diff --git "a/boj_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" "b/boj_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/boj_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" @@ -0,0 +1,36 @@ +{"text":"1Endi Yesus Kristus aqa moma naŋgo ñam kalil. Yesus Kristus a Devit aqa leŋ na ŋambabej. Devit a Abraham aqa leŋ na ŋambabej. 2Abraham a Aisak aqa abu. Aisak a Jekop aqa abu. Jekop a Juda aqa was naŋgi ti naŋgo abu. 3Juda a Peres Sera wo naŋgo abu. Naŋgo ai Tamar. Peres a Hesron aqa abu. Hesron a Ram aqa abu. 4Ram a Aminadap aqa abu. Aminadap a Nason aqa abu. Nason a Salmon aqa abu. 5Salmon a Boas aqa abu. Boas aqa ai Rahap. Boas a Obet aqa abu. Obet aqa ai Rut. Obet a Jesi aqa abu. 6Jesi a Mandor Koba Devit aqa abu. Devit a Solomon aqa abu. Solomon aqa ai a nami Uria aqa ŋauŋ soqnej. 7Solomon a Rehoboam aqa abu. Rehoboam a Abiya aqa abu. Abiya a Asa aqa abu. 8Asa a Jehosafat aqa abu. Jehosafat a Jehoram aqa abu. Jehoram a Usia aqa abu. 9Usia a Jotam aqa abu. Jotam a Ahas aqa abu. Ahas a Hesekia aqa abu. 10Hesekia a Manase aqa abu. Manase a Emon aqa abu. Emon a Josaia aqa abu. 11Josaia a Jehoiakin aqa was naŋgi ti naŋgo abu. Aqa bati qa jeu tamo naŋgi na Israel naŋgi tontnjrsib joqsib Babilon qureq di taqatnjresoqneb. 12Babilon qureq di naŋgi tontnjrnab sonabqa Jehoiakin aqa aŋgro Sealtiel a ŋambabej. Sealtiel a Serubabel aqa abu. 13Serubabel a Abiut aqa abu. Abiut a Eliakim aqa abu. Eliakim a Asor aqa abu. 14Asor a Sadok aqa abu. Sadok a Akim aqa abu. Akim a Eliut aqa abu. 15Eliut a Eleasar aqa abu. Eleasar a Matan aqa abu. Matan a Jekop aqa abu. 16Jekop a Josep aqa abu. Josep a Maria aqa gumbuluŋ. Maria aqa miligiq na Yesus a ŋambabej. Naŋgi a qa mareqnub, a Kristus. 17Deqa Abraham aqaq dena bosi bosiq Devit a ŋambabej di moma 14. Devit aqaq dena bosi bosiq Israel naŋgi Babilon qureq di soqneb di dego moma 14. Naŋgi Babilon qureq di soqneb dena bosi bosiq Kristus a ŋambabej di dego moma 14. 18Yesus Kristus a endegsi ŋambabej. Aqa ai Maria Josep na oqajqa saga qameb. Ariya Josep a Maria ombla ŋereŋosaisonabqa Mondor Bole a Maria aqaq ainaqa a gumaŋej. 19Onaqa Maria aqa gumbuluŋ Josep a endegsi quej, \"Maria a gumaŋqo.\" Josep aqa kumbra tulaŋ boledamu deqa a endegsi are qalej, \"E lumu na Maria uratqai. E boleq di uratqasai. Maria a jemaiyo uge.\" 20Degsi are qaleqnaqa Tamo Koba aqa laŋ aŋgro bei a Josep aqaq ainaqa ŋeiobilqei na unej. Unnaqa laŋ aŋgro na minjej, \"O Josep, Devit aqa moma, ni Maria ame. Ni ulaaim. Ni que. Mondor Bole a Maria aqaq aiqoqa a gumaŋqo. 21Deqa a aŋgro mel oqas. Amqa bunuqna aŋgro dena aqa segi tamo uŋgasari naŋgo une kobotetnjrsim naŋgi eleŋqas. Deqa ni aqa ñam Yesus waiyqam.\" 22Kumbra kalil di brantej deqa anjam bei Tamo Koba aqa medabu o tamo bei nami marej qaji di aqa damu brantej. A endegsi marej, 23\"Niŋgi quiy. Bunuqna duŋgeŋge bei a tamo ombla ŋereŋosaisosimqa a gumaŋosim aŋgro mel oqas. Amqa naŋgi aqa ñam Emanuel waiyqab.\" Ñam di aqa damu, \"Qotei a iga koba na unum.\" 24Onaqa Josep a qutuosiqa Tamo Koba aqa laŋ aŋgro na anjam minjej qaji di dauryosiqa Maria ej. 25Bati deqa a Maria ombla ŋereŋosaioqneb. Gilsi gilsiq Maria a aŋgro mel ej. Onaqa Josep na aŋgro di aqa ñam Yesus waiyej.\nCopyright","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-22","url":"http:\/\/www.bible.is\/BOJWBT\/Matt\/1","date":"2017-05-26T15:44:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-22\/segments\/1495463608668.51\/warc\/CC-MAIN-20170526144316-20170526164316-00022.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":549,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.401,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Corinthians 15\nKristus a moisiq olo subq na tigelej1 Ariya was qu, Yesus aqa anjam bole e nami palontosim niŋgi merŋgoqnem qaji di bini e olo pulutsiy niŋgi merŋgwai. Anjam di niŋgi nami qusib dauryeb. Deqa e qalieonum, bini niŋgi anjam di siŋgila na ojsib tigelejunub. 2 Anjam e nami palontosim niŋgi merŋgoqnem qaji di niŋgi olo torei siŋgila na ojesoqniye. Ojesqab di Qotei a niŋgi oqas. Niŋgi nami Yesus qa nuŋgo areqalo siŋgilateb. Ariya niŋgi laŋa babaŋ na siŋgilatqab di Qotei a niŋgi oqasai.\n3 Anjam bole e nami palontosim niŋgi merŋgoqnem qaji di e Yesus aqa baŋq dena em. Anjam di tulaŋ kobaquja. Anjam agiende. Kristus a gago une qa moiej. Anjam di agi neŋgreŋq di unu. 4 A moinaqa subq ateb. Bati qalub koboonaqa a olo subq na tigelej. Anjam di dego neŋgreŋq di unu. 5 Ariya a subq na tigelosiqa Pita aqaq di brantonaq unej. Osiqa aqa aŋgro 12-pela naŋgoq di dego brantonaq uneb. 6 Osiqa bunuqna bati qujai qa a Kristen tamo 500 naŋgoq di dego brantonaq uneb. Naŋgi gargekoba bini unub. Ariya naŋgi qudei moreŋeb. 7 Ariya bunuqna a Jems aqaq di brantonaq unej. Osiqa aqa anjam maro tamo kalil dego naŋgoq di brantonaq uneb.\n8 Ariya olo bunuqna a e qa dego brantonaq unem. Uŋa bei a bati grotosim aqa aŋgro ŋambabtougetqas dego kere Kristus a bunuqna e qa brantonaq unem. 9 E degsi maronum. Di kiyaqa? E nami Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgi ugeugeinjroqnem. Deqa tamo naŋgi e Yesus aqa anjam maro tamo bolesai degsib merbqab di kere. Di kiyaqa? Ijo ñam tulaŋ aguq aiejunu deqa. Yesus aqa anjam maro tamo kalil naŋgi na e buŋbejunub. 10 Ariya Qotei a e qa are boleiyej deqa bini e aqa anjam maro tamo unum. A e qa are boleiyej aqa kumbra di laŋa uloŋosai. E aqa kumbra di osim siŋgila na waukobaoqnsim Qotei aqa anjam maro tamo kalil naŋgi tulaŋ buŋnjreqnum. Ariya e ijo segi siŋgila na wau di yosaieqnum. Qotei a e qa are boleiyej deqa a na e siŋgila ebeqnaqa e wau di yeqnum. 11 E na kio tamo qudei naŋgi na kio wau di yeqnum di uŋgum. Yesus a moisiq olo subq na tigelej anjam di iga kalil palonteqnam niŋgi quoqnsib nuŋgo areqaloq di siŋgilateqnub.\nTamo uŋgasari moreŋo qaji naŋgi olo subq na tigelqab12 Kristus a moinaqa Qotei na olo subq na tigeltej anjam di iga gaigai palontosim laqnum. Ariya kiyaqa niŋgi qudei mareqnub, \"Tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqasai\"? 13 Tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqasai anjam di bole qamu Qotei na Kristus dego subq na tigeltosai qamu. 14 Qotei na Kristus subq na tigeltosai qamu anjam iga palonteqnum qaji di bolesai qamu nuŋgo areqalo Kristus qa siŋgilateqnub qaji di laŋa uloŋej qamu. 15 Qotei na tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigeltnjrqasai anjam di bole qamu Qotei na Kristus dego subq na tigeltosai qamu iga Qotei aqa kumbra kalil gisaŋ qa mareqnum qamu. Agi iga mareqnum, Qotei a Kristus subq na tigeltej. 16 Od, Qotei na tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigeltnjrqasai anjam di bole qamu Qotei na Kristus dego subq na tigeltosai qamu. 17 Qotei na Kristus subq na tigeltosai qamu nuŋgo areqalo Kristus qa siŋgilateqnub qaji dena niŋgi aqaryaiŋgwa keresai qamu niŋgi nuŋgo uneq di unub qamu. 18 Deqa tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatosib nami moreŋeb qaji naŋgi torei padaleb qamu. 19 Iga subq na olo tigelqasai anjam di bole qamu Kristus a na iga mandam qa iŋgi iŋgi segi qa segi aqaryaigo qamu iga tamo tulaŋ ugedamu sosim tamo uŋgasari kalil mandamq endi unub qaji naŋgi buŋnjronum qamu.\n20 Ariya iga degsi sqasai. Kristus a moinaqa Qotei na a olo subq na tigeltej. A tamo kalil nami moreŋeb qaji naŋgi qa namoosiq subq na tigelej. 21 Niŋgi qalie, tamo qujai Adam a une atej deqa a moio qa utru. Dego kere Kristus a subq na tigelo qa utru. 22 Adam aqa leŋ kalil naŋgi moreŋeqnub. Dego kere Kristus aqa tamo kalil naŋgi olo ŋambile oqab. 23 Ariya iga gago segi segi bati dauryosim subq na olo tigelosim ŋambile oqom. Namoqna Kristus a subq na tigelej. Ariya mondoŋ Kristus a olo laŋ qureq na bamqa bati deqa iga aqa segi tamo uŋgasari iga dego subq na olo tigelqom.\n24 Bati deqa iŋgi iŋgi kalil koboqas. Mandor kokba ti mondor uge uge ti gate kokba ti naŋgo siŋgila ti kalil di Kristus na kobotetnjrqas. Osim a na iŋgi iŋgi kalil olo eleŋosim aqa Abu Qotei aqa baŋq di uratqas. Yim Qotei a segi Mandor Koba tigelosim iŋgi iŋgi kalil taqatesqas. 25 Kristus a degyqas. Di kiyaqa? A Mandor Koba sosim gilsim gilsim diŋo bati brantimqa Qotei na aqa jeu tamo kalil naŋgi eleŋosim aqa sorgomq di atim a na naŋgi taqatnjresqas. 26 Osim bati deqa a na aqa jeu tamo kalil naŋgi di kobotnjrsim ariya a na moio dego kobotqas. 27 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Qotei na iŋgi iŋgi kalil eleŋosiqa Kristus aqa sorgomq di atej.\" O was qu, Qotei a segi na iŋgi iŋgi kalil di eleŋosiqa Kristus aqa sorgomq di atej. Qotei aqa anjam degsib neŋgreŋyeb unu. Deqa iga qalieonum, Qotei a segi Kristus aqa sorgomq di sqasai. 28 Ariya mondoŋ Qotei na iŋgi iŋgi kalil di olo eleŋosim Kristus aqa sorgomq di atim soqnim Qotei aqa Ŋiri a kamba dego Qotei aqa sorgomq di sqas. Soqnim Qotei na iŋgi iŋgi kalil di tulaŋ buŋnjrsimqa a segi naŋgo Mandor Koba sosim naŋgi bati gaigai taqatnjroqnqas.\n29 Tamo qudei naŋgi tamo nami moreŋeb qaji naŋgi qa olo are qaloqnsib yanso eqnub. Ariya tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqasai anjam di bole qamu naŋgi kiyaqa naŋgi qa yanso eqnub? 30 Iga Kristus aqa anjam mare mare laqnsim tamo uŋgasari naŋgi endegsi minjreqnum, \"Tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqab.\" Iga wau di yeqnum deqa tamo gargekoba naŋgi iga qa ŋiriŋoqnsib bati gaigai iga padaltqa laqnub. Ariya tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqasai anjam di bole qamu iga kiyaqa Kristus aqa wau di ojoqnsim laqnum? 31 O was qu, e bole maronum, e bati gaigai moiqa laqnum. Niŋgi ti e ti gago Tamo Koba Kristus Yesus beteryejunum deqa e niŋgi qa tulaŋ areboleboleibeqnu. Deqa e anjam endi ulitosai. E niŋgi merŋgonum. 32 E mandam tamo naŋgo areqalo dauryosim Efesus qureq dia wagme juwaŋ naŋgi ti qotoqnem qamu kumbra dena e kiersim aqaryaibqas? Tamo moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqasai anjam di bole qamu iga endegsi maronum qamu, \"Iga nebe moiqom kio deqa uŋgum, iga alaŋoqnsim gago segi jejamu qa areboleboleigoqnim iŋgi ti ya ti uyoqnqom.\" Degsi maronum qamu.\n33 O was qu, tamo qudei naŋgi na niŋgi gisaŋgaib deqa niŋgi geregere ŋam atsib soqniye. Anjam bei unu di niŋgi qalie. Anjam agiende, \"Iga tamo uge naŋgi ti laqnqom di naŋgi na gago areqalo ugetetgibqa iga kumbra bole uratosim naŋgi daurnjrqom.\" Anjam degsi unu. 34 Deqa niŋgi nanari kumbra uratosib areqalo bole ti sosib olo une yoqnaib. Niŋgi quiye. Nuŋgo ambleq di tamo qudei naŋgi Qotei qalieosaiunub. Niŋgi deqa jemaiŋgwajqa deqa e anjam di niŋgi merŋgonum.\nTamo moreŋo qaji naŋgo jejamu kiero osib olo tigelqab?35 Ariya was qu, tamo bei na e endegsi nenembqas, \"Tamo moreŋeb qaji naŋgi kiersib olo subq na tigelqab? Naŋgi jejamu kiero osib olo tigelqab?\" 36 O was qu, tamo di a nanariosiq deqa degsi nenembqo. Niŋgi qalie. Wit bunuj breiyibqa mandamq aisim a laŋa mandamq di sqas. Ariya wit moio breiyib di a olo ŋambile sosim qoqitosim oqwas. 37 Wit kio kurgus kio qoqitosiq geitqo qaji di otorosim olo yagwasai. Aqa gei moio segi yagim dena oqwas. 38 Tamo bei na wit yago kio kurgus yago kio yagimqa a olo qoqitosim oqimqa Qotei aqa segi areqalo na naŋgi tanu segi segi enjrqas. Naŋgo tanu di uno segi segi. 39 Tamo ti wagme ti qebari ti qe ti naŋgo jejamu dego uno segi segi. 40 Laŋ qaji iŋgi iŋgi naŋgo uno bei. Mandam qaji iŋgi iŋgi naŋgo uno bei. Laŋ qaji iŋgi iŋgi naŋgo wala bei. Mandam qaji iŋgi iŋgi naŋgo wala bei. 41 Seŋ ti bai ti bongar ti naŋgo riaŋ segi segi. Bongar kalil naŋgi dego naŋgo riaŋ segi segi.\n42 Dego kere tamo naŋgi moreŋonub naŋgo jejamu subq atonub qaji di qusaqas. Ariya tamo naŋgi subq na tigelqab qaji naŋgo jejamu olo qusaqasai. Naŋgi ŋambile gaigai sqab. 43 Tamo naŋgi moreŋonub naŋgo jejamu subq atonub qaji di jejamu uge. Ariya tamo naŋgi subq na tigelqab qaji naŋgo jejamu di tulaŋ boledamu. Tamo naŋgi moreŋonub naŋgo jejamu subq atonub qaji di siŋgila saiqoji. Ariya tamo naŋgi subq na tigelqab qaji naŋgo jejamu di siŋgila ti sqas. 44 Tamo naŋgi moreŋonub naŋgo jejamu subq atonub qaji di mandam qaji jejamu. Ariya tamo naŋgi subq na tigelqab qaji naŋgo jejamu di laŋ qaji jejamu.\nIga bini mandam qaji jejamu ti unum. Deqa iga qalieonum, mondoŋ gago laŋ qaji jejamu dego brantqas. 45 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Adam namij a mandam qaji ŋambile osi soqnej.\" Ariya Adam bunuj a bunuqna bosiqa a segi Mondor ti sosiqa tamo uŋgasari naŋgi laŋ qaji ŋambile enjrej. Adam bunuj di Kristus. 46 Ŋambile Mondor na iga egej qaji di nami brantosai. Mandam qaji ŋambile di nami brantej. Ariya ŋambile Mondor na iga egej qaji di bunuqna brantej. 47 Qotei na Adam namij a mandam na gereiyej. Deqa Adam a mandam qaji tamo. Ariya Adam bunuj a laŋ qureq na bej. 48 Adam a mandam qaji tamo deqa aqa leŋ kalil naŋgi dego mandam qaji tamo. Ariya Kristus a laŋ qaji tamo deqa aqa tamo kalil naŋgi dego laŋ qaji tamo unub. 49 Adam a mandam qaji tamo soqnej dego kere bini iga dego a bulosim mandam qaji tamo unum. Ariya Kristus a laŋ qaji tamo deqa mondoŋ iga dego a bulosim laŋ qaji tamo sqom.\n50 O was qu, e na niŋgi endegsi merŋgwai. Qotei na mandam qaji tamo naŋgi oqa keresai. Deqa a naŋgo Mandor Koba sosim naŋgi taqatnjrqa keresai dego. Gago jejamu moisim qusaqas qaji di ŋambile gaigai sqa keresai. 51 Deqa e na uli anjam bei niŋgi endegsi merŋgwai. Iga kalil moiqasai. Ariya iga kalil jejamu bulyosim jejamu bunuj oqom. 52 Qotei na gul bunu geteŋ qaji di anjamimqa tamo nami moreŋeb qaji naŋgi olo subq na tigelqab. Deqa naŋgo jejamu olo bunu qusaqasai. Ariya iga tamo moiosai qaji iga dego jejamu bulyosim olo jejamu bunuj oqom. O was qu, kumbra di urur brantoqujatqas. 53 Gago jejamu ugeqas qaji endi iga uratosim olo jejamu bei ugeqasai qaji di oqom. Gago jejamu moiqas qaji endi iga uratosim olo jejamu bei moiqasai qaji di oqom. 54 Bole, gago jejamu ugeqas qaji endi iga uratosim olo jejamu bei ugeqasai qaji di oqom. Gago jejamu moiqas qaji endi iga uratosim olo jejamu bei moiqasai qaji di oqom. Yim bati deqa Qotei aqa anjam bei nami neŋgreŋyeb qaji di aqa damu brantqas. Qotei aqa anjam agiende, \"Qotei a tulaŋ siŋgilaosiq deqa a qoto buŋyosiq moio kobotej. 55 O Moio, ni gaigai siŋgilaoqnsim tamo naŋgi qoto itnjreqnum. Ariya ino siŋgila di qabi unu? A koboej. O Moio, ni gaigai tamo naŋgi qaja na ñumeqnum. Ariya ino qaja di qabi unu? A koboej.\"\n56 O was qu, moio aqa qaja agi une. Une aqa siŋgila agi Qotei aqa dal anjam. 57 Ariya Qotei na gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa siŋgila na iga siŋgilatgeqnu deqa iga qoto buŋyoqnsim tigelejunum. Deqa iga Qotei tulaŋ biŋiyeqnum.\n58 Deqa ijo was bole, niŋgi siŋgila na soqniye. Sosib niŋgi Tamo Koba Yesus qa waukobaoqniye. Niŋgi wau di urataib. Niŋgi qalie, niŋgi Tamo Koba Yesus aqa wau ojeqnub di uloŋqa keresai. Deqa niŋgi gaigai Tamo Koba Yesus aqa wau siŋgila na yoqniye.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Cor.15","date":"2018-03-24T19:53:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257650993.91\/warc\/CC-MAIN-20180324190917-20180324210917-00063.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":2043,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.049,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 5\nYesus a manaq oqsiq dia anjam palontej1 Onaqa Yesus a tamo uŋgasari kalil di unjrsiqa a naŋgi uratnjrsiqa manaq oqsiq di awesonaqa aqa segi aŋgro naŋgi bosib aqa areq di koroesoqneb.\nYesus a tamo yai naŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas deqa anjam marej2 Onaqa Yesus a na naŋgi Qotei aqa anjam palontosiq endegsi minjrej, 3 \"Tamo uŋgasari qudei naŋgi endegsi poinjrqo, naŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di tulaŋ keresai. Naŋgi degsi poinjrqo deqa naŋgi tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Qotei laŋ qureq di unu qaji a naŋgo Mandor Koba sosim naŋgi taqatnjrqas.\n4 \"Tamo uŋgasari akamoqnsib unub qaji naŋgi dego tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Qotei na naŋgo are olo boletetnjrqas.\n5 \"Tamo uŋgasari naŋgo segi ñam aguq ateqnub qaji naŋgi dego tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Mondoŋ Qotei na mandam kalil osim naŋgi enjrqas.\n6 \"Tamo naŋgi mamnjreqnaqa iŋgi uyqajqa tulaŋ arearetnjreqnu. Naŋgi ya qarnjreqnaqa ya uyqajqa tulaŋ arearetnjreqnu. Dego kere tamo uŋgasari kumbra bole bole yqajqa tulaŋ arearetnjreqnu qaji naŋgi tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Qotei na aqa segi kumbra bole naŋgi enjroqnimqa naŋgi tulaŋ kere na sqab.\n7 \"Tamo uŋgasari qudei naŋgi tamo uŋgasari naŋgi qa duleqnub. Tamo uŋgasari naŋgi di tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Qotei a kamba naŋgi qa olo duloqnqas.\n8 \"Tamo uŋgasari naŋgo are miligiq di jiga bei saiqoji unub qaji naŋgi dego tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Mondoŋ naŋgi Qotei aqa ulatamu unqab.\n9 \"Tamo uŋgasari jeu turyoqnsibqa lawo kumbra boleq ateqnub qaji naŋgi dego tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Qotei a naŋgi qa olo marqas, 'Naŋgi ijo segi aŋgro bole.'\n10 \"Tamo uŋgasari qudei naŋgi kumbra bole bole yeqnub deqa jeu tamo naŋgi na olo naŋgi gulube enjreqnub. Tamo uŋgasari naŋgi di tulaŋ areboleboleinjreme. Di kiyaqa? Bunuqna Qotei na naŋgi taqatnjrsim naŋgo Mandor Koba sqas.\n11 \"Niŋgi na ijo ñam oqnsib e daurbeqnub deqa bunuqna tamo qudei naŋgi na niŋgi misiliŋgoqnsib niŋgi ugeugeiŋgoqnsib nuŋgo jejamu laŋa gisaŋyoqnqab. Di uŋgum. Niŋgi tulaŋ areboleboleiŋgeme. 12 Od, nuŋgo are tulaŋ boleboleiŋgim soqniye. Di kiyaqa? Nuŋgo awai bole laŋ goge di unu deqa. Nami jeu tamo naŋgi na Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi dego degsib ugeugeinjroqneb.\"\nNiŋgi bar ti puloŋ ti di bul unub13 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi mandamq endia bar bul unub. Ariya bar aqa qajarara koboqas di iŋgi kie na olo qajararatqas? Di keresai. Bar aqa qajarara koboqas di a ugeqas. Deqa bar di mandamq di waiyibqa tamo qudei naŋgi bosib siŋga na sosqab.\n14 \"Niŋgi mandamq endia puloŋ bul unub. Niŋgi are qaliye. Qure kobaquja a mana gogeqsi sqas di a boleq di sqas. A uliesqa keresai. 15 Tamo bei a lam qatrentosim guwe na kabutqasai. Boleq di gaintim sqas di warum suwaŋamqa tamo kalil tal miligiq di unub qaji naŋgi sawa geregere unqab. 16 Dego kere niŋgi puloŋ bul sosibqa boleq di kumbra bole bole yoqnibqa tamo uŋgasari naŋgi na nuŋgo kumbra di unoqnsib nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji aqa ñam soqtoqnqab.\"\nYesus a tamo uŋgasari naŋgi dal anjam qa minjrej17 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi e qa endegsib are qalaib, 'Yesus a Moses aqa dal anjam ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgo anjam ti taqal waiyqajqa bej.' Niŋgi e qa degsib are qalaib. E deqa bosai. E anjam di kalil daurysiy keretqa bem. 18 Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Laŋ ti mandam ti koboosaisoqnimqa Qotei aqa dal anjam mutu kiñala bei koboqasai bolesai. Qotei aqa dal anjam aqa mutu kalil degsib soqnib iŋgi iŋgi kalil brantqab. 19 Deqa niŋgi quiye. Tamo bei a Qotei aqa dal anjam mutu kiñala bei uge qa marsimqa tamo uŋgasari naŋgi dego titnjroqnim naŋgi uge qa marqab tamo di aqa ñam tulaŋ kiñala sqas. Deqa Qotei na a taqatosim aqa Mandor Koba sqasai. Ariya tamo bei a Qotei aqa dal anjam kalil dauryoqnsimqa tamo uŋgasari naŋgi dego dauryqa minjroqnqas tamo di aqa ñam kobaquja sqas. Deqa Qotei na a taqatosim aqa Mandor Koba sqas. 20 E niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi Qotei aqa areqalo dauryqa uratosib nuŋgo kumbra bole a dal anjam qalie tamo naŋgi ti Farisi ti naŋgo kumbra bole buŋyqasai di Qotei a niŋgi taqatŋgosim nuŋgo Mandor Koba sqasai. Deqa niŋgi laŋ qureq oqwa keresai.\"\nYesus a anjam gereiyqajqa kumbra qa tamo uŋgasari naŋgi minjrej21 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi queb, nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam endegsi minjroqnej, 'Niŋgi tamo bei qalsib moiotaib. Niŋgi tamo bei qalsib moiotqab di niŋgi une ti sqab.' Nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam degsi minjroqnej. 22 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Tamo bei na aqa was laŋa ŋiriŋtqas di a une ti sqas. Tamo bei na aqa was laŋa misiliŋyqas di a une kobaquja yqas. Deqa a ojsib Juda gate kokba naŋgo ulatamuq di tigeltosib aqa une ubtetqab di kere. Ariya tamo bei na aqa was laŋa minjqas, 'Ni tulaŋ nanari, areqalo saiqoji,' degyqas aqa une deqa Qotei na a osim ŋamyuoq waiyqas.\n23 \"Deqa ni Qotei atraiyqa marsimqa ino was bei a ni qa ŋiriŋ ti soqnimqa ni deqa are qalsim atraiyo iŋgi iŋgi mati atra bijal qalaq di uratosim ino was aqaq gilsim ombla anjam gereiyekritosim ariya ni dena bosim Qotei atraiyqam.\n25 \"Deqa tamo bei a ni qa anjam bei soqnimqa niŋgi ombla walwelosib anjam pegiyo talq giloqnsibqa gamq dia niŋgi segi aiyel na anjam urur gereiyoqujatiye. Ysib anjam moiotsib a ni osim anjam pegiyo talq gilqasai. Ariya niŋgi gamq di anjam gereiyqasai di a na ni osi gilsimqa anjam pegiyo tamo aqa ulatamuq dia tigeltmimqa anjam pegiyo tamo a na ni osim qaja tamo naŋgo baŋq di atqas. Yimqa naŋgi na ni osib tonto talq waimqab. 26 Deqa ni que. E bole mermqai. Ni tonto talq dena olo oqedqasai. Ni mati ino une aqa awai kalil keretimqa di ni uratmib oqedqam.\"\n\"Ni tamo bei aqa uŋa jejamu ojetaim.\" Yesus a dal anjam deqa palontosiq marej27 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi queb, nami Moses na nuŋgo moma naŋgi Qotei aqa dal anjam endegsi minjroqnej, 'Niŋgi tamo bei aqa uŋa jejamu ojetaib. Niŋgi uŋa bei aqa tamo dego jejamu ojetaib.' Nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam degsi minjroqnej. 28 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Tamo bei a uŋa bei laŋa kokoqyosiqa are prugyqo di aqa are miligiq na a uŋa di aqa jejamu ojetqo.\n29 \"Ino ŋamdamu wo na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa ŋamdamu di otorosim waiy. Ino jejamu taqal qujai loumimqa ni une atqasai di kere. Ariya Qotei na ino jejamu taqal kalil ŋamyuoq waiyetmqas di keresai. 30 Ino baŋ wo na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa baŋ di gentosim waiy. Ino jejamu taqal qujai loumimqa ni une atqasai di kere. Ariya Qotei na ino jejamu taqal kalil ŋamyuoq waiyetmqas di keresai.\"\nTamo bei aqa uŋa uratqajqa anjam deqa Yesus na tamo uŋgasari naŋgi minjrej31 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam endegsi minjroqnej, 'Tamo bei na aqa uŋa uratqa osimqa pepa bei neŋgreŋyosim yosim di a uratqas.' 32 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Tamo bei aqa uŋa tamo bei ombla une atosai. A na aqa uŋa laŋa uratim gilsim olo tamo bei oqas. Deqa aqa gumbuluŋ na a kumbra uge yqo. Tamo bunuj a dego une atqo. Di kiyaqa? Uŋa di a nami tamo bei ombla sonaqa a na uratqo deqa.\"\nNiŋgi anjam bei marqa osib iŋgi bei na anjam di siŋgilataib33 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi queb, nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam endegsi minjroqnej, 'Ni anjam bei siŋgilatsim Tamo Koba Qotei minjqam di ni na olo urataim. Ni anjam di dauryosim ye.' 34 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi anjam bei siŋgilataib. Niŋgi anjam bei marqa osibqa iŋgi bei na siŋgilataib. Laŋ qure a Qotei aqa awo jaram koba. Deqa niŋgi laŋ qure aqa ñam na anjam bei siŋgilataib. 35 Mandam a Qotei aqa siŋga atqajqa sawa. Deqa niŋgi mandam aqa ñam na anjam bei siŋgilataib. Jerusalem a Mandor Koba Qotei aqa segi qure koba. Deqa niŋgi Jerusalem aqa ñam na anjam bei siŋgilataib. 36 Ni anjam bei marqa osimqa ino gate baŋga na anjam siŋgilataim. Di kiyaqa? Ni segi na marimqa ino gate baŋga sara qat bei oqwa keresai. Tulu bei dego oqwa keresai. 37 Niŋgi anjam bei marqa osibqa iŋgi bei na siŋgilataib. Od qa segi marsib said qa dego segi mariye. Niŋgi anjam bei totorysib marqab di niŋgi Satan aqa areqalo dauryqab.\"\nTamo bei na ni kumbra uge emimqa ni na kamba a kumbra uge yaim38 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi queb, nami Moses na nuŋgo moma naŋgi dal anjam endegsi minjroqnej, 'Tamo bei na tamo bei aqa ŋamdamu ugetetqas di niŋgi na kamba aqa ŋamdamu ugetetiye. Tamo bei na tamo bei aqa qalagei ugetetqas di niŋgi na kamba aqa qalagei ugetetiye.' 39 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Tamo bei na ni kumbra uge emimqa ni kamba kumbra uge yaim. Tamo bei na ula poŋmimqa belosim waliŋe bei osoryimqa poŋyem. 40 Tamo bei a ni qa anjam bei soqnimqa a na ino gara bei yaimqajqa mermqas di ni saidyaim. Gara di ysim olo ino gara bei dego ye. 41 Qaja tamo bei na ni ojsim siŋgila na mermqas, 'Ni ijo iŋgi iŋgi qoboiyetbosim e daurbosim gam truquyala endeq gile.' A degsi mermimqa ni na aqa anjam di buŋyosim aqa iŋgi iŋgi qoboiyetosim dauryosim gam olekobaq osi gilete. 42 Tamo bei na ino iŋgi bei yaimqajqa mermimqa ye. Tamo bei na ino iŋgi bei yaimosim bunuqna a kamba olo ni emqajqa mermimqa a qoreiyaim. Laŋa ye.\"\nNiŋgi na jeu tamo naŋgi dego geregereinjroqniye43 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi queb, nami Moses na nuŋgo moma naŋgi Qotei aqa dal anjam endegsi minjroqnej, 'Ni ino was naŋgi qalaqalainjroqne. Osim ino jeu tamo naŋgi qa ugeoqne.' 44 Ariya e na dal anjam di buŋyosiy niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi nuŋgo jeu tamo naŋgi dego qalaqalainjroqniye. Tamo qudei naŋgi na niŋgi ugeugeiŋgibqa niŋgi na olo naŋgi qa Qotei pailyoqniye. 45 Niŋgi kumbra degyqab di niŋgi nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji aqa aŋgro bole sqab. Niŋgi qalie, Qotei a dego tamo bole ti tamo uge ti naŋgi turtnjroqnsiq kumbra bole bole enjreqnu. Agi a na aqa seŋ qariŋyeqnaqa tamo bole ti tamo uge ti naŋgoq aieqnu. Awa dego qariŋyeqnaqa tamo bole ti tamo uge ti naŋgoq aieqnu. 46 Ariya tamo uŋgasari niŋgi qa boleeqnub qaji naŋgi qa segi niŋgi kamba boleoqnqab di kumbra tulaŋ bolesai. Nuŋgo kumbra deqa Qotei a niŋgi awai bole eŋgwasai. Takis o qaji tamo naŋgi dego kumbra degyeqnub. 47 Niŋgi nuŋgo was naŋgi segi gereinjroqnqab di kumbra tulaŋ bolesai. Nuŋgo kumbra dena niŋgi tamo qudei naŋgi buŋnjrqasai. Tamo naŋgi Qotei qaliesai qaji naŋgi dego naŋgo segi was naŋgi gereinjreqnub. 48 Nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a gaigai kumbra bole tiŋtiŋ keretsiq yeqnu dego kere niŋgi nuŋgo Abu aqa kumbra di dauryosib kumbra bole tiŋtiŋ keretsib yoqniye.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.5","date":"2018-03-25T01:59:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651481.98\/warc\/CC-MAIN-20180325005509-20180325025509-00777.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1947,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.067,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 23\nFarisi naŋgi ti dal anjam qalie tamo naŋgi ti kumbra uge yoqneb1 Onaqa Yesus a na olo tamo uŋgasari naŋgi ti aqa segi aŋgro ti naŋgi koroinjrsiqa Qotei aqa anjam palontosiq endegsi minjrej, 2 \"Farisi naŋgi ti dal anjam qalie tamo naŋgi ti dal anjam plaltoqnsib niŋgi merŋgeqnub. Agi Moses a nami dal anjam plaltoqnej dego kere. 3 Deqa dal anjam kalil naŋgi na niŋgi merŋgeqnub qaji di niŋgi qusib dauryoqniye. Ariya kumbra naŋgi yeqnub qaji di niŋgi unsib dauryaib. Di kiyaqa? Naŋgi anjam koba mareqnub ariya naŋgi segi dauryosaieqnub. 4 Naŋgi na tamo naŋgi gulube kokba enjreqnab qoboiysi unub. Ariya naŋgi segi olo tamo naŋgi gulube kokba di yala qoboiyetnjrosaieqnub. 5 Kumbra kalil Farisi naŋgi yeqnub qaji di tamo naŋgi unoqnsib naŋgo ñam soqtoqnqajqa deqa yeqnub. Deqa naŋgi Qotei aqa dal anjam mutu qudei pepa kiñilalaq dia neŋgreŋyoqnsibqa lopo miligiq di jigeleŋoqnsib naŋgo lanjaq dia gara ñeŋgi na qosisib laqnub. Naŋgo gara jugo mutuq dia dego naŋgi gara burbur neŋgreŋ ti wala bole bole tontoqnsib walweleqnub. 6 Naŋgi goio kokba bati qa giloqnsibqa tamo ñam ti naŋgo awo jaramq dia awooqnibqa tamo uŋgasari naŋgi na naŋgi unjrsib naŋgo ñam soqtetnjrqajqa deqa naŋgi areboleboleinjreqnu. Qotei tal miligiq dia dego naŋgi tamo ñam ti naŋgo awo jaramq dia awooqnibqa tamo uŋgasari naŋgi na naŋgi unjrsib biŋinjrqajqa deqa naŋgi areboleboleinjreqnu. 7 Naŋgi koro sawaq dia dego tamo uŋgasari naŋgi na unjroqnsib naŋgo ñam soqtoqnsib 'O Qalie Tamo' degsib minjroqnsib baŋ ojetnjroqnqajqa deqa naŋgi areboleboleinjreqnu.\n8 Ariya tamo qudei naŋgi na niŋgi endegsib merŋgaib, 'O Qalie Tamo.' Tamo qujai a segi nuŋgo qalie tamo. Niŋgi kalil was qu. 9 Deqa niŋgi mandam endia tamo bei 'O gago Abu' degsib minjaib. Tamo qujai a segi nuŋgo Abu. Agi a laŋ qureq di unu. 10 Tamo qudei naŋgi na nuŋgo ñam soqtetŋgwa osib 'O Qalie Tamo Kokba' degsib merŋgibqa niŋgi na saidnjrsib minjriye, 'E Qalie Tamo Koba qa merbaib.' Niŋgi degsib saidnjriye. Di kiyaqa? Tamo qujai a segi nuŋgo Qalie Tamo Koba. Agi e Kristus. 11 Nuŋgo ambleq di aŋgro bei a ñam ti tigelqa marsimqa a mati nuŋgo wau tamo soqnem. Osimqa a ñam ti tigelqas. 12 Tamo naŋgi naŋgo segi ñam soqteqnub qaji naŋgo ñam Qotei na aguq atetnjrqas. Ariya tamo naŋgi naŋgo segi ñam soqtosaieqnub qaji Qotei na olo ñam kobaquja enjrqas.\"\nYesus a na Farisi naŋgi ti dal anjam qalie tamo naŋgi ti naŋgo kumbra uge qa anjam minjrej13 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa tamo uŋgasari naŋgi laŋ qureq oqwajqa gam itqa mareqnabqa niŋgi na gam getentetnjreqnub. Niŋgi segi na laŋ qureq oqwajqa gam itqa keresai. Deqa tamo uŋgasari naŋgi dego laŋ qureq oqwajqa gam itqa yeqnab niŋgi na gam getentetnjreqnub. Nuŋgo une deqa niŋgi tulaŋ padalougetqab. 14 O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi uŋa qobul naŋgi gisaŋnjroqnsibqa naŋgo tal ti iŋgi iŋgi ti laŋa yainjreqnub. Niŋgi qure ambleq dia tigeloqnsibqa pail olekokba yeqnub. Di gisaŋ koba. Deqa mondoŋ une pegiyo bati qa Qotei a na niŋgi gulube tulaŋ kobaquja eŋgwas.\n15 \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi sawa sawa kalil keretoqnsibqa tamo qujai segi nuŋgo anjam dauryqa osib anjam mare mare laqnub. Yuwal dego niŋgi qobuŋ na keretoqnsibqa anjam mare mare laqnub. Ariya tamo qujai a nuŋgo anjam qusim nuŋgo kumbra dauryqas di a na niŋgi buŋgosim tamo tulaŋ ugedamu sqas. Deqa a niŋgi qa namoosim ŋamyuoq aiqas. Nuŋgo kumbra deqa niŋgi tulaŋ padalougetqab.\n16 \"Niŋgi tamo ŋam qandimo bul. Deqa niŋgi na tamo naŋgi gam osornjrqa keresai. Agi niŋgi endegsib mareqnub, 'Tamo bei a anjam bei siŋgilatqa osimqa atra tal aqa ñam na siŋgilatqas di aqa anjam siŋgilaqasai. Deqa a na aqa anjam di dauryqa uratqas di kere. Uratem. Ariya a gol atra tal miligiq di unu qaji di aqa ñam na anjam siŋgilatqas di aqa anjam bole siŋgilaqas. Deqa a na anjam di dauryosim yem. A urataiq.' Niŋgi degsib mareqnub di gisaŋ koba. Nuŋgo kumbra deqa niŋgi tulaŋ padalougetqab. 17 Niŋgi tamo ŋam qandimo bul. Niŋgi tulaŋ nanari. Niŋgi na merbiye. Iŋgi kie a Qotei aqa ŋamgalaq di tulaŋ bole? Atra tal a segi bole kio atra tal aqa gol a segi bole kio? Niŋgi qalie, gol a atra tal miligiq di unu deqa a dego boleqas. 18 Niŋgi endegsib mareqnub, 'Tamo bei a anjam bei siŋgilatqa osimqa atra bijal aqa ñam na siŋgilatqas di aqa anjam siŋgilaqasai. Deqa a na aqa anjam di dauryqa uratqas di kere. Uratem. Ariya a atraiyo iŋgi iŋgi atra bijal gogeq di unub qaji naŋgo ñam na anjam siŋgilatqas di aqa anjam bole siŋgilaqas. Deqa a na anjam di dauryosim yem. A urataiq.' Niŋgi degsib mareqnub di gisaŋ koba. 19 Niŋgi tamo ŋam qandimo bul. Niŋgi na merbiye. Iŋgi kie a Qotei aqa ŋamgalaq di tulaŋ bole? Atra bijal a segi bole kio atraiyo iŋgi iŋgi atra bijal gogeq di unub qaji naŋgi segi bole kio? Niŋgi qalie, atraiyo iŋgi iŋgi naŋgi atra bijal gogeq di unub deqa naŋgi dego boleqab. 