diff --git "a/fuv_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" "b/fuv_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/fuv_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" @@ -0,0 +1,1979 @@ +{"text":"Notre Mission\nMin ndaranii ko Pulaagu. Komin fulɓe yooɗaaɓe Pulaagu, fellitɓe ƴellitde pullo kala, e Pulaagu, pinal fulɓe, ɗemngal Pulaar.\nNos Emissions\nHatanteeɓe Men\nHalirde Renndo - ko goomu dariiɗo, haaliyankooɓe feertuɓe, finɓe, udditiiɓe, ɓe woni ngoƴa mumen yoo Pulaagu laato, yaara yeeso.\nActualites\nPrisonier d'opinion.\nJuge et condamne a mort pour avoir exprime une opinion sur l'utilisation des pratiques religieuses pour justifier l'oppression et la discrimination. Liberez O\/ Mkheitir!\nJokkondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/www.renndotv.com\/","date":"2018-02-20T13:03:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812959.48\/warc\/CC-MAIN-20180220125836-20180220145836-00148.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7364599109,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7364599108695984, \"wol_Latn_score\": 0.05750906094908714, \"ffm_Latn_score\": 0.04217348247766495, \"fuf_Latn_score\": 0.028478825464844704}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.751,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Waylowaylo mo Abdul Assis e laamu mum njiɗnoo yawtinde ngam waylude ko heewi e kuule dowrowe leydi Muritani ɓennaani. Ko aljumaa jamma senaa oo salii yawtinde eɓɓo ngoo. Baylugol goobuuji araaraay leydi ndii, baylugol bakko leydi ndiikono kadi e pusgol senaa oo ina njeyaa e miijo waylowaylo ngoo.E nder 56 senaatoor, ko 33 mbiyi ngalaa heen, 20 mbiyi eey woodi gooto ɗuurniiɗo.\nJooni noon heddii ko hol ko ɗum jogori jibinde e politik leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/muritani-suudu-senaa-nduu-riiwtii-baylugol-sardiiji-leydi-ndii\/","date":"2018-03-22T19:41:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648000.93\/warc\/CC-MAIN-20180322190333-20180322210333-00060.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4886991382,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48869913816452026, \"fuf_Latn_score\": 0.41739290952682495, \"fuh_Latn_score\": 0.06495842337608337, \"ffm_Latn_score\": 0.028491055592894554}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.536,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ol Naange.\nKala ko jogii fuɗɗoode jogoto woortoode, kala ko jibinaa meeɗat nde maayi, Njaana walla Naange e seto mayre daɗataa ndeen fodoore, ɗo e duuɓi milyaaruuji 5 haa 7 naange koko nattata, rooyta ñifa.\nAnnduɓe koode e ngonka majje ina nganndi won'de eɗe njogii no ɗe puɗɗortoo haa ɗe mboya, ɗe mbewa, ɗe mbaɗa lewlewɗi caasɗi e cagataagal majje, refti heen doole majje wona e ustaade haa ɗe ñifa.\nNaange ko hoodere ɓadiinde, ko ɗum tan seerndi nge e koode goɗɗe ɗe, nge duppata ko gaas ina wiyee hidrojeen haa wanta gaas goɗɗo ina wiyee heliyoom, wadde ko heliyoom woni ndoondi koode walla naangeeji, ɗo e duuɓi milyaaruuji seeɗa garooji, so naange gaynii hidrojeen mum, nge wonata ko e fetaade, nge ɓuuta haa nge tolnoo ko ina abboo cowe 200 fotde magge adan.\nƊoon ɗo nge fetii ɗo, nge wiyetee ko Maamaare woɗeere (Géante Rouge), e petagol naange he, ɗaŋe ɓadiiɗe ɗe fo naantat, nge moɗiraɗe wootere wootere, idatoo yolleede fo ko Ɗiiña (Mercure) refta heen hoodere men yotaande Jaayre, ɗeen ɗaŋe ɗiɗe kam pusat tan njanta e boynirɗe Naange, Ngaawe noon ( woni aduna men o) e Mbaañ (Mars) ina mbaawi daɗde moɗeede kono tan maa cum haa kooña, kala ko wonnoo e dow Ngaawe (Leydi) e maale nguurndam firtoo haa laaɓa, faandu henndu leydi ndu ñoortoo naata e weeyo, maaje pasa ngabboo e weeyo, haa heddoo murlere Leydi e woɗeere coy sabu nguleeki, kaaƴe kala taaya haa ndeeltoo, medoo ngojja sabu nguleeki.\nƊo naange wonti Maamaare Woɗeere ɗo ronkat deeƴirde noon, aaludere magge mabba hamoo haa famɗita, lare magge keedɗe dow ɗe pusa petta naata e kooyaa weeyo, njogoo mbaadi ruulde mawnde e cooynam.\nWon kadi annduɓe wiyɓe yaama ɗaŋe ɗe ndirta ɗo ngoni ɗo ɓeydoo woɗɗitaade naange so wonii e fetaade, kono ɓuri sikkeede kam ko ɗe pirtoto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/nifgol-naange-nge-nattat-woodde-do-e-ganndo\/","date":"2018-03-22T19:41:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648000.93\/warc\/CC-MAIN-20180322190333-20180322210333-00060.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.824082315,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8240823149681091, \"ffm_Latn_score\": 0.10792306065559387, \"fuf_Latn_score\": 0.04017481580376625, \"fuh_Latn_score\": 0.022610055282711983}","num_words":298,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.769,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Air Senegaal, Mbele maa Noddaandu Fulɓe he Kofgol Juuɗe Noote, e Hol ko Waawi won'de Rewam mum\nSalaade Pulaar\/Fulfulde jeyee he nder ɗemɗe gollorɗe Air Senegaal, gaa-ga jojjannde Fulɓe yoolaande he nder kuwtorogal ngal leydi fof renndi, ene waɗi kadi yiyannde fagguduyankoore to bannge njulaagu e njeeñcudi. He nder kuule njulaagu wiyaa ko coodoowo ko laamɗo, ɗuum firti jeeyoowo ene foti waɗde kala ko ene weltina kiliyaan mum, wonaa tan mbele haa o sooda laawol gootol, kono mbele kadi omo sooda o soodta.\nKala nde o hatojini e ko waynon omo rutto he jeeyatnooɗo mo o. Nde tawnoo yeeyooɓe ene keewi kadi so tawii julanke o kala mo o yeeyi hannde artataa so ɓooyi o hawridinat soodooɓe, rewantamo heen ko nattude jarnude. Weltin'de kiliyaan mum kadi, gaa-ga ko ɗuum artirta oon ñalnde wonnde ko, ene addana oon kadi mantude julanke mum oo he yeeso woɗɓe, te Pulaar wiy: \"So a ñallidii e giɗo neɗɗo ñallaa yiɗde ɗum, kono so a ñallidii e gaño mum kadi ñallaa añde (wañde) ɗum.\" Ndeke noon he kuule njulaagu seedamfaagu moƴƴu ummoraade kiliyaan mum ko ɓanngil gol, kono ko noon ne seedamfaagu mbonngu ko yammin'de.\nSo tawii jeeyowo no ɓuriri heewde kiliyaaneeɓe fof ɓurata moƴƴyde he njulaagu makko, ndeen Air Senegal, wiyde ene fuɗɗoroo haɓde e Fulɓe koko Amerikanaaɓe mbiyata ko: \"It doesn't make business sense.\" Alaa ko haali kadi nde ɓe mbiy e ɓe ngostoroo Pulaar Wolof. Ko adii fof he nder Senegaalnaaɓe ko Fulɓe ɓuri heen waawde ɗannaade, gila to bannge Afrik,Orop, haa Amerik, hayso tawi Jolfuɓe ne mabɗtii jooni ɗannoraade ko wayno Itali e Espaañ. Ko wonaa ɗuum koo, kompañi ndiwoowa kaa fayndaare mum ko won'de, kompañi ɓurɗo mawnude he nder Afrik haa ɓuri teeŋtudi he Hiirnaange Afrik. Te so en ƴeewi leyɗeele Renndo Faggudu Hiirnaange Afrik (CEDEAO) so wonaa Cap Vert e Liberia, leyɗeele jeyaaɗe heen ɗe kala Pulaar\/Fulfulde ene haale heen. So Air Senegaal ɓeydiino Pulaar\/Fulfulde he ɗemɗe mum gollorɗe maa ɗuum wonatno njaaɓnirdi ndi ene fooɗta ɓeen Fulɓe kala, addana ɗum en diwde he makka. E ɗen teskoo nde Macky Sall laami Senegaal wonaa Fulɓe Senegaalnaaɓe tan mbeltii heen, kono ko Fulɓe adunaaru nduu kala mbelti heen, haa yimooɓe Fulɓe Nigeria e Kamerun fof penti jimɗi (Gimɗi) ene njima Macky Sall. So tawii, so Fulɓe Senegaal fu mbeltiima Fulɓe adunaaru nduu fof mbeltoto, ndeen haawnaaki so ɓe kofii juuɗe maɓɓe he Air Senegaal Fulɓe fof kofat juuɗe mum en. Te keewal Fulɓe winndere ene eyɓinee hakku cappanɗe joy haa cappanɗe jeegom miliyoŋ walla nii won wiyooɓe wonii teemedere miliyoŋ. Julanke ƴoƴɗo noon fotaani ƴettude cappanɗe jeegom miliyoŋ kiliyaan wostoroo ɗum en wiyeteeɓe so keewi ɓuraani miliyoŋaaji jeegom, alaa ko haali noon joomum ene waawnoo renndin'de fof nawa kadi jiggoyoo goɗɗum nii watta heen. Air Senegaal sinno ko julankooɓe ƴoƴɓe ngonno, wonaa Pulaar tan kono e ɓe potnoo ɓeydude he ɗemɗe maɓɓe liggorɗe hay Hawsankoore e Mandinkoore (Bammbara, Jula, Soose e Malinke.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/08\/31\/air-senegaal-mbele-maa-noddaandu-ful%C9%93e-he-kofgol-juu%C9%97e-noote-e-hol-ko-waawi-wonde-rewam-mum\/","date":"2020-01-25T18:15:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251678287.60\/warc\/CC-MAIN-20200125161753-20200125190753-00021.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5059223771,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5059223771095276, \"fuf_Latn_score\": 0.262012243270874, \"ffm_Latn_score\": 0.12092744559049606, \"fuh_Latn_score\": 0.10678360611200333}","num_words":482,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Firo Al-Qur'aan he Ɗemngal Pulaar, Muulngo Numérique\/digital\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.\nAlfaa Amadu fuɗɗiima firde Qur'aan he ɗemngal Pulaar gila he 2008 haa 2015 ko ndeen o timmini golle makko wonndude e ballal seernaaɓe heewɓe e almuudɓe Qur'aana.\nNgooɗoo firo hitoyeewo waɗaa ko he MP4 ene wonndi e karambol taratoongol. So a fawii karambol ngol he dow binndol he ngol taranomaa firo mum.\nAlpha Amadou Bhouria, hono innde makko winndirtee he Farayse ni, wurii hannde ko to Holland. Ko o daraniiɗo ɗemngal Pulaar, baɗoowo jeewte ngam hirjin'de Fulɓe fayde he jaŋde e ɗaɓɓugol ganndal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/07\/09\/firo-al-quraan-he-%C9%97emngal-pulaar-muulngo-numerique-digital\/","date":"2021-04-23T15:02:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039594808.94\/warc\/CC-MAIN-20210423131042-20210423161042-00300.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8328030705,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8328030705451965, \"fuh_Latn_score\": 0.09386976808309555, \"fuf_Latn_score\": 0.06989581882953644}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.849,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Afirka fombinaari, Cyril Ramaphosa andini dow hokkan reeta njobdi golle mum ɗe ardanki lesdi dalaaji $290,000 wallinde ngam teddinki ardiiɗo lesdi ndin ɓaleejo arandeejo, Nelson Mandela.\nMr Ramaphosa, jaɓuɗo laamu iga ardiiɗo Jacob Zuma nder Decembaaru nden huusitanɗo cuɓi lesdi ɗi hitande 2019, andini haalakaa on yeeso majaliisa lesdi ndin nyande alarba yawtunde.\nO wi wallinde nden lattan jiiba mballa faal yeeso ka ka jaabuuru Nelson Mandela Foundation on hakkilanta cede ɗan.\nO wi Oɗo yela woɓɓe ɗudɓe wamban ɓaawo maako ko naa bee cede bee kuujeeji goɗɗi ni.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/06\/19\/cyril-ramaphosa-wallitiran-bee-reeta-njobdi-mum\/","date":"2021-12-05T01:53:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00133.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9225674272,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9225674271583557, \"fub_Latn_score\": 0.07662172615528107}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.044,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.799,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Abakaliki\nAbakaliki doum gelle mawɗe nɗer Diiwal Ebonyi ɗer fombinare faro fuuna Naajeeriya joɗorɗe kilomita 64 (40mi) gonɗun eta fombina bo fuuna Enugu. Ɓe joɗerɗe un anɗaaɗe yimɓe unɓe ummatore Igbo leydi ɗun jipporɗe ɗeɓe Ogoja gaɗɗi koɗuum heeɓina diiwal fombina eɓo fuuna ɗer 1967.\n|Lesdi||Naajeeriya|\n|Lamorde||Diiwal Ebonyi|\n|Nder laamoore||Diiwal Ebonyi|\n|Jonde kwa'odineto||6°20′0″N 8°6′0″E, 6°15′23″N 8°12′41″E|\nFurtuuEdit\nƊe inɗe Abakaliki usl ma'anu maare Aba Nkal e unɗe inɗe goɗɗe sareji layeli (Nkaleke).\nDistinoreEdit\nAbakaliki eɗun inare nɗe muhimma caaka haurago luumorɗe eɗer 17th ɗuuɓe ɗenno. ɓe huugo luuɓe ɓe gaaɗi ko faago yesso eɗer joɗorɗe hauti aroria yaahiɗer Abakaliki eko filtiini ɗun fuu e 18th centuaryun ɗuubi kiiɗi.\nƁe Odozi Obodo jooɗi un inare wirnii ɗe ɗen tsafotooɓe toonɓe kuuwata hakkuɗe 1954 e 1958 ɗer Abakaliki.\nJauɗiiEdit\nAbakaliki eɗun ɗenno un shaaka ɗun deemal ko sara gonɗun baano gurtiinojunbaa, dooyaje, mɓai, alkamari (marori) ɗen e fuu leɗɗe neɓɓan eɗee kanaleji ɗ€mbo unɗun ko anɗira ɗuun ɗuɗaji jamɗe dalamji lamɗam e lammuɗe kaanye ntuukiko wersuuki yee kooti mawɗe janguɗi e ɗuɗɗi nyamruɗe. Ɗembo haajooni eɓe ɗen keiɗii sholligure e lalaaje gurtina e ngeesee ko yaari ɗer diiwal.\nƊuuɗirkaEdit\nƊun ɓaawo anɗaago ɗuuɗirka ngo Abakaliki un 915,438 (ɗungu 2019) ɗuun un 0.253% ngo limgal ɗuuɗirka Naajeeriya tooba ɗuuɗirka mauni yarugo bano e go'o e wakkatire 2006-2015 (5.31% ɗungu) unɗun misaltaki ɗun ton ɗuuɗirka ngo Abakaliki ebano 2021 ebakoma 1,179,280.\nƊemmografiwalEdit\nAbakaliki eko ɗuuɗi eta ɓe Igbo yimɓe, Abakaliki un ɓe ɗuɗɓe hisago eta wayla-fuuna Igbo yimɓe ɓe Afikpo-Abakaliki. Abakaliki ewaaaɗa e yimmitore ɗun yimɓe hiiɓe Abakaliki siyasaje mobguɗe hautuɗe Chaukwu Ishielu-Izzi-Ezza-Ikwo.\nAreejiEdit\nAbakaliki yurmi etaɓe nastirgo wuttuɗe noɓe Enugu Afikpo e ogoja laawo Abakaliki ɗembo e woodi asibitiwal mangal yalɓe fuu lattigal kaata gal ngal ɗun ɗuuɗgal jaigal dokkowal ballital kautugal asibitiji pamari eɗe ɗokka eɗer gelle ɗen e diiwal.\nEboɗemn woodi teɗɗuɗi areeji ɗi faago yeeso filotooɗun eɗer gelleji ɗii ɗikauti baano laawol gattegol nyiiɓol sarirɗe e inare luumo yaago saharawo diiwirgo ɗau gaɗawal ngal presco e spera-in-deo selirɗe ɗen e luttuɗe.\nJanɗeEdit\nDiiwal Ebonyi\nJangirɗe diiwal Ebonyi wonɗe joɗerɗe eɗe joɗeri eɗer yaasi ɗun ta gelle ɗen.\nDiinahEdit\nAbakaliki yimɓe baano kaama luttuɓe fombina-fuuna Naajeeriya ɓe tokkuɓe kiristankoen. Luttuɗe diinaje ɗeɓe ngaaɗi imanu baano finna tawaaje, julɗaku (Islam) ekolutti fuu. Eɓe kuutira enon hautugo juuɗe ngo ɓe leysdi ɗenbo e ɓaawo ɓe leysdi gaɗa goɗɗe guttuɗe ɗe leydi ɗin.\nRoman Catholic, Prebyterian, Anglican e lutuuɗe Missions. Eɗe tokkina imanu kiristankoen ɗun maru 1,1973 gelle ɗen ɗe ngaaɗi joɗergal nguɓe Roman Catholic Diocese ngal Abakaliki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Abakaliki","date":"2023-04-01T20:05:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296950247.65\/warc\/CC-MAIN-20230401191131-20230401221131-00531.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9725807309,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9725807309150696, \"fuf_Latn_score\": 0.019280532374978065}","num_words":402,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.96,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNajeriya, Porofeseer Garba Kaawu no yewta fii golle teeriiɗe hooreejo keso leydi ndin\nTewodoro Obiyang Ngema, no hoore leydi ndii gila duuɓi 43, e bi'ol fedde halfinaaade woteeji ko kanko fooli, ko ɓuri 99%\nUSA: wooteeji hakkunde-huppuuji gasii, pelle dawro Repibliken e Demokaraat'en no faalaa dañugol ɓural\nWooteeji hooreyaaku Brezil: L. Luula da Silva wontii hooreejo leydi\nFaransi: ko honno yiiruɗon nguu poolgu Emmanuyel Makron e nga'al kadi?\nKonngol Mariin Le Pen caggal nde feeñi poolgu Emmaniyel Makron\nFaransi: caggal njaltudi woteeji hooreyaaku, Emmaniyel Makron ƴettii konngol\nKo holno yeɗiyankooɓe yiiri ngal tiindondiral saatiingal hakkunde E. Makron e M. Le Pen?\nErik Zemmuur, gooto e ɗaɓɓooɓe laamu Faransi hikka no e njillu Koddiwaar\nWote huureyaaku Gambiya: Aadma Barrow laamitike laawol ɗiɗaɓol\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/woteeji-hooreyaaku\/","date":"2023-06-04T22:02:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224650264.9\/warc\/CC-MAIN-20230604193207-20230604223207-00765.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4912837744,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4912837743759155, \"fuf_Latn_score\": 0.48236092925071716, \"ffm_Latn_score\": 0.019718604162335396}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.552,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesde Sin e lesdi Philipines omtan mobre bolidal dow haala mayo fombinare lesdi Chaina.\nCiimaajo lesdi Philipines gondo lesdi Chaina Jose Sentiego Romana, andini dow boliide hakunde lesde den didi taskitaama doggintee nder lesdi Sin.\nO wii boliide hakkunde lesde den tokketee waduki toni haa narruki jonde woore saldori.\nCiimaajo on andini yaldirki lesdi ardido lesdi Philipines ha jonde nden lattaki dum hujja ka yiiki lesdi ndin do hoyni haala kan malla wod anniya dalanki lesdi Sin nokkure nden, amma non maajum wadaama on nder tiinaaje de wadduki famtoral hakkunde lesde den didi.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/lesdi-sin-haalidan-bee-philipines-dow-gannudi-keeri-hakkunde-maaje\/","date":"2017-11-24T12:59:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934808133.70\/warc\/CC-MAIN-20171124123222-20171124143222-00567.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990975857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990975856781006}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PRAPS yilliima e nder renndooji teeru Wurosoogi kame Nabbaaji Siwol.\nSabaabu nguuɗoo njillu ko ngam yeewtitde e joomen jawdi ndariindi. To renndo teeru mo Wurosoogi e tawtoregol Eespekteer deppartemantaal Elewaas kam e buuseeɓe wonɓe e nder nokku o, ɓe njeewti ko fayti e nokku kirsirɗo jawdi ndi no siforii e caɗeele ŋakkere laaɓal e paaɗgol nokku. Maa PRAPS jaggondir e maɓɓe haa nokku o waawa feewniteede.\nTo Nabbaaji ko mahgol daral ngal nganndu ɗaa ma tolno e taariindi ektaar gooto.So tawii ko nokkuuji ceertuɗi, pucci, bamɗi, nayi, jawdi tokosiri tawii fof ina waawa heƴneede heen. Maa mahe taarorɗe, nokku ɗo yeeyatee ñaamdu ndu yimɓe coklata. Ɓe kollitii kamɓe PRAPS nde gooto e renndo teeru nde sosata fedde fotoore waawde ɗeen golle, mbela so ngartam heɓoyaama eɓe mbaawa tinno ɗum. Ɓe kollirii lelngo no ɗeen golle mahirtee, golle maa yah haa 2021.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/ngam-yuurnitaade-nokkuuji-ngaynaaka-praps-yilliima-wurosoogi-e-nabbaaji\/","date":"2018-07-17T11:15:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00289.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9036649466,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9036649465560913, \"fuh_Latn_score\": 0.045638974756002426, \"fuq_Latn_score\": 0.031436529010534286, \"ffm_Latn_score\": 0.010698853991925716}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.915,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiitordu Zambiya dungani Ardiido Jamiywwa Lawniraawa Tefa hakke mum dow tuuma Nyaamuki Amana Lesdi.\nHiitordu nder lesdi Zambia dungani dungani ardiido jamiyawa lawniraawa lesdi ndin, Hakainde Hichilema tefa hakke mum yeeso hiitordu lesdi ndin burdundu ngam O labbina hoore naako dow tuhuma nyaamuki amana lesdi ka O tuumirtee haala yumminka hakkilo nder siyaasa lesdi ndin yiiki O dari tefre ardungal lesfi Zambia.\nPolis'en nangi Ardiido jamiyawa lawniraawa lesdi ndin ka UPND nder lewru April haa O tuumiraa bee ayiibe ayuki jaftol laamu.\nLawyaajo darando Hichilema andini dow haala kan yabbintaake yaaree yeeso hiitordu mawndu.\nAmma hiitoowo baa hiitordu famardu ndu wulkandu ndun naada David Simusamba andini yaldiriibe jonde kiuta kan dow lawyaajo Hichilema hokketee jarfu laaruki kabbol bayaanu kiita kan fodde ka yaare yeeso hitordu mawndu ngam ndu fudda hedutuki ka.\nJooni dillani lewru ardiido jamiyawa lawniraawa ngan don tigga nder tiggirde bee jinnol darnde nde wamboobe mo dari ngam O yofte hiddeko fuu malla beelin.\nO do tuumiree bes ayo halkuki ardiudo lesdi ndin Edgar Lungu e ayo jaftuki laamu haa to O hakkilay O tiggetee ko dillanta duhbi 15 maabo O tayanee kiita mbareeki sam.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/13\/siyasa-zambiya\/","date":"2019-05-23T17:10:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232257316.10\/warc\/CC-MAIN-20190523164007-20190523190007-00259.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9924366474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":25,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9924366474151611}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"CAF (Confédération africaine de football), hono Fedde Afrikeere fuku bal, sosaa ko e lewru suwee 1956. Nde yuɓɓini kawgel gadanel to leydi Suudaan e feebariyee 1957. E oon sahaa ardinoo hilifaaɓe Suudaan ko gorko biyeteeɗo Sayed Ismaayiil El Ashari. O heɓli to laamorgo maɓɓe Kartuum dingiral nawowal fotde 30 000 neɗɗo ɗo kawgel gadanel ngel foti fetteede. Ndeen ɓe ngarii e lewru feebariyee 1957 ngam yuɓɓinde ɗoon kawgel gadanel, CAF waɗi kuraaje hakkunde kippuuji 4 : Suudaan, Ecopi, Misra e Afrik worgo. Suudaan hawri e Misra, Ecopi hawri e Afrik worgo. Tagi ɓe waɗde heen noon Afrik worgo ko ɗaminaade maa addu kippu mo ɓe mbiyi yo addu oo, so kippu baɗɗo fettooɓe ɓaleeɓe. Kono nde yahnoo haa heddii balɗe seeɗa e kawgel ngel ne fuɗɗoo, gorko garnooɗo e innde Afrik worgo oo wiyi ɓe \"min tawii ko gootel e ɗee geɗe ɗiɗi min mbaɗata : maa min neldii on kippu ɓaleeɓe mehɓe, walla ko min neldii on kippu woɗeeɓe mehɓe, kono renndinnde ɓaleeɓe e woɗeeɓe e kippu gooto, min ngoonaa waɗooɓe ɗum.\" Nii woni ɓe tawtoraaka kawgel ngel, Ecopi fotnoo hawrude e maɓɓe ɓe ngaraani, nii woni Ecopi yahi joofnirde (finaal), hawroyi e Misra kawnooɗo Sudaa (2-1). E ngaal pottital hakkunde Misra e Ecopi, ko suudanaajo biyeteeɗo Yuusuf Muhammed Ibraahiim wonnoo ñaawoowo. Misra fooli Ecopi (4– 0), tawi wallini 4 ɗii fof ko Muhammed Ad-diba, ko kanko kadi woni ɓurɗo markuude e kawgel ngel (laabi 5). Nii woni e ngel kawgel gadanel ko Misra nawi ray. Karaŋ oo (Trophée) wiyetee ko Karaŋ Abdel Asiis Abdellah Saalem, sibu mum miijaade e sosde fedde CAF.\n2017, woni hikaa, eɗen nganndi yuɓɓini kawgel 31ɓel ngel ko Gabon. Yahdunoo finaal ko Kamaruun e Misra. Ko Kamaruun fiyi ɓe (2-1). Woni tataɓo ko Burkinaa Faso caggal nde fiyi Ganaa (1-0).\n2019, kawgel 32ɓel 2019 yuɓɓinoytee ko to leydi Kamaruun, kawgel 33ɓel 2021 yuɓɓinoyee to Koddiwaar.\nTo bannge doggol nawɓe ngel. Misra nawii ngel laabi 7 ; Kamaruun laabi 5 ; Ganaa nawii ngel laabi 4 ; Niiseriyaa nawii raay laabi 3 ; Kodduwaar laabi 2 ; RD Konngo laabi 2 ; Sammbi laawol gootol ; Tuunus laawol gootol, Suudaan, laawol gootol, Alaseri gootol, Maruk gootol, Afrik worgo gootol, Ecoppi gootol, Konngo gootol. Ko ɗee leyɗe meeɗi nawde kawgel ngel. To bannge njeenaari ndii kala nawɗo ngel ne heeɓa 750 miliyoŋ CFA, garɗo ɗiɗaɓo na heeɓa 500 miliyoŋ CFA, kono hay kippuuji goɗɗi ɗii won ko keɓata, sibu CAF yaltinta ko miliyaaruuji 5 CFA ngam rokkirde tawaaɓe kawgel ngel.\nHono mbiyruno-ɗen, CAF, hono fedde renndinnde pelle ngenndiije fuku koyɗe Afrik, sosaa ko e suwee 1956 to wuro wiyeteengo Lisbon, laamorgo leydi Portigaal, e mooɓondiral FIFA tataɓal baɗnongal toon. E oon sahaa Afrik alaa fedde fuku koyɗe. E ngaal mooɓondiral FIFA tataɓal yahnoo toon ko biyeteeɗo Abdel Asiis Abdellah Saalem jeyaaɗo to Misra e Muhammed Abdel Halim jeyaaɗo to Sudaan e Ydnekatchew Tessema jeyaaɗo to Ecopi, ngam anndinoyde tubakooɓe ɓee fuku koyɗe ne fettee e Afrik. Ndeen ɓe njettiima ɓe tawi toon tubaako gooto ne ari e innde Afrik Worgo, omo ari bannge makko, tee o ɓamdaani e leyɗe Afrik goɗɗe ɗee. Ndeen mooɓondiral ngal fuɗɗiima kamɓe tato ɓee ɓe ɗaɓɓi hokkeede konngol ngam ɓe mbaawa haalde ko addi ɓe koo, ɓe ndonki haa woni, walla hay so ɓe keɓii konngol ne, ɓe keɗaaka nii. Nii woni ɓe njalti mooɓondiral ngal ɓe njoñii kamɓe tan e koye maɓɓe ngam ƴeewde hol no ɓe mbaɗata haa ɓe mbaawa yettinde FIFA haaju maɓɓe oo.\nKanko Abdel Asiis Abdellah Salem o wiyi ɓe : « so tawii ko nii, hay gooto ndaarataa en sibu miin kaalat-mi ko e innde Misra, aan Muhammed Abdel Halim kaalataa ko e innde Sudaan, Ydnekatchew Tessema haalata ko e innde Ecopi, tee FIFA yiɗi koko renti. Ɗum noon, so en njahii janngo, mbiyen ɓe en cosii fedde wiyeteende CAF (Confederation Africaine de Football) tawi ko kayre jogori tammboyaade kala ko faati e fuku-koyɗe e nder duunde Afrik. Mbiyen ko ɗum ngarno-ɗen hollitde ɓe. Ndeen noon maa ɓe keɗo en.\" Kamɓe ɗiɗo ɓee ɓe mbiyi ko noon tan pot-ɗen waɗde. Nii woni janngo mum ɓe ngari ɓe njiɗi rokkeede konngol ɓe ndonki. Ɓe tappi juuɗe maɓɓe e tabal, nii woni joɗnde ndee yeeƴii ɓe. E oon sahaa ardinoo FIFA ko gorko jeyaaɗo to leydi Angalteer ine wiyee Sannderoroos. Ɓe mbiyi sannderoroos « min ngarnoo hollidde on ko min cosii fedde amen wiyeteende CAF ». Kanko Sannderoroos o wiyi ɓe : « mi weltiima, ko nii tan pot-ɗon waɗde, sibu ko onon tan ngonnoo ɓe ngalaa fedde, kono won ko mbasiytoo-mi on. So tawii oɗon njuɓɓinoya kawgel Afrik, naworee heen Afrik Worgo, sibu ko e mon jeyaa\".\nKanko Abdel Asiis Abdellah Saalem o jabii, o wiyi : \"min njaɓii, kono ko e dow geɗel : so tawii Afrik Worgo na ara, na adda kippu baɗɗo woɗeeɓe e ɓaleeɓe\". Kanko tuubaako garnooɗo e innde Afrik Worgo oo, o wiyi aɓe mbaawi arde kawgel Afrik, kono so ɓe ngara, ɓe ngaddata ko kippu woɗeeɓe mehɓe. E wiyde makko, ɓaleeɓe njillataa heen. Kanko Abdel Aziz Abdellah Saalem o wiyi, \"tawde ko noon, hoto ɓe ngar, yo ɓe kaaɗ toon, kamɓe ɓeeɗoo tato maa ɓe njuɓɓin kawgel Afrik gadanel tawi jogori tawtoreede heen ko leyɗe 3 : Misra, Ecopi, Sudaan.\" Ko nii CAF sosiraa.\nCAF noon gila sosaa haa hannde joɗnde mum joɗii ko to wuro wiyeteengo Keer, laamorgo leydi Misra. CAF gila sosaa faade hannde ina yahra e hooreeɓe 6. Ardiinde hakkunde 1956 e 1958 ko Abdel Asiis Abdellah Saalem; 1958 haa 1968 misranaajo goɗɗo ina wiyee Muhammed Abdel Asiis Mustafaa ardii nde; 1968 haa 1972 ko Sudanaajo biyeteeɗo Muhammed Abdel Haliim ardii nde; 1972 haa 1987 ko Ecopinaajo biyeteeɗo Ydnekatchew Tessema ardii nde, 1987 haa 1988 ko Sudannaajo biyeteeɗo Muhammed Abdel Haliim ardii nde, 1988 haa hannde ko Kamaruunnaajo biyeteeɗo Iisaa Hayaatu ardii nde.\nAamadu Habiibu Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/08\/kawgel-fuku-koy%C9%97e-afrik\/","date":"2019-11-19T20:43:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496670255.18\/warc\/CC-MAIN-20191119195450-20191119223450-00104.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4630838335,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46308383345603943, \"ffm_Latn_score\": 0.3958163559436798, \"fuf_Latn_score\": 0.11094357073307037, \"fuh_Latn_score\": 0.018127702176570892, \"fuq_Latn_score\": 0.010753432288765907}","num_words":911,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.53,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde aljumaa 25 abriil 2014, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani sosii catal to leegal Riyaad e tawtoreede Yiilirde Ngenndiire Fedde ndee, e gardagol hooreejo mum hono Aamadu Umar Jah. Catal ngal sosaa ko caggal nde terɗe duɗal Aamadu Hampaate Bah njokkondiri e Fedde ndee ñalnde 27 marse 2014, ngam yiɗde gollondirde e mum.\nArnoo jokkondirde e Fedde ndee ko kalfinaaɗo konngol duɗal ngal, hono Sammba Aan, wondude e Faarmata Jallo, tergal duɗal ngal, e dow kadi baggingol huunde e mawɓe duɗal ngal, haa arti noon e Abuu Soh, ganndiraaɗo \"Khuuna\" e Aamadu Mammadu Jallo…\nDuɗal ngal ko ɓooyngal seeɗa (gila 2010), tee ko ɓuri teemedere almuudo ina jannga e maggal. Nde tawnoo ko ɗum woni darnde Fedde ndee, ɗum waɗaani caɗeele, sibu ko hono ɗum tan fedde ndee yiɗi. Ko ɗum tagi kadi geɗe ɗee leeltaani, ñalngu jaggaa, catal ngal sosaa.\nFƁ","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/05\/16\/catal-pk-riyad-wuurtii\/","date":"2020-03-30T16:32:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370497171.9\/warc\/CC-MAIN-20200330150913-20200330180913-00148.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8611406684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":29,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8611406683921814, \"ffm_Latn_score\": 0.13125933706760406}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En njettii geno. En puɗɗoriima innde geno joom yurmeende huuɓtidinnde e joom yurmeende heeriinde. Jettooɗe ngoodani ko Allah.\nFedde ɓamtaare pulaar catal Suwoyraat, yuɓɓinii ñalnde 15-11-2014 yeewtere pinal. Tiitoonde mayre ko \"caɗeele renndo men hannde\".\nJeewtuɗo oo ko Nasiiru Hammee Sih mo Haayre Mbaara e Sumeraaji. Ndee yeewtere ko faayodinnde sabu alaa biyoowo mbiy-mi mo anndaa caɗeele men hannde. Ɓayde wontii gagga fof ina sokli jiiɓto, gagga fulɓe hannde, ko hol no ɓe cafrirta ɗee caɗeele teppuɗe en, keedi en e ɓamtaare. Tiitoonde ndee ina tonngii e nder ginol ɗee toɓee nayi (4) : kawral, ngondiigu, haɓde e bone gondaaɗo, e aadaaji hanki. E tonngol holi cafroowo walla safrooɓe ? En njettii geno sanne, en mantii kala banndiraaɗo tawtoraaɗo ndee yeewtere, haa teeŋti noon e jabbaaji men, goomu pinal timtimol Nuwaadibu, Haamiidu Sih, Habii Abdul Bah, Fedde sippirooji e kiirɗeeli pinal, kam e kala fuutanke. En mantii Fedde Ɓamtaare Pulaar catal Suwoyraat sabu leñol ngol ina hotojini e haaldude e yeewtidde e hoyre mum. Eɗen ñaagii kala katante nde wallata en e jiiɓto ngal naamndal.\nHaamiidu Mammadu Bah, Kalfinaaɗo jaŋde catal FƁPM suwoyraat","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/01\/30\/yeewtere-pinal-to-suwoyraat\/","date":"2021-10-17T05:40:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585121.30\/warc\/CC-MAIN-20211017052025-20211017082025-00427.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.471259594,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47125959396362305, \"fuf_Latn_score\": 0.2397838830947876, \"ffm_Latn_score\": 0.22604084014892578, \"fuh_Latn_score\": 0.043112970888614655, \"fuq_Latn_score\": 0.01895051822066307}","num_words":179,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.586,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗii duuɓi laamiiɓe almaaň e laamiiɓe faranse e laamiiɓe turki ina mbaɗa yah-arta e leydi men senegaal.\nE ɓena ngara e ɓe kesɗitina koolaaje maɓɓe e tiiɗnude ɗum e nder leydi men senegaal ndi.\nKanɓe hoɗotooɓe leydi senegaal ɓe ɓe mbaala e leydi ndi fotde baale 3 ko ɓe keewaano waɗde e leydi afriknaari ko, waɗi ɗum ko ɓe woondanɓe leyɗe maɓɓe kala to ɓe ndewi maa ɓe nganndan ɗum en ɓamtaare e Ƴellitaare ɓe ɓeyda ɗum e ko adinooɓe ɓe mbaɗnoo e ko ngaddunoo e leyɗe ɗe ko.\nKo ɗuum woni ɗii baali ɗi ɓe mbaalata e leydi senegaal ndi, paamen hoyreejo leydi baalɗe mum 3 ina ɓoornii paɗe mum ɓoortaani kadi e nder leydi ngootiri ɗuum ko golle keewɗe koy !!\nHoyreejo leydi almaaň honde meeɗata waalde e nder pari faranse baalɗe 3 ??\nEey en calaaki ɓee hoɗotooɓe leydi men, nde tawnoo ko pofondiral taasanɗe addata jayngol, aduna wuuri tan ko dillo, enen ne gardiiɗo leydi men makki sal ko ko woondani en hono no ɓeen ngoodirani ɓiɗɓe leyɗe mum en ɗee ni, ko ɗuum waɗi kala senegaalnaajo paamɗo ina foti hestin'de hoolaare mum e oon makki sal gaadondirɗo e ɓiɗɓe leyd ndi ɗowngo moƳƳo, tee daroo sara makko kala ɗo waawi won'de e nder aduna o, Ko kaan ngonka tan leyɗe mawnuɗe ɗe ndaɗiri leyɗe tokosiɗɗe ɗe.\nArdiiɓe senegaal – ardiiɓe afrik woto njaɓ waɗeede no serwaandu waɗata nagge ni : wuura e mum tan ko aldaa e warde ɗum, nde heyɗi fof ara juuroo ňaama teewu kesu haa haara diwa yaha.\nDawol hoyreejo leydi almaaň ɗoo e leydi senegaal faggude e finaa tawaa jangtaama heen, fini tawi noon leydi fof na jogii heen hello ngo hippitantaake goɗɗo, nde tawnoo galle fof na jogii suudu koɗo, ɗuum firti ko koɗo tawroyte tan e nder suudu mum ndu kono tawoytaa ko woni e nder cuuɗi goɗɗi ɗi ko, haa teeŋti e bannge ngonka renndo hono wuuro(aada) mum …\nIna ɗaminaa nii ɓooyataa koɗo tedduɗo goɗɗo ummoriiɗo e hoyre ngootiri e leyɗe mawnuɗe ɗe yilloo senegaal, tee garɗo heen fof heewi ardude ko e annduɓe e alɗuɓe anndanɓe fannu ngalu fof e faggo mum e no faggartee.\nidrissa kah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/yah-arta-e-leydi-men-senegaal\/","date":"2022-10-01T07:19:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00086.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4506260753,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45062607526779175, \"fuh_Latn_score\": 0.41277310252189636, \"fuf_Latn_score\": 0.08694487065076828, \"ffm_Latn_score\": 0.04840199649333954}","num_words":353,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.488,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"– Hooreeɓe teddungal tedduɓe ;\n– Bismaaɓe he ndee joɗnde diisnondiral ;\n– Nulaaɓe Cate, haa teeŋti e ummoriiɓe nder leydi\n– Terɗe Goomu horo\nBisimilla mon he Batu Diisnodiral FƁPM\nNdeeɗoo Yiilirde toɗɗanoo ko ñalnde 29\/12\/2019, nde ƴetti golle ñalnde 20\/01\/2020. Lebbi ɗiɗi pawii heen, leydi ndii naati haɗde cowid-19. Ɗum noon duuɓi ɗiɗi ɓennudi ɗii kala, ko duuɓi caɗeele, haa teeŋti wonande dente, teppuɗe golle fedde ndee. Ɗuum fof e waade noon, YNG ndee etiima sakkude peeje ngam gollaade.\nMooɓondiral jeeɗaɓal dottanii fedde ndee donngal e paandaale kese, ɗeen ngoni :\nDonngal FƁPM ko wallitde mahngo miijo e dillere ɓiyleydiire ngam hokkitde leƴƴi Pulaar, Sooninke e Wolof timmal hakkeeji mum en to bannge pinal e ɗemngal.\nPaandaale FƁPM ko :\n– Wallitde mbele denndaangal ɗemɗe ngenndiije ɗee ina ngona ɗemɗe laawɗinaaɗe, ɗemɗe jaŋde, ɗemɗe gollorteeɗe, ɗemɗe ɓamtaare nder renndo ;\n– Ƴellitde nehdi\/jaŋde mawɓe, potal eddaagu e ɓamtaare.\nNgam ɗuum, feere lelnu-ɗen ngam yettaade ɗee paandaale ko :\n1. Sompude goomuuji ngenndi dariiɗi, kumpitiiɗi, baawɗi roondaade golle.\n2. Dartinde e softinde njuɓɓudi fedde ndee tawo, e yaajtinde ɗum, haa teeŋti noon e cate ɗee haa mbaawa tammbaade paandaale kese dottaaɗe ɗee ;\n3. saaktude dallinannde pelle pinal ɗee rewrude e gollondiral timmungal hakkunde pelle pinal ɗee.\n1. Compugol goomuuji ngenndi dariiɗi…\nƊum woni golle gadane ɗe YNG ummanii caggal nde timmini heblo yowitiingo e peewnugol binndanɗe mooɓondiral, jokkondiral e laamu. YNG sompii goomuuji jeeɗiɗi tolnondirɗi e calɗi 7 cifaaɗi he nder doosɗe fedde ndee. Kañji kala ɗi lelnii tuugnorɗe majji golle, kono heen 6 ina ngondi e caɗeele heɓaare terɗe mum en.\n2. Dartingol njuɓɓudi fedde\nTo bannge dartingol e coftingol njuɓɓudi fedde. Ko he lewru suweŋ 2020 cate goodnooɗe ɗee ndokkaa yamiroore hesɗitinde juɓɓule mum en. E sahaa hannde oo, cate 13 kesɗitinii\/cosii njuɓɓudi mum en; ko ine fota noon woni ko he laawol.\nE ooɗoo sahaa, eɗen eɓɓi yillaade cate ɗee, e yettaade nokkuuji keddiiɗi ɗii ngam sompude heen njuɓɓudi… (cate walla peŋɗe).\n3. Caaktugol dallinannde : Ngol rewri ko he calɗi nay (4) :\na. Rewrude e Jokkorde pelle pinal\nNgalɗoo jokkondiral dartinaama law, gila e darorɗe feebariyee 2020, ngal taƴondiraani e hitaande 2020 ndee, ngal ɓeydiima teeŋtude e hitaande 2021 ndee. Eɗen mbaawi wiyde wonde darnde FƁPM ine teeŋti he nder golle Jokkorde pelle ɗee, gila to bannge peeje haa e golle e kuuɓal. Ɗuum ɓuri teeŋtude fof ko he juɓɓingol ñalɗi diisnoondiral ɗii paatuɗi he TNJ. Ko FƁPM huuɓni ko ɓuri heewde e jooɗaninooɓe pelle ɗee he nder gollorɗi diiwanuuji ɗii (diiwanuuji 11 nder 14 diiwaan). Ɗum noon eɗen mbaawi ɓetde darnde fedde ndee he nder ko dañaa to bannge dallinannde ndee.\nTesko : tawtoregol neɗɗo Koolaaɗo kuuɓal TP Mauritani\nb. Rewrude e Goomu Dallinannde fedde ndee\nGolle Goomu dallinannde ndartaaki hay sahaa gooto. Gila goomuuji compaa e gardagol Abdullaay Muusaa Sal (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) haa e gardagol sokna Salimata Bah. Goomu nguu waɗii jokkondire keewɗe, ballitɗe no feewi fedde ndee ɓeydaade anndeede gila e tolno laamu, haa e nder renndo ngoo (hoohooɓe diine e politik, fiilaaɓe, pelle gure…).\nc. Jokkondiral duumingal e hooreeɓe teddungal :\nNde Yiilirde hesere ndee ƴetti golle, nde idii fof ko eɓɓude yillaade hooreeɓe teddungal ɓee. Kamɓe fof ɓe njillaama. Eɗen njetta ɓe sabu maɓɓe jokkude wallude YNG roondaade fedde ndee, yo Alla juutnu balɗe maɓɓe, moƴƴina battane maɓɓe. Hooreeɓe teddungal ɓee ndarodiima e ardorde fedde ndee nder Goomu dallinannde ngam waɗde jokkondire keewɗe nafoore, gila e jokkondiral e hoohooɓe laamu, hoohooɓe diine e hoohooɓe politik.\nd. Jokkondiral he Goomu sarɗooɓe ngam ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije:\nNguun goomu wallitii en no feewi, gila to bannge jeeyngal nder sarɗiyankooɓe haa e jokkondire e jaagorɗe laamu, haa yettii ballal teeŋtungal ngam tawtoregol ñalɗi diisnondiral paatuɗi he TNJ. Ɓe njettaama kamɓe ne kaaɗdi njettoor.\nMusiɗɓe, eɗen njiɗi artude seeɗa e Jokkorde pelle pinal ɗee\nHe maayirɗe hitaande 2020, jokkorde pelle ɗee fellitiino toppitaade geɗe ɗiɗi ɗe sikki ɓuri himmude e sahaa oo :\n– Cargol dallinannde laawɗingol e jaŋde ɗemɗe ngenndiije\n– Hafeere ngonka ɗemɗe ɗee nder jaaynirɗe laamu ;\n1. Cargol dallinaande :\nKo he lewru saawiyee 2021 dallinannde ndee fellitaa hebbitineede, goomuuji 3 cosaa ngam sarde nde e waɗde jokkondire.\nKo adii ñalɗi diisnondiral ɗii, dallinannde ndee fuɗɗinooma sareede no moƴƴi he nder laamu hee, he nder dipiteeji e ballal Goomu parlemaan ndaraniingu ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije, partiiji politik (kañji kala ɗi keɓii dallinannde ndee), kadi ɓatakeeji njoɗɗinaama he nder ambasaduuji gonɗi he Nuwaasoot ɗii fof.\nJokkorde ndee tawtoraama no haanirta nii ñalɗi diisnondiral caggal nde njooɗodii e Jaagorgal jaŋde ñalnde 3 ut 2021, nde o habri joɗnde ñalɗi ɗii. Eɗen kiisii tawtoregol pelle ɗee ñalɗi ɗii ɓosnii no feewi dallinannde ndee, yeru, caggal gollorɗi nder diiwanuuji ɗii, en teskiima miijo ardiiɓe jaŋde laamu nguu wayliima no moƴƴi : ɓe nattii tan haalde janngingol ɗemɗe ɗee e nder duɗe gaggaaji walla e duɗe keblirɗe, kono ɓe mbaɗtii tigi miijaade naattingol jaŋde ɗemɗe ɗee he nder TNJ, kam e gartirgol DƊNG.\nEɗen nganndi kadi, he ñaldi kuuɓtodinɗi ɗii, darnde pelle ɗee ina laaɓti, tee teeŋtinii ko dañanoo he ñalɗi diiwanuuji ɗii.\nGila ñalɗi diisnondiral ɗii ɓenni, cabbino-ɗen ko haa Jaagorgal jaŋde nodda pelle ɗee ngam hollitde ɗum en eɓɓaande sariya kuccam jaŋde Muritani. Ko ñalnde 10 lewru marse njooɗodi-ɗen e jaagorgal ngal, ngal holliti en eɓɓaande sariya ndee. Kono en kollitii ngal en mbeltaaki heen sibu eɓɓaande ndee yaltinaani ko ɓuri himmude he ko nanondiranoo he ñalɗi diisnondiral ɗii. Gila ndeen ngon-ɗon ko hirjinde pelle ɗee e yimɓe fof mbele ɓeyda darnde.\n2. Toɓɓere ɗimmere jeyanoonde he ngoƴaaji Jokkorde pelle pinal ɗee, ko Ngonka Ɗemɗe ngenndiije nder jaaynirɗe laamu.\nGila oktoobar 2020 Jokkorde pelle ɗee seeraani e yiɗde winndude dallinannde hesere faatunde e ngonka majje, sabu teskaade darnde jaayɗe he nder kumpitgol yimɓe e yiytinaare pine e ɗemɗe men fof. Jokkorde ndee ine anniyii winndude ndeen dallinannde e daranaade ɗum.\nƊum noon, wonande ɗii duuɓi ɗiɗi, eɗen mbaawi wiyde dallinannde pelle ɗee ɓosii no moƴƴi. Kono Jokkorde pelle ɗee ine wondi e ɗee caɗeele :\n– Hirjino pelle ɗee e ɓesnguuji mum en.\n– Ŋakkeende juuɗe\nKo ɗum tagi, he duuɓi ɗiɗi paaɗi ɗii, Jokkorde pelle ɗee ine foti :\n– Jokkude sarde dallinannde ndee e rewindaade kala ko waawi dañeede e sariya kuccam hee ;\n– Jokkude e teeŋtinde hirjino ɓesnguuji ɗii (Njilluuji, Jeewte ekn.)\nOn njaaraama","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/03\/27\/konngol-hooreejo-he-batu-diisnondiral-27-mars-2022\/","date":"2023-09-26T19:48:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510219.5\/warc\/CC-MAIN-20230926175325-20230926205325-00295.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.423688978,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42368897795677185, \"ffm_Latn_score\": 0.28951260447502136, \"fuf_Latn_score\": 0.22534804046154022, \"fuh_Latn_score\": 0.05876446142792702}","num_words":992,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lewru\nLewru[1]\nTagoore kammu Alla ɓurnde fof ɓadtaade leydi ko Lewru. Ngoɗɗeeki hakkunde lewrue leydi ko 384.000 km. Wuddowol lewru, hono ngoɗɗeki tuggi hakkundu lewru ter e hawngo mayru ko 1738 km. Ko fayti e teddeeki, leydi ena sowoo lewru teddeeki laabi 81.\nSo lewru ena taaroo leydi, ummortoo ɗum ko bannge hirnaange fayaa bannge fuɗnaange.\nSo a hooyniima jamma dow hoore ma, a ndaarii lewru ma a yih e mayru diiwanuuji ɓurɗi laaɓde e diiwanuuji ɓurɗi ɓawlude ɓurɗi niɓɓiɗde, hay so a alaa lonngorde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-27","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Lewru","date":"2015-07-07T17:34:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-27\/segments\/1435375099758.82\/warc\/CC-MAIN-20150627031819-00300-ip-10-179-60-89.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9797284603,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":91,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9797284603118896, \"ffm_Latn_score\": 0.015168624930083752}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ciftoren seeɗa taariik. Sawuud e Kataar ko leyɗeele aarabeeɓe gonɗe e nokku lollirɗo « Golf arabik » walla « Golf persik » walla mbiyen sorfundu aarabiiru to fuɗɗaange hakkundeejo. Leyɗeele cattiiɗe sorfundu kala, gila dawaaa dawi njuɓɓiri ko no dowlaaji gaadanteeji nii, ko « Emiraaji » tan, mbaadi dowla keso ari e majji tan ko jamaanu tiimaandi koloñaal, teeŋti noon e ndi Enngele ndii. Dowlaaji Golf ko jeeɗiɗi : Kuwoyt, Iraak, Bahreyn, Omaan, Kataar, Sawuud e Emiraaji arabeeji dentuɗi. Ɗiiɗoo dowlaaji kala ko aarabeeji, yoga e majji nii iwdi mum en ko kaanaŋkeeri Otomaan wonnooɓe e oon sahaa e les tiimaandi Turk en ko adii tiimaandi koloñaal. Dowlaaji ɗii kala faggudu mum en ɓuri tuugaade ko e petroŋ. Ko ɗuum alɗini ɓe hay so tawii noon eɓe njarribii geɗe faggudu goɗɗe, ko wayi no njulaagu, baŋkeeji, fiyakuuji faggudu goɗɗi ko ɗum addani e ngaal banngal Bahrein ɓurde alɗude e dowlaaji keddiiɗi ɗii. Sawuud noon hoonorii e leyɗeele goɗɗe ɗee ko ɓurde ɗum en yaajde e wonde ɗum fedde baafal leyɗeele juulɓe (ko toon woni hajjirde juulɓe sabu ko toon suudu kaaba sompaa, nulaaɗo lelii). Ɗum fof ina rokki Sawuud martaba e nder leyɗeele juulɓe kala.\nGolwole Golf. Ina teskini noon gila e koonagol Amerik e nder aduna oo e fuɗɗoode teeminannde noogasiire, hakkille Amerik ina hucci e oon diwaan no feewi, teeŋti noon to bannge faggudu petroŋ e compugol tuddule mayri koonu ngam hanndaade yoga e aduna oo. So eɗen ciftora, golwole mawɗe mbaɗii e nokku hee : hakkunde Irak e Iraan, laabi ɗiɗi hakkunde Amerik e wallidiiɓe mum e Iraak. Kala heen wolde junngo Amerik inan heen so tawii nii wonaa kañum woni e lammba hee. Wolde hakkunde Iraak e Iraan e kitaale 80 ko amerik ngemmbi Iraak e gardagol Saddam, rokki ɗum kaɓirɗe yo yan e Iraan, ina anndaa noon e oon sahaa, luural mawngal ina joli hakkunde Amerik e Iraan e gardagol Khumeyni.\nKono caggal ɗuum kadi, nde wonde Iraak haawtiima mbaawka mum to bannge konu sabu kaɓirɗe heɓnoo e Amerik, felliti maapoyaade leydi Kowoyt, waɗta ɗum e njiimaandi mum. Ko ɗuum ɗoon saabii \"wolde golf\" adannde (1990-1991) hakkunde Ameriik e Iraak. Wonaa giɗli Ameriik e Kowoyt tolnii ɗoon, kono ko nafooje maɓɓe ɓe ndaɗndoynoo gila e boyli petroŋ haa e tuddule maɓɓe koonu kono kadi ko yiɗnoonde helde gerñe Iraak puɗɗiiɗo heewde doole e nokku hee, tee kadi ko ɓooriiɓe e juuɗe maɓɓe.\nIna jeyaa kadi e caɗeele nokku golf oo luure hakkunde leyɗeele ɗee jowitiiɗe e laabi diine lislaam : hakkunde Siyiit en e sunniit en, luural taweteengal e yoga e leyɗeele golf ɗee kono ngal ɓuri doolnude fof ko hakkunde Sawuud e Iraan, nde wonde ɓeen ngonaa aarabeeɓe kono ko juulɓe, keewal iraannaaɓe ko siyiit en, ko ɓeen kadi tami laamu nguu, Sawuud ko sunniyankooɓe hooniiɓe e laamu Makka.\nLuural hakkunde Sawuud e Kataar. Ko ngooɗoo weeyo to bannge politigi ɓuri teeŋtude e leyɗeele golf kono e e ooɗoo sahaa leyɗeele Sawuud e Kataar ina luurdi haa ko ɗum jibinii taƴondiral hakkunde dowlaaji ɗiɗi. Hol ko aldi ɓe? Sawuud ko ko tuumi Kataar wonde ko kañum ƴaañi goomuuji innitortooɗi lislaam ownooji hakkillaaji e nder aduna oo, Kataar ina riiwti ɗum. Kono ko teskoto-ɗen e ooɗoo mudda, ɓooyaani ko laamɗo Amerik Donald Trump ummi Sawuud etee ko e oon mudda leydi Kataar holliri weltaare mum e toɗɗagol laamɗo keso to Iraan, huunde nde welaani Donald Trump e laamɗo Sawuud. E miijo ɗeen leyɗeele ɗiɗi hannde ko Iraan woni ƴañgal tiiɗngal ownooɓe (teroriste en) hannde gaa gaa luural to bannge diine hakkunde Iraan e Sawuud, ɗum ina waawi wonande Sawuud daliilu laabtuɗo e ko tuumi ɓe koo. Ina wiyee kadi ko adii nde Donald Trump wonata laamɗo Amerik heɓiino yillaade Kataar sabu fiyakuuji mum keeriiɗi ko yowitii e njulaagu (sabu ko o jula mawɗo e nder Amerik) kono a dañaani e oon sahaa sago makko sabu leydi Kataar jaɓaani wellitde mo e golle ɗe o ummaninoo ɗee. To bannge ownugol hakkillaaji ko goonga yimɓe heewɓe ina teskii wonde balle pelle ownooje hakkillaaji ndañata, ummortoo ɗum en ko e leyɗeele Golf ɗee teeŋti noon e Kataar kono noon e ngal bangal leydi Sawuud hisaani heen. Yeru, ɓurnoo tampinde aduna oo ko Ben Laden jeyaaɗo e leydi Sawuud galo maantinɗo e nder leydi walla nii mbiyen kooreeji mum fof ko alɗuɓe, amo jeyaa e ɓurnooɓe tampinde Amerik, ko kanko saabinoo njanngu Amerik e hitaande 2001. Ko woni goonga koo, Dowlaaji ɗii e koye mum en mbaawaa tuumeede ko kam en mballata ownooɓe ɓee kono ko yontaaɓe leyɗeele ɓee, teelɗuɓe tawa ko jom jawdi en keewi rokkude ɗeen pelle ownooje jawdi ndi mbaɗirta bonannde mum en. Ina teskini ko ɓeen teelɗuɓe keewi neldude balle keewɗe feewde e pelle diiniyankooje gollotooɗe e nder leyɗeele men, ina jooɗtoraa ɗum fof ko laabi no lislam sarorii e nder aduna oo, moyyo heen oo e mo ownooɓe en kuutortoo oo.\nBallal Kataar e njanngu pelle ownooɓe to Maali jaaytaama e oon sahaa haa leydi Mali ɗeɓi yantude e njiimaandi maɓɓe. Ɗum firti tan ko tuumi Kataar koo ina waawi tuumde Sawuud, ko ɓuri sikkeede ko addi luural maɓɓe ko ko Kataar duwanii laamɗo Iraan koo, huunde muusnde Amerik etee ina laaɓi Sawuud ko sibooru Amerik wonnoo hannde kadi ɓuri gila Donald Trump jooɗtii e jappeere hee.\nNdaw katantaagal e ko Moritani koo ! Ko haawi en kay ko hol ko addani laamu Abdel Ajiiju taƴondirde e Kataar sabu tan Sawuud taƴondirii e mum ? Woownoo ko so leyɗeele juulɓe luurdii, leydi juulɓe keddiindi doga e maslahaa hakkunde joomum en (no koyɗe leydi Gine yiɗi dogrude hakkunde maɓɓe nii) mbele ina mbeldita kono wonaa duuñtude jayngol haa luural ɓeydoo. Ko ɗum waɗi katantaagal Moritani no \"dawangal kogga\" won ko soomi (dawangal kogga yiynoo ko bamɗi ina ndimndee woni e tuuɗde). Ina jooɗtoraa ko jotondire keewɗe gonɗe hakkunde Moritani e Sawuud tuugiiɗe e jawdi caabii ɗuum haa ɗum ɓurtanii ɓe ko ɓe kebatnoo e Kataar, yeru Opitaal Butelmiit walla koɗorɗe ɗe ɓeen mahantunoo Moritani to Jidrel Mohgen (e nannalla ɗum dartinaama). Hay so tawii darnde leydi Senegaal ina hakkindii, hay so faamnanaaki won e yimɓe sabu Senegaal nodditii jooɗaninooɗo ɗum toon, darnde Moritani e Komoor ɗee ko ɓurtuɗe.\nBaɗte ndeen darnde fuɗɗiima feeñande leyɗeele ɗee sabu leydi Kataar ƴettii kuulal wonde kala ummotooɓe e ɗeen leyɗeele \"ndokketaake yamiroore naatde leydi Kataar\" hay so tawii ɓe mbiyii kam \"ɓe ndiiwataa hay gooto\" wonande wonnooɓe toon ɓee, Senegaal kam maa ɗum lor ɗum no feewi (so tawii kay ɓe njettiima taƴondiral) sabu yoga e jom jawɗeele mum ina njotondiraa toon tawi heddiiɓe ɓee kam kaalaaka.\nYoga e ɓesngu Moritani ina mettini no feewi e taƴondiral e Kataar ngal sabu ɗum yahdaani e nafoore leydi ndii, ɗum yahdaani e hakkille jotondire moƴƴe ndi leydi ndii jogii gila nde sosaa. Jotondire hakkunde dowlaaji foti tuugaade ko e nafooje ɓesnguuji mum en e jokkere enɗam fotnde wonde hakkunde leyɗeele juulɓe waasa wonde jotondiral \"heɓi dawnaagu\" tawa joomum hiisotoo tan ko dañal keɓeteengal heen ngal.\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/02\/ko-aldi-sawuud-e-qataar\/","date":"2018-03-20T13:36:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647475.66\/warc\/CC-MAIN-20180320130952-20180320150952-00462.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4490666687,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4490666687488556, \"ffm_Latn_score\": 0.21629653871059418, \"fuf_Latn_score\": 0.17794248461723328, \"fuh_Latn_score\": 0.1296045035123825, \"fuq_Latn_score\": 0.026578646153211594}","num_words":1141,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.305,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaal feeñi, naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. Kono ndeen, nde tawnoo leydi men wonaa leydi ndentundi, ndi laamu ngootu, njiimaandi ngootiri, Muritaninaaɓe kaɓtorii ko ina ceerti, moni fof bannge mum e diiwaan mo wonnoo oo, no wonirnoo oon dumunna. E oon sahaa noon dowlaaji ɓurnooɗi yiytinaade ko ɗiiɗoo : Fuuta Tooro, Gooy, Emiraa Tararsa, Emiraa Barakna e Saahil.\nWaalo Barak\nWaalo Barak jeyanoo ko njiimaandi kaananke Jolof. Waalo Barak heɓi hoore mum tigi-rigi ko hakkunde hitaande 1550 e hitaande 1600. Oon sahaa tuubakiri fuɗɗiima naatde Senegaal, kompañiiji komersa (julaaɓe) en ngari ɗo Ndar ɗoo, ciiñci ɗoon, ina telloo e maayo Senegaal e nder laaɗe cuurki, na njeeya meyliis, jamɗe, suukara, sanngara, ñaaƴe ekn … na paggoo maccuɓe e kaŋŋe, kam e ñiiƴe ñiibi, ummaade Waalo Barak, ndewaa Fuuta Tooro haa njettoyo-ɗaa Ngalam (leydi Soninkooɓe). Oon jamaanu, nde wonde ɓe keƴaano tawo, naataani e miijo ardiiɓe leydi Farayse dahde Senegaal e Muritani, alaa e sago ɓe njoɓa laamɓe ɗee leyɗe (Waalo, Fuuta, Tararsa, Ngalam) njoldi e kubbal.\nNde tuubakooɓe ngari tawi ko Waalo ina woni e jiiɓru mawndu :\nJiiɓru nder ngalu Waalo : maccuɓe ko murtuɓe, na caltii kalifaandi muusndi pawiindi e daaɗe mum en, na caltii ko konetee ina njeeyee tuubakooɓe koo. Nde tawnoo laamu nguu yowitinoo ko e kalifaandi (tuggi ndema, haa e awo haa heɓi ngaynaaka e kala golle nafooje), murtugol maccuɓe alaa e sago adda kiris (iiñcuru) e nder ngalu Waalo;\n– Jiiɓru politik hakkunde laamu lorloowu ngu e ɓiɗtaaɓe ɓee ;\n– Jiiɓru nder kinɗe tamɗe laamu nguu: mi siftina on ndeen, Barak, hono laamɗo Waalo, yaltata ko e galleeji tati : Loggaar, Joor e Teejekk. Jaagorɗe Barak kadi ko tati : Jogomay, Jawdiin e Malo.\nNde tawnoo laamu nguu naatnii ngalu ummortoongu e dokke tuubakooɓe, ɓe mbiy-ɗen ngalaa tawo doole, na njuloo, na njiɗi hisnude njulaagu mum en, na njeena, ndokka njoldi e kubbal, ɗum waɗi kareeli keewi hakkunde ɓiɗɓe galleeji laamotooɗi ɗii.\nFawtii e nduu iiñcuru, wolde mawnde na joli rewo, hakkunde safalɓe, wolde\n(1644-1674) hakkunde seernaaɓe «Suwaaya» en e «Aarabeeɓe Hasan».\nWaalo e Shaar Bubba\nShaar Bubba ko hare mawnde hakkunde safalɓe : hare laamu, hare njiimaandi Muritani.\nHeen bannge ko seernaaɓe. Ardinoo ɓe ko ceerno biyeteeɗo Naseer Eddiin. Oya bannge ko Hasaan en. Nganndu-ɗen heen ko seernaaɓe ɓee tuugii ko e Lislaam, calii keeferaagu e ruggooji bonɗi ɗi Hasaneeɓe lorliri safalɓe heddiiɓe ɓee, kañum en e ɓaleeɓe. Seernaaɓe ɓee ina calii kadi njulaagu tuubakooɓe, nde tawnoo e ngu pertina njulaagu maɓɓe kamɓe e koye maɓɓe, njulaagu hakkunde leyɗeele ɓaleeɓe e Maruk. So ɗum ɓennii aɓe njiɗi dartinde ko laamɓe Waalo e Hasaan en konata maccuɓe na njeeya tuubakooɓe ko.\nOon dumunna Lislaam ummiima rewo fuɗɗiima naatde leyɗeele ɓaleeɓe, fedde juulɓe sosaama e Waalo (nde tuubakooɓe mbiyata Tubanan), tee, nde wonde seernaaɓe kuniima maa ngittu kongol maccuɓe in yeeya tuubakooɓe, ngitta lorla mo laamɓe pawi e Waalo, Waalo-waalo en jiimaaɓe, Waalo-waalo en peccii :\n– ɓiɗtaaɓe, lorlaaɓe (maccuɓe e ko heewi e Baadoolo en) keeranii «Tubanan» e wondiiɓe mum en (hono seernaaɓe ɓe Naseer Eddiin woni tiitoonde mum en) ;\n– laamɓe Waalo e kala ɓe nguurndam mum en yowitii e laamu lorla, keeranii Hasaan en.\nTuubakooɓe, nde tawnoo ina peertani nafooje mum en, nguuranii laamɓe Waalo e Hasaan en, mballitiri ɓe petelaaji, kure e conndi. E nder hitaande 1674, Naseer Eddiin waraa e wolde ɗo haɓtotonoo Heddi (jogorɗo wonde Emiir Tararsa). Lomto Naseer Eddiin timmuɗo saɗi dañde caggal makko. Ɗuum e geɗe goɗɗe (bayɗe no ballal tuubakooɓe Farayse, maccuɓe e Baadoolo en nootitinooɓe e makko), ngaddani Hasan en foolde seernaaɓe.\nJamfa Barak Yerim Kodde Mbooc na maantini e oon sahaa : caggal tuubgol makko, seernaaɓe e wondiiɓe mum en koolii mo, mbaɗi mo «Mbuur Jullit» (laamiiɗo juulɓe), jarabi ngalu naati mo haa tuubaako biyeteeɗo De Mudirinoo loowi mo mbonɗam, yeeni mo, seerndi mo e banndiiko en.\nGila tuubakooɓe paami luure hakkunde ɓiɗɓe galleeji laamotooɗi Waalo, ɓe ngoni e urɓude hakkunde majji ; ɓe mballita oo mbele ina hisnana ɓe faggudu maɓɓe, ɓe ŋaafta oogaa sabu hollitii won salaare. Pooɗondiral laamu gadanal ko hakkunde Beer Caaka e Yerim Mbañik, mo kaawoo mum biyeteeɗo 'Malikuri' wuuraninoo.\nFayndaare tuubakooɓe Farayse ko ɗaftude Hollanndee en e Engele en e nder Pooɗondiral hakkunde maɓɓe ngam jiimde Muritani e Senegaal e fooɗtande hoore mum, kañum tan, ɗawa heddiiɓe ɓee e kongol maccuɓe e faggaade ɗacce (1713 haa 1763).\nNa jeyanoo e yiɗde maɓɓe heɓtude won kolaaɗe, ɓe ndema heen liiyeeji, simme e gawƴe suukara ekn … Kono Orop no diidorinoo alaano ɗeen doole e oon sahaa, tee ɓurnoo heɓanaade Faraysenaaɓe ko duuɗe biyeteeɗe Antiiy, ɗe ɓe paggantonoo maccuɓe ɓaleeɓe, mbele ina ndemana ɓe .\nOon dumunna safalɓe Tararsa naatanii yiɗde yo Waalo jeye e njiimaandi mum en, alaa hankadi ko jolata ɗoon tawa ɓe tawtoraaka. Beer Caaka (mo Haggaar) adii laamaade ; kono Yerim Mbañik (mo Teedyekk), mo tuubakooɓe mballi haa laamii, fooli Beer Caaka nde hare hakkunde maɓɓe juutoynoo.\nWinndannde aroore njokken e \"Wolde ɗacce\"\n——————————-\nWaalo Barak\nWaalo Barak ko diiwaan kuufɗo yupporde maayo mawngo (maayo Senegaal) e nder geec, bannge hirnaange rewo Senegaal, saraaji Ndar. Waalo Barak jeyaa ko e diiwanuuji ummiiɗi e pusgu laamaandi wolof en mbiyeteendi Jolof e teeminannde ƳVI. Waalo Barak huufi ko huunde e rewo Senegaal kam e worgo Muritani. Laamorgo Waalo wiyetenoo ko Njurbel, wuro wonnoongo e worgo Muritani hannde o. Yimɓe hoɗɓe e Waalo mbiyetenoo ko Waalo Waalo en, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Jolfuɓe ñiiɓɓe e koɗki mum en, walla Fulɓe eggiyaaɓe. Safaɓe seeɗa kadi ina tawetenoo ɗoon. Laamɗo Waalo wiyetenoo ko Barak. Hareeji keewɗi mbaɗii e leydi he, hakkunde galleeji laamotonooɗi, haa teeqti noon hakkunde galleeji tati : Loggaar en ɓe nganndu-ɗaa ko iwdi safalɓe, Dyoos en, iwdi Seereraaɓe e Tedyek en, iwdi Fulɓe. Leƴƴi ɓurɗi heewde e Waalo ko Jolfuɓe, Fulɓe, Soninkooɓe e Safalɓe Tararsa.\nWaalo jaggiraa ko no mbootu ɗemngal e pinal jolfuɓe, caggal nde leƴƴi koɗnooɗi e diiwaan Njaajaan Njaay, mo Jolfuɓe ummii e mum oo. Hade makko arde ɗoon e diiwaan he, ina wiyee hoɗnoo ɗoon ko Seereraaɓe yetteteeɓe Ngom e Fulɓe Jawjawɓe : ɗum ko e sahaa laamaandi Ganaa walla Wagadu. Ina wiyee kadi helmere Barak ndee ummii ko e Baarka Boo Mbooc, lomtinooɗo Njaajaan Njaay. Woɗɓe mbiyi helmere nde ummii ko e Arab, e Baraku (woni Barke) woni ko waɗaa barke.\nRewɓe Waalo Barak ina nganndiranoo jaambaraagal; e ngoon yeeso, bartagol rewɓe Ndeer e hitaande 1820 ngam ruppaade kalifaandi ina heewi jangteede. Laamɗo Waalo hono Jommbot Mbooc (mo miñum biyeteeɗo Ndate Yalla lomtinoo) resondiriino e laamɗo Taraarsa en ñalnde 18 suwee 1833 to Daqana ngam aawde dañee hakkunde Waalo Waalo en e Taraarsa en. Ɓe ndañdi ɓiɗɗo biyeteeɗo Ely Jommbot, laamiiɗo Taraarsa tuggi 1878 haa 1886.\nƳoogirde : Wikipédia","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/04\/09\/muritani-dartagol-naatgol-kolonyaal-1\/","date":"2018-06-20T13:17:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863519.49\/warc\/CC-MAIN-20180620124346-20180620144346-00403.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5084298849,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5084298849105835, \"ffm_Latn_score\": 0.1968250274658203, \"fuh_Latn_score\": 0.1493590772151947, \"fuf_Latn_score\": 0.11943057924509048, \"fuq_Latn_score\": 0.023186801001429558}","num_words":1101,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Abuu Mammadu Giɗaaɗo lollirɗo Tafsiiru Jiggo ena haandunoo e silkaneede defte Quraana, waɗaneede duwawuuji keeriiɗi ko adii hikka, kono hay ko leelti ɓuri ko haayti.\nFedde sukaaɓe Bakawnaaɓe ngam ɓamtaare faggudu, pinal e coftal ɓalli, e gardagol Aamadu Ibraahiima Jah, waɗanii Tafsiiru Jiggo silki Quraana ñalnde aljumaa 30 desaambar 2016 to galle ɓesngu mum e nder leegal Basara Nuwaasot. Ɗowi jaŋde ndee e duwawuuji dewnooɗi heen ko Ceerno Alasan Hawo Wan e ballondiral Ceerno Mammadu Sih to Mbahe e Ceerno Abdul Jiggo mo Paate Galo. Jibinannde nokku oo, tawi ko wonnde e Nuwaasot, gila e seeremɓe Quraana, almuɓɓe, yeeyooɓe, mahooɓe haa e gollotooɓe e njuɓɓudi laamu, alaa heen ŋakkuɗo.\nE wiyde hooreejo fedde ndee : « Tafsiiru Jiggo haandiino e moƴƴere Alla waynde nii ko adii hannde. Ena gasa tawa yontannde hannde ndee anndi e makko ko seeɗa kono wuurdunooɓe e makko ɓee kumpaaka ganndal makko, ngenndiyankaagal makko, hakkilantaagal makko e moƴƴere makko. Kono hay ko leeli ɓuri ko haayti. Oonɗoon kikiiɗe ko fuɗɗoode, so Geno newnii, Bakawnaaɓe ena nganniyii waɗande mo golle mawɗe maantiniiɗe, kaalteteeɗe to cuuɗi men Bakaw e guurte mawɗe payɗe, kadi ko ko jokkata ».\nTesko-ɗen wonde oo kikiiɗe waɗi ko duuɓi 28 caggal ko oo ngenndiyanke sankii to dummbirdu Walata, rewam dummbugol kiisgol.\nNjaɓɓii golle silki ɗee ko Jooɗo Jiggo (afo Tafsiiru Jiggo) e miñiraaɓe mum. Ko kanko kadi waɗi njettoor, e innde galle oo, feewde fedde Bakawnaaɓe yuɓɓinde oo kikiiɗe. Ko noon ne kadi o huccitiniri e wuro Waali Jantaŋ, to diiwaan Damga, njettoor keeriiɗo sabu adaade waɗande baaba maɓɓe golle maantiniiɗe, gila e yuɓɓinande ɗum ñalɗi pinal haa e innirde ɗum duɗe pulaar ko ena ɓura hikka duuɓi 15 e gardagol Moodi Saako e Sammba Aali Kulibali.\nHol gonɗo Tafsiiru Jiggo ?\nAbuu Mammadu Giɗaaɗo lollirɗo Tafsiiru Jiggo jibinaa ko e hitaande 1947 e nder wuro Bakaw to diiwaan Halayɓe, bannge Muritani. Yumma makko wiyetee ko Kumbaajo Caam, yalti ko e Caamɓe Halwaar. Baaba makko nootortoo ko e innde Mammadu Giɗaaɗo walla Mammadu Alhuseyni. To bannge silsil, ko o ɓiyi Alasan Bukari Sammba Siley Ibraa Hammee Ismaa Njobbo Moodi.\nTafsiiru Jiggo adii janngude Quraana ko e duɗal Ceerno Aamadu Muktaar Saako to Ɓoggee. Caggal ɗum, o jokkoyi jaŋde to bannge Senegaal haa o ɓaari. O janngi sariya e juuɗe Ceerno Muntaqaa Taal to Ndakaaru. E hitaande 1954, o ummii Ndakaaru ngam ɗaɓɓitoyde ganndal. O rewi Mali, Burkinaa Faso, Kodduwaar, Gine, o naaatoyi Misira e hitaande 1963. O winndii e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Al azhaar e catal remru (agronomie). Ko e oon sahaa, woni nde o soobii e jaŋde ɗemngal Pulaar e waɗande ɗum geɗe tiiɗɗe, keddotooɗe e jaŋteede kaaɗdi nguurndam. E hitaande 1972, o loggiti seedantaagal pattamlamal e fannu mo o yahrunoo oo. O arti e Muritani, caggal ɗum o ruttii Misira, o waɗi toon duuɓi ɗiɗi. E hitaande 1974, o arti, o naati hoɗannde, o resi biyeteeɗo Raamata Bah ganndiraaɗo Mayramel Bah jeyaaɗo to Calgu. Ɓe ndañdi ɓiɓɓe nayo rewɓe: Jooɗo Tafsiiru Jiggo, jibinaaɗo e 1977 to Keer (Caire) Ejipte ; Kumbaajo Tafsiiru Jiggo jibinaaɗo e 1979 e Nuwaasot ; Pennda Tafsiiru Jiggo jibinaaɗo e 1982 e Nuwaasot ; Kadey Tafsiiru Jiggo, jibinaaɗo e 1985 e Nuwaasot.\nNde o ummitii Misira e hitaande 1974, o ardinaama nokkuuji keewɗi, jahruɗi to bannge ndema haa e hitaande 1984. Kanko fof e yahrude karallaagal ndema e ardineede gollorɗe keewɗe haɗaani mo daranaade ɓamtugol ɗemngal Pulaar e waɗande ɗum hirjinooji e jeewte. Ñalnde 13 desaambar 1984, o toɗɗaa jaagorɗo cellal (ministre de la santé). Ɗuum hawri ko e jappeere Maawuya Wul Siidi Mohammed Taayaa. E dumunna mo o woni jaagorɗo oo taƴaani no yimɓe ngardatnoo e galle makko nii. Mawɗo leydi ndii ɗaɓɓiri mo nde darnanta mo reenooɓe dadiiɓe e damal galle makko ngam ustude arooɓe. O wiyi o soklaani sabu yimɓe ɓee ngaraani ƴeewde jaagorɗo, addi ɗum en ko Tafsiiru Jiggo mo nganndunoo hanki e hecci-hanki.\nÑalnde 8 lewru mee 1985, o follaa e golle makko. Ñalnde 4 lewru settaambar 1986, o nanngaa, omo wondi e jagge Ɓaleeɓe jeyaaɓe e dillannde Semmbeeji Dimɗitinooji Afriknaaɓe Muritani noddirtenoonde FLAM, winndunoonde ɗerewol Woytaango Ɓaleejo kiiɓaaɗo. Caggal lebbi 15 kasoo kiɓɓo, dummbirdu hiɓɓuru e nder Nuwaasot, kanko e wondiiɓe makko, ɓe paynaa ñalnde 8 desammbar 1987, to dummbirdu Walata e nder jeereende woɗɗunde, bannge rewo leydi Muritani, fotde 1 320 km wonande Nuwaasot. Ñalnde 28 lewru settaambar 1987, o hawri e lajal e nder dummbirdu Walata, omo woppi ɓiɓɓe nayo rewɓe e kesniiɗo.\nGelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/03\/05\/tafsiiru-jiggo-hay-ko-leelti-%C9%93uri-ko-haayti\/","date":"2018-09-23T16:10:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00179.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7262961268,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7262961268424988, \"fuf_Latn_score\": 0.1302693784236908, \"ffm_Latn_score\": 0.1068081259727478, \"fuh_Latn_score\": 0.028866879642009735}","num_words":704,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.596,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndutto-ɗen seeɗa. E hitaande 1235, konu Sumaaworo Kante (laamɗo Soso) e konu Suñnjata Keytaa kaɓiino e wolde, anndiraande wolde Kirina. Caggal njangu laamlaamu Ganaa, Soso en njiimii diiwaan oo fof caggal nde pooli laamuyon tokoson kon. Suñnjata haɓɓondiri e laamuuji malenkee en kawritnooɗi to wuro ina wiyee Sibi, dikkii Sumaaworo Kante. Wolde sakkitiinde hakkunde maɓɓe ko wolde Kirina, ɗo konu konu Suñnjata Keytaa fooli. Laamorgo Soso en momtaa haa wonti karawal.\nKo nguu poolgu addannoo Suñnjata wonde Mansa (laamlaamo) gadano Mali, mo denndaangal laamɓe heddiiɓe ɓee kaɓtini. Ko ɗoon woni fuɗɗoode laamu Mali njiimnoongu bannge Afrik hirnaange oo e nder teeminanɗe keewɗe. Oon sahaa yimɓe nokku oo ina peccitinoo e kinɗe 30 : kinɗe 16 rimɓe, kinɗe nay awluɓe, kinɗe joy seernaaɓe, e kinɗe joy fitiram golle en. Ngam wootiɗinde ɗee kinɗe fof, o sosi ndenɗiraagu, o sompi guwarnamaaji ɗiɗi koninkooji, to Sura bannge rewo, e to Sankaran bannge worgo. Ine wiyee wonde innde \"Mali\" ndee, firoore \"ngabu\" e ɗemɗe Manndeŋ e Bammbara e Joolaa, joofii ko Suñnjata Keytaa, joolinooɗo e maayo Sankarani, ine sikkaa e nokku biyeteeɗo \"Sunjatadun\" gonɗo hedde kiloomeeterruji 10 hade maa yettaade Ñaani. Eno daarol jangtorii, nde Suñnjata sankii ndee wakli wonti ngabu; ɗuum addi innde \"Mali\" ndee.\nKo ɓeen Sonngaay noon cosi laamlaamu mum en e teeminannde 15ɓiire saraaji Gaawo. Mahi yanaande Askiyaa en ndee ko laamɗo Sonngaay en biyeteeɗo Askiya Muhammed, e hitaande 1495. Ko e oon sahaa gooto gure-dowlaaji doolnuɗe ƴuuñi bannge worgo Sudaan too. Ine heen Ife, e Bono e Beneŋ. Bannge mum fuɗnaange kadi, Yurubaa en compi toon dowla Oyo, Igboo en compi Denta Aro, ɗo woni hannde Niiseriyaa ɗoo. Kono caggal ɗuum, caggal maayde Askiyaa Daawuud, kiris joli e laamlaamu hee\nLaamlaamu Sonngaay, walla laamlaamu Sonngaay en ko dowla gonnooɗo e Afrik hirnaage hakkunde teeminannde 15 e teeminannde 16. Ngu idorii ko wonde laamuyel dow maayo Niiseer, caggal ɗum ngu yaajtii e dow huunde e Siiseer e Mali e Niiseriyaa hannde oo.\nDowla Sonngaay sosaa ko e teem 7ɓiire to Kukiya caggal dewlondire e jillondire baɗnooɗe hakkunde Sonngaay en e Berbeer en, e gardagol mawɗo maɓɓe biyeteeɗo Za el-Ayamen. Ko ngaal jillondiral hakkunde Sonngaay en e Berbeer en jibini galle laamu ganndiraaɗo Ja. Laamorgo maɓɓe wonnoo ko Kukiya, les Gaawo, nder Mali hannde oo. Hedde hitaande 1 010, laamɓe Kukiyaa en koɗti Gaawo, tuubi, ngonti juulɓe. Ɓarakke majjum, ko alluwon kaaƴe njiyotookon e tiiɗe kuɓeeje laamorɗe Gaawo, ko ɓuri heen heewde ittakon e yanaande Saane, wonnde bannge fuɗnaange rewo Gaawo. Kaaƴe ɗee (marbre) ummorii ko Espaañ, binndi arab ɗii mbinndaa ko Anndaluusi, saraaji Almeriya. Caggal ɗuum yimɓe galle laamu Sonngaay en to Gaawo, ngaddi kon ɗoon.\nHedde hitaande 1 300 laamu Sonngaay naatti e njiimaandi laamlaamu Mali. Ɗum noon ngu jeyaa e laamuyon keewkon ndeftinookon laamlaamuuji mawɗi Afrik hirnaange e Yonta Hakkundeejo oo.\nLaamu Sonngaay en heɓtii ndimaagu mum e yonta Soni Ali Beer (mawɗo), jeyaaɗo e galle laamu Sih en (1464-1492), haɓatnooɗo e fulɓe e tuwaareg en, kam e juulɓe yiyooɓe binndi wuurnooɓe e wuro dewal hono Tummbuktu. Kanko Soni Ali Beer o etiima hisnude pinal ngal wonaa pinal lislaam e nder laamu makko.\nNde o sankii, jiiɓru naati laamu Sonngaay e mudda daɓɓo (1492-1493), sibu Sonni Baare potnooɗo lomtaade mo oo salii tuubde. Nii woni Muhammed Sillaa (jeyaaɗo e galle Tuure en) heɓti laamu nguu e ballal annduɓe Jenne e Tummbuktu e Gaawo. O sosi galle laamu inniraaɗo caggal ɗuum galle laamu Askiyaa en.\nSarakulle Muhammed Tuure nde ari e laamu (1493-1528) daranii timminde juulɗingol laamaandi ndii e nder golwole keewɗe. Kanko Sarakulle Muhammed Tuure iwdi makko ko Tekruur, ko o sooninke, o wonaa Songaay. Nde laamaandi Sonngaay heɓi kaaɗtudi ƴellitaare mum e gardagol Askiyaa en, tawi ko ɓuri heewde e yimɓe mum, haa teeŋti e cahe mawɗe ɗee, ngontii juulɓe.\nSonngaay yani ko e hitaande 1591. Yandini ɗum ko konuuji Sultaan (laamɗo) Maruk biyeteeɗo Ahmed IV el Mansuur, e gardagol dawa-yeenee biyeteeɗo Judeer Paasaa. Nde ɓe poolaa e wolde Tondini e hitaande 1591, Sonngaay etiima haaldude e laamɗo Maruk ; kono nde oon salii, ɓe ndartorii haɓtoraade konu mum hare bettel (geriyaa). Kono ɓe mbattini ko reftaade laamɗo Maruk, hade maɓɓe tellitaade les maayo Niiseer, saraaji Sikiyeey, laamorgo heso, wonnoongo ɗo Ñaamee woni hannde ɗoo. Maruknaaɓe toɗɗii askiyaa gooto ɗooftiiɗo ɗum en yo ardo laamu nguu, kono laamu makku meeɗaani diwtude keeri wuro Tummbuktu ngoo.\nPinal\nNde laamu Ganaa deestii e teeminannde XI ndee, Tumbuktu wonti jippunde julaaɓe ummoriiɓe rewo, ɗum addani ngo wonde laamorgo faggudu laamlaamu Mali e Sonngaay, ngo woni kadi nokku dewal e ganndal dowrowo. Kuɓeeje ɓakke mawɗe mahaa e maggo, ko wayi no jumaa Jingereybeer mahaaɗo e njiimaandi laamlaamo Mali biyeteeɗo Kankan Muusaa, walla jumaa Sidi Yaayaa, walla jumaa Sankore (mahaaɗo hedde 1400).\nGanndal e defte e jaŋde ina njoginoo darnde mawnde e laamlaamu hee. Ɗee geɗe njeyaa ko e ndonaandi Laamlaamu Mali ɗe Askiyaa Muhammed Sillaa reeni, hisni, ƴelliti. Sanɗaaji e annduɓe ine ummortonoo Misra e Maruk e Anndaluusi ngam janngude ɗoon hiisiwal e celluka e coñce e nder duɗal jaaɓihaaɗtirde Sankore walla e duɗe goɗɗe.\nAskiyaa en pooɗtii annduɓe heewɓe sara mum en. Doktoreeɓe heewɓe tumarankooɓe ciiñtii ɗo Gaawo e Tummbuktu ɗoo (Tummbuktu wonoo laamorgo pinal dowla oo). Ɓe ngaddori humpito gannde Shingiti e Jenne kam e Makka e Keer, ko wayi no duɗal jaaɓihaaɗtirde Al Azhar, gonnongal e oon sahaa nokku jaŋde gannde lislameeje ɓurɗo toowde. Ɓooytaani, sibu gila e rogere ɗimmere hee, annduɓe Tumbuktu lelnani koye mum en karallaagal e tippudi jaŋde ndi keerorii, mbaɗti ñiŋde e yowde e defte seernaaɓe keernaaɓe. Jaŋde ina wellitanoo no feewi, sibu kala keɓɗo seedantaagal ina waawi sosde duɗal mum. Maaɗe mbaawka ganndal ine maandintenoo haa e comic jannginooɓe : wutteeji keeriiɗi, kaalaaji daneeji, tuggordu juutndu seeɓndu… Ahmed Baaba gooto e jannguɓe Tumbuktu, mo maruknaaɓe ndahnoo paani Maruk, nde heɓti ndimaagu caggal sankaare laamɗo Ahmed el Mansuur hedde 1605, hormoraama to Marakes luggeendi ganngal mum.\nGargol laamu askiyaa en yuumtii e teeŋtingol e kiisgol mbaawka diineyeewa laamu nguu. Yeru, gargol al-Maghili, yuumtii e pirtugol dente yahudeeje e nder biidi walla beeli Saharaa, haa teeŋti eɗi Tuwaat ɗii. Kono ɗum addanaani lislaam naatde nokkuuji dowri. Laamu Sonngaay, e ko ɓuri teeŋtude ko laamu teeruu, tee doole e golle ardiiɓe ɓee mbaɗatnoo ngam ƴellitde njuɓɓudi Laamlaamu nguu ɓuri toɗɗaade ko julaaɓe teerunaaɓe. Nde laamu nguu firtii ndee noon, yoga e almameeɓe eggu koɗoyi e gure dowri ina njanngina diine. Ko ɗuum nii addani lislaam saraade e laddeeji Sudaan (teem 17-18).\nFaggudu\nLaamlaamu Sonngaay yaawiino alɗude sabu julaagu taccusaharaa kam e oogirɗe, e njeeygu lamɗam e kaŋŋe e goro e ɗacce e guri cewɗi e jiyaaɓe. Angu yeeyatnoo kadi guri gabi ceelaaɗi, ñobbaa, ɓursaa, peewnirtenooɗi barware, ganndanooɗi haa to ɓuri woɗɗude e Maruk. Kaŋŋe oo, mo oropnaaɓe e maruknaaɓe korsinnoo noo feewi ummortonoo ko to leydi Akan en (leñol taweteengol to Ganaa e Koddiwaar). Hono no Maali nii, Sonngaay ko nokku gostondire njulaagu geɗe jeñtinteeɗe banngeeji goɗɗi, yeru, kaŋŋe ummortooɗo nokkuuji dunli e lamɗam ummortooɗam Saharaa.\nLaamu Sonngaay kam ne heɓa e Magreb geɗe mbaylaandi, ko wayi no cuɗaaje, njogitaaje, bagiiji, e daarorɗe, yantude e geɗe ndema baaɗe no gemha e tamarooje e pucci. Hedde teeminannde XVIɓiire luural joli hakkunde Sonngaay en e Saadnaaɓe sabu njiimaandi oogirɗe lamɗam moraande haa teeŋti noon e oogirgal mawngal lamɗam Teghaza ngal saadnaaɓe keɓti e tuwaareg en e hitaande 1582.\nBookara Aamadu Bah,\nƳoogirde : Wikipedia","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/25\/laamlaamu-sonngaay-en\/","date":"2018-09-23T16:06:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00179.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5711715221,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5711715221405029, \"ffm_Latn_score\": 0.18902342021465302, \"fuh_Latn_score\": 0.13898105919361115, \"fuf_Latn_score\": 0.06316429376602173, \"fuq_Latn_score\": 0.034560028463602066}","num_words":1192,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamu Muritani e leydi Siin ciifondirii nanondire ɗiɗi gollondiral faggudu e karallaagal ñalnde alkamiisa 18\/12\/2014. Nanondiral gadanal ngal ko Siin ina rokka Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, ɗiɗmal ngal ko Siin ina ñamla Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, fof hawri miliyaaruuji 10, potɗi huutoreede ngam waɗande Nuwaasoot geese senaare, woni waɗande ɗum gaawi nawooji diƴƴe kuutoraaɗe e laɓɓinde ɗum.\nNduwoto-ɗen tan ko « hoto way no wayatnoo » mbele ndeeɗoo eɓɓaande kam ina laatoo. Sibu, hannde, diƴƴe ina jeyaa e ngoƴaaji Nuwaasootnaaɓe ɓurɗi teeŋtude. BAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/02\/02\/nuwaasoot-ina-jogori-golleede\/","date":"2019-11-11T21:57:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496664439.7\/warc\/CC-MAIN-20191111214811-20191112002811-00185.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5540413857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5540413856506348, \"fuh_Latn_score\": 0.2690814435482025, \"ffm_Latn_score\": 0.11857212334871292, \"fuf_Latn_score\": 0.03309604898095131, \"fuq_Latn_score\": 0.02425527386367321}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Primistaajo Lesdi Somalia, Hamza Abdi Barre, hokki laaatiido boymaajo tumbaljo turtube al Shabaab, Mukhtar Robow, laata ministaajo maako dow ko laarani shaanu diina.\nMukaamu ngun hokkaama on bawti Hassan Sheikh Mohamud subaama laatuki Ardiido Lesdi ndin\nTippungle do,\nNdenno Mohamud wadi kabbidal bolindiral bee turtube al-Shabab en ngfam joonde jam hebe haa bakkeeje den.\nAl Shabaab meedino nbarki himbe ko hewtani ujineeje 10 wakkati be habdano jabtuki laamu Lesdi ndin.\nWoodi Ceede ko wono dow Mukhtar Robow ko hewtani $5 millionji U.S. Dalaaje bawti O be hawti kawtatal al Qaeda-enanta al Shabaab nden O laatti tumbaljo mabbe.\nRobow sankiti kawtal ngal nder hitaande 2013 bee dali al Shabaab be tiggi ngomnati nder 2017.\nArdiion wi hokkuki mo mukaamu ngun wallan sanne haro sembidinki shaanu rento enanta kolaarani feerotiral diina haa Lesdi Ndin.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/03\/prime-ministaajo-lesdi-somalia-hokki-tumbaljo-turtube-mukaamu\/","date":"2022-12-06T03:36:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00661.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995442629,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995442628860474}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 16 bowte (desaambar) 2022, piɓondiral siifaama to Wasinton D.C. (USA) hakkunde Dental Yaakaare Ndema e Ngaynaaka (GIE DYNN) e Fedde African Agriculture Inc. (AA) ngam toppitaade eɓɓaande ndema njulaagu to Ɓoggee. Piɓondiral ngal siifaa ko e les njiimaandi jaagordu Geɗe Faggudu e Ƴellitaare Senngo Yeñtinoowo e tawtoreede Hooreejo leydi hono Muhammed Sheex wul Gaswani e sawndo Batu USA-Afrika (hakkunde Dental Dowlaaji Amerik e Afrik).\nNgalɗoo ciifondiral naatti ko e politik keso mo Hooreejo leydi ndii ummini ngam moƴƴingol timmungol leyɗe ndema. GIE DYNN ine jogii 2 000 ha leydi ɗi demgol mum en waɗi caɗeele gila heɓaa e hitaande 2018. Gollondiral nafa mi naf maa e muritaninaaɓe gollantooɓe koye mum en, ñiiɓɓe to Rooso, yuumtaani e ko yaakoronoo e mum koo. Ine anniyaa dartinde ngaal gollondiral nder paamondiral.\nKo noon kadi, gollondiral enndanoongal waɗdeede e antampiris maruknaajo biyeteeɗo AQUAMAG, yuumtaani caggal termondiral juutngal e hitaande 2022 ndee fof. Ɗum fof e waade noon, ɗoon ɗo GIE DYNN yaaɓanta siifondirde piɓondiral e AQUAMAG ɗoo sibu waasde dañde ko ɓuri ɗum, haa AA ari, rokki daande ɓurnde heewde ɓural. Piɓondiral e AA tuugii ko e toɓɓe garooje ɗee :\n(i) Kasdi 80% leyɗe peewnaaɗe e jaajtingol CPB ɗee, hono 1 626 ha ngam ndema ñaamdu jawdi njeyoyteendu caggal leydi, ɗi AA difii fereeje mum fof to bannge kaalis. Kasdi nanondiraandi ndii artata ko he 300 USD\/ha\/hitaande, woni fof hawra 487 800 USD hitaande kala. Yanti e ndiin kasdi, kasɗo oo ine wersa GIE DYNN 5% pawnaari dañi he bannge kasaaɗo oo, ngam huuɓnude gollagol DYNN e tiiɗtinde kattanɗe mum, woni, ko famɗi fof, 121 800 USD nanondiraaɗe.\n(ii) Demangol GIE DYNN 20% leyɗe keddiiɗe ɗee (400 ha) ngam soklaaji terɗe mum, tawi kadi ko AA difii denndaangal fereeji mum.\n(iii) Ɓure goɗɗe jahdooje heen, ko wayi no jeyegol DYNN e Diiso Njuɓɓudi AA, e gardingol gollingol jeyaaɓe e nokku hee, e keblugol sukaaɓe nokku oo to bannge karallaagal, ko jiidaa e golle goɗɗe ƴellitaare renndo jeyaaɗe e baɗɗiiɗe renndo pawiiɗe e antampiris oo (RSE). Tuugnaade e ngalɗoo piɓondiral, maa Nanondiral siife wonande mudda duuɓi 20, kono ɓetteteengal e kala sahaa, kadi baawngal yedditeede so woodii bannge he banngeeji ɗiɗi ɗii baasɗo huuɓnude ko huninoo koo.\nE miijo am, go'o ko hono ngalɗoo piɓondiral ine dañee he Muritani, walla nii, e ko kumpitii-mi, he nder diiwaan oo. A ngal waɗi ɗeeɗoo ɓure :\n– Kalfingol gollodiiɗo baaɗo nii, ndema ngalɗoo kolongal ine waawi udditande diiwaan oo fartaŋŋeeji kesi ;\n– Kulol teetteede leydi fof alaa heen sibu leydi ndii luɓaaka, yeeyaaka, kono ko kasaandi fawaade e sarɗiiji dottaaɗi ;\n– Jeyterogol timmungol GIE DYNN, kuufɗo denndaangal kolangal CPB ngal, e tamgol mum pellital mum timmungal he nder kaaldigal hee ;\n– Yenaneede ko waawi wonde heen fof, maa tam hitaande kala kaalis gaddanoowo ɗum ummanaade geɗe goɗɗe ; e, e joofirde,\n– Fartaŋŋeeji ciirɗi golle kam e keblugol cukaagu.\nE fawaade e ɗee ɓure memotooɗe limtaaɗe ɗee, kam e baɗte faggudu jaakoraaɗe he wuro Ɓoggee e saraaji mum ɗee, e kulhuli paatuɗi e jeyi leydi, kam e bonanndeeji baawɗi heɓtaade taariindi kaaɗɗi e juuɗe. Nanondiral siifoyteengal caggal piɓondiral ngal, ine foti joopaade alaa e sago lelnaaɗe ŋeerɗe ngam ɓeydude wakilaagal GIE kam e reende yimɓe ɓee. Ko noon ne kadi lelnaaɗe to bannge sariya maa toɗɗe heen, paatuɗe e kisal taariindi e renndo ɗe nanondire dewre lomtingol potɗe eɓɓeede poti reende so tawii cellal ɓesnguuji ɗii, kam e ngaluuji denndaaɗi e keeriiɗi, e taariindi woodii ɗo mbonnaa ko aldaa e teyaaɗe.\nMiɗo yenanaa nafoore soomiinde he ngalɗoo nanondiral kadi maa binndannɗe mawɗe ndañe he ngalɗoo gollondiral. Sikke alaa ine woodani Dowla oo jokkude e huufde GIE oo nder njuuteendi silsil oo kam e reende nafooje mum. E joofirde, ine waɗɗii kadi nokkuuji ɗii kam e Renndo Siwil ngoo jokkude e jeertaade e tintinde kala moygol ngol faamnaaki walla cikkingol.\nAamadu Umar Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/03\/01\/pi%C9%93ondiral-gie-dynn-e-african-agriculture-inc-jokkondiral-e-aamadu-umar-bah-karallo-dowrowo-ndema-e-faggudu\/","date":"2023-12-08T15:48:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00459.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5185115933,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5185115933418274, \"ffm_Latn_score\": 0.36808961629867554, \"fuf_Latn_score\": 0.09364058822393417, \"fuh_Latn_score\": 0.0187568049877882}","num_words":611,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.483,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhajji Baaba Baydi Maal e Daande Leñol njuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi pattamlami, ɓooyooji daarteede, ñalnde 24 e ñalnde 25 lewru kawle(octubre) hitaande 2013 e nder wuro Ñaabina e tule oole, ɓulli e hawaleeje e dow bismaango Fedde sukaaɓe Ñaabina noddirteende Fedde Ɓamtaare Ñaabina (Association pour le Développement de Niabina). Fedde Ɓamtaare Ñaabina waɗi ko cate tati:\nWonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. Hol baawnooɗo miijaade ɗumɗoo ina waawi aaɓnaade ko adii hannde ?\nGarlol, gural Muktaar Mammadu Muktaar Ndonngo, diiri Ceerno Abdarahmaani Jallo, jatti Aarabel e Ibaa Sih yuɓɓinii ñalɗi pattamlami tuggude e ñalnde 13 haa ñalnde 15 lewru juko (ut) hitaande 2013. Yuɓɓini ñalɗi ɗii ko Fedde noddirteende Ɓulno e Tabito Sukaaɓe Garlol (CRIJG e ɗemngal farayse) e gardagol Jaaltaaɓe Abuu Jeey e dow tiitoonde Cukaagu e Golle.\nKo ñalnde 13 ndee golle ɗee puɗɗii.\nWiɗto ngoo waɗaa ko leydi Siin. Hade ɗuum wiɗtooji goɗɗi peññiino wonde laac ina wallita e daɗndude jofe e ñawu nguɗu (kaseer). Ko noon kadi wonande nguɗu tektekol ɓuttol. Wiɗto ngoo hollitii wonde laac ko ñamri cellal. Sibu ko noon kadi ɗum faddortoo ñabbuuli ɓernde e ɗaɗi kam e ñawu suukara, ɗiin ñawbuuli ganndiraaɗi taasiyoŋ e kolesterol e jabet.\nKala mo njiy-ɗaa hannde, mawɗo e cukalel, hay gaggaaɓe, ina jogii telefoŋ. Telefoŋ noon gollortoo ko limooje, sibu neɗɗo kala ina jogii tonngoode (walla tonngooɗe) ɗe neɗɗo foti naatnude e noddirgel hee, nde heɓa joom mum. So neɗɗo waawaa limoore, oon waawataa hutoraade telefoŋ. Walla, so ina waawnoo hay sinno ko binndol kam, maa waaw janngude inɗe. Mo waawaa heen hay dara oo, oon kam, ko sonndu wummndu tan. Yanti heen, so a waawii limoore, ma a waɗir hiisaaji maa kala kiisorgel ngonngel e portaabal hee.\nYimɓe fof teskiima wonde Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani, yahaani piilngal IBK, hooreejo leydi Mali keso oo. Muritaninaaɓe heewɓe ndonkii faamde ko saabii ɗum, tee ina ngoƴaa batte majjum e jotondiral hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee.\nƁeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik.\nÑalnde 19\/09\/2013, ko ñalngu mawningol piilngal IBK (Ibraahim Buubakar Koytaa) hooreejo leydi Mali. Wonande leydi Mali, ko daawal kesal ɗamaawu reftude laawol caggal jiiɓru bonndu e kulol pusgu leydi ndii. Wonande IBK ko laatagol koyɗol so wonde hooreejo leydi, kono kadi «kanko e soklaaji».\nHooreeɓe leyɗe heewɓe tawtoraama piilngal ngal. Ina jeyaa heen François Hollande hooreejo leydi Farayse, oon kaɗanɗo Mali firtaare, paabiiɗo ɗum nde hatojini heen ;\nAamadu Muttaar Saako jibinaa ko e hitaande 1867 to Segu. O jibinaa ko e nder galle seernaaɓe mawɓe. Baaba makko, hono Muttaar Abdullaay, jeyaaɗo to Siñtu Halayɓe, kam wonnoo Ceerno Besmoor. Yumma makko, hono Aysata Siisee Daraame ko sooninke jeyaaɗo to Taysibi to Gidimaka.\nSankaare baaba makko (1885 to Sansanndiŋ) e heewɓe e galle maɓɓe, addani saakooɓe heɓde tiitoonde « laamɗo juulɓe ». Ko ɗum waɗi ɓe hisde e angiseede e konu, ngam hisnude geñgol maɓɓe gorol. Nii woni Aamadu Muttaar Saako nehii, mawni, ko e diine e jaŋde Quraana e Sunna.\nSammba Caam, hooreejo FLAM e Kaaw Tuure, jooɓnaaɗo konngol FLAM naattii leydi mum en ñalnde talaata 24 settaambar 2013. Yimɓe heewɓe ngarii jaɓɓaade ɓe ɗo kanndaa Nuwaasoot ɗoo : ina heen hooreeɓe pelle politik ko wayi Mammadu Alasan Bah hooreejo PLEJ e Alasan Hammadi Bah, hooreejo Timtimol, ina heen terɗe parti maɓɓe Flam, ina heen koreeji maɓɓe e yiɗɓe maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=6","date":"2014-03-10T04:09:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394010623118\/warc\/CC-MAIN-20140305091023-00094-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6067669392,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.606766939163208, \"fuh_Latn_score\": 0.2495817095041275, \"fuf_Latn_score\": 0.08439069241285324, \"ffm_Latn_score\": 0.05339984968304634}","num_words":612,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.509,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jamma 21 ina jofi 22 saawiyee 2017, catal FƁPM Suwoyraat yuɓɓinanii sagataaɓe Pulaar ɗiɗo, hono Umaar Hammaat Daat e Mammadu Jibiriil Jah, hiirde mawnde teddungal, sabu golle mum en e nder pelle wuro ngoo haa teeŋti noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani kam e darnde mum en e cagataagal mum en e nder renndo ngoo e sifaa ɓurɗo yaajde. Ɗum ari ko timminde golle, sabu maɓɓe heɓde fooftere (alateret).\nHiirde mawnde fuɗɗiinde heede waktu 22ɓo, udditiriraande jaŋde Al Ɓuraan tedduɗo e oo, caggal ɗuum ko hoyreejo catal FƁPM Suwoyraat hono Umaar Muusaa Sih ƴettii konngol ngam salminde e bismaade fuutankooɓe nootitiiɓe e hiirde ndee. Rewi heen ko kalfinaaɗo jeeyngal kam e njuɓɓudi hiirde ndee hono Aliyun Njaay holliti njuɓɓudi hiirde ndee. Ndeen o joofnii ko goomu pinal catal FƁPM Suwoyraat naatiri dingiral ɓoornanteeri pinal njooɗndi e daaɗe belɗe ceekɗe niɓɓere jammaagu e jimol \"hol fof ko foti wonnde darnde men e oo aduna ?\" Rewi e maɓɓe ko goomu pinal Ɓoggee e diiwaan, wiɗi heen golle paayodinɗe e yimre maɓɓe tiitoriionde \"Jaŋde\". Nde ɓe njoofni Haamiidu Mammadu Bah yeewtani yimɓe ɓee nguurndam ceerno men UMAAR HAMMAAT DAAT. O holliti wonde Umar Hammaat Daat ko porofesoor karallaagal e nder Snim (ko kanko tan heɓi ndeen tiitoonde e jannginooɓe Muritaninaaɓe SNIM haa e ñalawma hannde oo). O holliti humpito golle makko o woppaani darnde makko to bannge dawrugol kam e nder renndo ngoo, to bannge pinal haa e pelle gure ɓoggeenaaɓe e nder wuro Suwoyraat ɗoon ɗo o jeyaa e sosɓe Fedde Fulɓe \"Dental Kawral e Musiɗal\", o jeyaa kadi e goomu hoohooɓe daraniiɓe nanondiral e koɗdigal moƴƴal hakkunde leñol ngol e leƴƴi koɗdaaɗi, guurdaaɗi. O ardiima goomuuji keewɗi jibinɗi siyaara ceerno Muttaar Taal (weluya Allah e mum). O anndinii en ceerno Umaar Daat ko neɗɗo muñɗo potnduɗo yimɓe, jiɗɗo leñol mum, e leƴƴi ɗii fof kam e leydi Muritani. O holliti heen wonde Ceerno Umaar Hammaat Daat ko neɗɗo baawɗo reende musiɗɗaagal, toownuɗo jokkere enɗam, jiɗɗo fuutankaagal, jiɗɗo daɗndude pinal e ɗemngal pulaar. O holliti heen Ceerno Umaar Hammaat Daat jeyaa ko e jagge toowɗe, gadane Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, teskaaɗo e batuuji mum mooɓondiral kala, jeyaaɗo e ñiiɓnuɓe nde e nder Nuwaadibu e Suwoyraat, gidiiɗo wallifaade defte karallaagal e ɗemngal Pulaar (yeru teelteelal) fiili leppi coñce e ñeeñal keewɗi.\nCaggal ɗuum, yimooɓe njimi, jabbaaji ngami, hade Haamiidu Mammadu Bah ƴeftitde konngol ngam jubbande en e nguurndam Mammadu Jibiriil Jah mo Baabaaɓe. O holliti cagataagal oon e darnde mum e ɓamtugol pinal leñol men. O fammini wonde Mammadu jibiriil Jah ko e jaale leñol men jeyaa, jibinaaɗo to Baabaaɓe, naati ɗoon jaŋde Al Ɓuraan e jaŋde leslesre haa nde o ƴettaa e SNIM. O hollii en wonde Mammadu Jibiriil jannginii heewɓe, e nder sahaaji mettuɗi, yeru 1989 haa 1991, etee o wonii koolaaɗo kuuɓal catal (1978-1987), o ardiima goomu jaŋde (1988 -1990), o tawtoraama laabi 2 batuuji mooɓondiral FƁPM to Nuwaasot. Mammadu Jibiriil Jah ko neɗɗo teeyɗo keewɗo hakkille keewɗo muñal jiɗɗo leñol mum daraniiɗo dental kam e gollal celluɗo fiɓnde mo yahtirtaa caggal. Ko renndunde fiɓnde golle e ɓamtude leñol addi cehilaagal hakkunde Mammadu Jibiriil Jah e Umaar Hammaat Daat haa e nguu ñalngu ngu ɓe ƴettidi alataret.\nCaggal ɗuum, hoyreejo catal ngal, hono Umaar Muusaa Sih mo Seeno Busooɓe e Mammadu Sammba Bah mo Tulde tawi ko e tawtoreede Maiyram Sih mo seeno busooɓe e Jeynaba Alasan Jeŋ mo Haayre Mbaar e yeeso terɗe goomu pinal catal ngal, ñaati Mammadu Jibiriil Jah kam Umaar Hammaat Daat. Gooto e maɓɓe fof wakkinaama lefol teddungal fawanaa tenngaade, ɓoorninaa paɗe mukke, rokkaa seedanfaagal keptingol sabu darnde mum .\nE oon jamma, Goomu pinal Mbaañ arduɓe e nehdi pellital yarlitaare, waɗani en yimre waɗnde faayiida waajotoonde leñol, anndinoore ko ndimaagu e golle e baɗle ɓooyooje tiitoriinde \"kinɗe men\". Goomu pinal Sannga Moli Baaraaɗi holliti tinndinoore ngam jeertinde jibnaaɓe e waajaade sukaaɓe janngooɓe \"so doole ndonkii yoo doole keɓɓo\". Jowol Sahre Seɓɓe jirwiniri hiirde ndee ngamiri.\nE timmoode en mantii catal FƁPM Suwoyraat nde yuɓɓini ndee hiirde teddungal kam e Goomu pinal Mbaañ, fedde Saanga Moli Baaraaɗi, e Jowol Sahre, e kam e Ɓoggee e diiwaan, e goomu jabbaaji (rap) hono System Z, e Goomu sooninkooɓe, yantude e Rajo FM Suwoyraat e gardagol Abdul Soh, hoyreejo fedde Sippirooji e kiirɗeeli pinal. E kuuɓal, banndiraaɓe fof njaaraama e ndii nehdi ndi kolliri e ngal muñal ngal ɓe kolliri sabu wonaa huunde weeɓde darneede e jaangol ko ina tolnoo e waktuuji tati. Banndiraaɓe hoɗdaaɓe hono safalɓe nootitii ɓee, kañum enne njaaraama. So ɗemɗe fof mbiyi neɗɗo ko moƴƴo tawata ko o moƴƴo, waɗde en puuraani so en mbiyii Umaar Hammat Daat e Mammadu Jibiriil Jah ko yimɓe tedduɓe, en kaalaani mehre sabu teskuya ndee yiɗde tafiinde hakkunde maɓɓe e fuutankooɓe, hakkunde maɓɓe e gollodiiɓe maɓɓe, hakkunde maɓɓe e leƴƴi koɗdaaɗi, kono kadi hakkunde maɓɓe kamɓe ɗiɗo.\nHaamiidu Mammadu Bah, kalfinaaɗo jaŋde catal FƁPM Suwoyraat.\nNjettoor Umar Hammaat Daat\nMi fuɗɗooriima innde Allaahu, mi juulii e nulaaɗo makko. E innde amen e innde ɓesnguuji amen kala, min njettii Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani e pelle gure daraniiɗe pinal e ɓamtaare e nder wuro Suwoyraat. Ko hono noon Min njettirta yiɗɓe e musiɗɓe kala fuɗɗunooɓe maa addunooɓe ballal mum en e oo belaa weltaare e teddungal. Ko FBPM waɗi ɗoo koo ina mawni e amen sabu wuro ngoo fof, gila e banndiraaɓe haa e leƴƴi koɗdaaɗi kala, kawritii ɗoo. Min njettii noon Allaahu hono min njettirta jiknaaɓe amen e yiɗɓe kala. Miin e musiɗɗo Jah Mammadu Jibiriiru fof a min njenanaa min ɓuraani adiiɓe amen ɗoo ɓee liggaanaade leñol ngol, kadi min ndaɗaani hay gooto e yontidaaɓe amen ɓee. Yo Allaahu yoɓ on jinngere ndee, sabu ko ɗum jinngere leñol e jibinannde fulɓe e wuro ngoo kala. Kala ko dañaa ɗoo e ɓural, min ndutii ɗum e Yiilirde Ngenndi e Yiilirde Catal Suwoyraat, sabu worɓe suusɓe saasɓe dadiiɓe, dariiɓe, haanduɓe e ko ɓuri teddungal oo jamma ina toon.\nUmar Hammat Dat","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/03\/30\/suwoyraat-hiirde-teddungal-umaar-hammaat-daat-e-mammadu-jibiriiru-jah\/","date":"2017-04-28T23:34:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-17\/segments\/1492917123102.83\/warc\/CC-MAIN-20170423031203-00191-ip-10-145-167-34.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8331443667,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8331443667411804, \"fuf_Latn_score\": 0.0651145875453949, \"ffm_Latn_score\": 0.05668463185429573, \"fuh_Latn_score\": 0.03022845834493637, \"fuq_Latn_score\": 0.013155912980437279}","num_words":974,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.77,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Guski Ndottijo nanaado siyaasaajo wakiliijo lesdi Naajeeriya tabiddo haa Majaliisaaru mobgal lesde duuniyaaru, Yusufu Maitama Sule Uwama haa gallure Kano bana no diina lislaama umri.\nNjamndi 6:59 kiikide on O uwa haa Uworde Kofar Mazugal, nder Hukuuma pamara ka Fagge.\nLaamido Kano Mohammed Sanusi II on ardi ummaatoore ujinedde yaldiriibe juulde Jana'iza maynaado on nde dogginaa haa dammugal fombinawal ngal faada laamiido Kano.\nGuski maynaado on yotti riftorde piirooje Sojaen lesdi wonde Kano on namndi 3.30 kiikide, Ngomnaajo jihawol Kano Dr Umar Ganduje on jabi mo.\nBaawo don Guski kin hooraama baade maynaado on wonde dow brawal Dawaki haa bale ngomnati gonde fattude haa yalji maako jabbootiri bee maako fodde O yaare faada Laamiido Kano ton dum uuli mo.\nArdiido gollobe faada ardiido lesdi Naajeeriya, Abba Kyari on ardi Agal wakili'en ngomnati lesdi Naajeeriya yaldiriibe janaiza kan ka himbe teddube yaldiri nder mabbe haa e ardiido majaliisaaru ndottien lesdi Naajeeriya,Dr. Bukola Saraki.\nMaynaado on Maitama Sule, mardo duubi 88, wurtinaama faaki lesdi misra fajiri Asawe yawtunde ngam tefre nyawndiigu amma O maynaama haa nyawndordu wondu nder berniwol Kayro fajiri altine.\nVON\/Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/05\/guski-maitama-sule-uwama-ha-kano\/","date":"2017-09-25T23:59:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818693866.86\/warc\/CC-MAIN-20170925235144-20170926015144-00346.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9146221876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9146221876144409, \"fub_Latn_score\": 0.08252409845590591}","num_words":178,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.954,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nder tiinaaje ɗe honuki paccam ndiyam nder jihawol Lagos lattuka jaabuuru luumooku lesdi Naajeeriya, ngomnati jiha kan taskiti ngam fiɓuki narral bee lesdi Israel her naftirki laabi zamanu naftirteeɗi nder tayre funa cakaare duuniyaaru ngam ngam raggiɗinki gannungol ngol nder jiha kan.\nNgomnaajo jihawol Legos Akinwunmi Ambode on suuɗiti haala kan yaake nde waɗanno jawaabu haa omtol mobre waytinol dow seewaaku e faddol gannuɗi inaaje ka taskitaa nder jiha kan.\nNgomnaajo on andini dow wakkatiyel jotta won kandungel gannuɗi sella e inaaje fuu lartee ngam wurtinki laabi hurgukiɗi kanduɗi.\nNgomna Ambode andini dow mbononde paccam ndiyam ɗum geɓe goɗɗe nder gallure nden yiidi balɗeɗee wola hunde feere sappi sonaa gannugol ngol taskitanee her feesinki laabi ndiyam ɗi zamanu.\nGurin\/VON","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/11\/lagos-tefi-kawetal-hoore-lesdi-israel-ngam-honuki-paccam\/","date":"2018-05-26T07:38:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794867374.98\/warc\/CC-MAIN-20180526073410-20180526093410-00054.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970571399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9970571398735046}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina famɗi hannde galle mbo alaa ko ɓuuɓnata, maa wonii filsideer wala klim.\nKono mbela oɗon nganndi no ɗiin masiŋaaji ngollirta?\nWoni sirlu ɓuuɓol walla nguleeki wiimtatooki e ɗiin masiŋaaji ko henndu (gaas) ina dummba e nder guccurol (tuyau), nduun henndu wiyetee ko fereyon (fréon), adatoo heɓɓaade ndu ko pompre (pompe) siiɓoondu dammpa ndu nde guccrol ndeelol (condenseur), nde wonnoo ndu dummbete toon e ɓitto saɗtungo ( haute pression) ndu rentat haa ndu wonta ndeelam (liquide), gontugol mayru ndeelam waɗata-ndu wiimtaade nguleeki, so oɗon teskii caggal frigooji koko wulata, ɗuum ko batte nattugol fereyon won'de henndu wonta ndeelam.\nSo tawii fereyon gontuɗo ndeelam o yottiima puufri (détendeur) arata ko ina ɓittaa no feewi ina yiyloo no yawtiri e nder guccurol he, puufri ndi waɗi ko wuddere faaɗnde fuufa ndeelam ɗam yawta to cuurkol (évaporateur) ina wonti henndu, nde wonnoo e dummbo e nder guccurol cuurkol ina famɗi semmbe, ɗuum addanta ndeelam ɗam suurkude wonta henndu.\nIwde fereyon e mbaadi ndeelam wonta henndu naamndii ko siiɓaade nguleeki, (way tan kono fasnude ndiyam nih, ala e sago jayngol tawee), tawde guccurol cuurkol woni ko nder frigo, ko heen siiɓatoo nguleeki ɓuubol lomtoo, ko noon ɓuuɓol heɓirtee nder, kadi ko waɗaa nder fo nguleeki mum ñoortee (siiɓee).\nHade pompre nde heɓɓitaade fereyon o tawata ko wontii henndu haa laaɓi, ndu refta kadi ɗo ndu rewnoo.\nƁuuɓnirka (frigo) lomto loonde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/gannde-kese-winndannde-hammadi-jah\/","date":"2018-06-22T07:15:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00324.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8476145267,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8476145267486572, \"fuh_Latn_score\": 0.1165352314710617, \"ffm_Latn_score\": 0.015824582427740097, \"fuf_Latn_score\": 0.012549269944429398}","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.85,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Enen fo nguurɗen ko e ɗaŋre wootere, Ngaawe nde wiyetee, jeyaande e seto-naange, seto ngoo ne jeyaa ko e lillungal koode keewɗe, ngaal lillungal woni lefol cooynoteɗen jamma ina jalba walla ina ranwi, ina soortii asamaan ummaade worgo faade rewo, ngool lefol walla lappol ina yiyee haa laaɓta nde bojel aynoyi, e ngol jogii inɗe keewɗe, won wiyooɓe ngol Laawol jolof.\nNgool lappol ko koode ɓole (walla naangeeji ɓoli), denndaangal ko cooynotoɗen e koode, ko e lillungal he jeyaa, ɗe ɓadi tan ɗe laaɓti, goɗɗuɗe ɗe ne ko naanagal majje heddi fiy lappol, ngol cooynotoɗen e ndoogu ngol.\nWadde enen njayaɗen ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngal way ko no mbeɗu ni, ngal waɗi calti no koyɗe yaradel ni, ko e gootol e calti he seto-naange lommbi.\nNjaajeendi mbeɗu lillungal ngal ina abboo e 100 000 hitaande lewndu, tekkeendi ndi ko hakkunde 1000 e 3000 hitaande lewndu, Lillungal Fedannde Malaaɗo ko milyaaruuji 200 haa 400 hoodere ndenti e maggal, koode ɗe fo e heewde, hoodere ɓurnde men ɓadaade so naange ɓenni ko Proksima Santoori (Proxima Centauri), ndeen woni ko duuɓi 4.22 lewndu.\nTo wuddu lillungal to, koode ɓuri sukkude e ɗiiñondirde, yoga e ɗeen koode ko nayeeje, njaajeendi wuddu ndu ina abbo e 20 000 hitaande lewndu, ko ndeen nokkuure woni wuddu yiriinde lillungal ngal, ina gasa tawa e nde moofti moɗal moolanangal, sabu koode gonɗe e ndeen nokkuure ina kawji no ndogirta, mooɓre moɗal ngal ina sowoo laabi milyoŋaaji 4,5 mooɓre naange ! So en njaltii wuudu ndu, ma en taw lillungal ngal ina waɗi calti nayi, waɗi ɗiin calti laaɓtude ko waɗde cukkiri koode, gaasuuji e punndi weeyo,\nko heen kadi yoga e koode pettata, seto men ngo jeyaa ko e caltol Yooli » Orion » , 28 000 hitaande lewndu ina heedi men e hakkunde wuddu lillingal ndu.\nCaltol ngol ina wanngoo haa arta ɗo wonnoo e duuɓi 250 miliyoŋ, ɗuum firti ko seto men tagaa faade jooni, ngo heɓi wanngaade wuddu lillungal ndu tan ko laab 21.\nKelmeendi:\nLillungal Fedannde Malaaɗo: Galaxie de la Voie Lactée\nƊaŋre: Planète\nNgaawe: Terre\nHitaande lewndu: Année-lumière\nMooɓre: Masse\nSpace X fedde toppitiinde ɗanle to weeyo.\nFedde Space X ko ameriknaare gollotoonde e nawde laaɗe to weeyo boowal leydi, ñalnde 15 ndu lewru ɓe mbaɗii taaɓannde mawnde to bannge huutoraade dampooje dimndooje faade to weeyo, ko yawti, kala dampowal kuutorangal ngam nawde huunde walla neɗɗo to weeyo, ngaal kam heewi ko haljiteede e joñeede sabu ngal waawa huutoreede laawol goɗngol, ɗuum ina wayi no wontii daartol ɗo Space X,\nÑalnde 15 bowte 2017, Space X roondaniima wonɓe to Lulnde Hakkunde Leyɗeele to Weeyo (ISS), njooɓaari maɓɓe, ko ɓe poti ñaamde e yarde dumunna, ndiin njooɓaari waɗaa ko e faandu ina wiyee Dragon, nawi ndi ko dampooje meeɗnooɗe nawde goɗɗum to weeyo, ɗuum ina yeñcina jawdi mbaɗateendi heen ndi no feewi, weeɓtina yahde to weeyo.\nSpace X heewi gollirde ko huutorinoo, ko e nawde beeyweeye to weeyo, nde wonnoo beeyweeyngal hay so ina tiiɗi to ngalu ne, waasde ngal ɓuri waasde njooɓaari keborndi nawananeede yimɓe to lulnde to, ɗuum noon rimndude ndiin njooɓaari e dampowal meeɗnongal huutoreede ina waɗi kulhuli mawɗi, kono tan yuɓɓi no haanirta ni, kadi yimɓe ɓeydiima jogaade hoolaare e karallaagal ndeen fedde nde Elon Musk woni mawɗo mayre.\nKo ɓe ɓamti e dampowal he ina heewi, gila e hoggo ngo haa e looɗe kuɓɓam, yanti heen cereeli e geɗe goɗɗe meeɗnooɗe yahde to weeyo, woni ko ɓe kaljiti walla ala-e-sago ittee ko tenngaade nguleeki, korwe yiite et geɗe goɗɗe memnooɗe ndiyam geeci nde artaa e dow ɗaŋre nde.\nNgal daawal e ɓamtude geɗe kuutoranooɗe ko battamlamiiwal sabu maa weeɓno yahde to weeyo boowal ngaawe, teeŋti noon wonan'de sooynotooɓe feran'de Yumma-njanaare walla Mbaañ.\nÑalnde 17 nde, faandu rimndundu njooɓaari wonɓe to weeyo ndu dañii seŋaade e lulnde he no haanirta ni, ko ngool lappol woni 13 wol ngol Space X nawanta ɓe njooɓaari, faandu Dragon nawii fotde 2.1 ton ko ñaamatee e gollirɗe gannde goɗɗe.\nMaa faandu ndu seŋo toon haa 13 Siilo (janvier), ko woni e mayru ko rimtee haa laaɓa, oon tuma ndu rimndee geɗe kaljitaaɗe e gollirɗe gannde, ndu yowtoo ngam artude e dow ndiyam maayo fiiltiingo Pasifik sera Meksik.\nKo faandu Dragon tan woni laana mbaawka yahde to weeyo arta e dow leydi tawa alaa ko boni e mum.\nBaage! nanɗe men e gite men to weeyo.\nKeneeli naange e ciiñsiiñƴe magge jawsuɗe, kaaƴe kayhaytooje e weeyo tawa ndogata ko e njaaweeki kulɓiniiki, ɗuum fo haɗaani aadee neldude baage diwooje e deegooje to ɗaŋe goɗɗuɗe,\nE dow Yumma-njenaare, yaama kadi e dow wooturu e lebbi Rojju baage nani njiyloo anndin'de men ko woni e dow ɗee ɗaŋe, mbela meeɗiino wuureede walla boom so tawii won ko wuuri e majje jooni.\nGila neɗɗo yiyti neldude baage to weeyo hedde kitaale 1950, o neldii toon ko ina abboo e 200 baagal. ɗeen baage ngoni gite e noppi annduɓe weeyo e nder lugiiɗeeki maggo, eɗe njaha to ɓuri woɗɗude e seto-naange e ɓaawo mum ngam natde, ɓetde, ɓamde keele e dow lewru, laaciije e kaaƴe goɗɗe, ɗum fo ngam faamde mbayde ɗeen kuule e ngonka majje e nder ngoo weeyo luuggiɗngo.\nKo adii fo ɗeen baage ina poti hattan'de doole eggooje ɗe e leydi naantnaɗe weeyo, sabu yaltude ɗaŋre men Ngaawe weeɓaani, naamndi ko doole oole, yanti heen kade ala e sago baage ɗe mbaawa kadi daɗde ciiñsiiñɗe naange lorlooje, ɗum fo naamndi ko karallaagal mawngal to bannge ganndal jamɗe e geɗe goɗɗe peewnirteeɗe ɗeen baage.\nYumma-njenaare walla Mbaañ jeyaa ko e ɗaŋe, ɓuuɓde ɗe henndu dogata e dow mum, leykal ruuya haa wonta dunubba asamaan ɗaŋre nde wojja joy sabu punndi leydi mboɗeeri, ndeen ɗaŋre waasataa waɗde ndiyam hay so ɗam wonaa ndeelam, etee eɗen nganndi won'de ndiyam woni ndaɗɗudi nguurndam, jippin'de baage e dow ndeen ɗaŋre weeɓaani sabu so peeje cakkaaka baagal arda doole suma gila memaani leydi mayre, walla yana e dow wertaange he hela haa moñño.\nTitan ko wooturu e lebbi Galliire, ɓuuɓol e dow nduun lewru tolniima ɗo gaas ina wiyee metaan fiy caalli hakkunde kaaƴe ndiyam penndiɗam, kaaƴe ɗe no mbiyrumi ni wonaa leydi, alaa ! ko ndiyam mbelɗam tigi yoori ɗoon haa woni kaaƴe toowɗe ɗe mbeeɓaani helde, ndeelam ngoɗɗam ina waama e dow majje no ndiyam ni kono wonaa ndiyam ko gaas ina wiyee Metaan.\nNgam yilloyaade Titan maa baagal kasini waɗi duuɓi 7 e laawol yotti wambiti baagal goɗngal e dow lewru ɓuuɓndu reyum ndu, nate ɓamaa, faandu mum henndu wiɗta, ganndal dañaa ɗoon.\nBaagal so ɓoccitiima Ngaawe, ina doga 19 ujunere kilomeeteer e nder waktu gooto, wadde so ɓadoyiima ɗo fay to ala e sago usta njaaweeki mum haa waawa jippaade, ɗuum ko peeje mawɗe ngoni ɗoon, ko adii fo so ɗaŋre nde ina waɗi faandu henndu, baagal ngal ɗaccitat paarasitawal mum fiya faandu usta doole jippagol maggal, so tawii ngal ɓadiima leydi ɗaŋre nde, ɗemɗeme nay jayngol puufa les baagal he ngam haa jooni ustude doole jippagol ngol, kono tan suwaa gasde taw, so heddiima tan a ngal jogori memde leydi, ngal wuttat paali mbuuma ngal, son gal memii leydi ngal ruuya a ngal denkoo haa ngal deeƴa, paali ɗi ɓoomta, ngal soomtoo, ngal reega e leydi he, ɗuum woni golle maggal puɗɗoo.\nNgarten e daartol baage, adii werleede e baage weeyo ko Lunik,\nko ɗe baage tati, gadanal ngal nde werlaa faade lewru woop ndu, ɗiɗmal ngal yaniri e dow mayru doole heli, tataɓal ngal noon kam dañiino natde hello lewru wirniingo ngo, ɗeen baage werlinoo ɗe ko leydi ina wiyee URSS hataande 1959.\nÑalnde 31-siilo 1966, Lunik 9 woni baagal gadingal tellaade e dow lewru, ngal holliri won'de ndeka wertaango lewru ina tiiɗi, ina yaɓɓoo ɗuum noon yimɓe ina mbaawi yahde toon, ko kanngal kadi adii neldude nate wertaango lewru, maa ɗe ngon 9.\nAmeriknaaɓe ne njippini baagal mumen gadanal e dow lewru ko hitaande 1966, ngal wiyetee ko Surveyor 1.\nGila ndeen faade hannde, baage ceeraani e nuldeede to weeyo ngam wiɗtude e yillaade ɗaŋe, laaciije e kaaƴe goɗɗe kayhatooje e luggiɗeeki weeyo, ko wattindi ko ko baage deegooje nuldaa to Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre ɓuri yilleede e ɗaŋe goɗɗe ɗe fo…\nNa jokki e tonngoode faynde\nHammadi JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/weeyo\/","date":"2023-06-08T08:37:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654606.93\/warc\/CC-MAIN-20230608071820-20230608101820-00768.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7419269681,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7419269680976868, \"fuh_Latn_score\": 0.1872646063566208, \"ffm_Latn_score\": 0.04167596623301506, \"fuf_Latn_score\": 0.02410624548792839}","num_words":1324,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.694,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muhammadu Buhaari timminii happu ngardiigu mum leydi Nigeria, caggal nde o timmini manndaaji makko ɗiɗi duuɓi jeetati. Omo fay tottotude jappeere ndee, cuɓaaɗo keso o Bola Tinubu ñalnde 29 Duujal.\nKono Muhammadu Buhaari, dañii ko saɗi he nder Afrik, so laamɗo seedaneede moƴƴere caggal nde laamu mum gasi natti ɗamineede ene waawi lamminde walla rokkirde jawɗeele. Nguun seedantaagu adii ardude ko he mbaydi defte ɗiɗi binndaaɗe he nguurndam e golle General Muhammadu Buhaari. O kooninke ŋanaa gadiiɗo heɓirde jappere doole, kono arti he wutte siwil kadi laamtii Nigeria he happuuji ɗiɗi.\nDeftere arwaniiri ndee ko nde tiitoonde mum woni: State of Repair: \"How Muhammadu Buhari Tried to Transform Nigeria for Better\", nde eɗen mbaawi firdude : \"Peewnitgol: Hol no Muhammadu Buhaari Etorii Waylude Nigeriyaa haa Ɓura Moƴƴude.\" Winndi ɗum ko Anthony Goldman jaayndiyanke kiiɗɗo gonnooɗo gardiiɗo saato (editeur) jaaynde Financial Times mo London.\nƊiɗimere ndee ko: \"The Legacy of Muhammadu Buhari\". Winndi ɗum Abu Ibrahim, tawa kanum ne haalata ko hol ko Muhammadu Buhaari ɗaccidi daartol.\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 19 Duujal, yawtunde ndee wonno jaltugol ɗeen defte, to galle laamorgo too to Abuja. Oon kew noon waɗanoo ko he teddungal e gardogol hooreejo leydi Ghana, Nana Akufo-Addo. Kanko Akufo-Addo o mantii hooreejo Muhammadu Buhaari: Maa leyɗeele CDEAO e leyɗeele Afrik fof, ɗal scandale adunaaru ndu fof yeewnu ngardiigu Muhammadu Buhaari peewngu so ummiima he jappeere janngo. Kala meeɗɗo ardaade aɗa jogii tumaaji toowɗi e lesɗuɗi, kono sikki alaa maa yontaaji garooji moƴƴu (ceedto moƴƴere) he Muhammadu Buhaari. Nguu ngardiigu laamɗo kooninke, gontuɗo demokarat kadi goƴaaɗo no sanne Nigeria e ɓural Afrik, kala ko pellital ngal o ƴetti tawat o fawi ɗum ko he dow ndaɗɗudi laaɓtundi.\"\nHe nder ndeen joɗnde tan defte ɗiɗi njeeyaama heen 500 Miliyoŋ Neyra, tawi ko joom jawɗeele en tawtoranooɓe ɓee coodi ɗum ngam wallitde he cargol defte ɗe.\nAbdusalaam Rabi'u, hooreejo BUA group soodii heen ko ene tolnoo he 200 miliyoŋ Nayra.\nAliko Dangote, hooreejo Dangote group 100 miliyoŋ, ko hono noon kadi Muhammadu Idimi kanum ne soodi heen 100 miliyoŋ Nayra. Hooreejo cuɓaaɗo Bola Tinubu e cukko-hooreejo mum Kashim Shettima coodii heen kanum en ɗiɗi fotde 40 miliyoŋ Nayra.\nHe oo sahaa mo mballifto ɗeen ndee winndannde 1 miliyoŋ nayra ene hawra 1,315,289. f CFA.\nLike this:Like Loading…\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/so-buhaari-yahii-maa-adunaru-ndu-kala-yeewnu-ngardiigu-makko\/","date":"2024-02-29T22:05:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474853.43\/warc\/CC-MAIN-20240229202522-20240229232522-00259.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.932610631,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9326106309890747, \"fuh_Latn_score\": 0.03932613879442215, \"fuf_Latn_score\": 0.01767909713089466}","num_words":366,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Winndannde Hammadi JAH (PULLO HANNDE)\nEɗen mbiya lewru walla naange nanngaama so tawii en nattiiɗe yiyde e saha nde foti yiyeede, wonaa nanngeede foti wiyeede, foti wiyeede ko wirniima sabu woodat ko reɗɗii hakkunde lewru e naange lewru wirnoo, wooda kadi ko reɗɗii hakkunde leydi e naange, naange wirno.\nKo reɗɗotoo koo ko woni ?\nKo leydi tan walla lewru wirnata naange e weeyo men ɓadiingo, so tawii leydi heedii hakkunde naange e lewru, mbeelu leydi yanoya e lewru wirna ndu, ndu niɓɓiɗa, wiyee ndu nanngaama.\nSo tawii ko lewru reɗɗii hakkunde naange e leydi, ndu wirna naange, wiyee naange nanngaama, ɗuum waɗi nanngal naange waɗata tan ko nde lewru huroyii, hade woɗndu daraade, hay gooto meeɗaa nan'de naange nanngaama nde lewru feeñi e asamaan.\nNanngal lewru ne wonata tan ko nde ndu timmi, ndu waawaa nanngeede darorɗe walla maayirɗe mayru.\nLeydi e Lewru ko e dingiral ɗaŋe ngoni, naange woni ko e wuddu dinngiral ngal, ɗuum noon birnagol naange fawii tan ko e reɗɗaade lewru hakkunde magge e leydi, tawa kadi ko kañje tonondiri rip.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/nanngal-naange-walla-lewru-hol-ko-soomii-heen\/","date":"2017-06-28T13:50:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-26\/segments\/1498128323682.21\/warc\/CC-MAIN-20170628134734-20170628154734-00332.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4417178631,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44171786308288574, \"ffm_Latn_score\": 0.2858193516731262, \"fuf_Latn_score\": 0.20727850496768951, \"fuh_Latn_score\": 0.06499163806438446}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde hijjoore ndee joofi e jam, ko heewi e Hujjaaj en padi tan ko diwooje ngam hootde nokkuuji mumen. Laana ngadana noon jogori yahde Senegaal ko 10 walla 11 satambara 2017. Hade ndeen Hujjaaj en nani e otelaaji e ngonka cattudka wonande won heen sabu ko addanoo naatii e coggu ko nawtatee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/hijjoore-2017-kootol-ngol-ko-tuggude-10-satambara\/","date":"2018-10-17T01:10:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583510932.57\/warc\/CC-MAIN-20181017002502-20181017024002-00422.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5724342465,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5724342465400696, \"fuh_Latn_score\": 0.3799147307872772, \"fuf_Latn_score\": 0.03240267187356949, \"ffm_Latn_score\": 0.011900058947503567}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.636,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa e sahaa ngon-ɗen oo, ciiri wiris SIDA nganndidaaka. Ina anndaa tan ciirol VIH-1 ɓuri yaajde, haa teenti noon e Afrik. Kanko e hoore makko, omo waɗi ciiri 4. Ciirol M, ciirol N, ciirol O, e ciirol P. E nder teemedere ñawɓe SIDA fof, heen capanɗe njeenayo e njeenayo (99%) ngondi ko e ciirol M ngol. Ina anndanoo wonde ciirol M ngol e ciirol N ummorii aadee ko e baaɗi deemooɗi (chimpanzé). Kono hay huunde anndanooko e iwdi ciiri O e P ɗii.\nHaa e ñalawma hannde oo, ko yimɓe ɗiɗo fat njiytaa ina ngondi e wiris ciirol P ngol, fotde 100 000 neɗɗo ina ngondi e wiris ciirol O.\nWiɗto saaktaango jooni ngoo wiyi ko baaɗi ndinkaaji (gorille) ngaddi e aadee ɗii ciiri ɗiɗi wiris O e P ɗi VIH-1 oo. Nii woni hankadi en puɗɗiima yenaneede wonde SIDA ummorii en ko e baaɗi, sibu hay VIH-2 oo ina wiyee ummii ko e leñol baaɗi biyeteengol « Mangabey ».\nE sahaa hannde oo, fotde 40 baaɗi Afrik ina ngondi, wooturu heen fof, e ciirol mum keeringol wiris SIDA. Mbele ɗiin ciiri kala ina mbaawi raaɓde neɗɗo ? Annduɓe nana koolkisoo ɗum.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/04\/29\/cellal-iwdi-sidaa-anndaama\/","date":"2019-10-14T19:11:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986654086.1\/warc\/CC-MAIN-20191014173924-20191014201424-00083.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6206393242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6206393241882324, \"ffm_Latn_score\": 0.238263800740242, \"fuf_Latn_score\": 0.10556664317846298, \"fuh_Latn_score\": 0.02982965297996998}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E dow ɗaɓɓaande Goomu Caafal, Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani jokkondirii ɗo joɗnde fedde ndee ñalnde 3 feebariyee 2018 e ñalnde 8 feebariyee 2018, e Goomu Caafal e gardagol ceerno Jaalaalu Diin Bah.\nFaandaare joɗle ɗee ko yiɗde mbele pelle ɗiɗi ɗee, hono pelle dariiɗe hannde e jannginde ɗemngal Pulaar, e riiwtude majjere to Senegaal e to Muritani, ina jokkondira, ngostondira humpitooji to bannge golle. Ɗumɗoon ko sabu maɓɓe teskaade, to leydi Senegaal, alaa hannde fedde woni toon, tawa ko dariinde e jannginde ɗemngal ngal gaa gaa Goomu Caafal, alaa jaaynde yaltata toon e ɗemngal ngal. Ko noon kadi, sabu maɓɓe teskaade FƁPM ko fedde dariinde e jannginde, e wallifaade e muulde defte, e yaltinde e sifaa duumiiɗo Jaaynde e ɗemngal Pulaar (Fooyre Ɓamtaare), aɓe njogii njoorto maa wood ko pelle ɗiɗi ɗee mbaawi wostondirde to oon bannge.\nGoomu Caafal to bannge mum, hay mo yahaani Madiina Gunaas, yiyii defte diine e goɗɗe e ɗemngal Pulaar, ɗe ɓe muulata, nanii duɗe keewɗe ɗe ɓe udditi toon ina njanngina ɗemngal ngal, e darnde maɓɓe duumiinde e kaɓgol e majjere e sarde diine e nder renndo fulɓe, haa arti noon e nder rewɓe. Ko ɗuum addani Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani weltaade no feewi e jokkondiral ngal, gaa gaa faayiida mawɗo mo njillu Ceerno Jalaalu Diin Bah rokki fedde ndee. E ɗee joɗle ɗiɗi hakkunde pelle ɗiɗi ɗee, ɗe pellitii jokkondirde e ko duumii e ko fayi arde, haa arti to bannge humpito jaŋde, wallifo e muulngo defte, Fooyre Ɓamtaare e Caafal, cakkugol peeje no muulirde heɓiraa, waɗde jokkondire katojinaaɗe mbele ɗemngal ngal ina naata e karalleje kese ɗee (Google, Windows ekn.)\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/05\/06\/goomu-caafal-e-fedde-%C9%93amtaare-pulaar-e-muritani-njillu-ceerno-jalaalu-diin-bah\/","date":"2019-11-22T03:15:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496671106.83\/warc\/CC-MAIN-20191122014756-20191122042756-00347.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8000654578,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8000654578208923, \"fuf_Latn_score\": 0.13829405605793, \"ffm_Latn_score\": 0.029889972880482674, \"fuq_Latn_score\": 0.025407619774341583}","num_words":271,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.776,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E dumanna jawtuɗo oo, won geɗe kewi, ina njaaknoo yimɓe heewɓe. Ko wayi no darnde Muritani feewde e iiñcuru Mali nde yimɓe heewɓe ndonkunoo faamde, sibu pilaa mbeñaaji. Tawi, e oon sahaa gooto, Muritani ina woni luuñcitorde yimɓe MNLA (dillere ndimaagu Tuwaareg en daraniinde rimɗinde rewo Mali biyeteeɗo \"Asawaad\"). Maale cakkitiiɗe ɗee, ko njillu njaawngu ngu hooreejo Mali hono Ibraahim Bubakar Keytaa yillii Muhammed wul Abdel Asiis hooreejo Muritani, ko idii nde fiiletee manndaa mum ɗiɗmo; kam e nanallaaji wonde ko Abdel Asiis wallitii mo abiyoŋ e otooji yo o waɗir kampaañ, ko jiidaa e nanalla naatgol koninkooɓe Muritani rewo Mali, toɗɗegol Seneraal Muritaninaajo yo ardo koyngal konu G5 ekn… Nanalla mawɗo oo ko wiyeede wonde ko Muritani jogori halfineede ndeenka Asawaad …\nCaggal toɗɗitegol Ibraahiima Bubakar Koytaa hooreejo leydi Mali, yimɓe heewɓe ina puɗɗii faamde, fawaade e ko fuɗɗii feeñde, tuugnaade e won ɗeen joljole walla won ɗiin nanallaaji, wonde ko ɓuri teeŋtude e manndaa makko keso oo, ko waɗde feere mbele jam ina arta e Mali, haa teeŋti noon e rewo Mali. Ko ɗuum woni ngoƴa Farayse, mo konu mum lofii to Mali, ngu Makron yiɗi loftude toon, ko ɗum woni ngoƴa leydi Alaseri, ko ɗuum woni ngoƴa Mali, tee ko ɗuum feeñi e Nanondiral Alsee ciifanoongal ñalnde 15 mee 2015.\nTee, oon jam, ina sikkaa, jogori yuumtude ko e baylugol leydi Mali ndii to bannge sariya e to bannge ngonka. Ina hulaa, Mali « seerta e tergal mum ñawngal ngal (rewo mum), hono no eyɓiniranoo e Nanondiral Alsee ngal », potnongal siyneede rewrude e referaandoom.\nEɗen ciftora Malinaaɓe tellinooma, wondude e keewal, e mbedda ngam haɗde ɗuum, ngam haɗde peccugol Mali.\nHannde noon, ina feeñi wonde Farayse ko ko yiɗi sakkude feere woɗnde ngam rootaade donngal « Barkaan » (teddungal, gulngal). Ina sikkaa ndeen feere ko « halfinde Muritani diiwaan biyeteeɗo Azawad oo ». Ɗuum woni Azawad jokka e wonde nder Mali, kono waɗtee e ndeenka Muritani mbele ina hisna ɗum, konu mum lomtoo toon konu Mali kaɗaangu yettaade Kidal.\nGeɗe keewɗe ina ceedtoo ko haalaa koo. E fawaade e kabaruuji lowre internet wiyeteende Africa-Kibaru, « ko ina tolnoo e 15 oto konu Muritani, naatii Kidal jamma 11 ina jofi 12 settaambar 2018… Ɗoon e ɗoon koninke Muritani gardiiɗo ngool lappol jokkondiri e faraysenaaɓe ardiiɓe Barkhane ». Laamu Bamako hay huunde haalaani e ooɗoo kabaaru. Ko ɗuum addani yimɓe sikkude, ma a taw, ko nanondiral woni ɗoon hakkunde Bamako e Alsee e Pari, yo Muritani heɓtu ndee taƴre leydi anndiraande « rewo Mali ».\nIna faamaa tan leyɗe tati ɗee kala ina njogii dalillaaji weltaade e ndee feere, so tawii ɗuum waɗii. Sibu Farayse maa dañ no rootorii donngal Barkhane, maa ngoƴaaji Alaseri usto, ndi weltoo boom e goɗɗitagol konu Farayse keeri mayri, haa teeŋti noon kadi so tawii ko Muritani halfinaa ndeen hettere, nde tawnoo hakkunde mum e Alaseri ina weli no feewi, tee Muritani heɓtinii Polisario gila 1979.\nHay gooto kadi humpaaka jotondire moƴƴe gonɗe hakkunde Muhammed Abdel Asiis (hooreejo leydi Muritani), e ardiiɓe MNLA, ɓe nganndu-ɗaa gila ko ɓooyi, ko Nuwaasoot woni luuñtitorde mum en. Kadi, ɗuum kam, ma a taw Muhammed wul Abdel Asiis yeɗaaka oon fartaŋŋe mawɗo mo Makron e IBK njogori rokkude ɗum, ngam ɓeydaade tiiɗtinde darnde mum e teeŋtugol mum nder Saahal. Kono kadi, fartaŋŋe ɓurɗo mawnude e teeŋtude oo, ko omo waawi hujjinoraade ɗum ngam etaade heddaade e laamu caggal nde o joofni manndaaji makko ɗiɗi e hitaande 2019, o wiya omo etoo waɗde manndaa tataɓo… Buubakar Boris Joop, jaaynoowo Senegaalnaajo gooto wiyi « njeeɓee ndee feere mawnde Seneraal Asiis ! Mbir pokeer e golle ɗe laaɓtaani. Caggal nde o darii e leefɗinde keediiɗo makko, « mbir Nuwaasoot » ina hollita jooni ko kam woni paabo Mali gonɗo e yoolaade ».\nO fawti heen « Wonande yimɓe humpitiiɓe, Muritani ɓooyii meeranaade Mali, tee ko huunde nde yuɓɓini. Alaa heen ko fepindaa.\nMuritani ina anndi Mali no feewi (Sudaan farayseejo ndeen), sabu heedondirde e mum e renndude e mum daartol, sabu mum heɓtude e mum, gila 1941-1945, gure Neema e Ayyuun el Atrus, tuma nde Guwerneer Christian Laigret felliti ɗoon e ɗoon dartingol keeri. Ko ɗuum addani « Safalɓe jogiiɓe pinal bambarankooɓe en » heewde e saraade e njuɓɓudi laamu kam e polis e konu Muritani.\nSeneraal Hanena wul Siidi, jibinaaɗo to Neema, kumaandaŋ gardiiɗo Doole G5 Sahel ko seede mum. Wonaa mehre addani persidaa Abdel Asiis waɗde mo mawɗo QG (Tuddunde) Mopti, woni no 'Proconsul' (guwerneer) Saahal nii, annama Seneraal Mc Arthur wonande lefol Saharaa-Saahal. O daroo hono darnde oon Seneraal Ameriknaajo darinoo ndeen to Japon e nder Pasifik. Hade Seneraal Hanena wul Siidi nomeede, ko capaato-bambaranke goɗɗo, hono kolonel Hasan Kone, jaggal toowngal sarwisaaji Muritani ñukkindo, ardinoo denndaangal silsil juumtuɗo hannde e ndeenaaka Asawaad njuɓɓinaaka, tawi omo woni kalfinaaɗo geɗe konu to ammbasaad Muritani to Bamako. E lewru mee 2014, ko kolonel Hasan Kone heblunoo njillu maslahaa ndaɓɓu, ngu Persidaa Muhammed wul Abdel Asiis waɗnoo to Kidal. »\n\"Kono kadi, peeje Persidaa Muhammed Abdel Asiis keedaani heen sara. Sikke alaa heen. Waɗi noon, so a yiyii geɗe ɗee njuumtirii nii, ko ɗe keblaaɗe. Hooreejo dowla Muritani wallitii no feewi IBK e kampaañ mum. Ko e ndiwoowa « Mauritania Airways » o totti IBK yo yilloro Mali. Yoga e otooji lappi makko, mbaɗi ko tonngooɗe Muritani. Ko ɗuum waɗi haawnaaki so IBK iddima yillaade Muritani ñalnde 24 ut, hade mum fiileede.\nHakkunde Muritani e Mali welii haa jibinii bantirgol Muritani Azawad. Geɗal kollitoowal ɓallondiral hakkunde Makron e Asiis, haa teeŋti noon naat-naattondiral nafooje leyɗe ɗiɗi ɗee, ko ammbasadeer Farayse gonnooɗo e Muritani oo, hono Joël Meyer, ko kañum wonoyta jooɗaniɗo Farayse to Mali ko neeɓaani, hade makko waɗdaneede heen Kidal.\nKo heddii, suuɗii haalaaka koo, ko miijooji cakkiiɗi, ɗi Persidaa Abdel Asiis moofti e ɓernde mum. So Tuwaareg en raneeɓe ɓee ɓeydaama e Muritani maa raneeɓe Arab-Berbeer en ɓurto heewde e mum. Ina wayi no, e nder hoohooɓe Muritani, ko leñameeɓe, haa teeŋti e leñameeɓe safalɓe ɓurniiɓe, ndañi sago mum en. Ko ngol woni fartaŋŋe ɗimmo waylude, walla waawrinde koɗki Muritani ɓeydotooɗo ñalnde kala ɓawlude.\nFartaŋŋe gadano oo ko e luural hakkunde Sengaal e Muritani 1989-1990, huunde e satiiɓe Maawiyya mbagginiino ɗum koɗnugol e daande maayo Sengaal ngoo, tuwaareg en mooliiɓe ɓee, mbele ina ɓurtoo toon haal-pulaar en keeweendi, caggal nde heewɓe e mum en taccinaa. Hono no teskori-ɗen, anniya Muritani oo waawaa yahdude e jeyegol Senegaal jeertotoongol e nder G5-Sahel. Ko ɗum addani Ndakaaru joñeede heen.\nKo ɗumɗoo dey woni golle e baɗle keediiɗo mo Senegaal jogodii golle ɗiɗi to bannge gaas e petroŋ. E sahaa peɗɗitagol keeri e baklitte seopolitiije garduɗe e mutal naange iiñcuru Mali – Muritazawad nana jibinee…\"\n———————-\nDouglas MacArthur\nKo Seneraal Ameriknaajo jibinaaɗo 26 saawiyee 1880, cankiiɗo 5 abriil 1964 to Wasington. Ko o Seneraal konu Amerik takkanaaɗo galaŋuuji e cili keewɗi sabu ganndal mum woldeeji, haa teeŋti e wolde adunaare adannde e ɗimmere ɗo o ardii konuuji doole haɓɓere (forces alliées) nder Pasifik hirnaange worgo.\nTonngol Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/11\/07\/rewo-mali-makron-ibk-asiis-e-asawaad\/","date":"2020-04-08T11:15:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371813538.73\/warc\/CC-MAIN-20200408104113-20200408134613-00438.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3555963933,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3555963933467865, \"fuh_Latn_score\": 0.25037914514541626, \"ffm_Latn_score\": 0.20054708421230316, \"fuf_Latn_score\": 0.18526752293109894}","num_words":1117,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.303,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wonii duuɓi 12 ko mawɗo Facebook hono Mark Zuckerberg woppi jaŋde (2005 wonnoo) ngam toppitaade ƴellitgol Facebook, laylaytol ngol o sosnoo e nder suudu makko to duɗal jaaɓihaaɗtirde Harvard to Dental Dowlaaji Amerik. Ko hikka o jogori heɓde seedantaagal jaŋde teddungal ngal duɗal ngal rokki mo, sibu o yalti duɗal ngal ko o heɓaani dipolom. Kono hannde omo ardii gollirdu ndu ngalu mum milletee e 400 miliyaar dolaar (hedde 144 404 miliyaar ugiyya). Ina wayi no ko teddule ɗiɗi o rokkaa sibu duɗal Harvard ngal fellitii kadi rokkude mo teddungal udditde kewu dokkitgol seedanteeje wonande rogere sanɗaaji jaltooji duɗal ngal e hitaande 2017 ndee. Oon kewu yuɓɓintee ko ñalnde 25 mee garoowo oo.\nMark Zukerberg ina haandi e ɗuum, sibu \"o waylii no feewi sifaa jotondire renndo e nder winndere ndee no diidorinoo. Hay huunde hannde waawaa fotndaade Facebook to bannge batte lugge, teeŋtuɗe, battini e sifaa no yimɓe njokkondirirta e koye mum en e woɗɓe\". Fotde miliyaaruuji 2 neɗɗo ina kuutoroo hannde Facebook, ko jiidaa e 1,2 miliyaar neɗɗo kuutortooɗo jokkel Facebook biyeteende WhatsApp ngel. Ɗum noon ko ina ɓura miliyaaruuji 3 aadee ina naftoroo hannde golle Mark.\nIna wayi no Mark Zuckerberg yaɓɓi ko e koyɗe Steve Jobs (coso Apple) e Bill Gates (coso Microsoft) ɓe nganndu-ɗaa kam enne ngoppi jaŋde ko gila keɓaani dipolomaaji ngam toppitaade gollirɗe mum en, e kitaale 1970. Harvard hokkiino Bill Gates dipolom teddungal e hitaande 2007. Ko ɗum waɗi Bill sakkitde Mark huunde e wasiyaaji so ina winnda diskuur mum….\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/05\/01\/ko-hikka-dee-mark-zukerberg-he%C9%93ata-seedantaagal-jande\/","date":"2020-03-29T05:52:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370493818.32\/warc\/CC-MAIN-20200329045008-20200329075008-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.950926125,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":30,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9509261250495911, \"fuh_Latn_score\": 0.03367474302649498}","num_words":239,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceerno Ahmadu Tijjaani Bah Mbammbiloor yillinooma Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani ñalnde naasaande 4 lewru seeɗto 2019 ngam wuurtinde enɗam e tiiɗtinde giɗgol hakkunde Senegaal e Muritani. Omo ardi e lappol testinngol. Ena e maggol, haaliyaŋkooɓe dowluɓe, nantuɓe inɗe mumen wayɓe no Ibraahiima Umaar lollirɗo Katante Leñol Kan mo Aañam Yeroyaaɓe e Mahmuud Soomaa Jah jeyaaɗo to Daara Halayɓe. Omo ardi kadi e Elimaan Saane, Sheriif Ibraahiima Haydara, Usmaan Faal, Saydu Njaay (wonaa Gelongal Fuuta), Ibraahiima Saane, Aliiw Joop e Aamadu Bah.\nCeerno Aamadu Tijjaani Bah Mbammbiloor e lappol mum njaɓɓaama, jaɓɓungal teskinngal ummoraade e catal Nuwaasot e gardagol Ceerno Usmaan Bah jeyaaɗo to Duye. Fedde yiɗɓe Ceerno Aamadu Tijjaani Mbammbiloor mawnde ndee, sosi nde ko debbo duyenaajo ena wiyee Ummu Jeŋ. Ndeen jooɗii ko Ndakaaru lamorgo Senegaal kono cate mayre puɗɗiima heewde: Muritani, Farayse, Holannde, Kodduwaar, Amerik, Gaboo, RDC Konngo, Espaañ e Geres. Terɗe mayre, jogii karte njahrata hannde oo ko e 179 neɗɗo.\nCeerno Aamadu Tijjaani teddinaama teddungal pattamlamal e nder Nuwaasot gila to galle Lih Busiree to Santar Emeteer (Centre Emetteur) to o jippii too haa to galle Aamadu Raasin Bah mo Baabaaɓe e wondiiɓe mum ko jiidaa e darnde Faatimata Umaar Joop mo Njaawaldi haa e leƴƴi koɗduɗi e Fulɓe e nder Nuwaasot..\nHuunde e ayaawo Ceerno Aamadu Tijjaani Bah\nKo adii fof Ceerno Aamadu Tijjaani Bah mo Mbammbiloor jeyaa ko to wiyetee Mbammbiloor sara Ndakaaru kono iwdi makko to bannge gorol dawi ko Tulel Calle sara Aañam Yeroyaaɓe walla Cilon. Baaba makko wiyetee ko Ceerno Jibi, ko ɓiyi Usmaan Daawda Bah to Tulel Calle. Baabiraaɗo oo ena jogii koyngal to Aañam Wuro Siree. Yumma mum wiyetee ko Aysata Sheex Aamel, ko ɓiyi Sheex Aamel, gooto e annduɓe tuugnorteeɓe Aañam wuro Siree.\nCeerno Aamadu Tijjaani Mbammbiloor janngi ko e baaba mum jibinɗo ɗum haa ɓaari quraana. Kala ko o dañi e ganndal ko e jinnaaɗo makko o janngi. O waɗii fannuuji keewɗi to bannge gannde lugge. O tuggidii e innde Alla gila omo yahra e duuɓi 12.\nKaŋko fof e jibineede e mawnude e galle quraana, galle annduɓe quraana, galle baɗɗo fooyre mawnde gila e jamanuuji ɓooyɗi, haɗaani mo nawdude heen jaŋde ɗemngal farayse. O yahanii ɗum haa to dowla Farayse e waɗde toon heblooji limtinɗi. O jooɗtii e galle maɓɓe ngam wontude kilifa ko caggal saŋkaare jinnaaɗo gorko hono Ceerno Jibi Usmaan Daawda Bah walla Ceerno Jibi Aysata Sheex Aamel.\nCeerno Aamadu Tijjaani Mbammbiloor ko neɗɗo jiɗɗo pulaagu, jiɗɗo wallude fulɓe, jogiiɗo ngoƴa no ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe keptortoo ngenndiiji dowrowi ɗii. Nii woni e lewru kawle 2010, o sosi rajo Mbammbiloor. E lewru siilto hitaande 2011, o sosi fedde nde wonaa laamuyaŋkoore( ONG) ngam wallude ɓiɓɓe fulɓe. E hitaande 2017 o waɗi tele, o inniri ɗe TV Mbammbiloor, ɓiɓɓe fulɓe ena naftoroo.\nCeerno Aamadu Tijjaani Mbammbiloor ɗanniima e nder leyɗeele keewɗe, yettiima e duuɗe keewɗe, waɗdaama golwole keewɗe gartiranɗe leñol Fulɓe faayidaaji keewɗi.\nHay e nder dumunna mo o yillii Nuwaasot oo, o dañii yiyondirde e jagge laamu Muritani toowɗe keewɗe e haaldude e majje ko tiiɗi. Njillu nguu joofii ko subaka hoore biir 6 seeɗto 2019 e dow weltaare.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/09\/21\/njillu-ceerno-aamadu-tijjaani-mbammbiloor\/","date":"2020-09-30T20:48:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600402128649.98\/warc\/CC-MAIN-20200930204041-20200930234041-00408.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8767879605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8767879605293274, \"ffm_Latn_score\": 0.05170668289065361, \"fuh_Latn_score\": 0.030638396739959717, \"fuf_Latn_score\": 0.02205410785973072, \"fuq_Latn_score\": 0.013212688267230988}","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.783,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nHolko haani wonnde darnde ɓeyngure e nder needi sukaaɓe?\nEkitaade ngamri finaa tawaa e ngamri kesiri to Kamerun\nUjune 200 Marke sinofarma Kamerun\nDente hooreyaaku janngooɓe e nder goɗɗe e leyɗe Afrik\nKamerun: Cuuɗi eltirɗi ñawndooɓe ɗi rewaani sariya.\nKamerun: halfinaaɓe cellal waɗii orngal markal liddu Ebola to fonngo leydi ndin\nKoɗo Mawɗo ko Saydu ABACCA, taaliyankeejo, kirɗinoowo, maaginoowo, fijinoowo, weltinoowo,\nKamerun: gollirgo saaku (mbuusu) poore\nKamerun: Yanugol otooje torraaji mum no ɓeydaade ñannde kala\nCaɗeele heɓugol kartal dantite e nder Kamerun, Jantoore Mariyamu Muumini\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/kamerun\/","date":"2021-06-13T22:03:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487610841.7\/warc\/CC-MAIN-20210613192529-20210613222529-00074.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5765829086,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5765829086303711, \"fuf_Latn_score\": 0.3252381980419159, \"ffm_Latn_score\": 0.045885879546403885, \"fuh_Latn_score\": 0.04347456991672516}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.506,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Islaam e Pinal Fulɓe: Ndee deftere ko nde haala mum jogori haaloyeede ko juuti haa e yontaaji Payɗi\nIslaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: \"Ñaawoore\" e \"Firtaare\", Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.\nSo Alla, en cuusa wiyde Bacca Bah winndii deftere nde hono mum suuwaa tawo winndeede he ɗemngal Pulaar gila nde filñitaare guurtingol ɗemɗe ngenndiije Afrik ngummanaa, teeŋti noon e ɗemngal Pulaar, kono kam eɗen mbakkilii wiyde ko nde lobbere he nder defte Pulaar.\nIslaam e Pinal Fulɓe ko deftere daartol, ko nde deftere diine, kono tigi-rigi oo ko nde deftere renndoyeewal Fulɓe (Sociologie Pulaar).\nGaagal ganndal luggal ngal wallifiyankee oo jogi he pinal leñol Fulɓe, aadaji mum en, e daartol mum en, o hollirii kadi he nder deftere hee won'de mo kumpitiiɗo pine keewɗe e aadaji mum en, yantude e won'de mo dewindiiɗo toɓɓe ɗe dukooji mum en ɓurii iiñcude hannde he nder batuuji (circles) annduɓe e jaayndiyankooɓe he nder aduna he. Ɗuum woni maccungaagal, jojjannde dewbo, ngañam-leñamaagu, waɗboniyaagal e innde diine, ekn…\n\"Haalde haala diine, winndiyanke o wiyi en, \"ko huunde nde weeɓaani. Saabii ɗuum tan ko diine, e ko ɓuri heewde, wiyetee ko ummii ko to Joomiraaɗo. Huunde ummiinde to joomiraaɗo noon foti tan ko jaɓeede ko aldaa e naamnaade [hol] sabaabu? Kono diine kadi kala baawɗo won'de, jippotoo ko e yimɓe. Te ɓeen yimɓe ko jooma en pine, aadaaji, cosaaan e finaa-tawaaji donaaɗi. Ɗuum fof noon heen sahaaji ene jillondira e ko ummorii to Joomiraaɗo ko haa yimɓe ɓee ina mbaawi ronkude seerndude hakkunde ko yimɓe ɓee njeyani koye mum en e ko ummi to Joomirraɗo ko.\"\nHe jiyɗe Bacca Bah, ko ɗuum tigi heɓtii Fulɓe e leñɗi Afrik ɓaleeɓe caggal nde ɓeen naati he diine Islaam. Yoga he ko ɓe njogitii ko diine Islaam wonaani so wonaa aadaaji Arabeeɓe. Foti noon ko aadaaji maɓɓe gila ko adii Islaam walla ko pewje maɓɓe ɗe ɓe penti ngam hoonaade he dow leñɗi goɗɗi e yiɗde tabitin'de neɗɗaagal maɓɓe he dow mum en. Wallifiyanke oo rokkii heen yeruuji keewɗi ko wayno no Arabeeɓe njiɗiri jaalɗin'de ɗemngal Arab he dow juulɓe kala, rewrude e diine Islaam; ko kanngal juuldatee, duwortee, janngirtee, Khuɗbirtee hayso tawii joom mum en nanataa paamata ko haaletee he ɗemngal Arab.\nYoga e aadaaji maɓɓe ɗi paggiti ɗen eɗen njogitii ko diine Allah tawa ko huunde reɓnde haa naati he diine he kono wonaa heen jeyanoo sabu ko ɗoon diine o tawi ɗum. Ko wayno maccungaagu, yaw e ŋakkende hurum e dewbo, lesɗinde kala neɗɗo mo wonaa koye maɓɓe; hiitoraade ko ɓawli, ekn…\nSo goonga, wallifiyanke oo ene siftina en tan wonnde, ɗuum wonaa rafi Arabeeɓe tan. Ala, ko kamɓe e tuubakooɓe fof ndenndi ɗiin jikkuuji kaantoriɗɗi.\nEn mbaawaa jaŋtaade ɗoo denndaangal toɓɓe ɗe wallifiyanke oo yeewtata he nder deftere mum ndee, nde tawnoo alaa ko o heddi ko o memaamni e renndo fulɓe e kuuɓal, Fuutankooɓe haa ɓuri teeŋtude. Gila e iwdi Fulɓe, diineeji mum en ɓooyma, naatgol mum en he Islaam, pine mum en, finaatawaaji mum en, laamuuji mum en ko adii Islaam haa yettii laamu Tuubakooɓe. Cañu renndo Haalpulaar en, gila e kinɗe haa e fecciram-gollaagu; jaŋde Islaam he nder renndooji Fulɓe e defte janngateeɗe he nder Fuuta. Mbaydiiji dewle Fulɓe, pijirlooji e naalankaagal he nder renno Haalpulaar en. Geɗel heen fof ne, winndiyanke oo haɗaani tan e jaŋtaade e faccirde ko woni maana mum, kono kadi o waddii heen duttorɗe wonan'de kala jiɗɗo yaajnaade e wiɗtude heen ko ɓuri luggiɗde. Ɗum-ɗoo fof noon, Ceerno Bacca Bah renndindin ɗum o tonngi ɗum ko he fiɓnde wooteere, ɗuum woni wiyde ko ɗemngal woni daabaa pinal. So leñol waasii ɗemngal mum waasii neɗɗaagal mum. So alla, neɗɗɗo fof ene waawi janngude kala ɗemngal ngal o wela, kono omo haani janngude e winndude he ɗemngal makko so omo yiɗi tabitin'de ndimaagu makko e neɗɗaagal makko. Sabu so neɗɗo janngi ɗemngal jananal o waawa daɗde e huwtoraade won e jiyanɗe mum en, hayso tawii ɗeen jiyanɗe ene ustamo. Ceerno Bacca rokkirii heen yeruuji keewɗi, teeŋti e no Arabeeɓe e Tuubakooɓe kuwtortoo konngol ko ɓawli ngam askitin'de he mum kala bonannde walla kiite.\nCeerno oo ko ganndo, biɗtuɗo, kono ene teeŋti e makko kadi won'de nuunɗuɗo, mo hulataa haalde yiyannde mum hayso tawii omo anndi ɗuum maa wood ɓe weñori. Sikke alaa, Islaam e Pinal Fulɓe maa ñiklu almuudɓe Pulaar heewɓe softina ɗum en e luggiɗinaade he ganndal.\nWallifiyanke o:\nBacca Bah, nganndiraaɗo kadi Huseynu Bah, jeyaa ko wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Jamaa Alwaali, ko he falnde Podoor, diiwal St. Louis he nder leydi Senegaal. O janngii Quraana he seernaaɓe heewɓe kono o heɓi kaayit (Lijaasa) ko e juuɗe Ceerno Abdul Qaadiri Lih to Ciloñ. Caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi to duɗal Ceerno Muhammadu Bookar Kan, ko toon o ɓaari Sariya, o janngi ɗemngal Arab (Lugha e nahwu). Caggal ɗuum o yahi leyɗeele Arabeeɓe, Libi e Qatar, o janngi haa o dañi Seedanfaagal (licence) he Engele. O jokkoyi jaŋde makko to leydi Farayse haa o dañi Maitrise e D.E.A, fof e he Engele. Ko ndeen o arti Senegaal o fayi Duɗal Kebloowal Jannginooɓe (Ecole Normale Superieure), caggal heblo duuɓi ɗiɗi, o wonti jannginoowo he duɗe hakkundeeje(Lycée) he nder Senegaal.\nCeerno Bacca Bah wallifiima defte ɗiɗi fento he ɗemngal Pulaar. Ɗeen ngoni: Ñaawoore, muuli ɗum ko ARED, e Firtaare, muuli ɗum ko edition Nanondiral (2002).","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/04\/19\/islaam-e-pinal-ful%C9%93e-ndee-deftere-ko-nde-haala-mum-jogori-haaloyeede-juuti-haa-e-yontaaji-pay%C9%97i\/?like_comment=1323&_wpnonce=16f2a0709a","date":"2021-10-21T23:17:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00510.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4583063722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":36,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45830637216567993, \"fuh_Latn_score\": 0.3072334825992584, \"fuf_Latn_score\": 0.15274930000305176, \"ffm_Latn_score\": 0.07900141179561615}","num_words":944,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.443,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hollitde tan weltaare am e ñalawma hannde o. Ko huunde nde nganndu-ɗaa ko leñol ngol fof foti daraade mawnina ɗum. Ko wonaa ɗum ko, en keɗiima ciimtol yiilirde F.Ɓ.P.M. eɗen nganndi golle keewɗe mbaɗaama. Gila sosaa, haa fayde e hannde, ko e darnde wonaa. … Ko wonaa ɗum ko, mbiɗo jogii tan naamnde ɗiɗi : heen geɗel gootel ina wayi no yiilirde fedde nde ko debbo gooto waɗi, ko suka gooto kadi. Won kaalɗo ɗo jooni:\n\"so doole ndonkii, yo doole keɓɓo\". Doole keɓɓortoo ko maa ngannda ko yahatee. Ko ma ɓe coɗee heen jooni, naatnee e yiylirde nde. Ɓe njiya hol no gollortee, ɓe mbaawa heɓɓitaade golle ɗe janngo. Kadi rewɓe ɓe ne eɗen nganndi darnde maɓɓe e golle maɓɓe ina laaɓti. Kala ɗo ɓe ngalaa, yahataa. Ko wonaa ɗum ko, ko wiyde tan Fedde Ɓamtaare Pulaar ina jogii darnde mawnde nde foti daraade. Hakkunde mum e ɓesngu ngu, hakkunde mum e pelle goɗɗe ɗe, sibu ko kayre woni baaba, kayre woni yumma, kala ko jibinaa hannde ko Alla e Fedde Ɓamtaare Pulaar. Gila e Tabital Pulaagu, haa e pelle goɗɗe … Ɗum noon foti wonde ko hakkunde baaba e ɓesngu mum. … Foti wonde ko jokkondiral tiiɗngal hakkunde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani e pelle goɗɗe ɗe. So ngal jokkondiral alaa, en njahataa… Kala fedde sosaande, so jannginii, waɗata ko golle fedde ɓamtaare Pulaar, so ko mogo ko golle F.Ɓ.P.M, so tawii nde daranii ko faggudu, leñol ngol yo o yahru yeeso, ko fedde ɓamtaare pulaar wadanta… Ɗum noon alaa e sago jokkondiral ngal maa wooda, ma ngal tiiɗa wona hakkunde pelle ɗe; wooda kuutondiral moƴƴal, naftowal; ummoraade e fedde ɓamtaare pulaar e Moritani, kadi e ummoroo e pelle goɗɗe goodɗe ɗe. Ɗeen ne ngannda Fedde Bamtaare Pulaar ko Baaba! Baaba so tawii ina woodi, kala ɓiɗɗo jibinaaɗo yo o wallu baaba no woniri. Yo wallu baaba mum, so ronkitii, kañum heɓɓitoo golle mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/12\/tabara-bah-koolaado-kuubal-tabital-pulaagu-moritani-%E2%80%88ko-f%C9%93pm-woni-baaba-kayre-woni-yumma\/","date":"2022-06-26T11:58:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103205617.12\/warc\/CC-MAIN-20220626101442-20220626131442-00573.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.523055017,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5230550169944763, \"fuf_Latn_score\": 0.26427215337753296, \"ffm_Latn_score\": 0.19233247637748718, \"fuh_Latn_score\": 0.01912531815469265}","num_words":313,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.658,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"FICASE 2023, hol no NƁK e Magoyankooɓe Fulɓe keblonirii ɗum?\nHe keblungal mawninde duuɓi teemedere ko naɓakayanke Senegaalnaajo o, Usmaan Semmben jibinanoo, jaagorɗo toppitiiɗo Pinal e Ngaluuji daartolyankeeji, Pr Aliw Sow habrii maa Senegaal sos festuwaal keso ngam mawninde naɓayanke Senegaalnaajo lolluɗo o, Semmben Usmaan. Festival International du Cinéma et audiovisuel du Senegal (FICASE) ko innde ngoon yuɓɓo heso wonngo he maheede jogorngo tammbaade oon festuwaal tijjaaɗo ene jogori waɗde tuggude 3 haa 9 Korse (Juin) 2023 to Dakaar, Gore, St. Louis e Saly.\nEɗen ciftora Senegaal ene joginoo njuɓdi ngoɗndi ko fayti he naɓak (cinema) ene wiyee Les Rencontres Cinématographiques de Dakar (RECIDAK) kono ene wayno koko maayi ni nde tawnoo Senegaal tan e hoore mum alaa he naɓaka ko yaaji ko ene waawa tammbaade ndiin njuɓɓudi, kadi maa taw laamu nguu jaɓaano waɗde heen doole ɗe ene cemmbina ngoon yuɓɓo.\nWaɗde noon ma en laaɓndo hol ko saabii ko waɗanoo ko yaahaani kadi goɗɗum ko waynoon ene tafee? Jaagorɗo o ittii wirngallo seeɗe he cudde hakkillaaji maɓɓe ɗe ene ngaddana en faamde ko hirjiniɓe e umminde ngoo yuɓɓo heso. Sabu o wiy en wonnde, ngol laawol ɓe kaaɗaani tan he naɓaka (cinema) kono e ɓe nawori heen magooji-doge (les Series audiovisuel) ɗi ngannduɗaa hannda ene njaaji kadi ene yiɗaa no feewi.\nWaɗde so en paami, caggal nde Senegaal tawi naɓaka (Cinema) mum ɓamtaaki noon fof, ene yiɗi wallude magooji-doge mum. Ɗuum ko huunde weltorteende, nde enen fof poɓɓanten kelle, nde tawnoo ko huunde haannde. Kono mbele maa magiyankooɓe Senegaalnaaɓe kala njiyto heen koye mum en? Ko goonga hannde mago-doge ene woodi he kala ɗemɗe ngenndiije Senegaal, teeŋti kadi e ɗiɗi ɓurɗe mawnude ɗe, woni Pulaar e Wolof. Kono eɗen nganndi wonaa magooji baɗeteeɗi he ɗemɗe ɗee kala poti to bannge ƴellitaare majje, nde tawno doole e ngaluuji kuutorteeɗi heen ɗii njiidaa. Mbele laamu nguu ma tesko ɗuum, ɓe ngannda ñeeñal, karallaagal, e magiyankooɓe ŋanaa nana he ɗemɗe keddiiɗe ɗee ne, wonndi tan ko joom mum en ngalaa ngaluuji ɗi ene mballa ɗum en waawde heptaade heddiiɓe ɓee, kono so mballaama ene mbaawi kanum en wallude he ƴellitde mago Senegaalnaawo. So ɗuum waɗii, ɓe mballa ɗum en no ƴellitorii haa mbaawa yaltinde ŋari mum en he naatal Senegaal kuuɓnungal. Walla boom, ɓe ndaarat ko ƴellittii, yooɗiɓe ko tan, ɓe mbaɗa heen doole maɓɓe fof mbele ɗuum ene ɓeydoo ƴellitaade ko heddi koo maaya, walla heddoo ene lada, hono no ɓe ngoowi waɗirde ni, kala nde arti e ponndugol e ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije leydi ndi?\nHol ko pelle Magiyankooɓe Pulaar e Daraniiɓe ɗum keblananii ɗuum ko tijjaa aroyde?\nHe ko ɓuri heewde addanta Haalpulaar en yarde mone ko woppude joom haajuuji en ndawa law haa mbafoyaa nde puɗɗo wiyde ene kiirnda, heddo ene mbiya woysaayoo njaƴcodaaki e huudinooɓe. So alla, hay gooto waawa famɗinde ballal laamu Senegaal he ɓamtaare Jolfe, kono to bannge magooji to hayso tawii won no ɓe mballirtee ne, eɓe ndarii kadi no feewi e wallitde koye maɓɓe. Waɗde heen jawɗeele maɓɓe kadi e rokkude ɗum faayiida mo ɗum haandi o.\nTo bannge Fulɓe to, goonga ko wayno Dawuuda Muusa Jah en, nana mbaɗa heen doole mum he Piindi TV. So ɗuum yawtii noon hannde ko sukaaɓe tokosɓe ɓe ngalaa ngaluuji, so wonaa tan ene njooɓii yiɗde mum en e kiram mum en sabu ɗemngal ngal, ko wayno Abdullay Aan (Dahab) walla ko wayno Yero Soh en cippirtee ngam yoo mago Pulaar dañ no ɓamtorii.\nEɗen njoorti waɗde ɗum ɗoo ko fartaŋŋe wonande magiyankooɓe Pulaar nde ɓe mbaawata jokkondirde he ngoon yuɓɓo heso, e jaagorgal cosngal ɗum ngal, mbele maa ɓe mbaaw jeyeede e kala ko fewjete he ndiin njuɓɓudi, mbele eɓe mbaawa yooltude jojjannde maɓɓe gila he fuɗɗoode, nde tawnoo kala ko yehi haa fuɗi ɗoofde ɗum weeɓata,\nHaala maa faamniima, kono tan Senegaal ina heddoraa tawo ko heewi to bannge sinemaa e to banngo mago fof.\nLikeLike","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2023\/03\/18\/ficase-2023-hol-no-n%C9%93k-e-magoyankoo%C9%93e-ful%C9%93e-keblonirii-%C9%97um\/","date":"2023-03-31T06:56:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00135.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4896482825,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4896482825279236, \"fuh_Latn_score\": 0.38949933648109436, \"ffm_Latn_score\": 0.07633215934038162, \"fuf_Latn_score\": 0.032395139336586, \"fuq_Latn_score\": 0.011575022712349892}","num_words":638,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine-Bisaawo\n\n\n|National motto: Unidade Luta Progresso|\nGine-Bisaawo (maa Gine Bisaawo, ko aldaa e pocal ngal) ko leydi e Afirik Hirnaangeeri, keernundi e Gine (Konaakiri) ka funnaange e Senegal ka nano. Senngo hiirnaangewo ngon no feewti e Baharu Atilanti maa Oseyan Atilanti.\nMbertudi leydi ndin ko 36.120 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2002 yimɓe 1.345.479. Laamorde nden ko Bisaawo. Leydi ndin hino jogii suriije (duuɗe) wi'eteeɗe Bijaago. Ka taariika ka laamu Ngaabu, jeyannongu e laamateeri Malle (Empire du Mali) ɓuri lollude. Portokeesuuɓe ɓen adino jogaade daande maayo leydi ndin ɓe huutori ɗum e golleeji maɓɓe ngeeygu jiyaaɓe ɓaleeɓe. Ko non ɓe naatiri seeɗa seeɗa e leydi ndin fow haa ɓe watti ndi e ley karhankaaku maɓɓe. Hitaande 1956 fedde wi'eteende PAIGC (Fedde wonannde hettaare Gine Bisaawo e Kaapo Werde) fuɗɗii cippiro ngon. Nyannde 24 sutaambar ɓe noddi jeytal hoore leydi ndin. Hooreejo-leydi arano on laati Luis Cabral. E nder hitaande 1980, caggal sokolaaji heewɗi e baŋŋe ngaluuji leydi, miniteeriiɓe folli Cabral laamii. Ko João Bernardo Vieira laatinoo hooreejo maɓɓe haa kanko kadi miniteeriijo go'o wi'eteeɗo Kummba Yala jaɓti laamu ngun e juuɗe makko. Vieira dogi yahri Portokeesi. Fitina e jiiɓu-jaaɓu naati e leydi ndin. Kummba Yala kadi follaa, rebeljo inneteeɗo Mane naati e murtaldu. Kono gila woote sakkitiiɗe ɗen hitaande 2005 (ko João Bernardo Vieira ganyinoo ɗe) Gine Bisaawo heɓtii deeƴere seeɗa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Gine-Bisaawo","date":"2015-03-31T06:39:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131300441.51\/warc\/CC-MAIN-20150323172140-00175-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.644349277,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":215,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6443492770195007, \"fuf_Latn_score\": 0.35425248742103577}","num_words":218,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.554,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo shaanu lesdiiku nder lesdi Naajeeriya, Lt Gen. Abdulraham Bello Dambazau niili Jananbe 335 dugayeeje lattaaki bibbe lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo on wii dugayeeje de mo niili himbe ben do yaadi be tinaaje de ngomnati kautal lesdi Naajeeriya wadata her firlitaaki billaaji nder shaanu lumooku nder lesdi Naajeeriya, mo tefi botiriibe ben habda dootina didaadi lesdi nder e yaasi lesdi dii\nGen. Dambazau besdiri e wiiki, lamarkan walifi ko ayaaje 26 be 27 nder deftere didaadi lesdi Naajeeriya nde diida nder hitadere 1999, mo wii hukuma shaanu lesdiiku nder lesdi Naajeeriya jabi torde iga himbe burambe 500 marbe anniya lattaaki bibbe lesdi Naajeeriya.\nMo barkidini himbe ben be nasara lattaaki be bibbe lesdi dii, nder boliide maako\nIn his words, \"bawal baawo mon her yibki lesdi dii wallan sanne her faol yeeso lesdi Naajeeriya. Ngam maajum on hokkaama baude dee didadi lesdi hokki ummatoore lesdi dii, latti waajibu dow moodon on dootina didaadi lesdi dii kulli yaumin.\"\nHanko fuu nder jawabuye maako, Darektaajo hakkilinta Ofisru Sekretereejo tabbindo, Muhammadu Maccido tefi himbe ben jinna darde nyiiba lesdi mabbe hesndi.\nGooto nder botiriibe ben, Dr Lambert Shumbusho yetti ngomnati kautal lesdi be ko wadani be, mo efti alkawal dow be dootinan didaadi lesdi dii.\nKore ngomnaajo jihawal Edo boymaado Mrs Lara Oshiomole fuu do nder lattube jeyaabe lesdi dii.\nMohammed S Nazeef.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/jananbe-335-jabi-dugayre-lattaaki-jeyaabe-lesdi-naajeeriya\/","date":"2017-11-23T18:46:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806856.86\/warc\/CC-MAIN-20171123180631-20171123200631-00571.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9948983788,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9948983788490295}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E kitaale 1995, 1999 e 2003 ko sukaaɓe Singapuur ngoni hoore kawgel winndere paatungel e hiisiwal. E kitaale cakkitiiɗe ɗee kadi, ko kayri woni hoore to bannge moƴƴude jaŋde hiisiwal e nder leyɗe OCDE.\nHol sirlu Singapuur ?\nSirlu Singapuur ko waɗde ko luulndii ko Muritani waɗata koo, ko ardinde jaŋde e ngoƴaaji leydi mum. Singapuur alaa ngaluuji tago, kono ina jogii baaba mum ngaluuji, woni aadee, woni ƴoƴre neɗɗo. Ko ɗuum Singapuur suɓii, so waɗtude doole mum e ƴellite ƴoƴre yimɓe mum. Ko ɗemɗe nay njanngetee e duɗe leydi ndii : Engele, Sinuwaa, Maleere e Tamuleere. Sukaaɓe naatirta toon jaŋde ko duuɓi tati. Neɗɗo fof ina foti janngude ko famɗi fof duuɓi 14. Tolnooji jaŋde ɗii ko tati : tolno gaggaaji, tono lesleso, e tolno hakkundeejo ; ɗii ngoni alaa e sago gooto fof waɗa ɗum en ɗii. Caggal ɗuum ina woodi tonooji ɗiɗi goɗɗi : \"caggal jaŋde alaa e sago\" e jaaɓi-haaɗtirde.\nSingapuur lelnii feere (laawol) jaŋde hiisiwal yuumtunde, addannde sukaaɓe mum heedde yeeso e denndaangal kawgelaaji e ɓetooji winndereeji tuugneteeɗi. Juumtugol feere ndee addanii capanɗe leyɗe goɗɗe ƴeftitde nde e waɗtude huutoraade nde e ekkolaaji mum en walla jarribaande nde heen. Yeru to leydi Farayse, 120 000 almuudo ina kuutoree nde e nder ekkolaaji leslesi.\nPeeje jannginirɗe hiisiwal to Faryse (ko e ɗiin jaŋde Muritani tuugii) ina ñeeñɗi haa ɓurti, hay jannginooɓe e koye mum ina kawra e caɗeele faccirde ɗi, tawi noon feere Singapuur ndee ina salii kuñagol winndannde tawi faamaaka. Ko nii Singapuurnaaɓe pirdi jaŋde : hiisiwal ko \" feere ƴellitirde, e ɓeydirde kattanɗe sukaaɓe to bannge waawde miijaade… Wonaa doosɗe ɗe sukaaɓe kuñoytoo hay so mawnii, sibu aɓe mbaawi yiytude ɗeen doosɗe e nder enternet… ko ɓuri himmude koo softinde gaanndi. Alaa e sago ɓe ekkoo miijaade e faamde no hakkille gollortee, ɓe ngoowaa dallinde \". So en mbelaama tonngiren ɗum \" jaŋde hiisiwal ko ekkinde jiiɓtude gaggaaji \".\nƊumɗoo ina yahdi e miijo huunde e jannginooɓe, wiyooɓe wonde faayiida golle almuudo njiyotaako e ɗerewol ƴeewndo ngol tottitta ceerno mum ngol, kattanɗe almuudo e ñeeñal mum keddotoo ko e gunndol ɗo ƴeewndotoo jaabawuuji mum ɗii (ko anndiraa brouillon koo)…\nFeere Singapuur ndee tuugii ko e daawe tati janngingol hiisiwal \"ko woodi, ko eyɓinaa, e ko hakkilinaa\" (Concrète, image, et abstraite). Ɗum firti ko jaŋde hiisa foti ummoraade ko geɗe goodɗe feewde e ko hakkilinaa. Yeru, ndeen, e ekkolaaji, so sukaaɓe ina ekkinee limoore, ɓe tottetee ko lekkon (batonnets). Ko ɗuum ɓe ekkortoo limoore e ɓeydugol e ustugol e cowgol e peccugol (ko woodi, memotoo). So ummaama ɗoon, ɓe mbaɗta diide lekkon e alluuje (eyɓino). So ɗuum ɓennii ɓe mbaɗta winndirde ɗum lime (kakkilingol), yeru ɓe mbinnda 5+3=8.\nYeru jiiɓtugol gagga tuugingol e feere Singapuur\nAamadu yahii jehre soode kaɓirɗe udditirɗe ekkol. Jeeɗaɓe ɗiɗi (2\/7) kaalis mo o nawnoo oo, o soodiri ɗum defte. Caggal ɗuum, o ƴetti joyaɓe nay (4\/5) ko o heddoraa koo, o soodi comci. O soodiri feccere ko heddii koo kartaabal. O ƴeewtii poos makko o tawi omo heddoraa 543 ugiyya. No foti o nawnoo ?\nEɗen padi e jaabtawol mon. Ɓuri himmude ɗoo ko hollitde feere jiiɓtugol ɓurnde faamnaade, tawa hay sukaaɓe yahroore e hitaande nayaɓere jaŋde leslesre (e yeru) ina mbaawi faamde jiiɓtol ngol.\nOCDE : Njuɓɓudi Gollondiral e Ɓamtaare to bannge Faggudu (L'Organisation de coopération et de développement économiques). E hitaande 2010 ngal rendinnoo ko 35 leydi e teemedde haralleeɓe jooɗiiɓe to Pari. Joɗnde njuɓɓudi ndii kadi woni ko Pari.\nSengapuur : Singapuur ko dowla gonɗo to Asii bannge fuɗnaange worgo. Dowla oo ɗeɓi wayde ko no wuro wooto nii (ko dental nduukon 63). Nokku oo, Alla e mum heewɗe leɗɗe, waɗti soowireede ko \"wuro-sardiŋŋe\".\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/02\/06\/jande-hiisiwal-%E2%80%88-feere-singapuur\/","date":"2018-06-23T21:46:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865250.0\/warc\/CC-MAIN-20180623210406-20180623230406-00526.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.730907619,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":28,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7309076189994812, \"ffm_Latn_score\": 0.11921746283769608, \"fuh_Latn_score\": 0.10365591943264008, \"fuf_Latn_score\": 0.04011046141386032}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wuro Wiyeteengo Niimaa heɓii kuuraa mum.\nE ñalawma Alarba 14 06 2017 wuro Niimaa heɓii yaynaade e boli mum. Ko fodoore wonnoonde gila e laamuuji ɓennude Niimaa jeyanoo ko e gure ŋakkanooɗe ndooyam, kono hannde oo, Allah ittanii ɓe niɓɓere.\nNdee eɓɓoore wiyeteende PUDC ɗawaani Niimaanaaɓe e heɓde geɗal mum. Niimaa ko wuro wonngo e nder diiwaan Maatam e renndo teeru Nabbaaji Siwol. Ñalawma haŋki kelle e kuljinaaji bawɗi e buubaaji kame mbelwelto ñalli toon.\nBOOKAR SEK, LEWLEWAL MAATAM","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/kuuraa-e-gure-dowri-wuro-niimaa-hu%C9%93%C9%93ii\/","date":"2018-07-17T11:22:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00293.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8179235458,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8179235458374023, \"ffm_Latn_score\": 0.09649240970611572, \"fuq_Latn_score\": 0.05492124706506729, \"fuf_Latn_score\": 0.014399463310837746, \"fuh_Latn_score\": 0.012468698434531689}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.184,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.599,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndeen, annduɓe keewaani sibu ganndal saraaki. Hade binndol e defte yiyteede, ganndal mooftenoo tan ko e hoore. Ɓurɓe humpitaade e anndude ko ɓurɓe waawde huñaade e mooftude e koye mum en humpitooji aduna. Oon sahaa, ganndo ko mooftuɗo kewuuji keewɗi e hoore mum.\nCaggal ɗuum ko ɓurɓe waawde janngude defte e mooftuɓe defte keewɗe. Oon sahaa, kala ko saggir maa, ko maa njiyloyo-ɗaa defte (annduɓe keewaani). Aɗa waawi yiylaade ɗum duuɓi a yiytaani. So a heɓii deftere waɗnde ko njiyloto-ɗaa koo, ko maa mbaɗaa ɗerewol ɗerewol aɗa yiyloo jaabtawol naamnal maa ; a anndaa fof nde njiytataa. Ndeke ndeen, ganndo seertaani no feewi e ko mbiyaten hannde teskorde koo (mémoire). Ganndal fof ko maa huñee, woni mooftee e teskorde ɓadiinde, woni ngaanndi neɗɗo. Hannde gaaɗe (ngaanndiiji) kese ina ngoodi, ko wayi no « beɗi tiiɗɗi» (disques dur) ordinateeruuji walla telefoŋaaji walla alluwon… Tee ñalnde kala ɗeen teskorɗe ina ɓeydoo ɓadtaade neɗɗo, yeru, e nder leyɗe ƴellitiiɗe ɗee (fuɗɗiima nii naatde e leyɗe men ɗee) kala mo njiy-ɗaa ina jogii telefoŋ cinndo mo waawi seŋoraade e internet ngam humpitaade, e jokkondirde e woɗɓe, e janngude, e yiylaade ekn.\nƊiin telefoŋaaji mbiyetee ko esmartefoon (smartphone). Kala ko jaak maa, a winndat ɗum tan e nder yiylorde Google, ɗoon e majaango (keletine leƴƴannde) yaltinan maa ko majjirno maa koo. Woɗɗondiraani e miijo, woni aaftaade (yiylaade) huunde nder ngaanndi mum. Ko njiylotono-ɗaa waktuuji, ñalɗi, lebbi, walla kitaale a yiytaani koo, jooni, e leƴƴannde aɗa waawi heɓde jaabawol kala ko majjirno maa. Ndeke hannde, gooto e men kala « ina jogii ngaanndi ngoɗndi ɓadiindi » woni ordinateer mum, alluwel mum, telefoŋ mum … Hannde yimɓe fof ko « huñiiɓe huunde fof ».\nSo tawiino wonde ganndo ko waawde mooftude geɗe keewɗe e hoore, eɗen mbaawi wiyde « yimɓe fof ko annduɓe » walla kam \"ganndal ina ɓadii yimɓe fof\".\nKono ɗeen gannde ngoni ko e ɗemɗe goɗɗe. Ko ngalu ɓadiingu ngu yimɓe men (fulɓe) ɗawaa, sabu tan ngaal ganndal wonaani e Pulaar.\nKo ɗuum addani en wiyde wonde FIROOJI GANNDE ko huunde teeŋtunde wonande ɗemɗe men hannde. Ko ɗuum tagi en weddaade eeraango mbele kala humpitiiɓe ɗemɗe goɗɗe, ina mballita fulde gannde, mbaɗta ɗum e Pulaar, no Muhammadu Faliilu Sih waɗi nii, njolla ɗum e nder internet walla muula defte. Yeru, firde binndanɗe Wikipedia. Waɗi en wagginde Defterdu Wikipedia, ko gannde ɗee fof ina loowaa e mum, tee ko binndanɗe ɗe yimɓe heewɓe mbinndi, ko binndanɗe ciggaaɗe.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2016\/05\/01\/yim%C9%93e-fof-ko-anndu%C9%93e\/","date":"2019-03-26T06:16:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912204857.82\/warc\/CC-MAIN-20190326054828-20190326080828-00542.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.57326442,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5732644200325012, \"fuf_Latn_score\": 0.16685661673545837, \"fuh_Latn_score\": 0.11718985438346863, \"ffm_Latn_score\": 0.10922154784202576, \"fuq_Latn_score\": 0.03120184689760208}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.534,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbiɗo yiɗi ɗo weddaade tan no annama konngiɗi tati : konngol gadanol, \"ko seeɗa alaa, ko barke woodi! \", konngol ɗiɗaɓol, \"so doole ndonkii, yo doole keɓɓo! \", konngol tataɓol, \"ndenten ɓuri ceerten\". Sikke alaa ɗiiɗoo konnguɗi fof, won ko coomi haa heewi, gasataa ɗooyene, ɗum tagi konngol heen fof mi jubba heen cetta.\n\"Seeɗa alaa, ko barke woodi\" : Eɗen nganndi kay Fedde Ɓamtaare Pulaar dañii duuɓi capanɗe tati kono noon gila e duuɓi mum nay, joy, jeegom, sappo gadani, golle ɗee fof ngollaama. Alaa fof ɗo golle Fedde Ɓamtaare Pulaar nganndaaka.\nCaggal ko pinal mbiy-ɗen pinal ina yaaji. Onon fof oɗon nganndi ɗum, miin kam mi wonaa fanniyanke to oon bannge, kono mbiɗo jogii heen miijo... Eɗen teskii pinal pulaar to bannge renndooji baɗooji ɗo e nuwaasoot e banngeeji goɗɗi, ina moƴƴi mbaɗen heen hakkillaaji sabu ɗum ko ko yaajnata pinal, ɓamta yimɓe. Ko wayi no jooni hiirde ina waɗa, walla yannge, walla innde, neɗɗo luwa sonorisaasiyoŋ, ɓe ngadda banndaaji ɗi ngonaa pulaar, ko kanji tan njimata, tawi ko njiey-ɗaa ko a waɗaani ɗum;\nMawninten ko FƁPM, duuɓi mum 30. Fedde nde so tawiino ko neɗɗo wiyetee ko sagata. Hersintonoo ko hanki nde njooɗi-ɗen ɗoo nde tawen fedde nde ina lada, kono en nganndii nde ladaani, ko sagata timmuɗo njogi-ɗen ɗo. Banndiraaɓe, geɗe keewɗe kaalaama ɗo, haa arti ko wayi no Duɗal Ɗemɗe Ngendiije, kono paamen fotde rokkirtaake, teettete. Paamen kadi ko dental rookata yimɓe kala ko ina heɓee.\n\"... Fedde nde golliima fotde duuɓi capanɗe tati, e nder ko gollaa e nder duuɓi capanɗe tati e fannuuji daranaaɗi eɗen mbaawi wiyde fannu jaŋde ɓuri heen yaajde, ɓuri heen fof kadi duumaade. Sabu so ƴetaama fannuuji goɗɗi ɗi ko wayi no jeewte, coñce, ñeeñal, mogooji, haaliyankaagal, ɗum fof ina waɗee kono ina yejjitee e sahaaji. Miin gila naat-mi heen 1977 to Rooso, mbiɗo teskii wonnde jaŋde nde yahat tan.\nAsalaamu aleykum banndiraaɓe, ko ardii fof, mbiɗo rewa tan ɗo rewanoo ɗo.Banndiraaɓe\nAdiiɓe haalde ɓee kaalii haala njuɓɓuka! njaɓɓii e ɗemɗe amen !ittataa ma min ndeftu e ko min njɗnoo haalde koo tan. Ko ardii fof Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani ina yettee !gila ɗum fuɗɗii fayde jooni, ma a taw min ngalaano ɗo, walla min ngalaano e birooji ɗi, kono ko min soldateeɓe, dariiɓe e nder fedde Ɓamtaare Pulaar gila 1977. Aamadu Umaar Jah oo, ɗaccataa mi fena, nde ɗum fuɗɗii nde, ko kanko ari Ɓoggee, min mbaɗi ko wuro e wuro, gure 27 halayɓe ɗe, alaa heen ɗo min njettaaki, o moni ɗoo jooɗii !\nBanndiraaɓe, ko ardii fof mi salminii on, mi weltiima kaaɗdi weltaare! Ina wayi no Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, so mi yiɗii mi wiya e yeeso kuuɓal nde liggiima no feewi, ɗum ne ko no feewi boom. Sabu nde ngartu-mi ɗo Misira (miin ko Yero Dooro Jallo janngini mi pulaar to Misira, kolluɗo-mi alkule pulaar ɗum ko \"a\" ɗum ko \"ñ\" ekn..., ko Yero Dooro Jallo). Gila ndeen feewde jooni, wonno ndeen ko 1968, mbiɗo rewindii golle ɗe ɗo njahrata.\nBanndiraaɓe ko ardii fof mi salminii gooto fof innde mum e yettoode mum. Ene wayi no ko yiɗdanoo haaleede ko fof haalaama. Mbiy-ɗen hannde ko Daartol Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani. Hoyreejo won ko jubbi heen, ko ɗum ngesa, ngesa ba ina yaaji. So ɗum rewanooma e laawol ina wayi no ko ɗoo ñallaten, kiiren ɗo.\nCatal Nuwaadibu no cate keddiiɗe ɗe kala, yuɓɓinii ñalɗi pinal ngam mawninde hitaande 30 ɓiire keptingol Fedde ƁAMTAARE PULAAR E MURITANI; e golle mbaawi waɗeede e ɗii ñalɗi : - Ñalnde Aset 03\/06\/2006, hiirde pinal mawnde yuɓɓinaama to Galle sukaaɓe Nuwaadibu.\nBanndiraaɓe, on calminaama ! Miin noon, mi jogoraani juutnaade sibu ko woni ɗo koo fof, ko sagataaɓe pulaar, tee gooto fof, mbiɗo yenanaa ina yiɗi haalde heen huunde; ɗum noon alaa e sago yimɓe mbaawataa juutnaade no feewi. So artii noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar, miin nganndu-mi Fedde nde ko 1976 to galle Suleymaani Kan,\nBanndiraaɓe, on njaaraama, ina wayi no ko fotnoo haaleede ko fof mawɓe ɓee kaalii, adiiɓe en haalde ɓee ! Ina wayi no ko teskuyaaji tan mbaɗaten seeɗa. Hannde eɗen mawnina ɗo hitaande 30ɓere, ko seeɗa e nguurndam fedde, kono eɗen mbaawi wiyde ko heewi waɗaama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/129\/","date":"2019-06-27T00:08:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560628000609.90\/warc\/CC-MAIN-20190626234958-20190627020958-00105.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6093024611,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6093024611473083, \"fuh_Latn_score\": 0.19530394673347473, \"ffm_Latn_score\": 0.11442696303129196, \"fuf_Latn_score\": 0.06683085113763809, \"fuq_Latn_score\": 0.013483298942446709}","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.58,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1- Kore ardiiɗo Naajeeriya Aisha Buhari a été informé de toutes les bonnes affaires.\n2- Haa leydi Sénégal ardiiɗo leydi ndiin bi'iteeɗo Macky Sall hoosi ko hewti waktuuji iɗi o on yiida soyez abeilles ledii di inoymaajo bi'iteeɗo Abdoulaye Wade haaida\n3- Ardiiɗo leydi Shin bi'iteeɗo Xi Jinping galloture de Kottamahu Kahtamandu nder ngilla arendewa ka ardiiɗo leydi Shin yaari haa leydi Népal nder duuɓi 23.\n4- Ummaatoore Meiganga wa Taski Taskara Tilimka Ka Jaaaago Ardiiɗo Keso Bi'eteeɗo Nuhu Bello Jeyaaɗo Gidigis Nder Diiwal Seɓatto Woyla. ñalde naasaande 17\/10\/2019\n5- Son alaalaande 13 lewru yarkomaa hitaande 1963 Une semaine plus tôt, Allah le soir Kano Alh Dr. Ado Bayero CFR.LLD.JP à propos de laamu Kano, lundi 56 ans. Yoo Allah hinnu mo yaafo mo.\n6- Hooreejo Jaagorɗe leydi Ethiopie yottake wuro Juuba laamorde leydi Suudan Fombinaari a été créé par le Dr Abiy Ahmed Ali, lui aussi connu sous le nom de Suana Fombinaari.\n7 – Moodibbo Hamma Adama est né du mois d'août au mois d'août, en raison du mois passé.\n8- Merci de choisir le bon mot qui vous convient le mieux pour votre bien-être. Soyez le premier à donner votre avis sur ce produit.\n9 – Kawtal laañooɓe mootaaji mawɗi koositiiɗi kare haa leydi À propos de nous Nous contacter. Humpitiraago wanngini wiiki, coggu kuutunurteeɗi gras hoori sekkonta kusel ekn …\n10 – Soji'en leydi Na wonde Damaturu, homme soji'en nastuku lii gila leɗe yaasi ɗum huunde harminaande kanjum sur wai wuli liei bee mootaaji dans la graisse.\n11- Kore ardiiɗo leydi Naajeeriya bi'eteeɗo Hajja Aisha Buhari nasti winndurdu muuɗum keso hanki, ndu goriko maako ñiini mo nder sifakaare leydi ndiin haa galluure Abuja.\n12 ans de plus ciɓɓe coyɓe nafa.\n13 – Lui-même 62 sur le sol. Tu ne sais pas quoi faire? Tu veux un jour de mariage, une nuit de mariage, un jour de fête ou un jour de fête.\n14- Paccam bonni ngese maaroori haa diiwal Borno nder leydi Naajeeriya, teemeɗɗe remooɓe on ngaɗi asar makka, wiɗitol waŋgini ɗum hektaaji ujinee 2 on paccam ɗaam meemi, non man boo wari on kal kal wakkatiire nde saggarle booko haram haɗi ɓurduɓe remooɓe diiwal Borno yahango ngese maɓɓe, waɓɓe boo ɗon gi'a non man ɗum mosiibo manga on ngam ɗum dasana coyɓe soynde ñaamndu.\n15- Galerie de photos Photos de musique de musique de loisir et de loisirs Amadu Hampate Ba Pullo kaajanoowo pulaaku binndoowo calluka Fulfulde ekn …\n16 ans de boussole bouddhiste\n17 – Haa kal wal ngol mettini ummaatoore leydi ndiin.\n18- Haa Naajeeriya hiitordu ɓurdundu ndu leydi ndiin Wondu galluure Abuuja laamorde leydi ndiin Darni laawaandu ñabbam gasarle anndiraandu NNPC diga hoosiki gollooɓe ka ndu waɗa jotta, ɓaawo wulaandu ndu poddoowo kiita Feeré poddoowo hakke innu aadama Yaari o ɗo barra diidaaɗi ɗi lawaandu Ndun waɗani ngaddooɓe ɗaɓɓuye muum ka tefuki golle haa bakkeeje leydi ndiin.\nMin getti sur abeille waatango amin hakkiilo sur tokkitine janngugo kubaruuji amin sur jaaraama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/kubaruuji-nder-yonntere-%C9%97i-on-arti-on-janngi\/","date":"2020-02-29T12:04:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00324.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9940143228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.994014322757721}","num_words":457,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma Deftere Pulaar: Pr. Abubakri M. Lam Yeenaama Kuɗol Kaŋŋe!\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,\ndiiwal St.Louis Senegaal. Ñalawma oo teddiniraa ɗum ko ganndo Afriknaajo ŋana; pullo paarnortooɗo Pulaar, yiɗi ɗum kadi gollanii ɗum ko ɓooyde majjinta,oon woni porofesoor Abubakri Muusa Lam.\nAboubacry Moussa Lam, so en mbinndirii no woowra ni, jibinaa ko 1953 he wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe diiwal Halayɓe, leydi Fuuta Tooro. Daartiyanke panniiɗo he Kemityeewal (Egyptologie), Abubakri ko almuudo Seek Anta Joop mo o jooɗtii he jappeere mum kadi o jokki darnde mum ngam haɓanaade ubbitde daartol Afrik ɓooyma e jokkondirde Afrik hannde e hanki mum paarnorɗo.\nPorofesoor Abubakri Muusa Lam, ko winndiyanke belɗo kuɗol; o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Farayse ɗi omo hollira heen dalillaaji laaɓtude wonnde pinal Misra (Egypt) ɓooyma ko pinal ɓaleeɓe kadi ngaal pinal batteeji mum ene tawee haa jooni he nder ɓaleeri Afrik kala. He deftere makko De l'origine égyptienne des Peuls, omo hollira heen wonnde Fulɓe ummii ko Misra kadi e lawbi mum en fergo haa njettii daande maayo Senegaal kadi kaylitii payti fuɗnaange.\nYoga e binndanɗe makko ene njowtii he ferngooji ɓooyɗi ummoraade daande maayo Niil fayde he nder-ndereeri Afrik haa teeŋti e Worgo Sahara. He ɗeen binndanɗe omo huwtoroo karallaagal ɗemɗiyankaagal ngam hollirde jiydigal hakkunde ɗemɗe Firawna en ɓooyma e ɗemɗe ɓaleeri Afrik, teeŋtinoon he ɗemɗe Senegambia, ko wayno Pulaar, Seereer e Wolof.\nAbubakri, ko jiɗɗo Pulaar kadi kiranoowo ɗum mo hono mum weeɓaani e nder annduɓe Fulɓe Senegaal. O wallifiima defte keewɗe e ɗemngal Pulaar ko wayno: Paalel Njuumri; Sawru Ganndal; Fulɓe Gila Héli-e -Yooyo haa Fuuta Tooro. Yanti heen kadi binndanɗe makko ene keewi he jaaynde Lasli\\Njelbeen.\nHe nder oon ñalawma, o rokkaama njeenaari \"Kuɗol Kaŋŋe\" (Plume d'Or) sabu ballal makko he ƴellitaare pinal aadee rewrude he ubbitde gannde nafooje ɗe ene seedtina he binndanɗe makko keewɗe e defte makko bejaaɗe ɗoon he ndeen ɗoon ñalnde. Ngaal teddungal waɗaa ko he tawtoreede banndiraaɓe makko enɗam, gollidiiɓe makko, e denndaangal jooɗaniiɓe laamu Senegaal he diiwal he kala. Kono kadi e tawtoreede ngenndiyankooɓe Fulɓe heewɓe e jaayndiyankooɓe ɗemngal Pulaar.\nDefte Porofesoor Abubakri Muusa Lam wallifii he ɗemngal Farayse\n- Les chemins du Nil: les relations entre l'Egypte ancienne et l'Afrique\n- De l'origine égyptienne des Peuls.\n- La fièvre de la terre.\n- Le Sahara ou la vallée du Nil?: aperçu sur la problématique du berceau de l'unité culturelle de l'Afrique Noire.\n- L'affaire des momies royales: la vérité sur la reine Ahmès-Nefertari.\n- Le triomphe de Maât.\n- L'unité culturelle égypto-africaine à travers les formes et les fonctions de l'appui-tête.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/12\/28\/nalawma-deftere-pulaar-pr-abubakri-m-lam-yeenaama-ku%C9%97ol-kanne\/","date":"2020-03-29T11:56:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370494331.42\/warc\/CC-MAIN-20200329105248-20200329135248-00439.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5001225471,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5001225471496582, \"fuh_Latn_score\": 0.42762064933776855, \"fuf_Latn_score\": 0.04702382907271385, \"ffm_Latn_score\": 0.013634230010211468}","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.704,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati lesdi Naajeeriya andini dow timmini taskaramji hoosuki jabruɗe moinki sakorɗe nebbam lesdi ndin fuu no foti, ngam tabutunki hakkilankiɗe no handi les ceede nastooje ɗe heɓetee iga kompaniiji filooji nebbam iga lesɗe yaasi les taskaram kesa ka haɓɓidaa.\nMinistaajo nebbam pamaro mo lesdi Naajeeriya, Dr. Ibe Kachikwu on tabbitinikaa nyande alhamisa haa giidal ngal o waadi bee majaliisa ndotti'en lesdi ɓaawo tuuma ka majaliisaaru ndun tuumi dow goɗɗum 'yattuɗum ɗatal ɗon a'ye doggineeki nder sakorde nebbam potakol.\nMajaliisa ndotti'en lesdi nder diidol ndol ɓe diidi haa jonde maɓɓe nyande 31 lewru may, nder tefre nde Senator Mohammed Sabo wakkiloowo jihawol Jigawa,waddi yeeso majaliisaru ndun tuumi ngomnati kawtal lesdi Naajeeriya bee hoosuki jabruɗe dunganki kompaniwa nebbam nga AGIP\/ENI e Oandu Plc moinki sakorde potaakol ko luuti tokkuki laabi kanduɗi haala ka fooɗi tigguki komitiwa ngonga ngam wiɗutuki hefta gonga haala kan.\nAmma haa jonde heɗutuki raayu ummaatoore geɓe marɗe juuɗe dow haala kan iga Ofisru seketereejo ngomnati lesdi Naajeeriya, O fisru ministaajo peturuljam mo lesdi e darektaajjo mawɗo mo kompaniwa peturuljam lesdi (NNPC), Dr. Maikanti Baru e goɗɗi hukuumaaji fuu fewni haala kan.\nNde O jaabanno komitiiru ndu senator Abubakar Kyari ardani ministaajo nebbam mo lesdi andini komitiiru ndun haala moinki sakorɗe nebbam ɗum hukuuma maako on wangini ka nden ka filitan sakorɗ nebbam lesdi Naajeeriya uu no foti naa nde potakol tan.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/15\/taskaram-kesa-dow-sakor%C9%97e-nebbam-naajeeriya\/","date":"2021-01-24T08:05:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703547475.44\/warc\/CC-MAIN-20210124075754-20210124105754-00377.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.964967072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9649670720100403, \"fub_Latn_score\": 0.03452233597636223}","num_words":223,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.946,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Alfalah dariima darnde tiiɗnde saɗnde, gila ɓesngu Alhajji Mahmuud Umaar Bah, rewɓe e worɓe, almuɓɓe duɗal ngal mawɓe e sukaaɓe haa e banndiraaɓe e musidal ɓadtingal, alaa keddiiɗo. Galle mawɗo oo e dingiral duɗal ngal ndonku nawdude jamaanu, hakke e keewal yimɓe(fotde 315). Seernaaɓe fulɓe mawɓe, en teskiima heen Ceerno Haamiidu Baal, almaami raatib jumaa leegal Senkeem, Ceerno Abuu Soh, almaami raatib jumaa leegal Siiseem, Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe ñaawoowo dowrowo, Ceerno Demmba Hammee Kan kilifa diine, Ceerno Aadama Barahiima Kontee garanɗo ɓesngu Ceerno Jakariyaa Kontee to Maqaama e woɗɓe heewɓe ɓe en ndañaani anndidde inɗe mumen.\nTo bannge almuɓɓe Alhajji Mahmuud Bah, Ceerno Demmba Hammee Kan, Ceerno Demmba Cubballo Njaay, Ceerno Kaliilu Jakitee( oo ko sooninke Kahayɗi) e Ceerno Abuu Mbarom Gelaajo ndariima heen darnde tiiɗnde. Yimɓe maantiniiɓe kadi ngarii heen ko wayi no Bah Yaayaa, Alasan Ngayde, Aadama Hoore Soh, Abdarahmaan Jah mo Jiinge, Suleymaani Konnaate, cukko meer leegal Arafaat e wonɓe ɓe limdodaako, ummoriiɓe e diiwanuuji daande maayo, diiwaan Ageylaat e diiwaan Aftuut. Hoɗɓe heewɓe wonande leydi ndii, gila e janngooɓe haa aranɓe kewu nguu, njiyaama e keewal.\nTo bannge jaayndiyankooɓe, Joob Saydu Haamiidu, Mammadu Njaay Boskoo, Jaaƴe Kamara e Jaayndiyankooɓe tele tonnganii banndiraaɓe e duttorɗe denndaangal ko gollanoo gila e haala haa e nate, ko jiidaa e wakkiiɓe natirɗe mumen ena coorii e jamaanu.\nCaggal nde waktu yoni, yamiroore yani yo golle ɗee puɗɗe hankadi, udditi ko Abdarahmaan Bah, gorko Sey Nimaadi, Sey biile e paraaje. O adii haalde ko e ɗemngal arab jerwangal haa ƴoƴi caggal ɗuum o fayti e Pulaar. Nde o joofni ko Ceerno Haamiidu Baal janngi « xatmu quraana » . Deftere Alla ndee jippinaa e nder hojomaaji daɓɓi. Taan Sileymaani Baal duwii haa gasni, Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe mo Ñaabina e tule oole ne fawti heen duwaaw. Faatiha sakkitoraa, juuɗe kooti e jeese, daaɗe ndiirdi aamiin.\nƊoon, Umaar Mahmuud Umaar Bah, tiitoonde galle, mawɗo duɗe Alfalah, haftii, darii, salmini jamaanu nguu, yetti banndiraaɓe, almuɓɓe e sehilaaɓe. O haali ko fayti e nguurndam duɗe ɗee. O haali darnde jinnaaɓe makko ɓennuɓe ɓee(baabiraaɗo oo e mawniraaɗo mo o lomtii oo). O anndini jamaanu nguu wonde Alhajji Mahmuud Bah gollinooma, kadi maa ɗeen golle keddo kadi nduumodoo e njuuteendi aduna. O anndini kadi ɓe nganndaano wonde ko jiidaa tan e leyɗeele Muritani, Mali e Senegaal, duɗe Alfalah ena njahi haa to Afrik Santaraal to Gaboŋ e to kameruun. Caggal ɗuum, o waɗi eeraango feewde e denndaangal Ɓesngu Alfalah, ɗo waawi wonde, e ko aldaa e paltoor, nde nanngondirta no mahateeri, ngummoo e ɓuuɓri, ndaroo e naange, walabo e walabo tawa alaa sereendu ngam rokkude njuɓɓudi ndii semmbe. Ɗum noon naamndii ko nde gooto fof ñobbata ɓernde mum haa ɗaata, haɓa e ngaameela haa foola, waɗa so Alfalah wuurii ko kañum wuuranaa, so\nAlfalah lohii walla maayii ko kañum bonnanta walla waasata. O sakkitorii ko jaarde miñiraaɓe makko rewɓe. O wiyi debbo ko feccere e leñol, darnde mum wonaa sara e mahdi renndo. So ɓamtaare heɓaama, debbo ena tawa. So poolgu dañaama, debbo ena tawaa. O yetti Faatu Bah, Halimata e Nenne sabu darnde mumen tiiɗnde nde ndarii haa golle ɗee mbaawi yuɓɓude, gila to bannge ngalu, peeje haa e warñeende. O anndini yimɓe ɓee ko ɓeeɗoo mbaɗi denndaangal ngalu kuutoraangu e nguuɗoo kewu.\nO adorii tawo haalde ko e arab, mo horsaaka e ɓunndu tiggundu haa o gasi, o waɗti ko o haalnoo koo e Pulaar laaɓɗo cer haa bahe keewɗe ndimmbii.\nUdditi golle ɗee ko Ceerno Aamadu Yero Kiiɗe. O waɗi ko nguurndam Alhajji Mahmuud Bah( yo yurmeende Alla won e mum). O lelniri ɗam ko e mbaydi jime jaarooje. Laaɓi mi tan won fulɓe waawɓe ngal ɗemngal haa seedtini. Hay ɓe nanataa walla ɓe paamataa ko o haalata koo, naayodiima e duƴƴe ɗee. Nde o joofni, Almuudo belɗo daande no limmbam, heɓɓii, takki junngo e hakkille, toƴƴi daande quraana. Arnooɓe fof mbeltii, duwaaw sakkitaa. Njaram saraa e jamaanu, yimɓe njari haa kemmili, gooto fof rokkaa deftere quraana, nawti galle mumen.\nGelongal Fuuta lollirɗo\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/01\/12\/du%C9%97e-al-fallah-golle-nalnde-talaata-nde\/","date":"2022-01-18T20:16:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300997.67\/warc\/CC-MAIN-20220118182855-20220118212855-00619.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6210608482,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.621060848236084, \"ffm_Latn_score\": 0.18377408385276794, \"fuf_Latn_score\": 0.1372780054807663, \"fuh_Latn_score\": 0.03874809294939041, \"fuq_Latn_score\": 0.01679544523358345}","num_words":661,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.583,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hoyreejo leydi senegaal – hoyreejo dental leyɗe afrik makki sal joganiiɗo afrik daande ( konngol ) mum e aduna o hannde.\nYillaade mo riisi e ikren ina ɗaminaa ngartam moƳƳam aduna o fof haa teeŋti e afrik ɗo makki sal gardiiɗo demtal leyɗe afrik dawi ɗoo.\nAduna o ko ɓanndu wooturu ndu terɗe 5, heen tergal gootal ňawataa terɗe goɗɗe ɗe ndaňa jam, kala heen tergal miijingal ɗuum juumii.\nJam yo aawe fuɗa reenee kisal ňiiɓa e aduna o fof, aduna o fof renta e haɓre haɓotoonde majjere e baasal.\nKono so wontii ko kaɓe bayɗe no haɓre riisi e ikren ndee aduna o haɓata, ko ɗuum wontata ngoƳa yimɓe ɓee, ndeen maa majjere nde e baasal ngal peewnito e aduna he haa ňiɓa takke tiiɗa.\nAfrik fof na sawndii makki sal ina dogda e mum yo riisi e ikren ndokkondir juuɗe pinira jam e kisal, caalli ndiyam ɓuuɓɗam mbelɗam foga hakkunde maɓɓe lomtoo sootiiji jayngol e ɗemɗe jayngol ňaamooje hay leydi.\nAfrik ina sawndondiri e makki sal gardiiɗo dental afrik e nguu njillu nde jibinanta afrik kisal ňiiɓngal e kala – kala afrik, wonki yimɓe mum kisal jawdi mum.\nHaa nii afrik waɗta haalirde haaju mum ɗemɗe mum hono no riisi huccitirta e aduna he ina haala ɗemngal mum tawa ko ngoƳam ndenndaaka aduna o.\nIdrissa ka","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/njillu-macky-sall-to-putiin\/","date":"2022-07-05T21:25:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104628307.87\/warc\/CC-MAIN-20220705205356-20220705235356-00390.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4283584356,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42835843563079834, \"ffm_Latn_score\": 0.3648797571659088, \"fuf_Latn_score\": 0.16858918964862823, \"fuh_Latn_score\": 0.03562251478433609}","num_words":213,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.4,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKamerun: ko honno ñaawirɗon ngol ɓooyugol Pool Biya e jullere laamu leydi?\nSudan: ko honno yiiruɗon oo alhaali samminere laamu laawol ɗiɗaɓol?\nCaad: Ko woni miijo mon e toɗɗagol ɗee tere CNT?\nhanki e talaata kawral aranal waɗii hakkunde hooreejo CNRD e ɓiɓɓe leydi Gine\nYoga e tawaaɓe e guwerneman Taaliban'en feeñii hanki\nDebbo Moritaninaajo newnanaaka okkugol ɓiɗɗo mum, ɓii-leydiyaaku\nHolko wonata janngo Gine e ley ardiigu konunko? On tottaama konngol\nIbrahiima JALLO hooreejo \"ONG Wayliten Ɗerol ngol\" no lamndii yo laamu ƴanngal waɗe kisan,\nSellu Dalen Jallo toɗɗaama hoore ANAD, dental lumndiiɓe laamu ɗowtunoonde mo e wooteeji ɗin 2020\nSarɗiyankooɓe Senegaal wootii sariya woote wonnɗo e lurral hakkunde laamu e lumndiiɓe mum\nMoy Hooreejo Hayti waraaɗo oo?\nEddii Komboygo hooreejo lumndiiɓe laamu woni koɗo men hannde to RFI Fulfiulde\nMe Aminata Jawaadu BARI woni Koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nHakkeeji rewɓe e potal hakkunde maɓɓe e worɓe to baŋŋe golle, jannde e joɗdi\nHolko woni miijooji mon e ngol ruttagol L. Gbagbo Koddiwaar?\nKo honɗum artugol L. Gbagbo batinta e alhaali dawro Koddiwaar?\nMisra 31 feddeeɓe Banndiraaɓe Julɗe (frères musulmans) ñaawaama hanki\nKo hannde Kolonel Assimi Goyta toɗɗetee hooreejo laamu hakkundewu\nDaarnde mofte winndere e alhaali samminere laamu Mali\nKo honɗum malinaaɓe haani habborde mofte haku-leyɗeeje e dow oo alhaali hanndeejo\nMali: Holko sarɗiiji ahodal laamu hakkundewu eɓɓunoo?\nMali: heñaaɓe dental leyɗe hirnaange Afrik CEDEAO ngarii Bamako\nMali: Ko honɗum wonata battane ittugol laamu e juuɗe hooreeɓe laamu ƴanngal e hannde Mali?\nAlhaali fewndiiɗo on Mali, hanki e altine e hannde talaata\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/laamu-potal\/","date":"2022-11-26T20:07:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00624.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5154684782,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5154684782028198, \"fuf_Latn_score\": 0.44210413098335266, \"ffm_Latn_score\": 0.03429737687110901}","num_words":282,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari mani tiinaaje ngomnaajo Jihawol Imo Fombina walaadu Fuuna Lesdi Naajeeriya,Hope Uzodimma dow ko laarani kuude Jahargal yeeso.\nArdiido on wadi manoore nden nyennde Salaasa haa galluure Owerri, laamorde Jihawol Imo.\nBuhari wi Ardungal maako accan taariiha kuude jahargal yeeso nder Lesdi ndi ndi fuumaari kuude ko wallata ngeendam ummaatoore.\nBuhari, omti barawal ngol Owerri\/Orlu ko hawti be Owerri\/Okigwe haa jihakan.\nO wi\"mi nani beldum wartuki Jihawol Imo musamman ngam mi omta kuude jahargal yeeso bananaido haa Jihakan les ardungal ngomnaajo Hope Uzodimma.\nArdiido Buhari Lamsika bee wiiki a4rdungal maako fijay bee kuude nyibaali nder Lesdi Naajeeriya ngam sembidinki kilantaaji riskuuji enanta ko waddata jahargal yeeso Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/14\/ardiido-lesdi-naajeeriya-mani-tiinaaje-ngomnaajo-jihawol-imo\/","date":"2022-12-06T03:02:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00622.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9906597733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.990659773349762}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taariindi: toppitagol ne'ugol kulle ladde hirnaange Afrik [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e RFI Fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e no kulle ladde ne'irtee ka dingiraaji Afrik hirnaange ? Holko woni faadaare majji ka faggudu leyde Afrik ?Eɗen bismoo Ceerno Ibrahiima Soogi JALLO, karallo to baŋŋe taariindi, di'e ladde e daabaaji laade to dowla Gine.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210728-taariindi-toppitagol-ne-ugol-kulle-ladde-hirnaange-afrik-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2023-02-08T00:29:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00095.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6952413321,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6952413320541382, \"fuf_Latn_score\": 0.2738512456417084, \"fuh_Latn_score\": 0.010699670761823654}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.6,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To bannge wellitaare jaayɗe, Muritani woni hoore leyɗe Aarabeeɓe fof. Nder winndere ndee, Muritani ko leydi 67ɓiiri\/179 to bannge wellitaare jaayɗe, yeeso Kowoyt 77, e Libaan 101, yeeso Kattaar e Tuunus 138ɓiiri. Ko ɗoon ndi wonnoo rawane. E nder leyɗe Aarab ko Muritani tan jogii sariyaaji juɓɓinooji jaayɗe elektoronik, woni jaayɗe internet, ɗum jiidaa e ballal ndi rokkata jaayɗe keeriiɗe, puɗɗingal e hitaande ɓennunde ndee.\nƊum tawti rajooji e teleeji keeriiɗi udditɗi, hay so tawii noon ina teskaa ɗi teskaaki keewal pine leydi ndii ; yeru teleeji ɗii.\nÑiŋoore men to bannge wellitaare ndee, ko to oon bannge, sibu, ina fotnoo, ɓayri Muritani ko leydi leƴƴileƴƴinndi, tawa rajooji e teleeji ina ngoodi e ɗemɗe keddiiɗe ɗee (Pulaar, Sooninke e Wolof) walla kam tawa teleeji goodɗi ɗii ina ɗooftoo hay sinno ko laawol dotti koo (joyaɓe ɗiɗi), kañum fof e waasde nuunɗude. No wayaa jooni nii wayi tan, kono ko ɗemngal gootal tan rokkaa wellitaare tigi rigi. Eɗen teskoo noon to bannge jaayɗe binndaaɗe, hay so tawii eɗen njawi tawo geɗal Fooyre Ɓamtaare (heewaani heɓde abonmaaji), eɗen kamdinii ko nde jeyaa e jaayɗe keɓɗe ballal laamu hikke ɗee. Hare no foti fof, ɓuri yah mi ɗaldii ma e Alla!","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/03\/30\/wellitaare-jaay%C9%97e-nder-muritani-wellitaare-heertinnde\/","date":"2018-11-17T02:27:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743248.7\/warc\/CC-MAIN-20181117020225-20181117041407-00035.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6122072339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6122072339057922, \"ffm_Latn_score\": 0.16278183460235596, \"fuf_Latn_score\": 0.09827450662851334, \"fuh_Latn_score\": 0.07803298532962799, \"fuq_Latn_score\": 0.04579632729291916}","num_words":195,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.549,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To renndo teeru Wurosoogi, caggal nde waɗii daawal juutngal ŋakkere ndiyam, wonnoo caɗeele mum ko ŋakkere kaɓirɗe timmuɗe. E nder lewru Noowaamburu nduuɗoo ndu ngonɗen Wurosooginaaɓe ngoni ko e caɗeele ndiyam, nde wonnoo ina waɗi faktiraaji ɗi njoɓanooka, e darnde ardiiɓe nokku o ndariima haa ɗeen caɗeele puɗɗiima safraade. Tuma nde jooɗnde adaniire jooɗdaa e wiyeteeɓe OFOR ngam jogtaade ndiyam ɗam, jaɓɓal Meer Wurosoogi hono Meeter Muusaa Bookar Caam ngam geɗe ndiyam waawa yahrude no haanirta, gila e kisnal timmungal ngam fayde e ɓesngu Wurosoogi to bannge faggudu. Hannde ɗeen caɗeele njahrii no haanirta. Ɓe mbaɗii batu kuuɓtodinngu baylugol yiilirde to bannge goomu kisnal ndiyam.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sabu-baasgol-yobde-wurosoogi-kuppaama-ndiyam\/","date":"2018-12-17T01:38:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376828018.77\/warc\/CC-MAIN-20181216234902-20181217020902-00637.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9514350295,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9514350295066833, \"fuq_Latn_score\": 0.02182348631322384, \"fuh_Latn_score\": 0.015927471220493317}","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.9,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nyande Alarbaare 01.11.2017 on diidangol harminki ngaynaaka fuddi kuude nder jihawol benue, woyla cakanteere lesdi Naajeeriya jiha neebuka nder fitinaaji hakkunde remoobe e waynaabe.\nDiidangol ngol doolan kala duroowo malla gaynaako fuu sooda ladde jooda nokkure woore dura dabbaji muuɗum dala yiiluki bana ngaynaaka ɓoymaha.\nDuubi juyi hetaama tigguki kala gaynaako mo nangaa 'yatti diidangol ngol fuu, maabo yoɓa jomorgol ceede nayraaji hewtandi miliyonre malla o hawtanee ɗiɗi fuu.\nKawtal fulɓe ngal jiha kan molti bee jabruɗe ɗen ɗe ɓe tindini 'yatti hakke maɓɓe.\nKawtal waynaaɓe ngal miyetti Allah cattle breeders Association ngal lesdi noddi ngomnati kawtal lesdi Naajeeriya yaawa hoosa jabruɗe ngam fadduki fitinaaji.\nAlhaji huseni yusuf boso gooto nder arddiɓe kawtal ngal tabbitini redio kongol Naajeeriya dow be ngerday bee diidangol ngol.\nD.Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/11\/01\/harminki-ngaynaaka-e-yebre-najeeriya\/","date":"2019-02-18T08:44:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247484772.43\/warc\/CC-MAIN-20190218074121-20190218100121-00467.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9974173903,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":53,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9974173903465271}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal Sherpa e Human Rights Watch, ko Amnesty International yontaa aybinde ngonka hakkeeji aadee e nder Muritani. Ɗuum feeñi ko e ciimtol ngonka hakkeeji aadee e winndere ndee, caaktangol e lewru mars 2018.\nHuunde e taƴe ciimtol ngol :\nE tonngol haala, nder winndere ndee, ardiiɓe leyɗeele ɗee ko ruŋtiiɓe hakkeeji aadee. E hitaande 2017 ndee, ɗooftagol hakkeeji aadee yahrii caggal. E nder winndere hee kala, laamuuji njokkii haɗde yimɓe naftoraade hakke seppude. E nder ɗuum kadi, ko rewɓe ɓuri loreede heen to Dental dowlaaji Amerik, to Riisi e to Poloñ.\nTo Amerik kadi e to Orop, ƴaaŋan maa Ostarali, darnde ardiiɓe leyɗe ɓurɗe alɗude ko siicde arɓe moolaade, ko nooynaade iiñcuru winndereewu mooliiɓe, ko yoorɓerndaagu e ɓalewaagal reedu, sibu ɓe njaggiraani mooliiɓe ɓee ko yimɓe jogiiɓe hakkeeji, alaa, ɓe njaggiri ɓe ko no caɗeele potɗe ñawndeede.\nE nder ɗuum, ko politikaaji gaawooji ngañgu ɓuri yaajde e politikaaji yoga e leyɗe, politikaaji dagnooji paltoor e joñgol leƴƴi ɓuraaɗi keeweendi. Urɓooɓe ngañgu nattii suuɗaade, nattii moggaade e nder golle mum en e nder won ɗeen leyɗe. E nder ngoo maayo seedanfaaguuji mettuɗi heɗaade, bojji Rohingaa en ɓe konu Myanmar woni e momtude, ine ceedtini.\nE nder Muritani, Amnesty teskiima « piggal laamu nguu fiyata daraniiɓe hakkeeji aadee ». E wiyde Amnesty, « fotde 43 000 neɗɗo nguuri e leydi hee ko e ngonka njiyaagu. Yanti heen, yimɓe e pelle ina cuurta oo paltoor laamu leydi ndii waɗata oo. Njiyaagu e paltoor leƴƴi ina nguuri e leydi Muritani ». « Laamu leydi ndii ina yeddi ɗum, kono ñiŋooɓe ɗeen geɗe ina ndaddee ». Amnesty wiyi alaa ko ɗaɓɓi e laamu Muritani « so wonaa yo fuɗɗoro woppude daraniiɓe hakkeeji aadee sokaaɓe ɓee. Min mbinnditaama 268 nanngal tuggi 2014 faade hannde, tee 17 heen leeptaama. A min ɗaɓɓi e guwarnama Muritani nde waylata sariyaaji kuutorteeɗi ngam leeɓtude daraniiɓe jojjanɗe aadee, tee yo ɓe nattu lelnude sariyaaji deɗɗooji wellitaare yimɓe. »\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/07\/23\/hakkeeji-aadee-paltoor-e-rasisma%E2%80%88-muritani-joopaama-kadi\/","date":"2019-06-24T21:34:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999740.32\/warc\/CC-MAIN-20190624211359-20190624233359-00106.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7992640138,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7992640137672424, \"fuf_Latn_score\": 0.09275386482477188, \"ffm_Latn_score\": 0.06799033284187317, \"fuh_Latn_score\": 0.034776344895362854}","num_words":302,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 25 desammbar 2010, Jokkorde pelle mooliiɓe to Mali e Senegaal yaltinii bayyinaango, ina holliti heen ɗee geɗe :\n« Ciynugol nanondiral nattugol woodde mooliiɓe Muritaninaaɓe to Senegaal tuggi maayirɗe desammbar 2010, alaa daliilu. So tawii ko to bannge hakke adunankeejo kala ɗaɓɓaande ummoriinde e laamu Muritani, yowitiinde e ciynugol kuulal « nattude hiisaade muritaninaaɓe mooliiɓe to Senegaal » ko mooliiɓe, rewaani laawol.\nƊum firti ko leydi amen iwdi ndi waawaa dallinde ɗaɓɓaande mum nde, so wiyde yo Muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal nattu hiisoreede mooliiɓe tuggi desammbar 2010, hono no ɗum feeñiri e haala jooɗaniiɗo rajo RFI to Senegaal, tuma nde hollitta ngonka mooliiɓe Muritaninaaɓe to Senegaal.\nHol ko ɗum firti ? Mbele wonaa yiɗde waɗde yimɓe e kaayaa mbeeyaa e heɓlude naatnude e hakkille winndere nde, ndee feere?\nMbele ɗaɓɓugol laamu Muritani nde ujunnaaje ujunnaaje moolinooɓe to Senegaal ɓe ngartata e leydi mum en, e ciifgol nanondiral e laamu Senegaal e HCR ñalnde 12 noowammbar e hitaande ina ndagna ndee ɗaɓɓaande ?\nHay sinno noon nanondiral ngal joopinooma nde gartirgol mooliiɓe ngol dartotoo, so 31 desammbar 2010, hono no wiyranoo ngal dartotoo ko e maayirɗe desammbar 2009, min cikkaani so ɗaɓɓaande laamu Muritani nde ina jogii daliilu.\nHade men huccande dalillaaji tuugiiɗi e ñaawooje sariya kollitooji wonde feere laamu Muritani nde alaa ɗo tuugii, eɗen etoo tawo jaabaade naamnal ɓurngal waɗɗaade e ooɗoo sahaa, so anndude mbele laamu Muritani ɗooftiima geɗe hunaninoo mooliiɓe ɓe e pelle winndere toppitiiɗe geɗe bayɗe nii, potnooɗe deeƴnude hakkillaaji mooliiɓe yiɗnooɓe artude e leydi mum en ɓe.\nWonande Muritaninaaɓe mooliiɓe ɓe, ɗumɗoo ko huunde himmunde no feewi, nde tawnoo saabii moolagol maɓɓe to Senegaal e wonde ɓe ngalaa leydi ko laamu Muritani, sibu ko kanngu ɓoori ɓe ɓiyleydaagal maɓɓe e ewenmaaji 1989, tacciniri ɓe cente cente feewde Mali e Senegaal.\nGaa gaa jedditagol ɓiyleydaagal maɓɓe, ɓe ɓolaama jawdi maɓɓe, ɓe koynaa, ɓe mbaɗaa golle yoorɓerndaagu, yoga e maɓɓe mbardaa amdu mbaɗaa ubboowel ceenel e nder biidi denndaaɗi.\nKo warhoore, ñamaande ƴiiƴam, ɗe laamu Muritani salii haa hannde laaɓɓitinde, ina deƴƴi hay so tawii ngu heptinii ko kanngu saabii ngolɗoo jaɓɓugol jojjanɗe gootol e leƴƴi leydi ndi, jaɓɓugol ɓurtungol.\nEɗen ciftina tan ko Goomu Afrik toppitiingu Jojjanɗe Aadee e Ɓesnguuji njooɗinoongu to Alsee e hitaande 2000, idii heptinde e ñiŋde, hay so tawii leelii seeɗa, jaɓɓugol jojjanɗe aadee ɓurtungol baɗngol e Muritani ngol e ɗaɓɓude e Muritani nde lomtinanta ɓeen loraaɓe ɓe.\nKo goonga, laamu persidaa Siidi wul Sheex Abdallaahi toɗɗoranoongu e dow demokaraasi ngu, lelniino e hitaande 2007 peeje lomtinirɗe, haa pelle adunankooje keewɗe kunii addude heen ballal mum en heen to bannge ngalu, alaa e sago heptinen wonde kuudetaa militeeruuji ɗi mbaɗi o, yafɗinii ɓerɗe mooliiɓe heewɓe, haa kaayti winndaade e doggi yiɗɓe artude, hay so tawii noon folluɓe laamu ɓe podaniino ɓe jokkude golle ɗe e moƴƴinde ngonka maɓɓe so ɓe ngartii.\nHannde, teskuya oo ko mettuɗo sanne. Pelle artiraaɓe, haa arti noon e Dental Pelle Ngenndiije toppitiiɗe Jojjanɗe Aadee, kam e pelle winndere ko wayi no fedde wiyeteende Open Society ina ceedtii wonde yoga e geɗe ɗe Muritaninaaɓe mooliiɓe to Sengaal kunananoo ɗe ciynaaka, laataaki.\nƁe ɓuri waawde ñiŋde fof ko salaare laamu Muritani rokkude artiraaɓe ɓe kaayitaaji ɓiyleydiyaagal, waɗti ɓe yimɓe ɗo alaa ɗo njeyaa e nder leydi maɓɓe e hoore mum, kam e calagol laamu Muritani rokkitde ɓe, e tuugaade e laabi sariya, leyɗe maɓɓe ndema, guurnatnooɗe ɓe.\nLeyɗe ɗe ɓe teettanoo nde ɓe taccintee nde, ɗo Muritaninaaɓe woɗɓe koɗnaa. Jaraa boom, hay ko sakkitii ko, laamu Muritani jaggii, dummbi moolinooɓe artiraaɓe sabu tan cuusii naamnaade, e nder deeƴre, leyɗe mum en. Ɗum jiidaa e caɗeele nguurdam teeŋtuɗe ɗe ɓe nguuri hannde ɗe.\nHannde, eɗen poti sikkitaade no feewi nuunɗal laamu Muritani yiɗde jokkude artirde moolinooɓe ɓe, sibu caggal nde ngu welaa ngu dartini gartugol ngol fotde lebbi sappo e go'o, ngu felliti ɓamtude ɗum ñalnde 18 oktoobar 2010 tawi alaa ko ngu jaɓi artirde so wonaa 2584 moolinooɗo to Senegaal, tawi noon HCR ina winnditii fotde 8000 yiɗɓe artude.\nSiiraani boom so maa ɓeen 2584 fof ngartu ɗo e maayirɗe desammbar, sabu geɗe potɗe laaɓɓitineede. Ndeen ŋakkeende nuunɗal rewii laamu ngu haa kalifu geɗe nder leydi yeddi wonde ujunnaaɓe sappo Muritaninaaɓe ina moolii haa hannde to Mali, mooliiɓe ɓe HCR winnditii ko ɓooyi.\nKo ɗee geɗe kala ngaddanta en faamde ko saabii ko ina tolnoo e 20 000 Muritaninaaɓe mooliiɓe to Sengaal ɓe HCR winnditinoo ina njiɗi artude, kaayti artude, ina padi ngonka ɓurka moƴƴude, ɓurka hoolnaade. »\nE miijo maɓɓe ɗum noon «Denndaangal ɗee geɗe kaalaaɗe ko kam en kaɗi yoga e mooliiɓe artude, tee ko kam en niilni won ɗeen geɗe cifaaɗe e nanondiral\n« … Hannde eɗen mbaawi wiyde tawi en njuumaani wonde hakilantaagal 20 000 mooliiɓe fellitɓe fadde ɓe, waylaaki wonande sikkeeji ɓe njogii e laamu Muritani, sibu ɓe koolaaki ngu, sibu yiyde ɓe no artuɓe ɓe nguurdi nii. Ko ɗum tagi aɓe njogii hakke e naamnaade hoto ɓe nattu hiisoreede mooliiɓe, sibu ko ngantu tigi haɗi ɓe hootde.\nƁe keɓii hollitde maɓɓe ɗii denngaangal pelle adunakooje garnooɗe sunnaade. Yimɓe Laamordu Dowlaaji Amerik Dentuɗi (Departemaa d'Etat des USA) yillinooɓe tuddule mooliiɓe wonɓe daande maayo walla jooɗdinooɓe e pelle mooliiɓe ɓe ina mbaawi seedtaade ɗum, sibu mooliiɓe ɓe meeɗaa waasde hollitde ɓe kulhuli mum en.\n… To bannge fannu goɗɗo, paytuɗo e mbayliigu laamu e nder Muritani, eɗen mbaawi wiyde wonde piɓle ngardiigu moƴƴu kam e jojjanɗe aadee ɗooftaaka tawo no fotiri nii caggal kuudetaa 6 ut 2008.\nMbayliigu kuudetaa liɓɗo laamu Siidi wul Seek Abdallaahi, toɗɗiraaɗo demokaraasi, rewrude e woote nanondiraaɗe hakkunde waɗnooɓe kuudetaa ɓe e Haɓɓere luulndo hono no eɓɓiranoo e nanondiral Ndakaaru nii ciifanoongal e lewru suwee 2009, nguun mbayliigu kuudetaa gallii.\nGallini ɗum ko laaɓal woote ɗe njeddaama, kono kadi ɓuri teeŋtinde ɗuum ko ko Seneraal Abdel Asiis kam e hoore mum yedditiima nanondire Ndakaaru potnooɗe dagnude laamu mum, biynooɗe wonde « kaaldigal ngenndiwal kuftodinngal » ngal aduna o wallitti, ina foti yuɓɓineede mbele leydi ndi ina yalta iiñcuru politik ndu kuudetaa 6 ut 2008 saabii ndu.\nNgaal kaaldigal ina fotnoo jokkude caggal woote ngam yeewtidde, e nder deeƴre, denndaangal geɗe joopiiɗe ngootaagu ngenndi ndi walla hol darnde konu foti daraade e leydi he, walla kadi geɗe joopiiɗe doosɗe leydi.\nTo bannge ɗooftagol jojjanɗe aadee, en mbaawaa wiyde ko ɗum ngoƴa Muritani, sibu nanngal e piggal e cokgol Biraam wul Daa wul Abeydi, gardiiɗo dillere IRA-Muritani kam e sehilaaɓe mum, sabu tan etiima faabaade sukaaɓe ɗiɗo waɗtaaɓe jiyaaɓe …\nƊum na seedtoo pamɗugol ko Dowla Muritani woƴaa hare luulndiinde njiyaagu nde sariya mo Asammbele ngenndi wooti, harmini. Hay neɗɗo nuunɗuɗo gooto waawaa yeddude goodaangal macungaagu e Muritani kam e waasde waɗooɓe ɗum hulɓineede. Hay neɗɗo gooto waawaa yaddude jaɓɓugol jojjanɗe aadee ɓurtungol, añamngureewol baɗangol e 1989 e 1991, janngol e ɓaleeɓe Muritani, ngol woppaani koninkooɓe, woppaani siwil en.\nKo e ɗuum ñaawirɗe Farayse ñaawi ofisiyee Muritaninaajo biyeteeɗo Eli wul Dah e hitaande 2005, sabu warhoore e lepte, duuɓi sappo kasoo. Ko ndeen ñaawoore siynaaka haa hannde ko ina haawi yimɓe fof…\n… E nder ɗum emin ɗaɓɓira aduna o nde waawnata Muritani ɗooftaade geɗe hunanii ɗum ɗe, jowitiiɗe e jojjanɗe aadee, nde waɗtata hakkille e ɗooftagol doosɗe demokaraasi e ngardiigu moƴƴu ɓurɗe famɗude. (…)\nNdakaaru ñalnde 25 desammbar 2010\nMustafa Tuure","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/12\/24\/hay-muritaninaajo-gooto-moolaaki\/","date":"2019-08-22T19:58:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317359.75\/warc\/CC-MAIN-20190822194105-20190822220105-00214.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.610352397,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6103523969650269, \"ffm_Latn_score\": 0.1855364441871643, \"fuf_Latn_score\": 0.11643192172050476, \"fuh_Latn_score\": 0.07982509583234787}","num_words":1155,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Leydi Muritani mawninii, ñalnde talaata 21 lewru mee 2013, ñalngu winndereewu Paabi Jaatiiji e dow tiitoonde « faawru jaatiiji, nokku ciftinorɗo e fento ko nehaande ɓamtagol renndo ». Wejo alɗungo, feeñninngo ŋari finaa-tawaa men waɗaama. Wejo ngoo hollirii gila e goobuuji tawanooɗi e nder wimmbalooji kaaƴe jeereende Sahara, kuutorɗe gila e jamaanu kaaƴe kecce haa e geɗe kesam-hesaagu kollirooje hakkilantaagal e hattan Muritaninaaɓe\nwaawde eeltude e huɓindaade nokkuuji ɓurɗi mettude e saɗtude e dow ndiiɗoo leydi.\nLappi laawɗuɗi, ɗi yimɓe mawɓe, teskinɓe e jamaanu, ngu jiidaa ciirol, tawtoraama geɗe ɗee.\nWejo ngoo waɗi ko e nokkuuji tati : 1. wejirdu duumiindu geɗe ɓooyɗe (geɗe biilleyaagal), ndu 200 m2; 2. wejirdu dumunnaaru ndu 200 m2; 3. wejirdu geɗe fitiram-gollaagu, ndu 400 m2.\nSo a naatii e wejirdu adanndu nduu, gite maa ngadotoo duƴƴaade, bannge nano, ko e geɗe biilleyaagal (arkewoloosi) ɗe mbaadiiji ceertuɗi, gila e kaaƴe cehaaɗe, kaaƴe ɗaatnaaɗe, jeeɓi laañe, laɓɓe giñci-gañcaaje, ƴiye cettaaɗe, fannuuji mahdi looɗe ceertuɗi, jawe e kootone ɓakkere suumtaande haa e kaaƴe-boɓi, duggirtenooɗe gaweeje.\nSo a ɓosii seeɗa, njanataa ko e geɗe daawal ɗimmal hade-daartol jamaanu kaaƴe kecce (néolithique). Ɗoon, ko fallanteere yaajnde udditanaa ƴellitaare ngaynaaka e ndema. Sifaaji looɗe, bulki, guttooji, ɗi mbaadiiji keewɗi e nate baɗanooɗe e bale wimmbalooji kaaƴe gannominooje no nguurndam hanki waynoo, ena ɗoon mooftaa. Caggal jamaanu kaaƴe kecce, jamaanu ƴiye e mahngo, jamaanu mbanngotoongu nguu hollaa ko jamaanu nde jamɗe njoli, gila oogirɗe mum, ɗo kaaƴe taaynetenoo ngam yaltinde heen jamɗe e geɗe tafanooɗe e ɗeen jamɗe fawaade e pergol hakkille aadee : jeeɓi, bane e kaynirɗe jaka. Ɗoo ne kadi, wejo ngoo refti tan ko e sawaawo sahaa oo. Kala ko reggondirnoo e nder dumunna, ko noon wejo ngoo lelniri. Nde jamaanu nguu yawti jamaanu mbaylaandi, darii ko e yeeso natal mawngal. Ko holsere haawniinde, nde gallaaɗi mawɗi, nataa heen. Nde yiytaa ko e hitaande 1981 e dow haayre wuro Tiisit. Yiyti nde ko ganndo mawɗo biyeteeɗo Robeer Wernee; Ko ɓooyaani koo, Gollorde Ngenndi wonande Paabi Jaatiiji waɗti wiiño haa yiyti nde, yiyi sifaa mayre hay dañaani huɓindaade hitaande nde nde nataa ɗoon. E sikke, sahaa mayre ko gila e jamanuuji ɓennuɗi, ɓooyɗi, ɗi ngoɗɗaani hade-daartol. So a ɓooyii ndaarde nde, nde addantu maa ko mbaydi kaawniindi ngaari-nagge, ɗum woni, so a ndaardii nde yeeso, a sikkittaako e rebbaagu mayre (yeru, waasde nde ƴonngo). Kono kadi, so a ndaardii nde caggal, a yeddittaako ko nde ngaari. Ɗum noon e tonngol, mbiyen holsere Tiisit ndee ko ndurmbeliire. Mbele nde wonaa holsere ndurmbeliire nde Aamadu Hampaate Bah sifotoo e nder deftere mum \" tinndi fulɓe jannginooji\", lomtiinde Geno e dow laral leydi? Mbele kadi, haa hannde, wonaa kayre woni ngaari Appiis mbiyetenoondi Fulɓe ena ndewatnoo e daande maayo Niil to leydi Misra, caggal ɗum pecci ndi, hade mum en ferde e saraade? Ɗacciren wiɗto ngoo fanniyankooɓe fannu oo.\nTeskuya goɗɗo wonande ndeeɗoo tagoore ko naykiɓɓe gonɗe e nguru nguu fof. Ena gasa tawa natatnooɓe nde e oon sahaa njahrunoo e naykiɓɓe ɗee ko pate walla todde, keewɗe yiyeede e won e nayi. Ɗoo ne kadi, mbele haa hannde, en ngonaani e yeeso holsere ɗo goobuuji nay (ɓaleewe, raneewe, oole e woɗeewe) ɗi nagge waawi jogaade renndinaa e mum, hono kadi no Aamadu Hampaate Bah sifortoo holsere ndurmbeliire nii ? E dow ɗum kadi, e nder firooji fanniyanke ɗowoowo wejo ngoo, ndeeɗoo holsere nataande, addaa e Faawru Jaatiiji Ngenndi, nataa ko e nokkuuji ɗiɗi ceertuɗi e nder wuro Tiisit ngoo. Holsere ɓurnde mawnude ndee woniri ko bannge worgo wuro ngoo, ko nde meetereeji nay njuuteendi. Ɓurnde famɗude ndee waɗaa ko e dow haayre jiimtunde e wuro ngoo. Ko nde meeteer gooto e feccere njuuteendi. Nde huccitinaa kadi ko bannge funnaange e teskaade laawol naange. Ɗum firti ko nde huccitnaa ko e naange fuɗoowe, nde ruŋtinaa naange mutoowe.\nCaggal ɗuum ko ayaawo wuro Awdagoos hanki, wuro ngo daartiyankooɓe noddirta kadi Tegdawoos, tuggude e darɗe koɗorde, sanamuuji ɓakke, ñaaƴe e geɗe cuɗorɗe goɗɗe tawi ko ɓakke cuumtaaɗe, geɗe motto (kewe e kerndelle), jarduɗe (cimmorɗe), peesirɗe, kuɗi jaka (ko ɗuum waɗetenoo sammbarde e laamu Ganaa), labale haa e wutteeji jamɗe.\nE nduun wejirdu, wejo ngoo uddiri dame ko ɗereeji kaalis meeɗnooɗi huutoreede e nder leydi ndii gila nde Muritani natti huutoraade ceede Seefaa.\nE wejirdu ɗiɗaɓuru, ɗum woni wejirdu dumunniiru nduu, kaawisi banngotooɗo, so taƴtii damal, ko doggol pille maantiniiɗe to bannge koɗki, baɗnooɗe e Muritani, gila nde neɗɗo fuɗɗii hoɗde heen, ko ena tolnoyoo e duuɓi miliyoŋ, haa arti e duuɓi 2000, ko adii daartol kereceŋ-en. Wiyaama ɗoon kadi ko fulɓe mbiyatnoo jammbel-ƴiiwoonde, laɓal giñci-gañca (laɓi haayre mbaɗki mbeleendi banngeeji ɗiɗi fof), geɗe muukiiɗe ɗe nganndaaka ko nafatnoo, binndi gannde diine ɓooyɗi, kono kadi geɗe kesam-hesamaagu yeeɓaama ɗoon, gila e goobu, cuɗaari, hirkeeji daabeeje, petelaaji, cuuɗi petelaaji, ƴiyal mola ngaaka e taabal mawɗo leydi gadano, hono Moktaar Wul Daddah.\nWejirdu tataɓuru nduu fayti ko e fitiram-gollaagu. Ko ndu 400 m2, ndu woniri ko dow, e etaas gadano. Geɗe bejaaɗe e mayru ko ŋarɗuɗe, belɗe yeeɓde saɗne. Ko hakkilantaagal Muritaninaaɓe timmungal, e nder ceerungal mum e nder njaajeendi mum to bannge pinal e ñeeñal, woni ɗoon. Hay leñol gootol yejjitaaka walla welsindaaka. Gila e kuutorɗe awo aadanteewo haa e cambe awo mbaylaandi, tuggude e lawlawre maama Labbo haa e serem Kalmbaan, geɗe ngaynaaka, gollorɗe wayluɓe, cañu geese e yahdiiɓe mum taññeteeɗi e nder mbaylaandi Kaaw Jarno, maabo e geɗe goɗɗe mahngo ena ɗoon ndiimaa. Aɗa waawi ndaarde kono memde alaa heen, nde tawnoo ko yitere yiyata, junngo ko seyɗaane. Ena ɗoon kadi kaɓirɗe harbiyankooɓe e nate gaadanteeje ƴettanooɗe gila e duuɓi jeytaare. E tonngol, mbiyen faawru jaatiiji Muritani ena ŋarɗi, ena alɗi, ena heewi fannuuji. Jamaanu ngarnoongu yeeɓde wejo ngoo, teskiima ko waɗaa koo, kadi weltiima no feewi.\nGelongal Fuuta, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/08\/15\/mawningol-nalawma-paabi-jaatiiji\/","date":"2019-12-10T16:33:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540528457.66\/warc\/CC-MAIN-20191210152154-20191210180154-00056.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8223787546,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8223787546157837, \"ffm_Latn_score\": 0.09507344663143158, \"fuf_Latn_score\": 0.05095411464571953, \"fuh_Latn_score\": 0.025749333202838898}","num_words":931,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.771,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu hakkunde Farayse e Afrik njoɗinoongu to Nice (Farayse), uddii ñalnde 1 suwee 2010. 33 hooreejo dowla Afriknaajo nootiima heen. Ina jeyaa e ɓeen Jacob Zuma hooreejo Afrik worgo e Abdel Asiis Buutefliika mo Alaseri. Njaafo-ɗon banndiraaɓe, ko haalaa toon, walla ko Sarkosi hunanii toon Afriknaaɓe, himanaani mi, sibu « anndude neɗɗo, ɓuri heɗaade ko haalata ».\nEɗen teskoo tan won hooreeɓe ɓe ngaraani : Umar Al Bashiir, mo Ñaawirde kuuge winndere (CPI) yiylotoo sabu « warhoore neɗɗaagu », e Robert Mugabe mo Dental Orop haɗi naatde Orop, e Kaddaafi mo meeɗaa tawtoreede batuuji hakkunde Farayse e Afrik, e Laurent Bagbo biyɗo wonde arataa so hakkunde mum e Farayse laɓɓitinaaka. Nii woni ko 33 hooreejo leydi e ardiiɓe guwarnama 5 tawaa joɗnde nde. Etee, ko njiy-mi ko hesɗi heen tan, ko haala hooreejo leydi Afrik worgo. Nde o naamnaa hol no o yiyri tawtoregol hooreeɓe arduɓe kuudetaaji, ko wayi no Ginenaajo o e Niiseernaajo o, o jaabii : « min njiɗaano ɓe ndagniree nii, ɓe potaani fotndeede e heddiɓe ɓe. Ɗum ina semmbina koninkooɓe e liɓde laamuuji. Bismaade ɓe ko heptinde ɓe, sibu ko noon ɗum yiyretee e Afrik. Ɓe potaano waawde waɗde kuudetaaji. Ɗum ina luuldii demokaraasi mo njiɗ-ɗen ƴellitde e Afrik o. ». Kono, wonande pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, wonaa ɓeeɗoo ɗiɗo tan ngoni ɓe « laaɓaani ». Sibu, e bismaaɓe ɓe, ina jeyaa heen \"arduɓe kuudetaa walla ardinooɓe golwe ɓesngu (ko wayi no yimɓe Fransafrik, hono Bosise mo Santarafrik, e Sasu Ngeso mo Konngo). Woɗɓe kadi wujjooɓe woote ngam laamaade\". «Ina jeyanoo e hoohooɓe 38 tawaaɓe ndee joɗnde, hooreejo leydi Muritani, hono Seneraal wul Abdel Asiis, jamfiiɗo persidaa siwil toɗɗoraaɗo wooteeji laaɓtuɗi sanne, e nder leydi ngoowtundi kuudetaaji ».\nNgam renndinde batu ngu alaa fof ko Sarkosi waɗaani mbele horeeɓe leyɗe Afrik ina nootoo e batu he keewal. Kono, doole Pari ustiima no feewi e faggudu duunde nde. E njillu ngu o waɗnoo to Bamako, laamorgo leydi Mali e hitaande 2006, Sarkosii wiyiino « Farayse soklaani Afrik ». Kono ellee ko o gultiiɗo, sibu alaa fof ko o waɗaana mbele hooreeɓe leyɗe Afrik ina nootoo e keewal e batu 25ɓu hakkunde Farayse e Afrik ñalnde 31 mee haa 1 suwee 2010. O ɓuri teeŋtinde heen kadi ko ƴellitgol gollondiral faggudu hakkunde Farayse e Afrik. E nder ɗuum o noddii sosiyateeji Farayse mawɗi yo ngar tawtoree batu ngu.\n(…) E nder kitaale capanɗe jeegom, 40% e njulaagu Farayse fayatnoo ko e Afrik, hannde ko 2% tan. Leyɗe winndere ɗee kala ina njiɗi hannde gollondirde e Afrik. Won heen nii puɗɗiima heƴde e duunde he no feewi ko wonaa Siin tan.\nE nder duɗɗi sappo, gostondire hakkunde Afrik e Siin cowiima laabi sappo. Kayri woni hannde ɓurndi waawde gollondirde e duunde Afrik ɓaleejo nde. E hitaande 2008, ɗeen gostondire njulaagu tolniima e 108 miliyaar dolaar. E ko sakkitii ko, Pekee siifondirii e Konngo kam e Niiseriyaa nanondire ɗe hiisa mum tolnii e miliyaaruuji dolaar keewɗi. E ndi maha laabi e estaaduuji e hopitooji e nder duunde he. Siin waɗataa no leyɗe hirnaange mbaɗata nii, hay sarɗi politik gooto ndi fawataa golle mayri e nokku. Kayri fof ɓuri hannde heewde ko gollondirta e Afrik, yeru to Sudaan, to Simmbaabuwee e to Anngolaa. Ndi ɓuri waawde gollaade ko e leyɗe jogiiɗe ngaluuji tago garwaniiji keewɗi, ko wayi no Sudaan, Konngo, Gabon. Kono kadi endi golloo hay e leyɗe ɗe ngalaa ɗiin ngaluuji, yeru to Benin. Hannde o ko Siin ɓuri toon Farayse heewde doole. Sahaa o wayliima.\nSabu Sapon hulde no Siin naatiri e Afrik nii, ɓe ɓeydii no feewi juuɗe maɓɓe e Afrik. Tokiyoo ɓuri waawde gollaade ko e nokkuuji ƴellitaare faggudu, haa arti noon e ndema walla semmbe naange.\nDental dowlaaji Amerik ɓuri gollaade ko e jookdu Gine (Golf Gine), Niseeriyaa walla Anngolaa. Ɓuri woƴde ɓe ko ustude yowitaare maɓɓe e Fuɗnaange ɓadiiɗo to bange petroŋ. Ndi ɓuri gollondirde fof ko e Afrik Worgo, Niiseriyaa e Kenyaa. Kono e ndi ɓeyda jokkondiral mayri e leyɗe kaalooje Farayse, haa arti e Saahel. E ndi jogodii e Mali jokkondire teeŋtuɗe ngam haɓde e Al Kaydaa.\nHay so Inndo ɓurii Siin famɗude dille ittataa ko ndi leydi coftundi e nder duunde Afrik nde, haa teeŋti noon e nder leyɗe kaalooje Engele, yeru Niiseriyaa e Kenyaa e Uganndaa e Malawi. Filmuuji maɓɓe kadi ina korsinaa no feewi e Afrik.\nBeresiil ina jogii darnde teeŋtunde e faggudu Anngolaa, haa arti e fannu petroŋ walla to bannge pinal. Anngolaanaaɓe ɓuri hannde waawde ɗannoraade fof ko to Beresiil, wonaa to Portigaal, leydi njiimnoondi ɗum. Ko noon ne kadi Beresiilnaaɓe heewɓe ina ngara gollaade Anngolaa.\nLeyɗe Golf ina njogii darnde teeŋtunde e faggudu Afrik rewo, e Afrik ɓaleejo kadi, ko wayi no Senegaal. Ɓe ɓuri waade taweede ko e telekom walla njippaagu (hotellerie), ko ɓooyaani ko ɓe keɓii halfineede jiilgol tufnde Ndakaaru wonnoonde e njiimaandi sosiyatee Farayse biyeteeɗo Bolloré. Libi kadi ina waɗa kaalisaaji jonɗi e duunde he, sibu, tuggi Kotonu haa Afrik fuɗnaange, alaa heen ɗo Libi meeɗaani rokkitde kaalis.\nIraan ina jokkondira e leyɗe «ciicaaɗe» bayɗe no Simmbaabuwee. E ndi jogodii e Senegaal jokkondiral moƴƴal, seede mum ko darnde Kariim Wad e goppitgol Kolotild Raayse. Gaa gaa ɗum, laawol Siiyit en ina ɓeydoo naatde Afrik, haa arti to Magreb.\nLaamaandi-ndenndudni (Royaume Uni) ina jogodii e won ɗeen leyɗe Afrik jotondire tiiɗɗe, ɓooyɗe, ko wayi no Kenyaa, Afrik worgo, e Niiseriyaa. Won e Engelenaaɓe cuɓii ko heddaade e jeyeede e won e leyɗe Afrik bayɗe no Kenya, anndiraaɓe hannde « white kenyans » (raneeɓe kenyaa) ; aɓe keewi doole to bannge faggudu.\nAngalteer lomtiima Farayse to Ruwanndaa. Yanti heen Paul Kagamé suɓiima ɗemngal Engele dow ɗemngal Farayse.\nAlmaany kadi ina heewi doole e duunde he : to Namibi, to Niiseriyaa, to Afrik worgo. Almaany ɓuri leyɗe ɗee kala gollondirde e Afrik worgo, fotde 100 000 Almaañnaajo e tawee e diiwaan le Cap o, e wiyde jaaynde Spiegel.\nSo tawii «Faryse soklaani e Afrik », hono no Nikolaa Sarkosi wiynoo e hitaande 2006 nii, « Afrik kadi soklaani e Farayse » haa arti noon e sahaa mo dañal duunde nde ɓeydotoo hitaande kala fotde 5% ko ina wona jooni duuɓi sappo.\nBookara Aamadu Bah\nƳoogirde : Pierre Malet","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/06\/04\/batu-hakkunde-farayse-e-afrik-anndude-ne%C9%97%C9%97o-%C9%93uri-he%C9%97aade-ko-haalata\/","date":"2020-05-26T09:59:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347390755.1\/warc\/CC-MAIN-20200526081547-20200526111547-00200.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6400797963,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6400797963142395, \"fuf_Latn_score\": 0.2928943932056427, \"fuh_Latn_score\": 0.047291532158851624, \"ffm_Latn_score\": 0.01635991409420967}","num_words":981,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.5,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mawɗo leydi, Ko e mbelammo mawɗo fedde taɓital pulaagu international ina won de pelle aduna ɗe fof nani poolgu mon ton to leydi guinee bissao caggal suŋngooji bannoɗi toon ha wadi ni dañndon hen poolgu nde ndaññoɗon 53 %. E iinde taɓɓital puulagu, e iinde am in o, e min mbiyamoon yon njogoro jaam ngam nguɗo poolgu arngu kadi hollitde ngam democratie nana e nder saare Afriki. Fedde tabital pulaagu international ko fedde renndinnde fulɓe won ɓe e 26 leyɗeele afriki e leyɗeele aduna keddiɗe. woni fandaare fedde nde ko ɓamtude pulaagu, ɓamtude peni e ganni fulɓe ngam ni addude deyre hakkunde ɓiɓɓe afriknaɓe. Laamɗo leydi,\npoolgu mon e suŋngooji bannoɗi toon to leydi Guinee Bissao huɓɓi pooye hande e jeese amen, e nder afriki mo bannge hiirnaange, e nder afriki fof kadi sabu gaddagol mum deyre e ɓamtaare. Fedde amen taɓɓital pulaagu international ina jogi yaakare ngam ma on mbaɗ ko foti waɗeeɗe ngam ɓamtaare jaŋde e mecce taw ni hutorte ko ɗemɗe ngeendije ko way no fulfulde walla mbiyen pular. Kadi ina yakora ma on ummono gartagol deyre e nder afriki mo bannge hirnaange, to Mali haani e nder Sahel fof.\nE min ñaagi geno nde keɓaton oɗo bataake e dow jam, e min kollit ma laamɗo leydi hormare min njogi faade e ma President ElHadji Alfa Amadou Diallo President de la Republique de Guinée Bissao, son excellence Oumar Sissoko Mballo","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/14\/umaro-sissoco-embalo-laam%C9%97o-keso-to-ginee-bisaawo\/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=umaro-sissoco-embalo-laam%25c9%2597o-keso-to-ginee-bisaawo","date":"2020-07-06T16:45:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655881763.20\/warc\/CC-MAIN-20200706160424-20200706190424-00067.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9875435829,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9875435829162598}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ahmed wul Abdallaahi woniino Jooɗaniiɗo keeriiɗo Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Afrik hirnaange, to Somaali, e to Burunndi ; hannde ko kanko ardii nokku biyeteeɗo Centre-4S (Centre des stratégies pour la sécurité Sahel Sahara) jooɗiiɗo e Nuwaasoot.\nE miijo Ahmedu wul Abdallaahi, hare ownugol (AQMI …) ina yejjitina yimɓe musiiba ɓurɗo bonde, so njulaagu dorog.\nHay so tawii o sowtaani innde hay leydi ngootiri walla hay neɗɗo gooto, o joopiima kam jokkondiral gonngal hakkunde won ɓeen ardiiɓe leyɗeele kam e pelle e resooji dorog. Min piranii on ɗoo, jokkondiral jaaynde wiyeteende « Afrique Drogue » waɗdunoo e makko.\nAfrique Drogue (AD) : Njeye-ɗaa ko e miijiiɓe wonde hay so hare luulndiinde ownugol ko rowrowre, ittataa ende yejjitina yimɓe musiiba goɗɗo so njulaagu dorog e nder diiwaan Afrik hirnaange oo, haa arti noon e kokayne (cocaïne) . Hol ko tag-maa wiyde noon?\nAhmeddu wul Abdallaahi (AwA) : Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata « lekki mbirnuki dunndu » koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi , kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog. Miɗo haawaa, sibu waɗii sahaa, ko ɗum tan haaletenoo, jaayɗe ko ɗum ngardintunoo e binndanɗe mum en, rajooji e ko ɗum kaalatnoo âlnde fof, ardiiɓe dipolomasi kadi ko ɗum nawtatnoo, miɗo haawaa ko nattini ɗum haaleede jooni. Miɗo sikki hare luulndiinde ownugol ummanaande ndee, so yimɓe ndeenaaki, maa yejjitin ɗum en ooɗoo musiiba hono njulaagu dorog, ngu waɗooɓe ɗum ɓee njiɗaa haalee. Aɓe na tuddini e nder won ɗeen gure laamorɗe, heen sahaaji nii tawa ko yimɓe laamuuji, tawi kadi aɓe lutti hisnude jokkondire maɓɓe. Tee aduna fof ina anndi ! Ko ɓuri haawnaade heen kadi, ko huunde e sarwisaaji kisal leyɗe hirnaange ina nganndi ɗuum, kono ellee ɓuri toppitaade ko hare ownugol ….\nAD : Aan noon, hay ko ɓooyaani koo, jokkondiral hakkunde ownugol e njulaagu dorog haalaama no feewi, haa arti noon e batu G20 njooɗinoongu to Pari …\nAwA : Sarwisaaji leyɗe hirnaange nattii haalde haala dorog soi na kaala ko faati e leyɗe Saahal maa Saharaa. Kono, humpito am to Somaali e to nokkuuji goɗɗi, ina ngaddana mi miijaade wonde geɗe ɗiɗi ina njokkondiri no feewi. Yo won wonande hashish, kokayne … Yanti e ɗuum dadngooji to golf Gine. Ɗee kala ina caabii warhooreeji ɓurtuɗi baɗeteeɗi e faggooji diiwaan oo. Ɗumɗoo ina saɗtini no feewi golle ardiiɓe ɓe ngonaa yeenaaɓe walla sarwisaaji kisal jiɗɗi laaɓal ɗii.\nAD : Mbele wonaa ɗum nii woni ko woodi jooni ? Yeruuji jokkondiral hakkunde hoohooɓe politik walla kisal e tarafik dorog ina keewi hannde e diiwaan oo …\nAwA : Ɗum ina woodi, ina tabiti. Kono nde tawnoo dowlaaji diiwaan oo ngalaa semmbe no feewi, ngaal jokkondiral ina ɓeydoo tan, golle ɗee ina ɓeydoo hittude walla nattude aaɓnaade. Artude e ngonka ngaadoraaka, maa saɗtu no feewi. So a ƴeewii ko woni Meksik e nder leyɗe Amerik Latin goɗɗe, aɗa waawi faamde ko jogori heɓtaade diiwanuuji men ɗii.\nAD : E miijo maa, kamɓe tarafikaaji ɗii, ɓe njettiima ardorde dowlaaji Muritani, e Senegaal walla leyɗe diiwaan oo goɗɗe ?\nAwA : Yimɓe fof mbaɗti hakkillaaji mum en ko e Gine Bisaawo, leydi tokosiri, ina mbiya wonde wontii dowla dorog. Miɗo sikki, hay so tawii ko ɗum goonga, eɗum addana yimɓe ɓee makkinaade ko woni e dowlaaji goɗɗi ɗii koo. Haa teeŋti noon e nder leyɗe goɗɗe hirnaange Afrik , ɗo jokkondire keewɗe ngoodi, rewrude e resooji keeriiɗi, walla hakkunde galleeji walla sifaaji goɗɗi . Tee tarafikaaji ɗii ina njogii mesasuuji ɗi yimɓe njokkondiri ɓee paamata no moƴƴi, so wiyde : « dorog yeeyaaka, huutoraaka e leyɗe amen. Hol ko bonnanta on so min ndewnii ɗum e diiwaan mon. Alaa ko bonnanta sibu faaraa ko nokkuuji goɗɗi … ». Kono won ko ɓe kaalaani. Ɓe kaalaani wonde kaalis dorog in abonna fof. Ina bonna sariya e nuunɗal, in abonna polis, ina bonna kisal. Ko ɓuri ɗoon bonde, ina haɗa haa yoora kos, demokaraasi. Hawde huutortooɓe kaalis dorog e woote ina metti haa ɓurti.\nA.D. E miijo maa, ardiiɓe diiwaan oo ko e maɓɓe ngondi walla ko ɓe muɓɓuɓe gite maɓɓe tan ?\nAwA : E miijo am, yoga e ardiiɓe diiwaan oo ina njokkondiri e tarafik dorog oo, rewrude e jokkondire hakkunde galleeji walla e jokkondire mum en keeriiɗe. Ɗum na addana ɓe dañde jawdi keewndi. Waɗi en wiyde noon, ko ñaawoore waawaa woppitde tarafikaaji ganndaaɗi so tawiino keɓaani yamiroore ummoriinde dow. Ɓe mbaawaa jogaade tiitoonde dipolomasi e ɗannoraade no ɓe mbeliraa so tawii wondaani e bammbugol vurngol toowde. Zum weevaani dallinde. Kono tan, no yoga e pelle dorog Amerik Latin ganndaaɗe newniniraa e leyɗe men nii, ina ngaddana en miijaade wonde aɓe njogii yimɓe e njuɓɓule leyɗe men. So a ƴeewii caɗeele Amerik hawrata ngam gollodaade e leyɗe Amerik latin, eɗen mbaawi wiyde wonde ɗoo e duuɓi garooji (so wonaa ɗum woni ko woodi koo boom), leyɗe hirnaange maa ndañ caɗeele gollodaade e leyɗe Afrik hirnaange.\nA.D. Kamɓe tarafikaaji dorog ɓee, walla jooɗaniiɓe ɓe e leyɗe men ɓee, aɓe njogii mbaawka e wooteeji juɓɓinteeɗi e Afrik hirnaange ɗii ?\nAwA : E miijo Amadou, ko ɓooyii jumpude e wooteeji men, haa teeŋti noon kadi so tawii ko ɗoo ɓe ngoni. A ɓe keewi jawdi. Ɓe coklaani hiisa laaɓtuɗo. A ɓe mbaawi gijaade. Waɗtuɓe hakkille e nokku oo kala ina nganndi wonde tarafikaaji ɗii ina njogii wallidiiɓe to ɓuri toowde e laamuuji men. Ma darnde battin no feewi e woote jogorɗe yuɓɓineede e lebbi paaɗi.\nƳoogirde : RFI\nFiro Bookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/04\/01\/ahmeddu-wul-abdallaahi-yoga-e-ardii%C9%93e-ley%C9%97e-hirnaange-afrik-ina-njokkondiri-e-njeeygu-dorog\/","date":"2021-03-02T13:54:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178364008.55\/warc\/CC-MAIN-20210302125936-20210302155936-00537.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3463617563,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.34636175632476807, \"fuf_Latn_score\": 0.3033875524997711, \"ffm_Latn_score\": 0.2698225677013397, \"fuh_Latn_score\": 0.0759124830365181}","num_words":885,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.337,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCaad: alhaali Caad, caggal nde Idriis Debi Itno maayi, yi'annde mon e faale fedde FACT, gollidugol konunkooɓe toppitiiɓe laamu hakkundewu.\nCaad:Lumndiiɓe laamu noddii seppooji e nder Njamena e nder ca'e goɗɗe\nKo wargol Siidi Brahiim Ulde Sidati hooreejo CMA Azawad battinta e alkawal Aljer?\nRusiya: Aleksi Nawalni egginaama to suudu safrirdu\nBenen: Patriis Talon fooli e ngoo suɓungo laamuyaaku\nKo honno yiiruɗon no woote ɗen Caad, gila e orngal haa e suɓungooji?\nKoɗo men hannde ko Aadah Bani MUUSAA sosiyetesiwiljo Benen\nCaadnaaɓe wootii hanki, Idriis Bebi Itno ko kandidaajo laawol jeegaɓol\nMoy Benaaɓe halfilta fiyakuuji leydi maɓɓe e nder ɗii duuɓi ngarooji?\nHonno yiiruɗon ko Alassan WAATARA ardiiɗo Koddiwaar, newni kon artugol ɓee hooreeɓe ɗiɗo Abijan?\nKoddiwaar: Waatara newnanii Gbagbo e Ble Gude ruttagol ka maɓɓe\nGuwerneman Koddiwaar toɗɗaama e ndee talaataare\nAlhaali suɓungo saatiingo Benen\nUddugol keeri hakkude leyɗe CEDEAO\nTaskaare: Gacce wonɗe hakkunde Dental Leyɗe Erop (Yurop) e Siin\nMiijooji mon e eɓɓoore George WEAH hooreejo Labiriya e uytugol happu laamu ngun\nMiijooji mon e battane accitugol hooreejo kiɗɗo Koddiwaar\nKoɗo men hannde ko Moodibbo Gali SIISE malinaajo hertorɗo kisal e ndeenaagu\nKongo Barazawiil: Denis Sasu Ngesu jooɗitike e jullere laamu laawol nayaɓol\nGolle teeriiɗe walla habbiiɗe Mohammed BAZOUM, laamɗo keso Niijeer\nSuɓngooji saatinaaɗi e nder Konngo Brazzawiil\nKoddiwaar: hooreejo jaagorɓe Hamed BAKAYOKO maayii hannki Alman!\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nRiisii: yimɓe njeenayo toŋanaama Erop e USA, jeye maɓɓe falaama\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/politiki\/","date":"2021-05-16T07:19:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243989690.55\/warc\/CC-MAIN-20210516044552-20210516074552-00383.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7230689526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7230689525604248, \"fuf_Latn_score\": 0.26381269097328186}","num_words":263,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.636,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggude ñalnde 2 Bowte\/ Decembre 2014, lomtiiɓe renndo ngoo to Batirde Ngenndi ɓe (les députés a L'Assemblée National) ene mbaawi haalde he ɗemɗe mum neeniyeeje so ene mbaɗa diskuuruuji mum en, huunde nde, e ko ɓenni, heertinanoo tan ko he ɗemngal Farayse. Kuule kese ɗee newnanii haalooɓe ɗee ɗoo ɗemɗe ngendiije ɗe payɗen limtude, woni Pulaar, Seereraare, Joolaare, Jolfe, Soninkoore e Manndiŋkoore, waawde huwtoraade ɗum en he nder jeewte batirdu ndu tawa heddiiɓe ɓee ne ene mbaawa heɗaade joom mum tawa kanun en nanata ɗum ko he ɗemɗe mum neeniyeeje rewrude he nantingol.\nJokku Taro\nKuule Laamu Ngenndi Senegaal ngam Wallitde he Ɓamtaare Ɗemngal Ngenndiyeewal Pulaar\nFayndaare waɗde ɗemɗe ngenndiyankooje Senegal ɗemɗe pinal, kadi tuugnaade he ɗuum ngam rokkude jaŋde ndee (nehdi) kutorɗe baawɗe jibin'de ngartam nafojam tawa ko jahdu ɗam e kesam-hesaagu e ɓamtaare, ko alaa e sago maa ɗemɗe ɗee mbinndee kadi ɗe naatnee he tippudi jaŋde ndee kanum he kuwtorɗe golle laamu ɗee e kala geɗe nguurndam leydi ndii.\nJokku Taro\nE nder aduna he, kala balɗe sappo e nay (14) ɗemngal ene maaya. \"Ɗo e hitaande 2100,\" wittiyankeeɓe ɓe mbiy \"feccere e ɗemɗe 7000 kaalateeɗe e aduna he ene mbaawi majjude te ko ɓuri heewde e majje mbinndaaka kadi eggaaka e leppi.\" Ɗuum firti so ɗeen ɗemɗe maayi ma ɗe nawar laakara ngaluuji ganndal keewɗi, ko yowtii e daartol, pinal, e gannde taariindi maɓɓe.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/dawrugol\/page\/3\/","date":"2021-10-21T23:18:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6682018042,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6682018041610718, \"ffm_Latn_score\": 0.2014097422361374, \"fuh_Latn_score\": 0.11652608960866928, \"fuf_Latn_score\": 0.011792945675551891}","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.532,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya hiddeekoojo, Yemi Osinbajo,andini dow O yilli berniwol London on ngam O laarana gite maako yaake njamu ardiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari.\nDillani lebbi ɗiɗi jotta ko ardiiɗo Buhari yahi lesdi burtaniya ngam tefre nyawndiigu.\nMr. Osinbajo ballo maako lattuɗo bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya jotta ɗo haalida bee ardiiɗo on her laabi mlengi maatootiro tum, amma O wi handi O yaha O yilla jaagorɗo maako ngam O andina ɗum goɗɗum nder haalaaji sirri ngomnati e faal yeeso ko heɓaa les ardungal maako.\nNde O haalanno kubaru'en nder faada ardiiɗo lesdi fodde ɓe fuɗɗa giidal majaliisa lesdi ngal doggintee kala asaweere fuu, Mr. Osinbajo wii, \"Min yewtidi Wakkatiyel jungle, min haalidi dow kuujeeji ɗuɗɗi , O ɗon nder njamu Oɗo yaake boɗɗe O heɓi njamu no a tammi fuu O ɗo heɓa daama sanne\".\n\"Min ngewtidi ngewta njudka, min haalidi ko 'yatti sa'a go'o oɗo saati kolong\".\nNde O 'yamaa dow yaake wartuki ardiiɗo Buhari boo Osibanjo wii \"ko ɓadi ardiiɗo Buhari wartan O wartan ɓadiiɗum\".\nGurin\/VON","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/13\/kubaru-jamu-ardii%C9%97o-buhari-mo-naajeeriya\/","date":"2022-06-28T09:26:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103360935.27\/warc\/CC-MAIN-20220628081102-20220628111102-00591.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9955869913,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9955869913101196}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.985,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaalnaajo biyeteeɗo Muhammed Mujtaba Jallo, jahroowo e duuɓi 18, almuudo to Duɗal Daarul Iimaan mo Sicap Mbao, hooniima e kawgel 59ɓel Dental winnderewal jaŋde e kuñagol Quraana juɓɓinanoongel to leydi Malesi e lewru mee 2017. Ine tawtoranoo kawgel ngel capanɗe yimɓe woɗɓe ummoriiɓe e leyɗe juulɓe goɗɗe. Rawane ko kanko hawnoo e kawgel jaŋde Quraana e leydi Senegaal, ko jiidaa e tawtoregol makko kawgelaaji goɗɗi to Koddiwaar, Sudaan, Sawuud ɗi o hoonii heen huunde. Waɗi en wiyde Senegaal nawii raay, ko sibu tataɓo oo kadi e ngelɗoo kawgel Malesi, ko suka debbo senegaalnaajo ine wiyee Ndey Jaara Ngom ummoriiɗo to Tuubaa, jahannooɗo Senegaal e kawgel Dubay 2016.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/07\/03\/kawgel-jande-quraana-to-malesi-senegaal-nawii-raay\/","date":"2018-09-23T16:07:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00184.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8062646389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8062646389007568, \"fuf_Latn_score\": 0.07847070693969727, \"fuh_Latn_score\": 0.0730099081993103, \"fuq_Latn_score\": 0.014618203975260258, \"ffm_Latn_score\": 0.013875523582100868, \"fue_Latn_score\": 0.010555297136306763}","num_words":107,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala nde juulde ari, hooreejo leydi oo ina yaafoo dummbanooɓe (sokanooɓe e kasooji), kono, ko ɓuri heewde heen, ko sokranooɓe bonanndeeji renndo. Hikka ne, e juulde koorka hee, o waɗii no o heewnoo waɗde, o yaafiima fotde 72 cokanooɗo.\nKo ɗuum waɗi kadi jaaynde Le Calame waɗde winndannde, ngam jeertinde yimɓe.\n\"Waawde yaafaade dummbaaɓe, ko hakke mo hooreejo leydi rokkaa, kono ittaataa tabitingol hakke oo ina fotnoo tuugaade e sarɗiiji miijaaɗi, hoto wontande yimɓe tanaa goɗɗo.\"\nE wiyde won ɓeen yimɓe ɓadiiɗe nokkuuji ñaawoore, ko ɓuri heewde heen, \"lelnugol doggi fotɓe yaafeede ɓee ina heewi jinngere, sibu hoohooɓe mawɓe, e heedooɓe (awokaaji) e ñaawooɓe ina njumpa heen ngam yaltinde banndiraaɓe mum en sokanooɓe, walla kiliyaneeɓe mum en\" ; hono no geɗe goɗɗe ɗee ngollortee e leydi hee nii, so tuugaade e banndiraagal walla e njeenaari.\nKo ɗum tagi, hitaande kala, ko \"yeeyooɓe dorog e saaysayeeɓe, wuyɓe taƴooɓe anndaaɓe, fawanooɓe kuuge tedduɗe, ɓe mbaɗaani hay lebbi seeɗa e kasoo keewi woppiteede\" e ulleede e yimɓe. Heen sahaaji boom ko warnooɓe koye ngoppittee ngam warde goɗngol kadi yimɓe woɗɓe. E wiyde won ɗiin nokkuuji ɓadtiiɗi polis, ko famɗi fof, warhooreeji tati bonɗi baɗɗi e duuɓi cakkitiiɗi ɗii ko noon ngardi, ko banndiiji ɗi hooreejo leydi yaafinoo e juulde mbaɗi ɗum en goɗngol. Yeru debbo baranooɗo hedde futuro nder bitik mum to jehre kapitaal…\nHannde, yimɓe fof ina nganndi kisal alaa e wuro Nuwaasoot sibu ko e naange e hoore kellew banndiiji teettata kaake janane, njanata e rewɓe, mbarata yimɓe… Yimɓe fof tinii nguykaaji bankeeji BMCI e Attijaari Bank. Ɗum addani jaaynde wootere winndude : « woto mbiyee mim waɗde leydi ndii ko yeru e nder diiwaan hee to bannge kaɓgol e ownooɓe, sibu won konngol gootol cuuɗi men wiyi « hade neɗɗo raddude colli beeyooji, yo raddu juuriiɗi ɗii tawo » (woni yo neɗɗo fittu tawo damal suudu mum hade mum wiyde ina fitta wuro) ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/10\/04\/juul%C9%97eele-e-yaafuyaaji-hooreejo-leydi\/","date":"2018-12-13T22:23:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376825112.63\/warc\/CC-MAIN-20181213215347-20181214000847-00118.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5443885326,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5443885326385498, \"fuh_Latn_score\": 0.2178266942501068, \"ffm_Latn_score\": 0.16685476899147034, \"fuf_Latn_score\": 0.06724634766578674}","num_words":307,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.44,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fooyre Ɓamaare(FƁ) : Nde pellit-ɗaa wonde naalanke hol ɗo puɗɗori-ɗaa?\nIsmaayel (Ism): Ngidii-mi wonde fof ko gamoowo teknoo e h 1998, rewi heen ko naatde e fedde jabbaaji wiyeteende EGZAL e h 1999, rewi heen ko Black Dental h 2000, caggal ɗuum peewtu-mi to Black J e h 2002 refti heen ko sosde-mi fedde FOLKOMEN e h 2004.\nFƁ: Hol ko woni darnde Folkomen hannde?\nIsm: ko yiɗde wuurtinnde pinal fulɓe e ƴellitde ɗemngal men.\nFƁ: Hol njilluuji ɗi puɗɗi-ɗaa waɗde e innde folkomen?\nIsm: Idii fof ko e h 2005 to leydi Maruk e nder wuro Tigmart ; mi yuɓɓinii toon hiirde mawnde no feewi sanne, rewi heen ko e h2007e h 2009 to leydi Farayse e nder wuro Argeles. Mi waɗii njilluuji goɗɗi to Perpignan e Lot e Normandie e to Siwis (Suisse).\nFƁ : Won lefi ɗi puɗɗi-ɗaa fiilde?\nIsm: Mi fiili lefol \"clip en life-giɗo am\" tawii keblu-mi ngol ko to leydi Farayse. Mi fiilii lefi ɗiɗi sinemaa : gadanol ngol fayti ko e sukaaɓe woppaaɓe e laabi ; ɗiɗmol ngol fayti ko e battane sukaaɓe.\nFƁ: Ɗiiɗoo njilluuji fof ko caggal leydi mbaɗaa. Hol njillu maa hiirde Folkomen yuɓɓini ɗoo e leydi men haa teeŋti noon to wuro Nuwaadibu?\nIsm: E lewru deesaambar 2009 mi heɓii tawtoreede koolol ko fayti e naalankaagal to nokku \"Alliance\" Nuwaadibu yuɓɓinnoo, denndaangal naalankooɓe arnooɓe tawtoreede koolol ngol nde mo woni fof hollitnoo ko jogii, ko miin nawi raay kawgel ngel.\nFƁ: Hol ko tagi ɓuri heewde e njilluuji maa waɗi ko caggal leydi haa teeŋri noon to Orop?\nIsm: Ɗoon ene faamnii saabi njilluuhi ɗi ko yahde-mi toon ngam hebleede ko fayri e \"Multimédia e Son e Lumière e sinemaa\".\nƊee geɗe fof mboɗo hannginee toon. Caggal kala heen heblo mi yoɓtira ɓe juɓɓingol hiirde naalankaagal wonnoo taw-mi geɗe men ena wela ɓe, kamɓe tuubakooɓe ɓe.\nFƁ: Hol eɓɓaande nde njogi-ɗaa?\nIsm: Mboɗo ɗaminii yuɓɓinde hiirde mawnde so Allah jaɓii e nder lewru mee to Nuwaadibu.\nFƁ: So min paamii ngon-ɗaa ko e reftooji, hol kaɓirɗe hiirde nde naamnii?\nIsm: Ko e heen tigi wonaa, to kaɓirɗe mi nulanii to leydi Mali joom kooraa e hoddu e karabas e jemmbe, ko hedii ko, ena woodi.\nFƁ: Hol caɗeele njogi-ɗaa e naalankaagal?\nIsm: Idii fof ko to jinnaaɓe-am sibu njiɗaa mi wona naalanke sibu, enen fuutankooɓe ena tiiɗi nde jinnaaɓe men ngoppata gooto e men wona naalanke, haa teeŋti noon e neɗɗo bayɗo no am nii, jahɗo haa ɓaari Alɓuraan, ɗuum ina tiiɗi ko woppetee wona naalanke. Hiirde fof noon ko fodoore Allah woni dow, refti heen ko yiɗde waawi huunde fof.\nFƁ:Hol wasiyaaji ɗi njogi-ɗaa fayde e banndiraaɓe janngiyankooɓe FƁ?\nIsm: Naalankooɓe yo cos pelle, nanngondira, ngona neɗɗo gooto liggondira.\nFƁ : Islaayel a jaaraama, yoo Alla sellin doole, ɓeyda balɗe e barke (aamiin)\nAbuu Kan, Nuwaadibu\nUsmaan Mammadu Lih ɓurɗo lollirde Ismaayel, jeyaa ko Cilaa. Ko ɗoon o janngi ekkol e Alɓuraan haa o joofni e hitaande 1997, caggal ɗuum o janngi ko fayti e informatik e peeynitgol ordinateeruuji e wonde fannuyanke ko fayti e sawtuwol. Ɗee geɗe fof, kala heen geɗel o heɓɓii heen seedantaagal. Ko o cosoowo situuji internet (créateur de sites internet). Ismaayel ko daraniiɗo ɓamtaare leñol sibu omo jeyaa e pelle keewɗe daraniiɗe ƴellitaare pinal maa daraniiɗe kisal sukaaɓe, walla draniiɗe jaŋde yeru fedde Bagodin Education e fedde APE ekn…..\nCaggal golle makko to nokku Alliance Franco-mauritanienne to Nuwaadibu Ismaayel daranii hannde ko naalankaagal sibu ko ɗuum o ɓuri yiɗde, o ɓuri gollanaade, ko ɗuum addani mo wonde naalanke mawɗo keptinaaɗo hannde to Orop haa teeŋti noon e nder wuro Nuwaadibu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/03\/23\/usmaan-mammadu-lih-e-folkomen\/","date":"2019-08-20T18:21:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027315558.25\/warc\/CC-MAIN-20190820180442-20190820202442-00095.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7606345415,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7606345415115356, \"fuh_Latn_score\": 0.11441665142774582, \"ffm_Latn_score\": 0.07115057110786438, \"fuf_Latn_score\": 0.04466189071536064}","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fawre ko Innde renndinndeFawre ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nTeelal Fawre ko Fawre, keewal mum ko Pawe .\nDonngal. Golle tiiɗɗe mettuɗe waɗde kono potɗe waɗeede alaa e sago. Mette ɗe alaa e sago muusee.\nHuunde fawaandeƁeydou firo woɗngo\nTaches\nUne exigence que l'on nous impose. Une charge d'obligation qui nous est dûe.\nobligation\nWhat we are obliged to do","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/27","date":"2020-06-02T14:32:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347425148.64\/warc\/CC-MAIN-20200602130925-20200602160925-00001.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8132663369,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8132663369178772, \"fuh_Latn_score\": 0.06600193679332733, \"fuf_Latn_score\": 0.026124276220798492, \"ffm_Latn_score\": 0.017430605366826057}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde, ganndal biyeteengal hiisiwal ngal ina tawee e kala fannuuji nguurndam. E ngal wiɗtee, e ngal wiɗtiree. Woni ɗamaawu aadee en ko heɓindaade fiyakuuji tago ngoo, anndude ɗi ngam huutoraade ɗi, eeltude ɗi, tiimde ɗi e marde ɗi. So ronkaama kam, dañde no reentorii ɗi. Kono kadi ko ƴellitde geɗe beeɓtinirɗe nguurndam e kala fannu, ñawndirde caɗeele ɗe guurɗo hawrata. E nder heen hiisiwal hollii, kadi ina jokki hollude mbaawka mawka. Woni faandaare ndee windannde ko hollitde en huunde e mbaydiiji ngaal ganndal.\nKo woni hiisiwal ?\nHiisiwal ko kawtal gannde peeñtore mahiraaɗe kisindi dewriwi. Ɗe ɓuri toɗɗaade ko geɗe bayɗe no limoral, maho, cañu e baylol. So wiyaama ganndal peeñtoral, njiɗ-ɗen wiyde ko ganndal ngal soklaani tuugnol memtindiingol, maa jiyatoongol, walla peeñngol e mbaydi wonndi.So wiyaama kisindol dewriwol, yiɗaa joofeede ko dallinagol ganndal ngal. Tippudi miijirndi (wiyateendi Rewriwal) ko ko fawaa, ko ndiin ñaawata kisgol kala konngol. Hisindaade ko sañde daliilu konngol e tuugnaade e ngaal rewriwal. Ngaal rewriwal ne ko cembinol hakkille aadee, kala aadee gonnduɗo e timmal mum ina ardi e kuule diiñorɗe rewriwal ngal. Ɗeen kuule diiñorɗe noon so ngasaama, eɗe njaltina ko ɓuri seeɓde e sañaade, ko woodi goong'ɗi wirnii feeñana kisintooɗo !\nE tonngol, mbiyen Hiisiwal ɓamtat miijagol kisindiingol ngaandi aadee, haa oon waawa tonngude fiyakuuji ceeɓɗi birniiɗi, tawa ngool tonngol diiñii ko e rewriwal. Rewriwal kañum woƴaaka yooɗi\/yooɗaani, ngal woƴaaka feewnitii\/feewnitaaki, ngal woƴaaka moƴƴi\/moƴƴaani, ngal woƴaa tan goongɗii\/goongɗaani. Kala tonngol hiisiwol ñaawirtee tan ko goongɗii walla goongɗaani.\nHol daartol hiisiwal ?\nHiisiwal feeñii e neesu aadeeji waɗii ko ina tolnoo e duuɓi 20 000. Leƴƴi aadee en kala mballitii e mahdi maggal. Ngal fuɗɗii ko e duunde Afrik, e nder nokkuuji ɓurɗi tummbaade e ndeen duunde. Ƴiyal Isaango yiytaa ko to wiyatee hannde Congo RDC, ene tonngaa e maggal geɗe limorankeeje paayodinɗe. Caggal ɗum Misra, Babilon, Perse, Enndo, Geres, Siin, Arab, Latin en kala mbaɗii heen golle pattamlamiije. Hannde oo, ganndal ngal seedanaama diwde ɗum keeri kala, huuɓtidinnde ɗum kala fannu hakkilantaagal e pinal, e ngal ɓamtoo ñalnde kala e ballal wiɗtiyankooɓe yiytooɓe hitaande kala ko ina tolnoo e 100 000 fiyaaku hesu.\nHol no hiisiwal gollortoo ?\nHiisiwal ƴeewata ko faamde e tonngude goongaaji toɗɗiiɗi fiyakuuji tabitɗi e nder tago ngoo, walla ɗi hakkille miijatoo tawo tabitol mumen suwaa seedeede. Hiisiwal ina jogoo mbaydi cifagol maho geɗal (mbaydi maggal e mare toddiiɗe ɗum), cañu maggal (kuule mooɓondiral kette geɗal ngal), baylol maagal (so gollal ƴettaama fawaama e geɗal ngal hol no ngal heɓɓortoo gollal ngal, hol batte gollal ngal e maggal). Ngaal geɗal noon, ciftinen, ina wona limoral, ina wona wempeƴere, ina wona kadi ngal miijo hetti tawa seedanaaka goodal tabitngal.\nHuutoraade geɗe ɗee goodal ɓulnangal ina addana hiisiwal, e kala sahaa, daɗde karallaagal fotde tumaaji keewɗi; won dalillaaji hiisiwal doli, ko maa fadee haa juuta nde karallaagal fuɗɗoo hattannde siynude ɗum. Yeru: Saño Jowotiral kuuɓnungal ngal Albeer Aancteyn fadii fodde duuɓi 80 ko adii ko ina huutoree e karallaagal keeɗtinirɗe (GPS) ngam huutoreede e nguurndam ñalnde kala.\nHiisiwal ko mooɓondiral juɓɓungal hakkunde konngi e dalillaaji mumen. Konngol hawrata ko e sifaa geɗal walla fiyaaku. Ko ɓuri heen heewde ɗiin konngi mbiyatee ko dallinanɗe. Ɗiin ngoni konngi kisɗi ɗi goongɗugol mumen tabiti, ngol firataa so wonaa tawa daliilu oo ina waɗnoo saggere. Kono goongɗugol hiisiwol meeɗngol laataade wontaa firto, huunde wonataa hannde goonga ka aldaa e juumre, wontoyaa fenaande janngo. Hono noon ne, fenaande laatiinde wontoytaa goonga tawa hay dara waylaaka e tippudi hisindirki kii.\nƊum ɗoon ko sifa hiisiwal seertinka-ngal e fannuuji goɗɗi. So a yiɗii waɗde ko firtotaako, alaa e sago ɗowol ngol ndew-ɗaa ngol wona tiiɗngol, laaɓndotoongol miijiyankaagal caɗtungal, ngol yonetaake ko nanndi e goonga, ngol yonetaake ko ɓadii goonga, ngol yiyataa ko feewnitirii goongɗude… Alaa ɗum fof ina gasa tawa won to nafata kono ɗum sifortaake hiisiwal, hiisiwal, ko ina goongɗi tan walla goongɗaani, tawa ina tuugnaa e daliilu laaɓɗo. Ko ɗoo ɗum saɗtiri, kono kadi ko ɗoo faayiida mum fof woni. Sabu hoolaare heɓeteende e ko dallinaa, heɓotaako e ko sikkaa !\nHiisiwal, yumma gannde ?\nHiisiwal ene laatii hannde wonnde ganndal ngal ganndineeje kala cokli huutoraade e won e fannu haa won e tolno. Kono ko Galilee adii tonngude, lollini wonnde ndeke « Tago ngoo winndaa ko e ɗemngal hiisiwal », wonande Galilee ko hiisiwal woni finnde heednde en e faamde fiyakuuji tago ngoo, tolno men e hiisiwal wonata tolno faamaamuya men tago ngo yimɓe ngoni ngoo e nder mum ngoo. Golle gollaaɗe gila ndeen ina cemmbina, ñalnde kala, konngol Galilee kaalangol gila teemedannde 17re. Oon saanga hiisiwal wonnoo maandooje mum ko diidi e limoreeje. Ɗeen maandooje e « waasde », keɓiino tonngude fiyakuuji koode e ɗaŋe. Caggal ɗum hiisiwal ƴellitii maandooje ceeɓɗe ɗe keɓindagol mumen noddi golle keewɗe. Ɓalliwal heɓii dolde ɗeen maandooje kala ngam haaldude e tago ngoo haa waawa tonngude humpitooji. Lowe ɓalliwe kuutorteeɗe hannde e kala fannu karallaagal e kesam-hesaagu sooyniraa ko jiyirɗe hiisiwe, aaftiraa ko juuɗe hiisiwe, tonngiraa ko ɓoggi hiisiwi biyateeɗi potindire, ɗum fof loowaa ko e bataaji hiisiwi biyateeɗi cañe. E ngool bolol juutngol ngaliwal ƴellitaama, kabriwal tafaama, fannuji gannde limti-limtinɗi mahtiima e lelngo hiisiwo.\nHol ko woni hiisiyankaagu ?\nHiisiyaagu ko jikku hiisiyanke sahaa nde o woni e gollaade ndee, ɗum rentini ko ko ɓuri teddude oon sahaa e gite makko (ko wayi no laaɓtam kisindol, daragol hujja…), ko ɓuri jaasde e gite makko (ko wayi no woɗa kawraaɗo, goodgol tintiniingol…). E oon jikku, goodal huunde fawaaki wonnde ɗum mooɓniɗum, fawii tan ko e waasde waas-goodal mum joganeede daliilu. Goonga wonaa jooɗɗo, wonaa moƴƴo walla bonɗo, wonaa cikkaaɗo, wonaa cooynaaɗo walla nih ceediraaɗo yitere, goonga ko dalliniraaɗo kisindol dewriwol. Ko heddii koo ina jogoo faayiida, kono mo wonaa hiisiwo. Kala ko sikkaa, sooynaa, nanndi e goonga kadi joganaaka yeddoore innatee ko « Tuumre » hade mum dallineede. Hiisiyanke alaa hakke waawde tuugnaade e tuumre, ko ɗum jowaɗum haa dañanee daliilu laaɓtungu. Yeru : «Tuumre Feerma sakkitiinde » jooɗiima ko ɓuri duuɓi teemedde tati (300) ko adii ko Anduru Waayils heɓanta ɗum daliilu. «Tuumre Poyenkaare» yowaama duuɓi teemedere (100) ko adii nde Girigori Perelmaan ina sakkana ɗum daliilu. Etee goongɗugol ɗee tuume kala ene laaɓirnoo hakkillaaji yimɓe kono goonga hiisiwa ko laaɓndii koo diwii ɗoon. Hannde tuumre Golbak dañii duuɓi teemedde ɗiɗi e capanɗe jeeɗiɗi e joy (275), haa jooni alanaaka daliilu, waɗde nana yowaa ! Ɗum fof ko hollirde caɗteeki daliilu laaɓɗo mo aldaa e hay sikki gooto. Hiisiyankaagu ko reende hakkille tuugniiɗo e daliilu e kala sahaa.\nMuhammadu Faalil Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/07\/04\/hiisiwal\/","date":"2021-01-16T12:52:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703506640.22\/warc\/CC-MAIN-20210116104719-20210116134719-00379.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5833435059,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.583343505859375, \"fuf_Latn_score\": 0.29061487317085266, \"fuh_Latn_score\": 0.060512565076351166, \"ffm_Latn_score\": 0.05670280009508133}","num_words":1049,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.619,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu Iloyeladi Jaaƴe, Fedde aynaaɓe diiwaan Magaama e gardagol Bah Ifra Abuu to gurel Mammadu Nettu, e cukko makko koolaaɗo kuuɓal Taal Ɗaahiiru Yerel to Numa. Batu nguu waɗi ko to Magaama ñalnde altine 27-01-2020 nder galle Jallo Daawuuda Sam Punayel. Denndaagal gure taariiɗe Magaama ngarii e keewal haa teeŋti e terɗe fedde ndee. Woni sabaabu batu nguu ko ɓamtude ngaynaaka e safrude caɗeele hakkunde remooɓe e aynaaɓe e caɗeele nguura jawdi e leɗɗe cafrooje jawdi. Geɗe keewɗe kaalaama ko feewti e caɗeele ngaynaaka kaa e aynaaɓe men seeɗoyooɓe Mali. Ciimtol fedde ndee ko nii wayi : Magaama ina waɗi kominaaji 8, heen 7 ngarii. Keddiiɗo oo ne ko garoowo. Delegeeji fedde ndee ko 56 delege. Fedde nde naatirtee ko 500 mbu. So lewru dariima piyaa teemedere mbu.\nTawtoraaɓe batu nguu : heeliyabbooɓe mawɓe tawtoraama golle ɗee. Ɓe kaalii haala mbaɗka faayiida sanne, Kaaliidu Jibi Bah to Rajo RTS Maatam, Bah Abda Mali to FM Horkoƴere, Soh Abdul Sammba RFM Ndenndoori. So ngaynaaka haalaama doktoreeɓe jawdi keedataa caggal. Bah Ifra Demmba e Jallo Muusaa to Haddaat. Jogiiɗo njuɓɓudi ginol haala ko Salli Sih Aadama Wat karallo ndema to Cali tawtoraama. Eɗen njetta Jallo Daawuuda Sampunayel sanne batu nguu waɗaa ko e galle makko, gila e ndiyam haa e kuuraa e tuwaalet fof alaa heen ko yoɓaa.\nSalli Sih –Magaama","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/04\/17\/fedde-aynaa%C9%93e-magaama\/","date":"2021-05-12T05:35:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991252.15\/warc\/CC-MAIN-20210512035557-20210512065557-00304.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6242554188,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6242554187774658, \"ffm_Latn_score\": 0.2433176338672638, \"fuh_Latn_score\": 0.10280957072973251, \"fuf_Latn_score\": 0.014341355301439762}","num_words":212,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.553,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gardiiɗo leydi Muritani, jaɓɓiima hooreejo Ibraahiima Muttaar SAAR\nHooreejo Ndenndaandi Islaamyankoori Muritani jaɓɓiima hannde talaata 17 Juko 2021 hooreejo lannda AJD\/MR Ibraahiima Muttaar SAAR. E ngal ɗoon jiyondiral, hooreejo Ghazwaani waawii heɓtinde gila e puɗfuɗi suɓngo ngoo, o ɓuraani ardinde kaaldigal ngenndiwal, sibu alaa fekkuru nguuraangu haa ko ine sabobina kaaldigal. E nder ndeen joɗnde, hooreejo Ibraahiima Muttaar SAAR siftinii fiɓnde lannda kaa yowitiinde e naamndal ngenndiwal.\nKo adii kala, kanko hooreejo Ibraahiima SAAR o anndanii hooreejo Ghazwaani wonde ko fekkuru huuɓtidinndu huurii e nder leydi ndii e fannu kala, jotondirndu e naamndal ngenndiwal. O hollitii heen, sahaa kala daaɗe goytotooɗe banngeeji fof haa nih e nder leñol safalɓe, hollitooɓe laŋkere fawaande e dow ɓaleeɓe Muritani. Hooreejo SAAR, hollitii nde gardiiɗo leydi ndii ñawndata ɗee caɗeele guuraaɗe.\nIbraahiima Muttaar SAAR, ɓeydii heen wonde so dartiyankooɓe ɓaleeɓe Muritani mettinii e toɗɗagol Bees Eli Zayed O. Mbaarek to Task semmbeeji Banngi, ko alaa e sago ko fotde maɓɓe sibu kaan gagga haa jooni ñawndaaka. Sibu so tawiino ka ñawndaama, Kanko Bees O. Mbaarek o toɗɗetenooka, sibu o jeyaa ko e ƴiiƴiiɓe warɓe ɓaleeɓe Muritani.\nO artii ko yowitii e kaaldigal ngal, hooreejo SAAR siftinii wonde lannda maɓɓe kaa ine jokki salaade ɗoon ɗo hooreejo oo suutaani konnguɗi hollirde geɗe guuraaɗe ɗee. E wiyde makko, lannda Ajd\/MR jeytortee kaaldigal ko e dow sarɗiiji naftooji:\n1- Nde hooreejo oo e hoore mum nodda kaaldigal ngenndiwal e dow yimɓe fof.\n2- Ginol golle gonngol e hebleede e oo sahaa ngol, addee ɓe njeewtida heen ngam hollirde garwaniije maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Politque\/a\/ART-2Y73CRBBOB\/Gardii-o-leydi-Muritani-ja-iima-hooreejo-Ibraahiima-Muttaar-SAAR-","date":"2021-09-24T18:38:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00432.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8124880791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8124880790710449, \"fuf_Latn_score\": 0.1527399867773056, \"ffm_Latn_score\": 0.016819939017295837, \"fuh_Latn_score\": 0.01286153495311737}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.683,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":".\nSenegaal – Afrik nani daranii aawre leɗɗe.\nEey – eey aawre leɗɗe ko nafoore mawnde heewnde, kono noon won ko adii aawre leɗɗe.\nKo adii aawre leɗɗe , ɗuum woni reen'de ladde e hisnude ɗum e kuuɓal, nde tawnoo ɗam Allah adii ɗam fayannde.\nSo Allah toɓnii toɓo mum haa heewii, leɗɗe mbiltii ngubiima, puɗii – puɗtii, leydi roondiima huɗo.\nReen'de ɗuum ɗoon haa hisa e jayngol ɗuum ardii aawde leɗɗe.\nLadde nde yo hisne , ko adii yaltin'de kaalisaaji ina sara e yimɓe yo ngaaw leɗɗe, tawa yimɓe ɓe na ngoppaa na cuma ladde, neɗɗo na waawi waɗan'de hoyre mum huurgo haɗoroo naange e toɓo, kono huurgo huuroowo leydi fof neɗɗo hattaani ɗum.\nKo ngoonga en njawaani ko waɗetee e aawre leɗɗe ɗee ko, kono yo annde reen'de aawre Allah nde ɓuri newaade e wiyde ina ňemtina ɗum.\nNeɗɗo na waawi aawde ngesa wuura – wuurna yoga e renndo , kono wuurtin'de leydi ko reen'de e reentaade bonnude ɗum ɓuri newaade e newanaade neɗɗo.\nHikka 2020 leyɗe afrik bayrunooɗe toɓeede e ileede fof toɓaama ilaama haa moƳƳi, tee toɓo e ilam ko jibinta e nafoore ko anndodtaako.\nAdii waɗɗaade e neɗɗo ko reen'de ko woodi ko tawo nde waɗta heen ɓeydaari, kono oo na liɓa 1000 , oya na dartina 0001 yaawataa sukkude saka naftotoree.\nLaame afrik yo potndu heen huunde fof , njeeygu dorog e yammbaa e feewnan'de hoyre mum kaalis no wayiri haɗeede ni, bonnude ladde ne yo haɗire noon, ngati bonnannde ladde ne ko caɗe ɗe ngalaa to kaaɗi.\nOnon aynooɓe , remooɓe\nOnon waaňooɓe, awooɓe\nladde ndee ko wonki mon.\nDuppooɓe Ƴulɓe yo ngon anndaaɓe , mbaasa woppideede tan e ladde, ina mbaɗa ko weli ɗum en e dow nguura aduna fof.\nJawdi leydi fof na foti anndeede , kala gayno anndee , gayno o kadi o annda o mo anndaa.\nNokkere fof ina foti rokkeede deenoowo , kala ko boni e ndeen ladde tawa ko kanko naamnetee, ko ndeen ladɗe ɗe mbaawata hisde , ngati e nder leydi alaa ko foti dudneede , huunde fof na foti anndeede to woni e no woniri.\nAfrik waasa wuurde tan e eɓɓe ɗe tuubakooɓe ngaddani ɗum en, ko alaa e sago afrik eɓɓana hoyre mum, waasa fawaade e eɓɓooji ɗe addanaa.\n<< Hakkunde laaňe seeɗa njaafo-ɗon ina yalti rogere nde : Ko senegaal umminta ɗoo balabe ko ; LECTURE PUOR TOUS, ɗuum ko e ɓɓo ameriknaaɓe, ko amerik addi kaalis mum wiyi ; senegaal ndah jannginir ɓesngu ma ɗemɗe mum en.\nTee laamu sengaal nani hur-hurta e semaine langues national 45 ans, feccere teeminannde ina roŋki sostin'de heen hay dara ellee buuse mo alaa laɓi >>\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/pu%C9%97i-ko-nguurndam-aduna\/","date":"2021-09-27T21:37:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00432.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5147815943,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5147815942764282, \"ffm_Latn_score\": 0.23071184754371643, \"fuh_Latn_score\": 0.20500293374061584, \"fuf_Latn_score\": 0.034755244851112366, \"fuq_Latn_score\": 0.013392585329711437}","num_words":416,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.4,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En njaltiniino e Fooyre Ɓamtaare, tuggi tonngoode 150 haa tonngoode 155, winndannde Muhammadu Faliilu Sih yowitiinde e tiitonriinde : « Huunde e fiyakuuji ɓalliyankooji ».\nNgardiika : Hannde ƴellitaare ina waɗi e aduna hee, teeŋti e ƴellitaare gannde joltuɗe. Ɗe mbaylii mbaydi nguurndam e kala fannu : mahdi, safaara, kaɓirɗe, kaɓtorɗe wolde, daabeeje, karallaagal kesal, ndema, fii-mbeeyu, ekn… Ɗum addani en miijaade winndude huunde e ɗee gannde e ɗemngal men teddungal toowngal ngal, mbele njeɗen kala kuwtortooɗo ngal ngoon humpito. E ndee winndannde kaalaten ko ganndal ɓalliwal, maa en kaal fiyakuuji keewɗi, maa en pir geɗe tago keewɗe. Ciftinen wonnde tago ngo nganndu-ɗen woodi heen tan ko mooɓam e laaytal, wonnde caasam ina jogii heen darnde nde alaa nanndo. Ko ɗee geɗe yimɓe cifatoo ɗoo e yoga e mbaydiiji mum en. Wempeƴere ko fiyaaku njaajngu e ngoo tago. Bempeƴƴe ina coomi faayidaaji kulɓiniiɗi, ko en hollirooɓe ɗi e ndee winndannde. En naatnii kelme keewɗe ngam sifaade ngaal ganndal, kono ciftoren tan ɗemngal Pulaar ko liratoongal etee kelme taƴaaƴe ɗoo ɗee ko ɗaɗi pulaar mbirfiti ɗe. Kala heen helmere naattinaande ina joganaa daliilu ceeɓɗo, janngoowo oo so miijtiima boom ina waawi yiytude ɗi, so ɗum alaa yo oo winndu en.\nE wasiyaade janngoowo oo, ciftinen mo wonnde \"Ganndal noddi ko tiiɗnaare hakkille, alaa mbeɗo heen mi alaa heen, mi wonat heen tan, walla mi waasa heen wonnde. Ngaameela hakkille maraani ganndal. Ganndal kadi ko nokku, ko satiiɓe, nokku ndeeƴngu, satiiɓe faamɓe, ɓe kaljintaa teeyre hakkille dow geɗe caakaneeje. Ganndal wonaa feere ndee e hoyre mum, koko hokkata feere koo woni ganndal. Ɗum waɗi ganndal ko ndaɗɗundi hakkileeri luggiɗndi, tammbiindi kala fiyakuuji ƴoyre\". Ko jaŋde gannde joltuɗe addanta yimɓe ɓosde, ɓosna hakilantaagal mum en e ñeeñal mum en. Ndiwta ko puɗɗii faamnde koo, njaaɓana golle goɗɗe naftooje, ngati nguurndam sabbaaki, ko daɗi ina daɗtee, ko daɗaa ina daɗtoo. Ngeɗu hakkille e ƴoyre ronetaake, heerortaake kono reenete so yiɗaama duumoo e renndo, reeniree jaŋde. Mi jaarii on ko aditii sabu jaŋde mon, teskuyaaji e wasiyaaji njogor-ɗon neldude mi.\nGeɗe kuuɓtidinɗe : E ngoo senngo kollen huunde e fiyakuuji ɓalli e doosɗe dirtugol mum en. Ko adii fof hol ko woni ɓalndu ? Ene wiyere ɓalndu kala hettere mooɓam. So en njiɗii faamnde ko woni mooɓam, maa ngannden kuuje gaditiiɗe, biyateeɗe peceron. Maa en njangto ɗoo seeɗa ko faati e peceron. Kono hade ɗum paamen, e mbaydi huuɓtidinnde, hono geɗe ɗee cañorii : pecoron ndentat ngonta moɓon, kala moɓel jogii ko aalundere mum e sato ndeen aalundere ina mbiiƴa peceron mbiyateekon kuɓwon. Moɓon ndenta cosa moɓtooje, Ko ɗee moɓtooje tiggondirta, mooɓondira ngona mooɓam kaalaten ɗam.\nMOƁEL. E nder aalundere moɓel ko pecoron tiɗɗondiri toon, ko ko wiyatee Gostondiral cembungal saabii ngaal tiɗɗondiral. E mbeeyu ndeen aalundere kuɓwon ina ndimmba, ina mbaɗa \"yaa-ngartaa\", hono no duule catorii leydi nii. E mbaydi weeɗi eɗen mbaawi yiyrude moɓel hono no leydi e mbeeyu mum nii, aalundere ndee woni leydi, mbeeyu nguu loowi kuɓwon. Ko hono noon kadi aalundere moɓel ɓurdiri \"mbeeyu kuɓwon\" teddeendi. Jaggi kuɓwon e sato aalundere moɓel ko ko wiyetee \"Gostondire kuɓpooɗal\". Hono noon ne ko \"Gostondire ɓaaƴal\" saabii mbeeyu leydi e ko seŋii e mum, ɓoccittaako huywoyaa nder weeyo.\nMOOƁTOORE. So yahii haa moɓon cosaama, koon moɓon ina mbaawi, e ballal \"gostondiral kuɓpooɗal\", seŋondirde no bordooɗe ceŋondirirta nii, cosa ko wiyatee mooɓtooje. Reeni fiyakuuji ɗeen ceŋondire ko ganndal Wayliwal. E yeru moɓtoore, eɗen mbaawi haalde Ngurwel, ko kanngel foofatee lawƴa ƴiiƴe tunwuɗe nder ɓalndu, ko kanngel wuuraa tigi, ngel hooretaake no ndiyam nii. So kine neɗɗo ñoƴƴaama tampinta ɗum ko hattaade ngel.\nMOOƁAM. Mooɓtooje, haa jooni e ballal kuɓpooɗal, ina ndenta mbaɗa mooɓam. Kala hannde ko yiyatoo, ko mematoo, ko tinatoo, ko e ndii mbaydi sañirii. Hay yimɓe ko heen njeyaa. So en peccaama, peccitaama haa yettii keltinon kaaɗtukon pamaram, heɓatee ko moɓon. So en ñawii cafrirte-ɗen ko moɓtooje. Ɓe mbayi e men ko no tuufeeje mbayi balal, moɓon mbayi e majje hono no gabbe leydi e gabbe doornde mbayi e tuufeeje, kuɓpooɗal wayi heen no ndiyam wayi e jirɓol.\nKelmeendi\n- Caasam Energie\n- Caasam coftiwam Energie potentielle\n- Caasam dirtiwam Energie mécanique\n- Caasam kuɓɓiwam Energieéléctrique\n- Caasam laytiwam Énergie de rayonnement\n- Caasam nderiwam Energie interne\n- Caasam nguliwam Energiethermique\n- Caasam njaawam Energiecinétique\n- Caastol Amplitude\n- Ganndal ɓalliwal Physique\n- Ganndal Wayliwal chime\n- Gostol caasam Conversion d'énergie)\n- Gostondiral ɓaaƴal Intéraction gravitationnelle\n- Gostondiral cemmbungal Intéraction forte\n- kuɓwon électron\n- Laywel Photon\n- Laaytal Rayonnement\n- Moɓel Atome\n- Mooɓam Matière\n- Mooɓre Masse\n- Mooɓtoore Molécule\n- Ngurwel oxygène\n- Pecoron particules\n- Wem-heltere Micro onde\n- Wem-limoral Nombre d'onde\n- Wem-njuuteendi Longueur d'onde\n- Wempeƴere Onde\n- Wempeƴere falindere Onde transversal\n- Wempeƴere rewindere Onde longitudinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/16\/muhammadu-faliil-sih-huunde-e-fiyakuuji-%C9%93alliyankooji\/","date":"2022-06-27T14:19:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00394.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7470807433,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":38,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7470807433128357, \"ffm_Latn_score\": 0.18762977421283722, \"fuf_Latn_score\": 0.03598764166235924, \"fuh_Latn_score\": 0.022134043276309967}","num_words":742,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He wiyde AFP, Yuɓɓo Jaayɗe Farayse, koninkooɓe Wagner (wagneer) yettiima Bamako haa fuɗɗiima saraade nder leydi hee. Haali ɗum ko leyɗe Orop jeyaaɗe he ɗe koninkooɓe mum en ngoni nder leydi Mali. Ina heen Alamaañ e Farayse e Engele e Kanada e leyɗe goɗɗe. Kono Kolonel Abdullaay Mayga, kalfinaaɗo konngol Ngardiigu Ndenndaandi Mali, hollitii ñalnde 24 bowte (desaambar), ɗuum wonaa goonga.\nKolonel Abdullaay Mayga wiyi « haalooɓe ɗum ɓee yo ngaddu dallillaaji mum en tawa ko ummiiɗi he cewle goonganteeje ». O jokki o wiyi omo siftina « no hono nulaaɓe Oropnaaɓe wonɓe he Mali hannde, jannginooɓe Riisnaaɓe ne ina he Mali ngam doolnude kattanɗe golle koninkooɓe Malinaaɓe ». O jokki o wiyi « yo ngardiigu Mali ñaawe e dow golle tabitɗe, wonaa kay fawaade e kolce-bamɗi ». Amo teskina Malinaaɓe ngollortoo ko jotondire Dowla e Dowla, ko ɗuum tagi aɓe ngollondira tigi e leydi Riis no ɓe ngollondirta e Almaañ e Farayse e USA nih.\nƊee leyɗe Oropnaaje (Almaañ, Farayse, Engele) e Kanada, ko kam en mbayyini ngol kabrol. Hooreeɓe majje mbiyi « … amin ñiŋa ko « merseneer en » carotoo he Mali koo, amin ñiŋa kadi ko leydi Riis wallitta Dental Wagner haa naata Mali. Amin mbasiyoo Riis nde darotoo darnde kellifaaɗo, darnde mahoore diiwal ngal ». Yantii e ɗee leyɗe Oropnaaje, leyɗe goɗɗe hono Beljik, Danmarka, Estoniya, Italiya, Lituwaniya, Norweeja, Hollanda, Purtugaal, Ndenndaani Cek, Rumaniya, Suwed. Ɗee leyɗe fof keedi ko caggal Farayse, nder doole konunkeeje keeriiɗi ɗe ɓe inniri « Takuba ». E wiyde maɓɓe ɓe njiɗi ko wallude koninkooɓe Mali.\nHoɓɓe merseneer en nder Mali\nMerseneer en Riisnaaɓe ina tawtoraa golwole to Ukereen, to Siriya, to Libiya e leyɗe goɗɗe nder Afiriki hono Santarafirik. Oropnaaɓe e gardagol Farayse ndiidi diidol \"boɗewol\", yo Dental Wagneer haaɗ ɗoon. Ɗee leyɗe 15 mbayyini mbiyi \"… ina pelliti jokkude darnde mum en ngam reende kisal ɓesnguuji, wallita haɓde e seɓɓitiiɓe nder Saahal, e tammbaade tabitino deeƴal juutngal\".\nE wiyde maɓɓe, Dental Wagneer fuɗɗiima addude piirooje (diwooje) Riisnaaje to Boowal Piirooje (kanndaa) Bamako Seenu. Ɓe tuddini ko sara gruel Seenu, inan worgo Boowal Piirooje, wonaani hay kilooji ɗiɗi. Ko toon merseneer en Dental Wagneer ngoni. Hannde oo, piirooje keewɗe ina ngadda koninkooɓe Wagneer, \"asiñooreeɓe\" ganndal leydi ina njilloo Mali. Ina sikkaa njoɓdi maɓɓe wonata ko kaŋŋe e kaalis gaasteteeɗo.\nAFP wiyi, hay gardiiɗo jaagorɗe USA, Anthony Blinken, reentinii Mali, hoto dañde caɗeele ngalu, caɗeele dille e kareeli ɗi Wagneer hebori addande ɓe. Wagneer woni ko he les njiimaandi Vladimir Putiin, Hooreejo leydi Riis.\nCiftinen, Mali woni ko he dille seɓɓitiiɓe gila 2012. Al-Qaida e Dowla Lislaam njanti e jattiniiɓe seɓɓitiiɓe ko e golwole-golwole ɗe ngasataa. Banndiiji ngari tawti ɓe. Hay nih konu Mali ina tuumaa ɓurtinde njannguuji e gure. Gila doole Ngenndiiji Dentuɗi (UN) njanti e konu Farayse e konuuji Afirikinaaje, kareeli seɓɓitiiɓe kuuɓnii Burkina e Niijeer. Ko ujune-ujune neɗɗo mboomotoo heen ñalnde kala. Hay sinno koninkooɓe Mali loppitii laamu he 2020 e gardagol Asimi Goyta, ɗum suwaa addude deeƴre nder leyɗe kuufɗe Mali, Burkina e Niijeer haa yettii Beneŋ e Togo e Kodduwaar e Gaana.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/01\/sete-wagner-yettiima-mali\/","date":"2022-06-27T15:07:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00394.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7047052383,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7047052383422852, \"fuh_Latn_score\": 0.19444449245929718, \"fuf_Latn_score\": 0.05078624561429024, \"ffm_Latn_score\": 0.04671737179160118}","num_words":492,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.495,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nhol feere njette ten haa golle mbaasa sattude to sukaaɓe afriknaaɓe ؟\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nhande yewtere nde yowiti ko e sattende ɗe sukaaɓe wonɓe e leydeele afrik dañata to bangal heɓde golle؛ hande ko ɗum ñaw jaajɗo ɗoo e Afrik؛ holko laamu foti wadde ngam safaarude oon ñaw ؟ Mamadu Alajji Lih nootiima yewtere Ko Mbiiɗon ngam jaabaade e ngal ɗoon namdal؛ o jiyaaɗo jannginoowo to jaaɓi haaɗtirde kala ko fayi e faggundu ene andani toɓɓere men hande nde no feewi ؛ o windi defte keewde e ɗum ɗoon؛ E nder yewtere nde kadi men kedo Umar Soh mawɗo fedde yiltooɓe golle ɗoo e Senegal؛ e woɗɓe e woɗɓe","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190713-hol-feere-njette-ten-haa-golle-mbaasa-sattude-sukaa-afriknaa","date":"2023-03-31T13:25:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949642.35\/warc\/CC-MAIN-20230331113819-20230331143819-00538.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.919213593,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.919213593006134, \"fuf_Latn_score\": 0.04977940022945404, \"ffm_Latn_score\": 0.023921575397253036}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.931,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wi Lesdi Naajeeriya wallan Lesdi Sudan habre bee turtube haa bakkeeje mabbe.\nArdiido on suuditi haalakan nyennde jumbaare wakkati O jabbano nulaado Ardiido Fombinaari Lesdi Sudan, Mr Albino Mathom Ayuel haa hodorde ngomnati laamorde Lesdi Naaajeeriya Abuja.\nBuhari yecci nulaado on gannudi ko laarani soynnde rento ko'o tawri waylaari Lesdi Naajeeriya nder 2015 amma nasaraaku hebama dow boyma no.\nO wi\"min laran ko Lesdi mon wontiri dooko min hepta no min wallirta on,\"\nMr Albino Ayuel wi Fombinaari Lesdi Sudan do dari sanne ngan yiiki waddi ragare saatagidku'en haa giifakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/13\/ardiido-buhari-wadi-giidal-bee-ministaen-daroobe-tefre-cubi\/","date":"2023-03-21T23:42:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00264.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8467229605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8467229604721069, \"fub_Latn_score\": 0.15047135949134827}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.608,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalanndu mawndu e ooɗoo ñalawma 14 10 2017 to cuuɗi men Ɓokijawe. Sabaabu ooɗoo ñalawma ko addude ballal e duɗal Qur'aana hono Ceerno Seydinaa Umaar Ka.\nKo gooto e almudɓe Ceerno Moodi Jallo mo Ɓokijawe. Addi ɗeen balle ko fedde wiyeteende Chaine de L'espoir kame jeunesse et developpement. Ko ngam semmbinde ndeenka almuudo. Ko ɗuum waɗi ɓe ñiiɓni Faawru Almuudo, maaro, suukara, nebam kame kaɓirɗe lampaaji. Ɓe mbaɗii bottaari dental ɓe ñaamdi e seeremɓe ɓe e almudɓe ɓe. Sabaabu teskaade caɗeele almudɓe kawrata. Meeri Ɓokijawe hollitii darnde mum hono dararorii e darnde miskineeɓe, jaŋde ekkol kame jaayiyaaji ndunngu, maa daro haa ɓee almudɓe qiimanee e bidsee payɗo arde. Kamɓe seeremɓe ɓe ɓe mbaɗii duwaawu. Kadi eɓe njahdi e ndee yiyannde. Sabu faamde ko ngartam mawɗam fayde e renndo.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/bokki-jawe-dudal-ceerno-moodi-jallo-wallitaama\/","date":"2017-12-18T22:29:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948627628.96\/warc\/CC-MAIN-20171218215655-20171219001655-00437.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6938986778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6938986778259277, \"ffm_Latn_score\": 0.22302070260047913, \"fuq_Latn_score\": 0.056958071887493134, \"fuh_Latn_score\": 0.01842038705945015}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Won kuule Obamaa ƴetti e balɗe cakkitiiɗe ɗee, jogorɗe saɗtinande Trump waɗde ko sappinoo, ine heen ko Amerik salii faddaade ƴettugol hawraande yamiroore Israayiil yo dartin ciiñtugol e leydi Palestiin …\nKo sakkitii koo, hooreejo leydi Amerik jaltoowo oo, hono Barak OBAMA, ƴettii kuule ɗe njogoraani newnande Donald TRUMP waɗde won ɗeen geɗe ɗe sappinoo waɗde so heɓii laamu.\nIne e ɗeen kuule, waasde Amerik falaade Hawraande nde Goomu Kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ƴetti, ɗaɓɓoore e dowla Israyiil nde dartinta ko ciiñtata e leyɗe palestiinaaɓe ɗe keɓti ɗee. Trump ko kuninooɗo heɓtinde wonde Jerusaalem (Al Quds) ko wuro wooto ngo feccotaako, tee ko kam woni laamorgo dowla Israayiil. Ndaa noon njiimaandi wuro ngoo ina jeyaa e geɗe ɓurɗe teeŋtude hakkunde Palestiin e Israayiil, sibu ko kanngo Palestiin waɗi laamorgo mum gila 1988… Hay ammbasadeer mo Trump toɗɗii yo jooɗanoyo Amerik to Israayiil, wiyi wonde so yahii toon, ko Al Quds (Jerusaalem) jooɗoytoo, tawi noon, leyɗe winndere ndee fof ko ittunooɓe toon ammbasadeeruuji mum en ngam hollitde mettere mum en e njiimaandi Israayiil e bannge fuɗnaange wuro ngoo, keɓtinaaɗo ko jeyi Palestiin.\nAlla e ɗuum mettude Israayiil, ɓe nodditii jooɗaninooɓe leydi maɓɓe to leyɗe cakkitnooɗe hawraande ndee, hono Nouwel Selannde e Malesi e Wenuselaa e Senegaal, ɓe ndartinii denndaangal balle ɓe mballatnoo Senegaal.\nKuulal goɗngal ngal Obama ƴetti ko ɓooyaani, jogorngal saɗtinde golle persidaa keso oo, ko haɗde kala gasgol kesol boyli petroŋ walla kuɓɓam e nder nokkuuji geec Antartik e Atalantik. Ɗumɗoon noon, faamaa heen ko Obama woni ko e haɗde Trump waɗde ko sappinoo e cili keewɗi, so wiyde wonde ko wiyetee « weeyo ina ɓeydoo wulde koo woodaani » tee so laamiima maa « ittu juuɗe Nokku Amerik Ndeenka Sato e nguurndam ameriknaaɓe ».\nKuulal tataɓal : Trump e kippu mum kuniima softinde kuulal jamirngal « dewindagol juulɓe » goodnongal ko ɓooyi e leydi hee. Obama fellitii, hade mum yahde, fusde Tuugnorgal juurnitagol yimɓe ummoriiɓe e leyɗe juulɓe naatooɓe leydi ndii, hono « National Security Entry-Exit Registration System (NSEERS) », ngal laamu Georges W. Bush lelnunoo caggal njangu 11 Settaambar. Hay so ngal nattiino huutoreede ne, angal luttunoo dagaade to bannge sariya.\nObama ƴettii feere woɗnde ngam saɗtinande Trump mo nganndu-ɗaa ina wonani ɓadtondiral e Riisi mo Waladimiir Putin. Ndee feere ko yoftaade Riisi e pinde ɗum sabu mum naatde e woote hooreleydaagu Amerik rewrude e njannguuji kuutoriiɗi laylaytol geese (Cyber attaques). So Trump jooɗiima e jappeere hee ne, newantaako ɗum ittude ɗeen kuuge, sibu so o wiyii omo itta ɗe, maa hay yimɓe makko takku mo yiɗde badtitaade no feewi Mosku.\nKo wonaa ɗuum koo, eɗen nganndi, yoga e haalaluuji Trump haalatnoo e kampaañ woote ɗee, ko buubaaji gaɓɓule ngonnoo. So o jooɗiima e jappeere hee, ko ngoɗka, sibu ko golle ɗaɓɓaa ɗoon, tee hankadi « ɗemngal makko nattii wonde e ɓuuɓri, so o yaltinii ngal tan, ngal ŋappete ! ».\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/31\/obama-trump-mi-newnantaa-ma\/","date":"2018-03-17T14:30:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257645177.12\/warc\/CC-MAIN-20180317135816-20180317155816-00068.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7001465559,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7001465559005737, \"ffm_Latn_score\": 0.15357127785682678, \"fuh_Latn_score\": 0.07876250892877579, \"fuf_Latn_score\": 0.06034962832927704}","num_words":462,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.579,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.\nCunnotoongel ngel (sonade\/probe), \"Al-Amal\" hono no ka inniraa he Arabeere, ko laana meha (ka aldaa e neɗɗo). Ka waynorii ko Tanegashima Space Center to worgo Japon ñalnde Aaɓnde he waktu 6:58, waktu Japon ene hawra he 21:58 GMT caggal nde yahdu makka faɓɓitaa lawbi keewɗi sabu kaɗooje weeyo.\nEɗen nganndi oo ɗoo sahaa, leyɗeede keewɗe ngoni ko he daɗndu ene mbaɗda idaa fayde to ɗaŋre woɗeere to. Eɓɓo Emiraaji ngoo tawti ko ngo Tianwen-1 mo Siin (Chine) e Mars 2020 mo Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Gooto e maɓɓa kala ene yiɗi huwtoraade fartaŋŋe ɓattondiral hakkunde ɗaŋre Ngaawe (planete Terre) e ɗaŋre Mbaañ. He biyɗe NASA, he lewru Yarkoma (octobre) maa Ngaawe e Mbaañ ɓur ɓattondirde. Hakkunde majje wonata ko 62.07 miliyoŋ km.