús pinae namchi, pinae jeye: ‘Barapo bo Nacom pin pia bo tantanaca exanaein’, pinae jei Jesús. Equeicha Esteban namchi xua pinae Jesús paeba pinae jeye: ‘Tamropata pitaban po peitorobi coyenewa xua bayatha Moisés paca itoroba’, jei pinae bapon Jesús, jei barapomonae pomonae penaerabiwi.\\n15Pomonae baxota ena pomonae pentacaitorobi bicheito, barapomonae Esteban necotenatsi. Barapomonae itabara tayena xua Esteban peitabara be matatsunpin itabara, xua bichocono wʉnae.","num_words":573,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.044,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN JUAN 1\\nPexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Juan peyaquinaelivaisi\\n1 Itsa abaxë ajibi itsacuenejavayo ata mapanacuataje, Cristo baja cajena ponapona athëbëtatsia. Cristo raja paxa Dioso pejamatabëcuenelivaisiitajëtsinë jivijavabelia. Cristobeje paxa Diosobeje najuaponaponabeje. Cristo ata rabaja Dioso baja cajena. 2 Daxitacuene baja cajena pexanaejava petaxuxuabivajënaeya ata, Cristobeje paxa Diosobeje najuaponaponabeje. 3 Cristo baja cajena daxitacuene mapanacuapijicueneje exana. Exana athëbëpijicuene ata. Bajarapacuene exanaeyaexanatsi paxa Dioso. Bajaraxuata itsacuenejavayo ata apo vecuaexanaetsi itsanë ata. 4 Cristo baja cajena rajuta piasaëjumali daxitacueneviria mapanacuataje. Cristo baja cajena bepecotia picani. Nexata jivi jamatabëcueneitayota pexaniajailivaisita. 5 Pacuenia pecotia itayota piaitaquirijavata, bajarapacuenia Cristo petsipaebilivaisita jivi jamatabëcueneitayota. Nexata dovathi, jivi piajamatabëcuene itaquiriyaexanaenë, apo caëjëpaetsi pevereverecaeyaexanaenexa bajarapalivaisi.\\n6 Nexata Dioso itoroba caenë pebi. Bajaraponë pevënë Juan. 7 Nexata Juan pona petsipaebinexa jivijavabelia Cristo pelivaisi. Nexata Juan tsipaeba daxitajivi pejumetaenexa Cristo pelivaisi, pejumecovënëtsinexanua. 8 Juan raja jivi apo pejamatabëcueneitayotsinë. Juan raja pona saya jivi petsipaebanajetarucaenexa xaniavaetsia Cristo pelivaisi. 9 Bajaraponë Cristo jamatabëcueneitayotsiana daxitajivi. Bajaraponë xaniajai jivi pejamatabëcueneitayotsinë. Bajaraponë Cristo patsica baja mapanacuayabetsicaje.\\n10 Cristo, ponë paxa Dioso jamatabëcuenelivaisiitajëta jivijavabelia, ponapona baja mapanacuataje. Itsiata baitsi jane mapanacuapijivi apo yapëtae bajaraponë mapanacua pexanaenëcueneje. 11 Cristo patsica pexanaenacuayabetsica. Itsiata baitsi jane mapanacuapijivi apo jumecovënëtsitsi Dioso pexënatocuene. 12 Itsiata itsamonae jumecovënëtatsi. Nexata Cristo tocopata bajarapamonae paxa Dioso pexi pexanaenexatsi. 13 Bajarapamonae penaexanaematacabi, abaxë Dioso pexicuenia apo taetsi. Pebi petiriva pepitsicujinae, pexi itsa jamatabëxainabeje, pexi xainabeje. Itsiata bajarapamonae itsa naexana, abaxë Dioso apo pexi. Matapania pacuenia Dioso tojitsipatsi, bajarapamonae itsa jumecovënëta Cristo Dioso pexënatocuene, Dioso pexi exanatsi.\\n14 Cristo, paxa Dioso pejamatabëcuenelivaisi itajëtsinënexa jivijavabelia, itsa patsica mapanacuayabetsicaje, naexana pacuenia vaxaitsi baexanatsi mapanacuataje. Nexata bajarapacuenia Cristo ponapona vaxaitsi tuatuajëta. Bajaraponë vënërubatsi Jesús. Paxanë payapëtaniji Cristo ayaijamatabëcuenenëcuene. Tsipaji pataniji pinijicuene pexanaejavanë. Bajaraponë Cristo, pepo caenë Dioso pexënato. Pinijicuenia asiva mapanacuapijivije. Cuaicuaijai ëpexaniajailivaisi. 15 Bajaraxuata Juan, Jesús itsa vajunupaebanajetaruca jivijavabelia, jumai tsanajetarucae mapacueniaje:\\n16 Bajaraponë Jesús cajena pepo pexaniajamatabëcuenenë. Pexaniacuene nacatoexanabiaba. Nacayavenonabiaba. 17 Bajayatami baja cajena picani Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa. Itsiata baitsi jane mapamatacabita Jesucristo patajopaica mapanacuayabetsicaje vajanacatsipaebinexa paxa Dioso vajanacaasivajava, vajanacatsipaebinexanua pexaniajailivaisi. 18 Itsajivi ata vaxaitsiyajuvënëjivi Dioso apo tae. Bajaraxuata apo yapëtaetsi pacuenia Dioso jamatabëcuenelivaisiitsi. Itsiata caenë Dioso pexënato, ponëbeje najuaponaponabeje, bajaraponë nacayapëtaeyaexanaica pacuenia jamatabëcuenelivaisiitsi paxa Dioso.\\n19 Judíovi, Jerusalén tomarapijivi, Juanjavabelia itoroba sacerdotevi, itsamonae templobo pevetsivi yajava, bajarapamonae peyanijobinexa Juanjavabelia. Nexata bajarapamonae itsa pata Juanjavabelia, yanijoba Juanjavabelia. Jumaitsi:\\n20 Juan nexata bajarapamonaejavabelia xaniavaetsia rovialia navajunupaeba. Jumaitsi:\\n21 Nexata icatsia matavëjëa yanijobatsi.\\n22 Nexata bajarapamonae jumaitsi:\\n23 Juan nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n24 Nexata fariseovi pitorobivitsi icatsia yanijobatsi Juan.\\n25 —Itsa xamë apo Cristomë, apo Elíaspijinëmënua, apo profetanëmënua, ponë pacopiaevetavanapajë pepatsijavanexatsica, ¿detsa nexata xuajitsia xamë jivi bautisabaponame? jaitsi bajarapamonae.\\n26 Juan nexata jumaitsi:\\n—Xanë saya bautisabaponajë ëmerata. Itsiata paxamë tuatuajëta ponapona ponë apo payapëtaemë. 27 Bajaraponë tacovëverena jane baja pata. Itsiata xanë bajaraponëvecua beveliajamatabëcuenenënë. Nexata acobeuranë tatoisinaenexa ata pijazapatomaëto tataxujonotsinexa pijazapato, jai Juan bajarapamonaejavabelia Jesús yabara.\\n28 Bajarapacuenia Juan yanijobatsi Jordánmene itsapanatalia, Betaniavënë tomarajavata, Juan jivi itsa bautisabaponapona.\\n29 Fariseovi pijajivi Juan peyanijobicujinaetsi peyapëtaenexatsi ponëcuene, meravia pitsijavata, Juan taetaba Jesús penajetarucaejava Juanjavaberena. Nexata Juan jumaitsi jivijavabelia:\\n—Pataema, mara ponëje, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsicaje. Bajaraponë Dioso bepijaovejayo tsane. Pacuenia jivi ovejayo babeyaxuaba pevi ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajara itsanetsi maponëje. Nacaevetsiana pebeyaxuabinexatsi. Nexata bajarapacuenia matamotsiana daxita nacuanëpijivi pibisiacuene pexanaeneconimi. 30 Baja rajane maponë yabara itsa pacatsipaebatsi, pacajumaitsitsi tsabiabi mapacueniaje: “Tacovëverena patsiana itsanë. Bajaraponë nevecuaayaijamatabëcuenenë bitso. Tsipaji baja cajena tanaexanaevajënaeya ata, bajaraponë ponapona,” pacajaitsi tsabiabi. 31 Apo yapëtaenë picani bajaraponë. Itsiata apo yapëtae atanë, pacabautisabanajetarucatsi merata paIsrael nacuapijivimë. Ponë yabara pacatsipaebatsi, bajara jane maponë najetarucaje, jai Juan jivijavabelia Jesús penajetarucaejavata.\\n32 Icatsia Juan jumaitsi jivijavabelia Jesús yabara:\\n—Xanë taniji Espíritu Santo perunaejavatsica athëbëvetsica beucucuto. Nexata tsimatanacopatsicatsi bajaraponë. 33 Xanë abaxë itsiata apo yapëtaenë bajaraponë Cristocuene. Itsiata Dioso, taneitorobinë merata jivi tabautisabaponaenexa, nejumaitsi baja cajena copiata: “Papebi pematatsënëatsica taename Espíritu Santo perunaejavatsitsica petsijamatabëecaenexatsi, bajaraponë jane baja jivi tsijamatabëjoneyaexanaena Espíritu Santo,” nejai baja cajena copiata Dioso. 34 Pacuenia baja cajena taniji, pacatsipaebatsi. Bajaraponë baja cajena Dioso pexënato, jai Juan jivijavabelia Jesús yabara.\\n35 Juan jivijavabelia petsipaebicujinae Jesús Dioso pexënatocuene, meravia pitsijavata, Juan yajavaponapona anijanëbeje pijajivitonëbeje. 36 Itsa Juan tane Jesús pexenetanajetarucaejavatsi, nexata Juan jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia:\\n37 Nexata Juan pijajivitonëbeje itsa jumetanebeje bajarapacuenia Juan pejumaitsijava, Juan pijajivitonëmibeje pënaponabeje Jesús. 38 Jesús napënëyorotojopa. Taenucajopa. Yanijoba bajaraponëbejejavabelia.\\n39 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëbejejavabelia:\\n40 Bajaraponëbejeyajuvënënë itsanë pevënë Andrés. Andrés raja Simón Pedro pejuyapijinë. 41 Andrés nexata bepijia pona pematapijinë Simón pejaitsinexa. Itsa baja Andrés pematapijinë caxitajaraba, jumaitsi pematapijinëjavabelia:\\n42 Nexata Andrés barëlia pematapijinë Simón Jesúsjavabelia. Itsa Jesús tane Simón, nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia:\\n43 Jesús baja ponaejitsia Galilea nacuayabelia. Jesús nexata peponaevajënae, caxitajarabaxuaba Felipe. Nexata Jesús jumaitsi Felipejavabelia:\\n44 Bajaraponë Felipe Betsaida tomarapijinë. Andrésbeje Pedrobeje ata Betsaida tomarapijinëbeje. 45 Felipe nexata pona pejaitsinexa Natanael. Itsa baja Felipe caxitajaraba, jumaitsi Natanaeljavabelia:\\n46 Nexata Natanael jumaitsi:\\n47 Jesús itsa tane Natanael pecujitanajetarucaejavatsi, nexata Jesús Natanael yabara jumaitsi pijajivijavabelia:\\n48 Nexata Natanael jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n49 Natanael nexata jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n50 Jesús nexata jumaitsi:\\n51 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:","num_words":744,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.269,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto ROMANOS 2\\nPacuenia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaejitsia pijaneconi pexainaevi yabara pelivaisi\\n1 Paxamë pajudíovimë, pacatsipaebianatsi mapacueniaje. Pajudíovimë pajumaitsimë tsabiabi itsajivi yabara: “Mara pajivi pibisiacuene exanaje. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë tsabiabi. Bajarapacuenia paxamë itsa pajumaitsimë tsabiabi itsajivi yabara, nexata paxamë ata Dioso pacananeconitsiaexanaena. Tsipaji paxamë ata pibisiacuene paexaname bajarapacuenia itsa pajumaitsimë tsabiabi itsajivi yabara. 2 Yapëtanetsi baja cajena mapacueneje. Itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pibisiacuene pexanaevi. Itsamatacabi Dioso itsa naneconitsiaexanaena pibisiacuene pexanaevi, caejivi canacujitsia, paneconivajëto xaina, bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanaponaena. 3 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata pibisiacuene paexanabiabi atamë, pajumaitsimë tsabiabi itsajivi yabara: “Mara pajivi pibisiacuene exanaje. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë tsabiabi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata bajarapitsipibisiacuene paneexanabiabixae, pëtsa pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi judíovitsi Dioso pijajivixaetsi, apo nacananeconitsiaexanae tsane Dioso,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji Dioso naneconitsiaexanaena daxita pibisiacuene pexanaevi. 4 Bepacanaëjëtame xaniavaetsia pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Dioso cajena abaxë bepijia apo naneconitsiaexanae pibisiacuene pexanaevi ata. Dioso raja abaxë jamatabëcueneevetaponapona pibisiacuene pexanaevi ata pevajëtsinexatsi pevecuaajibiaexanaenexa pijaneconi. Paxamë ata Dioso pacatojitsipa panecopabinexa pibisiacuene paneexanabiabijava, panenajamatabëcuene pënëyorotsinexa Diosojavabelia. Bajaraxuata abaxë Dioso pacaitaxutotsoniatane. 5 Itsiata paxamë pajamatabëcuenetajamë bitso. Apo pajamatabëcopatsimë pibisiacuene paneexanaejava. Nexata ayaineconi panatoexanaponame panevajënaeyabelia. Nexata ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi. 6 Bajarapamatacabi Dioso naneconitsiaexanaponaena caejivi canacujitsia. Paneconivajëto natoexanaponapona itsa abaxë asaë tsaponaponae mapanacuataje, bajarapaneconivajëtota Dioso caejivi canacujitsia naneconitsiaexanaponaena. 7 Itsamonae jamatabëcueneenabiabatsi ëpexaniacuene pexanabiabinexa. Bajarapamonae jitsipabiabanua pejinavanapaenexa Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia. Jitsipabiabanua Dioso pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi. Jitsipabiabanua pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapamonae Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. 8 Itsamonae natojitsipa daxitacuene pexainaejava ëbajarapamonaenexa. Apo jumecovënëtsinua pexaniajailivaisi. Saya exanavanapa ëpibisiacuene. Bajarapamonae Dioso anaeya ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi. 9 Daxitajivi pibisiacuene exana, judíovi, apo judíovi ata. Daxita bajarapamonae pibisiacuene pexanaexae, Dioso bejiobiaexanaenatsi. Bitso yanajamatabëxainaenanua pijaneconi. 10 Itsiata baitsi jane daxita pamonae pexaniacuene pexanaevi, judíovi, apo judíovi ata, Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia jinavanapaena. Dioso sivajamatabëcuenebarëya tsanetsi. Jinavanapaenanua jamatabëcuenexanepanaeya.\\n11 Dioso itsa naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, najëpaeya naneconitsiaexanaena. Paneconivajëta xaina caejivi canacujitsia, bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanaponaena caejivi canacujitsia. 12 Pamonae apo judíovi, yapëtae ata xua pibisiacuene, itsiata bajarapapibisiacuene exanavanapa. Nexata bajarapapibisiacuene pexanavanapaexae, Dioso naneconitsiaexanaenatsi apo judíovi. Pamonae judíovi, yapëtae ata pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi pibisiacuene pexanaeyaniva, itsiata bajarapapibisiacuene exanavanapa. Nexata bajarapapibisiacuene pexanavanapaexae, Dioso naneconitsiaexanaenatsi judíovi. 13 Dioso raja judíovi aneconijibia apo tae saya jema judíovi peyapëtaejava yabara, palivaisi Dioso tonajumecopata Moiséspijinëta. Dioso raja judíovi aneconijibia tane matapania judíovi itsa exanavanapa pacuenia Dioso itoroba Moiséspijinëta petonajumecopatsilivaisita. 14 Pamonae apo judíovi, apo tsipaebitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Itsiata apo judíovi ata itsajavata exana pacuenia itoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita. Apo judíovi apo muxujiobi atatsi, yapëtane pejamatabëëthëtota xua pexaniacuene pexanaenexa. Yapëtanenua xua ata pibisiacuene pexanaeyaniva. 15 Pamonae pexaniacuene exanavanapa tsipaebinejevatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapamonae exanavanapa pejamatabëëthëtota peyapëtaecuenia, pacuenia itorobatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita. Daxita apo judíovi yapëtane pejamatabëëthëtota pexaniacuene pexanaenexa. Yapëtanenua xua pibisiacuene pexanaeyaniva. 16 Jemata raja copiapatsiana pamatacabi Dioso itorobijitsia Jesucristo penaneconitsiaexanaenexa daxitajivi. Nexata Jesucristo daxitajivi naneconitsiaexanaena muetsia daxitajivi pibisiacuene pexanavanapaeneconi yabara. Naneconitsiaexanaenanua papibisiacuene ata muetsia daxitajivi najamatabëxainavanapa yabara. Nexata bajarapamatacabi daxitajivi nayapëtaena Dioso penaneconitsiaexanaejavanexatsi muetsia pexanavanapaeneconi yabara. Bajarapacuenia jivi tsipaebaponajë Dioso pitorobilivaisi itsa tsipaebaponajë.\\nJudíovi yabara, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, yabara pelivaisi\\n17 Pajudíovimë, pajumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi raja judíovitsi. Vaxaitsi yapëtanetsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajaraxuata Dioso nacacapanepaena. Dioso raja ëjudíovitsi vajaDioso,” pajamë tsabiabi. 18 Payapëtaneme baja cajena xua Dioso pacatojitsipa paneexanaenexa. Payapëtanemenua Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajaraxuata payapëtaneme xua pexaniacuene paneitapetsinexa paneexanavanapaenexa. 19 Pajamatabëjumaitsimënua tsabiabi: “Vaxaitsi cajena bitso yapëtanetsi Dioso pejumelivaisi, vajatsipaebinexa pamonae jumetae ata Dioso pejumelivaisi, abaxë apo pejumeyapëtaevi pexaniajailivaisicuene. Vaxaitsi jamatabëcueneitayotsianatsi pamonae piajamatabëcueneitaquirivi, Dioso pejumelivaisivecua saya pejinavanapaevi,” pajamatabëjamënua tsabiabi. 20 Pajamatabëjumaitsimënua tsabiabi: “Vaxaitsi cajena nacacaëjëpa vajayapëtaeyaexanaenexa pamonae abaxë apo yapëtae pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Nacacaëjëpanua vajayapëtaeyaexanaenexa pamonae ata pejanajumecovënëtsivi Dioso. Nacacaëjëpa bajarapacuenia vajayapëtaeyaexanaenexa tsipaji yapëtanetsi pacuenia Dioso jumaitsi Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita. Bajarapalivaisi pexaniajailivaisi baja cajena. Yapëtaeyaexana pacuenia jivi exanaejitsia,” pajamatabëjamë tsabiabi. 21 Bajarapacuenia paxamë patsipaebabiabi atamë itsamonaejavabelia, itsiata paxamë ata apo paexanaemë bajarapacuenia. “¡Pëtsa panacobetoxotame,” pajamë tsabiabi itsamonaejavabelia. Itsiata paxamë panacobetoxotabiabame. 22 “Pëtsa panaperabëquenetsiataneme itsavajavabelia panijavajivivecua,” pajamë tsabiabi ata itsamonaejavabelia, itsiata paxamë panaperabëquenetsiataeyabiabame itsavajavabelia panijavajivivecua. Paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Jumapecataya pexanaenëanëjavabelia penavajëcaecuene bitso abeje. Itsa pajonejitsipame jumapecataeya pexanaenëanë penubenaebota, pacajamatabëcuene bijianaejitsipa,” pajamë tsabiabi. Itsiata paxamë pajoneyabiabame jumapecataeya pexanaenëanë penubenaebota penamatamotsijavanë, ofrendacuenia pejebijavanë, panenacobetoxotabiabinexa. 