20 Deqa tamo bei a atra bijal aqa ñam na anjam siŋgilatqas di atra bijal ti iŋgi iŋgi kalil atra bijal gogeq di unub qaji naŋgi ti naŋgo ñam na dego anjam siŋgilatqas. 21 Tamo bei a atra tal aqa ñam na anjam siŋgilatqas di Qotei agi atra tal miligiq di unu qaji aqa ñam na dego anjam siŋgilatqas. 22 Tamo bei a laŋ qure aqa ñam na anjam siŋgilatqas di Qotei ti aqa awo jaram ti naŋgo ñam na dego anjam siŋgilatqas.\n23 \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi dal anjam kiñilala segi dauryeqnub. Agi niŋgi lei ti lombo ti saga ti oqnsib poto 10-pelatoqnsib oto qujai Qotei atraiyeqnub. Ariya niŋgi Qotei aqa dal anjam kokba dauryqajqa urateqnub. Agi niŋgi tamo uŋgasari naŋgi gereinjrosaieqnub. Niŋgi tamo naŋgi qa dulosaieqnub. Niŋgi Qotei qa nuŋgo areqalo siŋgilatosaieqnub. Niŋgi dal anjam kiñilala segi dauryeqnub. Deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi are bulyiye. Osib dal anjam kokba dego dauryosib laqniye. Ariya dal anjam kiñilala dauryqajqa urataib. 24 Niŋgi tamo ŋam qandimo bul. Deqa niŋgi na tamo naŋgi gam osornjrqa keresai. Agi niŋgi qui uyqa oqnsib añiñig kiñala quiq di sonaqa unoqnsib taqal ateqnub. Ariya kamel a quiq di sonaqa niŋgi unosaieqnub. Qoji uyeqnub.\n25 \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi kap ti tabir ti qore segi yanseqnub. Niŋgi miligi yansosaieqnub. Dego kere niŋgi babaŋ na tamo bole. Ariya nuŋgo are miligi bajiŋ kumbra ti nuŋgo segi jejamu qa are qalqajqa kumbra ti dena maqejunu. Nuŋgo kumbra uge dena niŋgi tulaŋ padalougetqab. 26 O Farisi niŋgi tamo ŋam qandimo bul. Deqa niŋgi mati kap ti tabir ti miligi yansib milalamqa qore dego milalqas.\n27 \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi tamo moio qaji sub bul. Sub gogeq di wala boledamu. Ŋam qaq qat na liyeb. Ariya sub miligiq dia tamo aqa qusa ti tanu ti dena maqejunu. 28 Niŋgi sub di bul. Deqa tamo uŋgasari naŋgi na niŋgi nuŋgoqnsib mareqnub, 'Naŋgi tamo bole.' Ariya nuŋgo are miligi gisaŋ kumbra ti dal anjam gotraŋyqajqa kumbra ti dena maqejunu. Deqa niŋgi tulaŋ padalougetqab.\"\n29 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti niŋgi ŋam atiye. Niŋgi anjam maro aiyelteqnub qaji tamo. Deqa niŋgi Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgo sub gereiyeqnub. Osib niŋgi na tamo uŋgasari nami Qotei aqa kumbra bole bole yoqneb qaji naŋgo sub walateqnub. 30 Osib niŋgi endegsib mareqnub, 'Iga nami so qamu iga gago moma naŋgi ti beterosim Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ñumosai qamu.' Di gisaŋ koba. Niŋgi nuŋgo moma naŋgi ti areqalo qujai. 31 Nuŋgo gisaŋ anjam dena niŋgi segi qa ubtosib endegsib marobuleqnub, 'Gago moma naŋgi nami Qotei aqa medabu o tamo naŋgi ñumoqneb qaji naŋgo leŋ deqaji agi iga.' 32 Niŋgi degsib marobuleqnub. Deqa uŋgum. Nuŋgo moma naŋgo kumbra uge di niŋgi na olo keretosib yoqniye. 33 Niŋgi amal uge bul. Deqa mondoŋ Qotei a nuŋgo une qa merŋgsim niŋgi ŋamyuoq breiŋgwas. Yimqa niŋgi kiersib olo bole sqab? Keresai.\n34 \"Deqa niŋgi quiye. E na Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti Qotei aqa powo tamo ti Qotei aqa dal anjam qalie tamo naŋgi ti qariŋnjroqnit nuŋgoq boqnqab. Nuŋgoq boqnibqa niŋgi na naŋgi qudei ñumoqnsib moiotnjroqnqab. Osib naŋgi qudei ŋamburbasq di gaintnjrqab. Osib naŋgi qudei ojeleŋosib nuŋgo Qotei tal miligiq dia kumbaiŋnjroqnqab. Osib naŋgi qudei teteinjribqa naŋgi jaraiosib qure bei beiq giloqnqab. 35 Niŋgi na naŋgi kumbra degnjroqnqab. Deqa tamo kalil nami Qotei aqa tamo bole bole naŋgi ñumoqneb qaji naŋgo une di Qotei na osim nuŋgo jejamuq di ateleŋqas. Naŋgo une di agi naŋgi nami utru atsib Kein na Abel qalnaq moiej. Dena bosi bosib Berekia aqa ŋiri Sekaraia atra bijal ti atra tal ti ambleq di qalnab moiej. Une kalil di Qotei na osim nuŋgo jejamuq di ateleŋqas. 36 Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Une kalil di aqa awai uge Qotei na osim tamo uŋgasari bini bati endeqa unub qaji naŋgi enjrqas.\"\nYesus a Jerusalem qure qa are ugeiyej37 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"O Jerusalem qure, O Jerusalem qure, ni na Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ñumsim moiotnjreqnum. Osim tamo naŋgi Qotei na ni qa qariŋnjreqnu qaji naŋgi meniŋ na ñumeqnaq moreŋeqnub. Bati gargekoba e na ino aŋgro naŋgi tuwe du du bul koroinjrqajqa yeqnam niŋgi urateqnub. 38 Deqa niŋgi quiye. Qotei a nuŋgo atra tal kobaquja uratetŋgimqa a laŋa sqas. 39 Deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi e olo nubqasai. Degsim gilsim gilsim mondoŋ e olo laŋ qureq na boqnitqa niŋgi e nubsibqa marqab, 'Tamo a bqo di Tamo Koba Qotei aqa ñam na bqo. Deqa Qotei na a tulaŋ qalaqalaiyqas.'\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.23","date":"2018-03-24T18:08:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257650764.71\/warc\/CC-MAIN-20180324171404-20180324191404-00045.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1784,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.099,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Revelation of John 8\nKaja Du na kandel aqa namur namba 7 waqtej1 Ariya Kaja Du na kandel aqa namur namba 7 waqtonaqa laŋ qureq dia naŋgi kirikiriosib sonab sawa dabkoŋosiq sokiñalayej. 2 Sokiñalayonaq e olo ŋam atsimqa laŋ aŋgro 7-pela Qotei aqa ulatamuq di tigelesoqneb qaji naŋgi unjrem. Unjrem di naŋgi gul 7-pela ojsib tigelesoqneb.\n3 Onaqa laŋ aŋgro bei bosiqa atra bijal jojomq di tigelesoqnej. A tabir gol na gereiyo qaji di ojesoqnej. A ŋam sum osim tabir miligiq di bilentosim koitimqa qurem quleq ti oqwajqa deqa marsiq tabir di osi bosiqa atra bijal jojomq di tigelesoqnej. Onaqa naŋgi na ŋam sum koba yonabqa osiqa Qotei aqa segi tamo uŋgasari kalil naŋgo pailyo ti ŋam sum de ti turtosiqa atra bijal gol na gereiyo qaji dia Qotei atraiyej. Atra bijal di agi Qotei aqa awo jaram namoq di unu. 4 Atraiyonaqa Qotei aqa segi tamo uŋgasari naŋgo pailyo ti qurem quleqt de ti laŋ aŋgro aqa baŋq dena oqsiqa Qotei aqa ulatamuq di brantej. 5 Onaqa laŋ aŋgro dena tabir di osiqa atra bijalq dena ŋamyuo osiqa tabirq di jugonaq maqonaqa waiyonaq mandamq aiej. Aisiqa kola anjam ti qatroŋ ti minjal ti mimiŋ koba ti brantej.\nLaŋ aŋgro qolqe naŋgi gul anjameb6 Ariya laŋ aŋgro 7-pela gul 7-pela ojesoqneb qaji naŋgi gul anjamqajqa tigelosib rarieb.\n7 Onaqa laŋ aŋgro namba 1 a namo aqa gul anjamej. Gul anjamonaqa ais awa bul ŋamyuo ti leŋ ti turtosib mandamq aieb. Aisib ŋamtaŋ ti ñiŋ ti mandam taqal qujaiq di so qaji di kalil yuekriteb. Mandam taqal aiyel uratonab soqnej.\n8 Ariya laŋ aŋgro namba 2 na aqa gul anjamonaqa iŋgi bei mana kobaquja bul yusiq puloŋeqnaqa osib waiyonab yuwalq aiej. Ainaqa yuwal taqal qujai leŋ bulyej. Yuwal taqal aiyel leŋ bulyosai. 9 Degonaqa wagme kalil yuwal taqal qujaiq di ŋambile so qaji naŋgi moreŋeb. Qobuŋ kalil dego yuwal taqal qujaiq di so qaji naŋgi padalekriteb.\n10 Onaqa laŋ aŋgro namba 3 na aqa gul anjamonaqa bongar kobaquja tor bul yusiq puloŋosiq laŋ qure uratosiq ya ti ya jumbum ti mandam taqal qujaiq di so qaji deq aiej. Mandam taqal aiyelq di sai. 11 Bongar di aqa ñam Isa Koba. Bongar di ya ti ya jumbum ti mandam taqal qujaiq di so qaji deq ainaqa ya di isakobaeb. Deqa tamo gargekoba naŋgi ya di uysib isakoba-injrnaqa moreŋeb.\n12 Onaqa laŋ aŋgro namba 4 na aqa gul anjamonaqa seŋ taqal qujai ugeej. Bai taqal qujai dego ugeej. Bongar kalil laŋ taqal qujaiq di so qaji naŋgi dego ugeeleŋeb. Laŋ taqal aiyelq di sai. Deqa qanam seŋ taqal qujai ambruej. Qolo bai taqal qujai ambruej. Bongar kalil laŋ taqal qujaiq di so qaji naŋgi dego ambrueleŋeb.\n13 Onaqa e olo ŋam atsimqa baira kobaquja laŋ sorgomq dia tiosi laqnaq unem. A tulaŋ koba leleŋosiq endegsi marnaq quem, \"O aiyo! Laŋ aŋgro qalub naŋgi gul anjamosaiunub. Naŋgi gul anjamabqa tamo uŋgasari mandamq di unub qaji naŋgi gulube tulaŋ kokba osib padalougetqab.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rev.8","date":"2018-03-20T00:46:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647244.44\/warc\/CC-MAIN-20180319234034-20180320014034-00271.warc.gz","language":"boj","language_score":0.9995381832,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 0.9995381832122803}","num_words":632,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.21,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Acts 10\nLaŋ aŋgro bei na Kornilius anjam minjej1 Ariya Sisaria qureq dia tamo bei soqnej aqa ñam Kornilius. A Juda tamo sai. A Rom qaji tamo. A qaja tamo naŋgo gate. A na qaja tamo 100 naŋgi taqatnjroqnej. Aqa qaja tamo naŋgi Itali sawa qaji. 2 Kornilius a Qotei aqa kumbra dauryoqnej qaji. Deqa tamo uŋgasari kalil a ombla tal qujaiq di soqneb qaji naŋgi a ti bati gaigai Qotei aqa sorgomq di soqneb. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa a naŋgi silali na aqaryainjroqnej. A bati gaigai Qotei pailyoqnej. 3 Ariya bati bei seŋ keliŋtonaqa Qotei na Kornilius aqa areqalo waqtetonaqa ŋeiobilqeiobulosiqa Qotei aqa laŋ aŋgro bei aqaq bonaq unej. Onaqa laŋ aŋgro dena minjej, \"O Kornilius.\" 4 Onaqa Kornilius na laŋ aŋgro di koqyosiqa tulaŋ ulaugetosiq minjej, \"O Tamo Koba, ni kiyaqa ijoq bonum?\"\nOnaqa laŋ aŋgro dena minjej, \"Qotei a gaigai ino pail queqnu. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa ni na naŋgi aqaryainjreqnum. Ino kumbra di Qotei a unoqnsiq deqa a ni qa tulaŋ areboleboleiyeqnu. 5 Deqa ni que. Ni na tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a itqab. A itosib osib beb. Osib babqa a na anjam bei ni mermqas. 6 A tamo bei wagme aqa jegara na gara gereiyo qaji aqa ñam Saimon aqa talq di unu. Aqa tal agi alile qalaq di unu.\"\n7 Laŋ aŋgro dena Kornilius anjam degsi minjsiq olo ulaŋej. Onaqa Kornilius na aqa kaŋgal tamo aiyel metnjrnaqa aqa areq beb. Qaja tamo qujai dego metonaq aqa areq bej. Qaja tamo di a Qotei aqa kumbra dauryoqnej qaji. A bati gaigai Kornilius ombla sosiqa wauetoqnej. 8 Kornilius na naŋgi qalub metnjrnaq aqa areq bonabqa anjam kalil laŋ aŋgro na minjej qaji di naŋgi qalub minjrsiqa qariŋnjrnaq Jopa qureq aieb.\nPita a ŋeiobilqeiobulej9 Naŋgi walwelosi aisib gamq di qoloinjrnaqa ŋereŋeb. Olo nebeonaqa tigelosib aisib Jopa qure jojomyeqnabqa bati deqa Pita a Qotei pailyqa osiqa warum bei gogeqsi deq oqej. Di qanam jige. 10 Oqsiq warum dia sonaqa a mamyonaqa uŋa qudei naŋgi minjrnaqa iŋgi goieteb. Iŋgi goieqnabqa Qotei na Pita aqa areqalo waqtetonaqa a ŋeiobilqeiobulosiqa laŋ waqonaq iŋgi bei gara kobaquja bul plalosiq mutu qolqeq di ojeleŋosib laŋ goge dena ura uratonab aieqnaq unej. 12 Gara miligiq di wagme utru segi segi soqneb. Bel, bauŋ, amal ti bagu ti qebari ti sonab unjrej. 13 Uneqnaqa Qotei a laŋ goge dena anjam bei minjnaq quej. A minjej, \"Pita, ni tigelosim wagme bei qalsim uye.\" 14 Onaqa Pita na minjej, \"O Tamo Koba, e uyqasai! Wagme uge uge deqaji e nami uyosaioqnem. Moses a marej, 'Wagme deqaji uyqajqa di getento koba.'\" 15 Onaqa Qotei na olo Pita minjej, \"Iŋgi iŋgi kalil e na bole qa maronum qaji di ni na olo uge qa maraim.\" 16 Gara di degsi aioqalubtosiqa olo torei oqej.\n17 Ŋeiobilqei di aqa utru Pita a poiyosai. Deqa a are koba qalsiq soqnej. Onaqa tamo qalub Kornilius na qariŋnjrej qaji naŋgi Jopa qureq di brantosib tamo qudei naŋgi endegsib nenemnjreb, \"Saimon aqa tal qabi unu?\" Degsi nenemnjrnaqa naŋgi na minjreb, \"Saimon aqa tal agide.\" Onaqa naŋgi walwelosib Saimon aqa tal meq di tigeleb. 18 Tigelosib maosib mareb, \"Saimon ñam bei Pita a tal endi unu e?\" 19 Pita a ŋeiobilqei deqa are koba qaleqnaqa Qotei aqa Mondor na minjej, \"Ni que. Tamo qalub bosib ni qa maronub. 20 Deqa ni tigelosim naŋgi daurnjrsim gile. Ni are gulubeimaiq. E na naŋgi qariŋnjronum bonub.\"\n21 Onaqa Pita a tal uratosiq mandamq aisiq naŋgo areq di brantosiq minjrej, \"Niŋgi tamo ŋamonub qaji agi e. Niŋgi kiyaqa bonub?\" 22 Onaqa naŋgi na minjeb, \"Qaja tamo gate aqa ñam Kornilius a tamo bolequja. A bati gaigai Qotei qa ulaoqnsiqa aqa anjam dauryeqnu. Juda tamo uŋgasari kalil naŋgi a qa mareqnub, 'A tamo bolequja.' Ni que. Ya bilaq Qotei aqa laŋ aŋgro bei Kornilius aqaq di brantosiq minjej, 'Ni tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa aisib Pita minjib ino talq bosim anjam bei mermim quqwam.'\" 23 Onaqa Pita a naŋgo anjam di qusiqa naŋgi joqsiq aqa talq dia koba na soqneb. Ŋereŋosib nebeonaqa Pita a naŋgi koba na tigelosib aieb. Jopa tamo qudei Yesus dauryoqneb qaji naŋgi dego koba na aieb.\nPita a Kornilius aqa talq aiej24 Naŋgi aisib gamq di qoloinjrnaqa ŋereŋeb. Olo nebeonaqa naŋgi tigelosib aisib Sisaria qureq di branteb. Kornilius a naŋgi qa tariŋoqnsiq ŋam atoqnej. A na aqa tamo si naŋgi ti aqa segi leŋ naŋgi ti kalil minjrnaq bosib a ti koroosib tariŋesoqneb. 25 Onaqa Pita a aisiqa Kornilius aqa talq di brantej. Brantosiqa tal miligiq gilnaqa Kornilius a bosiqa Pita aqa siŋgaq di siŋga pulutosiqa a biŋiyej. 26 Onaqa Pita na Kornilius tigeltosiq minjej, \"Ni tigel. Ni e biŋibaim. E Qotei sai. Aqo ombla mandam tamo.\" 27 Degsi minjsiqa naŋgi ombla anjam qaireb. Osib warum bei miligiq gileb. Warum miligiq dia tamo uŋgasari gargekoba naŋgi koroesonabqa unjrej.\n28 Unjrsiqa minjrej, \"Niŋgi qalie, e Juda tamo. Niŋgi Juda tamo sai. Niŋgi sawa bei bei qaji tamo. Deqa gago Juda kumbra agiende. Iga nuŋgo tal gogetqajqa getento koba. Iga niŋgi koba na laqajqa dego getento koba. Moses aqa dal anjam nami degsi neŋgreŋyej unu. Di uŋgum. Qotei na e endegsi merbej, 'Sawa bei bei qaji tamo naŋgi ijo ŋamdamuq di tamo bolesai edegaim.' Qotei na e degsi merbej. 29 Deqa niŋgi e qa anjam qariŋyonab e nuŋgo anjam gotraŋyosai. Agi e nu��go anjam dauryosim bosim nuŋgo tal gogetonum. Deqa niŋgi merbiye, niŋgi kiyaqa e bqajqa anjam qariŋyeb?\"\n30 Onaqa Kornilius na Pita minjej, \"Ya ya endi bati qolqe gilqo seŋ bati kere endego seŋ keliŋtonaqa e pailyeqnamqa tamo bei gara tulaŋ qat jigsiqa bosiq ijo ulatamuq di tigelosiqa merbej, 'O Kornilius, Qotei a gaigai ino pail queqnu. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa ni na naŋgi aqaryainjreqnum. Ino kumbra di Qotei a unoqnsiq deqa a ni qa tulaŋ areboleboleiyeqnu. 32 Deqa ni que. Ni na tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a itqab. A itosib osib beb. Osib babqa a na anjam bei ni mermqas. A tamo bei wagme aqa jegara na iŋgi iŋgi gereiyo qaji aqa ñam Saimon aqa talq di unu. Aqa tal agi alile qalaq di unu.' 33 Laŋ aŋgro na e degsi merbonaqa e urur tigelosim tamo qudei naŋgi qariŋnjrnam Jopa qureq aisib inoq di branteb. Brantonabqa ni na naŋgi daurnjrsim agi ijo talq bonum. Deqa e ni qa tulaŋ areboleboleibqo. Endego iga kalil endia koroosimqa Qotei aqa ŋamgalaq di awejunum. Deqa anjam kalil Tamo Koba Qotei na ni mermej qaji di mergimqa iga quqwom.\" Kornilius na Pita degsi minjej.\nPita na tamo uŋgasari kalil Kornilius aqa talq di koroesoqneb qaji naŋgi anjam bole minjrej34 Onaqa Pita a tigelosiqa naŋgi endegsi minjrej, \"E Juda tamo. Niŋgi Juda tamo sai. Niŋgi sawa bei bei qaji tamo. Di uŋgum. Qotei a iga Juda tamo iga bole qa maroqnsiq olo sawa bei bei qaji tamo naŋgi uge qa marosaieqnu. Aqa ŋamdamuq di tamo kalil kere kere unub. Endego e degsi qalieonum. 35 Deqa Qotei na iga Juda tamo segi oqasai. Sawa sawa kalilq dia tamo uŋgasari kumbra bole bole yoqnsib Qotei aqa sorgomq di unub qaji naŋgi dego a na eleŋeqnu. 36 Bole, nami Qotei na aqa anjam bole qariŋyonaqa Israel naŋgo segiq aiej. Anjam di aqa damu endegsi unu. Tamo uŋgasari naŋgi Qotei ti jeu sonabqa Yesus Kristus na jeu kobotej. Yesus a tamo kalil naŋgo Tamo Koba. 37 Niŋgi qalie, Jon a bosiqa tamo uŋgasari naŋgi yanso qa anjam minjroqnej. Bati deqa Yesus Nasaret qaji a Galili sawaq di sosiqa aqa wau utru atej. Aqa wau utru atsiqa a walweloqnsiqa Judia sawa naŋgo qure kalil keretoqnsiq wauoqnej. 38 Qotei na aqa Mondor siŋgila koba ti unu qaji di Yesus yonaqa a walweloqnsiqa kumbra bole bole yoqnsiqa tamo uŋgasari Satan na ugetnjro qaji naŋgi kalil boletnjroqnej. Qotei a Yesus ombla soqneb deqa a siŋgila ti wauoqnej. 39 Yesus a Juda naŋgo sawa ti Jerusalem qure ti dia maŋwa gargekoba yeqnaqa iga gago ŋamdamu na unoqnem. Iga deqa bini saosim laqnum. Onaqa jeu tamo naŋgi na Yesus osib ŋamburbasq di qalsib moioteb. 40 Bati qalub koboonaqa Qotei na Yesus olo subq na tigeltonaqa a tigelosiqa gago ŋamgalaq dia branteqnaqa iga unoqnem. 41 A tamo kalil naŋgo ŋamgalaq di brantosaioqnej. Tamo naŋgi Qotei na nami Yesus aqa kumbra qa saoqnqajqa giltnjrej qaji naŋgoq di segi brantoqnej. Yesus a subq na tigelosiqa iga koba na awooqnsimqa iŋgi ti ya ti uyoqnem. Deqa bini iga a qa saosim laqnum. 42 Yesus a na nami iga endegsi mergej, 'Niŋgi na tamo uŋgasari naŋgi e qa endegsib minjroqniye, \"Yesus a segi qujai Qotei na giltej qaji. Deqa mondoŋ a na qujai tamo ŋambile unub qaji ti tamo nami moreŋeb qaji naŋgi ti naŋgo une qa peginjrsim naŋgi ŋamyuoq wainjrqas.\" ' Yesus a na nami iga degsi mergej. 43 O was qu, Qotei aqa medabu o qaji tamo kalil naŋgi nami Yesus qa endegsib maroqneb, 'Qotei na tamo kalil Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji aqa ñam na naŋgo une kobotetnjrqas.'\"\nQotei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego aqa Mondor enjrej44 Pita a naŋgi anjam degsi minjreqnaqa bati qujai deqa Qotei aqa Mondor aisiqa tamo kalil Pita aqa anjam quoqneb qaji naŋgo meŋ bulyetnjrnaqa naŋgi qure bei bei naŋgo anjam poinjrnaqa mareleŋoqneb. Maroqnsib Qotei aqa ñam soqteqnabqa Juda tamo nami Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji agi tamo naŋgi Pita koba na beb qaji naŋgi di qusibqa tulaŋ koba prugeleŋeb. Di kiyaqa? Bati deqa Qotei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego aqa Mondor enjrej deqa. Onaqa Pita a endegsi marej, 47 \"Iga Juda tamo nami Qotei aqa Mondor em dego kere sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego bini aqa Mondor onub. Deqa tamo bei na iga naŋgi yansnjrqajqa saidgwa keresai.\" 48 Osiqa naŋgi minjrej, \"Niŋgi Yesus Kristus aqa ñam na yanso oiye.\" Degsi minjrnaqa naŋgi na yanso osib Pita minjeb, \"Ni iga koba na endi sqom.\" Degsi minjnabqa a naŋgi koba na soqneb.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Act.10","date":"2018-03-20T06:30:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647299.37\/warc\/CC-MAIN-20180320052712-20180320072712-00441.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":1774,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.088,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 6\nTamo naŋgi na ino ŋam soqtetmoqnqajqa deqa kumbra bole bole yoqnaim1 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo bei a marqas, 'E tamo uŋgasari naŋgi gisaŋnjrsiy naŋgo ŋamgalaq dia kumbra bole bole laŋa yoqnit naŋgi e nubsib ijo ñam soqtetboqnqab.' Ariya niŋgi degyaib. Niŋgi degyqab di nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a niŋgi awai bole eŋgwasai.\n2 \"Tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji di ni na aqaryainjrqa osimqa gisaŋ tamo naŋgi kumbra yeqnub di ni degyaim. Gisaŋ tamo naŋgi dena tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrqa oqnsib tamo qudei naŋgi qariŋnjreqnab gul anjamosib namoeqnab tamo kalil naŋgi na naŋgi unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Tamo naŋgi di Qotei tal miligiq dia, gam kokbaq dia kumbra degyeqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Qotei a tamo naŋgi di awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 3 Deqa ni degyaim. Ni tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrqa osimqa baŋ qonaŋ na ulitsim aqaryainjrimqa baŋ wo a qalieqasai. 4 Di yawo anjam. Aqa damu endegsi unu. Ni uli na tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrimqa tamo kalil naŋgi qalieqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ni awai bole emqas.\"\nYesus a pailyo kumbra qa tamo uŋgasari naŋgi minjrej5 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi Qotei pailyqa osibqa gisaŋ tamo naŋgi pailyeqnub degsib pailyaib. Gisaŋ tamo naŋgi Qotei pailyqa oqnsib tamo uŋgasari naŋgo ŋamgalaq dia tigeleqnab unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Tamo naŋgi di Qotei tal miligiq dia, qure ambleq dia, gam kokba qalaq dia kumbra degyeqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Qotei a naŋgi awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 6 Deqa ni degsim pailyaim. Ni Qotei pailyqa osimqa ino segi warum miligiq gilsim siraŋ qandimosim ino Abu uliejunu qaji a pailyimqa tamo kalil naŋgi ni numqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ni awai bole emqas.\n7 \"Tamo naŋgi Qotei qaliesai qaji naŋgi laŋa laŋa pailyo olekoba yoqnsibqa endegsib are qaleqnub, 'Iga pailyo olekoba yoqnimqa Qotei a gago pail quqwas.' Di gisaŋ. Deqa niŋgi Qotei pailyqa osibqa degsib pailyaib. 8 Niŋgi naŋgo kumbra di dauryaib. Niŋgi qalie, niŋgi iŋgi bei qa truquosib nuŋgo Abu pailyosaisoqnibqa a nami qalieqo.\n9 \"Deqa niŋgi endegsib Qotei pailyoqniye,\n'O gago Abu, ni laŋ goge di unum.\nIno ñam tulaŋ boledamu. Deqa iga na ino ñam getentoqnqom.\n10 Ni bosim gago Mandor Koba sosim iga taqatgoqnime.\nLaŋ qureq dia naŋgi ino areqalo dauryeqnub.\nDeqa mandamq endia dego iga ino areqalo dauryoqnqom.\n11 O Abu, bini bati endeqa ni na gago iŋgi uyo keretgime.\n12 Tamo naŋgi iga qa une ateqnub qaji naŋgo une kalil iga na kobotetnjreqnum.\nDeqa ni na gago une kalil dego olo kobotetgime.\n13 Satan na iga walawalaigosim uneq waigwa laqnimqa ni na Satan getentime.\nYim kumbra uge bei na iga ugetetgwasai.'\n14 \"O ijo aŋgro, niŋgi degsib Qotei pailyoqniye. Niŋgi quiye. Niŋgi tamo bei qa ŋiriŋ ti soqnimqa aqa une di niŋgi na kobotibqa nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a na kamba nuŋgo une kalil kobotetŋgwas. 15 Ariya niŋgi aqa une kobotetqasai di nuŋgo Abu a dego nuŋgo une kobotetŋgwasai.\"\nYesus a qurieŋ qa tamo uŋgasari naŋgi minjrej16 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi ya uratosib qurieŋqa marsibqa gisaŋ tamo naŋgi qurieŋeqnub niŋgi degyaib. Gisaŋ tamo naŋgi qurieŋoqnsibqa ulatamu ugeinjreqnaqa tamo uŋgasari naŋgo ŋamdamuq di laqnabqa unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Tamo naŋgi kumbra degyeqnub qaji Qotei na awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 17 Ariya ni kumbra degyaim. Ni qurieŋqa osimqa ino ulatamu geregere yansoqnsim ino gate baŋga praŋyoqnsim ino jejamu gereiyoqnsim laqne. 18 Yimqa tamo uŋgasari naŋgi ni numoqnsib ni qurieŋeqnum di naŋgi qalieqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ino ñam soqtetmosim awai bole emqas.\"\nNiŋgi mandam qa iŋgi iŋgi koroiyaib19 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi mandam qa iŋgi iŋgi koroiyaib. Di sisimbiŋ na ugetqab. Baisuwi ojqas. Bajiŋ tamo naŋgi tal paratosib oqab. 20 Deqa niŋgi laŋ qure qa iŋgi iŋgi koroiyiye. Di sisimbiŋ na ugetqasai. Baisuwi ojqasai. Bajiŋ tamo naŋgi tal paratosib oqasai dego. 21 Sawa qabia ino iŋgi iŋgi kalil unu qaji dia ino areqalo kalil dego siŋgilatim sqas.\"\nIno ŋamdamu di ino jejamu qa puloŋ bul22 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Ino ŋamdamu di ino jejamu qa puloŋ bul. Deqa ino ŋamdamu boleqas ino jejamu kalil suwaŋesqas. 23 Ariya ino ŋamdamu ugeqas di ino jejamu kalil ambruqas. Deqa puloŋ ino are miligiq di unu qaji di olo ambruqas di ino are miligi kalil ambruekritqas.\"\nTamo bei a na tamo kokba aiyel naŋgo wau ojqa keresai24 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo qujai a tamo kokba aiyel naŋgo sorgomq di sqa keresai. A na tamo kobaquja bei qalaqalaiyosim olo tamo kobaquja bei jeutqas. Bei aqa anjam dauryoqnsim olo bei qoreiyoqnqas. Dego kere niŋgi mandam qa iŋgi iŋgi ti Qotei ti turtnjrsib naŋgo sorgomq di sqa keresai.\"\nNiŋgi mandamq endia bole sqajqa areqalo kobaiyaib25 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi mandamq endia nuŋgo segi jejamu bole sqajqa deqa areqalo kobaiyaib. Osib endegsib maraib, 'Iga iŋgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?' Niŋgi iŋgi uyo na segi ŋambile sqasai. Niŋgi gara jugoqnqab dena segi nuŋgo jejamu bole sqasai. 26 Niŋgi qebari naŋgi unjriye. Naŋgi iŋgi yagosaieqnub. Iŋgi otorosib talq di atosaieqnub. Ariya nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a na qebari naŋgi iŋgi anainjreqnu. Niŋgi qalie, qebari naŋgi qunuŋ saiqoji. Ariya niŋgi tamo qunuŋ ti. Niŋgi na qebari naŋgi tulaŋ buŋnjrejunub. 27 Niŋgi mandamq endia sokobaiyqajqa are koba qaloqnaib. Niŋgi are koba qalqab areqalo dena niŋgi nuŋgo segi soboleiyqajqa bati olo totoryqa keresai.\n28 \"Deqa niŋgi kiyaqa gara qabe na osib jejamu kabutqajqa are koba qaleqnub? Niŋgi ŋam so unjriye. Naŋgo wala kiersib branteqnub di niŋgi qaliesai. Naŋgi segi wauosaieqnub. Naŋgo segi wala gereiyosaieqnub. Qotei a segi na naŋgo wala gereiyeqnu. 29 Ariya e niŋgi endegsi merŋgwai. Nami Solomon a gara wala ti boledamu jugoqnej. Ariya ŋam so aqa wala di tulaŋ boledamu. Wala dena Solomon aqa wala tulaŋ buŋyejunu. 30 Maŋ laŋaj bini oqwas nebe tamo naŋgi na giŋgeŋyosib olo ŋamyuoq waiyqab. Maŋ laŋaj di Qotei na wala enjreqnu. Deqa niŋgi kiyaqa Qotei qa nuŋgo areqalo siŋgilatqa yonub keresaiiŋgwo? Niŋgi maŋ laŋaj sai. Niŋgi tamo qunuŋ ti. Deqa niŋgi endegsi poiŋgem. Qotei a niŋgi dego gara eŋgoqnqas. 31 Niŋgi areqalo kobaiyosib endegsib maraib, 'Iga iŋgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?' Niŋgi degsib maraib. 32 Tamo uŋgasari Qotei qaliesai qaji naŋgi iŋgi iŋgi deqa are koba qaleqnub. Ariya niŋgi deqa are koba qalaib. Nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a qalie, niŋgi laŋa sqa keresai. Niŋgi iŋgi iŋgi deqaji oqnsib sqab. 33 Ariya niŋgi kumbra endi qujai yoqniye. Niŋgi Qotei aqa sorgomq di geregere soqnibqa a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgoqnqas. Osib niŋgi aqa kumbra tiŋtiŋ dauryoqniye. Niŋgi degyqab di Qotei na kamba iŋgi bole bole dego niŋgi eŋgoqnqas. 34 Deqa nebe kumbra kie nuŋgoq di brantqas niŋgi deqa are koba qalaib. Nebe a bati bei. Nebe qa gulube di aqa segi gulube. Bati segi segi aqa gulube di naŋgo segi segi. Deqa niŋgi are koba qalaib.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.6","date":"2018-03-18T22:58:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257646178.24\/warc\/CC-MAIN-20180318224057-20180319004057-00778.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000005126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000051259994507}","num_words":1390,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.068,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.383,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Revelation of John 2\nAnjam Jon a Efesus qure naŋgi qa qariŋyej qaji1 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Efesus qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsim neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E ijo baŋ wo na bongar 7-pela ojejunum. E lam 7-pela gol na gereiyo qaji naŋgo ambleq di walweleqnum. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. 2 Ino kumbra ti ino wau ti di e qalieonum. E qalie, ni siŋgila na tigeloqnsimqa tamo uge naŋgi qa tulaŋ asgimeqnu. Tamo naŋgi di endegsib mermeqnub, \"Iga dego Qotei aqa anjam marqajqa deqa qariŋgwo.\" Di gisaŋ. Qotei na naŋgi qariŋnjrosai. Ni naŋgo anjam di tenemtosim ni qalieonum, naŋgi gisaŋ tamo. Ni keretsim qalieonum. 3 Ni ijo ñam ojejunum deqa tamo qudei naŋgi na ni numoqnsib ugeugei-meqnub. Ariya e qalieonum, ni siŋgila na tigeloqnsimqa gulube di qoboiyeqnum. Ni asgimosaieqnu.\n4 \"'Ariya ino kumbra uge qujai e ubtsiy mermqai. Nami ni e qa ino areqalo siŋgilatosim bati deqa ni na e tulaŋ qalaqalaiboqnem. Ariya bini ni kumbra di uratonum. 5 Nami ni kumbra bole yoqnem. Ariya bini ni kumbra di uratonum deqa ni uloŋonum. Deqa ni que. Kumbra ni nami yoqnem qaji deqa olo are qalsimqa are bulyosim kumbra di olo daurye. Ni dauryqasai di e ni qa bosiy ino lam olo taqal atetmqai. 6 Ariya ino kumbra bole bei agi ubtsiy mermqai. Nikolas aqa wau tamo naŋgi kumbra uge uge yeqnub. Naŋgo kumbra di ni tulaŋ urateqnum. Keretsim urateqnum. E dego urateqnum.\n7 \"'Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na laŋ qure qa ŋam gei osiy anaiyit a uysim dena ŋambile gaigai sqas. Ŋam di agi Qotei aqa laŋ qureq di unu.' O Jon, ni anjam degsim neŋgreŋyosim Efesus naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nAnjam Jon a Smerna qure naŋgi qa qariŋyej qaji8 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Smerna qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E segi qujai namoq di unum. E segi qujai bunuq di sqai. Nami e moiem. Bini e olo ŋambile unum. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. 9 Ni gulube ti jaqatiŋ ti ejunum di e qalie. Ni iŋgi tulaŋ saiqoji unum di dego e qalie. Di uŋgum. Ni laŋ qure qa iŋgi iŋgi koba eleŋejunum. E qalie, tamo qudei naŋgi na ni misiliŋmoqnsib anjam uge uge mermeqnub. Naŋgi segi qa mareqnub, \"Iga Juda tamo.\" Di gisaŋ. Naŋgi Satan aqa aŋgro. 10 Bunuqna ni jaqatiŋ koba oqam. Ni deqa ulaaim. Ni que. Satan a na niŋgi qudei ojeleŋosim tonto talq breiŋgwas. Breiŋgimqa niŋgi ijo ñam geregere ojqab kio ijo ñam uratosib uloŋqab kio di Satan a nuŋgo areqalo unsim qalieqajqa deqa niŋgi tonto talq breiŋgwas. Niŋgi bati 10-pela gulube ti jaqatiŋ ti sqab. Ariya niŋgi e qa nuŋgo areqalo siŋgilatosib soqniye. Sosib sosib gilsib jeu tamo naŋgi na niŋgi liŋgib moreŋqab. Amqa e na niŋgi ŋambile eŋgwai. Ŋambile di nuŋgo awai boledamu.\n11 \"'Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di a moio bunu qaji turqasai. Moio dena a ugetqa keresai. Sai bole sai.' O Jon, ni anjam degsim neŋgreŋyosim Smerna naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nAnjam Jon a Pergamum qure naŋgi qa qariŋyej qaji12 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Pergamum qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E serie olekoba tulaŋ qala uge qala aiyel ojejunum. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. 13 Qure ni di unum qaji naŋgo kumbra e geregere qalieonum. Qure di Satan a na taqatejunu. Aqa awo jaram koba qure dia unu. Ariya e qalie, ni ijo ñam siŋgila na ojesosim e qa ino areqalo siŋgilateqnum. Ino areqalo di ni na ulitosaieqnum. Nami ijo anjam palonto tamo Antipas a niŋgi koba na wauoqnej. Antipas a ijo anjam geregere dauryoqnej deqa jeu tamo naŋgi nuŋgo qureq dia a qalnab moiej. Moinaqa ni di unsimqa deqa ni e qoreibosai. Qure dia agi Satan a unu.\n14 \"'Ariya ino kumbra uge qudei e ubtsiy mermqai. Tamo qudei Pergamum qureq di unub qaji naŋgi Balam aqa kumbra uge siŋgila na ojesonab ni na naŋgi saidnjrosaieqnum. Balam aqa kumbra agiende. Nami Balam na Balak gam osoryonaqa gilsiqa Israel tamo uŋgasari naŋgi gisa gisaŋnjroqnsiqa kumbra ugeq breinjroqnej. Breinjroqnsiqa areqalo tigeltetnjreqnaqa naŋgi qotei gisaŋ atrainjro qaji iŋgi uyoqnsib sambala kumbra yoqnsib laqneb. 15 Tamo qudei dego Pergamum qureq di unub qaji naŋgi Nikolas aqa wau tamo naŋgo anjam dauryeqnub. 16 Deqa ni are bulye. Ni are bulyqasai di e urur ni qa bosiy serie olekoba ijo medabuq di unu qaji dena tamo naŋgi di qoto itnjrqai.\n17 \"'Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na laŋ qure qa iŋgi uliejunu qaji di anaiyit uyqas. Meniŋ qat dego yqai. Osiy meniŋ quraq di ñam bunuj neŋgreŋyqai. Ñam di tamo bei a qalieqasai. Tamo meniŋ oqas qaji a segi qalieqas.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Pergamum naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nAnjam Jon a Taiataira qure naŋgi qa qariŋyej qaji18 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Taiataira qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E Qotei aqa Ŋiri. Ijo ŋamdamu ŋam puloŋ bul puloŋeqnu. Ijo siŋga minjaleqnu. Bras geregere ñomyeqnab minjaleqnu dego kere. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. 19 Kumbra bole kalil ni yeqnum qaji di e qalieonum. E qalie, ni gaigai ijo tamo uŋgasari naŋgi qalaqalainjreqnum. Ni e qa ino areqalo siŋgilatoqnsimqa wau koba yoqnsimqa ijo tamo uŋgasari naŋgi aqaryainjreqnum. Gulube kalil ni qoboiyeqnum qaji di ni geregere qoboiyoqnsimqa siŋgila na tigelejunum. Kumbra ni nami yoqnem qaji di bolequja. Ariya kumbra ni bini yeqnum qaji di olo tulaŋ boledamu. Kumbra dena ino kumbra nami yoqnem qaji di tulaŋ buŋyejunu. Di e qalie.\n20 \"'Ariya ino kumbra uge qujai agi ubtsiy mermqai. Uŋa Jesebel a ni ombla sosiq waueqnaqa ni na a wiyosaieqnum. A segi qa mareqnu, \"E Qotei aqa medabu o qaji uŋa.\" Di gisaŋ. A Qotei aqa medabu o qaji uŋa sai. A na ijo wau tamo naŋgi gisa gisaŋnjroqnsiqa gam osornjreqnaqa naŋgi na sambala kumbra yoqnsibqa qotei gisaŋ atrainjro qaji iŋgi uyeqnub. 21 A are bulyqajqa bati yem di a are bulyosim aqa sambala kumbra uratqajqa saidej. 22 Deqa ni que. E na uŋa di jaqatiŋ koba yitqa a makobaiyqas. Tamo naŋgi a ombla na sambalaosib laqnub qaji naŋgi aqa kumbra uge uge uratosib are bulyqasai di e naŋgi dego jaqatiŋ ti gulube koba ti enjrqai. 23 Aqa aŋgro naŋgi dego ñumit moreŋqab. Amqa tamo uŋgasari qure kalilq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi qalieqab, e tamo kalil naŋgo are miligi ti areqalo ti geregere unsim peleiyeqnum. Deqa niŋgi quiye. E na nuŋgo kumbra kalil geregere keretosiy nuŋgo awai dego segi segi eŋgwai.\n24 \"'Ariya niŋgi qudei Taiataira qureq di unub qaji nuŋgo kumbra bole agi ubtsiy merŋgwai. Niŋgi uŋa Jesebel aqa anjam dauryosaieqnub. Satan aqa kumbra dego niŋgi qaliesai. Satan aqa kumbra di tamo naŋgi ulioqnsib yeqnub. Osib mareqnub, \"Di Satan aqa uli anjam.\" Ariya kumbra di niŋgi qaliesai. Deqa e niŋgi gulube bei eŋgwasai. 25 Kumbra kalil niŋgi ojejunub qaji di siŋgila na ojesoqnib e bqai.\n26 \"'Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaosim ijo kumbra dauryosim gilsim gilsim diŋo bati itqas di e na a siŋgila yitqa a na tamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgi taqatnjroqnqas. 27 A na naŋgi tulaŋ siŋgila na taqatnjroqnqas. Taqatnjresoqnimqa naŋgi na aqa anjam gotraŋyoqnibqa naŋgi ñumoqnim moreŋoqnqab. Tamo naŋgi web paraparainjreqnub dego kere. Wau di e na tamo di yqai. Ijo Abu na e wau ebej dego kere a wau yqai. 28 Nebeqa laqnaqa burbas bunuj oqeqnu qaji di dego a yqai. 29 Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Taiataira naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rev.2","date":"2018-03-23T13:32:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648226.72\/warc\/CC-MAIN-20180323122312-20180323142312-00265.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":1559,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.116,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.398,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Revelation of John 3\nAnjam Jon a Sardis qure naŋgi qa qariŋyej qaji1 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Sardis qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsim neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E Qotei aqa Mondor 7-pela ejunum. E bongar 7-pela dego ojejunum. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. Kumbra kalil ni yeqnum qaji di e qalieonum. Ino kumbra di bolesai. Naŋgi ni qa mareqnub, \"Ni ŋambile ti.\" Di sai. Ni moiem. 2 Deqa ni ŋam sirosim olo tigel. Ino kumbra qudei moiosaiunu qaji di ni na olo osim siŋgilatime. Di kiyaqa? E ino kumbra unonum ijo Qotei aqa ŋamgalaq di keresai. 3 Anjam bole ni nami qusim dauryem qaji deqa olo are qale. Are qalsim anjam di geregere dauryosim are bulye. Ni ŋam sirosim tigelqasai di e bajiŋ tamo bul ni qa boqujatqai. Bati gembu e inoq bqai di ni qalieqa keresai.\n4 \"'Ariya tamo uŋgasari qudei Sardis qureq di unub qaji naŋgo kumbra bolequja. Naŋgo gara jigatosai deqa naŋgi gara qat jigsib e ombla walweloqnqab.\n5 \"'Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilas di e na gara qat jigetqai. Aqa ñam Qotei a nami ŋambile qa buk miligiq di neŋgreŋyej qaji di e na olo nuntqasai. E ijo Abu aqa laŋ aŋgro naŋgi ti naŋgo ulatamuq dia aqa ñam ubtqai. 6 Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Sardis naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nAnjam Jon a Filadelfia qure naŋgi qa qariŋyej qaji7 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Filadelfia qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsim neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E Qotei aqa tamo bole tiŋtiŋ. E kumbra bole qa utru. Devit a nami mandor koba soqnej dego kere e kamba aqa wau osim Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgi taqatnjreqnum. E siraŋ bei waqtqai di tamo bei na getentqa keresai. E getentqai di tamo bei na waqtqa keresai. E na anjam endi ni qa qariŋyonum. 8 Kumbra bole kalil ni yeqnum qaji di e qalieonum. Deqa ni unime. Ino ulatamuq dia e siraŋ bei waqtetmonum. Di tamo bei na getentqa keresai. E qalie, siŋgila kiñala inoq di unu. Ni ijo anjam geregere ojsim dauryeqnum. Ni ijo ñam uratosaieqnum. 9 Deqa ni que. E na maritqa Satan aqa wau tamo naŋgi bosib ino siŋgaq di siŋga pulutosib endegsib qalieqab, e ni tulaŋ qalaqalaimeqnum. Ni qalie, Satan aqa wau tamo naŋgi di mareqnub, \"Iga Juda tamo.\" Di gisaŋ. Naŋgi Juda tamo sai. 10 Ni ijo anjam geregere dauryoqnsimqa gulube kalil qoboiyoqnsim siŋgila na tigelejunum deqa e ni taqatmesoqnitqa Satan a bosim tamo uŋgasari kalil sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgi gulube enjrqa batiamqa gulube di ni qa bqasai. 11 E ni qa boqujatqai. Deqa anjam ni ojejunum qaji di siŋgila na ojesoqne. Amqa tamo bei na ino awai bole yaimqasai.\n12 \"'Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na a osiy ijo Qotei aqa tal aqa tamo bul namoq di tigeltit sqas. Deqa a olo bunu Qotei aqa talq dena oqedqasai. Aqa jejamuq di e na ijo Qotei aqa ñam ti ijo Qotei aqa qure koba agi Jerusalem bunuj aqa ñam ti ijo segi ñam bunuj ti neŋgreŋyqai. Jerusalem bunuj agi laŋ qureq di unu. Qure di ijo Qotei aqaq dena mandamq aiqas. 13 Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem.' O Jon, ni anjam degsim neŋgreŋyosim Filadelfia naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nAnjam Jon a Laodisia qure naŋgi qa qariŋyej qaji14 Yesus a na e degsi merbsiqa olo endegsi merbej, \"Laodisia qureq dia tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsim neŋgreŋyosim aqaq qariŋye, 'E Yesus. E Qotei aqa anjam maro qaji tamo. E endegsi mareqnum, \"Qotei aqa anjam kalil bole.\" Anjam kalil Qotei a nami marej qaji di e olo geregere palontoqnsim mareqnum. Iŋgi iŋgi kalil Qotei na gereiyej qaji di aqa utru agi e segi qujai. Deqa e na anjam endi ni qa qariŋyonum. 15 Kumbra kalil ni yeqnum qaji di e qalieonum. E qalie, ni ulili sai. Ni kaŋkaŋ sai. Ni ulili sqam di kere. Ni kaŋkaŋ sqam di kere. 16 Ni tulaŋ kaŋkaŋ sai. Ni tulaŋ ulili sai. Ni kaŋkaŋ kiñala segi. Deqa e ni iŋgi qusa bul ijo miligiq na oqsim ijo medabuq na beqmqai. 17 Ni ino segi ñam soqtoqnsim mareqnum, \"E silali koba ti. E ñoro koba ejunum. E iŋgi bei qa truquosai.\" Ni degsi maraim. Di ni gisaŋonum. Ni laŋ qure qa iŋgi iŋgi tulaŋ saiqoji. Ni tulaŋ sougetejunum. Ni ŋam qandimo unum. Ni yosi laqnum. Di ni segi poimosai. 18 Deqa e ni endegsi mermqai. Ni ijoq dena gol ŋamyuo na yusiq milalej qaji di awaiyosim dena ni laŋ qure qa ñoro koba ti sqam. Gara qat dego awaiyosim jugwam dena ino jejamu kabutim tamo bei na ino yosi unqasai. Amqa ni jemaimqasai. Goreŋ dego awaiyosim dena ino ŋamdamu piyim ŋam poimqas. 19 Tamo naŋgi e qalaqalainjreqnum qaji di e na olo ŋiriŋtnjroqnsim gereinjreqnum. Deqa ni are siŋgilatosim ino segi kumbra gereiyosim are bulye.\n20 \"'Ni e nube. E siraŋmeq di tigelesosimqa kindokindoŋeqnum. Tamo bei a ijo kakoro qusimqa siraŋ waqtetbqas e miligiq gilsiy aqo ombla iŋgi uyqom. 21 Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na minjitqa aqo ombla ijo awo jaram kobaq di awoqom. Nami e segi qoto siŋgilaosimqa aqo ijo Abu wo aqa awo jaram kobaq di awoem dego kere. 22 Tamo a dabkala ti sqas di a anjam Qotei aqa Mondor Bole na tamo uŋgasari qure qureq dia ijo ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgi minjreqnu di geregere quem.' O Jon, ni anjam degsim neŋgreŋyosim Laodisia naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\" Yesus a na e degsi merbej.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rev.3","date":"2018-03-20T17:45:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647519.62\/warc\/CC-MAIN-20180320170119-20180320190119-00266.warc.gz","language":"boj","language_score":0.9999972582,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 0.9999972581863403}","num_words":1142,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.133,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.398,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hebrews 11\nIga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum kumbra di aqa utru1 Iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum. Kumbra di aqa utru agiende. Iŋgi iŋgi kalil Qotei a nami iga egwa marej qaji di agi iga egwas. Iga iŋgi iŋgi di oqajqa tariŋesonamqa ariya mondoŋ Qotei na iga egwas. Iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum deqa iga bole qalieonum, Qotei na iŋgi iŋgi di egwas. Iga gago ŋamdamu na iŋgi iŋgi di unqa keresai di uŋgum. Iŋgi iŋgi di unu. 2 Agi tamo uŋgasari nami soqneb qaji naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb deqa Qotei a naŋgi qa tulaŋ areboleboleiyeqnaqa maroqnej, \"Naŋgi tamo bole.\" 3 Iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum gam dena iga endegsi poigwo, \"Bole, Qotei a segi na marnaqa laŋ ti mandam ti brantej.\" Deqa iga qalieonum, iŋgi iŋgi kalil iga uneqnum qaji di Qotei a iŋgi iŋgi iga unqa keresai qaji dena gereinjrej.\nAbel na Enok na Noa na naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateb4 Abel a nami Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a iŋgi iŋgi osiq Qotei atraiyej. Onaqa Qotei a Abel aqa iŋgi deqa tulaŋ arearetej. Abel aqa aube Kein a dego iŋgi iŋgi osiq Qotei atraiyej. Ariya Qotei a Kein aqa atraiyo iŋgi qa arearetosai. Abel a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej utru deqa Qotei a Abel aqa atraiyo iŋgi iŋgi qa arearetej. Kumbra dena iga osorgwo, Qotei na Abel a tamo bole une saiqoji qa minjej. Abel a nami moiej ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa bini a Qotei aqa anjam palontosiq iga mergobuleqnu.\n5 Enok a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej. Deqa a moiosai. A ŋambile sonaqa Qotei na a osiq laŋ qureq oqej. Oqnaqa tamo uŋgasari naŋgi a qa ŋamosib a olo unosai. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Qotei na Enok laŋ qureq osi oqosaisosiqa a Enok aqa kumbra qa tulaŋ arearetoqnej.\" 6 Ariya was qu, tamo naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatqasai di naŋgi Qotei aqa areqalo dauryqa keresai. Di kiyaqa? Tamo naŋgi Qotei aqa areq gilqa osibqa naŋgi mati a qa naŋgo areqalo siŋgilatosib marqab, \"Qotei a unu. Deqa iga a qa ŋamosim gilsim itqom di a na awai boledamu iga egwas.\" Tamo naŋgi degsib marqab di naŋgi Qotei aqa areqalo dauryqab.\n7 Noa a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej. Deqa Qotei na minjej, \"E bunuqna awa qariŋyit bosim mandam kalil keretqas. Deqa ni qobuŋ qujai gereiyime.\" Ariya Noa a Qotei aqa anjam di aqa damu unosaisosiqa a Qotei aqa anjam di dauryosiqa aqa uŋa ti aqa aŋgro ti naŋgi padalaib deqa qobuŋ qujai gereiyej. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a na tamo uŋgasari kalil mandamq di soqneb qaji naŋgo kumbra uge ubtsiq minjroqnej. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq qobuŋ gereiyej deqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. Agi Qotei na tamo kalil a qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi tamo bole une saiqoji qa minjreqnu.\nAbraham wo Sara wo naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateb8 Abraham a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa Qotei na metonaqa a Qotei aqa anjam dauryosiqa mandam bei Qotei na a yqajqa minjej qaji deq gilej. A sawa qabitqas kio di a qalieosaisosiqa gilej. 9 A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a gilsiq mandam dia brantosiqa yauŋ tamo soqnej. Mandam di agi Qotei na a yqajqa minjej. A di sonaqa Qotei na minjej, \"Mondoŋ e na ino leŋ naŋgi mandam endi enjrqai.\" Onaqa Abraham a mandam dia laqnsiqa jagwa oqajqa tal gereiyoqnsiqa di ŋeioqnej. A Aisak wo Jekop wo naŋgi koba na soqneb. Tamo aiyel naŋgi di Abraham aqa leŋ deqa Qotei na naŋgi aiyel dego minjrej, \"Mondoŋ e na nuŋgo leŋ naŋgi mandam endi enjrqai.\" 10 Abraham a laŋ qureq oqsim dia sqajqa deqa are qaloqnsiq tariŋoqnej. Laŋ qure di bati gaigai sqas. Laŋ qure agi Qotei a segi na atej unu.\n11 Ariya Abraham aqa ŋauqali Sara a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej. Deqa a tulaŋ qeliosiqa marej, \"Qotei a tamo bole deqa aqa anjam nami marej qaji di a dauryqas.\" Sara a degsi marej deqa Qotei na aqa miligi gereiyetonaqa a gumaŋej. 12 Deqa Abraham a qeliosiqa aqa moiqajqa bati jojomonaqa Qotei na a dego siŋgila yonaqa a aŋgro mel qujai ŋambabtej. Deqa aqa leŋ naŋgi tulaŋ gargekobaosib mandam kalil kereteb. Bongar tulaŋ gargekoba unub dego kere Abraham aqa leŋ naŋgi ulul bul tulaŋ gargekobaeb. Deqa sisiyqa keresai.\n13 O was qu, Abel na Enok na Noa na Abraham na Sara na naŋgi kalil Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatesosib gilsib moreŋeb. Naŋgi mandam endia sosibqa iŋgi bole bole Qotei na nami naŋgi enjrqa minjrej qaji di naŋgi eleŋosai. Ariya naŋgi iŋgi di oqajqa tariŋesosibqa tarosib laŋ qure koqyosib isaq na iŋgi di unsib deqa areboleboleinjrej. Deqa naŋgi maroqneb, \"Iga mandam endi so boleiyqasai. Iga mandamq endia yauŋ tamo bulosim sokiñala sosim bunuqna iga mandam endi uratqom.\" O was qu, naŋgi anjam di marqajqa jemainjrosai. 14 Iga qalieonum, tamo naŋgi anjam degsib mareqnub qaji naŋgi naŋgo segi sqajqa sawaq oqwajqa are qaleqnub. 15 Naŋgi naŋgo segi mandam utruq olo aiqajqa deqa are qaleb qamu naŋgi olo puluosib aieb qamu. 16 Ariya naŋgi naŋgo segi mandam utruq olo aiqajqa uratosib sawa tulaŋ boledamu agi laŋ qureq di unu qaji deq oqwajqa are qaleqnub. Tamo naŋgi dena Qotei endegsib minjeqnub, \"Ni gago Qotei.\" Yeqnaqa Qotei a naŋgo anjam deqa jemaiyosaieqnu. Naŋgi a qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub deqa a naŋgo sqajqa qure agi laŋ goge dia gereiyetnjrej unu.\n17 Ariya Qotei na Abraham aqa areqalo tenemtqa osiqa endegsi minjej, \"Ni ino segi aŋgro qujai Aisak qalsim e atraibe.\" Onaqa Abraham a Qotei aqa anjam di uratosai. Bole, Qotei na nami minjej, \"Ino leŋ naŋgi tulaŋ gargekobaqab.\" Ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a Aisak osiq Qotei atraiyqa gilej. 18 Agi Qotei na nami Abraham minjej, \"Aisak aqa leŋ dena ino moma naŋgi bumbraŋyqab.\" 19 Ariya Abraham a Aisak qalqa osiqa endegsi are qalej, \"E Aisak qalitqa, uŋgum, Qotei na a olo subq na tigeltqa kere.\" Abraham a degsi are qalej deqa iga yawo anjam endegsi marqom, Qotei na Abraham Aisak qalqa saidyosiqa a subq na tigeltobulosiq olo Abraham yej.\nAisak na Jekop na Josep na naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateb20 Ariya Aisak a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiqa aqa baŋ Jekop wo Iso wo naŋgo gateq di atetnjrsiqa naŋgi qa pailyosiqa kumbra bunuqna naŋgoq di brantqas qaji deqa naŋgi sainjrej.\n21 Ariya Jekop a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq deqa a Josep aqa aŋgro aiyel naŋgo gateq di aqa baŋ atetnjrsiqa naŋgi qa pailyej. Osiqa a Qotei qa louej. A tulaŋ qeliosiqa moiqa jojomosiq deqa a na aqa walwelqa toqoŋ ojsiq dia siŋgilaej.\n22 Josep a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq deqa a tulaŋ qeliosiq moiqa jojomosiqa a na Israel naŋgi endegsi minjrej, \"Niŋgi na nuŋgo leŋ naŋgi minjribqa bunuqna naŋgi tulaŋ gargekobaosib naŋgi Isip sawa uratoqnsibqa bati deqa naŋgi ijo tanu osi gilsib Kenan sawaq dia subq atqab.\"\nMoses a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej23 Ariya Moses aqa ai wo abu wo naŋgi dego Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateb deqa Moses a ŋambabonaqa naŋgi a osib bai qalub a ulitonab soqnej. Naŋgi qalieeb, Moses a aŋgro tulaŋ boledamu. Ariya naŋgi Isip naŋgo mandor koba ulaiyosai deqa naŋgi aqa anjam gotraŋyosib Moses ulitonab soqnej.\n24 Sosiqa tamo kobaqujaonaqa Isip tamo uŋgasari naŋgi na minjoqneb, \"Ni Isip naŋgo mandor koba aqa asi aqa aŋgro.\" Onaqa Moses a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq deqa a naŋgo anjam di quqwa uratoqnej. 25 A une aqa kumbra uratosiq a bati truquyala une qa areboleboleiyqa asgiyonaq deqa endegsi are qalej, \"Uŋgum, e Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgi koba na sosiy gulube oqnqai.\" 26 Osiqa olo endegsi are qalej, \"E Kristus aqa ñam qa jemai oqai di kere. Mondoŋ e awai tulaŋ boledamu oqai. Awai dena silali ti ñoro ti Isip di unu qaji di tulaŋ buŋyejunu.\" Moses a awai boledamu di oqa marsiq deqa a degsi aqa areqalo siŋgilatej.\n27 Ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq deqa a tigelosiq Isip sawa uratosiq gilej. Isip naŋgo mandor koba a Moses qa minjiŋ oqetej deqa a ulaosai. Qotei agi mandam tamo naŋgi na unosaieqnub qaji di Moses a na unobulosiq deqa a siŋgila na tigelosiq Isip sawa uratosiq gilej. 28 Qotei a nami Israel naŋgi Isip sawaq dia padalqa laqnabqa eleŋosiq aqaryainjrej. Bati deqa Moses a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq deqa a na Israel tamo uŋgasari naŋgi minjrnaqa naŋgi kaja du du osib ñumoqnsib naŋgo damu uyoqnsib naŋgo leŋ aieqnaqa di oqnsib Qotei na aqa laŋ aŋgro bei qariŋyim bosim Israel naŋgo aŋgro matu naŋgi ñumaim deqa leŋ di naŋgo siraŋmeq di liyoqneb.\nIsrael tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateb29 Israel naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatosib deqa naŋgi Yuwal Lentq di gentsib mandam boleq aisib walwelosib gileb. Gileqnab Isip naŋgi na naŋgi daurnjrsib yuwal ambleq aisib ya uysib moreŋeb.\n30 Ariya bunuqna Israel tamo uŋgasari naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatosib deqa naŋgi Jeriko qure agutosib kalilyo bati 7-pelatonabqa qure aqa dadaŋ kalil ululoŋeb.\n31 Ariya bati deqa sambala uŋa Rahap a dego Qotei qa aqa areqalo siŋgilatonaq deqa Israel tamo aiyel naŋgi lumu na Jeriko qure unqa bonabqa a na naŋgi aiyel osiqa lawo na gereinjrsiqa ulitnjrej. Qure deqaji tamo naŋgi Qotei aqa anjam gotraŋyo qaji tamo soqneb. Deqa Qotei na naŋgi kalil padaltnjrsiqa ariya Rahap a segi are bulyej deqa a uratonaq bole soqnej.\n32 O was qu, Gideon na Barak na Samson na Jepta na Devit na Samuel na Qotei aqa medabu o qaji tamo kalil naŋgi dego Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb. Ariya e naŋgi qa olo niŋgi saiŋgwajqa bati keresaiibqo. 33 Naŋgi Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb deqa naŋgi mandor kokba naŋgi ti qotoqnsib siŋgilaoqneb. Osib kumbra bole bole yoqneb. Iŋgi iŋgi Qotei na nami naŋgi enjrqa minjrej qaji di naŋgi eleŋoqneb. Laion naŋgi bosib naŋgi ñumsib uyqa laqnab naŋgi na naŋgo medabu getentetnjroqnsib naŋgi jaraioqneb. 34 Ŋamyuo na naŋgi koitnjrqa laqnaq naŋgi olo ŋamyuo mosotoqneb. Jeu tamo naŋgi bosib serie na naŋgi ñumqa laqnab naŋgi jaraioqneb. Naŋgi segi siŋgila saiqoji sonab Qotei na naŋgi olo siŋgilatnjroqnej. Naŋgi siŋgila-oqnsib qotoqnsib sawa bei bei qaji tamo naŋgi teteinjroqnsib ñumoqneb. 35 Uŋgasari qudei naŋgo aŋgro naŋgi moreŋeqnab Qotei na naŋgi olo subq na tigeltnjroqnej. Jeu tamo naŋgi na tamo qudei naŋgi tonto talq di breinjroqnsib jaqatiŋ koba enjroqneb. Osib minjroqneb, \"Niŋgi Qotei qoreiyib iga niŋgi uratŋgim niŋgi tonto talq dena oqedqab.\" Onaqa naŋgi saidosib minjroqneb, \"Sai. Mondoŋ iga olo subq na tigelosim ŋambile gaigai sqom. Deqa uŋgum, bini iga jaqatiŋ oqnsim unum di kere.\"\n36 Ariya jeu tamo naŋgi na Qotei aqa tamo qudei naŋgi misiliŋnjroqnsib kumbaiŋnjroqneb. Osib naŋgi tonto talq di breinjroqnsib sil siŋgila koba dena naŋgi tontnjroqneb. 37 Osib tamo qudei naŋgi meniŋ na ñumsib moiotnjroqnsib olo tamo qudei naŋgi serie na giŋgeŋnjreqnab moreŋoqneb. Osib olo tamo qudei naŋgo jejamu qaja na qametnjroqneb. Tamo deqaji qudei naŋgi gara bolesai deqa naŋgi kaja naŋgo juŋgum na gara gereiysib jugoqneb. Naŋgi iŋgi iŋgi tulaŋ saiinjrej deqa naŋgi laŋa soqneb. Sonabqa jeu tamo naŋgi na naŋgi gulube enjroqnsib tulaŋ ugeugeinjroqneb. 38 Tamo naŋgi di tulaŋ ugeosib soqneb deqa naŋgi wadau sawaq dia o manaq dia o meniŋ kokba naŋgo miligiq dia o sub miligiq dia laqneb. Ariya tamo naŋgi di Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb deqa naŋgo kumbra tulaŋ boledamu. Tamo uŋgasari kalil mandamq di soqneb qaji naŋgo kumbra ti keresai.\n39 Tamo kalil naŋgi di Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb deqa naŋgi aqa ŋamgalaq di tamo tulaŋ boledamu soqneb. Ariya naŋgi mandamq endi sosibqa iŋgi bole bole Qotei na nami naŋgi enjrqa minjrej qaji di naŋgi osaisoqneb. Osaisosib moreŋeb. 40 Di kiyaqa? Qotei na iŋgi tulaŋ boledamu iga kalil egwa marsiqa atej unu. Ariya Qotei na tamo nami soqneb qaji naŋgi torei boletnjrimqa naŋgi namoosib iga buŋgosib iŋgi tulaŋ boledamu di oqa saidnjrej. Osiqa a iga qa tariŋeqnu. Mondoŋ a na iga ti tamo nami soqneb qaji naŋgi ti turtgosim iga kalil torei boletgwajqa deqa marsiqa iga qa tariŋeqnu.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Heb.11","date":"2018-03-21T11:12:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647612.53\/warc\/CC-MAIN-20180321102234-20180321122234-00103.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":2111,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Romans 4\nAbraham a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole soqnej1 Abraham a iga bul mandam tamo. A gago moma utru. Deqa iga a qa kiersi marqom? 2 Abraham a kumbra bole yoqnej gam dena a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole soqnej qamu a aqa segi ñam soqtqa kere. Ariya aqa kumbra dena a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole sosai. 3 Qotei aqa anjam kie neŋgreŋq di unu? Anjam agiende. \"Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\" 4 Iga qalie, tamo a wauqas di a awai oqas. A laŋa awai oqasai. A wauosim dena awai oqas. 5 Ariya tamo bei a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole sqa marsimqa a kierqas? A kumbra bole yoqnqas gam dena a tamo bole sqas e? Sai. Ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosim endegsi marqas, \"Qotei a na tamo une ti unub qaji naŋgi olo tamo bole qa minjreqnu.\" A degsim Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosim marimqa gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjqas. 6 Devit a dego nami anjam deqaji maroqnej. Agi a marej, \"Tamo naŋgi kumbra bole bei yosaiibqa Qotei a laŋa naŋgi tamo bole une saiqoji qa minjrqas di naŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\" 7 Agi Devit a endegsi marej,\n\"Qotei a tamo naŋgo kumbra uge qa are walyimqa\nnaŋgo une kobotetnjrqas di\nnaŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\n8 Tamo Koba Qotei a tamo naŋgo une qa olo bunu are qalqasai di\nnaŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\"\n9 Deqa iga kiersi marqom? Tamo muluŋ aio qaji naŋgi segi areboleboleinjrqas e? O tamo muluŋ aiosaieqnub qaji naŋgi dego areboleboleinjrqas e? Od. Naŋgi kalil koba na areboleboleinjrqas. Agi iga mareqnum, Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena qujai Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. 10 Ariya Abraham a kiersi sonaqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej? A muluŋ aiej kio a muluŋ aiosaisoqnej kio? Od, Abraham a muluŋ aiosaisonaqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. 11 A muluŋ aiosaisoqnej bati deqa a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej. Deqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. Osiqa aqa segi anjam Abraham minjej qaji di siŋgilatqa osiqa olo minjej, \"Ni muluŋ aie.\" Deqa iga endegsi qalieonum, Abraham a tamo kalil muluŋ aiosaiosib naŋgo areqalo Qotei qa siŋgilateqnub qaji naŋgo moma matu. 12 A tamo naŋgi muluŋ aieqnub qaji naŋgo moma matu dego. Ariya tamo naŋgi naŋgo jejamu laŋa oqnsib muluŋ aieqnub qaji a naŋgo moma matu sai. Tamo naŋgi muluŋ aioqnsib olo Abraham aqa kumbra dego dauryosib Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji a naŋgo moma matu bole. Agi gago moma matu Abraham aqa kumbra agiende. A muluŋ aiosaisosiqa Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej.\nTamo uŋgasari Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi iŋgi iŋgi Qotei na Abraham yqa minjej qaji di oqab13 Nami Qotei na Abraham aqa moma naŋgi ti endegsi minjrej, \"E niŋgi mandam kalil eŋgwai.\" Ariya Abraham a dal anjam dauryej deqa Qotei na anjam di minjosai. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. Utru deqa Qotei na Abraham aqa moma naŋgi ti minjrej, \"E niŋgi mandam kalil eŋgwai.\" 14 Tamo naŋgi dal anjam dauryqab gam dena naŋgi iŋgi iŋgi kalil Qotei a nami iga egwa marej qaji di oqneb qamu iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum kumbra di laŋa uloŋej qamu. Qotei aqa anjam nami marej qaji di dego laŋa uloŋej qamu. 15 Iga qalie, dal anjam unu deqa tamo naŋgi dal anjam gotraŋyeqnub. Deqa Qotei a naŋgi qa minjiŋ oqeteqnu. Ariya dal anjam sosai qamu tamo naŋgi dal anjam gotraŋyeqnub degsi marqa keresai qamu.\n16 Qotei a Abraham a qa ti aqa moma bunuqna brantqab qaji naŋgi qa ti are tulaŋ boleiyosiq deqa iŋgi iŋgi kalil di naŋgi enjrqa marej. Deqa tamo uŋgasari Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi iŋgi iŋgi di oqab. Juda tamo dal anjam ejunub qaji naŋgi segi iŋgi iŋgi di oqasai. Tamo kalil Abraham aqa kumbra dauryosib Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi dego iŋgi iŋgi di oqab. Abraham agi a iga kalil gago moma matu. 17 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"O Abraham, e ni giltmonum deqa ni tamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgo moma matu sqam.\" O was qu, Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a Qotei aqa ŋamgalaq di gago moma matu unu. Qotei qujai di tamo moreŋo qaji naŋgi olo subq na tigeltnjreqnu. A segi na marnaqa iŋgi iŋgi kalil nami sosai qaji di branteleŋej.\n18 Abraham a qaliesai, Qotei a kiersim aqa anjam nami marej qaji di dauryosim yqas? Ariya Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq marej, \"E qalieonum, Qotei aqa anjam nami marej qaji di aqa damu brantqas.\" Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq degsi qalieej deqa a tamo uŋgasari gargekoba sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgo moma matu soqnej. Agi Qotei a nami Abraham endegsi minjej, \"Ino moma naŋgi tulaŋ gargekobaqab.\" 19 Abraham aqa wausau 100. Deqa aqa siŋgila koboej. Aqa ŋauqali Sara a dego tulaŋ qeliej. Deqa a aŋgrotqa keresai. Abraham a di qalieej ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq ojesoqnej. 20 Anjam Qotei na nami minjej qaji a deqa are qalsiq soqnej. A areqalo aiyeltosai. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq aqa ñam soqtoqnej. 21 A qalieej, anjam Qotei na nami minjej qaji di a dauryosim yqa kere. 22 Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\n23 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\" Ariya anjam di Abraham qa segi neŋgreŋyosai. 24 Iga kalil qa ti anjam di neŋgreŋyeb. Iga dego Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum deqa a iga tamo bole une saiqoji qa mergwas. Qotei agi gago Tamo Koba Yesus subq na tigeltej qaji a qa qujai gago areqalo siŋgilateqnum. 25 Qotei na Yesus uratonaqa naŋgi na a qalnab moiej. Yim a gago une kobotqajqa deqa. Onaqa Qotei na Yesus olo subq na tigeltosiq dena iga tamo bole une saiqoji qa mergej.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rom.4","date":"2018-03-23T17:12:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648404.94\/warc\/CC-MAIN-20180323161421-20180323181421-00728.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":1155,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.036,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"John 17\nYesus na aqa aŋgro naŋgi qa Qotei pailyej1 Yesus a na aqa aŋgro naŋgi anjam degsi minjrsiq koboonaqa laŋ goge tarosiqa Qotei endegsi pailyej, \"O Abu, bati brantqo. E ino segi Aŋgro deqa ni na e ñam koba ebime. Yim e kamba dego ni ñam koba emqai. 2 Di kiyaqa? Ni na e siŋgila ebem. Osim e na tamo uŋgasari kalil naŋgo gate sqa marsim e giltbem. Deqa tamo uŋgasari ni na e ebem qaji naŋgi di e na ŋambile enjritqa naŋgi ŋambile gaigai sqab. 3 Ŋambile gaigai sqajqa kumbra agiende. Tamo ŋambile gaigai sqab qaji naŋgi ni qa qalieqab. Agi ni segi Qotei bole. E Yesus Kristus qa dego naŋgi qalieqab. Agi ni na e qariŋbonam bem.\n4 \"Ino ñam koba ti ino siŋgila ti di e na tamo uŋgasari mandamq endi unub qaji naŋgi osornjroqnem. Osim wau kalil ni na e yqajqa ebem qaji agi yekritem. 5 O Abu, nami mandam a brantosaisonaqa e ni ombla ñam koba ti soqnem. Ñam di ni na e olo ebimqa aqo ombla ñam koba ti sqom.\n6 \"Mandam endeqa tamo uŋgasari ni na ebem qaji naŋgi di e na ino ñam osornjroqnem. Naŋgi ino segi tamo uŋgasari sonabqa ni na naŋgi e ebem. Naŋgi ino anjam dauryoqneb. 7 Bini naŋgi qalieonub, iŋgi iŋgi kalil ni na e ebem qaji di inoq dena branteb. 8 Anjam kalil ni na e merboqnem qaji di e na kamba naŋgi minjreqnam naŋgi quoqnsib endegsi poinjrej, e nami ni ombla sosim dena bem. Deqa naŋgi e qa naŋgo areqalo siŋgilatosib qalieeb, ni na e qariŋbonam bem.\n9 \"E naŋgi qa osim ni pailmonum. Mandam endeqa tamo uŋgasari kalil naŋgi qa e ni pailmosai. Tamo uŋgasari ni na e ebem qaji naŋgi segi qa osim ni pailmonum. Di kiyaqa? Naŋgi ino segi tamo uŋgasari unub deqa. 10 Ijo segi tamo uŋgasari kalil naŋgi di ino dego. Ino segi tamo uŋgasari kalil naŋgi di ijo dego. Naŋgoq dena ijo ñam kobaqujaeqnu.\n11 \"E inoq olo bqai. Deqa e mandamq endia olo sqasai. Ariya ijo segi tamo uŋgasari naŋgi mandamq endi sqab. O Abu, ino kumbra kalil boledamu. Ni segi qujai une saiqoji. Ino segi ñam koba ni na ebem qaji ñam dena ni na ijo segi tamo uŋgasari naŋgi geregere taqatnjroqnime. Amqa aqo aiyel are qujaitejunum dego kere naŋgi kamba dego are qujaitosib sqab. 12 E naŋgi ti sosimqa ino ñam kobaquja ni na ebem qaji ñam dena naŋgi taqatnjroqnem. Deqa ijo aŋgro bei padalosai. Ijo aŋgro qujai agi ni na nami padalqajqa giltem qaji a segi padalqas. A padalamqa ino anjam bei nami neŋgreŋyeb qaji di aqa damu brantqas. 13 E inoq bqai. E tulaŋ areboleboleibeqnu dego kere ijo segi tamo uŋgasari naŋgi dego tulaŋ areboleboleinjrqajqa deqa e mandamq endia sosimqa anjam endi maronum.\n14 \"E na ino anjam naŋgi minjrem. Utru deqa tamo uŋgasari mandamq endi unub qaji naŋgi na naŋgi jeutnjreqnub. Di kiyaqa? Ijo aŋgro naŋgi mandam endeqa tamo sai. Agi e dego mandam endeqa tamo sai. 15 Ni na ijo segi tamo uŋgasari naŋgi joqimqa naŋgi mandam uratosib laŋ qureq oqwajqa e deqa ni pailmosai. Naŋgi mandamq endi soqnibqa ni na naŋgi taqatnjresoqnimqa tamo uge Satan a na naŋgi ugeugeinjraim deqa ni pailmonum. 16 Naŋgi dego mandam endeqa tamo sai. Agi e dego mandam endeqa tamo sai. 17 Ino anjam kalil bole. Ni na ino anjam bole di naŋgi minjroqnimqa naŋgo are miligiq di wauoqnimqa dena naŋgi ino segi tamo uŋgasari tiŋtiŋ sqab. 18 Nami ni na e qariŋbonam mandamq aisim tamo uŋgasari naŋgo ambleq di soqnem. Deqa e na kamba ijo segi tamo uŋgasari naŋgi qariŋnjritqa mandam endeqa tamo uŋgasari naŋgo ambleq di sqab. 19 E niŋgi qa osiy ijo segi jejamu osiy ni emekritqai. Ijo kumbra dena naŋgi ino segi tamo uŋgasari tiŋtiŋ sosib ino anjam bole dauryoqnqab.