\nAl-Amal, ene tijjaa maa yettoyo yirorde (orbite) Mbaañ hedde lewru Colte (Février) 2021, ɗuum ene hawrita e maanditaare duuɓi 50 ko EAD ndenti ngonti gootum. Emiraaji Arabeeɓe dentuɗi, eɗen ciftina, renndini ko Emiraaji 7.\nYiiloo-banngoo fotde hitaande Mbaañ\nHe mbeñdi ɗanle goɗɗe fayde Mbaañ gonɗe e heblaneede ɗe, Al-Amal kanum fiɓaani juuraade he dow ɗaŋre woɗeere nde, kono ka yiɗi ko wanngaade ɗaŋre woɗeere ndee ko ene wona hitaande Mbaañre timmunde, ɗuum ene hawra balɗe 687.\nHayso tawi fayndaare maɓɓe e ngal ɗoo nelal ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji he nder weeyo ɗaŋre woɗeere ndee ne, tiindaare maɓɓe ene ɓuri ɗoon woɗɗude, sabu kuccam maɓɓe tigirigi ko siñcude koɗanɗe to dow ɗaŋre Mbaañ hakkunde ɗo he duuɓi teemedere payɗi arde.\nYiyannde Huuɓnunde\nTuggude he 1960 fayde jooni, ƴeenwdooji keewɗi nelaama ngam sunnoyaade Mbaañ, kono keewɗi heen ndañaani woɗɗoyde boom, walla hayso njettima ne ndañaani juuraade. Ko ɓuri heen heewde ko Amerik neldatno ɗum. Kono gila duuɓi sappo jooni, caggal nde tabiti wonnde waameeji ndiyam meeɗi dogde he ɗaŋre ndee hakkillaaji aduna oo kala ene kuccitani nde.\nOmar Sarif, mawɗo eɓɓo ngoo o ene wiya: \" Ngoo ɗoo ƴeewndo ma rokkir yiyannde heeriinde he ko yowitii he ndee ɗaŋre saɗtunde huɓindaade. Waɗi nguuɗoo njillu wiɗto won'de keeriingu,\" o wiy, \"ko maa ngol ɗoo won laawol gadanol, ngol he mum maa denndaangal annduɓe aduna o ndañ humpito huuɓtodinngo he ko yowitii he weeyo ( atmosphère) Mbaañ he waktuuji ceertuɗi he nder ñalawmaa kanum he saangaaji (saisons) ceeruɗi.\"\nHaa jooni kanko Omar Sarif omo wiya: \"E min njogii estaraateejii ngam addude ballal amen he tiiɗnaare nde aduna oo kala waɗata ngam ƴellitde karallagal-mbaylaandi e ganndal. Ɗeen golle ɗe ngannduɗaa so neɗɗanke fellitii nawde aadee to dow Mbaañ, maɗe mballit no feewi.\"\nEmiraaji Arabeeɓe Dentuɗi ene jogii satilitaaji 9 gollooji gonɗi he yirorde (orbite), kadi eɓe njogii eɓɓo lottude 8 goɗɗi he duuɓi garooji. Eɗen ciftina kadi ɓe neldiino neɗɗo maɓɓe ka dow kammu ngam tawtoyaa luliiɓe to International Space Station.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/07\/20\/nelal-arabee%C9%93e-garwaniiwal-ngam-sunnoyaade-%C9%97anre-mbaan-planete-mars-wayniima-hannde-taw-ko-japon-ngal-duppitiri\/?like_comment=564&_wpnonce=4b5f6e7bd5","date":"2020-09-29T15:17:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401643509.96\/warc\/CC-MAIN-20200929123413-20200929153413-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8463795781,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":49,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8463795781135559, \"fuh_Latn_score\": 0.07037467509508133, \"ffm_Latn_score\": 0.051308177411556244, \"fuf_Latn_score\": 0.02945643849670887}","num_words":481,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.666,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninaama 21feebariyee. Toɗɗii mawningol nguu ñalngu ko batu kuftodinngu UNESCO gila 1999. Kono ngu fuɗɗii mawnineede ko e hitaande 2000, ngam semmbinde keewal ɗemɗe e heewɗemɗiyaagal e keewal pine. Hikka,ñalngu ngu mawniniraa ko e semmbinde ɓallondiral pine. Hono no heewnoo waɗireede, Sokna Irina Bokova, Kuuɓal kuftondinngal Fedde UNESCO nde, waɗii diskuur mo o huccitini e ɓesngu winndere nde. O idii ko siftinde wonde ko hikka woni hitaande 10ɓere mawningol nguu ñalngu.\nCaggal ɗum o wiyi wonde « nafoore keewal ɗemɗe e keewal pine e heewɗemɗiyaal ina heptinaa hannde », tee « darnde ɗemngal e nder tippudi nehdi e jaŋde e pinal e faggudu e nder renndooji men faamaama hankadi ». « Ɗemngal neeniwal,ɗemngal gowlaali gadani cukalel e puɗɗorgal haala mum, ko kam woni ngooroondi daartol e pinal neɗɗo kala. Hannde kadi, jeddi naattii woode, annduɓe kala ina keptini wonde cukalel ɓurata yaawde faamde jaŋde, e duuɓi mum gadani, ko eɗemngal mum neeniwal ». « Ina jeyaa hannde e darnde UNESCO, semmbinde heewɗemɗiyaagal timmotiroowal e ɗemngal neeniwal, e wallitde mbele neɗɗo kala ina waawa ɗemɗe tati : ɗemngal mum neeniwal, ɗemngal ngenndiwal goɗngal eɗemngal gollorgal. »\nMargol ɗemɗe keewɗe, jaŋde ɗemɗe koɗe e firo, ngoni tiiɗe tati politikaaji ɗemɗiyaagal janngo. O wiyi « miɗo ñaagii winndere nde, nde gollantoo hokkude ɗemngal neeniwal hakke mum, tawa noon ko yeeso kormondiral e muñondiral, ngam udditde dame deeƴre e kisal ».\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/02\/25\/21-feebariyee-nalngu-%C9%97emngal-muuynangal-2\/","date":"2021-03-08T13:16:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178375439.77\/warc\/CC-MAIN-20210308112849-20210308142849-00419.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7533372641,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7533372640609741, \"fuf_Latn_score\": 0.08434322476387024, \"ffm_Latn_score\": 0.08384829014539719, \"fuh_Latn_score\": 0.06646259129047394, \"fuq_Latn_score\": 0.01109020784497261}","num_words":220,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.755,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓii madalisajo wakkilanɗo Kebbi Fombinankere, Bala Ibn Na'Allah, nde wolwanno dow mayde ɓiiko Abdulkareem, moo wara e Malali nder diwol Kaduna, owii yoonki ɓiiko ɓuray yoonki kala ɓii Nigeria.\nNder booliɗe ɗerewol ngol o wurtini ñyande Altine\/Aɓuunde, Bala Na'Allah wii, oɗon yelo mayde ɓiiko wallitan e heɓuki wurtorde dow gannuɗii ɗi lesdi ndii yiidata.\nNa'Allah wolaɗon lesdi Nigeria sarde ɗum fee'a amma owii, waɗɓe warhoore nden, na balmi binndigaji ɓee njoogii.\n\"Ɓee keɓi nastuki wuro\/saare mayɗo on hedi coorkel goɗngel dow nƴiiɓaalo ngon\".\n\"Yoonki mayɗo on ɓuray yoonkije ɓiɓe Nigeria'en luttuɓe. Minon leñyol mako, min njaaɓi hoddirore Jewmiraawoo e mayde Abdulkareem. Min nootake noddali dow lenguru juuɗe, min ngii pataakeji foofo, e ngilla foofo, ngam man, yettore wodani jewmiraawoo. Na'Allah wii.\nNa'Allah hako wakilta Kebbi fombinankere, nden ardiiɗo \"Senate Committee on Air Force\" o ɓesdi e wiigo \"Ɗum mettenake Amin sanne eno o wara, amma ɗum hoddirore, boo min njaɓuɓe nde.\nO yetti taadiiɓe\/police ema gomnati diwol Kaduna e tiinaare maɓɓe. Owii Allah ceniɗo hinnomoo.\nSaare jarida Daily trust filli dow Abdulkareem moo duuɓi 36, hanko on ɓiɗɗo gorko mawɗo lee Na'Allah. O warama dow laawol Umar Gwandu, Malali nder gallure Kaduna.\nTaadiɓe\/police wii bonna-bonnalu en ɓen ndillidii moota mako ɓawo\/Caggal nde ɓe kuutiniri sembe ɓee pusi saare mako.\nBinnduuɗo: Hassanu Giɗaɗo Suɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2021\/08\/31\/billaaji-rento-e-nigeria\/","date":"2021-12-05T02:34:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00140.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9966832399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9966832399368286}","num_words":212,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fonadh, e ballondiral e Duɗal Jojjanɗe aadee kam e Ƴellitaare e Afrik (Institut pour les Droits Humains et le Développement en Afrique (IHRDA)) kam e fedde wiyeteende Open Society Justice Initiative New York, njuɓɓinii ñalɗi nagm «miijaade e gartugol mooliiɓe e kuccam ngool gartugol. Pottital ngal waɗi ñalnde 12 e 13 desammbar 2009 to Hotel Tfeyla e gardagol Mammadu Saar, hooreejo FONADH kam e sokna Sheila, hooreejo IHRDA e yonaaɓe joɗaniiɓe leyɗe goɗɗe e leydi men.\nE konngol makko udditirgol, kanko Mammadu Saar o wiyi : «tuggi 2008, lappi 75 njuɓɓinaama ngam artirde moolinooɓe ɓe e leydi taaniraaɓe mum en. Artuɓe ɓe tolniima e 18 000 neɗɗo (worɓe, rewɓe, e sukaaɓe). Won heen koɗtii e nokkuuji mum en bonnanooɗi e kewkewe 1989».\nKo laamu Muritani huninoo artirde mooliiɓe ɓee ko nder ndimaagu, rokkita ɗum en kaayitaaji mum en etaasiwil e jawdi mum en teetanoondi, ko huunde nde Goomu Afrik Jojjanɗe Aadee (CADHP) weltii e mum no feewi.\nE wiyde Mammadu Saar, addani ɗumɗoo fof aamnaade ko nanondiral ngal Muritani e Senegaal e HCR ciifondiri e hitaande 2007 ngal. «Addani ɗum tabitde hare juutnde nde mooliiɓe ɓe kaɓaa, ko nanondiral keɓanongal e Ñalɗi Diisnondiral e Kumpital ngam gartugol mooliiɓe, juɓɓinanooɗi e maayirɗe noowammbar 2007».\n«Gartugol ɓiɗɓe yummiraaɓe men ko taaɓal mawngal ngam ñawndugol doosiyee warngooji e bonanndeeji, hay so tawii noon ina teskaa wonde laamu ngu softanaani udditde e waɗde feere mbele kala bonannde ina ñaawee, huunde nde ñalɗi diisnondiral noowammbar 2007 mbasiyinoo, haa teeŋti noon e cosgol Goomu njaambureewu potngu waɗde wiɗtooji haa goonga o feeñninee». «Hannde, artiraaɓe ɓe kam e pelle renndo ɗe ina ngondi e kulol ». O jokki heen « Laamu Muritani won ko gollii ko teskini ngam ñawndude oo doosiyee e rewrude e Nokku Ngenndiijo Kalfinaaɗo Koɗnugol Mooliiɓe (ANAIR) e ɗooftaade ko hunaninoo ɓe, ɗum fof e nder ngonka renndo e faggudu caɗtuka ». « Ɗeen ɗoon golle ina peeñi e dokkugol moolinooɓe ɓe kaayitaaji keptinirɗi (documents d'identité) kam e ƴettitgol foksineeruuji laamu diiwanooɗi walla taccinanooɗi».\nKono tan Mammadu Saar teeŋtinii wonde «artiraaɓe ɓe kam e pelle renndo ina ngondi e faayre sibu ɗo e balɗe seeɗa golle ɗe ina njogori wiyeede njoofii, ñalnde 31 desammbar 2009, tawi noon ngonka maɓɓe to bannge nguurndam moƴƴaani, yanti heen jooɗaniiɓe laamu e nokkuuji ɗi kollitaani yiɗde rokkitde artuɓe ɓe leyɗeele mum en ndema, yanti heen, ko ɓe woppidaaɓe e koye maɓɓe nde tawnoo alaa ko woni hakkunde maɓɓe e jooɗaniiɓe laamu (haakemaaji e waaliiji), ɓe nganndu-ɗaa, e won e nokkuuji, ngaraani hay bismaade ɓe. Ɗum ina jeyaa e ko saabii keewgol luure jeyi leydi peeñɗe walla cuuɗiiɗe e nder tuddule keewɗe ». Ngoƴa makko ina teeŋti kadi « wonande mooliiɓe to Mali ɓe nganndu-ɗaa alaa ko haalaa e gartugol mum en, alaa nanondiral woni hakkunde Mali e Muritani e HCR, tee so ngaal nanondiral woodaani, HCR alaa hakke wiyde ina artira ɓe ». Caggal ɗuum o yetti IHRDA e OSIWA sabu ballal mum maantinngal e ɗiiɗoo ñalɗi.\nSokna Sheila to bannge mum yettii pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ɗe sabu darnde mum en yo mooliiɓe ngartu. E wiyde makko ɗiiɗoo ñalɗi ko daawal ballitoowal pergol peeje e laabi ngam moƴƴitinde nguurngam artuɓe ɓe.\nFONADH e IHRDA ina nganniyii darodaade mbele artuɓe ɓe ina keɓa leydi, nasiyonaalitee, e darnde mum ndarinoo e renndo he. Ngam ɗum ɗoon FONADH e IHRDAina nganniyii daranaade beldital ngenndiwal e jooltugol denndaangal hakkeeji maɓɓe.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/12\/22\/gartugol-moolii%C9%93e-nal%C9%97i-miijagol\/","date":"2021-12-08T07:27:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363445.41\/warc\/CC-MAIN-20211208053135-20211208083135-00140.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7495242357,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7495242357254028, \"fuh_Latn_score\": 0.12567678093910217, \"ffm_Latn_score\": 0.0759996622800827, \"fuf_Latn_score\": 0.04443696141242981}","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.181,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo Men Hannde Ko Hindu Umaru IBRAHIiM\nSaakitaama ñannde :\nO jibinaama e hitaande 1984 Njamena, CAAD, ko joogarafiyankoojo, katanteejo wonɗo e liddaade mbayliigu weero. Softanɗo kiwal taariindi, neɗɗiyankoojo daraniiɗo hakkeeji neɗɗo. Ko o debbo lolluɗo jeyaaɗo e Fulɓe mboorooro'en. Hari himo jogii duuɓi 15 nde o cinci walde makko Rewɓe Fulɓe taakanɓe Caad.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210105-ko%C9%97o-men-hannde-ko-hindou-oumarou-ibrahim","date":"2022-05-18T10:01:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662521883.7\/warc\/CC-MAIN-20220518083841-20220518113841-00628.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.484808892,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48480889201164246, \"fuf_Latn_score\": 0.45759841799736023, \"ffm_Latn_score\": 0.030618248507380486, \"fuh_Latn_score\": 0.019990522414445877}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Catal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yuɓɓinii ñalnde Hoyre-biir 20\/02\/2016, Ñalngu Kan Aamadu Saydu, ngam siftorde e neldude duwaawu oo musidɗo jaltuɗo aduna, kanko e maayɓe juulɓe kala.\nHol Kan Aamadu Saydu ?\nKan Aamadu Saydu yiyi aduna ko e hitaande 1949 to wuro Likseyba Gorgol. Kan Aamadu Saydu ko gorko ngenndiyanke, cuusɗo, katante jiɗɗo leñol, caliiɗo yawaare,\no jeyaama e ardiiɓe diɗɗe janngooɓe saliiɓe yawaare e peƴtooru ɓesngu leydi ndii, ngam yooltude hujjaaji janngooɓe e tawtoreede dille kitaale cappanɗe jeeɗiɗi(1970) e nder leydi Muritani, ngam haɓanaade jeytaare ngenndi Muritani, e lelnude laawol potal, jeytaare to bannge pinal e faggudu ngam mahde muritaninaajo dimɗuɗo.\nKan Aamadu Saydu nde ari e Nuwaadibu tan jokkiI e catal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar, leelaani tawi catal ngal ina wayla yiilirde mum, o waɗaa Hoyreejo catal Nuwaadibu e hitaande 1979. Tuggi ndeen ko kanko ardii yiilirde catal ngal sabu nuunɗal makko, darnde makko, muñal makko e humpito makko e yarlitaare e coftal ngal o joganii golle ɗe o ardinaa ɗee. O meeɗaani yoomande ɗum, saka aamande ɗum, haa ñalnde o ƴetti Foofto-golle makko e hitaande 2012. Ngalɗoo seedantaagal moƴƴal o waɗanaa ma ɗum gila omo wuuri, e tuma nde catal Nuwaadibu waɗani mo hiirde mbayniigu e sahnga nde o ƴetti Foofto-golle makko, omo hoota Likseyba. Moƴƴinɗo ngardiigu, feewni ngondiigu ina foti manteede gila ina wuuri, mbele ina annda woni ko e laawol moƴƴere ɓeyda, kadi goɗɗo yiya ndeen manoore kañum ne ñemmba, mbele ina daña hono ɗumɗoon. Dañɗo manoore e nder nguurndam mum ina foti siftoreede so maayii.\nKan Aamadu Saydu ko jaajɗo hakkille kadi deeƴɗo hakkille, denndaangal yimɓe ɓe o wuurdi ɓee kala ina ceedtii meɗaani njiyde omo laawii haa o haali konngol ngol moƴƴaani.\nE oon hakkille deeƴɗo, teskoreede mo waawde ɗowde dental sabu hakkilantaagal makko, o ardinaama Batu Mooɓondiral nayaɓu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani njoɗinoongu to Nuwaasoot e hitaande 1983, o ardii batu nguu e dow teeyre, newuya e hakkilantaagal haa ngu joofi e dow jam e kisal, tawi duko waɗaani, fitina waɗaani.\nNanondire paayodinɗe, kadi teskinɗe mbaɗaama e ndeen joɗnde. Kala tawanooɓe nguun batu, ceediima no o moƴƴiniri nguun batu. Ina tawtoraa nguun batu sete mawɗo nelaaɓe Fedde Ɓamtoore Pulaar to Senegaal e gardagol Yero Dooro Jallo, jaalal leñol, (yo Alla yurmo ɓe kamɓe kala yaafooɓe).\nJaltugol aduna Kan Aamadu Saydu :\nKan Aamadu Saydu yalti aduna ko ñalnde Hoyre-biir (aset) 21 korse (suwee) 2014, hedde waktuuji 13 caggal rafi cellal. Ina hawriti e ñalngu suɓngo Hoyreejo leydi Muritani. O wuurii duuɓi cappanɗe jeegom e duuɓi joyi (65), keewɗi nafoore. O mo ɗacci suddiiɓe ɗiɗo, ina heen biyeteeɗo Aysata Kan, goɗɗo oo ina wiyee Jeynaba Sih. O mo ɗacci sukaaɓe sappo (10), heen njoyo worɓe, njoyo rewɓe; yo Alla waɗ e maɓɓe barke, ɓe ndonta jiknaaɗo maɓɓe.\nÑALNGU KAN AAMADU SAYDU :\nKan Aamadu Saydu, e golle mum e darnde mum seedtinnde, e ngardiigu moƴƴu, Catal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare pulaar e Muritani, yuɓɓinii Ñalngu Kan Aamadu Saydu ñalnde aset 20 suwee 2016 to Nuwaadibu ngam siftorde oo gorko paarnorɗo leñol e waɗande mo duwaawu mbele Alla ina moƴƴana mo kanko e maayɓe juulɓe kala.\nÑalngu nguu fuɗɗorii ko silke Deftere Ɓuraana to galle makko Nuwaadibu, e dow gardagol Ceerno Muhammadel Kaamiilu Baro, maayo ganndal, daɗɗo mo ɓurnaaki, peertinoowo annduɓe, jooltoowo majjuɓe, golliroowo sabu Alla mo fanndaaki njoɓdi, e dow nelal Baaba mum, maayo deeƴngo ngo rummbaani, waliyal waliyaaɓe, Ceernal Seernaaɓe ; Ceerno Abuubakri Baro, ganndiraaɗo Ceerno Njaay Baro. Ina catii oo ganndo denndaangal seernaaɓe ardiiɓe jumaaji e jamaaji ɗoo e wuro ngoo, ko wayi no Ceerno Muusaa ganndo joom sahaa to bannge ganndal kadi ceedtanaaɗo ganndal, Ceerno Umaar Jibi Bah to Likseyba , Ceerno Alfaa Ñaŋ to Kayhayɗi, Ceerno Mammadu Bookara Abdul Qaadiri Kan e seernaaɓe woɗɓe ɓe en ndañaani limtude ɗoo.\nNde joɗnde ndee jooɗii, ko Abdul Ajiiju Bah hoyreejo catal ngal ƴetti konngol ngam bismaade yimɓe arɓe ɓee e haalde sabaabu dentinɗo yimɓe ɓee e ndee ñalnde, o haali kadi hol darnde Kan Aamadu Saydu daraninoo leñol ngol e nder diiwaan oo. Caggal ngool konngol udditirgol Ñalnde ndee, o totti Ceerno Muhammadu Kaamiilu konngol.\nCeerno Kaamiilu, salmini renndo ngoo, waɗani yimɓe ɓee yeewtere waaju waɗnde faayida ko fayti e kewu nguu. Kadi o haalani yimɓe ɓee hol ko woni nafoore waɗande maayɓe men ɗiiɗoo kewuuji.\nƊum ina heewi nafoore kadi ko ɓural mawngal wonande maayɓe, sabu kala ko waɗaa heen e duwaawu ko ko jaabetee, sabu ko Alla wiyi ñaago-ɗee kam mi rokka on, O wiyi kadi nduwano-ɗee maayɓe mon. Nde o joofni konngol makko ngol, o yamiri yo silke Deftere ndee fuɗɗo, o rokki konngol Ceerno Umaar Jibi Bah yo uddit silke oo, Ceerno Umaar udditi, Deftere ndee janngaa haa joofi, nde jaŋde ndee joofi, o rokkiti konngol ko Ceerno Muhammadu Bookara Abdul Qaadiri Kan yo waɗ duwaawu timminirɗo deftere nde hono « Khatmu Ɓuraana », nde oon joofni waɗde « Khatmu » oo, ko Ceerno Muhammadu Kaamiilu Baro waɗi duwaawu, belɗo, jurminiino ngam timmin'de golle subaka ɗee, ɓerɗe juulɓe fof kecciɗi sabu duwaawu o welde e yurminaade.\nBanndiraaɓe e musidɓe rewɓe e worɓe kala ina tawtoraa nguu kewu, tawi ɓe ngardi ko yiɗde e korsa oo musidɗo, ceedtanaaɗo wonde dewoowo Alla, mo luutetaake dental jamaa e kala waktu. Almuudo laawol Tijjaani ɗooftiiɗo jamirooje e sarɗiyeeji, ɗuurniiɗo kala kaɗe e ko luunndii sariya e deftere Alla. Nde silke oo gasi, aadi rokkondiraa kikiiɗe to galle pulaar.\nOo kikiiɗe, ko maa mbiyaa ɓuri heewde yimɓe e subaka nde, sabu kala mo dañaano tawtoreede silke subaka oo, arii yeewtere kikiiɗe ndee, ko ɗuum waɗi galle pulaar oo ko haa wukkiti yimɓe, dañii nii arɓe tawi galle oo heewii ndonki naatde, kooti.\nHaa tonngoode aroore njokken e hiirde hee.\nCaam Aadama Alasan,\nKoolaaɗo Kuuɓal Catal Nuwaadibu","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/pulaar.org\/2016\/05\/13\/catal-f%C9%93pm-nuwaadibu-nalnde-ciftorgol-aamadu-saydu-kan\/","date":"2022-08-16T15:47:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572408.31\/warc\/CC-MAIN-20220816151008-20220816181008-00769.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3961665034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.39616650342941284, \"ffm_Latn_score\": 0.2862164080142975, \"fuf_Latn_score\": 0.24764901399612427, \"fuh_Latn_score\": 0.06318411976099014}","num_words":926,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.403,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari mettini kippe de saata gidku'en yaari dow himbe haa fattude Kanam enanta Wase nder Jihawol Plateau way cakantaari Lesdi Naajeeriya,\nArdiido on holli suno muudum sanne bee wiiki rentoobe wadan fodde bawde mabbe ngam yiiki be nanngi saata gidku 'en ben be hiitibe.\nO hokki rentoobe umroore huuduki bee ngomnati Jihakan ngan deppina fitnaaji haa bakkeeje den hawtaade bee heptuki yaariibe kippe den ko yaawi.\nArdiido Buhari yottini kofli foofo muudum yaaki Lenyol sooyube yonkiiji mabbe nden O wi be wadan nohaandi ngan jam lortano giifakan ena Lesdi ndin ndi fuumaari.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/13\/385\/","date":"2023-02-08T00:08:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00098.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9973347187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9973347187042236}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yiilirde TABITAL PULAAKU MALI e Ardagol Abuu Soh ene notdaa batu keeroriiɗo terɗe yiilirde nde fof nde ɓe tawtortee batu nguu ñande 11 Silto 2021, nde jamɗe ɗee keɓi 10 ndee, batu nguu waɗata ko e ñiiɓirde Tabital.\nE taweede ko toɓɓe jojjuɗe eɓɓaa ñande heen, ene yiɗaa kala tergal yoo tawtore.\nKoolaaɗo kuuɓal\nBelko Idriisa Boli\nAvis de réunion\nLe président de Tabital Pulaku Mali, convoque en réunion ordinaire les membres du bureau national, le samedi 11 septembre 2021 à 10 heures. Elle se tiendra au siège de Tabital.\nVue l' importance de l'ordre du jour, qui sera communiqué incessamment, la présence de tous les membres est vivement souhaitée.\nLe secrétaire général\nBelco Idrissa Boly","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/614-2\/","date":"2023-06-03T09:01:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649177.24\/warc\/CC-MAIN-20230603064842-20230603094842-00573.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3545335233,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.35453352332115173, \"wol_Latn_score\": 0.09740797430276871, \"mnk_Latn_score\": 0.07014627009630203, \"fra_Latn_score\": 0.060423169285058975, \"lln_Latn_score\": 0.05670785531401634, \"ffm_Latn_score\": 0.015327220782637596, \"fuf_Latn_score\": 0.014319304376840591, \"nov_Latn_score\": 0.01424295362085104, \"gvl_Latn_score\": 0.012440838851034641, \"mmo_Latn_score\": 0.011980028823018074, \"kbp_Latn_score\": 0.010584368370473385}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.279,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Enen fof ko e awan'de e aawan'de e aynude ɗemngal ngal ngonɗen.\nKo ɓuri heewde e aduna o ko roni – ronaa, ina wayi no hannde fulɓe fof e aduna he ngoni ko e waɗan'de ɗemngal ngal & leňol ngol kampaaň.\nTee en njiyii leňon pamaron nani ngoni mawɓe e dow leňol men jeyangol e leyɗe 20 e ko fawi.\nJooni noon hoko waɗi ɗum e hono mbaɗeten haa ɗuum iwa ?\nIna jeyaa e ko waɗi ɗum ko enen calinoo renndude e jeydude ( jiidude ) en njaggaano pullo ko ɗemngal, njaggunoɗen tan pullo ko mbaydi e golle ayno ɗoon ɗo eɗen kaalira ɗemngal gootal ( pulal )\nƊoo e leydi senegaal jolfuɓe ngoni e laynirde ɗemngal mum'en jolfo woodaani, faamde ɓe ko ɗemngal ngal woni leňol ngol wonaa neɗɗo o woni leňol.\nHiirnaange afrik fof ngara dakaar na kaala jolfe na njibina wontoo jolfuɓe ,ina naŋtii e konngol jolfo woodaani.\nE oon sahaa fulɓe na keddii e hannde noon fulɓe ndenndi kono kadi aduna hannde o ko aduna waaňo tee baaňo heewataa dille , ɗemngal kadi ɓamtoo ko e dille e dillireede.\nJooni noon hono ɓamtooɓe ɗemngal mbaɗata – mbaɗdata e aduna o?\nIna jeyaa no waɗetee huutoraade ɗemngal mum e mbaydi kuuɓal aduna o fof :\nKala mo ina dilla e ɗemngal ngal waasa tonngaade e ko fulɓe tan haalanta , dilliroowo ɗemngal ngal o o wona jaayno walla jirwinoowo o annda ko ɗemngal ngal o haalanta wonaa pullo o tan o haalanta haala ka , so tawii ko yeewtere waasa haaɗde e nafoore fulɓe tan, haala ka ňeɗa nafoore yimɓe fof kala nanoowo ɗemngal ngal yiytoo heen hoyre mum, so tawii ko yimnude naalankooɓe waasa haaɗeede tan e naalankooɓe fulɓe.\nSo tawii ko fijnude naalanke haa teeŋti e guure ( gure ) laamorɗe ɗe e guure mawɗe ɗe , noddaandu ndu waasa heertineede e fulɓe tan, noddaandu fof-fofru noddiree mbele kiirɗe pinen men na mbaɗta fusde wuro hono no wiyretee ni.\nHeen sahaa kadi pijnen nii hay naalanke mo jeyaaka e men , pijnen ɗum e innde nde riiwtaani – heertinaani hay gooto.\nTawa ɗum ɗoo fof ko e ɗemngal pulaar laaɓngal hirjinirtee heblirtee e dow haala ka alaa paltoor, ngati ɗemngal pulaar paho mum alaa e leyɗe men ɗe hay so muumo mum na woodi ne.\nMbaɗen ƳoƳe e pewje haa hoɗdiiɓe pulaar ndoŋka ɗuŋgaade e nooynaade ɗum, paamen ɗemɗe ɗe won heen ɗe hay gooto waawaa ɗuŋgaade e nooynaade mum en.\nNaalankooɓe fulɓe kadi ngona yimanooɓe yimɓe mbaasa won'de yimooɓe yimɓe, ko ɓe njimata ko wona ɓataake doondaniiɗo kala neɗɗo nafoore, kala ɗemngal ngal jimi maɓɓe piraa e mum ɓeen yimɓe njarlibee e ɗemngal pulaar e ngonka leňol mum.\nMbaasen waawnude neɗɗo e yo haal pulaar, kono kaaliren pulaar ko ina addana goɗɗo yiɗde nan'de ɗemngal pulaar.\nHay pullo so a tawii ina lohoo mbaasa wiyde ɗum aan kam ko haɗ ma haalde ɗemngal ma, kono mbaɗaa fewjere ma haa kaaldaa e makko pulaar e geɗe goɗɗe ko wonaa haal ɗemngal ma.\nNgati en ndewiino waawnere haal pulaar – haal pulaar haa ɗuum wontii innde men kono noon ….!\nKala mo ina haala haa teeŋti ko renndaa – renndini fof en haala ɗemngal ngal e mbaydi kuuɓtidinndi – kuuftidinndi , waasa wuurde e haalde ngoƳa mum tan : leňol ngol ɗemngal ngal…\nNdeen hay laamiiɓe leyɗe ɗe maa tawtu en e haalde ɗemngal ngal, tawde ko ɗemngal kaalirteengal ngoƳa leydi fof ngoƳa aduna fof, ina haalana kadi yimɓe fof , ɗemngal so joomo mum'en mbaɗii ɗum noon tan haalete – haaliree.\nƊemngal ko maa reentoo woto wayde no baɗɗo aduna mum keeriiɗo ni e nder woɗɓe ko hocci fof wiya ko miin jeyi jeynoroo ɗemngal tawa jeynoraaki baɗal!!\nNjuurnito-ɗen yoga e no kaalirten e nder renndo aduna o, e poowal ngal yimɓe fof ndenndi poti e mum , ko wayi no wiyde : miin ko mi leňol kaariyol ɓiɗɗo leňol kaariyol, tee ko ngon mi ɗuum ko ina weli mi.\nEey ko goonga kay, kono mbele ɗuum ina jari haalde e opiňo enteernasiyonaal saka noon ɗoon ɗo ngontu-ɗaa neɗɗo leydi fof, pawɗaa koyngal ma e nokku ngu leydi fof jeydi.\nWaɗde ko neɗɗo woni ko ina waawi wuurnude e mawnin'de ɗum tawa fiytaaki heen becce.\nƊemngal ne ko noon tan , kala ko wonetee e leydi e ko sokletee ko ɗuum ɗemngal wonata, garɗo fof tawa ɗum heen ɓiɗɓe ɗemngal mbaasa won'de tawtoyooɓe\nMbaɗten hakkille e yeru moƳƳo :\nKo wayi no yoga jeewte e yoga roɓindo jaayɗe : onon mbanndiraaɓe Ƴeewooɓe – hedotooɓe on calminaama.\nNgoon salminaango accaani – riiwtaani hay gooto, e jeewte loowɗe nafoore kala nanoowo ɗemngal pulaar, ko aldaa e ruttin'de yeewtere nde e heertin'de ɗum e fulɓe tan.\nKo yahde gerngal jaayɗe coňaandi renndo tan haala ɗum e ɗemngal pulal e no soňiranoo ni , haa waɗta hay mo nanaani ɗemngal ngal no feewi ina waawi ni faamde ko ɗemngal kaalataa ko.\nƊuum na addana ɗemngal teddineede e nder ɗemɗe, tawde kay ɗemngal ngal ina nanee na haala ngoƳa dowrowa ndenndaaka leydi fof walla aduna fof.\nƊemngal ngal daroo e ɓittondirde e ɗemɗe aduna ɗe e adondirde e mum'en e denndaangal jol-jole e denndaangal ňalle , haa wonta ko nanɗaa e ɗemngal goɗngal fof tawa a naniino ɗum e ɗemngal pulaar ngal.\nTijjaani aan addannoo ɗum wiyde banndiraaɓe wiyooɓe : mbiimi , wiimi , wiimaami, ndeen o wonnoo ko e renndin'de fulɓe e konngol gootol e guurtol gootol hono no hannde ni , ndeen tawnoo nokkere fof won ko fooɗtatnoo – won ko riiwtatnoo, kanko tijjaani aan yo jurmo yurmo mo yaafoo mo, ko ɗeen pooɗte e ɗeen diiwte o wonnoo e yaltin'de hakkille leňol ngol mbele leňol ngol fof na jogodoo daande wootere no hannde ni.\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/miin-mi-fiyii-baa-%C9%97o-cokka-e-les-ngal-%C9%97oo-le%C9%97kal\/","date":"2024-02-28T19:27:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00164.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4541933537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4541933536529541, \"fuh_Latn_score\": 0.20569396018981934, \"fuf_Latn_score\": 0.18741174042224884, \"ffm_Latn_score\": 0.1490488201379776}","num_words":910,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.339,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hitaande 2015 waɗii ko ɓuri teemedde joyi maayɓe . Hitaande 2016, limoore ndee yettiima teemedde jeegom. Hikka kadi e wiyde Mansuur Elimaan KAN, jaagorɗo kalfinaaɗo joljippo, e nder lebbi ɗiɗi fodde 162 innama Aadee maayii e pelɓondiral otooji ɗum ɗoon ko welsindaare dognooɓe otooji ɓe ɗum saabii o holliri kuule kese ƴettaaɗe yowiitii e dognude oto.\nKo toɓɓe 10 ƴettaa heen ngam ustude aksidaaji ɗii. Kuulal gadanal ngal ko adii fof kala mo ina dogna oto na nawa yimɓe hakkunde gure yaataw a dañii duuɓi 30, . Yanti heen e kuulal ɗimmal, so tawii ko baɗoowo taksi yaataw o dañii duuɓi 25, toɓɓere 3 kala oto yoo jogo wicit teknik. 4 hay gooto hoto waylu oto watta ɗum goɗɗum woni coodaa oto tawa firigoo wonnoo mbaylaa ɗum mbaɗaa heen jooɗorɗe aɗa watta nawde yimɓe, 5 ɓeydude yimɓe ɓe oto oo fotnoo jolnude yeru ko yimɓe 8 o fotnoo jolnude o ɓeyda jooɗorɗe haa wonta yimɓe 10 ɗum koko haɗaa. 6 dognoowo e diiwaan ndognanno-ɗaa pinaa subaka gooto mbaylaa ɗo gannoɗaa. 7 kala jom moto taƴanaama ɗoo e lebbi 6 yo yah sarwiis de miin ɓe peewna natal tonngoode motooji maɓɓe (place matricule) ɗoo e lajal ngal joofde yoɓetaake. 8 kala dognoowo moto fof yoo jogo laafaaji tekkuɗi ɗi. 9 kala mo njolnu-ɗaa kañum ne yoo jogo laafa. 10 ɓurtinde yimɓe ɓee foti jolnude koko haɗaa, ɗeeɗoo toɓɓe 10 woni ko wiyaa mo kala yoo ɗoofto ɗum kala noon mo ɗooftaaki ɗiiɗoo sarɗiiji kala ko kuugal fawotoo e joomum alaa yaafaade.\nAbou GAYE","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/aksidaaji-senegaal-162-maayii-e-aksida-e-nder-lebbi-%C9%97i%C9%97i\/","date":"2018-09-20T00:12:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156314.26\/warc\/CC-MAIN-20180919235858-20180920015858-00386.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8012191653,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8012191653251648, \"ffm_Latn_score\": 0.11896425485610962, \"fuf_Latn_score\": 0.07577003538608551}","num_words":232,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu Pari 2015 njowitiingu e baylagol ngonka weeyo jooɗii ko tuggi 30 noowammbar 2015 haa 11 desammbar 2015 to Pari. Kanngu woni Batu 21ɓu Jeyaaɓe e Nanondiral kuuɓtodinngal Fedde Ngenndiije jowitiingal e Mbayliigu Ngonka Weeyo (COP21). So tawii en mbiyiino « alaa ko dañaa e batu Kopenhag\", hannde eɗen mbiya \"alaa ko dañaaka e batu Pari\".\nWaɗi en wiyde noon, ko ngolɗoo woni go'o ko winndere ndee fof ina nanondira e huunde wootere, e nder joɗnde wootere ; ndeen huunde ko dartinde ɓeydagol nguleeki weeyo, ko ƴettude peeje mbele ngool ɓeydagol nguleeki weeyo ina waasa yettaade 2°C. Ko ɗuum waɗi Barak Obama wiyde \"weltiima e nanondiral ɓujal ngal 195 leydi ciifi ngal. Ko ngal ɓujal sibu ko yeey wona leyɗe winndere ndee kala sibu ko 195 leydi ciifi ngal\" (winndere ndee waɗi ko 197 leydi).\nFayndaare nanondiral ngal ko waɗde feere mbele nguleeki weeyo ina waasa ɓeydaade ko ɓuri 2°C, walla nii ko ɓuri 1,5°C, ɗo tolninoo ko idii mbaylaandi. Ɗum noon, leyɗe ciifɗe nanondiral ngal ina poti sakkude peeje kala mbele ina usta no feewi biimtagol \"gaasuuji gaddooji seer\" (GGS) ; ɗumɗoo noon ɓuri joopaade ko leyɗe mawɗe ɗee, sibu ko kañje ɓuri waawde wukkitde ɗiin gaasuuji e weeyo.\nToɓɓe ɓurɗe maantinde e nanondiral ngal ko ɗeeɗoo :\nKo leyɗe ɗee kunii\nKala ciifɗo nanondiral ngal ina hunii lelnude e siynude peeje ngenndiije ngam ustude wukkito GGS. Ngool ustugol wukkito ko ko ɓeydotoo tan.\nƊeen leyɗe kattanɗe ina poti wallitde leyɗe pamare doole ɗee kaalisaaji e karallaagal mbele ina mbaawa tabitinde nanondiral ngal.\nDowla kala ina foti saaktude, duuɓi joy kala, feere sakki ngam ustude GGS, tawa ina teskii seedantaagal golle winndere ndee fuɗɗii waɗde to oon bannge.\nSeedantaagal golle kuuɓtodinngal gadanal waɗetee ko e hitaande 2023, caggal ɗuum, duuɓi joy kala.\nDokkugol kaalisaaji\nLeyɗe ƴellitiiɗe ɗee kuniima rokkude ngalu kaalis ngam wallitde leyɗe pamare doole ɗee lelnude e siynude politikaaji ustugol wukkito GGS.\nOon kaalis waawaa jaasde 100 miliyaar dolaar hitaande kala, tuggi 2020. Ɗoon e 2025 maa tolno kaalis oo ƴeewte.\nLeyɗe ƴellitiiɗe ɗee ina poti rokkude yeru moƴƴo, duuɓi ɗiɗi kala ɗe kumpita haa laaɓta ko ɗe mballitta.\nEggingol karallaagal\nSiifɓe nannondiral ngal kuniima newnude eggingol karallaagal baawngal wallitde ustude kuutoragol karbon nder faggudu feewde leyɗe pamare doole. \" Leyɗe ɗee kala ina poti wallondirde ngam ɓeydude kattanɗe leyɗe pamare doole mbele mbaawa siynude nanondiral ngal \".\nHol nde nanondiral ngal siifetee ?\nNanondiral ngal siifetee ko to New York hakkunde 22 abriil 2016 e 21 abriil 2017. Ngal fuɗɗotoo siyneede ko nde 55 leydi ciifi ngal, tawa wukkito GGS ɗeen leyɗe ciifɗe ɗee, ko famɗi fof, tolniima e 55% wukkito GGS e nder winndere ndee. Ko waawi heen wonde fof waawaa wonde ko adii 2020.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/pl.essirage.net\/node\/67","date":"2018-12-14T17:38:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376826145.69\/warc\/CC-MAIN-20181214162826-20181214184826-00000.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.90645051,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":41,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9064505100250244, \"fuf_Latn_score\": 0.06488344818353653, \"fuh_Latn_score\": 0.018275830894708633}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.877,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duuɓi 20 jooni, UNESCO ina mawnina hitaande fof ñalnde 21 feebariyee Ñalawma ɗemngal muuynangal. Hikka kadi ñalngu nguu mawniraa ko e yeeso semmbinde keewal ɗemɗe, e kuutoragol ɗemɗe keewɗe. Ko ɗum firti ? Keewal ɗemɗe ngal (diversité linguistique), ko hollude wonde ko leydi heewata ɗemɗe koo, ko ɓural mawngal wonande ndiin leydi. Ɗum noon, enen Muritaninaaɓe eɗen poti anndude wonde ɗemɗe men nay (4) ɗee ko ngalu, wonaa teppol. Kuutoragol ɗemɗe keewɗe (multilinguisme) kadi ko ɓural, sibu ko huunde wallitoore ƴellitaare.\nKo ɗuum tagi jooni, faandaare Unesco e mawningol ñalawma oo ko hisnude keewal ɗemɗe e semmbinde nehdi e jaŋde tuugiindi e ɗemngal muuynangal.\nIna anndaa wonde lewru kala ko ina wona ɗemɗe ɗiɗi ina maaya, njahda e ngalu pinal e ganndal. Kono kadi, teskaama jaŋde tuugiinde e ɗemngal muuynangal ina ƴellitoo, haa teeŋti noon e kitaale gadane jaŋde ɗee. Ko noon kadi, ɗemɗe muunaaɗe ina ɓeydoo huutoreede e nder nguurndam renndo.\nHikaa hawri ko e UNESCO ina mawnina hitaande 70ɓiire Bayyinaango winndereewo hakkeeji aadee. Ina wiyaa e ngoon bayyinaango wonde alaa paltoor sabu ɗemngal foti woodde, nder ɗuum UNESCO ina weltii e ko bayyinaango ngoo firaa e nder 500 ɗemngal e ko fawi koo : « Neɗɗo kala ina waawi ɗaɓɓude denndaangal hakkeeji e denndaangal wellitaare kaalaaɗe e nder ngooɗoo bayyinaango, ko aldaa e paltoor gooto, wonaa paltoor leñol, maa goobu nguru ɓalndu, maa njogoram, maa ɗemngal, maa diine, maa miijo poltik walla miijo waawngo wonde kala, maa iwdi renndo, maa dañal, maa jibinannde walla ngonka mbaawka wonde kala. »\n(kuulal 2 bayyinaango huuɓtodinngo jojjanɗe aadee, 1948).\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/05\/02\/nalawma-winndereejo-%C9%97emngal-muuynangal-2018-keewal-%C9%97em%C9%97e-e-jande-%C9%97em%C9%97e-keew%C9%97e-ko-kuutor%C9%97e-jojju%C9%97e-wonande-%C6%B4ellitaare-duumiinde-kam-e-dee%C6%B4re\/","date":"2019-01-17T13:58:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583658981.19\/warc\/CC-MAIN-20190117123059-20190117145059-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5907598138,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.590759813785553, \"fuf_Latn_score\": 0.357410728931427, \"fuq_Latn_score\": 0.026258420199155807, \"fuh_Latn_score\": 0.023074030876159668}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.628,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wonaa fuunti, wonaa tinndol, ko goonga laaɓɗo, ko kabaaru koolkisaaɗo, goongɗinaaɗo : petroŋ ina waawi feewnireede ndiyam geec. Ko ɗum woni ko annduɓe \"konu-diƴƴe\" leydi Amerik mbaɗi, so waylude ndiyam geec, mbaɗta ɗum kuɓɓirɗam (carburant). Ɗum noon US Navy udditii yonta petroŋ mo alaa ɗo haaɗi.\nYowitaare to oon bannge jooni wonta daarol. Leyɗe galɗirnooɗe petroŋ kala, yo cakku peeje goɗɗe, sibu ɗoo e janngo ɓadiiɗo ko wonnoo doole maɓɓe koo iwii.\nKo goonga noon e ooɗoo sahaa ko feewnata ɗaam kuɓɓam koo ina ɗeɓi tiiɗde seeɗa to bannge njaru, sibu ko hakkunde 1 000 mb e 2 000 mb wonande liiteruuji 3, 7 kala. Kono ko e fuɗɗoode tan, eɗen njenanaa ɓooyataa peeje njiytee, lelnee ngam newnugol peewnugol oon petroŋ, so tawii kay yeeyooɓe e alɗirɓe petroŋ hannde ɓee njooɗaaki heen.\nƊum firti kadi ko yowitaare men e geec ko ko ɓeydotoo, haa teeŋti noon kadi ooɗoo petroŋ ɓuri laaɓde e moƴƴude e sato men. Ɗum jiidaa e ɓure jotondirɗe e ɓeydagol nguleeki weeyo. Nde tawnoo ndeeɗoo feere tuugii ko e kuutoragol gaas karbonik (CO2) caayɗo e diƴƴe geec, posnoowo ndiyam mum, ina wayi no so ɗum waɗtii golloreede, hankadi wontata tan, ko gaas karbonik mo ngukkitten e weeyo oo, diƴƴe geec moɗa ɗum, enen kuutoren ɗum ngam feewnude kuɓɓam… Nii woni o ɓeydotaako heewde e weeyo, ɗum noon, batte aadee e ɓeydugol nguleeki leydi maa darto.\nBatte majjum to bannge faggudu e politik e ƴellitaare so ɗum waɗtii huutoreede no feewi, hay gooto anndaa ɗo kaaɗata : denngaangal leyɗe takkiiɗe geec maa mbaɗtu feewnande koye mum en petroŋ mum en, laamuuji hoorameeji ɗi doole mum en tuuginoo e njeeygu petroŋ yo nganndu laamu mum en fayi ko e solde.\nƳoogirde slate.fr\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/05\/27\/petron-haa-heewi\/","date":"2019-01-17T13:28:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583658981.19\/warc\/CC-MAIN-20190117123059-20190117145059-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5586857796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5586857795715332, \"ffm_Latn_score\": 0.36668795347213745, \"fuh_Latn_score\": 0.05584164708852768, \"fuq_Latn_score\": 0.011161088943481445}","num_words":276,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗii duuɓi jawtuɗi winndere ndee kala ina faayani ngonka Leydi men ndii. Ɗum saabiima batuuji winndere e tuugnorɗe e nanondire hakkunde leyɗe : ɗuum woni ko anndiraa ɓeydagol nguleeki weeyo ngol biimtagol cuurkiiji gaas karbonik kam e bonnugol dunli ekn caabii. Yimɓe njeertinaama ko ɓooyi, ɗee geɗe ina mbaawi saabaade « kawjugol ngonka weeyo », woni yimɓe mbaɗta yiyde toɓooli ɓurtuɗi e nokkuuji olnooɗi, walla yooro e nokkuuji leppunooɗi …\nSo ɗum araani ne, won ko puɗɗi-ɗen yiyde heen : cumuuli to leydi Riisi, toɓooli ɓurtuɗi to Afganistaan, to Siin, e nder Afrik hirnaange ekn … ɗum fof ko maale paaynuɗe. Ɗumɗoo ko wonande Leydi ndi nguur-ɗen e dow mum ndi. Kono wonaa kayri tan tini mbayliigaaji, lewru e naange ndaɗaani heen.\nNaange men ina teskoraa coftal ɓurtungal e ooɗoo sahaa. Annduɓe ɓe mbiyi ɗum wonaa maale moƴƴe. Lonngotooɓe asamaan ɓee nii ceediima e balɗe jawtuɗe ɗe, goobuuji e timtimi jooɗɗi e nder kammu, haa arti noon ko anndiraa « peeral gulli leydi » (aurores boréales). Ɗumɗoon noon ina seedtoo wonde naange men nge naatii coftal caggal mudda « ɗoyngol ». Alet ɓennuɗo o nge wukkitii e faru tonuuji keewɗi plasma (woni «gabbe doondiiɗe» (atomes ionisés), jaaɓanɗe leydi men ndi. Ina wayi no ko puccital naange nii. Ɗeeɗoo gabbe naange, so pottitii e fooɗo sulɗeewo leydi ina waawi saabaade mbayliigaaji teeŋtuɗe joggiiɗi batte e geese yiite (réseaux électriques) walla onndooji hertz (woni emisiyoqaaji teleeji kam e kaɓirɗe elektoronik gonɗe e diwooje). Eɗum waawi battinde e heɗɗaawo sulɗoweeyo (magnétosphère) ngo, jojjungo wonande nguurndam e leydi, nde tawnoo ko kanngo falantoo en heenebere naange (vent solaire).\nCoftal naange ko huunde anndaande, waawnde jooɗtoreede, sibu ende arta duuɓi joy e feccere kala, tee njuuteendi mayre ina wona hedde duuɓi 11. E oon sahaa e nde wukkita e kammu he ngabbon keewkon, tawi won heen ngabbon ɓuri leydi mawnude. Nge wayri ndeen softeende ko e hitaande 2001, caggal ɗum nge naatani ɗoyngol luggol, juutngol haa diwti aadaa. Jooni, annduɓe ɓe ina njenanaa ko nge finnge.\nLewru ina ɗoomtira seeɗa seeɗa\nNate ɗe laanel wiɗto (sonde) ameriknaawel gootel ƴetti, caktaaɗe ñalnde 19 ut 2010, ina kollita ɗoomtugol lewru. Ɗumɗoon noon ko ko wayli sikkeeji annduɓe kala jowitiiɗi e lewru. Hol ko nate ɗe kolliti ? Ɗe kolliti ko lewru men nduu ɗoomtii fotde 100 meeteer e nder « hanki ɓadiiɗo » woni e nder duuɓi miliyaar cakkitiiɗi ɗi !!!\nKo ɓuri ɓallaade en, nate ɗe ina kollita kadi jaajtugol peri (gebbi) e dow laral lewru e nder duuɓi 40 cakkitiiɗi ɗi.\nCiftinen tan wonde lewru, e cukaagu mum, ko ina wona jooni miliyaaruuji nay hitaande, ina wulnoo. Gila ndeen ndu ɓuuɓtii. Ko jooni noon annduɓe ɓe paami wonde haa hannde ndu woni ko e ɓuuɓtude, ɗum woni ko saabii ɗoomtugol kaalangol ngol. Ko ɗum kadi faamnini ɓe yerɓooji lewru baɗooji sahaa e sahaa ɗi, ɗi ɓe cikkatnoo saabii ɗum en ko kaaƴe janooje e lewru … Ɗumɗoo noon anndinii ɓe wonde lewru wonaa tagofeere maaynde, hono no ɓe cikkirtunoo.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/08\/13\/leydi-lewru-e-naange-pinii\/","date":"2020-04-06T20:45:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371660550.75\/warc\/CC-MAIN-20200406200320-20200406230820-00163.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6288182139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6288182139396667, \"fuh_Latn_score\": 0.26038479804992676, \"fuf_Latn_score\": 0.060829222202301025, \"ffm_Latn_score\": 0.04463106393814087}","num_words":474,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗemɗe Afriknaaje 13 tawateeɗe he nder Google Translate\nGoogle Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.\nƊeen ngoni ɗeeɗoo ɗemɗe ɗe payɗen jaŋtaade. Africans,1 Xhosa, Zulu, Seshoto(Afrique du Sud), Amharic (Eccopi), Hawsa, Igbo, Yoruba (Nigeria), Malagasy (Madagascare), Swahili (leyɗee keewɗe Fuɗnaange e hakkundeere Afrik), Somaali (Somalie), e Chichewa (Malawi).2\nSo en teskiima he nder ɗemɗe 13 Afriknaaje ɗe jaŋtiɗen dow ɗe, ma en taw ko ɓuri heen heewde ko ɗemɗe Fuɗnaange walla Fuɗnaange-Worgo Afrik, ko heen tati (3) tan ngoni ɗemɗe Hiirnaange Afrik. Woni Hawsa, Igbo, e Yoruba ko Nijeryanaaje. Geɗal goɗngal teskinngal kadi ko e nder ɗemɗe nay mawɗe he nder Nigeria ɗe ko Pulaar\/Fulfulde tan woni ko tawaaka heen. Sikke alaa, ko weltaare mawnde wonan'de kala ɓiyɗo Afriknaajo haa ɓuri teeŋtude noon e ngenndiyankeeɓe mayri haɓantooɓe ngam ɓamtaare ɗemɗe ngenndiyankeeje mayri, yiyde ɗemɗe Afrik ene cawndondira e ɗemɗe goɗɗe winndere e nder dingiral ɓamtaare e karallaagal dowrowal. En njejjitaa noon huwtoraade o ɗoo fartaŋŋe ngam siftinde ngenndiyankeeɓe Fulɓe ko ɓe meeɗaani yejjitde boom, ɗum woni \" Aduna ko mi yahii, haɓɓu paɗe maa ngabboɗaami kono wonaa mi parii heblo njehen\". Aduna ko ɗannungal ngal aldaa e ñallinde walla hiirnude; ñalnde kala ko dawol, ñalnde kala ko kiirndol. So a ñallinii tan dawnooɓe mbirtomaa. Nde kiirndataa tawa ɓe ngoɗɗi, hay punndi maɓɓe majjirma. Aduna men hannde ko aduna mbaylaandi e karallaagal. Won ko golletenoo hanki duuɓi cappanɗe walla ni teemedde, tawo hannde gasnude ɗum ene newoo e nder yontere. Waɗinoon ko hannde karallaagal waɗɗii ko e dow hirke duleendu. No ɓamtaare way yaawde hannde ni ko noon kadi daɗeede way yaawde. Kala ɗannotooɗo mo wonaa jom himme toowɗo tawa kadi ko jooɓiiɗo e ngal karallaagal kesal ko yoni, laawol makko liiltat. Jommbaani boom, maayde makko e laawol tawa o yettaaki jaaƴorde makko.\n1Hayso Africans iwdi mum ko ɗemngal Oropnaaɓe ceekodaangal he ɗemngal Holandanaaɓe (Dutch) ne, haalooɓe ɗum ɓe ko raaneeɓe Afriknaaɓe jeyeeɓe he ɗeeɗoo leyɗeele: Afrique du Sud, Lesotho, Malawi, Namibie, Zambie, e Zimbabwe.\n2 Malawi, Zambie, Mozambique, e Zimbabwe. E ngal anndiraa kadi he innde Chinyanja walla Nyanja he woon e nokkuuji he ɗeeɗoo leyɗeele:Mozambique e Zambie.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/02\/23\/%C9%97em%C9%97e-afriknaaje-13-tawatee%C9%97e-he-nder-google-translate\/?like_comment=279&_wpnonce=5091c4174e","date":"2021-10-22T01:18:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00515.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8326513767,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":56,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8326513767242432, \"fuf_Latn_score\": 0.13688768446445465, \"fuh_Latn_score\": 0.02254740707576275}","num_words":401,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.749,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duɗal Murtuɗo to Beelinaaɓe mawninii ñalawma 8 mars\nÑalnde alkamiisa 08 mars 2018, Duɗal Baaba leñol Mammadu Sammba Joop mawninii ñalawma debbo, ɓe cinkiima, ɓe cuɗiima, ɓe cinkiriima comci jooɗɗi baɗaaɗi natal makko kanko Murtuɗo, ɓe mbaawii hollirde wejo geɗe paayodinɗe ɗe e ballondiral e fedde rewɓe Beelinaaɓe, ɓe mbaɗi jeewte tati baɗɗe faayiida. Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar ngal Kayhayɗi nuldii toon goomu, caggal bismaango maɓɓe. Ko noon ne kadi ɓe mbismiima ɗeeɗoo gure : Jowol, Rinnjaw e Jookee. Wuro fof nuldii yimɓe. Yahannoo toon catal Kayhaɗi ko Usmaan Ñaan (hooreejo catal) e Daawuuda Sammba Ndonngo, e Aamadu Abuu Soh e Umaar Alhajji Caam.\nWejo waɗngo faayiida holliraama, darnde rewɓe Beelinaaɓe ina laaɓti sanne, ɓe kollirii geɗe keewɗe tawi ko kamɓe e koye maɓɓe peewni ɗum, walla ngollii ɗum : kalbe, paɗe, caabune, comci, cabune Aloweraa, gowe, comci goobaaɗi, guufiya, ñebbe, lujumaaji, sikke alaa ko darnde e njuɓɓudi njibini ɗeeɗo geɗe baɗɗe faayiida.\nYuɓɓini yeewtere cellal jibinirgol ko musiɗɗo Saada Aan, karallo to bannge cellal,meeɗnooɗo wonde hooreejo catal e nder Nuwaasoot. Ceerno Saada Aan famminii tigi rigi darnde debbo e nder cellal jibinirgol, darnde debbo e nder galle, o hokkii wasiyaaji feewde e debbo cowiiɗo, feewde e debbo so ɓadiima jibinde e caggal nde Geno hokki ɗum sago mum, o haalii nafoore muuynam meham haa timma lebbi jeegom, e tonngol, o famminii no feewi ko feewti e cellal jibinirgol.\nCeerno Daawuuda Sammba Ndonngo, kalfinaaɗo jaŋde e nder catal Kayhayɗi yeewtii ko feewti e nafoore jaŋde haa teeŋti e jaŋde rewɓe. Caggal nde o firi hol ko woni jaŋde, o wiyi jaŋde ina feccoo e pecce tati 1. ko nehdi woni ngooroondi kala jaŋde : ko jinnaaɓe njannginta, neha, yeru cukalel wiyee ndaar yeeso maa, jiimtu e loonde, salmin baaba kaari, ekn. 2. janngude binndi (Ɓuraana, ekkol tuubakiri). 3. janngude fannu ngam joom mum waawa gollaade. Caggal ɗum o weddii naamndal hol potɗo janngude ? Jaŋde ina waɗɗii neɗɗo fof. Ko debbo ɓuri haandude e janngude sibu debbo darnde mawnde jogii e nder galle ndee, ɗum noon, moƴƴi ko o waasa humaade e binndi. Debbo ko ƴaañorgal ɓesngu. Kala gorko joom geɗal ɓaggii ko e debbo tiiɗɗo. Debbo wonaa sara e leñol. Jaŋde debbo ina heewi nafoore.\nCeerno Kaaliidu Aan waɗii yeewtere feewtunde e diine Lislaam. Caggal yettude joomiraaɗo e juulde e nulaaɗo (JKM), o jaarii no feewi duɗal Baaba Leñol, ɗo o janngi Pulaar. O jaarii ceerno makko hono sokna Mayram Daddaa Aan e yarlitaare mum, o wiyi diine Lislaam ari ko yaltinde jojjande debbo, Alla heewii nde limti juulɓe kala, o wiya juulɓe Alla rewɓe e juulɓe Alla worɓe, o yaltinii geɗal debbo haa timmi. Fukii diine ko yumma Kadiijata, wonani nulaaɗo yumma, baaba e cuddiiɗo. Lislaam salaaki golle debbo, debbo ina golloo, yumma kadiijata gollinii nulaaɗo, nde nulaaɗo huli o deeƴnii hakille mum. O hokkii yeruuji keewɗi, o wasiyiima yo en pasno ɗemngal men, ñemmben golle Mammadu Sammba Joop Murtuɗo, Tijjaan Aan e woɗɓe ngenndiyankooɓe daraniiɓe ɗemngal Pulaar.\nAamadu Faalel Sih ƴettii konngol ngam hollude weltaare mum e golle baɗaaɗe ɗee, e nder ɗuum o hokkii wasiyaaji moƴƴi. Musiɗɗo Umaar Raasin Njaay dilloowo tigi to bannge pinal fulɓe tawtoraama hiirde ndee, kam e naalaŋke fulɓe Sokna Miñel Njaay, ko kañum uddiri hiirde ndee yimre welnde. Sukaaɓe duɗal Baaba leñol njirwinii hiirde nde ɓe njimi jimɗi Pulaar belɗi, wondude e tinndinoore.\nHade goomu Catal Kayhayɗi, ɓe keɓii juuraade ɓesngu Faalel Sih. Duusi ɓe ko ardiiɓe Duɗal ngal.\nDuɗal Baaba leñol e gardagol Ibrahiima Punayel Aan, Mayram Daddaa Aan, Faama Soh, Habii Sih, Mayram Ibraahiima Ñaŋ, Baydi Ñaŋ, Ndey Kamara, limtetee ko e duɗe ɓurɗe wuurde e Fuuta. E ngal janngina no feewi. E maayirɗe hitaande 2017, terɗe 50 Beelinaabe naatii e catal Kayhayɗi, ɗuum ko yettude Alla no feewi. E ballal Alla, hannde Duɗal Baaba leñol dañii boowal ngam wonana ɓe ñiiɓirde, heddii tan ko darnude heen huunde. Eɗen mbiya yo Alla wallu !\nEɗen mbaawi wiyde Beelinaaɓe Gural Abdul Kadeer Aan, Muhammadu Sih (Binndo Enfer d'Inal), Muhammadu Faalil Sih (Binndo Hiisiwal e Pulaar), Ñaŋ Sileymaani mawnininii tigi ñalawma debbo. Ko waɗi faayiida haalaama toon, e nder teddungal mawngal. Heewɓe mbaawii tawtoreede ɗeeɗoo golle. Yo Alla nawru ɗum yeeso, hokka en tawtoreede mo wuuri tawa eɗen ɓeydii e diine men, eɗen ɓeydii gollude ko nafata en.\nUsmaan Ñaan, hooreejo Catal FƁPM Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/07\/13\/du%C9%97al-murtu%C9%97o-to-beelinaa%C9%93e-mawninii-nalawma-8-mars\/","date":"2022-08-20T05:19:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573908.30\/warc\/CC-MAIN-20220820043108-20220820073108-00370.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7153941393,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.715394139289856, \"fuh_Latn_score\": 0.17421479523181915, \"fuf_Latn_score\": 0.0628867894411087, \"ffm_Latn_score\": 0.04059911146759987}","num_words":700,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.801,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nGolorgal e joljolde e keblugol nguura mbelle no waɗi ngartam e sukaaɓe rewɓe e nder Afirik\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Aminata Sow Njaay mawɗo Daɓɓel Evens. Oo dillata ko e joljolde et keblugol nguura e ñamri.Rfi fulfulde waddi e makko yewtere e golle ngal gollorgal ngal O darni","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191229-golorgal-e-joljolde-e-keblugol-nguura-mbelle-no-wa-i-ngartam-e-sukaa-e-rew-e-e-nde","date":"2023-04-01T23:16:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296950363.89\/warc\/CC-MAIN-20230401221921-20230402011921-00784.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4515865743,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4515865743160248, \"fuf_Latn_score\": 0.32869473099708557, \"ffm_Latn_score\": 0.13505099713802338, \"fuh_Latn_score\": 0.059194158762693405, \"fub_Latn_score\": 0.02111835777759552}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.236,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.461,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mooɓondiral 7ɓal fedde ndee wonii tigi mooɓondiral kesamhesaagu. Ɗum woniri ko e sifaaji ɗiɗi (2).\n1. Ko idii fof to bannge kuccam e paandaale fedde ndee\nGila nde fedde ndee sosaa e hitaande 1974 haa e oo sahaa, ɓurnoo teeŋtude e faandaare e golle mayre ko haɓde e humambinnaagu rewrude e jaŋde mawɓe nder ɗemngal Pulaar. E daawal paangal ngal woni faandaare mayre rowrowre ko nehdi ɓiyleydaagu e daranaade laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala e waɗtude ɗe « ɗemɗe jaŋde, ɗemɗe ɓamtaare, ɗemɗe gollorteeɗe, ɗemɗe ɓamtaare nder renndo ». E nder ɗuum « donngal FƁPM ko wallitde mahngo miijo e dillere ɓiyleydiire ngam hokkitde leƴƴi Pulaar, Sooninke e Wolof timmal hakkeeji mum en to bannge pinal e ɗemngal. Ɗumɗoon noon ina ɗaɓɓi heblo ardiiɓe ɓee e juɓɓule fedde ndee to bannge kattanɗe karallaagal golle e nehdi Ɓiyleydaagu.\nE ngalɗoo daawal golle ɗee fof poti ko naftude happannde « laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ». Hujjinango mum maa heble, facciree e mbaadi ciynotoondi nder denndaangal fannuuji fedde ndee : jaŋde, kumpital, pinal ekn. Hirjino ɓesngu huuɓtodinngo waɗee, denndaangal waawɓe jogaade tiiɗnde e jogiiɓe mbaawka ƴettude ngaal kuulal njokkondiree ngam ɗuum.\nTafde dillere ɓesnguure aaɓnotaako ɗoon ɗo sukaaɓe e rewɓe ndaraaki heen, ɗo renndo ngoo e kuuɓal waɗaani ɗum haaju mum.\nHirjino kadi ɗaɓɓi ko kumpital moƴƴal rewrude e kuutorɗe ɓurɗe yuumtude goodaaɗe hannde.\nƊumɗoo fof noon kadi wonande fedde ndee, yahdata ko e nehdi e jaŋde e jaŋde mawɓe, e tonngugol humpito fedde ndee e oo fannu ngam « tafde weeyo binndol softinoowo janngugol ɗemɗe ngenndiije, haa teeŋti e pulaar (kirjingol, jeewte, jirwine, jaayɗe, defte, limlebbi, jamminooje, ɗakkaaɗe, ekn. » e « ƴellitde pinal, ñeeñal e ngalu ndonaangu fulɓe ; haɓde e humambinnaagu e majjere…».\n2. To bannge yiilirde hesere ndee\nKo terɗe 2 fat (nder 17 yiilirde yaltunde ndee) keddii e yiilirde hesere ndee. Kadi, so en ƴeewii to bannge duuɓi, yiilirde ɓennunde ndee, nde toɗɗaa e 2003 ndee, hakindo duuɓi mum woɗɗaani 60, tawi noon hakindo duuɓi yiilirde hesere ndee woɗɗataa 50 hitaande. Ɗum noon firti ko sukaaɓe naatii ardorde ndee. E nder terɗe 11 ɗee heen 7 haa 8 ina mbaawi siforeede sukaaɓe. Limoore rewɓe kadi ɓeydiima e yiilirde hee, sibu ɓennunde ndee ko debbo gooto waɗnoo, jooni ɓe ngonii tato. Eɗen njaakorii tan nguu kesamhesaagu maa battin e coftal fedde ndee.\nMuttaar","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/01\/23\/moo%C9%93ondiral-7e-f%C9%93pm-wonii-tigi-moo%C9%93ondiral-kesam-hesaagu\/","date":"2023-06-10T01:20:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00174.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7885934114,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7885934114456177, \"ffm_Latn_score\": 0.13702955842018127, \"fuf_Latn_score\": 0.057878538966178894, \"fuh_Latn_score\": 0.011098391376435757}","num_words":361,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.773,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Alfalah (galle Alhajji Mahmuud Bah, almuɓɓe Alfalah e sehilaaɓe mum) mawninii ñalnde 4 lewru saawiyee 2014, e gardagol Umaar Alhajji Mahmuud Bah, hitaande waɗtunde duuɓi capanɗe tati e jeegom duttagol Alhajji Mahmuud Bah mo Jowol (yo yurmeende Alla won e makko, barke Alla saroo e ɓesngu makko). Kewu nguu waɗi ko to duɗal Alfalah to Madiina 3, tuggude e 14w30h haa 20w15h.\nNde jamaanu nguu ari haa jooɗii, fadndanooɓe, ɓe ngaldaa e ngantuuji ɓee fof ngardi. Adii waɗeede ko silki quraana tedduɗo oo. Nde deftere Alla ndee joofii, ko mawɗo Alfalah hono Umaar Alhajji Mahmuud Bah waɗi duwaawu e ɗemngal Arab. Nde o rowi, o waɗti e Pulaar. O salmini jamaanu ngarngu nguu, o yetti miñiiko en ɓee, o jaari almudɓe e sehilaaɓe Alfalah e kuuɓal. O sakkitorii ko haalde rokketeeɓe konngol e joɗnde ndee : Alawi Maalik Bah e Abuu Mborom Gelaajo Bah.\nAlawi Maalik Bah haali ko e innde ɓesngu Alhajji Mahmuud Bah e kuuɓal. Caggal calminaali e koofnaali faade e jamaanu njooɗiingu nguu, ko ngol konngol o nantini banndiraaɓe : « Kala nannooɗo wonde galle Alhajji Mahmuud ena waɗnoo caɗeele, yo anndu ɗeen caɗeele ngiwii hannde, Alla ittii ɗe haa laaɓi cer. Luural alaa, peeral alaa hankadi e hakkunde ɓesngu nguu, ko peewal tan woodi. Ko Umaar Alhajji Mahmuud woni mawɗo amen minen fof, kilifa am, gardiiɗo mo min ndewi. Alla jaaraama, on jaaraama ».\nAbuu Mborom Gelaajo Bah haali ko innde almuɓɓe Duɗal Alfalah. Caggal salminde banndiraaɓe tawtoraaɓe, o ɓuri abbaade ko e golle Alhajji Mahmuud Bah, teeŋti e yimre jaaroore nde o waɗnoo e Sayku Umaar Taal, e sahaa nde ari, kanko Alhajji Mahmuud Bah e tata Kuñakaari. O sakkitorii ko wasiyaaji feewde e almuɓɓe Alfalah nde ndarotoo ngam rokkitde Duɗal ngal ƴiiƴam kesam e fittaandu hesuru.\nKikiiɗe oo uddiraa ko yimre nde Ceerno Muusaa Ngayde waɗnoo e Alhajji Mahmuud Bah e arab. Tari nde e ɗemngal mum kadi ko ɓiyiiko, kanko Ceerno Muusaa Ngayde. Ko ɗoon yimɓe ɓee mbaynondiri caggal nde nduwii yo en mbaɗtu nii kadi mo wuuri\nTesko-ɗen wonde seernaaɓe mawɓe, hilifaaɓe diine seedtanaaɓe tawtoraama kikiiɗe oo. Ena e ɓeen Ceerno Haamiidu Baal mawɗo, Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe, Ceerno Demmba Hammee Kan, Ceerno Abuu Soh mo leegal Siiseem, Ceerno Mohammadu Saydu Sih, Kaliilu Jakitee, Abuu Mborom Gelaajo e Ceerno Abdullaay Aamadu Kan lollirɗo Siddi Kan. Garal jaagorɗe ɓooyɗe kadi wayɓe no Bolle Wan e Soh Aadama Hoore ɓeydii martaba kewu nguu. To bannge ɓesngu galle nguu, caggal Umaar Alhajji Mahmuud, en teskiima heen Alawi Maalik Bah, Mayram Bah, Faatu Alhajji Mahmuud, Jaanga Bah, Halima Bah, Madiina Jaw, Najat Bah e Faatimata Jah lollirɗo Kummba Mboorel ko jiidaa e banndiraaɓe ɓadtiiɓe wayɓe no Abdarahmaani Demmba Bah, Saydu Sammba Ceɗɗel Soh e Alasan Yero Aamadu Soh mo Jiinge. Sehilaaɓe galle oo ne, wayɓe heen Soh Aamadu Jeeri Leli, Kummba Umaar Bookum lollirɗo Kummba Jeewo, Sammba Buuɗi Sal, Abdarahmaani Yuusuf Ñaan ganndiraaɗo Ñaanel banndu Cillo, Mammadu Baylaa Wele, Caam Ibraahiima Maalik lollirɗo Wullum e Mayram Huley Aali Huley Kontee mbaɗii fotde mumen e kewu nguu.\nE tonngol, mbiyen ko siyaraaji ɗii mbaɗatnoo faayiida fof ko mo hikka oo ɓuri. Garal hilifaaɓe diine e jagge laamu mawɗe e waɗde faayiida, tawtoregol almuɓɓe Alfalah e sehilaaɓe galle oo e jojjude, ko beldital ɓesngu nguu ɓuri wonde martaba siyaara oo. Arnooɓe fof kooti ko ena mbeltii sabu jogaade njoorto maa Alfalah artu e cagataagal mum so Geno newnii.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/02\/27\/alfalah-mawninii-hitaande-36%C9%93iire-duttagol-alhajji-mahmuud-bah\/","date":"2017-04-28T23:48:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-17\/segments\/1492917123102.83\/warc\/CC-MAIN-20170423031203-00198-ip-10-145-167-34.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6766001582,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6766001582145691, \"fuf_Latn_score\": 0.12536223232746124, \"ffm_Latn_score\": 0.10867992788553238, \"fuq_Latn_score\": 0.06672289222478867, \"fuh_Latn_score\": 0.019847465679049492}","num_words":560,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"… Ina moƴƴi, tawde en mbaɗtii mawninde jibinegol Fedde nde, daartol mayre waɗee. Ma ɗum ɓeydo laaɓɓinande yimɓe laabi mum en, paama kadi ko foti wonde kuccanɗe mum en. E miijo am, ko ɗum huunde himmunde. Sibu ellee heen sahaaji, no ɓamtirten nii wayi ko no yiɗde ubbitde ko ɓenni ko. Tawi noon e nguurndam men, ko hanki ko ina moƴƴi anndee, hannde gonaaɗo o ina moƴƴi, kono ɓuri moƴƴude kadi ko faamde hannde o e kuccanɗe ɗe. Ɗo fayaa ɗo ɓuri himmude ƴeewde hannde no gasirta.\nOɗon nganndi weeyo wonaango ngo, yimɓe huɓindiiɓe ko wiyetee teknolosi keso o, ɓeen won ko njuppata ɗo, ɗum noon alaa e sago jaŋde waɗeteende nde, karallaagal ngal abbitoo e ɗuum. Tawi yimɓe kuli ko hoto leñol mum en moomteede, ndarorto oon bannge kadi. Sabu koɗdigal ko huunde woodnde, won ko yimɓe mbaawani koye mum, won kadi ko ummotoo banngeej goɗɗi, ina ara, ina heewi waylude ngonkaaji yimɓe e mbaydi no njiyratnoo won ɗeen geɗe. Ɗum noon, e fawaade kadi e humpito njoginoo-mi to bannge jaŋde ɗemɗe ngenndiije, sibu mi jannginii e duɗe jarriborɗe ɗe, ko huunde jarribaande ina anndaa tigi rigi, e rewrude e ɗemɗe ngenndiije, won ko heewi ko waawi waɗeede, to banngeeji fof. Musiɗɗo Bookara Aamadu Bah ooɗoo won ko waawi seedtaade heen, sibu won ko heewi ko o naatni e Internet. Ɗum ko huunde waawnde huutoreede. Ɗum noon, miin, miijo am ko yo en ndiwtu tan hanki o, ko waɗaa ɗo ko ina moƴƴi kono yonaani. Miin kaaldoowo e mon o ko Sih njettetee-mi, won ɓe ɗum weñotoo so wiyaama jooni pullo Conngaan, kono waɗata ɗum ko jiggondiral e moɗtugol leƴƴi goɗɗi. Ɗum noon enen, hono no Abdullaay Muktaar Njaay wiyri hanki nii, koɗdigal ngal ko heen fof ardata, ko heen yimɓe mahondirta, ko heen yimɓe ñootondirta, ko heen kadi pine ɓurɗe moƴƴude ɗe ɓurata waawde hoonaade. Ɗum noon moƴƴinta ɗum ko waawde moƴƴinde nguurndam men ɗam haa moƴƴa, mbaawen jogaade ganndal e peeral e pinal e waawde fooɗtude yimɓe mbele ina ɓeyda en sibu garɗo fof addata ko pinal kesal.\nWasiya goɗɗo o ko Fedde Ɓamtaare Pulaar, Pelle pine goɗɗe ɗe e pelle politik ɗe, kamɓe en fof ina poti daraade mbele ɗemɗe ɗe ina naatnee e nder tippudi nehdi e jaŋde. Jeeyngal ngal ina yaaji, alaa majjuɗo nafoore jaŋde ɗemɗe ngenndiije. Heddii ko waawde naatnude ɗum en e dawruɗi meeɗen mbele eɗen ndiwta ɗo ngon-ɗen ɗo.\"\nAbdullaay Haaruuna Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/12\/abdullaay-haaruuna-sih-koolaa%C9%97o-kuu%C9%93al-jogaade-ganndal-e-peeral-e-pinal-e-waawde-foo%C9%97tude-yim%C9%93e-mbele-ina-%C9%93eyda-en-sibu-gar%C9%97o-fof-addata-ko-pinal-kesal\/","date":"2018-01-17T14:48:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886946.21\/warc\/CC-MAIN-20180117142113-20180117162113-00367.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5621578097,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5621578097343445, \"fuh_Latn_score\": 0.23468844592571259, \"fuf_Latn_score\": 0.15542002022266388, \"ffm_Latn_score\": 0.04217245802283287}","num_words":400,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.551,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ziyaara 25 ɓiijo to Wurosoogi, tawii waɗantee Ziyaara o ko Ceerno Aliw Ibnu Demmba Siriñ Caam ɗo e nder wuro ngo. Ko tuggi ñalnde 6 haa 7 Awriil 2018. Hoɗɓe ummoriiɓe banngeeji kala, Amerik, Orop haa e nder leyɗeele Afrik. Leyɗeele takkiiɗe ɗe ko wayi no Muritani, Maali, Gine konaakirii, Gine Bisaaw, Gammbi, koddiwaar, Sarliyoŋ haa Nijeriyaa e ko nanndi heen. Diiwanuuji Senegaal, kono diiwaan Maatam heedaani heen sara. Jamma 06 ko jamma jibineede Annabi. Ñallal 07 ko ñalnde heen jooɗnde jooɗii. Tawtoraama ziyaara o, jaagorgal kalfinaangal jaŋde heblooji hono Mammadu Talla, Yaayaa Abdul Kan, Farba Ngom, Guwernoor Umaar Mammadu Baalde e sete laamu timmuɗo. Ko adii puɗɗagol duwaawuuji mbaɗaa, Ceerno Faal Sek yeewti banndiraaɓe hade Farba Ngom haalde doggol arɓe e innde laamu ngu, o ñaagaade nde Ceerno Aliw Caam duwantoo mawɗo leydi ndi. Sabu ko ɗum ngoƴa makko hay sinno mawɗo leyndi haalaano ɗuum kaŋko Farba o haalat ɗum. Mammadu Talla ƴetti konngol e innde hooreejo leydi. Ceerno Aliw Caam ƴetti konngol ngam jaarde Farba Ngom e darnde nde darii ngam ziyaara o yahri no haanirta nih. Caggal nde juulaa Tiisubaar duwaawu waɗaa.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-juuragol-ceerno-aliw-caam-mawninaama\/","date":"2019-05-22T00:47:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256600.32\/warc\/CC-MAIN-20190522002845-20190522024845-00468.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8759359717,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.875935971736908, \"fuh_Latn_score\": 0.10510201752185822}","num_words":183,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hanti kam neɗɗo yananaama won'de ɗo woni ɗo way ko no woodaani nih, sabu Ngaawe ko ɗaŋel pamarel, Naange ko koodel tokosel so waɗdaama e miliyaaruuji koode catiiɗe nge, tawde ɗaŋe ina keewi e ngoo weeyo luggiɗngo, waasataa ɗo nguurndam woni e wootere e majje,\nNgaawe jeyaa ko e seto-naange, rewniinge ɗaŋe 8, ina mbanngoo e magge.\nNaange ne jeyaa ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngaal lillungal ina mooɓi ko ɓuri 200 miliyaar hoodere, keedɗen ko sera e lillungal he.\nNgal lillungal kadi teelaani, ngal lommbii ko e nder ɗaccere lilluɗe ɓadondirɗe gabbatooɗe e 30, ko heddii ko, ko lilluɗe goɗɗe cariiɗe e weeyo fof maa ɓur 200 miliyaar lillungal.\nJooni kam en puɗɗiima yananeede ɗum no way mawnude ni waasataa wooda ɗo nguurndam woni,\nNjahen to Yumma Njenaare walla Mbaañ, heewɓe cikkatnoo yimɓkon pamaron ina koɗi toon, e yonta 19 ɓo lonngotonooɓe ɗaŋre nde ina cooynotonoo e dow mayre ko way no gammbi walla caalli gasaaɗi portiiɗi, ɓe ɗeɓi yananeede ko junngo gollii ɗiin caalli.\nHitaande 1894 ganndo koode gooto yaltini natal wertaango Mbaañ ina feññini heen ɗiin gammbi walla caalli gasaaɗi.\nHannde kam en nganndii won'de ɗaŋre nde meeɗiino waɗde ndiyam sabu baɗte ndiyam ina laaɓti heen, balwaltirɗi e caalli joorɗi, jiydaani e bere mawɗe ɗo maaje e ilameeje lattinino .\nNguurndam ɗam ngannduɗen ɗam iwata tan ko e ndiyam e karbon, ndiyam ɗam noon ala-e-sago wona ndeelam, ko ndeen ɗam waawata jillondirde e karbon weeɓna jokkondiral hakkunde mum e geɗe goɗɗe haa mbaawa mahde mahre ɓurnde hittude e jiiɓaade. Mbela ndiyam wona ndeelam ɗaŋre nde ɗam woni nde fotaani ɓadaade Naange no feewi, fotaani kaddi woɗɗude haa ɓurta, so woɗɗii no feewi ndiyam fenndoto haa yoora wonta ɓooɗde, so ñoosiima e naange no feewi wawña haa wonta cuurki faya dow. Tolno nguleeki e dow ɗaŋre fawii ko e tekkeendi faandu henndu huuriindu e dow mayre, sabu ko faandu ndu dammbata nguleeki ki e dow ɗaŋre he.\nE dow Ngaawe, carfe naange cooroto e faandu henndu he haa mema leydi nduuya peewta dow to weeyo, kono huunde e nguleeki carfe ɗe haggat e faandu henndu ndu ɗuum wiyetee hido-faandu henndu (effet de serre), so ɗum alaano ɓuuɓol doolnatno e dow leydi haa wonoya -15 degre selsis!\nHaa jooni ngarten e Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre woni ko e nokku moƴƴo hakkunde mayre e naange, kadi e nde jogii faandu henndu, kono tan ndu tekkaani no feewi, ɗuum waɗi ndu waawaa dammbude nguleeki no haanirta ni, ɗuum waɗi hakindo nguleeki toon ko -60 degre ɗuum ko ɓuuɓol mawngol, wadde ndiyam ndeelam woodataa saka wooda ko wuuri heen.\nTo lobbuli to noon penndam karbon ina toon won'di e ndiyam penndiɗam, maa taw ni mbiinam ina to nder leydi to, alaa ko haɗi kullon pamaron wuurde toon..!\nHitaande 1976 baagal Wiking etiima yuurnaade batte nguurndam e dow Yumma-njenaare kono ronkii heɓde heen ko laaɓi, hannde weeyo ɗaŋre nde no way ni waawaa huufde nguurndam, kono duuɓi miliyaaruuji 4 caggal weeyo ɗaŋre nde ɓurnoo saɓoran'de nguurndam.\nHitaande 1996 wiɗtooɓe ameriknaaɓe kollitii won'de njiyi batte nguurndam mikrobaaji e haayre siirtiinde ummiinde Yumma-njenaare yani e leydi, kono annduɓe heewɓe njeddii ngoon wiɗto, nguurndam woodata tan ko ɗo ndiyam ndeelam ɓooyi wejaade, balwaltirɗe keewɗe ina e dow ɗaŋre he kollirii won'de ndiyam keewɗam dogii heen ko ɓooyi.\nNgam ɓeydaade laaɓtindaade ngonka ndiyam e dow Mbaañ, baage goɗɗe neldaam toon hitaande 2004, Ameriknaaɓe neldii baage ɗiɗe deegooje e dow wertaango Mbaañ, ɗe mbiɗa ɗe mbiɗta leydi mayre, ɗe ngasa e ndiƴo yoorko ngam ubbitde ko meeɗnoo wuurde heen so meeɗiino kay.\nBaagal Oropnaaɓe « Mars express » ne tiimat ɗaŋre woɗeere nde ngam fooynaade walla boom yuurnaade haa nder leydi mayre fotde kilometruuji seeɗa e ballal radaar, mbela ina waawa sooynaade nder toon penndiɗam walla wimmbanuuji baɗɗi mbiinam.\nSo tawii maaje meeɗiino woodde e dow Mbaañ, gaas CO2 gonɗo e faandu henndu ndu saayat e ndiyam he, diƴa les e nder kaaƴe booge, ɗeen kaaƴe ina poti yiyeede e dow wertaango Mbaañ so eɗe ngoodi.\nJaayre ko ɗaŋre ɗiɗmere e seto-naange so a ummiima to magge, ɗo nde woni ɗo e nde foti waawde huufde nguurndam kono haɗi ko faandu henndu mayre ina tekki kadi sukki, ɗuum waɗi ko dammbotoo e nguleeki ina ɓurti, hakindo nguleeki e dow mayre ko 400 *C wadde ndiyam ndeelam wonataa toon saka wooda ko wuuri toon.\nƊaŋre Ɗiiña walla Batuure ina ɓadii naange no feewi ina wuli wonotaako.\nRojju, Fommo Mbuun e Paamte fo ina ngoɗɗi naange kadi ko ɗaŋeeje keneeli ɓoli, ɗeen mbaawaa huufde nguurndam.\nKono woto ngoɗɗitoɗen ɗeen ɗaŋeeje sabu won ko ɗe ndewni ko jari waɗtude hakkille.\nRojju ina rewnii lebbi keewɗi, Oroppaa ko heen jeyaa, nduun lewru ko muhiindu penndiɗam haa woorti, kadi cirƴe ndiyam moolanaaɗe ina njalta e lewru faade weeyo, wadde nder mayru ina wuli fotde ko saaynata penndiɗam ɗam ha ɗam wonta mbiinam walla maayo.\nNgoon maayo ronkaani waɗde kulle hay so ko pamare no feewi.\nFommo walla Galliire kadi ina rewnii lebbi keewɗi, wiyeteendu Titan ndu ina mari faandu henndu nanndundu e ndu Ngaawe joginoo e fuɗɗoode tago mayre, Ameriknaaɓe e Oropnaaɓe neldiino to mayru baagal ina wiyee Kasinii-hiigens ngal waɗi duuɓi jeeɗiɗi e laawol, nde ngal yottii ngal wam'biti Hiigens e lewru he, ko yiyaa toon e kaawisaaji ngasataa, kono tan humpito laaɓngo heɓaaka so won ko wuuri toon.\nBaagal Kasinii ɓaawo nde wam'biti Hiigens jokki wanngaade Galliire ngam jokkude wiɗto. Anselaad ko lewru woɗndu e lebbi Galliire ndu ɗeɓi wayde ko no Oroppaa ni, ala-e-sago baage gasooje haa keɓtoo maaje gonɗe nder lebbi ɗe, neldee toon nde keɓen ko laaɓi, ko ɗuum woni daawal maɓɓe garowal.\nNde wonnoo pellitɗo aanaani, jiylotooɗo majjere wiyetaake haaɗ ɗo, njalten seto-naange payen to naangeeji ɗi ngasataa e ngoo weeyo sabu koode ɗee kala ko naangeeji ɓoli, waɗde waasataa ɗo wootere e majje rewnii ɗaŋre huufnde nguurndam. Ko hitaande 1995 ɗaŋre nde jeyaaka e yuɓɓo-naange fuɗɗi yiyteede e juurnirgal ndoogu to Farayse, gila ndeen yimɓe ceeraani e yiytude ɗaŋe goɗɗe.\nHannde eɗen njahra e ɗaŋe 3726 jiytaaɗe e weeyo, e yuɓɓooji 2 792 kono ina heddii ko heewi sabu ko famɗi fo milyaaruuji 100 ɗaŋre ina e Lillungal men Fedannde Malaaɗo, ɗuum noon waasataa wooda e majje huufɗe nguurndam.\nTawde sooynaade ɗaŋre weeɓaani, haala haalaaka wonɓe heen, wadde hol feere cakkaten mbela gannden won wuurɓe e ngoo weeyo luggiɗngo?\nEɗen mbaawi werde noppi keɗtoɗen dille maɓɓe, so tawii eɓe ngoodi eɓe njahri yeeso ma ɓe caak bempeƴƴe rajo baŋ-yoo-baŋ e nder weeyo, ngam heɓɓaade ɗeen bempeƴƴe beɗi keɗorɗi tafaama caraa e dow leydi, kala wempeƴere rajo ummiinde weeyo daɗataaɗi, eɗi ceeɓi eɗi mbeli nanɗe.\nƊiin beɗi keɗtorɗi ina ngoodi to Portoriiko, to Farayse e to Siin e leyɗe goɗɗe.\nAngalateernaaɓe naniino dille kaawniiɗe ina ummii koode, nde ɓe keɗtii ɓe tawi ndeka ko dille hoodere maaynde horŋoore (pulsar), kono haa jooni annduɓe njebbilaani nan'de dille tagoore woɗnde.\nEn kaaɗaani e heɗtaade dille tagoore woɗnde tan, hitaande 1972 baagal Piyoonyeer 10 neldaama to weeyo, ina rimndi nulal yimɓe ngam habrude tagoore woɗnde (so tawii ina woodi kay) eɗen ngoodi e dow wootere e ɗaŋe Lillungal Fedannde Malaaɗo, nulal ngal ko alluwal ina siifaa natal debbo e gorko e mbaydi yuɓɓo-naange.\nKadi baage ɗiɗe ina mbiyee Woyaajer ina nawori beɗi baɗaaɗi saggitorde timmunde ngonka men e dow Ngaawe, ɗeen baage kam njaltii seto-naange.\nHaa hannde to njahraten ɗo, alaa tagoore woɗnde ummiinde e ɗaŋe goɗɗe jokkondiri e yimɓe!\nHAMMADI SAMMBA JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/ganndal-mbirniindi-hakkunde-lewru-koode-e-naange\/","date":"2019-05-25T19:18:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232258439.57\/warc\/CC-MAIN-20190525184948-20190525210948-00268.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5730244517,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5730244517326355, \"fuh_Latn_score\": 0.39518511295318604, \"ffm_Latn_score\": 0.014092599973082542}","num_words":1204,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɗen nganndi wiɗtooji ɓooyii waɗeede he Fulɓe, foti ko winndiyankeeɓe e wiɗtiyankeeɓe Fulaɓe walla ko jananiyankooɓe. Yoga e Uniwersiteeji Aduna ɗi ene kimmirani wiɗtude he Fulɓe, gila e ɗemngal, pinal haa nguurndameeje mum en renndoyankeeje walla diineyankeeje. Yoga e ɗuum ne kadi ene waawi yiyteede he nder ngeese he hannde. Ko ɗum waɗi en waɗde ngol ɗerewol ngol tippuɗen jokkorɗe keewɗe he lowe kaalooje ko fayti he Pulaar e leñol Fulɓe. He nder ɗee lowe, ene tawee he mum en defte, leppi walla binndanɗe he ko fayti he Coñce Pulaar.\n- Columbia University Libraries: Fula language on the Internet\nFula Language and Culture Acquisitions at Columbia: Home--Dictionaries, Grammars, Library Catalogs, & Internet Resources\n- LEXILOGOS,ko lowre geese resirnde binndi e binndanɗe ɗemɗe keewɗe ceertuɗe.He nde resani Pulaar ɗerewol keeringol, ngol ene tawee he mum defte e binndanɗe keewɗe nafooje kadi tawa ko he ngaddinaaji Fulɓe ceertuɗi.\nIbrahima e Abdoulaye Barry ɗiɗo fentuɓe alkule Pulaar biyeteeɗe ADLaM. Hayso binndol Adlam wonaa ko nanondiraa ngam jannginirde he nder pulaar ne, fuɗɗiima yaajde kadi won ko heewi fuɗɗaa golleede heen. He nder o video e ɓe jaŋtoo no ɓe puɗɗorii haa ɓe njetti heen ɗo ɓe njettii ɗo. Kono ko he ɗemngal English","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/p\/pulaar-digital-ressources.html","date":"2020-01-27T13:27:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251700675.78\/warc\/CC-MAIN-20200127112805-20200127142805-00191.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5140452981,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5140452980995178, \"fuh_Latn_score\": 0.3411497175693512, \"fuf_Latn_score\": 0.1310080885887146, \"ffm_Latn_score\": 0.011413074098527431}","num_words":197,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.425,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mamady Doumbouya Goddo cebbiddo haa leydi Guine e' badidoo,\nLaftanal kanal mamady Doumbouya kanko tuccitini laamu Aardido lesdi Guinea Conakry mbieteedo Alpha Conde nyalde 05\/09\/2021 bawo kibpol laamu manngol haa wakkeere kankan Mo sukaniido lesdi French yaago duubi 2018. Nden mo lattiido mowdo Jangirde Sojaen konu haa ko burta duubi sappo e' joy (15) bee Margo maskamku kuude Soja,Mo huwi haa lesde Afganistan,Ivory cost,Djiboti,Central Afrika nden mo kuwdo Rento dow keeri lesde mbana Israel Cyprus,United Kingdom Guinea.\nMamady Doumbouya mardo fahmu tilimgo O' timmini e'lto kuude Soja haa ko larani Rento dow keeri lesde haa babe e'ltugo Sojaen lesdi Israel dum e'lto ngam mawbe Sojaen haa Jangirde (EAL Senegal) nden mo jangi haa Jangirde e'lto Sojaen mawbe (EEML libreville) hafahin mo jangi haa Jangirde Sojaen konu Paris mo lattiido Directoojo mo kubaaruuji di Sojaen be muamala ummatoore dum Soja.\nAlpha Conde wadiimo mo acca huwango konankoen Faransa mo warta Guinea sey mo hokka horeejo konnankoobe nden mo wada nder kawtal keertagal haa hitaande ujene didi e' sappo e'jeetati (2018) konnankoobe be mawbe nder aslien mabbe, wakkeere mamady kambe koni honoobe kuude turtube bee turtoobe. Bawodon mo famti be dum billaniimo haa dum riwiimo dow manku maako sey mo loorti dow keerol lesdi Sieraleon mo wayliti mo hippi laamu Jagordo maako.\nHar hitaande hikka nde ujune didi e' nogas e' go'o(2021) mo habdani waddugo kawtal maako konngal futotirangal e' hukumaawa rendo lesdi,fuddaadum har lewru joyabru hitaande ujune didi e' nogas be go'o (2021) haa woodi mbiol kollangol mo naggaama.\nNyalde Alad \/05\/09\/2021 mo anndini be nanngol Ardiido lesdi Alpha Conde bee diirtugo gitire lesdi hawtaade laamu ngun. Nden hafahin mo mabbugo keeri lesdi. O'wii wonnaago Siyassaku, nden e' kilanta Risku lesdi hawtaade kitaaji dulludi Adilaaku, bee ny'oddugo hakkeeji leydie'n woni sababu tuccitingo laamu ngun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/moye-woni-mamady-doumbouya\/","date":"2021-09-27T23:09:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00435.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990494847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990494847297668}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko e maayirɗe hitaande 1980 « Fooyre Ɓamtaare » fuɗɗii winndeede caggal batu mooɓondiral ngadanu FƁPM. Ko ngaal ɗoon mooɓondiral jibini waylo waylo keewɗo e nder fedde hee, ɓeydi luggiɗingol karallaagal jaŋde nde, jaaƴcingol mayre e cosgol fannuuji kesi, ina jeyaa heen jaaynde winndeteende hono Fooyre Ɓamtaare.\nJibineede\nYiilirde jibinanoonde e batu mooɓondiral ngadanu e gardagol Mammadu Siley Bah, ko kanyum halfini e oon sahaa Goomu Jeeyngal e Jokkondiral e gardagol Maamuudu Haaruuna Joop nde loowata e tuugnorgal golle mum cosgol jaaynde winndaande\ntawta jaaynde haaleteende ndee, fuɗɗanoonde gila e cosgol fedde e hitaande 1976 e jirwingol Jibi Hammee Lih en, Aamadu Umar Jah e Mohammadul Habib Soh.\nE fuɗɗoode, goomu oo etiima yiilaade hol no foti innirde jaaynde ndee, inɗe keewɗe cakkita\nama, yo nde wiye « Tabalde », ɓee mbiyi « Lewlewal », ɓee mbiyi « duɗal » e inɗe goɗɗe keewɗe ɗe njejjit-ɗen kono, caggal ɗuum kala, goomu o hawri e « FOOYRE ƁAMTAARE ». Faanditaa heen ko jaaynde ndee foti wonande fedde ndee e lenyol ngol kala ko « jomngol ko ina hollita ɗum laawol ɓamtaare ». E oon sahaa noon, nde wonde karallaagal e doole fedde ndee won ɗo kaaɗi, ko ɓuri saɗtude e jaltingol jaaynde nde ko binndol masiŋ ngol, kebbitingol ɗereeji ɗi edenndingol kaayitaaji ɗi teppa ɗum, saka e oon sahaa min pooɗaninoo ko yaltinde e tonngoode kala ujunere(1000) tummbitere. Kono ɗeen caɗeele fof e heewde yarlitaare sagataaɓe waawi ɗum : Bookara Aamadu, Aamadu Malal Gey keedi e binndol masiŋ e ŋarɗugol jaaynde nde yantude Mammadu Siley Bah e Aamadu Umar Jah en; Muhammadul Habiib Soh en, Abuu Tuumi Bah en e ballal Duɗal Ɗemɗe Ngenndi ƴaanyii fedde ko juuti to bannge karallaagal kebbitingol jaaynde ndee, jiidaani e Abdullaay Siidi Soh liggotonooɗe to Ministeer Finaas.\nDenndingol kelle jaaynde nde e teppugol mum ruttoo e goomu o, kono nde wonde golle ɗe ko keewɗe, ɗum heewi waɗeede kono ɗoftal nii (doggere) mbele ina joofnee ko yaaƴtii sabu so lewru maayii maayaani tawata ko cate e janngooɓe nde ɓee mbaɗtii eeraade. E ɗeen ɗofte, alaa ŋakkatnooɗo heen : Kajjata Maalik en (dipitee hannde to Asammbele nasiyonaal), Sileymaani Kan en (gonnooɗo Hooreejo Duɗal Ɗemɗe), Yaaya Mammadu Bah, Aamadu Tijjaani Kan (consul to kap weer hannde), Aysata Jaari en (conseillère municipale to Baabaaɓe), Lelle Kan duttiɗo e joomum hannde (yoo yurmeende Alla won e makko), Abdullaay Sal en (tergal yiilirde ngenndi hannde) e yoga woɗɓe ɓe limtaaka tawi wonaa yawde golle mum en e liggeey oo. So ngaal daawal ɓennii, rewata heen ko cargol jaaynde ndee e njeeygu mum, catal Nuwadiibu e gardagol Aamadu Saydu Kan jeyanoo ko e cate ɓurɗe waawde yeeyde Fooyre e yaawde neltirde kaalis, kono kadi en njejjitaani catal Kayhayɗi e gardagol Sammba Gata Bah e goɗɗe e goɗɗe…. Jaaynde ndee, e oon sahaa ko heɓetee e njeeygu mum hee, ina difoo fere jaltingol mum haa fawa nganyaari.\n- Ƴellitaare Fooyre Ɓamtaare e kellifaagal mum\nBatuuji mooɓondire ɗiɗi ndeggondirii (1984 e 1986), Umar Idiriisa Saawo arditiima FƁPM, Fooyre Ɓamtaare ina jokki golle mum tawi halfinaande ko Goomu Jaaynde, tawi seerndaama e goomu jeeyngal tawi goomu nguu huufi ko yeewtere rajo e Fooyre Ɓamtaare e gardagol haa hannde Maamuudu H. Joop, gardiiɗo tummbudu yeewtere Rajo, tummbudu F.Ɓ. woni ko e gardagol Aamadu Malal Gey hade mum fekteede Nuwaadiibu. Teskini e ngalɗoo daawal ko naat-naatondiral teeŋtungal hakkunde yeewtere Rajo ndee e jaaynde winndaande sabu ko heewi ko waɗetee e rajo hee, ina ɓamtee e F.Ɓ. kono kadi loowdi jaaynde ndee ɓeydiima yaajnaade e fannuuji kala : taariik, cellal, jaŋde, gannde limit-limtinɗe, coftal ɓalli ekn….Kono kadi nde saabiima jibingol jaayɗe goɗɗe, keewɗe e ɗemngal pulaar e nder cate fedde hee walla pelle gure yeru : Lewlewal Catal Nuwaadibu, e Ƴellitaare catal Suwoyraat e goɗɗe.\nKo maantini kadi e ngalɗoo daawal, F.Ɓ. fuɗɗiima danyde won ndeen wellitaare sabu nde danyanii hoore mayre Masiŋ\" Ronéo\" kebbitinoowo ɗereeji e ballal tuubaako faraysenaajo biyeteeɗo PHILIPPE Marchesin janngintunooɗo to duɗal ENA, janngintunooɗo Maamuudu H. Joop en : ɗumɗoon newnii no feewi golle jaaynde ndee.\nKo e maayirɗe hitaande 1986 henndu bonndu fuɗɗii wuttude feewde e lenyol haalpulaar en caggal ngarmi-ngaraa mo laamu Maawiya waɗdunoo e fedde lollirnde FLAM. Bookara Aamadu gonnooɗo jaalal F.B. sabu ko kam heerorinoo e kuuɓal binndugol jaaynde ndee, laamu nanngi ɗum, nanngidi ɗum e masiŋ binndoowo oo, sabu tuumde ɗum wonde yoga e kaayitaaji careteeɗi (tarakuuji) e wuro ngoo, ko ɗo makko ɗoo peewnetee. Hay so tawii ɗum ɗoon kam wonaa goonga, dille masiŋ e nder \"gaabi leyla\" o e dow hoɗorde (5e bloc) ina nanetenoo to woɗɗi. Kummba Kaaliidu (jom suudu Bookara), waɗtiino, dille masiŋ oo fof e heewde, so o nanaani ɗum o yaawataa danyde ɗoyngol.\n- Jiiɓru 89 e batte mum e ƴellitgol ɗemɗe ngenndi\nHenndu bonndu fuɗɗinoondu e hitaande 1986 jokki dartaaki haa joofoyi e kitaale bonɗe 1990-1991, e ɗiin sahaaji FƁPM suɓtii ko nuɗɗinaade mbele ina ruppoo henndu nduu, haa ɓenna tawa fedde ndee ina hisi, kono ɗum haɗaani Hooreejo fedde ndee, hono Umar Idiriisa SAAW, e koolaaɗo kuuɓal Abdullaay Haaruuna Sih e Yaaya Mammadu Bah nanngeede ina loskee.\nJaaynde ndee (F.Ɓ. e yeewtere rajo) hay so etiima laƴde haa e hitaande 1988 sabu tiiɗnaare Bookara Aamadu e Kajjata Maalik JALLO, kono e hitaande 1989, nde wonde bone kuftidini, ɗum tolsinii kala liggey jaaynde e nder fedde ndee. Ko caggal compugol demokarasii e Moritani e hitaande 1991 sabu baawnugol leydi farayse e lelnugol sariyaaji laawɗinooji partiiji politigi e jaayɗeele, nde fedde nde etii ɓamtude golle e wuurtinde F.Ɓ., ɗum kam ina wayno danyaama etee ɗum waɗi ko e mbaadi kesiri no jaayɗe aduna oo e leydi ndii fof peenyirta nii.\n- Fooyre hanki, e hannde\nSo en ƴeewii taariik mo ciimtu-ɗen ɗoo o fof, ko ina tolno e duu ɓi 32, innde musiɗɗo men Bookara Aamadu Bah ko ko artata heen tan, sabu denndaangal tippudi geese canyoowo F.Ɓ. oo, darnde makko so ŋakkii heen tan woodat ko telɓi gila to bannge loowdi binndanɗe jaaynde nde haa e karallaagal peewnowal ɗum. Haŋki gila e binndol masiŋ, kebbitingol, denndingol kelle e cargol so o ardaaki, amo tawaa, hannde ne ko noon walla mbiyen fof artii e juuɗe makko kaŋko gooto (wallidiiɓe makko heen keewaani) o yantini heen fannu goɗɗo woni lowre pulaar : www.pulaar.org. So tawii eɗen keewi wiyde ɓamtugol ɗemngal pulaar ko baalaaje, B.A.B. suutii waalaare mum haa toowi, heddii enen ne ko keɓɓito-ɗen keddiiɗe ɗee, mbele dimngal ngal ina jaaƴoyoo.\nYOO ALLA rokku mo semmbe, cellal e juutde balɗe ko amo waawa jokkude darnde makko!\nMaamuudu H. Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/07\/10\/f-%C9%93-tn-fooyre-ndee-nifaani\/","date":"2021-10-17T06:09:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585121.30\/warc\/CC-MAIN-20211017052025-20211017082025-00436.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7028551698,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7028551697731018, \"ffm_Latn_score\": 0.1435602754354477, \"fuf_Latn_score\": 0.1218743771314621, \"fuh_Latn_score\": 0.023368963971734047}","num_words":1043,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jettooɗe fulɓe ganni ɗee ko 4 ko ɗeen ngoni les ɗoo:\n1) Jallo\n2) Bah\n3) Bari\n4) Soh\nJettooɗe keddiiɗe ɗee fof, wiyaama, njalti ko e ɗee jettooɗe nayi.\nHol ko ɗee jettooɗe ngoni?\nHol ko jettooɗe ɗee ngannominta?\nWiyaama wonnde heen yettoode fof won ko woni. Mi siftina, waɗi-mi wiyde, \"wiyaama\" ko mi jejjitɗo biyanooɗo noon oo.\n1) JALLO\nFuɗnaange ko Jallo, oon maantoode mum ko jeyngol, ko kaŋko anndirtee goobu oolu, ko kaŋko wonnoo gannduɗo e tammbiiɗo diine fulɓe.\n2) BAH\nHirnaange ko Bah, oon maantoode mum ko henndu, kaŋko o anndirtee walla ko kaŋko jeyi goobu mboɗeewu, ko kaŋko wonnoo tammbiiɗo renndo fulɓe e mahngo mum.\n3) BARI\nRewo ko Bari, oon maantoode mum ko leydi, ko kaŋko jeyi goobu ndaneewu, ko kaŋko halfinanoo laamu fulɓe.\n4) SOH\nWorgo ko Soh, oon maantoode mum ko ndiyam, ko kaŋko jeyi goobu ɓaleewu, ko kaŋko wonnoo gannduɗo gannde cuuɗiindi.\nKo nii jettooɗe ɗee potnoo. To bannge goobu ɗoo, wiyaama, ko sifaa goobuuji nayi ɗi ngaynatno-ɗen ɗii. Ɗum ko bannge he yiyannde hee. Ina waɗi banngeeji goɗɗi kadi.\nWiyaama jettooɗe ɗee ngiwi ko e inɗe sanamuuji (lawru) ɗi ndewatnoɗen. Wiyi noon ko Mammadu Sammba Joop ɓurɗo lollirde Murtuɗo. O wiyi wonnde fulɓe ina keewnoo sanamuuji masinta (no feewi.)\nWoni les ɗoo ko yoga e sanamuuji e geɗe ɗe o limti he yeewtere makko wonde fulɓe ina ndewatnoo ɗum en:\nJubaa; Dunndari, Bukkiis, walla Meneviis; Ngaari.\nO wiyi wonnde ngaari ndii ko ɓaleeri wonnoo, andi waɗi fataraare raneere, ndi wonnoo ko nder ndiyam daande maayo niil to Misra, andi wonndi he Caamaaba.\nO wiyi kadi en ndewii kulle goɗɗe ko wayi no Sohre, Gundo, Ngooroondi walla Cawel-kelli.\nHaa hannde ko e haala Murtuɗo ngonɗen:\n1)Joobɓe ko Jubaa ndewatnoo\n2) Sohsohɓe ko Sohre ndewatnoo, ɓe mbarataa sohre, sohre ŋatataaɓe, so ɓe njiyii sohre ina maayi ɓe ngoyat, ɓe kasna nde, ɓe ngubba nde.\n3) Jahjahɓe e Jaljalluɓe ko elo walla gundo ndewatnoo.\n4) Lihlihɓe e kanhanɓe ko ngooroondi walla cawel-kelli ndewatnoo.\nNgam rokkude daliilu he layannde makko, o wiyi wonnde eɗen njogii konngol gootol ngol mbiyaten \"ngaari mawndi\" konngol ina battini he men no feewi. Kala nde njooɗaɗen ganndal neɗɗo keewɗen wiyde neɗɗo oo ko ngaari mawndi. O wiyi wonnde ɗum ina holla en Alla ngaari mo ndewatnoɗen to misra haŋki.\nMaa wood wiyɓe fulɓe ko naange tan meeɗi rewde. Kono ɗum sellaani. Fulɓe ndewii ko heewi, kono ina gasa wonde tawo ko naange ɓe mbaɗtindii rewde he daarti maɓɓe ɓooyɗi ɗii.\nNduttoɗen to jettooɗe too, won wiyɓe kadi wonde jettooɗe ɗee ko inɗe ɓiɓɓe Uqbatu ibnu Naafi nayo mbiyatenoo noon. Kaan haala riiwtaama gila ko ɓooyi. Ka woodaani, ka sellaani.\nKo wonaa ɗum koo, won ɗo keɗinoomi yeewtere Dono Sampaate Jallo. Yeewtere ndee ko Muritani o waɗnoo nde. O wiyi wonnde ko ɓuri ɗuuɗude he jettooɗe men ko e ɗemngal Bamarankooɓe ittaa. O rokkiino heen dallillaaji kono mi yejjitiiɗi.\nWaɗde banndiraaɓe musiɗɓe tedduɓe ko ɗii ɗoo haallulaaji kaalaa he jettooɗe men. Ko annduɓe men kaali ɗum. Ko heddii koo, ko enen cuɓotoo heen ko ɓuri henanaade en. Won naamndinooɗo so tawii jettooɗe ɗee ko inɗe sanamuuji, mbele eɗen poti yetteede-ɗe. Miin kam to bannge yiyannde am, mbiyi ko alaa ko bonnata. Ko fiɓnde ɓernde ɓuri tiiɗɗe. Yetteede huunde walla innireede ��um addantaa neɗɗo oo wontude huunde ndee. Yeru: so tuubaak wiyaama ɓaleejo, ɗum addantaa ɗum wonde ɓaleejo. Leggal ɓooyde ɗum he ndiyam, addantaa ɗum wontude noorwa.\nE kuɗol: Mohammed Jallo\nMi teddinirii winndannde ndee musiɗɗo tedduɗo Aamadu Bah mo Poolel. Sabu ko kaŋko naamndinoo wonnde yo en njaajno heen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/07\/27\/jetto%C9%97e-ful%C9%93e\/","date":"2021-12-05T02:05:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3467879593,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3467879593372345, \"ffm_Latn_score\": 0.28794464468955994, \"fuf_Latn_score\": 0.19524884223937988, \"fuh_Latn_score\": 0.16313910484313965}","num_words":577,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.358,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Catal Nuwaadibu yuɓɓinii hiirde pinal pattamlamiire ñalnde12 Mbooy 2022 ɗoo e Nuwaadibu to nokku men Jawhara (Robine ɗiɗaɓo). Wonnoo fayndaare hiirde ndee ko famminde ɓesngu Nuwaadibu ko wonnoo muujibu jonɗe diisnondire baɗnooɗe e diiwanuuji ɗii kala. Hiirde ndee udditiraa ko jaŋde Quraana e daande Abuubakri Mammadu Jah.\nRewi heen ko konngol udditirgol cukko Hoyreejo hono Muusaa Mammadu Bah ngam bismaade yimɓe ɓee e siiftinde ɗum en ko woni faandaare hiirde ndee, ko woni fayndaare fedde ɓamtaare pulaar e bismaade denndaangal arɓe nootitaade e yamirde golle ɗee puɗɗiima.\nRefti heen ko Jimol udditirgol goomu Ngatamaare tawi tiitonde mum ko Aamadu Saydu Kan, jokkii heen ko tinndinoore (hoolaare). Caggal ɗuum ko Jabbaaji, Sira Ndonngo (salaam), jime pulaar (Aliw Soh Pullo Bewɗo e Mammadu Abdullaay Bah), Fedde sukaaɓe Hay Madirid (tinndinoore caɗeele whatsap) e fedde sukaaɓe Juuwde (Jimol lenngi), tinndinoore goomu ngatamaare ko fayti e nafoore jaŋde pulaar, konnguɗi bismaaɓe:\n– Hoyreejo Tabital pulaagu (Abuubakri Mammadu Jah e innde hoyreejo)\n– Kawtal pelle (Muusaa Siiyel e innde Hoyreejo)\n– Gooto e hooreeɓe teddungal cata l(Yero Caam)\n– Kalfinaaɗo eddaagu (Mariyam Ndonngo)\n– Gooto e mawɓe rewɓe catal (Habii Abdul Bah)\n– Honorable depute (Caam Usmaan) e haalannde mum pattamlamiire : o siftini yimɓe ɓee wonde ko hare ɗemngal ngal ina jeyaa ko ɓeydi naatnude ɗum e dawrugol, o wasiyii yimɓe yo njokku tiiɗnaare e darnde, o sakkitorii ko hunanaade catal ballal tuggude lewru seeɗto (Avril) haa nde manndaa makko joofi fof.\nHiirde nde uddiraa ko Jimol goomu Ngatamaare ngol tiitoonde (Njaaren Fedde Ɓamtaare Pulaar).\nCatal Nuwaadibu ina jaarnoo denndaangal darinooɓe e waɗnooɓe heen jawɗeele mum en haa hiirde ndee waawi yuɓɓineede.\nAbdul Gey e Mammadu Huudu Jaw","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/24\/catal-f%C9%93pm-nuwaadibu-hiirde-pinal\/","date":"2022-09-28T03:21:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335059.43\/warc\/CC-MAIN-20220928020513-20220928050513-00295.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9495347738,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9495347738265991, \"ffm_Latn_score\": 0.020863668993115425, \"fuf_Latn_score\": 0.014200698584318161, \"fuh_Latn_score\": 0.013566932640969753}","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Muritani ina heewi eddaaji. Haala kinɗe e leƴƴi ina cakkii geɗe keewɗe paatuɗe e jojjnaɗe aadee ñiɓiiɗe no feewi e leydi hee. Ngolɗoo ciimtol sifotoo ko hono laamu Muritani jaggiri pelle kaalooje ko faati e paltoor leƴƴi e kinɗe, ko faati e njiyaagu e ndonaandi mum, e ko faati e tooñanngeeji ɓennuɗi janɗi e leƴƴi keeriiɗi. Ciimtol ngol ina ɓeta kadi ñaawooje ɗiɗi kimmuɗe Muritaninaaɓe ñaaweteeɓe sabu cuurtii paltoor e baɗe yoorɓerndaagu ɓennuɗe. Ɗee ñaawooje ina kolla caɗeele e leepte baawɗe heɓtaade yimɓe haalooɓe ɗee geɗe caɗtuɗe.\nHuman Rights Watch (HRW) ko fedde nde wonaa laamuyeere (ONG). Faandaare mayre ko daranaade jojjanɗe aadee kam e ɗooftagol Bayyinaango huuɓtodinngo jojjanɗe aadee. Nde daranii, e ko ɓuri teeŋtude ko « wellitaare jaayɗe », e « mumtugol njiyaagu » e ittugol « kuugal warngo » e « leeɓtugol », kono kadi denndaangal hakkeeji siwil, hakkeeji politik, hakkeeji faggudu, hakkeeji renndo e hakkeeji pinal haa teeŋti noon e fannuuji nehdi e jaŋde e ɗuhngo. E nde golloo kadi e kareeli, nde suurta warhooreeji wolde walla njulaagu njogitaaje. Hman Rights Watch ina ɗaɓɓi dartagol warhooreeji laamuuji mbaɗata walla goomuuji murtuɗi mbaɗata e nder golwole nder leyɗe.\nNii woni, hitaande kala Human Rights Watch (HRW) ina yaltina ciimtol kollitoowol ngonka hakkeeji aadee, nde waɗa wiɗtooji dewondirɗi, luggi, ko faati e jaɓɓugol hakkeeji aadee e nder 60 leydi. Joɗnde HRW woni ko to New York to Dental Dowlaaji Amerik, kono ande jogii birooji nder gure goɗɗe keewɗe e winndere ndee. Won yooɓtortooɓe HRW ŋakkeende jaamburaagal, kono jaayɗe ina keewi ƴettitde e saaktude ciimti wiɗtooji nde yaltinta.\nCiimtol Human Right Watch\nE wiyde hoohooɓe laamu ɗe HRW jokkondiri e lewru marse 2017, goodaangal e leydi hee ko ina tolnoo e ujunnaaje pelle ɗe ngonaa laamuyeeje (ONG), ko finnde coftal renndo siwil leydi ndii, e ɗooftagol laamu leydi ndii hakkeeji aadee. E wiyde Barahim wul Daddaa, kalifu Ñawoore : « alaa haɗde woodi e leydi hee, ɗoon ɗo haala e golle joomum en ina ɗooftii laawol… »\nGeɗe denndinaaɗe e ngolɗoo ciimtol ina penna kaaɗoo haala, aɗe kollita ɗo diidol laamu nguu taƴi ngol, haaɗi. Wootere e kuutorɗe piggal ko Sariya paatuɗe e pelle, caaktanooɗo e 1964, baɗɗinɗo keɓgol yamiroore ministeer geɗe nder leydi ngam woodde, dokkuɗo mo mbaawka heɓtinde mo o welaa e salaade yamirde kala mo o welaaka, e tuugnaade e dalillaaji keewɗi, ko wayi no « parbagaan luulndiiɗo leydi » walla « jogaade batte bonɗe e hakkille yimɓe ».\nIna waɗi keeri ɗi pelle ɗe keɓtinaaka mbaawaa diwtude e nder golle mum en, tee aɗe kawra e caɗeele keewɗe. Yeru, otelaaji e boowe renndo njaɓataa luwde ɗe saaluuji ɗo ɗe njuɓɓini batuuji majje, wallitooɓe kaalisaaji, waaɓe no Dental Orop cuusaa wallitde ɗe, kadi jeyaaɓe e ɗeen pelle pawaama kuuge kasoo sabu tan ina njeyaa e majje.\nE hitaande 2016, joɗnde hilifaaɓe jaɓii eɓɓaande sariya fotnde lomtaade sariya 1964 oo. So o waɗtii siyneede, omo harmina cosgol kala fedde nde golle mum « mbonnata ngootaagu ngenndi ndii ».\nLaamu Muritani huutoriima oon hujja ngam haɗde yimɓe walla pelle waɗde golle mum en, ngu hujjikinorii kuulal 1 Doosgal leydi keɓtinngal fiɓnde luulndiinde paltoor tuugiiɗo e leñol, harminnde « kala jeeyngal keertinngal tuugingal e nguru ɓalndu walla leñol.»\nKeewal leƴƴi e Muritani fawii e ko ngonka mum hakkunde Magreb e Afrik hirnaange worgo Sahara. Yimɓe Muritani ko eddaaji tati leƴƴi dowrowi, hay so tawii heen edda kala ina soomi kinɗe e nder mum. Eddaaji ɗiɗi gadani ɗii, tolniiɗi hedde 70% yimɓe ɓee, kaalata ko caltol arab nganndirangol hasaniya. Biidaan en, jeyaaɓe e gooto e eddaaji ɗiɗi gadani kaalooji hasaniya ɗii, ummii ko e harbiyeeɓe aarabeeɓe e berbeer en. Goomu ɓurngu heewde e haalooɓe hasaniya ɓee ko hardaneeɓe. Ko ɓuri heewde e maggu ko wonnooɓe jiyaaɓe kam e ummiiɓe e jiyaaɓe, kamɓe ɓuri ɓawlude.\nGoomu tataɓu nguu, anndiraaɓe Afriknaaɓe-Muritani walla Ɓaleeɓe-Muritani ina waɗi leƴƴi keewɗi muuynuɗi ɗemɗe afrikeeje ɗe ngonaa Arab.\nE sifaa kuuɓtodinɗo, hardanaaɓe ɓuri heewde daranaade ko ko faati e njiyaagu e baɗte mum, tuggi njiyaagu ɓurngu hiisde, haa e baasal e paltoor, e peeje ɗe njuumtaani ɗe laamu ƴetti ngam ñawdude ɗeen caɗeele.\nNgoƴa dowrowo wonande ɓaleeɓe-Muritani ɓee noon, ko ko anndiraa ndonaandi aadeeri (passif imaniteer) njoopiindi njannguuji ɗi laamu yamiri dow yimɓe mum e kitaale 1989-1991, juumtuɗi e warngooji e belaaɗe, taccingol to Sengaal, keɓtugol leyɗe kam e paltoor e joñgol guurangol haa e oo ñalawma.\nHardaneeɓe e ɓaleeɓe-Muritani heewɓe ina njogii hujja denndaaɗo woytaade ko yahata e leydi ndii hannde koo, ko fuɗɗaa e 2011, tawi faandaare mum ko winnditaade muritaninaaɓe, ko heewɓe tuumi wallitde Biidaan en, ardiiɓe leydi ndii to bannge politik e faggudu. Laamu ina yeddi ko wiyatee binnditagol ngol ina waɗi paltoor koo.\nNanondire winndereeje jowitiiɗe e jojjanɗe aadee ɗe Muritani siifi, kam e laabi sariya ngenndiiji ƴettaaɗi ngam reende hakkeeji aadee, jaɓgol e jeyegol laamu nguu e peeje e laabi keeriiɗi Ngenndiiji dentuɗe kam e Njuɓɓudi Afrik toppitiindi jojjanɗe aadee, newnangol laamu Muritani pelle winndereeje daraniiɗe jojjanɗe aadee sunnaade ko yahata e leydi hee to oon bannge, newnugol gondungol e caɗeele, ɗee geɗe kala ina mbaɗɗini e laamu Muritani ɗooftaade baɗɗiiɗe mum paatuɗe e hakkeeji aadee, ngu welee ƴeewtagol luggiɗngol ɗeen geɗe.\nHRW hawraani e caɗeele goote e njilluuji mum wiɗto ɗiɗi waɗi Muritani e 2017, tee laamu nguu jaɓii ɗaɓɓaaɗe jooɗodaade e mum baɗanooɗe.\nNdonaandi aadeeri e pelle daraniiɗe nafooje loraaɓe\nKeɓtingol laamu Muritani wonde yimɓe dowla oo mbaɗii geɗe bonɗe e daawal ndonaandi aadeeri, laaɓtaani. Kono tan e ngu heɓtini wonde ngu waɗii sariya, tee ngu lomtinanii loranooɓe ɓee no haanirta nii e tuugnaade e sariya yaafuya mo 1993, tee ngu ƴettii gila ndeen peeje lomtinangol loranooɓe ɓee e daɗɓe ɓee, wondude e gollal hooreejo leydi oo waɗi ngam safrude ñawannde ndee.\nPelle daraniiɗe nafooje loraaɓe ɓee, jokkuɗe e ñiŋde Sariya yaafuya oo, kaɗooje laawol yettaade kala jaɓɓunooɗo jojjanɗe aadee baawngol wonde e ɗo bonannde mum tolnii kala, e daawal joopangal ngal, ɗaɓɓooje keɓtingol waɗnooɓe bonannde ɓee, kam e lomtingol timmungol e dokkitgol neɗɗaagu, ina mbaawi hiiɗeede e golle mum en.\nArdiiɓe Covire e Fedde rewɓe koninkooɓe e siwil maayraaɓe e kewkewe 1989-1991 mbiyii HRW wonde laamu nguu haɗii ɗum en, e cili keewɗi, mawninde warngooji e majje baawnaaɗe baɗanooɗe e ngaal daawal, nde salii rokkude ɗum en jamirooje katojinaaɗe ngam yuɓɓinde batuuji walla ngu dartina golle maɓɓe.\nÑaawooje paatuɗe e wellitaare konngol (haalde miijo mum).\nÑaawooje baɗɗe ko ɓooyaani ina kollita ɗo pellital laamu tolnii so artii e deƴƴinde kala suurtooɓe paltoor e nder renndo Muritani.\nCimmtol ngol siftinii to oon bannge wonde biyeteeɗo Muhammed Sheek wul Mukaytiir nana e kasoo gila 2014. E lewru desaambar ndeen hitaande, ñaawirde fawii e makko kuugal warngo sabu jartodingol, ngal ñaawtirde teeŋtini e makko. Caggal ɗuum Ñaawirde toownde yamiri ñaawoore woɗnde ; nii woni ñaawtirde wootere artiri kuugal ngal e duuɓi ɗiɗi kasoo ñalnde 9 noowammbar 2017. O waɗii ko ɓuri ɗum e kasoo, ɗum noon o fotnoo ko welliteede, kono ellee haa hannde ko o dummbaaɗo e nokku mo yimɓe nganndaa.\nUmaar wul Beybakar : Umar wul Beybakar ko kolonel garde gonɗo e alteret gila sulyee 2015. Duuɓi ɗiɗi jooni ko o baɗaaɗo e ndeenka ñaawoore. E wiyde Beybakar, ɗumɗoo ko sabu o jeyaa e « bidaneeɓe seeɗa, – e cetta kunal ofiseeji konu – ɗaɓɓuɗi e laamu nguu nde ɓurata softande heɓtinde warngooji amdu ofiseeji ɓaleeɓe baɗnooɗi ko ina wona duuɓi 25 jooni ».\nÑalnde 9 suyee 2017, suudu sarɗi ɓamii sariya keso jahoowo e haɓde e paltoor, baɗɗo taƴe baawɗe huutoreede ngam sokde yimɓe, sabu haala mum en ka noddaani e fitina. Waɗi HRW wiyde noon ko lelngo sariya laaɓtaani, kala belaaɗo bone mum ina waawi facciride ɗum no weliraa.\nPelle kaɓooje e njiyaagu\nMuritani haɗii njiyaagu gila 1981, ngu harminaama e hitaande 2007, kadi e hitaande 2015 ñaawirɗe keeriiɗe cosaama ɗe alaa ko toppitii so wonaa ɗuum. Laamu nguu wiyi ko njiyaagu momtaama, heddii ko toppitaade batte mum to bannge renndo e faggudu. Pelle ɗiɗi Muritaninaaje ɗe ngonaa laamuyeeje kaɓotooɗe njiyaagu, hono SOS-Esclaves e IRA njaɓaani ɗuum, sibu e miijo majje « njiyaagu ina lutti tabitineede e leydi hee », hay so tawii no ɗe njiyrata geɗe ɗee nii ina seerti seeɗa…\nSOS, ɓuri ɓooyde e hakindaade e haala mum, tee ina heɓtinaa. IRA sosaa ko e 2008, laamu jaɓaani heɓtinde ɗum. E wiyde hooreejo mayre hono Biraam Daa Abeydi, njiyaagu ina woɗɗi momteede e leydi hee, sibu e ngu yettii 20% (joyaɓal) yimɓe ɓee.\nCaɗeele keɓgol kaayitaaji\nE saawiyee 2008, laamuuji Muritani e Senegaal puɗɗii gartirgol muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal e kitaale 1989-1990, hedde 60 000 neɗɗo. E lewru mee, laamu Muritani juutii binnditagol paandingol cosgol duttorgal keɓe limnewal, gootiɗingol karte dentitee, e timmingol doggol woote. Fedde Touche pas à ma nationalité (TPMN) sosaa sibu e miijo mayre « faandaare binnditagol ngol ko haɗtude ɓaleeɓe Muritaninaaɓe jeyeede e leydi hee ». Won jaagorɗe laamu mbiyi HRW wonde addani laamu nguu salaade heɓtinde TPMN, ko sabu mum, hono no IRA nii, « wonde peccooje ngootaagu ngenndi ndii ». Ɓe mbiyi haala TPMN « alaa ɗo tuugii », so wiyiibinndatal ngal ko binndital paltoor. HRW hoolkisaaki haalajuuji ɗii, kono Siimtooɓe Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e rasisma e baasal teeŋtungal, mbiyii wonde binndital ngal ko paltingal hardaneeɓe e ɓaleeɓe Muritani…\nWasiyaaji feewde e laamu Muritani\nE joofnirde, ciimtol ngol waɗii wasiyaaji feewde e laamu Muritani, paatuɗi e caɗeele cifaaɗe dow ɗee, ko wayi no : ittugol kuugal pawangal e wul Makaytiir, woppitde terɗe IRA dummbaaɗe (Aballaahi wul Saalek e Muusaa Bilaal), joofnude wiɗto takkere fawaande e Umar wul Beybakar ndee… momtugol denndaangal lelnaaɗe kuugal warhoore gonɗe e dabi kuuge, ine heen kuukal 306 paatungal e karmingol jartodingol, caabingal kuugal warhoore pawanoongal e Muhammed Sheek Makaytiir.\nIna heen momtugol denndaangal lelnaaɗe sariya paatuɗe e kaɓgol e ownugol (terorisma) sibu no siforaa nii laaɓtaani, momtude denndaangal lenaaɗe Sariya yaafuya 1993 kaɗoowo ñaawoore warnooɓe hoore e kitaale 1990. Ina heen ɗooftaade hakke batuuji jamyami e dente peeñcu, so wonaa tawa dalillaaji memotooɗi ina ngoodi kollitooji aɗi mbaawi lorde kisal ngenndi walla deeƴre renndo. E nder ɗuum, yuɓɓinooɓe ɓee potaani ɗaɓɓude yamiroore, kono poti tan ko tintinde laamu fawaade e sarɗiiji jaɓniiɗi. Haaɗnude ɗo jaɓi mbaawka laamu to bannge calagol winnditaade walla fusde fedde woodnoonde. Ittude e dalillaaji pusgol fedde, sababuuji « politik » walla kiisaaɗi « ina pecca ngootaagu ngenndi » e ustude mbaawka keɓtingol walla keɓtugol mum ; pusgol fedde foti wonde ko feere wattannde e peeje fof, tee, foti waɗde ko e ndeenka ñaawoore. Heɓtinde kala fedde yamyamre ɗaɓɓunde ɗuum ; ko wayi no Fedde rewɓe koninkooɓe waraaɓe e kewkewe 1989-1990, IRA e TPMN.\nCiimtol : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/05\/03\/ciimtol-human-rights-watch-2018-jojjan%C9%97e-aadee-ina-%C9%93eydoo-ya%C9%93%C9%93eede\/","date":"2018-08-17T09:13:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211935.42\/warc\/CC-MAIN-20180817084620-20180817104620-00697.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7053925991,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.705392599105835, \"ffm_Latn_score\": 0.15145280957221985, \"fuf_Latn_score\": 0.0812707170844078, \"fuh_Latn_score\": 0.05474233254790306}","num_words":1679,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Simme moƴƴaani ! Yimɓe ina nganndi ɗuum. Kono yimɓe cikkatnoo simme ɓuri bonde tan ko e jofe. Iwee heen ! Alaa tergal ɓalndu aadee daɗngal e bone simme. Ɗum woni ko ciimtol golle annduɓe caakti to Amerik.\nWaɗii duuɓi 50 ko ciimtol maɓɓe goɗngol hollitnoo jokkondiral gonngal hakkunde simme e nguɗu jofe. Ko ngoolɗoon ciimtol woni gadanol caaktungol tanaaji simme.\nÑalawma hannde oo ina anndaa wonde tanaaji jawwingol walla poofgol cuurki simme, haaɗaani tan e jofe. Posone biyeeteeɗo nikotiin gonɗo e simme oo, alaa tergal ɓalndu ngal woppi, yimɓe fof e reentaade e ƴettude kuule paddorɗe.\nTuggi ndeen faade hannde, simme warii ko ɓuri miliyoŋ neɗɗo to Amerik. Ciimtol ngol hollii wonde \"simme ina wallita jabet, nguɗu heeñere, bontugol nguɗu wonande wondunooɓe heen, ɗoyru, ngoraagu, bonnugol terɗe tigguuji, deedi goorɗi, muus jokkorɗe, ɓuuto terɗe ɓalndu e leefɗingol paddorɗe ɓalndu.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/04\/18\/tanaaji-simme-%C9%93urii-%C9%97oon%E2%80%88\/","date":"2019-01-17T13:03:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583658981.19\/warc\/CC-MAIN-20190117123059-20190117145059-00199.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6206809878,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6206809878349304, \"fuh_Latn_score\": 0.15100345015525818, \"fuf_Latn_score\": 0.1385004222393036, \"ffm_Latn_score\": 0.07710034400224686, \"fuq_Latn_score\": 0.012098286300897598}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.557,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder lebbi tati, gardinooɗo taamasoor, meeɗnooɗo wonde jaagorgal konu, e kanndidaa e woote gardagol leydi, mbaraama. Neɗɗo goɗɗo, meeɗnooɗo wonde gardiiɗo jaagorɗe, ko majjuɗo, anndaaka ɗo heedi. Goɗɗo kadi ina wiyee waraama. Gine Bisaaw naattii e nder neergre e warngooji, lebbi tati caggal warngo persidaa Nino Wieraa. Ɗum fof sabu bone laamu. Hare laamu hakkunde goomuuji PAIGC, parti gardiiɗo laamu o, e pelle leƴƴi.\nE ko haalaa, huunde e nanngaaɓe hannde ɓe, njooɓtoraa ko enndude kuudetaa ngam yandinde laamu e mudda ngu. Ko laaɓi heen tan, kamɓe fof ko ɓe luulndiiɓe hooreejo hilifaaɓe hannde o, hono Karlos Gomes (Carlos Gomez) kam e gardiiɗo konu ngu, hono Zamora Induta.\nYimɓe ina ceedtii wonde e ɗiiɗoo lebbi ɗiɗi, luulndiiɓe ina tampinaa toon. Balɗe jawtuɗe ɗee tan, gardiiɗo parti luulndo ɓurɗo mawnude o, hono Kummaba Yala, woytiima wonde ina hulani kisal mum. Carlos Gomez, gardiiɗo hilifaaɓe o, gonɗo e ɗanngal to Lisbonne, jaɓaani haalde hay dara, tee anniyaaka hootde ko adii 12 suwee 2009.\nHuunde e hoohooɓe politik mbagginii dirtingol woote potɗe waɗde ñalnde 28 suwee ɗe, mbele yimɓe ɓe ina mbaawa yeewtude e caɗeele leydi ndi, mbele kala ko waawi waɗoyeede fof tawa tuugii ko ɗo selli.\nKono ina anndaa saabii ɗee bone fof ko danndu woote ngu. Wonii jooni lebbi, to Gine Bisaaw, alaa kajo, alaa keytotooɗo, ko 'welmaa mbaɗaa' walla mbiyen 'ko waawi wara', wonaa hay 'waawi fiya'. Ina hulaa hoto ɗum jibinde wolde hakkunde ɓesngu leydi ndi.\nKampaañ woote ɗe ko hannde foti fuɗɗaade, tee alaa fof feere ƴettaa tawo ngam deeƴnude ngonka ka. Doosɗe woote leydi ndi noon na mbiya wonde so tawii woodii e kanndidaaji ɗi baraaɗo, woote ina poti dirtineede.\nAduna o fuɗɗiima faayde. Ban Ki Moon hollii sunaare mum, Dental Orop ñiŋii ɗee golle warhoore, Portugal hollitii faayre mum mawnde, fedde daraniinde jojjanɗe aadee wiyeteende Raddho ina huli hoto leydi ndi waytude no Somaali nii, e nder leydi he, hoohooɓe renndo ngo kollitii wonde 'nattii hoolaade laamu ngardiingu ngu'. Yo Alla danndu Gine Bisaaw e bone julankooɓe dorog !","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/06\/06\/firtaare-to-gine-bisaaw\/","date":"2019-03-21T07:59:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00327.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6141496301,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6141496300697327, \"fuh_Latn_score\": 0.21172738075256348, \"fuf_Latn_score\": 0.0888182744383812, \"ffm_Latn_score\": 0.07482444494962692, \"fuq_Latn_score\": 0.01014311145991087}","num_words":331,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.54,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma lorngo leɗɗe mawninaama to diiwaan Maatam, e nder falnde Maatam, to renndo teeru Oogo. Ardii ooɗoo ñalawma ko guwerneer mo diiwaan Maatam, omo ardi e sete timmuɗo, cukko perefee mo falnde Maatam. Geardiiɗo kisal wiyeteeɓe sanndarmori, kame reenooɓe ladde wiyeteeɓe Oosee fooree. To renndo teeru Oogo jaɓɓiiɓe ko meer mo Oogo, joom wuro ngo, e konseyeeji. Adii ƴettude konngol ko joom wuro ngo, meer wuro ngo, gardiiɗo sukaaɓe Adevo, gardiiɗo pelle rewɓe renndo teeru Oogo nde ɓe njoofni ko guwerneer mo diiwaan Maatam. Kamɓe fof ɓe kaalii nafoore lekki haa teeŋti e lekki teddiniraaki e ndee hitaande mbiyateeki Bani. Ɓe keɓii lorde fotde 210 lekki e nder liisee mo Oogo. Faandaare nde ko ɗo 2035 yo taw riiwtii yooro e nder falnde nde. Toɓɓere suɓtaade ko lekki e nder ɓernde juɓɓingol jaɓɓal e nder leydi he. Kamɓe ardiiɓe kisal ladde nde ɓe kollitii weltaare maɓɓe e oo ñalawma.\nLeɗɗe loraaɗe ɗe teddun, gal mumen feññinaa ko Lekki Ceerno Yaayaa Wele ko ceerno mawɗo to Oogo, lekki guwerneer, lekki joom wuro Oogo, lekki P2RS, lekki Ceerno Aliw Caam to Wurosoogi, lekki URCEFS, lekki sanndarmaaɓe. Sahaa oo yahrii no foti yahrude.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/nalawma-lorngo-lekki-to-maatam-ko-oogo-wonnoo-njaatige\/","date":"2019-04-24T22:04:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578663470.91\/warc\/CC-MAIN-20190424214335-20190425000335-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8999173641,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8999173641204834, \"ffm_Latn_score\": 0.042951799929142, \"fuq_Latn_score\": 0.031639259308576584, \"fuh_Latn_score\": 0.013099618256092072}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.824,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ely wul Muhammed Faal sankiima ñalnde aljumaa 5 mee 2017 saraaji Suwoyraat, to o yahnoo ƴeewtoyaade jawdi makko. Ine wiyee ko taƴam ɓeram wari mo. Ely wul Muhammed Faal ko kooninke wonnoo. O woniino ko ina abboo e duuɓi 20, gardo kisal ngenndi (sureté nationale). Ñalnde 5 ut 2005, o liɓi laamɗo bonɗo biyeteeɗo Maawiya. O sompi Goomu Kooninkeewu Nuunɗal e Demokaraasi (CMJD) ngam ɗowde leydi ndii. Ko heen o ardorii leydi ndii daawal cabborgal 2005-2007, o heɓɓitii ndi to bannge faggudu e ngardiigu, haa ndi fuɗɗii heɓtude hoolaare aduna oo, o wayli doosgal leydi haa manndaa hooreejo leydi dottaa e laabi ɗiɗi, o hunii waasde wonde kanndidaa e woote toɗɗagol hooreejo leydi, o yuɓɓini woote laaɓtuɗe, ɗe hay gooto yedditaaki.\nKo e ɗeen woote Siidi wul Seek Abdallaahi toɗɗaa hooreejo leydi ndii. Woni goo ko hooreejo leydi ina woppira laamu rewrude e woote, ɗiɗi ko siwil ina ardoo leydi ndii. O yaltiri laamu wondude e njettoor winndere ndee kala e faayiida mawɗo. Ine jeyaa e geɗe kadi ɗe o teskoraa, ɓeydugol njoɓɗeele gollotooɓe ɓeyde paayodinɗe.\nNde Abdel Asiis jamfii laamu Siidi wul Seek abdallaahi ñalnde 6 ut 2008, o haɓii ɗum, sibu, e wiyde makko, oon ko \"murtuɗo\" (rebel). Gila ndeen haa nde o sankii ndee, o seeraani e haɓaade laamu Abdel Asiis, mo o meeɗaa jaɓde sowtude innde mum hay sahaa gooto.\nHare makko sakkitiinde e peeje Abdel Asiis, ko tawtoregol makko seppo luulndiingo memtagol Doosgal leydi ndii, ɗo o ari omo ɓoornii araaraay leydi ndii (darapoo), haa ko jaaynde L'Authentique winndi nde o sankii ndee \"Eli yahii, yahdii e darapoo mum\".\nJaaynde Le Calame winndii wonde \"kanko fof e ardaade fotde duuɓi noogaas Ardorde huuɓtodinnde Kisal (Direction générale de la Sûreté), innde makko meeɗaa sowteede e doosiyee warngooji walla e hafeere woɗnde \"tunwunde\" \". Won wiyooɓe kadi omo jeyaa e waɗboniiɓe laamu Taaya sabu makko ardanoode Kisal leydi ndii e oon sahaa. Ina anndaa noon ardinoo e oon sahaa Kisal Dowla, ɗum noon kala ko faati e ñukkindagol e peeje walla baɗe bonɗe cuuɗiiɗe ɗe laamu ƴettata, ko biyeteeɗo Deddaahi… Ko waawnoo heen wonde kala, ɗuum laaɓata tan ko nde wiɗto jaambureewo waɗaa ngam anndude waɗnooɓe bone… Eli wul Muhammed Faal jibinaa ko e hitaande 1953.\nInnaa lil Laahi, wa innaa ileyhi raaji'uun. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/06\/26\/eli-yahii-yahdii-e-darapoo-mum\/","date":"2019-05-27T00:14:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232260161.91\/warc\/CC-MAIN-20190526225545-20190527011545-00429.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3753635585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3753635585308075, \"fuf_Latn_score\": 0.3424793481826782, \"fuh_Latn_score\": 0.20112395286560059, \"ffm_Latn_score\": 0.08015985786914825}","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.335,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aadee en wonnooɓe e nokku oo e sahaa idii daartol puɗɗii jogaade koɗorde ñiiɓɗe ko nde puɗɗii waɗtude remde e nehde jawdi ndee, ɗum firti ko ñiiɓgol koɗorɗe ardi ko e jiytugol ndema e ngaynaaka. Ina gasa tawa ko ndema ndiyamiri idii waɗeede bannge rewo Maayo mawngo (maayo Senegaal) hedde 8 000 hitaande ko adii hannde. Gawri samme ina sikkaa fuɗɗorii remeede ko bannge fuɗnaange Weendu Caad hedde 7 000 hitaande ko idii jooni. Ndema ɗee gaweeje ɗiɗi moƴƴitinii no feewi nguura aadee en, sibu ndema ndiyamiri kaa sariima haa e caggal nokku yiytanoo oo, haa to Ecopinaaɓe, to Eñnjee en e Bantu en. Samme oo ne ko noon, sibu yahii haa to Eñnjee en, to Sinuwaa en, to Ecopinaaɓe, to hoɗnooɓe e diiwaan fuɗnaange hakkundeejo e to bantu en. Kono, tuggi 5 600 hitaande ko adii hannde, nokku Saharaa oo, mo nganndu-ɗaa ko leppunooɗo no feewi, woni e yoortude sabu ustagol toɓooli baar worgo e hirnaange, haa wonti moraande ko ina wona duuɓi 2 700 hannde. Ɗuum battini no feewi e sato ngoo e nguurndam aadee en waɗtuɓe uujde feewde worgo, haa teeŋti noon feewde saraaji maayo Niiseer (nder Mali hannde oo). Nii woni yimɓe rewo nokku Afrik hirnaange oo woni e ɓeydaade heewde yimɓe e tinde baɗte yooro. Ko e oon sahaa ndema maaro fuɗɗii feeñde ɗoon, ummoraade e maaro ladde ko ina wona jooni duuɓi 5 000. Ko leƴƴi manndee en idii remde koon maaro, hade mum saraade haa to Kaasamaas, to sorfundu Gine, to weendu Caad. Ina sikkaa kadi ndema pulook fuɗɗii ɗoon e nokkuuji dunli e boowe ko hedde duuɓi 6 000 ko idii hannde.\nMargol mbayla njamndi e teeminannde 8ɓiire ko adii Iisaa (2 800 hade jooni) addanii ndema kaa ɓeydaade soñtude, gure mawɗe baaɗe no Ja-Soma (2 800 hitaande ko idii hannde), Jenne-Jenno (duuɓi 2 300 ko idii hannde) puɗɗii maheede, gure ɓurɗe ɓooyde e gure Afrik hirnaange fof, jogorɗe wonoyde gure mawɗe njulaagu taccu-saharaa. Gelooɗi puɗɗii naatde nokku oo ummoraade Arabi, ko leeli fof ko hedde duuɓi 2 500 hade hannde, fuɗɗii waɗtude huutoreede e mbaɗɗu e ruso sibu kañum ɓuri waawde muñde caɗeele. Kummbi Saaleh kañum sompaa ko e teeminannde nayaɓiire (duuɓi 1 600 jooni). Sompi ngo ko sooninkooɓe, gootol e leƴƴi manndee en. Gaawo noon sompaa ko e teeminannde jeeɗaɓiire (duuɓi 1 300 jooni), sosi ngo ko leñol biyeteengol Sorkos en (Boso en).\nAfrik hirnaange e yonta laamuuji\nLaamaandi Ganaa walla laamaandi Wagadu?\nƳellitaare faggudu wallitii peeñgol dowlaaji juɓɓuɗi. Ɗum fuɗɗorii ko e laamaandi Ganaa e teeminannde jeetaɓiire caggal Iisaa (1 200 hitaande jooni). Nehaande mayri ko saraaji Kummbi Saaleh, e nder leydi Muritani hannde ndii. Laamaandi Ganaa jiimii diiwaan oo haa e gargol Amoraabid en e hitaande 1 052 (duuɓi 1 000 jooni). E joofirde teeminannde jeetaɓiire, laamɗo Wagadu, hono Kayaa Magan Siisee (« Laamɗo kaŋŋe ») riiwti berbeer en, wootiɗini sooninkooɓe, sompi laamaandi Wagadu. Nii woni laamɓe arɓe caggal makko ƴetti tiitoonde Kaya Magan. Kanko fawnoo junngo makko e oogirɗe kaŋŋe Bammbuk. Ko ɓuri heewde e hoohooɓe Wagadu ko sanamiyeeɓe (rewooɓe sanamuuji) ngonnoo, tee laamu ronirtenoo ko to bannge dewol. Nii woni lomtii mo e jappeere ndee ko baaɗiiko ; ɗum ko mbele aɓe njenanee lomtiiɗo oo ko e ƴiiƴam galle laamu hee jeyaa. Laamaandi Ganaa ko laamu hoorameewu, tee juɓɓule mum ngalaa memaandi, nii woni laamɓe ina kiɓindii no feewi laamaandi mum en. Laamɓe ko reweteeɓe, ine njuɓɓinanee kewuuji e nder njiimaandi mum en no diidorinoo. Ko hono noon laamɓe Gaawo ndewretenoo. E maayirɗe teeminannde jeenaɓiire, laamɓe Ganaa njaajtini njiimaandi mum feewde hirnaange, e dow diiwaan kaŋŋe Ngalam kam e Tekruur, saraaji Jenne e Tummbuktu; feewde rewo kadi e dow won ɗiin leƴƴi (tirbiiji) gonnooɗi e moraande Saharaa.\nE teeminannde sappoɓiire, luure nderndere puɗɗii jolde. Berbeer en jeyaaɓe Awdagost, wonnooɓe e njiimaandi laamu Ganaa, murti, caltii laamɗo Awdagost oo, mbari ɗum, lomtini ɗoon goɗɗo. Oon sahaa noon Awdagost ina jogii faayiida mawɗo e nder njulaagu taccu-Saharaa. Ganaa heɓi kaaɗtudi mum ko e teeminannde 11ɓiire. Laamuyon ngonnokon e njiimaandi mum ina ndentira seeɗa seeɗa haa ngonti laamu ngootu, tamiingu. Laamorgo laamaandi ndii ko Kummbi Saaleh wiyetenoo. Fotde 20 000 fittaandu ina nguurnoo e maggo, hakkunde juulɓe e sooninkooɓe rewatnooɓe sanamuuji. Ko e ndeen teeminannde 11ɓiire laamu nguu woni e deestaade sabu caɗeele weeyo e sato, sibu Kummbi Saaleh woni ko e nokku gaddanoowo ɗum tiimtude e denndaangal laabi njulaagu, kono ko nokku joorɗo, toɓooji mum ngalaa ɗo ndarii. Kuutoragol ndiyam ilnirɗam ndema saraaji wuro ngoo korni weendu nder leydi nokku oo. Ko ɗoon Almoraabid njani e maɓɓe e hitaande 1 076, keli bannge e Kummbi Saaleh. Ko ɗuum walliti laamu Soso ngu Sumaaworo Kante heɓtude mo (diiwaan oo), hade Laamu Mali heɓtude mo e juuɗe mum kam ne, e gardagol laamɗo biyetenooɗo Suñnjata Keytaa, e hitaande 1 240.\nBookara Aamadu Bah\nƳoogirde : wikipédia\nIne jokki","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/18\/afrik-hirnaange-idii%C9%93e-ho%C9%97de\/","date":"2020-02-29T07:26:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875148671.99\/warc\/CC-MAIN-20200229053151-20200229083151-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5103583336,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5103583335876465, \"ffm_Latn_score\": 0.3503517508506775, \"fuf_Latn_score\": 0.0666826069355011, \"fuh_Latn_score\": 0.06486617028713226}","num_words":758,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.594,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ina ñiŋa teettugol kolaaɗe daande maayo\nArdiiɓe pelle jeyaaɗe e Dental pelle Ngenndiije Daraniiɗe Jojjanɗe Aadee (FONADH) njuɓɓinii yeewtere jaaynde ñalnde altine 27 desammbar 2010, ngam ñiŋde tettugol kolaaɗe daande maayo. Mammadu Saar, gardiiɗo Dental ngal teskiima wonde « gila ewenmaaji 1989, leyɗe yimɓe hoɗɓe daande maayo\nceeraani e teetteede, tawi ko e ballondiral e jooɗaniiɓe laamu ngu e ɗiin nokkuuji, yimɓe ɓee fof e hollitde mettere mum en.\nWonande FONADH, ngonka ka ɓeydiima bonde e dumunnaaji cakkitiiɗi ɗi, sibu laamu ɓaftanii arani en kolaaɗe mawɗe, rokki ɗum en tawi diisnondiraani e joom leydi ɓe. Ɓeen ne ngirñitiima ngam reende jeyi mum en e hakke mum en, ɓe cuurti jaɓɓugol laabi sariya keewɗi lelnanooɗi e ordonaas 83.127 mo 5 suwee 1983 kam e jamirooje mum ciynugol (décrets d'application).\nPelle ɗe kaalaani inɗe rokkaaɓe kolaaɗe ɓe walla sosiyeteeji dokkaaɗi ɗi, kono tan won wiyooɓe ko sosiyeteeji Sawuudnaaɓe, Sudaannaaɓe walla nii Ameriknaɓe …\nFonadh ɗaɓii ɗooftagol « hakke jeyi yimɓe wuurɓe e ɗiin nokkuuji ndema mo laamuuji Afrik Faraysenaajo hirnaange (AOF) heptinnoo, ɗe sariya jeyi leydi 83.127 mo hitaande 1983 kam e hoore mum kadi heptini, kollitoowo wonde leyɗe binnditaaɗe e inɗe mawɓe gure walla dente e hoohooɓe mum en ko jeyi dokkaaɗo ɗeen gure walla dente ɗe ɓeen mawɓe walla hoohooɓe ngardii. »\nƁeydi bone, ko e Muritani, won heewɓe ndokketee leyɗe ngam yeeytoyde ɗum en coggu tiiɗngu sosiyateeji arani, nde tawnoo ɓe mbayi ko no remooɓe ɓe koye mum en, ɓe ngalaa doole moƴƴinde ɗeen leyɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/12\/24\/kolaa%C9%97e-waalo-e-jom-jawdi-en-2\/","date":"2021-05-12T04:19:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991252.15\/warc\/CC-MAIN-20210512035557-20210512065557-00308.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.620734334,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":26,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6207343339920044, \"ffm_Latn_score\": 0.24649642407894135, \"fuh_Latn_score\": 0.06958470493555069, \"fuf_Latn_score\": 0.05214488506317139}","num_words":238,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol ko Uddital Masaalikul Jinaan Janngini en he Dental\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.\nBoowal ngal (ektaaruuji 6) ko laamu nguu rokki ɓe ɗum, kadi ngu addii ballal maggu to bannge ndiyam, jeyngol, e mahgol kalluuji ngam waawde jokkondirde jumaa o e kalluji mawɗi ɗii (autoroute). Ngaal ballal en eyɓinee fotde 11 miliyoŋ euro.\nKaan jumaa kesa wiyaama ko kanum woni hannde jumaa ɓurka mawnude he nder Hiirnaange Afrik. E ka waɗi soorooji joy (5), ɓurɗo mawnude oo ko 78 Meeteer, kadi e ka nawa cappanɗe tati ujuneere (30,000) neɗɗo, sappo e joy nder, sappo e joy boowal.\nInnde Jumaa kaa \"Masaalik al-Jinaan\" ko konngol Arab firata ko \"laabi aljannaaji\", nde ittaa ko he tiitoonde yimre nde Seek Ahmadu Bah mo Mbakke wallifinoo.\nE uddital jumaa he ko heewi waɗii heen. Ene jeyaa e ko Senegaalnaaɓe ɓee ɓuri teskaade woni ko ɓe mbiyata \"beldital hakkunde hooreejo leydi o, Makki Sal e hooreejo ɓooyma o, Abdullaay Wadda. Kono geɗal goɗngal teskinngal kadi hakkunde laabi Suufiyankeeji ɗii, Tijjaaniyankooɓe e Murid en, he ndeen ñalnde ko ɗoon he jumaa hee Tijjaaniyankooɓe ɓee mbirdi Asru Jumaa.\nSo goonga no huunde ndee fof yahri nii, ene holliri wonnde Murid en ɓee ene njogii pellital e yiɗde ngootaagu kanum e koɗdigal deeyre e nanondiral. Ɗuum noon ene jeyaa he aadaaji konoowo, kawɗo ene hooni.\nSo neɗɗo ene hona o haɓete kono so o heɓii pellet wonnde o hawii o yiylotoo ko jam mbele omo daña deeƴre ha o waawa hoonaade.\nHare e pooɗondiral koongu hakkunde laaɓi suufiyankeeji he nder Senegaal, haa ɓuri teeŋtude noon hakkunde Tijjaaniyankooɓe e Murid en, ko huunde ɓooynde kadi nde suuɗaaki. He ngoon sippiro noon ko Murideeɓe ɓee ngonno \"ngoriyon kalikortoyon\", nde wonnoo keewal maɓɓe yaajaani. Ɓe tawetenoo tan ko he diiwan Bowol he. Tijjaaniyankooɓe ɓee noon ene carinoo he nder Senegaal fof, kadi ko wiyetenoo Senegaal hanki koo, Ndakaaru, Refisk, e Ndar fof ko kanum en laafinoo heen. Ko ɗuum waɗi jumaaji mawɗi gonnooɗi he ɗeen gure ɗee kala ko Tijjaniyankooɓe ɓee ngardinoo ɗum. Fuuta kam haalaaka.\nHayso mbiyɗen, Tijjaaniyankooɓe ɓurnoo Murideeɓe yaajde to keewal, ngalu, ganndal e ɓattaade laamu ne, won semmbe ɗe Murid en ɓee njogii ɗe ɓe ngala, ɗuum woni ngootagu , dewondiral e jaɓde ɗowtaade (ndigël) ceerno. Ɗeen semmbe ko kanum jibini nguu poolgu hannde nguɓe ndañi he nder Senegaal. Sikke alaa, udditegol oo ɗoo jumaa ɓeydii martaba Murid en he nder Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/29\/hol-ko-uddital-masaalikul-jinaan-janngini-en-he-dental\/","date":"2022-05-17T21:17:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00076.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5674166083,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5674166083335876, \"fuh_Latn_score\": 0.23693081736564636, \"ffm_Latn_score\": 0.11274359375238419, \"fuf_Latn_score\": 0.07237821072340012, \"fuq_Latn_score\": 0.010091996751725674}","num_words":434,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.396,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"– Sabu teskaade iñcuru bonndu wuuraandu hannde ndu feeñirndu e ɓeydagol ɓurtungol cogguuli nguura, ŋakkugol safaara e njoldi, jaajtugol ngenam-lesaagu wonande jogiiɓe dipolomaaji e ɓe ngalaa fof, jaastugol katanɗe ɓesngu ngu e waawde sooɗde soklaaji mum, baasal jaawngal wonande cete renndo ɓe ngonka mum en seɓornoo, jeebagol hoɗɓe e nokkuuji dowri e ŋakkugol kisal e ɓeydagol bonnanndeeji.\n– Teskaade gallugol tippudi jaŋde e leydi he, geɗal caabotoongal peccooru, paltoor renndo e leƴƴi, ko ngannduɗa ko huunde bonnoore ngootaagu leydi e janngo mum.\n– Teskaade jaastugol sarwisaaji cellal ɗi toppitaaki ɓesngu ngu haa ko ina addana yoga e ɓiɓɓe leydi ndi ndaartoyde safaara caggal leydi.\n– Sabu teskaade deŋgol njuɓɓudi laamu ndi (administarasiyoŋ) e roŋkude ɗum daranaade ngoƴaaji ɓesnguuli ɓurɗi farwude ɗi teeŋti noon e remooɓe, aynaaɓe lorɓe e yooro yawtungo ɗo ngoo yantude kadi e taccinanooɓe to senegaal ina ngarti e lornooɓe e dille 1989, jiidaani e artunooɓe ummoraade Libi e Kodduwaar.\n– E teskaade wonde Tuugnorgal keñoraangal lollirngal « PROGRAMME EMEL 2012 » tolningal e 45 miliyaar ugiya garngal ina tardi e tee ko soynanoo e mum heɓaaka : faanditanoo e maggal ko ustande remooɓe, aynaaɓe e miskineeɓe woɗɓe caɗeele mum en to bannge nguura e maaygol jawɗeele kono teskaa ko ɗum alɗini ko forlooɓe « balle » ndeftina ɗum e laabi niɓɓi ngam ƴaañde wallidiiɓe mum en politigi, seede mum ko geɗe ɗe laaɓaani peeñɗe e won e bitikaaji nder leydi walla e nder leeɗe ɗo e nuwaasoot.\n– Teskaade kaɗgol Asammbele nasiyonaal e juɓɓule newnooje kala waɗde golle mum en so horde e reende no ngaluuji leydi ndi ndanndirtee tawi saabii ɗum ko Hooreejo leydi ndi e cibooji mum, darnde nde ngannduɗaa naftaani laaɓal e wellitaare golle ndenndaandi e keeriindi (marchés publics et privés).\n– E teskaade wonde hay e wiide FMI (Booñ kaalis adunayaŋke) wonde limooje mawɗo leydi ndi ko yowitii e ƴellitaare e ndesaari men to bannge kaalis (devises) teskii tan ko senngo oogirɗe (mines) huccitngo caggal leydi, kono ɗe teskaaki ngonka faggudu e renndo nder leydi he ; Sabu kaan ngonka siforii hannde e wiide FMI, ko ngenam-lesaagu ɓurtungu, baasal ɓeydotoongal ñande kala, ustagol njeñtudi leydi ndi hakkunde hitaande 2011 e 2012 e jaɓɓugol sariyaaji juɓɓinooji peƴtugol golle ndenndaandi.\nHEERTO (Parti) UFP rennduɓe e batu mooɓondiral 3ɓal e ñalɗi 27, 28, 29 e 30 deesammburu 2012 ;\n– ina suurta borjingol jawdi ummoriinde e oogirɗe teeŋti noon e kaŋŋe, ngaluuji diƴƴe geej e ngaluuji ummiiɗi e leydi tawa ko e nafoore gomuyel julaaɓe wondiiɓe laamu ngu jotondirɓe e jom hoorejawdi en ummoriiɓe caggal leydi sukñuɓe tawi eɓe ɗawi heen julaaɓe heewɓe wonɓe e nder leydi he e ɓesngu ngu ; Ɗum fof addani njenaari e borjingol jawdi laamu ko hoonaade e nder leydi ndi e mbaadi ɓurtundi.\n– Ina ɗaɓɓi nde cermitagol jaambureewol waɗata mbele Tuugnorgal keñoraangal ngal « Emel 2012 » ina ɓamtee ngam haa hoolaaɓe ɓesngu ngu mbaawa jeytoreede e pewjugol horo tuugnorgal ngal teeŋti noon e fedde aynaaɓe ɓe laamu dirtini batu mum en tawi rewaani laawol.\n– Ina ɗaɓɓi nde sarɗiiji gonɗi e dabi juɓɓinɗi golle ndenndaandi kormetee, sariya parlinɗo e Hooreejo leydi nde saaktata jawdi mum caggal nde fiilaa ɗooftetee.\n– Ina weltanii ɓesngu ngu sabu sippirooji mum en ɗi cippirta e laamu ngu teeŋti noon e liggotooɓe daraniiɓe moƴƴitingol nguurndam mum en; UFP ina suurta lepte kuccinaaɗe e maɓɓe jettotooɗe heen sahaaji haa e warngo tawi saabii ɗum ko laamu ngu.\n– Ina hirjina doole politigi ɗee kala, pelle e teelɗuɓe renndo ngo nde ngoƴetee tigi rigi nguurndam cattuɗam ɓesnguuli parwuɗi ɗi teeŋti noon e hoɗɓe e nokkuuji dowri ɗi ; Ko noon ne kadi ɓe kirjinirtaɓe nde ɓe luulndotoo kala njenaari, borjingol jawdi leydi e leptugol kuuftidinngol ɓesnguuli , geɗe ɗe ngannduɗaa ko bonnooje ngootaagu renndo e ngenndi, ɓeydooje caru e boomaare leydi ndi.\nNuwaasoot ñande 30 deesamburu 2012\nBatu Mooɓondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/ufpweb.org\/ff\/2013\/01\/13\/hawraande-yowitiinde-e-iincuru-renndo-e-faggudu-e-bonnugol-jawdi-laamu\/","date":"2017-09-19T20:50:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818686034.31\/warc\/CC-MAIN-20170919202211-20170919222211-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6127192378,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":28,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6127192378044128, \"ffm_Latn_score\": 0.17613498866558075, \"fuf_Latn_score\": 0.10156549513339996, \"fuh_Latn_score\": 0.10060293227434158}","num_words":597,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Abuu Demmbel Mbooc mbo Doondu jooɗinooɗo to Ndar hawrii e lajal e oo aljumaa 12 Me to Ndar ɗo o waɗi ko ɓuri heewde e nguurndam makko.\nOo gorko ko sagata daraninooɗo leñol mum. Abuu Demmbel Mbooc jeyenoo ko e haralde janngoynoonde to Esipt. Ko toon o hawriti e Yero Dooro Jallo en. Ɓe ngolliima toon golle keewɗe e ɓamtaare ɗemngal ngal. O hollitiino e winndannde nde o waɗdunoo e jaaynde Lasni wonde Ndikkiri Joom Moolo ko tinndi e ñaafti hakkunde maɓɓe rwnndinaa woni deftere Uero Dooro Jallo ndee. Abuu Demmbel Mbooc lo wiɗtoyaŋke mawɗo mo ganndal mum yahri e mbirniindi koode. Ina wiyee nih o winndii deftere e ganndal koode ina wiyee leƴƴannde koode. Omo jeyaa kadi e hettuɓe inɗe lebbi e ñalɗi ɗi pulaar huutortoo hannde ɗii. Hollitaama kadi o joofniino binndol deftere e daartol Doondu. O jooɗinoo ko to Ndar, ɗo o jannginatnoo. Omo jeyaa e hettuɓe alkule Keer ɗee, e ballitɗo e binndol defte puɗɗorɗe jaŋde binndanooɗe toon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sante\/abuu-demmbel-mbooc-ganndo-wirniima\/","date":"2018-09-24T13:28:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00029.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7326912284,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.73269122838974, \"fuq_Latn_score\": 0.10393481701612473, \"fuh_Latn_score\": 0.08276358246803284, \"ffm_Latn_score\": 0.06004222854971886, \"fuf_Latn_score\": 0.018887769430875778}","num_words":161,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.199,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.432,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hajjiyankooɓe winndere ndee ko ɓuri heen heewde ina taawee hannde e Madina. Ngoo wuro annoore e pooye, adii wiyeede ko Yatrib. Ko e fergo Nelaaɗo ngo wonti Mediina. Ina jeyaa e ko ɓuri battinde e maggo JUmaa kaa. Ko e nder makko lelii ɓurnaaɗo winndere. Ina sawndii mbo Umar e Abuubakri. To woɗɗaanni ɗoon ko genaale Baqiya ɗo tawatee ko heewi e sahabaaɓe e hilifaaɓe ko wayi no Usmaan e Aliyu.\nMediina wuro pooye jalbooje gila e fergo, kono Medina kadi ko wuro duggere e jehreeji mum jalbooji.\nJumaa Madiina ka ɓe mbiyata Jumaa Annabi, mahaa ko gila e fergo. Kono wonaa kanko adii, sabu Muhammadu JKM adii diidde ko Jumaa Quba, hade kaan joofde Jumaa madiina diidaa.\nTo bannge ɓure ko kanko rewi e Jumaa Makka, rewi heen caggal mum juaa Jerusalem.\nKala kaliifa qarnooɗo woodii ko ɓeyditi heen haa nde ka arti e juuɗe laamu Sawudiya. Ko e 1951 noon ka mawniniraa hono nih. Hannde aka sowoo laabi 100 jumaa Nelaaɗo woppunoo kaa ɗoo to mawningol. Ko etasuuji 2, aka darii e maale galle bec.\nNELDAL HAMMEE LIH UMMAADE MADIINATUL MUNAWARA","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/madiinatul-munawara-wuro-pooye-diine-islaam\/","date":"2018-09-24T19:02:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160641.81\/warc\/CC-MAIN-20180924185233-20180924205633-00349.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.851092875,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8510928750038147, \"fuf_Latn_score\": 0.13136518001556396}","num_words":180,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.806,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde haalullaaji muusɗi ngummorii banngeeji kala, to watsap, to feesbuk kame jennooje, Goomu Alfaaji fuuta addii ballal mum mbela deeƴre waawa artude e nder leydi Senegaal. Waɗde jimol, noddude banndiraaɓe fulɓe, jolfuɓe, seereraaɓe, joolaaji, sooniŋkooɓe e kala leñol guurngol e nder leydi ndi nde anndata ko jam ɓuri bonannde. Sabu kala ɗo jam alaa jamaa juletaake. Ko ɗuum waɗi ɓe noddii denndaangal dillooɓe e senngo politik e nder Wurosoogi nde sarata oo ɗoo kabaaru. So hirjino, so waɗde njilluuji e nder galleeji hilifaaɓe diine e aada gonɗi e nder leydi ndi. Alaa heen ko ɓe ngoppi ɓeen wonɓe e diine Iisaayaŋkooɓe, gila e galleeji diine Lislaam wonɓe e nder leydi ndi. Yo gooto addu ballal mum, sabu teskaade leyɗeele keewɗe maayɗeele keewii, daaygol heewii waɗi ɗum ko hare leñamleñamaagu kame filñitaare. Oo morso hannde o saraama e nder renndooji kala mbela maa jam dañe.\nBookar sek Gawlo ngenndi Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/pinal\/goomu-rap-alfaaji-huutoraade-rap-ngam-ittude-fitina-jibinaado-e-karalle-kese\/","date":"2018-09-24T20:08:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160641.81\/warc\/CC-MAIN-20180924185233-20180924205633-00349.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6331012249,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.633101224899292, \"fuh_Latn_score\": 0.27181917428970337, \"ffm_Latn_score\": 0.0662946105003357, \"fuf_Latn_score\": 0.01848491281270981, \"fuq_Latn_score\": 0.01002419926226139}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Etaa siwil ko denndaangal kaayitaaji ɗi ɓiyleydiyanke hatojini e jogaade mgam haa waawa anndeede seerndee e heddiiɓe, waawa kadi huutoraade ɗi e fiyakuuji ndenndaanndi : ɗum woni kaayitaaji ɓurɗi lollirde kaayit juddu, kaayit dewgal walla cergal e kaayit cankagol. Keɓgol ɗiin kaayitaaji noon ina jeyaa e ngoƴa yoga e ɓiɓɓe leydi ndi, sabu saɗtande noon ɓeen e waasde newaade laabi keɓirɗi ɗiin kaayitaaji. Ɗeen caɗeele ina mbaawi tonngaade e sababuuji ɗiɗi :\n1. Ŋakkere pinal ɓesngu ngu, waasde ummanaade keɓgol heen kaayit fof e sahaa mum sabu waasde faamde hol ko etaa-siɓil nafata.\n2. Caɗeele kawreteeɗe nder Administaraasiyoŋ sabu mum wonde njuɓɓudi ndi liggotooɓe mum ngoni yimɓe ɗaɓɓooɓe njeenaari e kala ko ina ngollanoo ɓesngu ngu. Walla noon tawa ɓeen liggotooɓe e laamu ndaranii e ɗo keedi ɗo, ko miijooji mum en dawruwol walla welemma pittaali numen, tawa e ɗum woɗɗondiri e ko laawol yamiri ko.\nKo ɗum addani min yiɗde hollitde on e faccirande on hol ko sariya lelnuɗo etaa-siɓil yamiri ko feewti e ɗeen geɗe, mbele oɗon mbaawa anndude laabi ɗi pot-ɗon rewde, ko woni heen hakke mon e ko farlii e mon. Fayndaare ɗum fof noon ko mbele oɗon mbaawa daranaade hakkeji ɗi sariya rokki on.\nNaamne sappo ngam anndude hol ko woni Etaa-Siwil\nSabu teskaade ngoƴa Muritaninaaɓe e keɓgol kaayitaaji addani kuuɓal Dowla kalfinaangal Etaa Siwil lelnude ɗiiɗoo dabi ngam wallitde ɓe e anndude laabi deweteeɗi ngam tabitinde haŋŋeeji maɓɓe e farillaaji pawiiɗi e maɓɓe.\nHol ko woni Etaa Siwil :\nEtaaa Siwil ko kewkewe kewanooje neɗɗo, teskoree binndol e nder kaayit, tuggi nde o jibinaa haa nde o wirnii.\nHol ko Etaa Siwil nafata ?\nEtaa-Siwil nafata ko seedtaade goodaangal maa e aduna o, anndinde ma, fenñina jeyeede ma e nder renndo ngenndi ndi. Etaa-Siwil ina wallit maa naatnude ɓiɓɓe ma lekkon, wallit ma ɗaɓɓude liggeey e ummanaade yoga e haajuuji aduna (yeeyde walla soodde, ��annaade ekn… ) So tawii neɗɗo alaa Etaa Siwil (kaayitaaji) alaa ko waawi ummonaade e geɗe cifaaɗe ko adii ko.\nHol kaayitaaji limteteeɗi e Etaa Siwil ?\nƊo e Muritani ko kaayitaaji nay cifetee ko e Etaa-Siwil njeya, holi ɗiin :\n– Kaayit juddu : ko kañum teskotoo jibineede neɗɗo, sahaa e nokku ɗo jibinaa, inɗe e jettooɗe jiknaaɓe mum. Tesko-ɗen : kaayit juddu wonaa seedantaagal ganndinoowo neɗɗo, oo seedtotaako jeyeede ma e leydi. Ɗum noon mbaason jaawondirde kaayit juddu e nasiyonaalitee (seedantaagal jeyegol e leydi).\n– Kaayit dewgal : teskotoo ko dewgal hakkunde yimɓe ɗiɗo tawa ko jom njogorameeje ceertuɗe (debbo e gorko). Ngaal desondiral ina addana gooto e maɓɓe fof jogaade hakke e goɗɗo o e baɗɗiiɗi ɗum.\n– Kaayit ceergal : teskotoo ko pirtagol dewgal gonnongal hakkunde resondirɓe.\n– Kaayit cankagol: teskotoo ko maaygol neɗɗo. O sifoo sahaa maayde nde kam e nokku o e inɗe jiknaaɓe makko. Ɗiiɗoo kaayitaaji fof mbaanjittee ko e nder karneeji gonɗi e nder kominaaji mon. Ko ɗum waɗi, oɗon poti humpitde kala ko kewani on mbele sahaa kala nde coklu-ɗon gooto e ɗiin kaayitaaji mbaawon heɓde heen tumbutere e nder santaruuji Etaa-Siwil.\nHol no neɗɗo humpitirta kewkewe jowitiiɗe e Etaa-Siwil?\nKewkewe jowitiiɗe e Etaa-Siwil poti humpiteede ko e kala nokku gonɗo e nder keeri ngenndi ndi, yettinee gooto e wallidiiɓe Etaa-Siwil (auƴilliaire de l'état ciɓil) wonɓe en nder leeɗe. Oon tonnga ɗum e nder kaayit. Ko kaan tonngaaka yettintee Santar Etaa-Siwil jowitaaɗo o ngam peewnugol kaayit Etaa-Siwil coklaaɗo oo. Caggal leydi, kumpitgol kewkewe Etaa-Siwil tuugotoo ko e sariyaaji leydi ngonaandi ndi. Ɗiin kaayitaaji peewnaaɗi caggal leydi poti ko waañnjiteede e karneeji Etaa-Siwil gonɗi e nder Ambasaduuji walla Konsilaaji. So tawii leydi njaatigeeri ndi udditanaani tumarankooɓe karneeji mum etaa-siwil, humpitgol kewkewe Etaa-Siwil waɗetee ko e Ambasaad walla Konsilaa leydi men to ndiin leydi.\nHol lajal dottangal ngam kumpitgol kewkewe etaa-Siwil?\nLajal laawɗinaangal ngam kumpitgol kewkewe Etaa- Siwil ko lebbi tati. Ngaal lajal dogata ko tuggi ñalawma nde huunde nde kewi walla so wonaani ñalawma o kam, wona ñande huunde nde joofi (yeru ko wayi no ceergal).\nKumpital baɗangal caggal lajal laawɗinaangal.\nCaggal lebbi tati ɗi, kumpitgol kewkewe Etaa-Siwil mbaawata waɗeede tan ko caggal nde sariya taƴaa e nder ñaawirde. Ɗum noon ko nii foti yahrude : jom kewkewe o foti waɗde ɗaɓɓaande nde huccina ɗum e mawɗo ñaawirde muughataa o, wondude e sakkitoore mum. So tawii ñaawoore nde waɗaama, nde neldee Santar Etaa-Siwil ngam haa kaayit oo waɗeede.\nHol no tummbutere kaayit Etaa-Siwil heɓretee?\nSo neɗɗo yiɗii heɓde tummbutere kaayit mum Etaa-Siwil, foti ko yahde Santar Etaa-Siwil ɗo kewkewe ɗe mbinndaa ɗo tawa ina jogitii duttorɗe kaayit mo yiilotoo o.\nKuule paweteeɗe e neɗɗo so tawii humpitaani kewkewe Etaa-Siwil haa lajal lebbi tati ɗi diwtii.\nKuuge maa ƴettee feewde e kumpitgol kewkewe Etaa-Siwil baɗaaɗe caggal lebbi tati. Ɗum fawii ko e sariya lelnuɗo Etaa-Siwil mo tonngoode 96 019 baɗaaɗo ñande 19\/06\/96 kam e kuulal mum 42. Oon sariya wiyi ko : 'kala mo farlii e mum humpitde kewkewe etaa-Siwil tawi waɗaani ɗum maa fawe alamaan 2000 mbuuɗu, tawa yoɓetee ko Teresoor ko adii nde peeje cifaaɗe e kuulal 80 ƴettetee. Ɗum firti ko ɗaɓɓaande joofaande e kuulal 80, waawi jaɓeede tan ko nde alamaan oo yoɓaa.\nKuuge paweteeɗe e humpitooɓe kewkewe ɗe ngoodaani walla seettotooɓe fenaande.\nKuulal 41 jowitiingal e sariya lelnuɗo Etaa-Siwil hollirii wonde yimɓe humpitooɓe ko woodaani walla seettotooɓe fenaande ngam feewnude Etaa-Siwil, maa sariya rewne e mum en. Oon sariya ina waawi wonde kasoo lebbi tati haa lebbi jeegom wondude e alamaan tuggi ujunaaje noogaas (20 000) haa ujunnaaje teemedere (100 000) walla noon gootal tan e ɗee kuuge. Joomum kadi ina waawi haɗeede won e haŋŋeeji e nder renndo (ko wayi no haɗeede wootde).\nJuɓɓule laamu taƴɗe sañ ko yowitii e kaayitaaji Etaa-Siwil.\nKo wiyetee Osifee Etaa-Siwil : ɗum woni meeruuji e Perefeeji. Ko ɓeen ngoni halfinaaɓe geɗe Etaa-Siwil kam e juɓɓingol mum e keɓgol ɗaɓɓaaɗe mum e dokkitgol kaayitaaji Etaa-Siwil.\nEtaa-siwil yowitii ko e Kuuɓal Dowla kalfinaangal Etaa-siwil, ɗum woni :\n– juɓɓingol tippudi ndi\n– jiilgol binnditagol yimɗe e leydi ndi\n– jiilgol yimɓe liggotooɓe e nokku he\n– juurnitagol golle ɗe e fannu Administarasiyoŋ e to bannge karallaagal\n– denndingol golle santaruuji Etaa-siɓil\n– kirjingol yimɓe.\nHaakemaaji e meeruuji wonɓe ofiseeji Etaa-siɓil njowitii ko e ministeer interiyeer, posto e telekom. Oon ministeer woni jokkorgal hakkunde kuuɓal dowla toppitiingal Etaa-siɓil e santaruuji mum rewrude e waaliiji, haakemaaji e mawɓe ranndismaaji.\nMinisteer toppitiiɗo ko yowitii e ñaawirɗe ina jogii heen golle kimmuɗe :\n– ko kanko ñaawata baɗgol kaayitaaji Etaa-siɓil\n– ko kanko dagnata karneeji Etaa-siwil\n– ko kanko yuurnittoo dewgal laawol kaayitaaji Etaa-siɓil\n– ko kanko saatotoo ko boni e kaayitaaji Etaa-siɓil; kadi ko kanko feewnitta karneeji Etaa-siɓil so goodnooɗi ɗi majjii.\nE ministeer toppitiiɗo Cellal e fiyakuuji renndo : ko kañum rokkitta seedanteeje keɓtagol rewɓe walla maaygol neɗɗo. Ko e ɗeen seedanteeje tuugnetee ngam feewnude kaayitaaji Etaa-siɓil.\nMinisteer toppitiiɗo fiyakuuji faggudu e ƴellitaare : ko kañum woni jokkorgal hakkunde Kuuɓal Dowla kalfinaangal Etaa-siɓil e santaruuji gonɗi caggal leydi.\nMinisteer toppitiido fiyakuuji faggudu e ƴellitaare : ko kañum halfinaa kuutoragal limoore yimɓe ngam haajuuji jowitiiɗi e ƴellitaare to bannge faggudu e renndo.\nMinisteer kalfinaaɗo ndeenka leydi : ko kañum feewnanta militeermiji e ɓesnguuji mum en kaayitaaji Etaa-siɓil e tuuma nde ngoni e golle caggal keeri leydi ndi.\nIttaa ko e ganndindirgel ngel Kuuɓal Dowla kalfinaangal Etaa siwil wallifii e hitaande 2005\nFulo : Maamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/02\/12\/naamne-sappo-ngam-anndude-ko-woni-etaa-siwil\/","date":"2018-09-25T03:38:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160923.61\/warc\/CC-MAIN-20180925024239-20180925044639-00109.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.570078373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5700783729553223, \"ffm_Latn_score\": 0.24428404867649078, \"fuh_Latn_score\": 0.09301643818616867, \"fuf_Latn_score\": 0.08538145571947098}","num_words":1160,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolaaɗo kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG. D), hono ko anndiraa ONU, ɗaɓii e Muritaninaaɓe kala, wonɓe e laamu e luulndiiɓe, nde njiylantoo luure gonɗe hakkunde mum en ɗee safaara jamyamo. Ɗumɗoon ko caggal woote diisnagol (referaandoom) jowitiiɗe e mbayliigu doosɗe leydi juɓɓinaaɗe ñalnde aset 5 ut ɓennuɗo oo, ɗe luulndo ngoo salii tawtoreede sabu mum hiisaade ɗe ndewaani laawol, ɗe ngo salii kadi keptinde njeñtudi mum sabu maggo takkude heen laamu nguu nguyka njaajka.\nNgoon noddaango feeñi ko e kominikee jooɓnaaɗo konngol koolaaɗo kuuɓal Fedde ndee, hono Stefan Garek, ɗo o wiyi wonde « koolaaɗo kuuɓal fedde ngenndiije dentuɗe ina noddi banngeeji ɗii fof gollanaade ñawndirgol luural ngal peeje jamyame tuugiiɗe e sariya, kam e kormagol dente e miijooji ». Helmere « dente » ndee firti ɗoo ko seppooji e pottitte ekn.\nO ɗaɓɓi e Muritaninaaɓe nde ngollantoo \"tiiɗtingol sariya e nanngondiral e ngootaagu ngenndi.\" Ɗoo ne kadi, pot-ɗen faamde e \"tiiɗtingol sariya\" joopii ko ɗooftagol doosgal leydi ko idii fof.\nWonande haralleeɓe ko faati e jokkondiral (dipolomasi), kominikee Fedde ngenndiije oo yettaani laamu Muritani e ɗee woote, ɗuum firti ko nde teskiima ko luulndo ngoo haalata e nguyka ɓurtuka mbaɗaaka e woote ɗee, hay so tawii laamu nguu yeddii ɗum. Tee ko ɗum « mesaas teeŋtuɗo kollitoowo faayre e ñiŋoore ».\nKo idii ɗuum tawi jooɓnaaɗo konngol biro jojjanɗe aadee FNGD ɗoo e Nuwaasoot, hono Ravina Shamdasani hollitii faayre mum e iiñcuru jotondirndu e referaandoom oo, haa arti noon e \"etagol haɗde won ɗeen daaɗe luulndiiɗe naneede e kuutoragol laamu nguu doole ɓurtungol e neegre feewde e hoohooɓe luulndiiɓe referaandoom oo\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/10\/04\/fedde-ngenndiije-dentu%C9%97e-ine-faayi\/","date":"2020-01-25T00:28:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250626449.79\/warc\/CC-MAIN-20200124221147-20200125010147-00393.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5279414654,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":28,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5279414653778076, \"ffm_Latn_score\": 0.34754589200019836, \"fuf_Latn_score\": 0.10869184136390686}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atiku Abubakar dañaama {jiɓinaam} ko nogas e jowi lewru jolal hitaande 1946 baaba maako woni Abubakar Garba pullo luumoowo nden remoowo daada maako boo woni wi'iteeɗo Aisha Kande kanko on woni debbo Abubakar Garba ɗiɗaɓo, haa hukuuma pamara Jaada nder diiwal Adamaawa. Atiku laatake bajjo haa dañooɓe maako ɓaawo {caggal} mayde derɗiraawo makko deyel.\nDañooɓe Atiku senndiri hidde mayde baaba maako hitaande 1957 daada maako lori teerigo goɗɗo feere fahin bako mayde maako hitaande 1984 daliila ñaw ɓernde.\nANDAL:-\nAtiku Abubakar fuɗɗaay jangirde ajamiyya dow wakkati nde haani o fuɗɗa daliila baaba maako woowinimo bee jangirde arabiyya, nde heftaama o yahataa jangirde ajamiyya, baaba maako nangaama nden o tiggaama faa o hokki ceede daliila ɓingel maako yahataa jangirde ajamiyya,\nNgam maajum Atiku nasti jangirde pamara wuro Jada o ɗon mari duuɓi jeetati, ɓaawo ɗon o jokki jangirde cakaawa ka Ƴoola hitaande 1960 nden o timmini jangirde ndeen hitaande 1965, bako Atiku o timmina digiri maako tataɓo, o yalɗiri jangirde polis'en Naajeeriya wonde Kaduna, o acci jangirde nden dow huwoowo jaɓugo jamorgol haa ɓooldeeru ceede banngeere ndeen.\nƁaawo ɗon Atiku nasti jangirde kilanta njamu ka Kano hitaande 1966, haa hitaande 1967 Atiku timmini jangirde ndeen hawtaade e tan'en maako aahii'en, haa nder hitaande ndeen kadi Atiku Abubakar nastanaama dow diflomasiyya diidaangol haa jaami'a Ahmadu Bello haa liccugol jaŋde, o timmini jaŋde maako hitaande 1969, nden o hoosaama kuugal kostom nder hitaande ndeen.\nTEELE \/ ƁIƁƁE SAARE MAAKO:-\nAtiku Abubakar ɗon mari rewɓe nayi e ɓiɓɓe nogas e jeetati.\nHaa wakkati idi-Iroko Atiku potti bee Titilayo Albert marɗo duuɓi seppo e jeenayi teegal maɓɓe haɓɓaama hitaande 1971 haa wuro Lagos, nder ñalaande 26 lewru yarkomaa hitaande 1972 Titilayo dañi ɓingel deyel wi'teengel Fatima, ɓaawo ɗon boo o dañi Adamu bee Halima bee Aminu.\nNder lewru siilo hitaande 1979 Atiku teeri bi'iteeɗo Ladi Yakubu dow darnde debbo maako ɗiɗaɓo, Atiku Abubakar wi'i \"mi ɗon yiɗi feesugo leñol Abubakar, ngam laatigo am bajjo mi walaa dewerɗiraaɓe, mi yiɗaa ɓiɓɓe am laata banno mi laati, rewɓe am on ngoni dewerɗiraaɓe am kamɓe ngoni soobiraaɓe am kamɓe on sawratooɓe am ɓe fuu maɓɓe laati bana huunde woore, Atiku wi'i o ɗon mari ɓiɓɓe jeego bee Ladi: Abba, Atiku, Zainab, Ummi-Hauwa, Maryam ena Rukaiyatu.\nHaa hitaande 1983 Atiku teeri debbo maako tataɓo, kanko woni Mayramjo Rukayyatu ɓii Laamiiɗo Adamaawa mo Allah hinni Aliyu mustapha, fahin derɗiraawo Laamiiɗo Adamaawa jontaajo mo Allah ɓangini daraja muuɗum Dr. Muhammad Barkinɗo Aliyu Mustapha, mayramjo Rukayya man dañi: Aisha, Hadija, Aliyu (innaama ɓaawo mayde baaba Rukayya), Asmau, Mustafa, Laila bee Abdulsalam.\nDebbo Atiku nayaɓo Fatima Shatima tokki haa hitaande 1986, Fatima dañi: Amina (Meena), Mohammed, Ahmed bee Shehu, Zainab bee Aisha, Hafsat.\nƁaa non Atiku Abubakar seeri Ladii ko hokkimo bosesel teerugo debbo feere bi'iteeɗo Jennifer mo o wartiri Jamila.\nLUUMOOKU\/DAWRUGOL:-\nAtiku fuɗiri luumooku maako bee ci'e haya, yaake o ɗo kuuda bee keerɗinaande foddol keeri anndira Costom, haa hitaande 1974 Atiku jaɓi yamaande ceede nayra 31,000 o ñaɓi saare o hokki nde haya bee ceede hayan man soodi babal ngam ñiɓuki saare feere haa, o tokkitini ɗatal ngal haa ci'e maako ɗuuɗɗi haa galluure Ƴoola. Haa hitaande 1981 o heɓi ngesa ngam remugo Butaali bee Hottollo, huunde nde saɗini-mo, o acci remugo hitaande 1984, o nasti soorugo maaroori, conndi, kaantu.\nAbubakar kuudi bee keerɗinaande foddol keeri andira (Nigerian Custom Service) nder duuɓi noogas haa o laati ballo kanndinanɗo bako o acca kuugal ngal hitaande 1989 ko hokki-mo mbosesel laataago luumoowo kebbinɗo\nHaa hitaande 1980 nasti dawrugol darnde go'o haa o anndin giɗaaɗi muum ka ɗaɓɓugo korwal gomnaaku diiwal Gongoola hitaande 1990 haa o heɓi jaalorgal cuɓi pamari ɗi jam'iyya SDP koynaa diiwal ngal senndaama faago Adamaawa e Taraaba, Atiku tawi hoore muum haa diiwal Adamaawa, haa hitaande 1992 Atiku ɗaɓɓi laataago towtoowo ardungal leydi les jam'iyya SDP man sonaa o accini bi'eteeɗo MKO Abiyola,\nBALLO ARDIIƊO LEYDI:-\nHaa 1998 o laati towtoowo cuɓi gomnaaku diiwal Adamaawa o heɓi jaalorgal ciɓol ñaande 29 lewru duujal hitaande 1999 kono ardiiɗo leydi suɓtaaɗo mo reenata korwal bi'eteeɗo Olusegun Obasanjo suɓti-mo wona ballo maako haa ardungal Naajeeriya 1999 – 2007 haa o dari cuɓi les jam'iyya AC o wari haa tataɓo haa ciɓol ngool, ngol Umaru Musa ganyi nden Muhammadu Buri wari ɗiɗaɓo, nden haa hitaande 2015 o ɗaɓɓi laataago towtoowo les jam'iyya APC koynaa Muhammadu Buhari do'ini-mo haa ciɓol pamarol, fahin e hitaande 2019 o yiidi bee Buhari nder ciɓol mangol ngol Buhari man heɓi jaalorgal iilna muum ɗiɗaɓa.\nAbubakar Atiku ɗon mari kampaniiji ɗuuɗɗi nder maaji boo woodi Faro, Plastic, Recogado, haa nder diiwal Admaawa nden o ɗon mari laabi caakol kubaruuji hawtiiɗi Gootel AM Radio e Gootel FM Radio bee Gootel TV hawtaade e Jaami'awa Amerika nga Naajeeriya anndiraa (AUN University) fuu haa nder galluure Ƴoola laamorde diiwal Adamaawa, himɓe ɗuuɗɓe on gollata e nokkuure maajum ngam heɓugo ko ɓe darata bee kosɗe maɓɓe.\nMo Allah hinni laamiiɗo Adamaawa Aliyu Mustapah lammni Atiku meetalawal Turaki Adamaawa, ɓaawo man mo Allah ɓangini daraja muuɗum laamiiɗo Adamaawa jontaaɗo Dr Barkinɗo Aliyu Mustapah ɓaŋti mangu Atiku haa O lammini mo meetalawal wajiiraaku Adamaawa, meetalawal Turaki boo O accini ɓii Atiku man laatiiɗo ɓii dewrɗiraawo maako Rugayyat ɓii laamiiɗo Aliyu Mustapah debbo Atiku tataɓo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/taariiha-atiku-abubakar-ballo-ardii%C9%97o-naajeeriya-%C9%93oymaajo\/","date":"2020-02-29T12:34:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00331.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8915049434,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8915049433708191, \"fub_Latn_score\": 0.1078384667634964}","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.911,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/defte\/","date":"2020-02-17T05:57:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875141749.3\/warc\/CC-MAIN-20200217055517-20200217085517-00531.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.968649745,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":67,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9686497449874878, \"fuf_Latn_score\": 0.014736066572368145}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.926,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal janngirde Univastiiji Lesde Africa AAU, wi taskani waduki moobre besduki anndal nde 7th ko tammi moobuki be univastiiji ko hewani 53 nder Lesde Africa.\nAAU wi moobre nden besdan hawtuki ko'e mabbe enanta besduki anndal boosungu ko nafata be bakkeeje den fu.\nBolide den fu suuditaama on iga hunduko horeejo mo hakkilanta kubaruuji AAU, Felicia Kuadgbezi bee anndinki moobre nden wadete haa Cotonou, nder Lesdi Benin.\nNder jawaabu debboojo on sappi'e wiiki be taskani moobre nden sanne ko waddata anndal boosungu hedi fannuuji annde kiimiyaaku, shaanu lisaafi mallabo limngal (STEM); shaanu ndemri ,njamu,janngirde,kilantaaji riskuuji hakkunde Lesde den.\nAAU besdika bee wiiki elto ngon besdanan univartiiji din kuude nafooje 'e jahargal yeeso sanne ko hurgata gannudiiji fu.\nMoobre nden taskanaama fuddeeki iga 13th yaaki 17th Lewru June 2022.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/31\/aau-taskani-moobre-giidal-besduki-anndal-haa-galluure-benin\/","date":"2022-12-06T03:56:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00671.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991642237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991642236709595}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E sahaa nde dillooɓe e politik ngoni e pooɗee nduuree ngam jeyeede e doggi depiteeji e diiwanuuji walla e doggol ngenndi, Aadama Sow hollitii yaafiima Linngeernaaɓe. O habri ɗum ko e nder yeewtere Kumpital Ngaynaaka nde rajo fulɓe. Aadama Sow waɗii duuɓi sappo to suudu sarɗiji, sabu o arnoo ko e laamu Abdullaay WaddA. O dallinorii baasgol makko jeyeede heen ko wiyde : Linngeernaaɓe kooliima mbo duuɓi sappo, o waawaa hannde artude omo fooɗondira e ɓeen rokkunooɓe lefol hakke laabi 2. Ndeeɗoo yiyannde hollitii jaambaraagal ngal o anndiranoo hanki e hecci hanki. O habrii kadi, kala mo Linngeer suɓii omoni caggal mum.\nAadama Sow ina teskini e jalte mum to Suudu sarɗiyeeji Senegaal e mawninde toon pulaar. Mbele maa Linngeer jaɓ woppitde mbo walla alaa; Ko waawi heen wonde fof o ferii laawol.\nHammee LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/jeyegol-e-doggol-depiteeji-aadama-sow-hollitii-yaafiima\/","date":"2018-09-23T16:25:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00190.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5616247654,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5616247653961182, \"fuh_Latn_score\": 0.3363327383995056, \"fuf_Latn_score\": 0.0587436705827713, \"ffm_Latn_score\": 0.027169404551386833, \"fuq_Latn_score\": 0.015808187425136566}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.628,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde aljumaa 02 settaamburu 2005, Hooreejo Goomu Soldeteeɓe Daraniingu Nuunɗal e Demokarasi huccitinii e leñol ngol konngol mum gadonol, konngol teeŋtungol. O hollitii e konngol he tuugnorgal maɓɓe golle e mudda duuɓi ɗiɗi payɗi ɗi, e nder heen o habrii sariya mo laamu ngu ƴetti ngam yaafaade denndaangal muritaninaaɓe ñaawanooɓe sabu warhoyre e bonanndeeji to bannge politik. UFP ina weltii e konngol ngol, ina wondi e miijooji ɗi, sabu majji tawtude, e ko teeŋti, peeje ɗiɗi ɗi hollitnoo, peeje noddooje nanondiral ngenndi naftowal haa denndaangal muritaninaaɓe e yiɗɓe mumen cemmbina ɗum.\nIttataa, sabu ƴeewde nafoore leydi ndi, ko o holliti ko ina waawi timmitinireede hono nii :\n1-To bannge beldital ngenndi : E sahaaji ɓennuɗi ɗi leƴƴi ɓaleeɓe Muritani lorliino lor muusɗo, lor peewtuɗo e ɗawre, koyeera e warngo. E dow ɗuum, laamu ngu, e ko yaaccii ina foti daranaade artirde taccinanooɓe, iddude maayraaɓe, rokkitde gollotonooɓe e laamu he golle mum en, yooltude hujjaaji soldateeɓe tooñanooɓe ekn…\nLiggotooɓe to bannge politik ina poti fiɓondirde e ngal daawal gonangal ngam yeewtidoyde e warngooji ɗi e sifaa koɗdigal hakkunde leƴƴi ɗi, sabu ko ngal piɓondiral deeƴnata hakkilaaji wiyooɓe so ɗum yeewtaaka e ngal daawal (transition), heboraani yeewtoyeede. Miijo UFP ko yo ɗeen jeewte ngoppe haa laamu daawal payngal, sabu ko ndeen yimɓe ɓurata waawde luggiɗinaade heen, tawi ardinaa ko mahondiral hakkunde leƴƴi ɗi e dow goonga e potal e dow kadi ñawndule ɗe e fawaade e nuunɗal. UFP kañum gila jooni ina fiɓi ɗum.\n2- Wonande njiyaagu : njiyaagu ina woƴi muritaninaaɓe kala haa teeŋti wuurɓe ɗum ɓe e daraniiɓe yooltude jojjanɗe aadee. E ngal daawal, njiyaagu ina foti suurteede tee peeje cakkee to bannge sariyaaji ngam momtude batte njiyaagu (to bannge faggudu, renndo e sariya). Yeewtere ko feewti e njiyaagu ɓuri ko waɗa caggal ngal ɗo daawal ngam waawde jogaade nafoore.\n3- Wonande nguurndam ɓesngu ngu, sakkude peeje laaɓtuɗe ngam newnande ngu nguura, safaara, e nehdi moƴƴiri. Ɗum ko hade juɓɓingol yeewtere feewtunde e peccitagol ngaluuji leydi ndi e denndaangal ɓiɗɓe leydi ndi, e mudda payɗo.\nE oo mudda gonaaɗo, peeje ina poti ɓameede ngam yuurnitaade ngonka pelle taraspoor, mburu e teewu, pelle mahiiɗe e dow nguyka e lemmingol ngaluuji e dow fenaande.\n4- Rewindo e ciynugol tuugnorgal ngal : Ɗum naamni ko sosde njuɓɓudi ndenndinndi gollotooɓe to bannge politik, timmitinde sariya e mo tonngoode 2005- 077\/PM tawa faccirta ko no njuɓɓudi ndi wuurdata. Njeñtudi goomuuji jaagorɗe ko adii nde bayyintee e balɗe 60 foti ko hollireede ndiin njuɓɓudi, rokka miijo mum heen.\nNuwaasoot ñalnde 03\/09\/2005","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/ufpweb.org\/2005\/09\/03\/mumtugol-bonanndeeji\/","date":"2018-12-16T09:26:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376827596.48\/warc\/CC-MAIN-20181216073608-20181216095608-00124.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7954720855,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7954720854759216, \"ffm_Latn_score\": 0.12509498000144958, \"fuh_Latn_score\": 0.04998469352722168, \"fuf_Latn_score\": 0.027962906286120415}","num_words":403,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.762,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En njillinooma Ɓunndu Kummba, bannaandu Buubu Maalik Sih e ballal Alla e ballal musiɗɗo men Abdullaay Baylaa Basiiru Giro lollirɗo Bilaali Giro mo sahre Girooɓe sara Kiidiira Senegaal. Ko ñalnde dewo, 17 lewru juko 2014, mbayni-ɗen Jiinge Jeeri, ngar-ɗen Kayhayɗi, taw-ɗen laawol newaaki ɗoon sabu ñalde tufɗe keewɗe ko guddaaɗe sabu kabaaru rafi Ebolaa oo. Tufnde Sillaa ndee ne ko e ɗeen tufɗe guddaaɗe jeyaa.\nOon ñalawma taƴtiroy-ɗen ko tufnde Njafaan Soorokum. Ummaade en ɗoon, rewrude e Hoore Foonde, Aañam, Cilon Ndaga Weendu Koyle, Ɓoki Jawe haa naatoyen e gaaraas Wuro Soogi, hawri ko 14w05h ena njona. Padndi-ɗen ɗoon werlaa payɗo Kiidiira. Mbaaloy-ɗen oon jamma ko e wuro Duunde e nder diiwaan Damga. Ñalnde heen ƴiiwoonde heewnde ndiyam juurti haa waameeji ndogi, ceeweele carii e ladde. Oto mo ngarno-ɗen oo kadi waɗti en e oto goɗɗo. Sofeer makko yettetee ko Sillaa, jeyaa ko e nder Wuro Soogi. Ko o gorko keewɗo fitinaaji, dummbuɗo walaŋ saɗne. Ko kanko nawi en haa Kiidiira, hakkunde haaɓre e faayre. Naatoy-ɗen e Kiidiira ko ñalnde aaɓnde 18 juko hitaande 2014, saanga beetawe toowɗo. Taw-ɗen njaatigi men ko jehre. Ko o jeeyoowo ɗo Jehre Kiidiira ɗoo. O wiyetee ko Maamuudu Baylaa Basiiru Giro lollirɗo Maamuudu Bijaa. Ko o miñi mum Bilaali Giro. Maamuudu Bijaa, nde tawnoo ena tijjinoo en, jaɓɓii en jaɓɓungal teddungal, bismii en bismaango fayngo. (…) Ñalnde talaata, 19 lewru juko hitaande 2014, ñalloy-ɗen ko Kiidiira.\nÑalnde 20 lewru juko, hawri ko e alarba. Ñalloy-ɗen ñalnde heen ko e wuro Seleŋ e jiimde Fallemme, eɗen ngondi e Jibi Bah mo mbiy-ɗen ko jirwinoowo jeewte to Rajo Dibooli maa mbiyen ngo Rajo Fallemme. Seleŋ ko nokku Ndoondi Purel Bah, gooto e silitigeeɓe Ɓunndu hanki. Naamndi-ɗen galle Haamiidu Aamadu Jeegi Jallo, gumɗo mo wumaani hakkille. Oon gorko ko wage mawɗo, juumtuɗo hakkille. Alla ena rokki mo kadi fartaŋŋe huɓindaade taariik nokku oo e asko yimɓe hoɗɓe e nder nokku oo. O yeewtani en ko o nannoo e daartol Ɓunndu, gila e garal Fadduɓe e leydi ndii, no Girooɓe (yetteteeɓe Giro) koɗiri haa nde Sihsihɓe ɓee naati nokku oo. Nde taariik oo joofi, ɓennu-ɗen juuroyaade gooto e mawɓe annduɓe leydi ndii no hoɗiri ena wiyee Siriif Gey. Hiiri, paytu-ɗen Kiidiira, mbaaltoy-ɗen wuro Girooɓe.\nÑalnde 21 lewru juko, ñallu-ɗen ko Kiidiira eggitaade e musiɗɗo Jibi Bah taariik Ɓunndu piilanooɗo e lefol haala. Waɗnoo lefol ngol ko gooto e mawɓe wuro Sahre Fadduɓe ena wiyee Gaay Siley Manngaan (Yo Geno waɗ mo e sahre aljannaaji). Wiɗto ngoo ƴeftaa e lefol haa joofi, mbayni-ɗen musiɗɓe men Jibi e Saydu Oolel, mbaaltoy-ɗen Girooɓe.\nÑalnde aljumaa, 22 lewru juko, Jibi Bah dawni en e moto Jakarta, njah-ɗen Kaaƴel Sammba Buubu, gaabi e dubballeeje. Ɗoon ko waañaano silitigi mawɗo pulaajo ena wiyee Purdi Idi Bah kono kadi ko diiri Ɗoogel Suume, jatti Aali Mbanndi. Ko Purdi janngini jinnaaɗo men gorko oo fetel (baaba mum Njaay Saydu Aamadu). Ko ɗuum jeyi sabaabu njillu men e nokku oo nde tawnoo jinnaaɗo oo deƴƴataa mo e nder daarti mum.\nPurdi Idi ruumata ko to wiyetee Feto Golommbi walla to wiyetee Birfal kono seeɗtata ko e Kaaƴel. En tawaani mo ɗoon, kanko Purdi Idi, o maayii ko ɓooyi. (…).\nNgar-ɗen e Sahre Fadduɓe ko saanga beetawe toowɗo. Ɗoon ne kadi ko nokku Jammbel Sammba Daga. Ɗo naatir-ɗen e wuro ngoo woɗɗaani caali maɓɓe jakkaa (…)\nMbayni-ɗen Sahre Fadduɓe, Usmaan Gaay Manngaan e wondiiɓe mum, nanngu-ɗen laawol Marsa e hocceere, diiri Saalum Baylo Jaw, joom jubbol jinne. Saalum Baylo ko baañoowo mawɗo wonnoo mo ñanngalaaje mum keewtunoo Ɓunndu haa mbaamoyi e Fuuta Tooro. Heewɓe nanii ngolɗoo jimol lullunongol :\n\" koobi ndogee, Saalum Baylo arii!\nWuppooɓe njaɓii Saalum Baylo\nTeenooɓe njaɓii Saalum Baylo\nHay woocooɓe njaɓii Saalum Baylo\"\nTesko-ɗen ko Saalum Baylo wonnoo ceerno Ndoondi Purel mo Seleŋ, Abuu Raasin to Kiidiira, Haamiidu Pennda Sala to Jaaligel e Bookar Ndenndoori to bannge waaño.\nPaytu-ɗen Sahre Fadduɓe. Ko ɗoon e Sahre celduno-ɗen fayde Marsa. Marsa heedtiri Sahre ko bannge funnaange-rewo, fotde 13 km. Nde ngartu-ɗen e Sahre, nanngit-ɗen kallu godoroŋ, pay-ɗen ko Siñcu Jaaligel e tiimde Fallemme. Wuro ngoo siiñtaa ko e hitaande 1932. Ciñti ngo ko Ɗemdemɓe e Ñaŋñaŋɓe. Demdemɓe ɓee ngoni joom-wurooɓe, Ñaŋñaŋɓe ɓee ko almotooɓe jumaa e jamaa. Ko ɗoon njiy-ɗen Bookar Sammba Ñaŋ, njahdu-ɗen e mum haa daande Fallemme. Mbayni-ɗen gorko Siñcu Jaaligel, njawtu-ɗen e wuro Himadu. En ɓooyaani ɗo wuro Himadu ɗoo tawi eɗen piɓnoo anniya yettoyaade Haayre Gummbaa Kooba gila naange mutaani. Fayndaare men e yettoyaade Haayre Gummbaa Kooba ndee, ko mbele eɗen njiyaa yanaade Alhajji Maalik Sih, baaba mum Buubu Maalik Sih. Ko ɗoon o wirnaa caggal wolde makko e Baccilankooɓe. Yanaande ndee leeliino yiyteede. E hitaande 1945, gooto e laaminooɓe Sendebu e oon sahaa huutorii ganndal sallu-ballu haa yiyti yanaande ndee. Enen noon en taariima haayre ndee kono en ndañaani fartaŋŋe yiytude yanaande ndee. Nii woni nanngit-ɗen laawol, paytu-ɗen Kiidiira, njoftoy-ɗen kadi Girooɓe.\nÑalnde 23 lewru juko 2014, ñalloy-ɗen ko to wuro Siñcu Jooye. Mbaɗda-ɗen e gorko baylo ena wiyee Abdullaay Hoot lollirɗo Debe Hoot, ñeeño jaajɗo hakkille, teyliiɗo, jiɗɗo leñol, tampanɗo ngenndiyankooɓe. Nde o woni to leydi Farayse, ko o tergal guurngal e njuɓɓudi Kawtal janngooɓe Pulaar\/Fulfulde e nder Winndere, o wonnoo. Tuggude e nde o arti ndee ne fayde ɗoo, wolde makko dartaaki.\nDebe Hoot nawii en e saraaji Siñcu Jooye, e nder wuro hee kadi ngam juuraade banndiraaɓe.\nÑalnde 24 juko, Maamuudu Giro nawi en ngam holloyde en catiindi Girooɓe. O addi en e Sewnde Girooɓe. Ndeen woniri ko to bannge hirnaange wuro ngoo. Luggere Haayre e Luggere Ɓokki keedti ko bannge funnaange. O holli en ɗo tata Girooɓe darinoo, o haalani en daartol makka e jamanuuji ɓennuɗi. O yettini en e tummbu Girooɓe (sahre eggaande). En tawii ɗoon loonde ubbitiinde. Tesko-ɗen wonde ɗiiɗoo nokkuuji fof ɗi njilli-ɗen ngoni ko e dow Caanngol Baccili.\nCaaɗngol Baccili ummortoo ko e Haayre Ƴeew, sara keerol hakkunde Ɓunndu e diiwaan Tammbaa Kunndaa. Ngol waɗi ko calti ɗiɗi. Caltol gadanol ngol rewi ko hakkunde Birfal e Feto Golommbi. Caltol ɗimmol ngol ko hakkunde Gammbi Jaawɓe e Waali-jala. Calti ɗii kawriti ko e Wuro Sule, ɗi ngonti caanngol gootol biyeteengol Caanngol Baccili ngol. Caanngol Baccili rewi ko e Wuro Sule, Maama Ndaw, Wudduwol, Girooɓe e Siñcu Jooye, ngol yantiri e Maayel Fallemme ko hakkunde wuro Seleŋ e Dibooli Fulɓe.\nJamma, ñalnde 24 ndee, mbaɗoy-ɗen yeewtere to Rajo Fallemme e tawtoreede Umaar Dikko e ballal Jibi Bah e Aamadu Joop. Rajo ngoo jooɗii ko Dibooli Mali.\nÑalnde 25 juko, Maamuudu nawti en kadi ladde e moto ngam holloyde en leɗɗe ɗe puɗataano e Fuuta Tooro walla goodnooɗe, ɗe yooro e jeereende ndiddi. Nde ngar-ɗen haa e gese caggal wuro, o noddi gorko gooto ena wiyee Seegaa Giro ngam ɗoftude en. Maamuudu addi en haa e Yaagi Maraa, ruttanii Seegaa Giro. Yaagi Maraa ko innde ɓokki. Innde ndee ko e ɗemngal sooninkoore. Nde firata ko Faawru njuumri e Pulaar. Yaagi Maraa ɓuri mawnude e ɓowde diiwaan oo (yaajde e toowde). Taartarol makki ko 72 felo koyngal. Ki woni ko e jiimde Caltol Mooro. Ngool ne yuppata ko e Luggere Mooro. Mooro kadi ko innde kolangal demeteengal.\nKo ñalnde heen njiy-ɗen ceŋseŋi, boodeewi, kofee-saabunnde, bummi, kohi (kiin ko posone), puuleewi e lekki mbiyeteeki ŋormaawi walla dantakulaawi. Ko ɗoon kadi nganndu-ɗen leɗɗe aalali, enndu-ñiiwa, yitere-ngaari, jooyi, koboowi, camanoowi, caburli, belluki, kewi e lengel-becceewi. Maamuudu hollii en kadi bakureewi, boseewi e lekki ena wiyee yaram-colli.\nÑalnde 27, mbayni-ɗen Ɓunndu paytu-ɗen Jiinge jeeri…\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/12\/10\/njillu-gelongal-fuutu-to-%C9%93unndu\/","date":"2020-02-20T10:50:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875144722.77\/warc\/CC-MAIN-20200220100914-20200220130914-00532.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4844277203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48442772030830383, \"ffm_Latn_score\": 0.30163803696632385, \"fuf_Latn_score\": 0.19112634658813477, \"fuh_Latn_score\": 0.0162060484290123}","num_words":1206,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.475,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"YONKI HONKI\nAli Kwara Azare, gooto nder ndaranii-ɓe laaɓeendam leñol maɓɓe, kaɓuɗo wuyɓe na'i, e fasotooɓe jokkoyke kaakiraaɓe men!.\nGila duuɓi caaliiɗi o'o tagaaɗo, ummanii haɓuki ngujjonooɓe woynaaɓe na'i e marle maɓɓe. To a haɗi wuyɓe ɓen wujjanki yimɓe, e maa tooñuki yimɓe.\nGila ɗin duuɓi haanunoo laamu Naajeeriya ummanoo ɓen Fulɓe ngujjanaaɓe jawle maɓɓe, ammaa ko tulli ɗum, Pullo walaa tiigorde e leydi muum, walaa giɗo e wuro muum, walaa wernoowo e sera muum. Nihi e nder ko waddi-en to en tawaa hannde. Yimɓe men duuɗɓe naati ko tammaaka!.\nƊuuɗɓe ngujjanaa, sabu e duuɓu 2009, naaki nde Ali Kwara wi'i kala ñaamoowo teewu fuu e lesdi Naajeeriya, e ñaama teewu na'i ngujjaaɗi. Ammaa walaa ko waɗaa.\nHannde kanko maa o walaa, ammaa ka maako ka welii!. Sabu o daranike leñol maako, o huwanii-ngol. O waɗii ko hanunoo ardiiɓe e lamlamɓe ngaɗa. Ammaa ɓe tampi sabu naa kannjum ɓe marani haaje.\nAlla hinna Ali Kwara.\nAlla wadda darantooɓe leƴƴi men, haa en moosa.\nBindol: Sirajo Teete.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/koode.net\/yonki-honkii-duniyaru-dum-meere\/","date":"2020-12-04T05:13:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141733122.72\/warc\/CC-MAIN-20201204040803-20201204070803-00504.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8923120499,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8923120498657227, \"fuh_Latn_score\": 0.055338554084300995, \"fuf_Latn_score\": 0.0372190847992897}","num_words":165,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.952,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hay so tawii sahaa e sahaa fof eɗen nanatnoo konu Mali walla Farayse jaggonidrii walla warii ownooɓe, ko ɓuri heewde e yimɓe njooɗtorinoo ko wolde ndee ñifii. Kono njillu hooreejo hilifaaɓe leydi Mali, to Kidaal ñalnde aset 17 mee 2014, joñtitii uure.\nKanko hooreejo hilifaaɓe oo, hono Muusaa Maraa, ko kanko tigi wiyi \"Ma min pellu ownooɓe ɓee fellannde muusnde\".\nSabu, e wiyde makko \"ownooɓe ɓee ndikkiima laamu Mali e wolde, ɗum noon, Mali woni ko e wolde feewde e ɓee ownooɓe. Maa min ndenndin kala ko wolde ndee hatojini\".\nMbele haala makko kaa toɗɗii ko rebel tuwaareg en walla, ɓe kalifu ndeenka leydi Mali hono Sumeylu Bubey Mayga joopii, nde wiyata \"soldateeɓe Mali njaggondirii ñalnde aset to Kiidaal, e MNLA wondude e goomuuji ownooji\". Hooreejo hilifaaɓe oo, nde naamnaa ɗum kam ne jaabii ko ɗumɗoo : \"So neɗɗo yanii e Ndenndaandi, oon ko ownoowo wiyetee, ko o waawi wonde fof, ɗo o waawi ummoraade fof noon. Ma min ummin wolde nde alaa njurum feewde e ɓee ownooɓe\". Ko ɗum addani konu Mali jaggondirde e maɓɓe ñalnde alarba 21 mee 2014. Kono laaɓaani, sibu yuumti ko diiwgol konu Mali e wuro hee, maayɓe heewɓe e gaañiiɓe… Won soldateeɓe Mali boom mooloyii ko to doole Minuska (1 300 soldaat) e Serval (100 soldaat). MNLA noon wondi ko e MAA e HCUA, goomuuji ownooji. Gacce kadi wonande laamu Mali.\nKono ɗee geɗe fof ko kaawniiɗe, sibu, so tawii MNLA ina lutti wonde e Kidaal e won waɗde ko welaa e rewo Mali hee, yimɓe ina mbaawi wiyde ko e weleede leydi Farayse. Heewɓe kadi ina njooɓorii Muritani waasde laaɓde heen, nde tawnoo, gila ATT ina woni e laamu, konu Muritani jumpii e leydi maɓɓe (yimɓe fof ina ciftora nde konu men yahata haa nder Mali haɓoyde e \"ownooɓe\"…), kadi, ko Mali woni e hare koo fof, haa nii e oo sahaa, won hoohooɓe MNLA nguuri e Nuwaasoot, yanti heen, Muritani jaɓaani wallitde Mali heɓtude ndimaagu mum… Hay ko wattindii koo, e yontere ɓennunde ndee tan, jaayɗe Muritani laakataama otooji ummoriiɗi Mali e mooftaa e Muritani (eɓe naamndoo hol no otooji potɗi nii naatiri leydi men kaɗaaka, tee nanngaaka…).\nFarayse e leyɗe hirnaange fof, ina anndaa keewaani waɗirde huunde Alla meho. Hare maɓɓe e ownooɓe, ko koye maɓɓe tawo ɓe ndeenata. Ko ɗuum waɗi, hay e nder Muritani, Farayse ina jaggani laamu hannde nguu koyngal, sabu sikkude ko kañum tan waawi haɓde e ownooɓe.\nEnen noon, eɗen njogii heen kulol mawngol. Go'o, sibu Farayse teskaaki caɗeele ɓesngu Muritani, wallitaani ñiiɓnugol goonga e nuunɗal e leydi men hee. Yanti heen, heewɓe ina mbiya \"darnde Muritani e nder hare Mali laaɓaani\". Seede mum ko, gaa gaa ballal ngal suɗaaki Muritani wallitta tuwaareg en, winndannde nde biyeteeɗo Wul Bereydelil bayyinnoo e ut 2012. Ooɗoo neɗɗo noon jeyaa ko dillere baasiste en, tee ina wiyee \"omo jeyaa ɓadiiɓe no feewi Abdel Asiis, tee heɗanaa\"\nNdeen winndannde, tiitoonde mum ko \"La Mauritanie et l'Azawad\". Ko o haali heen koo, wonaa ko ina jokka enɗam hakkunde leƴƴi e hakkunde leyɗe keediiɗe. Ɗum jiidaa e haala Hammaadi Wul Hammaadi (gonnooɗo kalifu fiyakuuji caggal leydi) haalnoo e RFI…\nHeddii tan ko wiyde Muritani ina foti daranaade yo jam laato Mali. Sibu, kala ko heɓtii Mali, ɓooy juuti fof Muritani tinat ɗum. Kadi \"bone picaat laaci\".\nMa a taw ko ɗum woni ko Abdel Asiis fuɗɗii faamde sibu ñalnde 22 mee o yahii Kidaal, o yiyndirii e pelle tati pellondirɗe e konu Mali ɗee (MNLA, HCUA e MAA), haa nanondiral joɗɗingol petelaaji dañaama ñalnde 23 mee ndee. Ngaal nanondiral ina waɗi fotde toɓɓe nay : ko idii fof ko dartinde hare jooni jooni, yanti heen ko artude e nanondiral Wagadugu, ngam ɓamtude kaaldigal jooni jooni, rewi heen ko woppitde nannganooɓe banngeeji ɗiɗi ɗii fof, e newnude golle pelle faabuya Fedde Ngenndiije Dentuɗe walla goɗɗe e sosde goomu wiɗto hakkunde leyɗe ngam anndude ko joñtiti uure ndee.\nLaamu Mali teeɗanonooma yo konu fof rutto ɗo wonnoo ko adii pelɓondiral 17 mee, MNLA e wallidiiɓe mum njaɓaani, tee ina njokki e jiimde Kidaal e Menekka e Ansonngo.\nMuttaar","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/06\/07\/mali-joncitiima\/","date":"2021-04-12T22:56:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038069267.22\/warc\/CC-MAIN-20210412210312-20210413000312-00393.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6559197903,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6559197902679443, \"fuf_Latn_score\": 0.1868676245212555, \"ffm_Latn_score\": 0.1158079281449318, \"fuh_Latn_score\": 0.040555521845817566}","num_words":661,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.451,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Asiis yuɓɓinii yeewtere mum jaaynde jamma alarba 22 ina jofi 23 marse 2017 to galle laamorɗo ɗoo. Ina raɓɓiɗi, o wiyi ko o noddoowo referaandoom e tuugnaade e kuulal 38 Doosgal leydi ndii. E wiyde makko, \"kuulal 38 ina aaɓni denndaangal mbayliigaaji doosɗe leydi tawi rewraaka e cuuɗi sarɗi ɗiɗi ɗii\".\nSo artii e kuulal 38, o wiyi omo jogii \"dalillaaji sariyeeji biyɗi geŋ\" caggal nde o diisnii \"annduɓe sariya jaambureeɓe ɓurɓe mawnude, ɓe meeɗaa halfineede golle kaɗooje ɗum en wonde jaambureeɓe\". E wiyde makko kadi, senaateeruuji caliiɗi eɓɓaande mbayliigu ndee ko yiɗɓe \"fefde ɓesngu Muritani\". O fawti heen \"ko miin woni ñaawoowo hakkunde ɓesngu nguu e cuuɗi sarɗi ɗiɗi ɗii. Ko ɓesngu Muritani halfini mi ɗuum. Mi woppataa fiilaaɓe 33 ina pefa ɓesngu Muritani\". Wonande ko yuɓɓinta woote ɗee, o wiyi wonde ko miliyaaruuji jeegom eɓɓanooɗi nii e bidsee dowla oo. Ma a taw ko yiɗnoode wowaade ɗi addannoo mo rewrude e cuuɗi sarɗi. Jooni kam, alaa e sago o fellita yaltinde ɗi.\nHaala ka huunde e haalooɓe puɗɗii jaabtaade ngam anndude hol pefɗo hannde leydi ndii, mbele \"ko wootɓe miijooji mum en ɓee, walla ko kanko caliiɗo ɗooftaade woote oo ?\" Sibu, e fawaade e dalillaaji ɓeen kolliti, yo won referaandoom, yo won mooɓondiral cuuɗi ɗiɗi ɗii, alaa heen ko waawi huutoreede tawi tataɓe ɗiɗi heen suudu kala (2\/3 asaambele e 2\/3 senaa) njaɓaani ɗum tawo. Ko ɗuum nii woni ko Jallo Mammadu Bacca, kalifu ndeenka leydi, mo o nulnoo to asaambele e to senaa ngam faamninde fiilaaɓe ɓee nafoore wonnde e jaɓgol eɓɓaande mbayliigu nguu.\nMbele Abdel Asiis ko jedditiiɗo haala kalifu mum walla ko belaaɗo \"yaɓɓude doosgal leydi laawol goɗngol kadi\" ? Eɗen nganndi tan, waɗnoode miliyoŋaaji 6 e nafoore ɓesngu nguu, yeru ngam ustude cogguuli, ɓuratnoo waɗande yimɓe fof ngartam e huccande sarkitde maande leydi Muritani nde wiyaani waɗaani…\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/21\/hooreejo-leydi-e-doosgal-leydi\/","date":"2022-06-27T13:58:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00400.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5656455159,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5656455159187317, \"ffm_Latn_score\": 0.24333135783672333, \"fuh_Latn_score\": 0.09925271570682526, \"fuf_Latn_score\": 0.09059794247150421}","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.386,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTimmii hitaande gila \"Olivier Dubois\" nanngaa rewo Mali\nWidiyo holluɗo seedee ngurdam \"Olivier Dubois\" yaltii e nder mejaaje renndo\nTimmii lebbi sappo gila Olivier Dubois woni e juuɗe kuliyankooɓe to rewo Mali\nSeeditannde e nulal ngal neldi ɗum neene \"Olivier Dubois\". Timmii lebbi jeetati gila o ciwlaa\nLebbi 6 gila o ciwlaa, neene makko no nelda mo ngoo hito ɗoo\nLebbi 5 caggal nde o nanngaa, haa jooni \"Olivier Dubois\" no e juuɗe ciwliiɓe mo ɓen\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/olivier-dubois-oliwiye-dibuwa\/","date":"2022-08-08T06:24:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00574.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6341817379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6341817378997803, \"fuf_Latn_score\": 0.22437933087348938, \"ffm_Latn_score\": 0.12125173956155777, \"fuh_Latn_score\": 0.016423702239990234}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.54,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marodi, galle jaltinoowo magooji-doge ñaawaama he dow mum yoo yoɓ 21 miliyonŋ. Liɓi ndeen ñaawoore ko tirbinaal njulaagu mo ndakaaru. Ndeen ñaawoore waɗi ko caggal nde winndiyanke magooji, Kadijatu Sih, nootirtooɗo \"Kalista\" noddi Marodi he ñaawoore. Kalista (Khadidiatou Sy) ko winndiyanke keɓtinaaɗo sabu makko winndude mago-doge lollungo \"Maitresse d'un home marié\". Kono caggal ɗuum o acci gollondirde e Marodi TV.\nHooreejo Marodi o, Masammba Nduur, ene adda jaabowol mum he kaan ɗoon haala he nder jaaynde L'observateur ñalnde Alkamiisa. E biiɗe Masammba Nduur, luurondiral hakkunde Marodi e Kalista Sy wonnoo tan Miliyoŋaaji 5. Oon kaalis woni mo winndiyanke o fotnoo yoɓeede caggal so o gayni winndude doge 32 jolal tataɓal kadi cakkitiingal he ngoon mago. O winndi doge 32 ɗee haa gasi tawi omo naatni heen magiyanke teeŋtuɗo o (personnage Principal) Marem Dial, kono sabu waasde nanondiral hakkunde Marodi e Halima Gadji, potnooɗo aywinaade Marem Dial he nder mago hee o, ɓe pelliti winnditaade doge ɗee kala tawa suka \"maitresse\" Seek jaañ o alaa heen. Nde jolal (saison) ngal fuɗɗii ndee ene heewnoo caɗeele e keñe kono feera alaano, ko maa ɗum waɗee tan. Kanko suka dewbo o (Kalista) o himmirani golle ɗee haa o winndi doge heen doge sappo kono felliti dartinde gollondiral makko e Marodi.\nMasammba Nduur wiyi ɓe pelliti wonnde MARODI koko jokkata mago ngoo hayso jeynooɗo miijo ngo o, woni Kalista tawaaka. \" Min njeewtidi heen hay mettere wootere alaano hakkunde amen. Mi famminiino-mo wonnde min ƴettii pellital yettinde mago ngoo hono magooji amen keddiiɗi ɗii ni kala. Ko noon min mbaɗi, min njokki winnditaade doge ɗee haa 32 ɗee timmi.\"\nGalle juɓɓinoowo (maison de production) o e winndiyanke o ene keewnoo jooɗtaade caggal lebbi tati fof, ngam ƴeewtaade ngartam mum en no foti ɓe pecca. Ko noon ɓe ngoowno waɗɗe gila he jolal go'o. Nde ɓe cakkitii jooɗaade he 2022, Kalista laaɓndii miliyoŋaaji 21 fcfa: \" Mbiy moomi mi tottataamo miliyoŋaaji 5, ɗi o fotnoo heɓde so timminii doge keddiiɗe ɗee. Sabu o yettinaani golle ɗe. Ko ɗuum addunoo luurondiral hakkunde amen.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/18\/tirbinaal-njulaagu-ta%C6%B4ii-naawoore-ko-yoo-marodi-yo%C9%93-kalista-sih-21-miliyon\/","date":"2023-03-28T01:49:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00344.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5291334987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5291334986686707, \"ffm_Latn_score\": 0.1669856756925583, \"fuh_Latn_score\": 0.15912821888923645, \"fuf_Latn_score\": 0.1421966552734375}","num_words":327,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.308,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik.\nÑalnde 19\/09\/2013, ko ñalngu mawningol piilngal IBK (Ibraahim Buubakar Koytaa) hooreejo leydi Mali. Wonande leydi Mali, ko daawal kesal ɗamaawu reftude laawol caggal jiiɓru bonndu e kulol pusgu leydi ndii. Wonande IBK ko laatagol koyɗol so wonde hooreejo leydi, kono kadi «kanko e soklaaji».\nHooreeɓe leyɗe heewɓe tawtoraama piilngal ngal. Ina jeyaa heen François Hollande hooreejo leydi Farayse, oon kaɗanɗo Mali firtaare, paabiiɗo ɗum nde hatojini heen ;\nAamadu Muttaar Saako jibinaa ko e hitaande 1867 to Segu. O jibinaa ko e nder galle seernaaɓe mawɓe. Baaba makko, hono Muttaar Abdullaay, jeyaaɗo to Siñtu Halayɓe, kam wonnoo Ceerno Besmoor. Yumma makko, hono Aysata Siisee Daraame ko sooninke jeyaaɗo to Taysibi to Gidimaka.\nSankaare baaba makko (1885 to Sansanndiŋ) e heewɓe e galle maɓɓe, addani saakooɓe heɓde tiitoonde « laamɗo juulɓe ». Ko ɗum waɗi ɓe hisde e angiseede e konu, ngam hisnude geñgol maɓɓe gorol. Nii woni Aamadu Muttaar Saako nehii, mawni, ko e diine e jaŋde Quraana e Sunna.\nSammba Caam, hooreejo FLAM e Kaaw Tuure, jooɓnaaɗo konngol FLAM naattii leydi mum en ñalnde talaata 24 settaambar 2013. Yimɓe heewɓe ngarii jaɓɓaade ɓe ɗo kanndaa Nuwaasoot ɗoo : ina heen hooreeɓe pelle politik ko wayi Mammadu Alasan Bah hooreejo PLEJ e Alasan Hammadi Bah, hooreejo Timtimol, ina heen terɗe parti maɓɓe Flam, ina heen koreeji maɓɓe e yiɗɓe maɓɓe.\nLeydi Misra ndii hina wuuri hannde jiiɓduuji mawɗi kulɓaniiɗi, ɗiin jiiɓduuji noon addi ɗum en ko luure dawrugol ɓooyɗe e kese. Ko waɗi mi wiyde ko ɗe ɓooyɗe, ko sabu ɗe mbaɗata ko hakkunde Militeer en laamiiɓe e dental fedde Musiɗɓe juulɓe ɓee (ikhwaan muslimiin). Ɓeen ɗiɗo noon wonaa hannde luural mum en fuɗɗii, luural hakkunde maɓɓe fuɗɗiima gila ko wonaa hannde,\nOo kabaaru kam, ɓurata weltaade e mum fof ko yimɓe dowri, woni wonɓe e nokkuuji ɗo kuuraa alaa. Ko woni ɗuum ? Ko suka debbo gooto, jahroowo e duuɓi 18 fat, yiyti feere yaawnde carsugol batiraaji. Ko feere yaawnde, yaawnde no feewi, sibu so batiri portaabal maa gasii, aɗa waawi sarsude mo e nder feccere hojom, woni leƴƴanɗe capanɗe tati fat !\nYonaaɓe gure jeyaaɗe e komin Wul Birom Oolo oolooga e Daarel Barka e Ajuweer ndiinnii ñalnde alkamiisa 22 ut 2013 damal biro perfee Ɓoggee ngam salaade dokkal 31 000 ha ngal laamu rokki soyitee Sawuudnaajo gooto biyeteeɗo Al Rajihi. Ɓe mbeeɗi cukko waali oo bayyinaango ɗo ɓe mbiyata dokkal ngal joopii ko « ko nokkuuji mawɗi ndema e durngo, tee alaa ko jogori so wonaa ɓeydude baasal e heege e yimɓe wuurɓe e nokku hee».\nKo saabii mbiy-ɗen hoolnaaki, ko lekki bitik alaa dat (ñalngu), alaa kaayit mbo mbaaw-ɗaa janngude haa paamaa no mbaɗirtaa. Jeeyoowo oo ne, anndaa saka haalan maa, hol no mbaɗirtaa; o anndaa \"limit\" mum, o anndaa happu mum, ɗuum ko go'o. Ɗiɗi, poɗɗe ɗee, na waawi tawo ko ɗe beddaaɗe, ɗe koccee, ɗe mbaɗta yeeyeede e bitikaaji, e wakkotooɓe na njeeya e mbeddaaji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=3","date":"2013-12-06T00:26:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163048688\/warc\/CC-MAIN-20131204131728-00091-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4968550503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4968550503253937, \"ffm_Latn_score\": 0.2097523957490921, \"fuf_Latn_score\": 0.14897583425045013, \"fuh_Latn_score\": 0.1399926245212555}","num_words":514,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.357,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nÑalnde aljumaa 25 abriil 2014, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani sosii catal to leegal Riyaad e tawtoreede Yiilirde Ngenndiire Fedde ndee, e gardagol hooreejo mum hono Aamadu Umar Jah. Catal ngal sosaa ko caggal nde terɗe duɗal Aamadu Hampaate Bah njokkondiri e Fedde ndee ñalnde 27 marse 2014, ngam yiɗde gollondirde e mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2Fjeewtir%C9%97e-jakkaaji-rajo","date":"2017-01-24T19:14:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00363-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9007640481,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9007640480995178, \"ffm_Latn_score\": 0.09773778170347214}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.773,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diiso Siynoowo Njuɓɓudi Adunaari Cellal (OMS) njooɗinoongo ñalnde 1 feebariyee 2017 e batu mum 140ɓu to Geneef (Genève), rokkii porfeseer Baydi Buubu Loh njeenaari Fedde Amiraaji arab dentuɗi (Emirats arabes unis), ngam teddinde « golle ɗe o gollii e nder ɗii duuɓi noogaas cakkitiiɗi ngam ƴellitde tippudi cellal (loowtugol ƴiiƴam, hare sooynaɓooji wiriseeji, VIH\/SIDA e IST (Piɗe Daaɓrooje Njogoram) kam e golle njiylawu jahdooje heen ». Njeenaari ndii ummorii ko e Fedde Emiraaji daraniinde Cellal (Fondation des Emirats pour la santé). O foti totteede ndi ko e Batu Kuɓtodinngu 170ɓu Fedde adunaare cellal fotnde jooɗaade e lewru mee 2017 to Geneef.\nNjeenaari Fedde Amiraaji arab dentuɗi wonande cellal, ko njeenaari ndokketeendi hitaande kala neɗɗo gooto walla yimɓe heewɓe walla juɓɓule maa pelle ɗe ngonaa pelle laamuyeeje, teskaaɓe walla tesktaaɗe won ko ɓeydani ganndal cellal.\nPorfesoor Baydi Buubu Loh ko doktoor cellal, jannginoowo kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal Nuwaasoot. O janngi cellal ko to Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shanngaay (leydi Siin) biyeteengal jooni Shanghaï Fudan University. Caggal nde o gollii duuɓi keewɗi e leydi makko, o jokkoyi jaŋde haa o wonti doktoor Dowla fanniyanke e ganndal nguurndam cellal (Rabat 1991), o woni doktoor jom agerega (agrégé) e hitaande 2 000 (Duɗal jaaɓi haaɗtirde Muhammed V mo Rabaa, Maruk). O waɗii kadi wiɗtooji e binndanɗe lugge jowitiiɗi e fannuuji cellal ceeɓɗi nder duɗe cellal mawɗe e nder winndere ndee (Maruk, Siwis, D. D. Amerik, Danmark).\nBaydi Buubu Loh heɓii kadi halfineede ngardiigu nokkuuji cellal keewɗi e leydi hee, ko wayi no CNH e goɗɗi. Omo jeyaa e lelnuɓe politikaaji e peeje ngenndiije kaɓgol e ñabbuuli keewɗi (SIDA, jontinooje, ɗoyru ekn) e ko faati kadi e diƴƴe e senaare. Omo jeyaa e sakkitɓe miijo compugol juɓɓule cellal keewɗe e leydi ndii ko wayi no Nokku ngenndiijo loowtugol ƴiiƴam e goɗɗi.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/03\/31\/oms%E2%80%88he%C9%93tinii-golle-doktoor-baydi-buubu-loh\/","date":"2017-12-13T16:48:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948529738.38\/warc\/CC-MAIN-20171213162804-20171213182804-00443.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9709823728,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9709823727607727, \"fuf_Latn_score\": 0.013690412975847721, \"fuh_Latn_score\": 0.01077757403254509}","num_words":292,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.967,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngam heblanaade hare came e nder diiwaan Maatam ,distirik saniteer mo diiwaan o e gardogol Doktoor Ñeen Sek e wallidiiɓe mum keblii fotde 74 cafroowo gonɗo ɗo e nder diiwaan o tawii ko nder diiwaan o, rewɓe e worɓe. Nde hare ko ngam ñakkude sukaaɓe yahrooɓe e lebbi 9 haa duuɓi 5. To bannge waalaare hirjino ngo ɓe njokkondirii e goomu magiyaŋkooɓe wiyeteeɓe Goonga Ɓuri Soogi ngam naatde e nder gure ɗe jeeri e waalo haa gooto kala waawa faamde ndeen darnde. Kono to bannge jokkorɗe renndo ngo, gorgolaaɓe leeɗe, joom gure en, joom leeɗe en keedataa heen sara. Kaŋko Haaruuna Joob kalfinaaɗo jaŋde e hirjino o hollitii kala ko feewti e peeje e newnugol haa sukaaɓe ɓe mbaawa yettaade nokkuuji ɗi maa wa��e, tawii fof ko ballal Guwerneer kame Medesee Seef hono Ñeen Sek, alaa ko yawatee Motooji, saretaaji, otooji kala ko newnata jettagol yimɓe e ɓeen heblaaɓe maa newo. Ina ɗaminaa ko ko ɓetoytee e nder leydi hee fof, sabu kampaañ o fuɗɗatoo ko ñalnde noogaas haa noogaas e jeegom lewru Noowaamburu e nder leydi hee kala. Ko ɗuum waɗi ma guwerneer Umar Mammadu Baalde ma waɗ udditgol kampaañ kikiiɗe to Wurosoogi e yoga ardiiɓe cellal leydi ndi ñalnde Alet garoowo. Ooɗoo ñakku ko yimɓe heblaaɓe tigi nde wonnoo ko pinngu kala ɗo nokku ɗo sukaaɓe poti ŋeesaade maa heble no haanirta nih ngam newnande gooto kala e jettagol.\nKala dilloowo faggudu, renndo kame kisal haa teeŋti e kurwaa ruus maa tawtine heen.To bannge ngoon ñakkogol ina ɗaminaa maa ɗuum waaw daroyaade 95 % ko foti ko ñakkaade so tawii ɓeto ngo waɗiraama no haanirta nih, tawii sukaaɓe yahrooɓe lebbi 9 haa 59 lewru.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/cellal\/harecame-e-diiwaan-maatam-safroobe-bee-ko-e-heblo-ngoni\/","date":"2018-07-23T07:31:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676595531.70\/warc\/CC-MAIN-20180723071245-20180723091245-00582.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9526991844,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9526991844177246, \"fuf_Latn_score\": 0.025299474596977234, \"fuh_Latn_score\": 0.018151922151446342}","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.938,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Aset 06 mee 2017, catal Nuwaadibu fedde Ɓamtaare pulaar e Muritani yuɓɓinii hiirde pinal mawnde, nder Nuwaadibu, tawi fayndaare mum ko ummanaade mahde galle pulaar mo Nuwaadibu.\nFedde Ɓamtaare dañii galle e nder Nuwaadibu gila hitaande 1986. Tuggi ndeen fayi hannde, galle oo mahaaka mahdi moƴƴiri. Laabi limti-limtinɗi catal Nuwaadibu ina sakka peeje no galle oo mahiraa, kono ɗe ndonka yahde. Hannde, catal Nuwaadibu ina felliti daraade no doole mum en potirnoo, sabu ngal lelnii laabi no ngalu dañirtee, mbele galle oo ina mahee, tawa ko e ballondiral e denndaangal nuwaadibunaaɓe. To bannge goɗɗo oo, gollal ngal ko ngal fulɓe kala, ɗo ɓe mbaawi wonde kala. Eeraango ina waɗaa fayde e mo woni kala e leñol ngol, nde addata ballal mum teeŋtungal, kadi paayodinngal ko leelaani. Ko soklaa e ɗee golle koo ina heewi no feewi, kono pellital e dental mbaawi ɗum. Ballal baawngal wonde fof, alaa heen ko famɗi, kadi alaa heen ko heewi, mo woni kala yo diw diwal mum feƴƴa ɗo foti ɗoo, sabu golle ɗee ko denndaaɗe, mbaɗataa heen tan ko ko kattan-ɗaa. Balle ɗee ngalaa happu, ɗoon ɗo mahdi ndii gasaani.\nKo oo sabaabu addani Catal FƁPM Nuwaadibu yuɓɓin'de hiirde pinal faayodinnde ɗoo e Nuwaadibu to nokku ina wiyee « JAWHARA » e nder leegal robine ɗiɗmo, ngam udditde puɗɗagol golle mahdi galle Pulaar. Waɗde jeeyngal jaajngal e hirjino mawngo fayde e denndaangal nuwaadibunaaɓe kala, arɓe e hiirde ndee e ɓe ngaraani e hiirde hee fof, yo nganndu mahdi Galle Pulaar Nuwaadibu ummanaama, kadi mo woni kala ina naamnaa yo addu ballal mum e ɗee golle.\nE keblugol hiirde ndee, catal ngal winndiino ɓatakuuji fayde e huunde e nuwaadibunaaɓe ngam ɗaɓɓude e mum en balle, mbele wallitde keblugol hiirde ndee, e kadi kala ko dañaa heen, wona ko fuɗɗortee mahdi galle oo. Maa ɓatakuuji goɗɗi ngaroy e maɓɓe ɗoo e yeeso seeɗa. Kala mo heɓaani jooni maa heɓoy e ɗiin.\nHiirde ndee wonii hiirde pinal tigi e mbaydi mum kala, sabu pinal keewngal feññinaama heen. Ko goomu Ngatamaare Catal Nuwaadibu yuɓɓini denndaangal ko holliraa e hiirde ndee, gila e jimɗi, jime, tinndinooje, ngamri e njalnika. Ɗuum fof e heewde ñamri, ngam wallitde hiirde ndee haa ko waɗetee heen koo wona geɗe pinal jaajɗe, kadi ceertuɗe, Catal ngal balliima e hiirde ndee huunde e pelle pine e pelle gure ngam wallikinaade ɗum en, yo wood ko kebli ko fayti e pinal e daartol leñol ngol, ngadda kollira e nder hiirde ndee. Kala heen fedde ko yeeso wooto e jeese pinal men ngal halfinaa, ina e ɗuum daartol : Hollirde Ceerno Suleymaani Raasin Baal. To pinal : Hollirde jommbaajo e yahdiiɓe mum, hollirde jaambaaro e njogitaaje mum, e hollirde Mbiruuji e cinkal mum en.\nƊum woni ɗeeɗoo pelle nay garooje les, kalfinaa yo mbaɗ ngoon heblo, kala heen fedde e gollal mum:\nFedde Pinal Mbaañ wiyaa ko yo heblu, hollira cinkal Jommbaajo e yahdiiɓe mum. Ɓe mbaɗii gollal ngal kala haa timmi, kadi ɓe ñaanti ɗum haa yooɗi, tawi ko e mbaydi finaa tawaa fulɓe e aadaaji mum…\nFedde Pinal Ƴellitaare Nuwaadibu wiyaa ko yo heblu, hollira Ceerno Suleymaani Raasin Baal e golle mum. Ɓe mbaɗii gollal ngal no haanirta nii, Fuuta Nuwaadibu fof weltanimaa ma ɓe, sabu ɓe kollii hol Ceerno Suleymaani Baal e neɗɗankaagal mum gila nde yiyi aduna haa ñalnde ruttii e joom mum, ɓe kollii mo e mbaydi daartol, e hol ko o gollani Fulɓe e mbaydi keeriindi, hol ko o gollani Fuuta e taariindi mum e mbaydi kuuftidinndi, e hol ko o ɗacci ko o yamirnoo yo waɗe caggal makko so o wirnii ma…\nFedde Pinal Ceenel Halayɓe wiyaa ko yo heblu, hollira ko fayti e Jaambaaro e njogitaaje mum. Fedde Pinal Sukaaɓe Ceenel timminii gollal ngal kadi ɓe ciŋkii ngal haa yooɗi, ɓe kollirii e nder renndo ngoo gorko jaambaaro ina wondi e cuddiiɗo mum ina jogii kummballi ñeñaaɗi haa njooɗi, omo fiya ɗi omo jarfa gorko jaambaaro oo.\nFedde Pinal Sukaaɓe Kundel Jam-Soŋko wiyaa ko yo heblu, hollira ko Mbiruuji cippirteeɗi e ciŋkal mum en. Nde hollirii mbiruuji ɗiɗi ñaantiiɗi haa njooɗi, gooto heen fof ina waɗi ndaala mum njooɗka, ina ŋati liital mum ina wutta. Sukaaɓe rewɓe ñaantiiɓe ina mbaɗi lasal mum en, ina njima, ina poɗɗa, gooto heen fof ina njaara yelle mum, eɓe cummba, eɓe cajoo weltaare, eɓe mbiya « hiirii hiirii jamma Alla koy, bawɗi koy tunngii mbelii hoto yelle am wonii, bawɗi koy mbelii cerkitii mbele yelle am araani. Alla dey ina waawi, koɗo sakko waali fawoo dow. Oo mo leewotaako sippirtaake hol ko addu maa? Addu maa ko jogo comci e fiyde miñum en. Wooroo nduu reedu, ellee moɗɗo ñale. Wooroo ndee hoore mbele yummaa ɓoosaani ». Mo woni heen fof ina ɗaminii kawgu yelle mum. Mbiruuji ɗii naatiri dingiral ngal ko leewaali njooɗɗi, eɓe piya cowtiiji e gewelaaji ina jahdi e bawɗi belɗi e buubaaji, haa ɗesi wonde ko e nder lammba njirwuka yimɓe ɓee ngoni.\nTerɗe catal Nuwaadibu fof ndariima, kaaɗtudi baawɗe mum en, gila golle ɗee puɗɗi haa ɗe njoofi, gila to yuɓɓinooɓe, to heedɓe e dame, yeeyooɓe naatirɗi, heedɓe e jaɓɓaade hoɗɓe teddiniraaɓe, e joɗɗinde ɗum en. Ngaal gollal halfinaa ɗum ko terɗe goomu gollordu catal Nuwaadibu. Ɓe njooɗnii ɗum haa yooɗi, sabu kamɓe fof ɓe ɓoornii ko wutteeji daneeji nannduɗi, ɓe mbaɗi ñaantungal cosaan : pirli kaŋŋe, kootone kaaƴaaɗe, kala ko debbo ina suɗortonoo haŋki, ɓe cuɗorii ma ɗum, haa ɓe njooɗi, ɓe paɗɗi jinneeji njooɗndam.\nGoomu Ngatamaare catal Ɓamtaare Pulaar Nuwaadibu e gardagol goomu jaŋde e pinal catal, mbaɗii golle kaalteteeɗe ko juuti e nder Nuwaadibu, sabu majje yooɗde, laaɓtuɗe e senaade, e loowde geɗe pinal fulɓe keewɗe. Hono ndee hiirde e faayodin'de, meeɗaani waɗde e nder Nuwaadibu.\nHiirde ndee fuɗɗii ko wakuuji 19 ina pawi hojemaaji 30, nde udditiri ko jaŋde Ɓuraana tedduɗo oo e daande Ceerno Usmaan Aac, nde ɗum joofi ko musidɗo Maamuudu Gise dokkaaɗo ngardiigu lollingol njuɓɓudi hiirde ndee, tari doggol njuɓɓudi hiirde ndee no yahrata.\nHiirde nde gasi ko waktuuji 23 ina pawi 15 hojom. Nde gasiri ko kelle e kuljinaali e gulaali weltaare. Ndeen weltaare mawnde, ina holli ɗuum, nde hiirde nde gasi haa laaɓi ndee, yimɓe ɓee, Alla e maɓɓe weltaade, hay gooto e maɓɓe yiɗaani yahde, kamɓe kala ɓe ndiiri ɓe maɓɓii e sukaaɓe amatnooɓe ɓee.. yiɗde yettude ɗum en, e weltinde ɗum en e ɗee golle paayodinɗe.\nE innde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, e innde Catal Nuwaadibu, denndaangal terɗe yiilirde catal Nuwaadibu ngal ina njetta, njettoor keeriiɗo fayde e denndaangal yimɓe wallitɓe keblugol hiirde nde e tabitingol mum ñalnde 06 mee 2017. Kamɓe kala yo Alla, yoɓ ɓe moƴƴere. E fayde kadi e denndaangal nootiiɓe hiirde ndee, ngaddi balle mum en keewɗe ngari nootaade leñol mum en ngam wallitde ɓamtaare maggol.Eɗen mbiya ɓe tan ko Alla gooto jogii njoɓdi nafoori, yo O yoɓ ɓe moƴƴere kamɓe kala.\nOn njaaraama.\nE kuɗol Aadama Alasan Caam, Koolaaɗo Kuuɓal Catal Nuwaadibu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/07\/01\/hiirde-catal-f-%C9%93-p-m-nuwaadibu-nalnde-06-mee-2017\/","date":"2019-06-24T22:17:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999740.32\/warc\/CC-MAIN-20190624211359-20190624233359-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5107953548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5107953548431396, \"ffm_Latn_score\": 0.2517232596874237, \"fuf_Latn_score\": 0.150313138961792, \"fuh_Latn_score\": 0.08218212425708771}","num_words":1125,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taƴre konngol Musiɗɗo Yero Dooro Jallo Hooreejo Fedde Ɓamtoore Pulaar e Senegaal huccitinnoo e tawtoranooɓe batu Mooɓondiral 3ɓu fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani njooɗinoongu e nuwaasoot e hitaande 1985. Konngol ngol ina hollita nafoore jaŋde ɗemɗe Afirik…\n– Banndiraaɓe rewɓe e worɓe,\n– Jagge laamu tedduɓe e hoohooɓe tedduɓe,\n– Terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar,\n– Terɗe Yiilirde Toownde;\nMi salminii on e innde Fedde Ɓamtoore Pulaar to Senegaal e innde am.\nMusiɗɓe tedduɓe, min ngarii e innde F.Ɓ.P. to Senegaal ngam nootaade noddaandu mon. Ko weltaare amen mawnde nde min tawtortee ɗo hannde ngalɗo mooɓondiral mawngal, min ceedoo njeñtudi ɓesnoore golle mon moƴƴe, jooɗɗe, ɗe ngollu-ɗon haa ngonti tiimtorgal kala pelle ngenndiije Afrik keeroriiɗe ɓamtude ɗemɗe, ndokku-ɗon heen yeruuji tiiɗɗi e potal ɗemɗe ko Afrikiyankooɓe na ñemmba, naftoroo; tawi golle ɗe ne paanditii ko ɓamtude neɗɗanke, wuurna pinal mum, nawra ɗum yeeso; haa on kattanii taƴde heen yolnde juutnde e nder dumunna daɓɓo. Nde wonnoo ngardin-ɗon ko hakkille haa peran-ɗon yontaaji garooji nguurndam fayde e ɓamtaare. Muritani hannde ko ñemtinirgal Afrik e ɗiiɗoo banngeeji. Woni seede mum ko woodeede Fedde Ɓamtaare Pulaar e jannginirde ɗemɗe ngenndiije. Min njiyrii gite amen njeñtudi golle mon moƴƴe.\nSabu fayndaare men adannde ko janngude ɗemɗe men ko seerndude ɓesnguuji men e humanbinnaagu sabu wonde ɗum ñabbu ɓurngu mawnude e ñabbuuli renndo Afrik; tee humpitaare binndol ko coktirgal ɓamtaare ; tee eɗen nganndi leñol waawaa ɓamtaade tawi winndataa, janngataa, ɓiɓɓe mum nguuri ko e humanbinnaagu. So tawii njiɗ-ɗen ko leyɗe men Afrik ɓamtoo, njahra yeeso, alaa e sago kimmiranen jaŋde e jaaynude pinal men; sabu, kala leñol jaɓngol wuurde e majjere, ngool leñol ko jaɓɓeteengol ; leñol ngol majjere mum alaa ɗo haaɗi, ngol mette mum ngalaa ɗo kaaɗata.\nMusiɗɓe am tedduɓe, gila nde leyɗe Afrik ɗe keɓi koye mumen fayde hannde, subaka fof eɗe ɓeydoo yenaneede wonde ɓamtaare e kisal alanaa Afrik ɗoon ɗo ɗemɗe men mbinndaaka, njanngaaka no haanirta nii, sabu ko e majje neɗɗaagu men soomii; gila e pinal men, ñeeñal men, haa e coñce men e kala ko ina tinndina hanki men. Ko e majje janngo men cooynaaɗo o ƴellittoo. Kala ko njiggi-ɗen haa e ko paggi-ɗen gila e gannde haa e pine fof ko e majje mooftatee.Tee leñol waawaa ɓooraade humanbinnaagu heɓtoo leƴƴi guurɗi tawa ina heddorii neɗɗaagu mum so wonaa tawa ko ɗemngal mum janngi. Kala nde leñol yiɗi mumtirde humanbinnaagu mum e ɗemngal jananal anndu ɗum timmataa so wonaa ɓe mbayloo baylagol timmungol, ɓe ngoppa ɗemngal maɓɓe, lasli ngal majja, ɓe ngonta ko joom en ɗemngal en ɓe ngoni ko.Tee eɗen nganndi kala nde ɗemnal majji maaydat e kala ko mooftunoo gila e pine haa e gannde e ɗo rewnoo e ko gollunoo e njuuteendi yontaaji nguurndam mum; sabu joomiraaɗo waɗi cuuɗndi leñol ko e ɗemngal mum. Ko ndiin cuuɗndi woni wonki leñol ngol; ko ɗum waɗi mbiy-ɗen kala jiɗɗo wuurnude leñol yo ado wuurna ɗemngal maggol. So ɗemngal wuurii, leñol wuurii, so ɗemngal maayii, leñol maayii; kala jiɗɗo warde leñol yo o ado wara ɗemngal maggol, sabu leƴƴi nguurdata ko ɗemɗe, maayrata ko ɗemɗe.\nMusiɗɓe am tedduɓe, ñalɗi na njiiloo leƴƴi ina ngadondira fayde e toowal, kono ɓamtaare kala heen leñol noon fawii ko e softeende ɓiɗɓe mum e jogaade ɓe jiyɗe celluɗe jahdooje e yonta; sabu leñol ummotaako so wonaa tawa tuggii ko e balabe ɓiɗɓe mum. Nde leñol wuurata wona leñol nannga daarorgal mum e hakkunde leƴƴi guurɗi e les naange Alla he ko maa ɓiɗɓe mum ngaawee e gulle ƴiiƴam e warñeende sabu hakke hokketaake, teettete; ko ɗum addi sippirooji njiyaten ɗi na mbaɗa ñalnde kala e winndere he….\n(…) Musiɗɓe am tedduɓe, … Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal hattanii ferande hoyre mum laawol nguurndam e etaade woɗɗitinɗe hoyre mum luure ɗe ngalaa ko njibinta so wonaa nimsa. Min ceerndii hakkunde pinal e dawrugol, no nganndir-ɗon leydi amen na waɗi pelle dawrugol keewɗe ko ina hoddiree e sappo e nay (14); e nder ɗum min kawrii e woɗɗitinde fedde nde miijooji dawrugol. Kala mo ina ara e fedde nde yo o ɓoortu wutte dawrugol fedde mum en ɓoornoo wutte pinal laaɓɗo cer, so hootii galle mum wutte yiɗi fof ɓoornoo, fedde nde alaa heen haaju; sabu eɗen njogii ko kaɓ-ɗen ko wonaa e koye men; sabu heege nani ɗoon, baasal nani ɗoon, majjere e humanbinnaagal e nyabbuuli nani ɗoon jeese men faddii ɓamtaare neɗɗanke.\nKo ɗum waɗi Fedde Ɓamtoore Pulaar e Senegaal huccini doole mum fof e golle jokkondirde e yimɓe e waɗde jeewte pinal e udditde duɗe. Tuggude 5\/3\/82 haa 15\/12\/1984 F.Ɓ.P.S. hattanii waɗde 40 ɗanngal e nder leydi ndi, e waɗde 53 yeewtere dingiral. Min ndarnii e leydi he 185 duɗal, ina e majje 204 njanngu (kalaas), ina jannga e majji 5449 almuudo, ɗum jiidaa e duɗe udditaaɗe e nder ɗiiɗoo lebbi tati ɓennuɗi. E nder nguuɗo njiilaw, min njahii e denndaangal diiwanuuji Senegaal capanɗe tati ɗi fof; min taƴii heen 1400 kilomeeteer (km). E nder ɗumɗoon min ndarnii FƁP to Senegammbi. Min ndarnii duɗal keblowal Jannginooɓe ; emin njanngina heen doosɗe celluka, werto leydi, taariik, hiisa, ndema e laabi jannginirɗi. E nder kawgel min mbaɗnoo, heen 92 poolii. Hannde ko ɓeen neletee yo kebloy jannginooɓe e nder leydi he: Won heen hebloyɓe Gammbi, heen diiwaan Koldaa, Madiina-Demmba to Hasaare -Doombal haa Julakolon, haa Jaasiina ; won hebloyɓe to Jolof, Lisaa-Tool, won hebloyɓe to Dolli haa Linngeeri.\nSo tawii ko to bannge jokkondiral fedde nde ngam rewde e laawol nuunɗal e yahde e peewal e ɓamtaare leydi ndi, F.Ɓ.P.S hattanii heɓde hoolaare laamu Senegaal gila dow haa les. Nde heɓii hoolaare pelle dawrugol leydi ndi. Waɗi ɗum ko F.Ɓ.P. e Senegaal darnude hoyre mum ɗo laaɓi. Laamu ngu newnanii min jannginde pulaar e jannginirɗi laamu ɗe ; ngu new-nanii min jokkondirde e laawol, fotii ko e pelle pinal, fotii ko e pelle ballooje jawdi e nder winndere he. E nder ɗuum, min keɓii balle jawdi ko min mahiri galle pulaar, min coodi masiŋaaji tappooji e muulooji defte ; min keɓi heen ko min njoɓira jannginooɓe amen. E nder ooɗo dumunna cakkitiiɗo min kattanii nawdude jaŋde nde e eɓɓaaɗe ndema e nehgol jawdi e lorgol leɗɗe e golle fedde nde. E nder ɗum ma min mbaɗ gese to Malika Ndakaaru, Gede Sanyce, Ganngel Sule (Siik Muusaa), Weli-Ngaraa, Jolof, Golleera, to Kawlak e Koldaa (diiwaan Kawlak); ɗumɗoo fof ko ngam faabaade leydi ndi e haɓtaade heege, majjere, e humanbinnaagu …\nMusiɗɓe am tedduɓe, ko yiɗaa waɗeede ko ina heewi, ko waɗaa ina famɗi; kono beeli njowii ko e yonta men hannde o. So Joomiraaɗo newnii ɗo e duuɓi joy (5) garooji ɗi maa winndere nde seedo baylagol jogorngol waɗde e nder Senegaal to bannge pinal e ɓamtaare.\nMusiɗɓe am tedduɓe, to timmoode konngol mi yettii Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani; emin njoortanii on kala moƴƴe yahrude yeeso e paamondiral e golle mon.\nYero Dooro Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/02\/15\/nal%C9%97i-na-njiiloo-le%C6%B4%C6%B4i-ina-ngadondira-fayde-e-toowal-yero-dooro-jallo\/","date":"2019-11-18T16:01:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669809.82\/warc\/CC-MAIN-20191118154801-20191118182801-00277.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4849095345,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4849095344543457, \"ffm_Latn_score\": 0.4042563736438751, \"fuh_Latn_score\": 0.05314837023615837, \"fuf_Latn_score\": 0.050332117825746536}","num_words":1105,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.521,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pulaar.org | Mammadu Sih Tunkara mo 2Stv winndii Idiriisa Sek ngam wiyde ɗum wonde no innde parti mum, hono « Rewmi » winndiraa nii sellaani, sibu ndee helmere firataa ko Idiriisa Sek faanditii heen koo.\n« Rewmi » firti ko « ñormbolli » wonaa «Leydi ndii», ko o yiɗnoo wiyde koo. E Wolof, no Tunkara winndiri, « Leydi ndii» winndirtee ko « Reew mi ». O waɗii e ɓataake hee winndannde huurnde faatunde e jooporɗe e toɗɗorɗe. O wattindorii winndude « ko mbinndu-ɗon koo woodaani e wolof… 21 ɗemngal ina ndottanaa doosɗe mbinndiin e nder Senegaal, Wolof ko gila 1974. Ɗemngal ngal ina jogii celluka e cellingol binndi potɗi ɗoofteede … Ngol binndol ñawngol wallittaa ɗemngal ngal, wallittaa leydi ndii : jaayɗe ƴettitii ngol, tee yimɓe heewɓe ngoowtii ngol. Ma a taw kam a min mbaawi ɗaɓɓirde on sellitinde ɗum. Hormaade ɗemɗe men, haalde ɗe e winndirde ɗe no sellirta nii jeyaa ko e jojjanɗe ɓamtaare. Ɗum ko huunde ɓurnde famɗunde fotde fawaade e ardiiɓe men. »\nEnen kam mbiyaten Tunkara tan, ko junngo mum fuuɗaama, sibu heewɓe e gollooɓe politik ina mbiya « yo ɗemɗe ngenndiije njannge » tawi noon mbaawaa hay winndude ɗe.\nTesko\nE wiyde Seriñ Mbay Caam, kalifu Senegaal Tippudi Nehdi e Jaŋde « Ko kuutorogol ɗemɗe ngenndiije tan waawi moƴƴitinde jaŋde ». O ɓeydi heen « jaŋde moƴƴitta tan ko nde ɗemɗe men ngenndiije naatnaa e tippudi nehdi e jaŋde ». O haali ɗum ko gollordu Ared yuɓɓidinnoo e ministeer jaŋde Senegaal, yowitiindu e ƴellitde ɗemɗiɗaagal e nder jaŋde lesre.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/09\/25\/tunkara-e-idiriisa-sek-e-reewmi\/","date":"2020-02-17T11:58:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875142323.84\/warc\/CC-MAIN-20200217115308-20200217145308-00544.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.35963732,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3596373200416565, \"ffm_Latn_score\": 0.29182612895965576, \"fuh_Latn_score\": 0.19557030498981476, \"fuf_Latn_score\": 0.14155247807502747, \"fuq_Latn_score\": 0.01078755408525467}","num_words":233,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Defte Kese e Ɗemngal Pulaar\nGalle muulngo defte \"Les Editions Papyrus Afrique\" habrii maa njaltin hannde, 7 Feburye, defte nay (4) e ɗemɗe ngenndiyankeeje ngam mawninde ciftorgol maayde Seek Anta Joop. Ɗeen defte ngoni: \"Norwa e Cukalel\" ko deftere sukaaɓe\nwinndaa ko e Pulaar wallifii nde ko Baylaa Kulibali; \" Seex yi doon Wer Seen Yaay\", nde tinndoowo ŋana Jeynaba Gey ganndiraaɗo Jeewo; \"Booy Pullo\" ko deftere fento, wallifii nde ko Abdullaay Jah; nayaɓere ndee ko ko firo e ɗemngal seeraraare, Jime Leopold Sedar Senghor \"A Kim Yook\". Papyrus Afrique ko Galle Muuloowo defte binndaaɗe e ɗemɗe ngenndiyankeeje Afrik.\nFayndaare maɓɓe ko ƴellitde binndol e coñce e ɗemɗe ngenndiyankeeje Afrik. Papyrus Afrique sosaa ko e hitaande 1996, gila ndeen fayde jooni ɓe muulii 130 deftere e nder ɗemɗe ngenndiije hiirnaange Afrik. Ooɗoo galle muulngo mo ngannduɗaa sosi ɗum kadi ardii ɗum ko Saydu Nuuru Njaay, heɓii njeenaari(prix) Alioune Diop ngam ƴellitgol muulngo e nder Afrik e 2002. O heɓii kadi njeenaari dowrowri ngenndi Senegal ngam Yellitgol muulngo e nder Senegaal e hitaande 2005. Kanko Saydu Nuuru Njaay ne o fiilaama lefol teddungal biyeteengol \"Chevalier de l'Ordre des Arts et des Lettres de la Republique du Senegal\" e 2003. Ene jeyaa e defte ɗe Galle Muulngo Papyrus Afrique yaltini, defte Porofesoor Abuubakri Muusa Lam: \" Paalel Juumri\", Sawru Ganndal\" e deftere makko waɗtindiinde nde \"Fulɓe gila Heli e yooyo haa Fuuta Tooro\". Ko hono noon defte goɗɗe e Pulaar ko wayno \"Jimol Maayo\" ko deftere jime, wallifii nde ko Mamma Wan e deftere Kadeer Kah\"Lelngo Alquraan\" ko firo Quraana e ɗemngal Pulaar ɗeɓe njaltini ko ɓooyaani. Eɗen ciftina noon, Papyrus Afrique hayso ene jogii jinngol mawngol e ɗemngal Pullar ne, fayndaare maɓɓe mbiyɗen ko ƴellitide binndol e coñce e nder ɗemɗe Afrik. Ndeke noon wonaa e pulaar tan ɓe muulata. Defte keewɗe mulaama tawa ko e Wolof (Jolfe) walla Seereraare, ekn. Eɓe njogii kadi jaaynde winndeteende e Pulaar e Wolof ene wiyee Lasli\/Njelbeen. Sewnde: APS","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2016\/02\/20\/defte-kese-e-%C9%97emngal-pulaar\/","date":"2020-10-01T19:19:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600402131986.91\/warc\/CC-MAIN-20201001174918-20201001204918-00418.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9657341242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9657341241836548, \"fuf_Latn_score\": 0.025245876982808113}","num_words":315,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.904,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/guinee\/","date":"2021-01-26T15:37:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704800238.80\/warc\/CC-MAIN-20210126135838-20210126165838-00786.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6374751329,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6374751329421997, \"fuh_Latn_score\": 0.3023472726345062, \"fuf_Latn_score\": 0.037896353751420975, \"ffm_Latn_score\": 0.015447123907506466}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.528,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Google jeyaa hannde ko kuutorɗe Enternet ɓurɗe mawnude. Leƴƴi keewɗi ina pooɗanoo yo ɗemɗe mum en naat e mum. Wikipedia (Wikipejaa) ne ko lowre ganndal ɓurnde lollude e hoolnaade hannde nder enternet, haa ko Google fellitii ɓeydude kaalis rokkatnoo ɗum hitaande kala. Kono binndanɗe Pulaar ina pamɗi e ndee lowre ganndal. Hol ko haɗi fulɓe winndude ?\nWikimedia e Google ina nganniyii ɓeydude binndanɗe huunde e ɗemɗe inndo tokoose nder Wikipedia, ɓe naatna heen ɗemɗe sappo goɗɗe cuɓaaɗe e ɗemɗe Inndonoosi e Meksik e Niiseriyaa e Fuɗnaange ɓadiiɗo e Afrik rewo. E nder ɗuum, Google ɓeydii ballal rokkatnoo Wikipedia fotde miliyoŋaaji tati dolaar (miliyaar ugiyya pawɗo). Ɗum firti ko won nafoore Google yiyi e Wikipedia, wootere e lowre enternet ɓurɗe lollude e hoolnaade e winndere ndee. Heddii noon, ko ina sikkaa wonaa sabu Alla ɓolo tan Google waɗiri ɗum, sibu maa dañoy heen ngartam. No pelle karallaagal goɗɗe ɗee nii, baaɗe no Amazon, Apple, e Facebook, Google ina huutoroo Wikipedia nder huunde e gollorɗe mum. Yeru, Alexa mo Apple, walla Siri mo Amazon ina kuutoroo ganndal Wikipedia ngam jaabtaade naamne naamnetee (pelle ɗiɗi ɗee ndokkii Wikimedia balle)… Yeru goɗɗo : So a yiyliima « Nuwaasoot » e Google, « warwarde ganndal » ina yalta, hollitoore kabaruuji jowitiiɗi e Nuwaasoot ittaaɗi e Wikipedia ; ɗum firti Google huutoriima Wikipedia. Ko noon kadi « Google Translate », hono « Firo Google » maa naatne e Wikipedia ngam wallitde firo ɗemɗe 15 goɗɗe, yanta e ɗemɗe 106 goodnooɗe ɗee…\nKono kadi, winndooɓe e Wikipedia maa mbaaw naftoraade huunde e kuutorɗe Google ngam newnude golle mum en, yeru huutoraade yiylorde Google ngam yiytude iwdi kabaruuji (gannde, haala, ekn) dokketeeɗi e Wikipedia. Ko goonga kadi maa ɗee kuutorɗe mballit ganndal gonngal e Wikipedia ngal yettaade ɗemɗe ɗe caraaki no feewi e enternet.\nBallal Google ngal kadi maa ustu saɗeende mawnde wonnde hannde e geese ɗee : ko ɓuri heewde e capanɗe miliyoŋ winndannde gonɗe e Wikipedia ɗee, ngoni ko e Engele walla e ɗemɗe oropnaaje (Farayse, Almaa, Riisiire ekn). So feccere winndere nde alaa enternet ndee waɗtii seŋaade e enternet, ina himmi ɓe mbaawa heɓde kabaruuji ceniiɗi e nder ɗemɗe ɗe ɓe muuyni.\nKono enen kam, en ceerataa e noddude fulɓe yo tiiɗno mbinnda pulaar e nduu nimaadu ganndal huuɓtodinndu. Haa teeŋti noon e annduɓe fulɓe, winndooɓe e ɗemɗe goɗɗe ɗe ngonaa baayeeje, jogiiɗe darantooɓe ɗum en, ɗe joomum en ndaranii laŋ.\nWikipedia\nWikipedia ko nimaadu ganndal (encyclopédie) kuuɓtodinndu, heewɗemɗiiru, sosaandu e hitaande 2001, wonndu e enternet nder lowre wikipedia.org. Jeyi ndu ko Fedde ameriknaare nde yiylaaki dañal wiyeteende Wikimedia Foundation.\nWikipedia ko lowre wellitaande to bannge taro e binndol fof ; soodetaake, waynetaake. ɗum firti, kala jiɗɗo ina waawi ƴoogde heen ko welaa, e ɓeydude heen ko welaa, so yiɗii, ina waawi waylude binndanɗe gonɗe heen ɗee fof kadi. Nde jeyaa ko e lowe joy ɓurɗe waawde yilleede e nder enternet, ko ɓuri 500 miliyoŋ jillotooɗo lewru kala. Gila 2014 kayre woni, nder enternet, lowre tuugnorde ganndal ɓurnde mawnude e hoolnaade. A nde waɗi fotde 30 miliyoŋ winndannde e nder ko ina ɓura 280 ɗemngal.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/06\/07\/google-e-wikipedia-hol-ko-ha%C9%97i-ful%C9%93e-winndude\/","date":"2021-10-18T23:49:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585215.14\/warc\/CC-MAIN-20211018221501-20211019011501-00080.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8821265697,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8821265697479248, \"fuf_Latn_score\": 0.058277521282434464, \"fuh_Latn_score\": 0.041975874453783035, \"ffm_Latn_score\": 0.013647687621414661}","num_words":494,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 12 suwee (korse) 2021, e dow gardagol hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani hono Bookara Aamadu Bah, lappol ummoraade Nuwaasoot tawtoraama kewu « Ñalawma Deftere Quraan » Teddunde, firaande he ɗemngal Pulaar e dow ballal Ceerno Abuu Sih, binndoowo, biɗtoowo. Ine jeyanoo e lappol ngol ceerno Jibril Muusaa Joop, tergal FƁPM, e Hammat Muusaa Kan, karallo toppitiiɗo naatnugol deftere ndee he nder jaaɓnirgal.\nYuɓɓini ñalngu nguu ko diɗɗal Pelle Goodal, Raabita e Lewlewal Communication, to \"Centre Amadou Malick Gaye\" ɗo anndiranoo Centre Bopp, to Ndakaaru. \"Teddungal Ñalawma oo waɗaa ko e dow pelle Tabital Pulaagu Senegaal kam e Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani. Bismaango Ñalawma oo fawaa ko e yeeso Ceerno Muhammadul Madaani TAAL, Kaliif mo Ceerno Muntagaa TAAL kam e sete mum.\"\nCeerno Abuu Sih yettaama no feewi he golle mum, sibu mum gollaade kañum tan gooto ko leñol fof fotnoo gollaade koo. Jeewte keewɗe faayiida njeewtaama he kewu nguu, kollitoowo nafoore soomiinde e firo deftere he Pulaar.\nNjillu nguu waɗii ngartam keew-ɗam, gila e jokkondiral hakkunde FƁPM pelle juɓɓinɗe ñalngu nguu, juumtowal he gollondiral ko ɓamtata ɗemngal ngal. Hooreejo FƁPM heɓii kadi yeewtitde e hooreejo Tabital Pulaagu Senegaal \/ARP hono doktoor Fari Kah, ko faati e golle denndaaɗe ɗee. Ɗum noon, mbiyen tan Fulo Al Quraan Tedduɗo oo udditii dame cembinooje golle ɓamtugol Pulaar.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/06\/20\/nalawma-deftere-al-quraan-he-pulaar\/","date":"2022-01-18T20:23:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300997.67\/warc\/CC-MAIN-20220118182855-20220118212855-00153.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7362088561,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7362088561058044, \"fuh_Latn_score\": 0.1438995897769928, \"ffm_Latn_score\": 0.08544667810201645, \"fuf_Latn_score\": 0.023974955081939697}","num_words":212,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sonna Waleri Werdiye \"Valérie Verdier\", Hooreejo IRD Insiti Toppitiiɗo Wiɗto ko faati e Ɓamtaare.\nSaakitaama ñannde :\nO waɗii njillu (jurngal) makko aranu e duugal Afrik, o arii ɗoo e Senegaal gila ñannde cappanɗe tati e go'o lewru jowaɓuru haa ñannde jowi lewru jeegaɓuru. E yewtere nde o waɗidi e Abdullaay Jallo o artii e gollidal ( naɓidal) hakkunde Faransi e Senegaal e oo fannu mo o halfinaa. Kono kadi no IRD eɓɓi wallirde sukaaɓe Afrik ko yowitii e jannde to banŋe taarindi e bamtaare. Himo jaaɓo lamnde Abdullaay JALLO","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210609-sonna-waleri-werdiye-val%C3%A9rie-verdier-hooreejo-ird-insiti-toppitii%C9%97o-wi%C9%97to-ko-faati-e-%C9%93amtaare","date":"2022-08-13T11:56:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571950.76\/warc\/CC-MAIN-20220813111851-20220813141851-00775.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6794561744,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6794561743736267, \"fuf_Latn_score\": 0.3061044216156006}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.205,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.536,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Turtube hippi gollirde ngomnati haa Lesdi Somalia nyennde Alat wadi sanadu halkuki Himbe 5.\nArdiido gollirde mootaaji hoosata nyawbe 'e Guski, Abdulkadir Adan, yecci kawtal Kubaru'en dow be hoosi nawniibe ko hewtani 16.\nMoobgal Turtube kastaabe kambe on hoosi teddeenga yaaruki kippi den haa dow hodorde ardungal ngomnati haa bakkeeje Banadir nder Galluure Mogadishu.\nGolloowo haa gollirde nden laaraniido Gidde Gite muudum wi kippe den fuddaama on bee kippe mbar hoore dooko be Bindigaaji nasta fudda fidindirgo bee rentoobe haa Nokkuure nden.\nMustafa Abdulle, burno golloobe ben fu hisnaama bee wiiki neebi turtube ben do yaara kippe haa Giifakan.\nNder hitaande yawtunde on ngomnati kawtal Lesdi habdino 'e Turtube ben sanne haa jabti nokkuuje de be jabino haa Fombinaari Lesdi Somalia.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/23\/turtube-halki-himbe-5-haa-lesdi-somalia\/","date":"2023-02-07T07:42:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00504.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970578551,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9970578551292419}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Download, install and migration\n- Hol no loowirtu-mi Firefox e kaɓirgol beelnol? Firefox ena woodi mo kaɓirɗi beelni dognooji Android. Ndee winndannde hollirta ko hol no aawtortee e hol no aafirtee.\n- Aawtagol e aafgol Firefox mo Android Huutoro ɗee bondanɗe nga anndude so aɗa waawi aawtaade e aafde Firefox e kaɓirgol maa cinndol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/support.mozilla.org\/ff\/products\/mobile\/download-and-install?refine=privacy-and-security","date":"2013-12-11T17:09:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386164039593\/warc\/CC-MAIN-20131204133359-00092-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9074257016,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9074257016181946, \"fuf_Latn_score\": 0.0659211128950119, \"fuh_Latn_score\": 0.017715055495500565}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.789,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"{mosimage}On njaɓɓaama yiɗɓe tedduɓe e Gerngal Geese PULAAGU.COM (pulaagu-dod-com)\nOn jaɓɓaama, banndiraaɓe yiɗɓe! Ko ardii fof, eɗen njetta Geno Mawɗo oo, Lolluɗo et tedduɗo oo. Eɗen nduwoo nde O addanta en martaba, kisal e jam haa mbawen wallude leñol ngol siynude paadaaje umminaaɗe gila e duuɓi. Ngal-ɗoo gernal geese Pulaagu, jibini-ɗum ko yarlitaare, karallaagal e wiɗto; kañum e jammaaji deggondiraaɗi ɗaanaaka, fooftaaka, ñaamaaka yaraaka! En puɗɗoriima Innde Alla e Nulaaɗo Mum (SAW), yoo en njokku e peewal, deeƴre e martaba haa golle men ceedee kala nokku mo ganndal e wiɗto haaletee.\n{mosimage}Banndiraaɓe e sehilaaɓe Fulɓe','Ko adii kala amin mbeltina-on jibineede gerngal geese Pulaagu.com udditaande ñalnde 24 lewru Jolal 2006. Weltaare meeɗen e ooɗoo kabaaru foti ko yiɗde men Pulaar e pine Fulɓe mawnude. Amin mbeltinira gerngal ngal kala Pullo ɗo woni e winndere ndee haa teeŋti e jaŋngooɓe pulaar.\nSo on njuurniima binndanɗe ɗee, ma on ceedo binndol ɗemngal ngal no yaltiri e kelle geese ɗee. Ko goonga, binndol Pulaar nattii jogaade caɗeele yaltude e Enternet. Waɗi noon ko e wiɗto wonaa ɗii-ɗoo duuɓi kala ngam yaltude e ɗeen cugge mbele ɗemgal ngal ena wafoya feewde e ɓamtaare e gannde kese.\nHol ko waɗi PULAAGU.COM soseede?\nHol ko woni kaɓirɗe amen?\nHol ko woni golle ɗe min ummanii?\nHol no golle amen nafirta leñol fulɓe?\nHol no Fulɓe kala mbaawi yantude e golle amen?\nƊii duuɓi ɓennuɗi kala, jaŋngooɓe Pulaar e ɗemɗe goɗɗe e nder winndere nde ena cooynii nafoore gannde kese e aduna men hannde oo. Eɗen nganndi hannde ko Ordinateer woni ko ɓuri huwtoreede hannde e fannuuju nguurndam leyɗeele galɗuɗe ɗee kala. So a yahii to baŋkeeji, jooɗorɗe laamuuji, nokkuji julaŋkaagal haa ko wayi no duɗe tuubaŋkoore, ko masiŋaaji ngaanndiyaŋkeeji kuwtortee. Addi ngaal ganndal waawde huwtoreede ko ordinateer ena waawi waɗde geɗe keewɗe ɗe neɗɗo waawaa waɗde. Ena waawi waɗde ɗeen geɗe tawa ena soowoo jaawgol neɗɗo laabi ujunnaaji. Laaɓii ko masiŋ ngaanndiyaŋke waawi koo, allaa fof neɗɗo walla yimɓe waawɓe lomtaade ɗum. Kadi eɗen nganndi masiŋ ordinateer ena weeɓnana-en nguurndam mem haa wooroo","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-27","url":"http:\/\/www.pulaagu.com\/index.php?option=com_fireboard&Itemid=117&func=faq","date":"2015-07-06T00:56:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-27\/segments\/1435375097757.36\/warc\/CC-MAIN-20150627031817-00203-ip-10-179-60-89.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5971744657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":76,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5971744656562805, \"ffm_Latn_score\": 0.2948867678642273, \"fuf_Latn_score\": 0.08151085674762726, \"fuh_Latn_score\": 0.014601546339690685}","num_words":334,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nE innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (MJKM). Ko kanko Nuuhu woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.\nAlla neli mo feewde e winndere ko ngam yimɓe nattii anndude Alla, ina woodi kadi yimɓe mbaɗtii ñaawreede majjere ngam alaa ko nganndi so wonaa rewde sanamuuji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=daartol","date":"2017-02-22T17:21:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00461-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5539705157,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5539705157279968, \"fuf_Latn_score\": 0.30050453543663025, \"fuh_Latn_score\": 0.0807596892118454, \"ffm_Latn_score\": 0.062436968088150024}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.885,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaru oo yani ko jamma talaata 22 jofi alarbo 24 lewru ut 2017, so sankaare Aliw Arɗo Saajo Soh ɓiy Arɗo Saajo e Malaaɗo Bah (mo Kaaƴon Jasara e nder doŋre Cile Buubakara, falnde Podoor e nder diiwaan Sen Lui Senegaal e nder reedu Fuuta Tooro). O sankii ko to leydi Farayse to o yahnoo safroyaade. Cellal makko ustinooma e nder ɗiiɗoo duuɓi nde wonnoo mawngu e tampere puɗɗinooma heɓindaade mo, haa ɗuum addini mbo ɓooraade ngardiigu sosiyetee makko, hono CSE , e lewru saawiyee 2016, o totti ngu ɓiyiiko afo, hono Umar Aliw Soh.\nHoli gonnooɗo Aliw Arɗo Saajo Soh?\nAliw jibinaa ko e nder Falnde Irkiis e nder Diiwaan Tararsaa (leydi Moritani) e hitaande 1932. Ko e fulɓe woɗaaɓe o jeyaa e nder suudu jasarnaaɓe. Nde yahi haa o ndañi duuɓi janngirɗi, mawniiko gorko mo o jiidi baaba ina wiyee Umar Saajo Soh nawi mbo, nde wonnoo oon ko e tuubakooɓe gollondiratnoo hakkunde Senegaal e Maali, mawniraaɗo o wonndi e makko hakkunde Ndar e leydi Maali ngam jannginde mo lekkon. Nde yahi haa ɓooyi, o yahi to leydi Farayse ngam jokkoyde jaŋde, o janngii haa o woni aasiñoor mawɗo to bannge mahanteeje mawɗe (kuɓeeje haa e laabi godoroŋaaji.)\nGolle makko. Aliw adii gollondirde ko e sosiyetee petorol Seel, e hitaande 1970 wondude e won e yimɓe, ɓe cosi sosiyeetee ina wiyee Compagnie Sénégalaise d'Entreprise (CSE), nde yahi haa e hitaande 1976, o ɓurtii doole e nder sosiyeetee oo, ko ndeen o inniti ɗum, waɗti wiyeede \"Compagnie Sahelienne d'Entreprise\" (CSE).\nMbiyen tan wonde, o gollii golle tiiɗɗe e nder sosiyetee oo, gila e nder Senegaal haa e leyɗeele goɗɗe, ko wayi no Mali, Burkinaa fasoo, Gine, Liberiyaa, Serelawon, Niseer, Gambi haa to Kameruun. E nder ɗeeɗoo leyɗeele o feewnii heen laabi (godoroŋaaji) keewɗi haa e mahanteeje goɗɗe, tee sosiyetee oo foomnondirii e sosiyeteeji leyɗeele mawɗe mbayɗe no Siin e Farayse kono o dañii heen wune mawɗo no feewi !\nO mahii e nder Ndakaaru mahanteeje paayodinɗe hono nokku jaagorgal cellal, Fondasiyoŋ Islamik, Otel Radinson Blu, ombo jeyaa kadi e mahooɓe boowal laaɗe diwooje mawngal Senegaal (baawal laaɗe diwooje inniraangall Belees Jaañ) to Njas ekn…, tee sosiyetee oo hannde ko mawɗo no feewi sabu nder makko ina waɗi cate joyi mawɗe, e nder leydi Senegaal. O mahii ko ina abboo e teemedere jumaa. Ko kanko kadi mahi pom gooto mawɗo e nder Ndakaaru biyeteeɗo pom Emerjaans, mo Makki Sal hooreejo leydi Senegaal innitiri Pom Aliw Arɗo Saajo Soh !\nIna wiyee wonde sosiyetee makko oo, hono CSE woni sosiyatee mahanteeje mawɗe gadano e nder Afrik, mo nganndu-ɗaa ko afriknaajo teemedere e nder teemedere (100%). Mbiyen wonde Aliw wonaa tan to bannge mahanteeje o yahri, kono hay to bannge kaalis o golliimaa heen golle tiiɗɗe, sabu e hitaande 1980 o jeyaama e Banke mo leydi Tinisii renndunoo e Senegaal ina wiyee Senegalo-Tunisienne tawi junngo makko heen ko capanɗe jeegom e nder teemedere fof (66% ) hade mum yeeytude geɗal mum Banke Maruknaajo ina wiyee Al Tijjaari wafaa Bank !\nNeɗɗaagal mum. Ina teskaa e Aliw famɗude haala, wonde juulɗo kulɗo Alla, cakkatooɗo no feewi, sabu kala lewru haaraan o yaltinat askal o rokka miskineeɓe, ko o jurum deero no feewi. Won yimɓe heewɓe ɓe o walli e safaruuji haa Alla rokki ɗumen jam. Won ɓe o hajjinoyi, won ɓe o mahani. Ina teskaa e hitaande caɗeele garnooɗe hakkunde Moritani e Senegaal nganndiraaɗe ewenemaa 89, tuma nde Irkiisnaaɓe taccinaa ngaddaa Njaayeen, ko mawniiko mo o jiidi yumma ina wiyee Arɗo Muusaa Jeeri Soh waɗi otooji addoyi ɓe, nawi ɓe to wuro mum Kaaƴon wonngo e doŋre Cile Buubakara e nder Falnde Podoor, o habri Aliw kabaaru oo, ko adii nde weetata tawi ko otooji mawɗi dimndaaɗi kala ko neɗɗo ina sokla ngarii ngam faabaade ɓe wonnooɓe e caɗeele, ko adii nde Kurwaa Ruus e HCR ina ngara. Gila ndeen haa e oo ñalawmo, kala lewru haaraan o rokkat ɓe asakal, tee kala lewru koorka o tuusat ɓe ko ɓe koordi, tee omo heewi kadi rokkude ɓe jawɗi taaske.\nƁesngu makko. Aliw to batte ɓesngu mum, ombo jogii sukaaɓe jeegom worɓe e suka debbo gooto mo jiydaani e banndiraaɓe worɓe ɓe yumma ko kanko woni afo Aliw.\nBirnugol mum. Ko ñalnde alet 27 lewru ut 2017 o wirnaa to baamuule juulɓe to Yoof e nder Ndakaaru, e tawtereede hooreejo leydi Senegaal hono Makki Sal, wondude e hooreejo leydi Mali hono Ibrahiima Bubakara Keytaa, e hoohooɓe woɗɓe laamu Senegaal, wondude e yimɓe tedduɓe heewɓe gila e gollodiiɓe makko haa e koreeji makko e woɗɓe ɓe limotaaka. Hoohooɓe arnooɓe tawtoreede ɓe kaalii haalullaaji moƴƴi paytuɗi e makko sabu golle paayodinɗe ɗe o golli e dow nuunɗal e teeyre! E nder ɗuum, hooreejo leydi Senegaal hono Makki Sal inniri mbo Pom Emerjaans mo sosiyetee CSE mahnoo oo.\nMuusaa Jibi Taal","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/ouldyenge.info\/node\/1312","date":"2017-12-18T18:15:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948619804.88\/warc\/CC-MAIN-20171218180731-20171218202731-00044.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6135491729,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6135491728782654, \"fuf_Latn_score\": 0.2600938379764557, \"fuh_Latn_score\": 0.08390600234270096, \"ffm_Latn_score\": 0.040430158376693726}","num_words":776,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.485,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fotde noogaas e nayo APC cultivert wonɓe e nder diiwaan Maatam keblaama to bannge ndema sewosewooji. Ngoon heblo ko gollorgal biyeteengal Ñaay Saaroo, kam e SAKATA gooto heen hollirii e golle ɗe jogii ngam newnande ɓe huutortooɓe ndema sewosewo sahaa mum ko ko heedi. Ɓe kaalii eddaaji aawɗeele jogaaɗe ngam newnude moƴƴugol e nder remooɓe aawdi sewo sewo. Hol no leydi heblirtee, daawe moƴƴugol kala aawdi. Coodguuji newantooɗi ɓe huutortooɓe ɗeen aawɗeele. Denndaangal aawɗeele basalle, kañnje, nawe, dene holliraama. To bannge leyɗeele kuutortooɗe ndema jahruɗe yeeso to bannge Orop 26%;Amerik bannge worgo 16% ,Sappoŋ, Siin 10%,Enndo 6% Afrik 8% leyɗeele goɗɗe 14% fof ko ngam ƴeewde leyɗeele jahruɗe yeeso e leyɗeele ɗe njettaaki paandaale mumen to bannge ndema sewo sewo. Ngoo heblo maa wallit ɓeen remooɓe e njogitaari moƴƴiri tawii ko e ɗoftal APC en ɓe. Teskaama e nder ndema sewosewo ina heewi caɗeele won ɗo tolnotoo, ina keɓa caɗeele jahrugol yeeso.\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/1928\/","date":"2018-06-22T07:27:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00336.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6957592368,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6957592368125916, \"fuh_Latn_score\": 0.2631694972515106, \"ffm_Latn_score\": 0.017647985368967056, \"fuq_Latn_score\": 0.011620220728218555}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.584,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wooteeji hooreleydaagu Ameriik baɗnooɗi ñande 8 noowammburu 2016 njoofirnoo ko e poolgu Donald TRUMP e dow Hillary CLINTON hay so tawii nii teskaa ko Hillary daɗi mo wootooɓe ko ina tolnoo e 2 900 000 kartal. Kono Amerik no lelniri sariya mum woote nii, ko ɓurɗo heewde karte e nder cuuɗi carɗooji ɗii foolata. Ko ɗum addani TRUMP dañde poolgu sabu ko kanko ɓuri toon heewde karte. Ɗuum ina addani yimɓe heewɓe sikkitaade so tawii demokarasi ñaanteteeɗo Amerik oo ko timmuɗo.\nNii woni TRUMP fiilaama ñalnde 20 saawiyee 2017 to jooɗorde (Capitole) cuuɗi carɗooji amerik e nder wuro WASHINGTON, laamorgo leydi ndii. Barack OBAMA e jom suudu mum tawtoraama nguu ɗoon kewu, jiidaani e laminooɓe ko adii : Jimmy Carter, Bill Clinton, Georges Bush tokooso… E nder piilungal hee, o dariima o woondi yeeso ñaawoowo, amo fawi junngo makko e dow deftere Bible (deftere katolik en). Ko ɗoon laamu Barack OBAMA joofi, D.Trump ƴettii laamu.\nSeppooji luulndiiɗi Trump\nKo ina tolnoo e 250 000 aadee tawtoraama kewu nguu, huunde woɗɗondirnde e tawtoranooɓe piilungal Obama, fotde miliyoŋ e teemedde jeetati ujunere (1 800 000) e hitaande 2009, e miliyoŋ aadee e hitaande 2013. Ko haawnii ko seppooji juɓɓinteeɗi ina luulndi piilungal makko e nder yoga e gure tappamaaje e nder Amerik (New York, Chicago, Boston, Denver, San Francisco…) denndinɗi ko ɓuri miliyoŋaaji yimɓe haa ɗum nannganoy maa e leyɗeele Orop, gure baaɗe no Pari, Room, Amsterdam, London, Sidney hay Tel aviv to Israyiil. Ko ujunnaaje ujunnaaje yimɓe ɗiin seppooji mooɓi, tawi ko ɓuri heen heewde ko rewɓe njuɓɓini ɗum en. Ɓurngo teeŋtude heen waɗi ko Washington ɗo o fiiletee ɗoo, renndinii 200 000 debbo jiidaani fotde 100 000 debbo nootitiima e seppo London, 2 000 e nder Pari, 500 to Room, fotde 300 neɗɗo e Tel Aviv. Rewɓe ɓe ina njogii e makko yawu gila e kapaañ makko nde o fooɗantoo lefol ngol, nde wonde e haala makko o nanngiri rewɓe tan ko no kuutorɗe dakamme (so en ngañii reftude e ko o halnoo). E nder raayuuji ɗi ɓe towi e seppoji hee, njiyataa heen ko : \"Liɓen Trump\", \"rewɓe ngonaa kuutorɗe\", \"Trump mawɗo penoowo\", \"Trump leñamleñamo\", \"Trump ko gacce amerik\"…, ɗum woni ko ɓuri moƴƴude heen koo.\nKonngol Trump caggal piilungal\nE nder konngol makko caggal piilungal ko geɗe tati poti teskinde heen : \"Amerik tawo\" ɗum firti ko nafoore Amerik tan o ardini, e miijo makko, baasal e nder Amerik e ngenamlesaagu saabii ɗum ko ngaluuji e gollorɗe naweteeɗe caggal leydi ɗum noon, maa o artir ɗeen gollorɗe e ɗiin ngaluuji e nder Amerik. O wiyi maa o mumtu ownugol beeli e nder aduna oo (terrorism) caggal nde o wootiɗini darnde aduna oo fof feewde e ɗuum, o ɓilii toowngal. O jokki heen maa o tottit ɓesngu nguu mbaawka mum timmuka , waasa wonde e juuɗe moɓɓolel yimɓe, ɗum firti ko maa demokarasii ɓur hoonaade e Amerik. Hay so tawii haala makko woɗɗondiraani e konnguɗi makko mettuɗi e sahaa kampaañ oo, ittataa ngolɗoo laawol o ƴattaaki hay gooto, kadi ko o haalata koo fof paden haa njiyen ko o hebori waɗde sabu \"laamɗo miskineeɓe\" rewiino ɗoo.\nObama woppii maantoode e daartol Amerik\nBarak Obama yahii nawaani gacce. Ɗum feeñii so tawii en njerondirii kewu piilungal makko e piilungal Trump, hay so tawii ko o yiɗnoo waɗde koo fof o dañaani waɗde ɗum, yeru : uddude dummbirde Guantanmo, ñawndude luural hakkunde Israyiil e Palestiin, ustude ɓurondiral hakkunde leƴƴi koɗduɗi e Amerik teeŋti noon hakkunde ɓaleeɓe e woɗeeɓe, yaltinde Amerik e iiñcuru ndu wuurnoo e hitaande 2008 e artirde soldateeɓe Amerik wonnooɓe Iraak. Hay so tawii o uddaani Guantanamo (sabu palagol sarɗooɓe Amerik ɗo lannda Ripobilik en koonii maa won duuɓi jeegom), o woppitii yoga e dummbanooɓe toon e fenaande, hedditii toon tan ko 15. O salaniima Israyiil pankare keewɗe ɗe fawnoo e Palestiin, yeru siifde leyɗeele palestiin ina hoɗa heen, o hollirii Natanayu Gardiiɗo Dowla Israyiil waawnataa mo kala ko yiɗi no laamuuji Amerik gadani ɗii nii, o artiri soldateeɓe wonnooɓe Irak, o yooɓiima fittaandu Ben Laadeen, kaɗnooɗo Amerik ɗaanaade, o dartinii faggudu Amerik wonnoondu e iñcuru bonndu e hitaande 2008, kono, sabu reentaade e dogde faweede leñamaagu, o yeebiima tooñanngeeji e warngooji kuccinaaɗi e ɓaleeɓe. O wallitii miskineeɓe e famarɓe doole nde o lelni tuugnorgal safaara lollirngal OBAMACARE dokkungal ɓeen fartaŋŋe no cafrorii tawa njoɓaani, walla tawa ko njoɓata koo ina newii (fotde 16 miliyoŋ aadee). E raɓɓitde haala tan, gardagol makko duuɓi jeetati Amerik kersinaaki.\nWinndannde nde pooɗtaten e gardagol makko tan ko haala makko e sahaa nde o heɓata hoolaare Ameriknaaɓe, piili mo. O wiyii : \"So won cikkitinooɗo wonde huunde fof ina waawi aaɓnaade e ndii leydi, so won naamnittonooɗo hoore mum mbele njoortooji njaatiraaɓe ɓeen sosnooɓe ndii leydi ina lutti tawo, so won baɗnooɗo ɓerɗe ɗiɗi e kattanɗe demokaraasi men, heɓii jaabawol e oo kikiiɗe hannde\"; ɗum ko e konngol makko ñalnde o foolata e wooteeji 2008.\nGELAAJO","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/03\/07\/piilngal-donald-trump-hooreejo-dowlaaji-amerik-dentu%C9%97i\/","date":"2018-09-23T16:04:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00192.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5474210382,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5474210381507874, \"ffm_Latn_score\": 0.22236543893814087, \"fuf_Latn_score\": 0.19433769583702087, \"fuh_Latn_score\": 0.031003225594758987}","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.423,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E lebbi ɓennuɗi ɗii, ko wiyetee luulndo koo nanondiriino e nder piɓondiral politigi, wonde ina foti ndaartude kanndidaa gooto tawa ko nanondiraaɗo, tawa ko laaɓtuɗo mo ummaaki e njuɓɓudi politigi laamiindi hannde ndii, walla kam tawa anndiraaka geɗe kaantoriɗɗe e nder laamuuji ɓennuɗi ɗi.\nSo tawii ko goonga haaletee, ɗuum roŋkii laataade sabu ko fuɗɗii feeñde e ƴamooɓe lefol laamu nguu ko yimɓe ummiiɓe e maggu, ko wayi no seneraal Gaswaani walla Siidi Muhammed wul Bubakar (SMB) gondunooɗo e laamu ko adii nde heɓata alateret mum, walla noon jeyanooɗo e ceŋɗe tiiɗɗe e nder laamu Mawiya e sahaaji mettuɗi e nder leydi hee. Ko teskini e ɗiiɗoo kanndidaaji, ɗi keɓii feccude luulndo ngoo, sabu ceŋɗe tiiɗɗe e maggo tawtoyii ɓe, ɗum woni Tawasuul e Hatem tawtoyii Siidi Muhammed wul Buubakar, Aadil, Mustagbel e won ɓeen hoohooɓe maantinɓe tawtoyii Gaswaani.\nLuulndo aadoraango hono FNDU, oo mudda kala, e gardagol hooreejo UFP, hono Muhammed Mawluud, dariima laŋ ngam yiɗde mbele kanndidaa gooto ina dañee, maa wonii ko jaltuɗo partiiji ɗii tawa noon ko jaɓaaɗo e nder majji, walla noon, so ɗuum roŋkaama, ƴeewee e nder majji. Kono noon ɗum fof ronkaama, sabu ko fuɗɗii feeñde koo deeƴnaaɗi ɓerɗe (SMB e Gaswaani). Kono hoto njejjiten wonde Biram Dah Abeidi holliriino gila e fuɗɗoode ko ƴamoowo lefol ngol, kañum fof e jeyanoode e AEOD (Piɓondiral Luundo Demokaratiyaŋkeewo ngam Woote), o fadaani ko ndeen fedde felliti, yimɓe paamiri ɗum tan ko so o suɓaaka e ndeen fedde ne, kanko kam ko o kanndidaa. Ko naññi e ɗuum kay ko fiɓondirde mo e parti Sawab en (lollirɓe leñam-leñamaagu e nder leñol aarabeeɓe, hono baasist en).\nTo bannge leƴƴi ɓaleeɓe, partiiji keeroriiɗi ɗum ɗii, walla innitortooɗi ɗum ɗii (AJD\/MR, MPR, PLEJ e FPC) pooɗanii ko nanondirde e kanndidaa gooto ɓaleejo, potɗo dikkanaade ɓe lefol laamu. Kono ɓeen ne ɗum ƴaggirii ɗum en, tawde haa e ñallunge hannde ngee alaa mo ɓe nanondiri tawo, ko heɓtii FNDU koo yettima ɓe, tawde wiyaa wonde PLEJ tawtoyii Siidi Muhammed wul Buubakar.\nSo en nduttiima to won e partiiji jeyanooɗi e FNDU, ko feeñi toon ko UFP fellitii dadde hooreejo parti mum, hono Muhammed Wul Mawluud yo dikko lefol laamu nguu. Daliilu maɓɓe ko tawde luulndo woni ko e saraade, faandaare maɓɓe ko waɗde feere mbele miijo saaɓiingo goodal luulndo ngoo ina heddoo, tawde wonii alaa ko waylii e leydi hee, etee fuɗɗiiɓe feeñde e birgugol laamu nguu ko yimɓe ummiiɓe e tippudi ngoodnoondi ndii tan, « samfaandu e demfaandu en fof ko ɓiɓɓe layanteeri tan », ɗum noon UFP yiɗi hollirde ko won muuyaaɗe goɗɗe ngoodi ko wonaa ko ɓe njiɗi artide koo. Ko goonga UFP ina heɓtini wonde ina famɗi dañal etee ina wondi e oo sahaa caɗeele nanondiral kono keewal e maɓɓe holliti tan ko aɓe poti sortude daaɗe maaɓe, « sippireede haa foolee, reena teddungal mum ɓuri jebbilaade ». Ko woni ko yimɓe fof kawri (hay e jeyaaɓe e ndeya tuddunde politigi) ko wonde kanndidaa UFP ko yimɓe mbaawi yawirde ɗum fof, wonaa kam waasde wonde neɗɗo mo taarik mum fof to bannge politigi laaɓti, feeñiri nuunɗal, yiɗde Moritani, jaambaraagal e ngootaagu Moritani e dow potal leƴƴi.\nKo waawi heen wonde fof, weeyo politigi e nder leydi hee ko ko waylii, ina jooɗtoraa ko baasgol Abdul Ajiiju fooɗanaade manndaa tataɓo walla e ko ɓuri sellude « haɗeede mo » ɗuum. Ɗuum addii caru e nder luulndo, kono kadi tuddunde laamu nguu kam e hoore mum fecciima, waɗde ko neeɓaani tuddule politigi ɗee mahtoo : « ko woni yeeso daɗaani gite ».\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/06\/16\/woote-hooreleydaagu-paa%C9%97e-hol-to-luulndo-heedi%E2%80%88\/","date":"2019-09-19T04:28:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573439.64\/warc\/CC-MAIN-20190919040032-20190919062032-00307.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7071348429,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7071348428726196, \"fuf_Latn_score\": 0.1637832075357437, \"fuh_Latn_score\": 0.05738193169236183, \"ffm_Latn_score\": 0.04312630370259285, \"fuq_Latn_score\": 0.02820316143333912}","num_words":576,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.689,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So wiyaama haddinde ina soomi haddaade. Haddotoo noon, e aadaaji men, ko debbo. Ina waɗi wiyooɓe ɗum kadi juulnugol, sibu e hakkillaaji maɓɓe, so tawii debbo haddinaaka, ko soɓe wondi, juulataa. Wonande gorko wiyatee ko duhaade, ina soomi ɓoornaade tuuba; ina wiyee kadi naattineede.\nWinndannde men hannde abbittoo tan ko e kaddingol debbo, sibu haalaluuji keewɗi, kam e miijooji keewɗi ina peeñi tawi ko luurondirɗi ko fayti e ɗuum.\nHol ko firti haddinde, maa juulnude?\nHaddinde (juulnude), ko taƴde seeɗa e seɓetere tergal njogoram debbo, faaɗnude ɗum to baɗte ñootde ɗum, maa walla sumde ɗum. So en ndaɓɓiɗinii, ko taƴngo terɗe ndewaagu\nHaddinde ina waɗi mbaadiiji 4:\n– taƴde seɓitere (sedere) haa laaɓa cer, maa walla taƴa heen seeɗa. Ko ngolɗoo kaddingol tan nanndi e duhagol gorko to baɗte safaara keso. Oo fannu ɓuri heewde e Moritani.\n– taƴde seɓitere, hooltoo toni ndernderi ndewaagu. Oo fannu ina waɗii e leyɗeele 25 Afrik bannge rewo e Afrik ɓaleeɓe, e leyɗeele Asi (teeŋti noon to Enndenoosi kam e Malawi), to funnaange ɓadiiɗo (Ejipt, Suudaan) kam e to leyɗeele Aarabeeɓe hono Yemen e Emiraaji Arab dennduɗi. Ko ina tolnoo e 80% e haddiiɓe ko e ɗii mbaadiiji ɗiɗi limtaaɗi dow ɗi.\n– Kaddinngo firawnankeeri : ko taƴde seɓitere kam e hooltaade toni mawɗi ndewaagu, renndina ɗi, ñoota fof, woppa heen seeɗa ɗo ndeelam ina yaltira. Ndiiɗoo mbaadi ɓuri waawde waɗeede ko to Jibuti e nder won e nokkuuji to Ejipt, to Mali, Soomali, e rewo Sudaan. Ko ina tolnoo e 15% e kadduli ko e ndii mbaadi.\n– Mbaadi nayaɓiiri ndi, renndini ko mbaadiiji tati gadani ɗi fof, ɓeydi heen cumgol seɓetere, maa walla heefte tergal.\nHol heewɓe haddinde rewɓe\nHeewi haddinde ko rewɓe ŋarwinooɓe, maa walla sakkeeɓe. Ɓe keewi huutoraade lo laysetaaji, walla laɓɓe. Won e nokkuuji, joom ngaluuji keewi nawde sukaaɓe mum en ko to safrooɓe heblaaɓe e oon fannu. Ɗum wontii doktoraagal.\nDaartol kaddingol.\nSo en naamndiima hol to kaddingol ummorii ? jaabawol weeɓataa ! Anndaaka hol to ummorii. Ina woɗɗi to ummii. Gila dawaa dawi, hade diine kerecee en kam e lislaam fof peeñde.\nHerodot, neɗɗo puɗɗuɗo daartol gerek o, hollitii wonnde haa teeminannde5ɓere hade peeñgol annebi Iisa, kaddingol kam e duhnugol ina mbaɗetenoo to Ejipt, feniseeyen, Hitit en kam e Eccopiye en. Anndaaka hol gadduɗo ɗum e oon diiwaan.\nDaartiyanke-wiɗtiyanke Senegaalnaajo hono Seek Anta Joop (1923-1986), ganndo e daartol Afrik ɓaleejo, wiyi wonnde kaddingol e duhnugol ngummorii ko Ejipt firawnanaaɓe, caggal ɗum saroyii e nder Afrik ɓaleeɓe.\nWon wiɗtoyankooɓe heewɓe to fannu ejiptoyankaagal, njiyti e won loskooji wiɗto yimɓe maayɓe ko ɓooyi, tawi ina kaddinaa. Ko ɗum jeyi innde \"kaddungu, walla naattungu firawnankeeri\". Ɗum jaggiranoo kono laawol coñtinirgol nii. Ɗum firtata ko huunde waɗateende mbele ina wallita jeñgol ɓesngu.\nE raɓɓiɗinaade mbiyen ko aada gadiiɗo diineeji lislaam, e kerecee en fof.\nKaddingol e sahaa diineeji\nDenndaangal diineeji peeñɗi ɗi, haa teeŋti e Lislaam, alaa fof ɗo deftere mum haɗi maa walla dagni kaddingol.\nTo baɗte laabi (mawɓe annduɓe) ko arata ko haalaama :\n– laawol Maalik wiyi ko duhagol ko sunna, kaddungal ne ko ɓural wonande debbo.\n– Laawol Hanafii ina hawriti e laawol Maalik ngol.\n– Laawol Hannabal kañum wiyi ko ina farlaa e worɓe tan.\nƊoo e Muritani, ɓesngu mum ko Maalikiyankeewu, oon haali ko woni dow ko.\nE sahaa nelaaɗo, o haɗaani ɗum, won ɗo o nuli o wiyi yo ŋurmite seeɗa tan waasa taƴeede fof.\nKaddingol e sahaa jooni o\nE sahaa jooni o, pelle keewɗe daraniiɗe hakkeeji rewɓe maa aadee ; heewɓe daraniiɓe ko fayti e cellal , ko wayi no UNICEF, OMS, e juɓɓuli keewɗi, e seernaaɓe heewɓe ngoni ko e gostondire miijooji e gannde ko fayti e kaddingol sukaaɓe rewɓe.Goonga nii luure keewɗe ina ngoodi hakkunde yimɓe ɓe, kono kam ko e wiɗtooji ngonaa ngam dallinde rewam maa nafoore woodnde e kaddingol ngol.\nE ɗiin wiɗtooji battindiiɗi, kawral seernaaɓe , kam e renndoyankooɓe kam e annduɓe to baɗte cellal to Keer leydi Ejipte (hitaande), to Abujaa(hitaande), e to Kiifa leydi Moritani e hitaande 2007, kollitii wonnde to baɗte:\n1- Cellal:Wonnde kaddingol sukaaɓe rewɓe(hay so tawii ko mawɗo) rewam mum(tanaa mo addata o) ko:\n– warde neɗɗo o,\n– telɓina aadee adda e mum sii,\n– adda sii e hakkille neɗɗo o,\n– addana beelol neɗɗo owde,\n– ŋakkere senaare terɗe( ko wayno ñawanɗe, coofcoofngel ngel dartotaako)\n– muuseeki so tawii joomum ina jotondiree(ina leldee),\n– rewam so joomum ina jibina(rufo ƴiiƴam),\n– jogaade caɗeele e taaragol\n– tetaanoos\n– ndimaru.\nE raɓɓiɗinaade ɗum ɓe kawrii heen.\nWon e doktoreeɓe heewɓe mbiyi kadi wonnde debbo so haddinaama ina addana ɗum waasde weltaade (kaarataa) e lelnde, haa ko ɗum saabotoo won heen ina njaha ina ƴeewa to mbeltoyyi(ko kaartoyii); (ɗo ɓe luurondirii e wiyooɓe wonnde so debbo haddinaama ina usta muuyo mum e ngoraagu ɓe)\nIna teskaa kadi wonnde ñawu Sida ina waawi heɓde joom mum sabu teskaade wonnde naattinooɓe ɓe kumpitaaki ko fayti e ñawu ngu kadi ngalaa senaare cellal taƴgol.\n2- To batte Lislaam: Dental to Keer ngal, to Abuujaa, e to Kiifa fof won ko Seernaaɓe kam e annduɓe to baɗte diine kaali heen:\n– Ŋuraana alaa fof ɗo haali hafeere naatingol rewɓe,\n– wonnde hadisaaji keewɗi jaŋtateeɗi ngalaa ɓaarorgal laaɓtungal wonnde ko sunna, sibu ɗi laaɓtaani.Wonande janngooɓe arabe ɓe eɓe mbaawi ruttaade e defte maa binnanɗe:Ibn El Hadji, Al Ghayali 'jeertingol siyaas diie' walla deftere risaala nde seeruk winndi.\nMammadu Maamuudu Baal","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/01\/19\/kaddingol-maa-juulnugol-sukaa%C9%93e\/","date":"2020-10-22T14:25:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107879673.14\/warc\/CC-MAIN-20201022141106-20201022171106-00206.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.711679399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7116793990135193, \"fuh_Latn_score\": 0.2064286321401596, \"ffm_Latn_score\": 0.046768203377723694, \"fuf_Latn_score\": 0.024106020107865334}","num_words":859,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hitordu ɓurdundu nder lesdi Naajeeriya gasnani ngomnaajo jihawol Edo fombinaare lesdi Naajeeriya, mo jamiyawa APC Godwin Obaseki nasaraaku haa wullandu ndu naada dow wattam cuɓ ngomnaaku jiha kan.\nHiitordu ndun marndu hiitooɓe jeweegoo les ardungal hiitoowo lesdi mawɗo, Justice Walter Onnoghen meedi wullandu ndu ndu tefuɗo korowal ngomnaaku jiha kan naadi les ililal jamiyawa PDP Pastor Osagie Ize – Iyamu naadino yeeso maaru sababu soynde himmiɗinaare wullandu ndun e hujjaaji keyɗi.\nKiitoowo John Okoro janguɗo kiita kan dow darnde luttuɓe hiitooɓe andini wullandu ndu tefuɗo korowal ngomnaaku les ilial jamiyawa PDP naadi laafi relli hujjaaji cembiɗɗi hujja ka waɗi hiitordu ndun wicci haala kan.\nNden hiitordu ndun andini 24 lewru jeweeɗiɗabre ndu july dow nyaloomaare nde wurtinki hujjaaji hiitordu ndun banguɗi dow wiccuki haala kan.\nGurin\/VON","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/11\/hiitordu-%C9%93urdundu-gasnani-obaseki-nasaraaku-cu%C9%93i\/","date":"2022-06-28T08:36:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103360935.27\/warc\/CC-MAIN-20220628081102-20220628111102-00582.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9768618941,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9768618941307068, \"fub_Latn_score\": 0.021736767143011093}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde Siidi felliti artirde taccinaaɓe e mumtude macungaagu, cehilaagal makko e senerooji fuɗɗii bonde. Ngal boni noon ko nde Siidi felliti waylude guwarnama, caggal ɗum itti Seyn wul Seydaan e yimɓe mum, joɓranooɗo ballal mum Siidi, wonde hooreejo hilifaaɓe.\nLaamɗo keso o hokki mo tuugnorgal golle makko. Ɗo o woni mawɗo hilifaaɓe ɗo, omo faami wonde hakkunde Siidi e militeeruuji nattii welde, tee omo nana ko ɓeen mbiyata Siidi ko («nayeejo», «konaar»), tee kanko ne omo huutoroo ɗum to bannge politik.\nNgalɗoo luural udditani Seyn damal jaajngal ngal o huutorii sanne. O waɗti fompaade hooreejo leydi, o natti wonde gollodiiɗo mum. O faalkisii cosgol parti ADIL (parti persidaa), o woni e nomande senerooji yimɓe mum en, o waɗti daraade no hooreejo leydi foti daroraade … ɗum fof ko yiɗde welnaade senerooji e hollitde o wondaani e Siidi. Diiso hilifaaɓe ngo o yuɓɓinnoo to Nuwaadibu ɗo o jaɓɓoraa no hooreejo leydi, o jaɓɓorii Siidi no morom makko.\nLebbi tati caggal batu hilifaaɓe to Nuwaadibu, seppooji murto ɓesngu mbaɗi e yoga e nokkuuji fuɗnaange leydi ndi (Neema, Timbedara, Jigenni, Kankoosa), njaaɓani reɓde e leydi he kala. Ɗum addani mawɗo leydi o miijaade yuɓɓitinde guwarnama mum. No geɗe ɗe njahri nii addani mo faamde wonde Seyn wul Seydaan ko neɗɗo militeer en.\nEtaali liɓgol\nDuñondiral yimɓe wallitnooɓe mo ngam heɓde moni kala huunde, haɗi Siidi waawde toɗɗaade guwarnama ngootaagu ngenndi mo luundo ngo seeraano e ɗaɓɓude.\nTabitingol tuugnorgal makko ina ɗaɓɓunoo ngonka kesa e doole kese, tawi wonaa ɗe o gollondirtunoo ɗe. Kaɓɓondire kese tafaaɗe e guwarnama Wul Waaghef ɗe, mo RFD e AJD\/Mr calii jeyeede e mum o, ko udditaare feewde e doole kese, kono wonaani guwarnama ngootaagu ngenndi. Tee senerooji ɗi kollitii njaɓaani yimɓe haɓotonooɓe laamu O. Taaya ngu njeyee e guwarnama he.\nSo goonga, ɓurnoo muusde militeer en ɓe ko naatgol UFP e Tawasul e guwarnama, wonaa ko ɓe mbiyata «maale bonanndeeji». Dumunna juutɗo ko yimɓe militeer en ngoni e etaade faamninde ɗum en wonde Siidi ina jogii tuugnorgal politik jogorngal waylude sifaa leydi ndi, kono kadi woni ko e yiɗde tafdude e wallidiiɓe mum hesɓe ɓe keeweendi kesiri, mbele ina toɗɗitee manndaa ɗiɗmo.\nNii woni ɓe ngummanii liɓde mo. Heewɓe kaalii wonde njilluuji keewɗi ɗi Abdul Asiis waɗi to Farayse e Maruk (ɗo Muhammed 6 e hooyre mum jaɓɓii mo), ngaddanii ɗum jaɓnude ɓeen wonde Siidi ina leefi, waawaa gaddaade deeƴre leydi ndi, tee ko gardiiɗo belsindiiɗo, diwɗo diidol ngol CMJD taƴannoo ɗum e daawal ɓennungal ngal (keptingol parti islaamist, ɓallagol ownooɓe jokkondirɓe e Polisaariyoo).\nIna wayi no ko e ɗee ɗanle miijo liɓde Siidi ngo ɓenndi. Heddinoo tan ko fadde haa sahaa mum yonta. Guwarnama gadano wul Waaghef, rokki senerooji hujja, sibu wonde «kaɓɓondiral kaawningal hakkunde ardinooɓe PRDS e Islaamiste en e wonnooɓe kominist en».\nƁe puɗɗorii murto depiteeji Adil, ɓe ardii ɗum goomu ganndiraaɗo «goomu Awjeft» (depiteeji Adraar, hono Wul Maham e wul Saamel e El arbi wul Jideyn e Abdel Kahaar, ɓe kalfinaaɗo kisal leydi ndi, hono kolonel Haadi wallitta sahaa e sahaa kala). Fayndaare murto ngo ko liɓde Siidi e rewrude e laabi sariya walla kam e feere nde sariya waawi jaɓde.\nKo e dow ɗuum wallidiiɓe maɓɓe woɗɓe njaɓi wallitde ɓe. Hooreejo leydi o, jaaborii «yiɗde maɓɓe joɗɗinde ɗaɓɓaande goppugol golle» wiyde ina fusa Asammbele.\nNdoolndoolaagu\nGuwarnama wul Waaghef gadano ɓuraani lebbi ɗiɗi. Hooreejo hilifaaɓe o, nde tawnoo jeyanooka e joopaaɓe ɓe, toɗɗitaa yo taf guwarnama keso. Ufp e Tawasul njeyaaka heen. Kono hare nde ina woɗɗi joofde. Murtuɓe ɓe ɓeydii jartodinde. Ina wiyee wonde ammbasaduuji leyɗe hirnaange mbaɗiino maslahaa hakkunde ceŋɗe ɗiɗi ɗe : persidaa haayti fusde asammbele o, militeeruuji ndartina murta mum en.\nE nder balɗe seeɗa, doole murto ngo puɗɗii ustaade, tawi hooreejo leydi o, heɓii e maɓɓe fotde depiteeji noogaas ciifnooɗi ɗaɓɓaande ittugol hoolaare (motion de censure). Ko ɗoon woni ɗo seneraal Asiis wiyata, e nder mitiŋaaji mum, wonde Siidi soodii depiteeji, kono o meeɗaa hokkude dalillaaji.\nE oon sahaa murto ngo nattii jogaade keeweendi katojinaandi ngam dagnude golle mum en. Kulol mawngol naati ɓe. Nii woni, ñalnde 5 ut, anndiraaɓe «goomu Awjeft» e huunde e koyhoyi murto ngo njoɗii e batu ngam «waylude» feere.\nƁe mbaawaa hankadi huutoraade parlemaa ngam liɓde hooreejo leydi o, ɓe nattii jogaade keeweendi. Ɓe ummini feere ɗiɗmere, fotnde tabitineede e nder daawe ɗiɗi. Daawal gadanal ngal ko siwil en tabitinta ɗum : yuɓɓinde seppooji tuggude aset 9 ut, potɗi yuumtude, janngo mum, e murto ɓesngu. Ɓe udditanee dame persidaas.\nDaawal ɗiɗmal ngal (ñalnde 10 ut) ko konu tabitinta ɗum, tawa «ɓesngu» noddii ɗum, ngam kadi artirde deeƴre. Ngu heɓta laamu. Waktuuji seeɗa caggal nde ndee moojobere fewjaa, Siidi wul Seek Abdallaahi tintinaa ɗum. Ngolɗoo laawol kadi, o jaaɓtorii ɗum tan ko ittugol e golle mum en senerooji tati larme ɗi, e rewrude e kominikee rajo, weetndoongo 6 ut, tawi alaa fof feere woɗnde o ƴetti ngam waawoore yuumtinde kuulal o ƴetti ngal.\nWonaani waktuuji ɗiɗi caggal ɗum, senerooji ɗi mbaɗi mo kuudetaa.\nOñtugol\nKuutoragol kuudetaa haɗii liɓgol hooreejo leydi o «dagaade». Ko ɗum ɗoo yimɓe wonanɓe Siidi kuutorii e nder jeeyngal mum mawngal e lebbi cakkitiiɗi ɗi. Ina wayi no senerooji ɗi ko «dullinaaɗi» e wilde mawnde ɗo etotonoo kam en e sete parlemaateeruuji e wallidiiɓe mum en caggal leydi, taaraade, ɗo njiɗaano naatde. Ko ɓe waɗnaaɓe feere nde ɓe njiɗaano huutoraade : so kuudetaa militeer mo nganndu-ɗaa Afrik e winndere nde jaɓantaa ɓe, sibu mum en luulndaade kala «keɓrugol laamu rewrude e ndoolndoolaagu, walla feere nde rewaani laawol».\nSiidi wul Seek Abdallaahi naatnii aadaaji kesi to bannge laamu ceertuɗi e ko woowanoo e duuɓi capanɗe cakkitiiɗi ɗi, hay so tawii noon omo waawi yooɓtoreede leefre, walla waasde hiisde. Hay so tawii noon sifaa no o waɗiri ɗum nii ina ñiŋni. Addani mo bone tan, ko o nuunɗii haa ɓurti.\nLebbi sappo e jey ɗi Siidi ardii leydi ndi, ngasii ngaska mawka hakkunde ceŋɗe ɗiɗi gañondirɗe no feewi. Hakkunde majje ko «luulndo demokaraasi» taƴondirngo e aada mum, ngo alaa ko hiilnii hankadi so wonaa reedu mum.\nMustafa wul Abeydarahmaan, gooto e sakkitooɓe senerooji ɗi, goongɗinii goodaangal ɗeen ceŋɗe ɗiɗi e nder haala mum e jaaynde wiyeteende Biladi (31 sulyee 2008) nde o wiyata : «senngo ngo wiyaa mbayliigu» (Siidi e wondiiɓe mum) e senngo «ooñtugol» (senerooji e murtuɓe).\nSo Mustafa wul Abeydarahmaan weñtitii sifaa ceŋɗe ɗiɗi ɗe, ɗuum ina faamnii, ko hono ɗuum addani senerooji innirde kuudetaa o «ooñtugol». Fof tan firti ko ɓe ngondaani e golle ɗe Siidi gollatnoo ɗe. Jonte tati caggal kuudetaa o, Ahmed Baaba Miskee, gooto e miijiyankooɓe senerooji jamfiiɗi ɗi, kam ne ɓeydi heen, e wondude e mawmawu e faajiraagal, wonde «ooñtugol» wontiino alaa e sago, ko ɗum waawnoo jibinde fof noon (yeewtere tele ñalnde 24 ut 2008).\nLuure lugge\nWonaa kuudetaa o addi luural hakkunde waɗooɓe politik leydi ndi. O feeñnin luural ngal tan. Luural ngal fuɗɗii ko e diskuur persidaa waɗnoo e tele ñalnde 27 suwee 2007. Sibu ndeen, ɗum jibinii mettere mawnde, nde seeraani e yaajde e ƴellitaade e nder jonte e lebbi dewɗi heen ɗi. Ɗee biyaate bonɗe ɗe Siidi wiyetee, ɗiiɗoo seppooji e ɗee dille fof, wonaa tan sabu yiɗde wondude e laamu walla yiɗde wonde watilaaɓe.\nKo ɗum peeñirɗi pottital hakkunde nafooje mawɗe e miijooji ɓooyɗi ɗi njiɗaa goɗɗum ko wonaa ko woowanoo e leydi he ko, ɗi njiɗaa leydi ndi ummoo e sifaa mo wonnoo e mum o. Hay so tawii en njenanaaka ɗum no feewi, eɗen mbaawi wiyde wonde seppooji «heege» kewnooɗi to fuɗnaange leydi ndi, wonaa «heege» saabinoo ɗum en. Wiɗtooji keewɗi ina kolliti wonde wonaa ɗiin nokkuuji ɓuri wondude e caɗeele nguura saka seppooji «heege» ina puɗɗoroo toon (wiɗto PAM e hitaande 2006-2007).\nTee, won geɗel kadi jaaki yimɓe : seppooji ɗi mbaɗi ko e tunɗi (Mughataaji) ɗi nganndu-ɗaa ardinoo ɗum en kam en fof, ko ɓaleeɓe, so wonaa mo Kankoosa o, mo arindoo ɗum hardaane jogiiɗo innde «ɓaleejo», ina wiyee Muusaa Sammba Njaay. Leñamleñameeɓe Arabeeɓe umminiino jeeyngal mawngal caggal ñalɗi diisnondiral (settaammbar 2007) ko fayti e mooliiɓe e warngooji, ngal ɓe inniri «gartugol Senegaalnaaɓe», tee ɓe ɓurnoo joopaade hee ko Kalifu geɗe nderndere, hono Yaal Sakariyaa.\nOon ne, nde tawnoo tamaano, walla faamaano sarwisaajo kumpitooji – sarwisaaji sekere – (sarwisaaji renseignements) ɗi leñamleñameeɓe aarabeeɓe tami, keddinooɗi ɗo ngonnoo gila e laamu Maawiyya, waawaani faamde sababuuji ɗee dille kala, saka faamnina ɗum ardorde leydi ndi.\nKaɓɓondiral ɓooyngal\nMiijanteendi ɗeeɗoo dille ndutto keeceeje ko miijanteendi leñam leñameeɓe aarabeeɓe. Ardii ngal no haanirta nii, ko Muhammed Yehdih wul Bereydeliil, ɓooyɗo haɓanaade Muritani Aarab tan. E nder binndanɗe ɗe o bayyini e lewru marse 2008 e jaaynde wiyeteende Nouakchott Info, wul Bereydeliil «tunngii mbaggu wolde». O ñiŋi heen ko cefe ɓaleeɓe ummoriiɗe worgo maayo, o jeertini kadi kala feere jogornde waylude mbaydi Aarabaagal Ngenndi Muritani. (…).\nDenndaangal yimɓe ɓe njiɗaa mbayliigu, njeyaa ko e ɓurɓe jaɓande walla nanande leñamleñameeɓe ooyooɓe (ŋiyooɓe Muritani ko leñol gootol jeyi ɗum) : ɓurɓe heen nuunɗude ɓe, haa hannde ngoongɗinaani piggal e warngooji 98-91. Miijotooɓe maɓɓe, hay so tawii cuusaa wiyde ko kam ngollii ɗee golle bonɗe, haa hannde ina njedda wonde ɗum waɗiino. Tabitinnooɓe golle ɗe walla moddunooɓe heen hay so ko seeɗa, ina kuli fayndaare nde Siidi yooɓtortee nde.\nPelle leñamleñameeje aarabeeɓe ina ngoɗɗi wonde pelle ɓurɗe doolnude e dillere nde politik Siidi ummini, kono ko miijanteendi maɓɓe woni ɓurndi waawde heɗaneede e renndinnde ɗeeɗoo doole ndutto-keeceeje. Hay so tawii Breydelil e wondiiɓe ndokkata ɓe «ceen» walla «ñamri» ngam waawde tabitinde payndoole maɓɓe, wonaa kamɓe fof ngoongɗini ndiin miijanteendi, hay so tawii noon kuutoral mayri ko sodorde wonande won heen, ngam yettaade yiɗde mum en.\nFayde e Dowla mafiyaa\nArdiiɓe ndeeɗoo dillere ko terɗe haɓɓere ɓooynde hakkunde aristkaraasi konu ngu e huunde e julankooɓe (hommes d'affaires) alɗuɓe, ardiiɓe njuɓɓudi ñaayoori leydi ndi ko ina wona jooni duuɓi 30. Ina wommba saraaji maɓɓe e les maɓɓe cibooji e keewɗi, keɓaniiɗi foɓɓande kala laamu ngarngu ngam dañde ko ñaami.\nHono no Calame wiyrunoo ko ina wona jooni duuɓi joy (tonngoode 419 nde 19 noowammbar 2003), ko yimɓe «ɓe njiɗaa hay huunde wayloo». Ɓe njiɗaa fenaande natta, ɓayri tan aɓe mbaawi ɗum naftoraade. Ko yo yimɓe njebbilo, ɓayri ko kamɓe keedi dow. Yo baasal duumo, tawde wonaa kamɓe mbaasi. Woto demokaraasi laato, tawde ko kamɓe mbaɗata aɓe pirta. Ɓurɓe surpitaade heen, ɓurɓe bonde heen ɓe, ko «waɗooɓe afeeruuji» e yimɓe mafiyaa (keerol hakkunde maɓɓe ina metti anndude). Idanɓe ɓe ɓooyii ɗo e leydi he. Ko kamɓe fof ɓuri bonnude leydi ndi.\nWattindiiɓe ɓe ɓeydiima heewde e duuɓi cakkitiiɗi ɗi, ɓe mbaɗtii leydi ndi nokku ɓurɗo henanaade njulaagu dorog. Resooji tarafik dorog e sigaret njahii haa njettii hoore dowla o, ina njogori yooɓaade faggudu leydi ndi e renndo ngo.\nMaale keewɗe ina kollita wonde Muritani woni ko e wontude dowla mafiyaa, nokku tarfikaaji dorog e njulaagu cuuɗiingu.\nEn njahraani caggal tan, ko en naattuɓe e jamma niɓɓo, ɗo luuɓol dorog e simme huftodini.\nSafaɓe hoɗɓe worgo Tararsa mbiyatnoo henndu ummortoondu worgo, ɓuuɓndu ndu, adotoondu toɓo e nduungu, ko «Henndu fulɓe» (Rih el Fullaani).\nEn ɗaminooma «henndu fulɓe» caggal daawal 2005-2007 e lebbi sappo e joy laamu Siidi. Kuudetaa 6 ut 2008, kam e ɗii «ñalɗi kuftodinɗi senerooji» jalniiɗi, nduttinii en, sikke alaa heen, e nder niɓɓe «reedu fewfewru oo daabaa bonɗo», hakkunde tuddunde powbi.\nAbdullaay Siree Bah\nBiladi (Muritani)\nFiro : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/01\/21\/iincuru-politik-e-muritani-daartol-dillere-miijooji-%C9%93ooy%C9%97i-2\/","date":"2022-06-26T10:37:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103205617.12\/warc\/CC-MAIN-20220626101442-20220626131442-00710.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6053923965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6053923964500427, \"ffm_Latn_score\": 0.1676335483789444, \"fuf_Latn_score\": 0.12095031142234802, \"fuh_Latn_score\": 0.10038765519857407}","num_words":1833,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.541,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Paawngal Dennge (Dengue) ko pawngal jontinooje ne walla ko girip? Doktoor Alhuseyni Sal jaabtiima ngaal naamnal : Paawngal Dennge ina yettii fotde ko ina tolnoo e miliyoŋaaji sappo aadee, ina yooɓoo hitaande kala fotde ujunaaje noogaas fittaandu. Ñabbu nguu tawetee, e ko ɓuri teeŋtude, ko e duunde Asii fuɗnaange worgo e nder geec Pasifik, maa Amerik worgo, kam e nder won ɗiin diwanuuji e nder Afirik ko wayi no Muritani.\nFawaade e julyultondiral aduna oo, ñawu nguu fuɗɗiima naatde nokkuuji goɗɗi tawi ɗum ɓuri heewde ko nokkuuji teeru, haa ɗum saabii ñawu ndaaɓoowu mawngu.\nHol no ñawu nguu raaɓirta ?\nSaabotoo ñawu dennge ko mboros jeyaaɗo e leñol \"flaviviridae\". Ngu raaɓirta aadee e ko teeŋti ko rewrude e ɓowɗi, maa wonii ko \"Aedes aegypti\" walla \"aedes albopictus\". Ɗiin ɓowɗi doondiiɗi mboros oo keewi fiɗde ko ñalawma, teeŋti noon subaka law, walla mutal naange. Ɗi keewi taweede ko e gure teeru walla cahe mawɗe to ɗi mbewata e nder diƴƴe diƴɗe.\nHol maale paawngal ngal ?\nMaale paawngal ngal peeñata ko caggal jonte ɗiɗi haa tati naatgol mboros oo e ɓalndu, ɗum feeñirta ko no maale girip nii : paawngal hoore muusoore muuso teeŋtungo, muuseeki terɗe (semmbe, jokkorɗe, gite …) e puttugol puƴe (puƴe e dow nguru ɓalndu). Paawngal ngal heewi wonde ko balɗe tati maa joy, kono heewaani diwde yontere. Eɗen poti teskaade wonaa ɓe mboros oo heɓindii fof peeñninta maale ñawu nguu. Heewi nii ko won ɓe ñawu nguu heɓtotoo, cella e nder balɗe daɓɓe.\nIna waɗa, kono heewaani, ɓe paawngal dengue muusngal heɓtii walla dennge jahduɗo e tuƴƴam tawa feeñirta ko ustagol paawngal, kelgol ñaamɗe, ɓernde jeeɓtoore, muuseeki reedu doolnuki, tuƴƴam kine e ɗakkudi walla nguru.\nƊeen maale keewi feeñde ko e nder balɗe tati maa jeeɗiɗi dewɗi e peeñgol ñawu nguu. Heen sahaaji paawngal dennge gardungal e tuƴƴam ina waawi warde.\nMbele ñaw ngu ina safroo ?\nSafaara keeriiɗo wonande paawngal dennge woodaani. Kono won safaruuji doktoor ina mbaawi ustude won ɗeen maale ñawu nguu. Nafata ko safaara keñoraaɗo waɗee ngam falaade bonande ñawu nguu.\nHol no reentortee?\nTawde wonii feso yiytaaka tawo, tawa ko yeeyeteengo, haɓotoongo mboros pawngal dennge, peeje ɓurɗe yuumtude ngam reentaade ko reenaade ɓowɗi caabiiɗi daaɓgol mboros oo e neɗɗo, reenaade piɗgol ɓowɗi.\nƊii wasiyaaji ɗi ngonaa kuuftidinɗi ina mbaawi hebbinde deentagol :\n1. ɓoornaade comci timmuɗi, tawa ina sudda cammeeje juuɗe, kolɓuli e daande ;\n2. ɓornaade comci jaajɗi naatnooji henndu ko ɓuri yiɗeede tawa ko puri ;\n3. suuraade e nokkuuji tawa palanteeje mum e baafe mum uddiraa ko giriyaasuuji walla tawa ko nokkuuji uddiiɗi baɗɗi kilimatiseeruuji ;\n4. laaɓeede wonde alaa diƴƴe ndeŋi e saraaji galleeji ɗii ;\n5. feewnude robinaaji cebooji, hippa suturaaji ;\n6. fertaade leɗɗe, hesa kuɗooli cukkuɗi (copoƴƴi baɗiraaɗi galleeji, kuɗooli toowɗi ekn…)\nDr Alhuseyni SAL, Ganndo cellal jowitiingal e mborosaaji koɗɗo to Kanadaa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/02\/12\/paawngal-dengue-ko-jontinooje-walla-ko-girip\/","date":"2023-10-04T03:39:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00609.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3705359101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3705359101295471, \"ffm_Latn_score\": 0.33845531940460205, \"fuh_Latn_score\": 0.2104274183511734, \"fuf_Latn_score\": 0.07137977331876755}","num_words":450,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.394,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Senegaal huccondirii e Senegaal ngam hollirde bollol mum gaadoraangol e kala jofnde 04 awril. Yeewtere ndee tonngii ko e hojomaaji sappo e tati. O meeftii e ngonka leydi ndii. O ɓuri yajnaade ko to bannge pinal e darnde nde laamu nguu fiɓi daraade e wallitde. O haali ko yowitii e jeyal leydi duumotoongal tawa yoɓetaake ngam wallitde Senegaalnaaɓe e jeyde leydi mumen.\nO haalii kadi ko yowitii e njoɓdeele ardiiɓe gure poti yoɓeede e sahaaji garooji.\nTo bannge konu Senegaal, o hollitii weltaare makko e darnde mum sabu ko kam woni konu jeeɗiɓiijo e nder aduna oo.To bannge politik o habrii suɓngooji ina tabiti yuɓɓineede e 30 sulyee. O hollitii weltaare makko e ɓrsngu Senegaal sabu ko fadanoo koo e binnditgol ngol ɓennaama. O eerrima Senegaalnaaɓe e dental ngam gollaade leydi ndii.\nAbou GAYE","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/bollol-makki-sal-e-jofnde-04-awril-tonngol-golle-e-nder-hojomaaji-13\/","date":"2018-08-17T21:31:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212910.25\/warc\/CC-MAIN-20180817202237-20180817222237-00386.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8910191655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8910191655158997, \"ffm_Latn_score\": 0.047680072486400604, \"fuf_Latn_score\": 0.036677148193120956, \"fuh_Latn_score\": 0.02450687624514103}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.239,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.813,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamu Oyoo jeyaa ko e laamuuji goodnooɗi e hirnaange Afrik, ngu leñol biyeteengol Yurubaa en sompunoo e teeminannde sappo e joyaɓiire (teem XVɓiire) e nder nokku gonɗo e leydi Niiseriyaa hannde ndii. Heednoo nguu laamu bannge hirnaange ko laamu Dahomee en, bannge rewo heednoongu toon ko Nup (…) e bannge fuɗnaange ko maayo Niiseer…\nSompunoo laamu nguu ko biyeteeɗo Shango, laamɗo Oyo gadano. Dowla Oyo ɓuri dowlaaji Yurubaa en compunoo ɗii fof heewde doole. Ine wiyee wonde Yurubaa en fof ndawi ko wuro wiyeteengo Ile-Ife. Dewal maɓɓe ɗoon kam e dewal maɓɓe e denndanngal laamuuji Yurubaa en ko gootal. Geno maɓɓe wiyetenoo ko Ogu. Laamɗo oo noddirtenoo ko Yalafin, ko ɗuum wonnoo tiitoonde mum. Dowla oo feccitinoo ko e diiwanuuji tawi ardii ɗum en ko Oba, kalfinanooɗo renndinde kubbe e nawande ɗum laamɗo oo. Oba en ina njoginoo dental (diiso) tawi woni heen ko ardiiɓe konu, hoohooɓe aada, e mawɓe gure jeyaaɓe e oon diiwaan. Ina wayi no ko ngoo diiso yiilatnoo diiwaan heen kala. Ko kanngo kadi toɗɗotonoo Oba oo.\nLaamorgo laamu nguu fof ko wuro Oyo. Laamu Oyo fompondirtunoo ko e laamu Dahomee ngonnoongu e nokku Beneŋ hannde oo, ngo Yurubaa en keɓnoo jiimde ko ina wona duuɓi 100. Laamu Oyo ina joginoo koninkooɓe mawɓe e taƴe konuuji pucci. Ngu heɓi kaaɗtudi maggu ko hakkunde teem XVIIɓiire e XVIIIɓiire.\nNjulaagu jiyaaɓe ɓaleeɓe feewde Amerik e Orop (traite négrière) lorii no feewi Yurubaa en. Tufɗe Niiseriyaa fof ɓurnoo softude e nguun njulaagu njeeygu ɓaleeɓe e teem XVIIɓiire, nganndiraangu Njulaagu Tatiiwu (Commerce triangulaire) hakkunde Afrik, Amerik e Orop ngu laamuuji tuubakooɓe compunoo tuugnaade e laamɓe Afriknaaɓe. Ɓeen laamɓe ko kam en ndahoytunoo yimɓe ɓaleeɓe, ngadda ɗum en tufɗe hee, ina njeeya ɗum en.\nNjulaagu tatiiwu, nganndiraangu kadi njulaagu Atalantik walla njulaagu hirnaange ko njulaagu yimɓe ɓaleeɓe tuugiingu e gostondiral hakkunde Orop e Afrik e Amerikaaji, ngam huuɓnande koloniiji leydi kesiri ndii (Amerik) jiyaaɓe ɓaleeɓe e Orop sokla mum e geɗe peewneteeɗe toon, e yeewtoyde to Afrik geɗe peewnaaɗe Orop e Amerik. (Maa en ngartoy e nguun njulaagu mbonngu so Alla jaɓii.)\nLiɓi laamu Oyo en, ko jamfaaji politik ngam heɓde laamu e pooɗondire e laamuuji catiiɗi ngam jiimde njulaagu jiyaaɓe. Diiwanuuji laamu nguu fof teeɗanii, keɓi ndimaagu mum en, mbaɗti haɓde e koye mum en. Nii woni Fulɓe e Hawsa en ummoriiɓe rewo leydi ndii, ina ngoni e wolde jihaadi feewde e Yurubaa en, ndañi naatde ndi, njiimi ndi, tuubni yimɓe mayri. E hitaande 1823, Dahomee kañum ne iwri bannge hirnaange mayri, yani e gure gonnooɗe e njiimaandi laamu Oyo. Fulɓe ɓee ndañi heɓtude yoga e diiwanuuji kam e laamorgo Oyo hedde hitaande 1835. E maayirɗe teeminannde XIXɓiire, koloñaal Engele en ndiiwti njannguuji Dahomee en e Fulɓe e dow Oyo, njiimi leydi ndii e hitaande 1897. Yalatin (laamɗo Oyo) cakkitiiɗo wiyetee ko Abiyodun.\nLeñol Yurubaa en\nYurubaa en ko leñol mawngol e nder leƴƴi Afrik. Ngol ɓuri heewde ko to Niiseriyaa dow fonngo ñaamo maayo Niiseer. E ngol tawee kadi to Beneŋ, to Ganaa, to Koddiwaar (ngol noddirtee ɗoo ko Anango) e to Togo.\nYuruba en njaawii naatde pinal teeru. Ɗoo, aɓe ceerti e yoga e leƴƴi Afrik goɗɗi ɗii. Gila e hitaande 1826 laamu Oyo ina limtantenoo fotde gure sappo teeru tappamaaje. E wiyde jillotooɗo ekosnaajo biyeteeɗo Hugh Clapperton, gure yuruba en keewɗe ina mbaɗnoo ko ɓuri 20 000 neɗɗo. Njulaagu jiyaaɓe ɓaleeɓe nawii e maɓɓe ko heewi no feewi. Ko ɗuum waɗi ɓe jogaade jasporaa keewɗo to Amerik e Kubaa e Beresil.