23 Paxamë pajudíovimë jivi picani patsipaebabiabame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bitso pexanepanaelivaisi. Itsiata paxamë ata apo pajumecovënëtsimë bajarapalivaisi. Bajaraxuata jivi apo yaiyatae Dioso. 24 Bajara paneitsixae, copiapata jane baja pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia pacavajunupaeba. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia itsa pacavajunupaeba, jumaitsi paxamë yabara mapacueniaje: “Pamonae apo judíovi, pibisiacuenia Dioso baracuaicuaijai tsane judíovi xaniavaetsia apo petsitajinavanapaexae,” jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë Dioso apo panejumecovënëtsijavanexa yabara.\\n25 Paxamë pajudíovimë papebijivimë, pacaperabëcaucuba itsa abaxë patsiquirinacuetoximë. Baitsi pacaboupiperabëcaucuba. Bajarapacuenia pacaperabëcaucuba panenayapëtaenexa Dioso papijajivicuenemë. Bajarapacuene pacatonamatamota matapania itsa pajumecovënëtavanapame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Itsa apo pajumecovënëtsimë tsipae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, papecaperabëcaucubivi ata, itsiata Dioso apo papijajivimë tsipae. 26 Pamonae apo judíovi ata, apo peperabëcaucubivi atatsi, pejumecovënëtavanapaexae pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi, nexata bajarapamonae ata Dioso pijajivicuenia tanetsi. 27 Pamonae apo judíovi, apo peperabëcaucubivi atatsi, itsiata pejumecovënëtavanapaexae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapamonae itsamatacabi pacaurabiana Diosojavabelia. Bajarapacuenia pacaurabiana Diosojavabelia tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi payapëtae atamë, papecaperabëcaucubivi atanua, itsiata apo pajumecovënëtsimë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. 28 Pajivi perabëcaucutsi atatsi penayapëtaenexa Dioso pijajivitonëcuene, saya peperabëcaucutsijavatsi yabara Dioso pijajivitonëcuenia apo taetsi. 29 Pajivi pepacuene Dioso pijajivitonë, bajarapajivi peneta pejamatabëëthëtovetsina Dioso jumecovënëta. Pajivi pepacuene Dioso pijajivitonë, bajarapajivi saya naniavelia apo perabëcaucutsitsi. Biji rajane pejamatabëëjëtota pejanajamatabëcuene rajutatsi Espíritu Santo. Bajarapajivi xua exanaponapona, exanaponapona Dioso pesivabarëyanexatsi. Bajaraxua apo exanaponaponae saya mapanacuapijivi pesivabarëyanexatsi.","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.131,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.272,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Lucas 5 CUI - Caentacabi Jesús Genesaret pucua itapatha - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús piamonae yawena xua duwei yamona\\n(Mt 4.18-22; Mr 1.16-20)\\n1Caentacabi Jesús Genesaret pucua itapatha uncua. Pin bicheito pata bichocono nacʉcʉnaxuba Jesustha, tsipei barapomonae ichichipa jume tane Nacom Pejume Diwesi tatsi. 2Jesús ainya jerabe tane pucuatha taetabo itapatha, po jera saya naebe. Tsipei duwei peyamonaewi bayatha nacui wetarʉcʉpa, mataʉtano poxoru bayatha nonobouna taetabotha. Barapomonae pia peyamonaewan iquicompa. 3Nexata Jesús jeratha nontabiya Simón pia naetha tatsi. Jesús Simón baraichi:\\n—Tsiwiyo neyana torotaxoyam, jei Jesús.\\nBapoxonae Jesús eca jeratha. Jesús mene wecuidubecarena jiwi Nacom Pejume Diwesi. 4Poxonae Jesús najume weta, Simón baraichi, jeye:\\n—Jeratha ponde ichaxota pentatheibʉ. Paxoyama painya neyacamonaewa painya necapirenaenexa duwei, jei Jesús.\\n5Simón, Jesús jume notatsi, jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim, bequein barapo merawithe payamonompan, pacobesa patan. Yaitama aunxuae neitorobame, methaunxuae xoyaein tayamonaewa, jei Simón.\\n6Poxonae barapomonae xoya, duwei pin tunto capirena, muxu peucubabi xua peyamonaewa. 7Nexata barapomonae moya pecobetha itacowaeba pomonae penabarʉ yaxunobompaexae, pomonae icha jeratha jinompa itacowaebatsi, penayawenaenexa. Barapomonae pata. Jera ainya naebe wʉntabe duwei. Muxu pebunopaebe jerabe. 8Simón pon Jesús icha wʉn duta, xua Pedro baraichi, bapon tane baxua. Bapoxonae bapon Jesús peitabaratha tauncuatsi pentabocotha. Simón, Jesús baraichi, jeye:\\n—Tanecanamataxeinaein, newepu ponare, tsipei xan abe taexanaein, jei Simón Pedro.\\n9Poxoru Simón Pedro junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca yaitama peyacamonaewatha capirena duwei pin tunto. Irʉ pomonae Simón Pedro pia jeratha petaenaewichi barapomonae irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca. 10Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi, Santiago irʉ Juan baponbe irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaecabe. Baponbe ponbe Simón pebarʉ yamonaeinbe tatsibe. Ichitha Jesús Simón baraichi, jeichichi:\\n—Simón, jopa junuwinde, anoxuae caexanaeinchi xua pinmonae yawenaename xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha ichim poxonae yamoname duwei nawita, jei Jesús.\\n11Nexata poxonae barapo jerabe botounabe, barapoxonae barapomonae baxuan daxita nacui barapenta. Bapoxonae barapomonae Jesús puna poinchi.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ sawinchi\\n(Mt 8.1-4; Mr 1.40-45)\\n12Jesús icha tomara siwa pona. Bapoxonae pebin patopa pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús taebatsi, bapon Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi yawa ira betaeuncuareca. Bapon Jesús jume daunweya wʉcatsi, jeichichi:\\n—Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jeichichi Jesús bapon.\\n13Nexata Jesús, nacobe yota, yawa mata jayaba bapon, pon peperʉ sawinchi. Jesús barai, jeye:\\n—Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús.\\nBapoxonae bapon nainya taaichurucaetsi xua peperʉ sawiwatsi. 14Nexata Jesús barai bapon, jeye:\\n—Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.\\n15Ichitha daxita jiwi tajʉ beya jume taetaepona pocotsiwa Jesús exana. Pin bicheiton nacaetutapona Jesustha pejume taenexa tsane pocotsiwa Jesús exana. Mataʉtano nacaetutapona xua Jesús peaxaibi exanaenexa barapomonae. 16Ichitha Jesús ichaxota jiwaibi bara beya poneiba compa. Baxotiya Paxatha tsipaebeiba.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi\\n(Mt 9.1-8; Mr 2.1-12)\\n17Caentacabi Jesús cuidubauya. Irʉrʉ baxotiya ena pomonae fariseomonae jiwana tatsi. Irʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Barapomonae daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Galilea nacuatha. Irʉ daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Judea nacuatha, irʉ ichamonae Jerusalén tomara werendena. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi Jesús yawenatsi, daxota axaibi exana peatene jiwi. 18Nexata pebiwi pata. Barapo pebiwi carendena pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha maiteiba, barapomonae barapocotsiwatha carendenatsi pecuenobinchi. Barapomonae bepa bomʉxʉtha cajojoniyaei xua bepa Jesús peitabaratha tabotichei. 19Ichitha barapomonae jopa cajojoniyaeyo bomʉxʉtha tsipei pin bicheito boupa quecona. Barapo bo matatupa pereca. Nexata daxota barapo bo matatupa beenoinya. Barapomonae barapo penta tupa weatsa caxina xoreca. Nexata barapomonae nantiya opi quetabe bʉmacatha barapo pemaiteibiwatha. Bapoxonae bara weyawa yorecatsi barapo pecuenobinchi jiwi pexainya deca tatsi, Jesús peitabarayo decano tatsi. 20Jesús tane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua Jesús bara peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi. Daxota Jesús barai pecuenobinchi, jeye:\\n—Tajiton cayabara cui jʉntemainatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.\\n21Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae caemonae natsipaeba, najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae.\\n22Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae caemonae natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa metha baxua pana natsipaebame? 23¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchin? ¿Metha jan tsane: ‘Abe jinya neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Asiya uncuatabare yawa ponare’, jan tsane? 24Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús.\\nBara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye:\\n—Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.\\n25Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Pia bo be-iya yawa Nacom wʉnae jaintatsi poxonae namtotha ecapona. 26Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae junuwiya namchiya jeye:\\n—Anoxuae waxainchi tainchi xua pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Leví wabatsi, Jesús waba\\n(Mt 9.9-13; Mr 2.13-17)\\n27Poxonae baxua Jesús nacui weta, bapoxonae Jesús pontaba. Jesús tane pebin pon pewʉn Leví. Leví bapon pon paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Bapon eca ichaxota paratixi matoma noteibeca. Jesús Leví baraichi, jeichichi:\\n28Bapoxonae Leví nontapona. Daxita baxua xubota, cuenta pona. Bapoxonae Jesús puna poinchi.\\n29Pirapaeyo Leví pin penabanaewa exana pia botha xua Jesús tsiexanatsi. Irʉ pebiwi pinmonae pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha, irʉ ichamonaeno barʉ enatsi penabarʉ nabanaenexa tsane. 30Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa, daxita barapomonae Jesús pijimonae abeya tsipaebatsi xua Jesús yabara. Barapomonae namchi, Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeichichi:\\n—Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Mataʉtano barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapomonae.\\n31Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene canantawenona pon jiwi peyawʉbin. 32Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Apara tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi\\n(Mt 9.14-17; Mr 2.18-22)\\n33Nexata barapomonae fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi:\\n—Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jopa juniya nainboteibiyo xua jopa juniya tsipaebeibiyo Nacomtha. Irʉ pomonae fariseomonae barichirʉ. Ichitha nama jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi xuano saya ʉ peapeibi cou, jeichichi Jesús.\\n34Jesús jume nota barapomonae, jeye:\\n—Paxam jopa bewa paexanaem tsane xua ichamonae nainbotsina, pomonae patsiwabame pexaewa xua penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca poxonae jiwi nabane, jopa ba bapoxonae nainbotsi. 35Ichitha icha pon aena piowa pita, bapon caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane, jei Jesús.\\n36Mataʉtano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba barapomonae, jeye:\\n—Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. 37Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocotono naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. 38Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, xuano pena bocoto jopa nacubiyo poxoru boco yeyena xuano poxoru pena bocoto. 39Pon ba xua peru vino mera apa pirapaeyo jopa ichipaeyo pena vino mera. Bapon jei: ‘Maisa peru vino mera xeica, beyacaincha pena vino mera’, jei.","num_words":1354,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto APOCALIPSIS 17\\nPacuenia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pamonae navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia yabara pelivaisi\\n1 Pamonae siete paángelnëbeje, siete pacopabeje pecaponaevi, bajarapaángeleviyajuvënënë, caenë rena xanëjavaberena. Bajarapaángelnë nejumaitsi:\\n—Naxanitsia. Catsitajëtsianatsi pacuenia Dioso naneconitsiaexanaejitsia Babilonia tomarapijivi, patomaraxaneto eca menexanetonë imoxoyojavata. Bajarapatomarapijivi Diosojavabelia apo navajëcabiabi. Caranata saya navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Nexata pacuenia petiriva pevitota bitso pibisiacuene pexanabiabiva jamatabëcueneitsi, bajarajamatabëcueneitsi Babilonia tomarapijivi. Pova petiriva pibisiacuene pevitota exanabiaba, bajarapova pejamatabëcueneta jamatabëcuenebijiana itsamonae ata. Bajara pijinia pacuenia Babilonia tomarapijivi ata pexanabiabijava pejamatabëcueneta, jamatabëcuenebijiana ayaibitsaëtoxaneto itsanacuanëpijivi ata. 2 Tsipaji itsanacuanë pevetsivi patabiaba Babilonia tomaraberena. Nexata bajarapamonae ata copaba Diosojavabelia penavajëcabiabijava. Caranata saya Babilonia tomarapijivi cuenejëpaeya navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Nexata jamatabëcuenebijianatsi bajarapamonae ata, nejai bajarapaángelnë.\\n3 Bajaraxuacujinae Espíritu Santo netsijamatabëvënëca. Nexata bemajitsinaebota ángelnë nebarëpona petusato nacuayabelia. Bajarajotalia taeyetajë petiriva. Bajarapova eca piayainë, petsobianë, pejumata. Bajaraponë peperabëtuareca, Dioso apo pejitsipaevënëanë, itanerubena. Bajarapapiayainë xaina siete pamatabocotobeje diez pamataetobeje. 4 Nexata bajarapova penaxatatsijavareca itsajava pabanaeya saëjai. Itsajava tsobia. Naitabëteca orojavanëta, perlavënëjavanëta ata, penamatamotsiibotonëta ata. Cobenaeca orocopa. Pibisiacuene bitso pexanaejava pevitota, bajarapajamatabëcuenelivaisi vënëca bajarapacopata. 5 Bajarapova pitapathaitota vënëyaquinarutatsi. Pajamatabëcuenelivaisi yabara bajarapova pitapathaitota vënëyaquinarutatsi, itsajivi ata apo yapëtae. Pejumaitsijume picani mapacueniaje: “Pinijitomaraxaneto Babiloniatomara. Bajarapatomaraverena pitsapa jivi pejamatabëcuenebijianaejavatsi, jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia penavajëcabiabinexa. Bajarapatomaraverena pitsapanua jivi pejamatabëcuenebijianaejavatsi, daxitaxua pibisiacuene pexanaenexa mapanacuataje,” pejaijume, picani bajarapova pitapathaitota vënëyaquinarutatsi. 6 Taeyetajë icatsia bajarapova. Aitajibi tsecae Dioso pijajivimi pijanarata. Pamonae ata beyejebatsi pevajunupaebixae Jesús, bajarapamonaemi ata pijanarata aitajibi tsecae bajarapova. Bajarapitsecaejava itsa taniji, bitso baja cajena jamatabëcuenenajunaviacajë. 7 Nexata ángelnë nejumaitsi:\\n—¿Detsa xuajitsia jamatabëcuenenajunaviacame? Cayapëtaeyaexanaenatsi pajamatabëcuenelivaisi xaina mapovaje. Ponë piayainë siete pamatabocotobeje diez pamataetobeje pexainaenë, ponëjumata bajarapova eca, bajaraponë ata pajamatabëcuenelivaisi xaina, cayapëtayaexanaenatsi. 8 Mapapiayainë tanemeje, bajaraponë picani bajayata ponapona mapanacuataje. Itsiata baja aeconoxae bajaraponë ajibi. Itsiata baitsi jane itsamatacabi pinijimëthëxanetojavatsina pitsapaenina icatsia peponaponaenexa mapanacuataje. Bajaraxuacujinae bajaraponëmi beyaxuabianatsi pepacuene jane baja bajaraponë pecopiarucaenexa. Daxita mapanacuapijivije, pamonae Corderonë pijacuyalatobaxutota apo vënërubenae Dioso nacua pexanaevajënaeya, Dioso nacua pexanaecujinae ata, bajarapamonae matacabi apo pevereverecaejava apo xainae tsane. Bajarapamonae jamatabëcuenenajunaviacaena piayainë itsa pitsapaenina pinijimëthëxanetojavatsina, nejai ángelnë.\\n9 Icatsia ángelnë nejumaitsi:\\n—Pamonae baja peyapëtaevi, pamonae baja caëjëpatsi pejumeyapëtaenexa, bajarapamonae pejumeyapëtaenexa mapalivaisije. Papiayainë xaina siete pamatabocotobeje, ponëjumata taeyetame petiriva, anijajamatabëcuenelivaisibeje itajëta. Bajaraponë pematabocotonë, siete pamatabocotobeje, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Siete rabaja pijinia patsutobeje eca Babilonia tomarata. Bajarapasiete pamatabocotobeje mapajamatabëcuenelivaisi yajavaxainaje. 10 Siete rabaja pijinia ponëbeje Babiloniatomara pevetsivi. Nexata Babiloniatomara pevetsiviyajuvënëvi cinco baja ponëbeje pitsapa. Seisnë abaxë aeconoxae eveta Babiloniatomara. Sietenë abaxë apo taxuxuabi pevetsinexa. Itsiata sietenë itsa evetsiana, bajayajebi apo evetsi tsane. 11 Papiayainë, petsobianë, taneme, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Bajaraponë picani bajayata eveta Babiloniatomara. Itsiata baja aeconoxae bajaraponë apo evetsi. Tsipaji baja tëpa. Itsiata baitsi jane icatsia bajaraponë pinijimëthëxanetojavavetsina pitsapaenina Babiloniatomara icatsia pevetsinexa. Nexata icatsia bajaraponë itsa evetsiana, ochonë baja evetsiana Babiloniatomara. Bajaraponë abaxë bajayata itsa ponapona, siete ponëbeje Babiloniatomara pevetsiviyajuvënënëmi baja cajena. Bajaraponë icatsia Babiloniatomara itsa evetsiana, pevetsicujinae bajaraponëmi beyaxuabianatsi pepacuene jane baja bajaraponë pecopiarucaenexa, nejai ángelnë.