\n20 \"E ijo aŋgro 11-pela naŋgi qa segi ni pailmosai. Bunuqna ijo aŋgro 11-pela naŋgi ijo anjam mare mare laqnibqa tamo uŋgasari gargekoba naŋgi naŋgo anjam quoqnsib e qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnqab. E naŋgi qa dego ni pailmonum. 21 O Abu, ni ijoq di unum. E dego inoq di unum. Aqo aiyel are qujaitosim unum. Ijo segi tamo uŋgasari kalil naŋgi dego aqo aiyel koba na are qujaitosib sqajqa deqa e ni pailmonum. Soqnibqa mandam endeqa tamo uŋgasari naŋgi na unjrsibqa naŋgi dego e qa naŋgo areqalo siŋgilatqab. Osib qalieqab, ni na e qariŋbonam bem. 22 Aqo aiyel are qujaitosim unum. Ijo segi tamo uŋgasari kalil naŋgi dego aqo aiyel koba na are qujaitosim sqajqa deqa ñam koba ti siŋgila ti ni na ebem qaji di e na kamba olo naŋgi enjrem. 23 E ijo segi tamo uŋgasari naŋgoq di unum. Ni ijoq di unum. Kumbra dena naŋgi kalil dego aqo aiyel koba na are qujaitosib sqab. Soqnibqa mandam endeqa tamo uŋgasari naŋgi na unjrsibqa qalieqab, ni na e qariŋbonam bem. Osib qalieqab, ni na e tulaŋ qalaqalaibeqnum dego kere ijo segi tamo uŋgasari naŋgi dego ni na tulaŋ qalaqalainjreqnum.\n24 \"O Abu, tamo uŋgasari ni na e ebem qaji qure e sqai qaji di naŋgi dego e ombla sqajqa deqa e ni pailmonum. Naŋgi e ombla sosibqa riaŋ ti ñam koba ti ni na nami ebem qaji di unqajqa deqa ti e ni pailmonum. Nami ni mandam atosaisosimqa agi riaŋ ti ñam ti di ni na e ebem. Di kiyaqa? Ni na e tulaŋ qalaqalaiboqnem deqa. 25 O Abu, ino kumbra kalil tulaŋ tiŋtiŋo. Mandam endeqa tamo uŋgasari naŋgi ni qa qaliesai. Ariya e ni qa qalie. Ijo segi tamo uŋgasari naŋgi dego ni qa qalie. Deqa naŋgi qalieonub, ni na e qariŋbonam bem. 26 E na ino ñam naŋgi osornjroqnem. Naŋgi olo osornjrqai. Yimqa ni na e tulaŋ qalaqalaibeqnum dego kere naŋgi dego ino qalaqalaiyo kumbra ti sqab. Amqa e segi naŋgi ti sqai.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Joh.17","date":"2018-03-20T17:56:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647519.62\/warc\/CC-MAIN-20180320170119-20180320190119-00367.warc.gz","language":"boj","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":1091,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 18\nNiŋgi aŋgro kiñala bulyibqa Qotei na niŋgi osim taqatŋgwas1 Bati deqa Yesus aqa aŋgro naŋgi aqa areq bosib nenemyeb, \"O Tamo Koba, mondoŋ Qotei na aqa segi tamo uŋgasari naŋgi taqatnjrsim naŋgo Mandor Koba soqnimqa bati deqa tamo yai a segi qujai tamo kalil buŋnjrsimqa tamo ñam ti tigelqas?\"\n2 Onaqa Yesus a aŋgro kiñala bei metonaq aqa areq bonaqa naŋgo ambleq di tigeltosiqa osornjrej. 3 Osornjrsiqa minjrej, \"Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Niŋgi are bulyosib aŋgro kiñala endego bulqasai di Qotei a niŋgi osim taqatŋgwasai. Deqa a nuŋgo Mandor Koba sqasai dego. 4 Tamo bei na aqa segi ñam aguq atsim aŋgro kiñala endego bulqas di mondoŋ Qotei laŋ qureq di unu qaji a na tamo di aqa ñam olo soqtetimqa a na tamo kalil naŋgi buŋnjrsim tamo ñam ti tigelqas.\n5 \"Tamo bei a e qa are qalsimqa aŋgro kiñala endego bei osim geregereiyqas di a e dego osim geregereibqas.\"\nNiŋgi une torei uratiye6 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo bei na ijo aŋgro kiñala endego bei e qa aqa areqalo siŋgilatqo qaji di osim uneq waiyqas di uge. Tamo qudei naŋgi na tamo di ojsib meniŋ kobaquja osib sil na aqa kakoroq di tontosib waiyib ya robuq aisim moiqas di kere.\n7 \"Mandamq endia tamo qudei naŋgi na tamo qudei naŋgi kumbra ugeq breinjreqnub. Bole, kumbra di gaigai brantoqnqas. Ariya tamo naŋgi kumbra di yeqnub qaji naŋgi tulaŋ padalougetqab. 8 Ino baŋ na kio ino siŋga na kio ni titmosim uneq waimqa laqnimqa di gentosim waiy. Ni baŋ geŋo sosimqa ino baŋ na une bei yqasai di kere. Ni siŋga geŋo sosimqa ino siŋga na une bei yqasai di kere. Di ni ŋambile gaigai sqam. Ariya ni baŋ aiyel ti sosimqa ino baŋ na une yqam di keresai. Di Qotei na ni ŋamyuoq waimqas. Ni siŋga aiyel ti sosimqa ino siŋga na une yqam di dego keresai. Di Qotei na ni ŋamyuoq waimqas. Ŋamyuo di gaigai yuoqnsim sqas. 9 Ino ŋamdamu na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa ŋamdamu di otorosim waiy. Ni ŋamdamu qujai ti sosimqa ino ŋamdamu na une bei yqasai di kere. Di ni ŋambile gaigai sqam. Ariya ni ŋamdamu aiyel ti sosimqa ino ŋamdamu na une yqam di keresai. Di Qotei na ni ŋamyuoq waimqas.\n10 \"Deqa niŋgi aŋgro kiñilala e qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi qa ugeaib. E niŋgi endegsi merŋgwai. Naŋgo laŋ aŋgro naŋgi na naŋgi taqatnjroqnsibqa ijo Abu laŋ qureq di unu qaji aqa ulatamu bati gaigai unoqnsib naŋgi qa pailyeqnub. 11 E segi Tamo Aŋgro. E na tamo uŋgasari padalejunub qaji naŋgi oqajqa deqa marsim mandamq aiem.\nKaja du alelqo qaji aqa yawo anjam12 \"Niŋgi kiersib are qalonub? Tamo bei aqa kaja du du 100 unub. Ariya qujai bei alelamqa a kierqas? E merŋgwai. A na kaja du du 99 naŋgi manaq dia uratnjrsimqa qujai alelqo qaji di ŋamosim gilsim itqas. 13 Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. A na kaja du qujai di itosim tulaŋ areboleboleiyqas. Kaja du du 99 alelosai qaji naŋgi qa tulaŋ areboleboleiyqasai. Ariya qujai alelqo qaji a qa tulaŋ areboleboleiyqas. 14 Dego kere aŋgro kiñala endego bei a padalqas di nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a deqa areboleboleiyqasai. A are ugeiyqas.\"\nNiŋgi nuŋgo was aqa une olo gereiyiye15 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Ino was bei na ni une bei emimqa niŋgi segi aiyel ombla awoosib aqa une ni emqo qaji di minje. Minjimqa a ino anjam qusim are bulyqas di ni na ino was olo onum. 16 Ariya a ino anjam quetmosaiamqa ni tamo qujai kio tamo aiyel kio joqsim gilimqa naŋgi na ni taqmosib ino was aqa une di olo minjqab. 17 Ariya a naŋgo anjam dego quetnjrosaiamqa ni na Yesus aqa tamo uŋgasari kalil naŋgi metnjrim koroosib ni taqmosib ino was aqa une di olo minjqab. Ariya a naŋgo anjam dego quetnjrosaiamqa ni na a qoreiye. Une tamo ti takis o qaji tamo ti naŋgi qoreinjreqnub dego kere ni na ino was di qoreiye.\n18 \"Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Niŋgi mandamq endia tamo uŋgasari naŋgi getentnjrqab di Qotei a dego laŋ qureq dia naŋgi getentnjrqas. Ariya niŋgi mandamq endia tamo uŋgasari naŋgi gam waqtetnjrqab di Qotei a dego laŋ qureq dia naŋgi gam waqtetnjrqas.\n19 \"Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Mandamq endia nuŋgo ambleq di tamo aiyel naŋgi iŋgi bei oqa marsibqa naŋgi ombla na areqalo qujaitosib ijo Abu laŋ qureq di unu qaji a pailyqab di a na naŋgi iŋgi di enjrqas. 20 Tamo aiyel kio tamo qalub kio ijo ñam qa are qalsib koroqab di e naŋgo ambleq di sqai.\"\nNuŋgo was aqa une kobotqajqa yawo anjam21 Onaqa bati deqa Pita a Yesus aqa areq bosiq nenemyej, \"O Tamo Koba, ijo was bei na e une gombub ebimqa e aqa une di moiotqai? A na une 7-pela ebimqa aqa une di moiotqai. Ariya olo une bei ebimqa e aqa une di moiotqasai. Degyqai kio?\"\n22 Onaqa Yesus na kamba minjej, \"Ino was bei na ni une 7-pela emimqa aqa une di segi moiotqam di keresai. A na une gargekoba emoqnsim soqnimqa ni aqa une kalil di moiotoqne. A ni une 7-pela emoqnim une di moiotoqne. Olo une 7-pela emoqnim moiotoqne. Degsim giloqnem.\n23 \"Niŋgi quiye. Qotei a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Qotei aqa kumbra di mandor koba bei aqa kaŋgal tamo qudei naŋgi na silali nami yaiyeb qaji di kamba olo yqajqa minjrej dego kere. 24 Aqa kaŋgal tamo bei nami 10 milion kina yaiyej qaji di naŋgi na osib aqa ulatamuq dia tigelteb. 25 Tigeltonabqa a na silali di kamba olo yqajqa keresaiiyej. Deqa mandor koba a na minjej, 'Ni silali di kamba olo ebqa keresaiimqo deqa e ni ti ino ŋauŋ ti ino aŋgro naŋgi ti osiy tamo bei aqa baŋq di uratŋgitqa tamo dena silali ebimqa niŋgi a laŋa wauetoqnqab. Ino iŋgi iŋgi kalil dego e ni yaimosiy tamo qudei naŋgi enjritqa naŋgi na kamba silali ebqab. Gam dena ni silali nami yaibem qaji di kobotqam.' 26 Degsi minjnaq qusiqa aqa areq di siŋga pulutosiqa pailyosiq minjej, 'O Tamo Koba, ni e kumbra degbaim. Ni e qa are ugeimimqa mati e qa tariŋoqnime. E silali nami yaimem qaji di kalil itosiy e kamba emekritqai.' 27 Onaqa a aqa kaŋgal tamo aqa anjam di qusiqa a qa are ugeiyej. Deqa silali kalil nami yaiyej qaji di laŋa kobotetej. Osiqa aqa kaŋgal tamo di uratonaq gilej.\n28 \"Ariya kaŋgal tamo di a gilsiqa kaŋgal tamo bei ombla wauo qaji a itosiqa ojsiq kakoro apiyetosiq minjej, 'Ni nami 10 kina yaibem qaji di kamba olo ebe.'\n29 \"Degsi minjnaq qusiqa aqa areq di siŋga pulutosiqa pailyosiq minjej, 'Ni e qa are ugeimimqa mati e qa tariŋoqnime. E silali 10 kina nami yaimem qaji di itosiy e kamba emekritqai.' 30 Degsi minjnaqa a aqa anjam di quetqa uratosiqa a osi gilsiqa tonto talq waiyosiq minjej, 'Ni tonto talq di soqne. Bunuqna ni silali 10 kina nami yaibem qaji di kamba ebekritimqa di e ni olo uratmit oqedqam.'\n31 \"A kumbra degyonaqa aqa wau qujai naŋgi unsibqa are ugeinjrnaqa gilsib naŋgo tamo kobaquja deqa saiyosib minjeb. 32 Minjnab qusiqa kaŋgal tamo di metonaq bonaqa minjej, 'Ni kaŋgal tamo uge. Ni e pailbonumqa silali ni nami yaibem qaji di e na kobotonum. 33 E ni qa are ugeibqoqa silali di kobotonum. Ariya kiyaqa ni olo gilsim ino wau qujai a qa are ugeimosaiqoqa silali a na nami yaimej qaji di ni kobotosai?' 34 Degsi minjsiqa a qa tulaŋ minjiŋ oqetonaqa osiq qaja tamo naŋgo baŋq di atsiqa minjrej, 'Niŋgi a wau koba yibqa a jaqatiŋ ti wauosim gilsim gilsim silali kalil nami yaibej qaji di kamba ebekritimqa niŋgi a olo uratib gilqas.'\n35 \"Dego kere niŋgi nuŋgo was naŋgo une kobotetnjrqasai di ijo Abu laŋ qureq di unu qaji a dego nuŋgo une kobotetŋgwasai.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.18","date":"2018-03-18T04:37:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257645513.14\/warc\/CC-MAIN-20180318032649-20180318052649-00019.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":1419,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.385,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Corinthians 14\nIga Qotei aqa medabu oqnsim anjam palontoqnqom di wau bolequja1 Deqa was qu, niŋgi gaigai qalaqalaiyo kumbra dauryosib soqniye. Sosib wau kalil Qotei aqa Mondor na niŋgi eŋgeqnu qaji di dego yqajqa tulaŋ siŋgilaoqniye. Wau boledamu bei agiende. Qotei aqa Mondor na niŋgi siŋgila eŋgimqa niŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palontoqniye. Osib wau di yqajqa tulaŋ siŋgilaoqniye. 2 Niŋgi qalie, tamo naŋgi meŋ bulyoqnsib qure utru segi segi naŋgo anjam mareqnub di naŋgi tamo naŋgi minjrosaieqnub. Naŋgi Qotei segi minjeqnub. Di kiyaqa? Anjam di uli anjam deqa tamo qudei naŋgi qusib poinjrqa keresai. Qotei aqa Mondor na naŋgi siŋgila enjreqnu deqa naŋgi meŋ bulyoqnsib anjam di mareqnub. 3 Ariya tamo naŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub qaji naŋgi anjam aqa damu geregere babteqnab tamo naŋgi quoqnsib poinjreqnu. Deqa anjam dena naŋgo areqalo siŋgilatetnjroqnsiq naŋgi kumbra bole yqajqa are tigeltetnjroqnsiq naŋgo are miligi boletetnjreqnu. 4 Tamo naŋgi meŋ bulyoqnsib qure utru segi segi naŋgo anjam mareleŋeqnub qaji naŋgi naŋgo segi areqalo siŋgilateqnub. Ariya tamo naŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub qaji naŋgi na Kristen tamo uŋgasari kalil naŋgi dego areqalo siŋgilatetnjreqnub. 5 Ijo areqalo agiende. Niŋgi kalil meŋ bulyoqnsib qure utru segi segi naŋgo anjam maroqnqab di bolequja. Ariya niŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palontoqnqab di tulaŋ boledamu. Niŋgi quiye. Tamo bei a meŋ bulyosim qure utru bei naŋgo anjam maroqnim tamo bei a kamba anjam di aqa damu poiyim bulyosim palontqas di kere. Anjam dena Kristen tamo uŋgasari kalil naŋgo areqalo siŋgilatetnjrqas. Ariya anjam bulyo tamo bei sqasai di meŋ bulyo tamo aqa anjam na Kristen tamo uŋgasari naŋgo areqalo siŋgilatetnjrqasai. Deqa tamo naŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub qaji naŋgi na meŋ bulyo tamo naŋgi tulaŋ buŋnjresqab. 6 O was qu, niŋgi ijo anjam endeqa geregere are qaliye. E niŋgi qa bosiy meŋ bulyosiy qure utru segi segi naŋgo anjam merŋgit niŋgi qusib poiŋgwasai di anjam dena niŋgi kiersim aqaryaiŋgwas? Keresai. Ariya e Qotei aqa uli anjam bei ubtsiy merŋgitqa kio aqa qalie bole bei babtitqa kio aqa medabu osiy anjam palontitqa kio anjam bei plaltitqa kio niŋgi qusib geregere poiŋgwas di kere. Anjam dena niŋgi aqaryaiŋgwas.\n7 Iŋgi qudei ŋambile sosai qaji e deqa niŋgi merŋgit quiye. Tamo bei na yumba qamimqa kio gombiŋ anjamimqa kio ariya aqa anjam di jagwa na osi taqal waiyqas di iga kiersim aqa lou poigwas? Di keresai. 8 Tamo naŋgi qoto qa gilqa marsib gul anjamibqa ariya gul aqa anjam di jagwa na osi taqal waiyqas di tamo yai naŋgi qoto qa gilqab? Tamo dego bei sosai. 9 Dego kere niŋgi meŋ bulyosib qure bei naŋgo anjam marqab di tamo naŋgi kiersib qusib poinjrqas? Keresai. Nuŋgo anjam di dego jagwa na osi taqal waiyqas. 10 Bole, mandamq endia qure utru segi segi naŋgo anjam gargekoba unub. Naŋgo anjam kalil di damu ti. 11 Ariya tamo bei na e anjam bei merbim qusiy aqa damu poibqasai di a e qa marqas, \"A yauŋ tamo.\" Yim deqa e kamba a qa marqai, \"A dego yauŋ tamo.\" 12 O was qu, niŋgi qure utru segi segi naŋgo anjam maroqnqab di niŋgi kumbra di itqab. E qalieonum, niŋgi Qotei aqa Mondor aqa kumbra oqajqa tulaŋ siŋgilaeqnub. Ariya niŋgi na Kristen tamo uŋgasari naŋgo areqalo siŋgilatetnjrqa maroqnsib deqa Qotei aqa Mondor aqa kumbra oqajqa olo tulaŋ siŋgila na wauoqniye.\nPol a meŋ bulyo kumbra qa anjam marej13 Ariya nuŋgo ambleq di tamo bei a meŋ bulyosim qure utru bei naŋgo anjam marqa osimqa a mati endegsi Qotei pailyem, \"O Abu, ni na siŋgila ebimqa e anjam aqa damu geregere poibim bulyosiy palontqai. Yim tamo uŋgasari naŋgi qusib geregere poinjrqas.\" 14 Niŋgi are qaliye. E meŋ bulyosiy qure utru bei naŋgo anjam na Qotei pailyqai di anjam aqa damu e poibqasai. Ijo segi mondor ijo are miligiq di unu qaji a segi pailyqas. Ijo areqalo laŋa qusim damu poiyqasai. 15 Deqa e endegyqai. E ijo mondor ti ijo areqalo ti turtsiy pailyoqnqai. E ijo mondor ti ijo areqalo ti turtsiy louoqnqai dego. 16 Ni ino mondor na segi Qotei pailyqam di tamo laŋaj bei a sosim ino pail di qusim poiyqasai di a endegsi marqa keresai, \"Ni bole maronum.\" A degsi marqa keresai. Di kiyaqa? A ino pail poiyosai deqa. 17 Bole, ni Qotei pailyosim biŋiyonum di bolequja. Ariya tamo di a ino pail qusiq poiyosai deqa ino pail dena aqa areqalo siŋgilatetosai. 18 E Qotei biŋiyeqnum. Di kiyaqa? E bati gargekoba meŋ bulyoqnsim qure utru bei bei naŋgo anjam mareleŋeqnum. Ijo kumbra dena e na niŋgi tulaŋ buŋgejunum. 19 Ariya Kristen tamo uŋgasari naŋgi Qotei louqa koroesoqnibqa e naŋgo koroq dia anjam tulaŋ truquyala segi minjroqnit naŋgi qusib poinjrqas di bolequja. Ariya e meŋ bulyosiy qure utru segi segi naŋgo anjam tulaŋ olekoba totoryosiy naŋgi minjroqnit naŋgi poinjrqasai di keresai.\n20 O was qu, niŋgi aŋgro kiñilala naŋgi bulosib nanariosib walwelaib. Niŋgi tamo bole bole naŋgi bulosib areqalo bole na walweloqniye. Niŋgi qalie, aŋgro mom naŋgi kumbra uge qa poinjrosaieqnu. Deqa niŋgi kumbra uge kalil qa aŋgro mom naŋgi bulosib nanariosib soqniye. 21 Agi Qotei aqa dal anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Tamo Koba Qotei a marqo, 'E na qure utru bei bei qaji tamo naŋgo anjam na ijo segi tamo uŋgasari naŋgi anjam minjroqnqai. Ariya naŋgi ijo anjam quetbqasai.'\" 22 Deqa was qu, Qotei a na tamo naŋgo meŋ bulyetnjreqnu di aqa utru agiende. Kumbra dena a na tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilatosaieqnub qaji naŋgi aqa siŋgila osornjreqnu. Tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi qa sai. Ariya tamo naŋgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub di aqa utru agiende. Kumbra dena a na tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi aqaryainjreqnu. Tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilatosaieqnub qaji naŋgi qa sai.\n23 Deqa niŋgi kalil Qotei tal miligiq di koroesosibqa niŋgi kalil meŋ bulyosib qure utru segi segi naŋgo anjam maroqnqab di bolesai. Niŋgi degyqab di tamo qudei Qotei qaliesai qaji naŋgi nuŋgo koro miligiq gilsib nuŋgo anjam di qusib niŋgi qa marqab, \"Naŋgi nanarionub deqa anjam di mareqnub.\" 24 Ariya niŋgi kalil Qotei aqa medabu osib anjam palontoqnib ariya tamo bei Qotei qaliesai qaji kio tamo laŋaj bei kio a nuŋgo koro miligiq gilsim nuŋgo anjam di qusim a poiyqas. Yim anjam dena aqa are qametim a aqa une qa geregere qalieqas. 25 Osim aqa areqalo uge kalil aqa are miligiq di uliejunu qaji di boleq atsim siŋga pulutosim Qotei aqa ñam soqtosim niŋgi merŋgwas, \"Bole, Qotei a nuŋgo ambleq di unu.\"\nNiŋgi Qotei louqajqa kumbra kalil geregere dauryosib soqniye26 Deqa was qu, niŋgi Qotei louqa korooqnsibqa niŋgi endegyoqniye. Niŋgi kalil segi segi wau ti deqa niŋgi qudei louoqniye. Niŋgi qudei Qotei aqa anjam plaltoqniye. Niŋgi qudei Qotei aqa uli anjam ubtoqniye. Niŋgi qudei meŋ bulyosib qure utru segi segi naŋgo anjam maroqniye. Niŋgi qudei qure utru segi segi naŋgo anjam aqa damu poiŋgim bulyosib palontoqniye. O was qu, nuŋgo wau segi segi dena niŋgi na Kristen tamo uŋgasari naŋgi siŋgilatnjroqniye. 27 Tamo qudei naŋgi meŋ bulyosib qure utru segi segi naŋgo anjam marqa laqnib niŋgi na minjrib tamo aiyel kio tamo qalub kio segi anjam marqab. Tamo gargekoba naŋgi meŋ bulyqab di bolesai. Ariya naŋgi koba na turtsib anjam maraib. Bei nami marim bei bunu marqas. Ariya naŋgi meŋ bulyosib anjam maroqnib niŋgi na anjam bulyo tamo bei minjib a naŋgo anjam di qusim poiyim a na anjam bulyosim plalteme. Yim tamo uŋgasari kalil naŋgi qusib poinjrqas. 28 Ariya nuŋgo koroq dia anjam bulyo tamo bei sosaiamqa meŋ bulyo tamo naŋgi anjam maraib. Naŋgi mequmosib naŋgo segi are miligiq di Qotei pailyebe. 29 Tamo aiyel kio tamo qalub kio naŋgi segi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palontoqnebe. Tamo gargekoba naŋgi anjam palontoqnaib. Ariya naŋgi anjam palontosib merŋgoqnibqa naŋgo anjam bole kio sai kio deqa osib pegiyoqniye. 30 Tamo bei a tigelosim Qotei aqa anjam palontoqnim ariya Qotei na tamo bei awejunu qaji a anjam bei osoryim tamo nami anjam palonteqnu qaji a mati medabu getentosim olo awoamqa tamo di kamba tigelosim anjam palontqas. 31 Niŋgi segi segi kalil kumbra di dauryosib Qotei aqa medabu oqnsib anjam palontoqniye. Palontoqnib Kristen tamo uŋgasari kalil naŋgi qusib qalie osib anjam dena naŋgo are siŋgilatetnjroqnqas. 32 Niŋgi na Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi minjribqa naŋgi na naŋgo segi medabu geregere taqatoqnsib anjam maroqnebe. Deqa naŋgi tigelqa batioqnim naŋgi tigelosib Qotei aqa anjam geregere palontoqnqab. 33 Qotei na aqa segi wau kalil geregere yoqnsiqa a na aqa wau bei niñaqyosaieqnu. Deqa iga kalil aqa kumbra di dauryosim areqalo qujaitosim koba na lawo sosim aqa wau geregere yoqnqom.\nAriya niŋgi Qotei louqa korooqnsibqa niŋgi na uŋgasari naŋgi minjribqa naŋgi mequmesoqneb. Naŋgi anjam maraib. Sawa sawa kalilq dia Qotei aqa segi tamo uŋgasari naŋgo koroq dia naŋgi kumbra degyeqnub. Deqa uŋgasari naŋgi naŋgo segi ñam aguq atoqnsib naŋgo tamo naŋgo sorgomq di geregere mequmosib soqnebe. Agi anjam di Moses aqa dal anjamq di unu. 35 Deqa koroq dia anjam palonto tamo naŋgi anjam palontoqnib uŋgasari naŋgi anjam aqa damu qalieqajqa maroqnib niŋgi na naŋgi saidnjrsib endegsib minjriye, \"Yaintim nuŋgo segi talq dia niŋgi nuŋgo gumbuluŋ naŋgi nenemnjrib naŋgi na anjam aqa damu merŋgwab.\" Niŋgi na naŋgi degsib minjriye. Di kiyaqa? Uŋgasari naŋgi koroq dia anjam marqab di kumbra bolesai. 36 O was qu, Qotei aqa anjam nuŋgoq dena brantej e? Niŋgi segi na Qotei aqa anjam eb e? Sai.\n37 Nuŋgo ambleq di tamo bei a endegsi are qalqas, \"Qotei na e wau ebej deqa e aqa medabu o qaji tamo bole.\" O a endegsi are qalqas, \"E Qotei aqa Mondor ti unum.\" Di a kere are qalqo. Ariya tamo di a olo endegsi poiyem, \"Anjam Pol na neŋgreŋyosiq iga qa qariŋyqo qaji endi Tamo Koba Qotei aqa segi dal anjam.\" 38 Ariya tamo bei a ijo anjam endi qusim uratimqa niŋgi na endegsib minjiye, \"Ni Qotei aqa medabu o qaji tamo bolesai.\" 39 Deqa ijo was qu, niŋgi Qotei aqa medabu osib anjam palontqajqa tulaŋ siŋgilaoqniye. Ariya nuŋgo koroq dia tamo qudei naŋgi meŋ bulyosib qure utru segi segi naŋgo anjam maroqnib niŋgi na naŋgi olo saidnjraib. 40 Ariya niŋgi Qotei louqajqa kumbra kalil geregere dauryosib soqniye.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Cor.14","date":"2018-03-24T04:46:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257649683.30\/warc\/CC-MAIN-20180324034649-20180324054649-00062.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1801,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luke 10\nYesus na tamo 72 naŋgi qariŋnjrnaqa naŋgi gilsib aqa anjam mare mare laqneb1 Bati bei Tamo Koba Yesus na tamo kalil a dauryosib laqneb qaji naŋgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa naŋgo ambleq dena tamo 72 naŋgi giltnjrej. Naŋgi aqa anjam mare mare laqajqa deqa giltnjrej. Giltnjrsiqa naŋgi aiye aiyel qariŋnjrimqa naŋgi a qa namoosib qure kalil a segi bunuqna walwelosim gilqas qaji naŋgi deq gilqajqa minjrsiqa qariŋnjrej. 2 A naŋgi qariŋnjrqa osiqa yawo anjam endegsi minjrej, \"Wauq dia iŋgi gargekoba melionub. Ariya iŋgi meli bunuj otorqajqa wau tamo koba sai. Deqa niŋgi wau lanja minjibqa a na wau tamo qudei eleŋosim qariŋnjrimqa naŋgi aqa wauq gilsib iŋgi meli bunuj otoreleŋqab.\n3 \"Deqa niŋgi giliye. Niŋgi quiye. Niŋgi kaja du du bul deqa e na niŋgi qariŋgitqa gilsib bauŋ juwaŋ naŋgo ambleq dia walweloqnqab. 4 Niŋgi silali osib gilaib. Nuŋgo qaquŋ aib. Siŋga tatal jigaib. Niŋgi walweloqnsibqa gamq dia tamo qudei turosibqa naŋgi anjam bei minjraib. 5 Niŋgi tal bei gogetoqnsib mati tamo uŋgasari tal miligiq di unub qaji naŋgi endegsib minjroqniye, 'Niŋgi are lawo na soqniye.' 6 Degsib minjroqnibqa lawo tamo bei sqas di a nuŋgo lawo anjam di oqas. Ariya lawo tamo bei sqasai di nuŋgo lawo anjam di olo puluosim nuŋgoq bqas. 7 Niŋgi qure bei beiq di brantoqnsibqa tal qujaiq di soqniye. Olo tal bei bei gogetoqnaib. Naŋgi na niŋgi joqsib iŋgi ti ya ti anaiŋgoqnibqa uyoqniye. Niŋgi Qotei aqa wau tamo deqa nuŋgo awai agi oqniye.\n8 \"Niŋgi qure bei beiq giloqnibqa naŋgi niŋgi joqsib iŋgi anaiŋgoqnibqa uyoqniye. 9 Niŋgi qure dia sosibqa tamo uŋgasari ma ti unub qaji naŋgi boletnjroqnsib endegsib minjroqniye, 'Qotei a bosim nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwajqa bati agi jojomqo.' 10 Ariya niŋgi qure beiq giloqnibqa naŋgi niŋgi qoreiŋgosib niŋgi gereiŋgosaiabqa niŋgi naŋgi olo uratnjrqa oqnsib naŋgo qure ambleq dia tigelosibqa naŋgi endegsib minjroqniye, 11 'Qotei a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwajqa bati jojomqo degsi merŋgonumqa niŋgi segi na saidosib Qotei qoreiyonub. Deqa nuŋgo qure qa tumbrum gago siŋga qandratqo qaji agi butuyetŋgonum.' Naŋgi degsib minjroqniye. 12 E niŋgi merŋgwai. Mondoŋ Qotei na tamo uŋgasari naŋgo une qa peginjrqa batiamqa a na qure deqaji tamo uŋgasari naŋgi tulaŋ padaltnjrougetqas. Ariya Qotei na Sodom qure naŋgi degsim padaltnjrqasai. A na naŋgi gulube kiñala enjrqas. Di kiyaqa? Naŋgi ijo ñam qaliesai deqa.\nTamo uŋgasari are bulyqasai qaji naŋgi mondoŋ tulaŋ padalougetqab13 \"O tamo uŋgasari Korasin qure ti Betsaida qure ti di unub qaji, niŋgi tulaŋ padalougetqab. Tamo bei a Tair qure ti Saidon qure ti deq gilsiq maŋwa e nuŋgoq di yoqnem qaji di naŋgoq di yo qamu naŋgi nami are bulyosib naŋgo une qa are ugeinjrnaq unsib are uge qa gara jigsib ŋam sumq di awoeb qamu. 14 Deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Mondoŋ Qotei na tamo uŋgasari naŋgo une qa peginjrqa batiamqa a na niŋgi tulaŋ padaltŋgougetqas. Ariya Qotei na Tair qure ti Saidon qure ti naŋgi degsim padaltnjrqasai. A na naŋgi gulube kiñala enjrqas. Di kiyaqa? Naŋgi ijo ñam qaliesai deqa. 15 O Kaperneam tamo uŋgasari, niŋgi laŋ qureq oqwa kere e? Keresai. Qotei na niŋgi breiŋgimqa moio qureq aiqab.\"\n16 Yesus a anjam degsi marsiqa aqa aŋgro naŋgi endegsi minjrej, \"Tamo bei a nuŋgo anjam qusim dauryqas di a ijo anjam dego qusim dauryqas. Ariya tamo a niŋgi qoreiŋgwas di a e dego qoreibqas. Tamo a e qoreibqas di ijo Abu e qariŋbej qaji a dego qoreiyqas.\"\nTamo 72 Yesus na qariŋnjrej qaji naŋgi olo Yesus aqa areq beb17 Ariya Yesus na tamo 72 naŋgi qariŋnjrnaq gilsib aqa anjam mare mare laqneb. Onaqa bunuqna naŋgo wau di koboonaqa naŋgi olo puluosib Yesus aqa areq aisib naŋgi tulaŋ areboleboleinjrnaqa deqa minjeb, \"O Tamo Koba, iga ino ñam na mondor uge uge naŋgi winjreqnamqa naŋgi gago anjam dauryosib jaraioqneb.\" 18 Onaqa Yesus na minjrej, \"Kola minjal urur mandamq aieqnu dego kere Satan a urur laŋ goge dena uloŋosiq aieqnaq e unonum. 19 Niŋgi quiye. E na Qotei aqa siŋgila niŋgi eŋgonum deqa niŋgi amal uge ti degiŋ ti naŋgo siŋgila tentsib laqnqab. Nuŋgo jeu tamo Satan aqa siŋgila kalil dego niŋgi na kobotoqnqab. Deqa iŋgi bei na yala niŋgi ugeugeiŋgwa keresai. 20 Mondor uge naŋgi nuŋgo anjam dauryosib jaraieqnub niŋgi deqa tulaŋ areboleboleiŋgaiq. Nuŋgo ñam ijo Abu na laŋ qureq dia neŋgreŋyqo unu. Niŋgi deqa tulaŋ areboleboleiŋgem.\"\nYesus a tulaŋ areboleboleiyonaqa Qotei pailyej21 Bati deqa Qotei aqa Mondor a Yesus aqaq aisiq aqa areqalo siŋgilatetonaqa a tulaŋ areboleboleiyonaqa Qotei endegsi pailyej, \"O Abu, ni segi laŋ qa ti mandam qa ti Koba. Deqa e ni biŋimosim ino ñam soqtonum. Ijo anjam e na tamo uŋgasari naŋgi minjreqnum qaji di ni na tamo powo ti unub qaji naŋgi qa ulitoqnsimqa tamo aŋgro du du bul naŋgi segi qa babteqnam naŋgi poinjreqnu. O Abu, ni degsim yeqnum di kere. Ni ino segi areqalo dauryosim agi degyeqnum.\" 22 Yesus a degsi Qotei pailyej. Osiqa marej, \"Ijo Abu na iŋgi iŋgi kalil ijo baŋq di ateleŋej unu. E segi Qotei aqa Ŋiri. Tamo bei a e qa qaliesai. Ijo Abu a segi e qa qalie. Tamo bei a ijo Abu qaliesai dego. E segi ijo Abu qa qalie. Ariya e na tamo qudei naŋgi ijo Abu osornjrqa areibqas di osornjrqai. Yimqa naŋgi dego ijo Abu qa qalieqab.\"\n23 Yesus a degsi marsiqa aqa aŋgro naŋgi joqsiqa naŋgi segi sasalosib a na minjrej, \"Ijo kumbra niŋgi bini uneqnub qaji deqa niŋgi tulaŋ areboleboleiŋgeme. 24 Niŋgi quiye. Nami mandor kokba naŋgi ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti tulaŋ gargekoba kumbra niŋgi bini uneqnub qaji di unqajqa maroqneb naŋgi unosaioqneb. Anjam niŋgi bini queqnub qaji di dego naŋgi quqwajqa maroqneb naŋgi quosaioqneb.\"\nSamaria qaji tamo bei na Juda tamo bei aqaryaiyej. Yesus a deqa anjam sa marej25 Onaqa dal anjam qalie tamo bei a Yesus aqa siŋgila laŋa unqa osiqa deqa Yesus gisaŋyosiq minjej, \"O Qalie Tamo Koba, e kumbra bole kie dauryosiyqa dena e ŋambile gaigai sqai?\" 26 Onaqa Yesus na kamba minjej, \"Ni Moses aqa dal anjam qalie. Ni gaigai sisiyeqnum. Deqa ŋambile gaigai sqajqa gam di ni segi na mare.\" 27 Onaqa tamo dena minjej, \"Moses a nami dal anjam endegsi neŋgreŋyej, 'Ni ino Tamo Koba Qotei tulaŋ qalaqalaiyime. Qalaqalaiysim ino are miligi ti ino qunuŋ ti ino siŋgila ti ino areqalo ti kalil yekritime. Osim ino segi jejamu gereiyeqnum dego kere ino was naŋgi dego geregereinjrime.'\" 28 Onaqa Yesus na minjej, \"Ni kere maronum. Deqa ni kumbra di yoqnqam dena ni ŋambile oqam.\"\n29 Onaqa tamo dena aqa segi ñam soqtqajqa are qalsiqa deqa Yesus olo nenemyej, \"Tamo yai a ijo was deqa gereiyqai?\" 30 Onaqa Yesus na kamba yawo anjam endegsi minjej, \"Tamo bei a Jerusalem dena tigelosiqa gam dauryosiq Jeriko qureq aieqnaqa gamq dia bajiŋ tamo qudei naŋgi na a ojsib aqa iŋgi iŋgi kalil yaiyekriteb. Osib aqa gara palontetosib qalougetonab a moiqa laqnaqa gam qalaq di a uratosib jaraieb. 31 A gam qalaq di ŋeiesonaqa Juda naŋgo atra tamo bei a gam dena walwelosiq gilsiqa tamo di unej. Unsiqa a aqaryaiyqa uratosiqa gam qala beiq na buŋyosiqa gilej. 32 Onaqa sokiñalayonaq Juda tamo bei a dego gam dena walwelosiq gilej. A Livai aqa leŋ. A Qotei aqa atra tal taqatoqnej qaji. A gam dena walwelosiq tamo di gam qalaq di ŋeiesonaq unsiqa a dego tamo di aqaryaiyqa uratosiqa gam qala beiq na buŋyosiqa walwelosi gilej.\n33 \"Ariya olo sokiñalayonaq Samaria tamo bei a dego gam dena walwelosiq gilej. Juda naŋgi mareqnub, 'Samaria naŋgi tamo uge.' A gilsiq tamo di unsiqa a qa tulaŋ dulosiqa aqa areq gilsiqa goreŋ ti wain ti osiq aqa jejamu pupoiyeleŋeb qaji di yanseleŋosiqa qoseleŋetej. Osiqa a soqtosiqa aqa donki quraq di atsiqa osi gilsiqa tamo ŋereŋo qaji talq dia gereiyosiq taqatoqnej. 35 Onaqa nebeonaqa Samaria tamo di aqa segi qureq gilqa laqnsiqa ŋereŋo qaji tal taqato tamo aqa baŋq di silali baŋga qudei atsiqa minjej, 'Ni silali endena tamo di geregereiyoqne. E bosiy ino segi silali baŋga gembub ni olo uratqam di ni kamba emqai.'\"\n36 Yesus na dal anjam qalie tamo di yawo anjam degsi minjsiqa olo minjej, \"Tamo qalub naŋgi gam dena walwelosi gileb. Deqa ni merbe. Tamo yai a tamo gam qalaq di qalnab ŋeiesoqnej qaji aqa was bole?\" 37 Onaqa dal anjam qalie tamo a na kamba Yesus minjej, \"Samaria tamo agi tamo deqa dulosiqa gilsiq gereiyej qaji di aqa was bole.\" Degsi marnaqa Yesus na dal anjam qalie tamo di minjej, \"Ni kere maronum. Deqa ni dego gilsim kumbra degsim yoqne.\"\nYesus a Marta wo Maria wo naŋgo talq di soqnej38 Onaqa bati bei Yesus na aqa aŋgro naŋgi olo joqsiqa koba na walwelosi gilsib qure beiq di branteb. Qure dia uŋa bei soqnej aqa ñam Marta. A naŋgi unjrsiqa joqsiq koba na aqa tal gogeteb. 39 Marta aqa jaja bei soqnej aqa ñam Maria. A dego Tamo Koba Yesus unej. Unsiqa aqa siŋgaq di awoosiqa aqa anjam quoqnej. 40 Ariya Marta a naŋgo iŋgi goietnjrqajqa marsiqa deqa wau koba yoqnej. Osiqa Yesus aqa areq gilsiq minjej, \"O Tamo Koba, ijo jaja na e uratbqoqa e segi iŋgi goioqnsim iŋgi iŋgi kalil gereiyeqnum. A na e yala aqaryaibosai. Deqa ni na minjimqa a na e aqaryaibem.\" 41 Onaqa Tamo Koba Yesus na kamba Marta minjej, \"O Marta, ni iŋgi iŋgi kalil qa are koba qaleqnum. Ni iŋgi iŋgi deqa are kobaimaiq. 42 Iŋgi qujai qa are qalqam di kere. Agi Maria a iŋgi qujai di oqo. Iŋgi di tulaŋ boledamu. Di tamo bei na olo yaiyqa keresai.\"\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Luk.10","date":"2018-03-22T16:16:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647892.89\/warc\/CC-MAIN-20180322151300-20180322171300-00361.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1685,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.388,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Acts 13\nAntiok qureq dia naŋgi Barnabas wo Sol wo Qotei aqa wau ojqajqa deqa giltnjreb1 Antiok qureq dia Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgo ambleq di Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti Qotei aqa anjam plalto qaji tamo naŋgi ti soqneb. Naŋgo ñam agiende. Bei Barnabas. Bei Simeon aqa ñam bei Niger. Ñam di aqa damu, \"Jejamu tulu.\" Bei Lusius. A Sairini qaji. Bei Manain. A nami Tamo Koba Herot ombla aŋgro sosibqa tal qujaiq di boleeb. Ariya bei Sol. 2 Bati bei naŋgi Tamo Koba Qotei qa louoqnsib qurieŋosib iŋgi ti ya ti uratsib sonabqa Qotei aqa Mondor na naŋgi minjrej, \"Niŋgi na Barnabas wo Sol wo naŋgi aiyel giltnjrsib qariŋnjribqa e na wau enjro qaji di naŋgi gilsib wauoqnqab.\" 3 Onaqa naŋgi Qotei pailyqa osibqa iŋgi ti ya ti uratosib naŋgo aiyel gateq di baŋ atsib pailyosib Qotei aqa Mondor na anjam minjrej qaji di naŋgi dauryosib naŋgi aiyel qariŋnjrnab gileb.