\nLimde keeweendi Yuruba en wonaa huunde newiinde. Kono tan ina wiyee ɓe ɓurii 30 miliyoŋ fittaandu. Ɗemngal Yoruba en wiyetee kañum ne ko Yuruba.\nYorubaa en ina pilta kadi to Burkinaa, nder gure Kaya, Wagadugu, Kudugu, Boobo Julaaso, ekn. ɗo wiyetee ɓe ɓurii teemedde ujunere neɗɗo.\nOlusegun Obasanjo (meeɗnooɗo wonde hooreejo Niiseriyaa), Yaayi Boni (meeɗnooɗo wonde hooreejo Beneŋ), Wolee Soyinka e Felikse Kushoro (winndooɓe) kam e yimooɓe wiyeteeɓe Wali Badaru, Dele Sosimi, King Sunni Ade e Felaa Kuti, Sikuru Ayinnde, Sade Adu ekn. e Ceerno katolik biyeteeɗo Peter Akinola… fof, ko iwdi Yurubaa en.\nBookara Aamadu Bah.\nƳoogirde : Wikipedia","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/11\/12\/laamu-oyoo-en-lenol-yorubaa-en\/","date":"2018-11-17T02:26:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743248.7\/warc\/CC-MAIN-20181117020225-20181117041426-00049.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8113553524,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8113553524017334, \"ffm_Latn_score\": 0.09901577234268188, \"fuh_Latn_score\": 0.04998941347002983, \"fuf_Latn_score\": 0.03191042318940163}","num_words":664,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.684,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jannginooɓe ɗemɗe ngenndiije e Renndooji teeru Nabbaaji, Oogo kame Hoore foonde ñallal hannde 08 11 2017,To cuuɗi men Njaakiri. Denndaagal jannginooɓe wonɓe e 15 gonɗe e nder ɗiin renndooji teeru, rewintooɓe kame kalfinaaɗo jaŋde ɗemɗe ngenndiije e diiwaan Maatam, hono Usmaan Bah, kame Demmba Sumaare kalfinaaɗo jaŋde ɗemɗe ngenndiije falnde a Maatam. Faandaare ngal ɗoo pottital ko habrude ko njillu peewtuɗo e juurnitagol jaŋde nde tuggi ñalnde 14 haa 23 11 2017 e nder duɗe ɗe. Haalande jannginooɓe ɓe fotde 36 duɗe pulaar ina cosaa e ballal Eɓɓo Ƴellitaare palɗe tati ɗe falnde fof heɓii duɗe sappo e ɗiɗi Maatam, Kanel e Raneeru. Ong JED darnii duɗe noogaas e joyi Daaraaji ɗi ko 7 farayse 18 duɗal ngam jannginde mawɓe. Caggal maa jannginooɓe ɓe gooto kala siimtu ko feewti e caɗeele kawraaɗe mbela duɗe mbaawa jogaade kuccam laaɓtuɗam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/pinal\/njaakiridiiwaan-maatam-ko-toon-jannginoobe-kawriti-e-oo-alarba\/","date":"2019-03-21T07:57:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00332.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9180372357,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9180372357368469, \"fuh_Latn_score\": 0.04319556802511215, \"ffm_Latn_score\": 0.018407588824629784, \"fuq_Latn_score\": 0.011893109418451786}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.899,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hulanoo koo ko ɗum o waɗi sabu hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Ajiiju wiyi ko maa ruttano kuulal 38 doosgal ngal biyngal « Hooreejo leydi ina waawi yuɓɓinde Referaandoom so tawii ngoƴaaji kimmuɗi e nder leydi hee ina ɗaɓɓi ɗum » kono kadi ciftinen wonde kuulal 99 Doosgal ngal wiyi « Hokkaa hakke ƴettude feere memtaagol Doosgal leydi tan ko Hooreejo leydi e gondugol e terɗe Parlamaa. Alaa eɓɓaande memtagol doosgal baawngal yeewteede e nder Parlemaa tawi ko jaasi fof tataɓe tati terɗe wooturu e cuuɗi hee siññinaani ɗaɓɓaande ndee. Kala eɓɓaande memtagol doosgal waawata yettineede woote Referaandoom ko maa tataɓe ɗiɗi terɗe Parlamaa (Asammbelee e Senaa) njaɓa ɗum e nder woote cuuɗi ɗii. »\nPaamir-ɗen ɗum tan ko Referaandoom omo jogii hakke fewjude ɗum kono ko maa Parlamaa wootira ɗum keewal, Senaa noon jaɓaani kono e haala makko o wiyi ko « referaandoom ko ko waɗata, ko kaŋko gaddotoo ɗum e wonde mo Hooreejo leydi… » sabu kanko (ɗum ko miijo men) sariya farlaaki e makko, o woni ko dow sariya e doosgal leydi kala. Ndeen darnde haawnaaki e Abdul Ajiiju, sibu, so tawii eɗen ciftora konngol makko e udditgol kaaldigal ɗiɗmal ngenndi wonde « o waɗii kuudetaaji laabi ɗiɗi etee o hulataa, o hersataa, so o welaama memtaade Doosgal ngenndi ». E nder yeewtere makko ñalnde 22\/03\/2017 o haalii haa laaɓti wonde anniya makko nii ko « sompude Doosgal leydi kesal » ; Anniya Abdul Ajiiju ko mahde Moritani keso, o winnditoo taarik mum, o wayla maantorɗe mum, o winndotoo doosɗe mum e sariyaaji mum, so o yahii ɓarakke makko keddoo, ina gasa tawa ko sifaa mo MANNA laamorinoo Fuuta haa ko innde mum ina siimtee caggal temminanɗe keewɗe ko laamu mum fusi, o laamorii hannde Moritani.\nO hollitii kadi e nder yeewtere hee kanko, hoore makko tan ina yona mo, sabu o wiyi \"haala caggal leydi (ONU, Dental Oropnaaɓe ekn… Ammbasaduuji gonɗi ɗoo, mejaani mo, o waɗata tan ko ko hakkille makko nanngi\". Ko ɗum waɗi o wiyi luulndo yo waɗ ko waɗatnoo, haala ko haalatnoo, ɗum dirtintaa mo e miijo makko hay so tawii noon omo sooma e kaan haala wonde « o salaaki haaldeede », eɗen naamnitoo koye men noon « mo hoore mum tan yoni ɗum, hol ko waɗata haaldeede ».\nE joofnirde o hollitii tan ko « referaandoom koko waɗata e ko ɓuri yaawde, no kaalis ina hebroo fof maa ɓe mbaɗ » tawde wonii ko ɗum wonnoo woytoraandu nduu, nde huccaa e mooɓondiral cuuɗi carɗooji. O hollitii ne kay haa laaɓti wonde so ɓesngu nguu saliima memtagol Doosgal leydi ndii, ɗum addantaa mo yaafaade lefol laamu nguu (no Seneraal De Gaulle waɗnoo nii) so « wonaa lajal manndaa makko joofa ». O wasiyiima ɗoon nii wonde kanko o anndaa « ko woni fooleede, o anndi tan ko foolde » Enen kay jooni woƴi en ko mbar hay so manndaa makko joofii, maa o woppu laamu.\nTeskini e hiirde makko hee tan ngol laawol, ko o naataani e fititinaaji makko gaadoraaɗi ɗii, so won e naamne kawranaani mo, o hebbinii moosooji e jaleeɗe « tekmuɗe ».\nEɗen ciftina tan gila nde \"kaaldigal ɗiɗmal\" joofi hakkunde laamu nguu e yahnooɓe haaldeede ɓee (hono won partiiji innitortooɗi \"luulndo newiingo\" yeru APP, WIAM ekn…) e won ɗeen pelle ɗe ngonaa laamuyeeje ko wayi no TPMN (\"Tuuspaa\" : Hol to mem jeyegol am e ngenndi), won e teelɗuɓe ekn…, hedditinoo ko Goomu kalfinaangu rewindo e ciynugol nanondire peeñɗe e kaaldigal hee ina ƴeewa no ɗe potata siynireede.\nIna jeyanoo e ko ɓurnoo himmande laamu nguu e njeñtudi nanondiral kaaldigal ngal ɗeeɗoo geɗe : pusgol Senaa, pirtugol won juɓɓule gonnooɗe e nder Doosgal leydi ndii yeru Ñaawirde Toownde Haaɗtirde (ñaawoore bonanndeeji gardiiɗo leydi), Masloowo Dowla, Ñaawirde Diine Toownde, tawa, e yiɗde mawɗo leydi ndii, memtagol araaraay leydi ndii e beytol leydi ndii, memtagol ngol waɗirtee ko referaandoom (Diiso ɓesngu e nder woote). Ina teskee noon e nder kaaldigal ngal lannda UPR etinooma waawnude tawtoranooɓe ɓee memtagol kuulal 26 e 28 dosgal leydi dottungal lajal jooɗagol e jappeere leydi ndii e nder daawe ɗiɗi ɗe duuɓi joy heen gootal kala, ngam newnande Abdul Ajiiju laamtagol daawal tataɓal. Kono ɗum ƴaggii, sabu yimɓe ɓee salaade ɗum haa addani Abdul Ajiiju wiyde \"kañum ɗaɓɓani laamtaade daawal tataɓal\".\nKuulal 38 Doosgal leydi ndii ina rokki Abdul Ajiiju hakke yuɓɓinde referaandoom mo yeeytii waɗde oo ngam memtaade ngal. Ɓe o haaldatnoo ɓee ina njaɓani mo ɗuum, kono ko haawnii ko ɗaccugol makko ndeen feere o suɓii rewrude e mooɓondiral cuuɗi sarɗi sabu dallinoraade wonde woote referaandoom \"ina ɗaɓɓi kaalis keewɗo baawɗo huutoreede e jaŋde e safaara\". Kono ɗuum ma a taw yiyanooka nde fewjetee ndee. Ooɗoo mudda fof ko e oon coow wonanoo hakkunde makko e wallidiiɓe makko e kaaldigal hee, sabu ɓeen, e miijo mum en, feere rewrude e mooɓondiral cuuɗi sarɗi wonaa ko hawraa tee ina soomi \"jamfa\". Wonande luulndo ngoo noon, teeŋti noon e FNDU, ko ɓe ngalaa e memtagol doosgal leydi so wonaa tawa ko huunde ɓamdaande e nder kaaldigal kuuɓtodinngal e jeyterogol ceŋɗe ɓesngu nguu kala. Ayiiba maɓɓe feewde e laamu nguu ɓuri abbitaade fof ko e wiyde ngu e ngu memtoo araaraay leydi ndii e beytol mum tawi dalilaaji maggu alaa ɗo ɓaari. Ngoon miijo ina yaaji hannde e nder ɓesngu hee.\nJeyi konngol cakkitol ko cuuɗi sarɗi ɗii: Asaambele Ngenndi wootii ñalnde 7 marsa 2017 memtagol doosgal ngal tawi ɗum rewnetee ko e cuuɗi sarɗi ɗii : jaɓɓe ɗum ɓee ko 121 nder 147 dipitee, ko 16 calii. Ñande 17 marsa, Senaa : e nder 56 senaateer, ko 33 mbiyi ko ngalaa heen, ko 20 tan njaɓi ɗuum. Ɗum firti ko feere memtagol rewrude e cuuɗi carɗooji \"maayii e nder reedu\".\nWon siforiiɓe woote Senaa ɗee no \"yerɓannde leydi\" nii sabu 44 senatooruuji njeyaa ko e lannda UPR, ko 12 tan ngoni ko njeyaaka e maɓɓe. Tee alaa ko Abdul Ajiiju waɗaani ngam haa feere mum ndee ɓenna sabu o yeenii dipiteeji ɗii kala e senaateeruuji ɗii kala teereŋaaji, o bismiima ɓe e kiraaɗe, o gubbiima dipiteeji wonde so njaɓaani feere ndee maa o \"fus suudu Asaambele nduu\". Omo jogii kaan mbaawka ka o joganaaki suudu Senaa nduu.\nE nder daartol, Seneraal De Gaulle ɗaɓɓiriino ɓesngu Farayse memtagol Doosgal leydi Farayse ngam sosde Diisooji diwaniijie e hitaande 1969 (ko Abdul Ajiiju yiɗi waɗde jooni koo), o yuɓɓini referaandoom, ɓesngu Farayse wiyi alaa heen, o ñawndiri ɗum ko yaafaade lefol laamu ngu o halfinanoo, sabu e miijo makko hoolaare iwii.\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/24\/abdel-ajiiju-luulnaani-jikke\/","date":"2019-09-15T05:43:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514570740.10\/warc\/CC-MAIN-20190915052433-20190915074433-00068.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4616474807,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46164748072624207, \"fuf_Latn_score\": 0.3274586498737335, \"ffm_Latn_score\": 0.13012799620628357, \"fuh_Latn_score\": 0.0781547874212265}","num_words":1031,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiisiwal-Mathematique- he Pulaar, jaltugol deftere hesere nde Dr Muhammudu F. Sih\nCaggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.\nHe oo sahaa mo laamu Muritani haɓɓitii wonnde maa wara kala ɗemɗe ngenndiije Afriknaaje ngonɗe he nder leydi Muritani ngam yiɗde jaalɗinde ɗemngal Safaroore; to leydi Senegaal laamu nana waɗa kulol e cuusol jannginde Wolof he nder duɗe laamu he dow faalkisaare ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee, Dr Muhammadu Faalil kanum tinndinii en wonnde en potaani sabbaade he ɗiin laamuuji mgam ɓamtude Pulaar. So goonga, haysinno laamuji Afrik ɓamiino pellital jannginde e ɓamtude ɗemɗe ngenndiije Afrik ne, alaa e sago ko maa annduɓe kala leñol njaɓa sippiraneede ɗemngal mum en. Mballifoo, pira kadi egga kala fannu ganndal he ɗemngal mum en. Doktoor Hammadi Sih hollii en wonnde so pellital yantii heen, ɗuum ene gasa laataade. Sabu defte makko tati ɗee fof mbinnda ko he nder duuɓi joy. O fuɗɗii winndu deftere makko adannde ndee ko he nder sahaa mo o wonnoo e winndude deftere makko joofnirnde jaŋde (thèses de doctorat). Kono ɗuum fof e ɓittunoode e ɓilaade haɗaani-mo waɗdorde heen winndude he ɗemngal makko neeniwal, ngal ganndal patamlamiiwal, ngal hayhuude hannde waawa yahde gaa-gaa muuɗum. Sabu makko fiɓde o sellini wonnde neɗɗo waawa huɓindaande ganndal kala ko ngal waawi won'de, teeŋti noon e hiisiwal' tawa oon tigi wonaa ene janngi ngal he neeniwal mum.\nBallifanɗe Hiisiwal patamlame ɗe Dr Muhammadu Faalil Sih waɗi he ɗemngal Pulaar, taƴii hujjaaji kala wiyatnooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faggitoreede gannde toowɗe sabu ŋakkeede kelmeendi njaajndi waawndi saaktude miijooji jiɓiiɗi. Kono kadi, golle makko ɗee ene poti finndin'de kala ɓiy pullo walla ganndo Afriknaajo, kuwtortooɗo ɗemɗe koɗe ngam winndude, gaagaa ɗemɗe ngenndije Afrik, e miijtaade mbele nafoore mum en woni ko he winndude e ɗemɗe ɗo ganndal mum huwtortaake, walla ko addude tuufere mum e mahde jeytaare Afrik, nde fooɓre mum ko rimɗinde koye men e huwtoraade ɗemɗe janane ngam nehde ɓesguuji men. Sikke alaa kadi, ɗee golle makko ngaddaniimo won'de ñemtinirɗo kala sukaaɓe Afriknaaɓe, gila he yonta makko haande o haa e yontaaji keewɗi payɗi arde, kadi naatnii innde makko he daartol jeytaare Afrik, e ƴellitaare ganndal he mbaydi kuuɓtundi.\nWallifiyanke O:\nDr Muhammadu Faalil Sih jibinaa ko ñalnde 23 Siilo (Janvier) 1990 he wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Beelinaaɓe he diiwal Boosoya, walla so tawii ko to feccere njiilgu Muritani ɗo ngo jeyaa hannde ɗoo, mbiyen diiwal Gorgol. Ko ɗoon o waɗi jaŋde makko lesiire, caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi, laamorgo diiwal gorgol o jokkoyi toon jaŋde makko hakkundeere haa o heɓi toon bakkaloreya C (fannu Hiisiwal). He 2009 o yahi farayse o jokkoyi toon jaŋde toownde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cergy-Pontoise, he nder leydi frayse ɗo o janngi haa o heɓi doktaraa makko. Muhammadu Faalil walla mbiyen \"Pullo Gaynaako,\" innde nde o suɓanii hoore makko, woniino toon almuudo teskinɗo sabu makko won'de belɗo hakkille, baawɗo jaŋde. O heɓii toon seedanteeje moƴƴingol (mention tres-bien) he kala tolno seedanfaagu mo o waɗnoo, kadi o heɓi njeenaaje (prix) keewɗe, yeru,\"prix au mérite en sciences par l'Académie de Paris.\" he 2014.\nCaggal ɗuum o yahi Dowlaaji Dentuɗi Amerik, ngam wonde wiɗtiyanke (Research Associate) to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Wirsinya (University of Virginia) tuggude he 2018 haa 2021\nTuggdude he lewru Korse (juin) 2021 haa hannde ko o wiɗtiyake to Imperial College London.\nDoktoor Muhammadu Faalil ene wiya addani ɗum winndude ganndal Hiisawal he ɗemngal Pulaar ko addii fof ko ngam yiɗnoode fennude wiyooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faccirde miijooji toowɗi.\nBallifanɗe makko he ɗemngal Pulaar:\n1. Binndanɗe Hiisankooje (2016) Edition Papyrus Afrique\n2. Gannde Hiisiwe (2019) Ene tawee ɗo\n3. Ñoggannde Silo Hiisiwo (2022) Ene tawee ɗo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/04\/25\/hiisiwal-mathematique-e-pulaar-jaltugol-deftere-hesere-nde-dr-muhammudu-f-sih\/","date":"2022-05-17T20:25:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00081.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6225361228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6225361227989197, \"fuh_Latn_score\": 0.2577982246875763, \"fuf_Latn_score\": 0.09816063195466995, \"ffm_Latn_score\": 0.018900316208600998}","num_words":635,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila ko ɓooyi yimɓe fof ina nganndi wonde jiilgol ngalu leydi Muritani wondaani e laaɓal, sabu, yeru, ɗeeɗoo geɗe : go'o, Muritani ko leydi ngaluɗundi : gila e oogirɗe (njamnndi e kiri e kaŋŋe ekn…), haa e liɗɗi (Muritani jeyaa ko e leyɗe winndere ndee ɓurɗe heewde liɗɗi), haa e leydi waalo moƴƴiri e geɗe goɗɗe. Ɗum fof ko wonande leydi ndi heewaani yimɓe, hedde miliyoŋaaji tati fat.\nƊiɗi, yimɓe fof ina nganndi wonde, mo njoɓndi mum ɓuraani 50 000 UM walla boom hay so joom mum yoɓetenoo ko 300 000 UM lewru kala, so mahii huɓeere jaroore ko famɗi fof 50 miliyoŋ ugiyya, jogiima oto jaroowo miliyoŋaaji keewɗi (ɗiɗi haa noogaas e joy), ina anndaa wonde oon kaalis wonaa njoɓdi mum.\nƊum noon maale nguyka jawdi laamu ko laaɓtuɗe e nder Muritani : ko gila e gardagol ngol feewaani, porlugol ngalu leydi, bonnugol jawdi buur, ballugol sosiyeteeji jananinkooji dusde ngalu leydi, heedi-heeda, taraafikyaagal denndaangal geɗe kaɗaaɗe, dognugol dewisaaji, ekn … Hannde, won doosiyee laamu ngu udditi, ko wayi no wiyde ina haɓoo porlugol ngalu leydi. Ɗuum, kala ngenndiyanke, miskineeɓe kala, mbaawata tan ko weltaade heen. Heddii, ko kala ko ina waɗee heen, tuugoo e nuunɗal, ɗooftoo laabi sariya, waasa wonde jamirooje laamu ɓole, walla neɗɗo gooto. Wiyaama wonde kaalis keewɗo dirtinaama to Kuuɓal kalfinanoongal haɓde e SIDA : ina moƴƴa wiɗto laaɓtungo waɗee, haa anndee hol baɗɗo hol ɗuum, laamu woppa ñaawoore golloroo laabi sariya.\nWiyaama wonde won ñamlanooɓe kaalis ndema, njoɓaani, laamu ngu taƴanii ɓe lajal yo ɓe njoɓ walla fawa e maɓɓe kuuge. Wonande ooɗoo doosiyee, persidaa Muhammed Abdel Asiis rokkii kalifu kalfinaaɗo ndema jamirooje mbele oon kaalis ñamlanooɗo, fotde miliyaaruuji 12 ugiyya ina yoɓee.\nHuunde hulɓiniinde woni ɗo, sibu, ooɗoo kalis fotnoo ñamleede ko remooɓe, kono, ko ɓe keɓi heen ɓuraani, so heewii, miliyaar gooto ; ko heddii koo fof naati ko e jiifaaji jagge laamu toowɗe, fotde 800 neɗɗo. Ko ɗum addani kamppañ ndema yoweede, ɓeydani miskineeɓe, remooɓe tigi-rigi ɓe caɗeele. Caɗeele tawtuɗe ɓeydagol coodguuli e ustagol dañirɗe. No paamraten kadi, ko « ɓuri heewde e ɓee wuyɓe njeyaa ko e yimɓe wallitnooɓe mo, nde o waɗi kuudetaa nde, caggal ɗum nde o woni kanndidaa e gardagol leydi ndi : ina jeyaa heen senaateeruuji, ina jeyaa heen ñaawooɓe, ina heen hoohooɓe diine e ministeeruuji, e ofiseeji larme … won heen ƴettuɓe ko ina tolnoo 200 miliyoŋ ñamaande ndema, won yahɓe haa 650 miliyoŋ, tawa ko e ƴettannde wootere ». « ina jeyaa heen komersaaji mawɗi, remkintonooɓe to daande maayo to. E fawaade e kabaruuji keɓaaɗi, ina jeyaa heen ministeer gooto gonɗo e laamu hannde ngu, joɓɗo 12 miliyoŋ rewetenoo heen. Ina jeyaa heen senaateeruuji ɓalliiɗi Abdel Asiis, huunde e hoohooɓe anndaaɓe to Tararsa e to Kayhayɗi ». « Ɓeeɗoo fof ko waɗtunooɓe koye mum en ''remooɓe waasɓe'' haanduɓe e ballal laamu » ».\nƊum fof e wayde noon, joorngol fotaani sumorde keccol : ɗiiɗoo deedi keewɗi ribaa potaani lorde remooɓe waasɓe. Ko ɗoo noon peelelaagal gardagol feeñata : waawde haɓde e fenaande tawa tooñaani miskineeɓe. Ko ɗum waɗi, ndeeɗoo hare fof e wonde haannde, nafooje remooɓe goonga goonga ɓe ina potnoo hisneede, ɓe mballee no ɓe ndemri, ɓe njaafee boom ñamaande nde ɓe ndewetee nde.\nHannde, denndaangal leyɗe aduna ngoni ko e wallitde remooɓe mum en, wonaa kay haɗde ɗum en remde. Eɗen kumpitii wonde kala nde laamu darii e wallitde remooɓe, woodii ko dañaa heen, yeru mum ko e laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi : oon darinooma e semmbinde remooɓe haa mbaɗi kampaañ 2008 (o yowi ñamaale maɓɓe, o walliti ɓe no ɓe mbaɗiri kampaañ, o ummini PSI …). Ko ɗum tagi, e ndeen hitaande, remooɓe ɓe, ɗum noon miskineeɓe ɓe, poofii. Go'o e nder leydi men, alaa ko eɓɓaa ngam wallitde ndema. Ko ɗum tagi, e nder 40 000 hektaar potnooɗo remeede, alaa ko remaa heen hikka so wonaa 5 000 hektaar, (e hitaande 2008 ko 18 000 hektaar ndemanoo). Won yiyooɓe wonde haɗi laamu ngu wallitde remooɓe ko haa komersaaji ndaña no njulorii walla ko yandinde won heen mbele haa daña no heɓtiri leyɗe mum en.\nKo ɗum woni kadi ko ɓe kaalata ko fayti e kuutoragol otooji laamu caggal waktuuji golle. Won wiyooɓe ndeeɗoo feere ko « yiɗde marsinde bursiiji otooji, nde tawnoo jeyɓe ɗum ɓe, ko e laamu he njeyaa walla ina ɓallii lamu ». Hay so tawii noon, to bannge ko feeñi, ko ɗum feere addanoore en waawde wowaade ngalu leydi ndi, sibu ko ɗum bonnatnoo to bannge isaas e kaɓirɗe ina fanti no feewi. Holi heen ko woni goonga? Haa yeeso maa laaɓ !\nTo bannge goɗɗo, persidaa Abdel Asiis huninooma mahde kasoo mawɗo ngam sokde mufsidiin en fof. Golle puɗɗaama. Halfinaa mahngo oon kasoo ko sosiyetee biyeteeɗo EBS, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jeyɓe ɗum, ehel Ghadduur en. «Ina ñohee wonde ɓeen ina ɓadii hooreejo leydi o ». Yanti heen, ina wiyee wonde « njaru mahngo kasoo o ina fakiti no feewi », sibu ko 800 miliyoŋ pawɗo. « gollooɓe faggudu heewɓe ngoytiima jinngere wonnde ɗoo nde, sibu ko EBS kadi hokkaanoo 253 miliyoŋ ugiyya ngam kelgol bolokaaji ».\nMiin noon, ko geɗel gootel jaaki mi : waɗde kaalis potɗo nii e mahngo kasoo, remooɓe ina njooɗii ndemaani.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/10\/22\/persidaa-muhammed-abdel-asiis-henndu-mbayliigu-wuttii\/","date":"2022-06-26T11:42:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103205617.12\/warc\/CC-MAIN-20220626101442-20220626131442-00603.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.361715734,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.36171573400497437, \"fuh_Latn_score\": 0.2965891659259796, \"fuf_Latn_score\": 0.22029544413089752, \"ffm_Latn_score\": 0.1056966483592987, \"fuq_Latn_score\": 0.014255496673285961}","num_words":816,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde hooreejo hilifaaɓe keso oo holliti tuugnorgal guwarnama mum yeeso depiteeji asaambele, depitee Kajjata Maalik Jallo, ƴettii konngol ngam rokkude heen miijo mum, ñalnde 23\/11\/2018. Fooyre Ɓamtaare firanii on ngol, kanngol woni les ɗoo :\nHooreejo hilifaaɓe,\nƊoo e balɗe nay leydi men ina mawnina juulde jeytaare mum. 28 noowammbar mo mawnidinintuno-ɗen enen fof e nder weltaare, wontii ñalngu sunaare wonande huunde e men. Oɗon nganndi, jamma 27 jofi 28 noowammbar 1990, koninkooɓe muritaninaaɓe, ɓaleeɓe kam en fof, jaggaama, ndummboyaa to woɗɗi cuuɗi mum en, to Inaal, mbaraa warngo bonngo, tawi wari ɗum en ko ɓiɓɓe yummiraaɓe mum en ɓe ngondunoo e nder konu ngootu.\nƁeen mbaɗi ɓe ko kuraaje, tuggi 1 haa 28, ɓe mbardi ɓe yargo ngam mawninde juulde jeytaare. Ooɗoo fatra tonngii ko anndiraa bonanndeeji duuɓi ɓennuɗi ko anndiraa \"pasif imaniteer\". Hay so waawaa wiyeede ko laamu mon fawii ŋaddet ɗee golle tunwinde haa cay 28 noowammbar, ittataa ina waɗɗinoo ngu yiytude safaara moƴƴo tuugiiɗo e hakke mo loraaɓe ɓee njogii e anndude goonga kam e ñaawoore nuunɗunde. Kono, ko puɗɗi-ɗon waɗde heen koo yahi ko e suurde warɓe koye, ɓe huunde e mum en kalfinaa haa hannde golle toowɗe e laamu hee, tawi alaa ko rokki joom en hakke en ɓee so wonaa wiyeede yo njejjit.\nHooreejo hilifaaɓe, ngenndiiji mawɗi e ɓesnguuji mawɗi ɗii mbiyataa abada ina mumta ko moƴƴaani e daartol mum en, kono ɗi maandinirta ɗe ko geɗe jiyotooɗe, mbele eɗe mbaasa yejjiteede, mbele ko wayi noon ina waasa waɗtude haa cay.\nHooreejo hilifaaɓe, laamu mon suɓii ko jokkude e jokkitde silsil paltoor e joñgol. Hannde, ngardiigu mon laamu ina feeñnini e ko laaɓti paltoor e joñgol haradaneeɓe e ɓaleeɓe e nder nokkuuji baaɗi no jaŋde, e pinal e kumpital e njuɓɓudi laamu siwil e militeer. Jooɓnaaɗo konngol laamu mon, nde naamndaa ko faati e ɗuum, hersaani wiyde wonde laamu mon wonaa laamu ƴele, toɗɗogol mon yimɓe tuugii ko e kattanɗe; no annama yiɗde wiyde ma a taw heddiiɓe ɓee ko njuumtaani.\nHooreejo hilifaaɓe, bayyinaango maa politik kuuɓtodinɗo ina rokki min fartaŋ��e yaltinde toɓɓe ɓurɗe yiytinaade e nder seedantaagal ngardiigu Muhammed Abdel Asiis, e sahaa nde o njoofnata manndaa makko ɗiɗmo, battano.\nMuhammed Abdel Asiis maa woppir leydi ndii ñamaande yerondirnde e denndaangal kaalis pirlitaaɗo nder leydi e nder hitaande (PIB). Sosiyateeji laamu doondinooɗi faggudu leydi ndii pusaama, yeru Sonimex e Ener, walla ngoni ko e laawol fuseede, yeru SNIM (aɗa anndi no ngoppir-ɗaa ɗum), e Muulirde ngenndiire nde gollotooɓe mum njooɗii lebbi joy njoɓaaka, kam e Poor e Aeropoor (Tufnde e Kanndaa) Nuwaasoot kalfinaaɗe sosiyateeji tumarankooji e sifaa mo laaɓaani, mo hoolnaaki. Jawdi men ndariindi taccii jooni duuɓi ɗiɗi yooro tawi alaa fof ko laamu waɗi ko maantini ngam daɗndude ɗum. Ngalu njowitiingu e awo leydi ndii woni ko jiireede haa ko gollodiiɓe leydi ndii e koye mum en, ko nanndi Dental Orop, mbaɗtii hulande ɗum.\nHooreejo hilifaaɓe, seedantaagal Muhammed Abdel Asiis kadi, ko jahrugol caggal demokaraasi e wellitaare, e kuutoragol ñaawirɗe ngam fiyrude ɗum luulndiiɓe to bannge politik. Dummbugol senaateer Muhammed Ghadda, kam e baɗgol e ndeenka ñaawoore senaateeruuji keewɗi kam e hoohooɓe senndikaa e jaaynooɓe, fotde hitaande, tawi alaa fof ko hollitaa ko ina seedtoo njeenaari ɓe takkaa ndii, ko e ndiin mbaadi. Ko noon ne kadi, Depitee tedduɗo, hono Biraam Daa Abeydi dummbiraa. Ngee tooñannge fawaange e luulndiiɓe yuumtii kadi e uddugol opitaal Buuamatu ɗo miskineeɓe muritanaaɓe heewɓe cafrotonoo njoɓaani, ko jiidaa e uddugol nokku Ulemaa en…\nHooreejo hilifaaɓe, Persidaa waasɓe maa yah e sahaa mo ciimtol cakkitol Fedde ngenndiije dentuɗe paatungol e Muritani, holliti wonde tataɓe nay yimɓe leydi ndii (75%) nguuri ko e baasal caɗtungal.\nOn njaaraama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/01\/12\/kollitgol-tuugnorgal-guwarnama-konngol-kajjata-maalik-jallo\/","date":"2022-06-25T16:22:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103036077.8\/warc\/CC-MAIN-20220625160220-20220625190220-00383.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5317393541,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.531739354133606, \"fuf_Latn_score\": 0.18142004311084747, \"fuh_Latn_score\": 0.14034610986709595, \"ffm_Latn_score\": 0.13841913640499115}","num_words":590,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.422,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Written by Umaar Tokosel Bah on Monday, 09 January 2012 03:16\n\n\nLGN 08\/01 Suudu ñaawirdu Ndakaaru gasnii ñaawde Maalik Noyel Sek, gooto e sukaaɓe lannda PS jagganooɗo ko ɓooyaani. Jooni ñaawoowo oo taƴanii mo kasoo lebbi nayi e wondude e ndeentoor ; sabu caggal ɗiin lebbi kala ko o waɗi fof ko o jaggeteeɗo o sokee hitaande hade makko ñaaweede.\nBalɗe seeɗa caggal nde o winndi ɓataake feewde e mawɓe ñaawooɓe suɓngooji, Maalik Noyel Sek noddanoomo to ñaawirde mawnde ndee. Ɗum waɗnoo ko ñande 12 lewru oktoobar 2011. E nder oon ɓataake moo innirnoo « hujja yimɓe leydi Senegaal feewde e ñaawooɓe njoyo mawɓe\" Oon ɓataake wontanaani mo jam.\nFawii heen waktuuji tan Maalik noddaa to galle ñaawirde, na reɓa haa o waɗaa e geƴelle. Sibu o tuumaa ko yiɗde warde hoore e bonneedaagal feewde e mawɗo ñaawooɓe. Kanko noon Maalik Noyel Sek ko e sukaaɓe heɓtinaaɓe e nder lannda PS o jeyaa.\nCaggal nde o jaggaa Maalik Noyel Sek ittanooma kasoo Robos gonɗo NDakaaru ngam faarneede to kasoo ɓurno bonde ono Kasoo mo Tammbakunnda. Jooni o taƴanaama lebbi nayi kasoo e ndeentoor hitaande. O taltata ko ñande 12 lewru feebiriyee 2012; ko ndeen o foti yaltude so tawii o yaafaaka.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=905:maalik-noyel-sek-fawaama-lebbi-4-kasoo-e-hitaande-ndeentoor&catid=47:dawrugol&Itemid=101","date":"2013-05-23T23:59:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704075359\/warc\/CC-MAIN-20130516113435-00050-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5663394928,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5663394927978516, \"ffm_Latn_score\": 0.2232937514781952, \"fuf_Latn_score\": 0.11200285702943802, \"fuh_Latn_score\": 0.06528440862894058, \"fuq_Latn_score\": 0.03160090371966362}","num_words":236,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.445,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Javvaama to fecco Fulfulde www.GotQuestions.org!\nMin limtii to tawoton fecco Fulfulde:\nKubaruuji Belzi\nA hevii ngeendam nduumiizam?\nA yaafaama? Noye Jawmiraawo yaafortoo junuubaaji am?\nZume woni maana nezzo java Yeesu yo Ceetoowo maaza?\nZume woni siri Kisndam \/ laawol Kisndam?\nZume woni Kiristaajo?\nJooni mi nuzzinii e Yeesu …maa noye?\nXamze kimminiize masin\nJawmiraawo e woodi na? E zon ko hollata woodeende Jawmiraawo?\nMoye woni Yeesu Almasiihu?\nYeesu O Jawmiraawo na? Yeesu e meezi holluki O Jawmiraawo?","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/www.gotquestions.org\/Fulfulde\/","date":"2019-01-19T10:12:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583662893.38\/warc\/CC-MAIN-20190119095153-20190119121153-00125.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9903377891,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9903377890586853}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.866,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jabet ko ñawu ngaannungu hannde sabu ko ina qiimee e 360 miliyoŋ aadee e nder aduna oo ina ngondi e maggu. Hakkunde yimɓe 3 haa 6 e nder 100 neɗɗo fof. Ngu ɓuri lollude ko e leyɗeele Orop, kono, e oo sahaa, won e leyɗe Afirik, ko wayi no Moritani e Senegaal ko e fuɗɗoode kitaale 80 ɗum ɓuri teskeede, etee, e oon sahaa, ko yimɓe seeɗa ngu heɓindii, teeŋti noon e hoɗɓe e gure teeru ɗee, sabu ndeen, hay so tawii rafi oo ina woodi e nder gure dowri (Yeru e Fuuta) o anndanooka.\nSabu jaajgol rafi oo hannde e nder winndere ndee e ngoƴa mo o wonani renndooji ɗii, OMS (fedde adunaare cellal – catal ONU) fellitii toɗɗaade ñalngu 14 noowammburu, ñalngu adunayaŋkeewu ngam haɓtaade jabet\nHol ko woni jabet ?\nJabet ko ɓurtugol suukara e nder ƴiiƴam ndogojam e nder ɓalndu neɗɗo etee saabotoo ɗum ko tergal biyeteengal fulkuru nattude waawde daraade darnde nde fotnoo daraade e nder ɓalndu neɗɗo. Fulkuru ko kam feewnata e nder mum dihal biyeteengal « insuline » sirƴa ɗum e nder ƴiiƴam ɓalndu mbele ina saayna suukara mo ƴiiƴam ɗam hatojinaani ; Kono so hawrii tergal ngal (fulkuru) nattii jogaade katanɗe feewnude dihal kal, ko ɗum addanta suukara oo heewde e nder ƴiiƴam, ɓurta ɗo fotnoo tolnaade (hakkunde 0,80g e 1,10g).\nJabet noon jogii ko sifaaji ɗiɗi : sifaa 1 (type 1) e sifaa 2 (type 2) ;\nSifaa gadano oo, woni ɓurɗo bonde oo, sabu oon tawata ko fulkuru nduu, gila e fuɗɗoode, ina wondi e ella tawa waawaa daranaade gollal mum tigi rigi, etee ɗum ina feeña e neɗɗo gila e cukaagu mum (hedde duuɓi 10 haa 15), ko ɗum waɗi, ko ɗum sokla no feewi etee ko oon sifaa jabet woni ɓurɗo yaawde warde. So tawii oon sifaa jabet heɓtiima neɗɗo, joomum heewi haŋkati kaaɗdi nguurndam mum, ko pinngeede ñalnde kala ko dihal « insuline », ɗum noon ko huunde mettunde.\nSifaa ɗimmo oo, oon heewi heɓtaade neɗɗo ko caggal duuɓi 40 feewde dow, omo waawi siforeede no ñawu mawngu nii, walla ñawu teeru. Oon sifaa hay so tawii fawii ko e ustagol katanɗe fulkuru nduu, ɓeydi ɗum kadi ko ñameele ñaameteeɗe ɗee, yantude ŋakkere coftal e ngaameela teeŋti noon e yimɓe hoɗɓe e gure teeru. Oon sifaa jabet, hay so ƴettanteeɗo leɗɗe wonataa « insuline » kadi e ɗum foti yahdude e ndeenka nduumiika suukara gonɗo e ɓalndu, nguura keeriika e coftingol ɓalndu duumingol.\nBonannde jabet e neɗɗo\nDenndaangal soklaaji ɗi terɗe ɓalndu katojini ina jogii tan ɗo poti haaɗde, so ŋakki ko ñawu, so ɓurtii ɓuri bonde: ɗum woni suukara, ɓellere, lamɗam ekn… Suukara ɓurtuɗo, bonannde mum ɓurata battinde fof ko e won ɗeen terɗe kimmuɗe e nder ɓalndu neɗɗo, yeru ina wara ɗaɗi tino (nerfs) neɗɗo, huuroo e ɗaɗi nawooji ƴiiƴam ɗii, sukka ɗum en, ɗum ina jeyaa e ko heewi addude ko wiyetee AVC, bannge maaya , junngo e koyngal njahda ; Jabet ina boni e ɓernde, ina boni e ɓooƴe, ina usta jiile e ngoraagu ekn… Gaañannde jom jabet yaawaani sellude teeŋti noon ko wayi no ñawanɗe koyɗe, ma a taw ko ɗum jeyi teskuya haalpulaar en e wiyde « so neɗɗo welii ɓalndu » ina yaawi gaañaade etee yaawaani sellude. Jabet e taasiyoŋ mbayi ko no funeeɓe nii, bonannde majji ina nanndi.\nHol no neɗɗo teskortoo ñawu jabet ?\nJabet so ina heɓtoo neɗɗo, joom mum heewaani tinde, ɗum nde wonde ko ñawu ngu ardataa e muuseeki, kono so tawii a teskiima e hoore maa ɓeydagol ɓalndu, walla won deetgol ɓalndu (pooƴndam), ɗomka e muuyeede sahaa kala njaram, keewgol taare jamma walla ustagol jiile ekn…, aɗa foti jeertaade, njahaa to doktoor ƴeewtano maa tolno suukara e nder ƴiiƴam ɓalndu maa.\nHol safaara jabet ?\nSafaara reɗew jabet woodaani, kono ko waawi waɗeede heen fof ina waawi ustude tooke ɗee, etee so joom mum duumiima heen ina waawi juutde heen balɗe. Doktoreeɓe njiytanaani ɗum safaara cellinoowo haa sella, kona ko e njiilawu tan wonaa ; e oo sahaa, woodi tan ko won ɗeen poɗɗe ustooje suukara e ɓalndu walla noon dihal « insuline » ngal mbiy-ɗen ngal wonande jabet sifaa gadano oo. Won safaruuji gaadanteeji kaaleteeɗi mbiyaa ina moƴƴi heen ko wayi no sirooji leɗɗe walla conndi mum en, leɗɗe baaɗe no eeri, ñebbe daaye ekn… kono moƴƴi ko hay so aɗa huutoroo ɗe, tawa aɗa ƴeewto sahaaji kala suukara hol to tolnii e nder ƴiiƴam maa.\nKo laaɓti koo tan ko jogaade sifaa nguura keeriiɗo tawa ina itta suukara peewneteeɗo oo e ñameele mum, reentoo suukaraaji gonooji e nder nguuraaji ɗii, ko wayi no e nder gaweeje (maaro, samme, makka ekn…) walla ko ɗeen gaweeje peewniraa (makarooni e ciiri mum kala, kuskusaaji ekn…). Ko ɓuri bonde e ɓalndu fof to bannge jabet, ko njaram mbaɗɗam suukara ko wayi no kokkaa-kolaa en, fantaa, en e tufam mbaɗɗam suukara , ko teskaade tan suukara naattuɗo e diƴƴe fof ɓuri bonde.\nTeddinde coftal ɓalndu ina moƴƴi hay so tawii noon ko yahdu nduumiindu (ñalawma fof hay so kilooji 3) sabu dillingol ɓalndu ina duppa suukaraaji gonɗi e mum, ooɗoo safaara fof ɓuri moƴƴude e jabet etee kanko ɓuri famɗude fere.\nNgalɗoo alluwal ina hollita on hol no kuutorto-ɗon nguura\nKo haɗaa\n– njarameeje jooni ɗee : kokkaa, jus e ko ɓaarti e ɗum fof\n– gatooji, beñe, tanngal\n– suukara peewneteeɗo o\nKo foti hakindeede\n– gaweeje fof : hol to diw heen kudduuji jeetati so wonii hiraande walla bottaari;\n– pompiteer e pataas hol to diw heen ɓoolde wootere;\n– mburu foti wonde ko kuppoŋ tokooso;\n– ɓiɓɓe leɗɗe tawa ko kecce, hol to diw heen geɗel gootel ñalawma\nKo yamira, aldaa e haɗde\n– legimaaji;\n– kosameeje ɗe ngaldaa e suukara;\n– ndiyam\n– ɓoccooɗe\n– tebbuuli kala : liɗɗi, gertooɗe e ndammiri\nTeskaade : Kala ko waɗtetee suukara, jom jabet fotaani memde ɗum, kala nguura ngarduka e suukara mum, joomum foti ko hakindaade heen kadi waasa ɗum fawondirde (so tawii a ñaamii ɓoolde pompiteer a fotaani ñaamde kudduuji jeetati maaro walla so a ƴakkii oraas a fotaani fawde heen manngo). Huunde kala e aduna, kala ko ɓurti heen moƴƴaani, ko ɗum waɗi hay ko yamiraa heen koo, won tan ɗo foti haaɗde.\nTiiɗno-ɗen e koye men, Alla walla en e cellal men.\nMaamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/01\/09\/jabet-rafi-%C9%93ooy%C9%97o-walla-rafi-yonta-keso\/","date":"2019-11-18T16:08:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669809.82\/warc\/CC-MAIN-20191118154801-20191118182801-00280.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4061367214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40613672137260437, \"ffm_Latn_score\": 0.2320420891046524, \"fuh_Latn_score\": 0.194672629237175, \"fuf_Latn_score\": 0.156621053814888}","num_words":991,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardorde Jaayɗe* Toownde (Haute autorité de la presse et de l'audioɓisuel) yaltinii bayyinaango ina hollita heen wonde leydi Mauritani waɗii taaɓal teskinngal to bannge demokaraasi caggal wooteeji battindiiɗi ɗi, wooteeji laaɓtuɗi, bellitiiɗi.\nE wiyde bayyinaango ngo, ɗum ina feeñi e nguurndam jaayɗe ɗe,\nsibu, haɗre (censure) iwii, jaayɗe ɗe ina mbellitaa tee nattii sunneede ; ɗum ina jeyaa e ko addani Muritani wonde hannde tiimtorgal to bannge wellitaare jaayɗe e miijo e nder diiwaan o.\nƊum ɗoon nii, e wiyde bayyinaango ngo, ina maantini e jaaynirɗe dowla o, sibu ɗe nattii dartoraade waɗde parbagaan laamu tan, ɗe udditaniima denndaangal gollooɓe politik, miijooji maɓɓe ko mbaawi wonde fof, e ɗo ɓe mbaawi heedde fof.\nDarnde HAPA e nguuɗoo mbayliigu ina maantini, sibu, ko kam fuɗɗi diisnondiral hakkunde denndaangal waɗooɓe politik kam e gollooɓe nder renndo e juɓɓule laamu ngu mbele sarɗiiji ina mbaawa lelneede, ɗo yimɓe mbaawata tuugaade ngam golloraade jaayɗe ɗe e sifaa laaɓtuɗo.\nƊeen ɗoon doosɗe nanondiraaɗe tuugii ko e calɗi tati garooji ɗi :\n– reende keewal miijooji politik e nder juɓɓule jaayɗe dowla ko aldaa e paltoor (firti ko miijo gollotooɓe heen ɓe tesketaake, walla boom ina yiɗaa miijooji ɗii fof tawee e maɓɓe ….)\n– tiiɗtingol darnde jaayɗe dowla e nder ƴellitaare leydi ndi, rewrude e bayyingol golle laamu ngu jowitiiɗe e nguurndam ɓesngu leydi ndi ;\nteskaade doole partiiji politik to bannge woote e nder peccitagol waktuuji to jaaynirɗe dowla o, tawa noon ina gaddanii pelle politik ɗe ngalaa depiteeji kam e pelle renndo, waawde kam enne huutoraade jaayɗe ɗe ngam bayyinde tuugnorɗe mum en.\n* Helmere « jaayɗe » ina toɗɗii : jaayɗe binndaaɗe e kaaleteeɗe e jiyeteeɗe (suurnooji, rajooji e teleeji e internet), kala ko ina nawa kabaaru (kala ko ina jaayna), e sifaa kala.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/02\/16\/ardorde-jaay%C9%97e-muritani\/","date":"2020-04-03T01:50:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370509103.51\/warc\/CC-MAIN-20200402235814-20200403025814-00411.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7447832823,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7447832822799683, \"fuh_Latn_score\": 0.22322452068328857, \"fuq_Latn_score\": 0.011819557286798954, \"ffm_Latn_score\": 0.01030458603054285}","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hoodere laaci ko pooyel baɗngel laaci, tuubakooɓe mbiyata nde ko hoodere jogiinde saayaande walla sukndu, japonaaɓe mbiy nde hoodere fittoore, ɗuum hollirta tan ko mbaadi mayre e cooynam, e nde seerti e koode jalbooje e ndowgu.\nSahaaji ni, hoodere laaci ina ɓura Wadda jalbude, haa nde yiyo e gure mawɗe, ɗo koode caɗti yiyde, no hoodere laaci Hale-Bopp feeñnoonde hitaande 1997.\nLaaci hoodere nde ina juuta fotde miliyoŋaaji capanɗe kilomeeteer, so ɗe ɓadiima naange, gaaluuɗe majje baɗɗe penndiɗam e punndi ngulat mbawña, suurka haa fiya saayaande, nde muura aaludere nde fotde miliyoŋ kilomeeteer tekkeendi.\nLaaci ki soomi ko laaceeje ɗiɗe ɗe njiyda:\n1- Laaci plasma, kiin ko henndu naange jikondirta e molle (molécules) gaaluuɗe ɗe nde ki sorto, ki juuta ko ɓuri 100 miliyoŋ kilomeeteer.\n2- Laaci ngoɗki ki ko punndi, gabbe ɓoccitiiɗe aaludere sabu duñngo caafe naange, kiin laaci heewi ko ooñaade no wafdu ni, e ki juuta fotde miliyoŋaaji 10 kilomeeteer, e ki wallita waraango ngeɗon ngontowon koode ciirtotooɗe ɗe keewɗen yiyde jamma.\nKoode laaci, ko geɗe jilloteeɗe weeyo men, ɓuri lollude e majje ko hoodere Halley, ndeen so yiyaama, hade nde artoyde ko maa timma duuɓi 76, ɗuum firti, ko neɗɗo yiyata nde laabi ɗiɗi ko naamni ko juutde balɗe.\nHoodere laaci yilliinde men hikka nde, hono Neowise, ɓuri ɓooyde ko wirnoto, sabu nde artoyta ko ɗo e duuɓi 6800.\nAnnduɓe mbewu ina korsini koode laaci sabu eɗe coomi ko heewi e geɗe fuɗɗoode seto-naange, tuufeeje mum gadane, gila e duuɓi miliyaaruuji 4.5 caggal.\nKono nde wonnoo gaaluuɗe majje heewaani diwde kiloometruuji seeɗa, won e majje ɗe naange saaynata haa laaɓa, tuma nde ɗe ɓadii nge.\nIna jeyaa e ɗe naange saayni hoodere laaci wiyeteende Ison hitaande 2014 so oɗon teskiti.\nWindande: Diahammadi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/koode.net\/hol-dume-woni-koode\/","date":"2021-01-23T01:20:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703531702.36\/warc\/CC-MAIN-20210123001629-20210123031629-00389.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7622019053,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7622019052505493, \"ffm_Latn_score\": 0.13267172873020172, \"fuh_Latn_score\": 0.04805862531065941, \"fuq_Latn_score\": 0.029525646939873695, \"fuf_Latn_score\": 0.016565542668104172, \"fub_Latn_score\": 0.01053404901176691}","num_words":277,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.776,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fe'aaru wadi nyande salaasa ha yola sabbitit asar yonki yimbe e jawle baawo motawal fere teti dirbi Keke Napep duddi ha dow gada wurtugo wura yaha hedi Jamia Modibbo Adama.\nTawaabe ha wakkati fe'aaru man miyi taadibe on sabbitin fe'aaru man bawo be ardini lanyowo motawal fere nga don rondi demitirle sali hokkugo be cede.\nMalam Umar Shehu wii odon der yimbe be sottini Buski ha nakkure man faago nyawdirdu Sipcialist. ha yiugo maako Taadibe donno ardini lanyowo mota man gam odo rondi marori bedon numa marori kodaari o rondi kam on fofodu sooyuki yonki dube e ma jawle.\nAmma, wala maarori kodaari ha nder mota man, dum ndemeterle ndi lesdi ndi on bedo takkamin ngam mi sali hokkugo be cekkon ha kwagol on. Lanyowo man wii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/koode.net\/yimbe-ko-yahanta-nogas-20-sooyi-yonki-mum-ha-yola-baawo-taadibe-ardani-lanyowa-mota-fere\/","date":"2021-01-27T04:00:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704820894.84\/warc\/CC-MAIN-20210127024104-20210127054104-00589.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999542594,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995425939559937}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.031,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu annde kiimiyaaku enanta fasashaaji nder Lesdi Naajeeriya, Dr. Ogbonnaya Onu wi haandi Lesde Africa besda lornuki hakkiilo dow ko laarani barkaaji Lesdi ngan botirki beeman.\nMinistaajo on suuditi bana ka'a wakkati be shaanu mbiditi kawte Lesde Africa yaaranimo ngilla haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya. (AU-STRC) Professor Mohammed Belhocine, on ardi yaariibe ngillakan.\nOnu besdi ka bee wiiki Lesde hebiide jahargal yeeso do fu hebi on ngam sanadu rufa yonta hedi laabi annde kiimiyaaku.\nKadima O sawri be Lesde Africa wangina dabareeji kewdi no naftorta barkaaji mabee hedi shaanu luumooku.\nDr. Onu wi fakat toni haa Lesde Africa hooran hakkiilo faaki barkaaji Lesdi heban bosesel wanginki golle yaaki ummaatoore ko ustata talakaaku.\nO eptani yaaraniibe mo ngilla dow yebre wonnde nder hukuumawa maako hawtan koppi bee mabbe ngam be gollida ko waddata jahargal yeeso hakkunde mabbe.\nHooreejo waddiibe ngilla kan (AU-STRC), Professor Mohammed Belhocine wi be waddi ngillakan musamman ngam kawtal koppi hakkunde hukuumaaji 'e botrki hakkunde mabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/08\/ministoojo-tefi-naftirki-barkaaji-lesdi-nohaandi\/","date":"2022-10-01T11:25:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00302.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991963506,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991963505744934}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗum tijjaa ko hakkunde 29 mars e 9 abriil 2018, laana weeyo leydi Siin (Tiangong-1) ina foti yande e leydi men hee. Ko ɗuum woni ko Nokku Orop toppitiiɗo geɗe weeyo (ESA) habri ñalnde 6 marse 2018. Ina waawi ka jipporoo hedde Espaañ, Faryse, Purtugaal ekn) kono woto paayee. Hay dara siiraani heen, sibu won geɗe keewɗe ɗe kiisaaka e ɓeto hee, yanti heen, alaa mo ɗum jogori gaañde e leydi hee. Waɗi noon, so ka arii haa ka naatii e weeyo leydi ngoo, ka huɓɓat haa ka rowyta, hay so woodii ko yettii heen leydi, ɓuri sikkaneede ko yande e ndiyam (ko ɓuri tataɓe ɗiɗi leydi ndii ko diƴƴe). Sikkannde (probabilité) manaango yana e neɗɗo ina sowoo laabi miliyoŋaaji sappo sikkannde heletinnde makka yana e neɗɗo. Ɗum noon, woto mo ɗum bonni ɗoyngol mum.\nLaana kaa werlanoo ko e lewru marse 2011, ko toon tan ka fotnoo heddaade a ka yirloo leydi men ndii, sahaa e sahaa fof wiɗtooɓe ina lomlomtondira toon. Kono ginol makka ɓoccitiima annduɓe Siin ɓee gila 2015, nde ɓe cakkitii fiytaade ka haa ka rewta jirlorgol makka.\nTesko : ina wayi no laana kaa yanii e leydi ñalnde altine 2 abriil 2018 saraaji wuddu geec pasifiijo, ɗo woɗɗaani \"point Némo\" woni nokku geec (gonɗo e ndiyam) ɓurɗo wuɗɗude njoorndi.\nRenndini ɗum ko Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/06\/10\/laana-weeyo-leydi-siin-ina-jogori-yande-e-leydi\/","date":"2019-04-26T13:51:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578806528.96\/warc\/CC-MAIN-20190426133444-20190426155444-00519.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5558099151,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5558099150657654, \"fuf_Latn_score\": 0.2661658823490143, \"fuh_Latn_score\": 0.11689391732215881, \"ffm_Latn_score\": 0.0591336153447628}","num_words":210,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.575,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E maayirɗe 2014, huɗo alaa, hulaama, uujo waɗii. Ko njiy-mi e ccaaɗngol biyeteengol Gorgol danewol, tuggude ɗo yuppata e maati, fa'ti fuɗnaange, nano e ñaamo maggol fof hikka toɓaaka. Seeɗa toɓnooɗo heen oo haarnataano jawdi saka waɗa ñoomre. To gese jeeri jabbaaka, waalo ne ilaano saka jabbee. Ko faayre mawnde ! Ko ɗum saabii gila e lewru noowammbar 2014 jawdi ndii fuɗɗii uujde fa'de worgo.\nƊoo e Jeybaaba Wuro Dooro ko teskuya laaɓɗo min ceedii e eggirlooji jom nduroori en ina uuji. Sabu tuggude e Magaama haa yettii Jinkeere ina ɓeta 40km njuuteendi ko waalo remetenoongo, nde eggirlooji ngartata tawi waalo ngoo jabbaama, etee tufle taƴtirɗe iwruɗe rewo fa'de worgo ko nay (4) :\nMagaama e mbargu e Wuro Dooro e Jinkeere. Ko ɗuum waɗi haa min ceedii ngoo uujo jawdi nduroori e gelooɗi e pucci e bamɗi. Tuggude peeral fajiri haa futuro ko ɗii lummbii eɗina njaha, goɗɗi nani, ɗiya nana ngara ! Aɗi tiindii bannge worgo to Gidimaka haa daande maayo. Etee ndiiɗoo jawdi e heewde ko hono mayri ndi tawi gaay. Nduroori ɓeydiima heewde e fawondirde etee ko duretee koo ɓeydotaako, ɗuum so yantondirii e jaangol dabbunde e keenebbe ceeɗu ene kuufi yolnde lebbi jeegom tawa toɓo araani ko boomaare mawnde rewata heen so sakkanaaka feere.\nSabu faayre waɗii, amin kuccitina eeraango fa'de e gardiiɗo leydi ndii e terɗe laamu nguu fof nde faabortoo en nguura yimɓe e nguura jawdi.\nEɗen ñaagii nde laamu addanta en paabi njeeygu nguura jawdi hono no paabi nguura yimɓe EMEL, njeeygu beeɓɗo, yoɓi heɓa.\nYo Alla waɗan en jam. Yo Alla rokku en yiyde jam e nande jam.\nMuusaa Mammadu Bah lollirɗo Coftuɗo Bah to Jeybaaba wuro Dooro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/03\/08\/dowri-%C9%97o-dogee-wa%C9%97ii-%C9%97o-huccaa-alaa\/","date":"2019-08-25T14:42:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027330233.1\/warc\/CC-MAIN-20190825130849-20190825152849-00426.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8570938706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.857093870639801, \"fuf_Latn_score\": 0.0482051819562912, \"ffm_Latn_score\": 0.03557462990283966, \"fuh_Latn_score\": 0.03311356157064438, \"fuq_Latn_score\": 0.024900509044528008}","num_words":271,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eey leɗki ko e ɗaɗi nguurndam jeyaa, nde wonnoo leɗki wuurata ko e keccol, keccol fof noon ko iwdi ndiyam.\nleɗki na adda toɓo na reena keccol, leɗki na reena leydi haɗa ɗum berkaade, leɗki na fooɗa ndiyam.\nWuurtin'de ladde noon yo fuɗɗore e reen'de leɗɗe dariiɗe ɗe tawo, hay leɗɗe joorɗe ɗe potaani itteede haa laaɓa, nde tawnoo leɗki so yoorii ne saraaji fooɓre mum heewaani tiiɗde, kadi maa henndu weɗ leydi hagga heen so toɓii fuɗa huɗo fuɗtora leɗɗe goɗɗe.\nNde tawnoo aawdi gasataa e leydi, ko leydi wayloto wonta leydi ndi fuɗotaako hay dara.\nKala caɗe keɓaaɗe e rafi taariindi ko ngoƳa hoyre am – hoyre am ( enteree personel ) addani en ɗum.\nKo yimɓe 4 mbonni kala ko bonnaa e ladde, ɓeen yimɓe 4 heen 3 ina nganndaa, 4Ɓ o anndaaka.\nƁeen yimɓe 3 :\nGayno.\nDemo.\nTeeno jeeyo.\n4Ɓ o cumoowo ladde, oon ina waawi won'de baaňo daddo, ina waawi won'de kadi jahoowo ngoƳa ngoɗka tan, ɓee ɗoo 4 ko kanum en mbonni ladde nde ngam ngoƳa hoyre mum kaalanooka jooni ka.\nGayno o alaa miio e janngo ko hannde tan, ko jooni jooni tan.\nWonan'de annduɓe ladde hakkunde dummbude e foogde e duugaade leɗɗe, tee leɗki wonaa no huɗo ni , wonaa fuɗii hikka tan mawnii hikka, wonaa feƳƳaama hikka tan wiltitii hikka.\nDemo oo ne faltotaako ɗo lewata ňiiɓa e wero wooto, ɗo o lewi o remi laawi 2-3 fof o sosta o abbitoo e leydi kesiri o wara ɗeen leɗɗe kadi, kala ɗo wonnoo weendu e ɗo wonnoo baarol e ɗo wonnoo caltol, demo na heewi waɗtude heen yiytere mum, so lewaani hikka lewa mo wuuri, ko ɗuum waɗi ladde nde serwi dame henndu udditii rego-rego ceene ceɗiiɗe ubbi bere e beeli maaytini caalli degli luge luggitnooɗo.\nTeeno jeeyo oo ne woƳaaka so wonaa daňal hoyre mum, soppi feciti joorɗe haa ngasi yaaɓani kecce ina doda na yoorna.\nBaaňo o noon kam ne furtinat ladde sukkunde mbele yiya ko waaňata ko.\nƊuum woni duppude huɗo gila yoordaani , kono noon weddere anndaa haaɗ ɗoon walla too.\nSumooɓe ladde noon woni kamɓe limtaaɓe ɗoo ɓe fof e kala jahoowo hakkunde wuro e wuro e daňoowo ngoƳa e ladde nde tawa ko kuutortooɗo jayngol, ko wayi no jumooɓe ňaaki ( ittooɓe njuumri ) e goƳe goɗɗe ɗe ngastaa e renndo.\nKo ɗum ɗoo e denndaangal nguurndam hoyre am -hoyre am addani en waasde leɗɗe men e nder ladde men, haa wonti eɗen etoo tagtaade ladde e taariindi gure men.\nKono noon ɗum weeɓataa nde tawnoo leydi na yaajiri neɗɗo.\nƁuri waɗɗaade e men ko reen'de leɗɗe ɗe Allah tagani en ɗe , nde tawnoo leydi fof ko e leɗɗe mum e kuɗi mum ko aldaa e anndeede ko waɗi mum.\nEey kono noon haa jooni ngaawen leɗɗe ndeenen.\nHay hunoko noon reen'de ňiiƳe jibidinaaɗe ɗe ɓuri wiyde na Ƴakkira poosaaɗe.\nGure ɗe yo ndaro mbaasa fadde e laamu tan, kono kadi laamu ne woto woppidɓe heen tan, hay leɗɗe takkiiɗe wuro ina moƳƳi mbaɗanee bere so ndiyam arii waawa saggude heen hay so baalɗe 2, ɗuum na rokka leɗki ki haarde ndiyam waawa wiltude e jibin'de e ɓooyde wuurde.\nE yahde e karaaje ɗe ina waɗa gammbi leydi ko ina tolnoo e 1km tawa ko gammbol palingol ɗo henndu ɓuri waawde ardude, ɗuum so saraama e ladde haa heewii faddoto leydi nduf-ndufolndi ndi so toɓo arii jagga keccol fuɗa huɗo e leɗɗe, ladde nde wuurta.\nCiftoren haala Allah ina heewi ɗo toɗɗii joom hakkillaaji en, joom hakkillaaji en ɓe noon alaa ɓe heertinaa tan.\nƊuum noon kooloɗen hakkillaaji men ɗi mbaɗen ko e ɓeen njeyaɗen, mbele hakkillaaji men ina ngoowtondira e pewje moƳƳe newiiɗe jibinanooje aduna o ngartam labaɗam.\nNgoowen wuurde e pellite men e pewje men, mbele nguuren nguurndam neɗɗo goowɗo wuurde e doole mun, nde tawnoo oon welata ɗum tan ko ko ligganii hoyre mum.\nƊuum noon gure men renndo men leyɗe men yo denndu nguura e pewje e pellite men.\nKala ko eɗen pecca ittanen heen janngo geɗal mum, kala daňɗo ngoƳa ( haajuu ) e leɗki heddana heen goɗɗo , heddana heen janngo.\nKuɗol Idrissa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/08\/08\/nalaande-le%C9%97%C9%97e-to%C9%97%C9%97aande-e-kala-hitaande\/","date":"2020-11-27T16:35:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141193856.40\/warc\/CC-MAIN-20201127161801-20201127191801-00229.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4169440567,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41694405674934387, \"fuh_Latn_score\": 0.3912905752658844, \"ffm_Latn_score\": 0.15585501492023468, \"fuf_Latn_score\": 0.029077667742967606}","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde Fedde Leyɗe Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngijorii mo huutoraade doole so tawii o jaɓaani woppude laamu e jokkere enɗam, Looran Bagboo woni ko wullude ina takka Farayse e Amerik yiylaade fewjande ɗum. E wiyde makko leyɗe ɗiɗi ɗe ina mbaɗa doole mum en no potnoo mbaawnoraaji e dow hooreeɓe leyɗe Afrik, haa arti noon e ɓe CEDEAO ɓe, e ɓe Dental Afrik ɓe, ngam joɗɗinde Alasan Watara e dow jappeere laamu to Koddiwaar.\nCaggal bappi e jamfaaji e fiiltomooltooji, koddiwaar yuɓɓinii woote gardagol leydi ñalnde 31 oktoobar 2010. Huunde bettunde yimɓe fof, woote ɗe mbaɗii e deeƴre, hay mbuubu ɗojjaani. Hewɓe njaakorinoo ko caggal ɗuum, maa daawal ɗiɗmal ngal ɓennu tawi alaa caɗeele. Haa teeŋti noon kadi, so weetii aɓe ndawra woote, Bagboo e Watara, yahdunooɓe daawal ɗiɗmal ɓe, ndikkondirii to tele, yeewtere maɓɓe waɗii faayiida, sibu ko e kormondiral, tee ɓe mbattini ko gooto e maɓɓe eerii yimɓe mum, nde kuccanta woote e nder deeƴre.\nHannde, eɗen mbaawi wiyde wonde woote potnooɗe yaltinde Koddiwaar e iiñcuru duumiindu ko ina wona duuɓi sappo, ɓeydi ko jiiɓru: heen bannge Alasan Watara, mo Goomu Kalfinaangu Woote hokki poolgu, oya bannge ko Looran Bagboo, mo Diiso Doosɗe rokki poolgu caggal nde niilni woote departamaaji jeenay, departemaaji keedɗi rewo, gonnooɗi e Njiimaandi « Doole Kese », woni doole rebel en, ɓe ardii ɗum en Giyoom Soroo.\nAduna oo fof noon, gila e Fedde Ngenndiije Dentuɗe e juɓɓule mum, ƴaaŋan maa leyɗe mawɗe, ko wayi no Farayse, Amerik haa yettii Dental Afrik e CEDEAO, yimɓe keptini ko Alasan Watara. Hay nder leydi ndi, doolal cemmbolinngal, biyeteengal Forces Nouvelles en ngondi ko e Alasan Watara, nomɗo Giyoom Sooro gardiiɗo hilifaaɓe laamu mum. Hannde, Bagboo ina teeli no feewi, sibu o nattii hay waawde yaltinde kaalis e banke BCEAO, ko Alasan tan rokkaa kaan mbaawka. Hannde, alaa ko dooki Bagboo so wonaa koyeera, nde tawnoo CEDEAO jeertinii mo, so o woppaani laamu, ko ko huutortoo doole ngam ittude mo ɗoon.\nKoddowaar ko leydi ngoondi e hirnaange Afrik. Wertallo mayri ko 322 462 km2. Heedi ndi bannge rewo ko Mali e Burkinaa Faso, bannge hirnaange ko Liberiyaa e Gine, bannge fuɗnaange ko Ganaa, bannge worgo ko geec Atlantik. Limoore yimɓe mayri ina millee e miliyoŋaajo 20 e feccere neɗɗo. Laamorgo mayri wiyetee ko Yamusokoro, kono ko ɓuri fayodinde e golle faggudu ko Abijaa. Ɗemngal gollorteengal toon ko Farayse, kaalis mayri ko seefaa (CFA).\nNdi fuɗɗii naatde njiimaandi Farayse ko e hitaande 1843, ndi heɓi jeytaare mayri ñalnde 7 ut 1960. Idii ardaade ndi ko Felikse Hufet Buwaañi.\nFaggudu mayri ɓuri yowitaade ko e kafe e kakawoo. Koddiwaar ko leydi mbelndi wonnoo e nguurndam Hufet. Kono caggal nde oon saŋkii ehitaande 1993, jiiɓru bonndu joli e leydi he.\nGootgol Doosɗe leydi kese e toɗɗagol Loran Bagboo e gardagol leydi ndi, ngaddanaani jam dañeede. Jiiɓru politik e wolde njoli e leydi he ñalnde 19 settaambar 2002. Caggal nanondire deeƴre keewɗe leydi ndi naatani daawal kesal ñalnde 4 marse 2007 tuugingal e nanondiral Wagadugu.\nE oktoobar 1995, Hanri Konan Bejjee hawi e woote gardagol leydi ndi, woote ɗe luulngo ngo geddunoo. Kono caɗeele leydi ko e makko puɗɗii, sibu ko kanko addi ko wiyetee « Iwaaritee » ko (Koddiwaaraagal) woni jogaade iwdi Koddiwaar. Huunde joopiinde arɓe. Ko ngoon miijo huutoraa ngam haɗde Alasan Watara wonde kanndidaa e woote gardagol leydi, sibu won wiyɓe ko o garɗo, wonaa ɗoon o jeyaa e lasli. Porlugol jawdi laamu, urɓugol luure hakkunde leƴƴi e dummbugol luulndiiɓe njuuti e jiiɓru ngaddanndu koninkooɓe follude laamu Bejjee e desammbar 1999. Ɓeen ngardininnoo ko biyeteeɗo Rebeer Geyi. Bejjee dogi, mooloyii Farayse. Kono nguuɗoo laamu koninkooɓe waawaani addude deeƴre e leydi he. Ngu waylii Doosɗe leydi ndi, ngu yuɓɓini woote gardagol leydi e lewru oktoobar 2000, kono Ñaawirde Toownde leydi ndi salii Alasan Watara e Bejjee kala njeyee e kanndidaaji he. Ko Robeer Geyi fooli e ɗeen woote. Kono ko seppooji e mbeddaaji ndiiwi mo e laamu. Caggal ɗuum terɗe FPI e RDR pelɓondiri pelɓondire muusɗe haa waɗi maayɓe heewɓe. Ñaawirde Toownde nde ñaawi wonde ko Bagboo fooli e woote ɗe. Bagboo yuɓɓini pottital beldital ngenndi, toɗɗii guwarnama ngootaagu ngenndi. Ñalnde 19 settaambar soldateeɓe murtuɓe (rebel en) etii nanngude Abijaa e Buwaake e Korogo. Ɓe korii heɓde Abijaa kono ɓe nanngi gure ɗiɗi ɗeya e goɗɗe hakkunde leydi ndi e rewo mum.\nRobeer Geyi waraa warngo muusngo, Murto ngo idii innireede ko MPCI e MJP e MPIGO caggal ɗuum ngo renti e innde Forces Nouvelles (Doole Kese). Ngo heɓii heɓtude ko ina ɓura feccere Koddiwaar (fotde 60%), leydi ndi feccii e pecce ɗiɗi : worgo heddiingo e njiimaandi konu ngaadoraangu leydi ndi, e rewo leydi ndi wonngo e njiimaandi konu Doole Kese.\nÑalnde 17 oktoobar 2003 maslahaa dañaa to Lome, wiyaa ko idii fof yo ɓe ndartin hare. 10000 soldaat Fedde Ngenndiije Dentuɗe (kaskeeji bulo) tawi heen 4600 ko soldeteeɓe Farayse anndiraaɓe Licorne ɓilii hakkunde konuuji ɗiɗi kaɓooji ɗi. Tuggi 15 haa 23 saawiyee 2003 batu maslahaa jooɗii to wuro ina wiyee Markusi (Marcoussis) to Farayse. Nanondiral dañaa heen ganndiraangal nanondiral Markusi : cosgol guwarnama beldital ngenndi e lelnugol tuugnorgal woote laaɓtuɗe, ndenndingol konuuji ɗi e keɓtugol njogitaaje, ñawndugol geɗe toɗɗiiɗe doosɗe kanndidaagal e woote gardagol leydi kam e ngonka tumarankooɓe. Goomu rewindo toɗɗaa tawi ardii ɗum Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Ciynugol ngalɗoo nanondiral saɗtii no feewi, sibu ngo halfinaama guwarnamaaji tati : guwarnama Seydu Jaara, guwarnama Charles Konan Banny e guwarnama Guillaume Soro toɗɗaaɗo mawɗo hilifaaɓe caggal nanondiral Wagadudu e dow maslahaa Belees Kompaawore. E nder oon guwarnama Doole Kese keɓi hilifaaɓe 8, lannda Bagbo hono FPI heɓi hiifaaɓe 8, hiifaaɓe 17 heddiiɓe peccaa pelle politik keddiiɗe ɗe.\nGaa gaa golle gaadoraaɗe, guwarnama o ina halfinaa yuɓɓinde kaaldigal ngam yaltinde leydi ndi e caɗeele, haa arti noon e keɓtugol njogitaaje e cosgol konu ngootiɗngu, kam e cosgol nokku Ngenndiiwo teskagol jeyaaɓe e leydi he kam e wootooɓe, kam e cosgol Goomu Woote Jaambureewu (juɓɓingol woote).\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/12\/27\/koddiwaar-hooree%C9%93e-leydi-%C9%97i%C9%97o\/","date":"2021-04-12T21:23:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038069267.22\/warc\/CC-MAIN-20210412210312-20210413000312-00398.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8067045808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.806704580783844, \"fuf_Latn_score\": 0.09225638955831528, \"ffm_Latn_score\": 0.0649665892124176, \"fuh_Latn_score\": 0.03226485848426819}","num_words":942,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.758,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbele ko rewam geddere jannginooɓe duɗe jaŋde hakkundeere, nde nganndu-ɗaa haa jooni ena jokki woni sabaabu mum walla ko hujja goɗɗo mo jokkondiraani e dillere adannde ndee?\nHannde, dewo (alet), ñalluɗo 18 lewru jolal (noowammbar) 2012, sukaaɓe rewɓe e worɓe, almuɓɓe janngatnooɓe hitaande adannde e ɗiɗaɓere to duɗal ngal ɓe mbiyata kolees Marbad (collège de Marbad), seppii e damal gollordu mawɗo falnde El Miina (prefecture d'El-mina) ngam wullitaade caɗeele e rewam ŋakkere jannginooɓe nde ɓe ngondi gila nde duɗe ɗee ngudditaa. Haa hannde, e no mbiyri, kamɓe sukaaɓe ɓee, wonde won e jannginooɓe ɓe ɓe njiyaani tawo ko wayi no jannginooɓe hiisa, ganndal-leydi e daartol. Ko ɗoon poliseeji ngari ngitti ɓe ɗoon.\nƊum dey ko huunde nde woowanooka yiyeede e almuɓɓe janngirɗi tokoosi jahrooji e ooɗoo tolno. Heewnoo ko jinnaaɓe ndadoo, ndaroo, mbaɗta semmbeeji mum en fof e jaŋde ɓesnguuji mum en, ndonka ɗi haa jarana ɗum en boylude ɗi sabu aannde caggal nde waajuuji; kareeli e mbelnaaji ndonkani. E ooɗoo subaka hannde yiyaama ko luulndii ɗum, so sukaaɓe, ɓe keɓaani woon humpito tawo, daraade e yeeso mawɗo falnde ngam naamndaade hakkeeji mmumen.\nGelongal Fuuta, lollirɗo Njaay Saydu Aamadu\nNatal : sanɗaaji Rifiske (Senegaal)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/11\/18\/mettere-almud%C9%93e-kolees-marbad-el-miina\/","date":"2021-10-25T17:11:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587719.64\/warc\/CC-MAIN-20211025154225-20211025184225-00364.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.666051209,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6660512089729309, \"ffm_Latn_score\": 0.2541145384311676, \"fuh_Latn_score\": 0.0502067394554615, \"fuq_Latn_score\": 0.01701933518052101, \"fuf_Latn_score\": 0.01163824275135994}","num_words":191,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holno almuuɓɓe ɓen nguurdi e saanga guurti?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nNialawma hande o min jewtata ko yowiti e saanga guurti. Jewtidiiɗo men e Ko mbiiɗon wiyete ko Sileye Gorbal Sy. Kanko woni ardiiɗo Kawtal pelle dillooɓe e jangde tuubaako no wiye Coalition Nationale Education pour Tous. O ari e yewtere nde ngam haalande hettiiɓe ko mbiiɗon daawol guurti et nder leydi Senegaal haani et yoga et leyɗeele nde. holno jangoowo foti waade et oɗoo saha ? Mbela yontaani et sahaa Guurti sembinde heblo sukaabe ɓeen mbela hakkilaaji ɗii eno pertana jangde so duɗe ɗen nguditii ? Kono adii dun en njahat haa to Mali njokondiren et djooɗaniiɗo enn ton Abdoulaye Diko. Ndjoofniren e totude kongol gooto et sukaaɓe naalankoobe Senegal baɗɗo ndjiluudji kewɗe et nder Afrique haa teeŋti non e leydi Cameroun, Afrique du Sud et Libye.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190907-holno-almuu-e-nguurdi-e-saanga-guurti","date":"2021-10-15T19:53:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323583083.92\/warc\/CC-MAIN-20211015192439-20211015222439-00364.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9066265225,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9066265225410461, \"ffm_Latn_score\": 0.058480147272348404, \"fuh_Latn_score\": 0.020555321127176285, \"fuf_Latn_score\": 0.013431955128908157}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.883,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal, Ɗemɗe Ngenndiije Naatnaama to Suudu BatirduNgendi\nTuggude ñalnde 2 Bowte\/ Decembre 2014, lomtiiɓe renndo ngoo to Batirde Ngenndi ɓe (les députés a L'Assemblée National) ene mbaawi haalde he ɗemɗe mum neeniyeeje so ene mbaɗa diskuuruuji mum en, huunde nde, e ko ɓenni, heertinanoo tan ko he ɗemngal Farayse. Kuule kese ɗee newnanii haalooɓe ɗee ɗoo ɗemɗe ngendiije ɗe payɗen limtude, woni Pulaar, Seereraare, Joolaare, Jolfe, Soninkoore e Manndiŋkoore, waawde huwtoraade ɗum en he nder jeewte batirdu ndu tawa heddiiɓe ɓee ne ene mbaawa heɗaade joom mum tawa kanun en nanata ɗum ko he ɗemɗe mum neeniyeeje rewrude he nantingol.\nNgool baylagol noon gasi laataade ko he keɓgol suudu nduu kaɓirɗe kese ɗe Union Européennerokki leydi Senegaal. Wiyaama njaru ɗeen kaɓirde dariima he 300 Million CFA (450.000 euros).\nWoni sabaabu ƴettugol ndeen feere hesere ko taweede heewɓe e suɓaaɓe ɓe (les élus), ngonaa ɗigginɓe ɗemngal Farayse. He nder 150 lomtiiɓe 64 e mum en ko rewɓe kadi nanataa ɗemngal Farayse.\nHooreejo Suudu Batirdu Ngendi ndu o, hono Mustafaa Ñes holitii wonnde ɗereeji (documents) ɗii maa jokku winndeede he ɗemngal Farayse. Kono o hollitii kadi ɗemngal farayse ngal wonaa keertoraangal he dow ɗemɗe ngenndiije ɗe, ɗe ko kanum en ngoni ngooroondi pinal leydi ndi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/07\/28\/senegaal-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije-naatnaama-to-suudu-batirdungendi\/","date":"2022-05-17T21:55:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00083.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7886056304,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7886056303977966, \"fuh_Latn_score\": 0.14032816886901855, \"ffm_Latn_score\": 0.04612227901816368, \"fuf_Latn_score\": 0.022662702947854996}","num_words":197,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.673,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Siftorde Dr Sonja Fagerberg-Diallo\nÑalnde 5 Mbooy (Mars\/March) 2008, pulaar waasii gooto e yiɗɓe mum. Korsinnooɗo pinal Fulɓe, rokki nguurndam mum fof ngam ƴellitaare ɗemngal pulaar. Ganndunooɗo ɗemngal wuurnata ɗum ko haaleede kono alɗinta ɗemngal, ɓeyda yaajnude pinal joom mum en, ko winndeede. Doktoor Sonja (Soña) Fagerberg-Diallo, sabu kanko njiɗɗen haalde, yarlitinanoomo nguurndam fof ngam janngude e jannginde Pulaar; o wiɗti o winndi o muuli defte Pulaar.\nDoktoor Sonja Fagerberg-Diallo (1951- 2008), ko kanum sosi Associates in Research and Education for Development (ARED). O yalti ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde ngal Minnesota.; o yahrunoo ko jaŋde Afriknaaje (ko toɗɗi pine e neɗɗaagal Afrik). E hitaande 1982 o heɓi doktoraa makko e ɗemɗiyankaagal-tawa tuugnii ko ɗemɗe Afriknaaje- to Jaaɓihaaɗtirde Wiskonsan (University of Wisconsan, Madison).\nSonja wuuri e nder Senegaal ko ene ɓura duuɓi 30, kadi o anndiranoo ko golle makko jowitiiɗe e binndugol e muulgol defte pulaar. Eɗen nganndi o mo jeyaa e yimɓe fuɗɗuɓe ɗum tawa ko e mbaydi fanniyankaagal. Ɗuum noon eɗen nganndi ko pellital, yarlitaare e wonndude e yiɗde mawnde tan waawi waɗnude ɗum neɗɗo. Nde tawnoo meccal ngal suwaano ƴellitaade, ndeke noon joom maggagal waawaano loritaade heen ngam wuurnude hooree mum saka noon alɗude heen.\nGiɗli hakkunde Dr Sonja e ɗemngal Pulaar fuɗɗii ko 1974 nde o woni almuudo o mo waɗa doktoraa makko e ɗemɗe Afriknaaje e coñce mum en. E ngaan saanga o wuuri e nder Senegal duuɓi jeegom (6) o mo golla e deftere makko timminirde jaŋde (dissertation) nde tiitoonde mum wonnoo ko: Syntatic Expension in Text: Beyond Subject-Verb-Object in the Pulaar Language.\nE 1985 kanko e musiɗɓe makko ɗiɗo ɗemɗiyankeeɓe, Fari Silaat Kah e Prof. Mammadu Njaay, ɓe denti, ɓe tafi fedde ene wiyee: Goomu Winndiyankeeɓe e Ɗemɗe Ngenndiije, (Groupe d'Initiative pour la Promotion du Livre en Langues Nationales-GIPLLN- e ɗemngal Farayse). E ngaan saanga hay gooto e maɓɓe alaano humpito walla karallagal e ko fayti e muulngo defte, kono ɓe pelliti muulde deftere Yero Dooro Jallo, \" Ndikkiri Joom Moolo\". E 1990 Sonja sosi ARED wonndude e fayndaare muulde defte kese ngam waɗde jaribooji e ko fayti e jaŋde mawɓe, kadi e heblude jannginooɓe ɓe ene kuwtoroo ɗee ɗoon defte. Gila ARED sosaa e 1990 haa hannde ɓe muuli ko ene ɓura 150 tiitoonde e ɗemngal Pulaar.\nDr Sonja Fagarberg maayi ko ñalnde 5 lewru Mbooy 2008 to saare Seattle, Washington. USA.\nHayso tawii ɓanndu makko wirniima gite men, o wirnotaako e ɓerɗe men. Pulaagu e winndere Fulɓe njejjittaa o banndiraaɗo dewbo jibinaaɗo Ameriknaajo kono fodoore waɗi ɗum ngeɗu Fulɓe. Golle makko e nder men ko guurɗe ɗe maaytataa, majjata, kala yonta garɗo ko en daartooɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/15\/673\/","date":"2023-02-07T11:47:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00646.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8630570173,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.863057017326355, \"fuh_Latn_score\": 0.06133980676531792, \"fuf_Latn_score\": 0.043472226709127426, \"ffm_Latn_score\": 0.0266792681068182}","num_words":417,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.742,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fotde 12 ammbilaas rokkiraama e ñalawma hannde to cuuɗi men Maatam. E ñalawma 15 07 2017 ammbilaasuuji 12 ndokkiraama e tawtoreede guwernoor mo diiwaan Maatam. Gure teskaaɗe keɓgol mumen ammbilaasuuji ko Wurosoogi, Mbam e nder falnde Raneeru kadi nde wonnoo ko e nokkuuji joñiiɗi e nder ferlo, Raneeru, Boynaaji, Horndolde, Ganngel Seek Muusaa, Seeno Paalel, Ciloñ, Siñtu Bamamɓe, Ndenndoori, Aañam e Siñtu Garba E gardogol guwernoor diiwaan o Umar Mammadu Balde e denndaangal ardiiɓe nokkuuji cafrirɗi e diiwaan o.Kaŋko guwernoor Umar Mammadu Balde yo yettaama no feewi sabu darnde makko e faamde kadi ko kaŋko jooɗanii laamu ngu e diiwaan o. Kala fannu ina daranii diiwaan Maatam, ndema, awo, nagynaaka, fitiram gollaagu\nhaa teeŋti to bannge cellal.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/diiwaan-maatam-12-ammbilaas-ndokkiraama-toon\/","date":"2017-09-26T12:53:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818695726.80\/warc\/CC-MAIN-20170926122822-20170926142822-00322.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8790686727,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8790686726570129, \"fuq_Latn_score\": 0.04726729542016983, \"fub_Latn_score\": 0.028347985818982124, \"fuf_Latn_score\": 0.018762068822979927}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.804,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"SANKARA Sankara sankaaki, o wirni soko o majjaani, leydi wuuf soko mođaani. Aadi o timmini\ni o jamfaaki cahondindo o maayii o saalitaani aayaawo taarik mooftii ubbaani. Gorko pullo dimo min ngaskinii, Berde amen o hođii o eggaani miijooji amen o lakkitii laabi o yeeynii. Ndimaagu amen min cooynii min ngabbii. Sankara wirniima kono sankaaki leydi wuuf soko moɗaani hoodere ngenndi. Sankara duubi e lebbi min ngoyii kono haa jooni gonɗi ciimtaani. Geno tiđno yurmo yaafo Sankara. Gorko pullo to Burkina min kalfiniima. Gaay, ayaawo Ganni weltaniima Sankara.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/14\/thomas-sankara\/","date":"2020-07-10T09:47:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655906934.51\/warc\/CC-MAIN-20200710082212-20200710112212-00080.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8111698031,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8111698031425476, \"fuf_Latn_score\": 0.08517035096883774, \"ffm_Latn_score\": 0.07789502292871475}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde yewtere men ngondi e Hon. Abdulkadir Wahu. Joginooɗo jooɗorgal ardantoɗo (Member house of Assembly darazo leydi Bauchi State Nigeria. O waɗi Noddol no Fulɓe watta (waɗata) ngam heeɓa bote nguurɗam. O wii Fulɓe umme jannge nden jogooɗen Aadi men. Nden jogooɗen ɗemngal men. O golle e Golle e golliɗɗe feere feere. Nden o wii Fulɓe naaten Dawrugol (Politicals) ngam ɗum yaada e men kala ko waɗete fof (Fuu). E tommorde e wii o salminii-on onon fof (Fuu) men Fulɓe Aduna.FULBE MEDIA\nYewtere men nde hannde woni wiyeteende ɗemngal maa manortooɗa. Men ngondi e Alhaji Ahmed Saleh Jarmaajo joginooɗo jooɗorgal Mawɗo Golleɓe (huwooɓe) e ɗo Bauchi State Nigeria. Ngila duuɓi ɗiɗi. O waɗi noddol wiigo daranooɗen Sukaaɓe men jannga nden jogooɗen ɗemngal men no feewi (masin) nden o holli bote ɗemngal ngal. Yaago makko leydi makka Geno (Jowmiraawo) walliriimo ɗemngal maako no feewi (sanne) o holli en fof (Fuu) men Fulɓe en leñol Gootol ɗemngal Gootal. Ndarooɗen mballindiren enen fof men Fulɓe Winndeere. Yeeso ɗo so GENO jaɓii men addanay-on (waddanay-on) wiidiyo (Video) yewtere nden e hollidde amen nde youtube Fulɓe Media incha Allah.\nOn Yettaama Banndiraaɓe Tedduɓe e no hokkirton Fulɓe Media kawtol Hoore.\nAhmded MG\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya Mohammadu Buhari yiidi bee ardiiɓe lice hukuumaaji rento lesdi ndin fuu maɓɓe haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nNder yalɗiriiɓe giidal ngal haa e Ministaajo faddo lesdi Manaur DanAlli, e mawɗo Police'en Ibrahim Idris.\nƊum ɗo tamma Mawɗo Sooja'en Naajeriya, General Gabriel Olanishakin andinan kubaru'en ko wolwaa nder giidal ngal.\nGurin\nSooja'en asama ɓe lesdi Naajeeriya, NAF heɓi ɓesdaari piirooje elto konu kese joyi fahin ɓesdaari ngam sembiɗinki kuuɗe elto sooja'en honirooɓe piirooje nder lesdi ndin.\nNon woɓɓe fukaraaɓe 16 nder maɓɓe e surba'en ɗiɗo woniiɓe nder jangirde elto kuuɗe sooja moodi ɓendini elto lanyol piirooje nder jangirde elto lanyol piirooje nde Kaduna.\nƊo latti aran nder duuɓi 'yattuɗi 30 ko jangirde elto Soja nde lesdi wonde Kaduna heɓi fukaraaɓe maare moodi dow laanyol piirooje fodde ɓe timmina jangirde dow elto kuuɗe soja.\nPiirooje ɗen yebre on nder piirooje elto konu 10 ɗe Naajeeriya soodi iga lesdi Pakistan.\nPiirooje ɗen lattuɗe kese nder cawli maaje ɗe tafiraama bee nauraaji zamanu irin ɗe duuniya fuu naftirta jotta.\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya hiddeekoojo, Professor Yemi Osinbajo andini dow gootal nder laabi sembiɗinki yaake rento nder lesdi ɗi ngomnati ardiiɗo Buhari ardini woni firlutuki kuuɗe Sooja'en lesdi ndin her heɓanki ɓe elto keyngo areeji kuwtinirteeɗi ɗi zamanu e tabutunki ɓe rokkama hakkeeji maɓɓe no handi e nde handi.\nGurin\nCiimaajo lesdi Brazil gonɗo Naajeeriya Amb. Maria Figueiredo holli yidde lesdi Brazil hesere, nde fiɓuki sattina harkaaji luumooku hakkunde kompaniiji lesdi ndin e lesdi Naajeeriya\nFigueiredo, suuɗiti halakaa on haa gallure lagos yaake giidal luumooku hakkunde lesdi Brazil e Naajeeriya ngal taskitaa.\nO wii kompaniiji lesdi Brazil holli yidde nde dogginki harkaaji luumooku nder lesdi Naajeeriya, Luumooku ngu lesɗe ɗen ɗiɗi fuu botoran ngu sane.\nCiimaajo on andini Aagal filooɓe wakkilooɓe kompaniiji filu ceeduɗi 11 yalɗiri giidal nyalaade ngal taskitaa man ngam holluki yidde lesdi Brazil nde dogginki harkaaji luumooku bee lesdi Naajeeriya.\n\"Min ɗo nuɗɗini ɗum wakkati on tan hewti haa Naajeeriya bee Brazil hawtata hoore fahin sembiɗina luumooku botirtengu hakkunde lesɗe ɗen ɗiɗi.\nHukuuma yaasi lesdiiku lesdi Brazil e hukuuma faal yeeso luumooku lesdi Brazil fuu hawti hoore sufti kompaniiji 11 yalɗirɗi mobre ndee.\nMinɗo bukaa kompaniiji lesdi Brazil e ɗi Naajeeriya andindira wowra nden fuɗɗa huwduki naa e wonnuki wakkati, sakkoma bana jotta nde lesɗe Afirka fuu holli yidde huwduki bee kompaniiji lesdi Brazil.\"\nGurin\nKubaruuji iga Afrique Media\nArdiiɗo lesdi hiddeekoojo, Prof. Yemi Osinbajo tefri anniyiiɓe kuuɗe hijju hikka latta ciima'en Naajeeiya holɗinaaɓe, wooɗa gikku'en, yaake jonde maɓɓe nder lesdi cenindu ngam kuuɗe dewal ngal yaariɓe.\nOsibanjo waɗi noddandu ndun on yaake nde waɗananno hijjooɓe artuɓe 'yummuki hikka jawaabu ha Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nProfessor Osinbajo mo ministaajo laamorde lesdi, Malam Muhammad Musa Bello, wakkili haa lamar kan andini, nasaraaku ngu kuuɗe hijju heɓata ɗo yowi on dow tiinare nde gollooɓe ngomnati huuwooɓe nder hukuuma hijju ka lesdi hawtaade e daraare mgomnati.\nO andini dow taskaramji kuuɗe hijju fuɗɗaama naa hande, iga ko ministaajo yaasi lesdiiku pamaro mo lesdi, Malama Khadija Bukar Abba, ardi Aagal wakili'en ngomnati faaki lesdi sawdiyya, haa narridal fiɓidaa hakkunde ngomnati Naajeeriya e hukuumaaji lesdi Sawdiyya dow kuuɗe hijju hikka.\nProf. Osinbajo wangini seyo mum bee baawal ɓaawo ngal lesdi Saudiyya hokkata Naajeeriya, non O mani hukuuma yaasi lesdiiku lesdi Naajeeriya e hukuuma hijju lesdi ndin fuu bee daraare e taskaramji cembiɗɗi ngam heɓuki nasaraaku kuuɗe hijju hikka.\nNon O tefri gollooɓe hukuum,a hijju ka lesdi taa yortina jokke seeto anniyiiɓe kuuɗe hijju hikka fuu hewtinaama lesdi Ceenindi hijji warti boo jam.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/author\/fulbemedia\/page\/2\/","date":"2020-11-24T06:53:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141171126.6\/warc\/CC-MAIN-20201124053841-20201124083841-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9898563027,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9898563027381897}","num_words":770,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Amerik Joe BIDEN noddii e kawral aduyankowal ngam haɓugol nguleeki\nSaakitaama ñannde :\nE ndee yontere feƴƴunde Hooreejo Amerik Joe BIDEN noddituno kawral aduyankowal ngam haɓugol nguleeki e nder adunaaru ndun. E ɓen noddaaɓe, no tawanoo Hinndu UMARU IBRAAHIIM daraniiɗo taariindi. E faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH, himo holla sabaabe ɓeydagol nguleeki e adunaaru ndun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210427-hooreejo-amerik-joe-biden-noddii-e-kawral-aduyankowal-ngam-ha%C9%93ugol-nguleeki","date":"2021-05-19T00:59:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243989874.84\/warc\/CC-MAIN-20210518222121-20210519012121-00356.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9129075408,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9129075407981873, \"fuf_Latn_score\": 0.08244013041257858}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.722,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"(jawtude jiile fantinooɓe )\nHoore haala\nهذه ترجمة كتاب المرتركزات الفكرية لجماعات الغلو إلى لهجة الفولاني، لقراءة النسخة العربية لهذا الكتاب يرجى الضغط هنا المرتكزات الفكرية لجماعات الغلو\nNdee dewtere na e juuɗe jaŋngoowo tedduɗo wonde ɓinnde mbittudi am ndi deental yimɓe teelɓe jeyaaɓe e jomen annde e wiɗotooɓe nder yolnde lewru sebtambre 2015 yaade lewru jeɗɗaɓurdu hitaande 2017 nder innde (huccondirde e fantinooɓe golle diina e haaldude e bonɓe ) nder nano Afriiki e hiirnaange Aasiyaa e soɓɓire.\nGollal oo ummii ko e haŋiiŋa erseseejo. Kañum woni no wiide moƴƴere na woodani kala baŋnge jeyaaɗo e banngeeji gollal ngal, accu ɗuum wo ɗum tilay sariyaŋkeejo naa jikkuujo, nder hisinde yonkiiji ɗi njaraay njuppaay ɗi ƴiiƴameeje mumen ndufetee ñannde fuh nder hiiɗa-hiiɗa golletee ƴuwde e yimɓe fantinooɓe diina gila hiirnaange faa fuɗnaange, e nder hisnude sukaaɓe jokolɓe (sagataaɓe) yuɓɓiiɓe nder jama'aaje fantinooɓe diina e wartirdeɓe faade e laawol pocciingol e ŋeeñal.\nIna himmikam sanne nder ndee hoore haala no mi holla seeɗa ƴuwde e golle ɗee faro nufaale (muuyaaɗe) maɓɓe; e ɗatol maɓɓe, e pergitte ɗe ɓe kawrata heen faro yoga e leppanɗe pa'iije jogiiɗe jokkondiral e haala gollal ngal e faro dewtere.\nhttps:\/\/albayan.ws\/file\/2021\/09\/DAAKAAJI_MIIJO_WONANDE_FANTINOOƁE.pdf","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/albayan.ws\/daakaaji-miijo-wonande-fantinoo%C9%93e\/","date":"2023-06-07T16:07:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224653930.47\/warc\/CC-MAIN-20230607143116-20230607173116-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.59047997,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5904799699783325, \"fuh_Latn_score\": 0.23565854132175446, \"fuf_Latn_score\": 0.10079807788133621, \"fuq_Latn_score\": 0.0315733328461647, \"ffm_Latn_score\": 0.022949807345867157, \"fub_Latn_score\": 0.01821134425699711}","num_words":190,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"19Leydi Burkinaa Fasoo e Mali, neldii konuuji mumen hanki aljumaa 18 ut 2023, laaɗe diwooje keertoriiɗe hare ngam nootaade noddaango Niger. Wallude ndii leydi kala mbaadi hare nde CEDEAO dikkii konuŋkooɓe yandinɓe laamu Mohamed Bazum. Tuugnaade e tele ngenndiijo Niger, offisiyeeji etat major leyɗe tati ɗee hono Burkinaa Fasoo, Mali e Niger njooɗdiima ngam daɗɗude peeje hol no poti dartoraade haɓtoraade konuuji CEDEAO. Niger teeŋtinii musiɗaagal cehilaagal, gonngal hakkunde leyɗe tati ɗee.\nNaatgol ɗii konuuji nder Niger, ari ko e sahaa nde Fedde Fagguduyankoore leyɗe Afrik bannge hirnaange ƴetti pellital neldude konuuji mumen to Niger ngam artirde Mohamed Bazum e laamu.\nSiftinde, hanki aljumaa nelaaɓe fedde ONU ngarii to Niamey ngam dogde koyɗe jam, artirde doosgal leydi ndii kono haa jooni kaaldigal ine njokki haa e aset hannde oo. Ɓeen nelaaɓe ONU ine waɗi nootaniiɗo keeriiɗo koolaaɗo kuuɓal ngam Afrik bannge hirnaange e Sahel. Kono noon alaa woɗɓe jilluɓe heen, wonaa terɗe CEDEO wonaa Dental Afrik,\nTuugnaade e kabaruuji keɓaaɗi, jaagorgal garwaniiwal Niger, ngal konuŋkooɓe toɗɗii jaɓɓiima nelaaɓe ONU ɓee, tawii ine satii mo jaagorgal ndeenka e ndernderiije fof. Batu maɓɓe nguu juutii no feewi, konuŋkooɓe ɓee kollitii mette mumen ko CEDEAO fawi e maɓɓe haɗde ko yowitii e faggudu, rewaani laawol etee yahdaani e neɗɗaagal. Ɓe kollitii yimɓe ONU wonde Basum ine e jam, kono kadi ɓe tuumii caaktirɗe winndereyankooje ɗee, nana cara kabaruuji ɗi ngoodaani ko yowitii e ngonka leydi Niger.\nCiftinen, Union Africaine yahdaani e neldugol konuuji CEDEAO to Niger kadi nelaaɓe ONU ine njokki yeewtidde e konuŋkooɓe ɓee haa e oo ñalawma gonaaɗo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/niiseer-piirooje-hare-konuuji-mali-e-burkinaa-njuuriima-naamey\/?noamp=mobile","date":"2024-02-24T16:11:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474541.96\/warc\/CC-MAIN-20240224144416-20240224174416-00475.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9088485837,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9088485836982727, \"ffm_Latn_score\": 0.046216197311878204, \"fuf_Latn_score\": 0.03636167198419571}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.865,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hugo Chavez, hooreejo leydi Venuzuela, wiyi ina heɓii mahde e nder Muritani isin ciggoowo petroŋ ngam huuɓnude soklaaji mum ko fayti e isaas e gasuwaal, e waɗtude yeeyoyde ɗum to Mali e Niiseer. Ɗum ɗoon noon so woodii wonde ina ɗaminaa maa waɗ ngartam moƴƴam e leydi ndi :\nto bannge ndimaagu mum, to bannge gollingol yimɓe e to bannge coodgu, sibu ina waawi njaru mum ustoo, haa teeŋti noon, so tawii ko petroŋ men ƴoogeteeɗo ɗo o, wayletee e oon isin. O wiyi « ma min mah siggirde e Muritani, ngam waylude denndaangal petroŋ maɓɓe, walla nii min itta mo to Venuzuela min mbayla mo e oon isin ». O fawti heen : « Muritani ina yeñtina fotde 18 000 baril ñalawma kala. Ko sosiyatee gooto nawata ɗum, wayloya ɗum to mi anndaa. Ma min ndokkit petroŋ e nder Muritani, e to Mali, e to Niiseer. Huunde e leyɗe Afrik ina njokkondiri hannde e Venuzuela walla ina njiɗi ɓallitaade Alba (Alliance bolivarienne)\".\nIna gasa tawa ngoo miijo arani mo ko Tiripoli to o yahnoo tawtoroyeede Batu Dental Afrik, ɗo o fotti e Wul Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani. Leydi makko ina foti kadi yuɓɓinde batu hakkunde Afrik e Amerik worgo e maayirɗe lewru settaambar.\nIna wiyee wonde Venuzuela ina yeñtina fotde miliyoŋaaji tati baril e nder ñalawma gooto. Ndii leydi jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe heewde petroŋ. E ndi yeeyaa petroŋ mo waylaaka e «coodgu yiɗande» maayngu e nder leyɗe 17 Amerik hakkundeejo e Karayb (Caraibes), gila 2005.\nBAB\nKaɓɓondiral Boliwi wonande ɓesnguuji – Nanondiral njulaagu ɓesngu (L'Alliance Bolivarienne pour les peuples d'Amérique – Traité de commerce de la Population (ALBA – TCP) (Alianza Bolivariana para los Pueblos de Nuestra América – Tratado de Comercio de los Pueblos e ɗemngal Españool) ko fedde politik, renndoyankeere, fagguduyankoore ngam ƴellitde gollondiral hakkunde leyɗe sosiyaalist gonɗo to Amerik Latin e Karayb. Albaa sosaa ko e lewru Abriil 2005, nde Cuba e Wenusuela ciifondiri nanondiral biyeteengal « Nanondiral njulaagu ɓesnguuji ». Caggal ɗuum ɗeeɗoo leyɗe, hono Nikaraguwaa, Dominik, e Honduraas njanti e maɓɓe. Hannde, leyɗe jeyaaɗe e ngalɗoo dental ko jeenay.\nTesko : Coodgu yiɗande : (prix préférentiel)","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/08\/11\/faggudu-hugo-chavez-ina-yi%C9%97i-mahde-isin-ciggoowo-petron-e-nder-muritani\/","date":"2018-01-16T17:33:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886476.31\/warc\/CC-MAIN-20180116164812-20180116184812-00177.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8550147414,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8550147414207458, \"fuh_Latn_score\": 0.06960652768611908, \"ffm_Latn_score\": 0.03597575053572655, \"fuf_Latn_score\": 0.031220650300383568}","num_words":337,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.805,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 8 noowammbar 2016, ɓesngu Amerik labiima hakkunde gaabotonooɓe lefol hooreleydaagu to Dowlaaji Dentuɗi Amerik (USA), hono Donald TRUMP jeyaaɗo e lannda Ripobilik en e Hillari CLINTON jeyaaɗo e lannda Demokaraat en. Fawaade noon e mbaadi no dowla Amerik wootirta, Trump dañii 47,30% e 290 wootooɓe mawɓe, Hillari Clinton dañi 47,80% e 228 wootooɓe mawɓe. Ɗum ɗoon noon firti ko Hillari Clinton ɓuri heewde wootooɓe (60 981 118), Trump dañi tan ko 60 350 241 kono e nder sariya woote to amerik ko ɓurɗo heewde \"wootooɓe mawɓe\" rokketee poolgu kadi ko maa ɓeen timma 270 gootoowo. Woni wootooɓe mawɓe noon ko jeyaaɓe e suudu nulaaɓe (Chambre des Représentants) e Senaa, ɗum yerondiri ko e Asaambelee e Senaa ɗoo e Muritani, ɗum firti ko terɗe ɗiiɗoon cuuɗi ɗiɗi e nder dowlaaji Amerik kala ina poti suɓaade hol potɗo wonde hooreejo leydi.\nKono jooɗtoranoo ko Hillari Cinton hebornoo nawde poolgu sabu kaɓɓondiral yoga e mooɓe e nder ɓesngu Amerik e makko ko wayi no ɓaleeɓe, hispanik en (uujɓe ummoriiɓe to amerik bannge worgo), rewɓe, sukaaɓe e yoga e famarɓe doole to Amerik… Kono kadi amo teskoraa jogaade humpito yaajngo ko yowitii e jotondiral Amerik e aduna oo kala, sabu makko ardanoode Kuuɓal Dowla Amerik toppitiingal jotondiral e aduna oo, jiidaani noon e pinal makko e udditaare makko. Ina jooɗtoraa so tawii o fooliino, o jokkata tan ko dawrugol ngol Barack Obomaa siynunoo e nder aduna oo.\nKono noon, ko ko ɗaminanooka laatii sabu ko Donald Trump fooli kañum fof e hollitde e nder gaabagol wootooɓe ceɓɓitagol mum e won e geɗe, sabu o holliti ko ngañgu makko e uujɓe ummoraade Amerik worgo e Afiriknaaɓe e ɓaleeɓe e jilluɓe e nder mbaadi kuuftidinndi e juulɓe. O hollitii wonde so o laamiima, ma o mah uddoode feewde e leydi makko, o riiwa juulɓe e leydi hee, o feeñnini yawu makko e rewɓe (kanko fof e waaweede duhol), dawrugol ngol Barak Oboma (mo o siforii no arani nii) fuɗɗunoo kala, o holliri tan ko o duttittooɗo heen, yeru, dawrugol newnande ameriknaaɓe roofolɓe safaara, dartinde balle Amerik feewde e won leyɗeele e ruttitaade e yoga e nanondire ɗe leydi ndii siifondirnoo e aduna oo. Ko laaɓi koo tan, ko e nder gaabagol makko lefol laamu, jeeyngal makko faaynii yoga e ameriknaaɓe e ɓe njeyaaka e Amerik kala, sabu ñaaɗgol haala makko, ŋakkere makko pinal e fuuyre nde o holliri, haa ɗum addini won e jagge tiiɗɗe jeyaaɗe e lannda makko kolliri heen haaɓre mum en e fellitde waasde wootande mo.\nDikkondiral hakkunde Hillari e Trump hurmii no feewi haa wonti gooto e maɓɓe kala ina huutoroo peeje kala ngam tunwinde keddiiɗo oo (Trump fuɗɗunoo kono gawlo wullaani ɗum heen) wonti haŋkati jinngi jinngitere haa ɗum addani aduna oo fof naatde heen, wonti woote ɗee nattii woote ɓesngu Amerik tan, kono ko woote aduna oo kala. E nder yoga e leyɗeele Afrik, ɓesnguuji mum en nguuranii ko Hillari CLINTON, ɗum ina seeɗtini ɗoo e Muritani e Senegaal ekn… Ko ɗum waɗi nde o foolaa, sunu heewi e nder ɓerɗe won ɓeen. Kono kadi, ina teskee nde bayyinaa wonde Trump foolii, ko laamɓe ɓe gardagol leyɗeele mum en ɓuri luulndeede ngadii jaarde mo e duwanaade mo \"yo o jogoro jam\", laamɓe ɓe ɓuraani wonde yeruuji moƴƴi (Burundi, Konngooji, Moritani, ekn…).\nWootani Donald Trump to Amerik ko worɓe, tawi kadi ko raneeɓe ɓe jaŋde mum en woɗɗaani, hoɗɓe e nokkuuji dowri, jogiiɓe duuɓi 45 fayi dow. Ɗum fof e wayde noon ittataa won rewɓe (ɓe o yawii ɓee) raneeɓe wootande mo sabu ko o wiyi amo riiwa \"tuumarankooɓe ɓe ngalaa kaayitaaji ɓee walla maa o haɓto ownooɓe beeli winndere ndee\" ina hawrani ɓe. Ina laaɓtani en tan jeeyngal añamleñaagu ngal Trump huutorii ngal e hunanaade ɓe maa o ñawndu iiñcuru faggudu e renndo duumiindu e leydi hee ina hawrani ameriknaaɓe heewɓe.\nWootani Hillari Clinton ko ɓuri teskinde ko ameriknaaɓe ɓaleeɓe (e nder teemedere fof 88% ngotanii mo) yantude e ummoriiɓe amerik bannge worgo e won e raneeɓe jannguɓe. E nder kampaañ oo fof, ɓeeynotooɓe (sondage) ko kanko ndokkunoo poolgu sabu ko kanko daɗnoo Trump toɓɓe, etee, meeɗaa daɗtaade mo haa kampaañ oo joofi. Hillari Clinton holliri ko ina jeyaa e ko bonnani ɗum, addani ɗum fooleede, sarwiis laamu lollirɗo FBI : maa won cili ɗiɗi, oon sarwiis ina bayyina wonde e saanga nde o ardii Kuuɓal Dowla toppitiingal jotondiral e aduna oo, \"omo huutoroo iimeeluuji makko keeriiɗi ngam saaktude heen sirruji Dowla amerik\", kono heen laawol fof, so wiɗto waɗaama, tawee ɗum woodaani. Hillari noon hollirii, ɗum hay so fenaande, ñawnii ɓerɗe heewɓe e wootantunooɓe ɗum. Eɗen poti waɗtude hakkille tan wonde Trump ɓuri naftoraade jaaynirɗe etee ko kanko ɓuri faamde ko woni ngoƴa ameriknaaɓe, ko dillinta ɓoggi ɓerɗe mum en, hay so tawii noon ko o hunantoo ɗum en koo fof ko fenaande hebori wontoyde.\nWooteeji Ameriik ɓennirii en, tiindani-ɗen ko fayi arde ko hol ko Trump hebori addande ameriknaaɓe e aduna oo fof.\nEɗen laaɓaa kam dawrugol jamyamol ngol nguurduno-ɗen e Barak Oboma ko caggal yahtirta sabu lannda demokaraat en, ko dañaaka e mum en fof kam, ko yimɓe waɗtuɓe hakkillaaji e jojjanɗe aadee e tabitingol demokaraasi e nder jotondiral mum en e leyɗe aduna ɗee. Ko ɗum addani Oboma, hay so uddaani dummbirde GUANTANAMO ne, woppitii yoga e dummbanooɓe toon e dow tooñannge, o wellitii tumarankooɓe e nder leydi makko, o haɓiima jaɓɓugol jojjanɗe aadee e nder aduna oo, o ñiŋii laamɓe afririknaaɓe memtotooɓe doosɗe leyɗeele mum en ngam yiɗde nangtaade e jappeeje mum en hay so tawii noon alaa ko o wayli e ngonka jotondiral hakkunde Israyiil e Palestiin… Ko njena-ɗen tan kam ko Donald Trump hollirii e nder gaabagol mum lefol laamu, hol ko hebori wonde dawrugol mum, so leydi makko wonnoo ko bele ndenndi, ɗum kam ɓe njeyaaka toon fof yo keblo, nguurndam ɓaleeɓe Amerik e ameriknaaɓe bannge worgo maa ɓeydo hittude, kono kadi, maa aduna oo ɓeydo fiddude no laamu Buush en nii, kono kadi laamɓe jaasɓe e nder aduna oo kala maa ɓeydo wellitaade. Kono Donald Trump wonaa ko yiɗi fof dañata sabu laamu fof ina waɗi sarɗiiji mum parliiɗi e laamɗo kala, eɗen cikki nii o fuɗɗiima ɗum faamde tawde wonii gila o ɓeydii ɓadtitaade jappeere ndee o fuɗɗiima waylude ɗemngal!\nMHJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/12\/amerik-trump-laam%C9%97o-paaynu%C9%97o-winndere%E2%80%88\/","date":"2018-02-18T08:35:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891811795.10\/warc\/CC-MAIN-20180218081112-20180218101112-00368.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5126779079,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5126779079437256, \"fuf_Latn_score\": 0.4130532145500183, \"ffm_Latn_score\": 0.06075599789619446, \"fuh_Latn_score\": 0.01155899465084076}","num_words":1016,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.438,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle pine ngenndiije (Fedde Ɓamataare Pulaar e Muritani, Fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof e Fedde muritaninaare Ɓamtaare ɗemngal e pinal sooninkooɓe) mawninii ñalnde 21\/02\/2017 Ñalngu winndereewu ɗemngal muuynangal. Kewu nguu udditiraa ko wejo defte binndaaɗe e ɗemɗe ɗee gila subaka haa takkusaan. Caggal ɗuum Mohamedun Wan lollirɗo Duudu Wan yeewti ko faati e Ɗemngal muuynangal e jaŋde. Caggal juulal futuru ko hiirde pinal ɗo pelle 3 ɗee kolliti heen wootere kala jimol. Ko ngol woni goo ko ñalngu nguu ina mawniniree oo faayiida, tawi ko dental pelle njuɓɓini ɗum.\nCiftinen tan, ko ina wona jooni lewru, pelle 3 ɗee ngonnoo ko e heblude hujjinaango ngam ɗaɓɓude laawɗingol ɗemɗe ngenndiije tati ɗee, woni waɗtude ɗe ɗemɗe jaŋde, ɗemɗe gollorteeɗe nder njuɓɓudi laamu, kuutoteeɗe e denndaangal fannuuji nguurndam leydi ndii. E nder ngoon hujjinaango ɗe kollitii heen :\n– wonde laamu Muritani saaktiino, e ballal Komisariyaa Toowɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG.D) toppitiiɗo Jojjanɗe aadee jooɗiiɗo e Nuwaasoot, e nder tonngoode keeriinde jaaynde laawɗunde (journal officiel), hono tonngoode 1326 bis ñalnde 9 desaambar 2014, kuutorɗe sariya winndereeje ɓurɗe teeŋtude ɗe Muritani siifi tawi ko jowitiiɗe e jojjanɗe aadee. Ɗeen kuutorɗe kala ina teeŋtini jojjanɗe aadee, haa arti noon e potal leƴƴi e pine e ɗemɗe, e hakke mo aadee kala jogii e janngineede e ɗemngal ngal muuyni ngal ;\n– Dental Afrik laawɗinii e hitaande 2006 doosɗe Akaademi Afrikeejo Ɗemɗe (ACALAN), tee ummaniima golle janngingol e wiɗto wonande 41 ɗemngal taccikeeriwal (ɗemɗe Muritani 4 ɗee ina njeyaa heen), sompi 12 goomu wonande ɗemɗe taccikeeriije (ina heen goomu fulfulde) ;\n– Kuulal 7 Nanondiral winndereewal jowitiingal e Momtugol denndaangal mbaadiiji Paltoor Leƴƴi ngal Muritani siifi ñalnde 13 desaambar 1988 biyngal : « Dowlaaji jaɓɗi nanondiral ngal kuniima ƴettude ɗoon e ɗoon kuule juumtuɗe, haa teeŋti noon e fannu jaŋde e nehdi e pinal e kumpital ngam haɓde e sikkeeji jibinooji paltoor leƴƴi e wallitde paamondiral, muñondiral e cehilaagal hakkunde ngenndiiji e leƴƴi, ngam kadi semmbinde paandaale e piɓle Doosgal Fedde Ngenndiije, e Bayyinaango Huɓtodinngo jojjanɗe aadee, e Bayyinaango Ngenndiije Dentuɗe yowitiingo e momtugol denndaangal mbaadiiji paltoor leƴƴi, yantude e ngalɗoo Nanondiral » ;\n– Njillu ciimtoowo keeriiɗo ko faati e mbaadiiji añamnguraagu (rasisma), ooyre e ŋakkeende muñondiral jotondirɗi heen, ko jiidaa e ɓetooji ƴeewndo jaŋde ɗemɗe ngenndiije baɗananooɗi e sahaa mum.\nƊe ciftini heen daartol mbayliigaaji Tippudi Nehdi e Jaŋde Muritani e caɗeele ñawndugol gagga pinal cakkiiɗe denndaangal luure kewooje e leydi ndii hakkunde leƴƴi ɗii. E nder heen, hujjinaango ngoo siftinii juumtugol ƴeewndo jaŋde ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof, kam e ummanagol Dental Afrik ƴellitgol ɗemɗe Afrik. Ngo siftini kadi wonde diiwaan Magreb hee, Maruk e Alaseri kala laawɗinii ɗemngal Tamasig (ɗemngal berbeer en). Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG.D) ina heɓtini fiɓnde wiynde wonde hakkeeji aadee tuugii ko e jaŋde ɗemɗe ngenndiije mbele yimɓe nokkuuji ɗii ina mbaawa jeytoreede no fotiri nii e peeje e politikaaji ƴellitaare, nde tawnoo hare baasal waawaa yuumtude so yimɓe ɓee keblaaka, njannginaaka, maraani karallaagal…\nFinnde wonde ɗemɗe ɗee ina kattani loowde gannde kala, haa teeŋti e siyaas e karalleeje kese, ko Microsoft e Google e Mozilla ina kuutoroo Wolof, Mozilla e Facebook ina kuutoroo Pulaar, e ko wonaa ɗuum tan.\nSo en ngartii e ñalngu 21 feebariyee nguu, hikka UNESCO ɓuri teeŋtinde e maggu ko jaŋde e nehdi ɗemɗe muuynaaɗe. E nder ɗuum, sokna Irina Bokova, Gardo Kuɓtodinɗo njuɓɓudi ndii wiyi : « E nguu Ñalngu, miɗo werloo noddaango mbele kattanɗe nehdi e jaŋde heewɗemɗiire ina heɓtinee e nokkuuji kala, e nder tippuɗe nehdi e jaŋde e tippuɗe laamuuji, e nder denndaangal kewuuji pinal e jaayɗe, e ayaawo geese e gostondire njulaagu ».\nUNESCO facciriri ɗum ko nii :\nNgam wallitde ƴellitaare duumotoonde, janngooɓe ina poti nehreede e janngineede e ɗemngal ngal muuyni kam e ɗemɗe goɗɗe. Kattanɗe gorwore taro e binndol e hiisa keɓrotoo ko keɓindagol ɗemngal neɗɗo gadanal hono ɗemngal ngal muuyni ngal. Ɗemɗe nokkuyeeje haa teeŋti e ɗemɗe leƴƴi ɓuraaɗi keeweendi kam e waali wuro en, ina ndokka pinal e paarnorɗi e ganndal gaadanteewal, geɗe teeŋtuɗe ngam heblude janngooji duumotooɗi.\nHol ko firti nehdi e jaŋde tuugiindi e ɗemɗe keewɗe ?\nNehdi e jaŋde tuugiindi e ɗemɗe keewɗe ina newna nehdi e jaŋde – tawa kadi ina semmbina potal – yimɓe haalooɓe ɗemɗe ɓuraaɗe keeweendi e\/walla waali wuro en haa teeŋti e sukaaɓe rewɓe e rewɓe :\n– e ndi ƴellita faayiida jaŋde e kattanɗe rewrude e teeŋtingol faamamuya e kattanɗe pentugol, waasa wonde tan jaŋde deftagol e teskagol ;\n– e nde tiiɗtina fannu ñiiɓnugol ganndal nder jaŋde, aaɓna, rewrude e ɗemngal muuynangal, tabitingol ko janngaa koo, ɗoon e ɗoon e nder nguurndam janngoowo oo ;\n– e ndi ƴellita, gila e fuɗɗoode, kaaldigal e gollondiral hakkunde janngoowo e jannginoowo rewrude e newnugol paamondiral e kaaldigal ;\n– e ndi wallita jeytoregol e golle renndo tee endi newna keɓgol gannde kese e fannuuji pinal kesi, ndi ñiiɓna baɗwaɗondiral juumtungal hakkunde ko huuɓtodini e ko heertini e nokku.\nCiimtol Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/03\/18\/pelle-pine-mawninii-nalngu-%C9%97emngal-muuynangal\/","date":"2018-05-27T01:27:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794867977.85\/warc\/CC-MAIN-20180527004958-20180527024958-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8260617256,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8260617256164551, \"fuf_Latn_score\": 0.111606664955616, \"fuh_Latn_score\": 0.0247502364218235, \"ffm_Latn_score\": 0.02007167600095272, \"fuq_Latn_score\": 0.01591889001429081}","num_words":777,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Go'o mee aadoranoo ko wonde ñalawma juulde liggotooɓe nde winndere ndee kala heɓtinani ɗum ngam fooftaade kono kadi mbele eɓe njuurnitoo ngonka maɓɓe to bannge jotondiral maɓɓe e ligginooɓe jom hoorejawɗeele en en. E aada, ɗoo e Muritani, liggotooɓe keewi ko yuɓɓinde seppooji, kollita heen hujjaaji mum en, mbinnda deftere tonngunde ɗiin hujjaaji, yettina ɗum Kaliifu laamu toppitiiɗo liggeey e gollingol.\nHikka noon ñalngu ngu ƴettii mbaadi kesiri wonande kam senngo sofereeɓe taskiiji (heewɓe heen nii liggantoo ko koye mum en) sabu ɓe pelliti ko salaade ñalnde heen liggaade, ɓe ndartini otooji maɓɓe, ɓe kaɗi kala yimɓe maɓɓe yiɗnooɓe liggaade gollaade, ɓe kaɗiri ɗum en doole.\nNii woni Nuwaasoot iiñti ñalnde heen nde wonde jolngo alaa, hedditii ko joginooɗo dawol fof, dawol mum telɓu sabu alaa ɗo jolaa etee won heen nokkuuji ina ngoɗɗondiri, njahrotaako koyngal. Ɗuum kadi huuftidini e wuro ngoo kala, sabu alaa leegal ngal geddere nde yettaaki. Kono ko teskini kadi e ndee dillere, ko banndiiji e saysayeeɓe naattii heen, coomii e dillere hee, ina njana e bitikaaji, paloo yimɓe ina teetta kaake mum en, ina mbaɗa geɗe tooñannge, geɗe bonɗe, ko wayi no jangol e yimɓe woɗɓe ɓe mbiyaani mbaɗaani, haa teeŋti e safalɓe woɗeeɓe, ina jippina ɗum en e otooji, leɓta ɗum en ekn.\nIna moƴƴi anndee hol ko saabii ndee dillere. E ko kumpiti-ɗen ko kuule ɗe laamu ƴettunoo ko yowitii e sarɗiiji jirlagol otooji e nder gure walla hakkunde gure, ko yowitii e burlugol jayli boɗeeji dow tali, kaalgol e telefoŋ tawa ina nanngi walaŋ walla waasde jayli oto maandinooji timmude ekn…, ɗum fof wonaano geɗe kese e sariyaaji jirlagol otooji, kono ko hesɗi heen ko ɓurtugol alamaanuuji pawaaɗi heen ɗii (ina yettoo heen sahaaji haa 20 000 mbuuɗu) e lajal pawangal heen ngal (ñalnde go'o mee) ko aldaa e diisnondiral e pelle sofereeɓe ɓee.\nƁeen sofereeɓe noon ko ɓuri heen heewde njogii ko otooji ɗi timminaani ɗiin sarɗiiji, yoga heen nii ko limce, ko otooji defiiɗi kirakon yoga e miskineeɓe etee laamu majjaani ɗuum, walla nii ko kañum wellitnoo ɗuum. Kono noon heewɓe mbiyi wonde « laamu woni ko e ɓolde miskineeɓe haa daña kaalis no yuɓɓiniri memtagol doosgal leydi », sofereeɓe taksiiji noon mbiyi ko wonaa e keeceeje mum en ɗum hebori fafteede.\nKo teski-ɗen tan ko maa won balɗe ɗiɗi cofte e nder wuro Nuwaasoot ko ko leefi sabu sippiro sofereeɓe ɓee e baasgol laamu jooɗtoronoode ɗum e ronkere mum dartinde murto ngoo. Ko bettere mawnde wonande gollotooɓe politigi kala, hay jeyaaɓe heen e luulndo ngoo.\nDillere ndee ina janngina en tan wonde caɗeele nguurndam ɓesngu njettiima e nokku ɗo yimɓe ɓee muñtorii etee won e ceŋɗe ɓesngu kollirii wonde fiyakuuji mum en pattirtaa ɗum haŋkati hay gooto, wonaa pelle politigi wonaa senndikaaji, ko ɓe ndarantooɓe koye maɓɓe. Ndeen feere kadi hollirii ina jogii ngartam tawde wonii ko laamu wiynoo hebori siyneede ko go'o mee, wontii « reedu leliindu » haa nde laamu nguu ɗifti e liɓragol mum kala.\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/06\/28\/goo-mee-gerew-soferee%C9%93e\/","date":"2019-10-21T15:04:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570987779528.82\/warc\/CC-MAIN-20191021143945-20191021171445-00139.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4875035882,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4875035881996155, \"fuf_Latn_score\": 0.3034612238407135, \"ffm_Latn_score\": 0.11254306137561798, \"fuh_Latn_score\": 0.08073604851961136, \"fuq_Latn_score\": 0.0153228510171175}","num_words":484,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñaawaama ñalnde 17\/05\/2016. Ñaawirde Lommet yamirii goppitgol Biraam Daa Abeydi e Barahiim Ramdaan, sokanooɓe lebbi 16 hannde. Ɓe cokranoo koo hujja « jeyeede e fedde nde heɓtinaaka, dental ngal yamiraaka e noddugol e dental ngal yamiraaka kam e wasde e doole kisal.\nEɗen ciftina tan Ñaawtirde Eeleega fawiino e maɓɓe kamɓe ɗiɗo ɓee kuugal kasoo duuɓi ɗiɗi.\nNgol goppitgol noon hawri e 'coow' mawɗo mo diskuur Muhammed Abdel Asiis waɗnoo Neema, jowitiiɗi e njiyaagu. E nder kaan haala, o reftii ɗo o rewatnoo, so wiyde njiyaagu woodaani. Huunde haawniinde, sibu e nguun njillu to Neema o hurmbitii toon ñaawirde toppitiinde ñaawde geɗe njiyaagu. Ina haawi yimɓe fof no huunde nde woodaani waɗirantee tirbinaaluuji, ina ƴettanee sariyaaji. Tee, ñalnde altine 16\/05\/2016 ndee tan, ndeen ñaawirde fawii kuugal e yimɓe ɗiɗo sabu mum en jiyɗinde rewɓe ɗiɗo, kuugal kasoo duuɓi 5 e alamaan miliyoŋ ugiyya.\nBiraam en pawanoo kuugal kasoo duuɓi ngal ko saawiyee 2015. Ñaawtirde Eeleega kadi teeŋtinaa ngal e lewru ut 2015. Caggal ko ɓe mbellitaa koo, Biraam wiyi « ko en ɓeydooɓe hare men, ɓeydooɓe pellital e ndee sippiro ngo laamu nguu waawni en ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/pulaar.org\/2016\/06\/01\/goppitgol-biraam\/","date":"2020-05-26T19:48:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347391309.4\/warc\/CC-MAIN-20200526191453-20200526221453-00414.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.444516927,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4445169270038605, \"ffm_Latn_score\": 0.389290452003479, \"fuf_Latn_score\": 0.13725532591342926, \"fuh_Latn_score\": 0.01441439799964428, \"fuq_Latn_score\": 0.013993983156979084}","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.537,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eteskuya am ko fayti e \"films\" gila e film roosa, filma marimaar, e won filmuuji goɗɗi gadinooɗi. Yeeɓatnooɓe ɗiin filmuuji ɓe hannde ngontii yummiraaɓe e baabiraaɓe, nehdi filmaaji ɗiin ɗoon nani heddii e hakkillaaji maɓɓe, tee hannde renndo senegaal ko ɓeen ɓuri heewde heen. Mi anndaa homo jeyi filmuuji ɗi , kono kam mbiɗo teskii tuggude ndeen haa jooni ko ɗi dewondirɗi tan. Film heen fof so dogii fotde duuɓi, so gasii tan kadi film goɗɗo addete lomtoo ɗum. Mi anndaa nafoore filmaaji ɗi e leydi men senegaal to bannge ngalu e nehdi renndo. Kono kam won ko filmaaji ɗi ligganii koye mum en ɗo e leydi men ndi, sabu ko ɓuri heewde film heen fof fawetee ko hoyre \"FUTURU\" hay cukalel men gootel juulataa waktu futuru, cukalel neletaake yaha.\nGila ndeen fayde hannde haa teleeji kesi ɗi ko wayi tfm-2stw en kanum en ne njokkii ɗeen golle, teleeji ɗi fof haa ɗo, ɗo ngonɗen hoyre futuru fof ɓe pawat film, mbele noon wonaa joom filmaaji en ɓe , ko njuulu e nehdi kaɓotoo, e dow hakkilantaagal maɓɓe timmungal e buuɗi maɓɓe jonɗi, mbele ɗii filmaaji ngonanaani senegaal ceŋdi wannde liinge ňaama-ňaamee. Ina foti won'de heedɓe e ɗuum ɓe mbaɗta fawde ɗiim filmaaji nde jenngi seeɗa, tawa waktuuji juuleteeɗi ɗi ɓennii, tawa sukaaɓe njanngii binndanɗe (lesoŋaaji) mum en. \"Koɗo so hoɗiima galle fotaani labanaade hoyre mum suudu ndu waalata\" – Kadi enen senegaalnaaɓe eɗen njogii caɗeele, sabu huunde men fof wiyetee ko ina jogii joomum. Ɗum ɗo jooni won heen mbiyata ko hilifaaɓe diine ɓe njeyi ɗum, poti haalde ɗum. Tawa noon kala ɓiɗɗo leydi, leydi mum ina jogii e mum hakke, neɗɗo woto yawan leydi mum kala nafoore haɓanoo leydi mum, joote kadi no foti fof kaɓoɗaa ɗum fotde nolno ma. Feccere e innitortooɓe diine islaam, so a wiyiibe duuɓi 35 tele leydi maɓɓe na fawa filmaaji hoyre futuru ina kaɗa sukaaɓe juulde ina ngoowna ɗum en neleede saloo. Ɓeen innitortooɓe diine njaaboto ma ko : kanum en ngalaa haaju e film, kanum en woni haaju mum en tan ko juulde e wirdude, tawa noon geɗe leydi hay heen dara fotaani humpude kiliifa, sabu ngool konngol firtata ko halfineede…kiliifa(lomto-gayno-deeno) Idriisa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/05\/28\/rts-mo-senegal\/","date":"2020-07-05T11:36:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655887319.41\/warc\/CC-MAIN-20200705090648-20200705120648-00481.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4345692098,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.43456920981407166, \"fuh_Latn_score\": 0.41685232520103455, \"ffm_Latn_score\": 0.11880847066640854, \"fuf_Latn_score\": 0.02523033507168293}","num_words":359,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.56,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taadido Jairu Mulumia mo natewal maako ngol odo janina ha jangirde pamara sudu jowi wanci laawol chuggol kubaru sabo mallum en acci yaldirgo ha jangirde man sabo kulol ngam soynde jam ha nakkure man.\nArdiideo lesdi Kenya mangini mo be manginoore teddude ha saare lamu lesdi man yaake moftorde nde Jamhuri Day Garden Party yande sappo e didi lawrdu ndu.\nHiddeko Ardido lesdi mangina taadibo bawdo jangingo mobgal ngal Public Service Commission moftata kala hitande fu gam manginki habdonobe lesdi ndi mangini mo.\nEducation Development Trust Africa on arti umtugu nate Jairu Mulumia dow facebook howtaade e manoore dow kuugal maako.\nbaawo hebgo dungaire ha ardiido jangirde nga Foroore Jairu Mulumia fuddi jangingo lisaafi ha sudu jowi arankam fukaraabe rewbe tan on donno wara.\njangirde man tiggama dow wallinde Kawtal Laamu Ingiland (Uinted Kingdom)\nWakkati maginoore man Jairu Mulumia fotti be tokora maako Peter Tabichi mallumjo kimiya ha lesdi kenya kebdo maginore nde mallumku aduna rowani. Peter Tabichi adama be kirkiku, mo do majjina yebre cappande jowetati dow jubdi maako ngam yobunki bibbe talaka'en jango.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/koode.net\/ardiido-lesdi-kenya-uhuru-kenyatta-mangini-taadido-mo-jabi-jabrugal-jangingo-ha-jangirde-pamara-nga-foroore-primary-school-baawo-mallum-en-acci-wargo-jangina-ngam-kulol\/","date":"2020-08-10T20:14:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737168.97\/warc\/CC-MAIN-20200810175614-20200810205614-00585.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989005923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9989005923271179}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.011,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nCategory Archives: Renndo\nLala Jallo \"jeewo mali\" wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.\nKolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.jokku taro\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nA jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin'de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no teskori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko'e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kollee leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won'de.\nƁaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawno ndee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗe pot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi:\n- ɗeen limooje ɗe cellaani si ɓooyii ko ɗeen ngontata goonga (fenaande wonta goonga)\n- ɗeen limooje ustooje keeweedni fulɓe na waɗa yimɓe tina ustaare natta hoolaade ko e maɓɓe tawa ɗum fawaaki e goonga.\nMinen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi'a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya…\nView original post 341 more words\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/renndo\/","date":"2022-05-17T20:32:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00085.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7775675654,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7775675654411316, \"fuf_Latn_score\": 0.10013407468795776, \"fuh_Latn_score\": 0.08687711507081985, \"ffm_Latn_score\": 0.03193439915776253}","num_words":623,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 18\/8 So loocel kuudi ƴettaama, cuttuɗo e cuttaaɗo fof moddat. Ko ɗuum kewi Muritani! Binditol rewaŋkooɓe addii fitina no feewi. Ɓaleeɓe leydi ndii haa arti e haal-pulaar en ngoytiima heedi heeda e riiwteede e ngol binditol toɗɗiingol ɓiɓɓe leydi ndii kala ɓe duuɓi 40 fayi dow. E ko stateafriŋue.com winndi e yowitaade e boolumbal.org leñam-leñamaagu uurii rewo. E nder oon guumu binditooɗo e hoore mum, e nder 19 wonɓe heen ɓe, ko heen gooto woni ɓaleejo; heddiiɓe ɓee fof ko safalɓe woɗeeɓe. Jaaynde ndee kadi hollii ko fotde winditteeɓe e tabitin'de jeyeede mumen Muritani etee ñaawoore gooto kala won'de wolla waasde won'de mum muritani-naajo woni ko e juuɗe oon goomu mo 19. E raɓɓiɗde ehaala, weli Hammee, Hammadi woni rewaŋke, metti Hamme, Hammadi wonta arani mo alaa ngenndi.\nFlamnet.info yahraani heen seese, sabu fedde Flam kañum e dental in a wiyee \"Touche pas a ma nationalite\" (wota mem ngenndiyankaagal am) woni ko e lulnde yoo ngaal bindital dartine. Seppooji mbaɗaama gila Paris, Washington, Bruxelles, Senegaal haa e nder Muritani. E ko Flamnet haali, hooreejo fedde Flam reentinii laamu Muritani: \"ɗaccee ko mbaɗoton ko wolla ko ari fof ko onon ngaddi\".\nJaaynde \"Le Calame\" ƴeewi ko yiiloyaade ko ko waƴƴata e ndeer boto-boto lanndaaji laamiiɗi. E wiyde maɓɓe luural mawngal ina toon: lannda MPR e AJD\/MR noddii lanndaaji laamiiɗo fof nde kawrata e haala hol no poti nanngirde ngal bindital. Yoga e jeyaaɓe e moɓal lanndaaji laamiiɗi (CMP) mbelaaka no golle ɗee njahri nih haa heddii lannda PRDR toŋtuka ngal bindital. Mbela maa ɗum addu ŋirni-ŋarna wolla maa wontu reedu leliindu? Calame yettaaki toon kono tan lanndaaji laamiiɗi njooɗii ko e jonnde mbayla: dow wulii, les wulii, kammu ŋabbotaako! Laamu jaɓaani nan'de ciikaali ɓaleeɓe saliiɓe ngal bindital heedi heeda kono kadi hersiniima faalkinaade sabu sawru nduu woppaani heewɓe: wonaa joom en gure, laamɓe, anndaaɓe, alɗuɓe e miskineeɗe fof. Hay gooto biyoowo mbiimi wooraaka!\n\"Le Calame\" kadi artii e ñaaawoore yimɓe IRA ɓe laamu nanngiri sabu tuumde ɓe jeyeede e fedde nde yamiraaka kañum e haɓtaade laamu. Ñaawoore waɗnde pooɗee nduuree no feewi; kono famɗude daliilu to baŋnge laamu won'de ñaweteeɓe ɓee ngoofii laawol. Ko ɗuum nih waɗi haa anwookaaji IRA ina tettini ɓeen nanngiraa ko sabu miijooji mumen luutndiiɗi laamu kono wonaa sabu mbaɗii gollal luutndingal laabi e saɗiiji leydi ndi.\nFlamnet kadi artii e daartude nguurndam Abdul Asiis Sall, gooto e rewaŋkooɓe gollaninooɗo leydi ndi e nder nguurndam mum. Ciftol golle makko mawɗe e nguurndam keewɗam filla e barke!\nJaaynde \"Veridique\" suurtii ko ñummbetee e birooji laamu, so waylo-waylo e nder jappeeje jaagorɗe. Mbela ko ñoore ɓe nantini wolla ko jeewte les \"tillisa\" tan? Ko woni fof maa laaɓ tawde rewo alaa sirlu kono kam ɓe kaalii maa jaagorɗe ñaawirdu, nder-nderiije e ndeenka nder leydi, kañum e jokkindire caggal leydi mbayle ko ɓooyataa. Ina haalee ko ngam sakkan'de caɗeele gonaaɗe ɗe hannde feere mbaɗi ɗum so woodii.\nE ko raɓɓii e haala koo tan e ko feeñi e jaayndeeji rewo ndee yontere, ko ɓaleeɓe mbiyii loppet, laamu faalkiniima, safalɓe mbaɗii baalaaje ɗiɗi, ɓeya toŋtii laamu, ɓeya mbaɗaani ɗum ngoƴa.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Kampala Uganda ngam Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=858:roindo-jaayndeeji-muritani-18-ut-2011-fitina-finnii-nippooe-ngalaa-&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-26T01:04:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368706474776\/warc\/CC-MAIN-20130516121434-00054-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6408416629,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6408416628837585, \"fuh_Latn_score\": 0.15439975261688232, \"fuf_Latn_score\": 0.10226445645093918, \"ffm_Latn_score\": 0.09300601482391357}","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.549,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"War hoore to cuuɗi. Ñalnde 05 03 2018 sahnga waktuuji 6 subaka lawɗuɗo finaama subaka muusɗo mettuɗo. Tawde ko to Horkaƴere ɗo leegal birom ɗo ko mawniraaɗo biyeteeɗo Usmaan Loh jahroowo duuɓi 65 wari miñum biyeteeɗo Aliw Loh jahroowo duuɓi 63. Kaŋko baraaɗo o, omo resi kadi omo ɓesni no feewi. Kono mawniraaɗo resaani tee alaa ɓesngu. Ina teskanoo kam luural ina wonnoo hakkunde maɓɓe, haa ɗuum sabobini ɓe ceerti geɗe maɓɓe kala, alaa ko ɓe ndenndi e geɗe nguurndam. Kono ɗuum fof e wayde noon ɓe meeɗaa yettondirde hay gootol. Jamma beetɗo o sahnga 6 subaka juulal. Kaŋko miñiraaɗo e mawniraaɗo o ɓe ndukdii no feewi haa ɗuum jibini musiiba. Mawniraaɗo o fiymo cabbi haa o ɓuuɓi.Hannde o mawniraaɗo o nana e juuɗe laamu. Kaŋko baraaɗo o omo mooftaa haa ɓe keɓa yamiroore gubbugol. So musiiba fuɗɗiima foti ko ñifeede so wonaa ɗuum bone ficcat laaci.\nHorkaƴere woni ko e nder diiwaan Maatam, falnde Kanel wuro laamorgo renndo teeru ngo.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/horka%C6%B4ere-e-leegal-birom-usmaan-loh-wari-minum-biyetee%C9%97o-aliw-loh\/","date":"2018-05-21T18:55:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794864466.23\/warc\/CC-MAIN-20180521181133-20180521201133-00552.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6304123402,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6304123401641846, \"fuh_Latn_score\": 0.1394350528717041, \"ffm_Latn_score\": 0.11362389475107193, \"fuf_Latn_score\": 0.10550819337368011}","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"AHBAAB - FEDDE ALMUUƁE TULDE\nAHBAAB, ko tergal e nder fedde Almuɗe nde diiwaan Halayɓe, wiyeteende: Dental Musiɗɗe . Sosaande e hitaande 2003. Jooɗo toonde e hitaande fof laawol gootol. Yontere caggal juulde taaske. E nder gooto e gureɗe Halayɓe. Jeyede e nden fedde noon ala e sago ko maa ngoon wuro jogiigo fedde tokosere e nder wuro mum. Ko ɗum addani min sosde AHBAAB e hitaande 2004. Duɓi ɓennuɗi ɗi fedde nde ina mankuno daraade e nder wuro ngo. darnde nde ɓurnoo teŋtude tan ko e fedde mawnde. Haa ko ɗum sabi min mbii ala e sago min teeŋtina darnde amen e nder wuro ngo. Amina njogi yiilirde timmunde. Tippudi tabitndi min njogi. Ko hitande fo yumnde ñalwma diine e nder wuro ngo. E wadde ɓeto e ko feewti e njaŋnde nde e yuɓɓinde ñalawma Diine Islaam. Ina jeya e pandaale amen. Jogaade kaɓirɗe ɗemina mbawi golloraade e kala dente Diine Islaam. Ko ɗum woni jooni himme fedde AHBAAB Min mbaɗi ko pawe e gooto fo 1000 UM.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"http:\/\/toulde.org\/T_Village\/T_Village_Cooperations_Associations\/T_AHBAAB.html","date":"2018-05-27T11:26:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794868248.78\/warc\/CC-MAIN-20180527111631-20180527131631-00112.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9899071455,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9899071455001831}","num_words":164,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"UNESCO, hono njuɓɓudi Fedde Ngenndiije Dentuɗe kalfinaandi ko faati e nehdi e jaŋde e siyaas e pinal toɗɗanaama ñalnde aljumaa 13 oktoobar 2017 hooreejo keso, hono debbo faraysenaajo biyeteeɗo Audrey Azouley, meeɗnooɗo wonde jaagorgal Pinal nde François Hollande ardii Farayse ndee. Kanko Audrey o lomtotoo ko debbo bilgaarinaajo hono Irina Bokova gardinooɗo njuɓɓudi ndii duuɓi 4 jooni.\nUNESCO ko njuɓɓudi karalleeri Fedde ngenndiije dentuɗe cosaandi ñalnde 16 noowammbar 1945, caggal bonanndeeji e warhooreeji wolde adunaare ɗiɗmere. Faandaare Unesco ko « wallitde ñiiɓnude jam e kisal tawa ina tiiɗtina, rewrude e e nehdi e jaŋde e ganndal e pinal, gollondiral leyɗeele ngam tabitinde kormagol ñuunɗal kuuɓtodinngol, kormagol laabi sariya kam e jojjanɗe aadee e wellitaare worworde wonande yimɓe fof, ko aldaa e paltoor leñol, maa njogoram, maa ɗemngal walla dewal, kormagol ngol Piɓondiral Fedde Ngenndiije heɓtinani denndaangal leƴƴi. »\nToɗɗegol Audrey Azouley noon hawri ko e jaltugol Israayiil e Dental dowlaaji Amerik njuɓɓudi ndii. Ɗee leyɗeele ɗiɗi ina njooɓtorii njuɓɓudi ndii ''añde Israayiil''. Amerik habri jaltugol njuɓɓudi ndii ko ñalnde 12 oktoobar. E no ndi wiyri « ndee feere ko miijaande no feewi, tee ende feeñnini ngoƴa Dental dowlaaji Amerik wonande joowondiral ñamaale piye e nder Unesco, jojjugol mbayliigu luggu njuɓɓudi ndii, kam e heedi-heedaaji keewɗi luulndiiɗi Israayiil ». Amerik ko ko yownoo nii piye mum e Unesco gila 2011 caggal nde Palestiin yaɓaa e njuɓɓudi hee, tee ndi meeɗiino yaltude ndi hakkunde 1984 e 2003. Israayiil to bannge mum wiyi ko Amerik waɗii ko haani, tee ɗumɗoo ko fuɗɗoode yonta keso « ɗo kala baɗɗo paltoor feewde e Israayiil yiytata golle mum ko neeɓaani ». Paltoor joopaaɗo oo noon ko pellitgol Unesco waɗtude Al Khaliil (Hebron) e ngaluuji winndereeji, jeyi Palestiin. Ko ɗuum addannoo Israayiil laawaade haa usti piye mum e UNESCO laawol mum nayaɓol e ndee hitaande wootere. Emmanuel Nashon, winndiino oon sahaa e enternet wonde « daartol paayodinngol ɓesngu yahuud en fuɗɗorii ko Hebron. Penaale Unesco e penaale daartol mbaawaa ɗum waylude.»\nƊum noon eɗen mbaawi wiyde wonde Audrey Azouley ina jogii golle !\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/12\/14\/unesco-danii-hooreejo-keso\/","date":"2018-09-23T16:05:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00198.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8125438094,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8125438094139099, \"ffm_Latn_score\": 0.09439272433519363, \"fuf_Latn_score\": 0.07641605287790298, \"fuh_Latn_score\": 0.011647642590105534}","num_words":322,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ammaaArconjquant à ; quant auPelle e kollaaɗe ɗuuɗuɗe no wertii e nder leydi Lagine ndin. ammaa fii ngaluuji wonuɗi ɗin e nder leydi ndin, nooneeji muuɗun no ɗuuɗi haa non.Plusieurs montagnes et plaines s'étendent sur le territoire de la Guinée. Quant aux richesses que renferme le sous-sol, elles sont d'une très grande diversité.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"http:\/\/pular.webonary.org\/browse\/browse-pular-francais\/?letter=a&key=fuf-GN&totalEntries=305&pagenr=7","date":"2019-10-17T20:25:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986676227.57\/warc\/CC-MAIN-20191017200101-20191017223601-00300.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9022957087,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.902295708656311, \"fuf_Latn_score\": 0.0539095513522625, \"fuh_Latn_score\": 0.01536538265645504}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aawto Mozilla Firefox ngam Windows\n-\nƁuri yaawde x2\nFirefox moves fast and treats your data with care - no ad tracking and no slowdown.\n-\nCommon sense privacy\nWuur nguurndam maa, Firefox wonaani e ndaarde ma. Labo ko lollintaa e nde lollintaa ɗum.\n-\nSeamless setup\nEasy migration of preferences and bookmarks when you download Firefox for Windows.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/firefox\/windows","date":"2021-09-17T18:42:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055775.1\/warc\/CC-MAIN-20210917181500-20210917211500-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3013683259,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3013683259487152, \"eng_Latn_score\": 0.1710004359483719, \"wol_Latn_score\": 0.13750703632831573, \"pcm_Latn_score\": 0.029316991567611694, \"xho_Latn_score\": 0.028543973341584206, \"lim_Latn_score\": 0.025360027328133583, \"nld_Latn_score\": 0.01921350322663784, \"por_Latn_score\": 0.01916610822081566, \"srr_Latn_score\": 0.01775319315493107, \"lmo_Latn_score\": 0.017696337774395943, \"ekk_Latn_score\": 0.016986912116408348}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.399,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Konaakiri\nKonaakri kapital (laamorde) leydi Gine, takko Baharu Atalantik, yimɓe hoɗuɓe e mayre no yaha wa miliyon gooto e ko fawi (woɓɓe no tuumi miliyonji 2). Konaakiri no mahii e suriire Tommbo kanyun e nanndo-suriire Kaluum. Ko e hitaande 1887 Portooɓe ɓen sincunoo saare Konaakiri ɓe watti nde kapital koloni maɓɓe wi'etenooɗo Rivières du Sud on tuma, laatinooɗo ɓaawo ɗon seeɗa Guinée-Française.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-42","url":"http:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Konaakiri","date":"2014-10-25T18:08:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-42\/segments\/1414119649048.35\/warc\/CC-MAIN-20141024030049-00175-ip-10-16-133-185.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6325179338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":98,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.63251793384552, \"fuf_Latn_score\": 0.35219335556030273}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.584,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaandema\nndema\nYonta peeñgol makko, ko saabii ɗum e piɓle ɗe o tuugii.\nCiftoren daartol sariyaaji jowitiiɗi e juɓɓitingol jeyi leydi e Moritani\n- Sariya jeyi ganni\nSariya mo wonaa binndaaɗo, kono ko nanondiraaɗo gila dawa-dawi : ko sifaaji ganni no leydi jeyretenoo, so yiɗii noon wona to safalɓe walla to leƴƴi ɓaleeɓe.\nPulaar.org - Jeyi leydi | E ñalɗi 23, 24 e 25 suwee hitaande 2014, fedde FONADH (Mooɓondiral pelle ngenndiije daranii��e jojjanɗe aadee) yuɓɓinii ɗoo e Nuwaasoot, to Otel Tufeyla, gollordu yowitiindu e jeyi leydi e nder Muritani e dow gollondiral e UE (Dental Orop), e OXFAM, e gollidiiɓe Espaañ e PNUD (Tuugnorgal Ƴellitaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe).\nLeydi, teeŋti noon e ndi swaalo ndi, ko e ngaluuji tago ɓurɗi himmude ɗi yimɓe hoɗɓe daande maayo njeɗaa, ɗum wonani ɗumen sewnde wuurnoore, ñawndana ɓe saqqaaji maɓɓe kala kamɓe e ɓesnguuli maɓɓe. Ko ɗum waɗi faggudu daande maayo, gila e waalo ngo haa e jejogol ngol, ko ndema e ngaynaaka, sabu ko e ɗiin nokkuuji ndema golletee, so tawii ko caggal toɓo walla duttugol ilameeje.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=ndema","date":"2015-11-30T06:07:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-48\/segments\/1448398461113.77\/warc\/CC-MAIN-20151124205421-00340-ip-10-71-132-137.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4674240649,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46742406487464905, \"fuf_Latn_score\": 0.44368886947631836, \"ffm_Latn_score\": 0.08039594441652298}","num_words":169,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.512,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"– Sabu teskaade sawraaji mawɗi inan njokki e yerɓinde leyɗeele Magreb e Mashrek\n– Sabu teskaade wonde jangol laamuuji lorlooji, ƴiiƴiiji ɗi ZEYN EL ABIDIIN BEN AALI e HUSNI MUBAARAK woni fuɗɗoode ko lolliri hannde « Printemps arabe » ;\n– Sabu teskaade hannde cahodingol ɓesngu Siiri (ujunaaje ujunaaje maayɓe, ujunaaje yimɓe gaañiiɓe e teemedde ujunere yimɓe mooloyiiɓe), ɗum fof sabu tiiɗkoyaagu laamu warkoyeewu Basaar El Asaad ngu nganndu-ɗaa, alaa ko waawi danɗndude ɗum hannde ;\nHEERTO (Parti) UFP renndungo e batu mooɓondiral 3ɓu e ñalɗi 27, 28, 29 e 30 deesammburu 2012 :\n– Ina luulndi leɓte bonɗe ɗe laamu Bashaar El Asaad fawi e ɓesngu mum\n– Ina teeŋtina kaɓɓondiral mum e sippirooji leyɗeele aarabeeɓe ngam compugol demokarasi ;\n– Ina ɗaɓɓi kormagol muuyaaɗe ɓesngu Sirii ngam yiɗde mum sompude laamu tuugiingu e demokarasi ko aldaa e naatgol heen jananiŋkooɓe;\n– Ina waggina ardorde parti oo nde ummantoo dipolomasii coftuɗo e nder leyɗeele aarabeeɓe ngam wallitde e daɗndude e semmbinde ɓure sawraaji ɗii.\nHawraa ko ɗo e Nuwaasoot ñande 30 deesamburu 2012.\nBatu Moɓondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/ufpweb.org\/2013\/01\/13\/hawraande-yowitiinde-e-baklitte-nder-ley%C9%97e-aarabee%C9%93e\/","date":"2017-03-24T08:03:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218187744.59\/warc\/CC-MAIN-20170322212947-00581-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7126755118,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7126755118370056, \"ffm_Latn_score\": 0.18723547458648682, \"fuh_Latn_score\": 0.041856229305267334, \"fuf_Latn_score\": 0.030261801555752754, \"fuq_Latn_score\": 0.020406438037753105}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.724,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaru afriquemidiTaggatnooɗo ina taggee hannde. Baal Aamadu Tijjaani mbo rajo Muritani wirniima e jamma talaata hee to Nuwaasoot. Jaayndeyanke mo haastaake e rajo Mutritani haa nde ronkiti, Baal wonaano tan taggoowo kono ko ɓetiergal waktu o wonnoo. Sagginooɓe ina patnoo e oo gorko mo sawtuuji certuɗi ngam fawde barmeeji.\nKanko Baal o golliima e rajo Muritani haa o woppi golle o nodditee. Ko rawane tan, Mammadu Demmba Sih yoo Allah yurma waɗannoo mbo teddungal e yeeso Muritani fof.\nHade makko naatde e rajo, o adii konjannginde ekkol. E ko Kaaw Tuure haali, omo jeyaa e udditɓe ekkol Jowol e hitaande 1952.\nLewlmewal group ina nelda duwaawu koreeji makko fof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/sunaare-baal-aamadu-tijjaani-sankiima\/","date":"2018-06-19T20:01:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00183.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4131227732,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4131227731704712, \"fuh_Latn_score\": 0.2569102644920349, \"fuf_Latn_score\": 0.1776147484779358, \"ffm_Latn_score\": 0.14309526979923248}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.406,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali remugol e yeeyugol yalage e nder Afrik [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 10:00\nHeɗiiɓe RFI fulfulde bismilla mon nder kaa taskaram men faggudu e ɓamtaare. Faandaare Faggudu e Ɓamtaare Afrik, ko faaminde, no leyɗe fewndori to baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik. E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko faati e remugol e yeyugol yalage, woɓɓe noddira ɗum ɓiɓɓe daarkase, e nder leyɗele Afrik.No yalage remirtee e nder leyɗe Afrik? No ɗum yeyiirtee? Holto ɓe jeyoyta ɗum ? Ko ɗum waawi addande leyɗe e baŋŋe faggudu ?Ngam jaabaade ɗum, koɗo men ko Muhamadi Yero Jaamanka, yeyoowo yalage to yaasi Afriki. Hooreejo fedde renndinnde pelle yeeyooje yalage Gine Bissaawo. Sukko hooreejo walde no wi'ee dental yiiloowal pelle yimɓe gollanooɓe hoore mum e nder leyɗeele haalooje portigeere.En keɗoto kadi Mammadu Julde BA, Ginenaajo, golloowo e ngeyngu yalage gilla duuɓi sappo. Jogiiɗo jokkondiral e leydi Inde e fannu ngeyngu yallage.Isiyaaka Sumaana JALLO, yeeyoowo, jeyaaɗo Benen, dillayɗo e alhaali Yalage.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211216-alhaali-remugol-e-yeeyugol-yalage-e-nder-afrik-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2023-05-30T09:02:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645417.33\/warc\/CC-MAIN-20230530063958-20230530093958-00787.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7531206608,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7531206607818604, \"fuf_Latn_score\": 0.23011231422424316}","num_words":202,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.178,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.588,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaacoñce\ncoñce\nKopperatif Teyaaret noddirteeɗe Ñeeñal Haayre yuɓɓinii ñalɗi wejo tuggi 16 haa haa 19 suwee 2013 to Faawru Jaatiiji Ngenndi e gardagol Mekfuula Mint Hameyaada, gardiiɗo njuɓɓudi ndii. Wejo ngoo hollirii kala ko aadee waawnoo gollaade to bannge haayre haa teeŋti e ummoraade e diiwanuuji 4 gonɗi to bannge rewo leydi ndii : Shingiti, Wadaan, Walaata e Tishit.\nDefte ɗiɗi ɗee kala njowitii ko e dumunna 1989-1991. Heen wootere tiitoonde mum ko «Le Muezzin de Sarandogou», woni «noddinoowo Sahre Ndoogu ». Nde jangtotoo ko caɗeele guuranooɗe e worgo leydi ndii e on dumunna. Winndi nde ko biyeteeɗo Isselmu wul Abdel Kadeer, gonnooɗo guwerneer Barakna e huunde e ɗiin dumunnaaji. Ɗum noon ko o seede geɗe keewɗe, bonɗe, baɗetenooɗe ɗoon.\nDakar, 23 août (APS) -L'historien égyptologue, le professeur Aboubacry Moussa Lam de l'université Cheikh Anta Diop de Dakar, ne se lasse pas de rechercher les origines des Peuls en proposant récemment un ouvrage, écrit en pulaar, intitulé ''Fulbe gila Héli-e-Yooyo haa Fuuta-Tooro'' (Les Peuls de Héli et Yoyo au Fouta Toro), fruit de ses recherches, coédité par les Presses universitaires de Dakar et les Editions Papyrus Afrique.\nL'origine des Peuls a été une préoccupation de nombreux chercheurs. Qu'ils soient Européens ou Africains, chacun y est allé avec sa thèse. Ainsi le Dr Lelèvre (1882) soutient que les Peuls ont des origines gaulliennes à cause de leur teint clair.\nÑalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyetee gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mu mina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en cifoo, mbiya « ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ».\nJibinannde\nAamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓe jibinaa ko heedde hitaande 1926, tuugnaade e yeewtere sakkitere nde mbaɗduno-ɗen e makko. Ɗuum wonnoo ko e hitaande 1996. Caggal naamndal ngal mbeddino-ɗen mo, o wiyi en wonde o yahratnoo e oon sahaa ko e duuɓi 70. Ko ɗuum addani en rokkude hitaande 1926 ndee.\nO jibinaa ko e wuro ɗo wiyetee Tiggere Siree maa mbiyen ngo Tiggere Subalɓe e nder falnde Maatam Senegaal. Ko ɗum addani en wiyde mo, kanko Aamadu Koli : \" Gorko Tiggere Njaŋ beeli, Nankasu e njaareende, gorko Baabangol e baabaali, wallere e wali-kaŋŋe\".\nWonnoo ɗoo ko laamɗo.\nO laamii laamu moƴƴu, leydi ndii fof ina yiɗi mo. Laamu ngoɗngu yani e laamu makko. O waraa, ɓiyiiko dahaa. Oon sahaa ɓiɗɗo oo ina yaara e duuɓi sappo. Ngel nawaa leydi ngoɗndi, angel yeeyee. Joom jawdi yii ngel soodi ngel, waɗi ngel gaynaako pucci, yiɗi ngel, horsini ngel. Oon naamnii ngel holno ngel wi'etee. Ngel wiyi : « Mbi'eteemi ko \"Aduna-Alaa-To-Darii\". »\n« Kirikou et la sorcière » ko filma mo Tuubaako biyeteeɗo Michel OCELOT waɗnoo, tawi ko e ɗemngal Farayse yimɓe ɓee kaalata. Oon filma noon ko dowluɗo, ko filma keptinaaɗo, mo nganndu-ɗaa dañiino manoore mawnde e festiwaal mo Annecy 1999. Haala Filma oo noon waylaama waɗtaama e Pulaar. Ko ɓiɗɗo leydi Muritani biyeeɗo Aamadu Muusaa NGAYDE, waɗti ɗum e ɗemngal Pulaar.\nSo neɗɗo nimsaniino jamma Jalluɗi Jam e leegal Jamaa Annoore (Misiidin Nuur), ñalnde alkamisa 10 lewru duujal (mee) 2012 ndee, jamma aljumaa jofnde aset oo yoɓii ñamaande haa ɓernde ɓuuɓi ɗo Galle Sukaaɓe keso ɗoo. Jalluɗi Jam yuɓɓinirnoo ɗii ɗoon jammaaji ɗiɗi ko ngam weltoraade jaltugol lefol mum kesol : Wumɓe Binndol.\nJamma gadano oo ko aadi hakkunde fedde ndee e sukaaɓe leegal Jamaa Annoore. Jamma ɗiɗaɓo oo ko ngam ɓe ndañaano hawritoyde e wolde mayre to Arafaat fof ena ngara ɗoon ɗo Galle Sukaaɓe Keso ɗoo, nana, njiya, mbaasa naworde heewndu laakara.\nMo woyi maayɗo maa deƴƴu\nMo yeewni ɗum ne, maayda e yeeweende.\nMaayde e yurminaade, ko nde jaakoranooɗo ardii\nTeeŋti e ɗalɗo baaye, mo anndaa to tiindii.\nYurminiima to jawdi e to ndiwri\nSaka e aadee, joom miijooji.\nKo yiɗi maayɓe nguurta fof, ko oo ɓuri\nCinndiiɗo mette, ɗawaaɗo mbelemmaaji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=conce","date":"2014-03-09T02:49:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1393999670852\/warc\/CC-MAIN-20140305060750-00014-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7949740291,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":30,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7949740290641785, \"ffm_Latn_score\": 0.11362294852733612, \"fuh_Latn_score\": 0.054735440760850906, \"fuf_Latn_score\": 0.02815081551671028}","num_words":619,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.658,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alasan Mammadu Daawuuda Baro fiilaama Ceerno Barooɓe noogaas e tataɓo (23ɓo), kikiiɗe 3 desaambar 2017 to Tulel Barooɓe, nokku keedɗo bannge hirnaange worgo Sahre Ndoogu ɗo geɗe ɗee kala keblaa ɗoo. Jofnde mum waaldaa ko Mawluud to Sahre Ndoogu, beetaawe oo ko kewu daartol. Hoohooɓe heewɓe tawtoraama kewu nguu ummoriiɓe e jookli winndere ndee kala (Mali, Niiseer, Senegaal, Farayse, Amerik). E ɓeen hoohooɓe, eɗen mbaawi limtude Siidi wul Sheex Abdallaahi gonnooɗo hooreejo leydi Muritani, ummoraade Lemden.\nEɗen ciftina tan wonde Alasan Mammadu Dawuuda Baro yiyi aduna ko e hitaande 1930 to wuro Sahre-Ndoogu. Jibnaaɗo makko gorko wiyatee ko Alfaa Mammadu Daawuda Baro. Jibnaaɗo makko debbo ko Hajjaa Raki Aali Ceerno Wan to Mbummba. O inniri mo baaba makko, ndeke Alasan Mammadu ina wiyee kadi Aali Ceerno Baro. Ko o neɗɗo denndinɗo ɓure keewɗe. O jeyaa ko e jagge gadane leydi ndii, ko o neɗɗo dimo, ganndo, ceedtanaaɗo moƴƴere, mo junngo meeɗaa luuteede baɗe moƴƴe.\nCeerno makko gadano, ko jibnaaɗo makko gorko oo. Ɓe nguurdii ko juuti ko adii nde o yahata Mbummba jokkoyde jaŋde makko to Ceerno Baylaa Koroyel, laatinooɗo e oon tuma Almaami Jumaa Mbummba. Caggal ɗuum, o feewi Kanel to Ceerno Alhajji Mamma Selli Caam. O arti kadi Mbummba, o ummanii Wenndiŋ to Ceerno Haaruuna. O ummii Wenndiŋ tawi o dañii duuɓi sappo e jeenay (1949), o fayi to Tooro to Ceerno Haamiidu mo Jaataar. O wonii ɗoon duuɓi joy.\nOmo yahra e duuɓi 24 (1954), kanko e musiɗɗo makko Ceerno Maamuudu Jah, ɓe ɗannanii Maruk ngam ɓeydoyde ganndal. Hitaande fawii heen o heɓi seedantaagal « berwe » to Duɗal Diinewal wuro Tanjaa.\nO arti Ndakaaru e hitaande 1956. O dañii duuɓi 26. Ko ndeen Alasan Baro ummanii ɗanngal goɗɗungal, so fayde leydi Misra. O yahdi e musiɗɗo makko Aadama Aali Abdullaay Wat mo Cubalel. Ɓe mbaɗii duuɓi ɗiɗi e laawol ngati ɓe naati Misira ko e hitaande 1958 e yonta laamu Jemal Abd Naseer. Hawri ko Misira e Farayse ina taƴondiri sabu iiñcuru Caaɗngol Suwees. Alasan Baro tiindii Duɗal Toowngal El Azhaar. Ndeen naatde ngal Duɗal Toowngal wonaa ko weeɓi, ngati ngal waɗi ko tolnooji ɗi njappondiraani.\nNde o yeewtidi e gardiiɗo Duɗal El Azhaar, o holliti yiɗde makko fuɗɗoraade tolno tataɓo ngati omo ardi e « berwe » makko. Kono mawɗo Duɗal El Azhaar ngal wiyi ko maa o waɗa kawgel, anndee ɗo tolno makko yettii. Ɓe mbaɗi mo kawgel, ɓe mbiyi o ɓurii tolno tati, o foti fayde ko tolno nayaɓo sabu teskaade baawal makko. Ko ɗoon o janngi haa o heɓi « bakkaa ».\nKo ndeen o naati duɗal toowngal biyeteengal Daarul uluum, woni « Galle Gannde ». Alasan Baro wonii ɗoon duuɓi jeetati haa njahdi e naange. O heɓi ɗoon seedantaagal « lijaasa » e coñce Arab e daartol e jogarafi e hitaande 1964. O heɓtinaa ɗoon e ngaal duɗal. Ko ɗum tagi joɗaninooɗo toon Ndenndaani Lislameeri Muritani teddiniri mo hiraande e tawtoregol muritaninaaɓe janngatnooɓe toon.\nO arti Muritani ko e hitaande 1965. Sabu makko wonde gooto e adiiɓe heɓde « lijaasa » ummoraade e ngaal duɗal keɓtinaangal, Muttaar wul Daddaa, hooreejo Muritani e oon sahaa, bismii mo, yeewtidi e makko haa ɓe ittondiri kumpa, ɓe nganndondiri. Nde o arti, tawi ko leydi ndii ina wondi e ŋakkeende mawnde jannginooɓe. Ko ndeen o nuldaa jannginoowo Arab to « Liisee » ngenndiijo mo Nuwaasoot. Nde o woni ɗoon, o teskii tippudi jaŋde ndii ina foti wayleede, ngati tolno janngooɓe ɓee fotaani. Ko kanko jolni peccugol janngooɓe e tolnooji. Miijo ngoo hawrani Eli wul Allaaf, gonnooɗo Kalifu jaŋde ngenndiire. Ngoo waylo nder peeje jaŋde ko e junngo Alasan Mammadu Baro. Ngo addi nafoore nder jaŋde leydi ndii sanne haa Muritani dañi taaɓal mawngal nder jaŋde sukaaɓe. Ɗum addani laamu sosde goomu keeriingu, ardini mo, ngam tabitinde ndii tippudi jaŋde kesiri. Ina jeyanoo e goomu nguu Muhamed wul Bah, Babaha wul Hamduun, wul Mawluud. Ɓe lelni peeje, ɓe mballifii defte janngirɗe ɗemngal Arab.\nTo bannge « senndikaa », nde o arti Muritani o daranii kadi wootiɗinde « senndikaaji » ɗiɗi jannginooɓe goodnooɗi e oon tuma. O waɗti ɗum en « senndikaa » gooto. O waɗaa Kalfinaaɗo ngalu nder oon « senndikaa ». Ko ndeen « senndikaa » oo neli mo Alaseri ngam jokkondirde e jannginooɓe toon, ngam wostondirde humpito « senndikaagal ».\nE hitaande 1969, dowla Muritani hokki mo « bursi » ngam o janngoya ɗemngal Farayse. Nde o arti e hitaande 1971, tawi « Liisee karallaagal » udditii, kadi alaa jannginooɓe, o fayraa toon. O woni toon haa e hitaande 1975.\nTawi Kalifu Geɗe tumarankooje ina yiyloo yimɓe humpitiiɓe ɗemngal Arab ngam ngolloo e jokkondire Muritani e leyɗe keddiiɗe. E hitaande 1976, o waɗaa Diisneteeɗo to Jooɗorde Muritani nder Leydi Libiyaa. O wonii ɗoon duuɓi joy haa e hitaande 1980. O fayraa Iraan, o woni toon Jooɗaniiɗo timmuɗo leydi Muritani duuɓi jeeɗiɗi. Ɗum tagi Iraannaaɓe toɗɗaade mo Mawɗo jooɗanniiɓe leyɗe mum en nder leydi Iiraan e yonta Ayotallah Kumeyni.\nNde o arti Muritani, o toɗɗaa Diisneteeɗo to Kalifu Geɗe tumaronkeeje e jokkindiral hakkunde leyɗeele. O woni ɗoon haa e hitaande 1992, nde o ƴefti fooftere caggal ɗii duuɓi ligganaaɗi diine mum e leydi mum e renndo mum.\nKo ndee hoore ganndal e humpito, kumpitiiɗo Diine Lislaam, nangtiiɗo e iwdi mum e pinal mum e renndo mum, woni piileteeɗo Ceerno Barooɓe…\nHoli potɗo fiileede Ceerno Barooɓe ?\nKo adii nde neɗɗo fiiletee Ceerno Barooɓe, maa huuɓna won ɗiin sarɗiyeeji. Ɗiin ngoni :\n- jeyeede e leñol Barooɓe, yettee Baro ;\n- wonde juulɗo e reende heen gannde teskaaɗe kuɓindiiɗe Diine Lislaam ;\n- wonde ɓurɗo duuɓi e nder Barooɓe so wonaa tawo keccuɗo ronkitii, maa ɗaweede cellal ina haɗa ɗum fiileede ;\n- jeyeede e wooto e ɗee gure : Saare-Ndoogu, Haayere-Laaw, Barooɓe-Jakel. Tesko-ɗen Barooɓe-Jakel ina fiila lefol Ceerno Barooɓe jowitiingol e njuɓɓudi Haayere-Laaw ;\n- wonde nuunɗuɗo, ganndiraaɗo peewal gila e ngonka mum keeriika haa e nguurndam mum ñalnde kala;\n- teskoreeɗe waawde maasalaha e ñawndude luure nder galle Barooɓe haa e boowal mum.\nKala piilaaɗo Ceerno Barooɓe ina huɓindoo kala ko foti waɗde, yo won ko e nder galle (maa galleeji) Barooɓe, yoo won ko e boowal mum. Ina heen ɗee geɗe: jotondiral hakkunde lefol Ceerno Barooɓe e Leppi keddiiɗi ɗii : ko kanko noototoo leppi keddiiɗi ɗi e innde Barooɓe kala ; feewde e Galleeji Barooɓe : kanko ñawndata kala caɗeele maa iiñce jolooje hakkunde Barooɓe, kanko yuɓɓinta jamirooje jowitiiɗe e ndema : jolal, aawo, kurne, coñal… e duwawuuji ɗaɓɓaande toɓo e tuma yooro maa kala caɗeele aduna. To bannge renndo Galleeji Barooɓe, ko kanko woni kaɓɓol hakkunde maɓɓe e kala kewu mo ɓe ngummanii nder nguurndam maɓɓe, ko wayi no yannge, innde, sunu… maa kala kuulal potngal ƴefteede nder Barooɓe e jotondiral e leƴƴi keddiɗi ɗii. Alaa-e-sago Ceerno Barooɓe jogoo satiiɓe wallooɓe ɗum yuɓɓinde golle mum renndo. Ndeke ma o jogoo booñ mo Barooɓe fof ndenndi. Ndeen, renndo Barooɓe ina ittana Ceerno Barooɓe ngesa tawa ko kanko heerorii, gila e demal haa e coñal e naattinde. Yanti heen kadi, Bareejo fof ina itta e gerngal mum geɗal Ceerno Barooɓe.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/22\/piilngal-alasan-mammadu-baro-ceerno-baroo%C9%93e\/","date":"2018-11-16T03:41:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742970.12\/warc\/CC-MAIN-20181116025123-20181116051123-00227.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4678159654,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46781596541404724, \"fuh_Latn_score\": 0.2851897180080414, \"fuf_Latn_score\": 0.14752958714962006, \"ffm_Latn_score\": 0.06774909794330597, \"fuq_Latn_score\": 0.030867617577314377}","num_words":1106,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.403,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En puɗɗoriima innde Allah tedduɗo, joom yurmeende huuɓtidinnde e joom yurmeende heeriinde, yoo jam e kisal ngon e nulaaɗo men ɓurnaaɗo winndere. En njettii jibnaaɓe, seernaaɓe, nootitiiɓe e oo siyaara, ngam mawnin'de ɗum. ɓeen ngoni : Ceerno Umaar Taal, Ceerno Demmba Caam, Ceerno Usmaan Sal, Ceerno Aamadu Tijjaani Bah e Ceerno Umaar Jah.\nEn calminii, en njaafniima, en njuuriima ɓesngu jibnaaɗo men, ceerno men, ceerno fuutankooɓe, hono ALjajji Ceerno Moktaar Taal(weluya allah e makko). Banndiraaɓe tedduɓe e siyaaruuji ɓennuɗi, en kaaliino ko heewi e ko yowitii e nguurndam ceerno. Hannde etoto-ɗen ko siftinnde toɓɓe kimmuɗe ɗe ceerno Muttaar Taal jeertintunoo en e kala sahaa. Ina heen kulhuli waylooji, e joljole nguurndam men hannde. Hade ɗuum ciftinen huunde e nguurdam makko.\nJibinannde e iwdi. Alhajji ceerno Moktaar Taal jibinaa ko e hitaande 1936 to bannge kayitaaji to nokku biyeteeɗo Njorol to hirnaange worgo Ɓoggee. Kono o jibinaa goonga goonga ko e hitaande 1930.\nO jeyaa ko e jokkere Alhajji Sayku Umar Taal mo o renndi taaniraaɗo gooto, o renndi diine lislaam, o ɗooftii laawol naatni e leyɗeele Sudaan, hono laawol Tijjaani.\nJaŋde makko. Alhajji ceerno Moktaar Taal janngii e seernaaɓe heewɓe, annduɓe ko wayi no : Alhajji ceerno Saydu Nuuru Taal, Ceerno Mammadu Bookara Kan, Dedda Wul Telmiidi ekn. Kono o jokkii, o yowitii to bannge diine ko e Galle Alhajji Mammadu Muusaa Lih.\nSeedanteeje. Alhajji ceerno Moktaar Taal heɓii seedanteeje keewɗe to bannge jaŋde e kilifaagu maa hoolaare e juuɗe seernaaɓe heewɓe. Ɗeen seedanteeje ngoni : yamiroore joɗnde ngam jannginnde e sarde diine e nder wuro Suwoyraat; seedantaagal timmoode jaŋde Qur'aan e sariyya, seedantaagal yonnde mo koolaaɗo e kaliifu laawol tijjaani, seedanfaagal jonaaɗo e jooɗaniiɗo diine lislaam ekn.\nAlhajji ceerno Moktaar Taal naati Suwoyraat ko e hitaande 1966. Ko ndeen o heɓi yamiroore seernaaɓe makko, yo o jooɗo e wuro Suwoyraat ngam sarde jaŋde Qur'aan e dabi diine lislaam.\nCargol diine. Ceerno Moktaar Taal, jannginii annduɓe heewɓe. O sarii dabi diine Lislaam e nder wuro Suwoyraat, e nder Afrik hirnaange e hakkundeejo. O tafii pelle jokkere enɗam jonɗe e nder leydi ndii e caggal mayri.\nTeddungal (Geɗal). Sabu ganndal e duuɓi, o teddiniraama ɗowgol e konngol diine e siyaaruuji ɗi o nootitinoo kala. Kala nde o tawtoraa siyaara o ittanaama geɗal maa wonii ɗowde siyaara oo, maa wonii udditde e uddirde ɗum duwaawu.\nSooynannde. Ceerno Moktaar Taal ko cooynotooɗo ko dariiɗo yiyataa. Ko o joom binndi, ganndal e pinal. Ina jeyaa e ko ciftinten : noddaango fayde e juulɓe ngam nootoo, toowna laawol Allaahu, lewre wuro ngo e ndeenka to bannge diine. So wonaano katantaagal, kaaraysiragal e nuunɗal makko, keɓal hannde ngal woodataano. Eɗen teskoo e ɗeen keɓe : diine e iimanaagal wuro ngoo jogii, jokkere enɗam hakkunde hoɓɓe, hoɗɓe e hoɗdiiɓe ko aldaa e paltoor leƴƴi, nanondiral, dental, ɗooftaare e peewal hakkunde wuurduɓe, duwawuuji makko e duwawuuji moƴƴuɓe ɓe o jotondirnoo, koɗki e faggudu (sabu omo sifortonoo hoɗorde no faayiida koɗɗo, no teddungal, geɗal timminoowal jilliiɗo, riiwtoore faaɗeende e fawre.\nNgadduki kesiri (kulhuli). Ɗo o yiyaaka hannde ɗoo banndiraaɓe, faayre mawnde ina dooki sabu firtaare nehdi e jikkuuji o tafnoo e men. Daliilaaji mum : mbayliigu aduna oo e koomtooje mum, ustagol mawɓe (joom duuɓi en ) e nokku oo, ɓesnugol leñol ngol, ɓesnugol wuro ngoo e naatnaatondiral jikkuuji e faggooji kesi, jeeƴtanagol won ɗiin mbelemaaji pittaali (inɗeeli, ndiiftunguuji) tawi aldaa e kattanɗe.\nWasiya - Jaŋde. Njannginen ɓesngu men, jannginen ɓe gannde taaniraaɓe kam e waliyaaɓe. Paamen ko ganndal woni sabaabu banii Aadama resndaa Leydi. Ganndal noon koko suuɗii, ko maa yiylee nde yiytee. Leñol ngol alaa jaŋde, waawa dañde ganndo, waawaa dañde galo, waawaa dañde jaambaaro.\nJokkere enɗam. Njahondiren sabu hannde jahondiral nattii duumaade, sabu gooto fof ruttoto ko e fedde mum, wuro mum, maa diiwaan mum. En ndiiwtaani ɗuum, kono eɗen poti semmbinnde njuɓɓudi kuufndi renndo men ndii (jamaaji, jumaaji, dewle, inɗeeli ekn.) sabu ko ɗuum reenata, hisna enɗam hakkunde men.\nLiggey. Liggo-ɗen, ligginen, udditen jeeyirɗe, njeñtinen, mbele ɓesngu men ina deeƴa, nguurndam men tabita.\nMuñal. Eɗen ñaagii yimɓe ɓee nde mballitortoo e muñal, ndoonda koye mumen ko foti e hattan mumen, nangtoo e golle mumen, muñondira, ndeentoo tooñde e kala fannu (to liggey ƴettude ko jeyaa, salaade hare e reentaade ɗum, njogoo himme e golle mum en).\nDental. Ndeento-ɗen seegaare sabu ko ɗum aayaare renndo, aayaare leñol. Dental ko renndinnde ɓerɗe, renndude anniya, renndude miijo. So yimɓe ndenndii hakkillaaji, ndenndii miijooji, ndenndii anniya kala ko fayti e moƴƴere, maa Allaahu wallu ɗumen. Eɗen laaɓaa to Allah sinno ceerno Mokhtaar wuurduno e men hannde maa oo, o waajotono en hono ɗum.\nBanndiraaɓe tedduɓe ɗum ko seeɗa e nguurndam oo katante coftuɗo, guurnooɗo, wuurni enɗam, kosam e enɗam lislaam, baawnooɗo ngonndiigu, ñootatnooɗo hakkunde yimɓe, jiɗnooɗo dental, nuunɗuɗo, kuuɓnatnooɗo aadi, laatinooɗo neɗɗo binndi, ganndal e pinal.\nLaawol kisal jibinande ndee noon fawii ko e ɗooftaade jamirooje seernaaɓe e mawɓe men lomtiiɓe. Ko Nanondiral e paamondiral maɓɓe noon ngoni dabi peewal jibinannde nde. Njettoor keeriiɗo feewde e seeremɓe wuro Suwoyraat, hono Ceerno Yuusuf Bah, Ceerno Abdullaay Aaw, Ceerno Haamiidu Jah, e Ceerno Abdul Wahaab Ac, kam e fedde fulɓe Dekam (dental, kawral e musiɗal) e gardagol Abdarahmaan Abbaas Jallo. Yo Allaahu accu en caggal makko ko juuti, tawa eɗen kuutoroo daartol tinndinooje makko. Yo Allaahu hokku en heɗaade, e ɗooftaade, lomtii ɓe mo ɓee, e dente ɗee kala. Yo Allaahu juutnu nanondiral, e dewondiral maɓɓe, sabu ko ɗuum woni peewal men. Yo Allaahu hokku en nafondirde e koye men ko aldaa e wasuya. Yo Allaahu semmbin en kala hitaande, ngam wuurtinde siyaara Ceerno Muktaar Taal, sabu ko o maande tiɗnde piɓondiral men. Ko Allah ñaagi-ɗen ballal e barke fayde e ɗee golle, yoo Allah waɗ ɗe golle laaɓɗe, jaɓaaɗe, waɗa e njeñtudi majje nafoore julɓe fof. Yo Allah yurmo, yaafoo mo, aljanna wona jaaƴnde, toon wona fooftorde makko, kanko e kala maayɗo juulɗo.\nE innde fedde DEKAM,\nHaamidu Mammadu Bah e\nballondiral e ceerno UMAR Hammaat Dat","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/28\/siyaara-sappo-e-jeego%C9%93iijo-alhajji-ceerno-moktaar-taal\/","date":"2019-02-21T01:39:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247497858.46\/warc\/CC-MAIN-20190221010932-20190221032932-00004.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4412307441,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44123074412345886, \"fuf_Latn_score\": 0.2156228870153427, \"ffm_Latn_score\": 0.1666506826877594, \"fuh_Latn_score\": 0.14325614273548126, \"fuq_Latn_score\": 0.031193969771265984}","num_words":966,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.383,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala goɗɗo Switzerland fu ɗo mari hake mako ha kuugal ko laarani njamu. Njahaa be bojjima haa babal kuwooɓe dow ko laarani njamu ɗum eggooɓe.\nA artira haa Gawɗo Maɓɓe\nHaa suwiijilan kam mawɗo maɓɓe a artata yiidugo dow nyawu ko haɗaru. Ɓe nyawndetee to nanonbo to nanngi ɓe hawtama be bawɗo fannu nyawu man.\nTo mawɗo maɓɓe andi nyawɗo man be habaruuji ko saafi nyawu man o ɓurata faamugo no o nyawndirta mo boɗɗun. Kanjum waɗi haandi ma a tokka yahugo ha goɗɗo gooto on.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/www.medic-help.ch\/ff\/medizinische-versorgung-in-der-schweiz\/","date":"2020-02-27T10:14:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146681.47\/warc\/CC-MAIN-20200227094720-20200227124720-00302.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9985992312,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9985992312431335}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Annduɓe kuule asamaan njiytii saraaji hoodere dooɓaande yuɓɓo tagopeeje jeeɗiɗi potɗe e Leydi, tawi tati heen ina tuumaa waɗde maaje diƴƴe, ɗum noon nguurndam. Ko ɗum woni ko saaktaa e jaaynde Nature ñalnde alarba 22 feebariyee 2017 kam e yeewtere jaaynde Nasa yuɓɓini ñalnde heen. E wiyde maɓɓe ko ɗum huunde mawnde no feewi, tee, annduɓe ina cikki hankadi « ndañii mosel moƴƴel » ɗo mbaawi yiylaade goodal nguurndam gaa gaa e Leydi.\nKañje tagopeeje jeeɗiɗi ɗee, nguleeki majje kadi woɗɗondiraani e nguleeki Leydi, ɗe taarotoo ko koodel (naange ko hoodere) ɓuuɓngel inniraangel TRAPPIST-1, ngonngel e jiiryiirngal men, tee ''ngel woɗɗaani'' en, sibu hakkunde men e maggel ko 40 hitaande annoore. Woni hedde 378 691 200 000 000 km (hitaande annoore ko hedde 9 467 280 000 000 km). Ɗum firti ko so lampa huɓɓaama toon jooni, annoore mum yettotoo en ko ɗoo e duuɓi 40 !\n\" Hikka waɗi duuɓi noogaas ko njiytu-ɗen tagopeeje ɗe njeyaaka yuɓɓo naange, ngol woni ɗiɗmol ko eɗen njiyta huunde waande noon heewnde faayiida to bannge njiylawu nguurndam e tagofeere woɗnde ko wonaa Leydi\". « Ɗo ganndal yahrata hannde ɗoo eɗen kattani luggiɗinde wiɗto men ngam sunnaade so heen tagopeeje tati ina koɗoo, e anndude hol henndu wonndu e weeyo majje e anndude mbele batte nguurndam ngalaa e majje » e wiyde annduɓe ɓee.\nHeen tagopeeje jeegom njiylotoo koodel dooɓangel ngel (naange mum en) ko e ñalawma e feccere haa e balɗe men ɗiɗi e dow Leydi (hitaande toon ko balɗe men ɗiɗi). Aɗe ɓadtii no feewi hoodere majje, tee ko bannge gooto e majje tan yiyata naange, ko bannge gooto tan koodel ngel yaynotoo, oya bannge ko e niɓɓere tan woni. Ɗum firti kadi ko bannge keedɗo e hoodere oo ko e ñalawma tan woni, alaa jamma).\nYahde to ɗee tagopeeje aaɓnotaako e tolno ɗo ganndal aadee en yahrata hannde ɗoo. Kono won miijotooɓe, ɗoo e duuɓi miliyaaruuji 5, nde naange men ngee fuɗɗotoo saayde ndee, eɗen mbaawoya eggande toon nde tawnoo hoodere TRAPPIST-1 dooɓaande ndee kañum ko seeɗa seeɗa yartortoo. Ɗum noon maa nde luttu woodde ɗoo e duuɓi 10 000 miliyaar. Ndee hoodere jeyaa ko e koode 50 ɓurɗe ɓadaade leydi, woni ɗe ngoɗɗeeki mum en e leydi men ndii jaasi 15 hitaande annoore.\nNASA : (NASA National Aeronautics and Space Administration) woni Njuɓɓudi Ngenndiiri Aeronotik e Weeyo dowla Amerik.\nJiiryiirngal : ko dental jaajngal koode e ɓakdi hakkunde koodeeri ndi nganndu-ɗaa nanngi ɗum ko ɓaaƴo (fooɗo hakkunde kuuje ɗiɗi ñisɗe). Yuɓɓo naange men ngee woni ko e jiiryiirngal biyeteengal \"Fedannde malaaɗo\" (Voie lactée). Yuɓɓo naange men ngee wayi heen ko no toɓɓel ndiyam nder geec, sibu engal waɗi teemedde miliyaar hoodere, tee njaajeedi maggal ko hedde 100 000 hitaande annoore, njuuteendi ndii kadi ko noon. Hitaande annoore ko hedde 9 500 miliyaar kiloomeeteer. Ƴeewaa kadi, tago ngoo ina waɗi fotde 2 000 miliyaar jiiryiirngal nanndungal e fedannde malaaɗo ! Eto miijaade mawneeki majjum.\nKo Alla tan woni ganndo, kono omo luɓira mo O welaa !\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/17\/tagopeeje-7-njiytaama-saraaji-koodel-gootel\/","date":"2020-04-08T18:38:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371821680.80\/warc\/CC-MAIN-20200408170717-20200408201217-00337.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.717069149,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":29,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.717069149017334, \"ffm_Latn_score\": 0.19960620999336243, \"fuf_Latn_score\": 0.05029661953449249, \"fuh_Latn_score\": 0.02459579147398472}","num_words":463,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa nder gure maawɗe gonɗe Naajeeriya wuro Ƴoola tan luttiri wolwooɓe Fulfulde har muuɗum amma jonta haa ɗon man fuu Fulfulde fuɗɗi tampugo ngam yiigo no hawsaare nastiri wuro ngoon bee sembe : yeru so en ndaari – jangirle – luuɓe – cuuɗi radiyooji – ba'anteeji – calaaje ŋawndiigu – juulirɗe – ekn…. ɓurna hawsaare huutinirtee har ton\nYoo noddaandu am faago kala Pullo nder Naajeeriya e keddiraaje maari e luttuɗe lesɗe duuniyaaru no foti laatanake'en doole jirnuki darnde har solnuki ɓiɓɓe meeɗen e fooɗuki hakkiilooji derɗiraaɓe meeɗen no ɓe lismoo wolde fulfulde ha kala yaakeeji fu e en tiiɗoro dabareeji booɗɗi ngam nde hisa waatugo nder wuro yoola : bana no waatiri haa gure keddiraaje yoola man yeru – gombe – e jaaliigo .\nSo Fulfulde sooyaama har wuro Ƴoola fulɓe duuniya fuu ngaɗi asar ngam kala Pullo fuu ɗon juroro e laataaki Fulfulde wolde ɓurdunde wolweego haa Ƴoola wuro mango nder lesdi maawndi bana Naajeeriye .\nSo en ngiɗi tabitingo wolde nde'e ngam kisen majjuki maare doole en tokka jaabruɗe garaɗɗe:\n01= Aran nii doole en gasna nde nder radiyooji e teleeji hawtaade laabi caakol habaruuji nder maatootiral haa wuro ngon bana no haani,\n02= Nden moodiɓɓe meeɗen janginooɓe e waajooɓe no sembiɗinira nde be windugo defte e fitoraago be fulfulde man wakkere waazuuji e jangirle\n03 = En tabbitina fulfulde man ha jangirle pamare e cakaaje haa yottoo jaaɓi hattirde fu nde janginee har ton e knd….\n04= Derke'en meeɗen sukloriiɓe bee filuuji pamari boo haani ɓe kaɓɓanee keesi har jaharle filuuji maɓɓe ngam wancooɓe ngam filu ɗon wallita masin har ko laarani caakuki bolle\n05= Nden e tabbitina ɓurnaa laaŋooɓe ba'anteeji fuu har wowuki Fulfulde\n06 = Lamlamɓe lesdi ndin yeru mo allah ɓangi daraja muuɗum laamiiɗo adamaawa o ɓesda wangingo kaajal maako e bo o lismoro wowuki Fulfulde ha nder sifakaare maako kala kuudiɗiraaɓe maako fuu o wowiniraɗum bee Fulfulde ngam lamlamɓe horiiɓe bo laatanaɓe doole jogaago Fulfulde nde bano haani\nHaa ragare boo mi ɗon toro jawmiraawo ɓangiiɗo no o lorna hankiilooji ardiiɓe meeɗen e jam'en jawle meeɗen e moodiɓɓe har wolde Fulfulde nde'e\nyo Allah faaru fufulde e pulaaku yeeso amiin.\nBinndol :: Abubakar Al-sow Dakiɗo (Al-fallaati)","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/fulfulde-nesi-majjugo-nder-diiwal-adamaawa-naajeeriya\/","date":"2020-05-30T14:49:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347409337.38\/warc\/CC-MAIN-20200530133926-20200530163926-00217.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8890375495,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.889037549495697, \"fub_Latn_score\": 0.11090707778930664}","num_words":342,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jayngol ko Innde renndinndeJayngol ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Jayngol ko Jayngol, keewal mum ko Jayli.\nTufnde nguleeki, haa waɗi lewlewndu.Ɓeydou firo woɗngo\nنار\nأَضْرَمَ النَّارَ\nFeu\nFaire le feu. Allumer le feu\nFire\nI started the fire\nFuego\nEncendí el fuego\nƳulmel tokosel gulngel haa wojji, koyngel haa haa woni e diwde. So docotte pettii ko peete ndiwata.\nKaaƴe ndiyam ɓuuɓɗam","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/29","date":"2022-05-29T08:10:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652663048462.97\/warc\/CC-MAIN-20220529072915-20220529102915-00453.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9680123925,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9680123925209045, \"fuf_Latn_score\": 0.027432380244135857}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/04 Duungel addii feere hesere ngam wallitde mahngo duɗal wuro. Hol mo wiynoo lammba ko fijirde coolooji? Maa a taw joom mum yahaani Duungel. Wuro ngoo rentii ngam yuɓɓin'de lammba mawka sabu yiɗde mahtaade kuɓeeje duɗal jaŋngirgal wuro ngo.\nE nder ɗuum, ɓesngu Duungel ina fiya lammba ñande 09 e 10 Awriil , tawi ko e innde araaraay mbir mawɗo biyeteeɗo Hammadi Wuuri Gay, jeyaaɗo to Duungel.\nE nder heen sippirlooji mawɗi maa mbaɗ toon kono ko ɓuri teskin;de ko ko hakkunde: Hakkunde Boo Toksel laaɓa juuɗe to Gede e Aamadu Dummbiya mo Ngijiloñ; Hakkunde Aali Sal to Daande Geloonga e Usu Bah to Jowol Saare; Sammbayal Joob to Gede e Muusaa Alfaa Njaay to Wudduru; Hakkunde Baylaa Maar to Ceenel Saahooɓe e Garɗo ko Kootoowo to Ngijiloñ.\nMbiruuji ɗii fof hannde ndaaŋanii Duungel e duuso fiyooɓe bawɗi ŋanaa anndaaɓe e nder fuuta hono Saada Goli Njaay, Mammadu Seydoo Caame Usmaan Sammba Gay. Jogori ñaawde lammba ka ko Sammba Moodi Gay.\nLaamu Senegaal maa tawtore sabu jogori udditde lammba ka ko jaagorɗo njulaagu hono Aamadu Ñaŋ e dow teddungal Haamiidu Kanel (gonnooɗo mbir liɓoowo), Laamina Keytaa, Haaruuna Maamadi (ɓee tato fof ko mbiruuji mawɗi ngonnoo hade mawngu)\nHammadi Wuuri Gay noon woniino mbir mawɗo e nder leydi Senegal hade makko ɗannaade fayde Amerik. O nawiino araaraay sippiro Senegaal e 1965 to dingiral Madiina Kunndaa to Faas. Haa no o woppi sippiro nih, ko kanko tan heewnoo rawde araaraay sippiro ganni e kala ɗo so sippiraa.\nBinndol Abuu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=794:sippiro-lammba-duungel-arii-faabaade-jade&catid=49:coftal-alli&Itemid=105","date":"2013-05-24T20:41:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705043997\/warc\/CC-MAIN-20130516115043-00057-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8368540406,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8368540406227112, \"fuh_Latn_score\": 0.1240803599357605, \"fuq_Latn_score\": 0.025997472926974297}","num_words":286,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.815,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Leñol Fulɓe ko ɓooyngol, ganndangol he leyɗe keewɗe. Leñol Ngol ena mooɓi kinɗe keewɗe e golle ceertuɗe he nder gure, leyɗe e duuɗe. Ko wayde ngol noon addani daartol maggol jiiɓanii jili keewɗi haa nguurndam maggol saɗti joganaade coɗol gootol e tuugnorgal ngal yonta hannde waawi tawde he mooftal keeringal. Aɗen njogii hannde laaɓnde keewɗe ɗe annduɓe renndo ngoo njonti jaabaade ngam ittan'de renndo ngoo ko ɓuri heewde he caɗeele nguurndam leƴƴi. Holi no leñol men wiyatee ?, Holi to woni iwdi leñol ngol ?, Holi nafoore walla caɗeele kinɗe leñol ngol ?, Holi peeje njoganiɗen leñol ngol haa heɓa he renndo ngoo fotde mum tawa ena waɗani ngo kala ko foti waɗde. Miɗo jooɗtorii maa annduɓe men njaabo ɗee laaɓnde he mbaydi ganndal e njuɓɓudi keeriindi. Leñol fulɓe ena yaaji, kono ko keeri ɗi laamuuji aduna pecci he koɗorɗe mum en haa huunde he ɓesngu maggol pamɗini jiydigal e ngootaagu mum en. Caggal nde gannde e ñeeñe kese ngaddani yonta kuwtorɗe nguurndam to senngo binndi, nate, kaalirɗe, ayawooji, taƴtirɗe jolɗe e kumpitale keeriiɗe; Fulɓe teskiima ɗaweede ko heewi he ɗeen geɗe tawi saabii ɗuum ko laamuuji hoyram-hoyraagu e neɗɗaagu ngu leñol ngol jogii haa wonti kuwtorgal ɓeen jannguɓe hodo e wuurdude doole janane ko aldaa e nuunɗal potnongal sañireede nguurndam. Fulɓe ana carii he leyɗe, kono woodaani leydi ɗo ɗemngal pulaar tottaa geɗal mum haa yoni to haalirde e ayaawo ngenndi. Gullitaali keewɗi maɗaama, fotdeeji laaɓndaama, kono tan laamuuji ɗi nuunɗaani nani cuɓtii woon ɗemɗe ena mbaɗi ɗum en laɓɓe heediheedani ngam yaɓɓude ɗemɗe ngenndi keddiiɗe.\nSo en dokkii yeru he leydi SENEGAAL, fotde ɗemɗe 25 ena he mayri, heen 19 ko keɓtinaaɗe he laamu. So en keɗiimma haalirde walla en ndaarii ayaawo ngenndi ngoo, en tawat ko ɗemngal gootal joɗɗinaa haa feewnitii, godɗe ɗee mbaɗanaa meeɗnel wallanii ɗe mbaɗtaa no teŋkoowo he galle galo ɗawoowo.\nCaggal yontaaji jawtuɗi ɗii, ko Sammba Aadama Caam en , Tijjaani Aan en e heewɓe ɓe mi etotaako limtude inɗe mum en, ngudditani en dame, ɓe kirjini ɓesngu leñol ngol he maandaade ngonka renndo heso ngoo haa yottii he yontaaɓe men hannde dillooɓe he ɓamtaare leñol ngol to senngo kumpital.\nPelle ɓamtaare keewɗe ngoodii, lanndaaji dawrugol ndarnaa, ngenndiyaŋkooɓe tafi pelle e goomuuji jannginooɓe, fin'dinooɓe e suusnooɓe sagataaɓe men. Tuggi batuuji Bambakoo haa yottii TABITAL PULAAKU WINNDERE e pelle keewɗe, cariiɗe he koɗorɗe Fulɓe. Naalaŋkooɓe, jannginooɓe, magiyaŋkooɓe, haralleeɓe men ngaafɓe jaayɗe, kaalirɗe Tuddunde e lowe pulaar e winndiyaŋkooɓe jime e jimɗi Pulaar ndokkondiri juuɗe e pelle ɓamtaare, ndema, awo, ngaynaaka e ñeeñal ngam riiwde majjere, ñawu e basal. Hannde ndee ɓadli keewɗi ƴiggitiima warñeende ndimaagu mbele pulaar heɓa fotde mum he kala jookdu winndere. Pelle kese ngaafaama ngam ñawndude ɗeen joote: Ena woodi fedde haɓantoonde potal ɗemɗe leydi Senegaal e gardagol Demmba Soh mo Juuwde jaaɓi to Farayse.\nNdeen fedde waɗiino wullitaango rafi potal ɗemɗe ngenndi to haalirde e ayaawo Senegaal, fotde 4000 aadee ciifii heen. Ɗum jibinii teskuyaaji mawɗi etee hay so haalaaka, en paamii won ko fuɗɗaa heɓeede ko dille ɗee caabii.\nFedde ndee seeraani he waɗde seppooji he leydi Farayse etee ande jokki golle haa nde laamu Senegaal felliti tottude kala ɗemngal fotde mum haa yona. Ndeen fedde noon so haalaama ko alaa he sago njaaren mawɗo men Abdullaay Lih mo Wodobere ngam darned e pellital o waɗi haa nde woodaa kadi o ɗowi nde haa nde darni koyɗe.\nEn kaalii darned fedde potal ɗemɗe ngenndi Senegaal, kono paamen fayndaare mayre ko jojjitde ko laamu leydi foti waɗan'de ɓesngu mum. So tawii noon ko geɗe laaɓndiiɗe coggu walla dental keeringal, ɗuum nde ɗaldi ko pelle walla dente godɗe garoyooje.\nJooni naatanen hollitde renndo ngoo ko woni ummannde fedde JAAYRE PULAAR e nguurndam mum:\nCaggal lebbi 12 jawtuɗi dental gootal woodii he tuddunde yiiryiirnde ( Enternet ) to senngo ESKAAYEB\n\" skypes\" ngal inniraa DINGIRAL FULƁE woni ɗo yimɓe kawrinta miijooji mum en ngam ñawndude jooto Pulaagu e daranaade ɓamtaare leñol ngol. Yimɓe heewɓe ena kawratnoo to haalirde men HAAYRE LAAW haa ganndondire keɓaa heen, enɗam wuurti , miijooji njultondiri. Ko ndeen udditaare jibini miijo Dingiral Fulɓe to senngo skypes.\nKo adii nde naataten he mbunndi nguurndam JAAYRE PULAAR, ena haani njaaren mawɗo men Mammadu Yaayaa BAH mo WOCCI e WAALALDE caabiiɗo goodal dingiral Fulɓe haa miijooji ndañaa yoo fedde aafe tawa ko heerantoonde goodal haalirde e Ayaawo Fulɓe to ngootiri he leyɗe men. Ko ɗiin miijooji ngaddani Fedde JAAYRE PULAAR jibineede he gardagol Ibraahiima Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe to leydi Farayse.\nNdeen fedde ari ko tammbanaade leñol ngol rogere nde heewɓe ngoƴaa tawi noon ena waɗaa diwre sawaawo: Fayndaare JAAYRE PULAAR ko yoo ɓesngu Fulɓe rentin gannde, peeje e jawdi mum mbele haalirde e ayaawo pulaagu ena dañee to ngootiri he leyɗe men. Fedde ndee ena rentini leyɗe Fulɓe kala e duuɗe ɗe ɓe ɗannorii. Fedde nde tafiraa ko mbaydi TABITAL PULAAKU WINNDERE. Jooɗorde yiilirde toownde ndee woni ko to leydi Farayse, kono jagge mayre ko cariiɗe he duuɗe ɗee. Batuuji fedde ndee mbaɗatee ko he SKYPES e ballal Ibraahiima Demmba Jah mo Siñcu bamammbe. Caggal nde JAAYRE PULAAR heɓtinaa he laamu Farayse, nde ummanii hannde ko yoo kala leydi aaf ɗoon cate e peŋɗe.\nDañirɗe fedde ndee ko: Piye, yarlitaare e balle. Mbaydi piye: Gonɗo AFRIK fiyata he hitaande ko 1OO (Teemedere) Seefaa walla njaru mum. Wonɓe he duuɗe keddiiɗe ɗee ko 2O ooroo (Noogaas) walla njaru mum. Hitaande kala fiyatee ko laawol gootol. Kala yiɗɓe anndude he nguurndam fedde ndee ko ɓuri yaajde, yoo o jokkondir e yiilirde toownde ndee he ɗee jokkorɗe. Hoyreejo: 06 16 28 27 79. Koolaaɗo Kuuɓal: O6 61 46 65 94. Walla mbinndon min he: email@example.com\nBanndiraaɓe, ko goonga en keewii pelle, kono ko ɗuum waawata wallude en hannde tawa fedde kala ena jogoo ko heerorii to ñawndugol caɗeele men. Yoo won noon he jili (hakkillaaji) men ko enen ndenndi pelle ɗee kala. Hay heen wootere hoto yiyru wodnde ndee ari ko haɓaade ɗum. So en ngoɗɗinii miijooji , en tawat fayndaare ndee ko wootere. Gooto he men ana waawi jeyeede he pelle ɗee kala, tawa omo faami kadi omo faamanaa ko o neɗɗo gooto mo wutteeji keewɗi: Kala fedde nde ñalngu mum dawraa, o ɓoornoo wutte mum.\nSo tawii won dille laaɓndii keewal pelle, fedde kala adda hoolaaɓe mum e dawrugol mum tawa aɗen njananaa dentaangal pelle ɗee kaɓantoo tan ko jam Pulaagu, kisal e ɓamtaare mum. Ko adii tonngugol ndee winndannde, ko jaaroore heeriinde fayde he ALHAJJI NJAAY jom ayaawo 2 STV to Senegaal ngam darnde makko e pellital makko. Hay so wonaano geɗal o ittani leñol to ayaawo makko ngal, omo haani jaareede ngati so kala pullo daraniima won'de huunde he leydi mum no makko nii, maa leñol ngol teddine he winndere ndee kala.\nFotde men he ko o waɗi koo ko geɗe tati: Njaaren mo, mballondiren e makko e moƴƴinen ko o rokki en koo. Tonngol winndannde ndee ko eeraango: Kala fedde nde ɓiɗɗo pullo waawi jeyeede, yoo o waɗ yila makko he TABITAL PULAAKU WINNDERE, o jeyee he catal walla penngal gonngal he nokku makko.\nEn meeɗaani dañde fedde rentinnde Fulɓe kala, etee so TABITAL firtiima; mooɓtude Fulɓe he fedde wodnde ko huunde saɗtunde waɗde.\nTabital yoo darano anndude dentaangal pelle Fulɓe he kala ko ɗe mbaawi ummanaade, ngal annda ko ɓesngu maggal, ngal ñoota, ngal fooɗta kadi ngal goongɗinana kala fedde walla teelɗo miijo mum e darned mum tawa noon angal humpitii ɗuum telɓintah ko ngal ummanii koo. Njanngen, ngollen, njiɗen ko men tawa aɗen pasnii ko hoɗdiiɓe men. Hoto cerindoɗen kono kadi hoto caayen. Nanngen ko men, hoto kappitoɗen ko jananɓe, nuunɗen he ko ndenndaɗen.\nOn njaaraama. Haralleeɓe men ngaafii jaayɗe, kaalirɗe Tuddunde e lowe pulaar haa ɗeen golle cuusni en ndeke ko ngummaniɗen koo ena aaɓnoo.\nIbraahiima Umar Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-35","url":"http:\/\/www.avomm.com\/MBELE-KO-JOKKUDE-TAN-BOJJI_a13444.html","date":"2014-09-01T11:14:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-35\/segments\/1409535917663.12\/warc\/CC-MAIN-20140901014517-00146-ip-10-180-136-8.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3652113676,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":38,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3652113676071167, \"ffm_Latn_score\": 0.36129483580589294, \"fuh_Latn_score\": 0.16528862714767456, \"fuf_Latn_score\": 0.10657443106174469}","num_words":1267,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.433,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1. Hooreejo hilifaaɓe, hono Mullaay wul Mohammed Lagdaf etiima, e nder konngol mum ñalnde ñalngu winndereyaŋkeewu mawninoowu ɗemngal Arab, hunanaade ɗemngal ngal ƴellitaare mum tawa ko e dow yedditaade mbaadi koɗki Moritani, so renndinde leƴƴi limti-limtinɗi, teeŋti noon e sifaa mum afiriknaajo ɓaleejo o.\n2. Konngol makko ngol urmbitii e sahaa gooto geɗe ɗiɗi : muuyaaɗe aarabeeɓe dagiiɗe e yiyde ɗemngal mum en ina darii darnde fotnoo daraade e nder leydi he e kulhuli dagiiɗi leƴƴi ɓaleeji ɗi e yiyde gartugol kiiɗal leƴam-leƴamaagu ɓurniingu e joñgol majji.\n3. Ko ɗiiɗo koŋnguɗi ɗi kellifaaka ummoriiɗi e koohoowo toowɗo e nder Dowla he, kañum e kalifu mum kalfinaaɗo Pinal, ngaddi jiiɓru e nder ɓesngu leydi he, luurondiral hakkunde hakkeeji ɗiɗi dagiiɗi : kulhuli won ɓeen fenñiri no yiɗde falaade muuyaaɗe heddiiɓe ɓe ; ko ɗum addi fitina kulɓiniiɗo hakkunde leƴƴi to Iniwersitee too e ɗee balɗe.\n4. Koŋnguɗi Hooreejo hilifaaɓe ɗi e sikkeeji ɗi njibini e nder weeyo ngo ngudditanii waameeji ceɓɓitiiɗi gummoriiɗi baŋ yoo baŋ, damal. Bonannde kadi inan dooki en haa ko eɗen paayi hol to ɗum telɓinde ɓure keewɗe ɗe ɓesngu men heɓnoo to bannge ngootaagu sabu iimanaagal mum to bannge diine e waawde ɗum, e duuɓi ɓennuɗi ɗi, diwtude caɗeele keewɗe e dow maslaha.\n5. Eɗen poti reenaade e waɗtude hakkille no moƴƴi mbele ɗaɓɓaaɗe men kaanɗe : yoo Arab laawɗine no fotiri nii, yo ɗemɗe e pine leƴƴi ɓaleeji ɗi ƴellite, yoo Farayse heddo e wonde ɗemngal liggorgal wonande jannguɓe Farayse, yoo en mumtu no fotiri nii njiyaagu, hol to politigaaji laamu ngu hellifaaka, pepindaaɗi ngaddan won ɗiin goomuuji, won ɓeen yimɓe walla nii arani en, huutoraade ɗum mbele ina tabitina heen yiɗde mum en bonnoore ngootaagu leydi ndi. En teskiima nii e oo sahaa won e yimɓe e goomuuji politigi, e innde aarabaagal njiyaama ina koofnanoyii laamu arani en, woɗɓe sabu innitoraade hare feewde e njiyaagu nattii jogaade gacce e duñde yimɓe e ngañamtumaagu hakkunde leƴƴi.\n6. E sahaa mo Dowla natti jogaade qiima, iñcuru to bannge faggudu e renndo e ŋakkere kisal huuftidinii e nder leydi (naatgol warkoyaagu mawngu, ownugol beeli…), beñondiral e hoddiiɓe, ɗee geɗe fof ina ɓeyda mawnugol bonannde dooknde en nde.\n7. E fawaade e ɗum kala, YIILIRDE NGENNDIIRE, rentunde e batu mum ngaadoraangu e ñalɗi 25, 26 e 27 marsa 2010. :\n– Ina ñiŋa ko teeŋti konnguɗi Hooreejo hilifaaɓe ɗi luutondirɗi e doosgal leydi ndi e tee Y.NG. ina heɓtini mbaadi leydi Moritani wonde ɗum lislaamiyaŋkeeri, aarabeeri e Afiriknaari ɓaleeri ;\n-Ina ɗaɓɓira denndaangal ɓiɓɓe leydi ndi e doole ngenndiyaŋkooɓe nde ndarotoo teeŋtina ngootaagu leydi ndi e fawaade e daranogol hujjaaji dagiiɗi wonande ceŋɗe ɓesngu ngu kala.\n-Ina wasiyoo ɓe waasde heɗtaade urɓooɓe, ndaranoo falaade kala golle carooje ɓesngu e kala ko waawi wonde woytoraandu mum.\n-Ina waggina denndaangal yimɓe woƴaaɓe saqqa ngenndi e mbaadi koɗki Moritani nde kawrata, njeewta, njiiloo peeje ñawndooje tooñanngeeji, teeŋtinooje ngootaagu, goɗɗittooje ɓurteende.\nNuwaasoot ñande 27 marsa 2010\nYiilirde Ngenndiire","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/ufpweb.org\/2010\/03\/04\/hawraande-ngam-danndugol-ngootaagu-ngenndi\/","date":"2018-09-19T06:06:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155924.5\/warc\/CC-MAIN-20180919043926-20180919063926-00001.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6723325849,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6723325848579407, \"ffm_Latn_score\": 0.20663268864154816, \"fuf_Latn_score\": 0.07541229575872421, \"fuh_Latn_score\": 0.03327079117298126, \"fuq_Latn_score\": 0.011088520288467407}","num_words":465,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.6,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daarorgal Yonta ko fedde pinal e jaŋde jibinaande e hitaande 2008, ñiiɓnde e Nuwaasoot.\nKo ndeen fedde, e gardagol Abuu Aamadu Kan, yuɓɓinnoo jemma pulaagu ñalnde 20 morso 2018, tuggi waktu 17ɓo haa 23ɓo to leegal Arafaat Saydu Nuuru… e nder digiral \"ekkol Bakkar\".\nFayndaare hiirde ndee ko hirjinde, e findinde leñol ngol… kam e ruttude teddungal hebloowo ŋanaa hono Malal Sammba Gise keblunooɗo ɓe heblo faytungo e jojjannde aadee.\nHiirde ndee fayodinii no feewi, nde tawnoo Daarorgal Yonta weltinirii arnooɓe ɓee mogooji (baayo, nehdi, jaŋde, dental ekn.) e jimɗi belɗi, jurminiiɗi, pindinooji, kirjinooji no feewi. Ko noon ne fedde Rennduɓe miijo addiri ballal mum e ɗii mbaydi mogo.\nIna teskini e faayidaaji jemmaagu nguu, dokkirgol seedanteeje e ñaantungal Malal Sammba Gise, tawi ngaal ñaantungal ko Daarorgal Yonta e Duɗal Demmba Aamadu Bari ñaanti mo ngal, rewrude e teddugal Kajjaa Sih. Ko wonaa ɗuum koo, haaliyankooɓe heewɓe ƴettii toon konngi ngam wasiyaade, e waajaade leñol ngol. Ko noon ne kadi naalankooɓe ɓee jirwiniri jemmaagu nguu, buubaaji, kolli, e gitaruuji, kam e daaɗe belɗe.\nUddi oo mbelemma ko RJ ORIGINAL NGAL PULAL. Joginoo njuɓɓudi digiral ngal ko Muusaa Ndonngo.\nNjettoor Daarorgal Yonta fayde e denndaangal tawtoranooɓe haa teeŋti e fedde Rennduɓe miijo walluɓe Daarorgal Yonta e njuɓɓudi golle fof. Ko noon ne kadi ɓe jettirta, Ahmed Hamza e Adama Ba e Abdullaay Soh e Abdullaay Elimaan e Faama Sal (FƁPM).\nE kuɗol Aamadu Dulo Soh","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/10\/10\/darorgal-yonta-e-hiirde-pulaagu\/","date":"2019-02-21T01:34:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247497858.46\/warc\/CC-MAIN-20190221010932-20190221032932-00005.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6040751338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6040751338005066, \"ffm_Latn_score\": 0.1701466143131256, \"fuf_Latn_score\": 0.15357469022274017, \"fuh_Latn_score\": 0.06259965151548386}","num_words":231,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.524,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa nder gure maawɗe gonɗe Naajeeriya wuro Ƴoola tan luttiri wolwooɓe Fulfulde har muuɗum amma jonta haa ɗon man fuu Fulfulde fuɗɗi tampugo ngam yiigo\nnder maago may fihin Fulfulde ɗon yiida bee barraaki timminiiki, ngam laarango no Hawsiire nasti wuro ngoon bee sembe; janngirɗe, luuɓe, raadiyooji, ba'ateeɗi, ñawndirɗi, juulirɗe,\nPyramide wiyatenoo he haala misranaaɓe haŋki ko \"mar\" e wiyde Abuubakri Muusaa Lam, ganndo bittoowo geɗe Misra haŋki, he deftere mum wiyateende \"Fulɓe Gila Heli-E-Yooyo Haa Fuuta-Tooro. O wiyi wonnde innde ndee noon ina siftina en wowlaandu Pulaar ndu mbiyaten \"marde\". Marde ko mooftude huunde, hisna ɗum. So en nduttiima he ko janngunoɗen he duɗe laamu ɗee, wiyaa ko wonnde misranaaɓe haŋki ina ngooŋɗinnoo wonnde ko neɗɗo ɓooyi maayde koo fof maa meeɗ nde ummitinaa. Ko ɗum waɗi, so gooto he laamɓe maɓɓe maayiino ɓe peewnatno ɗum haa feewa, ɓe cuɗa ɗum kaŋŋe e kaalis keewɗo, ɓe kasna ɗum, ɓe mbaɗa ɗum nder Mar (pyramid).\nJaabawol borti jallo e firo e facciro holko woni enɗam ENƊAM ko; »1—Galle »2—Dewgal, »3—Ɓesngu, »4—fooyre, »5—Enɗam, »6—koreeji, »7—banndiraaɓe, »8—jiidigal ngolɗo doggol,waawa wuurtaade e cakka\nInnde ni ɗum tinndinoore nde kala Innu Aadama mari kadi mantirtoo-nde. Innde kayre nafrirtee ngam ewnugo goɗɗo, senndidirgo hakkunde yimɓe, e kala ko mari innde\nƘala Pullo Fuu sey Mantoro bee Derkeejo Pullo O, bieteeɗo Ahmad Idris Kareka Ngam Oɗon bee Jonde haa Lesdi China ko hewti duuɓi 5 nden","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/koode.net\/author\/kooderadio\/","date":"2019-08-22T09:21:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317037.24\/warc\/CC-MAIN-20190822084513-20190822110513-00032.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8091943264,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8091943264007568, \"fub_Latn_score\": 0.17552047967910767}","num_words":229,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hissen Habre, hooreejo kiɗɗo Caad wattinaama to berɗe Yoff Dakar\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo kiɗɗo leydi Caad Hiseen Habre ngurnooɗo Senegal, leydi ndi o sokkanoo gila duuɓi saabu war-hooreeji waɗunooɗi waktu nde o laami Caad. O juulaama hannde to juulirde Umariyeen e waktu sallifanaa, caagal mum o surraama (noftoya) to berɗe Yoff Dakar e nder Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210826-hissen-habre-hooreejo-ki%C9%97%C9%97o-caad-wattinaama-to-ber%C9%97e-yoff-dakar","date":"2022-12-09T10:13:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711394.73\/warc\/CC-MAIN-20221209080025-20221209110025-00401.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8117739558,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.811773955821991, \"fuh_Latn_score\": 0.14093519747257233, \"fuf_Latn_score\": 0.025231430307030678, \"fub_Latn_score\": 0.013544606044888496}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Written by Suleymaan Balde on Tuesday, 22 May 2012 20:33\n\n\nLGN 21\/05 Hankadi ko e maale ndunngu wonaa! Hanki wuro Sigisoor toɓii fotde milimeteraaji jeeɗiɗi piccal tati (7.3 mm) Kono e ko metewoo haali ko ndunngu ina heddi tawo e arde.\nKo ngatamaare wolla ko ruulde heewnde doole tan ? Toɓo toɓngo to diiwaan Sigisoor ngoo ina mawni Sanne. Yimɓe kala cikki ton ko ngatamaare arii; kono metewoo hollirii wonnde ndunngu suwaa tawo arde.\n« Ngoo toɓo yaawii won'de ngatamaare, sabu e haala metewoo ndunngu foti won'de ko e daawal 5 haa 26 lewru faandu, woni juin. Kala toɓo arngo hakkunde Mai haa 4 juin yaawii etee wonaa toɓo ndunngu\" e ko Yusufa Mannjaan gardiiɗo metewoo haali e jokkondiral jaaynde APS;\n\" Rewooɓe ina poti faɗde e aawdi mum'en sabu ndunngu suwaa tawo. Kadi toɓo ngoo timmaani hay 20 mileteer saka ina soofna leydi ko ina waawa fuɗnude aawdi. Yoo remooɓe mbaaru seese.\" Caggal ɗuum, batu mawɗo waɗaama toon ngam yoo aawdi ekn waɗe ko yaawi e juuɗe remooɓe.\nBinndol Suleymaan Balde, Lewlewal Group Networks www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=930:njunngu-sigisoor-toii-kono-ndunngu-araani&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-05-24T13:22:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704662229\/warc\/CC-MAIN-20130516114422-00058-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.687779367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6877793669700623, \"fuf_Latn_score\": 0.25632235407829285, \"fuh_Latn_score\": 0.04552158713340759}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.629,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"« Dowla ina heɓtini, etee ina gaddii jeyi telɗuɗo tuugiiɗo e sariya lislaam, potɗo wallitde ƴellitgol faggudu e renndo leydi ndii ». Ɗum ɗoon noon firti ko kala jogiiɗo jeyi keeriiɗo keɓaaɗo e yonta sariya 60 139, hay so liggaaka e oon sahaa, kono « tawa batte golle jiytiniiɗe ina tawaa heen » oon jeyi ina heɓtinaa.\"\nNgam wallude yimɓe gollotooɓe e ammbasaduuji men ɗii ɓeydaade faamde no moƴƴi wiris Ebola oo, en njokkondirii e fannuyankooɓe men wonɓe e Departamaa Detaa, halfinaaɓe ko faati e cellal. Ɓe mballi en lelnude doggol peeje ɗe min kollitta on e nder haala newiika.\nHaralleeɓe men cellal ɓee ina teeŋtini himme gonɗo e ɗooftagol ɗee jamirooje ɗe Nokku Rewindo Raɓo-raaɓooji mo Fedde Adunankoore Cellal (OMS) lelni.\nPulaar.org - Ñaabina | Tuggi aset 2 haa alet 10 ut 2014, yimɓe ummiiɓe nokkuuji goɗɗi e otooji keewɗi, e yimɓe laamu uddii Ñaabina, peŋi tillisaaji hawngooji laawol Ɓoggee-Kayhayɗi, ina pari e yande e wuro hee. Woodii heen nii naatɓe nder wuro hee, ina mbiiña galleeji, woɗɓe payi cehe ina cunnoo gaññeeje kecce. Ko ɓe ƴeewatnoo ?\nƁe mbiyi ko ɓiyiiɓe, ina wiyee Muhammed Wul Seex wul Nesiil, « ina wonnoo e wuro hee, so maayii, ko ɗoon tan waawi wareede, wonaa bannge goɗɗo ». Ɓe njahii haa ɓe takki neɗɗo gooto,\nPulaar.org - Ebola | Sikkanoo ko Ebola maa waaw hanndeede e leyɗe ɗo fuɗɗitinoo feeñde ɗoo, hono Gine e Liberiyaa e Siyeraa Leyoon. Kono hannde ngu diwtii juuɗe, haa wulaango huuɓtodinii winndere ndee kala. Leyɗe keewɗe uddii keeri mum en. Ngu warii ko ɓuri 1 000 neɗɗo. En njaltiniino winndannde Doktoor Al Huseyni Sal, ɓurnoonde abbitaade e sifaade ñawu nguu.\npulaar.org | Taaree mon ñallooɓe ñaamaani njaraani, pooftaani, kiira liggaade, mbaala ɗaanaaki e nder ɗii jammaaji jahɗi haa ngamotini, jammaaji cuurkooji ɓuuɓol, ñalawmaaji cuurkooji nguleeki, saabiiɓe buklet baklet mawɗo e nder lewru mee 1968, tuma nde liggotooɓe MIFERMA (SNIM) pelliti filñitaade, nde paami koloñaal Farayse e kuutorgel mum ... ndaranii tan ko siiɓaade warñeende ɓiɗɓe ngenndi, e dow ko naftaani hay gabbel leydi Muritani.\nPulaar.org - Muritani | Ñalnde alarba 20 ut 2014, Yahyaa wul Hademiin toɗɗaama hooreejo hilifaaɓe. Yahyaa wonaa keso e laamu Muritani, sibu o wonnoo ko kalifu njogitaari e daabaaji. Hade ɗum o ardinooma ko juuti ATTM e SAFA.\nPulaar.org | SAWRU sooti ina nodda yontannde saanga dabbunde, waalo ina hurnaa, jaangol ina wutta gila mutal haa puɗal naange. Sagataaɓe worɓe e boombi ko gese maa pale ñallata ina kiwa colli e ɗeeleeli, gerle e woylelaaji (cooji), ina ndeena baaɗi (juuta laaceeje) e girji (daɓɓi\/bamdi ladde). So naange e hoore yonii, colli panii, kulle keddiiɗe ɗee ñallinii, ɓe payta ñallirki maɓɓe, so ko lekki ɓuuɓki maa caali,\nPulaar.org | Tuggi 22 haa 31 lewru mee 2014, Sifaa Hanki Pinal Hannde yuɓɓinii Lappol Hirjino fayde Diiwaan Gorgol e Diiwaan Gidimaka. Diiwaan heen fof ko gure ɗiɗi cuɓaa e mum ngam waɗde hirjino yowitiingo e REWINDO DEBBO COWIIƊO, kanum e DOKKIRGOL ƳIIƳAM.\nƊii hirjinooji mbaɗaa ko e ballondiral e fedde adunaare wiyeteende FNUAP\nOccitannde adannde ko waawde jaggude : hono no Alla toowɗo o wiyri : \"mi takkanii yurmeende koorka\". Ɗum woni ko to simoore 'Mariyam'. Hol ko firti jaggugol ? ko jaggude ɗemngal mum, jaggude yitere mum, reeno haalde ko boni e ndaarde ko fotaani ndaarde, walla haalde ko welaani nande, ɗum noon neɗɗo fuɗɗotoo heen ko gila nde naange ummotoo faade e mutal naange, wonndude e anniya.\nPulaar.org - Diine | So koorka dariima, won ko koorɗo foti himmirande ko wonaa ɗoyngol ɓolol. Won ko njiy-ɗen e jumaaji e jamaaji so lewru koorka dariima ɗum feewaani ɗum yooɗaani : ko hol ɗum ? Ko hoorooɓe lelotooɓe e jamaaji tan ɗaanoo, ɓee paloo, ɓee cooroo, ɓee na kara, ɓee na kooƴa, ɓee na koyɗitoo. Tee ɗum fotaani wonde e jamaa sabu jamaa yiɗaa heen ko laaɓal, e softeende. Ɗaaniiɗo haa waɗti harde, oon kam seertii e laaɓal sabu so neɗɗo salliginiima, o leliima, ombo wonndi e sallige, o ɗaaniima ko juuti,","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-41","url":"http:\/\/pulaar.org\/","date":"2014-09-20T20:00:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-41\/segments\/1410657133564.63\/warc\/CC-MAIN-20140914011213-00114-ip-10-196-40-205.us-west-1.compute.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5316767097,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.531676709651947, \"fuf_Latn_score\": 0.21422581374645233, \"ffm_Latn_score\": 0.13889387249946594, \"fuh_Latn_score\": 0.10469258576631546}","num_words":620,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.543,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Biraam Abeid e Barahiim wum Ramdaan jeyaaɓe e fedde IRA, kam e Jibi Soh hooreejo Kawtal ngam Ƴellitaare ñawaama kasoo duuɓi ɗiɗi. Ñaawoore ndee yani ko ñalnde 15 saawiyee 2015.\nYahdiiɓe maɓɓe heddiiɓe ɓee ngoppitaama. Heewɓe ina kaawaa ɗum, sibu ko ɓe takkaa koo fof, alaa heen ko laatii e koye maɓɓe. Ko ɗum addani yimɓe heewɓe wiyde ɓe cokraa ko hujja politik, wonaa won ko ɓe mbaɗi ko ina fota sokde neɗɗo. E wiyde heedooɓe maɓɓe, \"e ko ɓuri teeŋtude ɓe njooɓtoranoo ko dental ngal yamiraaka, waawde ndehtanaade doole kisal e pelle ɗe njamiraaka. Kono ko haalaa e ñaawoore hee koo, hollitaani ɗuum. Tawaama ko ɓe yimɓe yamyamɓe daraninooɓe huunde woƴnde yimɓe fof, so haɓaade njiyaagu. Min njedditiima kuugal ngal, tee min teskiima Jibi Soh fawaama kuugal tawi noon tawi waɗanaaka hay manndaa gooto, sibu o ari e ñaawoore hee ko omo wellitii. Ɗum noon ñawoore makko rewaani laawol\". Caggal ɗuum, ɗoon e ɗoon ɓe nawaa Eeleega ngam dummboyeede toon, « ngam yiɗde taƴondirde ɓe e heedooɓe maɓɓe. A min ndarii e haɓeede mbele doosiyee oo ina arta e yeeso ñaawoore ».\nEɗen ciftina tan Biraam e Jibi Soh e yahdiiɓe mum en nannganoo ko ñalnde 11 noowammbar 2015 to Rooso, caggal nde lappol maɓɓe umminongol Ɓoggee ñalnde 7 noowammbar 2015 jaggondiri e sanndarmori. Jibi Soh woppitanooma, kono Biraam e yahdiiɓe mum ko sokanooɓe gila ndeen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/02\/13\/biraam-e-jibi-soh-ndeke-seppude-ina-soka-ne%C9%97%C9%97o\/","date":"2020-02-23T18:17:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875145818.81\/warc\/CC-MAIN-20200223154628-20200223184628-00544.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5769520402,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5769520401954651, \"fuh_Latn_score\": 0.22907443344593048, \"ffm_Latn_score\": 0.15789911150932312, \"fuq_Latn_score\": 0.020079558715224266, \"fuf_Latn_score\": 0.015146009624004364}","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.178,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.413,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"RFI Fulfulde Ɓeydiima yaajnaade he Jeewte mum en kadi waɗtii rokkude kabaruuji.\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.\nHayso tawii Fulɓe e ko'e mum en ɓooyi dukde fiino no fulɓe dañira rajo mum winndereyeewo, ɗuum gasaani laataade. Ko adii nde ɗuum waɗata, eɗen mbeltanoo RFI, ƴettuɓe fotde yimɓe cappanɗe tato (30) gila e jaayndeyankooɓe haa e haralleeɓe he gardagol jaayndiyanke Malinaajo Abdullay Dikko, ngam waawde waɗe jeewte he ngal ɗemngal kaalateengal ko ene yaha he leyɗeele 20 he nder Afrik.\nPorograamuuji maɓɓe ene mbaawi heɗeede he FM à 7:30, 8:30, 13:00 et 17:30 he nder leyɗeele jeenay. Ɗeen ngoni: Burkina Faso, Kameruun, Gambiya, Guinée, Mali, Niger, Sierra Leone,e Senegaal. Ene heɗee kadi to worgori Muritani, e diiwaan lac Tchad. Ko adii ɗuum ala hay rajo international wooto haalanoo Pulaar. Oon tigi ne waawi heɗaaɓe kadi so o yahii to lowre maɓɓe http:\/\/www.rfi.fr\/ff\nFulɓe Leñol Gootol, Ɗemngal Gootal!\nEn kaali wonnde Fulɓe ene tawee he lesɗe (leyɗeele) noogaas he nder Afrik, ɗuum, sikka alaa, wonii sabaabu ɗemngal ngal jogaade ngaddinaaji keewɗi ceertuɗi. So en keɗiima hannde RFI Fulfulde ma en tesko ceertugol ɗiin ngaddiinaaji. Ceertugol ngaddinaaji noon fiirti tan ko kuwtorogol kelme pulaar he mbaydiiji ceertuɗi walla no konngnuɗi (konngi) maɓɓe lelortoo ni ceerta, kono kamɓe fof kelme ɗe ɓe kuwtortoo ɗee ko kelme goote, walla fodde 90 he nder 100, ko kelme goote, keddiiɗe ɗee ngoni kelme jiggaaɗe walla pulaaɗe. Ɗuum holliri Pulaar\/Fulfulde ko ɗemngal gootal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/12\/15\/rfi-fulfulde-%C9%93eydiima-yaajnaade-he-jeewte-mum-en-kadi-wa%C9%97tii-rokkude-kabaruuji\/?like_comment=1305&_wpnonce=fb92206db4","date":"2021-12-07T19:09:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363405.77\/warc\/CC-MAIN-20211207170825-20211207200825-00509.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5644879937,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":53,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5644879937171936, \"fuh_Latn_score\": 0.317994624376297, \"fuf_Latn_score\": 0.09752309322357178, \"ffm_Latn_score\": 0.01724659465253353}","num_words":281,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Najeriya: diiwal Kaduna fiyanɗe ɗiɗi wonii sabu yimɓe sappo e go'o maayii\nSaakitaama ñannde :\nNijeria, waooɓe bone warii yimɓe sappo e go'o e piyanɗe ɗiɗi hanki e diiwal Kaduna. No e ɓen waraaɓe durooɓe tato. jantoore Abdullay JALLO\nNijeria, yimɓe sappo e go'o tawaa e maɓɓe durooɓe mbaraama hanki e dow piyanɗe ɗiɗi e diiwal Kaduna e soɓɓiire leydi ndi. Ɗum non ko yimɓe joggiiɓe kaɓirde waɗɗi ɗin njannguuji si en tugniima e kollitol komisere halfinaaɗo geɗe kisal nder Kaduna Samuel Aruwan e cimtol ngol o banngini. E wi'i makko ɗin banndiiji sunnii juulirde nasaarankooɓe e galleeji heewɗi wano non durooɓe tato mbaraama to Marraban Jos ɗon ɗo ɓe wujji na'i heewɗi.\nE siftinde tan ɗii duuɓi njawtuɗi waɗooɓe bonne no waɗa njannguuji e soɓɓiire-gorgaare e ka wuddu leydi Najeriya. E ɗum ɓe waruno yimɓe heewɓe e yogga e koɗooli nokku oo ɗon ɗo janngooɓe teemeɗɗe ka duɗe mawɗe ciwlaa gila lewru sappo e ɗiɗaɓuru ngam ƴamude sottaari. Ɗin banndiiji tawaaka e pelle murtruɓe walla kuliankooɓe, kono heewɓe no hulli to ɓen fayniyankooɓe no tawee e maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210520-najeriya-diiwal-kaduna-fiyan%C9%97e-%C9%97i%C9%97i-wonii-sabu-yim%C9%93e-sappo-e-go-o-maayii","date":"2022-08-14T16:12:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572043.2\/warc\/CC-MAIN-20220814143522-20220814173522-00586.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9120291471,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9120291471481323, \"fuf_Latn_score\": 0.0663040354847908, \"ffm_Latn_score\": 0.011800376698374748}","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbaroodi taktakri ko Innde renndinndeMbaroodi taktakri ina waawi ɓaggeede e fannu Kulle.\nTeelal Mbaroodi taktakri ko Mbaroodi, keewal mum ko Barooɗe taktake.\nKullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii.Ɓeydou firo woɗngo\nLion\nLe lion a rugi","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/136","date":"2022-09-26T04:48:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334644.42\/warc\/CC-MAIN-20220926020051-20220926050051-00310.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4391189516,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4391189515590668, \"fuh_Latn_score\": 0.3820766508579254, \"fuq_Latn_score\": 0.08298958837985992, \"ffm_Latn_score\": 0.05138884112238884, \"fub_Latn_score\": 0.011023875325918198}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 28\/10 Maabuɓe hannde so ina mbelsindii mahngo looɗe e pehe, USE (fedde ngam ballondiral e ɓamtaare) ina teeŋtini ɗum. E nder jooɗorde maɓɓe ɗo Centre Aamadu Maalik Gay e Ndakaaru, USE ina jogii rogere heblo janngooɓe mahngo kala ko fayti e golle maabuɓe. Hay so fedde nde weejnaani rogere nde, golle mayre ina njuumti sabu horde ganni kono kadi heblude janngooɓe mahdi nde joom mum en nontata haralleeɓe waawɓe wuurde e gollal ngal.\nE njillu Lewlewal Group Networks to suudu heblirdu mahngo maabuɓe, tawɗen toon ko Mammadu Koli, jogiiɗo heblo janngooɓe muulngo kala ko fayti e looɗe, pehe (pelɗe, cuuraay, ekn), baltinirɗe, ñemmbo nate yimɗe ekn.\nE tinndinoore Koli, USE ina daranii ɓamtude gollal maabuɓe e fannuji ɗiɗi: ƴellitde ɗum haa waasa majjude kono kadi waɗtude ɗum gollal guurndam naftoowal e nder aduna hannde o. E nder heen, fedde nde ina hebla almudɓe 5 e nder duuɓe 4 kala ngam janngin'de joom mum en ganndal mahngo e muulngo haa joom mum en mbaawa wurde heen. Ina jeyaa e ko joom mum en njanngata: mahdi ɓakkere suumtaande ngam hokkunde ɗum ñeeñal jiɗangal e gollorɗe e galleeji ko wayi no nate (yeru hooreejo leydi Abdu Juuf e Abdullaay Wadd mo min tawi nanndo mum e USE). Ina heen kadi muulngo gollorɗe naftorteeɗe e galleeji ko wayi no looɗe, anndooji (pehe) cuuraay, pelɗe, baltinirɗe ndiyam baɗeteeɗe e mbilndi huɓeere, ekn.\nE naamndal nafoore e ngartam USE e ngoo heblo, Koli hollitii heen faandaare USE ko heblude sukaaɓe renndo men haa naftoroo ganni nafoowo jiɗaaɗo sabu muulngo ɓakkere ina horsinaa hannde e Senegaal kañum e caggal leydi. E yeru mum, Koli kadi teeŋtinii hitaande fof, dente keewɗe ina mbaɗee ɗe USE tawtorte ngam semmbin'de muulngo leydi.\nE nder heen, sabu teeŋtin'de, ɓeen sukaaɓe heblaabe heen ina njeeya mahdi mum'en e jehe Ndakaaru, e mbeddaaji wolla nih mahooɓe kuɓeeje sabu baltinirɗe mahraaɗe leydi e wiyde makko ɓuri weeɓde e coggu kono kadi ɓuri waawde ɓooyde sabu ina njaha haa duuɓi teemedere (100) e dow mbildi huɓeere tawa kelaani. E nder heen, Koli kadi hollitii hay so tawii fuutaŋkooɓe ina deɓi ruŋtaade ganni mahngo seeɗa, won huccitɓe heen hannde no feewi sabu maɓɓe iyde heen nafoore sabu ko heewi e mahooɓe hannde looɗe, anndooji wolla nih ñeeñal maabuɓe wonaa ɓe maabuɓe.\nE naamnal ko saabi ko njowo tan kebletee e rogere duuɓi 4 kala, Mammadu Koli caggal mooso mawngo e jaabaade: \"mahngo leydi hay so enen fof en mbaɗii ɗum e cukaagu nde fijiratno-ɗen ɓakkere, ko ganndal coomngal ñeeñal mawngal. Mbaawka mum weeɓaani etee heblude seeɗa nafoowo ɓuri heblude heewɓe tawa ko keewal buubi. Seeɗa mo min keblata oo, e yettere Geno joom baawɗe, ina wuuri heen kaaɗtude etee nimsa alaa heen.\"\nBinndol Umaar Tokosel Bah e Abu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=886:use-ndakaaru-heblo-maabue-heitorde-hesere-ina-woodi&catid=61:boowel-weejeende","date":"2013-05-25T10:44:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705936437\/warc\/CC-MAIN-20130516120536-00059-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9226436615,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9226436614990234, \"fuh_Latn_score\": 0.056177131831645966, \"fuf_Latn_score\": 0.012505371123552322}","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñallal hannde ɗo e Siñtu Garba e leegal Madiina Faas e duɗal Ceerno Jibiriilu Njaay e gardagol, Ceerno Mammadu Jibiriilu Njaay heɓii ballal e juuɗe fedde wiyeteende sukaaɓe e ɓamtaare. Ngalɗoo duɗal ina waɗi fotde 69 suka janngoowo alqur aana tawii ko sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawtoraama ñallal ngal hoohooɓe wuro ngo, mawɗo wuro Alasan Umar Loh, Jakariyaa Njaay gardiiɗo leegal Gaŋki, Sammba Sal gardiiɗo leegal Faas Madiina. Konseyee mo Oogo garɗo e innde meer o hono Abuu Laam. Ɓe ndokkirii maaro, nebam, suukara. Ñallal hannde 17 02 2018 ɓe kollitii ko e miijo ngam wallude almuuɗɓe janngooɓe e ngonka moƴƴa.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sincu-garba-ballal-feewde-e-alumdbe\/","date":"2019-01-23T20:57:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547584350539.86\/warc\/CC-MAIN-20190123193004-20190123215004-00494.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9574985504,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9574985504150391, \"fuh_Latn_score\": 0.020658288151025772, \"fuq_Latn_score\": 0.014835618436336517}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.971,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbiy-ɗen ko ñalnde alet 07 lewru Mars 1976 waktu 9 jamma to bolok maniwel, galle Suleymaani Kan, ko oon jamma, fotde yimɓe 30 tawtoraa ndeen joɗnde huuɓtidinnde ngam sosde fedde wiyateende fedde ɓamtaare pulaar e Muritani.\nKono, ko adii ɗum jeeyngal mawngal waɗaama e nder leydi ndi. Hol to ɗum ummorii? So en ummoriima to ɓuri ɗum yaajde e ko teskaa, caggal wolde adunayankoore ɗiɗmere, to bannge leyɗeele jiimanooɗe ɗe, ene teskaa yiɗde ɗumen jeytaare, wonaa nii tan to bannge dawrugol ene yahdi heen to bannge faggudu haa teeŋti kadi e to bannge pinal. Hono ɓeen banndiraaɓe, janngatnooɓe e leyɗeele rewoyankooje ɗe, haa arti e leydi Farayse, walla leyɗeele orop ɗe, jeeyngal feeñii toon, haa teeŋti e Moritaninaaɓe, e Senegaalnaaɓe, e Niijeernaaɓe, ndenti e nder pelle, e jokkondire mumen e pelle dawriyankooje ko feewti e sarde pine men ɗe, e ɗemɗe men ɗe, mbele ɗe mbaawa janngeede. Hedde toon ɗum foti ummoraade ene reɓa haa yettii Afrik, haa sarii, haa yettii Moritani. Ina jeyaa e ɓeen hoohooɓe mawɓe teski-ɗen njokkondirii e fedde nde ɗooyene, Seek Maam Njak, mo nganndu-ɗen ɗooyene woniino hooreejo teddungal catal Nuwaasoot nde sosaa e hitaande 1978, ina jeyaa heen mawɗo men ganndo gonɗo Niiseer (hannde o woni ko e retraite o woni), ina wiyee Juulde Layaa ardinooma ɗuɗal O.U.A ina wiyee CELTHO (centre des etudes de la lutterature orale), ina jeyaa heen senegaalnaaɓe heewɓe, hono Aamadu Moktaar Mboow en e woɗɓe e woɗɓe, ɓeen ina njeyaa e sabaabu ɓamtugol ɗemɗe Afrik, ceedtii wonnde eɗen payi e jeytaare Afrik, ɗum noon en mbaawataa yahde ɗoon tawi humanbinnaagal ina heddii, humanbinnaagal noon waawata itteede ko nde kuutori-ɗen ɗemɗe men ngenndiije.\nƊum waɗaa haa ɗum yettii Unesco; Unesco daranii ɗum batu hitaande 1955, batuuji mbaɗaa, Unesco waɗi ɗumen to leyɗeele fuɗnaange to, to Rumani en, ekwn, toon peeje ƴettaa wonnde Unesco ina jagga ko fayti e jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗe. Ɗoon ɗum fuɗɗii sareede. Kamɓe e koye maɓɓe, ɓe kaal-mi ɗo ɓe, wonaa kamɓe tan, ɓe nduttii ɗum ; ɗum reɓi, ɗum ɓuri teeŋtude noon to falnde men nde ko to bannge Senegaal to, reɓi haa fedde Ɓamtoore Pulaar sosaa toon, ɗum reɓi noon haa pelle meeɗen, fuɗɗinooɓe janngude Arab to Misira, ɓeen ne kadi njanti e ɗeen ɗoon golle. Ngal jeeyngal sarii. Ene reɓa haa yettii ɗo e Moritani. Kamɓe janngatnooɓe Arab too ɓe, e janngatnooɓe gaayete ɓe, hol no mbinndirten ɗemɗe ɗe? yiytaa hol alkule puɗɗateeɗe. Batu waɗaa ɗo to Mbaañ e hitaande 1964 ƴeewde hol no ɗemɗe mbinndirtee, winndiree alkule arab walla ɗe Keer, ƴettude alkule lateŋ, alkule biyateeɗe keer ɗe, Mbaañ ko toon ɗum tafaa.\nƊoon ɗum fuɗɗii saraade haa fedde Ɓamtaare Pulaar sosaa, Alla walliti kadi jeeyngal baɗateengal e nder Rajo senegaal, ɗum reɓi e nder daande maayo ngo fof , ittataa ko waɗaa toon ko, gaay ina waɗee, kono ko e les. Sabu ɗo wonnoo ɗo ko parti gooto biyateeɗo PPM (Parti du Peuple Mauritanien) e nder laamu Muktaar wul Daddah, kollitaa wonnde alkule ɗe mbaawata winndeede tan ko e Arab, alaa ko waawata winndeede ɗo so wonaa Arab. Yimɓe ɓe noon calii ɗum, waɗi pelle, waɗi goomuuji haa ñalnde laamu forlaa nde goomu ngu ina fotnoo jooɗaade njalnde heen ngam taƴa mbele alkule ɗe mbinndirtee ko Arab, mbele ɗe mbinndirtee ko latin? Hare mawnde, hare Alkule waɗaa ɗo haa juuti.\nKono ɗum laataaki. Ko e nder ɗeeɗoo golle, e nder ngal ɗoon jeeyngal haa teeŋti kadi e festiwaal sukaaɓe 1974, golle ɗe kadi kaalaa heen. Denndaangal gollotonooɓe ɗo ko feewti e pulaar, ko feewti e waɗooɓe jeeyngal puɗɗii yiyondirde, puɗɗii jaggondirde, puɗɗii anndodnirde. Gooto fof to bannge mum ina golloo, kono ko adii ɗum e hitaande 1970 pulaar ina janngetenoo e leyɗeele ɗe fof, kono janngatnooɓe ɓe fof cuuɗotono. Ɗum woni hanki ko mbiynoo-mi gila e suuɗsuuɗoondu. Sabu ko fuɗɗetenoo ko so a waɗii heen, a wonaa e weeyo, won no mbaɗirtaa sunnatooɓe ina mbayi no leydi. Ɗun noon won no waɗirtee, ina janngee kam, kono wonaa no yiɗiranoo nii. Ɗoon noon no mbiyru-mi nii, yimɓe ɓe puɗɗiima yiytondirde, alaa e sago fedde waɗee. Nii woni yimɓe ɓe pelliti, ñalnde 07 Marsa 1976, waktuuji 9 jamma, galle suleymaani Kan ɗo, fedde nde sosaa. Fotde yimɓe 30 ndenti, mbaɗi batu ngu, mbaɗi kuuɓal, mbaɗi kaayitaaji ndenndini ɗum mbiyi maa ɗum yettinoyee laamu ngu, fedde nde heftinee, tawa ina golloo e fawaade e doosɗe e sarɗiyeeji leydi ndi. Sabu ɗemngal ngal ko ɗemngal Moritani, pinal ngal ko pinal Moritani alaa e sago wonta weeyo, wonta e galleeji, wonta e duɗe laamu, ƴeewee no waɗire gollirgal. Ɗum woni sababuuji cosgol fedde nde…\nAamadu U. Jah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/11\/h-3%C9%93iire-f%C9%93pm-tonngol-konngol-aamadu-umar-jah-hoyreejo-fedde\/","date":"2019-08-25T18:01:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027330786.8\/warc\/CC-MAIN-20190825173827-20190825195827-00314.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8162189126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.816218912601471, \"fuh_Latn_score\": 0.09626802057027817, \"ffm_Latn_score\": 0.04020961746573448, \"fuf_Latn_score\": 0.02806246094405651, \"fuq_Latn_score\": 0.019006671383976936}","num_words":745,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.785,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Woɗka gaska mawka heɓtowaama e lesdi Burkina Faso, to nguskiije Fulɓe, tawaa nder. Nguskiije ɗen ni, mooɓii worɓe halkaaɓe e nokku anndiraangu e Djibo to lesdi Burkinaaɓe ndin.\nHukuuma kaɓanooha neɗɗaaku innu aadama, ka Human Rights Watch, kan waɗi wiɗito nden heɓtoy to ɓen nihi Fulɓe kewtuɓe teemerre e cappanɗe tato (180) uwaa, ɓaawo sooji'en lesdi Burkinaaɓe ndin halkidii-ɓe.\nHooreejo hukuuma, Human Rights Watch e lesdi Faransi, Benedicte Jeannerod, kan anndini no hukuuma maako kan, ardii kuugal heɓtoyki gasɗe to nguskiije ɗen uwidaa, e nokku Djibo ngun, woylaare lesdi Burkina Faso ndin.\nNihi waɗi lesdi Amrika, anniyii haɗuki lesdi Burkina Faso ndin, ballal ko Amrika ndin woowi hokkuki-no Burkina Faso ndin. Ceede ballal ngal, e maa kare konu kannje lesdi ndin naftirta ngam honuki metta-baale'en e lesdi ndin. See ndaa jooni kadi ka laaɓi taar, sooji'en lesdi ndin e naftira baawɗe maɓɓe, to halkuki lesdiyanko'en ɓe tawdaaka saɗirma feere.\nNgam jooɗiiɓe e nokku Djibo to sooji'en halki ɓenɗaa'e ɗuuɗɓe Fulɓe, tabitinii, no sooji'en ɓen njahi haa nokku Fulɓe ɓen, nden nanngi-ɓe, suddaniɓe gite, haɓɓani-ɓe juuɗe, hidde ɓe piɗee, ɓe pat maɓɓe.\nLesdi Burkina Faso ni, bana luttuɗe lesɗe hirnaange Afrika, neeɓi nder saɗirmaaji balmanko'en. Non maa kadi hoore'en lesdi ndin, neeɓi e tuumiree halkuki Fulɓe e lesdi Burkina ndin. To sooji'en e lesdi ndin yananta ci'e Fulɓe e halkaɓe, bana no ka wanngata e lesdi Mali.\n- Non woɓɓe boo kollii kulol maɓɓe, dow woyla wolaandu lesdi Naajeeriya maa, to ɓillaaji balmanko'en ɗuuɗi e diiwe Katsina, Zamfara, Sokoto, e ko taariiɗe, huunde bana nde'e e ɗon wannga. To taadiiɓe polis, sooji, e ko nanndi-ɓe jananta kala woynaaɓe fuu, halkaɓe, nden inniraɓe balmanko'en. Na'i maɓɓe boo inniree ngujjowaaɗi.\nWindande: Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/mali-gaska-he%C9%93towaama-to-ful%C9%93e-iraa-e\/","date":"2021-09-27T22:26:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00451.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9944403768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9944403767585754}","num_words":278,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diwaal Zamfara Nigeria: Maa Fulfude waɗtu janngeede he nder Ɗuɗe laamu he.\nƊuum ko fodoore nde Bello Matawalla, Guwerneer Zamfara, gooto e dowlaaji Nigeria, fodani Fulɓe tuma nde o heɓi eɓɓaande \"Siiñcangol Aynaaɓe\", walla ko ɓe noddirta he ɗemngal Engele \"Ruga Settlements\" he juuɗe kalfinanooɗo ndeen eɓɓaande o.\nEɗen nganndi Hooreejo leydi Nigeria Muhammad Buhaari, gila nde o ƴetti laamu omo darii e yiylaade fehre ngam ñawndude kareeli hakkunde aynaaɓe e remooɓe e nder dowriiji leydi ndi. Ene jeyaa e pewje deɓe ƴetti noon ndeen eɓɓannde nde ɓe mbiyata: \"Ruga Settlements\". Alhajji Mohammad Umar, koolaaɗo kuuɓal to Jaagorgal Kalfinaangal Ndema e Ɓamtaare Dowri, habrii wonnde laamu Federal Nigeria fuɗɗiima sompude ɗiin siñcaanuuji he diiwe 12 he nder 36 dowla.\nNews Agency of Nigeria (NAN), habrii wonnde guwerneer Diiwal Zamfara taƴii he nder falndeeji 3 diiwaal ngal ɗii, 100 ektaar he nder kala heen nokku ngam sompude heen ɗin siñcaanuuji.\nKono Fulɓe mbiy: \"Kala ɗo teew yiyaa won ko maayi.\" Ndeen ɗoon fodoore ne ari ko caggal nde Emiir Mafara o, Muhammad Barno, ƴettunooɗo konngol he innde hooreeɓe aada en ɓe, hirjini laamu nguu yoo Fulfulde janngina he nder duɗe he caggal nde o siftiniɓe wonnde Hawsankoore kanum waɗtiino janngineede he duɗe he ko ɓooyi. Ko ndeen guwerneer o yamiri jaagorgal mum kalfinaangal jaŋde o, yoo Fulfulde ɓeyde he tippude jaŋde ndi. Kanko guwerneer oo, o teeŋtinii wonnde, ɗemɗe ngenndiije ɗee njejjittaake e eɓɓaande maɓɓe mahan'de ɗiin siñcaanuuji kesi, duɗe leslese e hakkundeeje.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/02\/diwaal-zamfara-nigeria-maa-fulfude-wa%C9%97tu-janngeede-he-nder-%C9%97u%C9%97e-laamu-he\/","date":"2022-05-17T20:14:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00091.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.508456707,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5084567070007324, \"fuh_Latn_score\": 0.3929288983345032, \"fuf_Latn_score\": 0.0906965360045433}","num_words":238,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.636,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bola Tinubu\n|Jinsu||damngel|\n|Ɓii-leydiyankaaku||Naajeeriya|\n|Inditirde||Bola Tinubu|\n|Sooma||Asiwaju Bola Tinubu|\n|Innde||Bola, Ahmed|\n|Family name||Tinubu|\n|Ɗuubi daygo||29 Mbooy 1952|\n|Ɗoforde||Lagos|\n|Mother||Abibatu Mogaji|\n|Dee\/goriiwo||Oluremi Tinubu|\n|Ɗemngal||Yoruba|\n|Wolde||Inngilisjo, Yoruba|\n|Writing language||British English|\n|Sana'aji||accountant, ngaɗoowo siyaasaje|\n|Employer||Arthur Andersen, Deloitte, GTE, Mobil Producing Nigeria|\n|Position held||member of the Senate of Nigeria, Lagos State Governor|\n|Educated at||Chicago State University|\n|Member of political party||Alliance for Democracy, Action Congress of Nigeria, All Progressives Congress|\n|Diina||Diina Silaama|\nBola Ahmed Adekumle Tinubu (be ɗanyiimou e yalɗe 29 Mbooye duuɓi 1952) hanko wooni ardiiɗo leddi Naajeeriya. Un accountajo ɗenbo un gimɗo siyasajo ɗun Naajeeriya. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtal gal All Progressive Congress (APC) gal lego tun wakkatire figgukigal e duuɓi 2013. Mo meɗii waɗgo Gomnajo Diiwal Legas gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E lewru Janairu 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mawɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji'en Diiwal Laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e Aamerik komo huwane liddi yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja'en Sani Abatcha ko maaya majalisa dotti'en e ɗungu 1993.\nTinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa'adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.\nDu'un wa'adu ɗiɗaɗun ɗun Tinubu dau ɗun hollini woinininki gelle gal Lagos ebo haure maako e gomnatiwal hautugo leydi les subtal PDP. Tun ɗalukimako laamu e 2007 Tinubu waɗi ko jogaaki manguuma ɗun go'o e ɗer mauɓe-mauɓe ɓe siyasajo e Naajeeriya gommna soɓiraɓe maako eɓe kebbina mauɗe mukamiji e yajirka goɓal fombinawal faaro hirna ɗenbo mo hollini gammol ngol ɗun darata faaro tigguki subtal All Progressive Congress e 2013. Ɗun neeɓi eɗun waɗa wiu-mi-wiiaa anɗinki Tinubu ɗun neeɓi eɗun waaɗa wiu-mi-wii'aa mo fuskantake sheeke-sheeke yamgo kinne e tetugo e demɓo nyame ngonga edau ɗestinore maako. Margu artuɗun ɗun ɗanyi Tinubu e yalɗe leuru Maris 1952 e diiwal Osun, Naajeeriya. Daiɗomo Abibatu Mogaji un gimɗo luumo lattiɗo gaɗa ɓaawo mo latti Iyaloja eta diiwal Lagos[1]\nIlmu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMo halartake jangirɗe firamare ɗe St. John gonɗun Aroloya e Lagos e demɓo jangirɗe hollutuki e bacci gonɗun Ibadan e fombina faaro hirna Naajeeriya. Gaɗa ɗen hai Tinubu midilli America e 1975 inare emo fuɗɗi jonɗe e kolleji Richard J. Daley gonɗun Chicago, Illinois ɗenbo mowaaɗi janɗe e jangirɗe diiwal Chicago. Mo jippini janɗe e ɗungu 1979 hauti e hebgo digiri artuɗun e fannu limgal accounting.\nKuugal Artugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nTinubu mo waaɗi kuugal e kamfaniwal America Arthur Andersen, Delatte haskins Sells e GTE Services Corporation. Gaɗa mo warti Naajeeriya e 1983, Bola Tinubu mo nasti Mobil Oil Nigeria, ɗembo mo lattake mauɗo kamfanuji.\nƁangal E Yalji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nTinubu mo julɗo emo ɓaga Oluremi Tinubu sanatajo wakiltiɗo Lagos shaaka ejooni minyiraɓe maako Adewale Tinubu hanko woo mauɗo kamfaniwal Oando. Daiɗo Tinubu, Abibatu mogaji mo soiti e yalɗe 15 ɗun leuru Julie 2014 emo woodi duubi 96. Yalɗe 31 ɗun Octoba 2017 ɓiyiiko jiɗe Tinubu mo nangaake nawool ɓerdee e wakkatire nɗe mo wooni London ɗen gaɗaɗon ɗun taɓɓitini maiɗee maako.\nMangu Laamorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nTinubu emo jogi e laamuji Asiwaju Lagos e lamorɗe fooɗuyeesu ɗun borgo e diiwal neeja Naajeeriya.\nHiimobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- ↑ \"FOR THE RECORD: Acceptance speech by President-Elect Bola Tinubu\" (in Engeleere). premium time. 1 March 2023. Retrieved 1 March 2023.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Bola_Tinubu","date":"2023-03-26T06:23:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945433.92\/warc\/CC-MAIN-20230326044821-20230326074821-00557.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9974921346,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9974921345710754}","num_words":654,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaNaalaŋkaagal e pijirlooji\nNaalaŋkaagal e pijirlooji\nAlmaañ, leydi nawndi raay hikka ndii, ko leydi nganndaandi no feewi e winndere hee. A ndi anndiraa waawde fuku bal, sibu ko ngol woni nayaɓol ko ndi nawa raay, a ndi anndiraa golwole winndereeje ɗiɗi ɗee : wolde adannde (14-18) e, haa teeŋti noon e wolde ɗiɗmere (39-45); e ndi anndiraa kadi wonde leydi ɗo ɓurnooɓe ƴellitaade to bannge gannde miijiyankaagal e siyaas njeyaa.\nFaandaare men ɗo ko daɗɗude miijooji, ngam wallude Fedde yiɗɓe Usmaan Gannge e golle mum, hono huufde naalanke men oo, Usmaan Gannge. Sifaa renndo Fulɓe, e no naalanke yiyraa heen. E raɓɓiɗinaade eɗen mbaawi wiyde wonde geɗe 4 ene maantini e nder renndooji Afrik fof, haa arti noon e renndo Ful ɓe Muritani :\n- Renndo ngo tuugii ko e lawaakaagal, gila hanko haa hannde ;\n- Renndo ngo mahii ko e woon kinɗe ;\n- Renndo ngo mahii ko e diine lislaam ;\n- Kaalis e njulaagu naatii e renndo ngo, gila e dumunna tuubakiri.\nJamma aljumaa, 14 lewru siilo 2011, jofɗo hoyre-biir, Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani dillii, iiñtii no feewi. Hay safalɓe, sooninkooɓe e jolfuɓe tindii won ko naati wuro ngoo ko famɗaani doole. Rewɓe nana nduñondira e damuɗe gollorɗi fuuɗooɓe, moorooɓe e sinkooɓe. Yeeyatnooɓe ngaanii sabu soodooɓe kawii ɗumen, nana ndartii ena naamndoo hol ko jogori kewde e ndee sahre. To bannge worɓe, sukaaɓe e mawɓe nana njiirondira ñootooɓe e sakkeeɓe.\nNgenndi ɓuri ngoowaandi, jatti ɓuri koɗnaandi (ko ladde weli fof ngenndi mum ɓuri). So tawii ɓe paamaani ɗii konnguɗi ina ngoondi, sikki alaa Usmaan Gaŋnge kam jeyaaka heen, caggal nde o wiɗti jatte makko, gannde e aadaaji renndo makko, o oolini ɗum e daande sernde, haa tacci maaje, diwni kelewaaji jamma, o weltiniri ɗum pittaali ɓiɗɓe mbiy-mi, wiy-mi e mbiy-maa-mi, o weeyi fayde doŋre Orop ngam saroyde toon pinal Pulaar, no ɓuri yooɗirde.\nFooyre Ɓamtaare (FƁ) : Banndiraaɓe tedduɓe, njooɗdi-ɗen ko e musiɗɗo men, hono Saydu Soh naalaŋke jimoowo, eɗen njiɗi naamnaade mo hol kaŋko e hol nguurndam diɗɗal ngal o woni ngal.\nSaydu Soh : Mi salmitiima banndiraaɓe, mi salminii on. Mbiyetee-mi ko Saydu Soh, ko mi ɓiyi pullo boɗaaɗo, ko e Fuuta fof njeyaa-mi, ko mi ɓinngel Afrik.\nFooyre Ɓamaare(FƁ) : Nde pellit-ɗaa wonde naalanke hol ɗo puɗɗori-ɗaa?\nIsmaayel (Ism): Ngidii-mi wonde fof ko gamoowo teknoo e h 1998, rewi heen ko naatde e fedde jabbaaji wiyeteende EGZAL e h 1999, rewi heen ko Black Dental h 2000, caggal ɗuum peewtu-mi to Black J e h 2002 refti heen ko sosde-mi fedde FOLKOMEN e h 2004.\nFƁ: Hol ko woni darnde Folkomen hannde?\nIsm: ko yiɗde wuurtinnde pinal fulɓe e ƴellitde ɗemngal men.\nGorko ngenndiyanke jaɓɗo janngude e jannginde pulaar mo hono mum weɓaani gorko mo Siñcu buubu Maka(jaraale Siñcu Buubu Maka:Siñcu Buubu Maka e wuro Buubu,ƴiɓɓe e ƴiiwoole wuro ƴiiwaata nayi mbewla Baltungel wali kaŋŋe.Nawel Baaba Yero,Takkii baari huñnjooɓe bubduɓel e dow laabi diidee e yommbayru beeli.Naatirgol jarli jaltirgol gayi dimmaaɗi.Bargo tokooso e mawngo.Hurmbusel e dow laabi.\nBaaba fiili lefol kesol biyeteengol \"telewisiyoŋ\". Ngolɗoo lefol noon ina seedtini sibu e ngol loowi gaaci keewɗi : cosaan e kesamkesaagu . Fooyre Ɓamtaare ina yaltina ɗo huunde e jokkondiral o waɗdunoo e RFI Musique e Afrik.com\nJokkondiral e RFI Musique\nRFI Musique : Hol ko wonnoo fayndaare ma adannde e ngolɗoo lefol kesol ?\nBaaba Maal : Ɓurnoo-mi ko yiɗde feeñirde gaaciyanke, jimoowo, tawa wonaa gaaciyanke Afriknaajo tan.\nKo mbaaw-ɗen seedtaade e nguurndam kam e golle naalanke men mawɗo biyeteeɗo Sammba Hammaat Gaajo, duttiiɗo e joom mum ñalnde altine 27 lewru abriil 2009, waktu 22ɓo jamma, birnaaɗo ñalnde alarba 29 lewru abriil 2009, waktu 10ɓo. Sammba Hammaat Gaajo jibinaa ko 1960 to Njoofaan Sooro e Gaajooɓe. Ko ɗoon o jeyaa. O jeyaa kadi ko e hinnde wiyeteende subalɓe. Ko ɗum o woni ha o dañi duuɓi 49. Omo ɗacci ɓiɗɓe njeetato, njoyo worɓe e tato rewɓe.\nE nder nduu lewuru Abiril 2009, Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e suka debbo naalaŋke ŋanaa, ganndaaɗo nder leydi Senegaal e Muritani, haa e caggal duunde Afrik to Farayse e Almaañ e Engelteer e Beljik… Oo suka debbo woni Pennda Budal Saar. Fooyre Ɓamtaare yeewtidii e makko gila e nguurndam naalaŋkaagal haa e ngonka debbo nder renndo men.\nFooyre Ɓamtaare : Jam ñalli Pennda ! Janngiyaŋkooɓe Fooyre Ɓamtaare ina katojini e anndude holi aan ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-32","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/naala%C5%8Bkaagal-e-pijirlooji","date":"2015-08-01T03:28:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-32\/segments\/1438042988458.74\/warc\/CC-MAIN-20150728002308-00074-ip-10-236-191-2.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.517133832,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5171338319778442, \"ffm_Latn_score\": 0.30618658661842346, \"fuf_Latn_score\": 0.11264584958553314, \"fuh_Latn_score\": 0.04727071151137352, \"fuq_Latn_score\": 0.011871499940752983}","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.53,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Woote Senaa faɓɓaama haa e lajal ngal anndaaka tawo, ɗum ko kuulal ƴettangal e batu hilifaaɓe laamu ñalnde 7 lewru abiriil 2011. Hol ko saabii ɗum noon ? Anndaaka tawo walla kam won sikkuɓe saabii ɗum ko yiɗde laamu nguu jaɓde wullitaango luulndo ɗaɓɓunoongo yo wooteeji ɗii ndirtine haa kaaldigal waɗa tawo ngam yimɓe nanondira e dabi gorwori ɗo wooteeji poti tuugaade haa laaɓta. Ngoon wullitaango noon, laamu adii ko salaade ɗum e konngol kiliifu mum kalfinaaɗo fiyakuuji ndernderi leydi, won wiyooɓe kadi, alaa, laamu nguu ina wondi e caɗeele nderndere sabu luure mum, eɓe paayi so wooteeji ɗi mbaɗaama, ɓe kebori ko fooleede.\nLuulndo ngoo noon miijo mum ko caggal kuudetaa Abdul Ajiiju e wooteeji ɗi laaɓtaani e hitaande 2009, ina moƴƴa nde yimɓe ummitantoo wooteeji goɗɗi, nduttoo e siynude nanondiral Ndakaaru \"Accords de Dakar\". Ngaal nanondiral noon ina jeyaa e ko ɓuri himmude e mum wonde laamu nguu ina foti yuɓɓinde \"kaaldigal kuuftidinngal\"hakkunde mum e gollotooɓe politigi ngam nanondirde e geɗe gaddotooɗe kisal leydi ndii, e tabitingol demokarasi. Ina jeyaa e ɗum « lelnude dabi woote » nanondiraaɗe, ko ɗum waɗi luulndo ngoo (COD) walla kam yoga e mum en kawri ko njaadataa e Ajiiju e woote so wonaa kaaldigal waɗa tawo, yoga e geɗe laaɓɓitinee.\nE nder ko nanaten e haalaluuji walla e jaayle, wiyetee ko Abdul Ajiiju wiyi \"ina jaɓi kaaldigal\", kono noon ɗum dawataa hirndataa, sabu ko taaroo yirloo tan o waɗata, teskaa nii o heewi haalde ɗum tan ko so Dental Orop (UE) hollitii mo wonde ina joganii mo ballal, kono tellintaa ɗum so wonaa o hollira ɗum wonde a mo heblanii haaldude e luulndo ngoo no wasiyoraa e \"Nanondiral Ndakaaru\" nii. Sahaaji kadi o wona e yiɗde feccude luulndo ngoo, o nodda ɓee wooda ko o haalani ɗum en, o nodda ɓeyane wooda ko o haalani ɗum en goɗɗum, heddiiɓe ɓe o joña ɗum en, o hollita tan won e luulndo ngo so o heɓii ɗum en, heddiiɓe ɓe kimmanaani mo. Teskaa e oo sahaa ko Hooreejo hilifaaɓe laamu nguu heewi noddude luulndo ngoo, tawi noon ko o nanndiranooɗo wonde kaaldigal ngal waɗdetee tan ko e makko walla kam mo o toɗɗii e ko laaɓti haalata ko e innde makko .\nKo waawi heen wonde fof, so tawii faanditaa e paɓɓugol wooteeji ɗii ko jaɓande luulndo ngoo wullitaango mum, ɗum ko huunde moƴƴere fotnde maneede, kono yo annde kadi ɗum fof foti wonde ƴaanyorgal mum ko \"kaaldigal kuuftidinngal\" hakkunde laamu e gollotootooɓe politigi kala ko yowitii e fiyakuuji ngenndi. Filñitere huɓindiinde leyɗe aarabeeɓe e oo sahaa ina foti rokkude laamɓe aarabeeɓe e aduna oo kala winndannde wonde ɓesnguuli pooɗanii ko demokaraasi e ƴellitaare nguurndam mum en. Biyɗo ina faloo ɗum fof noon yo heblano wiyeede \"DEGAGE!\", ɗum noon, haaldeede e \"teyre\" joom mum ɓuri haaldeede e \"waawnere\".\nMaamuudu H. Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/fr.ufpweb.org\/2011\/04\/09\/woote-senaa-fa%C9%93%C9%93aama\/","date":"2018-04-24T08:49:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946578.68\/warc\/CC-MAIN-20180424080851-20180424100851-00041.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6913576126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":26,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6913576126098633, \"ffm_Latn_score\": 0.15537217259407043, \"fuf_Latn_score\": 0.09532070904970169, \"fuh_Latn_score\": 0.05404394492506981}","num_words":460,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.557,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko kamɓe ngoni jooɗoniiɓe hooreejo leydi e les cate laamu leydi ndii. Cuɓagol maɓɓe fawii ko e yamiroore hooreejo,leydi nde tonngoode 96-228. Suɓeede gardiiɗo wuro rewata ko e keɓgol keeweendi to bannge joom en pooye en suɓotooɓe e yeeso superfee, ciimtol ngol ko prefee laawɗinta ɗum.E nder kuule Senegaal, wonde gardiiɗo fawii ko e : wonde Senegaalnaajo, jogaade duuɓi 25, jeyeede e hodde e wuro ngoo, e waasde jogaade ellaajij. Omo roondii ko heewi e ko laamu nguu rootii e hoore makko. Gila e ndeenka e kisal, kubbal, deftere ɓiɓɓe wuro…\nE nder Senegaal, ina tawee heen hedde 14 ujunere e teemedde jeenayi e 58 wuro, tawa jiidaani e nguron tokoson.\nKo fotde jooɗaniiɓe hooreejo leydi e gure tokoose ɗee keɓa ndaamordi. Wonaa tan sabu wonde ɓe ruttorde jogiiɓe caɗeele e gure ɗee, kono noon kadi ko kamɓe ŋbismatoo hoɓɓe e arani en. Ardiiɓe gure noon hay so tawii in kaandi e ndaamordi ndii, wonaa kam laamu suɓotooɓe. Ɓe cuɓetwe ko e eow aadaaji gure hay so tawii ɗerewol ceedtatoongol cuɓagol maɓɓe ko laamu nguu siifata ɗum. Kulhuli ɓiriɗi wonde e ngoo miijo ko gila hay huunde jolaani, nde woni tan lefol aada, gure keewɗe pusii e pooɗondiral ngardiigu joom wuro. Enɗameeje taƴii e cuɓogol gardatooɗo wuro, gure pusii heen e sahaa nde joomum alaano so wonaa lefol e araaraay e kaayit seede. Ndeen noon so njoɓdi arii heen,pooɗondiral ngal ɓeydoto bonde.Kono hay so tawii ɗuum ina woodi ne, haɗoataa hakke jogaade ɓe hakke walliteede.\nNgoo miijo noon ko ABdullaay Wadda adinoo yaltinde ngo. Ko e jamma 03 Awril Makki Sal wultini ngo. Heddii noon ko so fellitii laataade, hol no jogori siforaade e tolno keewal ngal sabu Senegaal ina moofti hedde 15ujunere joom wuro\/","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/njo%C9%93deele-ardii%C9%93e-gure-tokoose-hol-ko-miijo-ngoo-jogori-jibinde\/","date":"2018-12-19T13:18:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832330.93\/warc\/CC-MAIN-20181219130756-20181219152756-00578.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7815931439,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7815931439399719, \"fuf_Latn_score\": 0.14092464745044708, \"fuh_Latn_score\": 0.050530076026916504, \"ffm_Latn_score\": 0.013951927423477173, \"fuq_Latn_score\": 0.012897542677819729}","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.768,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En ngardiino e daartol hee, haa ɗo Federba dañi yamɗinde, hay sinno ko seeɗa, njulaagu Faraysenaaɓe e maayo Senegaal, haa ɗo Farayse faami wonde njogoraani deeƴde so tawii keɓaani Tagaant e Adraar. En njiyiino kadi lomtiiɓe Federba ɓee kawri ko Malinaaɓe ngummaniima haɓde e tuubakiri. Ɓe tawi ɓe ngalaa doole kaɓtaade rewo e worgo kala, ƴoƴre maɓɓe rokki ɓe faamde alaa e sago ɓe maslondira e safalɓe haa yeeso. Eɗen njokka winndannde ndee :\nJiiɓru mawndu na naati e galle mo laamɓe Taraarsa en njaltata oo. Muhammed Faal wari baaba mum cawndiiɗo, Eli Jommbot lomtii. Ahmed Saalem wul Eli Jommbot (ɓurɗo lollirde Boyyaada) wari ɓiy baaba mum biyeteeɗo Emiir Muhammed Faal wul Siidi wul Habiib e hitaande 1886. O reftini heen baaba makko cawndiiɗo, hono Emiir Ahmed Saalem wul Muhammed Habiib e hitaande 1891. Nii woni o heɓii jappeere. Heddii Siidi wul Muhammed Faal e Ahmed wul Muhammed Faal (Ahmed wul Deyd) ina ndaara adaade Alla e balɗe makko. Koloñaal naatani ɗaɓɓude kalifaandi Muritani tigi-rigi. Taariik oo na feccii ɗoo no annama pecce tati nii :\n- Ummaade 1901 haa 1905 ko naatgol jamyamol e gardagol Koppolaani mo daande mum soƴƴaa to Tiisiksa ñalnde 12 mee 1905.\n- 1905 haa 1910, Faraysenaaɓe mbaari ko petelaaji e gardagol Guroo. Ɓe kawri e caɗeele ɗe hay gooto waawaa jangtaade, haa nde ɓe ndañi naatde Adraar. Haɓdiiɓe maɓɓe saliiɓe kalifaandi calii lelnude petelaaji, potndi heen nguurndam e maayde, ɓaarorii rewo e hirnaange rewo, hono worgo Maruk, nder leydi mbiyeteendi hannde RASD (Saharaa).\n- Ummaade 1910 haa 1933 : safalɓe mbaylii kettuki golwole mum en, caltiima dartaade kareeli kuccondiral, ɓe kaɓtortoo ko no ruggooji nii : ɓe mbettat, ɓe ngunndoo, ɓe pella, ɓe ndoga ekn … Ɓurɓe maantinde e ɓeen safalɓe ko Regeybaat en e wulaad Delim en. Ndeen hare joofrata ko e poolgu koloñaal en e wolde Miijik ñalnde 31 saawiyee 1933.\n- Politik koloñaal Farayse en mbiy-ɗen adii halfineede yo yuumtin ɗum ko Koppolaani. Koppolaani na janngi Arab, na anndi Lislaam. O idorii ko yillaade diiwanuuji keewɗi, yiɗde anndude aadaaji safalɓe, donaaɗi e woɗaaji mum en. Ko 18 oktoobar 1904 Farayse felliti, e kuule laamu mum, Muritani hankadi ko koloni mum. Koppolaani ardinaa mo ñalnde 26 oktoobar. Jiiɓru ndu cifino-ɗen nduu ina jeyaa e ko wallitnoo mo nde o ummanii yettinde miijooji makko ndee.\nƳeewen no kinɗe laamotooɗe Tararsa (Hasan en e Suwaaya en) puɗɗorii dartoraade tuubakiri.\n- Hasan en : Inɗe ɗiɗi maantinɗe kollitii mbaadi ndi Hasan Tararsa en ndartorinoo : Ahmed wul Deyd e Ahmed Saalem wul Barahiim Saalem.\n- Ahmed wul Deyd : o haɓaama heen, o siññondiraama heen. O idorii ko saalaade kalifaandi, o wattindorii turaade, Farayse en mbaɗɗii mo.\n- Ahmed Saalem wul Barahiim Saalem : Gila tuubakooɓe ngari, ko o jaasɗo banndiiko en tan. Nde hare ndee tiisi tiisi hakkunde Boyyaada e Siidi, o wujji tabalde laamorde o dogani Sheex Saad Buuh to Nimjaat fiili mo.\n- Boyyaada noon, luure ina keewi e taariik mum. Faraysenaaɓe mbiyi o diiraniino ɗum en e hitaande 1905, yiɗde siifondireede. Ɓe mbiyi ko ɗum addani wul Dey warde mo, kanko e miñiiko Amar. Heewɓe mbiyi, alaa ! Boyyaada wonnoo ko e feewnitanaade wolde mawnde. Ɓe mbiyi o haɗtii yimɓe wonɓe e njiimaandi makko naatondirde e koloñaal en, o faari ɓe Nuwaakel. O waɗi nulaaɓe e tirbiiji keewɗi, ko nanndi e Tenghaa en. O wiyi ɗum en yo ndiiwtu jawɗeele mum en ɓaaroroo maayo haaɗngo. Ɓe pawti heen ko wul Deyd bonni dartagol Tararsa en, fecci ɗum en, haɗi ɗum en wonde tamannde wootere.\nSeernaaɓe ɓee na peccii e pecce 4 :\nNde Sheek Sidiyya Baaba, taanum Sheek Sidiyya el Kebiir. Nde jibinaa ko hedde 1862 e nder wulaad Biri en. O ɓuri jaɓaneede ko e Tararsa, Barakna e Tagante e bannge e Adraar ɗo o felɓondirtunoo e\n- Sheek Maa el Ayniin, ciiñtuɗo Sagiyet el Hamra, kormiraaɗo ganndal mum gila rewo Saharaa goɗɗuɗo haa Maruk. Omo salii haa ɗoon waawi haaɗde kalifaandi koloñaal en ; o seerti no feewi oon bannge e miñiiko\n- Sheek Saad Buuh koɗɗo e Tararsa. Ko o jaɓanaa e safalɓe ina haaɗi e juuɗe, kono omo yaajiraa e ɓaleeɓe daande maayo ;\n- Sheek Sileymaani, mo teskiraaka ko tiiɗi.\n- Waɗi en limtude ɓee fof ko oon dumunna kinɗe ɗee mbaylaaki. Alaa hinnde hesere feeñi, fellitnde, waawnde ardaade ardaade dartagol jibinannde Muritani ngam haɓtaade koloñaal en.\nƳeewen jooni no golle Koppolaani ciforii, ko dañi, ko o ronki, hol mo o waawni kalifaandi, mo o ronkani ekn…\nHitaande 1903 fuɗɗorii ko nanondiral hakkunde Koppolaani e won e mawɓe Wulaad ben Daamaan en : yoga e maɓɓe ngonti watulaaɓe koloñaal en. Parbagaan ɓee bonɗe yiɗde heɓtude hakkillaaji safalɓe ko e maɓɓe rewrata, ɓe ngoondi ma ɓe mballu tuubakiri fuunta laamoo tawa fellaani .\nAhmeddu, Emiir Barakna, dartini wolde hakkunde mum e Sheex Siidiyya e Wulaad Biri en. Koppolaani ne wiyi heɓii ñagaade yo tuubakiri mool mo. Cehilaagal Koppolaani e Sheek Siidiyya weli no feewi haa « Ceernal Jamfa » winndani koloâal en no annama jaaniis nii, ina manta ɓe, ina jaara ɓe. Wulaad ben Daamaan en, ɓiɗtaaɓe e lorlaaɓe mbeltaaki ko Boyyaada siifondiri e Koppolaani koo. Ɓe pooltii Emiir, ɓe ngeggi.\nÑalnde 8 oktoobar 1903, lietnaa Sikkoli betti ɓe ɗo Tiiginte ɗoo, yani e maɓɓe. Woodi e maɓɓe tedduɓe, ɓe kisal leydi ndii woni ngoƴa mum en dowrowo, ngummanii maslahaa mbele Barakna, e Tararsa e Tagante na mbeldita, ngona senngo wooto, kaɓtoo koloñaal en. Boyyaada e Siidi mbelditi. Koppolaani e watulaaɓe mum ngummanii ɓe, urɓi hakkunde maɓɓe, kanko Siidi e Boyyaada. Wulaad Buu Sbaa en ceeki senngo ngoo, keedani koloñaal en. Boyyaada tellitii worgo, yani e kapiteen Duhalde e soofaaji mum sara Suwet el Maa, o ñaayi jawɗeele Sheek Saad Buu. Ko ndeen Koppolaani yenanaa coktirgal e kannaat Muritani ko Tagante e Adraar.\nKo idii fof yahdu Adraar weeɓataa, sibu wul Ayda (Emiir Adraar) wuuranii ko Maa el Ayniin, ngenndiyanke mo hono mum weeɓaani. Koppolaani yenanaa waawata ummanaade ɓe tan ko maa daña ko ɓaggii : Tararsa ina woɗɗi e hirnaange, waawata ƴaañeede tan ko to bannge fuɗnaange : Barakna, Gorgol, e Tagante. Ko idii fof, Koppolaani yetti Podoor tan, ƴeftiti politik malnooɗo ɗum Daŋana e Suwel el Maa : teertaade mawɓe kinɗe gardiiɗe, uurnaade kunuɗe maɓɓe, annda luure maɓɓe, yeena ɓee, heɓa ɓee, ronkana ɓee, haɓa e maɓɓe, tawa doole dental ngal ina ngustii no feewi.\nBakkar wul Suwoyd Ahmed, Maamaari Tagante, ganndo amwɗo golwole e hare fetel, ummanii jihaadi, kañum e Ahmeddu mo Barakna, ɓiyum Usmaan, Wulaad Ahmed en, Kunta en e Sharaatiit en, Ahmed wul Eli lollirɗo Boyyaada yanti e maɓɓe. Nguu konu hare Aduna fiyi koloñaal baral e kampamaa Eeleega jamma 8 jofi 9 desammbar 1903. Caggal ɗuum nde koloñaal en ngummitii, ɓe mbiydi sokku kadi to to Maal, ruumaano Idawesh Bakkaar en. Ko ɗoon Sherwi heptani ɓe ko ina abboo e 500 ngelooba e 1 000 njawdi.\nNde o ronki foolirde ɓe fetel o abborii urɓude luure hakkunde maɓɓe. Woodi heen ɓe Koppolaani rullini, heen bannge e galle Emiir (nde tawnoo ko galle mo cuuɗi ɗiɗi : suudu ummiindu e afo njaatiraaɓe e suudu ummiindu e sammbaajo njaatiraaɓe maɓɓe), won e mawɓe wulaad Ahmed, wulaad Nogmaash, wulaad Buseyf, wulaad Aali, won e mawɓe Tiisiksa e Idawaali Shingiti, e Awjeft e won e mawɓe wulaad Ngaylam ndullinaa.\nPanndo-ɗee tonngoode aroore","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/10\/28\/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-4\/","date":"2021-04-17T13:43:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038460648.48\/warc\/CC-MAIN-20210417132441-20210417162441-00287.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4797943532,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47979435324668884, \"fuh_Latn_score\": 0.1627454161643982, \"ffm_Latn_score\": 0.16105546057224274, \"fuf_Latn_score\": 0.15921050310134888, \"fuq_Latn_score\": 0.03399812430143356}","num_words":1147,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nGine: Nde sokaaɓe Alfa Konde heddiiɓe e kasooji yantata?\nParis: ko honɗum feƴƴi ka suudu ñaawirdu hannde?\nKuliyankaaku: ñaawoore fiyanɗe Paris waɗunooɗe 13 lewru 11ɓuru 2015 fuɗɗike Paris\nAccitugol kasaaɓe Alfa Konde, ko honno ɗum feƴƴiri hanki?\nAmbarka Siise ardiiɗo sendika ñawooɓe Mali woni Koɗo Men Hande\nHolno yiiroɗon ndee ñaawoore warngo Tomaa Sankara saatiinde ko ɓooyaa?\nYagginannde fawaama e dow Monsanto sosiye heerorɗo ñolu kimiya\nÑaawoore lumndiiɗo laamu on Benen udditaama\nZAkob Zuma, hooreejo kiɗɗo Afrik Di Sid naatii kaso\nHooreejo Moritani kiɗɗo on Mohamed Uld Abdel Aziz nanngaama hanki\nKoddiwaar: Hooreejo jaagorɓe kiɗɗo on Giyoom Soro fawaama kaso kaddi ngurdam\nParkee Abijan lamndi yo Giyoom SORO soke kaddi ngurdam\nKariim Khaan, porkileerjo keso ÑBH (CPI) foɗɗike golle mum hannde\nMisra 31 feddeeɓe Banndiraaɓe Julɗe (frères musulmans) ñaawaama hanki\nKoɗo men hannde ko Muusa TAAL, Burkina Faso, taskotooɗo hertorɗo sariyaaji\nDereck Chauvin qirraama war-hoore Georges Floyd\nGine: Ñaawoore Aamadu Julde JALLO\nNafa ɗee dente joɗɗinaaɗe ngam wallugol no jam, nunɗal e kawral laatora hakkunde ɓiɓɓe leydi\nMaayde Toma Sanakara, suudu ñaawirdu ndun Tawnii Kompawore, laamɗo kiɗɗo Burkina Faso e tuumaaɓe ɓen\nKo honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nMiijooji mon e battane accitugol hooreejo kiɗɗo Koddiwaar\nKonngol gooto e laabiyankeejo ɗee tuumaaɓe ɗiɗo\nKonngol Faatu Bensuda e battane CPI woppi tuumol e dow\nWoppugol wuttande fawaande e dow Amadu Haya SANOGO e battane ciwlagol mo laamu\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/%C3%B1aawoore\/","date":"2021-09-22T21:47:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057388.12\/warc\/CC-MAIN-20210922193630-20210922223630-00252.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8200915456,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8200915455818176, \"fuf_Latn_score\": 0.13325870037078857, \"ffm_Latn_score\": 0.03207685053348541}","num_words":258,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.739,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Soit Di Hannde 01\/8\/2023,\nLeydi Niger Heɓi Baawol Ɓaawo to Leyde 3 e ɗo Africa.\nNon Ɗum tokkitake Ɓaawo Kawral ngal ECOWAS waɗi to Abuja Nigeria.\nnder wonde Anndinoore nde kawtal koppi Ardiiɓe Koniankooɓe Mali e Burkina Faso Holli to kawtal ECOWAS nastiri to laawol Koniyankooɓe nastuki Niger ɓe Sottinay kawtal ngal to wuttundun ndu fuu to nder ECOWAS ɗum.\nleyɗe Burkina Faso Mali e Guinea ɓe holli Baawal Ɓaawo Maɓɓe dow Nigerɓe kolli non ɗum ngam no EACOWAS dari dow ɗum hoora Mohamed Bazoum dow laamu.\nnon waɗi ɗe leyɗe 3 holli ɓe hokkay niger Baawal Ɓaawo Wuttudu Sembe Koniyankooɓe ngam wallutuki Niger.\nɓe mbi lilduki koniyankooɓe wartan masibu ngam wadday soynde joonde jam to leydi ndin.leyɗe ɗiɗi ɗen day ɗe Taji huuduki e leyɗe ECOWASɗe wuundake Sobaku kesum hakkunde maɓɓe e leydi Russia\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/leydi-niger-he%C9%93i-baawol-%C9%93aawo-to-leyde-3-e-%C9%97o-africa-koode\/","date":"2023-09-26T08:39:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510179.22\/warc\/CC-MAIN-20230926075508-20230926105508-00021.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994693398,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994693398475647}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.081,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daranagol Kisal Taariindi\n- Détails\n- Publié le Mercredi, 02 Mai 2012 16:15\n\"Daranagol Kisal Taariindi\" : Sodefiteks wazii taaval kesal yeeso !\nAawdi woppaandi, ko kurjuru e Sodefiteks, kono Sokosim waztii zum kuvvirzam\nSodefiteks ina jogii ngoxa e reengol taariindi men e kisnugol aduna men oo. Ezen mbeltoo e golloraade e kala allal ndimaagu men feewtude vamtaare duumiinde nde, tawa kisnugol taariindi ngol e peeje fotndugol nguurndam kulle zee, ladde ndee, dixxe ze ina tawtinaa heen.\nE ca'e mawze ze, Kawon, Tammbaakunndaa, Keedugu, Welingara e Kolda, ko Sodefiteks woni sosiyetee ndema e mbaylaandi gooto hokkiroowo liggeyaaji e ngaaari. Isinaaji men darnanoozi e fuzzoode to caggal ca'e ze, tawa ina wozzitii galleeji zi, hannde oo zi ngoni ko e leeze keewze yimve. Dulaaji evvanaazi isinaaji feewnaaka, leeze kozateeze ze ngoni ko e darneede seeza-seeza.\nOon waylo-waylo teskaazo e gure teeruuje ze veydanii en hakkille mo sosiyetee men oo foti jogaade e ko feewti e toppitagol taariindi men ndi ; ko ustude walla ittude kala ko bonnata henndu ndu foofaten ndu, teeqti noon en tawat ko vuri heewde e liggotoove men e isinaaji zi, kozi ko e sara ziin isinaaji.\nTiiznaare mawnde wazaama fii hisnude mbaadi henndu foofateendu ndu e taaro isinaaji vursooji zi. Feewnugol ko wi'etee \"sikolonaaji\", cuuzi hevvotoozi punndi, e loowgol bixxe zee kala e sakuuji, (law ze leemetenoo ko e boowal), zum fof ustii bonnanndeeji naatooji e henndu ndu.\nFuzzagol kampaa vursugol hottollo ngol e nder \"ca'e teeruuji hottollo\" addatnoo law ko ko wa'i no \"galaas\" daneejo ina huuri leszi isinaaji zi e galleeji wonzi e sara isinaaji zi. Rewve liggotoove e galleeji ve ngonata tan ko momtude punndi fawiizo e karooji, taabe, joozorze, tapiiji e ridooji, ekn...\nPunndi hottollo ndi bonaani no feewi, kono ina naata e gite. Fii wazde ko woni fotde men koo, sosiyeteeji oo feriima kaalis fii toppitaade zeen cazeele. Hannde oo, zum fof yejjitaama.\nSeeza-seeza, golle men nana mbazee e nder tiiznaare moxxingol duumingol kisnal taariindi ndi. Gila duuvi jooni, en fellitii ustude bonnanndeeji zi addata feewnugol aadi fofaandi ndi.\nFeewnugol aawdi ngol ko senngo jogiizo nafoore e golle ndema ka, ko piijol jogingol batte e keval ngal to hottollo e to wiro.\nFeewnugol aawdi hottollo ndi wazirtee ko feere fofgol \"simik\". Aawdi fofaandi ndi hevortoo ko wazugol heen posoneeji fii hisnude bixxe zee e kulle bonnooje ze, gila e fuzgol. Zee golle wazeteeze e isin ina adda punndi, e kedde \"asid\" immotoozi e posone ze. Ko adii remoove vee ina tottee aawdi ndi, endi foti hevtineede e gooqzineede wonde endi waawi fuzde no moxxirta nih. Aawdi ndi hevtinaaka ndi woppete, te endi foti bonneede.\nPrès de 300 tonnes de semences déclassées sont ainsi détruites chaque année. Pour éliminer ces déchets, nous n'avions d'autre choix que de les bruler. Nous ne pouvions pas nous satisfaire de ce palliatif. Nous avons alors ouvert, comme nous le prescrit notre système de management intégré de la qualité, de la sécurité et de l'environnement, une action corrective pour traiter efficacement cette question, conformément au code de l'environnement.\nKo nih woni, 300 ton aawdi ndi hevtinaaka ina bonnee e kala hitaande. Fii bonnude oon kurjuru, mbaaw-zen tan ko duppude zum. Kono ndeen feere yonaani. Zum wazi, e no yamiriri zum feere men jogaade njuvvudi moxxo to senngo mbaadi, kisnugol e taariindi, xeftu-zen feer vurnde moxxude, yahdunde e sarziiji toppitagol taariindi ngol.\nE tuma duuvi zizi, en miijiima feere toppitagol oon kurjuru wonndude e wallidiive e feewnoove posoneeji. Ko e tuma njillu wazanoozo to Sokosim Enndistiri feere moxxere yi'taa fii awndude oo zo haaju.\nSabu ngol wostondirgol miijooji, sosiyeteeji men zizi zi fivi jokkondiral moxxal, wazngal nafoore to senngo golle taariindi e nder isinaaji zi. Aawdi ndi moxxaani ndi Sodefiteks woppi ndi moovete, roiree kamiyoq haa to isin Sokosim feewnoowo simoq oo. Sokosim duppa ndiin aawi e \"fuuruuji\" mum gulzi jaw. Si duppiraama e 2 000 degere (vetirgal nguleendi), zum yaltintaa gaasuuji e nder weeyaango ngo. Fii addude fivnde mum, min zavvii e Sokosim yo wazan en seedamfaagu wonde ngol bonnugol rewii sarziiji toppitagol taariindi ndi. Ndee feere inaadda kuvvirzam (kuuraq), te ina usta kuutoragol kuvvirze itteteeze el eydi ze (gaas, fuyel, xulve, ekn...)\nNgoo zo senngo si yawtaama, laabi kesi udditiima fii moxxingol kurjuruuji men ko wa'i no haakooji zi, kuzi e lezze hottollo ze, immotoozi e lavvingol hottollo ngol e wiro ko to vursugo, nebameeje ze, pooreeji gasnuze huutoreede zi, haa e e bidoqaaji e saseeji waznoozi posoneeji zi.\nNdeen feere vurnde moxxude e faggudu ndu e taariindi ndi ina addana en bonnude aawdi men woppaandi, tawa noon ina yahdi e sarziiji toppitagol taariindi ndi. E ko arata, hare fotnde wazeede ko ustude no feewi keewal kurjuruuji zi, zi waylee fii moxxitinde ze.\nArticles en Wolof\nArticles en Pulaar\n- Golle njeeygu hottollo zee : Zum fuzziima !\n- diiwaan Tammbaakunndaa\n- Yontere Ngenndiire 38 viire teddiniraande Momtugol Humambinnagu e Tammbaakunndaa : Suudu yeewtirdu Sak Medu moSodefiteks javviima joznde uddugol ngol\n- Kampaañ jaqde 2012-2013 : remoove 648 dursuve ngarii alzinde faggudu dowri hesuru ndu\n- Ko nanondiraa e yeewtondiral mawngal feewtude","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/www.sodefitex.sn\/index.php\/fr\/kabaruuji-dowri\/mandingue\/13-xibaar\/pulaar\/103-daranagol-kisal-taariindi","date":"2013-12-05T05:43:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163040059\/warc\/CC-MAIN-20131204131720-00005-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4001616538,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40016165375709534, \"fuf_Latn_score\": 0.37971964478492737, \"ffm_Latn_score\": 0.12588895857334137, \"fuh_Latn_score\": 0.050858110189437866, \"fuq_Latn_score\": 0.019156303256750107}","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.402,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dogoŋ en ko leñol tawateegnol to leydi Mali, dow tule Banjagara. Huunde seeɗa e maɓɓe ina tawee e leyɗeele goɗɗe nder Afrik bannge hirnaange. Dogoŋ en ina koɗdi e Fulɓe, kam e Booso en e Wambarankooɓe. Hannde oo eɓe carii e nguron dow ɗeen tule, jookre ɗeen gure rewii haa waɗi wonnde, kamɓe fof e waasde heewde, eɓe njogii ngaddinaaji ɗemngal ceertuɗi, ɗi keewal mum-en tolnoytoo e capanɗe limti-limtinɗe. Hannde ko heewi e maɓɓe so njiɗii nanondirde, kaaldata ko ɗemngal baangal no Fulfulde.\nHannde noon neli en toon ko kaawisa mawɗo, haawniinde haawnde annduɓe yonta kesa kaa, so ganndal maɓɓe weeyo, ganndal ganniwal to maɓɓe. Sabu ngol leñol hollirii geɗe kaawniiɗe paatuɗe e ganndal koode, geɗe ɗe sifaa mum en noddi kuutorogol kaɓirɗe kese ŋeemitiiɗe ɗe Dogoŋ en tawraaka. Ɓe keɓii sifaade koode ɗe njiyotaako, ɓe kiisii mare mum en, ɓe toŋngi ɗeen e pine maɓɓe.\nSaatu njiimaadi, Farayse woownoo ko nelde annduɓe mum ngam ɓetde pine e nguurndam leƴƴi nokku nguu. Marsel Giriyol woni oon gidiiɗo huccude e oon sifaa Dogoŋ en njogii. Caggal ɗum almudɓe makko waaɓe no Sermen Jeterlen en liggiima heen. E defte ɗe ɓe mbinndi, ɓe kollirii huunde e ɗeen kaawniiɗe Dogon en.\nKo adii fof, Dogon en na njogii daartol mum en tago. E nder ngool daartol eɓe kaala ganndal koode. Hoodere yummayre ngaal ganndal ko nde Fulɓe mbiyata Jaayre ndee, anndiraande Sirius e ɗemɗe jaaliiɗe ɗee. Kamɓe Dogon en ɓe inniri nde ko Sigi (Sigi Tolo. \"Tolo\" firti hoodere e ɗemngal maɓɓe). Ko ndeen hoodere woni ɓurnde jalbude e ndoogu nguu. Ɓaydi mi jooɗtoraaki haalde ɗo ciimtol maɓɓe tago ngoo, mi juutnotaako e peeñgol ndeen hoodere, wonannde ganndal maɓɓe.\nHoodere Sigi (walla mbiyen jaayre) ina jogii yaadiinde, wanngantoonde ndee. Dogoŋ en mbiyata ndeen ko Po tolo (Po ko abbere firti). Po noon ko hoodere nde yiyotaako, sabu ko hoodere maaynde.\nCiftinen wonnde hoodere wayi ko no masiŋ nii, duppat kuuje biyateeɗe ndiƴƴam, jiirta gaaluuɗe mum en, waɗta ɗum en gaaluuɗe ɓurɗe teddude, hono ɗe Heliyoom ɗee nih. Ko ɗum addi lewñere ndee. So ndiƴƴam ɗam horii, nde waɗta jiirtude gaaluuɗe heliyoom ɗee, nde waɗta ɗe kuuje ɓurɗe teddude, no ɗe Karbon ɗee, walla ɗe ngurwam ɗee. E ngaal daawal hoodere ndee hanti woni ko e anngude, ina haɓa e wonki, ko ɗoon nde ƴuufata, nde wonta maamaare woɗeere. Daawal cakkitiingal ngal, ndee maamaare ɗoomta, famɗitoya, wontoya rooɓaande raneere. Ndeen rooɓaande noon ko teddunde sanne, gabbel mooɓam mum tan na fota ton to baɗte teddeendi. Saabii ɗum ko kuuje tedduɗe tiɗɗondiri heen. Ndeen noon, hanti, hoodere ndee waasata lewñam mum. Nde maaya.\nHoodere Dogon en mbiyata Po ndee, ko hoodere maaynde ko ɓooyi, waɗde nde yiyotaako (so wonaa tawa ko lonngorɗe ŋeemitiiɗe kuutoraa). Kono e ndena ɗoon wannganoo Sigi. Dogon en, e haawniinde nde suwaa tawo fire, kiisiima, tawii wonnde kowol (walla taarol) mayre ko duuɓi 50. Gannde kese kiisiriima kuule dartiiɗe tawii ko duuɓi 49,9, wadde ko tolnii e duuɓi 50 !\nHol no Dogon en mbaɗi ?\nCiftinen wonnde, e teeminannde 19ɓiire, annduɓe waaɓe no hiisiyanke Almaañnaajo mbiyateeɗo Gibs, tuumiino wonnde Sirius (hono Sigi walla Jaayre) ina foti jogaade yahdiinde maaynde, sabu o heɓii teskaade wonnde taartaarol mayre ina halja, tee ko hono ɗeen jahdiiɗe mbaawi saabaade ndeen haljere. Ko caggal ɗum annduɓe weeyo, huutortooɓe ganndal dartingal, keɓi dallinnde goodal Po (ndeen innaa Sirius B walla Sirius ɗimmo).\nKono oon sahaa, ɓeen annduɓe ina ngoɗɗi faayde wonnde won dariiɓe e dow tule Bañnjagara ina kiisii ndeen hoodere ko ɓooyi, etee naattinii ɗum e pine mum gila law, ngati Dogon en ina njogii \"pijirlooji\" ɗi ɓe inniri Sigi, ɗiin ndooratee ko kala duuɓi capanɗe joy (walla ko tolnii ɗoon) fotde duuɓi jeeɗiɗi haa sappo, ɗiin pawii ko e ganndal maɓɓe goodal kan e taartaarol Po, hono Sirius B. Dogon en njawtii ɗoon seeɗa, so ko goongɗinnde wonnde yahdiinde tataɓere ina woodani Sigi, ndeen ɓe inniri ɗum ko Emma ya tolo, ndeen gannde kese njiytaani ɗum tawo, kono nde annduɓe weeyo ndaardi koode ɗee won e lonngorɗe, won haljere sooynaa e Po ; ndeen haljere ina gasa tawa ko yahdiinde saabii ɗum ! Ko ɗum waɗi yimɓe ina kaala haala Sirius C, walla Sirius tataɓo cikkaaɗo, mo dallinaaka tawo.\nKono ɗoon fof so yawtii, Dogon en won ko kaalnoo e geɗe weeyiwe nder sato naange. Kono fof kadi so yawtaama, e nder daartol tago Dogon en, ina tawee konngi laaɓtuɗi, jahduɗi e faamaawuya gannde kese keɓi e tago ngoo. So haalde haala teddeendi e pamareewi (waɗde tekkeendi) hoodere rooɓaande raneere, so wiyde ko nde mbaadi nguurndam, ɗum ko miijooji celluɗi. Sabu hannde ina anndaa wonnde kuuje diiñorɗe nguurndam (karbon, ngurwam, ekn…) ko ɗeen koode ngoni cewle mum en.\nJoofaade pamaram Po (eɓe kuutoroo Po e mbaydi ndi wonaa hoodiwiri) e mbaydi tago ina siftina moɓel, hono atome. Etee sifa oo ina haani. No ɓe kaaldirta petagol tago nii ina yahdi kadi e petagol gannde kese kaalata ngol. Ko ɗum waɗi Dogon en kollii ko maantini e ŋelam afriknaaɓe ɓooyɓe.\nHannde oo, ina laaɓi wonnde ko kaawniiɗe ɓuri heewde e ngaal ganndal. Kono Afriknaaɓe ina poti tinnde ɗii fiyakuuji, ndiiña e majji wiɗtooji mum en nder gannde kese. Sabu ɗum ina waawi waaynude hakkillaaji maɓɓe, ngati kala leñol etatoo ko waaynoraade gannde adiiɓe mum en. Ko ɗum waɗi, hay so ko e maande tan, en njogotaako jooɗorde wiɗto gannde kese wiyateende \"Emma ya\" ngam, goo, ruttude teddungal; e, ɗiɗi, hollirde caasal men e urmbitde ko suuɗii, yiyotaako, ngam heɓde faamaawuya tago ngoo.\nMuhammadu Faliilu Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/04\/17\/huunde-e-ganndal-weeyo-dogon-en\/","date":"2019-06-25T01:39:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999783.49\/warc\/CC-MAIN-20190625011649-20190625033649-00008.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4157253206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41572532057762146, \"fuh_Latn_score\": 0.36830493807792664, \"ffm_Latn_score\": 0.10158951580524445, \"fuq_Latn_score\": 0.09419720619916916, \"fuf_Latn_score\": 0.018729068338871002}","num_words":903,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E hitaande 1962, caggal caɗeele keewɗe, ɗe o dañdi e seernaaɓe Fuuta, Alhajji Mahmuud fayti ko to leydi Kameruun, nootaade e bismaango Aamadu Ahijoo, laaminooɗo leydi ndii e oon sahaa, ngam jokkoyde toon golle ɗe wonnoo e dow mumen. O woni e leydi ndii, o jaɓɓaa e mayri saɗne. Caggal mum, o woni e eɓɓude gollodaade e Njuɓɓudi Ngootaagu Afrik. Ko e oon sahaa o yiyondiri e Muktaar wul Daddah, gardinooɗo leydi Muritani caggal nde Aamadu Ahijoo itti wirnaawo hakkunde maɓɓe, newni kadi joɗnde hakkunde maɓɓe. Ko ɗoon Muktaar Wul Daddah ɗaɓɓiri mo nde o artata e Muritani ngam wallude ɗum tiiɗtinde jaŋde arab e nder leydi ndii. Alhajji Mahmuud Bah jaɓi, arti e Muritani. Ko ndeen o ƴettiti nguurndam neɗɗo laawɗuɗo e nder njuɓɓudi laamu Muritani tawi o yeebaaki nguurndam duɗe Al falaah e mahgol jumaaji e nder weertaango Afrik bannge hirnaange. O woni koroowo jaŋde arab fotde duuɓi ɗiɗi, tuggude e hitaande 1962 fayde e hitaande 1964. E ngaal daawal, o dañi fartaŋŋe ƴellitde ɗemngal arab e ɓamtude diine Lislaam haa heɓi nokku. Caggal ɗuum, laamu nguu yuurnitii, tawi golle ɗee pamɗirii mo, kanko Alhajji Mahmuud Bah, waɗti mo diisnondirɗo mawɗo leydi ndii, hono Muktaar Wul Daddah, ko fayti e jaŋde. Ɗuum, ko tuggude e hitaande 1964 fayde e 1978.\nE dumunnaaji battindiiɗi e nguurndam makko ɗii, o daraniima ittude luure gonnooɗe hakkunde makko e won yimɓe e yaafnaade denndaangal pergitte ɗe o dañdanoo tuggude e nder ngenndi makko Fuuta Tooro haa to nder leydi Senegaal tawi saabinoo ɗum ko waasde faamondireede. E ɗo wattindii ɗoo, caggal njillu makko e leydi Abuu Dabi, nootoyaade bismaango laamɗo leydi ndii, Alhajji Mahmuud Bah renndinii denndaangal almuɓɓe mum e yoga e darodinooɓe e mum, rewɓe e worɓe, ñalnde 1 lewru siilo 1978 ngam jaarde ɗumen sabu darnde hiisnde nde ndarodinoo e makko, darnde haɓde e humambinnaagal, darnde riiwtude majjere haa e darnde yeynaade hakkillaaji niɓɓi. Balɗe tati caggal mum, oo ɗanniyanke mawɗo waɗi ɗanngal mawngal, cakkital ngal artetaake, ñalnde 4 lewru siilo 1978, ena yahra e duuɓi capanɗe jeeɗiɗi e tati. O darii darnde Suleymaani Raasin Baal, kelnooɗo Muudo Hormo, itti ɓoggol kalfaandi e daaɗe fuutankooɓe. O darii darnde Abdul Qaadiri Kan mahnooɗo 33 jumaa gila Horkaƴere haa Dagana. O yaɓɓiti e felo Sayku Umarul Fuutiiyu Taal ƴettunooɗo fetel diine, haɓi e tuubakooɓe, holli aarabeeɓe teddungal Ɓaleejo haa njiyri gite mumen.\nE nder nguurndam Alhajji Mahmuud Bah, hay so binndol ngol yaltinaani, ena laaɓi kam wonde geɗe tati ena laaɓti heen: fiɓnde, duwaaw e jaambaraagal. Ko ɗeeɗoo geɗe tati ngoni njoɓaari makko e njogitaari makko e kala nokku e kala ngonka. Kala wolde, nde o huccani, o waɗataa heen ɓerɗe ɗiɗi. Ko ɓernde wootere tan o jogotoo, ɓernde pellitɗo.\nSo en ƴeewrii mo to bannge fiɓnde, en tawat alaa mo o foti mawnude fiɓnde e dow laral leydi ndii. Tuggude nde o dañi ɗokkere, o fiɓi fiɓnde makko wonde so woodii hankadi o sifortee ko ganndo ɗokko kono wonaa gaynaako ɗokko, ndeen fiɓnde meeɗaani rostaade hay leƴƴannde haa ɗo o ruttii e joomiiko ɗoo. Pellital makko e yeeyde huunde e baali makko e yahde Weendu Boosoyaaɓe ngam waylude nguurndam aga, joom ngafeeji e dawnaaji, ganndunooɗo wiidooji e ƴarooji, goownooɗo laddeeji cukkuɗi, jeewɗi, wontude almuudo quraana, ñobbiiɗo haa ɗaati, ceertuɗo e kala tuuyo walla mbelemma fittaandu, newiiɗo, kofotooɗo e yeeso ceerno, ruttoo wuurta e njelaari tawa ena anndi won ɗo lahe ɓiraɗam, leele, pedane e kaaɗam leemondiri e dow kagguuji, sasaaji e bootuuji keewɗi lacciri njoorndi pawndiri, muña ɗaam nguurndam haa joofna, wonaa huunde weeɓnde e jahɗo haa fuɗɗii ƴoƴde. So en ndeftiima e laawol makko feewde Sahaal, ummaade e Weendu Boosoyaaɓe, rewi Duɗal Letwetaar sara Mudjeriyaa, fayi Shingiti haa yettii Tijikja to diiwaan Tagante maa en nganndu won ko o happani ko mawni, ko tiiɗi. Ngaalɗoon ganndal fof e wulleede, yonaani mo haa ko omo fiɓa yahde haa Makka, hakkunde tampere ɗanngal, caɗeele tumarankaagal, heege, ñawu e kolɗam, ko jiidaa njeeruuji taƴooɓe e ñannge ladde, ko pellital mawngal. Wonde mo funnaange fotde duuɓi 12, alaa ko o hiilnii so wonaa artirde ganndal dowrowal haa e ngenndi makko, ɗo o daasnoo mbootu, o mawni, e mbeddaaji ɗi o ñaaƴatnoo, ɗo o huurantenoo beeyni, so omo ƴaroo ngam anndinde wonde alaa ko jommbi guur��o wonande moƴƴere walla bonannde, ko fiɓnde nde wonaa mo woni kala rokketee ɗum.\nTo bannge duwaaw, neɗɗo waawaa taƴtude ɗeeɗoo maaje caɗeele ɗe o taƴti, gila e caɗeele ɗanle ngam ɗaɓɓitere ganndal, peli won e seernaaɓe Fuuta e wondiiɓe mumen haa bile laamu noppi-boɗeeji e jagge mumen, maayo fof e wune mum tawi joom mum wondaani e duwaaw jaabaaɗo. Heewɓe etinooma rewde e laabi makko ɗii kono caggi ko e hakkunde yolnde, laatii ngabbii-keɓaani, ngarti-tawtaani.\nKo fayti e jaambaraagal Alhajji Mahmuud, sinno wonaano cuusal makko, njuɓɓudi Al falaah, yettotanooko ɗo yettii e duuɓi jawtuɗi ɗii. Alaa geɗe kaantare walla e biyaate bonɗe, ɗe o hollaaka, gila e haala haa e baɗe, ngam hulɓinde mo walla yamminde mo mbele omo woppa ko o yahata koo. Laamu tuubakooɓe e hiisde e mettude e makko, haɓɓere won e seernaaɓe Fuuta e saɗtude e tampinde mo, ndonkii dillinde ɓernde ndee saka haɗde mo yettaade toɓɓaaɗe makko.\nWonnoo faandaare makko ko haɓde e humambinnaagal e riiwde majjere haa njalta weertaango Afrik bannge hirnaange, juulɓe ɓee naŋtoo e diine ceniiɗo, ƴoogoowo e cewle sunna Nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum). Hay so Alhajji Mahmuud yettodaaki ɗeen paandaale 100%, a waɗii jeloode nde maaytataa e leƴƴi hirnaange Afrik, teeŋti e hakkunde Muritani, Senegaal e leydi Mali.\nKala baɗɗo ko heewɓe mbaɗaani, tawi ko e moƴƴere, maa dañ kadi ko heewɓe ndañaani e moƴƴere. Alhajji Mahmuud Bah mo Jowol Yowi-looɗe ko e ɓeen tigi jeyaa.\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/05\/won-ko-en-ke%C9%93aano-haalde-e-alhajji-mahmuud-bah\/","date":"2019-08-25T18:05:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027330786.8\/warc\/CC-MAIN-20190825173827-20190825195827-00316.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5802120566,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5802120566368103, \"ffm_Latn_score\": 0.22364960610866547, \"fuf_Latn_score\": 0.1367804855108261, \"fuh_Latn_score\": 0.057708367705345154}","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.518,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faadas laamu ardungal Lesdi Naajeeriya wadi juude yerdi bee hokkuki hukuuma hakkilanta shaanu Kiita ceede ko hewtanta milionji N630 nayraaje ngam dogginki kuude hukuumawa ngan.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu hukuumawa ngan, Abubakar Malami kanyum on suuditi haalakan nyennde Alarba bawti giidal mabbe bee Ardiido Muhammadu Buhari.\nMinistaajo on wi cwwde den nafan hukuumawa ngan sanne ngam hurginanbe gannudiiji goddi nden waddananbe Jahargal yeeso masin musamman hedi fannuuji aannde kiimiyaaku,nyibaali,nenbo wallan be sanne no be heptirta kuude kabbidal ko hokka nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/01\/faada-laamu-yerdi-hokki-shaanu-kiita-ceede-ko-hewtani-n630-milionji\/","date":"2023-02-08T00:28:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00118.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999848485,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999848484992981}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaadaartif\ndaartif\nEn lisant l'ouvrage d'Amadou Oumar DIA « Peuls et paysans », consacré aux Halayɓe de Mauritanie, j'ai été interpellé par les différentes significations attribuées au mot « halayɓe », qui représente une communauté peule du Fuuta, occupant un territoire situé entre le Tooro et le Laaw, de part et d'autre du fleuve Sénégal.\nLes « halayɓe » s'organisent en plusieurs leYYi (fractions ethniques). Suivant leur occupation du sol (kolangal), ils se répartissent en trois sous-groupes :\nGooto keddinooɗo e sosnooɓe Muritani yahii. O luulndinooma laamu ko juuti, hade makko woppude politik. Omo jeyanoo e sosnooɓe Muritani, mo bone kewkewe 1966 nawornoo. Min ndañii fartaŋŋe ɓadaade mo, gollondirde e makko e les, woodi sirluuji jowitiiɗi e wiɗtooji amen e nguurndam makko ɗi o resndi min, kam. Hol ko yimɓe nganndi tigi rigi e ooɗoo seede mawɗo daartol Muritani ? Maamuudu Sammba Booli Bah jibinaa ko 8 saawiyee 1920. O fuɗɗorii jaŋde ko Kayhayɗi, jaŋde makko hakkundeere ndee o waɗi ɗum ko to Ekkol Blanchot to Ndar, hade makko naatde Ekkol Kebloowo Jannginooɓe (Instituteurs) Sebikotaan to Senegaal.\nAamadu Hampaate Bah jibinaa ko hedde hitaande 1900 – 1901 to Bañnjagara, e nder nokku meeɗnooɗo wonde laamorgo laamu Tekruur nder Maasina. Baaba makko wiyetee ko Hampaate Bah, yumma makko Kadiija Paate Pullo Jallo. O mawni ko juuɗe kaaw makko Tijjaani Aamadu Aali Caam, ɓamtunooɗo yumma makko caggal sankaare baaba makko. O idii naatde jaŋde Quraana ko e duɗal Ceerno Bookara mo tuubakooɓe ƴettunoo ina janngina o ekkol Bañnjagara caggal ɗum to Jenne. E hitaande 1915 o dogi, o tawtoyi yumma makko to Kati, ɗo o jokki jaŋde makko.\n« Guurɗo fof ko maayoowo, kono maayɗeele potaani ». Maayde Teen Yuusuf Gey, ko e ɗeen maayɗeele mawɗe, tedduɗe jeyaa, sibu golle o ɗacci. Teen Yuusuf Gey ruttinoo e joom mum ko ñalnde 2 settaambar 1988, nder kasoo laamu Maawiyya añamngureewu. Luttuɗo balɗe, duttagol maa woɗɗondiraani e duttagol ɓeen woɗɓe tedduɓe, hono Tafsiiru Jiggo (ñalnde 28 settaambar 1988) kam e woɗɓe ɓe en njejjitaani. Yuusuf Gey, baɗnooɗo nguurndam mum fof e anndinde en koye men, e mawninde pinal men, e wasiyaade kaaldigal.\nTeen Yuusuf Gey jibinaa ko e hitaande 1928 to Kayhayɗi.\nAamadu Muttaar Saako jibinaa ko e hitaande 1867 to Segu. O jibinaa ko e nder galle seernaaɓe mawɓe. Baaba makko, hono Muttaar Abdullaay, jeyaaɗo to Siñtu Halayɓe, kam wonnoo Ceerno Besmoor. Yumma makko, hono Aysata Siisee Daraame ko sooninke jeyaaɗo to Taysibi to Gidimaka.\nSankaare baaba makko (1885 to Sansanndiŋ) e heewɓe e galle maɓɓe, addani saakooɓe heɓde tiitoonde « laamɗo juulɓe ». Ko ɗum waɗi ɓe hisde e angiseede e konu, ngam hisnude geñgol maɓɓe gorol. Nii woni Aamadu Muttaar Saako nehii, mawni, ko e diine e jaŋde Quraana e Sunna.\nE tonngoode 107, en ngardiino e Al Hajji Mahmuud Bah haa e cosgol Duɗal Kaay... Haa nde e hitaande 1947, nde almuɓɓe ngoni e suppitoraade e jookli ɗii kala, ena nootitoo e duɗal ngal, e felo jihaadi ganndal teeŋti e diiwanuuji Fuuta-Tooro (Damga, Ngenaar, Boosoya, Yirlaaɓe, Hebbiyaaɓe, Halayɓe, Tooro e Dimat). No almuɓɓe ɓee mbaamirta ena ngara nii, siftinta ko no fergooji fuutankooɓe ngabbortonoo Sayku Umaar e nder teeminannde 19ɓere nii.\nDuɗal Alworabiya Jowol. Alhajji Mahmuud Bah naatiri Jowol ko jaŋde e eeraango feewde e diine. E wiyde makko, ko annduɓe ndontata annebaaɓe e ko refti heen, almuudo fotaani faaydeede e jelotooɗo. Leelaani, o soppi ɗoon duɗal gadanal Alworabiya e Jowol.e lewru kawle (octobre) hitaande 1941. Ngaddiin ngaal duɗal ena seerti e mbaydi jaŋde ngoowanoondi ɗoon ndii. O adii jannginde ko e les ciluki mawki, damal galle almaami raatib wuro ngoo ena wiyee Ahmad Tuure.\nE dumunna mo o woni e Sawuud, o dañii jotondirii e yimɓe tato teskinɓe jotondiral battinɗe e nguurndam makko, e golle makko. Ko ndeen o anndi gorko biyeteeɗo Seek Alawi Al-abbaasi Al- Maaliki. Ko ndeen o yiyi Ceerno Saydu Nuuru Taal mo Senegaal. Ko e oon sahaa kadi, haa hannde, o anndondiri e debbo biyeteeɗo Hajjaa Maymuuna. Gadano oo, hono Seek Alawi Al-Abbaasi Al-Maaliki ko gorko ganndaaɗo sanne e nder wuro Makka ngoo.\nCiftoren, eɗen poti siftorde ko hikka waɗti duuɓi 36 ko lampa diine mawka, annoore ganndal seedtinnde, timmoode waliyaaɓe laaɓtunde hono Alhajji Mahmuudu Bah Jowol (yo yurmeende Alla won e makko) ruttinoo e joom mum, ñalnde alarba 04 lewru siilo hitaande 1978.\nCiftoren, eɗen poti siftorde ko kanko wonnoo mo annduɓe mbiyatnoo Liwal-Barooɗe udditnongal duɗe Alfalah e nder leyɗeele Muritani, Mali, Senegaal, Gine, Kameruun, Liberiyaa, Konngo, Sayiir e Gaboŋ ngam jannginde ɗemngal arab e sarde diine Lislaam e nder jookli Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-06","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=Daarti%20Ful%C9%93e","date":"2015-01-25T20:16:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-06\/segments\/1422115900471.63\/warc\/CC-MAIN-20150124161140-00052-ip-10-180-212-252.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7234859467,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":57,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7234859466552734, \"fuh_Latn_score\": 0.1180599108338356, \"fuf_Latn_score\": 0.09747853130102158, \"ffm_Latn_score\": 0.05388624221086502}","num_words":718,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.618,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ngaadorino-ɗen nande ko \"Al Qaida\", konngol arab pirowol \"Ardorde\", ardorde yeeytiiɓe umminde fiyannde diine walla mbiyen jihaadi e nder aduna hee kala, mbele ina compa diine lislaam e miijo maɓɓe \"goonganteejo oo, lasli oo\", ɗumɗoon noon ko gila e maayirɗe kitaale 80.\nEn ngardiino e daartol Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : \"Oon sahaa, firawana en ina njoginoo wiyeteeɓe eskirib en e foksineeruuji goɗɗi ɗi ɓe njoɓatnoo. Ko noon kadi ɓeen eskirib en ndokkirtenoo leydi ɗo mahi dewirɗe mum en e gaññeeje maɓɓe mbele ina njokka waawde toppitaade no firawana ɓee ndewraa so maayii.\nHol ko Bilkiis yamiri feewde e leñol mum ? Ndeen Bilkiis janngii ɓataake, Sileymaan faamii ko woni heen, o noddi leñol makko yo ar nootoo batu hay gooto hoto heddo. Ndeen ɓe ngarii, o wiyi ɓe, e konngol Alla toowɗo oo : \"eehey mon hoohooɓe, mi nuldaama ɓataake tedduɗo\" simoore mettelli, kaawise:29.\nEn ɓooyii yiylanaade yuɓɓo naange tagofeere jeenaɓere ! Annduɓe mbiyi njiytii nde ñalnde alarba 20 saawiyee 2016 ! Haa e ñalawma hannde oo, caggal nde tagofeere wiyeteende Pluton natti hiiseede e tagopeeje yuɓɓo naange, ko tagopeeje jeetati (8) ngo jogii.\nHaalde nanee, waɗa yiyee, ɓuri haalde tan nanee. Kono waɗde tan yiyee, naftoree, ɓuri waɗirde haa yiyanee, mantoree. Ene gasa tawa hay so heewɓe paamii ɗuum ne, won heen kam heppuɓe arsuku, ene wiyee noon joom mum heewi wonde ko gujjo.\nNguyka ko kañum woni jahdiiɗo fenaande, geɗe ɗee kala dimo mo ɓinngu ngarmagu dogata e ɓanndu mum huɗortoo.\nLaamuuji jibinaaɗi e yonta jeytaare leyɗeele Afrik e dewɗi heen ɗii, njeeytotoo ko wonde laamuuji tuugiiɗi e dawruɗi demokaraasi, ɗum ɗoon noon firti ko doosɗe leyɗeele ɗee keewi ko mawninde wellitaare konngol, wellitaare juɓɓule, woote, lomlomtondiral e nder laamu ekn…\nTuggude e lewru colte fayde e lewru siilto hitaande 2015, njuɓɓudi Oxfam ena darnannoo miskineeɓe wonɓe e nder gure tunndo Ligisayba Gorgol ballal cede (kaalis).\nOɗon nganndi eɗen keewi haalde ɗoo haala jokke terɗe : ɓerɗe, juuɗe, njogoram, yeeso, ekn. Jooni ɗuum fof yejjitaama, sibu ko koye mbaɗti seŋeede e ɓalli !\nAnnduɓe ina kawri wonde ko wiyetee leydi men ndii ina ɓeydoo wulde koo, ko huunde woodnde. A ɓe luurdi tan to bannge tolno ɓeydagol nguleeki kii.\nFedde Rentude e Ɓamtude udditii duɗal jaŋde mawɓe ñalnde 15 lewru siilo hitaande 2016 e Tummbere Jiinge ngam haɓde e rewam humambinnaagal e riiwtude keeri majjere.\nNdulumaaji Demɓe waɗiino balɗe tati pinal e hitaande 2013, ɗimmitii ɗuum kadi hikka, tuggude e ñalnde 26 haa ñalnde 28 lewru bowte (desaambar) hitaande 2016.\n... Hol ko heɓtii Sileymaani (JKM) oo ? heɓtii Sileymaan, ko waɗii dumunna gooto o yooɗaa hoore makko sanne, omo jooɗii e fooŋorde makko e dow tappi makko, tappi wuurii, ɓe ngoni e yerɓude, ko meeɗaa heɓde ɓe koo. E ndeen ɗoon yerɓannde, ko ina tolnoo sappo e ɗiɗi ujunere neɗɗo mboomiima maayi, hay gooto heen fiɗɗaani nofru e nder waktu gooto.\nGoomu kaɓɓondiral loraaɓe e kewkewe 1989 e gardagol Huley Sal, winndii Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ɓataake ina hollita heen mettere mum nande mo, kanko e hoore makko omo wiya wonde \"ɗeen caɗeele cafraama haa celli\".\nHono no o heewnoo waɗde hitaande kala, mawɗo leydi oo, ñaantii heewɓe e feeto hikka ngoo. Kono, « nana wonta aada, ñaantetee tan ko sehilaaɓe e banndiraaɓe ».\nMbalndi Misra ɓooyɗo ko Afrik rewo, takko powle ɗiɗi maayo Niil ɗee fof, ɗo Misra hannde oo woni ɗoo tan. Misra ɓooyɗo foti jibineede ko hedde duuɓi 3000 ko idii Iisaa (hedde duuɓi 5 000 hannde). Misra ɓooyɗo heɓi kaaɗtudi mum ko e Laamaandi Kesiri, hade mum deestoraade seeɗa seeɗa. Konuuji leyɗe keewɗe njanii e mayri e ciltirɗi laamuuji firwawna en, joofɗi hedde duuɓi 30 ko idii Iisaa, nde Laamaandi Ruumaan en (Romains) keɓti leydi ndii, jiimi ɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-36","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=4","date":"2016-08-28T05:03:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-36\/segments\/1471982932823.46\/warc\/CC-MAIN-20160823200852-00048-ip-10-153-172-175.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3988833725,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3988833725452423, \"ffm_Latn_score\": 0.291145920753479, \"fuh_Latn_score\": 0.1768726408481598, \"fuf_Latn_score\": 0.13112840056419373}","num_words":592,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.379,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɓɓoore wiyateende Sahel 3000 to wurosoogi daddii ñalawma gostondiral miijooji hakkunde ardiiɓe leeɗe e Maatam e wurosoogi ñalnde 08 06 2017.\nNdee ɗoo jonnde Faayiida oo ko delegeeji karceeji Wurosoogi e Maatam ndenti e nduu noddaandu ndu fedde Sahel 3000 e gardogol Saada Iila Jallo.\nYiɗaa heen tan ko ɓe mbaawa wostondirde miijooji hakkunde golle maɓɓe no njahrata e nder ɗee gure ɗiɗi ko wiyetee e tuubankoore intercommunalisation gooto fof waawa ñemtinde goɗɗo o ko addata ɓamtaare e reentaade caɗeele keɓtateeɗe.\nIna yiɗaa hakkunde Meeri Maatam e mo wurosoogi njogodoo njuɓɓudi ngootiri mbela waawa naftude diiwaan oo\nSabu ina teskaa ko gooto waawi fof ko ɗiɗo ɓuri.\nE famminde kadi konsey karcee hol ko woni darnde mum.\nGooto fof ina jogii ko halfinaa e no halfiniraa e no foti golloraade.\nBe miijtiima kadi e nder leeɗe Maatam\/Wurosoogi no potiri golloraade kala ko feewti e politik\nko bonnata ko hol no foti daroreede waasa naworde yimɓe ɓee.\nNdee ɗoo jonnde waɗii waktu e feccere arɓe ɓee kollitii ɗum ɗoo ko ɗum kesum hay so meeɗi waɗde kamɓe kam ko ɗum kesum.\nEɓɓoore adannde nde ndenndi daraniinde laaɓal wiyetenoonde Passevo, ndeen Eɓɓoore daranii ko haɓaade ko otooji buustooji ɗii won to njuppata ɓeydataa cellal haa teenti noon sahaa ndunngu,ko ɗuum noon yaajtinaa waɗtaa Passevom Wurosoogi e Maatam.\nEɓe njogii lomtooji rewɓe e worɓe e nder leeɗe Maatam e wurosoogi waɗde jeewte hirjino ngam haɓaade ɗeen baɗe muusɗe.\nBOOKAR SEK www.lewlewal.com\/wurossogi","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-e-maatam-ardii%C9%93e-leede-%C9%93ee-keblaama\/","date":"2017-10-19T19:46:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187823462.26\/warc\/CC-MAIN-20171019194011-20171019214011-00572.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9411082268,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.941108226776123, \"fuq_Latn_score\": 0.01891697756946087, \"fuf_Latn_score\": 0.014745752327144146, \"ffm_Latn_score\": 0.013129059225320816, \"fuh_Latn_score\": 0.011878617107868195}","num_words":233,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.921,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Manaango ko huunde heewnde arde saanga ndunngu, so ƴiiwoonde toɓii heewi yahdude ko maje e digaali, ko heen manaango soomotoo, ko bonnata ina heewi, sabu kala ɗo yani ina battina ɗoon, suma ladde walla yooɓoo piɗtaali.\nKo woni manaango ?\nManaango ko dimtagol yiite (électricité) wonnge e duule faade leydi, so henndu ɓuundu hawrii e wulndu, ɓuuɓndu ndu heewi ko sakkaade wulndu ndu, ɗuum waɗa keneeli ŋabbooji e jippotooɗi e nder duule biyeteeɗe naargeeji (cumulonimbus), ɗeen duule ko mawɗe sabu sahaaji eɗe ngona kiloomeruuji jonɗi tekkeendi, baade e ngabbon penndiɗam (cristaux de glace) pelɓondira sabu bifgol keneeli ɗi, ko ngaal pelɓondiral loowata yiite e nder duule he, yiite nge wona dimle ɗiɗe ceertuɗe :\n– Dimngal usto (charge négative) roondotoo ngal ko baade ndiyam, ɗeen njaaɓanta ko les duule.\n– Dimngal ɓeydo roondotoo ngal ko ngabbon penndiɗam, koon ne ngonata ko dow duule.\nHakkunde dimle ɗiɗe ɗe wonata dingiral maje e digaali, maa wonii ko e nder duule naargeeje walla ko hakkunde duule ɗiɗe, ko e ngaal boowal kam maje ciirtotoo mbaɗa digaali mawɗi, ko majaango jibinta rigaango, kono nde wonnoo ko njaayri (lumière) ɓuri hito (son) yaawde to woɗɗi, rigaango wattinto yottaade.\nƊii waylo-waylooji e dimle goodɗe dow ina ngaddana leydi kam ne roondaade dimngal uso jonngal, so yahi haa dimle ɗe mbeelii, dimngal duule dow ngal rimtoroo doole e dow leydi (ko ɓuri heewde) waɗa majaango heewngo doole haa huɓɓa jaynge wiyeteenge plasma, hellaango rigaango moolanaango rewa heen, ko ɗuum woni manaango.