\\n—Ponë piayainë pemataetonë taneme diez pamataetobeje, mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Diez rabaja pijinia ponëbeje, itsamatacabi nacuanë evetsiana. Nexata bajarapamonae itsamatacabi nacuanë itsa evetsiana, evetsiana diez panacuabeje. Tsipaji caenë canacujitsia evetaponaena caenacua. Bajarapamonae abaxë apo taxuxuabi bajarapanacuanë pevetavanapaenexa. Itsiata baitsi jane itsa taxuxuabijitsia nacuanë jane baja pevetavanapaenexa, copatsianatsi pijanacuanëjava pevetsinexa saya caeepatoyovajëto. Bajarapamonae itsa evetsiana pijanacuanëjava, piayainë barëevetsianatsi. 13 Pamonae diez ponëbeje, diez pijinia panacuabeje itsamatacabi itsa evetsiana, barënajamatabëcuenejëpaenatsi piayainë. Nexata bajarapadiez ponëbeje jumaitsi tsane piayainëjavabelia:\\n—Xamë pacatocopatsianatsi patanematacaitorobinënexamë, jai tsane.\\n14 Pamatacabi bajarapadiez ponëbeje evetavanapaena pijanacuanë, piayainë vajabitsaë barëexanaenatsi Corderonëjavabelia. Daxita pamonae Corderonë pijajivi, pamonae Dioso pejunatsivi, bajarapamonae pijinia Corderonë barëbena piayainëjavabelia. Nexata Corderonë cueneamoneyabiana piayainëjavabelia. Cueneamoneyabiana tsipaji Corderonë daxita petuxanevi pijatuxanenë baja cajena. Nexata Corderonë daxita nacuanë pevetsivi matatoxenetsia pepo pevetsinë, nejai ángelnë.\\n15 Angelnë icatsia nejumaitsi:\\n—Pamanuameneboxovereca taeyetame pibisiacuene pexanaeva, bajarapamanuamene mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Mapanacuata jinavanapa jivibitsaëtoxanetonë daxitaviriajumevi, daxitanacuanëpijivinua. Bajarapajamatabëcuene yabara taneme bajarapamanuamene. 16 Pamonae diez panacuabeje pevetsivinexa, bajarapamonae piayainë barëitoya tsane pibisiacuene pexanaevajavabelia. Nexata bajarapamonae beyaxuabiana bajarapova. Jumasa xuababuatsiana. Xaeyabuatsiananua. Bajaraxuacujinae tajuitsiana isotota. 17 Pamonae diez ponëbeje itsamatacabi nacuanë itsa evetsiana, bajarapamonae najamatabëcuenejëpaena petocopatsinexa piayainë pijanacuanë petoevetsinexatsi. Bajarapacuenia najamatabëcuenejëpaena tsipaji baja cajena Dioso jamatabëcueneitorobatsi bajarapacuenia pexanaenexa bajarapamonae. Nexata piayainë bajarapamonae pijanacuanë bajayajebi toevetsianatsi matapania pecopiapatsijavabelianexa daxita pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi. 18 Pova pibisiacuene pexanaeva taeyetame manuameneboxovereca, bajarapova mapajamatabëcuenelivaisi xainaje. Pinijitomaraxaneto Babiloniatomara. Bajarapatomarapijivi pejamatabëcueneta mapanacuanë pevetsivi pibisiacuene exanapona, nejai ángelnë.","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.114,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 9 CUI - Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jeratha - Bible Search\\n1Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jeratha pona icha muxunene beya xua pucua epataʉta iya. Jesús pia tomara beya patopa, barapo tomara icha muxunenetha eca. 2Baraxota pebiwi pata. Barapo pebiwi Jesús tacarendenatsi pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha pemaiteibiwa, barapomonae barapocotsiwatha pecuenobinchi carendenatsi. Poxonae Jesús tane xua barapomonae yabara jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae Jesús barai pecuenobinchi:\\n—Tajiton, najʉntʉ coyene tsacatabare. Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba jinya abe neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.\\n3Bapoxonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, barapomonae daxita carepaya pia coutha nanta xeina. Najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae. 4Daichitha Jesús yaputane xua barapomonae pijʉntʉ coyeneintha natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—¿Eta xua metha baxua abeya pana neyabara cananta xeiname? 5¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponare, yawa bara ponare’, jan tsane? 6Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús.\\n—Catsipaebatsi nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyande, jei Jesús.\\n7Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae pia bo be-iya. 8Poxonae jiwi tane baxua, barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae nabarai:\\n—Anoxuae waxainchi tainchi pocotsiwa pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, yawa wʉnae jaintatsi xua Nacom barapo jitontha pecatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa, jei barapomonae.\\nMeje yabara poxonae Mateo wabatsi, Jesús waba\\n9Jesús bara weya pontaba ichaxota axaibi exana pon pecuenobinchi. Bapoxonae Jesús tane pebin pon pewʉn Mateo. Bapon eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Jesús Mateo baraichi:\\nBapoxonae Mateo caena nainya nontapona yawa napuna pona Jesustha.\\n10Pirapaeyo Jesús barʉ ecatsi, Mateo barʉ eca pia botha pexaethopeibiwatha xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanaewi. Daxita barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha yawa Jesús pijimonae barʉ ecano penabanaenexa. 11Ichitha poxonae fariseomonae tane xua Jesús dacotsiwa barʉ eca, barapomonae namchi. Jesús pijimonae tatsi baraichi:\\n—Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi. Mataʉtano, barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapo fariseomonae.\\n12Poxonae Jesús baxua jume tane, bapon Jesús namchi barapomonaetha:\\n—Pomonae ba xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Bara jʉta coyene ichi barapomonae pomonae nebarʉ xane. Barapomonae nenantawenona xua tayabara cui jʉntemainaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. 13Panacuidubaponde xua Nacom Pejume Diwesi paeba. Meje xua Nacom namchi, jeye: ‘Ichichipan xua jiwi nantanuweya peyabara nanta xeinaewa ichamonaetha xua peyawenaewa tsane. Baxua jame ichichipan beyacaincha xua ichichipan po cui coyene xua jiwi duwei petautsiwa xua tuxusi exana xan nexa’, jei Nacom. Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Apara jame patopan tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane peauraxae xua abe exana, jei Jesús.\\n14Nexata Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pia pepuna jinompaewichi barapomonae pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—Apara paxan irʉ fariseomonaerʉ jopa juniya Nacom payabara nainboteibinyo poxonae Nacom pawʉqueiban. ¿Eta xua metha jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi? jei barapomonae pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi tatsi.\\n15Jesús jume nota barapomonae:\\n—Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha, bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane, jopa bewa yabara nainbotsi tsane. Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane.\\n16“Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena paparuwa tsiwiyo jiwana caxinaxubeta po paparuwa cataunxuae jopa matanaxubiyo, xua barapo paparuwa pewan botsinexa peru dorouto. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. 17Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba yawa barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.\\nMeje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi exanatsi, yawa yabara xua bapoxonae icha yabʉyo irʉ axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ\\n18Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei barapomonaetha, bapoxonae pebin patopa. Bapon judiomonae pia penacaetutsi bo pia pecanamataxeinaein tatsi. Bapon pewʉn Jairo. Jesús petaxutha irabe tatayecarecatsi. Bapon baxua exana tsipei Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon namchi Jesustha:\\n—Taxantiyo anoxuaetha inta tʉpa. Icha xam ponaename yawa necobetha mata jayabiname, bapoxonae barapowa equeicha asʉ tsane xua equeicha nacosatsina, jei Jairo.\\n19Jesús bapoxonae nontapona. Jairo puna poinchi. Irʉ Jesús pijimonae puna poinchi. 20Poxonae Jesús iya irʉ yabʉyo Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapowa caena bayatha be yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa Jesús pia paparuwa xainyowa tajayabapoinyatsi. Bapowa paparuwa tajayaba xua peopirawa xua Jesús pia penamaxatatsiwa tatsi. 21-22Baxua exana tsipei bapowa nanta xeina, jeye: “Icha pia paparuwa tajayabin bapoxonae axaibin tsane”, jei bapowa.\\nPoxonae bapowa Jesús tajayabatsi pia paparuwa, bapoxonae caena jʉntʉbʉ jana naruntaba.\\nNexata Jesús napatomeicha necota, yawa yabʉyo tainchi. Jesús namchi bapowatha:\\n—Yabʉyo, najʉntemiya xore. Caaxaibi exanatsi jinya tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi, jei Jesús.\\n23Jesús equeicha pona. Poxonae Jesús patopa pecanamataxeinaein pia bo tatsitha, bapoxonae Jesús tane xua pebiwi oba tsipei yabʉyo bayatha tʉpa. Barapo pebiwi pomonae pecapu obiwi pewerapeibiwi. Mataʉtano Jesús tane pomonae pesiwa namtsebiya wecoyei jiwi. 24Jesús namchi jiwitha:\\n—Tutu weya paponde. Yabʉyo apara jopa tʉpaeyo, maituncua apara, jei Jesús.\\nPoxonae Jesús baxua paeba, jiwi Jesús jume cui caponatsi. 25Ichitha Jesús itoroba xua barapomonae tutu wejojoniya pesato beya. Bapoxonae Jesús bo tutu joniya. Jesús cobe pita, yabʉyo cobe pitatsi yawano asiya cuaranotatsino penacosatsixae. 26Xua Jesús yabʉyo axaibi exanatsi, barapo diwesi daxita jiwi jume taetaepona pomonae barapo nacuatha jinompa.\\nMeje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe nantiyabe itata nacʉtabe\\n27Poxonae Jesús bara weya pona ichaxota yabʉyo caewa asʉ exanatsi, pebinbe Jesús puna poinchi. Baponbe peitata nacʉtsinbe. Baponbe wawaya jeibe:\\n—Xam Jesús, David pia pemomoxi susatopin jiwanam ponxaem Nacom necaitapetsin pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata tana neyawenaenexamebe, jeibe baponbe ponbe peitata nacʉtsinbe.\\n28Poxonae Jesús bomʉxʉ bejoniya, ponbe peitata nacʉtsinbe Jesús imoxoyo caquita poinchibe. Jesús yainyaba baponbetha:\\n—¿Bara pana neyabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca caexanaewatsibe? jei.\\n—Aja, pata Tanecanamataxeinaem, bara paca cui yabara jume cui cowʉntatsibe, jeibe.\\n29Bapoxonae Jesús itamaiquei jayababe baponbe. Jesús namchi baponbetha, jeye:\\n—Icha pana necui yabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca exanaewatsibe bara baxua pacata exanaeinchibe xua axaibi paca exanaeinchibe, jei Jesús.\\n30Bapoxonae caena nainya aitamaiqueixaibibe. Jesús jume daunweya baraibe baponbe, jeye:\\n—Jopa pana necui yopichindebe ichamonaetha xua pacata exainchibe baxua, jei Jesús baponbetha.\\n31Daichitha poxonae Jesús weya ponabe, pejume taewathabe xua Jesús paeba, tsipaebabe ichamonaetha pomonae barapo nacuatha jinompa, daxita pocotsiwa xua Jesús cana exana baponbetha.\\n32Poxonae Jesús bo wejoniya irʉrʉ ponbe aitamaiqueixaibi exanatsibe, bapoxonae ichamonae Jesustha pata. Barapomonae capona pebin, pon muxusipana, mataʉtano jopa paebiyo, tsipei cauri xeina. 33Bapoxonae Jesús itaweta cauri xua barapo pebin muxusipana exainchi. Caena nainya bapon cueicueijei. Nexata pomonae xua tane xua Jesús exana, barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaeca. Barapomonae namchi, jeye:\\n—Jopa bapana taetsi Israel nacuatha icha be ichi pocotsiwa Jesús exana, jei barapomonae.\\n34Ichitha poxonae fariseomonae jume tane baxua, barapomonae namchi Jesús yabara, jeye:\\n—Barapon caurimonae itawetatsi tsipei xeina caurimonae pia pentacaponaein tatsi pia peayapusʉ itorobi coyene tatsi, jei fariseomonae.\\nMeje yabara poxonae Jesús nantanuweya yabara cui nanta xeina jiwi xua peyawenaewa tsane\\n35Jesús pona daxita pin tomarantha yawa po tomaraxi tsiqui tomaraxitha. Bapon cuiduba ducuanaeta judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Mataʉtano bapon paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉta bapon jiwi axaibi exana ducuanaeta pomonae xua atene yawa xua cuenecuenona. 36Poxonae Jesús jiwi tainchi, Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Tsipei barapomonae natsepa mataʉtano jopa itacʉpaetsi xua pia coutha penayawenaewa. Barapomonae bara be jʉta coyeneya ichi, icha be ovejamonae ichi xua poxonae iratha bobena tsipei natsepa mataʉtano tsipei dapon aibi, pon pe-eenaein ovejamonae xua peyawenaenexa. 37Nexata Jesús namchi pijimonaetha:\\n—Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona xua pejume taewa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha, barapomonae pinmonae aibi, saya tsiquimonaeyo. 38Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonaetha pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi, jei Jesús.","num_words":1527,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 2 CORINTIOS 8\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi penajamatabëcuenerajutsixae Diosojavabelia, ofrenda tojeba Diosonexa yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, pacatoyaquinatsi mapalivaisije paneyapëtaenexa pacuenia Dioso jamatabëcueneyavenonatsi Dioso pejumecovënëtsivi, Macedonia nacuapijivi. 2 Macedonia nacuapijivi petoayapëbejecuenetsi tocopiapataponae atatsi ayaicuenia pejamatabëcueneëjëtsinexatsi, itsiata jamatabëcuenebarëya tsavanapae. Bajarapamonae bitso bepejiobivi picani. Itsiata ofrenda itsa exana petoitorobinexa bepejiobivi Jerusalén tomarapijivijavabelia, ayaijava jebabiaba. 3 Xanë yapëtaniji bajarapamonae bepejiobivicuene. Itsiata bepejiobivi ata, ayaijava jebabiaba ofrenda itsa exanabiaba. Bajarapamonae jebabiaba bajarapacuenia, itsajivi ata apo itorobi atatsi ayaijava pejebinexa. 4 Bajarapamonae pinijicuenia paneitoroba patatocaponaenexa pejebiofrenda. Panejumaitsi mapacueniaje: “Pexaniacuene panetoexanaename. Panetocaponaename mapaofrendaje Jerusalén tomarajavabelia Dioso pejumecovënëtsivi panerajutsinexa. Paxanë ata bitso jamatabëpayavenonajë bajarapamonae,” panejai. 5 Nexata bajarapamonae bepejiobivixae, pasivajamatabëjumaitsinë picani: “Tsiquirijavaxi meta bajarapamonae jebiana,” pasivajamatabëjanë picani. Itsiata bajarapamonae ayaijava jeba. Bajarapamonae ëofrenda apo rajutsi Diosojavabelia. Biji rajane copiaya najamatabëcuenerajuta Diosojavabelia pacuenia Dioso itorobaponatsi pexanabiabinexa daxitamatacabijavabelianexa. Bajaraxuacujinae pejebiofrenda paxanëjavaberena panerajuta patatocaponaenexa bepejiobivijavabelia. Bajarapacuenia itsa exana, exana Dioso petojitsipaecueniatsi. 6 Paxamë, paCorinto tomarapijivimë, paofrenda paxamë ata pacaetuatame panerajutsinexa Dioso pejumecovënëtsivi, Jerusalén tomarapijivi, Tito pacajamatabëcueneyavenona panecaetuatsijava. Itsiata abaxë apo paveretsimë panecaetuatsijava. Bajaraxuata aeconoxae baja icatsia Tito paitorobajë paxamëjavabelia paneveretsinexa jane baja bajarapaofrenda panecaetuatsijava. 7 Paxamë itsamonaevecua xaniavaetsia Dioso patojinavanapame. Xaniavaetsia panajamatabëcuenecopatame Diosojavabelia. Payapëtanemenua xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi. Pacacaëjëpanua xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi panetsipaebinexa itsamonae. Bitso pacajamatabëcueneenabiabanua Dioso pijacuene panetonacuenebavanapaenexa. Bitso paneasivamënua. Nexata paneyavenonaenexa bepejiobivi, Jerusalén tomarapijivi, ayaijava bepajebame ofrenda itsa paexaname.\\n8 “Macedonia nacuapijivi, bepejiobivi ata, ayaijava ofrenda jeba,” itsa janë, apo pacaitorobitsi paxamë ata ayaijava ofrenda panerajutsinexa. Biji rajane saya pacatsipaebatsi paneyapëtaenexa pacuenia Macedonia nacuapijivi bitso jamatabëcuenebarëyaya toexana ofrenda bepejiobivi peyavenonaenexa. Bajarapacuenia paxamë ata itsa paexanaename, itsamonae patsitanajamatabëcuene itajëtsianame panexaniajaicuene Dioso paneasivajava. 9 Bajarapacuenia paxamë ata ofrenda parajutsianame. Tsipaji payapëtaneme pacuenia vajatuxanenë Jesucristo nacayavenona vajanacaasivaxae. Bajaraponë picani ayaijamatabëcuenenë. Daxitacuene pevetsinë. Itsiata papecaasivaxae, nabejiobiaexana papecayavenonaenexa. Bajarapacuenia papecasivanabejiobiaexanaexae, nexata paxamë ata itsamatacabi paayaijamatabëcuenevimë tsane Dioso pijanacuatatsia.\\n10 Pacatsipaebatsi paneyapëtaenexa pacuenia panetsitaxanepana paxamë paneexanaenexa bajarapaofrenda. Paxamë picani imata pavaimi bitso jamatabëpayavenoname Dioso pejumecovënëtsivi, Jerusalén tomarapijivi. Nexata paxamë daxitajivivajënaeya jamatabëpatoexaname ofrenda. 11 Paxamë picani imata pavaimi Jerusalén tomarapijivi bitso jamatabëpayavenoname ofrendanexa. Bajarapacuenia aeconoxae ata tsiteca paexanare paneveretsinexa jane baja palata panecaetuatsijava bajarapaofrendanexa. Parajutsianame pacuenia pacacaëjëpa. 