\nSaiprus nuiq dia Barnabas wo Sol wo naŋgi na Yesus aqa anjam bole tamo uŋgasari naŋgi minjroqneb4 Qotei aqa Mondor na naŋgi aiyel qariŋnjrnaq gilsib Selusia qureq di brantosib dia qobuŋ bei gogetosib qobuŋ na gilsib Saiprus nuiq di branteb. 5 Brantosib Salamis qureq di tiryosib dena naŋgi siŋga na walwelosib nui di aqa qure kalilq dia brantoqnsibqa Juda naŋgo Qotei tal miligiq giloqnsib Qotei aqa anjam minjre minjre laqneb. Jon a dego naŋgi koba na gilsib Qotei aqa anjam na naŋgi aqaryainjroqnej.\n6 Naŋgi Saiprus nui aqa qure kalil keretosib qure qujai Pafos di branteb. Osib qure dia quñam tamo bei aqa ñam Barjisas iteb. A Juda tamo. A na tamo uŋgasari naŋgi gisa gisaŋnjroqnsiqa endegsi minjroqnej, \"E Qotei aqa medabu o qaji tamo bole.\" 7 Rom naŋgo gate koba bei aqa ñam Sergius Paulus a qure dia soqnej. Barjisas a gaigai Sergius Paulus dauryosiq laqnej. Sergius Paulus a qalie tamo kobaquja. Barnabas wo Sol wo Pafos qureq di brantonabqa Sergius Paulus a Qotei aqa anjam quqwa marsiqa naŋgi aiyel metnjrnaqa aqa areq bosib Qotei aqa anjam minjoqneb. Minjeqnabqa quñam tamo Barjisas (Grik anjam na aqa ñam Elimas) a qusiqa are qalej, \"E na Barnabas wo Sol wo naŋgo anjam gegentoqnqai. Sergius Paulus a Qotei aqa anjam di qusimqa aqa areqalo Yesus qa siŋgilato uge.\" 9 A degsi are qalsiqa naŋgo aiyel anjam gegentoqnej. Onaqa Qotei aqa Mondor a Sol aqa ñam bei Pol aqa miligiq aisiq siŋgila yonaqa a na quñam tamo di koqyosiq minjej, \"Ni Satan aqa aŋgro. Ni na kumbra bole kalil jeutsi laqnum. Ni gisa gisaŋ anjam marqajqa ino areqaloq di koba unu. Ni gisa gisaŋ kumbra yqajqa tulaŋ siŋgilaeqnum. Ni na Tamo Koba Qotei aqa anjam bole beltoqnsimqa gisa gisaŋ anjam segi mareqnum. Ino kumbra uge di ni na uratqa keresai. 11 Deqa ni que. Endego Tamo Koba Qotei aqa siŋgila inoq aiimqa ni ŋamdamu geteŋmimqa bati gargekoba yala seŋ unqasai.\" Degsi minjnaqa aqa ŋamdamu ambruiyonaqa a sawa unqa keresai. Deqa a na tamo qudei naŋgi metnjroqnsiqa endegsi minjroqnej, \"Niŋgi na ijo baŋ ojsib e gam osorbiye.\" 12 Onaqa Sergius Paulus a Tamo Koba Qotei aqa siŋgila di unsiqa Qotei aqa anjam Barnabas wo Sol wo na minjoqneb qaji di poiyonaqa tulaŋ prugugetosiq Yesus qa aqa areqalo siŋgilatej.\nBarnabas wo Pol wo naŋgi Antiok qure Pisidia sawaq di unu qaji dia Qotei aqa anjam tamo uŋgasari naŋgi minjroqneb13 Onaqa tamo naŋgi Pol daurysib laqneb qaji naŋgi a ombla na tigelosib Pafos qure uratosib qobuŋ na gilsib Pamfilia sawaq di brantosib Perga qureq di tiryeb. Tiryosib dia Jon Mak a naŋgi uratnjrsiqa olo puluosiq Jerusalem aiej. 14 Onaqa Pol wo Barnabas wo naŋgi Perga qure uratosib siŋga na walwelosib Pisidia sawaq gilsib Antiok qureq di branteb. Brantosib di sonabqa yori batiej. Deqa naŋgi Juda naŋgo Qotei tal miligiq gilsib awoonabqa Juda gate kokba naŋgi tigelosib Moses aqa dal anjam ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgo anjam ti sisiyoqneb. Sisiyosib koboonaqa naŋgi na Pol wo Barnabas wo minjreb, \"O gago was aiyel, niŋgi gagoq bonub deqa tamo uŋgasari naŋgo are siŋgilatetnjrqajqa anjam bei soqnimqa tigelosib mariye.\"\n16 Onaqa Pol a tigelosiqa aqa baŋ soqtosiqa tamo uŋgasari naŋgi anjam marqa getentnjrnaqa naŋgi kirionabqa endegsi minjrej, \"O Israel tamo ti tamo kalil Qotei aqa sorgomq di unub qaji niŋgi ti ijo anjam endi quiye. 17 Iga Israel gago Qotei a nami gago moma naŋgi aqa segi qa giltnjrnaqa naŋgi Isip sawaq dia yauŋ tamo sonabqa a na naŋgi geregere taqatnjroqnej. Onaqa naŋgi tulaŋ kobaonabqa Qotei a siŋgila na naŋgi joqsiqa Isip sawa uratosib gileb. 18 Naŋgi gilsib wadau sawaq di brantosib wausau 40 qa wadau sawaq di sosibqa gulube koba oqneb. Bati deqa Qotei na naŋgi geregere taqatnjroqnej. 19 Dena gago moma naŋgi walwelosib Kenan sawaq di brantonabqa dia Qotei na Kenan naŋgo qure kokba 7-pela padaltnjrsiq naŋgo mandam pupoiyosiq gago moma naŋgi enjrej. Qotei a naŋgi degnjrsiq bosi bosiq wausau 450 koboej. 20 Di koboonaqa Qotei na Israel tamo qudei naŋgi gate atsiqa siŋgila enjreqnaqa siŋgila dena naŋgi na Israel tamo uŋgasari naŋgi taqatnjroqneb. Jeu tamo naŋgi bosib Israel naŋgi ugeugeinjreqnab siŋgila dena naŋgi na olo jeu tamo naŋgi di gotraŋnjroqneb. Degsib ysib ysib Qotei aqa medabu o qaji tamo Samuel aqa bati brantej.\n21 \"Onaqa Israel naŋgi na Samuel minjeb, 'Ni na tamo bei giltimqa a gago mandor koba sosim iga taqatgwas.' Degsib Samuel minjnabqa a na Kis aqa ŋiri Sol giltonaqa a Israel naŋgo mandor koba soqnej. Sol a Benjamin aqa leŋ. A wausau 40 qa Israel naŋgo mandor koba soqnej. 22 Onaqa bunuqna Qotei na Sol kobotosiqa olo Devit giltonaqa a kamba Israel naŋgo mandor koba soqnej. Qotei a Devit qa endegsi marej, 'E Jesi aqa ŋiri Devit unonum, aqa kumbra tulaŋ boledamu. E Devit aqa kumbra qa tulaŋ arearetbqo. E qalieonum, a ijo areqalo kalil dauryoqnqas.' 23 Osiqa Qotei aqa anjam nami marej qaji di a dauryosiqa Devit aqa leŋq dena tamo bei giltosiqa qariŋyonaq Israel gagoq bej. Tamo di aqa ñam Yesus. A na iga oqajqa deqa qariŋyonaq bej.\n24 \"Yesus a wau utru atosaisonaqa Jon a namoqna bosiqa Israel tamo uŋgasari naŋgi endegsi minjroqnej, 'Niŋgi are bulyibqa e na niŋgi yansŋgwai.' 25 Osiqa aqa wau koboqa laqnaqa a na naŋgi olo endegsi minjrej, 'Niŋgi e qa kiersib mareqnub? E nami merŋgem, e Kristus sai. Kristus a ijo qoreq na bqas. Aqa ñam kobaquja. E ñam saiqoji. E tamo laŋaj. Deqa e na Kristus kaŋgalyqajqa e tamo bolesai.' Jon a nami degsi marej.\n26 \"O ijo was niŋgi quiye. Qotei na iga Abraham aqa moma iga ti niŋgi sawa bei bei qaji tamo Qotei aqa sorgomq di unub qaji niŋgi ti oqajqa deqa marsiq Yesus aqa anjam qariŋyqo gagoq bqo. 27 Tamo uŋgasari kalil Jerusalem qureq di unub qaji naŋgi ti naŋgo gate kokba ti naŋgi na Yesus tigeltosib aqa jejamu laŋa gisaŋyosib a qalib moiqajqa anjam kereteb. Di kiyaqa? Yesus a bole Kristus Qotei na qariŋyej qaji di naŋgi poinjrosai deqa. Qotei aqa medabu o tamo naŋgo anjam yori bati gaigai sisiyeqnub qaji di aqa damu dego naŋgi poinjrosai. Utru deqa naŋgi na Yesus tigeltosib aqa jejamu laŋa gisaŋyosib a qalib moiqajqa anjam keretosib qalnab moiej. Naŋgo kumbra dena naŋgi Qotei aqa medabu o tamo naŋgo anjam nami neŋgreŋyeb qaji di dauryosib yeb. 28 Naŋgi une bei Yesus aqa jejamuq di unosai. Yim naŋgi a qalsib moiotqajqa deqa. Deqa naŋgi gisaŋosib une bei aqa jejamuq di laŋa qamsib Pailat minjeb, 'Yesus a une ti. Deqa ni na ŋamburbasq di gaint.' Degsib minjnabqa a na Yesus osiq qaja tamo naŋgo baŋq di atnaqa naŋgi na qalnab moiej. 29 Anjam kalil Qotei aqa medabu o tamo naŋgi nami neŋgreŋyeb qaji di Juda naŋgi dauryosib yeb. Agi naŋgi na Yesus qaleb. Osib Yesus ŋamburbasq dena osib subq ateb. 30 Onaqa Qotei na Yesus olo subq na tigeltonaqa a tigelosiqa tamo naŋgi nami a ombla na Galili sawa uratosib Jerusalem qureq aieb qaji naŋgo ŋamdamuq dia bati gargekoba branteqnaqa naŋgi unoqneb. Deqa bini naŋgi Yesus qa anjam saosib laqnabqa Juda tamo uŋgasari kalil naŋgi queqnub.\n32 \"Nami Qotei na gago moma naŋgi endegsi minjrej, 'E na Kristus qariŋyitqa a nuŋgoq bosim niŋgi oqas.' Qotei aqa anjam bole di aqo Barnabas wo na niŋgi merŋgeqnum. 33 Qotei na aqa anjam di dauryosim Yesus qariŋyim gagoq bqajqa deqa marsiq a na Yesus olo subq na tigeltej. Gago moma naŋgo leŋ agi iga. Deqa a gagoq bej. Anjam deqa nami Devit a louqa buk miligiq di endegsi neŋgreŋyej,\n'Ni ijo aŋgro bole.\nBini e ni ŋambabtmonum.'\nDevit a nami lou namba 2q di anjam di neŋgreŋyej. 34 Onaqa bunuqna Yesus a moinaqa Qotei na olo subq na tigeltej. Deqa Yesus a olo moiqasai. Aqa jejamu subq di qusaqasai dego. Agi Qotei a nami endegsi marej, 'E niŋgi eleŋotqa niŋgi ijo segi tamo uŋgasari boledamu sosib ŋambile oqab. Ijo anjam di e bole dauryqai. E uratqasai. Agi anjam deqaji e nami Devit minjoqnem.' Qotei a nami degsi marej. 35 Deqa niŋgi quiye. Nami Devit na Qotei endegsi minjej, 'Ni na ino segi aŋgro bole Kristus nami giltem qaji a subq di uratim qusaqasai.' Devit a nami degsi Qotei minjsiqa agi louqa buk miligiq di neŋgreŋyej. 36 Niŋgi qalie, Devit a mandor koba sosiqa Qotei aqa areqalo dauryoqnsiqa Israel tamo uŋgasari naŋgi geregere taqatnjroqnej. Bunuqna a moinaqa aqa jejamu osib subq ateb. Aqa moma naŋgi nami subq ateleŋeb a degsib subq ateb. Onaqa aqa jejamu subq di qusaej. 37 Ariya tamo Qotei na subq na tigeltej qaji aqa jejamu subq di qusaosai. Tamo di agi Yesus. 38 O ijo was, niŋgi geregere poiŋgem. Yesus qujai di aqa ñam na Qotei a nuŋgo une kobotetŋgwas. Iga Yesus qujai deqa anjam plaltoqnsim niŋgi merŋgeqnum. 39 Niŋgi Moses aqa dal anjam dauryqab dena Qotei a nuŋgo une kobotetŋgwasai. Niŋgi dena Qotei aqa ŋamdamuq di une saiqoji sqa keresai. Tamo naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatqab qaji naŋgi segi Qotei na une kobotetnjrimqa naŋgi aqa ŋamdamuq di une saiqoji sqab. 40 Deqa niŋgi geregere ŋam atsib soqniye. Gulube kalil Qotei aqa medabu o tamo naŋgi nami deqa maroqneb qaji di nuŋgoq bo uge. Agi nami naŋgi na nuŋgo moma naŋgi anjam endegsib minjroqneb, 41 'O ijo anjam misiliŋyo qaji tamo niŋgi quiye. Nuŋgo bati endeqa e na maŋwa bei osorŋgitqa niŋgi unsib tulaŋ prugeleŋqab. Tamo bei na ijo siŋgila di unsiq deqa saiŋgwo qamu niŋgi qusib gisaŋ qa maronub qamu. Niŋgi bole qa marosai qamu. Deqa niŋgi tulaŋ padalougetqab.'\" Pol a na Juda tamo uŋgasari naŋgi anjam degsi minjrej.\n42 Onaqa lou koboonaqa Pol wo Barnabas wo naŋgi Qotei talq dena oqedonabqa tamo uŋgasari naŋgi na minjreb, \"Yori bati bei qa niŋgi bosib anjam deqaji olo mergibqa iga quqwom.\" 43 Bati deqa tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi Pol wo Barnabas wo naŋgo anjam qusib naŋgi aiyel daurnjreb. Juda tamo ti sawa bei bei qaji tamo nami Juda naŋgo louqa kumbra dauryoqneb qaji naŋgi ti Pol wo Barnabas wo naŋgi daurnjreb. Deqa naŋgi aiyel na naŋgo are siŋgilatetnjroqnsib endegsib minjroqneb, \"Qotei a niŋgi qa are tulaŋ boleiyeqnu deqa niŋgi aqa areqalo geregere dauryoqnsib soqniye.\"\n44 Onaqa yori bati bei qa tamo uŋgasari kalil Antiok qureq di soqneb qaji naŋgi Qotei aqa anjam quqwa marsibqa bosib Qotei talq di koroeb. 45 Tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi Pol aqa anjam quqwajqa bosib koroonabqa Juda tamo kokba naŋgi na naŋgi unjrsibqa are minjiŋ oqetnjrnaqa Pol a anjam mareqnaqa naŋgi na aqa anjam gegentoqnsib a misiliŋyoqneb. 46 Deqa Pol wo Barnabas wo naŋgi na Juda tamo kokba naŋgi siŋgila na endegsib minjreb, \"Qotei na aqo Barnabas wo qariŋgosiq mergej, 'Niŋgi aisib namoqna Juda naŋgo segiq di brantoqnsib ijo anjam minjroqniye.' Qotei na iga degsi mergej deqa iga bosim Qotei aqa anjam niŋgi Juda tamo uŋgasari namoqna merŋgonum. Merŋgonumqa agi niŋgi na gago anjam qusib gotraŋyonub. Nuŋgo kumbra dena niŋgi nuŋgo segi jejamuq di une atsib niŋgi ŋambile gaigai sqajqa gam uratonub. Deqa niŋgi quiye. Bini aqo aiyel niŋgi uratŋgsimqa sawa bei bei qaji tamo naŋgoq gilsim Qotei aqa anjam naŋgi minjroqnqom. 47 Iga degyqom. Di kiyaqa? Tamo Koba Qotei na nami iga segi segi endegsi mergej, 'E na ni qariŋmitqa ni puloŋ bul sosim aisim sawa bei bei qaji tamo naŋgoq di brantoqnsim ijo anjam minjroqnimqa naŋgi qusib are bulyosib ambru uratosib suwaŋoq bqab. Ni sawa sawa kalilq dia tamo uŋgasari naŋgi anjam endegsim minjroqne, \"Niŋgi are bulyosib Qotei aqaq babqa a na niŋgi oqas.\" Ni aisim sawa bei bei qaji tamo naŋgi anjam degsim minjroqne.'\"\n48 Onaqa sawa bei bei qaji tamo naŋgi Pol aqa anjam di qusibqa naŋgi tulaŋ areboleboleinjrnaqa Tamo Koba Yesus aqa anjam biŋiyeb. Deqa qure dia tamo uŋgasari kalil Qotei na nami ŋambile gaigai sqajqa giltnjrej qaji naŋgi are bulyosib Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb. 49 Bati deqa Tamo Koba Qotei aqa anjam tulaŋ kobaosiqa sawa di keretej. 50 Onaqa Juda tamo qudei naŋgi Pol wo Barnabas wo naŋgo kumbra di unsibqa naŋgi tulaŋ minjiŋ oqetnjrnaqa uŋa kokba qudei Qotei qa louoqneb qaji naŋgi ti qure deqa gate kokba ti naŋgo are ugetetnjrnabqa naŋgi tigelosib Pol wo Barnabas wo naŋgi tulaŋ ugeugeinjrsib naŋgi aiyel qure dia sqajqa siŋgila na saidnjrsib naŋgi winjrnab gileb. 51 Deqa naŋgi aiyel naŋgo siŋga tumbrum butuyosib Antiok qure uratosib Aikoniam qureq aieb. Naŋgo aiyel kumbra di Antiok tamo uŋgasari naŋgi unsib naŋgo segi une qalieqajqa deqa naŋgi aiyel kumbra di yeb. 52 Bati deqa Antiok qureq dia Qotei aqa Mondor a tamo uŋgasari Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji naŋgo are miligiq aioqnsiqa naŋgi siŋgilatnjreqnaqa naŋgi tulaŋ areboleboleinjroqnej.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Act.13","date":"2018-03-17T20:35:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257645310.34\/warc\/CC-MAIN-20180317194447-20180317214447-00444.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":2330,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 13\nYesus a na saga yago breiyqa yawo anjam tamo uŋgasari naŋgi minjrej1 Bati deqa Yesus a tal uratosiqa alile aisiq ya agu qalaq di awoej. 2 Onaqa tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi bosib aqa areq di koroonabqa a sasalosiqa qobuŋ goge di awoej. Awesonaqa tamo uŋgasari kalil naŋgi alile di tigelesoqneb. 3 Tigelesonabqa a na yawo anjam gargekoba minjroqnej. Ariya yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Niŋgi quiye. Tamo bei a gilsiqa aqa iŋgi wauq di saga yago breiyeleŋej. 4 Breiynaqa saga yago qudei gam qalaq aieleŋeb. Onaqa qebari naŋgi bosib uyekriteb. 5 Ariya saga yago qudei mandam lanjaq di aieleŋeb. Mandam di guma meniŋ ti. Gogeq di mandam kiñala. Deqa saga yago aieleŋosib urur oqoqujateb. 6 Naŋgo jirim tulaŋ guma aiosai deqa seŋ oqsiq kaŋkaŋonaqa naŋgi laosib moreŋeb. 7 Ariya saga yago qudei sil luwit ambleq di aieleŋeb. Dena oqeb qaji sil luwit na dego dauryosiq oqsiq kabutnjrnaq geitosai. 8 Ariya saga yago qudei mol mandam boledamuq di aieb. Di aisib oqoboledamuysib gei tulaŋ gargekoba ateleŋeb. Qudei 100. Qudei 60. Qudei 30. 9 Tamo a dabkala ti sqas di a ijo anjam endi geregere quem.\"\nYesus a kiyaqa tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnej?10 Onaqa Yesus aqa aŋgro naŋgi aqa yawo anjam di qusibqa naŋgi aqa areq bosib nenemyeb, \"Ni kiyaqa tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjreqnum? Ni utru babtosaieqnum.\" 11 Onaqa Yesus na kamba minjrej, \"Qotei a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di aqa utru uliejunu. Di e na babtitqa ijo aŋgro niŋgi segi utru qalieqab. Ariya Qotei na tamo uŋgasari naŋgi di yawo anjam aqa utru osornjrqasai. 12 Tamo a powo ti sqas di Qotei na powo olo yimqa a powo koba oqas. Ariya tamo a powo ti sqasai di powo kiñala aqaq di unu qaji di Qotei na olo yaiyimqa a laŋa sqas. 13 Utru deqa e na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnqai. Yimqa naŋgi ŋam atoqnsib ijo kumbra laŋa unoqnsib utru poinjrqasai. Naŋgo dabkala na ijo anjam laŋa quoqnsib di dego utru poinjrqasai. 14 Naŋgi degsib sqab deqa anjam bei Qotei aqa medabu o tamo Aisaia nami marej qaji di aqa damu brantqas. A endegsi marej, 'Niŋgi bati gargekoba ijo anjam quoqnsib utru poiŋgwasai. Nuŋgo ŋamdamu na bati gargekoba ijo kumbra unoqnsib di dego utru poiŋgwasai. 15 Tamo uŋgasari di naŋgo areqalo geteŋnjrejunu. Naŋgo dabkala na ijo anjam quqwajqa asginjreqnu. Naŋgi ŋam bruŋejunub. Deqa naŋgo ŋamdamu na ijo kumbra unqasai. Naŋgo dabkala na ijo anjam qusib aqa utru poinjrqasai. Naŋgi are bulyosib ijoq babqa e na naŋgi boletnjrqasai dego.' Qotei a nami degsi marej.\n16 \"Ariya niŋgi ijo segi aŋgro unub deqa niŋgi tulaŋ areboleboleiŋgem. Di kiyaqa? Nuŋgo ŋamdamu na ijo kumbra uneqnub. Nuŋgo dabkala na ijo anjam queqnub. 17 Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Nami Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti tamo naŋgi kumbra bole bole yoqneb qaji naŋgi ti tulaŋ gargekoba kumbra niŋgi bini uneqnub qaji di unqajqa are koba soqnej. Ariya naŋgi unosaioqneb. Anjam niŋgi bini queqnub qaji di dego naŋgi quqwajqa are koba soqnej. Ariya naŋgi quosaioqneb.\"\nYesus a na sago yago qa yawo anjam aqa utru babtej18 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Saga yago qa yawo anjam maronum di aqa utru e na babtitqa niŋgi quiye. 19 Saga yago qudei gam qalaq ainabqa qebari naŋgi bosib uyekriteb qaji di aqa utru endegsi unu. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di tamo qudei naŋgi qusib naŋgo are miligiq di esoqnibqa ariya naŋgi anjam di aqa utru poinjrosaiamqa Satan a bosim anjam Qotei na naŋgo are miligiq di atej qaji di olo yainjrqas. 20 Saga yago qudei mandam lanjaq di aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusib tulaŋ areboleboleinjrimqa anjam di oqujatosib naŋgo areq atqab. 21 Ariya anjam di naŋgo are miligiq tulaŋ guma aiosai. Deqa naŋgi sokiñalayibqa bunuqna Qotei aqa anjam gotraŋyo qaji tamo qudei naŋgi bosib naŋgi gulube enjrsib ugeugeinjrqab. Yimqa naŋgo areqalo Yesus qa siŋgilateqnub qaji di naŋgi olo ulontqab. 22 Saga yago qudei sil luwit ambleq aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusibqa naŋgo areqalo miligiq di esoqnibqa ariya bunuqna naŋgi olo mandam qa iŋgi iŋgi qa are koba qaloqnsibqa silali koba oqnqajqa are prugnjroqnqas. Yimqa naŋgo areqalo dena naŋgi wala walainjrsim Qotei aqa anjam naŋgo are miligiq di tentimqa di loumqas. Deqa a gei boletosai. 23 Ariya saga yago qudei mol mandam boledamuq di aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusib geregere poinjrimqa naŋgo are miligiq di siŋgilatesqab. Deqa Qotei aqa anjam di naŋgo are miligiq di saga bul utru segi segi boleosim tulaŋ kobaqas. Qudei 100. Qudei 60. Qudei 30.\"\nPilagiŋ yago breiyqajqa yawo anjam24 Yesus a na naŋgi yawo anjam degsi minjrsiqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo bei a gilsiqa aqa iŋgi wauq di wit yago yageleŋej dego kere. 25 Wit yago yageleŋonaqa qolo tamo kalil ŋereŋesonabqa jeu tamo bei na bosiqa wit yago ambleq dia pilagiŋ yago dego breiyej. Breiysiq ulaŋej. 26 Ariya bunuqna wit oqsib geiteleŋonabqa pilagiŋ na dego dauryosiq oqej. 27 Deqa wau tamo naŋgi na bosib unsibqa wau lanja minjeb, 'O Tamo Koba, ni wit yago pilagiŋ ti turtsi yagem e? Ni une. Wit oqsib geitonubqa pilagiŋ dego daurysi oqonub.'\n28 \"Onaqa wau lanja na kamba minjrej, 'Jeu tamo bei na bosiq pilagiŋ yago breiyej.' Degsi minjrnaqa wau tamo naŋgi na minjeb, 'O Tamo Koba, ni na marimqa iga pilagiŋ di otoreleŋqom.' 29 Onaqa minjrej, 'Niŋgi pilagiŋ otoraib. Niŋgi otorqab di wit ti turtosib otoro uge. 30 Deqa niŋgi uratib soqneb. Wit ti pilagiŋ ti koba na oqsib geiteleŋabqa e na ijo wau tamo naŋgi minjrqai, \"Niŋgi pilagiŋ otorosib ruwoeleŋosib ŋamyuoq di koitiye. Ariya niŋgi wit osib ijo talq di ateleŋiye.\" '\"\nSis yago qa yawo anjam31 Yesus a na naŋgi yawo anjam degsi minjrsiq koboonaqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo bei na sis yago osiq aqa wauq di yagej dego kere. 32 Sis yago naŋgi tulaŋ kiñilala qas yago bul. Iŋgi iŋgi qudei naŋgo yago kokba yala. Sis yago naŋgi tulaŋ kiñilala. Ariya tamo bei na sis yago osiq aqa wauq di yagonaqa bunuqna a oqsiq tulaŋ kobaqujaej. Osiqa ŋam qudei tulaŋ buŋnjrsiq dani kokba ateleŋej. Onaqa qebari naŋgi bosib aqa daniq dia simi ateleŋeb.\"\nBem tiyeqnu qaji sum qa yawo anjam33 Osiqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di bem tiyeqnu qaji sum bul. Uŋa bei a bem tiyeqnu qaji sum kiñala osiqa bem sum laŋaj ti turtsiq web kobaqujaq dia bulyonaqa bem kalil tiyekritej.\"\nYesus a na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnej34 Yesus a na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam gargekoba deqaji minjroqnej. A anjam bei minjrosaioqnej. Yawo anjam segi minjroqnej. 35 A kumbra di yej deqa anjam bei Qotei aqa medabu o tamo bei nami marej qaji di aqa damu brantej. A endegsi marej,\n\"E na niŋgi yawo anjam merŋgoqnqai.\nTulaŋ nami yawo anjam di aqa damu uliesoqnej.\nSosi sosiq agi bini uliejunu.\nDeqa yawo anjam aqa damu di e na boleq atsiy niŋgi saiŋgwai.\"\nPilagiŋ qa yawo anjam aqa utru36 Ariya Yesus a na tamo uŋgasari naŋgi uratnjrsiqa tal gogetsi sonaqa aqa aŋgro naŋgi aqa areq bosib minjeb, \"O Tamo Koba, ni na pilagiŋ qa yawo anjam di utru geregere plaltsim merge.\"\n37 Onaqa Yesus na minjrej, \"Tamo wit yagej qaji di agi e segi. E Tamo Aŋgro. 38 Wit wau di agi mandam endi. Wit yago di agi tamo uŋgasari naŋgi Qotei na taqatnjreqnu qaji. Ariya pilagiŋ yago di Satan aqa segi tamo uŋgasari naŋgi. 39 Jeu tamo pilagiŋ yago breiyej qaji di Satan. Wit geiteleŋo bati di agi diŋo bati. Ariya wau tamo naŋgi wit otoreleŋeb qaji di agi laŋ aŋgro naŋgi. 40 Deqa niŋgi quiye. Wau tamo naŋgi bosib pilagiŋ otorosib ŋamyuoq di koiteleŋeb qaji naŋgo utru endegsi merŋgwai. Diŋo batiamqa laŋ aŋgro naŋgi degyqab. 41 Bati di e Tamo Aŋgro na ijo laŋ aŋgro naŋgi qariŋnjritqa aisib iŋgi uge uge kalil tamo naŋgo areqalo ugetetnjreqnub qaji naŋgi ti tamo kalil kumbra uge uge yeqnub qaji naŋgi ti pilagiŋ bul breinjrqab. Deqa Qotei na naŋgi olo taqatnjrqasai. 42 Naŋgi breinjrib ŋamyuo kobaq aisib dia akamkobayoqnsib pailoqnsib naŋgo jaqatiŋ qa qalagei anjam atoqnqas. 43 Ariya bati deqa tamo uŋgasari kumbra bole bole yeqnub qaji naŋgo Abu Qotei na naŋgi taqatnjrsim naŋgo Mandor Koba sqas. Deqa naŋgi seŋ bul tulaŋ suwaŋesqab. Tamo a dabkala ti sqas di a ijo anjam endi geregere quem.\"\nSilali osib subq di ulitqajqa yawo anjam44 Osiqa Yesus a olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo qudei naŋgi na silali kobaquja osib ŋam moŋgum miligiq di atsib nañu agu beiq di sub bogsib sub miligiq di uliteb dego kere. Onaqa tamo bei na bosiq ŋam moŋgum di itosiq tulaŋ areboleboleiyej. Deqa a ŋam moŋgum di olo subq di mororyosiq gilsiq aqa iŋgi iŋgi kalil qariŋyosiq dena silali osiq nañu agu di awaiyej.\"\nKolilei qa yawo anjam45 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"E olo yawo anjam bei endegsi merŋgwai. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di silali wauo qaji tamo bei a kolilei qa ŋamoqnej dego kere. 46 A gilsiq ŋamosiq kolilei tulaŋ boledamu itosiq olo puluosi bosiq aqa iŋgi iŋgi kalil qariŋyosiq dena silali osiq kolilei di awaiyej.\"\nKakaŋ waiyqa yawo anjam47 Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"E olo yawo anjam bei merŋgwai. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo naŋgi yuwalq di kakaŋ waiyosib qe gargekoba utru segi segi eleŋqab dego kere. 48 Kakaŋ maqamqa tamo naŋgi na titosib bosib ululq di goge atsib awoosib qe kalil peginjrqab. Qe bole bole gumbaq di jigeleŋqab. Ariya qe uge uge uratosib qalaq di breinjrqab. 49 Kumbra deqaji diŋo bati qa brantqas. Laŋ aŋgro naŋgi bosib tamo bole bole naŋgo ambleq dena tamo uge uge naŋgi eleŋosib breinjribqa ŋamyuoq aiqab. Ŋamyuo koba dia naŋgi akamkobayoqnsib pailoqnsib naŋgo jaqatiŋ qa qalagei anjam atoqnqas.\"\n51 Yesus a na aqa aŋgro naŋgi anjam degsi minjrej. Osiqa nenemnjrej, \"Yawo anjam kalil merŋgonum qaji endi niŋgi utru poiŋgwo e?\" Onaqa naŋgi na minjeb, \"Od.\" 52 Onaqa Yesus na olo minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di dal anjam qalie tamo qudei naŋgi poinjreqnu. Poinjreqnu qaji naŋgi tal aqa abu bul unub. Deqa naŋgi naŋgo talq dena ñoro bunuj ti ñoro namij ti eleŋoqnsib oqeq ateqnub.\"\nYesus aqa qure utru naŋgi aqa anjam quetosai53 Yesus a yawo anjam di kalil marsiq koboonaqa a sawa di uratej. 54 Osiqa aqa segi qure utruq gilej. Gilsiq di sonaqa yori batiej. Deqa a Juda naŋgo Qotei tal miligiq gilsiqa tamo uŋgasari gargekoba sonabqa tigelosiqa Qotei aqa anjam palontosiq minjroqnej. Minjreqnaqa tamo uŋgasari naŋgi aqa anjam qusibqa naŋgi tulaŋ prugeleŋosib maroqneb, \"Yesus a powo qabe na osiqa anjam siŋgila endeqaji palontosiq mergeqnu? A kiersim maŋwa endeqaji babteleŋeqnu? 55 Iga qalie, aqa siqali a laŋa tal gereiyo qaji tamo. Aqa aniqali Maria. A Jems na Josep na Saimon na Judas na naŋgo was. 56 Aqa nawi kalil naŋgi agi iga koba na endi unum. Deqa a kiersim maŋwa endeqaji babteleŋeqnu?\" 57 Naŋgi degsib yomu anjam marsib Yesus qa ugeeb. Onaqa a na minjrej, \"Qotei aqa medabu o qaji tamo bei aqa segi qure utruq gilsim anjam minjroqnqas di naŋgi aqa anjam quetqa asginjrqas. Deqa a ñam saiqoji sqas. Aqa segi talq dia dego a ñam saiqoji sqas. Ariya a qure bei beiq giloqnsim anjam minjroqnqas di naŋgi aqa anjam quetoqnsib aqa ñam soqtoqnqab.\" 58 Yesus a na naŋgi degsi minjrej. Osiqa aqa segi qure utruq dia a maŋwa gargekoba yosai. Di kiyaqa? Naŋgi a qa naŋgo areqalo siŋgilatosai deqa.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.13","date":"2018-03-18T00:35:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257645405.20\/warc\/CC-MAIN-20180317233618-20180318013618-00014.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":2128,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.062,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.394,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Revelation of John 15\nLaŋ aŋgro 7-pela naŋgi iŋgi uge 7-pela ojesoqneb1 Onaqa maŋwa kobaquja bei laŋ goge di brantonaq unem. Unsimqa tulaŋ koba prugugetem. Laŋ aŋgro 7-pela naŋgi iŋgi uge 7-pela ojesonab uneleŋem. Tamo uŋgasari naŋgi ugeugeinjrqajqa deqa iŋgi uge di ojesoqneb. Iŋgi uge di koboamqa gulube bei brantqasai. Iŋgi uge 7-pela di koboamqa Qotei aqa minjiŋ torei koboqas.\n2 Onaqa e olo ŋam atsimqa iŋgi kobaquja bei yuwal baŋga bul unem. Iŋgi di tulaŋ jeqilosiq qunuŋ bulej. Yuwal babaŋ gogeq di ŋamyuo puloŋoqnej. Tamo uŋgasari nami wagme juwaŋ ti aqa sulum ti aqa ñam aqa toqor ti qoto itnjrsib qoto siŋgilaeb qaji naŋgi yuwal qalaq di tigelosib Qotei aqa gombiŋ ojeleŋesoqneb. 3 Osib Qotei aqa wau tamo Moses aqa lou ti Kaja Du aqa lou na ti endegsib louoqneb,\n\"O Tamo Koba Qotei, siŋgila kalil inoq di unu.\nWau kalil ni yeqnum qaji di siŋgila koba.\nIga ino wau di unoqnsim deqa tulaŋ prugugeteqnum.\nTamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgo Mandor Koba agi ni segi.\nKumbra kalil ni yeqnum qaji di tulaŋ boledamu.\n4 O Tamo Koba, ni segi qujai kumbra tulaŋ bolequja yeqnum.\nIno jejamuq di une bei saiqoji.\nDeqa tamo uŋgasari kalil naŋgi bati gaigai ni biŋimoqnsibqa ino ñam soqtoqnsib sqab.\nTamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgi ino areq boqnsibqa ni qa louoqnqab.\nDi kiyaqa? Ino kumbra bole kalil ni segi na boleq atekritonum.\"\n5 Onaqa e olo ŋam atem di Qotei aqa atra tal laŋ qureq di unu qaji aqa siraŋ waqesonaq unem. Tal dia Qotei na aqa anjam bole babteqnu. 6 Onaqa laŋ aŋgro 7-pela iŋgi uge 7-pela di ojesoqneb qaji naŋgi Qotei aqa atra talq dena brantosib oqedeb. Naŋgi gara jugo qat tulaŋ boledamu jigeleŋosib alalag gol na gereiyo qaji dena naŋgo are targaq di kaiŋysib soqneb. 7 Onaqa wagme ŋambile so qaji bei a brantosiq tabir 7-pela gol na gereiyo qaji di eleŋosiqa laŋ aŋgro 7-pela naŋgi di enjrej. Tabir 7-pela di Qotei bati gaigai sqas qaji aqa minjiŋ na maqonaqa enjrej. 8 Onaqa Qotei aqa riaŋ ti aqa siŋgila ti dena qurem koba oqsiqa Qotei aqa atra tal getentej. Deqa tamo bei a Qotei aqa atra tal miligiq gilqa keresai. Laŋ aŋgro 7-pela naŋgi iŋgi uge 7-pela di bilentib koboamqa di tamo naŋgi olo Qotei aqa atra tal miligiq gilqa kere.\nCopyright information for `BOJ\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rev.15","date":"2018-08-21T05:03:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221217951.76\/warc\/CC-MAIN-20180821034002-20180821054002-00269.warc.gz","language":"boj","language_score":0.9996191859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 0.99961918592453}","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.277,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1\nYesus Kristus aqa moma naŋgo ñam kalil\n1Endi Yesus Kristus aqa moma naŋgo ñam kalil. Yesus Kristus a Devit aqa leŋ. Devit a Abraham aqa leŋ.\n2Abraham a Aisak aqa abu. Aisak a Jekop aqa abu. Jekop a Juda aqa was naŋgi ti naŋgo abu. 3Juda a Peres wo Sera wo naŋgo abu. Naŋgo ai Tamar. Peres a Hesron aqa abu. Hesron a Ram aqa abu. 4Ram a Aminadap aqa abu. Aminadap a Nason aqa abu. Nason a Salmon aqa abu. 5Salmon a Boas aqa abu. Boas aqa ai Rahap. Boas a Obet aqa abu. Obet aqa ai Rut. Obet a Jesi aqa abu. 6Jesi a Mandor Koba Devit aqa abu.\nAriya Devit a Solomon aqa abu. Solomon aqa ai agi nami Uria aqa ŋauqali soqnej. 7Solomon a Rehoboam aqa abu. Rehoboam a Abiya aqa abu. Abiya a Asa aqa abu. 8Asa a Jehosafat aqa abu. Jehosafat a Jehoram aqa abu. Jehoram a Usia aqa abu. 9Usia a Jotam aqa abu. Jotam a Ahas aqa abu. Ahas a Hesekia aqa abu. 10Hesekia a Manase aqa abu. Manase a Emon aqa abu. Emon a Josaia aqa abu. 11Josaia a Jehoiakin aqa was naŋgi ti naŋgo abu. Aqa bati qa Babilon naŋgi na bosib Israel naŋgi tontnjrsib joqsib gilsib Babilon naŋgo mandamq di taqatnjresoqneb.\n12Ariya Babilon naŋgi na Israel naŋgi tontnjrnab sonabqa Jehoiakin aqa aŋgro Sealtiel ŋambabej. Sealtiel a Serubabel aqa abu. 13Serubabel a Abiut aqa abu. Abiut a Eliakim aqa abu. Eliakim a Asor aqa abu. 14Asor a Sadok aqa abu. Sadok a Akim aqa abu. Akim a Eliut aqa abu. 15Eliut a Eleasar aqa abu. Eleasar a Matan aqa abu. Matan a Jekop aqa abu. 16Jekop a Josep aqa abu. Josep a Maria aqa gumbuluŋ.\nMaria aqa miligiq na Yesus ŋambabej. Agi naŋgi a qa mareqnub, a Kristus.\n17Deqa Abraham aqaq dena bosi bosiq Devit ŋambabej di moma 14-pela. Devit aqaq dena bosi bosiq Israel naŋgi Babilon naŋgo mandamq di soqneb di dego moma 14-pela. Babilon di soqneb dena bosi bosiq Kristus ŋambabej di dego moma 14-pela.\nYesus Kristus a ŋambabej\n18Yesus Kristus a endegsi ŋambabej. Aqa aniqali Maria Josep na oqajqa saga qameb. Ariya Josep a Maria ombla ŋereŋosaisonabqa Qotei aqa Mondor Maria aqaq ainaqa a gumaŋej. 19Ariya Maria aqa gumbuluŋ Josep a endegsi quej, \"Maria a gumaŋqo.\" A degsi qusiq deqa a Maria uratqa marej. Ariya Josep aqa kumbra tulaŋ boledamu deqa a endegsi are qalej, \"E lumu na Maria uratqai. E boleq na uratqasai. Maria a jemaiyo uge.\" 20Degsi are qaleqnaqa bati bei Tamo Koba Qotei aqa laŋ aŋgro bei aqaq ainaqa ŋeiobilqei na unej. Unnaqa laŋ aŋgro na minjej, \"O Josep, Devit aqa moma, ni Maria ame. Ni ulaaim. Ni que. Qotei aqa Mondor aqaq aiqoqa a gumaŋqo. 21Deqa aqa aŋgro mel ŋambabqas. A na aqa segi tamo uŋasari naŋgo une kalil kobotetnjrsim naŋgi eleŋqas. Deqa ni aqa ñam Yesus waiyqam.\"\n22Kumbra kalil di brantej deqa anjam bei Tamo Koba Qotei aqa medabu o tamo bei nami marej qaji di aqa damu dego brantej. A endegsi marej, 23\"Niŋgi quiye. Bunuqna duŋgeŋge bei a tamo ombla ŋereŋosaisosimqa a gumaŋosim aŋgro mel oqas. Amqa naŋgi aqa ñam Emanuel waiyqab.\" Ñam di aqa damu, \"Qotei a iga koba na unum.\"\n24Onaqa Josep a qutuosiqa anjam Tamo Koba Qotei aqa laŋ aŋgro na minjej qaji di dauryosiqa Maria ej. 25Ariya a Maria ombla ŋereŋosaioqneb. Gilsi gilsiq Maria a aŋgro mel ŋambabtej. Onaqa Josep na aŋgro di aqa ñam Yesus waiyej.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"https:\/\/www.bible.com\/bible\/936\/MAT.1","date":"2018-10-17T09:26:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583511122.49\/warc\/CC-MAIN-20181017090419-20181017111919-00502.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000047684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000004768371582}","num_words":570,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Acts 10\nLaŋ aŋgro bei na Kornilius anjam minjej1Ariya Sisaria qureq dia tamo bei soqnej aqa ñam Kornilius. A Juda tamo sai. A Rom qaji tamo. A qaja tamo naŋgo gate. A na qaja tamo 100 naŋgi taqatnjroqnej. Aqa qaja tamo naŋgi Itali sawa qaji. 2Kornilius a Qotei aqa kumbra dauryoqnej qaji. Deqa tamo uŋgasari kalil a ombla tal qujaiq di soqneb qaji naŋgi a ti bati gaigai Qotei aqa sorgomq di soqneb. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa a naŋgi silali na aqaryainjroqnej. A bati gaigai Qotei pailyoqnej. 