\nSo manaango yanii e nokku heewi ko defde leykal walla haayre ɗo yani ɗo haa ɓennda so ɓuuɓii yoorda noon, ɗuum woni ko mbiyeten kaaƴel manaango, ngel ummotaako dow, alaa ! ko doole jaynge manaango ngo tagata ngel.\nWiyaa manaango ina yana e leydi fotde laabi miliyoŋaaji 5 kala ñalngu, kono ko ɓuri heen heewde ko e ladde yanata, ɗum fo e wayde noon won heen ko yanata e dow yimɓe, jawdi walla koɗorɗe adda moobaare, kadi ina suma ladde.\nManaango so ummiima dow, ƴeewata ko ɓuri toowde yana heen, ɗuum waɗi sahaa toɓo, neɗɗo ina foti ɗuhaade e nder cuuɗi, kala booway jaajngal ina foti woɗɗiteede kadi e leɗɗe toowɗe.\nNeɗɗo e peeje mum waɗii ko ina heɓɓoo manaango gila memaani leydi, ko ɗum loocol njamndi toowngol waɗde e ɓoggol njamndi faya nder leydi, loocol ngol ñiɓee daroo, so tawii manaango arii rewa heen faya nder leydi taw lorlaani hay gooto.\nNgool loocol wiyetee ko paddol-manaango, addi ngol ko ameriknaajo ina wiyee Benjamin Franklin hitaande 1760, heewɓe cikkatnoo oon sahaa ko pooɗirgol manaango, njogii heen kulhili, kono hannde ina famɗi nokku mbo waɗaani ɗum.\nHammadi Sammba JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/manaango-hol-ko-soomii-e-oo-musiiba-ganndo\/","date":"2018-07-17T11:08:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00317.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6889678836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6889678835868835, \"fuh_Latn_score\": 0.2452652007341385, \"fuf_Latn_score\": 0.05199600011110306, \"ffm_Latn_score\": 0.011477652937173843}","num_words":425,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.722,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Udditgol duɗe nasraan e nder renndo teeru Wurosoogi. Tuggi ko ñalawma altine oo ɗoo jawtuɗo o ina hawrii, 10 oktaabar 2017. To bannge caɗeele teskaaɗe to bannge udditgol ngol, ko ko feewti e boowe ɗe ina keewi tuppe nde wonnoo ɓooyaani ko ɗum remaa. To bannge udditgol ngol kam to bannge jannginooɓe ɓe, janngooɓe ngarii e waktu ngam umminde araaraay leydi ndi, jinnaaɓe sukaaɓe ɓe njaggii e hirjino ngo haa yahri no haanirta nih. Yanti heen ko to bannge binnditagol sukaaɓe hesɓe naatooɓe ɓe. Gardiiɗo ekkol 3 mo Wurosoogi Yunusaa Jallo hollitii no sukaaɓe ngardii e softeende e ndeeɗoo hitaande 2017 ko hirjino ngo ɓenni no foti ɓennirde, kadi yimɓe ɓe gooto kala nanngi heen. Gila kaalirɗe diiwaan o kame, nokkuuji jeewtirɗi mawɓe ɓe kaalii heen no feewi. Ɗereeji puɗɗiima tottireede ngam coodgol kaɓirɗe. Hannde o kaɓirɗe ɗe ina caɗti keɓgol e nder jehreeji ɗi, sakkosaaji, kayeeji, materiyel sewoomteriik ekn… heɓotaako ko jogaa njoorto maa meeri ndi addu heen ballal mum to bannge kaɓirɗe janngirteeɗe. Tee to bannge naatirdi 200 mb, so jogiima sukaaɓe 5 kadi ko a miskiino ɗuum saɗtat, wonii ko mo alaa e bursi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/udditgol-ekkolaaji-wurosoogi-naatanii-golle\/","date":"2018-09-18T17:50:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00366.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9307069778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9307069778442383, \"fuh_Latn_score\": 0.02491866424679756, \"fuq_Latn_score\": 0.016276104375720024, \"fuf_Latn_score\": 0.015326014719903469, \"ffm_Latn_score\": 0.012588370591402054}","num_words":181,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal yoolayru waɗnoondu to cuuɗi men Huudallaahi, jaayiya muusɗo waɗii to Galoyaaɓe ñalawma 14 08 2017.Galoyaaɓe woni ko e diiwaan Maatam, falnde Maatam e nder renndo teeru Oogo, hakkunde mum e Oogo hirnaange mum ko 4 km. Sahnga waktuuji 14 ko sukaaɓe 3 rewɓe njoolii e caanngol. Heen 2 ko duuɓi 10 heen gooto ko 13 yahrata. Hollitaama heen ɗiɗo ko woosoynooɓe haako, gooto wonnoo ko wuppude ko ɗoon ndeke saatiiji maɓɓe kawriti ko boobo o wuppatnoo ɗo. To njiɗi lootaade ko ɗoon waame tawi ɓe ɓe njoolii. Nde sappoor yettatoo tawi ɓe njaltinaama.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/yoolayru-ndunngu-sukaa%C9%93e-tato-njooliima-to-galoyaa%C9%93e\/","date":"2018-09-20T00:52:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156314.26\/warc\/CC-MAIN-20180919235858-20180920015858-00406.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7979201674,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7979201674461365, \"fuh_Latn_score\": 0.12903952598571777, \"ffm_Latn_score\": 0.034164879471063614, \"fuq_Latn_score\": 0.022602267563343048, \"fuf_Latn_score\": 0.014719766564667225}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.211,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.814,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal njillu njaajngu e nder leydi Senegal , Adepme ina jokki haa jooni e wallondirde e joomen eɓɓooje tokoose ɗo e nder diiwaan Maatam . Adepme Ƴettii daawal kesal addude kaɓirɗe kese ballitooje to bannge baylugol , ko wayno njaram ɓohe, madda, sipsi , tamaate, masiŋ ,sonndel ,pewnoowo gooƳi , kaadam , ɓe ngaddii ɗeeɗoo kaɓirɗe ngam hollude ɓeen joomen eɓɓooje tokoose daňirɗe ina ngoodi tee maa waaw addude ngartam . Ňallal hannde 26 09 2018 to saamburu kommersa mo Maatam joomen eɓɓooje keewɗe tawtoraama kadi faamaama neɗɗo jogiiɗo eɓɓoore ina foti waawde daraade haa daňa laawol no daňiri waasa yowitaade e mballee min .\nBookar Sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/diiwaan-maatam-adpme-ina-jokki-toon-njillu-mum\/","date":"2018-12-19T12:12:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832259.90\/warc\/CC-MAIN-20181219110427-20181219132427-00220.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8717746139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8717746138572693, \"fuh_Latn_score\": 0.09525114297866821, \"ffm_Latn_score\": 0.015003303997218609, \"fub_Latn_score\": 0.010213115252554417}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala alarba sakket e yaawa, renndo juulɓe ina hawrita to Halwaar ngam siftorde naatgol e aduna Umural Fuutiyyu. Alarba 17 yaawa, hay so tawii wonaa sakket alarba e lewru nduu, Ceerno Basiiru e dental mum kawritii to Halwaar ngam wuurtinde geɗe Umar. Kono kadi ko e oon sahaa renndo ngoo renndinta ngalu ngam feewnitde Halwaar. Ko ina wona duuɓi jeegom hikka ko ina mawninee. Ngartam ɗam jibinii galle barkindo, diidgol jumaa, diidgol ekkol hakkundeejo ekn. Hikka noon ko jaynge ngee woni ko renndo ngoo woytii.\nSeriif Bun Umar Lih artii e ayaawo huunde e ngartam pottital ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/alarba-wattannde-lewru-halwaar-siftorii-sayku\/","date":"2018-12-19T14:49:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832330.93\/warc\/CC-MAIN-20181219130756-20181219152756-00120.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8913883567,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8913883566856384, \"fuh_Latn_score\": 0.095818892121315}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.918,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Won e awooɓe malinaaɓe daakiiɓe to Weendu Maraysa he nder ngalluure Ligisayba Gorgol Muritani waɗtuɓe waɗde awo bonngo, fotngo ƴeewteede. E nder caaɗli e ladduli ilnooji weendu nduu, eɓeni mbaɗi heen suukaaji mitti e giriyasuuji mitti tawi hay feɗeendu ɓennataa ngam haɗde liɗɗi yawtude. Kala liingu ɓetoowu ko ɓuri 2 cm waawaa ɓennude. Ko he suukaaji ɗii heddotoo. So ɓe ngarii, ɓe ngitta ko ɓe cokli koo, liikon tokoson kon ɓe njuppoya dow, maaya walla ɓe mbaɗa kon e fuuruuji haa kon kooña, ɓe ndaaƴa kon e keesuuji, ɓe nelda to leydi maɓɓe. Nde awooɓe nokkuyaŋkooɓe ɓee naamndaa, kolliti wonde ɗeen golle kaantorɗe to bannge awo ko ɓooyɗe waɗeede e nokku hee kadi ardiiɓe ngalluure ndee mbaasaani tinde hay so ɓe ƴeftanaani ɗum peeje.\nIna teskaa noon gila nde uddo Fummu Gileyta gasi golleede, darii haa diƴƴe mbaɗti heddaade e won e nokkuuji luggi Caanngol Gorgol, leƴƴi liɗɗi keewɗi mbaɗtii aweede ɗoon e diiwaan oo gila e dahi, daneeji, ɓaleeji, ceeli, cafɗi, paddi, koɗɗaaɗi, gicce haa e cide. Ko ɗuum saabii garal awooɓe heewɓe gila e Senegaalnaaɓe teeŋti noon e ummoriiɓe to Mali, ɓe nganndu-ɗaa awo mumen wontanii falnde ndee fof ngoƴa mawka. Nde tawnoo noon ko woni ɗoon e liingu koo alaa ɗo woni e nokkuuji goɗɗi gila e maaje haa e beeli, e ko yanti heen alaa cur alaa kajo, gooto fof wonirta ko weliri ɗum, geɗe goɗɗe puɗɗiima naattude heen ko wayi no bonnude gawirɗe awooɓe jeyaaɓe e nokku oo walla nii ammbude ɓe e won e nokkuuji gawirɗi.\nIna ñaagaa nde ardiiɓe ngalluure ndee ngummotoo e joɗnde, mballondirta e pelle gure catiiɗe weendu nduu ngam hisnude ndu. Etee e kaawisi Geno, liikon tokoson kaɗetekon mawnude kon, ko koon mawnoyatnoo, njibinoya ngoɗkon e ko refti heen ko ngalu leydi ndii, ngalu ngu ɓesngu nguu fotnoo naftoraade woni e bonneede.\nE siftinde banndiraaɓe won Weendu Maraysa ndu kaalaten nduu woni ko e ngalluure Ligisayba to diiwaan Gorgol, sara Jiinge Jeeri. Gure kuufɗe ndu ko Jiinge, Maraysa, Wuro Gijili, Wuro Mbaayɓe, Loƴol, Maafoondu e Ganki Siree Binta.\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/02\/16\/weendu-maraysa-awo-bonngo\/","date":"2021-07-24T21:13:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046150308.48\/warc\/CC-MAIN-20210724191957-20210724221957-00105.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6062492728,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6062492728233337, \"ffm_Latn_score\": 0.17640303075313568, \"fuf_Latn_score\": 0.11241123080253601, \"fuh_Latn_score\": 0.09487423300743103}","num_words":340,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceerno ! Ceernal seeraaɓe – waliyal – waliyaaɓe Seeh Ahmadu Bammba biyeteeɗo Seriñ Tuubaa hoɗii aduna ko e hitaande 1853 to Mbakke Bawol e diwaan Jurbel nder leydi Senegaal. Ko ganndo mawɗo kumpitiiɗo gannde keewɗe fik, nahaw, sariyaaji e pawwoje deftere Allah. Ko kaŋko feri laawol Muriid. Kadi o wallifiima jime e jimɗi e duwawuuji keewɗi ko fewti e Nuaaɗo Muhamad e Allah taala Toowɗo. Ko alarba paaɗo ñalawma makko jogiri mawnineede toon to wuro Tuuba e gardagol Kaliif maɓɓe. Seek Ahxadu Bammba ruttii e joomum ko ña,de 27 lewru Sulyee e hitaande 1927.\nSeek Ahmadu Bammba mo Mbakke Bawol jibanaa e jitnaaɓe juulɓe Hono Maam Anta Sali Mbakke e neene makko Maam Jaara Buso. Seeh Ahmadu Bammba ko gorko juulɗo kulɗo Allah, suufi joom ganndal, joom fik, tawhid e tasaawuf, gannduɗo Nahaw. Ko gorko ballifiɗo e fannuuji keewɗi ngam antude nulaaɗo e yettude Allah\nE nder nguurndam makko walla boom njaŋngiin makko Seek Ahmadu Bammba holliri ko yo jam wood, yo kisal laato e dow ganndal no nulaaɗo Muhamadu jaŋnginir niii.\nKo e hitaande 1887 o sinci wuro Tuuba ngam yo diine Lislaam yaac, yo ganndal mawnu saroo kadi juulɓe ɓeydoo e nder Senegaal e ko taari ɗum.\nCaggal nde laamu Tubakooɓe yiih ɗum adaanimo caɗeele haa ni fawi e makko juuɗe ngaan saanga e wuro Ndar woni wuro laamorgo e leyɗeele Afrik maŋnge hirnaange; cagaal ɗum ɓe nawimo to leydi Gaboŋ e hitaande 1895.\nƊum ko caggal nde laamu Tuubakooɓe e ɓeto mum holliri wonde \" Ene laaɓi min caggal komin njuurnitii wonde Ahmadu Bammba alaa e mum hay maale goote ummide fitina, kono amiin tuumimo e jaɓal makko kaŋko e almuɓɓe makko.\" Ko ngaan saanga Maam Ceerno Birahiim Mbakke lomtiimo\nKo e hitaande 1902 o arti Senegaal e wuro Ndakaaru cagaal duuɓi jeeɗiɗi 7 e lebbi jeenay 9 toon to nawanoo e nder ladde leydi Gaboŋ. Tawii o mooyi toon, laamu Tubakooɓe noo cikkannoo koo maayi boom.\nNdeen ɓe nganndii omo e jam mi neldimo koniyaŋkooɓe ngam yo boomo e hitaande 1903 ; ɗum waɗi mo pawi e makko juuɗe kadi nawimo to leydi Muritani ; toon o woni toon duuɓi nayi 4.\nE hitaande 1910 tubakoove cagaal nde nganndi o wonaa neɗɗo fitini pelliti welnaade e yitde gollondirde e makko. Kono Seek Ahmadu Bammba jaɓaani ƴettude ara-raay mo tubakooɓe njitnoo totudemo.\nHaɗaani yimɓe, almuɓe e jaŋngiin makko ɓeydii no feewi haa e hitaande 1926 o fawi haayre adannde ngam maade Jumaa mo Tuuba.\nKo hitaande tan fawi heen e hitaande 1927 ko ndeen o ruttii e joom makko.\nKo alarba paaɗo leydi Senegaal, almudɓe makko e juulɓe kala e nder aduna hee mbaɗanta mo siyaar \"Maggal\", ngam siftorde e mawninde ooɗo waliiyu Allah.\nUSMAAN MAKKA LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/seek-ahmadu-bammba-joom-tuubaa-holi-oo-mawninteedo-e-maggal-tuubaa\/","date":"2017-12-18T22:31:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948627628.96\/warc\/CC-MAIN-20171218215655-20171219001655-00459.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9853795767,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9853795766830444}","num_words":431,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde reenooɓe tufnde geec Muritani mbari gawoowo senegaalnaajo, e fitina awooɓe Get-Ndar feewde e julaaɓe Muritanaaɓe wonɓe to Ndar, Makki Sal, hooreejo leydi Senegaal hoɗiima Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ñalnde 8 e 9 feebariyee 2018, ngam sammitde tooke fitina oo e moƴƴitinde jokkondiral ɓiyngu yummaagu hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee.\nE fawaade e bayyinaango ngo ɓe caakti caggal njillu nguu, hooreeɓe ɗiɗo ɓee njeewtidii e toɓɓe keewɗe haa arti noon e toɓɓe paatuɗe e kuutoragol ngaluuji diƴƴe, ɓe njamiri jaagorɗe leyɗe ɗiɗi ɗee, ɗe ɗum toɗɗii ɗee, nde « ƴettata e ko yaaccii denndaangal kuule katojinaaɗe ngam tiiɗɗingol gollondiral e oon fannu, e yeeso siifondirde nanondiral (portokol) hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee, ɗoo e maayirɗe marse 2018 ».\nIna wiyaa e bayyinaango ngoo wonde « hooreeɓe leyɗe ɗiɗi ɗee hollitii sunaare mum en mawnde e maayde gawoowo senegaalnaajo nder tufnde Muritani. Ɓe cuniima kadi e bonnugol jawɗeele julaaɓe Muritaninaaɓe to Saint-Louis ». Ɓe mbasiyiima « ɗooftagol sariyaaji e laabi jowitiiɗi e ngaluuji diƴƴe e nafoore leyɗe ɗiɗi ɗee, ɓe ɗaɓɓiri jaagorɗe nderndere leyɗe ɗiɗi ɗee nde njooɗdotoo ko adii maayirɗe marse 2018 to Ndakaaru, ngam timminde e siifde nanondiral paatungal e yah-ngartaa e koɗgol yimɓe leyɗe ɗiɗi ɗee ».\nKo noon kadi ɓe ɗaɓɓiri e « jaagorɗe ngaynaaka nde njoɗɗinta hakkunde mars e abriil 2018 to Senegaal, Goomu hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee kalfinaangu rewindo e ciynugol Nanondiral carɗungal polindaaji hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee…, ɓe njamiri guwarnamaaji ɗiɗi ɗii, nde cosata Goomu coftinoowu kalfinaangu rewindo e ciynugol nanondire ɗe leyɗe ɗiɗi ɗee ciifondiri ɗee ». Ɓe njeewtidii kadi ko faati e geɗe kisal haa arti e « kaɓgol e warkoyaagal taccikeeriwal juɓɓungal e mbaadiiji mum kala, haa teeŋti e ownugol, e njulaagu njogitaaje ngu rewaani laawol, njulaagu dorog e yimɓe, e laɓɓingol kaalisaaji. E nder ɗuum, ɓe ndokkii jamirooje ɓurɗe toowde ngam pottitte dewondirɗe, juɓɓuɗe ɗe ɗum toɗɗii ɗee, yantude jeejeeji denndaaɗi dow njoorndi e nder geec, ina mbaɗee ». Ɓe teeŋtinii juɓɓule denndaaɗe ɗee, hono OMVS e CILSS… Ɓe njeewtii ko faati e Palestiin, e « nimsa maɓɓe e feere Amerik yowitiinde e wuro El-Qods (Jerisaalem), ɓe teeŋtini ñawndugol jamyamol, nuunɗungol, duumotoongol, tuugingol e fiɓle sariya winndereejo gonɗe e denndaangal kawraaɗe laaɓtuɗe Fedde Ngenndiije paatuɗe e Dowla Palestiin dimɗuɗo tawi ko Al-Quds Al Shariif woni laamorgo mum ».\nE nder ɗuum Makki Sal bismiima Muhammed Abdel Asiis to leydi mum, oon ne jaɓii ngoon bismaango ngo lajal mum dottoytee ɗoo e yeeso.\nYimɓe fof ina njaakorinoo maa ɓe ciifondir nanondiral paatungal e awo, kono ciifondiri tawo ko nanondiral goɗngal jowitiingal e « gollagol e peccugol njeñtudi njeeygu gaas jiytaaɗo e keerol hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ». Ko waawi heen wonde fof , yimɓe fof ina kawri foti wonde hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee tan ko jam, sibu ko woni muuyanɗe ɓesnguuji ɗii, muuyanɗe ɗe ƴeeƴe ardiiɓe potaani lorde. Ɗumɗoon noon ina ɗaɓɓi darnde yimɓe fof ngam waasde iirtude ngañgu e joñcitde ñawanɗe ɓooyɗe, sibu, no wayi fof, Jam ɓuri Hammadi.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/04\/27\/njillu-makki-sal-e-nuwaasoot-jam-%C9%93uri-hammadi\/","date":"2020-07-15T01:57:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657154789.95\/warc\/CC-MAIN-20200715003838-20200715033838-00291.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7350277901,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7350277900695801, \"fuf_Latn_score\": 0.18787948787212372, \"ffm_Latn_score\": 0.05544485151767731, \"fuh_Latn_score\": 0.01556419488042593}","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.665,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caɗe goodɗe heen ɗe ko ɓuri heewde heen ko yimɓe mbaɗi ɗum.\nSo tawii ko daňde ndiyam njonɗam laaɓɗam, yimɓe ɓe koddaani neɗɗo ɗo weli ɗum ko ɗoon hoɗata haa ɗuum waɗi leyɗe ɗe keewi nguron – nguron tawa gurel heen fof waawaani jogaade doole daňneede ndiyam, sabu ndiyam ɗam no daňortoo nii ko doole ngalu naamnii – so daňaama kadi ko doole keeweendi koɗorɗe ɓesngu keewngu koɗngu koɗdungu waawi wuurnude ɗum.\nKo alaa e sago yimɓe koɗa koɗda acca ladde nde wona ladde bewnde wuurnde : ladde waɗnde leɗɗe haa heewi ko ɗuum uddata henndu haa waasa ubbude caalli ɗi e beeli e bere e kala ko ina dogna ndiyam e ko ina nannga ɗum, ngam leydi ndi yara ɗomɗita wuura jibina kala huunde.\nKo wayi no OMVS – NJUƁƁUDI REEN'DE MS.\nƊoon ne paamen maayo ngoo wuuraani e ndiyam ɓulojam – maayo ngoo kay haɗi ɗum maayde ko ndiyam toɓo mbaamojam na yuppoo e maayo ngo.\nLeyɗe catiiɗe maayo ngo ndaňata toɓo tan ko e lewi(lebbi) keeriiɗi e sahaa keeriiɗo, tee ndiyam maayo ngo ko kanum remirtee ko aldaa e sahaa keeriiɗo.\nKadi gure mawɗe keewɗe ceŋi Ƴoogirɗe mum en ko e maayo ngo, tee ndiyam maayo ngo mofti e reedu mum ɗam ko ɗaam tan huutortee e haa toɓo arta.\nE dowu ɗuum so tawii ndiyam maayo ngo ko ko renndaa tee ko toɓo toɓoowo e leyɗe catiiɗe maayo ngo – maayo ngoo Ƴoogotoo haa heewna njaajeendi e luggeeki mum, nde ngo waawaa wuurde ngo wuurna awo e ayno e aawo, e kala yowito neɗɗo e ndiyam.\nWaɗde leydi heen fof yo reeno rewde nafoore mum heeroriinde ɗum kanum tan gooto ; waɗta waɗde uddooji mum e nder leydi mum – caalli baamatnooɗi ina njuppa ndiyam e maayo ngo uddee ndiyam ɗam haaɗta e ndiin leydi haɗa ndiyam ɗam yottoyaade maayo ngo.\nTawa noon kadi ndiin leydi ina renndi e leyɗe goɗɗe ɗe ndiyam ɗam maayo ngo Ƴoogi e baamirɗe sato mum ɗe.\nKuɗol binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/frome-mondial-de-leau-kuccam-aduna-o-ko-yowitii-e-ndiyam\/","date":"2022-10-01T07:33:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00115.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7804234624,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7804234623908997, \"fuh_Latn_score\": 0.16143229603767395, \"ffm_Latn_score\": 0.041651636362075806, \"fuq_Latn_score\": 0.01233825646340847}","num_words":321,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Suleymaan Sow ardiiɗo salndu Amnesti winndere e nder Gine woni koɗo men\nCimtol ngol Amnesti Winndere yaltini hollii anngal teddingol hakkeeji neɗɗo e yoga e leyɗe Afrik\nFitinaaji alaaji kaɓirɗi e nder Afrik\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/amnesty-international\/","date":"2022-12-03T22:51:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710941.43\/warc\/CC-MAIN-20221203212026-20221204002026-00769.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6312116385,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6312116384506226, \"fuf_Latn_score\": 0.3436114490032196, \"fuq_Latn_score\": 0.01041244063526392}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.715,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma donye, malla kostom ka lesdi Naajeeriya wernan mobre mawbe hukuuma kan be lesde Afirka fuu ngam dawruduki dow haala luumooku, rento e wurtinki darnde kawtal Afirka nder yaake kuude donye duuniyaru.\nKubaruujo hukuuma donye lesdi Naajeeriya, Mr Joseph Attah suudutudo haala kan andini dow yerduki lesde kawtal Afirka lesdi Naajeeriya ronda deddenga mobre nden holli haa njayri hoolaare lesde kawtal ngal mari dow ngomnati lesdi Naajeeriya.\nMobre lattunde arandeere do tamme doggintee hakkunde salaasa 23 lewru may faaki alhamiisa waroore 25 lewru ndun.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/naajeeriya-wernan-mobre-mawbe-hukuuma-donye-lesde-afirka\/","date":"2017-07-22T18:45:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549424090.53\/warc\/CC-MAIN-20170722182647-20170722202647-00313.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9793706536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.979370653629303, \"fub_Latn_score\": 0.020129548385739326}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.949,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fukaraabe 'yattube miliyonji tati on naadaa nder taskaramji nyamnol di ngomnati kawtsl lesdi Naajeeriya les ardungal ardiido Mohammadu Buhari.\nBallo ardiido lesdi Naajeeriya her caakol kubaruuji gondo O fisru ballo ardiido lesdi, Laolu Akande on suuditaa nder andinoore nde O wurtini nyande alat yawtunde.\nO wi boyma bacci 'yattudi miliyonre e tobbe didi 1.2 on fuddaa nyamneeki, les taskaram ka haa defoobe 'yattube 14,000 hoosa do botora taskaram kan.\nAkande andini dow taskaram nyamnol bacci ka ngomnati lesdi Naajeeriya wangini, haa jooni jihaaji 9 do botora taskaram kan, haa ceede hewtande biliyonji N3.7.\nVON\/Dahiru Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/06\/16\/bacci-miliyonji-3-naadetee-taskaram-nyamnol-ngol-ngomnati-hikka\/","date":"2018-05-26T07:46:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794867374.98\/warc\/CC-MAIN-20180526073410-20180526093410-00082.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9986358881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9986358880996704}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jacob Zuma, gonnooɗo hooreejo Afrik worgo, mo kesi mum kaɗti kiiɗɗi mum haaleede, tawi wontanii parti mum tuuba horde, sabu caɗeele keewɗe ɗe o wondunoo to bannge sariya. E ɗeen caɗeele, ciftinen tan Zuma ina tuumaa e 783 saɗeende ɗo yo yooɓtoraa nguyka, walla fuunti maa buuñgol. Ɗum jiidaa e gajaaɗe jotondirɗe e nguurndam makko keeriɗam, bonnuɗe innde makko e leydi hee, yeru, omo meeɗii takkeede waawnude debbo gooto lelnde…\nZuma ina yooɓtoraa kadi ittude e jawdi buur fotde miliyoŋaaji 20 oroo ngam ngam feewnirde galle mum mo jeyani hoore mum. Caggal wiɗto juutngo, kaan nguyka jaalɗii e hoore makko, sariya yamiri yo o ruttu huunde e oon kaalis, sibu o yaɓɓii laawol. Ɗumɗoo ko huunde e yeruuji tan.\nNdaa parti mo o ardinoo oo (ANC) ko parti Nelson Mandelaa, parti dimɗinɗo Afrik worgo, ganndiraaɗo ɗum noon rewde laawol e moƴƴude ngardiigu, e yimɓe mum yaakoreede kam en fof ko moƴƴuɓe jikkuuji, no Mandelaa nii e yoga e yahdiiɓe mum ndeen.\nKo ɗee geɗe fof ndewi Zumaa haa waawnaa woppude laamu kanko fof e ŋotilanoode heen haa tiiɗi. Ɓooyaani ko o wiynoo « mi yiyaani ko ina woppina mi laamu, alaa ko mbaɗ-mi ko boni ». Lomtii mo e gardal leydi e mudda, ko biyeteeɗo Cyril Ramaphosa (Siril Ramafosa), gooto e hoohooɓe ANC ɓooyɓe.\nOoɗo Siril ramafosa, gila toɗɗaa yo ardo ANC e lewru desaambar 2017, daranii ko e ittude Zumaa e laamu ko adii nde timminta manndaa mum, sibu mum yenaneede so Zumaa heddiima heen haa e woote paaɗe, ANC ko ko jogori hoyneede. Ɗum noon, alaa e sago ɓe liɓa mo ngam dartinde parti maɓɓe e artirande hoolaare yimɓe ɓee. Ɗum wonaano huunde weeɓnde sibu senngo Zuma e nder ANC ina heddoriinoo doole tawo.\nZum fof e waade noon, eɗen mbaawi wiyde hannde, yaakaare mawnde ina waɗaa e Siril Ramafosa sibu hay jeyanooɓe e senngo Zuma tawi kaaɓanii ɗum. Yanti heen Ramafosa ko neɗɗo mo Mandelaa hoolinoo no feewi, mo o yiɗnoo nii lomtoo mo.\nE kitaale 1980 o darinooma kadi darnde mawnde ngam hirjinde gollotooɓe e oogirɗe (mineurs en), o sosi senndikaa doolnuɗo biyeteeɗo NUM, baɗdatnooɗo e jom en jawdi en mawɓe raneeɓe, peɗeeli e gite…, ɓeen jom jawdi waɗatnooɓe ko mbelaa. Ko noon kadi, hay gooto yejjitaani darnde makko himmunde e kaaldigal hakkunde ANC e laamu Apartaayd, gonnongal ngooroondi « maslahaa daartiyeejo » peccugol laamu nder Afrik worgo demokarasiijo.\nKo Ramafosa kadi woni les nanondiral dañdanoongal e 19 partiiji keddiiɗi ɗii (e hitaande 1990) mbele ina njaɓa ina mbaawi wuurdude kam en fof e leydi hee.\nMatamela Cyril Ramaphosa (Matamela Siril Ramafosa), jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1952 to Soweto, ko o julanke, hooreejo Afrik worgo gila 14 feebariyee 2018. Hade ɗum kanko wonnoo cukko hooreeje leydi ndii gila 2014. O toɗɗaa e ardorde ANC ñalnde 18 desamabar 2017.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/05\/07\/afrik-worgo-jacob-zumaa-kadi-jebbiliima-ramafosa-to%C9%97%C9%97aama-hooreejo-leydi\/","date":"2018-09-20T00:50:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156314.26\/warc\/CC-MAIN-20180919235858-20180920015858-00408.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3415779471,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.34157794713974, \"fuf_Latn_score\": 0.22850528359413147, \"ffm_Latn_score\": 0.21284079551696777, \"fuh_Latn_score\": 0.2123979777097702}","num_words":449,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.311,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jonte ɗiɗi caggal njillu hooreejo amerik, hono Donald Trump, to Sawuudiya, Sawuud e sehilaaɓe mum pellitii taƴondirde e leydi Kataar sabu yooɓtoreede wallitde ownooɓe.\nSawuudiya e Misra e Bahreyn e Yemen e Dental Dowlaaji Amerik kabrii ñalnde altine 5 suwee 2017 taƴondiral jokkondire dipolomasi hakkunde mum en e Kataar mo ɗe njooɓtorii « wallitde ownooɓe », hono Al Kaydaa, Goomu Dowla Islaamiyeejo (EI) kam e Akwaan Muslimiin en (Frères musulmans). Sawuud uddii keeri mum hakkunde mum en Kataar. Ɗumɗoo noon no ardin nii bettii heewɓe, tee Kataar finnii heen no feewi, takkii ɗee leyɗe yiɗde \"halfude ɗum\" e \"suumde faggudu mum\". Hol ko addi oo fitina bettuɗo ? Ngannden tan wonaa mehre sibu luure hakkunde Sawuudiya e Kataar ko ɓooyɗe. Gila dawaa dawi ɓiyngu baabaagu ina mawni hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee, haa teeŋti noon to bannge faggudu e politik, to bannge kadi jotondire e leyɗe hirnaange, to bannge jotondire e Siiri e Riisi kadi seeɗa. Wonii jooni lebbi ko Sawuudiya habri taƴondiral ngal e wiyde wonde Kataar ina rokka goomuuji ownooji baawɗi bonnande ɗum kaɓirɗe, hono EI, Al Kaydaa, Akawaan muslimiin en, ko jiidaa e goomuuji rebel en coomiiɗi e Shiyiit en to Yemen kam e dow keeri hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee.\nMbele njillu Donald Trump waɗi ko ɓooyaani koo to Sawuudiya won ko woni heen ? Ahaa, waasataa, sibu Trump huuniima wallitde Sawuud. Ɗum noon, Sawuud hooliima, sibu tonngitaama. Heddii noon, ko hujja dokkaaɗo oo, caabiiɗo taƴondiral ngal oo, ina waawi waasde wonde hujja jaɓniiɗo, hay so tawii noon, Kataar ne, ina huutoroo peeje keewɗe ngam ɓurtaade ɓiy baaba mum Sawuudiya, haa arti noon e wallitde goomuuji jogitiiɗi, huunde nde humpaani hay gooto. Ko ɗuum nii jeyi sabaabu haa Misra felliti kam ne taƴondirde e Kataar, sibu hare duumiinde wonde hakkunde mum e akwaan en.\nDohaa (Dohaa woni laamorgo Kataar) ina tuumaa kadi no feewi jogodaade e won ɗeen dente jihaadiije, jotondire tiiɗɗe, kono ɗuum, alanaaka tawo seede. Kono yahde haa wiya wonde Kataar ina rokka Dowla islameejo (EI) kaalis, ɗuum kam yawaare ine heen, sibu ɗuum jeyaa ko e hujjaaji ɗi sawuudnaaɓe ndokki ngam bonnitde e tunwinde Kataar, tee baawɗe kadi leefɗinde Iraan.\nHol baɗte ngalɗoo taƴondiral e diiwaan hee ? Eɗen mbaawi wiyde wonde diiwaan oo naatii e jiiɓru mawndu hannde. Yemen woni e wolde ɓesngu. Sawuud ina jogii caɗeele nderndere. Jooni kadi, e nder ngalɗoo dikkondiral, gooto heen fof maa eto bonnande goɗɗo oo. Ɗumɗoon noon ina waawi ɓeydude pelɓondire e diiwaan hee, tee ko ɗum huunde hulɓiniinde, sibu, jam haaytii yaawde dañeede to Siiri, to Iraak e to Libi, sibu waɗduɓe jooni ɓee, ina njogii toon heen gooto kala koyngal. Tee maa ɗum jibin baɗte ɓooyooje e diiwaan hee, leeltinoyooje gollondiral hakkunde leyɗe diiwaan oo.\nYiiloo banngoo Trump\nDarnde Trump e ngal luural ina haawnii. Amerik jeyaa ko e hoore taƴondirɓe e Kataar ɓee. Trump wiynoo, wonaano yontere tawo, Katar yo \"dartin jooni jooni ko rokkata goomuuji ownooji kaalis koo\", huunde nde \"anndiraa gila dawaa-dawi… e to ɓuri toowde\". Kono Trump waklitiima, wiyi ine yiɗi wallitde maslahaa ngam ñifde fitina oo. Ɓurii ɗoon, sibu ñalnde 15 suwee Dental Dowlaaji Amerik siifondirii e Kataar nanondiral njeeygu diwooje hare biyeteeɗe F-15, ngal kaalis mum tolnii e miliyaaruuji 12 dolaar Amerik. Ɗum ina waawi faamreede, so Kataar woodii rokkude ownooɓe kaalis, o heɓi ɗum ko e Amerik !\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/01\/hakkunde-sawuud-e-kataar\/","date":"2019-08-17T11:42:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027312128.3\/warc\/CC-MAIN-20190817102624-20190817124624-00279.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6663774848,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6663774847984314, \"ffm_Latn_score\": 0.19611850380897522, \"fuf_Latn_score\": 0.06779531389474869, \"fuh_Latn_score\": 0.06270366907119751}","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.451,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiidon?\nyewtere nde Rfi wadanne soukaabe leydeele Afrique, fouddima wadeede dioni e demgal fulfulde. Niadé assett et alet t fof yewtere nde ma wadd so 13h yonni walle so 17h 30 yoni. Rfi noone tottata kongol ko sukaabe. Ko Mbiidon ko bee soukaabe hedii ngam andude hol ko muusi dum en, hol ko be ndjidi, holko be meranto. Diewte ene nbada, mbaadjoodi tiid di, walle kala kabaruu dji dillinde o aduna hande. Ko Mbiidon ene wada e Rfi. Ngandee ko onone ndiey ! Onon sukaabe afrique → https:\/\/www.facebook.com\/RFI-Fulfulde-310748626276060\/","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/4\/","date":"2020-08-03T15:21:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735812.88\/warc\/CC-MAIN-20200803140840-20200803170840-00091.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9773588181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9773588180541992, \"wol_Latn_score\": 0.012838398106396198}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaRenndo\nRenndo\nE nder ɗiiɗoo duuɓi 24 ɗi o yalti kasoo, innde Mandelaa jeyaa ko e inɗe ɓurɗe darjude e winndere ndee. Hay gooto waawaa limde tokaraaɓe makko walla boowe, maa pomuuji, laabi, maa pelle ekn .. inniraaɗi, walla innitotooɗi Manndelaa. Pelle biyeteeɗe « Madiba » ina keewi, hay caggal Afrik worgo.\nDuuɓi jeegom caggal sankaare mawɗo men, ceerno men Yero Dooro Mammadu Paate Jaari, ngenndiyanke mo ɓernde mum waɗaani sereendu, harbiyanke kuɓɓuɗo, diiniyanke ceniiɗo, aadiyanke dowrowo, en njilloyiima Lummbol Sammba Abdul to diiwaan Ferlo Senegaal e cakkital Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani. Fayndaare men ko waɗde fotde hakkunde guurɗo coftuɗo mo nehaande gonɗi mum ronki ɓeeɓde faade e birniiɗo mo maayaani walla jahɗo mo yahdaani e hakke leñol. Fayndaare men ko yoɓde ñamaande so juuroyaade lelnde (qabri) Yero Dooro jallo.\nHol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum? Luural alaa, hay gooto yiɗaa humpitaade ɗum. Ɗuum ina goongɗi wonande Lamin Manngaan (baraaɗo to Magaama), ina goongɗi wonande Raja mintu Weys wul Esyadi (piɗanooɗo kural), e wonande Muhammed wul Abdel Asiis.\nGidiiɗo limteede oo alaa ko waawi haalande en heen, sibu o yahdii e oon sirlu nder yanaande makko. Ɗiɗo heddiiɓe ɓee, won ko mbaawi seedtaade heen.\n\"Weleede e metteede kala, Muritani woni ko e tonndu mbaangu. Ko kewi Jabali koo ko e ndiin njoɓdi jeyaa.\"\nE nder yeewtere nde o waɗdi e lowre internet wiyeteende Kassataya.com, Ahmedu wul Abdallaahi, gonnooɗo nulaaɗo keeriiɗo Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Somaali, gardiiɗo hannde 'Centre 4S', wiyi wonde, Muritani hannde, « weleede e metteede kala, ko ko jiñii e iiñcuru ».\nÑalnde aljumaa 7 settaambar 2012 wonnoo, tele Muritani waɗi ko meeɗaa walla ko wayri waɗde, so yeewtere e nder ɗemngal Farayse hakkunde jagge politik ɗiɗi, Muhammed Yahyaa wul Horma, cukko hooreejo UPR (parti laamu) e Gurmo Abdul Loh, jaggal UFP. Yuɓɓini yeewtere ndee no haanirta nii ko jaaynoowo biyeteeɗo Yeddaali Faal. Yeewtooɓe ɓee kadi, njeewtii tigi ; ɗum firti ko wonaani yeewtere coppondiral,\nE ooɗoo yonta internet, ɗo neɗɗo waawi winndude, bayyina ko welaa, yimɓe ina poti anndude hol ko jari jaabaade e hol ko jaraani jaabaade. Haa teeŋti noon kadi so tawii ummorii ko yimɓe ɓe ngañgu mum en e juulɓe seedtini. Ɗum noon, ina gasa, ñalnde fof neɗɗo yiya ko yiɗaa yiyde, walla nana ko yiɗaa nande ina haalee e diine mum. Ɗuum noon ina toɗɗii juulɓe, e heeferɓe fof, hay diine gooto daɗataa heen.\nSaaysayeeɓe waaɓe no Salmaan Rishdi e woɗɓe ina keewi hannde. So on nooynaaki won ɗeen e golle ɓe mbaɗata yiɗde tuufaade on, ñalnde kala ma on ceppu, ñalnde kala maa wood gaañiiɓe e maayɓe…\nƁeen, ko holi ɓeen? Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Ooɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyoŋaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yoo njaaynu e nder leydi Moritani. Caggal lebbi tati ko oon telewisiyoŋ fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, ɓeen jom ngaluuji en (ɓurɓe heen doolnude ɓee, ko koreeji mawɗo leydi ndii) ndartini juuɗe mum en, natti rokkude telewisiyoŋ oo\nAbuu Ac, gonnooɗo hooreejo catal Likseyba Gorgol tuggi 1980 haa 1994, hooreejo teddungal catal ngal gila ndeen haa jooni, ruttiima e joom mum e subaka hannde 3\/10\/12 ɗoo e Nuwaasoot. O wirnoytee ko Likseyba, Gorgol.\nFedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina nduwanoo denndanngal banndiraaɓe haa arti noon e ɓesngu makko kam e terɗe Fedde ndee. Yo Alla lomtinan en ngalɗoo baasal mawngal. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Aamiin ! انا لله وانا اليه راجعون\nE nder kewuuji jowitiiɗi e gure ganni, walla e jeewte tele, haa arti noon e emisiyoŋ biyeteeɗo « Aaraf waɗanak» (anndu leydi maa) mo tele keeriiɗo keɓtinaaɗo ko ɓooyaani yuɓɓinta, mi teskiima bannge no woorunoo e daartol Muritani ko ko mumaa walla dottaa. E nder ɗeen jeewte alaa fof ɗo daartol goonga goonga koɗki leydi ndii hollittee. Ko ɗuum waɗi ɓernde am deeƴataa so wonaa mi adda ballal am e ngol daartol, ballal ƴoogngal ko ɓuri teeŋtude e golle porfeseer daartol lolluɗo, hono Umar Kan mo iwdi mum woni wuro Daw wonngo e nder departemaa Magaama, e nder deftere mum tiitoriinde : njiimaandi fulɓe ngadanndi e dow Fuuta Tooro, tuggi Koli Tengella haa Almaami Abdul.\nAbdallaahi Senusi ko Libinaajo, keynum Kaddaafi, gooto e ɓurnooɓe ɓallaade mo. E kitaale 1980, kanko wonnoo kalfinaaɗo kisal ndernderal leydi Libi. Oon sahaa luulndiiɓe heewɓe mbaraama e kasooji leydi ndii. E hitaande 2002 Kaddaafi halfini mo gardagol sarwisaaji sirlu koninkaagu. E hitaande 1999 Farayse ñaawii mo (tawi o tawaaka) sabu makko yooɓtoreede jeyeede e yandinnooɓe ndiwoowa DC-10 UTA ɗo 170 neɗɗo mbaasnoo pittaali mum en. E wiyde luulndiiɓe laamu Kaddaafi,","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-42","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-tokoose\/renndo","date":"2014-10-24T23:06:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-42\/segments\/1414119646484.16\/warc\/CC-MAIN-20141024030046-00260-ip-10-16-133-185.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3542425632,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":31,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.35424256324768066, \"fuf_Latn_score\": 0.2888258397579193, \"ffm_Latn_score\": 0.17637953162193298, \"fuh_Latn_score\": 0.17465688288211823}","num_words":749,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.281,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Banndiraaɓe, yeewtere men hannde toɗɗii ko nguurndam gooto e daarorɗe yontaaji, sagata timmuɗo basorɗo, keccel laaɓa juuɗe, jaayre e nder yontaaɓe.\nNanngaten hannde ko nguurndam oo mo ngannduɗaa, wuuri ko seeɗa, laamii kadi ko seeɗa kono ñalaaɗe mum e ñaam golluuje mum njiƴƴata ko e njuuteendi aduna. Nanngaten hannde ko nguurndam Tomaa sankara.\nEɗen nganndi ko ñalnde alkamisa 15 nduuɗoo lewru kawle ndu ngonɗen, hitaande 1987, o jamfanoo, o waraa, heedde 16w30. Hikka kadi e ndeeɗoo hitaande 2009, ñalawma artii banndi mum, ñalawma alkamisa o hawri ko e 15.\nKo ɗum waɗi banndiraaɓe heewɓe ɗaɓɓiti nde nduttittoɗen e nguurndam oo gorko gaannuɗo wiɗtooɓe e winndooɓe, haaliyankooɓe e yimooɓe.\nGuurɗo mo tinaaka so maayii, woyetaake sabu ko yettata guurɗo ko, ko ɗuum woyata maayɗo. Yettata guurɗo ko gollal mum; woyata maayɗo ko gollal mum.\nNgam waɗande banndiraaɓe yeewtere nde, nduttitiɗen ko e deftere nde mbinnduno ɗen e dow nguurndam oo gorko gila e hitaande 1987, yontere caggal sankaare nde kono nde muuloyaa ko Farayse e ballal gorko ngenndiyanke, gardiiɗo hannde to dowla Senegaal Fedde A R P\/ Tabital Pulaagu hono musiɗɗo Mammadu Alasan Bah. Nde yalti e muulirde Binndi Pulaar ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1993. To bannge wallifo mayre won ko ƴoogɗen e deftere jaayndeyanke gooto ena wiyetee Seneen, caggal ɗum ko ko rajooji e jaayɗe caaktunoo e sankaare nde. En ndañiino kadi fartaŋŋe jokkondirde e yimɓe jeyaaɓe toon e wuurnooɓe toon, ko adii nde njillotoɗen leydi ndi.\nMaa en eto joofanaade heen banndiraaɓe: Nde o jibinaa kanko Tomaa Sankara, no o janngiri, no o naatiri e konunkaagu, nde o anndondiri e Belees Kompaawore, to Belees Kompaawore jibinaa e no janngiri, caɗeele laamuuji Hot Woltaa, no Tomaa Sankara ardi e laamu, hol nde Hot Woltaa waɗti wiyeede Burkinaa Fasoo? Hol ko addani Tomaa wareede ? E hol ko heddii e Sankara caggal maayde mum?\nKo adii nde naatanten nguurndam oo gorko tedduɗo, birniiɗo hannde e gite yimɓe, mo wirnotaako haa bada e hakkillaaji mumen, ena jojji nde njubbanten banndiraaɓe jubbannde daartiyankeere leydi ndi e aardinooɓe ndi, ko adii garal makko kanko Tomaa Sankara e jappeere, hay so en njuutnaaki.\nHakkunde teeminannde 11ɓere fayde teeminannde 14ɓere, nokku o wonnoo ko dingiral kure e gaawe, laañe e silamaaji hakkunde harbiyankooɓe ummortonooɓe bannge rewo leydi Gaana hannde ndi e joom diineeji en wonɓe bannge worgo to diiwaan Tenkedoogo. Ɓeen ruggiyankooɓe ena mballondiratnoo e joom diineeji en tawi ko jeyaaɓe e nokku he.\nAdii hoɗde ɗoon e nokku he ko leƴƴi moosinkooɓe. Ena jeyaa e laamɓe ɓurɓe dowlude e ɗiinɗoon leƴƴi, laamɗo biyetenooɗo Mogo Naaba kuuda. O jeyaa ko e laamɓe adii laamaade nokku o. O jooɗinoo ko e diiwaan ɗo wiyetee hannde Wagadugu.\nHakkunde teeminanɗe 16 e 17 gure lammuɗe peeñii. Kannje fof e lammude e oon sahaa, ko ɗeeɗoo gure nay ɓurnoo: Faada, Wagadugu, Tenkedoogo e Yaatennga.\nE oon sahaa kadi Purto Geec ngariino e leydi he. Ko kamɓe nginni wooto e maaje nokku o, ɓe mbiyi ngo: Woltaa. Hannde e ngeeɗoo ñallunge ngo wiyetee ko Muhun.\nE teeminannde 19ɓere, nokku o wuliino jaw: ko mi warii, mi gañii walla mi dahii hakkunde laamɓe waɗtondirnooɓe gite. E hitaande 1896 tawi tuubakooɓe ngarii haa e Daawme, ɗo wiyetee hannde Bene e to Sudaa, ɗo wiyetee hannde Mali, ndañi no naatiri e ndii leydi haa njettoyii laamorgo ngo e to bannge worgo to diiwaan Gurunsi.\nDuuɓi ɗiɗi nde pawtinoo heen, tuubakooɓe Farayse ndañi sago mumen e ndii leydi so jiimde denndaangal diiwanuuji mayri. Ngam yiɗde tabitinde ndiin njiimaandi, ɓe mbaɗi konunkooɓe maɓɓe, kamɓe tuubakooɓe ɓe, ɓe ngardini ɗum en e nder ɗeeɗoo gure: Wagadugu, Kuudugu, Faada, Ngurmaa, Wahiguya, Tenkedoogo, Kaaya, Doori, Boobo Julaso, Deedugu, Gaawa e Bacce.\nNde yahi haa e hitaande 1919, ko ndeen woni nde leydi ndi rokkaa innde Hot Woltaa. Hot firti e ɗemngal Farayse ko ko toowi, woltaa e ɗemngal Purto Geec en ko maayo walla caanngol. Innde nde fof firti ko maayo toowngo walla caanngol toowngol.\nKeeri mayri ndarnaa, ndi yantinaa e jeyi tuubakooɓe. Ndi yantaani tan e jeyi tuubakooɓe haaɗi ɗoon, kono ndi wonti ko faawru gollotooɓe, gollantooɓe leyɗeele Afrik bannge hirnaange gonɗe e les njiimaandi Farayse haa teeŋti noon e Kodduwaar. Golle ɗee ne, no paamirton, ko golle ndoolndoolaagu ɗe aldaa e njoɓdi. Nde yahnoo haa ɓooyi, luure pusi ndi, kayri leydi ndi. Heen bannge, yiɗɓe gollinde nana njiirondira ndi; oya bannge ko ɓinngu baabaagu hakkunde Noppi Boɗeeji e dow mayri diwtii aada.\nNii woni, ngam safrude luure ɗe, ñalnde 5 lewru siilto maa mbiyen settaamburu hitaande 1932, yamiroore ari yo leydi ndi fecce hakkunde Kodduwaar, Sudaa( Mali hannde) e Niiseer.\nKodduwaar roni Wagadugu, Kuudugu, Tenkedoogo, Kaaya, Gaawa, Bacce, Boobo Julasoo e feccere e diiwaan Deedugu. Sudaa, kañum ne, nawi feccere heddinoonde e diiwaan Deedugu nde e diiwaan Wahiiguya o fof. Niiseer nawi Faada, Ngurmaa e Doori.\nHot Woltaa wontaani walla rennditaani gila nde feccanoo so wonaa ñalnde 4 settaamburu hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi pawtii heen Farayse neldi koohoho mawɗo hono biyeteeɗo Muraag, yo won goforneer Wagadugu tawi fayndaare mum ko ko haɗde leydi Hot Woltaa ndi yantude e fedde\" Dental Potal Afrik, ɗum woni e ɗemngal farayse R D A( Rassemblement Démocratiŋue Africain).\nNde o yalti leydi e hitaande 1953, o ɗacci ko haɓɓere woltanaaɓe fusii, wontii pelle tati luurondirɗe hakkunde mumen, luurondirɓe kadi e \" dental potal Afrik\". Pelle dawriyankeeje ceeraani e soseede kono pelɓondiral hakkunde majje seeraani e waɗde.\nE hitaande 1958, ñalnde 28 settaamburu, nokku biyeteeɗo Hot Woltaa o daranii yo wontu hankadi ndenndaandi, njeyaandi e fedde leyɗeele gonɗe e les njiimaandi Farayse. Ñalnde 19 abriil 1959 toɗɗe maa mbiyen woote dawraa.\nFedde daraniinde potal Hot Woltaa, nde ɓe mbiyata e ɗemngal farayse U. D. W -R. D.A towni. Nii woni ñalnde goo lewru mee e hitaande nde wootere hono gardiino fedde nde toɗɗaa yo won gardiiɗo goomu diisnondiral kalifaaji maa mbiyen jaagorɗe, ɗuum woni e ɗemngal farayse \" president du conseil des ministres\" . O wiyetee ko Moriis Yame-oogo. Ko kanko lomtinoo gorko biyetenooɗo Useŋ Kulibali nde sankii ñalnde 7 settaamburu hitaande 1958 to laamorgo dowla Farayse. Ñalnde 5 lewru uut hitaande 1960, leydi ndi heɓi hoyre mum.\nTuggude e ñalngu nde leydi Hot woltaa ndi heɓi hoyre mum haa ñalnde 3 saamwiyee hitaande 1966 ko Moriis Yame-oogo laaminoo. Gila oon sahaa kadi haa ñalnde 25 noowaamburu hitaande 1980 ko Sanngulee Lamisanaa jooɗii e jappeere laamu. Caggal ɗuum ko Saay Serboo ardii ndi haa ñalnde 7 noowaamburu hitaande 1982. Tuggude e nguun ñalngu haa ñalnde 4 uut hitaande 1983 ko Saŋ Batiis Waderaa-oogo.\nCaggal ɗuum laamu ɓurngu teskinde e nde lamuuji leydi ndi naati dingiral tawi ardii ɗum ko suka cukkitɗo pittaali sukaaɓe afriknaaɓe: oon woni Tomaas sankara.\nHol gonɗo Tomaa Sankara?\nTomaa woni innde nde. Sankara ko yettoode. Ko Sanngare bonnaa, waɗtaa Sankara. Yumma makko ko moosi, wiyetee ko Margarit Sankara. Baaba makko ko pullo, wiyetee ko Sosef Sankara, jibinaa ko e hitaande 1919. Ko konunke o wonnoo. O fellii e wolde adunayankeere hakkunde kitaale 1939 e1945, haa o jeyaa e ɓe Almaañ dahnoo ɓe. Joom-suudu makko, kanko Tomaa, wiyetee ko Mayram Sankara. Ɓiɓɓe makko ko ɗiɗo: Ogiste e Filip. O jibinaa kanko Tomaa Sankara ko ñalnde 21 deesaamburu 1949 e nder wuro ɗo wiyetee Yaako. Ko kanko woni tataɓo e sukaaɓe ɓe jinnaaɓe makko njibini. Sukaaɓe fof ko sappo e nder heen rewɓe njeegomo. Tomaa janngi duɗal mum leslesal ko e wuro wiyeteengo Gaawa.\nNgo heedti ko bannge hirnaange-worgo leydi ndi. O ari ɗoon ko omo yahra e duuɓi jeegom. Ko ɗoon o fuɗɗii hawrude e mbaydi kalfaandi tuubakooɓe. Jiiloowo duɗal wuro ngo ko tuubaak wonnoo e oon sahaa.\nGila ndeen, ena yiyaa e makko, kanko Tomaa Sankara, jaamburaagal e jaambaraagal ngal alaa ɗo haaɗi. Waɗii sahaa gooto, yahdiiɓe makko ena njiɗnoo fijirde welo ɓiy jiiloowo duɗal ngal kono noon kuli luɓaade nde wonnoo ko tuubaak. Oon sahaa noon tuubaak ena hulaa e Afrik haa ko foti alaa. Kanko Sankara, o wiyi maa o luɓo, so ngel saliima, o heɓtira doole ko yiɗi fof yo won. O fokkiti, o tawi cukalel ngel ɗo fijatnoo. Ndeen o yettiima, o haali haaju makko, tuubakel ngel salii. kanko ne o waɗi ko o wiynoo ko, so heɓtude welo cukalel ngel, o nawi haa haaju makko gasi heen, o artiri. Baaba makko noddaa, leeɓtaa, leeɓtiraa sabu ɗuum.\nYahii kadi haa sahaa goɗɗo, sukaaɓe tuubakooɓe nanngi araaraay leydi Hot Woltaa nduppi. Tomaa Sankara renndini sukaaɓe leydi ndi, wiyi ɗumen yo ngar, ngitta ndee yawaare sabu arani arii e nokku, waɗii heen geɗe cewɗe, ko yawaade joom nokku en ɓe. So neɗɗo duppii araaraay leydi, hoyni ko ndiin leydi no diidorinoo. Nii woni e gardagol makko, sukaaɓe kocci cabbi, piyi ɓiɓɓe tuubakooɓe haa ɓafi.\nNde o yawtunoo e kawgel ngam faytude e jaŋde hakkundeere, o fayti e wuro wiyeteengo Boobo-Julaso, e duɗal ɓe mbiyata\" Duɗal Useŋ Kulibali\". Ko ɗoon o heɓi berwe makko. Oon sahaa, omo yahra e duuɓi sappo e jeegom. (Ina jokki)\nNJaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/09\/24\/nguurndam-tomaa-sankara-1\/","date":"2019-01-19T18:40:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583680452.20\/warc\/CC-MAIN-20190119180834-20190119202834-00580.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5444043875,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5444043874740601, \"fuf_Latn_score\": 0.2243710458278656, \"ffm_Latn_score\": 0.191185861825943, \"fuh_Latn_score\": 0.037425339221954346}","num_words":1432,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.426,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mo woni kala ina wellitaa addude ballal mum e Alla ɓolo e ndee saggitorde huuɓtodinnde.\n- On ñaagaama jeyeede e kebbingol ndee deftere. Ko nde kawtal men enen Haalooɓe Pulaar \/ fulfulde fof. Wano mawɓe men ɓen wi'irta (makirta) non : \"lekkun kala e ndookal mun\"', mo kala e mon no waawi winndude ganndal mum : ñawndiigu, jojjanɗe neɗɗo maa hakkeeji neɗɗo, ngaluuji leydi, jikkuji e kuuɗe, saggitorde fulfuldeka raɓɓinnde kala ganndal ɓay deftere nden ko encyclopédia, ɗum firi Saggitorde Huuɓnunde, wi'aa. Yo Jomiraaɗo (Alla) waɗu barki e mon.\nko saati nɗee winndande ko Kuɗol: iwdifalahi\n- Ndimaagu\n- Leydi\n- Duungal\n- Fulfulde, Fuuta Jalon\n- Almaami\n- Alfaya\nmbaawka ballal balloowo korsa pellital dental nawoowo-yeeso nawtiroowo-caggal ummannde ummitaare yaakaare sikkitaare yedditaare meewtaare potal arsuke tammbaade umminde renndo batirde batu sariya tammbaade ardaade fedde baafal fedde arsuke demoowo fodde jojjannde dental werto naange lewru koode henndu doole-yiite faggudu sariya darnude dartinde wurnude nguurndam fitina hare wolde konu konuyanke jam cellal cuukaaku cukalel basnuma\/basnumel celluka fedde-baafal yedditaare nusko baasal jaagorgal hooreejo hoore hoolaare kabaaru\/kabaruuji caaktoowo kabaaru haalde habrude wallude wallitde aada cosaan diidde\nWinndu:\nHooreejo leydi Maali on. O jibinaa nyannde 4 jolal (nuwambar) 1948 Mopti. Innde makko no lolliri kadi ATT. Himo anndiraa laataade koninkeejo accitanɗo siwiljo laamu ngun, ko heewaa nder Afirik. E hitaande 1991, caggal jamaa Maali on murtanii Persidan Muusaa Tarawore, lamɗo mo ɓe wemmbinoo fota e juuɗe mum, larme on felli wari yoga e yimɓe kono neeɓitaali Ahmadu Tumaani Tuuree liɓi laamu makko ngun nodditi Conférence Nationale, ko ɗum woni konferansi ngenndiijo. Ɓaawo ɗon seeɗa, 1992, woote demokaraasiyankeeje waɗaa, Tumaani Tuuree jonniti laamu ngun siwiljo, ɗum ko Alfaa Umar Konaare. Ɓaawo Konaare timminii happu mum ɗiɗaɓo on 2002, Tumaani Tuuree arti e nder dawrugol (polotigi): o fooli Sumayla Siisee ka woote. Gila ɗum himo laami leydi Maali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-17","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo","date":"2017-04-25T04:32:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-17\/segments\/1492917120101.11\/warc\/CC-MAIN-20170423031200-00630-ip-10-145-167-34.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5949909091,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5949909090995789, \"fuf_Latn_score\": 0.3260170817375183, \"fuh_Latn_score\": 0.04051270708441734, \"ffm_Latn_score\": 0.033250194042921066}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.084,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jokkorde pelle pine Pulaar, Sooninke e Wolof hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM), Fedde muritaninaare Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS), e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof nder Muritani (APROLAWORIM) ina ndewindii no feewi duko faatungo e kuutoragol ɗemɗe nder Suudu Sarɗi (Asaambele). Nde tawnoo ko ɗe pelle-baafal gardiiɗe hare ngam keɓtingol timmungol ɗemɗe ngenndiije ɗee, rewrude e laawɗingol majje e kuutoragol majje nder denndaangal fannuuji nguurndam leydi ndii, alaa ko ɗe mbaawi so wonaa weltaade e ngal taaɓal mawngal, so naatgol pulaar, sooninke e wolof nder parlemaa, rewrude e pirgol mum en timmungol nder arab, walla pirgol arab feewde e majje.\nKono tan, Jokkorde ndee ina yawi ngolɗoo naatnugol ɗemɗe ngenndiije e parlemaa hee sibu ko arab tan firetee e majje walla ɗe piree e arab. ،Kono firo woodani hakkunde pulaar e sooninke e wolof. Yanti heen, binndaaɗe depiteeji ɗii ngollortoo ɗee mbinndaa tan ko e arab e farayse. Ɗeen binndaaɗe kala ina poti fireede e nder ɗemɗe ngenndiije ɗee kala.\nE min mbasiyoo Yiilirde Suudu sarɗi ngenndi ndee, nde ooñtata ko yaaccii ko ooñii heen koo fof, ngam rokkude naatnugol ɗee ɗemɗe e nduu Suudu hormundu faayiida. Amin ciftina ndu kadi, so tawii kuutoragol ɗemɗe ngenndiije ɗee waɗiraa ko rokkude denndaangal wootooɓe muritaninaaɓe hakke faamde jeewte baɗeteeɗe e suudu sarɗi nduu, ina himmi kadi ɗeen ɗemɗe mbaɗta huutoreede e tele parlemaa hee.\nKo ɓuri ɗuum boom, ɓayri ko depiteeji men tedduɗi ɗii lelnata laabi sariya, alaa ko haɗi ɗi sakkitde sariyaaji laawɗinooji ɗemɗe men ngenndiije pulaar, sooninke e wolof, kam e naattingol mum en nder tippudi nehdi e jaŋde ngam gaddanaade ɓiɓɓe leydi ndii fof hakke waawde ɓamtaade e timmal, tawi ko e ɗooftaare keewal eddaaji ngenndi ndii.\nNuwaasoot, ñalnde 08\/02\/2020\nYiilirde Jokkorde ndee","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/02\/10\/kuutoragol-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije-nder-suudu-sar%C9%97i\/","date":"2020-04-02T19:39:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370507738.45\/warc\/CC-MAIN-20200402173940-20200402203940-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7858785391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7858785390853882, \"fuf_Latn_score\": 0.09210169315338135, \"fuh_Latn_score\": 0.07190708816051483, \"ffm_Latn_score\": 0.041832566261291504}","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.758,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.jokku taro\nCategory Archives: Gannde Kese\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.jokku taro\nGoogle Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.jokku taro\nGannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen \"Hiisawal\" ɗum woni Mathematics\\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique.Jokku Taro\nKo heen koode pettata, ko punndi e gaasuuji woni e niiwo ngo, ko e mooɓondiral ɗeen geɗe koode tagatee e ballal pooɗal. Pettugol walla tagagol koode.\nSo niiwo ngo mabbi, renti, tamondiri e hoore mum sabu doole pooɗal, kala ko woni maggo e ɓakdi (matière) renndat hamondira waɗa morle morle, kala heen morlere nguleeki mum ɓeydo sabu ñookondiral\nGargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/gannde-kese\/","date":"2021-04-23T13:44:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039594808.94\/warc\/CC-MAIN-20210423131042-20210423161042-00333.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8624997735,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8624997735023499, \"fuf_Latn_score\": 0.09754060953855515, \"ffm_Latn_score\": 0.02743484638631344}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaari Soh (Diary Sow) mo majjugol mum, jonte jawtuɗe ɗee, addannoo Senegaal fof dillude, artii Ndakaaru hannde Aljumaa, 29 Siilo, so en tuugniima he kabaruuji yoga he jaayndeeji leydi ndi. Jaari ko suka dewbo pullo Senegaalnaajo mo duuɓi 20, cuɓaaɗo laabi ɗiɗi, 2018, 2019, wonde almuuɗo ɓurɗo heɓtineede he nder Senegaal. Ɗuum jibinaniimo njeenaari laamu Senegaaal (bourse d'excellence) ngam waawde jaŋngoyde to duɗal keblorgal Louis-Le-Grand to Paris Frayse.Jokku Taro\nCategory Archives: Joljole\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro\nHe yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre coñce Pulaar.jokku taro\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.jokku taro\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2021-04-23T14:13:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039594808.94\/warc\/CC-MAIN-20210423131042-20210423161042-00333.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8036542535,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8036542534828186, \"fuf_Latn_score\": 0.10180317610502243, \"fuh_Latn_score\": 0.0639268234372139, \"ffm_Latn_score\": 0.027210289612412453}","num_words":426,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.716,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tintaama ñalnde talaata 19 abiriil 2021, warngo Hooreejo leydi Caad, Idiriis Debi Itno. Ɗum kewi ko caggal nde o gaañii e wolde gaañanɗe ɓuusɗe, saraaji wuro Maaw, hedde kilooji 300 feewde Njamena, laamorgo leydi ndi.\nLeydi Farayse waasii sehil cuusɗo\n\" La France perd un ami courageux \" (Farayse waasii sehil mum cuusɗo)… ko ngoo bayyinaango Macron yaltini ñalnde 20 seeɗto (abril) 2021, nde o nani maayde Idiris Debi Itno, hooreejo leydi Caad gila 1990. E ko ɓuri yaajde, wari mo ko gaañanɗe o heɓnoo nder nanngondiral maɓɓe e seɓɓitiiɓe FACT, ñalnde Mawbaare (talaata) 13 seeɗto 2021. Hare ndee waɗnoo ko rewo Njamena, saraaji wuro Maaw, laamorgo diiwaanKanem.\nIdiris Debi Itno ko karallo konuyaagal, polluɗo laamu Hisen Habre he hitaande 1990. Ndeen e jooni, duuɓi 30 ko kanko laamii leydi Caad. Nde o waraa ndee hawriti ko e omo luutii daawal ɗiɗmal suɓngo hooreleydiyaagal, o dañi toɓɓe 79,32%.\nÑalnde jom-konngol konu Caad, Seneraal Azem Bermandowa Aguna habri e tele Caad maayde makko o wiyi ko \" Debi ardiima konu ngam haɓde e cete seɓɓitiiɓe ummoriiɓe Libiya. O gaañii e nder mum, o sankii heen nde o artiraa haa Njamenan \". Ɓe mbiyi e nder hare ndee, ɓe mbarii e seɓɓitiiɓe ɓe fotde 300. Kono ɓe mbaranaama ko heewi kamɓe ne.\nDiiso konuure sabborngo lebbi 18\nO ubbaa ko ñalngu Mawnde (aljumaa) 23 Seeɗto to wuro maɓɓe, bannge fuɗnaange leydi ndii, feewde keerol Caad e Sudaan. Gila o ubbaaka, tawi ɓiyiiko Seneraal Mahamat Idiris Debi Itno lomtinaama mo. Oon ne ko konunke, omo yahra e duuɓi 37 tan. O ardinaa Diiso Konuure Sabborngo (\"Conseil militaire de transition\"), yantude e « senaraluuji » 15 woɗɓe. Ngoo Diiso Konuure halfinaa e ndaɓɓa ko « jeytaare ngenndi Caad, hurum keeri leydi ndii, ngootaagu ngenndi, e hormaade nanondire boowaliije ». Ɓe mbaɗti heen ɓe mbiyi « mudda cabborɗo oo ko lebbi 18 ».\nSo lajal cabborgal ngal timmii, maa suɓngooji goɗɗi njuɓɓine, gila to meeriiji haa to sarɗiyankooɓe e hoore leydaagal. Sunnotooɓe kewe Caad hono Caroline Roussy, mbiyi « Duuɓi 30 hikka hakkeeji aadee ko jaɓɓaaɗi nder leydi Caad. Duuɓi 30 lomtondiral e laamu woodaani. So ndee sunaare warngo Debi ɓennii eɗen poti woƴeede so Caadnaaɓe ina poti jaɓde konuyanke ardoo ɗum en kadi, ummiiɗo he galle gooto, hay sinno ko e sabborde ».\nKo adii ɗuum, Doosɗe Caad mbiyi ko «…so Hooreejo Leydi ronkii, lomtotoo mo ko Hooreejo Suudu Sarɗiyeeji, so oon waawaa, foti wonde ko Nanndo-Hooreejo Suudu ndu ». Wiyaa noon, nde habraa Idriis Debi Itno sankiima, Hooreejo Suudu Sarɗiyeeji wiyi ko « sellaani ». Ko ɗuum addani koninkooɓe tafde Goomu Sabbordu Koninkooɓe.\nKeɓruɗo laamu ƴiiƴam, iwrata ko ƴiiƴam\nHe yonta Hisen Habere keɓrunooɗo laamu ƴiiƴam e juuɗe Gukkini Weddey, wonnoo mawɗo konu Caad ko oo Idiris Debi Itno. Kanko e banndiiko Hasan Jamuus ɓe ndogi ɓe payi Sudaan. Nde wonnoo ɓe njeyaa ko e leñol Zakwa en. Hisen Habere noon ko e leñol Goraan. Hasan Jamuus nanngaa waraa. Idiris Debi daɗi. O tafi seɓɓitiiɓe o arti o loppiti laamu e juuɗe Hisen Habere e 1990. Gila ndeen kanko jooɗii e jappeere. Farayse addani mo ballal no feewi gila e Mitterand e Chirac haa yettii Macron (rewri Hollande e Sarkozi). Laamu makko fof ko banndiiko en Zagwa e taaniraaɓe Itno (ƴeewee alluwal les ɗoon ngal). Kala ko ɓuri faayodinde he Caad, ko neɗɗo galle maɓɓe woni ɗoon, gila to Konu e Njuɓɓudi-Laamu haa heɓi geɗe faggudu e ndeenka. Hakkunde 1991 e 2018, o riiwii Ardiiɓe-Jaagorɗe sappo-e-njeeɗiɗo. Wattan ko o mumti, ko joɗnde Gardiiɗo Jaagorɗe, o heerorii golle ɗee fof.\nWarngo Idris Debi Itno ko ko fewjanoo ?\nWarngo Idiris Debi Itno ina heewi pilaa-mbeñaa. Laamu holliti ko seɓɓitiiɓe FACT mbari mo, tawi omo haɓtoo ɗum en. Woɗɓe mbiyi ko yimɓe makko mbari mo, nduttii takki seɓɓitiiɓe FACT.\nWon tan ko jaaki yimɓe. Ko foti no Hooreejo Leydi maaya, suwaa tawo hay ɓuuɓde, tan ɓiyi mum lomtoo ɗum ɗoon e ɗoon. Ƴeewen ko jaayndiyanke Ibrahiima Haamiidu jaŋtii heen.\nWon wiyɓe kadi ko ɓiyiiko cawndiiɗo mo o nehi wari mo, ɓiyiiko Mahamat Idiriis wari oon. Ɓe ngarti ɓe ndeƴƴi. Gila ɓe ngartiraani mo Njamena, Mahamat Idriis Itno bayyinii ko kam woni Hooreejo Goomu Sabbordu Konuure (CMT). Ndeke ko ko fewjanoo gila adan.\nDebi lomtiima Debi.\nSeneral Mahamat Idris Deby Itno ɓuri anndireede ko Mahamat Kaka, o jooftinaa e dadde makko (yumma mum baaba makko)- \"kaka\" firata e Aarab Caad ko \"dadde\". Nde hare maɓɓe e FACT wuli, o woytii e \"rajo\" ko o jookaaɗo, gaañaaɗo. Baaba makko nani ɗum wiyi \"helikopteeruuji\" yoo ndiw paaboyoo mo. Ɓe ndonki. Idiris Debi felliti faaboyaade ɓiy mum. Tunltindiiɓe njooki mo kanko ne. Mahmat Kaka ari wiyi o woni ko e fijde ɗo seɓɓitiiɓe ngalaa. Ɓe ndukdi. Ko ɗoon Mahamat yaltini \"wolweer\" mum felli mo kural e hoore. Yimɓe makko taarii reenatnooɓe baaba makko, o wiyi ɓe ko kanko woni hankadi Hooreejo Goomu sabbordu ndenndaandi Caad.\nNdeke, e wiyde oo, ko Mahamat Idiriis Debi Itno wari baaba mum Idris Debi Itno. Ñalnde 11 Seeɗto nde, seɓɓitiiɓe FACT njaltinii bayyinaango \"kuuriima e diiwaan Kanem fof\". Ɓe mbiyi heen kadi ɓe ngaañii Idris Debi. Heddii ko yettoyaade Njamena. Kono ɗum fof jaayndiyankooɓe mbaawaani ɗum humpitaade ngati ɓe ndañaani yettaade wolde ndee.\nWon kadi ko raadtetee haa teeŋti to bannge wonanɓe Hisen Habere. Debbo makko biyeteeɗo Faatimeh Habere wiyi ko \"Mahamat Idris Debi Itno wonaa ɓiyi Idiriis Debi tigi-rigi. Ko o neho-neho makko\". Kono o haalaani holi baaba makko. O wiyde makko, nde ɓe mbari Idriis Debi Itno ndee, o yahdii e fotde \"seneraluuji\" sappo-e-njoyo.\nBaɗte warngo idiris debi itno to Barkaan huƴtata ?\nIdris Debi Itno jeyanoo ko e baafe udduɗe leyɗe Saahal, haɗi seɓɓitiiɓe e harbiyankooɓe e jihaadiyankooɓe yettaade. O renndi maalde ko e Farayse baaba mum G5-Sahel. Ɗum addani Faraysenaaɓe teskaade « [so Idris Debi Itno yahi]…ko daawal jilɓere e rummbeende nder leydi Caad haa raɓora heen leyɗe Saahal e golle Barkaan ».\nE wiyde maɓɓe, Idris Debi Itno ko kaaɓniiɗo kono ko nafoowo Farayse nder dawrugol mum G5-Sahel haa arti e Burkina Faso, e Mali e Niijeer. Maayde Idiris Debi Itno maa accu baɗte, teeŋti to Barkaan ngati jooɗorde maɓɓe wonnoo ko Njamena.\nSeneral Caadnaajo biyeteeɗo Idriis Mahamat Abdaramaani Dikko haalii nder VOA-Africa (rajo Amerik). O hollitii gila Idiris Debi Itno maayi, konu Caad waɗi ko senngooji ɗiɗi. Heen senngo ko konuyankooɓe ɗooftiiɓe doosɗe ndenndanndi Caad, ngoya senngo ko « yiɓɓon seeɗa » njaltukon doosɗe e laabi ngam sellinde loppito laamu. O jokki o wiyi « ndimaagu leydi Caad woni ko e juuɗe ɓesngu Caadnaaɓe ».\nKo woni yeeso daɗaani gite, mo laamorii ƴiiƴam woppirta ko ƴiiƴam.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/05\/05\/sankaare-idiriis-debi-itno-e-ba%C9%97te-mum\/","date":"2021-09-22T10:41:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057347.80\/warc\/CC-MAIN-20210922102402-20210922132402-00418.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7652634382,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7652634382247925, \"fuh_Latn_score\": 0.10543005913496017, \"fuf_Latn_score\": 0.06460582464933395, \"ffm_Latn_score\": 0.06047471985220909}","num_words":1045,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.576,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koronawiris anndinii en won gure hay so ngalaa kaŋŋe e peteroŋ, ina jogii hatanteeɓe. Kahayɗi ko wuro heedngo bannge fuɗnaange worgo Muritani, jiimngo e maayo senegaal bannge mum rewo. Ko kanngo woni laamorgo diiwaan Gorgol. Ko ngo mawngo, ɓesngo, mooftungo fodde 60 ujunere ɓiy Aadama. Doole wuro ngoo to bannge faggudu fawii ko e geɗe nay : ndema, awo, ngaynaaka e njulaagu. Kono sabu koronaa-wiris, wuro ngoo dañii caɗeele mawɗe to bannge nguura sabu taƴondiral maggo e gure keewɗe dawatnooɗe he jeere hee, haa teeŋti e addatnooɓe ligimaaji e geɗe goɗɗe guuraaɗe. Yantude heen ko taƴgol yah-ngartaa e uddugol gollorɗe keewɗe. Ɗuum jibini faaɗeende mawnde e nder diiwaan hee, haa teeŋti e wuro Kahayɗi ngoo.\nSabaabu nde faamde kaan ngonka, jibinannde wuro ngoo, ko woni e wuro hee haa e wonɓe ladde, pelliti renndinde doole mumen, e wallitde wuro ngoo. Adii e ndeen fotde ko Abdallaay Sammba Yero lollirɗo Ablaay Njaay. Kanko tan gooto o nuldii tonuuji nay maaro… Rewi e makko ko jagge wuro ngoo, gooto kala waɗii fotde mum. Caggal ɓeen, ko \"Kaedi Devolopement\". Ndeen fedde ko denndaangal ɓesngu Kayhayɗi ko aldaa e faltaade ɗemngal, hiinnde, maa leegal. Wonɓe wuro e wonɓe ladde, gooto kala dariima darnde mum. Ɓe ndenndinii ko ina tolnoo e miliyoŋaaji jeetati pawɗi, e dow yiɗnoode waɗde bitikaaji jeeyooji coggu newiingu. Caggal nde ɓe ndonki hawrude e jooɗaniiɓe laamu nguu e nder wuro hee, ɓe pelliti ko soodde maaro, nebam e suukara ɓe pecci e leeɗe 13 ɗee, tawi ko e inɗe jumaaji e jamaaji, mbele jamaa kala rokka miskineeɓe mum haanduɓe heen, seeɗa alaa ko barke woodi\". Paamen tan wuro Kahayɗi ko mawngo, ɓesngo, dañde ko ina huuɓtidina wonaa ko weeɓi. Kono kam peeje e karallaagal mbaddaama heen.\nCaggal ɗuum leegal Siñcaan Sammba Cillo, sagataaɓe mum ndenndinii fotde teemedde jeeɗiɗi ujunere. Ɓe coodi nguura ɓe mbaɗi daawe ɗiɗi, tawi kala heen daawal ko miskineeɓe ɓurɓe famɗude doole ɓee tottetee.\nLaamu nguu ne addiino liɗɗi ko adii lewru koorka nduu, kala ɓe Allah yeɗnoo keɓiino heen. Caggal laamu nguu ko Kan Haamiidu Baaba, oon ne junngo mum ariino e wuro hee.\nBeelinaaɓeƁesngu Beelinaaɓe jaɓaani heedde caggal e ndee hare, ɓesngu wuro ngoo ummaniima law hirjino feewtungo e mboros korona, ɓe ndenndini kaɓirɗe jowitiiɗe e ɗuum ngam waawde siynude gollal e nder galleeji wuro ngoo no diidorino. Ɓesngu Beelinaaɓe haaɗaani ɗoon tan, sabu faamde ɓe caɗeele nguura dookɗe ɗee. Ɓe ndenndi, ɓe kawri e renndinde kopporeeje, ngam soodde nguura e wallite ɓesngu nguu. E dow ɗuum, gila e wonɓe wuro haa heɓan ma wonɓe e laddeeje ɗii, ndenndinii fotde 8 000 000 UM (miliyoŋaaji jeetati). Ina waɗi noon wallitɓe gila e maaro, nebam haa e suukara ekn… kaalis oo soodaa maaro, nebam e suukara. Beelinaaɓe ina waɗi fotde 240 fooyre, fooyre fof waawii heɓde : saak maaro, saak suukara, bidoŋ 20.\nƊum tinndinta en tan, ko heewi e ɓesnguuji gure ɗee paamii caɗeele sahaa gonaaɗo oo. Ma a taw ko pamɗugol semmbe to bannge dañal kono ɓe etiima sukkude jolɗe mawɗe. Sabu sahaa oo ko sahaa muusɗo e alɗuɓe, alaa ko haali miskiino guurnooɗo e doole mum. Waɗde gure ɗee ne ina cebbina sagataaɓe ɓee e ɗeen golle jibinooje njurum e jokkere enɗam. On njaaraama.\nDaawuuda Sammba Ndonngo, Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/05\/14\/koronaawiris-he-kayhay%C9%97i-en-ngalaa-kanne-e-kaalis-kono-e%C9%97en-njogii-hatantee%C9%93e\/","date":"2021-10-20T03:42:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585302.56\/warc\/CC-MAIN-20211020024111-20211020054111-00619.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.450833261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.450833261013031, \"fuh_Latn_score\": 0.27616626024246216, \"ffm_Latn_score\": 0.18018639087677002, \"fuf_Latn_score\": 0.06895320862531662, \"fuq_Latn_score\": 0.020551523193717003}","num_words":525,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E hitaande 2008, njuɓɓudi laamu ngarwaniiri e nder taariik Moritani tuugiindi e demakaraasi, follaama e gardagol Seneraal Muhammed wul Abdel Ajiiju, e dow woytoraandu wonde « kisal alaa e leydi hee sabu Al Kaydaa, sabu calɗi ɓurɗi tiiɗde e leydi hee ndokkaama arani en (ɓaleeɓe) e wujjooɓe jawdi laamu ekn…. ».\nKo ɓuri maantinde tan, e ngal daawal ko laamu Siidi wul Sheex Abdallaahi ardi ko e wooteeji laaɓtuɗi, juɓɓinaaɗi e kawral, hay so tawii rokki en oon fartaŋŋe ko ko konu Moritani follunoo laamu Maawiya koo.\nE hitaande 1991, lewru marsa, goomu militeer en to Maali, e gardagol Kapiteen Aamadu Tumaani Tuure (ATT), follii laamu kolonel Muusaa Tarawore, darinooɗo e oon sahaa e leptude ɓesngu mum, alaa mo ɗacci e ndeen bonannde haa yooɓii sukaaɓe e rewɓe seppatnooɓe, ina ɗaɓɓa ndimaagu. Ko e ngaal daawal politigi to Mali, laamu militeer en holliri ngenndiyaŋkaagal mum e waawde wonde konu ndeenoowu keeri leydi mum, kono kadi so lor ɗaɓɓii, mbaawngu sompude demokaraasi, tottita siwil en . Ɗum ko wune A.T.T. wonnoo, ALFAA Umar Konaare woni laamɗo siwil gadano piilaaɗo e hitaande 1992, o laamii duuɓi sappo, o joñtii, ATT ƴami lefol ngol, fiilaa e hitaande 2002. O fotnoo rowde manndaa makko ɗiɗmo ko e lewru suwee 2012, caggal wooteeji potɗi yuɓɓineede e lewru abiriil 2012.\nIna teskini e ɗiiɗoo duuɓi ɓennuɗi (fuɗɗoode ujunaaje ɗiɗi) dillere ownoore kooninkoore lollirnde Al Kaydaa ummiinde e pusgu dillere « banndiraaɓe juulɓe » wonnoonde Alaseri e kitaale 1990, yantude e dillere winndereyaŋkoore e gardagol Ben Laaden, inan mbaɗi tuddule mum en e nder jeereende Saharaa, tuggi worgo Alaseri, ƴaaŋan maa fuɗɗaange rewo Moritani, haa yettoyii rewo Maali e Niseer. Oon diwaan noon, nde wonde wonaa ɗo nguurndam weeɓani aadee, ko ladde tuulaa heelaa, kala daraniiɓe ko dagaaki ko toon tuddini, gila e julotooɓe dorog (lappi feewde Orop), tarafikaaji sigaretuuji e marsandiisuuji goɗɗi……ekn. Ko e oon nokku noon kamɓe wiyooɓe ko ɓe fellooɓe jihaadi ɓee cuɓtii hoɗde, eɓe njana e leyɗeele cattiiɗe ɓe ɗee (Moritani, Alaseri, Mali, Niseer), eɓe ndaha tuubakooɓe ngam ɗaɓɓude heen kaalisaaji, ɓe njana e konuuli ɗeen leyɗeele, jiidaani e bonanndeeji goɗɗi. Moritani yejjitaani tawo njanguuji Qallawiya, Turiin ekn… , jiidaani e warngo tuubakooɓe Farayse to diiwaan Eeleega e dahngo Españool en e dow laawol Nuwaadiibu e nanngal sanndarma Baasikunu.\nPusgu Libi e boomaare Kaddaafi sabu murto ɓesngu mum e ballal won leyɗe kuufɗe geec Atlantiik (OTAN), teeŋti noon e Farayse, feññinii yeeso heso e nder diiwaan Saharaa e Saahel oo, ɗum woni leñol tuwaareg en, fernooɓe heen e kitaale 90 ummaade Mali feewde Libi, caggal nde ndoŋki dañde sagooji mum e nder ndiin leydi sabu yiɗde ɗum en faltaade compa laamu mum en e diwaan lollirɗo Asawaad oo. E sahaa nde ɓe ngari Libi noon, Kaddaafi naatni yoga e maɓɓe e konu mum, ina huutoroo ɓe e yoga e bonnanndeeji ɗi huccini e ɓesngu mum, walla e leyɗeele goɗɗe, waɗti ɓe no « yeene dawa en nii » (mercenaires). E nder nguuɗoo pusgu, ɓeen yoga e ɓeen tuwareg en ngartii Maali, ina ngaddori kaɓirɗe bonɗe. Faggudu Kaddaafi kala, gila ɓe ngarti noon ɓe ngummitini fiyannde maɓɓe moccunoonde e kitaale 90, yiɗde maɓɓe faltaade, ɓe keɓa heen koye maɓɓe e nder diiwaan Asawad oo. Ndeen fiyannde noon nde ɓe ummini e oo sahaa, ɓe puɗɗiima hoonaade heen sabu won gure ɗe ɓe keɓti, jiidaani e warngooji bonɗi ɗi ɓe mbari koninkooɓe Mali to gure biyeteeɗe Agelok e Tesalit. Teskini hannde e nder konu Mali ko ŋakkeende kaɓirɗe e njuɓɓudi, ardiiɓe konu nguu, hono senerooji ɗii, won ko toppitii hannde ko wonaa ɗowde konu, ɓuri wonde haajuuji mum en ko yiilaade ngalu e jiiɓaade e yoga e tarafikaaji gaddooji kaalis. Laamɗo leydi ndii, hono ATT ɓuri ardinde ko yiilaade maslahaa hakkunde mum e Tuwareg en ɓee, kadi teskaa ko hay darnde makko feewde Al Kaaydaa, wonaa darnde neɗɗo kaɓtotooɗo, amo leefi heen sabu o hollitta tan ko yiɗde jam. Ko goonga o jaɓaani wonande leydi Farayse kuutorgal ngam kaɓtagol mum Al Kaaydaa, no Abdul Ajiiju nii, kono kadi no o woppi Abdul Ajiiju ina waɗa « yaa jeyna haa » e nder leydi makko ; ɗum ɗoon noon ɓeydi ko yawaare. Ndeen darnde noon yoga e ɓesngu Mali faamaani ɗum, walla nii ina luulndii ɗum. Rewɓe soldateeɓe kollitii ɗum e nder seppooji, kañum en e sukaaɓe mum en. Ina gasa kadi tawa ɓuri wonde ngoƴa ATT ko hol no wooteeji keborɗi waɗde e abriil ɗii ɓennirta, haa o joofna manndaa makko. Ko waawi heen wonde fof, Goomuyel militeer en, e gardagol kapiteen Sonogo e jahdiiɗo mum Konaare, pellitii follude laamu ATT e dow daliilu wonde ɓe ndokkaaka kaɓirɗe ko ɓe kaɓtorii Tuwareg en. Kuudetaa goɗɗo kadi yantii e goɗɗi ɗi kaanaani, gila e Moritani, Gine Konakiri, Gine bisawo, Niiseer… ; kono maa mbiyaa ko Moritani koo, e ko Mali koo fof ɓuri jaasde, sabu heen leydi fof, militeeruuji mum en polli ko laamuuji gardunooɗi e wooteeji laaɓtuɗi, compani ɓesnguuji mum en ɗamaamuya laabi kesi ngam tabitingol demokaarasi.\nKo ina tolnoo jooni e duuɓi noogaas pawɗi, leydi Mali ina maantiniri e nder Afirik wonde yeru laaɓtuɗo ɗo demokaraasi tabiti tigi rigi, sabu lomlomtondiral e woote baɗowal, diisnondiral hakkunde gollotooɓe politigi e wellitaare jaaynde e miijo to bannge politigi, haa ko ɗum rokki ATT hurum mawɗo e nder aduna hee kala. Ko ɗum waɗi kuudetaa baɗɗo Maali oo, bonannde mum alaa ɗo haaɗi, sabu wayi tan ko no wiyde aduna oo kala, « nganndee minen militeer en, min keboraani woppude demokaraasi sompoo e nder leyɗeele Afirik, so tawii politigi ciyneteeɗo oo yahdaani e muuyaaɗe amen, tawde Alla wallii min emin njogii petelaaji, nde ɗum joli fof, min pollat laamu, hay so tawii ko tuugiingu e demokarasii ». Ko ɗum waɗnoo e Moritani, ko ɗoon ɗum fuɗɗii, waɗi Gine, hannde jofii e nder Maali. Daadis Kamara to Gine, nde wiyaa « ko waɗnu maa ko mbaɗ-ɗaa koo ? » o jaabtii ko « mate ko miin njawi-ɗon, miin kam keɓtu-mi laamu ko e juuɗe maayɗo (Laasana Konte), Abdul Ajiiju to Moritani noon folli ko laamɗo gootanaaɗo e laawol demokaraasi ». E ñallunge hannde ngee, caggal balɗe tati, goomuyel militeer ƴoogtingel to Maali, roŋkii yo yiɗde mum tabit, sabu feere mum ndee ɓeydi ko jiiɓru e wuro Bamako, kisal eggii : nguykaali, tooñaŋngeeji e nder mbeddaaji, etee, ko ɓuri heewde heen, yooɓtaa heen ko soldateeɓe. Yanti e ɗuum, keewal e gollooɓe politigi kollitii mettere mum en eko waɗi koo, kañum en e pelle aduna ɗee kala, ɗaɓɓi ko yo laamu rutto e juuɗe tippudi doosɗe leydi ndii.\nLaamu jogaaki tawo qiima e nder leyɗeele Afirik, sabu potɗo laamaade haɗee laamaade, mo fotaani laamaade wiya maa laamoo. Anndaa e militeer en, aadi mum en e Dowla, ko reende keeri leydi e kisal mum, e gaddaade goodaangal dowla oo e doosɗe ɗo o tuugii ɗoo, kono kala ko fayti e dawrugol, ɗuum ko geɗal siwil en yuɓɓuɓe e nder partiiji politigi, walla noon militeer ɓooriiɗo ina wonti siwil. Kono teskaa jooni ko militeer en e nder Afirik, sabu mum en jogaade petelaaji ko farlinɓe e men laamuuji mum en, ko wonnoo gollal maɓɓe koo, ko ɓe yeebiiɓe ɗum, etee kala nde ɓe poolaa e deengol keeri leydi, ɓe keewi ko ruttaade e laamuuji maɓɓe, ɓe polla ɗum en, Moritani e Maali ko yeruuji laaɓtuɗi e ɗuum.\nNgooɗoo fijo noon fotii haŋkati dartaade so tawii yimɓe ina njiɗi yahrude yeeso, ɓamta leyɗeele mum en, pelle adunayaŋkooje ina poti ɗum daranaade, natta wonde e haala « min njaɓaani, min mbelaaka walla min njowii on e fedde ….) haaɗa ɗoon. Ɗe poti ko ƴettande ɗum kuule ɓurɗe ɗum ñisde, mbele e ɗum wonana heddiiɓe ɓee yeru. Ko waɗi Maali koo, fotaani woppeede ɓenna, no ina foti haɗireede fof, sabu ɗum hebori, ko adii fof, ko firtude dowla Maali, rokka Al Kaydaa e murto Tuwareg en semmbe no ina carda leydi ndii, etee ɗum ko bonannde wonande leyɗeele Saahal ɗee fof (Niseer, Moritani, Caad, Burkinaa ekn….). Sabu, so wontii haŋkati ko goomuuji jogitiiɗi tawi tuugni fagguduuji mum en ko e taraafik e njeeygu dorog ngoni arditiiɓe laamuuji men, ngannden en ceertii e ɓamtaare, etee ɓesnguuli men pusii. Laamu ɗaɓɓi ko ganndal, pinal e nuunɗal. So tawii ɗum fof ardii, yantondiri e semmbe, ko ndeen dowla waawata mahaade ɗo tiiɗi. Kono yaakoraade semmbe ɓolo ina yona e laamu, nguun laamu heewi joofde ko e tooñaŋnge.\nSo tawii aduna oo fof ina goongɗini wonde tippudi dowla tuugiindi e demokaraasi waawi gaddaade jaaral yeeso e ɓamtaare e nder renndooji men, pelle winndereeje ɗee e gollotooɓe politigi leyɗeele aduna ɓee kala ina poti ñawndude oo gagga : hol no soldateeɓe cuutirta juuɗe mum men e fiyakuuji politigi, sabu ɓe ngontanii en « tuuba horde ».\nMarsa 2012\nMaamuudu Haaruuna JOOP","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/03\/24\/konuuji-men-ngontanii-en-tuuba-horde\/","date":"2022-01-19T13:41:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320301341.12\/warc\/CC-MAIN-20220119125003-20220119155003-00367.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3808815479,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":37,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38088154792785645, \"fuf_Latn_score\": 0.30617034435272217, \"ffm_Latn_score\": 0.20218907296657562, \"fuh_Latn_score\": 0.0884886085987091, \"fuq_Latn_score\": 0.02027333714067936}","num_words":1406,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.375,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jerusaalem (Al Quds) ko wuro fuɗnaange ɓadiiɗo teeŋtungo, himmungo wonande dewe tati ɗeeɗoo fof : diine yahuud, diine kerecee, diine Lislaam. Wuro ngoo ina tiiɗi e ɓerɗe palestinnaaɓe (e juulɓe fof) kam e ɓerɗe israayiilnaaɓe kadi. Dowla Israayiil waɗi laamorgo mum ko leegal hirnaange wuro ngoo gila 1949. Ɓe kiisii ko «Jerusaalem gootiɗinaaɗo » (wuro ngoo fof) woni laamorgo Israayiil nde ɓe keɓti ngo kanngo fof e hitaande 1967. Ko ndeen leyɗe winndere ndee fof ittii ɗoon ammbasadeeruuji mum ngam salaade ɗuum. E miijo winndere ndee, bannge fuɗnaange Jerusaalem ko Palestiin jeyi ɗum. Ko ɗoon Palestiin waɗi laamorgo mum e hitaande 1988, hay so tawii noon Israayiil ina jooɗii heen tawo. E miijo winndere ndee, ɓe poti ko haaldude ngam hawrude e feere.\nWertallo wuro ngoo ina tolnoo e 200km2. Fotde 865 700 fittaandu ina nguuri e maggo. Ko ngo jillungo no feewi, leƴƴi keewɗi, ceertuɗi ina nguurdi heen, diineeji keewɗi ina ngondi ɗoon. Bannge wuro ngoo, ɓooyɗo oo, ko tata taarii ɗum. Oon bannge ɓooyɗo ina waɗi leeɗe keewɗe : leegal kerecee en, leegal juulɓe, e leegal ɗo armeniyee en ɓuri heewde, e goɗngal ɗo yahuud en ɓuri heewde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/01\/al-quds-jerusaalem\/","date":"2017-03-28T21:33:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218189903.83\/warc\/CC-MAIN-20170322212949-00353-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5526368022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5526368021965027, \"fuh_Latn_score\": 0.3875580132007599, \"fuq_Latn_score\": 0.03858741372823715, \"ffm_Latn_score\": 0.01309573370963335}","num_words":182,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"po mo iwataa haa badaulaar wiy toognaa wari hoore ko toognanoo yooliima. Hay so siisee Loh wadii ko boni njoftiigu ngu fakitii .Aan Abdullaay Daawuuda JALLO noon paama leydi woonaa nih jogortee neddo so wadii ko boni foti ko holleede laawol ko allah tan woni laamdo haa bada. So allah wondiibe Ceerno o burtinii .Aan kalfinaado kisal leydi ndi a fotaani huccitde e deedo golle bonde firti ko laawol alaa kala toonaado so safran hoore mum . Neddo faggoo jawdi mum tan bonniree hono nih tawa alaa ko waawi heen in haamni . Ko kambe seernaabe be mbiy so neddo tooniima yo a yaafo dum sabu allah kadi be nduttoo ebe mbada deedo golle bonde ;LISLAAM yamiraani dum.\nBienvenue chez Mamabinta\n- 5 Commentaires\n- 423 Articles\n- 1189 Abonnés\nMon profil\nMon nom: Prenom, Nom\nSex:Homme\nDate de naissance: 03 Décembre\nPays: Sénégal\nA propos de moi:\nMes commentaires recents (5)\nRubrique:\nc normal maky c l fi c d wad\nKON NAATAANGE DINA AM CI REEWMI\nngoppee haalde e nulaade ko feewaani woto Allah halkude on.\nkawrugol subngooji di e lewru koorka maa wad cadeele e juulbe be. So laamu waawino nanondirde fudde law maa wallanno.Eeraango faade e juulbe bé ko lewru yurmeende yoo yimbe jumondir njaafondira.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/www.seneweb.com\/mamabinta","date":"2018-09-21T03:09:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156724.6\/warc\/CC-MAIN-20180921013907-20180921034307-00131.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9698727727,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.969872772693634, \"fuf_Latn_score\": 0.010173773393034935}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.962,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 7 siilo e 2017, Fedde Piindi Pinal Boosoya waɗii hiirde pinal pattamlamre e gardagol Kajjata Abdarahmaani Bah to dingiral pine buluŋŋe (Espace culturel La Case) e nder Nuwaasot. Ko adii tawo, hade nder, mbeddaaji ɗii keew haa coki, Alla e ñaaƴooɓe maantiniiɓe, ñaantiiɓe, ñaantoriiɓe gaaɓɗi, laaɓɗi, labaaɗi e nder fanniyankaagal goobu kesal, ñaaƴooɓe, ɓe keñaaki saka punndina jamaanu. Ɗo damal ɗoo, darnaa ɗoon ko fuuɗiiɓe, mooriiɓe, saccuɓe ngam jaɓɓaade e duusde bismaaɓe ɓee haa njettoyoo jooɗorɗe mumen. Hiirde ndee waɗaa ko e teddungal Bah Abdul Booɗeejo, gorko cuutinke jeyaaɗo Teccaan. Jirwini nde ko Diɗɗal Jaalal. Resndaa njuɓɓudi ndii ko Alhajji Makki Tammbaa Joop, gorko Njorol, Sammba e diiŋaale.\nHurmbiti jamma oo ko hooreejo fedde e ɗemngal Pulaar, caggal ɗum konngol ngol firaa e ɗemngal Farayse. Caggal salminaango, o adorii ko njettoor feewde e denndaangal addunooɓe ballal mumen e toŋtunooɓe fedde ndee, gila e fuɗɗoode mayre haa heɓi ɗo nde yahranta hannde Alla ɗoo, foti noon ko dañɓe arde haa ɗoon e dingiral ngal walla ko ɓe ndañaani tawtoreede hiirde ndee sabu ngantuuji aduna. O rewni heen ko golle puɗɗanooɗe golleede e caɗeele kawraaɗe wonande lowre nde ɓe njooki ko e ƴellitgol Pinal Fulɓe. O sakkitorii ko waɗde wasiyaaji feewde e fedde nde o ardii ndee e feewde renndo jooɗiingo ngoo.\nCaggal konngol hooreejo, Fedde Piindi Pinal Boosoya waɗi wejo pattamlamo, ŋarɗungo. Wejo ngoo holliri ko nguurndam Pullo gaynaako, dewɗo e ndariindi, nagge, mbeewa e mbaalu, gila e lahe gonooje e dow kaggu, baɗooje ɓiraɗam, leele, fedannde e kaaɗam, ɗo ɓe njejjitaani cawndorɗe, jaɓɓorɗe, ɓirduɗe e beɗi cañaaɗi cañraaɗi baaji kelli, coraaɗi ciidi gommbe ñendiko, ñoobuko, mbayeeri walla feelaa. Nde tawnoo ko mawɓe maɓɓe ndeennoo bonaani tawo, ɗawaani ɓe sirlu burgal kelli, ɓirdugal baddi e lalorgal eeri hakkunde wurwude, wumpude e yonkude hade kay won hedditoriiɓe haa hannde humpito ko boloŋ e sumalle kaalata.\nNde wejo ngoo yawti, Piindi Pinal Boosoya ñaantii worɓe ɗiɗo, ɓe golle mumen teskaa e nder fedde ndee, Bah Abdul Boɗeejo e Abdaahi Wul Extaari (capaato fulɓe) caggal nde tinndinoore yowitinoonde e nguurndam baaye yawti.\nSammba Jombolo Bah, bammbaaɗo Boosoya, naati dingiral. O nanngi fantaŋ, leeɓol aynaaɓe nayi haa ɓalli nguli jaw, o naati e njaru, o jarfi, o yimi: \"njaru oolel buseeje, buso e lolloŋeeje, nano e taltali, ñaamo e gaawe\" Laaɓii en e oon jamma so won yahɓe ndeke won heddiiɓe. So fantaŋ walla njaru ronkanii ɓiyi Pullo, jennol walla larbirgol ndañataa e mum geɗal. Uddi hiirde ndee ko Diɗɗal Jaalal caggal nde jabba biyeteeɗo Raasin Jah e daaɗe-gelooɗe pekaan Hammoo Joop e Ibraahiima Jeey, ɓenni.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/26\/fedde-piindi-pinal-boosoya-haalii-gollii\/","date":"2019-08-25T14:17:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027330233.1\/warc\/CC-MAIN-20190825130849-20190825152849-00442.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7686647177,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7686647176742554, \"ffm_Latn_score\": 0.14235584437847137, \"fuf_Latn_score\": 0.05918638035655022, \"fuh_Latn_score\": 0.02271859720349312}","num_words":426,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kalasnikof (Kalachnikov) ko innde fetel darjunde no feewi. Koninkooɓe ina mbiya mo kadi AK-47. Hitaande kala, miliyoŋaaji miliyoŋaaji kalasnikof ina njeeyee e aduna hee. Kanko oo fetel woni njogitaari ɓurndi saraade e winndere ndee. Winndannde no woorunoo ngam haalde tan fetel? Waɗi noon, ko pentunooɗo fetel oo, biyeteeɗo Mikhaïl Kalachnikov sankiima ñalnde altine 23 desaambar 2013, ina yahra e duuɓi 94.\nMikhaïl Kalachnikov miijinoo oo fetel ko e hitaande 1947 ; o heɓii njeenaaje keewɗe, kono o meeɗaa heɓde mbuuɗu e njeeygu oo fetel mo o fentunoo.\nO jibinaa ko 1919 e nder gurel to nokku ina Siberi (Riisi). O haɓaama e wolde adunaare ɗiɗmere. Kalasnikof oo noon waylaama e cili keewɗi, kono haa hannde o tafetee ko to Ijevsk. Kono omo heewi ñemmbeede. Rebel en e ownooɓe fof kadi ko kanko keewi huutoraade.\nHuunde mettunoonde Mikhaïl Kalachnikov, sibu o wiyi o sosrunoo oo fetel ko rokkude yimɓe njogitaari ndartordi, kono wonaa kay njogitaari njanirndi e woɗɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/01\/09\/kalasnikof-kalachnikov\/","date":"2019-09-17T19:46:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573105.1\/warc\/CC-MAIN-20190917181046-20190917203046-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5244222283,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5244222283363342, \"fuf_Latn_score\": 0.2506457567214966, \"fuh_Latn_score\": 0.11837755888700485, \"ffm_Latn_score\": 0.10002007335424423}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.443,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɓe ko laarani njamu ɗum Swis Hokki Habaru dow nyawuuji daaɓooji be no en faddirta ko'e men ha Jokke Danndal Maatootiral ɗo. Habaruuji dow kuugal ko laarani njamu ngaddaama.\nJokke Danndal Maatootiral waɗaama ha jaɓɓorle be babe kuuɗe jaɓɓooɓe man be berɗe eggitooɓe man gonɗe laamorde maɓɓe ngam on ngam eggitooɓe man. Ɗum waatan hakkiilo on dow nyawuuji daaɓaaji ngam fadda eggitooɓe be ummaatoore fu taa ɓe raaɓindira nden ɓe ndeena njamu ummaatoore.\nTaskitiiɗo Jokke Danndal Maatootiral:\nOfiswa nga Leddi dow Njamu Ummaatoore Wi'eteenga BAG\nWajiiriijo Njamu Ummaatoore\nNokkuure Hakkilinta Nyawuuji Daaɓaaji\nSchwarzenburgstrasse 157\nCH 3003 Bern\nGontiral: Hesnital: Jenwari 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/www.medic-help.ch\/ff\/impressum\/","date":"2019-12-06T06:02:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540484815.34\/warc\/CC-MAIN-20191206050236-20191206074236-00044.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.997736752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9977367520332336}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati jihawol Yobe woyla walaadu fuuna lesdi Naajeeriya hawti ɓiɓɓe jiha kan 29 ɓe ngartiraa iga lesdi Libya bee yalji maɓɓe.\nKomishinaajo kiita mo jihawol Yobe lattuɗo bo ardanɗo komitiiru ndu ngomnati jiha kan tiggi ngam hakkilanki wartiraaɓe ɓen, Alhaji Ahmed Goniri on suuɗitikaa.\nAhmed Gonori andini dow hokkitaaɓe jiha kan fuu ɗon nder wartiraaɓe lesdi Naajeeriya ɓe jippinaa haa riftorde Piirooje lesdi wonde potakol.\nO wii wartiraaɓe 29 ɓen fuu kamɓe njaari ko'e maɓɓe bee yidde maɓɓe ngam ɓe ngartiree Naajeeriya yiiki no yaake rento e jonde jam warti ton lesdi Libya.\nGoniri famtini dow wartiraaɓe ɓen fuu linyaama iga wuttudu njamu e hukuumaaji rento fuu wiɗitiɓe laɓɓini hiddeko ɓe lii'yanee yalji maɓɓe ngam tabutunki ɓe lattaki nder tuumirteeɓe goɗɗum.\nVON\/D.G","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/tag\/libiya\/","date":"2020-09-27T18:53:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401578485.67\/warc\/CC-MAIN-20200927183616-20200927213616-00038.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9987211227,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":30,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987211227416992}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko damuɗe ɗiɗi mawɗe ɗe ɗemngal janngangal haa yettii e won nokku foti Ƴaaŋde ngam yaajtinde gannde baawɗe janngoyeede e maggal fof.\nƊuum firti e mbaydi ɓurndi faamnaade fuletee walla wiɗtetee ko ko ɗemngal hiɓindaaki tawo, walla faggaaki haa laaɓti.\nNdeen, sikke alaa ɗemɗe ɗee fof ndewii e ngol ɗoo ngeriyol. Hay teskorteeɗe ko Ƴellitiiɗe ɗee e koye mumen koɗi tan ko e Fulde e wiɗtude. Alaa ko haali noon, ɗemngal pulaar, ɗemngal sukawal to bannge binndol, kono gaadanteewal to bannge goodal.\nIna moƳƳa, ko adii nde ngoɗɗinoyto-ɗen eto-ɗen hollude faayiida fulo e jahrugol nguurndam ɗemngal e leňol yeeso.\nLeƳƳi, gila ɓami winndude e janngude, kersirtaa, ngaamantaa eggude gannde gonɗe e ɗemɗe goɗɗe e artirde ɗe e ɗemɗe mumen. Ɗuum noon, tawata ko sarɗiyeeji jaɓɓogol ganndal kesal ngal keblaama haa feewi. Ɗuum woni yuɓɓinde walla firde kelmeendi yummaari ngonndi e ganndal pireteengal, fayde e ɗemngal jaɓɓotoongal ngaal ganndal. So ndiin kelmeendi tafaama walla firaama e mbaylaaji haa moƳƳii, nde puɗɗo-ɗen yaaɓande fulo ngoo.\nSo ngo waɗaama e oon sahaa ma ngo abbo no moƳƳi e loowdi ganndal ngal. Rewa heen muulngo e saakto; so tawii ko deftere, nde saree haa nder defterɗi, nde janngiree e duɗe walla e teelɗal, wonande yiɗɓe hebbitaade e heɓɓitaade faamaamuya mumen e fannu mo nde winndaa oo.\nNjiɗ-ɗen hollirde ɗoo, ko fulo e hoore mum ko ganndal tawtinoowal mbaawkaaji keewɗi, yantude kadi e daawe keewɗe ɗe foti rewde haa gollal timma tawa ina daɗi e ayibbaaji keewɗi.\nƊiin mbaawkaaji noon ko faamde tigirigi caňu e njuɓɓudi ɗemɗe ɗiɗi ɗee, finaa-tawaa leƳƳi ɗii, lelngo konngi majji maandiiɗi haa e pulareeji majji, bannge goɗɗo oo ko jogaade faamaamuya laaɓtuɗo e fannu ganndal pireteengal ngal. Kala ko ŋakki e ɗee kaɓirɗe potɗe tawtineede e firo walla fulo ina hasii ngo fuura.\nTuugaade e humpito men e oo fannu, fulo ɓurngo feewde e yuɓɓude ko fulo yejjitinoowo keɗotooɗo wonde ko heɗotoo koo ummaaki e ɗemngal koɗal, ko e ɗemngal mum tigi tawaa, wonaa ko jiggaa, firaa. Ɗum woni artirde huunde ndee, e ko mum, jeynoo.\nFiro woɗngo ngoo ko firo helmiiwo. Ngoo woni ŋottiltoongo e lelngo ɗemngal pirangal ngal. Rokkude ngal wune. Kono ɗuum nafaani ɗemngal piranaangal ngal.\nƊemɗe, e sifaa kuuɓal, gootal heen fof, ina jogii caňu mum keeriingu, ko alaa e sago ɗemngal piranteengal ngal hormee, tawa jogorɓe heɗoyaade walla janngoyde ɓee so keɓii ina ndakmitoo heen no haanirta nii.\nE ňallaangal hannde, eɗen katojini haa ko foti alaa e firde gannde gonɗe e ɗemɗe guurɗe ɗee fof. Kono ko maa mbaylaaji njuɓɓinee tawa kelmeendi yummaari ndii fof ina tafee tawo.\nTo bannge Fulo, haa jooni, nde tawnoo deftere janngirtee ko deftere banndum. So en nduttiima e daartol, eɗen mbaawi wiyde\nLeydi ɓurndi daranaade fulo ko leydi Kanadaa, sabu endi yahri Farayse e engele fof, ko ɗuum waɗi kala helmere hesere tafaande e engele, ɓe pirat nde e faraysinkoore, nde anndee, nde huwtoree e lelngo mayre e faraysinkoore. Fotde teemedde kelme ina pulee ňande kala e alla, ummaade e engeleere feewde e faraysinkoore. Firo kelmeendi ko ko doolnata ɗemngal e ganndal fof. Sabu ganndal ko ɗemngal woni wutte mo ňaaƳirta. No o yooɗiri o feewiri fof, ko noon ganndal jooɗortoo, ina faarnoree.\nE oo sahaa, ɗo ɗemngal pulaar yahrata ɗoo, engal hatojini e firde gannde. Hol ɗeen gannde ? So en kulaani mbiyen kala fannu e fannuuji gannde ina foti artireede e maggal.\nKono ittataa, alaa e sago wooda no ɗi lelniraa tuugaade e ngoƳaaji sahaa e ngoƳaaji dental gummaniingal ɗuum ngal. Fof waawaa ummaneede laawol gootol. Sabu haralleeɓe mum ngalaa, ngalu kadi faafraani noon fof, …\nWiɗto ne, ko senngo dowrowo e ganndal, engo siňta ganndal, e ngo laɓɓina kala ko mumaa, walla heddii laaɓtande soklirɓe ɗum.\nNo waawi siforaade fof, oo ɗoo fannu ina hatojinaa no feewi sabu won geɗe keewɗe toɗɗiiɗe leňol men, gila e pinal, ɗemngal, finaa-tawaa, safaruuji, daartol, faggudu ko foti wiɗteede tawa ko no ɓuri laaɓirde ngam wonana en ndaɗɗudi Ƴellitordi. Wiɗto e calsaltiri mum ina gasa kelmeendi ndii tawa endi hoɗi e kunuɗe yimɓe ɓee, kadi yoga e maɓɓe nii ina nginnitoroo fannoraade ɗum, yeru wayɓe no am.\nKono mbele innitortooɓe ndi ɓee fof ina njettii e tolno wiɗtude. Sabu wiɗtude ko tolno ɓurɗo toowde e ganndal. Naamndii ko tawtinde gannde keewɗe e fannu wiɗto mum.\nSoggude yiyannde mum wootere tan gila fuɗɗoode haa woortoode deftere mum, joƳƳina, wiya wiɗtii. Ɗuum jaɓetaake e renndooji annduɓe. Sabu ina gasa tawa lowre walla fannu mo o wiyi o wiɗtii oo, ɗuum ko ko remanoo haa ɗiggi duuɓi e kitaale ko adii nii kanko e hoore makko koɗogol makko aduna.\nNdeen noon, ko alaa e sago paamondiren wonde wiɗto naamndii ko humpito toowngo, yaajngo e gannde keewɗe naatnaattondirooje. Kadi, gaa gaa ganndal ngal, naatanoowo wiɗto ina foti jogaade tippudi wiɗto mum, hono daawe ɗe rewata gila fuɗɗoode haa woortoode. O tawna kaɓirɗe e ngalu e jokkondire potɗe taweede e moƳƳugol wiɗto ngoo.\nOo ɗoo fannu ne, enen fof, eɗen kawri e jojjugol makko, hono no fulo jojjiri nii. Tee kadi ɗi mbeeɓaani sabu ɗi naamndii ko ganndal e annduɓe liggotooɓe ɗum.\nTee ɗemngal fof jiɗnongal wuurde, darna koyɗe, wirtiima ndee ɗoo yolnde. Laawol goɗngol alaa, ko maa ɗoo rewee tan. Hol no mbaɗaten haa ndenndinen annduɓe anndanɓe ɗum haaɓe ngaluuji potɗi huuɓnireede sarɗiyeeji tabitingol ɗee golle ? Ɗum ko naamndal pattamlamiiwal, ngal gooto e men fof foti addude heen jaabawol mum.\nE tonngol, mbiyen ɓuri tiiɗde fof ko jogaade pellital firtude mone, e yiɗde wonde, hannde pelle pine pulaar fof nana ndarii laŋ yiɗde sukkude ndeen yolnde. Miɗo joortii peeje ndentinaama, eɓɓooje lelnaama, ɓooyi ɓooyi fof, maa poolgu waɗ, ngal limtoyee janngo e jam e leƳƳi tammbiiɗi gannde guurɗe, ɗemngal men daɗa e limteede e ɗemɗe meeɗnooɗe woodde e haaleede, sabu yonta garoowo oo ko yonta moɗondiral ɗemɗe muusngal fayaa. Gaa gaa laamuuji, ɓiɓɓe leňol ina poti daraade laŋ hoto ɗemngal mumen, ndaroo nguurnira ɗemngal mumen warňeende sagataaɓe mumen.\nKo ɗo Alla mballinto-ɗen to Fuɗɗoode e to Woortoode, yo O wallu en.\nAamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/fulo-e-wi%C9%97to\/","date":"2021-09-27T22:39:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00459.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6348656416,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6348656415939331, \"fuf_Latn_score\": 0.15835607051849365, \"ffm_Latn_score\": 0.14920079708099365, \"fuh_Latn_score\": 0.0523940771818161}","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.6,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haali ɗum ko ganndo biyeteeɗo Stephen Hawking : \"duuɓi 1 000 aadee heddoraa e wuurde, so wonaa taw noon en eggu payen tagofeere woɗnde !\" Ndeen noon, e wiyde makko, ine waɗɗii en jokkude wiɗtooji paatuɗi e weeyo : \"mi sikkaani so eɗen nguura ko ɓuri 1 000 hitaande goɗɗe tawi en ummaaki e tagofeere ngon-ɗen ndee\". Geɗe tati o wiyi ngoni sabaabu kaa haala : go'o ko mbayliigaaji ngonka weeyo, ɗiɗi ko nikleyeer, tati ko ƴoƴre tafaande. Kono kadi o hollitii weltaare makko e jahral yeeso winndere ndee e nder ɗii duuɓi 50 cakkitiiɗi, haa arti noon e \"ko aadee en, hono enen, enen toɓɓon tokoson tagoore, en mbaawii ɓadtaade faamde doosɗe mum\".\nWonaa ngol woni gadanol ko oo ganndo ina haala ko wayi nii. E lewru abriil ɓennundu nduu tan, o yaltiniino miijo mahngo laana mawka weeyo ngam yahde to ñukkulde koode wiyeteende Alpha de Centaure (Alfaa de Santoor), diɗɗal koode ɓurngal ɓadtaade en. O wiyiino kadi wonde Leydinaaɓe ina poti « siiñtoyde Lewru ɗoo e duuɓi 50 » sibu Leydi ɓiɗtiroyde ɗum en.\nKo ngolɗoo konngol o joofniri ndeen yeewtere: « Hoto njejjitee hooynaade koode, hoto ƴeewee koyɗe mon. Eto-ɗee faamde ko njiyaton koo, naamnito-ɗee sababuuji goodal winndere. Ngonee laaɓɓe. Nguurndam ina haawnii hoto won haaju mon, sibu neɗɗo ronkataa feere waɗde huunde no foti fof, tee siyna ɗum. Ko ɓuri himmude koo ko waasde jebbilaade ».\nKanko Stephen Hawking ko o ganndo ɓalliwal miijiwal (physique théorique), e hiisiwal. O jibinaa ko 1942 to Oxford (Angalteer). O jannginii hiisiwal to jaaɓihaaɗtirde Cambridge hakkunde 1980 e 2009. Ko o ganndo keɓtinaaɗo e winndere hee kala sabu wiɗtooji makko paatuɗi e won ɗiin fannuuji luggi ganndal weeyo e hiisa. E oo sahaa Hawkings ina wondi e rafi, ngoofɗinɗo mo. Omo anndiraa kadi won ndeen darnde, ko wayi no heedande palestiinnaaɓe e nder hare mum en e Israayiil.\nCaggal haala, mbiyen \"ko Alla tan woni ganndo, omo luɓira noon mo o welaa\". Yo o yaafo en.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/18\/duu%C9%93i-1-000-fat-aadee-heddoraa\/","date":"2021-10-18T23:29:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585215.14\/warc\/CC-MAIN-20211018221501-20211019011501-00100.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4523435235,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":35,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45234352350234985, \"fuf_Latn_score\": 0.2657913267612457, \"ffm_Latn_score\": 0.22276495397090912, \"fuh_Latn_score\": 0.057184938341379166}","num_words":312,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.357,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ho ko haɗi laamuuji leyɗe men ɗe e pelle mawɗe jogiiɗe njuɓɓudi ɓamtugol renndooji ɗi nde ɓurataa waɗde pewje haa ganndal yottodoo renndo ngo ? Sabu ngalu ngu yimɓe fof pooɗantoo ngu daňotoo ko e ndaɗɗudu pewje moƳƳo.\nSo annduɓe hatanteeɓe(dariiɓe) mbinndii defte e ɗemɗe ngenndiije ɗe, tawa won heɓɓotooɓe ɗeen defte coode mum en, naattina ɗum e renndooji ɗi, e mbaydi dokkal walla beeɓnal, ngam yimɓe keɓda defte binndaaɗe e ɗemɗe mum en.\nE oon sahaa maa yimɓe ɓe ngoow janngude defte ɗemɗe mum en, ngoowa mbaawa Ƴoogirde gannde e defte binndiiɗe e ɗemɗe mum en, kadi ɗemɗe e njanngiino mum en ɓeydoo eeltaade.\nLaamuuji leyɗe men ɗe ina poti ummanaade ngaal ummal ; kaake leydi ummiiɗe e renndo ngo laamuuji leyɗe ɗe itta e ngalu leyɗe coodira ɗum defte ɓiɗɓe renndo ngo putanii(pentani – puɗɗani) koye mum e miijooji mum en ɗi ɓulnoraaka ɗemɗe koɗe jiilotooɗe hoɗtude e leyɗe men.\nTawde kay ko wayi no laamu senegaal yahii haa ina nokka e ngalu mum ndoondiingu nguurndam leydi ndi 40% naatna ɗum e jaŋde leydi ndi.\nWaɗde kay nguun ɗoon laamu fotaani yejjitde e ronkudu soodtude defte binndeteeɗe e ɗemɗe neeneeje ɗe, waɗa ɗum dokkal renndo ngo, mbaawka ka ruttitoo e leydi ndi, ɗuu wonana leydi remaa ɗoo soňaa ɗoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jande-pulaar\/","date":"2022-10-01T07:45:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8550779223,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8550779223442078, \"ffm_Latn_score\": 0.09505606442689896, \"fuh_Latn_score\": 0.03645382449030876}","num_words":207,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.871,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu jahaale, Mr Mua'zu Sambo jabrude rento kanndude hoosaama haa laawol laanawal Lesdi ngal yaata Abuja –Kaduna.\nMinistaajo on suuditi haalakan wakkati O wurtino foonde tabitin ki laanawal ngal heban fudditaaki kuude no haandi.\nO wi \"fakat min taski sanne laanawal ngal waawan fuddita kuude dow barawal Abuja yaaki Kaduna.\n\"min hebi burna nder ko min mari haaje lutti gebe sappo nder 100 kanjumma heboto tippungle do dooko ngal fuddita kuude.\"\nMr Sambo besdika bee wiiki \"nder jabrude kanndude ko min hoosi dowko laarani laanaaje Lesdi ni woodi no hokkirta dereeji nastuki,shaanu Rento,nonma a hebata derewol dungayeere nastuki seeto ado mari lamba waya enanta dereeji seedsrsmku bii Lesdi NIN.\n\"And if you are a foreigner you also have a means of identification you can use which is produced by the National Identity management Commission.\n\"to na'a Bii Lesdi bo a laatan ado mari Dereeji dungayeere.\n\"jabrude kanndude hoosaama ngam tabitinki neddaaku ummaatoore 'e Jawle mabbe rentaama bawti laanawal ngal fudditi golle.\nTo on woytay ngas'e jeetati 28 Lewru March be darni no jahaale Laanawal ngal yaaki Abuja iga Kaduna ngam sanadu kippe turtube haa Datal ngal.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/28\/kaduna-abuja-laanawal-lesdi-fuuditan-kuude-tioppungle-do\/","date":"2023-02-07T09:03:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00542.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9957610369,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9957610368728638}","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗee binndanɗe maa mballe faamde Firefox e nder kaɓirgol maa Android, ngam heɓde pamminorɗe aafgol, yah to Aawtagol e aafgol Firefox mo cinndel.\n- ASA Firefox Android\n- Fuuɗo huutoraade Firefox mo Cinndel\n- Tinndinooje Firefox mo Android\nDaartorde wanngorde Firefox mo cinndel. e taable peɗeeli 7 nana sifaa e natal gonngal les ɗoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/support.mozilla.org\/ff\/kb\/fuuo-huutoraade-firefox-mo-android?mobile=1","date":"2014-03-10T10:09:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394010742343\/warc\/CC-MAIN-20140305091222-00026-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8780840039,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8780840039253235, \"fuh_Latn_score\": 0.10592487454414368, \"fuq_Latn_score\": 0.013854519464075565}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.93,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nGo'o ekkolaaji laamu wuro New York ina \"njuula taaske\" ! Ɗumɗoo, eɗen mbaawi wiyde kadi ko Amerik tan waawi fuɗɗude ɗum e leyɗe hirnaange. Tee haaɗaani ɗoo tan, sibu, tuggi 2016 hay juulde koorka ko ko waɗtata hurjeede toon. Juulɓe wuro ngoo ndañii hankadi no njuuldi, njuulda e sukaaɓe mum en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2017-01-24T19:20:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00384-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9816930294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9816930294036865}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.944,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yonaaɓe gure jeyaaɗe e komin Wul Birom Oolo oolooga e Daarel Barka e Ajuweer ndiinnii ñalnde alkamiisa 22 ut 2013 damal biro perfee Ɓoggee ngam salaade dokkal 31 000 ha ngal laamu rokki soyitee Sawuudnaajo gooto biyeteeɗo Al Rajihi. Ɓe mbeeɗi cukko waali oo bayyinaango ɗo ɓe mbiyata dokkal ngal joopii ko « ko nokkuuji mawɗi ndema e durngo, tee alaa ko jogori so wonaa ɓeydude baasal e heege e yimɓe wuurɓe e nokku hee».\nE wiyde Muhammed Saalem wul Naaji « ngal ɗoo dokkal so laatiima, firti ko ndema e ngaynaaka maayii e nder komin wul Birom e Daarel Barka (Barakna) e Ajuweer (Tararsa). » O wiyi « ko ɗum addannoo min jokkondirde e kalifu geɗe nder leydi e hooreejo senaa e hooreejo asaambele, e Goomu ngenndiiwu jojjanɗe aadee e Fonadh ngam ɗaɓɓude niilnugol dokkal ngal, sibu maggal naworde gese ndema e nokkuuji ngaynaaka e cehe gure ɗee (Mgerinaat, Biir el Woes e Felluuja) kam e foorasuuji 3 e boyli 6 ». Ɓe mballitorii kuulal 8 Doosɗe ngaynaaka biyngal «Ngaluuji durngo ko denndaaɗi, ko hakke to bannge fiɓnde». Cukko haakem oo noon wiyi wonde «ndee eɓɓaande dokkal waɗanaama jeeyngal gila 5 suwee wonande lajal balɗe 60, mbele kala neɗɗo walla dental jogingal hujja e nokku hee ina ara hujjikinaade, kono ɓe ngaddaani dokimaaji kollitooji ko kamɓe njeyi nokku oo».\nNdee yiɗde laamu nguu ɓolde waali-wuro en nokkuuji mum noon wonaa hannde fuɗɗii. Eɗen ciftora laawgu Daarelnaaɓe e Ɓoggeenaaɓe nde rewo nokkuuji mum en wiyanoo ina rokkee Sawuudnaaɓe kadi. Sibu eɗen nganndi daande maayo ngoo fof wuuri ko e ngaynaaka e ndema. Leyɗe ɗee, wonde ɗum en waalo e jeeri fof ko gootum : waalo ngoo fof ina jogii joomum en, ko leydi ndema. Jeeri ndii ne, ko noon, sibu ko heen jawdi maɓɓe durata. Heddii ko laamu nguu faama, wonde hay so tawii ko ngu yiɗi waɗde koo ko nafoore yimɓe ɓee, alaa e sago ngu diisnondira e maɓɓe tawo, ngu faamnina ɓe ko yehetee, haa ɓe paama, kamɓe e koye maɓɓe ɓe njooɗodoo e yiɗɓe gollaade leyɗe ɗee, ɓe kaalda, ɓe paamondira, mbele ɓe mbaawa hisnude nafooje maɓɓe. Ko wonaa e kaaldigal fof alaa battane. Wiyde ina huutoroo doole laamu walla fuuntiiji, alaa heen fof ko wattinta. Laamu foti ko daranaade nafooje yimɓe mum, wonaa dartoraade yeeyde jeyi mum e ɗeɗɗude ɗum.\nTesko : Nokku oo woni ko dow keerol Tararsa e Barakna, hedde kilooji 4 rewo laawol hakkunde Rooso e Ɓoggee.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/10\/08\/wul-birom-oolo-oolooga-diinno-ngam-salaade-dokkugol-31-000-ha\/","date":"2019-07-22T05:35:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195527531.84\/warc\/CC-MAIN-20190722051628-20190722073628-00003.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5767405033,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5767405033111572, \"ffm_Latn_score\": 0.19242088496685028, \"fuf_Latn_score\": 0.18167054653167725, \"fuh_Latn_score\": 0.042278505861759186}","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Catal Fedde Ɓamtaare e Pulaar e Muritani jiitiima eɓɓaande golle yowitiinde e ganndingol e daranagol hakkeeji yimɓe to ñaawirɗe, ɓurnde anndireede \"Eɓɓaande Dowla Nuunɗal\". Kewu nguu yuɓɓinaa ko to Nuwaadibu ñalnde 2 noowammburu 2017.\nFaandaare eɓɓaande ndee ko wallitde wallitde Nuwaadibunaaɓe haa mbaawa faamde, kadi ngannda hakkeeji mum en e baɗɗiiɗe e mum en e jojjanɗi mumen, mbaawa daranaade ɗum en e dow nuunɗal e humpitaade ko poti gollude e no poti gollirde denndaangal fiyakuuji mumen fayde to ñaawirɗe, e to juɓɓule laamu kala, e kala geɗe renndo baɗɗe jiiɓooje naamniiɗe ballal ngam reftinde ɗum laawol nuunɗal e goonganteewol.\nKo Dental Orop (Union Europenne), e rewrude e catal mum biyeteengal Dowla Nuunɗal (Etat de Droit), rokki ngalu Eɓɓoore ndee. Ngalu mayre tolnii ko e miliyoŋaaji sappo ugiyya.\nEɓɓoore ndee huufi ko leeɗe jeenay e nder Nuwaadibu, ko e nder ɗee ɗoo leeɗe jeenay mbaɗetee : Awoyna, Sharmel Sheekh, Karaa Ekhayre, Fummul Baas, Mutafijjiraat, Hayyi Madrid, Sedeygaat, Saale Yaabisa, e leegal tarhiil. kono firttaani ko hoɗɓe e ɗeen leeɗe tan golle eɓɓoore nde toɗɗii, ɗe toɗɗɗii ko kala koɗɗo e nder wuro Nuwaadibu, e kala leegal ɗo o hoɗi. Ko ɗee ɗoo leeɗe jeenay (9) woni ɗe Eɓɓoore nde toɗɗii e mbaydi keertiindi, kono Eɓɓore ndee ko Nuwaadibunaajo kala jogiiɗo caɗeele potɗe yettaade to ñaawirɗe ende toɗɗii ɗum.\nEɓɓoore ndee hurmbitaama ñalnde 02 Nowammburu 2017, saanga waktuuji 11 pawɗi hojomaaji 30, e tawtoreede yimɓe heewɓe sanne, ina e ɓeen Koohowo mawɗo e diine, Ceernal Seerenɓe, ganndo ceniiɗo jumtuɗo ganndal, mo ɓurnaaki balloowo leñol kaaraysire, mo innde mum woni sifaa, hono Ceerno Muhamadel Kaamiilu Baro, ko kanko udditiri golle ɗee deftere Alla toownde ndee, jaŋde Ɓuraana e daande makko welnde ndee. Ina heen Hooreejo Yiilirde Ngenndi Fedde Ɓamtaare Pulaar hono Musidɗo Aamadu Umaar Jah, wondude e Kalfinaaɗo Eɓɓooji Fedde Ɓamtaare pulaar, hono Musidɗo Maalik Saar, e hoohooɓe ardiiɓe renndo siwil e Nuwaadibu, e ardiiɓe pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje ɗoo e Nuwaadibu : FONAD, KOMEDUK, APLS e ardiiɓe galle siwil mo Nuwaadibu, e pelle goɗɗe nootiiɗe, e hoohooɓe wuro Nuwaadibu.\nKo jiiloowo huufo eɓɓoore nde hono musidɗo Abdul Ajiiju Bah ƴetti konngol ngam yettude yimɓe ɓee e hurmbitde eɓɓoore ndee, caggal jaŋde Ɓur'aana, Caggal konngol jiiloowo o ko Musidɗo hooreejo Fedde Ɓamtaare pulaar ƴetti konngol ngam faccirde faayida eɓɓoore ndee e sifaade hol no eɓɓore dañiraa e hol ko faanditaa e njeñtudi mayre, hoohooɓe woɗɓe heewɓe ƴettii heen konngi, ngam hollude nafoore mayre e kadi yettude Fedde Ɓamtaare Pulaar, wonɓe sabaabu kewu oo ɗoo, e sabu darnde mumen haa ndee eɓɓoore dañaa.\nCaggal nde njaram saraa e yimɓe ɓee, ko Muhamedel Kaamiilu Baro waɗi duwaawu keeriiɗo, ngam jumtugol eɓɓoore ndee e joofgol golle mayre e dow jam e kisal, e jahrugol yeeso denndaangal golle naftooje renndo. Golle ɗee njoofi ko waktu w13 e h15, e dow weltaare yimɓe tawtoraaɓe ɓee kala.\nAadama Alasan Caam To Nuwaadibu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/18\/catal-f%C9%93pm-nuwaadibu-e%C9%93%C9%93aande-dowla-nuun%C9%97al\/","date":"2019-10-14T18:38:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986654086.1\/warc\/CC-MAIN-20191014173924-20191014201424-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6232753992,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6232753992080688, \"ffm_Latn_score\": 0.2577531039714813, \"fuf_Latn_score\": 0.08409764617681503, \"fuh_Latn_score\": 0.02631286159157753}","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.551,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duuɓi jeegom caggal sankaare mawɗo men, ceerno men Yero Dooro Mammadu Paate Jaari, ngenndiyanke mo ɓernde mum waɗaani sereendu, harbiyanke kuɓɓuɗo, diiniyanke ceniiɗo, aadiyanke dowrowo, en njilloyiima Lummbol Sammba Abdul to diiwaan Ferlo Senegaal e cakkital Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani. Fayndaare men ko waɗde fotde hakkunde guurɗo coftuɗo mo nehaande gonɗi mum ronki ɓeeɓde faade e birniiɗo mo maayaani walla jahɗo mo yahdaani e hakke leñol. Fayndaare men ko yoɓde ñamaande so juuroyaade lelnde (qabri) Yero Dooro jallo. Mammadu Sammba Joop lollirɗo Murtuɗo wiyi leñol wonataa haaside kono neɗɗo ena wona haaside gubboowo neema. Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani e ardorde mum ena ngoongɗini Yero Dooro Jallo e darnde mum. Tabital Pulaagu e denndaangal pelle pine dillooje hannde e nder leydi Muritani, ngenndiyankooɓe teelɗuɓe haa e yimɓe jaambureeɓe, yahooɓe haajuuji mum en kumpaaka ko wonnoo darnde ooɗoo gorko biyeteeɗo Yero Dooro Mammadu Paate Jaari. Fulɓe ena mbiyatnoo wonde aññeere yoɓataa diminna kono ena laaɓi en, hannde, wonde aññeere, hay so yoɓataa diminna, ena hebla yoɓoyooɓe diminna janngo. Gaññeeje wayɓe no Yero Dooro Jallo, Tabsiiru Jiggo, Teen Yuusuf Gey, Doktoor Umaar Bah, Doktoor Umaar Kan, Aamadu Maalik Gay, Mammadu Sammba Joop, Alhajji Tijjaani Aan, Mustafa Booli Kan e Umaar Bah Mboyna ko gaññeeje keblooje ngenndiyankooɓe rontooɓe janngo araaraay wolde ngenndi.\nNjillu men e Lummbol Sammba Abdul waɗi ko ñalnde 8 juko (ut) 2012. E ballondiral e Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani, musiɗɗo Mammadu Alasan Bah gardiiɗo ARP\/TP Senegaal e musiɗɓe wuurdaaɓe, renndaaɓe nguurndam wayɓe no Abuu Saydu Aamadu Jallo mo Fonndu, Isaaga Jallo, gorko Seyyeen-Wuro-Moolo, Ceerno Alasan Kaalidu Bah mo Taagu Talla, Saalif Jah mo Luggere-Pooli-Boɗeeji e Jaalo Sammba Sek mo Waali Jantaŋ, njillu men e Lummbol dañii ruttorde mawnde to bannge teskuya nde ɓooygol jaamaanu waawaa momtude. Eɗen njetta ɓe, eɗen njaara ɓe. Ko kamɓe cemmbini en e kala fannu haa njillu nguu dañi laataade. Yo Geno yoɓ ɓe moƴƴere.\nKo ñalnde 7 juko, nde mbayni-ɗen Jiinge… , en ndewii Ngijilon, Wuro Soogi kono mbaaltoy-ɗen wuro men Cempeŋ to diiwaan Damga Senegaal… ngartu-ɗen e Wuro Soogi, kirndan-ɗen gaaraas. (…) E kaawisi Alla, senegaalnaaɓe ena njalatnoo muritaninaaɓe to bannge jolngo otooji kono e ooɗoo gaaraas Ferlo, en njiyii ɗoon ko fooli Amar e gelooɗi mum. Toyotaa mo njahno-ɗen oo, jolni ko yimɓe 27 ko jiidaa e wonɓe to hoore too. Woodi tan ko nanngitaade walla teɓɓitaade. Njaltu-ɗen gaaraas, njaltid-ɗen e mollol cuurki e punndi e sekkaango masiŋ nayeejo, tampuɗo nattitɗo waawde. Naat-ɗen e saŋre kojole, caŋe e gelooɗe, leydi eere, badde, ɓowde, dara-ɓowde e boɓore. Eɗen ndaara bane, diiŋaale e commbe, sahaa fof mbamuuji jaawle e gerle pelta, doobe e kakurleeje putta. So oto dartiima, o ndaarii leydi, aɗa yiya heen cawaaje lelli e koyɗe jeelli kese pul, ɗe maaytaani. Laaɓii won ko heddii hannde e Ferlo ko heddaaki e nokkuuji keddiiɗi ɗii.\nCaggal nde njaltu-ɗen e Soogi e dinndeeje, Ñaaruwal e kelewaaje, mbirti-ɗen Siñcaan Ɓoggel, Dañcaaɗi, Dennduɗi e Pattuki, ngardoy-ɗen Lammbaango ko dow. Ngoon wuro, Yero Dooro jannginiino ɗoon quraana.\nNaange ena daay-daayna, punndi jawdi njofoori ena iirtondira e kaɗooje naange mutoowe, eɗen naata e Lummbol Sammba Abdul, wuro Sihsihɓe. Demmba Dooro e ɓesngu mum njaɓɓii en, calmini en salminaango teddungo, mbismii en bismaango fayngo, teddini en. Demmba Dooro ko mawni mum Yero Dooro. Ko kamɓe ndewondiri. En njiyondiriino e makko e maayde Yero Dooro ndee to Ndakaaru. Oon sahaa o ummorinoo ko leydi Farayse.\nCiftinen wonde Yero Dooro (…) ruttitinoo e joom mum ko ñalnde dewo 5 lewru mbooy hitaande 2006. Ñalnde heen, ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani noddi batu yoga e pelle pine gonnooɗe e Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani haa e yimɓe teelɗuɓe, teskinɓe, teskoraaɓe to bannge giɗli mumen e leñol ngam eɓɓude laawol genayse feewde Ndakaaru.\nEn ngartii e Lummbol\nKo ñalnde 8 ngarno-ɗen. Oon sahaa hawrunoo ko e kumtaaje sabu ko e koorka wonanoo. Weeti ñalli 9, Demmba Dooro nawi en to genaale Lummbol. Genaale ɗee ngoniri ko bannge worgo wuro ngoo. Eɗe ndeestii wuro ngoo seeɗa. Ɗe ngoni ko e daande caanngol mawngol, gawde mawɗe, koyle maamaaje e ndiyam keewɗam. Janaale galle oo ngondi ɗo gootel. En tawii ɗoon janaale 4:\n– yanaande Dooro Kurɓoowo, baaba mum Yero Dooro\n– yanaande Sammba Dooro, mawni mum Yero Dooro\n– Yanaande Paate Dooro, miñi mum Yero Dooro\n– E yanaande Yero Dooro, mo ngar-ɗen juuraade oo.\nNjooɗi-ɗen, cati-ɗen janaale ɗee, duwaaw sakkitaa, neldu-ɗen ɓe duwaaw, kamɓe e denndaangal maayɓe juulɓe. Caggal nde ngummiti-ɗen to baamuule, Demmba Dooro naatni en ko e nder galleeji hoɗdiiɓe ngam juuraade. Ɗo naat-ɗen fof, o waɗa ganndondiral hakkunde men e ɓeen, o haalana ɓe kadi ko woni sabaabu njillu men e Lummbol. O anndini en kadi wonde ko hoɗi ɗoon koo fof ko enɗam kadi ɓe njeyaa kamɓe ko to wiyetee Teekengel. E wiyde makko, kanko Demmba Dooro, ko Paate Jaari, baaba mum Mammadu Paate Jaari, taani mum Dooro Mammadu Paate Jaari sosi wuro Teekengel ngoo. Addi ɓe ɗoon e Lummbol Sammba Abdul ko ɓadtitaade mbalka yaraano jawdi.\nNde naattu-ɗen galle, o noddi ɓesngu nguu fof, o hollondiri en e mum, o rokki en gooto fof innde mum e yettoode, o wasiyii ko tiiɗi to bannge jokkondiral e jokkugol darnde Yero Dooro. O yetti ngenndiyankooɓe Senegaal e Muritani, caggal nde o rutti duwaaw feewde e muritaninaaɓe. O anndini kadi ɓesngu makko njooɗiingu nguu wonde ooɗoo garɗo e maɓɓe hannde( garɗo oo ko enen o joofotoo) araani tan e innde Muritani, araani tan e innde Senegaal, kono lomtii ko koyɗe e ɗemngal denndaangal ngenndiyanke ɗo waawi wonde e nder winndere ndee….\nO haalani en daartol diiwaan oo. O holli en wonde so tawii yaajeende ena woodnoo, en njilloytono nokkuuji keewɗi ko wayi no Raneeru, Madiina Aamadu Sammba Poolel(wuro Aamadu Sammba Poolel), Ɓowde Ndayaar, ɗo Aamadu sammba Poolel waɗdunoo e Fari Saabu, Teekengel, ɗo ɓe ndawi ɗoo, Gase Dooro wuro Meselal Leñol lollirɗo Sammba Bookar Bah e wuro Lammbaango. So yaajeende ena woodnoo, o hollatno en dingire ɗo golwole dowluɗe mbaɗnoo haa e nokkuuji ɗo jaambareeɓe mawɓe lelii. Ferlo ko diiwaan galɗuɗo to bannge daartol e coñce, nde tawnoo ko heewi waɗii ɗoon kono kadi galle Yero en oo ne ko kaawniiɗo saɗne. Kala fannu mo ndaardu-ɗaa mo, cikkataa ko toon tan o yahri. Omo mari ganndal jaajngal to bannge gannde donaaɗe hanki fulɓe. En tawaani ɗoon safrotooɓe kono safrotooɓe tawii en ɗoon. Galle oo ena safra daawɗe, henndu, soynabu, danewel, caɗeele leeso, ekn…\nHiiri, Aamadu Demmba Dooro tintini rajo Raneeru garal men e nder diiwaan hee. Rajo ngoo bismii en, udditani en yeewtere nde 45 hojom. E nder yeewtere ndee, en kaalii heen golle Yero Dooro, ñaam-golluuje tiiɗɗe ɗe o waɗani muritaninaaɓe, cakkitori-ɗen ko waɗde eeraango feewde e ɓesngu diiwaan oo nde waɗta mo ñalawma walla ñalɗi teskinɗi tawa kewu nguu renndinta ko Senegaal e Muritani fof. Weeti, mbayni-ɗen Demmba Dooro e ɓesngu mum, paytu-ɗen Muritani.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/11\/21\/njillu-lummbol-sammba-abdul\/","date":"2021-05-12T05:24:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991252.15\/warc\/CC-MAIN-20210512035557-20210512065557-00332.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4055212438,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4055212438106537, \"ffm_Latn_score\": 0.3908941149711609, \"fuf_Latn_score\": 0.13277731835842133, \"fuh_Latn_score\": 0.04068201780319214, \"fuq_Latn_score\": 0.02468428760766983}","num_words":1110,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.562,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde ko Basiiru Abdulaaye Sall ñaawiyankeejo, gimɗoowo\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men mawɗo RFI Fulfulde hannde ko Basiiru Abdoulaay Sall. Ganndal na yahri e bannge sariya. Omo janngina ɗum e duɗal ngonngal Kedougou diwan ngonɗo worgo Senegal. O winndi yimre na wi'e ndaarorgal \"Miroir\" e ɗemngal faransiire. O aran ɗoo, o haalana en golle makko e ko o faandii e ndee yimre makko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-maw%C9%97o\/20210730-ko%C9%97o-maw%C9%97o-rfi-fulfulde-ko-basiiru-abdulaaye-sall-%C3%B1aawiyankeejo-gim%C9%97oowo","date":"2021-09-24T14:52:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057558.23\/warc\/CC-MAIN-20210924140738-20210924170738-00180.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7554255724,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7554255723953247, \"ffm_Latn_score\": 0.11655817925930023, \"fuf_Latn_score\": 0.10439746826887131, \"fuh_Latn_score\": 0.01593385823071003}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.367,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu faddo Lesdi Naajeeriya Major General Bashir Magashi (rtd) hawtani hawti bee Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wakkati lamar numtuki goro'en Sooja'en sooyube yonki mabbe jee hitaande 2023.\nLamarkan do wade nder hitaande fu musamman ngan numtuki Goro'en ben jagganiibe Lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo on yaadi bee duudbe mabbaniibe mo baawo ngam numtuki goro'en ben nder mabbe woodi Ministaajo mo FCT, Mohammed Musa Bello.\nKadima woodi Ballo ardiido Lesdi Naajeeriya Yemi Osibanjo, hooreejo wakiili'en majaliisaabe ndotti'en, Senetor Dr Ahmad Lawan, Tumbal wakiili'en majaliisaabe,Femi Gbajabiamila hawtaade bee Luttube teddube nder ngomnati Naajeeriya.\nTippunle nder jawaabu bawti timminki ngillakan, General Magashi, wi lamar banani'I do do numta Goro'en nden do sattina terde sooja'en yedbe bo.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/16\/soojaen-kastaabe-sooyube-yonki-mabbe-numtaama-haa-naajeeriya\/","date":"2023-02-03T22:56:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00543.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9975738525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975738525390625}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Makki Sal jaltuɗo oo jooɗdiima alkamiis hannde 28-3-2024 e hooreejo leydi Senegaal keso cuɓaaɗo gila e daawal gadanal suɓngooji hooreleydaagal juɓɓinaaɗi ñande 24 mbooy 2024.\nNder ndeen joɗnde, ɓe njeewtidii e alhaali leydi maɓɓe, ɓe luggiɗiniima e doosiyeeji keewɗi. Ko noon ne kadi, ɓe njeewtidii dokkirgol hooreejo keso oo laamu nguu.\nJoɗnde ndee waɗi ko to galle laamorgo ngoo. Ɗofti Hooreejo Basiiru Jomaay Fay, ko Usmaan Soŋkoo, toɗɗinooɗo Jomaay yo won kanndidaa mum.\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2024\/03\/28\/hooreejo-makki-sal-yiyondirii-e-basiiru-jomaay-fay-hooreejo-keso-senegaal\/","date":"2024-04-21T05:10:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817729.0\/warc\/CC-MAIN-20240421040323-20240421070323-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4720024168,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47200241684913635, \"fuf_Latn_score\": 0.16131968796253204, \"ffm_Latn_score\": 0.15555091202259064, \"fuh_Latn_score\": 0.1237092912197113, \"fuq_Latn_score\": 0.08273400366306305}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.352,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/14 E nder jaayndeeji Ndakaaru e aset oo, haala sippiro liɓii haala politik e geɗe renndo. Sippiro hakkunde Yahya Joob lollirɗo Yekini e Balla Gay 2 ɓurii artude e jaayndeeji ɗii. Sippiro ngoo wonaa tan mbiruuji ɗii, kono yuɓɓinooɓe ɓee e koye mumen ko ƴukkiiɓe. Ndeen Wade Luc Nucolai juɓɓinoowo lammbaaji foolii hono mum Gaston Mbennge nde fiɓondirii kommbaa ɓurɗo mawnude e hitaande ndee. So tawii mbiruuji ɗii ngoni ko e guurte ndunngu, yuɓɓinooɓe ɓee kañum en ko jooni nganndata so naggel mum ɓesnii.. Hay so tawii njoɓdi ndii koko suuɗaa tawo, Sunu lamb e yoga e jaayndeeji nani njeddondira e ko ɓe potata yoɓeede ; 150 miliyoŋ wonande Yekini, 120 miliyoŋ wonande Balla Gay 2, yo wonan le populaire. Sunu lamb wayi no jedditiiɗo ni nde habri ko 200 miliyoŋ Yekini heɓata, Balla Gay 2 heɓa 175 miliyoŋ. L'As kañum ɓuri teeyde nde wiyi alaa mbir keɓoowo ko ŋakki 100 miliyoŋ.\nE kala ko waawi wonde njoɓdi ndii, yeeɓooɓe ɓee kam ina mbaawi dañde ko ñammini gite mumen e wiyde Le Quotidien. Walfadjri sooynii sippiro ngoo ko hade lewru samwiyee wonande ngoon sippiro ngo Luc Nucolai heɓti e Gaston Mbennge jiɗnooɗo ɗum yuɓɓinde.\nWalfadjri ruttanii haala Muktaar Gey mo Jamra haalnoo to Tuubaa, so tuumde serindiiɓe ɓee waɗdude junngo e debbati-gorkati en. E oon fannu, Walfadjri hollitii kanko Muktaar Gey o teelii nde fof en ɗuurnii mo. Wondiiɓe makko to bannge politik, gollodiiɓe makko e geɗe renndo, fof en ngoppodii mo e haala mbonka ka o haalnoo. Woɗɓe woppidaaɓe e koye mumen, ko waalooɓe e mbeddaaji ɓe nguurdaani e koreeji. E ko walfadjri haali, koorka kaa fof e muusde ɓuri muusde koe ɓeen wuurɓe e mbeddaaji Ndakaaru.\nSud Quotidien habri lannda idriisa Sek ina soklii miliyoŋ debbo e suɓngooji garooji ngam ɓennude. Ngaal donngal ko rewɓe wonɓe e lannda makko ndoondii ɗum.\nLe Quotidien ruttanii pottital ngal Abdullaay Wade waɗdi e ardiiɓe caaktirɗe kabaruuji. E ko jaaynde ndee haali, Wade rokkii ardiiɓe galleeji jaayndeeji ɗii suukara koorka, sabu hoybinande ɓe njoɓdi pawe e lempooji teddirnooɗi ɓe.\nLe soleil yuman jaayndeeji wiyi ko Wade yowii pawe e lempoo pawateeɗo e galleeji muulngo jaayndeeji Senegaal. Ko ɗuum waɗi e nder jaaynde ndee Majammbal Jaañ gardiiɗo fedde muulooɓe jaayɗe ɓee hollitde kala gullitaali ɗi ɓe nawnoo to Hooreejo leydi Senegaal nanondiraama. Ko ɗuum sud wiyata Abdullaay Wade tottitii coktirɗe ardiiɓe caaktirɗe ɓee. Kono Abdullaay Wade e ngaal pottital tagii galle walfadjri, so tuumde ɗum e daraade umminde fitina.\nBinndol Mammadu Sammba Kah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=855:jaayndeeji-senegaal-aset-13-ut-2011-hakkunde-lammba-e-dawrugol&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-19T00:16:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382989\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00069-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6658262014,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6658262014389038, \"ffm_Latn_score\": 0.2610797882080078, \"fuh_Latn_score\": 0.04130518063902855, \"fuf_Latn_score\": 0.02700400911271572}","num_words":442,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.517,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nÑalnde aset (hoore-biir), 8 lewru marse (mbooy), hitaande 2014 waɗti duuɓi ɗiɗi ko ɓiy yumma men, giɗo men, jahdiiɗo men Umaar Mboyna Bah seerndanoo e men tawi ena ɗaldi en kesniiɗo Takko Abuu Takko Sih mo seeraani tawo e sunaare e alyatiimu gorko ena wiyee Abuu Umaar Mboyna Bah.\nSiyaara Barooɓe Jakel. Ñalnde 15 lewru siilo hitaande 2014, ɓesngu Barooɓe Jakel Sahre Hammee Yero waɗii siyaara pattamlamo e nder wuro mum en. Waɗanaa siyaara oo ko Ceerno Muktaar Sammba lollirɗo Ceerno Yero Kudeeje.\nSikkanoo ko kaa haala hankati ko ngoppaaka, laamu nguu haaytii teettude leyɗe daande maayo mawngo ina totta ɗum jananinkooɓe. Ndeke yimɓe tinaani maataani, haa wiyaa wonde lefol leyɗe, tuggi Tararsa haa Daarel Barka haa rewo Ɓoggee, laamu ko ko rokki ɗum jom jawɗeele en, jeyaaɓe to Sawuud, yo ngar ndema heen gemhe, e innde sosiyatee biyeteeɗo Raji.\nCumu kaawniingu, ngu iwdi kumpundi, ena owni beelol Wuro Juude Jaabi e nder falnde Podoor, diiwaan See Liiw (Saint Louis) to bannge rewo leydi Senegaal, tuggude e ñalnde altine 3 colte 2014. Jaayya oo fuɗɗii ko ñalawma altine. Ñalnde heen ko galleeji joy (galleeji 5) cumi. Nde galle gadiiɗo oo huɓɓi, yimɓe cikkatnoo woni sabaabu mum ko ŋakkere teylaare to bannge wonooɓe e kaatane ndefu walla urooɓe cuuɗi mum en.\nIlam Nuwaasoot ina foti jeertaneede : Waɗi ngoo jeertinaango ko Ibraahiima Caw, gardiiɗo Tuugnorgal Sato Fedde Ngenndiije (PNUE : Programme des Nations Unies pour l'environnement) ñalnde alkamiisa 23\/01\/2014. O hollitii wonde « nokkuuji keewɗi e wuro Nuwaasoot ngoo ɓuri geec lesɗude, tawi kadi tulde ceenal paddorɗe geec ɗee tiiɗaani no feewi » yanti heen « gargol Aftuut Saheli ɓeydii diƴƴe fotde laabi tati\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.\nManndelaa waɗi nguurndam mum fof ko e hare politik. E nder heen, won jikkuuji nguurndam o joginoo kaanduɗi e teskeede, so ñemmbaaka kay. Jaaynoowo gooto ine wiyee Richard Stengel sawndiimaa mo ko ɓuri duuɓi 20. Debbo harbiyanke goɗɗo, belsiknaajo, cokranooɗo sabu haɓaade apartaayd, biyeteeɗo Hélène Passtoors, ina anndunoo no feewi Madiba. Ɓee ɗiɗo ceedtiima e makko jikkuuji garooji ɗii, gontuɗi doosɗe nguurndam.\n1. Hakindaade : « hakindaare Manndelaa (tawi hare ina dooki hakkunde ɓeleeɓe e raneeɓe e ciltirɗi apartaayd) wallitii no feewi leydi ndii daɗde e musiiba hare ɓesngu ».\nE wiyde pelle nay daraniiɗe jojjanɗe aadee (AMDH, AFCF, CR, SOS-ESLAVES), Muhammed el Muttaar el Shingiti, oon binndunooɗo ko heewi ko faati e « Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik », sibu o winndii to o woni to Dohaa too, o wiyi : « Sariya jaɓaani warngo jedditiiɗo, tee ɗum meeɗaa kewde e nguurndam Nulaaɗo (MJKM) walla e nguurndam sahabaaɓe mum, ɓe nganndu-ɗaa golle mum en e haala mum en ngoɗɗondiraani e binndi Quraana ».\nManndelaa kam fof e dañde ko hay gooto meeɗaa dañde, gila fuɗɗoode haa wortorde, so aduna fof mantude ɗum, dowlaaji e jom doole en ina njetta ɗum, ina mahana ɗum nanndollaaji (statues), ina ndokka ɗum njeenaaje, takkana ɗum galaŋuuji, ina inniri ɗum ujunnaaje ujunnaaje ekkol e duɗe jaaɓihaaɗtirde e laabi e boowe, e juɓɓule goɗɗe e nder winndere ndee…","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2014-04-17T03:51:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609526252.40\/warc\/CC-MAIN-20140416005206-00419-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6109655499,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6109655499458313, \"ffm_Latn_score\": 0.1768476814031601, \"fuh_Latn_score\": 0.13607361912727356, \"fuf_Latn_score\": 0.06555480509996414}","num_words":547,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.427,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"On salminaama Banndiraaɓe Tedduɓe,\nyewtere men nde hannde en ngondi e Musidɗo\nmen tedduɗo wiyeteeɗo Alhaji Abubakar Jijiwa\nPullo Adamaawa Niijeriya hooreejo tefooɓe\nkubaaruji (journalist) ɗi Tele (television) e rajooji.\nO jogiino Teddungal ley hooreejo Adamawaa\nwudtudu (faro) ceede , men yewtindiri e maako o\nwaɗii noddaandu e dow men enen Fulɓe, nden e\nhokki (Rokki). Kubaaru maako leyɗeele keewɗe o\nyehi e nder Adunaaru ndu, ngam nanango noppi\nmoon wiidiyo ɗum men mbaɗan-ɗum e youtube\namen so GENO jaɓii, on yettaama Banndiraaɓe\nTedduɓe, so(to) yejjite kubaaruji ɗin e ɗi arana\non(warana on) e ɗo Suudu Fulɓe Media on\njaaraama.\n[ Adam Gettado Fulbe]","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/06\/23\/kastaado-e-kuude-abubakar-jijiwa\/","date":"2017-10-17T03:55:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187820700.4\/warc\/CC-MAIN-20171017033641-20171017053641-00719.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9486160874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.948616087436676, \"ffm_Latn_score\": 0.023852696642279625, \"fuf_Latn_score\": 0.011223257519304752, \"fub_Latn_score\": 0.01034059189260006}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.924,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma hakkunde leyɗeele deftere e jojjanɗe wallifo mawninaama e leydi Muritani ñalnde 23 abriil hitaande 2015 e gardagol Jaagorɗo Pinal e Ñeeñe, sokna Hinndu Mintu Ayniin e dow tiitoonde: deftere Muritani e cappanɗe karallaagal kesal.\nKewu nguu waɗaa ko e Nuwaasot, to Faawru Jaatiiji Ngenndi e nder Deftordu Ngenndiiru (Bibliothèque Nationale) e ballondiral e kalifu Pinal e Ñeeñe, Goomu UNESCO e Fedde Muritani daraniinde muulgol e caaktugol ngam laaɓtinde darnde e nafoore deftere e ɓamtugol pinal aadee. E tuugnorgal ñalawma oo, jeewte jowitiiɗe e kuutoragol karallaagal kesal e batte mum e dow deftere mbaɗaama.\nJaagorɗo Pinal e Ñeeñe, nde ƴetti konngol, caggal nde salmini jamaanu nguu, jaari dariiɓe haa ñalawma oo ŋarɗi, holliti wonde ko suɓngo tiitoonde ñalawma oo tan e hoore mum ena gasa rokkude ayaawo ƴellitagol famamuya mo gollotooɓe e dingiral pinal ngal njogii e batte dookɗe hannde deftere ummoraade e karallaagal kesal.\nHaa hannde, e wiyde makko, ngam riiwtude ndeen faayre e haɗde nde jaalɗaade, Muritani ena foti daraade darnde laŋ e daɗɗuɗe peeje tabitɗe gaddotooɗe ƴellitaare deftere e taro e wallitde e semmbinde jogiiɓe coftal hannde wallifaade defte.\nCaggal konngol jaagorɗo ngol, ko hooreejo Fedde UNESCO, hono Ahmeddu Wul Mohammed Umaar ƴetti konngol. Oon joofii ko caɗeele dookɗe defte e walliftooɓe defte e nder Bilaad Shingiti. Lemaana wul Barahiim, ko ceernaajo mawɗo, winndiyanke, konngol mum fayti ko e darnde deftere e to ballal laamu nguu foti abbitoraade ngam ɓeydude hirjino gila e wallifo haa e taro.\nFaandaare ɗimmere ñalawma oo kadi wonande leydi Muritani ko hollirde defte muulaaɗe, jaltuɗe e nder ndeeɗoo hitaande 2015 dariinde tawi ko ɓiɓɓe leydi ndii mballifii ɗe.\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/06\/19\/mawningol-nalawma-deftere-e-jojjan%C9%97e-wallifo\/","date":"2018-09-25T03:54:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160923.61\/warc\/CC-MAIN-20180925024239-20180925044639-00133.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8478298187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8478298187255859, \"fuf_Latn_score\": 0.13227474689483643, \"ffm_Latn_score\": 0.010550758801400661}","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.821,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haala ɗemɗe : kadi !\nNdee tonngoode hawri ko e ñalɗi ɗemngal Arab e yontere ɗemngal Farayse (farankofoni) kam e ummanagol leydi Farayse ɓeydaade sarde ɗemngal mum en nder Afrik. E nder ɗuum, en teskiima huunde e miijooji ɗi njaltin ɗoo, ɗaminaade maa banndiraaɓe ɓee ndokku heen miijooji mum en, mbele jiyten laawol ɓurngol moƴƴude ngam ɓamtaare ɗemɗe men.\nJaaynoowo biyeteɗo Ahmed wul Wejaa ɗaɓɓii e Fedde wiyeteende « Duɗal Muritaninaawal Ɗemngal Arab » nde ɗakkitta lefol ɗakki e damal joɗnde mum wonnde ɗoo e Nuwaasoot. Binndi gonɗi e lefol ngol ina ɗaɓɓa nde Arab seertata e kelme luɓaaɗe e ɗemɗe goɗɗe. Ardii ndeen fedde ko biyeteeɗo Muhammed Muhammed Faal (wul Siidi Abdalla) kalfinaaɗo golle to Ardorde guwarnama (Pirimatiir).\nAhmed wul Wejaa wiyi e ndeen ɗaɓɓaande wonde « Pulaar, Sooninke e Wolof ko ɗemɗe lislameeje, ko ɗemɗe ngenndiije … Doosgal leydi ndii, kañum e Sariya, e hay nehaagu njaɓataa momten e haala men e kuɗi men binndirɗi, ɗeeɗoo ɗemɗe. » Ko Ahmed wul Wejaa jeertinnoo kadi e hitaande 2017 ndee tan, wonde won huutortooɓe Quraana ngam waawnude leƴƴi keddiiɗi ɗii ɗemngal Arab, tawi ko e dow weleede laamu nguu.\nO wiyi : « Farayse ko ɗemngal ɗimmal Njuɓɓudi laamu (admistaraasiyoŋ) e Jaŋde. Ɓiɓɓe leydi ndii heewɓe ina kaala ngal, tee ɓeen e haalooɓe Arab ɓee fof poti hakkeeji ». O ɓeydi heen : « ko winndaa e ngolɗoo lefol koo, tawi ko e leydi keewndi leƴƴi e ɗemɗe, ko juumre bonnde feewde e diine oo, e leydi ndii, e ɗemngal Arab e ɗemɗe ngenndiije goɗɗe ɗee ». Wul Wejaa ɗaɓɓi nde « ardiiɓe ndee fedde (Duɗal) keɓtinta juumre mum en, njaafnoo », sibu « Muritani ina yaaji no feewi, ɓiɓɓe leydi ndii e ɗemɗe mum en fof ina keƴa heen ».\nDuɗal Muritaninaawal Ɗemngal Arab ina winndi e lefol hee kadi wonde Arab ko « ɗemngal Quraana e Hadiis (aadaaji nelaaɗo Muhammed (JKM)) ». Wul Wejaa wiyi ɓe wonde ko oon Quraana kadi wiyi : « Ina jeyaa e maaɗe (Alla), taggol asamaanuuji e leydi e keewal ɗemɗe e noorɗe (eddaaji goobu). Ɗuum ko hujja wonande annduɓe ».\nƊumɗoo fof, so en ngartii e kuutoragol Quraana ngam yiɗde ooyde e jiimde e waɗde ko feewaani, eɗen nganndi eɗum yaaji hannde e winndere ndee, e leydi ndii, ɗo waɗboniiɓe cuddotoo innde Alla ngam waɗde ko boni (Suhaan Alla). So wonaano ɗuum, yimɓe ƴiiƴiiɓe ɓe njaj-njajtataa warde juulɓe hono mum e teyaaɗe, mbeeynataano innde Alla (Subhaanahuu wa ta'alaa) ina mbaɗda ɗum, ndenndidina ɗum e geɗe coofɗe, e geɗe warkoyaagu. Ko hono ɗuum Wul Wejaa haalnoo nde o wiyi : « huutortooɓe haala ɗemngal ngam jiimde ɓee, ina coomi eɓɓaande rasismayaagal, heedi heeda e koninkaagu ngam heblude ngonka kesa e nder Muritani. Ko ɗuum saabii gartugol konnguɗi añamnguraagu (rasisma) biyooji yo Arab waawne, tawi ko e weleede laamu nguu ». O jokki heen « Hannde, nguur-ɗen ko e laamu ngu gardiiɗo ɗum dowrowo oo ko dono Saddaam Huseyn (Wul Beredelil) tawi ina walliti ɗum mawɗo hoofnaninooɓe Kaddaafi (Keliil)… Omo wondi e ɗuum e dono Abdel naseer to bannge piggal (Al Sissi), ina semmbini mo jooɗaniiɗoo ɗoo Basaar el Asad (Oul Asisi). Ɓeeɗoo ina njokki e huutoraade ɗemngal Quraana ngam huɓɓinde ɓerɗe yimɓe woɗɓe. Ɓeeɗoo ina cemmbina paltoor e joñgol e heedi-heeda. Aɓe kutii leƴƴi leydi goɗɗii ɗii kam e ɗemɗe mum en lislaam ɗee, tawi aɓe mooltii e ɗemngal arab ngam suuɗde feere maɓɓe rasismeere, heedi-heedeere e koninkeere. » Yo ɓe nganndu noon « ko daaɗe maɓɓe mawni koo fof, ko ɓe njogii ginol laamu nguu koo fof, mbaawka maɓɓe ɗo waawi tolnaade fof (konu, doole kisal, jaayɗe, jaŋde ekn), ɓe mbaawataa abada ittude ko woodi e leydi ndii koo, ndi Alla rokki ɓural mawngal (keewal pine ngal), ngal ɓe kiitortoo kamɓe ngal ».\nƳeew ɗoo : https:\/\/pulaar.org\/2017\/05\/02\/al-%c9%93uraana-ko-hujja-kuutortee%c9%97o-ngam-waawnude-forsude-yim%c9%93e-fof-%c9%97emngal-arab\/\nEɗen nganndi, e nguuɗoo laamu, ko haaletee koo e ko golletee koo piyndiraani hay huunde, ina ngoɗɗondiri no feewi sanne ! Tee, e kala sahaa, aɓe njiiɓondira hakkunde ɗemngal Arab e diine Lislaam, ɓe mbasiyoo cemmbingol mum e dow ɗemɗe keddiiɗe ɗee. Yeru mum ko ñalnde 1 marse 2010, e ñalngu mawningol ɗemngal Arab, nde Mullaay Wul Muhammed Lagdaaf, gonnooɗo mawɗo hilifaaɓe leydi ndii e oon sahaa (premier ministre) wiyata : « ɗemngal Arab ko ɗemngal diine men e neɗɗaagu men… leydi men ina mawnina oo ñalawma e sahaa mo Diine Lislaam foti dartaade geɗe jahooje e bonnude ɗum, bonnude pinal men, sabu mum en yiɗde waawnude gootiɗingol pine rewrude e julyultondiral faggudu, ñongagol jolɗe e ƴellitaare karallaagal kumpital hulɓiniinde…» Ko kanko wiynoo « Hannde, e tuugaade e jamirooje persidaa leydi ndii, hono Muhammed wul Abdel Asiis, ko en waɗooɓe ƴellitaare e ndeenka ɗemngal Arab fiɓnde. Ma en ndarano waɗtude e payndaale men kuftodingol kuutoragol maggal e njuɓɓudi laamu… ». E oon sahaa, Kalifu pinal ndeen oo, hono Siisee Mintu Seek wul Boyda wiyiino « ko ɓuri bonde e ɗemngal Arab fof ko laygol ɗemɗe nokkuyankooje e calsalte … ». O hollitii wonde « Muritani waɗtii ñalngu 1 marse nguu ñalngu ɗemngal Arab, tee maa o ƴettu denndaangal peeje (e wonde mo kalifu) mbele ɗuum ina tabita ».\nhttps:\/\/pulaar.org\/2010\/03\/02\/guwarnama-muritani-e-%C6%B4ellitaare-%C9%97emngal-arab\/Diskuur premier Ministre : http:\/\/fr.ami.mr\/Depeche-9000.html\nEɗen mbaawi wiyde ɗumɗoo fof ko haala ka feewaani sibu ɗemɗe leydi keddiiɗe ɗee alaa ɗo ciftortee heen. Laamu nguu noototaako e kewuuji ɗemɗe keddiiɗe ɗee, so ngu teppaani ɗe kay (yeru e koolol keewal pine Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Sifaa Hanki pinal Hannde njuɓɓinnoo e hitaande 2016, ardiiɓe diiwaan Nuwaasoot hirnaange (laamu nguu ɗum noon) jaɓaani rokkude ɗe yamiroore nde foti ndee …)\nHeewɓe ina mbiya hannde : \"Eɗen mbaawi wiyde wonde ɗumɗoo ko haala, kono kay eɗen nganndi ko laamu nguu gollotoo koo ɓuri bonde, sibu ko ɓuuti diwtii hollinde, ko ɗuum woni ko yimɓe fof njiyata e denndaangal geɗe laamu nguu, so joñgol e ɗawgol leƴƴi keddiiɗi ɗii to bannge konu, e kisal, e jaŋde, e laamu, e faggudu, e pinal, hay e ɓiyleydaagu …\" Hannde, e leydi ndii, ko yimɓe laamu e wondiiɓe mun en tan njogii hakke, heddiiɓe ɓee ngalaa hakke.\nSo Buuamatu wallitii Abdel Asiis jooɗaade e jappeere laamu walla o rokkii mo kaalis, \"ɗuum ina dagii\" ; so Buamatu wallitii miskineeɓe walla jaaynooɓe walla senateeruuji walla senndikaaji, \"ɗuum rewaani laawol\" joomum en nanngee, cokee, kaɗee wellitaare mum en.\nSo wuurtooɓe hooreejo leydi oo e \"ñaamtude woondoore mum e yaɓɓude doosgal leydi, e birgude manndaa tataɓo, tawi ko ministeruuji walla depiteeji ekn\", ɗuum, laamu nguu alaa ko haalata heen (sibu angu weltii heen) ; so luulndo politik, e fawaade e ɗuum, wiyii wonde \"hoorejo leydi oo woni ko e yiylaade manndaa tataɓo\", oon sahaa, alaa ko o heddanta ɗum en, o fenna ɗum en. So ɓeen wuurtooɓe ɓe mo e yaɓɓude laawol ceppii hay so ngalaa yamiroore seppude, o jaɓɓoo ɗum en, o ɓuucoo ɗum en, o semmbina ɗum en, tawi noon jooni jooni tan amo haali e jaaynde, wonde o yiylaaki manndaa tataɓo… So luulndo walla pelle jojjanɗe aadee, hay pelle hakkunde leyɗe (HRW walla parlementeer amerik arnooɓe ɗoo) ekn, njiɗii yuɓɓinde hay sinno ko kewu e nokku kidiiɗo, laamu saloo rokkude ɗum en yamiroore… So pelle baaɗe no RAG (IRA) walla FPC ɗaɓɓii heɓtineede calanee, tawi pelle politik ɗe leñol gootol ina keɓtinee e oon sahaa gooto. Walla so laamu ina hatojina e IRA walla FPC ngam dagnude ko waɗata, heɓtina ɗe, so ɗuum ɓennii saloo ɗe : yeru, e woote gardagol leydi, Abdel Asiis jaɓii fooɗondirde e Biraam ; e jalog ɓennuɗo oo, keblatnooɗo referaandoom mo rewaani laawol kuutoraaɗo ngam fusde Senaa e laawɗinde darapoo keso oo, laamu nguu jaɓii FPC wona kaaldiiɗo mum, tawtoree jalog oo, nde ɗum ɓennunoo, balɗe seeɗa pawtii heen, laamu ɗakkiti jammiroore joɗnde FPC, salanii ɗum kala kewu…\nAbdel Asiis e yimɓe mum so keɓii miliyaaruuji e Buamatu, ɗuum ko huunde dagiinde, kono so woɗɓe keɓii miliyoŋ gooto walla ko jaasi ɗum, ɗuum ina harmi ; joomum en ñaawee, ndummbee, kaayitaaji mum en keɓtee. Mbar wonaa laamu gundo ?\nJooni kadi, yimɓe fof ina nganndi ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Soninke e Wolof alaa hakke gooto ndokkaa e geɗe laamu ɗee, haalooɓe ɗe ko ɗawaaɓe e geɗe laamu e jaayɗe. Ɗe ndokkaa tan ko geɗel tokosel e nder jaayɗe laamu, geɗel e kewuuji laamu. Ɗum noon kadi, waɗooɓe ko wayi nii so mbiyii yo ɗemɗe ngenndiije njanngine, ma a taw ko yiɗde juutnude haala, sibu ko kamɓe njogii laamu, mbaɗata ina pirta, ɓe poti tan ko waɗde yiyee !\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/06\/06\/ahmed-wul-wejaa-%E2%80%88pulaar-sooninke-e-wolof-ko-%C9%97em%C9%97e-lislameeje-ko-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije%E2%80%88\/","date":"2019-04-26T14:04:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578806528.96\/warc\/CC-MAIN-20190426133444-20190426155444-00537.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4920796156,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49207961559295654, \"ffm_Latn_score\": 0.262391060590744, \"fuh_Latn_score\": 0.15454445779323578, \"fuf_Latn_score\": 0.08011019974946976, \"fuq_Latn_score\": 0.01025291159749031}","num_words":1338,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.439,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Paul Allen ko jahdiiɗo Bill Gates wonnoo, mo o sosdunoo Microsoft e hitaande 1975. Paul Allen sankiima ñalnde 15 oktoobar 2018, caggal nde nguɗu ƴiiƴam heɓtii ɗum. Ko o galo mawɗo o wonnoo sibu ngalu makko ina millee e miliyaaruuji 20 dolaar pawɗi. Feccere e nguun ngalu o rokkii ɗum pelle daraniide wallude lohɓe (o sakkiima ɗum). Ɗum noon, so o anndondiraano e Bill Gates haa ɓe cosdi Microsoft, eɗen mbaawi wiyde ma a taw informatik woodataano nder galleeji men. Paul Allen jibinaa ko Seattle (nder dowla Washington) to Dental dowlaaji Amerik ñalnde 21 saawiyee 1953. Ko duuɓi ɗiɗi fat o waɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Wasinghton.\nSatya Nadella, gardiiɗo Microsoft hannde oo, kam e hoohooɓe Silicon Valley fof njettii mo haaɗdi njettoor, teeŋtinii darnde makko e cosgol e ɓamtagol informatik. Ko ɗuum kadi woni ko Tim Cook, gardiiɗo Apple, e Sundar Pichai, gardiiɗo Google, Jeff Bezos, gardiiɗo Amazon kaali e makko.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/12\/18\/paul-allen-sankiima\/","date":"2020-04-03T02:13:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370509103.51\/warc\/CC-MAIN-20200402235814-20200403025814-00430.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9647132754,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9647132754325867, \"ffm_Latn_score\": 0.019042136147618294, \"fuf_Latn_score\": 0.012236841022968292}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Banndiraaɗo musidɗo tedduɗo, Mammadu Talla\nEn ňaagiima Allah dokko o cellal e baawal, ganndal e gaantal. yo dokko rokku en kisal e kisnal. E min ňaagori ma laamu leydi men ngam won'de ma kalfinaaɗo jaŋde e nehdi leydi men, jaŋde e nehdi woni ngooroondi kala leydi. Nde laamu leydi men fellitanta jaŋde ɗemɗe leydi men e ekkolaaji leydi men. Mi heɗiima e ɗemngal maaɗa talla: leydi fof ɓamtiindi e aduna o rewri ko e ɗemngal neeniwala. Ɗuum noon woto paden haa mbaawen, sabu mbaawka heen sahaaaji na fada haa fuɗɗee, ara jokkitan ma eɓɓoore ma, nde tawnoo pewje(peeje) ndaňetaake e jooɗnde.\nƊemɗe men e miije ummiiɗe e ngaandi men ko ɗuum tan mahata leyɗe men. En ňaagiima laamu men yo ɓeydu doole ɗemɗe men to bannge kumpite e gannde tawa ko e ɗemɗe ɗe. Neɗɗo fof woowta nan'de kabaruuji e kala jeewte e ɗemngal mum neeniwal. Sabu ɗemngal paggangal waawaa fotde faamu e ɗemngal muynangal . So en ndokkii yeru ɗemngal kaaleteengal banaaji e seeno paalel haa cilon ngal, heɗoree kumpital laaɓtungal, ngal naniree konnguɗi jaagorɓe e laamiiɗo leydi maggal, kaŋgal e ɗemɗe hono maggal.\nKeewal ɓiɗɓe suuɗdu(suudu)wooturu kay haɗataa gooto fof ňaammineede ngam haara ňendikoori jeejegol baaba mum. holtinee haa guuboo e ňande juulde e dingire iwdi mum. Ɓeen mbaas wuurde e teŋkude kabaruuji e tiyaataaruuji joolooji ɗemɗe e ɗemngal.\nIdriisa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/05\/27\/mammadu-talla\/","date":"2021-02-27T15:52:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178358976.37\/warc\/CC-MAIN-20210227144626-20210227174626-00287.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7947375178,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7947375178337097, \"ffm_Latn_score\": 0.09156212955713272, \"fuf_Latn_score\": 0.08635664731264114, \"fuh_Latn_score\": 0.01907435618340969}","num_words":224,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.685,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo men hannde ko profeser Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Cheikh Anta JOOP\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko profeseer Andelrahman NGAYDE, jannginoowo taariika ka duɗal mawngal Iniwersite Cheik Anta Diop wonɗo Dakar. Ndee teninre sappo 5ɓuru, ko ñalaande nde Frans suɓii ngam anndintingol fitinaaji fewtinaaɗi neɗɗanke fewndo maccangaako. E faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH, profeseer Andelrahman NGAYDE hollii afriknaaɓe na haani haɓugol maccangaaku.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210510-ko%C9%97o-men-hannde-ko-profeseur-abdurahmaan-ngayde-jannginoowo-taariika-to-du%C9%97al-mawngal-cheikh-anta-joop","date":"2022-08-15T07:24:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572161.46\/warc\/CC-MAIN-20220815054743-20220815084743-00597.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9662518501,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9662518501281738, \"fuf_Latn_score\": 0.023797769099473953}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.934,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ruttagol sukaaɓe jangooɓe e duɗe ɗee : noy feere ?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nilla ñawu Koronawiris naati e gure men nguurndam waylii; yaa ngaraa nattii; njokkondiral haysinno nattaani ne heewaani; jannde e duɗee kam, haala mum haalaaka, dartiima e leyɗe keewɗe.\nCaggal nde sukaaɓe ɓe njooɗii ko juuti jangoyaani, ɗoo e Senegaal mawɗo leydi ndii sarɗini ñande ɗiɗi e lewru daroroondu yoo waɗooɓe etu cakitotoongu wonii yaareteeɓe \"Terminale, \"3e\" e \"Cm2\" ndutto e nokku njangirɗe ɗee. To Maali ne hooreejo leydi ndi yamirii yoo jannde nde timmine. So tawii noon woodi njabɓe ɗoftaade e yamiroore ɗe, won e jinnaaɓe jogiiɓe kulhulii seeɗe. Mbella duttagol e duɗe ɗe beydata limo heɓuɓe ñawu koronawiris e leyɗe men ?\nNgam yeewtidde e nde toɓɓere en njaɓɓoto biyeteeɗo Aysatu Jallo. Kanko woni mawɗo sukaaɓe jangooɓe taweteeɓe e falnde Tamba (Senegal). Aissatu yaarete ko e duuɓi sappo e jeenay hikka o waɗata \"Terminale\" to \"Lycee d'excellence\" mo Tamba.\nSo ɗum yawtii men paa Burkina e Mali ngam njeewoyde holi peeje lelnaaɗe ngam wallidde sukaaɓe e timminde jannde hikka nde.\nMen kaal e timmode yeewtere e ussaare naalanke mawɗo taweteeɗo Gine, Mori Kante.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200530-ruttagol-sukaa%C9%93e-jangoo%C9%93e-e-du%C9%97e-%C9%97ee-noy-feere","date":"2022-08-14T13:30:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572033.91\/warc\/CC-MAIN-20220814113403-20220814143403-00397.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6975906491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6975906491279602, \"ffm_Latn_score\": 0.2103809416294098, \"fuf_Latn_score\": 0.06379006057977676, \"fuh_Latn_score\": 0.026308337226510048}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.509,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol no ownooɓe keɓirta kaɓirɗe ? Ngal naamnal ina jaaki yimɓe heewɓe. E wiyde CAR (\"Conflict Armament Research\"), ko ɓuri heewde e majje peewnaa ko Riisi e Siin e leyɗe fuɗnaange. Kono ɗuum firtaani ko ɗeen leyɗe njeeyi ɓe ɗuum, sibu ina anndaa yoga e kaɓirɗe elektoroniije Amerik walla Orop (ordinateeruuji walla telefonaaji ekn.) peewnetee ko toon, nde tawnoo ko toon juuɗe ɓuri newaade. Hedde 12% njogitaaje E.I. (Dowla Lislameejo) keɓtaa ko e konu Irak (yoga heen keɓtaa ko Musul e suwee 2014).\nIne ɗeɓi haawnaade, kono so a ƴeewtiima seeɗa, ma a taw haawnoraaki noon fof. Huunde e kaɓirɗe ownooɓe ummorii ko e Amerik e Sawuud. E tuugnaade e ciimtol fedde nde wonaa laamuyeere wiyeteende \"Conflict Armament Research\" (CAR), Wasinton e Riyaad ndokkii haɓdiiɓe laamu Siiri kaɓirɗe. CAR hollitii wonde Amerik e Sawuud ngalaano hakke rokkude rebel en ɓee ɗee njogitaaje peewnaaɗe Orop (haa arti Rumaani e Bulgari), haa teeŋti noon ɗeen njogitaaje mbattini ko e juuɗe ownooɓe E.I. Ɗumɗoo noon wonaa huunde hesere sibu Amerik e Farayse e Angalteer ndokkiino rebel en kaɓirɗe e fuɗɗoode wolde Siiri ndee, kaɓirɗe mbattindiiɗe e juuɗe Al-Nosra (Goomu njokkondirngu e Al Kayda). Ɗum jiidaa e rebel ɓe Amerik heblata, caggal ɗuum ndoga tawtoya jihaadiyankooɓe.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/04\/09\/hol-no-ownoo%C9%93e-ke%C9%93irta-njogitaaje\/","date":"2023-12-08T19:43:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00593.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8858110309,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8858110308647156, \"fuh_Latn_score\": 0.05147243291139603, \"ffm_Latn_score\": 0.04692099988460541, \"fuf_Latn_score\": 0.01052861474454403}","num_words":200,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaacoñce\ncoñce\nConngi ko jimɗi waañooɓe. Kerooje, keroole walla kerooɗe (fawii ko e ngaddinaaji haalooɓe) ko njimri raddooɓe. Tesko-ɗen wonde daddoowo e baañoowo ngonaa gootum, eɓe ceerti seeɗa.\nIna heewi nde yimiyanke oo fuɗɗortoo asko mum, walla gorko mo o yiɗi yettude. So tawii ko noon yimiyanke oo heɓiri, o heewi ko addirde noon yimre ndee, walla tawa kanko e hoore makko fewji nde. Ko sifaa ɗoo e kerooje koo, ina woɗɗi wonde ɓurɗe welde e keddiiɗe ɗee.\nDuguba Sahre Nayeere, wuro Gayel, jatti Aamadu Wuuri, diiri Aadama Baaba maabiino wonde maa dillu hikka e nder Nuwaasot, rokka winndooɓe e tinndooɓe ko kaali so addude maamaari pinal mawndi, hono Ceerno Isaaqa Koreera, mutana fulɓe e dummbuli Coñce Renndo Pulaar, aawanoo Nuwaasotnaaɓe faayidaaji ɗi mbaɗtaaka ndiyam, calɓitaaki. Fedde Ɓamtaare Maqaama daranii ndeen darnde haa yuɓɓini yeewtere ndee, ñalnde aset, 31 lewru noowammbar (kawle) 2015 to Morikom.\nTesko-ɗen e ɗiin dummunnaaji, fulɓe ɓurnoo waawde huutoraade ko fetelaaji ɗi eddaaji ceertuɗi, fawaade e ko waañetee : ina e ɗiin fetelaaji ɗi ɓe innirnoo : bulannde buuta, ko fetel ñiibi, lonka goro, fetel Gabi, lonka dewo, fetel koobi e jawi, loosi goro, fetel tewdi, loosi dewo, fetel bille, garde ko mo jaawle, hawli mo pooli, ekn. Walla so tawii ko o daddoyoowo, o huutoroo laañal, mbaangu, maa dawaaɗi raddo.\nFerii sahaa gooto, gorko galo no feewi haa wonaa seeɗa, ina jogii cabbi cabbi na'i, bei'i, gelooɗi, pucci. No Alla waɗata, o yaawaani dañde ɓesngu haa o heɓi capanɗe joy hitaande, o naatani mawngu ndeysaan. Ɗoo, miijooji keewti ɓernde makko haa fakiti. Jawdi, reenooɓe ngoodaani etee o naatanii mawngu. Alla anndi battande ndii jawdi.\nKo nduu tigi woni sawru ndu alaa ɗaalde, kala mo fiyaa ndu uumat. Seerenɓe joom binndi en (aayeeji) kam e wileeɓe huutortooɓe leɗɗe, cefi, piɓi e gallaaɗi ina ngolloroo ndu.\nKo ndu soowoore innde \"Dabare\". Heewii e Fuutankooɓe fiyiraaɓe nduu sawru ndu batte mum njiyetaake dow, tawi tanaaji mum ina keewi nder ɓalndu piyaaɓo ndu oo. Ko ndu wari e yimɓe ina heewi, ko ndu garjini kadi gila e haangaaɓe haa eɓe terɗe telɓuɗe limotaako.\nÑalawma hakkunde leyɗeele deftere e jojjanɗe wallifo mawninaama e leydi Muritani ñalnde 23 abriil hitaande 2015 e gardagol Jaagorɗo Pinal e Ñeeñe, sokna Hinndu Mintu Ayniin e dow tiitoonde: deftere Muritani e cappanɗe karallaagal kesal.\nKewu nguu waɗaa ko e Nuwaasot, to Faawru Jaatiiji Ngenndi e nder Deftordu Ngenndiiru (Bibliothèque Nationale) e ballondiral e kalifu Pinal e Ñeeñe,\nTaballeeji ko tati : Heen wootere ko tintinirde yimɓe kala ko waawi jolde (kewde). Ndeen ko jaaynoore (jaaynirde) kabaruuji. Nde tirdetee ko nguru nagge. Fulɓe mbiyi : \"Nagge malaange piggal nguru mum tirdetee ko tabalde.\" Ko kayre wonno e gure Fuuta fof. Nde jogii ko cabbi ɗiɗi bayɗi no ɓoole coomiraaɗe nguru nagge. Ko ɗiin nde fiyretee. Ende fiyee cabbi jaaynde, yimɓe ndennda so laamu noddii walla kabaaru keso aranii wuro ; oon sahaa rajooji ngalaa, jaayɗe binndaaɗe ngoodaano, teleeji e telefoŋaaji kam kaalaaka.\nWon ko wonnoo ɗoo. Ina wona wonataa ko tinndol. E sahaa mo mbarakon kaalata no yimɓe nii. Fow ru Demmba e Taamaake heyɗii, ɗomɗii. Balɗe jeeɗiɗi ndu ñaamaani hay dara. Andu ñaagoo Alla nde rokkata ndu ko ndu sonngi tawa noddaani doole mawɗe. Ngati mayru losde, ndu waawataa warde hay ɓotel. Ndu jokki laawol mayru nder dunndu sukkundu Pooɗe. Andu yaha andu fooftoo haa laawol mayru ɓadtini ndu wuro Ndormbos.\nNduu sawru fiyetee ko e baggel raddo. Ngal gollal ko e aadaaji fuutankooɓe jeyaa. Ko adiifof raddo ko coftal ɓalli mawngal, angal soomi welnere, kadi ina waɗi ngartam to bannge nguura no feewi sanne. Raddo noddi ko jeese ɗiɗi teeŋtuɗe:\nraddo taamakooɓe, woni yahrooɓe koyɗe, ina mbakkii cabbi e petelaaji e jaaseeje, ina cinndii laɓɓe (paakaaji). Ngoon ko sagataaɓe wuro heewɓe walla ɓe njantondira eɓe gure ɓadiiɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-30","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=conce","date":"2016-07-26T10:11:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-30\/segments\/1469257824757.8\/warc\/CC-MAIN-20160723071024-00202-ip-10-185-27-174.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3240591586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":26,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3240591585636139, \"fuf_Latn_score\": 0.27879154682159424, \"ffm_Latn_score\": 0.25299087166786194, \"fuh_Latn_score\": 0.1282455176115036, \"fuq_Latn_score\": 0.013822238892316818}","num_words":616,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.348,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En ɓooyii haalde nafoore koorka wonande cellal. E binndanɗe men jawtuɗe, en njaltiniino wiɗtooji kollitooji nafoore koorka wonande ñawu nguɗu. Haa hannde ne, won annduɓe to leydi Amerik koolkisii ɗum, caggal ɗum mbiyi njenanaama wonde hoorde balɗe tati ina addana denndaangal paddorɗe ɓalndu wiltude. Haa teeŋti noon wonande nayeeɓe walla rafaaɓe rafiiji tiisɗi.\nSo tawii haralleeɓe ñamri mbasiyii ko ñaamde no moƴƴi, haɗde ɓalndu ñaamri balɗe tati deggondirɗe (waktuuji 72) ina waawna mbuwa ƴiye feewnude biige (globules) daneeje haa heewa, ngam haɓaade mborosaaji gonɗi e nduun ɓalndu. Ɗumɗoo maa waaw naftoyde wonduɓe e nguɗu, ɓe ɓalli mum en leefɗiti, haa arti noon e safrortooɓe ko wiyetee « chimiothérapie » koo. E wiyde Valter Longo, porfeseer ko faati e nayewu e ganndal nguurndam to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni « so neɗɗo hoorii, ɓalndu mum ina seerta e geɗe maayɗe kam e paddorɗe nattuɗe nafde, nayeeje, walla bonɗe. So tawii paddorɗe ɓalndu maa ko tolsunooɗe no feewi, koorka ina addana ɓalndu taftaade paddorɗe kese pul ».\nKoorka njuutka ina addana ɓalndu ñaamtaade ngowaari mum sukareeje e nehe, kono kadi ina wara biige daneeje keewɗe. « So a haɗii ɓalndu maa ñaamri, ndu wonata ko e etaade wowaade semmbe kuutoranooɗo, ndu ruttoo endu ñaamta celule paɗɗorɗe ɓalndu ɗe ngalaa nafoore, haa arti noon e celule ɗe cellaani ɗee ». Nii woni ɓalndu nduu lawƴoo, seerta e tuundi geɗe ñawɗe walla maayɗe. So neɗɗo oo fuɗɗitiima ñaamnde ɓalndu nduu wona e feewnitde biige daneeje haa keewa. Ko noon kadi ndu seertirta e geɗe naywinooje ɓalndu, ballitooje nguɗu ƴellitaade e mum.\n\"Alaa hujja woodi dallinoowo wonde hoorde moƴƴaani, kono dalillaaji mawɗi, keewɗi, kollitooji koorka ina moƴƴi e ɓalndu, ina ngoodi\", e wiyde Valter Longo.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/06\/03\/hoorde-bal%C9%97e-tati-timmu%C9%97e-ina-wiltina-paddor%C9%97e-%C9%93alndu-fof\/","date":"2018-03-18T00:12:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257645405.20\/warc\/CC-MAIN-20180317233618-20180318013618-00097.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3897563219,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38975632190704346, \"ffm_Latn_score\": 0.29540300369262695, \"fuh_Latn_score\": 0.16244417428970337, \"fuf_Latn_score\": 0.1456608921289444}","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.383,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Banndiraaɓe, on calminaama ! Miin noon, mi jogoraani juutnaade sibu ko woni ɗo koo fof, ko sagataaɓe pulaar, tee gooto fof, mbiɗo yenanaa ina yiɗi haalde heen huunde; ɗum noon alaa e sago yimɓe mbaawataa juutnaade no feewi. So artii noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar, miin nganndu-mi Fedde nde ko 1976 to galle Suleymaani Kan,\nBanndiraaɓe, on njaaraama, ina wayi no ko fotnoo haaleede ko fof mawɓe ɓee kaalii, adiiɓe en haalde ɓee ! Ina wayi no ko teskuyaaji tan mbaɗaten seeɗa. Hannde eɗen mawnina ɗo hitaande 30ɓere, ko seeɗa e nguurndam fedde, kono eɗen mbaawi wiyde ko heewi waɗaama.\nMbiy-ɗen ko ñalnde alet 07 lewru Mars 1976 waktu 9 jamma to bolok maniwel, galle Suleymaani Kan, ko oon jamma, fotde yimɓe 30 tawtoraa ndeen joɗnde huuɓtidinnde ngam sosde fedde wiyateende fedde ɓamtaare pulaar e Muritani.\n- Caggal daawal compugol dowla tuugiiɗo e demokaraasi rewrude e woote toɗɗagol hooreejo leydi ɗe yimɓe fof ceedtii nuunɗal mum, walla kam njaɓi,\n- Caggal kadi juɓɓingol ñalɗi ngootaagu ngenndi, e puɗɗagol artirde mooliiɓe e taccinanooɓe e kitaale 1990-1991 kam e jeewte jowitiiɗe e cafrugol ñawanɗe bonanndeeji ɓennuɗi (warhooreeji ekn…)\nNAATIRDE\nE nder woote cuɓagol hooreejo leydi jawtuɗo o, Sidi wul Sheek Abdallaahi huninooma, so ɓennii, maa yuɓɓin diisnondiral ngenndiyankeewal peewtungal e Jaŋde e nehdi e heblo leydi ndi. En keɓiino hollitde, e nder Fooyre Ɓamtaare t° 47, wonde pelle men ngenndiyankooje tati toppitiiɗe pinal (Ɓamtaare Pulaar, e Sooninke, e Wolof e nder Muritani), caggal nde ndiisnondiri, ndentinii e joɗnde wootere haralleeɓe pelle ɗe, e gollinooɓe e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije, e teelɗuɓe toppitiiɓe golle jaŋde (sukaaɓe e mawɓe), e ɗemɗiyankaagal, e ɓamtaare ɗemɗe ɗe, ɗoo e nder Nuwaasoot, ñalnde alet 7 oktoobar 2007.\nINTRODUCTION :\nDans un contexte caractérisé par une plus grande démocratisation des structures de la vie publique, et au regard des promesses tenues par les candidats lors de la dernière élection présidentielle, nous, associations culturelles Pulaar, Soninké et Wolof, élaborons le présent document pour apporter notre contribution aux Etats Généraux de l'Education et à l'émergence d'une nouvelle politique linguistique orientée vers le multilinguisme et fondée sur le respect des communautés nationales, de leurs langues et de leurs cultures.\nNaatirde\nE fawaade e ngonka hannde ɓurka tuugaade e demokarasi, yanti heen podooje birgatnooɓe lefol gardagol leydi; pelle pine Pulaar, Sooninke e Wolof ina peññina ballal mumen feewde e wiɗtooji jogorɗi waɗde jowitiiɗi e nehdi e jaŋde e dawrugol kesol wonande ɗemɗe ngenndiije tawa eɗe kuutoree e dow kormagol leƴƴi men, ɗemɗe men e pine men.\nSo en teskiima wonde leyɗeele goɗɗe ina kuutoroo humpito men ko fayti e jaŋde ɗemɗe ngenndiije wonande duɗe leslese hakkunde 1982 e 1999, ina haani ardiiɓe leydi ndi njuurnitoo ngoon ɗoon humpito ngam naattinde ɗum e tippudi nehdi e jaŋde ndi.\nSit internet lolluɗo ɗo e Muritani, biyeteeɗo CRIDEM, wayliima wontii duƴƴorde Muritani «ngam yahdude e soklaaji e jojjanɗe yonta keso» : ko ɗum woni ko ardiiɓe sit o kaali, ñalnde alet 29 mars 2008.\nNdeen, o ɓurnoo dartoraade ko kabrude : alaa kewata e leydi he tawa o bayyinaani ɗum ; alaa ko jaayɗe binndaaɗe kaalata,\nYo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Emee Seseer (Aimé Césair), jontidiiɗo Sengoor, sehil Sengoor, sankiima ñalnde 17 abriil 2008. O sankii ko to duunde wiyeteende Martinik (Martinique). Duunde Martinik fof noon e wonde to Amerik worgo, jeyaa ko e leydi Farayse. Emee Seseer sosi ko wiyetee « négritude », hono no paamirten, «ɓalewaagal », woni ngonka neɗɗo ɓaleejo. O sankorii ko duuɓi 54. O wonii meer wuro wiyeteengo Fort-de-France duuɓi 56. O jibinaa ko wuro wiyeteengo Basse-Pointe ñalnde 25 suwee 1913, woni hitaande ko adii wolde adunankoore adannde, anndiraande 14-18.\nLeydi men ina huccani ko ɓooyaani woote meeruuji e depteeji. Fooyre Ɓamtaare ina yiɗi addude heen ballal mum e rewrude e ngooɗo hello.\nHol ko firti parlemaa (parlement). E nder Murtani Parlemaa waɗi ko cuuɗi ɗiɗi : ɗiin ngoni Asambele ngenndi kam e Senaa. Ko yimɓe fof toɗɗotoo Asambele (suffrage universel direct) kono ko konseyeeji kominaaji toɗɗotoo senaateeruuji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/134\/","date":"2020-04-08T17:23:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371821680.80\/warc\/CC-MAIN-20200408170717-20200408201217-00351.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7974036932,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7974036931991577, \"fuf_Latn_score\": 0.09373035281896591, \"fuh_Latn_score\": 0.06990031898021698, \"ffm_Latn_score\": 0.033981047570705414}","num_words":626,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.804,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik.\nYeru, won wiyɓe wonde, ina jeyaa e sababuuji ko anndiraa « demminaare aarabeeɓe » koo, ɓeydagol coodguuli geɗe garwaniije ngol nganndu-ɗaa saabii ɗum ko mbayliigaaji weeyo. Kono, ko hesɗi e ngalɗoo jotondiral gonngal hakkunde mbayliigaaji ɗiɗi ɗii, mbayliigaaji renndo e mbayliigu ngonka weeyo, ko jooni, jotondiral ngal ina joopii kewuuji ɓurɗi famɗude, ko wayi no warngooji, walla njangu laamuuji, walla kareeli hakkunde leƴƴi ekn… Ngoo wiɗto noon waɗaa ko to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Berkeley e Princeton (to Amerik).\nTawaama, yeru, ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda fitinaaji yimɓe kam e fitinaaji hakkunde goomuuji. Ɗum noon, ko caggal nde ɓeydagol nguleeki weeyo saabii majjugol ciiri kullon, caggal nde ngol ɓeydi feto geecuuji, e caaygol galaas gulli leydi… Wayi tan ko no wiyde wonde ɓeydagol nguleeki weeyo ina wulna koye…\nƊum noon yo yimɓe kaɓɓu koye, sibu wiɗtooɓe heewɓe ina kawri wonde nguleeki weeyo men maa ɓeydo fotde degereeji ɗiɗi ko famɗi fof e nder duuɓi capanɗe joy garooji ɗii. Hay so tawii noon eɗen nganndi wonde geɗe goɗɗe ina caaboo kareeli e fitinaaji, tawi alaa ko nguleeki woni heen, ko wayi no tolno jaŋde e pinal, ustagol ngeña, sababuuji politik e faggudu e renndo e leƴƴi e diineeji.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/10\/15\/nguleeki-ina-%C9%93eyda-fitinaaji\/","date":"2021-05-12T05:43:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991252.15\/warc\/CC-MAIN-20210512035557-20210512065557-00334.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8379778862,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8379778861999512, \"fuf_Latn_score\": 0.11954273283481598, \"fuh_Latn_score\": 0.021678568795323372, \"ffm_Latn_score\": 0.017449766397476196}","num_words":243,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.845,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So maayo heewii, deeƴat, ganndo moolanaaɗo sankiima. O wiyetee ko Alexandre Grothendieck (Aleksandere Gorotenjek) ko ñalnde alkamiisa 13 noowammbar 2014 o sankii to Farayse. O wuurii duuɓi 86. O jaggiraa ko no wage mawɗo to bannge ganndal matematik, ɓurɗo mawnude e annduɓe matematik e nder duuɓi teemedere jawtuɗi ɗii, kono ina famɗi gannduɗo mo.\nKo nii jaaynde TF1 yaltiniri kabaaru oo « Le plus grand mathématicien du XXe siècle meurt en ermite ».\nO jibinaa ko Berlin (Almaañ) e hitaande 1928. Yumma makko ko jaaynoowo darinooɗo wonnoo, baaba makko ko yahuud, maayɗo e nder tuddunde warngo Hitleer ɓurnde bonde, wiyeteende Auschwitz. O waɗi jaŋde makko ko leydi Farayse. Nde o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Montpellier, o winndii e doktoraa, satinoo mo ko annduɓe mawɓe hiisa wiyeteeɓe Laurent Schwartz e Jean Dieudonné. Ɓeen ndokki mo golle, fotde 14 gagga, ɗi annduɓe hiisa keewi ronkande, potɗi jiiɓteede e nder duuɓi keewɗi, kono o gollii ɗum haa laaɓi e nder lebbi seeɗa. Omo yahra e duuɓi 20, o winndi ko ina tolnoo e dallinaaɗe 6 doktoraa e nder lebbi seeɗa.\nO golliima to CNRS Farayse, o jannginoyii to Beresiil, o jannginoyii to Amerik. Caggal ɗuum o larñiti fannuuji ganndal kesi, luggi, ɗo teemedde annduɓe matematik ngollotoo hannde. O winndii ko ina wona 20 000 ɗerewol tawi fof yowitii ko e ganndal matematik, kono o salii yo saakte. Kanko ooɗoo ganndo, o heɓiino rokkeede njeenaaje ɗiɗi ganndal, ina heen galaŋ Fields, kono o salii ƴettoyde ɗum. O wuurii haa o maayi, omo salii feeñde e yiyeede : seede mum, ko nde o natti jannginde, o woppu fof, o fayi to nokku lobbiniiɗo o wuuri toon, haa nde o sankii ndee.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/01\/14\/ganndo-moolanaa%C9%97o-sankiima\/","date":"2021-06-25T13:39:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487630175.17\/warc\/CC-MAIN-20210625115905-20210625145905-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4838169813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4838169813156128, \"fuh_Latn_score\": 0.278104692697525, \"fuf_Latn_score\": 0.13094039261341095, \"ffm_Latn_score\": 0.10360264778137207}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.212,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.384,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Saɗteende toppitagol di'e tuunuɗe e nder leyɗeele Afrik [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nHeɗoɗee Kiiwal Taarindi e dow Rfi Fulfulde. E oo ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e torraaji di'e tuunuɗe, yogga e leyɗeele Afrik. Ɗum no adda caaɗeele to baŋŋe cellal neɗɗo e cellal ɗaabeeji. Omo bismoo Ceerno Ibrahiima TAMBURA, hooreejo sarwiis hollitoowo kabaaru ladde, e di'e, e daabeeji, e cuuɗi e laaɓal muuɗum e nder Maasina, Mali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210714-sa%C9%97teende-toppitagol-di-e-tuunu%C9%97e-e-nder-ley%C9%97eele-afrik-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-08-17T20:43:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573104.24\/warc\/CC-MAIN-20220817183340-20220817213340-00598.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6912946701,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6912946701049805, \"fuf_Latn_score\": 0.14008355140686035, \"fuh_Latn_score\": 0.10407206416130066, \"fuq_Latn_score\": 0.03929727151989937}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.425,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mo'inki diidaadi cubi dum doggina balde dee wadaama on ngam yaada bee ballinaadi hukuuma kan e no waaretee nder duuniyaaru.\nArdiido Majalisaaru ndotti'en lesdi Naajeeriya, Dr. Bukola Saraki on wangini kaa nde wolwanno dow moninol diidaadi cubi dum majaliisaaru ndun doggini balde dee nder dabareeji di hurguki gannudi mosle, fitinaaji, e horanno ayiibeeji di doggintee yaake cubi.\nDr Saraki andini wakili'en kompaniwa tafoowa injiiji moobooji bayaanuuji innu yillunga mo haa Abuja nga andiraa Safran IS,Senator Saraki andinibe anniya hawtuki hoore majaliisaaru ndun e lesdi Naajeeriya bee kala kawtal malla hubbirde wonde fuu to ni nga wallitan her sembidinki hukuuma cubi lesdi Naajeeriya e wambuki baawo taskaramji maaka.\nArdiido wakilien kompaniwa ngan, Ms Jessica Van Meeteren andini ardiido Majalisaaru ndotti'en lesdi Naajeeriya dow kompaniwa ngan andaanga nder duuniyaaru toni hukuuma cubi lesdi Naajeeriya hawti hoore bee maaga bo nga wllitan her hurguki gannudi hukuuma kan.\nGurin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/majaliisa-ndottien-lesdi-hokki-hujja-moinki-diidaadi-cubi\/","date":"2017-07-22T18:47:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549424090.53\/warc\/CC-MAIN-20170722182647-20170722202647-00320.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9992924333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9992924332618713}","num_words":145,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"– Sabu teskaade nafoore darnde dillere sukaaɓe e rewɓe e nder leydi he walla caggal leydi ndi.\n– Sabu teskaade leefre maantinnde parti o ko yowitii e mooɓgol e keesndagol yimɓe rewɓe e mum e nder mooɓe rewɓe e sukaaɓe ;\nHEERTO (Parti) UFP rennduɓe e batu mooɓondiral 3ɓal e ñalɗi 27, 28, 29 e 30 deesammburu 2012 ;\n– Ina waggina parti oo nde sakkata kala peeje mbele ina darna ko yaajtii pelle rewɓe e sukaaɓe e tuugaade e ngootaagu e laabi demokarasii ;\n– Ina wasiyoo ardorde parti o onde heblata geɗe jojjuɗe, ko wayno lelnugol tuugnorgal ballitoowal ɗeen pelle waawde mooɓde e heesndaade terɗe mum.\n– Ina waggina ardorde parti oo nde waɗata feere mbele sukaaɓe e rewɓe ina njeytoree e juɓɓule parti oo e tolnooji kala.\nNuwaasoot ñande 30 deesamburu 2012\nBatu Mooɓondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/ufpweb.org\/ff\/2013\/01\/13\/hawraande-yowitiinde-e-sosngo-pelle-renndo\/","date":"2018-04-23T18:57:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946165.56\/warc\/CC-MAIN-20180423184427-20180423204427-00532.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7339003682,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":28,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7339003682136536, \"ffm_Latn_score\": 0.1922815591096878, \"fuh_Latn_score\": 0.03990565612912178, \"fuf_Latn_score\": 0.016486937180161476, \"fub_Latn_score\": 0.013234593905508518}","num_words":122,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.205,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.728,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ngam yilloyaade koreeji e yahde yiyoyde ɓesngu mum , haŋkadi guurte ngasii haa laaɓi cer . Ekkolaaji ɗi nana kebanoo udditde ko ɗuum fedde jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe ndariima ngam ittude kuɗooli gonɗi e nder ekkolaaji ɗi haa sukaaɓe ɓe mbaawa hisde no haanirta nih . To ekkol 3 mo Wurosoogi hay gooto heddaaki kamɓe jinnaaɓe ɓe fof e pedle sukaaɓe ɓe mbaɗii dawol mawngol ngam jaɓɓaade eɓɓoore laamu ngu udditde hannde jannga hannde jeewte baɗaaɗe e kaalirɗe ummoraade e halfinaaɓe jaŋde e nder diiwaan Maatam ndariima heen no feewi . Eɓɓooje keewɗe nana ndarii ngam tabitinde ngoon miijo.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-ekkolaaji-puttaama-ngam-heblanaade-udditgol\/","date":"2019-05-22T01:17:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256600.32\/warc\/CC-MAIN-20190522002845-20190522024845-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8742287755,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8742287755012512, \"fuh_Latn_score\": 0.08670073002576828, \"fub_Latn_score\": 0.03481472283601761}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.869,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njulaagu ɓaleeɓe (traites négrières) ko njeeygu miliyoŋaaji miliyoŋaaji ɓaleeɓe jeyanooɓe e Afrik hirnaange e Afrik hakkundeejo e Afrik fuɗnaange waɗtanooɓe jiyaaɓe, njulaagu nduumiingu fotde duuɓi teemedde keewɗe.\nNjulaagu ɓaleeɓe (njulaagu\/teret hirnaange) ndewratnoongu geec atalantiijo fuɗɗii ko e hitaande 1441. Ngu fuɗɗorii ko taccingol e njeeygu dahaaɓe e tufɗe geec atalantik e hitaande 1444 nder wuro to Purtugeec ina wiyee Lagos. E teeminannde rewnde heen, Purtugeec en taccinii jiyaaɓe feewde Karaybe e Amerik worgo.\nNokkuuji julorɗi jiyaaɓe gonnooɗi e tufnde Afrik hee ko nokkuuji deenaaɗi no feewi, kidiiɗi, baɗɗi koninkooɓe yonɓe e julaaɓe heewɓe jokkondirɓe e tirbiiji (leƴƴi) jeeyooji jiyaaɓe. Yoga e jiyaaɓe ɓee nawetenoo ko to duuɗe Antiy gonnooɗe e njiimaandi Angalteer e ko ɓuri teeŋtude duuɗe Antiy Farayseeje, heen huunde kadi ina nawetenoo Amerik, kono meeɗaa yettaade 15% e njeeygu nguu kala.\nNjulaagu tatiiwu\nKo ɓuri maantinde e teret hirnaange ko lappol ganndirangol lappol tat-tatiwol (commerce triangulaire) walla lappol Atalantik maa lappol hirnaange. Ko njulaagu ngostiigu ɓaleeɓe hakkunde Orop e Afrik e Amerik ngam huuɓnande koloniiji Amerik soklaaji mum to bannge jiyaaɓe, huuɓnande Afrik geɗe peewnaaɗe Orop e Amerik e huuɓnande Orop geɗe ittaaɗe e koloniiji hee.\nKonngol ''Njulaagu tat-tatiiwu'' ngol haaɗaani tan e lappi hakkunde duuɗe tati ɗee : laaɗe leyɗe hirnaange ina njaha faggaade jiyaaɓe e tufɗe Afrik, e yeeytoyde ɗum en (jiyaaɓe ɓee) to koloniiji Amerik e wostoraade ɗum en suukara e kafe e bukki e kakawoo e simme e kaŋŋe e nawgol ɗeen geɗe ittaaɗe Amerik to Orop. Njulaagu nguu ɓurii ɗoon yaajde sibu lappi ɗii ina keewi, sibu golle keewɗe ina tammbinoo ɗum to Orop e to Afrik, njulaagu nguu haaɗaani tan e ummaade Orop faya Afrik, fayta Orop ekn…\nE nder Orop, julaaɓe ɓee ko maa ndenndina kaalisaaji e marsandiis e yimɓe e laaɗe katojinaaɗe, ɓe toppitoo kadi baylugol marsandiis ummortooɗo Amerik oo.\nTo Afrik kadi, ko maa jiyaaɓe ɓee njiyloyee, ngaddee e tufɗe njulaagu hee, mooftee ɗoon, soodooɓe ɓee cuɓtoo heen ko cokli.\nAmerik ne wonaano tan nokku ƴaaŋtorɗo. Hannde ina anndaa wonde ko Riyo de Jonero (Rio de Janeiro), wonaa Liwerpuul (Liverpool) wonnoo tufnde njulaagu jiyaaɓe idiinde e winndere ndee, tee njulaagu jiyaaɓe ngoɗngu ina woodnoo e oon sahaa hakkunde Beresil e Anngolaa (e yeru), tee ko ɓuri heewde e jiyaaɓe ko ɗoon ndewri.\nIna hiisee wonde njulaagu hirnaange nguu fuɗii ko e hitaande 1 411 nde wefotooɓe purtugeec en ndahi afiriknaaɓe ngam waɗtoyde ɗum en jiyaaɓe. E oon sahaa kadi, Purtugeec en wonooɓe e laaɗe mum en, caggal ɗanle juutɗe no feewi nder geec feewde Inndo walla Siin (to Makawo) walla feewde Japon (to Nagasaki), ina katojinnoo e fooftere. Aɓe mbaɗatnoo lebbi keewɗi e ɗanle nder geec, heewɓe e maɓɓe keddoo heen (sabu tampere e ñawu mbiyeteendu eskorbit (scorbut)). Ko ɗuum addantunoo ɓe soklude fooftaade e tufɗe Atalantik leyɗe ɗe ɓe kalfunoo, haa teeŋti noon e duuɗe Kap-weer, Sao Tome e Prinsipe. Ko ɗuum addannoo laamu Portugaal fellitde addude ɗoon remooɓe Purtugeec en ngam remde e ɗee duuɗe gonɗe e Atalantik (mbele wefotooɓe ƴaaŋooɓe ɗoon ɓee ina ndaña ko ñaami, kisa e eskorbut). Ɓeen remooɓe noon, nde tawnoo ngoowaano weeyo duuɗe ɗee, ngoowi ko weeyo Portugaal, yoga e mum en ko ɗoon maayatnoo. Kono Afriknaaɓe ɓee ina mbaawnoo gollaade ɗoon tawa alanaa ɗum en tanaa gooto. Ko ɗuum addani Purtugeec en waɗtude dahde Afriknaaɓe, ngadda ɗum en e duuɗe hee mbele ina mdemana ɗum en. Ko ɗoo Oropnaaɓe puɗɗorii jiyɗinde Afriknaaɓe.\nDaawal gadanal ngal, tuggi ko teeminannde 15ɓiire haa hedde feccere teeminannde 17ɓiire. , Laamuuji Orop peri lappi gadani paggagol jiyaaɓe ɓaleeɓe.\nE wiyde won ɓeen, ko Portugeec en fof ɓuri yiytinaade heen, sibu ɓe taccinii fotde 757 000 jiyɗinaaɓe (3\/4 denndaangal ko taccinanoo e ngaal daawal). E nder taccinaaɓe 4 fof, heen 3 fof njolniraa ko Afrik hakkundeejo faade Beresiil (34%) e to Amerik Españool en (43%).\nE kuuɓal, 90% ooɗoo teret waɗi ko caggal 1 672 e caggal cosgol, to Angalteer, kompaañi ganndiraaɗo « Compagnie royale d'Afrique », jebbilatnooɗo to Jamayke, e cosgol to Farayse kompaañi biyeteeɗo « Compagnie du Sénégal » ngam nawde jiyaaɓe to Saint-Domingue (Sen Domennge).\nGila e teeminannde 15ɓiire, saanga teret dewratnooɗo Sahara oo (tacci-sahareejo) geɗe Afriknaaje keewɗe, ko nanndi e kaŋŋe, e jiyaaɓe, e poobaar (ko lollirnoo toon ''gabbel Aljanna'') ine tawetenoo e jehreeji Orop. Purtugeec en kumpitiima no feewi nguun njulaagu caggal nde keɓti Ceuta e hitaande 1415. Faayndaare maɓɓe wonnoo ko yettaade oogirɗe kaŋŋe gonɗe e Afrik ɗee. Ngam ɗuum, ɓe taarti lappi dewruɗi Saharaa ɗii, sibu ko Aarabeeɓe tamnoo ɗum en haa tiiɗi, ɓe ndewroyi maayo. Portugeec en ngoni Oropnaaɓe idiiɓe joofde e tufɗe Afrik Atalantiije. Geɗe keewɗe mballitii ɓe heen :\n- A ɓe kumpitii diƴƴe (maaje e geecuuji)\n- Ko ɓe ''subalɓe'' (annduɓe diƴƴe, maren en) waawɓe, humpitiiɓe karte e busol (beforgal)\n- Aɓe njoginoo laaɗe moƴƴe (ganndiraaɗe « caravelles »)\n- Njulaagu nguu ina soñtunoo, ina softunoo. Leyɗe Orop rewo ina ngaratnoo somaade e tufɗe Purtugeec en geɗe ummoriiɗe Mediteraane\n- Laamuuji Orop keddiiɗi ɗii kiilninoo ko haɓde, ina ngoni e golwole.\nE hitaande 1 441 biyeteeɗo Antao Gonsales nanngi ɓaleeɓe Afriknaaɓe ngam hoɗoraade ɗum laamɗo biyeteeɗo Henri. Ina hiisaa, hay so tawii e oon sahaa alaa ko ɗum maandintunoo no feewi, ko ɗoo woni fuɗɗoode teret atalantiijo. Waɗi noon, duuɓi capanɗe jooni, jiyaaɓe ɓaleeɓe ummortonoo ɓe ko e juuɗe aarabeeɓe (lappi Saharaa), hankadi ɓe mbaɗtii dahande koye maɓɓe, sibu njeñtudi mum ko jooni jooni. Nii woni sifaa keso paggorɗo jiyaaɓe feeñi caggal ɗuum, so njulaagu (woni coggu). Antoñio Gonsales fuɗɗiima soodde jiyaaɓe gila 1 446. E hitaande 1 448, ujunere (1 000) jiyaaɗo taccinaa faade Portugaal kam e duuɗe Portugeec en (Asoor e Madeer). E kitaale 1 450, yiyaama ɗo fotde 15 jiyaaɗo ummoriiɓe Gine, ngostoraa puccu. Won e Purtugeec en etiiɓe jokkondirde e Soni Aali Beer, laamɗo Sonngaay en, kono ndonki.\nPurtugeec en ina njoginoo paandaale keewɗe :\nAɓe njiɗnoo jokkondirde e laamu Ecopi ngam haɓɓondirde e mum. E miijo maɓɓe, ɗuum maa addantuno ɓe waawde taartaade e uddude juulɓe.\nNjulaagu maɓɓe e leyɗe Asi addannoo ɓe yiɗde jokkondirde e Afrik sibu aɓe coklunoo heɓde kaŋŋe (ɓe njeeytoya laamu Ottoman en) e kaalis (ɓe njeeytoya fuɗnaange goɗɗuɗo) e kiri (ɓe njeeytoya to Inndo).\nFaandaare rowrowre ndee ko dañal e ngañaari.\nNii woni e daawal feccere ɗiɗmere teeminannde 15ɓiire ndee, Purtugeec en ɓeydii mammude. Laamɗo maɓɓe hiilnii waɗdude e Afrik worgo Saharaa njulaagu. E hitaande 1 458 laamɗo biyeteeɗo Henri hollitii ɓurani ɗum ko yo yimɓe mum cood jiyaaɓe, ɓe mbaasa dahde. O halfini ɗum gooto e yimɓe makko. Oon artirani mo 650 yijaaɗo dahaaɗo. O felliti halfinde golle ɗee julaaɓe Purtugeec en.\n—————————-\n* Ceuta (Sebta e Arab) : ko wuro españoolnaawo wonngo e fonngo rewo Afrik heedngo e Maruk ngoo, dow fonngo mediteraane feɗorde Gibraltaar, ina hucciti e duungel iberiyeewel. Maruk ina fooɗanoo ngo gila 1956.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/07\/29\/njulaagu-%C9%93alee%C9%93e-njulaagu-feewde-hirnaange\/","date":"2019-06-24T21:57:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999740.32\/warc\/CC-MAIN-20190624211359-20190624233359-00138.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7734481096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.77344810962677, \"ffm_Latn_score\": 0.11259971559047699, \"fuf_Latn_score\": 0.05398128181695938, \"fuh_Latn_score\": 0.05173410847783089}","num_words":1076,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.642,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daartol Senegaal Kuuɓnungol, tummbitte joy gadane ɗee Njaltii.\nWinnditaade daartol Senegaal ngam rimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare goomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade daartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25) tummbitere .\nUmmini ndee eɓɓannde ko Prof. Iba Deer Caam, daartiyanke kadi meeɗnooɗo won'de jaagorgal he laamuuji Senegaal jawtuɗi.\nDuttorɗe daartol Senegaal ene wayno kanum fof fawii tan ko he ko tuubakooɓe laamuuji koloñaal mbinndunoo. Te ene laaɓi hannde ɗeen ballifanɗe pawanooka he dow nuunɗal, ndeke ko heewi heen winndiraaka no goongɗiri. Nde tawnoo joom mum en njiɗnoo ko ubbude daartol goonga ngol e famɗin'de ɗum haa mbaawa waklittde hakkillaaji ɓiyɓe leydi Senegaal, mbele maa ɓe mbaaw saasnude njiimaandi maɓɓe he dow mum en, ɓe koɗna he hakkillaaji mum en yawde koye mum en e yawaade hanki mum en. Ɓe toowna neɗɗaagal maɓɓe e daartol maɓɓe mbele maa kalfaandi maɓɓe he dow mum en waaw jaalaade.\nTummbitte joy gadane ɗee pawaama he juuɗe hooreejo leydi o, Makki Sal, ñalnde Talaata 16\/07\/2019.\nEɗen ciftora mawɗo leydi o teeŋtiniino nafoore kimmugol ngoo ɗoo eɓɓo tuma nde o fiiletee ɗiɗaɓol Ñalnde 02\/04\/2019. \" Ene jeyaa he payndaale ngal ɗoo gollal,\" o wiy kanko mawɗo leydi o, \"ko mbele yo ngal won ngooroondi baylagol tippudi jaŋde nde. So en njannginat daartol Sarlmaañ (Charlemagne) en walla a woɗɓe kay njanngininen ngol ɗoo daartol he nder duɗe men gila he lesse-lese haa jaaɓi-haaɗtirdi. Hoto en njejjit wonnde maccungaagu e njiimaandi (koloñaal) fof fawanoo ko he yeddude daartol, neɗɗaagal, e pinal neɗɗo ɓaleejo.\"\nTummbitte gadiiɗe muuleede ɗee njowitii ko he ado-daartol, ganni (ɓooymaa), mahtaade wertaango Senegaal hakkunde tuggude teemedannde sappo e goo haa heɓi teemedannde sappo e jeegom (xi-xvi )hare e tiiɗtin'gol laamu koloñaal 18 17 hah 1914 walla grew liggotonooɓe he laabi laana njoorndi (les cheninots) baɗnooɗi 1938 haa heewɓe mboomii heen.Tummbitte noogaas (20) keddiiɗe ɗee maa njaltu ɗo e 2024, fawaade e jaltigol tummbitte joy kala hitaande.\nProfossoor Abubakri Musa Lam, kemityanke jeyaaɗo he nguun goomu winndiyankeeɓe, he nder yeewtere nde o waɗdunoo e RFI Fulfulde, o eeriima yimɓe ɓee nde coodata ɗeen defte ɓ taroo ɗum en. Sabu nafoore golle ɗee mbaawata feeñde ko huwtoraade ganndal nagl. O eeriima yimɓe ɓee kadi nde kirjinta laamu Senegaal, firde defte ɗee he ɗemɗe ngenndiije Senegaal, ko wayno Pulaar.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/13\/daartol-senegaal-kuu%C9%93nungol-tummbitte-oy-gadane-%C9%97ee-njaltii\/","date":"2021-10-22T01:20:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00544.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4498680532,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4498680531978607, \"fuh_Latn_score\": 0.328980028629303, \"ffm_Latn_score\": 0.15232330560684204, \"fuf_Latn_score\": 0.0654163807630539}","num_words":371,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.422,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 8 e 9 feebiriyee 2020, Fedde Baaboo Gellaay Enternasiyonaal yuɓɓinii ñalɗi pinal kaaltateeɗi to Beelinaaɓe, ngam mawninde maanditaare timmugol duuɓi ɗiɗi jibineede fedde ndee.\nKo ngol woni ɗimmol ko fedde ndee ine yuɓɓina ɗii ñaldi. Rawane wonnoo ko to Ndakaaru, hikka noon ɓe cuɓii artirde ñalawma oo e nder leydi Moritani, tawi ko e nder wuro Beelinaaɓe, anndiraango fuutankaagal to koɗki haa e jikkuuji.\nFedde Baaboo Gellaay sosaa ko e faandaare siftorde Aali Hamediin Sammba, dowlirnooɗo Gellaay Aali Faal. Gorko Aram, mo hay gooto naamnotaako holi kañum e nder pinal fulɓe, haa teeŋti e cubalaagu. Ko ɗuum saabii, rewo e worgo, alaa ɗo dille fedde ndee keddi. Ko noon ne caggal Afrik, ko wayi no Amerik e Orop. Kala ɗo beltortooɗo pinal woni, dille fedde ndee ina njettii ɗum, haa teeŋti noon e cubballo koɗɗo walla jeyaaɗo e Moritani, Senegaal, Mali e Gammbi. Sabu renndude ɗee leyɗeele taariik, pinal, enɗam e koɗki. Ko ɗuum addani sagataaɓe rewɓe e worɓe yiɗɓe koye mum en sosde ndee fedde, ngam yoɓde diminna gorko jom golle mawɗe mo yejjittaake e nder pulaagu.\nBeelinaaɓe ne jaɓɓiima ñalɗi ɗii no doole mum potirnoo. Gila e heblooji to bannge pinal, haa yettii bismaade e teddinirde jagge laamu e ngenndiyankooɓe leñol ngol. Tawi kadi ɓe njejjitaani leƴƴi koɗdaaɗi ɗii, ɗum woni safalɓe e Sooninkooɓe.\nÑalnde aset jeetati.\nSubaka aset oo ɓe piniri kp jaɓɓaade e bismaade hoɓɓe maɓɓe ummoriiɓe banngeeji kala. Nde yahi haa kiraaɗe kirtaa ɓe puɗɗii golle. Adii ɓamde konngol ko koolaaɗo kuuɓal fedde ndee, oon woni Abuu Daawuuda Faal. O bismii denndaangal nootiiɓe e noddaango ngoo, o semmbini nde moni kala darotoo e yiɗde pinal ngal e wuurtinde ɗum. O manti wuro Beelinaaɓe e darnde nde daranii fedde ndee haa pinal ngal ko aldaa e ngaameela. Nde o joofni ko Meer Kayhayɗi woni Konoo Baraaji ɓami konngol. O holli kaaɗtudi weltaare makko kanko e sete makko, o manti, o hirjini no feewi sabu faamde mo faayiida ɗee golle. Caggal ɓeen ko Duɗal Baaba leñol joli waɗi no woownoo waɗde, so weltinirde renndo ngoo jimol daaɗe gelooɗe loowngol bismaango e njettoor faade e nootiiɓe ɓee kala, haa teeŋti e fedde baaboo gellaay e fedde ndillaan. Ko heddii e jamma hee koo, Hamadi Ayse Jool, Daawuuda Gellaay Burba kiiri yimde pekaan. Rewɓe e worɓe subalɓe kiiri sappaade e juurde haa weenndoogo.\nÑalnde alet jeenay\nƁe pooftii subaka oo. Daande takkusaan tawi ŋore ɗiɗi ɗee fof ɓittii, keewii teɓ yimɓe arɓe yeeɓde fiifiire. Sagataaɓe worɓe tellii ina mbakkii awƴe ina peccondira e laaɗe cinkiraaɗe goobooji ceertuɗi tawi laana heen kala ko jolɓe heen ɓee nanndi comci e awƴe, potondiri duuɓi e semmbe. Laaɗe Kayhayɗi e gure taariiɗe ɗee fof ngarii ngam wallude beelinaaɓe e ñaantude oon kikiiɗe. To ŋoral rewo gaa ko naalankooɓe e jirwinooɓe ngoni gaa ina ndoori pijirlooji mumen, worɓe subalɓe kiiri awƴude juuɗe njaadata tellodtoo yantude e laana jirwinooɓe kaa. Yimɓe kiiri e oon mbelemma haa daande futuro pooftoyii ngam heblanaade jamma cakkitiiɗo oo.\nNde yimɓe kirtii mbaɗdi adaa dingiral ngam yeeɓoyde ñaaƴooɓe ñaaƴo fannu. Kala comci, moori e paɗe ɗe fuutanke anndunoo yiyaama ñalnde heen e ngal dingiral tawi kadi ko sukaaɓe dariiɓe e sahaa mumen ñaantii ngaal ñaantungal. Ƴeeŋɗo kala mbiyaa ko oon nawi raay, so goɗɗo jolii ɓernde maa feccoo.\nCaggal ngoon ñaaƴo ko jabbaaji (rappoor en) ndokkaa yo mbeltin yimɓe ɓee e jimɗi keewɗi ceertuɗi.\nNde ɓe ƴeeŋi ko Duɗal Baaba Leñol joli. Nde ɓeen ne ƴeeŋi ko Meer kayhayɗi rokki teddule tati. Ɗuum woni torofeeji ɗi o weltiniri ɓeeɗoo tato : Abuu Faal koolaaɗo kuuɓal fedde baaba gellaay, Seek Saar naalanke capaato nootinooɗo e noddaango ngoo, Ummu Jeŋ jaayndeyanke to Piindi Tv;\nCaggal ɓeen ko Fedde ndee e hoore mum rokki seedanteeje kañum ne ngam seedtanaade won e yimɓe darnde mum en mawnde nde ndaranii diiwaan oo, haa teeŋti e wuro Beelinaaɓe ngoo eɗe ndarii heen darnde faayodinnde he diiwaan hee.\nIna jeyaa e ɓeen, Meer kayhayaɗi Konoo Baraaji, Njaay Saydu Aamadu, Ñaŋ Sileymaani Hammadi, Seek Saar, Jiil Loh, Daawuuda Sammba Ndonngo.\nƁeeɗoo fof ko darodiiɓe e maɓɓe jamma e ñalawma subaka e kikiiɗe haa teeŋti e ɗeeɗoo golle mawɗe paayodinɗe. Ko nii balɗe ɗiɗi ɗee njahri e dow darnde timmunde nde ɓeeɗoo worɓe ɗiɗo ndarii, gila nde ñalɗi ɗii ndigaa haa njawti, joɗnde e ɗoyngol alanaa ɓe. Ɓee ngoni Mammadu Umar Ñaŋ e Ibiraahiima Sammba Ñaŋ.\nCiimtol Daawuuda Sammba Ndonngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/03\/16\/fedde-baaboo-gellaay-enternasiyonaal%E2%80%88-nal%C9%97i-pinal-to-beelinaa%C9%93e\/","date":"2021-10-20T05:10:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585302.56\/warc\/CC-MAIN-20211020024111-20211020054111-00624.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4583761394,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4583761394023895, \"ffm_Latn_score\": 0.28149130940437317, \"fuf_Latn_score\": 0.12488441914319992, \"fuh_Latn_score\": 0.12440943717956543}","num_words":718,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.411,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|Nanondiral Winndereyankeewal Hakkeeje Aade|\n\n\nNAATIRKA\nE tuugnaadeko wonde keftingal horma kala neɗɗo e nder ɓesngu aadee e hakkeeji potɗi woni dnaɗɗuudi ndimaague potal e jam e nder aduna,\nE tuugnaade wonde ko baasgol heftinde kam e calogol tottude hakkeeji aade ngaddi barondiral e salaare sanndolin nde e nder aduna e kadihuccande adunam mo aade heɓi yamiroore haalde e miijiaa de no henanorii ɗum yontii ete kadi yimɓe poti jeyde koye mumen ceerta e kulol e baasal sabu aadee yiɗde ɗ um,\nE tuugnaade wonde ina teeŋti yo hakkeeji aadee ndeenire yamiroore laawɗinaande mbele aadee waasaa tonngeede e gullitaagol dowrowol so tawii fawaama kalfaandi kiisndi walla waawnere ɓ urtunde,\nE tuugnaade ina teeŋti nde ɓamtatoo ɓiyngu yummaagu hakkunde leyɗeele dimɗ uɗe,\nE tuugnaade e nanondiral leyɗeele caaktangal woondoore leyɗeele jowitiiɗe e hakkeeji gadani aadee bayɗi no ndimaagu, teddungal e nder potal rewɓe e worɓe. Leyɗeele ɗee koddirii e daranaade ɓamtaare renndo e ñiɓgol fannuji nguurndam moƴƴam,\nE tuugnaade e wonde leyɗeele dentuɗe jeytiiɗe ɗee, e ballondiral e fedde leyɗeele dentuɗe jeyɗe koye mumen pellitii ñiiɓnude horma hakkeeji aade kam e ndimaagu,\nE tuugnaade e ɓulngo renndaande ngam tafde hakkeeji aadee kam e ndimaagu, leyɗeele ɗee teeŋtinii nafoore ɓurtunde wonde e pellitgol, ko ndeen batu nguu nanondiri, holliti:\nNgal-ɗoo nanondiral winndere yan keewal jowitiingal e hakkeeji aadee wayi ko no laawol gootol ñii ngam yettaade leyɗeete mbele yimɓe ɓee e renndooji ɗii mbaɗa ɗum e hakkillaaji mum e kala sahaa kadi et e jannginde e nehde mbele ɓamtoo horma hakkeelleji aadee e ndimaagukuule ƴettaama mbele saree e nder leyɗeele, ciynugol ngol ina foti feeñde, teskee e yimɓ e fof.\nKuulal gadanal\nInnama aadeeji fof poti, ndimɗidi e jibinannde to bannge hakkeeji. Eɓe ngoodi miijo e hakkilantaagal ete eɓe poti huufo ndirde e nder ɓ iynguyummaagu.\nKuulal 2\nGooto kala ina waawi hokkunde hoore mum hakkeeji e ndima guuji kaalaaɗi e nanondiralngal tawa alaa paltagol nguru, mbaydi, leñol, ɗemngal, diine, iwdi leydi walla renndo, dañal, jibinande walla kala ngonka.\nE ko fawtii heen hay paltoor gooto woodataa e dow yowitaade e dawrugol, ñaawoore hakkunde leyɗeele fawaade e neɗɗo ummiiɗo leydi walla neɗɗo mo yowitaaki maa woni pawiɗo yamiroore laawɗinaande waawnde wonde fof.\nKuulal 3\nInnama aadee kala ina jogii hakke wuurde, e hakke ndimmagu kam e hakke ndeenka e kisal hoore mum.\nKuulal 4\nHay neɗɗo gooto fotaani tonngaade e maccungaa gu maccungaagu e njeeygu aadee ko ko harminaa e no waawi si foraade fof.\nKuulal 5\nHay neɗɗo gooto fotaani leepteede walla fiyeede piyle jaltuɗe neɗɗaagu walla koynooje.\nKuulal 6\nNeɗɗo kala ina jogii hakke annditireede neɗɗaagu mum e kaayitaaji ñaawaaɗi.\nKuulal 7\nYimɓe fof poti e laamu ete poti fotde ndeendka e yeeso laamu. Yimɓe fof ina poti fotndeende e reeneede e heedi heedi baawɗo yaɓɓude kule ngal nanondiral yimɓe fofina poti reeneede e tooñannge tawa alaa paltoor.\nKuulal 8\nNeɗɗo kala ina jogii hakke wullitaade ñaawoore e leydi mum so tawii o gañaama, o tooñaama walla so hakkeeji makko njoolaama. ɗiin hakkeeji ina ngannde e laamu e ñaawooje.\nKuulal 9\nHay gooto fotaani nanngeede sokee walla yaltinee leydi tawa ko e dow mbaawka e belaaɗe.\nKuulal 10\nNeɗɗo ina jogii hakke e heɗeede e nder potal e sahaa ñaawoore nde yowitaaki, nde waɗataa heedi-heeda (jinngataa). ñaawooɓe ɓenguurotaako poti ñaawde hakkeji fotdeeji neɗɗo fof ko takkaa haa heɓ ni ɗum ñaawore.\nKuulal 11\nKuulal 12\nHay gooto yaɓɓetaake, tooñee e nder nguurndam mum, e nder ɓesngu mum e nder jotondiral mum walla neɗɗaagu mum lesɗinee, naange hay gooto e dowlugol mum potaani ñifeede. Neɗɗo kala ina jogii hakke reenaneede ɗee geɗe teeŋtinooji ndimaagumum.\nKuulal 13\nKuulal 14\nKuulal 15\nKuulal 16\nKuulal 17\nKuulal 18\nKala neɗɗo ina jogii hakke ndimaagu miijo, hakkilantaagal kam e diine. Oon hakke ina roondii ndimaagu waylude diine kam e ndimaagu tabitinde diine mum walla yi yannde mum kañum gooto walla e wondude e woɗɓe. Ngaal tabitinal diine noon ina nona ko ɗuuɗii e ko feeñi fof tawa ko rewneede e dow jaŋde, walla dewal walla jamirooje diina oo.\nKuulal 19\nNeɗɗo ina jogii hakke e ndimaagu jogaade miijo e saaktude miijo mum ɗum firti ko joom mum fotaami hulde feeñninde miijo mum walla wiɗtude, heɓde kam e sarde miijooji e kabavuuji tawa woƴaaki keeri hakkunde leyɗeele e no sardaa fof.\nKuulal 20\nKuulal 21\nKuulal 22\nNeɗɗo kala e nder renndo ina jogii hakke e ndeen ka renndoyankeewo. ɗumko weltaare hakkeeji fagguduyankoj e renndoyan heeji e pina yankooji katojinaa ɗi e ndimaagu e ɓamtaare aade e dow tuugnaade e ngonka leydi fof.\nKuulal 23\nKuulal 24\nNeɗɗo kala ina jogi hakke e fooftere walla weltinde ɓernde num walla wooda ɗo haa'ɗni liggeey mum ete kala liggotooɗo ina jogii hakke e fooftere yoɓ eteende.\nKuulal 25\nKuulal 26\nKuulal 27\nKuulal 28\nNeɗɗo kala ene foti daranaade ñiɓagol hakkeeji innama aadee kam e ndi maagu mum to bannge renndo e nder winndere mbele kuule kaalaaɗe ender ngalɗo nanondiral njetto faandaare toɗɗaande nde.\nKuulal 29\nKuulal 30\nHay kuulal gootal gummingal e ngal ɗo nanondiralfotaani jaggireede ummii ko e leydi, walla dental keeringal, walla neɗɗo keeriiɗo. Hay neɗɗo gooto, walla dental walla leydi potaani jogaade golle tawa faandaare mumen ko firtude hakkeejie e ndimaagu kalaaɗi e nder nanondiral ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/worldpeaceelite.org\/index.php\/udhr?catid=76&id=344:udhr-peuhl","date":"2018-12-12T07:05:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376823785.24\/warc\/CC-MAIN-20181212065445-20181212090945-00030.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.804923892,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8049238920211792, \"fuf_Latn_score\": 0.06916864216327667, \"ffm_Latn_score\": 0.0656924694776535, \"fuh_Latn_score\": 0.05050265043973923}","num_words":833,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.797,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E tuugnaade e haala haralleeɓe ko fayti e kisal nguura, caɗeele nguura mawɗe, ɗe hono mum meeɗaa yiyeede ɗo, ina mbaawi heɓtaade leydi ndi e ndeeɗoo hitaande 2008. Muritani noon ina wondi e yowitaare mawnde to oon bannge, sibu, ko maa sooda caggal leydi ko ina ɓura 70% e ko geɗe mum nguura; ndaa hikka, ɗeen geɗe nguura ina ŋakki e nder winndere ndee kala.\nKaaɗoo haala noon addii faayre mawnde. Ngolɗoo laawol noon, mawɗo leydi ndi etiima arditaade, noosii huunde e kuule ɗe laamu Muritani ƴetti ngam ustude batte ɓeydagol cogguuli geɗe nguura ɗe.\nEɗen ciftora e balɗe ɓennuɗe ɗe tan, pelɓondire muusɗe mbaɗii ɗo Ndakaaru ɗo sabu caɗeele nguura e ɓeydagol coodguuli.\nE nder konngol makko, kanko hooreejo leydi ndi, hono Siidi wul Seek Abdallaahi, o hollitii ko idii fof wonde Aduna oo kala ina wondi e ooɗoo sahaa e caɗeele ɓeydagol ɓurtungol coodguuli won ɗeen geɗe, haa teeŋti noon e nguura e petroŋ.\nO hokki yeruuji : «kiloo maaro jaratnoo ɗo ko 109 mbuuɗu, jooni o jarata ɗo 195 mbuuɗu\". \"hono ɓeydagol coodgu bayngol nii ina teskaa wonande gemhe.\nO siftini wonde, e lewru noowammbar ɓennundu ndu won kuule laamu ngu ƴettunoo kadi ngam newnude nguurndam yimɓe ɓe.\n\"Ɗum fof e wayde noon, sabu ŋakkeende nguura e winndere ndee hikka, coodguuli ko ko ɓeydii. Ɗum ɗoon noon alaa e sago peeje cakkee, mbele yimɓe ɓe ina mbaasa tinde ɗum no feewi. Ko ɗum addani laamu ngu hollitde parlemaa o tuugnorgal keñorangal, potngal tabitineede jooni jooni. Njaru ngaal ɗoon tuugnorgal ko 28 miliyaar e teemedere miliyoŋ ugiyya. Ɗum jiidaa e miliyaaruuji 8 e 712 miliyoŋ eɓɓanooɗi e doosgal ngalu 2008 (loi des finances 2008)\".\n- Fayndaare ngalɗoo tuugnorgal ko :\n- hokkude ɓurɓe waasde ɓe ballal ;\n- gaddaade goodgol nguura duumingol kam e deŋgol coodguuli ;\n- sosde golle e waɗde golle jeñtinooje ngalu ;\n- ɓeydude njeña nguura.\nYantude e ɗuum, maa laamu ngu daro mbele coodguuli ndiyam e jayngol e gaas ina mbaasa ɓeydaade : maa laamu yaltin miliyaaruuji joy e feccere ngam ɗum ɗoon.\nNgam kadi ɓeydude kattanɗe yimɓe coodgol, maa njoɓɗeele gollootooɓe e laamu e paasiyoŋaaji ɓeyde hakke 10%, tuggude 1 sulyee 2008.\nYantude e ɗuum, kattanɗe somuya SONIMEX maa ɓeyde. Maaro maa nattu yoɓde duwaañ. Coodgu gemha fotata e nder leydi ndii kala, saak gemha yeyetee ko fayi arde, ko 5000 mbuuɗu tan e nder jeeyirɗe laamu jogori sompude e nder leydi ndii no diidorinoo.\nKo noon ne wonande nguura jawdi, coodgu mum ɓurataa hankadi 4000 mb e nder bankeeji sereyaal (faabi gaweeje) gure dowri. Kala wuro waɗngo ko ina ɓura 100 neɗɗo, maa mahane banke sereyaal.\nMaa bitikaaji denndaaɗi uddite e nokkuuji ɗo baasal ɓuri heewde e nder laamorɗe diiwanuuji ɗi e departemaaji ɗi, tawa ina ndokkee ko yonata e gemha e nguura jawdi.\nIna wayi no ko ɗum woni ko ɓuri teeŋtude e kuule ɗe laamu ngu ƴetti ngam hoybinde nguurndam yimɓe ɓe.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/04\/06\/ca%C9%97eele-nguura-konngol-hooreejo-leydi-muritani\/","date":"2019-08-22T16:05:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317274.5\/warc\/CC-MAIN-20190822151657-20190822173657-00367.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6715712547,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6715712547302246, \"fuh_Latn_score\": 0.2663317322731018, \"ffm_Latn_score\": 0.030492598190903664, \"fuf_Latn_score\": 0.02075348235666752, \"fuq_Latn_score\": 0.01063438132405281}","num_words":460,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aysata Jalloh holko fiirti leader training center?\nYontere nde Rfi fulfulde bismii e nder yewtere Ko mbiiɗon ko biyeteedo Aysata Jalloh. O debbo jaareteeɗo duuɓi tiapantati jeyaa ko Mauritanie. O darni to ndiin Leydi, fedde wiyetende Leader training center. Waɗimo darnude nde fedde ko mbela ekkinde sukaaɓe Mauritanie e heblande ɗum'en haa gummo e jonde, mbatta kadi hakkile e darnde nde poti daraande e nder leydi mum'en. Nde fedde gila darnaa e hitande ujunnaji ɗidi e sapo e jeetati, waɗii golle baɗɗi fayida to Mauritanie. Ɗum addi Total Mauritanie totude njooɓaari moolnaande Allah mawɗo fedde nde Aysata Jallo. O ari e yewtere Ko Mbiiɗon ngam haalde holko saabi o darni nde fedde.\nFulfulde faminiinde :\nYontere cakkitiinde nde karamoko, Issa Jallo, udditii e damal fulfulde famminiinde sawru aandal. Hande ko ɗum jokketen sabu aandal ene yaaji. Holko woni aandal ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190825-aysata-jalloh-holko-fiirti-leader-training-center","date":"2019-09-18T04:10:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573176.51\/warc\/CC-MAIN-20190918024332-20190918050332-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9892472625,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9892472624778748}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.966,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So wuro woodi e Muritani, ngo yimɓe fof kawri yahrii caggal, ko Kayhayɗi. Ƴeewaa tan, wuro ɓurngo mawnude to worgo leydi ndii, « wonnoongo kapitaal Fuuta, kapitaal ndema Muritani hannde » (Teen Yuusuf Gey) ina jogii daartol mawngol e kattanɗe keewɗe. Ko e maggo ekkol idii sompeede e Muritani e hitaande 1898, ekkol kebluɗo jagge garwaniije leydi ndii, kam e njuɓɓudi tafiindi e mahaaɗe goɗɗe gila e darorɗe teeminannde ɓennunde ndee.\nCaggal ɗum ko puɗɗagol mbaylaandi e compugol toon ɗatirka e kirsirde ɓuuɓnaande (abattoir frigorifique), kam e udditgol Ekkol Ngenndiijo Heblo e Ganndingol Ndema (ENFVA – biyetenooɗo Ekkol Jagge Dowri, caggal ɗuum Nokku Ganndingol Ndema).\nKayhayɗi idii gure daande maayo Senegaal fof jogaade kanndaa e opitaal, ko e gidiiɗe kadi dañde kolees. Kanngo kadi idii dañde santaraal kuuraa e resoo ndiyam ceniɗam, e gaawi nawooji waameeji toɓo. Ko ɓuri heen heewde, waɗi ɗum ko neɗɗo mawɗo mo hono mum weeɓaani, mo yimɓe fof ciftorta, so Yuusuf Koytaa, gonnooɗo depitee-meer wuro ngoo, waɗti ɗum tiimtorgal, ɗo hooreeɓe leyɗe e depiteeji leyɗe goɗɗe, naatataano Muritani njettaaki : persidaaji Ahmadu Ahijo mo Kamaruun e feebariyee 1967 e Hamaani Njoori mo Niiseer e abriil 1967 e Leopool Sedaar Senngoor mo Senegaal.\nƊum jiidaa e parlemaateeruuji Farayse e Mali e mee e desaambar 1966. So won nokku maantinɗo e Kayhayɗi foti innireede neɗɗo, oon neɗɗo foti wonde ko Yuusuf Koytaa sabu golle o gollii e Kayhayɗi ɗee. Wuro ngoo jokkii maantinde haa e joofirɗe kitaale 70, e gardagol depitee galo, hono Abdul Asiis Bah, baɗnooɗo ngalu mum e nafoore cukaagu nokku oo e nafoore wuro softunoongo to bannge pinal, haa ko denndaangal naalankooɓe e yimɓe coftal ɓalli (haa arti noon e mbiruuji) diiwaan oo fof, kala heen jiɗɗo heɓde daraja, maa ara Kayhayɗi. Aareen Ndiyam Jeeri yahiino haa wonti hajju mbiruuji. Oon sahaa, kapitaal Gorgol ina heewnoo faayida : wuro ngoo ina yooɗi, ina waɗi golle, ina waawi jaɓɓaade, ina heewi muñal. Abdul Asiis Bah (potɗo innireede Liisee oo) addii ɗoon jom suudu Ngartaa Tommbalbaay, persidaa Caad, e hitaande 1974, koɗo teddungal hiirde pinal nde yejjittaake to nokku Peyrissac. O wiyetenoo ko Neene Jallo ; ko kanko inniraa kootone ɗe rewɓe Kayhayɗi korsinnoo no feewi. Galleeji keewɗi ngummiima e diiwanuuji Muritani goɗɗi walla e leyɗe saraaji, walla Magreb, walla Orop, walla Liban, ngari, koɗi Kayhayɗi ngam julaade (Galleeji Eliyaas en, Laarusi en, Alami en jeeyatnooɗi bagi) walla pinal e naalankaagal (Aali Naar, Busfiya e Saytu e njulaagu e Saaluuji Sinemaa). Jibinannde ɗii galleeji gummiiɗi nokkuuji goɗɗi, ngontii ɓiɓɓe Dimmbee laaɓtuɓe. Yeru mum ko yarham mum doktoor Abdallaahi Seytu, janngunooɗo jaŋde leslesre to Kayhayɗi, jokkoyi haa heɓi seedantaagal doktoor, arti wuro cukaagu mum, gollori heen kellifuya e ñeeñal, Kayhayɗinaaɓe fof ina ceedii, ina keɓtinani mo ɗuum. Nde o sankii, o ubbaa e Kayhayɗi. So wuro ngoo innirii mo opitaal mum oo, maa waɗ ko haani.\nKaawis ! Duuɓi capanɗe tati hikka, Kayhayɗi nana yahra caggal, gila tan nde kominaaji cosaa. Tawi noon, e nokkuuji goɗɗi, joomum en kuutoriima ɗum ngam ƴellitde gure mum en, Kayhayɗi kañum ina ɓeydo ñifde. Kayhayɗi wontii jinnde mawnde ; kala nde ili, ko musiiba, sabu koɗnugol yimɓe ɓee e nokkuuji ilooji… Ekkol ndema gonnooɗo faaro wuro ngoo, rappii. Nokku Ngenndiijo Wiɗto Ndema (CNARADA) wontii dunndu leɗɗe; kanndaa ɗo laaɗe njuurotonoo laabi nay yontere e kitaale 1980, tawi heen ɗiɗi ko Air Senegaal, wontii lappol jawdi ooroori; Liisee Kayhayɗi, gooto e liiseeji ɓurnooɗi yuumtude e leydi hee, hay kañum jaastii hannde.\nHol ko saabii kaa ngonka ? Dalillaaji ɗii ina keewi, kono ɓurɗo teeŋtude oo ko golle laamu nguu, ɓurɗe laaɓtande en e yonta laamu Maawiyya, sibu ko kanngu yeebii wuro ngoo, sibu anndireede wuro ngo turataa keeci. Laamu nguu darii e ñifde ngo, ngu fuɗɗorii egginde huunde e sarwisaaji to Eeleega, ko nanndi e Ñaawirde, ngu uddi ENFVA, ngu addi militeer en yo kiiɗ sukaaɓe maggo, ngu addi polis dewɗo e yimɓe ina fiya ina weñcita. Haa e ñalawma hannde oo, beeli yimɓe kala ko owɗi, sibu piggal e koyeera e taccingol huunde e ɓiɓɓe wuro ngoo, ko nanndi e Baaba Galle Woon (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo), ko wayi no Abdul Tuure walla Habiibu Ñaŋ (piyoowo mburu, mo hay gooto waawaa lomtaade, yo Alla yurmo mo, yaafoo mo). Hannde Kayhayɗi woni nehaande hare ndimaagu e nuunɗal…\"\nƊumɗoo ko taƴre e winndannde Buubakara Jagana e Siree Bah wonɓe to Pari mbinndunoo ñalnde 22 ut 2013. Sikke alaa, ko heɓtii Kayhayɗi koo, ko ɗuum heɓtii gure daande maayo ɗee kala : Rooso, Ɓoggee e Sehilbaabi fof. Ɗum noon, bone so tintaama puuyii. Yontaaɓe e jannguɓe nokkuuji ɗii ina poti yuurnitaade kaa ngonka, ndaroo hakke baawɗe mum en, ngam wuurtinde ɗee cahe mawɗe.\nTaƴre e winndannde Buubakar Jagana e Siree Bah\nFulo : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/10\/02\/da%C9%97ndude-kayhay%C9%97i\/","date":"2021-04-17T14:30:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038460648.48\/warc\/CC-MAIN-20210417132441-20210417162441-00299.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5834048986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5834048986434937, \"fuh_Latn_score\": 0.19300037622451782, \"ffm_Latn_score\": 0.10495445132255554, \"fuf_Latn_score\": 0.10323861241340637, \"fuq_Latn_score\": 0.014005624689161777}","num_words":764,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.599,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani: Fayndaare Eɓɓaande kuulal tippude jaŋde ko yoo ɗemɗe ɓaleeɓe cornoye les ndalla.\nDukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe?\nWonande Arabeeɓe ɓee, ngaal laɓndal jaabowol mum alaa luural. Muritani foti sinkoraade e ñaaƴirde tan ko pinal e ɗemngal Arab. Kadi kala jeyaaɗo e mayri ko ɗuum o foti suɗoraade. Ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ɓee noon, Haalpulaar en, Jolfuɓe e Sooninkooɓe, wonaa noon njiyri. \"Muritani kay, ɓeen mbiy: \"Foti wonde ko leydi pine-ari-potti (carrefoure culturelle), ɗo pine Worgoori Afrik e Hiirnaage Afrik fof ene njiytoo koye mum en. Leydi hurmiindi ceeral leñɗi e ɗemɗe ɓiyɓe mum, pawiindi he moƴam koddigu, potal e deengol jojjannde kala ɓiy leydi, ko aldaa e paltoor fawaade he mbaydi nguru ɓanndu makko walla ɗemngal makko.\" Ndee yiyannde hayso ko nde moƴƴere labaande ne, safalɓe ɓee kanum nde ɓuranaani ɗum en. Ko ɗuum waɗi tuggude e hooreejo leydi ndii gadano, Mukhtaar Wuldu Daddah, haa denndaangal arɓe caggal mum en yiyannde mum en ko wootere. Muritani foti tan ko ɓoornaade wutte capataagal. Ko pinal Arab e ɗemngal arab foti jaalaade he leydi ndi. Denndaangal meeɗɓe laamaade Muritani kala garɗo ko he felo siynude ndeen fayndaare yaɓɓata. Heddotoo ko won arooɓe kuwtoroo fuunti e hodo, woɗɓe, ko wayno Mu'awiyya en, ngari kuwtorii doole, neegre e ceddaagal, kono alaa e maɓɓe mo gollanaaki siynude ndeen fayndaare.\nNgal luural hakkunde ɓaleeɓe Muritani e safalɓe (raneeɓe, so tawii ni ene sella ɓe mbiyee noon) seeraani e umminde fitinaaji hakkunde leñɗi ɗiɗi ɗii. Heen sahaaji ɗiin fitinaaji ene ngona parwuɗi, haa jibina dufondiral ƴiiƴameeje, warngooji e dummbere dartiyankooɓe ɓaleeɓe, hono no 86 e 89 ni. Hay haame noon, kala nde ɗuum waɗi, ko ɓaleeɓe ɓee keewi yarde mone. Sabu hayso tawii arabeeɓe ɓee ndañaani waawde finde tan mbaɗta Muritani hono njiɗiri ɗum nii ne, sahaa kala eɓe mbaɗa taaɓannde fayde e fayndaare maɓɓe aarabiɗinde leydi ndi.\nArabeere, ummaade he ɗemngal ngenndiwal fayde he ɗemngal lawakeewal\nSo alla, kala dewindotooɗo dawrugol Muritani, haa teeŋti e toɓɓere ɗemɗe ngenndiije, maa laaɓndo hoore mum, hol ko addunoo pawee ni saka pawtee ene ara heen? Nde tawnoo pulaar wiy ko: \"Ɓakke mahatee ko gila ko kecce\", walla nii \"lekɗal ɓuccetee ko gila ko keccol, nde tawnoo so a woppii haa yoorii a wiy aɗa ɓucca ɗum ko tol tawatmaa heen kono a dañataa portingal.\" Addani en wiyde noon ko so a ƴeewii doosɗe (kuule diiñorɗe) Muritani gila he jibineede leydi ndii he 1959, he kuulal mum 3ɓal ngal wiyko: \"Ɗemngal ngenndiwal ngal ko Arabeere. Ɗemngal lawakeewal ngal (la langue officielle) ko Faraysinkoore. Kadi mbayliigu doosɗe ɗee 1961 nguu ko ɗoon woppi ngaal kuulal. So en teskiima, hay gootal e ɗemɗe ɓaleeɓe, Pulaar, Sooninkoore walla Wolof, laawɗinaaka he nder ɗeen kuule.\nHe mbayliigu woɗngu, waɗaangu 1968, he kuugal mum 68-065 wayliri ɗum hono ndaani: \"Ɗemngal ngenndiyeewal ngal ko Arabeere. Ɗemɗe lawakeeje ɗee ko Arabeere e Faraysinkoore.\" So en teskiima he ngaal kuulal cakkitiingal, ɗemngal Arab ngal, gaagaa wonde ɗum ɗemngal ngenndiyeewal, martaba maggal kadi ɓeydiima sabu ngal wontii ɗemngal lawakeewal hono no ɗemngal Farayse ni. So en teskiima haa jooni ɗemɗe ɓaleeɓe ɗee kanum en cuwaa tawo laawɗineede he nder doosɗe leydi ndi. Ko he mbayliigu doosɗe 1991, e kuulal mum 6ɓal, wiyi: \"Ɗemɗe ngenndiije ɗee ko Arab, Pulaar, Soninke e Wolof, ɗemngal lawakeewal ngal ko Arabeere.\"\nHuunde jarnde teskaade ɗoo kadi ko ɗemngal Faraysinkoore ngal ɓaleeɓe ɓee njanngiratnoo kadi liggortoo ngal kanum samminaama, yaltii he nder kuule ngenndi ɗe. Heddiima ko Arabeere tan wonti ɗemngal lawakeewal leydi Muritani, hayso wonii ɗemɗe keddiiɗe ɗee ɓeydaama he doosɗe leydi ndi ndokkaama martaba ɗemɗe ngenndiije. Kono eɗen nganndi ɗeen ɗemɗe ɗoon ɗo ɗe cuwaa liggeede, ɗe njanngiraa haa ɗe mbaawi wonde ɗemɗe gollorɗe, hayso ɗe ndokkaama martaba ɗemɗe ngenndiije ne, so faraysinkoore ittaama, ko arabeere wontata alaa-e-sago, ɗemngal janngirngal e gollorngal leydi Muritani.\nDuɗal ɗemɗe ngenndiije: Ko Pellital walla ko Hodo Wonnoo?\nMbayliigaaji he kuule Muritani ngam ƴellitde ɗemngal arabeere ɗii ene nduusondira e mbayliigaaji to bannge tippudi jaŋde e nehdi he nder leydi Muritani. Ɗuum firti, caggal nde arabeere wonti ɗemngal lawakeewal, ngal dañii jojjannde wontude gollorngal e janngirngal he duɗe leydi ndi. Ɗuum woni sabaabu ɓaleeɓe ɓee ne laaɓndaade yoo ɗemɗe mum en ɗee laawɗine, mbaɗta janngireede. Caggal dukooji juutɗi e pooɗee nduureeji, he hitaande 1979, CMSN (laamu Haydalla) ƴetti pellital soasde yuɓɓo wiyeteengo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (Institut des Langues Nationales) ngam yoo jarribo janngingol ɗemɗe ngenndiije Muritani keddiiɗe ɗee, ɗuum woni Pulaar, Sooninkoore e Wolof. Duɗal ɗemɗe ngenndiije waɗi golle paayodinɗe, patam-lame, tuggude 1980-88 ɓetooji tati mbaɗaa heen (Breda-Unesco 1982 kadi he 1984) ɓeto jaagorgal kalfinaangal jaŋde 1988, fof tabitini wonnde ɓetooji ɗii ene moƴƴi kadi mbasiyii yoo janngingol he ɗemɗe ngenndiije ɗee sare, yaajne he nder duɗe he. Kono ngaal duɗal ɗemɗe ngenndiije e golle mum paayodinɗe dartinaa he 1999, e sahaa laamu Mu'awiyya Ould Ahmed Tayya. Laaɓndal ngal ko mbele tafnoode Duɗal ɗemɗe ngenndiije, ko pellital tigirigi ƴellitde ɗemɗe ɓaleeɓe Muritani ɓe ngonaa salfaɓe, walla ko hodo wonnoo, e jooɗtoronoode wonnde hayso eɓɓo ngoo waɗaama yahataa ɓe ndaña woytoraandu? Nde tawnoo eɓe ngoongɗinno wonnde ɗemɗe ɓaleeɓe ɗee mbaawa roondaade ganndal, ndeke noon hayso enndaama yahata. Kono ɓetooji ɗii pennii ɗuum.\nHannde ne, iiñcuru mawndu wonndu Muritani ko duko eɓɓaande kuulaal mbayliigu tippude jaŋde. Ene jeyaa e ko ɓuri teskinde he ndeen eɓɓaande, waɗde Arabeere ɗemngal janngirngal ɓiyɓe leydi ndii he kala tolno, Faraysinkoore wontata tan ko ɗemngal janngeteengal ngam haa joom mum daña no udditorii he aduna (langue d'ouverture) hono no Engele ni walla Españool. Ɗemɗe ngenndiije keddiiɗee joom mum en ene mbaawi janngude ɗum en he puɗɗorɗe gootal heen fof he diiwaan ɗo ɓuri yaajrude. Kadi ɗuum fawotoo ko e jarribo heso ngam ƴeewde so tawii ɗuum ene aaɓno. So en teskiima wonnde jarribooji mbananooma he ko ɓenni hakke duuɓi noogaas, 1979-1999, ma en mbiy mbele fayndaare ndee wonaa woosnude ɓaleeɓe ɓee e jaŋde arabeere tan caggal ɗuum kadi ɓe itta ɗiin jarribooji hono no ɓe ittirnooɗum ko yawti koo ni?","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/07\/24\/muritani-fayndaare-e%C9%93%C9%93aande-kuulal-tippude-jande-ko-yoo-%C9%97em%C9%97e-%C9%93alee%C9%93e-cornoye-les-ndalla\/comment-page-1\/","date":"2022-08-11T12:22:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00600.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6445412636,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6445412635803223, \"fuh_Latn_score\": 0.14528830349445343, \"ffm_Latn_score\": 0.12381841242313385, \"fuf_Latn_score\": 0.08292677253484726}","num_words":1017,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.6,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 02\/14 Senegaal fuɗɗiima suɓngooji gila hedde duuɓi teemedere hade jeytaare. Kono hay so tawii ɓaaw suɓngooji ina keewannoo jeddi e gulwulte, heewaano, kam limtaneede maayɓe. Ndeen ne dey hikka suɓngooji ɗii cuwaa tawo kono maayɓe ɓee puɗɗiima limteede. Ruumo ngam jarlibaade suɓotooɓe heewaano nih wayde wulde. Ko kampaañ oo fuɗɗii koo hikka y\nimɓe heewɓe njahdii heen tawa ko e sababuuji ceertuɗi.\nTo Podoor ina limtee heen maayde Mammadu Sih e Bannda Njaay waranooɓe to Podoor. Mammadu suka janngooowo jahroowo e duuɓi 17 ko elew wonnoo tolno nayaɓo liisee. So ina waawi tuumeede ko e seppo o wonnoo, Bannda Njaay kam ko debbo mo duuɓi 60 ummitinooɗo jehre duggoyde.\nƁeen maayɓe tawtii ɗumen Mammadu Joob etijaa tawa kadi o jannginatnooɗo wonnoo. Oon waraa ko ñande 31 samwiyee, ñalaande siftorde maayde Balla Gay.\nSo tawii ɓeeɗoo maayɗeele mumen ina waawi nawdeede e dille politik, won ɓe warngooji mumen soomi kaawisaaji? Ina jeyaa heen ooɗoo gorko jelotooɗo tawaaɗo ina waraa to Wurosoogi ñande 12 feewiryee. Aamadu Gise tawaa ko ina maayi e sara jumaa Wurosoogi, hoore ndee ina huccinaa fuɗnaange. O jeyaa ko Raneeru e nder diiwaan Maatam\nHade ndeen ko Mawɗo Maalik Puy cukalel Tokosel tawangel ina weddaa e nder genaale Betuwaar.\nƊiiɗoo warngoj e ɗee maayɗeele fof haa jooni alaa tawa ɗo mbattini, so wonaa warngo Mbir cippirteeɗo jeyenooɗo e diɗɗal jahnongal yanoyde e meeri mo Bartelemi Jaas haa oon gorkonanngaa heen.\nAbuu GAY\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=914:maaye-ee-puiima-heewde&catid=47:dawrugol&Itemid=101","date":"2013-05-19T07:50:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696384213\/warc\/CC-MAIN-20130516092624-00073-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4477241635,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4477241635322571, \"fuh_Latn_score\": 0.39157602190971375, \"ffm_Latn_score\": 0.06553467363119125, \"fuf_Latn_score\": 0.06274062395095825, \"fuq_Latn_score\": 0.030596166849136353}","num_words":268,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.513,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"La desserte maritime entre Demette et sa ville jumelle Boghé située en Mauritanie par lez bac est effective. Utilisé seulement pour des grands événements entre les deux villes, le bac va continuer ses navettes en temps ordinaire. C'est le maire de Boghé qui a donné l'information lors de la cérémonie officielle de la ziarra de Thierno Lamine Djigo. Il a fait cette déclaration après l'intervention du maire de Demette qui disait que ce sont les travaux du lieu d'accrochage du bac du côté de la Mauritanie qui retardaient le démarrage de la navigation. C'est sur place que le préfet de Boghé a appelé pour indiquer que désormais le bac peut continuer la navigabilité même après la ziarra. Une information bien accueillie par es populations présentes.\nHAKKUNDE DEMET E ƁOGGE BAAK O FUƊƊIIMA\nSo koyɗol wonnoo laatiima.Tufnde ɓoggee udditi baak o fuɗɗiima yah-ngarta hakkunde leydi Muritani e leydi senegaal,ɗum waɗi ko e sahaa ziyaara Ceerno Lamin Jiggo,baɗnooɗo ñalnde 6 e 7 juin 2015. Habri ɗum ko meer mo ɓogge,e tuma nde ɓe ngoni e jonnde laamuyaŋkoore ziyaara o e nder ɗaɓɓaale ɗe meer mo Demet haali ko feewti e baak o wonnde baŋnge senegaal o tufnde mum gasii golleede heddii ko baŋnge muritani o nde gasi fof ko ndeen keerol ngol udditta,sabu kala nanondiral potnongal wonde hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee waɗii,\nKo ɗoon e jonnde nde meer mo ɓogge ñuumbanii meer mo demet wonnde perefe ɓoggee noddii mo e jonnde nde wiide haŋkadi baak o hay so ziyaara gasii haŋkadi yoo jokku golle mum,hotoo darto,\nABou GAYE","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/frontiere-senegal-mauritanie-le-bac-de-demet-en-marche\/","date":"2018-12-19T14:28:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832330.93\/warc\/CC-MAIN-20181219130756-20181219152756-00591.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6473282576,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.64732825756073, \"wol_Latn_score\": 0.12395928055047989, \"lln_Latn_score\": 0.09495823085308075, \"fuf_Latn_score\": 0.015773234888911247, \"ewo_Latn_score\": 0.013586891815066338}","num_words":253,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he\n\"reseaux\nsociaux\" facebook e\ndingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje\nSenegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe\nhuwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere\nne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay\nko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.\njokku taro\nAir Senegaal, Mettere ɗanniyankeeɓe\nFulɓe e Noddaadu Yoga e yimɓe wonnde yoo ɗanniyankeeɓe Fulɓe\nNjow juuɗe mum en he Ndiwoowa Senegaal.\nJokku Taro\nTuggude ñalnde 2 Bowte\/ Decembre 2014, lomtiiɓe renndo ngoo to Batirde Ngenndi ɓe (les députés a L'Assemblée National) ene mbaawi haalde he ɗemɗe mum neeniyeeje so ene mbaɗa diskuuruuji mum en, huunde nde, e ko ɓenni, heertinanoo tan ko he ɗemngal Farayse. Kuule kese ɗee newnanii haalooɓe ɗee ɗoo ɗemɗe ngendiije ɗe payɗen limtude, woni Pulaar, Seereraare, Joolaare, Jolfe, Soninkoore e Manndiŋkoore, waawde huwtoraade ɗum en he nder jeewte batirdu ndu tawa heddiiɓe ɓee ne ene mbaawa heɗaade joom mum tawa kanun en nanata ɗum ko he ɗemɗe mum neeniyeeje rewrude he nantingol.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/pulaar\/","date":"2019-12-07T11:01:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540499389.15\/warc\/CC-MAIN-20191207105754-20191207133754-00330.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6534777284,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6534777283668518, \"ffm_Latn_score\": 0.2551630139350891, \"fuh_Latn_score\": 0.06670992821455002, \"fuf_Latn_score\": 0.02216082066297531}","num_words":176,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User cs-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User cs-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User cs-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_cs-1&oldid=18588\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_cs-1","date":"2020-09-28T00:26:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401582033.88\/warc\/CC-MAIN-20200927215009-20200928005009-00244.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5479984283,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":33,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5479984283447266, \"wol_Latn_score\": 0.09234926104545593, \"atj_Latn_score\": 0.030359050258994102, \"ltz_Latn_score\": 0.029762597754597664, \"lim_Latn_score\": 0.023712631314992905, \"dag_Latn_score\": 0.016699202358722687, \"nov_Latn_score\": 0.01634061709046364, \"gsw_Latn_score\": 0.01454783882945776, \"por_Latn_score\": 0.012023958377540112, \"hun_Latn_score\": 0.011069412343204021}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.4,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E fawaade e ciimtol windereewol ɓetowol ɓuraa kattanɗe waawde yahrude yeeso, ko Laamu Ruwanndaa woni 7ɓu e winndere ndee to bannge moƴƴugol ngardiigu leydi. Kayri woni yeeso leyɗe baaɗe no Siwis (9ɓiri) walla Liksammbuur (10ɓiri).\nE wiyde World Economic Forum (WEF) hono Kawtal winnderewal faggudu caaktungal ciimtol ngol, ɓuri saabaade ɗum ko pamɗugol bonannde jawdi, haa teeŋti noon e depasuuji laamu.\n« Ɗum haawaani min sibu eɗum yahdi e ko woodi e leydi amen koo. Ɗoo e Ruwanndaa ina woodi silsil paamniiɗo ko faati e kuufgol e ustugol depasuuji, haa teeŋti noon so artii e jawdi ndenndaandi » e wiyde Anastase Shyaka gardiiɗo diiso ruwanndaa toppitiingo ngardiigu. Tee kala ruwanndaanaajo ina waawi humpitaade kabaruuji teeŋtuɗi wonande golle laamu e peeje ƴettata e sifaa no ɗe ciynirtee e no laamu nguu yuɓɓinirta golle mum.\nE nder Afrik, rewi e Ruwanndaa ko Duunde Moris (26ɓiiri), rewi heen Afrik worgo (32ɓiiri), Keñiyaa (51ɓiiri) e Uganndaa (79ɓiiri).\nCiimtol ngol toɗɗii ko 144 leydi e winndere ndee fawaade e bonnugol jawdi, e paddooje laaɓal golle lelnugol e ciynugol politikaaji ngenndiiji.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/05\/18\/ruwanndaa-leydi-njee%C9%97a%C9%93iri-to-bannge-mo%C6%B4%C6%B4ude-ngardiigu\/","date":"2021-09-26T03:04:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057796.87\/warc\/CC-MAIN-20210926022920-20210926052920-00545.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.946841538,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9468415379524231, \"fuf_Latn_score\": 0.026072027161717415, \"ffm_Latn_score\": 0.021237432956695557}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.914,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galle\nA jaɓɓaama e galle Binndi Pulaar\nA jaɓɓaama e galle Binndi Pulaar. Sikke alaa hannde geeseeji pulaar ene keewi e nder yinorde net.Gooto heen fu ana jogii joofande mum; lower nde yiɗi remde e ngesa pinal fulɓe.Binndi Pulaar, hono no innde mum siforii ɗum ni,fayndaare mum ko saaktude kabaruuji e ko yowitii e binndol e jaŋde Pulaar. Eɗen ngandi ɗemngal men ko fuɗɗii winndeede woonii jooni duuɓi teemedde ɗiɗi. Adan ko alkule arabu anndiraaɗe\"Ajami\" mawɓe men kuwtortonoo, haa nde alkule kuwtortoɗen hannde ɗee ngari. Hannde Pelle daraniiɗe winndugol Fulfulde ene ɗuuɗi kadi ene carii e aduna hee kala.\nGila e leyɗeele men haa e nokkuji ɗi nguurɗen e mum en ɗii kala. Ko hono noon ne kay, yimɓe heewɓe, mo woni kala e fannu ganndal mum nana winnda walla ene fula ko anndunoo e Pulaar. Ko heewi jonta ana winndii e Fulfulde,kono ko heewi heen wonaa ko humpitaa. Ko ɗum waɗi en yiɗde rewindaade ɗeen pelle, e ɓeen yimɓe, ngam mbaawen humpitaade ko golletee hannde e ɗemngal men fulfulde. Naftoroɗen kadi maranen ɗum yontaaji garooji. E min nyaago mo woni fu, nde o wallata en e ɗe golle. Kala mo tinɗa ene golla e ko fayti e binndol, jaŋde, wiɗto walla fulo ganndal e pulaar yo a tintin min mbele ma min njokkondir e makko, ha min mbaawa addande en humpito e ko o woni e gollude e mum ko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/galle\/","date":"2022-05-17T21:41:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00025.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4806346595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":32,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4806346595287323, \"fuf_Latn_score\": 0.2472827434539795, \"ffm_Latn_score\": 0.22732742130756378, \"fuh_Latn_score\": 0.042912740260362625}","num_words":231,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jooni ɓayde en paamii mooɓam e fiyakuuji mum, kaalen geɗal paayodinngal, mbiyen nii faayiida goodgol, hono CAASAM. Ko caasam feewnata, ko caasam bonnata. Caasam saabii dirtal, saabii dartal. Hay ko deeƴi, ko sewnde, nde nder mum caase ina ngolloo.\nHol anndinoore caasal ?\nMbiyen caasal koko rokkata hattan gollaade. Ɗoo, gollal yiɗi wiyde ko « waɗde », ɗum noon ina yaaji. Caase ina keewi fannuuji, ma en njiy ɗum les. Ko fannuuji limti-limtinɗi. Kono faayiida caasam ko ina waawi waylaade, egga fannu hoɗa fannu, ko ɗum woni GOSTOL CAASAM. Caasam ina egga kadi nokku faya e goɗɗo, ɗum woni EGGOL CAASAM. Gostol e Eggol caasam ko geɗe paayodinɗe kuutorteeɗe e kala fannu nguurndam.\nCaase nderiwe : en kaalii wonnde kala mooɓam ndeke loowi ko moɓon, kono kon moɓon ko e finnere ngoni to nder. Tiiɗndi kam finnere mum ko famarnde, iñcu ko finnere ɓurtunde dow ɗo ndaljam mari finnere hakindiinde. Kono ndeen finnere to tolnii fof ina jibina caasam, teeŋti e caasam nguliwam. Ko ɗam nderiwam sabu ko ngeɗon nderiwon mooɓam ɗam caabii ɗam. Werlaa maa loowee nduppam , irtooru nduu waɗta ɗam caasam, ɗaam golloo dow werlaa kaa haa waawa dirtude. Yeru goɗɗo ko so en ƴettii korwal fitirla, eɗen nganndi maa ngal hokku kuɓɓam, waɗde engal loowi caasam (nderiwam), mbiyeteeɗam Caasam kuɓɓiwam. Yeru battindiiɗo ko so neɗɗo ñaamii, ñamri ndii liggaama nder ɓalndu, ciddital waɗii, ko nafata koo joñaama, ɗum maa wonan mo caasam nderiwam haa o waawa gollaade.\nCaase dirtiwe : caase dirtal ko ɓurde jotondirde e gollal dirtude, ɗe nganndu-ɗen motaani ko ina mbaylitee ngam kattana saabaade dirtal. Limten heen ɗiɗi : Caasam njaawam e Caasam coftiwam.\nCaasam njaawam : Caasam njaawam ko ɗam dirtugol saabii. Ɗam foti ko e feccere cowol hakkunde mooɓre dirtoore ndee e fayannde ɗiɗaɓere njaaweeki mum. So werlaa dogoowa mbukkii ɓalal, ko ɗaam caasam helata ngal. Njaaweeki kii no heewiri fof, caasam ɗam noon wayata fayde.\nCaasam coftiwam : caase coftiwe loowaaɗe ina ndeeƴi, ina keɓanii gollal. Ɗum woni ɓoodde yowaande, sabbii tan ko saamnde. Caasam geɗe jowaaɗe maa toownaaɗe wiyetee caasam ɓaaƴiwam, sabu ko ɗe fii gostondiral ɓaaƴal. So en ƴettii lirol, en ñoƴƴii ngol (walla e pooɗtii ngol), ngaal gollal loowa e maggol coftal baɗowal haa ngol yiɗa fooɗtaade (walla rentude), ɗam caasam wiyatee liriwam.\nGostol caase : en njiyii fannuuji caasam keewɗi. En njoofiinooma wonnde caasam ina hattani iwde ngonka wona e ngonka ngoɗka, en mbiyiino wonnde ko ɗum huunde mawnde. Kokken yeruuji. Ɓuri yaajde ko ɗo caasam nderiwam wontii caasam njaawwam. En ndokkii yeru werlaa ka irtooru mum sumata nduppam waɗta caasam njaawwam. Neɗɗo so yiɗii dogde « sumat » caase mum nderiwe, so o heɓii njaaweeki o faggoo caasam njaawwam, ɗoon omo yana e huunde hela, ko caasam njaawwam ɗam saabii hay so asli ɗii ko nderiwam ɗam. So en ƴettii mbakku, so en ittii heen kaaƴel en pooɗtii, hade men woppitde, gollal fooɗtude ngal loowat e mbakku nguu caasam liriwam. So eɗen ngoppita, mbakku nguu loowa e kaaƴel ngel ɗaam caasam, kono ɗam wontat caasam njaawwam waawa dirtinnde kaaƴel ngel. So ngel warii caɓel ko pooɗtal mbakku nguu saabii. So en njiɗii nii mbiyen ko caasam nderiwam jom mbakku oo, sabu ko kanko fooɗti, wadde rokki mbakku nguu caasam liriwam e huutoraade huunde e caasam makko nderiwam. Kuɓɓam ina ittee e jorti ndiyam, so tawii jorti ɗii ko toowɗi no feewi. Eɗen nganndi tooweeki ina jibina caasam ɓaaƴiwam, so saamii arda e njaaweeki wonta caasam njaawwam, ɗaam wonta kuɓɓiwam, so liggaama, ɗam ara e gure waɗtee ko yiɗaa fof, teeŋti e nguliwam wonannde kabirɗe ɓuuɓnirɗe. Wadde en paamii wonde kala ko kewata e ngoo tago yahdata ko e gostol caase.\nCaaygol caasam : so haayre weddaama e tiindol, nde rokkee won njaaweeki puɗɗorki, ɗum jibina caasam njaawwam. Eɗen nganndi wonde caasam coftiwam waylodtoo ko e tooweeki. Haade noon beddol ngol ko tiindingol ndeen waylere kewataa, caasam coftiwam koko feŋii. Ɗum noon so haayre ndee samoyii saabotoo ɗum ko gasgol caasam njaawwam. Hol ko gasnata ɗam caasam ? Ndeke geɗe mbeeyu nguu paloto dirtal ngal, njattinanoo ɗum; ndeen jattinere ko semmbe lutndiiɗo dirtal ngal, wadde etoo saaynude caasam njaawwam ɗam. Caaygol caasam ko fiyaaku teskaangu no feewi.\nMuhammadu Faliilu Sih.\nKelmeendi\nCaasam Energie\nCaasam coftiwam Energie potentielle\nCaasam dirtiwam Energie mécanique\nCaasam kuɓɓiwam Energie éléctrique\nCaasam laytiwam Énergie de rayonnement\nCaasam nderiwam Energie interne\nCaasam nguliwam Energie thermique\nCaasam njaawam Energie cinétique\nCaastol Amplitude\nCaaygol caasam Dissipation d'énergie\nCaral Dispersion\nCarfe γ Rayons γ\nCarfe X Rayons X\nCiddital Réaction\nCowel Facteur\nDaawaɓal Fréquence\nDaawal Période\nDimmbude Osciller\nDirtal Mouvement\nCaaktal Diffusion\nCaaktal caayiwal Diffusion dissipative\nEggol caasam Transport d'énergie\nGostol caasam Conversion d'énergie)\nGostondiral ɓaaƴal Intéraction gravitationnelle\nGostondiral cemmbungal Intéraction forte\nNduppam Combustible\nYerindo Rapport","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/04\/01\/fiyakuuji-%C9%93alliyankooji-3-moo%C9%93am-e-ngonkaaji-mum\/","date":"2017-06-23T00:07:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-26\/segments\/1498128319933.33\/warc\/CC-MAIN-20170622234435-20170623014435-00230.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6049546003,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6049546003341675, \"ffm_Latn_score\": 0.2604779303073883, \"fuh_Latn_score\": 0.11178465932607651, \"fuq_Latn_score\": 0.01124304998666048}","num_words":766,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.518,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jamma Alet 11 lewru suyeŋ 2017 ƴiiwoonde heewnde ndiyam jippiima e MAATAM kam e gure taariiɗe.\nEɗen mbaawi wiyde e ɓeydude wiyde Allah ko njurumdeero. sabu gila nde koorka wiyi go'o fayde e ñalawma hannde ko e guleeki hooraa, kamɓe annduɓe weeyo ngo ɓe kabrata e ɓeto nguleeki ko 41,42,43,44,haa 45 degeree ɗuum fof dey ko yettere Alla. Ñalawma 11 06 2017 finiri ko fiideende, haa nde yaraa nde ko ɗoon maje ɗee puɗɗii haa waktu 22 pawɗo hojom 30 ko ɗoon ƴiiwoonde nde fuɗɗii ruylinde. Yettere Allah ndiyam ɗam telliima leydi ndi fuɗɗii wukkitde nguleeki mum ko e sahaa ɗum deeƴti seeɗa kono maje ɗee ina njokki. Kuuraa kuppi heddodii niɓɓere e nguleeki, kadi maje ɗee njokki. Nde yahi haa waktu fecci jamma toɓo ngoo ɓamti ina yahdi e digaali e maje…\nɓuuɓol lomtii nguleeki e oo nokku mo koorka mum muusnoo\nBookar Sek.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-tobii-ko-ndunngu-naati-walla\/","date":"2018-03-24T23:20:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651465.90\/warc\/CC-MAIN-20180324225928-20180325005928-00501.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8618106246,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8618106245994568, \"ffm_Latn_score\": 0.07274797558784485, \"fuh_Latn_score\": 0.03354669734835625, \"fuf_Latn_score\": 0.020940763875842094}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.859,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓeen, ko holi ɓeen? Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Ooɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyoŋaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yoo njaaynu e nder leydi Moritani. Caggal lebbi tati ko oon telewisiyoŋ fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, ɓeen jom ngaluuji en (ɓurɓe heen doolnude ɓee, ko koreeji mawɗo leydi ndii) ndartini juuɗe mum en, natti rokkude telewisiyoŋ oo kaalisaaji ɗi kunaninoo ɗum, kaalisaaji potnooɗi soodireede kaɓirɗe, yoɓreede liggotooɓe e heblireede jeewte e njilluuji ngam wiɗtooji.\nƊum addii iñcuru mawndu e nder telewisiyoŋ hee, sabu liggotooɓe nattude yoɓeede, gardiiɗo jaaynde ndee ne, aandi e hoore mum sabu roŋkude dañde kaaldiiɗo.\nNde tiisi tiisi, kaŋko gardiiɗo oo, hono BAH WUL SAALEK (o jeyaa ko e ɓurɓe wonde haralleeɓe e fannuuji jaaynde, gadiiɗo darnude jaaynirgol biyetenoongol \"Mauritanie Nouvelles e saanga nde demokarasi ari e leydi hee\" o naamnitiima, e nder diiso yiilngo sosiyetee cosɗo telewisiyoŋ oo, hol ko saabi ɓe kormaaki ko ɓe kuninoo. Ɓe njaaɓtiimo \"Telewisiyoŋ oo wontii telewisiyoŋ 'kowri en' e tuubakooɓe. So tawii a waylaani loowdi ndii, ko min nanngooɓe kaalisaaji amen\". Oo jaaɓtii ɓe, wonde njuɓɓudi taƴndi sañ ko yowitii e jaaynde hono HAPA, farlini e makko ko sarɗiiji ɗiɗi : go'o, ko jaaynde fof e nder leydi ndii ina foti hormaade koɗki leydi ndii, wonde ɗum leydi kewndi pine; ɗiɗi, e nder waktuuji keɗteteeɗi ɗii, yo a taw e nder 100 waktu fof, heen 60 ko ɗemngal arab haaletee heen. O wiyi ɓe wonde omo hormii ɗiin sarɗiiji, sabu omo rokki ɗemngal arab nii ko ɓuri 60%, so 64%, heddiiɓe ɓee ne (leƴƴi ɓaleeji ɗii) omo rokki ɗum en hakkeeji mum en. O jokki heen wonde loowdi telewisiyoŋ ko mbaawka makko wonaa haaju jom jawɗeele en. So tawii ɓe mbiyii aɓe naata e ɗuum, ina jarani mo woppude golle ɗee, etee ko ɗuum o waɗi nde o roŋki nanondirde e maɓɓe ndee.\nHol yiyannde men e SAHEL TV e ɗiiɗoo lebbi tati ɓennuɗi?\nKo ɓuri himmude e ko Sahel TV feeñnini, ko yiɗde ɗum hollirde sifaa Moritani goonganteejo, wonde ɗum leydi ndi ciiri ɗiɗi e pine limti-limtinɗe, sabu ɓe taƴiima haa laaɓi laaɓi, jaayɗeeli laamu (Rajo e Telewisiyoŋ Moritani) ɗi nganndu-ɗaa, faandaare mum en kala, ko hollirde wonde Moritani ko leydi aarabeeɓe tan, ko heddii koo fof, ko arani en. Hay telewisiyoŋ Chinguity TV puɗɗiiɗo jaaynude oo, e rajooji jammbureeji goɗɗi ɗii, ceertaani e ngool laawol. Ɗum firti ko Sahel TV ko ko ittannoo leƴƴi ɓaleeji ɗii hooƴeende nde njoginoo e yiytaade e jaaynirɗe leydi mum en. Hay so tawii won ko yawninoo e loowdi ndii, walla keewal sahaaji ɗii, ittataa, yimɓe heewɓe ina keɓtini won ko waylii tigi rigi e ngonka jaayɗeeli ɗii. Gardiiɗo Sahel TV, kañum fof e wonde capaato ardini ko karallaagal tawo, e ganndal, e ko ƴellitta kumpital e nder renndo ɓamtaare, o wonanaani nde politigi naattintee heen, teeŋti noon so tawii ko politigi ceerndoowo leƴƴi.\nHol winndannde nde pooɗtaten e ko heɓtii Sahel TV koo?\nKo meɓɓetenoo ina suuɗee, nattii hersireede; sabu leñam-leñamaagu ɓurniingu aarabeeɓe ngu laamu ƴaañi nattii \"falde heen hay gommbal\", ɓe kaalata yiɗde maɓɓe ko haa laaɓta, etee alaa ɗo wullittee (hay so tawii haala kaa e oo sahaa yettoyiima ñaawirɗe). Ɗum ina addana en wiyde wonde ngootaagu ngenndi ndii ko ko ɓeydotoo ñalnde kala roostaade. So tawii yaakaare waɗanooma e laamuuji garnooɗi caggal pollugol laamu Maawiya, ɗum wontanii en koyɗol muumo e nguuɗoo laamu, sabu ɗo neɗɗo heɓtinanaaka goodal mum e nder leydi, ɗaminaaki ɗoon yooltude hakkeeji mum jotondirɗi e pinal, faggudu e renndo.\nDeftere noon ina foti janngireede banndum, sabu ko heɓtii Maali koo, ko dawrugol ɗawre juutngol peewnanoongol e won ɗiin leƴƴi, teeŋti noon e leñol Tuwaareg en, gila noon e laamu tuubakiri haa tottan maa laamu Moodibo e Muusaa Taraawore, hay ko seɓtori e kaan ngonka, feeñi ko e laamu Konaare walla ATT, nde ɓe lelni dawrugol wellitaare e diwanuuji rewo (politique de décentralisation). En nduwanaaki Moritani ko yani e Maali ko yana e mum, kono laamɗo ƴoƴtuɗo fof ina foti lelnude dawrugol tiiɗtinoowol ngootaagu leƴƴi, hisna leydi mum.\nHare Bah wul Saalek ndee noon, foti ko wonde hare ɓesngu nguu fof, gila e jaayɗeeli jaambureeji, haa e pelle jojjanɗe aadee, pelle pine, teelɗuɓe e hoohooɓe nuunɗuɓe kala, e leƴƴi ɗawaaɗi ɗii, sabu mo \"yiɗi maayɓe ngarta fof baaye ɓuri\".\nMaamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/10\/17\/hay-gommbal-%C9%93e-palaani-heen%E2%80%88-2\/","date":"2018-07-22T04:44:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593010.88\/warc\/CC-MAIN-20180722041752-20180722061752-00569.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4492121637,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4492121636867523, \"fuf_Latn_score\": 0.26331382989883423, \"ffm_Latn_score\": 0.22961117327213287, \"fuh_Latn_score\": 0.051633693277835846}","num_words":719,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.42,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sillaa Joŋto ko wooto e gure wonngo e nder diiwaan Maatam, falnde Maatam e nder renndo teeru mo Daabiyaa heɓii ballal e juuɗe Yaayaa Abdul Kan jaagorgal kalfinaangal telekominikaasiyoŋ, meer mo Daabiya kame Sammba Farba Jeew cukko meer mo Daabiya, aawoloŋ mo 1 miliyoŋ, tonuuji 2 maaro e saakuuji 2 suukara. Ɗuum sabinoo ɗum ko fotde 23 huɓeere yaniino. Ngal ɗoo gollal hollitii ɓesngu Sillaa Joŋtonaaɓe baɗal mawngal. E wiyde Ablaay Dem gooto e jeeyaaɓe wuro Sillaa Joŋto.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/bonanndeeji-ndunngu-sillaa-jonto-addanaama-ndaamordi\/","date":"2018-12-19T07:08:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376831715.98\/warc\/CC-MAIN-20181219065932-20181219091932-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8664408922,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8664408922195435, \"fuh_Latn_score\": 0.05330539867281914, \"fuq_Latn_score\": 0.04984593018889427, \"fub_Latn_score\": 0.015130107291042805}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.703,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Be arabiya Shiekh Usman Bin Foduye nden Hausaen nodda mo Shehu Dan Fodio mo danyama nder wuru Gobir yalde sappo e jowi lewru disembaaru e hitaande ujuneere be temerre jeedidi e cappan e joy e nayi (1754).\nSaaro'en danyiiɓe mo Malam Muhammadu Fodiyo bee Malama Maimunatu. Shehu Usmaanu ɗum Modibbo mawdo mo diina lslaama binndudo tefte daw kiitaaji sharia lslaama nden mo sakkiti diina har mobgal Lesɗe Afirka mo tiggi laamorde juulɓe har sokoto bieteedum dawla ka sokoto mo waddani Fulbe neddaaku haa nder wondaabe Hausaen.\nShehu usmaanu don tokki sunna daw datal lmam Malik nden mo wada dariqa sufadunkeen ka qadiriya mo lattake amirul muminina nden lmam hafahin lamiido sokoto hakkude duubi (1803) yagago (1815).\nO maynaama nyalde nogas lewru afriilu hitaande ujuneere e temerre jeetati be sappo e jedidi (20\/04\/1817) milaadiya haa wuro Sokoto.\nShehu dali rewbe nayo Maimuna,Aisha,Hauwaau,be Hadiza. Bibbe maagobo nogas e tato(23)Muhammad Bello, Nana Asmaau, Abu Bakar Atiku be do sedda nder mabbe, hubbaare maago e wuro sokoto.\nmi tongi har wikipedia","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/tariha-shehu-usmaanu-%C9%93ii-foduye\/","date":"2020-05-26T02:09:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347390442.29\/warc\/CC-MAIN-20200526015239-20200526045239-00435.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9939052463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.993905246257782}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiisawal-Mathématiques- he Ɗemngal Pulaar\nGannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen \"Hiisawal\" ɗum woni Mathematics\\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique.\nMuhammadu Faalil Sih jibinaa ko ñalnde 23 Siilo (Janvier)1990 he wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Beelinaaɓe he diiwal Boosoya, walla so tawii ko to feccere njiilgu Muritani ɗo ngo jeyaa hannde ɗoo, mbiyen diiwal Gorgol. Ko ɗoon o waɗi jaŋde makko lesiire, caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi, laamorgo diiwal gorgol o jokkoyitoon jaŋde makko hakkundeere haa o heɓi toon bakkaloreya C (fannu Hiisawal). He 2009 o yahi farayse o jokkoyitoon jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cergy-Pontoise.\nHe nder leydi frayse ɗo o janngi haa o heɓi doktaraa makko, Muhammadu Faalil walla mbiyen \"Pullo Gaynaako,\" innde nde o suɓanii hoore makko, woniino toon almuudo teskinɗo sabu makko won'de belɗo hakkille, baawɗo jaŋde. O heɓiitoon seedanteeje moƴƴingol (mention tres-bien) he kala tolno seedanfaagu mo o waɗnoo, kadi o heɓi njeenaaje (prix) keewɗe, yeru,\"prix au mérite en sciences par l'Académie de Paris.\" he 2014.Doktoor Muhammadu Faalil ene wiya addani ɗum winndude ganndal Hiisawal he ɗemngal Pulaar ko addii fof ko ngam yiɗnoode fennude wiyooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faccirde miijooji toowɗi.\nDeftere ndee ene ɗaminaa maa muule yalta he nder darorɗe 2020, kono adii ɗuum e nde waawi tareede he ndee ɗoo lowre: Calameo.com","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/12\/28\/hiisawal-mathematiques-he-%C9%97emngal-pulaar\/","date":"2021-03-03T23:35:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178367949.58\/warc\/CC-MAIN-20210303230849-20210304020849-00532.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7314527035,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7314527034759521, \"fuf_Latn_score\": 0.13414107263088226, \"fuh_Latn_score\": 0.12154009938240051}","num_words":236,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.008,"lang_id_score":0.714,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali toppitagol lewru rewɓe walla haylu (fiilordu) maɓɓe\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama, bisimilla mon e yewtere men Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.Yewtere ndee hannde ina fawii, e hayla woɓɓe ana mbi'a fiilordu walla yiide lewru. Hayla ko huunde nde rewɓe fuu tinata lewru kala. Hono rewɓe ngoni hawjoraade (rentoraade) hoore mum e wakati hayla walla, tiiɗallaji ɗi ɓe gonndi wakati nde ɓe yi'i lewru maɓɓe.E taskaram kaa, eɗen tawdaa e Halimata BAH jeeyaɗo Burkina Faso yo debbo mawɗo anndanɗo finaa-tawaa. O haalana en hono rewɓe haani hawjaraade ko'e maɓɓe e wakati hayla. Bubakar Boli nultondiraaɗo Rfi Fulfulde to Burkina Faso yewtidii e sukaaɓe rewɓe janngooɓe to duɗal Josef Ki Zerbo ko faati e tiiɗallaaji ɗi ɓe heɓata wakati fiilaade.Dokotoro Aminata JALLO jeyaaɗo Gine safroowo rewɓe Jenikoloogjo e ɗemngal faransiire, woni koɗo men hannde e yewteere ndee,.E taskaram men garoowo en kaalan ko faati e rewɓe ɓe ngalaa e dewle. Honno renndo ngoo woni ƴeewirde ɓe? Caɗeele ɗe ɓe ngonndi?","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210427-alhaali-toppitagol-lewru-rew%C9%93e-walla-hayla-ma%C9%93%C9%93e","date":"2021-05-19T00:41:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243989874.84\/warc\/CC-MAIN-20210518222121-20210519012121-00378.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7274450064,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7274450063705444, \"ffm_Latn_score\": 0.1268167346715927, \"fuf_Latn_score\": 0.10984610766172409, \"fuh_Latn_score\": 0.028861194849014282}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.735,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde alet 6 oktoobar 2019, waktu 6ɓo kikiiɗe, udditii ɗo Nuwaadibu ɗoo duɗal mawngal jaŋde Pulaar to Ekkol Baro (jaŋde lesre e hakkundeere). Ko Baro Aamadu ardii, jeyi ekkol oo. O rokkii Catal FƁPM Nuwaadibu teddungal e yamiroore yo uddit duɗal ngal, huufa ngal, janngina heen pulaar hono no hono no ekkol jannginirta nii e ñalɗi yontere ɗii, tee hay huunde waɗɗaaki heen catal ngal, ko kanko difii hay kuuraa e ndiyam, wonani heen catal ngal ko udditde duɗe Pulaar e jannginde yimɓe.\nJannginta duɗal ngal ko Ceerno Umar Njuga Soh, tergal catal ngal. Ñalnde heen o fuɗɗiima winndande makko adannde. Tolnooji almudɓe ɓee noon maa ceerndoye ko fayi.\nAamadu Baro feeñninii yiɗde mum e ɗemngal ngal e jaŋde mum. Tawtoranooɓe fof mbeltiima, peeñninii ɗum e konnguɗi mum en.\nE min kesɗitina njettoor amen teeŋtuɗo e Baro Aamadu e kala jogiiɗo, gardiiɗo ekkol mum keeriiɗo yo waɗ no o waɗi nii.\nAbdul Ajiiju Bah hooreejo\nCatal FƁPM Nuwaadibu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/11\/30\/udditgol-du%C9%97al-to-catal-f%C9%93pm%E2%80%88nuwaadibu\/","date":"2021-09-17T23:11:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055808.78\/warc\/CC-MAIN-20210917212307-20210918002307-00346.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7645278573,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7645278573036194, \"ffm_Latn_score\": 0.16733966767787933, \"fuf_Latn_score\": 0.02694297954440117, \"fuq_Latn_score\": 0.024403443560004234, \"fuh_Latn_score\": 0.016463564708828926}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.726,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E tuugnaadeko wonde keftingal horma kala neɗɗo e nder ɓesngu aadee e hakkeeji potɗi woni dnaɗɗuudi ndimaague potal e jam e nder aduna,\nE tuugnaade wonde ko baasgol heftinde kam e calogol tottude hakkeeji aade ngaddi barondiral e salaare sanndolin nde e nder aduna e kadihuccande adunam mo aade heɓi yamiroore haalde e miijiaa de no henanorii ɗum yontii ete kadi yimɓe poti jeyde koye mumen ceerta e kulol e baasal sabu aadee yiɗde ɗ um,\nE tuugnaade wonde ina teeŋti yo hakkeeji aadee ndeenire yamiroore laawɗinaande mbele aadee waasaa tonngeede e gullitaagol dowrowol so tawii fawaama kalfaandi kiisndi walla waawnere ɓ urtunde,\nE tuugnaade ina teeŋti nde ɓamtatoo ɓiyngu yummaagu hakkunde leyɗeele dimɗ uɗe,\nE tuugnaade e nanondiral leyɗeele caaktangal woondoore leyɗeele jowitiiɗe e hakkeeji gadani aadee bayɗi no ndimaagu, teddungal e nder potal rewɓe e worɓe. Leyɗeele ɗee koddirii e daranaade ɓamtaare renndo e ñiɓgol fannuji nguurndam moƴƴam,\nE tuugnaade e wonde leyɗeele dentuɗe jeytiiɗe ɗee, e ballondiral e fedde leyɗeele dentuɗe jeyɗe koye mumen pellitii ñiiɓnude horma hakkeeji aade kam e ndimaagu,\nE tuugnaade e ɓulngo renndaande ngam tafde hakkeeji aadee kam e ndimaagu, leyɗeele ɗee teeŋtinii nafoore ɓurtunde wonde e pellitgol, ko ndeen batu nguu nanondiri, holliti:\nNgal-ɗoo nanondiral winndere yan keewal jowitiingal e hakkeeji aadee wayi ko no laawol gootol ñii ngam yettaade leyɗeete mbele yimɓe ɓee e renndooji ɗii mbaɗa ɗum e hakkillaaji mum e kala sahaa kadi et e jannginde e nehde mbele ɓamtoo horma hakkeelleji aadee e ndimaagukuule ƴettaama mbele saree e nder leyɗeele, ciynugol ngol ina foti feeñde, teskee e yimɓ e fof.\nInnama aadeeji fof poti, ndimɗidi e jibinannde to bannge hakkeeji. Eɓe ngoodi miijo e hakkilantaagal ete eɓe poti huufo ndirde e nder ɓ iynguyummaagu.\nGooto kala ina waawi hokkunde hoore mum hakkeeji e ndima guuji kaalaaɗi e nanondiralngal tawa alaa paltagol nguru, mbaydi, leñol, ɗemngal, diine, iwdi leydi walla renndo, dañal, jibinande walla kala ngonka.\nE ko fawtii heen hay paltoor gooto woodataa e dow yowitaade e dawrugol, ñaawoore hakkunde leyɗeele fawaade e neɗɗo ummiiɗo leydi walla neɗɗo mo yowitaaki maa woni pawiɗo yamiroore laawɗinaande waawnde wonde fof.\nInnama aadee kala ina jogii hakke wuurde, e hakke ndimmagu kam e hakke ndeenka e kisal hoore mum.\nHay neɗɗo gooto fotaani tonngaade e maccungaa gu maccungaagu e njeeygu aadee ko ko harminaa e no waawi si foraade fof.\nHay neɗɗo gooto fotaani leepteede walla fiyeede piyle jaltuɗe neɗɗaagu walla koynooje.\nNeɗɗo kala ina jogii hakke annditireede neɗɗaagu mum e kaayitaaji ñaawaaɗi.\nYimɓe fof poti e laamu ete poti fotde ndeendka e yeeso laamu. Yimɓe fof ina poti fotndeende e reeneede e heedi heedi baawɗo yaɓɓude kule ngal nanondiral yimɓe fofina poti reeneede e tooñannge tawa alaa paltoor.\nNeɗɗo kala ina jogii hakke wullitaade ñaawoore e leydi mum so tawii o gañaama, o tooñaama walla so hakkeeji makko njoolaama. ɗiin hakkeeji ina ngannde e laamu e ñaawooje.\nHay gooto fotaani nanngeede sokee walla yaltinee leydi tawa ko e dow mbaawka e belaaɗe.\nNeɗɗo ina jogii hakke e heɗeede e nder potal e sahaa ñaawoore nde yowitaaki, nde waɗataa heedi-heeda (jinngataa). ñaawooɓe ɓenguurotaako poti ñaawde hakkeji fotdeeji neɗɗo fof ko takkaa haa heɓ ni ɗum ñaawore.\nHay gooto yaɓɓetaake, tooñee e nder nguurndam mum, e nder ɓesngu mum e nder jotondiral mum walla neɗɗaagu mum lesɗinee, naange hay gooto e dowlugol mum potaani ñifeede. Neɗɗo kala ina jogii hakke reenaneede ɗee geɗe teeŋtinooji ndimaagumum.\nKala neɗɗo ina jogii hakke ndimaagu miijo, hakkilantaagal kam e diine. Oon hakke ina roondii ndimaagu waylude diine kam e ndimaagu tabitinde diine mum walla yi yannde mum kañum gooto walla e wondude e woɗɓe. Ngaal tabitinal diine noon ina nona ko ɗuuɗii e ko feeñi fof tawa ko rewneede e dow jaŋde, walla dewal walla jamirooje diina oo.\nNeɗɗo ina jogii hakke e ndimaagu jogaade miijo e saaktude miijo mum ɗum firti ko joom mum fotaami hulde feeñninde miijo mum walla wiɗtude, heɓde kam e sarde miijooji e kabavuuji tawa woƴaaki keeri hakkunde leyɗeele e no sardaa fof.\nNeɗɗo kala e nder renndo ina jogii hakke e ndeen ka renndoyankeewo. ɗumko weltaare hakkeeji fagguduyankoj e renndoyan heeji e pina yankooji katojinaa ɗi e ndimaagu e ɓamtaare aade e dow tuugnaade e ngonka leydi fof.\nNeɗɗo kala ina jogi hakke e fooftere walla weltinde ɓernde num walla wooda ɗo haa'ɗni liggeey mum ete kala liggotooɗo ina jogii hakke e fooftere yoɓ eteende.\nNeɗɗo kala ene foti daranaade ñiɓagol hakkeeji innama aadee kam e ndi maagu mum to bannge renndo e nder winndere mbele kuule kaalaaɗe ender ngalɗo nanondiral njetto faandaare toɗɗaande nde.\nHay kuulal gootal gummingal e ngal ɗo nanondiralfotaani jaggireede ummii ko e leydi, walla dental keeringal, walla neɗɗo keeriiɗo. Hay neɗɗo gooto, walla dental walla leydi potaani jogaade golle tawa faandaare mumen ko firtude hakkeejie e ndimaagu kalaaɗi e nder nanondiral ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"http:\/\/anitra.net\/activism\/humanrights\/UDHR\/fum_print.htm","date":"2022-01-28T10:53:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320305494.6\/warc\/CC-MAIN-20220128104113-20220128134113-00471.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7467067838,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7467067837715149, \"ffm_Latn_score\": 0.10675837844610214, \"fuh_Latn_score\": 0.08875125646591187, \"fuf_Latn_score\": 0.04949643462896347}","num_words":797,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Al-Shabaab en yaari kippe haa hdorde tefre joonde jam dum kawte Lesde Africa wonnde haa Lesdi Somalia nyennde Salaasa ko wadi sanadu halkuki tefoowo joonde jam biddi Lesdi Burundi.mawdo Sooja'en mo Lesdi Burndi wi sooja'en ko hewtanta 30 halkaama haa kippe den nden daldi ko hewtanta 22 bo e nawnande caatude dudbe bo majji.\nDoo on laati kippe arana iga ko be nyibi nukkuure nden nde tefre joonde jam bawti iggitaaki laamu haa Lesdi Somalia.\nNeebi Al-Shabaab en do yaara kippe haa giifakan do halka sooja'en enanta muumini'en wobbe haa bakkeeje den.\nNgomnati Lesdi Somalia mettini kippeden sanne nden tefri kawte Lesde Duuniyaaru nasta hakkunde mabbe ngam jam hebe.\nSooja'en kawtal koppi ATMIS hawti bee be Lesde Burundi, Djibouti, Ethiopia, Kenya enanta Uganda fuu hawt ngam walla Lesdi Somalia.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/04\/al-shabab-en-yaari-kippe-caatude-haa-hodorde-kawte-lesde-africa-ha-somalia\/","date":"2023-02-07T09:19:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00531.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9979767799,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979767799377441}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi teeminannde XII-ɓiire haa nde koloñaal Engele en naati leydi ndii e hitaande 1897, laaminoo Benin ko leñol Edo en, hono leñol gootol Afrik hirnaange takko geec, ngol laamotonooɓe ɗum nguuri haa hannde. Laamu Benin nguu wonnoo ko to hirnaange worgo Niiseriyaa hannde oo. E nder kartal Holanndee en peewnunoo e hitaande 1705, kesɗitinangal e 1907 (Alfred Jones), ina winndaa heen Benin Mawɗo heednoo ko e huunde e Niiseriyaa keedɗo hirnaange worgo maayo Niiseer, e Benin hannde oo e huunde e Togo hannde oo.\nNjuɓɓudi laamu nguu fawinoo ko e yontaaji hay so tawii, e wiyde duttorɗe tawaaɗe to Orop e teem 18ɓiire, heednoo laamu Benin nguu bannge hirnaange ko Laamu Ardra (laamorgo mum wiyetenoo ko Allada, nder Benin hannde oo), heednoo ndi bannge worgo ko geec kam e leyɗe Overry e Kalabaar.\nLaamu nguu jiimnoo e weendu Benin e nokku caaɗli catiiɗo ɗum oo. Ko ɗoon njulaagu oropnaaɓe naatirtunoo, ngu ɓe mbaɗdatnoo e gure nay tiimɗe weendu nduu. Ɗeen ngoni Bododo (wiyeteengo hannde Bobi to Niiseriyaa), Guwato (Ughoton hannde) Arebo (Sapele walla Arogbo) kam e wuro Holanndenaaɓe mbiyatnoo Meiberg.\nWuro wiyeteengo Edo (walla Benin-city) wonnoo laamorgo ɗo Oba e watulaaɓe mum koɗnoo. Yillotooɓe oropnaaɓe cifiima ngo sifaaji keewɗi hade konu biritannaaɓe bonnude ngo e hitaande 1897.\nEdo e Gwato fof ko gure kanndanooɗe : ko tata ka meeteruuji 3 tooweeki, layateeri ina huurii dow mum, ngaska na sawndii ɗum, heednoo e heen bannge, e banngeeji keddiiɗi ɗii, ko ngaska njaajka asaa heen, dunndu leɗɗe baɗɗe giye na heedtiri ɗum nder.\nHoɗorde Oba ko leegal no woorunoo, hono tata taariika wuro ngoo ina taarii ɗum. Ko ngo wuro yaynirtenoongo jamma lampaaji nebam leɗɗe. Yimɓe wuro ngoo kadi, so ina njaha jamma ko hono ɗiin lampaaji njooɓotonoo, huunde ɓeydatnoonde yaynaade wuro ngoo.\nBenin ummii ko e helmere itsekiriire 'UBINU' firoore laamorgo, sifotoonde hoɗorde laamɗo, joopiinde laamorgo Benin City. Helmere 'UBINU' ndee e hoore mum ummii ko e helmere Yoruba 'OBO' firoore 'guwerneer', hono, e aada yoruba en, ceerno waliyyu.\nLaamɓe Edo en mbiyatnoo laamu mum en ko Igodo Migodo. Njiimaandi wuro Benin ngo Edo en koɗnoo ngoo e dow 33 laamuuji kaalooji ɗemɗe edoweeje (hay heen gootal ɓuraani 500 000 haalooɓe hannde) addannoo yillotooɓe portugeec-naaɓe innirde nokku oo fof Benin. Kono ɗuum itaani laamuuji luulndiiɗi, dimɗuɗi ina ngoodnoo ɗoon, yeru nde Esan en (''dogɓe'') compi laamuuji ceegiiɗi. Ko e hitaande 1967 innde Benin huuɓtodinaa ngam joopaade leydi ndii…\nIwdi laamu nguu laaɓtanaani daartooɓe haa hannde, kono aɓe keewi feccitaade daartol maggu idiikoloñaal e muddaaji ɗiɗi, hono mudda mo biyeteeɗo Ogiso ardinoo leydi ndii e mudda mo Oba ardinoo oo.\nWiyetee « Ogisos » (Laamɗo asamaan e ɗemngal Edo) ko laamɓe ɓooyɓe leñol edo en, ɓurɓe anndeede e aada jangtaaɗo, nde tawnoo koloñaal tawaani ɓe ɗoon.\nYonta soñteende\nLaamu Benin fuɗɗorii ko e laamɗo biyeteeɗo Oba Ewuare ganndiraaɗo Mawɗo, laamiiɗo tuggo 1440 haa 1473. Ko e ciltirɗi laamu makko, befotooɗo purtugeeco biyeteeɗo Ruy Sequeira jokkondirde e leydi hee. Ɓiy Ewuare biyeteeɗo Ozolua yaajtinii laamu nguu nde tawnoo ko kaɓeteeɗo mawɗo wonnoo. Ko ndeen Lagos wonti wuro tuddinirgo konuuji. E hitaande 1486 befetooɗo purtugeeco goɗɗo ine wiyee Joao Affonso d'Aviero yiyti leydi ndii, waɗti julondirde e mum. Benin ina yeeya ɓe ñamoko e guri cewɗi e ñiiƴe ñiibi, e comci gaadanteeji, e kuutorɗe leɗɗe e leydi cumaandi ; purtugeec en ngaddana ɓe koltu e lone e … petelaaji ballitɗi no feewi jaajtingol laamu nguu e teeminannde 16ɓiire. Portugeec en ina njiɗnoo naatnude Oba en e dewal katolik, kono ɓe ndonki, nde tawnoo ko laamɗo oo e hoore mum reeni dewal yimɓe laamu nguu.\nKo e laamu ɓiy Ozolua biyeteeɗo Oba Esigie (1504 haa 1550) laamu nguu heɓi kaatɗtudi mum, haa teeŋti noon to bannge ñeeñe e pinal. E wiyde wanngotooɓe engelenaaɓe, Esigie ina waawnoo renndinnde, e darnde, konu ngu 20 000 neɗɗo e ñalawma gooto, walla boom 100 000 neɗɗo so o welaama. Ko e laamu makko yumma mum laamɗo waɗti fiileede, rokkaa lefol ; ɗuum ko ngam mawninde yumma makko hono Ijiya. Ko e oon yonta ñeeñe mahngo e sehngo yimɓon kam e ''maskeeji'' peewniraaɗi ñiiƴe ñiibi (ivoire) fuɗɗii to Benin. Koon njeeson e 'maskeyon' ina tawee hannde e yoga e cuuɗi ganni leyɗe hirnaange.\nEsigie noon golliima ngam sarde e ɓesngu nguu dewal kerecee en, o yamiri mahngo dewirɗe mum (eglises) e nder won ɗeen gure mawɗe leydi makko. Ko ndeen egliis Aruosa mahaa nder Benin City.\nDeestagol : Doole laamu Benin ustii ko e teeminannde 18ɓiire caggal ummannde Yoruba en e biritannaaɓe, heedɓe laamu nguu e naange no feewi e kitaale 1880 haa 1890. E hitaande 1897 lietnaa Phillips ɗaɓɓi jooɗodaade e Oba Owaramwen ngam siifde nanondiral dartingol « cakkagol yimɓe ». Oon ari Benin ina wondi e worɓe 9 jogitiiɓe gila heɓaani jaabtawol. Beninnaaɓe njaggiri ɗum no yawaare nii, ɓe mbari lietnaa Phillips e yimɓe mum njeeɗiɗo.\nBiritaannaaɓe neldi toon konu ngu 1 200 neɗɗo e gardagol amiraal Harry Rawson, ɓe keɓti Benin City, ɓe mbonni yoga e jawdi laamu nguu, ɓe cari ko heddii koo. Oba en ndogi mooloyii to wuro Niijeriyaa wooto anndiraango Kalabaar. E hitaande 1 900 Benin naattinaa e laamlaamu biritaannaaɓe, nder ndeenaandi worgo Niiseriyaa.\nE hitaande 1975 Dahomee ɓooyɗo oo waɗti wiyeede Ndenndaandi ɓesngu Benin.\nBookara Aamadu Bah\nƳoogirde : Wikipedia","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/10\/19\/laamu-benen\/","date":"2018-08-17T05:40:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211719.12\/warc\/CC-MAIN-20180817045508-20180817065508-00168.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7415924072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7415924072265625, \"fuh_Latn_score\": 0.10309343785047531, \"ffm_Latn_score\": 0.09355968981981277, \"fuf_Latn_score\": 0.052077557891607285}","num_words":830,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.747,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daartol iiñcuru ndu : So on njiɗii mbiyon ɗum «dillere ooñtugol» walla kuudetaa, geɗe gootel ina laaɓti : jandingol laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi oo subaka 6 ut 2008, jibinii luural ɓeydongaal, ñalnde kala, yaajde e mettude mettude ñawndude.\nDarnde gollooɓe politik waylaaki ko maantini, Siidi fof e woppiteede, «jeewte kuftodinɗe demokaraasi» (JKD) fof e yuɓɓineede (ɗe won e tooñooɓe inniri «Jeewte Demokaraasi Senerooji»),\nammbasaduuji Orop ɗii fof e ɓuuɓtande mbayliigu politik ngu.\nEɗen mbaawi dottirde nii : senerooji e wallidiiɓe mum en ngoni ko e foolde e nder leydi he, luulndo kuudetaa o, ñalnde kala ina ɓeydoo heɗaneede e nder winndere nde, dipolomaasi Oropnaaɓe fof e heewde jaj-jajti.\nPelɓondiral hakkunde wonanɓe «ooñtugol» e daraniiɓe dagaare Doosɗe hawriti ko e caɗeele faggudu leydi ndi. Ɓooyii, ko adii no feewi iiñcuru faggudu winndere nde, ko faggudu leydi ndi ɓurñitii, natti rewde laawol, natti wondeede ko moƴƴi e ko boni. Teeŋtugol heen geɗe kaɗaaɗe (tarafik dorog, e simme, ko ɓuri teeŋtude) e calsalti mum e nder renndo he ina paayni, kulɓini yimɓe no feewi, heewɓe ina njenanaa pay-ɗen ko e dowla mafiyaa. Ustagol njaru ugiyya battindiingol ngol kam e caɗtugol weccudi (ustagol dewiisaaji) ɓeydi ko caɗeele. Ɗum so yantii e kuuge winndere nde jogiri fawde e leydi ndi, eɗen mbaawi wiyde wonde faggudu leydi ndi fayi ko iiñcuru bonndu.\n(…)\nNdutto-ɗen e ngonka e geɗe caabiiɗe pelɓondiral hannde ngal, ƴeewen sababuuji luggi baawɗi faamninde en teeŋtugol e kulɓinagol iiñcuru politik Muritani woni hannde ndu.\nSokkiniiji (ɓiɗɓe tekke) (kuutorɗe)\nKolonel Abdul Asiis e Gaswaani ngonaano anndaaɓe e sahaa nde liɓata laamu O. Taaya nde. Wonande tolnodiiɓe maɓɓe e larme he, ɓe ngalaano hattan e jimme waawde ardaade laamu. Ɓe ngalaano hay humpito politik wooto, tee ɓe nganndaaka no feewi e nder larme he. Ko ɗum addani ɓe soklude wallondirde e jagge konu goɗɗe. Kolonel Ely e Abdarahmaan wul Buubakar, ɓurnooɓe hormeede e nder konu he, njaɓi jeytoreede e Goomu Kooninkooɓe ngam Nuunɗal e Demokaraasi (CMJD), njaɓi wallitde kuudetaa o kam e wallitde hisnude ngootaagu konu ngu.\nNii woni CMJD ummanii diisnondirde (ngal yuɓɓaani, keewngal pergitte) e doole politik leydi ndi kam e pelle renndoyankooje. Hay so tawii noon ñalɗi diisnondiral juɓɓinanooɗi e lewru oktoobar 2005 njuumtii e nanondiral (cosgol CENI, lelnugol ɗowngo golle, baasgol terɗe CMJD e guwarnama wonde kanndidaaji, ekn…), ittaataa pergitte keewɗe mbaɗii, ko wayi no : calagol CMJD fuɗɗaade ñawndude gagga taccinaaɓe, kam e yiɗde leefɗinde partiiji politik e tafgol «jaambureeɓe».\nPartiiji politik ɗi mbaawii lollinde koye mum en e dañde «fiilaaɓe» e nder wooteeji nokkuyankeeji ɗi, hono woote toɗɗagol meeriiji e depiteeji. Kono woote ɗe cemmbinii doole gaadanteeje renndo ngo. Kanndidaaji «jaambureeji» ɗi CMJD heedannoo, ko kam koonii e woote he, kuccani heblude poolgu kanndidaa militeer en e woote gardagol leydi.\nKanndidaa militeer en\nAnndude mbele Siidi wul Sheek Abdallaahi ko kanndidaa CMJD walla jagge gardinooɗe konu ngu e oon sahaa wonaa huunde ɓurnde himmude. Himme mum tan ko so tawii ina waawi addande en ɓeydaade faamde geɗe dogooje hannde ɗe. Feere nde ƴettaa ko e nder CMJD ; pecce tati ina ngoodnoo e nder militeer en ɓe wonande darnde fotnde dareede e woote ɗe : Miijo adanngo ngo wiyi ko yo CMJD ittu heen juuɗe mum, woppa woote ɗe njahra no poti yahrude nii. Ko ɓuri heewde e joginooɓe ngooɗoo miijo ko ofiseeji gonannooɗi Ahmed wul Daddaa, sibu maɓɓe yenaneede poolgu Ahmed so tawii militeer en naataani e woote he. Miijo ɗiɗmo ngo, ko yo militeer en naat heen. Ardinoo ngooɗoo miijo ko wul Abdel Asiis e Gaswaani. Daliilu maɓɓe ko yiɗnoode falaade gartugol e laamu he yimɓe laaminooɓe. Ina sikkaa noon, won ko ɓe kaalaani, so añde ɓe militeer goɗɗo arditaade ɓe, hay tawii noon ko denɗum gooto e maɓɓe. Miijo Abdul Asiis e jahdiiɗo mum ko dañde neɗɗo jooɗantooɗo ɗum en e jappeere he, hay so manndaa gooto. Miijo tataɓo ngo, ko miijo Eli. Eli ko hoore mum yiylantonoo, hay so tawii noon omo anndi wonde laawol ngol ina ñaaɗi. E daawal ngal o ardii ngal fof, o meeɗaa seerde e yiylaade soɗde e sariyaaji he, mosel ngel ina addana mo naftoraade ngonka ka, e sifaaji keewɗi noon, gila e telɓingol haa e jiilyiiltugol : baasgol ɗooftaade konngol mum, ballitgol Ahmed wul Dadda (mo ɗum fuunti ko juuti), baggingol woote kartal danewal.\nNeɗɗo leefɗo, mo alaa ko yiɗi\nMiijo wiyngo yo ɓe naat heen ngo fooli. Siidi suɓaa e doggol yimɓe joopaaɓe ina mbaawi ardaade leydi ndi. Kono, alaa ko ɓe nganndi e makko no feewi. Walla, seeɗa mo ɓe nganndi e makko, ko wonde mo neɗɗo mo alaa ko yiɗi, goƴaaɗo seeɗa ngootaagu ngenndi ndi, jiɗɗo gollanaade potnditgol renndo ngo to bannge pinal e leƴƴi.\nIna jeyaa sikke alaa e ko addani mo suɓeede, sabu makko wonde keynum Abdul Asiis. Ko ina wona duuɓi 40, o meeɗaa fennude ko wiyetee e makko ko, e kampaañ woote ɗe kadi, o meeɗaa fennude ko wiyetee ko militeer en ngaddi mo ko.\nEɗen mbaawi wiyde tan, ko ɗum woni yummum luural jogorngal kewoyde hakkunde silaama e kurus ngal : kaɓɓondiral ngal winndaaka hay nokku, hakkunde nafooje e payndaale ceertuɗe. Ɗum noon gooto kala ina waawi loowde heen, walla faamirde ɗum no henanirii ɗum. Hade ɗuum, gooto e maɓɓe kala daraniima poolgu. Ɗo daawal hakkunde ɗo, militeer en kaaldi e Seyn wul Seydaan (garɗo tataɓo e daawal gadanal ngal), Siidi kam ne heɓi Masawuud, hooreejo APP. Seyn ardinaa guwarnama gadano, mo nganndu-ɗaa ko guwarnama politik hay so tawii ina wiyee ko o guwarnama «karallo». APP rokkaa jaagorɗe nay, yantude e gardagol Asammbele ngol Siidi waawni, nde tawnoo keeweendi depiteeji ɗi ngonanaano ɗum.\nJuumre adannde e luure gadane\nJooɗiima ko juuti ina sikka wonde militeer en ɓe ko nuunɗuɓe, maa ɗoofo ko kuninoo ko, so woɗɗitaade politik kala (toɓɓere sappoɓere e nder toɓɓe 24 ɓe kunaninoo winndere nde). Kono wonaa ɗum tan : ina gasa tawa omo sikkunoo wonde Asiis e Gaswaani ina ndewa mo ñamaande. Ina sikkaa ɗum na jeyaa e ko addani mo heeroraade kanko tan ko fayti e politik e woppitde ɓe kala ko fayti e konu, aɓe mbaɗa heen ko ɓe mbelaa : ɗo, Siidi juumii ɗo juume tati : o woppii gollal makko teeŋtungal, so wonde gardiiɗo dowrowo konu, o yaɓɓii doosɗe gardagol konu, o tafrii juuɗe makko sawru ndu o jogorii fiyreede. Kanko fof noon e seerndude sifaa no o ardi e laamu he nii, e sifaa no o foti jogoraade laamu ngu. Ko ɗum tagi, hay so tawii o ɓaɓɓirii koninkooɓe ɓe yo ndokku mo inɗe fotɓe toɗɗeede hilifaaɓe, o diisnaaki ɓe ko fayti e lelngo guwarnama o.\nNii woni, ñalnde 27 suwee 2007, tawi jeeyngal bonngal ina waɗee e leydi he, kollitoowal bonanndeeji gartugol mooliiɓe e leydi he, hooreejo leydi o waɗi diskuur e rajo e tele, heptini darnde laamu Muritani e bonanndeejo baɗnooɗi e 89-90, o holliti heen pellital makko yuɓɓinde gartugol mooliiɓe ɓe ko ɓuri yaawde e rokkitde ɗum en denndaangal hakkeeji mum en. Tini diskuur o ko yumɓe ɗiɗo, maa tato. Abdul Asiis e Gaswaani, takkaanaaɓe galoŋ Seneraal e daawal hakkunde ngal, tinaani. Ñalnde 3 settaambar parlemaa ƴetti kuulal paytungal e njiyaagu. Ngaal kuulal ina toɗɗii kuuge karminooje kala golle walla biyaate ceyfitooje neɗɗo walla leñol sabu iwdi mum renndo. Ngolɗoo laawol kadi, o waynaaki Senerooji.\nHankadi, kamɓe ne ɓe paamii wonde «sokkini» maɓɓe loowaama wonki, taƴii ɓoggi. Ɓe potii nii faamde, hol to o tiindii, e hol doole politik o jogori ɓaggaade ngam tabitinde tuugnorgal makko golle.\nIna jokki\nAbdullay Siree Bah (Biladi)\nFulo : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/01\/15\/iincuru-politik-e-muritani-daartol-dillere-miijooji-%C9%93ooy%C9%97i-1\/","date":"2020-05-26T19:38:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347391309.4\/warc\/CC-MAIN-20200526191453-20200526221453-00436.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4668161571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46681615710258484, \"fuf_Latn_score\": 0.33319076895713806, \"ffm_Latn_score\": 0.10146618634462357, \"fuh_Latn_score\": 0.09318051487207413}","num_words":1218,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.445,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21 Colte:Ñalgu Winndere Ɗemngal Neeniwal\nE nder batu mum jooɗinoongu e lewru jolal (novembre) 1999, UNESCO (Fedde Ngootaagu Dowlaaji ngam Nehdi, Ganndal e Pinal) nanondirii e waɗtude 21 colte Ñalngu Winndere Ɗemngal Neeniwal. Tuggude he hitaande 2000 ñalngu ngu ene mawninee e nder leyɗeele aduna ɗe kala. Fayndaare UNESCO ko hirjinde e paamgol darnde ɗemngal e nder pinal aadee.Ɗemngal ko kuwtorgal ɓurngal doolnude e hatojineede ngam deengol donaaɗi e ƴellitgol pinal aade. Kuwtorogol ɗemngal neeniwal ngam nehde sukaaɓe leñol e ƴellitde ganndal ko jojjannde kala leñol.\nIwdi 21 Colte\nHayso tawii ko e hitaande ujunnaaje ɗiɗi, 21 Colte wonti ñalgu winndereyankeewu ne, e ngu mawnintenoo to leydi Bangladesh gila e hitaande 1957, ngam siftorde tato e almuudɓe maɓɓe jaaɓi-haaɗtirde ɓe polis Pakistan fellunoo e oon ñalawma taw ene mbaɗa seppo ngam naamnaade keɓtinegol ɗemngal Bengal e ɓaɗtugol ɗum ɗemngal lawakeewal (langue officielle). E nder teemedannde sappo e jeenaɓere (t.19ɓere) ko adii nde leyɗeele ganndiraaɗe hannde Pakistan e Bangladesh ɗe ceertata e leydi Indo, mawɓe juulɓe ɓe e annduɓe mum en ene ndaraninoo ƴellitgol ɗemngal Urdu e haɓanaade yoo ngal wontu ɗemngal kuwtorgal hakkude juulɓe Indo, kono juulɓe haalooɓe ɗemngal Bengal en ɓe wonaa noon njiyri. Ɓe kolliri hayso e ɓe njiɗi ngootaagu juulɓe Indo ne, ɓe ngonaa jaɓooɓe woppude neeniwal maɓɓe ene maaya. Annduɓe maɓɓe ko wayno Khan Bahadur (1873-1965) e dewbo biyeteeɗo Rouqui (Rugiya) Sakhwat Hussain (1880- 1932) cuɓii kanum en winndude e ɗemngal Bengal. Ko ndeen dillere saabi jibineede fedde maɓɓe wiyeteende Muslim Shahittya Shamaj walla Muslim Literary Society e ɗemngal Engele. Fedde ndee waɗi mooɓondiral mum gadanal ñalnde 27 e 28 lewru Colte hitaande 1927.E nder mooɓondiral he annduɓe ɓe caakti heen wallifooji e jaribooji baɗanooɗi ngam hollirde ɗemngal Bengal ene waawi won'de ɗemngal janngirngal e kuwtorogal e kala fannu nguurndam.