12 Nexata itsa pepacuene parajutsianame pacuenia pacacaëjëpa, Dioso pacasivajamatabëcuenebarëya tsane. Tsipaji apo pacaitorobi xua apo paxainaemë panerajutsinexa.\\n13 Apo pacaitorobitsi raja mapacueniaje: “Itsamonae paneyavenonaenexa, ofrenda itsa paexaname, pabuare daxita panexainaepalatayomi,” apo pacajaitsi. Tsipaji juya paxamë panamatavenonaejitsipame. 14 Jitsipatsi namataenetsia vajanayavenonaenexa vajanamatavenonaejavaxi yabara. Aeconoxae baja pacacaëjëpa paneyavenonaenexa bepejiobivi, Jerusalén tomarapijivi. Itsamatacabijavabelia, pamatacabi paxamë panamatavenonaename, caëjëpaenatsi juya bajarapamonae papecayavenonaenexa. Bajarapacuenia nexata daxita paxamë panenamatavenonaejavaxi, apo panamatavenonaemë tsane. 15 Bajarapajamatabëcuenelivaisi yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi bitso ayaijava xainae ata, itsiata apo toyajuvënënacopatsitsi. Itsajivi pijinia tsiquirijavayo xainae ata, itsiata apo namatavenonae,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajaraxuata paxamë ata panexainaeyajuvënëjava, beparajutame penamatavenonaevijavabelia.\\nPacuenia Tito, anijanëbeje yajava, pona Corinto tomarabelia yabara pelivaisi\\n16 Xanë bitso jitsipajë paxamë patacayavenonaenexa. Tito ata bajarapacuenia jitsipa papecayavenonaenexa. Bajaraxuata pexaniajamatabëcuene rajutajë Diosojavabelia. Tsipaji Espíritu Santo pejamatabëcueneta Titobeje panajamatabëcuenejëpajëbeje paxamë yabara. 17 Nexata Tito itorobajë papecataenexalia, papecayavenonaenexanua bajarapaofrenda panecaetuatsijava paneveretsinexa baja tavajënaelia. Barëyaya Tito jejai peponaenexa paxamëjavabelia. Bajaraponë ata pijacuata pejitsipaexae peponaejava paxamëjavabelia, ponaena papecayavenonaenexa.\\n18 Tito pepëta paitorobajë itsanë Dioso pejumecovënëtsinë. Bajaraponë Macedonia nacuata daxita Dioso pejumecovënëtsivi bitso peyapëtaenëtsi. Peyaiyataenëtsinua. Tsipaji xaniavaetsia tsipaebabiaba Dioso pejumelivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi. 19 Ponë, Tito yajava, ponaejitsia paxamëjavabelia, bajaraponë Macedonia nacuata itapetatsi daxita Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata pamatacabi paponaenajë Jerusalén tomarajavabelia, bajaraponë payajavaponaenajë. Nexata paofrenda pacaponaejitsianë, bajaraponë paneyavenonaeyacaponaena. Bajarapaofrenda pacaponaenajë Jerusalén tomarapijivi pesivajamatabëcuenebarëyanexa Dioso. Patsitanajamatabëcuene itajëtsianajënua patajitsipaejava patayavenonaenexa pamonae bepejiobivi. Nexata bajarapamonae jamatabëjumai tsane: “Matsaena pamonae jitsipa peyavenonaenexa bepejiobivije,” jamatabëjai tsane. 20 Bajarapacuenia Macedonia nacuapijinë payajavaponaenajë itsajivi ata patanebaracuaicuaijaiyaniva bajarapapalataxaneto yabara. “Pablobana raeta bajarapapalata yajuvënëcopata,” patanejaiyaniva. 21 Dioso baja cajena paneyapëtane apo patanacobetoxotsivicuene. Itsiata pajitsipajë daxitajivi ata pataneyapëtaenexa apo patanacobetoxotsivicuene.\\n22 Titobeje icatsia itsanë patsicueyaitorobajë Dioso pejumecovënëtsinë peyajavaponaenexabeje paxamëjavabelia. Bajaraponë anijatonë pajamatabëcueneëjëtabiabajë. Xaniavaetsia bitso paneyavenonabiaba. Nexata aeconoxae paxamë bitso jamatabëpacayavenona. Tsipaji pacavënëlivaisitane paneyavenonaejavanexa Jerusalén tomarapijivi. 23 Nexata Tito yabara itsajivi itsa pacayanijobiana: “¿Detsa pacuenia maponë peponaponaenëje?” itsa pacajai tsane, pajumaitsimë tsane: “Pablobeje raja penajuaponaponaenëbeje. Bajaraponë Tito Pablo yavenonabiaba vaxaitsi juya Pablo vajanacayavenonaenexa,” pajamë tsane. Itsajivi itsa pacayanijobiana Tito peyajavaponaponaenëbeje yabara, pajumaitsimë tsane: “Bajaraponëbeje Dioso pejumecovënëtsivi pitorobinëtsibeje. Bajaraponëbeje xaniavaetsia Cristo petoponaponaejavabeje jivi petaexae, nexata jivi yaiyatane Cristo pelivaisi,” pajamë tsane. 24 Nexata bajaraponëbeje itsa patsianabeje paxamëjavata, patsitanajamatabëcuene itajëtsianame paneasivajava bajaraponëbeje. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi, pamonae itorobatsibeje bajaraponëbeje, pacavënëlivaisitaena paneasivajava bajaraponëbeje. Nexata asivaya itsa pacopiapitsianame Dioso pejumecovënëtsivi pitorobinëtsibeje, nexata Dioso pejumecovënëtsivi jamatabëjumai tsane paxamë yabara: “Pacuenia baja Pablobana nacatsipaeba, xaniajai baja cajena. Corinto tomarapijivi asivaya tane daxitajivi,” jamatabëjai tsane.","num_words":684,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.227,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Marcos 13 CUI - Poxonae Jesús Nacom pin pia bo - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi\\n1Poxonae Jesús Nacom pin pia bo wejoniya, bapoxonae caein Jesús pijimonae jiwana tatsi, Jesús tsipaebatsi jeichi:\\n—¡Pon jiwi Necuidubim, taema maisa pexeinya iboton, yawa pexeinya ibo bo! jei bapon.\\n2Ichitha Jesús jume nota bapontha, jeye:\\n—Aunxuae pataebename barapo iboton yawa xua pexeinya bon. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús.\\n3Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha, po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Poxonae Jesús ecopiya demxuwatheicha, po demxuwa Nacom pin pia bo itama tayecatsi, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan, irʉ Andrés, barapoyobe Jesús namicha tsipaebatsi. 4Barapoyobe jeye:\\n—Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane metha xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena po coyene xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi.\\n5Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Dota pam, bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba, xua daxota abe paexanaetsipame. 6Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae muxuitorobiya paebina, bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina.\\n7“Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa. 8Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baponbe irʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Baxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae tsane bichocono xua beya jopa nama juniya tsane.\\n9“Ichitha dota pam, tsipei poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina painya nepaca caenaetsinexa pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Mataʉtano paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Yawa paca caponaena nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawa paca caponaena pentacaponaewi peitabaratha tatsi pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Barapoxonae bara paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita exanatsi. 10Barapo pecapanenebiyae diwesi, tamonae bewa paebinoutsina daxita nacuanpiwitha xua poxonae pewʉnaeya tsane xua daxita weraweracaenaba. 11Poxonae barapomonae paca caponaena pomonaetha pomonae tomara pecanamataxeinaewi xua pia painya nepaca cayabara paebinexa tsane xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae bapoxonae jopa patsiwanaya junuwiya najʉntʉ coyene exabinde xua painya netsipaebiwa tsane barapomonae. Paxam jame papaebare pocotsiwa xua caena bapoxonae Nacom cueicueijei paca exanaena. Bapoxonae po jume pacueicueijam tsane apara jopa poxoru painya coya paichichipaem, apara jame Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua paca cueicueijei exanaena. 12Jiwi barompaya pia peweicho jiwi caenaetsina ichamonaetha xua pejutebinexa tsainchi. Irʉrʉ coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui. Irʉ pexui paxa jiwi caenaetsina ichamonaetha pejutebinexa tsainchi. 13Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Ichitha pomonae awiya antʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompaena xua beya yacuiya werapaeya othopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae barapomonae jame Nacom napaeba cana exanaena.\\n14“Daniel pon Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon caena bayatha yabara tsiwanaya muxu dutsiya tina pocotsiwa xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana. Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Marcos paca baraichi: “Pon yorobina po jume diwesi tinan moya jume naitaewatsina pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.) Equeicha Jesús jeye: “Poxonae barapocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. 15Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua, bapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. 16Irʉrʉ pon pabitha popona, bapon jopa bewa caibeya ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. 17¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai irʉ powaxi pexui isaina barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. 18Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae bichocono. 19Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa. 20Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae metha dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi.\\n21“Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca jei, barapo jumein jopa pajume cowʉntsinde. 22Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina. Barapomonae natsicotaena icha be xan ichin ponxaein Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi xua irʉrʉ icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpae tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi. 23Tsaca pajinompare, tsipei baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi”, jei Jesús.\\n24Equeicha Jesús namchi, jeye: “Po matacabintha poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane. 25Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta napuna torobabiyaena Nacom xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenanaeyo tsane. 26Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua po coyene apara tapatopeicaewa tsaneba tsaquinaebowatha peitaboco wetsica ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichathano patopeicaein. 27Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua inta pecaetutsinexa pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi, jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana.\\n28“Payaputaema barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae. Jeye: Poxonae ba pataneme xua pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa. 29Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane. 30Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacuiya othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena pomonae poxonaerʉ barapo matacabitha jinompa. 31Peitaboco aichurucuae tsane. Mataʉtano ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban.\\n32“Po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxua yabara yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan ponxaein Nacom Pexanton baxua jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom, pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena. Mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi.\\n33“Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane. Yawa Nacomtha patsipaeba dubenanaebiyama, tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein. 34Barapocotsi coyeneya jʉta ichi poxonae xan patopeicaein taitorobinexa tsane jiwi, icha be poxonae pebin ichi poxonae warapaena icha nacua beya. Poxonae bapon pewʉnaeya tsane xua warapaena pia bo weya, copiya matha waba pia petanacuichiwichi. Bapon daxita pia petanacuichiwichi barompaya cobenata petanacuichiwantsi tatsi. Mataʉtano bapon itoroba pon bo coiboto eena xua xanepanaeya bo pe-eenaenexa. 35Paxam tsaca pajinompare, tsipei jopa payaputaem poxonae patopeicaein, icha be barapomonae ichi poxonae jopa yaputaeyo poxonae pepatopaewa tsane pia pecanamataxeinaeinchi pon bo pexeinaeinxae. Barapomonae jopa yaputaeyo icha barapon patopaena poxonae quirei tsanaicha, ichacuitha icha bapon patopaena papaetha, ichacuitha icha bapon patopaena mataqueiwʉnaeyo, ichacuitha icha bapon patopaena baya tsane. 36Barapomonae jopa yaputaeyo xua pia pecanamataxeinaeinchi nainya patopaena xua yaichamaicha mata taenabounaeinchi poxonae maitumena. 37Meje xuaje paca tsipaebatsi, xua paca jeichi: ‘Tsaca pajinompare’, paca jeichi, baxua irʉ daxita jiwitha tsipaeban”, jei Jesús.","num_words":1267,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.031,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Diusu sa mimi COLOSENSES 1\\nYe quirica Pablo ja deretaidha Colosas ejude su Diusu sa dharejiji edue cuana sa puji. Pablo ye quirica su Cristo da Diusu sa Ebacua, daja huecha ye mundo D'eji su Aji quisa epuani. Ecuana ebuetsuatani dharejiji cuana sa muesumu su Cristo eid'e yani, Diusu butse su saida, butsepi papuniunetita huecuana puji. Daja huecha ebuetsuatani ecuana ai puiti cuana ya puji ebia su saida Cristo neje dunejiji yani puji.\\nYe versículo cuana da ebia su saida quita:\\nPablo ja Colosas ejude su aniji edue cuana quirica tiametana\\n1 Ema da Pablo. Diusu ja ema ichatana\\nJesucristo sa apóstol epu puji. Timoteo neje yama ye quirica ebeituinia Colosas ejude su aniji edue cuana peje su. 2 Edue cuana, micuaneda Cristo peje su jei puana putsu, micuaneda Diusu sa dharejiji cuana. Ecuana sa Diusu ja meibunebataque, menimepijajametaque.\\n3 Edue cuana, pamapa hora su ecuanaju ecuana sa Echua Puji Jesucristo sa Tata Diusu diusulupai yainia micuaneseda puji. 4 Bahue ecuanaju micuaneda Jesucristo peje su jubida enimetucheatiani, daja huecha pamapa Cristo jepuiti edue cuana micuaneda ebia su ibuneda ebainia. 5 Micuaneda enimeid'uatiani cielo su Diusu peje su eputi puji. Beju micuaneda Cristo jepuiti ene quita quisa saida cuana su jei puana jenetia daja hue Diusu peje su janimeid'uatianiame epu. 6 Tueda quisa saida cuana micuana peje su cuinatiana jenetia dueji cristiano cuana Cristo peje su jei eputani. Aimue micuana peje su bahui cuinatiana mahue. Pamapa ejude cuana je daja hue dueji cristiano cuana jei eputani. Tuneda di Diusu sa ene quita ibuneda quisa id'aba putsu, beju jei putana huecuana. 7 Ecuana sa ibuneda edue Epafras ja tueda quisa saida cuana micuana equene buetsuatana. Tueda da ecuanaju neje tupupai Diusu sa emebajaji saida. 8 Beju tuahueda ecuana quisatana, cuaja Espíritu Santo ja micuana pamapa edue cuana saida ibuneda ebametani.\\n9 Da putsu, jiahue teje ecuanaju Diusu daja hue ebajainia micuaneseda puji Espíritu Santo ja Diusu sa tsada, bahue eni piba cuana meshanapametaque puji. 10 Ecuanaju tueda ebajainia metsahuataque, mesa ebacua nime saida, butsepi mepuniunetique puji, daja huecha mesa ai saida tsada cuana bahui meaque puji. Metsahuataque tu eshanapaeni puji ecuanaju Diusu ebajainia. 11 Daja huecha ecuanaju Diusu ebajainia metucheametaque mesa tucheda neje. Daja metucheametaque micuaneda paciencia, beidaji neje pamapa sufrimiento cuana etuchea puji. 12 Beju diusulupai Tata Diusu meaque, tuahueda ecuana pamapa mesa ai saida cuana cielo su etiatayu putsu, ecuaneda mesa dharejiji cuana putsu. 13 Beju Diusu ja ecuana d'eji su atana Ishahua sa eme jenetia. Mesa ibuneda ebacua Jesucristo sa eme su ecuana ichaderatana. 14 Tueda Jesucristo ja ecuana d'eji su atana, curusu su manuana putsu. Tueda manu jepuiti ecuana sa jucha cuana perdonatana.\\nCristo curusu su manuana putsu, Diusu ja ecuana tu neje saida ametana\\n15 Diusu bataji mahue biame, mesa ebacua Jesucristo jepuiti ecuana peje su jabametiana. Tueda Jesucristo da anidha, pamapa ai cuana ajiji mahue su. 16 Diusu ja Jesucristo jepuiti pamapa cielo, yahua su aniji ai cuana ataidha. Pamapa ai bataji, bataji mahue cuana ataidha. Pamapa huaraji cuana cielo, yahua su ichataidha. Pamapa tueda ai cuana ataidha Jesucristo jepuiti tu pamebajata huecuana puji. 17 Pamapa tueda ai cuana ajiji mahue su, beju Cristo anidha. Pamapa tueda ai cuana tuahueda ebatani. Saida yasemetani. 18 Beju Cristo da pamapa jei eputani cuana sa Echua Puji. Tuahueda jei amepirutana huecuana. Tueda equene manujiji cuana duju jenetia netianaibana pamapa sa Echua Puji papu puji. 19 Jesucristo, Tata Diusu neje daja bataitime tatse. Tata Diusu sa tsada Jesucristo jepuiti ebameti puji. 20 Tu jepuiti Diusu ja pamapa cielo, yahua su ai cuana Diusu neje saida ametaibana. Cristo sa ami curusu su d'uichajiji jepuiti pamapa ai cuana butsepi atana.\\n21 Equene micuaneda Diusu neje jamajaitiji puina, pamapa ai madhada cuana aina putsu. Jiahue mu Diusu ja micuana tu neje saida ametana, Cristo curusu su manuana putsu. 