3Ariya bati bei seŋ keliŋtonaqa Qotei na Kornilius aqa areqalo waqtetonaqa ŋeiobilqeiobulosiqa Qotei aqa laŋ aŋgro bei aqaq bonaq unej. Onaqa laŋ aŋgro dena minjej, \"O Kornilius.\" 4Onaqa Kornilius na laŋ aŋgro di koqyosiqa tulaŋ ulaugetosiq minjej, \"O Tamo Koba, ni kiyaqa ijoq bonum?\"\nOnaqa laŋ aŋgro dena minjej, \"Qotei a gaigai ino pail queqnu. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa ni na naŋgi aqaryainjreqnum. Ino kumbra di Qotei a unoqnsiq deqa a ni qa tulaŋ areboleboleiyeqnu. 5Deqa ni que. Ni na tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a itqab. A itosib osib beb. Osib babqa a na anjam bei ni mermqas. 6A tamo bei wagme aqa jegara na gara gereiyo qaji aqa ñam Saimon aqa talq di unu. Aqa tal agi alile qalaq di unu.\"\n7Laŋ aŋgro dena Kornilius anjam degsi minjsiq olo ulaŋej. Onaqa Kornilius na aqa kaŋgal tamo aiyel metnjrnaqa aqa areq beb. Qaja tamo qujai dego metonaq aqa areq bej. Qaja tamo di a Qotei aqa kumbra dauryoqnej qaji. A bati gaigai Kornilius ombla sosiqa wauetoqnej. 8Kornilius na naŋgi qalub metnjrnaq aqa areq bonabqa anjam kalil laŋ aŋgro na minjej qaji di naŋgi qalub minjrsiqa qariŋnjrnaq Jopa qureq aieb.\nPita a ŋeiobilqeiobulej9Naŋgi walwelosi aisib gamq di qoloinjrnaqa ŋereŋeb. Olo nebeonaqa tigelosib aisib Jopa qure jojomyeqnabqa bati deqa Pita a Qotei pailyqa osiqa warum bei gogeqsi deq oqej. Di qanam jige. 10Oqsiq warum dia sonaqa a mamyonaqa uŋa qudei naŋgi minjrnaqa iŋgi goieteb. Iŋgi goieqnabqa Qotei na Pita aqa areqalo waqtetonaqa a ŋeiobilqeiobulosiqa laŋ waqonaq iŋgi bei gara kobaquja bul plalosiq mutu qolqeq di ojeleŋosib laŋ goge dena ura uratonab aieqnaq unej. 12Gara miligiq di wagme utru segi segi soqneb. Bel, bauŋ, amal ti bagu ti qebari ti sonab unjrej. 13Uneqnaqa Qotei a laŋ goge dena anjam bei minjnaq quej. A minjej, \"Pita, ni tigelosim wagme bei qalsim uye.\" 14Onaqa Pita na minjej, \"O Tamo Koba, e uyqasai! Wagme uge uge deqaji e nami uyosaioqnem. Moses a marej, 'Wagme deqaji uyqajqa di getento koba.'\" 15Onaqa Qotei na olo Pita minjej, \"Iŋgi iŋgi kalil e na bole qa maronum qaji di ni na olo uge qa maraim.\" 16Gara di degsi aioqalubtosiqa olo torei oqej.\n17Ŋeiobilqei di aqa utru Pita a poiyosai. Deqa a are koba qalsiq soqnej. Onaqa tamo qalub Kornilius na qariŋnjrej qaji naŋgi Jopa qureq di brantosib tamo qudei naŋgi endegsib nenemnjreb, \"Saimon aqa tal qabi unu?\" Degsi nenemnjrnaqa naŋgi na minjreb, \"Saimon aqa tal agide.\" Onaqa naŋgi walwelosib Saimon aqa tal meq di tigeleb. 18Tigelosib maosib mareb, \"Saimon ñam bei Pita a tal endi unu e?\" 19Pita a ŋeiobilqei deqa are koba qaleqnaqa Qotei aqa Mondor na minjej, \"Ni que. Tamo qalub bosib ni qa maronub. 20Deqa ni tigelosim naŋgi daurnjrsim gile. Ni are gulubeimaiq. E na naŋgi qariŋnjronum bonub.\"\n21Onaqa Pita a tal uratosiq mandamq aisiq naŋgo areq di brantosiq minjrej, \"Niŋgi tamo ŋamonub qaji agi e. Niŋgi kiyaqa bonub?\" 22Onaqa naŋgi na minjeb, \"Qaja tamo gate aqa ñam Kornilius a tamo bolequja. A bati gaigai Qotei qa ulaoqnsiqa aqa anjam dauryeqnu. Juda tamo uŋgasari kalil naŋgi a qa mareqnub, 'A tamo bolequja.' Ni que. Ya bilaq Qotei aqa laŋ aŋgro bei Kornilius aqaq di brantosiq minjej, 'Ni tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa aisib Pita minjib ino talq bosim anjam bei mermim quqwam.'\" 23Onaqa Pita a naŋgo anjam di qusiqa naŋgi joqsiq aqa talq dia koba na soqneb. Ŋereŋosib nebeonaqa Pita a naŋgi koba na tigelosib aieb. Jopa tamo qudei Yesus dauryoqneb qaji naŋgi dego koba na aieb.\nPita a Kornilius aqa talq aiej24Naŋgi aisib gamq di qoloinjrnaqa ŋereŋeb. Olo nebeonaqa naŋgi tigelosib aisib Sisaria qureq di branteb. Kornilius a naŋgi qa tariŋoqnsiq ŋam atoqnej. A na aqa tamo si naŋgi ti aqa segi leŋ naŋgi ti kalil minjrnaq bosib a ti koroosib tariŋesoqneb. 25Onaqa Pita a aisiqa Kornilius aqa talq di brantej. Brantosiqa tal miligiq gilnaqa Kornilius a bosiqa Pita aqa siŋgaq di siŋga pulutosiqa a biŋiyej. 26Onaqa Pita na Kornilius tigeltosiq minjej, \"Ni tigel. Ni e biŋibaim. E Qotei sai. Aqo ombla mandam tamo.\" 27Degsi minjsiqa naŋgi ombla anjam qaireb. Osib warum bei miligiq gileb. Warum miligiq dia tamo uŋgasari gargekoba naŋgi koroesonabqa unjrej.\n28Unjrsiqa minjrej, \"Niŋgi qalie, e Juda tamo. Niŋgi Juda tamo sai. Niŋgi sawa bei bei qaji tamo. Deqa gago Juda kumbra agiende. Iga nuŋgo tal gogetqajqa getento koba. Iga niŋgi koba na laqajqa dego getento koba. Moses aqa dal anjam nami degsi neŋgreŋyej unu. Di uŋgum. Qotei na e endegsi merbej, 'Sawa bei bei qaji tamo naŋgi ijo ŋamdamuq di tamo bolesai edegaim.' Qotei na e degsi merbej. 29Deqa niŋgi e qa anjam qariŋyonab e nuŋgo anjam gotraŋyosai. Agi e nuŋgo anjam dauryosim bosim nuŋgo tal gogetonum. Deqa niŋgi merbiye, niŋgi kiyaqa e bqajqa anjam qariŋyeb?\"\n30Onaqa Kornilius na Pita minjej, \"Ya ya endi bati qolqe gilqo seŋ bati kere endego seŋ keliŋtonaqa e pailyeqnamqa tamo bei gara tulaŋ qat jigsiqa bosiq ijo ulatamuq di tigelosiqa merbej, 'O Kornilius, Qotei a gaigai ino pail queqnu. Juda tamo uŋgasari naŋgi iŋgi iŋgi saiinjreqnaqa ni na naŋgi aqaryainjreqnum. Ino kumbra di Qotei a unoqnsiq deqa a ni qa tulaŋ areboleboleiyeqnu. 32Deqa ni que. Ni na tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a itqab. A itosib osib beb. Osib babqa a na anjam bei ni mermqas. A tamo bei wagme aqa jegara na iŋgi iŋgi gereiyo qaji aqa ñam Saimon aqa talq di unu. Aqa tal agi alile qalaq di unu.' 33Laŋ aŋgro na e degsi merbonaqa e urur tigelosim tamo qudei naŋgi qariŋnjrnam Jopa qureq aisib inoq di branteb. Brantonabqa ni na naŋgi daurnjrsim agi ijo talq bonum. Deqa e ni qa tulaŋ areboleboleibqo. Endego iga kalil endia koroosimqa Qotei aqa ŋamgalaq di awejunum. Deqa anjam kalil Tamo Koba Qotei na ni mermej qaji di mergimqa iga quqwom.\" Kornilius na Pita degsi minjej.\nPita na tamo uŋgasari kalil Kornilius aqa talq di koroesoqneb qaji naŋgi anjam bole minjrej34Onaqa Pita a tigelosiqa naŋgi endegsi minjrej, \"E Juda tamo. Niŋgi Juda tamo sai. Niŋgi sawa bei bei qaji tamo. Di uŋgum. Qotei a iga Juda tamo iga bole qa maroqnsiq olo sawa bei bei qaji tamo naŋgi uge qa marosaieqnu. Aqa ŋamdamuq di tamo kalil kere kere unub. Endego e degsi qalieonum. 35Deqa Qotei na iga Juda tamo segi oqasai. Sawa sawa kalilq dia tamo uŋgasari kumbra bole bole yoqnsib Qotei aqa sorgomq di unub qaji naŋgi dego a na eleŋeqnu. 36Bole, nami Qotei na aqa anjam bole qariŋyonaqa Israel naŋgo segiq aiej. Anjam di aqa damu endegsi unu. Tamo uŋgasari naŋgi Qotei ti jeu sonabqa Yesus Kristus na jeu kobotej. Yesus a tamo kalil naŋgo Tamo Koba. 37Niŋgi qalie, Jon a bosiqa tamo uŋgasari naŋgi yanso qa anjam minjroqnej. Bati deqa Yesus Nasaret qaji a Galili sawaq di sosiqa aqa wau utru atej. Aqa wau utru atsiqa a walweloqnsiqa Judia sawa naŋgo qure kalil keretoqnsiq wauoqnej. 38Qotei na aqa Mondor siŋgila koba ti unu qaji di Yesus yonaqa a walweloqnsiqa kumbra bole bole yoqnsiqa tamo uŋgasari Satan na ugetnjro qaji naŋgi kalil boletnjroqnej. Qotei a Yesus ombla soqneb deqa a siŋgila ti wauoqnej. 39Yesus a Juda naŋgo sawa ti Jerusalem qure ti dia maŋwa gargekoba yeqnaqa iga gago ŋamdamu na unoqnem. Iga deqa bini saosim laqnum. Onaqa jeu tamo naŋgi na Yesus osib ŋamburbasq di qalsib moioteb. 40Bati qalub koboonaqa Qotei na Yesus olo subq na tigeltonaqa a tigelosiqa gago ŋamgalaq dia branteqnaqa iga unoqnem. 41A tamo kalil naŋgo ŋamgalaq di brantosaioqnej. Tamo naŋgi Qotei na nami Yesus aqa kumbra qa saoqnqajqa giltnjrej qaji naŋgoq di segi brantoqnej. Yesus a subq na tigelosiqa iga koba na awooqnsimqa iŋgi ti ya ti uyoqnem. Deqa bini iga a qa saosim laqnum. 42Yesus a na nami iga endegsi mergej, 'Niŋgi na tamo uŋgasari naŋgi e qa endegsib minjroqniye, \"Yesus a segi qujai Qotei na giltej qaji. Deqa mondoŋ a na qujai tamo ŋambile unub qaji ti tamo nami moreŋeb qaji naŋgi ti naŋgo une qa peginjrsim naŋgi ŋamyuoq wainjrqas.\" ' Yesus a na nami iga degsi mergej. 43O was qu, Qotei aqa medabu o qaji tamo kalil naŋgi nami Yesus qa endegsib maroqneb, 'Qotei na tamo kalil Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji aqa ñam na naŋgo une kobotetnjrqas.'\"\nQotei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego aqa Mondor enjrej44Pita a naŋgi anjam degsi minjreqnaqa bati qujai deqa Qotei aqa Mondor aisiqa tamo kalil Pita aqa anjam quoqneb qaji naŋgo meŋ bulyetnjrnaqa naŋgi qure bei bei naŋgo anjam poinjrnaqa mareleŋoqneb. Maroqnsib Qotei aqa ñam soqteqnabqa Juda tamo nami Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji agi tamo naŋgi Pita koba na beb qaji naŋgi di qusibqa tulaŋ koba prugeleŋeb. Di kiyaqa? Bati deqa Qotei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego aqa Mondor enjrej deqa. Onaqa Pita a endegsi marej, 47\"Iga Juda tamo nami Qotei aqa Mondor em dego kere sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego bini aqa Mondor onub. Deqa tamo bei na iga naŋgi yansnjrqajqa saidgwa keresai.\" 48Osiqa naŋgi minjrej, \"Niŋgi Yesus Kristus aqa ñam na yanso oiye.\" Degsi minjrnaqa naŋgi na yanso osib Pita minjeb, \"Ni iga koba na endi sqom.\" Degsi minjnabqa a naŋgi koba na soqneb.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Act.10","date":"2020-07-11T01:29:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655919952.68\/warc\/CC-MAIN-20200711001811-20200711031811-00041.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1610,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.096,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.457,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Thessalonians 11Iga Pol na Sailas na Timoti na iga qalub anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi tamo uŋgasari Tesalonaika qureq dia Yesus aqa ñam qa koroosib loueqnub qaji niŋgi qa qariŋyonum. Niŋgi gago Abu Qotei wo Tamo Koba Yesus Kristus wo naŋgi aiyel taqnjrejunub.\n2Gago Abu Qotei wo Tamo Koba Yesus Kristus wo naŋgi aiyel niŋgi qa are boleinjrimqa niŋgi lawo na soqniye.\nGulube oqa bati qa Tesalonaika naŋgi siŋgila na tigeleqnub3O was qu, iga gaigai niŋgi qa are qaloqnsim deqa Qotei biŋiyeqnum. Iga kere degyeqnum. Di kiyaqa? Nuŋgo areqalo Yesus qa siŋgilateqnub qaji di tulaŋ kobaqujaeqnu. Niŋgi segi segi na nuŋgo Kristen was qu naŋgi qalaqalainjreqnub. Nuŋgo kumbra di dego tulaŋ kobaqujaeqnu. 4Utru deqa iga qure kalilq di laqnsimqa tamo uŋgasari Qotei louqa koroeqnub qaji naŋgi niŋgi qa sainjroqnsim nuŋgo ñam soqteqnum. Kumbra uge kalil jeu tamo naŋgi na niŋgi eŋgeqnub qaji deqa ti gulube kalil niŋgi qa branteqnu qaji deqa ti iga na naŋgi sainjroqnsim endegsi minjreqnum, \"Tesalonaika Kristen naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo tulaŋ siŋgilatoqnsib deqa naŋgi gulube ti jaqatiŋ ti kalil di qoboiyoqnsib siŋgila na tigelejunub.\"\nQotei a kumbra tiŋtiŋ na gago une qa iga pegigeqnu5Gulube kalil di nuŋgoq di branteqnu deqa iga endegsi poigwo, Qotei a kumbra tiŋtiŋ na gago une qa iga pegigeqnu. Niŋgi jaqatiŋ eqnub di aqa utru agiende. Qotei a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwajqa deqa. Osim a na niŋgi tulaŋ keretŋgwas. Yim deqa niŋgi aqa tamo boledamu soqnib a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwas. 6Mondoŋ Qotei a kumbra tiŋtiŋ endeqaji yqas. Tamo naŋgi niŋgi gulube eŋgeqnub qaji naŋgi di Qotei na kamba gulube enjrqas. 7Tamo Koba Yesus aqa laŋ aŋgro naŋgi ti ŋamyuo ti laŋ qureq dena mandamq aisib tamo uŋgasari naŋgo ŋamgalaq di brantoqnib bati deqa Qotei na niŋgi ti iga ti aqaryaigosim gago gulube kalil iga bini qoboiyeqnum qaji di yaigosim kobotim iga aqaratqom. 8Ariya Yesus a mandamq aisim tamo naŋgi Qotei qaliesai qaji naŋgi ti tamo naŋgi gago Tamo Koba Yesus aqa anjam bole dauryqa urateqnub qaji naŋgi ti ŋolawotnjrqas. 9Osim naŋgi awai ugedamu enjrqas. Naŋgo awai uge agiende. Naŋgi Tamo Koba Yesus a ombla sqasai. Naŋgi aqa siŋgila koba ti riaŋ ti unqasai dego. Naŋgi tulaŋ isaq di sosibqa bati gaigai padalosi sqab. 10Bati Qotei na nami giltej qaji di brantimqa Tamo Koba Yesus a bosim naŋgi degsim ŋolawotnjrqas. Ariya Qotei aqa segi tamo uŋgasari a qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi kalil a mandamq aioqnim aqa siŋgila unsibqa aqa ñam soqtosib a qa tulaŋ areboleboleinjrim sqab. Niŋgi dego naŋgi ti areboleboleiŋgim sqab. Di kiyaqa? Qotei aqa anjam iga nami niŋgi merŋgoqnem qaji di niŋgi qusib nuŋgo areqaloq di siŋgilatejunub deqa.\nPol a Qotei na Tesalonaika naŋgi aqaryainjrqajqa deqa pailyeqnu11Deqa was qu, iga bati gaigai niŋgi qa osim gago Qotei endegsi pailyeqnum, \"O Abu, ni na Tesalonaika Kristen naŋgi aqaryainjroqnimqa kumbra kalil ni nami naŋgi dauryqa metnjrem qaji di naŋgi dauryoqnibqa ni unsim minjrqam, 'Niŋgi keretonub.' O Abu, ni na naŋgi siŋgilatnjrimqa kumbra bole kalil naŋgi yqajqa arearetnjreqnu qaji di naŋgi yoqnqab. Osib Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib aqa wau geregere ojqab.\" O was qu, iga degsim niŋgi qa Qotei pailyeqnum. 12Deqa nuŋgo kumbra dena niŋgi gago Tamo Koba Yesus aqa ñam soqtoqniye. Yimqa a na kamba dego nuŋgo ñam soqtetŋgoqnqas. Gago Qotei wo Tamo Koba Yesus Kristus wo naŋgi aiyel niŋgi qa are tulaŋ boleinjroqnimqa kumbra di nuŋgoq di brantoqneme.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=2Th.1","date":"2020-07-15T05:39:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657155816.86\/warc\/CC-MAIN-20200715035109-20200715065109-00091.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":558,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.511,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Galatians 11E Pol. Yesus Kristus na e qariŋbej deqa e aqa anjam mare mare laqnum. Mandam tamo bei na e qariŋbosai. Tamo bei na e wau ebosai dego. Yesus Kristus naŋgi Abu Qotei agi Kristus subq na tigeltej qaji wo naŋgi aiyel na e wau ebeb. 2Kristen was kalil sawa endia unub qaji naŋgi e ti ombla na anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi Galesia sawaq dia Yesus aqa ñam qa korooqnsib loueqnub qaji niŋgi qa qariŋyonum.\n3Es was qu, gago Abu Qotei naŋgi Tamo Koba Yesus Kristus wo naŋgi aiyel niŋgi qa are boleinjrimqa niŋgi lawo na soqniye. 4Kristus a gago Abu Qotei aqa areqalo dauryosiq deqa a gago une kobotqa marsiqa aqa segi ŋambile uratosiq moiej. A na iga eleŋamqa iga mandam qa kumbra uge kalil uratqajqa deqa marsiq iga qa moiej. 5Deqa iga Qotei aqa ñam bati gaigai soqtoqnqom. Bole.\nAnjam bole qujai segi unu. Anjam bole bei saiqoji6Kristus a niŋgi qa are tulaŋ boleiyej aqa kumbra dena Qotei na niŋgi aqa segi tamo uŋgasari sqa marsiq metŋgej. Ariya niŋgi olo urur Qotei qoreiyosib Kristus aqa anjam bole dauryqa uratosib olo anjam bei dauryeqnub. E nuŋgo kumbra deqa tulaŋ prugugetonum. 7Ariya anjam bole bei saiqoji. Sai bolesai. Tamo qudei naŋgi nuŋgo areqalo niñaqyetŋgwa wauoqnsib deqa naŋgi Kristus aqa anjam bole di olo bulbulyeqnub. 8Deqa niŋgi quiye. Iga na kio laŋ aŋgro bei na kio Kristus aqa anjam bole iga nami niŋgi merŋgoqnem qaji di olo bulbulyosim anjam bei merŋgwas di Qotei na tamo di ojsim ŋamyuoq waiyeme. 9Iga anjam di nami marem. E olo marqai. Tamo bei na Kristus aqa anjam bole iga nami niŋgi merŋgoqnem qaji di olo bulbulyosim anjam bei merŋgwas di Qotei na tamo di ojsim ŋamyuoq waiyeme.\n10Niŋgi kiersib are qaleqnub? E anjam endi neŋgreŋyonum di mandam tamo naŋgi e qa boleqajqa kio Qotei a e qa boleqajqa kio deqa neŋgreŋyonum e? Mandam tamo naŋgi e qa boleqajqa deqa e waueqnum e? Niŋgi quiye. Mandam tamo naŋgi e qa boleqajqa deqa e waueqnum qamu e Kristus aqa wau tamo bolesai qamu.\nQotei a segi na Pol giltej11O was qu, e bole merŋgonum. Kristus aqa anjam bole e nami niŋgi merŋgoqnem qaji di tamo bei na babtosai. 12E anjam di tamo bei aqa baŋq dena osai. Tamo bei na e osorbosai dego. Yesus Kristus a segi na anjam bole di babtosiq osorbej.\n13Niŋgi ijo kumbra uge e nami yoqnem qaji deqa quoqneb. Niŋgi qalie, e Juda naŋgo kumbra siŋgila na dauryoqnsim deqa e na Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgi ugeugeinjroqnem. Osim e naŋgi torei padaltnjrqajqa siŋgila na wauoqnem. 14E ijo moma naŋgo kumbra kalil dauryqajqa tulaŋ siŋgilaoqnem. Ijo kumbra dena e na ijo kadoi naŋgi tulaŋ buŋnjroqnem. Ijo kadoi naŋgi agi Juda tamo naŋgi.\n15Ariya nami e ŋambabosaisonamqa Qotei na e giltbosiqa a e qa are boleiyosiq metbej. 16Osiqa bati a nami atej qaji di brantonaqa a na aqa Ŋiri Yesus e osorbej. Yim e na aqa anjam bole osiy giloqnsiy tamo uŋgasari sawa bei beiq di unub qaji naŋgi minjre minjre laqajqa deqa. Onaqa bati di e na tamo qudei naŋgi endegsi nenemnjrosaioqnem, \"Yesus a tamo kiero?\" o \"E Yesus aqa anjam kiersi palontoqnqai?\" Qotei a segi na e giltbej deqa e tamo qudei naŋgi degsi nenemnjrosaioqnem. 17E Jerusalem gilosai dego. Yesus aqa anjam maro tamo Qotei na nami giltnjrej qaji naŋgi Jerusalem di soqneb bati deqa e naŋgi unjrqajqa gilosai. E Arebia sawaq gilsim di soqnem. Sosim olo bunuqna e puluosim Damaskus qureq aiem. 18Ariya wausau qalub koboonaqa e Pita segi unqajqa Jerusalem gilem. Gilsim bati 15 Pita ombla soqnem. 19E Jerusalem di soqnem bati di e Yesus aqa anjam maro tamo bei unosai. E Tamo Koba Yesus aqa aube Jems a segi unem. 20Ijo anjam e na neŋgreŋyonum qaji endi anjam bole. E Qotei aqa ŋamgalaq di anjam bole merŋgonum. E niŋgi gisaŋgosai.\n21Ariya bunuqna e Jerusalem olo uratosim Siria sawa ti Silisia sawa ti deq gilem. Gilsim di laqnem. 22Ariya bati deqa Kristus aqa tamo uŋgasari Judia sawaq di soqneb qaji naŋgi ijo ulatamu poinjrosaisoqnej. 23Naŋgi e qa anjam segi endegsi quoqneb, \"Pol a nami iga Kristen tamo uŋgasari padaltgwa laqnej. Ariya bini anjam a nami ugeugeiyqa wauoqnej qaji di a olo palontoqnsiq laqnu.\" 24O was qu, Qotei na e are bulyetbej anjam di naŋgi quoqnsib deqa naŋgi tulaŋ areboleboleinjrnaqa Qotei aqa ñam soqtoqneb.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Gal.1","date":"2020-08-10T11:10:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439738674.42\/warc\/CC-MAIN-20200810102345-20200810132345-00159.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":715,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.04,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 6\nTamo naŋgi na ino ŋam soqtetmoqnqajqa deqa kumbra bole bole yoqnaim1Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo bei a marqas, 'E tamo uŋgasari naŋgi gisaŋnjrsiy naŋgo ŋamgalaq dia kumbra bole bole laŋa yoqnit naŋgi e nubsib ijo ñam soqtetboqnqab.' Ariya niŋgi degyaib. Niŋgi degyqab di nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a niŋgi awai bole eŋgwasai.\n2\"Tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji di ni na aqaryainjrqa osimqa gisaŋ tamo naŋgi kumbra yeqnub di ni degyaim. Gisaŋ tamo naŋgi dena tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrqa oqnsib tamo qudei naŋgi qariŋnjreqnab gul anjamosib namoeqnab tamo kalil naŋgi na naŋgi unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Tamo naŋgi di Qotei tal miligiq dia, gam kokbaq dia kumbra degyeqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Qotei a tamo naŋgi di awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 3Deqa ni degyaim. Ni tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrqa osimqa baŋ qonaŋ na ulitsim aqaryainjrimqa baŋ wo a qalieqasai. 4Di yawo anjam. Aqa damu endegsi unu. Ni uli na tamo uŋgasari iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi aqaryainjrimqa tamo kalil naŋgi qalieqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ni awai bole emqas.\"\nYesus a pailyo kumbra qa tamo uŋgasari naŋgi minjrej5Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi Qotei pailyqa osibqa gisaŋ tamo naŋgi pailyeqnub degsib pailyaib. Gisaŋ tamo naŋgi Qotei pailyqa oqnsib tamo uŋgasari naŋgo ŋamgalaq dia tigeleqnab unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Tamo naŋgi di Qotei tal miligiq dia, qure ambleq dia, gam kokba qalaq dia kumbra degyeqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Qotei a naŋgi awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 6Deqa ni degsim pailyaim. Ni Qotei pailyqa osimqa ino segi warum miligiq gilsim siraŋ qandimosim ino Abu uliejunu qaji a pailyimqa tamo kalil naŋgi ni numqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ni awai bole emqas.\n7\"Tamo naŋgi Qotei qaliesai qaji naŋgi laŋa laŋa pailyo olekoba yoqnsibqa endegsib are qaleqnub, 'Iga pailyo olekoba yoqnimqa Qotei a gago pail quqwas.' Di gisaŋ. Deqa niŋgi Qotei pailyqa osibqa degsib pailyaib. 8Niŋgi naŋgo kumbra di dauryaib. Niŋgi qalie, niŋgi iŋgi bei qa truquosib nuŋgo Abu pailyosaisoqnibqa a nami qalieqo.\n9\"Deqa niŋgi endegsib Qotei pailyoqniye,\n'O gago Abu, ni laŋ goge di unum.\nIno ñam tulaŋ boledamu. Deqa iga na ino ñam getentoqnqom.\n10Ni bosim gago Mandor Koba sosim iga taqatgoqnime.\nLaŋ qureq dia naŋgi ino areqalo dauryeqnub.\nDeqa mandamq endia dego iga ino areqalo dauryoqnqom.\n11O Abu, bini bati endeqa ni na gago iŋgi uyo keretgime.\n12Tamo naŋgi iga qa une ateqnub qaji naŋgo une kalil iga na kobotetnjreqnum.\nDeqa ni na gago une kalil dego olo kobotetgime.\n13Satan na iga walawalaigosim uneq waigwa laqnimqa ni na Satan getentime.\nYim kumbra uge bei na iga ugetetgwasai.'\n14\"O ijo aŋgro, niŋgi degsib Qotei pailyoqniye. Niŋgi quiye. Niŋgi tamo bei qa ŋiriŋ ti soqnimqa aqa une di niŋgi na kobotibqa nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a na kamba nuŋgo une kalil kobotetŋgwas. 15Ariya niŋgi aqa une kobotetqasai di nuŋgo Abu a dego nuŋgo une kobotetŋgwasai.\"\nYesus a qurieŋ qa tamo uŋgasari naŋgi minjrej16Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi ya uratosib qurieŋqa marsibqa gisaŋ tamo naŋgi qurieŋeqnub niŋgi degyaib. Gisaŋ tamo naŋgi qurieŋoqnsibqa ulatamu ugeinjreqnaqa tamo uŋgasari naŋgo ŋamdamuq di laqnabqa unjroqnsib naŋgo ñam soqteqnub. Deqa niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Tamo naŋgi kumbra degyeqnub qaji Qotei na awai bole enjrqasai. Naŋgo awai agi tamo uŋgasari naŋgi na naŋgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 17Ariya ni kumbra degyaim. Ni qurieŋqa osimqa ino ulatamu geregere yansoqnsim ino gate baŋga praŋyoqnsim ino jejamu gereiyoqnsim laqne. 18Yimqa tamo uŋgasari naŋgi ni numoqnsib ni qurieŋeqnum di naŋgi qalieqasai. Ni kumbra bole di uli na yeqnam ino Abu a segi na uneqnu. Deqa a segi na ino ñam soqtetmosim awai bole emqas.\"\nNiŋgi mandam qa iŋgi iŋgi koroiyaib19Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi mandam qa iŋgi iŋgi koroiyaib. Di sisimbiŋ na ugetqab. Baisuwi ojqas. Bajiŋ tamo naŋgi tal paratosib oqab. 20Deqa niŋgi laŋ qure qa iŋgi iŋgi koroiyiye. Di sisimbiŋ na ugetqasai. Baisuwi ojqasai. Bajiŋ tamo naŋgi tal paratosib oqasai dego. 21Sawa qabia ino iŋgi iŋgi kalil unu qaji dia ino areqalo kalil dego siŋgilatim sqas.\"\nIno ŋamdamu di ino jejamu qa puloŋ bul22Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Ino ŋamdamu di ino jejamu qa puloŋ bul. Deqa ino ŋamdamu boleqas ino jejamu kalil suwaŋesqas. 23Ariya ino ŋamdamu ugeqas di ino jejamu kalil ambruqas. Deqa puloŋ ino are miligiq di unu qaji di olo ambruqas di ino are miligi kalil ambruekritqas.\"\nTamo bei a na tamo kokba aiyel naŋgo wau ojqa keresai24Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo qujai a tamo kokba aiyel naŋgo sorgomq di sqa keresai. A na tamo kobaquja bei qalaqalaiyosim olo tamo kobaquja bei jeutqas. Bei aqa anjam dauryoqnsim olo bei qoreiyoqnqas. Dego kere niŋgi mandam qa iŋgi iŋgi ti Qotei ti turtnjrsib naŋgo sorgomq di sqa keresai.\"\nNiŋgi mandamq endia bole sqajqa areqalo kobaiyaib25Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Niŋgi mandamq endia nuŋgo segi jejamu bole sqajqa deqa areqalo kobaiyaib. Osib endegsib maraib, 'Iga iŋgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?' Niŋgi iŋgi uyo na segi ŋambile sqasai. Niŋgi gara jugoqnqab dena segi nuŋgo jejamu bole sqasai. 26Niŋgi qebari naŋgi unjriye. Naŋgi iŋgi yagosaieqnub. Iŋgi otorosib talq di atosaieqnub. Ariya nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a na qebari naŋgi iŋgi anainjreqnu. Niŋgi qalie, qebari naŋgi qunuŋ saiqoji. Ariya niŋgi tamo qunuŋ ti. Niŋgi na qebari naŋgi tulaŋ buŋnjrejunub. 27Niŋgi mandamq endia sokobaiyqajqa are koba qaloqnaib. Niŋgi are koba qalqab areqalo dena niŋgi nuŋgo segi soboleiyqajqa bati olo totoryqa keresai.\n28\"Deqa niŋgi kiyaqa gara qabe na osib jejamu kabutqajqa are koba qaleqnub? Niŋgi ŋam so unjriye. Naŋgo wala kiersib branteqnub di niŋgi qaliesai. Naŋgi segi wauosaieqnub. Naŋgo segi wala gereiyosaieqnub. Qotei a segi na naŋgo wala gereiyeqnu. 29Ariya e niŋgi endegsi merŋgwai. Nami Solomon a gara wala ti boledamu jugoqnej. Ariya ŋam so aqa wala di tulaŋ boledamu. Wala dena Solomon aqa wala tulaŋ buŋyejunu. 30Maŋ laŋaj bini oqwas nebe tamo naŋgi na giŋgeŋyosib olo ŋamyuoq waiyqab. Maŋ laŋaj di Qotei na wala enjreqnu. Deqa niŋgi kiyaqa Qotei qa nuŋgo areqalo siŋgilatqa yonub keresaiiŋgwo? Niŋgi maŋ laŋaj sai. Niŋgi tamo qunuŋ ti. Deqa niŋgi endegsi poiŋgem. Qotei a niŋgi dego gara eŋgoqnqas. 31Niŋgi areqalo kobaiyosib endegsib maraib, 'Iga iŋgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?' Niŋgi degsib maraib. 32Tamo uŋgasari Qotei qaliesai qaji naŋgi iŋgi iŋgi deqa are koba qaleqnub. Ariya niŋgi deqa are koba qalaib. Nuŋgo Abu laŋ qureq di unu qaji a qalie, niŋgi laŋa sqa keresai. Niŋgi iŋgi iŋgi deqaji oqnsib sqab. 33Ariya niŋgi kumbra endi qujai yoqniye. Niŋgi Qotei aqa sorgomq di geregere soqnibqa a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgoqnqas. Osib niŋgi aqa kumbra tiŋtiŋ dauryoqniye. Niŋgi degyqab di Qotei na kamba iŋgi bole bole dego niŋgi eŋgoqnqas. 34Deqa nebe kumbra kie nuŋgoq di brantqas niŋgi deqa are koba qalaib. Nebe a bati bei. Nebe qa gulube di aqa segi gulube. Bati segi segi aqa gulube di naŋgo segi segi. Deqa niŋgi are koba qalaib.\"\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.6","date":"2020-08-10T11:38:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439738674.42\/warc\/CC-MAIN-20200810102345-20200810132345-00178.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1224,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.071,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Corinthians 131Kumbra tulaŋ boledamu di agi qalaqalaiyo kumbra. E meŋ bulyosiy qure utru segi segi naŋgo anjam kio laŋ aŋgro naŋgo anjam kio maroqnqai ariya e qalaqalaiyo kumbra dauryqasai di ijo anjam maro di bolesai. Ijo anjam maro di laŋa noul bulosim qatroŋkobaqas. Osim gruma bul laŋa anjam atqas. 2E Qotei aqa medabu osiy anjam palontoqnqai kio e Qotei aqa uli anjam kalil qalieosiy utru babteleŋqai kio e qalie koba ti sqai kio e Qotei qa ijo areqalo tulaŋ siŋgilatosiy deqa mana kobaquja minjitqa a ijo anjam dauryosim tigelosim sawa beiq gilqas kio ariya e qalaqalaiyo kumbra dauryqasai di ijo kumbra kalil di Qotei aqa ŋamgalaq di kumbra bolesai. 3E ijo iŋgi iŋgi kalil eleŋosiy tamo iŋgi iŋgi saiqoji unub qaji naŋgi jeisiy enjrqai kio e ijo segi jejamu osiy jeu tamo naŋgo baŋq di atitqa naŋgi na osib ŋamyuo na koitqab kio ariya e qalaqalaiyo kumbra dauryqasai di ijo kumbra kalil dena e yala aqaryaibqa keresai.\n4Tamo naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryqab di naŋgi naŋgo was naŋgi qa urur minjiŋ oqoqnqasai. Naŋgi lawo na tamo kalil naŋgi kumbra bole enjroqnqab. Naŋgo was bei a iŋgi iŋgi koba ti soqnim naŋgi a qa are ugeinjrqasai. Naŋgi naŋgo segi ñam soqtoqnqasai dego. 5Tamo naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryqab di naŋgi diqoqnsib sqasai. Naŋgi naŋgo segi jejamu qa are qaloqnqasai dego. Naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryqab di naŋgi urur ŋiriŋoqnqasai. Naŋgo was bei na naŋgi kumbra uge bei enjrimqa naŋgi deqa are qalsib a olo kambatqasai. 6Tamo naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryqab di naŋgi kumbra uge qa areboleboleinjrqasai. Naŋgi kumbra bole qa segi areboleboleinjroqnqas. 7Tamo naŋgi qalaqalaiyo kumbra dauryqab di naŋgi gulube kalil qoboiyoqnqab. Osib naŋgi gaigai Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib a mondoŋ olo bqas deqa tariŋoqnqab. Osib naŋgi gulube kalil qa siŋgila na tigelesqab.\n8Qalaqalaiyo kumbra di koboqa keresai. Qotei na tamo qudei naŋgi wau enjreqnu deqa naŋgi aqa medabu oqnsib aqa anjam geregere palonteqnub. Ariya wau di koboqas. Qotei na tamo qudei naŋgo meŋ bulyetnjreqnu deqa naŋgi qure utru segi segi naŋgo anjam mareleŋeqnub. Kumbra di dego koboqas. Qotei na tamo qudei naŋgi qalie koba enjreqnaqa naŋgi anjam bole mareqnub. Qalie di dego koboqas. 9Iga qalie ti unum. Ariya gago qalie di oto oto deqa iga truquigeqnu. Iga Qotei aqa medabu oqnsim anjam palonteqnum. Anjam di dego oto oto deqa iga truquigeqnu. 10Ariya mondoŋ Kristus a olo bosim iŋgi iŋgi kalil keretimqa bati deqa qalie ti anjam ti iga truquigeqnu qaji di torei koboqas. 11Nami e aŋgro kiñala sosimqa e aŋgro kiñilala naŋgo powo ti areqalo ti osim anjam maroqnem. Ariya bunuqna e tamo kobaqujaosimqa e aŋgro kiñilala naŋgo kumbra di uratem. 12Dego kere bini iga Qotei aqa kumbra geregere qalieosaiunum. Gago qalie di oto oto deqa iga truquigeqnu. Iga ya qolbiq di gago ulatamu geregere unqa keresai dego kere iga Qotei aqa kumbra geregere qalieosaiunum. Ariya mondoŋ iga Qotei aqa areq bosim aqa ulatamu unsimqa bati deqa iga a qa geregere qalieqom. A iga qa geregere qalieeqnu dego kere iga kamba a qa geregere qalieqom. 13Iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum kumbra di a gaigai sqas. Qotei na iga oqajqa deqa iga tariŋoqnsim unum kumbra di dego gaigai sqas. Qalaqalaiyo kumbra di dego gaigai sqas. Ariya qalaqalaiyo kumbra di tulaŋ bolequja. Qalaqalaiyo kumbra dena kumbra kalil tulaŋ buŋnjrejunu.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Cor.13","date":"2020-08-05T08:03:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735916.91\/warc\/CC-MAIN-20200805065524-20200805095524-00261.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":540,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 John 11E Kristen naŋgo gate. Ni uŋa Qotei na giltmej qaji. E na anjam endi neŋgreŋyosim ino aŋgro naŋgi qa ti ni qa ti qariŋyonum. E bole merŋgwai. E niŋgi tulaŋ qalaqalaiŋgeqnum. E segi na sai. Tamo uŋgasari kalil anjam bole qalieonub qaji naŋgi dego niŋgi tulaŋ qalaqalaiŋgeqnub.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=2Jo.1","date":"2020-08-07T04:05:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737152.0\/warc\/CC-MAIN-20200807025719-20200807055719-00508.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.558,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luke 15\nKaja du alelqo qaji aqa yawo anjam1Bati bei takis o qaji tamo naŋgi ti une tamo naŋgi ti kalil Yesus aqa anjam quqwa marsibqa aqa areq bosib koroeb. 2Koroonabqa Farisi naŋgi ti dal anjam qalie tamo naŋgi ti di unsibqa Yesus yomuiyosib mareb, \"Niŋgi uniye. Yesus a une tamo naŋgi joqsiqa koba na walweloqnsib iŋgi uyeqnub.\"\n3Degsi marnabqa Yesus a naŋgo anjam di qusiqa yawo anjam bei endegsi minjrej, 4\"Tamo bei na aqa kaja du du 100 naŋgi joqsim laqnimqa naŋgi ñiŋ uyoqnibqa qujai bei alelqas. Alelamqa tamo dena kaja du du 99 naŋgi uratnjrsimqa qujai alelqo qaji di ŋamosim gilsim itqas. 5Itosim areboleboleiyim soqtosim qoboiyqas. 6Qoboiyosi aisim aqa qureq di brantosim aqa was naŋgi ti aqa qure qujai naŋgi ti kalil koroinjrsimqa minjrqas, 'Niŋgi uniye. Ijo kaja alelqo qaji agi olo itonum! Deqa niŋgi e ombla areboleboleigim sqom!'\" 7Osiqa Yesus na olo minjrej, \"Dego kere une tamo qujai a are bulyimqa laŋ goge dia naŋgi a qa tulaŋ areboleboleinjrqas. Bole, tamo tiŋtiŋ 99 naŋgi nami are bulyeb. Deqa naŋgi olo are bulyqajqa wau saiqoji. Naŋgi qa dego laŋ goge dia naŋgi areboleboleinjreqnu. Ariya une tamo qujai a are bulyimqa naŋgi a qa tulaŋ areboleboleinjrqas.