\nE hitaande 1947, Pakistan seerti e Indo, heɓi hoore mum kono diiwaanuji ɗiɗi ɗi, Fuɗnaange Pakistan (Bangladesh) e Hiirnaange Pakistan ndonki faamondirde sabu caɗeele pinal e ɗemngal. E hitaande 1948 laamu Pakistan feeñini kuwgal biyngal ko ɗemngal Urdu tan gootal woni lawakeewal leydi Pakistan. Yimɓe Fuɗnaange Pakistan, ɓe keeweendi mum en ko ɗemngal Bengal kaalata, calii ngaal kuwgal. Ɗuum jibini dillere mawnde e nder leydi he. Laamu ngu haɗi kala seppo walla dente-dingaral. Almudɓe Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dhaka e dawrugolyankooɓe Fuɗnaange Pakistan caalii ɗowtaade ndeen haɗde ɓe njuɓɓini seppo ñalnde 21 Colte 1952. Laamu nguu ne, neldi soldateeɓe e alkateeɓe njani e maɓɓe, pelliɓe, mbari e maɓɓe almudɓe tato. Dillere ndee ɓeydii mawnude haa sari e nder leydi hee kala. Fotde duuɓi keewɗi ndeen dillere ɗemɗeyankeere ene jaali e nder leydi he haa e 1956 laamu Pakistan jaɓi heɓtinde ɗemngal Bengala e waɗtude ɗum lawakeewal. Kono ndeen uure sellaani sabu ko kanum rewi haa e hitaande 1971 Fuɗnaage Pakistan heɓi ndimaagu mum wonti leydi, wiyaa Bangladesh. Gila e ndeen hitaande 1952, kala nde 21 Colt arti, e ɓe mawninatnoo ɗum kadi ɓe inniri ɗum ñalawma neeniwal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/08\/16\/386\/","date":"2021-03-04T00:59:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178367949.58\/warc\/CC-MAIN-20210303230849-20210304020849-00533.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9922561049,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9922561049461365}","num_words":459,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sooja'en asama ɓe lesdi Naajeeriya, NAF heɓi ɓesdaari piirooje elto konu kese joyi fahin ɓesdaari ngam sembiɗinki kuuɗe elto sooja'en honirooɓe piirooje nder lesdi ndin.\nNon woɓɓe fukaraaɓe 16 nder maɓɓe e surba'en ɗiɗo woniiɓe nder jangirde elto kuuɗe sooja moodi ɓendini elto lanyol piirooje nder jangirde elto lanyol piirooje nde Kaduna.\nƊo latti aran nder duuɓi 'yattuɗi 30 ko jangirde elto Soja nde lesdi wonde Kaduna heɓi fukaraaɓe maare moodi dow laanyol piirooje fodde ɓe timmina jangirde dow elto kuuɗe soja.\nPiirooje ɗen yebre on nder piirooje elto konu 10 ɗe Naajeeriya soodi iga lesdi Pakistan.\nPiirooje ɗen lattuɗe kese nder cawli maaje ɗe tafiraama bee nauraaji zamanu irin ɗe duuniya fuu naftirta jotta.\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya hiddeekoojo, Professor Yemi Osinbajo andini dow gootal nder laabi sembiɗinki yaake rento nder lesdi ɗi ngomnati ardiiɗo Buhari ardini woni firlutuki kuuɗe Sooja'en lesdi ndin her heɓanki ɓe elto keyngo areeji kuwtinirteeɗi ɗi zamanu e tabutunki ɓe rokkama hakkeeji maɓɓe no handi e nde handi.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/08\/12\/soojaen-he%C9%93i-piirooje-konu-kese\/","date":"2018-01-18T00:10:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887024.1\/warc\/CC-MAIN-20180117232418-20180118012418-00200.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9530065656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9530065655708313, \"fub_Latn_score\": 0.041385479271411896}","num_words":161,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.923,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngam semmbinde ɓeen heɓooɓe bursi e kala lebbi 3, to bannge hirjino so tawii ɓe keɓii kaalis ujunnaaje joyi. Ina jeyaa e sarɗiiji ɗi waɗtorde heen kaayitaaji jibinannde sukaaɓe ɓe. Nde wonnoo sahaa kala so ɓe keɓii ɗiin ngaluuji ɗi ɓe keewi huutoraade ko e ngoƴaaji goɗɗi, mbaasa toppitaade, cellal, jaŋde e kaayitaaji jibinannde. Ardiiɓe bursi kisal ɓesnguuji waɗii ngoon heblo e wallidiiɓe maɓɓe ñallal hannde 16 01 2018, ngam wonana ɓe njogitaari timmundi. Kaayitaaji ɗiin ko ngam hollitde heɓooɓe neɗɗo waawataa heɓde bursi tawi alaa kartal dantitee, walla keɓatnooɗo o so tawii saŋkiima alaa e sago lomtatooɗo adda kaayit kolliroowo mo o lomtii o ko ko saŋkii ummoraade e doktoor. Ɗuumɗoo maa wonanɓe hirjino laaɓtungo e ɓeen heɓooɓe bursi.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/mballudi-laamu-nguu-e-miskiin-en-ndaartugol-kaayitaaji-jibinannde-ko-heen-fawii\/","date":"2018-04-21T19:21:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945317.36\/warc\/CC-MAIN-20180421184116-20180421204116-00537.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9348906279,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.934890627861023, \"ffm_Latn_score\": 0.023105062544345856, \"fuf_Latn_score\": 0.01829908788204193, \"fuh_Latn_score\": 0.016019418835639954}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.919,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina fadaa hitaande aroore hakke diiwanuuji 4 Senegaal maa naatne e nder duɗe Farayse.Hol no wonirta e mbede cakkudi ndii ina woodi. Mammadu Aamadu Lih golloowo e nder ndiin tippudi ina rokka heen yiyannde mum.\nHannde ganndal biyateengal hiisiwal ina tawee e kala fannuuji nguurndam. E ngal wiɗtee, e ngal wiɗtiree. Woni ɗamaawu aadee en ko heɓindaade fiyakuuji tago ngoo, anndude-ɗi ngam huutoraade-ɗi, eeltude-ɗi, tiimde-ɗi e marde-ɗi. So ronkaama kam, dañde no reentorii-ɗe. Kono kadi ko ƴellitde geɗe beeɓtinirɗe nguurndam e kala fannu, ñawndirɗe caɗeele guurɗo hawrata. E nder heen […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/defte\/","date":"2018-12-16T02:00:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376827175.38\/warc\/CC-MAIN-20181216003916-20181216025916-00074.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8465889096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8465889096260071, \"fuh_Latn_score\": 0.11670653522014618, \"fuf_Latn_score\": 0.019419880583882332, \"ffm_Latn_score\": 0.01539843250066042}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.832,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Niimaa Worgo e gardagol Huseyni Soh jooɗiiɗo to Bergamo Itali to bannge ɓulno, yuɓɓinii kewu ngam aafde tuufeere adannde, ngooroondi galle Pulaar e nder wuro mum ñalnde 22 e 23 lewru juko 2017. Galle oo inniraa ko Niimaa Tengella, wiyaa Galle Pulaar Niimaa Tengella. Ɗowi golle ɗee ko Jaaƴe Hammadi Gelaajo Bah e ballondiral Abdul Gelaajo Bah, gardiiɗo sukaaɓe Niimaa, Jaaltaaɓe Abuu Soro Amayel Jaw, Abuu Gey, Aamadu Cilo Ayse Jaw e tawtoreede ɓesngu Niimaa e kuuɓal, rewɓe e worɓe. Teddungal kewu nguu e teddeendi mum mbaɗaa ko e innde Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu mo Muritani garɗo jooɗɗinde (joƴƴinde) tuufeende adannde galle oo.\nWeertaango galle oo ko ujunnaaje sappo meeteer kaaree (10.000 m2). Waɗetee e makko ko duɗe pulaar, duɗal quraana, paabi jaatiiji maamiraaɓe men donaaɗi e jeewtirɗi pinal Fulɓe e diine Lislaam. Kewu ngu waɗi ko e yeeso hilifaaɓe dawrugol halfinaaɓe diiwaan Maatam. Ena e ɓeen cukko mawɗo falnde Maatam (sous-préfet) e seto mum, Malal Dem e Yaayaa Dem to Ndulumaaji, meer diiwaan oo Aamadu Yubba Sal e jagge mum e cukko meer Nabbaaji Siwol ena wiyee Umaar Dem.\nHade geɗe ɗee naataneede, Meer diiwaan oo e joom-wuro Niimaa hono Mammadu Saydu Jaw ƴetti konngi, kaali ɓure gonɗe e galle oo so tawii o rewii laawol. Ɓe manti darnde wuro ngoo e njuɓɓudi mum, ɓe njuutnii e tiiɗnaare sagataaɓe wuro ngoo, tuggude e wonɓe ɗoon haa e ɗanniyankooɓe ɓee. Nde ɓe ndowi konngi maɓɓe, rewnaa heen ko seppo ganni rewɓe Niimaa e ƴaro baali. Nde punndi mukki haa huulti, beeyni kaɓɓitaa, gooto fof arti e toŋorde mum, ko ndeen woni nde teddiniraaɗo ñalɗi ɗii noddaa ngam fawde tuufeere adannde e yeeso natooɓe e naɓoyankooɓe hakkunde kelle, bawɗi e buubaaji. Ko ɗoon jamaanu nguu rowi golle subaka ɗee, ñaltoyi galle Jaaƴe Hammadi Gelaajo Bah, njaatigi ñalɗi e hoɗɓe ɓee. Heedde 16 w30h yeewtere fattamlamre daɗɗaa nde tiitoonde : nafoore janngude ɗemngal neeniwal. Yeewtiyanke oo ko Gelongal Fuuta ganndiraaɗo Njaay Saydu Aamadu e duuso hoɗdu Aamadu Coobeeri Bah, gorko Hamaraaɓe. Jaaƴe Bah waɗi ciimtol no Niimaa hoɗiri, haali hol gonɗo Niimaa Tengella Geɗal, uddiri haalannde mum golle e golwole jaambareeɓe fulɓe ɓennuɓe. Abbaas Jallo, ɓiyi Sammba Mayram Jallo Jeeri ari, toƴƴi daande gumbalaa, rewi ɗo baaba mum rewatnoo haa ɓalli fof nguli. Ɓee kiwtii ngoyi, ɓeya njuuri mo kaalis haa jiifa makko heewi. Ko ɗoon haalooɓe Pulaar mbiyata: \"so waandu artaani baaba mum juutde laaci e waawde ŋaylaade, woto jaɓ kam laaci mooƴa e leydi\".\nÑalnde 23 ndee, ko juuraade wuro ngoo, gila e joom-wuro, elimaan jamaa haa e hilifaaɓe mawɓe nokku oo. Kikiiɗe daɗɗii ko yeewtere rewɓe wuro ngoo. Tiitoonde yeewtaande ndee ko darnde e nder renndo.\nTesko-ɗen wonde ooɗoo galle Pulaar Niimaa Tengella, ko o ɗiɗaɓo e Daande Maayo bannge Senegaal. Gadano oo woni ko Aañam Yeroyaaɓe. Mahi mo ko Katante Leñol Kan e ballondiral ɓesngu Aañam Yeroyaaɓe. Ko ɗuum addani en wiyde: \" so won leliiɓe, luliiɓe no janaale, won dadiiɓe dariiɓe no jullaaje\"\nSo won jaambareeɓe yahɓe ndeke won jaambareeɓe keddii, so won ngenndiyankooɓe maayɓe, won rontooɓe keddii e aduna hee, momtooɓe gonɗi leñol. Ɓesngu Niimaa ko e ɓeen ngenndiyankooɓe jaambareeɓe jeyaa.\nÑalɗi Niimaa mbaɗii faayiida, gaagaa tawtoreede hilifaaɓe dawrugol nokku oo, gure catiiɗe ɗee fof, alaa heen ngo yimɓe mum kattaa. Tuggude e Kundel Rewo e worgo, Tokomaaji, Gurel Bookar Barahiimi, Tiggere Siree e Yeenee, Jammel Jale, Maatam, Wudduru, Saadel, Somana, Ngijilon e Ndulumaaji Demɓe, ko jiidaa e jaayndiyankooɓe e jirwinooɓe jeewte wonɓe e rajooji gonɗi e nokku hee walla ummoriiɓe haa to Ndakaaru, wayɓe no Alasan Soh e Gelongal Gamaaji Sahre. Golle ñalɗi ɗii kadi, alaa heen fof ko humpi heɗiyankooɓe, mbaɗaa ko tolnde beƴ e rajooji ɗii kala.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/10\/niimaa-tengella-e-wuro-niimaa\/","date":"2019-05-26T23:14:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232260161.91\/warc\/CC-MAIN-20190526225545-20190527011545-00461.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4711399376,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47113993763923645, \"ffm_Latn_score\": 0.43300169706344604, \"fuf_Latn_score\": 0.05518053472042084, \"fuh_Latn_score\": 0.03159686550498009}","num_words":605,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental ardiiɓe fombinanko'en Naajeeriya bee dental ɓiɓɓe cakaare andiraangal (Middle Belt) ɓe wanngini wi'iki ɓe meeɗay wi'ana Fulɓe durooɓe ɓe acca nokkuuje maɓɓe, banno ndotti'en waylaari Naajeeriya umri ɓe ɓe koota saare.\nAnndinoore nde dente ɗeen sendini ɗaɓɓitooɓe kubaruuji, marnde waatango juuɗe Chief Edwin Clark bee Chief Ayo Adebanjo bee Chief John Nwodo beena Dr Pogu Bitrus gasnaaɗum noddaandu ndu ndotti'en bee darke'en wayla ngaɗi, dow Fulɓe ɓe koota wayla, ɓe suuɗiti tamɓeren maɓɓe bee humpitol ngol ardiiɗo waylanko'en bi'iteeɗo Prof. Ango Abdullahi waɗani Fulɓe dow ɓe ngarta nokkuuje maɓɓe tigi.\nAnndinoore ndeen ɓeddi bee wi'iki ardiiɓe Fombinanko'en Naajeeriya bee Cakantanko'en ɓe ngalaa ɓillaaji bee Fulɓe waynaaɓe , ngam ɓe neeɓi ɓe ɗon gondi bee maɓɓe fahin ɓe ɗon doggina kuuɗe maɓɓe naa hawtaade e ɓillaaji.\nDente ɗen ɗe ɗaɓɓiti ardiiɗo Muhammadu Buhari o haɗa Prof. Ango Abdullahi bee wandaaɓe maako dow ko ɓe inni bolle ɗe fota dañan konu nder lesdi ndiin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/ardii%C9%93e-fombinaari-e-cakaari-naajeeriya-fewni-meediki-ful%C9%93e\/","date":"2020-01-22T13:49:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00064.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9788149595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.978814959526062, \"fub_Latn_score\": 0.020955990999937057}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.976,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ina wona jooni duuɓi 60 ŋakkuɗi seeɗa hooreejo Dental Dowlaaji Amerik e hooreejo Kubaa pottitaani e nokku gooto walla jooɗodaaki e joɗnde wootere, sibu ɗum wayrunoo waɗde ko gila 1956. Ɗum wayritii ko e Eisenhower (Esoneweer) hooreejo Amerik ndeen kam e Batista, hooreejo Kubaa e oon sahaa. Ɗum waɗti ko ñalnde 10 abriil ɓennuɗo ɗoo oo, sibu Barak Obama e Raul Kastoro ndokkondirii juuɗe, calmondirii, njooɗodiima e joɗnde wootere to Panama, e batu kuuɓtodinngu VIIɓu leyɗe Amerik.\nƊum noon, ngol woni go'o ko aɓe calmondira. Ko goonga nii, e hitaande 1959 Fidel Kastoroo yahiino to Dental Dowlaaji Amerik, kono e oon sahaa, o heɓaani yiyndirde e Richard Nixon hooreejo leydi ndii e oon sahaa. Ndeke ngalɗoo pottital hikka ko maantinngal no feewi. Kubaa meeɗaa tawtoreede nguuɗoo batu gila sosaa e hitaande 1994, sibu Dental Dowlaaji Amerik ko ko ɗaɓɓunoo gila 1962, jaɓanaa baasgol Kubaa jeyeede e Fedde Dowlaaji Amerik (OEA : Organisation des Etats Americains).\nKo goonga ɓe kawritiino e wirwirnde Manndelaa to Soweto ñalnde 10 desaambar 2013. Kono ngolɗoo ko ngam yeewtidde e peeje moƴƴitingol jotondire hakkunde leyɗe maɓɓe ɗiɗi ɗee, huunde nde Barak Obama huniinoo. E nder haala makko, Barak Obama wiyi « sahaa mo Dental Dowlaaji Amerik (DDA) naatatnoo e fiyakuuji leyɗe oo nokku tawi alaa baawɗo heen huunde, oon sahaa ɓennii ». Ngolɗoo konngol noon haawii heewɓe, sibu ngol firti tan ko DDA ko e tooñannge wonnoo. O wiyi kadi kanko Obama : « Yo laaɓtu ; so tawii min ngullanii daande dow yimɓe dummbaaɓe sabu tan cuusii haalde goonga, min mbaɗiraani ɗum sabu nafooje amen, min mbaɗiri ɗum ko sabu yiɗde nuunɗal. Miɗo anndi ɗuum no feewi, sibu waɗii sahaa, e nder leydi am, won e goomuuji yimɓe ko ciicetenooɗi (…), sabu darnde yimɓe winndere ndee fof, ɗuum wayliima. Ɗum noon, amin ndewee ñamaande nde min poti yoɓde, sibu ko haala yimɓe hakindiiɓe moƴƴitini min. Miɗo yiɗi yeneneede mi yoɓii ndeen ñamaande e ooɗoo nokku e winndere ndee kam e nder nokkuuji keddiiɗi ɗii».\nHakkunde Kubaa e Amerik meeɗaa welde gila 1962, caggal waklitere (Révolution) Kubaa e hitaande 1959. Kubaa yaaɓani ɓorƴitte kompañiiji amerik gollotonooɗi e leydi mum, Amerik ne saltii soodde suukara Kubaa. Nii woni, e hitaande 1961 leyɗe ɗiɗi ɗee taƴondiri, caggal nde Kubaa ɓallitii URSS. E lewru abril 1961, Amerik fewji yande e Kubaa, rewrude e kubaanaaɓe moolinooɓe to mum. Ɓe njipporii nokku ina wiyee « Baie des Cochons », kono ɓe ndiiwtaa.\nE hitaande 1962 John Kennedy waɗi Kubaa ammbargo. Kono hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ɓeydii bonde nde dowla Sowiyet (URSS) foŋti misilaaji mum nikleyeer e nder Kubaa. E hitaande 1966, Amerik ƴetti kuulal ngam wallitde luulndiiɓe Kubaa, ɗum woni moolde kala dogɗo toon, e rokkude ɗum golle. E hitaande 1996 Amerik teeŋtini ammbargo waɗi Kubaa oo. George Bush teeŋtini ɗum kadi e hitaande 2001, o ɓeydi saɗtinde ɗanle hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ; o saltii kaalis ummoroo Amerik feewde Kubaa, ɗuum woni hay kubaanaaɓe gollotooɓe toon mbaawaa neldude koreeji mum en keddiiɗi toon, kaalis. Kubaa ne jaabtorii ɓe nattugol huutoraade dolaar e nder njulaagu mum, e hitaande 2004. Ko maa Obama ari, fuɗɗii yolbinde, e hitaande 2009, jotondire hakkunde Amerik e Kubaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/05\/29\/amerik-e-kubaa-oon-yonta-%C9%93ennii\/","date":"2020-09-23T06:12:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600400209999.57\/warc\/CC-MAIN-20200923050545-20200923080545-00247.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8345811367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8345811367034912, \"ffm_Latn_score\": 0.0886005163192749, \"fuf_Latn_score\": 0.04295044019818306, \"fuh_Latn_score\": 0.026837753131985664}","num_words":495,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ƴellitagol afriknaaɓe e dente faggudu adunayankoojen hol e nafoore ɗum addanta Afrik?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI fulfulde min mbismiima on e nder taskaram men Faggudu e Ɓamtaare Afrik. Faandaare makka, ko faaminde on, no leyɗe fewndori baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko fewti e ƴellitagol afriknaaɓe e dente faggudu adunayankooje. Hol e nafoore ɗum addanta Afrik ?Ko ɗum waawi jibinande faggu e nder leyɗeele Afrik ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Frederik Maury, diiseteeɗo, hooreejo kiɗɗo jaaynde Jeune Afrik.Binta LI, nantinowo to suudu sarɗiiji leydi Senegaal,e Nafi JALLO, janngoowo sariya to duɗal Mawngal Waga 2, Burkina Faso, hollii miijooji maɓɓe ko faati e ndee toɓɓere. Heɗiiɓe RFI Fulfulde, ko nii woni toɓɓe taskaram men hannde.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210304-%C6%B4ellitagol-afriknaa%C9%93e-e-dente-faggudu-adunayankoojen-hol-e-nafoore-%C9%97um-addanta-afrik","date":"2021-04-10T11:17:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038056869.3\/warc\/CC-MAIN-20210410105831-20210410135831-00583.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7845477462,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.784547746181488, \"fuf_Latn_score\": 0.20488137006759644}","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.739,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\" Duttorɗe kaalii \" ko lobbudu hesuru he nder Fooyre Ɓamtaare, ɗo njaltinen geɗe ɓooyɗe, haa teeŋti noon geɗe pinal, maa geɗe FƁPM kewnooɗe ko adii hannde. He ndee tonngoode njaltinen ko doggol tawtoranooɓe Batu Kuuɓtodinngu cosngu Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani.\nYiilirde arwannde Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani\nBatu kuuɓtodinngu toɗɗinoongu yiilirde arwaniire ngam keɓtingol Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani, jooɗinoo ko ñalnde alet 7 marse 1976 to Galle Sileymaani Kan hedde waktu 9ɓo jamma. Ardinoo batu nguu ko yarham mum Muhammed el Habiib Soh gonnooɗo Hooreejo Fedde ndee haa ñalnde heɓtinaa ndee, ƴettatnoo kuuɓal joɗnde ndee ko Yaayaa Mammadu Bah. Yimɓe 40 tawtoranooma batu nguu, yoga e arditoytooɓe Catal Nuwaasoot ine tawtoranoo joɗnde ndee. Ko ndeen joɗnde toɗɗii Yiilirde aroore ndee, fotnde toppitaade keɓtingol mayre to laamu. Ko nii ndeen yiilirde lelorinoo :\nHoreejo teddunagal Doktoor Umar Bah\nHooreejo fedde : Kan Sileymaan\nKoolaaɗo kuuɓal : Bah Yaayaa Mammadu\nKalfinaaɗo ngalu : Mansuur Caam\nKoroowo ngalu : Abdul Buubu Soh\nKalfinaaɗo jokkondire caggal leydi : Njawaar Kan\nKalfinaaɗo pinal : Aamadu Umar Jah\nKalfinaaɗo jeeyngal e njuɓɓudi : Muhammed el Habiibu Soh.\nKo ndee yiilirde ɗowi fedde ndee haa heɓtinaa e ndeen hitaande wootere 1976. Yiilirde adannde ndee waylanooma ñalnde 7\/8\/1977, kono ko ɓuri heewde e terɗe yiilirde adannde ndee ko heen keddinoo. Hay terɗe jaltuɗe ɗee yoga e mum en wonaa lohre ittunoo ɗum en, kono ko sabu mum en yaltude wuro Nuwaasoot ngoo. Yeru Aamadu Umar Jah e Abdul Buubu Soh. Lomtinoo Aamadu Umar ko Jibi Hammee Lih, lomtii Abdul Buubu Soh ko Jallo Mammadu Faalel, lomtinoo Njawaar Kan ko Abdullaay Siree Bah.\nKo e ndee Yiilirde cate keewɗe cosaa he nder leydi hee e ballal terɗe fedde ndee kam e jagge fulɓe gollotonooɓe he ɗiin nokkuuji…\nCatal Nuwaadibu 11 noowammbar 1976\nCatal Nuwaasoot 14 mee 1978\nCatal Rooso 14 abril 1977\nCatal Teekaan 1977\nCatal Ɓoggee 30 settaambar 1977\nCatal Mbaañ 1978\nCatal Sehilbaabi 12 feebariyee 1978\nCatal Kayhayɗi 1 abril 1977\nCatal Ayyuun 16 abril 1978\nƊum noon, no winndiraa nii, Catal Nuwaadibu hecci cate fedde ndee fof. 64 neɗɗo tawtoraama joɗnde cosgol maggal. Nii Yiilirde maggal arwannde lelorinoo :\nHooreejo teddungal Huseyni Joop\nHooreejo Catal Gise Umar\nKoolaaɗo Kuuɓal Aamadu Tijjaani Joop\nCukko koolaaɗo kuuɓal Abuu Saydu Sih\nKalfinaaɗo ngalu Mammadu Bari\nKoroowo Ngalu Mammadu Aaw\nKalfinaaɗo jokkondiral Mammadu Aliyuun Joop\nCukko K. Jokkondiral Maamuudu Jah \/ Ganndo\nKalfinaaɗo pinal e ñeeñal Idiriisa Bah\nKalfinaaɗo jeeyngal e njuɓɓudi Mammadu Aali Caam\nCatal Nuwaadibu e Yiilirde Toownde Fedde ndee ɗaɓɓidi heɓtineede to laamu e sahaa gooto, kono ngal wiyaa yo ngal muño haa fedde ngenndiire ndee heɓtinee, ngal jeyee e cate mum.\nCaggal ɗuum, ngal lohii e daawal 1976-1980, kono caggal ɗuum ngal jeytaama e cate fedde ndee ɓurɗe daraade, haa e sahaa hannde oo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/10\/13\/duttor%C9%97e-kaalii-yiilirde-adannde-f%C9%93pm\/","date":"2023-05-29T21:26:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644913.39\/warc\/CC-MAIN-20230529205037-20230529235037-00208.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7430244088,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7430244088172913, \"ffm_Latn_score\": 0.15100227296352386, \"fuf_Latn_score\": 0.07332009822130203, \"fuh_Latn_score\": 0.027821574360132217}","num_words":426,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.62,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kore ardiido lesdi Naajeeriya Aisha Buhari joini nyibaalo nyawndordu haa gallure Daura nder jihawol katsina hande alhamisa wuttudu nder tiinaaje de O wadata ngam hakkilanki njamu bacci e innira'en nder lesdi Naajeeriya.\nAisha Buhari fuddi kiigal ngal on les taskaram mballa ka O omti andiraaka, 'Huusitorde Laatinde' ka do hoori hakkilo on dow hakkilanki njamu bacci e rewbe.\nNder andinoore nde kubaruujo Ofisru Kore ardiido lesdi Suleiman Haruna wurtini andini dow joinol nyibaalo ngon wardi wakkatiire woore bee ngodka ka taskitaa dow hakkilanki njamu haa Wadata nder jihawol Benue woyla cakanteere Naajeeriya.\nNder yaldiriibe lamar ka katsina haa e ngomnaajo jiha kan Aminu Masari, E rewbe ngomna'en jihaaji Naajeeriya fuu no foti.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/kore-ardiido-buhari-nyibanan-katsina-nyawndordu\/","date":"2017-07-29T11:39:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549427766.28\/warc\/CC-MAIN-20170729112938-20170729132938-00006.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9923725128,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9923725128173828}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bibbe rewbe tato anniyiibe yaaruki kippe nder baade bibbe rewbe nder jangirde mawnde nde Univerity Maiduguri sooyi yonkiiji mabbe sababu fettuduki mabbe bee bomji di be taadi fajiri hande jumbaare.\nBibbbe rewbe ben yawni fattini bomji din on baawo nde aynoobe jangirde nden hefti anniya mabbe ayi fadduki be.\nReenoobe jangirde nden dido e makeen andiraabe vigilante dido nawnaama sababu kippol ngol.\nGuski bibbe rewbe tato waddube kippe den boftaama do sigaa haa nyandordu mawndu ndu Maiduguri.\nWakiiliijo redio kongol Naajeeriya, Salisu Waziri, haalududo bee fukaraabe nder jangirde nden andini dow burnaa fukaraabe ben fuu don nder bale mabbe ko bomre nden fetta yaake nde wobbe boo dawi dilli wiituki defte mabbe ngam fonde ragare sarti jande didabre ngo hitande dum be kabdata.\nFukaraabe ben wangini kultirol mabbe bee yiiki jooni naa nde go'o turtube booko haraamun do a'ya hippuki jangirde nden dum be holli yidi yaaluki yaake jande mabbe nder jangirde nden.\nTo dum woytanno asaweere yawtunde fuu be a'yino yaaruki kippe nder jangirde nden de hebay nasaraaku.\nBe noddi hukuumaaji jangirde nden jinna darnde besda tiinaare ngam yiiki deppini rento nder jangirde nden.\nNder ngodka feere boo hakkiilooji de'iti nder jangirde nden haa koomoy lortani cukle mum bana naane yaake nde taadiibe boo do heewi nder jangirde nden ngam tabutunki rento deppi no handi.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/anniyiibe-yaaruki-kippe-halki-koe-mum\/","date":"2017-07-22T18:45:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549424090.53\/warc\/CC-MAIN-20170722182647-20170722202647-00326.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999905825,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999905824661255}","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol Waadaan ko koolol ngol laamu Muritani yuɓɓinta hitaande kala e lewru desaambar walla saawiyee e wooto e gure Waadaan, Singiti, Waalata e Tiisiit, gure ganni ɗe UNESCO waɗti e \"Jeyi Winndereejo\". Ngolɗoo koolol woni jeegoɓol. Faandaare koolol ngol ko \"teeŋtinde jotondiral gonngal hakkunde pinal e togo; Ko feeñninde ngalu pinal tawa ina hormii tago, ina ƴellita cofte faggudu e renndo\". E nder ɗuum, kooli ɗii ina ngaddana pine ɓooyɗe ubbiteede e anndineede e softineede mbele ina kisa e majjugol. Kono kadi ko o fartaŋŋe wonande fitiram golle en hollitde mbaawka mum en e geɗe mum en, e yeeyde ɗum en.\nKoolol hikka ngol ɗum noon waɗi ko to Waadaan gila 12 haa 18 desaambar 2016. Ko rawane ngol fotnoo yuɓɓineede, kono dirtinaa sabu hawrude e sankaare ɓiy mawɗo leydi oo.\nFedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani tawtoraama koolol ngol. Nde neldii lappol tawi ardinaa ɗum ko Faatimata Sal, cukko kalfinaaɗo golle njeñu Fedde ndee, ina wondi e Jibi Muusa Joop kalfinaaɗo juɓɓingol Fedde ndee wondude e Mammadu Njobbo Jah tergal fedde. Aɓe njahdi e naalankooɓe e fitiram golle en, hono : Jimoowo ina wiyee Jeynaba Bah lollirɗo Gawlo Rasuul, bammbaaɗo, hono Hammadi Moolo Jah, debbo Pullo hono Aysata Bah (hooreejo catal FƁPM El Miinaa), baylo hono Ibaa Conngaan lollirɗo Baylo Leñol, lawɓe hono Aliw Sow e Gemmu Jum, e sakke biyeteeɗo Buubu Jimmeera.\nUdditi koolol ngol ñalnde altina 12 desaambar 2016 kon hooreejo leydi oo, hawri e juulde Mawluud Nabawii. Subaka oo ko wejo. Nde yahnoo haa jamma, hiirde yuɓɓinaa. Ndee fuɗɗii ko waktuuji 21 e tawtoreegol gardiiɗo leydi ndii kam e yoga e jaagorɗe leydi ndii, e yoga e ardiiɓe palɗe duwaan oo. Nde tawnoo ko jamma Mawluud hawri, hiirde ndee udditiraa ko Al-Quraan, caggal ɗuum ko jimɗi Nulaaɗo Alla Muhammadu (JKM) e daaɗe naalankooɓe diiwaan oo. Rewi heen ko maruknaaɓe, alaserinaaɓe, lublaaninaaɓe, malinaaɓe,… Caggal ɗum ko Jeynaba Bah (Gawlo Rasuul) e ɗoftal hoddu Hammadi Moolo Jah, waɗi ɗoon golle paayodinɗe sane, ɗe tawtoranooɓe ɓee fof mbeltii e mum en.\nÑalɗi keddiiɗi ɗii fof ko nii njahri : subakaaji ɗii ko wejo, jammaaji ɗii ko kiirɗeeli.\nSete Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani oo waawiino jillaade toon nokku wuro Waadaan ɓooyngo ngoo, e jumaa ɓooyɗo oo. O njuuriima yenaande Ceerno (waliyu) wuro ngoo hono Ahmed Mustafaa lollirɗo Ɗaalib Ahmed ben Ɗawiir Jennatu.\nWaadaan ina yahra hikka e duuɓi 900, e ngo heewi kaawisaaji sanne, so konuuji walla kulle njaniino e maggo, peeje ɗe ɓe ƴettatnoo, ina heen uddude wuro ngoo, ina heen woyndu ndu nganndu-ɗaa waawi yiytude ɗum tan ko jeyaaɗo e wuro ngoo, e tabalde wuro ngoo… ekn.\nƁe keɓii naamnaade ko firti Waadaan ? Ɓe mbiyaa Waadaan firti ko \"Caaɗli ɗiɗi\" (Waadaani) : Caaɗngol Ganndal e Caaɗngol Tamaro.\nGolle ɗee njoofi ko ñalnde alet 18 jamma e gardagol kalifu pinal.\nKuɗol Mammadu Njobbo Jah, kalfinaaɗo njuɓɓudi sete FƁPM to Waadaan, Koolaaɗo kuuɓal catal Daar-nayiim","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/05\/koolol-waadaan-2016\/","date":"2020-02-26T19:43:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146485.15\/warc\/CC-MAIN-20200226181001-20200226211001-00123.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8030515313,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8030515313148499, \"ffm_Latn_score\": 0.09039516746997833, \"fuf_Latn_score\": 0.05574314668774605, \"fuh_Latn_score\": 0.048206593841314316}","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.588,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗo yahanoo artaa fof, Muritani siifondirii e CEDEAO nanondiral gollondiral ñalnde alarba 9 ut 2017, to Lome (Togo). Nanondiral ngal ɓuri toɗɗaade ko wellitde yah-ngartaa yimɓe e jawdi.\nSiifi nanondiral ngal, wonande CEDEAO ko jaagorgal leydi Senegaal kalfinaangal njulaagu hono Aliyuun Saar, wonande Muritani ko Naaha mintu Muknaas, jaagorgal leydi Muritani kalfinaangal njulaagu.\nƊumɗoo noon ko kabaaru moƴƴo wonande yimɓe ɓee, gila e teelɗuɓe haa e julaaɓe, haa teeŋti noon e muritaninaaɓe, sibu maa mbaaw yahrude no mbeliraa, sibu firti ko heɗɗooji e keeri nattat teskeede hakkunde Muritani e leyɗe CEDEAO. Eɗen njaakorii tan ɗuum maa ittu jooɓagol weccudi (dewiis) e jamirooje goɗɗe, gonannooɗe banndiraaɓe Muritani e Senegaal caɗeele teeŋtuɗe gila ewenmaaji 1989.\nOo kabaaru bettii heewɓe nde tawnoo, joɗnde hooreeɓe dowlaaji e ardiiɓe guwarnamaaji CEDEA jooɗinoonde ñalnde alet 4 suwee to Monrowiya salinooma ngaal nanondiral, sibu wiynoo Muritani ko « yo waɗ ɗaɓɓaande naattugol e dental hee ». Ciftinen kadi Muritani jeyaa ko e leyɗe cosnooɗe dental ngal e hitaande 1975, ndi yalti ngal ko e hitaande 2 000 ngam toppitaade tan Dental Magreb Arab (UMA), kono ngaal dental cakkitiingal ronkii yahrude yeeso. Seede mum ko hakillillaaji leyɗeele Magreb ɓuri huccitde hannde ko e CEDEAO. Maruk kam nii ɗaɓɓii, tee jaɓanaama, jeyeede heen, Tuunus woni ko e laawol kañum ne, Muritani ne, ko ɓuri famɗude ko fotnoo waɗde ko siifondireede ngalɗoo nanondiral, so ɗaɓɓaani naattude e dental ngal sosnoo.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/10\/07\/muritani-e-cedeao-ciifondirii-%E2%80%88nanondiral-gollondiral%E2%80%88-hay-see%C9%97a-%C9%93uri-hay-huunde\/","date":"2020-04-03T02:11:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370509103.51\/warc\/CC-MAIN-20200402235814-20200403025814-00438.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7259921432,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7259921431541443, \"fuf_Latn_score\": 0.16140206158161163, \"ffm_Latn_score\": 0.09935923665761948, \"fuh_Latn_score\": 0.011275127530097961}","num_words":222,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.629,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Welmaa,mettumaa naatneɗaa e dingiral\nwhasapp tawo a tintinaaka,ɗuum iwii,gulaali e lukaali jamma e nyalawma,nate e nate ɓosooje kebbinannooje cinndel e belaade ,fof nattii.whatsapp e mbaadi mum kesiri,jooni ko aan suɓantoo hoore ma ɓeydoowoma e dingire(groupe).Ngal jaɓɓal kesal maa fooftin heewɓe huutortooɓe whatsapp.Maa en kollir daawe deweteeɗe walla ndewmi takkel-ndewmi takkel haa kisaa heen:\nuddit whatsapp maa,njahaa paramettre,dobo compte yah confidentialité dobo Groupe ko ɗoon njamirtaa walla kaɗaa ɓeydoowoma e nder dingire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/14\/haayoo-en-pooftiimette-nattii\/","date":"2020-07-05T09:53:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655887319.41\/warc\/CC-MAIN-20200705090648-20200705120648-00505.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8674334288,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8674334287643433, \"fuf_Latn_score\": 0.06281275302171707, \"fuh_Latn_score\": 0.03760275989770889, \"fub_Latn_score\": 0.016500134021043777}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.846,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSenegaal: seeditannde gooto e lorriiɓe e ngol yulugol kaa laana Joola e ndee hitaande 2002\nNeedi, caɗeele humondirɗe e udditugol lekkolji ɗin e nder yoga e leyɗe Afrik\nMaaditaare: timmii duuɓi 20 gila laana Joola yuli, ko ɓadii yimɓe 2000 heddii e on musiiba\nJantoore: Wallugo Fulɓe daña jam e kisal e nder Afrik no jeyaa e toɓɓe ɗe Laamiiɗo Muhammudu Sanusi II, hooreejo keso Tabital Pulaaku Winndere\nKo Didiyee Awadi rapperjo senegalnaajo woni ko jaɓɓaa hannde e dow jantoore mawnde RFI Fulfulde\nBuriiɗi (fittirɗi) ko alaa laɓɓinirɗo kono wonaa ɗum tan ɗi nafata\nÑalaaɗe 5 taariikayankooje ɗe Laamɗo Beretaaniya Elizabeth II waɗi Afrik\nYeeso mbayliigu weeyo, Afrik no anniyii jogaade konngol gootol ka tummbondire adunayankooje\nBonne wujagol nebbe rawninooje ɓanndu e battane mum e cellal neɗɗo\nPool-Henri Sandawogo Damiba ardiiɗo laamu faddewu Burkina Faso no e dawol Koddiwaar\nKo honɗum wonata janngo latooɓe balon Afriknaaɓe heɓooɓe caɗeele iwruɗe e ɓensnguuji maɓɓe?\nKoɗo men hannde ko El Gasim Waan, ardiiɗo MINUSMA to Mali.\nKo honno yiiruɗon ngol yaltugol yoga e ardiiɓe Afrik ngam ñawdaade\/safraade caggal leydi?\nTummbondiral mawngal hooreeɓe ngam yewtugol ko faati e COP 27, jonnde waɗaynde lewru 11ɓuru hitaaande ndee udditii e ndee altineere\nKoolol 8ɓol \"Ticad\" joonde Japon e ruunde Afrik toTinis, Japon ƴetti aadi wallitagol to banŋe cellal e ɓamtaare Afrik.\nNawna jonte (palii\/ Malariya), woni toɓɓere cellal ko ngalu\nTinis: Koolol 8ɓol \"Ticad\" jonnde Japon - Afrik, hol e jokkondiral Japon haani joganaade Afrik?\nKo honɗum anngal fijirɗe sukaaɓe (boowe ka sukaaɓe fija) battinta e ngurdam maɓɓe?\nJulde Sabi BUM hertorɗo faggudu, no taskoo alhaali beydagol coggu ñamri e nder Afrik e battane mun e alhaali leyɗeele ɗee\nBattane ustagol doole (semmbe) kaalis Ero e dow faggudu leyɗeele Afrik\nJaagorɗo halfinaaɗo huuwondiral hakkunde Siin e leyɗe janane, hollii wonnde leydi maɓɓe ndii munñike ñamaale 23 ɗe goɗɗe e leyɗeele Afrik joganiiɓe\nKo honɗi e alaaji ɗanniyankooɓe huutorta ngam neldugol kaalisi [Taskaram fillitaaɗo]\nKoɗo Mawɗo e ndee yontere ko Mari Teew Ñaan hiisoyankeejo, wiɗtoowo, jaagorɗo kiɗɗo Senegaal [Taskaram fillitaaɗo]\nBattane maayde Ayman al-Zawahiri e hawre hakkunde Ruusiya e Ukreeniya e dow Afrik\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/afrik\/","date":"2022-09-28T10:02:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335190.45\/warc\/CC-MAIN-20220928082743-20220928112743-00728.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8529698253,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8529698252677917, \"fuf_Latn_score\": 0.11464951932430267, \"ffm_Latn_score\": 0.029829951003193855}","num_words":371,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.792,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala ko woodi ma nattu haa heddoo joomiraaɗo. Ko woodi fof noon, ɓetirtee ko sahaa e njuuteeki mum. E ɗum waawi ɓetireede leƴƴanɗe, walla hojomaaji, waktuuji, ñalawmaaji, jonte, lebbi, kitaale e ko ɓuri ɗum. Geɗe nannduɗe e koode, walla e naange, ene mbaawi wuurde (woodde) duuɓi miliyaaruuji. Juutgol nguurndam neɗɗo, heewaani ɓurde 150 hitaande. Kono paamen tawo hol ko woni hitaande.\nHitaande, e dow Leydi ndi nguur-ɗen e dow mum ndii, ko balɗe 365 walla ena wona 366. Kono hitaande wonaa limde balɗe. Hitaande ko caggal nde tagofeere taarii naange haa arti ɗo wonnoo. Tagofeere men nde noon (Leydi) so taariima naange haa artii ɗo wonnoo, so balɗe ɗe limaama, wonata koko mbiyɗen ko (365 walla 366).\nMi hokku tan yeru mbele eɗen ceernda limgol ñalawmaji e jotondirde ɗum e hitaande. Ko ɓuri heewde e men ena nganndi hoodere jaayre (ene wiyee kadi Wenus). Hoodere jaayre yiyetee ko hirnaange, hedde futuro, walla hedde weendeego. Mawɓe men ko heen keewi tuugnaade ngam hiisaade mande lewru foti daraade. Hoodere jaayre noon, jalbat tan kono wonaa hoodere, tagiraa kono leydi nii (hoodere noon, ko tagoore mawnde werlatoonde caafe gulɗe no naange men nge nih).\nHoodere jaayre jooni, ñalawma mum gooto ma won ñalawmaaji men 243; (hedde lebbi men tati). Waɗi noon ko Leydi ɓuri yaawde yiloo banngo e hoodere jaayre, sabu e ñalawma gooto (24 waktu) tawat Leydi waɗii yiiloo banngoo haa artii ɗo wonno; hoodere jaayre noon, nde hade mayre artude ɗo nde wonnoo, alla e mayre leelde yiiloo banngo, maa wonan en hedde lebbi 3. Hedde lebbi men tati naange fuɗa toon tawa mutaani. Woto njejjiten, ñalawma kuurɗo e dow tagofeere, ko ma tagofeere nde yirloo e dow hoyre mum, waɗa yiloo banngo haa arta ɗo wonno. Hitaande noon, ko ma tagofeere nde taaroo naange haa arta ɗo wonnoo. Woto njejjiten, yirlaade e hoore mum (waɗde yiiloo-banngoo) e taaraade huunde ko geɗe ɗiɗe ceertuɗe.\nKono Ƴeewen hitaande e dow tagofeere hoodere jaayre: hitaande toon ko balɗe men 224! Sabu so nde arii e taaraade naange, tawde laawol ngol nde rewata ngol ɓuri raɓɓiɗde e laawol ngol Leydi rewata ngol, ko kayre adotoo artude ɗo nde wonnoo. Kono so en ƴeewii, njuuteeki ñalawma to hoodere jaayre, mbiy-ɗen ko balɗe men 243. (E nde leeli yiloo banngoo). Njuteeki hitaande to hoodere jaayre ko balɗe men 224. Ɗum firti ko ñalawma e dow hoodere jaayre ɓuri juutde e hitaande e dow mum. Sabu 243 ɓuri mawnude e 224. Ndeke so hitaande ena hisee, wona renndinde ñalawmaaji. To hoodere jaayre, maa hitaande dartoo mo wuuri, tawa naange fuɗnge toon ngee, mutaani tawo! (Miijoɗee!!!!). Toon ñalawa ɓuri juutde e hitaande.\nTawde ngon-ɗen ko taƴre juutde balɗe alaa e sago ndutto-ɗen kadi e faamnude ko woni hitaande (en paamniino, kono njɗ-ɗen ko hokkude yeru sabu yeru ena walla no feewi). Sinno jooni suudu ko naange, so neɗɗo ummiima e damal suudu, takkiima e lemlemol suudu ngol, ena taaroo suudu ndu haa artii e damal ngal, ko ndee yolnde woni hitaande (ummaade e damal haa ngartaa e damal e taaragol ma suudu nduu).\nEɗen nganndi mbeɗu walla ñorgo, eɗen keewi hippirde ɗum kore men (walla tummbuɗe men) kosam, ngam haɗde buubi njuuraade heen. No mbeɗu nguu sañiraa nih, gorol fof ena taaroo hakkunde mbeɗu ngu (ena taaroo wuddu mbeɗu nguu), ko noon ne tagopeeje ɗee taardortoo naange, tagofeere fof rewata ko e laawol mum. Heen ena takkii e naange ko nanndi e tagofeere Meerkiir, ko naandi e tagofeere hoodere jaayre (wenus), heen ena ngoɗɗi naange ko nanndi e tagofeere Pulutoon).\nNjuuteeki hitaande e dow tagofeere fawii ko e ngoɗɗeeki hakkunde tagofeere nde e naange. Yeru: njaggen e koye men suudu ena woni hakkunde wuro ter. Jaalal suudu ena feŋaa hakkunde suudu ndu ter. Jooni noon ƴeften yimɓe tato : – Dikko ena takkii e jaalal suudu ngal; – Sammba ena damal suudu ene sawndondiri e Dikko; – Demmba ena caggal wuro (saare) ene sawndondiri e maɓɓe.\nJooni noon, Paate wiya ɓe gooto fof yo taaro nokku ɗo woni ɗoo: Dikko taaroo jaalal suudu, Sammba taaroo suudu ndu, Demmba taaroo wuro ngoo. Oɗon nganndi ɗoo, maa Dikko taaro jaalal mum laabi keewɗi, tawa Sammba gaynaani taaraade suudu nduu. Sammba ne ma taaro suudu nduu laabi kewɗi tawa Demmba gaynaani taaraade wuro ngoo. Jooni noon, caggal nde paam-ɗen yeru Dikko e Sammba e Demmba, njerondiren hitaande e dow tagofeere men Leydi ndee, e hitaande e dow tagofeere ɓurnde woɗɗude naange wiyeteende Pulutoon. Hakkunde Leydi e Naange ko hedde 150 miliyoŋ kilomeeteer; hakkunde Pulutoon e Naange maa abbo e miliyaruuji 5 haa e 6 (kiloomeeteruuji). Ndeke Leydi ɓuri ɓadtaade nannge e Pulutoon (No Dikko ɓurdi Demmba ɓattaade jaalal nii).\nKo ɗum waɗi, e nder hiisa, so fof ɓetiraama kitaale men ɗee, hade Pulutoon taaraade naange, laawol gootol haa arta ɗo wonnoo (alla e mayre woɗɗude naange), tawat Leydi men ndii taariima naange laabi 248; Ɗum firti ko hitaande wootere to tagofeere Pulutoon, ko duuɓi men 248.\nSinno jooni yimɓe ena ngonnoo to Pulutoon, so cukalel jibinanooma toon, jibdinaama e cukalel goɗngel gah e leydi, so cukalel Pulutoon dañoyii toon lebbi 6, tawat funeere maggel dañii gah e Leydi duuɓi 124. Sagata mo duuɓi 62 to Jowol, giƴum ko cukalel ngel leɓɓi 3 toon to Pulutoon. (Kono yimɓe njiyaaka to tagofeere Pulutoon, ko yeru tan. Ko ɗum waɗi mbiy-ɗen \"sinno\").\nƊoo noon ma paamen kadi, huunde fof ko e yowitaare. E nder hakkillaji men neɗɗo mo lebbi 3, e dow leydi ndii nguur-ɗen ndii, mbiyaten ɗum ko cukalel (ko tiggu). Kono ena waawi tawde gonɗe ngonaa gootum (nokkuuji ɗii ngonaa gootum), lebbi 3 to Pulutoon tawat jibinaaɗo toon oo wonii sagata, kono sagata mo leɓɓi tati. Oo yeru, ko anndinde tan, e nder aduna hee, huunde fof fawii ko e yowitaare, fawii e ko hol no yiyraa e nokkuuji ceertuɗi.\nSo en njerondiri nguurndam Aadee e nguurndam hoodere, nguurndam neɗɗo wayata raɓɓiɗde kono majaango yitere nih. Hay so neɗɗo waawiino wuurde duuɓi 200, so ɗum ƴeewndaama e goodgol walla e nguurndam hoodere ɓetirteeɗam teemedde e teemedde miliyaruuji duuɓi, nguurndam neɗɗo ɗam wayata raɓɓiɗde ko no majaango yitere nih. Wayata raɓɓiɗde ko no peetel jeyngol nih e yaawde ñifde. No peetel ñifirta tawa lewlewndu ena heddii nih, nguurndam men ɓuri ɗoon raɓɓiɗde so ɗum ƴeewndaama e tagoore waynde no hoodere. Eɗen mbaawi nii waasde yahde to koode: jerondiren nguurdam men e nguurndam Leydi. Ko heewi e ɓurɓe naywude e men ko ɗoo ngoppi leydi ena yaha haaju mum.\nƊum haɗaani eɗen ɗoo, peetel nguurndam ɗam Geno hokki en ɗam, eɗen ndaɓɓiɗina ɗum kadi e nder kareeli men, eɗen mbarondira. Eɗen tafa konuuji ngabbon ceene ngam raɓɓiɗinde peeton nguurndam kon Geno yeɗi en kon! Kono ƴeewen noon, so mbuubu sooyniima cukalel ngel duuɓi 2, wiyata \"kooni ko o neɗɗo juuti balɗe! Duuɓi ɗiɗi no woorunoo! Miin ko mi mbuubu nayeewu, ɓiɓɓe am ena taaroo mi, ena naamndoo mi, hol no mbaɗ-mi haa njuut-mi balɗe! Hol peeje kuutorii-mi haa mbaaw-mi wappaade kelle e paɗe yimɓe, haa naywu-mi, keɓ-mi lebbi tati\"! (lebbi e ɓetgol yimɓe, tawa noon wonaa lebbi e ɓetgol buubi).\nSo ɓooyii, mbuubu nguu miijto, yuurnitoo, wiya \"iinh! hay miin pot-mi ko yettude Geno, sabu ko kokkaa-mi koo, ɓuri juutde e ngeɗon tokoson nguurowon balɗe tati tawa naywii maayii\".\nUmar Abdalla Wele","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/06\/02\/miijo-2-juutde-bal%C9%97e\/","date":"2019-06-20T05:05:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999141.54\/warc\/CC-MAIN-20190620044948-20190620070948-00105.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5774436593,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5774436593055725, \"ffm_Latn_score\": 0.36476632952690125, \"fuf_Latn_score\": 0.0340629443526268, \"fuh_Latn_score\": 0.019642772153019905}","num_words":1168,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.557,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalaande Finaa-tawaaji men Gambia, Yahriino no Haaniri ni.\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.\nGila ndeen e ɓe njuɓɓina ñalɗi pine, ɗi he nder mum en e ɓe kollira heen finaa-tawaaji Fulɓe, rewrude he kaddule (ɓoornateeri) Fulɓe, cuɗaaje e moori mum en. E ɓe mbaɗa heen jeewte e magooji kanum e pijirlooji naalankooɓe Fulɓe.\nHikka ñalaande ndee waɗi ko ñalnde 21 Bowte (Decembre) 2019 to Qcity. Yimɓe heewɓe ummiima he leyɗeele Fulɓe goɗɗe ɗee, ko wayno Senegaal, Gine, Mali, Ghana, Cameroun, Niger, e Nigeria, ngarii tawtoreede ndeen ñalaande pinal Fulɓe. Ene jeyaa e ɓeen, Baaba Saadu naalanke mawɗo Kamaruunaajo, e Laamiiɗo Bello Boɗeejo hooreejo Fedde pinal e jokkere enɗam Fulɓe aynaaɓe Nigeria wiyeteende\"Mi Yetti Allah Kawtal.\" Ko hono noon ne kadi Fulɓe Gammbinaaɓe dowrowɓe ko wayno Fatoumata Bah Barrow, joom-suudu Hooreejo leydi Gambia, Mamma Kanndeh mawɗo lannda Gambia Democratic Congress, e Muhammed Jah CEO Jah Oil Company, kanum en ne ngaddi ballal mum en he no ñalaande feewirata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/01\/04\/nalaande-finaa-tawaaji-men-gambia-yahriino-no-haaniri-ni\/","date":"2020-07-10T20:12:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655911896.73\/warc\/CC-MAIN-20200710175432-20200710205432-00306.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7496477962,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7496477961540222, \"fuh_Latn_score\": 0.12361539155244827, \"fuf_Latn_score\": 0.09424476325511932, \"ffm_Latn_score\": 0.0263394545763731}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde talaata 27 mee 2009, Mammadu Tañjaa, hooreejo leydi Niiseer, fusii parlemaa leydi mum. Ɗumɗoon ko caggal nde Diiso Doosɗe (Conseil Constitutionnel) riiwti ɗaɓɓaande makko juɓɓingol referaandoom mbele omo ɓeyda manndaa makko. Diiso ngo jaabtii mo ko ñalnde 25 mee, wonde ɗuum aamnotaako.\nEɗen ciftina tan, o laamiima duuɓi sappo (manndaaji ɗiɗi). Ooɗoo manndaa battano fotnoo joofde ko ñalnde 22 desammbar 2009.\nHol ko addani Mammadu Tañnjaa miijaade ɗuum ?\nGila o toɗɗaa e hitaande 1999 laawol ɗiɗmol, Mammadu huninooma memataa Doosɗe leydi ndi, tee ma o woppu laamu so ooɗoo manndaa joofii, hono no doosɗe leydi ɗe mbiyri nii.\nNde Nikolaa Sarkosi yillii leydi Niiseer e lewru mars 2009, o reftiino heen. Kono ko ndeen o fuɗɗii naatnude sikkeeji e hakkillaaji yimɓe sibu o wiyi omo waawi «heɗaade ɓesngu ngu» so tawii ɗaɓɓirii mo heddaade e laamu duuɓi tati garooji ɗi, mbele omo waawa joofnude eɓɓaaɗe o fuɗɗinoo ɗe.\nÑalnde 8 mee, guwarnama makko habri wonde referaandoom ina foti yuɓɓineede ngam lelnugol doosɗe leydi kese ɗe ndottataa manndaaji laamu ngu. Ɗum jibini dille mawɗe, sibu denndaangal luulngo ngo, yanti e huunde e partiiji gonduɗi e laamu he njuɓɓinbiino dental mawngal ɗo Ñaamee ɗo ngam suurtude « oo kuudetaa ». Caggal ɗum ko mawɓe Cedeao njeertini Mammadu Tañjaa e ko wiyata ina waɗa ko. Kono o faalaaka ɗum fof. Ko ɗum tagi depiteeji ɗi yettinde haala ka to Diiso doosɗe. Ngoon diiso wiyi wonde ko Tañjaa eɓɓi ko, tuugaaki e doosɗe. Alaa ko o jaabtorii ɗum so wonaa fusde asammbele leydi ndi.\nÑalnde 5 suwee batu hilifaaɓe toɗɗii ñalawma 4 ut o yo won ñalawma woote referaandoom dagnoowo cosgol « doosɗe leydi kese » mbele Mammadu Tañjaa ina waawa heddaade e laamu caggal nde manndaa mum joofi.\nÑalnde aljumaa 12 suwee 2009, Diiso Doosɗe (Conseil contitutionnel) leydi Niiseer yaltinii kuulal biyowal wonde referanndum mo Mammadu Tanjaa yiɗi yuɓɓinde oo dagaaki, ina luulndii doosɗe leydi ndi. E nder ɗuum, dekere mo o yaltinnoo ngam yuɓɓinde ɗeen woote, niilii. Eɗen mbaawi wiyde wonde partiiji luulndo kam e pelle renndo Niiseer ndañii ɗo poolgu mawngu, sibu ko kamɓe ngullitinoo to Diiso Doosɗe to. Diiso doosɗe noon woni njuɓɓudi ñaawoore ɓurndi toowde e leydi ndi, ina waɗɗii hoorejo lydi ɗooftaaɗe jamirooje mayre.\nMiijo yimɓe Mammadu Tañjaa wonnoo ko �� jokkande » manndaa makko ɗiɗmo o duuɓi tati goɗɗi : ɗum ko feere ngam woomaade doosɗe leydi. Ngoon miijo roŋki ɓennude. Ɗum addani ɓe miijaade waylude doosɗe ɗe, kono renndo leydi ndi kam e partiiji politik e ñaawoore leydi ndi kala calii ɗuum. Ɗum jiidaa e ñiŋooje ummoriiɗe caggal leydi, haa teeŋti noon e Amerik e Canada. Ko ɗum addaanoo kadi Dente senndiikaaji jeeɗiɗi gonɗe e leydi he, noddude gerew ñalnde 18 suwee ngam waawnude Mammadu Tañjaa woppude ndee feere.\nHeddinoo ko anndude hol feere woɗnde Tañjaa jogori huutoraade ngam heddaade e laamu. Hannde 27\/06\/09, ndeen feere anndaama : Mammadu Tañnjaa fellitii \"laamoraade jamirooje\" woni o teskaaki ko Diiso doosɗe haali ko, o huccana yuɓɓinde referaandoom mbele omo jokka ardaade leydi ndi duuɓi tati payɗi. Ko laaɓi tan, ko Afrik hirnaange, gila tan kuudetaa 6 ut 2008 e Muritani, woni ko e iiñcuru mawndu : iiñcuru kuudetaaji. Kuudetaaji e mbaydiiji kala : doole konu to Muritani, Gine Bisaaw, Gine Konaakiri, Madagaskaar, walla jiilyiilte doosɗe leydi.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/06\/25\/hol-bone-nenetee%C9%97o-niiseer\/","date":"2023-06-05T07:35:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224651325.38\/warc\/CC-MAIN-20230605053432-20230605083432-00410.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7310125232,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7310125231742859, \"ffm_Latn_score\": 0.124819315969944, \"fuh_Latn_score\": 0.11543294787406921, \"fuf_Latn_score\": 0.02445896528661251}","num_words":516,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.642,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaJaŋde\nJaŋde\nPelle inɗe ko nay :\n- Pelle aadee\n- Teelal Keewal\n- Neɗɗo oo Yimɓe ɓee\n- Suka oo Sukaaɓe ɓee\n- Debbo oo Rewɓe ɓee\n- Gorko oo Rewɓe ɓee\n''Oo'' e ''ɓee'' ko pelle inɗe. Ina woodi inɗe tawi fedde mum en ko 'oo', etee ngonaa aadee. Ɗeen inɗe ina gasa tawa ko jiggaaɗe maa walla tawa ko ɗe dottaaɗe.\nKo adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.\nGila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?\nTuggi maayirɗe hitaande 2012 e lewru desaambar, duɗal ngal udditnoo. Tolnooji ɗiɗi ina njannga heen. Tolno gadano e tono ɗiɗmo. Tuggi ndeen haa 30\/06\/2013 yontere kala balɗe nay. Kala kikiiɗe e ɗii ñalɗi nay, almudɓe mbaɗa gorwoccol haa galle Maamuudu Demmba Bah, lollirɗo Dooro Kudiyel, kawra toon ngam heɓde binndanɗe.\nHeblo jaaynooɓe e karallaagal ɗowgol golle, fuɗɗinoongo ñalnde 24 lewru marse 2013 joofii ñalnde 19 lewru mee 2013 heedde 12w00h to duɗal keblorgal biyetengal ENAJM (Duɗal Ngenndiwal Jaayndeyaagal e Ñaawooje), caggal lebbi tati kiɓɓi. Ina tawtoranoo ɗum 124 hebletenooɓe ɓee, kam e ardorde duɗal keblorgal ngal e jannginooɓe heblo ngoo e jagge laamu goɗɗe.\nPottital haralleeɓe jaŋde lesre yuɓɓinaama tuggude e ñalnde 17 haa ñalnde 19 lewru abriil 2013 to Duɗal Keblorgal Jannginooɓe Leslesal (ENI) Nuwaasoot, caggal darnde e tiiɗnaare gooto e heblooɓe jannginooɓe ɗoon e duɗal ngal ena wiyee Doktoor Yarba Wul Ahmed Faal.\nJokkondiral ooɗoo gorko e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Faransh Komte Besaasoŋ (Franche Comté Bésançon) addanii Duɗal Keblorgal\nKamaruun ko leydi ndi bannge e mum jeyaa e Afrik hakkundeejo, bannge goɗɗo oo e Afrik hirnaange. Heedi ndi bannge hirnaange ko Niiseriyaa e geec Atalantik, bannge worgo ko Gine ekaatoriyaal e Gabon e Konngo, bannge fuɗnaange ko Santarafrik e Caad e bannge rewo ko weendu Caad. Wertallo mayri ko 475 442 km2, keeweendi yimɓe mayri ko hedde 19 miliyoŋ aadee. Laamorgo mayri wiyetee ko Yaawunnde.\nSewnde Ganndal, duɗal gardungal momtude humambinnaagal e majjere udditaama ñalnde aset 27 lewru seeɗto hitaande 2013 e nder taƴre 4ɓere leegal Arafaat e gardagol Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar leegal Arafaat. Miijo ngoo ummorii ko e sukaaɓe tato rewɓe, hono Rugi Jibi Sammbayel Soh jeyaaɗo to Moonngel, e Hawwaa Sammba Bah jeyaaɗo to Deysarak, e Ummu Hammadi Njooro jeyaaɗo to Kayhayɗi.\nNanondiral hakkunde ministeer jaŋde e porofosuruuji wonooɓe e diiño. Caggal kaltapilaaji keewɗi huunde e jannginooɓe duɗe hakkundeeje wonnooɓe e diiño e nder ministeer hee, ciifondiraama nonondiral hakkunde maɓɓe e hilifaaɓe oon ministeer. Cifti-nen, caɗeele ɗee ngari ko caggal nde kalifu ngenndi kalfinaaɗo jaŋde fekti 108 porofosoor sabaabu nde njahiino geddooji baɗnooɗi nder hitaande yawtunde ndee.\nBallal laamu to bannge nguura, tuuse e kaalis e leƴƴi nguura addaama, moni kala heɓii heen feccere mum. Paabi njeeygu nguura caɓorɗo yoɓi-heɓa ina kuɓtodini leydi ndii fof. Kono ɗum fof e wayde noon, to bannge jaŋde, sukaaɓe ina heewi lohre jibinnde caɗeele keewɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-42","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/ja%C5%8Bde","date":"2014-10-21T13:29:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-42\/segments\/1413507444465.10\/warc\/CC-MAIN-20141017005724-00169-ip-10-16-133-185.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7657222748,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7657222747802734, \"ffm_Latn_score\": 0.17756111919879913, \"fuf_Latn_score\": 0.030470235273241997, \"fuh_Latn_score\": 0.015283511951565742}","num_words":488,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.712,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Joli hikka ko haala maaro peewniraaka dalliŋaaji naatnaako e jehre leyɗeele Afrik hirnaange. E nder karalle kese ɗee holliraama heen karallaagal peewnugol maaro tawa ko dalliŋaaji mbaylaa haa wonta sewka. E ko haralleeɓe annduɓe humpitiiɓe kolliri, ɗuum waawaa wonde goonga e dow dalillaaji e yuurnito waɗaango. Hay so tawii noon maaro koo feewniraaka dalliŋaaji, ina anndaa kam ella nani e maaro hamateeka wonta balyel tawa so werlaama sarotaako. E ko haralleeɓe ɓee kaali, ko ɓooygol jooɗaade maaro koo addani suukara gonɗo heen mo ɓe mbiyata amidoŋ oo ɓeydaade. Oon amidoŋ ko kañum ɗaclinta haa waɗta maaro koo ɓooɗde. So maaro heɓii ɗoon noon ñaamde ɗum ina waawi ɓeydude fartaŋŋe rafiiji.Jahreeji leyɗeele Afrik nonudditirii nih hannde addanii ɗum wonde jinnd leyɗeele doolnuɗe beddatooɗe heen kqla ko moƴƴaani walla ko añtaa toon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/maaro-dallin-afrik-ko-jinnde-tuubakoo%C9%93e\/","date":"2018-09-23T16:53:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00223.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7553146482,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7553146481513977, \"fuq_Latn_score\": 0.1955309361219406, \"fuf_Latn_score\": 0.017179887741804123, \"fuh_Latn_score\": 0.010163862258195877, \"ffm_Latn_score\": 0.010005450807511806}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.658,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari walli ardiido lesdi Rasha Vladimir Putin seyo bee loruki nyama cubi ardungal lesdi ndin di dogginaa.\nNder derewol seyo ngol ardiido on windani mo dow darnde hoore mum Naajeeriya'en e ngomnati fuu, ardiido on andini dow nasaraaku ngu Putin hebi haa cubi dum latti nayabre jotta wangi haa njayri hoolaare nde Rashanko'en dow ardiido Putin.\nO tefri ardiido on dow naftira nasaraaku ngun her waduki ko waddata deende e jonde jam nder duuniyaaru.\nArdiido Buhari tabbitini ardiido Putin kawtal hoore e baawal baawo lesdi Naajeeriya haa deppuki gondal boodingal hakkunde lesde den.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/05\/08\/ardiido-buhari-walli-putin-seyo-nasaraaku\/","date":"2021-12-09T04:25:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00506.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9978961349,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.997896134853363}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɗen kaalatnoo wonde Ñaawirde Kuuge Winndere ina jogori waɗtude hiisaade loppitgol leyɗe janane walla bonnugol sato no warhoore nii, potɗo ñaaweede, no warkoyeeɓe heddiiɓe ɓee nii. Goomu yonaaɓe gure komin Teekaan Muritani (Madiina fanay, Ndikiin Aali Kan, Ñakwar, Sima I, II, III e IV, Teekaan, Koleyla, Meleyga, Ksaar Mbarik) ina mbinndunoo hooreejo leydi Muritani ɓataake caaktaaɗo, gila 17 marse 2016.\nƁe kolliti e oon ɓataake ko ngonka leyɗe komin Teekaan, e faayre mawnde nde ɓe ngondi sibu maɓɓe hulde hoto ɓe ɓoleede leyɗe maɓɓe ndema, ɓe ɗaɓɓiri mo ballal e ɗuum.\nƁe mbiyi heen « lebbi keewɗi jooni amin ngondi e jaakre e najoore mawnde nde min njiyi peŋɗe ina ñiɓee, fotde ujunnaaje keewɗe hektaar gese amen ina kullee (gese amen ndema e durnirɗe) ɗe min tawri taaniraaɓe amen. Ɗum toɗɗii ko 2 000 ha kolongal hakkunde maayo Sengaal e caaɗngol Njawaan, ganndirangol kadi Daakla-Teekaan, hakkunde wuro Teekaan bannge hirnaange e wuro Ñakwar bannge fuɗnaange, tawi hay kiliifa gooto haalanaani min ko ɗum woni. » « Min kiisii ko hakkeeji amen ɗi Doosgal Leydi ndii heɓtinani min ko njaɓɓaaɗi ɗoo. » Hol ɗiin hakkeeji ?\n- Hakke humpiteede\nGolle ɗee nana mbaɗee e nder niɓɓere ɓurnde fof hulɓinaade, sibu alaa fof kiliifa laamu haalani min ko ɗuum woni. Min nganndaa hol yamirɓe ɗee golle, hol rokkaaɓe leyɗe amen, hol ko jogori waɗeede heen. Gollotooɓe heen ɓee, ko wiyaaɓe yo muɓɓu kunuɗe mum en.\nFaayre amen ɓeydii mawnude nde min teskii ɗoon soldateeɓe konu men. E kolce bamɗi, min nanii ko gollooɓe ummoriiɓe leyɗe Golf ndokkaa ɗoon. So ɗuum laatiima, kaawis maa ɓeydo nanngude min, sibu ɗum firti ko konu men, potnoongu reende min e heedande min e njannguuji boowal, ina huutoree ngam siynude loppitgol leyɗe e nafoore tumanrankooɓe…\n- Hakke jeyuuji gaadoraaɗi\nIna waɗɗii laamu reende jogiiɓe ɗiin jeyuuji e loppitgol ngol rewaani laawol. Dekre 2010-080 mo 31 marse 2010 jowitiiɗo e tabitingol sariya 83-027 ina farlini e laamu « nde waasata rokkude leyɗe denndaaɗe so wonaa tawa joomum en kaaldaama, e fawaade kadi e ɗooftagol geɗe aadeeje e faggudu e daartol e renndo e ngaynaaka e sato ». Ndeen fiɓnde worworde ko e ngardiigu leydi moƴƴu tuugii, kam e hakkeeji aadee, tee Fedde Ngootaagu Afrik (UA) ina heɓtini ɗum e nder Jamirooje jowitiiɗe e politikaaji leydi e nder Afrik kam e Jamirooje jowitiiɗe e ngardiigu kellifaangu leyɗeele e awo e dunli.\n- Hakke boowal guurwuural\nGolle gonɗe e siyneede ɗee puɗɗiima lorde no feewi nguurndam yimɓe nokku oo : leydi ndokkaandi ndii naattii haa e nokkuuji koɗorɗe, haɗtii yimɓe ɓee hay golle faggudu e renndo (hay ekkolaajo ndaɗaani heen), laabi e lappi taƴii, uddaama, hay remooɓe nattii dañde ɗo ndewi ngam yahde gese mum en walla yillaade gure cawndiiɗe. Hay huunde woppanaaka jawdi e durnirɗe. Madiina Fanay e Ñakwar njookiima, ɗawaama hakke mum en jogaade boowal hurum guurwuural hono no eɓɓiraa e laabi e sariyaaji jowitiiɗi heen, haa arti noon e kuule 28, 29 e 54 dekere 2000-089 mo 17 sulyee 2000 jowitiiɗo e juɓɓitingol jeyi leydi.\n- Batte e sato (taariindi)\nBatte eɓɓaande ndee e sato amen ina soklini min no feewi sibu golle mum ina njahdi e feƴƴere leɗɗe ɓurtunde. Kala ko yimɓe nokku oo ngollinoo duuɓi e kitaale ngam nehde leɗɗe e hisnude sato ngoo bonnaama. Baasgol geɗe ɗee laaɓtuɗe ina addana yimɓe miijaade wonde batte majje e sato ngoo e renndo ngoo teskaaka, golle ɗee ngonaa golle miijaaɗe, haa arti noon e ɗooftagol majje Doosɗe Sato, e nder kuulal mum 14.\nHaa e oo sahaa ɓe keɓaani jaabtawol. Ɗum noon, so ardiiɓe leydi ndii mbaɗtaani hakkille e nafooje ɓesngu, ma a taw, ñalawma maa ar, CPI toppitoo geɗe ɗee.\nTonngol Bookara Aamadu Bah\nƳoogirde : http:\/\/www.kassataya.com\/mauritanie\/20052-land-grabbing-en-mauritanie-le-feu-qui-couve","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/16\/loppitgol-ley%C9%97e-ine-haalee-de%C6%B4%C6%B4aaka\/","date":"2017-02-23T03:11:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171070.80\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00569-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5032353997,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.503235399723053, \"ffm_Latn_score\": 0.21624647080898285, \"fuh_Latn_score\": 0.1956046223640442, \"fuf_Latn_score\": 0.0743587389588356}","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.419,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma punondiral hakkunde fedde Nanondiren Mballondiren mo diiwaan daande maayo tuggi Bow haa Padalal, hakkunde mum e Ardiibe jannde demde ngenndiije diiwaan Maatam. Faayiida ngaldoo punondiral ina anndaa FANAMBA darnde mum to bannge bamtaare haa teenti to bannge kabagol humambinnaagu, daranaade cellal mawbe e sukaabe. Ńallal 23 09 2017 oon ñalawma mawninaama e tawtoreede jannginoobe dude pulaar gonde e nder falnde Kanel, kalfinaado jannde demde ngenndiije RDA hono Abdul Elbu Gey to Horndolde, kalfinaado jannde demde ngenndiije Usmaan Bah to Maatam, Mel ayninaa Joob to Maatam, gardiido Fedde FANAMBA hono Aamadu Saadu Kamara Mo Ganngel e terde fedde nde kala. Joom wuro ngo hono Umar Bah bismiima hodbe be omo ardi e Imaam e hoohoobe wuro ngo. Wadaama magooji nafoore jannde demde ngenndiije. Sakkitorii ko to yeewtere jannde demde ngenndiije e karalleeje kese. Ndeen yeewtere dowi dum ko Mel ayninaa Joob. Kame wasiyaaji kambe ardiibe jannde demde ngenndiije wallitde haa fdde FANAMBA waawa hebde wallidiibe e kala fannu bamtaare.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-punondiral-hakkunde-pelle-ngam-ballondiral\/","date":"2018-02-25T15:43:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816647.80\/warc\/CC-MAIN-20180225150214-20180225170214-00595.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9938517809,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9938517808914185}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kebungal juulde koorka jeyaama haŋkadi e ngoƴaaji joomen galleeji. To bannge jeereeji soodooɓe comci, paɗe kame yeeyooɓe nana mbadda ustu ɓeydu. Kono wonɓe nganndu ɗaa ngonaa jeyɓe juuɗe mumen ina naatta heen ngam sostinde ko njeyaa. Ina wayno gila nde koorka ka darii to bannge to ñameele ɓiɓɓe leɗɗe ina ngoodi! ko wayno banaana, pom, manngo, dene ina keɓoo kono ko njeeygu ngu tiiɗata. To bannge sewsewo ina anndaa nafoore hay so tawii heewɓe ina jeyaa ko nawata ɗumen jeere ko soodde sewosewo yoga heen kam kuutortaako nih keewi tan ko ñaantirde barmeeji mumen, liɗɗi ko ɓuri koo heewɓe ko yabooy, yoga heen ko jogiiɓe nokkuuji jeeyirɗi, kg gooto ina jara haa 400mb, liɗɗi ngummortoo ko Ndar walla Lisaa etee memotaako. Hannde oo kadi, kala joomen sukaaɓe tokosɓe a regginat tan payaa jeere ngam soodoyde comci e paɗe kono hannde oo kam alaa ko mematoo ina tiiɗi no feewi. Miskiino fof jogiiɗo ɓesngu jonɗo suusaa naatde e ndee jehre. Ñootooɓe, tafooɓe e yeeyooɓe geɗe goɗɗe ngoni ko e sahaa mumen kono yoga e soodooɓe ngoni ko tampere mawnde ngoni. To bannge dare ɗe soodde ndamndi tan ko tampere mawnde haalaaka soodde njawdi nehaandi ko maa ndarnaa koyɗe e leydi. Tee gertooɗe so wonaa gertooɗe gonɗe ɗo e nokku hee woni « poulet local» o ko wonaa ɗeen ina ŋakki no feewi. Hannde oo ñalawma e mbeddaaji jeere Wurosoogi to njahɗaa fof rajooji nana ngulla ngaree coodee kono mo alaa doole kam alaa heen geɗal.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/jehre-wurosoogi-e-iincuru-kebungal-juulde\/","date":"2018-02-25T15:46:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816647.80\/warc\/CC-MAIN-20180225150214-20180225170214-00595.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.467882067,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46788206696510315, \"fuh_Latn_score\": 0.32083216309547424, \"ffm_Latn_score\": 0.09935551881790161, \"fuf_Latn_score\": 0.07077812403440475, \"fuq_Latn_score\": 0.038468051701784134}","num_words":247,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.412,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Moy woni Mahamat Idriis Debi Itno, hooreejo keso leydi Caad?\nSaakitaama ñannde :\nMahamat Idriis Debi Itno wonii laamɗo keso CAAD. Ko o koonunkoojo marɗo duuɓi cappanɗe tati e jeeɗiɗi. Ko o ɓiɗɗo Idris Debi laamɗo kiɗo maayuɗo. Ko Hinda Debi woni neene makko. Jantoore Ummu BAH\nMahamat Idriis Debi Itno ko aadin deƴƴuɗo ɓadtiiɗo baaba mum.Oo laamɗo keso, ko suka mo pati mum ne'i, ko e ɗum o jammanaa kaka. E ɗemngal arabuure Caad kaaka no firti pati.\nMahamat Idriis Debi fuɗɗorno jannde konunkoyaangal e CAD. Caggal ɗum o yahi Faransi ɓeydugol ganndal e duɗal wi'etee ngal d'Aix-en Provense. O daakii ɗon lebbi tati pet.\nƁay o artii CAD, Idriis Debi naadi mo ka baŋŋe kisal leydi ndin e ka kiwal suudu laamordu. E hitaande ujune ɗiɗi e jeenay o tawano e wallitiiɓe fii haɓugol yimɓe jogiiɓe kaɓirɗe e nder Timaan ka fuɗnaage CAAD. E hitaande ujune ɗiɗi e sappoo o wonuno hooreejo Eskadoron Blinde saldu hoolaandu. Mahamat Idriis Itno gollidii e koonunkooɓe Faransi e leyɗe janane goɗɗe e nder Sahel. Gila e talaata o rondike ngal donngal wawngal ɗum le ko fii kisal Sahel e haɓugol murtuɓe woni e waɗude ka keerol maɓɓe e Libi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210421-moy-woni-mahamat-idriis-debi-itno-hooreejo-keso-leydi-caad","date":"2022-07-05T07:18:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00434.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7896139026,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7896139025688171, \"fuf_Latn_score\": 0.1926317811012268}","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.748,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mi heɗtiima widewooji e ojooji yiɗɓe yuɓɓitin'de haala Farba Ngom kono pulaar ena wiya so konngol rufii hoccataako.\nLaamu e jawkal aduna, e ganndal ena jibinana aade bewre, ko ɗuum addani yoga e laamɓe hannde ko murteende nanngiɓe.\n(1)Senegaal alaa ɗemngal ngenndi, njogiɗen ko ɗemɗe ngenndiije.\n(2)Neɗɗo moƴƴo, pinɗo, malaaɗo, so tawii ɗemngal ena hiiɓa, añɓe ena ndarii jamma e ñalawma ngam yiɗde warde ɗemngal ma neeniwal, aɗa haani daraade caloɗa, kono wonaa aɗa wallita ɓeen.\n(3)Yonti kala laamiiɗo biyoowo mbiymi nde ɓe nganndinte en ngalaa ko ɓuri leñol ngol, etee alaa ko firti leñol so wonaa ɗemngal ngal. #Yero_Dooro_Jallo ena wiyatnoo so ɗemngal maayi leñol maayi. So ɗemngal wuuri leñol wuuri. Kala mo daraaki e wallude en no ɗemngal pulaar ɓamtorii, oon haanaani daraade ena naamndo en daaɗe men.\n(4)Teskaama hannde e nguuɗo laamu yoga e sgataaɓe ɓe leñol ngol yaakorno eɓe ndartii hannde darnde gertooɗe e nder gallle, foccude, joggude, ko aldaa e gollude, ɗum noon mbiyen ɓe kes walla kus.\n#Tijjaani_Aan ena wiyatnoo bonni laamɓe ko haarde, kala e maɓɓe kaarɗo jamfoto leñol ngol, walla daroo ena wiyaa miin mi jinngata tawa noon hay Geno koko jinngi.\n(5)Ena jeyaa e ko jibinii ɗee caɗeele woni famɗude humpito, e salaade heɗtaade renndo mum, ngati so wonaano wonde faalkis laamɗo pullo haanaani faljude ɗee paljanɗe, ngam ɗii duuɓi cakkitiiɗi ko e hareeji ɗemngal tan ngonɗen.\nLaana ndiwoowa ka ngenndi Senegaal en njiyi koɓe famɗin-ɓe toon ɗemngal pulaar.\nLaana njoorndi ka (Teer) ko hono noon kadi ɓe mbaɗiri.\nTarngo ngam fof en (LPT)ko hono noon.\nAyaawo ngenndi (RTS) ko ɗoon ɓuri bonde.\nHaa yettii gollorɗe ngenndi saha kala ko caɗeele teskiɗen heen, ngam kala jahɗo toon ɓe mbiyata ko eɓe mbaawnu-ma yo a haal ɗemngal gonngal, so a tiiɗaani e ko ngonɗa ko, tawtaaɓe.\nhttps:\/\/fb.watch\/c5hbHCW3XA\/\nYIMRE PULAAR.\nPULAAR KO ƊEMNGAL AM, KO NGAL ƊEMNGAL WONI FIƊTAANDU AM.\nMI ƁAMII NGAL ƊEMNGAL NO AFO JALTUƊO E AM, YIƊDAM E MAGGAL MI FAWAANI E PINAL WALLA GANNDL.\nPULAAR KO NGAL DAKMUNGAL, BELNGAL, NGAL ƊEMNGAL KAY KO NGAL TIMMUNGAL.\nGILA TO DOOSƊE, DUTTORƊE, CELLUKA MAA ƊAƊI MAGGAL, KALA MO YAWI NGAL, ANNDAA FAAYIIDA MAGGAL.\nAFRIKA E YAAJEENDE MUM, PULAAR HUUƁTIDINI KEERI MAGGAL, ALAA TO NGAL ƊEMNGAL WONAANI NGAM CARAGOL HAALOOƁE, WINNDOOƁE E MAGGAL.\nSO MIƊO HAALA NGAL MI TAMPATA NGAM NEWAARE ENA TAWEE E MAGGAL.\nSO MIƊO JAŊTOO E MAGGAL HAALA JUUTATA HAA MI JOOKO E MAGGAL.\nƊEMNGAL E PAAFTORƊE MUM, KELME KESE E KIIƊƊE ENA TAFEE E NDER MAGGAL.\nPULAAR KO ƊEMNGAL ÑEEÑ-ƳU NGAL JANNGU PAHMAA HOL KO SOOMI E NDER MAGGAL, YIƊ NGANNDAA HOL KO WONI DAKAMME E NDEE MAGGAL.\nPULAAR KO AAN ƁURANIMI NEENE E BAABA AM, CUDDIIƊO E ƁIƊƊO KO NGAL ƊEMNGAL HEEWI ƁERNDE AM, KALA MO YIƊI NGAL MI YIƊMAA E BELDAL, KALA MO AÑI NGAL MI AÑMA KO ALDAA E DUTTAL.\nSO GOOL ENA DOKTANA YUMMUM.\nSO MBORTU ENA WOYANA YUMMUM.\nSO LIINGU ENA HISA E MAAYA MUM.\nSO DOOMBURU ENA DAƊA E NDER NGASKA MUM.\nSO ULLUNDU ENA WUURA E RADDO MUM.\nSO FAWRU ENA HAARA SONNGA MUM.\nJAALAL ENA WELTOO E HAALDE ƊEMNGAL MUM.\nƊEMNGAL PULAAR KO DOW.\nJAALAL LEÑOL BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/laam%C9%93e-hannde-ko-murteende-nanngi%C9%93e\/","date":"2023-05-28T10:53:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224643663.27\/warc\/CC-MAIN-20230528083025-20230528113025-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8978247643,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.897824764251709, \"fuf_Latn_score\": 0.059973008930683136, \"ffm_Latn_score\": 0.036928191781044006}","num_words":516,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.703,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niijeer, caggal luural teskaangal e ɗii leɓɓi ɗiɗi hakkunde sakkitiiɗi ɗoo hakkunde Paris e Ñaamey. Ɗum ko gila laamu Mohammed Bazum saminaa, Emmaniyel Makron hooreejo Faransi ƴetti pellital ngam yaltinde konnunkooɓe makko e nder Niijeer. E bi'ol makko ko ɗoo e timmoode hitaande nden. Mbele oo happu no waawi yonude nde konnunkooɓe e aalaaji kaɓirɗe maɓɓe yaltinee e nder ndin leydi. ? Holko dartingol ɗee golle maɓɓe battinta ko faati e haɓugol kuliyankaaku e nder leydi ndin. Jeneral Usmaan Kaan, Jeneraljo fowtiiɗo golle hooreejo kiɗɗo konu weeyo Senegaal na jaaboo ɗee lamnde Abdullaay Jallo . Ko kanko woni koɗo men hannde. Heɗoɗen mo.\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/me%C9%97en-ja%C9%93%C9%93i-jeneral-usmaan-kaan-hooreejo-konu-weeyo-senegaal-ko-taskoo-ngol-yaltugol-konu-faransi-e-nder-niijeer\/","date":"2023-12-10T10:04:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00804.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6253861785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6253861784934998, \"fuf_Latn_score\": 0.23929886519908905, \"fuh_Latn_score\": 0.0673782154917717, \"ffm_Latn_score\": 0.06633681058883667}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.51,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jamma 26 koorka jamma leylatul qadiri mawninaama e nder renndooji juulɓe. Jumaa Zaawiya mo Elhajji Demmba Seriñ Caam baaba Ceerno Aliw caam to wurosoogi. Ardii golle ɗee ko Ceerno Saali Caam. Tuggi ko waktuuji 00 jamma haa waktuuji 3 ko njuulu e jimɗi kame duwawuuji. Kaŋko Ceerno Saali Caam o ɗowii golle e siftinorde juulɓe ɓe ɓure jamma o. Yimiyaŋke labaaɓe daaɗe belɗe jaarooje Nulaaɗo men Mohammadu sallallaahu aleyhi wa sallam. O artanii e juulɓe ɓe nde tiiɗnondirta haa teeŋti e sagataaɓe. Eɗen nganndi dahira Ceerno Aliw Caam kala hitaande ina cooda njarameeje ngam duusde jamma. Gila subaka sahnga waktu 6 haa o sahaa waktu 11 ko e toɓo eɗen ñaagoo Allaahu subhaana huwa Ta'alaa yo jaɓan en golleeji men.\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/jamma-leylatul-qadri-jumaa-alhajji-demmba-caam-mo-wurosoogi-luutaaka\/","date":"2018-07-17T11:16:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00161.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9480291605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9480291604995728, \"fub_Latn_score\": 0.03278208523988724, \"fuh_Latn_score\": 0.010346752591431141}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.887,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gooto e sagataaɓe rewɓe haɓatnooɓe e laamuyel paltoor Afrik worgo (Afrique du sud) sankiima ñalnde 4 sulyee 2014 ina yahra e duuɓi 90, to Johanesburg. Oo debbo jeyaa ko e yimɓe ɓe potaani yejjiteede e hare ndimaagu Afrik worgonaaɓe. O wiyetee ko Nadine Gordimer. Ko o binndoowo o wonnoo, binndoowo jom kuɗol tookangol, haa ko Apartaayd (Apartheid) salii huunde e binndanɗe makko caaktee e leydi hee. Ko ndeen darnde maantinde addani mo heɓde njeenaari Nobel e hitaande 1991.\nHare makko e Apartaayd fuɗɗii ko caggal warngo Shaperville e dummbugol gooto e sehilaave makko e hitaande 1960. O naati ANC tawi ina woni fedde suuɗiinde, haɗaande e leydi hee. O ɓurnoo waawde faarnoraade fof ko o meeɗii seedtaade e ñaawoore huunde e terɗe ANC, takkanooɓe jamfa, tee ngool ceedtagol daɗndii 22 tergal ndeen fedde. Omo jeyaa e yimɓe ɓe Nelson Manndelaa wiyi ine yiɗi yiyde caggal nde yalti kasoo e hitaande 1990. Waɗi noon ko Nadine tawtoranooma ñaawoore 1964, tee meeɗaa seerde e winndude Manndelaa ko woni kasoo koo fof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/08\/10\/sankaare-nadine-gordimer\/","date":"2019-06-25T02:14:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999783.49\/warc\/CC-MAIN-20190625011649-20190625033649-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7570908666,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7570908665657043, \"fuf_Latn_score\": 0.15107828378677368, \"fuh_Latn_score\": 0.06692159175872803, \"ffm_Latn_score\": 0.019681653007864952}","num_words":161,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.217,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.697,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Maa heewɓe mbiy hol ko addi ngal naamnal ne ? Addi ngal, ko oɗon nganndi, caggal kuudetaa mo seneraal Abdul Ajiiju waɗnoo e hitaande 2008, leydi Muritani woni ko e njiimaandi laamu militeer en, hay so tawii noon e hitaande 2009, leyɗeele aduna oo, kañum en fof e heɓtinde ko militeer en mbaɗi koo rewaani laawol, ndogii e maslahaa hakkunnde militeer en e luulndo ngoo (ɗum jibini kawral Ndakaaru) ngam reftinde silsil politik leydi ndii e laawol, rewrude e woote, tawa baawɗo foolde fof ina laamoroo ƴellitde kaaldigal hakkunde gollodtooɓe politik ɓee. Duuɓi sappo caggal ɗuum mbele won ko laatii e ɗuum haa ko eɗen mbiya jiilgol golle laamu e nder leydi hee seborii ?\nƊum ko onon naamnittee ɗum. Ko laaɓi en tan, kaaldigal waɗaani sabu laamiiɗo leydi ndii wiyi « jiɗɗo haaldeede fof fayata ko Ndakaaru ». Ɗum firti tan ko tawde Dental leyɗe aduna oo dagnanii mo laamu makko, ko heddii koo tiiɗani mo. Ɗum fof e wayde noon, duuɓi sappo ko pilaa mbeñaa hakkunde laamu Abdul Ajiiju e luulndo ngoo (teeŋti noon e FNDU e juɓɓule gadiiɗe ɗum) : wellitaare to bannge demokaraasi faaɗti no feewi, kasooji udditanaama won e luulndiiɓe, paltoor leƴƴi ɗi laamu saabii ndaŋŋiniima, porlugol jawdi laamu diwtii aada ekn….\nKono lajal laamagol laawɗinaangol e nder Moritani ko duuɓi sappo etee joofata ko e lewru suwee 2019. Ko ɗuum waɗi daawal kesal koko yaaɓanaa : holi lomtotooɗo e laamu ? Sabu doosgal leydi ndii wiyi e kuulal mum 28 « Hooreejo leydi waawii toɗɗiteede tan ko laawol gootol ». Ɗum firti ko Abdul Ajiiju joofnii laje mum ɗiɗi ɗe yamiranoo yo laamo ɗee. Kono teski-ɗen ko gila e hitaande 2016, dillere inan ummii e nder leydi hee, ɗaɓɓoore « yo Abdul Ajiiju ɗaɓɓu manndaa tataɓo ngam laamtaade », ina feeñiri ɓee winndooɓe, ɗaɓɓooɓe siññinooɓe miijo ngoo ɗaɓɓa keewal ɓesngu, ɓee ko seppooɓe, kono tengiti ngal dow fof, ko miijo yettiingo dipiteeji, sarɗanooɓe leydi ndi (lelnanooɓe leydi ndii laabi sariya).\nGila e fuɗɗoode Abdul Ajiiju holliri ko wonde kañum « ɗaɓɓaani manndaa tataɓo », o haalii ɗum e jaayndeeji nder leydi, e caggal leydi, jiidaani e nder kala kewu maantinɗo, kono ko haawnii e ɗum fof, ko ɗum dartinaani ɗaɓɓooɓe yo fooɗano laamtagol laawol tataɓol, etee, kanko ɗaɓɓirteeɗo yo o yaɓɓu doosgal leydi ndii, o haalataa hay dara. Eɗen teskii kadi, gaa-gaa kuulal 28 ngal cifinen dow ngal, kuulal 99 jokkii heen « hay feere wootere waawa ƴetteede… tawa ko loroore fiɓnde yowitiinde e lomlomtondiral demokaratiyeewal e nder laamu e ko ɓaartii e ɗum, fiɓnde wiyoore manndaa hooreejo Dowla ko duuɓi joy baawɗi hesɗitineede laawol gootol no siforaa e kuule 26 e 28 gonɗe dow ɗee ». So tawii kuulal 28 ko cokangal, kuulal 99 waɗi e maggal ko geƴƴelal, ɗum firti ko alaa feere waawi waylude ngal. Ko ɗum waɗi, feere nde won e dipiteeji ƴetti ngam ɗaɓɓude mbele keewal e maɓɓe ina siññina yo Doosgal leydi wayle ngam haa Abdul Ajiiju waawa laamtaade, alaa ko nafata, sabu Asammbele ngenndi ndii alaa hattan ittude geƴƴelal ngalɗoo kuulal. Won wiyooɓe wonde « doosgal leydi wonaa Quraana » ngam yiɗde ittude geƴƴellal gongal e kuulal 28 ngal, kono ɓe njejjitii wonde doosgal leydi, nde jaɓetee e nder leydi hee, ko maa hooreejo leydi woondi e dow deftere Quraana, jooni noon mbele woondoore fawiinde e deftere ndee wonaani Quraana ?\nÑalnde 15 saawiyee won ko hesɗi : ardorde leydi ndii yaltinii bayyinaango ina ɗaɓɓiri dipiteeji jiylotooɗi yo hooreejo leydi ndii fooɗano manndaa tataɓo, nde ndartinta ko mbaɗata koo, sabu o ɗaɓɓaani « manndaa tataɓo ngam laamtaade ». Holliraa ko ngoon bayyinaango siifi ɗum ko Abdul Ajiiju e hoore mum, hay so tawii e oon sahaa o alaa ɗoo e nder leydi hee. Mbele ko kanko walla ko o baawnaaɗo ? Ko laaɓi en tan, ko konu nguu fuɗɗiima haaɓande siwil en ɗaɓɓooɓe jaɓɓugol Doosgal leydi ndii, yanti heen kadi, caggal leydi ɓurani ɗum ko yo o hormo doosgal leydi ndii, sabu ko ɗuum gaddantoo ɗum en deeyre e nder leydi hee, mbele jaawɗeele mum en gonɗe e nder leydi ndii ina kisa, kono kadi, kulhuli hono ko heɓtinoo Abdul Ajiiju e Senaa waɗtude e nder Asammbele ngenndi. Ko ɗum addani en naamnitaade koye men, mbele Abdul Ajiiju maa jebbilo, yaha, woppa laamu walla alaa ?\nGooto fof e no yiyri ɗum, kono « fijo » ngoo kam dartiima, ɓurnoo yooɗde ko Abdul Ajiiju dartina ngo gila ina ɗoo e nder leydi hee, yeru no hooreejo leydi Niseer waɗi nii, sabu darinooɓe toon ina ɗaɓɓira mo yo o yaɓɓu doosgal leydi o laamtoo tataɓol, o wattindii ko nanngude ɗum en, o totti sariya yo ñaaw ɗum en.\nKo teskini hannde e aduna oo, ko won e laamɓe Afrik daŋŋinaade tan mbiya ngoppataa laamu, jarana ɗum en wiyde ina mbayla doosɗe leydi mum en, nattii newaade. Ko ɗuum addani yoga e leyɗeele Afrik waɗde geƴƴelle e won e kuule e doosɗe mum en. Joseph kabila ronkii waylude kuulal 222 doosgal Konngo, ɗum addanii mo yahde, hay so tawii won ɗo o mogginii tawo. Tuunus ne kay, caggal pollugol Ben Ali ɓe mbaɗii geƴƴelle e kuulal 75 ko yowitii e dumunna e laje laamagol.\nMoritani hannde arii e laabi celi, nangtorinooɓe e laamu ina mbunga ɗum, ina manta ɗum hay e dow ko haanaani, ngam yiɗde hisnude nafooje mum en keeriiɗe, yo paam wonde hannde ɓesgu nguu ina ɗaɓɓi mbayliigu. Ɗum fuɗɗiima feeñde gila e ko lolliri referaandum haa e murtugol won ceŋɗe e laamu nde calii wootande yiɗde Abdul Ajiiju. Ɗum addani hannde luulndo wonde e nder senngo laamu hee, nattii tan luulndo aadoraango ngoo.\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/03\/11\/maa-yah-walla-yahataa%E2%80%88\/","date":"2019-11-22T02:15:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496671106.83\/warc\/CC-MAIN-20191122014756-20191122042756-00391.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7033632398,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7033632397651672, \"fuf_Latn_score\": 0.15188512206077576, \"fuh_Latn_score\": 0.08865847438573837, \"ffm_Latn_score\": 0.05157676339149475}","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.723,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"New York hooreeɓe leyɗe guwernemanji temedere e cappanɗe jowi hewtii ton ngam tawtoreede mbatu mawngu ngu Dental Adunaaru ONU fuɗɗotoongu janngo. Hitaande kala ñalawma ngadiiɗo jonnde ndee, Dental ngal cuɓoto toɓɓere mawnde nde ɓe njewta e dow mayre. Hikka non ɓe cuɓii ko « hesɗatinde nguurndam ODD. Ɗum woni paandaaje ɓamtare duumiinde. Ɗen ko paandaaje sappo e jeeɗiɗi joopiiɗe no ɓamtaare tenninde taariindi e hakkeeji heɓora ɗoo e hitaande 2030. Ko Amina Mohammed cukko koolaaɗo kuuɓal Dental Adunaaru ONU woni koɗo RFI. Ko olel Tall parfait konnguɗi makko e fulfulde.\nNaissance link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/amina-mohammed-no-arta-e-paandaaje-%C9%93amtaare-duumiinde-odd-e-happu-majje-%C9%97oo-e-2030\/","date":"2023-09-22T18:57:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506421.14\/warc\/CC-MAIN-20230922170343-20230922200343-00442.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8759900331,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8759900331497192, \"fuf_Latn_score\": 0.06597231328487396, \"ffm_Latn_score\": 0.0331595279276371, \"fuh_Latn_score\": 0.02329084649682045}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.947,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine, timmii hannde ɗuuɓi ɗiɗi gila CNRD ardii leydi ndii. Ɓee konunkooɓe ɓe Kolonel Maamadi Dummbuya woni hoore mum ko ñannde 5, 9ɓuru, hitaande 2021 wayliti laamu Alfa Konnde, ardii leydi ndin. Kono wonaa Gine tan waylitere laamu waɗi, Konunkooɓe ciwlike laamu Mali, Burkina Faso e Niijeer. Hooreeɓe laamu faddewu yoga e ɗen leyɗeele dartinii walla wayli gollidiiɓe maɓɓe, kono Gine kañum waɗaali waylitere mawnde to baŋŋe dipolomasi. Holko saabii ɗum ? E bi'ol Dokteer Abdu BA hertorɗo dawro, alhaali ndeenaagu leyɗeele ɗen no seedi, Gine alaa caɗeele kisal ka nder leydi mum. Heɗoɗen mo e faandu haala Faatumata SI SAWAANE.\nSaakitaama ñannde : 05\/09\/2023 – 18:52\nDokteer Abdu BA, hertorɗo dawro e Dente Afrik © facebook\/Abdu BA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/holko-wa%C9%97i-laamu-hakkundewu-gine-no-enclave-e-laamuuji-ardii%C9%97i-mali-e-burkina-faso-e-banne-dee%C6%B4ere-dipolomasi\/","date":"2023-09-22T08:17:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506339.10\/warc\/CC-MAIN-20230922070214-20230922100214-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7471701503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7471701502799988, \"fuf_Latn_score\": 0.21100838482379913, \"ffm_Latn_score\": 0.02673054113984108, \"fuh_Latn_score\": 0.012080295011401176}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.676,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yimɓe fof ine kawri heen. E hol ɗuum ? Bonannde jawdi buur ko huunde huuɓtodinnde, woowaande e Muritani, ko famɗi fof e duuɓi noogaas cakkitiiɗi ɗii.\nMaawiya wul Siidi Ahmed Taaya, e duuɓi noogaas pawɗi ɗi ardii Muritani ɗii, kañum ko muɓɓunooɗo gite mum, ine woppi halfinaaɓe kaalis leydi ine mbaɗa ko mbelaa, hilifaaɓe e halfinaaɓe golle laamu ina mbaɗa ko mbelaa, gooto fof ina waaroroo bannge mum. Kala mo o nomi e poosto, so ñaamaani, ko kañum haɗi hoore mum. Ine wiyee won meeɗnooɓe arde e makko, ina ngoytanoo neɗɗo gooto meeɗnooɗo wonde jaggal mawngal e laamu ko ina ɓura duuɓi 30, ine yaha altaret alaa ɗo hoɗi. O jaabii ɗum en : \"nganndu-mi mi waɗii mo kalifu nokku maaniijo e nokku maaniijo… so o dañaani ko kanko haɗi hoore makko\". Muritaninaaɓe nii ine njogii konngol lollungol biyowol \"kala mo dañaano e yonta laamu Maawiya, wontaa dañ !\" Yiɗde wiyde tan, e yonta makko, kaalis ina heewnoo, ina yupporoo banngeeji fof, ine filtatnoo, ina yana e yimɓe fof, hay e miskineeɓe !\nEɗen nganndi noon gila 2008, ardiiɓe laamu nguu ina mbasoroo wonde hay gooto waawaa hankadi wujjude kaalis laamu. Konngol ko gootol, ko haɓde e ko ɓe mbiyata \"gabesi\". Hol ko woni heen goonga ? Goonga oo, ko hay huunde waylaaki heen, so wonaa tan ummiima e juuɗe ɓeeɗoo, faatii e juuɗe woɗɓe. Ndeen ko heewɓe ƴettatnoo jawdi buur, jooni ko yimɓon seeɗa, cuɓtakon tan njiyata, keɓata kaalis…\nJaaynoowo gooto jaaynde Le Calame, rokkii en heen yeruuji tati, heen gooto e Ardiiɓe Diisooji Njuɓɓudi (Président Conseil d'Administration), ɗiɗmo oo ko njangu sosiyateeji mawɗi baaɗi no Snim, tataɓo oo ko waktuuji ɓeydaaɗi (heures supplémentaires). Hol no ardiiɓe diisooji njuɓɓudi (PCA) cuɓirteee e hol no njoɓɗeele maɓɓe e ndaamordi maɓɓe jaaknuɗe ɗee ndottirtee ? Ɗuum na anndaa, na woowtaa, alaa ɗo fawii so wonaa e mbatulaagu laamu. Tame ɗaatɗo, kono jaajɗo. Fof na tawee heen : hoohooɓe, rewɓe, worɓe, teritɓe, hoohooɓe aada, ardiiɓe partiiji… Gooto heen kala fawaade e faayiida mum, kono kamɓe fof ko ɓe mettotooɓe, fukketeeɓe e ardorde juɓɓule dowla fawaade e doole goomu mo o jokkondiri e nder laamu hee.\nYeru ɗiɗmo mo rokki ko njangu sosiyateeji laamu. Yeruuji ENER e SNIM teeŋtinooji. ENER woni ko e kallulahaa. SNIM ne wuuraani maayaani, ko e jooɗtinere tan wuurdi, e ñamaale e kaalisaaji ummortooɗi banngeeji goɗɗi, ɗi koolnaaki. Gila o waɗtaa e jeyi leydi ndii ñalnde 28 noowammbar 1974, hono caɗeele ɗe o wondi hannde ɗee meeɗaa heɓtaade mo.\nYeru tataɓo mo o rokki ko penaale kuutorteeɗe ngam ɓeydude won ɗiin foksineeruuji, ine e ɗeen, feere hersiniinde anndiraande waktuuji ɓeydaaɗi (heures supplémentaires) ɗo teemedde miliyoŋ ugiyya pirlittee lebbi ɗiɗi kala. Oon kaalis mo tamanngel jagge njuɓɓudi laamu (gardorɗe dowrowe ministeeruuji) e ɓadtiiɓe ɗum en e sehilaaɓe mum en mbaɗata e poosuuji mum en. Nguyka mawka porlirka kaalis denndaaɗo yimɓe fof ina ndaara.\nKo ɗee peeje njibini ɓurondiral mawngal njoɓɗeele. Gardiiɗo Diiso Njuɓɓudi tokosiri walla kakindiindi, ina heɓa keɓa ko famɗi fof teemedde ujunnaaji mbuuɗu, ko jiidaa e kuɓɓam oto mo njuɓɓudi ndii totti mum oo.\nGardiiɗo Diiso njuɓɓudi mbaandi no SONIMEX heɓataa ko jaasi miliyoŋ mbuuɗu lewru kala, ko jiidaa e ɓure goɗɗe. Ndeen noon hol ko Gardo Diiso Somelec, Snde, Snim keɓata ? Wonaa mehre addani mawɗo UPR suɓaade wonde PCA sosiyatee suukara : miliyoŋaaji ɗiɗi ɗoret ɗoret ! Ƴeewaa noon jaggal ɓurngal toowde, jettingal e yahde altered, gollotoongal e ministeer tolniiɗo e ministeer jaŋde walla cellal heɓata ko hedde teemedere e capanɗe jeegom ujunere, woni ko jaasi feccere ndaamordi kuɓɓam PCA Sonimex. Ɗum ko yeru tan.\nƊum noon hol to kaɓagol bonannde jawdi woni ɗoo ?\nBookara Aamadu Bah\nƁiɓɓe hilifaaɓe laamu e golle\nBanke santaraal Muritani riiwii huunde e gollotooɓe mum siifondiranooɓe nanondire, ine e ɓeen ɓiɗɓe jagge maantinɗe leydi ndii.\nIne jeyaa e riiwaaɓe ɓee, ɓiy Mesauud wul Bulkayri debbo, ɓiy Hmeyda wul Bah diisneteeɗo keeriiɗo hooreejo leydi oo, e ɓiy Sagiir wul Mbaarek masloowo dowla.\nMa a taw no ɓe ƴettiranoo ko e ballal …\nƳoogirde : http:\/\/www.mauripress.info\/?p=34648","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/06\/02\/ruggo-kaalis-buur\/","date":"2017-11-18T00:43:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804125.49\/warc\/CC-MAIN-20171118002717-20171118022717-00015.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3907536268,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3907536268234253, \"ffm_Latn_score\": 0.262134313583374, \"fuh_Latn_score\": 0.2529873847961426, \"fuf_Latn_score\": 0.08280552178621292}","num_words":647,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.349,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"http:\/\/http\/\/gallegaynaako.blogspot.com\/\nCeerno Umaar Basum ko aadee cippiroowo e nokkude ganndal e nder zemze koze ngam enen ful6e mbaawen naftoraade, ko zuum wazi kala ko o winndi ko huunde nde nganduza ko ko sigga-siggita, sabu fahmdemo wonde aadee alaa ko anndi so wonaa ko Alla anndinni zum, kadi aadee ko almuudo katdi nguurndam mum, ko noon woni ko Ceerno Umaar ine jokki e kala jangde e kala mbaydi.\nKo ngenndiyanke golloowo e nder ni66ere sabu o heewaani wonde e nder batuuji men, hono no mbazaten ni, sabu omo anndi yoga e batuuji men ko haala 6uri gollal heewde heen, omo renndi e men e kala miijo ngam yooltude gannde koze adda e nder men, sabu ha mbaawen naftoraade.\nkala jizzo jokkondirde e makko ko\nwalla\nkuzol almuudo pulaar","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/hebetere.blogspot.com\/","date":"2018-11-13T17:42:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039741340.11\/warc\/CC-MAIN-20181113173927-20181113195927-00287.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6232053041,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.623205304145813, \"fuf_Latn_score\": 0.3577922284603119, \"fuh_Latn_score\": 0.010040986351668835}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.819,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde noogaas feebiriyee 2OO9 hawri ko e batu Goomu Jokkondiral hakkunde Leyɗeele (Groupe de Contact International – GCI ) ndenndinngu Dental Leyɗeele Afirik (UA), Fedde Adunayaŋkoore Haalooɓe Farayse (OIF), Fedde Mooɓondiral Juulɓe (OCI), Dental Oropnaaɓe (UE), Fedde Dowlaaji Aarabeeɓe e Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU) yantude e terɗe Diiso Kisal Fedde Dowlaaji Dentuɗi.\nCaggal nde Goomu Jam e Kisal Dental Leyɗeele Afirik (CPS) felliti ƴettude kuuge feewde e yimɓe tammbiiɓe pollugol laamu ñande 6 ut 2009 e Muritani, batu GCI felliti halfinde Hooreejo keso toɗɗaaɗo o, yo ardo UA ñalnde 4 marsa 2009, hono MUAMMAAR EL Kaddaafi, mbele ina yiyloo maslaha hakkunde denndaangal gollotooɓe politigi to Moritani. Waɗi ɗum noon, ina wayi no ɗum hawri ko jooɗagol batu ngaadoraangu UA tuggi go'o haa nay lewru marsa 2009 to Adiis Abebaa, tawi kadi ɗum fottiti ko e gorlal Kaddaafi hooreejo leydi Libi, kono toɗɗagol makko waɗii cadeele no feewi sabu yoga e hooreeɓe leydeele Afrik luulndiima gardagol makko, sabu, e miijo maɓɓe, Kaddaafi wonaa kellifaaɗo, ko laamɗo pidduɗo. Daliilu maɓɓe : ko o ciicanooɗo e aduna oo sabu golle makko bonɗe ko wayi no ƴaañgol makko pelle ownooje hakkillaaji (terorist en) e jeytorogol makko e liɓgol abiyoŋ PANAM (ko lolliri «Affaire Lockerbie») jiidaani e jeytorogol makko e moojobe keewɗe ngam yiɗde follude laamuuji Afiriknaaɓe.\nHay gooto kadi humpaaka piyanɗe keewɗe ɗe o umminta e won e leyɗeele tawa o duñi heen ko ɓiɓɓe ndiin leydi, o rokka ɗum en kaaliis e kaɓirɗe, so ndiiddaama o moola ɗum en : Maali e Niseer won ko kumpitii heen . E raɓɓitde haala tan, toɗɗagol makko e ardorde fedde nde ƴaggii, kadi hay nde ɗum jaɓaa, ardiiɓe leydeele ɗe mbi'i ko yo wood ɓaggaaɓe e makko mbele ina keesndoo mo e ko o waɗata ko.\nKo ɗum waɗi jarribo adanngo e gardagol Kaddaafi ko daɓɓirde mo yo o ndaar maslaha hakkunde moritaninaaɓe caggal luural peeñngal hakkunde mum en, caggal pollugol laamu ñalnde 6ut 2008. Ñalnde 20 febariyee, Goomu GCI renndii to leydi Farayse ngam yuurnitaade feere nde CPS fewji, feewde e won e hoohooɓe pollugol laamu to Moritani caggal nde goomu militeer en ngu salii artirde tippudi laamu tuugiindi e doosgal leydi ndi. E nder ko ɓuri himmude e feere nde goomu ngu wasiyii Kaddaafi, ko wiyde mo yo o ndaartu maslaha hakkunde moritaninaaɓe kala ko aldaa e paltoor, o yiyloo feere artiroore tippudi laamu tuugiindi e doosgal leydi Moritani. Etee goomu ngu ina teeŋtini wonde «feere waawnde dañeede fof yo a taw ko nanndiraande, waasa wonde feere bannginteere, sabu ɗum ɗoon jaɓetaake». Goomu ngu fof kadi ina hawri wonde ndeen feere foti ko ruttude Moritani e tippudi laamu tuugiindi e doosgal leydi, ko ɗum tan waawi falanaade Moritani kuuge kuccuɗe e mum ɗe. E ɓe kawri kadi wonde eɓe poti fottitde e maayirɗe lewru marsa ngam ɓetde ɗeen golle. Kaddaafi fuɗɗorii maslaha mum ko ɗaɓɓirde denndaangal ceŋɗe politigi luurondirɓe ɗe nde pottitta e makko to Tiripoli, laamorgo leydi Libi. O adii jaɓɓaade toon fof ko seneraal Abdul Asiis mawɗo folluɓe laamu e Moritani, balɗe seeɗa ko adii ɗum, o heɓii jaɓde jooɗagol Ammbasadeer mo Seneraal Abdel Asiis toɗɗinoo yo jooɗano ɗum to Libi (ɗum yiyra ko no maale gadane guuranagol Kaddaafi militeer en) ; Caggal ɗuum ko Ahmed wul Daddaa, mawɗo RFD, yahi toon, Hooreejo leydi, hono Siidi wul Sheekh Abdallaahi yahi toon, Messauud wul Bulkayri rewi heen kam e nulaaɓe FNDD . E nguun njillu, alaa ko siyi tigi rigi e jiyndiral maɓɓe e Kaddaafi, nde wonde kamɓe fof alaa ko ɓe kaali ngam yiɗde hormaade sirlu. Ko ñalnde 10 lewru marsa 2009 Kaddaafi ari ɗo e Nuwaasoot, amo soomi haajuuji ɗiɗi : ardaade juulde mowluud nelaaɗo Alla (mo jam e kisal woni e mum) e yiylaade «maslaha» hakkunde Moritaninaaɓe luurduɓe ɓe.\nGaraangal Kaddaafi e Nuwaasoot heewii dille sabu ko ina tolnoo e ujunaaje ɗiɗo e teemedde njoyo neɗɗo ngardii e makko : maa mbiyaa njillu makko ngu, won ko soomi ko wonaa tan ndaarde maslaha hakkunde yimɓe, sabu njillu ngu heewi yeengo. Kono noon, law yimɓe paami ko kaŋko, o ardi ko e feere nde o taƴi e hoore makko, ko adii nde o arata. O adii ko waɗde feere gila noon nde Siidi wul Sheekh Abdallaahi ari toon, ko jaɓnude ɗum yo woppu laamu ngu, kañum e denndaangal wonduɓe e mum, yo njebbilo e ko waɗi ko. Kono ɗum fof ɓuri laaɓtude ko caggal nde o yettini luulndiiɓe pollugol laamu ngu kaayit tonngoowo jeewte ɗe o waɗdunoo e denndaangal ceŋɗe luurduɗe ɗe, o fadtaani jaabawol maɓɓe, o noddi batu manngu o wi'i yimɓe ɓe : «kuccanee ñalngu 6 suwee 2009 (ñalngu ngu Abdul Asiis toɗɗii yoo won woote mbele ina fiilee, dagna pollugol mum laamu), ngoppon ko ɓenni, nganndon demokarasii mo pooɗanto-ɗon o, wonaa ko mon, ko tuubakooɓe parlini ɗum e men…. Kuudetaa ko aada e nder men sabu laamɓe heewɓe inan ɗoo njooɗii, ngardunoo e laamu ko kuudetaa…». Ko ɗo, yimɓe FNDD e luulndiiɓe pollugol laamu ngu fof kaftii njalti ngoppidi mo e lannda makko. Ndaw ko foti sabu so ñaawdooɓe ngardii, heen gooto wertanaama leeso goɗɗo o joɗɗinaama e leydi, mbeɗe sikki tan, oon so fadii ne, ɗaminaaki ɗoon ñaawoore nuunɗunde.\nEn nganndaa ko Kaddaafi waɗiri ɗum, kono nde o naamnaa o wi'i : «ko tawde wonii kamɓe fof eɓe nanondiri wonde woote ina foti waɗde, ko ɗum waɗi mbiy-mi ɓe kamɓe fof yo ɓe kuccan ñalngu 6 suwee 2009». O yejjitii kam wonde GCI yooɓnunoo mo ko «feere waawnde ƴetteede fof yo a taw ko nanondiraande». Eɗen paami tan wonde Kaddaafi, ko woni ngoƴa Aduna oo ko, wonaa ɗum woni ngoƴa mum, sabu darnde leyɗeele aduna oo kala hannde, ko yiɗde yo demokarasii won feere huutorteende ngam ƴellitde leƴƴi hawraani e miijo Kaddaafi, o holliri ɗum e konngol makko to Nuwaasoot. Ɗum noon haawata en, laamoriiɗo jamfa, ƴaañoowo jamfotooɓe (kuudetaa e Moritani e hitaande 2004), gunndotooɗo hoɗdiiɓe mum (Maali e Niseer), oon waawaa daranaade demokarasi haa hoonoo.\nNgannden Kaddaafi won fartaŋŋe mo dañi ngol laawol e Moritani mo meeɗaa dañde. Hol ɗuum? Ko dagnaneede naatgol e Moritani ngam yeeynude e ƴellitde dawrugol mum. Ina gasa tawa laamɓe Afriknaaɓe salinooɓe yo o halfine maslahaa Moritani, ko faamnooɓe ko o hebori bonnude ko, ɓurata heewde e ko o hebori moƴƴinde ko. Ko ɓe kulnoo ko laatiima sabu hannde darnde makko ɓeydii ko «wuddinde weendu» ɓeydii jiiɓde ngonka politigi e Moritani. Silooɓe politigi heewɓe mbiyi wonde Kaddaafi ko piɓondirɗo e Abdul Asiis yo taƴondir e leydi Israyiil, kaŋko ne maa o wallu mo e kala fannu (faggudu, kaalis, kaɓirɗe…) mbele amo laamoo Moritani. Yiɗde Kaddaafi ko hoonaade e nder Afiriik to Aarabeeɓe e Ɓaleeɓe, to Aarabeeɓe ɗum roŋkii gasde, jooni o hucciti ko e Afiriik gonɗo worgo Saharaa, teeŋti noon e leyɗeele ɓaleeɓe. Seede majjum hannde ko jotondiral makko e maɓɓe kam e kettuki makko.\nAbdul Asiis hannde, kala no ina laamoroo, ko ɗum waɗata. Hay so tawii noon amo yeeya heen ndimaagu leydi ndi e neɗɗaagu mum. Ndeen yiɗde noon hawritii hannde e muuyaaɗe Kaddaafi meerotonooɗo, gila ko ɓooyi, fawde njiimaandi mum e Moritani. Pot-ɗen siftorde tan ko jotondiral ndeen hakkunde MAAWIYA e SADDAM Huseyn, etee en majjaani bonannde nde ɗum addi e leydi he, teeŋti noon e ngootaagu leƴƴi ɗi. Abdul Asiis wiyata hannde ko tawde dañaani ƴaañgal e leyɗeele Afrik e leyɗeele Hirnaange (tuubakooɓe), yo nangto e Kaddaafi mo nganndu-ɗaa ina heblanii ƴaañde kala ko dagaaki e nder aduna he.\nNgannden Moritani hannde arii haa e laabi celi, heddii ko hol ko ɓesngu maggu labaniingu hakkunde laawol firtaare leydi e yoolaare yimɓe e laawol danndowol ɓesngu, sompa demokarasii e potal, ƴellita ngenndi. Maslaha jaakoranooɗo e njillu Kaddaafi laataaki sabu «hajju ullundu fotaani adannde doombi yeebaade kisal mum en». Kaddaafi noon «luulndaaki jikke».\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/03\/22\/maslahaa-kaddaafi-hajju-ullundu-hoto-addan-doombi-yeebaade-kisal-mum-en\/","date":"2019-10-17T12:49:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986675316.51\/warc\/CC-MAIN-20191017122657-20191017150157-00008.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.626372993,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6263729929924011, \"fuf_Latn_score\": 0.1938258856534958, \"ffm_Latn_score\": 0.10941879451274872, \"fuh_Latn_score\": 0.06255947053432465}","num_words":1250,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.591,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Firde gannde joom en pine ganniije: Hol no Baytul Hikmah walliri ɗemngal Arab ƴellitaade.\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal Ibraaniyya (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\nHay he nder al-Qur'aan, Allah ene siforoo Arabeeɓe humam-binndeeɓe (Ummiyyiin). He wolde Badri, nde juulɓe ɓee pooli heeferɓe Makka haa ndahi heen heewɓe, yoga e maɓɓe ko maa coodtii nde keɓti ndimaagu mum en, kono heen ɓe ngalaano ko coodtorii ɓe kala heen baawɗo taraade e winndud Nelaaɗo Allah (Yoo Allah juul he mum hisna ɗum) wiyi wonata coodtordi mum ko janngin'de ɓiyɓe juulɓe sappo taraade e winndude.\nArabeeɓe ko anndiranooɓe waawde jime (poesie) kono ko adii Islaam hay ganndal gootal winndanooka he ɗemngal baadiyankooɓe Arabeeri (Jaziiratul-Arab). Ko ngoonga pine mawɗe ƴellitinooɗe he leyɗeele ganniije, ko wayno Misra (Egypt), Geres (Grece), Faaris (l'Empire Persane), Inndu (Inde) e Siin (Chine), fof so en ƴeewii e kartal wertaango ma en njiy ene taari Arabeeri, kono Arabeeɓe he ngaan saanga kanum en ko egga-hoɗa en he nder jeereende ngonnoo. Nguurndam saareyeejam tawetenoo tan ko to Worngo-arabeeri too (Yamen).\nCaggal nde Islaam naati, addii mbayliigu patamlamu he Arabeeɓe he fannuuji keewɗi. Ene jeyyaa heen waylude ɗemngal maɓɓe ummoraade he won'de ɗemngal yimiyankeeɓe waɗti ɗum ɗemngal ɓurngal toowde he nder ɗemɗe aduna ɗee kala. Ngal wonti ɗemngal paggorngal ganndal, njulaagu e kumtondiral haajuuji hakkunde leñɗi aduna ɗii kala. Kono ɗuum finaani tan woni, alaa! Ene yonatnoo Arabeeɓe tan wiyde Allah suɓiima ɗemngal mum en jippinii heen Qur'aan mum tedduɗo o, ɓe katojinaani e hay ganndal gootal hankadi, kono wonaa noon ɓe mbaɗi. Ɓe mbiy ko so Allah suɓiima ɗemngal rokkii joom mum en teddungal potaani jaɓde daɗeede e hay ganndal gotal. Ɓe mbaɗi heen himme maɓɓe e ngaluuji maɓɓe ngam ƴellitde ɗemngal Arab e eggude he maggal denndaangal gannde goodnooɗe he oon saha. Ene jeyaa e ko addani ɗuum laataade, sooseede Baytul Hikmah.\nBaytul Hikmah (Galle Ñeeñal):\nDuuɓi keewɗi ko adii nde Baytul Hikmah sosetee, taw taaɓanɗe keewɗe mbaɗaama ngam ƴellitde pinal e ganndal he ɗemngal Arabeere he nder laamateeri Islaam. Tuggude gila e Khalifaaɓe feewɓe ɓee (Khulafaa' ar-Raashiduun) haa yettii laamu Umawiyyah en, yonta heen kala addii ballal mum he ƴellitde pinal Islaam e ɗemngal Arab. Eɗen nganndi ko he laamu Abuubakri deftere Allah ndee (al-Qur'aan) renndinaa waɗtaa Mushaf (kaamiilu kiɓɓuɗo). Nde Usmaan ari kanum waɗti njannginaaji ɗii gootum kadi ɓeydi e binndi hee masɗe e toɓɓe. Ko adii taw ɗuum fof alaano heen. He yonta Banu Umayya en kanum en ne mballi no feewi he ƴellitogol ganndal hadisaaji, tafsiir,fiqhu, daartol kanum e ɗemngal arab (jime, nahwu e sarf ). Kono ko daartiyankeeɓe noddirta yonta kaŋŋeejo Islaam koo ari ko he yonta Abbaasyankooɓe. Ko he yonta Abbaasyankooɓe, he nder laamorgo maɓɓe Baghdaad, pinal Islaam ƴellitii; gannde piindi haa njuumti, layiriɗoon haa ciifnii he nder aduna oo kala.\nDaartiyankeeɓe ɓee ene luurdi e hol cosɗo Baytul Hikmah. Won yahruɓe wonnde njuɓɓudi Abbaasyankooɓe anndiraande Bayt al-Hikmah (Galle Ñeeñal) ndii fuɗɗii ko e galle laamɗo Abbaasyanke biyeteeɗo Abu Ja'far al-Mansuur ciñcuɗo wuro Baghdaad ngoo o. Khalifah al-Mansuur laamiima dowla Islaam fotde duuɓi 21 (754-775). ko o jiɗnooɗo ganndal sanne, paggittonooɗo defte . Omo roɓintonoo defte binndaaɗe walla piraaɗe he ɗemngal Arab kala he yonta makko, gila e defte diine (hadiis, fiqhu, e tafsiir) haa e defte daartol, coñce, ɗemngal (lugha, nahw, sarf); kono kadi defte gannde goɗɗe, ko wayno safaara (medcine), mbewu (astronomie), e aasiñoraagal o renndini ɗum en he nokku gooto no defterdu ni. Ko ɗeen defte ɗe o roɓintonoo o renndini ɗum en he he defterdu he nder galle makko, goni aawdi Daar al-Hikmah.\nKo kanko al-Mansuur woni Khalifah (Laamiiɗo Juulɓe) gadiiɗo hirjin'de juulɓe yoo njanngu gannde (sciences) kadi kimmirana ƴellitde ɗum en rewrude he firde defte binndaaɗe he ɗemɗe Gerek, Syriac, Faaris e Sanskrit (Indo). ɓe mbaɗta ɗum en he ɗemngal Arab. Ene jeyaa e ko ɓe ngadii firde, binndanɗe Euclid, Aristotle, e Claudius Ptolemy. Ene wiyee kadi ko he yamiroore Abu Jaafar al-Mansuur, Ibn Ishaaq winndi deftere mum siira (Daartol Nguurndam Nelaaɗo Allah). Eno ciimtol ngol yahri, ngaan tuma taw Ibn Ishaaq ene wonndi e al-Mansuur to Baghdaad e ɓe njooɗii haa ɓiy al-Mansuur biyeteeɗo Muhammad Ibn Al-Mansuur (Al-Mahdi) oo naati. Al-Mansuur laaɓndiimo: \" Ibn Ishaaq, Aɗa anndi mo woni o? 'Eey kay,' Ibn Ishaaq jaabiimo. 'Oo ko ɓiy Amiir Al-Mu'miniin (Laamiiɗo Juulɓe).' Yah winndan mo deftere [daartol] tuggude gila nde Allah tagi Aadama haa yettii yonta ngonɗen hannde oo\". Ibn Ishaaq winndani mo deftere, kono Al-Mansuur wiyimo kadi deftere ndee juutii yo o yah o raɓɓiɗiino. Ko ndeen raɓɓiɗinaade woni deftere makko anndaande ndee. Mawnde (Juutniinde) ndee o waɗi ɗum he defterdu laamiiɗo juulɓe hee.\nHaaruun Al-Rashiid (149-193 H)\nKo he laamu Haarun al-Rashiid, (laamiiɗo duuɓi 23, tuggude he 786-809) dillere (mouvement) pirgol gannde he ɗemngal Arab ɓeydii doolnude. Ɓe kuwtorii annduɓe Arabeeɓe nasraaniyankeeɓe, Syriac en e Faarisnaaɓe ngam firde gannde keewɗe he ɗemngal Arab. He nder woldeeji (golwole) e ruggooji makko ɗi o waɗnoo he nder laamanteeri Baysantiin, o mooɓii toon defte keewɗe ummoraade he defterɗi mum en o artiri ɗum Baghdaad. Ene wiyee nde konu juulɓe nguu honi Ankara o yamiriɓe yoɓe kisnu kala defterdu wonnoondu toon, ɓe mooɓe defte ɗee kala ɓe ndimnda ɗum en ɓe paytira Baghdaad. Nde ɗeen defte njettii, kamnje fof ɗe mbaɗoyaa to Baytul Hikmah.\nBayt al-Hikmah fuɗɗorinoo tan ko won'de defterdu ɗo laamɓe Abbaasyankeeɓe lemminatnoo defte mum ɗe paggittonoo kadi ene nodda annduɓe yoo ngarɗoon ene mbiɗta, ene coccondira he ganndal kadi ene pira gannde ɗee he ɗemngal Arab. Eɗen ciftora ko he ndiin mbaydi al-Mansuur yamirnoo Ibn Ishaaq yoo winndan ɗum deftere daartol, kadi ko ndeen woni deftere Siira adiinde winndeede. Haaruun al-Rashiid ne yamiriino Ibn Qarib al-Asm'l (121-216 H) yoo winndan ɗum deftere daartol (taariik) o gayni winndude deftere nde ko he nder Bayt al-Hikmah. Abu Zakariya al-Farra' (144-206) kanum ne ene jeyaa e winnduɓe defte nahwu gadiiɗe taw ɗuum fof waɗa ko he yamiroore e ballal laamɓe Abbaasyankooɓe.\nAl-Ma'muun (170-217 H)\nCaggal Haaruun Al-Rashiid (Haroun al-Rachid) ko ɓiy mum biyeteeɗo Al-Ma'muun o (laamiiɗo duuɓi 20, tuggude he 813-833) lomtii e won'de laamiiɗo juulɓe. O yaactini Baytul-Hikmah waɗti wiyeede Daar-al-Hikmah. Kadi nokku o fccaa waɗaa no departamaaji ni (Riwaq), fannu ganndal fof rokka departamaa mum.\nAl-Ma'muun, e hoore mum, ko ganndo kuɓɓuɗo wonnoo. Ko o panninooɗo he coñce, filosofi e ganndal (science). Nde o ari o ronti himmeeji adinooɓe mo ɓee he yiɗde ganndal e ƴettude peeje he holno ganndal ƴellitortoo yaaja he nder laamanteeri Islamm. O yaltini ngaluuji keewɗi ngam wallitde annduɓe haa ndaña no mbaɗiri wiɗtooji ganndal e no mballiforii ɗeen ngannde he ɗemngal Arab.\nWiyaama o meeɗi neldude teemedere ngelooba to Khurasaan (fuɗnaange-rewo Faaris) yoo ndimndu defte ngaddee ɓeydee he Daar al-Hikmah. Ene wayno kala ko adinooɓe mo njoginoo e hiime ngam yoo gannde pire mbaɗtee he ɗemngal Arab, nde o ari kanko o daɗtiima ɗum en ɗo pucci ndogata.\nWiyaama nde o nani fiyaaku defterdu Sicily (ndeen ko he njiimaandi juulɓe wonnoo) o neli yoo lamɗo o neldumo ko woni he defterdu hee koo kala (e ndu alɗunoo defte filosofi e gannde Gerek en) omo ɓeyda ɗum he Daar al-Hikmah, oon neldimo.\nHabraama kadi o neliino e laamiɗo (empereur) Baysantiin (Byzantine) wonnde yoo oon yamirmo o nelda toon annduɓe (ulamaa') ngara pira denndaangal gannde nafooje gonɗe he nder leydi mum. Oon jaɓi. O neldi toon sate annduɓe, o wiy ɗum en so njahii yoo pir ko mbaawi e gannde annduɓe Gerek en, kadi caatoo ko firanoo adan ko. Ene jeyaa e nelanooɓe toon, Al-Hajjaj Ibnu Mater, Ibnu Al-Batriiq, Salaam Ibnu Haaruun (Koroowo Daar al-Hikmah), Yuhanna Ibn Masawayha e Hunayn Ibnu Ishaaq.\nFiratnooɓe Daar al-Hikmah ɓurɓe lollude e njeenaaje mum en.\nEne jeyaa firatnooɓe ɓurɓe lollude he nder Baytul Hikmah walla mbiyen Daarul Hikmah, ko noon sakkitii wiyeede, biyeteeɗo Yuhanna Ibnu al-Batriiq al-Tarjumaani. Ko kanko firi deftere Aristotle, deftere Daabeeje (Kitaab al-Haywaan). Hunayn Ibnu Ishaaq al-Ibaadi, ko kanum firi yoga he binndanɗe ñawndoowo Gereknaajo biyeteeɗo Hippocrates o. Hunayn ene haalatnoo ɗemɗe nay, Arabeere, Syriac (Siriyak), Farsi e Gerek. Al-Ma'muun suɓiimo waɗimo hooreejo departamaa firooɓe o. Wiyaama kala deftere nde ɓe piri, ɗereeji mum peesdetee ko o kaŋŋe kala no foti ɓe tottee.\nIbnu Nadiim ene wiya he nder deftere mum al-Fihrist, wonnde woon e firatnooɓe ko wayno Ibnu al-A'sam e Saabit Ibn al-Qurra ene njoɓetenoo gooto e mum en kala ko ɓuri 500 dinaar lewru fof.\nGanndo kadi lolluɗo biyeteeɗo Abu Yuusuf Ya'quub al-Kinndii, jaɓananooɗo he waawde filosofi, safaara (medcine), hiisaweeje (mathématiques), mbewu (l'astronomie), géométries. e logique (mantiq), kanum ne al-Ma'muun suɓii ɗum yoo fir binndanɗe Aristotle.\nDaar al-Hikmah wonaano tan galle firooɓe gannde ene lemminee, kono ɗo sakketɗoo wonti ko hono no duɗal jaaɓi haaɗtirde ni, ɗo ɗeen gannde kadi ene njannge. Laamɓe Abbaasyankeeɓe ɓee ene njaltinatnoo ngaluuji keewɗi njoɓa annduɓe yoo njanngin ɗoon yimɓe ɓee filosofi, mbewu, daartol, wertaango (geographie), hiisaweeje, e safaara. Ɗeeɗoo gannde kala ene njanngetenoo ɗoon yantude e gannde Islaam, Qur'aan, tafsiir, hadiis, siira, kalaam e daarto Islaam wonndude e ɗemngal arab (lugha, nahwu, sarf, e jima).\nSikke alaa, batte Bayt al-Hikmah kaaɗano tan he Baghdaad laamorngo Abbaasyankeeɓe ngo, kono gure Islaam mawɗe ɗee kala cosii Bayt al-hikmah mum en. So en ƴetti yeru tan e defterdu Cordoba (Kordoba) ene wiyee ene waɗnoo hakke 400,000 deftere.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/01\/19\/firde-gannde-joom-en-pine-ganniije-e-hol-no-baytul-hikmah-walliri-%C9%97emngal-arab-%C6%B4ellitaade\/","date":"2020-08-07T13:14:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737178.6\/warc\/CC-MAIN-20200807113613-20200807143613-00414.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7517309189,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7517309188842773, \"fuh_Latn_score\": 0.14351895451545715, \"fuf_Latn_score\": 0.08322295546531677, \"ffm_Latn_score\": 0.014705749228596687}","num_words":1573,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E ngoo senngo kollen huunde e fiyakuuji ɓalli e doosɗe dirtugol mum en. Ko adii fof hol woni ɓalndu? Ene wiyee ɓalndu kala hettere mooɓam. So en njiɗii faamnde ko woni mooɓam, maa ngannden kuuje gaditiiɗe, biyateeɗe peceron. Maa en njangto ɗoo seeɗa ko faati e peceron. Kono hade ɗum paamen, e mbaydi huuɓtidinnde, hono geɗe ɗee cañorii : pecoron ndentat ngonta moɓon, kala moɓel jogii ko aalundere mum e sato ndeen aalundere ina mbiiƴa peceron mbiyateekon kuɓwon. Moɓon ndenta cosa moɓtooje, ko ɗee moɓtooje tiggondirta, mooɓondira ngona mooɓam kaalaten ɗam.\nMOƁEL. E nder aalundere moɓel ko pecoron tiɗɗondiri toon, koko wiyatee Gostondiral cembungal saabii ngaal tiɗɗondiral. E mbeeyu ndeen aalundere kuɓwon ina ndimmba, ina mbaɗa \"yaa-ngartaa\", hono no duule catorii leydi nii. E mbaydi weeɗi eɗen mbaawi yiyrude mo el hono no leydi e mbeeyu mum, aalundere ndee woni leydi mbeeyu ngu loowi ku won. Ko hono noon kadi aalundere mo el urdiri \"mbeeyu ku won\" teddeendi. Jaggi ku won e sato aalundere mo el koko wiyetee \"Gostondire ku pooɗal\". Hono noon ne ko \"Gostondire aaƴal\" saabii mbeeyu-leydi e seii e mum, occittaako huywoyaa nder weeyo.\nMOOƁTOORE. So yahii haa mo on cosaama, koon mo on ina mbaawi, e ballal \"gostondiral ku pooɗal\", seondirde no bordooɗe ceondirirta nii, cosa ko wiyatee moo tooje. Reeni yakuuji ɗeen ceondire ko ganndal Wayliwal. E yeru mo toore, eɗen mbaawi haalde Ngurwel, ko kanngel foofatee lawƴa ƴiiƴe tunwuɗe nder ɓalndu, ko kanngel wuuraa tigi, ngel hooretaake no ndiyam nii. So kine neɗɗo ñoƴƴaamo tampinta ɗum ko hattaade ngel.\nMOOƁAM. Moo tooje, haa jooni e ballal ku pooɗal, ina ndenta mbaɗa moo am. Kala hannde ko yiyatoo, ko mematoo, ko tinatoo, ko e ndii mbaydi sañirii. Hay yim e ko heen njeyaa. So en peccaama, peccitaama haa yettii keltinon kaaɗtukon pamaram, he atee ko mo on. So en ñawii cafrirteɗen ko mo tooje. e mbayi e men kono tuufeeje mbayi balal, mo on mbayi e majje hono no gabbe leydi e gabbe doornde mbayi e tuufeeje, ku pooɗal wayi heen no ndiyam wayi e jir ol.\n3 Mooɓam e ngonkaali mum\nEn nganndii jooni ko woni moo am. Nde tawnoo ko cañu ngeɗon kaalɗen kon, maa tawe wonnde no cañol ngol siforii fof moo am njeñtojam ɗam jogoroo sifa jahduɗo heen. um ina hokka moo am mbaydiiji tati haa nay. Hannde so en ƴettii haayre, en ƴettii kosam, en ƴettii cuurki; ma en taw ko moo e ɗe njiydaa mbaydi. Heen moo am fof e mbaydi mum. Ndiin mbaydi haalateendi ina wiyee NGONKA moo am ɗam. So en ƴettii nguu yeru aroowu; woni NDIYAM, so ɗam buu naama ɗam wonta booɗde nannda e haayre ndee, so ɗam wulnaama ɗam suurka! Eɗen poti wadde laa ndikinaade hol ko kewata e ɗii yakuuji. Mate moo tooje cosɗe ndiyam ɗam ɗee mbayloto walla? So ƴeewaama tawee ɗe mbaylotaako, kono ko jokkolɗe hakkunde majje ɗee mbaylatoo. Ngati ɗeen jokkolɗe ina tiiɗta, ina leefa, ina taƴa. E ɗii mbaydiiji tati ina kawra ngonkaali tati moo am.\n3.1 Tiiɗndi\nTiiɗndi ko ngonka moo am ɗam jokkolɗe hakkunde geɗe mum nderiwe, woni moɓon mum e moɓtooje mumen, tiiɗi. een jokkolɗe tiiɗe hakkunde geɗe nderiwe rokka tiiɗndam moo am ɗam e kuuɓal, tawa so ɗam fawaama ɗam deeƴa, ɗam heddoo, ɗam feoo heeda ɗo gootel. Hono no haayre, no leggal, no faɗo, no yaaɓre, …ekn. Hayso geɗe nderiwe kala moo am ndeeƴaani, ɗaanaaki, ko dimmbooje; ɗe tiiɗndi ɗee ndimmbata ko e sato faaɗngo ñii re mum-en, ɗe ngoɗɗoytaa.\n3.2 Ndeelam\nNdeelam ko ngonka mooɓam ɗam jokkolɗe geɗe nderiwe mum leefi,njaafi, maa boom taƴi. Tawa so ɗam mooɓam fawaama, geɗe mum nderiwe ina njogii wellitaare ɓosgol, ngona e ɓosde, DEELAADE. Wulnude tiiɗndi ina addana jokkolɗe mayri leefde, wadde ndi wonta ndeelam. Ko noon Baylo waylirta njamdi, ko noon Booɗe ndiyam caayirta. Ndeelam ina jogii fannuuji ɗiɗi :\n- Ndalƴam.\nNdalƴam ko to jokkolɗe ɗee njaakono ina kedditoraa tawa. Wadde haa jooni ceondiral hakkunde mooɓtooje ina woni. Hay so mooɓam ɗam jogii wellitaare deelaade, won to nde haaɗi. Ndiyam ko heen limtatee, kosam en, ƴiiƴam en. Yoga e geɗe jiyatooɗe ɗe fulɓe njettata \"AM\" ko heen jeyaa.\n2. Iñcu\nWoni incu ko ndeelam ɗam jokkolɗe mum njaafi haa boom taƴi. Waɗti hanti so ɗam fawaama tan ɗam fuccitto, ɗam seerta (sabu jokkolɗe taƴii), ɗam saroo e sato majjam. Ɗum cuurki e yeru. Iñcuuli keewɗi yitere yiyataa, kono nana ɗoo. So goonga yimɓe koɗi ko e maayo incu no liingu hoɗiri e maayo ndiyam. Nguun incu woni mbeeyu satiingu leydi ndii, e ngu loowi incuuli keewɗi, ina e majji ko wiyatee Ngurwel, woni ko poofaten nafta ɓalli men, innde mum ndeke wujjaani; ko ngurwel jogii nguurndam. Kono ɓuri heewde e mbeeyu ko incu mbiyateengu Waasngurwel. Sifa nderiwo kala incu ko finnere. Ngati moɓon nderiwon kala incu ngoni ko e incere mawnde, e kon pinni nnere hulɓiniinde, e kon piddi no feewi, sabu taƴu jokkolɗe ɗee, hanti kon ngalaa ɗo kon natii tiiɗa, ko e wellitaare mawnde kon ngoni, ko ɗum addi henndu ɗoo e ɗaa.\n- Ɓoljam\nBoljam wayi kono ngonka nayaɓa mooɓam nii. Gila naane kaalatnoɗen ko jokkolɗe hakkunde moɓon, kono hoto njejjiten wonnde nder moɓon too e hoyre mum ina waɗi jokkolɗe, teeŋti hakkunde aalundere e kuɓwon. Won no mooɓam wulnirtee ɗeen jokkolɗe e koye mum-en ina taƴa, kuɓwon ɓoloo, ngoocoo, ngonta \"laru kuɓwon\", ko nguun \"laru\" wiyatee ɓoljam, sabu koko ɓolaa.\n3.3 Dirtal ɓalli : En mbiyi wonndeɓalndu ko hettere mooɓam, ina wona kaaƴel, ina wona werlaa, ina wona ndiwoowa,…ekn. Jooni kaalen seeɗa tan kuule dirtugol majje. Kokken ɗoo won e ganndinooje :\nMOOƁRE.\nSoɓalndu jogaama, won tiɗɗannde ndu loowi. Ko ɗum hollata teddeendi mayru e won e nokkuuli.\nSEMMBE. Woni semmbe koko waawi ñoƴƴude ɓalndu, ma dirtinnde ɗum, maa selnude ɗum walla dartinnde dirtal mum.\nNJAAWEEKI. So ɓalndu ina dirta, njaaweeki mum hawrata ko e yerindo dital dow tuma.\nHARTAANGO. Hartaango ɓalndu dirtoondu ko yerindo njaaweeki dow tuma. Ina maantini e yaaku dirtugol won e kuule :\nKuule Newton. E nder teemedannde 17re, alliyanke-hiisiyanke biyateeɗo Isaak Newton wiɗtii, winndi deftere ruttorde. O tonngii heen kuule keewɗe. Ina maantini heen kuulal biyateengal \"Diiñorgal dirtugol\", ngal wiyi ko : \"So ɓalndu ina e dirtal, eeydal semmbeeji pawiiɗi e e mayru hawrata ko e cowol hakkunde moo re mayru e hartaango mayru.\" Kuulal gonngal kadi ina maantini heen : \"Kala alli ɗiɗi ina pooɗondira. Pooɗol ngol ina ɗowondiri e cowol moo e majji, e ngol ɗowondiri kadi e baklal fayannde ɗimmere goɗɗondiral majji.\" Ko ngol pooɗol mbiyaten Gostondiral aaƴal. Kam sabii caamngol ko weeyi, kam sabii daraade e leydi, kam saabii lewru wannganoo leydi, kam saabii leydi wannganoo naage, reeni cañu weeyo. E ko heerii leydi ina jogii aaƴal mum, ina aaƴa, ko ngal aaƴal nanngi en dow mayri. Ko kanngal saabii semmbe TEDDEENDI. ɓalndu kala ina jogii teddeendi mum, ko semmbe aaƴoore leydi ndi, waddi nde tuppii ko e mayri. Teddeendi ko cowol moo re. Ko kaalɗen dow ɗoo koo uri tooɗɗaade ko tiiɗndi. Jooni kaalen seeɗa yakuuji ndeelam :\nLOOWRE. Ko loowre haalante en no foti nokku hattani loowde. Wadde kala ko wiyatee nokku (woni waawi loowde) ina jogii loowre mum. Ko loowatee ne kay ina jogii loowre, woni loowre nokku ngu ɗum hebbinta, fota rip. Ko etirgal kuutorangal no feewi nder gannde toɗɗiiɗe ndeelam.\nMOƁ-LOOWRE. Mo -loowre ko etoore yerindo moo re dow loowre. Ina hollahol urɗamtekkudehakkundemoo eɗiɗi.Yeruƴettenmoo rehaayre, ƴetten moo re wiro fotnde noon. Ma en taw loowre wiro ko urata mawnude e loowre haayre ndee. Wadde Ko loowre haayre foti e moo re koo, loowre wiro fotaani. Hollii tigi tekkeeki ɗee moo e.\nÑOƳƳERE. So semmbe fawiima dow ɓalndu, bannge semmbe sawndiinge ɓalndu ngee yiɗata ko \"seekde\" ndu. Bannge semmbe faliingeɓalndu ngee ñoƴƴat, ko yerindo ngeen bannge dow wertaango ɓalndu ñoƴƴaango ngoo woni ñoƴƴere ndee.\nDUÑAL ARSIMED. \"So ɓalndu sooriinde e ndeelam ina yee duñal tuppungal ngal dow, semmbe ngaal duñal foti ko e semmbe ndeelam ndirtuɗam sabu coorogol ngol.\" Wadde ngal duñal yiɗata ko tammbaade ɓalndu nduu. So ngal waawtiima aaƴol leydi dow ɓalndu hee, ngaan saanga ɓalndu ndu haya. So ɗum alaa ndu muta. Ko ɗum waɗi so ɓalndu yaajii tawa teddaani haa urti ina waawa dirtinnde ndeelam keewɗam sabu njaajeendi mum, pooɗol leydi hakindoo sabu moo re mum urtaani, duñal ngal ina hasii waawde ɗum haynude. Laana ko noon wayi. Mbeeyu ina jogii ñoƴƴere mum, nnere geɗe mum nderiwe e teddeeki caa ii ndeen ñoƴƴere. Nde uri hoybude ko dow; so cuurki ndiyam abbii, mbeeyu ura\"tekkunde\",waddeyakuujinderiwi uradeeƴde,ngaansaangañoƴƴere ustoo, ko ɗum waɗi so ñoƴƴere ustiima ina hasii to o saama. Ñoƴƴere ko etoore faayodinnde e gannde i-mbeeyu.\nMuhammadu Faliilu Sih\nine jokki","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/20\/fiyakuuji-%C9%93alliyankooji-ge%C9%97e-kuftodin%C9%97e-2\/","date":"2021-10-20T03:10:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585302.56\/warc\/CC-MAIN-20211020024111-20211020054111-00635.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3898667395,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38986673951148987, \"ffm_Latn_score\": 0.3515852689743042, \"fuh_Latn_score\": 0.2218138575553894, \"fuf_Latn_score\": 0.031197480857372284}","num_words":1410,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.465,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Omar Bolonndee Joop: Ngama waylitaare Afriknaare\nÑande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi'de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal.\nWinndi ɗum ko: Foloriyan Bobeen\nFiro Pulaar: Ibraahiima Jah\nÑande 2 Mbooy (Mars) e Dakaar, ko adii jaggugol luutndiiɗo senegaalnaajo Usman Soŋko e ñalawmaaji jayngol kuɓɓunooɗi leydi ndii, fedde daraniinde waylitaare haɓotoonde jaggitagol arani en, ina daranii ngootaagu Afrik (Frapp) yuɓɓinii yeewtere jaayndiyankooɓe ngam noddude yimɓe ɓe e darnde ngam haɓtagol \"maalde halkugol harbiyaŋbkooɓe luutndaare ndee\" e Senegaal. E caggal taabal ɗo haalatnooɓe ɓee njooɗinoo ɗoo, ene teskanoo natal Omar Blondee Joop, sagata daraninooɗo waylitaare ndee e \"kitaale 68\", caŋkinooɗo e kasoo ñande 11 Duujal 1973 to Duunde Gore. Ɗuum ko maande e nder goɗɗe, siftinde e nder hakkillaaji senegaal, jimme Bolondee Joop. Mbaadi makko ene yiite kadi e natal mawngal ngal nati ɗum e Dakaar, ñiiɓirde Senegaal, kawtal natirooɓe binndi \"Radikal Bomb Shot\", ɗuum ina teddiniraa harbiyankooɓe wellitaare ɓaleeɓe e nder aduna oo, caggal warngo Sorso Foloyid to Dowlaaji Dennduɗi Amerik (USA).\nNatal ɓulningal miijo (ñemtiniraangal) ngaal natal baɗiraangal ayerosol waɗanoo ko e 1970, te ngaal ƴeftnoo ko balɗe seeɗa tan hade makko riiweede e leydi Farayse, sabu makko jeyeede e dille \"Duujal 68\" ɗee. Duuɓi seeɗa caggal ɗuum, cerindiiɗo oo wonti loraaɗo. Nde o saŋkii e kasoo, lebbi sappo e nay caggal nde o ñaawaa, kuugal sokeede duuɓi tati fawaa e makko sabu \"njanngu e kisal laamu\", ardiiɓe laamu senegaal mbi'i wonnde ko o bartiiɗo. Kono heewɓe kaali, kollitii ina njogii dalilaaji celluɗi wonnde ko o baraaɗo. Gila ndeen ɓesngu makko nan darii, haaɓaani e ɗaɓɓude wonnde yo ñaawoore waɗe, te harbiyaŋkooɓe dariiɓe haa e ñeeñɗuɓe daraniiɓe golle pinal ngaditinooma e ɗuum ngam wuurnude e wuurtinde hakkille makko. Saŋkaare Omar Bolondee Joop, waawa joñeede tan jaggiree no aksidaa daartol nih. So ngoonga nih, ina woɗɗi ɗuum, ko ɗum daawal muusngal, kaaɓningal naatowal e silsil juutɗo muuseele bonɗe ɗe laamu Senegaal waɗi! Heewaani teeŋtineede golle dente kaɓotonooɗe laamu Lewopool Sedaar Senngoor, walla hokkudeɗe faayiida, sabu oo gidiiɗo wonde hooreejo leydi Senegaal (1960-1980) heɓii mahde leydi ndii haa ndi woni \"yeru to bannge potal\" hono demokarasi, no won heen nji'runoo ɗum nih.\nDaarti gummiiɗi e laamuji feewtude e heɓegol jeytaare Afrik ina tonnga sahaaji dew-rewe wellitaare ndee e yeeso jaggitagol nafooje leyɗeele araniije ɗee, tawa ko ardiiɓe hesɓe leyɗeele jiimanooɗe ɗee nguurni ɗuum, mballiti e ɗuum, ina heewnoo yiyeede tuggude e kitaale 1960. Caggal jeytaare leyɗeele ɗee to bannge dawrugol (politik), nde ngannduɗaa ko innde tan, laamuuji ndoolndoolaagu (autocraties) doŋre ndee ( Afrik) e ballal leyɗeele koloñaal jiimnooɗeɗe ɗee,cuɓii semmbinde doole majji, tawi ko feere ngam ñifde kala laabi waylitaare, ñifde filñitaagol dente e dille noddooje fayde e jeytaare e taƴgol geƴƴelle njiimaandi e peeje laamuuji jowitiiɗi e ngaluyŋkaagal (capitalism).\nLeydi Senegaal, ko goonga heɓaani e nder mum luure politik hono leyɗeele catiiɗe ndi ɗee ni, kono noon, fuunti gonnooɗo e \"neɗɗaagal ndenndaandi\" kaaletenoogal e yimiyaŋke-hooreejo leydi Lewopool Sedaar Seengoor oo, majjinii miijooji men e golle makko politik. E njiimaandi lannda Union Progressiste Senegalaise, oon parti gooto e leydi ndii mo o ardinoo, ardiiɓe ɓee njaltini ko peeje muusɗe to bannge kaɓagol, lorlugol; ɓe kulɓina, ɓe njagga, ɓe coka, ɓe lorla kala serindiiɓe, ɓe njaha haa ɓe \"mbartina ɓe\" (nduñaɓe e wartaade).\nBolondee Joop, jibinaa ko e 1946, e leydi Niseer ndi Farayse jiimnoo. Baaba makko, \"cafroowoo afriknaajo\" ittanoo ko Dakaar, ñiiɓrde jiilgol leyɗeele hiirnaage Afrik gonnooɗo e njiimaandi Farayse, o nuldaa to Ñamey (Niseer). Miijooji makko to bannge politik ngonaano ɓurɗi ŋeerde, kono noon ardiiɓe laamu koloñaal ina tuumatnoo mo wonnde o yiɗaa leydi Farayse, sabu golle makko jowitiiɗe e pelle jooltooje hujjaaji liggotooɓe- sendikaaji- e naatgol makko e lannda Section Française de l'Internationale Ouvriere mo Meeter Lamin Gey ardinoo. Nde tawnoo leydi Farayse ina hulnoo semmbe dente kaɓotooɗe laamu koloñaal gonnooɗe tan e ɓeydaade, caggal nde Wolde Adunaare ndee gasi, ñiiɓirde koloñaal ndee ina reenatnoo no feewi ɓe o innirnoo \" yimɓe ɓe njiɗaa leydi Farayse\" éléments anti-française. Caggal nde jibnaaɓe makko njamiraa yoo koot Senegaal, Bolondee Joop wuuri ko ɓuri heewde e cukaaku mum ko Dakaar. Ko tawi omo yahra e duuɓi sappo e nay, o ari jooɗaade Farayse, ɗo baaba makko ƴeftitnoo jaŋde mum cafrugol.\nBolondee Joop wuurii e leydi Farayse, e ko ɓuri heewde e kitaale 1960. T o Pari, o jokki jŋde makko e fannu coñce, te o luggini ganndal makko e feloyaŋkaagal-filosofi-ɓooyngal ngal leyɗeele Orop, gila e annduɓe wi'eteeɓe Aristot, Kant, haa e Hegel e Rusoo. E nder naatgol makko e duɗal toowngal Ecole Normale Superieure mo Saint-Cloud, o fuɗɗii jokkondirde e dente waɗooɓe politik, o jeyaa no feewi e jeewte ɗe yuɓɓintunoo goomuuji keewɗi innirtenooɗi fannu \"gauche\" oo e politik: Ko dumunna nde dente kaɓotonooɗe laabi kapitaalism oo e nder Orop ƴoogatnoo miijooji mum en e waylitaare pinal jaalinoonde to leydi Siin ndee, te ɓe njahdaano fes e njanngu soofaaɓe Amerik mbaɗnoogu to leydi Wiyetnaam. Sanɗaaji-etijaa en Farayse, eyɓintenooɓe wonde fotde 10,000 e 1968, ɓurnoo wonde, ɓurnoo wonde hare mum en ko nga, nafooje ngenndiiji ɗii, walla nafooje toɗɗiiɗe leyɗeele Afrik kala. Bolondee Joop to bannge mum, joginoo koyngal ko e adunaaji ɗiɗi ɗii kala.Dumunna seeɗa caggal nde o nani haala harbiyaŋke senegaalnaajo oo ina haale, juɓɓinoowo filmaaji bi'eteeɗo Jean-Luc Godaar suɓii mo yo o jeye e filma mum bi'eteeɗo La Chinoise (1967). Nde tawnoo o ɓulnotonoo miijooji makko ko e binndanɗe annduɓe wi'eteeɓe Spinosa, Marks e Fenon, Bolondee Joop ene hiisinoo ko wi'etee eclectism théorique- ƴooggol ganndal e fannuuji keewɗi- hakkunde fannuuji bi'eteeɗi: situationnism, anarchism, maoism, e trotskism, o ƴoogatnoo ganndal makko politik ko ummoraade e laabi e peeje keewɗe, tawa noon omo salii kala ko woni dogmatism, ɗuum woni jaggitaade tan e miijo wooto, feere wootere, ganndal gootal, sirŋinoo heen, saloo ñiŋooje, saloo goɗɗum ko wonaa ɗuum.\nSabaabu nde golle makko politik Bolndee Joop riiwaa e leydi Farayse o faatiraa Senegaal, e maayirɗe 1967. Wonndude e yahdiiɗe woɗɓe senegaalnaaɓe janngunooɓe e leyɗeele Orop, o jeyaa e dental bi'eteengal Movement des jeunesses Marxist-Leninistes (M.J.M.L), heen catal mum gootal jibini dental bi'eteengal Front anti-imperialist And Jëf. O felliti woppude dente goowaaɗe ɗee e no liggortoo nih, Bolondee Joop woni e huutoraade e mawninde mbaawka to bannge ñeeñal, te o ɓamti eɓɓoore \"mago-tiyaataar e mbedda peññinoowo ngoƴaaji yimɓe ɓee e ko ɓe njiɗi\", tawi e ɗum jokkii e théâtre de l'Opprimé mo Augusto Boal.\nBolondee winndi:\"Hade maa waɗde mago e leegal, maa nganndaa hoɗɓe heen ɓee, naataa e maɓɓe, teeŋti e nder sagataaɓe ɓee… Mago amen maa yah haa e nder nokkuuji ɗo yimɓe ɓee ndentata ( jeereeji, sinemaaji, dingire coftal ɓalli… Ko tiiɗnaade e tottude kala tiitoonde, kala sifaa, kala neɗɗo, darnde Afrikyaŋkoore… Teeŋtinoon e feewnande hoore mum kala ko waawi feewnude… Tonngugol hakkille oo: Maayde ɓuri maccungaagu\".\nO.B.J\nSenegaal ko leydi heɓndii jeytaare mum kono wonnoo ko e njiimaandi koloñaal kesiri (néo-colonial). Senngoor ɗo adan ɗoo yahdaano e jeytaare timmunde ɗoon e ɗoon, o ɓurnoo yiɗde ko jeytaare ardoore seeɗa seeɗa e daawal duuɓi noogaas. Ko nii woni nde o woni hooreejo leydi, o noddi e ballal ummaade e leydi Farayse. E1962, Senngoor tuumi, e dow fenaande, gollidiiɗo makko ɓooyɗo Mammadu Jah, hooreejo dental jaagorɓe, wonnde ene yiɗnoo liɓde mo- Jah e wonndiiɓe mum njaggaa, nawaa e waawnere, cokaa ko ɓuri duuɓi sappo. E 1968 geddere liggey huuɓtidinnde dulɓitoorii ɗo Dakaar ɗoo, haa saarii e nder ko heddii e leydi ndii hee, polisaaɓe ɓee kaɓtiiɓe wonndude e ballal kooniŋkooɓe Farayse. Ɓeydaare ɓadtondiral hakkunde Senngoor e leydi Farayse heɓii e kaaɗtuki mum e 1971 nde hooreejo leydi Farayse oon sahaa, Georges Pompidou, sehil makko mo o janngidnoo, yilli Senegaal. Ko ina ɓura hitaande Dakaar ina heblanoo nguun njillu, raɓiɗngu, ngu ñalawma gooto tan. E laawol mawngol ɗo sate laamɓe ɓee fotnoo rewde ɗoo, ardiiɓe ɓee peewnitno laabi e kuɓeeje ɗee fof, ngam etaade suuɗde kala maale baasal e wuro Ndakaaru ngo.\nWonande sagataaɓe heewɓe harbiyankooɓe sirŋiniiɓe, nguun njillu laatiima waadere ɓurtunde, jaɓɓogol hooreejo leydi Farayse ko tooñannge (ceknorogol) tigi. Jonte seeɗa ko adii, goomu ngootu innitotoongu e dental Amerik Black Panther Party e Tupamaros en to leydi Uruguway, duppi galle pinal Farayse (centre culturel Français) e Dakaar, e won e gollorɗe jaagorgal Taraawo Piblik. E sahaa njillu nguu nguun goomu enndii yande e sate hooreejo leydi ndii o. Kono noon won jeyanooɓe e maggu njaggaa. E nder ɓeen ñaawaaɓe, heen ɗiɗo ko miñiraaɓe walla mawniraaɓe Bolondee Joop. Kaŋko ne omo hoolinoo (goongɗinnoo) gollugol ɗoon e ɗoon ( action direct), kono o jeyanooka e sagataaɓe waɗnooɓe janngu nguu ɓee, tawi ko o ruttinooma Paris lebbi seeɗa ko adii ɗuum,caggal nde happu kuugal riiwgol makko timmi.\nE nder ngoon iiñco-iiñco, Bolondee Joop felliti, kaŋko e sehilaaɓe heewɓe, ummaade Farayse ngam janngude hare wonndude e njogitaaje. Eɓe ngoni e laana ndiyam, Orient-Ekpres, ɓe taƴciti Orop e laana njoorndi, hade maɓɓe yettaade e kaŋ Fedyin en ɓe Palastin e nder leydi Siri, e haɓeteeɓe leydi Eritere. Eɓɓoore maɓɓe wonnoo ko diiftaade jooɗaniiɗo (Ambasadeur) Farayse e Senegaal, ngam wostondirde mo e haɓdiiɓe maɓɓe sokaaɓe. Caggal lebbi ɗiɗi Bolondee Joop e sehilaaɓe mum ngummi e jeereende, naati wuro teeru. Ɓe ɗamininoo ko heɓde ballal ummoraade e dental Black Pnther Party daaynooɓe e wuro Alser, waawnooɓe jokkondirde ɓe e Front de Liberation National e leydi Alseri. Kono taƴondiral baɗngal e nder dental ngal addaniiɓe yuurnitaade feere maɓɓe. Caggal ndeɓe ndewi e sahaa daɓɓo to Konaakiri, ɓe tiindii Bamako,ɗo hoɗnoo huunde e ɓesngu (koreeji) Bolondee Joop. Ko ɗoon ɓe peemniti njuɓɓudi maɓɓe. Polis jaggi goomu nguu e maayirɗe lewru Jolal (Novembre) 1971, balɗe seeɗa ko adii njillu laamu hooreejo Senegaal e leydi Mali; njillu makko ngadanu e leydi Mali gila nde Federation Mali fusi e 1960. Gollorɗe roɓindo kabaruuji sirlu Mali, e gardagol dowlirɗo bonannde oo, hooreejo Surete National Ceekoro Bagayoko, ina dewindinoo ɓe no feewi ko ina wona lebbi. Ndeɓe nuldaa leydi Senegaal, kuugal kasoo duuɓi tati fawaa e maɓɓe sabu \"Njangu e Kisal Laamu\". Ko ɓuri heewde e ñalawmaaji maɓɓe kamɓe sokaaɓe ɗoon ɓee; ɓe njamiranooka yoɓe njaltu cuuɗi maɓɓe. Ngam ustude naatnaatondiral hakkunde maɓɓe, ɓe nji'atnoo fooyre naange tan ko feccre waku subaka, e feccere waktu kikiiɗe.\nÑande sappo e tati lewru Duujal (11 Mai) 1973, kabaaru yalti wonnde: Omar Saŋkiima, tawi omo yahratnoo tan e duuɓi 26. Kabaaru oo wa'ino fettannde nih. Teemedde e teemedde sagataaɓe naati e mbeddaaji ɗii, eɓe mbinnda e ɓale wuro Ndakaaru ngoo \"Senngor, barɗo hoore; ɓiɓɓe mon nana mbaree, pinee; warooɓe koye, Bolondee ko guuroowo-majjataa\". Ɗoon tan laamu Senegaal suuɗi warngo ngoo. Caggal nde baaba mum Omar waɗi wullitaango, hono pelente, ngam \"warngo neɗɗo e dow ko wonaa teyaaɗe\", mawɗo ñaawooɓe kalfinanooɗo alhaali oo, tuumi reenooɓe kaso en heewɓe to ñaawoore. O yiitiino wonnde e karnal kaso oo, Bolondee Joop faɗɗinooma e yontere adiinde kabaaru saŋkaare \"bartagol\" makko, te ardiiɓe kasoo ɓee mbaɗii no ellee hay huunde kewaani. Kono hade makko nawde deenoowo kaso cakkitiiɗo oo to ñaawoore, ardiiɓe toowɓe ɓee lomtinirimo ñaawoowo goɗɗo, oon, duuɓi ɗiɗi yeeso majjum, dartini ñaawoore ndee, nde o yaltini kaayitol pellital \"ordonnance d'incompetence\" wonnde ñaawoore ndee \" alaa mbaawka ñaawde ɗum\"!\nHaa e kitaale 1990, kala nde 11 Duujal yontunoo, soldateeɓe ene mbaɗetenoo yoo piilto yanaande Omar Bolondee Joop ngam haɗde yimɓe ɓee mawninde mo e kala mbaadi.\nGila duuɓi keewɗi, Omar Bolondee Joop wonii sewnde ƴoogirgal miijooji wonande harbiyaŋkooɓe (militants) e jom ñeeñe ( artistes) en. Nokkuuji kollirgol nate e filmaaji ene njokki e yuurnitaade taarik makko, tawa e ɗu, nootoo e mbaadi politik leydi ndii hannde. Peeje waawnere ɗe laamu nguu waɗata ina kollira no salaade ñaawde ndee ummorii e haŋki oo. E ɗee kitaale jawtuɗe, nguu laamu dartorii ko ustude wellitaare yuɓɓingol dille, ngu dartorii ko dirtinde ngalu leydi e huutoraade doole mum haa bona.\nƊoo ɗo darnde politik ndee, e yeeso ɓiɓɓe leydi ɓee heddii tan ko e haala ɓola, yooɗa e yeeso dente hakkunde-leyɗeele ballitooje ngaluuji, golle bonɗe ɗee mbaawata tan ko heddaade. Wonde aktiwist, daraniiɗo leydi e goonga, ina jeertina e Senegaal hannde oo, hono no holliri ɗum jaggugol e loruuji baɗnooɗi e lebbi feebariye-mars 2021, ko addande hoore mum hulɓinned, jaggeede, e sokeede e bellanteeje. Gii Mariyus Saañaa e woɗɓe ina nguuri caɗeele gonɗe heen ɗee. E ndiin mbaadi, laamu Senegaal nanndaani e jogiingu anniya artude e udditgol alhaali warngo Omar Bolondee Joop. Kono ɓadtiiɓe mo ina keddii e anniya haa hannde oo. E no ɓe mbiirata ɗum e kala sahaa: \"Ko jamma juuti fof haɗataa naange fuɗɗe\".\nLisez l'article en Francais ici\nRead the article in English here\nTesko: Miijooji e yiyannde ndee jey ɗum ko binnduɗo oo. binndipulaar.com alaa heen yiyannde walla ñaawoore. So won ko ñawmaa e ko haalaa heen ko, walla won ko mbeltortoɗaa heen, a ɗa waawi addude yiyannde ma ɗo les ɗo. Ko waawi heen wonde fof, yoo wonndu e hurum e dow teskaade neɗɗo kala ko dimo e miijooji mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/05\/11\/omar-bolonndee-joop-ngama-wayliyaare-afriknaare\/","date":"2021-12-07T17:44:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363405.77\/warc\/CC-MAIN-20211207170825-20211207200825-00531.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6216038465,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6216038465499878, \"ffm_Latn_score\": 0.23339198529720306, \"fuf_Latn_score\": 0.0916440486907959, \"fuh_Latn_score\": 0.05139517784118652}","num_words":2139,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.528,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle daraniiɗe Kiwal Taariindi e nder Burkina Faso [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e darnde pelle ɗillooje e kiwal taarindi to leydi Burkina Faso. Holko woni darnde maɓɓe ngam rennude taarindi ndii?Eɗen bismoo Ceerno Amadou Haamidu Sidibe koolaaɗo kuuɓal kawtal pelle daraniiɗe kiwal taarindi e laddeeji leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210804-pelle-daranii%C9%97e-kiwal-taariindi-e-nder-burkina-faso-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-02T06:36:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710898.93\/warc\/CC-MAIN-20221202050510-20221202080510-00348.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9678404331,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9678404331207275, \"fuf_Latn_score\": 0.021151795983314514}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To Senegaal, Awo (yunngo) no jeyaa hannde e calɗi tambiiɗi ngalu leydi ndin. To Senluwi rewo Senegaal, haa teeŋti e leegal wi'eteengal Get Ndaar, e bi'ol dillooɓe to banŋe awo, golle maɓɓe ɗen no humondiri e caɗeele ɗuuɗuɗe. Hino jeyaa e ɗen caɗeele, battane golle gonaaɗe e waɗeede ka maayo ngam yaltingol \"petrol e uyki (gaz) hakkunde Senegal e Moritani. Awooɓe ɓe no artini en kadi e kareeli waɗuɗi ko ɓoyaali hakkunde maɓɓe e wonɓe Kayaar e Mbooro.Heɗoɗen jantoore mawnde nde Mammadu Umaar SO waɗani en e dow mun.\nAwooɓe senegaalnaaɓe ka ka sera poor e nder Senluwi © RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/senegaal-alhaali-ca%C9%97eele-awoo%C9%93e-yunngoo%C9%93e-li%C6%B4%C6%B4i-joo%C9%97ii%C9%93e-get-ndaar-e-nder-senluwi\/","date":"2023-05-28T10:11:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224643663.27\/warc\/CC-MAIN-20230528083025-20230528113025-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5351150632,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5351150631904602, \"fuf_Latn_score\": 0.45783883333206177}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido lesdi Naajeeriya, Professor Yemi Osinbajo, noddi kala marbe juude nder wuttudu andal lesdi Naajeeriya fuu hawta hoore wurtina laabi janginol kesi nder lesdi ndin ngam fintinki yebre andal no maraa haaje e hurguki gannudi bangeere nden.\nProf. Osinbajo wadi noddandu nduu on nyande altine yaake nde o jabbanno aagal wakili'en hukuuma taskaram fondo timminki jangirde mawde de sikandari ka lesde hirnangeeje afirka, WAEC,les ardungal Ardiido hukuuma kan, Dr Evelyn Kandakai nde yaarannomo ngilla haa ofisru maako nder faada laamorde lesdi Abuja.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/?p=93","date":"2017-03-27T10:31:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218189471.55\/warc\/CC-MAIN-20170322212949-00339-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995778203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995778203010559}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"O fuɗɗorii njillu makko balɗe tati ngu ko wuro wiyeteengo Shanghai ñalnde alet 15 noowammbar. Nguuɗoo njillu ko teeŋtungu no feewi sibu hannde, caggal Amerik, ina gasa tawa ko Siin woni leydi ɓurndi doolnude to bannge faggudu, ngootiri mbaawndi dartaade Amerik.\nE kitaale jawtuɗe ɗe, luure jolɗe hakkunde Amerik e Siin ɗee kala ko teeŋtuɗe, hee teeŋti noon luure to bannge faggudu (njulaagu), yeru luural cakkitiingal. Luure politik kadi njejjitaaka, ko wayi no ngonka diiwan biyeteeɗo Tibet. Ɗum jiidaa e luure militeer. E hitaande hikka ndee tan laaɗe « mutooje » (sous-marins) leyɗe ɗiɗi ɗe njagondirii to Geec Siin. Ɗum jiydaa e ballal Amerik rokkata Taywaan. Ɗum fof e wayde noon, leyɗe ɗiɗi ɗe ina katojini e nanondirde no feewi, sibu heen ngootiri kala ina sokli ngoɗndi ndi. Sikke alaa ko ɗee geɗe njogori yeewteede e nguuɗoo njillu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/12\/22\/njillu-obama-to-siin\/","date":"2018-01-19T03:43:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887729.45\/warc\/CC-MAIN-20180119030106-20180119050106-00007.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9028904438,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9028904438018799, \"fuh_Latn_score\": 0.044394444674253464, \"ffm_Latn_score\": 0.03333348408341408, \"fuf_Latn_score\": 0.014905199408531189}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.742,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yimɓe fof teskiima wonde Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani, yahaani piilngal IBK, hooreejo leydi Mali keso oo. Muritaninaaɓe heewɓe ndonkii faamde ko saabii ɗum, tee ina ngoƴaa batte majjum e jotondiral hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee.\nKo idii ɗuum, ñalnde Jookunndaa Tarawore gardinooɗo leydi ndii e mudda oo waynotoo ñalnde 3 settaambar ndee, o sowtii inɗe hooreeɓe leyɗe wallunooɓe Mali nde wondi e caɗeele ndee. O haalaani heen innde Muhammed wul Abdel Asiis, hay so tawii noon o limtii Muritani e leyɗe jaɓɓiiɗe Malinaaɓe mooliiɓe ɓee.\nƊumɗoon noon wonaa huunde haawniide so en ƴeewii darnde Muritani darinoo ngam addande laamu Mali ɓennungu nguu caɗeele e baasgol darnde mum laaɓtude e denndaangal daawal ɓennungal ngal. Feere Muhammed Abdel Asiis huutortonoo ngam wallitde hujjaaji rebel tuwaareg en yiɗnooɓe seertude e Mali e sosde dowla biyeteeɗo Asawad e rewo Mali, ko wiyde woni ko e haɓde e ownooɓe lislaamiyankooɓe. Oon dowla Asawad mo ɓe teeɗantonoo noon alaa fof hujja dagni ɗum, wonaa to bannge ganndal leydi, wonaa to bannge daartol, wonaa to bannge renndo walla leƴƴi. Hoɗi e oon nokku ko sonngaay en e fulɓe e boso en e barbiis en e tuwaareg en. Alaa fof wiɗto daartol walla ganndal holliti gadagol tuwaareg en e nokku hee, walla ɓurde ɓe heddiiɓe ɓee heewde. Kamɓe boom ɓuri toon famɗude. Ko yiyetee laamu Mali ina yeebii oon nokku koo, ndeke wonaa tuwaareg en tan tini ɗuum so ina woodi.\nNde tawnoo nokku oo ina woɗɗi laamorgo ngoo, ina joñii, dowla oo ina mudii e njenaari, nokku oo wonti nokku kenaniiɗo no feewi yeeyooɓe dorog ummoriiɓe e leyɗe catiiɗe ɗee kala, nokku golle bonɗe kala, nokku ɗo goomuuji jihaadiyankooji jiylotooɗi luuñtorɗe kala tuddini.\nLaamu Mali kesu nguu leelaani faamde wonde darnde Muritani laaɓtaani walla nii ko haalata koo e ko gollata koo wonaa gootum. Ko noon kadi malinaaɓe e waɗooɓe politik paamiri ɗum law : partiiji politik ɗii e jaayɗe ɗee e renndo siwil Mali fof ina njenanaa wonde hooreejo leydi Muritani woni ko e wallitde pusgu Mali. Sibu, gaa gaa ko Muritani moofti rebel MNLA ɓee koo, wellitiiɓe e nder Nuwaasoot, ina wiyee wonde Muhammed Abdel Asiis huutoriima ñeeñal senerooji biyeteeɗi wul Haadi e Megett, anndiraaɓe wasre nder leydi mum en kam e jiiɓde leyɗe goɗɗe, ngam huufde e heblude rebel tuwaareg en. Jaaynde wootere to Bamako, yaltinii ñalnde 7 marse 2012, haala mbonka ka gonnooɗo kalifu geɗe caggal leydi Muritani, hono Hamadi wul Hamadi, wiyanoo haalii e RFI, so wiyde « Tuwaareg en ko leñol (…), ɓe meeɗaa yande e leydi njananndi ». Wonande huunde e jannguɓe muritaninaaɓe, luural alaa heen, woni ɗoo ko jinngere sabu jiidigal nguru ɓalndu. Woɗɓe, ɓalliiɓe laamu nguu, ndallinirta ɗum ko ɓallondiral leƴƴi.\nKo waawnoo heen wonde fof, Muhammed Abdel Asiis waɗtiino hare luulndiinde Al Kaydaa e nder Saahal himme mum dowrowo, kono oon wutte yooɗdaani e makko, tee alaa ko o anndunoo e paandaale ndeen hare. Geɗe keewɗe kewnooɗe ina ngaddana goongɗinde wonde laamɗo Farayse ndeen oo, hono Nikolaa Sarkosi, ina duñatnoo mo e ɗuum, hay so tawii noon, kañum ne joginoo ko paandaale goɗɗe, so en tuugniima e haala Mahmuud Ag Agali, hooreejo biro politik MNLA, biynooɗo « ina weltii e ballal Farayse wallitta ngam njiylawu safaara duumiiɗo (keɓtingol hakke jeytaare ɓesngu Asawad) ». Ngoon bayyinaango waɗanoo ko ñalnde 8 feebariyee 2012 caggal nde Alain Juppé, gonnooɗo kalifu caggal leydi Farayse, waɗnoo to Senaa Farayse ñalnde talaata 7 feebariyee 2012.\nE mudda rewo Mali oo heɓtaa oo fof, jotondiral hakkunde Nuwaasoot e Bamako bontii no feewi. Yah-ngartaa konu Muritani e nder leydi Mali addaniino konu ndiin leydi « guutanaade » Muritani e yimɓe mum : jamma 8 jofi 9 settaambar 2012, konu Mali felli oto jolnoowo yimɓe, wari heen yimɓe 16, tawi heen 12 ko muritaninaaɓe; ɗum waɗnoo ko e nokku biyeteeɗo Jabali. Malinaaɓe mbiyi ko ɓe salinooɓe dartaade, kono, muritaninaaɓe njaakorii ko njoftiigu guut woni ɗoon. Fasalanaaɓe ɗo njeenayo e waraaɓe ɓee njeyaa, naamniima njoftiigu. E daawal cabborgal ngal, yimɓe ndonkii faamde ko haɗi Muritani jeytoreede e haɓɓere winndereere ndee, hay so tawii ɓe kujjikinirii ko baasgol woodde yamiroore Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Kono, caggal ɗuum, fedde ndee wootii cosgol Minusma. Muritani jaɓi miijo jeytoreede heen, kono fawi heen sarɗiiji, so : suɓaade ɗo konu mum tuddinta tawa woɗɗaani keeri leydi mum. Ɗumɗoon noon fotnoo wonde ko nokkuuji kanndorɗi wonande tuwaareg en, e fawaade e no nanondiral Wagadugu wiyri, nanondiral ngal guwarnama Mali e Dille Asawad (MNLA e HCUA) ciifondiri ñalnde 18 suwee 2013. Ɗiin sarɗiiji noon, Bamako wiyi waawaa jaɓde ɗum en. Nuwaasoot tikki, tee Muhammed Abdel Asiis jooɗodii e ardiiɓe konuuji rebel tuwaareg en hakkunde daawe ɗiɗi woote ɗee. Hol ko o faanditii heen ?\nE ballal Farayse mo François Hollande e leyɗe catiiɗe, Mali heɓtii leydi mum, tee reftii laawol. Golle mawɗe, tedduɗe, ina padi persidaa toɗɗaaɗo jooni oo kam e guwarnama mum. Alaa e sago ko idii fof ɓe mbaawa hisnude keeri leydi Mali ndii kam e ngootaagu mum, tee ɓe mbaawa kadi umminde kaaldigal e rebel en ɓee, tawa gooto heen fof ina wooda ko yolbini. Ɗuum firtaani woppude huunde e leydi mum. Tabitingol ngalɗoo donngal ina ɗaɓɓi ko idii fof mahtagol konu tiiɗngu, kattanngu hisnude rewo leydi ndii rewrude e tiiɗtngol demokaraasi e kaɓgol e njeenaari kuftodinndi e nder konu hee e hoore mum, kam e njuɓɓudi laamu ndii, kam e daartingol fggudu leydi ndii, njahngu haa diccii e leydi, caggal lebbi 18 hare. Mali ina waawi ɗaminaade e ballal winndere ndee kam e leyɗe keediiɗe e cehilaaje.\nMuhammed Abdel Asiis joñaama hankadi e golle ɗee : o waɗdaama cokki, o hawaama. Hannde omo feggi e nder winndere ndee. Tee nder leydi makko kadi omo huccitani caɗeele keewɗe. Waasde mo faabaade e dañande ilaaɓe e nder leeɗe no ngoorunoo e nder Nuwaasoot peeje juumtuɗe, maa jibinan mo filñitaare renndo, e oon sahaa gooto mo baasal huuɓtodini, mo yimɓe muñcori rasismayaagal e macungaagu. Yanti e ɗuum kadi caɗeele binnditgol e baasgol waawde waɗde, e nder ngonka kaaɗoo, woote laaɓtuɗe, nuunɗuɗe. So o dañii caɗeele hannde, yo o anndu o alaa balloowo, sibu o waawaa yowitaade e heediiɓe makko bannge rewo ɓe o jogodii jotondire bonɗe (yeru Maruk), o waawaa huccitde worgo (Afrik ɓaleejo) sibu yimɓe mum en arooɓe ɗoo ina tampinee tampere ɓurtunde, ñalnde kala ko hoynaaɓe koyeera baaɗo no rasismayaagal ɓurngal jaasde.\nSiree Bah e Buubakara Jagana\nFulo : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/10\/19\/so-cokki-wonnoo-abdel-asiis-hawaama\/","date":"2018-04-25T23:57:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948029.93\/warc\/CC-MAIN-20180425232612-20180426012612-00264.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3447043002,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3447043001651764, \"ffm_Latn_score\": 0.33917656540870667, \"fuf_Latn_score\": 0.1856311857700348, \"fuh_Latn_score\": 0.12461661547422409}","num_words":1022,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.36,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa jooni dey caɗeele ina ɓeydoo saɗtinde nguurndam gaaraas mo Wurosoogi, tawde kay gardiiɗo renndo teeru ngo hono Meeter Muusaa Bookar Caam jooɗdiima e jaayndiyaŋkooɓe e kikiiɗe hannde o ɗo galle makko ɗo. O hollitii ardiiɓe diiwaan o mballitaani jahrugol yeeso gaaraas sabu gooto kala nana urɓira bannge mum. O hollitii maa o rewindo golle haa yettoo jaagorgal kalfinaangal kisal leydi ndi ngam rewnude ɗum laawol so wonaa ɗuum jam artataa e nokku o, hannde o ko kaŋko woni gardiiɗo nokku o, omo foti joganaade ɗum doole ngam artirde gaaraas e laawol. E jammaagu ngu sukaaɓe ɓe telliima e mbeddaaji ngam duppude ponooji e waɗdude e sanndarmaaɓe ɓe.\nAfficher le message d'origine","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/muusaa-bookar-caam-meer-wurosoogi-haala-gaaraas-oo-maa-yetto-jaagorgal-kisal-kleydi\/","date":"2018-12-19T13:45:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832330.93\/warc\/CC-MAIN-20181219130756-20181219152756-00601.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8651054502,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8651054501533508, \"fuh_Latn_score\": 0.08741994947195053, \"ffm_Latn_score\": 0.04405135661363602}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaalɗii, naange ko ko murliɗi : Eɗen njiya e ngalɗoo natal ngal NASA ƴetti ñalnde 2 feebariyee 2011, pecce ɗiɗi : ko pecce ɗiɗi laakon wiɗto STEREO ƴetti kon ndenndinaa ɗo : heen gootel kala foti tan ko bannge yiyata o ; ko ɗiin banngeeji ɗiɗi noon ndenndinaa ɗoo, ndokki en natal naange timmungal.\nHankadi siirii, naange ko ko murliɗi. Ɗum woni ko NASA habri e lowre mum internet, holliti nate naange e ɓetooji mum tati ɗii kala (yiyngo tekkeendi, walla mbiyen yiyngo nder weeyo), gila e dow mum haa e weeyo mum.\nE lewru abriil 2007, satelitaaji neldiino nate gadane e yiyngo ɓete tati (3D so teelii mbiyen «ɓetal»). Nate kese ɗe ummorii ko e laakon wiɗto ɗiɗon mbiyeteekon STEREO (Solar Terrestrial Relations Observatory spacecraft) kon alaa ko toppitii so wonaa fotde naange. Laakon punewon, mberlakon e hitaande 2006, taarotookon naange. Nder weeyo he, kon ƴetti ko laawol tagofeere men nde, hono Leydi, heen gootel ardii Leydi, ngela rewi caggal mum. Ɗo kon taarotoo naange ɗo, kon kuccondir ter (lobbudu hakkunde makkon ko 180 degere), ɗum firti ko kankon e naange ngondi e dow diidol gootol, tawi naange ina ɓilii hakkunde ɗo.\nNii woni alaa toɓɓere wonnde e naange nde lonngorɗe makkon njiyataa. So kon ƴettii gootel heen natal e nder sahaa gooto, kon nelda ɗum to gollorɗe annduɓe wonɓe e leydi ɓe, ordinateeruuji ndenndina nate ɗiɗi ɗe, njaltina yiyngo naange timmungo (naange etimmal mum). Wonande NASA, «yiyde naange e timmal mum maa addan en waawde anndude puttugol e ummagol keneeli naange kam e batte mum en e dow Leydi, kam e juɓɓingol ɗanle koɗaaɗe e ɗe koɗaaka nder weeyo yuɓɓo naange».\nKaanabbe naange ina mboni e ɗannotooɓe nder weeyo. Laakon wiɗto ɗiɗon kon ina mbaawi sunnaade iwdi e batte ɗee puccitte ñiso kuurhuurngal hono geɗe (plasmaa) mo naange nge werlotoo e nder weeyo caggal puccitte. Ɗeen puccitte ina kaljina jokkondire hakkunde laaɗe diwooje walla satelitaaji walla dokkitgol yiite tee ina njogii batte bonɗe e yahooɓe nder weeyo.\nAnnduɓe Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe ndewindiima ndu haa ndu yettii leydi. E nder ngooɗoo foto, laakon ɗiɗon kon mbaɗdi e naange e leydi ko lobbudu seɓndu 45 degere seeɗa.\nLaakon Stereo ina portili naange, tawi wuubiliiru ina ummii.\nBAB\nKelmeendi\nNgesa sulɗeewa : champ magnétique\nWuddu sulɗeewu : pôle magnétique\nCaafe jiryiirɗe : rayons galactiques\nKaanabbe naange : vents solaires\nƁetal : dimension\nƁete tati : 3D (ɓetal tekkeendi)\nMoƴƴude hakkille : waawde siftorde, famɗude ko yejjitta …\nWelde hakkille : yaawde faamde e yaawde nanngude e hakkille\nNdokkee en miijooji mon e ndii kelmeendi","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/04\/21\/naange-ko-ko-murli%C9%97i\/","date":"2019-06-20T05:26:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999141.54\/warc\/CC-MAIN-20190620044948-20190620070948-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4049142003,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4049142003059387, \"ffm_Latn_score\": 0.3054012358188629, \"fuf_Latn_score\": 0.1688210666179657, \"fuh_Latn_score\": 0.11719228327274323}","num_words":404,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.352,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kopperatif Teyaaret noddirteeɗe Ñeeñal Haayre yuɓɓinii ñalɗi wejo tuggi 16 haa haa 19 suwee 2013 to Faawru Jaatiiji Ngenndi e gardagol Mekfuula Mint Hameyaada, gardiiɗo njuɓɓudi ndii. Wejo ngoo hollirii kala ko aadee waawnoo gollaade to bannge haayre haa teeŋti e ummoraade e diiwanuuji 4 gonɗi to bannge rewo leydi ndii : Shingiti, Wadaan, Walaata e Tishit.\nNokku heen fof ɓe kollirii natal jumaa mum ena waɗaa e alluwal, ɓe feeñnini mbaydi mahdi ndii ko jiidaa e ñeeñe goɗɗe ŋarɗuɗe. Caggal ɗum, ɓe kolliri geɗe teddungal ɗe koɗo walla garɗo heewi ɓadtineede to bannge rewo : tamarooje, ɗi siilaaji ceertuɗi, ataaye e kosam gelooɗi ngonɗam e karaŋuuji walla e ɓirduɗe.\nƁe mbaɗtondirii ko konngol Muktaar wul Daddah haalnoo e hitaande 1957 nde ari Attaar, gila wonaani tawo kalifu gadano alaa ko haali wonde hooreeji leydi. Konngol ngol winndaa ko e damal naatirde wuro. Mi ɓamta : \"Ɗoo, ɗo ngon-mi e hakkunde mon, onon kala, onon yettinɓe mi ɗo njettii-mi hannde ɗoo, mboɗo yetta on. Nguuɗoo ngalu, ndi mbaydi ndowrowri, ko duɗal tippondiral miijooji luggi e darnde saasnde, ko duɗal ƴellitaare njulaagu e gannde toowɗe\". Ndeeɗoo fedde noon anndinii wonde haayre jeyaa ko e sato men, ena foti huutoreede walla naftoreede no leggal nii walla no kuɗol nii.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/07\/28\/haayre-ko-e-sato-men-jeyaa\/","date":"2019-08-22T20:01:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317359.75\/warc\/CC-MAIN-20190822194105-20190822220105-00258.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7651830316,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7651830315589905, \"ffm_Latn_score\": 0.116120345890522, \"fuf_Latn_score\": 0.10149052739143372, \"fuh_Latn_score\": 0.013349968008697033}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.605,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dañyaama ha lesdi Katsina, O laati mardo andal limngal haa wakkatimaako mo neeɓi haa lesɗe Araben, mo yehi Egypt mo winndi ɗereeji be arabre daw fannuuji anndal bee didaagol sappo e go o.\nMuhammad ɗum goɗɗo marɗo waytaare bee dabare haa nder yaake maako nden mo pullo.\nModon nder arande'en silmuɓe haa yimbe lesɗe ɓaleeɓe.\nO manoraama huygo kuugal nder sirru nden mo ummra ta dum wangine be nonfuh, Muhammad libtaaka nder famarɓe haa Leñyol maako, ngam daraja ka mo mari hafahin e mo ɗo nder marbe anndal limgal har duniyaaru, Muhammad libtaama nder famda Leñyol har lesdimaako ngam na mo masinkeejo haa wakkatireden yimbe lesde ɓaleeɓe bawanta limogal e nonfuh Muhammad habdi ummori nondum mo maynaama hitaande ujuneere e teemerre jedidi be cappan e nayi e gg'o. (1741) mi tuktorake\nw.w.w.math.buffalo.edu\/mad\/special\/muhammad ibn muhammad.html","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/07\/09\/muhammad-ibn-muhammad-al-fulani-alkishwani\/","date":"2021-12-05T02:20:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00181.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9868268371,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9868268370628357, \"fub_Latn_score\": 0.013185014948248863}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Donald Trump wasinooma so toɗɗaama hooreejo leydi, maa dirtin joɗnde ammbasaad dowla Amerik, itta ɗum Tel-Aviv faatina ɗum Jerisaalem (Al Kods). O waɗii ko o huninoo, sibu ñalnde 6 desaambar 2017, o fellitii siynude kuulal ngal Mooɓondiral Amerik (Congrès) ƴettunoo gila 1990, ngal hooreeɓe leydi ndiim tuggi oon sahaa faade hannde nooynii, calii siynude, sibu mum en anndude fitina loowiiɗo heen, nde tawnoo Israayiil e Palestiin fof ina pooɗondira wuro ngoo, gooto heen fof ina yiɗi waɗtude ngo laamorgo leydi mum.\nKo e wolde hakkunde aarabeeɓe e Israayiil e hitaande 1967, wolde anndiraande « wolde balɗe jeegom », Israayiil heɓtunoo wuro ngoo, wiyi wonde ko Jerisalem woni laamorgo mum \" kaaɗdi nguurndam ngo feccotaako \". Ndaa wonande Palestiin, Al Kods fuɗnaange (Jerisalem est) ko laamorgo dowla Palestiin.\nFedde ngenndiije dentuɗe jaɓaani feere Israayiil ndee, nde wonani ko peccugol wuro ngoo, fuɗnaage mum wona laamorgo Palestiin, hirnaange wonana Israayiil. Kono ɗuum haɗaani Mooɓondiral (suudu sarɗi) Amerik wootde e hitaande 1995 dirtingol ammbasaad Amerik feewde Jerisalem, kono gila ndeen, hay hooreejo Amerik gooto suusaani siynude ndeen feere.\nNgalɗoo kuulal ngal Donald Trump ƴetti ñalnde 6\/12\/2017 jibinii fitinaaji e maayɓe haa heewi gila e jooni, tee hay gooto anndaa ɗo ɗum haaɗoyta. Eɗen mbaawi wiyde Trump finndinii seyɗaane, tee suusii dikkaade winndere ndee fof. Hannde, eɗen mbaawi wiyde ko Trump gooto heedi bannge, ko heddii e winndere ndee fof heedi bannge goɗɗo oo, ko Gatemala tan tawti Amerik e ndee feere ñalnde 25\/12\/2017. Ñalnde altine 18\/12\/2017 terɗe 14 Goomu kisal Fedde ngenndiije ɗee ngotanii feere Misra heblunoo, Amerik gooto teeli bannge mum, huutorii Veto mum ngam haɗde ɗum ɓennude. Nde feere Misra ndee addaa e Batu Kuuɓtodinngu (193 leydi), Trump woni ko e gijaade leyɗe winndere ɗee, kala heen ngootanndi feere ndee « maa Amerik tesko innde mum », woni maa faw e mum kuuge. Ine sikkaa ɗeen kuuge ko nattude rokkude ɗum en kaalisaaji, sibu kanko Trump e hoore makko o wiyii « aɓe ƴetta e men teemedde miliyoŋ dolaar walla nii miliyaaruuji dolaar, ɓe luulndoo en e woote… Ngoppee ɓe ngoota oya bannge, maa en ndañ wowaade kal men kisa, fof foti e men ». Kono ɗuum haɗaani 128 leydi wootande feere ndee, leyɗe 9 luulndii, 35 leydi ngootaani. Koyeera mawɗo wonande Amerik.\nLeyɗe 9 tawtuɗe Amerik e Israayiil ɗee ko Togo, Duuɗe Marsal, Mikronesi, Palaos, Nauru, Gatemala, e Hunduras.\nƊum noon, gijaali Trump e fuuyre mum ndee fof kulɓinaani hay gooto. So Trump dartinii balle mum, ɗuum ɓeydata tan ko jiiɓru e pooɗondiral hakkunde leyɗe mawɗe ɗee to diiwaan fuɗnaange hakkundeejo too. « Misra e Jordaani e Afganistaan e Iraak e Pakistaan fof cuusii dikkaade Wasington nde ngootanta hawraande ndee ». Waɗi noon ko leyɗe mawɗe hirnaange goɗɗe ɗee, e gardagol Almaañ, ko tuntindiiɗe tan : so Amerik dartinii junngo mum e leyɗe fuɗnaange hakkundeejo oo tan, ɓe lomtoo ɗum ɗoon e ɗoon ngam tiiɗtinde toon ngonka maɓɓe. Riisi e Siin kaalaaka, alaa ko padi walla nduwotoo so wonaa ɗuum, sibu ko fartaŋŋe wonanta ɗum en ngam heƴde e oo diiwaan galɗuɗo, keewɗo petroŋ.\nKo waawi heen wonde fof, eɗen njenanaa jam haaytii yaawde dañeede hakkunde Israayiil e Palestiin, feere « dowlaaji ɗiɗi » ɓeydiima saɗtude.\n————————————————-\nWuro Jerisalem ngoo ko wuro « hormaango laabi tati », sibu ko ɗoon nokkuuji ɓurɗi hormeede wonande dewal yahuud en e kerecee en ngoni, ko o nokku lislaam tataɓo to bannge hormeede. Ko ɗum addani mo fooɗondireede.\nMbaawka Veto nder Goomu Kisal Fedde ngenndiije dentuɗe ko hakke mo terɗe joy duumiiɗe ɗee ndokkaa waawde luulndaade kala feere walla hawraande nde henanaaki ɗum en. Ɗum firti ko so gooto e maɓɓe luulndiima feere tan, nde ɓennataa.\nMbaawka Veto oo waɗiraa ko reende nafooje terɗe cosnooɗe Fedde ngenndiije dentuɗe, poolnooɗe e wolde adunaare ɗimmere. E mooɓondiral jooɗinoongal Dumbarton Oaks (nokku nder wuro Wasinton ngoo) e hitaande 1944, ko idii nde Fedde ngenndiije sosetee, fellitaa wonde yonaaɓe Ndenndaandi ɓesngu Siin e Dental dowlaaji Amerik e Laamaandi ndentundi (Angalteer) e Dental Sowiyet (Riisi) e Farayse ngonata ko terɗe duumiiɗe. Farayse fof e fooleede e wonnoode e njiimaandi Almaañ darinooma darnde teeŋtunde e Fedde ngenndiije (société des nations), tee ko dowla koloñaal mawɗo.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/03\/01\/poo%C9%97ondiral-al-kods-jerisaalem-trump-findinii-sey%C9%97aane\/","date":"2018-04-21T07:23:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945082.84\/warc\/CC-MAIN-20180421071203-20180421091203-00385.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7472192645,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7472192645072937, \"ffm_Latn_score\": 0.16607637703418732, \"fuf_Latn_score\": 0.043175358325242996, \"fuh_Latn_score\": 0.040207184851169586}","num_words":657,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.621,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɓe gollorgal sahe3000 jooɗdiima e ardiiɓe leeɗe 11 ɗe Wurosoogi ñallal 17 10 hitaande nde ngonɗen nde to galle meeri to e tawtoregol Sekereteer minisipaal Muhammadu Nuurudiin Lih. Sabaabu ngalɗoo pottital ngam yeewtitde ko fayti e juɓɓitingol doggi miskineeɓe heɓooɓe bursi sikiritee familiyaal sabu teskaade e ooɗoo sahaa alaa sago, goomuuji cuɓagol ɓeen miskineeɓe maa jooɗtoo ngam yuurnitaade ɗiin doggi. Ƴeewde won heɓatnooɓe ndaamordi mumen ujunnaaje joyi e lebbi tati jooni wonko puɗɗii waylaade yo mballu woɗɓe keɓa heen. Ngalɗoo gostondiral miijooji waɗii dumunna juutɗo yimɓe ina kaala heen kadi faamaama.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-doggi-miskinee%C9%93e-fot%C9%93e-he%C9%93de-balle-lelnaama\/","date":"2018-06-22T07:29:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00372.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9644349813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9644349813461304, \"fuf_Latn_score\": 0.021125921979546547}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cumu kaawniingu, ngu iwdi kumpundi, ena owni beelol Wuro Juude Jaabi e nder falnde Podoor, diiwaan See Liiw (Saint Louis) to bannge rewo leydi Senegaal, tuggude e ñalnde altine 3 colte 2014. Jaayya oo fuɗɗii ko ñalawma altine. Ñalnde heen ko galleeji joy (galleeji 5) cumi. Nde galle gadiiɗo oo huɓɓi, yimɓe cikkatnoo woni sabaabu mum ko ŋakkere teylaare to bannge wonooɓe e kaatane ndefu walla urooɓe cuuɗi mum en.\nKono nde galle ɗiɗaɓo haa joyaɓo kuɓɓidi e nder ñalawma hee gooto, hakkillaaji paami wonde won ko jolti ko wonaa hoddiro meho. Juudenaaɓe mbaaldii ñalnde heen ko e sokla e faayre ɓurtunde haa Alla weeti. Weeti, duwawuuji e sadakeeji ngoni e fewjeede. mbele Alla ena riiwtana ɓe ooɗoo musiiba kadi haa galleeji sappo e goo (galleeji 11) goɗɗi ƴetti jeynge, heddii wuro feccii hakkunde haɓde e yaltinde kaake e ñippude ɗemɗe jeynge. Ñalawma tataɓo oo ne kadi galleeji jeegom(6) cumi e baawɗe Alla.\nNde balɗe tati ɗee timmi, cumu nguu dartii fotde balɗe 3 walla 4 kadi, ngu ɓamti. Ngu ɓamtiri ko galleeji 3. Nde kabaaru oo yanoyi e ardorde laamu Senegaal, Mawɗo leydi ndii nuli jaagorgal mum geɗe nderndere, waɗdi ɗum e otooji haa keewi kaake e nguura, ballal juudenaaɓe jaayyaaɓe ɓee. E ballal laamu waɗi ngal, ena heen capanɗe nay matalaa (40). Heen noogaas mbaɗi ko lelɗe ɗiɗi. Noogaas keddiiɗo oo ko ɗi lelnde wootere. Matalaaji ɗii ena ngondi e maaro, nebam, njuumam e kafe, ekn. Nde otooji ɗii naati wuro, payi ko to galle Joom-wuro. Ko toon balle ɗee fof njebbitoyaa. Ko matalaaji ɗii ngadii jippineede e mooftoyeede ɗoon e nder mangasin. E kaawisi Alla, matalaaji ɗii naatneede e huɓɓude ɗi fof woni gootum. Kannji fof ɗi kuɓɓi haa ɗi ngonti ndoondi, addunooɓe ɗi ena ndarii, njaltaani tawo galle saka njaha. Ko e jeese mum en ɗum waɗi. E ko ɓuri haawnaade heen kadi, gertogal ena woofinoo to nder mangasin too, jeynge laggii ko wonnoo to nder koo fof haa laaɓi haa heddii ɗo ngal hippinoo ɗoo e ɗo ɓoccooɗe ɗee ngonnoo ɗoo.\nCumu nguu ena jokki haa jooni. Haa e ooɗoo ñalawma hannde mo ngon-ɗen, ñalluɗo 18 lewru siilo, galle gooto kadi sumii. Ko galle biyeteeɗo Demmba Maymuuna. Kala nde galle sumi e wuro ngoo, oon galle sumat. E teskaade tan won galleeji cumii laabi keewɗi ko jaayyaa oo fuɗɗii koo.\nHannde oo, gure rewo e worgo ɗee fof ndillii, nana mbaɗa balle gila e kaalis nguura, comci haa e mbeertateeri, kono Juudenaaɓe ena ngondi e faayre mawnde tawo nde tawnoo, jaayyaa oo fof e mawnude e saraade, asli makko ena niɓɓiɗiri ɓe tawo no feewi. Ko ɗum waɗi, hankadi, alaa jiɗɗo wonde nder huɓeere walla lelaade e matalaa, Alla e owre.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/03\/18\/kaawisi-diwtu%C9%97o-hakkille\/","date":"2019-06-26T02:41:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560628000044.37\/warc\/CC-MAIN-20190626013357-20190626035357-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4389340878,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4389340877532959, \"ffm_Latn_score\": 0.36954712867736816, \"fuf_Latn_score\": 0.15089188516139984, \"fuh_Latn_score\": 0.036401402205228806}","num_words":443,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.468,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\n\"Pegasus\": Loojisiyel huuterteeɗo fii heɗitagol yimɓe huutaraama fii jentagol jaayndeyankooɓe e katanteeɓe\nTaskaare: Najeriya siwlagol walla wujjugol sukaaɓe no sukki\nNjuɓɓudi walla eɓɓoore ngonka Sahel 2040 nde AFD anniyii lelnude\nAlhaali doguɓe hare e fiyanɗe e nder Sahel fattoyii Moritani\nMali: ɓii-leydiiɓe njowo ciwlaama hakkunde Bannjagara e Bankaas\nKamerun: anngal kisal e ndeenaagu ugginii ujune yimɓe gure maɓɓe\nMali: Duuɓi jeego'o caggal nde kawral Aljee siifaa, ko heddii e majji?\nTasakuyee: Ko honɗum darnugol Faransi gollidal mum e konu Mali waawi battinde?\nBurkina Faso: Ko timmi 140 yimɓe waraama e hawannde ɓurnde warde gila 2015\nWuddu Mali: ko woni yi'annde hoɗiyankooɓe ɓen e ndee samminere laamu Bamako\nMali: Faransi e leyɗe Erop hollii mettu-ɓernde maɓɓe e samminere laamu waɗunde ndee\nNajeriya: battane ciwalagol janngooɓe e nder leydi ndin\nDarnde Mali e nder leyɗe Sahel\nMali: Siwilɓe 16 maayii Gaawo caggal nde mbaɗɗateeri maɓɓe yaaɓi bommbuure\nNajeriya: diiwal Kaduna fiyanɗe ɗiɗi wonii sabu yimɓe sappo e go'o maayii\nDinngal Bamako 21ɓal udditii dame mum hikka kadi\nAlhaali leyɗe sahel: yimɓe no ɓeydaade, kisal no uytaade\nNiijeer: ujune ujune yimɓe dogii wurooji mum sabu kulol fiyanɗe jihaadiyankooɓe ɓen\nHare hakkkunde Israyel e Palestiin, Makki SAAL na torii diisondiral.\nWarngooji hakkunde Israyelnaaɓe ePalestinnaaɓe haa hannde ana ɗii njoki.\nJihaadiyankooɓe nogayon maayi e fiyannde to rewo Burkina Faso\nPiyanɗe hakkunde Palestinnaaɓe e israyelnaaɓe ana jokki haa joni.\nNgarmi ngaraaji hakkunde polisiiɓe Israel e palestinnaaɓe no jokki e diiwal Jerusalem\nSukaaɓe noggas e jeenay biftanooɓe to Nigeria ngaccitaama.\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/kisal\/2\/","date":"2021-09-18T22:48:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056578.5\/warc\/CC-MAIN-20210918214805-20210919004805-00596.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5580343008,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5580343008041382, \"fuf_Latn_score\": 0.38368701934814453, \"ffm_Latn_score\": 0.05047483369708061}","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko Dokteer Abdu BA woni koɗo RFI Fulfulde hannde, himo taskoo yagginere \"CEDEAO\" dow Mali e Gine\nSaakitaama ñannde :\nDental leyɗe hirnaange Afrik, CEDEAO fawii ardiiɓe laamu hakkudewu Mali yagginere. Ngal dental ɓeydii ñoƴƴude ardiiɓe laamu ƴanngal Gine. Ɗum ko e mbatu maggal sakkitiingu jooɗaade Akra. Koɗo men hannde ko dokteer Dokteer Abdu BA hertorɗo dawro. E faandu haala Ibrahiima Timbi BAH himi taskoo ngal pellital.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211110-ko-dokteer-abdu-ba-woni-ko%C9%97o-rfi-fulfulde-hannde-himo-taskoo-yagginere-cedeao-dow-mali-e-gine","date":"2023-02-03T02:59:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500042.8\/warc\/CC-MAIN-20230203024018-20230203054018-00839.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9875703454,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9875703454017639}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Uditgol duɗe jangirde e leyɗeele afrik\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 30:00\nñalawma hande o min njewtata ko yowiti e uditgol duɗe jangirde e leyɗeele Afrik. Ngon ɗen ko e lewru uktuubar. E yoga e leyɗeele Afrik woni ko lewru uditgol duɗe jangirɗe ɗe. Et ko hitaandɗ jande ɓuri hen hewde yahat haa lebbi jeenaay. Ko daawal tinŋtugal et hof ngo jungo janginooɓe walla et guurti daɓɓi. E no ɓatina et waktuuji jangeteeji et hitaande nden. Caɗeele ɗen ko jaasre baawal wonande jangooɓe. Holno njettoriɗen et ndeeɗo jaasre baawal faade jangooɓe ? Holi peeje mbadeten ngam caɗeele jaŋde ɗen ustoo ? E wattan ma en njaa siginchor et balal jooɗaniiɗo en toon Mamadu Alfa Jallo Ko adii e ɗen joofnira gooto et sukaaɓe naalankoɓe jeyaaɗo Fulaadu mo andiraa OF King, indemako tigi Umar Faati.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191005-uditgol-dude-jangirde-leydeele-afrik","date":"2023-03-23T05:13:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296944996.49\/warc\/CC-MAIN-20230323034459-20230323064459-00129.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9901118279,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9901118278503418}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nCatal FƁPM to Daar Nayiim udditii duɗal ñalnde aset 01\/03\/2014 to « wiiraas el Baadu » ɗo galle Mammadu Koboor ɗoo. E gardagol kalfinaaɗo jaŋde Catal ngal, Sammba Biri e Koolaaɗo Kuuɓal catal ngal Mammadu Njobbo Jah e yoga e terɗe teelɗuɗe, almudɓe 18 mbinnditaama e duɗal hee, tawi heen njeetato ko rewɓe.\nYeru mo ngidoto-ɗen rokkude ɗoo, ko yeru ko e filma tinndol baɗanaaɗo sukaaɓe (mo mawɓe korsini) biyeteeɗo \"Kiriku\". Oɗon nganndi musiɗɗo men Aamadu Muusaa Ngayde, firii mo e Pulaar. Oɗon nganndi ndeen sukaaɓe men puɗɗortonoo jaŋde ko tinndi e cifti e daari ɗi jiknaaɓe mum en tinndanntunoo ɗum en, tee nafoore majjum e kisnugol pinal e udditgol hakkille cukalel ina mawni no feewi.\nKoolol winnderewol sooninkooɓe, hono FISO, udditii e wuro Nuwaasoot ñalnde alkamiisa 20 feebariyee 2014. Ngol uddii talaata 25\/02\/2014. Ngol yuɓɓinaa hikka ko e gardagol Fedde Muritaninaare ɓamtaare ɗemngal e pinal sooninkooɓe hono ko anndiraa AMPLCS, wondude e ballal laamu Muritani e \"Île de Paris\" (Diiwaan wuro Pari) rewrude e Meeri teerunke Nuwaasoot (CUN\nƁesngu Alfalah (galle Alhajji Mahmuud Bah, almuɓɓe Alfalah e sehilaaɓe mum) mawninii ñalnde 4 lewru saawiyee 2014, e gardagol Umaar Alhajji Mahmuud Bah, hitaande waɗtunde duuɓi capanɗe tati e jeegom duttagol Alhajji Mahmuud Bah mo Jowol (yo yurmeende Alla won e makko, barke Alla saroo e ɓesngu makko). Kewu nguu waɗi ko to duɗal Alfalah to Madiina 3, tuggude e 14w30h haa 20w15h.\nƊoo e Magaama, ko ina wona duuɓi ɗiɗi (2) jooni, min keɓataa rajo Muritani. Ina waɗa tan sahaa, subaka law, hedde waktu 7ɓo, min keɗoo jolfo oo e kabaruuji mum seeɗa. So ɗum ɓennii, min uddii rajooji amen, sibu hay ɗuum min nattat jaggude. Onndo AM oo kadi marsata tan ko jamma, tee jeewte Pulaar ngoodaani e rajo mawngo ngoo jamma. Ko raɓɓiɗi e haala koo tan, rajo Muritani heɗetaake ɗoo e Magaama.\nHay kabaaru gooto min nanataa so wonaa ko min keɓi e tele, ndaa wonaa yimɓe fof njogii tele, kadi ko rajo waawi koo, tele waawaa ɗum, sibu, rajo,\nNdulumaaji Demɓe wuro Delliyaa, toongo Faatimata Hawwaa Jeŋ, jatti Demdemɓe yuɓɓinii ñalɗi kaalteteeɗi tuggude e ñalnde 26 haa ñalnde 28 lewru bowte(décembre) hitaande 2013. Njuɓɓini ñalɗi ɗii ko Dental Ndulumaaji Demɓe, jibinannde wuro ngoo, wonɓe ɗoon haa e yaltuɓe ngo maa mbiyen ɗanniyankooɓe wuro ngoo.\nTabital Pulaagu hakkunde leyɗeele yuɓɓinii ñalɗi pinal to wuro Ngaawandere e nder leydi Kameruun, tuggude e ñalnde 18 haa ñalnde 22 bowte hitaande 2013. Tiitoonde ndee yowitii ko e jotondiral Pullo e Nagge. Sappo e joy leydi e nder Duunde Afrik ɗo Fulɓe ena tawee, mbismaama e koolol ngol ko jiidaa e ɗanniyankooɓe sariiɓe to Orop, Amerik haa to Asii.\nEn nanii Ɓoggee e Demet njaɓɓinooma Baaba Maal kaaɗtudi jaɓɓugal. Bagodinnaaɓe teddiniino mo kaaɗtudi teddungal. Kono Ñaabina ɗo tawtora-ɗen ɗoo ena metti ɓurde.\nBaaba Maal jaɓɓaama e Ñaabina Sammba e tule oole ñalnde 23 oktoobar 2013 jaɓɓungal baɗngal faayiida. Mbolonaaɓe, Maalmaalɓe, Dabbenaaɓe e Jaanankooɓe, cuuɗi nay Ñaabina ɗii fof ndentii, teddinii mo kaaɗtudi teddungal.\nWuro Siñcaan Njaakiri, e ballal Geno yuɓɓinii ñalɗi ɗiɗi pinal pattamlami ñalnde 28 e ñalnde 29 lewru juko hitaande 2013. Ñalnde 27 ndee waaldaa ko jamma gunndabi. Gooto fof ena heppani puɗal naange ngam yiyde ko ŋarɗi e nande ko weltinta fittaandu, deeƴnata hakkille. Kewuuji ɗii mbaɗi ko to duɗal wuro ngoo.\nÑalawma gadano oo, golle ɗee nguddiraa ko quraana tedduɗo. Nde janngoowo quraana oo joofni, rewi heen ko konngol bismaango Arɗo-dipitee Siley Aali Abdul Aali Bah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2014-04-24T13:32:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1398223206147.1\/warc\/CC-MAIN-20140423032006-00579-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6847712994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6847712993621826, \"ffm_Latn_score\": 0.1720600575208664, \"fuf_Latn_score\": 0.10192354023456573, \"fuh_Latn_score\": 0.03395238146185875}","num_words":556,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu 18ɓu jowitiingu e Sida jooɗiima to wuro ina wiyee Vienne to leydi Otris, tuggi 18 haa 23 sulyee 2010 . Udditi ngu ko Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hoore mum, hono Ban Ki Moon. Ko ina wona 20 000 neɗɗo ina tawtoraa : karalleeɓe cellal, wiɗtooɓe, jeyaaɓe e pelle, wonduɓe e rafi o ekn …\nÑalnde 19 sulyee nde, won golle kollitaa e batu he, jibinɗe ɗamaawu mawɗo. Waɗi ɗeen golle, yettini ɗum en batu ngu, ko Nokku Afrik worgonaajo ko fayti e wiɗto yowitiingo e Sida to Durban (Caprisa). Ina wayi no gila 2007, annduɓe Afrik worgonaaɓe gollotooɓe e oon nokku ngonnoo ko e jarribaade penndam (gel e Farayse). 900 debbo, yahrooɓe hakkunde duuɓi 18 e 40, njarribiima ɗam. Teskaama wonde aɗam usta raaɓo Sida, fotde feccere. Ɗum ɗoon noon kohuunde mawnde wonande annduɓe ɓe, sibu kala ko ina usta raaɓo ngo, ina haɗa ñawu ngu ɓeydaade saraade. Ko ɗum addani ɓe semmbinde duhagol (ɓoornagol walla kaddungal) worɓe, sibu teskaama, ɗuum ne kadi ina jeyaa e ko ustata raaɓo Sida, fotde 60%. Yimɓe fof ina kawri ɗumɗoo fotaani woppinde kuutoragol ko wiyetee « préservatif » ko (ndeentorka).\nKo noon kadi wonande safaara kuutorteeɗo e ooɗoo sahaa o, ganndiraaɗo 'trithérapies' woni safaara denɗiɗo safaruuji tati. Oon ne kadi teskaama ina usta raaɓo.\nFeso ina ɗaminaa\nWon goomuuji wiɗto faytungo e cellal njiyti ngeɗon ɗiɗon mbiyeteekon « antijeen », ngonowon e ƴiiƴam, mbaawkon faddaade ko ɓuri heewde e eddaaji mboros gaddoowosida o. Ɓeen wiɗtooɓe ko Ameriknaaɓe. Oo kabaaru jibinii ɗamaawu mawɗo, sibu koyiytaa ko ina waawi wonde ndaɗɗudi peewnugol feso faddotoongo ñawu ngu kam eñawbuuli goɗɗi keewɗi.\nE wiyde Michel Sidibé, Gardiiɗo Onusida (Njuɓɓudi Fedde Ngenndiije toppitiinde Sida),ko ina ɓura miliyoŋaaji 5 neɗɗo ina cafroo ; ɗumɗoo ko huunde maantinde, sibu koɓeydaare nde hono mum meeɗaa waɗde e ɗiiɗoo duuɓi 20 cakkitiiɗi. Yanti heen kadi, ustagol ñawooɓe ina teskaa, fotde 17%.\nWonande Afrik noon o ɓuri teeŋtinde ko raaɓo ummaade yumma feewde e ɓiɗɗo, sibu fotde 400 000 ina njibidinee hitaande kala e Sida e nder Afrik, tawi nattii woodde enokkuuji winndere nde keddiiɗi ɗi. Tataɓal ɓeen sukaaɓe keewi ko sankaade ko adii nde ndañata hitaande.\nWonannde penndam njiytaɗam ɗam, o wiyi wonde alaa ko ɓuri ɗumɗoo himmude to bannge paddagol ñawu ngu. Sibu, wonaa tan sabu aɗam usta raaɓo, kono ko sabu kadi rewɓe ɓe maa mbaaw tamde fiyakuuji mum en to oon bannge, sibu ko kamɓe kuutortoo ɗam, tawi ɓe coklaani ɗaɓɓude yamiroore hay gooto : ɗum maa addan ɓe waawde hisnude koye e maɓɓe e yoga e jotondire njogoram ɗe koolnaaki. Ko ɗum huunde maantinde sibu denndaangal kuutorɗe goodnooɗe adan ɗe pawinoo e ko eworɓe.\nKo woni ONUSIDA ?\nONUSIDA (walla UNAIDS e Engele) ko tuugnorgal Fedde ngenndiije toppitiingal yuɓɓinde golle juɓɓule fanniyankooje Fedde nde ngam haɓde e ñawu VIH\/Sida. Ngal sosaa ko âlnde 1 desammbar 1995. Joɗnde njuɓɓudi ndi woni ko Jeneef, to leydi Siwis. Ardii njuɓɓudi ndi ko Malinaajo biyeteeɗo Michel Sidibe, gila 1 desammbar 2008.\nAddani ONUSIDA soseede ko faamde wonde SIDA haɓortaako tan to bannge cellal, sibu no ngu sardortoo nii kam e njaajeendi maggu, alaa e fannuuji nguurndam ɗi ngu woppi. Pelle keewɗe e leyɗe keewɗe ina njoginoo tuugnorɗe mum en hare, kono ɗe njokkondiraano : ko yuɓɓinde denndaangaal golle ɗe addani ONUSIDA soseede. En paamii tan golle ONUSIDA wonaa hokkude ngaluuji, alaa, ko yuɓɓinde golle erenndinnde keɓe e kabaruuji e humpitooji, woni gollal gadanal. Gollal ɗiɗmal ONUSIDAko rokkude kabaruuji jowitiiɗi e batte ñawu ngu, gila to bannge cellal (limoore ñawɓe) haa to bannge renndo (nguurndam wonduɓe e Sida) haa to bannge faggudu (batte ñawu ngu e faggudu leyɗe ɗe). Gollal tataɓal ONUSIDA ko ardaade politik kuftodinɗo hare feewde e SIDA, ko wayi no cosgol won ɗeen tuugnorɗe.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/07\/30\/sida-ko-e-laawol-wonaa\/","date":"2020-08-03T20:10:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735833.83\/warc\/CC-MAIN-20200803195435-20200803225435-00417.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7769112587,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7769112586975098, \"fuh_Latn_score\": 0.1320798695087433, \"fuf_Latn_score\": 0.06233900785446167, \"ffm_Latn_score\": 0.02044743113219738}","num_words":588,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.763,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NJIILAWU ƊAƊI\nKo ɗuum woni ko kaalatnoo-mi e winndannde am jooni ndee. So on mbiyii helmere fof oɗon njiytana ɗum ɗaɗol, anndu musidɗo ngon-ɗaa ko e naatnude ɗemngal ngal e teppol mawngol e ceekol mawngol ne kay. Sabu wonaa helmere fof mbaaw-ɗaa yiytande ɗaɗol.\nWon kadi ko cikkataa ko ɗaɗol, tawa wonaa ɗaɗol, ko fooɓre. Walla nii wonaa hay ɗaɗi, ko kar-ɗaɗi. Kadi helmere, teeŋti e helmere waylotoonde e mahdi, ina moƳƳa nganndaa wonaa ɗaɗol tan jogii ɗum.\nKo terɗe dennduɗe e mum ɗee fof, e naatnaattondiral baɗowal hakkunde majje rokkata ɗe maanaa keeriiɗo mo ɗe nganndirtee, paamirtee, keɓtinirtee.\nHay gooto majjaani wonde ɗemngal pulaar ko ɗemngal ɗaɗɗaɗiwal. Ko ɗaɗol reeni maanaaji kelme ɗee, teeŋti noon e ɗaɗol baɗal.\nKanngol, engol wamba fotde 13 maandel, ndeen noon, reende keeri maggol ko ko foti wonde, haani wonde, ngam reende ceerundal hakkunde doosɗe mbinndiin e doosɗe njanngiin.\nƊum woni ko nawata en e lowre moɗondiral alkule muume, fannu jaajɗo, potɗo janngeede haa ɗigga ngam waaawde seerndude hakkunde ko winndetee tawa janngetaake, e ko janngetee tawa winndetaake. Ngal ɗoo damal woni ko anndiraa \" morphoohologie, e faraysiire \/Lidghaam, e aarabre. Ɗeen moɗondire eɗe peccii e pecce 3 mawɗe:\n– moɗondiral yeesowal\n– moɗondiral caggaliiwal\n– moɗondiral ndernderiiwal\nƊee moɗondire ina famɗi walla so en kulaani mbiyen hay janngoowo pulaar gooto Ƴellitaaki e majje so wonaa mo keblu-ɗen.\nKono ɗaɗol helmere waylotoonde e mahdi feccinaani jogaade nafooje ɗaɗol baɗal jogii ɗee.\nƊaɗol baɗal kadi e hoore mum, so diƳii, ɗaccu ɗum e mbaydi mum, waɗi noon, ko ɗemɗe ɗaɗɗaɗaɗiije ɗee fof ina njogii ɗaɗi ňawɗi (\" racines défectueuses\"). So neɗɗo wiyii ina ruttanoo ɗi winndat ko miijanooki, walla winnda ko yalti keerol.\nMusidɓe tedduɓe, mballen ɗemngal ngal no wuurdi, no layiri. Hay gooto waawaa addude hannde e wiɗto e doosɗe celluka ɗemngal pulaar ko hesɗi.\nKo ɓuri heewde heen waɗaama ko ina abboo e duuɓi teemedere walla ko ɓuri ɗum. Ɗemngal ngal njuɓɓudi mum e caňu mum ina hawraa tuugaade e wiɗtooji lohotooɓe, eɗi ɓiɓɓe fulɓe mbaɗi.\nEɗen njetta denndaangal wiɗtiyankooɓe men e yarlitaare timmunde nde ɓe mbaɗata e wiɗtude luggeendi ɗemngal ngal. Kono, kala ko ina waɗee heen, yoo rew e boli portiiɗi, jettinooji ɗemngal men to ɓuri rommoliɗde e paandale men.\nKo ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde, yo O wallu en.\nAamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2020\/06\/29\/njiilawu-%C9%97a%C9%97i\/","date":"2021-12-05T02:15:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00183.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4808120131,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4808120131492615, \"ffm_Latn_score\": 0.2833541929721832, \"fuh_Latn_score\": 0.11665651947259903, \"fuf_Latn_score\": 0.11282512545585632}","num_words":382,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.458,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nLewru caggal nde leydi ndii dimmbii Turkiya e Suuriya, ko holto kasaara oo fewndii?\nDental Leyɗe Adunaaru (ONU) waɗii noddaandu ngam faaɓagol Suriya e Turkiya caggal dimmbande leydi, wonnde sabu maayeele ko ɓadii yimɓe 40.000 e nder leyɗe ɗee ɗiɗi\nAbdullay Ba, geografjo, no taskoo ko saabi dimmbagol leyɗi, e alhaali ɓeydagol bone oo e nder adunaaru ndun\nBalle afriknaaje no jokkondiri ngam faabaade\/wallitaade lorriiɓe dimmbande leyɗi ndinTurkiya e Suriya\nTurkiya-Suuriya: limoore maayuɓe walla heddiiɓe e nder dimmbande leyɗi e nder leyɗe ɗee ɗiɗi, ɓurii yimɓe ujune cappanɗe tati e jowi\nTurkiya: Mohamed Mariko, no hollo no ngurnɗam malinaaɓe fewndori e nder Turkiya caggal dimmbande nden\nko ɓuri yimɓe ujune jeego heddiɓe e dimmbande leydi Turkiya e Siri, limaama tawo\nKo ɓuri yimɓe ujunere heddike e dimmbande (yeƴagol) leydi e nder Turkiya e Suuriya\nHakkeeji gollooɓe [7]: ko holno afriknaaɓe gollooɓe Erop no heblirde fowtaare golle maɓɓe?\nTurkiya e Israyel fuɗɗitike huuwondiral diplimasiyankowal ngal leyɗeele ɗee ɗiɗi dartini hakkunde majje, gila duuɓi sappo\nDiisondiral hakkunde Ukreeniya e Ruusiya fuɗɗitoto e nder Turkiya\nJonnde 3ɓere Afrik-Turkiya fuɗɗike hannde e aljuma\nKo woni faandaare juurngal Afrik, hooreejo Turkiya? Dr Alhajji Aliwuun Juuf jannginoowo faggudu no jaaboo ngal lamndal\nKo woni miijo mon e jillu Resep Tayyib Erdowaan, hooreejo Turkiya e nder Afrik\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/turkiya\/","date":"2023-03-31T01:29:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949506.62\/warc\/CC-MAIN-20230330225648-20230331015648-00784.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6463075876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6463075876235962, \"fuf_Latn_score\": 0.33729127049446106, \"ffm_Latn_score\": 0.010398725979030132}","num_words":240,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.643,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawgel peewtungel e bakkaaloriyaa fuɗɗiima e ñalawma hannde 04 07 2017. Liisee Elhajji Yero Ɓaas jaɓɓiima fotde 484 kanndidaa. Hollitaama e nder Liisee mo Wurosoogi ina waɗi 295 kanndidaa, Liisee mo Oogo ko 106,Siñtu Garba 83.To bannge Liisee waɗeede ɗum santar alaa sago ko maa waawa yaltinde 150 kanndidaa, ko ɗuum waɗi liisee Oogo e Siñtu Garba jeyeede e santar mo Wurosoogi. Hannde oo ko santar mo Wurosoogi woni santar ɓurɗo mawnude e diiwaan Maatam. Santaruuji ganndaaɗi hannde Maatam, Nabbaaji huufi Tayba Ngeyen, Ciloñ huufi Ɓokijawe, Aañameeji kame Seedo Seɓɓe. To bannge Kanel, Wodobere e Hunaare. To bannge kisal e ndeenka nokku ina yahri no haanirta. Guwernoor diiwaan Maatam e sete mum timmuɗo arii to Liisee to ngam ƴeewtaade no golle ciforii. E ooɗoo sahaa a fof ɗo teskaa caɗeele. Kamɓe fedde jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe ɓe kollitii kala kulhuli ɓe teskaaki, sabu ko hulanoo ko to bannge yoga e sukaaɓe jogotooɓe noddirkon mum nde ñifata mbaasa naatirde noon ngam reentaade tolnirgol to watsap walla e nanndi heen kabaruuji ɗi. Kono kamɓe janngooɓe ɓe ɓe paamii kala jiyraaɗo ko ko yaltintee daayiman. E oo sahaa to nokku kawgel ngel ñawooɓe ɓe e saatotooɓe ɓe nani ɗo. Ñaawooɓe ɓe heen gooto ummorii ko Dakaar, goɗɗo ummorii ko Kawlak. Golle ina njahra no haanirta alaa caɗeele.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/bak-2017-kawgel-ngel-dawraama-hannde\/","date":"2018-06-19T10:11:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00415.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5996642113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5996642112731934, \"fuq_Latn_score\": 0.273065447807312, \"fuh_Latn_score\": 0.10624905675649643, \"ffm_Latn_score\": 0.011577319353818893}","num_words":211,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.432,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Banndiraaɓe ko ardii fof mi salminii gooto fof innde mum e yettoode mum. Ene wayi no ko yiɗdanoo haaleede ko fof haalaama. Mbiy-ɗen hannde ko Daartol Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani. Hoyreejo won ko jubbi heen, ko ɗum ngesa, ngesa ba ina yaaji. So ɗum rewanooma e laawol ina wayi no ko ɗoo ñallaten, kiiren ɗo.\nEeh, ko yiɗaa haaleede ko ina heewi, kono noon, miin njiɗ-mi haalde tan ko yiɗde teeŋtinde. Ina wayi no hoyreejo naane nde ƴetti konngol nde, haalii heen to bannge katantaagal. Kala ko waɗaa e fedde wonii jooni duuɓi 30, ko katantaagal waɗi ɗum! Baawal ngal noon fawii ko e pellital, fawii ko e muñal. Ɗeeɗoo golle fof alaa e sago timma, nde katantaagal waawa timmude. E dow ɗum ɗoon, e ko tonngi en hanne e geɗal ɗimmal ko ho feewti e ngalu. Ngalu, ko ɗum woni caɗeele men. Ina hasii e ko ɓuri teeŋtude e leñol ngol baŋ-yoo-baŋ e hirnaange Afrik, ɓurɓe wonde hatanteeɓe ɓe so a ƴeewii ko kam en ɓuri waasde. Eɓe cipira heen tuggi hannde duuɓi 30 wonaa balɗe capanɗe tati. Kala heen ko neɗɗo waɗata, waɗi heen ko fittaandu mum. Woni waɗde heen fittaandu muuɗum, so a ƴeewii ñalawma kuurɗo aɗa dogdogna, ina waɗa sahaa kaɗaa barme maa, mbaɗtaa e leñol, so hiisaama ma a taw miliyoŋaaji keewɗi ngoni ɗoon … tawi ko a jeeyoowo tan walla ko a gollatooɗo aɗa yoɓee, ko njoɓdi maa tan mbaɗ-ɗaa heen…Alaa fof fedde nde wonaa laamuyankoore, walla laamuyankoore wallitnde en! Alaa ɗo neɗɗo alɗiyanke e nder hirnaange Afrik jogii, wiyi miin mbiɗo waɗa ɗumɗoo, mbiɗo maha galle, onon njeyi, so wonaa eɗen njogii yarlitiiɓe. So a ƴeewii to bannge dañɓe a tawat ɓeen ko waasɓe, ɗum noon maa yahda e tiiɗnaare mawnde. Hannde noon ina walliti en to bannge njuɓɓudi ina wayi no telefoŋaaji ɗi, kominikasiyoŋ garɗo jooni oo. Ɗum noon, ina newnana yimɓe, geɗe men ɗe kala, ko kam newnani en : ko wayi no telefonaaji ɗi, ko wayi no internet ekn..; so wonaano ɗum, ko caɗeele ngam yuɓɓinde huunde tan. So wontii ko otooji, ko maa yettee ɗo, yahee ɗo, ngartaa ga, tee alaa jarlitiiɗo hay gooto, ina haaɓnii. Ƴeew ɗumɗo jooni, ko waɗatee ɗo ko, ko ɓuri heen heewde e duuɓi ɓennuɗi, mbiyaten tan ko mbaɗen, so en mbiyi en mbaɗii; alaa heen ko nokkatee e booñ. Kala gooto ɗo heednaa, ko dañata ko, ko heen waɗata fof. So galle makko ñaamii, ko heen o waɗata, so ñaamaani ko heen o waɗata, haa ɓenna. Ina hasii kadi ɓennat… Ɗum noon, alaa e sago kala ko eɗen kaɓanoo, kaɓano-ɗen mbele eɗen ndaña ngalu. Ɗum noon ko baŋ-yoo-baŋ… fof ko ngalu tan waawi tonngitde hannde haa mbaawen ƴellitde ɗemɗe ɗe, haa mbaawen enen ne yahde dow lewru, tawi njahru-ɗen ko ɗemɗe ɗe. Ɗumɗo ɓuri waɗde nafoore e men. Ɗum noon banndiraaɓe, Alla jaaraama on njaaraama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/11\/hitaande-30-%C9%93iire-konngol-jibi-joop-kalfinaa%C9%97o-nju%C9%93%C9%93udi\/","date":"2019-06-24T21:35:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999740.32\/warc\/CC-MAIN-20190624211359-20190624233359-00375.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5228763223,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5228763222694397, \"fuh_Latn_score\": 0.22183918952941895, \"ffm_Latn_score\": 0.13333943486213684, \"fuf_Latn_score\": 0.11052732914686203, \"fuq_Latn_score\": 0.010518589057028294}","num_words":469,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jogiiɗo balmol mbari Alhaji Saidu Kolaku, ardiiɗo dental waynaaɓe anndiraaga Miyatti Allah haa diiwal Adamaawa.\nTuumaaɗo man boo yalɗiri saare maako haa Sabon Pegi nder hukuuma pamara Moyo Belwa o fiɗi mo faa maayri haande ɗo ñalaande dewo.\nBinndoowo dental waynaaɓe Miyatti Allah, Mallam Baba Usman tabbitini ɗaɓɓitooɓe kubaruuji fe'anki lamar ka'an haa o tinndini mbariki Alhaji Kolaku dow waawana kippol ñamñamtiral on dow kanko balliti orngal rentooɓe haa ko laarani nanguki mabooɓe bee ndeya go kuuɗe saata gikku'en nder diiwal Adamaawa no foti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/jogii%C9%97o-balmol-mbari-ardii%C9%97o-dental-mi-yetti-allah-haa-diiwal-adamaawa\/","date":"2020-02-29T12:46:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00373.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8856215477,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8856215476989746, \"fub_Latn_score\": 0.11367223411798477}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Neɗɗo woownude hoyre mum ňaŋaaru(jawdi) haa ňagaaru waɗta wuurdude e neɗɗo hono no neɗɗo e neɗɗo ni, walla no ňaŋaaru e ňaŋaaru hono mum ni.\nKo ɗuum woni ko njiyɗen hakkunde oo ɗoo suka debbo ina wuurdi e ɗii ɗoo ňaŋaaji.\nYoga dennde(renndooji ɓaleeɓe ina mbaɗa ko wayi hono ni, kono ɓe naatnu heen fuunti haa fuuntugol ngol haɗori yimɓe ɓe yiytude nafoore wonnde heen nde. Ngati kamɓe ko daaɗe ɓe ngoownortoo kulle ɗe, ko wayi no norwa, won konnguɗi ɗi ɓe kaalata haa norwa ba woowta ɗi , waɗta kala nde nani ndeen daande tan sikkata ko ko noddaa kanum ne nootoo.\nƊuum woni ko mbiyeten saalaali waalaali e ko waawi rewtineede heen fof. Hinnde fof no anndiri e no jeynorii ɗeen daaɗe, gabbitiiɗe e hinnde mum hinndii nde.\nGawo no jagii daaɗe mum ko fayti e kulle ndiyam. Aynooɓe ɓe ne ko noon tan keedi ko e kulle njoorndi, ko toon pewje mum en njahri haa ɓe keerorii daaɗe ɗe ɓe kaalata fayde e ňaŋaaji ɗi ɓe nguurdi e ladde nde.\nMbiyeten tan ňaŋaaru ina woowa haa nannda e nagge walla e mbeewa. Mbaasen tonngude koye men e won'de ɗum ganngal keeroriingal hinnde walla galle. Ko ɗum ganndal tigirigi, kono aayɗini ɗum ko heertineede e heeroreede, haa ganndal ngal roŋki layde e nder renndo ngoo, wonana ɗum nafoore yaajnde janngeteende ni hay e ɗuɗe tokoose haa e jaaɓi haaɗtirde….\nSo neɗɗo yiɗii faamde, won'de kulle ɗee ngoowat tan. Oo ɗoo suka debbo bakkiiɗo norwa(pawɗo norwa e dow balabe mum) ngati kanko suka debbo oo so yahii to norwa ngoɗba, o hooltaako walla o suusataa yottoraade ɗum no o yottortoo norwa makko ba ni. Baan norwa kadi alaa ko addanta ɗum fayde e makko, hay ganndal gootal o alanaa ɗum. Ngati hay ɓiɗɗo e yumma mum so nganndondiraani njiyndirtaa tan njaɓɓondira.\nCiftoren e jimol gillaay aali faal. Nde kebbe baaba abdul en njahi fuɗnaange soppoyde laaɗe, ɓe ngari maayel fallemme, Ƴoogirteengel baage ellee ɓulndu, ngam ňanngere barooɗe maayo. Saalaali mo ɓe mooytiratnoo barooɗe maaye tufle maɓɓe o danndaani ɓe ňande heen. Nde tawnoo ɗeen barooɗe ko tumarankooje e ɗeen daaɗe. Kono noon so tawiino ɗeen daaɗe mbayi tan kono pinngu tooke barooje ni, giyte maɓɓe ngojjataano.\nBinndi biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/06\/29\/hakkunde-ne%C9%97%C9%97o-e-kullon\/","date":"2020-07-05T11:49:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655887319.41\/warc\/CC-MAIN-20200705090648-20200705120648-00515.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3969307542,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3969307541847229, \"ffm_Latn_score\": 0.30872565507888794, \"fuh_Latn_score\": 0.23978954553604126, \"fuf_Latn_score\": 0.039858248084783554, \"fuq_Latn_score\": 0.011477302759885788}","num_words":368,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.367,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Almaami Abdul Kadeer Kan haɗii njeeygu ɓaleeɓe e leydi mum, duuɓi 13 ko idii waklito Farayseejo 1789. Almaami Abdul Kadeer Kan ardiima Fuuta tuggi 1776 haa 1806 walla 1807, caggal nde liɓi laamu deeniyankooɓe, heli muudo horma …\nKo ina ɓura duuɓi 250 caggal sankaare makko, nguurndam Abdul Kadeer Kan, mo jannguɓe tooroɓɓe innirnoo Almaami gadano Fuuta Tooro (hirnaange Senegaal e worgo Muritani), caggal nde fooli laamu deeniyankooɓe njiimnoongu e Fuuta Tooro tuggi 1512 haa 1776, ina ɓeydii yaha fooɗtude hakkillaaji wiɗtooɓe Afriknaaɓe.\nDoktoor Umar Jum mo Duɗal Gorworal Afrik Ɓaleejo (IFAN) to duɗal jaaɓihaaɗtirde Seek Anta Joop, won ko ubbiti e nguurndam Almaami Abdul Kadeer Kan e nder deftere mum wattindiinde wiyeteende \"Lumières noires de l'humanité : inventeurs, héros, artistes et sportifs\". Ko heen o holliti wonde Almaami haɗiino njulaagu jiyaaɓe ɓaleeɓe e nder leydi mum Fuuta Tooro, duuɓi 13 ko adii waklitere Farayse 1789. Ko idii ɗum, alaa ɗo nguun njulaagu walla njiyaagu haɗanoo e winndere he, so wonaa to leñol biyeteengol Quackers en, to Filaadelfi, to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, gila 1776.\nKo ɗum kadi woni ko Porfeseer Umar Kan seedtii e nder deftere tiimtorde wiyeteende \"La première hégémonie peuhle, Le Fouta Toro de Koly Tengella à Almaamy Abdoul, 1512 à 1806\".\nKo ɗum kadi woni ko Doktoor A. Sparganier e Kapiteen Arrhenius kam e Suwednaajo biyeteeɗo Carl Bernard Wadstrom ceedtii kañum en fof.\nKo ɗumɗoo woni ko Carl Bernard Wadstrom winndi e makko : «darnde laamɗo hannde o, hono Almaami (gonnooɗo hanki ceerno mawɗo) ɓuri heewde faayiida wonande winndere nde, tee ina hollita jikku ngoraagu ɓaleeɓe, so ndañii annoore seeɗa. Nde tawnoo kanko ɓuri laamɓe heddiiɓe ɓe pinal e cukaagu makko, ɗum addanii mo rimɗude e njiimaandi raneeɓe. O haaɗaani tan e haɗde njulaagu jiyaaɓe e laamaandi makko, kono, e hitaande 1787, o yahii ha o salanii tuubakooɓe rewnude jiyaaɓe ngitatnoo Ngalam e nder leydi makko. O soodtatno yimɓe makko ɓe safalɓe nanngatnoo, o hirjina ɗum en nehde jawdi e remde e gollaade e feere kala».\nGolle makko ina ceedtini sanne, tee seedtiiɓe ɗum ina keewi kadi, haa arti noon e kaɓagol makko njiyaagu. Oo gorko «ɓurɗo idiiɓe ɗum yaynaade joɗnde laamɗo» dartiima koloñaal Farayse «urɓatnooɓe safalɓe yo njan e makko, kaɓi e makko o fooli ɗum en», e jiyɗe Pruneau de Pommegorge, gonnooɗo tergal Diiso Senegaal, Almaami \"haɗii ruggooji e nder leydi mum no diidorinoo, haɗii heen njiyaagu, tee waawii artirde e fooɗtude yimɓe e leydi mum njaajndi ndi e rewrude e peeje politik aadeyankooje, nde tawnoo aɓe keɓa ɗoon kisal e jam. Ko kanko woni neɗɗo ummiiɗo e ladde, dokkuɗo ɓesnguuji biyeteeɗi pinɗi, winndannde neɗɗaagu, sabu makko haɗde njiyaagu e tooñannge e nder njimmaandi makko no diidorinoo\".\nAlmaami haaɗaani ɗoon e hare mum luulndiinde njiyaagu, sibu o yanii e laamuuji tabitintunooɗi njeeygu ɓaleeɓe catiiɗi leydi makko, hono Kayoor e Waalo. Almaami foolaa e hitaande 1790 e nder wolde Bunngoowi. Fooli mo ko Dammel Amari Ngoone Ndella Kummba e ballal Laamɗo Waalo janfinooɗo mo kam e ballal tuubakooɓe julotooɓe jiyaaɓe wonnooɓe to Ndar, ñamlunooɓe Dammel petelaaji potnooɗi yoɓreede jiyaaɓe. Laamaandi makko seedtinii no feewi e teeminannde 18ɓiire. Ko ɗum tagi Almameeɓe lomtiiɓe mo ɓee kala, alaa heen jedditiiɗo kaɗgol makko njulaagu jiyaaɓe e hitaande 1776.\nDaraniiɓe jojjanɗe aadee e haɓantooɓe ndimaagu e nder Muritani nganndaa ngalɗoo ballal mawngal ngal Almaami woppiri ɗum en.\nBabakar Baye Njaay\nFulo : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/09\/27\/almaami-abdul-kadeer-kan-laam%C9%97o-gaddu%C9%97o-annoore\/","date":"2022-01-18T18:44:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300997.67\/warc\/CC-MAIN-20220118182855-20220118212855-00193.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6599701643,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6599701642990112, \"fuh_Latn_score\": 0.1886666715145111, \"ffm_Latn_score\": 0.10318087786436081, \"fuf_Latn_score\": 0.045593395829200745}","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.477,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Almaañ: Aminata Toure, suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu\nAmina Toure ko suka dewbo Afrikaanjo-Almaañnaaj, ko noon o innitortoo sabu ko Almaañ o jibinaa, ko toon ne o jeya, kono jibnaaɓe makko ko ɗanniyankeeɓe ko Mali ummii ɗanni toon to Almaañ. Ñalnde 28 Juko\/Aout o naatii he daartol Almaañ. Sabu he ndeen ñalnde o suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu e gootal e diiwe Almaañ (walla mbiyen Dowla) biyeteengal Schleswig-Holstein. He nder ɗiin suɓngooji ko kanko dañi toɓɓi 46 he nder daaɗe 69. Ko kanko woni Afriknaajo-Almaañnaajo gadiiɗo jooɗaade he ndeen ɗoon jappeere.\nHono no ɓiyɓe ɗanniyankeeɓe Afriknaaɓe jibinaaɓe Orop walla Amerik ɓee fof ni, Aminata Toure mahii ko e pinal jillondirngal. Pinal Almaañ ɗo o jibinaa o mawni ɗoo e pinal Afriknaawal ngal o tawri jibnaaɓe makko ngal. Kono o wiy, kanko o soklaani suɓaade hay gootal e majje he dow goɗngal ngal, o nootorto kamnje ɗiɗi kala. Ko ɗuum waɗi omo innitoroo Afriknaajo-Almaañnaajo.\nSabu iwdi makko won'de ɓiy ɗanniyankeeɓe, waɗi, o wiy, ene jeyaa e ko o yiɗi sippiraneede, ko yoo renndo Almaañ won udditiingo, kadi wona renndo potal. E wiyde makko so limoode Almaañnaaɓe ƴeewaama, ko ɓuri 20% njalti ko e ɗanniyankeeɓe. Ndeke noon ɗuum ene foti feeñde he dawrugol leydi he, sabu so ɗuum alaa hujjaaji keewɗi maa njoolo.\nAminata Toure janngi ko dawrugol (politik) e filosofi. O suka dewbo mo duuɓi 26 ko ganndiraaɗo cuusal e pellital sippiraneede jojjannde mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/02\/almaan-aminata-toure-su%C9%93aama-cukko-hooreejo-suudu-batirdu\/","date":"2023-02-07T11:16:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00682.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4286991656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42869916558265686, \"fuh_Latn_score\": 0.3217681646347046, \"fuf_Latn_score\": 0.2299627810716629, \"ffm_Latn_score\": 0.014242328703403473}","num_words":228,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.184,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.637,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari tefri ummaatoore hokkamo nyalde ngam wadduki ragare sadirmaaji ko ummaatoore wontiri ko waylitol Ceede nder Lesdi Naajeeriya .\nArdiido on suuditi bana ka'a wakkati aagal ngomna'en APC yaaranimo ngilla haa hodorde maako nde Abuja.\nArdiido Buhari wi waylutuki Ceede den wadaama on ngam sembina kilantaaji riskuuji enanta botirki ummaatoore.\nO wi \"bankiiji goddi nder Naajeeriya yidi ko'e mabbe tan nden bo ko hewti nduubu on be besdi sarti be accata yidanki ko'e mabbe nden wala ko waylata.\"\nKadima O wi mi hediti rahootooji haa tbiiji dowko laani sadirmaaji ummaatoore wontiri ngam non min hoosi jabrude kanndude nder nyalde ko besda ngam wadda ragare niiman nder Lesdi Naajeeriya.\n\"mi lartan ko CBN enanta campaniwa wannginta Ceede den ngam nanuki nobe wontire 'e wannginki laabka nder wakkati.\nNgomna'en ben wi wambibaawo bee waylitaaki Ceede den amma be tefri ardiido on besda wakkati yaaki Ragare hitaande dooko Kidde acca huuweeki nden Kadima waddan gannudi haa cubi garooji nder Lesdi Naajeeriya.\nHaa ragare ardiido Buhari yecci ngomna'en ben be yecca ummaatoore O nani bojji mabbe jabrude kanndude hoose ngam waddana ummaatoore koydum.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/04\/ardiido-lesdi-naajeeriya-hoosi-jabrude-kanndude-ngam-hoytina-ummaatoore-haala-ceede-kese\/","date":"2023-03-21T23:26:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00185.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994192123,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994192123413086}","num_words":184,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi hiddeekoojo, Prof. Yemi Osinbajo tefri anniyiiɓe kuuɗe hijju hikka latta ciima'en Naajeeiya holɗinaaɓe, wooɗa gikku'en, yaake jonde maɓɓe nder lesdi cenindu ngam kuuɗe dewal ngal yaariɓe.\nOsibanjo waɗi noddandu ndun on yaake nde waɗananno hijjooɓe artuɓe 'yummuki hikka jawaabu ha Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nProfessor Osinbajo mo ministaajo laamorde lesdi, Malam Muhammad Musa Bello, wakkili haa lamar kan andini, nasaraaku ngu kuuɗe hijju heɓata ɗo yowi on dow tiinare nde gollooɓe ngomnati huuwooɓe nder hukuuma hijju ka lesdi hawtaade e daraare mgomnati.\nO andini dow taskaramji kuuɗe hijju fuɗɗaama naa hande, iga ko ministaajo yaasi lesdiiku pamaro mo lesdi, Malama Khadija Bukar Abba, ardi Aagal wakili'en ngomnati faaki lesdi sawdiyya, haa narridal fiɓidaa hakkunde ngomnati Naajeeriya e hukuumaaji lesdi Sawdiyya dow kuuɗe hijju hikka.\nProf. Osinbajo wangini seyo mum bee baawal ɓaawo ngal lesdi Saudiyya hokkata Naajeeriya, non O mani hukuuma yaasi lesdiiku lesdi Naajeeriya e hukuuma hijju lesdi ndin fuu bee daraare e taskaramji cembiɗɗi ngam heɓuki nasaraaku kuuɗe hijju hikka.\nNon O tefri gollooɓe hukuum,a hijju ka lesdi taa yortina jokke seeto anniyiiɓe kuuɗe hijju hikka fuu hewtinaama lesdi Ceenindi hijji warti boo jam.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/08\/01\/naajeeriya-en-fuddi-kuu%C9%97e-hijju-hikka\/","date":"2017-12-13T22:33:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948531226.26\/warc\/CC-MAIN-20171213221219-20171214001219-00084.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7781101465,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.778110146522522, \"fub_Latn_score\": 0.2185429334640503}","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.577,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati lesdi Chadi teddini hooreejo Soja'en lesɗe filutuɗe wendu Chadi accuɗo kuuɗ balɗe ɗee (MNJTF), Major General Chikezie Ude be teddinoore nde lesdi ndin.\nNde O gasnananno mo teddinoore nden ha mobre e lamar ka doggina ha laamorde rento lesdi Chadi, be tedddinoore nde lesdi ndin noddetende, (Knight of the National Order of the Republic of Chad), ministaajo rento lesdi Chadi Lieutenant General Mahamet Abali Sallah mani Major General Ude be jagganki lesɗe kawtal ngal, MNJTF.\nGenaral Sallah mani daraare e wooɗuki ardungal maako ha tabutunki rento e jonbde jam deppi hakkunde kawtal lesɗe filutuɗe wendu Chadi.\nLieutenant General Sallah andini mo ngomnati e himɓe Chadi fu nani belɗum huwduki be maako ha wakkatiyel ngel o jooɗi nder lesdi ndin nden O ardani kawtal ngal.\nHumpitiraago: Ɗahiru Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/mobre-chadi-teddini-major-general-chikezie-ude\/","date":"2020-01-22T14:44:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00076.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9979968071,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979968070983887}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muulde defte Fulfulde ngam janngin'de yonta hannde Ɗemngal ngal hoto ngal maayde, ko huunde nde Hooreejo (Sarkin) Fulɓe Lagos gaddii.\nLagos, Ngeria, Alhajji Muhammad Bammbaaɗo, hooreejo (Sarkin) Fulɓe diiwal Lagos, kadi gardiiɗo Fedde Hooreeɓe Fulɓe Hiirnaange-worgo Nigeria, ardiima uddital wejo defte Pulaar\/Fulfulde ñalnde 15 Dewo, Jolal 2020 to wuro Lagos. O feeñinii kulhuli makko he wonnde ɗemngal Pulaar\/Fulfulde woni ko e maayrude seeɗa-seeɗa, kono o fodii wonnde ma o daro he no ngal wuurdi.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/fulaani-century-books\/","date":"2021-04-23T13:22:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039594808.94\/warc\/CC-MAIN-20210423131042-20210423161042-00221.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.757532537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.75753253698349, \"fuf_Latn_score\": 0.1989261955022812, \"fuh_Latn_score\": 0.03860573470592499}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.636,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mammadu Sammba Joop \"MURTUƊO\" (11 Korse 2009- 11 Korse 2021) en Njejjittaa.\nSo binndol e jaŋde ɗemngal Pulaar he mbaydi mum keseri haalaama, hakkillaaji njaha e won e inɗe, ko wayno Alfaa Ibraahima Soh, mo la Guinee, Muhammadu Modibo Aliw mo Kameruun, Dr Umaar Bah, mo Mauritanie, Mawɗo Amadu Hampaate Bah, Mali, e Mammadu Sammba Joop (2009-2021) mo Fuuta Tooro (Mauritanie). Ɗiɗo adanɓe ɓee ko ɗemɗiyankooɓe fanniiɓe, kadi haɓaaɓe haa binndol Pulaar dañi heɓaade he alkule latin, kadi gooto e maɓɓe kala sosii (siñcii) galle muulirɗo defte, ngam haa winndooɓe Pulaar\/Fulfulde mbaawa dañde ɗo muuli ballifanɗe mum en. \"Binndi e Jaŋde\" wonande Muhammadu Modibo Aliw, \"Nuba\" Ceerno Alfaa Ibrahiima Soh.\nKamɓe e woɗɓe arɓe caggal maɓɓe ko wayno Saydu Nuuru Njaay, mo Papyrus Afrik. Kono jeddi ngalaa, kamɓe fof ko Mammaudu Sammba Joop \"Murtuɗo\", ɓuri lollude.\nHono no mbiyɗen nii, ɓe innuɗen dow ɓee kala ko fanniyankooɓe, kadi haralleeɓe ɗemngal pulaar; gollaniiɓe ɗum to bannge karallaagal mbinndiin. Mbinndi kadi caatii ballifanɗe keewɗe he ɗemngal Pulaar\/Fulfulde. Murtuɗo walla Baaba Leñol, hono no o noddirtenoo e wattan nguurndam makko, kanum ene nawdunoo fanniyankaagal e yarlitaare nde hono mum weeɓaani. Gaagaa won'de karallo binndoowo, ballifiiɗo ko heewi, ko o kirjinatnooɗo kadi o wonno. Nde Murtuɗo felliti daraanade ɓamtaare Pulaar tawa ko rewrude he binndol e jaŋde, o woppu kala haaju goɗɗo nguurndam. O soorii he nder Mauritanie e Senegaal, gila e gure teeru haa yettii gure dowri ɓurɗe woɗɗitaade, omo hirjina, omo janngina, omo hebla jannginooɓe Pulaar ɓe ene mbaawa sarde e yaajnude jaŋde pulaar he nder aduna he. Kono noon kadi o waɗi to leyɗeele Orop ko wayno Farayse e Belsik. He wattannde nguurndam makko o arii haa he Dowlaaji Dentuɗi Amerik, kala ɗo Fulɓe ngonnoo alaa ɗo o heddi heen, ngam hirjin'de e heblude.\nSo nguurndam kala leñol ko hono no deftere daartol ni, raawre heen fof ne hiisete ko hono no taƴre (chapitre) ni. Taƴre yowitiinde he ko fayti he binndol e jaŋde Pulaar ndee noon, sikke alaa, ene jeyaa e ɓurɗe heewde faayida he nder daartol leñol men. Nde tawnoo, hol ko jogori won'de palaas men janngo he nder renndooji neɗɗanke ene fawoo e hol ko woni resultaaji ndee ɗoo dillere ngam taƴde ɓoggi majjere e daaɗe men, mbaɗten miijanaade koye men kadi ngadden ballal men e ɓamtaare gannde nafooje ngam haa newna nguurndam aadeeɓe kala, wona ballal men e pinal e ƴellitaare neɗɗanke. Ndeen hare noon eɗen nganndi Mammadu Sammba Joop \"Murtuɗo\" addii heen ballal maantinngal. Darnde makko ko daartanteende kala yonta garɗo, he kala jamaanu siimteteende. Ɓooyde he aññeere addantaa Fulɓe e kala Afriknaaɓe haɓanteeɓe ngam ndimaagu yejjitde Baaba Leñol. Nde tawnoo golle makko ko guurɗe kadi guurdooje e kala jamaanu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/06\/06\/mammadu-sammba-joop-murtu%C9%97o-korse-2009-korse-2021-en-njejjittaa\/","date":"2022-01-20T18:10:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00435.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7023176551,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7023176550865173, \"fuf_Latn_score\": 0.1419183909893036, \"fuh_Latn_score\": 0.13613438606262207, \"ffm_Latn_score\": 0.01831733249127865}","num_words":439,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.507,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓuttiɗam walla fayugol haa ɓurta\nSaakitaama ñannde :\nLey adunaaru yimɓe ko ɓuri miliooji ɗiɗi maayata e nder hitaannde fuu saabu payɗam ndiwtuɗam. Ko ɗum OMS fedde halfinaade Cellal ley aduna holli.Ɓuttiɗam pantuɗam maa fayugol haa ɓurta. No wi'ee obesitee e faransiire. Ko ɗum woni toɓɓere men e ndee jeɗɗiireKo saabotoo ɗum, saɗɗaaji cellal ko ɗum waawi waɗude? Ngam faamude ɗum fuu en calminan ɗoo Naana Tombi'yano, safroowo hertorɗo mbooɗeefi neemaaji e ñaamndu e cellal yimɓe to Ngalluure Wagadugu, Burkina Faso. Ley yewtere ndee e keɗoto konnguli sakiraaɓe yoga ko ɓe anndi e toɓɓere ndee e ƴame maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/cellal-ko-ngalu\/20210301-%C9%93utti%C9%97am-walla-fayugol-haa-%C9%93urta","date":"2022-06-27T08:46:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103329963.19\/warc\/CC-MAIN-20220627073417-20220627103417-00039.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9487551451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.948755145072937, \"ffm_Latn_score\": 0.032107867300510406, \"fuh_Latn_score\": 0.013879970647394657}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde talaata 8 settaambar 2020, Goomu sarɗooɓe ngam ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije yuɓɓinii kewu, ɗo Suudu sarɗi ɗoo, ngam fuɗɗaade golle mum. Tawtoraa kewu nguu ko terɗe Goomu nguu, kam e jaagorgal Jaŋde kalfinaangal mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde, jaagorgal Pinal kalfinaangal jokkondiral e Suudu sarɗi, kam e hooreeɓe pelle pine ngenndiije hono Fedde Ɓamtaare he Muritani (ARPRIM), fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof (AROPALWO) e Fedde muritaninaare ɓamtaare pinal e ɗemngal Sooninke (AMPCLS). Udditi joɗnde ndee ko cukko hooreejo suudu nduu.\nHooreejo goomu nguu, hono Kajjata Maalik Jallo hollitii, e konngol mum, paandaale goomu nguu ; jaagorgal Jaŋde kam ne habrii ñalnde heen wonde ɗemɗe ngenndiije maa ndañ geɗal mawngal nder mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde paandi ndii… Cukko hooreejo Suudu sarɗi nduu, hono Hamadi wul Meymu wiyii wonde « Feere ɓurnde waawde ƴellitde ɗemɗe ngenndiije ɗee ko kuutoragol mum en nder njuɓɓudi laamu, haa teeŋti noon nder jaŋde ». O ɗaɓɓirii dendaangal gollooɓe kam e juɓɓule nde ndarantoo ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije ɗee ; o teeŋtini darnde sarɗooɓe ɓee, sibu mum en halfineede lelnude laabi sariya e reende golle laamu. E nder ɗuum, caggal nde cukko hooreejo Suudu nduu udditi joɗnde ndee, mawɗo Goomu nguu rokkaa konngol. Caggal ɗuum, jaagorgal pinal e jaagorgal jaŋde kadi kaalii.\nKonngol Kajjata Maalik Jallo ñalnde juutagol golle Goomu sarɗooɓe ngam ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije. \" Cukko hooreejo gadano Suudu sarɗi tedduɗo, Jaagorɗe tedduɗe, Hooreeɓe Pelle pinal ngenndiije tedduɓe, Sarɗooɓe tedduɓe. Tawtoregol mon juutagol golle Goomu sarɗooɓe ndaraniingu ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije, ko teddugal mawngal wonande min. Suudu sarɗi nduu heɓtini Goomu amen nguu ko gila e lewru mee ɓennundu nduu, kono sabu caɗeele cellal garduɗe e ñawu COVID-19, min mbaawaano fuɗɗaade golle amen. Goomu amen nguu sosiraa ko ngam waɗtude ɗemɗe men ɗee ɗemɗe ƴellitaare e ɓamtaare renndooji men, gila e nder leydi hee haa he nder Afrik. Hannde, yimɓe ine kawri wonde jaŋde tuugiinde e ɗemngal muuynangal ine wallita cukalel yaawde heɓindaande gannde, kono kadi yaawde ɗigginde ɗemɗe goɗɗe. Wiɗtooji laaɓtuɗi ɗi pelle keewɗe e juɓɓule keewɗe mbaɗnoo, kollitii wonde feere ɓurnde soñtude ngam moƴƴinde Tippudi nehdi e jaŋde, ko jaŋde tuugiinde e ɗemɗe keewɗe. Gaa gaa moƴƴingol Tippudi nehdi e jaŋde ndee rewrude e ɗemɗe ngenndiije, ɓamtugol ɗemɗe ngenndiije ɗee ine semmbina hakilantaagal deeƴre e naatnaatondiral ngenndiwal rewrude e ɗowngo ɓurngo moƴƴude pine men ceertuɗe. Muritani taccii yolnde mawnde e oon bannge e darorɗe kitaale 80, nde Duɗal ɗemɗe ngenndiije sosaa ndee, ngam ƴeewndaade ɗemɗe ngenndiije ɗee e nder tolno jaŋde leslesre ndee kala, ƴeewndagol juumtungol sanne. Suudu sarɗi nduu addii ballal mum e ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije ɗee, e tuma nde waɗti huutoraade ɗe e firde ɗe he nder Suudu sarɗi nduu, sibu, feere ɓurnde moƴƴude ngam ƴellitde ɗemngal, ko rokkude ɗum darnde nder tippudi walla laawɗinde ɗum rewrude e naatnugol mum nder Tippudi nehdi e jaŋde, waɗa ɗum ɗemngal janngirgal, ɗemngal gollorteengal nder njuɓɓudi laamu, ɗemngal keɓirgal golle. Goomu sarɗooɓe amen nguu ari ko wallitde e tiiɗtinde kala darnde yahoore e ɓamtude ɗemɗe ngenndiije ɗee, rewrude e :\n– cemmbingol darnde pelle pinal ngenndiije daraniiɗe ɓamtaare ɗee ɗemɗe duuɓi capanɗe jooni ;\n– semmbinde kuutoragol ɗemɗe ngenndiije ɗee nder denndaangal nguurndam leydi ndii (kewuuji laamu, jaayɗe binndaaɗe walla haala, caaktugol binndi ekn.)\n– golloragol majje ɓurngol nuunɗude nder jaayɗe laamu e jaayɗe keeriiɗe,\n– laawɗingol majje kam e naatnugol majje nder tippudi nehdi e jaŋde ndii,\n– naatnugol majje nder karallaagal kumpital (Google, Apple, Facebook, Amazon, Microsoft), – cosgol laylayti parlemaan hakkunde leyɗeele kam e nder Afrik toppitiiɗi ɓamtaare ɗemɗe doŋre Afrik ndee.\"\nNde Kajjata Maalik Jallo joofni konngol mum, Jaagorgal kalfinaangal nehdi e jaŋde, e jaŋde karallaagal, kam e mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde, ƴettii konngol. Ko ndeen o wiyi : « jaŋde ɗemɗe ngenndiije jeyaa ko e calɗi teeŋtuɗi mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde ».\nCiftinen wonde goomu sarɗooɓe ngam ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije heɓtinaa ko ñalnde 15 mee 2020. Fooyre","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/10\/03\/goomu-sar%C9%97oo%C9%93e-ngam-%C6%B4ellitaare-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije-juutagol-golle\/","date":"2022-08-20T04:59:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573908.30\/warc\/CC-MAIN-20220820043108-20220820073108-00416.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7675315142,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7675315141677856, \"fuh_Latn_score\": 0.11815790832042694, \"ffm_Latn_score\": 0.0776338279247284, \"fuf_Latn_score\": 0.02499924786388874}","num_words":616,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.695,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hikka kadi, Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani mawninii, ɗo joɗnde mum ɗoo, Ñalawma winndereejo Ɗemngal neeniwal, ñalnde alet 21 feebariyee 2021. Hade ɗuum, ñalnde aset 20, nulaaɓe cate jeegom (6) FƁPM gonɗo he Nuwaasoot, kam e yonaaɓe pelle ɗiɗi (2) janngunooɓe e duɗe ƴeewndorɗe Duɗal Ɗemɗe ngenndiije, ndentii ngam heblaade ko faati e Dallinannde pelle pinal ɗee, e heblude Ñalngu nguu. Cofte tati eɓɓanoo heen : wejo defte, gaafgol tappirɗe Pulaar e kollitgol dallinannde ndee.\nHuunde e hooreeɓe teddungal fedde ndee, ko wayi no Sammba Joom Bah, Hammadi Sukki Mbooc, Mammadu Siley Bah, Umaar Idiriisa Saawo, e Aamadu Umar Jah, kam e hoohooɓe woɗɓe, ko wayi no Doktoor Alasan Jah ɗemɗiyanke, e yimɓe heewɓe woɗɓe, nootiima e kewu nguu. Udditi ñalngu nguu ko konngol hooreejo FƁPM, hono Bookara Aamadu Bah, ɗo o siftini daartol Ñalngu nguu, kam e nafoore wonnde e janngingol sukaaɓe he nder ɗemɗe mum en neeniije gila e fuɗɗoode, e himme mawɗo mo UNICEF rokki ɗuum, Caggal ɗuum, hooreeɓe teddungal kam e hooreeɓe pelle woɗɓe e jagge tawtoranooɗe ɗee, kam e almudɓe janngunooɓe he duɗe ƴeewndorɗe yuɓɓuɓe e nder fedde Belaa e fedde almuɓɓe Umar Demmba Jallo, mbaawii seedtaade nafoore jaŋde ɗemngal neeniwal. Eɗen mbaawi wiyde kadi nafoore mawnde heɓaama e ñalawma hee sibu heewɓe ngaafanaama tappirɗe Pulaar e telefoŋaaji mum en e ordinateruuji mum en, tee ɗuum maa wallit cargol binndol ɗemngal ngal.\nHe kitaale ɓennuɗe cakkitiiɗe ɗee, ko pelle pinal Pulaar, Sooninke e Wolof keewnoo mawnininde ñalawma oo, kono hikka, sabu haɗde woodnde ndee, sabu ñawu covid-19, fedde fof yuɓɓini pottital ko to joɗnde mum tan, kono kam ɗe mbaaɗii yaltinde bayyinaango ngam teeŋtinde ɗaɓɓaande laawɗingol ɗemɗe Pulaar, Soninke e Wolof, kam e naattingol mum en nder Tippudi Nehdi e Jaŋde leydi ndii.\nKonngol hooreejo FƁPM\nMusiɓɓe bismaaɓe, hooreeɓe teddungal, banndiraaɓe tedduɓe,\nHono no nganndir-ɗon nii, Dowlaaji ɗii kam e Unesco ine mawnina hitaande kala Ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal mo UNESCO laawɗinnoo ñalnde 21 feebariyee hitaande 2000.\nHono no aduna oo fof nii, Pelle pinal ngenndiije, hono ARPRIM, AMPLCS, APROLAWO ine mawnina hitaande kala, duuɓi keewɗi jooni, oo Ñalawma ngam semmbinde laamu Muritani waylude Tippudi Nehdi e Jaŋde leydi ndii, haa tuugnoo he jaŋde denndaangal ɗemɗe men ngenndiije.\nMawningol oo Ñalawma ummorii ko Bangladesh nde polis e konu Dowla Pakistaan jiimnooɗo oon sahaa Bangladesh, pelli yimɓe haalooɓe ɗemngal Bengali seppantunooɓe hakkeeji mum en to bannge ɗemngal, to Daka. Ñalnde kewu ngadanu njuɓɓinanoongu, Koolaaɗo Kuuɓal Ngenndiije dentuɗe oon sahaa, hono Kofi Anan, wiyiino wonde oo ñalawma ine foti addande ɓesnguuji kala finande faayiida coomiiɗo he ɗemɗe. O wasiyii yimɓe fof yo ɓeydu darnde ngam hisnude ɗemɗe sabu mum en wonde ndonaandi\/ngalu winndere ndenndaandi.\nÑalngu nguu mawniniraa hikka ko tiitoonde « Semmbinde keewal ɗemɗe ngam naatnugol he nder jaŋde e renndo ». Ngu hawri ko e caɗeele teeŋtuɗe ɗe ñawu Covid-19 kuuɓtodinngu addi he winndere ndee, naatni jiiɓru bonndu nder tippule jaŋɗeele ɗee, teeŋtini joñgol dente renndo keewɗe, ɓeydi ɓurondire.\nMusiɓɓe tedduɓe, e miijo UNESCO, Nehdi e jaŋde tuugiindi he ɗemngal gadanal walla ɗemngal muuynangal foti fuɗɗoraade ko gila e gaggaaɓe, sibu ko ndeenka kam e nehdi e jaŋde gaggaaɓe woni ngooroondi jaŋde. E nder ɗuum, UNESCO hollitii dalillaaji keewɗi teeŋtinooji jaŋde tuugiinde he ɗemngal neeniwal\/nokkuwal. Eɗen mbaawi limtude heen :\n– Denndaangal humpitooji e wiɗtooji baɗaaɗi, jowitiiɗi he jaŋde tuugiinde e ɗemngal neeniwal, ine kollita wonde sukaaɓe ɓuri yaawde janngude ko e ɗemɗe mum en neeniije. Ko ɗuum addani UNESCO semmbinde, gila 1953, jaŋde ɗemngal neeniwal he tolno jaŋde leslesre. Unesco limtii humpitooji baɗaaɗi he nder winndere ndee, haa teeŋti noon to Mali, to Papouasie Nouvelle Guinée, to Peru, to Dental Dowlaaji Amerik (humpitooji ɗi Unesco joganii duttorɗe), walla he nokkuuji goɗɗi he winndere ndee, to Gatemala, Burkina Faso, Ecopi, Filipiin, Afrik worgo, Kamaruun, RDC, Ruwannda… E tonngol humpitooji dañaaɗi he nder leyɗe nay gadane limtaaɗe dow ɗee, ine wiyaa heen : « ko teskaa heen koo ine laaɓti : jaŋde ɗemɗiɗiire, tuugiinde he ɗemngal neeniwal ine yuumtina no feewi jeñtudi jaŋde almuɓɓe jeyaaɓe he dente ɓuraaɗe keeweendi ɗee… Kadi « Ɗeen golle no mbaawi saɗtude fof, humpitooji nay kaalaaɗi ɗii ine kollita wonde, so tawii ine yahdi e pellital e njuɓɓudi moƴƴiri, leyɗeele ɗee kala ine mbaawi, so cuɓiima huutoraade jaŋde ɗemɗiɗiire he nder ɗemngal neeniwal, yenaneede gaddanaade almuɓɓe mum haalooɓe ɗemɗe ɓuraaɗe keeweendi, njeñtudi jaŋde ɓurndi moƴƴude fofof. »\n– Hannde, gollooɓe ko faati he jaŋde fof ine kawri wonde « politikaaji kuutoragol ɗemɗe nder jaŋde, lelnanooɗi ko ɓooyi, ɗo tuuganoo ngam wallitde ɓamataare faggudu e renndo, ɗiin politikaaji ngallii. »\n– Ngenndiije aduna oo kuniima daranaade paandaale Jaŋde wonande yimɓe fof, kono eɗe nanndi e caɗtuɗe, walla nii ɗe ngaaɓnotaako yetteede ɗoo e hitaande 2030. Haralleeɓe keɓtinii wonde ko yahraa yeeso feewde e paandaale EPT ngam moƴƴingol jaŋde e jaajtingol kattanɗe jaŋde wonande goomuuji joñaaɗi, ɓuraaɗi « njonaani tee njaawaani ngam waawde ɗoftaade lajal dottangal ngal, haa teeŋti wonande leyɗe Afrik worgo Saharaa kam e dowlaaji Arab. » Nii woni, huunde e haralleeɓe jaŋde mbiyi wonde leyɗe jogoytooɗe fartaŋŋe yettaade paandaale EPT ko leyɗe ɗe jaŋde mum en tuugnii he ɗemngal neeniwal janngoowo oo, tan.\n– Yimɓe ine ɓeydoo ñalnde kala yeneneede faayiida keewal ɗemɗe e pine he nder renndo, haa teeŋti noon e sahaa ɗo pine e ɗemɗe kulanaaɗe majjude ɓeydotoo heewde ñalnde kala. Jaŋde he nder ɗemngal neeniwal ko huunde waawnde wallitde hisnude pine kulanaaɗe majjude, tee ine rokka mo woni kala feere ngam teeŋtinde, ƴellitde, yuumtinde neɗɗaagal mum.\nMusiɗɓe tedduɓe, Humpito woɗngo ine woodi, ɓurngo nii ma a taw ɗii humpitooji kaalaaɗi, yuumtude. So humpito dañanoongo he Muritani hakkunde 1979 e 1990 rewrude he Duɗal ɗemɗe ngenndiije. Seede mum ko ɓetooji ɗiɗi ɗi Breida kam e jaagordu jaŋde leydi ndii mbaɗnoo. Ngoo humpito ine yaajnaa no feewi he nder dallinannde pelle pinal, hono FƁPM, AMPLCS e APROLAWO. Ɓurii duuɓi 10 jooni ko ɗee pelle ceeraani e ɗaɓɓude hono ko UNESCO ɗaɓɓata gila 1953 koo, so « naatnugol tabitngol ɗemɗe neeniije nder Tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii. » Waɗi noon ko hannde, wiɗto hollitii haa laaɓti cer wonde \" kuutoragol ɗemngal neeniwal janngoowo ko huunde waɗɗiinde ngam ekko yuumtungo \". Noon fedde ndee wagginiri kadi « cuɓagol e dewgol tippudi jaŋde keewɗemɗiiri sibu julyultondiral kam e muuyaaɗe demokaraasi ɗaɓɓude he almuɓɓe ɓee margol moƴƴol, ko idii fof, ɗemɗe mum en ɗe muuyni ɗee tawo, kono kadi, margol ɗemɗe mawɗe winndereeje e diiwaneeje ngam waawde yettaade renndo ɓurngo yaajde e waawde jeytoreede no haanirta nii he aduna mo nguuri oo. »\nOn njaaraama","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/02\/22\/21-feebariyee-nalawma-%C9%97emngal-neeniwal-%E2%80%88semmbinde-keewal-%C9%97em%C9%97e-ngam-naatnugol-majje-nder-jande-e-renndo%E2%80%88\/","date":"2022-12-04T04:37:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710962.65\/warc\/CC-MAIN-20221204040114-20221204070114-00034.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7069339752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7069339752197266, \"fuh_Latn_score\": 0.1393204778432846, \"ffm_Latn_score\": 0.08284207433462143, \"fuf_Latn_score\": 0.06507562845945358}","num_words":1036,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.63,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Skip to main content\nLog in\nUsername\nPassword\nSecure password from plain text view.\nKeep me logged in on this device\nForgot your password?\n← Back to\nDefte Pulaar\nBissimilla!\nHumpito e Jaŋde\nFulɓe Tedduɓe\nTinndi e Daari\nLeppi Tan\nHumpito e Jaŋde (leppi tan)\nTinndi e Daari (lefol tan)\nFulɓe Tedduɓe (lefol tan)\nLaawol Peewal\nLaawol Peewal - Aadi Kiidɗo\nLaawol Peewal - Aadi Keso\nLinnjiila Iisaa\nApilii - ina yaawi!\nApilii telefon\nSearch","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/deftepulaar.com\/fuc\/user\/login?current=node\/43","date":"2023-05-30T11:37:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645595.10\/warc\/CC-MAIN-20230530095645-20230530125645-00020.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7532333136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7532333135604858, \"wol_Latn_score\": 0.09703171253204346, \"fuh_Latn_score\": 0.030691619962453842, \"jam_Latn_score\": 0.023316137492656708, \"pcm_Latn_score\": 0.01734042726457119}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.833,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Catal Nuwaadibu no cate keddiiɗe ɗe kala, yuɓɓinii ñalɗi pinal ngam mawninde hitaande 30 ɓiire keptingol Fedde ƁAMTAARE PULAAR E MURITANI; e golle mbaawi waɗeede e ɗii ñalɗi : – Ñalnde Aset 03\/06\/2006, hiirde pinal mawnde yuɓɓinaama to Galle sukaaɓe Nuwaadibu.\nJirwini ndee hiirde ko diɗɗal naalankooɓe catal ngal hono \"Goomu ngatamaare\", e wonndude e sukaaaɓe jabbaaji wuro ngo no potiri, e yimiyankooɓe heewɓe wonɓe ɗo e Nuwaadibu, gila e fulɓe haa e safalɓe. Hiirde nde waɗii fayiida no feewi, fuutankooɓe ngarii e keewal nootiima fedde nde : galle sukaaɓe o heew haa rufi yimɓe.\nNafoore mawnde dañaama heen. Jime e jimɗi e mogooji e njalniika holliraama toon. Kañji fof kadi ɗi cifotoo ko ngonka fedde nde e nafoore jaŋde haa teeŋti e jaŋde pulaar. Pelle pine keewɗe nootiima ñalnde heen, kadi wasiyaaji moƴƴi peeñii ɗoon ngam ɗaɓɓude dental fulɓe e darnde mum en haa golle ɗe njahra yeeso.\nHiirde ndee noon ko gila waktu jeegoɓo kikiiɗe haa waktu sappo e feccere jamma e gardagol cukku kalfinaaɗo diiwaan Nuwaadibu e diisondirteeɓe meeri wuro ngo.\nNalnde alet 04\/06\/2006, tuggude waktu sappo subaka haa waktu nayaɓo kikiiɗe ko wejo kuutorɗe Fuuta hanki e golle ñeeñɓe leñol ngol : wayluɓe kollirii golle mumen hannde e hanki, sakkeeɓe mbaɗii wejo maantiniingo golle mumen, maabuɓe ngaddii kaɓirɗe hanki haa yooɗi, subalɓe mbertii saakitaaji mumen, seernaaɓe jannginooɓe Ɓuraana tawtoraama ñalɗi ɗi e wonndude e almudɓe mumen, goobooɓe e sañooɓe njuɓɓinii ɗoon ko yooɗi sanne, defterdu catal ngal wejaama ɗoon, heewɓe ndañii heen nafoore mawnde.\nKo noon ne kadi rajo FM Nuwaadibu tawtoraama golle ɗe gila e fuɗɗoode haa e wortoode wejo ngo. Ko noon kadi fotooɓe e filmooɓe ngardi e keewal ngam ɗoftude catal ngal e golle mum.\nMin mbiyata tan ko hono ngoo wejo meeɗaani waɗeede e wuro he, minen fof e hulnoode keblugol amen e oon fannu.\nÑalnde alet 04\/06\/2006, tuggude waktu joyaɓo kikiiɗe haa waktu sappo jamma, golle ɗe njirwinaama no feewi.\nKo goomu ngatammare udditi hiirde nde e jimol mum belngol.\nCaggal ɗum hooreejo catal Nuwaadibu, hono musiɗɗo Aamadu Saydu Kan ƴeftii konngol ngam sifaade nguurndam fedde nde gila sosaa fayde jooni. O limtii yoga e ko gollaa e nder fedde nde : jokkondire baɗaaɗe (laamu, pelle keeriiɗe ekn), tolno jaŋde nde e nder leydi ndi kala, kuutorɗe jogaaɗe ngam wallude jaŋde nde e ŋakkere woodnde kam e caɗeele e pergitte Fedde nde hawri e ngalɗoo daawal.\nO sifitinii kadi dental ngal, hol ardinooɓe fedde nde gila nde sosaa fayde jooni. O teeŋtinii golle maɓɓe maantiniiɗe.\nKo noon kadi o yaajnorii e nguurndam catal Nuwaadibu gila e golle mum haa e darinooɓe haa ngal heɓi ɗo, dañaaɗe maggal, caɗeele maggal e ngonka maggal jooni. O sifiima jokkondire keewɗe ɗe terɗe catal ngal mbaɗi feewde e teelɗuɓe e pelle pine e pelle laamuyakooje ekn… O yaltinii e nde yeewtere doole catal ngal joginoo e daawal ɓennungal ngal, e sifaa mum ndeen e sifaa mum hannde. Denndaagal tawtoranooɓe ndeeɗoo yeewtere ndañii heen humpito mawngo, njaltii ina ɓeydii faamde ngonka fedde nde hannde.\nCaggal konngol horeejo, golle ɗe njokkii haa waktu sappo jamma.\nKo ɓuri teeŋtude e ɗuum ko golle ɗe sukaaɓe tokosɓe peeñnini toon : ko wayi no kawgel jalluɗi ceeɓndam, tinndinooje, njalniika, jime, ekn…\nNaalankooɓe wuro ngo ɓeydi jirwinde hiirde nde e golle ɗe kala.\nMin mbaawata wiyde tan ko faandaare nde yettiima, sabu kala garnooɗo toon hootii ina weltii, kadi faamii Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani maayaani, golle mum ina laaɓti sanne.\nNjettoor amen noon feewde e denndaangal arnooɓe toon, ɓe ndañaani arde toon sabu ngantu, adduɓe heen balle mumen, gila e kaalis haa e kaɓirɗe haa e doole mumen ngam haa ɗee golle njahra yeeso.\nTuggude nde ñaldi ɗi puɗɗii haa ngasi, hay caɗeele goote mim kawraani, wonaa to jokkondiral amen e laamu wonaa e arɓe tawtoreede ɗee golle.\nMin mbiyata tan ko yo en mbaɗtu nii mo wuuri tawa fedde men ina ɓeydii yahrude yeeso.\nOn njaaraama.\nAamadu Saydu Kan, hooreejo catal Nuwaadibu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/11\/hitaande-30%C9%93iire-to-nuwaadibu\/","date":"2023-09-25T09:50:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233508959.20\/warc\/CC-MAIN-20230925083430-20230925113430-00349.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7610014081,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7610014081001282, \"ffm_Latn_score\": 0.10406859219074249, \"fuf_Latn_score\": 0.06816248595714569, \"fuh_Latn_score\": 0.0652470514178276}","num_words":643,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koo ngale babal laarooɓe njamu ɗon mari bawɓe kuugal ko laarani njamu (Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu). Tawaaɓe taa yara lekki koo ta woodi reedu koo bo taa nyawɗo. Ɓe ndaarete koo ɓe njaare to likitaajo ko asibiti to ɗum nangii. Taa tawii babal Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu e maɓɓii, 'yamaa deenoo��e babal ngal.\n'Yamɗe ngaɗɗaa fuu bee habaru dow njamu maa fuu wangintaake.\nNjahaa to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu ta waɗii haɗari.\nSey to nyawu ngun nyaaɗii boo njahaa asibiti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/www.medic-help.ch\/ff\/was-tun-bei-krankheit\/","date":"2024-03-03T08:29:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947476211.69\/warc\/CC-MAIN-20240303075134-20240303105134-00011.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.945613265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9456132650375366, \"fub_Latn_score\": 0.02970535308122635, \"fuq_Latn_score\": 0.023430896922945976}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So wuuri maa nattu, ɓuri so mawni maa nattu. Ko ɗuum fedde sukaaɓe wiyeteende Jamiyatu Ansaarud diin mo Wurosoogi e gardagol Iisaa Yaayaa Jah miijaade ngolɗoo konngol ngam sukaaɓe renndo juulɓe njogoo tuuya mumen to bannge diine Lislaam ɓe mbaɗii yeewtere dingiral ɗo nokku Mammadu Sammba Gulel Lih to Wurosoogi ɗo. Tawii waɗii ndeen yeewtere ko Ustaas Ahmadu Bah ko gooto e Muqaddameeɓe Seek Ibraahiima Ñas. Teddiniraa ko Alasan Kodda Sih to Wurosoogi. Tawtoraama jooɗnde Meeter Muusaa Bookar Caam meer wuro ngo. Toɓɓere ndee ko eehey mo juulɓe kuulee Alla, ndewon Mo, ɗaɓɓon wasiila. Denndaangal annduɓe wuro tawtoraama, haa teeŋti e gooto e jiyaaɓe baɗtorɗo renndo jokkiiɓe e Laawol Seeknaa Ahmadu Tijjaani fof ko gootum hono Ceerno Aliw Caam waɗii nulaaɗo mum Ceerno Mammadu Sih. Kala gure koddaaɗe ngarii, Seedo, Tayba, kanel, Boynaaji… caggal wasiyaaji e yooɓnude sagataaɓe ɓe nde ndarantoo diine o.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/jamiyatu-ansaarudiin-wurosoogi-yeewtere-dingiral-ngam-hirjinde-e-laawol-tijjaani\/","date":"2018-03-23T01:06:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648113.87\/warc\/CC-MAIN-20180323004957-20180323024957-00716.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9041197896,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9041197896003723, \"fuh_Latn_score\": 0.052597273141145706, \"ffm_Latn_score\": 0.018756598234176636, \"fuf_Latn_score\": 0.013245951384305954}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.831,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardungal diiwal kano woyla walaadu hirna lesdi Naajeeriya tammi tufuki bacci ɗi ley duuɓi jowi hewtanɗi miliyonji tati e toɓɓe ɗiɗi baatal faddo ñaw siibotoongu kosɗe andira polio nder hitaandeere nde'e.\nJaagorɗo sukloroniiɗo njamu diiwal ngaal, Dr. Aminu Ibrahim Tsanyawa, haalani kubaru'en haala ka, o wi'i ardungal diiwal ngal no majjinan ceede ɓuranɓe Nayraaji miliyonji capaanɗe jeenayi dow taskaram ɗam ko hewtata duuɓi tati garooji.\nJaagorɗo on anndini, jonta diiwal Kano hewti lebbi 64 walaa ñaw ngun to futti nden boo haani moye fuu walla hawta hoore ngam ɗum tokkita banni heɓa laɓɓina lesdi Naajeeriya gila ñaw ngun.\nHaa ragare boo , jaagorɗo man yetti kawtal njamu joonde hooree maagal andira Core-Group bee walliinde kare njamu hewtanɗe ujune temeɗɗe ɗiɗi e sappo e jeenayi wallitiri ardungal diiwal ngal ngam hokka rewɓe reedu'en, moshinteeɓe e bacci ɗi ley duuɓi jowi ɗe ɗuuɗal ceede maaje hewti miliyonji jowi.\nNIG-AU\nArdungal moɓgal renndaandi lesdi Naajeeriya narridini dow waatan juuɗe haa kabbidal haɓɓano hakkuunde lesɗe kawtal Afrika nder hitaande 2012 dow taskaramji hawtuki keeri lesdi hedde ragare hitaande 2020.\nHooreejo keerɗinaande hakkilanta keeri lesdi Naajeeriya, Alhaji Adamu Audu Adaji anndini haala ka ragare moftorde mbaalɗe nayi taskaanɗe dow naftorki e taskaramji kawtal keeri haa tayre Afrika hirnageere jee kawtal lesɗe Afrika taska haa galluure, lamorde lesdi Naajeeriya.\nTo ɗum numti ni, gila hitaande 2004 lesɗe kawtal Afrika habbidi dow taskaramji keeri lesɗe anniyi hurgugo gannuɗi ko nandi lesɗe ɗen yiidata.\nWargo jonta ni, lesɗe jowi tan waati juuɗe dow kabbidal ngal, hawtaaɗe bee Jamhuriya lesdi Nijar, Togo, Benin, Mali e nanta Burkina Faso.\nHaa ragare, hooreejo keerɗinaande keri lesdi Naajeeriya mani ardungal lesdi Jamani bee walliinde hokki dow wanginki e naftoraaki e taskaramji hawtuki keeri lesɗe ɗen e kuɓɓirle jooɗiiɗee joonde ko'e maaje hokki lesɗe kawtal kilanta njawdi lesɗe Afrika hirnaageeje ECOWAS dow taskaramji hakkilanki keeri maaje.\nNBC\nƊum nodditi lesɗe Afrika waɗa dabare ko henditata keeri maaje ngam faddo turtol kaɓe e gerdootiral hakkuunde lesɗe ɗen keddiraaɗe.\nHooreejo hakkilanta yebre keeri lesdi e lesdi haa keerɗinaande hakkilanta keerol lesdi Naajeeriya Musa Yahaya Ribaɗu, haalani kubaru'en haala ka haa galluure Abuja, lamorde lesdi Naajeeriya. O wi'i banni wallitan kawtal hoore lesɗe Afrika.\nYahaya Ribaɗu man, nde waɗanno boliinde ragare moftorde naftoraki bee hawtuki keeri lesɗe Afrika jee kawtal lesɗe Afrika e walliinde keerɗinaand ɓamtaare nde lesdi Jamani taski.\nHaa ragare, o sawri ardiiiɓe hakkila ummaatooje jooɗiiɓe haade keeri lesdi.\nPMB-FARMERS\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari seyori bee remooɓe lesdi Naajeeriya haa lamar ñalawmaare remooɓe labbre Obie haa jiawol Rivers fombinaari lesdi Naajeeriya jee kampaniya Nebbam petrol jam Agip taski.\nNder nelal ardiiɗo Buhari yerɓaniɓe, o wii remooɓe walliti ɗuɗɗum dow heɓango lesdi ndii ñamndu keendu jonta e ɗon tiigari bee hoore maari nden boo usti ɗuuɗal ceede biliyonji majjintenooɗe dow nastinki kare ñamndu nder lesdi ndi'i iga lesde yaasi kala hiitande fuu.\nO wii jonta ɗum ɗon naftora bee ceede ɗen dow taskaramji jahol yeeso musamman nyibaale.\nArdiiɗo Buhari satori bee noddaandu o waɗanno Naajeeriya'en hotana ndemri nden boo wuundo demal juuɗe ɗiɗi.\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari hoosi alkawal dow ardungal maako tabbitinan kala ɓii lesdi fuu botori bee taskaram njamu haa lesdi ndi'i.\nNde o jabanno rohootol majjinki ceede haa yebre njamu arandeere heɓi iga ñawdooɓe mawɓe eltaaɓe haa jangirde anduki dabare e jabruɗe haa Kuru nder diiwa Plato woyla cakaari lesdi Naajeeriya, ardiiɗo Buhari umri keerɗinaaɗe ardungal kanduɗi larta humpitol ngol nden boo tabbitina hawtiingol nder dabareeji e taskaramji jonta.\nArdiiɗo on siftori dow ragre hitaande 2018 waati juuɗe dow elto maɓɓe ɓen haa jangirde ndeen nde hitaande 2019 ngam heɓa andal dow laabi haani tokke ngam hurga gannuɗi yebre njamu wontiri e welnanki ngeedam Naajeeriya'en fuu.\nHooreejo janngirde nden, mr. Habu Galadima wi'i eltaaɓe ɓen hebi elto lebbi sappo dow geɓe feere feere ko laarani andal hawtaade e jahaangal nder e yaasi lesdi Naajeeriya ngam yi'ana giɗɗe mabbe ko fe'ata ko anniyi heɓango yebre njamu ceede keewɗe.\nKANO\/POLIO","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/kubaruuji-naajeeriya-%C9%97i-nalaande-dewo-24-lewru-jolal-hitaande-2019\/","date":"2020-01-22T13:29:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00077.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9592885971,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9592885971069336, \"fub_Latn_score\": 0.040580153465270996}","num_words":641,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.948,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User pt-0\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User pt-0\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nA\nUtilisateur:Azzopardi\nU\nModèle:User pt-0\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_pt-0&oldid=18901\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_pt-0","date":"2020-10-20T13:54:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107872746.20\/warc\/CC-MAIN-20201020134010-20201020164010-00487.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6274674535,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6274674534797668, \"wol_Latn_score\": 0.06571484357118607, \"ltz_Latn_score\": 0.02517792396247387, \"nov_Latn_score\": 0.02232483960688114, \"atj_Latn_score\": 0.018471229821443558, \"lim_Latn_score\": 0.015594095923006535}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.463,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He nder cappanɗe jawtuɗe ɗee (1960-2020) ene teskaa pelle keewɗe cosaama heen ngam daranaade ɓamtaare ɗemngal Pulaar\/Fulfulde e ƴellitaare pinal Fulɓe. Woon heen ko pelle ngenndiije jogiiɗe peŋɗe e cate he nder keeri leyɗeele mum en, goɗɗe heen nii ko taƴti keeriije denndinɗe dowlaaji keewɗi walla terɗe jeyaaɗe he leyɗeele ceertuɗe; kono won heen ko goomuuji haralleeɓe jogiiɓe payndaale laaɓtuɗe e jiyanɗe he holno ɗeen payndaale njettortee.jokku taro\nCategory Archives: Pelle Pulaar\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen.jokku taro\nHe mooɓondiral mum ɓaɗnongal 1982, nde Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal (Association pour la Renaissance du Pulaar -ARP – Senegal) felliti waɗtude jaŋde Pulaar toɓɓere ɓurnde himmude he kuccam fedde ndee, ko wonno caɗeele he oon tuma ko defte janngirɗe pulaar. Fedde ndee udditi duɗe janngirɗe he nder diiwaanuji Senegaal ɗi kala. Gila he saareeji mawɗi ɗii, haa he gure tokoose ɗe, ɗuɗe ngudditaa ene njanngina Pulaar. Yimɓe kala nootiiJOKKU TARO\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/pelle-pulaar\/","date":"2020-12-04T02:05:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141733120.84\/warc\/CC-MAIN-20201204010410-20201204040410-00267.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6394633055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6394633054733276, \"fuh_Latn_score\": 0.21145160496234894, \"fuf_Latn_score\": 0.1398022323846817}","num_words":302,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.552,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"MELƁONDIRAL TABITAL PULAAGU OROP E GARDAGOL MAMMADU JALLO BELJIK E YAHDIIƁE MUM\n( Mammadu JALLO noon jeyaa ko leydi Gine Konaakiri )\nAri e ngal melɓondiral TPO jooɗingal nyalnde 22\/10\/2022 ɗo e Buruksel laamorgo Beljik, ko cate tati\n(3) Farayse, Olannda e Beljik. Cate Orop keddiiɗe ɗe nel, ɗeen ngoni Itali e Espaany.\nCatal Almaany haawnii e garɗo toon , ko o anndaa gardiiɗo Tabital Pulaagu Almaany, o anndaa kadi\nhay tergal gootal jeyangal e yiilirde Tabital Pulaagu Almaany.\nHOL NO OO MUSIIBA BAƊƊO BELJIK ARDI ?\nHappu yiilirde Tabital Pulaagu Orop joofii ko ena wona hitaande fawnde.TPO wiyi kala leydi njiɗndi\narditaade yiilirde nde yo neldu ɗereeji neɗɗo mo ndiin leydi yiɗi ardoo o. E ngaan sahnga leydi fof\nruttii e peŋɗe mum. Ɗo e Farayse to ngonɗen laakngal werlaa e paŋɗe Tabital Pulaagu Farayse(TPF)\nkala jiɗɗo ardonoyaade en Tabital Pulaagu Orop yo haal. E denndaangal peŋɗe TPF ko yimɓe tato (3)\nmbiyi: \"Ena njiɗi\". Ɓeen ngoni; Aamadu Biraan BAAL mo Peŋgal Pari, Safiyatu JALLO mo peŋgal Maasi\ne Tijjaani MBAALO mo peŋgal Bordoo.\nE dow ɗuum Buubakara BAALNDE hooreejo Tabital Pulaagu Farayse (TPF) yamiri e dow tuugnaade e\nKuwle TPF yo suɓngo waɗe ngam keɓen gooto ƴamoyoowo ngardiigu Tabital Pulaagu Orop.\nPeŋɗe 9 ɗe Tabital Pulaagu mbaɗi batu suɓngo e penyti nyalnde 15\/10\/2022, peŋɗe 7 cuɓii Tijjaani\nMBAALO, peŋɗe 2 cuɓii Safiyatu JALLO, Ceerno Aamadu Biraan BAAL heɓaani suɓeede.\nHooreejo TPF neldi ɗereeji Ceerno Tijjaani MBAALO mo peŋɗe TPF cuɓii fayde e ceerno BASUM to\nBELJIK kalfinaaɗo juɓɓingol suɓngooji hooreejo TPO.\nSafiyatu JALLO mooytii yahi Buruksel wiyi ceerno BASUM ko ƴamoowo ngardiigu TPO e innde\nFarayse, tawi ko o kawanooɗo cuɓe leydi Farayse, haalanaani ɗuum ceerno BASUM.\nNde yottaa laamorgo Beljik, Farayse holliti waawaa jaɓde Safiyatu jeyee e ƴamooɓe ngardiigu ngam\ntuugnaade e no kuwle e nanondire TPO mbiyiri.\nCiftinen noon Safiyatu jeyaa ko leydi Gine Konaakiri, ko naati e peŋgal ngal TPF wonaani lebbi 2.\nNde Farayse haali ɗo iwaa haa yottii hannde 22\/10\/2022, haɗaani ceerno BASUM wiyi :\" Safiyatu a\njamfiimami, ngam a haalaani no mbaɗdaɗaa, e dow enɗam pulaagu kala\". Safiyatu jaabaaki. Nde\njooɗnde nde jooɗaa Safiyatu rokkaa konngol holli dental ngal ari ko ƴamde ngardiigu, woppaani\nhannde, woppaani janngo. Lamaraan JALLO jeyaaɗo e peŋgal fulɓe Gine to Farayse ndeka na wondi e\nmakko ngool ƴamgol (ciftinen noon ceerno Lamaraan JALLO jeyaa ko peŋgal TPGS, ngaal pŋgal\nardiiɗum ko Sokna Kadijatu BALNDE mo leydi Gine Konaakiri, tawtoranooɗo suɓngo peŋɗe TPF. Kadi\npeŋgal TPGS duuɓi 6 hannde piyaani, piye tabital pulaagu Farayse, ngarataa batuuji ɗuum ko ko\nseedtaa e maggal ). E dow ɗuum woɓɓe ɓe njeyaaka e Tabital Pulaagu Farayse mbiyi tan ko ma\nSafiyatu jeyee heen e alaa e sago. Iinyturu waɗi.\nMammadu JALLO gonnooɗo hooreejo TPO waɗaani ginol golle no mooɓondiral ngal foti ɗowireede,\nyiilirde mum araani, anndaaka elle ko kanko gooto wonnoo hooreejo, koolaaɗo kuuɓal, kalfinaaɗo\nkala kala e ndaɓɓa hay gooto yiyaani yiilirde (Bureau) makko e ɓe o wondunoo so ena ngoodnoo.\nWaɗde fulɓe mbiyi:\" So go'oo bonii, limoore aayiima\". Mooɓondiral wonti melɓondire, yimɓe caakii\nkooti leyɗe mum en.\nJawɗeele mbonii e diwooje e laaɗe njoorndi e werlaaji e dow gardagol ndeen bonande Ceerno\nMammadu JALLO en njettiimo KAMARA.\nKo nii Mooɓondiral ngal yahri, yimɓe caakii kooto yiilirde hesere waɗaaka alaa ko kadi ko sakkaa ko\nnanondiraa. Lamaraana JALLO kadi winndi e farayseere mooɓondiral dirtinaama, o wiyi yo cate ngar\nciifa. Won e cate calii tawi nii e ngool binndol farayseere omo winndi heen fulɓe e Haalpulaar en ko\nhay gooto faamataa. Yo Geno faabo\nYIYANNDE\nE yiyannde men, addani en innirde mooɓondiral ngal MUSIIBA feenyii e maggal Leydamleydaagu haa\nlaaɓti cer.\nFeenyii e mooɓondiral ngal Ngaddamngaddinaagu e Ndoolndoolaagu, ɗuum fof noon jibinii miijooji\nceergol doŋre Orop, leydi fof yahra bannge mum so Geno suraani. Ɗuum ko aayaare, aayaare fulɓe\nnoon ko musiiba. Fof noon tekki roondii ko ceerno Mammadu JALLO e yahdiiɓe mum e ngol\njuɓɓingol.\nFarayse njalnde 23\/10\/2022\nSOH Muusaa Sammba","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/mel%C9%93ondiral-tabital-pulaagu-orop\/","date":"2022-12-01T23:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00115.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9074639678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9074639678001404, \"fuh_Latn_score\": 0.03124283254146576, \"fuf_Latn_score\": 0.028910856693983078, \"ffm_Latn_score\": 0.026149744167923927}","num_words":635,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.886,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Benen: hooreejo leydi jooniijo on yiidii e hooreejo kiɗɗo on\nSaakitaama ñannde :\nBenen: Hooreejo leydi, P. talon jaɓɓike Boni Yaayi hooreejo leydi kiɗɗo. Gila 2016 ɓee worɓe ɗiɗo yiidaayi. E nder silmaaji 54, ɓe haalii ko faati e alhaali dawro leydi ndin. E leyd yewtere maɓɓe woodii ko hooreejo kiɗɗo on torii lomtiiɗo on. jantoore Aadamu Hammadi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210923-benen-hooreejo-leydi-jooniijo-on-yiidii-e-hooreejo-ki%C9%97%C9%97o-on","date":"2023-01-31T03:11:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00204.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.594702065,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5947020649909973, \"fuf_Latn_score\": 0.4012162983417511}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.588,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sahaa njilluuji am nder janngirɗe laamu ɗee, mi teskiima gollotooɓe e laamu heewɓe haa teeŋti e jannginooɓe ɗooftaaki ɓoornanteeri kaandi waɗeede e sahaa nde ngoni golle. Ɗuum ko konnguɗi jaagorgal jaŋde ngenndiire e mbayliigu Tippudi Nehdi e jaŋde. Tuugnaande e ɗerewol jirlotoongol jaltungol hanki, saaktaa ngol tŋ 029, teeŋtinii hankadi jannginooɓe kaɗtaama ɓoornaade wutteeji (Darraa) sahaa nde ngoni e janngirɗe.\nNgol ɗoon ɗerewol nih saraama e hoohooɓe laamu nguu wonɓe e nder diiwe ɗee haa nih ardiiɓe jaŋde, nde ɗooftotoo ndee yamiroore ummoriinde e Jaagorgal jaŋde ngenndiire. Kono yoga e jannginooɓe naniraani ɗum jam, e wiyde mumen won ko fotnoo eɓɓeede ko heewi ko faati e jaŋde ko wonaa haɗde jannginooɓe ɓoornaade darraaji. Usmaan Joop kebloowo jannginooɓe to duɗal keblorgal jannginooɓe Kayhayɗi\nHay so tawii jiyanɗe jannginooɓe ɓee waɗi ko baalaaje ɗiɗi, heewɓe kolliti ko ine njahdi heen.\nHankadi ɓoornaade darraa nder kalaas, haɗtaama nder janngirɗe ɗee. Wutte ine mawni, emin njooɗni ngal pellital ɗuum ko yiyannde KD Sow jannginoowo to ekkol varough Kayhayɗi\nWon ko foti haaleede e jaŋde ko heewi ko wonaa wutte, kono kam mbiɗo yooɗni ndee yiyannde ɗuum ko konnguɗi gooto e jannginooɓe ɓee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/jaagorgal-jande-ngenndiire-ha%C9%97tii-jannginoo%C9%93e-%C9%93oornaade-wutte-nder-janngir%C9%97e\/","date":"2023-11-30T03:31:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00313.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5812522173,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5812522172927856, \"fuh_Latn_score\": 0.2878313958644867, \"ffm_Latn_score\": 0.0880652517080307, \"fuq_Latn_score\": 0.024806175380945206, \"fuf_Latn_score\": 0.017403731122612953}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.516,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi 28 feebariyee haa 2 marse 2014, luulndo politik leydi ndii (COD e Tawaasul e AP), yantude e pelle renndo (senndikaaji e hoohooɓe jaambureeɓe, pelle jojjanɗe aadee ekn) njuɓɓinii pottital mawngal ngam yeewtude e kuccam leydi ndii e « nanondirde e peeje no leydi ndii yaltinirtee e iiñcuru politik wonndu e leydi ndii gila Muhammed wul Abdel Asiis heɓti laamu ñalnde 6 ut 2008 ».\nCaggal balɗe 3 jeewte, ɓe njaltinii bayyinaango hollitoowo caɗeele leydi ndii to bannge ngootaagu ngenndi, ngootaagu renndo, woote hooreleydaagu 2014 e geɗe goɗɗe. Yeru, ɓe kawrii e jojjugol ñawndugol jaawngol ñawanɗe mawɗe ɓurɗe wonde ngoƴa muritaninaaɓe, hono koɗdigal, bonanndeeji ɓennuɗi, njiyaagu, cabbingol fenaande e caɗeele golle.\nHol ko addani ɗeeɗoo pelle ceertuɗe e ɓee yimɓe fof nanondirde ngam yuɓɓinde ɗii ñalɗi ? Ɓe mbiyi waɗi ɗum ko « yenaneede ɓe kamɓe fof wonde leydi ndii waawaa yaltude caɗeele wondi hannde ɗee so seertaani e laamuuji ndoolndoolaagu, so mahaani dowla nuunɗuɗo, tuugiiɗo e calɗi demokaraasi, gaddotooɗo ngootaagu ngenndi tuugiingu e potal ɓiɗɓe leydi ndii kala to bannge hakke e baɗɗiiɗe, so laamu nguu e juɓɓule mum ngonaani jaambureeje e nder wooteeji. »\nE miijo maɓɓe « alaa fof ɗo fawii Muritani ina heeda caggal, ina heddoo e juuɗe laamu ngardungu kuudetaa militeer ». Ko ɗum tagi ɓe wiyde wonde mbayliigu laamu kala foti rewrude ko e woote e peeje jamyame. Tee aɓe njenanaa mbayliigu mbaawngu naftude ɓurɓe heewde ko mbayliigu ummoriingu e pelle politik e renndo jogiiɗe miijo laaɓtungo e peeje moƴƴe wonande renndo men.\nNgam yettaade ɗee paandaale, ɓe mbiyi alaa e sago kaaldigal nuunɗungal waɗee. E nder ɗuum ɓesngu nguu kala ina foti hirjineede mbele ina daranoo ɗum, tawa huutorii ko golle jamyame.\nTawtoraaɓe ñalɗi ɗii keɓii, e nder ɗuum, yuurnitaade geɗe mawɗe dookɗe leydi men, ketɗe goodal mum e janngo mum. Ɓe kollitii kaɓɓagol maɓɓe e diine men e diiwtugol kala ko ina tunwina ɗum. Ɓe kuniima daranaade ngootaagu ngenndi ndii mbele hay leñol gootol ina natta joñeede walla heedeede, leƴƴi ɗii kala keɓta hakkeeji mum en e ngenndaagu mum en timmungu. Ɗum ɗoon noon ina ɗaɓɓi ñawndugol ñawanɗe nannduɗe e ndonaandi aadeeri (passif humanitaire) kam e mumtugol njiyaagu e batte mum, kam e jeytoregol timmungol rewɓe e sukaaɓe e nguurndam leydi ndii.\nTawtoraaɓe ñalɗi ɗii pellitii sompude njuɓɓudi inniraandi « FORUM NATIONAL POUR LA DEMOCRATIE ET L'UNITE » (Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi e Ngootaagu), jogingal juɓɓule ɗiɗi duumiiɗe, hono « Joɗle Kuɓtodinɗe » e « Njuɓɓudi Diisnondiral e Rewindo Kawraaɗe Kawtal ngal ».\nFooyre Ɓamtaare","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/04\/01\/28-feebariyee-haa-2-marse-2014-kawtal-demokaraasi-e-ngootaagu\/","date":"2020-02-26T19:20:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146485.15\/warc\/CC-MAIN-20200226181001-20200226211001-00136.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4361104965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4361104965209961, \"ffm_Latn_score\": 0.37723714113235474, \"fuf_Latn_score\": 0.11270459741353989, \"fuh_Latn_score\": 0.06767109781503677}","num_words":392,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.458,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User es-4\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User es-4\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nJ\nUtilisateur:Jeneme~ffwiki\nU\nModèle:User es-4\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_es-4&oldid=18499\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_es-4","date":"2021-01-21T06:14:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703522242.73\/warc\/CC-MAIN-20210121035242-20210121065242-00629.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5328063965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.532806396484375, \"nov_Latn_score\": 0.062325362116098404, \"wol_Latn_score\": 0.06035434827208519, \"atj_Latn_score\": 0.03560489043593407, \"lim_Latn_score\": 0.03132185339927673, \"ltz_Latn_score\": 0.02813662961125374, \"chk_Latn_score\": 0.013059334829449654, \"gsw_Latn_score\": 0.012559231370687485, \"lin_Latn_score\": 0.012156425975263119}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.412,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoɗoɗ Mawɗo RFI Fulfulde ko Alhajji Buubu SENNGHOOT, diplomaatjo senegaalnaajo\nalhaali Moodibaaɓe woɓɓe wi'a karamokooɓe ɗaynooɓe yimnɓe, walla hilooɓe yimnɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/moodibaaku\/","date":"2023-02-03T20:01:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500074.73\/warc\/CC-MAIN-20230203185547-20230203215547-00445.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6241573691,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6241573691368103, \"fuf_Latn_score\": 0.35466235876083374, \"fuh_Latn_score\": 0.010619482956826687}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jannde ɓiɓɓe rewɓe\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nEnn kuttiat e hello himmude woni jannde ɓiɓɓe rewɓe ɓe. Won heen diiwan ɗi yahataa ene satti njiyaa jinnaaɓe ene nanna ɓiɓɓe rewɓe ɓe duɗe tuubankoore. Mbiyata ko debbo foti ko jooɗaaɗe galle, gollo golle rewɓe waasa wadde ko worɓe mbaɗata. Hay soɓe naati nii rewɓe ɓe njaawat yaltineede e duɗe ɗee sabu ko dewleteeɓe kaa ko nandi heen… ɗum noon ko caɗeele mawɗe ooɗo jamaano sabu kala mo jangaani nane majjere… Holko haɗi jinnaaɓe ɓe nannude ɓiɓɓe rewɓe ɓe e duɗe ɗe ? Ngam andude holi sabaabuuji mum, min njaɓɓotoo e yewtere nde ko hoɓɓe ɗiɗo. Heen gooto wiyete ko Woppa Jallo o jeyaa ko Matam, ɗoo e Senegaal, ngandal makko fayi ko e reende hakke e hujjaaji ɓiɓɓe aadama. O darni e hitaande ujunnaaji ɗiɗi et jee tati, fedde fii sukaaɓe rewɓe ɓe ene janga kono so jangii ne ene njokkita jannde nde. Koɗo keddiiɗo oo ne, woni ko e duɗe ɗe. O wiyetee ko Agii Jallo o jooɗii ko Ouahigouya saare gonɗo to Burkina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191012-jannde-bibbe-rewbe-senegal-burkina","date":"2023-03-27T21:11:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948684.19\/warc\/CC-MAIN-20230327185741-20230327215741-00461.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3716208339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3716208338737488, \"ffm_Latn_score\": 0.35937097668647766, \"fuf_Latn_score\": 0.17817449569702148, \"fuh_Latn_score\": 0.07710186392068863, \"fuq_Latn_score\": 0.011372487992048264}","num_words":172,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.413,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kano\n|Lesdi||Naajeeriya|\n|Lamorde||Kano|\n|Nder laamoore||Kano|\n|Jonde kwa'odineto||12°0′0″N 8°31′0″E|\n|Hiiri-weeti pelle||UTC+01:00|\n|Postal code||700001|\nKano (ajamiis) un berniiji nɗer woyla Naajeeriya e ɗe kapital Diiwal Kano hawtirɗe gelle. Ɗum gelle ɗiɗaɓe ɓurɗe mawgu ɗer Naajeeriya ɓaawo Laagos, hawti e ɗuuɗugo ko yaaii milliyanji nay jooɗaɗi 449km2 (173sqmi). Jottora ɗer savanna, fombina ɗun ɗe sahel. Kano un mawɗe huutirɗe ɗun un ɗe jonɗa yimɓe no millennia. Ɗum un ɗe finna taawa diiwal ɗun ɗe Dabo dynastanire e ƙarnuwal 19th woodi dokawal laamɗo haaɗe berniiji diiwal.[1] Laamorɗe laamu Kano un mo jonnta finna taawa janngirde nɗer ɗe keerol gelle ɗun Kano e lesɗe huutirɗe hukumawol ɗun Diiwal Kano.\nGelle ɗen un ɗe medieval Hawsa'en laamorɗe jowee ɗiɗi e mawɗe jooɗiiɓe ɗun ɓe gelle un yimɓe noɗɗiraaɓe wolɗooɓe hawsare ko ɓe laamu boɗeejo Kano un ɗe cemminɗe kawtal yimɓe hawti e Labaranko'en, Baabare'en, Tuwaareq'en, Kanuri e Fulɓe e luttuɗe hawti ɗe bolle Hawsare bolɗe eno lingua-franca e haano milliyanji 70 bolwirooɓe ɗe ɗer geɓɓal leyde lolaama warɓe jottiɓe ɗer ƙarniwol 11th ɗer gelle ɗen ɓe ɗun anɗiirana finaaɓe haa ɗe haaɗu sahara lamorɗe e sakamakowol warki jawdi e ɗe luumo caka ɗe woyla Naajeeriya, e haa jonntabo hawtuɓe kawto ɗun caka luumo.\nTaariihawol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nNɗer ɗe ƙarniwol 7th, haayre\/hoosare dala, a hayre anɗaaɗe nɗer Kano un inaare wanncooɓe gancal e hautuɗe larduuji ɗunɗe hawtuɓe ɗe ironje kuutira (kuugal) (neesawal nok) ɗum un anɗiraaka kooma eɗe Hawsa'en yimɓe ko yewtooɓe ɗun Niger-Congo lasgol. Cappaaki hollinde barbushe, e anɗa��o konoowo anɗaaɗo mo hayre dala e deɓɓo degnaaɗo mo ɗun yi'aata Tsumburbura, Barburshe un daga ɗe ɗuuɓe ɗe ganncoowo yalji (maparauta) kanko ke wooni artuɗo nyibɗo gelle Kano Elizabeth Isichei windaana ton ɗe hollinki ɗun Barbushe un fottinaɗe baano ɗun ɓe yimɓe sao.[2]\nNassiji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- ↑ \"Kano, historic kingdom and traditional emirate in northern Nigeria\". Britannica.com. Retrieved 23 March 2023.\n- ↑ Nast, Heidi J (2005). Concubines and Power: Five Hundred Years in a Northern Nigerian Palace. University of Minnesota Press. p. 60. ISBN 0-8166-4154-4.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Kano","date":"2023-06-09T03:33:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655247.75\/warc\/CC-MAIN-20230609032325-20230609062325-00022.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9719815254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9719815254211426, \"fuf_Latn_score\": 0.023376982659101486}","num_words":322,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila e maayirɗe 2011, leydi Mali woni ko e tiimaandi mbonndi, tiimaandi maalde goomuuji innitortooɗi diine, jeeyooji dorog e tarafikaa en, wondude e fooɗaniiɓe jeytaare diwaan rewo Mali lollirɗo Asawaad. Ɗum fof noon, ina jeyaa ko saabii ɗum geɗe tati :\n- Jiilgol laamu ngol fooƴtaaki e daawal ɗimmal laamagol Aamadu Tumaani Tuure,\nAlkamiisa 18 abriil 2013, guwarnama Muritani jaɓii eɓɓaande sariya yamiroore hooreejo leydi siifde « nanondiral jowitiingal e ƴellitgol keewal eddaaji pine » (la convention sur la promotion de la diversité des expressions culturelles\"). Ɗum feeñi ko e bayyinaango laamu nguu, yaltungo ñalnde aljumaa 19 abriil 2013.\nE jonte ɓennuɗe ɗee, depitee Faraysenaajo biyeteeɗo Noel Mamère, naamndanooɗo ko faati e ngonka Mali wiyi « Oɗon cikki jihaadiyankooɓe ɓee ina mbaawi fooleede tawi noon ina mbaawi mooloyaade Muritani, mo persidaa mum jeyaa e mawɓe julaaɓe dorog ? » Kaa haala no wayi hulɓinaade nii, yimɓe fof ina kuli, ina padi haa hannde e jaabawol mawɗo leydi ndii. Kanko depitee oo, o haalnoo ɗum ko e jaaynde wiyeteende ARTE.\nDuɗal Alworabiya Jowol. Alhajji Mahmuud Bah naatiri Jowol ko jaŋde e eeraango feewde e diine. E wiyde makko, ko annduɓe ndontata annebaaɓe e ko refti heen, almuudo fotaani faaydeede e jelotooɗo. Leelaani, o soppi ɗoon duɗal gadanal Alworabiya e Jowol.e lewru kawle (octobre) hitaande 1941. Ngaddiin ngaal duɗal ena seerti e mbaydi jaŋde ngoowanoondi ɗoon ndii. O adii jannginde ko e les ciluki mawki, damal galle almaami raatib wuro ngoo ena wiyee Ahmad Tuure.\nIna anndanoo wonde tiggu, so heɓii lebbi ɗiɗi haa tati, ina tina, won heen boom ina mbaɗta muuynude gila ɗoon feɗeendu mum en wordu. So yahii haa lebbi nay, kine makko ina mbaɗta tinde keneeli, ɗemngal makko ina seernda ko weli e ko metti … Kono, wiyeede tiggu ina ekkoo haalde gila e nder reedu ! Ɗuum suwaano tawo naneede.\nE lewru marse 2013, Muritani yowaama e njuɓɓudi toppitiindi laaɓal e nder golle mbaylaandi gaggitagol (ITIE). Muritani naatnoo heen (ɗaɓɓaande mum jeyeede heen jaɓanooo) ko ñalnde 15 feebariyee 2012. Kono gila ndeen won gollooɓe faggudu e leydi hee ndonkii yettaade nokkuuji MCM walla Tasiast, ngam hoolkisaade ɗooftagol sarɗiiji dental ngal.\nAljumaa 8 marse 2013, rewɓe winndere ndee kala mawninii ñalawma oo, haa yettii rewɓe Likseyba Gorgol, e mbaydi kesiri, ŋarɗundi, ndi heewaani yiyeede. Ko e boowal jaajngal, sara gardiiɗo falnde oo, geɗe ɗee kala mbaɗaa. Ñalnde heen ko juulde ñaldaa.\nHol baawɗo miijaade wonde jooɗorde ina wara. Jooɗorde walla mbiyen joɗnde. Joɗnde juutnde moƴƴaani. Ƴeewaa noon, yimɓe ina njeertina yimɓe yo ngoppu simme, tawi noon joɗnde ɓuri simme bonde e cellal. Ko ɗum woni ko wiɗtooji keewɗi kolliti. Yimɓe hannde ko jooɗiiɓe ; nder biro, yeeso ordinateer, yeeso tele, ekn…\nTawi noon, ndeen, ko ɓooyaani koo tan,","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=3","date":"2013-05-23T23:39:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704075359\/warc\/CC-MAIN-20130516113435-00091-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5920267701,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5920267701148987, \"fuh_Latn_score\": 0.16423161327838898, \"fuf_Latn_score\": 0.14390602707862854, \"ffm_Latn_score\": 0.09013360738754272}","num_words":429,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.538,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 06\/01 Yuusu Nduur woniino jaalal (ambassadeur) Unicef e nder rogere mum aarde hakkeeji cukaagu e wellitaare mumen. Unicef, sabu mum yiyde juqngo Yuusu Nduur e nder dawrugol Senegal fellitii yaafaade ɗum e golle mum to Unicef.\nE tuugnaade e sakto kabaruuji ngo fedde adunayankoore ngam wellitaare e aarde hakkeeji sukaaɓe yaltini, Yuusuu nattii jogaade tiitoonde ambassadeer UNICEF sabu makko laataade dawriyanke.\nE ciftoor, Yuusu Nduur fellitii gila ñande 2 janɓier dikkaade lefol laamu Senegaal.\nE nder saakto kabaruuji ngo o waɗi, hay so wonii ɓernde makko waɗiino sikkim-sakkam e dikkaade wolla toqtude won e mbiruuji dawrugol, o hollitii jooni pellital makko yiilaade lefol ngol e hoore mum ina tiiɗi, sabu makko yananeede ɓuri tampin'de Senegaal ko dawriyankooɓe mum. E yiyannde Yuusu Nduur, dawriyaqkooɓe leydi ndi kaastaama, ndeke sabu makko waasde won'de dawriyaqke kañum e makko laaɓde juqngo e jawdi laamu maa addan mo nawde araa-raay e daawal gadanal.\nE nder yeewtere nde o waɗdi noon e france24, Yuusu artii heen e wiyde rafi makko jaqde toownde (o yottaaki daawal hakkundeewal woni college) waawaa haɗde mo laamoraade no moƴƴiri sabu kala ko laamɗo leydi jogii ko ina gollee ina jogii haralleeɓe heeroriiɓe ɗum. Kaqko ko o ɗowoowo tan etee o mo jogii ɗee kattane.\nHannde noon dikkagol lefol laamu Yuusu Nduur ina aanni dawriyankooɓe heewɓe haa arti e luutndiiɓe laamu Wadd sabu makko joganaade ɓe salamburu njennoor jikkuji maɓɓe tuunduɗi e jawdi laamu kañum e ƴoƴe fiilto-moolto dawrugol.\nIna wonata, mbela ko tinndol ? Hikka laɓa e ko Yuusu Nduur ko!\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=909:yussu-nduur-unicef-loppitii-teddungal-mum&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-06-19T03:55:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368707440693\/warc\/CC-MAIN-20130516123040-00091-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3709685504,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3709685504436493, \"fuh_Latn_score\": 0.2859661281108856, \"ffm_Latn_score\": 0.21858832240104675, \"fuf_Latn_score\": 0.1184995248913765}","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nguykaaji muusɗi e nder renndo teeru Wurosoogi, haɗtii yimɓe ɓe ɗaanaade e ɗoyngol dakmitaare. Jamma kala ko palee palee. Haa teeŋti e o jamma beetɗo yoga e galleeji e leegal Moderna 3,wuyɓe kamminiiɓe no feewii ɓe mbaali tan ko reende jawɗeele maɓɓe. Portaabuuji ngujjaama. Ɓe ngullitiima to bannge laamu nde wallata renndo ngo to bannge kisal. E ooɗoo sahaa no ndunngu naatiri nih tee no yimɓe ngollortoo ñalawmaaji ɗi njiɗa fooftaade jammaaji ɗi newotaako. Portabuuji ndaɗataa, jawɗi nehaaɗi ne ko noon ne kay hay gooti jogitaako hoolaare accude e nder galle, kala jogiiɗo teeraas ko toon waɗata waaka kadi jooɗaade.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/wurosoogi-nguyka-portaabaluuji-tampinii-renndo-ngoo\/","date":"2018-03-23T16:55:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648404.94\/warc\/CC-MAIN-20180323161421-20180323181421-00318.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8535155058,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8535155057907104, \"ffm_Latn_score\": 0.06496031582355499, \"fuq_Latn_score\": 0.03848804160952568, \"fuh_Latn_score\": 0.025055021047592163, \"fuf_Latn_score\": 0.01675964519381523}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.779,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati lesdi Naajeeriya andini hawtan hoore bee hukuuma ngilla ferwere ka majaliisaaru mobgal lesdɗe duuniyaaru (UNWTO) saare letebijin CNN e goɗɗe kuɓɓirle jooɗiiɗe jonde hoore maaje fuu ngam sembiɗinki yebre pijirle gembitaali e fannuuji ceeduɗi ɗi adi ndondonuuji e peinaaɗi fu under lesdi ndin.\nMinistaajo caakol kubaruuji e adi ndondonuuji mo lesdi Naajeeriya, Alhaji Lai Mohammed, on wangini kaa haa gallure Lagos nyande altine yawtunde haa giidal kawtal hoore hakkunde marɓe juuɗe dow pijirle gembitaali e tafeteeɗi ngal dogginaa.\nO wii kaɓɓidal ngal e alkindiral ngal haɓɓida bee jaabuuru wondu jooɗindu jonde hoore mum ndu Tony Elumelu Foundation, bankiiru wallitooru kompaniiji ndu lesdi Naajeeriya hukuuma lesdi birtaniya lesdi Naajeeriya ɗo waɗa fodde bawɗe ngam yiiki yebre nden fintinaama no handi haa latrta nde ɗo hokka wallinde her ɓamtuki kilanaaku riskuuji lesdi.\nGurin\/VON","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/11\/naajeeriya-hawtan-hoore-bee-un-e-ku%C9%93%C9%93irle-joo%C9%97ii%C9%97e-jonde-hoore-maaje-ngam-sembi%C9%97inki-luumooku\/","date":"2019-05-23T17:06:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232257316.10\/warc\/CC-MAIN-20190523164007-20190523190007-00316.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.967856586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9678565859794617, \"fub_Latn_score\": 0.03176496550440788}","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Joɗnde 51ɓiire hooreeɓe e dowlaaji e ardiiɓe guwarnamaaji Dental faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) njooɗinoongu ñalnde alet 4 suwee to Monrowiya jaɓii ɗaɓɓaande Maruk waɗnoo ngam jeyeede e dental hee. E nder ɗuum, laamɗo Maruk, hono Muhammed VI bismaama e joɗnde faande to Lomee, leydi Togo ñalnde 27 desaambar 2017.\nCunnagol ɗaɓɓaande Maruk jeyeede e Dental hee, jeyanoo ko e toɓɓe gadane joɗnde ndee. Joɗnde ndee yuurnitaama kadi ɗaɓɓaande Tuunus waɗnoo ngam waɗtude tawtoreede joɗle dental ngal hay so jeyaaka heen, hono ko anndiraa « observateur » woni « keɗtotooɗo » koo, kam e ɗaɓɓaande « gollondiral » hakkunde dental ngal e Muritani, nde Muritani waɗnoo. Joɗnde CEDEAO jaɓanii Tuunus ɗaɓɓaande mum, tee nde yamirii Goomu mayre nde ƴettata denndaangal kuule ngam yenaneede wonde denndaangal doosɗe e laabi jowitiiɗi e ɗuum maa lelne. Joɗnde ndee wasiyiima Muritani nde joɗɗinta ɗaɓɓaande naattugol CEDEAO. Ɗumɗoo noon bettii heewɓe, sibu Muritani yiɗnoo waɗdude e CEDEAO ko nanondiral gollondiral hakkunde dental e leydi, woni siifondira e CEDEAO nanondire keeriiɗe, ɗe yiɗi, tawa kuule dental ngal keddiiɗe ɗee pawaaki e mum. Ɗumɗoon noon wayi ko no jaɓaaka nii, ɓe mbiyi Muritani ko so ina yiɗi y oar naatta, « waasa yonngoraade henorde ».\nKuulal kimmungal goɗngal ƴettangal, ko ɓeydude lebbi 3 goɗɗi e manndaa lulnde Cedeao to Gine Bisaawo e ɓeydude lebbi 12 e lulnde Cedeao wonnde to Gammbi, anndiraande ECOMIG.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/07\/31\/cedeao-maruk-rewrii-damal-muritani-na-yuurnoroo-henorde\/","date":"2021-03-01T03:10:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178361849.27\/warc\/CC-MAIN-20210301030155-20210301060155-00629.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6733295321,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6733295321464539, \"ffm_Latn_score\": 0.157332181930542, \"fuf_Latn_score\": 0.0921737477183342, \"fuh_Latn_score\": 0.04769759252667427, \"fuq_Latn_score\": 0.029315099120140076}","num_words":216,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.573,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Written by mariama on Thursday, 10 May 2012 16:14\n\n\nLGN 10\/05 Ñiiɓirde fedde gollotoonde e ndeelelam (peterol e isaas) hono SAR sumii e oo alarba subaka. Hay so wonii hay gooto gaañaaki heen nde tawnoo ñippooɓe njaawii faabaade, gollorɗe keewɗe kam mbonii heen.\nNokku ñiiɓirɗo SAR sumii to Ndakaaru. Gollorde maɓɓe ɗo Ndakaaru jaɓii jayngol caggal nde gooto e masiŋaaji maɓɓe ɓuuɓol hono kilimatiseer sumi. Cumu nguu waɗi ko e yeŋene (etaas) gadano. Yimɓe ɓe njaawii yaltude huɓeere nde ngam woɗɗitaade kañum e noddude faabotooɓe ngam ñippude cumu ngu.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=925:cumu-niiirde-sar-sosiyetee-peterol-sumii&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-06-19T04:22:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368707187122\/warc\/CC-MAIN-20130516122627-00092-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7710058093,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7710058093070984, \"ffm_Latn_score\": 0.12948182225227356, \"fuh_Latn_score\": 0.08555431663990021, \"fuf_Latn_score\": 0.01272541843354702}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"On Salminaama Banndiraaɓe Tedduɓe yiidɓe leñol. Jam ngonɗon?. Anndinoore e Weltaare Fulɓe Media natinaama nder golliɗɗe koolaade ɗe laamu leydi Niijeriya wiyeete Coprate Affairs Commission hooli jaɓi wiigo Golla golle mum to (so) Federal Republic of Nigeria. Fulɓe Media jaɓi Teddungal holaare mum (Certificate of Registration mum). Alhamdulillahi. En Yettii jowmiraawo.\nDear Brother's and Sister's. Today Fulɓe Media we have received our Certificate of Registration from the Nigerian Corporate Affairs Commission (CAC). Federal Republic of Nigeria. We are now fully registered. Alhamdulillah. We thank God\nFULBE MEDIA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/06\/15\/fulbe-media-fuddi-kuude\/","date":"2018-08-19T23:14:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215404.70\/warc\/CC-MAIN-20180819224020-20180820004020-00705.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9474690557,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9474690556526184}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.878,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde talaata 2 noowammbar 2014, jeewte e ɗemɗe ngenndiije puɗɗiima e suudu sarɗi Senegaal. Go'o e nder leyɗe Afrik worgo Saharaa, ko laamu ina ƴetta kuulal yamirde kuutoragol ɗemɗe ngenndiije e nder Suudu Sarɗi, hay so tawii eɗen nganndi, e yeru, e nder leydi Muritani, gila nde Sih Sammba ƴetti konngol nder asaambele, haali e ɗemngal Pulaar, ɗum wontii no aada mo laawɗinaaka nii.\nKono to Senegaal ko laamu felliti waɗde ɗuum, e hirjinde ɗuum e semmbinde ɗuum. E Muritani, ko hakke mo heɓtinaaka, ko joomum en tan etotoo waawnude ɗum. Laamu Senegaal, ngam teeŋtinde kuulal ngal, waɗani ɗum ko kewu juutagol jeewte e nder ɗemɗe ngenndiije nder suudu sarɗi.\nIna wayi no kadi, ɗumɗoo ko huunde eɓɓanoonde ko ɓooyi. Ñalnde 21 suwee 2014 Mustafa Ñas habriino wonde kaɓirɗe katojinaaɗe e nantingol jeewte ɗee e nder ngenndiije poŋtaama, enndaama, kala ko fotnoo feewneede heen, feewnaama haa pari.\nNoogaas e go'o almuudo ko faati e nantingol cuɓaama ngam hebleede fotde lebbi jeenay (9). Mustafa Ñas hollitii kadi wonde Dental Orop ina jeyaa e wallitde ciynugol ndee eɓɓaande.\nE lewru oktoobar 2013, Mustafa Ñas habriino wonde nantingol ngol waɗoytee ko e ɗemɗe ngenndiije jeegom (6) yantude e Farayse. Njaru eɓɓaande ndee ko 350 miliyoŋ Ceefaa, tawi heen 225 miliyoŋ ko dokkal Dental Orop.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/01\/31\/suudu-sar%C9%97i-senegaal-juutagol-nantingol-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2019-06-26T02:27:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560628000044.37\/warc\/CC-MAIN-20190626013357-20190626035357-00319.