22 Daja Cristo manume puana ecuana Diusu butse su jucha mahue, nimebutsepi, saida emenajatia puji. 23 Daja micuaneda yatayu, ahua daja hue micuaneda Diusu peje su jubida enimetucheati su, ahua mesa quisa saida cuana jenetia aimue enetidera mahue su. Ema huaratiatana tueda quisa saida cuana cristiano cuana peje su quisaquisa epu puji. Beju tueda quisa saida cuana pamapa ejude cuana je eberereatiani.\\nPablo da Diusu sa dharejiji cuana sa emebajaji\\n24 Edue cuana, micuana sa puji ema terijiji yani su sufri epuani biame, nimebeidaji ema. Cristo sa eturuca mesa sufrimiento cuana yama yaderainia mesa dharejiji cuana sa puji, mesa equita pu cua nime putsu. 25 Diusu ja ema mesa dharejiji cuana sa emebajaji ichatana tuna sa saida puji, tu jepuiti quisa saida cuana quisaquisa epupe puji. 26 Ema ichatana mesa etsia quisa cuana quisaquisa epupe puji. Tueda etsia quisa cuana equene jenetia rubuajiji anina biame, jiahue mu Diusu ja mesa dharejiji cuana eshanapametani. 27 Mesa etsia piba saida cuana uja eshanapametani huecuana: Pamapa Cristo peje su jei eputani cuana da Cristo neje dunejiji yani. Tu peje su enimeid'uatitani putsu, cielo su eputita huecuana.\\n28 Da putsu beju, ecuanaju Cristo jepuiti jubida quisaquisa epuani. Pamapa su ecuanaju equisainia, Cristo jepuiti ai cuana saida bahue paputa huecuana puji. 29 Da puji ema jubida emudumuduani, Cristo ja ema enimetucheametani putsu.","num_words":807,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 22 CUI - Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pin penabanaewa peexanaewa tsane\\n1Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye:\\n2“Nacom cana exana piamonaetha pomonae jʉntʉ coyene itorobiya ewata, icha pocotsin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi poxonae waba, xua poxonae ichamonae wabatsi xua petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaenexa. Baxua exana poxonae pexanto tatsi pecotsiwa pepichixae. 3Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pomonae pia petanacuichiwichi xua petawabinexa tsainchi pomonae xua bayatha petsipaebixae xua petapatsiwa tsainchi pia botha xua bepa pinae petanabanaewa tsainchi pia botha. Daichitha barapomonae aichaxaibi xua pepatsiwa tsane. 4Bapoxonae barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi, jeye barapomonaetha: ‘Pomonae bayatha tsiwaban pexaewa xua penabanaenexa painta tsipaebare pajande: Bepa pinae nainya papatsim, tsipei pinae bayatha pexaewa canacui wʉnaeta. Tsipei caena bayatha pinae cobe itoroba xua petajutebiwa tsainchi vacan, yawano po duwein bichocono nasita. Daxota bewa pinae nainya paponaem bara beya xua painya nenanabanaenexa pexaewa, yaitama tsipei pinae pexanto tatsi pichina pecotsiwa, pajande’, jei barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. 5Daichitha barapomonae pomonae tsiwabatsi pexaewa, barapomonae jume naitemata, saya meisa ʉ naitomatsiya exana piawan. Barapomonae jiwanapin pia pabitha pona. Irʉ ichʉn piawa caenaetauya. 6Ichamonaerʉ teica, pomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba, barapomonae teicatsi. Yawano bichocono abe exainchi beya poxonae nama werapa. 7Nexata bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono caseba pomonae petajutebixaetsi pomonae bapon itoroba. Nexata bapon itoroba pia soldadomonae xua barapomonae xuya pejutebinexa tsainchi mataʉta xua tomara petatautsinexa tsainchi. 8Bapon pirapae equeicha barai ichamonaetha pomonae pia petanacuichiwichi jiwitha, jeye: ‘Bayatha bequein daxita wetan xua penabanaewa tsane, daichitha pomonae waban jopa xanepanaya nejume jejeyo daxota jopa bewa patsi tsane xua penabanaenexa. 9Daxota paponde tomara namtontha, po namtontha pin namtontha, baxotiya pomonae poxonae pacaxibeibame, barapomonae painta wabare’, jei bapon. 10Pomonae petanacuichiwi, barapomonae pona namton beya. Bapoxonae barapomonae, daxita pomonae caxiba namtontha, matacayiya pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi pia bo tatsi beya. Pomonae abe peexanaewino carendenatsi, pomonae xanepanaya peexanaewino carendenatsi, beya poxonae bo tutu nayʉcaxuba.\\n11“Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bo tutu joniya petaenexa tsane pomonae pata. Bapon itabara tane pebin xua irʉrʉ pon baxota eca. Ichitha barapo pebin pexeinya paparuwa jopa nama xatatsiyo icha be jopa ichiyo ichamonae, tsipei ichamonae pexeinya paparuwa nama xataba xua po paparuwa jiwi ba nama xataba poxonae pona penacaetutsiwatha xua penabanaenexa pexaewa poxonae pebin pecotsiwa pita. 12Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai bapon, jeye: ‘Tajiton, ¿eta xua metha xote naecame xua mataʉta jopa pexeinya paparuwa nama xatatsim?’ jei bapon. Ichitha bapon saya moya eca. 13Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi pexaethopaewatha, jeye: ‘Bapon pacobe caecunta cʉre yawa pataxu caecunta cʉre, yawa aisowa beya paxore ichaxota quirei. Baxota bapon wecoyei tsane yawa baxota nantanuweya nanta jayabina, bichocono peatenexae tsane’, jei pom jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. 14Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bequein pinmonae waba ichitha saya tsiquimonaeyo pata penabanaewatha. Icha barapon ichi Nacom bara jʉta coyene ichiya cana ichi tsane jiwi. Nacom bequein waba pin bicheitomonae, daichitha saya tsicamonaeyo itapetatsi, pomonae Nacom pijimonae tatsi penaexanaenexa tsane”, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi\\n15Nexata fariseomonae pona Jesús weya, caemonae natsipaeba najei: “¿Eta po peyainyabiwa Jesús taexanaeinchi xua catsawa wanaca jume notsinexa? Bapoxonae waxainchi xain yopitatsi ichamonaetha xua bapon abeya wanaca jume notsiwaxae”, najei fariseomonae. 16Bapoxonae barapomonae itoroba pia pepuna ponaewichi, mataʉtano barapomonae itorobano pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi. Daxita barapo matabʉxʉyobe pata Jesustha pomonae fariseomonae itoroba. Barapomonae Jesús beya jeye:\\n—Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi bara catsita najʉpa. 17Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena peponaein? Icha jopa tsipae ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.\\n18Daichitha Jesús yaputane xua bichocono barapomonae abeya nanta xeina xua Jesús abe pecanaexanaenexa tsainchi. Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—Paxam pomonae itara mexeya xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abeya pepaebiwi pam. ¿Eta xua metha pana nejʉntʉ coyene jʉjʉtame poxonae baxua yabara pana neyainyabame? 19Incane moya painta xawena tha taetsi barapo paratiyo, jei Jesús.\\nBapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi. 20Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae yainyaba barapomonae, jeye:\\n—¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús.\\n21Nexata Jesús jume notatsi barapomonae, jeye:\\n—Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae.\\n—Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi. Mataʉtano bara Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.\\n22Poxonae barapomonae jume tane xua Jesús beta xanepanaya jume nota, bapoxonae barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca. Bapoxonae ponarʉcʉpa Jesús weya.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi\\n23Bapoxonae caena barapo mataqueitha saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapo saduceomonae Jesús tsipaebatsi jeye:\\n24—Pon jiwi Necuidubim, Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. 25Barichi, matha irʉrʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexui pexeinaenexa. 26Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona bapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. 27Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa. 28Xam Jesús, ba paebame, ba jam: Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae.\\n29Nexata saduceomonae Jesús jume nota, jeye:\\n—Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. 30Poxonae petʉpaewi equeicha asʉ jujuinaena, jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwimonae Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo. 31Paxam bequein bara bayatha payabara yorobame pocotsiwa Nacom namchi Pejume Diwesitha, po coyene xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ jujuina. Barapo diwesitha Nacom jeye: 32‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi xua caewa equeicha asʉ pejinompaewi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús.\\n33Poxonae jiwi jume tane pocotsiwa Jesús cuiduba, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca.\\nMeje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po peitorobi cui coyene pepa peainya cui coyenewa\\n34Poxonae fariseomonae yaputane xua saduceomonae moya umena xua Jesús beta pejume notsixae, bapoxonae fariseomonae nacaetuta xua equeicha peyainyabiwanexa tsainchi Jesús. 35Barapo fariseomonae caein jiwana, pon peyabara yaputaein Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon ichichipa xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwatsi xua icha bara metha Jesús abeya jume notsina. Bapon jeye Jesustha:\\n36—Ja pon jiwi Necuidubim, ¿eta po peitorobi coyene pepa ainya cui coyenewara po peitorobi coyene beyacaincha xua icha peitorobi coyene? jei.\\n37Jesús jume nota bapon, jeye:\\n—Po peitorobi cui coyenewa pepa ainya cui coyenewa jeye: ‘Antobeinde pon jiwi Pecanamataxeinaein, bapon Nacom xua daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta xeinaewatha nentasipatha’, jei. 38Jame barapo peitorobi coyene bichocono ainya cui coyenewa beyacaincha icha peitorobi coyene. Barapo peitorobi coyene, po peitorobi coyene ainya cui coyenewa, Nacom copiya itoroba. 39Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxota ba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha. 40Barapo peitorobi coyene jumebe caunuta, xua Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua yabara paeba, irʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubi coyenewatha baxua yabara paebarʉ, jei Jesús.\\nMeje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías, ¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei\\n41Poxonae fariseomonae cataunxuae nacaetutompa bapoxonae Jesús yainyaba barapo fariseomonae, jeye:\\n42—¿Eta xua pacayabara nanta xeiname Mesías pon Nacom pia Peitapetsin? ¿Jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira? jei Jesús.\\n—Apara David, pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, jei fariseomonae.\\n43Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye:\\n—David yabara paeba xua Mesías apara pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi poxonae David cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.\\n44David salmos penaxʉnae wei diwesitha bayatha jeye:\\n‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi,\\nTanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías, jeichichi:\\nTacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae\\nnecaaitafaetabi jiwi pia pecanamataxeinaeinchi\\ntatsi caexanaeinchi, jei Nacom’,\\njei David salmos penaxʉnae wei diwesitha.\\n45Icha David Mesías yabara jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús.\\n46Daxita barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi tsainchi, poxonae pinae David paeba xua pinae jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei. Bara nama barapo matacabitha weya, equeicha nama Jesús jopa bepeyainyabiwatsi barapomonae.","num_words":1603,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto SAN MATEO 16\\nPacuenia fariseovibeje saduceovibeje Jesús itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa picani yabara pelivaisi\\n1 Fariseovibeje saduceovibeje pata Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi picani pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani Jesús itorobatsi peyapëtaenexatsi Dioso pepacuene athëbëvetsica pitorobinëcuenetsitsica.\\n2 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:\\n—Pamatacabi caniviyo itaboxo tsobia, paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Meravia pexaniamatacabi tsane. Tsipaji itaboxo tsobia,” pajamë tsabiabi. 3 Pamatacabi bajayacunua nacuaitaboxo itacaënanuca, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena anacuayaijitsia daxita matacabi. Tsipaji nacuaitaboxo itacaënanuca,” pajamë tsabiabi. Payapëtaneme picani xaniavaetsia pacuenia matacabi itsijitsia. Tsipaji itarërëbo pepitsapaexae, payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë Juan jivibautisabinëmi pexanaponaejava, xanë ata taexanaponaejava patae atamë, itsiata apo payapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. 4 Bitso pibisiajamatabëcuene xaina pamonae copaba Dioso pejumecovënëtsijavami. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa taneyapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Pacuenia bajayata Diosojumepaebinë profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë, jai Jesús petëpaecujinae icatsia Dioso piasaëyaexanaejavanexatsi yabara.\\nJesús baja nexata bajarapamonae vecuapona.\\nPacuenia Jesús pijajivi muxujioba fariseovi petsipaebilivaisi pejumecovënëtsiyaniva yabara pelivaisi\\n5 Jesús pijajivi nicabalia puca itsapanabelia. Nexata nacofënëta pemarue. Apo caponae pan. 6 Nexata Jesús pijajivi muxujioba pejumecovënëtsiyaniva fariseovi, saduceovi ata, itsa tsipaebatsi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:\\n—Panejumetaema. Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura, jai Jesús pijajivijavabelia.\\nBajarapacuenia Jesús jumaitsi fariseovi petsipaebaponaelivaisi, saduceovi ata petsipaebaponaelivaisi, Jesús pijajivi pejumecovënëtsiyaniva. 7 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajaraxuata Jesús pijajivi nabarëcuaicuaijai bajarapacuenia Jesús pejumaitsijume yabara. Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya najumaitsi:\\n—Jesús nacajumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai. Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae, najai Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya.\\n8 Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava levadura yabara. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—¿Detsa xuajitsia panajumaitsimë: “Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae,” panajamë? ¡Apo payapëtaemë tsipaji tanecaëjëpaejava taexanaenexa pan itsa namatavenonatsi! 9 Paxamë abaxë apo panejumeyapëtaemë. ¿Apo panajamatabënapitsimë tsipaji pacuenia exanajë pamatacabi pan namatavenonatsi? Tsicobetsanajë cinco papanbëmibeje cinco mil ponëbeje pexaenexa. ¿Detsa xuabeje pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë? 10 ¿Apo panajamatabënapitsimënua tsipaji pacuenia tsicobetsanajë siete papanbëmibeje cuatro mil pajivibeje pexaenexa? ¿Detsa xuabeje bajarapamatacabi pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë? 11 Itsa pacajumaitsitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” itsa pacajaitsi, pan yabara apo pacajumaitsitsi, jai Jesús pijajivijavabelia.\\n12 Nexata jane baja Jesús pijajivi xaniavaetsia jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai tsaena Jesús, fariseovi, saduceovi ata, itsa nacatsipaeba saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua vajajumecovënëtsiyaniva, najai Jesús pijajivi.\\n13 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca Cesarea de Filipovënë tomaramuxunenia. Nexata Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje:\\n—Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. ¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.\\n14 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:\\n—Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta, profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta profeta Jeremíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë. Itsa jume, nexata meta bajayata Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi itsamonae xamë yabara, jai Jesús pijajivi.\\n15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n16 Nexata Simón Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—Xamë cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa. Xamë Dioso piasaëtsaponaponaenë pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n17 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:\\n—Simón, Juan pexënatomë, xamë jamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji itsajivi ata apo cayapëtaeyaexanae xanë taneyapëtaenexamë Cristocuenenë. Biji rajane taxa, athëbëtatsia peecaenë, cayapëtaeyaexana. 