\"\nSilali loumqo qaji aqa yawo anjam8Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Uŋa bei aqa silali baŋga 10-pela sqas. Ariya silali baŋga qujai loumimqa a lam qatrentosim aqa talq di maŋ solsim ŋamosim itqas. 9Itosim gilsim aqa was naŋgi ti aqa qure qujai naŋgi ti kalil koroinjrsimqa minjrqas, 'Ijo silali baŋga qujai loumqo qaji agi olo itonum! Deqa niŋgi e ombla areboleboleigim sqom!'\" 10Osiqa Yesus na olo minjrej, \"Dego kere une tamo qujai a are bulyimqa Qotei aqa laŋ aŋgro naŋgi a qa tulaŋ areboleboleinjrqas.\"\nTamo bei aqa ŋiri aiyel qa yawo anjam11Yesus a degsi marsiqa olo marej, \"Tamo bei aqa ŋiri aiyel soqneb. 12Bati bei ŋiri yala na aqa siqali minjej, 'Abu, ni na ino ñoro kalil ambleq na potosimqa taqal bei e ebe.' Degsi minjnaqa siqali na aqa ñoro ambleq na potosiqa taqal bei aqa ŋiri yala yej. Taqal bei aqa ŋiri koba yej. 13Onaqa bati bei ŋiri yala na aqa ñoro kalil qariŋyosiqa silali osiq tigelosiqa sawa beiq gilej. Gilsiq dia diqosi laqnsiqa aqa silali kalil uyekritej. 14Onaqa sawa dia mam koba aiej. Deqa ŋiri yala a iŋgi tulaŋ saiyej. 15Deqa a sawa deqaji tamo bei aqaq gilnaqa minjej, 'Ni ijo bel taqatnjroqnsim iŋgi anainjroqnsim wauoqnqam.' 16Onaqa a gilsiqa bel naŋgi taqatnjroqnsiqa iŋgi anainjroqnej. Osiq are qaloqnej, 'E mam koba unum. Deqa bel naŋgi iŋgi oto uratoqnibqa di osiy uyoqnitqa dena e kereoqnqas.' A degsi are qalsiq soqnej. Di kiyaqa? Tamo bei na yala iŋgi anaiyosaioqnej deqa.\n17\"Osiqa are qalej, 'Bole. E kumbra grotonum. Deqa bini e mam na moiqa laqnum. Ijo abu aqa wau tamo naŋgi iŋgi koba uyeqnub. Ariya e segi qujai agi mam na moiqa laqnum. 18Deqa e olo puluosiy ijo abu aqaq aisiy minjqai, \"O Abu, e Qotei aqa ŋamgalaq dia ino ŋamgalaq dia dego une kobaquja atonum. 19Deqa e ino aŋgro sqa keresai. Deqa ni marimqa e ino wau tamo sosiy ni wauetmoqnqai.\" ' 20Degsi are qalsiqa tigelosiq bel taqato wau di uratosiq aqa abu aqaq olo aiej.\n\"Aieqnaqa aqa abu ŋam atsiqa isaq di unsiq a qa tulaŋ dulosiqa urur ti gilsiq a soqoŋyosiqa qalaqalaiyoqnsiqa kundoqyoqnej. 21Kundoqyonaqa minjej, 'O Abu, e Qotei aqa ŋamdamuq dia ino ŋamdamuq dia dego une kobaquja atonum. Deqa e ino aŋgro sqa keresai.' 22Degsi minjnaqa aqa abu na aqa wau tamo qudei naŋgi minjrej, 'Niŋgi urur ti gilsib gara jugo tulaŋ boledamu olekoba di osi bosib jigetiye. Baŋriŋ dego osi bosib aqa baŋ duq di jigetiye. Siŋga tatal dego osib aqa siŋgaq di jigeleŋetiye. 23Bulmakau meli bunuj didiqo di qalsib goisib osi babqa iga koba na uysim areboleboleigim sqom. 24Iga degyqom. Di kiyaqa? Ijo aŋgro yala a moiobulosiq agi olo ŋambile sosiq bqo deqa. A loumej agi gagoq di brantqo.' Degsi minjrnaqa naŋgi urur ti gilsib bulmakau goisib koba na awoosib areboleboleinjrnaq soqneb.\n25\"Ariya ŋiri koba a wauq di sosiq dena puluosi bosiq tal jojomyosiqa naŋgi areboleboleinjreqnaq lou tueqnabqa qusiqa wau tamo bei metonaq aqa areq bonaqa nenemyej, 'Naŋgi lou kiyaqa tueqnub?' 27Degsi nenemyonaqa wau tamo dena minjej, 'Ino was yala a olo bqo. Deqa ino abu na bulmakau meli bunuj didiqo di qalqo naŋgi uyoqnsib areboleboleinjreqnaq lou tueqnub. Aqa aŋgro moiobulosiq olo ŋambile sosiq brantqo deqa lou tueqnub.' 28Degsi minjnaq qusiqa ŋiriŋosiq qudalej. Osiqa tal miligiq gilqa uratej. Deqa aqa abu a talq dena oqedosiqa minjej, 'O ijo aŋgro, ni tal miligiq au. Bamqa iga koba na awoosim iŋgi uysim areboleboleigim sqom.' 29Onaqa ŋiri koba a na kamba aqa siqali minjej, 'O Abu, ni que. E wausau gargekoba ino anjam dauryosim ni wauetmoqnem. E ino anjam bei yala gotraŋyosaioqnem. Ni deqa e qa are qalsim e ijo kadoi naŋgi ti koba na areboleboleigwajqa kaja du bei qalsim goiosaieqnum. 30Ariya ino aŋgro yala a na ino ñoro kalil osiqa gam qaji uŋa naŋgi ti sambalaosi laqnsiqa silali kalil uyekritej. Osiq olo bqoqa ni a qa tulaŋ areboleboleimqoqa bulmakau meli bunuj didiqo di agi qaletonum.'\n31\"Degsi minjnaqa aqa siqali na kamba minjej, 'O ijo aŋgro, ni gaigai e ombla unum. Ijo iŋgi iŋgi kalil di ino dego. 32Ariya bini iga maruro atsimqa areboleboleigeqnu. Di kiyaqa? Ino was a moiobulosiq agi olo ŋambile sosiq bqo deqa. A loumej agi gagoq di olo brantqo.'\"\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Luk.15","date":"2020-08-07T03:48:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737152.0\/warc\/CC-MAIN-20200807025719-20200807055719-00366.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":881,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.053,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.336,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 13\nYesus a na saga yago breiyqa yawo anjam tamo uŋgasari naŋgi minjrej1Bati deqa Yesus a tal uratosiqa alile aisiq ya agu qalaq di awoej. 2Onaqa tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi bosib aqa areq di koroonabqa a sasalosiqa qobuŋ goge di awoej. Awesonaqa tamo uŋgasari kalil naŋgi alile di tigelesoqneb. 3Tigelesonabqa a na yawo anjam gargekoba minjroqnej. Ariya yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Niŋgi quiye. Tamo bei a gilsiqa aqa iŋgi wauq di saga yago breiyeleŋej. 4Breiynaqa saga yago qudei gam qalaq aieleŋeb. Onaqa qebari naŋgi bosib uyekriteb. 5Ariya saga yago qudei mandam lanjaq di aieleŋeb. Mandam di guma meniŋ ti. Gogeq di mandam kiñala. Deqa saga yago aieleŋosib urur oqoqujateb. 6Naŋgo jirim tulaŋ guma aiosai deqa seŋ oqsiq kaŋkaŋonaqa naŋgi laosib moreŋeb. 7Ariya saga yago qudei sil luwit ambleq di aieleŋeb. Dena oqeb qaji sil luwit na dego dauryosiq oqsiq kabutnjrnaq geitosai. 8Ariya saga yago qudei mol mandam boledamuq di aieb. Di aisib oqoboledamuysib gei tulaŋ gargekoba ateleŋeb. Qudei 100. Qudei 60. Qudei 30. 9Tamo a dabkala ti sqas di a ijo anjam endi geregere quem.\"\nYesus a kiyaqa tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnej?10Onaqa Yesus aqa aŋgro naŋgi aqa yawo anjam di qusibqa naŋgi aqa areq bosib nenemyeb, \"Ni kiyaqa tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjreqnum? Ni utru babtosaieqnum.\" 11Onaqa Yesus na kamba minjrej, \"Qotei a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di aqa utru uliejunu. Di e na babtitqa ijo aŋgro niŋgi segi utru qalieqab. Ariya Qotei na tamo uŋgasari naŋgi di yawo anjam aqa utru osornjrqasai. 12Tamo a powo ti sqas di Qotei na powo olo yimqa a powo koba oqas. Ariya tamo a powo ti sqasai di powo kiñala aqaq di unu qaji di Qotei na olo yaiyimqa a laŋa sqas. 13Utru deqa e na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnqai. Yimqa naŋgi ŋam atoqnsib ijo kumbra laŋa unoqnsib utru poinjrqasai. Naŋgo dabkala na ijo anjam laŋa quoqnsib di dego utru poinjrqasai. 14Naŋgi degsib sqab deqa anjam bei Qotei aqa medabu o tamo Aisaia nami marej qaji di aqa damu brantqas. A endegsi marej, 'Niŋgi bati gargekoba ijo anjam quoqnsib utru poiŋgwasai. Nuŋgo ŋamdamu na bati gargekoba ijo kumbra unoqnsib di dego utru poiŋgwasai. 15Tamo uŋgasari di naŋgo areqalo geteŋnjrejunu. Naŋgo dabkala na ijo anjam quqwajqa asginjreqnu. Naŋgi ŋam bruŋejunub. Deqa naŋgo ŋamdamu na ijo kumbra unqasai. Naŋgo dabkala na ijo anjam qusib aqa utru poinjrqasai. Naŋgi are bulyosib ijoq babqa e na naŋgi boletnjrqasai dego.' Qotei a nami degsi marej.\n16\"Ariya niŋgi ijo segi aŋgro unub deqa niŋgi tulaŋ areboleboleiŋgem. Di kiyaqa? Nuŋgo ŋamdamu na ijo kumbra uneqnub. Nuŋgo dabkala na ijo anjam queqnub. 17Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Nami Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti tamo naŋgi kumbra bole bole yoqneb qaji naŋgi ti tulaŋ gargekoba kumbra niŋgi bini uneqnub qaji di unqajqa are koba soqnej. Ariya naŋgi unosaioqneb. Anjam niŋgi bini queqnub qaji di dego naŋgi quqwajqa are koba soqnej. Ariya naŋgi quosaioqneb.\"\nYesus a na sago yago qa yawo anjam aqa utru babtej18Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Saga yago qa yawo anjam maronum di aqa utru e na babtitqa niŋgi quiye. 19Saga yago qudei gam qalaq ainabqa qebari naŋgi bosib uyekriteb qaji di aqa utru endegsi unu. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di tamo qudei naŋgi qusib naŋgo are miligiq di esoqnibqa ariya naŋgi anjam di aqa utru poinjrosaiamqa Satan a bosim anjam Qotei na naŋgo are miligiq di atej qaji di olo yainjrqas. 20Saga yago qudei mandam lanjaq di aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusib tulaŋ areboleboleinjrimqa anjam di oqujatosib naŋgo areq atqab. 21Ariya anjam di naŋgo are miligiq tulaŋ guma aiosai. Deqa naŋgi sokiñalayibqa bunuqna Qotei aqa anjam gotraŋyo qaji tamo qudei naŋgi bosib naŋgi gulube enjrsib ugeugeinjrqab. Yimqa naŋgo areqalo Yesus qa siŋgilateqnub qaji di naŋgi olo ulontqab. 22Saga yago qudei sil luwit ambleq aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusibqa naŋgo areqalo miligiq di esoqnibqa ariya bunuqna naŋgi olo mandam qa iŋgi iŋgi qa are koba qaloqnsibqa silali koba oqnqajqa are prugnjroqnqas. Yimqa naŋgo areqalo dena naŋgi wala walainjrsim Qotei aqa anjam naŋgo are miligiq di tentimqa di loumqas. Deqa a gei boletosai. 23Ariya saga yago qudei mol mandam boledamuq di aieb qaji di aqa utru endegsi unu. Tamo qudei naŋgi Qotei aqa anjam qusib geregere poinjrimqa naŋgo are miligiq di siŋgilatesqab. Deqa Qotei aqa anjam di naŋgo are miligiq di saga bul utru segi segi boleosim tulaŋ kobaqas. Qudei 100. Qudei 60. Qudei 30.\"\nPilagiŋ yago breiyqajqa yawo anjam24Yesus a na naŋgi yawo anjam degsi minjrsiqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo bei a gilsiqa aqa iŋgi wauq di wit yago yageleŋej dego kere. 25Wit yago yageleŋonaqa qolo tamo kalil ŋereŋesonabqa jeu tamo bei na bosiqa wit yago ambleq dia pilagiŋ yago dego breiyej. Breiysiq ulaŋej. 26Ariya bunuqna wit oqsib geiteleŋonabqa pilagiŋ na dego dauryosiq oqej. 27Deqa wau tamo naŋgi na bosib unsibqa wau lanja minjeb, 'O Tamo Koba, ni wit yago pilagiŋ ti turtsi yagem e? Ni une. Wit oqsib geitonubqa pilagiŋ dego daurysi oqonub.'\n28\"Onaqa wau lanja na kamba minjrej, 'Jeu tamo bei na bosiq pilagiŋ yago breiyej.' Degsi minjrnaqa wau tamo naŋgi na minjeb, 'O Tamo Koba, ni na marimqa iga pilagiŋ di otoreleŋqom.' 29Onaqa minjrej, 'Niŋgi pilagiŋ otoraib. Niŋgi otorqab di wit ti turtosib otoro uge. 30Deqa niŋgi uratib soqneb. Wit ti pilagiŋ ti koba na oqsib geiteleŋabqa e na ijo wau tamo naŋgi minjrqai, \"Niŋgi pilagiŋ otorosib ruwoeleŋosib ŋamyuoq di koitiye. Ariya niŋgi wit osib ijo talq di ateleŋiye.\" '\"\nSis yago qa yawo anjam31Yesus a na naŋgi yawo anjam degsi minjrsiq koboonaqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo bei na sis yago osiq aqa wauq di yagej dego kere. 32Sis yago naŋgi tulaŋ kiñilala qas yago bul. Iŋgi iŋgi qudei naŋgo yago kokba yala. Sis yago naŋgi tulaŋ kiñilala. Ariya tamo bei na sis yago osiq aqa wauq di yagonaqa bunuqna a oqsiq tulaŋ kobaqujaej. Osiqa ŋam qudei tulaŋ buŋnjrsiq dani kokba ateleŋej. Onaqa qebari naŋgi bosib aqa daniq dia simi ateleŋeb.\"\nBem tiyeqnu qaji sum qa yawo anjam33Osiqa olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di bem tiyeqnu qaji sum bul. Uŋa bei a bem tiyeqnu qaji sum kiñala osiqa bem sum laŋaj ti turtsiq web kobaqujaq dia bulyonaqa bem kalil tiyekritej.\"\nYesus a na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam segi minjroqnej34Yesus a na tamo uŋgasari naŋgi yawo anjam gargekoba deqaji minjroqnej. A anjam bei minjrosaioqnej. Yawo anjam segi minjroqnej. 35A kumbra di yej deqa anjam bei Qotei aqa medabu o tamo bei nami marej qaji di aqa damu brantej. A endegsi marej,\n\"E na niŋgi yawo anjam merŋgoqnqai.\nTulaŋ nami yawo anjam di aqa damu uliesoqnej.\nSosi sosiq agi bini uliejunu.\nDeqa yawo anjam aqa damu di e na boleq atsiy niŋgi saiŋgwai.\"\nPilagiŋ qa yawo anjam aqa utru36Ariya Yesus a na tamo uŋgasari naŋgi uratnjrsiqa tal gogetsi sonaqa aqa aŋgro naŋgi aqa areq bosib minjeb, \"O Tamo Koba, ni na pilagiŋ qa yawo anjam di utru geregere plaltsim merge.\"\n37Onaqa Yesus na minjrej, \"Tamo wit yagej qaji di agi e segi. E Tamo Aŋgro. 38Wit wau di agi mandam endi. Wit yago di agi tamo uŋgasari naŋgi Qotei na taqatnjreqnu qaji. Ariya pilagiŋ yago di Satan aqa segi tamo uŋgasari naŋgi. 39Jeu tamo pilagiŋ yago breiyej qaji di Satan. Wit geiteleŋo bati di agi diŋo bati. Ariya wau tamo naŋgi wit otoreleŋeb qaji di agi laŋ aŋgro naŋgi. 40Deqa niŋgi quiye. Wau tamo naŋgi bosib pilagiŋ otorosib ŋamyuoq di koiteleŋeb qaji naŋgo utru endegsi merŋgwai. Diŋo batiamqa laŋ aŋgro naŋgi degyqab. 41Bati di e Tamo Aŋgro na ijo laŋ aŋgro naŋgi qariŋnjritqa aisib iŋgi uge uge kalil tamo naŋgo areqalo ugetetnjreqnub qaji naŋgi ti tamo kalil kumbra uge uge yeqnub qaji naŋgi ti pilagiŋ bul breinjrqab. Deqa Qotei na naŋgi olo taqatnjrqasai. 42Naŋgi breinjrib ŋamyuo kobaq aisib dia akamkobayoqnsib pailoqnsib naŋgo jaqatiŋ qa qalagei anjam atoqnqas. 43Ariya bati deqa tamo uŋgasari kumbra bole bole yeqnub qaji naŋgo Abu Qotei na naŋgi taqatnjrsim naŋgo Mandor Koba sqas. Deqa naŋgi seŋ bul tulaŋ suwaŋesqab. Tamo a dabkala ti sqas di a ijo anjam endi geregere quem.\"\nSilali osib subq di ulitqajqa yawo anjam44Osiqa Yesus a olo yawo anjam bei endegsi minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo qudei naŋgi na silali kobaquja osib ŋam moŋgum miligiq di atsib nañu agu beiq di sub bogsib sub miligiq di uliteb dego kere. Onaqa tamo bei na bosiq ŋam moŋgum di itosiq tulaŋ areboleboleiyej. Deqa a ŋam moŋgum di olo subq di mororyosiq gilsiq aqa iŋgi iŋgi kalil qariŋyosiq dena silali osiq nañu agu di awaiyej.\"\nKolilei qa yawo anjam45Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"E olo yawo anjam bei endegsi merŋgwai. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di silali wauo qaji tamo bei a kolilei qa ŋamoqnej dego kere. 46A gilsiq ŋamosiq kolilei tulaŋ boledamu itosiq olo puluosi bosiq aqa iŋgi iŋgi kalil qariŋyosiq dena silali osiq kolilei di awaiyej.\"\nKakaŋ waiyqa yawo anjam47Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"E olo yawo anjam bei merŋgwai. Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Kumbra di tamo naŋgi yuwalq di kakaŋ waiyosib qe gargekoba utru segi segi eleŋqab dego kere. 48Kakaŋ maqamqa tamo naŋgi na titosib bosib ululq di goge atsib awoosib qe kalil peginjrqab. Qe bole bole gumbaq di jigeleŋqab. Ariya qe uge uge uratosib qalaq di breinjrqab. 49Kumbra deqaji diŋo bati qa brantqas. Laŋ aŋgro naŋgi bosib tamo bole bole naŋgo ambleq dena tamo uge uge naŋgi eleŋosib breinjribqa ŋamyuoq aiqab. Ŋamyuo koba dia naŋgi akamkobayoqnsib pailoqnsib naŋgo jaqatiŋ qa qalagei anjam atoqnqas.\"\n51Yesus a na aqa aŋgro naŋgi anjam degsi minjrej. Osiqa nenemnjrej, \"Yawo anjam kalil merŋgonum qaji endi niŋgi utru poiŋgwo e?\" Onaqa naŋgi na minjeb, \"Od.\" 52Onaqa Yesus na olo minjrej, \"Qotei laŋ qureq di unu qaji a tamo uŋgasari naŋgo Mandor Koba sosiq naŋgi taqatnjreqnu. Anjam di dal anjam qalie tamo qudei naŋgi poinjreqnu. Poinjreqnu qaji naŋgi tal aqa abu bul unub. Deqa naŋgi naŋgo talq dena ñoro bunuj ti ñoro namij ti eleŋoqnsib oqeq ateqnub.\"\nYesus aqa qure utru naŋgi aqa anjam quetosai53Yesus a yawo anjam di kalil marsiq koboonaqa a sawa di uratej. 54Osiqa aqa segi qure utruq gilej. Gilsiq di sonaqa yori batiej. Deqa a Juda naŋgo Qotei tal miligiq gilsiqa tamo uŋgasari gargekoba sonabqa tigelosiqa Qotei aqa anjam palontosiq minjroqnej. Minjreqnaqa tamo uŋgasari naŋgi aqa anjam qusibqa naŋgi tulaŋ prugeleŋosib maroqneb, \"Yesus a powo qabe na osiqa anjam siŋgila endeqaji palontosiq mergeqnu? A kiersim maŋwa endeqaji babteleŋeqnu? 55Iga qalie, aqa siqali a laŋa tal gereiyo qaji tamo. Aqa aniqali Maria. A Jems na Josep na Saimon na Judas na naŋgo was. 56Aqa nawi kalil naŋgi agi iga koba na endi unum. Deqa a kiersim maŋwa endeqaji babteleŋeqnu?\" 57Naŋgi degsib yomu anjam marsib Yesus qa ugeeb. Onaqa a na minjrej, \"Qotei aqa medabu o qaji tamo bei aqa segi qure utruq gilsim anjam minjroqnqas di naŋgi aqa anjam quetqa asginjrqas. Deqa a ñam saiqoji sqas. Aqa segi talq dia dego a ñam saiqoji sqas. Ariya a qure bei beiq giloqnsim anjam minjroqnqas di naŋgi aqa anjam quetoqnsib aqa ñam soqtoqnqab.\" 58Yesus a na naŋgi degsi minjrej. Osiqa aqa segi qure utruq dia a maŋwa gargekoba yosai. Di kiyaqa? Naŋgi a qa naŋgo areqalo siŋgilatosai deqa.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.13","date":"2020-08-04T17:07:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735881.90\/warc\/CC-MAIN-20200804161521-20200804191521-00414.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1957,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.064,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Romans 4\nAbraham a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole soqnej1Abraham a iga bul mandam tamo. A gago moma utru. Deqa iga a qa kiersi marqom? 2Abraham a kumbra bole yoqnej gam dena a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole soqnej qamu a aqa segi ñam soqtqa kere. Ariya aqa kumbra dena a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole sosai. 3Qotei aqa anjam kie neŋgreŋq di unu? Anjam agiende. \"Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\" 4Iga qalie, tamo a wauqas di a awai oqas. A laŋa awai oqasai. A wauosim dena awai oqas. 5Ariya tamo bei a Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole sqa marsimqa a kierqas? A kumbra bole yoqnqas gam dena a tamo bole sqas e? Sai. Ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosim endegsi marqas, \"Qotei a na tamo une ti unub qaji naŋgi olo tamo bole qa minjreqnu.\" A degsim Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosim marimqa gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjqas. 6Devit a dego nami anjam deqaji maroqnej. Agi a marej, \"Tamo naŋgi kumbra bole bei yosaiibqa Qotei a laŋa naŋgi tamo bole une saiqoji qa minjrqas di naŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\" 7Agi Devit a endegsi marej,\n\"Qotei a tamo naŋgo kumbra uge qa are walyimqa\nnaŋgo une kobotetnjrqas di\nnaŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\n8Tamo Koba Qotei a tamo naŋgo une qa olo bunu are qalqasai di\nnaŋgi tulaŋ areboleboleinjrqas.\"\n9Deqa iga kiersi marqom? Tamo muluŋ aio qaji naŋgi segi areboleboleinjrqas e? O tamo muluŋ aiosaieqnub qaji naŋgi dego areboleboleinjrqas e? Od. Naŋgi kalil koba na areboleboleinjrqas. Agi iga mareqnum, Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena qujai Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. 10Ariya Abraham a kiersi sonaqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej? A muluŋ aiej kio a muluŋ aiosaisoqnej kio? Od, Abraham a muluŋ aiosaisonaqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. 11A muluŋ aiosaisoqnej bati deqa a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej. Deqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. Osiqa aqa segi anjam Abraham minjej qaji di siŋgilatqa osiqa olo minjej, \"Ni muluŋ aie.\" Deqa iga endegsi qalieonum, Abraham a tamo kalil muluŋ aiosaiosib naŋgo areqalo Qotei qa siŋgilateqnub qaji naŋgo moma matu. 12A tamo naŋgi muluŋ aieqnub qaji naŋgo moma matu dego. Ariya tamo naŋgi naŋgo jejamu laŋa oqnsib muluŋ aieqnub qaji a naŋgo moma matu sai. Tamo naŋgi muluŋ aioqnsib olo Abraham aqa kumbra dego dauryosib Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji a naŋgo moma matu bole. Agi gago moma matu Abraham aqa kumbra agiende. A muluŋ aiosaisosiqa Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej.\nTamo uŋgasari Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi iŋgi iŋgi Qotei na Abraham yqa minjej qaji di oqab13Nami Qotei na Abraham aqa moma naŋgi ti endegsi minjrej, \"E niŋgi mandam kalil eŋgwai.\" Ariya Abraham a dal anjam dauryej deqa Qotei na anjam di minjosai. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej. Utru deqa Qotei na Abraham aqa moma naŋgi ti minjrej, \"E niŋgi mandam kalil eŋgwai.\" 14Tamo naŋgi dal anjam dauryqab gam dena naŋgi iŋgi iŋgi kalil Qotei a nami iga egwa marej qaji di oqneb qamu iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum kumbra di laŋa uloŋej qamu. Qotei aqa anjam nami marej qaji di dego laŋa uloŋej qamu. 15Iga qalie, dal anjam unu deqa tamo naŋgi dal anjam gotraŋyeqnub. Deqa Qotei a naŋgi qa minjiŋ oqeteqnu. Ariya dal anjam sosai qamu tamo naŋgi dal anjam gotraŋyeqnub degsi marqa keresai qamu.\n16Qotei a Abraham a qa ti aqa moma bunuqna brantqab qaji naŋgi qa ti are tulaŋ boleiyosiq deqa iŋgi iŋgi kalil di naŋgi enjrqa marej. Deqa tamo uŋgasari Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi iŋgi iŋgi di oqab. Juda tamo dal anjam ejunub qaji naŋgi segi iŋgi iŋgi di oqasai. Tamo kalil Abraham aqa kumbra dauryosib Qotei qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi dego iŋgi iŋgi di oqab. Abraham agi a iga kalil gago moma matu. 17Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"O Abraham, e ni giltmonum deqa ni tamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgo moma matu sqam.\" O was qu, Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa a Qotei aqa ŋamgalaq di gago moma matu unu. Qotei qujai di tamo moreŋo qaji naŋgi olo subq na tigeltnjreqnu. A segi na marnaqa iŋgi iŋgi kalil nami sosai qaji di branteleŋej.\n18Abraham a qaliesai, Qotei a kiersim aqa anjam nami marej qaji di dauryosim yqas? Ariya Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq marej, \"E qalieonum, Qotei aqa anjam nami marej qaji di aqa damu brantqas.\" Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq degsi qalieej deqa a tamo uŋgasari gargekoba sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgo moma matu soqnej. Agi Qotei a nami Abraham endegsi minjej, \"Ino moma naŋgi tulaŋ gargekobaqab.\" 19Abraham aqa wausau 100. Deqa aqa siŋgila koboej. Aqa ŋauqali Sara a dego tulaŋ qeliej. Deqa a aŋgrotqa keresai. Abraham a di qalieej ariya a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq ojesoqnej. 20Anjam Qotei na nami minjej qaji a deqa are qalsiq soqnej. A areqalo aiyeltosai. A Qotei qa aqa areqalo siŋgilatosiq aqa ñam soqtoqnej. 21A qalieej, anjam Qotei na nami minjej qaji di a dauryosim yqa kere. 22Abraham a Qotei qa aqa areqalo siŋgilatej deqa Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\n23Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, \"Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej.\" Ariya anjam di Abraham qa segi neŋgreŋyosai. 24Iga kalil qa ti anjam di neŋgreŋyeb. Iga dego Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum deqa a iga tamo bole une saiqoji qa mergwas. Qotei agi gago Tamo Koba Yesus subq na tigeltej qaji a qa qujai gago areqalo siŋgilateqnum. 25Qotei na Yesus uratonaqa naŋgi na a qalnab moiej. Yim a gago une kobotqajqa deqa. Onaqa Qotei na Yesus olo subq na tigeltosiq dena iga tamo bole une saiqoji qa mergej.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Rom.4","date":"2020-08-03T09:10:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735792.85\/warc\/CC-MAIN-20200803083123-20200803113123-00128.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":994,"character_repetition_ratio":0.141,"word_repetition_ratio":0.042,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.513,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Timothy 2\nIga Qotei na tamo uŋgasari kalil naŋgi aqaryainjroqnqajqa deqa pailyoqnqom1Ariya e anjam kobaquja bei endegsi mermit ni qusim daurye. Ni na Kristen tamo uŋgasari naŋgi minjroqnimqa naŋgi tamo kalil qa pailyoqnebe. Yim Qotei na naŋgi aqaryainjroqnqas. Od, ni na naŋgi minjroqnimqa naŋgi Qotei biŋiyoqnebe. 2Ni na Kristen tamo uŋgasari naŋgi minjroqnimqa naŋgi mandor kokba ti sawa taqato qaji tamo kalil naŋgi qa ti Qotei pailyoqnib a na naŋgi aqaryainjroqnqas. Yim deqa iga kalil are lawo sosim kumbra Qotei a areareteqnu qaji di dauryoqnqom. 3Kristen tamo uŋgasari naŋgi degsib pailyoqnibqa Qotei agi iga eleŋej qaji a naŋgi qa tulaŋ areboleboleiyqas. Pailyo deqaji Qotei aqa ŋamgalaq di tulaŋ boledamu. 4Qotei a na tamo uŋgasari kalil naŋgi oqajqa are qaleqnu. Yim naŋgi anjam bole poinjrqajqa deqa. 5Iga qalie, Qotei a segi qujai Qotei bole. Kristus Yesus a segi qujai tamo uŋgasari naŋgi ti Qotei ti naŋgo ambleq di tigelesosiqa yeba waiyej unu. 6Kristus a moiqajqa bati agi Qotei a nami bati yonaqa a bosiqa tamo uŋgasari kalil naŋgi oqa marsiqa aqa segi ŋambile uratosiq moiej. Aqa kumbra dena Qotei na iga endegsi osorgej, a na tamo uŋgasari kalil naŋgi oqajqa are qaleqnu. 7Qotei a na e aqa anjam marsiy laqajqa deqa osiq e giltbej. Deqa e aqa anjam marqajqa wau ti. E bole mermonum. E gisaŋosai. E sawa bei bei qaji tamo uŋgasari naŋgi qa gilsiy Qotei aqa anjam minjroqnitqa naŋgi qusib Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatosib aqa anjam bole poinjrqajqa deqa osiqa e wau ebej.\n8Deqa ni na Kristen tamo qure qure kalilq di unub qaji naŋgi minjroqnimqa naŋgi baŋ soqtoqnsib pailyoqnebe. Naŋgi mati naŋgo segi ŋambile Qotei yekritosib aqa kumbra boleq di sosib minjiŋ ti ŋiriŋ ti uratosib kumbra bole dena naŋgi pailyoqnebe.\nUŋgasari naŋgi Qotei aqa anjam dauryosib wau bole bole yoqnqab di naŋgo wala bole9E na anjam bei dego ni mermqai. Ni na uŋgasari naŋgi minjrimqa naŋgi areqalo bole na gara jigoqnebe. Naŋgi diqoqnsib naŋgo gate baŋga walatoqnaib. Osib kolilei na ti wala bole na ti naŋgo jejamu maqtosib gara wala ti jigoqnaib. 10Ni na uŋgasari naŋgi minjrimqa naŋgi Qotei aqa anjam dauryqa marsib wau bole bole yoqnebe. Di naŋgo wala bole agide. 11Ni na uŋgasari naŋgi minjrimqa naŋgi naŋgo segi ñam aguq atoqnsib medabu getentosib Qotei aqa anjam quoqnebe. 12E na uŋgasari naŋgi anjam palontqa saidnjreqnum. Deqa naŋgi tamo naŋgo gate saib. Naŋgi medabu getentosib anjam segi quoqnebe. 13Ni que. Qotei a Adam namoqna gereiyosiqa ariya bunuqna a Iv gereiyej. 14Satan a na Adam gisaŋ anjam bei minjosai. A na Iv gisaŋ anjam minjnaq qusiq dauryej. Osiq deqa a une atej. 15Ariya ni na uŋgasari naŋgi minjrimqa naŋgi aŋgrotoqnsib aŋgro qa wauoqnebe. Naŋgi wau di yoqnsib gaigai Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib naŋgo segi ŋambile a yekritosib aqa kumbra boleq di sosib qalaqalaiyo kumbra dauryosib kumbra bole bole yoqnebe. Yim deqa Qotei a na naŋgi oqas.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Ti.2","date":"2020-08-15T01:47:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439740423.36\/warc\/CC-MAIN-20200815005453-20200815035453-00332.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":473,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.543,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 John 2\nKristus a gago aqaryaigo tamo1O ijo aŋgro kiñilala, niŋgi une yaib deqa e na anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum. Ariya nuŋgo ambleq di tamo bei a une yimqa aqaryaiŋgo tamo Yesus Kristus a na tamo di aqaryaiyqas. Yesus a aqa Abu ombla sosiqa a gaigai kumbra tiŋtiŋ yeqnu. 2A gago une kobotosiqa Qotei aqa minjiŋ taqal waiyej. A iga segi aqaryaigwa osiq wau di yosai. Tamo uŋgasari kalil mandamq endi unub qaji naŋgi dego aqaryainjrqa marsiq wau di yej.\nTamo a Qotei qa bole qalieqas di a Qotei aqa kumbra dauryoqnqas3Iga Qotei aqa dal anjam dauryqom di iga endegsi qalieqom, \"Bole, iga Qotei qa bole qalieonum.\"\n4Tamo bei a marqas, \"E Qotei qa bole qalieonum.\" Marsim ariya a Qotei aqa dal anjam dauryosaieqnu. Di a gisaŋ tamo. Aqa are miligiq di anjam bole sosai. 5Ariya tamo bei a Qotei aqa anjam dauryqas di iga marqom, bole, a Qotei tulaŋ qalaqalaiyqo. O was qu, iga qalaqalaiyo kumbra di dauryqom dena iga poigwas, iga Qotei beteryejunum.\n6Tamo bei a marqas, \"E Qotei beteryejunum.\" Degosim a kumbra kalil Yesus yoqnej qaji di dauryosim yoqnem. 7O ijo kadoi bole, dal anjam e neŋgreŋyonum qaji endi dal anjam bunuj sai. Endi dal anjam namij niŋgi nami quoqneb qaji. 8Ariya dal anjam e neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum qaji endi dal anjam bunuj dego. Dal anjam bunuj endi Kristus a segi dauryoqnej. Niŋgi dego dauryeqnub. Di kiyaqa? Ambru a koboqa laqnaqa suwaŋ a olo brantej unu.\n9Tamo bei a marqas, \"E suwaŋoq di unum.\" A degsi marsimqa ariya a olo Kristen was bei qa are ugeiyqo. Di a suwaŋoq di sosai. A ambruq di unu. 10Tamo bei na aqa Kristen was naŋgi qalaqalainjrqas di iga unsim qalieqom, tamo di a suwaŋoq di unu. A suwaŋoq di unu deqa une bei na a ulontosaieqnu. 11Ariya tamo bei a aqa was bei qa are ugeiyqas di iga unsim qalieqom, tamo di a ambruq di sosiq walweleqnu. Ambru na aqa ŋamdamu getentetqo deqa a sawa qabiteqnu di a qalieqasai.\n12O ijo aŋgro kalil, niŋgi quiye. Kristus aqa ñam na Qotei a nuŋgo une kalil kobotetŋgej. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\n13O abu niŋgi quiye. Tamo nami soqnej agi bini unu qaji a qa niŋgi bole qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\nO aŋgro wala, niŋgi Satan gotraŋyoqnsib siŋgila na tigelejunub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\n14O ijo aŋgro, niŋgi Abu Qotei qa bole qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\nO abu niŋgi quiye. Tamo nami soqnej agi bini unu qaji a qa niŋgi bole qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\nO aŋgro wala niŋgi quiye. Qotei aqa anjam nuŋgoq di unu deqa niŋgi siŋgila ti sosib Satan gotraŋyoqnsib siŋgila na tigelejunub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum.\nNiŋgi mandam endeqa kumbra qa tulaŋ arearetŋgaiq15O was qu, niŋgi mandam endeqa kumbra qa tulaŋ arearetŋgaiq. Tamo a mandam endeqa kumbra qa arearetqas di a olo Abu Qotei qa arearetqasai. 16Mandam tamo naŋgo kumbra agiende. Naŋgi are prugnjreqnaqa iŋgi iŋgi qa mamaulnjreqnaqa diqoqnsib laqnub. Kumbra di Qotei Abu aqaq na bosai. Di mandam endeqa kumbra. 17Mandam endi koboqas. Mandam endeqa kumbra ti are prugyoqa ti maulyoqa ti kalil koboqab. Ariya tamo a Qotei aqa anjam dauryqas di a gaigai sqas.\nBini Kristus aqa jeu tamo gargekoba naŋgi agi bosib unub18O ijo aŋgro, diŋo bati jojomqo. Niŋgi nami queb, Kristus aqa jeu tamo Satan a bqas. Bini Kristus aqa jeu tamo gargekoba naŋgi agi bosib unub. Deqa iga qalieonum, diŋo bati jojomqo. 19Jeu tamo naŋgi di nami gago ambleq di soqneb. Sosib olo bunuqna iga uratgosib jaraieb. Di kiyaqa? Naŋgi Kristen tamo bolesai deqa. Naŋgi Kristen tamo bole qamu naŋgi iga ti unum qamu. Ariya naŋgi iga uratgosib jaraieb deqa iga qalieonum, naŋgi Kristen tamo bolesai.\n20Niŋgi Qotei aqa Mondor Bole ejunub. Deqa niŋgi kalil powo ti unub. 21Niŋgi anjam bole qaliesai e deqa osim anjam endi neŋgreŋyosai. Niŋgi anjam bole qalieonub e deqa osim anjam endi neŋgreŋyonum. Niŋgi qalie, iga anjam bole marqom dena iga gisaŋ anjam bei babtqa keresai. 22Gisaŋ anjam maro tamo naŋgi di yai? Gisaŋ tamo naŋgi agi endegsib mareqnub, \"Yesus a Kristus sai.\" Naŋgi degsib maroqnsib deqa naŋgi Abu wo aqa Ŋiri wo qoreiyeqnub. Osib naŋgi Kristus jeuteqnub. 23Tamo a Qotei aqa Ŋiri qoreiyqas di a Abu dego qoreiyqas. Ariya tamo a Qotei aqa Ŋiri qa aqa areqalo siŋgilatqas di a Abu qa dego aqa areqalo siŋgilatqas.\nQotei aqa Mondor a segi na anjam kalil niŋgi merŋgeqnaqa niŋgi qusib poiŋgeqnu24Anjam niŋgi nami quoqneb qaji di niŋgi olo siŋgila na ojesoqniye. Ojesqab di Abu wo aqa Ŋiri wo naŋgi niŋgi ti gaigai sqab. 25Nami Kristus a na iga endegsi mergonaq quem, \"E na niŋgi ŋambile eŋgitqa niŋgi ŋambile gaigai sqab.\"\n26O was qu, gisaŋ tamo naŋgi na niŋgi gisaŋgwajqa laqnub. E deqa are qalsim anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum. 27Ariya niŋgi Kristus aqa Mondor Bole eb agi nuŋgoq di unu. Deqa niŋgi powo bei qa truquosaieqnub. Deqa e anjam bei totoryosiy niŋgi merŋgwasai. Qotei aqa Mondor a segi na anjam kalil niŋgi merŋgeqnaqa qusib poiŋgeqnu. Qotei aqa Mondor aqa anjam di gisaŋ sai. Di anjam bole. Deqa niŋgi Mondor aqa anjam di qusib poiŋgim Kristus beteryosib soqniye.