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9455479383,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9455479383468628, \"fuf_Latn_score\": 0.03342972695827484, \"fuq_Latn_score\": 0.010566819459199905}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Guinea-Bissau: Bana No Embalo Rimtini Jaalorgal, Pereira Weppini Reentinaago\nArdiiɗo Embalo mo reenata ardungal rimtini jaalorgal, kono lawliiko muum mo ardi goppal aranal ɗaɓɓori leydi reena gasnaaɗum cuɓol ngool.\nTewtoowo ardungal leydi Guinea-Bissau bi'eteeɗo Domingos Simoes Pereira ɗoɓɓori ummaatoore leydi ndiin dow ɓe reena gasnaaɗum ciɓol ɓaawo lawliiko maako bi'eteeɗo Umaro Cissoko Embalo wi'i o ɗo dow ɗatal heɓuki jaalorgal.\nTewtooɓe ɓeen fuu ɓe hoore'en jaagorɗe ɓoymaaɓe on.\n\"Ɗum woodi haalaaji caka ɗate ɗi ɗum sankkitata, kono mi ɗo nuɗɗina toongooɗe keerɗinaade ardungal on tan\" wi'uki Pereira hedi hello maako ka Twitter ñalaande aaɓnde.\nƊum ɗo tamma gasnaaɗum keerɗinaangal haa ñennde go'oore lewru siilo hitaande 2020.\nHaa mbimbiire ñalaande aaɓnde on, tumbaljo orngal Embalo, bi'eteeɗo Jibiril Balde wi'i, kamɓe on ngoni yeeso haa ciɓol ñalaande dewo.\nJibiril Balde wi'i anndinoore ndeen ɗon mari hawtaare bee gasnaaɗum ɗum waatotooɓe gite hawri haa kala banngeere fuu, kadi o rimtini wi'uki aran nii Pereira nodditiri Embalo ngam wallango mo seyo jaalorgal ngal o heɓi.\nEmbalo, marɗo duuɓi 47, wari ɗiɗaɓo haa suɓo ngo saali haa o heɓi geɓe 28 kanko Pereira boo heɓi geɓe 40 nder teemerre.\nBako fe'anaago suɓo ñalaande dewo, o heɓi baawal ɓaawo ardiiɗo leydi ndiin heddeekoojo bi'eteeɗo Jose Mario Vaz, mo ɗum do'inaama haa goppal aranal bee geɓe 12 nder teemerre.\nVaz timmini iilna duuɓi 5 nder kaɓe dawrugol bee suudu joonde diidaaɗi leydi e shorne.\nWottiiɓe wi'i ɓe ɗon yelo ardiiɗo yeesoojo wartiran de'eende haa leydi ndiin hirnaangeendi Afirka.\nEmbalo bee Pereira fuu maɓɓe ɓe laatiri Hooreeɓe Jaagorɗe les ardungal Vaz.\nGuinea-Bissau ɗon mari daarti jaɓtuki ardungal iɓgo soji'en hawtaade e mbar-mbartiral haa dawrugol gila njeytaare maari iiwde leydi Portugal hitaande 1974.\nVaz kanko on woni ardiiɗo arandeejo nder duuɓi 25 mo timmini iilna ardungal maako naa hawtaade e jaɓtuki ardungal maa boo mbariki mo.\nAbubakar Al-sow Dakiɗo Humpitake.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/guinea-bissau-bana-no-embalo-rimtini-jaalorgal-pereira-weppini-reentinaago\/","date":"2020-02-29T13:11:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00378.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9930709004,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9930709004402161}","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yimɓe heewɓe ina luurdi hannde e batte ɗe kuuge leeyɗeele aduna oo nganniyi ƴettude feewde e Moritani caggal nde goomuyel militeer en folli laamu ngu ardinoo Siidi Wul Sheex Abdallaahi ngardonoongu e waame demokarasi wooteeji marsa 2007. Darnde pelle adunayankooje ɗee noon foti faamreede ko kuuge ɗe ɗe ƴetti feewde e Moritani ko geɗe kawranooɗe e nder pelle he (Moritani ko nduubaan e nder Dental Afirik, e Dental Adunayankoore ekn..) etee wiyaa heen kala jaɓɓuɗo won ɗiin sarɗiiji, kuule ɗe ina poti faweede e mum.\nKuugal janngal e Moritani ngal feeñi ko e kuulal ngal 25 ƴoogangal e Doosgal cosngal Dental Afirik etee ngal kuulal laawɗinaa e leydi he (ratification) ko ñande 7 suliyee 2008 e rewrude e Asambele Nasiyonaal, ellee ma mbiyaa wonde dipiteeji ƴaañɗi kuudetaa oo ko raɓɓiɗɓe hakkillaaji.\nƊum noon ina wayi no so ɗeen kuuge pawaama e Moritani, leydi ndi tooñaaka, ko kañum tooñi hoore mum, walla mbiyen ko goomuyel senerooji tooñi ɗum. So won fotɓe woyreede ko ɓeen poti woyreede (maa en ngartoy e ɗeen kuule sabu wonaa ɗum woni yeewtere men hannde).\nSo tawii noon en nduttiima e rewam keborɗam battinde e nguurndam leydi ndi, pot-ɗen teskaade ko wonde Moritani ko ko jiggotoo hitaande fof ko ina tolnoo e 70 mbuudu e nder teemedere (70%) kala ko feewti e nguura mum. Tesko-ɗen noon ɓesngu Moritani hannde yettiima miliyonaaji tati etee heen miliyon ko heegaaɓe (ndañaani e nguura ko ɓalli mum en katojini heen ko).\nMoritani, yoga e cofteele mum to bannge faggudu e renndo keewi golloreede ko balle ummoraade caggal leydi maa wonii ko balle Alla meho walla ñamaale. Yoga e ɗum noon heewi ummoraade ko pelle adunayankooje ɗe ko wayi no Dental Leyɗe Orop (UE), ceŋɗe Dental Dowlaaji Dentudi (ONU), Banke Monnjaal (BM) ekn…walla ko wayi no leydi Farayse e Dental Leyɗe Amerik ko ɓuri maantinde heen ko.\nIna teska noon gila Senerooji ɗi polli laamu demokarasii ngu SIDIOCA ardinoo, aduna oo kala, teeŋti noon e Dental Leyɗe Afrik (UA), UE, ONU, BM e leyɗeele Orop e Afrik taam pelliti, so tawii laamu SIDIOCA artiraaka e palaas mum, maa ɓe taƴondir e Moritani etee yoga ko ɓe e mballittunoo ɗum walla ko ɓe ñamlatnoo ɗum maa ɓe ndartin haa heddoo tan balle njurum ndeeraagu (sadakeeji).\nEn njettiima noon hankadi e sahaa ko wonnoo gubbaali ari ko e wontude goonga sabu UA e batu goomu mum kalfinaangu jam e kisal e nder Afiriik e diisnondiral e pelle e leyɗe Orop ɗe taƴanii senerooji ɗi lajal ñande 6 oktoobar 2008 so ɓe ngoppitaani SIDIOCA, ɓe ndutti ɗum e laamu, maa pelle ɗe e leyɗe ɗe ciynu ko mbiynoo ko.\nJooni noon eto-ɗen ƴeewde tolno ɗeen balle keborɗe waaseede so tawii haa jooni senerooji ɗi ina lutti tiiɗde koye e nangtaade e ko njeyaa ko : UE, BM e leydi Amerik kañum en tan ina piɓi haaytude rokkude Moritani ko ina tolnoo e 500 miliyon dolaar (hedde 100 miliyaar ugiyya).\nNdiin jawdi fotnoo ko golloreede ko e eɓɓaaɗe ƴellitgol ndema e ngaynaaka, peewnugol laabi e golle jowitiiɗe e cellal e jaŋde, tabitingol jam e kisal e nder leydi he, kaɓtagol e ownooɓe (terorist en) e keblugol konu men ekn… E nder ooɗoon kaalis fof ina wayi no ko 18 miliyaar ugiyya feewti e ballal njurum-ndeeraagu, hay oon kaalis ne BM ko ko yowi ɗum haa ƴeewa no waɗanta ɗum.\nAFD, hono fedde faraysenaaɓe wallidiinde arwaniire Moritani fellitii dartinde balle mum haa nde laamu kesu sompaa fof. Etee ɗo kaalaten ɗo AFD ina wallitnoo Moritani ko ina tolnoo e 100 miliyoŋ ooroo (hedde 30 miliyaar ugiyya) e nder daawal duuɓi tati, won heen ko fuɗɗinoo totteede kono won heen ko tottaaka tawo, ina gasa ɗum waasa totteede so tawii militeer en njaɓaani ko mbiyaa ko.\nUE ina nanondirnoo e Moritani awde e maayo mum liɗɗi ko ina tolnoo e coggu 300 miliyoŋ dolaar (90 miliyaar ugiya) e duuɓi nay paaɗi, ko ñande 31 ut ɓe potnoo wersude oon kaalis kono ko ko yowaa. Jiidaani UE ina hunaninoo Moritani dokkal 230 miliyoŋ dolaar (miliyaaruuji 4 e 600 miliyoŋ ugiya). Oon kaalis ina fotnoo fewnitireede laawol Nuwaasoot feewde Rooso e golle goɗɗe jotondirɗe e ƴellitaare leydi ndi ko wayi no gollirɗe dowrowe yeru : porosee Aftuut Saheli potnooɗo ittande Nuwaasoot ɗomka, mahgol laawol laana njoorndi ummaade geec feewde Gorgol ngam jolnoyde «fosfat Bofal» yeeyoyee caggal leydi.\nƊeen gollorɗe fof so tawii kaaytii, ina hasii bonannde mum e leydi he ina heewi teeŋti noon wonannde gollinooɓe (jom antarpirisuuji) kono kadi wonande gollotooɓe leydi ndi maa ŋakkire no feewi ɗo ngolli, ɗum ɓeyda kadi somaas e leydi he.\nKo goonga batte bonannde nde e laamu ngu wonataa jooni jooni kono ɗo e lebbi jeegom feewde hitaande maa ɗum battin e nguurndam dowla o, gila noon e njoɓɗeele liggotooɓe haa e fereeji guurnannooɗi Administarasiyoŋ oo, ɗum noon ina hasii maa wonan «laamiiɓe» ngoƴa. Nde wonde yoga e daraninooɓe maa polla laamu Siidi paanditinoo heen ko mbele ina ndaña wellitaare no addan nii (jamaanu Maawiya) no porliri jawdi laamu, haa hannde ne dee ɓe keboraani hoonaade tawde wonii jawɗeele maɓɓe keewɗe ndañetenoo ko e porlugol jawɗeele poreseeji e jeenaaje keɓetenooɗe heen, jooni kam joom mum en nanngii kaake mum en.\nKono kadi kuuge keeriiɗe goɗɗe maa ƴette wonande Dowla Amerik e Dental Orop, ɗeen kuule noon toɗɗotoo ko yimɓe heeriiɓe teskoraaɓe jartodingol mum en e kuudetaa oo walla halfinaaɓe golle toowɗe e laamu militeer en ngu. Ɓe puɗɗiima nii lelnude doggi ɓeen tuumaaɓe wonde ko wallidiiɓe jamfiiɓe laamu SIDIOCA, hay booñuuji yoga e maɓɓe njoginoo e bankeeji caggal leydi, maa kaalisaaji mum en njowe toon haa geɗe ɗe laaɓta.\nKo dooki en ko, so tawii en palaaki ɗum gila e law, kebor-ɗen ko dummbeede e nder leydi he etee en majjaani bonannde mum e ɓesngu, sabu eɗen ciftora ko ɓooyaani tawo, caɗeele Irak wuurnoo ko adii liɓgol laamu Saddam : heege sabu ŋakkere nguura, ñabbuuli sukaaɓe sabu ronkude dañde safaruuji, nate jurminiiɗe ɓesngu Irak peeñooje e telewisiyonaaji ekn.. Hay Libi ne nde nanngondiraa wattindi ko jebbilaade, tuubani leyɗeele Orop.\nWiyooɓe hannde wonde kuuge keborɗe ƴetteede feewde e Moritani «ko bolle puuyɗe», ko so tawii ɗum arii «eɗen mbaawani koye men» ko añɓe jam e kisal Moritani sabu nguu ñalngu hannde, ko aduna julyultondiral, aduna oo fof wontii wuro wooto, hay gooto waawanaa hoore mum kañum tan, gooto fof ina soklondiri e koɗdiiɗo mum, ɗum noon wiyde ina waɗta Moritani no «duunde laaraf» ko yoolaare.\nMbiyen tan wonde Moritaninaaɓe kala (en paltaaki hay gooto, hay saabiiɓe ngonka hannde ka) ina poti dartaade, njiiloo peeje juumtuɗe ballitooje leydi ndi hisnude jam e kisal ɓesngu mum. Ɗum ɗaɓɓi ko yo a taw dabi ɗeen peeje ko ruttaade e ngonka ngadiika ñande 6 ut 2008, caggal ɗum sompa diisnondiral mawngal denndinoowal gollotooɓe politigi kala, yiyloo maslaha tawa ko tiiɗtinoowo demokarasi e leydi he, gooto fof yiytoo heen hoore mum tawa hay gooto hersaani. Ɗum noon ɗaɓɓi ko yo senerooji ɗi mbaajto koye mum en, ngannda ko ɗum woni laawol jamyamol, ko heddii fof roondi ko fitina, saka noon so tawii joom mum en njaakorii tawde ko kañum en njogii kaɓirɗe ko yiɗde mum en tan rewetee, ɗum ko juumre.\nDoole ko maa ngondaa e fiɓnde sellunde e nuunɗal so wonaa ɗum, jibinta ko halkaare.\nFiro kuulal 25 Doosgal cosngal Dental Afirik.\nIna moƴƴi yimɓe ngannda kuulal ngal UA fawi e Moritani ngam yowde ɗum e fedde nde, e wiyde ɗum wonde maa kuuge pawe e mum.\nSo tawii Goomu kalfinaangu Jam e Kisal teskiima mbayliigu laamu luulndiingu Doosgal (constitution) leydi e nder gooto e dowlaaji jeyaaɗi e fedde nde, tawi peeje dipolomasii fof kuutoraama etee njumtaani, Goomu ngu ina foti ƴettude kuugal ngam yowde jeytoragol e golle oon dowla e nder fedde he ɗum noon ko fawaade e kuule 30 Gollal Sosngo e 7 (g) e nder Nanondiral (protocole). Etee ngool jowgol ko ɗoon e ɗoon siynetee.\nƊum fof e wayde noon, ina farlinaa e Dowla nduubaan o jokkude e hormaade sarɗiyeeji ɗi Fedde nde fawi e mum teeŋti noon e sarɗiyeeji jowitiiɗi e kormagol jojjanɗe aadee.\nJowgol Dowla nduubaan addantaa UA taƴondirde e mum to bannge dipolomaasi sabu fedde nde maa sakku kala peeje ngam ruttude demokarasii e nder oon dowla.\nSaabiiɓe mbayliigu laamu luulndiigu Doosgal leydi potaani jeytoreede e wooteeji juɓɓinteeɗi ngam artirde njuɓɓudi demokarasi e nder leydi etee ɓe potaani hay halfineede golle e nder juɓɓule politigi Dowla maɓɓe.\nSaabiiɓe mbayliigu laamu luulndiigu Doosgal leydi ina mbaawi noddeede sariya e nder ñawirɗe toppitiiɗe ɗeen geɗe e nder Dental he.\nBatu kuuftidinngu (Conférence) maa faw kuuge e kala Dowla nduubaan pewjoowo pollugol laamu luulndigol Doosgal leydi Dowla nduubaan goɗɗo e nder UA walla ballitoowo ngool pollugol, ɗum ɗoon noon ko fawaade e kuulal 23 Gollal Sosngo\nBatu kuuftidinngu ina waawi fellitde ƴettude kuuge goɗɗe feewde e saabiiɓe mbayliigu laamu luulndiigu Doosgal leydi tawi hay kuuge to bannge faggudu ko heen njeyaa.\nDowlaaji nduubanuuji fedde nde potaani jaɓɓaade e moolde saabiiɓe mbayliigu laamu luulndiigu Doosgal leydi.\nDowlaaji nduubanuuji fedde nde poti ko ñaawde saabiiɓe mbayliigu laamu luulndiingu Doosgal leydi walla cakka peeje no nawtiri ɗum en to ngumminoo.\nDowlaaji nduubanuuji ina cemmbina ciifondiral nanondire hakkunde majji e compugol kuutorɗe to bannge sariya jowitiiɗo e ballondiral to bannge sariya e nawtugol jom bonannde en to leydi mum en».\nMaamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/10\/13\/rewam-kuuge-pawaa%C9%97e-e-muritani-caggal-gunndagol-laamu-siidi-wul-sheek-abdallaahi\/","date":"2020-04-05T00:10:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370526982.53\/warc\/CC-MAIN-20200404231315-20200405021315-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7805827856,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7805827856063843, \"fuh_Latn_score\": 0.08784898370504379, \"fuf_Latn_score\": 0.06568213552236557, \"ffm_Latn_score\": 0.059942860156297684}","num_words":1506,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.745,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati jihawol Yobe woyla walaadu fuuna lesdi Naajeeriya hawti ɓiɓɓe jiha kan 29 ɓe ngartiraa iga lesdi Libya bee yalji maɓɓe.\nKomishinaajo kiita mo jihawol Yobe lattuɗo bo ardanɗo komitiiru ndu ngomnati jiha kan tiggi ngam hakkilanki wartiraaɓe ɓen, Alhaji Ahmed Goniri on suuɗitikaa.\nAhmed Gonori andini dow hokkitaaɓe jiha kan fuu ɗon nder wartiraaɓe lesdi Naajeeriya ɓe jippinaa haa riftorde Piirooje lesdi wonde potakol.\nO wii wartiraaɓe 29 ɓen fuu kamɓe njaari ko'e maɓɓe bee yidde maɓɓe ngam ɓe ngartiree Naajeeriya yiiki no yaake rento e jonde jam warti ton lesdi Libya.\nGoniri famtini dow wartiraaɓe ɓen fuu linyaama iga wuttudu njamu e hukuumaaji rento fuu wiɗitiɓe laɓɓini hiddeko ɓe lii'yanee yalji maɓɓe ngam tabutunki ɓe lattaki nder tuumirteeɓe goɗɗum.\nVON\/D.G\nNyande Alarbaare 01.11.2017 on diidangol harminki ngaynaaka fuddi kuude nder jihawol benue, woyla cakanteere lesdi Naajeeriya jiha neebuka nder fitinaaji hakkunde remoobe e waynaabe.\nDiidangol ngol doolan kala duroowo malla gaynaako fuu sooda ladde jooda nokkure woore dura dabbaji muuɗum dala yiiluki bana ngaynaaka ɓoymaha.\nDuubi juyi hetaama tigguki kala gaynaako mo nangaa 'yatti diidangol ngol fuu, maabo yoɓa jomorgol ceede nayraaji hewtandi miliyonre malla o hawtanee ɗiɗi fuu.\nKawtal fulɓe ngal jiha kan molti bee jabruɗe ɗen ɗe ɓe tindini 'yatti hakke maɓɓe.\nKawtal waynaaɓe ngal miyetti Allah cattle breeders Association ngal lesdi noddi ngomnati kawtal lesdi Naajeeriya yaawa hoosa jabruɗe ngam fadduki fitinaaji.\nAlhaji huseni yusuf boso gooto nder arddiɓe kawtal ngal tabbitini redio kongol Naajeeriya dow be ngerday bee diidangol ngol.\nD.Gurin\nHannde yewtere men ngondi e Hon. Abdulkadir Wahu. Joginooɗo jooɗorgal ardantoɗo (Member house of Assembly darazo leydi Bauchi State Nigeria. O waɗi Noddol no Fulɓe watta (waɗata) ngam heeɓa bote nguurɗam. O wii Fulɓe umme jannge nden jogooɗen Aadi men. Nden jogooɗen ɗemngal men. O golle e Golle e golliɗɗe feere feere. Nden o wii Fulɓe naaten Dawrugol (Politicals) ngam ɗum yaada e men kala ko waɗete fof (Fuu). E tommorde e wii o salminii-on onon fof (Fuu) men Fulɓe Aduna.FULBE MEDIA\nYewtere men nde hannde woni wiyeteende ɗemngal maa manortooɗa. Men ngondi e Alhaji Ahmed Saleh Jarmaajo joginooɗo jooɗorgal Mawɗo Golleɓe (huwooɓe) e ɗo Bauchi State Nigeria. Ngila duuɓi ɗiɗi. O waɗi noddol wiigo daranooɗen Sukaaɓe men jannga nden jogooɗen ɗemngal men no feewi (masin) nden o holli bote ɗemngal ngal. Yaago makko leydi makka Geno (Jowmiraawo) walliriimo ɗemngal maako no feewi (sanne) o holli en fof (Fuu) men Fulɓe en leñol Gootol ɗemngal Gootal. Ndarooɗen mballindiren enen fof men Fulɓe Winndeere. Yeeso ɗo so GENO jaɓii men addanay-on (waddanay-on) wiidiyo (Video) yewtere nden e hollidde amen nde youtube Fulɓe Media incha Allah.\nOn Yettaama Banndiraaɓe Tedduɓe e no hokkirton Fulɓe Media kawtol Hoore.\nAhmded MG\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya Mohammadu Buhari yiidi bee ardiiɓe lice hukuumaaji rento lesdi ndin fuu maɓɓe haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nNder yalɗiriiɓe giidal ngal haa e Ministaajo faddo lesdi Manaur DanAlli, e mawɗo Police'en Ibrahim Idris.\nƊum ɗo tamma Mawɗo Sooja'en Naajeriya, General Gabriel Olanishakin andinan kubaru'en ko wolwaa nder giidal ngal.\nGurin\nSooja'en asama ɓe lesdi Naajeeriya, NAF heɓi ɓesdaari piirooje elto konu kese joyi fahin ɓesdaari ngam sembiɗinki kuuɗe elto sooja'en honirooɓe piirooje nder lesdi ndin.\nNon woɓɓe fukaraaɓe 16 nder maɓɓe e surba'en ɗiɗo woniiɓe nder jangirde elto kuuɗe sooja moodi ɓendini elto lanyol piirooje nder jangirde elto lanyol piirooje nde Kaduna.\nƊo latti aran nder duuɓi 'yattuɗi 30 ko jangirde elto Soja nde lesdi wonde Kaduna heɓi fukaraaɓe maare moodi dow laanyol piirooje fodde ɓe timmina jangirde dow elto kuuɗe soja.\nPiirooje ɗen yebre on nder piirooje elto konu 10 ɗe Naajeeriya soodi iga lesdi Pakistan.\nPiirooje ɗen lattuɗe kese nder cawli maaje ɗe tafiraama bee nauraaji zamanu irin ɗe duuniya fuu naftirta jotta.\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya hiddeekoojo, Professor Yemi Osinbajo andini dow gootal nder laabi sembiɗinki yaake rento nder lesdi ɗi ngomnati ardiiɗo Buhari ardini woni firlutuki kuuɗe Sooja'en lesdi ndin her heɓanki ɓe elto keyngo areeji kuwtinirteeɗi ɗi zamanu e tabutunki ɓe rokkama hakkeeji maɓɓe no handi e nde handi.\nGurin\nCiimaajo lesdi Brazil gonɗo Naajeeriya Amb. Maria Figueiredo holli yidde lesdi Brazil hesere, nde fiɓuki sattina harkaaji luumooku hakkunde kompaniiji lesdi ndin e lesdi Naajeeriya\nFigueiredo, suuɗiti halakaa on haa gallure lagos yaake giidal luumooku hakkunde lesdi Brazil e Naajeeriya ngal taskitaa.\nO wii kompaniiji lesdi Brazil holli yidde nde dogginki harkaaji luumooku nder lesdi Naajeeriya, Luumooku ngu lesɗe ɗen ɗiɗi fuu botoran ngu sane.\nCiimaajo on andini Aagal filooɓe wakkilooɓe kompaniiji filu ceeduɗi 11 yalɗiri giidal nyalaade ngal taskitaa man ngam holluki yidde lesdi Brazil nde dogginki harkaaji luumooku bee lesdi Naajeeriya.\n\"Min ɗo nuɗɗini ɗum wakkati on tan hewti haa Naajeeriya bee Brazil hawtata hoore fahin sembiɗina luumooku botirtengu hakkunde lesɗe ɗen ɗiɗi.\nHukuuma yaasi lesdiiku lesdi Brazil e hukuuma faal yeeso luumooku lesdi Brazil fuu hawti hoore sufti kompaniiji 11 yalɗirɗi mobre ndee.\nMinɗo bukaa kompaniiji lesdi Brazil e ɗi Naajeeriya andindira wowra nden fuɗɗa huwduki naa e wonnuki wakkati, sakkoma bana jotta nde lesɗe Afirka fuu holli yidde huwduki bee kompaniiji lesdi Brazil.\"\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/category\/kubaruuji\/page\/2\/","date":"2020-06-01T23:49:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347419639.53\/warc\/CC-MAIN-20200601211310-20200602001310-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9971773028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9971773028373718}","num_words":821,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine, hooreejo laamu hakkundeewu, Mamadi Dummbuya yahii hanki boowal laaɗe diwooje Ahmadu Seyku Tuure to Konakiri ngam jaɓɓoyaade ɓiyɓe leydi Gine ummitiiɓe toTunis. He haalannde nde laamu nguu yaltini, ene holla heen wonnde jahgol hooreejo leydi ndii, kanum e hoore mum, ngam jaɓɓoyaade Ginenaaɓe artuɓe ɓee ene hollira wonnde laamu nguu ene rewindii ngonka maɓɓe to Tunis gila nde tergal ɓurngal toowde he nder leydi Tunis liɓi konngol mum ngol nde.\nHaalannde ndee teeŋtinii weltaare ɓiyɓe Ginenaaɓe ɓee sabu yiydeɓe laamu maɓɓe ene ari jaɓɓaadeɓe to boowal laaɗe diwooje to, hayso tawii e ɓe ngonndunoo he tampere e mette ngam no ngonka maɓɓe wayno to Tunis he ɓalɗe jawtuɗe ɗee ne, no ɓe njaɓɓoraa nii suynii mette maɓɓe, rokkiiɓe mbelemma artude he nder leydi maɓɓe.\nHooreejo laamu hakkundeewu o, Mamadi Dummbiyaa ene ardi he sate mawɗo kadi tawi ko toowɓe daraja e laamu he, ko wayno mawɗo jaagorɗe o, Dr Bernard Guma, jaagorɗo kadi koolaaɗo Kuuɓal, Kolonel Amara Kamara, e jaagorɗo kadi direkteer kabine, Jiba Jakite, wonndude e jaagorɗe goɗɗe e hooreeɓe konu. Oo ɗoo sate toowɗo, ene hollira wonnde ngonka Ginenaaɓe caggal leydi ko ngoƴa laamu nguu. Hooreejo feeñinii weltaare mum sabu gargol yimɓe ɓee ko aldaa e lorla, kadi o siftinii kadi wonde-mo naŋtiiɗo e miijooji jokkere enɗam hakkunde Afriknaaɓe (panafricanism), dente e ballondiral hakkunde leñɗi Afriknaaɓe, foti ko ɓaleeɓe walla raneeɓe. O mo joortii tan maa ngoon miijo won faamaago wonande kala ardiiɓe Afrik, mbele eɓe mbaawa waɗɗe Afrik mahanteeri ngootiri ndi feccotaako. O wiy \"Sabu ko waɗi Tunis koo wonaa normaal kadi wonaa ko jaɓotoo he 2023, ɗo Aduna yahrata ɗo .\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/02\/gine-hooreejo-mamadi-dummbiyaa-yahii-boowal-laa%C9%97e-diwooje-ngam-ja%C9%93%C9%93oyaade-artu%C9%93e-tunis\/","date":"2023-03-28T02:46:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00390.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6497802138,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6497802138328552, \"fuf_Latn_score\": 0.2465263158082962, \"ffm_Latn_score\": 0.06592956930398941, \"fuh_Latn_score\": 0.03672308474779129}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulo Facebook\nSo en mbiyiino « Fulɓe muuɗii punndi » nde ɗemngal Tamasik naatnaa e facebook e hitaande 2013, hannde eɗen mbaawi wiyde « Pulaar ɓamtiima, » sibu hay facebook fellitii suɗoraade ngal. Kabaaru oo jaalɗi ko ñalnde 30 settaambar 2016, kono golle pirgol ɗee puɗɗiima ko adii ɗuum, gila e lewru abriil 2015, sibu Goomu Firo Facebook e Pulaar sosaa ko ñalnde 31 marse 2015. Ɗum noon Facebook waɗtii faamde Pulaar, woni Pulaar jeytaama e wutteeji Facebook, woni ɗemngal mum teemedere e go'oɓal (101ɓal). Kala belaaɗo ina waawi « ɓoornude Facebook wutte Pulaar », woni tawa so neɗɗo ina waawi Pulaar, ina waawa huutoraade ɗum, sibu jamirooje e jamminooje Facebook ɗee fof ko e Pulaar ngonata. Tuggi nde firo ngoo fuɗɗaa faade hannde, ko ina abboo e 100 000 konngol pulaama maa « ngootanaama » kono ko foti noon walla ko ɓuri ɗuum ina heddii…\nSo Pulaar suɓaama yo jeye e wutteeji ngolɗoo laylaytol lollungol wonaa huunde haawniinde no feewi, sibu ngal jeyaa ko e ɗemɗe ɓurɗe mawnude e yaajde e nder Afrik, sibu ko famɗi fof 40 000 miliyoŋ neɗɗo ina kaala ngal, tee engal haalee ko famɗi fof e nder leyɗe Afrik 20. E nder ɓetirgal Calvet wonande ɗemɗe Afrik, pulaar woni hoore ɗemɗe Afriknaaje, sibu ko ngal nayaɓal caggal Engele, Farayse, e Arab. Yanti heen fulɓe ina cofti e nder internet haa teeŋti noon e facebook. Ɗum noon Facebook juumaani. So facebook waawii ɗisde ngal nii e nder hitaande wootere firo ko sabu coftal Goomu Firo Facebook e Pulaar.\nƊumɗoo ko hujja mawɗo wonande ɗemngal ngal, teeŋtinoowo kattanɗe maggal e semmbe maggal, hujja tawtuɗo hujjaaji goɗɗi, wonde ko ngal ɗemngal kaandungal e janngeede e huutoreede e nder nguurndam.\nKo woni Facebook ?\nFacebook ko laylaytol renndo nder internet gaddanoowol huutortooɓe ɗum « waawde jokkondirde, e wostondirde nate e fotooje e wideyooji e piille e dokimaaji kam e neldondirde mesasuuji e naatde walla sosde goomuuji walla kadi huutoraade jaaɓɗe keewɗe ». Hannde, Facebook ko lowre ɗiɗaɓere e nder internet, ɓurnde heewde yillotooɓe, heedi yeeso mayre tan ko Google. Kala subaka mo Alla waɗi, gila 24 ut 2015, ko ɓuri miliyaar neɗɗo ina huutoroo ngol. Lewru kala miliyaar e 590 miliyoŋ neɗɗo ina seŋoo e magggol.\nFacebook jibinaa (sosaa) ko e hitaande 2004 to duɗal jaaɓihaaɗirde Harvard to Dental Dowlaaji Amerik. Ko ndeen Mark e sehilaaɓe mum ɓe janngidtunoo puɗɗii topaade ngol e nder cuuɗi mum en, kono ndeen ko sanɗaaji duɗal ngal tan mbaawnoo seŋaade heen. Nde yahi haa ɓooyi, ngol udditanaa sanɗaaji duɗe goɗɗe, noon noon haa yettii ɗo yahretee hannde ɗoo. Lolleende Facebook diwtii haala, sibu ɗemɗe goɗɗe ceekanii ɗum golle gila law, yeru, sukaaɓe safalɓe so njiɗii yahde wanngaade Facebook, mbiyata ko \"araay nu faysii\", wayi no wiyde e pulaar \"miɗo faysoyoo\" (woni miɗo wanngoyoo e Facebook).\nHol no golle fulo ɗee mbayi ?\nGolle pulgol (pirgol e Pulaar) Facebook, ko golle yarlitaare Fulɓe fof. Ko ɗum nii tagi aɗa tawa heen kelme pulfule ɗee fof, haa teeŋti noon e Fuuta Jaloŋ e Fuuta Tooro. Golle ɗee kadi ina mbaɗi geɗe keewɗe potɗe ooñteede e feewniteede. Ɗum noon golle ɗee peccinaani nii, sibu, hay so tawii njahraten e majje ko hedde feccere (50%) ko foti fireede koo, ko heewi heen maa ruttanee, tee kelme e konngi kesi ceerataa e arde. Ko ɗuum waɗi, eɗen njaha haa 63% hannde, janngo ngarten e 48% walla ko wayi noon, sibu tawata ko kelmeendi kesiri ɓeydaama heen, nde tawnoo, karallaagal kesal seerataa e hesɗitde e ɓamtaade…\nYiɗde wiyde tan, ko golle ɗaɓɓude juuɗe no feewi. Gooto kala, kattaɗo, ina foti waɗde heen junngo mum. Kala pullo kuutortooɗo Facebook, so ina yiɗi wallitde firo ngoo, ina waawi ɗaɓɓude naatde e \"Tumbudu firooɓe Facebook e Pulaar\" (Translator Community for Pulaar) njeyaangu e Goomu Firooɓe Facebook (Facebook Translations Team). So o jaɓaama heen aɗa waawi fuɗɗaade firde, walla ngonaa e e wootde, woni ƴeewaa ko firaa koo, suɓo-ɗaa heen ko ɓuri hawrande ma, mbele Facebook ina ɗisa ɗuum e ciŋkal mum (mbele Facebook ina teskoo ngoon firo ngo o sikki ɓuri sellude ngoo, sibu Facebook suɓotoo ko kelme ɓurɗe wootaneede).\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/02\/3722\/","date":"2017-10-21T19:22:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187824894.98\/warc\/CC-MAIN-20171021190701-20171021210701-00203.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7977902889,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":36,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7977902889251709, \"fuf_Latn_score\": 0.08506825566291809, \"fuh_Latn_score\": 0.06147882342338562, \"ffm_Latn_score\": 0.04200989380478859, \"fuq_Latn_score\": 0.01296786218881607}","num_words":652,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wurosoogi woni ko nder leydi senegaal,nder diiwaan Maatam falnde Maatam. Wurosoogi waɗaa komin ko e hitaande 1990, ko wuro wonngo e nokku do laabi ndenndi ceeri « carrefour ». Hannde o leyyi keewɗi e sifaaji mumen ina ɗannoroo ɗo. Ko Ummii Gana, Niseriyaa, Gine, Mali, Muritani e yoga e nder diiwanuuji senegaal. Wurosoogi ina waɗi bankeeji, estaasiyonaaji,gaaraas mawɗo ,serwisaaji keewɗi nana ɗo, jehre mawnde jaɓɓatoonde teemedde yimɓe arooɓe soodde e yeeyde.\nSo tawii oon nokku dañii foorusuuji 3 ronkii hawritde ɗum ina foti,yanti heen kadi ko sahaa e sahaa fof ɗi paanat.\nKo goomu mo sagataaɓe wuro wiyeteeɓe Asufoor ɗowata golle ɗee. Gila e goomu wonnooɓe farayse caggal nde ɓeen kortii ndokkiti goomu gonɗo ɗo hannde oo.\nE nder ɗii ɗoo lebbi 5 wurosoogi woni ko e caɗeele ndiyam, gila ɗo woyetenoo ndiyam ɗam laabaani hannde oo kam ndiyam alaa. Peeje keewɗe ndaɗɗaama ngam yaltude e ɗeen caɗeele. Ko ɗuum saabii nde hooreejo leydi Senegaal e njillu makko cakkitiiɗo o , Meer hono Me Muusaa Bookar Caam woytiima wiyii wurosoogi ina ɗomɗi.\nNde ɗuum yawti o waɗii forom ngam gollodaade e ofor walla sde. Ñalnde 29 Me 2017 sete timmuɗo jooɗodiima e jaagorgal kalfinaangal diyye ina yaakoraa maa sellu. E oo sahaa komanndaa John mo oosee fooree tottirii oto ngam tottirde ndiyam e oo sahaa e koorka 2017 ko Allah tan anndi tampere yiyaande e ballondiral sukaaɓe men wonɓe caggal kam e Meer wuro ngo ndokkirii gasuwaal timmuɗo.\nBocar seck jooɗoniiɗo Lewlewal to Wurosoogi","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/ca%C9%97eele-ndiyal-wurosoogi-hoori-ko-e-nder-%C9%97omka\/","date":"2017-11-18T10:15:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804724.3\/warc\/CC-MAIN-20171118094746-20171118114746-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7799522877,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7799522876739502, \"fuh_Latn_score\": 0.150702565908432, \"ffm_Latn_score\": 0.046912822872400284, \"fuf_Latn_score\": 0.015420372597873211}","num_words":235,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.736,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"O jibinaa ko ñalnde 16 feebariyee 1965 to wuro ina wiyee Mankamang Kunda, nder falnde FULADU, nder Gammbi. O naati jaŋde ko wuro ina wiyee Koba Kunda. Caggal ɗuum o jokkoyi to Bañnjul hade makko heɓde bursi ngam naatde Duɗal Hakkundeewal Lislaam.\nNde o heɓi ɗoon seedantaagal makko, o gollodii e galle ina wiyee \"Al Hajji Musa and Sons\" haa o wonti gardiiɗo ko faati e njeeygu. O naati parti politik biyeteeɗo Heerto Demokaraasi Renndungo (UDP) e 1996. E darorɗe kitaale 2 000 o ɗannanii London, ɗo o janngi ko faati e njulaagu ndiiñiindi, omo woni kadi deenoowo kisal. O waɗii toon duuɓi 3 e feccere. Caggal ɗuum o wonii deenoowo (garde corps) julanke gammbinaajo gooto ine wiyee Mammadu Muusaa Njaay, hono baaba mum jom suudu Daawuuda Jaawara, meeɗnooɗo wonde hooreejo Gammbi, mo lietnaa Yaayaa Jaame follunoo e laamu e hitaande 1994. Caggal ɗuum o sosani hoore makko sosiyatee ndiiñiindi (njeeygu galleeji mahaaɗi walla boowe leydi ekn), o ƴellitii heen.\nE woote hoore leydaagu ɓennuɗe ɗee, partiiji luulndo jeeɗiɗi mbaɗi mo kanndidaa, nii woni o hawi Yaayaa Jammee. Ko ñalnde 19 saawiyee o fiilaa e nder ammbasaad Gammbi to Ndakaaru, sibu Jammee jaɓaani woppude laamu. Nii woni konu CEDEAO naati leydi ndii e oon kikiiɗe gooto, mawɗo konu leydi ndii, seneraal Osmaan Bajiyee wiyi jaɓii refataade Aadama Baro, tee konu mum dartotaako konu CEDEAO so naatii leydi ndii.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/25\/holi-aadama-barow\/","date":"2019-11-11T23:03:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496664439.7\/warc\/CC-MAIN-20191111214811-20191112002811-00243.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5565447211,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5565447211265564, \"fuh_Latn_score\": 0.2593325972557068, \"ffm_Latn_score\": 0.1373574435710907, \"fuf_Latn_score\": 0.041416898369789124}","num_words":221,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Neldude ujunnaaje ujunnaje satelit hedde 36000 km dow koye men. Ɗiin satelitaaji ngona e yirlodaadi e leydi (so a ƴeewii ɗi cikkataa ko ɗi ndillataa), ɗi ngona e heɓɓaade cereeli naange, ɗi mbaɗta yiite (kuuraa). Ɗeen yiite neldee Leydi ngam hutoreede. Ɗeen yiite ɓeeɓataa nde tawnoo ɗo satelitaaji ɗii ngoni ɗoo alaa ko wirni ɗum en Naange, ɗum noon jamma jofataa toon, tee ɗi ngoni ko dow duule, toɓo kadi haljintaa gollagol majji, ɗum noon jeñtingol yiite ngol taƴondirtaa. Semmbe jeñtinteeɗo oo kadi ko semmbe laaɓɗo sibu wiimtataa cuurki walla geɗe goɗɗe paddotooɗe caafe naange. Yanti heen, so eɓɓaande ndee joofii semmbe oo maa waawoy huuɓnude soklaaji leydi maɓɓe fof, haa ɓe mbaɗta yeewde ɗum leyɗe goɗɗe…\nIna haawnii noon, ɗii duuɓi fof, leyɗe mawɗe ina cukka yimɓe noppi e « ɓeydagol nguleeki weeyo ». Ɓeydagol nguleeki weeyo ngol cereeli Naange caabii. Ndaa ɗiin cereeli ina mbaawi huutoreede kadi ngam yeñtinde yiite (kuuraa) ko aldaa e biimtagol cuurki walla gaasuuji ɓeydooji seer. Tee eɗen nganndi cereeli Naange ko dokkal Alla, ngal soodetaake, ngal ɓeeɓataa. Tee, so ɗeen leyɗe mawɗe ngoongɗiniino ko wiyetee « Semmbe Naange » koo, ina gasa tawa hannde hay gooto haalataa ko faati e kawjugol ngonka weeyo (kilimaa), sibu ko semmbe « laaɓɗo » (wiimtataa cuurki), duumiiɗo, mo ɓeeɓataa, mo kuutoragol mum tiiɗaani so ƴeewdaama e semmbe ummiiɗo e kuɓɓam ɓarakke.\nIna gasa tawa ko ɗuum woni ko leydi Siin faami, sibu, e fawaade e ciimti keewɗi, ko kayri fof ɓuri yahrude yeeso e ngalɗoo karallaagal, hono peewnugol ɗalduɗe (panneaux) naange gaadoraaɗe ɗee, baawɗe heɓɓaaɗe semmbe naange ñalnde fof, jamma e ñalawma fof, woni balɗe 365 hitaande ɗee kala. Tesko ɗoo, mbiy-ɗen ko hay jamma maa ɗee ɗalduɗe keɓɓo semmbe naange. Tee ɗeen ɗalduɗe kaljintaa hay gooto, coklaani lartaneede boowe miliyoŋaaji hektaar… Ɗeen ɗalduɗe, duule mbirnataa ɗum en Naange, toɓo haljintaa golle mum en. Waɗi noon, ɗeen ɗalduɗe ko dow mbertetee, fotde 36 000 kiloomeeteer dow koye men, dow duule e toɓooli, e nokku ɗo alaa jamma alaa ñalawma (Naange mutataa toon), aɗe njirlodoo e Leydi…\nSiin ina anniyii « mahde » (werlaade toon) tawtirde naangiire (centrale solaire) julorteende ɗoo e hitaande 2050. Oon sahaa Siin wonata leydi ngidiindi heɓɓaade semmbe naange ummoraade weeyo, ngam tiindtinde ɗum feewde Leydi.\nNgoo miijo ina waawi wonirde e oo sifaa :\nHol no miijo ngo siyirta ? Miijo ngoo ina waawi siyide nii : werlaade satelit haa yettoo e nokku deŋal*, woni hedde 36 000 kiloomeeteer dow koye men. Oon satelit ina nawori ɗalduɗe naangeeje potɗe waɗtude semmbe naange (cereeli naange) yiite. Oon semmbe yiite waɗtee laseer walla mikroo-onnduuji, ngam neldeede leydi men. Ɗoo noon heɓɓotoo ɗiin cereeli laseer ko antenaaji parabol moolanaaɗi to bannge mawnugol, hade mum en waɗteede kadi yiite mo mbaaweten huutoraade.\nKo ina wona jooni duuɓi sappo (e hitaande 2009), en njaltiniimo winndannde yowitiinde e eɓɓaande waande noon, kono ndeen, mbiyno-ɗen ko « Japon ina anniyii yeñtinde kuuraa ummoraade e weeyo ». Japon fotnoo werlaade satelit mum oo ko ɗoo e hitaande 2030. En mbiyii nii heen wonde isin mo Japon anniyii mahde dow oo « maa yeñtin fotde miliyaar watt (ko ina huɓɓa fotde 17 miliyoŋ ampul), tawi njaru mum ko hedde 23 UM wonande kala kiloowatt-waktu (kilowatt heure) ; coodgu kiloowatt-waktu jooni ina sowoo ɗum laabi jeegom.\nE miijo Jean-Jacques Favier, karallo to Nokku Ngenndiijo ko fayti e Wiɗtooji weeyo to leydi Farayse « ɗum alaa caɗeele to bannge karallaagal, kono tan ina ɗaɓɓi ngalu keewngu sibu ko maa tonuuji keewɗi kaɓirɗe neldee nder weeyo. Yanti heen neldirgol semmbe oo cereeli laseer walla mikroo-onduuji ina waɗi geɗe ɗe kuɓindaaka tawo, yanti heen ina waɗi gagga kisal yimɓe nder sato.\nEɗen ciftina tan Siin woni leydi ngidiindi juurnude laanel wiɗto e bannge lewru birniiɗo oo. Kayri rewi e Amerik to bannge mawnugol ɓeto-kaalis (bidsee) waɗanaango tuugnorgal weeyo (miliyaaruuji 8 dolaar hitaande kala).\nSiin ina darjiri kadi wonde leydi ɓurndi waawde posnude weeyo, kono hannde, ko kayri woni mbir ko faati e semmbe naange.\nNgoo miijo heɓɓaade cereeli naange gila dow weeyo ko ɓooyngo, sibu ko gila e kitaale 1970. Oon sahaa noon caɗeele karallaagal kaɗnoongo yahrude yeeso. Hannde, e fawaade e ƴellitagol ganndal saafiil kam e juumtugol ɗalduɗe naange, miijo ngoo ina waawi laataade.\nƁeydagol yimɓe winndere ndee ina jeyaa kadi e geɗe teeŋtinooje miijo ngoo, sabu ɓeydagol soklaaji semmbe mo alaa ɗo haaɗi. Ɗoo e 2050, fotde miliyaaruuji 9 fittaandu ina ɗaminaa e Leydi men hee, leyɗeele keewɗe yimɓe, walla ɗe njiyataa naange no feewi maa katojinoy ko neeɓaani e ngalɗoo karallaagal.\nSiin saaktaani tawo feere jogori huutoroyaade ngam neldude semmbe naange keɓɓaaɗo waɗtaa ɗum yiite dow leydi mbele waawa huutoreede. Kono karallo gooto to NASA won miijo rokki heen : werlaade ujunnaaje ujunaaje satelit jokkondiraaɗi, beeyooji.\nOon semmbe neldiree e mbaadi onndooji tokoñilli (micro-ondes) feewde e antenaaji keɓɓotooɗi, poŋtaaɗi e nokkuuji ɗi koɗaaka no feewi (nokkuuji ndema, beeli, moraaɗe ekn.) Mahaande siforiinde nii ina waawi yeñtinde fotde 2 000 gigaawat (2 000 miliyaar wat), ƴeewaa noon, tawtirɗe naange ɓurɗe mawnude hannde, to Inndo e to Siin, njeñtinta ko hakkunde 1,3 e 1,6 gigaawat.\nSiin haalaani ko jogori feraade e ndee eɓɓaande, kono, e fawaade e won ngool millugol, eɗum ɗaɓɓi ngalu moolanaangu : fotde miliyaaruuji 10 wonande satelit fof, ndaa eɓɓaande ndee ina ɗaɓɓi ujunnaaje ujunnaaje satelit !\nBookara Aamadu Bah\nKelmeendi :\nKuɓɓam ɓarakke : Combustibles fossiles\nƊaldugal\/ɗalduɗe : panneau\/panneaux\nTawtirde naangiire : Centrale solaire","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/12\/15\/yiite-ummoraade-dow-siin-woni-ko-e-laawol\/","date":"2020-04-10T00:46:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371880945.85\/warc\/CC-MAIN-20200409220932-20200410011432-00334.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.462205261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46220526099205017, \"fuh_Latn_score\": 0.2537178695201874, \"ffm_Latn_score\": 0.20094004273414612, \"fuf_Latn_score\": 0.07588429003953934}","num_words":848,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.418,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faggudu: waylugol dimɗe ittaaɗe e pitaaji ( laddeeji) ngol rewɓe waɗata\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI fulfulde min bismima on nder taskaram men ''faggudu e ɓamtaare Afrik. Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe men fewndori baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.\nE nder yewtere ndee, kaleten kaleten ko waylugol ngol rewɓe mbaylaata ko immii e ladde (pitaaji). Ko woni nafa mum e nder leyɗele ɗee.\nNo ɓee rewɓe gollirta ɗum ? Ko ɗum wawi batinande e faggu leyɗe ɗen?\nNgam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Ummu JALLO wayloowo ɓiɓɓe leɗɗe ( dimɗe). Ko gollanoowo hoore makko, omo dilla e fannu taaridi kadi.\nEn yewtidan e mum enen e Kajjatu CAAM, malinaajo gardiiɗo baylaari no wi'ee KOCCE, dilloowo e ɗee golle gilla duɓɓi. Fama BARI, jeeyowo e nder luumooji mawɗi e nder leyɗele ɗee, no arta e no ɓe yeeyiirta.\nHeɗiibe Rfi Fulfulde, ko nii woni toɓɓe taskaram men, Faggudu e ɓantaare AfriK.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210527-fuggudu-waylugol-dim%C9%97e-ittaa%C9%97e-e-pitaaji-laddeeji-ngol-rew%C9%93e-wa%C9%97ata","date":"2022-08-08T08:21:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00621.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7837581635,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7837581634521484, \"fuf_Latn_score\": 0.18493005633354187, \"ffm_Latn_score\": 0.015536151826381683, \"fuh_Latn_score\": 0.011109552346169949}","num_words":198,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.824,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɓuri 40% dimɗe leɗɗe e nder Afrik ko nii bonirta\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Ibrahiima Jaari JALLO hertoɗo teknolosii ñaamri. E nder leyɗe Afrik heewɗe hitaande kala, dimɗe (ɓiɓɓe leɗɗe), no bona sabu anngal baylaaje marirɗe. E nder toonuuji teemedere kala, toonu 40, ko banayɗum. Kaalisi heewɗo woni e bonude hen. Ko pehe honɗe haana ƴetteede ngam waylugol ɓiɓɓe leɗɗe e nder Afrik ? Dokteer Ibrahiima Jaari DIALLO no jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210610-ko-%C9%93uri-40-dim%C9%97e-le%C9%97%C9%97e-e-nder-afrik-ko-nii-bonirta","date":"2022-10-07T19:55:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030338244.64\/warc\/CC-MAIN-20221007175237-20221007205237-00738.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.760899663,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7608996629714966, \"fuf_Latn_score\": 0.19804197549819946, \"fuh_Latn_score\": 0.03466135263442993}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.553,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Demal ngal naftortaako langere, huutortoowal ñolu [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E ka oo ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e demal ngal naftortaako langere walla demal huutortoowal ñolu. Holko sifo ngal demal addanta neɗɗo e banŋe cellal e baŋŋe kiwal taariindi ?Eɗen bismoo Ceerno Busriiwu JALLO, karallo Ginenaajo to banŋe demal e kadi Maymuuna Mamdu Abdul WELLE arɗiiɗo kawtal pelle rewɓe remooɓe to diiwal Kolda.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210818-demal-ngal-naftortaako-langere-huutortoowal-%C3%B1olu-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-09T08:06:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711394.73\/warc\/CC-MAIN-20221209080025-20221209110025-00479.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4982681274,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49826812744140625, \"fuf_Latn_score\": 0.48319265246391296}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.547,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo wiyatnoo wonde leñol fof wondataa haaside. Ko neɗɗo walla yimɓe seeɗa ngonata haasideeji, njiɗa walla ngetoo ubbude neemaaji ɗi Geno yeɗi woɗɓe. Ngool konngol teeŋtinaama e Asnde Balla nde Muusaa Cuun e wondiiɓe mum ndokkondiri juuɗe e ɓesngu Asnde Balla, Njaakiri, Hooƴo e Wuro Moolo ngam dañande Aamadu Sih, Maccuɗo Pulaar daabaa ngam nattude yahrude koyɗe hakkunde galle mum e gollorde mum.\nAamadu Sih lollirɗo Maccuɗo Pulaar waɗanaama ñalaande teddungal ñalɗe 6 e 7 duujal 2017 e nder wuro Asnde Balla sara Hoore Foonde to leydi Senegaal. Faandaare ndee ko waɗde feere no o dañiri daabaa no fotiri fof, oto walla moto mbele omo natta hankadi yahrude koyɗe hakkunde wuro Asnde Balla, ɗo galle makko woni ɗoo e Cilon, ñiiɓirde Rajo Salndu Fuuta to o gollotoo too sabu teskaade caɗeele ɗe o wondi gila e gargol, kootgol haa e bismagol walla nawtugol hoɗɓe yeewtere makko.\nMiijo ngoo ummorii ko e biyeteeɗo Muusaa Cuun to wuro Aañam Ciwol e ballondiral Saydu Siisee Jaw, Aamadu Sammba Jah, Haaruuna Aamadu Lih lollirɗo Lewlewal Leñol e tawtoreede Foondu Banel e Mayram Saydu Yoɓi Bah, Oolal Hammadi Bah e Hammadi Jah lollirɗo Jalliis Tokosel.\nƁesngu Asnde Balla e kuuɓal, ɓesnguuji gure catiiɗe, ɗanniyankooɓe maa wonɓe e nokku hee, ko wayi Hooƴo, Njaakiri e Wuro Moolo, njaɓɓii miijo ngoo, ndarii heen darnde tiiɗnde, lelnani ngo tuugnorgal juɓɓungal e kuutorgel sahaa.\nKala joom kattanɗe mo ƴiiƴam ngenndiyankaagal yahata e ɗaɗi ɓanndu mum, gonɗo e diiwaan hee, goomu nguu yettii ɗum, hollitii ɗum goodal ñalɗi ɗii e sababuuji majji.\nÑalnde 6 duujal 2017, subaka mum, wuro Asnde Balla jaɓɓiima e jaati hoɗɓe ko jiidaa e waaltuɓe ɗoon. Tuggude e Hoore Foonde wonande gure jeeri worgo haa e Ndulumaaji Funeeɓe e Demɓe, alaa keddiiɗo. To bannge Daande Maayo, tuggude e Sillaa Rewo e worgo, Caski, Jowgel, Jorbowol haa addan maa e Neere, alaa kattaaɗo.\nNde takkusaan juulaa, nguleeki kii fof e fantude tawi ko jaayndiyankooɓe rajooji, gila Dumga haa Kasga ndariima e dingiral ena ciimtira tolnde beƴ no golle ɗee njahrata. Ko ɗoon Idi Kan e Maamuudu Ɓaas ndokkondiri juuɗe, eewnii Meselal Leñol, Aamadu Abbaas Joop, cubballo mo Caski e Ummu Sih Bah tawi Kamarel, gorko Sahre Kuro e Demmba Gaajo, karallo mo kuuraa aannaani ena ngoni ɗo woɗɗaani.\nAamadu Sih, Maccuɗo Pulaar naati dingiral kewu nguu ena ɓoornii dolokke rommbal, ena fiili kaala ndanewa e daande, paɗe mukke daneeje, tengaade e lone, ena tami silaama ngaalaaka e junngo ñaamo, ena lommbii hakkunde seto mawngo. Nde o ari ndee tawi ko fotnooɓe bismeede ɓee fof ena njooɗodii e dow toŋorɗe lasaaɗe e les caaleeje keblaaɗe, cinkaaɗe, beertaaɗe kosiiji. Hilifaaɓe diine, aada e dawrugol haa e ngenndiyankooɓe rewo e worgo e yontaaɓe jamaanu ŋakkaani e oo kikiiɗe: joom wurooɓe Asnde Balla, Hooƴo, Njaakiri e Wuro Moolo, elimaneeɓe jumaaji e jamaaji mumen, Aamadu Haaraan Bah lollirɗo Nebam-Bonnaani-Follere mo Bagodin, Bah Sammba Bookar ganndiraaɗo Meselal Leñol Bah, Mamma Haajaa Sih to Hoore Foonde e Gelongal Fuuta.\nNde o yettii, jamaanu nguu haftii, darii ngam salminde garal makko. O jooɗii sara hilifaaɓe nokku oo. Duwaaw cakkitaa ummoraade e elimaan wuro Asnde Balla hono Ceerno Jibi Sammba Bah. Caggal duwaaw oo, ko Ibraahiima Aamadu Bah, joom-wuro wuro ngoo waɗi konngol bismaango feewde e hoɗɓe arɓe ɓee. Nde o rowi, Muusaa Cuun, gonɗo sabaabu ñalɗi ɗii, ɗowɗo golle ɗee, ari ena lommbii hakkunde sukaaɓe ɗiɗo rewɓe sinkiiɓe, sinkoriiɓe ganni laaɓtuɗo e ndaaratnde. Kanko ne o woɗɗaani ɗoon sabu omo daadii leppi ɗiɗi cañaaɗi, jaltuɗi e ñeeñal domre, ɗaldugal e niire jarno fanniyanke dowrowo cañu. O ƴetti konngol, o haali sabaabu ñalɗi ɗii e no golle ɗee ɗowiraa haa ɗe njettii e oon kikiiɗe. Ɗoon seppo ganni, rewɓe e worɓe, naati dingiral, rokki winndooɓe, haalooɓe e ndaarooɓe ngaanumma, hakkunde feewde e yooɗde. Seppo ngoo haastaaka, dartorii bannge, Gertooɗe Koli Makam Maysa Joolaa, ngari ena pawi e mafe harbiyankooɓe mbaɗɗu, sormitiiɓe sormatuuji wolde, ena palindii gaawe, ena mbakkii petelaaji. Pucci ɗii njarfaa, ngamnaa, punndi mukki haa yimɓe majjondiri, ƴeeŋi.\nNde pucci ɗii njalti, woodi rokkaaɓe konngi, kaali e Aamadu Sih, Maccuɗo Pulaar seedantaagal ngal neɗɗo fof yiɗi yo seedte e mum, gila to gooŋɗingol ɗemngal, ngondiigu hakkunde mum e yimɓe, foti ko hoɗdaaɓe walla ko gollodteeɓe, foti ko musiɗɓe renndaaɓe nguurndam walla ko enɗam. Ɓe njuutnii e neɗɗaagal, ngal Alla waɗi e makko, hakkilantaagal, ngal loowi e makko haa e muñal, ngal yeɗi mo. Uddi kikiiɗe oo ko naalanke biyeteeɗo Siley Hoogoore Bah e diɗɗal mum caggal nde mago teskinngo waɗaa.\nÑalnde 7 duujal 2017, arnooɓe ɓee mbeeti ko fooftaade walla e yahde e haajuuji mumen keeriiɗi, ko wayi no juuroyaade won e galleeji hilifaaɓe arnooɓe salminde ɗumen, faggoyde daarti walla natoyde won e nokkuuji maantiniiɗe nokku oo.\nHeedde beetawe toowɗo, Jibi Bah lollirɗo Gelongal Bah, gorko Fanay Ndooro ari ena wondi e Idi Gay, teen Duungel, gardiiɗo Rajo Kasga. Garal maɓɓe teskinii to bannge faayiida wonande ñalɗi ɗii. Ñalando ngoo teskaama kadi to bannge jeewte e gardagol Bah Sammba Bookar, meselal Leñol. Caggal takkusaan, jamaanu nguu hawritoyi to dingiral kewu too. Yimɓe keewi haa nokku oo yaajtinaa. E ngol noon Aamadu Sih, Maccuɗo Pulaar ardi ko sabandoor haako-ñebbe, laafa Seeku Tuure cooya, yimooɓe e yettooɓe ena cekki ɗum, hakkunde mayleeji natooɓe haa o yettii jooɗorde makko, o jooɗii. Sukaaɓe tokosɓe ndarii ena tami araaraay leydi Senegaal, njimi jimol bakkorgol Senegaal e ɗemngal Pulaar laaɓngal cer. E oon sahaa, jamaanu nguu fof haftii, darii ngam teddungal bakkorgol ngol. Jimol joofi, goomu pinal naatti e dingiral ena sormitirii kadduki ganni, ena ardini alluwal natangal natal Maccuɗo Pulaar, winndangal ngolɗoo:\" wuurnude Pulaar woni himme Maccuɗo Pulaar\"\nGoomu nguu taarii dingiral ngal haa hawri, arti darii e hakkunde maggal, yimi, ami, haa yimɓe fof mbeltii, poɓɓi. Hawri e yumma mum Gelongal Baro, arii, ena ardi e seto, ena addii teddungal. O salminaa, o rokkaa mikoroo, o waɗi haalannde teskinnde.\nE oon sahaa tawi fotnooɓe haalde ɓee ena njoni kadi sahaa oo yurmaaki. Nii woni woodi e geɗe tuugnorgal ngal ko moɗ-moɗtondiraa sabu paaɗtugol sahaa oo. Rajooji garnooɗi mbaɗti konngol mumen ko e ɗemngal Daawda Sammba Ndonngo, garanɗo Rajo Gorgol, jooɗiingo to Kayhayɗi. To bannge haaliyankooɓe wonnooɓe ɗoon, ko wayi no Aamadu Haaraan Bah, Idi Gay, Gelongal Fuuta, Meselal Leñol njukni haalannde mumen Gelongal Bah.\nCaggal kaalanɗe ɗee, jamaanu nguu moɗti poofaali, hakkillaaji keedti e moto ena darii e hakkunde dingiral ngal. Ko meer Hoore Foonde Aamadu Yero Bah soodani Maccuɗo Pulaar. Meer oo dañaani tawtoreede dokkirgol ngol. O lomtini ko yonaaɓe makko, ngari kolliri, kaali e innde makko. Kelle poɓɓi, gulaali ngulli. Ko ɗoon jamaanu waynorii dingiral ngal, fadndoyii hiirde caggal kiraaɗe. Nde kiraaɗe kirtaa, ataaye fawaa heen, yimɓe ngarti e nokku kewu nguu. Ɗoon ko geɗal jabbaaji(rapp), naalankooɓe e magoyankooɓe haa pecce jamma, hiirde ndee fusi, arnooɓe leldoyii e weltaare e miijooji.\nE tonngol, Aamadu Sih Maccuɗo Pulaar yoɓaama darnde mum gila e nguurndam mum so rutteede teddungal potngal nii. Muusaa Cuun e gollodiiɓe mum ne ndañii wune sabu miijo mumen rewaama, yuɓɓinaama etee ngo yuumtii ko aldaa e pergitte. Asnde Balla, Njaakiri, Wuro Moolo e Hooƴo jaɓɓinooɓe miijo ngoo ne nimsaani so dañde teddungal e manoore.\nE wattan, paandaale toɓɓanooɗe e ñalɗe ɗee fof keɓaama. Ngalu dañaama gila e joli naatirɗi kiirɗeeli ɗii, winndanooɓe ɓatakeeji haa e balle keɓaaɗe e yimɓe yarlitiiɓe. Ngalu ndañaangu nguu fof fayti ko juuɗe Maccuɗo Pulaar e wiyde Muusaa Cuun. So ngu timmii coodgu oto, oto soodee. So ngu timmaani, moto ndaartee. So ngu yettaaki ɗoon ne kadi, ceede ɗee mbaɗtee e juuɗe makko, o somoroo saakuuji ñebbe, kanko e galle makko e Boolo en, yo ɓe ndol e jam.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/07\/13\/aamadu-sih-maccu%C9%97o-pulaar-wa%C9%97anaama-nalaande\/","date":"2018-04-21T07:27:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945082.84\/warc\/CC-MAIN-20180421071203-20180421091203-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4966115355,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4966115355491638, \"ffm_Latn_score\": 0.3598212003707886, \"fuf_Latn_score\": 0.1139579713344574, \"fuh_Latn_score\": 0.024073725566267967}","num_words":1251,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.507,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jibril Jalloh hono njogorɗon ekkinde sukaaɓe Tamba njimri?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nKoɗo men e yewtere ko mbiiɗon nde yontere ko suka biyeteeɗo Jibril Jallo. Inde makko burnde lootude woni Jibson Diwaan J. O naalanke jeyaa ko Tamba woni ko e Sénégal, omo dilla e rap e ko nandiheen. ɗum waɗii hande duuɓi tati ko darni ñalaaɗe innirteeɗi academi urben to Tamba. Hikka ne o felliti darnude ɗii ñalaaɗe e balɗe tiapantati e lewru settambur du ndarii ndu, fayi balde sappo e tati en lewru uktuubar toon to Tamba. O arii nbdigiral ko mbiiɗon ngam haalande hettiiɓe yewtere nde holko addi o sosii academi urben, holno siforii, ko woni faandaare muuɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190929-jibril-jalloh-hono-njogordon-ekkinde-sukaabe-tamba-njimri","date":"2022-01-25T02:15:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304749.63\/warc\/CC-MAIN-20220125005757-20220125035757-00225.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7382193804,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7382193803787231, \"fuh_Latn_score\": 0.1477876603603363, \"ffm_Latn_score\": 0.09114507585763931, \"fuf_Latn_score\": 0.018980709835886955}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.649,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe gollooɓe e karanlaagal rajooji\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama, bismilla mon e taskaram Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.E ley yewtere ndee hannde en kaalan ko faati e rewɓe gollooɓe e karanlaagal, ɗum woni rewɓe wonɓe e rajooji e yuɓindirgol golleeji kabaaruuji .E ley yewtere men hiɗen tawdaa e Mbaay Aysata SOW jeeyaɗo Senegaal karallo to rajoo « Futur Medias » (RFM) kanko e Jeyneba JAKITE SANGARE ngonɗo Mali karallo to rajoo \"Liiberte FM\".To estidiyo rajoo faransi e winndere RFI, eɗen ngonndi e Rashel LOKATELLI Faransinaajo, golloowo e nduu suudu, ko kanko wonni koɗo men hannde. Ɗum woni toɓɓe mawɗe yewtere men ndee, bismilla mon e heɗagol kaa taskaramha.E taskaram men ngarooha en kaalan fii worɓe daraniiɓe rewɓe taweteeɓe e tiiɗalaaji annditirteeɓe HE FOR SHE.Oɗon baawi hokkunde mijooji mon e tonngoode amen WhatsApp 00 221 644 12 74.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210216-rew%C9%93e-golloo%C9%93e-e-karanlaagal-rajooji","date":"2022-07-01T11:31:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103940327.51\/warc\/CC-MAIN-20220701095156-20220701125156-00448.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4100831151,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4100831151008606, \"ffm_Latn_score\": 0.34866243600845337, \"fuf_Latn_score\": 0.14628243446350098, \"fuh_Latn_score\": 0.07449086010456085, \"fuq_Latn_score\": 0.016489939764142036}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.412,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu maatootiral enanta no fintinta kilantaaji riskuuji hedi daldal maatootiral, Professor Isa Pantami hokkaama haatimmeere manoore CIISec.\nHaatimmeere manoore nden hebaama on bawti nde O haarino yami.\nBee non on hakki Professor Pantami bosesel laataaki gooto nden Aranndeejo mo fuddi hebuki hatimmeere manoore nden nder himbe ko hewtani 89. haa Lesde Africa\nHaatimmeer nden do hokke on tan mo mari daraja enanta anndudo yebre annde kiimiyaaku enanta ko laarani daldal maatootiral 'e mo waddanta yebre nden jahargal yeeso.\nCIISec (nokkuure on nde janngirde dum hakkilanta ko laarani rento enanta maatootiral daldal maatootiral ko omta haa Lesdi ingila iga 2018.\nNokkuure janngirde nden omtaama on ngam eltuki be hakkilanta shaanu fannuuji rento enanta dal dal maatootiral.\n\"Professor Pantami, goddo on mardo tidal ,anndal,himmidinaare,mardo basiira, giddo kuugal ko nanndi annde kiimiyaaku binndudo deftere dow ko laarani haala rento daldal maatootiral.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/08\/pantami-hebi-haatimmeere-manoore-ha-kuude-daldal-maatootiral\/","date":"2022-10-01T11:21:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00340.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9988058805,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9988058805465698}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tabitaagu ɗemngal pulaar ko tabitde tabitin'de haalirde ɗemngal ko wonaa kanum tan : haalirde ɗemngal pulaar ndenndaangal ngoƳaaji adunaaji nguuraaɗi – guureteeɗi ɗi, ɗemngal ngal waasa suraade tan e rentin'de denndal mum ina jangtitoo hoyre mum, ɗuum ko dogdu e dowu lefol ( tappi ) jirlotoongol.\nƊemngal pulaar so rentinii ndenndal mum yo aduna o fof yiyto heen hoyre mum haa teeŋti e leyɗe ɗemngal ngal jeyaa ɗe, yo annduɓe ɗemngal ngl njaltin gannde aduna ɗee kaalira ɗum ɗemngal gannde ɗee nanee e ɗemngal ngal paamee e maggal, ɗemngal pulaar wonta ɗemngal gannde e ňeňe e karalle.\nKadi aduna o faama jaɓa ko ɗemngal pulaar addi soomi jiidigal leyɗe afrik keewɗe, ngati ɗemngal fof ngal aduna o tawi ina e leyɗe keewɗe ina tagorii noon ina anndaa ko ngaal ɗemngal jiidini ( jeydini ) ɗeen leyɗe, ɗuum alaa jeddi.\nƊemngal pulaar ko kanum jiidini ko heewi e leyɗe afrik, capaaɗo boɗeejo nani muritani, mbele oon capaato ina burkina faso – mbele moosinke mo burkina faso o ina woodi e leydi muritani ? Ko pullo woni muritaninaajo woni kadi burkina fasonaajo, waɗde ko oon pullo jiidini ɗeen leyɗe 2.\nSoninke e pullo wonɓe murirani ngoni senegaal e gammbi ɓee ko ɓeen njiidini leyɗe ɗeen, ndeen daňoore walla daňnnde noon ko pulaar ɓuri daňde ɗum e afrik men oo.\nTabital pulaagu ina foti noddude fellere aduna nde ( ONU ) e darnude ňalaande jiidigal leyɗe ; haalee siftinee ko tagi leydi e leydi ina njiida, mbele ko ɗemngal – mbele ko faggudu …. ?\nTabital pulaagu ina foti yiytude pewje e peeje no ɗemngal pulaar wontiri ɗemngal fof en, ngal waasa nanngireede ɗemngal pullo tan, leydi fof ngal wonta ɗoon ɗemngal leydiwal pullo oo wona neɗɗo leydi ndi waasa won'de neɗɗo leňol tan, leydi fof na noddiree leňol ngol ellee capaaɗo gooto naati wuro fulɓe noddirtee tan ko » CAPAATO » heeeeh !\nIdrissa KAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/tabital-pulaagu-adunawal\/","date":"2023-05-28T08:47:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224643663.27\/warc\/CC-MAIN-20230528083025-20230528113025-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6218096614,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6218096613883972, \"fuh_Latn_score\": 0.21655963361263275, \"ffm_Latn_score\": 0.08105256408452988, \"fuf_Latn_score\": 0.07900265604257584}","num_words":295,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina jeyanoo e ko Donald Trump huninoo e sahaa nde ndaartata lefol laamu to Amerik, wonde so wootanaama maa eggin Ammbaasaad Amerik Tel- aviv, nawta ɗum Jerusalem. Ko o huninoo ina heewi hay so tawii alaa heen ko o dañi waɗde no o yiɗirɗoo nii, kono ngolɗoo laawol o sappiima, o wiyi, so tawii hooreeɓe leydi adinooɓe mo ɓee, (Bill clinton, Bush e Obomaa) « ndonkii waɗde ko potnoo waɗde, kanko maa o waɗ ɗuum ». Ndeeɗoo feere noon ko addoore fitina sabu luural nana e wuro Jerusalem tawo, sabu wuro ngoo ko sahre diine gila e ganni ɗo juulɓe e yahuud en kala, yantude e diineeji goɗɗi, gooto e mum en fof ina yiytoo heen hoore mum. Israayiil heedi bannge hirnaange wuro ngoo, kono e miijo mum, wuro ngoo ko jeyi mum. Palestiin heedi bannge fuɗnaange, heen leydi fof woni muuyaaɗe mum ko sompude ɗoon laamorgo mum. Jibini kaan ngonka ko hare arwaniire hakkunde Israayiil e Transjordanie e hitaande 1948, ko woni hannde palestiin koo, maslahaa mo dowlaaji dentuɗi ƴettunoo e oon sahaa ko wiyde wonde Jerusalem hay leydi ngootiri e maɓɓe jeyaa ɗum ko e les njiimaandi aduna oo wuro ngo waɗaa, kono ina jaɓani Palestiin nde heedata fuɗɗaange wuro ngoo, Israayiil heeda hirnaange.\nƊum ɗoon firtii ko e hare lollirnde « balɗe jeegom » jolnoonde hakkunde Misra e leyɗeele aarabeeɓe bannge, e Israayiil bannge, e hitaande 1967, addi poolgu ndiiɗoon leydi, ndi jooɗii e leyɗeele aarabeeɓe keewɗe (Misra, Siiri Jordani..), ruttii fawi takkere mum e wuro Jerusalem. Dowlaaji dentuɗi njaɓanaani ɗum Israayiil hay so tawii Dowla Amerik e dow waawnere goomu yahuud en njogiingu tiinɗnde e nder leydi hee ina walliti ɗum sabu kala nde kuugal yiɗaa faweede e Israayiil to Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG.D) ko Amerik falotoo ɗum.So tawii ko taariik ruttetee, Jerusalem ɗo darii ɗoo ko e dow leydi Palestiin fawaade e peccitagol ngol F.NG.D waɗnoo e hitaande 1947, hay so tawii ko peccitagol jinngere, wuuranaade Israayiil (45% woppiraa Palestiin, 55% tottaa Israayiil) e dow ko wonnoo leydi njananndi.\nKono ɗum fof addi ɗum tan ko tiimaandi Enngele en e lasli, yantude e ndoolndoolaagu dowla Amerik mo ƴaañi ɗum goomuyel yahuud en yontaaɓe e nder leydi Amerik, yantude e Dental adunayaŋkeewal gonngal e tiimaandi Amerik e Enngele en, e dental leyɗe Orop (UE). E ñalawma hannde oo, Israayiil heɓtii feccere Palestiin ndee, alaa ko heddoraa heen so wonaa 22%. Ndeen bonannde fof waɗaa ko e yeeso F.NG.D ngal e nooynagol Amerik e UE.Addi jiiɓru hannde nduu noon ko pellitgol laamɗo Amerik Donald Trump egginde jooɗorde Amerik to Israayiil to Jerusalem. Ɗum ɗoon firti ko semmbinde Israayiil e ko jasjasintunoo e waɗde, ɗum firti ko yaɓɓude kuugal F.NG.D. tawde alaa to wullitoytee, to fotnoo wullitoyeede Amerik inan yaɓɓi heen koyngal mum. Ɗum ko huunde tijjanoonde gila Donald Trump ari e laamu Amerik sabu en ciforinooma mo no neɗɗo fitina nii. Laamɓe adiinooɓe mo ɓee, hay so tawii ina ngoongɗinnoo ɗum alaa e mum en ƴettuɗo ngalɗoo kuugal, miijanoode maa ngon saabotooɓe maslaha hakkunde Israayiil e Palestiin, ɗum ɗoon noon « wontii ɓiɓɓe naange » : Amerik nattii daraade darnde masloowo.Lefol biyeteengol Gaza ngol lommbingol hakkunde Israayiil e Egypt, ko ngol heedi Jerusalem kono ngolɗoon lefol ko e nder uddo bonngo woni banngeeji ɗiɗi kala, teeŋti ɗoon e keerol Israayiil ngol, sabu ko ɗoon wuro Jerusalem darii e dow tiimaandi Israayiil.\nGila feere Donald TRUMP woni e siineede, Ɓesngu Palestiin nanngiri ɗum kono musiiba (nakba) mawɗo telliiɗo e mum gannominoowo musiiba garnooɗo e maɓɓe e hitaande 1947 nde ɓe ndiiwetee e leyɗeele maɓɓe ndee, ɓe uuji, Israayiil lomtii. Ɓe pelliti seppude, ɓe tacca keerol kanndangol ngol, ɓe tawtoya banndiraaɓe maɓɓe hoɗɓe fuɗɗaange wuro Jerusalem ngoo ngam hollirde mettere maɓɓe e nguu ɓurndoolaagu. Israayiil fattiraani ɗum jam so soorde e maɓɓe conndi e kure haa ɗum yooɓii ko ina ɓura 60 fittaandu jiidaani e gaañiiɓe hiiseteeɓe ko ina tolnoo e 2 400 aadee.Ñalawma kurmbitgol Ammbasad Amerik to jerusalem 14 mee ko ñalngu warhoore ɓurngu bonde e wolde 2014 hakkunde Israayiil e Palestiin, sabu ko waame ƴiiyam dogi e nder jookdu GAZA. Kono ko teskaa, oo bone ɗo tolnii ɗoo fof, ko Turki tan e Afirik bannge worgo kolliri mettere mum en ɗo tolnii, haa nodditi jooɗaniiɓe ɗum en e nder leydi Israayiil, taƴondiri e mum. To bannge leyɗe hirnaange alaa ko nanaa so wonaa eewnaango laamɗo Farayse ngam ɗaɓɓirde Israayiil yoo dartin « neegre mum » nde huccini e ɓesngu Palestiin hay so tawii ko « piyanɗe gaɓɓule ». Ko heddii e leyɗe aduna goɗɗe ɗee kam, ko deƴƴere faayniinde, alaa ko haali Fedde Dowlaaji Dentuɗi to Amerik ɗo Amerik hippii ina faloo kala ñiŋoore huccinaande e Israayiil.\nKo Palestiin wondi koo, ɗum wonnoo Afirik bannge worgo ko ina tolnoo e duuɓi limtinɗi haa yaakoraa tippudi paltoor leƴƴi ko ko fuɗi, iwataa, kono ɗum wontii hannde daartol sabu darnde e hare ɓesngu mum e ɗowgol Nelson Manndelaa. Hay Palestiin ne, eɗen njooɗtorii tan, ko « jamma juuti fof maa weet » kono eɗum ɗaɓɓiri e leñol Palestiin e wallidiiɓe mum kala muñal e hare yamyamre duumiinde ngam foolde laamuyel Israayiil e wallidiiɓe mum kala e gardagol Amerik mo Donald Tump.\nAL QUDS (Jerusalem)\nJerusalem (Al Quds) ko wuro fuɗnaange ɓadiiɗo teeŋtungo, himmungo wonande dewe tati ɗeeɗoo fof : diine yahuud, diine kerecee, diine Lislaam. Wuro ngoo ina tiiɗi e ɓerɗe palestinnaaɓe (e juulɓe fof) kam e ɓerɗe israayiilnaaɓe kadi. Dowla Israayiil waɗi laamorgo mum ko leegal hirnaange wuro ngoo gila 1949. Ɓe kiisii ko «Jerusaalem gootiɗinaaɗo » (wuro ngoo fof) woni laamorgo Israayiil nde ɓe keɓti ngo kanngo fof e hitaande 1967. Ko ndeen leyɗe winndere ndee fof ittii ɗoon ammbasadeeruuji mum ngam salaade ɗuum. E miijo winndere ndee, bannge fuɗnaange Jerusaalem ko Palestiin jeyi ɗum. Ko ɗoon Palestiin waɗi laamorgo mum e hitaande 1988, hay so tawii noon Israayiil ina jooɗii heen tawo. E miijo winndere ndee, ɓe poti ko haaldude ngam hawrude e feere.\nWertallo wuro ngoo ina tolnoo e 200km2. Fotde 865 700 fittaandu ina nguuri e maggo. Ko ngo jillungo no feewi, leƴƴi keewɗi, ceertuɗi ina nguurdi heen, diineeji keewɗi ina ngondi ɗoon. Bannge wuro ngoo, ɓooyɗo oo, ko tata taarii ɗum. Oon bannge ɓooyɗo ina waɗi leeɗe keewɗe : leegal kerecee en, leegal juulɓe, e leegal ɗo armeniyee en ɓuri heewde, e goɗngal ɗo yahuud en ɓuri heewde.\nMHJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/08\/09\/al-quds-jerisalem-trump-findinii-sey%C9%97aane%E2%80%88\/","date":"2019-04-24T23:57:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578675477.84\/warc\/CC-MAIN-20190424234327-20190425020327-00203.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8794959188,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8794959187507629, \"fuh_Latn_score\": 0.04202361777424812, \"fuf_Latn_score\": 0.036769527941942215, \"ffm_Latn_score\": 0.028181234374642372, \"fuq_Latn_score\": 0.013415095396339893}","num_words":1013,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.815,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gooto keddinooɗo e sosnooɓe Muritani yahii. O luulndinooma laamu ko juuti, hade makko woppude politik. Omo jeyanoo e sosnooɓe Muritani, mo bone kewkewe 1966 nawornoo. Min ndañii fartaŋŋe ɓadaade mo, gollondirde e makko e les, woodi sirluuji jowitiiɗi e wiɗtooji amen e nguurndam makko ɗi o resndi min, kam. Hol ko yimɓe nganndi tigi rigi e ooɗoo seede mawɗo daartol Muritani ? Maamuudu Sammba Booli Bah jibinaa ko 8 saawiyee 1920. O fuɗɗorii jaŋde ko Kayhayɗi, jaŋde makko hakkundeere ndee o waɗi ɗum ko to Ekkol Blanchot to Ndar, hade makko naatde Ekkol Kebloowo Jannginooɓe (Instituteurs) Sebikotaan to Senegaal.\nKono o jannginaani, sibu ɗoon e ɗoon o naatnaa konu koloñaal kanko e sehil makko mo o meeɗaa seertude hono porfesoor Hasan Sek (gonɗo kalifu e cili keewɗi e laamu sosiyaalist en). Ko heen o woni haa 1946. Cehilaagal maɓɓe ngal noon fuɗɗii ko nde ɓe njanngata ekkol Blanchot. Ko o neɗɗo koosɗo, mo nganndu-ɗaa ko peranɗo hoore mum laawol wonande darnde maantinde jogori daraade e nder ngurrndam leydi mum.\nNde wolde adunaaare ndee joofi, o arti Ndakaaru, ɗo guwarnama Afrik hirnaange jooɗinoo, o waɗaa e nder njuɓɓudi koloñaal hee, jaggal to kabine Komiseer Toowɗo, caggal ɗum to Meeri Ndakaaru, hade makko fekteede to ardorde Kaalisaaji to Ndar. Ngool pektugol noon deɓi waade ko no lesɗitingol ngol geɗe daartol paamninoyta en. Ina moƴƴi yuurniteede tigi-rigi ngam faamde darnde makko e golle makko jogorɗe arde. Eɗen cifoo noon huunde e darnde makko.\nO suɓii ngenndi makko tawi omo woni e luulndo : 1948-1957\nGartal makko hawri ko e cosgol Muritani : toɗɗagol jooɗantooɗo Muritani e Suudu sarɗi Farayse. Ko ɗum addani mo naatde ''fedde meeɗnooɓe wonde elewaaji ekkolaaji koloñaal'', ko heewi heen ummorii ko to William Ponty, tawi kam en fof kadi ko daande maayo njeyaa, rewo e worgo, ngam « wuurtinde enɗam ». Ko ɗoo o naatiri politik, tawi kadi ko e luulndo.\nE jaati, nde o woni tergal Dental Kuɓtodinngal Jibinannde Daande Maayo (Union Générale des Originaires de la Vallée du Fleuve) hono UGOVAF, omo jeyaa e addanɓe fedde ndee, tuggi 1947, daranaade nafooje ɓaleeɓe Muritani. Ɗum waɗi goomuuji ɗiɗi feeñde e kesɗitingol ardorde fedde ndee e hitaande 1948, tawi won heen ko « jogorɓe wontoyde muritaninaaɓe », wattinɓe yaltude fedde ndee, cosi fedde woɗnde wiyeteende ''Entente Mauritanienne'' (Nanondiral Muritani).\nKanko e Sammba Ganndega, mo o yaltidi UGOVAF, o naatdi e goomu muritaninaaɓe (Njawaar Saar, Jeeri Sidibe, Dey wul Siidi Baaba…), ɓe cosi, e 1950 ''Entente Mauritanienne'', ɓe ngardini ɗum Horma wum Baabana. Ooɗoo parti, mo koloñaal horsinaano, tawtoraama woote toɗɗagol depiteeji e lewru suwee 1951 e saawiyee 1956. O fooɗondirtunoo ndeen ko e ''Union Progressiste mauritanienne (UPM)'' mo Siidi el Muttaar Njaay, mo Muttaar wul Daddaa lomtii e ballal koloñaal. Sikke alaano heen, ''Entente'' ɓelsat ɗeen woote.\nCaggal nde Horma wul Baabana hawaa e woote 1956 ɗee, o yalti Entente, o hucci Maruk, o wonti e wallitde miijooji parti maruknaajo biyeteeɗo Istiqlaal kam e miijooji laamu Maruk teeɗaninoongu heɓtude bannge e Muritani. Maamuudu Sammba Booli yalti Entente, sosi ''Bloc Démocratique du Gorgol'' -(BDG) – (Ɓooɗde Demokariisi Gorgol) to Kayhayɗi e hitaande 1956.\nMbele ko ngelɗoo partiyel ngel woɗɗaano miijooji federaaliiji* Seengoor jibini pelle innitirtooɗe hakkeeji ɓaleeɓe e leydi ndii hannde ɗii ? Ko waawnoo heen fof, laamu nguu horsinaano cosnooɗo oo parti oo.\nHumpito makko e laamu e parlamaan\nO ari tawtoreede mooɓondiral Eeleega jooɗinoongal 2 haa 5 mee 1958 ko omo yooɓii humpito mawngo ngo o dañnoo e UGOVAF e Entente e BDG. Nde tawnoo Muttaar ina faami ɗuum, ñaagii mo nde ɓe ndiwtata luure ngam waawde renndinde doole maɓɓe politik e ner RPM (Parti du Regroupement Mauritanien), jogorɗo wontoyde Heerto Ɓesngu Muritani, hono Parti du Peuple Mauritanien (PPM parti bajjo), gardinooɗo leydi men haa kuudetaa koninkooɓe 10 sulyee 1978.\nKo e ngalɗoo Mooɓondiral ɓe mbaɗani Muritani Doosɗe ganndiraaɗe doosɗe 22 marse 1959, kam e guwarnama ɗiɗmo (baɗɗo terɗe 10). O halfinanoo e oon guwarnama ko ko faati e teeru e koɗki, o sawndondiri toon e Aamadu Jaaje Sammba Joom Bah, ɓaleejo bajjo jeyanooɗo e Diiso Guwarnama (Conseil de Gouvernement) mo terɗe 5, toŋtunooɗo mo : Nii woni yolnde nde naatnugol Dey wul Siidi Baaba, jaltunooɗo Entente Mauritanienne, e Diiso Guwarnama hee, lomtinaama haa timmi. Ɗum fof e waade noon, Dey wul Siidi Baaba wattini ko tawtoyde Horma wul Baabana to Maruk. O wontoyi toon Hooreejo Asaambele Ngenndi Maruk.\nÑalnde 29 settaambar 1961 Bookara Alfaa waɗaa kalifu cellal e nder guwarnama tataɓo (terɗe 11), Maamuudu Sammba Booli nomaa kalifu kaalisaaji. Nde ɓooynoo o wonti hooreejo Suudu sarɗi (Asaambele ngenndi).\nYolnde bettunde e nder darnde makko politik : 1966\nCosgol PRM majjinaani hujjaaji ɓaleeɓe. Ɓe njahii boom ha ɓe ɗaɓɓi nde nomgol fawotoo e jerondiral keeweendi (proportionnelle) kam e jedditagol koɗdigal.\nNii woni, e hitaande 1963, capanɗe keewɗe jagge ɓaleeɓe ɓe mbeltanooki e Mooɓondiral Eeleega, rentunooɓe nder fedde Union Générale des Originaires de la Mauritanie du Sud (UGOMS) woni Dental Kuɓtodinngal Jibinannde Worgo Muritani, mbinndi kaayit, totti ɗum Muttaar wul Daddaa hooreejo Dowla, ina ɓiya heen : « Minen ɓaleeɓe Muritani, amin mbasiyoo Mooɓondiral ngal e Parlemaan oo e Hooreejo dowla oo, nde ƴeewtotoo jooni jooni juɓɓule dowla oo, ngam waɗtude juɓɓule Federaal ngam jaabtaade yiɗde ɓesngu nguu ».\nCaggal UGOMS, jagge 19 ɓaleeɓe mbinndi, cari kaayit ganndiraaɗo Manifeste des 19 (ina heen koreeji makko) ɗo ɓe kollitta yawre maɓɓe geɗal leñol maɓɓe rokkaa e laamu hee, hono no UGOMS waɗnoo nii, ɓe njeertini, ɓe ɗaɓɓi peccitagol ɓurngol nuunɗude laamu nguu. Jaltugol oon manifeste jibini wolde hakkunde ɓesngu.\nMaamuudu Sammba Booli felliti yahde to Muttaar wul Daddaa ngam wasiyaade ɗum nde teskotoo kulhuli jagge ɓaleeɓe ɓee kolliti ɗii. Kono Muttaar wul Daddaa, ina tuumi mo wondude to les, e winnduɓe kaayit oo, tee yejjitaani miijooji e darnde makko ndeen e luulndagol, kam e yiɗde mo cosgol Dental, itti mo hooreejo asaambele ngenndi, fekti mo Singiti yo o won toon mawɗo tunndu (chef division), les njiimaandi neɗɗo mo o foti jannginde e heblude.\nBiro politik ngenndi parti bajjo oo (BPN) yaltini bayyinaango raɓɓo e batu mum 21 feebariyee 1966, njooɗoriingu suddude nguu ndiiwgu : « BNP oo teskiima Bah Maamuudu Sammba Booli woppii golle (demosinii), ɗum noon o nattii wonde Hooreejo Asaambele Ngenndi, sabu o nattii wonde depitee ». Jonte seeɗa caggal ɗuum, Elimaan Kan ittaa kalifu. Kariyeer politik joofii, goɗɗo fuɗɗiima : so njulaagu. Kono politik meeɗaa woɗɗude ndee maande hormaande.\nHakkunde haala e kaandugol … Kala nde haala cosgol Muritani walla mooɓondiral Eeleega kaalaa, innde Maamuudu Samba Booli haalete heen. Fuutankooɓe walla ɓaleeɓe fof nii, mettinɓe no feewi e ngonka mum en e leydi ndii, ina keewi fawtude bone ɗee fof e makko, sibu, e wiyde mum en « ko kanko salii jaɓde ardaade leydi ndii oon sahaa ». Tawi ko goonga, ɗuum woodaani.\nIna jojji noon ndutto-ɗen e daartol ngam waawde faamde no moƴƴi ƴoƴe kuutoraaɗe ngam joñde mo kam e haalaluuji kaaleteeɗi heen ɗii. Nafooje e jamfaaji ɗe ɗum jibini, kuutorteeɗi ngam hoonaade nder Muritani, leydi ndi suwaa tawo tiiɗde, ngonaa sara e ɗuum kadi.\nKo waawnoo heen wonde fof, Maamuudu Sammba Booli fotaani walla waawaa tuumeede ŋakkeende ngenndiyankaagal, sibu nde kabaaru siyani mo wonde Horma wul Baabana jamfiima, o waɗaani hannde haa janngo, o wiyi oon gonnooɗo jahdiiɗo makko, wonde ɓe mbaawaa jokkude e wallitde ɗum so tawii fellitii yantoyde e Maruk ngam haɗde ndimaagu Muritani.\nKo noon tan nii waawnoo wayde, sibu gila e kitaale 1950, nde Muttaar wul Daddaa ɗaɓɓi yiyndirde e Maamuudu Sammba Booli to Ndar, battane « baaba ngenndi » nganndaama gila ndeen.\nE fawaade e ko o seedtii, geɗe goɗɗe ina ngaddana en faamde no moƴƴi hol ko kewnoo nde o joñetee ndee. Ko waawnoo heen wonde fof nii, laamu koloñaal ko ko suɓinoo neɗɗo mum, so Muttaar wul Daddaa, tee ñaawaa ko alaa baawɗo heɓde laamu so wonaa oon.\nNde tawnoo Maamuudu Sammba Booli juutii balɗe, tee jaɓaani haalde, ɗum wayti hankadi no daarol nii. En puɗɗiima etaade ɓallaade mo gila 1985, njokkir-ɗen e makko e mbaadi ngoɗndi caggal nde ndaay-ɗen. Abdarahmaani Ngayde ganndiraaɗo Basel, gooto e wallifiiɓe ndee winndannde, e fawaade e ɗaɓɓaande teeŋtunde porfeseer Abdullaay Baccili, fuɗɗinooma jokkondirde e makko e lewru suwee 2008. Geɗe ɗe njeyaaka e teyaaɗe men ndartini ɗeen jokkondire, geɗe goɗɗe leeltini bayyingol majje.\nOoɗoo seede mawɗo, yaltiino e deƴƴere mum laawol goɗngol e hitaande 2010 nde Muritani mawninta hitaande mum 50ɓiire. Nguun « seedanfaagu » mbinndaangu maa bayyine ko neeɓaani… O huniima tee o ruttotaako, waɗde ngaal gollal daartol ngal daartiyankooɓe men hannde poti ummanaade ko yaaccii. Faandaare ndee ko yaltinde deftere feeñninoore jokkondire baɗdanooɗe, e hooreejo gadano suudu sarɗi Muritani.\nOo sofaa mo tampataa haɓaama kaaɗdi doole mum ngam haɗde taccingol galleeji keewɗi e hitaande 1989. O dariima haa heewɓe woɗɓe ndokkitaa jawɗeele mum en teettanooɗe. Ɗii keewuuji muusi mo, haa ko ɗum jarani mo, e ndeen hitaande wootere, yahdude e yimɓe woɗɓe, ko wayi no Abuubakri Kaaliidu Bah e Baaba Galle Woon, e nder diiwaan Afrik hirnaange oo ngam etaade dartinde oo musiiba bonɗo. Ɓe ndañii hakkille wallinoraade min, minen e musiɗɓe woɗɓe forsanooɓe uujde caggal leydi. Ɗum noon ko gooto e seedeeji cakkitiiɗi, tawanooɗi mahngo Muritani, dewɗo laabi ɗi ngaadoraaka, wirnii ɗoo.\nInnde makko e golle makko – no inɗe e golle fuɗɗunooɓe Muritani ɓee fof nii – ina kaandi e saakteede, e hisneede. E nder ɗuum, ina moƴƴi nde sukaaɓe ɓee njokkondirta e jeyanooɓe e maɓɓe, wuurɓe haa hannde, waawɓe seedtaade nguurndam yimɓe mawɓe, jaambareeɓe, darinooɓe darnde tiiɗnde, kono ɓe nganndaaka. Maamuudu Sammba Booli ko e ɓeen jeyaa. O yahii caggal nde o tacci teeminannde no woorunoo, o yahdii e ganndal makko e teskuyaaji makko ɗi nafoore mum en alaa ɗo kaaɗi.\nHannde, haala makko ka Abdarahmaan Ngayde ƴettunoo maa naftore e no waawi aaɓnoraade kala, tawa ko e ɗooftaade yiɗde biɗtoowo oo, ngam siftorde oo ngenndiyanke mo daartol Muritani foti mawinde.\nTo bannge maaɗe, ina waɗɗii gardiiɗo Communauté Urbaine Nuwaasoot, e ballondiral e laamu nguu, innirde mo gootol e laabi wuro ngoo, no Muttaar wul Daddaa waɗaniraa nii. Ko huunde nde oo ngenndiyanke mawɗo, gooto e sosɓe Muritani, haandi.\nWuurtinde denndaangal yimɓe mawɓe maantinɓe e nguurndam leydi ndii, ko huunde nde ɓe kaandi, mbele kadi yimɓe fof ina ngannda ɓe.\nYo Alla ɓuuɓnu ƴiye makko, naatna mo aljanna. Aamiin.\nBuubakar Jagana e Siree Bah e Abdarahmaan Ngayde\nFiro : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/01\/30\/teddungal-maamuudu-sammba-booli-bah-1920-2012\/","date":"2020-04-08T08:56:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371810807.81\/warc\/CC-MAIN-20200408072713-20200408103213-00056.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3459447324,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.34594473242759705, \"ffm_Latn_score\": 0.33005163073539734, \"fuh_Latn_score\": 0.18775597214698792, \"fuf_Latn_score\": 0.1287102997303009}","num_words":1642,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.424,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aadama Soh yahi naworaani ñamaande Fulɓe\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.\nAadama Soh ene lollirno wonde cuusɗo pasniiɗo hoore mum; ko o kaɓantenooɗo kala ko woni jojjannde Fulɓe, gila he ɗemngal pulaar haa e jojjanɗe aynaaɓe.\nPulaarOnline Network (binndipulaar.com, planetfulbe.com, suudubaaba.home.blog) ene yanta he ɓiyɓe leñol ngol fof ngam duwanaade mo nde Allah yurmotoomo, yaafoomo bakkatuuji makko waɗtamo e malaaɓe. Yoo Malaykaaji yurmeende njaɓɓomo, koɗnoyamo to aljanna ɓurɗo toowde yaa barke ndee ɗoo ñalnde Aaɓnde malaand. Min nduwaniima ɓesngu makko kadi min nduwaniima Fulɓe winndere kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/08\/31\/aadama-soh-yahi-naworaani-namaande-ful%C9%93e\/comment-page-1\/","date":"2020-12-04T16:54:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141740670.93\/warc\/CC-MAIN-20201204162500-20201204192500-00673.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6394088864,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6394088864326477, \"ffm_Latn_score\": 0.20073775947093964, \"fuf_Latn_score\": 0.08296860009431839, \"fuh_Latn_score\": 0.05945931002497673}","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.686,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yeewtere Pulaaronline e Saydou Ba, Hooreejo KJPF\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\nPulaaronline jokkondirii e hooreejo fedde nde, Ceerno Saydu Bah, gonɗo e njillu e ooɗoo saha e Dowlaaji Dentuɗi Amerik, en laaɓndiima mo huunde e nguurndam fedde nde o ardii nde kadi e jiyanɗe makko e yahdu pelle Pulaar e hol ɗo ɓamtaare jaŋde e pinal Pulaar yahrata?\nPulaaronline:Hol ko woni KJPF e hol ko woni golle ɓurɗe himmude e nder KJPF?\nHoreejo Saydu Bah: KJPF ko Fedde Kawtal Janngooɓe Pulaar\/Fulfulde. Nde sosaa ko e hitaande 1981 to leydi Farayse e nder wuro wiyeteengo Bordeaux. Gila ndeen e nde daranii ɓamtude pine Fulaɓe ; e nde daranii jannginde pulaar, winndude e muulde defte tawa ko binndaaɗe e ɗemngal Pulaar. Nde gollii golle keewɗe ko fayti e ɓamtude pinal Fulɓe tuggude gila nde sosa fayde jooni.\nDuuɓi gadani ɗi e nde jannginatno Pulaar no feewi kono jooni sukaaɓe ɓee ɓuri waawde nootitaade e jaŋde hee tan ko so ƴeewndo BAC ngo yonti. E oon saha eɓe ngara ngam yiɗde janngude Pulaar nde tawnoo won ko ɗum wallataɓe e toɓɓe maɓɓe e ƴeewndo BAC francais ngo. E min njokki noon yuɓɓinde nyalɗi pine e muulde defte, min muuli defte keewɗe, hay ko ngaratmi ko mi addorii heen huunde kono haɗi ko New York.\nSo yawtii golle pinal e jaŋde pulaar nde kadi, fedde ndee ene jogii waalaare woɗnde ko fayti e ballal e renndo. E nde jogii gollotooɓe njeytato (8) tawa ko yoɓeteeɓe. Ɓeen woni darned mum en ko wallude ko wayno banndiraaɓe men ɗanniyankeeɓe ɓe ngalaa kaayitaaji, dogde e peeje no keɓiri kaayitaaji. Gila e nawde ɗum en OFPRA haa e prefecture walla ko wayno walleede e no cafrorii.\nNdeen waalaare kadi ko kanum toppitii ko fayti e jaŋde mawɓe tawa ko e ɗemngal Farayse, nde tawnoo laamu ngu ene sarɗini e dow yiylotooɓe kaayitaaji ɓe janngude ɗemngal ngal. E nde walla kadi sukaaɓe men janngooɓe e duɗe laamu ɗe, jogiiɓe caɗeele e jaŋdeeli mum en, min mballa ɗum en e golle mum en ndokkano mbele joom mum en ene mbaawa heɓtaade tolnooji mum en.\nE nder ndeen waalaare \"ballal e renndo\"haa jooni, banndiraaɓe rewɓe ɓe ene njogii heen geɗal keeringal. E min njogii banndiraaɗo dewbo gooto ene jooɗodoo e maɓɓe e batuuti kala balɗe sappo e joy (15), ngam wostondirde e maɓɓe hakkillaaji, min inniri ɗeen jonɗe ko goomu jeewte \"groupe des paroles.\" E nder jonɗe he o mo bismoo heen fanniyankooɓe heewɓe ko wayno doktoreeɓe, jannginooɓe walla haralleeɓe ummoriiɓe to gollorɗe ceertuɗe, ngam haa mbaawa wallude banndiraaɓe rewɓe ɓe e wasiyaaji, pammina ɗum en hujjaaji mum en kadi mballita ɗum en e peeje ngam haa mbaawa reende ɓesnguuji mum en mbele ene kisa.\nPulaaronline: So en nduttiima e toɓɓere jaŋde pulaar, a holliri wonnde ɗum nattii yahrude hono no adan ni, hol ko nattini sukaaɓe ɓe jaɓde janngude Pulaar?\nHooreejo Saydu Bah: Sikke alaa, ene waɗi sababuuji keewɗi, kono eɗen mbaawi wiyde kam jibnaaɓe ɓe mballaani min e no sukaaɓe ɓe njanngiri. Sabu adan o wonnoo ko janngin'gol sibu Allah tan. Jannginooɓe ɓe njaha haa e nder galleeji he ƴettoya sukaaɓe ɓe nawa e Otooji mum en to duɗe too janngina ɗum en tawa ko Allah ɓolo, caggal ɗuum min ƴetti ko jannginooɓe tawa ko yoɓeteeɓe ene njanngina tawa ko fedde nde yoɓata ɗum en jiɗnaaɓe laaɓndaaka hay mbuuɗu ɓe kono min ndoŋkii yoo ngaddu sukaaɓe mum en to duɗe too hono no haaniri ni. E min mbaɗatnoo kadi pijirlooji, ɗuum ene addatnoo sukaaɓe ɓe sabu e ɓe njiɗi pijirlooji ɗi, kadi e min nawatnooɓe guurti haa Afrik.Caggal ɗum waɗi pelle goɗɗe ɗe ngonaa jannginooje pulaar ni kono mbaɗti huwtooraade hono ɗiin pijirlooji. Sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe fof noon naftoriima ɗum no feewi, tawi kadi alaa ko ɗum leeltini e jaŋdeeli mum en to duɗe laamuuje to. Hay nde Murtuɗo ari Farayse nde min enndiino wuurtinde jaŋde nde kono yahrani no min njiɗirnoo ni.\nPulaaronline: Mbele sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe ene njokki darodaade e mon e wallondirde e mon e sippiro ngonɗon e dow mum ngo, mbele e ɓe keblanii lomtaade on janngo e jokkude golle ɗe?\nHooreejo Saydu Bah: So Allah, min njiyaani ɗum e maɓɓe. Won e sukaaɓe ɓee ene wayno ko e nder KJPF njibinaa ni, sabu ko heen tawi jibnaaɓe mum en ene cippiree, kollaa ɗum gila ku sukaaɓe, kono so joom mum en njahii haa mawnii tan puɗɗoto faalkisaade golle ɗe. Ene waɗi hay sukaaɓe jibinaaɓe Afrik ngaddaa tawa ene pamɗi, ɓeen fof e min pooɗtatnoo ɗum en mbele haa mbaawa heddodaade e pinal mum en, njokka haalde ɗemngal ngal, kono so mawnii tan keewi ko waylaade.\nPulaaronline: Golle mon ene laaɓndii ngaluu keewngu, sabu a holli wonnde o ɗon njogii gollooɓe yoɓeteeɓe yantude e muulde defte e yuɓinde pijirlooji, holi cewle ɓulnortoɗon ngaluuji?\nHooreejo, Saydu Bah: Tuggude e 1981 haa yettii 1990 ko e pawe tan min keɓatnoo ngalu amen. Tergal fof tan ene jogii ko waɗatnoo ko ɗuum min kumtiratnoo haajuuji amen tokoosi sabu ko heɓetee heen ko heewaani, kono caggal ɗuum huunde nde natti waawde gasirde hono noon, min baɗti laaɓndaade balle laamu gila 1990, min njuɓana jalte sukaaɓe, nawe sukaaɓe Afrik , pijirlooji nyalɗi pine e ko nanndi heen. Sabu e hitaande 2007,2008, e 2009 fof min njuɓɓinii heen jonte pinal, tawa ene yaha hakke balɗe jonɗe, 2009 ko balɗe sappo e joy (15) ɗum ƴetti. Ɗuum eɗen nganndi ko ngalu heewngu laaɓndii, yantude e golle ballal e renndo njaŋti ɗen dow ɗe, ɗe fedde ndee gollata, ɗiin ngaluuji fof min keɓata ɗum en ko e laamu ngu. Haajoni noon tergal fof ene jogii ko waɗata. So hitaande maayi kala tergal ene soda kartal mum.\nPulaaronline: Ko ƴellitde jaŋde e binndol e ɗemngal Pulaar wonno lasli kawtal, kadi a hollitii wonnde oɗon muuli defte keewɗe te oɗon njokki e muulngo, mbele ko onon mbinndata ɗeen defte walla ko ɗe haalpulaar en woɗɓe mballifto totta on muulon.Mbele so muulaama sardeɗe ndee ene newo?\nHooreejo Saydu Bah: Ko defte ɗe min mballifantoo koye amen. KJPF e hoyre mum alaa galle muulngo defte. Hay minen so min mballifiima defte ko Ceerno Aliw Muhammadu wallata min no ɗe caatoraa e no ɗe muuliraa.Kanko Ceerno Aliw Muhammadu, ko o pullo Kamruun-naajo, ɗemɗiyanke (linguiste) jannginoowo to INALCO. Ko o daraniiɗo binndol e jaŋde pulaar no feewi.\nCargol defte ɗe noon ene waɗi caɗeele, nde tawnoo en ngalaa nokkuuji mawɗi tawa ko jeeyooji defte. Ko terɗe ɗee tan, gooto fof ƴetta heen ko waawi ƴeewa sarde ɗum e nder ɓe anndi walla ko wayno huunde kewa tan min njaltinaɗe min njeeya heen. Defte nana muula haa keewi kono ko ɓuri heen heewde nana ɗoon jooɗii, saraaki tawo.\nPulaaronline: Caggal nde Tabital Pulaaku sosaa,pooɗee-nduuree waɗi hakkunde terɗe Kawtal e ko fayti e jokko'gol mon e Tabital, hol ko jeynoo sabaabu oon pooɗe-nduure e hol to wattindii?\nHooreejo Saydu Bah: KJPF ene jeyaa e sosɓe Tabital Pulaaku. Ko jooni tan yimɓe heewɓe puɗɗii anndude Tabital, kono minen gila e batuuji gadani ɗi, e 1998, min tawtoraama. Wiyanoo noon ko ma doosɗe ɗe mbinnde saree e nder leyɗeele hee kala. Ko nanondiranoo e ɗiin batuuji noon ko kala catal ene fawaa miliyoŋaaji joy. Minen min ngaddii miliyoŋaaji amen joy. Kadi wiyanoo ko kala leydi, e nder Afrik, jogotoo tan ko catal gootal. Ɗum firti hayso leydi ndii ene waɗi pelle pulaaryankeeje keewɗe ne, kannje fof ɗe ndentat e nder njuɓɓudi ngootiri ɗe ngonta catal, hayso tawii heen fedde fof ene jokki e heddodaade e innde mum kadi ene gollo no gollortonoo. Ko wonaa Afrik ko, jookdu fof jogotoo ko catal gootal. Ɗum firti Orop fof waawi waɗde tan catal gootal; Amerik (US e Canada) ko catal gootal. Ko caggal nde yahi haa fedde ndee darii woodi wiyɓe yoo KJPF waylu innde mum waɗta Tabital Pulaaku. Woodi saliiɓe ngoon miijo, mbiy jaraani ko pelleɗe ene mbayla inɗe mum en.Yoo Kawtal heddodo e innde mum; Dental Fulɓe Itali heddodoo e innde mum tawa haɗataa kannje fof eɗe ndenti e njuɓɓudi wiyeteendi Tabital ndi. Ko ɗum wonnoo pooɗe-nduure o. Ɓe noddondiri batuuji, (e ngaan saanga miin taw mi alaa toon ni,) ɓe mbadi toɗɗee jaɓɓe yoo innde ndee wayle e saliiɓe, kono hayɗum ɓe ndonki nanondirde heen. Woodi wiyɓe no toɗɗe ɗee mbaɗiraa ni rewaani laawol. Ɗo yahanoo e ɗo artanoo fof, nanondiral hebaaka heen. Wiynooɓe yoo innde ndee wayle ɓe cosi yilirde mum en njahdi e innde Tabital, heddiiɓe ɓe keddodii e KJPF.Moƴƴere dogaama heen noon kono paamondiral danyaaka heen. Minen fof noon e min nganndondiri e koye amen. Gooto e men fof ene anndi ɗo kiram goɗɗo oo e lenyol he tolni; e min nganndi ko minen ndendi hare, kadi payndaale amen ko goote. Min ceerani noon e yuɓɓinde nyalɗi pine min noddaɓe heen, won e maɓɓe ene nooto min e dow inɗe koye mum, kono ɓe meeɗaani nootitaade min e innde fedde, kadi ɓe meeɗaani dillinde hay huunde haɓe noddi min heen. Minen noon kala ɗo batu Pulaar noddaa min nootoyto heen. Hay ko ɓooyani koo min njehi haa Dakaar nootoyaade batu ACALAN.\nPulaaronline: Kawtal nde sosaa ndee, fayndaare mum wonnoo ko wonde Fedde Fulɓe Winndereyankoore,mbele ndiin njuɓɓudi ene heddii, e hol jokkondiral woni hakkunde mon e cate goɗɗe ɗe, ko wayno catal Ejipt?\nHooreejo Saydu Bah: Catal Ejipt e min njokkondiri e mum. Kala ko e min mbaɗa e min tintinaɓe kamɓe ne kala ko e ɓe mbaɗa e ɓe tintina min.Ina heewi so ɓe mbaylii yiilirde maɓɓe ɓe kaalana min, minenne so amin mbaɗa woon e geɗe min kaalana ɓe,amin nuldondira defte . Kamɓe ne e ɓe njokki golle maɓɓe ; e ɓe mballifoo defte e ɓe janngina.\nKo kaalɗaa e kawtal yiɗnoode wonde fedde pulaar winndiyaŋkoore ko e hitaande 1986 ngal winndiino pelle pulaar ɗe fof e yiɗde sosde fedde pulaar huuɓtidinnde to Afrik nde wonnoo ko toon ɗuum ɓurata newanaade en, kono ɗuum heɓaano gasde.\nKo ɗuum waɗi nde Tabital noddi e hitaande 1998 Kawtal ina jeyaa e pelle gadiiɗe nootaade nde wonnoo ɗuum ina jeyaa e paandaale KJPF.\nPulaaronline : Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe joy (50) pelle puɗɗii soseede ngam ɓamtude pinal fulɓe e ƴellitde binndol e jaŋde e ɗemngal Pulaar, holi yiyande heen , mbele e yiyannde maa, golle majje ene njahra yeeso ?\nHooreejo Saydu Bah : Ɓetannde jaŋde pulaar kam e yiyanndam e ɗum ustii no feewi so en njerondirii ɗum e duuɓi gadani ɗi(ko wayno 80-90 -2000? Tiiɗno laɓɓitin). Sabu ndeen ko pelle gure ɗee kirjinatnoo jaŋde e pinal ngal, mbaɗa heen doole mum en tawa ko alla ɓolo. Hannde noon ko pelle biyeteeɗe ko pelle ballooje ɓuri daranaade ɗum. To bannge Senegaal to kam, sabu ko toon ɓurmi humpitaade, e ɗen ŋakkaa toon fedde yummaare nde ene arndo golle pelle ɗe kadi walla ɗum en e tippudi. Ene wiyee Tabital nana toon kono minen kam min njiyaani darnde mayre tawo. Hay hakkunde men e laamu ngu, hujjaaji keewɗi nana ɗoon ko potɗi jojjiteede, kono sabu ŋakkeende dariiɓe ɗiin hujjaaji ko noon njoolorto. Sabu ko pelle pulaar gonɗe caggal leydi mbiyata ene njoolta ɗiin hujjaaji.\nPulaaronline : E ooɗo sahaa ko a garɗo njillu ɗo e nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik, hol no njiyruɗa golle pelle Pulaar e nder leydi he ?\nHooreejo Saydu Bah : Nde njettiimi New York nde hooreejo yiilirde toownde Pulaar Speaking Association, Yuusuf Ac e wonndiiɓe mum, ngarii salminde mi kadi yiilirde catal New York ngal ne ngarii salminde mi, kono mi heɓaani yeewtidde e maɓɓe tawo. Mi habraama tan noon wonnde Pulaar Speaking Association ko fedde mawnde, ene jogii cate e nder leydi hee kala tawa kanum en fof njowitii ko e yiilirde toownde nde. Mi teskiima noon wonnde yimɓe ɓee ko dariiɓe no feewi, kadi e ɓe tiiɗnii. So mi ruttiima New York noon (o wonno ko Columbus,Ohio) mami jooɗodo e mawɓe fedde nde min ngittondira kumpa kadi min ngostondira hakkillaaji.\nCincinnati\/Columbus, Ohio 10\/31\/2012","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/15\/yeewtere-pulaaronline-e-saydou-ba-hooreejo-kjpf\/","date":"2022-12-02T16:10:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710909.66\/warc\/CC-MAIN-20221202150823-20221202180823-00721.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6874344945,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6874344944953918, \"fuh_Latn_score\": 0.1237320676445961, \"fuf_Latn_score\": 0.09722322225570679, \"ffm_Latn_score\": 0.08143836259841919}","num_words":1996,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.642,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Naajeeriya e Hukumaare Hautugo Naajeeriya un Leydii e Afrik Hirnajun. Gaɗa Woyla eɗi Hakkuɗe Shaaka Hakkude sahel ɗembo e juggol Guneau gaɗa fombina ɗun juggol Atlantica. Eɗi wooɗi jaajirka leydi ko jaruuɗun kilomita 923,769 (356,669 sq mi) ɗembbo eɗi wooɗi ɗuuɗirka yimɓe ko haa ɓuri miliyanji 216, kairi woni leydi ɓurɗi ɗuuɗirka yimɓe e Afrik, ɗembo ɗi jeweɗiɗi e duniyaaru ɓurɗi ɗuuɗirka yimɓe Naajeeriya nɗi hauti keerol e Nijar eta woila Chad Republic gaɗa fo wayla haa e fuuna Cameroun gaɗa fuuna e ɗembo Benin ta hirna Naajeeriya un jamhuriyawal ngal kautugal ngal haa wooɗi diiweji 36 e ɗemɓo mauɗe gelle hautugo Abuja ɗen kanjike wuudu laamu leydi ɗin. Gelle mauɗe e Naajeeriya kanje ke Laagos eɗi go gaɗa ɗer gelleji mauɗi e duniyaru ɗembo gelle ɗiɗaaɓe ɓurɗe maugu e Afrik.\nUsul Inde Lesdi Ndin[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nƊun wurtinoyi inde Naajeeriya gaɗa e juggo Niger laatigol daashigol leydi ɗin. Ɗun ƙirƙirake ɗenɗen inɗe e yalɗe 8 ɗun Janairu 1897 gaɗa goɗɗo kuwowo kuuɗe habaruji ɗi Britainean Flora Shaw kanko gaɗa ɗen mo ɓaagi Lord Lugard hanko laati arɗuujo e lamu boɗeejo mallakiɗi mo Britain.\nTsarago Laamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nNaaajeeriya un jamhuriyawal kautugal e tsareji laamuji maagal tokkuɗi eɗun Amerika. Inare mo bawal yaahirki hanko wooni arɗiɗo leydi. Arɗujo leydi kanko wooni jaagorɗo ɗembo mauɗo gomnatire hautugo; eɗun subta arɗujo eta laawol kuriyaaji yimɓe yaari ɓurɗun maugu wa'aɗu ɗiiɗum ɗun ɗuuɓi naayi. Majalisu dotti'en eɓe ngooɗi wakiltiɓe ɓe ɗaaroɓe arɗuugal mauɗo leydi inare eɗun hautiɓe e suudu wooru ɗun inɗe National Assembly. Majalisu dotti'en ke ɓe jooɗerɗe 109 ɓe wakillentaato gaɗa koɗame diiwal hai bo gimɗo gooto gaɗa gelle mauɗe hautugo Abuja eɗun subta memɓa'en ɓen dai eɓe ngooɗi joɗerle 360, inare ɗuuɗirka joɗerle e koɗeye diiwal tantanshoto ɗuuɗirka yimɓe.\nSifaaji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nNaajeeriya ko leydi e duungal Afirik Naajeeriya (\/naɪˈdʒɪəriə\/ (nanu)), ɓurndi ɗuuɗal yimɓe nder duungal Afirik, ndi yimɓe ɓe hiisaango yottini miliyonji 211. Keerniiɗum Kawtal Mooɓgal Naajeeriya, ɗum lesdi on haa hirnaanngeere Afirka, keeri bee Niijer haa wayla, Chadi haa wayla walaadu hirna, Kamerun haa fuuna, nden Benin haa hirna. Ndi wortoongo haa fommbina lonyoodu Gine haa nder maayo Filitiingo Atlantic. Ɗum kawtal mooɓgal diiwe (jahaaji) 36 bee 1 Laamorde kawtal cappal, laamorde ndeen haa galluure Abuuja woni. Tuuginurde lesdi (constitution) tinndini Naajeeriya dow diiwal dimukuraaɗiyya on.[6] Gallol ɓurngol mawngu e Naajeeriya ko Lagos.[1][2]\nLasgi E Ɗemle[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nE wooɗi ɗemle 521 e Naajeeriya jewenayi eɗer maaje ɗe majji. E goɗɗe geɓɓe Naajeeriya lasgi eɓe bolwiral bolle ko ɓuuri go'o ɗun subti wolɗe ɗe ɗun huutirta e hukuma Naajeeriya biaɗe English gamma hoinuuki hautuki koo (hore) yimɓe ummatore e laawol heɓirki kautal hore ɗun ɗemle e lesdi ɗin hollingo laamu boɗejo mallakiɓe ɓe Britain ɗunɗun waɗɗi keerol maajun e ɗungu 1960. Ɗemle mauɗe ɗeɗun wolwirta (woldata'emaje) e Naajeeriya eɗe wakilto mauɗe yalji tati ɗun ɗemle Afrik. Template:Pie chart\nƊuuɗirka ɗemle Niger-Congo kammani Igbo, Yoruba, Ibibio, Ijaw, Fulfulde, Ogoni e Edo. Kanuri ɗeɗun woldata e woyla ta fuuna musamman e Borno ɗen e Yobe geɓal gal leyol nilo-saharanje kanjun maaboɗen bolle ɗemgal hausare un ɗemgal eɗun Afroasiatic. Fuu e wiiki ɗuuɗirka laasgi ɗi ɓuri yidgo wolɗuki e wolde ɗemgal Englishire eɗau jonɗe ɗemgal hukumare eɗun huutiraɗe semɓe e inaje hokkuki ilmu (famgo) ɗembo e inare luumɓe. Turankore e jonɗe wolɗe artuɗe un goɗɗe seɗɗaje gaɗa ɗer gelleji leydi ɗin kuuwirta e maare ɗembo ɗun woldata e maare ko e seɗɗa e goɗɗe geɓɓe karkaraje. Hausare kaire ke wooni wolɗe ɗeɗun ɓuri wolɗuuki (wolwirki) haire ɓuri ɗuuɗirka bolle eɗer mauɗe ɗemle taati ɗe ɗun wolwirta e maare e Naajeeriya. Lattaki ɓurɓe ɗuuɗuki ummatore Naajeeriya eɓe jooɗi e geɓal sareji (karkaraji) ɗemle mauɗe ɗe ɗun wolwirta e leydi ɗin ɓe lattake ɗemle kammani yimɓe faaro ɗun usl. Goɗɗe ɓurɗe maugu gaɗa ɗer ɗeɗɗen musamman Yorobanko'en e Igbo ɓe keeɓoyi (fottugo) fottuɗugo ɗemle gaɗa bolle fere-fere ɗembo ɗe eɗen ɗemle eɓe bolwira e maare.\nTuranko'en pidgin ɗun Naajeeriya, lattiɗe ɗe ɗun ɓuri e noddireki pidgin ko bo e (broken english) kaire ma ɗe anɗaaɗe wolde ɗen koenoyiiki eɓe goodi tasiru geɓe fere-fere eɗau wolde. Turanko'en pidgin kobo Englishire ɗun Naajeeriya eɗun wolda e maare semɓe eɗer geɓal Niger Delta.\nNatal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- Abuja, Laamurde lesdi 3.jpg\nAbuja - Naajeeriya\n\n\nAljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana\/Botswana | Burkina Faso | Burunndi | Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Biso\/Gine-Bisaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Kenya | Kodduwaar | Labiriya\/Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo\nHiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- Nicole Rupp, Peter Breunig & Stefanie Kahlheber, \"Exploring the Nok Enigma\", Antiquity 82.316, June 2008.\n- B.E.B. Fagg, \"The Nok Culture in Prehistory\", Journal of the Historical Society of Nigeria 1.4, December 1959.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Naajeeriya","date":"2023-02-04T16:32:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500140.36\/warc\/CC-MAIN-20230204142302-20230204172302-00170.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9957696795,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9957696795463562}","num_words":750,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holto ɓee eggooɓe payi?\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 30:00\nƁee eggooɓe holto payi ? Ngal namdal ene haani. Sabu e leyɗe keewɗe so hare waɗi, hakkunde leƴƴi, walle so dillere waɗi yimɓe eggat, moloyoo gure goɗɗe. Ɗum francire innirta \"Déplacés\". Ɓee egguɓe, walle mbiyen mooloyiiɓe nokkuure goɗɗe, so njettiima e ko waynu ngalluure ngonata ko e caɗeele. Hoɗorɗe ɗee wayata no haani ni, ñamele ɗe ko hono noon, hay taarorde nii ene gasa tawa alaa, golle noon haalaaka ni…\nƊum waɗii min addude nde toɓɓere, wonno ene haani haalaade. E ñale cakkitiiɗi ɗii ni, Cicr woni \"Comité international de la Croix rouge\", waɗii kanium maanditaare, maana exposition, holliri nate ngam siftorde \"convention de Kampala\". Koo leyɗee keewɗe dennti, moni kala waɗii ciifol, wonande ene reena kala ko fewti e egguɓe e gure mum en sabu hare waɗii.\nYewtere nde njaadaten ko Aysata Caam e kadi Muhammadu Biram Sekk, ɓurɗo lollude inde Septik. Kamɓe ɗiɗo ɓe njeyaa e soos noobe oon exposition.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191207-holto-bee-eggoobe-payi-aysata-caam-muhammadu-biram-sekk","date":"2023-03-21T02:23:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943589.10\/warc\/CC-MAIN-20230321002050-20230321032050-00793.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7339764237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.733976423740387, \"ffm_Latn_score\": 0.11353396624326706, \"fuh_Latn_score\": 0.0950268805027008, \"fuf_Latn_score\": 0.050008226186037064}","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.562,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Mawnde (Aljuma) 21 Morso (Juillet) 2023, wonnoo ñalawma gadano Fuguyanke Argentinajoo o Lionel Messi, fettude he kippu mum keso o, woni Inter Miami. Ko he dingiral DRV PNK Stadium keewngal haa wukkiti ujunnaaji yimɓe ngari ngam yeeɓde ndee hoodere jaayre fugu koyngel winndere. Ene jeyaa e tawetenooɓe he dingiral DRV PNK Stadium koode Amerik Jalbuɗe ko wayno LeBron James ɓurɗo heewde loggi (mbattuuji) ɗi naatni he nder NBA mo ngannduɗaa yiyaama ene jaɓɓondira e Messi ko adii nde fijo (match) ngoo fuɗɗoto. Serena Wialliams, dewbo pijoow Tennis lolluɗo o, kanum ne heɓii naatde he dingaral he ko adii nde Messi naatnata loggol mum. Ko hono noon kadi hoodere Reality TV nanaaɗo he winndere o, Kim Kardashian ene jeyaa e adiiɓe naatde dingiral ngal. Tua Tugovaila pettanoowo Mami Dolphins woni Kippu Miami baɗoowo Fugu Amerik o e Tom Brady en fof ene njeyanoo he arɓe nootitaade to dingiral DRV PNK Stadium.\nTawi saabi ɗum ɗoo fof ko gargol Lionel Messi he Kippu Miami o, woni Inter Miami. Fuguyanke Argentina o, Lionel Messi, diwii tan hoodere kono ko o lewru walla nii mbiyen naange, nde tawnoo adunaaru ndu haa waɗi feggere alaa ɗo inndi makko majjaa. Kala ɗo njahɗaa hannde e leyɗee adunaaru ɗe, ma a yiy suka ene ɓoorni jersey (mayoo) Lionel Messi, foti ko tonngoode 10 mo Barcelona walla ko 30 mo Paris St. Germin.\nAmerik ko leydi Star en (koode) kadi yiɗɓe star en. Hayso Messi naati he fijo hee ko maa ndaari gasde ne, naatgol makko dillinii yimɓe ɓee teeŋti e nde o naatni loggol he silmaaji 94, gaddanngol Maimi hawde he ngal kawrital.\nCaggal kariyeer juutɗo dokkuɗo Lionel Messi kala teddungal e heɓde kala ko ene fooɗondirteno he Fugubal, sikke alaa e jawdi kadi keewndi, ma neɗɗo laaɓndo hol ko waɗi Messi ene suɓoo gaynirde kariyeer mum to Dowlaaji Dentuɗi? So goonga Amerik ko leydi ngoowndi daɗde e ardaade he kala fannuuji, kono fugubal noon alaa heen. So tawno ko sabu kaalis keewɗo yaama ma o yahatno Arabi Sawdii to kolob maɓɓe Al-Hilal fodani Messi ene yoɓa ɗum fotde $440 miliyoŋ dolaar hitaande so jaɓii arde fetta toon.\nJawdi walla nii heɓde teddule toowɗe he fugubal wonaa ɗuum nawi Messi Dowlaaji Dentuɗi, kono yiɗde wuurnude fugubal ɓeydude daraja mum he nder Anerik addani Messi suɓaade Miami, hono no Pele en David Beckham en ko adiimo, cuɓorinoo arde Miami walla Los Angeles Galaxy ngam fettude he MLS (Major League Soccer). Fayndaare ndee ko naatnude Futbal he ɓerɗe Ameriknaaɓe nde tawnoo kala ko ɓe njiɗi ene jaraniɓe huunde fof. Eɓe mbaawi mawninde kadi kala ko yimɓe leydi ndii njiɗi jooma jawɗeele en ɓee ene keblii waɗde heen juuɗe mum e jawɗeele mum en ngam duusede ɗum haa waawa ƴellitaade. Nde tawnoo Amerik ko leydi Kapitalism, kala ko yimɓe kuccani wontata ko oogirɗe ngalu, ko huunde faggorde kadi wallitoore e ɓamtaare faggudu leydi ndii.\nFugubal (soccer) ene woɗɗi tawo wonde cotalɓalli jiɗangal hono no spooruuji ɗi Ameriknaaɓe ɓee ngoowi ɗii, woni Baseball, Basketball, walla ko ɓe noddirta American Football ko, kono MLS nana fuɗɗo nootiteede no feewi he nder won e nokkuji he nder leydi he. Garaangal fettooɓe lolluɓe he Adunaaru ndu kala ɓe, ko wayno Lionel Messi ene addana yimɓe waɗtude hakkille e ngal ɗoo coftalɓalli, kadi e yiɗirde ɗum seeɗa-seeɗa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/07\/23\/mbele-garaangal-lionel-messi-to-miami-maa-wallu-e-%C6%B4ellitde-football-amerik\/","date":"2023-09-30T19:03:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00256.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8573132157,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8573132157325745, \"fuh_Latn_score\": 0.07856687158346176, \"fuf_Latn_score\": 0.0371575690805912, \"ffm_Latn_score\": 0.026298372074961662}","num_words":537,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Men HanndeOn Nanay Laana Ndiyam Hippake to Maayo Morocco.\nYiimɓe Jewe 6 ɓe Laana Heppidi e Maɓɓe to Maayo Morocco ɓe Maayi.\nGollirde Caakol Habaruuji Anndini Laana Ndiyam Maɓɓe Reggi Haayre wonnde Les Maayo ngon. Yiimɓe 48 Hebi Hisi e Yonki Maɓɓe.\nɗum kanjun Woni heppaaki Laana Ndiyam e ɓaawo ɓaawo ɗo nder waɗaaɗi e Gaɗa.\nE Yontere\/Asaweere Saliinde\/jyaɓɓiinde ɓe Leydi Senegal 18 Hippi to Maayo Fombinaare Nokkure Dakhla.\nYiimɓe 13 e Nder ɓe huunde ɗum Heɓi ɓe Wurtoyake Nokkure Rufisque Wonɗum Dakar Wuuro Manngo ngo Senegal.\nAadama Jettaado","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ndiyam-hippake-to-maayo-morocco-koode\/","date":"2023-09-27T05:34:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510259.52\/warc\/CC-MAIN-20230927035329-20230927065329-00656.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9911498427,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9911498427391052}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/10 15 lewru oktoobar, timmi duuɓi 24 ko wirninii gooto e ngenndiyaŋkooɓe Afrik ɗuurninooɗo mbelemma nguurndam teelɗuɗam e dow kasaara renndo mum. Timmii duuɓi 22 ko Afrik waasnoo gootal e jagge mum calinooɗe turande njiimaandi geenol.\nHoli oo biynooɗo : \"ɗoon ɗo ina woodi leeɓte e ciiɓagol ƴiiƴam miskineeɓe alaa e sago wooda mbaadiiji ɗiɗi potal e fannuuji ɗiɗi ñaawooje, ɗe waasɓe huutorteeɓe ngona bannge, ɗe laamiiɓe meerniiɓe lamminɓe ɗumen wona bannge.\nHoli oo biynooɗo \"mi haalataa tan e innde Burkinaa faasoo ɗo njiɗ-mi njiɗaa mi, kono kaalat-mi ko e innde kala ɓiy aadama tinɗo mette e muusalla.\nHoli oo sagata mo wuuraani so wonaa duuɓi 38 tan, kono noon mo yanaande mum yiƴƴaani e duuɓi mum sabu woppidii winndere e ciimti ɗi majjtaa.\nTo bannge neene makko ko o pullo, kono to bannge baaba makko ko e leñol moosi en o jeyaa.Thomas Isidore Noel Sankara yiyi aduna ko ñande 21 lewru deesaamburu 1949 ɗo wiyetee Yako e nder Haute Volta hanki. O yalti ko e galle iisaayankooɓe, farmarɓe doole to bannge faggudu. Baaba makko jeyanooma e felloynooɓe wolde adunayankoore ɗiɗmere ; ɗuum nih waasaani jogaade battanee nguurndam makko. Sabu to pottial OUA to Adis ABEBA o wiyii : \"nani deƴƴaa haaletaake, so ina haalee e heewaani, kono miin mi waawaa jeyeede e ndeen maalde nde yoɓataa diminna. So woɗɓe ɓee mbaawaa min yimde yelaa e askinde ne, minen kam emin njogii fotde hollirde ko baabiraaɓe amen joginooɓe cuusal yahnooɓe felloyde paabii Europe ndaɗndi ɗum e bone Nasisme mo Hitler.\"\nThomas waɗi jaŋde mum hakkundere ko to Lycée Ouézin Coulibaly de Bobo-Dioulasso. Kono Sankara wonaa jaŋde heewnde nani ɗum. O waɗi heblo makko militeer ko to Madagascar. Jahgol makko toon kadi battinii e nguurndam makko sabu wonde mo seede filñitere waɗnoonde toon.\nKo 1976 o arti o woni commandant to cenbtre comando mo PO. E oo nokku gonaangal makko ɗoon waɗii ngartam e renndo nokku oo tawde kay o safrii ɗoon caɗeele ndiyam guuranooɗe duuɓi e kitaale. Ko ɗoon e PO o anndondirii e Blaise Compaore e 1976. Ɓe ndarni fedde ina wiyee REGROUPEMENT DES OFFICIERS COMMUNISTES woni dental koniŋkooɓe koministe en. Ina jeyanoo e ndeen fedde ko wayi no Henri Zongo, Boukary Kabore et Jean-Baptiste Lingani.\nThomas Isidore Noel Sankara sabu teskeede e darnde mum nde darii e wallirde famarɓe doole to PO, naatii gadanol e laamu Colonel Saye Zerbo.\nE 1981, o waɗaa koolaaɗo kuuɓal laamu kalfinaaɗo kumpital. Teskaama e oon dumunna, Sankara fof e heɓde oon daraja, o bakkoraako ɗum. O hoɗi ko ɗo o hoɗnoo, o waylaani ɓoornungal e nguura hay so omo dawa adan ko welo makko o jogii walla oto no kala otooji ɗi kaawtetaake. O waɗi heen ko hitaande wootere o yiytaaki hoore makko e fannu laamu nguu o yaafkinii ñande 21 Awril 1982. O yaltidi e konngol : « Yoo Allah bonnu feere kala jaɓɓoowo e ɓesngu mum ».\nKo e ndeen hitaande ina hawri e 7 Novembre laamu Colonel Saye Serbo liɓaa, ari e jappeere Jean-Baptiste Ouédraogo. Ooɗoo gorko artiri Sankara e laamu woni hooreejo jaagorɗe e lewru janvier 1983. O woni heen ko lebbi joyi o riiwaa ñande 17 Mai 1983. Sankara cidel gootel guddinngel weendu riiwaa ko caggal njillu Guy Penne diisnondirɗo François Mitterrand waɗnoo to Haute Volta. Sabu waasde mo yahdude e njuɓɓudi jokkndiral hakkunde Farayse e Afrik, jokkondiral ngal baalaaje luurduɗe, ina tuumaa nguun njillu won ko jotondiri e diiwgol makko. Ñande 4 Aout 1983 laamu Jean Baptiste Ouadrago yani Thomas Sankara arii e jappeere. Sankara laamiima woodi leyɗeele naŋtiiɗe e yoo macungaagu duumo, piɓɗe wonde fowru heɓi docital so reenaaki ladde sumat. Kono noon sumata ko ladde puunte e ndoolndoolaagu, ladde siiɓotooɓe ƴiiƴameeje famarɓe doole, ladde jooɗtoriiɓe ko wonnoo yoo won.\nSankara e nder bollol mum gadanol ngol winndi Valère Somé. Yaltinii tippudi taƴondirnde e kala ko woodnoo, haala salaade jebbilanaade laamuuji tuubakooɓe.\nSankara adii firtude ko leppi ganni pawinooɗi e ndoolndoolaagu. Ko yiɗde hollirde so \"miɗo saloo njiimaandi tuubakooɓe ngadatoo mi ko salaade fanaande wonnde e ngenndi am\".\nThomas Isidore Sankar ɓami kuule. Ina heen jeyaa :\n• Haute Volta ko tuubakooɓe mbiyi noon tuggi hannde innde leydi ndii ko Burkinaa Faasoo : ngenndi rimɓe\n• Kala ko feewnatee e Burkinaa Faasoo yoo huutore e nder heen, jiggoore natta\n• Yoo dokku nguurndam kulle pawiɗam e sarɗi ɓurɗo doole fof yoo war ɓuraaɗo\n• O darni Comité de defense de la Revolution\n• Kasdi e buuñagol yoo nattu\nTo bannge golle, Thomas ummanii :\n• Mahgol duɗe e cafrirɗe\n• Ruumooji aawre leɗɗe ngam haɓaade yooro\n• Keɓtugol leyɗeele keɓraaɗe tooñannge tottita ɗe remooɓe\n• Ɓeydude cogguuji e haɗde kubbal\n• Ruumooji ñakkugol caabingol ñabbuuli keewɗi yaltude Burkina\n• Darnugol ñaawirɗe peeyi tribunaux populaires de la Révolution\n• Kaɓagol kiiɓal rewɓe wirnaaɓe ɓamtaare\n• Mahgol galleeji miskineeɓe e ustugol njoɓdi luwaas\nSankara wonii laamɗo ina waɗa kihondire fuku hakkunde terɗe laamu e ekipaaji goɗɗi\nSankara ina woni laamɗo ina jeyee e daɗndu welooji hollirde wonde laamɗo leydi ko ɓiɗɗo leydi, wadde ina foti feccaade e caɗeele leydi.\n29 juillet 1987 to Adis Abéba laamorgo Ecopi, Thomas haalii toon kala ko ina hulaa haaleede ina laatii goongaaji dammbiiɗi e fannu no Afrik woniri e huutoreede.\nÑande 4 octobre 1984 Thomas ɓamii kadi konngol e batu ONU haali goongaaji ɗi hay gooto suusaa haalde. Gila ndeen ina anndaa ɓooyataa Thmas fewjanee.\nKaŋko nih o haalii ɗum nde o wiyi : ndee hare nde ngon mi e dow mum hare goonga so woppidaama tan e Thomas Sankara gooto, ɓooyataa nanon Thomas Sankara waraama.\nAduna fof ina siftora nde Thomas Sankara bismii Fr Mittérand to Burkinaa won ko o haali : O wiyi ina metti mi yiyde Piter Botta gardiiɗo laamu kiiɓal Af Sud ina jaɓɓaa ina ñaaƴaa e leydi Farayse labaandi.\nThomas Sankara wuuri ɗaam nguurndam haa ñande 15 oktoobar 1987, sehilmakko Blaise Compaore foll mo felli mo.\nBinndol Mammadu Sammba Kah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=878:thomas-sankara-duui-24-ko-sankara-waranoo&catid=34:rogere-ngenndiyankooe","date":"2013-06-19T10:43:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708690512\/warc\/CC-MAIN-20130516125130-00096-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5235130191,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5235130190849304, \"ffm_Latn_score\": 0.2401983141899109, \"fuh_Latn_score\": 0.14052997529506683, \"fuf_Latn_score\": 0.08768054097890854}","num_words":968,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi altine 21 abriil 2014 haa aset 26 abriil 2014, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani woni ko e heblo jannginooɓe. Ɓeen jannginooɓe fotɓe jogaade duɗe sappo, tawi ko rewɓe tan njanngata heen, to leegal Daar Nayiim (leegal Nuwaasoot).\nJuulɗo, Abdul Ama, holi aan ? ko deftere luutiire nde jinnaaɗo men, Doktoor Umaar Bah mo Dabbe winndunoo, sankaare yani tawi nde joofaani. Ko ɗuum jeyi sabaabu ɓamtu-ɗen ndeeɗoo tiitoonde ngam suɗirde winndannde mem faytunde e nguurndam makko.\nEɗen njaafnoo banndiraaɓe noon sabu ngolɗoo ciimtol ena fotnoo yaltude gila e lewru feebariyee maayndu nduu, kono ko caɗeele caabinoo ɗum.\nSimme moƴƴaani ! Yimɓe ina nganndi ɗuum. Kono yimɓe cikkatnoo simme ɓuri bonde tan ko e jofe. Iwee heen ! Alaa tergal ɓalndu aadee daɗngal e bone simme. Ɗum woni ko ciimtol golle annduɓe caakti to Amerik.\nWaɗii duuɓi 50 ko ciimtol maɓɓe goɗngol hollitnoo jokkondiral gonngal hakkunde simme e nguɗu jofe. Ko ngoolɗoon ciimtol woni gadanol caaktungol tanaaji simme.\nSiyaara Ceerno Abdul Wahaabu Tuure to Woolum Neere. Ñalnde aljumaa 14\/03\/2014. Caggal nde kaliifa galle oo, hono ceerno Siidi Tuure e miîmum Aliu Tuure mbismii hoɗɓe ɓee e kuuɓal, golle ɗee puɗɗii caggal takkusaan. Udiitiraa ko silke Quraana deftere nde ceerno Abdul Wahaabu wiindiri junngo mum.\nCatal FƁPM to Daar Nayiim udditii duɗal ñalnde aset 01\/03\/2014 to « wiiraas el Baadu » ɗo galle Mammadu Koboor ɗoo. E gardagol kalfinaaɗo jaŋde Catal ngal, Sammba Biri e Koolaaɗo Kuuɓal catal ngal Mammadu Njobbo Jah e yoga e terɗe teelɗuɗe, almudɓe 18 mbinnditaama e duɗal hee, tawi heen njeetato ko rewɓe.\nNjillu Biraam. Tawii won ɓe laaɓaaka so Abdel Asiis woni ko e Kampaañ, ina laaɓi Biraam wul Daa wul Abeydi kañum ko e oon kampaañ woni, sibu o habrii ko o kanndidaa gila ñalnde talaata 28 saawiyee 2014. Tee ko ɗum woni sabaabu njillu o yuɓɓini daande maayo, tuggi Rooso, ƴaaŋan maa Ɓoggee, Baabaaɓe, Mbaañ, Kayhayɗi haa yettii Magaama, Mbuun e Sehilbaabi.\nAlet 16 marse 2014, ko ñalngu maantinngu e nder golle Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, sibu ko ñalnde heen, fedde ndee udditi ɗo joɗnde mum ɗoo, duɗal ngal mbaadi kesiri, so Duɗal Keblorgal Karalleeje Kese. Ɗuum wonaa huunde hesere e Fedde ndee, sibu ko kayre kadi fuɗɗunoo, e kitaale 1970 « Njanngen Pulaar !», ko kayre fuɗɗi Duɗe Keblorɗe e fannuuji e kitaale 1980.\nYeru mo ngidoto-ɗen rokkude ɗoo, ko yeru ko e filma tinndol baɗanaaɗo sukaaɓe (mo mawɓe korsini) biyeteeɗo \"Kiriku\". Oɗon nganndi musiɗɗo men Aamadu Muusaa Ngayde, firii mo e Pulaar. Oɗon nganndi ndeen sukaaɓe men puɗɗortonoo jaŋde ko tinndi e cifti e daari ɗi jiknaaɓe mum en tinndanntunoo ɗum en, tee nafoore majjum e kisnugol pinal e udditgol hakkille cukalel ina mawni no feewi.\nDaawal ɓennungal ngal ina teskiniri kewuuji politik wonande luulndo ngoo so juɓɓingol kawtal Demokaraasi e Ngootaagu, kam e pottital hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Asiis waɗdi e \"sukaaɓe\", ko jiidaa e njillu Biraam wul Dah wul Abeydi to daande maayo mawngo e ko sakkitii koo, mawningol hitaande 31ɓiire cosgol fedde FLAM.\nÑalnde aset (hoore-biir), 8 lewru marse (mbooy), hitaande 2014 waɗti duuɓi ɗiɗi ko ɓiy yumma men, giɗo men, jahdiiɗo men Umaar Mboyna Bah seerndanoo e men tawi ena ɗaldi en kesniiɗo Takko Abuu Takko Sih mo seeraani tawo e sunaare e alyatiimu gorko ena wiyee Abuu Umaar Mboyna Bah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/www.pulaar.org\/","date":"2014-04-25T05:43:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1398223210034.18\/warc\/CC-MAIN-20140423032010-00606-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7341885567,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7341885566711426, \"ffm_Latn_score\": 0.13377149403095245, \"fuh_Latn_score\": 0.06297214329242706, \"fuf_Latn_score\": 0.056305039674043655, \"fuq_Latn_score\": 0.011042315512895584}","num_words":523,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.612,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"«Jom en hakkeeji ɓe njaɓii wonde kala golle umminanooɗe walla jogorɗe ummaneede, paytuɗe e warngooji ɗi, niilii, ngoppaama» . Ɗum woni ko kuulal 3 nanondiral ciifondirangal hakkunde jogorɓe naftoraade lomtingol warngooji ngol e laamu Muritani.\nE lewru mars 2009, nanondiral jowitiingal e ñawndugol warhoore siifanooma to galle laamorɗo leydi, ɗo e Nuwaasoot, hakkunde goomu kalfinanoongu ngaal gollal e huunde e ɓe bonannde nde yettinoo, ɓe fedde wiyeteende COVIRE yahani toon. Ardii goomu ngu ko kolonel Aadama Umar Jah. Ardii COVIRE ko Abuu Demmba Sih. E ooɗoo sahaa ko 244 mbinnditaa, fotɓe lomtinaneede (indemnisés). Lomtingol ngol fuɗɗiima. Kono, kala lomtinanaaɗo ina harmi e mum hankadi hullitaade to ñaawoore.\nKuulal ɗiɗmal nanondiral hakkunde COVIRE e laamu Muritani ko nii lelorii : «ooɗoo kaalis lomtiima haa timmi bonannde waɗanoonde nde. Joom hakke en ɓe kuniima ngontaa ɗaɓɓu hankadi hay huunde, ngontaa wullito hay nokku, so e teelal walla e dental, so kam en e koye mum en walla so rewrude e woɗɓe, wonaa e nder leydi ndi, wonaa e nder winndere nde».\nYanti heen, ko noon kadi ko kollitirta wonde «ɓe kaali ko e inɗe maɓɓe e nder nafoore maɓɓe, ɓe njamiraani hay gooto, yo won yimɓe walla pelle ngenndiyankooje walla adunankooje haalde e inɗe maɓɓe».\nKuulal 3 : «Wonande jom en hakkeeji ɓe, kala gollal umminanoongal haa e ooɗoo sahaa to bannge ñaawoore, niilii, woppaama» .\nKala keɓɗo kaalis lomtingol ngol, alaa e sago siifa tawo ngalɗoo nanondiral. Yoga e waranaaɓe ɓee njiyataa binndi. Tee won pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee ko ɓuri jooni duuɓi 16 ɗawa e nanondiral ngal, sibu waɗɓe ngal ɓe, cuuɗ ngal. Ɓe cuuɗi ngal (kamɓe ardiiɓe COVRE) hay ardiiɓe pelle biyeteeɗe AVOMM e OCVIDH ɓe ardiiɓe mum en ngumminoo haa Farayse, ngari Muritani, tawi alaa ko addi ɗum en, so wonaa ɗuum. Ko kamɓe ceedtii ɗum e bayyinaango ɓe njaltini ñalnde 23 abriil 2009, ɗo ɓe mbiyata : «AVOMM e OCVIDH ina cunii no feewi e loowdi nanondiral hakkunde COVIRE e laamu Muritani. Kono tan ko jooni min paami hol ko saabii yonaaɓe pelle amen yahnooɓe Nuwaasoot, suuɗeede nanondiral ngal. Ɓe njiyndiriino cili keewɗi e ardiiɓe COVIRE ngam humpitaade loowdi nanondiral ngal, kono ɓeen cali haa yoori haalande ɓe ko kuri famɗude e loowdi nanondiral ngal».\nƁe ɓeydi heen : «E miijo amen, nafooje waranaaɓe ɓe ko booynaaɗe, yaakaare joganoonde ko ina ɓura duuɓi 20 hare e lepte, ndeen yaakaare jamfaama. E min cunii e ko COVIRE jeytoraa e oo fuunti» . Pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee keddiiɗe ɗe kaalaaka, nde tawnoo, gila law, paamii kam en fof wonde ko yahetee ko, alaa ko woni fayndaare mum so wonaa fuunti, so wonaa yiɗde laɓɓinde warkoyeeɓe. Ko ɗum tagi, ɓe ceyfitii ɗum gila ndeen.\nIna wiyee wonde won heen e waranaaɓe ɓe ndokkaa ko miliyoŋaaji ɗiɗi wonande ofisiyee, 1800 000 UM wonande cukko ofisiyee e 1 600 000 UM wonande soldaat ɓolo.\nCaggal ɗuum, ñalnde 15 mee 2009, ko huunde e pelle jeyaaɗe e COVIRE e koye mum en, kolliti mettere mum en e luulndagol mum en ngal nanondiral ngal joomum en «njiyaani ɗum» . Aɓe mbiyi mbiyi heen : «nanondiral ciifangal ñalnde 24 mars ngal to ardorde leydi ndi, hakkunde COVIRE e Goomu hilifaaɓe ngam «ñawndugol tummungol» gagga warngooji, meeɗaa holleede ɓe ɗum toɗɗii ɓe. Ko maa ciifgol ngol heedi, nde ɓe ndokkata ɓe ndaamordi kaalis nde, huunde e hesniiɓe ɓe mbiyi alaa e sago njiya kaayit o. Ko ndeen ɓe ceedii heen kuulal ngal meeɗaa haaldeede», ɗuum woni kuulal 2 ngal kaal-ɗen dow ngal. Ko pelle jeegom jeyaaɗe e COVIRE ciifi kaayit o.\nƊum jiidaa e haala ko Maitre Faatimata Mbay haali ka, njantondirka e ko denndaangal pelle e yimɓe daraniiɓe jojjanɗe aadee kaali ko.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/05\/29\/nawndugol-gagga-warngooji-pelle-nja%C9%93aani\/","date":"2019-07-23T22:21:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195529737.79\/warc\/CC-MAIN-20190723215340-20190724001340-00391.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6049862504,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6049862504005432, \"fuf_Latn_score\": 0.1970951408147812, \"ffm_Latn_score\": 0.1556224524974823, \"fuh_Latn_score\": 0.03419502079486847}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Miriam Makeba, ganndiraaɗo « Mama Afrika », oo debbo kaɓinooɗo Apartaayd e nguurndam mum, jimoowo ŋanaa mo hono mum weeɓaani, hootii e joom mum ñalnde jofnde altine 10 noowammbar 2008 ina yahra e duuɓi 76. Oon jamma tan omo ummii hiirde to wuro ina wiyee Naples, to Itaali. Sabaabu maayde makko ko taƴam ɓeram.\nKanko yimnoo jimol lollungol biyeteengol « pata-pata » ngol oolel mum alaa ɗo yettaaki e duunde baaba Aadama he.\nOon jemma mbiy-ɗen o yimii fotde feccere waktu e hiirde yuɓɓinanoonde to Naples, leydi Itaali ngam wallitde biyeteeɗo Roberto Saviano ballifiiɗo filma biyeteeɗo Gomorra, mo maafiyaa Itaali woondi yooɓaade fittaandu mum.\nKanko wattindinoo naatde dingiral ñalnde oon jamma. Yeeɓooɓe ina padi mo ha o tawaa omo faɗɗii. O nawaa opitaal ɗoon e ɗoon kono o ɗum danndaani mo.\nMiriyam Makeba ina anndaa e winndere he kala. O ɓuri anndireede noon ko jimol makko biyeteengol Pata pata, pentangol e hitaande 1956, fiilaa e hitaande 1962. Ko o gaño apartaayd mawɗo o wonnoo.\nO jibinaa ko 4 marse 1932 to Jahanesburg (Afrik worgo). Baaba makko ko jannginoowo wonnoo, yumma makko winndotono. Baaba makko sankii omo yahra e duuɓi 5, yumma o sankii ko e hitaande 1963 tawi laamu Afrik worgo ina riiwi mo e leydi he.\nOmo yahra e duuɓi 16 o haɗaa arde ekkol, sabu paltoor.\nO yiyii caɗeele law no feewi, sibu o naati kasoo gadanol ko tawi omo woni tiggu kecco jahroowo e balɗe seeɗa. Ɗum ko tawi yumma makko ina sokaa lebbi jeegom, ina yooɓtoraa peewnugol Biyeer ngam wuurnude ɓesngu mum. E hitaande 1947 wiyeteeɓe Afrikaaneer en (tuubakooɓe jiimnooɓe leydi ndi) kawi e woote, ummanii leeptude e tooñde ɓaleeɓe worgo Afrik, ɗo Apartaayd (woni paltoor) fuɗɗii.\nKanko ooɗoo Miriyam Makeba, kanko woni debbo Afriknaajo, tawi ko naalanke, gidiiɗo haɓaade laamu paltoor Afrik worgo. O wallitii no feewi cargol gaaci afriknaaji e nder winndere nde, gila e kitaale 60, rewrude e ko ɓuri teeŋtude e jimol makko biyeteengol pata-pata.\nO fuɗɗi yimde ko omo yahra e duuɓi 20, tawi omo winndoo, omo woni ƴettowel sukaaɓe, omo wuurdi e yumma makko e ɓiyiiko biyeteeɗo Bonngi.\nE duuɓi makko 31 dowla leñamleñamo Afrik worgo, dowla Aprataayd teetti nasiyonaalitee makko sabu tan o jeytoraama e filma biyeteeɗo « Come back to Afrika » (hootde Afrik), filma ñiŋoowo Apartaayd ; Ɗum haɗi mo hay arde toon tawtoreede wirwirnde yumma makko. Ɓe kaɗi hay jimɗi makko yimeede e leydi he. Nii woni o daayi ko ina wona duuɓi 31.\nE hitaande 1962 o resondiri e biyeteeɗo Stokely Karmikael, gooto e hoohooɓe « black panters ameriknaaɓe », ganndiraaɗo daranaade hujjaaji ɓaleeɓe e ndiin leydi. Ɗum ɗoon ɓeydani mo caɗeele kadi, haa teeŋti noon e ñaawirɗe Amerik. Nii woni o mooloyii to Gine. Duuɓi nay caggal ɗum o seeri e oon.\nE hitaande 1985, Farayse rokki mo tiitara mawɗo ko fayti coñce e ñeeñal. Ɓiyiiko bajjo, hono Bonngi, sankii e ndeen hitaande e baame, ina yahra e duuɓi 36. Ɗeen mette, yantude e caɗeele kaalis nanngi mo meseer no feewi. Kono hoodere makko ƴellitii kadi to Belsik tawi omo yimdi e biyeteeɗo Paul Simon.\nE hitaande 1990, Nelson Manndelaa waawni mo artude Afrik Worgo, tawi omo heɓi nasiyonaalitee Farayse.\nMiriyam Makeba meeɗaa seerde e haalde e suurtude laamu apartaayd e noddude winndere nde, nde geddata Afrik worgo, gila e dingire haa yettii Fedde Ngenndiije Dentuɗe. O ɓurnoo waawde yimde ko e ɗemngal Suluu. O heewnoo wasiyaade heen ko muñondiral e kisal e deeƴre. Alaa fof ɗo o yahaani, dogde laamu paltoor : to Amerik, to Gine, to Orop, haa o wonti maande kaɓagol apartaayd.\nO meeɗaa seerde kadi e duwaade Dental Afrik. Omo wasiytonoo ɓiɗɓe yummiraaɓe makko ɓaleeɓe nde mbaawata yaafaade, yo ɓaleeɓe e raneeɓe nganndondir, nguurda e nanondiral e deeƴre.\nE hitaande 1992 o jeytoraa e filma biyeteeɗo Safarina, jaŋtotooɗo warngooji Sowetoo 1976.\nE hitaande 2000 o fiili lefol kesol ɗo o hollitta weltaare makko e gartugol makko e leydi makko : « mi hisnii pinal am, mi hisnii jimi am e lasli am. Ko ɗiiɗoo jimɗi ngaddani mi wonde ndeeɗoo daande e ngooɗoo ayaawo Afrik e ɓesgu mum, hay sinno tawii mi teyaani ».\nFAO yettii Miriam Makeba\nMiriam Makeba ina anndiranoo kadi daranaade wallitde Fedde Adunankoore Nguura e Ndema (FAO). Ko ɗum addani Jak Juuf, gardiiɗo Fedde nde wiyde « ko ina wona duuɓi 10, … Miriam Makebaa daraniima no feewi haɓaade baasal e ustude baasal e wallitde moƴƴitinde nguurndam waasɓe, e nder winndere de ».\n« Maama Afrika haɓiima fitinaaji e ndoolndoolaagu, o haɓiima ɓurondiral, o haɓiima ñawu, haa arti noon wonande rewɓe e sukaaɓe, wuurɓe e nder baasal mawngal. Ma en katto mo no feewi e nder ndeeɗoo hare ».\nMiriyam Makeba joginoo ko tiitara Ammbasadeer katante wonande FAO, gila hitaande hitaande 1999. E nder ɗii duuɓi o heɓii tawtoreede kewuuji keewɗi e pijirlooji keewɗi ɗi FAO yuuɓɓinnoo,haa arti noon e nder Afrik Worgo e to Jamayke e to Espaañ, ngam renndinande FAO ngalu.\nOmo tawtortenoo e denndaangal kewuuji jeeyngal ngam haɓaade heege, ɗi FAO yuɓɓintunoo. Ɗum ɗoon ko rewrude e jeewte e kewuuji kumpital goɗɗi.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/11\/12\/miriyam-makeba-gano-apartaayd-sankiima\/","date":"2019-09-18T09:21:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573264.27\/warc\/CC-MAIN-20190918085827-20190918111827-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4465524256,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44655242562294006, \"ffm_Latn_score\": 0.2066781371831894, \"fuh_Latn_score\": 0.17370840907096863, \"fuf_Latn_score\": 0.16831356287002563}","num_words":799,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.291,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗuum dee woni ko Dental Winnderewal Faggudu haali, so « famɗikinaade e teewu ngaari ina waawi daɗndude miliyoŋaaji pittaali, wallita kadi ustugol no feewi feto gaasuuji ɓeydooji nguleeki ». Ko wonaa ɗum koo, Dental ngal hollitii wonde keeweendi yimɓe winndere ndee maa yetto miliyaaruuji 10 ɗoo e hitaande 2050. E oon sahaa en mbaawataa huuɓnude soklaaji yimɓe to bannge teewu. Hooreejo Dental ngal wiyi « peewnugol ñameeje kese kam e moƴƴitingol nehngo na'i e bamɗi tuge e gertooɗe, yantude e kebbingol e baylugol ñameele, maa wallit moƴƴitingol cellal e winndere ndee ». E wiyde Dental ngal kadi, ñebbe e pedane pobbi e gabbe ñebbeeje, ɓuri moƴƴude e cellal ( Jaljalɓe e Kanhanɓe ɓeydiima sañjaade ).\nKo woni \"Dental Winnderewal Faggudu ?\nDental winnderewal faggudu (e Farayse : Forum économique mondial ; e Engele World Economic Forum, WEF) ɓurngal lollirde kadi Dental Davos, ko fonndaasiyoŋ mo yiylaaki jawdi jooɗiiɗo to Jeneef (Genève). Hitaande kala omo bata nder wuro Davos, to leydi Suwis. Tawtortee batu nguu ko ardiiɓe antampirisaaji, hoohooɓe politik winndere ndee, kam e jaaynooɓe. Ɓe njeewtata heen ko geɗe winndere ndee ɓurɗe heñoreede, kam e geɗe cellal e sato. Dental ngal ina yuɓɓina batuuji goɗɗi hitaande kala, ko wayi no « Batu hitaande kala mbiruuji kesi » to Siin e batuuji diiwaniiji. Sosi Dental ngal ko porfesoor ko faati e faggudu biyeteeɗo Klaus M. Schwab e hitaande 1971. Hitaande kala kadi Dental ngal ina saakta ciimti paatuɗi e geɗe faggudu.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/08\/11\/fam%C9%97ikinaade-e-teewu-ngaari-ina-waawi-jokkude-bal%C9%97e\/","date":"2020-12-01T05:32:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141652107.52\/warc\/CC-MAIN-20201201043603-20201201073603-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.524743557,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5247435569763184, \"fuf_Latn_score\": 0.4373830258846283, \"ffm_Latn_score\": 0.033659666776657104}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder mbaadi heblooji ɗi Dental Orop (UE) yuɓɓinta e porogaraam ganndiraaaɗo PESC, ngam ɓeydude mbaawkaaji pelle ɗe ngonaa laamiyaŋkooje, musiɗɗo Usmaan Ñaan tawtoranooɗo heblo joyaɓo waɗii hiirde to ñiiɓirde ESE. O hollitii tiitoonde heblo ngoo e pulaar ko \"silsil eɓɓaande e Farayse ko \"cycle de projet\".\nHiirde ndee waɗi ko ňalnde alet 26 abril 2015 ; udditi hiirde ndee ko hooreejo catal Kayhayɗi hono Sammba Gata Ba, caggal ɗuum o hokki konngol musiɗɗo Usmaan Ñaan ngam hollita ciimtol mum. Oon hollitii wonde eɓɓaande ndee ina waɗi daawe keewɗe e sarɗiyeeje tammbiiɗi ɗum : ina jeyaa heen waɗde kiňgol, lekki caɗeele, lekki safaara ; hoolkiso ina feeňa heen tan ko e caɗeele dowrowe eɓɓaande ndee foti tuugnaade ngam ƴeewde safaara ɗeen caɗeele. E tonngol tan toɓɓe moƴƴinoooje eɓɓaande ko : – gaaɓnagol – jaalagol – njeňtudi -motgol -c eŋagol\nTo bannge goɗɗo oo, ko yimɓe gollottooɓe eɓɓaande ndee, gila e fedde tammbiinde ndee haa e wallidiiɓe, haa e mowilooɓe (bailleurs) walla yuurnittooɓe (controleurs) goomuuji mum en ina poti yuɓɓude, tawa gooto e maɓɓe fof ina anndi golle mum, tee ina jogiti kaɓirɗe mum e fannuuji fof. E raɓɓiɗinaade tan, hiirde ndee waɗii faayiida no feewi, e tawtotoregol denndaagal yimɓe dillooɓe e ngenndiyankaagal haa e ƴellitaare e nder wuro Kayhayɗi ngoo fof .\nGumaalo Soh, Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/06\/14\/hiirde-catal-kayhay%C9%97i-2\/","date":"2022-06-27T14:33:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7482144237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7482144236564636, \"ffm_Latn_score\": 0.15038448572158813, \"fuh_Latn_score\": 0.0748889297246933, \"fuf_Latn_score\": 0.022132186219096184}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E tuugnaade e kabaaru jaltuɗo e jaaynde wiyeteende « Agence France-Presse », winndere men ndee ina waɗi haa hannde ko ina tolnoo e 30 miliyoŋ jiyaaɗo. Ɓeen jiyaaɓe noon ɓuri heewde ko e duunde Asii, sibu heen nayaɓe tati (3\/4) ko toon tawetee. Kono tan jiyaaɓe ine tawee e duuɗe winndere ɗee kala.\nJettooɗe ngoodani ko Alla joom binnde, mawɗo to jaati, to golle, to sifaa e to innde tagɗo en, tagani en kala ko taarii en, tawi alaa ko ndaarti so wonaa yo en ndew ɗum. Ñalngu hannde nguu (12-10-2013) ko mawngu kaaɗtudi, sabu ko ñalaande siyaara El Haaj Ceerno Moktaar Taal (weluya Alla e makko) mo kulol gonndungol e njoorto, muñal gonndungal e yettude, tuubaabuya gonnduɗo e ruuɗaade, wakkilaare wonndunde e weleede, mo ballal Alla danndi e yiɗde aduna.\nE tonngoode Fooyre Ɓamtaare ɓennunde ndee (106) en mbiyiino seneraal Hayaa Sanogo nanngaama. Ndeen ko juumre wonnoo. Ko jooni o nanngaa, ñalnde alarba 27 noowammbar 2013. Ko goonga ndeen o noddanooma laabi keewɗi to ñaawoore (lebbi keewɗi jooni), kono o jaɓaano nootoyaade, haa yimɓe fof mbaɗti wiyde ma a taw laamu nguu suusaa arande mo.\nÑaawoore leydi makko ina soklunoo heɗaade mo e doosiyeeji ɗiɗi : hafeere « beeree ruus »\nAamadu Hampaate Bah jibinaa ko hedde hitaande 1900 – 1901 to Bañnjagara, e nder nokku meeɗnooɗo wonde laamorgo laamu Tekruur nder Maasina. Baaba makko wiyetee ko Hampaate Bah, yumma makko Kadiija Paate Pullo Jallo. O mawni ko juuɗe kaaw makko Tijjaani Aamadu Aali Caam, ɓamtunooɗo yumma makko caggal sankaare baaba makko. O idii naatde jaŋde Quraana ko e duɗal Ceerno Bookara mo tuubakooɓe ƴettunoo ina janngina o ekkol Bañnjagara caggal ɗum to Jenne. E hitaande 1915 o dogi, o tawtoyi yumma makko to Kati, ɗo o jokki jaŋde makko.\nE tonngooɗe men ɓennuɗe, en keɓii yaltinde binndanɗe ɗo kollitten wonde won e ñawbuuli ina cafroree ñaamdu, ko wayi no nguɗu ekn. Eɗen njokka kadi e ɗiiɗoo ngonkaaji tati ɗo ñaamdu waawi wallitde neɗɗo heɓtude cellal walla kam coftal.\nTampere : So a tinii tampere e ɓalndu maa, hoto yaaw dogande suukara, alaa. Fasnu walla sah ɓooɗe pataas (faataata), muuɗaa.\nBiyeteeɗo Seneraal Jiyap sankiima ñalnde aljumaa 4 oktoobar 2013, ina yahra e 102 hitaande.\nDenndaangal waɗtunooɓe hakkille walla waɗɓe sahaa mum en e kitaale 70, ina nganndi, walla kam meeɗii nande haala seneraal Jiyap (Giap). Ndee innde nde sowtaa kala, yimɓe ciftorta ko koyeera koloñaal Farayse to leydi Wiyetnaam e hitaande 1954, to wuro ina wiyee \"Jen Ben Fu\" ...\nÑalnde talaata 8 oktoobar 2013, ko sunaare e bojji to Likseyba e juulɓe kala, sabu duttagol e joom mum, e aksidaa oto, Ceerno Maamuudu Baylaa Kan mo Likseyba ; oo katante coftuɗo guurnooɗo, wuurni enɗam kosam e enɗam Lislaam, baawɗo ngondiigu, ñootoowo hakkunde yimɓe, jiɗɗo dental, nuunɗuɗo, kuuɓnunooɗo aadi. So tawii won jimoowo wiynoo « won ujunere gorko mbayi ko no gorko gooto nii », won « gorko gooto wayi no ujunere gorko nii », sibu ceerno Maamuudu darinoo ko darnde ujunere gorko fotnoo daraade, hakke coftal makko e katantaagal makko.\nFotnoo wiyeede ciftoren boom, ko huunde ɓennunde, nde ɓarakke mum alaa ɗo keddii so wonaa e miijo. Kono, so goonga, so artii e toɓooli Nuwaasoot, foti wiyeede ko : « haa hannde ko e toɓo min ngoni ». Waɗi noon ko beeli ndunngu haa hannde koraani sibu hay e kawle hee toɓii e wuro haa heewi, ñalnde aset 2\/11\/2013 wonnoo.\nAamadu Abdullaay Jallo dowlirɗo Tomaa Sankara Tokosel yuɓɓinii balɗe ɗiɗi pattamlame e nder wuro Baabaaɓe Looti, laamorgo Laaw hanki e nder diiwaan Baraknaa. Ñalɗi ɗii mbaɗi ko ñalnde 19 e ñalnde 20\nIna waɗa sahaa, ndoogu feññina koode ɗe laaceeje juutɗe. Ko ɗe poti wonde ? Hoodere laaciire, ko ɓooɗde ndiyam penndiɗam e punndi weeyo, rewata ko laawol mum keeringol, ngol jiida e laabi koode e tagopeeje, sabu ina waɗa sahaa ɓadoo naange tigirigi, sahaa goɗɗo woɗɗitoo nge haa wafoya.\nSahaa mbo laaciire roondi naage oo, diƴƴe punndi e gaasuuji ngonata ko e eggude nde,","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2014-04-20T18:22:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609539066.13\/warc\/CC-MAIN-20140416005219-00535-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4025882185,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40258821845054626, \"fuf_Latn_score\": 0.2926397919654846, \"fuh_Latn_score\": 0.18078464269638062, \"ffm_Latn_score\": 0.11505553126335144}","num_words":621,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.381,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗannanaade Ndakaaru ! Heewɓe so miijiima yolnde Rooso ndee tan, ɓerɗe mum en taƴat, Alla e caɗeele heewde : gila e kaljingol roondotooɓe kaake, kuuñƴugol merlannga en, caɗeele polis rewo e worgo kala, kulol poosteede walla wujjaneede huunde, jolngo e laaɗe ciyooje e dalƴo-dalƴo mum en… haa e leeltugol e laawol … alaa baawɗo limtude caɗeele taccugol maayo ɗo Rooso ɗoo. Ko ɗum tagi, gila ko ɓooyi yimɓe ceeraani e duwaade yo sala (pom) waɗe hakkunde Rooso Muritani e Rooso Senegaal. Eɗen cikki tan, jooni duwaawu maɓɓe jaabee !\nBanke afriknaajo ƴellitaare (BAD) fellitii ñamlude Muritani e Senegaal kaalis ngam mahngo sala dow Maayo mawngo, ɗo Rooso ɗoo. Ɗum habraa ko ñalnde alkamiisa 15 desaambar to Ndakaaru. Ñamaande ndee ko nii feccitorii : 9,4 miliyoŋ oroo (miliyaaruuji 3 e 760 miliyoŋ ugiyya) ko ñamaande Senegaal e 31,3 miliyoŋ oroo (12 miliyaar e 520 miliyoŋ ugiyya) ko ñamaande Muritani. Ina wayi no banke oo felliti ɗuum ko ñalnde 9 desaambar 2016.\nHuunde e dalillaaji kollitaaɗi, ko « baasgol woodde nokku taccirɗo duumiiɗo hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ina teppunoo tabitingol politikaaji ƴellitaare faggudu e naatnaatondiral diiwaan oo e duunde Afrik ndee » E miijo banke oo, mahngo sala kaa maa wallit huuɓnude sarɗiiji ƴellitaare faggudu diiwaan oo « haa teeŋti noon e yah-ngartaa e gostondire hakkunde Afrik rewo e Afrik hirnaange ».\nNjuuteendi sala kaa ina wona hedde 1 500 m. Ine eɓɓaa heen kadi mahngo e baɗgol kaɓirɗe e postooji takkondirɗi deenooji taccugol keerol ngol mbele « yimɓe ina mbaawa rewnude geɗe mum en laawol to bannge duwaañ e nder nokku gooto ».\nIna ɗaminaa maa « eɓɓaande ndee yaawnu jolngo e ruso e njuuteendi yolnde Tanger-Lagos e Alsee-Ndakaaru, e sifaa kuuɓtodinɗo hakkunde Orop e Afrik worgo Saharaa», e wiyde Aali Ismaayiil Muhammed, ganndo ko faati e faggudu jolngo to BAD, kalfinaaɗo eɓɓaande ndee. O ɓeydi heen « yah-ngartaa otooji e laawol hee maa ɓeydo fotde laabi tati ɗoo e hitaande 2025 ». Eɗen njenanaa kadi maa ɗum softin njulaagu e nder diiwaan hee kala, nde tawnoo ina jeyaa e eɓɓaande ndee kadi mahngo, ko famɗi fof, 60 km laabi caltooji e nder nokkuuji ndema e ngaynaaka. Kadi, eɗen nganndi e Muritani e Senegaal kala, laawol ngol rewi ko e nokkuuji ndema maaro. Nafooje goɗɗe kadi ina eɓɓidaa e mahngo sala kaa, ko wayi no peewnitgol ekkolaaji 7 e nokkuuji cellal 3, walla kadi mahngo laylaytol dokkitgol ndiyam ceniɗam nder Roosooji ɗiɗi ɗii, yantude e laylaytol senaare e mahngo e baɗgol kaɓirɗe nokku weytaare sukaaɓe, walla nokkuuji goɗɗi renndo wonande rewɓe e ɗawaaɓe won ɗeen kattanɗe e nder Rooso Muritani.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/02\/13\/sala-pom-rooso-fellitaama-maheede\/","date":"2017-06-24T08:55:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-26\/segments\/1498128320243.11\/warc\/CC-MAIN-20170624082900-20170624102900-00574.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7421945333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":24,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7421945333480835, \"fuf_Latn_score\": 0.1802673041820526, \"ffm_Latn_score\": 0.04180905595421791, \"fuq_Latn_score\": 0.023001791909337044, \"fuh_Latn_score\": 0.010639447718858719}","num_words":403,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.683,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hare kaɓagol ŋakkere senaare e taariindi Renndo teeru Wurosoogi ina jokki haa hannde to bannge hirjino jeewte dingire, magooji. Ko ɗuum waɗi e ñallal 03 03 2018 to nokku biyeteeɗo Caali Jakkaa mo Wurosoogi hawrii ɗoon denndaangal hilifaaɓe diiwaan o, irbanisma, asenismaa, halfinaaɓe safaara yimɓe, halfinaaɓe cellal jawdi, e jannginooɓe sukaaɓe tokosɓe. Sabaabu o ko otooji buustooji ɗi tampinii ɗii ɗoo renndooji teeru no feewi, Oogo, Wurosoogi e Maatam sabu kala ɗo ɓe mbelaa ɓe ndufa tee artata ko e nder mumen. Diƴƴe ɗe njaha haa huɗo fuɗa heen jawdi ara ñaama, tee ndiin jawdi ko ko ɓiratee, sukaaɓe kala njanngoyaani njahat hesoyde huɗo ngam ndaartude heen kaalis. Hollitaama noon ndeen hare foti ko yaajtineede haa nokku keeriiɗo dañee tawii wonaa to ɓe mbelaa rufde fof rufee. Goomu hirjino Goonga ɓuri e releeji ɗi kame ardiiɓe leeɗe ɓe ndariima ngam siynude ngoo miijo.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wuro-soogi-hare-daranaade-senaare-ina-jokki\/","date":"2019-02-24T02:47:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550249578748.86\/warc\/CC-MAIN-20190224023850-20190224045850-00005.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6912609339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6912609338760376, \"fuh_Latn_score\": 0.1362430304288864, \"fuq_Latn_score\": 0.09748713672161102, \"fuf_Latn_score\": 0.06862995773553848}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.655,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mohammad bello dañƴaama ñyande tatabru lewru nuwemba hitaande ujuneere e temerre jedidi be cappan e jeetati e go'o (3\/11\/1781).\nHanko woni Lamɗo sokkoto didabojo baawo Shehu Usmaanu nden dum biiko mawdo haa nder derke'en maako\nhafahin o laati binndowo tiɗɗo ha fannuuji tariha,gimdi,nden e defte sharia Islaama.\nMuhammad Bello don wallita Shehu Usmaanu daw kuude diina kawtudum e yaago Konnu gam tiggunde diina Islaama e mo laamake dawla sokkoto.\nMuhammad Bello maynaama ñyande nogas e joyi lewru oktobaa hitaande ujuneere e temerre jeetati be cappan e tati e jeedidi.\nderdiiko Abubakar Atiku ronni laamu maako ɓaawo mum biiko Aliyu Baba Ronti mo.\nmi sopti haa","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/kissa-maabo-taariha-muhammad-bello-%C9%93ii-shehu-usmaanu\/","date":"2020-05-26T02:25:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347390442.29\/warc\/CC-MAIN-20200526015239-20200526045239-00458.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9899278283,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9899278283119202}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo laamu hakkundeewu , Kolonel Asimi Goyita iwii ɗo e Bamako laamorgo leydi ndi hanki 29 Duujal 2021 fayde to Akra laamorgo leydi Gana , ngam notuyaade Batu CEDEAO ko fayti e caɗeele ngoodɗe hannde e nder leydi Mali .\nNguun batu yuɓinaate ko janngo 30 Duujal 2021 .\nE nder njullu makko nguu ma o waɗ kaaldigal keeringal hakkunde makko e laamɗo leydi Gaana.\nKuɗol ✍️ Agiibu Umaar Abuuyel\nBPulaar","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/mali-colonel-asimi-goyta-yehii-akra-nootoyaade-nbatu-cedeao\/","date":"2021-06-19T08:17:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487647232.60\/warc\/CC-MAIN-20210619081502-20210619111502-00614.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9600021243,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9600021243095398, \"fuh_Latn_score\": 0.029875176027417183}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.884,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nIlam Nuwaasoot ina foti jeertaneede : Waɗi ngoo jeertinaango ko Ibraahiima Caw, gardiiɗo Tuugnorgal Sato Fedde Ngenndiije (PNUE : Programme des Nations Unies pour l'environnement) ñalnde alkamiisa 23\/01\/2014. O hollitii wonde « nokkuuji keewɗi e wuro Nuwaasoot ngoo ɓuri geec lesɗude, tawi kadi tulde ceenal paddorɗe geec ɗee tiiɗaani no feewi » yanti heen « gargol Aftuut Saheli ɓeydii diƴƴe fotde laabi tati\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.\nManndelaa waɗi nguurndam mum fof ko e hare politik. E nder heen, won jikkuuji nguurndam o joginoo kaanduɗi e teskeede, so ñemmbaaka kay. Jaaynoowo gooto ine wiyee Richard Stengel sawndiimaa mo ko ɓuri duuɓi 20. Debbo harbiyanke goɗɗo, belsiknaajo, cokranooɗo sabu haɓaade apartaayd, biyeteeɗo Hélène Passtoors, ina anndunoo no feewi Madiba. Ɓee ɗiɗo ceedtiima e makko jikkuuji garooji ɗii, gontuɗi doosɗe nguurndam.\n1. Hakindaade : « hakindaare Manndelaa (tawi hare ina dooki hakkunde ɓeleeɓe e raneeɓe e ciltirɗi apartaayd) wallitii no feewi leydi ndii daɗde e musiiba hare ɓesngu ».\nE wiyde pelle nay daraniiɗe jojjanɗe aadee (AMDH, AFCF, CR, SOS-ESLAVES), Muhammed el Muttaar el Shingiti, oon binndunooɗo ko heewi ko faati e « Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik », sibu o winndii to o woni to Dohaa too, o wiyi : « Sariya jaɓaani warngo jedditiiɗo, tee ɗum meeɗaa kewde e nguurndam Nulaaɗo (MJKM) walla e nguurndam sahabaaɓe mum, ɓe nganndu-ɗaa golle mum en e haala mum en ngoɗɗondiraani e binndi Quraana ».\nManndelaa kam fof e dañde ko hay gooto meeɗaa dañde, gila fuɗɗoode haa wortorde, so aduna fof mantude ɗum, dowlaaji e jom doole en ina njetta ɗum, ina mahana ɗum nanndollaaji (statues), ina ndokka ɗum njeenaaje, takkana ɗum galaŋuuji, ina inniri ɗum ujunnaaje ujunnaaje ekkol e duɗe jaaɓihaaɗtirde e laabi e boowe, e juɓɓule goɗɗe e nder winndere ndee…\nNelson Rolihlahla Manndelaa lollirɗo Madibaa mo winndere ndee kala woyata hannde oo, pollunooɗo laamuyel paltoor to Afrik worgo, welditini ɓesngu mum, jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1918; o sankii ko ñalnde 5 desaambar 2013 to Johanesburg , woni o wuurii duuɓi 95 (heen 27 e lebbi 6 e balɗe 6 ko e kasoo.) O ɓuri lollirde ko darnde makko ngam rimɗinde e haɓaade paltoor to Afrik Worgo hono ko anndiraa apartaayd woni njuɓɓudi politik tuugiindi e ceerndugol eddaaji leƴƴi.\nHoodere mawnde ñifii to Afrik worgo : Manndelaa wayniima\nNde hoodere mawnde siirtii e asamaan fof, mawɓe ina keewnoo wiyde « won ɗo neɗɗo mawɗo wirnii hee ». Hoodere laaci ISON ma a taw arnoo ko habrude maayde Nelson Mandelaa.\n« Gorko tedduɗo, jaambaaro, tiiɗɗo fiɓnde mo hono mum woodaani. » Hay so innde maa sowtaaka, yimɓe fof ina nganndi ko Nelson Manndelaa haalaa.\nKalasnikof (Kalachnikov) ko innde fetel darjunde no feewi. Koninkooɓe ina mbiya mo kadi AK-47. Hitaande kala, miliyoŋaaji miliyoŋaaji kalasnikof ina njeeyee e aduna hee. Kanko oo fetel woni njogitaari ɓurndi saraade e winndere ndee. Winndannde no woorunoo ngam haalde tan fetel? Waɗi noon, ko pentunooɗo fetel oo,\nGoomu juɓɓingol hajju Inaal hawrii lomtinirde hajju hikka oo, kawrital (miitiŋ) to leegal Siiseem sara jumaa Kattaar. Addani ɓe haaytude yahde toon hikka, ko sabu mum hawrude e woote.\n«Min pellitii naatinde mawningol ñalawma oo e gadda ndonaandi aadeeri kam paltoor gonɗo e leydi ndii, e ɗaɓɓirde laamu nguu nde ɗooftotoo konngol mum ngam ñawndude oo doosiyee ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2014-03-10T21:30:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394011022670\/warc\/CC-MAIN-20140305091702-00056-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3326079249,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3326079249382019, \"fuh_Latn_score\": 0.26665306091308594, \"ffm_Latn_score\": 0.25533220171928406, \"fuf_Latn_score\": 0.13264386355876923, \"fuq_Latn_score\": 0.011239913292229176}","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.343,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaalal diineyankeewal, Khalifa kuuɓtidinɗo galle Ceerno Hamdu Rabbi Njaac yanii to \"Hôpital principal\" mo Dakaar. E wiyde Doktoor Buubu Sare, Khalifa oo sankii ko e 00H pawɗo hojomaaji seeɗa ko e nder jamma leylatul qadr. Ceerno Baaba Galle Njaac ari e aduna ko hitaande 1950. O adii naatde Qur'aan ko e juuɗe baaba makko hono Ceerno Hamdu Rabbi Njaac ( yo yurmeende Allah won e makko).\nHono no kala jogorɗo wonoyde salndu diineyankeewu herndu, gila e yonta almamaagal, ine hasii rewa e lappi keewɗi ngam ɗaɓɓoyde gannde alliyankooje ceertuɗe. Ndeke Ceerno Baaba Galle Njaac kañum ne wooraani ngol laawol, sibu nde o ummii e juuɗe baaba makko oon mo o jaggirnoo ko Ceerno makko, o ƴeewra ɗum yiytere ceernaagu haa heewɓe cikki ko o koɗo e nder galle hee, sibu ɗooftaare makko, Ceerno Baaba fayi ko to Dumnga Wuro Alfaa ngam jokkoyde jaŋde mum Qur'aan Kariim. Caggal ɗum o yahi to Hoore Foonde, o janngidii toon e ceerno Saamasa. Nde wonnoo ko o ɗomɗanooɗo ganndal alliyankeewal ko ɗum waɗi nde o ummii e duɗe rewankooje ɗee, Ceerno yaaɓani ko Kayhayɗi to Ceerno Aamadu Neene ngam ɓeydoyde ganndal e defte keewɗe alliyankooje.\nE wiyde ceerno Hamdu Gey, almaami jamaa subalo: \"Teskaama gila e cagataagal makko timmungal, ceerno Baaba ko ganndo nuunɗuɗo, kaaraaysire e rontude jikkuuji moƴƴi ɗi Baaba makko jikkii e Nelaaɗo Allah (mo jam e kisal ngoni e mum) addanii mo lomtaade jinnaaɗo makko gila law. O wonii e khalifaagal fotde duuɓi 18\".\nTeskaama e makko, yeeso laaɓngo, ngo meeɗaa wayloraade hay neɗɗo gooto hay so tawii on mbayrondirii dumunna juutɗo.\nO woniino jiɗɗo koɗo, kanko fof e wonde ɓiɗɗo Ceerno Hamdu, ko almudaagal ngal ɓuri teskeede haa yoga heen cikki ko o koɗo e galle baaba makko, sibu yankinaare.\nSo jaalal diineyankeewal tokkitiima, ine hasii nawora care keewɗe. Ɓuuɓri ɗuhirtenooki waasee. Baasal Ceerno Baaba Galle, heertoraaki tan e jibinannde Madiina Njaacɓe maa Senegaal no diidorinoo. Ko baasal kuuɓtidinngal, denndangal, Fuuta kala e mbaydi kuuɓtidinndi waasii wooturu e calɗi mum diineyankeewu.\nƊii ɗoo jikkuuji tati ɗi ceerno joginoo addanii mo teskoreede yankinaare:\n1- Kala mo Ceerno anndunoo ɓuri mo ganndal, o jaɓiino wonde almuudo mum kadi o jannga e mum ;\n2- Kala mo ceerno fotnoo ganndal, o jaggirta ko oon ɓuri mo ;\n3- Kala mo o daɗnoo ganndal, o waɗa ko kamɓe poti.\nBaasal ceerno Baaba , ko baasal denndangal. Wonaa tan wonnoode Khalifa galle oo, hono lomto baaba makko. Ko sabu makko wonde neɗɗo jamyamo, ñaawoowo nuunɗuɗo, ñippatnooɗo fitinaaji e dogoowo koyɗe jam e beldital kala caɗeele maa luure dookinooɗe.\n2 Korse 2019, ko ñalngu teskinngu ngu Ceerno Baaba Galle ruttii e joom mum, tawi o yahri ko duuɓi 69.\nYo Allah yurmo mo yaafoo mo, haarno mo aljanna. Yo toon won fooftorde makko.\nSiftinde banndiraaɓe ɓee tan, oo sahaa jooni gooski kii ummiima Dakaar eɓena e laawol feewde Madiina Njaacɓe. So Bajjo oo ñaawii, ko janngo sahnga 11H o wirnetee to Madiina Njaacɓe, ko toon ne kadi o feewnatee.\nSo salndu diine waasaama, golle moƴƴe ngoppaama, jommbaani maayde mum kewta.\nUmar Alhajji Caam (Jaayre Pinal \/JP)","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/02\/04\/jubbannde-e-nguurndam-ceerno-baaba-galle-njaac\/","date":"2020-02-23T02:34:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875145742.20\/warc\/CC-MAIN-20200223001555-20200223031555-00384.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.577216506,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5772165060043335, \"fuf_Latn_score\": 0.2156308889389038, \"ffm_Latn_score\": 0.13033847510814667, \"fuh_Latn_score\": 0.0645255446434021, \"fuq_Latn_score\": 0.01022380031645298}","num_words":498,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sippiro tataɓo ngoo teddiniraa ko Abdarahmaani Njaatigi Joop, ko : Baylaa Maar mo Geloonga walla to Kogga waɗdaa e biyeteeɗo Yekkini gummoriiɗo to Daar Nayim (gootal e leeɗe Nuwaasoot). Sippiro ngoo juutii kono kadi ngo ŋarɗaani hay seeɗa sabu sippirooɓe ɓee mbaɗtindi ko e ullondirde leydi e lojondirde. Ɗo wattan ɗoo, ñaawooɓe ɓee ndokki araaraay ko Yekkini sabu ɓurde nehaade e haaɗde e jamirooje hay so tawii ɗo adannde ɗoo yimɓe ɓee fof ɓurnoo wonande ko Baylaa Maar.\nGorko Kogga walla Geloonga nde naati dingiral, leewii, jamaanu nguu laawiima no feewi. Hay denɗi am Abdarahmaani Njaatigi Joop murtii haa juuri cakka joom-suudu mum.\nE wiyde Madiina: « Ko adii fof ko yettude denndaangal banndiraaɓe, gila e waɗnooɓe heen juuɗe mum en haa e nootitiiɓe. Weltaare am ena mawni hannde e ooɗoo kikiiɗe. Yo Geno ruttu e maɓɓe teddungal, yoɓa ɓe moƴƴere.\nSo ɗum ɓennii, waɗi mi yuɓɓinde lammba, miin fof e wonde neɗɗo coftal ɓalli haa seedtini, ƴellitiiɗo e fannu basket haa natti sikke ko sabu ko lammba ɓuri nootaade walla yahdude e fuutankaagal. Gaagaa fuutankaagal ngal paarnortoo-mi ngal, nafoore woɗnde ena soomii heen nde yahraani to bannge ngalu tan. Mboɗo yiyi e coftal ɓalli nafooje keewɗe. Coftal ɓalli ena addana neɗɗo wonde jaajɗo, teyliiɗo, newiiɗo, neɗɗo renndo, golliroowo hakkille. Coftal ɓalli ena waawi ɓadtondirde yimɓe ɓe njiidaano hay dara, wonaa to bannge nguru, to ɗemngal walla to bannge pinal. Coftal ɓalli ena hawritina yimɓe, gure, leyɗeele walla leƴƴi tikkondirnooɗi walla taƴondirnooɗi haa sikkaa hakkunde mum en feewtataa. Ndiin njogitaari ena moƴƴi e yontaaji men hannde ɗii e payɗi arde.\nCakkitortoo-mi ko etaade ittude e hakkillaaji wonde lammba ko worɓe tan keerorii ɗum. Ko goonga ko noon aada yahrunoo kono bawɗi ko e coftal ɓalli njeyaa no fuku e geɗe goɗɗe nii. Aduna oo kadi deŋaani, woni ko e ɓosde e rokkude debbo won e fartaŋŋeeji ɗi alaano hanki e hecci-hanki »\nDingiral ngal heewi jamaanu haa ngal ɓitti. Ko adii nde sippirooji ɗii puɗɗotoo, yeeɓooɓe ɓee njiyii bakkaali e maabaali e ruubooji hakkunde mbiruuji fotde 45 hojom. Ñaawatnoo sippirooji ɗii ko Siidi Gaajo, Aamadu Sukkaandu Bah e Mammadu Njaay lollirɗo Cewngu Mboon.\nKono mbaydi lammbaaji ndi fuutankooɓe nganndunoo hanki ndii ɓoccitiima ɗum en haa laaɓi so leewe jooɗɗe, cowtiiji e marañuuji belɗi. Wonande ganndunooɗo hanki e sahaa Muusaa Mbaroodi Bah, Jibi Mbaare Samake, Muudo Bah, Njuddu Jah, Aamadu Weyse, Siley Wañ, Aamadu Wuuri Gay, Juggal Jaw, Abuu Toɓo, Saanum Soh, Raasin Kelli, Karwaas Tooro, Bookar Saar, Foydu Ñaŋ, Aamel Wele, Aliiw Sawdatu, Baydaama Ñaŋ, Aamadu Bayal Mbooc, Mamma Joop, Bandu Jeyni Keytaa, Aadama Bah, Demmba Saajo Sih, Laanel Njaay, Mammadu Muusaa Jallo, Aamadu Kummba Jah, Jibi Kodda Saar e Hammadi Taaraa mo Kiiriire, wiyata ko tiiɗɓe ngasii, lammbaaji nattii wonde lammbaaji.\nSo tawii ko yooɗde leewe e safde e dingiral, so neɗɗo anndii Cooso Keyta, Haaruuna Saar, Aamadu Sukkaandu Bah, Haamiidu Keekutel, Ceerno Njaay, Yaayaa Sira Jah, Mammadu Gullel Joop, Haamiidu Boɗewal Ñaŋ lollirɗo Daarorgal Laaw e Aamadu Njaay mo Siiwre, wiyata ko lammbaaji men hannde nattii jogaade mbaydi, heddii tan ko kaalis arii, kaɓirɗe gollorɗe ngoodii tawi mbiraagal Fuuta ƴeeŋii.\nMbiyen Madiina Wat ferii laawol kadi wallii pinal e ngootaagu hakkunde leƴƴi Muritani sabu o renndinii ɗoo ko jiidaano ciirol tawi ko e dow mbaydi ɓinngu-yummaagu.\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/06\/09\/madiina-wat-dillinii-nuwaasoot\/","date":"2022-01-18T19:32:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300997.67\/warc\/CC-MAIN-20220118182855-20220118212855-00679.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5475435257,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5475435256958008, \"ffm_Latn_score\": 0.22100327908992767, \"fuf_Latn_score\": 0.2137938141822815}","num_words":537,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.505,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nArdiiɓe Mali no ɗaɓɓa yeddirɗi cimtol \"ONU\" hollungol wonnde warngo siwilɓe 500 waɗi Mura\nKo \"Wolker Perthers\" imminaaɗo heeriiɗo \"ONU\" ko ñippa alhaali Sudan woni koɗo jaɓɓaaɗo RFI Afrik\nKo holno ñaawirɗon loowdi ngol cimtol ngol ONU yaltini ko faati warngo siwilɓe Mura (Mali)?\nAbdulaay Sidibe, ardii walde FBBDH no holla yi'ande makko e ngol cimtol ngol \"ONU\" yaltini ko yowitii warngo Mura (Mali)\nKisal dow laawi: imminaaɗo Koolaaɗo Kuuɓal Dental Adunaaru no e dawol e nder Afrik\nONU: Fooli Bah, jaayndeyankeejo Al Jazeera tawnaama e njuɓɓudi ECW fii wallugol jannde sukaaɓe e mbaadi heñoraandi\nCaggal nde ardiiɓe Mali ɓooyi yeddude ko waɗunoo Bunti, hakkundeere Mali, hanki Isa Konfuru fawii tuumol e Faransi e oo bonanda\nGolle imminaaɓe salndu Dental Leyɗe Aduna (ONU ) daraaniindu ndeenaagu, gasi e nder RD.Konngo\nCimtol Dental Leyɗe Aduna (ONU) ko faatii e fitinaaji kuliyankaaku e nder Afrik\nDokteer Abdu BA no taskoo alhaali ñaagaare Mali, Burkina Faso e Gine ngam CEDEAO e UA itta Jukkooje ɗe ɓe fawi e dow maɓɓe\nMali: hertiyankooɓe ONI pellitii udditugol tefoore ko faati e anngal teddinngol hakkeeji neɗɗanke e warngooji siwil 'en e nder leydi ndin\nMohammed Askiya Tuure ardiiɗo HCR Mali hollii annde nde ɓe jogii ko faati e alhaali doguɓe e mooliiɓe e nder leydi ndii\nMali: Beretaaniya Mawndi e Koddiwaar hollitii wonnde ɓe sortike e nder ndii njuɓɓidi Minsuma, ko honɗum wonata janngo mayri?\nE bi'ol Dental Adunaaru \"ONU\" gila 15 lewru 11ɓuru 2022,leydi ndin ronndike miliyaarji 8 neɗɗo\nONU: hannde mbatu jooɗoto ngu alhaali Mali weynetee e mum\nJonnde mawnde hitaandeyankoore Dental Adunaaru to New York\nNew York: Dental Adunaaru \"ONU\" udditii jonnde mum adunayankoore 77ɓere ka ñiiɓirde mum\nKoɗo men hannde ko El Gasim Waan, ardiiɗo MINUSMA to Mali.\nTo Pakistan balle faaborɗe looriiɓe e ilam ɗam no jokki e nder leydi ndin\nnknfgllk\nGine: Dental Leyɗe Aduna (ONI) hollii annde mun ko faati e alhaali teddinngol hakkeeji neɗɗanke e nder leydi ndii\nKonngol Aliiwun Tiin ko fewti alhaali booneeji e anngal teddingol hakkeeji neɗɗanke e nder Mali\nJeneral Bruno BARATZ hooreejo konu BARKHANE, no taskoo ko Mali tuumiri koo Faransi jonnugol ngoomuuji kuliyankooɓe, kaɓirɗe wonndude e gunndooji Mali\nHolko wanata janngo ɗii calɗi ONI (\"MONUSCO\" e \"MINUSMA\") e nder Afrik?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/dental-ley%C9%97e-aduna-onu\/","date":"2023-06-03T20:31:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649343.34\/warc\/CC-MAIN-20230603201228-20230603231228-00430.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.748318851,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7483188509941101, \"fuf_Latn_score\": 0.21471549570560455, \"ffm_Latn_score\": 0.033237963914871216}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.787,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A jaaraama e aawtagol maa Firefox! Tawde min ɗaɓɓaani ngalu, amin ndimɗi e addude kesamhesamaagu e innde maa tawa waawnere alaa e dow amen. Wallaahi maa yiɗ ko min ceerti e woɗɓe koo.\n- 1. Fuɗɗo golle ɗee so dobaade e Hurmito. Awtere maa ina fotnoo fuɗɗaade ɗoon e ɗoon. So fuɗɗaaki, ɓoɗɗu ɗoo. Ina waawi ɓamde hojomaaji seeɗa kono in jari ɗuum.\n- 2. So a naanaama, daas maandel Firefox e nder natal runngere jaaɓnirɗe maa. Dobo Hurmito ngam hurminde ɗowirde Mozilla Firefox. Kisa, rew e daawe ɗee (min mbeeɓnii golle ɗee haa ɗe ngalaa caɗe gooɗe).\n- 3. Daas maandel Firefox ngel iwde e runngere Jaaɓnirɗe ndee faya e kaggu. Kisa, dobo tan e Firefox tuma kala nde njiɗ-ɗaa yahde e geese! Jooni a hebiima wonde jaambaao e jamaanu wanngo Geese keso. Dobito e maandel Firefox tuma kala nde nji-ɗaa yahde e geese.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/firefox\/new\/","date":"2015-04-02T06:36:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131317570.85\/warc\/CC-MAIN-20150323172157-00184-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7583134174,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7583134174346924, \"fuh_Latn_score\": 0.12040502578020096, \"ffm_Latn_score\": 0.09825107455253601, \"fuq_Latn_score\": 0.01216790359467268, \"fuf_Latn_score\": 0.01007027830928564}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nKawgel jaltugol tolno gadano faade tolno ɗiɗmo to Catal FƁPM Likseyba.\nE sahaa mo kala daraniiɓe ɓamtaare ɗemɗe, haa teeŋti noon e daraniiɓe ɗemngal Pulaar njogii faayre e kulol e ngoƴa, sabu saakteede e kabaruuji ɗoo e duuɓi teemedere Pulaar ina waawi jeyee e ɗemɗe jogorɗe moɗeede, maaya majja melew, so goonga,","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=rss.xml","date":"2017-01-24T19:09:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00415-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8445740938,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8445740938186646, \"fuf_Latn_score\": 0.06622297316789627, \"ffm_Latn_score\": 0.057538244873285294, \"fuq_Latn_score\": 0.022113017737865448}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.85,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeneral Umaro Siisiko EMMBALOhooreejo Gine-Bissaawo juurike Gine Konaakiri hanki\nSaakitaama ñannde :\nO waɗii taaɓande makko aranere e ndii leydi kawtalri makko hanki e alarba 20 lewru 10. Ko ɗum ɗoo woni go'o e juurngal makko Gine, gila o laami. O hollitiino e dow rajoo RFI wonnde o yahay Gine. E bi'ol makko, ko fii semmbigol beldigal e gollidal hakkunde leyɗe ɗee ɗiɗi o yahani Gine.O jaɓɓaam e tapii boɗeejo, Kolonel Mamadi Dummbuya, jooma-dooleejo on hollii wonnde himo weltori garal Jeneral Emmbaalo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211021-jeneral-umaro-siisiko-emmbalohooreejo-gine-bissaawo-juurike-gine-konaakiri-hanki","date":"2023-03-29T22:32:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949035.66\/warc\/CC-MAIN-20230329213541-20230330003541-00323.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7767734528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7767734527587891, \"fuf_Latn_score\": 0.2147054523229599}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.73,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndee ɗoo jaŋtoore mawnde ittu-ɗen ɗum ko e lowre rfi Fulfulde. Waɗi ɗum ko Jaayre Pinal-JP jooɗaniiɗo ɓe to Muritani.Ko e oo sahaa Aynooɓe, yahnooɓe seeɗoyde, yahnooɓe polindaaji, ngam abbitaade durngol jawdi keewi ruttaade e gure mumen. Ndunngu arii, ndiyam heewi waɗii feeteeto haa caaɗli kiwi pooli, ladde sañiima heɓtii mbaydi mum, leɗɗe mbiltii durngol heewii. Ko meenaali beyi e baali iirtondirta e ɗi borti ɗii, gartuɗi ruumoyde Hannde ko ɓuraa faynude e ɓuraa feewreede…. Sahre wirtaande fof, agaaɓe baali ine njuɓɓina heen ƴarooji. Kono holi nde aynooɓe keewi weltaade? Demmba Jallo aga baali ine artana en holi nde ƴaro heewi waɗeede.Ƴaro baali so dawraama, sukaaɓe rewɓe ndakkata ko kodde, ndefa maarooji e ñiheeje mum en, e tebbuuli ngam wottinde hoɓɓe nootitiiɓe e ƴaro ngoo. Gaynaako ƴariiɗo fof joldaaɗo jagga dammuwol hirsana tawtoraaɓe kewu nguu. Ƴaro ine jogii njuɓɓudi mum keeriindi no waɗirtee.Ƴaro baali, ko huunde nde aynooɓe fannoriiɓe agaagu paarnorii, kono won sarɗiiji ɗi gooto kala foti waɗde e jannginde jawdi mum hade ƴaro yontude…. Aamadu Soh lollirɗo Pullo Soh gooto e agaaɓe baali. Hollitii en, alaa e sago gaynaako jogoo ngafeeji mum jonɗi, waasa wonde tan ngafeeri ngootiri.Ƴaro yuɓɓinaama, ngafeeji fof ndenndinaama caggal wuro ; bawɗi nana piya, buubaaji nana kakka mehre, boombi e seemedɓe ina piya kelle belɗe, ina njima ina naayoo. Aynaaɓe fulɓe ɓoorniima kartaaji loru e tuubaaji loru, murtii laafaaji cilmbaaɗi, teppitiima paɗe taƴee hulee, ndadiima pafti koobaaɗi, ndariima hoore baali. Ngafeeji kam e damɗi cawndiima ɗum en. Petelaaji loowaama, tuppaama, kapsunaama. Beeyni kuuraama.Bottaaje ngottaama ataaye e tufam yaraama, ñalawmaare mbelemma. Gooto fof ina siimta holi no ngoo ƴaro yahrunoo?\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/holi-ko-woni-%C6%B4aro-baali\/","date":"2023-11-30T04:25:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00323.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6363761425,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.636376142501831, \"ffm_Latn_score\": 0.19402925670146942, \"fuh_Latn_score\": 0.12069825083017349, \"fuf_Latn_score\": 0.03051539696753025, \"fub_Latn_score\": 0.01200325507670641}","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.568,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 11\/07 Hono no Baaba Maal fiilirano jaalal leñol nih, hono no Sammba Demmba Jaaƴe fiiliranoo mawɗo ñeeñɓe e nder duuɓi cakkitiiɗi ɗi, ko hono heen Farba Salli Sek ne fiilira hannde jaalal leñol. Teddungal mawngal waɗii e Ndakaaru; Farba Salli Sek fiilaama jaalal leñol e teddungal janngooɓe fulɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Seek Anta Joob (UCAD).\nRowane ko fedde wonnde fiilnoo Baaba Baydi Maal, hikka noon ko fedde janngoove fulɓe DENTAL\/UCAD fiili Farba Salli Sek ngaal teddungal. O fiilaa ko e yeeso diɗɗal fulɓe haa heewi e yeeso kadi terɗe laamu e jaayndiyankooɓe. Farba fiiliraa ko sabu heɓtin'de ngenndiankaagal mum e darnde makko e nder pinal renndo fulɓe. To bannge balle e golle, Farba gawlo wonaa sara heen.\nIna teskaa balle keewɗe ɗe o wallunoo sukaaɓe ɗanniyankooɓe ɓe o tawnoo ina ngoni e caɗeele e nder ɗannule mum en gila e yottoyaade to paynoo haa e arturde to ngiwrunoo. Farba toobtii heewɓe etee ɗeen balle ina teskanoo. Won heen e ɗanniyankooɓe ina noddiratnoo mo \"ñaagotooɗo dokkoowo\".\nDENTAL\/UCAD, gila sosaa ina teskii heɓoraade Farba e wallude ɓe ɓamtude golle maɓɓe; sabu e kala sahaa nde fedde ndee woni e golle, Farba daroto laŋ haa ɓerɗe ɓuuɓa. Faba kadi ko jokkoowo enɗam e haala janngooɓe heewɓe seedtiiɓe ndimaagu e ɓernde makko laaɓnde.\nFiilngo ngo waɗi ko e teddungal Jakariyaa Jaw, jaagorɗo toowɗo koolaaɗo kuuɓal laamu ngu, o ardi toon ko e Abdullaay Raasiin Kan, gardiiɗo suudu gollordu Kariim Wadd, Aamadu Siree Sal, sarɗiyanke jooɗaniiɗo ɗanniyankooɓe Senegaal to suudu sarɗiiji. Mammadu Alasaan Bah, hooreejo fedde ɓamtaare pulaar, Tergal tabital Pulaagu Winndere ina tawaa.\nHiirnde ndee kadi yiyii hoɗɓe ummiiɓe haa caggal leydi, ko wayi no Farba Sammba Ceɗɗel Mbay gummiiɗo leydi Muritani, e yantude e lappol gummingol leydi Mali e gardagol Usmaan Soh. Oon ɗoon nih hollirii won'de nde farba fuɗɗii yeewtere ngawlaagu e 2stv, ko Aamadu Tumaani Tuure adii hollude weltaare mum yeewtere nde nde wonnde pulaagu ina tiiɗi ɗum kadi o mo faarnorii ɗum.\nJemma oo noon waɗii soobo yoobo no feewi sabu awluɓe ɓe kollirii mbaawka mum en e jime ganni belɗe haa renndo ngoo weltii haa ko ɗoon ton waawnoo haaɗde. Ko wayi no Abuu Jubaa Deh e Mammadu Caam, gooto e maɓɓe fof waɗii fotde mum heen. Jakariyaa Jaw e konngol mum, o yettinii salminaandu mawɗo leydi ndi, kadi o wiyii mawɗo leydi ndi, Abdullaay Wadd rokkii Farba ndimaangu. E haala Jakariyaa, Farba yamiraama yoo suɓo welngu ɗum e baaraaɗi reenooɓe galle laamorgo leyɗi ɗii o nawa ngam teddungal hakkunde maɓɓe sabu Farba nde naatata Ndakaaru e ɗanngal mum gadanal, ko puccu waɗɗii gila wuro mum en haa e nder Ndakaaru.\nBinndol Abu Gay, nulaaɗo dariiɗo Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nMbiimi.ocm winndiino OPELP kono ko juumre wonnoo, fedde fiilnde ndee wiyetee ko DENTAL\/UCAD nde tawnoo OPELP e pelle keewɗie ndentii ngam wontude DENTAL\/UCAD. On ñaagaama yaafuya.Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=840:farba-salli-sek-fiilaama-jaalal-lenol-fule-to-ndakaaru&catid=40:pinal&Itemid=135","date":"2013-05-25T18:35:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368706082529\/warc\/CC-MAIN-20130516120802-00000-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6990103722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6990103721618652, \"fuh_Latn_score\": 0.20321623980998993, \"fuf_Latn_score\": 0.06618128716945648, \"ffm_Latn_score\": 0.026711365208029747}","num_words":504,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal ledi Najeeriya sauraama nastina jangirle maude de jonde ko'e maaje nder jangirde botoreeje bee wallinde ceede de ngomnati hokkata her hukuma wallitoowa faal yeso jangirle maude hokkata Jangirde ngomnati nder jiiba ka andira TeTfund be nasaraare.\nHooreejo jangirde mauwne nde Fountain University ha Osun, Modibbo AbduLateef Usman wii ndenii jangirle jonde ko'e maaje tiggama na ngam riiba ngam ustuki tigoraago dow jangirle ngomnati, latti waajibu dow ngomnati sembidina terde maaje heba de doggina golle maaje ban no bernde yidi\nModibbo Usman mani ministaajo andal mo lesdi Najeeriya bee jabrude de o hoosi ngam sembidinki yebre den\nHikka to jam, jangirde nde Fountain taski hokkan holanteedo jangirde nden,Yussuf Ali hatummere teddinoore modibbooku dow ko larani andal ardungal.\nNeddo didaabo botirta be hatummeere teddinoore nden fahin, latti ballo Seketereejo Mawdo nder majalisaaru harkaaji diina Islama nder lesdi Najeeriya, Alhaji Zakariya'u Babalola\nNder bolide maako, hooreejo jangirde nde Fountain University wii be subti himbe ben on dalila wallinde nde be hokki her fa'al yeso jangirle nder lesdi Najeriya.\nMohammed s Nazeef\/Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/www.von.gov.ng\/fulfulde\/najeeriya\/modibbojo-dabbiri-jangirle-maude-de-jonde-koe-maaje-fuu-botira-e-mballa-ka-hukuma-wallata-jangirle-hokkata\/","date":"2017-01-22T22:19:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560281649.59\/warc\/CC-MAIN-20170116095121-00132-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994168282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994168281555176}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nRenndo: alhaali ɓeydagol coggeeli e nder luumooji walla jeereeji Afrik\nAlhaali sukaaɓe rewɓe ƴettooɓe deedi saa'i nde janngata lekkol [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nCimtol ONU: Ɓeydagol nguleendi taariindi no waawi addugol musiibaaji heewɗi e nder duuɓi 30 arooji ɗii\nParis: Yiirde potal hakkunde rewɓe e worɓe\nGine: alhaali luwaasi cuuɗi e nder Konakiri, Jantoore mawnde\nAlhaali haɓugol doroogu ( meren) e nder renndooji\nHitaande kala limoore yoolotooɓe no ɓeydoo e nder Senegaal\nBone doruugu e nder renndeeji leyɗe Afrik\nKoɗo Mawɗo ko Kajjata Maalik JALLO, dawroyanke jeyaaɗo Moritani\nDewlugol ( njommbugol) rewɓe ko ɓuri gooto\nHolko woni NANNK, njuɓɓudi ndi Baaba Maal sinci\nYalli Kesam-kesmaagu wonataa heedo e nder nanondiral hakkunde tere ɓesngu ?\nFamɗugol limoore laamɓe rewɓe e nduu adunaaru\nNjangu walla doolɗugol cukaaloñ ndewon to Gambi\nHolno renndo ngoo yiiri rewɓe ɓe ndesaka ?\nƊanle ɗe ɗewaani sariya e nder Afrik\nAlhaali dewle ronugol debbo mawnan (kotoo) walla miñan mum\nNafa ɗee dente joɗɗinaaɗe ngam wallugol no jam, nunɗal e kawral laatora hakkunde ɓiɓɓe leydi\nComci basan nganaaɗi heewaaɗi ɓorneede e jaamaaji wano njombungal e jaɓɓooji\nBeydagol coggeeli ka luumooji Afrik\nKo Mbiiɗon no jaɓɓii : Kharashi KAN hooreejo fedde AFTER SCHOOL e Kajja CAAM ardiiɗo KOCCU\nRenndo: Nanoyankooɓe holko renndo e ganngal ñaawi e maɓɓe\nAlhaali curbaaɓe janngooɓe e toppitaade haylu walla fiilordu maɓɓe e jannde maɓɓe\nAlhaali Rewɓe ceedaaɓe: honno renndo ngoo ƴeewirta ɓe?\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/renndo-yim%C9%93e-wonndiigu\/","date":"2021-07-24T08:17:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046150134.86\/warc\/CC-MAIN-20210724063259-20210724093259-00023.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5676571131,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5676571130752563, \"fuf_Latn_score\": 0.3571428060531616, \"fuh_Latn_score\": 0.03199947997927666, \"ffm_Latn_score\": 0.027828393504023552}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jeewtoowa : Ahmad Oury Diallo\nfirtude: Oumar Bah\nNdee yewtere hino yewta ko woni SUNNA; e ko ari fii yamirgol ñentingol SUNNA, e waɗɗagol ñentingol SUNNA, e rentingol e Bid'A\nFii Ñentingol Sunna\nMP3 8.8 MB 2019-05-02\npecce gande:\nDiina Lislaam.\nTonngaande nafoore ngam juulɗo keso.\nKo sukaaɓe juulɓe mbaawataa majjude\nArba'in an Nawawi","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/islamhouse.com\/ff\/audios\/2771798\/","date":"2023-09-28T10:46:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510387.77\/warc\/CC-MAIN-20230928095004-20230928125004-00561.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6126298308,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6126298308372498, \"fuf_Latn_score\": 0.3678601384162903}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gerte ko Innde renndinndeGerte ina waawi ɓaggeede e fannu Puɗol.\nTeelal Gerte ko Yertere, keewal mum ko Gerte.\nPuɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte.Ɓeydou firo woɗngo\nArachide","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/197","date":"2022-05-29T09:55:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652663048462.97\/warc\/CC-MAIN-20220529072915-20220529102915-00497.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6772913933,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6772913932800293, \"ffm_Latn_score\": 0.24093621969223022, \"fuf_Latn_score\": 0.0618867464363575, \"fuh_Latn_score\": 0.012119049206376076}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.657,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol ko jogori Wonde Janngo Pulaar he nder Muritani?\nÑalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi.\nJanngude ɗum fawii ko he suɓngo jiɗɗo oo tan ngam haa wonana ɗum ɗemngal udditorngal (langue d'ouverture). Ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee, Pulaar, Sooninkoore e Wolof, kanum en ne, maa mbaɗtu janngineede hono no kuulal ngal haaliri, kono maɗe njariɓe haa anndee ɗuum ene waawi wonde. Kono ɗuum addii jiiɓru mawndu he dukooji, haa ɓuri teeŋtude he dartiyankooɓe ɓaleeɓe ɓe ngonaa salfalɓe e pelle daraniiɗe ƴellitde e yooltude hujjaaji ɗemɗe ngenndiije Muritani.\nSo en ƴettii yeru fedde OLAN (Organisation pour l'officialisation des langues National) ɓe kirjinii no feewi e calagol ndee ɗoo eɓɓaande, sabu he jiyanɗe maɓɓe kuulal ngal laɓɓinaani toɓɓe keewɗe jarɗe teskaade kadi e laɓɓinde. Ko adii fof ko a) wiyeede ɗemɗe ɗee maa njariɓe fotaani wonde sabu ɗuum waɗanooma he ko yawti haa hawra wonde golle ɗee moƴƴii, kadi UNESCO wasiyii ɗuum yoo yaajne he nder duɗe leydi ndii kala. Kono caggal mum laamu nguu dartini ɗeen golle he dow teyɗe-e-belaaɗe, kono ko gollanoo ndeen koo ene heddii ɗoon haa jooni, gollunooɓe ɗum ɓe ne kadi yoga e mum en ene nguuri; b) kuulal ngal laɓɓinaani so ene jaribee ne hol dumunna dottaaɗo ɗo jaribo ngoo haaɗata. E ɓe ciftina en wonnde, he 1979 wiyaanoo ko eɓɓo ngoo foti duumaade ko duuɓi jeegom, kono laamu nguu lirii ɗum haa woni duuɓi noogaas. Wadde noon ngol laawol ne hayso jaribo woɗngo ene waɗee ne ene foti wona he nder dumunna dottaaɗo. c) Jaagorɗo fodaniiɓe wonnde maa ɗemɗe ngenndiije ɗee jannge, he gol laawol wayataa no ko ɓennunoo koo ni, kono he yiyannde OLAN konngol jaagorɗo o e fodannde mum tan yonaani, ko kuulal ngal foti laɓɓinde wonnde ɗemɗe ɗee ma ngon ɗemɗe janngeteeɗe kadi janngirteeɗe. Ɗuum firti, sukaaɓe ɓee ene poti janngineede ɗemɗe mum en neeniweeje kadi so ɓe poti janngude ganndal tawa ko ɗemɗe maɓɓe ɓe janngirta.d) Ko ɗemɗe ɗee ene poti laawɗineede (wontude lawakeeje) tawa so neɗɗo janngii he neeniwal mum kadi ene waawa golloraade ɗum. He yiyannde yimɓe OLAN, muumde ɗee toɓɓe saloo laɓɓinde ɗum en ene tinndina, laamu nguu ene soomi jamfa e hodo. Fayndaare maɓɓe ko tabitinde jaalagol arabeere he dow ɗemɗe leydi keddiiɗe ɗee.\nHol ko Wonata Rewam Aarabineede Muritani he dow leñɗi Ɓaleeɓe ɓe?\nRewam aarabingol Muritani he dow leñɗi ɓaleeɓe, haalpulaar'en, Jolfuɓe e Sooninkooɓe, ko bone mo famɗaani, nde tawnoo noddi ko maaygol neɗɗaagal(identite) maɓɓe, gila e ɗemɗe maɓɓe haa e pine maɓɓe. Hay daartol maɓɓe majjinte hono no leñɗi keewɗi hannde gonɗi he les njiimaandi Arabeeɓe, ko wayno Libye, Egypte, Algerie, Irak e Syrie ekn.\nSo wontii ko ɗemngal Arab tan woni paggorngal ganndal, kadi kanum tan gollortee, yimɓee maa njeebo ɗemɗe mum en, sabu ɗe nattat joganaadeɓe nafoore, ɓe kimmirana Arabeere nde ngam ɗamaamuya waawde dañirde ɗum golle e martaba he nder leydi he. Yaama ɗo adan ɗoo maa Arabeeɓe ɓee njaɓ newnandeɓe wonde huunde kala he leydi hee haa ɓe ngasa saayde. Kono battane fof, ɓe ngontata ko yaɓɓaaɓe, ɓe ngala hiisa, mbaawa wonde haydara he nder leydi mum en, hono no ɓaleeɓe Worgoori Afrik (Algerie, Tunisie, Libye e Maroc) ɓee mbaynii.\nHannde so ɓaleejo Muritaninaajo janngii haa dañii seedamfaagu jaaɓi-haaɗtirde he ɗemngal Faraysinkoore so dañaani golle he nder Muritani ene waawi yahde Senegaal, Mali, Cote d'Ivoire walla leyɗeele Afrik ɓaleejo ɗee kala daña toon golle. Kono so tawii ko Arabeere tan o janngiri, so wonaa laamu Muritani rokkimo golle, alaa fof ɗo o waawi dañoyde golle, sabu eɗen nganndi leyɗeele Arabeeɓe ɗe kaalɗen dow ɗee fof alaa ɗo neɗɗo ɓaleejo arata haa rokke hurum e teddungal saka waawde dañde ɗoon martaba, kala no ganndal makko waawi fotde noon. Wadde noon wiyde ene Aarabina ɓaleeɓe Muritani ko yiɗɗe nuskude ɗum en e ittude e mum neɗɗaagu. Salaade ɗuum ko reende ndimaagu mum e neɗɗaagu mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/07\/30\/hol-ko-jogori-wonde-janngo-pulaar-he-nder-muritani\/","date":"2022-08-11T11:17:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5147861838,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5147861838340759, \"ffm_Latn_score\": 0.2681247591972351, \"fuf_Latn_score\": 0.1201605498790741, \"fuh_Latn_score\": 0.09581480175256729}","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.511,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Songlines, jaaynde Biritani fanniinde he ko yowitii e gaaci (misik) habrii wonnde jimoowo Malinaajo o, Ummu Sanngare nawii kawgel maɓɓe \"Best Artist Award\" mo hitaande 2023. Jaaynde ndee habri ɗum ko he lowre maɓɓe songlines.co.uk.\nCaggal nde oon kabaaru yalti, dewbo Waasulunaajo jimoowo dowluɗo o, winndii kanum ne he hello mum facebook, ngam hollude weltaare mum e jaarde yiɗɓe (fans) mum.\n\"Miɗo weltii kadi ko teddungal mawngal wonanimi nawde kawgel naalanke ɓurɗo kelɗude mo Songlins Music Awrads sabu album am \"Timbuktu\". Miɗo jaara fiilooɓe gaaci (record label) am ɓe, World Circuit, he ballal maɓɓe he am duumingal, kadi e Songlines Magasin, e kala naggunooɗo heen haa ɗum waawi moƴƴude.\nUmmu Sanngare ko jimoowo lolluɗo he nder adunaaru he sabu makko welde daande kadi e daranaade ɓamtude pinal Afrik e gaaci mum, rewrude he jimɗi e ngameeje finatawa Waasulu en. Kono kadi ko daranooɗo jojjannde rewɓe, huunde heewnde jeyeede e ko o yimata.\nHayso ɓamti Ummu Sanngare ko jimɗi mum finatawa e hollirde ngamri e gaaci Waasulu en ne, caggal mum o waɗti jillondirde he ɗiin gaaci misikaaji goɗɗi, ko wayno nde o yimidi e jimmowo Ameriknaajo o, Alicia Key walla nde Beyonce reftii huunde e jimol makko \"Jarabi Neenee\" he nder filma Lion King.\nKono ko he album makko \"Magoya\" he 2017 ngaal jillondiral gaaci, hakkunde hoddu e horde Afriknaare e gaaci elektirika ɓuri seedtinde. Ɗuum ɓeydii-mo cuucal jokkude he ngoon felo gaaci, ko ɗuum jibin album makko \"Timbuktu\" mo ngannduɗaa ene jillondiri konngugol Afriknaawol ganni e Blues, kadi e huundi baaruuji rock.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/14\/ummu-sanngare-nawii-best-artist-award-mo-songlines-2023\/","date":"2024-04-20T04:33:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817474.31\/warc\/CC-MAIN-20240420025340-20240420055340-00431.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5899373293,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5899373292922974, \"fuh_Latn_score\": 0.24920132756233215, \"fuf_Latn_score\": 0.14085803925991058, \"ffm_Latn_score\": 0.019474340602755547}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.537,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina heewi e nder renndo juulɓe, neɗɗo mo Alla rokki kattanɗe yiyde mbirniindi, tijjaade ko arata, fewjande renndo ɓure mum, heewi siforeede ko waliyyu. So tawii Manndelaa wonaa waliyyu Alla kam, eɗen mbaawi wiyde ko o waliyyu to bannge politigi.\nManndelaa walla Madibaa (wonande koreeji makko) jeyaa ko e leñol xhossa en, galle laamotooɗo, kono baaba makko sankiima law (1927), amo yahra e duuɓi jeenay, mawɗo galle Thembus en (ko e oon galle o limtetenoo) nehi mo, sabu ina jooɗtoranoo ko so sahaa mum yontii, amo fotnoo jooɗaade e jappere ndee, no yoga e ɓiɓɓe garmeeji keewi wattinde. Sabu tijjaade ɗuum, koreeji makko toɗɗanii mo debbo mo o foti resoyde, ɗum fof ina gasa ko e peeje no hebliraa mbele omo roondoo lefol ngol o jooɗoo.\nƊoo e duuɓi 20, mbayliigu mawngu ina tijjaa to bannge safaara e cellal. Annduɓe ɓee ina miijii waɗtude faddaade ñawbuuli. Ɗum firti ko ɗoo e ndeen, ma ɓe mbaaw tinde so ñawu ina ara e neɗɗo, ɓe paddoo ɗum, ɓe kaɗa joomum ñawde. Hol no aaɓnortoo ? Aaɓnortoo ko nii : maa kaɓirkon tokoson mbaɗtu feewneede tawa ko ndeenowon ngonka ɓalndu neɗɗo, ɓetowon warñeende walla dille ɓernde, walla ngonka terɗe neɗɗo kam e kette ɓalndu fof. So woodii ko waylii e kaan ngonka ɗe tintina cafroowo oo.\nEn nanii Ɓoggee e Demet njaɓɓinooma Baaba Maal kaaɗtudi jaɓɓugal. Bagodinnaaɓe teddiniino mo kaaɗtudi teddungal. Kono Ñaabina ɗo tawtora-ɗen ɗoo ena metti ɓurde.\nBaaba Maal jaɓɓaama e Ñaabina Sammba e tule oole ñalnde 23 oktoobar 2013 jaɓɓungal baɗngal faayiida. Mbolonaaɓe, Maalmaalɓe, Dabbenaaɓe e Jaanankooɓe, cuuɗi nay Ñaabina ɗii fof ndentii, teddinii mo kaaɗtudi teddungal.\nNelson Rolihlahla Manndelaa lollirɗo Madibaa mo winndere ndee kala woyata hannde oo, pollunooɗo laamuyel paltoor to Afrik worgo, welditini ɓesngu mum, jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1918; o sankii ko ñalnde 5 desaambar 2013 to Johanesburg , woni o wuurii duuɓi 95 (heen 27 e lebbi 6 e balɗe 6 ko e kasoo.) O ɓuri lollirde ko darnde makko ngam rimɗinde e haɓaade paltoor to Afrik Worgo hono ko anndiraa apartaayd woni njuɓɓudi politik tuugiindi e ceerndugol eddaaji leƴƴi.\nHoodere mawnde ñifii to Afrik worgo : Manndelaa wayniima\nNde hoodere mawnde siirtii e asamaan fof, mawɓe ina keewnoo wiyde « won ɗo neɗɗo mawɗo wirnii hee ». Hoodere laaci ISON ma a taw arnoo ko habrude maayde Nelson Mandelaa.\n« Gorko tedduɗo, jaambaaro, tiiɗɗo fiɓnde mo hono mum woodaani. » Hay so innde maa sowtaaka, yimɓe fof ina nganndi ko Nelson Manndelaa haalaa.\nHoodere laaci Halley I Hoodere laaci Halley ɓuri koode-laaci ɗee kala darjude e anndeede. Feccere hakkundeewol bolol mayre ina ɓeta miliyaaruuji 2 e 700 miliyoŋ kiloomeeteer.\nKalasnikof (Kalachnikov) ko innde fetel darjunde no feewi. Koninkooɓe ina mbiya mo kadi AK-47. Hitaande kala, miliyoŋaaji miliyoŋaaji kalasnikof ina njeeyee e aduna hee. Kanko oo fetel woni njogitaari ɓurndi saraade e winndere ndee. Winndannde no woorunoo ngam haalde tan fetel? Waɗi noon, ko pentunooɗo fetel oo,\nKaɗegol hoorde ñalnde Aljumaa kañum tan :\nAljumaa ne woɗɗaani juulde, ngam ɗum ko ñalngu fooftere denndaangal juulɓe. Kono so hawrii neɗɗo ko takkunooɗo ina hoora ñalnde heen, omo waawi hoorde ñalnde heen, walla ko o ñamlinooɗo, omo yoɓa, ɗuum kadi alaa baasi. Kono hoto o miijo tan haadi Aljumaa ko ñalngu moƴƴu tan omo foti hoorde heen, ɗuum ina haɗaa so wonaa tawa o hooriino\nYimɓe cikkatnoo ko ina nganndidi terɗe neɗɗo fof, gila e ƴiye mum, haa e kette ɓalndu, haa e ɗaɗi mum fof. Ndeke en nganndidaano. Waɗi noon ko won doktoreeɓe seekooɓe ɗiɗo beljiknaaɓe njiyti ɓoggel raɗo nder hofru neɗɗo. Ɗum haawii yimɓe no feewi, hay so tawii noon won doktoor gooto tuubaako, faraysenaajo, biyeteeɗo Paul Segond, haaliino ko wayi noon e hitaande 1879.\nÑalnde 21 desaambar woote mbaɗtaama e nokkuuji ɗo partiiji gootondirooji ɗii ndonkondirnoo. Haa heddii to Kayhayɗi (woote meer), Attaar e Shingiti (woote depitee), caggal \"ko nii, wonaa nii\", mo gasataa. Ɗe potnoo waɗteede ko ñalnde 7 desaambar 2013 kono, sabu jiñagol e jiikagol CENI e limooje mum, e bayle keewɗe, yimɓe njooɗiima balɗe 10","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2014-04-20T10:47:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609538423.10\/warc\/CC-MAIN-20140416005218-00533-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3146523237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.31465232372283936, \"ffm_Latn_score\": 0.2891702651977539, \"fuh_Latn_score\": 0.232748880982399, \"fuf_Latn_score\": 0.15101881325244904, \"fuq_Latn_score\": 0.011748924851417542}","num_words":637,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.353,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde alet 17 mars 2019, pelle pine 3, hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof e Fedde Ɓamtaare pinal e ɗemngal Soninke, e ballal Fonadh (Dental Pelle Daraniiɓe Jojjanɗe Aadee), njuɓɓinii ñalawma dallinaango ɗemɗe ngenndiije tati ɗee, to Galle Sukaaɓe keso Nuwaasoot.\nÑalawma oo fuɗɗorii ko wejo defte binndaaɗe e ɗemɗe ɗee e wejo fitiram golleeɓe, tuggi waktu 9ɓo subaka haa waktu 17 kikiiɗe. Caggal ɗuum, ko yeewtere ngam hollitde dallinaango ngoo, yeewtere feccitiinde e toɓɓe tati mawɗe :\nToɓɓere adannde : nafoore jaŋde ɗemngal muuynangal. Yeewti nde e ɗemngal Farayse ko Muhammadu Wan ganndiraaɗo Duudu, Kajjata Maalik Jallo yeewti nde e Pulaar.\nToɓɓere ɗiɗmere : humpito Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije. Yeewti nde e Farayse ko Ndey Ñaŋ, e Wolof ko Tummboo Mbay.\nToɓɓere tataɓere : Hol no wonirta ; Yeewti nde e Farayse ko Salaamu Kamara, Suraake Jaara yettini nde e ɗemngal Sooninke. Yimɓe heewɓe jeyaaɓe e leƴƴi leydi ndii kala : safalɓe e jolfuɓe e sooninkooɓe e fulɓe nootiima e ñalawma hee, haa teeŋti e yeewtere hee, gila e teelɗuɓe haa e pelle politik ( yeru UFP, APP e MPR).\nWonande toɓɓere adannde ndee, hono nafoore jaŋde e ɗemngal muuynangal, yeewtooɓe ɓee kollitii wonde, ko idii fof \"tippule nehdi e jaaŋde leyɗe Afrik ina maantiniri jaŋde ɗemɗe leyɗe jiimnooɗe ɗee. Ɗeen ɗemɗe kaɗde ɓamtaare kam e kuutoragol ɗemɗe ɗe Afriknaaɓe muuyni, keednaaɗe e wonde ɗemɗe ngenndiije.\" tee \"Ine hasii, ɗemngal sukaaɓe afriknaaɓe njannginirtee ekkol ngal, seerta e ɗemngal mum en ngal ngadii haalde ngal, hono ɗemngal ngal muuyni ngal\", ndaa \"wiɗtooji kollitii ɗuum ina heewi haɗde sukaaɓe ɓee dursude e jaŋde leslesre ndee, tee « jaŋde maɓɓe ɓuri waawde yuumtude ko nde ɓe njannginiraa ɗemɗe ɗe ɓe muuyni ɗee ». Ndeke, ko moƴƴata koo, \"cukalel foti fuɗɗoraade jaŋde ekkol ko e ɗemngal ngal muuyni ngal, walla mbiyen ɗemngal mum gadanal ngal\", sibu ko e \"ngaal ɗemngal ngel yiyiri aduna, ko e maggal neɗɗaagal maggel mahii. Ko e maggal kadi ngel fuɗɗorii innude yimɓe e geɗe taariiɗe ngel kala, ko heen kadi ngel ñaawata ko kewi yeeso maggel fof.\"\nFuɗɗoraade jannginde cukalel gila law no feewi e ɗemngal ɗiɗmal walla koɗal, ina majjina ɗum, wemjina ɗum, « sibu ekkol haalataa ɗemngal maggel ». Yanti heen, huufo joomum nder galle feewataa nde tawnoo jiknaaɓe ɓee mbaawataa rewindaade ngel no feewirta nii, mbaawataa wallude ngel waɗde ekkorɗe maggel. Yanti heen kadi, jannginoowo oo ronkat wallude cukalel ngel yahdude no haanirta e golle baɗeteeɗe nder janngirdu hee. Kaa ngonka jaŋde ina heewi addande sukaaɓe ɓee woppude jaŋde walla ronkude yahrude yeeso.\nPorfesoor Georges Ludi to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Bâle winndii : « Jannginirde cukalel e ɗemngal mum gadanal (Ɗ1), ina addana ngel ɓeydaade hoolaade hoore maggel, hoolaade ko ngel waɗata koo, ɓeyda neɗɗaagu maggel kadi, ɓeyda softeende maggel, suusna ngelfentude, uddita hakkille maggel, ƴellita neɗɗaagu maggel. Kono jaŋde e ɗemngal goɗngal ina ɗaasɗina ngel, hultina ngel hay haalde… »\nWiɗtooji ciynaaɗi e hakilantaagal jaŋde kam e karallaagal jaŋde ɗemɗe peeñninii ɓure jaŋde tuugiinde e ɗemngal muuynangal gila e gadane cukaagu. Ngam cukalel ɓamtoo e jaŋde mum, ina wasiyaa nde ngel jannginirtee ɗemngal ngel muuyni ngal, sibu ɗemngal jannginirgal ina teeŋti e silsil gostondiral nder duɗal e boowal mum kala, ina teeŋti kadi e « paggagol gannde ». Ekkol taƴondirɗo e sato galle ina hasii bonnude jaŋde sukaaɓe : « margol binndol ina waawi timmude so tuugiima e ko neɗɗo haalata ». Eɗen ciftina ɗoo aadaa kuutorteeɗo ngam jannginde alkule arab e nder duɗal Quraana.\nKo e ɗemngal muuynangal rewretee ngam teskinde alkule ɗee. Keewgol ɗemɗe e yoga e leyɗe Afrik ina foti addande en yiylaade yiytude peeje ɓurɗe moƴƴude ngam addande cukalel janngude e ɗemngal mum ngal muuyni e udditanaade kadi ɗemɗe goɗɗe ɗee, haa teeŋti e ɗemngal walla ɗemɗe laawɗinaaɗe ɗee. Ɗum firti ko miijaade e gollondiral ɗemɗe naftowal walla « ɓeydowal », so en deftii e haala Louis-Jean Calvet. Tippudi nehdi e jaŋde potndi sompeede ndii alaa e sago tuugoo e tippudi ɗemɗiɗiiri\/heewɗemɗiiri, itta en e tippudi jaŋde kaawniindi tuugiindi e ɗemngal gootal wonande yimɓe « neesiiɓe e sato ɗemɗe keewɗe ».\nWonande toɓɓere ɗiɗmere ndee, hono humpito Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (DƊNG), yeewtooɓe kollitii gila e fuɗɗoode ko \"darnde teeŋtunde haalooɓe ɗemɗe Pulaar e Sooninke e Wolof, wondude e ballal pelle mum en pine, e ballal renndo siwil e huunde e terɗe maantinɗe Goomu Militeer ngam Kisal Ngenndi (ko anndiranoo CMSN), addannoonde laamu ƴettude cosgol Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (DƊNG) ngam deeƴnude finnere ɓeydotonoonde ñalnde kala.\" Donngal DƊNG wonnoo ko yuɓɓinde, jokkondirde e ƴellitde wiɗtooji ciynaaɗi nder denndaangal ɗemɗe ngenndiije ɗee. E nder ɗuum, ngal halfinanoo, e daawal gadanal ngal, ko heblude naatnugol ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof nder jaŋde ndee, toppitaade heblo jannginooɓe e heblude kaɓirɗe jannginirɗe, e yuurnitaade baɗte janngingol majje to bannge kaalis, kam e caɗeele kuutoragol majje e fannuuji keewɗi (ɗemɗe jannginirɗe, ɗemɗe kabrirɗe, ɗemɗe kumpitirɗe e ɗemɗe faggudu e golle ekn.) Ɓe kollitii kadi DƊNG fuɗɗii golle ko e saawiyee 1980, tee hakkunde 1980 e 1999, ngal heblii 500 jannginoowo e diisneteeɓe to bannge karallaagal jaŋde, e yuurnittooɓe jaŋde.\nNgal udditii, huufi, 52 duɗal jarriborgal e nder leydi hee, e ngam janngingol ɗee ɗemɗe no ɗemɗe garwaniije, tawi almuudo fof ina jannga e ɗemngal mum tuugnorɗe jaŋde jannginteeɗe e duɗe laamu gaadoraaɗe ɗee, yantude e duɗe 14 wonande yahruɓe Arab ɗo ɗe njanngintee ɗe no ɗemɗe ɗiɗme nii… Koolkisagol jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɓetaama laabi keewɗi : ɓetooji ndernderi ɗi haralleeɓe DƊNG mbaɗi, ɓeto BREDA (UNESCO) e ɓeto Ministeer Jaŋde Leslesre e Hakkundeere. Ɗii ɓetooji kala ina kawri e njeñtudi ngootiri : hoolkiso ngoo ina yuumti, jaŋde ndee ina foti huuɓtodineede. Hade maggal fuseede e fawaade e dalillaaji ɗi nganndaaka haa hannde, sabu njeñtudi golle maggal, DƊNG woniino yeru wonande leyɗe diiwaan oo fof, woniino sewnde ɗo leyɗe keewɗe ngaratnoo tuuɓde. Wonande toɓɓere tataɓere ndee, yeewttooɓe ɓee nduttiima e sabaabu gaddanɗo en ɗaɓɓude janngingol ɗemɗe ngenndiije ɗee, ɓe cifii huunde e kuule potɗe ƴetteede ngam janngingol sukaaɓe Muritani fof, gooto fof e ɗemngal mum ngal muuyni ngal.\nCiimtol Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/07\/04\/nalnde-17-marse-2019-pelle-pine-teentinii-jande-%C9%97em%C9%97e-muuynaa%C9%97e\/","date":"2020-10-22T09:18:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107879362.3\/warc\/CC-MAIN-20201022082653-20201022112653-00701.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7526023984,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7526023983955383, \"ffm_Latn_score\": 0.13046805560588837, \"fuh_Latn_score\": 0.06915832310914993, \"fuf_Latn_score\": 0.040027767419815063}","num_words":960,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.652,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: Ballal MSF haɓugol nawnaare Ebola\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Elhadj Umar Paate BAH jeyaaɗo e fedde daraniinde cellal no wi'ee MSF. Ndee fedde no wallitaade Gine haɓugol Ebola. Nawnaare artude Gine caggal duuɓi nayi. Siftinde, hakkude 11ɓuru hittande 2013 haa e 6ɓuru 2016 ko ɓuri 20500 yimɓe maayuno Gine (tuuginol limoore laamu). Ko honɗum e ballal MSF woni e waɗande Gine ? Heɗoɗee jaabawol Dokteer Alhajji Umar Paate BAH e faandu Aamadu Barro BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210224-gine-ballal-msf-ha%C9%93ugol-nawnaare-ebola","date":"2021-04-21T10:25:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039536858.83\/warc\/CC-MAIN-20210421100029-20210421130029-00130.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9872387648,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9872387647628784}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.983,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum en winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre he coñce Pulaar.\njokku taro\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.\njokku taro\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.\nJokku Taro\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.\nJokku taro\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/page\/2\/","date":"2021-10-21T17:56:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585439.59\/warc\/CC-MAIN-20211021164535-20211021194535-00016.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7721283436,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7721283435821533, \"fuh_Latn_score\": 0.10706575959920883, \"fuf_Latn_score\": 0.07222682237625122, \"ffm_Latn_score\": 0.046041812747716904}","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.659,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngatam e mbaroodi, nde wonnoo kam en fof ko e iwdi ullundu njeyaa, ko no ullundu nii tan. Heewi ɓesnude ko gootel walla ɗiɗi, walla tati maa ɓura. Ngatam jeyaa ko e kulle conngooje jamma e ñalawma fof. E oon sahaa, woppataa coppi mum ko juuti. Kono ngatam hina seerti e mbaroodi to bannge hulande ɓiyum : sabu mbaroodi hina hulana ɓiyum e barooɗe, alaa ko haali kulle goɗɗe. Kono ngatam wonaa noon e teskuyaaji mawɓe fulɓe waañooɓe, aynaaɓe.\nHeewaani ko ngatam yani e coppi ngatam goɗɗo wari. Ngatam ɓuri hulande ɓiyum fof ko ko wayi no powbi walla dawaaɗi, maa edi ekn… Ngatam hina wona e dow lekki haa jawdi walla ko yiɗi yande koo ɓadoo les, diwana ɗum. Hina toowta e kaaƴe, sooynoo ruɓa. So ngatam diwanii huude, heewi nanngude tan ko ɗo warata. Kadi, ko kullel jaafngel keeci. Teewu ngatam dowrowo ko jawdi cewndi. Ko wayi no lelli walla bille, e njabaaji e mboleraaji e gooleeje maa moli, bamɗi e badi girji e ciikoole mum ekn, maa ndammiri, walla ko heɓindii fof.\nKadi ko ngatam ɓuri mbaroodi suusde ndiyam. Kono wonaa e kulle ndiyam jeyaa, ko e kulle njoorndi. So wondii e ɓiyum haa ekkinii ɗum wuurde kam tan, waɗta yowitaade e hoyre mum, ngool noon ɗi ceerta. Seerto ngoo, ɗe ngontaa hawritde haa cay. So ngatam deyo o ummaniima ngam rewngo wonata ko e yahde hina weddoo colle mum e lekɗe e huɗo e geɗe baaɗe noon, ɗo ari fof, mbele maa gore ɗee njan e nduun henndu, ngannda oo deyo ummiima, ndewa henndu nduu, haa njana e deyo oo. Kadi ngatam goro hina waawi ƴettude henndu nduu to woɗɗi. Kono kala goro idiiɗo e deyo hee, so goɗɗo walla goɗɗi ngarii ko hare. Ko maa poolgu tan, so wonaa poolgu heɓataa debbo ngatam. Sabu ngatan wonaa e kulle denndooje rewngo. Hay so tawii hina waɗa kono ko huunde famɗunde ko waɗata.\nIne jokki\nKaaliidu Soh","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/02\/27\/nguurndam-ngatam-4\/","date":"2023-06-10T00:03:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00015.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6047139168,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6047139167785645, \"ffm_Latn_score\": 0.24672070145606995, \"fuh_Latn_score\": 0.135482057929039}","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.663,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E darorɗe lewru saawiyee 2013, lowre internet «alakhbar » habriino wonde laamu « Muritani rokkii jamirooje ngam winnditaade saharaanaaɓe, naatna ɗum en e etaasiwil ɓetguuro Muritani ». Jooni kadi, ko fedde wiyeteende APP yaltini bayyinaango ɗo hollitta wonde « nana wona dumunaa ko kabaruuji keewɗi, keniiɗi, teeŋtini wonde kippu Gollorde Ngenndi Binndol Yimɓe e Binndaaɗe Kisnaaɗe (l'Agence Nationale du Registre des Populations et des Titres Sécurisés) neldaaɗo ko ɓooyaani koo to Basikunu, inan winnditoo yimɓe ummiiɓe Mali fof.\nHono ɗuum suurtanooma to Efderik e Biir Mogreyn wonande binnditagol yimɓe Saharaa hirnaange. E oon sahaa gooto, huunde e ɓiɗɓe leydi ndii ina tampinee tampere ɓurtunde nde hay gooto waawaa miijaade, haa ko binnditagol maɓɓe dartinaama e nokkuuji binnditgol keewɗi.\nKo ɓuri ɗum bonde nii, to Maal, Barakna, gardiiɗo nokku mum binnditgol nanngaama, ina ankitee, sibu miijeede etiima winnditaade yimɓe njoyo wiyaaɓe ko Sengaalnaaɓe ».\nE ooɗoo dumunna fof kadi, Muritaninaaɓe wonɓe to Farayse ceeraani e woytaade caɗeele kawrata ngam winnditaade, sibu maɓɓe ɗaɓɓireede addude kaayit biyeteeɗo « kartal koɗaagu » ngal leydi Farayse rokkata tumarankooɓe huuɓnuɓe sarɗiiji koɗaagu e leydi mum. Lowre internet wiyeteende « kassataya.com » wiyi, caggal nde waɗi wiɗto, wonde « binnditagol ngol ina waɗi heedi-heeda ». Ɓe mbiyi kadi « … birooji tati binnditgol udditaama to Jedda (Sawuud), to Abijaa (Koddiwaar) e to Pari (Farayse). Ooɗoo biro battano halfinaa binnditgol Muritaninaaɓe wonɓe to Orop. Huunde haawniinde teskaama : to Koddiwaar e to Sawuud, gaa gaa kaayitaaji parlinaaɗi e Muritaninaaɓe fof ɗii, (kaayit binnditagol 1998 woni Ranvec e kaayitaaji binnditagol jiknaaɓe, walla seedewol sankaare), ɓeydataa heen tan ko kaayit ceedtotooɗo ko a muritaninaajo, mbinndite-ɗaa… To Farayse noon, alaa e sago ngaddaa kartal koɗaagu ngal laamu Farayse rokkata tumarankooɓe. Ɗumɗoon noon firti ko ɓiɗɓe leydi ndii potndaaka ».\nKo ɗum addani gooto e maɓɓe wiyde « laamu nguu ina foti nattude farlinde kartal koɗaagu e seedewol binnditagol 1998. So wonaa ɗuum, ko ɓuri heewde e muritaninaaɓe wonɓe Farayse mbinndittaako. » Ina sikkaa, walla won wiyɓe, waɗi oon kaayit naamneede to Farayse, ko yiɗde siggude jeyaaɓe e leyɗe ɗiɗi, sibu sariya Muritani jaɓaani ɗuum, ko hooreejo leydi oo tan waawi rokkude ɗum neɗɗo, caggal nde oon waɗi ɗaɓɓaande winndaande (kuulal 31 doosɗe ngenndaagu : «Muritaninaajo, hay so tawii ko kellifaaɗo, jogiiɗo ngenndaagu ngoɗngu, ina waawi yamireede heddodaade e ngenndaagu mum Muritani, so tawii ɗaɓɓii ɗuum ». Kamɓe wonɓe Farayse ɓee noon, ɓe mbiyi ko « sarɗiiji ɗii ina poti hoybineede e laɓɓineede. So tawii min ƴettii ngenndaagu Farayse ko sabu ngonka politik ndiddunooka min e leydi amen kaa, haa arti noon e warngooji 1989-1991. » Waɗi noon ko hay gooto e maɓɓe, ma a taw waɗaano ɗaɓɓaande heddodaade e ngenndaagu mum Muritani, ɗum noon waawaa winnditaade.\nKo ɗum addani ɓe daraade hannde e ñiŋde ndee feere nde laamu nguu ƴetti « yiɗde ɗawde ɓe ngenndaagu maɓɓe», e gardagol Fedde Muritaninaaɓe Gollotooɓe to Farayse (OTMF), yuɓɓinnde jeewte e seppo ngam ɗaɓɓude potndugol sarɗiiji wonande muritaninaaɓe fof, sibu, e wiyde Haymuut Bah, karallo ko faati e sariya, gonɗo Farayse ko ɓooyi « ɓiɗɓe leydi ɗiɗo mbaawaa ñaawreede sariyaaji ceertuɗe. Wonɓe caggal leydi poti ɗaɓɓireede tan ko kaayit ceedtotooɗo ko e ndiin leydi ngoni ». E miijo yimɓe heewɓe, wiyde ina farlina «kartal koɗaagu », ko waɗde golle polis Farayse fotnoo waɗde, tee faandaare mum haa hannde ko « yiɗde ɗawde ɓaleeɓe Muritani ngenndaagu mum en, oon sahaa gooto mo laamu Muritani winndittoo saharaanaaɓe e malinaaɓe ».\nKo ɗum addani fedde politik wiyeteende UFP yaltinde bayyinaango ñalnde 13 marse 2013 ngam « ɗaɓɓirde laamu nguu nde ittata denngaangal paddooje e sarɗiiji kaɗooji binnditagol, ko wayi no parlingol seedewol koɗaagu to Farayse » e « e wondude e hujjaaji Muritaninaaɓe wonɓe Farayse… ».\nKo noon ne kadi fedde politik wiyeteende AJD\/MR yaltiniri bayyinaango ñalnde 19 marse 2013 ngam hollitde ina « wondi e ko Muritaninaaɓe wonɓe caggal leydi ɓee ɗaɓɓi koo, tee ina ñiŋa kala feere yiɗnde waɗtude won ɓeen Muritaninaaɓe yimɓe ɓe ngalaa ɗo njeyaa » e siftinde binditol ngol «fotaani wonde kuutorgal paltoor e yiɗde joñde huunde e muritaninaaɓe ».\nMuttaar","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/04\/05\/farayse-binndital-paltoor\/","date":"2023-10-04T02:44:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00664.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4486182332,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44861823320388794, \"fuh_Latn_score\": 0.23562712967395782, \"ffm_Latn_score\": 0.18255892395973206, \"fuf_Latn_score\": 0.1282871514558792}","num_words":626,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.46,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma honoowa filu himbe nga lesdi Naajeeriya NAPTIP hawtan hoore bee kawtal lesde Oroba ngal EU ngam raggidinki filu himbe wolaama bana filu bacci e rewbe.\nDarektaajo mawdo mo hukuuma honoowa filu himbe ka lesdi Naajeeriya NAPTIP, Mrs. Julie Okah-Donli on suuditi haala kan yaake nde O jabbanno golloobe ciimaaru lesdi Spain nde yaarani mo ngilla haa laamorde hukuuma kan wonde Abuja.\nO wangini tiinaare hukuuma kan ngam yiiki filu innu adama'en faddaama hawtaade e wurtinki himbe her laabi corke fuu dow anniya nastuki lesde Nasaara'en.\nMrs. Oko-Donli andini wakili'en ben dow hukuuma kan do wad fodde bawde maaka ngam yiiki ka reeni Naajeeriya en wolaama bana sukaabe nastuki juude filoobe innu adama'en nder e yaasi lesdi fuu.\nDarektaajo on tefri wakili'en ben lesde kawtal Oroba e duuniyaaru fuu wllita lesdi Naajeeriya bee kubaruuji nyidda bale en ben ngam yiiki ndi hoosi jabrude kandude dow mabbe.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/naajeeriya-hawtan-hoore-bee-lesde-oroba-ngam-raggidinki-filu-himbe\/","date":"2017-09-25T15:18:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818691977.66\/warc\/CC-MAIN-20170925145232-20170925165232-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9793797135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9793797135353088, \"fub_Latn_score\": 0.02042771503329277}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi 7 haa 9 deesaambar 2012, Ɓoggee (Muritani) e Demet (Senegaal) njuɓɓidinii koolol « Blues du Fleuve » gaadorinoongol yuɓɓineede to wuro Podoor (Senegaal). Faandaare ndeeɗoo winndannde ko hollitde wuro Ɓoggee jogorɓe arde tawtoreede koolol ngol ɓe nganndaano wuro ngoo.\n- Ɓoggee e daartol mum\nƁoggee ko innde wuro, laamorgo falnde (departema) kam e komin\/meeri). Ngo woni ko hedde 320 km bannge fuɗnaange worgo Nuwaasoot, dow fonngo rewo maayo Senegaal, e nder bannge worgo wilaaya (diiwaan) Barakna. Ko leeɗe tati ngoni e Ɓoggee : Ɓoggee-dow (Ɓoggee keedɗo dow), e Ñooli, e Ɓoggee-les (Ɓoggee keedɗo les). Ɓoggee ina anndiraa inɗe ɗiɗi : Dubaango e Ɓoggee :\n– Dubaango : Aada jaŋtaaɗo nokku oo (aada ɓooyɗo mo ñalɗi mum nganndaaka) nanngi wonde ko biyeteeɗo Dubaango Bellal Demmba Baawuura Aali Paate inniraa tulde ceenal e gure ɗiɗi koɗnooɗe e dow mayre, hono Dubaango, to bannge hirnaange (kam wonnoo lasli Ɓoggee-dow, nattii woode hannde), e Tulde-Dubaango, to bannge funnaange.\n– Ɓoggee : E nder leegal Ɓoggee-dow leɗɗe ɓowde ina keewnoo heen no feewi. Hoɗɓe e wuro ngoo ina keewnoo waɗde ɓogge (ɓoggude ko sammude\/ittude paali ɓohe ina ñaama, e sirde kobje ɓowde ɗee ina moccira ɓoggi). Ine wiyee wonde innde Ɓoggee ndee iwi ko e ɓogge (cammugol ɓiɓɓe ɓowde) ; ko laamu koloñaal njiimnoongu leydi ndii haa e hitaande 1960 winndiri innde wuro ngoo Boghé.\n- Leegal Ɓoggee-dow\nKam woni lasli walla fuɗɗoode Ɓoggee, ɗo wonnoo gurel tokosel, ƴellitii haa wonti hannde sahre (saare) mawnde. Ɓoggee-dow woni ko rewo caaɗngol Jiñcu; caaɗngol ngol woni ko hakkunde leegal Ɓoggee-dow e legal Ɓoggee-les. Woni ko rewo caaɗngol Jiñcu. Ko pom mahaaɗo e hitaande 1958 jokkondiri leeɗe ɗiɗi ɗee. Ɓoggee dow woni ko e jeeri, e dow tulde ɓooynde, jiimti e kolaaɗe gonɗe e saraaji mum, ɗum addani ɗum wiyeede Ɓoggee-dow.\n- Leegal Ɓoggee-les (walla Ɓoggee-eskaal)\nWaɗi ngalɗoo leegal innireede nii ko sabu kanngal ɓuri legal Ɓoggee-dow lesɗude. Ɓoggee-les woni ko e waalo, e kolangal, e daande maayo Senegaal, hakkunde mayo ngoo e caaɗngol Jiñcu. Haa e hedde 1950, woon innirtunooɓe leegal ngal Huɓeere e fawaade e huɓeere jippunde (eskaal) nde julankooɓe faraysenaaɓe mahnoo hedde 1905 sara estaad meeri hannde oo. E hitaande 1908, leegal Ɓoggee-eskaal siiñcaa bannge hirnaange, tawi woɗɗaani huɓeere ndee : no innde mayre holliri ɗum nii, ngalɗoo leegal kesal ko jippunde kompañiiji julaaɓe (julankooɓe) oropnaaɓe, haa teeŋti noon e faraysenaaɓe, hono jippule Dagana (Daŋana) e Podoor e Kayhayɗi e Maatam e Bakkel, e ko nanndi heen (ekon). Gila nde leegal ngal sosaa, ko ngal nehaande nguurndam wuro Ɓoggee e diiwaanuuji saraji mum fof, to bannge njuɓɓudi laamu, to bannge njulaagu e faggudu e to bannge pinal.\n- Leegal Ñooli\nLeegal Ñooli woni ko funnaange leegal Ɓoggee-dow. Hono leegal Ɓoggee-dow nii, ko ɓuri heewde e Ñooli woni ko e nokku wuro Dubaango ɓooyngo ngoo. Ko ɓuri heewde e leegal ngal ko gese jeeri wonnoo haa e kitaale 1960-1970. Cosgol ngal leegal e yaawde ngal yaajde, ceedtinta ko wuro Ɓoggee nana wonta sahre mawnde nde alaa ɗo haaɗi, teeŋti noon gila e yooro mawngo ngo kitaale 1968-1973. Nokku oo ko laabi-celi laawol Ɓoggee-Eeleega e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi.\n- No Ɓoggee woorunoo ndeen\nƁoggee ko nehaande diiwaan ganndiraaɗo halayɓe, baɗɗo ko ɓuri capanɗe nay wuro (rewo e worgo maayo Senegaal), jeyaaɗo e Fuuta Tooro, pecciiɗo hannde hakkunde Muritani e Senegaal. Gila hanki haa hannde Ɓoggee e saraaji mum ko nokku ndema e ngaynaaka, e njulaagu, nokku kawral walla pottital leƴƴi e ɗemɗe e pine, e dow fawaade e ngonka nokku oo e daande mayo Senegaal, hakkunde sewnde maggo e geec, kadi e fawaade e ngonka nokku oo hakkunde laabi celi, ummoraade maayo walla dow mum, ummoraade rewo maa funnaange walla hirnaange Muritani, walla feewde rewo Senegaal (hono diiwaan reerde, walla hakkunde-maaje). Wuro Ɓoggee ɓurnoo anndireede fof ko wonnoode ɗum :\n- Nokku pinal ganndaaɗo e kakkunde leyɗeele\nDuɗe Quraana walla mahadaraaji keewɗi ina ngoodnoo, ine limtetenoo e nder Ɓoggee e diiwaan mum. Sikke alaa, duɗal ɓurnongal maantinde heen, gaddannongal Ɓoggee yaynaade to bannge pinal, duɗal keblunongal seerenɓe daande maayo Senegaal heewɓe ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndiranoongal Duɗal Galle Saakooɓe, cosanoongal e hitaande 1905. Ngalɗoo duɗal ene lollunoo sanne, engal fooɗtatnoo almuuɓe ummoriiɓe baŋ-yoo-baŋ e leydi ndii kam e diiwaan oo fof, sabu mbaawka e ɓure cosnooɗo ngal oo, hono Ceerno Aamadu Muttaar Saako (1867\/70-1934), gonnooɗo Qaadi (Ñaawoowo) diiwaan Ɓoggee tuggi 1905 haa nde o ruttii e joom makko e hitaande 1934.\nEkkol Ɓoggee jeyaa ko e ekkolaaji gadiiɗi e Muritani. O sosaa ko e hitaande 1908, kono o fuɗɗii gollaade tigi rigi ko e 1921-1922 sabu darnde afriknaajo gardinooɗo mo oo, tuggi 1922 haa 1952, hono Ndarnaajo biyeteeɗo Njawaar Saar. Jagge Muritani keewɗe caggal jeytaare Muritani ko ɗoon tutaa.\nKewuuji pinal e coftal ɓalli baaɗi no jaŋde e nder guurti (cours de vacances) e tiyaataar e gaaci e basket ball, ekn, kam e golle nafoore renndo (jokkere enɗam) meeɗaa seerde e yuɓɓineede e wuro hee. Nde wonnoo ɗee golle ina tiiɗnoo sukaaɓe wuro ngoo no feewi, ene saɗnoo yiyde almuuɓe walla sanɗaaji wuro ngoo waɗoytunooɓe guurti mum en banngeeji goɗɗi ko wonaa Ɓoggee.\n- Nokku wiɗto e heblo safaara jawdi\nHanki, e nder duuɓi sappooji limtinɗi haa nde Muritani heɓti hoore mum, haa teeŋti noon hakkunde golwole adunayankooje ɗiɗi ɗee, Ɓoggee ene jeyanoo e nokkuuji ɗiɗi e nder hirnaange Afrik toppitinooɗi wiɗto e njiilawu e heblo safaara e feso jawdi kam e heblo haralleeɓe mum (nokku goɗɗo oo walla duɗal goɗngal ngal wonnoo ko e wuro Dogondoutchi to leydi Niiseer); Bosori Ɓoggee, e ballondiral e ngaal duɗal, ko kañum heblatnoo tewbuuli neldetenooɗi to Farayse, haa teeŋti noon e sahaa wolde adunayankoore adannde e ɗimmere.\n- Nokku wiɗto e njiilawu ko faati e ndema\nE hitaande 1910, Sardiŋŋe ƴeewndo sosaama e Ɓoggee. Gila ndeen, perefeeji hono ardinanooɓe falnde ndee haa e yonta jeytaare leydi ndii toppitiima sardiŋŋe oo no haanirta nii. Sardiŋŋe oo, kam e leɗɗe falambuyaaji ɗi piindi mboɗeeri gaawanooɗi e pom hee, e laabi, e nokkuuji laamu, ina ŋarɗinnoo (njooɗnunoo) wuro ngoo no feewi (haa jannguɓe farayse mbaɗti yimde ɗum e nder jime mum en).\nGila e hitaande 1911, nokku (sarwiis) toppitinooɗo geɗe ndema e nder nokku hee ene ƴeewndotonoo ndema maaro beeli, nde wonnoo eɗum sarinoo e diiwaan Ɓoggee hee. Ko oon sarwiis kadi halfinanoo ngalɗoo donŋngal teddungal hono naatnugol ndema maaro kesa e nder Muritani, tuggi hitaande 1965 : o fuɗɗii jarribaade ɗum ko to Daarel Barka e Bakaw e Wenndiŋ, oon sahaa ɗii nokkuuji fof jeyanoo ko e njiimaandi falnde Ɓoggee.\n- Deestagol wuro Ɓoggee\nWuro Ɓoggee ɓamtaaki e nder duuɓi noogaas dewɗi e jeytaare leydi ndii. Hay so tawii engo jeyaa e wonde e gure laamorɗe ɓurɗe heewde yimɓe e leydi ndii (nde jiimnoo ko nokku ummiiɗo gila Daar el Barka haa Mbaañ), nde alaano njogitaje mahaaɗe ngam faggudu walla goɗɗum. Ko woodnoo ɗoon ko ne yeebaa, helaa walla yani : hono safrorde ndee (dispaaseer), duɗal nehngo jawdi (élevage), ekkol jaŋde leslesre, sardiŋŋe jarriborɗo, duttorɗe njuɓɓudi laamu, ekon. Yanti heen ko luure e pecce hakkunde yimɓe nokku oo jooɗtoriiɓe geɗe dawrugol (politik). Nii woni wuro ngoo deestii ko juuti. Kono sukaaɓe ɓee kam en ceeraani e jokkude e wuurnude golle pinal e nder wuro he.\n- Wuro wonngo e ƴellitaade\nTuggi e kitaale 1980, yiyaama e Ɓoggee kam e gure catiiɗe ɗum waylowaylooji keewɗi : hono compugol e puɗɗagol ngesa maaro Kolangal Ɓoggee; naatgol kuuraa (jaynagol wuro ngoo), baɗgol gudroŋ e laawol Ɓoggee-Eeleega kam e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi, e ko ɓooyaani ko e laawol Ɓoggee-Rooso; ƴellitgol ndema sewo-sewo wonande rewɓe ɓee; naatgol telefon portaabe e internet; compugol bankeeji e wuro hee ; cosgol duɗal heblo wonande hoɗɓe e nokkuuji dowri; compugol duɗal heblo mecce e karallaagal; compugol nokku ngam renndinde (ƴeftude) kocce; compugol pelle ballondiral e ñamaale kaalis; jettagol kuuraa Manantali (OMVS); garaangal e nokku hee pelle keewɗe ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) toppitiiɗe ƴellitaare e nokku hee; softeende sukaaɓe nokku oo, ekon.\nHannde oo, wuro ngoo fof e wondude caɗeele (gallugol ndema maaro, teddeendi ñamaale e dow koye remooɓe, caɗeele cellal haa arti e ñawu jontinooje ngonngu sabaabu gadano maayɗeele e nokku hee, baasgol woodde lopitaal e nokku hee), ɗum haɗaani Ɓoggee tijjaade janngo moƴƴo, e fawaade e ngonka nokku oo to bannge leydi, e fawaaade ko yiyaa e wuro ngoo to bannge ɓure e mbaawkaaji e waylowaylooji.\nNuwaasoot, ñalnde 30 oktoobar 2012\nAamadu Umar Jah, porfesoor gonɗo e alateret\nFulo : Bookara Aamadu Bah e Aamadu Umaar Jah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/12\/18\/koolol-maayo-anndinnde-wuro-%C9%93oggee\/","date":"2019-03-21T07:56:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00387.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7507678866,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7507678866386414, \"ffm_Latn_score\": 0.12082712352275848, \"fuf_Latn_score\": 0.07405287772417068, \"fuh_Latn_score\": 0.04788283631205559}","num_words":1333,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.691,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Toronto, Kanada: Maayo defte lomtiima diiraali werlaaji e ñiddeende mum en he dow kallu\nDiɗɗal gootal ŋeeñalyankooɓe (artists) mbaylii kallu he nder Toronto, mbaɗi ɗum maayo ñilkoowo defte ngam haɓaade ñiddeende e yah-ngartaa werlaaji. Ngooɗoo wejo, ngo tiitoonde mum wonnoo \"Hakkunde coñce e Yah-ngartaa\" yuɓɓinnoo ɗum ko diɗɗal ŋeeñalyalkooɓe suuɗiiɓe biyeteengal Luzinterruptus jeyaaɓe Madrid leydi Espaañ.\nWejo ngoo waylii kallu biyeteeɗo Hegarman street he nder wuro Toronto, Kanada, waɗti ɗum maayo ngo 10,000 deftere ɗe rokkunooɓe ɗum en Salvation Army (fedde walloore miskineeɓe). Yimɓe arɓe yeeɓde wejo ngoo ɓee e wirtotonooɓe ɓee kala ene kirjintenoo nde gooto e mum en kala ɓamata heen deftere nawtora galle mum taroyoo.\nWejo ngoo jeyanoo ko he porogaraam mo Toronto Nuit Blanche 2016 Art Festival yuɓɓinnoo. Festiwaal Nuit Blanche ene waɗa kala hitaande tawa ko jamma kuurɗo ngam dowlinde ŋeeñal yontannde (art contemporain). Fayndaare wejo ngoo ko ngam artirde teskuyaaji yimɓe ɓee he batteeje yah-ngartaa jogii he nder saareeje (cahe) ɗe. Hayso ko jamma gooto, maa yimɓe yahrooɓe koyɗe ɓee ne, ndañ deeƴre he kalluuji ɗi, tawa alaa ñiddeende, diiraali e yah-ngartaa werlaaji. Tuma nde defte lomtii werlaaji he dow kallu; nde gannde kam e daarti nafooji, jime e coñce pinndinooje lomtii kornaali e reeno-reeno hakkunde werlaaji e yahooɓe.\nHayso wertunoode wejo ngoo ƴettii balɗe sappo e ɗiɗi e 50 yarlitiiɓe ngam yuɓɓinde ɗum ne, wejo ngoo taggii hoore mum, nde tawnoo he nder waktuuji sappo tawi yimɓe ɓee koccii defte ɗee haa laaɓi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/08\/07\/toronto-kanada-maayo-defte-lomtiima-diiraali-werlaaji-e-niddeende-mum-en-he-dow-kallu\/?like_comment=1467&_wpnonce=78e2591430","date":"2021-12-07T19:15:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363405.77\/warc\/CC-MAIN-20211207170825-20211207200825-00552.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7052398324,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7052398324012756, \"ffm_Latn_score\": 0.15267187356948853, \"fuh_Latn_score\": 0.1207706406712532, \"fuf_Latn_score\": 0.015816640108823776}","num_words":237,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.67,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caad: Hooreejo Faransi Emmaniyel Makron arii tawtoreede faatunde Idriis Debi Itno\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo Faransi Emmaniyel Makron hewtii Caad hanki kiikiiɗe. Himo ari tawtoreede hannde, faatunde hoorejo maayɗo on. Idriis Debi Itno, waraaɗo e tiindondiral konu Caad e murtuɓe, funtirɓe keerol maɓɓe e Libi. Emmaniyel Makron hewtu tun o yiidi e hooreejo keso leydi ndin. Ɗum ko Mahamat Idriis Debi Itno, ɓiɗɗo laamɗo maayɗo on. Jantoore Abdulaay JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210423-caad-hooreejo-faransi-emmaniyel-makron-arii-tawtoreede-faatunde-idriis-debi-itno","date":"2022-07-01T05:45:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103920118.49\/warc\/CC-MAIN-20220701034437-20220701064437-00055.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9022878408,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9022878408432007, \"fuf_Latn_score\": 0.06442438066005707, \"fuh_Latn_score\": 0.02517770044505596}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.123,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E deftere men nde mbinnduɗon e Nguurndam Tijjaani Aan, caggal sankaare mum, en keɓiino wiyde heen wonde ko e ndeen maayde gonɗi Leñol ngol fof ngardata. En cifinooma heen jaale mawɗe jahrunooɗe leñol ngol e darnde nde gootal heen fof darinoo e sahaa mum. Kono ndeke won bette mawɗe goɗɗe keddinoo, ngaraani:\nCankagol Yero Dooro Jallo, ñalnde alet, 5 lewru mbooy( mars) 2006, nattugol Mustafa Booli Kan lollirɗo Saydu Kan, ñalnde alkamisa 28 lewru siilto hitaande 2006 e birnagol Doktoor Umaar Kan e hitaande 2008.\nHannde ne, alkamisa 11 lewru korse (juin) hitaande 2009, ko Baaba Leñol, ko baaba mum Leñol fof hono Mammadu Sammba Joop lollirɗo Murtuɗo ruttanaa. Murtuɗo, sagata baɗɗo nguurndam mum fof e Leñol, yarlitanii Ɗemngal e Pinal e ko aldaa lohre e ngowaari. Murtuɗo mo, Leñol ɓurani ɓesngu, mo Ɗemngal foolani galle, mo Pinal ardanii golle, laatiiɗo lewru hakkunde koode ngenndiyankooje, ko ɓeto ngo Timmuɗo timmini, waɗaani Murtuɗo ɓurtuɗo. Murtuɗo, mo innde mum noddi ndimaagu leñol, ƴiiƴam mum yarni lekki ngootaagu leñol, mo warñeende mum laatii fittaandu ɓamtaare leñol artanaama hannde ngam tawtoyde Yero Dooro Jallo, Mustafa Booli lollirɗo Saydu Kan e Doktoor Umaar Kan, ɓeen e adinooɓe ɗumen, waɗnooɓe ñaam-golluuje tiiɗɗe, cuɗaari daartol Leñol, wayɓe no Teen Yuusuf Gey, gittanooɗo e men ñalnde aljumaa 2 lewru siilto 1988, Elimaan Puri Tabsiiru Jiggo, ñalnde 28 siilto 1988, Teen Aamadu Maalik Gay e hitaande 1989, Doktoor Umaar Bah, ñalnde 12 lewru colte( féɓrier) hitaande 1998, Kodda Elimaan Sammbooru Barka lollirɗo Tijjaani Aan, ñalnde aset 14 lewru seeɗto( aɓril) hitaande 2001, Aamadu Muktaar Ndonngo e Seek Faadel, ekn.\nOoɗoo kikiiɗe alkamisa mo Murtuɗo hirndi e Nuwaasot ena yahdi e duusooɓe, duusooɓe suniiɓe, ɓe fittaali owɗi, ɓerɗe mettuɗe, waaltoyi ko Mbaañ Cile e leydi Hammadi. Yiɗɓe, sehilaaɓe e renndanooɓe nguurndam ena nduusa giɗo mo njawaani, njawaaki, Mbaañ ena teeɗanoo ɓiɗɗo mo hersiraani, ɓesngu Sammba Budel ena woya afo mo dullaani. Goranam, Jasak naattaani wuro saka nannga mbeddaaji, feccita dingire, ñaaƴa e ngoowaandi. Jasak Dewo Takkonaaɓe geddi Mbaañ Hebbiya, geddi Mbaañ Siñtu, geddi Mbaañ Poongel, waali e poongel Gadeeji Dewo Kundo ena ndaara Mbayaar mo Yero Pennda, rewo Torja e barkeeje.\nAlla waɗataa ko haani, waɗata ko ko haaji. Ko o haaji fof kadi ko ɗum tan laatotoo. Gawlo miskineeɓe wontii hannde miskiino. Bammbaaɗo waayeeɓe e roofolɓe, jahdigel majjuɓe e ɗawaaɓe, tinndatnooɗo, tintinatnooɗo, ciftinatnooɗo, coftinatnooɗo, baajotonooɗo hannde muumɗii. Yo Alla ɓuuɓnu yiƴe makko.\nDuwaaw feewde e banndiraaɓe\nKo adii fof, eɗen nelda duwaaw feewde e leñol ngol e kuuɓal e denndaangal yiɗɓe Pinal maggol. Nde tawnoo nde Murtuɗo wuuri nde, wuurannoo ko leñol ngol fof, maayde mum laatiima baasal mawngal wonande leñol ngol. Eɗen njetta ngol noon njettoor keeriiɗo, njettoor bayniiɗo fittaandu sabu ngol yoɓii darnde Mammadu Sammba Joop haa timmi. Ngol waɗani mo ko ngol waɗannoo Elimaan Gamaaji, Yero Dooro Jallo e Mustafa Booli mo Teekaan, so duusde mo haa o yettoo hoɗorde makko sakkitere. Yo Alla lomto, lomtinana ngol ko hawrani ɓerɗe e hakkillaaji.\nEɗen ndennda sunaare e denndaangal wuro Mbaañ, teeŋti noon e ɓesngu Jasak Sammba Budel Joop e kuuɓal. Ko noon ne kadi njettinirten duwaaw e njettoor feewde e Muusaa Mammadu Jallo e ɓesngu mum to Tokomaaji sabu darnde tiiɗnde nde o darii e sara Murtuɗo. Eɗen mbiya ɓe yo Alla lomto, heedana en e ndeen yolnde. Eɗen nelda duwaaw feewde e denndaangal ngenndiyankooɓe yimiyankooɓe, haaliyankooɓe wiɗtiyankooɓe wuurnuɓe ɗemɗe, ɓamtuɓe Pine, ɗo ɓe mbaawi wonde fof e nder jookli nay winndere nde.\nEɗen nduwanoo denndaangal Pelle e Dente ndimaagu ɗo ngoni e nder jookli winndere nde,\n– Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani\n– ARP\/Tabital Pulaagu mo Senegaal\n– Fedde Tabital Pulaagu Muritani\n– Fedde Pulaar Speaking to Dowlaaji Dentuɗi Amerik\n– Fedde yoolti Leñol to Dowlaaji Dentuɗi Amerik\n– e denndaangal pelle pine e magooji gonɗe hakkunde Senegaal e Muritani\nEeraango\nƁamtaten ɗo ko eeraango ngo mbaɗno ɗen ñalnde 6 e 7 lewru morso hitaande 2001 e ñalɗi pinal Tijjaani Aan, baɗnooɗi to Ndakaaru e Dingiral Aamadu Bari. Ko ngoon eeraango kadi ɓamtuno-ɗen e maayde Yero Dooro Jallo.\nEeraango Feewde e Leñol\nBanndiraaɓe, ko adii fof ko duwanaade on. Maayde Murtuɗo Joop ko baasal mawngal, ko ustaare mawnde wonande leñol ngol. Nde tawnoo hono Baaba Leñol en keewaani etee kadi mbeeɓaani, en cuniima, en ngoyii haa saɗti. Kono paamen noon aduna o dartaaki ɗo tan e ndeeɗoo maayde, ko ko jokkata. Ɗum firti ko leñol ngol ena hatojina e sagataaɓe yarlitiiɓe. E ngol sokla ngenndiyankooɓe saasɓe e kala sahaa e kala nokku. Haade noon ngenndiyankaagal ko huunde tiiɗnde, nde weeɓaani, etee wonaa mo woni kala rokketee ɗum, so en ndañii ngenndiyanke, tiiɗno ɗen e mum gila e nguurndam mum. Woto ɗalen haa maayde jola, heddoo eɗen ngoya mo, eɗen cunoo e maayde makko, eɗen kolla wonde eɗen njiɗnoo mo walla eɗen njotondirnoo e makko jotondiral tiiɗngal.\nEnen ne hannde, foti wonde woondu men e Mammadu Sammba Joop lollirɗo Murtuɗo ko daranaade ko o daraninoo ko. Woondu men e makko, ko haɗde miijo makko maayde. Woondu men e makko ko salaade anniyaaji ɗi o joginoo ɗi mbaasa joofde. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, kanko e denndaangal maayɓe juulɓe.\nHannde o faayre ena foti mawnude e jaalɗaade e nder fittaandu kala ngenndiyanke laaɓɗo. Fulɓe ena mbiyatnoo: Subaka fof baa maayii, beya ne kadi maayii, moƴƴaani e geddu beyi.\nEnen ne sahaa fof woyde en jaalal, moƴƴaani e leñol ngol. So tawii kadi maamaaje janooje ɗe fof, alaa coɓoƴƴi guurɗi lomtotoo ɗe, jeereende bonnde jommbaani. Jeereende ne no wayi fof bonde e ladde, ɓuri bonde ko e leñol. So leñol ena waasa sagataaɓe mum yarlitiiɓe, so leñol ena waasa annduɓe mum sirŋiniiɓe, so leñol ena waasa alɗuɓe mum wakkiliiɓe, wontata ko leñol jowittongol, kuutortengol ɗo leƴƴi goɗɗi.\nGelongal Fuuta lollirɗo\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/06\/13\/duwaawu-e-eeraango-fayde-e-lenol\/","date":"2018-01-19T03:53:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887729.45\/warc\/CC-MAIN-20180119030106-20180119050106-00029.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4192481339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41924813389778137, \"ffm_Latn_score\": 0.3066399395465851, \"fuf_Latn_score\": 0.207107812166214, \"fuh_Latn_score\": 0.050965193659067154, \"fuq_Latn_score\": 0.012951837852597237}","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.465,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aadee he ƴellitagol Pinal e Ganndal\nSabu men finde tan kawruɗen he yonta mbaylaandi e karallaagal mum toowngal kanum e pine mum ƴellitiide saabii, eɗen njejjita laaɓndaade koye men hol jolɗe ɗe aadee taƴi haa waawi yettaade ɗo o woni hannde ɗoo to bannge pinal e neɗɗaagal. Kono so en ndurnii miijooji men hayso ko seeɗa tan, maa en njiy wonnde neɗɗo, nde o ari he dow leydi ndee hay-huunde o addoraani. Ko o foppoldu ɓoldu, hay ko o suurdi terɗe makko ko kanko faggitanii ɗum hoore makko.\nJokku Taro\nArdo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he mago ngoo wonde mago yuɓɓungo kadi heewngo kesam-hesaagu. Sabaabu gadano o ene waawi ko ngam yiynoode heen Saydu Bah mo 2STV, ko neɗɗo mo yeeɓiyankooɓe fulɓe nganndi kadi njaɓani ɗum he fanniyankaagal mum.\nJokku taro\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/pinal\/","date":"2022-08-11T12:42:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00633.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6530075669,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6530075669288635, \"fuf_Latn_score\": 0.18663612008094788, \"ffm_Latn_score\": 0.08692526072263718, \"fuh_Latn_score\": 0.07286807894706726}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.566,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi Russia taskani sankutuki Sooja'en mabbe haa keeri Lesdi Ukrainian ngan yummunki hakkiilo be kawtal (NATO), tumbalji Lesdi ndin Kremlin, Dmitry Peskov on suuditika\nO\"laati doole min yawna sankitaaki sooja'en amin haa nokkuure nden ngam no hakkiilo yummiri haa giifakan.\n\"Russia haandi hoosa jaabrude kanndude dowko laarani kawtal NATO ngam yiiki taskaramji mabbe haa keeri ndin.\nLesdi Russia lornay hakkiilo bee kabbidal narral ko wada hakkunde mabbe bee Lesdi America.\nRussia do taskani yaaruki kippe toni haa narral wadaaka hakkunde mabbe.\nTippungel do on chiimajo Lesdi Russia Wadi giidal bee nanta Lesdi America haa Geneva dow ko laarani shaanu Rento.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/17\/lesdi-russia-taskani-kippe-haa-keeri-ukrain\/","date":"2022-12-06T04:01:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00689.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9947348237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9947348237037659}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.02,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faada ardiiɗo lesdi Naajeeriya andini kala a'yo ngo woɓɓe fondata ngam fadduki taskaram honol mosle ka ngomnati lesdi taaditi her naftirki nyidda baale'en heɓataa nasaraaku.\nAndinoore nden ɓesdi sattinki jokke Naajeeriya'en haftaniiɓe taskutuɓe wankoore haramnde nde tefol ardiiɗo Buhari warta malla ɗala laamu nde woɓɓe taskiti haa daldal kawtal hoore lesdi ngal Unity fountain haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nNde O waɗananno kawte dogginiiɓe wankoore baawal ɓaawo ardiiɗo lesdi Buhari cembinde nawlu nde ɓen ton doggini, mooɓunde kawte rentooɓe hakke innu adama'en, Ballo ardiiɗo Buhari musamman her caakol kubaruuji e maatootiro, Garba Shehu wicci haala tefre wartuki koo jippuki laamu ardiiɗo Buhari jabruɗe ɗe o wi 'yatti diidaaɗi nden taskaram on ka woɓɓe taskiti ngam ngayngu honol mosle ɗe ngomnati ardiiɗo Buhari ardini.\n\"Wolaa hujja banni tokka, botoriiɓe nguykaaji e ayiibeeji caaliiɗi on ɗo hona Naajeeriya jotta, naanema ɓe barri'en dow honuki mosle caɗɗum. Lesdi ndi yotti debbo gooto ngam heɓi jarful lattuki minista tan wujji ceede lesdi 'yattuɗe biliyonji 47.2 e areeji ɗi saman maaji niija dillanan dalaaji America miliyonji 487.5 ɗum hukuuma honoowa mosle e dulmol jawle ummaatoore hefti.\nNaanema en tammataa irin ɓee-ɗoo bee sukaaɓe maɓɓe acca ngomnati ardiiɗo Buhari jooɗa jam. ɓe yiɗi ɓe sottina hakkilo ngomnati iga kuuɗe boɗɗe ɗe nga ardini, ko ardiiɗo lesdi hiddeekoojo yiɗi andinki Naajeeriya'en ngomnati maako turnataake koo seɗɗa,\".\nNde O wolwanno dow darnde taskuɓe wankoore nden, Tumbaljo maɓɓe Goodluck Obi andini dow kawtal ngal ɗo wambi ɓaawo ngomnati ardiiɗo lesdi e taskaram honuki mosle ɗum ngomnati ardini,\nObi andini: \"Iga hande haa dow ɗoo lewru haa saala lewru nde weeti fuu min dogginan wankoore haa daldal Unity Fountain,ngam min fooɗa noppi halla ɓernde en halluɓe lesdi, Naajeeriya'en ɗo wambi ɓaawo ngomnati ardiiɗo Buhari bana no ballinaaɗi laamu dimokraɗiya e diidaaɗi lesdi yowani min iga 28 lewru march hitande 2015.\"\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/faadorde-lesdi-andini-lorataa-%C9%93aawo-dow-honol-mosle\/","date":"2017-10-19T23:46:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187823482.25\/warc\/CC-MAIN-20171019231858-20171020011858-00816.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9835848808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9835848808288574, \"fub_Latn_score\": 0.01634572260081768}","num_words":297,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.054,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaaynde ina wiyee Guinée360 yaltinii winndannde tiitoriinde « 10 ardiiɓe e fulo Facebook » Jaaynde Muritani wiyeteende CRIDEM ƴettiti ɗum e tiitoonde « E nder ɓeen 10, heen 4 ko Muritaninaaɓe ! ». Waɗde ko fartaŋŋe wonande Fooyre Ɓamtaare kam ne ƴettitde heen huunde ngam hollitde on holi ɓeen 10 e hol to golle ɗee njahrata e oo sahaa jooni. Ɓeen 10, ko ɓeeɗoo :\n- Saajo Bah jeyaa ko Siyeraa Leyon. O janngi ko e duɗe Libaan e Hollande. Ko o neɗɗo daraniiɗo Pulaar ko ina ɓura duuɓi sappo.\n- Ibraahiima Malal Saar ko Muritaninaajo puɗɗuɗo eɓɓaande firo ndee. Ko o ɓooyɗo no feewi e golle pulaar, o alaa ñaamdu, o alaa yardu, so wonaa Pulaar. Omo limtanee tafngo alkule Pulaar kuutortenooɗo ndeen, ko adii nde o tafata tappirde, e jeyeede e firɓe Mozilla-firefox, eko wonaa ɗuum tan. Kanko yiilata lowre internet pulaagu.com, wootere e lowe pulaar idiiɗe…\n- Bookara Aamadu Bah ko muritaninaajo kam ne, kalfinaaɗo kumpital FƁPM. Omo jeyaa e e firɓe kelmeendi ndaɗɗudi Mozilla to mozilla.locamotion.org. Kanko woni hooreejo caaktugol Fooyre Ɓamtaare, yiilata lowre pulaar.org, jogii duɗal karallaagal kesal FƁPM. O tafanii Fedde ndee tappirde pulaar…\n- Nayaɓo oo ko ɗaɓɓuɗo yo geɗe mum cuuɗe.\n- Al Hajji Buubakara Bah oo ko jaaynoowo ginenaajo gollotooɗo e geese (web) ɗo o jogii lowel (Blog) omo yaltina heen binndanɗe fulɓe (jime diine Lislaam) Fuuta Jalon.\n- Rafiu Bah kañum ne ko ginenaajo, sanɗa to Ahmadiya Muslim to Siyeraa Leone.\n- Bookara Kan ko senegaalnaajo. O ɓooyii e daranaade Pulaar gila ko o cukalel. E nder ɗuum o woniino hooreejo Feede elewaaji fulɓe Liisee Limaamulaay to Ndakaaru (1994), hooreejo Fedde KAWRAL sanɗaaji haalpulaar en to duɗal jaaɓi-haaɗtirde \"Gaston Berger\" to Ndar (1996). Ko o yimiyanke, piroowo kadi…\n- Mammadu Mbaay kadi ko muritaninaajo koɗɗo to Libreville (Gabon).\n- Tafsiir Balde ko sanɗa ginenaajo gonɗo to Maruk. Ko o daraniiɗo no feewi ɓamtaare ɗemngal Pulaar rewrude e karallaagal kesal, seede mum ko lowre internet pulaar wiyeteende misiide.net\n- Hammadi Jah ganndiraaɗo Takiyullaah Jah, ko muritaninaajo karallo toowɗo ko faati e mbaylaandi. Yiɗde makko e Pulaar ine seedtini. Hammadi ina limtanee binndanɗe keewɗe ganndal (ganndal weeyo e karallaagal) tawi ko e pulaar ɗe o saaktata e bolog mo o yiilata to skyrock.com.\nWonande ko ɓe ngollii haa oo sahaa e firo hee, ƴettiten no Facebook e hoore mum hollitiri ɗum e lowre mum ñalnde 24\/12\/2016, waktu 22ɓo e hojomaaji 28. Waɗi en teeŋtinde ñalngu nguu, ko geɗe ɗee ko baylotooɗe fawaade e coftal firooɓe ɓee….\nCiftinen tan en mbiyiino ko Pulaar woni ɗemngal 101-ɓiiwal Facebook, ɗemngal Afrik 6-ɓal naatde Facebook.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/11\/holi-%C9%93ee-yim%C9%93e-10-aa%C9%93nu%C9%93e-facebook-e-pulaar%E2%80%88\/","date":"2019-09-18T09:20:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573264.27\/warc\/CC-MAIN-20190918085827-20190918111827-00405.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.735732317,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":33,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7357323169708252, \"fuf_Latn_score\": 0.10678976774215698, \"fuh_Latn_score\": 0.07713492214679718, \"ffm_Latn_score\": 0.051526494324207306, \"fuq_Latn_score\": 0.021487029269337654}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.641,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñande altine 5 suwee 2006, caggal nde golle ɗe njoofi, Yiilirde Ngenndiire yuɓɓinii jonnde hakkunde mum e nelaaɓe cate ɗee, e sete FƁPS \/T.P.Senegaal, e hooreeɓe cate Nuwaasoot, nde teddiniri ɓe hiraande\nñande heen, to galle hooreejo fedde. E nder jonnde nde, haalaama heen ngonka fedde nde, ha teeŋti e caɗeele ɓurɗe hawreede e nder woon e cate fedde nde : ŋakkeende jokkondiral hakkunde cate ɗe e koye mum en, e hakkunde cate ɗe e Y.NG (cate ɗe keewaani jaabaadee binndol maa e telefon, yiilirde ngenndiire ne heɓaani yillaade cate ɗe) ; ko ɓitteende laamu ngu, haa arti e ardiiɓe diiwaanuuji walla perefeeji ɗi, sabu waasde ɗum en hokkude jamirooje yuɓɓinde kewuuji e luɓde woon e nokkuuji walla dingire (Kayhayɗi e daañaa, Nuwaasoot-El Mina e hitaande2003), e leeltinde keɓgol yamiroore laamu wonande ooɗoo kewu (Perefee El Mina, ñande 02\/06\/06), e yiɗde ɓe uddude duɗe janngooje pulaar (Magaama e Faraa Liitaama \/ Jinkeere); ŋakkeende jagge ƴellitiiɗe e jaŋde, e humpitiiɓe; ŋakkeende jannginooɓe yarlitiiɓe (ina woodi heblaaɓe heewɓe ɓe ngalaa tawo duɗe, walla saliiɓe jannginde); ŋakkeende ngalu e peeje dañirɗe ngalu; ŋakkeende jeeyngal feewde e leƴƴi koɗdaaɗi, kam e hoohooɓe e alɗuɓe leñol ngol.\nCaggal ɗum, sete FƁPS\/TPSenegaal hollii njettoor mum feewde e fedde nde, kam e weltaare mum e kewu he. Sete oo teskiima heen : ŋakkeende kumpital, e jeeyngal e njuɓɓudi. Sete oo hollitii tawtoraaɓe ɓe humpito maɓɓe e ko feewti e njilluuji nder leydi maɓɓe, eɗum waawi uutoreede ɗo : ko catal yaltinta fereeji njillu ngu (njoldi e njogitaari terɗe yiilirde yillotooɓe catal ngal) ko adii nde njillu ngu waɗetee ; sete o hollitii kadi humpito maɓɓe e cosgol juɓɓule ngenndiyankooje peewtuɗe e pine leydi maɓɓe. Caggal ɗum sete o wasiyiima yo golle ɗe njahru yeeso, yo ballondiral hakkunde pelle men ɗe jokku no haanirta nii, yo darnde sukaaɓe e rewɓe semmbine e nder golle FƁPM. E nder jonnde nde, Yiilirde Ngenndiire laɓɓitinii cugge e naamne woon e terɗe :Y.NG. hollitii no karte fedde nde njaltirta ( ko e ɗaɓɓaande Catal, caggal nde catal neldi njaru karte terɗe naatɗe, walla kesɗitinɗe naatirɗe mum en), ngonka galle fedde nde (ko feewnetenoo heen fof heblaama e jokkondiral e terɗe laamu, heddii tan ko kaayit oo siifee, fedde nde heɓa galle goɗɗo caggal nde yoɓi jerondiral hakkunde galle gadano o, e galle keso o).\nWasiyaaji\nE joofinrde golle, jonnde nde wasiyiima yo FƁPM ummano ɗee golle : ɓeydude jokkondiral mum e laamu ; jokkondirde e Kalifu Geɗe Nderndere mbele ene ñawnda caɗeele kawraaɗe to bannge laamu nguu e to jooɗaniiɓe laamu ngu e nder diiwaanuuji leydi ndi ; jokkondirde e hoohooɓe leñol ngol, e wallondirde e maɓɓe e golle fedde nde ; ummanaade naatnugol jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗe e nder duɗe laamu (e ballondiral e pelle pine, e pelle dawrugol, e leñol ngol) ; daranaade dañde yeewtere to Rajo e to Tele Muritani, e gollondirde e ɓiɓɓe leñol ngol gollotooɓe e ɗiin nokkuuji ; sakkude peeje no fedde nde dañirta Rajo mum ; etaade kala hitaande mawninde jibineede e heɓtineede FƁPM ; ummanaade jonnde mooɓondiral 7 ɓere e waasde yuɓɓinde jonnde diisnondiral e hitaande hikka nde.\nYiilirde Ngenndiire tonngii wasiyaaji ɗi, ma yuurnitoyo ɗi ɗo e yeeso, so Alla jaɓii. Hade Y.NG. wayi nondirde e hoɓɓe mum, nde yettii denndaangal ɗaccuɓe golle mum en, e ɓesnguuji mum en, e nokkuuji mum en, ngari nootitaade e noddaango Y.NG. e tawtoreede Mawningol Hitaande 30 ɓere FƁ.P.M. ñande 3e 4 lewru suwee 2006 to Galle Sukaaɓe Keso to, e to Arafaat : hono Hooreeɓe teddungal FƁPM, sete FƁ\/TPS, Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Soninke e Muritani, pelle toppitiiɗe pinal e nder Muritani, e naalankooɓe e jabbaaji, e gollooɓe, e fitiramgolleeɓe, e arɓe e inɗe kinɗe leñol ngol, e jiknaaɓe sukaaɓe rewɓe e worɓe tawtoraaɓe seppo ngo, e Cate fedde nde e terɗe mum en, e teelɗuɓe adduɓe ballal mum en e golle ɗe, to Nuwaasoot e to Nuwaadibu.\nAamadu Umar Jah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/11\/hitaande-30%C9%93iire-f%C9%93pm-hiirde-mbayniigu\/","date":"2021-03-05T06:27:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178370239.72\/warc\/CC-MAIN-20210305060756-20210305090756-00164.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5696431398,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5696431398391724, \"ffm_Latn_score\": 0.3507353663444519, \"fuf_Latn_score\": 0.06097831949591637, \"fuh_Latn_score\": 0.01625116355717182}","num_words":621,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yimɓe fof ina ciftora, Aamadu Tumaani Tuure ina jeyaa e heɓtunooɓe laamu to Mali e hitaande 1991 caggal warngooji e mbeddaaji Bamako. Ko laamɗo kaaɓanooɗo biyeteeɗo Muusaa Taraore ɓe liɓnoo. Niiwoni o ardinaa leydi ndi e daawal hakkunde ngal, o yuɓɓini kaaldigal ngenndiwal (29 sulyee haa 12 ut 1991), caggal ɗum o yuɓɓini woote depiteeji e gardagol leydi e hitaande 1992. E oon sahaa, ina famɗi mo sikkaano wonde ma o nangto e laamu, o saloo woppude hono no heewɓe mbaɗata haa hannde nii. Kono o sali hay wonde kanndidaa, Malinaaaɓe cuɓii hooreejo goɗɗo, hono Alfaa Umar Konaare, mo luulndaaki jikke, laamɗo mo bonnaani. Ko ndeen o deestii, o sosoyi fedde toppitiinde cukaagu.\nE lewru suwee 2001 o waɗaa nulaaɗo keeriiɗo Kuuɓal kuftodinngal Fedde Ngenndiije hono Kofi Anan, to leydi Santarafrik, caggal nde Ange Felikse Pataase woofnaa kuudetaa. E hitaande 2001 o rokkaa alteret caggal nde o ɗaɓɓi ɗum. Niiwoni, o woni kanndedaa e woote gardagol leydi e lewru mee 2002. Ko o ardii leydi ndii koo fof, o jeyaaka hay parti gooto, guwarnama makko ina renndini jeyaaɓe e partiiji ɗii kala. Nde o joofni manndaa makko gadano, o naatani birgude manndaa ɗiɗmo e hitaande 2007, partiiji keewɗi e pelle renndo keewɗe mballiti mo, sibu mum en weleede politik tuugiiɗo e nanondiral (consensus). O fooli. Yimɓe fof e anndirde mo wonde neɗɗo jom konngol, haɗaani ɗum en sikkitaade ina waawi o refta e jolo hannde ngo, nde ardiiɓe leyɗe nangtotoo e laamu caloo woppude walla mbiya ina mbayla doosɗe leydi haa ndaña heddaade heen. Yeru to Niiseer, (jahduɗo heen), to Senegaal, so tawii en kaalii yeruuji ɓurɗi ɓuuɓde ɗii. Ɗiiɗoo lebbi tati ɓennuɗi ɗii fof ko ɗum woni taawilaaji jaayɗe, so anndude mbele ATT jogoraani waylude doosɗe leydi ekn … Kono ñalnde 19 abriil ATT haalii, o hollitii wonde Doosɗe leydi lelnanooɗe e hitaande 1992 maa mbayle, kollitee ɓesngu, jaɓa walla saloo. O hunii wonde kuulal 30 doosɗe ɗe memetaake, woni kuulal dottungal limoore manndaaji persidaa kala waawi ardaade leydi ndi : ɗiɗi (2) fat, so heewii, ɓurataa ɗoon. Ɗum noon ko o goppoowo laamu ñalnde 8 suwee 2012. Ko kanko wiyi : «… ko mi neɗɗo goongɗinɗo konngol mum, ko mi dimo, yanti heen wonaalaamu tan woni nguurndam !». Pullooo ! A jaaraama. A hollitii goɗngol wonde won ɗo faayidagal heddii e duunde Afrik nde. Ndeke mi faamii ko waɗi won ɓeen añde ma.\nBokara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/04\/22\/aamadu-tumaani-tuure-wonaa-laamu-tan-woni-nguurndam\/","date":"2019-06-25T01:37:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999783.49\/warc\/CC-MAIN-20190625011649-20190625033649-00054.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5594742298,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5594742298126221, \"ffm_Latn_score\": 0.1876066029071808, \"fuh_Latn_score\": 0.13908903300762177, \"fuf_Latn_score\": 0.1113554909825325}","num_words":377,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.5,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sanataajo feere haa Naajeeriya bi'eteeɗo Abdallah Adam sawri Ardiiɗo Buhari dow ta o maɓɓita keeri leydi fuu bee no ɗaɓɓoye ɓiɓɓe leydi ndiin e maɓɓutuki keeri ɗiin.\nSanata Dino Melaye yaarani INEC widiyooji 21 ɗi hollata no APC wujji japti cuɓol diiwal Kogi.\nHiitordu fuɗɗa boliiɗe jooɗiindu haa diiwal Kaduna japti koromje luutooɓe joonde diiwal Kaduna 2.\nƊum meedi gollooɓe seewaaku nokku nguurndam 550 haa diiwal Sokoto ɓaawo nde ɗun kefti ɓe ɗon jaɓa njoɓdi golle nde 2 gila ardungal diiwal e ardungal hukuuma pamara.\nArdiiɗo Buhari soodani lawaandi soji'en kanmu piirooji konu 18 kesi ɗi jamanu ngam hippuki Boko Haram.\nMawɗo polis'en wi'i polis'en anndi ɗum waɗa turtol haa cuɓi Bayelsa bee Kogi.\nArdiiɗo leydi Ghana ɓoymaajo, John Mahama, tori ardungal Naajeeriya ngal maɓɓita keeri maari ngam luumooɓ lesɗe Afirka tokkitina luumooku maɓɓe.\nHoohooɓe dental kawtal Julɓe ngal (OIC) ɓe fe'anan mobturde loowaago daada ceede nder ñalɗe 8 bee 9 lewru bowte haa galluure Istanbul.\nHimɓe 15 on sooyi yonkiiji muum waɓɓe 9 boo mbalmake gasnaaɗum futtuki goɗɗum haa iirtirde kattiniiɗum wonde waylaari leydi Shiin (China).\nSoji'en leydi Ameerika on 2 maayri gasnaaɗum do'ande piirowal maɓɓe kuuduroowal bee NATO haa leyd Afganistan.\nJose Mourinho loomtani, Maurico Pochentino mo aagal temere kosɗe Tottenham meedini.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/kubaruuji-dammu%C9%97i-%C9%97i-kiikii%C9%97ere-njeslaare-20-11-2019-mld-ko-yaadata-kal-kal-bee-22-03-1441-hjk\/","date":"2019-12-13T16:10:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540564599.32\/warc\/CC-MAIN-20191213150805-20191213174805-00004.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9981831312,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9981831312179565}","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Skip to main content\nYou are here\nSababuuji 7 hollirooji hiɗa foti jokkondirde e amen\n- Maa a anndu kala ko yowitii e Briksel e Beljik.\n- Maa a janngu Nederlandeere, ko e ɗemɗe ngenndiije leydi Beljik ngal jeyaa. Ngal wallete ko heewi so tawi ko e Beljik yiɗu-ɗaa hoɗude e gollude.\n- An (aan) e diisndeteeɗo maa on, on moƴƴinay eɓɓoore fii janngo maa, moƴƴinaa nguurndam maa.\n- A heɓay ceedaagu naatnaatondiral si a tawaama e njuɓɓudi ndin haa timmii.\n- Men (min) wallete kadi e kala ko yowitii e heptingol diplom maa to laamu; tawa diplom maa no fota e diplom leydi Beljik ndin, ɗum wallete no naftoraa diplom maa nder leydi ndin.\n- Kala nde janngoytaa, maa men toppito men dankoo sukaaɓe (fayɓe) maa ɓen.\n- Njuɓɓudi naatnaatondiral leydi ndin ko dokkal; a yoɓataa hay huunde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/bon.be\/ff\/sababuuji-7-hollirooji-hida-foti-jokkondirde-e-amen","date":"2020-07-07T16:25:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655893487.8\/warc\/CC-MAIN-20200707142557-20200707172557-00135.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8527812958,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8527812957763672, \"fuf_Latn_score\": 0.13305507600307465, \"ffm_Latn_score\": 0.012147155590355396}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.807,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tomas Sankara\nLewru sarii lewlewal\nBarogal unngii he doŋal\nJaambaaro fiɗɗitirii gollal\nTomas tekki pinal\nHaɓɓi roondii ganndal.\nAñɓe kuli e kuuɓal\nNde sankara salii kiiɓal\nHaɓtorii cuusal e caasal\nEerii noddi dental\nWiyi afrik wontaa heedde caggal\nTonngi taƴii ceeren e luural\nYontii ngollano-ɗen dimɗal\nMbiyen loppet won'de baagal\nAfrik wonaa mbabba dimngal\nÑamaale ɗe ngonaa e nuunɗal\nNgaree e dental\nKaɓen e baasal\nFuɗnaange hiirnaange\nRewo e wurgo\nDebbo e gorko\nMawɗo e suko\nNdaro-ɗen e wolde goodal.\nWoto kulɗo, tulɗo\nDuttitotooɗo caggal\nKono jamfa bonnii yaakaare\nIttii e ɓerɗe hoolaare\nÑalnde 27-9-1987\nRimɓe afrik ngoyii\nƁerɗe fof mboni\nAfrik ruttii e mbaayaagu\nHiiwtii woyi njoolaagu\nKammu iirɗi jamma niɓɓiɗi\nNde lewru tiwlii saami\nYonto ngoo mugaa\nRenndo ngoo ŋogaa\nCel waɗi taaɓe mbiyi tem ndarii.\nCallalal worsitii afrik ruttitii. Wurwur fuɗɗitii\nNjuɓɓudi firtii iiñturu lomtii\nHoli to o woni? O yahii.\nJontaaɗo wayniima\nJamaanu woyii\nJaambareeɓe ngaani\nNde ɗowoowo rostii.\nTomas Sankara maayaani\nDimo men ko ko wirnii\nGolle makko e baɗle toowtii\nYonto men nani sajjitii\nEtee ko ko felliti\nMuñal ina yooɓii\nHaa afrik yiyee rentii\nAfrik tinee rimɗii.\nJamma luutaare weetii\nNaange ɓataare toowii\nWeetii, weetii, weetii.\nAbuu Raasin Njom","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/koode.net\/tomas-sankara\/","date":"2020-08-15T16:29:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439740929.65\/warc\/CC-MAIN-20200815154632-20200815184632-00039.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7439597845,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7439597845077515, \"ffm_Latn_score\": 0.13548065721988678, \"fuf_Latn_score\": 0.07537052035331726, \"fuh_Latn_score\": 0.03900248557329178}","num_words":195,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.506,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E min don gadana wondube e Koode Radio International e luttube Fulbe duuniyaru fuh mbarka men e nastuki hitaade 2020. Allah hokku en kala mboodum woni nder hitaade den non boo o reena en kala sharru woni nder hitaade nden fuh.\nRelated Posts\nAbout kooderadiointernational\nThe Radio Broadcast all the way from the heart of Nigeria.View all posts by kooderadiointernational →","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/koode.net\/kri-e-jabboo-on-nder-hitaade-2020\/","date":"2020-08-15T10:21:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439740838.3\/warc\/CC-MAIN-20200815094903-20200815124903-00239.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997348189,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997348189353943}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nafa weño (fuwaar) e nder luumooji Afrik?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismiima on nder taskaram men ''faggudu e ɓamtaare Afrik. Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe men fewndori baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko faati e ngeyngu e nder luumoji weño (berti walla fuwaar). Ko ɗum ɓeydata e faggudu leyɗele? No ɗi luumoji juɓɓinirte ? Ko woni ndarnde laamuji men e ɗee golle ? Ko serndi ɗii luumoji e jeereji gowaaɗi ɗii ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Abdulaay BA, Kontaabuljo halfinaaɗo ngalu to \"Cices\", omo e ndii njuɓɓudi luumo fuuwar gila duuɓi noogay jooni.Faahin e dow nden toɓɓere en jewtidan enen e Faatumata KA, debbo cukko hooreejo rewɓe ngaynaako Senegaal, woni golle makko ko waylugol kosam, eɗen tawno mo e nder oo fuwaar.Mammadu LI, ko ne'oowo ñaaki, njumogol juumri, kanko kadi omo ari e nder luumo fuwaar ngam hollude golle makko.Faatumata BA, gardiɗo sosiete, Tegela, omo ari ƴeewde gollidiiɓe.Heɗiibe Rfi Fulfulde, hannde ko nii woni toɓɓe taskaram, Faggudu e ɓantaare AfriK.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210617-nafa-we%C3%B1o-fuwaar-e-nder-luumooji-afrik","date":"2022-09-26T06:28:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334802.16\/warc\/CC-MAIN-20220926051040-20220926081040-00553.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5404009819,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5404009819030762, \"fuf_Latn_score\": 0.4266359210014343, \"ffm_Latn_score\": 0.025951435789465904}","num_words":215,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.594,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aawto Mozilla Firefox ngam Mac\n-\nSuturo adii fofFirefox xukkindotaako njiilawuuji. Ha min paloo kuukiije janane dewindotooɗe etee ha min ndokkumaa ɗowgol timmungol.\n-\nƁuri yaawde x2Heɓ jaawgol kam e kisal. Firefox ina yaawi e Mac sabu min ndewindotaako dille maa.\n-\nFalo ndewindorɗeBe the master of your domain with strict content blocking. Cut off all cookies and trackers.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/firefox\/mac\/","date":"2022-12-04T04:30:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710962.65\/warc\/CC-MAIN-20221204040114-20221204070114-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9916486144,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9916486144065857}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram hakkilanta shaanu njamu Lesde Duuniyaaru WHO wi yaw anndira Ebola hepti laway haa Lesdi Uganda.\nLincitol on hepti haalakan bee wiiki woodi alaamaaji batte nyawngun do wanngira seesi seesi.\nHimbe ko hewtani 24 on tawaama bee nyawngun nden halki ko hewtani 4 haa bakkeejeden.\nDr Patrick Otim, mo hakkilanta shaanu nyaw Ebola ha Lesdi Uganda kanyum on yecci kubaru'en be BBC dow sadan be hebay mardo nyawngun haa giifakan sam.\nO wi \"ko wadi ngam ko be hepta nyaw ngun halki dudbe haa bakkeeje den nden duudbe yaaliri nokkuuje jana'iza marbe Ebola..\"\nKadima O wi wakkati nyawngun kesum ngu 'Sudan strain' Ebola virus, sankita lekki man duuday\nLekki burdi duudugo wakkati man ni jee 'Zaire strain' haa Lesdi Africa hirnaangeeje enanta jamhuuriya Lesdi Congo.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/30\/who-wi-yaw-anndira-ebola-hepti-laway-haa-lesdi-uganda\/","date":"2022-12-06T03:12:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00733.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9983501434,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9983501434326172}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sammba Dooro Soh, Joggo\nSamba Dooro Soh, dawliimaa waynaaki. A fokkitii he ndee ñalaande Njeslaare 19 Yarkomaa hitaande 2022 caggal jibineede Annebi Iisaa, Fergo ina yahratnoo he 22 Mawluud (Rabi'alAwwal) hitaande 1444. Ko ndeen ruuhu maa ŋabbi dow kammuuji, sorkii he duule, ɗelñitii nder annoore wellitiiɓe he Firdaws. A yahrii duuɓi 76 tan nder nduu adunaaru. A woppii ɓiyɓe-yumma maa'en e musiɗɓe maa horsunooɓe he yeeso maa, ɓe korsu-ɗaa he jeese mum en.\nGiɗo aduna jahdiiɗo dawrugol e renndo, ngenndiyanke he firo mum asliiwo ko wonaa ko joldaa. He kitaale 1977-1978, ko ndee nnganndotir-ɗen, cosdu-ɗen peŋgal Liksaar FƁPM nga ɗowɗo-ɗaa. Gila ko ina tolnoo hannde he duuɓi 45 ko a daraniiɗo ɗemngal men Pulaar, ndimaagu e ngootaagu leñƴi men kala, a haɓaniima compal demokarasi e potal nder ndii leydi ndi teddin-ɗaa. A tawtoraama kareeli dawrugol alkule Pulaar e kuccam pine ngenndi men, bayyin'gol e jaajnugol payndoole FƁPM.\nSamba Dooro Soh, minen ɓadiiɓe ma, gahgah innde maa aadi Samba, amin noddirtuno maa innde maa waccoore, Joggo. Amin mbiyatnomaa kadi innde faarnorde, Arɗo Joobɓe. Joggo, ko a jokoleño baawɗo musidal, tiiɗɗo konngol, jon'diniiɗo. So yaajeende hakkille ina newna aduna, ina laatoo kadi njooɓaari laakara, ko maa koo ina seedtini. Galle maa Liksaar e to Jaagordu ndema e ngaynaaka laatiima nehaande Joobɓe he kuuɓal, aan e ɓiy-yumma maa, giɗo maa Aamadu Muttaar Jallo mo tawoy-ɗaa, yo Geno Toowɗo O yurmo on yaafoo on, onon e maayɓe men kala.\nAmin nduwanoo Demba e Gillee Aysata Dooro, e Kumba Jogoo e miñiraaɓe mum e mawniraaɓe mum, yo Geno juutnu balɗe moƴƴina battane. A hoɗoyiima toon miñiraaɓe maa e mawniraaɓe hono Hamadi Dooro e Abderamaani e Abbaas ngel cukayel ngel hakkille mawɗo jahrungel softeende cagataagal. Yo Geno Toowɗo O wattuɓe he malaaɓe.\nGiɗo maa, Aamadu Malal Gey, Sahre-Ndoogu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/%C9%93ataake-feewde-e-sammba-dooro-soh-joggo\/","date":"2023-03-25T07:14:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945317.85\/warc\/CC-MAIN-20230325064253-20230325094253-00205.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3026890457,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3026890456676483, \"fuf_Latn_score\": 0.29756081104278564, \"fuh_Latn_score\": 0.2521405816078186, \"ffm_Latn_score\": 0.13744129240512848}","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.329,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jooɗnde pattamlamiire jooɗaama hannde subaka, to nokku cafroowo gonɗo to cuuɗi men Maatam. Ndeeɗoo jooɗnde ko ngam tawtinde, Imameeɓe, gorgolaaɓe leeɗe, kaalirɗe, jaayndeeji, naalaŋkooɓe, ardiiɓe leeɗe kame dillooɓe to bannge haaliyaŋkaagal. Ndeen faandaare ko ngam ɓeydude jaajnugol hirjino ko feewti e ñakkugol ko feewti e came sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 9 haa duuɓi 5. Ardii ndeen jooɗnde ko Doktoor Ñeen Sek, kame Haaruuna Joob kalfinaaɗo jaŋde e hirjino to bannge cellal diiwaan Maatam. Jooɗnde nde duumiima waktuuji ɗiɗi kuurɗi. So tawii gooto kala yahii e nokku mum yeewtida e hoddiiɓe mum, e kala maale muusalla keɓtatooɗe sukaaɓe ɓe sahaa nde ŋeesii mbaasa dañde heen kulhuli, ɓanndu wulooru maa paawngal yo a naw boobo o to cafroowo o. Maa duɗe ɗe njette, kadi kala ŋeesinooɗo e ko ɓenni haɗataa ina waawi ŋeesaade. Kala peeje potɗe waawde waɗeede haa ñakkooɓe njettoo maa waɗe. Hannde kikiiɗe woni udditgol kampaañ o e nder diiwaan Maatam, waɗata ko ɗo e Wurosoogi ardatoo ɗum ko Guwernoor Umar Mammadu Baalde denndaangal koŋseyeeji gonɗi ɗo, pelle goomuuji safaara, jokkorɗe, fedde sukaaɓe renndooji teeru, imameeɓe, ulimaaji, pelle renndo, pelle pine e coftal ɓalli. Ɗuum maa wonanɓe njooɓaari timmindi.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/cellal\/hare-came-to-maatam-fof-en-nanngondirii-ngam-riiwtude-rafi-oo\/","date":"2018-03-22T19:42:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648000.93\/warc\/CC-MAIN-20180322190333-20180322210333-00135.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8540923595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8540923595428467, \"fuh_Latn_score\": 0.1032276302576065, \"ffm_Latn_score\": 0.014451637864112854, \"fuq_Latn_score\": 0.011775492690503597, \"fub_Latn_score\": 0.010707739740610123}","num_words":190,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde fedde wiyeteende Sahel 3000 waɗi golle mum gadane e eɓɓoore wiyeteende PASSEVO wonnoo tan ko renndo teeru Wurosoogi, ngam haɓaade diƴƴe ñolɗe e juppugol goppe ittateeɗe e duusuuji juppateeɗi caggal wuro ngo ngam bonnugol taariindi ndeen hare juutii no feewi. Nde yahi haa ɓooyi ɓe naattini heen renndo teeru Maatam wonti PASSEVOM ko eɓɓoore nde Wurosoogi e Maatam ndenndi ɗum e oo sahaa e ballal AGETIP e GSN Senegaal kame meeriiji ɗi. E ngol laawol ko heblo tiiɗtingol inniraa PACSVOM e tuubaŋkoore Projet appui a la consolidation du service de la vidange dans communes de ourossogui et Matam. Ko ngam tiiɗtinde golle ɓennuɗe ɗe haa mbaawa waɗde ngartam teeŋtuɗam e nder renndooji. Tee so ƴeewaama joom otooji buustooji ɗi ko yimɓe heeriiɓe gollantooɓe koye mumen. Kadi ko ɓe yoɓateeɓe, kadi ko ɓe ngittata ko moƴƴaani e cellal yimɓe ɓe. Ñallal hannde 23 noowaamburu 2017 e gardagol Saada Jallo,Aliw Njaay ,Aliyun Saar e Mammadu Danfaka e fotde jokkorɗe noogaas e nayi nootataniiɗe leeɗe sappo e ɗiɗi Wurosoogi kawrii ɗo e Wurosoogi.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sante\/senaare-wurosoogi-e-maatam-naatanii-golle\/","date":"2018-07-20T02:50:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591481.75\/warc\/CC-MAIN-20180720022026-20180720042026-00243.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9600709081,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9600709080696106, \"fuh_Latn_score\": 0.015866631641983986, \"ffm_Latn_score\": 0.011994518339633942}","num_words":173,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dingiral lammba politik e suɓngooji suudu sarɗiiji leydi Senegal, e hitaande 2017 njoofrii jam e nder Wurosoogi. Kulhuli gonnooɗi heen fof ƴeeŋtii e dow jam hay caɗeele goote peeñaani. Eɗen nganndi e doggol suɓateeɓe ɗo e renndo teeru Wurosoogi ko Me Muusaa Bookar Caam woni heen hulanooma yahduɓe e makko ɓe ina mbaawi wootde joñel. Hannde o ko Bennoo woni hoore e nder renndo teeru Wurosoogi rewi heen ko IPD mo Ibrahiima Abu Nget, Kaddu Askan wi rewi heen. To bannge suɓngooji ɗi ndewii laawol Kaŋko Me Muusaa Bookar Caam o wooti ko ekkol 2 ɗo leegal makko Moderna 3.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/woote-wurosoogi-ko-bennoo-ari-hoore\/","date":"2018-09-23T15:49:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00252.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9808340073,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9808340072631836, \"fuh_Latn_score\": 0.015787525102496147}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Humpitol feere ngol keerɗinaande leydi e leydi dow ko laarani kuuɗe saggarleeku wi'i Naajeeriya on leydi tataɓa her diidol lesɗe ɗe ɓuri yiiduki bee saggarleeku nder winndere\nHumpitol ngol jaabuuru ɓamtuki kilantaaku jawdi e joonde jam ndu IEP wondu galluure Sydney wurtini holli wi'uki ɓaawo lesɗe Afganistan e Iraaqi, Naajeeriya on haa yeeso haa ɗuuɗɗuki himɓe ɓe maayra ngam kippe saggarleeku.\nKoynaa humpitol ngol wi'i ɗum heɓi ustaare himɓe maayriiɓe gasnaaɗum kippe saggaeleeku so ɗum yaadana bee hitaande\nKono humpitol ngol wi'i saggarleeku ɗon tarta haa nder lesɗe ɗuuɗɗee.\nHaa wi'uki hupmitol ngol, ɗum yaari kippe saggarleeku 562 ɗe mbari himɓe 2,040 haa Naajeeriya, ɗuuɗal ngal yaari leydi ndiin darnde tataɓre haa ɗimgal lesɗe ɗe yiidata bee kippe saggarleeku.\nAfghanistan on arandi haa dunya ɗum ɓuri yiiduki bee kippe saggarleeku haa ɗum yaari kippe 1,443 ɗe mbari himɓe 7,379, nden Iraaqi boo ɗum yaari kippe 1,054 ɗe mbari himɓe 1,131.\nNon man boo nufata ɗum ɓuri yaaruki kippe haa Naajeeriya ko ɓuri leydi Syria ndi woni darnde nayaɓre haa ɗum mbari himɓe 662 nder kippe saggarleeku 131.\nHaa tayre Orooba boo, humpitol ngol wi'i ɗum yiidataa e kippe saggarleeku haa 2018, limgal maayriiɓe usti iɓgo 200 yaago 62.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/naajeeriya-on-leydi-3-%C9%97um-yiidata-bee-saggarleeku-haa-dunya\/","date":"2020-01-22T14:23:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9554819465,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9554819464683533, \"fub_Latn_score\": 0.04353652521967888}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.948,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Amadu Tumaani Tuure hootii Saare goonga\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/11\/11\/mali-amadu-tumaani-tuure-hootii-saare-goonga\/","date":"2021-07-30T17:29:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153971.20\/warc\/CC-MAIN-20210730154005-20210730184005-00471.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5383915901,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5383915901184082, \"fuf_Latn_score\": 0.3135448694229126, \"ffm_Latn_score\": 0.10659801959991455, \"fuh_Latn_score\": 0.029972288757562637}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder lewru 9ɓuru nduu ɗo tan ko timmi laaɗe biirooje tati ɗe konu Mali njani. Liɓi ɗee laaɗe noon ko kuliyankooɓe ɓe Azawad. Laamndal ngal kay woni mbele ndee darnde nde kuliyankooɓe ɓe ndardi jooni wona battane yaltugol konunkooɓe Fransi e ɓe minusma caggal nde laamu faddewu ngu holli ndeen yidde ? Keɗoɗen heen humpito Umaar Mammadu SOW.\nEnvoi link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/mali-awiyonje-tati-li%C9%93aama-e-nder-lewru-wooturu-rewo-mali\/","date":"2023-12-10T11:21:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00832.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7556172013,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7556172013282776, \"ffm_Latn_score\": 0.11004327982664108, \"fuh_Latn_score\": 0.09178069233894348, \"fuq_Latn_score\": 0.02331874519586563, \"fuf_Latn_score\": 0.01835283450782299}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.732,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duhnungal, ɓoornungal walla sunningol, ko aada Afriknaajo ɓooyɗo mo batte mum ene njiytee he nate Kemityeeje ɓooyma. Alaa leñol Afriknaawol ngol duhnataa nde tawnoo ko ɓuri heewde ko ɗum aada cinndondiraaɗo e diine.\nHe nder Fuuta Tooro, konngol duhaade walla ɓoornaade fof fayndoraa heen ko waɗtaade tuuba, ɗuum ene tinndina oon tigi wonii kellifaaɗo.\nHe asli, kellifuya oo ene diwti waɗtaade tuuba tan walla haddaade wudere wonande dewbo, kono joofii ko janngineede sirluuji leñol ngol, teeŋti e winande worɓe ko ɗum tabitinde timmugol ngoraagu oon tigi, to cuucal, muñal e teeyre. Ko ɗuum waɗi, ndeen nde gorko naatata mbaara ko ma o wona mawɗo. So ɗuum waɗii, ko ɓuri koo heewde joom mum en ngonata ko laade \"mbaara\", ene ceppa, ene njima kasi, kadi ene tinndinee gannde e sirluuji mawɓe.\nHaysinno kesam ittii ɗiin adaaji he nder leñɗi Afrik keewɗi ne, won ɗo ɗum heddii reweede haa jooni. He nder leñol Balanto'en Gine-Bisaawo e Senegaal duhnugal ene heddii wonde geɗe mawɓe.\nDuhnungal Balanto'en\nGine-Bissaawo ko leydi alɗundi pine e aadaaji, nde taw ko leñɗi keewɗi ngoni he mayri. No jeyaa e ɗiin leñɗi leydi Gine-Bisaawo Balanto'en.\nƊemngal maɓɓe no jeyaa e ɓurɗe haaleede, nde tawnoo ko kamɓe kadi ɓuri heewde, Fulɓe ndewi heen.\nEne jeyaa e pine Afriknaaɓe gaadanteeje ɗe ɓe keddi e waɗde haa jooni, woni waɗde duhnugal kala hitaande tawa waawi jeyeede heen ko gorko jahɗo haa dañi duuɓi 50 walla fawa.\nHitaande kala so ɗum yontii, duhnungal ene waɗa he nder gure mawɗe ɗee kala, teemedde worɓe ngara nootitoo he ngaal mooɓondiral. Ɓe njaha ladde, coɓɓuli maɓɓe taƴee, ɓe ngona toon lewbi ɗiɗi (balɗe 60) nde ɓe puɗɗoo artude he nder galleeji maɓɓe. Hikka ko worɓe teemedde njowo ndewii he oon aada to worgoori leydi ndii, keerol hakkunde maɓɓe e Gine-Konakiri. So ɗuum yontii, won e maɓɓe ene ummoo haa caggal leydi, gila Orop haa Amerik, e leyɗeele takkiiɗeɓe ɗee ngam arde gollude oon aada. Kadi, he nder leydi he yimɓe maɓɓe dowrowɓe, ko wayno dawriyankooɓe, jaagorɗe, walla konuŋkooɓe toowɓe ene ngara jeyeede heen. Nde tawnoo kala e maɓɓe solima mo suwaa naatde mbaara, ene wayno suwaa timmude gorko. Waawaa jogaade won responsabliteeji he nder renndo maɓɓe. Yeru, oon tigi hayso ko baaba mum maayi waawaa ɓadaade ɗum. Geɗe maɓɓe diine keewɗe joom mum waawaa waɗde ɗum so wonaa oon tigi duhii.\nSo eɓe njaha mbaara, ko rewɓe maɓɓe nduusata ɓe haa ɓe njettoo he nokku ɓeen ko ɗoon tan mbaawi haaɗde, dewbo waawa ɓennude ɗoon, kamɓe ɓe njawta rewɓe ɓee nduttoo. Fotde lewbi ɗiɗi ko ɓe ngonata mbaara koo, so rewɓe maɓɓe ene nawanaɓe ñaamde so ngaddii haa njettiimo ɗo mbaawi haaɗde ɗoo ko selbeeɓe ɓe ƴettata ɗum njettinoya to maɓɓe.\nSo ɓe njiɗii nelde huunde fayde he rewɓe maɓɓe kadi ko selɓeeɓe ɓee ɓe kaalanta njettinoya ɗum to rewɓe maɓɓe.\nSo balɗe maɓɓe 60 timmii ɓe ngarta. Gooto e maɓɓe kala totte kufune boɗeejo ɓoorno, ngam hollirde oon tigi ko duhiiɗo. Kala gorko mo duhaaki suusaa ɓoornaade kufune boɗeejo, so oon tigi waɗii ɗum faweta alamaan, kadi nawee duhnoyee alaa e sago.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/08\/gine-bisaawo-hitaande-fof-balantoen-ene-%C9%93oornina-wor%C9%93e-mum-en-so-kee%C9%93i-duu%C9%93i-50\/","date":"2023-06-08T02:03:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00441.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4814580381,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48145803809165955, \"fuh_Latn_score\": 0.3281800150871277, \"ffm_Latn_score\": 0.14991168677806854, \"fuf_Latn_score\": 0.03946661949157715}","num_words":504,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.436,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holi goŋnɗo Abu Soh?\nGorko dawriyaŋke maalinaajo,\nO jibinaa ko hitaande 1953 to wuro Gaawinane (e nder diwaandu ñoro du Sahel, Maali)\nCaggal jaŋnɗe makko leyiije to wuro Gaawinane hakkunde 1960 kañe e 1965, Abu Soh waɗoyii jaŋnɗe mum hakkundeereje to lisee Badalabugu Bamako\nKo ton woni ko'o heɓii seedaantagal (baccalaureat)\nE caltuka gannde ɗemɗe E htnd 1972.\nMo dañii baawal e administration générale kañum e hakeeji yimɓe\nTo suudu jaŋngirdu wiyteendu( École nationale d'administration du Mali) e htnd 1976.\nMo natii e golle reŋndo ( intégrant la fonction publique)\nMo waɗi guwernoora region moɓti, mo wonoo jogiiɗo ginol golle marɗe e diwaanduuji,\nHaa e nder duuɓi keewɗi,\nE htnd 1991, mo laatiki hooreejo kabine jagoorɗo kumaniiɗo kabaaru ko ndema, mo jogiima gini gollirɗe toowɗe keewɗe e nder golloreɗe laamu,\nMo woni conseiller tekniki jagoorɗo Aranɗo,\nGollootoɗo E fedde wiyteende (haut commissariat des nations unies pour les réfugiés)\nHooreejo golloorde\nUnité d'appui à l'exécution nationale,\nE siilo htnd 2005\nMo waɗaama guwerneer region Segu.\n09 seeɗto 2009 hooreejo leydi ndin amadu tumani tuure waɗii mo Koolaaɗo kuuɓal ngam nawurde golloorde office du Niger yeeso\nE waylugol jagoorɗe modibbo Sidibe 06 seeɗto 2011\nMo woni cuɓaaɗo jagoorɗo Aranɗo ngam nawrude nokku office du Niger yeeso,\nE nder gouvernement mo siise mayam kaydama Sidibe.\nIwdi ko Hello pinal, firti ɗun ko Issa Kulibali","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/abu-soh-hooreejo-keso-tabital-pulaaku-mali\/","date":"2023-06-03T08:39:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649177.24\/warc\/CC-MAIN-20230603064842-20230603094842-00641.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9901239872,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.990123987197876}","num_words":209,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceerno Alasan Sal gonnooɗo jaagorɗo kalfinaaɗo caase yaltii laamu Mohammed JOON e oo talaata. Won kabaruuji kollirɗi ko kanko woppi, haala ngoɗka wiyi ko o jaltinaaɗo.ɗerewol bayningol galle laamorgo wiyi ko ko o goppinaaɗo.\nE kala ko waawi heen wonde, ko hooreejo jagge ɗee roondotoo golle ɗe o joginoo ɗee. Won kabaruuji kollirɗi o nanondiraano e hooreejo jaagorɗe oo e yiyaande no jaagorgal ngal foti jogireede.\nWonaa ngol noon woni gadanol ko Ceerno Alasan Sal ina yalta laamu. O waɗiino ɗum hade makko artude. To bannge politik o wallitiino lannda APR dartaade to Cees e yeeso reew mi mbo Idiriisa Sek. Naamnal ngal ko mbele o heddoto e lannda Makki Sal walla o yaltat dingiral politik ngal. Ina anndaa kam o wonaa neɗɗo jarlibaaɗo e politik no feewi.\nHammee LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/jaagorgal-caase-ceerno-alasan-sal-yaltii-laamu-nguu\/","date":"2018-01-16T19:28:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886639.11\/warc\/CC-MAIN-20180116184540-20180116204540-00434.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5056880116,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5056880116462708, \"fuf_Latn_score\": 0.2461547702550888, \"ffm_Latn_score\": 0.127461239695549, \"fuh_Latn_score\": 0.10602889955043793, \"fuq_Latn_score\": 0.01202302984893322}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental Miyetti Allah Kawtal Hoore waɗi mobde haa wuro Tudun Wada hankude wuro Keffi yaaki Abuja mobde hawri Ardiɓe Fulɓe iga nder diiwal Nasarawa e diwe feere feere Haa leydi Nigeria e Fulbe no ko ɗuuɗi hiddeeko ni mobde den Waɗe jagorɗo miyetti Allah Kawtal hoore nonnon Laamiiɗo Fulɓe Nigeria fuh.\nAlhj Abdullahi Bello Boɗeejo waɗi moodibbe Cerno'en ndursi Qur'aana Asweeje ɗiɗi ɓe jippini qur'ana de ujune go'o 1,000 Ngamma torde Allah wadda jonnde jam e leydi Nigeria, nonnon o mabɓitani Fulɓe luumo na'i e Mbaali e Mbe'i wi'e teego Kasuwar Maliya haa Ngelle Tudun Wada\nHaa mobde nden ni in hunini Ardotooɗo dengiral ngal mo diwal Nasarawa nonnon in taski hoccugo derke'en fulɓe ujune go'o 1,000 reentooɓe malla ɓe Banga kuudaiɓe e jaami'i'en reento Nigeria ngamma wadduki rento nder ummatoore fulbe fuh.\nWindande: Ibrahim Iro Modake.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/dental-miyetti-allah-kawtal-hoore\/","date":"2021-06-14T21:43:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00027.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999145925,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991459250450134}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ostrali firtii ahodal soodugol laaɗe sumaariinje e juuɗe Faransi\nSaakitaama ñannde :\nHooreeɓe Ostrali kollitii wonnde, ɓe darnii soodugol laaɗe sumaariin, ɗe ɓe ahdunoo soodugol e juuɗe Faransi.Ɗum laatiki, ko metti sanne laamu Faransi. Nde wonno ko ahdal ngal miliyaaruuji ɗuuɗuɗi kaalisi Ero woni ko Faransi hayri. Jooni Ostrali, fellitii soodude ɗe laaɓe e juuɗe Amerik.Ko woni sabu ngol firtugol ahdi Ostrali? Ko hoɗum waawata jokkude ɗum ka hella naɓidal hakkunde leyɗe ɗen ?Keɗoɗen miijo Mammadu Njaay, jaayndeyanke, keertaniiɗo gollidal hakkunde leyɗe. Omo e faandu haala Aliiwu Kannde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210917-ostrali-firtii-ahodal-soodugol-laa%C9%97e-sumaariinje-e-juu%C9%97e-faransi","date":"2022-12-08T15:52:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711344.13\/warc\/CC-MAIN-20221208150643-20221208180643-00854.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4962957799,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4962957799434662, \"fuf_Latn_score\": 0.4869473874568939, \"ffm_Latn_score\": 0.013779135420918465}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari yaaliri haa juulurde nder hodorde maako nde ngomnati musamman ngam mabbuki tafsiiru njanngde AL QUR'AN.\nArdiido on tawete ton ndeyefu ko Lewru suumaye fudda nden bo O mooban ummaatoore haa hodorde maako ngam sumtuki.\nBuhari naftori bosesel wakkatiire nden O bobti mbaljaari huuwuki boddi nder Lewru suumaye, Kadima O tefi kawtal koppi haro hurguki gannudi soynde rento nder Lesdi Naajeeriya.\nNon limanjo Julurde nden, Sheikh Abdulwahid Sulaiman mani tiinaaje Ardiido Buhari nder Lewru ceniindu ndu.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/29\/ardiido-wadani-naajeeriya-doa-wakkati-mabbuki-tafsiiru-lewru-suumaye\/","date":"2023-03-21T22:56:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00334.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9976670742,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9976670742034912}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nEn kaaliino ko faati e wejo waɗnoongo koolol pine Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Wejo ngoo ko ñalawma wonnoo. Nde jamma ari, hakkillaaji payti ko to dingiral koolol too. Ko lappol wammbaaɓe woni afo tuugorgal kiirɗeeli to bannge fulɓe. Gooto fof ena yiɗi anndude ko ɓe njogori hollude jamaanu nguu haa teeŋti e sukaaɓe teeru, ɗawaaɓe ko heewi e geɗe ganni mumen. Caggal futuro, oto waɗaa yo addoy wammbaaɓe.\nAlkamiisa 18 abriil 2013, guwarnama Muritani jaɓii eɓɓaande sariya yamiroore hooreejo leydi siifde « nanondiral jowitiingal e ƴellitgol keewal eddaaji pine » (la convention sur la promotion de la diversité des expressions culturelles\"). Ɗum feeñi ko e bayyinaango laamu nguu, yaltungo ñalnde aljumaa 19 abriil 2013.\nCatal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Goomu mum Ngatamaare, yuɓɓinii hiirde pinal mawnde nde hono mum wayri waɗde e wuro Nuwaadibu, ñalnde Aset 16\/02\/2013, to galle KASKAD. Faandaare catal ngal e juɓɓingol ndeen hiirde ko yuɓɓinde ndee hiirde ko ɗeeɗo geɗe : 1. Waɗde hirjino yaajngo e nder wuro Nuwaadibu, ko fayti golle fedde ɓamtaare pulaar, haa teeŋti e kuccam e golle fedde ndee jogii e oo sahaa.