18 Nexata catsipaebianatsi mapacueniaje. Xamë rabaja Pedromë, beibotomë. Pacuenia ibopanaxanetojumata pexanetsibo bajayajebi ajamatabësaë tsecae, bajara pijinia itsane tajajivi tanejumecovënëtsivi Cristocuenenë. Nexata dovathi apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi tsane. 19 Pacuenia baupaevetsinë evetsiaexanatsi llavianë, bajara pijinia pacuenia caevetsiaexanaenatsi athëbënacuapijilivaisianë. Xua itavetsianame mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia itaveta. Xua tocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia.\\n20 Nexata Jesús pijajivi jumeitaveta petsipaebiyaniva itsajivijavabelia ata: “Mara ponë Cristoje, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsica jivi pecapanepaenexa,” pejaiyaniva.\\n21 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:\\n—Ponaejitsianë Jerusalén tomarabelia. Nexata bajarajotalia nebejiobiaexanaena judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi ata, judíovi pecujarubivi ata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia.\\n22 Nexata Pedro junata Jesús pebarëponatabinexa pesaicaeyojavabelia. Nexata Pedro pesaicaeyojavatalia jumaitsi Jesúsjavabelia:\\n—¡Tajatuxanenë, Dioso caitaxutotsoniataena bajarapamonae pecaexanaeyaniva daxita pacuenia tajëvelia navajunupaebame! jai Pedro Jesúsjavabelia.\\n23 Nexata Jesús Pedrovecua napënëyorotaxuaba. Taenuca pijajivi penaejavabelia. Nexata Jesús napënëyorotsia jumai tsanucae Pedrojavabelia:\\n—¡Dovathi, nevecuanatixire! Nejamatabëcueneëjëbijitsipame. Necopare Dioso taneitorobicuenia taexanaenexa. Xamë apo jitsipaemë pacuenia Dioso jitsipa taexanaenexa. Saya jitsipame pacuenia jivi jitsipa taexanaenexa, jai Jesús.\\n24 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:\\n—Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi pejitsipaecuenia penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena. 25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. 26 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata, mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. Tsipaji acuenebi tsane itsajivi ata pematamotsinexa penaxuabiyaniva Diosovecua. 27 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, yajavapatsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia. Yajavapatsianicajënua tajaángelevi. Nexata matamotaponaenajë caejivi canacujitsia, tanetonacuenebivi. Naneconitsiaexanaenajë pijinia pijaneconi pexainaevi. 28 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tajajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane xanë tajajivi ayaibitsaëtoxaneto taevetsijava, tëpaena, jai Jesús pijajivijavabelia.","num_words":790,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.129,"stopwords_ratio":0.254,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 TESALONICENSES 5\\n☰ 1 TESALONICENSES 5 ◀ ▶\\n1 Tajamonae, itsiata apo panamatavenonaenë patacatoyaquinaenexa patacayapëtaeyaexanaenexa pamatacabita, paepatota ata, copiapatsijitsia daxita bajarapacuene. 2 Payapëtaneme baja cajena pepo petuxanenë Jesús icatsia pepatsijavanexatsica. Paepatota apo vajënaeevetsitsi, jemata patsianica. Pacuenia penacobetoxotsinënexa meravi bapata itsajota apo jamatabënajinaetsi, bajarapacuenia jemata patsianica pepo petuxanenë Jesús. 3 Pamatacabita jivi jumai tsaponae tsane: “Daxitanacuanëjava baja cajena xanepana. Daxitajivi xaniavaetsia jinavanapa,” jai tsane, bajarapaepatota jemata tocopiapatsianatsi Dioso apo pejumecovënëtsivi peverebiabinexatsi. Nexata acuenebi tsane Dioso apo pejumecovënëtsivi pevecuarëcëpecaenexa bajarapacuene. Pacuenia petiriva, penacoxitsiva, itsa vixaenotatsi penacueto pevecuanaexanaenexatsi, acuenebi pevecuanajetabajiravijava bajarapavixae, bajara pijinia itsane pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi. 4 Tajamonae, paxamë baja apo pajamatabëcueneaitaquirimë. Pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi ajamatabëcueneitaquiri, bajarapacuenia apo pajamatabëcueneitaquirimë. Pepo petuxanenë Jesús pepatsimatacabinexatsica pacopiaevetavanapame. Nexata pamatacabi pepo petuxanenë patsianica, apo pajamatabëcuenenabenajacaemë tsane. Pacuenia penacobetoxotsinë itsa pata, basivajamatabëcuenenabenajacatsi, apo paitsimë tsane. 5 Tsipaji baja daxita paxamë pexanialivaisita pacajamatabëcueneitayota. Nexata baja daxita vaxaitsi pitaquirijamatabëcuene apo xainaetsi. 6 Bajaraxuata nexata vaxaitsi apo bejamatabëcuenemajitsitsi. Pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi jamatabëcueneitsi, bajara apo bejamatabëcueneitsitsi. Biji rajane jamatabëcueneaitavaya bejinavanapatsi. Nayajivitaeya bejinavanapatsinua pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 7 Pamonae jamatabëcueneaitaquiri, jamatabëcuenemajitabiaba. Aitajibi tsabiabinua meravi. 8 Itsiata baitsi jane vaxaitsi baja pexanialivaisita nacajamatabëcueneitayota. Nexata nayajivitaeya jinavanapatsi pibisiacuene vajaexanaeyaniva. Najamatabëcuenecopatatsi baja ëDiosojavabelia. Asivatsi tsavanapae Dioso. Itsamonae ata asivatsi tsavanapae. Copiaevetavanapatsi Cristo vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia itsa copiaevetavanapatsi Cristo vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia, nexata dovathi pejamatabëcuenevecua nayajivinajamatabëcuenexatatatsi Dioso pejumelivaisita. Nexata pacuenia vajabitsaënë nayajivinaxatata piatajajava, namataxatatanua piatajajava pejorojoronaeyanivatsi pijavajabitsaënë, bajara vaxaitsi ata itsitsi dovathi vajanacayamaxëitojorobiyaniva. 9 Dioso apo nacaitapetsi vajanacananeconitsiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Biji rajane Dioso nacaitapeta vajanacacapanepaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconivecua pepo petuxanenë Jesucristo pejamatabëcueneta. 10 Jesucristo baja cajena nacasivatëpa vajanacayajavaponaponaenexa vajaasaëtsavanapaevi mapanacuataje. Vajatëpaecujinae ata, Dioso pijanacuatatsia Cristo nacayajavaponaponaena. 11 Bajaraxuata pacuenia baja namataenetsia panajamatabëcueneasaëya exanaponame, bajarapacuenia panevajënaeyabelia tsiteca paexanavanapare.\\nPacuenia Pablo Dioso pejumecovënëtsivi muxujioba yabara pelivaisi\\n12 Tajamonae, pinijicuenia pacamuxujiobatsi paneyaiyataenexa pamonae paxamë tuatuajëta Dioso tonacuenebavanapa. Bajarapamonae Dioso pitorobicueniatsi pacaevetavanapa. Pacamuxujiobabiabanua. 13 Payaiyataema bajarapamonae. Asivaya pataema. Tsipaji bajarapamonae xaniavaetsia Dioso tonacuenebavanapa. Jamatabëcuenexanepanaeya panajuajinavanapare.\\n14 Pacaitorobatsinua panemuxujiobinexa pamonae piafaetabivi. Pamonae pijinia jamatabëcuenecuerana itsamonae bepejiobiaexanaponaexaetsi Dioso pejumecovënëtsijava yabara, pajamatabëcueneasaëyaexanare. Payavenonare pamonae jamatabëcuenefaefaena Dioso pejumelivaisivecua. Itsa pamuxujiobianame bajarapamonae, itsa pamuxujiobianamenua itsamonaejavabelia ata, ajamatabëcuenesaëya pamuxujiobianame bajayajebi pacopatsinejevamë.\\n15 Pëtsa bajarapamonaejavabelia pibisiacuene panamatamoexaname, copiaya pibisiacuene pacaexanae ata. Biji pajamatabënajinavanapare pexaniacuene namataenetsia panenatoexanaponaenexa. Pajamatabënajinavanapare daxitajivijavabelia ata pexaniacuene panetoexanaenexa.\\n16 Daxitamatacabi pajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae. 17 Daxitamatacabi Diosojavabelia pavajëtabiabare pacopatsinejevamë. 18 Daxita pacuene apo panejitsipaecuene ata, Dioso itsa pacatocopata papecatocopiapatsinexa, nexata itsa pacatocopiapata bajarapacuene, itsiata pexaniajamatabëcuene parajutabiabianame Diosojavabelia bajarapacuene yabara. Bajarapacuenia paneexanavanapaenexa, Dioso pacatojitsipa Jesucristo papijajivixaemë.\\n19 Espíritu Santo itsa pacajamatabëcueneitoroba itsacuenejavayo paneexanaenexa, pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Apo exanaenë tsane bajarapacuenia,” pajamatabëjamë pëtsa. 20 Pëtsa panamuxujematame Espíritu Santo peyajavacuaicuaijaivi, Dioso pejumelivaisianë pepaebivi. 21 Nexata pacuenia bajarapamonae pacaitoroba panejumecovënëtsinexa, copiaya pajaire Dioso pejumelivaisibaxutota paneyapëtaenexa. Nexata xaniajai bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, bajarapacuenia paexanare. 22 Daxita xua pibisiacuene, panayajivitaema.\\n23 Dioso baja cajena vajanacajamatabëcuenexaniavaetsinë. Bajaraponë pibisiacuene paneexanaeneconimi pacavecuaajibiaexanaena. Dioso evetsiana panejamatabëcuene, paneperabëto ata, pibisiacuene paneexanaeyaniva. Bajarapacuenia Dioso pacaevetsiana matapania vajatuxanenë Jesucristo icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. 24 Bajarapacuenia Dioso pacaevetsiana, ponë pacajunata papexinexamë. Dioso cajena pacatoexanaena daxita pacuenia najumecapanepaeya pacajumaitsi.\\nPacuenia Pablo jamatabënajina Tesalónica tomarapijivi, pacuenia ata tovajëta Dioso peyavenonaenexatsi, yabara pelivaisi\\n25 Tajamonae, Diosojavabelia panetovajëtabiabare.\\n26 Asivaya nebajacobiana daxita bajarajotalia Dioso pejumecovënëtsivi.\\n27 Pacaitorobatsi Dioso pejamatabëcueneta. Patsimuxulebianame mapabaxutoje daxita Dioso pejumecovënëtsivi pejumetaenexa.\\n28 Pacatovajëtabiabatsi Diosojavabelia vajatuxanenë Jesucristo papecayavenonabiabinexa.","num_words":484,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.112,"stopwords_ratio":0.256,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto HEBREOS 2\\nPacuenia apo benamuxujematsitsi pexaniajailivaisi Dioso vajanacacapanepaenexa yabara pelivaisi\\n1 Dioso pexënato bitso ayaijamatabëcuenenë ángelevi matatoxenetsia. Bajaraxuata vajanacatsipaebilivaisi xaniavaetsia benamuxunaevetatsi. Bitso baja cajena pexaniajailivaisi nacatsipaeba. Nexata vajavajënaeyabelia asaëyata bejumecovënëtatsi bajarapapexaniajailivaisi vajajumecovënëtsijava, itsamatacabijavabelia ata vajacopatsiyaniva. 2 Bajayata palivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta, Dioso najumeitoroba ángelevita. Nexata juya ángelevi bajarapalivaisi tsipaeba Moiséspijinëjavabelia. Xaniajai baja cajena bajarapalivaisi. Pamonae apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi, paneconivajëto xaina, bajarapaneconivajëtota Dioso naneconitsiaexanatsi. 3 Itsa namuxujematatsi papinijicueneta Dioso nacacapanepaejitsia, ¿detsa pacuenia nacacaëjëpaejitsipa vajacuata vajanacapanepaenexa? Ajibi. Vajatuxanenë Jesucristo baja cajena copiaya tsipaeba itsamonaejavabelia pacuenia capanepaejitsia daxitajivi. Nexata bajarapamonae yapëtane bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene. Nexata juya bajarapamonae vaxaitsijavaberena nacatsipaeba bajarapalivaisi. 4 Nexata nayapëtane bajarapamonae vajanacatsipaebilivaisi pexaniajailivaisicuene. Tsipaji Jesucristo petsipaebilivaisitsi, jivi itsa tsipaebavanapa, Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejavanë tsitaexanapona. Bajarapamonae piavitanevi ata jamatejemayaexanapona. Petëpaevi ata icatsia asaëyaexanapona. Espíritu Santo ata jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi, caejivi canacujitsia, bajarapamonae pexanaenexa pacuenia Dioso tojitsipatsi.\\nPacuenia baja Jesucristo naexana bejivitonëcuenia yabara pelivaisi\\n5 Papejananacua yabara pacatsipaebatsi, Dioso baja itsa exanaena bajarapanacua, Dioso apo tocopatsi tsane ángelevi pevetsinexa. Biji rajane jivi tocopatsianatsi pevetsinexa bajarapanacua. 6 Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota, tajëvelia jumaitsi pacuenia jivi ayaijamatabëcuenevi Dioso exanaejitsiatsi ángelevi matatoxenetsia. Bajaraxua yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:\\nDiosomë, jivi matatoxenetsia bitso ayaijamatabëcuenenë atamë, ¿detsa xuajitsia itsiata jivi sivanajamatabëxainame nevetsinexa? 7 Jivi itsa exaname, ángelevivecua jivi beveliajamatabëcuenevi exaname. Bajarapacuenia picani exaname. Itsiata baitsi jane aeconoxae jivi pecajumecovënëtsixae, ayaijamatabëcuenevi baja exaname ángelevi matatoxenetsia. 8 Nexata itsamatacabi tocopatsianame jivi pevetsinexa daxitacuene nexanaejava,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pejumecovënëtsivi yabara.\\nBajarapacuenia Dioso itsa tocopatsiana daxitacuene Dioso pexanaejava jivi pevetsinexa, itsacuenejavayo ata Dioso apo vecuacopatsi tsane jivi pevetsiaexanaejava. Itsiata baitsi jane abaxë apo taetsi vajaitaxutota jivi pevetsijava daxita bajaraxua. 9 Pamatacabi Jesús bejivitonëcuenia naexana mapanacuataje, bajaraponë ata ángelevivecua beveliajamatabëcuenenë picani naexana. Dioso pitaxutotsoniataexae daxita mapanacuapijivije, Dioso pexënato itorobica penaexanaenexa mapanacuata, pesivatëpaenexa daxitajivi pijaneconi yabara. Jesús baja daxitajivi pesivatëpaexae, aeconoxae baja Dioso tocopatatsi Jesús athëbëtatsia peecaenexa paxa Dioso pemuxuneneta.\\n10 Dioso baja cajena daxitacuene natoexana bajaraponënexa. Dioso daxitacuene pexanaecujinae, Dioso abaxë pejamatabëcueneta daxitacuene tsiteca xanepana mapamatacabijavaberena ataje. Daxita pamonae jumecovënëtatsi, pexicuenia petaevi, Dioso jitsipa pebarëevetsinexa daxitacuene Dioso pexanaejava. Bajaraxuata Dioso tocopata Jesucristo cruzata ayaicuenia bepejiobiaexanaenexatsi. Nexata Jesucristo capanepaena daxita pamonae najamatabëcuenecopata Jesucristojavabelia, peyajavaponaponaenexa Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia. 11 Jesucristo baja cajena jivi tsata Dioso pijajivinexa. Nexata pamonae Jesucristo tsata Dioso pijajivinexa, bajarapamonae, Jesús yajava, benacaeaxapijivi baja tanetsi Dioso. Bajaraxuata Jesús, Dioso pexënato, pijajivi yabara itsa cuaicuaijai, apo ajumeura: “Tajuyapijivi,” pejaijava. 12 Jesús pijajivi yabara pejumaitsijavanexa, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nTaxa Diosomë, tajuyapijivijavabelia cavajunupaebianatsi. Nexata daxita bajarapamonae tabarënacaetuatsijavata, xamënexa catonaxëanaenatsi, tanaxëanaejavata ayaijamatabëcuene tacarajutsinexa,\\njai Dioso pejumelivaisibaxutota Jesús paxa Diosojavabelia pejumaitsijavanexa.\\n13 Jesús icatsia pijajivi yabara pejumaitsijavanexa, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nXanë ata najamatabëcuenecopatsianajë taxa Diosojavabelia taneyavenonaenexa pacuenia najamatabëcuenecopaba tajuyapijivi,\\nJesús icatsia pijajivi yabara pejumaitsijavanexa, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:\\nYajavaponaponajë baja mapamonaeje, Dioso pexi tanetocopatsivi tatoevetsinexa,\\n14 Vaxaitsi, Dioso pexitsi, mapanacuata jinavanapatsi. Bajaraxuata Jesús ata naexana mapanacuataje, pacuenia vaxaitsi banaexanatsi, peponaponaenexa mapanacuataje. Nexata Jesús penaexanaexae mapanacuataje pacuenia vaxaitsi banaexanatsi, caëjëpatsi pebeyaxuabinexatsi vajanacasivatëpaenexa. Jesús baja itsa nacasivatëpa, jamatabëcuenematatoxeneta dovathi. Nexata baja copiaruca dovathi vajanacaitorobabiabijava. Nexata jivi tëpae ata tsane, itsiata icatsia asaë tsane petëpaecujinae. 15 Bajarapacuenia Jesús vajanacasivatëpaexae, nacavecuaajibiaexana baja vajacujunavabiabijavami, vajatëpaejava. Vajatëpaejava picani cujunavabiabatsi daxita vajajinavanapaematacabianë. 16 Jesús baja cajena patsica mapanacuayabetsicaje, jivi peyavenonaenexa, pamonae Abrahampijinë pepo pemomoxi, baitsi Dioso pejumecovënëtsivi. Jesús apo patsi peyavenonaenexa ángelevi. 17 Bajaraxuata Jesús naexana mapanacuataje pacuenia vaxaitsi banaexanatsi, jivi petocuaicuaijainexa Diosojavabelia. Jesús nacaitaxutotsoniatane. Nacatoexana pexaniacuene. Jesús nacatoexana pacuenia Dioso itorobatsi vajanacatoexanaenexa. Jesús pijacuata nacopata pebeyaxuabinexatsi, bajaraponë pejamatabëcueneta Dioso vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconimi. 18 Nexata Jesús jamatabëcuenecaëjëpatsi peyavenonaenexa pijajivi, dovathi pejamatabëcueneëjëtsivitsi. Tsipaji baja copiaya Jesús ata jamatabëcueneëjëtatsi dovathi. Bejiobiaexanatsinua.","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.116,"stopwords_ratio":0.322,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 27 CUI - Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia - Bible Search\\nMeje yabara poxonae Jesús capoinchi Pilato beya\\n1Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaeya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. 