\nIga Qotei aqa segi aŋgro tiŋtiŋ unum28Od, ijo aŋgro, niŋgi Kristus beteryosib soqniye. Yim deqa mondoŋ a olo brantimqa iga jemaigwasai. Iga are siŋgilatosim aqa ulatamuq di tigelesqom. 29Niŋgi qalie, Kristus aqa kumbra kalil tiŋtiŋo. Deqa niŋgi endegsib qalieoiye. Tamo kalil kumbra tiŋtiŋ yeqnub qaji naŋgi Qotei aqa segi aŋgro bole tiŋtiŋ unub.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Jo.2","date":"2020-08-11T06:40:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439738735.44\/warc\/CC-MAIN-20200811055449-20200811085449-00388.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":924,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.072,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.496,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 John 4\nNiŋgi mati mondor kalil naŋgi peginjrsib naŋgi Qotei aqaq dena beb kio sai kio di niŋgi qalieqab1O ijo kadoi bole, tamo gargekoba naŋgi mandamq endia laqnsibqa gisaŋ anjam endegsib mareqnub, \"Qotei aqa Mondor na gago medabu siŋgilatetgeqnaqa iga anjam mareqnum.\" Tamo gargekoba naŋgi anjam degsib mareqnub di gisaŋ. Deqa niŋgi mati mondor kalil naŋgi peginjrsib naŋgi Qotei aqaq dena beb kio sai kio di niŋgi qalieqab. Qalieosib naŋgo anjam di qusib nuŋgo areqaloq di siŋgilataib. 2Tamo naŋgi Qotei aqa Mondor ejunub qaji naŋgi endegsib mareqnub, \"Yesus Kristus a tamo bulyosiqa mandamq aiej.\" Tamo naŋgi di Qotei aqaq dena beb deqa naŋgi degsib mareqnub. Deqa niŋgi naŋgo anjam di qusib qalieqab, naŋgi Qotei aqa Mondor ejunub. 3Ariya tamo bei a Yesus qa anjam degsi marosaieqnu. Tamo di a gisaŋ mondor ti unu. Gisaŋ mondor di a Qotei aqaq na bosai. A Kristus jeutsi laqnu. Niŋgi nami queb, gisaŋ mondor di a bqas. Ariya mondor di agi bosiq mandamq endi laqnu.\n4O ijo aŋgro kalil, niŋgi Qotei aqa tamo. Mondor Bole a nuŋgoq di unu. Ariya gisaŋ mondor a mandam tamo naŋgoq di unu. Mondor Bole a na gisaŋ mondor di tulaŋ buŋyeqnu. Deqa niŋgi na dego gisaŋ tamo naŋgi di gotraŋnjreqnub. 5Gisaŋ tamo naŋgi di mandam qaji tamo. Deqa naŋgi mandam kumbra qa segi anjam mareqnub. Mareqnab mandam qaji tamo naŋgi naŋgo anjam qusib dauryeqnub. 6Ariya iga Qotei aqa tamo. Deqa tamo naŋgi Qotei qa qalieonub qaji naŋgi gago anjam queqnub. Ariya tamo naŋgi Qotei qa qaliesai qaji naŋgi gago anjam quosaieqnub. Kumbra dena iga anjam bole qa Mondor ti gisaŋ mondor ti qalieonum.\nIga Qotei qalaqalaiyqom di iga Kristen tamo uŋgasari naŋgi dego qalaqalainjroqnqom7O ijo kadoi bole, Qotei a qalaqalaiyo kumbra qa utru. Deqa iga gago Kristen was naŋgi qalaqalainjroqnqom. Tamo a qalaqalaiyo kumbra dauryqas di a Qotei aqa aŋgro tiŋtiŋ sqas. Osim a Qotei qa bole qalieqas. 8Qotei a segi qalaqalaiyo kumbra qa utru. Deqa tamo bei a qalaqalaiyo kumbra dauryqasai di a Qotei qa dego qalieqa keresai. 9Qotei aqa Ŋiri qujai unu. Qotei na aqa Ŋiri di qariŋyonaq mandamq aiej. Yim iga aqa ñam na ŋambile gaigai sqajqa deqa. Qotei aqa kumbra dena iga osorgej, a na iga tulaŋ qalaqalaigeqnu. 10Qotei a qalaqalaiyo kumbra qa utru. Deqa iga endegsi are qalqasai, iga namoqna Qotei qalaqalaiyem. Di sai. Qotei a namoqna iga qalaqalaigej. Osiqa aqa Ŋiri qariŋyonaq mandamq aisiqa gago une kobotosiqa Qotei aqa minjiŋ taqal waiyej.\n11O ijo kadoi bole, Qotei aqa kumbra dena iga osorgej, a na iga tulaŋ qalaqalaigeqnu. Deqa iga na kamba Kristen tamo uŋgasari naŋgi dego qalaqalainjroqnqom. 12Tamo bei a nami Qotei aqa ulatamu unosaioqnej. Ariya iga na Kristen tamo uŋgasari naŋgi qalaqalainjrqom di Qotei a gagoq di beteresoqnimqa aqa qalaqalaiyo kumbra di gago are miligiq di tulaŋ kobaoqnsim siŋgilaoqnqas.\n13Iga kiersi qalieqom, Qotei a gagoq di beteresonaqa iga kamba dego a beteryejunum? E marqai. Qotei na aqa Mondor iga egej dena iga qalieonum. 14Abu Qotei a na tamo uŋgasari kalil mandamq endi unub qaji naŋgi eleŋqa osiq deqa aqa Ŋiri qariŋyonaq mandamq aiej. Aqa kumbra di iga unsim deqa mare mare laqnum. 15Tamo bei a endegsi marqas, \"Yesus a Qotei aqa Ŋiri.\" Degsi marqas deqa Qotei na a beteryesqas. Yimqa a na kamba dego Qotei beteryesqas. 16Kumbra dena iga bole qalieonum, Qotei na iga tulaŋ qalaqalaigeqnu. Aqa qalaqalaiyo kumbra di gago are miligiq di unu. Deqa iga Qotei qa gago areqalo siŋgilateqnum.\nQotei a segi qalaqalaiyo kumbra qa utru. Tamo a qalaqalaiyo kumbra dauryqas di a na Qotei beteryesqas. Yim Qotei na a kamba dego beteryesqas. 17Iga degsi sqom di qalaqalaiyo kumbra di gago are miligiq di tulaŋ kobaosim siŋgilaesqas. Deqa mondoŋ Qotei na tamo naŋgo une qa peginjrqa batiamqa iga ulaqasai. Bole, iga mandamq endi unum. Ariya iga Kristus bulosim aqa kumbra bole dauryeqnum deqa mondoŋ iga ulaqasai. 18Tamo a qalaqalaiyo kumbra dauryqas di a ulaqasai. Qalaqalaiyo kumbra aqa are miligiq di tulaŋ kobaosiq siŋgilaejunu deqa ulaqajqa kumbra aqaq di sosai. Ulaqajqa kumbra aqa utru endegsi unu. Tamo bei a qalie, mondoŋ Qotei na tamo uŋgasari naŋgo une qa naŋgi peginjrsimqa naŋgi awai uge enjrqas. A di qalie deqa a ulaeqnu. A ulaeqnu deqa iga qalieonum, aqa are miligiq di qalaqalaiyo kumbra tulaŋ siŋgilaosaiunu.\n19Iga na gago Kristen was naŋgi qalaqalainjreqnum. Di kiyaqa? Qotei a namoqna iga qalaqalaigej deqa. 20Tamo bei a marqas, \"E Qotei tulaŋ qalaqalaiyeqnum.\" Degsi marsimqa ariya a olo aqa Kristen was naŋgi yala qalaqalainjrosaieqnu. Deqa tamo di a gisaŋ tamo. A na aqa Kristen was naŋgi ŋamgala na unjreqnu. Ariya a na naŋgi qalaqalainjrosaieqnu. Deqa a na Qotei ŋamgala na unosaieqnu qaji a dego qalaqalaiyqa keresai. 21Iga dal anjam di Kristus aqaq na em. Dal anjam agiende. Tamo a Qotei qalaqalaiyoqnqas di a na aqa Kristen was naŋgi dego qalaqalainjroqneme.\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=1Jo.4","date":"2020-08-07T15:40:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737204.32\/warc\/CC-MAIN-20200807143225-20200807173225-00390.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matthew 10\nYesus aqa aŋgro 12-pela naŋgo ñam1Onaqa Yesus na aqa aŋgro 12-pela naŋgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa a na naŋgi siŋgila enjrej. Naŋgi na tamo uŋgasari naŋgo jejamuq dena mondor uge uge winjroqnqajqa deqa ti tamo uŋgasari naŋgo ma kalil kobotetnjroqnqajqa deqa ti marsiq naŋgi siŋgila enjrej.\n2Aqa aŋgro 12-pela siŋgila enjrej qaji naŋgo ñam agiende. Bei Saimon. Aqa ñam bei Yesus na Pita waiyej. Naŋgi aqa was Andru wo. Bei Sebedi aqa ŋiri Jems wo aqa was Jon wo. 3Ariya Filip wo Bartolomyu wo. Bei Tomas naŋgi takis o qaji tamo Matyu wo. Bei Alfias aqa ŋiri Jems naŋgi Tadius wo. 4Bei Saimon agi Rom naŋgi winjrqajqa maroqnej qaji. Ariya bei Judas Iskariot agi Yesus osiqa jeu tamo naŋgo baŋq di atej qaji a di. Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgo ñam agide.\nYesus na aqa aŋgro 12-pela naŋgi qariŋnjrnaqa Israel naŋgoq giloqneb5Osiqa aŋgro 12-pela naŋgi di qariŋnjrsiqa minjrej, \"Niŋgi qure qureq giloqniye. Ariya niŋgi tamo sawa bei bei qaji naŋgoq giloqnaib. Samaria naŋgo qureq dego giloqnaib. 6Niŋgi Israel tamo uŋgasari naŋgo segiq giloqniye. Israel naŋgi tulaŋ sougetejunub. Naŋgi kaja bul mandor saiqoji. 7Deqa niŋgi Israel naŋgo segiq giloqnsibqa anjam endegsib minjroqniye, 'Qotei a bosim nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwajqa bati jojomqo.' 8Niŋgi Israel naŋgi degsib minjroqnsibqa naŋgo ma tamo naŋgi boletnjroqniye. Tamo moreŋoqnibqa olo tigeltnjroqniye. Tamo naŋgo jejamu yu na ugeeleŋo qaji naŋgi olo gereiyetnjroqniye. Mondor uge uge naŋgi dego tamo uŋgasari naŋgo jejamuq dena winjroqniye. E na siŋgila eŋgonum qaji di niŋgi ijoq dena awaiyosai. E na laŋa eŋgonum. Deqa niŋgi dego tamo naŋgi laŋa gereinjroqniye. Naŋgi awai bei yainjraib.\n9\"Niŋgi gol ti silva ti meniŋ silali kapa ti osi gilaib. 10Niŋgi walwelosib nuŋgo qaquŋ aib. Gara jugo aiye aiyel aib. Siŋga tatal aiye aiyel aib. Walwelqajqa toqoŋ ojaib. Niŋgi Qotei aqa wau tamo deqa niŋgi qure qureq giloqnibqa naŋgi na iŋgi iŋgi deqaji niŋgi eŋgeleŋoqnqab.\n11\"Niŋgi qure bei beiq di brantoqnsibqa tamo bole bei itoqnsib aqa talq di soqniye. Dia sosib dena tigelosib olo qure beiq giloqniye. 12Niŋgi tal bei gogetoqnsibqa tamo uŋgasari tal miligiq di unub qaji naŋgi endegsib minjroqniye, 'Qotei na niŋgi kumbra bole eŋgeme.' 13Degsib minjroqnibqa naŋgi niŋgi joqsib gereiŋgibqa nuŋgo lawo anjam di naŋgoq di uratib soqnem. Ariya naŋgi niŋgi gereiŋgosaiabqa nuŋgo lawo anjam di olo puluosim nuŋgoq bem. 14Tamo bei na niŋgi gereiŋgwa uratimqa kio nuŋgo anjam quqwa asgiyimqa kio niŋgi qure di uratqa oqnsib nuŋgo siŋga tumbrum butuyoqniye. Yimqa naŋgi nuŋgo kumbra di unsib poinjrqas, 'Bole, iga kumbra ugetonum.' 15Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Mondoŋ Qotei na tamo uŋgasari naŋgo une qa peginjrqa batiamqa qure deqaji tamo uŋgasari naŋgi ijo anjam uratonub deqa Qotei na naŋgi tulaŋ padaltnjrougetqas. Ariya Sodom qure ti Gomora qure ti naŋgi Qotei na mondoŋ degsim padaltnjrqasai. A na naŋgi gulube kiñala enjrqas. Di kiyaqa? Naŋgi ijo ñam qaliesai deqa.\"\nTamo qudei naŋgi na Yesus aqa aŋgro naŋgi gulube enjroqnqab16Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi quiye. Niŋgi kaja du du bul deqa e na niŋgi qariŋgitqa gilsib bauŋ juwaŋ naŋgo ambleq dia walweloqnqab. Deqa niŋgi amal naŋgo kumbra dauryoqniye. Amal naŋgi geregere ŋam atoqnsib laqnub. Dego kere niŋgi geregere are qaloqnsib walweloqniye. Niŋgi binoŋ naŋgo kumbra dego dauryoqniye. Binoŋ naŋgi kumbra uge yosaieqnub. Dego kere niŋgi kumbra uge yqajqa are qaloqnaib. 17Niŋgi tamo naŋgi qa geregere ŋam atsib soqniye. Tamo qudei naŋgi na bosib niŋgi ojeleŋosib tamo kokba naŋgo ulatamuq dia niŋgi tigeltŋgoqnqab. Osib nuŋgo jejamuq di anjam gargekoba laŋa laŋa qametŋgoqnsib naŋgo Qotei tal miligiq dia niŋgi kumbaiŋgoqnqab. 18Naŋgi ijo ñam ugetqa maroqnsib deqa niŋgi joqoqnsib Rom naŋgo gate kokba ti naŋgo mandor kokba ti naŋgo ulatamuq dia niŋgi tigeltŋgoqnqab. Bati deqa niŋgi ijo anjam bole naŋgi minjroqnqab. Osib sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego ijo anjam bole minjroqnqab. 19Naŋgi na niŋgi ojsib gate kokba naŋgo ulatamuq dia tigeltŋgoqnibqa niŋgi ulaosib endegsib are qalaib, 'Iga na kamba anjam kie minjrqom?' Niŋgi degaib. Bati deqa Qotei na nuŋgo medabu siŋgilatetŋgimqa niŋgi kamba anjam minjrqab. 20Di kiyaqa? Niŋgi segi na anjam minjrqasai. Nuŋgo Abu aqa Mondor na nuŋgo medabu siŋgilatetŋgim niŋgi anjam marqab.\n21\"Bati deqa kumbra uge endeqaji branteleŋqas. Tamo qudei naŋgi na naŋgo segi was naŋgi ojeleŋoqnsib jeu tamo naŋgo baŋq di ateleŋoqnibqa naŋgi na naŋgi ñumoqnib moreŋoqnqab. Tamo qudei naŋgi na naŋgo segi aŋgro naŋgi dego degsib ojeleŋoqnqab. Aŋgro qudei naŋgi na naŋgo segi ai wo abu wo naŋgi jeutnjroqnsib ojeleŋoqnsib jeu tamo naŋgo baŋq di ateleŋoqnibqa naŋgi na naŋgi ñumoqnib moreŋoqnqab. 22Niŋgi ijo ñam ejunub deqa tamo uŋgasari kalil naŋgi niŋgi qa are tulaŋ ugeinjroqnqas. Ariya tamo uŋgasari naŋgi ijo ñam siŋgila na ojsib gilsi gilsib diŋo bati itqab di Qotei na naŋgi oqas. 23Qure bei beiq dia tamo uŋgasari naŋgi na niŋgi ugeugeiŋgoqnibqa niŋgi naŋgo qure di uratoqnsib olo qure beiq giloqniye. Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. Niŋgi Israel naŋgo qure qure kalil keretosaisoqnibqa e Tamo Aŋgro olo bqai.\n24\"Aŋgro kiñala bei na aqa abu buŋyqa keresai. Kaŋgal tamo na aqa tamo koba buŋyqa keresai. 25Aŋgro a kobaqujaosimqa di aqa abu ombla kerekereqab. Kaŋgal tamo a powo koba osimqa di aqa tamo koba ombla kerekereqab. Jeu tamo naŋgi na tal aqa abu a ñam Belsebul waiyeqnub. Deqa iga qalieonum, naŋgi na aqa aŋgro naŋgi ñam tulaŋ ugedamu wainjrqab.\"\nNiŋgi jeu tamo naŋgi ulainjraib. Qotei segi ulaiyiye26Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi jeu tamo naŋgi di ulainjraib. Kumbra kalil uliejunu qaji di boleq dqas. Uli anjam kalil dego tamo naŋgi qusib poinjrqas. 27Anjam e ambruq dia merŋgeqnum qaji di niŋgi olo suwaŋoq dia maroqniye. Anjam e lumu na merŋgeqnum qaji di niŋgi olo bijal goge dia tigeloqnsibqa tamo uŋgasari naŋgi minjroqniye. 28Niŋgi jeu tamo naŋgi ulainjraib. Naŋgi nuŋgo jejamu segi qalsib moiotqa kere. Naŋgi nuŋgo qunuŋ moiotqa keresai. Deqa niŋgi naŋgi ulainjraib. Qotei a segi ulaiyiye. A na tamo naŋgo qunuŋ ti jejamu ti padaltnjrsim naŋgi ŋamyuoq breinjrqa kere.\n29\"Niŋgi qalie. Tamo naŋgi qebari sinjir silali kobaquja na awaiyosaieqnub. Silali kiñala na awaiyeqnub. 10 toea dego. Ariya nuŋgo Abu a na qebari sinjir naŋgi geregere taqatnjreqnu. Deqa a na qebari sinjir bei taqatim a uloŋosim mandamq aiqa keresai. 30Dego kere Qotei a nuŋgo gate baŋga segi segi sisiyeqnu. A niŋgi segi segi qa qalie bole. 31Deqa niŋgi ulaaib. Niŋgi na qebari kalil naŋgi tulaŋ buŋnjrejunub.\"\nNiŋgi Yesus aqa ñam marqajqa ulaaib32Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo naŋgi ijo ñam tamo uŋgasari naŋgo ulatamuq dia mareqnub qaji mondoŋ e kamba ijo Abu laŋ qureq di unu qaji aqa ulatamuq dia naŋgo ñam dego marqai. 33Ariya tamo naŋgi ijo ñam tamo uŋgasari naŋgo ulatamuq dia marqajqa jemainjreqnu qaji mondoŋ e kamba ijo Abu laŋ qureq di unu qaji aqa ulatamuq dia naŋgo ñam dego marqajqa jemaibqas.\"\nTamo bei na Yesus tulaŋ qalaqalaiyqasai di a aqa aŋgro sqa keresai34Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Niŋgi kiersib are qalonub? E na qaja kobotitqa tamo uŋgasari naŋgi geregere lawo na sqajqa deqa e mandamq aiem kio? Sai. E na qaja kobotqajqa bosai. E na tamo uŋgasari naŋgi pupoinjritqa naŋgi jeu jeu sqajqa deqa e bem. 35Od, e jeu kumbra tigeltqa bem. Deqa aŋgro mel naŋgi na naŋgo segi abu naŋgi jeutnjroqnqab. Aŋgro sebiŋ naŋgi na naŋgo segi ai naŋgi jeutnjroqnqab. Aiŋ yala naŋgi na naŋgo segi aiŋ qeli naŋgi jeutnjroqnqab. 36Tamo uŋgasari tal qujaiq di unub qaji naŋgi segi jeu jeu sqab.\n37\"Deqa tamo bei na aqa ai wo abu wo naŋgi tulaŋ qalaqalainjrsimqa ariya di buŋyosim e tulaŋ qalaqalaibqasai di a ijo aŋgro sqa keresai. Tamo bei na aqa aŋgro mel naŋgi ti aqa aŋgro sebiŋ naŋgi ti tulaŋ qalaqalainjrsimqa ariya di buŋyosim e tulaŋ qalaqalaibqasai di a ijo aŋgro sqa keresai. 38Tamo bei na aqa segi ŋamburbas qoboiyosim e daurbqasai di a ijo aŋgro sqa keresai. 39Tamo bei a aqa segi ŋambile qa areqalo kobaiyqas di a padalqas. Ariya tamo bei a e qa are qalsimqa aqa segi ŋambile uratqas di a olo ŋambile bole oqas.\"\nTamo bei na Yesus aqa aŋgro bei gereiyqas di Qotei na a awai bole yqas40Osiqa Yesus a olo anjam endegsi minjrej, \"Tamo bei na niŋgi osim geregereiŋgwas di a na e dego osim geregereibqas. Tamo a e oqas di a na ijo Abu e qariŋbej qaji di dego oqas. 41Tamo bei a endegsi are qalqas, 'Tamo di a Qotei aqa medabu o qaji tamo bei. Deqa e na a aqaryaiyqai.' A degsi are qalsimqa tamo di osim aqa talq di gereiyqas di Qotei na kamba awai bole a yqas. Di kiyaqa? A Qotei aqa medabu o qaji tamo gereiyqo deqa. Tamo bei a endegsi are qalqas, 'Tamo di a Qotei aqa anjam dauryeqnu qaji tamo bole. Deqa e na a aqaryaiyqai.' A degsi are qalsimqa tamo di osim aqa talq di gereiyqas di Qotei na kamba awai bole yqas. Di kiyaqa? A na Qotei aqa anjam dauryeqnu qaji tamo bole gereiyqo deqa. 42Tamo bei a endegsi are qalqas, 'Tamo di a Yesus aqa aŋgro. Deqa e na a aqaryaiyqai.' A degsi are qalsimqa ijo aŋgro di osim ya ulili tigsim anaiyqas di Qotei na kamba awai bole yqas. Niŋgi quiye. E bole merŋgwai. A na ijo segi aŋgro gereiyqo deqa aqa awai bole Qotei na yqo qaji di tamo bei na olo yaiyqa keresai.\"\nCopyright information for `BOJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=BOJ%7Creference=Mat.10","date":"2020-08-03T15:17:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735812.88\/warc\/CC-MAIN-20200803140840-20200803170840-00411.warc.gz","language":"boj","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1514,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.049,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Namo Qaji Anjam\nAnjam endi Yesus Kristus aqa anjam bole. Anjam endi iga bulyosim tamo uýgasari Astrolabe Bay di unub qaji naýgo anjam na neýgreýyem. Astrolabe Bay di agi Madang Provins di unu.\nYesus Kristus aqa anjam bole agiende. Qotei na Yesus qariýyonaqa a mandamq aisiqa ýamburbasq di moiej. Osiqa olo subq na tigelej. Yesus aqa anjam bole agide.\nAnjam endi Qotei aqa segi anjam. Endi tamo naýgo anjam sai. Qotei aqa Mondor Bole a na aqa wau tamo naýgi powo enjrnaqa naýgi anjam bole endi neýgreýyeb. Naýgi Grik anjam na neýgreýyeb. Ariya bunuqna tamo qudei naýgi olo anjam endi bulyoqnsib anjam gargekoba na neýgreýyoqneb. Tamo qudei naýgi bulyosib Inglis anjam na neýgreýyeb. Tamo qudei naýgi bulyosib Qebari anjam na neýgreýyeb. O anjam gargekoba na neýgreýyoqneb.\nTulaý nami Moses a ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naýgi ti Qotei aqa anjam bei neýgreýyeb. Di Qotei aqa anjam namij. Ariya bunuqna Yesus a bosiqa Qotei na iga oqajqa gam torei babtekritej. A Qotei aqa anjam bunuj osi bej. Anjam di agiende.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/boj\/IN0.html","date":"2022-07-01T08:33:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103922377.50\/warc\/CC-MAIN-20220701064920-20220701094920-00639.warc.gz","language":"boj","language_score":0.9996558428,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 0.9996558427810669}","num_words":171,"character_repetition_ratio":0.126,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.503,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"GALESIA\n1\n1 E Pol. Yesus Kristus na e qariŋbej deqa e aqa anjam mare mare laqnum. Mandam tamo bei na e qariŋbosai. Tamo bei na e giltbosai dego. Yesus Kristus aqa Abu Qotei wo naŋgi segi aiyel na e giltbeb. Yesus agi Qotei na subq na tigeltej. 2 Kristen was kalil e koba na endi unum qaji naŋgi e ti anjam endi nuŋgoq qariŋyonum. Niŋgi Galesia sawaq di loueqnub qaji.\n3 Tamo Koba Yesus Kristus aqa Abu Qotei wo naŋgi aiyel niŋgi qa are boleinjrimqa niŋgi lawo na soqniy. 4 Yesus a gago Abu Qotei aqa areqalo dauryosiq deqa a gago une kobotqa marsiqa aqa segi ŋambile uratosiq moiyej. A na iga eleŋamqa iga mandam qa kumbra uge uge kalil uratqa marsiq iga qa moiyej. 5 Deqa iga Qotei aqa ñam bati gaigai soqtoqnqom. Bole.\nYesus aqa anjam bole qujai segi unu\n6 Kristus a niŋgi qa are boleiyej deqa Qotei na niŋgi aqa segi tamo uŋgasari sqajqa osiq metŋgej. Ariya kiyaqa niŋgi olo urur Qotei qoreiyosib Yesus aqa anjam bole dauryqa uratosib anjam bei dauryeqnub? E nuŋgo kumbra deqa qusim tulaŋ prugugetem. 7 Niŋgi qalie, Yesus aqa anjam bole bei saiqoji. Ariya tamo qudei naŋgi nuŋgo areqalo niñaqyetŋgwajqa wauoqnsib Kristus aqa anjam bole olo bubulyeqnub. 8 Deqa niŋgi quiy. Iga na kiyo laŋ aŋgro bei na kiyo Yesus aqa anjam bole iga nami niŋgi merŋgoqnem qaji di olo bubulyosim anjam bei merŋgwom di Qotei na iga ojsim ŋamyuwoq di breigeme. 9 Od, tamo bei na Yesus aqa anjam bole iga nami niŋgi merŋgoqnem qaji di olo bubulyosim anjam bei merŋgwas di Qotei na a ojsim ŋamyuwoq waiyeme.\n10 Niŋgi kiyersib are qalonub? Mandam tamo naŋgi e qa arearetnjrqajqa kiyo Qotei a e qa arearetqajqa kiyo deqa e waueqnum? Niŋgi quiy. Mandam tamo naŋgi e qa arearetnjrqajqa deqa e waueqnum qamu e Kristus aqa wau tamo bolesai qamu.\nQotei a segi na Pol giltej\n11 O ijo was kalil, e bole merŋgonum. Yesus aqa anjam bole e nami niŋgi merŋgoqnem qaji di tamo bei na babtosai. 12 Anjam bole di e tamo bei aqa medabuq na osai. Tamo bei na e osorbosai dego. Yesus Kristus a segi na anjam bole di babtosiq osorbej.\n13 Niŋgi qalie, e nami Juda naŋgo kumbra siŋgila na dauryoqnsimqa Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgi ugeugeinjroqnem. Osim e naŋgi torei padaltnjrqajqa siŋgila na wauoqnem. 14 E ijo moma naŋgo kumbra kalil dauryqajqa tulaŋ siŋgilaoqnem. Ijo kumbra dena e na Juda tamo gargekoba e ombla louoqnem qaji naŋgi buŋnjroqnem.\n15 Ariya e ŋambabosaisonamqa Qotei a e giltbosiqa e qa are boleiyosiq metbej. 16 Osiqa bati a segi atej qaji di brantonaqa a na aqa Ŋiri Yesus e osorbosiq merbej, \"Ni na Yesus aqa anjam bole osi giloqnsim tamo uŋgasari sawa bei beiq di unub qaji naŋgi minjre minjre laqne.\" Ariya bati di e na tamo qudei naŋgi Yesus qa anjam bei nenemnjrosaioqnem. 17 E Yesus aqa anjam maro tamo naŋgi unjrqajqa Jerusalem aiyosai dego. Tamo naŋgi di namoqna Yesus aqa wau ojoqneb. E bunuqna aqa wau ojem. Ariya e naŋgi unjrosai. E Arebia sawaq aisim di soqnem. Sosim bunuqna e olo puluosim Damaskus qureq gilem. 18 Wausau qalub koboonaqa e Pita segi unqajqa Jerusalem aiyem. Aisim bati 15 Pita ombla soqnem. 19 E Jerusalem di soqnem bati di e Yesus aqa anjam maro tamo bei unosai. E Tamo Koba Yesus aqa was Jems a segi unem. 20 Ijo anjam e neŋgreŋyonum qaji endi anjam bole. E Qotei aqa ŋamgalaq di anjam bole segi neŋgreŋyonum. E gisaŋosai.\n21 Ariya bunuqna e Jerusalem olo uratosim Siria sawa ti Silisia sawa ti deq gilsim di laqnem. 22 Bati deqa Kristus aqa tamo uŋgasari Judia sawaq di soqneb qaji naŋgi ijo ulatamu poinjrosaisoqnej. 23 Naŋgi e qa laŋa endegsib quoqneb, \"Pol a nami iga padaltgwa laqnej. Ariya bini a olo Yesus aqa anjam bole a nami ugeugeiyqa wauoqnej qaji di palontoqnsiq laqnu.\" 24 Naŋgi e qa degsib quoqnsib tulaŋ areboleboleinjrnaqa Qotei aqa ñam soqtoqneb.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/png.bible\/boj2014\/GAL01.htm","date":"2022-10-05T18:01:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337663.75\/warc\/CC-MAIN-20221005172112-20221005202112-00709.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":628,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2\nJon a Efesus qure naŋgoq anjam qariŋyej\n1 Yesus na e degsi merbsiqa olo merbej, \"Efesus qureq di tamo uŋgasari ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋye, 'E ijo baŋ wo na bongar 7 ojejunum. E lam 7 gol na gereiyo qaji naŋgo ambleq di walweleqnum. E na anjam endi inoq qariŋyonum. 2 Ino kumbra ti ino wau ti di e qalieonum. E qalie, ni siŋgila na tigeloqnsimqa tamo uge naŋgi qa tulaŋ asgimeqnu. Tamo naŋgi di endegsib mermeqnub, \"Iga Qotei aqa anjam marqajqa qariŋgej qaji tamo.\" Di gisaŋ. Qotei na naŋgi qariŋnjrosai. Ni naŋgo anjam di tenemtosim endegsi poimqo, naŋgi gisaŋ tamo. 3 Ni ijo ñam ojejunum deqa tamo qudei na ni ugeugeimeqnub. E qalieonum, ni siŋgila na tigeloqnsimqa gulbe di qoboiyeqnum. Ni asgimosaieqnu.\n4 \" 'Ariya ino kumbra uge qujai e ubtosiy mermqai. Nami ni e qa ino areqalo siŋgilatqa utru atsim bati deqa ni na e tulaŋ qalaqalaiboqnem. Bini ni degsim e qalaqalaibosaieqnum. 5 Nami ni kumbra bole dauryoqnem. Bini ni kumbra di uratosim ni uloŋonum. Deqa ni que. Kumbra ni nami yoqnem qaji deqa olo are qalsimqa are bulyosim kumbra di daurye. Ni dauryqasai di e inoq bosiy ino lam olo taqal atetmqai. 6 Ariya ino kumbra bole bei agi ubtosiy mermqai. Nikolas aqa wau tamo naŋgi kumbra uge uge yeqnub. Naŋgo kumbra di ni tulaŋ urateqnum. Keretosim urateqnum. E dego urateqnum.\n7 \" 'Tamo a dabkala ti sqas di a Qotei aqa Mondor aqa anjam geregere quem. Anjam di Mondor na tamo uŋgasari qure qure kalilq di ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgi minjreqnu. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na laŋ qure qa ŋam gei osiy anaiyit a uysim dena ŋambile gaigai sqas. Ŋam di Qotei aqa laŋ qureq di unu.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Efesus naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nJon a Smerna qure naŋgoq anjam qariŋyej\n8 Yesus na e degsi merbsiqa olo merbej, \"Smerna qureq di tamo uŋgasari ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋye, 'E segi qujai namoq di unum. E segi qujai bunuq di sqai. Nami e moiyem. Bini e olo ŋambile unum. E na anjam endi inoq qariŋyonum. 9 Ni gulbe ti jaqatiŋ ti ejunum di e qalie. Ni iŋgi tulaŋ saiqoji unum di dego e qalie. Ariya ni laŋ qure qa iŋgi iŋgi koba eleŋejunum. E qalie, tamo qudei na ni misiliŋmoqnsib anjam uge uge mermeqnub. Naŋgi segi qa mareqnub, \"Iga Juda tamo.\" Di gisaŋ. Naŋgi Satan aqa aŋgro. 10 Bunuqna ni jaqatiŋ koba oqnqam. Ni deqa ulaaim. Ni que. Satan na niŋgi qudei ojeleŋosim tonto talq di breiŋgwas. Niŋgi ijo ñam geregere ojqab kiyo sai kiyo di Satan a qalieqajqa deqa niŋgi tonto talq di breiŋgwas. Niŋgi bati 10 gulbe ti jaqatiŋ ti sqab. Bati deqa niŋgi e qa nuŋgo areqalo siŋgilatosib soqniy. Soqnib jeu tamo naŋgi na niŋgi luŋgib moreŋqab. Amqa e niŋgi awai boledamu eŋgwai. Awai agiende. Niŋgi ŋambile gaigai sqab.\n11 \" 'Tamo a dabkala ti sqas di a Qotei aqa Mondor aqa anjam geregere quem. Anjam di Mondor na tamo uŋgasari qure qure kalilq di ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgi minjreqnu. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di a moiyo bunu qaji turqasai. Moiyo dena a ugetqa keresai. Sai bole sai.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Smerna naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nJon a Pergamum qure naŋgoq anjam qariŋyej\n12 Yesus na e degsi merbsiqa olo merbej, \"Pergamum qureq di tamo uŋgasari ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋye, 'E serie olekoba tulaŋ qala uge qala aiyel ojejunum. E na anjam endi inoq qariŋyonum. 13 E qalie, qure ni unum qaji di Satan na taqatejunu. Aqa awo jaram koba qure dia unu. Ariya e qalie, ni ijo ñam siŋgila na ojesosimqa e qa ino areqalo siŋgilateqnum. Ino areqalo di ni na ulitosaieqnum. Nami ijo anjam palonto tamo Antipas a nuŋgo ambleq di wauoqnej. Antipas a ijo anjam geregere dauryoqnej deqa jeu tamo naŋgi na a qalnab moiyej. Moinaqa ni di unsimqa ni deqa ulaosai. Osim e qoreibosai. Qure dia Satan a unu.\n14 \" 'Ariya ino kumbra uge qudei e ubtosiy mermqai. Tamo qudei Pergamum qureq di unub qaji naŋgi Balam aqa kumbra uge siŋgila na ojesonab ni na naŋgi saidnjrosaieqnum. Balam aqa kumbra uge agiende. Nami a na Balak gam osoryonaqa gilsiqa Israel naŋgi gisa gisaŋnjroqnsiqa kumbra ugeq breinjroqnej. Breinjroqnsiqa areqalo tigeltetnjreqnaqa naŋgi gisaŋ qotei atrainjro qaji iŋgi uyoqnsib sambala kumbra yoqnsib laqneb. 15 Tamo qudei dego Pergamum qureq di unub qaji naŋgi Nikolas aqa wau tamo naŋgo anjam dauryeqnub. 16 Deqa ni are bulye. Ni are bulyqasai di e urur inoq bosiy serie olekoba ijo medabuq di unu qaji dena tamo naŋgi di qoto itnjrqai.\n17 \" 'Tamo a dabkala ti sqas di a Qotei aqa Mondor aqa anjam geregere quem. Anjam di Mondor na tamo uŋgasari qure qure kalilq di ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgi minjreqnu. Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaqas di e na laŋ qure qa iŋgi uliejunu qaji di anaiyit uyqas. Meniŋ qat dego yqai. Osiy meniŋ quraq di ñam bunuj neŋgreŋyqai. Ñam di tamo bei a qalieqasai. Tamo meniŋ oqas qaji a segi ñam di qalieqas.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Pergamum naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"\nJon a Taiataira qure naŋgoq anjam qariŋyej\n18 Yesus na e degsi merbsiqa olo merbej, \"Taiataira qureq di tamo uŋgasari ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgo laŋ aŋgro qa anjam endegsi neŋgreŋye, 'E Qotei aqa Ŋiri. Ijo ŋamdamu ŋam puloŋ bul puloŋeqnu. Ijo siŋga minjaleqnu. Bras geregere ñomyeqnab minjaleqnu dego kere. E na anjam endi inoq qariŋyonum. 19 Kumbra bole kalil ni yeqnum qaji di e qalieonum. E qalie, ni qalaqalaiyo kumbra dauryoqnsim e qa ino areqalo siŋgilatoqnsim wau bole bole yeqnum. Osim gulbe kalil inoq di branteqnu qaji di geregere qoboiyoqnsim siŋgila na tigelejunum. Kumbra ni nami yoqnem qaji di bolequja. Ariya kumbra ni bini yeqnum qaji di olo tulaŋ boledamu. Di e qalie.\n20 \" 'Ariya ino kumbra uge qujai agi ubtosiy mermqai. Uŋa Jesebel a ni ombla sosiq waueqnaqa ni na a wiyosaieqnum. A segi qa mareqnu, \"E Qotei aqa medabu o qaji uŋa.\" Di sai. A na ijo wau tamo naŋgi gisa gisaŋnjroqnsiqa gam osornjreqnaqa naŋgi sambala kumbra yoqnsibqa gisaŋ qotei atrainjro qaji iŋgi uyeqnub. 21 A are bulyqajqa e bati yem di a are bulyosim aqa sambala kumbra uratqajqa saidej. 22 Deqa ni que. E na uŋa di jaqatiŋ koba yitqa a makobaiyqas. Tamo naŋgi a ombla sambalaoqnsib laqnub qaji naŋgi dego jaqatiŋ ti gulbe koba ti enjrqai. Naŋgi aqa kumbra uge uge uratosib are bulyqasai di e naŋgi degnjrqai. 23 Aqa aŋgro naŋgi dego ñumit moreŋqab. Amqa tamo uŋgasari qure qure kalilq di ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgi qalieqab, e tamo kalil naŋgo are miligi ti areqalo ti geregere unoqnsim peleiyeqnum. Deqa niŋgi quiy. E nuŋgo kumbra segi segi keretosiy awai eŋgwai.\n24 \" 'Ariya niŋgi qudei Taiataira qureq di unub qaji nuŋgo kumbra bole agi ubtosiy merŋgwai. Niŋgi Jesebel aqa anjam dauryosaieqnub. Tamo naŋgi mareqnub, \"Di Satan aqa uli anjam.\" Anjam di niŋgi qaliesai. Deqa e niŋgi gulbe bei eŋgwasai. 25 Kumbra bole kalil niŋgi ojejunub qaji di siŋgila na ojesoqnib e bqai.\n26 \" 'Tamo a Satan ombla qotsim siŋgilaosim ijo kumbra dauryosim gilsim gilsim diŋo bati itqas di e siŋgila yitqa a na tamo uŋgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naŋgi taqatnjroqnqas. 27 A na naŋgi tulaŋ siŋgila na taqatnjroqnqas. Tamo naŋgi web paraparainjreqnub dego kere. E na tamo di siŋgila yitqa a wau di yqas. Ijo Abu na e siŋgila ebej dego kere a siŋgila yqai. 28 Nebeqa burbas bunuj oqeqnu qaji di dego a yqai. 29 Tamo a dabkala ti sqas di a Qotei aqa Mondor aqa anjam geregere quem. Anjam di Mondor na tamo uŋgasari qure qure kalilq di ijo ñam qa koroeqnub qaji naŋgi minjreqnu.' O Jon, ni anjam degsi neŋgreŋyosim Taiataira naŋgo laŋ aŋgro aqaq qariŋye.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/png.bible\/boj2014\/REV02.htm","date":"2022-12-06T16:31:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711111.35\/warc\/CC-MAIN-20221206161009-20221206191009-00103.warc.gz","language":"boj","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":1277,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.128,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesus Aqa Anjam Bole\nThis is the New Testament in the Anjam Language\nof Madang Province, Papua New Guinea\nof Madang Province, Papua New Guinea\nRevised Second Edition, 2014 — 3C\nR 262P―2014―338\nISBN 9980 63 1002 6\n© 2014 Wycliffe Bible Translators, Inc.\nNamo Qaji Anjam\nAnjam endi Yesus Kristus aqa anjam bole. Anjam endi iga bulyosim tamo uŋgasari Astrolabe Bay di unub qaji naŋgo anjam na neŋgreŋyem. Astrolabe Bay di agi Madang Provins di unu.\nYesus Kristus aqa anjam bole agiende. Qotei na Yesus qariŋyonaqa a mandamq aisiqa ŋamburbasq di moiyej. Osiqa olo subq na tigelej. Yesus aqa anjam bole agide.\nAnjam endi Qotei aqa segi anjam. Endi tamo naŋgo anjam sai. Qotei aqa Mondor Bole a na aqa wau tamo naŋgi powo enjrnaqa naŋgi anjam bole endi neŋgreŋyeb. Naŋgi Grik anjam na neŋgreŋyeb. Ariya bunuqna tamo qudei naŋgi olo anjam endi bulyoqnsib anjam gargekoba na neŋgreŋyoqneb. Tamo qudei naŋgi bulyosib Inglis anjam na neŋgreŋyeb. Tamo qudei naŋgi bulyosib Qebari anjam na neŋgreŋyeb. O anjam gargekoba na neŋgreŋyoqneb.\nTulaŋ nami Moses a ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi ti Qotei aqa anjam bei neŋgreŋyeb. Di Qotei aqa anjam namij. Ariya bunuqna Yesus a bosiqa Qotei na iga eleŋqajqa gam torei babtekritej. A Qotei aqa anjam bunuj osi bej. Anjam bunuj agiende.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/png.bible\/boj2014\/FRT01.htm","date":"2022-09-27T01:11:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334974.57\/warc\/CC-MAIN-20220927002241-20220927032241-00251.warc.gz","language":"boj","language_score":0.9998977184,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"boj_Latn_score\": 0.9998977184295654}","num_words":207,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}