\nEɗen ciftina tan, gila 1999, UNESCO felliti, nde 21 feebariyee arti fof, siftorde ɗemɗe muuynaaɗe e semmbinnde ɗum en. So en mbiyii ɗemɗe muuynaaɗe noon, en kaalii ɗemɗe winndere ndee kala, sibu ɗemngal kala won muuynuɓe ɗum. Kono, foti ɓurde teskeede e feere UNESCO ndee, ko yiɗde hollitde yimɓe, wonde ɓural moni e mum en kala, ko huutoraade, gooto fof, ɗemngal mum ngal muuyni, sibu ko heen tan waawi reende neɗɗaagu mum, tee ko kañum ɓuri newanaade ɗum ngam marde gannde.\nJamma Seek Tijjaan to Likseyba Gorgol. Jamma altine 31\/12\/2012, ina hawri e jamma 17 ina jofi 18 lewru men dewo haaraan, fergo nulaaɗo (mo jam e kisal ngoni e mum oo) ina yahra e 1434, yuɓɓinaama to Likseyba, teeŋti noon to galle Seek Tijjaan e nder galle Al Hajji Umar Deh, jom konngi kaŋŋe lollinanooɗi e Fooyre Ɓamtaare e tonngooɗe mum ɓennuɗe ɗee.\nNgam mawninde ñalngu nguu, jokkorde pelle Ɓamtaare Pulaar e fedde Ɓamtaare ɗemngal Sooninke e fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof njuɓɓinii, ñalnde aset 23\/02\/2013, to Galle pinal Jaaje Kamara, to Socogim PS ɗoo, yeewtere tiitoriinde \"Ɗemngal muuynangal e jaŋde\". Yeewti ñalnde heen ko Muhammadu Wan gandiraaɗo \"Duudu\" e Alasan Jah, ɗiɗo ɓee kala ko doktoreeɓe ko fayti e ɗemɗiyaagal. Muhammadu Wan ɓuri juutnaade ko e jojjugol jaŋde ɗem��e ngenndiije ɗee : o hollitii noon, ɗemngal so ina janngee, yo a taw denndaangal peeje ina cakkaa, mbele janngooɓe ngal ɓee ina mbaawaa wuurdude ngal, ngal wona kadi ɗemngal gollorgal.\nJaaroore Nulaaɗo Allah ɓurnaaɗo winndere. Yeɗeede ɓuri yiɗaneede. Caggal yettude Allah e juulde e nulaaɗo men ɓurnaaɗo winndere, en njettii, en mantii, kono en njaafniima halifaaɓe men aada, haa teeŋti e halifaaɓe men diine, nde ɓe newnani en, ɓe ɗowi, ɓe ɗofti, ɓe nduusi haa mbaaw-ɗen tawtoreede ngol koolol almaddaagal juɓɓinaangal ɗoo e Suwoyraat, laamorgo diiwaan Tiris Semmuur leydi Muritani,\nTuggi 7 haa 9 desammbar 2012, keerol gonnongol hakkunde Ɓoggee e Demet momtiima haa laaɓi. Waatii no waanoo ndeen nde maayo wonnoo duhol hakkunde rewo e worgo, oon sahaa nde worgo wonnoo seeɗaano, rewo woni ruumaano. Nde fuutankooɓe ndematnoo waalo bannge worgo, ndemoya jeeri bannge rewo. Oon sahaa nde fuutankooɓe kuufi maayo rewo e worgo fof, hade taƴooɓe enɗam, ɓee tubakooɓe halfooɓe, seerndude rewo e worgo, ceerndi galleeji e ɓiɗɓe yumma…","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2013-05-19T07:58:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696400149\/warc\/CC-MAIN-20130516092640-00011-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6495392919,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6495392918586731, \"fuf_Latn_score\": 0.14226140081882477, \"ffm_Latn_score\": 0.13997401297092438, \"fuh_Latn_score\": 0.05588862672448158}","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.531,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User sr-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User sr-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User sr-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_sr-1&oldid=18765\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_sr-1","date":"2020-07-05T01:12:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655886802.13\/warc\/CC-MAIN-20200704232817-20200705022817-00339.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4622916579,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4622916579246521, \"wol_Latn_score\": 0.10941775143146515, \"nov_Latn_score\": 0.032406650483608246, \"gsw_Latn_score\": 0.030546290799975395, \"ltz_Latn_score\": 0.03022526577115059, \"lim_Latn_score\": 0.01657097041606903, \"dag_Latn_score\": 0.01517007127404213, \"atj_Latn_score\": 0.0136392368003726, \"por_Latn_score\": 0.013518203981220722}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.337,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"On calminaama e kuuɓal, debbo e gorko, suka e mawɗo, hooreejo haa e cakkitiiɗo naatde e mayre.\nKala to ngon-ɗen e to ngonir-ɗen e jookli winndere yoo jam Alla e ngaynaaka Mum ngon e men.\nMi ɗaɓɓii yaafuya e huwtoraade mi alkule Mbaaň hanki, sabu alluwal am binndirgal ko ko momtinoo. Mi artirii ngal hanki jamma.\nKono, e yolnde hee, kuwtorogol majje addii yeewtere. Yeewtere ndee kadi bonaani, sabu nde wallitii e siftinde silsil binndol ɗemngal men. Ko daartol ngol ngenndiyanke fof foti anndude.\nƊee alkule mbiyetee ko alkule Mbaaň. Ko e kitaale 1964 e innde Association des Élèves et Étudiants Haalpulaar'en, ko kamɓe njuɓɓinnoo heblo e hitaande 65, ngam kadi winndorde deftere fuɗɗorde taro pulaar. Pottital ngal fotnoo ko waɗde Salde, hono Tebegut.\nƁe ndenndinaa e laamu nguu. Seeŋoor e laamu calii haa lelii e leydi, mbiyi 3 memataa 9. Ina moƳƳa ciftinen, ardinoo pottital ngal ko mawɗo men, kanngameeri leňol: GAY Aamadu Maalik. Oon sahaa tawi omo leydi Farayse, omo jokka jaŋde makko. Kanko fof e woɗɗunoode, njiilgu golle ɗee, ko e ňeeňal makko, e ɗowngo makko.\nNde ɓe calanaa Tebegut, ɓe ɗaɓɓiri laamu Muritani waɗde batu nguu Mbaaň. Muttaar, hooreejo leydi Muritani jaɓani ɓe, fawani ɓe heen dimngal sarɗiiji ɗi mbabba waawaa roondaade.\nKo e hojaa mawɗo Batu Mbaaň waɗaa hakkunde dadiiɓe laamu e Fedde arnde ndee. Ɓee ngona e waɗde jime, woɗɓe ngona e yuɓɓinde heblo gila e tafde alkule haa e waɗde heen binndanɗe. E nder balɗe 3 ɗee, ɓe njirwinii, ɓe kirjinii, ɓe pindinii, ɓe njeewtii.\nƁe keɓaani timminde deftere fuɗɗorde ndee, kono kamɓe ɓe lelnii limto ɓee, ɓe mbinndi heen kelme e konngi. E mbinndankon tokoson. E oon sahaa, ɓe njippinoo e Mbaaň ko galle Mawɗo Umar BAH, mo Dabbe, wiɗtiyanke, pulaariyanke mawɗo.\nNde lulnde ndee gasi, gooto fof nawori golle kawraaɗe ɗee, ɓe piɓondiri, moni fof, so hootii nokku mum yoo janngin alkule ɗee. Ɗe njanngaama no feewi e Fuuta, rewo e worgo, e nder Mbaaň, Tebegut, Galoya, Nguy, Cubalel, Wuro Soogi, Nabbaaji, Maatam…\nE kootol, e nder Alla ndunngu, tawi maayo ina yahi haa hiwi pooli, nde laana paynooka fuɗnaange kaa ari haa e hakkunde maayo, woodi pootiiɗo, mo jeyanooka e heblo hee, nii woni Almaami Siree Lih, gooto e jaale heblo ngoo, jeyaaɗo Nabbaaji heen, Galoya heen, fiyii e ndiyam, ngam faabaade gonnooɗo e yoolaade oo, nii woni, oon tawi fuɗɗinooma yarde kore e loƳaade, teeɓtii e makko, ɓe mutdoyi nder maayo.\nDiiwaan Yirlaaɓe e Boosoya e Ngenaar fof, kabaaru sankaare Almaami sarii heen.\nO laatii doosgal garwaniiwal, jahrungal cukaagu, e nder jaale ɓamtaare ɗemngal men. Kono Almaami yahii e wolde, tee yahanaani mehre. O wiriraama leppi leppi teddungal, caggal nde innde makko winndiraa alkule kaŋŋe e kaalis.\nKo fotde daartol binndol ɗee alkule nganndee. Ko Etijaaji ndee Fedde kadi, tafoyi fedde Ɓamtoore Pulaar, nde GAY Aamadu Maalik fotnoo ardaade kono lomtini ngardiigu mum JAW Mammadu Yaayaa, o woni hooreejo ɗiɗmo, kanko Mawɗo Aamadu Maalik. Ko heewi gollaama.\nHoohooɓe leňol men fuɗɗunooɓe ɗee golle paayodinɗe fof ina poti anndideede, daartol maɓɓe winndee mooftee, mooftanee aduna. Sabu ɓe laatiima yiɓnaniiɓe lewlewal pinal e ganndal haa ngummi-ɗen peertu-ɗen gite, tawi e oon sahaa ko heewi e leƳƳi, ina ngoni e ɗoyngol luggol, caɗtungol.\nKo caggal Batu Mbaaň noon, nde ɗee alkule ɓenni Misra, mbaɗti janngeede e Kawtal Janngooɓe Pulaar Fulfulde e Winndere. Ɗe carii e nder ko ɓuri heewde e leyɗeele aarabeeɓe. Nde Batu Unesco waɗi Bamako, e hitaande 66, Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal woppi alkule Mbaaň, waɗti huwtoraade ɗe Unesco, sabu ko kannje laamuuji ngoongɗini. Tee pelle keɓtinaaɗe ɗee, ko ballidiiɗe laamu. Ɗe mbaawaa luutndaade ɗum.\nIna moƳƳa ciftinen, e Batu Unesco nguu, Mawɗo men, Aamadu Tijjaani Jam Lih, kaňum tan gooto heɓnoo tawtoreede Batu nguu, waɗani hoore mum njoldi laana ndiwoowa jahol e gartol. Arnooɓe tawtoreede Batu nguu e inɗe leyɗeele, ngantiniino no feewi jooɗaade mo e Batu hee. Kono wattan fof, maslahaa waɗaa, o tawtoraa.\nNde o arti leydi Senegaal, ɓooytaani o yalti e Alkule Unesco, sabu teskaade mo waasde ɗe waawde nawrude ɗemngal pulaar yeeso. Ɓooytaani o hetti alkule, o waɗti winndirde defte e jannginirde ɗe. O liggiima no feewi e ɗemngal ngal. O hooti e Joomiiko ko e hitaande 1994. Yoo Alla ɓuuɓan mo.\nMusidɓe tedduɓe yaama tawa ndee ɗoo leƳƳannde hakindiinde nde mbaɗ-ɗen maa wonan yoga e mon jomngol e faamde e huunde e golwole ɗemngal pulaar e kanngameeji mum.\nKo ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde, yo O wallu en.\nAamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2020\/06\/25\/daartol-alkule-mbaan\/","date":"2021-12-09T04:46:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00537.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4447234571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4447234570980072, \"ffm_Latn_score\": 0.22657844424247742, \"fuf_Latn_score\": 0.20119576156139374, \"fuh_Latn_score\": 0.1250060796737671}","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Jihawol Sokoto fuddi coggu'e senduki ngooba jamanu ko hewtani tonji 100 musamman ngam wallita Remoobe haa Jihakan be hikka 2022.\nNgomnaajo Jihakan, Alhaji Aminu Tambuwal, on suuditi haalakan bee wiiki be hokki ngooba mallabo taaki dow Ceede ko hewtani N13,000 naa bananta no be sorrata haa Luumo dow N29,000,\nKadima, O barri fila filta'en taa naftora bosesel ngel be hada yidannde ngamnati ngam talakan botira bee maaka.\nTambuwal wi faami fakat gebe 80 nder 100 fuummaatoore Jiha Sokoto dum remoobe ngam non on be taskani taskaram ka ngam wallabe.\nNgomnaajo on besdi bee wiiki nder Ardungal maako O taskani Ceede mall abo O sigi Ceede ko hewtani N4 billionji nairaaje cede Lesdi Naajeeriya haa Bankiiru mawndu ndu CBN ngam walluki remoobe ndemri tumaatur enanta maroori haa jihakan.\nTambuwal wi ardungal maako taskani umtaaki nokkuurje de tammi waduki maaroori enanta ngooba jamanu bana haa fattude Kware enanta Kalambaina.\nKadima, Aminu Tambowal tefri ummaatoore Jihakan hoora hakkiilo mabbe sanne haa ndemri ngam ngomnati taski walluki be ngam jahargal yeeso ndenmri haa Jihakan.\nHaa ragare komishinaajo mo hakkilanta shaanu ndemri Jihakan, Professor Aminu Abubakar Illela, lamsika bee wiiki jabrude kanndude hoosaama ngam hakkilanki sendeegu ngooba mallabo Taaki man ngam yotta juude remoobe Jihakan no haandi.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/10\/ngomnaajo-jihawol-sokoto-sendi-ngooba-jamanu-ko-hewtani-tonji-100\/","date":"2022-10-01T10:21:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00357.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9864978194,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9864978194236755, \"fub_Latn_score\": 0.013471396639943123}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram hakkilanta shaanu jahargal Lesde Duuniyaaru ka UN Omti jaburuwa mabbe dum bakkeeje Lesde Africa haa Abuja.\nTaskaramka taskanaama dum Africa iga 2021 yaago 2023 ndenbo dum taskaram on ko wallata masin hedi shaanu jahargal yeeso musamman kampaniiji malla gebe joodiidum joonde ko'e mabbe.\nWakiiliijo taskaramka mo UN gondo haado Naajeeriya, Mr Matthias Schmale, wakkati Owolwanno nde taskaramka omtete haa Abuja, O tefri ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya wada fodde bawde muudum haro yiigo besdi lattinki Lesdi Naajeeriya arana hedi shaanu luumooku.\nMr Schmale wi taskaramka taskani boddi ko waddata jahargal yeeso hedi Shaanu luumooku nder Lesde Africa.\nNon Kadima hakkilanoowo shaanu kuude jahargal yeeso haa offisru Ardiido Lesdi Naajeeriya (SDGs), Princess Adejoke Orelope-Adefulire, bedika beewiiki fakat ngomnat Naajeeriya besdi sukle sanne hedi luumooku ko wallata Naajeeriya bee Lesde Affrica fuu.\nNder jawaabu maako O wi taskaramka kesa do mari alaka bee SDGs ngam jahargal yeeso ko heba on huutinirte.\nNon Kadima Chiimaajo Leesdi China gondo haado Naajeerya wi Naajeeriya naftora bosesel ngel joga taskaramka juude 2 ngam botira beemaaka.\nMoobre nden moobi Ardiibe duudbe ngam yiiki nokawaarete.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/20\/un-omti-taskaram-ngotka-haa-naajeeriya-ko-wallata-bakkeeje-lesde-africa-fuu\/","date":"2023-02-08T00:35:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00168.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9916537404,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9916537404060364}","num_words":176,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 14 e 15 feebariyee 2015, Baaba Maal mawninii maanditaare duuɓi 30 goodal Daande Leñol e nder Nuwaasot, tawi ko e teddungal Mohammed wul Abdel Asiis, hooreejo leydi ndii.\nNii woni ardorde Diɗɗal ngal suɓiima fuɗɗoraade leydi Muritani ngam yoɓde diminna e ruttude teddungal fayde e ɓesngu leydi ndii fof e kuuɓal, ɓiɓɓe fulɓe e keertal.\nKo maa Muritani ɓenna nde leyɗeele keddiiɗe ɗee ndewa heen, ko wayi no leyɗeele Afrik Santaraal (Afrique Centrale) e leyɗeele Orop. Daande Leñol waɗtindortoo ko leydi Senegaal heedde maayirɗe hitaande ndee. Ɗum firti ko hitaande ndee fof, diɗɗal ngal wonata ko e geɗe maanditaare ndee. Leydi njontaandi fof noon, e wiyde Daande Leñol, ko mawɗo ndiin leydi rokketee teddungal maanditaare ndee.\nNii woni Umaar Wad, keedo kalfinaaɗo fiyakuuji Daande Leñol ummii Ndakaaru, ari Nuwaasot ngam heblude no ñalɗi ɗii potata tammboreede. O jokkondiri e won e pelle e won e yimɓe teelɗuɓe ko wayi no Fedde Ɓamtaare Daande Leñol e Fedde Tijjaani Aan, ɓamti Leñol e Fedde Haɓɓere Giɗli Rewɓe Bagodin. Ardinaa goomu njuɓɓudi nguu ko Sammba Neene Sal.\nUmaar Wad ɗacciri ɓe golle ɗee, ruttitii Senegaal haa ñalnde 8 walla 9 lewru colte, arti kadi ngam ƴeewtaade ɗo geɗe ɗee njahrata e ngam heɓɓitaade heen ɗo waɗi lohre ko adii nde maanditaare ndee yettotoo.\nÑalnde alkamisa 12 colte, Baaba Maal naati Nuwaasot heedde 18w50hojom. Njaɓɓii mo to Boowal laaɗe diwooje Nuwaasot ko terɗe goomu njuɓɓudi maanditaare ndee, e sehilaaɓe makko heeriiɓe. Jamaanu keddiingu nguu sabboyii mo ko Otel Tufeyla, nokku ɗo o aadorii jippaade ɗoo. Aduna nootitiima e garal ngal haa dingiral Otel oo ɓitti. Hay mo tawtoraaka ngooɗoo futuro ena fota anndude no ñaantungal e coftal e weltaare arnooɓe jaɓɓaade mo ɓee potata siforaade, hay so tawii kuɗol men rewaani heen.\nÑalnde aljumaa 13 feebariyee, Baaba Maal dawri ko rokkirde ballal kaɓirɗe janngirɗe feewde e sukaaɓe janngooɓe to Duɗal 4 to Sebka, caggal nde o juutnii e nafoore jaŋde, teeŋti e jaŋde ɓiɓɓe rewɓe. Heɓi ballal ngal ko mawɗo duɗal ngal hono Sokna Faatimata Jaw lollirɗo Hawo Huseyni Jaw e tawtoreede hoohooɓe jaŋde Diiwaan Rewo oo (DREN du Nord). Nde dokkal ngal e konngi ɗii kempata tawi ko dadiiɓe reenatnooɓe njuɓɓudi ɓee nattitii waawde harŋaade yimɓe hakke e keewal. Gooto fof fof wiyata ko maa yettondira e Baaba Maal.\nÑalnde aset 14, Daande Leñol waaldi ko jamma gunndabi to dingiral ngal ɓe mbiyata Ammbasadoor. Hiirde ndee ko hiirde e hiraande. Jolol ngol (biyee) ngam naatde hiirde ndee, ko 10 000 mbuuɗu. Kono jolol ngol fof e tiiɗde, haaɗaani nokku oo heewde dak haa won e heen ndonki ɗo njooɗii, ndarii haa hiirde fusi. Ɗo sakkitii ɗoo, jolol dartoyiima e 15 000 mb, hay ɗum ne jiirondira. Teleeji 2STV mo Alhajji Njaay to Senegaal e Saahel TV mo Nuwaasoot mbaɗaani ɓe njahatnoo ɓee ko jokkondiral beƴ ngam humpitde ɓe no jamma oo yahri. Kaalis juuraama e oon jamma haa woodi sikkuɓe wonde o ummortoo ko dow asamaan ko jiidaa e cakkaaji ɗereeji kaalis ɗi Baaba Maal logganaa e daande ɗii Alla e weltaare. Hiirde ndee fusoyi ko 3 w 30 h subaka.\nKono ɗum fof e wayde, maanditaare ndee waɗeede e teddungal mawɗo leydi Muritani, addanii won e heen jogaade faayre e kulhuli yo a taw añɓe leñol ɓadtiiɓe laamu ngonaani e honde walla hoomtude Daande Leñol. Won e heen kadi njambiti ko njiyaani ɗoon won e jeese, tawi ko jaale mawɗe e nder Leñol ngol. Baaba Maal noon wiyi ko dawrugol walla ndaartude kaalis addaani Daande Leñol e leydi Muritani. Addi Daande Leñol e Muritani ko ruttude teddungal e aadi ɓooyɗo feewde e ɓeen, ɓe nganndu-ɗaa, ko ɗoftunooɓe mo, ko suusnunooɓe mo, ko semmbinnooɓe mo gila e fuɗɗoode haa e ooɗoo sahaa mo njahraten.\nÑalnde 15, hawri ko e ñalawma alet, jamma mum, Daande Leñol jirwinoyi ko to dingiral fuku koyɗe ngal ɓe mbiyata Estaad Olempik. Jamaanu nootiima, kaalis kadi juuraama maa mbiyaa haa ɓuri ko juuranoo e jamma jawtuɗo oo. Mbiyen tan maanditaare Daande Leñol e ndeeɗoo hitaande waɗtunde duuɓi 30 nde sosanoo, teskinii to bannge ngalu e to bannge keewal yimɓe haa ɓuri ɓennuɗe ɗee.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/04\/04\/maanditaare-daande-lenol\/","date":"2023-09-25T09:12:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233508959.20\/warc\/CC-MAIN-20230925083430-20230925113430-00372.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7203028798,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7203028798103333, \"fuf_Latn_score\": 0.16402406990528107, \"ffm_Latn_score\": 0.10171469300985336, \"fuh_Latn_score\": 0.013102204538881779}","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.677,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daartiyankooɓe limtilimtinɓe mballifiima defte jowitiiɗe e daartol Muritani, kono ina saɗi heen (maa woodaani heen) huɓtodinɓe leñƴi ɗii fof. Ɓe keewi tan ko jaŋtaade daartol heen leñol gootol. Won heen nii millataa daartol ɓaleeɓe Muritani jeyaa ko e daartol Muritani. Muritani ina jogii kadi ko heerorii ko ina ɓeyda saɗtinde daartol mum : leydi ndi waɗi ko Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe. Ndeke Muritani woni Muritani ko e naatnaattondiral leñƴi mum, luure e dente hakkunde majji, tafngo e pirtagol e mahtagol ngenndiiji majji.\nKala gannduɗo daartol Muritani maa yenane alaa leñol ɓuri hannde goɗngol ngol e Muritani. Maa o yenane kadi ɓamtaare Muritani gasataa so wonaa e ngootaagu leñƴi ɗii kala. Nde wonnoo kadi Muritani woni ñootol hakkunde Afirik Aarabeeɓe e Afirik Ɓaleeɓe, alaa e sago daartol mum nawora daarti leyɗe catiiɗe ɗum ɗee kala. Wonande yonta mo njogor-ɗen jaŋtaade o, maa en njubbu e laamaaɗi Mali e Gaawo e lefol Saad'en to Maruk e laamaaɗi Berbara'en. Ngam pinal koloñaal huurde haa jooni pinal men, yoga e men ina njaɓi ko ɓe mbiyata «Muritani ko leydi kesiri» koo. Kono ko waasde anndude daartol leydi men addanta neɗɗo jaɓde ɗuum. Eɗen mbaawi wiyde ko hebori wonoyde Muritani e teem 20siire (noogasiire) fuɗɗii tafaade ko gila e teem 8ɓiire (jeetaɓiire). Ndenndaandi[6] Lislameeri Muritani jeyaa ko e leyɗe keedɗe banngal ceeɓtam Afirik Hirnannge. Heedi ndi fuɗnaange e fuɗnaange-worgo ko ndenndaandi Mali; heedi ndi worgo ko ndenndaandi Senegaal; woni hirnaange-rewo e rewo ko ndenndaandi Sahara, fuɗnaange-rewo ko ndenndaandi Alaseri heedi toon; heedi ndi hirnaange beƴ ko Fiiltiingo Atalantik[7] .\nHelmere «muritani» ndee seekaa ko e «muuri» , innde Roomnaaɓe noddirtunoo safalɓe berbara'en hoɗnooɓe rewo Afirik saanga nde Room laamii oo bannge e duunde men hedde teeminannde arwaniire ko adii jibinagol Iisaa (HI)(A). Woɗɓe njahdaama haa mbiyi wonde helmere «muuri» nde e hoore mum seekaa ko e ɗemɓngal Fenisnaaɓe «mahrun» firoore «yimɓe hirnaange». Ciftinen tan Roomnaaɓe naati rewo Afirik ko e hitaande 146CI(A). Ɓe inniri diiwaan hirnaange o «Moretani», mo fuɗnaange o ɓe mbiyi ɗum «Ifiriŋiya». Alaa noon ko nawdi oo «Moretani» e Muritani men oo. Roomnaaɓe tawi e diiwaan rewo Afirik o ko leñƴi Berbara'en. Helmere «berbeer» nde ittaa ko e ɗemngal Gerek «barbara»; firata ko laddiyanke mo waawaa haalde ɗemngal Gerek; wayi ko no Haalpulaar'en mbiyrata «lohotooɗo» kala mo haalataa ɗemngal pulaar. Nde diine katolikyaagal sarii e yonta Iisaa, berbeer'en heewɓe naatii heen, njillondirii e roomnaaɓe. Won nii lefol berbeer'en biyeteengol Seweer[8] en laamii Room hakkunde hitaande 193 e hitaande 235 CI. Ko e teeminannde 7ɓiire nde, taƴere Afirik fuɗɗii yiyde cete-cete aarabeeɓe ummiiɓe fuɗnaange. Ɓe ngari ɓe ngaddori diine keso, lislaam. Ender teeminannde 7ɓiire fayi nde 8ɓiire, lislaam naati Magereb, woni rewo Afirik. Ko ndeen Sanhajja'en, gootol e leñƴi berbeer'en puɗɗii naatde e saraade nder diiwaan keborɗo wontoyde Muritani; ɓe ngaddori diine lislaam mo aarabeeɓe totti ɓe; haa yettii nde aarabeeɓe Banu Maŋiil'en (leñol Hasan'en) cosoyta emiraaji goodɗi haa hannde ɗii. Sanhajja'en e Banu Maŋiil'en ngoni ko mbiyaten Safalɓe. Ɓe tawaani leydi ndi meeri . . . Ɓe tawi ko andi hoɗaa. Leñƴi keewɗi koɗii e mayri nder yontaaji jappondirɗi. Won e ɗiin leñƴi majjii menndeŋ, mutii e leñƴi goɗɗi. Ko wayi no Baafuur'en adiiɓe hoɗde e diiwaan Adaraar (Attaar) o, adiiɓe ɗoon remde tamorooje[9] . Leñƴi goɗɗi nattii jogaade faayiida e lolleende njoginoo oon yonta; ko wayi no Seereraaɓe hoɗnooɓe haa nder Sahara hannde piltataa toon nii.\nWon laamaandi (D) ɓaleeɓe tiiɗndi doolnundi ndi Sanhajja'en tawi ɗoon : laamaandi Wagadu ngoodndi ko famɗi fof gila e teeminannde 3ɓiire CI. Kareeli e diisnondire e maalɗe njolii hakkunde maɓɓe e Wagadu e leppi laamaandi Tekuruur haa yumti e dillereMaraabat'en nder teeminannde 9ɓiire CI. Batte laamuuji catiiɗi ko wayi no laamaandi Mali e ndi Sonngoy haa yettii ndi Jolof e ndi Waalo Barak mbaylii sanne mbaydi koɗki leydi Muritani. Dillere Fulɓe Termes haa cosi satigaagal tawi hassan'en puɗɗiima doolnude, jibinii wolde Shor Babba nder teeminannde 17ɓiire jogornde addude ko hesɗi e koɗki Muritani; dille ngenndiije lislameeje jerɓinooje diiwaan oo kala gila teeminannde 17ɓiire haa teeminannde 18ɓiire nde Sileymaani Baal sompata almamaagal nder Fuuta Tooro. Ko adii ɗee dille, Sanhajja'en tawii e diiwaan hee leñol Baafuur'en. Wiɗto e njiylaw daartiyankooɓe kollirii ko nokku koɗanooɗo gila e ujunannde[10] arwaniire HI (duuɓi ujunere ko adii Iisaa), gila e Dumunna Nayaɓo Toowɗo(B). Ndeen e jooni ko hedde duuɓi 3000.\nIna sarii e hakkillaaji wiɗtooɓe daartol hoɗnoo e nehaande diiwaan Adaraar o ko yimɓe wuurnooɓe e waaño e awo nder maayo welngo woodnoongo ɗiin duuɓi e diiwaan Inshiri (saraaji Agjuuj). Ɓeen ngoni Baafuur'en. Yoga e fanniyankooɓe kawrii ko Baafuur'en cosi wuro Attaar, ngadii remde ɗoon tamarooje. Soninkooɓe e Fulɓe e Seereraaɓe koɗnoo Taganit (Tagant) haa yettii fuɗnaange Jaara (nder Mali hannde) fayi Afoole (Hod) e Ngalam. Wolofaaɓe e Tekuruurnaaɓe e Seereraaɓe koɗnoo daande maayo welngo (maayo Senegaal) ngo rewo e worgo, fuɗnaange haa hirnaange. Hoɗnoo rewo leydi ndi ko leñƴi safalɓe Berbeer'en ɓe firiŋaaaji Sanhajja'en e Senet'en. Aarabeeɓe ngari ko hedde teeminannde 17ɓiire CI. Haa hannde ko ɗii leñƴi koɗi e Muritani haa heddii Seereraaɓe feranɓe Saalum e Siin e Kajoor hedde teeminannde 18ɓiire. Ko daartol koɗki ɗii leñƴi e Muritani etoto-ɗen hollirde e ndee deftere. Ko ɗum gollal caɗtungal ngati duttorɗe ina ŋakki. Tuugnorɗe binndaaɗe ndañ-ɗen yuurnaade ɗee ko bannginteeje. Joom mum en ko ɓuri heen heewde njahri ko daartude leñol gootol e tee pawii tan ko e sikkeeji e miijooji mum en, no paamiri. Won heen kadi ina kedditorii miijooji koloñaal (njiymaandi) jiɗooji semmbinde «en ngalaa daartol ko adii garal oroponaaɓe» ko wayi no wiyde ko «Purtugaalnaaɓe ngadii yiytude leyɗe Afirik»; ellee leyɗe Afirik ko majjunooɗe ko adii nde ɓe ngarata. En tuugniima e ɗee defte kono ƴoog-ɗen heen tan ko ko nafata, ko foti wonde goonga. Ɓur-ɗen ƴoogde tigi-rigi ko e defte ɗe afirikinaaɓe mbinndi, yiyliiɓe mbiɗti duuɓi keewɗi; hono Sekene Moodi Siisoko (Mali) e Sakari Daramaani Isufu (Beneŋ) e Soosef ki Serbo (Burkina Faso) e Sheeƴ Anta Joob (Senegaal). . . ekn. (ndutto-ɗee e doggol defte tuugnorɗ e hello wattan). En kuutoriima kadi tuugnorɗe jaŋtaaɗe teeŋti e daawal gadingal naatgol lislaam nder leyɗe men, ɗum addani dañde kabaruuji maantinɗi pennooji ko won ɓeen mbinndi e defte mum en ko.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/11\/15\/ko%C9%97ki-muritani-2\/","date":"2019-08-17T10:44:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027312128.3\/warc\/CC-MAIN-20190817102624-20190817124624-00327.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7533670664,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7533670663833618, \"fuf_Latn_score\": 0.1681121289730072, \"ffm_Latn_score\": 0.0381678007543087, \"fuh_Latn_score\": 0.027773909270763397, \"fuq_Latn_score\": 0.011614842340350151}","num_words":1002,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1. Hananna e binnditagol\nE wiyde Saaleh wul Hananna, gardiiɗo Haatem, nokkuuji keewɗi to bannge fuɗnaange leydi too, haa hannde njiyaani tawo winnditooɓe saka yimɓe mum en mbinnditoo. O wiyi ko ɗi nokkuuji 9, jeyaaɗi e komin el Fullaaniya, tee woni caggal ɗum ɗoo ko geɗe politik. Ɗiin nokkuuji nii e wiyde makko mbayri wootde ko e kitaale 90.\n2. Ñaawoore Asiis – Mameer\nÑawoore hakkunde Noel Mameer e Muhammed Abdel Asiis, udditta ko ñalnde 13 mee 2014. Noel Mameer woni depitee Faraysenaajo takkunooɗo hooreejo leydi men wonde « mawɗo tarafikaaji dorog ». Caggal ɗuum, eɗen nganndi o etinooma, kanko tuubaako oo waɗdeede maslahaa, caggal nde o Asiis wullitii « bonnugol innde mum » to ñaawirɗe Farayse. Tuggi ndeen fayi jooni noon, huunde ndee wayliima no feewi, sibu geɗe keewɗe goɗɗe caaktaama jotondirɗe e ɗuum, ɗo innde mawɗo leydi ndii sowtaa.\n3. CENI ina wiyi dak yimɓe politik\nAlarba 22 mee 2013, rajo Nuwaasoot bisminooma Bereyka wul Mbaarek e Bilal wul Dik ngam faccirde wullitaango hardaneeɓe. Ko e ndeen yeewtere Bereyka wiyi wonde CENI kalfinaaɗo ɗowde woote garooje ɗee hoolnaaki sibu, yimɓe heewɓe jeyaaɓe e partiiji politik ganndaaɗi ina e makko.\n4. Seedeeji Asiis\nSo artii e hakkunde Asiis e Noel Mamère noon, ina wiyee o suɓiima jaaynooɓe ɗiɗo, hono gardiiɗo La Tribune biyeteeɗo Muhammed Faal wul Umeer e Iselmu wum Mustafaa, gardiiɗo Tahaalil, yanti e Seeknaa wul Nenni, ɓurɗo anndireede darnde mum politik sara laamu nguu e biyeteeɗo Peer de Jong, ofisiyee Marin Farayse ɓooyɗo.\nEɗen ciftina wonde ko Abdel Asiis wullitii to ñawoore caggal nde Noel Mamère takki mo wonde mawɗo tarafik dorog e diiwaan hee. Ina wiyee wonde ñawoore ndee ina gasa jooɗoyoo e hitaande 2014.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/07\/20\/kabaruuji-da%C9%93%C9%93i\/","date":"2019-10-17T13:57:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986675316.51\/warc\/CC-MAIN-20191017122657-20191017150157-00038.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.581089139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5810891389846802, \"ffm_Latn_score\": 0.1625414341688156, \"fuh_Latn_score\": 0.15837234258651733, \"fuf_Latn_score\": 0.09316041320562363}","num_words":263,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.503,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngaoundere lamorde diiwal Adamawa ha lesdi Cameroon, hiisama ha hitand 2015 nog marran ummatoore ko yahanta ujune temerre tati (300,000), ngo lati wuuro jedidabo ha nder gure Cameroon, ngowoodi Jangirde jamiya (uiversity), jippordu pirrowal (airport), laawol jirgi leddi (railway) et hotelji yotuudi haaje e nakkuje henaaki e siwtaare bana Mardok wood e plateau district.\nBalde Saalide Alh Sabo Nanono ministaajo ndemal wii neddo heban hittorde nyamdu N30 O nyama o hara ha nder wuro kano, bolidde maako saggiti wia\nHakkilo ummatoore hootini dow Gomnajo Kaduna Malam Nasir El Rufai Dow Biiko o nastini Makaranta primary nga gomnati (Public School). Gomna Malam Nasir nastini biiko\nƁataake peewɗo e sagataaɓe wuro; kala wuro. Sagataaɓe wuro, njetten Geno gooto goodnuɗo daara wuro. Njetten annabi gardiiɗo kala almaami wuro. Sagataaɓe, ndaroɗee darnde saggitde\nAbbo ousmanou laati ɓi pullo taanu fulɓe dañƴaaɗo hitaande 1936 nder yeɓre Wina ha Diiwal Adamawa Cameroon. Abbo jaŋgi deftere Qur'aana yowti ɗefte goɗɗe ɗe\nCaɓɓal Mambila ɗum gootal nder caɓɓe timtuɗe lesdi towki maagal foti meeta ujineere e teemeɗɗe jowi e noogas e nayi (1524) ngal latti caɓɓal ɓurdungal","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/koode.net\/category\/taskaramji\/","date":"2020-04-05T16:47:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371606067.71\/warc\/CC-MAIN-20200405150416-20200405180916-00273.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9727098346,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9727098345756531, \"fub_Latn_score\": 0.025346754118800163}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aliiwu BARI jeyaaɗo \"Afrobaromettre\" no taskoo sarɗiwol laamu ƴanngal Gine\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Aliiw Bari, Humpitiiɗo alhaali dwro Gine. Ko kanko jooɗanii \"Afrobarometre\" e nder Gine. E faandu Haala Abdullaay Jallo himo yewta ko yowitii e ngol sarɗiwol ɗoworgol ngol CNRD woni koonunkooɓe ardiiɓe leydi ndii weyni e altene kiikiiɗe ka tele ngenndiijo. Keɗoɗen maakodal maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210929-aliiwu-bari-jeyaa%C9%97o-afrobaromettre-no-taskoo-sar%C9%97iwol-laamu-%C6%B4anngal-gine","date":"2022-12-02T13:15:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710902.80\/warc\/CC-MAIN-20221202114800-20221202144800-00618.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7539151907,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7539151906967163, \"fuf_Latn_score\": 0.21354597806930542, \"ffm_Latn_score\": 0.024185793474316597}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.801,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkore fijoobe bol kosde nga Lesdi Naajeeriya Super Falcons Fiji bee USA be hokki Naajeeriya boggi 2-1 haa fijirde soobiraagu ko fija haa daldal fijirde nde galluure washinton Lesdi America.\nFalcons do mantira be nasaraaraku be mallabo saa'a e hebi nde be Lesdi America nyamti ko'e mabbe nder mintiiji 25 ko be fudda fijirde nden.\nUchenna Kanu wadi ko haandi nder mintiiji 50 ko daldi be USA bee kaayeefa.\nFijirde nden wuli sanne ngam fijoobe ben bakkeeje 2 fu habdi keerol fodde mabbe amma haa ragare USA on hebi nasaraaku 2-1.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/07\/tokkere-fijoobe-bol-kosde-be-super-falcon-fiji-bee-usa-2-1\/","date":"2022-12-06T03:04:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00696.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999116659,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999116659164429}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido jam'iyawa lawniraawa nga labour party nder lesdi Burtaniya andin dow jam'iyawa ngan tiggan ngomnatiwa kawtal hoore, haa koo moyee naadetee nder maaga tonii nga hebi nasaraaku nder cubi lesdi ndin di taskitaa 8 lewru june to jam.\nArdiido jamiyawa ngan Jeremy Corbyn on suuditikaa yaake nde andinanno nufooji jam'iyawa ngan haa Bredford hirnangeere Yorkshire.\nMr. Corbyn andini nufooji jam'iyawa labour party won waduki adilaaku hedi fonnuki bibbe birtaniya, e wanginki laabi boocitinooji nguure mabbe.\nPrime Ministaajo lesdi Burtaniya Thresa May on tefi cubi lesdi ndin dogginee jeetatabre lewru June nden Majaliisa lesdi ndin boo wambi mo.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-22","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/jamiyawa-labour-tiggan-ngomnati-kawtal-hoore\/","date":"2017-05-28T20:18:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-22\/segments\/1495463611560.41\/warc\/CC-MAIN-20170528200854-20170528220854-00216.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990408421,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990408420562744}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Abubakar Al-sow Dakiɗo\nFiraministaajo lesdi Mali jippake bee ngomnati maako nofoti, yontere nayi ɓaawo mbarigo Fulɓe waynaaɓe ɓe ɓe ɓuri 160 nder kippol ngol yaaraama dow labbaare Ogossagou.\nHaa ñalaande njaslaare saalinde ɗo on, joonde diidaaɗi lesdi ndin fuɗɗi ƴemtootirgo soggugo ciɓol jippinango Firaministaajo Soumeylou Boubeye Maiga, dow saligo gomnati maako ka jaftigo mbalmi iwde saata gikku'en bee maki'en hautaade e timminango waɗooɓe Jihad.\nHumpitinaaji wi'i kippol ngol yaaraama dow Fulɓe waynaaɓe ngol tuumata maki'en iwde nokkuure Dogon bee yaarigo, kangol bana maagol on ɓurdugo ñuddungol nder taariiha turtol lesdi ndiin.\nNder anndinoore feere ardiiɗo Ibrahim Boubacar Keita, wi'i o duñgake bee jippigo Firaministaajo man bee minista'en maako.\nArdiiɗo man ɓeddi bee wiiki yeeso seɗɗa ɓe lamminan firaministaajo keso hawtaade bee tiggigo gomnati kesa ɓaawo hokkigo boliinde iwde yebre dowrungol feere feere nder lesdi.\nHaa arandeere lewru ndu'u on wankooje mawnde waɗaama ngam ñawnugo gomnati umma jinna darnde ngam waddiki soynde narral ngal fe'ata hakkunde le'i lesdi ndiin ngal senndiri himɓe ɗuuɗɓe e nokkuuje muum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/gomnati-lesdi-mali-jippake-ngam-mbariki-ful%C9%93e\/","date":"2020-01-21T20:55:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250605075.24\/warc\/CC-MAIN-20200121192553-20200121221553-00461.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9694433808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9694433808326721, \"fub_Latn_score\": 0.030450453981757164}","num_words":164,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.961,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Awokaaji , e aada, ko dukooɓe tan sabu gooto e maɓɓe fof etotoo, e nder dallinannde mum, ko jarribaade ñaawoowo e heɗtiiɓe ñaawoore ndee, mbele ko yalti e ñaawoore hee fof ina wona kam huunde jaɓniinde. Ko ɗuum addanta ɓe dukde sabu heen gooto fof e ɓaraade no sariya lelniri walla no foti faamreede, ko heen fawata dallinannde mum. Ko ɗuum addata jeddondiral e duko.\nHaala Abdul Ajiiju njowitiika e ko Suudu Sarɗi ngenndi tuumi mo koo (wonde e forlii ngaluuji leydi e nafoore makko heeriinde) addanii awokaaji, jeyaaɗi e nder leydi e ɓe njeyaaka heen fof, naatde e haala kaa.\nE fuɗɗoode, ko Suudu Sarɗi ngenndi (S.S.N.) suɓii awokaaji jeyaaɗi e fedde awokaaji (Barreau des Avocats) ngam ɓeen ngona diisneteeɓe maɓɓe to bannge sariya, tawde ko ɓe ummaniiɓe tuumde Abdul Ajiiju bonannde jawdi laamu. Abdul Ajiiju e hoore mum suɓiima awokaaji (won heen ko anndaaɓe e nder leydi hee) yo ndarano ɗum, kono o yawronaa ɗum haa o addoyi awokaaji to leydi Farayse.\nIna wayi no duko ngoo ummorii ko e ummiiɓe Farayse ɓee, sibu ɓeen ngardi ko e fitina e yiɗde hollirde wonde awokaaji ɓe S.S. ƴetti ɓee nganndae sariya, sabu gaa-gaa ɓe mbiyi ko ɓe njaɓɓaaka (Porokirer e mawɗo awokaaji) ɓe kolliri e winndannde adannde nde ɓe njaltini ko wonde « tuumamuya pawaaɗo e Abdul Ajiiju rewaani laawol » sabu, e wiyde maɓɓe « wonnoode Abdul Ajiiju gardiiɗo leydi foti tuumreede tan ko jamfa mawɗo (haute trahison), no doosgal leydi ndii wiyri nii e nder kuulal mum 93 » ; ɓe ndalliniri ɗum ɗoon ko wiyde eɓe nganndi kuulal 93 doosgal Muritani ñeemtini ko kuulal 68 doosgal leydi Farayse, e miijo maɓɓe kuulal 68 leydi Farayse wonaa « sariya denndaaɗo » (droit commun) ñaawata gardiiɗo leydi. Ɓe kuccini ko leelaani ɓataake caaktaaɗo feewde e gardiiɗo leydi ndii, hono Muhammed Sheex Gaswaani, yiɗde wiyde ɗum wonde oo sariya ummanaaɗo feewde e kiliyaan maɓɓe, rewaani laawol, etee maa ɓe « ndaro kala darnde ngam falaade ɗum, hay so ɗum ɗaɓɓi ko wullitoyaade ñaawirɗe adunayaŋkooje ɗe ».\nAwokaaji leydi ndii njaaɓtii ko wiyde ɓe ko hakke maɓɓe e nootitaade e ñaawoore so tawii luurondirɓe ɓee won heen noddunooɓe ɓe, kono ina jeyaa e aada, so awokaa koɗo arii e leydi, foti tawo adoraade ko juuraade porikoor leydi ndii kam e gardiiɗo awokaaji leydi ndii (Batonnier de l'Ordre des Avocats) ko ɗuum woni teddungal. Kono arde tan, arda ndoolndoolaagu, no baɗdoowo e jiyaaɓe mum nii, ellee maa mbiyaa no koloñaal tuubakiri waanoo e leydi men ndii, ko noon haa jooni ɓe njiɗi nanngirde Muritani e ñaawirɗe mum. Tee ko ɓe kaali e kuulal 93 Doosgal Muritani sellaani, faamamuya maɓɓe kadi e kuulal 68 Doosgal farayse ina ñawi bof, sabu ngalɗoon kuulal ardi ko e Doosgal leydi Farayse 1958, etee ngal meeɗi memteede tan ko laawol gootol e hitaande 2007. So tawii kuulal 68 no kuulal 93 nii, cosiraa ko yo ñaaw gardiiɗo leydi e sahaa nde tuumaa waɗii « jamfa mawka » ko wayi no : taƴde hettere leydi ngenndi mum yeeya ɗum, yuɓɓinde pollugol laamu (coup d'Etat), sirrande arani en sirruuji jowitiiɗi e kisal leydi ekn… ittataa, gardiiɗo leydi so tawii waɗii bonannde nde « sariya denndaaɗo » foti ñaawde, ñaawa ɗum, yeru, so tawii gardiiɗo ina wujja jawdi leydi, walla ina yeeya dorog, ina totta ɓesngu mum jawdi leydi tawa rewaani laawol, ina wara yimɓe ekn… tawi ɗumɗoon fof naworaani golle laamu ɗe halfinaa ɗee, ko innde hoore mum e jubbol mum kañum tan, hol ko haɗata ñaawirɗe gaadoraaɗe ñaawde ɗum ? So en ƴettii yeru tan baɗɗo to maɓɓe too, leydi Farayse, hol ko addani Jacques Chirac e Nikolas Sarkosi noddeede Polis yo njaaɓto naamne kuccinaaɗe e mum en etee ɗum joofi ko kamɓe fof ɓe ñaawaa. Ɗum noon, e miijo amen, heen mbaadi bonannde fof ina jogii ñaawirɗe keeraniiɗe ɗum, sabu aadee ko aadee tan, sariya addaani ɓurondiral hakkunde maɓɓe. Rajou et Rigua (awokaaji tuubakooɓe tuubakooɓe) poti ko yettude Alla tawde arsuka maɓɓe ardii e jawdi ndi Abdul Ajiiju wujjunoo e leydi mum, ɓe ndakmitoo heen ɓe koota leydi maɓɓe.\nAnnduɓe sariya nattii haawde en, Muritani ina jogii hannde ɗigginɓe sariya ɓe limtotaako, ɓe mbeefeegu ganndal mumen tacci keeri leydi ndii, yo Abdul Ajiiju faam so tawii ɓeen ndaɗndaani ɗum, wonaa awokaaji ceb-ceb njooltata mo.\nMHJ","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/11\/19\/haala-abdul-ajiiju-jibinii-duko-awokaaji\/","date":"2021-04-17T14:55:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038460648.48\/warc\/CC-MAIN-20210417132441-20210417162441-00340.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4603019059,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4603019058704376, \"ffm_Latn_score\": 0.25153642892837524, \"fuf_Latn_score\": 0.14486688375473022, \"fuh_Latn_score\": 0.1326853632926941}","num_words":683,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nPr. Aamadu Mammadu Kamara no taskoo alhaali orngal woteeji galluuje e diiwanuuji Senegaal\nKan2022: Ummu Saajo Balde Jallo, arbiitirjo Fuku-Koyngal Bordo e nder Faransi no taskoo tiindondire waɗuɗe ɗen\nSalon: Tabital Pulaaku Winndere e Diisondiral Winndere waɗii elto yaawngo e ɗemngal Fulfulde e nder Firiton\nE bi'ol Alasaan Waatara, hooreejo Koddiwaar, alhaali Mali on ko e juuɗe konunkooɓe ardiiɓe Mali woni\nKo Dr Mammadu Gise woni koɗo men hannde, himo taskoo laamu IBK\nBurkina Faso: Yimɓe 9 waraama Namsigiya e nder falnde Bam, e juuɗe jogiiɓe kaɓirɗe\nMali: Konnguɗi yoga e dawroyankooɓe leydi caggal maayde IKB\nMali: Dokteer Sori Usman Koyta no taskoo battane ngoo seppo ngo ardiiɓe leydi noddi aljuma?\nGine-Bissaawo: laamu ngun toŋii awugol liƴƴi e nder lewru\nMali: hooreejo kiɗɗo leydi ndin, Ibrahiima Buubakar Keyta maayii hannde\nYagginanɗe ɗe \"CEDEAO\" fawi e dow Mali battinii e baŋŋe mbaɗɗateeri sanne\nMali: Ardiiɓe laamu hakkundewu no yeeya \"CEDEAO\" ɓooyugol laamu maɓɓe\nKoddiwaar: joɗɗinii mbaylaari mum tafirndi otooje kamiyon tokoose\nKoddiwaar: Fedde PPA-CI no ŋiñi ɗee yagginanɗe ɗe 'CEDEAO\" fawi e dow Mali\nÑaawoore tuumaaɓe wargol T. Sanakar no jokkaa haa jooni Wagadugu\nMali: ardiiɓe leydi hollii mettu-ɓernde saku ko awiyonwal konu Faransi wiiri e weeyo maɓɓe\nBurkina Faso: tuumol samminere laamu wonii sabu jaggugol yimɓe 8\nEcopi: fiyannde weeyo woni sabu maaygol siwilɓe e nder falnde Tiigre\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/","date":"2022-01-20T16:39:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00460.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6869485378,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6869485378265381, \"fuf_Latn_score\": 0.2879893183708191, \"ffm_Latn_score\": 0.012210413813591003}","num_words":248,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.677,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko juurngal Mohamed Bazum Aljeriya waawata jibinnande Sahel baŋŋe kisal?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Abdu BAH hertorɗo dawro e huuwondiral haku-leyɗe. E ndee yontere faltiinde Mohamed Bazum, laamɗo Niijeer yahi Aljeriya, ɗaɓɓugol ballal ko faati e kiwal leyɗe Sahel. Ko noone honɗum e ballal Aljeriya waawi wallirde leyɗe ngal diiwal ? Dokteer Abdu BAH na jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210719-holko-juurngal-mohamed-bazum-aljeriya-waawata-jibinnande-sahel-ba%C5%8B%C5%8Be-kisal","date":"2022-09-24T19:20:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030333455.97\/warc\/CC-MAIN-20220924182740-20220924212740-00365.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7925326228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7925326228141785, \"fuf_Latn_score\": 0.19090381264686584}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.537,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nDr Mammadu Alhajji LI fagguduyankeejo no taskoo tummbindural hooreeɓe dental leyɗe UA e dow yewtere Zlecaf\nCaad: Makki SALL, hooreejo Dental Afri (UA) hewtii hanki e altine njamena ɓawto njillu makko ɗum Mali\nMali, Hooreejo Senegaal, Makki SALL, ardiiɗo Dental Afrik (UA), tummbondirii e Asimi GOYTA e dow yewtere hakkunde Koddiwaar e Bamako\nDental Afrik heɓii duuɓi 20, tawu si ɓiɓɓe Afrik no tinude hoore mun e ngal dental?\nDental Afrik, hooreeɓe leyɗe waɗii mbatu Malbo ko faati ustagol demokarasi e nder Afrik\nMakki Sall yahan e innde Dental Afrik yiida e Putiin e Zelenski ngam ɗaɓoygol nanondiral hakkunde maɓɓe\nUkreeniya: Makki SALL, hooreejo UA ñaagiima Wladmir Putiin hooreejo Ruusiya darnugol Hare hakkunde maɓɓe e Ukreeniya\nImminaaɓe \"CEDEAO\" e \"UA\" Gine heɓiraali hooreeɓe laamu faddewu ngun ko laaɓi e happu laamu maɓɓa\nTaskagol ngal tumnbondiral waɗungal Brikseel yontere yawtunde hakkunde Dental Leyɗeele Erop \"UE\", e Dental Leyɗele Afrik \"UA\"\nKabaaruuji yontere no jaɓɓii Belko Muusa BARI, jaayndeyankoojo, jilaɗnooɗo kibaaruji e ɗemngal fulfulde to jaaynde \"AMAP\" Mali\nGinol haala mbatu Dental Leyɗe Afrik e Dental Leyɗe Erop\nKo honɗum habborɗon ngal tumnbondiral hakkunde Emmaniyel Makron hooreejo Faransi e yoga e hooreeɓe leyɗeSahel?\nTawu si ndee jonnde Dental Leyɗe Afrik (UA) to Adis-Abeba e nga'al jibinii ko wonndi e nafa?\nUA: ko honɗe e piile habbii Makki Sall, hooreejo Senegaal, hooreejo keso Dental Leyɗe Afrik?\nMali: Muusa Faki Mahammaat, hooreejo Dental Leyɗe Afrik (UA) no e njillu e nder Mali\nJonnde waɗan e lewru 2ɓuru hakkunde Dental Leyɗe Erop e Dental Leyɗe Afrik waɗan Bruksel\nKo Mahmuud Kaan, gollanɗo Dental Leyɗe Afrik (UA) woni Koɗo men Hannde\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/dental-ley%C9%97e-afrik-ua\/","date":"2023-03-24T07:01:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945248.28\/warc\/CC-MAIN-20230324051147-20230324081147-00632.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8420178294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8420178294181824, \"fuf_Latn_score\": 0.14083988964557648, \"ffm_Latn_score\": 0.014118010178208351}","num_words":296,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.794,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Baabaaɓe Looti e gardagol Aamadu Abdullaay Jallo dowlirɗo Tomaa Sankara Tokosel yuɓɓinii balɗe ɗiɗi pattamlame e nder wuro Baabaaɓe Looti, ñalnde 14 e ñalnde 15 lewru kawle(octobre) ndu ngon-ɗen nduu e nder ndeeɗoo hitaande 2017. Faandaare ndee ko mawninde hitaande waɗtunde 30 ɓiire ko Tomaa Sankara mawɗo, gardinooɗo leydi Burkina Faso, jamfanoo waraa, ñalnde 15 lewru kawle e hitaande 1987. Ko hikka waɗti koolol joyaɓol ko Tomaa Baabaaɓe ena yuɓɓina nguuɗoo kewu.\nDiɗɗe jabbaaji ko wayi heen no Paco Leñol e diɗɗal Haɓooɓe e Baasal njantondirii e jabbaaji nokku oo ngam jirwinde jammaaji ɗiɗi ɗii, gila e waktu 21ɓo haa ngoriije njogga. Yimɓe pinaliyankooɓe mawɓe e haaliyankooɓe nantuɓe inɗe heewɓe tawtoraama kewu nguu. Ena waɗi heen ummoriiɓe gila Nuwaasot, Kayhayɗi e Pete to bannge Senegaal, ko jiidaa e ko nootitii e gure gonɗe e saraaji Baabaaɓe Looti.\nƊowi golle ɗee ko Bookar Muktaar Jah e ballondiral sukaaɓe wuro ngoo.\nÑalnde 15 ndee, kikiiɗe mum yuɓɓinaa ko yeewtere nde tiitoonde ɗiɗi: Nehdi e nder Fulɓe e dewle lawɗinaaɗe e rewamuuji mumen. Nehdi e nder Fulɓe , njeewti ndeen tiitoonde ko Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu e Kaaliidu Buubu Manngaan. Dewle lawɗinaaɗe e rewamuuji mumen ko rogere Huley Tapsiiru, saas-faam, jeyaaɗo ɗoon e nder wuro Baabaaɓe kono gollotooɗo to Kayhayɗi, uni haa hortini.\nGelongal Fuuta e Kaaliidu Buubu Manngaan ɓamdi e nehdi ko gila ɗo ndi fuɗɗotoo e nder sato galle, ɗo ndi arata e dingiral haa ndi rewata duɗal, ndi hebbitoroo e ɗanle e jaayɗe. Huley Bah adii tonngirde yeewtere mum ndee ko magoyel tokosel, caggal ɗumen o firani banndiraaɓe tanaaji gonɗi heen. Yeewtere ndee ƴettii waktuuji ɗiɗi e feccere ɗi taƴondiraani hay leƴƴannde. Ñalɗi ɗii noon ndañii ŋakkere seeɗa e waasde tawtoreede won e jaale, ɓe darnde mumen e golle ɗee keedaaɗo caggal. Ɓeen ngoni: Baal Umaar Hammaat, Aysata Jaari Sal e Mammadu Bookar Lih.\nHol oo Tomaa Sankara mo Baabaaɓe Looti ?\nTomaa Sankara mo Baabaaɓe ko jabba mawɗo (grand rappeur), mo hakkillaaji ɓuri nanngude hannde e nder diiwaan Baabaaɓe Looti. E ballal Alla, huufo jinnaaɓe e ballal sehilaaɓe e hoɗdiiɓe, njoorto mawɗo ena sooynaa e makko to bannge mo o yahri oo.\nO jibinaa ko ñalnde 15 lewru kawle (oktoobar) hitaande 1987, ñalawma mo Tomaa Sankara mawɗo waranoo oo. Ko ɗuum addani yumma makko Kummba Hammadi Jeliyaa Joop innirde mo Tomaa. Ko ndeen innde kadi o mawnidi. Baaba makko Abdullaay Jallo lollirɗo Sammba Jallo walla Cewngel noon wiyi mo ko Aamadu Abdullaay. Kono nde wonnoo innde Tomaa ndee mettaani ɗum ko kañum nii ɓuri jaalɗinde nde.\nNde Tomaa Baabaaɓe mawni haa hankadi waɗti hakkille adii daranaade ko wiɗtude ngam anndude ko saabii jinnaaɓe mum ena nginnira ɗum ooɗoo gorko. Ko ɗuum rewi haa jibini ɗiiɗoo ñalɗi hannde.\nÑalɗi Tomaa Sankara e Baabaaɓe Looti mbaɗii faayiida saɗnde. Pellital ngal suka oo joginoo e anniya mum fof laaɓtii. Toɓɓaaɗe fof ɗe o joofinoo njettodiima no haaniri nii. E dow ɗum ganndal e ganndondiral ndañaama heen.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/09\/baabaa%C9%93e-looti-danii-tomaa-sankara\/","date":"2018-11-16T04:03:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742970.12\/warc\/CC-MAIN-20181116025123-20181116051123-00285.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6676597595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6676597595214844, \"fuf_Latn_score\": 0.16005991399288177, \"ffm_Latn_score\": 0.12855927646160126, \"fuh_Latn_score\": 0.0377894751727581}","num_words":482,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.611,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jannde ɓiɓɓe rewɓe\nSaakitaama ñannde :\nEn kuccat e hello himmude woni jannde ɓiɓɓe rewɓe ɓe. Won e diiwan ɗi njahataa ene satti njiyaa jinnaaɓe ene nanna ɓiɓɓe rewɓe ɓe e duɗe tuubankoore. Mbiyata ko debbo foti ko jooɗaade e galle, golloo golle rewɓe waasa wadde ko worɓe mbaɗata.\nHay soɓe naati rewɓe ɓe njaawat yaltineede e duɗe ɗee sabu ko dewleteeɓe kaa ko nandi heen … ɗum noon ko caɗeele mawɗe ooɗo jamaano sabu kala mo jangaani nane majjere… Holko haɗi jinnaaɓe ɓe nannude ɓiɓɓe rewɓe ɓe e duɗe ɗe ? Ngam anndude hol saabii ɗum, en njaɓɓotoo e yewtere nde hoɓɓe ɗiɗo. Heen gooto wiyete ko Woppa Jallo o jeyaa ko Maatam (Senegaal), nganndal makko fayi ko e reende hakke e hujjaaji ɓiɓɓe aadama. O darnii e hitaande ujunnaaji ɗiɗi et jee tati, fedde fii sukaaɓe rewɓe ɓe ene janga kono so janngii ne keddoo e duɗe ɗe. Koɗo keddiiɗo oo ne, woni ko e duɗe ɗe. O wiyetee ko Agii Jallo o jooɗii ko Wayguyaa saare wonnde to Burkina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20201113-jannde-%C9%93i%C9%93%C9%93e-rew%C9%93e","date":"2022-01-19T13:54:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320301341.12\/warc\/CC-MAIN-20220119125003-20220119155003-00324.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5046724677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5046724677085876, \"ffm_Latn_score\": 0.22346065938472748, \"fuh_Latn_score\": 0.13845840096473694, \"fuf_Latn_score\": 0.10726635903120041, \"fuq_Latn_score\": 0.024667836725711823}","num_words":169,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.201,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.43,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiibe lesde Afirka noddaama huwtininra alkawal mabbe ngal hurguki gannudi foodooji yummol fitinaaji nder lesde kawtal ngal.\nArdiido lesdi Naajeeriya hiddeekoojo Professor Yemi Osinbajo, on wadi noddandu nduu nde wadanno jawaabu nyande altine yawtunde haa mobre kawtal lesde Afirka nde doggintee haa Addis Ababa,laamorde lesdi Habasiniya yaake nde O ardanno mobre rento nde kawtal ngal.\nProfessor Osinbajo, lattudo ardando hukuuma rento e jonde jam ka kawtal ngal andini :\"Handi en mo'ina nufooji siyaasaaku meeden yeesooji no lattira en taskitani bibbe tayre ndee waroobe yeeso her deppinankibe jonde jam, ustankibe torraaji konu, soynde e goddi gannudi. Latti doole on dow kawtal ngal hoora hakkiilo her himmidinki heftol asli futtol fitinaaji e hurgukidi.\"\nArdiido Naajeeriya hiddeekoojo on himmidindo bote jonde jam tayre Afirka andini ardiibe tayre nden dow gannungol fitinaaje nder tayre Afirka handi lattine burdungol nder kuude tilimde de handi tayre Afirka ardina jotta.\nVON\/Gurin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/07\/05\/ardiibe-lesde-afirka-noddaama-hurga-asli-futtol-fitinaaji\/","date":"2022-06-28T10:05:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103360935.27\/warc\/CC-MAIN-20220628081102-20220628111102-00648.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9987764359,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987764358520508}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Balle ɗe yaltiyankooɓe (ɗaniyankooɓe) afrinaaɓe waawi waɗande leyɗe maɓɓe\nSaakitaama ñannde :\nE kaa taskaram men hannde yewtan ko fewti e nafoore nde ɗaniyankoɓe\/yaltiyankooɓe jogginii leyɗele maɓɓe. Ko honɗum ɓe waawi ɓeydande leyɗele maɓɓe hella faggudu e ɓamtaare? Ngam jaabaade ngal naamnal, en jaɓɓoto Moodi, Abdul Gaadiru Jallo, Ɗaniyankeejo wuurɗo Faransi, ko o hooreejo kiɗɗo fedde yaltiyankooɓe Maamun wuurɓe Faransi. Moodi Abdul Gaadiru JALLO ko karallo hertorɗo laaɗe wiiriije to \"Air France\".Abdulaay Bokar Loom, ɗaniyankeejo, daraniiɗo wallugol sukaaɓe janngooɓe e nder Faransi.Aysata Njaay, ko debbo ɗaniyankeejo wuurɗo Itali.Heɗiibe Rfi Fulfulde, ko ɗum woni toɓɓere taskaram men hannde, Faggudu e Ɓamtaare AfriK.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211007-balle-%C9%97e-yaltiyankoo%C9%93e-%C9%97aniyanoo%C9%93e-afriyankoo%C9%93e-waawi-wa%C9%97ande-ley%C9%97e-ma%C9%93%C9%93e","date":"2022-12-02T05:48:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710898.93\/warc\/CC-MAIN-20221202050510-20221202080510-00380.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9575467706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9575467705726624, \"fuf_Latn_score\": 0.03333135321736336}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.951,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngam wallude antampirisuuji tokoosi ɗi waɗde taaɓal mawngal e nder renndo, ADEPME yuɓɓinii lulnde to Saamburu komersa mo Maatam. Faandaare ndeeɗoo lulnde addanii heewɓe faamde hol no antarporonoor waawata siforaade ngam ɗowde golle mum no haanirta tawii fawaaki tan e sabbaade. Goonga walleede ina weli kono so aɗa wallee yo taw aɗa e gollal maa. Ina woodi GIE keewɗi cabbatoo ko e heɓde ballal ummoraade e laamu. Tawii eɓe mbaawi waɗde feere haa ɓe ndaña peeje no mbaawirta waɗde eɓɓooje jibinooje ngartam wonaa tan sabbaade e finaasmaa. Golle keewɗe mbaɗaa gooto kala wiyaa yo siftor holko foti ɓure e ŋakkanɗe e nder golle jogorɗe aroyde.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/ballitygol-gollorde-diiwaan-maatam-adpme-ngam-wallude-gollotoobe\/","date":"2018-09-24T14:04:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00099.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9517297149,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9517297148704529, \"ffm_Latn_score\": 0.020321061834692955, \"fuh_Latn_score\": 0.02004445530474186}","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.927,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde Suudu Senaa Muritani salii ɓenninde waylowaylo mo laamu Muritani yiɗnoo oo… hooreejo leydi ndii holliti fellitii waɗde ɗum naamndal feewde e ɓiɓɓe lnaamnal. Ngaal naamnal so ɓesngu Muritani fellitii yahdude heen, maa addan mo waawde waylude bakko leydi ndii… araaraay moo… liɓde suudu senaa nduu…. Ko hanki o habri ɗum e kuccondirao ngal o waɗdi e jaayndeyaŋkooɓe. O hollitii yiɗnoode mbo rewde to suudu sarɗiiji e to senaa, ko yiɗnoode hoybinde geɗe ɗee tan, kono laawol ina rokki mbo waɗde naamndal Eey-Alaa feewde e ɓesngu leydi ndii. Oo waylowaylo so laatiima warata ko kuule dowrowe 1991.\nSuudu depiteeji nduu yawtiniino miijo ngoo 121 e dow 147 depitee, kono senaa oo kam jaɓaano helde leggal ngal jooɗii e dow mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/baylugol-sar%C9%97iiji-muritani-abdul-asiis-ndaartii-mosol-go%C9%97mgol\/","date":"2018-12-19T08:04:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376831715.98\/warc\/CC-MAIN-20181219065932-20181219091932-00553.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5807693005,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5807693004608154, \"ffm_Latn_score\": 0.3289269804954529, \"fuf_Latn_score\": 0.04280725494027138, \"fuh_Latn_score\": 0.03900923579931259}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.441,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Leelawal Pinal e gardagol Usmaan Abdullaay Bah lollirɗo Mboondi Kummba e hooreeɓe mum teddungal Sammba Baabayel Njaay e Jah Abuu Haamiidu, yuɓɓinii jammaaji ɗiɗi Pinal pattamlami, ñalnde 8 e ñalnde 9 lewru jolal hitaande 2014 to Dingiral Cehilaagal. Fedde ndee addi ko Kecco-joom-Karwaas walla Kecco Yeenee-yooɓee lollirɗo Abuu Jubaa Deh e diɗɗal mum. Rokkaa teddungal udditde jamma gadano oo ko Abdarahmaani Njaatigi Joop to Oolo-oolooga, gollotooɗo to Boowal-laaɗe diwooje Nuwaasot.\nFaandaare fedde ndee ko siftinde Nuwaasotnaaɓe wonde geɗe men ganni potaani welsindeede haa teeŋti e nder teeruuji bayɗi no Nuwaasot, Nuwaadibu, Suwoyraat, Rooso, Kayhayɗi, ekn sabu ko ɗoon nguurndameeje yimɓe ɓee ɓuri dooltinde hannde. Kala ko neɗɗo jeyi, yo waɗtu heen hakkille mum waasa yeeboraade ɗum geɗe janane. Lowe ko peccaaɗe, ena haani gooto fof rema lowre mum tawo woto sooyreede.\nKo ɗuum jeyi sabaabu nde nde cosaa ñalnde aljumaa 22 lewru juko 2014, alaa ko ari e hakkille mayre so wonaa eeraade Abuu Juubaa Deh e noddude Abdarahmaani Njaatigi Joop ngona sukkiti-bawɗi golle mayre to bannge pinal.\nSo Geno newnii ne maa nde yuɓɓin kiirɗeeli bayɗi nii e nder gure mawɗe leydi ndii ɗo ɓiɓɓe Fulɓe ngoni ngam daɗndude ko heddanii Fulɓe e pinal ngal e rokkitde naalankooɓe Leñol ngol ko ɗawanoo e ooɗoo dumunna cakkitiiɗo.\nKiirɗeeli ɗii mbaɗii faayiida sanne sabu pottital bayrunongal waɗde waɗii e ɗiiɗoo e jammaaji to Dingiral Cehilaagal. Yimɓe mawɓe ngarii heen, gila e nulaaɓe Meeri Sebka, naalankooɓe mawɓe e haaliyankooɓe dowluɓe. Teskaama kadi garal gorko teddinɗo naalankooɓe ɓaleeɓe, balloowo ɗumen balle teskinɗe ena wiyee Mohammed Lemiin mo America Legend.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/12\/28\/fedde-leelewal-pinal-won-ko-siftini-ful%C9%93e-nuwaasot\/","date":"2019-08-22T21:10:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317359.75\/warc\/CC-MAIN-20190822194105-20190822220105-00290.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5867394805,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5867394804954529, \"ffm_Latn_score\": 0.2914476990699768, \"fuf_Latn_score\": 0.0888480544090271, \"fuh_Latn_score\": 0.02730158530175686}","num_words":258,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.5,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jamma aljumaa, 14 lewru siilo 2011, jofɗo hoyre-biir, Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani dillii, iiñtii no feewi. Hay safalɓe, sooninkooɓe e jolfuɓe tindii won ko naati wuro ngoo ko famɗaani doole. Rewɓe nana nduñondira e damuɗe gollorɗi fuuɗooɓe, moorooɓe e sinkooɓe. Yeeyatnooɓe ngaanii sabu soodooɓe kawii ɗumen, nana ndartii ena naamndoo hol ko jogori kewde e ndee sahre. To bannge worɓe, sukaaɓe e mawɓe nana njiirondira ñootooɓe e sakkeeɓe.\nHay goobooɓe wuro ngoo keɓii e tuuse jinndere ndee. Werlaa fof mo njiyɗaa haɓɓani hirke ko Noowotel innitiraaɗo hannde Otel Tufoyla.\nDillini Nuwaasot ko garal Maalik Paate Soh, gorko Njum Donnde Maasina Tooro, gural Maysa Aali, kañum e diɗɗal mum Maoba. Maalik ko naalanke timmuɗo, mo Geno yeɗi dokke keewɗe. O wonaa naalanke mo yonta jolni. O wonaa naalanke jiɗɗo waɗde hoyre, kañum tan. Kono ko o naalanke mo Alla tafi, tagi, loowi, resani leñol fulɓe. Omo fiya hoɗdu, hoɗa gitaar, omo ñaaña, omo wayla baylol. So o amii ena yooɗi, so o yimii kadi mbiyaa ko ɗuum ɓuri welde.\nO ari ko juuraade Fulɓe Muritani ngam wuurtinde enɗam, tiiɗtinde giɗgol e hesɗitinde hoolaare hakkunde makko e ɓeeɗoo ɓe o waɗi so tawii leñol ngol wonnoo ko ngesa ko kañumen ngonatnoo galle kisnoowo njabeeri haa wonta ƴoogo.\nCaggal diɗɗal ngal, omo ardi e jaayndiyankooɓe ɗiɗo, nantuɗe inɗe mumen hono Aliiw Basum mo Cilon salndu Fuuta e Mammadu Aamadu Lih, gorko Mbooyo Wahaa, kaɗndorgal Ceelooji, ngam seedtaade ñalaaɗe ɗe o jogiri waɗdude, kanko Maliik Paate Soh e ɓiɓɓe Fulɓe. Omo ardi kadi e seto timmungo, timmirngo faayiida, e nder heen haaliyanke gittanooɗo nemsa, belɗo sawtawol, jooɗɗo e ndaaratnde to bannge sormaat.\nMaalik Paate Soh ko gummaniiɗo njillu e nder duunde Afrik kono o jooɗii ko to Biriksel(Bruxelles), laamorgo dowla Belsik (Belgique). O fuɗɗorii njillu nguu ko Ndakaaru, laamorgo Senegaal. O rewni heen ko Nuwaasot sabu teskaade mo felliti daraade, saannoto walla no fulɓe keewi wiyde nii : puniiɗo ajjoto mbele tigguuji mum ena pota e enɗi mum.\nMaalik Paate Soh ena ŋoogɗini wonde Muritani e Senegaal ko leyɗeele jiiduɗe yumma e baaba, dennduɗe ko feccotaako, ɗe maayo wonaani ɗumen keerol saka fecca hakkunde rewo e worgo. Caggal ɗuum ko woodde mo e Muritani enɗam tiiɗɗam, njonngu caɗtungu e giɗgol tabitngol. Njaatigi jamma oo e geɗe paytunooɗe heen ko Umaar Jakariyaa Joop mo Mbaañ, Cile e leydi Hammadi e goomu mum.\nNgam njillu nguu waɗa faayiida, teskina, daña ruttorde ngam resande yontaaji garooji janngo, Alhajji Daɓɓo Njaay waɗdi mo ko e kaɓirɗe dowrowe e haralleeɓe naɓoyankooɓe 2STV, nehiiɓe, newiiɓe, suɓtaaɓe e nder keele fanniyankaagal nan-yiyngo.\nMuritaninaaɓe njaɓɓiima Maalik Paate Soh, teddinii ɗum, kollitii ɗum haa laaɓti wonde ena mbeltii e njillu nguu. Goomu magooji Jalluɗi Jam mbaɗii heen golle maantiniiɗe gila e kollirgol geɗe ganni to bannge cinkal e sormaat pullo hanki haa e addude ballal timmungal e nder hiirde ndee: hakkunde cubballo mo wonaa tampoo-taatoo e nooroo, nguy, Sammba ganndo beeli.\nKo ɗoon baabooy Gellaay Aali Faal, gorko Aram Sahre ɓuri goorumma( yurmeende Alla e makko), wiyatno: nguy ƴeeŋii, heɓii liwel, takkiima ciiwel, leliima e jaljalɗe, sawndiima jaaɓel. Kenal wonii e sooyde. Cukalel tokiima, joom nano sikki-sakka, ñaamo e taƴaale joomiraaɗo. O waɗi lekkel e lekkel, ŋorel e ŋorel. Omo wondi e koyli. Koyli yiɗaa nooroo, nooroo yiɗaa koyli. Koyli wiltii to ladde, gubiima, gabiima, wafii, waɗi mbaafurna, ŋaayaa goolooli. Koyli soppaama, fertaama, heefaama, heeftindaama, yaɓɓaama, yaɓtindaama. Koyli ɓuƴaa, wujaa, lelnaa e wul-am-gaynaako, sinndaa denngere lewre e weñaande, banngali, njoogu e nalla. Pindinee nooroo kure pewjaama ! tawa Balla jeerel kañum yawtii….\nMuritaninaaɓe njooɗnii garal Maalik Paate Soh e Nuwaasot sabu yimɓe teskinɓe ko wayi no Lih Jibriil Hammee, Jibi Bah lollirɗo Gelongal Bah, Kaaliidu Baaba Gise, Caam Aamadu Sammba Lawo, Hammadi Tabsiiru Bul Joop, Maamuudu Gaako, Aliiw Coofi Joop, Woon Sammba Yero, Mammadu Njaay cewngu Mboon ekn, ko jiidaa e naalankooɓe dowluɓe wayɓe Demmba Njaay, Ndillaan colel daande-maayo, Ceɗɗel Mbay, Haawa Jimmeera, R. J, Saydu Gedda Sih, Hammadi Gawdel Bah, Saydu Nuuru Gay, Pennda Gise, ekn. Ko noon kadi natooɓe, ɗosooɓe ŋarɗuɓe golle…..\nNjillu Maalik Paate Soh e Muritani waɗii ɓure kewɗe no feewi sabu ngu anndinii Fulɓe muritaninaaɓe geɗe tati:\nFulɓe Muritani ena ngoni, ena ngoodi, en ngoodi kadi ko ɓooygol daartol momtataa. Ɓe ngonaani, ngoodaani ɓee, njilloytaake.\nFulɓe Muritani ena mari jaale kerɗe, gila e guurɗe haa e maawɗe, tawi ko binndirɗe inɗe mumen alkule kaŋŋe e nder daartol leñol.\nFulɓe Muritani ena poti jokkude ndeen darnde ngam rontinde e tontaaji garooje sabu ko woyi maayɗo koo, ko ɗuum yettata guurɗo.\nGelongal Fuuta lollirɗo\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/01\/17\/njillu-maalik-paate-soh-e-muritani\/","date":"2019-09-18T09:48:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573264.27\/warc\/CC-MAIN-20190918085827-20190918111827-00414.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7165228724,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7165228724479675, \"ffm_Latn_score\": 0.13972888886928558, \"fuf_Latn_score\": 0.06257379055023193, \"fuh_Latn_score\": 0.06222322955727577, \"fuq_Latn_score\": 0.014307654462754726}","num_words":743,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sifaa hanki pinal hannde, ko fedde nde wonaa laamuyankoore hirjinoore, siftinoore, tintinoore, rewrude e tinndinooje, daraniinde siftinnde leňol e famminnde ngol caɗeele dookɗe renndo, e reentinnde ɗum en, e weytinnde, e yejjitinnde ɗum en mette walla siftinnde ɗum en nguurndam haŋki. Ko yimɓe fof ndenndi, njeydi Sifaa.\nNde faltaaki hay leňol gootol, haa teeŋti e ngol fulɓe ngol, ko fedde yillotoonde e kala wuro maa gurel, sabu nde yiɗi ko sarde pinal haa yimɓe fof pota heen faamamuya.\nKo ɗuum waɗi, alkamiisa 5 e Aljumaa 6 lewru mee, Sifaa Hanki Pinal Hannde yilloyinoo ma Kahayɗi e noddaandu USAT. Nde Sifaa dawi Nuwaasoot e waktu 8 subaka, aroyi kahayɗi ko hedde waktu 4 e feccere kikiiɗe. Hade mayre naatde Kayhayɗi, nde tawi ko terɗe USATnaaɓe ina ngari jaɓɓaade nde to wiyetee Beelinaaɓe. Otooji ɗii ndeggondiri fayde kay dimmbee joorooro sammee naayoo, kay wonaa yumma, kay wonaa baaba, kono kay diwnii baayeeji. Nde Alla addi nde haa e leegal biyeteengal TANTAAJI, nde tawi ko gila naatirdeTANTAAJI, ko lasi yimɓe rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe, ina ngari jaɓɓaade Sifaa, e mbaydi njooɗndi. So a yiyii ɗee lase rewɓe, ɓee ina ɓornii ɗii comci, sago maa tan ko yo a daň hono majji. Eɓe moorii moorol wiyetee ko Sifaa Hannki Pinal Hannde. Worɓe ɓee ina kolliri cubalaagal haŋki, so mi hulaani nii, mi wiya, kala heen mo ɓoɗɗu-ɗaa ko ndaneewu yaltata e mum. Nde mbismaa, nde wertanaa leeso e yeeso, nde tawnoo yeeso wonaa kasoo kono cokaaɗo heen fof tinat, nde ɓuuftaa, nde ňaamninaa, nde yeewtaa, tampere yalti e ɓalli maɓɓe. ňlande heen Kahayɗi ina wuli, fotde 45 degere, kono nde wonnoo jeewte ɗee ina kawri e yiɗde, nde yahdu e nguleeki kii tan. Ndeen yahii haa naange ngee mutii, golle kuccanaa, nokku ɗo hiirde nde waɗatee ɗo feewnaa. Waktu 11ɓo jamma yontii, diɗɗal Sifaa hanki pinal hannde, wonndude e jalluɗi Yelaa Faama Mbay, keblii ngam waɗoyde aadii mum en, hawri ko ňalnde heen Usmaan Hammadi joob ina jofti e wuro hee, ummoraade Dakarel. Sifaa hannki pinal hannde ina ardi e jaayndiyankooɓe rajo renndo e rajo Fonndu, jokkondiral hakkunde hiirde ndee e ɗiin rajooji waɗii haa addani wonɓe Amerik, Bankok, Orop, Afrik e ɗo ɗiin raajoji mbaawi heɗeede fof, renndude e Kahayɗinaaɓe hiirde ndee, nde wonnoo jokkondiral ngal wonnoo ko ɗoon e ɗoon (direct).\nNde Usmaan hammadi toƴƴi daande e udditgol hiirde ndee, daande makko seeki jamma, finndini ɗaaninooɓe, diwni kelewaaji joŋtunooɗi koyɗe ina ɗaanii, ɗum jirwi no haanirta nii, Kahayɗinaaɓe ngirňitodii e wutteeji mumen ɗi guubu ceertungu, haa teeŋti e bula Kahayɗi, ɓe ndaangani hakkunde dingiral ngam juuroyde oo ɓiɗɗo jibinannde Kahayɗi mo wulaango boolumal. Kelle e gulaali e luukaali mbaɗii oolel, yimɓe mbeltiima, hakkillaaji ngartii, sabu maɓɓe wayrude nannde ndee\ndaande. Nde Usmaan ƴeeŋi, yimɓe njooɗtii, debbo gawlo o lomi yolnde e daande mum ngawlaagu e yimre mum malisaajo, hono Faatimata Mammadu Mbay mo Jalluɗi Yelaa. Hiirde ɗeɓi fusde sabu feccere e tawtoraaɓe hiirde ndee, ko yari maayo en, ɓe njaraa deeɓeele ɓe mbaccaa balamaaje, ɓe nguutaa dimmbeeji, ɓe njolaani e laakon bal mbacca. Itti min samaawu tan ko dille keewɗe ina ngummirii min bannge rewo, min cikkatnoo ko yimɓe, kono ndeke ko noodi. Seeɗa hiirde nde fusa, kono nde wonnoo jaaltaaɓe ina e hiirde ndee, ɗum wonti baar ɓuuɓɗo, oon woni Jibi Hammadi joob, hooreejo fedde USAT.\nGolle njokki, yimɓe mbeltii. Fedde mo ceɗɗo mo saɗaaka ňalaande naati dingiral, hono Mamadu Yero Jak. Ndeen woni Sifaa Hanki Pinal Hannde e ɗii comci ɗi goobu asamaan ; kelle e gulaali eelti, wonndude e naayaali jooɗɗi, jimɗi belɗi, e tinndinooje baɗɗe faayiida, pinndinooje, ciftinooji neɗɗo e nguurndam mum. Ko noon jammaaji ɗi njahri. Ndeen hiirde fusi ko e waktu tataɓo jamma, ko e oon sahaa ciifondiral nanondiral gollodaade hakkunde hooreeɓe pelle ɗee waɗaa, hono SHPH e USAT. Ko ňalnde aset 7 mee fedde SHPH ummitii kahayɗi fayde Nuwaasoot .\nUmar Bah Mboyna","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/07\/31\/njillu-sifaa-to-kayhay%C9%97i\/","date":"2023-06-10T00:38:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00247.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5382292271,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.53822922706604, \"ffm_Latn_score\": 0.21832175552845, \"fuf_Latn_score\": 0.12790800631046295, \"fuh_Latn_score\": 0.1033572405576706, \"fuq_Latn_score\": 0.011696960777044296}","num_words":632,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde hooreejo leydi Muritani itti gardinooɗo gollordu toppitiindu Ndiyam hono Mohamed Mahmuudu Wul Jaafar. Batu jaagorɗe waɗii hannde altine 21 juko toɗɗiima Hamza Caam gardiiɗo kuuɓtidinɗo gollordu toppitiindu ndiyam. Hamza Caam, jeyaa ko e falnde Mbaañ wuro Ñaabina. O woniino gardiiɗo gollordu Arab toppitiiɓe jamɗe ine wiyee SAFA, eɓe njokkondiri e SNIM.\nOo ɗoo Hamza, toɗɗegol makko e oo posto bettaani wonande annduɓe dewrewe dawriyankooje makko. Wuro Mbaañ ine sabbinoo ko wayi nih gila nde suɓngooji ɗii ɓenni. Ndee falnde fof e waɗde jagge keewɗe jannguɓe, ine ŋakki yiytaade hoore mumen e laamu Ghazwaani, ɗum waɗi seeraani e kala sahaa eɓe ngoytoo ɗum, wiyde wonde ko ɓe yejjitaaɓe.\nSahaa suɓngooji ndee, kanko Hamza o gollaniima no feewi lannda laamu nguu, ɗum wallitii lannda INSAF foolde, nder wuro Mbaañ tawii ko poolgu ngu alaa guli. Lannda kaa dañi sarɗiyankooɓe ɗiɗo, fawi junngo kadi meeriiji 3 nder meeriiji 4 gonɗi e falnde Mbaañ. Yeddinaani, ngol toɗɗegol wonanaani Hamza Caam bettere. Teskaama sahaa oorngal suɓngoyankeewal, Hamza darinooma laŋ ngam INSAF heɓa poolgu e suɓngooji ɗii.\nHamza Caam ko neɗɗo dawriyanke, jaggal mawngal nder lannda INSAF, ine teskaa ko ɓuri heewde e konnguɗi makko woni ɓamtaare falnde Mbaañ. Ɗum saabii, o seerataa hollirde e hesɗitinde fiɓnde makko e lannda laamu nguu, kam e waɗde garwanɗe miijanteeri lannda kaa.\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/mbele-hamza-caam-ko-ko-soni-ko-aawnoo\/","date":"2023-09-28T08:45:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510368.33\/warc\/CC-MAIN-20230928063033-20230928093033-00476.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6370242238,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6370242238044739, \"ffm_Latn_score\": 0.2479981929063797, \"fuh_Latn_score\": 0.08282520622015, \"fuf_Latn_score\": 0.027706481516361237}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.42,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E maayirɗe 2014, huɗo alaa, hulaama, uujo waɗii. Ko njiy-mi e ccaaɗngol biyeteengol Gorgol danewol, tuggude ɗo yuppata e maati, fa'ti fuɗnaange, nano e ñaamo maggol fof hikka toɓaaka. Seeɗa toɓnooɗo heen oo haarnataano jawdi saka waɗa ñoomre. To gese jeeri jabbaaka, waalo ne ilaano saka jabbee. Ko faayre mawnde ! Ko ɗum saabii gila e lewru noowammbar 2014 jawdi ndii fuɗɗii uujde fa'de worgo.\nÑalɗi pinal Fulɓe to Jinkeere, komin Franliitaama, falnde Magaama e gardagol hooreejo Catal Komin oo hono Buuye Sammba Bah to Jinkeere.\nÑalnde 20\/09\/2014 gure komin oo kala nootiima. Nde waktu juulaa, bottaaje ngottaa waɗaa joɗnde kesɗitingol yiilirde catal ngal. Nde futuro juulaa waɗaa hiirde pinal, yeewtaa heen ko toɓɓe ɗiɗi :\nJaagorgal Nehdi Ngenndiiri Usmaan Bah ñaantii gorko biyeteeɗo Mohammedu Paate Jallo, koroowo Falndiijo Nehdi Ngenndiiri ElMiina e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani, ñaatal teddungal dowrowal, ngal lasal gadanal walla daraja gadano, ñalnde mawnde 16 lewru siilo hitaande 2015. Ooɗoo gorko ñaantaaɗo e ooɗoo beetawe, ñaantiraa ko golle maantiniiɗe ɗe golli, gollata, darnde hiisnde e dadungal caɗtungal ngal darii ngam rokkude jaŋde\nSooynaɓo heɓtotaako cukalel nde jibinaa so wonaa nde wuuri ñalawma timmuɗo walla so heewii balɗe jeegom. Hono ooɗoo sooynaɓo addata ɗum ko ko usteeki biige boɗeeje etee, ina wona e cukalel fotde balɗe joy walla jeegom. Ooɗoo sooynaɓo, ko sooynaɓo mo liggorgel ƴiiƴam mo alaa tanaa walla mo wonaa ñawu. Ɗo mbaadi cukalel alaa faayoore, kuudi ndii waylotaako, kaaye ɗee ina oolɗa.\nHeeñere ndee e ɗaamol ngol ɓuutataa. Ina ɓeydoo e biige boɗeeje ɗee ender pirle mum hono binne binne tawa saabii ɗum ko usteeki biige ɗee.\nGeɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.\nNdeen ko paltoor woyetenoo e binndital hee, jooni ko dummbugol e kulɓingol. E wiyde jaaynde Le Terroir, hannde, \"to daande maayo too, tuggi Rooso haa wiyan maa Xaabu, ƴaaqan maa Teekaan, Ganni, Daarel Barka, Ɓoggee, Baabaaɓe, Haayre Mbaara, Mbaañ, Kayhayɗi, Likseyba, Mbuut, Jowol, Magaama, Sehilbaabi, e goɗɗe ɗe en limtaani, alaa ñalawma ɓennata tawa polis\nÑawu jabet so duumiima e ɓalndu ina jibina caɗeele keeɗe so tawii ngu aynaaka. Ɓooygol suukara e nder ƴiiƴam ñawɗo oo ina waɗa rewameeji e denndaagal terɗe ɓanndu nduu. Tawde noon wonii ñawu jabet nguu sellataa, rewameeji ñawu nguu kaɓtortee tan ko e tewaade. Reenaade won e ñameele, kadi nehde hoore mum e won e fannu nguurndam, mbele suukara balndu nduu ina hakindoo. So suukara oo reenaaka, o jibinta ko ñawbuuli goɗɗi. Ina jeyaa e ɗiin ñawbuuli ɗiiɗoo ɗi njogor-mi limtude.\nÑalnde 8 saawiyee, Fonadh yaltinii caaktol ɗo hollitta faayre mum e « duumagol ŋakkeende nuunɗal » e leydi hee kam e « ngardiigu ooñiingu » leydi ndii ardoraa ndii. Ngol adii ko siftinde wonde, e duuɓi ɓennuɗi ɗii, pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kam e ngenndiyankooɓe heewɓe, ceeraani e suurtude fenaande lornde Muritaninaaɓe heewɓe.\nAɓe njokki kadi e « ñiŋde jiyɗingol kam e taccingol e warngooji kuuɓtodinɗi\nBiraam Abeid e Barahiim wum Ramdaan jeyaaɓe e fedde IRA, kam e Jibi Soh hooreejo Kawtal ngam Ƴellitaare ñawaama kasoo duuɓi ɗiɗi. Ñaawoore ndee yani ko ñalnde 15 saawiyee 2015.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=1","date":"2015-03-28T10:59:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131297429.39\/warc\/CC-MAIN-20150323172137-00101-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5300924778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5300924777984619, \"ffm_Latn_score\": 0.3461090326309204, \"fuf_Latn_score\": 0.08178145438432693, \"fuh_Latn_score\": 0.03604508563876152}","num_words":531,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.434,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceede hewtwnde biliyonji 57.6 on Ngomnati laamorde lesdi Naajeeriya yembi yobi golloobe alkindiral nder tayre laamorde nden nyamaale cede golle alkindiral ceedude de be tokkata tayre Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nNder buttuli kuude de nyamaaale maaje yobaa hawti e yebre feesinki ndiyam njareteedam, laabi\/barawe laabi laanaaje leddi njamu, andal, e boo tabutunki seewaaku nder laamorde nden.\nMinistaajo laamorde lesdi Naajeeriya, Muhammad Bello, mo darektaajo hukuuma cede laamorde nden, Isiaku Ismaila wakkili on suuditikaa nder mobre kubaru en nde O noddi.\nOwii alkindiraabe dudbe lortani kuude mabbe diga njobdi ndin wadaa haa kuude de timminaaka fuu boyma fudditaama bana no koomoyee laaranta gite mum nder laamorde nden.\nIsmaila andini dow ngomnati weiti jabrude ngam tabutunki kala kuude de huuwetee nder laamorde lesdi Abuja fuu yaadi bee asli diidi nyibaalo laamorde nden asliiji.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/laamorde-lesdi-yobi-alkindiraabe-nyamaaleeji-mabbe\/","date":"2017-07-29T11:39:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549427766.28\/warc\/CC-MAIN-20170729112938-20170729132938-00045.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.997554481,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975544810295105}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Toɓo heewngo ndiyam jippiima ñalnde 28 06 2017 e nder diiwaan Maatam teeŋti noon e falnde Kanel. Ko ɓuraa huleede to bannge diiwaan daande maayo, wuro Ballel Sowanaaɓe laawol baɗangol kaaƴe boɗeeje a dogat fotde 13 km alaa ko feewi heen, kanel fotde 80 km alaa ko moƴƴi heen. Eɗen nganndi laawol Wurosoogi Bakkel ko golle ngoni suwaa tawo gasde to bannge Bakkel fuɗɗii waɗeende laabi celduɗi ko tuggi Boñnji haa yettii Bakkel. So ɗuum gasii ko Ko Boñnji haa yettoo Fajar. Ko ɓuri hulɓinaade fof laabi ɗi moƴƴaani tee ko e naatirɗe ndunngu tee haa jooni laabi ɗi ina mbayi nih.\nIna jogaa njoorto kam ko hooreejo leydi ko udditi laawol ngol ko ina selli to fiɓnde njaru mum dariima 100 miliyaar e kaalis seefaa, ɗuum ko Njum_Wurosoogi… Wurosoogi Bakkel. Ooɗoo diiwaan Maatam caɗeele mum fof ko yah ngartaa to bannge laabi, kono happu mo lebbi 15 ina ɗaminaa e dañde laabi moƴƴi.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/ndunngu-2017-to-maatam-to%C9%93o-arii-tee-laabi-peewaani-tawo\/","date":"2017-11-18T10:07:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804724.3\/warc\/CC-MAIN-20171118094746-20171118114746-00049.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9446451068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.94464510679245, \"fuh_Latn_score\": 0.0404597632586956, \"fuq_Latn_score\": 0.010178931057453156}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.946,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mooɓuki duniyaaru nokkure woore her laabi maatootiro internet e yaake laabi ardule zamanu yowanaama hake soynde kuuɗe keyɗe ɗum habdetee nder tayre Afirka.\nKawtal gollooɓe ngal duuniyaaru WFTU andini haa mobre maagal tatabre nde Afirka nde dogginaa haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya dow hawtan hoore lice e jaabuuji gollooɓe ɗi duuniyaaru fuu ngam yiiki njobdi gollooɓe handundi yeɓaamanaama gollooɓe ngomnatiiji.\nSeketereejo mawɗo mo kawtal gollooɓe duuniyaaru, WFTU, George Mavrikos, andini dow hoosuki jabruɗe ɗen latti farilla yiiki yaake no hakkeeji gollooɓe hokkirtaake no handi.\nO andini dow kawtal ngal diidi laabi goɗɗi wallini li'yanan majaliisaaru mobgal lesɗe duuniyaaru boo ngam yiiki jaɓi naftiri no wallitirta her hurguk gannuɗi soynde kuuɗe ko huuwee.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/kawte-golloo%C9%93e-duuniyaaru-yowani-bayli-zamanu-aybe-soynde-kuu%C9%97e-%C9%97um-habdetee\/","date":"2017-12-12T23:30:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948520042.35\/warc\/CC-MAIN-20171212231544-20171213011544-00712.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999548912,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995489120483398}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawral Paris ngam uytude (ustude) ñamaale afriknaaɓe e immintinde faggudu Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Haamidu BARI, toowa-ganndaljo jannginoowo ko faati e faggudu ka duɗe mawɗe Gine. Hanki e talaata horeeɓe Afrik e Erop waɗii kawral Paris. Faandaare nden ko ɗuytugol ñamaale wonɗe e leyɗe Afrik. E faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH, Dokteer Haamidu BARI no jonna mijooji mum e ngun mbatu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210519-kawral-paris-ngam-uytude-ustude-%C3%B1amaale-afriknaa%C9%93e-e-immintinde-faggudu-afrik","date":"2022-08-08T20:01:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570871.10\/warc\/CC-MAIN-20220808183040-20220808213040-00444.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5806162357,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5806162357330322, \"fuf_Latn_score\": 0.35521259903907776, \"fuh_Latn_score\": 0.0447249598801136, \"ffm_Latn_score\": 0.01597646437585354}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Aset 7 lewru mee (seeɗto) hitaande 2012, Njuɓɓudi Arafaat, taƴre 4 (secteur 4) mawninii belaa sosngo mum e gardagol hooreejo fedde ndee hono Konnaate Aamadu ganndiraaɗo Suleymaani Konnaate, gorko teskoraaɗo muñal tabitngal, katantaagal ceedtinngal e nuunɗal laaɓtungal. O jeyaa ko to wiyetee Siiwi daande maayo, e nder diiwaan Ngenaar, bannge Muritani.\nÑalawma oo dañii wune no feewi sabu jamaanu keewngu, keewngu doole e yimɓe teskinɓe, teskoraaɓe giɗgol mumen e leñol, ngarii, tawtoraama ñalnde ndee. Wonande jeyaaɓe ɗoon e leegal ngal, pottital ngal limanaama capanɗe tato e ɗiɗo baaba galle, ko jiidaa e hoɗɓe nootitiiɓe. Ciftinen wonde woodii kadi hoɗɓe mawɓe( hay so ɓe sihsiɓe e jaakɓe), ummoriiɓe e nokkuuji goɗɗi, goɗɗuɗi, ngari hawritde heen. Ñalawma oo waɗii gosndiral miijooji coñtungal, naftowal hakkunde terɗe fedde ndee, tawi ko e weeyo hakkilantaagal mawngal e ɓerɗe jaajɗe, laaɓondirɗe. Maa daartol tesko heen ko heewi sabu enɗam wuurtii, giɗgol wuurtii, njonngu ne kay wuurtii. Njuɓɓudi ndii weltoriima kadi, e oo ñalawma, saaktude keɓgol ɗerewol yamiroore laawɗunde keɓtingol mum ummoraade to laamu, gila ñalnde 19\/12\/2011 e tonngoode 402. Nde fadtirnoo ko oo ñalawma mbele belaaji ena kawrita walla tawtondira, mbaɗa nde ngada beño. Ko ɗum waɗi, ko ɓuri heewde e ñalawma oo, nde ñalli ko tarde e firde e faamnude doosɗe e sarɗiyeeji nder-nderi mayre.\nJooɗnde ndee jooɗii ko e galle Haamiidu Paam, jooɗorde mayre aadoraande. Nde udditiri ko duwaaw e ɗemngal Ceerno Haamiidu Baal mo Baabaaɓe Looti, sabbundu ganndal e yankinaare, imaam raatib jumaa ɗiɗaɓo oo.\nCaggal konngol udditirgol gaadorangol jooɗnde (salminaango e bismaango), Konnaate Aamadu huccitini njettoor teeŋtuɗo feewde e fedde ndee, ko adii nde haalata golle gollaaɗe ɗee e ndee ɗoo daande: \" E innde am, miin hoore am, e innde terɗe Yiilirde Siynoore, ɗe ngollodtoo-mi ɗee, mboɗo huccitina njettoor am ɓurɗo teeŋtude fayde e Fedde Arafaat Fuuta, ko aldaa e paltoor (gila gadiiɗo e cakkitiiɗo naatde) sabu waɗde e amen hoolaare timmunde, sabu jaɓde yahdude walla darodaade e amen e nokkuuji kala, hay heen ɓurɗi mettuɗi walla haaɓnaade, sabu jaɓde semmbinirde min hakkilantaagal juumtungal, kuutorɗe ceniiɗe, semmbe haa e ngalu, ko min naatani oo ɗoo dumunna koo, haa e dumunnaaji jawtuɗi, tawi ɗuum fof ko mbele golle ɗee njuɓɓa no haanirta nii, wonana leñol ngol nafoore. Mboɗo gooŋɗini, so wonaano ballal mayre duumingal, min mbaawataano waɗde ngal ɗoo daawal fof, min njaltida e manoore. Mboɗo wiya kadi Alla jaaraama, nde jaaraama. So ɗum ɓennii, maa en kaal ɗoo, e mbaydi tonngaandi, daartol njuɓɓudi ndii, caggal ɗuum naatanen taro e firo doosɗe e sarɗiyeeji ɗowanooji en njuɓɓudi men, ko adii nde batu nguu rokkata en heen yiyannde mum e wasiyaaji mum.\nPaamen tan ko adii, so Fedde ndee nanngii oo ɗoo ñalawma pottital e gostondiral miijooji, waɗii eeraango feewde e yimɓe mum, ko goonga, ko haa nde mawnina ñalawma sosngo mayre, kono kadi, ko ɓuri teeŋtude koo, ko haa nde keɓa humpito laaɓtungo ko woni e nder doosɗe e sarɗiyeeji nder-nderi mayre. Ɗo dental woni fof, ena waɗanaa laabi ɗowooji nguurndam mum. Afaraat Fuuta ne, kuule mum nana e jeese men. Paamen kadi, haa hannde, wonde kuule tonngaaɗe e ɗereeji ngalaa ko pirti, ɗoon ɗo terɗe fedde ngoniraani ɗooftaade ɗe. Ɗuum firti ko so fedde hebbinii ɗereeji ne, so tawii laaɓtinaani golle mum, alaa ko gasanta ɗum hay batte sabu nde waawataa safrude ngoƴaaji mayre saka yettaade paandaale, nde toɓɓunoo. Ena laaɓi won ko gollaa haa heewi, won faayidaaji keewɗi dañaaɗi kono kadi won ko keddora-ɗen ko heewi hay so tawii wonaa tan yiɗde hisnude teddungal mayre.\nDaartol Njuɓɓudi ndii\nFedde men ndee woodii gila e hitaande 1988, sahaa mo terɗe mayre gadane koɗi e leegal ngal. Nde yiyii ko heewi, nde nanii ko heewi, nde hawrii kadi e ko heewi. Eɗen nganndi, won e sahaaji, ende hawra e sahaaji mettuɗi, tuƴƴinooji ɓerɗe, so wonaano hakkilantaagal mawngal e jogaade faandaare wootere, nde yaltataano ende hisi. Ko noon ne kadi nde lummborii e sahaaji belɗi haa neesti no limmbam, nde dañi heen nafoore e teddungal haa ɗo njuɓɓudi laamu Muritani rokki nde kaayit keɓtinirɗo. Nde mahii jumaaji ɗiɗi ngam riiwtande yimɓe mayre, hoɗɓe ɗoo, ɗanle juutɗe e oon fannu. Nde waɗii koppe, ende sood-soodtondira e hoore mayre geɗe katojinaaɗe, e mbaydi newiindi, ɗo nde soklaani yahde banngeeji goɗɗi. Nde fagganiima hoore mayre kaake ngam nootaade e soklaaji kewuuji mayre ko wayi no yannge, innde, jaɓɓungal e dille pinal. Nde waɗii kadi geɗe maantiniiɗe ko fayti caɗeele janooje e renndo, ko wayi no caɗeele koɗdigal, tifaaɗe dewle e ñaawooje, ɗo en njejjitaani e doggol ngol, balle duuminiiɗe nde waɗanta ñawɓe e jaayyaaɓe, ɗo mbaawi ummoraade fof ».\nCaggal nde doosɗe e sarɗiyeeji fedde ndee njanngaa haa laaɓi kadi pira haa deeƴi e hakkillaaji ko Ceerno Habiibu uddiri ñalawma oo eeraango.\nEeraango Habiibu Demmba Soh\n\"Banndiraaɓe, kala ɗo mbaaw-ɗon wonde e no mbaaw-ɗon wonirde, minen Arafaat Fuutanaaɓe, emin kuccitini e mon dental. Min tawii ko dental tan woni toowal. Min tawii ko dental tan woni kisal. Ɗum firti ko kala ɗo dental alaa, kisal alaa. Kala ɗo dental alaa, toowal alaa, ɓamtaare alaa. Ko ɗuum waɗi min ndenti, min njaggondiri. E nder ko min ndenti, min njaggondiri koo, min njiɗi ko kala ɗo yimɓe ngoni e kala no ɓe mbaawi wonirde yo ɓe njaggondir, yo ɓe nguurdu. Yo ɓe ɓoortu wutte miin-miin, ɓe ɓoornoo wutte minen. Ko e wutte minen tan, yimɓe mbaawata lewirde dunuuli humambinnaagal, koongu, heege, haasidaagal, majjere, ñawu e baasal. Yo gooto fof woppu hiiɗnde e wiinnde, yooɓoo finnde e fiɓnde tawi aldaa e innde.\nEmin mbeddii ngol ɗoo konngol fayde e mawɓe men, tiitooɗe men, jannguɓe men e nananteeɓe men nde ngonata hatanteeɓe, ndaroo ngam ko ena ɓamta leñol ngol. On njaaraama\".\nGelongal Fuuta lollirɗo; Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/pulaar.org\/2012\/04\/10\/nalawma-mawningol-sosngo-fedde-arafaat-fuuta\/","date":"2020-05-26T20:45:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347391309.4\/warc\/CC-MAIN-20200526191453-20200526221453-00478.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4494344294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44943442940711975, \"ffm_Latn_score\": 0.414682537317276, \"fuf_Latn_score\": 0.12531514465808868}","num_words":929,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.506,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Golle sukaaɓe rewɓe dilloɓe to bange sarɗiiji e nder Afirik\nSaakitaama ñannde :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Aysatu Ba. Oo ɗoo ko sardiyanke jeyaaɗo —dowla Ginee taweteeɗo ɗoo e Dakaar. Omo dilla e bange heblooji ko faate sarɗiiji e ko nandiheen. Ko kanko Rfi fulfulde bismii e yewtere \"Ko Mbiiɗon\" ngam o haalana minn holi yiyande makko e darnde sukaaɓe rewɓe to bange sarɗiiji. E hol wajuuji ngam sembinde darnde rewɓe faade kumpital e sarɗiiji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200724-golle-sukaa%C9%93e-rew%C9%93e-dillo%C9%93e-to-bange-sar%C9%97iiji-e-nder-afirik","date":"2022-10-06T01:00:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337680.35\/warc\/CC-MAIN-20221005234659-20221006024659-00169.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9900228977,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9900228977203369}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.211,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laawol Wurosoogi Bakkel woni ko caɗeele sabu hannde yahde e maggol ko huunde ɓurnde muusde. Sabu ko taƳe taƳe kala heen to waɗanoo paddorɗe haa ndiyam waasa haljinde e golle nde waame ari udditii ɗum . Hakkunde Wurosoogi fayde haa Kanel weeɓaani yahde . Yoga e otooji ndewat yahde haa naata e gaska lugga . Ko ɗuum waɗi kamiyoŋ gooto yani hakkunde Oogo e Siňtu Garba. Golle ɗee ina njaha no foti yahrude kono to bannge ndunngu o so tawii heɓɓitaaka feewaani, ko jipporɗe ɗe woni caɗeele ɗe. Won ko fuɗɗii waɗeede gudoroŋ kono ina heddii . Tee ko yahata e ngol laawol ina heewi,otooji gaddooji fosfaat to Ndenndoori ko ko ndaaƳaa ɓennataa fayde toon , kamɓe dadiiɓe ɓe ha ɓena ndarii to karafuur Wurosoogi ɗo ngam haɗde ɗi ɓennoyde , doole majji ina waawi ɓeydude bonnude laawol ngol. Wonto ɓe puɗɗii ittude yoga e joowe kaaƳe baɗanooɗe e laawol mbela ɗi mbaawa ɓennoyde wonannde tokoosi ɗi.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/nudnngu-laawol-hakkunde-kanel-e-wurossogi-ta%C6%B4ii\/","date":"2018-07-17T11:39:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00373.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7741908431,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7741908431053162, \"fuh_Latn_score\": 0.15191683173179626, \"fuf_Latn_score\": 0.04094284772872925, \"ffm_Latn_score\": 0.020768439397215843, \"fuq_Latn_score\": 0.01143774762749672}","num_words":155,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.792,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ilamji (waame na mbubban) e leyɗe Afirik: Noy gatten fa natta?\nSaakitaama ñannde :\nHannde yeewtere nde yowitii ko ilamji (waame, na mbubban). Ilam waɗii e leyɗe keewɗe e Afirik Kotdiwaar, Maali, Camerun haa ɗo e Senegaal e Nijeer. Pittaali corii, heewɓe eggi ?\nHolko waɗii hitaande kala ilam wara ? Holko gowernema leyɗe Afirik kaanno wadde fa ɗum natta ?\nNgam yeewtidde nde toɓɓere en mbismoto Abdulaay lih. O dillata ko e fannu njaayniyankaagal, ko karallo e kala ko fayi e jaagorɗe kesii ɗii. O darnii lowre ene wiye \"Leberger.net\", kadi omo jogii seen \"Youtube\" mo gandanɗaa haalte heen tan ko ngoƴaaƴi renndo. E ɗiin ngoƴaaƴi, ilamji baɗɗi e Dakaar, laamorde Senegaal e leegal ene Pikin Est. Abdulaay hoɗii maa artu e ɗum haa yaaja\nSo ɗum yawtii men keɗo Aissa Abdulaye Alfary kanko ma o haal bonandeeji baɗɗi to leydi Nijeer","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200904-ilamji-waame-na-mbubban-e-ley%C9%97e-afirik-noy-gatten-fa-natta","date":"2021-06-13T05:41:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487600396.21\/warc\/CC-MAIN-20210613041713-20210613071713-00355.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9663891792,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9663891792297363, \"fuh_Latn_score\": 0.025111965835094452}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nE bi'ol laabiyankoojo Sellu Dalen JALLO, juuɗe bammbaaɗo maɓɓe laaɓi pos\nE bi'ol Alfa Mammadu Wansan BAH ñaawiyanke, Sellu Dalen henndaaki wullitande \"CRIEF\" e kadi o alaa galle ka nden neldee\nSellu Dalen JALLO yeeso \"CRIEF\" laabiyankoojo makko on hino ɓeyda ɓannginde\nGine: Galle Sellu Dalen JALLO no tawaa e cuuɗi liɓaaɗi ɗin Diksin\nSellu Dalen JALLO: Doolngal konukooɓe ɓen no hitti kono jurol maɓɓe ngol no habbaa\nGine: Lumndiiɓe laamu nayo jeyaaɓe e fedde \"UFDG\" faltaama e dow sarɗi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/sellu-dalen-jallo\/","date":"2022-08-09T05:46:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570901.18\/warc\/CC-MAIN-20220809033952-20220809063952-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5793911219,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5793911218643188, \"fuf_Latn_score\": 0.39776384830474854, \"ffm_Latn_score\": 0.01187252439558506}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal deƴƴere juutde, Aliw Bah LINKO wiyii mi deƴƴu tan kono mo muumɗaani. Ko gooto e sukaaɓe naalaŋkooɓe e duƴƴal biyeteengal Regee, jibinaaɗo to Wurosoogi, mawni e wuro hee hannde oo omo holla mbaawka makko e nder dingire welnere. Nde wonnoo ina anndaa kam naalaŋkooɓe heewɓe naayorii ko to bannge Rap. Maa won duuɓi joyi ko e kebanagol lefol makko biyeteengol Billaay Rasuul, ko ñalnde 7 saamwiyee 2018.O hollitii ko huunde nde sukaaɓe ɓe mbaɗtunoo hakkillaaji mumen mbela waawa naatde e jehre nde. Haŋkadi kaŋko Linkoo o hollirii lefol ngol defaama ɓenndii haŋkadi. So tawii ko caɗeele ina keewi kono Alla waɗii heen sutura mum newnii geɗe ɗe njahrii no haanirta nih. Omo ɗaminii e jokkol to bannge jaayndiyaŋkooɓe ndariima ngam wallude mo haa teeŋti Rfm, Timtimol fm, Rts Maatm e waɗtorde heen Lewlewal communication.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/gaaci-regee-e-nder-fuuta-linkoo-salminirii-on-billaay-rasuul\/","date":"2018-08-17T00:02:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211316.39\/warc\/CC-MAIN-20180816230727-20180817010727-00372.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5446020365,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5446020364761353, \"fuh_Latn_score\": 0.28579628467559814, \"ffm_Latn_score\": 0.1274556815624237, \"fuf_Latn_score\": 0.03507665544748306}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.604,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya Mohammadu Buhari yiidi bee ardiiɓe lice hukuumaaji rento lesdi ndin fuu maɓɓe haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nNder yalɗiriiɓe giidal ngal haa e Ministaajo faddo lesdi Manaur DanAlli, e mawɗo Police'en Ibrahim Idris.\nƊum ɗo tamma Mawɗo Sooja'en Naajeriya, General Gabriel Olanishakin andinan kubaru'en ko wolwaa nder giidal ngal.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/08\/23\/buhari-yiidi-bee-hooreen-hukuumaaji-rento-lesdi\/","date":"2019-02-18T08:17:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247484772.43\/warc\/CC-MAIN-20190218074121-20190218100121-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.765705049,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7657050490379333, \"fub_Latn_score\": 0.23405414819717407}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.511,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Michika\nMichika (mwe-cika) un galle boɗen ɗun hukuma pamarun eta ɗiiwal Adamawa ɗun Najeriya, hanjun lati hautirɗe ɗe hukuma pamarun(2) Eɗun ɗer woila ɗiiwal ɗenɓo. E gal ɗau ƙeroti dari ɗau eta anɗaɗe inare yilaki umtuki gite ɗun mcedigyi ta vecemwe Rhumsiki ta Kamaru mwecika (Michika) hange goni gelleɗe nayi ɓurɗe maugu ɗer ɗiiwal Adamawa.\nLamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMo mauninaɗo Ngiɗa zakawa kwache hanko wonii Ajiyayo Michika. Latinoɓe lamu shubtimo yanɗe re Asawe ziɗu leuru Disemba 2013 yaɗɗu maiɗe coffar mauɗe latiɗo hanko waɗi miyani galle ɗer ko yahi duɓi soppote toyi.\nTagabellegyi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMaugol lasgol e ɗemgal michika hamɓe ke yimɓe Kamwe ɗemɓo ɗemle maɓɓe(wolde) vecemwe.\nDistinarɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDun tiggi hukuma pamarun michika ɗer dungu 1976.Eɗi wadii kerol e kautuɗi kamaru eta funa eɗau kerol mari ta woila Ewoɗi hukuma pamarun Madagali ɗer edun waɗi kerol e hukuma pamaru Askira Uba edi oiiwal Diiwal Borno Eta hirna. Ta woila bo edi wadii kerol e hukumaji pamari mubi eta woila e hong. Bial Michika hangal woni bonnigal gaddagal Bial Kamwe don mweche-cika hanji goni Bial kamwe gan dlistaki ɗir deuugo. Distinambe ɗennogaɗa holli wigo ɗin tiggi michika(mwe-cika) E sagitigo karnu ɗua 15 ta koe noyema ɗunɗun latiɗun molamu ɗimba ganshowo mo ganshai yolde e Michika (3) inɗe Michika (mwe-cika) heɓoma gada artuɗun wiki mule che cika Rakwada kwaa anɗuɓe ɗistinaje e hiɓe kwame Eɗe fussaro koyari golde ɗeɗun ko e semɓe ma dillirɗo e suɗɗisuɗɗi gamma wanchoɓe. Eta ɗun ɗusti ɗun koyari mueche cika eta ɗemgal denbo gal muechika(michika)Idris kalooma lamiɗo suatien ɗun karnu sappo e g jewe golomo wii yari Michika (Michika) ɗembo gimɓe kamue e ɗer odyssey (4) Nonbo Henrich bath molishtowo leyɗi jamus e ɗer ɗerewol mako tralle in Afrik (yudu ɗer afarika) gol ɗun hanɗini e 1850 mo winɗi kononi daraki yimɓe Kamwe ɓe Michika. Michika e wodii geɓe jene nagi. Wwtau joɗerde Michika, jodorɗe Nkafa, joɗerde madzi joɗerde futu joɗerde garta joɗorde Bazza\/bandulla\/jakwa joɗerde zah\/Ghye joɗorɗe ui\/Bokka e jodarɗi sina\/kamale,wolde Dakura ɗenbo e ɗun noddiraɗe e Bazza lati hanjun woni lonnuɗun ɗimɗe wolde margi pazza ɗuɓbe maɓɓe ɓe ijjitinidato ɗun e higi ɗenbo e ɓe giɗi wanchugo ganchu e gaɗa waduki jukire e jukkita e kamue ɓe yauni bial wonnuki goɗdo e wonnuki goɗɗi e bial higgi gamma hamɓe higgi yaniuki martiɓita gola maɓbe ɓen eɓe kolla ko e maɓɓe e ɗutino Kamwe (kamue ɗun holina yimɓe huɗe) gamma yimɓe kamase eɓe godi umago tafuki setiɓe ɓe martiɓina ɓe ebo hautugo eɗer hoɗe eɓe motunto koe maɓɓe naye e nifeɓi goɗdi imanu e hautugo koppi yimɓe e neɗda haukike e vecemue the emes and the motion of yimɓe Kamwe e vecorve hanjun dabeghi ni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Michika","date":"2022-06-27T02:37:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103324665.17\/warc\/CC-MAIN-20220627012807-20220627042807-00671.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9935456514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.993545651435852}","num_words":439,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caɓɓal Mambila ɗum gootal nder caɓɓe timtuɗe lesdi towki maagal foti meeta ujineere e teemeɗɗe jowi e noogas e nayi (1524) ngal latti caɓɓal ɓurdungal towki e nokkuure ɓurdunde feewki e leydi Nigeria, e non bo ɗum nokkuure ɓurdunde haanki ɓiɓɓe leydi e jananɓe fuh ngillo.\nLeydi maagal ceetindi moƴƴinoori ndemri e durnfol fuh. Koowoowe, e cufi e ɓokkaare fantunde e piye dabbaaji fuh tawataake e ƴoole maare, bo woodi hendu feewndu welndu. Kooseeje towɗe e tawe to dow Caɓɓal Mambila yeru: hooseere Caɓɓal-waade kayre ɓuri towki e kooseeje Nigeria fuh towki maare hewti meeta ujine ɗiɗi e teemeɗɗe nayi e sappo e joweenayi (2419m)\nCaɓɓal Mambila e tawe to diiwal Taraba nder yeɓre famarde Sardauna (lga) du ngal latti caɓɓal ɗiɗaɓal e towki e Afrika-hinaangeeri ngal ɗon heddi e caɓɓal Saabeere Gumti Saabeere ɓurdunde mawnuki e Nigeria, ummaatoore ɓurande ujine noogas ngeeɗata(20000) dow maare, ɓe leƴƴi feere-feere yeru: Mambila, Fulɓe, Kaka, Panso, kambu, e goɗɗi leƴƴi ɗi lollaayi, nder galluuje feere-feere-je bano Gembu, Ngurooje, Maayo-ndaaga, Maisamaari, Kakara, Mbamga, Warwar, Yerimaaru, Dorofi… Mambila latti leñol ɓurdungol ɗuuɗki e leydi ndin Fulfulde bo latti ɗemngal ɓurdungal huutinireeki e ton.\nCaɓɓal-mambila latti nokkuure barkiɗiniraande e noone demitirle yeru: kodon mbayi ɓulumji dankali- ɗi ɓaleeɓe e ɗi raneebe- biriiji deppi samayiji, butaali, ñebbe. Ɓiɓɓe-leɗɗe bano: piya, goyaabe lemuje mangoroje sumsum nareeje ngalbiije. Haako-shayi, kumbi, follere, gubuɗo, laalo, baskooje, labsur, baygooje… Daabaaji neemorteeɗi bano: na'i, baali, be'i, pucci, bamɗi, non gerooɗe e jawle.\nBabe gilleteeɗe e Cabbal-mambila\nHooseere ngel-yaki e layinde Ndum-yaji hoocunde hakkiilo licitooɓe windere nde nde lattuno nokkuure colli e leddi ndi woowaaka e windere fuh.\nƳoole e juurɗe e hoose-chain.\nlatal dartiyankewal tweteengal Ndum-yaji.\nTapaare nde jaɓrugal konoowo e kabri.\nTapaare nde hororomre-puccu e Hienaare.\nHayre nde natal mum'mute e ɓiyum tawetee-nde mbar.\nKo haani andaa e Caɓɓal-mambila\nngal latti nokkuure ɓurɗunde feewki e Nigeria.\nɓaawo Caɓɓal-baaminda e Cameroon ngal latti caɓɓal ɓurdungal tiwki e Afrika-hurnaangeeri.\nɓaawo India ngal latii nokkure nde ɗum ɓurdi demal shayi e windere.\nMi woytaayi cukkol ñiɓeteengo ton to ngol lamsaama ngol ɓurdan e Afrika-hirnaangeeri.\nTo a yilli nokkuure nde welgo yaake, ñaamdu, waawkinki, naɗetee paɓɓa fa ngoyitaa jisde nde annin'noɗa.\nNate Caɓɓal Mambila\nToni a yillai mambila woodi ku luttini ma, sedda on do yilla a holtina gite ma.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/koode.net\/ca%C9%93%C9%93al-mambila-nukkure-ngilla\/","date":"2022-10-06T10:27:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337803.86\/warc\/CC-MAIN-20221006092601-20221006122601-00770.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9805039763,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9805039763450623, \"fub_Latn_score\": 0.014436326920986176}","num_words":373,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.971,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde Toɓɓere ndee na haɓɓodii yargo tabaa, torraaji mum e cellal neɗɗo [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nYarngol taba na heewi yoga na fiima maa na simmoo sigaar, woɓɓe na mura tabaa , na woodi kadi ñiiɓotooɓe ɗum. Ko ɗum waawi battaninde e cellal neɗɗo?Faa ɓeyden paaman e mum,en calminan Dr Umar BA to suudu safrirdu hopital jeneral \"Garand Yoff\" Senegaal .Ko safroowo ñawuuji jope (ɓumɓucce), Ko o hertorɗo ganndal tabaa e saɗɗaaji mum dow cellal ɓii-aadama.Ley yewtere nde, en keɗoto konnguli sakiraaɓe yoga, ko heɓiɓe e yarngo tabaa e ƴame ɓe njoganii safroowo mo tawdaɗen e yewtere nden hannde .","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/cellal-ko-ngalu\/20210802-hannde-to%C9%93%C9%93ere-ndee-na-ha%C9%93%C9%93odii-yargo-tabaa-torraaji-mum-e-cellal-ne%C9%97%C9%97o-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-09T09:46:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711394.73\/warc\/CC-MAIN-20221209080025-20221209110025-00505.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8606054783,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8606054782867432, \"ffm_Latn_score\": 0.0706108883023262, \"fuh_Latn_score\": 0.04105234518647194, \"fuf_Latn_score\": 0.015900593250989914}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.874,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daawal sappo e ɗiɗiɓiiwal jeewte diine ngal Fedde Nasrul Muuminiima waɗii ñalnde 15 koorka, to Wurosoogi.Fedde Nasrul Muuminiima ko fedde Jokkere nde 315 tergal, jiƴɗuɓe ndennndi miijo wooto e jokkondirde enɗameeje.\nNdeeɗoo fedde sosaa ko hitaande 2004,to wurosoogi. Faandaare fedde nde ko ballondiral e kala goƴaaji ɗi gooto kala wondata. kala dañɓe haajuuji ko wayi innde, yannge, janayse ko fedde nde darantoo ɗum. E hitaande 2005 nde darii e wallitde juulɓe e heblande ɗumen jeewte dingiral.\nIna yaha ina ɓeydoo, haa Ceerno Saali Caam mawnum Ceerno Aliw Caam e Gonnooɗo Meer mo Wurosoogi hono Elhajji Jibi Ɓaas e ndoolni fedde nde ɓe mbiyii teskaade ɓe golle ndeeɗoo no wayi yooɗde ɓe njeyaama e mayre. Kala ko feewti e golle Jumaaji, jamaaji, genaale e to bannge ɓamtaare wuro ngo eɓe njiyee heen.\nE teskaade sukaaɓe men ɗannatooɓe wonooɓe Dakaar walla ummotooɓe caggal leydi ina ndaña caɗeele koɗki ɓe ndañani ɗumem nokku ɗo Ndakaaru. Koŋferaas mawɗo to Jakkaa ɗo hikka noon teddiniraa golle ko Sokna Neene Galle Koreera cuddiiɗo Ceerno men Ceerno Aliw Caam to wurosoogi hannde o woni ko Umra.\nToɓɓe jeewtaaɗe ko: Jokkere enɗam e ɓure laawol TijjaaniƊowi golle ɗee ko Ceerno Alhasan Alfaa Jah mo Meeri, Ceerno Abuu Ɓaas wurosoogi, Ceerno Ismayla Bah e Ceerno Yaayaa Jiggo.\nE nder jeewte ɗe banndiraaɓe heewɓe mbeltiima sabu ko annduɓe njooɗii e ngal dingiral kaalɗo fof mbeltoo.\nCeerno umar kan mo Boynaaji, ceerno Maamuudu Caam e Mustafaa caam mbeltinii juulɓe ɓe.\nFotde no baasuuji ɗi nguliri e kuppugol kuuraa ngol taƴondiraani haɗaani yimɓe gooto fof ina jogii tafiya mum ina wifoo. okkiraama tamaro, suukara. Defte 40 qur'aana ndokkiraama e ballal Jibi Nalla Sih ɓiɗɗo wurosooginaajo gonɗo to Dakaar feccaa e nder duɗe 10 sukaaɓe wonɓe ɗo. Sokhna Mayram Ñaŋ to Caankon Ɓoggel artii e yeewtere ko feewti e ɗooftaare rewɓe to worɓe mumen. O hollitii aljanna debbo ina ɓadoo ɗum so rewii alla, ɗoftiima joom galle, reenii hoore mum malaama. Kono debbo taƴde ɓoggi rewa e birgooji wiya leydi ndi ko potal debbo e gorko woni ɗo hay gooto ɓuraani goɗɗo o ko maale halkaare. O wasiyiima rewɓe ɓe to bannge semmbinde dewe mumen Alla haa teeŋti e ɓoornaade comci timmuɗi.\nCeerno Yahyaa Jiggo artii e ndeen toɓɓere e ɓeydude sukaaɓe ɓe nde teddinta jinnaaɓe mumen, sabu teskaama e oo jamaanu sukaaɓe yahooɓe ziyaara kame dente juulɓe ko tawii teddinaani jinnaaɓe mumen. Nde yahi haa tiisubaar juulaa duwaawu waɗaa wasiyaaji Ceerno Abdul wahab soh lollirɗo Ceerno sammba juulde soh. Sakkitorii Ko duwaawu Khatmu e juuɗe Ceerno Ahmadu Alhuseyni Bah sawtu belɗo e baar belɗo.\nBOOKAR SEK","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/1348\/","date":"2017-08-18T16:12:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104704.64\/warc\/CC-MAIN-20170818160227-20170818180227-00392.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9336715341,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9336715340614319, \"fuf_Latn_score\": 0.0238997470587492, \"fuh_Latn_score\": 0.01950664073228836, \"ffm_Latn_score\": 0.016666682437062263}","num_words":419,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.895,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ummaatoore haa Lesdi Sudan wurti dow baruye do wada wankoore be wi be ngida nulaado majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN haa Khartum.\nHimbe ko hewtani ujinedde on wurti do wada wankoore nden.\nBe Sali yerduki UN nasta hakkunde mabbe bee Sooja'en Junta enanta ummaatoore Lesdi ndin. Bawti japtuki laamu dum Abdel Fattah al-Burhan wadi nder nduubu yawtunde.\n\"minin sukaabe Lesdi min jabata ko waddanta Lesdi Sudan fitnaaji Kadima\", Mohammed wi.\n\"to ngomnati wadan koyidi ngam laamu ndeyefu minibo nde weetifu min wurtan min wada wankoore dowbaruye,nder galluuje,labbaaje ko haatoy fu ngam min renta Lsesdi ndi'I!\", Luay\nHafahin wadoobe wankoore nden wi be yerday bee Diidaangol dun be diidaadi wanngini do ko darni mallabo hadi jam'iyawa julbe nga National Congress Party, welwelo.\nNder Asaweere yawtunde Hooreejo Sooja'en barrino julbe bee wiiki wala ko hawti Sooja'en bee jam'iyaaji.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/14\/ummaatoore-wurti-dow-baruye-haa-lesdi-sudan-do-wada-wankoore\/","date":"2023-02-08T01:15:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00195.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.998759985,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987599849700928}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.051,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daawal kesal he daɗndu nder wolde koode E wiyde jaayɗe leydi Amerik, leydi Siin hoolkisiima misil pattamhito baawɗo roondaade werlere. So ɗuum laatiima, firti ko Siin marii karallaagal ngal Amerik e Riisi fof njogaaki. Ko njogitaari kulɓiniindi, ceeɓndi no feewi : misil pattamhito, mo njaaweeki mum sowotoo laabi 5 njaaweeki hito (oolel), ko anndiraa Mach 5, tawi kadi omo waawi rimndude kural nikleyeer.\nIne sikkaa Siin hoolkisii ɗum ko he ceeɗu ɓennungu nguu, tee ko jooni ɗum tinaa. Wiyaama misil oo tiirii werlere tawi ine diwi, huunde nde hay gooto meeɗaa waɗde tawo. Siin alaa ko haali he oo kabaaru, kono heewɓe kollitii wonde konu Siin yahrii yeeso no feewi he nder ngal ɗoon karallaagal. Siin ine jarriboo ojife (ojif = ogive) pattamhite keewɗe. Ine jeyaa heen ojif kollitaaɗo e hitaande 2019, baawɗo taccude 2 000 km yolnde, kono baawɗo nii diwde ko ɓuri ɗum juutde, taartoo leydi. Omo waawi kadi yahde nder weeyo, e deŋeede e taarol leydi, caggal ɗum o taccita weeyo hade makko yande e toɓɓannde makko. Ɗee kattanɗe konuyeeje ina ngaddani Siin waawde fiyde kala leydi he dow tagofeere men ndee. Gaa gaa Siin, Amerik e Riisi e ko famɗi fof leyɗe joy goɗɗe ine ngolloo e karallaagal pattamhitowal.\nMisilaaji pattamhiteeji, no misilaaji berliiji (ballistique) gaadoraaɗi ɗii nii ina mbaawi roondaade njogitaaje nikleyeer. Milisaaji berlal ɓurata toowde nder weeyo so ndiwii, ɗi karlitoo ngam yettaade toɓɓanɗe majji. Misil pattamhito noon so diwii, rewata ko les haa yettoo toɓɓannde mum. Kañum ɓuri yaawde ko fiɗata. Kadi ɗowngo mum ɓuri newaade, ine waawi ooñteede, hayliteede ekn. Ɗuum waɗi misil pattamhito ɓuri mettude rewde walla faddaade. Ko wayi no Amerik tafii kaɓirɗe baɗiraaɗe dartaade misilaaji berliiji, kono ɗi mbaawaa rewde walla liɓde misilaaji pattamhitiiji. Bookara Aamadu Bah\non mbeltanaamah sanne. E kumpittaali mon baɗɗi faayiida yo alla faabo afriknaaɓe","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/12\/20\/siin-hoolkisimma-misil-pattamhito\/","date":"2023-06-08T18:30:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655092.36\/warc\/CC-MAIN-20230608172023-20230608202023-00452.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4918294549,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49182945489883423, \"ffm_Latn_score\": 0.24413904547691345, \"fuh_Latn_score\": 0.2148958146572113, \"fuf_Latn_score\": 0.046902935951948166}","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.318,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Juppuɗo Yontere: Amadou Kane holko saabi ndarnuda connec media djeya to banghe karaagal kessal?\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Amadou Kane, gooto e kharaleebe ngonɗo e heblo ngam darnude connec media. O arii yewtidde sukaaɓe Afrique mbela famminde yiyandemako, kadi holko woni faandare karalla keso moo sosi ene wiye conec media.\nFulfulde Faminiinde : Nialawma hande nde professeur Diallo addi e yewtere Ko mbiidon ko fewre.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190908-amadou-kane-holko-saabi-ndarnuda-connec-media-djeya-to-banghe-karaagal-kessal","date":"2019-10-14T09:28:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986649841.6\/warc\/CC-MAIN-20191014074313-20191014101313-00407.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9568046331,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.956804633140564, \"fuf_Latn_score\": 0.02086046151816845}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Lesdi Naajeeriya anndini anniya muudum dow yidi be lorta be suba be dow ko laarani shaanu lenguru maatootiral dum Lesde Duuniyaaru fu wakkati tammi waduki giidal mabbe.\nBallo Ardiido hukuuma hakkilanta shaanu maatootiral ka Lesdi Naajeeriya NCC, Professor Umar Danbatta kanko on suuditi ka haa yeeso kastaabe be shaanu maatootiral'e famfamtirki nde be yaano moobtorde haa galluure Geneva, Switzerland.\nProfessor Danbatta wi, toni haa be lorti be subi Lesdi Naajeeriya ko yidi hebaama ngam jahargal yeeso shaanu famfamtirki'e maatootira besdan sembidinki no bernde yidi nder Lesdi Naajeeriya.\nDirectoojo mo hakkilanta shaanu ummaatoore, nga NCC, Dr. Ikechukwu Adinde besdi ka bee wiiki fakat laatuki hukuuwa ngan nder wakiili'en itu dum hunnde on jahargal yeeso naa see Lesdi Naajeeriya tan hawtaade bee baakkeje Lesde godde haa Lesde Africa hirnaangeeje. (WATRA).\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/28\/naajeeriya-lorti-yidi-subeeki-fahin-itu\/","date":"2023-01-30T05:35:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00378.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9976789355,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9976789355278015}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere Soja'en Nomnati lesdi Ivory Coast andini hoosi jabrude godde ngam raggidinki fitinaaji e turtol ngol Sooja'en 'yummini nder Berniwol Bouake, gallure didabre her mangu nder lesdi ndin, haa dillani nyalde tati jooni don nder juude Sooja'en turtube.\nSoja en turtube ben caaki dow barawe galluje dudde nyande Asawe yawtunde, haa be sukki laabi nastuki e wurtuki Berniwol Bouake non be dooli ombol luube fuu.\nSooja'en ben hoosi jabrude den on, ngam holluki suno mabbe faaki ngomnati lesdi ndin Sababu sabbutuki haa yobukibe njobdi alawusji mabbe dum ngomnati hoosannobe alkawal baawo turtol irin ngoldo ngol be dogginno nder lewru January.\nSooja'en turtube ben artino andini dow be taskiti foflootirki bee Sooja'en wamboobe baawo ngomnati lesdi ndin tonii be tefi nastuki haala kan ko naftirki sembe dow mabbe.\nHimbe njeweego'o nawnaama sababu fidol bindigaaji Soja'en turtube ben nder berniwol Bouake, yaake nde be a'yino dogginki wankoore wambuki baawo ngomnati nyande asawe yawtunde.\nNder andinoore nde wurtina Kenya Alat, holli dow a'yo soja'en ngo yiiki ragare fitinaaji Soja'en turtube ben do dow datal., Ngam Mawdo Sojaen ngomnati lesdi Ivery Cost Janaral, Sekou Toure andini dow burnaa soja'en turtube no aran fuu nooti tornde nde be toraa be dowti, amma sedda nder mabbe haini do 'yatta diidadi lesdi, hujja ka wadi wamarde Soja lesdi doggina ngam naaduki be hakkilooji mabbe.\nNder lewru January Soja'en ben doolino ngomnati yobabe dala ujine 8 ko pamji ujine jeweegoo e temedde juyi kala gooto fuu njobdi alawus muudum hidde be de'ita be mbicca turtol ngol.\nNder lewru nduu on handino be njobee luttano njobdi ndin see nyande alhamisa yawtunde be nani tumbaljo mabbe andini dow be njaafi nden be bicci haalakan be munyi ko luuti andangal mabbe hujja ka lori turtunibe fahin.\nNgomnati Ivory Cost andini lorata wolwida sakko narrida bee Sooja'en turtube hollube soynde dowtraare bana ni\nDum do hultira taa Gannudidin lora naada lesdi ndin nder goddi fitinaaji kesi irin di lesdi ndin yiidino yaake kabe nder lesdi dum lesdi ndin foflino ko dillani duubi sappo raggidinaade nder hitande 2011.\nSooja'en yumminiibe fitinaaji jottaaji din fuu dum luttano Sooja'en turtube be naada nder soja ngomnati baawo narral jonde jam timminki konu lesdi ndin.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-22","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/soojaen-ngomnati-ivery-cost-taaditi-ngam-yiiki-ragare-turtol-soja\/","date":"2017-05-28T20:21:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-22\/segments\/1495463611560.41\/warc\/CC-MAIN-20170528200854-20170528220854-00225.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995100498,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995100498199463}","num_words":357,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde ganndal biyateengal hiisiwal ina tawee e kala fannuuji nguurndam. E ngal wiɗtee, e ngal wiɗtiree. Woni ɗamaawu aadee en ko heɓindaade fiyakuuji tago ngoo, anndude-ɗi ngam huutoraade-ɗi, eeltude-ɗi, tiimde-ɗi e marde-ɗi. So ronkaama kam, dañde no reentorii-ɗe. Kono kadi ko ƴellitde geɗe beeɓtinirɗe nguurndam e kala fannu, ñawndirɗe caɗeele guurɗo hawrata. E nder heen hiisiwal hollii, kadi ina jokki hollude mbaawka mawka. Woni faandaare ndee windannde ko hollitde en huunde e mbaydiiji ngaal ganndal.\nKo woni hiisiwal ?\nHiisiwal ko kawtal ganndal peeñtore mahiraaɗe kisindi dewriwi.\nƊe ɓuri toɗɗaade ko geɗe bayɗe no limoral, maho, cañu e baylol.\nSo wiyaama ganndal peeñtoral, njiɗɗen wiyde ko ganndal ngal soklaani tuugnol memtindiingol, maa jiyatoongol, walla peeñngol e mbaydi wonndi.\nSo wiyaama kisindol dewriwol, yiɗaa joofeede ko dallinagol ganndal ngal. Tippudi miijirndi (wiyateendi Rewriwal) ko ko fawaa, ko ndiin ñaawata kisgol kala konngol. Hisindaade ko sañde daliilu konngol e tuugnaade e ngaal rewriwal.\nNgaal rewriwal ne ko cembinol hakkille aadee, kala aadee gonnduɗo e timmal mum ina ardi e kuule diiñorɗe rewriwal ngal. Ɗeen kuule diiñorɗe noon so ngasaama, eɗe njaltina ko ɓuri seeɓde e sañaade, ko woodi gooŋɗi wirnii feeñana kisintooɗo !\nE tonngol, mbiyen Hiisiwal ɓamtat miijagol kisindiingol gaandi aadee, haa oon waawa tonngude fiyakuuji ceeɓɗi birniiɗo, tawa ngool tonngol diiñii ko e rewriwal. Rewriwal kañum woƴaaka yooɗi\/yooɗaani, ngal woƴaaka feewnitii\/feewnitaaki, ngal woƴaaka moƴƴi\/moƴƴaani, ngal woƴaa tan gooŋɗi\/gooŋɗaani.\nKala tonngol hiisiwol ñaawirtee tan ko goongɗi walla goongɗaani.\nHol daartol hiisiwal ?\nHiisiwal feeñii e neesu aadeeji waɗii ko ina tolnoo e duuɓi 20 000. Leƴƴi aadee en kala mballitii e mahdi maggal. Ngal fuɗɗii ko e duunde Afrik, e nder nokkuuji ɓurɗi tummbaade e ndeen duunde. Ƴiyal Isaango yiytaa ko to wiyatee hannde Congo RDC, ene tonngaa e maggal geɗe limorankeeje paayodinɗe. Caggal ɗum Misra, Babilon, Pers, End, Geres, Siin, Arab, Latin en kala mbaɗii heen golle pattamlamiije. Hannde o, ganndal ngal seedanaama diwde ɗum keeri kala, huuɓtidinnde ɗum kala fannu hakkilantaagal e pinal, e ngal ɓamtoo ñalnde kala e ballal wiɗtiyankooɓe yiytooɓe hitaande kala ko ina tolnoo e 100 000 fiyaaku hesu.\nHol no hiisiwal gollortoo ?\nHiisiwal ƴeewata ko faamde e tonngude goongaaji toɗɗiiɗi fiyakuuji tabitɗi e nder tago ngoo, walla ɗi hakkille miijatoo tawo tabitol mumen suwaa seedeede. Hiisiwal ina jogoo mbaydi cifagol maho geɗal (mbaydi maggal e mare toddiiɗe ɗum), cañu maggal (kuule mooɓondiral kette geɗal ngal), baylol maagal (so gollal ƴettaama fawaama e geɗal ngal hol no ngal heɓɓortoo gollal ngal, hol batte gollal ngal e maggal). Ngaal geɗal noon, ciftinen, ina wona limoral, ina wona wempeƴere, ina wona kadi ngal miijo hetti tawa seedanaaka goodal tabingal.\nHuutoraade geɗe ɗe goodal ɓulnangal ina addana hiisiwal, e kala sahaa, daɗde karallaagal fotde tumaaji keewɗi; won dalillaaji hiisiwal doli, ko maa fadee haa juuta nde karallaagal fuɗɗoo hattannde siynude ɗum. Yeru: Saño Jowotiral kuuɓnungal ngal Albeer Aancteyn fadii fodde duuɓi 80 ko adii ko ina huutoree e karallaagal keeɗtirnirɗe (GPS) ngam huutoreede e nguurndam ñalnde kala.\nHiisiwal ko mooɓondiral juɓɓungal hakkunde konngi e dalillaaji mumen. Konngol hawrata ko e sifa geɗal walla fiyaaku. Ko ɓuri heen heewde ɗiin konngi mbiyatee ko dallinanɗe. Ɗiin ngonii konngi kisɗi ɗi goognɗugol mum-en tabiti, ngol firataa so wonaa tawa daliilu o ina waɗnoo saggere. Kono goognɗugol hiisiwol meeɗngol laataade wontaa firto, huunde wonataa hannde goonga ka aldaa e juumre wontoyaa fenaande janngo. Hono noon ne fenaande laatiinde wontoytaa goonga tawa haydara waylaaka e tippudi hisindirki ki.\nƊum ɗoon ko sifa hiisiwal seertinka-ngal e fannuuji goɗɗi. So a yiɗii waɗde ko firtotaako, alaa e sago ɗowol nogol ndewɗaa ngol woni tiiɗngol, laaɓndotoongol miijiyankaagal cattungal, ngol yonetaake ko nanndi e goonga, ngol yonetaake ko ɓadii goonga, ngol yiyataa ko feewnitirii goongɗude… Alaa ɗum fof ina gasa tawa won to nafata kono ɗum sifortaake hiisiwal, hiisiwal ko ina goongɗini tan walla goognɗaani tawa ina tuugnaa e daliilu laaɓɗo. Ko ɗoo ɗum sattiri, kono kadi ko ɗoo faayiida mum fof woni. Sabu hoolaare heɓateende e ko dallinaa, heɓotaako e ko sikkaa!\nHiisiwal, yumma gannde ?\nHiisiwal ene laatii hannde wonnde ganndal ngal ganndineeje kala cokli huutoraade e won e faanu haa won e tolno.\nKono ko Galilee adii tonngude, lollini wonnde ndeke « Tago ngoo winndaa ko e ɗemngal hiisiwal », wonannde Galilee ko hiisiwal woni finnde heeɗnde en e faamde fiyakuuji tago ngoo, tolno men e hiisiwal wonata tolno faamaamuya men tago nder e mum yimɓe ngoni ngoo.\nGolle gollaaɗe gila ndeen ina cemmbina, ñalnde kala, konngol Galilee kaalangol gila teemedannde 17re.\nOon saanga hiisiwal, wonnoo maandooje mum ko diidi e limoreeje. Ɗeen maandooje e « waasde », keɓiino tonngude fiyakuuji koode e ɗaŋe. Caggal ɗum hiisiwal ƴellitii maandooje ceeɓɗe ɗe keɓindagol mum noddi golle keewɗe. Ɓalliwal heɓii dolde ɗeen maandooje kala ngam haaldude e tago ngoo haa waawa tonngude humpitooji.\nLowe ɓalliwe kuutorteeɗe hannde e kala fannu karallaagal e kesam-hesamaagu sooyniraa ko jiyirɗe hiisiwe, aaftiraa ko juuɗe hiisiwe, tonngiraa ko ɓoggi hiisiwi biyateeɗi potindire, ɗum fof loowaa ko e bataaji hiisiwi biyateeɗi cañe.\nE ngool bolol juutngol ngaliwal ƴellitaama, kabriwal tafaama, fannuji gannde limti-limtinɗi mahtiima e lelngo hiisiwo.\nHol ko woni hiisiyankaagu?\nHiisiyankaagu ko jikku hiisiyanke sahaa nde o woni e gollaade ndee, ɗum rentini ko ko ɓuri teddude oon sahaa e gite makko (ko wayi no laaɓtam kisindol, daragol hujja…), ko ɓuri jaasde e gite makko (ko wayi no woɗa kawraaɗo, goodgol tintiniingol…), e oon jikku goodal huunde fawaaki wonnde ɗum mooɓniingu, fawii tan ko e waasde waas-goodal mum joganeede daliilu. Goonga wonaa jooɗɗo, wonaa moƴƴo walla bonɗo, wonaa cikkaaɗo, wonaa cooynaaɗo walla ceediraaɗo yitere, ko o dalliniraaɗo kisindol dewriwol. Ko heddii koo ina jogoo faayiida, kono mo wonaa hiisiwo. Kala ko sikkaa, sooynaa, nanndi e goonga, joganaako yeddoore, innatee ko « Tuumre » hade mum dallineede. Hay gooto alaa hakke waawde huutoraade tuumre, ko ɗum jowaɗum haa dañanee daliilu laaɓtungu. Yeru : «Tuumre Feerma sakkitiinde » jooɗiima ko ɓuri duuɓi teemedde tati (300) ko adii ko Anduru Waayils heɓanta ɗum daliilu. «Tuumre Poyenkaare» yowaama duuɓi teemedere (100) ko adii nde Girigori Perelmaan ina sakkana ɗum daliilu. Etee goongɗugol ɗee tuume kala ene laaɓirnoo hakkillaaji yimɓe kono goonga hiisiwa ko laaɓndii koo diwii ɗoon. Hannde tuumre Golbak dañii duuɓi teemedde ɗiɗi e capanɗe jeeɗiɗi e joy (275), haa jooni alanaaka daliilu, waɗde nana yowaa! Ɗum fof ko hollirde catteeki daliilu laaɓɗo mo aldaa e hay sikki gooto.\nHiisiyankaagu ko reendu hakkille tuugniiɗo e daliilu e kala sahaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/defte\/hiisiwal-toowngal-winndannde-muhammadu-faadel-sih\/","date":"2018-06-19T10:11:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6141856313,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.614185631275177, \"fuf_Latn_score\": 0.27565932273864746, \"fuh_Latn_score\": 0.0539620965719223, \"ffm_Latn_score\": 0.04928455874323845}","num_words":1034,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.655,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wuurnitugol ndema e ngeygu hottolo e nder Afrik\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismima on nder taskaram men ''faggudu e ɓantaare Afrik''. Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe fewndori e baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteendeeji walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik. E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko fewti immitinnde ngeyngu hottolo ma wi'en faabo,Holto demal hottolo tolnii e nder leyɗe? Holko e nafoore ɗum addanta faggudu leyɗele afrik ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Mussa Yaatara, ngardiiɗo catal waylanngal hottolo e nder baylari CMDT, To Mali.Ma en jewtidu e Mamadu Aliiw JALLO, ngardiiɗo nbaylaari no wi'ee « TOKKORA » to worgo leydi Gine. Dilloowo e fewnugol leppi.Ngayniirten koy Umar Kuma, Halfinaaɗo kumpital e ngeyngu, To kafidal Sodefitex, leydi Senegal.Heɗiiɓe RFI Fulfulde, ko ɗum woni toɓɓe taskaram men.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210318-wuurnitugol-ndema-e-ngeygu-hottolo-e-nder-afrik","date":"2022-06-28T01:10:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103344783.24\/warc\/CC-MAIN-20220627225823-20220628015823-00075.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7898873687,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7898873686790466, \"fuf_Latn_score\": 0.20606419444084167}","num_words":169,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko woni sabu waylagol taariinde ko e caɗeele ɗum addanta duugal Afrik.\nSaakitaama ñannde :\nToɓɓere Kiwal Taariindi hannde no yowitii e mbayliigu weeyo. Holko woni sabu mum, e hol e caɗeele ko ɗum addanta taarindi ndii e duugal Afrik.Ceerno Alfa Mariyam daraniiɗo hakkeeji neɗɗo e nder Gine hertorɗo taarindi woni koɗo men hannde.Hinndu Ibrahiim Umaru, haɓɓanoowo taarindi e hakkeeji rewɓe, hakkeeji yimɓe taakanɓe. jaɓɓete e kaa taskaram.Kiwal Taariindi no waɗana alarbaare kala toɓɓere hittunde fensitante on e njamndi 8:50 GMT","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210602-holko-woni-sabu-waylagol-taariinde-ko-e-ca%C9%97eele-%C9%97um-addanta-duugal-afrik","date":"2022-08-08T04:52:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570765.6\/warc\/CC-MAIN-20220808031623-20220808061623-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8469412923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8469412922859192, \"fuq_Latn_score\": 0.11117210239171982, \"fuf_Latn_score\": 0.025532769039273262, \"fuh_Latn_score\": 0.010494216345250607}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.892,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe gollooɓe e baŋŋe wiɗto e gannde kese\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 10:00\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on njaaraama, bisimilla mon e yewtere Dinngiral Rewɓe e dow rfi Fulfulde.Toɓɓere hannde ina kaala ko faati rewɓe gollooɓe e gannde kese e wiɗtooji. Holno ngurdam maɓɓe woniri? Hol e caɗeele ɓe heɓaata e ɗen golle?E ley taskaramha kaa, eɗen tawdaa e Faatumata JALLO jannginoowo elektronik to suudu jannginirdu, no wi'ee Dr \"Boureyma BOGIZER\" Wagadugu laamorgo Burkina Faso. Inna DUKURE yo suka janngoowo dokotooraaku e ndin leydi, o haalanan en holko waɗi si o suɓɓii ndee jannde?.Koɗo yewtere ndee hannde yo Faatumata BAH, yo gooto e rewɓe Senegaal, ko o dokotoroojo, omo janngina gannde kese to duɗal mawngal Gaston Berger SEN-LUWI, Senegal.Taskaram men ngaroowo en kaalan rewɓe ceerngal. Hono renndo ngoo ngoni ƴeewirde walla ñaawirde ɓee seedaaɓe? Hol e caɗeele seedaaɓe ngonndi?Bisimila, e heɗaade o taskaram.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210323-rew%C9%93e-golloo%C9%93e-e-ba%C5%8B%C5%8Be-wi%C9%97to-e-gannde-kese","date":"2023-05-29T13:33:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644855.6\/warc\/CC-MAIN-20230529105815-20230529135815-00654.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5935592055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.593559205532074, \"ffm_Latn_score\": 0.20548830926418304, \"fuh_Latn_score\": 0.12846243381500244, \"fuf_Latn_score\": 0.06295297294855118}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko Fecci-jamma talaata hanki wonnoo lajal battindiingal ngam jettingol doggi wonande yiɗɓe jeyeede e suɓngooji depiteeji. Hakke 45 doggol yettiima juuɗe jaɓɓatooɓe ɓee. Ɓeen ne ina njogii balɗe ɗiɗi ngam jaɓde walla riiwtude doggi ɗii.\nFecci jamma talaata 30 Me,duñondiral heewii e nokku to doggi ɗii nawatee too. Limaama ko meeɗaa waɗde e daartol politik Senegal hakke 45 doggol e ko fuɗɗii suyde yettinaama toon. Woote ɓurnooɗo heewde doggi haa ɗoo waɗi ko doggi 24.\nWonande Bennoo Bokk Yaakaar, anndaama ardatoo doggol maɓɓe ko Mohammed Bun Abdallaah Joon. So tawii ko Dakaar,won wiyɓe Bennoo suɓii ko Maymuuna Ndooy Sek. Oon ko jaagorɗo kalfinaaɗo njilluuji e diwngooji. Kono ina e ko ɓuri jaalaade ko Aamadu Bah jaagorɗo faggudu e ngalu leydi ndii.\nTo Cees ko Siree Jah suɓaa ngam ardaade doggol falnde ndee. Mustafaa Ñas nawaa ko to Ñooro.\nHollitaama kadi Aliw Sal e Abdullaay Cimmbo njeyaaka e doggol ngol.\nTo bannge Mankoo Takawu Senegaal, ko Kaliifa Sal ardatoo doggol ngenndiwol ngol. Dakaar noon ardatoo ɗum ko Bammba Faal.\nMankoo Wattu Senegaal ko Josef Saar ɓe cuɓii ngam ardaade doggol ngol.\n« Coalition gagnante » ko Abdullaay Wadda woni hoore doggol maɓɓe.\nKo 09 suwee doggi laawɗinaaɗi ɗii njaltintee. E oon sahaa ko ceerndugol goobuuji karte lannda walla waalde heen kala.\nKo 19 sulyee ruumo jarlibaade suɓotooɓe ngoo fuɗɗotoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/doggi-ndaartoo%C9%93e-depiteeji-won-ko-fu%C9%97%C9%97ii-suyde-heen\/","date":"2017-12-18T22:30:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948627628.96\/warc\/CC-MAIN-20171218215655-20171219001655-00519.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.934980154,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9349801540374756, \"fuh_Latn_score\": 0.034788958728313446, \"fuf_Latn_score\": 0.019109182059764862}","num_words":210,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.872,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde tabiti cuɓogol sarɗiyaŋkooɓe 15 senegaalnaaɓe wuurɓe caggal leydi, caɗeele ɗee puɗɗiima e ypga e leyɗeele. Nokku heen fof haandinɓe heen koye mumen ɓee in keewi etee dum jogori jibinde ko pusfu lannda Apr. Oon pooɗee mduuree ina yeskini e ypga e leyɗeele ko wayi mo Farayse… konngo… Gaboŋ… Nokku heen fof ƴamooɓe lefol ngol diwtii ko ɓe taƴanaa koo. Ko goong ko hooreejo Apr jogori taƴde geɗe ɗee… kpno noon suɓngo ngoo ummotoo ko to leyɗeele ɗee. Ina kooɗtoraa hay so tawii Makki Sal taƴoyii haala kaa, maa ɗum kibin taƴe e nder lannda kaa. Ɗum fof hollirta ko politik Senegaal nanngiraa ko lahal ɗo lañɗo fof tekkinta banng mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/depiteeji-caggal-leydi-poo%C9%97ee-nduuree-jogor%C9%97o-fusde-apr\/","date":"2018-01-16T19:22:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886639.11\/warc\/CC-MAIN-20180116184540-20180116204540-00447.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4478557408,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44785574078559875, \"ffm_Latn_score\": 0.35324129462242126, \"fuh_Latn_score\": 0.16791465878486633, \"fuf_Latn_score\": 0.015323654748499393, \"fuq_Latn_score\": 0.014329352416098118}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.391,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E wiyde porfeseer Samir Amin keɓtugol leyɗe ndema ina jeyaa e geɗe teeŋtuɗe kaɗɗe leyɗe Afrik yahrude yeeso e ƴellitde faggudu mum en.\nO ñiŋii ɗuum no feewi haa teeŋti noon e sahaa mo ɗum huuɓtodini e winndere ndee. E wiyde makko, daɗndata Afrik tan ko ruttaade e ndema ngardinka remooɓe tuugiika e mbayliigaaji jeyi leydi tiiɗɗi. « E sifaa kuuɓtodinɗo, e nder daartol nguurndam aadee, ƴellitaare faggudu hoore jawdiiru tuugii ko e ɓorƴitgol jeyi ko ɓuri heewde e remooɓe. Ɗuum ina jeyaa e ko addi uujooji ummaade dowri faade gure teeru walla feewde caggal leydi walla ɗiɗi kala. Ngolɗoo laawol ƴellitaare ngol Banke Adunanke (Banke moñnjaal) e Dental Orop mbasiytoo e nder winndere hee kala ko laawol uddungol (ngol moƴƴaani) sibu ngol tuugii ko e firtaare remooɓe afriknaaɓe, tee alaa ko ngol jibinanta Afrik so wonaa kebbaaji (leeɗe baasal taariiɗe teeruuji mawɗi).» Wonaa mehre noon waɗi Porfesoor Samir Amin haalde ɗum jooni. Addani mo haalde ɗum jooni, ko sabu loppitgol leyɗe remooɓe huuɓtodinde haa yettii tolno kulɓiniiɗo no feewi, haa teenti noon e Afrik (e Muritani kadi e sifaa keeriiɗo) ɗo pelle mawɗe hakkunde leyɗe kappani heɓtude leyɗe haa e nder gure koɗaaɗe, e ballal laamuuji cukñi, ɗi teskotaako nafoore ɓesnguuji leyɗe mum en. Seede majjum ko ciimtol ngol eɓɓaande Land Matrix saakti ñalnde 11 oktoobar 2016 kollitoowol wonde, tuggi hitaande 2000 faade hannde, leyɗe Afrik mbaɗdaama 422 nanondiral paatungal e leyɗe ndema, woni 42% nanondire oon fannu ciifondiraaɗe e nder winndere hee kala.\nSamiir Amin ko ganndo faggudu keɓtinaaɗo e winndere ndee. Ko o misranaajo heen, faraysenaajo heen. O jibinaa ko 3 settaambar 1931 to Keer, leydi Misra. O hoɗi jooni ko Ndakaaru.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/30\/%C9%93or%C6%B4itgol-ley%C9%97e-ndema-ina-teppi-%C6%B4ellitaare-afrik\/","date":"2019-01-19T19:33:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583680452.20\/warc\/CC-MAIN-20190119180834-20190119202834-00638.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9602426887,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9602426886558533, \"fuf_Latn_score\": 0.022253427654504776}","num_words":270,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.952,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So wonaano duudondiral hakkunde Kim Jong-un e Donald Trump, heewɓe maa may nanaani haala ndee duunde. Miin ko heen njeyaa-mi. Guam ko duungel nder geec pasifiijo. Ko hettere leydi naattinaande e Dowlaaji dentuɗi Amerik, jogiinde guwerneer mum toɗɗeteeɗo. Nde jeyaa ko e dental duuɗe ganndiraaɗe \"îles Mariannes\". Laamorgo mayre wiyetee ko Hagatña.\nLeñol tawangol e duungel hee wiyetee ko \"chamarro\" en. Guam wiyetee e chamarro ko \"Guahan\". Ko Espaañ jiimnoo duunde ndee gila teeminannde 16ɓiire haa nde ɓe tottiti ɗum Dowlaaji Amerik e hitaande 1898 caggal wolde hakkunde Espaañ e Amerik. Duunde ndee idii jotondirde e oropnaaɓe ko e marse 1521 nde befotooɗo biyeteeɗo Fernand de Magellan joofi ɗoon e tufngel. E wolde adunaare ɗiɗmere, Japon yanii e duungel hee e hitaande 1941, heɓti ngel balɗe 3 caggal njangu Pearl Harbor, hade Amerik riiwde ɓe heen e hitaande 1944. Gila ndeen ko nde tuddunde mawnde konu Amerik.\nÑalnde 8 ut 2017, nde TRUMP e Kim Jong-un cappondiri ndee, Koree rewo gijorii Amerik werlaade saraaji duunde hee misilaaji 4, potɗi werlodeede, ndewa dow Japon hade mum en kalitde hedde 30 haa 40 km saraaji Guam. Kono caggal ɗuum, ñalnde 17\/8\/2017 Kim Jong-un hollitii ine yiɗi « ƴeewde hol ko yankee en fuuyɓe, haangaaɓe ɓee njogori waɗde », hade mum neldude misilaaji feewde e duunde ndee…\nDuungel ngel ina moofti leñol gootol mboɗdi mumtugol ɗoon leƴƴi keewɗi colli koɗnooɗi ɗoon (leƴƴi 12 nder 14) kam e leƴƴi ɗiɗi bilwile e leƴƴi jeegom mbatooje. Ine sikkaa mboɗdi ndii ardi ɗoon ko e laana konu walla njulaagu ummoraade Papouasie Nouvelle Guinée, caggal wolde adunaare ɗiɗmere. E darorɗe 2013, limoore boɗdi ndii ina hiisetenoo e miliyoŋaaji ɗiɗi. Caggal nde colli ɗii majji e duunde hee, teskaama njambalaaji mbiltii toon no feewi. E lewru marse 2013, laamu nguu ummaanii posnude boɗle ɗee : ɓe mberlii e dunli hee ujunnaaje ujunnaaje doomru maayndu ɗi paracetamol naatnaa e mum en ngam ustude ɗe. Ine wiyee paracetamol ina wara boɗle.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/10\/17\/duunde-guam\/","date":"2019-11-18T21:08:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669847.1\/warc\/CC-MAIN-20191118205402-20191118233402-00233.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7624786496,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7624786496162415, \"ffm_Latn_score\": 0.1597900390625, \"fuh_Latn_score\": 0.05204768106341362, \"fuf_Latn_score\": 0.023816237226128578}","num_words":304,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.566,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Juulde Donkin anndiraande Taaski e heɓayru mum\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nñalawma hannde oo, min njewtata ko yowitii e juulde Taaski e heɓayru mum.Jewtidiiɗo men wiyetee ko Mourchid Iyane Thiam. Kanko ko Kilifa diine hooreejo goomu kalfinaangu njilaagol lewru e nder Senegal.O arii e yewtere \" E Ko Mbiiɗon\" ngam haalande hettiiɓe nde yewtere holi fayde mawningol juulde Taaski ? Holi ngartam layya on faade e juulde donkin ? Holi mbaadi juulɗo on foti joggaade e \"niande\" juulde taaski ?So ɗum yawtii men keɗoo kadi Abdulay Dikko joɗaniiɗo en Mali, kadi Ismaela Sow mawɗo galle aynoobe e nder Senegal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190810-juulde-donkin-anndiraande-taaski-hebayru-mum","date":"2021-10-22T08:10:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585460.87\/warc\/CC-MAIN-20211022052742-20211022082742-00156.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6275385022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6275385022163391, \"fuf_Latn_score\": 0.300815612077713, \"ffm_Latn_score\": 0.04169423133134842, \"fuh_Latn_score\": 0.019208047538995743, \"fub_Latn_score\": 0.010187467560172081}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.542,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hitaande kala, he lewru oktoobar (yarkomaa), njeenaaje Nobel ine ndokkee annduɓe golluɓe ko ɓamtata ganndal he nder winndere ndee. Hikka kadi Fooyre ine tonngana on no njeenaaje ɗee ciforii.\nNehsuwal-selliwal : Jiytal paatungal e donte yimɓe idiiɓe, e ko faati e baylagol aadee. Rokkaa njeenaari selliwal ko biyeteeɗo Svante Pääbo mahtiiɗo ADN neɗɗo Neandartaal. Neɗɗo Neandartaal ko neɗɗo ɓooyɗo, nattuɗo woodde, guurnooɗo e Orop, Fuɗnaange ɓadiiɗo, e Asi hakkundeejo, majjuɗo ko ine wona jooni duuɓi 30 000.\nKanko Svante Pääbo golle makko kuccunoo ko yiɗde anndude hol ko ndon-ɗen e ɓeen njaatiraaɓe majjuɓe. Gollal caɗtungal haa ɗoon waawi haaɗde. Miijo tan deftere mawnde, nde ujunere hello ine wili, kelle mum fof ko ceekaaɗe, cilkitaa. Yanti heen, taƴe taƴe ɗee njillondiraa e taƴon defte ujunnaaje ujunnaaje goɗɗe cilkitaaɗe kañum enne. Ndiyam rufee heen haa fof jaggondira wonta ɓoodde wootere. Mbiye-ɗaa yo a wiltu deftere ndee. Ko o waɗi koo wayi ko no wiltude hono ndeen deftere.\nƁalliwal : rokkaa njeenaari ndii ko faraysenaajo ine wiyee Alain Aspect, e ameriknaajo John F. Clauser e Otrisnaajo Anton Zeilinger. Ɓee mawɓe tato ndokkiraa njeenaari ndii ko sabu golle mum en paatuɗe he ɓalliwal, hono jiytal biyeteengal « naatnaatondiral kantikeewal » (intrication quantique), silsil ɗo ngabbon ɓakdi ɗiɗon kantiwon njahdata, geɗe mum en fof njokkondira hay so tawii noon ine ngoɗɗondiri no feewi, yolnde waawnde wonde hakkunde mum en fof noon. Jiytugol ngal keertinal kaawningal udditani won ɗeen karalle kese dame kese : to bannge informatik (jokkondire kisnaaɗe), walla kadi ɓeto seeɓngo ɓaaƴo nder weeyo… Huunde nde hay Albert Einstein goongɗinaano : wonde gabbe ɗiɗi gondunooɗo he fuɗɗoode – no funeeɓe nii – ine mbaawi heddoraade jikkuuji ndenndunoo ɗii hay so nattii wondude ɗo gootel.\nMekanik kantiijo (mécanique quantique) ko catal ɓalliwal miijiwal (physique théorique) toppitiingal geɗe tokoñille no feewi, tolno atom walla ko jaasi ɗum pamaram.\nWayliwal : rokkaa Nobel wayliwal ko ameriknaaɓe ɗiɗo Carolyn Bertozzi e Karl Barry Sharpless e danemarkenaajo Morten Peter Meldal sabu mum en ƴellitde ganndal wayliwal, njaajni ɗum he faanuuji kesi. Ngol woni ɗimmol ko Karl Barry Sharpless ine heɓa nobel. Kanko woni joyaɓo keɓɗo njeenaari ndii laabi ɗiɗi. Idii heɓde njeenaari ndii laabi ɗiɗi ko faraysenaajo-poloñnaajo Marie Curie (ɓalliwal 1903, wayliwal 1911), rewi heen ko ameriknaajo Linus Pauling (wayliwal 1954 e jam 1962), ameriknaajo John Bardeen (ɓalliwal 1956 e 1972) kam e Biritannaajo Frederick Sanger (wayliwal 1958 e 1980).\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/12\/10\/njeenaaje-nobel-2022\/","date":"2023-05-29T03:02:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644574.15\/warc\/CC-MAIN-20230529010218-20230529040218-00055.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7110668421,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7110668420791626, \"fuf_Latn_score\": 0.15691761672496796, \"ffm_Latn_score\": 0.10438937693834305, \"fuh_Latn_score\": 0.02292170561850071}","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Huunde e terɗe yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ummaniima janngude huutoraade ordinateer. Ina wayi no ɓe puɗɗiima ngoon heblo ñalnde alkamiisa 2 settaambar 2010. Ngalɗoo daawal heblo gadanal joofata ko ñalnde aset 4 settaambar 2010. Ko ɓuri teeŋtude e heblo ngo ko e Pulaar waɗetee.\nTuugnorgal ngal ko :\n– Anndude ordinateer e taariindi mum ;\n– Waawde huutoraade toppirde Word ngam feewnude winndannde ;\n– Humpitaade huunde e geɗe internet (jokkondiral e njiylawu).\nKebloowo o kadi ko tergal Yiilirde Ngenndi, hono Bookara Aamadu Bah.\nNgooɗoo heblo ina wayi fuɗɗoode tan. Maa ñalɗi goɗɗi keewɗi njuɓɓine mbele jagge fedde nde ina kuɓindoo ngalɗoo karallaagal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/09\/05\/nal%C9%97i-heblo-informatik\/","date":"2023-05-29T06:35:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644683.18\/warc\/CC-MAIN-20230529042138-20230529072138-00255.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9294133782,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.929413378238678, \"fuh_Latn_score\": 0.04265093803405762, \"ffm_Latn_score\": 0.01428478304296732, \"fuf_Latn_score\": 0.010934874415397644}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde 6 mee 2009, depiteeji Afrik Worgo toɗɗiima Jacob Zuma hooreejo Afrik worgo keso, oon woni biyeteeɗo Jacob Zuma. Kanko woni hooreejo nayaɓo, gila leydi ndi yalti e laamaandi paltoor. Tawi yahiino haa heewɓe cikkitii wonde o waawaa yettaade ɗo, nde tawnoo, e laamu Tabo Mbeki, ko o tuumanooɗo moddude e njeenaari. Ko ɗuum rewi nii rewi woppaani haa yooɓii laamu Mbeki e hoore mum, Motlante lomtii ɗum e mudda, hade ooɗoo ñalawma hannde.\nZuma foti fiileede ko ñalnde aset 9 mee 2009 ɗo Peretoriyaa, laamorgo leydi ndi.\nJacob Zuma, jibinaa ko ñalnde 12 abriil 1942. O jeyaa ko e leñol biyeteengol Sulu. Ko o tergal heerto ANC ngo o arditii e hitaande 2007, o lomtii Tabo Mbekki. O wonii cukko hooreejo leydi tuggi abriil 1999 haa suwee 2005.\nJacob Zuma ko gorko cuusɗo : o haɓii ko juuti e laamu apartaayd. Ɗum addani mo dummbideede e Mandelaa fotde duuɓi 10, to duunde darjunde wiyeteende Robben Island. Ko o neɗɗo lolluɗo e nder ANC.\nJIknaaɓe makko ko waasɓe ngonnoo. Ko ɗum tagi, ko ɓuri heewde e cukaagu makko o waɗi ɗum ko e ngaynaaka na'i. Ko ɗum jeyi sabaabu o naataani ekkol. Baaba makko ko alkaati wonnoo, saŋkii tawi omo yahra e duuɓi tati fat. Yumma makko winndotono e nder galleeji tuubakooɓe.\nJacob Ɗuma naati e ANC ko ina yahra e duuɓi 17, tawi ina humaa e binndi.\nCoftal makko e jaambaraagal makko ngaddani mo heɓde ɗo o heɓi hannde ɗo, kaaɗtudi daraja politik e renndo, so ardaade leydi ɓurndi doolnude e nder Afrik.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/05\/07\/jacob-zuma-to%C9%97%C9%97aama-hooreejo-leydi-afrik-worgo\/","date":"2018-07-17T05:35:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589573.27\/warc\/CC-MAIN-20180717051134-20180717071134-00299.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7275155783,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7275155782699585, \"fuf_Latn_score\": 0.136297345161438, \"fuh_Latn_score\": 0.06887435913085938, \"ffm_Latn_score\": 0.0659104734659195}","num_words":245,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.208,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Goomu laaɗe diwooje segaal ngu, ko ngoomu leñam leñamaagu, ngu jaɓaani nanntinder ɗemngal Pulaar he ɗemɗe kaaleteeɗe e nder laaɗe Senegaal diwooje ɗe.\nWaɗde eɗen nodda yimɓe nde mbahsata ɗannoraade laaɗe ɗe.\nYimɓe tagaama, gooto fuf wonko woni, moni fuf ko dimo eko woni koo, ene foti reende ɗum ne kay, kono tan\nƊum faamiraaka noon to leydi senegaal.\nTaweede Haalete he nder laaɗe ɗe, ko Aŋgleere, Fraysiire, E ɗemngal Jolfe, nih fotiti ɗemɗe ɗe fulɓe jolɓe e ɗeeɗo laaɗe ceetti, ɓe kolli mette maɓɓe e taweede koɓe fulɓe koe ɗeeɗo laaɗe ɓe njoli, ɓe nanaani heen ɗemngal maɓɓe, ɓe kaalanaaka ɗemngal maɓɓe ko ɗemɗe goɗɗe ɗeɓe paamata no ɗemngal maɓɓe nih ɓe kaalana.\nƁe mbi'ii ɓe ngoytiima ɗum e nder laaɗe he, e nokkuuji goɗɗi ceertuɗi, kono haajooni alaa ko waylii, eɓe laaɓndo ko saabi ɗemngal ngenndi gootal haale goɗɗe ɗee ndeƴƴee,\nƊum ɗoo ko huunde muusnde yimɓe jeyaaɓe e leydi ndi ndi jolɓe he laaɗe ɗe haa diwti kaaddi.\nYoo Pulaar haale nanntine e denndaaɗe e ngenndi.\nƊemngal Pulaar ne haale e nder leyɗe 28 Afriknaaɓe, ɓetooji keewɗi koolniiɗi kollii wihde Pulaar ko ɗemngal ɗiɗaɓal ɓurngal haaleede e leyɗe Afriknaaɓe, ko ngal ɗemngal ngenndiiji, ɗemngal afriknaaɓe kuuɓtidinngal winndere.\nE teskuyaaji fulɓe ne joñaa ne ɗawaa gaɗal mum en gilaa hitaande yimɓe ɓe puɗɗi jeytaare kohe mum en, ɗum woni 1960 e hay ko adii ɗum. Fulɓe teskiima ko njoñaa ɗawaa ko fuf fawii koe teskeede ɗum en e keewal diina islaam gooto o e waasnoode ɗum en fooɗanaade laamuuji leyɗe ɗe adan, ɓe kaɓanooma jaati saabi mum.\nƊum tagi haa jooni eɗen njiya geɗe hono niih ne waɗee e Fulɓe e geɗe ɓurɗe ɗeeɗo fuf muusde, woni warde Fulɓe saabi leƴƴi goɗɗi Afriknaaɓe.\nKo ɓuri heewde e geɗe ngenndi (Laamu) senegaal ɓe caloto feññinde Pulaar he mum haa fulɓe njoloo hono ɓiɓɓe leydi heddiiɓe ɓeeni.\nKo Fraysiire e Jolfe tan ɓaŋŋginte e geɗe ngendi senegaal ko, ɗuum ko leñam leñamaagu fawaangu e keddiiɗe ɗe.\nSikki alaa waasde haalde Pulaar e nder laaɗe ngenndi senegaal, ɗum ko yeddude kuule ngendi.\nLaaɗe ɗe ne ɓama ɓiiɓe senegaal nawde e artirde, yeru jolirooɓe Pari Dakaar, Dakaar Pari, ɓeen hiisa mum en ko haalooɓe Pulaar ɓuri heewde hen, ɗoon ko laawol ɗanniyaŋkooɓe ɓe itali faranse e leyɗe keewɗi ɓe nganduɗaa fulɓe Wiyooɓe mbiimi ɓuri heewde hen.\nTaweede Pulaar ne famɗinaa e laaɗe senegaal ɗum ko ɓustude dañal ngoomu kumaniingu laaɗe diwooje.\nGoomu Laaɗe Frase waɗoowu Pari Dakaar—Dakaar Pari kaŋum suɓiima ngal Pulaar juɓɓungal e nde Laaɗe mum en.\nSo tawii ɓiɓɓe senegaal jooɗiiɓe e nder leydi ndi ne jaɓi ɗum ɗoo, ɓe ngannda ɗanniyaŋkooɓe maɓɓe ne calii, ɓe nganaa ndaarirooɓe ɗum nih tan.\nTeskoɗen ko heɓe men ɗanniyaŋkooɓe ɓuri heewde, ɗum ko coɗorgal ɗemngal men ngal haanaani murseede.\nHeewɓe immiima ne tafa peeje mbele mbuuɗu mum en waasa yaade e golllorgal ngal teddintaa ɗemɗe mum en, ene ɓama ɗemde goɗɗe ene pawa eɗe maɓɓe.\nƊum noon min teddinaaka ɗo men njeyaa, e taweede minen ngonnoo yollanooɓe ɓe min njoñaama.\nNdeennon holno men mbaɗata?\nMin ɓaɗata ko bonnitdeɓe ɓe calee e winndere.\nNoddaangu amen sakkittoongu (Last call) fahde e Goomu ngu, koyo, Pulaar haale e nokkuuji ɗo ɗemɗe keddiiɗe ɗe kaalete ɗo fuf, (Laaɗe eko laaɗe), so min nootaaka, maa min mbonnit jahaale Laaɗe ɗe e winndere, fawaade ɓe njaɓɓi kuule ngenndi senegaala, ɓe ponndaani yimɓe ɓee, won ɓeɓe ɓurni woɓɓe ɓeen.\nMiɗen padi ko yaawi ko yaacii e Laamu Senegaal ngu nde waylata kaaɗo ngonka, ɗum woni Pulaar watta haaleede e Laaɗe senegaal e nokkuuji goɗɗi ɗi ɗemɗe keddiile ɗe kaalete. nih foti.\nWinndannde Gunjul kah e farqysiire\nFulo Mammadu Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/fulbe-goomu-laa%C9%97e-diwooje-senegaal-ngu\/","date":"2020-05-30T14:40:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347409337.38\/warc\/CC-MAIN-20200530133926-20200530163926-00285.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6392620206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6392620205879211, \"ffm_Latn_score\": 0.2714691162109375, \"fuh_Latn_score\": 0.07209552079439163}","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.686,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yagginanɗe ɗe \"CEDEAO\" fawi e dow Mali battinii e baŋŋe mbaɗɗateeri sanne\nSaakitaama ñannde :\nYagginanɗe ɗe CEDEAO fawi e dow Mali no jokki addude caɗeele. Caɗeele taskaaɗe e baŋŋe yaha-ngarta. Laaɗe wiirooje ɗuuɗude ndartinii golle mumen. No tawaa e majje \"air France\". Gollooɓe e ɗen baŋŋe kollitii wonnde ɓe mbaasi ko ɗuuɗi. Boli BA waɗi tefoore.\nE bi'ol El Hadj Aamadu Jara golloowo e suudu yeeyooru biyeeji , e o saha eɓe jonnitude soodooɓe maɓɓe biyeeji mumen. Ɗum ko soɗooɓe yahooɓe Dakar, Abijan e Akra. Sodooɓe maɓɓe biyeeji \"air France\" kañum yiiɗa rutteede kaalisi maɓɓe walla jonneede biyeeji awiyonji goɗɗe, yeeru \"Turkish airline, Ethiopian airlines\". Ɓe yiiɗi ko yaade holloya mettu-ɓernde maɓɓe to yeeso ammbasaad Faransi wonɗo Bamako.\nLaat G. Njaay, topitiiɗo kisal awiyonje to boowal laaɗe wiirooje Mali, hollitii wonde \"air Senegal\", air Cote d'Ivoire, air Burkina\". ɗee fof ndarnii yaha-araaji mum e nder Mali. Hay \"Sky Mali\" darnii ɗanle mum yaasi Mali. Ɗum wonii sabu ustagol awiyonje arooje Mali e waasere golle gollanooɓe e ɗen awiyonje.\nIisa Darabo, gardiiɗo fedde ngenndi cuuɗi yeyooji biyeeji to Burkina Faso arti e caɗeele ko faati e uddugol keeri Mali wonii sabu ɗuuɗuɓe yiɗuɓe ɗannaade Mali walla yaltuude e leydi ndii no ɓilii. Golle maɓɓe ndartiima. O noddii wonnde yo CEDEAO e hooreeɓe Mali njooɗo ɓe njeewata ɓe ndarna peeje ngam yaltude e ɗee cadeele.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20220114-yagginan%C9%97e-%C9%97e-cedeao-fawi-e-dow-mali-battinii-e-ba%C5%8B%C5%8Be-mba%C9%97%C9%97ateeri-sanne","date":"2023-03-27T23:27:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948708.2\/warc\/CC-MAIN-20230327220742-20230328010742-00222.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6748722196,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6748722195625305, \"ffm_Latn_score\": 0.2231910079717636, \"fuf_Latn_score\": 0.06755103170871735, \"fuh_Latn_score\": 0.0289701409637928}","num_words":222,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.698,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/05 Hikka ko heewaani yiyeede maa yiye e ko faati e kawgel Bakkaaloriyaa. Bak heewno waɗeede ko e lewru Suliyee faade Uut kono hikka wonnoo jooɗaama ko juuti janngaaka, laamu nguu felliitii riiwtude ɗum haa Uut e oktoobar.\nDirekteer kawgel Bak hono Baabu Jaham, caggal nde huccondiri e jaayndiyankooɓe hollitii jaargorgal kalfinaangal jannde ummanii ko awde feeje no kawgel ngel waɗiraa no ɓuri moƴƴirde. E ko o wiyi, hikka alla e sago jaqde ndee waylee haa teenti e kawgoñ koñ, sabu wonii jooni lebbi joyi hay gooto janngaani.\nKo ɗum saabi haa laamu nguu felliti waɗde bakkaloriyaa oo e daawe ɗiɗi. Hadi mum heen fannu kawngel ngel e ko faati e coftal ɓalli ɗum waɗata ko 10 haa 21 lewru Juin; filo noon waɗata ko ñande 20 Suliyet. Ko faati e bak oo e hoore mum waɗata ko e daawe ɗiɗi. Woni ñande 7 lewru Ut e oktoobar. Mo oktoobar oo suwaa jagganeede ñalawma tawo.\n« Hay gooto waawaa waɗde kawgoñ laabi ɗiɗi e hitaande wootere e fannu gooto ! Ko mo waɗaani gadanel ngel tan waawi waɗde oktoobar oo. So won koo janngoowo oo waɗi gasnaani, oon alay sago o hollira haa teenti e ko haɗnoomo waɗde mbela maa ko makko yuurnite\" e konngol Baabu Jaham.\nE siftin'de addi ɗum ko filñitooji (tikke) jannginooɓe e kadi waasde faamondirde mum en e laamu Senegaal haa ɗum wuurii no feewi. Hannde won nii jannginooɓe e janngooɓe heewɓe ɓe njahdaani yo kawgoñ koñ mbaɗe sabu hay huunde janngaaka etee hay so dirtinaama nafata. Won hollirɓe laamu Senegaal maa waas heen miliyaaruuji keewɗi so tawii ndee hitaande janngaaka hono ɗum waɗirnoo e hitaande 1988. Kadi e 1997, ndeen bak waɗi ko e lewru Septamburu.\nBinndol Isaaga Jallo, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=929:bakkaloriyaa-2012-kawngel-ngel-waata-ko-uut-e-okt&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-19T17:00:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697843948\/warc\/CC-MAIN-20130516095043-00025-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6737693548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6737693548202515, \"ffm_Latn_score\": 0.22921665012836456, \"fuf_Latn_score\": 0.08004330098628998, \"fuh_Latn_score\": 0.013126837089657784}","num_words":317,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.631,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaadiine\ndiine\nFeccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : \"nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum\".\nAllah dey ina teddini ɓiy aadama, ina yiɗi ɗum ; o wiyi : o heƴaani e leydi, o heƴaani e asamaan, kono omo heƴi e ɓernde maccuɗo makko. So allah wallii ma haa a waawii yaltinde e ɓernde maa hee kala ko wonaa Allah, tawa ko sabu Allah, maa yiy Allah heewa nde. Allah noon so yiɗii huunde, ɗuum naamndetaake so daɗii maa so ɓurii. Lekki mawki ɓurnooki leɗɗe mawɗe yanii, waɗde colli mawɗi ɓurnooɗi colli mbeemii, ganndo mawɗo diine lislaam ɓurnooɗo yoga e annduɓe mawɓe yanii,\nLaaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗum e geɗe garooje ɗee :\n• Laaɓal ɓernde\n• Laaɓal balndu\n• Laaɓal comci\n• Laaɓal nokku juuleteeɗo\nFulɓe gine hino wi'a: \"Si gooto kala okkii ko mari, haray nguddo alaa\", hannde hannde, ɗemngal pulaar-fulfulde hino hanndi e walliteede e bannge ɗen fow fii no ɓamtal wonira ko sutani-ɗen yeeso, mo ƴeeii non ka saare internet o taway ɗemngal men ngal hino jogii lowe kumpite ɗuuɗuɗe, ɗe hino darii fii ɓamtal pulaagu, ɓen no weltanaa hiɓe du'anaa muraadu moƴƴuru.\nKisal ko fuɗɗoode e nder puɗɗooje geɗe Lislaam, ko huunde anndaande, Lislaam luggiɗiniima heen haa ɗum ɗum woni fooɓre e nder ɓerɗe juulɓe. Firti ko ɗum fuɗɗii e nder ɓerɗe juulɓe haa wonti fooɓre feccere e nder ngonka mum en, wonti fiɓnde e nder piɓle mum en. Wulaango Lislaam ƴellitiima gila annoore mum ƴellitii, woni tan ko e noddude kisal. Caggal ɗuum lislaam lelni diidol laaɓtungol haa waawi darnude neɗɗaagu e dow mum.\nNdeeɗoo tiitooonde firti ko fawondirde juuɗe mum ɗiɗi so ina juula, walla weeltinde ɗe. Laaɓtitinde geɗel heen fof no ardi.\nKo qabdu idii irsaal. Waɗi noon ko nelaaɗo (mo jam woni e mum oo –MJM), gila nelaa, yamiraa juulde, o meeɗaani juulde kanko e musiɗɓe makko, ɓe mbeeltini juuɗe maɓɓe.\nWon wiyɓe kanko nelaaɗo omo juula omo fawondira juuɗe makko hakkunde wuddu e becce walla ɓernde, omo juula kadi o weeltina juuɗe.\nKadi ! Juulɓe laawiima goɗngol. Caggal nde diine maɓɓe seyfitaa goɗngol. Ina jeyaa e wifooɓe jayngol ngol, kerecee en seɓɓitiiɓe ko wayi no oon jaasɗo biyeteeɗo Terry Jones, jeyaaɗo to Florid, to Amerik, oon duppunooɗo Ɓuraana yimɓe fof ina ndaara.\nHaa hannde ko yiɗde sekonoraade juulɓe walla ko jaasre maɓɓe tan tolnii ɗoon ?\nE ooɗoo yonta internet, ɗo neɗɗo waawi winndude, bayyina ko welaa, yimɓe ina poti anndude hol ko jari jaabaade e hol ko jaraani jaabaade. Haa teeŋti noon kadi so tawii ummorii ko yimɓe ɓe ngañgu mum en e juulɓe seedtini. Ɗum noon, ina gasa, ñalnde fof neɗɗo yiya ko yiɗaa yiyde, walla nana ko yiɗaa nande ina haalee e diine mum. Ɗuum noon ina toɗɗii juulɓe, e heeferɓe fof, hay diine gooto daɗataa heen.\nSaaysayeeɓe waaɓe no Salmaan Rishdi e woɗɓe ina keewi hannde. So on nooynaaki won ɗeen e golle ɓe mbaɗata yiɗde tuufaade on, ñalnde kala ma on ceppu, ñalnde kala maa wood gaañiiɓe e maayɓe…\nEɗen njokka haala ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Esingiti, puɗɗino-ɗen e tonngoode Fooyre Ɓamtaare tŋ99. En tonngiino huunde e haala ooɗoo ganndo, fuɗɗinoo haalde ko faati e « daartol njiyaagu » e nder defte annduɓe laawol Maalik. Eɗen njokka e taƴre ɗiɗmere winndannde makko ndee. Hay so tawii yimɓe fof mbaawaa hawrude e miijooji makko ɗii, ittataa ko ɗi miijooji jaambaraagal mawngal, tee maa ɗum ummin haala, walla yimɓe ɓeydaade ɓallaade goonga.\nCaggal nde Biraam wul Daa wul Abeydi duppi huunde e defte annduɓe laawol Maalik, ganndo goɗɗo, Muritaninaajo, biyeteeɗo Seek Ahmed El Haadi, haalii, haala ka woɗɗondindiraani e ko El Kuntii haalnoo koo. E wiyde makko, defte ɗe Biraam duppi ɗee ko defte baɗananooɗe e yontaaji booyɗi, nattuɗe huutoreede, hay ɗo e nokkuuji ɗo mbinndanoo ɗoo. Yanti heen, annduɓe heewɓe ina njedditii ɗe, ina e ɓeen Seek Siidi el Muttaar El Kunti e Almaami Buddahaa el Buseyri. Buddahaa ina heewnoo wiyde « kala jondiniiɗo e geɗe nanondiraaɗe, yaawataa woorde laawol Maalik »","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=diine","date":"2013-05-22T13:30:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368701760529\/warc\/CC-MAIN-20130516105600-00025-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4291810989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4291810989379883, \"fuf_Latn_score\": 0.2828546464443207, \"fuh_Latn_score\": 0.16029572486877441, \"ffm_Latn_score\": 0.11250260472297668, \"fuq_Latn_score\": 0.01416754350066185}","num_words":740,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.442,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nƊo yahanoo artaa fof, \"seppo artiraaɓe\" ngo mbiyno-ɗen ummiima Ɓoggee ñalnde 25 abriil 2014. Alaa kumpaaɗo lappol maɓɓe gila ndeen, haa nde ɓe njettii Nuwaasoot, ɓesngu wuro ngoo jaɓɓii ɓe jaɓɓongal jooɗngal, laamu nguu njaɓɓorii ɓe no soofi so waɗde polis e sanndarmori yo lottu e maɓɓe gerenaaduuji e nanngude won e maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category%2Fdame-sit-o%2Fkewuuji-winndere","date":"2017-01-24T19:11:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00441-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.699855864,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6998558640480042, \"ffm_Latn_score\": 0.2674427032470703, \"fuf_Latn_score\": 0.017611188814044, \"fuq_Latn_score\": 0.012302625924348831}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.508,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kippu Josef Kotoo oo yanii e jaltal mum ɗiɗmal e nder kawgel aduna fukubal sukaaɓe ɓe keɓaani duuɓi noogaas. Amerik fooli ɓe gootel e hay huunde. E oon sahaa Arabi Sawdiit hawii Ekuwaatoor 2 e 1. Jooni ko Amerik ardii e toɓɓe 4, rewi heen ko Senegaal e toɓɓe mum tati, fawii heen ko Arabi […]\nTuma nde o naatata ndee jangde, ekkol alaano wuro makko BokiSabbundu. ABdrahmaani BAH adii janngude ko pulaar hade makko naatde farayse. Hannde ko kanko jogii booñ Janngirdu to Maatam.https:\/\/youtu.be\/pNBg-tVxSXwhttps:\/\/youtu.be\/pNBg-tVxSXw\nUmar Sow ko jannginoowo ɓooyɗo e janngingol gardiiɗo ekkol Gede Sanñce. O hollitii suka so adoriima janngude e ɗemngal mum ina daɗa to woɗɗi oon gadortiiɗo Farayse walla Arab. E wiyde makko ko so dorde yaawnde wonande suka.\nSo a naatii e diwaan Ɓunndu oo, hgila Koccaari haa Wuro Ceerno; ko heedi e kallu e ko heedaani e laawol, fof ko maale baasal e yejjiteede hollirta. Gure 18 e nder falnde nde Beele, Kiidira e Baal kawritii to Sincu Jaalingel ngam woytaade tamprere mumen e nguurndam. Ndiyam, Jeynge, laabi, Bunnndu ellee ko lowre […]\nIna fadaa hitaande aroore hakke diiwanuuji 4 Senegaal maa naatne e nder duɗe Farayse.Hol no wonirta e mbede cakkudi ndii ina woodi. Mammadu Aamadu Lih golloowo e nder ndiin tippudi ina rokka heen yiyannde mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/page\/68\/","date":"2018-09-18T17:09:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00429.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8544303775,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8544303774833679, \"fuh_Latn_score\": 0.06247148662805557, \"fuf_Latn_score\": 0.05754046514630318, \"ffm_Latn_score\": 0.02081906795501709}","num_words":207,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.841,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ŋabbugol maayo e nder palol daande maayo diiwaan Maatam nokkii faayre mawnde e yoga e gure takkiiɗe maayo ngo. Saabii ɗuum ko maayo ngo heewii haa hollitaama yahii e tooweendi ɓeto ngo hulaama 8m. Ko wayno wuro laamorgo Maatam ko ndiyam taarii ɗum. Ko ɗuum e nder diiwaan daande maayo hulanooma ŋakkere ndunngu ngu kono jooni kam ina ɗaminaa maa riiwtu caɗeele to bannge ŋakkere nguura. Yoga e pedle joginooɗe poroduwiiji ngam haɓaade ňaamon ko kulhuli haɗnooɓe soodde ndema maa wood walla woodataa hannde joomen kolaaɗe nana cabbii ngam naatande ndema waalo. Ko ɓuri hulɓinaade yoga e gure so toɓo ndoogam walla ko ilam meham to bannge daande maayo ngo . Kono kam hannde so yaawaaka faabeede ,ina jogii ɗo ndiyam yahi haa yettii yoga e koɗorɗe saakuuji loowaa leydi ngam faddaade diƳƳe .\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/nabbugol-ndiyam-maayo-senegaal-huunde-ndee-faaynii\/","date":"2019-09-24T08:58:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514572896.15\/warc\/CC-MAIN-20190924083200-20190924105200-00064.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7377269268,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7377269268035889, \"fuh_Latn_score\": 0.23798254132270813, \"fuq_Latn_score\": 0.014999362640082836}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.788,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: Ko timmi 140 yimɓe waraama e hawannde ɓurnde warde gila 2015\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo leydi Burkina Faso, hollitii wonnde, konuuli kisal e ndeenaagu no hoore koyɗe majji, ngam ɗaɓɓitude yaggina waɗuɓe ɗee bone.\nKo ɓuri famɗude woo, 138 neɗɗo waraama aljuna jemma e nder wuro wi'eteengo Solhan, taweteengo e nder falnde sahel, to worgo leydi ndin.\nHooreejo leydi Rok Kiristiyan Kabore yamirii balɗe tati sunaare ngenndi e nder leydi nden fow.\nKo hella njamndi 2 jemma, yimɓe jogiiɓe kaɓorɗe wobbani Solhan, e hollitol halfinaaɓe ndeenaagu leydi ndin. hawannde nden ko adii huulannde, ko yarlitiiɓe hiwooɓe leydi ɗe konu ngon woni e huutorde fii haɓugol kuliyankooɓe ɓen.\nKo caggal ɗum arɓe ɓen fuɗɗi huulande hoɗiyankooɓe ɓen. E nokku to asooɓe kaŋŋe woni. Ɓe konki damal e damal wano si tawii ko woɓɓe ɓe wonnoo e ɗaɓɓitude, udiituɗo kala ɓe fella. Waɗu ɓuri njamɗe ɗiɗe ko adaa faabo arde.\nLimoore mayɓe ɓen no heewi\nE asewe nyalorma, limoore waraaɓe ɓen no heewi sanne. Fureeji jeyaaɗi fow. sukaaɓe e mawɓe hay gooto accaaka.\nHollitol halfinaaɗe kisal wollii wonnde waraaɓe ɓen no jeyaa e hakkunde lebbi jeettati haa duuɓi 45. Kono 80% e maɓɓe ko sukaaɓe.\nWaɗuɓe fiyannde nden sunnii koɗanɗe e jeere wuro ngoo ado ɓe yahude. Ɓe hootidi e motooji buy, ɓe sunni heddii ɗin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210606-burkina-faso-ko-timmi-140-yim%C9%93e-waraama-e-hawannde-%C9%93urnde-warde-gila-2015","date":"2021-09-18T23:05:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056578.5\/warc\/CC-MAIN-20210918214805-20210919004805-00637.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6192563176,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.619256317615509, \"fuf_Latn_score\": 0.3743866980075836}","num_words":209,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde nde wonaa laamuyaŋkoore wiyateende Cultivert fiilii wallidiiɓe mum 8 ɗo e Wurosoogi. Cultivert ko fedde daraniinde ko feewti e kaɓagol ŋakkere haaranduru. Ndeeɗoo fedde yalti ko ngartam mawɗam e darnde fedde wiyateende Usaid_yaajeende. Ooɗoo ñalawma mo ngannduɗaa biyeteeɗo e tuubaŋkoore graduation mawninaaɗo e wurosoogi waɗii weltaare no feewi wonande remooɓe. Sabu ɓee fiilaaɓe APC, agent prestataire cultivert maa waaw newnande ɓesnguuji no keɓiri ñaamdu timmundu. To bannge remooɓe ɓe keɓa aawdi moƴƴiri. Ardii ndeeɗoo fedde ko Faatu Kinne Joob e goomu haralleeɓe ñeeñɗuɓe to bannge ndema. Wonɓe e ɗii nokkuuji teeru tawtoraama, Wurosoogi, Kanel, Horkaƴere, Daabiya kam e Hoorefoonde. Wallidiiɓe to bannge cellal rewɓe e sukaaɓe Goomu Debbo Galle, Gorgolaaɓe Leegal, kame releeji ɗi. Golle njahrii no haanirta nih.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/hare-heege-e-diiwaan-maatam-fedde-cultivert-darjanii-njeetato\/","date":"2018-07-17T11:20:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00381.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9293622375,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9293622374534607, \"ffm_Latn_score\": 0.04272894188761711, \"fuf_Latn_score\": 0.014566970057785511}","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"*Keerɗinaande cuɓi diiwal Adamaawa INEC wanngini dow cuɓi ardungal hukuumaaji pamari doggina nder hukuumaaji pamsri 21 diiwal ngal ñannde 7 lewru Bowte, jam'iiyawa PDP on heɓi jaalorgal.\n*Gomna Ahmadu Umaru Fintiri tefri ardiiɓe hukuumaaji pamari 21 hunnaaɓe koore hakkiilo faaki haajeeji ummaatoore maɓɓe ko yaadata bee taskaramji 11 ɗi ardungal maako nden ɓe renta ko'o iɓgo jahaale ɗe maraaka haaje.\n*Hiitordu gullitaali laamorde diiwal Adamaawa nde Ƴoola, riiwi gullitaali jam'iiyawa APC waɗi dow gomna Ahmadu Umaru Fintiri.\n*Jaagorɗo kubaruuji diiwal Adamaawa, Dr. Umar Garba Ƴooniti huwooɓe kuuɗe jaydiyankaagal nder diiwal Nga'al wallina kuuɗe to haa ɓe ngalaa haaje man ngam yiide maajum kanjum resata huwoowo, nden bone ɓuri keɓal, ndaaruki walaa ceede haa kuuɗe jaydiyankaagal.\n*Jogiiɓe balmi kippi labbaare Holma haa tayre hukuuma pamara Hong nder diiwal Adamaawa, asaweere nde'e ɗoo jogiiɓe balmi njaari kippe haa giifa kan mbari himɓe ɗiɗo, gooto e nawnanɗe kalluɗe. Haa fahin saggarle'e ɓen wuli ci'e ñamande hawtaade e dilluduki e na'i jeweeɗiɗi.\n*Keerɗinaande Polis'en Ƴooniti himɓe Dow Fiiji Rento Sanadu ɗuuɗal wujjuki himɓe e fitinaaji haa bakkeeje feere-feere nder diiwal nga'al keerɗinaande polis'en diiwal Adamaawa hokki himɓe jaburɗe renti.\n*Kore gomna diiwal Adamaawa Hajja Lami Ahmadu Umaru Fintiri latti gooto nder heɓiiɓe yaalirki du'a fidda'u mo Allah hinni Alh Umaru Njidda Pariya ballo ardiiɗo leydi naaneejo Alh Atiku Abubakar.\n*Nder tiinaare hebbiɗinki alkawe o hoosani fukaraaɓe, gomna diiwal Adamaawa Ahmadu Umaru Fintiri wanngini tammunde gomnati maako haa yoɓiki fukaraaɓe ceede ɗe anndira mballa jannde ɗum o hoosi alkawal yoɓuki to ɗum timmini wiɗituku fukaraaɓe haa janngirɗe mawɗe nder leydi Naajeeriya no foti.\n*Duuɓi ɓaawo yalɗirki taskaram jagganki leydi nga NYSC gomna Ahmadu Umaru Fintiri tabitini taskaram ɗum ɗo walla darke'en haa heɓuki filu ɗo ɓe jonngititta bee ko'e maɓɓe.\n*Ɓaawo nde hiitordu gullitaali tabitini nasaraaku cuɓi gomnaaku diiwal Adamaawa, gomna Ahmadu Umaru Fintiri tori ɓiɓɓe jam'iiyyaji lawliraaɗi kawra hoore bee ardungal maako ngam jehol yeeso diiwal ngaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/habaruuji-adamaawa-%C6%B4oola-naajeeriya\/","date":"2020-01-22T13:29:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9830727577,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9830727577209473, \"fub_Latn_score\": 0.016129309311509132}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi 25 haa 28 lewru Noowambar, en ndañii waɗde njillu to Ndakaaru, laamorgo Senegal, ngam tawtoreede njillu gostondiral humpitooji e mbaawkaaji ngu fedde wiyateende SOS-URGENCE yuɓɓinno. Fayndaare ndee ko janngude e humpito ngo Kominaaji walla meeriiji Senegaal njogii to bannge Ɓeto kaalis komin fewjidaango walla kadi mbiyen Kiisagol ngalu Komin pewjidaagol. Ngam ɓuren faamde, eɗen nganndi hitaande fof, Meeri ene wiya, hikka ngalu komin men tolnii ko e sabba nanngam ?\nHeewɓe noon so nanii ɗuum cikkata ko sabba nanngam oo ene woodaa e nder bakane nana jooɗii ɗo biro Meer ɗoo. Ɓe nganndaa, ɗuum koko winndaa e kaayitaaji tan. Nguun ngalu ngu mbiyaten e Farayse Budget, ko eyɓaango njaru geɗe potɗe hatojineede hikka. Ene heen ɗuɗe, cafrirɗe, nokkuuji keblirɗi rewɓe wonɓe e koppe, walla nii jumaaji, genaale, jehreeji ekn ?\nSo tawii geɗe ɗee fof limtidaama, ƴeewee ko geɗel heen fof fotata jarde, tonngee. So timmidii, ko keewal nguun ngalu wiyatee Ngalu Komin hikka. Heddoo noon yiilaade to nguun ngalu dañatee ngam ɗee geɗe limtaaɗe ngoodee.\nWon heen ko ɗaɓɓirtee laamu, won heen ko ittetee e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, kono won heen kadi ko renndo ngoo foti addude. Ko ɗoon noon waɗi caɗeele. Jeeyoowo jehre oo, ñalawma kala won ko naamnetee yoo yoɓ, ɗuum wiyatee ko juuti. Joom bitik oo ko noon, haa arta nii e jogiiɗo gollorde ñootirde comci, feewnirde leese e baafe, walla tafooɓe, mahooɓe, ekn…\nEɗen keewi noon nande jeeyoowo ene bismoo, so sooyniima garanoowo juuti. Waɗi noon, ko o anndaa ko saabii omo naamnee oon juuti. O anndaa ko wallitde Komin oo haa waawa waɗande renndo ngoo ko sokli koo. Saabii o anndaa noon ko o famminaaka gila adan ko ɗum yahata. Waɗde so en mbiyii kiisagol ngalu komin tawtinaangol walla Ɓeto kaalis tawtinaango, ko so tawii ngalu nguu ene hiisee, hoolaaɓe renndo goo fof tawee, gooto fof haala ko ɓuri hatojinde, haala kadi ballal waawi aadude.\nSo en ndokkii yeru, mbiyen gure nay ene ngoodi. Ngoo wiyatee ko Baari, ngoya ko Woɗos, tataɓo ngoo ko Boobo, nayaɓe ngoo ko Durmo. Wuro heen fof, hoɗɓe e mum njooɗoto kaala ngoƴaaji mumen. Mawɓe, sukaaɓe, rewɓe, remooɓe, awooɓe, aynaaɓe haa e fitiram golleeɓe. Caggal ɗuum, ɓe milloo ko ɗum jarata. Ɓe kaala noon ballal ɓe mbaawi addude heen. Ene wona teemere fof buuɗi sappo walla buuɗi joyi.\nSo ɗuum waɗaama, gure ɗee pottita, ndenndina ko millii koo, toɗɗoo hoolaaɓe mumen njaha Meeri, njooɗodoo e toɗɗaaɓe Meeri ɓee. Ɓeen nannga ko ɓe ngaddi koo, ɓeyda ɗum e ko millinoo koo. Nii woni, wiyee ngalu Komin oo hikki tolnii ko e sabba nanngam, te yimɓe renndo ngoo ene ngadda heen ballal mumen haa sabba nanngam. Ɓe ngaddira ɗum noon juuti walla ko fitiram golleeɓe njeñtinta koo. E ngaan sahnga noon, so yahii haa hitaande woɗɗi, wuro fof nebbisoo so tawii ko naamninoo waɗaneede koo waɗaama walla suwaa. So waɗaama, ɓe ƴeewa so ene hawri e no foti waɗireede nii, so waɗaaka ɓe ƴeewa ko saabii ɗum.\nE tonngol tan, ko nii hiiso ngalu Meeri tawtinaango lelnirte. Maa en ngartu heen pacciren haa ɓura laaɓe, so hawrii e hoddiro Joomiraaɗo\nMalal Sammba GISE","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/12\/14\/hiisa-kaalis-komin-fewjidaango\/","date":"2021-09-23T01:54:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057416.67\/warc\/CC-MAIN-20210923013955-20210923043955-00391.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4673143923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46731439232826233, \"ffm_Latn_score\": 0.4464527666568756, \"fuh_Latn_score\": 0.0473981574177742, \"fuf_Latn_score\": 0.0354527048766613}","num_words":510,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.465,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"CEDEAO\" waɗii kawral ko faati e alhaali Mali e Gine, ko woni miijo malinaaɓe?\nSaakitaama ñannde :\nFedde Dental Afrik hirnaange \"CEDEAO\" noddii kawrital alat keeŋŋa ko haɓɓodii e laamu hakkundeewu to Mali e to Gine. E ndee jonnde ɓe kollii jokkanɗe fawanooɗe e dowɗee leyɗe ɗiɗi fuu ɓurtii semmbude tentinii hella Mali. dawroyankeeɓe Mali e yimɓe woɓɓe hollii miijo mum e ɗee jokkinanɗe e faandu haala Aamadu Aabidiina BA . Keɗoɗe ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211108-cedeao-wa%C9%97ii-kawral-ko-faati-e-alhaali-mali-e-gine-ko-woni-miijo-malinaa%C9%93e","date":"2023-03-24T01:15:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945218.30\/warc\/CC-MAIN-20230323225049-20230324015049-00224.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.720593214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7205932140350342, \"ffm_Latn_score\": 0.19970647990703583, \"fuf_Latn_score\": 0.06880837678909302}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.552,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/05 E ɗee balɗe duwañeeɓe leydi Senegaal ko ko njagganoo to leydi Gine. Ko alla e noddaangu hooreejo leydi Senegaal hono Makki Sal faade e Alfaa Konnde mo Gine nde ɓe ngoppaa ; sabu ɓe tuumaa ko abbaade joom en njeyguuli haa e nder Gine, tawi kadi eɓe njogitii kaɓirɗe.\nKooniqkooɓe toppitiiɓe ndeenka ngalu hakkunde keeri, hono duwaañ en ko ko ndañnoo caɗeele ɗee balɗe hakkunde keerol hakkunde Senegaal e Gine. Soldateeɓe Seneggal tuumaa ko naatde e nder leydi Gine ngam abbaade joom welo jogiiɗo njeygu forot ; kadi eɓe njogitii fetelaaji.\nDum woni ko Gine-naaɓe njaggiri ɓe. E ko jaaynde l'AS holliri duwañeeɓe ndañaani hay yahde ko juuti sabu ko fotde meeteruuji 200 ɓe naati e nder Gine tan tawii kooninkooɓe Gine kuuriima ɓe. Etee kuule fedde CEDEAO, dental leyɗeele Afrik bannge Worgo, ina yamiri kooninkooɓe ngalu riiwde joom njeeygu forot e leydi njananiri ko ina tolnoo e kilooji joyi haa sappo.\nKo ɗum saabii haa hooreejo leydi ndi, Makki Sal noddi hooreejo leydi Gine hono Alfaa Konnde ngam ɓe mbaawa woppeede. Hol nde Afrik jogiri rentude so tawii haa jooni kuule e doosɗe CEDEAO ko hunuko tan haalata kono rewintaake?\nBinndol Usmaan Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=928:gine-makki-sal-yaltinii-duwaneee-mum&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-05-26T01:26:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368706477730\/warc\/CC-MAIN-20130516121437-00027-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7095271945,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7095271944999695, \"fuf_Latn_score\": 0.15963149070739746, \"fuh_Latn_score\": 0.0688323974609375, \"ffm_Latn_score\": 0.06048465520143509}","num_words":233,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njillu Ogisteŋ Senngoor to Diiwaan, hono kaŋko woni hooreejo Federasiyoŋ futbal e nder leydi Senegaal. Sabaabu ooɗoo njillu ko mbela waawde yeewtitde e ɓesnguuji diiwaan oo mbela o waawa jooɗtaade e ngardiigu Kawtal Senegaal fukubal. Eɗen nganndi ko ñalnde 12 Ut 2017 woni suɓngo ngo. Ndee jooɗnde jooɗaama to Otel Hayoo. Denndaangal hooreeɓe kolobaaji fotde 11 gonɗi e nder diiwaan Maatam tawtoraama. Kaŋko Ogisteŋ o hollitii weltaare makko fotde teddungal ngal jaɓɓaa. Tumaa nde o yiyii darnde nde ɓesngu diiwaan maa njahdu e makko.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/coftal\/kawtal-senegaal-fukubal-hoorejo-oo-yilliima-maatam\/","date":"2018-03-24T23:14:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651465.90\/warc\/CC-MAIN-20180324225928-20180325005928-00554.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.767031908,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7670319080352783, \"fuh_Latn_score\": 0.15372425317764282, \"fuq_Latn_score\": 0.03874317556619644, \"ffm_Latn_score\": 0.03156628832221031}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.74,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"No winndere ndee he kuuɓal mum nii, 21 feebariyee kala, pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM, AMPLCS, APROLAWO, he dow ndeenka UNESCO, kam enne ine mawnina Ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal.\nHikka, tiitoonde Ñalngu nguu ko « Semmbinde keewal ɗemɗe ngam naatnugol he nder jaŋde e renndo ». Ko tiitoonde yahdunde e ngonka hikka kaa, maantinirka caɗeele ñawu Covid-19 kuuɓtodinngu winndere ndee, naatnungu jiiɓru bonndu nder tippule jaŋɗeele ɗee, ɓeydungu joñgol dente renndo keewɗe, haa teeŋti e sukaaɓe, ɓe yoga e mum en ɗawanoo kuutoragol ɗemɗe mum en ɗe muuyni he nder jaŋde ekkol.\nGila e hitaande 1953, UNESCO ine semmbini jaŋde he nder ɗemngal neeniwal he nder duɗe leslese. UNESCO waɗiri ɗum ko :\n- Tuugnaade e humpitooji e wiɗtooji keewɗi, tawi won heen ine pacciraa he nder winndannde wiyeteende « La langue maternelle ça compte, la langue locale, clé d'un apprentissage efficace », (« Ɗemngal neeniwal ine teskini, ɗemngal nokkuwal woni coktirgal ekko yuumtungo », tee ɗiin humpitooji e wiɗtooji kala tonngol mum en gootol : jaŋdesukaaɓe ɓuri yuumtude ko he ɗemngal mum en neeniwal.\n- tawi kadi ine teskii :\n- gallugol politikaaji kuutoragol won ɗeen ɗemɗe nder nehdi e jaŋde companoondi ko ɓooyi, ngam wallitde ɓamtaare faggudu e renndo, gallulol ngol denndaangal gollooɓe he nder jaŋde ceedtii ;\n- baasgol aaɓnaade jettagol paandaale Jaŋde wonande yimɓe fof ɗoo e hitaande 2015, haa teeŋti noon e nder Afrik kam e leyɗe Arab, so wonaa tan, ma a taw, he leyɗe ɗo ɗemngal neeniwal janngooɓe ɓee woni ɗemngal jaŋde ;\n- ɓeydagol yimɓe faamde nafoore keewal ɗemɗe e pine he nder renndo, ɗo ɗemngal neeniwal reeni pine kulanaaɗe majjude.\nKo ɗii dalillaaji ngaddani UNESCO wiyde wonde « semmbinde keewal ɗemɗe ngam naatnugol nder jaŋde e renndo », alaa e sago rewra e jaŋde tuugiinde he ɗemngal neeniwal gila e sukaaɓe gaggaaɓe.\nKo sabu ɗii dalillaaji tiiɗɗi e miijooji teeŋtuɗi gonɗi he nder dallinaande pelle pinal ɗee ndoondodii ko ɓuri duuɓi sappo jooni, yantude e maale moƴƴe teskaaɗe e hitaande 2020 (kuutoragol ɗemɗe ngenndiije he Suudu sarɗi e naatnugol mum en to duɗal ENAJM), ngaddani pelle pinal kaalaaɗe dow ɗee :\n- Sabu mum faamde jojjugol lelnude tippudi nehdi e jaŋde keewɗemɗiiri, sibu « julyultondiral kam e muuyaaɗe demokaraasi ɗaɓɓude he almuɓɓe ɓee margol moƴƴol, ko idii fof, ɗemɗe mum en ɗe muuyni ɗee tawo, kono kadi, margol ɗemɗe mawɗe winndereeje e diiwaneeje ngam waawde yettaade renndo ɓurngo yaajde e waawde jeytoreede no haanirta nii he aduna mo nguuri oo. »\n- E ɗaɓɓude laawol goɗngol laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee kala, kam e naattingol mum en he nder tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii.\nNuwaasoot ñalnde 21 feebariyee 2021\nJokkorde pelle pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/02\/21\/21-feebariyee-nalawma-winndereejo-%C9%97emngal-neeniwal\/","date":"2021-02-25T16:34:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178351374.10\/warc\/CC-MAIN-20210225153633-20210225183633-00585.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4033765197,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4033765196800232, \"fuh_Latn_score\": 0.305033415555954, \"fuf_Latn_score\": 0.14898785948753357, \"ffm_Latn_score\": 0.13131611049175262}","num_words":413,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.365,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Miijo manuyel makroŋ laamiiɗo leydi farayse ko yowitii e pesagol riiwtude koronawiris, miijo ngo ko miijo moƳƳo.\nSabu duunde afrik nde na foti walleede haa waawa heɓde pesooɗe ɗe e fotde baawal juɗngo mum, keɓgol pesooɗe ɗe foti fotnndeede ko e doole leydi fof, leydi ɗo doole mum tolnii heɓira pesooɗe ɗe e ngoon tolno tawde wiriskorona ko ňawu potngu haɓeede haa yalta aduna o e kuuɓal, ko ndeen leydi fof e neɗɗo fof waawata Ƴettude pesooɗe ɗe.\nSabu neɗɗo guurɗo ubboytaake, walletee ko no ummorii, wiriskorona noon ko ɗoon tolnini aduna o hannde, sabu ko aduna o daɗndetee,wonaa leydi kaariiri walla neɗɗo kaariijo, wiriskorona fusii ɓale keeri aduna o, ittii miin ko mi oropnaajo walla afriknaajo e ameriknaajo …duuɗe 5 ɗe pusaama mbaɗtaama bolooru wooturu.\nKadi humpito ngo yaajnee e ɗemɗe afrik fof ngati afrik na heewi ɗemɗe e leňam-leňaagu, tawa wonaa warde yimɓe tan, aftik haa jooni ina waɗi yimɓe wiyeteeɓe yimɓe ladde, e nokke taƳiiɗe renndo ŋakkaaɗe laawi beeɓɗi yahde.\nAfrik haa jooni ina waɗi yimɓe woppidaaɓe e nguurnda no neɗɗo tagranoo ni tan, kumpittaako cafrorotaako safaara kese , haa ni eɓe nbiya safaara kesa ka ko safaara tuubakooɓe !!!\nG7 na siftinee ɗuum , nde tawnoo aduna o ko ko renndaa ko wuurni neɗɗo ko, ko gootum , maa yimɓe nguura cellal nde ngoƳee minen walla onon.\nYo Allah waɗan aduna jam.\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/koode.net\/lesde-g7-nemmbude-wonaa-nemtinde\/","date":"2021-03-04T12:23:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178369054.89\/warc\/CC-MAIN-20210304113205-20210304143205-00025.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5374410748,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.537441074848175, \"fuf_Latn_score\": 0.39561089873313904, \"ffm_Latn_score\": 0.05056343227624893, \"fuh_Latn_score\": 0.012118852697312832}","num_words":223,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.504,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"waru-waru e dow leñol fulɓe\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nE lebbi cakitiiɗi ɗi en njii enen fow ko kewnoo Mali, gurel fulɓe booma, teemedde teemedde yiimɓe mbara, cagal ɗum ne, warngo wadi e gure goɗɗe to Mali to Burkina… Holko addi fulɓe ene mbare ? Ko ɗum woni namdal ngal ?Njaadaten e yewtere nde ko biyeteeɗo Fatumata Jallo. O debbo jooɗii ko to dawlaaji dentuɗi woni Etats Unis. Omo jeya e fedde Taɓital Pulaaku taweteeɗo to dawlaaji dentuɗi, to Washington. E niale cakitiiɗi ɗii, ndeen fedde waɗii potital ngam woyraate e hollitde mette mum e ɗii warngooji baɗooji sahaa fow. Ngoon potital noon waɗaa ko e nokku biyeteeɗo State department. Be mbadii yaaɓereFatumata Jallo maa haalan min ko iwee ndenn yaaɓereCaggal ɗum men keɗo ko leñol fulɓe faami e o fitna pawaaɗo e dow mum, haa teŋti noon Malinaabe. Abdulay Dikko joodaniiɗo njaaynde Rfi fulfulde to Mali, ɓamii haala maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190928-waru-waru-dow-lenol-fulbe","date":"2021-10-27T23:07:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588244.55\/warc\/CC-MAIN-20211027212831-20211028002831-00200.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8308952451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8308952450752258, \"ffm_Latn_score\": 0.08257320523262024, \"fuh_Latn_score\": 0.07895527780056}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.8,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Baaba e Daande Lenol ngarnoo KO teddinde leydi mumen Moritani.\nBaaba ja66aama no feewi to dingiral laad'e diwooje Nuwaasoot to Rewo e woodi boowe. Maanditaare nde wad'aa KO e dow teddungal Maki Sal Hooreejo leydi Senegaal kam e 6iy Neene Mum Mohammed Qaasuwaani Hooreejo leydi Moritani, ena jeyaa heen kadi debbo e nder rew6e,debbo njamndi mo Fanay Ndooro Galle Allah innaa wiyaa Madam keytaa walla Hawo Lih, o feewnii, o yood'nii haa yood'i kanko e kala takkinoo6e mo. Sukaa6e darii6e subaka e kikeed'e jamma e nyalawma, tampaaani kaa6aani, wonkiiji mumen wonki Lenol mumen, wonkiiji mumen wonki Daande lenol tammbinoo golle d'e to bannge nju66udi ndi, hono ma66e wee6aani e nder Rewo.\nDokke Allah b'uri jiiroo.\nTeskono no moy'y'i Baaba Maal Neene Mum KO Moritaninaajo, Rewo e worgo fof poti e makko.\nNyald'i 12 e 13 nduu lewru teskaama no feewi sanne e nder winndere nde kala kono b'uri tineede\nKO hakkunde leydi Senegaal e Moritani jiidu6e Neene gooto e Baaba gooto gila hanki tawi hannde araani.\nNyande 12 welnere nde KO e nokku jood'd'o, ceniid'o tinaad'o teskaad'o ena wiyee Ambasadoor » oo d'oo jamma daneejo, beld'o, jirwud'u yontaa6e gila to bannge laamu haa yettii waalii Wuro en, haad'aani tan e Pulaar en, walla Sarakullee6e walla Jolfu6e walla Safal6e Ranee6e e 6alee6e hay Tuubakoo6e ngariino nootaade Baaba Maal kam e Daande Lenol, oo d'oo jamma wiyaa KO » soirée de gala » ad'a nyaama ad'a woob'a mbeld'am ad'a yee6a KO yood'i gaaci beld'i e daad'e beld'e ena ked'tee ena siiftina KO 6ooy kono kadi ena tagmaa miijtaade janngo maa.Teddungal ngal( cadeau) yim6e ngutti mo ngam tabitinde KO e maanditaare wonaa.Baaba bismiima hod'6e mum kono kadi o yejjitaani yim6e makko hanki KO wayi no Ibraahiima Saar en.\nNde yahi haa weeti nde ,jamma sappo e tata6o o KO hiirde wad'aa to ( la case) ndee hiirde siiftinii en hanki e finaa tawaa Fuuta, jammaaj mum hanki, jammaaji dingire boombi e sagataa6e ,oo d'oo jamma Baaba weltiima heen, ellee kadi KO ndeen o 6urnoo softude sabu nokku o nootaama tigirigi e keewal e peewal.Sukaa6e naalankoo6e 6e o renndii e ma66e jamma o haa hedde weetndoogo, e nder hiirde nde. Abdullaay Elimaan Jah, nde yimaa nde 6erd'e keewd'e mbonii.\nNde weeti nde KO galle( Maison des sourds-muets) faad'u6e e d'awaa6e d'emd'e hurmbitaa, udditaa e ballal Ong »Silent Work » mo Demmba Bah e joom suudu mum, golle ma66e njee6aa.Baaba haalii moy'ya, Mansuuru Sek seedtiima hakkunde mum e Baaba Baydi Baaba e yeeso hoohoo6e heew6e.\nNyalnde aab'nde nde (altine) kikiid'e to jippinde makkoBaaba e sehilaa6e mum y'eftii konngi kam e goomu nju66udi ndi, mawd'o jaayndiyankoo6e umminoo6e Senegaal 6e Buubakar Bah haalii o hollirii kadi ind'e ma66e, Umar Waddu y'eftii konngol ngam jaarnaade goomu nju66udi ndi e gardagol Aliw Saar Meer.\nE nder sahaaji garooyooji KO laamu Moritani e hoore mum tammboytoo golle d'e kala, yo en kawroy heen.\nAbdullaay Saar mo rajo oxyjeune FM, mo rajo koolaad'o kam e Njobbo TV internationale mo Sokna Aminata Basiiru Taal to leydi Farayse","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/maanditaare-37bii-re-37eme-anniversaire-daande-lenolbaaba-maal\/","date":"2022-05-21T18:25:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662540268.46\/warc\/CC-MAIN-20220521174536-20220521204536-00719.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6434730887,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6434730887413025, \"fuf_Latn_score\": 0.27443927526474, \"fuh_Latn_score\": 0.03785526752471924, \"ffm_Latn_score\": 0.03455234318971634}","num_words":487,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.671,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Talaata 21 Faabiriyee ɓennunde ndee, hooreejo ndenndaandi Tuunus Kayis Sayed yaltinii haala mawka sanne. O artiri konngol makko ko he ko o woowi so hollirde yimɓe fof ngoni ko he moojde ngam liɓde mo, o joopii uujankooɓe wonɓe nder Tuunus haa teeŋti he ummiiɓe ɓaleeri Afirik.\nLeydi Tuunus ko ndenndaani ngonndi rewo Afirik, lommbiindi nder lompoodu hakkunde Alseri bannge hirnaange, e Libi bannge fuɗnaage-worgo, e Maayo Mediteraane heedi rewo e fuɗnaange (ƴeewee kartal ngal). Leydi ndii wiyetee ko Tuunus, laamorgo ngoo ne ko Tuunus inniraa. Gure mayri ɓurɗe lollude ko Biserta, takko mayo haaɗngo. Ina heen kadi Kayruwaan meeɗnoongo wonde wuro ngo Ɓaleeɓe umminooɓe Misra tuddinnoo. Eɗen teskoo kadi ko he ngoo wuro Abdallahi ibn Yaasiin mo Maraabat en jeyaa. Wuro lollungo kadi ko Siidi Busid, ɗo suka gorko Tunusnaajo huɓɓunoo hoore ngam salaade baasal e kiiɗal ngal laamu Ben Aali fawnoo he maɓɓe haa jibini waklitere demminaare aarabeeɓe.\nEn njiyii he kartal hee Siidi Busid woni ko nehaande Tuunus. Ñalnde 17 desambar 2010, nder wuro Siidi Busid, Muhammad Busisi, jahroowo he duuɓi 26 tan, ina jogii taabel ina yeeya ɓiɓɓe leɗɗe. Sahaa fof noon alkateeɓe ngara nawa taabel makko. Ko o caliiɗo rokkude ɓe ceede mbuuñaari. Heen gootol ɓe ngari kadi ɓe ndufi taabel makko, ɓe nikñi njeeygu makko haa boni. Ɗuum metti mo sanne, kono o alanaa ɗum safaara. O soodi isaas e almet, o fayi jooɗore tunndu (perfee), o yuppi e hoore makko isaas, o huɓɓi jayngol, ɓanndu makko nanngondiri wonti ooyre wootere. Jayngol ñifaa o fayraa safrirde, kono o sankii ñalnde 4 saawiyee 2011. Ko ɗoo demminaare Aarabeeɓe fuɗɗii, waklitere ɓesngu haa yooɓii lammu Ben Aali e laamuuji aarabeeɓe keddiiɗi hono Misra e Siriya e Iraak. Leydi Tuunus waɗi ko Aarbeeɓe e ɓe ngonaa Aarbeeɓe, adiiɓe ɗoon jooɗaade hade mum en uujde ngabbii worgo. Ɓeen goni Ɓaleeɓe arɓe gila he uujooji Misra haa yettii dahngooji leyɗe Ɓaleeɓe worgo keerol peccol. Ina heen kadi Berbeer en adiiɓe ɗoon Aarabeeɓe. Ina tawee he mayri iwdi Ruumnaaɓe e Turkinaaɓe gila nde diiwal ngal woni les njiimaandi maɓɓe.\nCiftinen he wiyde Sekene Moodi Siisoko, daartiyaŋke ŋanaa mo leydi Mali, helemere \"afrik\" ndee ko leydi Tuunus hannde ndii wiyetenoo noon nde rewo Afrik ngoo fof woni he njiimaandi Ruumnaaɓe. O wiyi ko ruggiyanke Aarabe biyeteeɗo \"Firikisha\" naati Magreb, hirnaange-rewo duunde Afrik hedde teeminannde 6ɓere caggal Annebi Iisaa. O haɓi ɗoon e Berbeer en ngam yiɗde halfude ɓe. Kono o foolaa, o dogi o woppi yoga e jagge konu makko he juuɗe Berbeer en. Ɗum waɗnoo ko he diiwaan leydi Tuunus hannde ndii. Gila ndeen, hoɗɓe ɗoon mbiyaa « Ifirikiyin » (yimɓe Ifirikisha). Leydi ndii inniraa « Ifirikiya ». Ndeke, ko diiwaan leydi Tuunus ndii wiyetenoo « Ifirikiya ». Ko nde Rumnaaɓe ngari njiimi rewo Afrik fof, gila Moretani (hedde Maruk e Alseri hannde), haa Tiripoliteen (hedde Libiya hannde), ɓe inniri doŋre ndee fof « Ifirikiya » haa wontoyi Afrik.\nCogge-cooge ujjankooɓe\nE wiyde Kayis Sayed, ko « cogge-cogge ujjankooɓe suuɗiiɓe » caabii caɗeele nder leydi Tuunus. Aɓe mbaɗa « golle kaantare », geɗe « baylooje mbaydi leñol Aarabeeɓe e diine Islaam ». O jokki o wiyi gonal maɓɓe Tuunus ko « moojobere anniyiinde waylude ngonka leñol Aarabeeɓe e keeweendi mum nder leydi Tuunus ». Ndee haalannde bonnde nde Kayis Sayed ƴeesti yerɓinii yimɓe heewɓe haa arti e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) nder Tuunus e hoore mum haa he caggal mum.\nHayso ɗee kelme mettinii ɓerɗe heewɓe, \" ñaamankooɓe \" leyɗe Orop mbeltiima heen. Hono hooreejo leydi Itali maa luulndiyanke bayɗo no Eric Semuur mo Farayse, daraniiɗo miijannde moojobere nde ɓe inniri \" grand remplacement \" woni \" lomto yaajngo \". E wiyde maɓɓe, uujoyankooɓe nganniyii ko lomtaade ɓesnguuji \" jeyi-leydi en \" ngam keewal mum en, mbaɗta ɗum leydi Ɓaleeɓe.\nKayis Sayed holliti miijo ngoo ko he batu Diiso Kisal ngenndiwal. Ina yahdi e jeeyngal jaajngal añamleñaagu nder geese renndo enternet e jaayɗe leydi Tuunus. Gila lewru siilo 2023, jogiiɗo konngol laamu Tuunus, Kalifa Shibani, hollitiino nder yeewtere rajo heeriingo \" ɓee Afirikinaaɓe ɓaleeɓe inan puɗɗoo heewde nder wuro Esfaksa \". Ko adii ɗuum jaambureeɓe, fotde 300 Ɓaleeɓe Afiriknaaɓe njaggaama nder yontere wootere, cokaa sibu woytoraandu ɓe ngalaa kaayitaaji jamirooji ɓe jooɗaade he leydi hee. Mooɓe ONG keewɗe caaktii hare fotnde huccaneede he kaa \" haala ngañgu nguru ɓanndu \" ka Kayis Sayed ɓamti he innde mum.\nRenndoyanke faraysenaajo Wincent Geisser, karallo ngonka leyɗe Magreb hollitii \" haala ngañamtumaagu feewde he uujoyankooɓe e Ɓaleeɓe Tunusnaaɓe\" ina woodnoo ko adii hannde. Ko gila ko ɓooyi. Hesɗi ngol laawol ko \" hooreejo leydi Tuunus e hoore mum fuybiima he ɗee bempeƴƴe ngañgu, waɗti ɗe miijooji laamu ngam kisal e faaɗeende leñol \".\nGorko biyeteeɗo Kensa ben Asuus ko Tunusnaajo wiɗtiyannke renndo Tuunus, karallo leñamleñamaagu nder Tuunus, winndi wiyi « geɗe añamnguraagu ina teskanoo ko ɓooyi nder dingire dawrugol kono hooreejo leydi ɓamtude ɗe ko huunde hesere nder Tinus ».\nNgonka mettuka\nKamaruunaajo dilloowo he naatnaattondiral uujɓe wonɓe wuro Esfaksa to Tuunus, won ko haali nder geece renndo. O wiyi \" so en pawiima he ko pelle ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) kaali, ko ina ɓura 30 haa 50 ujune ummiiɓe ɓaleeri Afrik ina tawee nder leydi Tuunus, kono alaa ko ɓe ngoni so wonaa tataɓal uujɓe ɓee fof tolnoytooɓe he 0,5 % ɓesngu Tuunus fof no woorunoo \".\nWaɗde noon yilliiɓe wonɓe Tuunus ina ngoɗɗi waawde « lomtaade » ɓesngu Tuunus, helmere nde añamngureeɓe kuutortoo to leyɗe Orop haa arti he Farayse. Nde fuɗɗii feeñde nder Tuunus ko he ɗii duuɓi sappo ɓennuɗi.\nHaa he kitaale 2000, Tuunus ko yawtirde tan wonnoo fayde Orop, kono hannde ina he uujɓe jooɗiiɓe ɗoon sabi yottaade Orop inan tan ɓeydoo saɗtude.\nE wiyde Tunusnaajo Kensa ben Asuus, « ɓuri heewde he woɗɓe yilliiɓe Tuunus ko janngooɓe e gollotooɓe golle muusɗe, kala ko Tuunus naftortoo to faggudu e to pinal. Kono jamirooje sariya e njuɓɓudi laamu uɓɓii ɓe, ɓe mbaɗti leeɓteede he kala geɗe bonɗe hono cangarte rewɓe mbaɗtaa kuutorɗe ».\nHaalannde hooreejo leydi Tuunus fuɗɗiima jibinde geɗe ɗe moƴƴaani sibu wonii heen gollatnooɓe ko ɓooyi ndiiwaama tawa aldaa he ndaamordi. Woɗɓe njaltinaama galleeji kasnoo he yamiroore « polis ». Ko he kaa ngonka mettuka ɓaleeɓe Afriknaaɓe ngoni nder leydi Tuunus.\nGaagaa geɗe jowitiiɗe he uujanɓe Tuunus, pelle ɗe ngonaa laamuyankooje teeŋtinii toɗɗaa tan ko ɓaleeɓe. Ɓeen ɓaleeɓe noon ko uujɓe yamiraaɓe e suuɗiiɓe ɓee, janngooɓe, hay nih ɓaleeɓe Tunusnaaɓe. Tunusnaaɓe njoobotoo ko ɓaleeɓe e kuuɓal, njotondiral maɓɓe he caɗeele kisal nder leydi ndii. So ƴeewaama bannge worgo leydi ndii, ɓaleeɓe Tuunusnaaɓe ina kiiɗaa toon no feewi, ɓe njaggiraaka nih ko he leydi hee ɓe njeyaa. Ko teskaade Aarabeeɓe ummiiɓe leyɗe goɗɗe inan toon, hono Libiyaa e Misra e Lubnaan e Siriya e Iraak. Kono Kayis Sayed haalaani ɓeen.\n\"Moojobere\" nde gasataa\nHe filñitere 2011, leydi Tuunus yahriino tigi yeeso nder hare feewde e añamleñamaagu e ndoolndoolaagu he waawnere. Geɗe « banndiyaagal » keewiino haa walliti añamleñameeɓe, ko wayi no Konngonaaɓe ɗiɗo waranooɓe he 2016, yanti e sarɗiyankooɓe ɗiɗo cakkiti sariya kaɓoowo e añamleñamaagu, e ngañgu, e ceerundal. Ɗuum fof e woodde addanaani ngonka kaa waylaade. Ko noon Hatem Nafti wiyi nde o holliri heerto (lannda) dawrugol bonngol gollortoo : heerto ngenndiiwo Tuunus heɓtinaama gila he hitaande 2018. Ko ngoo heerto ruttukeeciiwo caroowo miijooji nawtooji caggal e yiyde moojobbe he kala dille, caroowo miijooji « grand remplacement ».\nHaalannde Kaysi Sayed haawnaaki\nYimɓe fof ina ceedii leydi Tuunus woni ko he iiñcuru mawndu, teeŋti to bannge faggudu e to renndo e to dawrugol. Ndeke Kayis Sayed won miijooji jogitii ɗi o haalaani. O waɗi uujiyankooɓe ko woytoraarndu caɗeele ɗe leydi ndii jookii he nder mum. Ɗum weeɓanii mo, so joopaade hoɓɓe leydi, wonaa kay etaade ñawndude saɗɗa ɓesngu, sompa mbaylaandi ittoori Tunusnaaɓe he heege e ɗomka, naatna ɗum en demokarasi.\nIna he caɗeele Tunusnaaɓe hannde yoɓde ñamaale Kayes Sayed, ɓeydagol njaru ñameele hono kosam e gawri e conndi mbaɗirteendi mburu. Njaru ceede Tuunus (dinaar) ustiima ko ina tolnoo he 10% : firti ko kala ko jaratnoo 100 dinaar, jarata jooni ko 110. Siftorde Covid-19 e kareeli hakkunde Riisi e Ukreen ko woytoraandu tan. Kaa ngonka jeyi dallillaaji haalannde hooreejo Tuunus ngam suuɗde caɗeele nderndere ɗe ɓe muti he nder mum en.\nHeen sahaaji o joopotoo ko julankooɓe tokosɓe ɓe o wiyata ina moofta njeeygu mum en mbele ɓesngu ina heyɗa, murta. Sahaaji goɗɗi ko jaayndiyankooɓe, maa dente dawrugol maa pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ɗe o wiyi ndaranii ko leyɗe janane.\nHedde 9 lewu mbooy, o jokkondirii e Umar Siisoko Mbaalo gardiiɗo fedde faggudu CEDEAO. O holliti mo haala makko ko ko waylaa, waɗtaa ko o haalaani. O wiyi ko o \"Afriknaajo etee omo faarnorii ɗum\". Kaa haala dow ñiiƴe ko haa wela Ɓaleeɓe Afrik, kono o haalii o waɗii ko woni miijo makko.\nKo he ndeen yontere o ƴetti sariya firtude diisneteeɓe ngalluuje (meeriiji), jooni ko kanko toɗɗotoo fotooɓe ardaade ngalluuje nder Tuunus. Ɗum ko keɓe gila he waklitere 2011 nde ɓesngu Tinusnaaɓe sompunoo. Ko woni yeeso daɗaani gite sibu ko nih Ben Aali fuɗɗorinoo hade mum riiweede.\nKo ina tolnoo jooni e duuɓi ɗiɗi, loowdi kala nde o haali ko wiyde won ñukkintooɓe ngam yoolde Tuunus, doole ummiiɗe caggal leydi. Hay sinno eɗen njenanaa ɓee uujiyankooɓe ko woytoraandu tan, ɓuri yaajde he haala makko ko sikkude yimɓe fof njiylotoo ko telɓinde leydi Tuunus, ellee ko kam woni nehaande winndere. Laaɓii noon Sayid Kayis (hayso innde makko ko hitowol Berbeer) anndaa daartol leydi Tuunus.\nHoli KAYIS SEYID, Hooreejo leydi Tuunus ?\nKayis Seyid, jibinaa ko 22 Colte (feebariyee) 1958 nder wuro Tunis. Iwdi galle maɓɓe ko Beni Kiyaar en to diiwal Nabili fuɗnaange-worgo wuro Tuunus. O resi ko biyeteeɗo Ishraf Shebil, jeyaaɗo wuro Monastiir, ɓe ndañdii sukaaɓe tato, rewɓe ɗiɗo e gorko. Kayis Sayid janngii nder leydi Tuunus haa o heɓi ceedante toowɗe to bannge ñaawooje. O jannginii haa 1999 nder duɗe toowɗe to Tuunus. Kono kadi o ardiima goomuuji keeriiɗi to kuuɓal Maalde Aarabeeɓe.\nO winndii defte keewɗe jowitiiɗe he ñaawooje. O tawtoraama batuuji keewɗi nder Tuunus e boowal mum haa arti nde Maalde Aarabeeɓe jooɗii Nuwaasoot he 1997.\nO fuɗɗii naatde he \"wooteeji\" hooreleydaadal ko he 2019. Hay heerto dawrugol wooto o jeyanooka. Nde wonnoo omo teskoranoo nuunɗal, o yahdi hoore boowal ko Nabil Karawi mo o fooli nde o dañi toɓɓe 73 %. Caggal ñabbu Covid-19, o rokki hoore makko mbaawka hooreejo leydi timmuka he 2021. O riiwi jaagorɗe laamu fof, o dartini golle suudu sarɗiyeeji hade makko mumtude ɗum. Luulndiiɓe e fanniyankooɓe dawrugol njaggiri ɗum ko follo laamu (kudetaa).\nHe 2022, o winnditii doosɗe leydi kese teskoraaɗe waɗtude mbaawka fof he juuɗe makko. O waɗti heen fayndaare njuɓɓudi leydi Tuunus fawii ko he diine Lislaam. Luulndiiɓe ɓee noon ko saliiɓe ɗuum. Eɗen ciftora gila he Habib Burgiba, Tuunus ko leydi caliinoondi renndinde diine e dawrugol, ɗo debbo wellitaa sanne. Kayis Sayid firtii fof. Fanniyankkoɓe kollii Kayis Sayid jeyaa ko he miijanɗe \" ngenndiyankaagal Arab \", o fuɗɗii tabitinde \"jeytaare\" leydi leyɗe aarabeeɓe haa o wiyi \"kala jotondiral he leydi Israayiil foti jaggireede ko jamfa mawɗo\". O holliri leydi Tuunus ko leydi aarabeeɓe, kala mo wonaa Aarabe jaggiraaka ko Tunusnaajo alaa kay ko haali jilliiɗo ɗoon.\nKo he 2023 o wiyi : \"ujjujooji Afirknaaɓe Ɓaleeɓe ko moojobere ƴiiƴiire nder ɗee darorɗe teeminannde 21ɓiire, ɗi fayndaare mum laatii waylude ngonka renndo ɓesngu Tuunus, ngam waɗtude ndi leydi Afrik tan, ubba jeloode mayri leydi Aarabaagal e Lislaam\". Ellee leydi Tuunus woni ko nder doŋre Asiya maa Orop.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/04\/03\/worgo-saharaanaa%C9%93e-mettinii-e-haala-kaysi-sayed\/","date":"2023-10-04T03:15:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00688.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4979622662,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49796226620674133, \"fuh_Latn_score\": 0.35458090901374817, \"fuf_Latn_score\": 0.1252211481332779, \"ffm_Latn_score\": 0.020874904468655586}","num_words":1813,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nÑaawooɓe Ñaawirde Kuuge Winndereere (CPI) wonnde to La Haye (laamorgo Pays Bas) fellitii ñaawde Looraa Bagboo, oon gonnooɗo hooreejo leydi koddiwaar. Ɗuum, ko caggal nde ɓe cikkitii dalillaaji gaddanooɗi ñaawirde ndee addude mo toon e wiyde ina ñaawa mo. Jooni noon, ɓayri ɓe pellitii ñaawde mo, firti ko won dalillaaji njogaa gaddanooji yimɓe tuumde mo geɗe nay (4) : warhoore aadeewo, woni warngooji e njangu e rewɓe e golle yoorɓerndaagu kam e ownugol beeli.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=1","date":"2017-02-22T17:20:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00225-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5850778818,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5850778818130493, \"ffm_Latn_score\": 0.1637195497751236, \"fuf_Latn_score\": 0.08974622935056686, \"fuh_Latn_score\": 0.08368432521820068, \"fuq_Latn_score\": 0.0754726380109787}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.432,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Depiteeji Misra ɓenninii ñalnde 17\/06\/2017 nanondiral baɗtugol duuɗe ɗiɗi (Tiran e Sanafir) jeyanooɗe e Misra e njiimaandi Sawuud. Ɗum noon, ina wayi no Misra reftiima Sawuud, sabu mum hatojinde e kaalis. Jooni, eɗen mbaawi wiyde Sawuud tafii maalde yaajnde : tuggi emiraaji keediiɗi (Bahreyn e Dubaay), ƴaaŋan maa leyɗe 5 Afrik (Niiseer, Muritani, Senegaal, Caad e Komoor) haa yettii Yemen e Libi.\nKon ɗoo nduukon (njuuteendi Tiran ko 15km fat ; njuuteendi Sanfir ko 8,7km) ngoni ko e naatirde sorfundu Aqaba, damal gootal bajjal feewde maayo woɗeewo wonande Israayiil e Jordaani. Leydi ngootiri so uddii feɗo (détroit) Tiran, ina waawi haɗde laaɗe marsandiis yettaade Israayiil. Ko ɗuum addunoo nanondire Camp David hakkunde Israayiil e Misra ngam haɗde konu (leyɗe ɗee kala) tuddinde e nduukon hee. Ko polis Misra tan yamiranoo yirlaade heen. Kono nanondire ɗee kaɗaano baɗtugol majje e jeyi leydi ngoɗndi, kono so ɗuum fellitaama, alaa e sago leyɗe ɗiɗi ciifondirɗe ɗee kala njaɓa ɗuum. Israayiil leeltinaani, sibu jaɓii ɗuum ko ɓuri hitaande jooni, sibu mum ɓurde hoolaade Sawuud. Mbele ɗum firti ko Sawuud woni ko e laawol heɓtinde dowla Israayiil ? Geɗel gootel alaa jeddi, laamu Israayiil e Sawuud ina gañi Iraan haa ɗoon waawi haaɗde.\nE miijo humpitiiɓe daartol diiwaan oo, « ɗum firti ko Israayiil woni ko e yiylaade siifondirde e Sawuud nanondiral jam, ngam yaaɓande hono ɗuum hakkunde mum e leyɗe Arab, tawa ɗum addantaa ɗum ummaade e leyɗe heɓtunoo ɗee fof. » E miijo biɗtoowo misranaajo gooto, Donald Trump dañii no hirjiniri sehilaaɓe mum hesɓe ɓee, hono laamɗo Salmaan e persidaa Sisi, yo njaɓ nanondiral hakkunde Israayiil e Palestiin. Ko goonga nii hay gooto waawaa anndude ɗo Trump yaltirta, kono eɗen njenanaa haala kon ɗoo nduukon kon yoga yoga e misranaaɓe nganndaano, maa njibin ko hesɗi e diiwaan hee.\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/28\/misra-rokkii-sawuud-duu%C9%97e-%C9%97i%C9%97i\/","date":"2018-03-24T15:58:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257650730.61\/warc\/CC-MAIN-20180324151847-20180324171847-00755.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6409673691,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6409673690795898, \"ffm_Latn_score\": 0.2089235633611679, \"fuf_Latn_score\": 0.09441930800676346, \"fuh_Latn_score\": 0.05463844910264015}","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.617,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol Nagge yuɓɓinaama ñalɗi 18, 19 e 20 bowte (desammbar) 2017 e nder Nuwaasot, laamorgo Muritani e gardagol cukko hooreejo Tabital Pulaagu Catal Muritani hono Jallo Daawuuda, caggal nde ngantu rafi teppi hooreejo mawɗo catal ngal hono Fari Jeeri Bah. Ñalnde ñalawma adan, koolol ngol hurmbitoyaa ko to Galle Mooɓondire (Palais des Congrès). Ñalawma oo fof ko toon ñallaa, hiiraa haa pecce jamma. Konngi ɗii, gila e cukko hooreejo Catal Muritani, laamiiɗo Aadamawa hono Alhajji Mohammadu Barkinɗo, Alhajji Alfaa Aamadu Jallo, gardiiɗo Tabital Pulaagu hakkunde leyɗeele, Doktoor Iisaa Jallo, kalfinaaɗo ngaynanteeri e safrude luure haa e Dono Sampaate ko toon mbaɗaa. Teddiniranoo golle ɗee ko Mawɗo leydi Muritani hono Mohammed Wul Abdel Asiis. Ko kañum kadi fotnoo udditde golle ɗee hawri o woni ko e ɗanngal, caggal leydi. Lomtii mo to bannge kaalanɗe e to golle ko jaagorgal Pinal e fitiram-gollaagu e ngal ngaynaaka. Kewu nguu nootitaama sanne. Yimɓe leyɗeele fulɓe keewɗe njiyaama : Senegaal, Gammbi, Mali, Burkinaa Faso, Niiseer, Niiseriyaa, Kameruun, Togo, Gine, Caad.\nFulɓe Muritani e yiɗɓe pulaagu, ngummoriima e diiwanuuji leydi ndii fof, ngarii, ngardi e keewal e peewal. Kala jiɗnooɗo yiyde ŋari Pullo, ŋaaŋtii e ooɗoo subaka. Hinnde fof waɗiri ñaantungal mum ko bannge. Balle teskinɗe kadi mbaɗaama, gila e kolce, maaro e nebam haa e kaalisaaji. En teskiima heen Woɗaaɓe Penaaka, Jaawɓe, Joobɓe, Boosoyaaɓe, Suudu Fahfahɓe, Wuro Beelel Gawde Hebbiya, Waalalnaaɓe, Rewɓe Halayɓe haɓooɓe e baasal, wolarɓe, ekn. Ñalawma ɗimmo oo waɗaa heen ko geɗe ɗiɗi. Heen geɗel, jeewte e wejo e ndefuuji ganni. Ɗuum waɗaa ko hakkunde Galle Sukaaɓe Kiiɗɗo e Faawru Jaatiiji Ngenndi. Geɗel ɗimmel ko njillu to wurooji walla mbalndiiji nayi to Idini. Ko jaribo jillondiral nayi caparooji ngoni toon. Hoɗɓe leyɗeele ngarnooɗe ɗee ko toon njahi. Biisuuji nay haa keewi ko jiidaa e werlaaji tokoosi. Ɓe ngartoyi e Nuwaasot ko hakkunde futuro e geeƴe. Hay gooto e maɓɓe dañaani fawde yitere mum e wejooji mbaɗaaɗi e oon ñalawma gila e geɗe ñeeñɗuɗe haa ñameele hanki walla heɗoraade nofru jeewte mum baɗanooɗe ɗee. So neɗɗo luutaama jeewte Bah Mammadu Kaaliidu, Ceerno Aamadu Yero Kiiɗe e Ceerno Suleymaani Kan, won ko luutaa e ɗii ñalɗi nagge. Ñalawma tataɓo oo, woni ñalnde 20 ndee, ɓuri teskinde heen ko wejo duumiingo e hiirde jamma, uddunde ñalɗi ɗii. Ko oon ñalawma rokki koololnaaɓe godditaade e ñalɗi ɗiɗi gadani ɗii.\nKoolol Nagge e Muritani heewii jamaanu, feeñninii ndunngu Pulaagu, dillinii yimɓe mawɓe, gila e nder leydi haa e caggal mayri kono kadi ngol waɗii pergitte keewɗe, laaɓtuɗe ɗe gumɗo waawnoo taaraade.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/01\/30\/gorle-nalngu-nagge-ngartii-e-muritani-ful%C9%93e-muritani-nootiima\/","date":"2018-09-20T00:30:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156314.26\/warc\/CC-MAIN-20180919235858-20180920015858-00472.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.563200295,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5632002949714661, \"ffm_Latn_score\": 0.3105761408805847, \"fuf_Latn_score\": 0.09263845533132553, \"fuh_Latn_score\": 0.027312379330396652}","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñande 21 oktoobar 1947, yiyii aduna gorko mo darnde mum e nguurndam mum waɗi galucce e fedannde ɓamtaare Afrik. Won yeeso hollirngo Saydu Kan yiyi aduna ko to Dimat ɗo wiyetenoo hanki Joli Majja, ngenndi Elimaan Buubakar Kudeejo KAN. Eɗen ɓuri nanngude, ngam heertinde nokku biyeteeɗo Caaji. Caaji ko kolongal Daara Salaam, to Rewo Dimat. Wadde en paami ko gila ko o tiggu, nguurndam Saydu Kan fuɗɗii waɗde yah-ngartaa hakkunde rewo e worgo ngam anniminde oo gorko ngootaagu, laatiiɗo mesalal ina ñoota enɗam.\nElimaan Dimat Saydu Mammadu Saydu ina waawnoo ɗuhaade e mbeelu barke jibinannde mum moƴƴere, wona ɓural e nafoore Dimat e Jaañum, kono fodoore e hoddiro mbiyi ko sagata oo yoo tampu tampana renndo mum mbele ina taccina barke Elimaan Buubakar Kan ɗo ɓuri woɗɗude e keeri winndere.\nSaydu kan waasii baaba mum Mammadu Saydu gila omo yahra e duuɓi tati. Ngonno-ɗen ko e 1950. Baaba makko Mammadu Saydu ko almuudo wonnoo ɗo Alhajji Maalik Sih, omoni lelii Rooso Muritani.\nNeene makko ko Booli Fadum Kajjata Saydu Elimaan, kañum lelii ko Jaañum. Baasgol baaba makko law, ina gasa tawa won ko ɓeydi e himme kam e cagataagal haa e jaambaraagal makko. O nehii ko e juuɗe baaba makko cawndiiɗo ina wiyee Jaalo Saydu.\nCaggal jaŋde makko les, Saydu Kan janngii to duɗal dewo-lesal Bawol II to Dakaar. O waɗi sogonndo makko ko liisee Delafosse mo Ndakaaru. Ko ɗoon o daaƴi jaŋde makko o feewi Ndar to duɗal keblowal e safaara jawdi 'école d'élevage' . O janngi ɗoon heblo jeñcingol jawdi. Ɗoon e Ndar, o aawii ɗoon jokkondiral e yimɓe lolluɓe hannde e nder fedde nde ɓe njoginoo ɗoon ina nootitoo e innde Dental sukaaɓe Daande maayo janngooɓe. Ko ɗoon o heɓi seedamfaagu « ballo ngaynaaka ». O golliima ɗoon duuɓi tati ko feewti e safaara jawdi. Miijo ɓamtude jaŋde ɗo o woppirnoo arti e makko, o tacci o fayi Rooso Muritani.O ɓamti ɗoon e tolno mo o woppirnoo oo to Delafosse. O ummitoyii toon kadi o arti Liisee Federba mo Ndar. Gila ɗoo o laatiima laanel jokkere enɗam e jokkondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee. Ko ɗoon e duɗal Federba o heɓi bak makko. Miijo makko e muuyo makko wonoo ko yiɗde wonde pilote, dognoowo laana ndiwoowa. Hay so ɗum laataaki ne, Saydu Kan ɓamii ndiwoowa gadanol mum e 1971 ngam yaltude Afrik. O feewi ko Briksel laamorgo Belsik. Nde o ummitiii toon o feewti Farayse. E nder ɗiin nokkuuji njiilam ngalu, Saydu Kan naatiri toon njiilaw ganndal. O nawdii fannuuji keewɗi ganndal. Sabu e wiyde makko, « so aɗa haɓee hare leñol yoo ngemmbe maa ganndal tiiɗ ». O janngii toon humpito, o janngii renndiyaŋkaagal, o nawdi heen jaŋde taarik e sariya. Gooŋɗinde ko Kocc Barma Faal wiynoo « ndaartoowo ganndal ina foti jogaade jikku mbabba ladde. Ko heɓi fof yoo momso ». Ɗum ɗoo fof o janngi ɗum ko hakkunde duɗal Sorbone e duɗal Georges Balandier , ko toon o heɓi metriis makko ganndal renndo o heɓi toon kadi lisaas makko ganndal sariya. Ɗum ɗoo fof ɗesi wayde e Sayku ko hono talki ñawndo e heblo sippiro hare ndimaagu nde o ummaninoo. Nde o ummitii toon o arti Muritani, o heɓi seedamfaagu koroowo jaŋde « inspcteur d'enseignement ». O jeyaama toon e goomu cuɓaangu ngam yuurnitaade tippudi jaŋde Muritani. Laabi ɗiɗi omo ɗaɓɓiree waɗeede jaagorgal jaŋde Muritani kono ɗum laataaki.\nKono noon kam o jannginii e duɗe keewɗe e nder Muritani. Ko o wiɗtiyaŋke keɓtinaaɗo o wonnoo to Catal Wiɗto Muritani. O heɓii darnude toon catal wiɗto ganni e aadaaji.\nO gollaniima Unesco to Ñaamey e nder Niseer. O jeyaama e darnuɓe fedde jojjannde aadee wiyeteende RADDHO. O woniino koolaaɗo Seek Anta Joob mo o wondi hakke duuɓi 8.\nInnde Mustafa Booli duƴƴidta ko e hare potal leƴƴi e hakkeeji aadee. Ko ɗum nih woni sabaabu nannge makko keewɗe e nder leydi ndii o suɓii o yiɗi e ɓernde makko. Gila 1979, ngonka makko fuɗɗiima yerɓude e nder leydi makko. O sokaama to Akduur, to Attaar, to Ayyuun e to Walata. O mooftaama hakke balɗe 20 e wuro laamorgo Muritani. Kono ɓuri yeewtude ko nanngal Satambara 1986, ɓe ngonii e kaaɗeeki kasoo hakke duuɓi 4. Ko toon Teen Yuusuf Gey, Teen Ngenndi heddii e maayirɗe Satambara 1988. Ko toon Jiggo Tafsiir heddii e Satambara 1988.\nHade ndeen e nanngal maɓɓe 1979, ko toon ɓe njaltini miijo Conseil National Consultatif ; Jonnde Diisnondiral Ngenndi. E ndeen hitaande nde laamu nguu wiyi ina yaltina ɓe, ɓe mbiyi ko ɓe njaltaani so wonaa ndeen jonnde jaɓee, etee ɓe nganndirta ndeen jonnde daɗɗugol mum jaɓaama ko jaagorɗe 4 canndolinɗe tellinee :\nJaagorgal Pinal e humpito : Beredi Leyni,\njaagorgal faggudu ; Bleydi sahra,\njaagorgal Kisal leydi hono Siddi Wuld Saalek e\njaagorgal jokkondiral hakkunde leyɗeele.\nKo nde ɗum waɗaa ɓe njaɓi yaltude e 19 mars 1979. Kono jonnde ndee waɗaani sabu baasgol fotndeede limoore ɓaleeɓe e woɗeeɓe.\nPelle keewɗe cosaaɗe e Muritani kaɓantooɗe ndimaagu e geɗal leƴƴi, siifannde Saydu Kan tawaama heen. UMD e 1975, Alliance Pour la Mauritanie Nouvelle, Conscience et résistance…\nSaydu golliima e rajo Ndar kam e rajo Ndakaaru. O jokkodii e Aamadu tamiim Wan yeewtere « Le Fouta à l'écoute nde teen Yuusuf Gey sosnoo. O lollinii kadi yeewtere « jeunesse à vous l'antenne » to rajo Ndar. To bannge jeewte dignire e leyɗeele aduna keewɗe.\nSaydu feri yalti leydi ko 11 Mars 1992. O jokkoyi hare caggal leydi. No o nawrunoo hoore makko, ko noon o artiri hoore makko. Saydu ina jooɗtoranoo jeyeede e suɓngoooji Muritani e 2007, haa lajal falii e aksidaa e nder leydi Muritani. O taƴtinaa o addaa opitaal Principal mo Dakaar o wirnii ɗoon ñande 28 satambara, o taccitinaa kadi ñande 29 ndee, o wirnoyaa Rooso, o sawndii baaba makko.\nHAMMEE AAMADU LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"http:\/\/lewlewal.com\/?p=3068","date":"2021-01-26T04:48:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704798089.76\/warc\/CC-MAIN-20210126042704-20210126072704-00267.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6936560869,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6936560869216919, \"fuh_Latn_score\": 0.15328100323677063, \"fuf_Latn_score\": 0.06897590309381485, \"ffm_Latn_score\": 0.06757313758134842, \"fuq_Latn_score\": 0.0157009270042181}","num_words":913,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Abbo ousmanou laati ɓi pullo taanu fulɓe dañƴaaɗo hitaande 1936 nder yeɓre Wina ha Diiwal Adamawa Cameroon.\nAbbo jaŋgi deftere Qur'aana yowti ɗefte goɗɗe ɗe diina.O sooyi baabiraawo maako gilla O duuɓi sappo e ɗiɗi 12 gilla nden o warti tokkowo mota. O ekkiti laañyugo moota, hitaande 1956, O heɓɓi ɗerewol seɗuye baawal laañyugo sai o fuɗɗi laañyugo ha mootaaji Alhadji Mohamadou Pantani Garoua. Sese o nangi fillu, bawo man o jaɓi ñyamaande ha banki o soodi mootaji o jokki fillu maako.\nBawo duuɓi seɗɗa o yajjini fillu maako heedi durngol, Sana'a, ndemri, laañyol e filluji goɗɗi. Company Alhadji Abbo Maïscam laati Company remowa butaali ɓurdunga ha lesdi Camaroon\nAlh Abbo woodi hotel ha nder wuro Garoua indaanga St Hubert. Oɗo maari juuɗe nder Saanaji Laañyol ha leddi woyla Camaroon fu.\nAlh Abbo woodi tokke na'i 10.000 ha lesdi Camaroon wala ba maaji andiraaɗi be tokki GUDAALI AMOA. O laati gooto nder hoore en Company kantu nga NOSUCA.\nAlh Abbo woodi saare mapindiire ha nder wuro N'Gaoundéré Saare maako laati ɓurdunde ha Cameroon ko yahanta duuɓi 60, nden O woodi Saare yottunde haaja mapindiire nde gakkata hectare 3.5 ha nder wuro Yaounde laamorde lesdi Cameroon.\nAlh Abbo latti baabiraawo ɓiɓɓe 36 teeriɗɗiraawo rewɓe 4.\nAlh Abbo latti goto nder marɓɓe njawdi e burduɗo marral njawdi ha lesdi Cameroon hande.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/koode.net\/moyijo-woni-abbo-ousmanou\/","date":"2022-10-06T09:27:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337803.86\/warc\/CC-MAIN-20221006092601-20221006122601-00773.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9978731275,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9978731274604797}","num_words":211,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"28 noowammburu 2021, juulde maanditaare leydi Moritani keɓgol jeeytaare mum e tiimaandi koloñaal leydi Farayse e hitaande 1960. E ko aadoraa, hitaande nde Alla addi kala, heewi yuɓɓineede ko seppo semmbeeji konuyaŋkooji, toownugol araraay leydi ndii, pijirlooji, kiirɗeeli pinal, juɓɓingol kiraaɗe teddule ekn. Ko weltaare wonande ɓesngu nguu kala, sabu ko ñalnde heen gooto fof hollitta ɓinngu leydaagu mum rewrude e aadaaji mum e finaa tawa mum, sabu ko ndeen kadi Moritani hollirta mbaadi mum lasliyankoori, wonde ɗum leydi ndi leƴƴi limti limtinɗi, ndenndinndi ciirol boɗewol e ciirol ɓalewol. Hay so tawii oon aadaa woppaaka, o herƴii tigi rigi sabu gila e hitaande 1990, Goomu rewɓe maayraaɓe e ballondiral e « Goomu kaɓɓondiral e lorɓe e jaɓɓugol jojjanɗe aadee (CSVVDH) »(fedde jojjanɗe aadee nde wonaa laamuyaŋkoore) pellitii hitaande kala waɗde ooɗoo ñalawma, ñalngu sunaare sabu warkoyeeɓe mooltiiɓe e konu leydi ndii, mbaɗii yarga 28 soldaat ɓaleejo, njooɓii pittaali mum en ngam, e wiyde maɓɓe, « mawninde juulde 28 noowammburu », ɗuum waɗi ko ñalnde 27 jofi 28 noowammburu 1990. Tolno bonannde ƴiiƴiire nde meeɗaaka yiyeede e nder ndii leydi.\nTuggi oon sahaa feewde hannde, kala nde nguun ñalngu arti, Moritani juulata ko juuldeeji ɗiɗi : laamu yuɓɓina maanditaare mum waɗa ko aadorii waɗde hay so tawii ko e yowre hakkille, denndaangal loranooɓee e kewkewe 1990 ina njuɓɓina « juulde » mum en, so seppude e mbeddaaji ina cimmitoo mette mum en : rewɓe maayraaɓe ina cormitii comci hesniiɓe ina kaɓɓi e semmbeeji mum en, e koye mum en, ceelti boɗeeji ina mbeeyna araraayuuji ɗaɓɓooji ñaawoore nde bonannde ƴiiƴiire. E nder kitaale 2017, 2018, 2019 haa 2020 sippiro ngoo ƴettii mbaadi kesiri nde wonde laamu nguu fellitiino yuɓɓinde maanditaaje ɗee he nder diwanuuji leydi ndii, rewɓe maayraaɓe ɓee pelliti kañum en ne abbaade ɓe toon ; to kayhayɗi ko e nder gorwoccol otooji dewnongol e gardiiɗo leydi, rewɓe ɓee cari caaki kaayitaaji gaybinooji warkoyeeɓe ɓee, ɗaɓɓooji yo ɓe ndewne sariya, yoga e maɓɓe nanngaa, ndummbaa e komisariyuuii maa sanndarmoriiji, kono ɗum yagginaani ɓe sabu e hitaande 2018, ɗoo he Nuwaasoot mbeefeegu seppooɓe ɓee ɓuri heewde, sabu teskaa ko hay sukaaɓe safalɓe naatii heen sabu mum en goongɗinde wonde seppooɓe ɓee ngoni ko e goonga mum en. Teska ko e hitaande 2019, maanditaare ndee yuɓɓinaa ko Aksuus tawi gardinooɗo leydi ndii ummiima e laamu, Wul Ghaswaani lomtiima, rewɓe maayraaɓe ɓee kolliti ko hay tanaa gooto ɓe kawraani e laawol maɓɓe hee sabu ɓe carii kaayitaaji maɓɓe, ɓe ceppii e sawndooji maanditaare laamu nguu haa ɓe peeñani gardiiɗo leydi ndii, hol ko saabii ɗum ko kaawis wonande ɓe, sabu hay seteeji larme keewnooɗi leeɓtude ɓe ɗii (BASEP) kanndorɗi laamɗo gadiiɗo oo, kaɗa naatde wuro ngoo, ko seteeji larme goɗɗi lomtii ɗum en, ina gasa ɗuum fof jotondiri ko e ŋuttu ŋuttu garnooɗo hakkunde laamɗo jaltuɗo oo e keso oo.\nE hitaande 2021 ndee, ma a taw ko « yahnoonde arti » sabu to wuro baabaaɓe Looti sukaaɓe ummaninooɓe seppude ngam maanditaare warngooji 28 noowammburu 1990 no ngaadorinoo e kitaale ɓennuɗe ɗee, ullaama poliseeji njani e mum en, leɓti ɗum en leɓte bonɗe, teeŋti noon e biyeteeɗo Aamadu Abdullaahi Sal ɓurɗo lollirde Tomaas Saŋkara (ko innde yumma fooltii sabu ko ñalnde Sankara yalti aduna o jibinaa) e wondiiɓe mum nayo woɗɓe. Piile ɗee muusii no feewi haa addani koreeji ɗii e banndiraaɓe wonɓe caggal leydi fellitde nawde ɓe Senegaal mbele eɓe cafroo toon. Caggal maɓɓe noon fitina mawɗo ummiima e nder wuro baabaaɓe sabu wuro ngoo yaltii e nder seppo manngo ngam ɗaɓɓude nde cukko perefee falnde Baabaaɓe nde yaltintee wuro ngoo kam e komiseer polis oo sabu e miijo maɓɓe ko kam en njamiri ndeen bonannde, eɓe ɗaɓɓi kadi poliseeji sabiiɓe piile ɗee nde ñaawetee. Ngooɗoo seppo rewi e mum ko seppo e diiño rewɓe wuro ngoo yeeso jooɗorde polis ngam hollirde mette mum en e haɓɓondirde e yummum Tomaas sankara. Ko ɓuri teeŋtude e darnde laamu nokku oo ko wiyde wonaa kañum en caabii lepte pawaaɗe e sukaaɓe ɓee « waɗɓe ɗum ɓe ummorii ko e polisaaji palɗe goɗɗe ». Ko keɓ-ɗen e kabaruuji cakkitiiɗi ko wonde cukko perefee Baabaaɓe ɓooraama e golle mum.\nKo laaɓi tan, ko juulde maanditaare 28 noowammburu jibinii caɗeele e nder leydi hee sabu feccii ɓerɗe yimɓe ɓee, sinno ko sago maanditaare nde heddoto tan no wonirnoo sabu ko maande keɓgol jeytaare men, faaro men foti wonde ko ngalu ndenndaangu. So won ko etii firtude ɗum e tunwinde nguun ñalngu ko warkoyeeɓe Inaal jofnde 28 noowammburu 1990 woni noon fewjuɓe ɗum ɓee e siinuɓe ɓee kala, sabu haalpulaar en ina keewi wiide « so neɗɗo fergitiima yanii, foti ƴeewde ko ɗo fergitii ɗoo, kono wonaa ɗo yani ɗoo ». Ko ɗum waɗi eɗen cikki ko addanta yimɓe ruttaade ɗo ngonnoo ko maa hoolaare ruttee e nder ɓerɗe yimɓe hee, ɗum ɗaɓɓi ko maslahaa baawɗo yiileede fof ko maa anndee ko waɗi koo hol no ardi, hol miijiiɓe ɗum, holi yamirɓe ɗum, e holi siynuɓe ɗum, caggal ɗum noon yaafuya ndaartee feewde e jom ƴiiƴameeje en nde goɗɗum waawa miijeede : iddiya, ndaamordi ekn. Ɗum fof noon faanditaa heen ko mbele ko waɗnoo hoto waɗtude, mbele ko fayi arde, 28 noowammburu ina wonta juulde yimɓe fof.\nMaamuudu H.Joob.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/03\/nalngu-ngootu-juuldeeji-%C9%97i%C9%97i\/","date":"2022-11-27T09:54:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710218.49\/warc\/CC-MAIN-20221127073607-20221127103607-00152.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4046698213,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4046698212623596, \"ffm_Latn_score\": 0.3083649277687073, \"fuf_Latn_score\": 0.16933752596378326, \"fuh_Latn_score\": 0.10129322111606598, \"fuq_Latn_score\": 0.01601806841790676}","num_words":822,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.419,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yoga e leyɗe duunde Afrik nde ina piɓi mawninde hikka, caggal duuɓi cappanɗe joy, keɓgol jeytaare mum caggal nde ɓoorii tiimaandi Farayse e darorɗe kitaale capanɗe jeegom. Hol to ngoo miijo ummorii ? Ina gasa tawa ɗum ummorii ko to tiimnooɓe ɓe (sabu e Moritani ko nelaaɗo Sarkosii yettini miijo ngo Wul Abdel Ajiiju), to Senegaal kam, ina wayi no ɓeen lelnii tuugnorgal mum en no kebori mawninirde hitaande nde e tee puɗɗiima siynude ɗum.\nDuuɓi 50 caggal jeytaare Afrik : ngonka e kappanɗe\nIna jeyaa e ko saabii tiimgol leyɗeele Afrik yiɗde won e leyɗeele Orop hoonaade e aduna oo e gaddanaade faggudu mum en keɓgol ngaluuji tago ko wayi no oogirɗe (njamndi, kaŋŋe, peterol ekn…) mbele ina ƴellita mbaylaaji mum en.\nTiimgol e kalfugol leƴƴi ko huunde ɓooynde e nder renndo aadee en, etee ina teskaa ko heewi heen saabotoo ɗum ko geɗe faggudu, maa wonii ko yiɗde honde ngaluuji janani, walla macciɗinde yimɓe mbele ina ligganoo ɗum (ko ɗum nawi ɓaleeɓe to Amerik, to Antiiy ekn…). Nde wonde yoga e leyɗeele Orop, gila ko ɓooyi ndaranii ko yiylaade leyɗeele ɗe tiimi, haa waɗti won e sahaaji eɗe kawrita e nokku gooto haa ɗum jibina kareeli hakkunde maɓɓe, e hitaande 1884-1885 ɓe pelliti noddondirde e wuro wiyeteengo Berlin(Almaañ) ngam feƴtitaade Afrik, wona gooto heen fof annda keerol mum ɗo haaɗdi e keddiiɗo o. E hitaande 1905 tawi kodenndaangal duunde Afrik nde feƴtondiraama hakkunde Farayse, Engele, Almaañ, Portugaal, Espaañ, Italii e Belsik, ko ɓuri heewde heen ko noon, nawi ɗum ko Farayse e Engele en.\nHay gooto daartantaake kiisgol ndiiɗoon tiimaandi : golle waawnere, bilanka, lempooji, ñallineede e naange, ɓoftude dubuuje ekn… Ɗum ko seeɗa heen tawde en kaalaani tawo warngooji e loppitgol jawɗeele janane e dusgol ngaluuji men tago ngam wayloyde ɗum e isinaaji, ruttoo yeeyta men njeñaari ndi (otooji, abiyoŋaaji, hay laysetaaji jiidaani e nguura …) e coodgu warhoore. E nder hare adunayaŋkoore ɗiɗmere, leyɗeele tuubakooɓe ɗe, teeŋti noon e Farayse e Engele mbaɗi ko « mobburu » ɓofti yoga e sagataaɓe leyɗeele Afrik, ɗe nawi ɗum en mbele ina mballita ɓe e wolde hakkunde maɓɓe e Almañ mo Hitleer, yoga e maɓɓe ko toon keddi, dañnooɓe artude ɓe ngartidi e baasal mum en… Ko e ɗiiɗoo duuɓi battindiiɗi, caggal sippirooji keewɗi pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee e aduna oo, ɓe keɓtinanaa potgol hakkeeji e soldateeɓe Faraysenaaɓe yaadiiɓe maɓɓe e wolde he.\nÑifgol wolde adunayaŋkoore ɗimmere e tiimtaandi kesiri\nKo caggal ñifgol wolde aduyaŋkoore ɗimmere e poolgu maalde haɓɓondirnooɓe (les Alliés) koɓuri teeŋtude e ɓeen ko Farayse, Engeleteer, Amerik, Riis en ekn… ; Ko caggal nguun poolgu dillere hesere naati e nder leyɗeele Afrik e nder aduna oo kala pooɗantooɗo ndimaagu ejeytaare leyɗeele Afrik ɗe ; Nde wonde gila e kitaale 1930 leyɗeele koloñaal en ɗe cuɓtinooma won e sukaaɓe Afriknaaɓe njannginoyi ɗum en e iniwersiteeji mum en ngam huutoroyaade ɗum en ko fayi arde cuuɗi mum en, ko wayi no Jomo Keñataa en (Keniyaa), Kuwaame N'Kurumah en (Gaana), Seŋoor (Senegaal) Ufuwet Buwaañi to Koddiwaar, nde wonde noon ɓeen kumpitiima toon miijooji kesi baaɗi no jeytaare, ndimaagu, demokarasi ekn… ngartiri ɗum e nder leyɗeele mum en. Ndeen dillere alaa ɗo heddi e jookli Afrik haa e duunde Asii. E fuɗɗoode, leyɗeele tuubakooɓe ɗe njattini, mbiyi ina caloo ndeen ɗaɓɓaande, kono nde wonde ɗum yaajii no feewi, etee won e leyɗeele nii puɗɗiima umminande ɗum fiyannde (Alaseri, Enndosiin) jiidaani e murtooji keewɗi, ɓe pelliti deestaade sabu hulde hoto «joorngol sumorde keccol». Eɗen ciftora e oon sahaa Farayse waɗi «referaandoom» e nder leyɗeele ɗe tiimnoo ina naamnoo ɗum en so ina njiɗi heddodaade e Farayse e nder dowla gooto (communauté Française). Ko e oon sahaa kadi, e hitaande 1958, «Non»(Alaa) jaabawol daartiyaŋkeewol ngol Seeku Tuure to Gine jaaɓtinoo Seneraal Deegool jaayteteengol haa e ñalawma hannde oo, wonani Faraysenaaɓe winndannde wonde haŋkati, Afrik ɓoccitiima.\nKo ɗum waɗi, e puɗɗorɗe kitaale 60, Farayse fuɗɗii rokkitde won e leyɗeele ndimaagu mum en : fuɗɗorii ko e GINE sabu jaabawol Deegool e «Alaa» mo Seeku Tuure ko wiyde ɗum, so tawii «njiɗɗon tan ko jeytaare mon, ɓamee» kono noon, ɓamee makko ko gonduɗo e mettere sabu wayi tan kono jokkii heen ko «onon e koye mon». Tuggi Saawiyee haa noowammburu 1960, sappo e jeetati leydi heɓi hoore mum, Muritani ko heen jeyaa.\nTiimtaandi kesiri, ko lolliri hannde «Françafrique» e muuyaaɗe demokarasii e nder Afrik.\nTuggi nde leyɗeele Afrik ɗe keɓi koye mum en haa e darorɗe kitaale cappanɗe jeenay (90), yoga e leyɗeele ɗe ndeeƴaani. Ina jeyaa e ko saabii ɗum geɗe ɗiɗi teeŋtuɗe haa tati :\n1-Tiimnooɓe ɓe haa jooni ittaani juuɗe mum en e leyɗeele he, laamɗo jaɓanɗo ɓe, ɓe ƴaaña ɗum, jiɗɗo rootaade ɓe, ɓe njuɓɓina pollugol mum.\n2-Caggal wolde adunayaŋkoore ɗimɗmere, ɓuri hoonaade haŋkati e aduna oo ko Amerik e Riisi. Waɗi ɗum ko ɓe mboniraaka no feewi e nder wolde he, ɓeen ne ngoni ko e fooɗondirde aduna oo. Ɗum waɗi e oon sahaa, heewii ko nan-ɗen e nder Afrik : ndii leydi reftii ko Amerik , ndiitoo nananta tan ko Riisi.\n3-Dille mawɗe ina peeñi e yoga leyɗeele ɗe, daraniiɗe kaɓtagol tiimaandi kesiri ndi (néo-colonialisme). Yoga e majje ƴoogata miijanteeri mum en ko e miijooji Karl Markse, Leniin e Maawoo Tse Tung. Ko ɓuri tiiɗde e ko ɓe pelirta laamuuji maɓɓe, ko wiyde wonde ko«laamuuji kedditiiɗi tawo e tiimaandi leyɗeele Orop ɗe, laamɓe ɓe ko yeenaaɓe, ko jeytaarende heɓaa ko leydi ƴellitaaki, heege ina lutti tawo sabu en njeñtintaa nguura men, ligganto-ɗen tan ko leyɗeele tiimnooɗe ɗe, ngaluuji men fof ndusaama payraama toon, etee demokarasii woodaani e leyɗeele he… ». Raɓɓinde haala tan, ko waame jeytaare arnoonde e Afrik adanaani ɗum ƴellitaare : faggudu ndu ko ko borji, deeyre dañaaka e nder renndooji he, hay won leyɗeele nanndiraani hakkunde mum en ina pooɗondira keeri (yeru Kameruun-Nijeriya, Libi-cad ekn…), ñamaale pawndirɗe luɓaaɗe e leyɗeele mawɗe walla e baŋkeeji winndere nde, tawii ko ardiiɓe porlata ɗum en, ruttee fawee e dow keeceeje miskineeɓe.\nE nder hitaande 1990 hawrii e ƴettugol laamu to Farayse Miteraa lomtiiɗo Jiskaar, yimɓe njaakorii maa wood ko waylii e jotondiral hakkunde tiimnooɓe e tiimaaɓe. Ɓeydi ndeen yaakaare kadi ko kaŋko Miteraa o noddii leyɗeele Afrik gonnooɗe e tiimaandi Farayse kala, o wiyi laamɓe mum wonde « hay gooto e mum en, ko fayi arde, hol to ɗamino e makko ballal so tabitinaani e leydi mum ko wiyetee demokararasii e kormagol jojjanɗi aadee », ɗum waɗnoo kowuro wiyeteengo «La Baule». Gooto e maɓɓe fof nde hooti tabitini ko o haali ko, no yiɗiri, walla kam no anndiri alaa ko bonnanta ɗum e laamu mum (ciftoren demokarasii Maawiya e oon dumunna caggal nde yooɓii pitaali keewɗi e nder leydi he).\nKo laaɓti tan, e dawrugol Farayse e nder leyɗeele Afrik, ɗum noon ko lanndaaji politigi ɗii kala (ñaami ɗi, hakkundeeje ɗi walla nannani ɗi) ko ɓe ngalaa heen giɗo walla sehil, ɓe njiilotoo tanko nafoore maɓɓe. Laamɗo bonantaaɓe so tawii ina danndi nafooje maɓɓe, hay so tawii noonko baroowo yimɓe walla jaɓɓoowo jojjanɗe aadee. Hannde, hay gooto waawaa wiyde ina sifoo mbaadi jotondiral Farayse e leyɗeele Afrik (dipolomasii maɓɓe), kono ina laaɓani yimɓe kam, wonde laamɓe wellitɓe ɓe e ngaluuji leyɗeele mum en fof, e ɓe korsini ɗum en, ko wayi no Gaboŋ, Anngola, Nijeriyaa ekn…sabu petorol mum en, Niseer sabu Iraniyum mum, hay so tawii noon Mammadu Tannja tolsinii demokarasii e nder leydi mum sabu jaɓɓugol doosgal leydi ndi. En njiyii, e hitaande 2009, yimɓe ndoŋku tan yoo darnde Farayse laaɓtan ɗum en kofeewti e kuudetaa Wul Abdel Ajiiju, nde wonde hawri ko e Total (sosiyetee peterol mo Farayse) ina meeroo ɓulli peteroŋ jiytaaɗi e Muritani. E ñalawma hannde o, wayi ko no dowla Farayse alaa dawrugol feewde e Afrik, kono ko dawrugol won ɗeen tuddule mooltiiɗe e laamu ciynata yiɗde mum, ɗum woni ko lolliri hannde «Françafrique». Hol ko woni Françafrique ? Ɗum, kohuunde mettunde huɓindaade sabu wonaa ko laawɗinaa kono so en njiɗii eɗen mbaawi siforaade ɗum no tuddunde renndinnde Afriknaaɓe, Faraysenaaɓe, won e laamɓe leyɗeele e Afrik, julaaɓe ko dagii e ko dagaaki fof (yeru dorog) heewnde jawdi e jotondire ɗe laaɓtaani, daraniinde huutoraade juɓɓule laamuuji mbele ina ƴellita heen fiyakuuji mum. Nehaande tuddunde nde noon woni ko Farayse. Ko ndeen tuddunde hannde haɗi jaaral yeeso e nder Afrik, ko kayre haɗi demokarasii ƴellitaade, artiri kuudetaaji e jaɓɓugol doosɗe leyɗeele e nder leyɗeele men.\nBatane demokarasii hannde e nder Afrik ina niɓɓiɗi, sabu sereendu feeñnoondu e fuɗɗoode kitaale 90 ardundu e mooɓondire ngenndi (Conférences nationales), wellitaare to bannge politigi, kormagol jojjanɗe aadee ekn….woni ko e sukkaade, etee woni sabaabu mum ko won e leyɗeele Orop wasiyinooɓe ɗum, tawde teskaama ko kamɓe ngoni wakilaaɓe waɗooɓe kuudetaaji ɓe (Farayse e Espaañ e nder Muritani). Ɗum hannde ko ngoƴa wonannde demokaraat en e ngenndiyaŋkooɓe kala. Ko ɗum saabii batu ndenndunoongu e darorɗe lewru Feebiriyee 2010 to Ndakaaru, ndenndinngu yoga e partiiji luulndo gonɗi e Afrik bannge hirnaange, tawi ko Parti Socialiste (PS) mo Senegaal e Union des Forces du Progrès mo Muritani mbisminoo heen partiiji ɗi. E nder nguuɗoon batu, tawtoranooɓe ɓee fof kollitii faayre mum en e batane demokarasii e nder Afrik, etee ɓe njoopiima heen darnde Farayse nde fooƴtaaki.\nKo goonga caggal duuɓi capanɗe joy jeytaare Afrik, wiyetaake wonde en ɓosaani sabu wonko waylii e leyɗeele men, gila e jaŋde mum, karallagal kesal, safaruuji, jolngooji e peeje kumpital, kono kadi keptinen wonde ina waawnoo ɓurde ɗoon so tawii en loowiino laabi pooƴtiiɗi to bannge ɗowgol renndooji men to bannge demokarasi, e compugol dowla tuugiiɗo e sariya e nuunɗal. Ɗum fof noon waawata aamnaade ko tawa tiimnooɓe en haŋki ɓe ina ngoppidi en e sagooji men e suɓaade ardiiɓe ɓe kooli-ɗen, tawa ko nuunɗuɓe, ngenndiyaŋkooɓe. Ko ɗum waɗi siftorde men hikka duuɓi 50 ko keɓ-ɗen jeytaare men, foti wonande en ko loowgol hoore boowal kesal ngam daranaade ɓural e toowal leyɗeele men.\nMaamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/03\/22\/duu%C9%93i-50-caggal-jeytaare-afrik-ngonka-e-kappan%C9%97e\/","date":"2018-09-26T01:16:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267162809.73\/warc\/CC-MAIN-20180926002255-20180926022655-00033.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7212311029,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7212311029434204, \"fuf_Latn_score\": 0.11726763844490051, \"ffm_Latn_score\": 0.08007149398326874, \"fuh_Latn_score\": 0.07029935717582703, \"fuq_Latn_score\": 0.010243553668260574}","num_words":1599,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Ɓooyataa hara Merseneerɓe riisinaaɓe ɓe guɓal Wagner no e nder leydi ndii?\nSaakitaama ñannde :\nMerseneerɓe Riisinaaɓe jeyaaɓe e sociyete heeriiɗo Wagner, no waawi wonnde hara ɓooyataa ɓe fuɗɗoo golle maɓɓe Mali? E bi'ol \"Reuters\" ɗum no waawi laataade. Ɓe wi'i wonnde fewndo ɗoo diisondiral no hakkunde laamu ƴanngal Mali e guɓal \"Wagner\". Ɓooyataa hara kawral ngal siifaama.Wagner no tawee Libiya e Santrafrik ɗo ɓe wani waɗude boneeji mawɗi. Jaayndeyankooɓe RFI e pelle reenooje hakkeeji neɗɗo weyni seedeejinmum. Ko hikka go'o ɓe naatata Mali, nokkuure ɗo Faransi holliti ɓooyaali wonnde uytay limoore konunkooɓe maɓɓe e nder leydi ndin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210914-mali-%C9%93ooyataa-hara-merseneer%C9%93e-riisinaa%C9%93e-%C9%93e-gu%C9%93al-wagner-no-e-nder-leydi-ndii","date":"2021-09-16T11:22:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780053493.41\/warc\/CC-MAIN-20210916094919-20210916124919-00321.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6813982129,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6813982129096985, \"fuf_Latn_score\": 0.2674599587917328, \"fuh_Latn_score\": 0.03452999144792557, \"ffm_Latn_score\": 0.010088576003909111}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.573,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niijeer, haa hannde kawral heɓaaki e jiiɓuru jaaliindu e nder ndin leydi caggal eɓɓoore konunkooɓe liɓugol laamu Mohammed Bazum. Pellital CEDEAO naɓugol koneeli Ñamey ngam artirgol laamu potal dillinaali ɓee konunkooɓe taho. Wurin e aset, ɓe imminno nelal Gine, ɗaɓɓirngal ballal Konakiri. E banŋe diplomasi, sarɗiyankooɓe mbatu CEDEAO hino etaade ngam artirgol jaam e faamondiral Niijeer. Koɗo men hannde ko Dr Mansur Lii, hertorɗo sariya winndere. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.\nKoɗo Mawɗo © RFI","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/dr-mansur-lii-hertor%C9%97o-sariya-winndere-woni-ko%C9%97o-mo-ja%C9%93%C9%93i%C9%97en-himo-yewta-fii\/","date":"2023-12-11T19:26:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679516047.98\/warc\/CC-MAIN-20231211174901-20231211204901-00853.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9437964559,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9437964558601379, \"fuf_Latn_score\": 0.028870588168501854, \"ffm_Latn_score\": 0.019074661657214165}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.779,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal, Kariim Waad e Khalifa Sall no waawi tawtoreede e suɓngooji hooreeyaku saatiiɗi ɗii. Sariya suɓngooji kiɗɗo on ko haɗunooɗo ɓe yaltugol fii laamu sabu sokeede ɓe e battane nguyka jawle. Jooni ,koo sariya waylaa. Ko sarɗinkooɓe leydi ndii wayli mo e timmoode yontere saaliinde, caggal jewtere ngenndi nde Makki Sall Hooreejo leydi ndin noddii e mum nden gasi. Ko holɗun artugol Kariim Waad e Khalifa Sall yeeso dawro battinta e alhaali politik leydi ndii ? Mbele ɗum artiran jam e nder leydi ndii, caggal seppooji saabiiɗi fitinaaji mawɗi ? Ko Mariyama Selli Kaan woni koɗo men hannde. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.\nPréliminaire link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-hol%C9%97un-artugol-kariim-waad-e-khalifa-sall-yeeso-dawro-battinta-e-alhaali-politik-senegaal\/","date":"2024-04-21T00:06:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817688.24\/warc\/CC-MAIN-20240420214757-20240421004757-00058.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6867265701,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6867265701293945, \"ffm_Latn_score\": 0.21323274075984955, \"fuf_Latn_score\": 0.08284489810466766, \"fuh_Latn_score\": 0.01679539866745472}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.575,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Saggitorde hesere waawnde wallitde jannguɗo pulaar e nande ɗemngal itali muulaama. Ndeeɗoo saggitoree wallifii ɗum ko biyeteeɗo Muusaa Bah jeyaaɗo Aañam Liiduɓe. Deftere ndee ko ummoraade e ɗemngal pulaar feewde e italiten. Tuggi alkule, kijjanɗe, limoore, terɗe haa e kelmeendi keeriindi. Deftere ndee ina tawee to Itali kam e to Aañam Liiduɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/deftere-hesere-saggitorde-pulaar-e-%C9%97emngal-itali-naatii-jehre\/","date":"2018-09-20T01:21:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156314.26\/warc\/CC-MAIN-20180919235858-20180920015858-00474.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8085581064,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8085581064224243, \"ffm_Latn_score\": 0.1541149765253067, \"fuf_Latn_score\": 0.018448172137141228}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.516,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"mbaawka ballal balloowo korsa pellital dental nawoowo-yeeso nawtiroowo-caggal ummannde ummitaare yaakaare sikkitaare yedditaare meewtaare potal arsuke tammbaade umminde renndo batirde batu sariya tammbaade ardaade fedde baafal fedde arsuke demoowo fodde jojjannde dental werto naange lewru koode henndu doole-yiite faggudu sariya darnude dartinde wurnude nguurndam fitina hare wolde konu konuyanke jam cellal cuukaaku cukalel basnuma\/basnumel celluka fedde-baafal yedditaare nusko baasal jaagorgal hooreejo hoore hoolaare kabaaru\/kabaruuji caaktoowo kabaaru haalde habrude wallude wallitde aada cosaan diidde\nHooreejo leydi\nMaali\non. O jibinaa nyannde 4 jolal (nuwambar) 1948 Mopti. Innde makko no lolliri kadi ATT. Himo anndiraa laataade koninkeejo accitanɗo siwiljo laamu ngun, ko heewaa nder Afirik. E hitaande 1991, caggal jamaa Maali on murtanii Persidan Muusaa Tarawore, lamɗo mo ɓe wemmbinoo fota e juuɗe mum, larme on felli wari yoga e yimɓe kono neeɓitaali Ahmadu Tumaani Tuuree liɓi laamu makko ngun nodditi Conférence Nationale, ko ɗum woni konferansi ngenndiijo. Ɓaawo ɗon seeɗa, 1992, woote demokaraasiyankeeje waɗaa, Tumaani Tuuree jonniti laamu ngun siwiljo, ɗum ko Alfaa Umar Konaare. Ɓaawo Konaare timminii happu mum ɗiɗaɓo on 2002, Tumaani Tuuree arti e nder dawrugol (polotigi): o fooli Sumayla Siisee ka woote. Gila ɗum himo laami leydi Maali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/archive.fo\/kfz3K","date":"2019-06-18T02:43:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627998605.33\/warc\/CC-MAIN-20190618023245-20190618045245-00157.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8178416491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.817841649055481, \"fuf_Latn_score\": 0.12308183312416077, \"fuh_Latn_score\": 0.035755306482315063, \"ffm_Latn_score\": 0.01585235260426998}","num_words":186,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.74,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaaynde Al-Akhbar ine saakti e ko sakkitii koo kabaaru kulɓiniiɗo so wiyde wonde mawɗo hilifaaɓe, hono Yahyaa wul Hademiin wiyii: « ina gasa tawa dowla Muritani ko ko welaa yeebaade daande maayo Senegaal ndee », ko ko welaa waasde toppitaade ƴellitde ɗum to bannge faggudu, kañum fof e heewde nafoore to oon bannge. Ɗumɗoo ko haala kulɓiniika, sibu so ine woodi, ka hollititta ko laamu nguu hiisaaki wonde hoɗɓe toon ɓee ine njogii hakke e ngalu leydi ndii. Hoto keppee, jaaynde ndee jokki wiyi, o fawtii heen kanko mawɗo jaagorɗe oo, kanko Yahyaa wul Hademiin (sibu ko kanko wiyaa haalii ɗuum) : « minen mbelaa waasde foŋtude debakadeer Njaago kam e gaawol Lemseydi, kañum en fof e heewde nafoore to bannge faggudu ». Sabaabu kaa haala e wiyde jaaynde Al-Akhbar haa hannde, ine feeñi e haala mawɗo jaagorɗe ɗo wiyata « Jiyle dowla oo ina laaɓti to oon bannge. Ko waasde ƴellitde nokkuuji daande maayo Senegaal. Sibu ine gasa e ko fayi arde, ɓaleeɓe Muritani ina mbaawi heeroraade oo bannge e Muritani walla teettude ɗum. Hafeere ɓaleeɓe ɓuri fof wonde ngoƴa mo dowla Muritani huccitani ».\nWon e yimɓe mbiyi, so o haalii ɗum, o sifii tan ko huunde woodnde, sibu, e wiyde maɓɓe, dowla oo ko ko salii huutoraade ngaluuji gonɗi daande maayo ngoo, tee ñalnde kala paltoor mum e ɓaleeɓe ine ɓeydoo fuŋŋinaade. Woɗɓe mbiyi njaɓaani, sibu ponndaani mo e kaa haalaa coofka, njaaska.\nKo waawi heen wonde fof, eɗen nganndi e lewru mee 2016, nulaaɗo Fedde ngenndiije biyeteeɗo Filip Alstom wiyiino e ciimtol waɗnoo caggal nde yillii Muritani, wonde : « Baasal noon wonaa tan waasde jogaade dañirgal. E ngal toɗɗii geɗe keewɗe, gila e ŋakkeende nguura haa e keɓal ndiyam e senaare, e nehdi e jaŋde e safaara e soklaaji tokoosi goɗɗi. E ngal joopii kadi joñeede e renndo, tee e ngal jotondiri no feewi e paltoor. Ɗooftagol jojjanɗe Aadee ko senngo teeŋtungo e nder hare basal.\"\nMuritani ko leydi ngalɗundi no feewi e banngeeji keewɗi. E ndi alɗi oogirɗe e liɗɗi e ndariindi e leydi ndema moƴƴiri daande maayo Senegaal. Ko ndi leydi ndi sariya mum natti jaɓde njiyaagu, ndeeƴndi, keɓndi balle ƴellitaare keewɗe ummoriiɗe e winndere ndee » kono « ko ɓuri yimɓe heewde e gorgolnaaɓe, tararsanaaɓe e baraknanaaɓe ɓe njokkondir-mi ɓee, nguuri ko baasal ɓalewal kurum, alaa ko teskii e nguun ngalu so wonaa ɓorƴitgol leyɗe mum en.\nMuritani ina waawi nattudedeeƴde sabu mum wonde e diiwaan mo deeƴaani, so wonaa noon njeñtudi ƴellitaare leydi ndii waɗtu fecciteede e potal. Laamu Muritani ina foti ɓeydaade huuɓnude ko huninoo ko fayti e kaɓgol e batte njiyaagu, waasa yiyrude golle ɗee no sadak nii, annda muritaninaajo kala ina jogii hakke gorworo heɓde ndiyam e safreede e janngineede e heɓde nguura.\nHardaneeɓe e ɓaleeɓe alaa fof ɗo njiyetee e denndaangal tolnooji laamu tamngu hattan, tee ko ɗawaaɓe e ceŋɗe faggudu e renndo keewɗe. Ɗii goomuuji ɗiɗi ɓurii tataɓe ɗiɗi yimɓe leydi ndii, kono faandaare politikaaji deweteeɗi ɗii ko majjinde soklaaji maɓɓe e hakkeeji maɓɓe.» E miijo makko « TADAMOUN fotnoo ko mahde janngirɗe goɗɗe kam e taarorɗe, wallita gollotooɓe e ekkolaaji ngonɗi e sawndooji ɗii, hatojinɓe heen no feewi, kono wonaa ƴettude 84 miliyoŋ ugiyya fof waɗa ɗum e mahngo ekkol bayɗo no Taj Mahal to Dar el Barka.\n… Ko idii fof hardaneeɓe e ɓaleeɓe ina pamɗi e nokkuuji pewjooji. Caggal ɗum, e nder diiwanuuji rewo ɗi njillii-mi ɗii, caɗeele jaŋde ina toon sibu tataɓal sukaaɓe ɓee jahataa ekkol. Yanti heen jaŋde ndee moƴƴaani. Ko ɗuum tagi ko 10% (sappoɓal) fat ɓennata faade kolees, tee ko ɓuri heen heewde ngoppat gila keɓaani hay seedantaagal gootal.\"\nHooreejo jaagorɗe oo wonaa ɗum tan yooɓtoraa e dumunna jawtuɗo oo, sibu, etuugnaade e no jaaynde Le Calame wiyri, o wiyii kanko e hooreejo UPR hono wul Maham wonde \"tippudi politik hannde ndii ummotaako e laamu e hitaande 2019\", so en mumaani kaa haala ine waawi firtude wonde \"Abdel Asiis ummotaako e laamu e ndeen hitaande 2019, ko birgoowo manndaa tataɓo\".\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/13\/hooreejo-jaagor%C9%97e-fawaama-haala-mbonka\/","date":"2019-09-15T10:21:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514571027.62\/warc\/CC-MAIN-20190915093509-20190915115509-00029.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4911726117,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4911726117134094, \"ffm_Latn_score\": 0.3026861548423767, \"fuf_Latn_score\": 0.15495756268501282, \"fuh_Latn_score\": 0.047136090695858}","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.439,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko addi njeenaari e holko bonnata e nder rendo men?\nPublié le : Modifié le :\nToɓɓere ar nde e yewtere Ko mbiiɗon ndee do yontere woni ko Francire wiyata corruption, mbiiɗen e fulfulde njeenaari, buuñaa, njawdi ndi laaɓaani, njawdi ndi nganduɗaa ñiiɓii ko et fenaande puuntii mehi. holko addi eɗenn njaba buuñeede haa e nder gollirɗe men ? Holko haɗi enn calotaako so en tottaama buuñaa ? Abou Hamdin Diop jewtidiiɗo men et ndee toɓɓere addi heen jaabuya mum. O musiɗɗo jooɗiiɗo to Doɗel, to Podor, ɗoo e Senegal ko janginoowo ; kadii ko njaayniyanke omo jeyaa et waɗooɓe jewte toon to njaynde Doɗel. Inde makko burnde luttude noon woni inde Doyen Diop.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20190817-holko-addi-njeenaari-holko-bonnata-nder-rendo-men","date":"2020-02-23T19:46:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875145839.51\/warc\/CC-MAIN-20200223185153-20200223215153-00056.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3494805694,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3494805693626404, \"fuh_Latn_score\": 0.3054487109184265, \"ffm_Latn_score\": 0.19757218658924103, \"fuf_Latn_score\": 0.11514746397733688, \"fuq_Latn_score\": 0.028950849547982216}","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.383,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere fijoobe bol kosde nga Kwara United Football Club tammi fijuki bee nanta bee Douanes of Niger Republic haa fijirde nde CAF 2022\/2023 nden hebiido nasaraaku fu tammi fijuki bee rs berkane of morocco.\nNiiman wadaama on bawti fijirde ko fija nyannde Salaasa haa galluure Cairo Laamorde Lesdi Misran nde hebi be foti kalkal.\nFijirde Arannde tammi fijuki haa nokkuuje mabbe mallabo Lesde Mabbe dum Kwara United tammi jippinki hobbe hakkunde 09 – 11 Lewru September 2022. Nden didabre bo tammi fijeeki hakkunde 16 – 18 September 2022.\nTokke fijoobe bol kosde ko hewtani 56 nder Lesde Africa tammi yaalirki haa fijirde nden dum hawtani nde 20th do wada haa Africa dum kawtal taskaram fijirle nga (CAF) taskani.\nGolloobe CAF yaaran ngilla haa Daldal fijirle nde Jihawol Ilorin ngam larta no nokkuure nden wontiri dooko nyalo maare nden yotta.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/10\/tokkere-fijoobe-boll-kosde-be-kwara-united-tammi-fijuki-bee-be-lesdi-nijer-republic\/","date":"2022-10-01T10:59:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00382.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990910292,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990910291671753}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tesko : caggal yonta juutnɗo, neɗɗo Ɓaleejo naatii Maison Blanche to Dowlaaji-Dentuɗi.\nHannde o ñalawma, Barack Obama naatii e daartol, jeytaama e daarol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate legki ganndal e daartol e ɓamtaare miijooji xellitaare nder hakkillaaji yimɓe huniive addude mbayliigu. Hoto cikken kadi ko yontannde tan addiri noon.\nEn nduttotaako e yonta goɗɗuɗo, kono eɗen mbaawi siftorde jaale peranɗe Barack Obama laawol, oo Cuɓaaɗo jooɗaniiɗo dowla Illanois nder Jakkaa Amerik. Ciftoren koyɗi e yaakaare ballitɗe mo haa o laatii Hooreejo Dowla ɓurɗo doolnude, ɓurɗo alɗude, ɓurɗo ƴeelitaade nder winndere ndee muum.\nSo en mbiyii koyɗi e yaakaare, en ciftortu nguu ñalngu ngu yejjittaake, ñalngu 28 Ut 1963 to saare Washington, sera nokku biyeteeɗo Lincoln Memorial. Ko o ñalawma, Martin Luther King werlii noddaango ngo yejjitaake haa abada. O ñalawma, o wiyi : «.. mi hoɗii, mi hoyɗii ndii leydi maa ummo tiyndoo e nafoore mum… eɗen njenanaa wonde yimɓe fof tagaa ko e potal. Mi hoyɗii maa ñalngu ar, e dow ɗee kaaƴe Georgia boɗeeje, maa ɓiɓɓe jiyaaɓe e ɓiɓɓe jom jiyaa��e njooɗdo ɗo gootel e yeeso ɓiyngu-yumma […]. Mi hoyɗii maa sukaaɓe am nayo ɓee nguur nder ngenndi ɗo ɓe ñaawirtaake sabu goobu nguru ɓanndu maɓɓe, ɓe ñaawiree sabu ɗeɗɗaagal maɓɓe […]. Mi hoyɗii maa sahaa ar, ñaaruwe maa toowtu, kaaƴe maa lesɗit. Ko fotaani maa fotnde, ko ooñii fof maa ooñte. E oon tuma, Mbaawka Joomiraaɗo maa yaltu haa aduna fof seedoo. Ko ɗum woni yaakare men… ».\nKo ɗum konnguɗi ɗi Martin Luther King lonnginanoo nder huɓeere wiyeteende Lincoln Memorial nder Washington. Ko ɗoon Martin L. King jaŋtii yeewtere mum heewnde faayiida tiitoraande \"I haɓe a dream\" (… mi hoɗii). Duuɓi 45 hikka, ɗi puɗɗiima laataade goonga celluɗo.\nLincoln Memorial ko ndee huɓeere mahaande e kitaale 1915 haa 1921. nder saare Washington. Nde inniraa ko gorko Abraham Lincoln. Ko Abaraham Lincoln woni Hooreejo gadano jeyaaɗo e hereto Ripubilik'en. O laamiima eddaaji ɗiɗi, 1860 e 1864. Ko e laamu makko hare joli dowlaaji Amerik rewo e ɗi worgo. Ko kaŋko kadi harmini macungaagu nder Amerik.\nBarack Obama jaggiraa ko dono Martin Luther King. Raay Barack Obama o, ko adii fof ko neɗɗaagal e nehdi mum rokki ɗum. O meeɗaa jaɓde naatde e kareeli e dukooli e iiñce añamleñamaagu. Caggal nde faggii aadaaji Afirik e Asia, o renndini e ko dañnoo e nehdi Amerik, aada mum, donaaɗi mum e gañaaɗi mum. Ɗum fof holliri ko o Amerikannjo tawo, hade makko wonde goɗɗum. O huutoriima kadi ko o woni koo, Ɓaleejo jilluɗe Tuubaak Boɗeejo. O woni ko e laabi celi hakkunde ɓalewol kurum baaba makko e boɗeyol coy yumma makko. O salii noon heedande hay heen gooto, o laatii kalumbam leñƴi naattondirɗi nder ƴiiƴam makko. Ko ɗum fof renndi woni Barack Obama.\nYaakaare ɓesngu Dowlaaji Dentuɗi Amerik (USA)\nInnde makko seelunde ko Barack Husein Obama. O jibinaa ko ñalnde 4 lewru Ut e hitaande 1961 to Honolulu, dowla Hawai . Yumma makko wiyetee ko Ann Dunham. Iwdi Ann ko Irlanda e Scotland (Ecosse) e Ennjee'en ɓe leñol Sherokee. Baaba makko wiyetee ko Barack Obama Mawɗo (ko ɓe tokaraaɓe), o jeyaa ko leydi Keña to Afirik-Fuɗnaande, ko e leñol Luwoo'en o jeyaa, ko o juulɗo Islaam. Alaa ɓurɗo Barack Obama wonde jilik-mbaay-mbaay.\nBaaba makko e yumma makko ceerii tawi omo yahra e duuɓi ɗiɗi. Nde wonnoo baaba makko arnoo Amerik tan ko jaŋngude, o hooti leydi maɓɓe Keña nde o joofnunoo ko o arnoo jaŋngude. Obama Tokooso heddodii e yumma mum. O yiytoyi baaba makko ko tawi o dañii duuɓi sappo. Gorko jeyaaɗo Endonasia resti yumma makko, o yahdi e maɓɓe Jakarta. Ko ɗoon o naati jaŋde Quraana, o wonti juulɗo Islaam.\nNde o dañi duuɓi sappo, yumma makko resndi mo taaniiko'en to Hawai. Ko ɗoon o naati jaŋde nder duɗal biyeteengal Punahu, duɗal keewngal faayiida ngati ko e maggal ɓiɓɓe laamɓe Hawai njaŋngata. Yumma maako seeri kadi e Endonesia o, o arti Hawai. Barack tawtoyi mo. Ann ko jaŋngintunooɗo to duɗal Toowngal Hawai e ko fayti e daartol e iwdi aadee. Ko oon tuma Ann nehi Barack e mbaydi jojjanɗi aadee ko wayi no njurum waasandolɓe, muñal, e haɓanaade doofolɓe.\nBaaba makko saŋkii e hitaande 1985, yumma makko rewi heen e hitaande 1995.\nTaaniiko'en nawi mo duɗal toowngal biyeteengal Occidental College to saare Los Angels. O jaŋngii ɗoon duuɓi ɗiɗi. O wayi ɗoon ko alyaatim, kaŋko suka Ɓaleejo hakkunde sanɗaaji ɗo Woɗeeɓe ɓuri heewde. Waccoore makko nde o ɓuri anndireede ɗoon ko Barry. Ko e ngal duɗal Barry fuɗɗii naatde geɗe dawrugol, o naati e pelle ɗe sanɗaaji Ɓaleeɓe cosi.\nSahaa gooto, nder duɗal Occidental College, o ƴefti konngol hakkunde sanɗaaji fof, o wiyi : \"Won hare wooden hannde, oya too bannge Fiiltiingo (Afirik-Worgo), alaa-e-sago cuɓo-ɗen mo mballaten. Wonaa hare hakkunde Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe, wonaa hare hakkunde waasɓe e dañɓe. Alaa. Ko suɓo hakkunde neɗɗaagal e njiyaagu, hakkunde potal e ngoongantaagu. Ko suɓo hakkunde moƴƴere e bonande\".\nO woni Occidental College duuɓi ɗiɗi, o nawaa Columbia to New-Yoork, gootal e duɗe toowɗe ɓurɗe seedtinde nder USA fof. Ko ɗoon o heɓi seedataagal toowngal e ko yowitii e \"Siyaas Dawrugol e jokkondire hakkunde leyɗeele\" .\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/11\/14\/barack-obama-yaakaare-amerik\/","date":"2023-05-29T05:38:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644683.18\/warc\/CC-MAIN-20230529042138-20230529072138-00262.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7030997872,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.70309978723526, \"fuf_Latn_score\": 0.21243540942668915, \"fuh_Latn_score\": 0.04813188686966896, \"ffm_Latn_score\": 0.02750968560576439}","num_words":867,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.684,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Noɓe ceeraani e waɗde Fedde Goodal (Goomu daraniingu leñol) e gardagol Usmaan Makka Lih yuɓɓinii ñalawma fiilngo lefol ngayi, ɗum ko suɓaade e suɓtaade ɗeen keele daraniiɗe leñol ngol, ruttaɓe teddungal sabu golle maɓɓe. Ndeen arwannde hikka yuɓɓinaama e oo Aset 11 lewro jolal 2023, tawi hikka Goodal toɗɗii ko gayi ɗiɗi kokkaaji, ɗi golle mum en keɓtinaa no feewi, ɓeen ngoni Hammee Aamadu Lih (Mbooyo) Jaaynoowo to 2stv e Ceerno Aliw Bah ( Wuro Soogi) mbo USE ( hooreejo mum duuɓi 40, 1982 haa 2023), jooni ko Mammadu Joop ardii Use. Ɗum waɗi ko ɗoo e Dakaar e nokku Saantor Aamadu Maalik Gay Bopp.\nƁe piilaaam e oo kikiiɗe Aset e taweede keewal timmungal, waynoriiɓe e ceŋɗe Laamorgo ngoo kala, kono ina teskaa heen seteeji keewɗi bayniiɗi e nder leydi Senegaal kala, ina heen to Fuuta e keewal e haa Madiina Gunaas. Ko saanga waktuuji 16h tawi nokku oo heewii tep jamaanu : rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe.Caggal nde waɗaa duwaawu udditaa, jeewte keewɗe keɓii waɗde, tawi fof toɗɗii ko ɗeen jaale, Seedamfaguuji limtinɗe mbaɗaaama e ɓee worɓe ɗiɗo, sabu golleeji, darnde, fayiida, neɗɗagal, moƴƴere e tiiɗnaare maɓɓee.\nCaggal ɗeen jeewte Seedamfaguuji keɓaama rokkireede ɗoon, tawi waɗanaa ɗum ko ɓeen dariiɓe jamma e ñalawma ngam Renndo ngoo. » Goodal ñaati ko ñaantuɓe leñol ngol. Ɓeen ɓe njoɓaaka jamma saka ñalawma ngam haɓaade majjere, baasal e humanbinnagu », UsmaanMakka Lih, hooreejo Goodal » Kadi Usmaan Makka Lih,waɗi eeraango faayde Tapital.Senegaal nde Fari Kah Sillat.e wondiiɓe mum, nde etotoo noddu fof en, njeewta, taftoo fof ngam sosde njaɓal kesal ». Ina tawtoraa jeyaaɓe e pelle ɗee Goodal e goɗɗe.\nKo ndeen hanti golle fiilngo ngo lefol ngol huccanaa, ko toɓo njeenaaje (Kaɗooji) teskaa ɗoon, tawi ɗum immorii ko e pelle keewɗe ( Lewlewal Communicaion, Tapital Senegaal ARP, Fondation Umar Sy, Pengal Mammadu Alasan Bah, Ared, Kisal Deeyirde Pulaagu, Use, Cijp, Ummiiɓe Mbooyo e Jamaa, Madiina Gunaas Kolda e gardagol Alh Abuu Njaay baɗɗo heen faayiida mawɗo, Madiina Gunaas Geejawaay garɗe ruttude teddungal ɗeen jagge. Joofiri piilgol ngol, ko sahaa mawɗo noon geɗe ɗee njirwii, nde tawnoo ko jamaanu hawri heen, kadi Goodal waɗii faayiida e lefol ngol, ɓe ñaantaama noon, Wuttteeje mawɗi e Geɗe jaaduɗe heen, wondude e geɗe keewɗe keɓaama waɗeede ɗoon.\nKo saanga waktuuji 20h geɗe ɗee njoofi wondude e weltaare mawnde. » Ko onon moƴƴi, timmo, Ko mbellemma, kul-huli e faayre. Kono Ceerno Aliiw Bah tan yonii yeru. Kalabaddaaɗo e makko duusat tan. Yoo Allah teddin on », ko konngol Haamee A Lih. E siftinde Goodal no heewi waɗde kala lewru sulke duwanaade ɓeen worɓe e rewɓe darininooɓe renndo ngo yeru : Saydu Kan, Yero Silla, Abdullaay Aali Jallo Jalis e Jibiriil Musaa Lih). Kolli belɗi e ñañooji ndusii o kekiiɗi e nder ñalɗi ɗii njejittaake. Jaayndiyaŋkooɓe ngarii e keewal : Dakaar, Madiina Gunaas, Fuuta, ekn. Yimɓe fof mbeltiima e oo kikkiɗe patam lamo…\nƊaahaa Muusaa Bah.\nFoto Tijjaani Tuure","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2023\/11\/12\/fedde-goodal-fiilii-hammee-aamdu-lih-e-ceerno-aliw-bah-lefol-ngay\/","date":"2023-12-03T04:23:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100484.76\/warc\/CC-MAIN-20231203030948-20231203060948-00554.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6511757374,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6511757373809814, \"fuh_Latn_score\": 0.18158282339572906, \"ffm_Latn_score\": 0.05806243047118187, \"fuq_Latn_score\": 0.05592576041817665, \"fuf_Latn_score\": 0.050656307488679886}","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaSiyaas e karallagal\nSiyaas e karallagal\nNgalɗoo damal fayti ko e ganndal siyaas e karallagal kesal e fannuuji mum kala. Ɗum siforii ko no \"deftere nii\". Kala binndiiɗo e sit he, ina waawi ɗisde ɗo winndannde mum yowitiinde e ganndal siyaas e karallaagal kesal.\nGaagaa humpito ɗum waawi rokkude, ma ɗum wallit en kadi lelnude kelmeendi paytundi heen. Ɗum noon heddii ko gooto fof wooda ko waɗi heen.\nBismilla.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-44","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content\/siyaas-e-karallagal","date":"2016-10-26T02:10:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-44\/segments\/1476988720475.79\/warc\/CC-MAIN-20161020183840-00550-ip-10-171-6-4.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8900910616,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":30,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.890091061592102, \"fuh_Latn_score\": 0.0631197839975357, \"fuf_Latn_score\": 0.03485967591404915}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.875,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nRewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nDinngiral Rewɓe no yewta fii darnde rewɓe e coftal ɓalli\nNgonka rewɓe gollooɓe muyninooɓe (ɓeyɓe)\nRewɓe e laamu\nSunningol sukaaɓe rewɓe, bonanda ko ɗum jogii, darnde sarooɓe (mawɓe), laamu, dokotoro'en.\nRewɓe gollooɓe meccal worɓe\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/rew%C9%93e\/","date":"2021-01-20T05:28:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519883.54\/warc\/CC-MAIN-20210120023125-20210120053125-00070.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9808140397,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9808140397071838}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof yuɓɓinii koolol innirangol « Koolol Waalo » tuggi 6 haa 7 ut 2016 to Rooso. Tiitoonde ardinanoonde e kewu nguu ko « dartagol Waalo njiimaandi koloñaal ». Waalo noon ko diiwaan kuufɗo yupporde maayo mawngo, rewo mum e worgo mum.\nE Innde Alla jom yurmeende Aduna e wattannde. Daartol jibineede Annabi Ismayiila (JKM) ummoraade e haajara. Kanko Ibraahiim, laatiima nde o wonno to leydi Bayti Elmakdis, o duumii toon ko ina tolnoo e duuɓi noogaas, omo wonndi toon e hono jom suudu makko gadano inna wiyee Saarata, oon woni mo o ɓuri ɓooydude, oon wiyi mo kanko annabi Ibraahiima (JKM) \"miin de hankadi, haadi en ngonndii ko foti nii juutde mi jibinaani, ma a taw ko Alla toowɗo oo, ko kañum haɗi mi jibinde ɓinngel, ɗuum noon waɗ feere naataa e leñol am ngol, ƴeewaa heen cuddiiɗo mbele Alla hokka en heen ɓinngel.\"\nLiingu geec ina wiyee \"requins\" (rekee) ina waawi wuurde haa duuɓi 400. Ko ɗum wiɗtooɓe caakti e jaaynde Science ñalnde 11 ut 2016. Kamɓe annduɓe ɓee, ɓe mbaawii kadi anndude njaaweeki mawnugol nguu liingu, so santimeeteer gooto hitaande kala. Ko fawaade e ɗuum nii ɓe mbaawi millude duuɓi majji fawaade e njuuteendi majji.\nEɗen mbiya \"aadaaji men mbayliima, tee so en ndaraaki ɗi majjat\". Won yahɓe haa mbiyi ɗee gannde kese ngaddani en tan ko caɗeele. Rewɓe ceeraama sabu telefonaaji, won jaggaaɓe heen ñohre, ɗum ɗo ɗi taƴi enɗe, won nii waasɓe heen liggeyaaji mum en, sabu won e ligginooɓe hewɓe huutoraade oo fartaŋŋe ngam sunnaade ko ligginteeɓe mum en pewjata, kaalata walla ko njahata walla ko mbaɗata.\nWuro Dabbe jaɓɓiima hikka ñalɗi maanditaare Professeur Umaar Bah ñalnde 13 e ñalnde 14 lewru ut (juko) 2016. Njuɓɓini ñalɗi ɗii ko Fedde Goomu Muñal, ummoriinde Nuwaasot, e gardagol Iisaa Joop e ballondiral njuɓɓudi sukaaɓe Dabbenaaɓe e gardagol Mammadu Bah.\nÑalnde Alet 05\/05\/2016, goomu jaŋde catal Nuwaadibu yuɓɓinii kawgel naatirgel rogere ɗiɗmere to duɗal CEERNO NJAAY BARO.\nKawgel ngel yuɓɓinaa ko ñalnde alet 05 suwee 2016 to Duɗal Ceerno Njaay Baro.\nLowre internet wiyeteende Mauriweb ina waɗi winndannde yowitiinde e faggudu leydi Muritani, winndannde tiitoriinde « Les 10 éléphants blancs de la présidence de Aziz », woni, so en pirdii ɗum noon « Ñiibi daneeji 10 hooreleydaagu Asiis ». So a nanii « éléphant blanc » e Farayse, woni « ñiibi daneeji », anndu ɗum firti ko huunde yaakoranoonde ko huunde mawnde heewoore nafoore, kono wontanoore yimɓe donngal ngal alaa nafoore so wonaa heewde lorla e bonannde. Winndannde ndee idii ko firde konngol \"ñiibi daneeji\" ngol. Konngol ngol ummii ko e pinal Iñnjee en.\nNdeen, luural alaa \"mbootu ko koɗdiiɗo bonɗo\"! Caggal ɗuum wiyaa, ahaa, mbootu ina waawi waɗtude nafde sibu won ko ɓulata e mum ina waawi ɓurde safaara biyeeɗo antibiyotik oo moƴƴude, jooni kadi ko haala \"kosam mboou, nguura ɓurka moƴƴude\" haa ko annduɓe ina miijo ñemtinde ɗam ngam wuurnirde yimɓe...","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2017-02-22T17:23:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00229-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5290011168,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5290011167526245, \"fuh_Latn_score\": 0.1917247325181961, \"ffm_Latn_score\": 0.1653575748205185, \"fuf_Latn_score\": 0.10782578587532043}","num_words":452,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.386,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luumo defte Rewɓe mo Ndakaaru: Jinnda Dem nootiima e Innde Maatam e Rewɓe Fulɓe Winndere.\nLuumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.\nHe biyɗe Amina Sek, puɗɗuɗo miijo yuɓɓinde luumo ngo o, rewɓe winndiyankooɓe ene keewi, ma ɓe ɓur teemedde ɗiɗo, kono ko seeɗe e maɓɓe tan nganndaa, kadi so luumooji defte bayɗi nii mbaɗii rewɓe ɓee keewaani jeyeede heen. Heewɓe e maɓɓe tinataa nii nde ɗi mbaɗata nde tawnoo ɓe keewaani noddeede heen. Heewɓe e maɓɓe so mbinndii ko kanum en kadi muulanta koye mum en, ndañataa muulanooɓe ɗum en. So a rewaani he Galle Caatirɗo (maison d'edition) noon, deftere maa heewaani hay hiiseede ni, saka ndokke ɗaa hurum winndiyanke.\nDaawal gadanal he ngooɗoo eɓɓo wonnoo ko yuɓɓinde mbaylaaji winndiyankooɓe rewɓe hakke yontere, rewɓe sappo e njoyo (15) njeyanooma heen. Fayndaare ndee wonno ko wallude ɓe ha ɓe mbaawa huɓindaade karallaagal mbinndiin, kadi ɓe njokkondiraɓe e galleeji caatirɗi, tawa so ɓe mbinndii ene daña muuleede. Caggal ɗiin mbaylaaji, ma roɓindo ballifanɗe kawtinaaɗe waɗe tawa wallifii ɗum en ko rewɓe jeyanooɓe he mbaylaaji ɗii ɓe, ɗum saate e ballal yuɓɓo halfinaango defte (direction du livre).\nDaawal ɗiɗimal ngal woni luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, ngal ene yaha haa ɓalɗe tati. Hakkunde wejo e njeeygu defte, maa rewɓe ɓee njeewtu kadi he ko toɗɗii coñce e ballifanɗe rewɓe.\nHapsatu Yero Dem Winndiyanke kadi daraniiɗo Bamtaare Ɗemɗe Ngenndiije\nHe luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, rewɓe sappo e njeetato (18) wallifiyankooɓe nootitiima heen. Ene jeyaa e maɓɓe Hajjaa Hapsatu Yero Dem mo Aañam Coɗay, ɓurɗo lollirde Jinndaa Dem. Kadi ko kanko tan nootitii heen e winndiyankooɓe ɗemngal Pulaar. Jinndaa ko ɓooyɗo daranaade ɓamtaare pinal Fulɓe e ƴellitaare ɗemngal Pulaar. O wallifiima defte jeeɗiɗi (7), ɗe ene kaala he toɓɓe keewɗe ceertuɗe. Ene jeyaa heen deftere makko nde tiitoonde mum woni: \"Darnde Debbo Pullo E Ɓamtaare.\" He nder mayre o holli heen darnde tiiɗnde nde debbo pullo jogii he nder renndo, kono kadi o woytiima no rafi jaŋde tonngiri ɓe hannde e waawde daraade ɗo ɓe poti ɗo haa ɓe mbaawa naftude renndo ngoo no haaniri ni. Sikke alaa, Jinndaa ɓooyii faamde, kadi etaade fammin'de wonnde janngude he neeniwal mum ko sodorde, te so rewɓe ɓee fof njannginaa-ma ma ɓe mbaawatno faggitaade gannde e karalleeje ɗe ene koybinanaɓe nguurndameeje maɓɓe; ɓe ɓura waawde addude nafoore he renndo maɓɓe. Nde tawnoo hayso rewɓe Fulɓe ko dariiɓe ne, faggudu aduna hannde oo, laaɓndi ko karalleeje kese ko ndeen oon tigi waawata faggitaade heen ko nafata.\nSo alla, pinal e ɓamtaare ko toɓɓe ɗe Jinndaa ɓooyi dukande. Deftere makko adannde, yaltunde he 1991, nde tiitoonde mum woni: \"Uddooji Maayo Senegaal.\" Omo jaŋtoo heen fiyakuuji uddooji ɗi OMVS eɓɓunoo ngam ɓamtaare faggudu, rewrude he ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo ndemaaji gaadanteeji ɗi, kadi e waawde yeeñtinde jeyngol (electricite) ummoraade he maayo Senegaal ngo. Ɗiin uddooji mawɗi sikke alaa, ene njogii rewam mawɗam he taarndi ndii, faggudu renndo ngo, e pinal mum. Sabu laamu nguu e fewjunooɓe eɓɓo ngoo suɓaade ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo gaadanteeji ɗii waɗi, yimɓe diiwan o, alaa e sago ko maɓe paggitoo gannde e karalleje kese jahduɗe e mbaylaandi kesiri ndi. Ndeke noon, jinndaa kam jeertiniino wonnde hay ndema, ngawa, walla ngaynaaka ko tawruno ɗen maamiraaɓe men koo, saha nana ara ɓadiiɗo ne kay, mo janngaani waawataa ɗum gollaade.\nKo Gadanol Kono Rewii Laawol\nKo ngol ɗoo woni luumo maɓɓe gadano, kono yuɓɓinɓe ɓee ene taƴnii wonnde ngo yahrii no feewi. Geɗe keewɗe jowitiiɗe e deftere mbaɗaama toon he nder balɗe tati ɗe: batuuji, jeewte, e gostondiral miijooji hakkunde haralleɓe seertuɓe fannuuji ŋeeñal e pinal (natiyaagal, naɓaka, ngamri, e gaaci) ekn.\nNootaninooɗo Jaagorgal kalfinaangal Caaktirɗe, toppitiiɗo ko fayti e defte, Maalik Njaay, rokkii fodoore mum wonnde maa jaagorgal ngal duusondir e maɓɓe he ngooɗoo miijo. Sabu ko ɓe mbaɗata koo ene hawri e eɓɓo yaajnude taragol defte (salon de lecture) ngo jaagorgal ngal yuɓɓinta he ooɗoo sahaa he dow wertaago leydi Senegaal ndii kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/05\/08\/luumo-defte-rew%C9%93e-mo-ndakaaru-jinnda-dem-nootiima-e-innde-maatam-e-rew%C9%93e-ful%C9%93e-winndere\/comment-page-1\/","date":"2022-08-11T11:41:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00660.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4442430437,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44424304366111755, \"fuh_Latn_score\": 0.23425576090812683, \"fuf_Latn_score\": 0.16321490705013275, \"ffm_Latn_score\": 0.14748315513134003}","num_words":701,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.334,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gure daande maayo diiwaan Maatam tuggi ko Wudduru haa Waawnde telliima e mbedda ngam wullitaade caɗeele mumen ɓe njogii e oo sahaa,ɓe kawri ko to Ganngel Seek Muusaa e nder falnde Kanel. Gure keewɗe tawtoraama e gardagol Muusaa Njaay to Wodobere. Ngoo ɗoo wullitaango ɓe kollitii geɗe keewɗe ɓe keɓaani,ɓe tinaani hay dara e koye maɓɓe to bannge laamu ngu. Caɗeele ɓurɗe teeŋtude ko ɓe ngalaa laabi moƳƳi,sabu ngol ɗoo laawol naatirngol Hoore foonde yaltiri Waawnde haa Gasammberi ngol moƳƳaani eɓe njiɗi ngol waɗee gudoroŋ haa timma. Yanti heen ko kuuraa oo yoga e gure ngalaa kuuraa, to bannge kisal ngal ina ŋakki no feewi. Ɓe kollitii kadi cuuɗi cafrirɗi ɗi njahdata ko laabi moƳƳi sabu yoga e rewɓe ɓesnooɓe ina ndaňa caɗeele sahaa ndunngu ina heewi caɗeele . Ɗuum yoo laamu daro ngam ittande ɓe ɗee caɗeele ko ɓuri yaawde.Hannde oo ndunngu ngu no wayi ni yoga e sahaa yahngartaa oo weeɓaani.\nBookar Sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/seppo-to-diiwaan-maatam-gure-daande-maayo-telliima-e-boli\/","date":"2018-09-23T16:21:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00277.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9317333698,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9317333698272705, \"ffm_Latn_score\": 0.02752259001135826, \"fuf_Latn_score\": 0.016218649223446846, \"fuh_Latn_score\": 0.013857029378414154}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.809,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Miin, ko mi tarduɗo,…\nHeen sahaaji, njiyat-mi tan ko yimɓe ɓee ina keňanii woottiɗinde ɗemngal ngal. Miin noon kam, ko goonga nii, ko mi keňiiɗo, ko neesu am.\nKono e woottiɗinde ɗemngal, ko e geɗe ɗe ɓur-mi hulde jeyaa. Sabu faamde mi fiiltodaade ɗemngal wonaa huunde weeɓnde. So en Ƴeewii F.Toorankoore ko winndaa heen e defte, janngaa, wiɗtaa, daɗi hay ngaddinaaji keddiiɗi ɗii e janngeede e winndeede e wiɗteede, won haa jooni ko en ngasnaani tawo faamondirde e mum.\nJeerinkoore, Ɓunndunkoore, Ngaabunkoore ko calti mawɗi e nder reedu Senegaal, mbinndaaka defte, mbiɗtaaka ko foti no ko winndaa, wiɗtaa e Fuutankoore nii. Tee laamu Senegaal, e nder ummannde mum yowitiinde e naatnugol ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamy, ko pulaar Fuuta-Tooro, kaaleteeɗo e nder reedu Fuuta, suɓii yoo janngire. Miin fof e wonde Fuutanke, mi yiɗataa oon ngaddiin fawree noon tan e dow keddiiɗi ɗii. Sago am, ko yoo ngaddiin heen fof wiɗte, janngee, anndee njuɓɓudi mum. \" Une recherche dialectes sénégalaises approfondie doit être mener avant la conception d'outils didactiques destinés à l'enseignement de cette langue, en vue d'optimiser les chances de réussite de cette initiative.