2Daxita barapomonae equeicha Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae Jesús yamaxʉ cʉtsiya capoinchi Pilato beya, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi xua romanomonae peitorobixae.\\nMeje yabara poxonae Judas pia coutha nabexuba\\n3Judas Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha. Poxonae bapon jume tane xua ichamonae Jesús yabara paebatsi xua bewa tʉpaena abe peexanaexae, poxonae bequein jopa abe exanaeyo, bapoxonae Judas bichocono aura xua Jesús pecaenaetaxubixaetsi. Daxota Judas equeicha caewa capona barapo treinta po paratiximonaebe. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi catatsi irʉrʉ pitiri jiwi catatsi. 4Judas barai barapomonae, jeye:\\n—Poxonae pebin caenaetaxuban, xua jopa pon abe exanaeyo, xua poxonae ichamonae pebexubinexa xua pejana pichapabarena, xan apara bara abe exanan, jei.\\nIchitha barapomonae Judas jume notatsi, jeye:\\n—Apara baxua jopa painta ainya cuiyiyo. Jame apara xam jinya coyam poxonae baxua cana exaname, jei.\\n5Nexata Judas barapo treinta po paratiximonaebe anaya xoya Nacom pin pia botha. Poxonae Nacom pin pia bo weya pona, bapoxonae Judas nabexuba pia coutha, nacoibo tathʉ catʉtaba athawetsica.\\n6Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nota po paratixi Judas bebaya. Bapoxonae barapomonae najei:\\n—Jopa naca copatsiyo xua barapo paratixi bara wajebinexa Nacom pin pia botha tatsi nexa. Tsipei apara barapo paratixi taxoba poxonae barapo paratixitha comotatsi pebin xua ichamonae pebexubinexa, xua pejana pichapabarenaenexa, jei barapomonae.\\n7Bapoxonae daxita barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa, najei: “Waxainchi barapo paratixitha comotinchi tsica iriyo, po iriyotha jiton tsorobon noteiba xua juruwaton peexaneibinexa. Barapo iriyotha tsane xua pemʉthʉthʉqueibinexa tsainchi poxonae werapeibina pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi”, najei. 8Daxota barapo iriyo barapomonae wʉn duta po wʉn jeye: “Pejana ira”, jei. Po iriyo barapo wʉntha cataunxuae jiwi wʉn ununutapona beya anoxuae. 9-10Baraxua barapomonae exana xua bayatha pecui yabara tsiwʉnaeya wʉnae tsimuxu dutsiya jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Jeremías pon caena bayatha tʉpa. Bapon Jeremías jeye: “Israelmonae pia pentacaponaewi tatsi catsina treinta po paratiximonaebe ichʉntha xua poxonae pecaenaetsixae tsainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapo matomatha cana matomatsinchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapomonae baxua cana exanaena bapontha tsipei barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa pecana matomatsinexa. Bapoxonae equeicha barapomonae caewa pichina barapo treinta po paratiximonaebe. Barapo paratixitha barapomonae iriyo comotsina, po iriyotha jiton tsorobon noteibina xua exaneibina juruwaton. Baxua bara barapomonae exana be pocotsi coyeneya Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein nejume cui itoroba”, jei Jeremías.\\n11Jesús cataunxuae uncua Pilato peitabaratha, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:\\n—¿Bara yatsicaya xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei.\\n—A, xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús Pilato beya.\\n12Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús abe yabara paebatsi xua pinae abe exana. Daichitha Jesús jopa jume barabotsiyo barapomonae. 13Nexata daxota Pilato Jesús baraichi, jeye:\\n—¿Jopa jume taem pocotsiwa barapomonae bichocono abe cayabara paeba? jei.\\n14Ichitha Jesús jopa jume notsiyo Pilato xua pocotsiwa ichamonae Jesús abe peyabara paebiwatsi xua mataʉta cae jume coyenewatha jopa jume notsiyo. Daxota Pilato bichocono yabara nantʉ coyene cui cabenaeca baxua.\\n15Bara nama, Pilato ba pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba caein jiwana pu sotaba pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi. Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa. 16Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon bichocono abe peexanaein, pon peyaputaeinchi daxita jiwi poxonae abe exaneiba. Bapon pewʉn Barrabás. 17Poxonae jiwi nacaetuta, Pilato barai barapo jiwi, jeye:\\n—¿Eta pon pu sotabocuaein? ¿Metha Barrabás jampa? ¿Metha Jesús jampa, pon Mesías baraichi? jei Pilato.\\n18Baxua Pilato paeba tsipei bapon yaputane xua pomonae pecanamata caitorobi bicheito, Jesús peuwixaetsi, caenaetaxubatsi Pilatotha.\\n19Poxonae Pilato cataunxuae pia peecaethopeibiwatha eca xua Jesús peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa bapoxonae Pilato piowa tatsi najume caitoroba ichʉntha xua jeye: “Jopa copatsinde xua bapon pebexubinexatsi ichamonae, tsipei apara bapon pejʉntʉ coyene xeicaein. Yaitama tsipei merawi bapon camaitan daxota bichocono anthʉthʉrewein, tsipei bapon dacotsiwa bexotsi”, jei bapon xua Pilato piowa tatsi najume caitoroba.\\n20Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae jiwi cui tsacarabatsi, xua barapo jiwi Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, mataʉtano xua Jesús pebexubinexatsino. 21Bapon Pilato equeicha barai jiwi, jeye:\\n—¿Eta pon pu sotabocuaein caein xua baponbe jiwana? jei. Barapomonae Pilatotha jeye:\\n—Maisa Barrabás pu sotabare bara, jei barapomonae.\\n22Equeicha Pilato yainyaba barapomonae, jeye:\\n—¿Eta xua cana exanocuaein Jesús pon Mesías baraichi? jei.\\nNexata pinmonae Pilato jume daunweya jume notatsi, jeye:\\n—¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei barapomonae.\\n23Nexata Pilato jume barai, jeye:\\n—¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? jei.\\nEqueicha daʉmetha barapomonae jume daunweya jeye:\\n—¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.\\n24Poxonae Pilato yaputane xua nama taaibichiba pocotsiwa bapon pepaebinexa picoya, xua peajumetsacaxae barapomonae, daxota Pilato itoroba ichʉn xua petaxawenaenexa tsainchi mera. Bapoxonae barapo meratha nacobe quiataxuba barapo jiwi peitʉtha tatsi. Bapoxonae bapon namchi, jeye:\\n—Xan apara jopa tacoutha bexuba exanaeinyo bapon xua daxota pejana pichapabarena pon jopa bequein abe exanaeyo. Poxonae nacobe quiataxuban meratha, baxua tsita itapeinya xeinan xua apara jopa tacouthinyo. Apara jame painya coutha pam poxonae bexuba paexaname pon abe jopa exanaeyo, jei Pilato.\\n25Daxita barapomonae equeicha namchi, jeye:\\n—¡Paxan irʉ pata tamomoxi susato jiwi pata coutha pan apara xua bapon bexotsi paexanan! jei daxita barapo jiwi.\\n26Nexata Pilato nama pu sotaba Barrabás. Bapoxonae itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya bichocono pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha.\\n27Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi. 28Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi yawa juma xatatatsi icha paparuwa, po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pepa Peewatsinchi. 29Bapoxonae cuane tepa xua pee tepa, yawa bapoxonae Jesús canamitontsiya mata xatatatsi baxua xua cana exanatsi icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsin poxonae mata xatatatsi tepa. Mataʉtano Jesús cobenatatsi naewa icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsinchi poxonae naewa cobenatatsi poxonae itoroba jiwi. Bapoxonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taenatsi xua Jesús naerabiya pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. Bapoxonae Jesús cui caponatsi, jeye:\\n—¡Jaco judiomonae itorobiya pepa Neewatsim! jei barapomonae xua Jesús canamitontatsi.\\n30Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Mataʉtano Jesús cobe wepitatsi naewa. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi. 31Poxonae Jesús canacui wetatsi xua cui caponatsi, equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua tʉparucua peexanaenexatsi naetotha.\\n32Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin. Bapon pewʉn Simón. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús.\\n33Bapoxonae Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be jiton matasipa piwa. Daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei. 34Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca hiel mera matawʉn po mera bichocono atsu wʉwa. Poxonae Jesús mene pana, bapoxonae Jesús aichaxaibi apa barapo mera.\\n35Poxonae Jesús canacobe wetatsi xua naetotha tʉparucua exanatsi, bapoxonae soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi. 36Nexata barapo soldadomonae Jesús yapu caenatsi poxoru jopa ichipaeyo xua Jesús pepanepaewa tsane. 37Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo petinadutsiwa xua napaewatha tinaduta.\\n38Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi. 39Pomonae Jesús xentapoinchi barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi. 40Barapomonae Jesús jeichichi:\\n—Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein, bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xaneibin’, jam. Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae.\\n41Irʉrʉ barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús cui capanatsi. Daxita barapomonae najei:\\n42—Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. Icha bara bapon israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi, bʉ bapon pia coutha naeto wetsica ecoinca, xainya bapoxonae jume cowʉntatsi. 43Bapon jume cowʉnta Nacom, xua bepa pinae capanepaeinchi, xua Nacom capanepaena. Icha Nacom ichichipa, bʉ bara moya capanepaena, tsipei caena bayatha naca jei: ‘Apara xan Nacom Pexanton’, naca jei, jei barapomonae.\\n44Barichirʉ baxua paeba ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe xua irʉrʉ cobe matatabarutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ Jesús cui caponatsi.\\n45Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mataeinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. 46Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye: “Elí, Elí, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.)\\n47Ichamonae pomonae Jesús baxota jume taeumeinchi, barapomonae jeye:\\n—Pajume taema. Bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa, jei.\\n48Bapoxonae caein nainya cuinaepoinya pon barapomonae jiwana yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, bapoxonae naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua peapaenexa. 49Ichitha ichamonae namchi, jeye.\\n—Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pecapanepaenexatsi, jei barapomonae.\\n50Equeicha Jesús jume daunweya wawai, bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús. 51Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe. Mataʉtano ira jijiyataxuba, mataʉta ibo wacapouna. 52Po mʉthʉntha pomonae pewerapeibiwi bobena, barapo mʉthʉn coibo tupa wacapouna pocotsiwa coibo xatababanoba xua pin ibo panawan. Barapo mʉthʉntha cataunxuae abʉ saya bobena pomonae caena bayatha werapa. Pirapaeyo acoibi po matacabiyobe poxonae Jesús asʉ juina exanatsi, xua Nacom exana, bapoxonae irʉrʉ pomonae bayatha pejume cowʉntsiwichi Nacom pomonae xua bayatha pewerapaexae barapomonae irʉ asʉ jujuina exanatsi xua Nacom exana. 53Bapoxonae daxita barapomonae mʉthʉ we-iyiya. Daxita barapomonae, Jerusalén tomara beya pona po tomaratha xeina Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae naitʉta pinmonaetha Jerusalén tomarapiwitha.\\n54Bapoxonae soldadomonae pomonae Jesús yapu enatsi irʉrʉ barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin poxonae daxita barapomonae tane xua ira jijiyata yawa xua tane ichawanno, bapoxonae barapomonae bichocono junuwa. Bapoxonae barapomonae jeye:\\n—¡Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi! jei barapo soldadomonae.\\n55Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi, barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua poxonae Galilea nacua weya pona xua Jesús peyawenaenexatsi. 56Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo pewʉn María, Santiago irʉ José baponbe penabe tatsi. Ichowayo pewʉn Salomé bapowa Zebedeo piowa tatsi, xua irʉ bapowa Santiago irʉ Juan baponbe pena tatsibe.\\n57Poxonae quirei tsanaicha, pebin patopa ichaxota Jesús naetotha tʉparucua. Bapon copei pexeinaein. Bapon pewʉn José. Bapon Arimatea tomarapin. Mataʉta bapon irʉ Jesús pia pepuna jinompaewichi jiwanapin tatsi pomonae Jesús pia pejume cowʉntsiwichixaetsi. 58Bapon pona Pilato beya pewʉcaenexa xua Jesús petʉpaein. Nexata Pilato najume caruta xua bara José pecatsinexatsi Jesús petʉpaein. 59José nexata pita Jesús petʉpaein. Bapoxonae pena paparuwatha mata quiyontabareca xua pexeinya paparuwa. 60Bapoxonae José mʉthʉ iya Jesús botatsi pena ibo mʉthʉtha, po mʉthʉ bequein José pia mʉthʉ tatsi xua poxonae petʉpaewa tsane. Poxonae José nacobe weta xua yauxatatababota pin ibo panawatha, bapoxonae ponataba. 61Baxotiya ibo mʉthʉ itapatha eca María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Irʉ ichowayorʉ María baxota naeca.\\nMeje yabara poxonae Pilato itoroba soldadomonae xua Jesús peyamʉthʉ eenaenexa tsainchi\\n62Icha matacabitha po matacabitha pentaquei seica matacabi bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ fariseomonae daxita barapomonae pona Pilato beya. 63Barapomonae Pilato jeichichi:\\n—Pon pata Tanecanamataxeinaem, pananta xeinan xua barapo pemuxuitorobin poxonae cataunxuae popona, pana tsipaeba, jeye: ‘Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane equeicha asʉn tsane petʉpae coyene cuiru weya’, pana jei bapon. 64Daxota xam itorobare soldadomonae xua xaniwaicha peyapu eenaenexa mʉthʉ xua beya poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane. Baxua exande xua jopa pepatsinexa tsane mʉthʉ beya Jesús pia pepuna jinompaewichi, tsipei bʉ merawi barapomonae pichapa Jesús pia pepon. Tsipei pirapae naerabichipa jiwitha jei tsipae: ‘Bayatha equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya’, jei tsipae xua Jesús yabara naerabatsi. Barapomonae baxua naerabichipa jiwitha, baxua bichocono abe tsipae, beyacaincha poxonae Jesús bayatha pocotsiwa paeba xua pemuxuitorobiwa, jei barapomonae.\\n65Pilato barai barapomonae, jeye:\\n—Bara moya pataema. Moya panore soldadomonae. Moya mʉthʉ beya pabarʉ ponde. Paexande pocotsiwa panantawenoname xua bʉ moya barapo soldadomonae xaniwaicha yapu eenaena, jei Pilato.\\n66Nexata barapomonae irʉ soldadomonae bara be-iyiya. Bapoxonae mʉthʉ coibo daunwei exananota. Bichocono barapomonae cateitabanota xua pin ibo panawa xua mʉthʉ boupa ata. Mataʉtano bichocono barapomonae pemacatha epataʉtarena boupa cʉtabarena barapo peboupa patsiwa, xua peyaputaenexa icha ichʉn namicha patopa xua pecaibinexa Jesús petʉpaein. Bapoxonae barapomonae cuentadendena soldadomonae xua barapo soldadomonae peyapu eenaenexa mʉthʉ.","num_words":2005,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Mateo 4 CUI - Nexata Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi - Bible Search\\n1Nexata Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús matacayatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. Baxotiya caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane.\\n2Jesús jopa nabanaeyo baraxotiya cuarenta po matacabibetha mataʉtano cuarenta po merawibetha. Poxonae barapo matacabin yapucaewaba bapoxonae Jesús bichocono jainpa. 3Caurimonae pia pentacaponaein tatsi imoxoyo patopa Jesustha. Bapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Bapon Jesús baraichi:\\n—Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre. Barapo iboton itorobare xain pan naexanapenta, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.\\n4Ichitha Jesús jume nota:\\n—Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa jiwi betiya una jinompaetsipae pan. Bara irʉ yawano Nacom Pejume Diwesi jiwi betiya yajʉntʉ cui coyeneya jʉntemiya jinompa’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\n5Nexata caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi Jerusalén tomara beya. Baxotiya Jesús Nacom pin pia botha pentatupa beicha capoinchi. 6Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye:\\n—Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim, wenaxoreinque. Yaitama tsipei Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye:\\nBarapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina\\npecobetha, xua jopa necataxu tsaquituncuaenexa\\ntsane ibototha, poxonae wenaxorecame’,\\njei Nacom Pejume Diwesitha,\\n7Jesús jume nota, jeye:\\n—Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya Necanamataxeinaein, xua necajume jejeiwa tsane xua necayawenaewa tsane poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\n8Equeicha caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo. Baraxotiya Jesús tsita itʉtatsi daxita nacuan xua barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano Jesús tsita itʉtatsi daxita nacuan pia peitʉpanae coyenewan. 9Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye:\\n—Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha, xua mataʉtano ichaunxuae newʉnae jaintsiname xua nenanta xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi. Bapoxonae barapo nacuan yawa muxuna nacuan pia peitʉpanae coyenewan, baxuan cacatsinchi xua jinya necanamataxeinaenexa barapo nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.\\n10Nexata Jesús jume nota:\\n—Xam pon caurimonae pia pentacaponaem, bara nexubiriware. Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Meisa wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa bapon yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.\\n11Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús pia xainya weya tatsi napitaba. Matatsunpiwi pata Jesustha xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua peapatsinexa tsainchi.\\n12Poxonae Jesús jume tane xua Juan jiwi pecʉbi botha eca, bapoxonae Jesús pona Galilea nacua beya. 13Ichitha Jesús jopa ecaeyo Nazaret tomaratha, jame saya pona Capernaum tomara beya xua baxotiya pepoponaenexa. Barapo tomara eca, Galilea pucua itapatha ichaxota ainya nacuabe nacaquita ecabe po nacuiyo pewʉn Zabulón nacuiyo, yawa po nacuiyo irʉ pewʉn Neftalí nacuiyo. 14Pocotsiwa Jesús exana poxonae Capernaum tomaratha popona, baxua Jesús yabara nacui wetatsi xua caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Isaías, pecayabara cui wʉnae tsiwʉnaeya tinaexae poxonae jeye:\\n15“Po ainya nacuabe pewʉn Zabulón nacuiyo\\nmataʉtano Neftalí nacuiyo, barapo nacuabe\\necabe ichaxota po namtotha pucua\\nimoxoyo caquita ducuiya.\\nBarapo nacuabe ecabe ichaxota po pin nacua,\\npewʉn Galilea nacua.\\nBarapo Galilea nacua icha muxunenetha\\neca xua Jordán mentha.\\nBarapo Galilea nacua weya jinompa pomonae\\n16Barapomonae caena bayatha jopa yaputaeyo Nacom,\\nmataʉtano caena bayatha jopa nayabara yaputaeyo\\nxua muxu bara nama pewerapaeba abe peexanaexae.\\nDaxita barapomonae be pocotsi jiwimonae poxonae\\npona pequireiwatha xua poxonae mataʉtano jopa\\nxeinaeyo xua penatsiwana itiyobiwa.\\nDaichitha daxita barapomonae nama jume\\ncowʉntsina, xua jume cowʉntsinchi\\npon Nacom itoroba.\\nBapon barapomonae jʉntʉ cui coyene babatsiya\\nxanepanaya jinompaeya exanaeinchi ichi be jiwi\\nichi xua poxonae pin pecoichatha jinompa”,\\njei Isaías, pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin.\\n17Bapoxonae Capernaum tomaratha Jesús tamropata pitaba xua jiwi cuidubatsi. Jesús namchi, jeye: “Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha, painya neauraxae xua abe paexaname. Tsipei Nacom paca waba painya nenaexanaenexa piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae”, jei Jesús.\\n18Jesús pona Galilea pucua itapatha. Jesús tane ponbe ainya caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Simón pon icha wʉnno Pedro. Ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe duwei peyamonaeinbe. Baponbe mentha yamonauyabe duwei pocotsiwatha xua peyamonaewa. 19Nexata Jesús baraibe baponbe, jeye:\\n20Nainya caena baraponbe peyamonaewan xubotabe. Napuna ponabe Jesustha.\\n21Bapoxonae pirapae Jesús tane ichʉnbe, ponbe ainya caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Santiago. Ichʉn pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Baponbe jeratha paxa barʉ ecabe. Baponbe peyamonaewan wʉnaetauyabe. Jesús waba, baponbe wabatsibe. 22Caena nainya jera xubotabe mataʉtano paxa cuenta ponabe. Baponbe Jesús puna poinchibe.\\n23Jesús popona ducuanaeta daxita Galilea nacua beya. Bapon cuiduba ducuanaeta daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Jesús paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi, petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉtano Jesús axaibi exana jiwi xua daxita carepaya xoxi atene barapomonae yawa xua faefaena peatenexae. 24Pin bicheitomonae jiwi jume tane xua juinya Jesús exana daxita carepaya Siria nacuatha. Barapomonae pomonae pejume taexae xua Jesús exana, barapomonae capona daxita pomonae domaebatsi, yawa pomonae peatenexae, mataʉtano pomonae caurimonae xeina, mataʉtano pomonae amameibatsi, mataʉtano pomonae mʉbatsi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae. 25Pin bicheitomonae jiwi Jesús puna poinchi pomonae Galilea nacua weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae Decápolis nacua tomaran weya pona, irʉrʉ pomonae Jerusalén tomara weya pona, irʉrʉ pomonae Judea nacua weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae jinompa ichaxota po nacua eca imoxoyo Jordán mentha xua icha muxunenetha xua tajʉthiya.","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"guh","text":"Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto 1 CORINTIOS 10\\nPemuxujiobilivaisi penavajëcaeyaniva jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia yabara pelivaisi\\n1 Tajamonae, pacatojitsipatsi icatsia panenajamatabënapitsinexa pacuenia bajayatami vajasalinaivimi Moiséspijinë barëpitsaparena Egipto nacuaverena. Moiséspijinë Dioso tsitajëtaponatsi itsaxuayo vajasalinaivimi barënajetarucaejitsia. Vajasalinaivimi pematatsënëatsia itarërëbo namataxainaeya najetaruca. Nexata bajarapaitarërëbo vajasalinaivimi pënanajetarubena. Daxitabitsaëto vajasalinaivimi Moiséspijinë barënicabarena Rojovënë manuamenemaxërana epatuarena. 2 Pacuenia pebi itsa bautisabatsi merata, naexana Dioso pijajivitonë, bajara pijinia pacuenia vajasalinaivimi Moiséspijinë pijajivi naexana itsa pënaponarena Egipto nacuaverena. Moiséspijinë pijajivi naexana vajasalinaivimi itarërëbo pebëxëpana itsa pënanajetarubena Moiséspijinë. Rojovënë manuamenemaxërana epatuarena ata itsa barënicabarenatsi, Moiséspijinë pijajivi naexana vajasalinaivimi. 3 Daxita vajasalinaivimi caeviriajava pexaejava najuanabanepona itsa najetarubena bajarapatusato nacuayarena. Papexaejava Dioso rajutaponatsi, bajarapamonaemi xaepona. 4 Itsa najetarubena, caeviriamera najuaapaepona, Dioso perajutsiratsi. Bajarapamera Dioso tocapitsapatsi ibotoxanetojavaverena. Bajarapamatacabi vajasalinaivimi Cristo yajavaponatsi. Cristo rabaja cajena bajarapaibotoxaneto. 5 Itsiata baitsi jane vajasalinaivimiyajuvënëvi, caejiviyobeje, saya jumecovënëta pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsitsi. Nexata bajarapajiviyobeje Dioso sivajamatabëcuenebarëyatsi. Daxita itsamonae apo jumecovënëtsi Dioso. Bajaraxuata vajasalinaivimi Dioso verebiabatsi petusato nacuata.\\n6 Nexata vaxaitsi becanaëjëtatsi pacuenia vajasalinaivimi bajayata Dioso verebiabatsi pibisiacuene pexanaexae. Nexata vaxaitsi ata vajajamatabëëthëtovetsina becanaëjëtatsi pibisiacuene vajaexanaeyaniva. 7 Bajaraxuata apo benavajëcaetsi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia pacuenia bajayata vajasalinaivimiyajuvënëvi navajëca jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia vajasalinaivimi pibisiacuene exanavanapa, fiesta itsa toexana jumapecataeya pexanaenëanënexa. Dioso pejumelivaisibaxutota vajasalinaivimi yabara jumaitsi mapacueniaje: “Bajarapamonae enabiaba penabaninexa, piapaenexanua. Bajaraxuacujinae nonobapunabiaba peyavajibinexa,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota vajasalinaivimi yabara. 8 Apo bexanaetsinua vajavitota pibisiacuene pacuenia bajayata vajasalinaivimiyajuvënëvi exana. Bajarapitsivi tëpa caematacabita veintitrés mil pajivibeje. 9 Apo bejamatabëcueneëjëtsitsinua vajatuxanenë pacuenia bajayata vajasalinaivimiyajuvënëvi Dioso jamatabëcueneëjëta. Papibisiacuene vajasalinaivimi pejamatabëëthëtota natojitsipa pexanaenexa, Dioso jamatabëcueneëjëtsiaya exanavanapa, peyapëtaenexa pacuenia Dioso exanaejitsia bajarapamonaejavaberena. Bajaraxuata vajasalinaivimi jomo pesinicujiruatsi vereverecapona. 10 Pëtsa panaepaname Dioso pejumelivaisi papecatsipaebavanapaevijavabelia pacuenia bajayata vajasalinaivimiyajuvënëvi anaepanabiaba Moiséspijinëbeje Aarónpijinëbejejavabelia. Bajaraxuata Dioso itoroba pijaángel peverebiabinexatsi vajasalinaivimiyajuvënëvimi.\\n11 Bajarapacuenia exanatsi bajayata vajasalinaivimi. Dioso baja cajena nacayapëtaeyaexana pacuenia bajayata vajasalinaivimi Dioso naneconitsiaexanatsi pibisiacuene pexanaexae. Bajarapalivaisi itanerubena Dioso pejumelivaisibaxutota vajanacamuxujiobinexa, vaxaitsi ata bajarapacuenia pibisiacuene vajaexanaeyaniva. Vaxaitsi rabaja nacua pevereverecaeitabarayota jinavanapatsi. 12 Itsa pajamatabëjumaitsimë: “Xanë cajena ajamatabëcuenesaënë Dioso tajumecovënëtsijava. Nexata apo exanaenë tsane pibisiacuene pacuenia bajayata tajasalinaivimi exana,” itsa pajamatabëjamë, ¡xania baja tsane! Tsipaji paxamë ata bajarapacuenia pibisiacuene paexanaejitsipame. 13 Xua baja aeconoxae pataeponame, dovathi pejamatabëcueneta papecajamatabëcueneëjëtsijava, bajaraxua daxita Dioso pejumecovënëtsivi tocopiapataponatsi mapanacuataje. Itsiata baitsi jane Dioso pacayavenonaponaena pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi. Dioso cajena apo pacacopatsi tsane dovathi papecajamatabëcueneëjëtaponaenexa paneajamatabëcuenesaëjava matatoxenetsia. Nexata dovathi itsa pacajamatabëcueneëjëta, itsiata Dioso pacayavenonaponaena paneajamatabëcuenesaë tsaponaenexa. Nexata papecajamatabëcueneëjëtsijava, pavecuapanepaponaename pibisiacuene paexanaenejevamë.\\n14 Tajamonae bitso patacaasivavi, jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia itsamonae penavajëcaecuene, nayajivitaeya pajinavanapare. 15 Pacajamatabëcuenecaëjëpa baja cajena panejumeyapëtaenexa patacatsipaebilivaisi. Nexata panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi paneyapëtaenexa itsa pexaniajailivaisi. 16 Itsa nacaetuanatsi vajanajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo nacasivatëpa, najuaxanetsi pan. Najuamatavëjëaapatsinua vajamatavëjëaapaera. Nexata pan yabara, vajamatavëjëaapaera ata yabara, Diosojavabelia jumaitsitsi: “Pexaniacuene bitso panetoexaname. Panerajutame pan. Panerajutame patamatavëjëaapaera ata,” jaitsi. Itsa nacaetuatatsi vajanajamatabënapitsinexa xua yabara Cristo nacasivatëpa, caebitsaëto naexanatsi Cristo yajava, ponë nacasivatëpa cruzata. 17 Ayaibitsaëtoxaneto atatsi, caepan itsiata najuaxanetsi. Nexata vaxaitsi Cristo vajayajavajinavanapaexae, caebitsaëtotsi Cristo pijajivitsi naexanatsi.\\n18 Pacanaëjëre pacuenia judíovi baexana. Itsamonae dajubi beyabiaba bajarapavi ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Nexata pamonae naxane bajarapavi, caebitsaëto Dioso pijajivi naexana. 19 Mara pajamatabëcuene yabara jumaitsinëje. Jumapecataya pexanaenëanë, itsacuenejavayo ata pexanaenexa, apo caëjëpaetsi. Bajara pijinia itsi pavi ata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia rajuta. Apo caëjëpaetsi jivi xae ata pejamatabëcuenebijianaenexatsi. Tsipaji jumapecataeya pexanaenëanë, bajarapavi apo itothianae bajarapavivecua. 20 Nexata abaxë pamonae Dioso apo yapëtae, dajubinë itsa tobeyaxuaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia, bajarapavi dovathinexa saya. Apo Diosonexa cajena. Bajaraxuata apo pacatojitsipaetsi panenaxaenexa bajarapamonaejavata. Itsa panaxaejitsipame bajarapamonaejavata, nexata caebitsaëto panaexanaejitsipame dovathi yajava. 21 Paxamë baja panenabanivi, paneapaevinua, vajatuxanenë pijamesata. Nexata baja acuenebi panenabaninexa, paneapaenexanua, itsajota Dioso apo pejumecovënëtsivi dovathi pijacuene exanavanapa. 22 Vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi, apo jitsipaetsi vajatuxanenë vajanacabaraanaepanaejava. Dioso pijacuene, dovathi pijacuene ata, anijacuenebeje itsa exanaponaejitsipatsi, nexata vajatuxanenë nacabaraanaepanaejitsipa. Vaxaitsi cajena apo vecuaasaëtsi vajatuxanenë. Nexata apo vecuapanepaetsi tsipae vajatuxanenë itsa nacananeconitsiaexana.\\nPacuenia Dioso pejumecovënëtsivi bejinavanapa itsamonae pejamatabëcuenebijianaeyaniva yabara pelivaisi\\n23 Xaniajai rabaja pacuenia itsamonae jumaitsi. Mapanacuata navita vajaexanaejavanexa. Itsajivi ata apo nacaitavetsi bajarapacuene vajaexanaenexa. Itsiata baitsi jane apo nacatoxanepanae daxita bajarapacuene vajaexanaenexa. Daxitacuene, xua itsajivi ata apo nacaitavetsi vajaexanaenexa, exanae atatsi tsipae, itsiata apo nacajamatabëcueneasaëyaexanae tsipae Dioso vajajumecovënëtsijava. 24 Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “¿De tsaeta xua natoexanaenajë, xua ëxanënexa netoxanepanaejitsia?” pajamatabëjamë pëtsa. Biji rajane pajamatabëjumaitsimëre. “¿De tsaeta xua toexanaenajë, xua itsamonaenexa toxanepanaejitsiatsi?” pajamatabëjamëre.\\n25 Dioso baja cajena pacatocopata panexaenexa itaxutojema. Nexata pacatocopata panexaenexa pavi canajeta pecanajetsibota. Nexata pëtsa payanijobame. “¿Matsa pavi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia peyajuvënërajutsivije?” pajamë pëtsa. Itsa payanijobijitsipame bajarapacuenia: “Jãjã, bajarapayajuvënëvi,” pacajai tsipae. Nexata paxamë pajamatabëjumaitsimë tsipae bajarapavi yabara: “Mapavije itsa xaejitsipajë, nexata pibisiacuene exanaejitsipajë Dioso pitabarata,” pajamatabëjamë tsipae. Saya pacomuare payanijobinejevamë. 26 Dioso baja cajena pacatocopata itaxutojema panexaenexa. Tsipaji mapanacuaje, daxita mapanacuapijicuene ataje, Dioso baja cajena pijajava.\\n27 Dioso apo pejumecovënëtsijivi ata itsa pacajunata panenanabaninexa pijaboyabelia, panaponare panenanabaninexa itsa pajitsipame. Xua pacaabata, paxaema payanijobinejevamë. “¿Matsa pavi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia peyajuvënërajutsivije?” pajamë pëtsa. 28 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi bepibisiacuene pexanaejava taejitsipa itsa xaejitsipa bajarapayajuvënëvi. Nexata panexaevajënaeya, bajarapamonaeyajuvënënë itsa pacajumaitsi: “Mara pavije jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ofrendacuenia peyajuvënërajutsivije,” itsa pacajai, pëtsa patsitaxaneme. Itsa apo patsitaxaemë tsane, nexata apo pajamatabëcuenebijianaemë tsane bajaraponë. 29 Itsa patsitaxaejitsipame, bajaraponë ata naxaejitsipa. Nexata bajaraponë jamatabëjumai tsipae: “Pibisiacuene baja cajena exanajë Dioso pitabarata mapavije tanaxaexae,” jamatabëjai tsipae.\\nBajarapacuenia patacatsipaebijava, itsanë Dioso pejumecovënëtsinë itsa jumetaena, jamatabëcuenenavëxaniabiaya meta jumaitsi tsane mapacueniaje: “Jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiviyajuvënëjava taxaeyabiabinexa, Dioso netocopata. Nexata baja xaeyabiabajë. Itsiata icatsia aeconoxae nitaveta itsanë Dioso pejumecovënëtsinë itsa tsitaxaniji bajarapayajuvënëvi, bepibisiacuene petaeyaniva. ¿De meta xuajitsia xanë epatua copatsipajë bajarapayajuvënëvi taxaeyabiabijavami? 30 Taxaevajënae bajarapavi, ‘Xanepana rabaja,’ janë tsabiabi Diosojavabelia tanerajutsixae taxaenexa. ¿Detsa nexata xuajitsia jivi nebaracuaicuaijai tsipae bepibisiacuene taexanaenë taxaejamatabëcuene bajarapayajuvënëvi?” jai meta tsane jamatabëcuenenavëxaniabiaya itsanë Dioso pejumecovënëtsinë. 31 Mara pacuenia pacatsipaebatsije panecopatsinexa paneexanabiabijavami ata, itsajivi ata panejamatabëcuenebijianaeyaniva panetsitaexanaejava pejamatabëcueneta. Itsa paxaneme, itsa papamenua, daxitacuene itsa paexanamenua, xaniavaetsia itsamonae patsitaexanavanapaename paxamë panetsitaexanaejava yabara jivi papecasivajamatabëjumaitsinexa: “Dioso cajena ayaijamatabëcuenenë. Tsipaji pijajivi yavenona xaniavaetsia petojinavanapaenexatsi,” papecasivajamatabëjainexa. 32 Bajaraxuata pëtsa patsitaexaname itsacuenejavayo ata itsajivi ata Diosovecua itsajamatabëcuene pexainaeyaniva. 33 Pacuenia xanë tsitaexanaponaponajë itsamonae tanesivajamatabëcuenebarëyanexa, bajarapacuenia paxamë ata patsitaexanavanapare itsamonae. Apo najamatabëxainabiabinë taexanaenexa xua ëxanënexa netoxanepana. Biji rajane najamatabëxainabiabajë tatoexanaenexa xua toxanepanatsi itsamonae ata. Bajarapacuenia toexanaponajë bajarapamonae ata Dioso pejumecovënëtsinexa pecapanepaenexatsi pijaneconivecua.","num_words":910,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.115,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}