\nTee, so goonga eɗi poti wiɗtee tigirigi, sabu eɗi njogii ko ɗi nanndi e ko ɗi ceerti haa heewi, gila e kelmeendi haa e lelngo. Ina jojji nganndiin heen fof, wiɗtee, anndee ko oo jogii e ko oya alaa naatnaattondiree. Anndee kadi, hol to ɗi kawri.\nDuuɓi 2 jooni, ko ngon-mi e dente Watsap, mi soccondirii e dente mawɗe denndinɗe pulfule mawɗe ɗee. Mi teskiima kannje mawɗe ɗee eɗe nanndi ko heewi, kono kadi won ko ɗe ceerti. Ɗuum ko golle mawɗe, naamndiiɗe yimɓe annduɓe e jawdi.\nSo en pellitii, e yonta men, ngool goottiiɗingol pulaar ina waawi laataade kono ko maa eɓɓee, yuɓɓinee no haanirta nii.\nFartaŋŋe mo pulaar jogii oo, ko e makko tan tawetee, hono paamondiral haalooɓe maggal ko ɓuri heewde e kelmeendi.\nHade am tonngude, miɗo yiɗnoo joofaade ɗoo toɓɓere walla toɓɓe ɗiɗi. Hay so tawii mi yaajnotaako hannde e majje, mi ara heen hakkillaaji tan, nde tawnoo njaggir-mi ɗi ko ɗi teppi bonɗi telɓinooji ɗemngal e jahrugol mum yeeso.\n1. Ina woodi e men dartoriiɓe willude kelme pulaar, koɗɗe e kunuɗe haalooɓe ngal gila e gila. Kono won e yimɓe ndartoroo wiyde ndee helmere ko jiggaande yoo yaltine ɗemngal. Mbele ina woodi e aduna oo ɗemngal ngal jiggaaki ? Kelme jiggaaɗe ina tawee e ɗemngal fof. Jikke Alla ɗaccee ɗe, ɗe ndeeƳa. Mbele ko jiggaa koo fof so yaltinaama, pulaar ina waawi lomtinan ɗum kelme ɗe jeyi, ɗe wowlooɓe ɓee njaɓata haalde. Kelme jiggaaɗe ina moƳƳa, anndee faamee, mbaɗi pecce 3. Jiggaaɗe, ndolaa; jiggaaɗe, ɗe ndoldaaka e jiggaaɗe, ɗe ndolaaka.\nƊemɗe keewɗe ina mbayla tagoodi helmere so njiggiima; ina woodi ɗemɗe goɗɗe ɗe ɗuum tawaani ɗumen. No helmere ndee jiggoraa nii tan, nde huutorortee. Ko wonaa ɗuum koo, no ndartori-ɗen willude kelmeendi koɗiri nii, mbayaten ko no ɓe njiɗaa ɓamtaare ɗemngal mumen nii, sabu leƳƳi goɗɗi ɗii ko kappiltooɗi, hay ko njeyaa ina mbaɗta e jeyal. Eɗen njeya helmere nii, heen sahaaji, tawa nde dottaama, mbiyen en njeyaa, ngonen e ɓooraade nde, mbiyen ko nde luɓaande. Tawa Alla yiyaani, Annabiijo Alla seedaaki. Woy saayoo ? En pooɗantaako, en pooɗondirtaake ? Tee ɗuum jeyaaka e sifaa foolooɓe. Ko e moneede tan joomum hoɗata. Ena foti nattude, iwa e men.\nIna gasa, mi artoya e ndee toɓɓere, so welii Geno. E tonngol, kelmeendi njiggaandi ndii, aayɗinaani pulaar, wuurnu ɗum, semmbini ɗum.\n2. NgoƳa goɗɗo ina woodi e tafooɓe kelmeendi, walla waylitooɓe mbinndiin, ngam yiɗde yiiloyaade iwdi. Allam yaalam, ko ɓe njaggitii e mum koo, ko noon woniri; Allam yaalam, ko ɓe miijiiɓe tan, goram ɓe ndotti. En njeddantaa ɓee ɗiɗo fof yiɗde ɗumen pulaar. Kono ɓuri moƳƳude tawo ko adii fof, ko janngude ɗemngal ngal haa ɗiggina ngal no haanirta nii, to bannge celluka maggal, e fannuuji mum fof. So ngaal daawal gasii, so yiɗii naatande wiɗto, woto won taƳnorɗo e hay huunde, yoo udditano jiyanɗe woɗɓe, diisnondiree. Woto yaaw wiyde ina saattoo ɗemngal. Ɗemngal, alaa e sago, ngoongɗinen ko huunde wuurnde, teeŋti noon e ɗemngal ɗaɗiwal, bayngal no pulaar nii. Tafngo kelmeendi ko ko wallitta ɗemngal tan e lawaade, kono kadi foti fawaade ko e sarɗiiji. Ngam kelmeendi njooɗndi, paamniindi, nanndiindi, mbeeɓndi kadi haalde…\nE tonngol,\ngoottiɗingol ngol so daranaama, maa pulaar won ɗemngal jokkondiroowal ɓiɓɓe Afrik fof, e sarɗi tawa eɗen pelliti ummanaade ngaal gollal, tawa en padtirtaangal hay gooto.\nShariif Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, doosɗiyanke.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/koode.net\/gootti%C9%97ingol-%C9%97emngal-fulfulde\/","date":"2020-08-15T16:36:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439740929.65\/warc\/CC-MAIN-20200815154632-20200815184632-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3672480285,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3672480285167694, \"ffm_Latn_score\": 0.30561530590057373, \"fuf_Latn_score\": 0.20852802693843842, \"fuh_Latn_score\": 0.11304721236228943}","num_words":729,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.418,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Darnde sukaaɓe iwɓe dowla Gine e ɓamtaare faggudi leydi maɓɓe\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Mamadou Juulde Bah, Gooto e mawɓe kawtal pelle sandaaji duɗal jaaɓi-haatirde iwɓe Gine Konaakiri wonɓe e leydi senegaal.Rfi fulfulde namdiimo yiyande makko. Holko foti wonde darnde pelle maɓɓe ngam ɓeydaare faggudi wuro maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191215-darnde-sukaabe-iwbe-dowla-gine-bamtaare-faggudi-leydi-etudiants-guineens","date":"2021-10-21T18:28:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585439.59\/warc\/CC-MAIN-20211021164535-20211021194535-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9420822859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9420822858810425, \"fuf_Latn_score\": 0.029325177893042564, \"ffm_Latn_score\": 0.018623830750584602}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.916,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HOLI MINEN ?\nNdarnde Tummbudu (bottaari) Winndere \/« THE MEAL INTERNATIONAL » e denndaangal lay-layti (gacculi) hattaneeji golle hannde :\n- Fedde Tummbudu(Lahal ñaamde) Winndere \/ THE MEAL INTERNATIONAL ko njuɓɓudi njooɗiindi to Seneef wuro laamorgo leydi Siwiis gila hitaande 1999 .Gila ndeen e kala hitaande, fedde ndee ene yuɓɓina ñalnde ngam hawritinde yimɓe heewɓe e waɗde ndefuuji fulɓe cosaan,tawi defetee heen ko geɗe ummiiɗe e ndema e ngaynaaka.Ñande heen ko ñalawma wuurtinde finaa-tawaa fulɓe to golle ndema e awo e ngaynaaka .Kadi sabaabu bottaari ndi ko ngam hirjinde remooɓe e awooɓe e aynaaɓe e gollanaade ɓamtaare duumiinde ; e daraade e heblude janngo men ɓurɗo moƴƴude,ɓurɗo heewde jam e haaranduru.\nKo juɓɓingol hono ɗiiɗoon ñalɗi noon, rokki fedde Tummbu (Lahal ñaamde)Winndere fartaŋŋe waawde wallitde eɓɓooje keewɗe : diiwaaniyankooje e eɓɓooje hakkunde dowlaaji.\n- Ndiiɗoo njuɓɓudi heblata ko ɓamtaare e kumpital e nder tufnde enternet nde nganndu-ɗaa ko boowal pottital mbaawkaaji e karalleeje e hattaneeji golle limti-limtinɗi,keewɗi.\n- Ko ndeeɗoon tuufnde enternet inniraande « Inform-e-net » woni tammborgal golle ɗe (plate-forme). Kadi won goomu biyeteeɗo jeeje(Salutions) ene adda heen ballal mum e kala sahaa.\n- Ko fotde nokkuuji 60 taweteeɗi e nder ko ene wona doŋe nay (4), mballondirta gollaade e fawaade e payndaale ɓamtaare dumiinde nde.\nKo biyeteeɗo Misel Boomaan, Hooreejo fedde Tummbudu\/(Lahal ñaamde) Winndere,kañum e goomu mum ngaddi miijo ndiiɗoo ndaɗɗudi golle. Misel Boomaan ko nulaaɗo jooɗaniiɗo pelle to fedde dowlaaji dentuɗi ONU\/ecosoc e fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende ONG IGFM-ISHR-SIDH nde ñiiɓirde mum woni e wuro wiyeteengo Farankfort-DE to leydi Almaañ. Kanko Misel e ooɗoo sahaa hannde ko kanko woni cukko hooreejo kadi kalfinaaɗo peŋgal jooɗaniingal njuɓɓudi ndii e nokku biyeteeɗo Siwis Romaan ,e nder leydi Siwis.Ko kanko kadi woni hooreejo mooɓondiral pelle ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) daraniiɗe ɓamtaare duumiinde ;kadi ko o dariiɗo laŋ e kala ko abbitii e ko wallata yettinde payndaale happu hitaande 2030 huccanaande nde. Woni sabaabu waɗde ngalɗoo desorde keɓe,ko yiɗde timminde e siynude eɓɓooje ɗee e rokkude denndaangal hattaneeji golle ɓadiiɗi ɗi faayiida mumen.\nWallidiiɓe amen Tummbudu(bottaari) Winndere :\nMinen e halfinaaɓe amen jokkondiral ɓee,min ngoni ko e jokkondiral duumingal :\n- To doŋre Asii e funnaange worgo : CSRC dental jooɗaniingal ko ene ɓura pelle 80 ,ko hono noon kadi min jokkondiri e fotde 50 catal to leydi Nepaal http:\/\/www.csrcnepal.org\/\n- To leydi Enndo : Ektaparishad (Dillere daraniinde yooltude hakkeeji joom leyɗeele en,remooɓe e awooɓe e aynaaɓe e reende ngaluuji iwɗi e leydi) : Fuɗɗunooɓe waɗde seppo mawnngo inniraango JAI JAGAT 2020 https:\/\/www.jaijagat2020.org\/ http:\/\/ektaparishad.com\/\n- To Amerik bannge worgo : Fedde Urabá Global Suisse-Colombie (fedde daraniinde wallude yimɓe waasɓe walla wonɓe e ngonka muuska) https:\/\/www.facebook.com\/urabaglobal5\/\n- To Afrik : AVD (Fedde Yarlitaniiɓe Ɓamtaare Duumiinde) ko fedde halfinaande jokkondiral e Tummbudu(bottaari) Winndere wonande Afrik - kalfinaaɗo jokkondiralko :Aadama Soh http:\/\/www.avd-monde.org\/\n- Jokkondiral kuuɓtidingal e Doŋre Orop : Ass(Ballal laamu paytungal e yimɓe jooɗiiɓe ɓe ndeñaani tawo golle) . Tummbudu (Lahal ñaamde) Winndere http:\/\/the-meal.net\/le-message\/\n- Tummbudu Winndere dañiino wallude fedde ene wiyee AALUDERE ƁOKKI (Graine de Baobab) to leydi Burkinaafasoo e hitaande 2021. Pelle keewɗe e juɓɓule e gacculi (Réseaux) e pelle goɗɗe,ene njoginoo heppere nde mbaɗantee hono ngalɗoo desorgal keɓe(base de données) mbele eɓe mbaawa rentinde hattaneeji golle fof e nder eɓɓooje maɓɓe ɓadiiɗe, gonɗe e golleede e jogorɗe golloyeede ɗee kala .\nEnim kuccina njettoraaji amen mawɗi fayde e Saŋ Faabra, gonnooɗo cukko hooreejo Tuugnorgal Dowlaaji Dentuɗi paytungal e ɓamtaare,tuggi hitaande 1998 haa 2008, sabu ɓataake makko bismaango mo o neldunoo e hello adano e ndeeɗoo tuufnde enternet. Ko hono noon kadi,min kuccinirta njettoor fayde e Eskoloyee e Piyeer e Annderees e Mariyaa sabu fulo ngo ɓe mbaɗani en e ɗemngal Engele e ɗemngal Farayse.Eɗen njetta kadi Antonee Kalderon golloowo e njuɓɓudi toppitiinde faggudu renndo et ballondiral e biyeteeɗo Senewiyeef Morand,sabu wasiyaaji maɓɓe paayodinɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.inform-e.net\/ff\/holi-minen\/","date":"2021-10-19T00:04:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585215.14\/warc\/CC-MAIN-20211018221501-20211019011501-00166.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6233934164,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6233934164047241, \"ffm_Latn_score\": 0.17047549784183502, \"fuf_Latn_score\": 0.16864381730556488, \"fuh_Latn_score\": 0.026213932782411575}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.538,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To leydi Mali: ko kolonel Assimi Goita ardi toon honinkooɓe ittuɓe IBK e laamu mum , ko kaŋko ɗowata golle laamu ngu haa woteeji mbaɗe.\nO holliti yo Mali naaɓe ndutto e golle mum en.\nJeyaaɓe e lannda M5 RFP kolliti ina keɓli gollodaade e koninkooɓe lomtiiɓe ɓe.\nWindande: Lexeiba Gorgol TV\/FM","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2020\/08\/21\/laamido-mali-keso\/","date":"2021-12-09T04:48:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00559.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4537872374,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.453787237405777, \"fuh_Latn_score\": 0.4243757128715515, \"ffm_Latn_score\": 0.05999100208282471, \"fub_Latn_score\": 0.05391504243016243}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.578,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niiwnorgal keerol moɗoore walla keerol baɗe (horizon des événements) ko gaccungol lehe jamɗe niiwnorɗe (antennes paraboliques) liggidtooɗe e sahaa gooto, haa waya no lahal gootal ni, lahal potngal no ɗaŋre men Ngaawe ni, woni faandaare waɗirde noon ko ngam heɓde natal laaɓtungal moɗoore walla wuddere ɓaleere, ko goonga, moɗoore kam alaa ko iwata e mum faade boowal, hay caafe lewndu ndaɗaani, ko naati fof yaltude alaa.\nKo niiwnorɗe rajo weeyo jeetati ndentinaa, eɗe ngollida e sahaa gooto, toggi Hawaay haa Espaañ, fay Etasini, yawti to Groenland to soɓɓundu Worgo, fay Meksik e Chili, heen nokkuure fof ina waɗi niiwnorgal, ko ɗee mbaɗdi junngo e faandu ngam suuɗtude Moɗoore.\nMaa hawra kadi e nde kaɗooje ngoodaani, ɗe ngollida rip, tawa daɗondiral hakkunde majji ɓuraani mikrosegonnde (microseconde), ɗuup woni pecetinel gootel e nder ujunnaaje ujunere fecitin'de leƴƴannde.\nNiiwnorgal ngal waawata yiyde tan ko keerheerɗi moɗoore, ko dergitto e ɓakdi (punndi e gaasuuji) faade to nder moɗoore, ko ɗuum tan feeñanta ngal, ko heddi ko, to wuddu to, ko fatere ɓaleere, ko ndeen woni moɗoore nde.\nÑalnde 12 duujal 2022 ngal holliri moɗoore to ɓernde Lillungal men Fedannde Malaaɗo, nde tawatee ko e ɗatal Mbaangu (Sgittaire), nde weeɓaani yiyde, kono jiyɗe niiwnorgal ngal ina seerti e jiyɗe men, dadol moɗoore ngol yiyotoo tan ko e mbaadi bempeƴƴe rajo, hay ɗuum ne, won ɗo haaɗi, waawata yiyde ɗuum tan ko lehe jamɗe mawɗe baaɗe no kuutortoɗen e teleeji men, no lahal ngal ɓurdi mawnude fof ko noon jiyɗe ɗee potata seeɓde, sabu ko niiwnete ko ina woɗɗi kadi ina iirɗi.\nYolnde hakkunde men e ndee moɗoore maa wonoy duuɓi 26 000 lewndu, kono mooɓre mayre ina sowoo laabi miliyoŋaaji 4 mooɓre Naange.\nNgal adino yiyde ko moɗoore woɗnde hedde duuɓi miliyoŋaaji 55 lewndu, ndeen moɗoore wiyete ko M87.\nNiiwnorgal walla dental niiwnorɗe ngal ɓami golle ko 2015, ko ina abbo e 80 duɗe ganndal weeyo ndenndi ngal, mbela eɓe njiya ayaawu moɗoore, keerol hakkunde goodal e mehre meƴƴelde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/05\/19\/niiwnorgal-mo%C9%97ooje\/","date":"2023-01-28T15:50:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00088.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3789524436,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3789524435997009, \"fuf_Latn_score\": 0.36485061049461365, \"fuh_Latn_score\": 0.17942297458648682, \"ffm_Latn_score\": 0.0699399784207344}","num_words":316,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko woni ngartam walla battane e geeƴi waylaaɗi \"OGM\" e faransiire, e ngurdam neɗɗo ?\nMusiɓɓe teɗɗuɓe on salminaama on mbi'aama kadi bisimilla mon e Kiwal Taariindi ɗoo e RFI Fulfulde. E oo ɗo taskaram en jewtan ko yowitii e geeƴi waylaaɗi no innee OGM e faransiire. Holko woni ngartam e mum holko ɗum ɓattinta e ngurdam men ? Ngam yaajinaade e toɓɓere nden e bismoto Edgar Walentin Tarawore, wiɗotooɗo e suudu ƴeendordu no wi'ee ngal INERA to Burkina Faso, ko adii e seeditannde makko en keɗoto Suleymaan Jaabenta Maalinaajo. En njoofiniray Jeneba SI SALL goto e haralleeɓe ɗoo e Senegaal wiɗotoodo to ɓaŋŋe ndema. Abudulay JALLO\nSaakitaama ñannde :\nHiɗon waawi tawtoreede e oo taskaram ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441276.\nOɗon waawi kadi yiitude taskaramji amen fof e dow kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE.\nHeɗoɗee men ka applikasiyon \"PURE RADIO\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taariindi\/20211215-holko-woni-ngartam-walla-%C9%93attane-e-gee%C6%B4i-waylaa%C9%97i-ogm-e-faransiire-e-ngurdam-ne%C9%97%C9%97o","date":"2023-06-01T05:49:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224647614.56\/warc\/CC-MAIN-20230601042457-20230601072457-00665.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.701043129,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7010431289672852, \"fuf_Latn_score\": 0.23346419632434845, \"ffm_Latn_score\": 0.03542890027165413, \"fuh_Latn_score\": 0.01771535910665989}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.584,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"OLAN, ko fedde (maa kaɓɓondiral) ngam laawɗingol ��emɗe ngenndiije Moritani kala (Organisation pour l'officialisation des langues nationales). Ñalnde 15 seeɗto ( abiriil ) 2022, fedde ndee waɗii diiño yeeso Jaagordu Jaŋde ngenndiire kam e mbayliigu Tippudi Jaŋde ɗoo he Moritani. Fedde OLAN ndee sosaa ko he maayirɗe lewru marsa, jonte tati tan ɓaawo jaltugol eɓɓaande sariya kuccam jaŋde ngenndiire, ko 08 marsa wonnoo. Ndee ɗoo eɓɓaande, he yiyannde fedde ndee, ari ko ɓeydaade joñde ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof, e ɓeydaade fawde e majje ɗemngal arab ngal. He no ɓe mbiyiri kadi, hay batte eɓɓaande ndee teskaaki he njaltudi ñalɗi diisnondire jowitiiɗi he tippudi jaŋde, tonngunooɗi miijooji ŋarɗuɗi yimɓe teelɗuɓe haa e dallinannde pelle pine ɗee. Ko ɗuum waɗi noon, aɓe tini heen no jamfa nii, maa yidde jaagordu nduu ɓenninde miijo ɓenndinanoongo gila ko ɓooyi sanne. Wadde noon, kamɓe ne ɓe pelliti ko haɓtoraade jaltugol he boowe, diiñde e seppudi, hollitde weñaare nde ɓe njoganii ndee ɗoo moojobere.\nKo ɗuum waɗi, he nder diiño yawtungo ngoo, fedde OLAN ndee duƴƴiri ko ɗii ɗoo konnguɗi :\n1. Min njahdaani e ndee ɗoo eɓɓaande kuulal he no siforii hannde nii.\n2. Amin ɗaɓɓiti laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee kala\nHe wiyde maɓɓe, ko laawɗingol ɗemɗe ɗee kala tan, woni hannde damal mbele tabitinde potal e deeƴal hakkunde jibinannde leydi ndii, nder hurum leyyi e ceerungal pine. Ndeke noon, he no ɓe uddiri diiño maɓɓe ñande heen, « ko ɓe fedde udditaniinde kala moritaninaajo he kala leñol e ɗemngal, fellitɓe jokkude ndee ɗoo darnde ngenndiyankoore nder jamyamaagal, haa nde oo ɗoo hujja humtii kala, ɗuum woni : Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala ».\nBoobo-Loonde","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/05\/02\/diino-ngam-laaw%C9%97ingol-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2023-06-08T18:45:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655092.36\/warc\/CC-MAIN-20230608172023-20230608202023-00465.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3921734095,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3921734094619751, \"fuf_Latn_score\": 0.32676735520362854, \"ffm_Latn_score\": 0.228486567735672, \"fuh_Latn_score\": 0.04855035990476608}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.352,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 06\/05 Yontere sunaare e nder dingiral fuki koyngel Afrik. Jil (Jules) Francois Bokannde, pettoowo fuki meeɗnooɗo won'de \"capitaine\" kippu Senegaal saŋkiima to Farayse tawii o mo yahra e duuɓi 54 yontere caggal saŋkaare Rashidi Yekini mo Niseriyaa.\nYontere wootere, gayi ɗiɗi mawɗi saŋkiima e dingrial fuki Afrik! Yekini, nawnooɗo araa-raay kawgel fuki afrik e 1994 saŋkii ko aljumaa ɓennuɗo o tawii o mo yahra e duuɓi 48. Ko kaŋko naatnunoo kadi fuki ganndannooɗo Niseriyaa yahde kawgel adunañkoowel fuki 1994.\nKabaaru saŋkaare Yekini suwaa huultude, Mbaroodi fuki Senegal hono Jules Bokannde rewii heen! Jules saŋkii ko to Farayse tawii o mo safroo toon ko juuti.\nNguurndam makko noon waɗiino maande e nafoore haa arti e coftal ɓalli. Ko Jules adii nawde raay e ɓuraa naatnude fukiiji e kala ɓiɗɗo afrik-naajo e kawgel Farayse. Jules saŋkii ko to Farayse caggal ñawu juutɗo, safaara e oppeer.\nO woniino e ekipaaji keewɗi ko wayi no Turmay to Belsik, Seraing, Farayse to Metse (Metɗ), Pari (Paris SG), Niis, kañum e Laas. Tuggude 1985 haa 1986 ko kanko wonnoo ɓurnooɗo naatnude fukiiji (23) e nder kawgel, ɗuum ko meeɗaano dañeede e neɗɗo ɓaleejo. Bokannde kadi ardiima ekipu Senegaal ko juuti; o ekkitii kadi heewɓe no fuki fettirtee. Bokannde fuɗɗorii ko e kasaa Spoor. Ko o baawnooɗo fuki, kadi jiɗaaɗo yimɓe o wonnoo.\nUsmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=921:fuki-dingiral-afrik-waasii-bokannde-e-rashidi-yekini-&catid=49:coftal-alli&Itemid=105","date":"2013-06-20T07:49:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368710963930\/warc\/CC-MAIN-20130516132923-00034-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9021443725,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9021443724632263, \"fuf_Latn_score\": 0.07476001977920532, \"fuh_Latn_score\": 0.010843716561794281}","num_words":253,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nÑalnde alkamiisa 20 ut 2015 Ñaawtorde ñaawooje (Kuur dappel) Eeleega jaalɗinii ñaawoore Biraam e yahdiiɓe mum ñaawanoo to Ñaawirde Rooso, so duuɓi ɗiɗi kasoo wonande Biraam Daah Abeydi e Barahiim wul Bilaal wul Ramdaan (hooreejo e cukko IRA) e Jibi Soh (hoorejo Kawtal).\nE wiyde jaaynde Leeral yaltunde ñalnde 15 sulyee 2015, Makki Sal jeyaa ko e hooreeɓe leyɗe Afrik ɓurɓe famɗude njoɓdi. Nde tuugii ko e alluwal ngal jaaynde Jeune Afrique saaktunoo.\nMbele en potaani diwde e wiyde haa jooni, njanngen Pulaar ? Mbele jaŋde Pulaar tan mehre ina waawi egginde ganndal ? Hol caɗeele maa ŋakkanɗe ɗe ɗemngal jogotoo, tawa haaɗi tan ko e janngeede tawa janngirtaake ? Mbele Fulfulde ina waawi suppitaade e dow ɗee ɗemɗe laatiiɗe hannde no ɗemɗe men neeniije ? So tawii jaabuwol mum ko eey, hol ɗo rewetee haa ndeen ɓamtaare dañee ?\nGorko jaljallo gooto, yoftorii ceerseero mum feere aniinde. Ndeen feere ko ƴeftude kala ko ɓe paggodinoo, fecca ɗum hakkunde.\nNdeen debbo oo ñaagiima mo daande mum, o seeri ɗum, caggal dewgal duuɓi 12. Kono, nde tawnoo mette ɗee ina ngoɗɗoyi e makko no feewi, o woondi wonde maa o waɗ oon ko yimɓe fof kaaltoyta.\n« No ɓoccitiiɗo e ndiwoowa » heewnoo wonde ko fabboore. Kono ngolɗoo kam laatiima goonga : neɗɗo yiytaama ina saggi dow jubudu huɓeere. Ina sikkaa ko neɗɗo lanngunooɗo e biifi ndiwoowa ɓoccitii, saami. Ko idii ɗum, won meeɗɗo taweede ina maayi e nder ñonngirdu biifi ndiwoowa, woni ɗo biifi ɗii naattata e nder ndiwoowa so diwii.\nEn ngardiino e daartol Ɓunndu Kummba, jatti Fadduɓe, diiri Girooɓe, bannaandu Buubu Maalik Sih haa e garal Fadduɓe e nder nokku oo. E ngolɗoo laawol, njokkanten banndiraaɓe ko no Girooɓe ngardi, ɓe tawi e nokku oo e no ngondiri e ɓeen.\n1. Garal Girooɓe e Ɓunndu\n2. Girooɓe Mawnde haa Seleŋ\nÑalnde 23 marse 2015, Dillere noddirteende IRA renndinii fotde 200 haa 300 neɗɗo, rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe, e yeeso damal Jaagorde Ñaawooje e nder Nuwaasot ngam jambitde goppitgol Biraama, Jibi Soh e denndaangal ɓe ɓeen cokdanoo.\nE nder mbaadi heblooji ɗi Dental Orop (UE) yuɓɓinta e porogaraam ganndiraaaɗo PESC, ngam ɓeydude mbaawkaaji pelle ɗe ngonaa laamiyaŋkooje, musiɗɗo Usmaan Ñaan tawtoranooɗo heblo joyaɓo waɗii hiirde to ñiiɓirde ESE. O hollitii tiitoonde heblo ngoo e pulaar ko \"silsil eɓɓaande e Farayse ko \"cycle de projet\".\nNo rawaandu tiiɗiraaka ñaayngal nii , ko noon Yahyaa Bah depitee kayhayɗi fotnoo wayde e wolde kaaƴe SNIM. Garaangal makko Suwoyraat siftinii fulɓe heewɓe kelgol galleeji mum en, nde tawnoo ko kanko ɗownoo ɗeen golle.\nHay so tawii en njenanaaka ko ɗum woni gadanol e Fuuta, Fedde Ɓamtaare Pulaar kam ina waawi wasoraade ɗum tawde wonii jagge ɗe heblunoo to bannge jaŋde ɗemngal pulaar mbaɗtii rokkeede hoolaare yo ngardo gure. Ñalnde 27 lewru marsa 2015, hellifaaɓe wuro Ŋoral Gidaala, caggal nde njuuli jumaa pellitii toɗɗaade Mammadu Aamadu Sal lollirɗo Aamadu Aysata wonande saɗtidiiɓe, mawɗo wuro Ŋoral Gidaala, o lomtii ɗoon ko Abdullaay Basaaru Saar duttiiɗo e joom mum e lewru saawiyee 2015.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-40","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2015-10-04T19:32:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-40\/segments\/1443736676033.18\/warc\/CC-MAIN-20151001215756-00182-ip-10-137-6-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5733156204,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5733156204223633, \"ffm_Latn_score\": 0.1928129494190216, \"fuh_Latn_score\": 0.1401350051164627, \"fuf_Latn_score\": 0.0714012011885643, \"fuq_Latn_score\": 0.021395377814769745}","num_words":480,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.395,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 29 suwee 2016, pelɓondiral muusngal waɗii hakkunde semmbeeji kisal (polis e sanndarmori) e hoɗnooɓe e « gasra » kuccitɗo e « Hopitaal Buammaatu » haa waɗi gaañiiɓe e semmbeeji kisal ɗii e hoɗnooɓe ɗoon ɓe yantude bonanndeeji goɗɗi (kaar polis duppaaɗo, barakuujikelaaɗiekn..).\nE Innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Daartol Annabi Nuuhu mo yurmeende Alla e kisal ngoni e mum. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (JKM), ko kanko woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.\nO ɓuri anndireede ko Taqiyullaah Jah. O jibinaa ko Nuwaasoot hitaande 1972, e nder galle seernaaɓe anndiraaɓe mbaawka alɓuraana, ɗuum waɗi o fuɗɗorii alluwal, refti heen o naati duɗal laamu (école 10 Elmina) e wuro hee, o janngi haa o naati Liisee (fannu hiisiwal), ɓaawo ɗuum, hedde 1990, o jokki jaŋde makko to Lycée Technique Andrée Peytavin to Ndar e nder leydi Senegaal.\nƁarakorde Tummbere Jiinge walla mbiyen Jeeriyel Tummbere ko ɗeɓi-duunde ɗo ɓarake Sammba Gelaajo Jeegi, Ceerno Suleymaani Baal e Ceerno Maalik Gallu Bah tawetee ko aldaa e sikke. Ko ɗeen jaale teskinnooɗe e nder yontaaji mumen ngaddani nokku oo heewde faayiida e fooɗtude hakkillaaji woƴaaɓe kisnugol geɗe ganni. Nii woni, Jeeriyel Tummbere wonti Hajjirde e wanngorde gila e ngenndiyankooɓe haa e wiɗtooɓe ɓaleeɓe e woɗeeɓe.\nÑalnde talaata 10 mee 2016, NASA habrii wonde yiytii 1 284 tagofeere hesere, tawi ko tagopeeje ɗe njeyaaka e yuɓɓo naange. Ɗum dey ko huunde hesere no feewi, sibu tagopeeje keewnoo yiytireede ko wootere wootere tee e nder daawe bajjondirɗe. Goɗɗum ɗum kadi ko ɗe goɗɗuɗe no feewi. Ɗe njiytiraa ko lonngorgal weeyowal (telescope spatial) biyeteengal Kepler.\nHiirde ndee fuɗɗoyii ko waktuuji sappo e jeetati (W18) kikiiɗe, nde fuɗɗorii ko jaŋde Ɓuraana e daande Ceerno Aamadu Soh, tergal catal NDB. Rewi heen ko gardiiɗo goomu jeeyngal e juɓɓingol, hono musidɗo Sih Jibriil Aamel, ƴetti konngol ngam salminde yimɓe ɓee e haalande ɓe no njuɓɓudi hiirde ndee lelorii.\n1-Udditirde hiirde ndee jaŋde Ɓuraana. 2-Konngol hoyreejo Catal fayde e joɗnde ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2017-02-22T17:22:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00231-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8312237859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8312237858772278, \"fuf_Latn_score\": 0.10541681945323944, \"ffm_Latn_score\": 0.032278407365083694, \"fuh_Latn_score\": 0.0250173918902874}","num_words":328,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.804,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He mooɓondiral mum ɓaɗnongal 1982, nde Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal (Association pour la Renaissance du Pulaar -ARP – Senegal) felliti waɗtude jaŋde Pulaar toɓɓere ɓurnde himmude he kuccam fedde ndee, ko wonno caɗeele he oon tuma ko defte janngirɗe pulaar. Fedde ndee udditi duɗe janngirɗe he nder diiwaanuji Senegaal ɗi kala. Gila he saareeji mawɗi ɗii, haa he gure tokoose ɗe, ɗuɗe ngudditaa ene njanngina Pulaar. Yimɓe kala nootiiJOKKU TARO\nTag Archives: Binndol Pulaar\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.jokku taro\nDewbo tuubaak Ameriknaajo cuuɓiiɗo Afrik e ɓamtaare ɗemɗe mum,Sonja Fagerberg-Diallo yeɗii nguurndam mum fu Pulaar, ngal o gallaani tuggude e nyalawma mo o yiytingal haa e foofaango makko wattando. No taaniraaɓe tutorinooɓe ngal tinndi ɗi njannginiratnoongal entaaɓe saanga nde naange muti haa kuunaali, nyalbi e ɓoti jiitondirɗe e yumum en ndeeƴti;Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/binndol-pulaar\/","date":"2020-06-02T18:42:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347425481.58\/warc\/CC-MAIN-20200602162157-20200602192157-00495.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8096144795,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8096144795417786, \"fuh_Latn_score\": 0.09661626070737839, \"fuf_Latn_score\": 0.08203182369470596}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.797,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nDuuɓi 50 gila Kweme Nkrumah maayi, ko hommbo woni oo neɗɗo? Aamadu Julde JALLO jaayndeyankeejo e taariikayankeejo mo Gine\nKonngol hooreejo leydi, Makki Sall e battane Maanditaare jeytaare 62ɓere Senegaal\nLabiriya: timmii duuɓi teemeɗɗe ɗiɗi gila maccinaaɓe Ameriknaaɓe fuɗɗi artude e leydi ndin\nMawningol hitaande capanɗe jeego'o (60) ndimaaku leyɗe Afirik: Noy yaakaare men ?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/jeytaare\/","date":"2022-11-27T16:34:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710409.16\/warc\/CC-MAIN-20221127141808-20221127171808-00398.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.784517169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7845171689987183, \"fuf_Latn_score\": 0.19442149996757507, \"ffm_Latn_score\": 0.014496858231723309}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.673,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ede un gelle ɗer Diiwal Osun, fombina-hirna, Naajeeriya. E ɗun haaɗe faaro maayo Osun eta haaɗe wuttuɗu laawol girgije ndiiyam gaɗa laago 180km (110mi) fombina-hirna ɗen e kenɗuuɗe ɗun laawi gaɗa Oshogbo, Oshogbo e Ile-ife ɗe hukumaje paamaare geɓɓa ɗer Ede un Ede fombina e Ede woila. [1] Ebo ɗen ewoodi jangirde mawɗi tatii (3) ɗer Ede lattinɗe gelle ɗen jaunuɗe mawgu e inaaje ɗen eta ɗer fombina hirna hauti e yawwalu mawngu kollinuwa janngirde den ɗekauti e hautirɗe jangirɗe Redeemers Ede un julɓe ke ɓurɓe ɗuuɗuki hauti haa baanoo 60% ɓe ɗuuɗirka. Ɗun'un dun sogitaama ɓaawo e ƙarnuji 19 wakkatire waɗugo laamo Timi Abibu langunju eɗau laamiɗo Ede, kanko ɓuri yiɗɗe ɓe artuɓe julɓe ɗer ummatore leydi yorobanko'en kokkuɗo jawabu eɗau mo haa waaɗi e haaɗe feraago eɗer ɗuuɓe seɗɗa haa bano ɗer Colte, 1851 ɓe Baptist Missionary, Will Dark ziyartako Ede. Clarke deppi ɗurun pamaaru tokkuɓe ɗunɓe Annabijo Muhammad (SAW) wakkatire rammuɗe ɗun mo latti gonɗe Ikoji gelle ɗen eɗer inaare e Abbalɗi maako (o ɗuniyi) ɗe jippo ɗen waɗɗimo eɗer officewal eɗau diinah Islamah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Ede","date":"2023-09-24T16:14:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00895.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990202188,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990202188491821}","num_words":172,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"MUHAMMADU BUHARI WAƊII JAHAANGAL ARANNDEWAL NDEN WATTIKE SUMMAATTARE ARANNDEERE\nMuhammadu Buhari waɗii jahaangal aranndewal gila nde ñawu Koroona haɗi woosaaki e naatootiral hakkunde lesɗele adunaaru. Nden hannde woni ñalannde nde o fuɗɗi wattaaki summaattaare. Nde laati gila ñawu Koroona naatoy o meeɗaay yiideeki e summaattaare nden.\nMuhammadu Buhari ni, gila nde waɗata moɓtorde e majaliisaaɓe laamu maako o meeɗaay wattaaki summaattaare. Nihi waɗi jaayndiyanko'en e yimɓe e maa cuuɗi jaayɗe waɗi ka peluki-mo, dow woppuki diidangol resaangol ngam faddaaki saakaaki ñawu Koroona hakkunde ummaatoore, ngol wattaaki summaataare.\nNon kanko maa hooreejo lesdi Amrika, Donald Trump, o anndiraama e soynde wattaaki summaataare nden, naaki nder asaweeje caaliiɗe o yiidaa e summaataare. See ndaa kanko maa hooreejo Naajeeriya on, mo meeɗaa-no wattaki-nde gila naatoyki ñawu ngun lebbi jowi caaliiɗi, hannde o wattike raneere tar, to lesdi Mali.\nHooreejo lesdi Naajeeriya ndin ni, yahii lesdi Mali, to ɓe pottata e ardiiɗo lesdi Nijaar, Mammadou Issoufou, e Nana Akufo Addo hooreejo Ghana, e kadi hooreejo Koddiwaar Alassane Ouattara, ngam narridinki hooreejo lesdi Mali ndin Boubacar Keita e turtooɓe lesdi ndin, ngiɗɓe hooreejo lesdi Mali ndin jippoo gila laamu lesdi ndin. Sabu ɓillaaji ɗi ɓe pelirta-mo e tampuki ngasninki-ɗi. Nder ɓillaaji ɗin haa e soynde rento, war-hoore e kadi talkaaku hakkunde ummaatoore lesdi ndin.\nHooreejo Naajeeriya Muhammadu Buhari, anndiraama e ɗuuɗgal jahaale yaaki lesɗele winndere. Ammaa daliila naatoyki ñawu Koroona, kaɗungu kala woosaaki hakkunde lesɗele ɗen, waɗi kanko maa hooreejo Naajeeriya on, o muñani jahaale maako ɗen, o jooɗi to Naajeeriya.\n- windande Siraajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/koode.net\/yaadu-buhari-mali\/","date":"2020-08-15T17:33:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439740929.65\/warc\/CC-MAIN-20200815154632-20200815184632-00067.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8110305071,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8110305070877075, \"fub_Latn_score\": 0.1741567701101303}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.889,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo-no hukuuma cuɓi Naajeeriya, Puroofeesa Attahiru Jega, felii laamu hooreejo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari, dow no o dogginirta laamu maako ngun. Nde laati, naa ko yimɓe tammanii laamu maako ngun, ngi'ata jooni. Kadi hooreejo lesdi ndin, woppii piiji ɗuu��ɗi, kaanduɗi hakkilaneeki. Bana no hooreejo-no hukuuma cuɓi Naajeeriya kan, wi'i.\nJega ni, kanko tambini Muhammadu Buhari ɗerewol seedaramku laamu maako, ɓaawo o suɓaama nder nduuɓu 2015. To yimɓe mani no cuɓol ngol waɗiraa, boo ɓe mani kanko Jega on, dow no o waɗiri cuɓi ɗin, ndokkuɗi kanko Muhammadu Buhari on, baawɗe ardaaki lesdi ndi'i.\nPuroofeesaajo on ni, hollii mettamɓeram maako dow no laamu Muhammadu Buhari dogginirtee. To o wi'i danjay laamu ngun, ngu waɗaayi huunde moƴƴunde, sabu haani ngu waɗa ko ɓurdi ko ngu waɗi. Nden o ɗawtiri wiiki, laamu ngun, ngu semtinii Naajeeriyankooɓe ɗuuɗɓe, ammaa faa jooni o weetoraayi.\nBindol: Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/koode.net\/tambin%C9%97o-buhari-%C9%97erewol-laamu-felii-laamu-maako\/","date":"2021-10-25T17:45:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587719.64\/warc\/CC-MAIN-20211025154225-20211025184225-00448.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9847614169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9847614169120789}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Min ngoni ko e ƴellitde Enternet\nDarnde amen ko ƴellitde udditaare, kesamaagu & fartaŋŋe e Geese.\nƊoo e Mozilla ko min harbiyaŋkooɓe huuɓnuɓe, miijiyaŋkooɓe e tafooɓe, gollidooɓe ngam Enternet laatoo wuurde e heɓaade, haa yimɓe winndere ndee kala mbaawa wontude tafooɓe e humpitiiɓe geɗe Geese. Amin ngoongɗini ballotiral adeeji e dinndeere udditiinde ko huunde tiiɗnde nawoore mo woni kala e renndo men fof yeeso.\nTar Manifeste Mozilla oo ngam ɓeydude faamde ko min tiiɗaa e ko min ndiinii e ko wallata min jokkude darnde amen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/mission\/","date":"2022-01-18T14:02:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300849.28\/warc\/CC-MAIN-20220118122602-20220118152602-00690.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8790742755,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8790742754936218, \"ffm_Latn_score\": 0.05875643342733383, \"fuf_Latn_score\": 0.048023611307144165}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Kummba Daada KAAN, sardiyanke winnduɗo ɓatakuru ko faati e warngo konunkooɓe moritaninaaɓe 28to, Inaal e hitaande 1990\nE bi'ol Dental Adunaaru \"ONU\" gila 15 lewru 11ɓuru 2022,leydi ndin ronndike miliyaarji 8 neɗɗo\nTo Pakistan balle faaborɗe looriiɓe e ilam ɗam no jokki e nder leydi ndin\nMoritani, alhaali teddingol raayaaji e gimi ngenndi ka duɗe\nAlhaali mulugol ñaaki e battane mum e ngurdam neɗɗo [ fillitaaɗo]\nAlhaali wuurnitugol leyɗe remeteeɗe tawa no teddini taariindi\nKo woni battane yaltiyankooɓe Afrik e faggudu leyɗe maɓɓe?\nBurkina Faso: guwerneman on no daranii reenude kala ko faatii e tumnbere leydi.\nAntoni Bilenken jaagorɗo Amerik halfinaaɗo dipolomasi no njillu e nder Afrik\nTuunus: ujune yimɓe seppii ka laawi hollugol mettu-ɓernde maɓɓe e pehe ɗe hooreejo leydi ƴetti\nKonngol F. Parli jaagorɗo halfinaaɗo konu wonnoo koɗo RFI hannde bimmbi\nhanki e talaata kawral aranal waɗii hakkunde hooreejo CNRD e ɓiɓɓe leydi Gine\nYi'anɗe mon e gartugol taliban'en e laamu Afganistan, caggal nde konu Amerik hooti\nMohamed Bazum e yerondiraaɗo makko Aljeeriya Abdel Majiid Tebbuun siifii nanondire e nder juurngal makko\nRuwanda: tefoore ko faati war-neɗɗanke nde Kigali ƴami weynaama, tuumol ittaama e dow Faransi\nYaltugo hooreejo Najeriya yaha London ñawndagol addii wennjondiral\nYewugol walla mulugol goɗɗe e kulle ladde to Sahel\nBenen: pehe (peeje) nanondiral hakkunde durooɓe e remooɓe\nKoɗo Mawɗo jaɓɓike (jaɓɓiima) Hinndu Umaru IBRAAHIIM, ko haɓanoowo mbayliigu weeyo e hakkeeji neɗɗo\nPiiji moƴƴinaaɗi Afrik\nPehe haɓɓirɗe di'e tuunuɗe\nTeddingol ñallal aduyankewal eggudu woɓɓe wi'a fergu neɗɗanke\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/leydi\/","date":"2023-01-27T14:58:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494986.94\/warc\/CC-MAIN-20230127132641-20230127162641-00130.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5337793827,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5337793827056885, \"fuf_Latn_score\": 0.42174604535102844, \"ffm_Latn_score\": 0.026947451755404472, \"fuh_Latn_score\": 0.014943757094442844}","num_words":271,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.446,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo Mawɗo RFI ko Dokteer Demmba Abubakar Pamanta, ɗemɗiyankeejo hertorɗo Fulfulde\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men mawɗo hannde e kaa taskaram ko Pamanta Demmba Abubakar golloowo to DNAFLA, suudu dariindu e jannde. Omo heblannoo e ɗemngal Fulfulde. Jooni ko e fowtaare o woni. O winndii defte ɗuuɗuɗe. O heɓii buñaari laabi keewɗi. Wano buuñari Tenngaade Aamadu Hampate BA, ndi fedde Tabital Pulaagu Mali okki mo. O dañi buñari ko faati e tiyataar (maaginaaku) \"Faatuma\" Saman mawɗo wallifaaku mo DNAFLA yuɓini.O aran ɗoo, o haalana en ko loowi ɗee defte makko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-maw%C9%97o\/20210913-ko%C9%97o-maw%C9%97o-rfi-ko-dokteer-demmba-abubakar-pamanta-%C9%97em%C9%97iyankeejo-hertor%C9%97o-fulfulde","date":"2023-02-01T20:09:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499949.24\/warc\/CC-MAIN-20230201180036-20230201210036-00672.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6346129775,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6346129775047302, \"fuf_Latn_score\": 0.2945525348186493, \"ffm_Latn_score\": 0.05392856523394585, \"fuh_Latn_score\": 0.012499206699430943}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.433,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laawol sappo goo ɓiiwol ngam mawningol tiggu haaraan haalirde Timtimol fm to diiwaan Maatam .Caggal nde ňalɗi njiilii haa arti e Wurosoogi ɗo fuɗɗorino ,sabaabu o noon ko ngam hirjinde rewɓe ɓesnooɓe waawde teddinde ŋeesagol to cuuɗi cafrirɗi baawɗi wonde fof e nder diiwaan o ngam teskaade maayɗeele jinnaaɓe e sukaaɓe . Kadi to bannge yonta hannde o hirjinde ɓe hol ko hoore hitaande juulɓe Muhar ram 1440 fergo Nulaaɗo mo jam e kise ngoni e mum hol to ňalawma naatirta ko ɓesnuɗo e daaɗe salaatu ko ndeen ɓiɗɗo o suɓatee rokkee njeenaari . Hikka noon ko biyeteeɗo Aamadu Moktaar kontee baaba mum tiggu o e Mariyam sih yummum tiggu heɓi ngalɗoo teddungal ɓiɗɗo o wiyetee ko Mohammadu . Teddiniraa ko Sammba Siree Jah gonnooɗo Meer wurosoogi . Tawtoraama denndaangal ɓesnunooɓe e duuɓi ɓennuɗi ɗi e sukaaɓe mumen . Kame ardiiɓe cuuɗi cellal e nder diiwaan o.\nKo weltaare no feewi sabu gooto kala faamii naafoore nde.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/tiggu-haaraan-timtimon-fm-mawninii-tigguhoore-hitaande-juulbe\/","date":"2018-12-19T11:12:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832259.90\/warc\/CC-MAIN-20181219110427-20181219132427-00294.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8467309475,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8467309474945068, \"fuh_Latn_score\": 0.06971766799688339, \"fuq_Latn_score\": 0.03245837986469269, \"fuf_Latn_score\": 0.029984723776578903, \"fub_Latn_score\": 0.013486359268426895}","num_words":155,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.181,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.825,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E maayirɗe lewru bowte (desammbar) 2021, innde gonnooɗo hooreejo leydi ceddeejo wonti ko soccirtee, ko yardatee kafe subaka nder Muritani. Kaa haala reɓii nih haa tacci keeri leydi ndii, ine wiyee Maawyaa ko ñaaweteeɗo. Holi ko iirti kaa haala, holi to ka ummorii en jooni, holi adduɓe kaa haala ? Mbele ko ñaawoore walla alaa ? So tefol maa sooynannde ñaawoore, mbele waɗde ine aaɓnoo ñaawde Maawyaa gooto e jubudu mum so aaɓnotaako holi to ndee waalaare jogori teeroyde so won fooɗirooɓe caggal ?\nSooynannde ñaawoore gonnooɗo hooreejo leydi Muritani, woni ko binaadu yimɓe mbeltortoo, heewɓe nih njaggi ko Maawyaa ko ñaaweteeɗo. Artiri kaa haala e kunuɗe yimɓe ko fedde AVOOM e daraniiɓe jojjanɗe aadee winndunooɓe wullitaango mumen gila 2003 to leydi Belsik, ngam rewnude Maawyaa Siidi Mohamed Taayaa ñaawoore, ngati tuumeede mo yamirde warde pittaali keewɗi kitaale 89-90 nder Muritani. Marc Libert kujjinkintooɗo lolluɗo to Biriksel gila 1987, yamirii nde ngoon wullitaango (plainte) ngo fedde AVOMM winndi addatee ñande 10 siilo (janvier) joɗɗinee. Wullitaango waɗaango e gonnooɗo hoorejo leydi Muritani Maawyaa Siidi Muhamed Taayaa. Ciftinen doosgal leydi Belsik ine rokki yamiroore, ñaawirɗe leydi mumen ñaawde arani en tuumaaɓe warhoore.\nKo ine wona 37 ine njeyaa e winndunooɓe wullitaango ngoo gila hitaande 2003. Joɗɗinde wullitaango ngoo noon, firtaani jaalɗii Maawyaa ko ñaaweteeɗo, ngati omo jogii ɓe o waɗdi ɗiin warngooji tawi ine nguuri, ndeen noon waalaare wonnde yaɓɓoore ngoon wullitaango maa feeñoy. Yanti heen kanko Maawyaa gila Muhamed Abdel Asiis yandini laamu makko hitaande 2005, ko leydi Kattaar o moooyii, omo reenaa. Ndeke hay so daawal ñaawoore yettaama, yaama teddoyaa ngati horkitde mo e juuɗe waɗɓe mo e ndeenka mumen woni ko saɗti.\nJaayre Pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/02\/mbele-maawiya-maa-naawoye\/","date":"2022-11-27T08:15:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710218.49\/warc\/CC-MAIN-20221127073607-20221127103607-00202.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6750463247,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6750463247299194, \"fuf_Latn_score\": 0.12594209611415863, \"ffm_Latn_score\": 0.10296700894832611, \"fuh_Latn_score\": 0.0936010330915451}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.621,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɓeni e jookli leydi Senegaal fof, ɓe ndillata ko e innde galle Seek Tijjaani ngam hollirde wonde ɓe ngoni ko e hablanaade garaangal e Senegaal mawɗo laawo Tijjaani e nder Senegaal. E oo sahaa eɓeni ndarna goomuuji kamɓe e huunde e sukaaɓe Senegaalnaaɓe eɓe ndenndina ngaluuji. Kono fof ko puunti. E wiyde gardiiɗo Galle Seek Tijaani to Pikin, alaa heen fof ko woodi. O hollitii o jokkondirii e mo ɓe mbiyi ina ara oo, kono oon hollitii tinaani etee piɓaani arde Senegaal e oo sahaa. So o fellitno arde kadi o rewata ko e laawol.\nE innde Kaliifa oo Ceerno Maamuudu Lih haalii heen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/puunti-hol-bee-sukaabe-darnoobe-renndinoobe-ngaluuji-e-innde-gallee-seek-tijjaani\/","date":"2018-06-22T07:45:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00425.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4964018762,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4964018762111664, \"fuf_Latn_score\": 0.46187636256217957, \"ffm_Latn_score\": 0.030280111357569695}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.25,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Anngal tenndingol sariyaaji kiwal taariindii e nder leyɗeele goɗɗe e nder Afrik (taskaram artiraaɗo)\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko faati e sariyaaji lelnaaɗi ngam reennude taarindi ndii e nder Afrik. Ko ɓuri heewude e ɗin sarɗiiji taariindi teddinaaka e yoga e leyɗeele Afri. Holko woni sabu ɗum? Holno sembinirte darnde ɗii sariyaaaji e nder Afrik? Eɗen bismoo Ceerno Mustafa Ngaydo, wiɗtooɗo e baŋŋe taariindi kadi jannginoowo sarɗiiji taariindi ka duɗal mawgal sheykh Anta JOOP Dakar e sonna Faatumata KANTE, Ginenaajo, arɗiiɗo RENASCED, fedde dariinde fii kiwal taariindi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210519-anngal-tenndingol-sariyaaji-kiwal-taariindii-e-nder-ley%C9%97eele-go%C9%97%C9%97e-e-nder-afrik-taskaram-artiraa%C9%97o","date":"2022-08-10T11:55:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571153.86\/warc\/CC-MAIN-20220810100712-20220810130712-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7570952773,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7570952773094177, \"fuf_Latn_score\": 0.23978964984416962}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.806,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Commissinaajo mawdoojo mo Lesdi britaania yarbaado naajeeriya Catriona Liang, wi Lesdi Naajeeriya dum Lesdi on marndi sembe sanne nder Lesde Africa ngam non on Lesdi Britaania do gollida bee maari hedi nokkuuje feerefeere bana hedi shaanu Rento,luumooku,kubbirle Yeete Lamtarki enanta ko laarani yanayuuji sella.\nDebboojo on suuditi bana ka haa yeeso kubaru'en nder galluure Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nLesdi britaania enanta Lesdi Naajeeriya do narri kabbidal narral boosungu ngu Diplomasiiyaaku ko neeba.\nKadima O wi, darndenLesdi Naajeeriya dari Lesdi Britaania badaaki sam ndi woodi daraja sanne.\nDowko laarani lamdo on keso, Liang wi King Charles III do wada fodde bawde muudum ngam yiiki hurgi gannudi yanayuuji selle bananta Queen wadata.\nArdiido mallabo lamdo Lesdi Britania Queen Elizabeth II soyti 19th Lewru September, haa St. George's Chapel at Windsor Castle\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/14\/catriona-liang-wi-lesdi-naajeeriya-dum-lesdi-on-marndi-sembe-sanne-nder-lesde-africa\/","date":"2022-12-06T04:50:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00721.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9885434508,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9885434508323669}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.967,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"golle duuɓi jeenay(9) ko ndarnuɗen ndee lowre.\nRADIO DINGIRAL FULBE yettii arnooɓe tawtoreede ñalawma mawningol jibinannde mum jamma 23 aout 2014,miijooji mon e peeje e kala sahaa ina yiɗaa ngam ndee haalirde nde yahrata yeeso,on njaaraama\nAdama B DIA\nEcoutez la radio par téléphonne au 01 78 90 06 90\nParticipez aux émissions en composant 09 77 19 55 85\nskype: dingiral.fulbe\nwww.dingiralfulbe.com\ncontactez:email@example.com\nMiin mbi,eete mi ko Mammadu soh ngonmi\nko kaay leydi mali ngollotoomi ko rajo riraal kaay…\nTIJJAANI AAN\nTijjaani aan giɗo leñol.\nTijjaani aan seeydi aan, annaniima e nguurndam maa ɓamtuude leñol.\nTijjaani ko,a ganndo gantuɗo e ganndal.\nKo aan aanti aantini antooɓe leñol.\nAanni añɓe annooɓe antooɓe leñol.\nTijjaani aan peeje ma ngaanni aañɓe leñol.\nPeeje maa cuusni ngenndiyankooɓe aantooɓe leñol.\nSeeydi aan , annanii ma aantude ɓesngu leñol.\nKo aan anndi aanni ɓeen leltinooɓe en-e gollal.\nTijjaani peeje maa ceerata e hutoreede e ngol leñol.\nHaa oo aduna taggee ɓaare e ngal baawal.\nHeddo allah gooto e goodal.\nTijjaani aan wilngo ñiiwa suddaare leñol.\nkuɓɓuuɗo fooyre ɓamtaare leñol.\nLoŋti ɓiɓɓe leñol e loŋol ngol jaangol majjeere leñol.\nTijjaani a- aawi antooɓe ngol leñol.\nA jannginii sukaaɓe ngenndiyankooɓe daraniiɓe leñol e koyngal.\njagganɓe leñol aadi caggal nduttotaako ha njiiya ngal toowal.\nTijjaani e batte koyngal maa komin rewooɓe e keewal.\nTijjaani a yehii, kono laawol a feraniimin e ngal dunal.\nTijjaani a yehii, gaacce a yadaani e ngal ɗanngal.\nTijjaani maayde bonaani booni ko,o sikkaano ma,o leelo e ngal gasgal.\nÑalnde maayde maa leñol fof yettiima e peewal.\nTijjaani ndee maayde taganimi jaardeema e ngal ɗemngal.\nKo anndudemi ka jaalal caali ɓamtaare leñol.\nMiijo maa e baɗal maa koyoo ɓamto ngal ɗemngal.\nKo maayde ittumaa e ngal gollal.\nNdeysaan miñiraagel , Alsaan e Alhusseeyni,yehii accii en engal boowal.\nKodda Neene maayde nawaniima e cuɓal.\nMoni kala, koko jooɗii ne fa,di e lajal.\nmboɗo ñaagii allah joomam e daangal.\nYo ɓuuɓane aan,e maayɓe juulɓe kala e kuɓal.\nHaa wonaana on aljanna koɗgol.\nAmiin ya notatooɗo noddawol.\nSoh Mamma soh lollirɗo kamale..","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-11","url":"http:\/\/dingiralfulbe.blogs-de-voyage.fr\/","date":"2015-03-03T08:49:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-11\/segments\/1424936463165.18\/warc\/CC-MAIN-20150226074103-00041-ip-10-28-5-156.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5338765979,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5338765978813171, \"ffm_Latn_score\": 0.27521488070487976, \"fuf_Latn_score\": 0.12041068077087402, \"fuh_Latn_score\": 0.05574548617005348, \"fuq_Latn_score\": 0.012426923960447311}","num_words":322,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.521,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma 8 Mbooy e nder winndere teddiniraaɗo rewɓe, diiwaan Maatam heedaani heen caggal. Ɗo cuuɗi men Siñtu Garba e nder renndo teeru Oogo mawninii haa waɗi semmbe e ngartam faamu. Oo ñalawma 8 Mbooy 2018 tuggude waktu 8 subaka haa waktu 19 kikiiɗe ko e dillere tan e rewɓe pellital mo Siñtu Garba e gardagol Binta Ɓaas kame rewɓe Waasaakodde mbaɗdi junngo e faandu ngam mawninde ñalawma. E gardogol Guwernoor diiwaan Maatam, perefee falnde Maatam, suuperefee mo Oogo kame joom wuro Siñtu Garba Alasan Umaar Loh. Awluɓe, lawɓe, wammbaaɓe e magooji jirwino ngam hirjinde e toɓɓe cuɓaaɗe ɗe. Kanseer terɗe, kame kanseer enndu nde wonnoo e ɗum jeyaa ko ɓuri tampinde rewɓe ɓe. Yeewtere pattamlamiire waɗaama e oon fannu tawii waɗi yeewtere nde ko Doktoor Jeŋ karallo e oon fannu dokkirgol ƴiiƴam. Teddiniraa ñallal ngal ko Meer Aamadu Kan Jallo kame cuddii��o mum. Ɓe kollitii kamɓe rewɓe ɓe yo laamu ngu tinanɓe tampere maɓɓe to bannge rafi o ɓe ngalaa nokku baɗoowo anaaliis e nder diiwaan o. Hono no waɗiraa nokku cafrirɗo jabet nih, ko hono noon ɓe njiɗiri waɗiree noon. Ñallal ngal haaɗaani tan ngullen pijen, njalen, ñaamen njaren kono gooto kala ɗuum wontii njooɓaari mum to bannge deentagol to bannge kanseer tergqal ɓesnirgal e enndu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sincu-garba-maatam-nalawma-teddu-ngal-debbo-mawninaama-toon\/","date":"2018-06-19T19:54:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00266.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6439185739,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6439185738563538, \"fuq_Latn_score\": 0.1925240010023117, \"fuh_Latn_score\": 0.13434748351573944, \"ffm_Latn_score\": 0.013569183647632599}","num_words":202,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.591,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ina tolnoo jooni e e ko ɓadii jonte tati hakkilaaji fof kucci ko to diwaan fuɗnaange hakkundeejo sabu wolde feeñnde hakkunde Israyiil e fedde wiyeteende Hamaas, wonnde to leydi Palestiin, walla noon mbiyen ko boomaare nde Israyiil en kuccini e leñol Palestiin. Waɗi en siforaade ndee hare no boomaare leñol nii, sabu so tawii woytoraandu Israyiil ko wiyde wonde «fedde Hamaas ina weddoo misilaaji e nder leydi mum, ina owna hakkilaaji ɓesngu mum», hakkile nanngaani wonde njoftiigu mum foti wonde ko waɗde abiyonaaji ina berloo bommbooji e koɗorɗe, gollirɗe (duɗal ONU) haa ko ina booma siwil en (rewɓe e sukaaɓe) ɓe nganndu-ɗaa alaa ko jotondiri ɗum en e konuyankaagal.\nLomto Ammbasadeer Amerik e Muritani, hono biyeteeɗo «Dennis Hankins » jaabiima naamne jaaynde wiyeteende El Emel El Jedid, jowitiiɗe e iiñcuru politik wonndu e Muritani hannde ndu. Ɗum waɗnoo ko ñalnde Alet 7 desammbar 2008. Fooyre Ɓamtaare firanii on yeewtere nde no diidorinoo.\n- 22 sulyee 1994, to Gammbi, Yaayaa Jaamee liɓi laamu Daawuuda Jaawara gardinooɗi leydi ndi gila 1965.\nE gooto e tonngooɗe men ɓennuɗe en mbiyii no maa en njokkondire e Aamadu Bah ngam waɗde winndannde faytunde e makko:\nF.Ɓ: Aamadu Bah,holi wuro ngo njeya-ɗaa?\nA.B: Feeralla\nF.Ɓ: Holi hitaande pellit-ɗaa wonde naalanke?\nA.B: Hitaande 1998.\nF.Ɓ: Holi yiɗde maa e naalankaagal?\nA.B: Ko idii fof wallitde lenyol ngol no ɓamtorii caggal ɗum ko ƴeewde no ƴellitorii-mi banngeeji ɗi kala.\nÑalnde 3 lewru Abiril, to saare Memphis, Martin Luther King wiyii : « Mbeɗe ni ŋabbi e dow haayre, njonngii-mi oya bannge mayre, cooynii-mi leydi podaandi. Kono mbeɗe sikki mi waawataa yahdude e mon toon… ». Jaŋgo mum tan, neɗɗo añamleñamo felli mo kural e goddol, o wari oo ceernaajo ɓaleejo daraninooɗo wellitaare Ɓaleeɓe Dowlaaji Dentuɗi Amerik USA). Nguurndam caggal maayde, tiimgal Luther King yiynoo e koyɗol wonti goonga nder leydi makko : leydi Amerik nayeeri. Duuɓi capanɗe-nay-e-joy (45) caggal ɗuum, Barack Obama, jahroowo hannde e duuɓi 47, udditii poofaali Baleeɓe, wayi ko no toɓo ubbiti kuɗooli, leppini leydi eeɓindoondi caggal duuɓi e kitaale yooro bongo.\nKo ina tolnoo e yimɓe ujunere e teemedde jeenay e capanɗe joy e tati (1.953) mboomiima oo jamma 26 Settaamburu 2002. Hay ɗum ne ko ko sikkaa tan, won wiyooɓe ɓurii ɗoon. Wonii heen haa jooni njiytaaka. Laana « Le Joolaa » inan feŋŋinii e ɓakkere geec, reedu mum ina suuri haa hannde yimɓe roŋkunooɓe yaltude. Hikka waɗata duuɓi jeegom haa hiɓɓi.\nLaana mbiyateeka « Joolaa » dogatnoo ko hakkunde Ndakaaru e wuro Cikicoor. Ka rewatnoo ko duunde Karabaan ko adii nde ka yettotoo Cikicoor, ka ruttoo kadi Ndakaaru. Ka inniranoo ko gootol e leñƴi ɓurɗi yaajde nder diiwaan Kasamaas. Hakkunde ɗee gure ɗiɗi ka waɗatnoo ko wakituuji 15.\nKo kaŋka ittatnoo diiwaan Kaasamaas e lommbere ngati ko wonaa ɗuum, laawol ummaade Ndakaaru alaa-e-sago rewa nder leydi Gammbi (ƴeewee kartal ngal).\nDaartiyankooɓe limtilimtinɓe mballifiima defte jowitiiɗe e daartol Muritani, kono ina saɗi heen (maa woodaani heen) huɓtodinɓe leñƴi ɗii fof. Ɓe keewi tan ko jaŋtaade daartol heen leñol gootol. Won heen nii millataa daartol ɓaleeɓe Muritani jeyaa ko e daartol Muritani. Muritani ina jogii kadi ko heerorii ko ina ɓeyda saɗtinde daartol mum : leydi ndi waɗi ko Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe. Ndeke Muritani woni Muritani ko e naatnaattondiral leñƴi mum, luure e dente hakkunde majji, tafngo e pirtagol e mahtagol ngenndiiji majji.\nÑokkaan Jibi Amar lollirɗo Ñokkaan Jibi Selli mo Siñtu Bummaka ɗaldii. en yeeleende e yeeweende. Ñokkaan Jibi Selli jibinaa ko hirnaange Kayhayaɗi, to Gorgol. Nde o yonti naatde jaŋde ko jinnaaɗo makko Amar Demmba winndani mo 'ba'. Caggal ɗuum o fayti e junngo Ceerno Saydu Tafsiiru to wuro Goŋŋan. O ummii ɗoon o fayi wuro Daabiya Hoyre Foonde e junngo Ceerno Maamaadu Omar Kan.\nLeydi, teeŋti noon e ndi swaalo ndi, ko e ngaluuji tago ɓurɗi himmude ɗi yimɓe hoɗɓe daande maayo njeɗaa, ɗum wonani ɗumen sewnde wuurnoore, ñawndana ɓe saqqaaji maɓɓe kala kamɓe e ɓesnguuli maɓɓe. Ko ɗum waɗi faggudu daande maayo, gila e waalo ngo haa e jejogol ngol, ko ndema e ngaynaaka, sabu ko e ɗiin nokkuuji ndema golletee, so tawii ko caggal toɓo walla duttugol ilameeje.\nLaana kesa, inniraaka «Le Aline Sitoé Diatta» sodaama waɗaama e diƴƴe ñalnde 8 Marsa 2008 hakkunde Ndakaaru e Cikicoor. Ko kaŋka lomtii laana «Le Joola» njuwka jamma 26 Settaamburu 2002. Laana «Le Aline Sitoé Diatta» (Aliin Sitooy Jaata) duñi tufnde Ndakaru ko jamma 8 Marsa 2008 hedde wakitu 22ɓo. Hoohooɓe heewɓe tawtoraama duñgol «Le Aline Sitoé Diatta».","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/118\/","date":"2018-07-17T05:40:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589573.27\/warc\/CC-MAIN-20180717051134-20180717071134-00313.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4121059179,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.412105917930603, \"fuh_Latn_score\": 0.23104970157146454, \"fuf_Latn_score\": 0.22310234606266022, \"ffm_Latn_score\": 0.12456385791301727}","num_words":707,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.333,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User nl-2\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User nl-2\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User nl-2\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_nl-2&oldid=18842\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_nl-2","date":"2020-04-05T09:58:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371576284.74\/warc\/CC-MAIN-20200405084121-20200405114121-00419.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.465139538,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4651395380496979, \"wol_Latn_score\": 0.07792983204126358, \"nov_Latn_score\": 0.03911328315734863, \"atj_Latn_score\": 0.032078180462121964, \"dag_Latn_score\": 0.023156024515628815, \"lim_Latn_score\": 0.022434547543525696, \"ltz_Latn_score\": 0.02211248129606247, \"por_Latn_score\": 0.02019171416759491, \"lin_Latn_score\": 0.018592681735754013, \"gsw_Latn_score\": 0.0159528199583292, \"yor_Latn_score\": 0.010530703701078892}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haaɓe njottodiima boom e nokku ɗo USA ina noddi leydi Chine e yeeso laawol ñaawoore, wondude e yoɓnaade miliyaaruuji ko boniri ɗum e bone korona.\nHaala kaa dey fayi ko e ñaawirɗe, kono hade ɗuum won fuɗɗiiɓe wiyde maataw leydi Chine kay waɗti tan ko e waɗannde.\nSabu Amerik adinoo wadde belaaɗe mum e adunaaru ndu, sabu e 2009 tan ɓe cosiino mboros ne noddiree H1N1 ɓe cari ɗum e 214 leydi e winndere nde, ko ina wona 200 ujunere neɗɗo maayi heen.\nE hitaande 1980 amerik haa jooni ɓe cosi rafi biyeteeɗo SIDA ko ina qiimee 37 miliyoŋ neɗɗo keɓii e oon rafi bonɗo heen 33 miliyoŋ ko heen mbaasi pittaali mun en.\nChine haaɗaani ɗoon siftini Amerique bone faggudu mo waɗnoo e 2008 tan haa leydeeɗe keewɗe ɗefi heddaade heen teeŋti ɓurɗe leefde,\nɗuum jiidaa e hare meeranteere Irak saabiinde boomaade ko ina wona 200 ujunere aadee, miliyoŋ ko uujɓe ina naati e ladde gila 2003.\nSo tawii ko corona o yiɗi faamde noon e jamma hannde o miliyoŋaaji 3 keɓii mboros oo nena mbaaldi heen fotde ko anndaa, 220 ujunere kam cankiima e winndere nde,\nso tawii ko amerik ɓurɓe tampude heen eɓe njahra e 60 ujunere maayɗo leliiɗo. Miliyoŋ ina ndaagodoo e rafi o.\nƊuum kadi addii kasaara goɗɗo to bannge liggeyaaji e amerik ko ina qiimee 26 miliyoŋ waasam golle chomeurs en, ujunaaje riiwaaɓe e golle mum, senat maɓɓe wootii kopporeeje yo njaltine gila law ko mooftanoo 2200 miliyon.\nKo ɗuum noon muusi gorko moƴƴo o Donald Trump wii yoo yoɓe.\nJeftuɗen ɗum ko e jaaynde: TRUST Magazine","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/05\/03\/amerik-e-leydi-chine-dey-haa-jooni-soodmaami\/","date":"2020-07-10T08:40:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655906934.51\/warc\/CC-MAIN-20200710082212-20200710112212-00166.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4885670245,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4885670244693756, \"fuh_Latn_score\": 0.35004812479019165, \"ffm_Latn_score\": 0.10255413502454758, \"fuq_Latn_score\": 0.030578672885894775, \"fuf_Latn_score\": 0.019159460440278053}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.421,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.Jokku Taro\nCategory Archives: Battindiide\nMuritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce wonnde ko kanum en ndarii he felo jojjitde hakke aade.He beete hanki, sukaaɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njippiima he dow laabi ene mbaɗa seppo ngam hollude mettere mum en he ooɗoo ñalawma 28 Jolal, potnooɗo won'de maanditaare jeytaare ndimaagu leydi Muritani.Jokku Taro\nFatmata ko jimol Baaba Maal jaltungol ko ene wona hitaande jooni kono ngol haastetaake. So tawii ko haaldude sibu Allah nii jimɗi Baaba Maal alaa heen kaasteteengol. Kono he nder o video clip, Baaba Maal ene teeŋtinana en wonnde wonaa welde daande tan addani Baaba Maal wonde naalaŋke ŋana, alaa, ko luggidde makko humpito he pinal Afriknaawal haa ɓuri teeŋtude kadi e pinal Hiirnaange-Afrik addani Baaba Maal won'de naalaŋke tacci-keeriijo.jokku taro\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nKo ñalnde 01\/07\/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d'Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.Jokku Taro\nÑalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/battindiide\/","date":"2022-05-17T20:20:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00170.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4666237533,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4666237533092499, \"fuh_Latn_score\": 0.4306075870990753, \"fuf_Latn_score\": 0.07567853480577469, \"ffm_Latn_score\": 0.024154555052518845}","num_words":434,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.478,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Skip to main content\nReset your password\nUsername or email address\nPassword reset instructions will be sent to your registered email address.\nLeave this field blank\nLog in\n← Back to\nDefte Pulaar\nBissimilla!\nHumpito e Jaŋde\nFulɓe Tedduɓe\nTinndi e Daari\nLeppi Tan\nHumpito e Jaŋde (leppi tan)\nTinndi e Daari (lefol tan)\nFulɓe Tedduɓe (lefol tan)\nLaawol Peewal\nLaawol Peewal - Aadi Kiidɗo\nLaawol Peewal - Aadi Keso\nLinnjiila Iisaa\nApilii - ina yaawi!\nApilii telefon\nSearch","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/deftepulaar.com\/fuc\/user\/password","date":"2024-02-24T12:03:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474533.12\/warc\/CC-MAIN-20240224112548-20240224142548-00461.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7781731486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7781731486320496, \"wol_Latn_score\": 0.08051009476184845, \"pcm_Latn_score\": 0.021761460229754448, \"jam_Latn_score\": 0.016123628243803978, \"fuh_Latn_score\": 0.011206316761672497}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.869,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So tawii to bannge kisnal ɗereeji jibinannde ina hunanoo hannde e nder meeri Wurosoogi uddii ndeen yolnde. E sahaaji ɓennuɗi ɗi wonɓe to bannge nokku peewneteeɗo ɗiin ɗereeji keblaama no feewi to bannge karallaagal kesal haa ɓe mbaawi huutoraade ɗiin masiŋaaji. Hannde oo Me Muusaa Bookar Caam tawtoraana puɗɗagol golle ɗe. Kamɓe gollooɓe toon ɓe ɓe kollitii maa ɗuum weeɓtinanɓe no feewi to golle maɓɓe.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/mooftal-kaayitaaaji-jibinannde-wurosoogi-udditii-hebliima\/","date":"2018-03-23T01:05:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648113.87\/warc\/CC-MAIN-20180323004957-20180323024957-00767.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.795815587,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7958155870437622, \"fuh_Latn_score\": 0.0993204414844513, \"fuq_Latn_score\": 0.08084835112094879, \"fuf_Latn_score\": 0.016977664083242416}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi Sawdi harminanii hijjooɓe hikka meemuki suudu Kaaba, ngam faddaaki hijjooɓe ɓen gila saakaaki ñawu Koroona hakkunde maɓɓe. Nihi ɗum ni, hollii haa e meemuki hajrul-aswad, nokku darjiɗinngu, meemeteengu wakkati ɗawaafu to suudu Kaaba ndun.\nLesdi Sawdi ndin ni, wurtinii diidaaɗi kesi, ɗi hijjooɓe hikka tokkata sarde hijju maɓɓe. Nder haa e woɗɗootirki hakkunde gooto fuu ko yottii miita e senndere. Nden wattuki summattaare maa doolɗinaama hakkunde hijjooɓe ɓen.\nLesdi ndin ni, yahdike anndinii haɗuki lesɗe yaasiije yahanki hijjuki hikka. Ammaa kadi ƴiwoyɓe goɗɗe lesɗe ɗen e jooɗi e Sawdi ndin, waaway hijja hikka ɗum. Nden naa bana woowaa to yimɓe ko saalii miliyonji ɗiɗi hijjata, hikka hijjooɓe ɓen saalataa ujuneeje sappo.\nNder duuɓi caaliiɗi ni, lesdiyanko'en Sawdi, ɗalataake hijja, naa ɓaawo duuɓi jojjowi, ammaa hikka kadi ɓe ɗalaaama kamɓe ɓen, ɓe hijja.\nHijjooɓe ɓen ni, naa poondanaama nanngeeki ñawu Koroona, hidde ɓe puɗɗa hijju ngun hikka. Nden ɓaawo ɓe hijjii maa naa ɓe poonditaama, nden ɓe kakkitee asaweeje ɗiɗi, hidde ɓe co\"oo nder ummaatoore ɓe ƴiwoy e lesdi ndin.\nNden kala mo duuɓi muum saali cappanɗe njoweego'o e jowi fuu hijjataa. Non maa marɗo ñawu kertaangu ɗalataake hijja hikka, bana no lesdi Sawdi ndin anndini.\nWindande: Surajo Tete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/sawdi-harminii-meemuki-suudu-kaaba\/","date":"2021-06-14T21:00:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00057.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9642781019,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9642781019210815, \"fub_Latn_score\": 0.02335137501358986}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.967,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo wakiili'en majaliisaabe ndotti'en boymaajo, Dr. Bukola Saraki tindini Sukaabe kambe on tammi wadduki jahargal yeeso kilantaaji riskuuji enanta laamu siyaasaaku nder Lesdi Naajeeriya.\nBukola Saraki suuditi haalakan haa mobtorde Sukaabe taskanaadum PDP ko wada haa Jihawol Ilorin ngam seyo lamar Sukaabe.\nHooreejo on wi sukaabe suba ardiibe aadili'en wakkati cubi 2023 garooji ngam weltinki gurndam mabbe.\nO tefri sukaabe Jihawol Kwara lorna hakkiilo mabbe boddum wakkati cubi tata siyaasaabe naftora be ngam hewtinki yidannde mabbe tan.\nKadima Saraki, tefri be waduki fodde bawde mabbe ngam yiiki Jm'iyawa PDP hebi nasaraaku nder Lesdi Naajeeriya.\nNder jawaabu maako O sappi bee wiiki Sukaabe enanta luttube ummaatoore Jihakan fu heba kaatiiji sakkinol kuriyaaji mabbe ngam be suba mobe yidi mo wallitittabe.\nHaaragare, O naftori bosesel wakkatiire nden O wadani ministaajo Sukaabe enanta pijirle boymaajo, Mallam Bolaji Abdullahi barka bee waduki seyo lamar nyaaloomaare danyorde maako.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/13\/saraki-seyo-lamar-sukaabe-wadaama-ha-jihawol-kwara\/","date":"2022-10-01T12:11:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00386.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991387725,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991387724876404}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde FONADH e Eɓɓoore Concordis ballondiral Ammbasad leydi Angalteer keblii rewɓe sappo ummiiɓe e gure joyi (Boowel 1, Boowel 2, Gurel Gobi, Garli e Jekituuba). Heblo ngoo yowitii ko e janngude ñootol. Hebli rewɓe ɓee ko Aminata Umaar Bah , kebloowo to Duɗal Keblorgal karallaagal (Centre de Formation Professionnelle). Heblo ngoo waɗi ko to ñiiɓirde fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende E A F T (Heblude Jannginde Debbo Gooboowo). Masiŋaaji ɗi ɓe keblaa ɗii ko masiŋaaji joƴƴinteeɗi e leydi tawi ko junngo yirlata ɗum. Gila e ñalawma gadano rewɓe ɓe puɗɗiima tigi rigi diirnuude masiŋaaji. E nder rewɓe sappo ɓe heen nayo meeɗiino hebleede to bannge ñootol, heen ɗiɗo (Rewɓe Boowel 1) ko fuɗɗiiɓe ɗigginde tigi rigi , darnde maɓɓe e tiinnaare maɓɓe ina teskaa no feewi . Huufi golle ɗee ko jooɗaniiɗo fedde FONADH e diiwaan Gorgol.\nJaŋde masiŋ ñootoowo waɗi ko doge ɗiɗi : Janngude ñootol (ɗum ko waawde huutoraade masiŋ oo) e janngude taƴgol. Ina wayi no ɗeeɗoo doge ɗiɗi fof ɓe mbaɗii ɗum. Heblo ñootol e nder balɗe joyi ina famɗi no feewi, kono ko meeɗnel tan, heddii ko kamɓe heblaaɓe ɓe ɓe njokka golle so tawii ɓe ngartii e gure ɗee. E wattan heblo ngoo wuro fof heɓii masiŋaaji ɗiɗi, piisuuji joyi, bobinaaji gaaraaji sappo mawɗi, mecekke (sisooji) ɗiɗi, blastik e kaɓirɗe goɗɗe.\nGooto e tawtoraaɓe heblo ngo : « Mbiyetee-mi ko Karjatu Mammadu Jallo, njibinaa-mi ko hitaande 1998 to Boowel 1, mbiɗo yetta Alla no feewi, mboɗo jaara ɓesngu Boowel no diidorii ngam jogaade e am hoolaare suɓaade mi yo mi yahan ɗumen heblo ñootol ngo Fonadh e Concordis njuɓɓinnoo ko ina wona heblooji ɗiɗi e ballal AMCC 2. Mboɗo jogii heen weltaare e coftal sabu nde ummatoo-mi galle amen hay dara mi anndaa e ñootol, hannde noon alhamdulillahi, mi waawii ñootde kala ko weli-mi, ɗum kadi mboɗo ñaagoo nde heblooji ɗii njokkata haa ɓura ɗoo. Mboɗo yetta hoddiiɓe amen safalɓe, ko ɓiɓɓe yummiraaɓe amen ɓe min njogodii koɗdigal moƴƴal».\nUsmaan Ñaan –Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/05\/07\/kayhay%C9%97i-rew%C9%93e-sappo-keblaama-e-nootol\/","date":"2023-05-29T21:55:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644913.39\/warc\/CC-MAIN-20230529205037-20230529235037-00272.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8168553114,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8168553113937378, \"fuh_Latn_score\": 0.06807157397270203, \"fuf_Latn_score\": 0.062257491052150726, \"ffm_Latn_score\": 0.03938471898436546, \"fuq_Latn_score\": 0.012705724686384201}","num_words":316,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.809,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Ceerno Sileymaani Baal jooɗiinde to Ndakaaru yuɓɓinii hikka koolol jeegoɓol ñalɗi Ceerno Sileymaani Baal ñalnde 9 e 10 feebariyee (colte) 2019 e nder wuro Boode Laaw…\nWon e majji ko ɗoon njuuli jumaa: Baabaaɓe Looti, Seeno Busooɓe, Mow, Wuro Siidi to diiwaan Damga Senegaal, Yennaaka, Njaayeen Penndaaw, Madiina Njaacɓe, Jiinge(ɗo rawda oo woni ɗoo) e banndiraaɓe jolfuɓe ummoriiɓe to Mbaalen Kayoor. Ñalnde 9\/02\/2019, waɗaa e ñalawma hee ko silkiiji 27 Al Quraana. Udditi ɗeen golle ko Ceerno Umaar Isaaqa Taal, almaani wuro ngoo, timminiri ɗe kadi duwawuuji e cakkital Ceerno Hamdu Rabbi Baal. Kikiiɗe oo waɗaa ko diisnondiral setooji Baalɓe Boode garɗi, ɗi toɗɗi-ɗen dow ɗii. Ɗowi joɗnde ndee ko Ceerno Aamadu Bookum mo Mbummba e ballondiral Ɗaahiiru Baal mo Golleere e Dr Hamdu Rabbi Sih. Faandaare joɗnde ndee wonnoo ko sañde njuɓɓudi hakkunde Baalɓe Muritani e Senegaal, tammbotoondi denndaangal golle paatuɗe e Ceerno Sileymaani Baal e ko fayi arde. Batu nguu juuti haa ngu hunndi 2w35h sabu ferlaade. Ɗuum addanii toɓɓe keewɗe e ginol golle ngol ɗoŋeeɗe. Kono tan hawraama, wonande ɓe ngalaa tawo njuɓɓudi, nde gooto fof ruttittoo e wuro mum ngam sosde njuɓɓudi. To bannge seto wuro Baabaaɓe e gardagol Baal Maamuudu Njaay, ngoon rokkaa donngal ko jokkondirde e Baalɓe Muritani e waɗande ɗumen ciimtol ñalɗi ɗii e ko tonngaa e joɗnde ndee.\nJamma oo, ko mowluuda daɗɗaa. Seernaaɓe e sanɗaaji mbaali e quraana, hadisaaji e jaarooje Nelaaɗo(mjksm) haa fajiri dooki.\nÑalnde 10\/02\/2019, geɗe ɗiɗi teskinɗe e oon subaka:\n1. Setooji Baabaaɓe, Seeno Busooɓe e Yennaaka ɗowaa, kolloyaa nokku ɗo Ceerno Sileymaani Baal weertatnoo nguru mum e nder jamaa ka mahrunoo juuɗe mum. Hannde oo noon kaan helaama, waɗtaama simoŋ. Ɗo o jooɗotonoo ɗoo kadi, waɗaa heen ko karooje daneeje. Caggal nde ɗi njalti jamaa kaa, ɗi nawaa ko galle Baalɓe. Setooji ɗii kollaa deftere quraana nde Ceerno Sileymaani Baal winndiri junngo mum. Deftere ndee soomiraa ko nguru ngelooba. Deftere ndee ena wondi e ɗereeji goɗɗi, ɗi njuuteendi jamaanu waylaani e mumen hay batte. E wiyde Alfaa Hamdu Rabbi Baal, mooftuɗo geɗe, ɗowɗo setooji ɗii, ko Ceerno Sileymaani Baal winndiri ɗi junngo mum.\n2. Caggal njillu nguu, aafaa ko yeewtere Ceerno Sileymaani Baal, nguurndam e golle. Nde fuɗɗii ko 13h50h. Ɗowi nde ko Ceerno Aliiw Bah, jeyaaɗo to Hoore Foonde, Cile Bummuy Njaay. Hade nde fuɗɗaade, joɗnde ndee udditiraa ko quraana e duwaaw almaami raatib wuro ngoo hono Ceerno Umaar Isaaqa Taal. Nde o rowi ko jonaaɗo meer Boode Laaw waɗi bismaango feewde e hoɗɓe arɓe ɓee. Ko ɗoon nulaaɗo Fedde Sileymaani Baal e ɗemngal Ceerno Aamadu Bookum heɓɓii. O adii haalde ko e ɗemngal farayse, caggal ɗum, o tonngi e Pulaar. Ibraahiima Aamadu Tijjaani Sal waɗi nguurndam yeewtiyaŋke oo hono Ceerno Aliiw Bah e ɗemngal arab. O rowi, daande alquraana fawii. Ko ɗoon hakkillaaji, noppi e gite ndogani gorko Hoore Foonde. Ceerno Aliiw Bah naati e yeewtere mum. O salmini jamaanu nguu, o yetti ardorde Fedde Ceerno Sileymaani Baal Ndakaaru wonnde sabaabu garal makko e Boode Laaw. O haali darnde Ceerno Sileymaani Baal e rimɗitinde Fuuta, tinndinooje pattamlame ɗe lelni wonande dawrugol laamanteeri haa e jikkuuji mum ngenndiyaŋkooji, potɗi ñemmbeede hannde oo. O waɗi kadi eeraango feewde e Fuutaŋkooɓe, ko aldaa e paltoor, nde mawninta Ceerno Sileymaani Baal e wondiiɓe mum sabu so wonaano kamɓe, Fuuta nattatno woodde, fuutaŋkaagal majjatno. Ceerno Aliiw Bah sakkitorii ko eewnaade ɓesngu Baalɓe, gila e ɓesngu ngonngu ɗoon e Boode Laaw, ngonngu Senegaal e Muritani haa e cariingu e ladde, nde mahata geɗe maantiniiɗe e Boode ɗo o jibinaa ɗoo e to Jiinge Jeeri ɗo o lelii ɗoo. O jaari Njaay Saydu Aamadu e darnde mum, o jarfi Fedde Sileymaani Baal to dowla Itali, o manti Hinndu Mintu Ayniina, gonnooɗo jaagorɗo Pinal e Fitiram-gollaagu e oon sahaa. Ko ɗoo setooji gummorinooɗi Muritani kaaɗdi e ñalɗi Ceerno Sileymaani Baal, mbaynii, kirndi, mbaaltoyi Seeno e Baabaaɓe\nÑalɗi Ceerno Sileymaani Baal e Boode Laaw mbaɗi faayiida e nafoore mawnde gila e ganndal haa e ganndondiral. To bannge Muritani, ngummorinoo toon ko Baabaaɓe Looti (Baal Maamuudu Njaay, hooreejo Catal FƁPM Baabaaɓe, mawɗo lappol, Baal Umaar Hammaat, koolaaɗo Kuuɓal Catal FƁPM Baabaaɓe, Baal Maamuudu Jaafaar, kalfinaaɗo jokkondiral e Kumpital catal FƁPM, Baal Usmaan Baabayel, Baal Umaar Maamuudu lollirɗo Umaar Tokosel), Seeno Busooɓe (Baal Abdullaay lollirɗo Paate Baal), Jiinge (wuro Jiinge, ɗo Rawda Ceerno Sileymaani Baal woni ɗoo, ko Njaay Saydu Aamadu).\nLappi ɗii, nde ɗi naati Boode Laaw, njaɓɓii ɗi ñalnde heen ko mawɗo galle Baalɓe Boode Laaw e ballondiral Sileymaani Njaay Sileymaani Baal, Alasan Njaay Baal, Alfaa Hamdu Rabbi Baal, Haaruuna Bah, Alasan Ndonngo, Muntaqaa Jah lollirɗo Sidiiki Jah, baylo Galle Baalɓe Boode Laaw ena wiyee Alhajji Sileymaani Barka Aali Callaa Caam, Abdullaay Sammba Bah e suddiiɓe mum Faatimata Aliiw Wañ e Maymuuna Aysata Jallo (njaatigeeɓe setooji Muritani, Mow e Yennaaka). Setooji garnooɗi fof, njippinaa, teddinaa. Won e heen kadi jippinaaɗi to Siñcaan Boode (sara godoroŋ) too e galle Dr Hamdu Rabbi Sih lollirɗo Umaar Annaa, gooto e njaatigeeɓe ñalɗi ɗii.\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/05\/14\/boode-laaw-nal%C9%97i-sileymaani-baal\/","date":"2023-06-10T02:08:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00272.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.496658504,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4966585040092468, \"ffm_Latn_score\": 0.21325276792049408, \"fuq_Latn_score\": 0.10657723248004913, \"fuf_Latn_score\": 0.09711074829101562, \"fuh_Latn_score\": 0.08023146539926529}","num_words":812,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.36,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Woni ɗoo ko miijo Dr Muhammadu Faalil Sih rokkunoo nder yeewtere waɗnoonde e dental WhatsApp biyeteengal \"Goomu Fulo e Wiɗto\" toppitiingal firde kelme kam waɗde wiɗtooji. Ndeen yeewtere noon toɗɗinoo ko anndude keɓtinirgal pulaagu, walla mbiyen \"hol no pullo heɓtinirtee\". Woodi miijooji kaali heen jettooɗe… Jokku taro hello 5\nMusiɗɓe, on calminaama calminaali nehtiiɗi… Ceerno Abuu Njoom jaaraama e ƴettude ɗum yaajeende fotnde nih, weddii heen miijooji paayodinɗi.\nTo bannge am, yettoode kam, ko en mawnin-ɓe ɗum tan haa ɓurti. Ngool mawningol noon ina jogoo sababuuji ɗi en limtataa, sabu faaɗireede. Kono so en ngartii e jaati, ma en taw ndaɗɗudi yettoode e hoore mum wonaa ko dartii no feewi.\nKo adii fof, to men ko yettoode baaba ƴettatee. Etee to baɗte tafo neɗɗo oo, ko yumma oo e baaba oo poti heen. Mo woni kala e maɓɓe won ko addi e tuufeeje guurɗiweeje mahɗe ɗum, rentinaa woni ɓiɗɗo.\nJooni noon, hay so en njiɗii yo yettoode dallin pulaagu neɗɗo walla capataagu mum, en njogoto saɗeende mawnde. Ngati so en mbiyii \" Soh ko pullo \" en mbiyii \" Bah wonaa \", oon sahaa mo taaniraaɓe mum tato ngoni Bah, taanum gooto, hono baaba mum baaba mum woni Soh, oon kam, ina hasii tawa ko ɓuri heewde e tuufeeje mahɗe ɗum ko Bah-bahɓe ndokki ɗum, kono maa o ñaawe o wonaa pullo. Ndokkir-mi oo yeru ko hollitde wonde miijo \" ko yettoode dallinta jeyeede e leñol \" ina ŋakki no feewi.\nHannde won ɓiɓɓe fulɓe rewɓe resaaɓe baŋ-yoo-baŋ, etee jibinannde maɓɓe ina yettee hay Dupont, ɓeen ko e ɓesngu fulɓe njeyaa.\nKo refti heen, ɓaade ko e renndo ganndal ngon-ɗen, miɗo sikki jaggirtaake bon-needaagal so mi wiyii wonde Baaba mo hoolkisaaka ko tuumaaɗo tan, hade goɗɗo dañeede.\nOon sahaa noon, ƴettude fofof fawa e yettoode mum, ko e cuus-ndeeraagu mawngu jeyaa ! Haa jooni, wonaa hay dara, ko hollirde tan alhaali dallinirgol yettoode oo, hay so ko o feere, nde wonaa feewnitiinde.\nWoni to njiɗ-mi arde ko to Abuu Njoom joofii too. Yo en paw daarti men e wiɗto, ko ndeen ceerndaten ko faati e daarti e ko abbitii e daari ɓoli.\nHeen huunde fof noon ina jogii nafoore mum heeriinde, kono noon hoto ɗi njaawondire !\nHeddii noon, ko kala ko haalaa e daartol, yo rokke daliilu mum laaɓɗo so oon ina jogaa. So o jogaaka, yo feññine kam haa laaɓa, wonde ko miijo tan woni ɗoon, oon sahaa rokkee ko addani neɗɗo oo tuumde ngoon miijo. Kono hoto yimɓe njaggu e miijooji ɗi ngalaa tawo daliilu laaɓɗo, tan caɗɗiloo heen no ko joganaa daliilu nih. Ɗum ko waawi wonde fof, wonaa no ganndal, e mbaadi mum hesiri addiri.\nKo heddii, ko goonga enen fof ko e Islaam limtete-ɗen, kono paamen nganndineeje [hono sciences] ngalaa Geno, ngalaa diine, njuulataa, koorataa, njahataa kaaba, mbaɗataa asuru. Ngati coklaani jooɗtoraade ɗum fof ne woodi ngam gollaade. Sabu so nganndineeje mbiyii ina njooɗtoroo ɗum, maa jojjan ɗum en dallinde ɗum, etee ɗum ko saɗeende nde hay gooto meeɗaa ñawndude, kadi ɗe coklaani jooɗtoraade ɗum ngam waɗde golle majje. Ɗum noon, so eɗen ngoni e waɗde dalillaaji nganndiineeji, hoto ɓilen ɗoon Geno, hoto ɓilen ɗoon diine. Nde tawnoo njooɗtorto-ɗen ko dallinde e mbaadi nganndiiniweri, etee en ngalaa daliilu nganndiiniwo paatuɗo e Geno walla e ɗee geɗe fof. So en paamii, kala nde ɗis-ɗen e daliilu men ko en mbaawaa dallinde, wontata ko en ndallinaani hay batte. Etee ɗum soklaani nih ko ina ɓittee heen, ngati hay batte ɓeeydataa e kisindi hee. Waɗde, ɓuri ko so tawii eɗen kaala Sciences, kaaɗen e ko sciences dallini e ko sciences jooɗtorii. So en naattinii heen goɗɗum, pamminen heɗiiɓe ɓee wonde en njaltii sciences, en naattii e goɗɗum.\nOɗon ɗacca hakke.\nMuhammadu Faalil Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/04\/17\/pulaagu-e-jettoo%C9%97e\/","date":"2023-12-08T20:10:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00664.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4896945357,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4896945357322693, \"fuh_Latn_score\": 0.2163294553756714, \"fuf_Latn_score\": 0.15802747011184692, \"ffm_Latn_score\": 0.11780651658773422, \"fuq_Latn_score\": 0.016580352559685707}","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.397,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 24\/08 Ñalnde23 ut, ko hanki waɗi lebbi 2 ko dille Ndakaaru mbaɗnoo haa Abdullaay Wade moɗti ko haaktinoo. Oon ñalawma pelle luunndiiɗe jeyegol makko e suɓngooji ɗii dentuɗe e M23 ciftanii ɗum. Kono ngol ko e cuuɗu ɓuuɓɗi sabu koorka kaa. Ngaal pottital wonii loowdi jaayndeeji keewɗi.\nM23 renndinii sarɗiyankooɓe heewɓe ngam naamnitaade ɗumen mbele sarɗiiji dowrowi Senegaal ina ndokki Abdullaay Wade jeyeede e suɓngooji garooji ɗii. Ko Le soleil e hoore mum adii wiyde : « annduɓe sarɗiiji dowrowi ɗii ndiiwtii jeyegol Abdullaay Wade e suɓngooji 2012. » Le Soleil ina limta profeseruuji : Baabakar Gey, Muniiru Sih, Abdullaay Jeey, Hamet Njaay, konngol mumen ko gootol. « Wade waawaa jeyeede e pooɗondiral garowal ngal ». E ko jaaynde ndee winndi, Aliyuun Tiin gooto e ardiiɓe ɓee kam e wondiiɓe mum ina pelliti heen huunde fof ngam falaade Abdullaay Wade.\nWalfadjri wiyi ko Profeseer Baabakar Gey kay ina jeyaa e winndunooɓe sarɗiiji ɗii. Oon wiyi ko ɓe nanondirnoo ko Abdullaay Wade haaɗata ko e manndaaji ɗiɗi tan.\nLe Populaire habri kañum ko Meeter Duudu Ndooy gondunooɗo e Abdullaay Wade kañum riiwti ko Wade kam e jogorɓe ñaawde geɗe ɗee fof.\nE wiyde makko ''Mi wiyi e nder jaayndeeji Abdullaay Wade waawaa jeyeede e woote 2012 etee ko e sara makko ngon mi. Kala ko waawi heɓtaade mi heen miɗo fadi, koo mi hollirii waawataa wonde. »\nLe Quotidien winndi : '' Jooni kam jimol ngol nattii hoto mo memi sarɗiiji leydi am, ngol wontii Hoto Wade yettin ñuumbordi mum to jaɓooɓe woote too.\nAliyuun Tiin e ko haali e jaaynde ndee « yimɓe ɓee potaani sabbaade tan haa ñaawooɓe ɓee mbiya o waawaa jeyeede heen ndiiwta mo, eɓe poti ko salaade o yettina ƴamordi mako lefol laamu. »\nLe Messager wiyi kañum ko jaɓaani haala Baabakar Gey kaa. Jaaynde ndee rokki konngol Mammadu Bammba Njaay jaagorɗo e laamu Wade biyɗo : haala jeyeede heen walla waasde jeyeede heen, wonaa haala sariya ko haala politik.\nHade ndeen Seriñ Mbakke Njaay jeyaaɗo e laamu nguu ina habra : « Abdullaay Wade fadi ko e yamiroore hlifaaɓe diine ɓee. »\nE nder La Sentinelle Seek Saar meer Geejawaay habrii « sahaa waɗ waɗee gasii ko ɓooyi e dingiral politik.\nJaaynde Siweul ari haalde huɓeere yannde to leegal Waakinaan haa cukalel gootel maayi heen hedde yimɓe 20 mbarmi heen. Jaaynde ndee habrii huɓeere ndee yani ko e arnooɓe tawtoreede yeewtere diine nde Ustaas Aliyuun Sal mo Sud Fm waɗatnoo. Kanko nih e hoore makko o gañiima. Walf Grand Place laɓɓitini ko cukalel ngel lebbi 6 maayi heen, Ceernaajo baɗatnooɗo yeewtere oo daɗiii.\nStades finira nate fettooɓe e defaas Senegaal. Sileymaani Jaawara, kadeer manngaan e Paap Maaliku Jakite. Jaaynde ndee habri ko ɗiɗo tan kebloowo ekipoo wawi suɓaade e nder tato fotɓe doole.\nBinndol Mammadu Sammba Kah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=862:jaayndeeji-senegaal-23-ut--l-wadd-waii-wiyii-wiyaama-r&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-19T17:07:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697843948\/warc\/CC-MAIN-20130516095043-00041-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3478627503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.34786275029182434, \"fuh_Latn_score\": 0.31910014152526855, \"ffm_Latn_score\": 0.20522372424602509, \"fuf_Latn_score\": 0.1145310029387474}","num_words":482,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.465,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yewtere men nde hannde woni wiyeteende ɗemngal maa manortooɗa. Men ngondi e Alhaji Ahmed Saleh Jarmaajo joginooɗo jooɗorgal Mawɗo Golleɓe (huwooɓe) e ɗo Bauchi State Nigeria. Ngila duuɓi ɗiɗi. O waɗi noddol wiigo daranooɗen Sukaaɓe men jannga nden jogooɗen ɗemngal men no feewi (masin) nden o holli bote ɗemngal ngal. Yaago makko leydi makka Geno (Jowmiraawo) walliriimo ɗemngal maako no feewi (sanne) o holli en fof (Fuu) men Fulɓe en leñol Gootol ɗemngal Gootal. Ndarooɗen mballindiren enen fof men Fulɓe Winndeere. Yeeso ɗo so GENO jaɓii men addanay-on (waddanay-on) wiidiyo (Video) yewtere nden e hollidde amen nde youtube Fulɓe Media incha Allah.\nOn Yettaama Banndiraaɓe Tedduɓe e no hokkirton Fulɓe Media kawtol Hoore.\nAhmded MG","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/fulbemedia.com\/2017\/08\/24\/noddol-ngol-alhaji-ahmed-sale-jarmaajo\/","date":"2017-09-25T23:54:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818693866.86\/warc\/CC-MAIN-20170925235144-20170926015144-00451.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9968027472,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9968027472496033}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hoynatenoo so saamii hoccete. Eɓɓo wiyeteengo Tekki fii yilliima diiwaan Maatam, sabaabu o ko addude miijo e hirjinde kam e wallude sukaaɓe e haɓaade ɗanle ɗe ndewaani laawol ngam heddaade e nokkuuji mumen mbaawa gollanaade leydi mumen keɓa eɓɓooje naftooje. Ngooɗoo eɓɓo wiyeteengo Tekki fii waɗii luumo mum ɗo boowal Elhajji Mammadu Sammba Gulel Lih to Wurosoogi. Tuggi waktu 8 subaka haa 13 h 00 ko jeewte e hirjino e tawtoreede Guwernoor diiwaan Maatam e sete mum. Seedantaagal rokkiraama wonande heblanooɓe to bannge eɓɓo golle. Ceerno Saali Caam Imasm Raatib Wurosoogi waɗii duwaawu. Ngooɗoo eɓɓo tekki fii joofii ko mo woni fof ina waawde firtude huunde e nokku mum tawii yahaani e ɗee laaɗe maaya e laawol.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/hare-danle-alaa-e-sago-fedde-tekki-fii-yilliima-maatam\/","date":"2018-09-24T13:30:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00125.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8955343962,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8955343961715698, \"ffm_Latn_score\": 0.08454684913158417}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hakkilo ummatoore hootini dow Gomnajo Kaduna Malam Nasir El Rufai Dow Biiko o nastini Makaranta primary nga gomnati (Public School). Gomna Malam Nasir nastini biiko Abubakar Al-Siddique El-Rufai ha Jnagirde Primary Capital School Malali nder Wuuro Kaduna.\nMalam Nasir hokki andinoore man nyalande Altina ha dental maako nga Tuwitta baawo maajum komisinaji jangirde Kaduna tabbitini ka o wii \"Dum alkawal ka Gomna hoshino ha hitande 2017 on O tabbitini.\nRowaani Gomna majjini million naira temmerre e cappande jowenay e jowi (195) gam moiinki jangirde man nga laata Jangirde gomnati burdunga ha lesdi ndi fu.\nKubaru man hosshi hakkilo bibbe lesdi ha dow laabi matotiral jamanu wobbe e manamo e wobbe bo no felamo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/koode.net\/gomna-kaduna-malam-nasir-el-rufai-nastini-biiko-jangirde-primary-gomnati\/","date":"2019-10-19T05:12:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986688826.38\/warc\/CC-MAIN-20191019040458-20191019063958-00107.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996308088,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996308088302612}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fatmata ko jimol Baaba Maal jaltungol ko ene wona hitaande jooni kono ngol haastetaake. So tawii ko haaldude sibu Allah nii jimɗi Baaba Maal alaa heen kaasteteengol. Kono he nder o video clip, Baaba Maal ene teeŋtinana en wonnde wonaa welde daande tan addani Baaba Maal wonde naalaŋke ŋana, alaa, ko luggidde makko humpito he pinal Afriknaawal haa ɓuri teeŋtude kadi e pinal Hiirnaange-Afrik addani Baaba Maal won'de naalaŋke tacci-keeriijo.jokku taro\nCategory Archives: Musik Pulaar\nÑalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.jokku taro\nGiɗel am hoto hiram komi neɗɗo yimɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/musik-pulaar\/","date":"2022-01-20T17:39:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00488.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5322448015,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5322448015213013, \"fuf_Latn_score\": 0.3116564452648163, \"fuh_Latn_score\": 0.11635676771402359, \"ffm_Latn_score\": 0.015841977670788765, \"fuq_Latn_score\": 0.010871773585677147}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.672,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko woni sabu coggeeli no ɓeydoo e nder luumo Seenegaal?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismiima on nder taskaram men ''faggudu e ɓamtaare Afrik. Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe men fewndori baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.E nder yewtere nden hannde, kaleten ko ko fewti ɓeydagol coggeli e nder lumooji Senegal. Ko woni sabu coggeeli ɗi ɓeydii ? Ko ɗum waawi batinande faggudu leydi ndii ? Ko wonni ndarde pelle ndariɗe hutortoɓe ñamri (ñaamanteeri) ? Ko holɗe pehe peeje lamu nguu haani ƴettude ngam faddagol ɗee caɗeele ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Mammadu Njaay, faggunduyanke, horeejo lowe « E-media ». En yewtidan kadi e Aaminata Baro, debbo ndariiɗo ngam faggotooɓe ñamri keɓa hakkeji maɓɓe.Omaar Jallo, ko yiiloowo, suudu ngeyngu e nder leydi Senegaal.Heɗiibe Rfi Fulfulde, ko ni woni toɓɓe taskaram men, Faggudu e ɓantaare AfriK.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210902-ko-woni-sabu-coggeeli-no-%C9%93eydoo-e-nder-luumo-seenegaal","date":"2022-12-02T18:04:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710909.66\/warc\/CC-MAIN-20221202150823-20221202180823-00767.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5844338536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5844338536262512, \"fuf_Latn_score\": 0.4071919620037079}","num_words":183,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yuppi yontere nde ko Batal Pulaaku\nSaakitaama ñannde :\nBandiraaɓe hannde yeewtere ko mbismi ko fedde yimooɓe taweteeɓe Burkina. Ɓe nootirtoo inde Batal Pulaaku. Honno Batal Pulaaku ardi ?\nHonde sosaa. Holko wonii golle Batal e naalankaagal e jimi e ɗemgal fulfulde. Men ngandu sabu Mayram Taal et Aysatu Barii njaabiima e naamdule Isuf Sonde.\nSo ɗum ɓenni men keɗo kadi yiyande Abu Soh, hooreejo fedde Taɓital Pulaaku e pottital hooreeɓe leyɗe Sahel (G5). O artii eko Macron wii fulɓe ngona añɓe men.\nFulfulde faaminiinde\nNde yontere en ngartan dow tafude inɗe","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200703-yuppi-yontere-nde-ko-batal-pulaaku","date":"2021-08-01T05:10:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154158.4\/warc\/CC-MAIN-20210801030158-20210801060158-00585.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7192497849,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7192497849464417, \"ffm_Latn_score\": 0.2033461332321167, \"fuf_Latn_score\": 0.06319638341665268, \"fuh_Latn_score\": 0.010767712257802486}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niseer: Warngo siwil en nder hirnaange leydi Niseer\nTo leydi Niseer, njangu waɗii toon hanki 17 juko 2021, nder wuro siwil en hirnaange leydi ndii, ko noddortooɓe Jihadista en njani e maɓɓe mbari ɓe. Ko famɗi kala, 37 neɗɗo mbaraama hanki altine to Darey-Daay, wuro heedtungo fuɗnaange sahre Banibanngu kilometeruuji 40 woni hakkunde majje. Ngoon wuro yanaango hanki, woɗɗaani keerol Mali. Ngo jeyaa ko e diiwal Tillaberi, kono ko ngo wuro joñiingo no feewi. Teskaama seɓɓitiiɓe waɗooɓe njangu e ɗiin nokkuuji limtilimtinii no feewi gila e darorɗe hitaande 2021.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Actualit%C3%A9s\/a\/ART-KAGCPB7WJO\/Niseer-Warngo-siwil-en-nder-hirnaange-leydi-Niseer","date":"2021-09-24T19:04:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00491.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9625555277,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9625555276870728, \"fuh_Latn_score\": 0.019950982183218002, \"fuf_Latn_score\": 0.01180341001600027}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.937,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalaande 31 8ɓuru happaande fii yaltugol Afghanistan woɗɗaa hewtugol\nSaakitaama ñannde :\n31 lewru 8ɓuru nattii woɗɗude. Ko nden ñannde woni aadi dokkaandi ngam konunkooɓe Amerik e leyɗe goɗɗe ɗe njalta Afghanistan. Mbele ɗoo e nden ñannde ɗum no waawi laataade. E mbele taaliban en wonko mbaawi waɗude. Kali Jallo ko jaayndeyankoojo hertorɗo hakkeeji neɗɗo, jeyaaɗo Moritani, o rokkirii miijo makko e alhaali oo, ka e faandu haala Umar Mammadu SOW.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210826-%C3%B1alaande-31-8%C9%93uru-happaande-fii-yaltugol-afghanistan-wo%C9%97%C9%97aa-hewtugol","date":"2022-12-01T11:28:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710808.72\/warc\/CC-MAIN-20221201085558-20221201115558-00646.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6422409415,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6422409415245056, \"fuf_Latn_score\": 0.3104724884033203, \"ffm_Latn_score\": 0.04224603995680809}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"nɗangal mo rewaani laawol\nYewtere men hande fayi ko e batte ɗannogol sukaaɓe Afrique e laaɓi kaɗeteedi ɗi. Jeewtidiiɗo men woni Hamadou Siraadio Boiro. O suka jeyaaɗo Kolda etinooma ɗannade. ɗen noon o rewi e ɗii laaɓi kadateedi ngam yaade Europe, kono o yettaaki. O arii e yewtere Ko Mbiiɗon ngam haalande hettiiɓe yewtere nde holko wuurtimo e rewde ndiyam walle leydi ndi ngam faade Europe. O jangtiima kadi cadeele muusɗi ɗi o tawi e ɗiin laaɓi. Cagal Siradio men kedo kadi erango Hamet Sakho suko dariiɗo mbela haɓaade ɗangal mo rewaani laawol. Thomas Tine oomo gandal mum yaari e hakkilantaagal kadi maa haalan min holi no min poti jaaɓɓade be sukaaɓe ummiibe e ɗii cadeele haa mbaasa faayde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190824-angal-mo-rewaani-laawol","date":"2019-09-17T09:06:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573065.17\/warc\/CC-MAIN-20190917081137-20190917103137-00162.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9350572824,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9350572824478149, \"fuf_Latn_score\": 0.027982408180832863, \"fuh_Latn_score\": 0.02623787336051464, \"ffm_Latn_score\": 0.010361658409237862}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.946,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caɗe senegaal ko fayti e ardiiɓe, wayi kono caɗe afrik ko fayti e presidents. Huunde nde wayi kono ɓiɗɓe naange ni, sooynete tan kono tawetaake ɗoon. Laamɗe leyɗe ɗe e laamminaaɓe diiwe ɗe e nokke ɗe e taƳe ɗe e enen laamaaɓe ɓe, ko 6 e 9 mo mbaklitɗaa heen fof wontata ko goɗɗo o. Oo ɗoo kaaloowo hudallaahi alaa oto danndo ňawɓe(ammbilaas) yo Ƴeewto haala makko ka.\nO wiyii hoyreejo leydi ndi alaa ko anndi e ɗuum, ko halfinaaɓe diiwaano ngo mbaasi toppitaade diiwanuuji ɗi. Ɗuum ko haala won'dude e hoyreejo leydi tawi won'daani e meer diiwaan mum. Enen fof ko e president leydi men njahdu-ɗen, kono kay woto pawen e makko won'de o anndaa ko kewi e nder leydi ndi. Nde o ňamatata e ndeo o ňamtata lefol laamu leydi ndi, mbele koyngal makko yaɓɓaani e hudallaahi , mbele won ɗo koyngal makki sal cuɓaaɗo men tedduɗo o furgi e diiwe mawɗe baɗɗe yimɓe e ndenndaangal leydi men ndi. Jaabawol mum ko alaa ɗo furgi. Waɗde ko ŋakki heen fof woto pawen ɗum e ardinaama diiwanuuji ɗi tan-tan. Gardiiɗo ardinaaɓe so tawii ko ŋakkere, ŋakkere mum na heen, so tawii ko peewal e timmal kadi ko noon.\nSenegaalnaaɓe yo ngaccu kello paɓɓata ɗe : kala laamiiɗo wiyee ko won'diiɓe mum ngoni ɓe moƳƳaani, jooni noon hoto laamɗo waawi daňoyde won'diiɓe gollidiiɓe tawa wonaa senegaalnaaɓe. Takkiiɓe laamɗo kala no mbayi ko kamɓe e laamɗo o e enen leydi ndi fof mbayi noon. Ngati leɗki fof saamminta ko ɓesnoore mum, so a arii e les maangoowi ko maangooje tawataa ɗoon, so a arii e les ɓokki ko ɓohe koccataa ɗoon ceerno!! Sabu kala laamiiɗo leydi ndi e kalfinaaɗo geɗal e leydi ndi, ko kaaleten ko , ko ɗuum o haalatnoo gite njogi-ɗen ɗe ko ɗeen gite o joginoo. No foti hilifaaɓe diine ngoni e sengaal, hilifaaɓe diine ɓurɗen heewde e dibiteeji, tee kala senegaalnaajo mo wonaani kiliifa diine tan ko almuudo kiliifa diine.\nKono noon kaalden Allah ko e makko nduttoto -ɗen mbele ɗuum addinii leydi ndi ɗiggere, mbele ɗuum addanii sukaaɓe naatanɓe kellifuya reen'de juulu e rewodirde waktuuji. Mbele ɗuum haɗii en tafde kaalisaaji ɗi ndagaaki cellaani ina naattina e faggodu leydi, kanum alɗa hay sinno yaltat leydi so yiɗii yo leydi mum maay. Wonti ko mbaɗaa bone cumoowo neɗɗo janngo ndogaa moolo-ɗaa e potnoo jogaade loocol piyrugol bonɓe bonnooɓe… Nguun kilifaagu e almudaagu mum mbele ňobbii en e diine haa haɗi sukaaɓe rewɓe foogaade koye ellee mbandum en worɓe-sagataaɓe worɓe ndenndina jubbi e bahe, e hoyre wootere na paarnoroo juulɓe ɗooftiiɓe, tawa kadi joom loocol sittaaɓe sammataaɓe. No foti poliseeɓe e sanndarmaaɓe e duwaňeeɓe(ňaawo e jaggo e keɓto) ngoni e leydi ndi.\nKono mbele ɗuum daɗndii en e ko addannooɓe waalde-ňalde e jaangol-nguleeki ko,\nmbele kamɓe fof ne ɓe ndariima rokkude hakke fof hakke mum ko aldaa e furgude e waasde fotndude. Keeweendi jaggo en(duwaaňɓe e leydi men. Mbele ɗuum hisnii leydi men e wiris economie(ňoŋkoto faggudu leydi men.wonaa waasde ɓe daraade kamɓe jaggooɓe kaake ɗe ndewnaaka laawol. Ko hoyre am-hoyre am duumiiɗo e ngonka men ka. 90% e senngorewo senegaal fof ňaamata ko marsandiis muritani tawa kadi ko kaalis senegaal ɓe coodiroyta, ko kamɓe senegaalnaaɓe coodoyta, senngo men e gammbiya ko noon. Gooto fof e men soodde ɗum 500g suukara muritani walla gammbiya ko ɓuri heeɓde ko senegaal yeeyata suukara mum, kaalis o yalta senegaal, ɗuum ɓurani ko heewi ɓiɗɓe senegaalnaaɓe. Hoyre am-hoyre am ɓurani en koye men-koye, hoyre am-hoyre am ɓurani en senegaal men-senegaal mem. , gooto fof ellee ko jilliiɗo, hay prediden so laamu mum lannii tirat faggo mum fagginoo e dow werto leydi men hoota to to anndiri mawngu, anniraani cukaagu. Senegaal werta leydi mum jibin ma heen gollin ma yoɓ ma e fannu baawɗo won'de fof, kaalis leydi ko ko renndaa, buuɗi ndaňɗaa fof ngaawoyaa ɗum muritani walla gammbiya, mbuuɗu fof yeňa toon buuɗi, kadi mbiyaa huunde fof woto ŋakku e leydi ma, safaara e yah ngartaa leydi ma fof ko buuɗi ma nguurnata ɗum sabu leydi ma reeniima golliniima yoɓiima ko foti e mbaawka mum, ko aan ɓiɗɗo leydi foti heɓɓitaade mbaawka leydi ma , mbele fof leydi men waawa-waawdana en .\nHoɗdiiɓe men senngo rewo leydi men ko ƳoƳɓe yiɗɓe leydi mum en e kala gooto fof e teelal mum. Gila 1973 nde ɓe ɓoorii e buuɗi seefaa(cfa) ɓe tafi ɓe mberi beramlefi uguyya maɓɓe. Gila ndeen fayde hannde e ɓe njokki yarde e dihal senegaal tawa noon ko pewje maɓɓe moƳƳe e maɓɓe tigi. Ngati hay baali e marsandiis maɓɓe ko ňaamirɗi cfa ɗoo e leydi senegaalnaari. Goonga maɓɓe noon mo yiɗaa ko mum, goɗɗo ara Ƴetta waɗta e ko mum.\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/06\/07\/ca%C9%97eele-gardogol-e-nanondiral-to-senegal\/","date":"2020-08-07T04:07:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737152.0\/warc\/CC-MAIN-20200807025719-20200807055719-00275.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4116071165,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41160711646080017, \"fuh_Latn_score\": 0.2883552312850952, \"fuf_Latn_score\": 0.19224876165390015, \"ffm_Latn_score\": 0.10409630835056305}","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi.jokku taro\nCategory Archives: Ɗemngal\nDukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe?jokku taro\nKo ñalnde Talaata 12\/04\/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo wonndi e sate mawɗo mo ene jeyaa heen jooma-suudu makko, Raabi Seydi, golloowo kadi he RTF, wonndude e musiɗɗo makko Ibraahima Kebe, jaayndiyanke RTF.Jokku Taro\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro\nMuulde defte Fulfulde ngam janngin'de yonta hannde Ɗemngal ngal hoto ngal maayde, ko huunde nde Hooreejo (Sarkin) Fulɓe Lagos gaddii.\nLagos, Ngeria, Alhajji Muhammad Bammbaaɗo, hooreejo (Sarkin) Fulɓe diiwal Lagos, kadi gardiiɗo Fedde Hooreeɓe Fulɓe Hiirnaange-worgo Nigeria, ardiima uddital wejo defte Pulaar\/Fulfulde ñalnde 15 Dewo, Jolal 2020 to wuro Lagos. O feeñinii kulhuli makko he wonnde ɗemngal Pulaar\/Fulfulde woni ko e maayrude seeɗa-seeɗa, kono o fodii wonnde ma o daro he no ngal wuurdi.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/%C9%97emngal\/","date":"2022-08-11T12:06:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00671.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8003764153,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8003764152526855, \"fuh_Latn_score\": 0.11183464527130127, \"fuf_Latn_score\": 0.0741209015250206, \"ffm_Latn_score\": 0.012766235508024693}","num_words":430,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.685,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: woondoore Kolonel Mamadi Dummbuya caggal balɗe 25 gila o ciwlii laamu\nSaakitaama ñannde :\nCaggal balɗe noogay e jowi, gila nde Kolonel Mamadi Dummbuya e tere CNRD, wayliti laamu Alfa Konnde, Ko haannde o waɗata woondoore makko. Taaɓannde mawde wonande laamu hakkundewu Gine. O woonday hannde caggal balɗe seeɗa gila sarɗi ɗoworɗi ƴanngal ngal feññinaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211001-gine-woondoore-kolonel-mamadi-dummbuya-caggal-bal%C9%97e-25-gila-o-ciwlii-laamu","date":"2023-02-08T10:51:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500758.20\/warc\/CC-MAIN-20230208092053-20230208122053-00578.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4596512616,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45965126156806946, \"fuf_Latn_score\": 0.27595457434654236, \"ffm_Latn_score\": 0.22454829514026642, \"fuh_Latn_score\": 0.026504887267947197}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.681,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCaggal yannande waɗunde e daakorde nden Añama Abijan, hoɗiyankooɓe ɓen holli nguƴu maɓɓe\nAlhaali yimɓe jogiiɓe teeleende e nder renndooji\nKoɗo men hannde ko Abu SOW, hooreejo Tabital Pulaaku Mali\nKo honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nKoolol taali e tinndi Wagadugu Burkina Faso\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nDokteer Hawa Bokar LI-TALL woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde, Ko o wiɗtiyankeejo, winndiyanke, hertorɗo taariindi\nFinnde fiɓaande hakkunde Fulɓe e Dogon e nder wuddu Mali\nKo woni miijo mon e ngoo junngo ngo Alfa KONDE, hooreejo Gine fonti?\nYero SOW, maaginoowo\nOrngal kosam ɓiraaɗam to men\nAlhaali rewɓe duwaaninkooɓe\nKoɗo men hannde ko Alhajji Aliiwu Jaawo KAMARA, jeyaaɗo Gine, hertorɗo ganndal e needi\nKoɗo men hannde ko Habsa JALLO, hooreejo walde rewɓe dillooɓe Burkina Faso\nWonndigal hakkude Remooɓe e aynooɓe (durooɓe) e nder Afrik\nDuuɓi 10 sappo caggal nde murtaldu jammaandu \"dabbunde aarabu\" waɗi, hol battane ko ndun acci?\nPinal maaginaaku (mago) e cukaaku, Jantoore Mammadu Adama BAH\nKoɗo men hannde ko Muusa TALL, jeyaaɗo Burkina Faso\nKoɗo mawɗo RFI Fulfulde ko Muhammadu Faalil SI, ko woɗtiyankoojo jannginoowo \"University of Virgininia\", ko winnduɗo defte ɗiɗi hiisa e fulfulde\nKoɗo Men Hannde Ko Hindu Umaru IBRAHIiM\nWargo ɓii-leydiiɓe Niijeer Moodibbo Gali SIISE\nCerno MONENEMBO winndiyankeejo Ginenaajo woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/maakodal\/","date":"2021-05-17T12:37:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00048.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6966230273,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6966230273246765, \"fuf_Latn_score\": 0.2873322069644928}","num_words":245,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.646,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Windande: Idriisa Ka.\nYumma e neene ko gootum, kono ko neɗɗo gooto mo inɗe ɗiɗe.\nYumma kadi ɓuri tiiɗneede e neene. Hay mo jibinaani na waawi won'de neene.\nHay sukaaɓe so ina kaalda konnguɗi bonɗi , gooto heen fof heewi huccin'de konngol mum bonngol ko e yummum goɗɗo o.\nKono heewaani huccin'de e neene mum goɗɗo o.\nHaɗataa noon kadi ɗemɗe keewɗe ina ɗesa hawritde e no pulaar wiyata yumma ni.\nNgati hay sappalɓe ina mbiya ummu.\nEnen kadi en keewaani wiyde yumma am , keewɗen wiyde tan ko neene am.\nKo goɗɗo arata e maaɗa wiy ma hoto yumma ma woni. Yumma ko ɗemngal goɗɗo fayde e maaɗa, neɗɗo kam ɓuri waawde noddirde jiɗnaaɗo mum debbo ko neene, heewaani noddirde yumma am, nde tawnoo kadi kala nde wiyaa yumma alaa e sago daňa ɗo jooptinaa, heewaami wiyeede yumma ɓolo tan.\nA waawaa tawde yumma ma na jooɗii tan mbiyaa mo yumma jam waali walla jam hiiri.\nKono aɗa waawi wiyde neene jam waali, neene siiwan am kafe am.\nOn njaaraama tan ngati ɗum ɗoo ina softina hakkille haa ɓeydoo fiɗɗitaade e ngaameela.\nKala to njiyɗaa nganndo ko waasde ɗum deeƳde tan.\nhay sinno ko baylo so finii tan huccii e jamɗe mum ina wayla na wayliti daňat ganndal kesal peeňanngal ɗum.\nKala ko huutortee e aduna neɗɗo finiraano tan feewnude ɗum.\nNeɗɗo finirat feewnude huunde tan , haa goɗɗum feeňora heen.\nKo noon ne tan won'de biɗto walla won'de kiňo so tawii tan a accaani hinnde nde ɗaani , sahaa fof daňat ko feeňan ma tawa ko moƳƳere( nafoore ).\nƊuum noon njokkondiren- njokken golle gooto fof na yaltina miije mum, na holla yiyanɗe mum.\nMiije mbaɗi ko wonki so ndesondiraani jibintaa.\nKadi won e yimɓe ko almet maa hostee nde huɓɓa.\nDudal Fulfulde: Idriisa Ka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2020\/07\/19\/hol-ko-sendi-yumma-e-nene\/","date":"2021-12-05T01:32:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00242.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5050706267,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5050706267356873, \"fuh_Latn_score\": 0.32673412561416626, \"fuf_Latn_score\": 0.10478385537862778, \"ffm_Latn_score\": 0.06113419309258461}","num_words":292,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.454,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 25\/10 Ngam hollitde mette maɓɓe e ɓeydagol fariŋ, fiyooɓe mburu ɓe wuro Ndakaaru caliima sumde. Tuggi e ñalawma altine haa talaata, hay fuur gooto fiyataa mburu e nder Ndakaaru sabu pooɗee nduuree hakkunde maɓɓe e laamu ngu.\nCoggu fariŋ ɓeydiima, kono laamu jaɓaani yoo fiyooɓe mburu ɓeydu coggu mburu. Ko ɗeen mette ndewi ɓe haa ɓe pilñitii. Hannde e nder Ndakaaru, hay mo saawi afo mum yiɗi wostaade loocol mburu dañataa.\nHay so maaro ina heewi faayiida e nder Senegaal, mburu ne heedaani caggal. Sabu ko ɗuum wuuraa e nder gure teeru. Ɗuum teeŋti hannde e nder fuuruuji e jeeyirɗe. Yeeyooɓe e paasiyoŋaaji, yeeyooɓe teewu, liɗɗi, ñamo-ñamo (sokolaa, toon, ekn), kala kaɗtiima ŋakkere mburu nde.\nAddi caɗeele ko ɓeydugol geme e fariñ e nder aduna hee. Jooni ngam salaade moɗde ngaal baasal njeñcudi, fedde senegaal-naaɓe joom en fuuruuji e dow gardagol Gay mbiyii loppet, ɓe piyaani mburu haa anndee ɗo ɓe keedi.\n\"Gerew oo gasaani tawo, wonaa hannde tan e jaŋngo. Hannde fotde 80 fuur e nder Ndakaaru ngudditaani, sumaani\", e wiyde Gay.\nE ko ɓe kaali saaku fariŋ wonnoo ko 14000 F CFA (22 euros) e lewru ɓennundu, jooni ko 20600 F CFA (32 euros), ɓeydiima no feewi. Jooni ɓe mbiyi ko yoo loocol mburu ngol 210 garaam jeyetaneengol 150 f CFA wontu 175 f CFA; kono laamu Senegaal jaɓaani, kadi saliima yo teddeendi ndii uste.\nE oo sahaa ko tappa-lappa, gosi e lacciri tan woni e yahde, kono laamu e fiyooɓe mburu haa hannde ngoni tan ko e ɗuurnondirde.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=568:filnito-fiyooe-mburu-hay-gooto-akkaani-mburu-e-ndakaaru&catid=42:cellal-a-faggudu&Itemid=137","date":"2013-05-21T08:37:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699812416\/warc\/CC-MAIN-20130516102332-00045-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9223623276,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9223623275756836, \"fuh_Latn_score\": 0.03420892357826233, \"fuf_Latn_score\": 0.030121788382530212}","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lowre Pulaar, fulɓe e pulaagu (pulaaku)\nKo ɗo ngon-ɗaaJeewtirɗe - jakkaaji - rajo\nBy adminYollaa ko05 saawiyee 2008\nJeewtirɗe\nIna ara, woni tawo ko e golleede.\nMusibbe, on jaaraama no feewi, han mi yii ko paalanoomi yiide, nde pulaar winndetee tawa kala pullo yiido tawa no weltii buy wonaa seeda. han mi yi;ii dum. ko ñaagotoomi, on tan ko muñal jaafodon jamaa oo sabuna kala ko DANNARA DADATAA, duunnon yaa allah okku on cellal he balde juudde, sillina kala pullo he adunahee. mino ñaagii hebde bataakeeji kala say o bawmi hebde. mino ñaagii si tawii on baawat yajjinde nde foyre haa nde yottoo he leyde kaaleteede pulaar. on jaaraama ñallen jam yaa allah beydu jam he kisal noonemaa liggotoodo he ndee fedde.\nMore information about formatting options\n\"website<\/a>\nfree stat counter\nTweets de @bokarba\nOɗon mbaawi etaade feewnande koye mom tappirde, tawa oɗon kuutoroo Microsoft Keyboard Layout Creator (MSKLC). Njahee ɗoo, ina faamninaa no waɗirtee\nOɗon mbaawi awtaade tappirde pulaar min peewnani on.\nYah ɗoo\nƁoɗɗu ɗo\n- Jakkaa Google-e-Pulaar- Eɓɓaande Pootle - mozilla- GIYL- Wikipedia (peul)","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content\/jeewtir%C9%97e-jakkaaji-rajo","date":"2014-04-16T16:15:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609524259.30\/warc\/CC-MAIN-20140416005204-00151-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8003825545,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8003825545310974, \"fuh_Latn_score\": 0.06277892738580704, \"fuf_Latn_score\": 0.05940301716327667, \"ffm_Latn_score\": 0.027377456426620483, \"wol_Latn_score\": 0.013609898276627064}","num_words":179,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.75,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma Njamu lesde duuniyaaru WHO andini dow himbe dido heftaama fahin nangiraabe bee nyawuEbola, nyalde didi tan baawo andinoore Hukuuma kan loruki futta nyawu ngun nder lesdi Congo Dimokradiyya.\nHewtuki jooni hukuma njamu ka majaliisaaru mobgal lesde duuniyaaru, WHO andini dow himbe 11 on jotta heftaa do habda bee nyawu ngun nder lesdi ndin nder mabbe haa e tato be boyma sooyi yonkiiji mabbe ha gallure Likati nder tayre Baswele.\nNyawndoobe nder lesdi ndin andini dow nyawu ngun wangi on iga 22 lewru april yawtundu.\nNde 7 feere fere nyawu Ebola do futta nder lesdi Congo Dimokradiyya, futtol nyawu ngun bawo-bawo do on nder hitande 2014.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/wobbe-nangi-nyawu-ebola-nder-lesdi-congo-fahin\/","date":"2017-09-22T20:35:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818689192.26\/warc\/CC-MAIN-20170922202048-20170922222048-00695.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9998584986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998584985733032}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User de-2\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User de-2\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nA\nUtilisateur:Azzopardi\nU\nModèle:User de-2\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_de-2&oldid=18873\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_de-2","date":"2021-06-25T10:47:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487630081.36\/warc\/CC-MAIN-20210625085140-20210625115140-00262.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.571107626,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5711076259613037, \"wol_Latn_score\": 0.07623538374900818, \"nov_Latn_score\": 0.04584454745054245, \"ltz_Latn_score\": 0.03385791555047035, \"lim_Latn_score\": 0.02777521312236786, \"atj_Latn_score\": 0.014056848362088203, \"lin_Latn_score\": 0.011265411041676998, \"por_Latn_score\": 0.010816212743520737, \"gsw_Latn_score\": 0.010571647435426712}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaagorɗe Muritani e Senegaal e sosiyatee biyeteeɗo Polychangda Engineering Co Ltd ciifondirii, ñalnde alkamiisa 23\/03\/2021 to Rooso, nanondire puɗɗagol golle e huufo golle sala Rooso. Wonande Muritani ko jaagorgal kalfinaangal kaalis (Muhammed Lemiin Demmbi) e jaagorgal kalfinaangal njogitaari e daabaaji, wonande Senegaal ko Jaagordu kalfinaandu mahaaɗe leydi e jooktugol (Mansuur Fay) e jaagordu kalfinaandu kaalis e Ɓeto kaalis (Ablaay Daawuuda Jallo). Hankadi, en kooliima Sala kaa maa laato goonga.\nNjaru sala kaa ko 88 miliyoŋ oroo (hedde 37 miliyaar ugiyya gadano oo). Ɓesngu Senegaal e Muritani fof ngadotoo naftoraade ɗum, sibu maa ka newnu jokkondiral hakkunde majji, kam e jokkondiral hakkunde rewo e worgo Afrik, tuggi Le Caire haa Ndakaaru.\nNjuuteendi sala kaa ko 1,416 km, njaajeendi makka ko 3 m. Ine eɓɓaa heen kadi mahngo e baɗgol kaɓirɗe e postooji takkondirɗi deenooji taccugol keerol ngol, kam e mahngo, ko famɗi fof, 60 km laabi caltooji e nder nokkuuji ndema e ngaynaaka. Nafooje goɗɗe kadi ina eɓɓidaa e mahngo sala kaa, ko wayi no peewnitgol ekkolaaji 7 e nokkuuji cellal 3, walla kadi mahngo laylaytol dokkitgol ndiyam ceniɗam nder Roosooji ɗiɗi ɗii, yantude e laylaytol senaare e mahngo e baɗgol kaɓirɗe nokku weytaare sukaaɓe, walla nokkuuji goɗɗi renndo wonande rewɓe e ɗawaaɓe won ɗeen kattanɗe e nder Rooso Muritani. Sikke alaa maa ɗum yaawnu jolngo e ruso e njuuteendi yolnde Tanger-Lagos e Alsee-Ndakaaru, e sifaa kuuɓtodinɗo hakkunde Orop e Afrik worgo Saharaa. Maa ɗum softin njulaagu e nder diiwaan hee kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/03\/06\/sala-rooso-en-kooliima\/","date":"2022-01-19T13:44:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320301341.12\/warc\/CC-MAIN-20220119125003-20220119155003-00446.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9045240879,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9045240879058838, \"fuf_Latn_score\": 0.06930501013994217, \"fuq_Latn_score\": 0.01146612223237753}","num_words":233,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.848,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yuppi yontere nde ko Ali Tambura e Aminata Jallo\nSaakitaama ñannde :\nKo mbiiɗon hannde mbismii ko ɗiɗo : Ali Tambura cukko hooreejo waaldeere sukaaɓe Sahel e Aminata Jallo taweteeɗo e fedde sukaaɓe rewɓe yeesooɓe mo Burkina. Wonni etu njannde nde hawrii ko e ñawu Kowid 19, Aki Tambura e Aminata Jallo ummiima ngam ɗoftude sukaaɓe famarɓe ɓe (tokosɓe ɓe) e rentaade ñaw koronawiris. To Jiboo, to Gorom Gorom ha e Wagadugu e Bobo ɓe mantaama e dow golle ɗe ɓe ndarni. Ɗum waɗi men yidde anndude holko saabi ɗum ? E ko waɗi kadi ɓe cuɓii wallude sukaaɓe famarɓe ɓe ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200807-yuppi-yontere-nde-ko-ali-tambura-e-aminata-jallo","date":"2022-09-27T15:45:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335034.61\/warc\/CC-MAIN-20220927131111-20220927161111-00294.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9458983541,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9458983540534973, \"ffm_Latn_score\": 0.0186872910708189, \"fuf_Latn_score\": 0.014074541628360748, \"fuh_Latn_score\": 0.010512501932680607}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.216,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.927,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nFaransi: Emmanuyel Makron fuddike e ndee talaataare dawol ngol balɗe ɗiɗi e nder Pays-Bas\nKo hannde Fenlanda (leydi hawtundi e Ruusiya keerol ngol kilooji 1340) jeyaa e Dental Otan (Nato)\nKo ɓuri ɗanniyankooɓe cappanɗe njowo maayii yontere faltiinde e nder maayo hakkunde Afrik e Itali\nBeljik: tummbondiral hakkunde Wolodimiir Selenski hooreejo Ukreeniya e depiteeɓe Erop\nDental Erop, lamndaama yo suddaare depitaaku itte e dow ɗee sarɗinkooɓe ɗiɗo tuumiraaɓe ngeenaaje bonɗe\nSarɗinkooɓe ɗiɗo dental Erop tuumiraaɓe ngeenaaje bonɗe ɓooraama wutte depitaaku\nBeljik: tere suudu sarɗinkooru Dental Erop no tuumiraa jaɓugol ngeenaaje bonɗe\nLaamɗo Beretaaniya Mawndi Elisabeth II maayii hanki tawi himo jogii duuɓi 96\nMbaylaari marke (pesooɗe) no darneede Senegaal, ko woni mbawka mayri? [Taskaram fillitaaɗo]\nMarok, ɓanniyankooɓe maayi woɓɓe barmii e ettande lummgol hoggo njamndi heedungo Marok Espaañ\nGila ndee hitaande fuɗɗi, fedde ndee danndii ujune yimɓe yoolagol e nder oo baharu hakkundeejo (mediterane).\nKo holno juulɓe afriknaaɓe ñiiɓuɓe Erop woni feƴƴinirde nduu lewru suumaye?\nUE : Dental Erop ñaawii dartingol golle RFI e France 24 e nder mali huunde nde jaɓataake\nMASA: Tamnbitiiɓe finaa taawa tumnbondirii e ñeeñuɓe ngam ƴettugol pehe wallitorɗe naalankooɓe ɓen\nDental Leyɗe Erop \"UE\" no torii Ruusiya daartinde hare ɗen hakkunde maɓɓe e Ukreeniya\nTaskagol ngal tumnbondiral waɗungal Brikseel yontere yawtunde hakkunde Dental Leyɗeele Erop \"UE\", e Dental Leyɗele Afrik \"UA\"\nKabaaruuji yontere no jaɓɓii Belko Muusa BARI, jaayndeyankoojo, jilaɗnooɗo kibaaruji e ɗemngal fulfulde to jaaynde \"AMAP\" Mali\nGinol haala mbatu Dental Leyɗe Afrik e Dental Leyɗe Erop\nKo honɗum habborɗon ngal tumnbondiral hakkunde Emmaniyel Makron hooreejo Faransi e yoga e hooreeɓe leyɗeSahel?\nJonnde waɗan e lewru 2ɓuru hakkunde Dental Leyɗe Erop e Dental Leyɗe Afrik waɗan Bruksel\nEmmaniyel Makron hollii faandaare makko ko faati e ardagol mo Dental Leyɗe Erop\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/dental-ley%C9%97e-erop-ue\/","date":"2023-06-02T05:47:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648322.84\/warc\/CC-MAIN-20230602040003-20230602070003-00077.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7667046189,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7667046189308167, \"fuf_Latn_score\": 0.16922643780708313, \"ffm_Latn_score\": 0.056940581649541855}","num_words":314,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.788,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"- Ñalnde 13 sulyee, guwarnama Muritani fuɗɗiima jokkondirde e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kam e hilifaaɓe diine e pelle politik e hoohooɓe renndo e meeruuji … ngam yeewtidde e mum en ko fayti e gartirgol ko ina ɓura 20 000 neɗɗo mooliiɗo gila 89-91 to Senegaal e to Mali. Pelle jojjanɗe aadee e hilifaaɓe diine puɗɗii jokkondireede ko to joɗnde kalifu nder leydi. Terɗe ɗiɗi guwarnama o kam e konseyeeji keewɗi mawɗo leydi ndi tawtoraama ɗiin batuuji. Ɓe ɗaɓɓirii ɓe « peeje binndaaɗe » potɗe huutoreede e ñalɗi diisnondiral ngenndiyankooji jogorɗi yuɓɓineede ko fayi. Habri ɗum ko Saar Mammadu gardiiɗo Fonadh. Saar Mammadu e hoore mum ko taccinanooɗo, kono artii gila 1992. Kamɓe ne ɓe mbasiyiima laamu ngu nde fuɗɗortoo binnditagol mooliiɓe ɓe mbele ina anndee no ɓe poti.\n- Goomu hakkunde hilifaaɓe kalfinaangu gartirgol mooliiɓe kam e ñawndugol warhooreeji fuɗɗiima njillu mum e diiwaan daande maayo ñalnde aljumaa 3 ut, e gardagol Yahyaa wul Ahmed Wakef. Ɓe njillotoo ko Tararsa, Barakna, Gorgol e Gidimaka ngam habrude yimɓe ɓe.\nÑalnde 16 sulyee 2007, Abdullaay Wad, hooreejo leydi Senegaal, yeewtidii e Gommu hilifaaɓe kalfinaangu hafeere mooliiɓe. Goomu ngu yettinii mo calminaali hooreejo leydi Muritani, hono Siidi wul Seek Abdallaahi, habri mo feere laamu Muritani ƴetti yiɗde yuɓɓinde gartirgol Muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal. Goomu ngu batdii kadi e pelle mooliiɓe Muritani to Senegaal ngam yettinde ɗum en kabaaru o. Caggal nde Yahyaa wul Ahmed el Wakef joofni konngol mum, ardiiɓe ɗeen pelle poɓɓii ko juuti.\n- E ooɗoo saahaa Goomu ngu naatanii daawal kesal e nder golle mum : so kumpitgol ɓesngu Muritani. Nii woni heen lappol yilliima diiwanuuji daande nay ɗi. Hilifaaɓe woɗɓe neladaama rewo, hono Adraar, Tagant e ko fayi arde diiwanuuji keddiiɗi ɗi.\nE ngoon yeeso haa hannde Assammbele yeewtii e toɓɓere he ko juuti, fotde waktuuji 12 (w11 haa w 22). Ɗum waɗnoo ko ñalnde alkamiisa 2 ut 2007. Nanondiral jaajngal dañaama heen : depiteeji ɗi ina ngondi e miijo gartirgol taccinanooɓe e tuugaade e \" konngol hooreejo leydi ndi, keptinngol, ñalnde 29 suwee 2007, darnde laamu e bonanndeeji baɗnooɗi ɗi, kam e jojjugol cafrugol ndeeɗoo ñawannde \". Miijooji ɗiɗ noon peeñiino toon : miijo adanngo ngo, ɓurngo doolnude wiyi ko yo mooliiɓe ɓe ngartire ko yaaccii tawa nawdaaka e hay geɗel gootel goɗngel. Miijo woɗngo (yimɓe seeɗa) wiyi ko yo geɗe ɗee fof ñawndide.\nIna teskaa noon gila haala mooliiɓe fuɗɗii haaleede, ina waɗi yimɓe ɓe nganndu-ɗaa mbeltaaki no feewi, tawa cuusaa wiyde ina luulndii ko haaletee ko, cuuɗotoo ko caggal hujjaaji ɗi nganndu-ɗaa ina meeti ñawndude : ko wayi no wiyde yo denndaangal warngooji baɗnooɗi e leydi he ñawnde jooni kam enne, walla hoto mooliiɓe ɓe njaɓ artude so tawii waɗnooɓe bonannde nde ñawndaaka, walla musaffiriin enne ko heen njeyaa ekn … Eɗen cikki tan, ko laamu ngu woni e mum ko ɓuri sellude, so wiyde wonde ngartiren mooliiɓe ɓe cuuɗi mum en tawo, caggal ɗum loowen doge keddiiɗe ɗe, ko wayi no warngooji, ekn …\n- Goomu ngu, e nder jeeyngal mum, heɓii hollitde ɗee toɓɓe :\n– Wonde ko ɗum woni ngoƴa dowrowo laamu ngu e ooɗoo sahaa, sibu ko ɗum mawɗo leydi ndi huninoo e woote ɓennuɗe ɗe, tee cafrugol ɗeeɗoo ñawanɗe ɗiɗi ko daawal ngam wootiɗinde leydi ndi.\n– Njeñtudi golle goomu ngu gila toɗɗaa fayde jooni, ko fuɗɗii waɗdeede e laamu Senegaal kam e HCR e mooliiɓe ɓe e koye mum en, ɓe nganndu-ɗaa kollitii yiɗde mum en artude leydi mum en, e nder teddungal e nuunɗal.\n– ko fayti e warngooji kalifu kuuɓal kuftodinngal to ardorde dowla hono Yahya wul Ahmed Wakef wiyi wonde maa goomu ngu waɗ wiɗtooji ngam anndude no foti yimɓe mbaraa e ɗee kewkewe mbele ɓesnguuji mum en ina mbaawaa lomtinaneede.\n- To diiwaan daande maayo to yimɓe ɓe kollitii wonde warngooji keewɗi mbaɗii toon tee yimɓe heewɓe teettaama leyɗeele mum en.\n- Meer Ɓoggee hono Aadama Muusa Bah yettinii lappol ngol njettoor yimɓe nokku o feewde e mawɗo leydi ndi e laamu ngu sibu pellital mum safrude ɗeeɗoo ñawanɗe. Tee yimɓe nokku ina tiiɗaa no feewi ngootaagu ngenndi ndi. Yanti heen ñawndugol ɗee caɗeele ina ɗaɓɓi darnde yimɓe fof : pelle politik, hoohooɓe renndo kam e mooliiɓe ɓe. Ngootaagu ngenndi ndi kam e compugol dowla ɗooftiiɗo sariya mbaawaa gasde so ɗee ñawanɗe cafraaka.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/07\/08\/gartugol-moolii%C9%93e-jokkondire-ban-yoo-ban\/","date":"2018-12-18T19:50:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376829568.86\/warc\/CC-MAIN-20181218184418-20181218210418-00424.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7334040403,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7334040403366089, \"ffm_Latn_score\": 0.10772483050823212, \"fuh_Latn_score\": 0.10264373570680618, \"fuf_Latn_score\": 0.050167348235845566}","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wonaa enen kaali, ko wiɗto kadi waɗaango to duɗal jaaɓihaaɗtirde wuro na wiyee Leyde to Pays-Bas wiyi noon. «Lomlomtondiral jamma e ñalawma » walla mbiyen « annoore e niɓɓere » wonande yimɓe e kullon, ko huunde fotnde ɗoofteede, nde ɓalndu kam e hoore mum hatojini. Ganndo gardiiɗo ngoon wiɗto oo wiyi « Min tawii so ngaal deggondiral 'annoore \/ niɓɓere' ɗooftaaka eɗum baɗtina no feewi e cellal.»\nƊeen baɗte ina mbaawi wonde leefɗitgol kette ɓalndu walla jaaftugol ƴiye, walla kadi leefɗitgol paddorɗe ɓalndu. Ɗumɗoo so yantii e ko haaletenoo heen gila adan koo, wonde ɗaanaade jamma tawi ko e annoore, « ina usta kattanɗe njeña, ina haɗa ɗoyngol moƴƴol, ɓeyda ɓalndu … » ko batte keewɗe.\nHeddii noon, ko ɗeen geɗe ina cafroroo gartugol e ko ɓalndu woowi koo, so lomlomtondiral annoore\/niɓɓere, woni ɗaanaade e niɓɓere jamma, caggal nde ñalli e annoore ñalawma. Ina teskaa noon fotde 70% e yimɓe winndere ndee, ɗaanotaako e niɓɓere kunuus. Annoore joopaande ɗoo nde noon, wiyaa ko \"lumière artificielle\" woni annoore ummiinde e geɗe ɗe neɗɗo feewni (tafi) ko wayi no lampaaji. Annoore lewru e koode e ɗoyngol boowal kaalaaka heen.\nƊum noon woownooɓe ɗaanaade ina lima koode, ina njeeɓa lewru, ɓeen ko ɗuum ɓalli mum en ngoowi, ngaddaaka e kaaɗoo haala. Heddiiɓe ɓee, wuurɓe e teeruuji walla e nokkuuji jayneteeɗi, maa huɓɓooɓe \"weeyees\" (veilleuse) so ina ɗaanoo, ko kam en kaaldetee, yo ɓe ekko ɗaanaade niɓɓere kunuus.\nBookara A Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2016\/08\/13\/%C9%97aanaade-e-ni%C9%93%C9%93ere-%C9%93uri%E2%80%88\/","date":"2020-04-08T11:36:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371813538.73\/warc\/CC-MAIN-20200408104113-20200408134613-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3704816699,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3704816699028015, \"fuh_Latn_score\": 0.36439937353134155, \"fuf_Latn_score\": 0.16222453117370605, \"ffm_Latn_score\": 0.09223683923482895}","num_words":228,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ka taskaram On Tottaama Konngol hannde e altine , on ngaddiina ji'anɗe mon ko faati e alhaali ɗe yaggine (jukkooje) ɗe CEDEAO pawi e dow leyɗe Gine e Mali. E bi'ol CEDEAO, konunkooɓe Mali ɗoftaaki aadi kaaldanoondi ndii ngam yuɓɓingol suɓngooji ɗi. To Gine, ɓe jeertinii ardiiɓe leydi ndii fii woto lajal laamu hakkundeewu nguu ɓuru lebbi jeego'o.\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-woni-miijoo-mon-e-%C9%97ee-yaggine-%C9%97e-cedeao-fawi-e-dow-mali-e-gine\/","date":"2022-01-26T04:34:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304915.53\/warc\/CC-MAIN-20220126041016-20220126071016-00463.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9814050794,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9814050793647766, \"ffm_Latn_score\": 0.01396656408905983}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ilam Nuwaasoot ina foti jeertaneede : Waɗi ngoo jeertinaango ko Ibraahiima Caw, gardiiɗo Tuugnorgal Sato Fedde Ngenndiije (PNUE : Programme des Nations Unies pour l'environnement) ñalnde alkamiisa 23\/01\/2014. O hollitii wonde « nokkuuji keewɗi e wuro Nuwaasoot ngoo ɓuri geec lesɗude, tawi kadi tulde ceenal paddorɗe geec ɗee tiiɗaani no feewi » yanti heen « gargol Aftuut Saheli ɓeydii diƴƴe fotde laabi tati\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.\nLeydi Farayse ina jeyaa e leyɗe hirnaange bammbunooɗe laamyel caɗtarel apartaayd. Ko e laamu Miteraa tan darnde leydi ndii fuɗɗii waylaade, ANC fuɗɗii rokkeede faayiida so mawɓe mum ngarii Pari. Mbele ko ɗum haɗi Valéry Giscard d'Estaing noddeede e wirwirnde Manndelaa ? Giscard d'Estaing wonnoo hooreejo leydi Farayse e daawal 27 mee 1974 – 21 mee 1981. Ina gasa tawa ko ɗuum, sibu, nde ardii Farayse ndee, Farayse wondunoo, wallittunoo ko dummbunooɓe Manndelaa ɓee.\nƁesngu Alfalah (galle Alhajji Mahmuud Bah, almuɓɓe Alfalah e sehilaaɓe mum) mawninii ñalnde 4 lewru saawiyee 2014, e gardagol Umaar Alhajji Mahmuud Bah, hitaande waɗtunde duuɓi capanɗe tati e jeegom duttagol Alhajji Mahmuud Bah mo Jowol (yo yurmeende Alla won e makko, barke Alla saroo e ɓesngu makko). Kewu nguu waɗi ko to duɗal Alfalah to Madiina 3, tuggude e 14w30h haa 20w15h.\nManndelaa waɗi nguurndam mum fof ko e hare politik. E nder heen, won jikkuuji nguurndam o joginoo kaanduɗi e teskeede, so ñemmbaaka kay. Jaaynoowo gooto ine wiyee Richard Stengel sawndiimaa mo ko ɓuri duuɓi 20. Debbo harbiyanke goɗɗo, belsiknaajo, cokranooɗo sabu haɓaade apartaayd, biyeteeɗo Hélène Passtoors, ina anndunoo no feewi Madiba. Ɓee ɗiɗo ceedtiima e makko jikkuuji garooji ɗii, gontuɗi doosɗe nguurndam.\n1. Hakindaade : « hakindaare Manndelaa (tawi hare ina dooki hakkunde ɓeleeɓe e raneeɓe e ciltirɗi apartaayd) wallitii no feewi leydi ndii daɗde e musiiba hare ɓesngu ».\nHikka, tiitoonde ñalngu nguu ko « Ɗemɗe nokkuuje ngam ɓiyleydaagu winndereewu : mawninde ganndal » ngam hollitde no ɗemɗe nokkuyeeje mbayi teeŋtude e keɓgol ganndal kam e cargol mum e keewal mum. Yimɓe hewɓe ina cikka wonde ɗemɗe nokkuyeeje mbaawaa loowde ganndal. Ɗuum ko miijo ngo sellaani.\nƊoo e Magaama, ko ina wona duuɓi ɗiɗi (2) jooni, min keɓataa rajo Muritani. Ina waɗa tan sahaa, subaka law, hedde waktu 7ɓo, min keɗoo jolfo oo e kabaruuji mum seeɗa. So ɗum ɓennii, min uddii rajooji amen, sibu hay ɗuum min nattat jaggude. Onndo AM oo kadi marsata tan ko jamma, tee jeewte Pulaar ngoodaani e rajo mawngo ngoo jamma. Ko raɓɓiɗi e haala koo tan, rajo Muritani heɗetaake ɗoo e Magaama.\nHay kabaaru gooto min nanataa so wonaa ko min keɓi e tele, ndaa wonaa yimɓe fof njogii tele, kadi ko rajo waawi koo, tele waawaa ɗum, sibu, rajo,\nE wiyde pelle nay daraniiɗe jojjanɗe aadee (AMDH, AFCF, CR, SOS-ESLAVES), Muhammed el Muttaar el Shingiti, oon binndunooɗo ko heewi ko faati e « Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik », sibu o winndii to o woni to Dohaa too, o wiyi : « Sariya jaɓaani warngo jedditiiɗo, tee ɗum meeɗaa kewde e nguurndam Nulaaɗo (MJKM) walla e nguurndam sahabaaɓe mum, ɓe nganndu-ɗaa golle mum en e haala mum en ngoɗɗondiraani e binndi Quraana ».\nManndelaa kam fof e dañde ko hay gooto meeɗaa dañde, gila fuɗɗoode haa wortorde, so aduna fof mantude ɗum, dowlaaji e jom doole en ina njetta ɗum, ina mahana ɗum nanndollaaji (statues), ina ndokka ɗum njeenaaje, takkana ɗum galaŋuuji, ina inniri ɗum ujunnaaje ujunnaaje ekkol e duɗe jaaɓihaaɗtirde e laabi e boowe, e juɓɓule goɗɗe e nder winndere ndee…","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/pulaar.org\/","date":"2014-03-09T20:10:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394010303377\/warc\/CC-MAIN-20140305090503-00005-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5267373323,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5267373323440552, \"fuh_Latn_score\": 0.21490900218486786, \"ffm_Latn_score\": 0.16856329143047333, \"fuf_Latn_score\": 0.08109527826309204}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.448,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Konngol Kajjata maalik : Hol ko sabii waylooji ɗi?\n1. Jahtirgol faggudu ngaadanteewu (ndema, awo, ngaynaaka…) ndonkitngu huuɓnude soklaaji ñalndekalaaji ɓesngu men, tawi noon leyɗeele ƴellitiiɗe ɗe ko tamde jeñirɗe kala to bannge teknoloosiiji ndema, awo ekn\n2. Dowlugol e keƴgol kaalis e nder nguurndam sabu kala pinɗo yiyloyto etee alaa e sago o yiyta, so ina moƴƴi maa so ina weñii, hay sinno dañirɗe ɗe ko uddiiɗe\n3. Juljultondiral aduna o newiima: telefoŋ, internet haa ɓurti jotondirde e kattanɗe e ndoolndoolaagu won e leyɗeele haa yiyannde mum en waawtii belaaɗo e mettaaɗo, nehi ɗum e yiɗde mum en\n4. Kumpital sembinii ƴellitaare teknoloosi newnowo jokkondire e jeeyngal ko wayino telewisoŋ, telefoŋ, internet, satelitaaji e paaraboliiji. Subaka fof eɗen njiya ko en ngoowaani etee alaa e keerol maa kajo\nƊum waɗi leyɗeele pamare doole ɗe ko ñemtinoooje, ñemmbooje, baɗtuɗe gite e dañal, jowitiiɗe e jom doole en. So doole potaani noon kala ñemmbo heewi jibinde ko hoomtiyaagal haa teeŋti to bannge pinal, neesu e nehdi yontannde hono sukaaɓe.\nE yeru so sukaaɓe ɗeen leyɗeele ƴellitiiɗe keɓii 18 ndunngu, ɓe ndimɗii e njiimaadi jibnaaɗo. So ɗuum ina waɗi ɓural to bannge muuyaaɗe, ndimaagu e piɓle keeriiɗe suka o, ittataa noon won caɗeele bayɗe no:\n– Certugol suka o e korsa e njurum e jokkere enɗam. Ɗum wonaa ko meeɗen\n– Koltu maɓɓe wayi ko no wiyde col, enen noon comcol ko suuraare e hurum.\nƊee geɗe cifi-ɗen fof noon e heƴde e renndo men, firtaani ko men hanki fof ko ko moƴƴi walla ko heddiiɓe hannde fof koko boni. Mbiyen tan mo ina jiggoo siggat sabu aduna yahata ko ina wayloo etee lefu mbayliigu aduna ina metti ɗoftude. Ngannden won geɗe hanki ngaamnotaako hannde sabu\nl Dewgal waawnere ina jibina pelɓondial renndiiɓe aduna, bonna enɗam, tonnga ngonka resondirɓe e oon fannu\nl Kalifaandi kiisndi hanki aamnotaako hannde, kono nehdi ina foti tabitde tawa mo woni kala ina teskii hakke goɗɗo o,\nl Sinkaare ina woodnoo ko adii hande: Moori e cacci, tawe nebam keccam, ɗaɗi leɗɗe moƴƴinooji ɓalli, uuranteeri cuuɗi e comci, haɗaa ko geɗe dargooje ɓalli e guri hono \"keesal\"\nl Hanki naatgol suka e dingiral ko weltaare wondude e kormondiral hakkunde rewɓe e worɓe ngam diiwtugol pergitte, kono kaalis ittii fof haa teeŋti e hurum.\nMi wiya on tan so tawii jiggore nde ko ganndal, karallaagal, siyaas e teknoloosiiji, ɗum bonaani sabu ko sodorde wonande ɓesnguuji men.\nHol no njiɗɗen sukaaɓe men mbaya haa nafta renndo men maa mbiyen hol no renndo men naftirta hoyre mum?\nBannndiraaɓe sehilaaɓe, ngannden ko sukaaɓe tan ngoni calti leñol gaafiiɗi ɗi njerɓataa, baawɗi tambaade ngol sabu ganndal, softeende e kattanɗe maɓɓe. Aɓe poti wiɗtude e yiytude peeje baawɗe yaltinde renndo ngo e caɗeele e iincuru aduna hannde gonaaɗo o. Ngam ɗuum:\nƊanniiɓe: aɓe poti rentinde doole maɓɓe gonɗe e nokkuuji ɗanle, ɓe njuɓɓinaɗe ngam fewjidde eɓɓanɗe naftooje, ɓe mbaɗa e gure maɓɓe iwdi geɗe ɓesnooje nguura, ɓe ceerta e welnere, juurle ɗe ngalaa sarɗi.\nAɓe poti faggaade jawdi kono kadi hol to ɓe njejjit janngude e wiɗtude no ɓe kisnirta dañal maɓɓe soɓe ngartoyii, ɓe njiggoo ganndal naftowal, ɓe eggina won mbaawkaaki nokkuuji ɗannanaaɗi ɗi, ɓe saraɗi e cahe maɓɓe haa ɓe ɗannaaki ɓe keƴa heen. Ina haani ɓe ndaranoo jokkondire hakkunde cahe njaatigeeje ɗe e gure maɓɓe iwdi (punondiral gure).\nLaamu ina foti tabitinde ballal mum e cukaagu leydi ndi e kuuɓal e sukaaɓe cahe joñiiɗe e ko heertii, kono laamu woppittaake e hoyre mum, alaa e sago mbaɗten hakkillaaji e e doole men oole, kuutoro-ɗen peelelal men, compen gollorɗe ballondiral ƴellitooje. Ina haani kadi laamu sompa sariyaaji e jamirooje ɗowirɗe ɗeen eɓɓaaɗe naftooje ngam ɓesngu men ina hooloo etee serta e miijo ko laamu tan waawi maa foti gollinde\nRewɓe ina poti soɗeede e golle ngeñu (ndema,aawdi, masiŋaaji ndiyam, kowgol mballaaji,ndeenka e korgol golle jeñirɗe, njeeñcudu awo, ɓe keblanee koppeeji res-ndestaa ngam ɓe mbaawa ñawndande koye maɓɓe won soklaaji keeriiɗi e sifaa moƴƴo.\nSukaaɓe men ina poti haɓaade majjere sabu ƴellitaare waawaa feeñde ɗo majjere e humambinnaagu tuddini, ɓe ndewa jaŋde maɓɓe haa joofa maa yumta sabu jaŋde seeɗa ko posone etee mo reenaani ganndal maa karallaagal ko cugguɗo.Ko goonga noon tonngi keewɗi ina ngoodi to bannge jaŋde leydi ndi,to bannge miskinaagu jibnaaɓe, to bannge fawre renndo, to bannge baasgol rewɗe e sukaaɓe sariya ceniiɗo paytuɗo e gollingol.\nIna haani kadi sukaaɓe men kaɓtoo ngaameela, feñayaagal, yowitaare e kala ñemmboojji daɗaaɗi e renndo ngo. Ngam ɗuum alaa e sago nguurtinen adaaji men naftooji, jahdude e ngonka hannde tawa eɗen kuutoroo kaɓirɗe tagooje jokkondiral (leppi haala e gaaci -DWD-filmuuji- nate- jeewte telewiisoŋ- duttorɗe e mbakanon internet -jaayɗeeli..)\nTeeŋtinde Kaaldigal, jokkondiral e muñondiral hakkunde mawɓe e sukaaɓe ko huunde waɗɗiinde e jamaanu gonaaɗo o,ngam ɗuum:\n– Mawɓe yoo nganndu won ko njiynoo etee ngoownoo ko gontaa hutoro etee kala suka yahdata tan ko e yonta mum hono no adunaaji ngaddiri.\n– Sukaaɓe ne yoo paam won ko mawɗe ɓe ngoownoo ko weɗaani ɗoofde e hakkillaaji etee ɓe mbeeɓaani jaɓnude kewkewe hannde ɗe.\nNdeke nafoore men hannde yowitii ko e kaaldigal e nanondiral hakkunde mawɓe e sukaaɓe e kala nokku e kala sahaa guuraaɗo . On njaaraama\nUmar Hammaat Daat e Kajjata Maalik Jallo\n(Ŋoral Gidaale 18 haa 23 UT 2001)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/10\/02\/cukalel-e-cukaagu-fuutankeewu-2\/","date":"2021-09-17T22:51:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055808.78\/warc\/CC-MAIN-20210917212307-20210918002307-00419.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7731615305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7731615304946899, \"fuf_Latn_score\": 0.14499352872371674, \"ffm_Latn_score\": 0.05664079636335373, \"fuh_Latn_score\": 0.019804300740361214}","num_words":853,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.764,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dr Silven Ngesan hertorɗo dawro politik woni koɗo men hannde.\nSaakitaama ñannde :\nE ndee yontere yawtunde laamɗo kiɗɗo lesdi Koddiwaar Loran Bagboo hollii faale makko sincugol mojobere dawro hesere. Hol ko o waɗirata ɗum?Hol ko woni gollleeji mawɗi fewtuɗi-mo ?Nultundiraaɗo meeɗen Abdoul azizi Jallo yiidii e Dokteer Silven Ngesan o weeɓitanii-mo ɗee lamnde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210816-dr-silven-ngesan-hertor%C9%97o-dawro-politik-woni-ko%C9%97o-men-hannde","date":"2022-12-02T02:48:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710890.97\/warc\/CC-MAIN-20221202014312-20221202044312-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4199935794,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4199935793876648, \"fuf_Latn_score\": 0.3564113974571228, \"ffm_Latn_score\": 0.2097851037979126}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.578,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Maiduguri un ɗe kapital e ɗe gelle mawɗe ɗun Diiwal Borno nder woyla fuuna Naajeeriya. Ɓe gelle ɗen jottori e haade fotti ɗe hutaadewal ngaɗɗa maayo majjuugo e ɗer ɗe firki nutsiigo nder ɗe ariyawal e ɗawde weeɗu Chad (Lake Chad).[1] Maiduguri ɗun tiggiɗum nder 1907 e ɗe ɓe konuuji taadol soljien yaasi challiɗun ɓeɗe Biritinkeejum e haa tun mawgu jawɗun hawti e ɗuuɗirka yottiɗe e milliyan hitaɗe 2007.\nTaarihawol (Distinore)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nFinnuɗum artuɗum[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nUn ɗe wuro ngo ɓe kanem-Bornu laamaraɗe ɗum ƙarniji. Maiduguri ko cakka wala e mari ɗun kawtuɗi galluji ɗiɗi: yerwa e ɗe hirna e kiiɗum Maiduguri ɗeta fuuna. Yerwa un tiggama ɗer 1907 ɗemo ta Abubakar Garbai.[2] Ɗun Borno eɗeɗaw kapital ɗum ɗe Laamorde Bornu. Jottoriɗe wooduni haa a gellel pamaarel annɗira no kalwa. Ɗun'un nastini ɓe eggoɗun ɓe kapital ɗe ɓe Koole'en (yimɓe Kanuri) daga Kukawa.\nMaiduguri kiiɗum un subtaaɗe Biritinkeejum (laamu boɗeejo) eɗe ɗun hore hawtirɗe soljien (konuuji) maɓɓe nder 1908 jottoriɓe jurɓiwal mafoni. E fottunɗe ɗumgu ɗum warti ɓe jottorɗe ɗun ɓe Biritinkeejum joɗani haa eɗow komislan British Bornu. Maiduguri lattaki gelle haa sai ɗe hebtuugo hoore.\nNder 1957 Yerwa lattake ɗe titorɗe ɗe caka gelle ɗembo Maiduguri un eɗe jottori ferere e ɗau annnɗiraɗi fiitinɗe geɓol saare. Nder 1964 ɗe laawol jirgiwal les yajjinaama haa toona kannjum hakkariɗum lattaki mawɗum caka luumorɗe nder ɗe larɗiwal. Gelle ɗen no annɗira e ɗe hubbare ɗum diinu Islaama nder hirna Afrik ton.\nJihaadi Islaama[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nTurin ɗe caka 1960, Maiduguri haari watani yaasi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Maiduguri","date":"2024-04-14T14:35:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296816879.72\/warc\/CC-MAIN-20240414130604-20240414160604-00276.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9987748861,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987748861312866}","num_words":248,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User da-N\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User da-N\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nB\nUtilisateur:Byrial\nU\nModèle:User da\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_da-N&oldid=18669\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_da-N","date":"2021-03-05T16:55:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178373095.44\/warc\/CC-MAIN-20210305152710-20210305182710-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5158935785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5158935785293579, \"wol_Latn_score\": 0.12514059245586395, \"nov_Latn_score\": 0.042809683829545975, \"ltz_Latn_score\": 0.03276580572128296, \"dag_Latn_score\": 0.020942695438861847, \"lim_Latn_score\": 0.020364712923765182, \"gsw_Latn_score\": 0.015923582017421722, \"por_Latn_score\": 0.014150732196867466}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.407,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bettaani hay gooto poolgu Emanuwel Makron fooli Marin Lopen. Makron dañi ko toɓɓe 66 e kala teemedere ɗo Lopen dañi toɓɓe 34 e kala teemedere. Ɗum fof e wayde noon teskaama faraysenaaɓe heewɓe ko ɗuurniiɓe woote ɗee etee heewɓe heen ngooti ko kartal danawal yiɗde wiyde ko fof foti e mumen.\nTeskaama kadi Marin Lopen hay so foolaani, toɓɓe mum ɓeydiima so yerondiraama e ko yawti koo.\nEmanuwel Makron ko kañum woni laamɗo njeetaɓo gila nde Ngenndi joyoɓiri fuɗɗii, kono ko o 24 laamɗo gila laamu Farayse fuɗɗii. Makron woni laamɗo ɓurɗo famɗude duuɓi, sabu o dañi ko duuɓi 39. Kono cuddiiɗo makko oo ina hecci mbo duuɓi 24 sabu dañi duuɓi 63.\nE yeeso Makron, woni heen ko wooteeji sarɗiyaŋkooɓe baɗooji 11 e 18 suwee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/woote-farayse-makron-lappii-lopen\/","date":"2018-01-16T19:24:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886639.11\/warc\/CC-MAIN-20180116184540-20180116204540-00473.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6874527931,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6874527931213379, \"fuf_Latn_score\": 0.1809978038072586, \"ffm_Latn_score\": 0.11893518269062042}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.694,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nanngal naange ina fadaa e 27 Morso 2018. Ko nanngal juutngal hakke waktu e hojomaaji 43 etee e oon tuma ko naange ngee fof mutat. Nanngal naange ngee ko waktuuji 17 kikiiɗe pawɗi hojomaaji 15. Mutal naange hirnaange Afrik hawrata ko e nge mutii. Hay lewru maa nannge e ngaal lajal. Lewru nduu maa wojju coy e dow battane nanngal naange ngal. Ko ngal ɗoo nanngal naange wonata ɓurngal mawnude e duuɓi teemedere garooji.\nLewru maa wirno e mbeelu jahdiiɗo mayru Ngaawe (Leydi) ñalnde 27 Morso, ko ngool hebori waɗtude laawol ɗiɗmol ko lewru ina nanngee e nder ndee hitaande 2018, kadi ko ngol hebori won'de nanngal ɓurngal juutde e nder duuɓi teemedere paaɗi ( hakkunde 2000 e 2100), sabu maa ndu nannge haa laaɓa fotde 01 :43, hade ndu woppitireede seese, ɗuum ina ɓadondiri e kaaɗtudi nanngal mayru, sabu ko nanngal juuti fo ɓurataa 01 :47.\nNaatgol lewru e mbeelu leydi haa yalta ko e 06 :14 timmata, nanngal lewru ngal fuɗɗotoo e ko 17 :15 GMT, ɗuum ko hade mutal naange e yoga e leyɗeele hirnaange Afrik, ko ndeen ndu fuɗɗotoo naatde e mbeelu Ngaawe, so yahii haa wonii 19 :30 ndu nanngee haa ndu timma, ndu wojja coy sabu mayru lommbaade e mbeelu Leydi he, ɗuum noo firti ko mutal naange to hirnaange Afrik hawrata ko e ndu nanngaa haa ƴoƴi, so naange muti ñalnde 27 Morso tan yo en mbaɗtu hakkillaaji men e fuɗnaage, lewru ummotoo ko ina nanngaa haa wojji coy.\nKo noon woorata haa 21 :13 nde ndu fuɗɗoo fooynude seeɗa, ndu yaaɓana seertude e mbeelu leydi, boɗoyol ngol ustoo, haa ndu ɗaccitoyee haa laaɓa hedde 23 :28.\nBoɗoyol lewru ndu ko batte kedde ciiñsiiñƴe naange naatɗe e faandu henndu Leydi, ɗeen ciiñsiiñƴe keltee haa leefa, sabu ina gasa ɗe kawra e duule e punndi Leydi, so ɗe njotiima Lewru, ɗe njottotoondu ko eɗe leefi e ɗe ngojji, ko ɗuum wojjinta ndu.\nKadi tuma nde ndu nanngete nde tawata e ndu lusoyi no feewi sbau yolnde hakkunde men e mayru maa wooy 404 300 km, ɗuum noon ndu feeñata ñalnde nanngal nde ko e ndu famɗi.\nHAMMADI JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/weeyo-naange-e-lewru-maa-nannge-27-morso-2018\/","date":"2018-08-17T21:29:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212910.25\/warc\/CC-MAIN-20180817202237-20180817222237-00482.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6870690584,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6870690584182739, \"fuf_Latn_score\": 0.13740816712379456, \"fuh_Latn_score\": 0.10794251412153244, \"ffm_Latn_score\": 0.06207110360264778}","num_words":327,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.586,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"– Sabu teskaade wonde dowla Israyiil inan jokki e luulndaade kala kawraaɗe nanndiraaɗe to fedde dowlaaji dentuɗi\n– E teskaade kadi darnde nde Israyiil jokki e warngooji kuuftidinɗi feewde e hoohooɓe Palestiin ;\n– E teskaade muumɗugol gondungol e weleede ɗum e ballal ngal dowla amerik e won e leyɗeele tuubakooɓe mballitta Israyil e tiimgol mum ngol rewaani laawol won leyɗeele palestiin ;\nHEERTO (Parti) UFP rennduɓe e batu mooɓondiral 3ɓal e ñalɗi 27, 28, 29 e 30 deesammburu 2012 ;\n– Ina luulndi warkoyaagu Israyiil ummanii feewde e palestinnaaɓe e jokkugol mum e tiimde leydi palestiin ;\n– Ina rennda weltaare e ɓesngu Palestiin sabu poolgu ngu ɓe keɓi to bannge dipolomasii sabu jaɓgol Fedde Dowlaaji Dentuɗi yoo ɓe njeye e tawtorteeɓe Batu mum kuuftidinngu.\n– Ina wasiyoo pelle palestinnaaɓe kala nde ndentata ngam falaade gaño maɓɓe gooto hono dowla Israyiil tiimoowo.\nNuwaasoot ñalnde 30 deesamburu 2012\nBatu Mooɓondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/ufpweb.org\/2013\/01\/13\/hawraande-yowitiinde-e-palestiin\/","date":"2019-02-21T21:21:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247508363.74\/warc\/CC-MAIN-20190221193026-20190221215026-00337.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8837150335,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.883715033531189, \"ffm_Latn_score\": 0.09180421382188797, \"fuf_Latn_score\": 0.010541661642491817, \"fuh_Latn_score\": 0.010506989434361458}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.856,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Keɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e darnde pelle dillooje e kiwal taarindi to leydi Senegaal.\nHolko woni darnde maɓɓe ngam reenude taarindi ndii ? Hannde e kaa taskaram, ko leydi Senegaal njaheten ngam ƴeewude no ɗen pelle ndaroori e kiwal taarindi. E yeru, to leydi Senegal kadi ena heewi pelle jokkondirɗe ngam kiwal taarindi ndii. En etoto anndinde holko woni darnde ɗen pelle dariiɗe reenude Taarindi leydi Senegal.\nNgam yaajnaade e mum en bismoto koɗo men Mamuur Ngalaan, arɗiiɗo kawtal pelle dillooje to baŋŋe taariindi ɗoo e Senegaal. Ko adii e seedantaagal ma en keɗoo Jeynaba Baaji suka debbo jahroowo duuɓi cappanɗe jowi, dariiɗo fii kiwal taarindi to galluure makko ɗoo e Dakar laamorgo leydi ndii. Ka joofinde maa en bismoo Mamadu Lamiin JAAÑ koolaaɗo kuuɓal fedde dariinde to ɓaŋŋe sarɗiiji ngam kiwal taarindi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/kiwal-taariindipelle-daranii%C9%97e-kiwal-taariindi-e-nder-senegaal\/","date":"2021-05-16T14:17:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991224.58\/warc\/CC-MAIN-20210516140441-20210516170441-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9881334901,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9881334900856018}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.977,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nProfeseer Mammadu Kaaliidu BA jannginoowo to duɗal mawngal Moritani woni ko koɗo men hannde\nWoppugol wuttande fawaande e dow Amadu Haya SANOGO e battane ciwlagol mo laamu\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/sari-a\/","date":"2021-05-17T14:23:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7703598738,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7703598737716675, \"fuf_Latn_score\": 0.20142672955989838, \"fuh_Latn_score\": 0.01183636486530304, \"ffm_Latn_score\": 0.010652962140738964}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.717,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoddiwaar: Hooreejo jaagorɓe kiɗɗo on Giyoom Soro fawaama kaso kaddi ngurdam\nKariim Khaan, porkileerjo keso ÑBH (CPI) foɗɗike golle mum hannde\nMisra 31 feddeeɓe Banndiraaɓe Julɗe (frères musulmans) ñaawaama hanki\nDereck Chauvin qirraama war-hoore Georges Floyd\nMaayde Toma Sanakara, suudu ñaawirdu ndun Tawnii Kompawore, laamɗo kiɗɗo Burkina Faso e tuumaaɓe ɓen\nKo honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nMiijooji mon e battane accitugol hooreejo kiɗɗo Koddiwaar\nKonngol Faatu Bensuda e battane CPI woppi tuumol e dow\nWoppugol wuttande fawaande e dow Amadu Haya SANOGO e battane ciwlagol mo laamu\nFaransi: Suudu ñaawooru Paris hollii wonnde Vincent Bollore no haanaa ñaaweede\nUSA: Donanld TRUMP no tuumiraa nguyka saggalle\nSenegaal: Mammadu Mustafa Njaay, jaayndeyanko no taskoo piilol Usmaan SONKO\nLaatine Faatu Bensuda ɗen, Meeter Hamidu BARI no taskoo ardiigu makko\nÑaameteeji walla nguureeji jannganaakuuɓe e nder duɗe Afrik goɗɗe\nCellal: Ñallal adunayankowal Kanseer, Dokteer Muhammadu Bashiir BA\nÑaawoore Jooma jawdiijo walla galo BENY STEINMETZ\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/%C3%B1aawirdu\/","date":"2021-09-22T21:04:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057388.12\/warc\/CC-MAIN-20210922193630-20210922223630-00341.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8795395494,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8795395493507385, \"fuf_Latn_score\": 0.0827358216047287, \"fuh_Latn_score\": 0.01068800874054432}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hakkunde leƳƳi ɗi laamiɗen, na woodi heen leňol gootol ngol jaɓataa haa ca'i (abada)poolal men . Ngol na tawee keewal no feewi nder wertaango ɗoolɗal men.Ina heňoraa yamiraa taweede men nder afrik haa mbaawen-ɓe feccude-pawen he dow maɓɓe leƳƳi ɗi caltaali mu'en koyti. Ňalnde fulɓe ndiɗɗi walla ndenti hiɓe mbaawi fittude he laawol maɓɓe kala doole baawal men. Dolɗinaaɓe-laamu men na poti waɗtinde ndee faandaare hono waɗannde ngenndi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/hakkunde-le%C6%B4%C6%B4i-%C9%97i-laami%C9%97en-na-woodi-heen-lenol-gootol-ngol-ja%C9%93ataa-haa-cai-abadapoolal-men\/","date":"2021-12-03T00:21:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964362571.17\/warc\/CC-MAIN-20211203000401-20211203030401-00276.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6225827336,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.622582733631134, \"fuf_Latn_score\": 0.3318524658679962, \"fuh_Latn_score\": 0.026266247034072876, \"fub_Latn_score\": 0.011425178498029709}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.03,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.583,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Tanzania taskani ko waddanta Lesdi ndin jahargal yeeso.\nArdiido Lesdi Tanzania, Samia Suluhu Hassan itti hombere hadol nawliiraabe waduki geengal mabbe haa Lesdi ndin ko be hadino be iga 2016.\nRahootooji sappi'e wiiki dow ardiido Lesdi ndin boymaajo, John Magufuli, kanyum on hadi geengal man bee wiiki niiman woodi majjiru jawle' e wonnol wakkati nder man ko waddi haa'ootiral hakkunde ardiibe enanta ummaatoore Lesdi ndin.\nArdiido Samia dooko suudita haalakan seende wadi giidal bee Ardiibe Jam'iyaaji ko hewtani 19 nder Lesdi ndin.\nO wi \"teddenga amin ngomnati min hakkilana ummaatoore wadoobe geengal nden'e jawle mabbe,\".\nDebboojo on lamsika bee wiiki ngomnati Maako wadan fodde bawde ngam yiiki firliti diidaadi Lesdi hedi laabi kanndudi.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/04\/ardiido-lesdi-tanzania-taskani-ko-waddanta-lesdi-ndin-jahargal-yeeso\/","date":"2023-02-03T23:05:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00606.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997882247,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999788224697113}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Piilngal Charles III, e Jooma Suudu mum Camilla, lefol laamɗo (King) e laamɗo-dewbo (Queen) wonde laamiiɓe Laamanteeri Ndentundi (United Kingdom) e leyɗeele jowitiiɗe he mum (Commonwealth) ko janngo, Hoorebiir 6 Duujal 2023 to Westminster Abbey.\nCharles jooɗiima he jappeere laamu nde gila ñalnde 8 Silto 2022, caggal maaygol neene makko Elisabeth II, laaminooɗo Laamanteeri Ndentundi ko ene wona duuɓi cappanɗe jeeɗiɗi.\nPiilngal ngal mahatoo ko he aadaaja eglis Angalican, ene jeyaa e ko Charles waɗantee heen ko ɓe mbiyata wujeede (anointed) e totteede kuuje piilngal, ɗuum woni fawneede maage laamu, ɓoorneede njallaaba e totteede ko wayno silaama walla gaawal. Totteede-mo ɗeen geɗe ene teeŋtina fotde makko to bannge diine e aada. Hoolaaɓe Church of England e ɓesngu lawakeewu nguu maa ngar baayondirde e makko, kunoo wonnde maa ɗowto-mo, kadi denndaangal yimɓe jeyaaɓe he laamateeri ndi )Commonwealth) maa njamire waɗde ko way noon. Piilngal Kamilla (Camilla) ngal kanum ene hoybinaa, waɗataa seremelleeji keewɗi.\nSo ɗuum gasii maa ɓesngu lawakeewu nguu faytu to Buckingham Palace tawa e ɓe njaha mbaydi njeeɓeegu, so ɓe njettiima toon ma ɓe ndaro he dow balakon ngam huccitde e teeyangal yimɓe ngal.\nHabraama wonnde, piilngal Charles e Kamilla ngal maa wayle seeɗe e no adaaji piilngal Biritaninaaɓe jawtuɗi ɗii mbayatnoo ni, ngam haa ɓe mbaawa heƴnude heen aadaaji diineeji e pine yimɓe woɗɓe jeyaaɓe he leyɗee Laamanteeri Ndentundi goɗɗe ɗe, kadi piilngal ngal makko jogori ɓurde raɓɓiɗde e piilngal neene makko he 1953.\nYantude e seremelleeji piilngal ngal, e seremelleeji piblik, ma welnereeji mbaɗe kadi to Australia, Canada, New Zealand, e leyɗeele goɗɗe jowitiiɗe he laamu makko. Ɗiin pijirlooji e mbelweltooji maa njokku haa ñalnde 8 Korse he nder wertaango Laamanteeri Ndentundi ɗii kala.\nPiilngal Charles e Kamilla woni piilngal gadingal waɗee he Biritani he nder teemadannde 21, kadi ko kanum waɗti piilɗe 40 he nder Westminster tuggude gila nde William the Conqueror ñalnde 25 Bowte (Decembre) 1066.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/05\/piilngal-laamii%C9%93e-biritani-charles-iii-e-kamilla-ko-janngo-6-duujal-ko-ngal-woni-gadanal-caggal-duu%C9%93i-70\/","date":"2023-06-08T00:50:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00481.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6580955386,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6580955386161804, \"fuh_Latn_score\": 0.2653215527534485, \"fuf_Latn_score\": 0.05121101811528206, \"ffm_Latn_score\": 0.02380615659058094}","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.629,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Prof. Yemi Osinbajo wanngini anniya maako dow ko laarani naatuki safuwol nder tefeebe korowal ardungal Lesdui Naajeeriya haa cubi tammi wadeeki 2023 to jam.\nOsinbajo suudi bana ka'a nyennde Altine bee wii gollidaaki maako bee Ardiido Buhari do anndini mo kewdum dow ko laarani ardungal nii man on hyokki mo jarful O wanngina anniya maako.\nO wi\" bee baasiiraaji'e faamu Ardungal mi hibi do to ALLAH hoddiri mi wadan fodde bawde am ngam yiiki mi timmiitini ko min fuddi fuu ngam weltinki ngurndam ummaatoore Lesdi Naajeeriya. Gidaadi am boddi di miyidani Lesdi Naajeeriya enanta bibbe Lesdi Naajeeriya non onwadi mi wanngini anniya am mi dasran tefre cubi ardungal Lesdi ndi'I Less ililal jamiyawa APC.\"\nNoddaali iga kawte 'e mooble sukaabe ndotti'en feere feere kambe on hawti tefi mi dara nder tefoobe cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya.\nBallo Ardiido on wadi giidal beenanta ngomna'e wonbe APC dow ko laarani haalakan dooko ka wannge .\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/osinbajo-wi-naati-nder-safuwol-tefoobe-cubi-ardungal-lesdi-naajeeriya\/","date":"2022-12-06T03:42:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00776.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9844207764,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9844207763671875, \"fub_Latn_score\": 0.01534956507384777}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.932,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa he daartol. Ɗuum wonaa deftere balliftooɗo Afrocantrist hesere jaŋtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende celebritynetworth.com e kuɗol Brian Warner, yaltini ɗum ñalnde 13\/10\/2012.jokku taro\nCategory Archives: Daartol Afrik\nHannde waɗi duubi sappo e go'o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin'de ɗemngal Pulaar. O jannginii, o heblii jannginooɓe kadi o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Pulaar. Kono ɗeen defte noon haajooni leñol ngol daraaki he no ɗe muuldaa. Ɗuum ko ñamaande teddunde, nde yontii leñol ngol ene ƴeewa no rootorii ɗum.Jokku taro\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde.Jokku Taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo Senegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci wammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde Haalpulaar en e Jolfuɓe.jokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-afrik\/","date":"2020-09-29T12:43:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401643509.96\/warc\/CC-MAIN-20200929123413-20200929153413-00722.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8412089944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8412089943885803, \"fuh_Latn_score\": 0.07809954136610031, \"fuf_Latn_score\": 0.05903461575508118, \"ffm_Latn_score\": 0.018687933683395386}","num_words":432,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.712,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Himbe ko hewtanta 15 sooyi yonki mabbe haa Lesdi Armenia nden daldi ko hewtanta 3 'e nawnande Caatude wakkati ngulu yiite hebino be haa giifakan.\nYiite ngen ukkaama on binbiire Alamiisa haa keeri Fuunaangeere Azerbaijan.\nRahootooji sappi'e wiiki \"fe'aano yiite ngen fe'I on ngam sanadu yabbol Diidaadi.\"\nAmma Prime Ministaajo Nikol Pashinyan kanyum on suuditi ka bee wiiki golloobe rento on naftori nyebbam petrol ngam jamna defirde reso.\nprime ministaajo on hokki umroore \"acca naftirki nyebbam dam wula gene mallabo waata haa Defurde.\"\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/himbe-ko-hewtani-15-sooyi-yonki-mabbe-haa-armenia\/","date":"2023-02-07T07:54:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00608.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9938702583,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9938702583312988}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari tefri kawte Lesde Africa wada fodde bawde haro yiiki walli hijirbe enanta rellube ci'e mabbe nder Lesde Africa. (IDP)\nBuhari suuditi haalakan haa moobturde kawte Lesde Africa nde 16th wakkati Ardiibe Lesde Africa fu moobino haaton Malabo Lesdi Equatorial Guinea.\nArdiido Buhari himbe ko buranta millionji 5 on relli nokkuuje mabbe haa bakkeeje mbeela Lesdi Chadi burna mabbe bod um himbe Lesdi Naajeeriya.\nMuhammadu Buhari win gam sanadu fitnaaji ko ukkanta ummaatoore wadi min tiggi hukuuma musamman ko hakkilanta neddaaku innuaadama enanta fe'aanooji ha Lesdi Naajeeriya.\nO wi \"hukuumaw ngan hoosi teddeenga taskaram nyamnuki bacci haa njangirde ngam tabi tinki bacci hebi nyamndu ko nafata be haa balli mabbe.\n\"Kadima hukumawa ngan omti nokkuuje musamman ngam rellube nokkuuje mabbe nder Jihaaji fu bawti nden bo do hakkilani be dow ko laarani njamu, bornungal,enanta nyamndu mabbe 'e ko nanndi 'e non.\nHooreejo kawtal ngal nden latudo Ardiido Lesdi Senegal, Macky Sall, tefi Ceede ko hewtani milioji ($3m) Dalaaje cede Lesdi America nden O tefri Ardiibe Ben bo waddaa ko ALLAH wawnibe fun ngam tigguki hukuuwa wallata innu Adama.\nHooreejo on AU wi laati doole tigga hukumawa ngan musamman ngam yiiki no yanayuuji sella waylititta be no mashiibooji fe'aanooji woni nder Lesde Africa.\nKadima haaragare Hooreejo wernu moobtorde nden, Teodoro Obiang Nguema Mbasogo, tefi $4 million, milioji 2 jee tiggaago hukuumawa ngan nden milioji 2 bo hokka Lesdi Mozambique.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/28\/au-ardiido-buhari-meti-dudka-ko-laarani-idp\/","date":"2023-02-02T21:47:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500041.18\/warc\/CC-MAIN-20230202200542-20230202230542-00648.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997795224,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997795224189758}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nHolko addi waasde kisal e leyɗeele Afrik?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nNialawma hande o min jewtata ko yowiti e waasde kisal e nder Afrik.Jewtidiiɗo men e Ko mbiiɗon wiyete ko Karamoko Fari Silat Ka. Kanko woni ardiiɗo gomu fulfulde e nootaangu Afrik ene wiye Académie africaine des langues. O ari e yewtere ngam haalande hettiiɓe ko mbiidon Holko saabi waasde kisal e nder Afrique ? E hol peeje men jetata ngam haɓaade dum? So ɗum yawti men keɗo kadi Abdulay Diko joɗaniiɗo en to Mali, kadi Mamadou Alpha Diallo to ziginsor.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190727-holko-addi-waasde-kisal-e-ley-eele-afrik","date":"2023-06-05T10:58:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224651815.80\/warc\/CC-MAIN-20230605085657-20230605115657-00683.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9292623401,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9292623400688171, \"fuf_Latn_score\": 0.06553409993648529}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.937,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde aset (hoore-biir), 8 lewru marse (mbooy), hitaande 2014 waɗti duuɓi ɗiɗi ko ɓiy yumma men, giɗo men, jahdiiɗo men Umaar Mboyna Bah seerndanoo e men tawi ena ɗaldi en kesniiɗo Takko Abuu Takko Sih mo seeraani tawo e sunaare e alyatiimu gorko ena wiyee Abuu Umaar Mboyna Bah.\nE oon ñalawma, banndiraaɓe e sehilaaɓe renndanooɓe nguurndam cuɓii ko jippinande mo deftere Alla teddunde ndee ɗum woni silki to leegal Siiseem e nder Nuwaasot laamorgo Muritani ngam neldude mo duwaawu, kanko e denndaangal maayɓe juulɓe ngenndiyankooɓe. Ɗowi golle silki oo ko Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe e ballondiral e Ceerno Ibraahiima Soh e tawtoreede sukaaɓe almudɓe sahre ndee wayɓe no Jibi Bah ganndiraaɗo Gelongal Bah e wondiiɓe mum. Silki oo waɗaa ko to galle Alasan Yero Bah, baaba mum Umaar tokooso. Jaayndiyankooɓe rajooji e teleeji Nuwaasot, alaa keddiiɗo. Musiɗɓe men Mammadu Demmba Sih, jogiiɗo njuɓɓudi kikiiɗe oo, Mbooc Abuu Maariyata, Bukka Bah, Abuu Aamadu Jallo tawtoraama golle ɗee. Jinnaaɗo men Alasan Borti Jallo, Hammaat Muusaa Joop e joom-suudu mum, Aysata Jallo, Muusaa Sih e Siley Demmba Yaajuru, nootitiima e kikiiɗe oo.\nHol gonnooɗo Umaar Mboyna Bah ?\nCiftinen Aali Mayram lollirɗo Umaar Mboyna Bah jibinaa ko ñalnde alkamisa 26 lewru jolal (noowammbar) 1957 to Nuwaadibu. Umaar Bah waɗi cukaaku mum ko e nder wuro Ɗalhaya. O yaltaani ngo haa o dañi duuɓi 25. E hitaande 1972, o ari e wuro Kayhayɗi, o woni e janngude \"kuura\", ɗo Sonolec ɗoo. Umaar woni e Kayhayɗi ko Alla haaji, fayti Nuwaasot e hitaande 1976. Ko e Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani, o nanata haala wonde \" Santar Mammadu Tuure\" ena hebla fanniyankooɓe ko fayti e kuuraa.\nKo Umaar woni e kuuraa koo fof, ena jaribaa e jaŋde Pulaar ndee. Oon sahaa, hawri ko e keyniiko, njatigi makko, Alasan Borti Jallo mo Jowol ena daranii ɗum darnde tiiɗnde.\nE hitaande 1984, Umaar yiytondiri e Maas Jaak, ena jeyaa to wiyetee Juuwde Guuriiki, to diiwaan Damga Senegaal. Oon wonnoo ko Duɗal Ɗemɗe ngenndiije, ko kañum winndanatnoo duɗal ngal \"binndi reegal\" (normographe), ko adii nde ngal dañata masiŋaaji binndooji. Ko oon fooɗti mo, woni kadi Ceerno makko e ngool binndol. Nde Maas Jaak fayti Senegaal, Suleymaani Kan hooreejo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije waɗti mo ɗoon. Arɓe caggal ɓee ne, gila e Usmaan Muusaa Jagana haa heɓi Duudu Wan, alaa e mum en ustuɗo ndeen hoolaare.\nNde duɗal ngal dañi masiŋaaji binndooji, Umaar fayti to catal toppitingal muulngo defte. Gila e hitaande nde o ari, kanko Umaar, e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ndee, haa e hitaande 1999, nde duɗal ngal uddaa, waɗtaa Catal jaaɓi-haaɗtirde, haa ñalnde alkamisa 8 lewru mbooy hitaande 2012, nde o ruttii e joomiiko ndee, ko ɗoon o gollotoo.\nUmaar Bah ko tergal guurngal e fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde, nde o naati e hitaande 1986.\nUmaar ari e Rajo Muritani ko e lewru suwee 2011, o jokkondiri e Mammadu Demmba Sih, ɓe mbaɗti waɗdude yeewtere maɓɓe wiyeteende \"Tufnde ganndal\" ndee.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/04\/09\/silki-deftere-ngam-siftorde-umaar-mboyna-bah\/","date":"2020-04-07T12:30:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371799447.70\/warc\/CC-MAIN-20200407121105-20200407151605-00473.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8689644337,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.868964433670044, \"ffm_Latn_score\": 0.05445842817425728, \"fuf_Latn_score\": 0.03491726145148277, \"fuh_Latn_score\": 0.017530228942632675, \"fub_Latn_score\": 0.011750246398150921, \"fuq_Latn_score\": 0.011737938039004803}","num_words":474,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.772,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Seynabu BA, jaayndeyankeejo gollanoowo hoore mum taskaram kabaaruuji yontere jaɓɓii hannde\n\"Graffiti\" ko fannu goɗɗo mo sukaaɓe ƴettirta konngol ɓe holla mette maɓɓe e nder renndo ngoo\nSenegaal: debbiyankooɓe hollii mette maɓɓe e ɗii konnguɗi Usmaan Sonko hanki faade e Aji Saar,\nMaayde Tina Turner, teddungal e hormaaku mantungu oo yimoowo lolluɗo iwrii cenɗe dunuyaaru fof\nAbdul Kariim Foofona haaloowo e innde guwerneman Senegaal ƴettii konngol e battane ngol lappol ngol Usmaan Sonko noddiri \" lappol ndimaaku\"\nKo holno ɗee piye (kafide) ɗe rewɓe waɗata hakkunde maɓɓe woni e battinirde e guurdam maɓɓe e baŋŋe faggudu?\nKo holɗe e pehe ardiiɓe needi ƴatti ngam haɗugol nguyka e ɗee ndartine (egsamenji) saatiiɗi?\nWagneer [5 ] holko woni battane walla torraaji yi'aaɗi e gonol ɓee merseneerɓe e leyɗe ɗe tawaa e muuɗum ɗee ?\nGine: ndimaaku jaaynirɗe no kammbanaa sabu ɓittinanɗe ɗe laamu ƴanngal fawi e hoore majje e ɗee balɗe ƴaɓɓiiɗe\nGuwerneerjo Florida on Ron DeSantis townii honndu fii ɗaɓɓere feƴƴangol repibliknaaɓe ɓen e wooteeji 2024\nÑaawoore Abdul Aziz Al Hassan, caggal nde porkileerjo ƴami jukkanɗe, laabiyankooɓe ɓen ƴettii konngol\nBiraam Dah Abeydi, lumndiyankeejo, hooreejo fedde IRA-Muritani jaggaama gila hanki\nƊuuɗi cappanɗe jeego'o gila Dental Afrik sincaa, ko honɗum maandiɗon e maggal?\nKonnguɗi arani Usmaan Sonko gila Jigenshoor, gila ñaawoore udditaa hakkunde makko e Aji Saar\nKo holno dawroyankooɓe Senegaal jaɓɓorii oo alhaali ñaawoore aafiinde hakkunde Usmaan Sonko e Aji Sarr?\nSaajo Morel Kante no taskoo ɗee tuume Amerik wi'uɗe wonnde hiɓe jogii daliilaaji gonɗuɗi wonnde Ruusiya no eɓɓi soodugol alaaji kaɓirɗi, rewnaɗi Mali naɓa Ukreeniya\nBattane ŋakkere kisal e ndeenaagu e nder oogirɗe e caɗeele ɗe asooɓe jawle iriiɗe jogii e nder yoga e leyɗe Afrik [ taskaram fillitaaɗo]\nKo holno ndee ñaawoore fuɗɗiinde hakkunde Usmaan Sonko e Aji Sarr, joofirta e hoore jam? Aamadu Tijjan Woon, jaagorɗo e diplomaatjo senegalnaajo kiɗɗo no jaaboo ngal lamndal\nWagneer [4]: warngooji e yeebugol walla bonnugol hakkeeji neɗɗo no jeyaa bonereeji ɗuuɗuɗi ɗi ɓee merseneerɓe faggitii e leyɗe ɗe ɓe naati e mum\nJukkanɗe ɗe Porokileerjo on ƴali liddu Usmaan Sonko ko yowitii ñaawoore doolugol Aji SARR\nKo holno ñallal ngal feƴƴiri Zigenshoor caggal ñaawoore Usmaan Sonko hanki kiikiiɗe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2023-05-28T18:54:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644506.21\/warc\/CC-MAIN-20230528182446-20230528212446-00684.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.507545054,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5075450539588928, \"fuf_Latn_score\": 0.42918631434440613, \"ffm_Latn_score\": 0.042602553963661194, \"fuh_Latn_score\": 0.012616313062608242}","num_words":382,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duube didi saaliidi, Linos Mutepera laatino nder ujunedde yimbe Zimbabwe diwobe ficcita dow jipaago ardiido mabbe boymaajo Robert Mogabe.\nHande odo numta ko saalino nder suno e mettam beram.\n\"men donno hawti koe men mawbe, bikkon, worbe, rewbe, marbe, talaka, ranebe e balebe bamti tuutawal lesdimen, mindo hawti yima e wama wada douaaji nangotiri jude e wubootirir\" o wii\n\"min don numa talakaku, jonde mere e mbidu en habdata wari ragare, ase min anda on joni e min wasmito\" inginiyaajo mo duubi 33 wala ko huwe do woyta.\ndakki maako joodi subamaako yenowo limse ha lumo Harare do limta alkawal ardiido mabbe mo jonta hosininobe hiddeko o magga laamu.\n\"be hutiniri be amin\" O wii \" mi yewri amma be wii ko wadima mbarai ma fu jangini ma on\".\nArdiido mabbe nanejo Mugabe jabi laamu lesdi man hitande 1980 hanko waddi ragare laamu renebe ha lesdi man.\nfaago nuwember hitaande 2018 soje jafti laamu maako Mnangagwa deputeejo maako mo o meedino asaweeji saliide roni laamu mam nden mawdo soje en mo ardi be jafti laamu man General Constantino Chiwenga warti goto nder deputi en maako.\nMnangagwa hoshini yimbe Zimbabuwe o hebinan bibbe leddi ko huwe, o mo'inan yaake lesdi man heba filobe lesdi yaasi wara wada jaari ha lesdi man o hosinibe alkawal hiddeko 2030 o bamtan economy Zimbabuwe fota be lesde ardude dow man amma baawo maggugo maako hunde man baawo baawo lurirta hande yibre cappande jowenai nder temmerre 90% yime lesdi man fu wala ko huwe, yiite lamtarki ha gure mawde duudi man on be hebange je hour jowego 6 nder nyalomaare.\n\"ko a andi fu do lora baawo baawo marbe ko huwe do sooya kude mum, nde weeti fu e yimbe do besda talkudugo, wala ko woyli ha siyaasa lesdi man koyna soja en do waagi hedi a wangi fu ankam motawal naane mantan wala ko wayli sona lanyowo ko a andi fu bawo bawo ba nane man.\" Professor Tony Hawkins ha University of Zimbabwe's School of Economics wii.\n\"Hani en joda en dawra ko handani lesdi amin be hore amin.\" Molokele wii\nhunde man fuddi nder lewru junairu saay Mnangagwa sowi cede yebbam fetur nde 2 ko saggiti turtol ha yimbe 17 maynaama.\nAlexander Rusero wii \"Jabki laamu ha jude Mugabe do latai hairu ha yimbe Zimbabwe, bewadi dum on gam Ko'e mabbe.\"\"toni a laari soja en do mabba Barrack nasta siyasa to wala hunde hairu dum rimanta yimbe lesdi\". O beddi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/duube-didi-2-baawo-jaftugo-laamu-ha-jude-robert-mugabe-yimbe-zimbabwe-do-wasmita\/","date":"2021-09-27T22:27:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00545.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997879863,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997879862785339}","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Birmaniya: Konukooɓe ɓen ciwlike laamu ngun, ɓe nanngii hooreejo jaagorɓe ɓen\nSaakitaama ñannde :\nCaggal nde siwlere laamu Birmani, leyɗe keewuɗe, kañun pelle adunayankooje waɗii noddaali e mejaaji renndo.Jottinoowo kabaruuji guwernema Paris holliti woteeji hooreyaaku ngaaɗi e lewru sappo e go'aɓuru hitaande ƴaɓɓiinde nden, Aung San Suu Kyi fooli e ley majjun. Fransi ana ñaagoo leydi ndii goɗina ndi njaltuɗi. Paris ana waɗtani hakkille oo tiiɗalla. Diisondiral ana woodi hakunde pelle adunaru e dow majjun kañun e ONU fedde dental leyɗe, ɓeydi heen Gabriel Attal.Nde samminere laamu waɗi wakati nd\nSiin ana darnda ɓiɓɓe leydi ndii gollira sariya faa no jam e kisal kañun e deƴƴeere e politik wartira.\nAmerik e Pottal leyɗe Erop ɗum woni UE kollitii mette mum heen e samingol laamu horeejo Birmani, Ɓee tewtii nangaaɓe joppitee no yaawiri so wana ɗum jukkoje jokan hen.\nHooreejo fedde adunaru ɗum woni ONU waɗi eeraago konukooɓe waɓee ngal gollal tiino sembina kaadal. Batu njawniiɗo ana haani waɗude dow torraaji gonnduɗi e Birmani e balɗe ngarooje ɗee.\nBIRMANIE _Son BIRMANIE_SON_AKM militant rohingya VO ANGLAIS \/ réax après le coup d'état","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210201-birmaniya-konukoo%C9%93e-%C9%93en-ciwlike-laamu-ngun-%C9%93e-nanngii-hooreejo-jaagor%C9%93e-%C9%93en","date":"2022-05-18T16:28:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662522284.20\/warc\/CC-MAIN-20220518151003-20220518181003-00356.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.716059804,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7160598039627075, \"ffm_Latn_score\": 0.24589450657367706, \"fuf_Latn_score\": 0.035827551037073135}","num_words":178,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nko Ramata-Tullaay SIH senegalnaajo, fewnuɗo filmu mo \"Banel et Adama\", filmu tawtoraaɗo e foolotiro koolol \"Cannes\"\nGimɗi Slam, ko huunde nde sukaaɓe hannde darjini nde huutorta fii hollugol mbawka e miiji maɓɓe\nSenegaal: laamu ngun no anniyii naadude ɗemɗe ngenndiije e nder njuɓɓudiiji jannde leyleere, Basiiru KEBE jannginoowo fulfulde no holla nafa ndee eɓɓoore\nSuɓngooji depitaaku: Salimata BA feddeejo Olan Moritani no holla ñaaganɗe maɓɓe ko yowitii e ɗemɗe ngenndiije\nKo Faatumata Binta BALDE blogeerjo jeyaaɗo Gine rfi fulfulde jaɓɓii hannde\nHimo nodditori Binta ɗemngal Pullo, ko o laatinoowo mbodooji (widiyooji) ka mejaaje renndo faandaare makko ko jeertingol ko faati e yeebagol pinal e ɗemngal Fulfulde\nGine, Alhajji Usmaan Fatako BALDE Ko hommbo woni mo, ko honɗum o waɗi?\nGine, Alhajji Usmaan Fatako Balde, hooreejo dental Fulɓe e Haali Pulaar maayii hanki tawi himo jogii duuɓi 84\nJanngingol ɗemɗe muynaaɗe walla ngendiije e nder duɗe neediije Afrik\nHitaande maanditaare jam rfi fulfulde e mandenkan. Yo Geno hollu en tokora hitaande !\nAlhaali wootinɗingol binndin pulaar-fulfulde: ko holɗum woni battane ngal kawral mawngal Bamako waɗungal e hitaande 1966 e ɓamtugol e fownugol ɗemngal ngal?\nNajeriya: guwerneman jaɓii eɓɓoore waɗugol ɗemɗe muynaaɗe ɗen, ɗemɗe jannginirɗe sukaaɓe togoosɓe\nPinal: Adviser, ko oo rapperjo moritaninaajo lolluɗo heɓii mbuuñaari \"Galsen HIP HOP Awards\" heɗoɗee konngol makko e rfi fulfulde\nKamerun: Ɗemɗe muynaaɗe ɗen alaa waawude ɓamtaade e yeeso faransiire\nJantoore: Wallugo Fulɓe daña jam e kisal e nder Afrik no jeyaa e toɓɓe ɗe Laamiiɗo Muhammudu Sanusi II, hooreejo keso Tabital Pulaaku Winndere\nKo holɗe e pehe ƴettaa e ngal mooɓondiral Pulaaku adunayankowal jooɗiingal Wagadugu gila 15 haa 17 nduu lewru? Pr. Iisa JALLO no jaaboo\nMoy Laamiiɗo Muhammadu Sanusi, hooreejo keso fedde Tabital Pulaaku Winndere?\nÑalaande 8 lewru 9ɓuru ko ñalaande adunayankoore hertinanaande mehugol humammbinaaku e nder aduna on, no yiiruɗon ngal ñallal?\nHashim Jaako, teral OLAN no sifoo ko wonata battane ngal kuulal wootaangal ɓurnugal aarabuure e dow ɗemɗe ngenndiije heddiiɗe ɗen\nMoritani, sariya ɗemɗe ngendiije wennjondiraaɗo no yeeso sarɗinkooɓe ɓen\nBattane ɓornugol janngooɓe \"Semmbol\" fii yanngingol si ɓe haalii ɗemngal maɓɓe muynaangal ka lekkolji [Taskaram fillaaɗo]\nRFI Fulfulde no jaɓɓii hannde Tafsiir Balde, firuɗo Al Qur'aanaare nden e ɗemngal Fulfulde\nKo Aamadu Tijjaani Kaan winnduɗo deftere e dow Mammadu Sammba Joop woni koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nKo honɗum woni nafoore mawningol ɗemngal muwnaangal\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/%C9%97emngal-pulaar-fulfulde\/","date":"2023-05-29T12:13:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644855.6\/warc\/CC-MAIN-20230529105815-20230529135815-00685.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6167669892,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6167669892311096, \"fuf_Latn_score\": 0.37482908368110657}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila dawaa dawi, juulɓe, hade mum en hoorde lewru koorka, maa njiya tawo lewru. So ina njuula koorka kadi, ko maa njiya lewru, walla koora balɗe 30. Juulɓe wonɓe leydi Farayse, puɗɗotoo hoorde hikka ko ñalnde 9 sulyee, ɓe njuula koorka ñalnde 9 ut. Hankadi, ɓe coklaani ƴeewde lewru ngam anndude nde koorka fuɗɗotoo e nde joofata.\nRokki oo kabaaru ko Diiso Farayseewo diine Lislaam. Ɗumɗoo noon ko huunde hesere e nder leydi Farayse.\nHade juulɓe Farayse fellitde ɗumɗoo noon, maa ɓe njooɗii e batu, ɓe kaaldi ha ɓe kawri e feere ndee : hankadi, ko heddii heen koo, ɓe ngontaa ƴeew so lewru dariima ngam fuɗɗaade hoorde walla yarde. Hankadi, fof ko ko hiisetee tan. Ɗum firti, ɓe tuugnotoo ko e hiisaaji dottooji, hitaande kala, hol nde lewru kala darotoo e hol nde maayata. Ko adii ɗum, gila ko ɓooyi, waktuuji njuulu ko e hiisa pawinoo ; ɗum firti ko subaka, tisubaar, takkosaan, futuru e geeƴe kala, yimɓe nattiino ƴeewde naange ko ɓooyi ngam anndude nde poti juuleede, gooto fof ƴeewata tan ko montoor mum.\nIna wayi no almameeɓe jumaaji Farayse fof ina kawri e miijo hee, tee juulɓe ɓee ina mbeltii e ndee feere. Sibu, e miijo maɓɓe, \"ɓayri eɗen njogii karallaagal hiisaade nde lewru darotoo walla nde maayata, hol ko haɗata en yahrude yeeso seeɗa ? Ɗum maa addan yimɓe waawde feewnitaade e yuɓɓinde golle mum en\". Kadi, maa ɗum addan juulɓe ɓee waawde rewdude Alla. Sibu ndeen, nde tawnoo yimɓe njiydataa lewru laawol gootol, gooto fof yowittonoo tan ko e leydi ummii ndii. Ɓee koora hannde, ɓee koora janngo… Jooni, ɗum fof maa nattu !\nEɗen ciftina tan, wonaa ɗoo ɗum fuɗɗorii. Turki e Libaan e Libi e Buruneey e Malesi ko heen ngonnoo.\nSo leyɗe Afrik, haa arti e Muritani e Senegaal e Mali, Maruk ekn… mbaɗatno noon, maa ɗum fooftintuno juulɓe e luure ɓee njuula hannde, ɓee njuula balɗe ɗiɗi caggal ɗuum…\nBAB","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/07\/05\/farayse-koorka-fu%C9%97%C9%97otoo-ko-nalnde-9-sulyee\/","date":"2019-03-21T07:49:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00438.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6625286341,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6625286340713501, \"ffm_Latn_score\": 0.265383243560791, \"fuh_Latn_score\": 0.05699000507593155, \"fuf_Latn_score\": 0.013813949190080166}","num_words":312,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.664,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiibe Jamiya Laamanta Lesdi Naajeeriya APC wadi giidal haa Abuja ko nden on Mr. Bola Ahmed Tinubu hebi bosesel anndinki annaiya maako yaaki ngomna'en APC dow fakat O do nder safuwol dariibe tefre cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya.\nGiidal ngal tawaama 'e gidde Gite ngomna'en APC ko hewtani 12 tippungel bawti Ballo ardiid Lesdi Naajeeriya , Professor Yemi Osinbajo yiidino bee ngomna'en ben anndinibe anniya maako kanyumma.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/cubi-bola-tinibu-yiidi-bee-ngomnaen-apc\/","date":"2023-03-21T23:09:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00253.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9767888784,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9767888784408569, \"fub_Latn_score\": 0.023001275956630707}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cimtol ONU: Ɓeydagol nguleendi taariindi no waawi addugol musiibaaji heewɗi e nder duuɓi 30 arooji ɗii\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Faatumata Kante, teral sosiyete siwil Gine. Himo daranii kiwal taariindi. En nder ciimtol ngol Fedde leyɗe Ndentuɗe ONU waɗi, kulol na woodani aduna on sabu ɓeydagol guleendi (nguleeki) tentinii e nder duuɓi 30 arooji ɗin. No waawi wonnde sabu miliyonaaji heewɗi yimɓe heddoo e mum. Ngam firtugol ngol ciimtol, Faatumata Kante na jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210705-cimtol-onu-%C9%93eydagol-nguleendi-taariindi-no-waawi-addugol-musiibaaji-heew%C9%97i-e-nder-duu%C9%93i-30-arooji-%C9%97ii","date":"2021-09-18T15:54:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056548.77\/warc\/CC-MAIN-20210918154248-20210918184248-00108.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9533829093,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9533829092979431, \"fuf_Latn_score\": 0.03879343345761299}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.948,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hikka waɗata duuɓi 25 ko ceerno Maajakate Kah waɗantee ñalɗi mawɗi diine e dewal toon to wuro men Aañam Siwol. Ko ñalnde Hoore-Biir (aset) 21 lewru Seeɗto (abriil) nduu ziyaara oo waɗetee hikka. Ko goonga hikka ena lewɗi seeɗa sabu ko ɓaawo nduu lewru heewnoo waɗeede. Kono lewru Duujal (mee) nduu hawrude mum e koorka waɗi ñalngu nguu dirtinaa ngam waasa fawondirde e ñalngu koorka. E wiyde ceerno Hammee Ceerno, hitaande fof njuɓɓudi ndii ena hesɗita to bannge wutte et to bannge mbaadi haa ɓeydoo yuɓɓude, haa ɓeydoo feewde. Kadi ena hesɗitinee haa ɓeydoo yahdude e jamaanu tawa koko yaltaani diine, luurdaani e Sunna. Ko ñalnde Mawnde ndee, hono aljumaa 20 lewru nduu njuɓɓudi ndii fuɗɗii, caggal nde jumaa juulaa.\nJubbannde e nguurndam Ceerno Maajakatee\nHoli ceerno Maajakatee Kah? Sikke alaa, e ɗii ñalɗi keewɗi nafoore to bannge ganndal golle e balle ceeno Maajakatee Kah, ko seeɗa tan mbaawaten jubbude e nguurndam makko. Geɗe ɗiɗi haɗata en juutnaade e ciimtol nguurndam makko. Ko adii fof ko waasde en wonde fannuyaŋke daartol, teeŋti e daartol diine e kaŋde e nder Fuuta. Kono ɓuri teeŋtinde daɓɓinagol men e nguurndam makko, ko ceerno ko neɗɗo keednuɗo Alla e diine oo yeeso, o rewna henn seernaaɓe makko, hilifaaɓe ɓe o joganii hormo toowngo, kanko o yankinoo o heeda caggal. Ɗuum noon alaa e sago ɗoofto-ɗen mo sabu innde makko ndee fof e mawnude e men, ko yankinaare ndee woni ko njeeɓaten e makko. So ɗuum kadi ɓennii, ena woodi fannuyankooɓe makko ko winnduɓe, ko haalɓe daartol makko haa timmi. Wadde jubbannde men juutataa sabaabu nde ɗii dalillaaji ndokku-ɗen.\nCeerno Maajakatee Kah jibinaa ko hitaande 1939 to Aañam Siwol. Woni jinnaaɓe makko ko Abdullahi Muhammadu Kah e Raamata Muusaa Añ to Gaawol. Adii jannginnde mo Quraana ko ceerno Maajakatee mawɗo mo Aañam Siwol. Ko oon adii winndande mo \"baa\". Caggal nde o janngi ɗoon limto, hijjo e taro seeɗa, o jokkoyi jaŋde to ceerno Mammadu Bookar Ibraa Kah mo Aañam Siwol. Oon ceerno ko jom dokke no feewi, e sahaa makko, kala jiyɗo no o wayi yooɗdude e ko o woni koo, sago mum tan ko wayde noon, walla jibina bayɗo noon. Ko ɗum waɗi duɗal makko ukkude e ngaan saahnga. Nguurndam ceerno Mammadu yooɗiino kono juutaani. Eɗen toroo tan Geno moƴƴo oo nde Aamadu makko rontata kaan ngonka, tawa ena ɓura mo juutde balɗe. Aamiina! Ko ɗo duɗal ceerno Mammadu ɗoo, ceerno Maajakatee woni haa o heɓi tataɓal deftere ndee, woni hijibaaji 20. E hitaande 1949 yamiroore laamu arii, kala galle yo yaltin potɗo janngineede ɗemngal Farayseere e dow waawnere. Ko ndeen o naatnoyaa Lekkon to wiyetee Ciloñ. E ngaan saahnga omo nawda heen janngugol Quraana to duɗal ceerno Abdul Qaadiri Lih mo Ciloñ. Ko e kaan ngonka o jokki haa hitaande 1953.\nCaggal ɗuum, o arti Siwol, o jokki jaŋde Quraana to ceerno Mammadu Bookar. Ko ɗoon o joofni alluuje ɗiɗi, kono wonaa ɗoon o reeni. O heɓii ɗoon noon ko tiiɗi, ngati ceerno oo seediima e makko coftal e nehdi. Ceerno nde ummii ɗoon, o jokkoyi ko to ceerno men Mammadu Saydu Lih to Mbuut. Oon noon iwdi mum ko Ciloñ. Ko kaŋko adii ɓaarde e oon ceerno. Ko e hitaande 1968 Ceerno Maajakate Kah udditi duɗal mum ena janngina Quraana. Gila ndeen, o ɓaarnii fotde teemedde nay e cappanɗe joy almuudo (450)! Hannde e ñalawma gonaaɗo oo, lomtii mo ɗo duɗal janngirde Siwol ɗoo ko ɓiyi makko ena wiyee ceerno Hammee Ceerno. Ceerno Hammee jogii duɗal ngal tuggi hitaande 2014 fayi hannde.\nIbraahiima Malal Saar (Pulaagu.com)","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/05\/27\/ziyaara-noogaas-e-joya%C9%93o-ceerno-maajakate-kah-to-siwol\/","date":"2018-12-12T07:22:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376823785.24\/warc\/CC-MAIN-20181212065445-20181212090945-00115.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6045666933,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6045666933059692, \"fuf_Latn_score\": 0.1598954051733017, \"ffm_Latn_score\": 0.1428334265947342, \"fuh_Latn_score\": 0.08441262692213058}","num_words":576,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.637,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaɓɓal ngam jooɗɗinde tuugnorgal to bannge cellal to senngo heeriingo e nder leydi men Senegaal darnaama e Maatam.. Ngoon miijo tammbii ɗum ko jaagorgal kalfinaangal to cellal e nder leydi Senegaal e ballondiral Usaid e Baŋke monnjaal. Ngam teeŋtinde batu kuuɓtodinngu ASPS lewru sanwiyee 2016 ngam waawde humpitde terɗe jeyaaɗe e ngaal gollorgal ngam sellinde e ñiiɓgol ɗiin ɗereeji Asps {alliance du secteur prive de la sante au senegaal}. To bannge jaɓɓal e to tuugnorgal. Ko ɗuum saabii\nBatuuji heblo mbaɗaama e nder diiwanuuji Senegaal kala e ballal Baŋke monnjaal e Usaid e ko yowitii e cellal. ñalawma hannde 04 07 2017 ko diiwaan Maatam to Otel Haayoo to Caamɓe. Ardii golle ɗe cukko guwernoor kalfinaaɗo geɗe ɓamtaare. Ɓe ndarnii goomu ngu tawii hay caɗeele goote ngalaa. Maa ɗeen golle njokku to diiwaan Fatik. Ñiiɓirɗe diiwaanyaŋkooje ndarnaama, komitee direktoor darnaama, terɗe ñiiɓirde diiwaan o darnaama fof anndaama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/tuugnorgal-cellal-diiwaan-maatam-darnii-catal-mum\/","date":"2018-12-19T07:56:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376831715.98\/warc\/CC-MAIN-20181219065932-20181219091932-00595.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.799236834,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7992368340492249, \"fuh_Latn_score\": 0.16363880038261414, \"fuq_Latn_score\": 0.03252440318465233}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.764,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo leydi Rusiyya bi'eteeɗo Vladimir Putin wangini wiiki leydi maako ballita tayre Afirka naa hawtaade e gertootiral.\nNder gewte nde Putin waɗi e laawaandu cippol kubaruuji ndu TASS wangini wiiki \"min ndaari no yoga lesɗe hirna ɓillata ardiiɓe lesɗe Afirka mawna‐laamuuɓe.\nƁe ɗon naftira hono ɗate ɗeen on ngam lornango sembe ka ɓe mari hono wakkati laamu maral, ɓe ɗon ngaɗa banni may on ngam heɓango riiba, hawtaade bonnuki kilantaaku risku maɓɓe.\"\nƊum ɗon tamma leydi Rusiyya gewtan e ardiiɓe lesɗe Afirka 47 hakkunde 23 yaago 24 lewru yarkomaa.\nPutin wangini wiki sobiraaku maako e Afirka sembiɗi haa o tinndini e yabre soji'en haa o wi'i ɗon heɓana lesɗe Afirka hewtiiɗe 30 mbalmi jotta ɗoo.\nLeydi Ruwanda ɗon nder lesɗe ɗe marata soobiraagu cabbingu e leydi Rusiyya.\nNder balaaɗe ɗe, ardungal leydi Ruwanda dungake haɓɓango ngerdootiral e leydi Rusiyya ngam ɓurtango nukiliya, kono ɓe naftiran nukiliya man hedi joonde jam.\nƊum naftira nukiliya man haa ko laarani ɓurtango demal hawtaade e heɓango hiite lamtarki e podduki nokku nguurndam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/les%C9%97e-hirna-%C9%97on-laamana-afirka-laamu-maral-putin\/","date":"2020-02-29T12:18:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00443.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9998496771,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998496770858765}","num_words":164,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Miijo no limgal fulɓe newora\nA jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin'de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no teskori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko'e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kollee leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won'de.\nƁaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawno ndee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗe pot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi:\n- ɗeen limooje ɗe cellaani si ɓooyii ko ɗeen ngontata goonga (fenaande wonta goonga)\n- ɗeen limooje ustooje keeweedni fulɓe na waɗa yimɓe tina ustaare natta hoolaade ko e maɓɓe tawa ɗum fawaaki e goonga.\nMinen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi'a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya…\nView original post 341 more words","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/02\/05\/miijo-no-limgal-ful%C9%93e-newora\/","date":"2022-05-17T19:49:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00189.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6343105435,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6343105435371399, \"fuh_Latn_score\": 0.19449403882026672, \"fuf_Latn_score\": 0.08955659717321396, \"ffm_Latn_score\": 0.06744789332151413, \"fuq_Latn_score\": 0.013760973699390888}","num_words":243,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.58,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ammbasaad Farayse nder Muritani rokki Hinndu Mintu Ayniina, maande manoore toownde (galaŋ) ñalnde 19 kawle (oktoobar) 2017 heedde 19w00 to galle Ammbasaad Farayse e Nuwaasot. Ndee hinnde fattamlamre ko finnde teeŋtunde wonde ammbasaad oo ena teskii darnde makko hiisnde, kanko Hinndu ngam guurnugol e ƴellitgol pinal e ñeeñal rewrude e binndol e ɗemngal Farayse e waasde mo wonde neɗɗo bannginte, gollortooɗo waaruuji gila ko o jannginoowo-jaayndiyanke.\nHade ammbasadeer oo takkande mo maande ndee, adii tawo ko waɗde ciimtol nguurndam makko, mosol ɗo o rewnoo, ko o goongɗinnoo e ko o salotonoo gila o ari e aduna haa ɗo o yahrata ɗoo e yeeso jamaanu tolniingu e 82 neɗɗo, rewɓe e worɓe hakkunde winndooɓe, wiɗtooɓe joom gannde toowɗe en, e jaayndiyankooɓe bismaaɓe. Caggal ɗum ammbasadeer oo wiyi : « Leydi Farayse rokkii ma hannde ndeeɗoo maande manoore toownde ngam waɗde ma harbiyanke e fannu pinal e ñeeñe (médaille de Chevalier de l'Ordre de la Culture et des Arts) »\nKelle e mayleeji natooɓe e naɓoyankooɓe njahdi, seedtinde weltaare wonde ena mbelaa hinnde nde Hinndu heɓi ndee.\nHol gonɗo Hinndu Mintu Ayniina ?\nHinndu Mintu Ayniina jeyaa ko Moonngel to diiwaan Gorgol Muritani e hinnde safalɓe lemtuunanaaɓe. O jibinaa ko ñalnde 10 mbooy (mee) 1965 e nder Kayhayɗi. Baaba makko wiyetee ko Mohammed Ayniina Wul Ahmed Haadii, ko jannginoowo arab wonnoo, caggal ɗuum wonti joolto-hujja (syndicaliste). Yumma makko nootortoo ko e innde Mahjuuba Mintu Ahled Saalem. Hinndu mawni ko hakkunde Kayhayɗi, Magtaa Lahjar, Ligisayba Gorgol e Jowol Sahre sabu wonnoode baabiraaɗo oo jannginoowo. Ko e hakkunde ɗeeɗoo gure, Hinndu Mintu Ayniina waɗata jaŋde mum lesre hakkunde 1970 e 1977. Jaŋde makko hakkundeere ko e Rooso e duɗal ngal ɓe mbiyata Sawiyee Kopalani (Xavier Copalani), tuggude 1978 haa 1983, nde o heɓi bakkaa makko. O waɗi heblo ngam wontude jannginoowo rogere addannde e jaŋde hakkundeere. O jannginii Ganndal tawaandi (Sciences Naturelles). Caggal ɗum o waɗti heblo fannuuji daartol e ganndal leydi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Nuwaasot. Hinndu jannginii to kolees Tafrak Seyna, o jannginii kadi to duɗal sukaaɓe worɓe, ngal ɓe mbiyata e ɗemngal Farayse \"Collège des Garçons\" e nder Nuwaasot.\nO naati e jaayndiyankaagal ko e hitaande 1989 e les mbeelu Habiibu Wul Mahfuud (yo Geno yurmo ɗum). O gollodiima ɗoon e Mohammed Faal Umeer, Mbaarek Wul Beyruuk e Alasan Accee. Ɓe ngadii sosde ko jaaynde wiyeteende Muritani Demain, caggal ndeen ko jaaynde wiyeteende Albayaan, ɓe cakkitorii ko Le Calame. Ɗeeɗoo jaayɗe ko ganndaaɗe sabu ko kannje ngadii ñiŋde e aybinde geɗe kaantare baɗanooɗe e ɓaleeɓe Muritani gila e taccingol haa e warngooji dewnooɗi heen. Ko ɗee jaayɗe peeñninnoo ko waɗanoo e bonannde to wuro Sorimalee, ɗo yimɓe nayo mbaraa, mbaɗdaa e ngaska ngoota, lootaaka, kasnaaka, njuulaaka. Ko ɗuum addannoo ɗe, kannje jaayɗe ɗee, felɓondirde e mettere laamu haa addani ɗe uddeede walla yoweede. E teskaade Jaaynde Le Calame haɗaama yaltude laabi 23 hakkunde kitaale 1993 e 2008. Nde yowaama kadi laabi 2. Heen gootol ko lewru e hitaande 1997, ɗimmol ngol ko lebbi 2 e hitaande 1999.\nCaggal ɓennuɓe ɓe limtu-ɗen dow ɓee, Hinndu gollodiima e ɗeeɗoo jaale e nder jaayndeyaagal: Seneyba Mohammed, Caam Mammadu, Sek Aamadu, Abdullaay Siree Bah, Mariyem Mintu Derwish, Bah Mariyam lollirɗo Halayɓe, Mohammed Mahmuud Wul Ɗaaleb e Biri Jagana.\nHinndu wonii e jaayndiyankaagal haa e hitaande 2007, ɗo o noddaa e diiso jaagorɗo gadano Zein Wul Zeïdane. Nde oon ɓenni, o wonii diisnondirɗo Yahyaa Wul Waaqaf e Mullaay wul Mohammed Laqdaf.\nE hitaande 2014, o toɗɗaa jaagorɗo kalfinaaɗo diiwaan Magreb (Maghreb), fiyakuuji Afrik e geɗe muritaninaaɓe wonɓe caggal leydi. E saawiyee (siilo) 2015, o ari e jaagorde Pinal e fitiram-gollaagu, o woni heen haa e lewru seeɗto (abriil) 2016. Ko e oon dumunna, Daande Maayo ndee fuɗɗii anndude wonde ndeke jeyaa ko e leydi ndii e dañde geɗal. Ko ndeen Jowol Sahre lasaa e doggol gure ganni no Wadaan, Shingiti e Walata, Jeeriyel Tummbere to Jiinge e Njeew mbaɗtaa e ɓarakorɗe ngenndi juureteeɗe. Ko e oon sahaa kadi naalankaagal, ñeeñal e binndol puɗɗii dañde henorde.\nE ooɗoo kikiiɗe ñallunooɗo 19 oktoobar 2017, Hinndu Mintu Ayniina heeroraaki mbelemme e teddungal kañum tan. O fecci ko e yimɓe tato woɗɓe, dañɓe teddungal kañum enne no o dañiri nii, takkanaaɓe medayuuji hono no o takkiranaa nii. Ɓeen ngoni: Mbaarek Wul Beyruuk, Idummu Mohammed Lemiin e Sal Jibriil Jakariyaa, gorko Haayre Mbaar e Simeraaji (maa en ngartu e nguurndam oo gorko e jaaynde men aroore, so Geno newnii).\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/12\/26\/hinnde-hinndu-e-ammbasaad-farayse\/","date":"2020-02-22T04:16:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875145648.56\/warc\/CC-MAIN-20200222023815-20200222053815-00364.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5660033226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5660033226013184, \"ffm_Latn_score\": 0.30544590950012207, \"fuf_Latn_score\": 0.06301790475845337, \"fuh_Latn_score\": 0.05515684559941292}","num_words":706,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗum jeya ko e geɗe jiytaaɗe ɓurɗe teskeede hannde, tuugnaade e ganndal hiisawal e ɓalliwal ɓaartingal e ngeɗon pamaron, ɓakdi ndi jiydaani e ndi ngoow-ɗen ndii, ndi nganndu-ɗen ndii. Ndiin ɓakdi ina jogii batte mawɗe e nder weeyo, nde wonnoo ndi anndanaaka, ɗuum waɗi ndi wiyeede ɓakdi ɓaleeri.\nƁakdi ɓaleeri walla ɓakdi niɓɓiɗndi, joopii ko ɓakdi ndi feeñirtaa bempeƴƴe kuɓ-pooɗal no ɓakdi ngoowaandi ndii nii, ndi tiniraa e ndi woodi tan ko batte mayri e fooɗngo.\nƁakdi ɓaleeri walla ɓakdi ŋakkundi fuɗɗii haaleede ko e ɗemngal ganndo Siwisnaajo biyeteeɗo Jwiki e hitaande 1930, nde o wiɗtatnoo dille lilluɗe koode jonɗe, jeyaaɗe e ɗatal Tolli (constellation de la chevelure de Bérénice), o teskii wonde njaaweeki majje ina ɓurtiri ɓeto makko no feewi.\nCoow ɓakdi ɓaleeri ɓuri doolnude ko e duuɓi capanɗe seeɗa battindiiɗe ɗee, waɗi noon geɗe tati ina teskaa, ko ɗeen ɓulnii ngoon miijo, ngoodni ɓakdi ɓaleeri.\n1. Lilluɗe kooñolle e jirlagol majje\n2. Njaaweeki lilluɗe e ooñagol fooɗngo e nder ɗaccere lilluɗe koode\n3. Fuɗɗoode lilluɗe e baylagol ciiri mum en.\nNjaaweeki jirlagol lilluɗe ɓetirtee ko batte Doppler\nJirlagol lilluɗe koode e koye majje anndirtee ko e batte Doppler, so oɗon teskitii, so on cooyniima werlaa nawoowo ɓe cellaani (ambulance) ina ara, piipaali werlaa o njaawat, so o yawtii ɗi leelta no lefol rajo ƴakkangol nii, hay mbo yiyaani werlaa oo ina waawi anndude so o yawtii e fawaade e baylagol dille ɗee ; ko ngool baylagol piipaali ɗii woni ko wiyetee batte Doppler e nder hito (sawtu). Lilluɗe koode kitataa (cawtintaa) kono eɗe nelda bempeƴƴe kuɓ-pooɗal, ɗeen bempeƴƴe ndaɗaani batte Doppler, ko lewndu majje wiɗtetee ngam ɓetde njaaweeki jirlagol majje e koye majje. Mahngo lillungal kooñollowal ɗeɓata waade ko no seto naange mahorii nii, waɗi ko faandu hakkunde e daso-daso catiiɗo faandu nduu no mbeɗu ni. Tawde ko noon siforii, Kepler e ganndal makko ngal o heɓiri Newton, ɗamininoo ko, kala ko ɓuri woɗɗude wuddu Lillungal ɓurata leelde ko yirlatoo, ko ɗuum kam teskaa e Yuɓɓo Naange. Kono jirlagol jiyetengol e Lilluɗe hee ina luutondiri e ngol yuɓɓo naange no feewi, sabu njaaweeki jirlagol koode ɓadiiɗe wuddu ɗee e goɗɗuɗe ɗee fof ko gootum, ɗuum noon ɓe pelliti wonde won ko Lilluɗe ɗee coomi walla ndasori ko teddi ko ɓe korii yiyde, ɓe mbiyi ɗum ɓakdi ɓaleeri.\nJooni kay mbela Lilluɗe ɗee mahiraa ko ɓakdi ɓaleeri ?\nƊuum ko jaakre mawnde wonande annduɓe weeyo, kono eɓe kawri e miijo wonde ko yiyotoo e lilluɗe ɗee ko seeɗa, ko heddii ko wirnii koo, ko paalal ɓakdi ɓaleeri, ɓakdi ɓaleeri ndi anndanaaka tawo hay huunde. Ko ɓuri haawnaade ko paalal ngal ina sowoo laabi 5 haa 10 ko yiyetee koo. Feere woɗnde riiwtoore goodal ɓakdi ɓaleeri ina joga, ndeen feere woni wiyde eɗen majji sirlu dille lilluɗe beɗiije, walla no paamir-ɗen mbaadi jirlagol majje nii feewaani, kono ɗuum suwaa tawo yaltinde en e jaakre hee. Njaaweeki jirlagol lilluɗe koode cariiɗe e weeyo fawii ko e mooɓre majje, mooɓre heen lillungal fof anndirte ko mooɓe koode ngonɗe e maggal, yanti heen mooɓre duule gaasuuji jawsuɗi gonɗi hakkunde majje. Ɗeen mooɓe pawondirɗe fof e heewde e mawnude, so waɗdaama e ko njaaweendi ndii ŋakkira e ɓakdi koo, alaa e sago mooɓre woɗnde ɓurnde moolaneede yanta heen, ko ndeen woni ɓakdi ɓaleeri walla ŋakkundi.\nƁiɓɓe fooɗngo kollirii goodal ɓakdi ɓaleeri\nKitaale 1980 won ko teskaa e weeyo hee ko anndanooka, ɗuum ari semmbinde goodal ɓakdi ɓaleeri e nder weeyo ngoo, ɗuum ko woni ?\nƁe teskiima wonde eɓe cooynoo won e kuule weeyo, huunde wootere no ɗiɗi nii, ɗuum firti ko eɓe cooynoo lillungal gootal no ɗiɗi nii, waɗi noon ko e nder yolnde hakkunde men e ngaal lillungal jiyrangal noon won ko woni heen e mooɓre ɓakdi ko fotata naɗɗiɗinde weeyo ngoo, kala ko rewi heen selat mooɓre ndee ɓenna, to Jowondiral kuuɓtodinngal (relativité générale), ngool celol alaa ko daɗata ngol e ngeɗon weeyo, hay pooyton (photons). Ɗuum noon eɗen cooynoo pooye Lilluɗe goɗɗuɗe e nder weeyo tawa ɗe keedaani ɗo cooyni-ɗen pooye majje ɗoo, no ɓiɓɓe naange nii, ɗeɓata waade ko no daarorɗe ngoni e weeyo ngo nii. Won huutortooɓe ɗum ngam yuurnaade kuule goɗɗuɗe e nder weeyo. Waɗde ɗum holliri wonde won ko woni e weeeyo ngoo ko ñisi haa ngo naɗɗiɗi, tawde anndaaka, wiyaa ɓakdi ɓaleeri. En mbaawtaa faamde iwdi Lilluɗe koode ɗo ɓakdi ɓaleeri tawaaka, kadi so wonaano kayri ɗiirtagol weeyo ɓurat ɗoo yaawde. Ɓakdi ɓaleeri e kaawisaaji mum ɗi ngasataa.\nHammadi Jah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/12\/14\/%C9%93akdi-%C9%93aleeri\/","date":"2022-01-18T20:05:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300997.67\/warc\/CC-MAIN-20220118182855-20220118212855-00264.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5635598898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.563559889793396, \"fuf_Latn_score\": 0.2750433683395386, \"ffm_Latn_score\": 0.10670313239097595, \"fuh_Latn_score\": 0.04050568863749504, \"fuq_Latn_score\": 0.013612857088446617}","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo hukuuma hakkilanta shaanu hasaru dow Baruye, Dr. Boboye Oyeyemi walli wadoobe seyo lamar Easter seyo enanta tefruki wadoobe jahale tokka ko diidaadi sappi laanyol sappi ngam ustuki hasaru.\nDr. Oyeyemi suuditi haalakan haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nO wi\"taadiibe hukuumawa ngan wadan fodde bawde mabbe no haandi ngam yiiki be renti ummaatoore enanta jawle mabbe dow Baruye.\nKadima O tefri laanyoobe mba'ante tokka ko diidaadi sappi be dala hoosuki dongle duudde ko buri senbe mootaaji mabbe .,\" Oyeyemi.\nBawti O tefri laanyoobe lorna hakkiilo tokka diidaadi non O tefri kawtal koppi bee hukuumaaji enanta rentoobe fuu hokkamo baawal baawo ngam kuude den huuwe no haandi.\nHaa ragare O wadani wadoobe yaafu ALLAH yaaru be jam.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/15\/frsc-tefri-ummaatoore-tokka-ko-diidaadi-sappi\/","date":"2022-10-01T11:12:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00404.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994167089,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999416708946228}","num_words":117,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndee yontere ɗoo fof e nder taskaram jantoore men mawnde en yewtay nafoore jaandyankaangal e ɗemngal Fulfulde. Hannde e yahan Moritani. Limoore meejaaji humpooji e ɗemngal fulfulde e winndayɗi ɗemngal ngal no ɓeydaade hannde e nder leyɗe Afrik. Ɗum ko alhaali waawoowo ɓamtude ngal ɗemngal. Heɗoɗen jantoore ɗe Hammaat Jallo waɗani en immorde Moritani.\nAvènement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/hol-battane-%C9%97ii-rajooji-humpitooji-e-fulfulde-joganii-%C9%97emngal-ngal-jantoore-fillitaande\/","date":"2023-12-11T20:09:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679516047.98\/warc\/CC-MAIN-20231211174901-20231211204901-00882.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9632490277,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9632490277290344, \"fuf_Latn_score\": 0.03377825394272804}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.921,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dillooɓe e politik e Senegaal pawi ngondiigu mumen ko e ngartam moni kala. Ko ɗuum woni sabaabu haa e kala sahaa ɓe njiydaani dawol ndennda laawol. Ɗuum ko feeñata kala nde suɓngooji paandii, wonii sahaaabu haa alaa ɓe meeɗaani wondude e maalde politik, kono alaa kadi ɓe maalde mumen fawiinde e ngartam,fusaani nde sikkaaka.\nƊuum heɓtiima Mankoo Taxawu sabu fecciima e keltine nayi. Sabaabu feccooru nduu ko moni fof yiɗde mum ardaade doggol. Pooɗee nduuree oon jibinii Mankooji nayi.\nPds e wondiiɓe mum njahdi e fatareere ndarni coalition gagnante, yimɓe Kaliifa Sal ndardii e Idriisa Sek e Maalik Gaaku. Moodu Jaañ Fadaa joli e Manko yeesal, Mansuur Sih Jamiil dardii e taƴre wonnde ndee.\nKaawisaaji e naamnde peeñat heen:\nKaawiis gadana ko wiynooɓe ko Umar Saar ardatoo ɗumen, nde pelliti yahde bannge cuɓii ko Ablaay Wadda mawninɗo hanki duuɓi mum 91 ngam ardaade ɗumen, njoñi Umar Saar.\nYanti heen ko Idriisa Sek jaɓde ɗum mooltaade e Kaliifa Sal mo o jiidaani dawol, etee adaaki mbo e dingiral ngal.\nMansuur Sih Jamiil ina anndunoo gila e darnugol Manko, ɓe njogoraani suɓaade ɗum hoore doggol e yeeso pds walla kaliifa Sal.\nƊum fof e wayde noon,ina waawi tawa ɓural Manko woni ko e feccooru nduu,ngam waawde ŋosde e doole Bennoo e diiwanuuji ɗii kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/lanndaaji-cerindii%C9%97i-%C9%97ii-gole-luurdu%C9%97e-e-rimmba-politik\/","date":"2018-03-23T00:59:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648113.87\/warc\/CC-MAIN-20180323004957-20180323024957-00786.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9397034049,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9397034049034119, \"ffm_Latn_score\": 0.025912027806043625, \"fuf_Latn_score\": 0.02095971442759037}","num_words":211,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Garaas Wurosoogi haa e hannde o nanondiral dañaaka tawo. Waɗi noon ko pooɗee nduuree woni toon, hannde o woni toon hooreejo o ko biyeteeɗo Maamuudu Taal jeyaaɗo to Caareen, e suɓngooji jawtuɗi ko kaŋko suɓanoo caggal nde ɓe keɓaano tawtoreede ɗiin suɓngooji o tottaa gaaraas o yo jogo kamɓe ɓe njahdaani heen ɓe ɓe njokkondiri e mawɗo kujjikinantooɓe doknooɓe werlaaji e nder Senegaal biyeteeɗo Alasan Ndooy ari ɗoo yuɓɓitini batu to gaaraas Wurosoogi ngam yuɓɓinde suɓngo woɗngo ɗuum waɗi ngooɗoo suɓngo addi nanngondiral wuppu mi woppaani. Ɗee balɗe fof ko e kaayaa mbeeyaa haɗi ɓe jooɗnde gooto kala ina duudoroo bannge haa waɗi gooto kala beri bannge mum. Kamɓe dadiiɓe ɓe ɓe ndariima hay gooto woto dillu. Ko ñalawma 17 12 2017 ɓe potnoo jooɗɗineede kono laamu ngu yahdaani heen. Ina wayi haa jooni ko Maamuudu Taal jooɗii e jappere gaaraas Wurosoogi.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/gaaraas-wurosooogi-luural-ngal-gasaani-tawo\/","date":"2018-09-18T17:13:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00463.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7036711574,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7036711573600769, \"fuh_Latn_score\": 0.1468563973903656, \"fuq_Latn_score\": 0.07636631280183792, \"fuf_Latn_score\": 0.058210838586091995}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gertogal ko Innde renndinndeGertogal ina waawi ɓaggeede e fannu Kulle.\nTeelal Gertogal ko Gertogal, keewal mum ko Gertooɗe.\nNdiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan.Ɓeydou firo woɗngo\nPoule\nOiseau domestique dont les oeufs et la chair sont beaucoup utilisés dans la consommation humaine en nourriture.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/12","date":"2021-12-09T01:11:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00415.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7410628796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7410628795623779, \"fuh_Latn_score\": 0.08963674306869507, \"fuf_Latn_score\": 0.07097891718149185, \"ffm_Latn_score\": 0.05052056908607483, \"wol_Latn_score\": 0.02612968161702156}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.602,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati lesdi Kenya hoosi jabruɗe kese ngam sattinki rento yaake nde ndi huusitini cuɓi ardanki lesdi ndin garooji nder leuru August to jam.\nHoreejo police'en lesdi Kenya, Joseph Boinnet, on suuɗiti haala kan, O fa'I yeeso e andinki rentoobe ɓen huwdan bee hukuuma cuɓi ka lesdi ndin, Jamiyaaji siyaasa e horaano ummatoore lesdi ndin fuu ngam tabbutunki dum wadi cubi nder de'ende e jonnde jam.\nHoreejo hukuuma cubi bee keeri lesdi ndin, Wafula Chebukati wii ngomnati lesdi Kenya, hoosi jabruɗe kanduɗe kam fuu ngam tabutunki ɗum hisi fitina futtunooka haa cuɓi lesdi ndin ndi 2007-2008.\nMr. Chebukati wii hukuuma kan hawtan hoore huwda bee horaano hukuumaaji rento e hukuumaaji ngomnati fuu ngam wurtinki dabareeji ɗi yebre kitaaji bee tentooɓe tokkata ngam hora cubi ɗin, ɗi tamma waɗeeki nder lewru August to jam.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/lesdi-kenya-hes%C9%97itini-jabru%C9%97e-rento\/","date":"2017-09-25T15:12:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818691977.66\/warc\/CC-MAIN-20170925145232-20170925165232-00070.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9774772525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9774772524833679, \"fub_Latn_score\": 0.022473065182566643}","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.969,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde jamma 18, jofnde 19 lewru siilo 2022 wonanii en bettere mawnde, muusnde, wonanii en sunaare nde alaa ɗo haaɗi so nande en ko en tijjanooki, en njooɗtoraaki so saŋkaare tokara men, harbiyaŋke tiiɗɗo fiɓnde, gooŋɗinɗo wolde ndimaagu, dokkuɗo leñol ƴiiƴam mum hono Njaay Saydu Yero Madinel lollirɗo Saydu Mbaare.\nEn mbaawi wiyde, e ko aldaa ƴeŋƴaare, wonde Juudeeji tati ɗii fof (Juude Jeeri, Juude Daande Maayo e Juude Jaaɓi) mbaasii ɓiɗɗo basorɗo kono kadi leñol fulɓe ne kay waasii oon jamma sagata mo rewaani ñamaande. Cakkiti-ɗen yiyondirde e makko ko ñalnde 28 lewru bowte 2021 e wirwirnde Baal Umaar Hammaat to genaale Baabaaɓe Looti.\nNgam sufande banndiraaɓe jubbannde e jikkuuji oo gorko laatinooɗo salndu wuro, jaalal leñol, jaayre e nder yontannde, en njokkondirii e giƴiiko kaŋko Saydu Mbaare ena wiyee Yero Jaw ena jeyaa Juude Jeeri e ballondiral musiɗɗo makko goɗɗo jannginoowo ena wiyee Mboh Mammadu Sammba, ena jeyaa Ɓoggee.\nE wiyde Yero Jaw : « Saydu ko gorko jontaaɗo gila ena woni cukalel, dariiɗo, laaɓtuɗo, baawɗo ñaantaade. Saydu ko gorko baawɗo cehilaagal. Fedde makko, pelle makko dow e les fof ko sehilaaɓe makko. Saydu ko neɗɗo tedduɗo, teddinoowo, kaaraysire ñemmboowo fuutaŋkaagal haŋki. E nder wuro ngoo kadi, alaa kewnoowo heen innde walla yannge tawa a addanaani joom mum ballal. Ko noon kadi junngo makko yettortoo kala maayraaɗo e nder nokku hee. Miskineeɓe wonɓe e nder wuro ngoo haa e saraaji mum kadi o seeraani e teskaade ɗumen e wallitde ɗumen sahaa e sahaa fof e nguura ko wayi no maaro e nebam walla e gawri ɗum ne tawa ko nde jenngi, nde yahi haa koyɗe taƴii ngam woto woodde jiyɗo mo, no mawɓe adan mbaɗiratnoo nii. To bannge wuro, Saydu ko yoolti ñoolɗe keewɗe. Omo darodii e feewnooɓe kaayitaaji, omo to pelle rewɓe ngam wallondirde e mumen e peeje moƴƴinooje golle mumen, ɗo o duuɗaani hay fedde wootere teeŋti noon e fedde wuro mawnde ndee hono fedde Alfaa Karamoko. Ko kaŋko ardinoo ndeen haa e dumunna mo o saŋkotoo oo. Saydu ko daraniiɗo leyɗeele waalo, cuusɗo laamu mo ŋoggataa fenaande, moolataa penooɗo ».\nHol gonnooɗo, Njaay Saydu Yero ?\nNjaay Saydu Yero lollirɗo Saydu Mbaare walla Karbaas jibinaa ko e hitaande 1963 e nder wuro Juude Jeeri e nder falnde Baabaaɓe Looti to diiwaan Baraknaa Muritani. Yumma makko wiyetee ko Raki Jaari Daabo, dawi ko Haayre Golleere. Baaba makko nootortoo ko e innde Yero Madinel Njaay walla Mbaare.\nNjaay Saydu Yero nde dañi duuɓi jeegom, adii janngude ko quraana no kala ɓiyi fuutaŋkooɓe. Adii winndande mo alkulal ko Ceerno Karamoko Alfaa. E hitaande 1970-71 o naati e duɗal laamu ɗo Juude Jeeri ɗoo. E hitaande 1976, o waɗi kawgel, o heɓi seedanteeje ɗiɗi ɗaɓɓittenooɗe e ndeen hitaande jeegoɓere duɗal leslesal ngam yaaɓande e hitaande 1976-77 rogere adannde wonande jaŋde hakkundeere to duɗal Ɓoggee. Caggal duuɓi 4 e ndeen rogere, o heɓi seedantaagal berwe e hitaande 1980. Hitaande fawtii heen, ɗuum woni 1981-82, Njaay Saydu Yero waɗi kawgel ngam wontoyde jannginoowo. Geno newnani mo, o naati duɗal keblorgal jannginooɓe Rooso Muritani. O waɗi e ngal ɗoo duɗal duuɓi tati kiɓɓi, o loggiti seedantaagal joofnirde jaŋde wonande keblorgal jannginooɓe e hitaande njanngu 84-85. Nde Saydu yalti, adii jannginde ko hitaande 85-86 to diiwaan Gidimaka e wuro wiyeteengo Saalka. Oon sahaa o jannginatnoo ko farayse. Caggal ɗum, o nawaa to Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije, o heblaa to bannge ɗemɗiyaŋkaagal ciynangal e karallaagal janngingol ɗemngal neeniwal, o waɗti jannginde Pulaar. Ko e oon sahaa woni nde o yahi Fummu Gileyta. Saydu ɓooyaani e duɗe jariborɗe, arti e jannginde farayse, neldaa Tiijikja. Caggal mum, o artiraa e wuro Baabaaɓe Looti ngam jannginde farayse ɗo koles ɗoo. Saydu, nde ummii e Baabaaɓe kadi weddoyaa ko Ayunel Atruus. O woni toon dumunna, o artiraa, e ballal Geno, e wuro makko Juude. O janngini ɗoon caggal mum o wonti mawɗo jiiloowo ngaal ɗoon duɗal. Haa ɗo o saŋkii ɗoo ko kaŋko ardinoo ngal.\nƁesngu makko : Saydu naati hoɗannde ko e hitaande 1981. O resi ko biyeteeɗo Kajjaa Bah ena jeyaa Tulde Dubaango sara Ɓoggee. Ko oon ne kadi hesnanii mo. Ɓe ndañdii sukaaɓe tato, ɓiɗɗo debbo e sukaaɓe ɗiɗo worɓe : Faatimata, Sheek e Muusaa Saydu Yero.\nTonngol : So tawii ko darnde woni ndimaagu kadi teeŋtinta ngenndiyaŋkaagal, eɗen mbaawi wiyde Njaay Saydu Yero ko dimo mo ngenndiyaŋkaagal mum aldaano e sikkitaare. O daraniima ko heewi, yooltii kadi ko heewi. O roondiima, o roondaama doŋle tedduɗe haa ɗo maayde joli ɗoo, o rootaaki. Yo Geno yurmo mo, yaafoo mo, waɗta mo e malaaɓe fodanaaɓe aljanna Firdaws, waɗta barke e ɓesngu ngu o ɗacci caggal makko. Aamiin !\nGelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/03\/10\/maayde-woyaani-njaay-saydu-yero\/","date":"2022-10-01T05:18:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335530.56\/warc\/CC-MAIN-20221001035148-20221001065148-00011.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6743154526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6743154525756836, \"fuf_Latn_score\": 0.11858335137367249, \"fuh_Latn_score\": 0.10167985409498215, \"ffm_Latn_score\": 0.09465658664703369}","num_words":744,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram mballa ka, Médecins Sans Frontières, MSF, wii kippe yaaraama haa nyaw ndorde wonnde nder galluure Darfur wadi sanadu halkuki Himbe ko hewtanta 3 sooyube yonki mabbe haa nder nyawndorde Kreneik nokkuure haa bakkeeje galluure Darfur Lesdi suudan.\nNder halkiibe ben woodi 2 nder mabbe dum golloobe taskaram ka MSF.\nMSF kippe den didabre yaaraama on haa El Geneina Teaching Hospital, hirnaangeere Galluure Dafur.\nKadima golloowo nyawndordenden gooto maa soyti.\n\"min hultori sanne bee kippeden min yottini kofli foofo amin yaaki Lenyol sooyube yonki mabbe, min mettini masin bee ko fe'i.\nMajaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN tefi lincitol yaaribe kippe den ko wadi sanadu halkuki Himbe ko hewtani 160 .\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/27\/himbe-160-halkaama-bawti-kippe-yaaraama-haa-nyawndorde-lesdi-sudan\/","date":"2022-12-06T04:36:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00786.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9985473156,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9985473155975342}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Teret jiyaaɓe feewde Amerik fuɗɗii ko ñalnde 22 saawiyee 1510, nde laamɗo biyeteeɗo Ferdinande yamiri neldugol to Hispaniola fotde 50 jiyaaɗo ngam gollaade e oogirɗe. Ɓeen potnoo wonde ko « suɓtaaɓe to bannge kattanɗe e semmbe waawnooɓe dañeede ». Ɗuum firti ko ɓaleeɓe o joopinoo, sibu Iñnjee en mbaawaano kañum en muñde leepte e caɗeele oorgirɗe (haa teeŋti e ñawu came). E hitaande 1 510 ko 25 000 tan keddinoo ɗoon e Hispaniola.\nSeeɗa seeɗa, jiyaaɓe ɓaleeɓe ngoni e hoɗde e leyɗeele kese njiimaandi Españool en. Ɗuum waɗiri ko daawe daawe, e nder sirlu, yantude e jajajtaali keewɗi. Nii woni, e hitaande 1501, dekere gooto ƴettaa, karminoowo taccingol jiyaaɓe jibinaaɓe nder Espaañ feewde Inndo, noon ne kadi wonande yahuud en, walla safalɓe kam e naatɓe e diine kerecee ko ɓooyaani (masihiyeeɓe hesɓe, woni reftiiɓe diine Annabi Iisaa. Ɗoo noon ɗum toɗɗii ko yahuud en wontuɓe masihiyeeɓe). Kono huune e julaaɓe e mawɓe laaɗe (kapiteenuuji) keɓii yamiroore heeriinde taccinde jiyaaɓe ɓaleeɓe seeɗa, feewde Inndo.\nHispaniola ina wiyee kadi Saint-Domingue walla Haiti. Ko duunde Karaybe ɓurnde heewde yimɓe e nder duuɗe Antiiy (25 miliyoŋ e 2015) e 76 000 km2 wertallo (ɗimmere to bannge njaajeendi caggal duunde Kubaa). Nde feccii ko hakkunde leyɗe ɗiɗi : huunde e mayre jeyaa ko e Hayiti, huunde e mayre jeyaa ko e Rippoobilik Dominikeejo.\nHaa e 1550 ko ɓuri heewde e kaptif en afrikeeɓe (kaptif : lasli helmere ndee ko nanngaaɗo, kono nde firata ɗoo ko dahaaɗo, jiyɗinaaɗo) nawetenoo ko to duungel iberiyeewel (Espaañ e Portigaal), e Madera (nddukon sara Portigaal) e Sao Tome e Principe. Tuggi 1550 noon, sokla Amerik e jiyaaɓe ɓeydii mawnude. Ɓe keewnoo waɗteede toon ko awooɓe, jippinooɓe\/jolnooɓe kaake (e laaɗe e ko ɓuri heewde) ; heen sahaaji ko ɓe waylooɓe, sehooɓe, sañooɓe walla jiyaaɓe galle. Rewɓe ɓee keewnoo wonde ko horɓe galle ekn… Ɓe ɓurnoo heewde halfineede ko golle ɓurɗe haaɓnaade ɗee.\nNde gese gawƴe suukara mbaɗti remeede toon, sokla e jiyaaɓe ɓeydii mawnude no feewi. Purtugeec en ina njoginoo Iñnjee en, kono dominikenaaɓe kaɗti jiyɗingol Iñnjee en. Yanti heen ñabbuuli ndogu reedu e maɓɓo mboomiino ko heewi e Iñnjee en wonnooɓe to Beresil e nder kitaale 1560. Yanti heen kadi, joom en gese en ɓee mbeltanooki e golle Iñnjee en, yanti heen ɓe mbaawaano muñde leepte e ñabbuuli. Ɗee geɗe kala ine njeyaa e ko addani paggagol jiyaaɓe ummoriiɓe to Konngo e Anngolaa ɓeydaade. E hitaande 1570 yimɓe Beresil fof ko 3 000 neɗɗo so heewii, kono e hitaande 1600, ɓe njettiima 15 000 fittaandu. Nguurndam jiyaaɓe ɓee ina saɗtunoo haa ɗoon waawi haaɗde, ko ɗuum tagi ɓe keewaano wuurde ɗoon ko ina ɓura duuɓi 10, ko ɗuum waɗi kadi alaa e sago woɗɓe kadi njokka e addeede. Ko ɓuri heewde e suukara Orop ummortonoo ko Beresil.\nE nder nayaɓal gadanal teeminannde 17re (duuɓi 25) jiyaaɓe ummoriiɓe Afrik njettiima 200 000 neɗɗo, tawi heen 100 000 nawaa ko to Beresil, fotde 75 000 to Amerik njiimaandi Españool en, 12 500 to Sao-Tome e capanɗe seeɗa faade Orop.\nKono ɗumɗoo fof ko e meerorɗe tan wonnoo, sibu haa ɗoo, ko ina wona teeminanɗe keewɗe, ko ɓurnoo heewde e afrikanaaɓe jiyɗinaaɓe keewnoo naweede ko to leyɗe aarabeeɓe, ɗo ɓe mbaɗtetenoo jiyaaɓe galle. Lappol toon ngol ko juutngol, keewngol fere. Remooɓe suukara españoolnaaɓe to Wenuselaa e Portugeec en to Beresil coodii jiyaaɓe ko goonga, kono ina hakindii nde tawnoo jolngo ngoo ina hitti, tee pawnaari mum heewaani.\nKono geɗe ɗee kala mbaylii ko nde njulaagu tatiiwu fuɗɗii ñiiɓde e hitaande 1674, nde faraysenaaɓe e engele en naati dingiral, mbaɗti fooɗondirde e holanndee en jolngo e taccingol jiyaaɓe ummoraade e tufɗe Afrik feewde leyɗe Amerik haa teeŋti noon feewde duuɗe ɗiɗi mawɗe biyeteeɗe Jamayke e Sen Domennge (Saint-Domingue) e feewde nduukon taton mbiyeteekon Martinik, Gadelup, e Barbad.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/09\/17\/njulaagu-teret-%C9%93alee%C9%93e-teret-hirnaange%E2%80%884\/","date":"2019-08-22T15:47:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317274.5\/warc\/CC-MAIN-20190822151657-20190822173657-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6491448879,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6491448879241943, \"fuf_Latn_score\": 0.20209500193595886, \"ffm_Latn_score\": 0.12167422473430634, \"fuh_Latn_score\": 0.022162817418575287}","num_words":589,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/defte-pulaar\/","date":"2020-12-04T02:22:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141733120.84\/warc\/CC-MAIN-20201204010410-20201204040410-00339.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9192492962,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9192492961883545, \"fuf_Latn_score\": 0.07309473305940628}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.791,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Keenya mawnde malla jumɓare ardiiɗo lesdi Nigeria Muhammadu Buhari yaari ngilla e gallure Ƴoola ngam saanuki leŋyii e ummatooje ema gomnati diwol Adamawa e mayde Ahmed Joɗa e Mahmud Tukur ena Abdullahi Ɗanburam.\nGomnajo Ahmadu Umaru Fintiri e ballo mako Chief Crowther Seth ema woɓɓe gomnati'en mawɓe, hamɓe jaɓɓi ardiiɗo lesdi on haa nokkuure piiroje wonde Ƴoola, \"Yola International Airport\" bana misaalu njamndi 10:40am ɗum fajira\/bimbire.\nSarde\/yaake nde o wolwanno haa faada laamorde Ƴoola, ardiiɗo lesdi Nigeria Muhammadu Buhari wii Ahmed Joɗa wallitimo sanne, nden laatanakemo sakike nde o wonno Gomnajo diwol Woyla waladu fuuna.\nBuhari ɓesdi e wiigo Moo Allah hinni Ahmed Joɗa wallitimo sanne e fiiji shiyasa lesdi ndii, amma o meɗay holluki yiidde faaki koroowal shiyasa mallabo huunde duyya.\n\" Moo Allah hinni Ahmed Joɗa laatake sakike am sarde laatinoomi Gomnajo diwol Woyla waladu fuuna, les ardungal Olusegun Obasanjo\", Buhari wii.\nBuhari yahi yeeso e wi'uki, Docta Mahmud Tukur fuu higo iyalu mako, nden o jagganake lesdi sanne sarde nde Buhari man laatino ardiiɗo lesdi les ardungal laamu sooja.\nOwii oɗon jukoro e ɓiɓɓe Adamawa, ngam ɓee mballitimo sanne faaki ardungal mako. Owii ɓee meɗay cemtinki mo e dow kuuɗe o yowani ɓee.\nBuhari fii'i misaalu e ministajo galluure Abuja \"Minister Of The Federal Capital Territory\" moo jotta Mallam Muhammadu Musa Bello, moo owii ɗon huuwa kuuɗe mooƴuɗe ngam fownutuki gallure nden.\n\"E miɗon maati ummatoore Adamawa ngam ɓee mballiti am haa jahale ardungal am. Ɓee tiɗɓe. Hanjum waɗi ndokkumi ɓiɗɗo mooɗon ministajo galluure Abuja, nden boo o semtinay en\" Buhari wii banni.\nArdiiɗo lesdi on, tooranake mayɓe ɓen yafuye Jowmiraawo, o dokkuɗo lenƴol mayɓe ɓen, gomnati ema ummatoore diwol Adamawa noo fotii munyal ustarii ndiin.\nHanko boo sarde nden o wolwanno, Gomnajo diwol Adamawa Ahmadu Umaru Fintiri yettake ardiiɗo lesdi Nigeria man Muhammadu Buhari e ngilla ka o waddi Ƴoola ngam foofo ɓee maskiiɓe.\nGomnajo on wii moo Allah hinni Ahmed Joɗa ema Docto Mahmud Tukur jagganake lesdi ndi sanne. Nden ɓee laatake higo'en ɓee tukus le ardiiɗo on.\nLamiɗo Adamawa Docto Muhammadu Barkinɗo Aliyu Mustapha, hanko fuu o mani ardiiɗo on e ngilla ka o waddi Ƴoola, owii Allah ceniɗo hoorumo gallure Abuja jam.\nNden haa ragare, liimanjo Mawɗo mo juulirde Moddibbo Adama ɓamti do'a Allah ceniɗo yaafo, hinno mayɓe ɓen.\nBindol: Hassanu Giɗaɗo Suɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/page\/2\/","date":"2021-09-27T21:43:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00553.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9975986481,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975986480712891}","num_words":379,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wadi jahaangal yaaki Lesdi Spain ka ngilla muasamman,\nArdiido On jippi Galluure Madrid, laamorde Lesdi Spain njamndi 10pm Jemma muamman ngam ngilla nyalde 3.\nUmmaatoore Naajeeriya gollobe haa Ciimaaru Lesdi Spain.\nArdiido Buhari wi ngillaama ko O metan dudka bee Ardiido Sanchez enanta King Felipe dow ko laarani gannudi ko Lesde den wontiri 'e ko waddata jahargal yeeso.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/01\/ardiido-buhari-yotti-lesdi-spain\/","date":"2022-12-06T05:07:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00787.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989776611,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9989776611328125}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari yahi Jihawol Sokoto ngillaka golle.\nArdiido on jippi ton riftorde piirooje nde Abubakar Sa'ad III international airport Sokoto njamndi 10.40 GMT, ko nden on ngomnaajo Jihawol Sokoto Aminu Waziri Tambowal Jbbi mo.\nNden O saali ton Baade Sultan jo mo Sokoto, Abubakar Sa'ad III musamman ngam kofli.\nTippunle bo O on nokkuure giidal dum hooreejo Sooja'en taskani haa giifakan.\nJaami'en rento fuu taskanaama musamman ngam warki Ardiido Buhari Jihakan.\nArdiibe Sooja'en teddube tawama haa nokkuure nden.\nSappi dow giidal ngal wallan Sooja'en ben sanne dow ko laarani golle mabbe no be hurgirta gannudi soynde rento nder Lesdi Naajeeriya.\nDo tuume tippungle do Ardiido Buhari wartan Lesdim Naajeeriya.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/05\/ardiido-lesdi-naajeeriya-yahi-ton-jihawol-sokoto-ngam-giidal\/","date":"2023-02-07T07:19:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00618.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9856802821,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9856802821159363, \"fub_Latn_score\": 0.013769388198852539}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.974,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamlaamu Kong, nganndiraangu kadi laamlaamu Watara walla Wattara, ko dowla Afrik hirnaange, dowla juulɗo, goodnooɗo ko idii naatgol koloñaal. O wonnoo ko fuɗnaange rewo Koddiwaar e huunde e Burkinaa e worgo leydi Mali hannde ndii.\nSompi laamaandi ndii ko leñol Tarawere en, anndiraaɓe kadi jamuu en (jeyaaɓe e julaa en), laamaandi nawdundi aadaaji Julaa en e Senufoo en ngam yaajtinde njiimaandi mum en e diiwanuuji catinooɗi ɗum en. Nde tawnoo aɓe njiya binndi sibu aada maɓɓe tuugaade e diine Lislaam, sabu maɓɓe kadi humpitaade njulaagu, ɓe mbaɗti wuro Kong ngoo jehre mawnde hakkunde leyɗe ngam ngostiigu njeeyguuji hakkunde rewo (lamɗam e bagi) e worgo (goro, kaŋŋe e jiyaaɓe).\nDumunna Watara en\nNeema mo Kong nguurnoo e mum oo, addanii ɗum en kiram. E hitaande 1710 koninke julaajo ganndiraaɗo Seeku Umar Watara walla \"Jammu Watara\" (1665-1745) yani e diiwaan hee heɓti wuro ngoo. O fiili hoore makko \"fama\" (laamɗo), o waɗti Kong nehaande dowla maantinɗo e diiwaan hee. O waɗti ɗemngal Jula ɗemngal laamaandi ndii, e Lislaam dewal Dowla. O huutoriima jiyaaɓe ngam gollaade e cañirɗe e ndema maaro e gawri (samme e ndiyamiri) e bukki. O huutoriima peeje ɗe laamlaamu Mali huutortonoo duuɓi teemedee tati ko adii ɗuum, ngam ɓeydude kisal laabi njulaagu rewrude e koninkooɓe waɗɗiiɓe pucci. E hitaande 1714; laamlaamu nguu yaajtiri rewo e dow ballal Maghan (dono laamu) biyeteeɗo Famara Watara (Faa Maghan Watara) miñum Seeku Watara. O heɓti wuro Boobo Julaaso ngoo e ko ɓuri heewde e Burkinaa hannde oo. Famara waɗti Boobo Julaaso laamorgo Giwirko, diiwaan jogorɗo wontude laamu mum caggal ɗuum.\nKaaɗtudi. E kitaale 1730 Laamlaamu Kong wonti dowla ɓurɗo mawnude e nder nokku Afrik hirnaange keedɗo worgo maayo Niiseer ngoo. Leƴƴi keewɗi, ceertuɗi, juulɓe e ɓe ngonaa e juulɓe ina njeyanoo e laamaandi ndii. Seeku Watara sankii ko e hitaande 1745. Lomtii mo ko faamaaji baawɗi, tawi gadano oo wiyetee ko Kummbi Watara. E laamu makko, Kong luttii wonde nokku njulaagu, wonti kadi nokku jaŋde diine Lislaam. Annduɓe Lislaam mawɓe ummoriiɓe e jookli Saahal ɗii fof, ina ngaratnoo e Jumaa Kong hee, mahaaɗo ko ina wona duuɓi 100 ko idii laamu Watara en. Lomtii Kummbi ko fama biyeteeɗo Mori Magari.\nKong ina wostondirtunoo e dowlaaji goɗɗi to Koddiwaar, haa arti e Abron, woni laamu Giyaaman. Kong ina neldatnoo ɓe julaaɓe e tiimooɓe soklanooɓe no feewi e galle laamu Abron oo.\nNde Fama Magari sankii e hitaande 1800, leƴƴi e yimɓe diineeji goɗɗi ɗii mbaɗti dartaade famaaji dewɗi e makko ɗii. E hitaande 1897 Saamori Tuure naati e wuro Kong, heli ɗum, sabu ardiiɓe wuro ngoo salaade reftaade ɗum e salaade wallude ɗum dartaade Farayse. Nde Saamori foolaa, Kong heɓti ndimaagu mum e mudda daɓɓo. Ñalnde 10 saawiyee 1889, laamɗo biyeteeɗo Karamoko Ule Watara siifondiri e jillotooɗo biyeteeɗo Louis Gustave Binger nanondiral ndeenka. E hitaande 1898, laamlaamu nguu wonti e njiimaandi Farayse.\nLaamlaamu Kong feccaa hakkunde koloniiji ɗiɗi – Koddiwaar e Hotwoltaa (Burkinaa hannde oo). Wuro Kong ngoo wonti gurel tokosel caggal nde guwarnama Farayse rewnoyi laawol laana njoorndi 70 km hirnaange wuro ngoo.\nBookara Aamadu Bah.\nƳoogirde : Wikipedia","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/02\/17\/laamlaamu-kong\/","date":"2020-10-20T09:23:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107871231.19\/warc\/CC-MAIN-20201020080044-20201020110044-00000.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.937531352,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9375313520431519, \"fuh_Latn_score\": 0.02706163562834263, \"fuf_Latn_score\": 0.01728013902902603, \"ffm_Latn_score\": 0.014641915448009968}","num_words":492,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.856,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"JAƁƁORGO\nBanndiraaɓe, on njaɓɓaama he www.aanyamtv.com woni lowre men nde tufɗe keewɗe ngam newnan'de en jokkondiral, ballondiral e mo woni kala mbele moƴƴina bannge ɗo heedi he ɓamtaare leñol Fulɓe e aawde koɗdigal moƴƴal e kala neɗɗo to kala nokku..\nCaggal nde miijo baɗgol ndee lowre jolani mi miin giɗo mon Ibraahiima Umar KAN - Katante Leñol mo Aañam Yeroyaaɓe hitaande 1995, tawi jibini ɗuum ko yeewtere am e giɗo men Tijjaani AAN mo Gamaaji Sahre he miijo o joginoo yoo haalirde Fulɓe winndere wood, ko ngoon miijo o joginoo haa o rentini jaayndeyaŋkooɓe Fulɓe mbele ɗuum siynee.\nNde Ceerno Tijjaani AAN yalti Aduna hitaande 2001, ngoon miijo heddii he ɓernde am haa ɗuum jibini pellital am kadi keɓ-mi wallidiiɓe haa miijo ngoo siynaa ñalnde 26\/05\/2014 to Waala-fenndoo « leydi Farayse » ko adii nde godɗum heɓatee he mbaydi ɓuroori yaajde.\nLowre ndee jibinii Haalirde Aanyam - ɓamti Pulaagu Aanyam Yero- yaaɓe he weeyo tuddunde yiir-yiirnde « Enternet » tawi tammbii ɗum ko fedde KISAL E ƁAMTAARE AANYAM e sagataaɓe, yarlitaniiɓe ɓamtaare leñol Fulɓe.\nSo tawii on njolii he tufɗe lowre ndee, miɗo joortii nde gooto he men kala yiytata heen ko waawi addan'de ɗum ko ɓuri heewde he payndale mum mbele ɗuum wonana mo njooɓaari he yolnde nguurndam...","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/sites.google.com\/site\/aanyamtv\/home","date":"2023-06-08T12:12:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654871.97\/warc\/CC-MAIN-20230608103815-20230608133815-00094.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4910412133,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4910412132740021, \"ffm_Latn_score\": 0.24818134307861328, \"fuh_Latn_score\": 0.13356421887874603, \"fuf_Latn_score\": 0.12354232370853424}","num_words":200,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nJaaynde wiyeteende Maxisciences yaltinii winndannde facciroore sabaabu gaddanoowo won e yimɓe juutde balɗe. E wiyde Porfesoor Nir Barzilai, gardiiɗo Duɗal naywugol to janngirde Albert Einstein College of Medicine mo New York, ɗum fawii ko e tagoodi yimɓe.\nKo huunde «winndaande» sibu woni ko e ADN joomum en, fawaaki e senaare nguurndam. O tuugii ko e jarribo o waɗi e dow 500 nayeejo, yahrooɓe hakkunde duuɓi 95 e 112.\nO wiyi: «ɓeeɗoo yimɓe njaawinii, aɓe neyɓi, ɓalli maɓɓe ina mbaɗi kolesterol haa heewi».","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category%2Fdame-sit-o%2Fkewuuji-pinal","date":"2017-01-24T19:18:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00551-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8861816525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.886181652545929, \"ffm_Latn_score\": 0.06000955402851105, \"fuf_Latn_score\": 0.04256213456392288}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.184,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.802,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde dognooɓe forasuuji e nder diiwaan Maatam njooɗiima batu kuuɓtodinngu e ñallal hannde 21 01 2018,to galle kebloowo sukaaɓe to Wurosoogi. Sabaabu ndeeɗoo jooɗnde ko ngam yuurnitaade caɗeele maɓɓe, e waasde ɓe heɓtineede to ngonkaaji maɓɓe e no ɓe ngollortoo alaa ko ɓe tinantee, sabu 2016,ɓe njooɗiima Fatik, 2017 ko Kees, 2018 ko ɗo e diiwaan Maatam. Eɓe njiɗi nde laamu ngu waɗtorta heen geɗe maɓɓe kala sabu hay e waylowaylooji kaalateeɗi ɗi ɓe njiyaani heen koye maɓɓe. Caɗeele ɗe fof e heewde alaa ɗo ɓe meeɗi yaltude e mbeddaaji,ngam haɓɓude leppi boɗeeji ngam hollirde mette mumen Kadi alaa fof ɗo njogii kontaraa walla fooftere duumiinde. E ooɗoo ñalawma kala ɗo dognoowo fooraas wonnoo tawtoraama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-fedde-dognoobe-foorasuuji-batii\/","date":"2018-03-23T00:59:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648113.87\/warc\/CC-MAIN-20180323004957-20180323024957-00790.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9296514392,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9296514391899109, \"ffm_Latn_score\": 0.030486099421977997, \"fuh_Latn_score\": 0.015606041997671127, \"fuf_Latn_score\": 0.012234530411660671, \"fuq_Latn_score\": 0.011753737926483154}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.909,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lala Jallo \"jeewo mali\" wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.\nKolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/pulaagu\/","date":"2023-02-07T11:09:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00758.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5462520719,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5462520718574524, \"fuf_Latn_score\": 0.4295583665370941, \"ffm_Latn_score\": 0.02055150270462036}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.605,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol daňannde afrik daňi e ngol dawol ngol nelaaɗo mum dowrowo makki sal dawani ɗum to leydi riisi e gardagol waladimiir putiin ?\nHol yiyannde amerik e orop e ngol dawol ngol makki sal dawani afrik fof ?\nAmerik e oroo hol pewje pawtata e afrik caggal ngol dawol ? haa teeŋti noon e waladimiir putiin innii heen afrik ina foti jeyda hoyre mum !\nNgool jeygol hoyre mum noon cikku mi ko to ɗemɗe afrik e to faggudu mum.\nMiin oo afriknaajo mbiɗo jaɓi afrik suwaa jeyde hoyre mum haa teeŋti noon e laamuuji afrik ɗii e hoyre mum en.\nTo bannge afrik e kuuɓal, afrik huutoraaki ɗemɗe mum to bannge laamu, laamuuji afrik kuutortoo ko ɗemɗe goɗɗe ɗe kaaletaake e leydi mum en.\nA arat ɗoo e leydi tawaa laamu mum liggondirirta e renndo mum ko ɗemngal faranse, njahaa leydi ngoɗndi tawaa ndiin liggondirirta e renndo mum ko ɗemngal engelis walla purtogees walla – walla …\nkono tawa ɗeen leyɗe fof ɓesngu mum en ina renndi ɗemngal gootal ko wayi no ɗemngal pulaar, walla ɗemngal goɗngal.\nƁesngu leyɗe ɗee huutortoo ko ɗemɗe mum e nder mum.\nLaamu ko kanum tawi ɗemngal ina e leydi mum, waɗde laamu foti ko haalde ɗemngal leydi liggoroo ɗum haaldira ɗum e yimɓe ɓe, yimɓe ɓee mbaasa wuurde e ňoheede tan sabu neɗɗo fotaani ňoheede e nder galle mum.\n{{ɗoo ɓesngu afrik jeyaani hoyre mum e nder laamu leydi mum}}\n– Goɗɗum ɗum, yoga e leyɗe afrik laawol ( loi ) mum ko juɗngo ngo yottodaaki yimɓe fof – fof, sabu martaba mum en to laamu walla to\nguure (aadaaji ) goɗɗe, tawa kadi won ko ɓeen newnantee e denndaɗum ndenndi ( republique ) ndi ko gooto fof newnanaaka e ndenndi ndi.\nHaa ɗuum wontii kinɗe roni – ronaa to bannge daňal e nguurdam newiɗam wonan'de ɗiin ɓesnguuji e dowu ndenndi ndi, tawa woɗɓe ɓee ko ɗesa maayoyde e laddeeji ladde nde ɗesa heɓde ko poofiri e aduna he.\n{{ɗoo ne laamu afrik heɓaani hoyre mum e nder ɓesngu leydi mum}}\nidrissa KAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/hol-yiyannde-amerik-e-orop-e-ngol-dawol-ngol-makki-sal-dawani-afrik-fof\/","date":"2023-03-25T07:06:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945317.85\/warc\/CC-MAIN-20230325064253-20230325094253-00261.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6243767738,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6243767738342285, \"ffm_Latn_score\": 0.3037506341934204, \"fuh_Latn_score\": 0.04513945430517197, \"fuf_Latn_score\": 0.019989030435681343}","num_words":326,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.609,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ruttagol to jaɓɓorgo\n\/ Taskaramji\n\/ Originaire Yontere\nTaw si ko eɓɓoore samminere laamu Gine-Bissaawo sortii e ley mum? Ɗum ko caggal nde tiindondiral waɗi ñannde 30 lewru 11 ɓuru 2023, hakkunde konu tammbitiiɓe hooreejo leydi e konu reenooɓe genndi anndiraaɓe ( Fixé nationale). Konu ngu jaagorɗo halfinaaɗo fiyakuuji leydi ardii. Umaro Siisoko Mbaalo fawii tuume e dow fedde dawro nde o jeyanooe muuɗum, jogiinde ɓural ka suudu sarɗinkooru, ko e mayre kadi hooreejo jaagorɓe immii. Hooreejo leydi on fusii parleman on, o ɓeydii juutingol caɗeele taskaaɗe e nder leydi ndin.\nGine-Bissaawo, hooreejo leydi, Umaro Siisoko Mbaalo. © rfi fulfulde\/ Glez","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ca%C9%97eele-fewndii-gine-bissawo-e-%C9%97ee-bal%C9%97e\/","date":"2024-02-28T20:17:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00586.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8823052645,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8823052644729614, \"fuf_Latn_score\": 0.07450533658266068, \"fuh_Latn_score\": 0.030598683282732964, \"ffm_Latn_score\": 0.010416065342724323}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.903,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"«So tawii gawlo awlata ko yimɓe\nhaa yaltina mo woni kala ɗo umminoo,\nMiin ko mi gawlo gawloowo yimɓe\nhaa artira ɗum en to ngumminoo,\nTo yumma men Hawaa e baaba men Aadama\nArɓe mehɓe, hotɓe ngaluuji naworaani.\nKo mi gawlo mo weelnaaki hoddu,\nSinndaaka moolo,\nGaskinoowo miskineeɓe, tooñaaɓe,\nLorlaaɓe, yurminiiɓe, yuŋginiiɓe….. »\nE deftere men nde mbinnduɗon e Nguurndam Tijjaani Aan, caggal sankaare mum, en keɓiino wiyde heen wonde ko e ndeen maayde gonɗi Leñol ngol fof ngardata. En cifinooma heen jaale mawɗe jahrunooɗe leñol ngol e darnde nde gootal heen fof darinoo e sahaa mum. Kono ndeke won bette mawɗe goɗɗe keddinoo, ngaraani:\nCankagol Yero Dooro Jallo, ñalnde alet, 5 lewru mbooy( mars) 2006, nattugol Mustafa Booli Kan lollirɗo Saydu Kan, ñalnde alkamisa 28 lewru siilto hitaande 2006 e birnagol Doktoor Umaar Kan e hitaande 2008.\nƁokki mawki ɗoofiima fukkiima e ceene ndii leydi\nBaramlefi cariima nder mbooyi Fuuta ko mo ngenndi\nCate kelii cammalle koccen ko en muum ndenndi\nƊaɗi janal maayaani nguuri ko sewnde boli-ndenndi.\nMurtuɗo woppirii en heege e ɗomka nder yolnde\nAlmaddaa mooftii daande eeltunoonde no hulnde\nSunaare ɓesngu alaa ɗo haaɗti ko hoore wulnde\nDuneyaa wonaa paso sanɗaaji noddii yurmeende.\nYurmeende Geno saawat ɓanndu hormundu\nAlmaami Mammadu yolbinii nguurndam adunaaru\nPinal e ganndal ɗoo nguurndam taƴtii yettii faru\nDaande deƴƴii rimere eggoore nde jimɗi sooyru.\nLeñol Fulɓe waasii ngenndiyanke mawɗo : Mammadu Sammba Joop saŋkiima hannde, ɗo e Nuwaasoot hedde waktuuji 12 (midi). Saŋkaare Murtuɗo ko baasal mawngal wonande leñol fulɓe, haa arti noon e gollooɓe e ɓamtugol Pulaar\/Fulfulde. Oɗon mbaawi heɗtaade daande makko e yimre makko wiyeteende \"Maayde\", e joofirde ndeeɗoo winndannde\n\"Won ko wonnoo ɗo. Ina wona, wonataa, ko tinndol ! Wonnoo ɗo ko sitte-sitte\"\n\"Sitte -Sitte\" ko konngol cakkitiingol ngol Muammaar El Kaddaafi hooreejo leydi Libi, hooreejo e oo mudda Dental Afrik (UA), haalnoo ñalnde joofnirde batu njuɓɓinanoongu to Galle mooɓondire (Palais des Congrès), ɗo e Nuwaasoot, ndenndinngu gollotooɓe politik luurdunooɓe gila pollugol laamu Siidi Wul Sheekh Abdallaahi ñalnde 6 ut 2008. Ngol ɗoon konngol noon wonti beytol e nder dente denndaangal yimɓe ƴaañnooɓe kuudetaa mo Seneraal Abdul Asiis saabinoo.\nAl Hajji Umar Bonngoo, jibinaa ko e hitaande 1935, saŋkii ko ñalnde 8 suwee 2009. Kanko woni persidaa ɗiɗmo leydi Gabon. O heɓi laamu ko ñalnde 2 desammbar 1967. O wiyetenoo ko Albert Bernard Bonngoo hade makko tuubde e hitaande 1973. O jeyanoo ko e leñol biyeteengol Bateke e Obamba. O waɗi jaŋde makko leslesre e hakkundeere ko Konngo, hade makko waɗde sarwiis militeer. Nde o yalti heen o naati e sarwisaaji sekere Farayse, caggal ɗum o tawtoyi Leon Mba jogorɗo wonde persidaa Gabon.\nE nder lebbi tati, gardinooɗo taamasoor, meeɗnooɗo wonde jaagorgal konu, e kanndidaa e woote gardagol leydi, mbaraama. Neɗɗo goɗɗo, meeɗnooɗo wonde gardiiɗo jaagorɗe, ko majjuɗo, anndaaka ɗo heedi. Goɗɗo kadi ina wiyee waraama. Gine Bisaaw naattii e nder neergre e warngooji, lebbi tati caggal warngo persidaa Nino Wieraa. Ɗum fof sabu bone laamu. Hare laamu hakkunde goomuuji PAIGC, parti gardiiɗo laamu o, e pelle leƴƴi.\nFedde jalluɗi jam ko fedde mogooji, nde ardii ɗum biyeteeɗo Demmba Saar. Fedde nde sosaa ko e hitaande 2004. Tuggude ndeen fayde jooni nde fiilii leppi ɗiɗi, nde yuɓɓinii kadi njilluuji keewɗi e nder leydi ndi. Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e koolaaɗo kuuɓal fedde nde, ngam anndinde ndee fedde daraniinde findinde e jannginde.\nFooyre Ɓamtaare : Ceerno Ibraahiima, aɗa waawi haalande banndiraaɓe ɓe hol ko woni fedde «Jalluɗi jam»?\n- Ibraahiima Sillaa (KK) : Jalluɗi jam ko fedde dartoriinde yuɓɓinde mogooji e jaŋde Pulaar, sosaande e hitaande 2004. A nde jogii duɗal to joɗnde Basra mayre to Basra, sara hotel Kummbi Saleh. Hooreejo fedde nde ko Demmba Saar, ko miin woni koolaaɗo kuuɓal mayre.\nÑalnde 4 suwee 2009, Obama waɗii, to Keer, leydi Ejipt, diskuur mawɗo, mo juulɓe e aarabeeɓe mbeltii e mum, e ko ɓuri heewde.\nHol ko addunoo wolde Ndirboja ? Addunoo wolde nde ko ɗee geɗe : tuubakooɓe ngonnoo ko e feewnude ɓoggi telefoŋ, hakkundeTebegut (Salnde) e Bakkel. Abdul Bookar betti ɓe, yani e maɓɓe. Konu Abdul Bookar fooli tuubakooɓe ɓe, wari heen heewɓe. Abdul Bookar, nde foolnoo ɓe, yandini ɓoggi telefoŋ ɗii fof. O heɓti Fuuta, o rimɗini ɗum. O haɗti laamɓe diiwanuuji Fuuta jokkondirde e siifondirde nanondire e tuubakooɓe Farayse so o tawaaka kanko e hoore makko, o yiya no ɗum yahri, e no ɗum woori.\n\"Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/110\/","date":"2018-04-26T03:51:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948064.80\/warc\/CC-MAIN-20180426031603-20180426051603-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7483788133,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7483788132667542, \"ffm_Latn_score\": 0.10927416384220123, \"fuf_Latn_score\": 0.09110114723443985, \"fuh_Latn_score\": 0.04469677805900574}","num_words":739,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.605,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngonka leyɗeele Hirnaange Afrik to bannge politigi ina faaynii hannde : seɓɓitiiɓe jihaadiyankooɓe inan leewoo he nder diwaan Sahel oo, ina pusa gure, ina njooɓoo pitaali miskineeɓe, soldateeɓe inan polla laamuuji mum en (garduɗi heen sahaaji nii e laabi \"demokarasii\"), lomtoo sabu woytoraade wonde ɓeen ardiiɓe ndonkii tabitinde kisal e nder leyɗeele mum en, ellee maa mbiyaa ko wonaa ɗuum wonnoo haaju maɓɓe garwaniijo e nder dowla baawɗo wonde fof. Leyɗeele hirnaange nootitinooɓe e keewal e eeraango leydi Mali yo faabe e gardagol leydi Farayse, haa cente cente konuuji tafaa (Takuba en, Barkaan en, jiidaani e konu ONU) ñawndaani hay huunde.\nLeydi Mali ko e ngoon weeyo wuuri ko ina tolnoo jooni e duuɓi sappo gila e laamu Aamadu Tumaani Tuure, kono ko ɓuri haaɓnaade e kaan ngonka fof ko pollugol laamuuji jokkondirɗi, deftuɗi e ɗuum, ko wattindii koo ko pollugol laamu IBK (yo yuurmeendeAlla won e makko) e hitaande 2020 laamu cabborgu sompaa, nanondiraa e nder lajal lebbi jeegom wooteeji jna njuɓɓinee, soldateeɓe koota e tuddule mum en. Kono ko e ndeen yolnde pollugol laamu cabborgu nguu waɗi, tawi saabiiɓe ɗum ɓee ko kañum en kadi pollunoo laamu IBK, iiñcuru joli hakkunde laamu soldateeɓe Mali hakkunde mum en e CEDEAO (Dental dowlaaji leyɗeele hirnaange Afrik) etee ngol laawol ɓeen ɓuri hiisde to bannge kuuge ɓe ƴettanta waɗɓe kuudetaa : gaaga yowde joomum en e fedde hee, ɓe nduttiima ɓe njamirii leyɗeele catiiɗe Mali fof (haa heddii Muritani, nde wonde jeyaaka e maɓɓe) yo uddu keeri mum en, ɓe cisiri denndaangal kaalis Mali desndanooɗo e banke dowlaaji CEDEAO hono UMEOA (dental kaalis dowlaaji hirnaange Afrik), ɓuri lorde e ngoon uddo fof ko miskineeɓe tawde alaa ko adoytee, alaa ko yeeyoytee.\nKono nduuɗoo iñcuru sudditii geɗe keewɗe, teeŋti noon e luural puɗɗinoongal feeñde hakkunde leydi Mali e Dowla Farayse : soldateeɓe Mali ina njawi, maa cikkitii nii, ballal leydi Farayse ngal, sabu bonannde jihadiyaŋkooɓe ɓee ustaaki e leydi hee, walla mbiyen nii ko ko ɓeydii, sabu alaa ɗo ɓe njettotaako he leydi hee, etee \"lonngorɗe arme Farayse ina mbaawi yiytude hay metelli duɓooji e dow kaaƴe\" walla tawo ɗe njiyata tan koko ɗe njiɗi yiyde, etee malinaaɓe ina ɗaɓɓi nde Farayse hormotoo ɗum e nder jotondire dowlaaji ɗiɗi ɗii. Farayse ina mettini pollugol laamu ɗimmol ngol e joñgol laamu sabbordu nduu, hiisii ko laamu Mali hannde nguu dagaaki; teeŋti noon e jotondiral maggu e Riis en, walla Wagner ɓe ɓe kiisii ko \"heɓi dawna en\". Malinaaɓe kadi ina tuumi hiisre CEDEAO feewde e mum en, nde meeɗaa faweede e waɗannooɓe kuudetaaji, ko Farayse duñi horeeɓe dowlaaji CEDEAO e maɓɓe.\nKo laaɓani en goɗɗum koo, ko diwaan saahal oo ina jooɗtoraa hannde to banngeeji wiɗtooɓe ko diwaan keewɗo ngaluuji tago, gila e oogaaɗe baaɗe no jamɗe, kaŋŋeeji, peteroŋ, iraniyum ekn, ngelɗoon geɗel battindiingel nii ko huunde nde dowla Farayse fawi junngo mum to Nisseer, rewrude e sosiyetee ganndiraaɗo AREVA. Ko ɗum waɗi ina hula nootitagol leyɗe hirnaange ɗee to Mali wonaa Alla meho ma a taw nii ooyre leydi Riis en ko he ɗuum fawii, saka noon ina anndanoo ɓeen ngonaa tumarankooɓe e leydi Mali, sabu ngarii heen gila e jamaanu Moodibo Keyta (mo wonaano jiɗaaɗo no feewi to leydi Farayse).\nKo Mali koo ina haalee deƴƴaaka, ɓooytaani e mum pollugol laamu Alfaa Konndee waɗi to Gine, haa jooni dee ko soldateeɓe tan, fawii heen, e darorɗe lewru feebiriyee nduu, ko kuudetaa to Burkinaa Faso, hay so tawii ɗii polli laamuuji kala njiidaani edda, kono teskini tan ko soldateeɓe loppitta laamuuji e juuɗe siwil en; kono kadi won ɗo yiyaa siwil en wonnooɓe e laamuuji calii dirtude, mbayli doosɗe leyɗeele mum en mbele ina keddoo ɗo ngonnoo, mbele ɗuum ɗoon ne wonaa kuudetaa ? Ko ɗuum heɓtinoo Alfaa Konndee to Gine, kono ko hono ɗuum Alasan Watara to Koddiwaar waɗi, to Cad ne kay ko ɓiy Idiriis Debii Mohammat Debii jooɗtii e dow jappeere baaba mum nde waraa (warngo e niɓɓere), haɗi mo doosgal leydi dagnunoo lomtagol mum.\nTo Gine bisaawo, e yontere ɓennunde ndee, won soldateeɓe etinooɓe follude laamu mum en ngardunoongu ne woote jooɗtoraaɗo ko laaɓtuɗo kono ɗum kam laataaki, etee ɓeen tuumaa ko yiɗde daɗndude njeeygu dorog e nder leydi hee.\nƊee geɗe fof ina ngaddana en naamnitaade koye men mbar wonaa \" yahnoonde arti \", sabu oɗon nganndi e kitaale capanɗe jeeɗiɗi (70), pollugol laamuuji nguu ardiinoo ɗum ko soldateeɓe, jeyanooma e aadaaji leyɗeele Afrik e Ameriik bannge worgo, teeŋti noon e Afrik bannge Hirnaange, hay so tawii oon aada deestinooma seeɗa, ellee o woni ko e artude. Ɗum ina addana en wiyde miijo ardunoongo e waame demokarasi gonaaɗo jooni e kitaale 90 nde laaminooɗo Farayse e oon sahaa, hono Faransuwa Miteraa wiyiino e yeewtere nde waɗdunoo e tiimaale mum (leyɗeele hirnaange Afrik) to wuro La Baule \" ko fayi arde, kala leydi ndi tabitinaani demokaraasi e nder mum liggonndirtaa e laamu Farayse \" kono caggal ɗuum, laamu Farayse holliri tan ko demakaraasi danndoowo nafooje mum ina wondi heen, kono kala demokaraasi luulndiino nafooje leydi Farayse, ɓe ngondaani e mum.\nFedde CEDEAO e UA (Dental Afrik) ina ngetoo ñawndude ɗeen caɗeele kono ndonkanii, maa mbiyaa ɓe mbattinta ko e laawɗinde ɗum, yeruuji mum ina keewi kono ko naññi yimɓe ngol laawol, ko kiisgol kuuge CEDEAO ƴetti feewde e leydi Mali ɗee, batte mum ɓuri bonde e ɓesgu hee, tawde ko ndi uddaandi alaa ko naatata alaa ko yaltata ! Yoga e yimɓe nii ina ciikitii mbar wonaa leydi Farayse sakkii les, sabu yoga e ardiiɓe dowlaaji CEDEAO ko cibooji leydi Farayse, won heen nii ko arduɓe e kuudetaaji, leydi Farayse ina dagnani ɗum en (Alasan Wataraa to kodduwaar, e Mahammaat Debii to Cad ekn.), won tooñirooɓe ɓe nii wonde \"senndikaa hooreeɓe leyɗeele\" daraniiɓe nafooje mum en. Ko ɗum waɗi ina faayaa mbar wonaa guut leydi Farayse rewata Mali oo, yani e mum ? Leydi Gine ɗum yanani e mum tawo, Burkinaa Fasoo ina daɗi tawo e ndeen bonannde.\nKo woni goonga koo tan, ko demokaraasi ine woɗɗi en tawo, etee ina jeyaa e ko haɗi ɗum tabitde, leefgol juɓɓule gaddotooɗe ɗum, tawde wonii ko fotnooɓe reende ɗeen juɓɓule keewi felɓaade ɗe.\nMaamuudu H. Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/08\/yahnoonde-artii-2\/","date":"2023-05-29T01:43:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644574.15\/warc\/CC-MAIN-20230529010218-20230529040218-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3304719031,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3304719030857086, \"fuh_Latn_score\": 0.24957993626594543, \"fuf_Latn_score\": 0.20811708271503448, \"ffm_Latn_score\": 0.2077530175447464}","num_words":1003,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.299,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 02\/03 E tuugnaade e doosɗe leydi Senegaal, ina haɗaa maahde sara maayo haa teeŋti e maayo mawngo \"geeƴ\". Ngam falaade musiibaaji baawɗi yan'de heen, jaagorɗo kalfinaaɗo mahdi, hono Aadama Sal anniyiima helde hakke kuɓeeje sappo mahanooɗo e fonngo maayo geeƴ e ŋoral Ndakaaru.\nSo laamu Senegaal haɗii mahdi sara maayo geeƴ, ko hoohooɓe nguun laamu ɓuri heewde toon, kamɓe ɓuri jogaade toon galleeji e nokkuuji.\nNgam falaade ɗum e ñawndude ɗum, Aadama Sal neldii hooreejo leydi Abdullaay Wadd ɓeto ngo ɓe mbaɗi. E nder ngoon wiɗto ɓe kollirii fotde nokkuuji 41, wolla galleeji tawaawa ina ngoni e poko-pokolam maayo geeƴ; heen 21 ngasaani maheede tawo.\nKo ɗuum nih saabi haa jaagorɗo Aadama Sal neldi Wadd ɓataake tintino e pellitgol mum helde ɗiin nokkuuji ɗi ndewaani e laawol. Haalaaka tawo noon no laamu nguu jogori waɗdude e joom en ɗiin galleeji wolla nde jogori fusde ɗi.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=749:mahdi-e-poko-pokolam-gee-jaagoro-aadama-sal-anniyiima-helde-fof&catid=42:cellal-a-faggudu&Itemid=137","date":"2013-06-19T11:00:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708711794\/warc\/CC-MAIN-20130516125151-00065-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5004108548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5004108548164368, \"fuh_Latn_score\": 0.43864139914512634, \"ffm_Latn_score\": 0.018907522782683372, \"fuf_Latn_score\": 0.018027804791927338, \"fub_Latn_score\": 0.012707269750535488, \"fuq_Latn_score\": 0.010887881740927696}","num_words":188,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.517,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ƴellitaagol Aadee e Neɗɗaagu Mum, ko tiitoonde deftere he fannu Fittiyaagal- psychologie- he ɗemngal Pulaar\nKala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.\nKono haysinno ko mo hakkille mum ooñorii e sikkitaade goodaangal geno gooto tagɗo (puɗɗuɗo) kala goodal ne, o daɗataa e yiyde njuɓɓudi neesu (nature) mooftunɗi sirluuji ɗi kala nde kuñtanaɗen heen gootel eɗen mugee ngam kaawise, kono kadi eɗen keɓa heen hirjo e yiɗde ɓeydaade asde mbele ma en njetto ɗaɗi ɗiin sirluuji.\nKono denndaagal terɗe goodal peeñinooje njuɓɓudi neesu e sirluuji mum, mbele won heen ko ɓuri neɗɗo wonde kaawise? Nde tawnoo aadee he muulngo mum, o wayi ko hono no adunayel tokasel ni. Hono no leydi walla mbiyen ɓakkere ni, ɓanndu aadee ko ɓakkolinndu, ko ndu wulndu no wolkaaji dulɓittoɗi ni; ndiyam e ƴiiƴam ena doga he nder makko hono no maaje e caaɗli baltooji ni, he ɗaɗi e tekteki (tetteki) guurnooji terɗe makko no kala puɗe ni. Ngaandi aadee wonaa tan motoor tamɗo caaynol kala ɓosanɗe makko, kono kadi ko ndi resirdu ɗo ene moofta kala co'anɗe makko. He yeruuji daɓɓi tan, so en paami, neɗɗo ko huunde toownde he nder nooneeje goodal. Kono oon aadee wonaa garɗo tan ene ardi e timmal mum, alaa. O fuɗɗorii ko he waasde woodeede, caggal mum o woodaa he lohre. Ko he oon waylo-waylo timmal makko heɓaa. Ko ngaal goodal e oon waylo-waylo Ceerno Aamadu Sammba Demmbele ɓurɗo lollirde DAS, yiɗi yeewtande en he nder ndee deftere makko yaltunde ko ɓooyaani.\nDeftere ndee e loowdi Mum\nNeɗɗo, hono no mbiyɗen ni, tagaa ko he waylaade. So ceerno Mammadu Saalif Mbaay haalaniino en he deftere mum, \"Cowagol e Kosamnɗinngol\", holno aadee fuɗɗortoo gila nde woni toɓɓere kañam ene wayloo haa o wonta tiggu o jibinee, Ceerno DAS kanum ko he tiggaagu fuɗɗorii. Ɗuum woni gila tiggu oo ene he ngonka mum ka o inniri \"kawñitanɗe gume\" haa yetto kellifuya. So tawii wallifiyanke gadano oo haalatnoo ko he guurɗeyeewal (biologie), DAS kanum haalata ko he ganndal peskelooji (psychologie), walla ganndal aadee fittiyaagal, hono no o inniri ɗum ni.\nDeftere ndee haalata ko mawnugol suka e mahngo neɗɗaagu aade. E nde feƴtoo (feccoo) he lowe tati teskinɗe, ɗeen ngoni, a) tuggude gila e tiggaagu e boobaagu haa e ƴellitagol mum kuuɓtinngol; b) cukaaku gila he nehdi mum haa e jikkinde suka; c) sahaa joljole. Ɗuum woni tuggude e waylowaylooji joloowo haa yettii farweende jolɗo, haa heɓa sababuuji kellifuya.\nWoni sabaabu winndude mo ndee ɗo deftere, Ceerno Aamadu Sammaba Demmbele wiyi en: \" Ko ngam rokkude denndaangal jannguɓe pulaar fartaŋŋe janngirde ngal gannde goɗɗe e alɗin'de humpito maɓɓe to bannge gannde tabitinteeɗe.\"\nDeftere ndee muulaa ko he ballal Miijorde Fulɓe Winndere, ko goomu denndinɗo annduɓe fulɓe heewɓe seertuɓe fannuuji, pelle pulaar, e hatanteeɓe leñol ngol fottitooɓe he nder lowre whatsapp, ngam daɗɗude pewje e hol no leñol Fulɓe yahrata yeeso.\nWallifiyanke O:\nCeerno Aamadu Sammba Demmbele jibinaa ko he hittande 1966 to wuro Jowol he nder Fuuta Tooro (Muritani). Caggal jaŋde leslesre e hakkundeere o yahi duɗal jaaɓihaaɗtirde o janngi toon haa o dañi seedanfaagu makko heɓindo (maitrse) he ganndal aadee he fannu pine leñɗi.\nKo o jannginoowo Feliyankaagal (philosophie) he duɗal laamuyeewal tolno hakkundeejo; ko o kebloowo kadi he duɗal safrooɓe e ŋarwinooɓe renndo e fannuuji, ganndal renndo e fittiyaagal e pinal leñɗi.\nCeerno DAS ko yimiyanke pulaar kadi winndiyanke. O wallifiima ko heewi hayso tawii suwaa muuleede.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/06\/19\/%C6%B4ellitaagol-aadee-e-ne%C9%97%C9%97aagu-mum-ko-tiitoonde-deftere-he-fannu-fittiyaagal-psychologie-he-%C9%97emngal-pulaar\/?like_comment=1524&_wpnonce=85e9843fa4","date":"2021-12-07T18:38:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363405.77\/warc\/CC-MAIN-20211207170825-20211207200825-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4267348647,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4267348647117615, \"fuh_Latn_score\": 0.3407461941242218, \"fuf_Latn_score\": 0.18646393716335297, \"ffm_Latn_score\": 0.04497995227575302}","num_words":628,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.479,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol no loowirtu-mi Firefox e kaɓirgol beelnol?\nFirefox ena woodi mo kaɓirɗi beelni dognooji Android. Ndee winndannde hollirta ko hol no aawtortee e hol no loowirtee tee ena hollira baɗɗiiɗe kaɓirgol leslese.\nAawtagol e aafgol Firefox\n- Ngam aawtaade e loowde Firefox e kaɓirgol maa yah to firefox.com\/m ndobo-ɗaa e butoŋ aawtagol.\n- Jaaɓal Android Market ngal maa uddit hello aawtirgo Firefox. Tappu heen tan ngam loowde kisa njaɓaa jamirooje ɗee.\nFirefox ena naamnii:\n- Android 2.1 walla ko ɓuri ɗum.\n- Kaɓirgol jogingol ARMv7 processor.\n- Ko ena abboo e 17MB boowal mooftirgal SD walla ndernderal. Ɓuri waawde dogde ko e kaɓirɗi jogiiɗi so famɗii 512MB RAM.\nSo Firefox horiima yiyteede tuma nde etaa aawteede walla yiileede e Android Market, kaɓirgol maa maa taw tammbitaaka. Ƴeew Will Firefox work on my mobile device? ngam heɓde humpito baɗte kaɓirɗi tammbitaaɗi.\nFirefox mo Maemo nattii haŋkadi woode.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/support.mozilla.org\/ff\/kb\/hol-no-loowirtu-mi-firefox-e-kairgol-beelnol","date":"2013-05-24T21:25:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705069221\/warc\/CC-MAIN-20130516115109-00066-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9800554514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9800554513931274}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Naange ko hoodere ɓurnde fof ɓadtaade en. E nder ganndal kuule Kammu, naange ko hoodere. E nder Satonaange, ko kannge fof ɓuri mawnude: kono e nder aduna he, ene woodi koode ɓurɗe nde mawnude ɗo woɗɗi! Hon koode ɗe njiyaten jamma e nder kammu o, sinno eɗe ɓadinoo en, ɗe laatortonoo e gite men kono naange nge way e men nih.\nWuddowol naange, hono ngoɗɗeeki tugguki hakkunde magge ter haa hawngo magge, ko Kilomeeteruuji 696.000! (696.000Km!) Wuddowol suudu, ko ngoɗɗeeki hakkunde jaalal suudu e lemlemol suudu ndu. Ko diidol dewngol ɗo jaalal suudu ndu kono fuɗɗi ko ɗo hakkunde suudu ɗo. Ko nih paamirɗen wuddowol. Hon jaggooɓe noon hono wuddowol ko diidol hawngo e hawngo dewngol e hakkunde ter. Wuddowol naange ngol kaalaten ɗo ngol, ko fuɗɗaade hakkunde naange ter, fayde to hawngo naange. Ki ɗo ngoɗɗeki ko 696.000 km! Ɗum ma ɗeɓ sowaade ngoɗɗeeki hakkunde leydi e lewru laabi 2, ngasabu ngoɗɗeeki hakkunde leydi e lewru ko 384.400 Kilomeeter.\nNaange e hoyre mum ena waɗa yiiloo-banngoo no kewal moti nih. Yiiloo-banngoo magge haa nge arta ɗo nge wonnoo, wonata ko balɗe men 30. Ɗum firti ko ñalawma kuurɗo to naange, ko lewru men!\nKaalɗen ɗo noon ko yiiloo banngoo hakkunde naange, to reedu naange to (to qorol peccol to). To guddi naage to noonn, ñalawma kuurɗo ko balɗe men 25. (oɗon nganndi, moti so ena mottee, wuddu dow e wuddu les ɓuri yaawde taaraade kewal ngal e reedu moti o. Ko noon paamirton to gudde naange to, ñalawma kuurɗo ko ko balɗe men 25, tawi noon to reedu magge to, ɗum wonata ko balɗe men 30. Nganndee noon hade men ɓennude,naange e lewru e leydi e tagopeeje goɗɗe ɗe fof murliɗ no ñaayre murlere nih. Naange noon ɓuri murliɗde.\nNaange alaa tagoore ko nge taarotoo nder Satonaange saka kitaale ena kaalee toon.\nKala nde naange heedti e bannge e tagofeere, bannge tagofeere heddiinde nde wonata ko e jamma.\nTo naange to, tawde banngeji ɗi fof ko naange, tawde banngeeji ɗi fof ena nulda caafe, ndeke toon jamma waawataa woode. Wayi ko no fooyre nih, ɗo keedtuɗa e mayre fof ko fooyre tan njiyataa, niɓɓere waawataa won'de e nder fooyre.\nNo mbiynoɗen nih, naange ena waɗa yiiloo-banngoo no tagopeeje nih. Annduɓe geɗe koode mbiyi kadi, naange ena yaha, etee nge feewi ko e diiwaan gooto e aduna he. Njaaweeki yahdu magge ko 72.000Km e waktu fof. Ɗum ko Alla jom Naange o adii wiyde e nder deftere mum: naange e lewru ena njaha, gootel fof e laawol mum.\nNdu yahdu noon, wonaa ko njiyaten e nge ummoo fuɗnaange e nge mutoyaa hirnaange, ɗo wonaa kannge yahata kono ko leydi yiilotoo no mbiyrunoɗen nih. Ciftoree yeru mo kokkunoɗen ko fayti e jolɗo e oto. Eɗen nganndi kam leɗɗe dariiɗe birtotooɗe oto ena payi caggal, wonaa kañum en ɗooftotoo ena ndoga, ko oto o dogata. Eɗen mbaawi wiyde ɗum, ko hoomti gite. Ko neɗɗo ndaarata e aduna sikka ko nih, tawa wonaa noon ene heewi: sahaa so nguleeki heewii, yimɓe ena keewi yiyde ndiyam walla beeli e boowal goɗɗungal: ko ɗuum mbiyaten \"ɓiɓɓe naange\". E ngoɗɗeeki, laatotoo e gite men ko ndiyam, walla weendu, aɗa ɓeydoo ɓadaade tan, e ɗum ɓeydoo woɗɗitaade. Ndiyam alaa ɗoon, ɗum ko fuuti gite.\nKoken ɗo yeruuji goɗɗi, ƴeewen e koye men mawneeki lewru e naange: kala jiyɗo naange walla lewru e gite mum, wiyata ko no ɗum wayi famɗude nih, yimɓe tato ena mbaawi ɗum roondaade! Wallaay waɗi ɗum noon ko woɗɗude! Sabu ƴeewee laana ndiwoowa, so ka diwii haa ka heɓoyii hedde kilomeeteruuji 9 dow, jiyɗo ɗum fof wiyata ko hay so cukalel ena waawi ɗum mofde e naafki. Kono ƴeewee bajo so ka juuriima! ƴeewee no ka wayi mawnude! Aka waawi jolnude 100 neɗɗo ka nawa ɗumen wuro e wuro tawa ka warñaani! Aɗa anndi kam, aan mo a waawaa roondaade sagataaɓe sappo, a waawataa roondaande laana jolnuka sagataaɓe 100! Hay so ko a ñiiwa!\nLaana wonii kilomeeteruuji 9 dow, a sikkii aɗa waawi ɗum roondade, ka juuriima, a yiyi ma ka fot e huɓeere. Kibaaru noon lewru ndu cikkataa tato ene mbaawi roondaade wonndu 384.400Km dow, so ndu tellinooma hol no ndu fotatnoo? Naange woɗɗunge en ko foti e 149.600.000Km dow, ɓurnge laana ndiwoowa ngonka Km 9 dow, aɗa sikka ma taw tato ena mbaawi ɗum roondaade na? Anndu, ngee naange laatotoonge e gite men no cuurel nih, no buuɗel boɗowel nih, ngel cikkataa aɗa waawi mooftude nder huɓeere, ɓuri leydi ndi nguurɗen e dow mum ndi mawnude laabi 332.000. Leydi ndi nguurɗen e dow mum ndi enen yimɓe, maaje, kaaƴe, gila ɗo ngonɗaa ɗo fof haa ɗo mbaawɗaa miijaade e nokkuji ɓurɗi woɗɗude e dow duunde Baaba Aadama nde, tuggi Muritani haa Amerik, haa Sapoq haa Ostaraali, haa Inndo, haa Riis, haa ɗo mbaawɗaa miijaade fof, so hono mumen ndenndii haa ngonii 332.000, ko ndeen ponndatee e naange.\nKala ko woni e kammu he, gila e tagopeeje haa e lebbi, haa e koode mum, fof ena ndilla, ena njaha. Alaa fof ko darii cot ɗo gootel. ƴeewen ɗo nate naange.\nIna jokki\nUmar Abdalla Wele","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/06\/15\/ganndal-kuule-asamaan-2-naange\/","date":"2018-01-16T17:44:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886476.31\/warc\/CC-MAIN-20180116164812-20180116184812-00290.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9236049056,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9236049056053162, \"ffm_Latn_score\": 0.02826833911240101, \"fuf_Latn_score\": 0.027024896815419197, \"fuh_Latn_score\": 0.017788680270314217}","num_words":828,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 3 lewru Abiril, to saare Memphis, Martin Luther King wiyii : « Mbeɗe ni ŋabbi e dow haayre, njonngii-mi oya bannge mayre, cooynii-mi leydi podaandi. Kono mbeɗe sikki mi waawataa yahdude e mon toon… ». Jaŋgo mum tan, neɗɗo añamleñamo felli mo kural e goddol, o wari oo ceernaajo ɓaleejo daraninooɗo wellitaare Ɓaleeɓe Dowlaaji Dentuɗi Amerik USA). Nguurndam caggal maayde, tiimgal Luther King yiynoo e koyɗol wonti goonga nder leydi makko : leydi Amerik nayeeri. Duuɓi capanɗe-nay-e-joy (45) caggal ɗuum, Barack Obama, jahroowo hannde e duuɓi 47, udditii poofaali Baleeɓe, wayi ko no toɓo ubbiti kuɗooli, leppini leydi eeɓindoondi caggal duuɓi e kitaale yooro bongo.\nNdeke, piindi ina waawi saltude e dow camotine. Gaagaa hoohooɓe Baleeɓe wayi ɓe no Jesse Jakson e Colin Powell [Marcus Garvey], Barack Obama ina waawi hannde yooɓaade ndonu Martin Luther King. Ñawanɗe gorɗinɗe ɗe macungaagu accunoo e kitaale 70, omo waawi hannde aawde heen calsaltiri yaakaare ɓesngu Ɓaleeɓe.\nOO ALET BOƊEEJO NO ƳIIƳAM\nHoli Ameriknaajo jejjitɗo Bloody Sunday ? Oo ñalawma boɗeejo 7 Marsa 1965, teemedde-jeegom (600) neɗɗo daraniiɓe wellitaare, ummii wuro Selma fayde saare Montgomery nder seppo mawngo. Ɓe njaɓɓoraa conndi e kure, ƴiiƴam deelii no waame ngatamaare. Ko ɗam ƴiiƴam woni daarorgal hare Ɓaleeɓe Amerik ngam wellitaare mum en.\nNdonu Martin Luther King nanndi ko e ndonu Mandela gaa e Afirik. Hoto njogo-ɗen heen kerse, Afirik rokkii laawol. Raay mo Barack Obama dañi o, nanndi ko e hare nde Ɓaleeɓe Afirik ummaninoo feewde e Apartheid, rokki Nelson Mandela laawol fartaŋŋe haa yettini muuyaande mum: wonde Hooreejo Afirik-Worgo. Daartol jaɓataa fartaŋŋe molo, maa wonda e pellital e muñal e peeral hakkille. Martin Luther King, e Mandela, e Obama, ko funeeɓe, ko jokkaa-jokki to bannge miijooji.\nOo Hooreejo keso to Dowlaaji-Dentuɗi (USA), fertiima ŋabbirɗe daartol, daartol juutngol, puɗɗingol gila yumma makko e baaba makko nganndondiraani.\nHannde o, USA ɓuri leyɗeele winndere fof doolnude, to faggudu e to kaɓirɗe e to ƴellito e ɓamtaare. Oo suka gorko keborɗo ardaade leydi ɓurndi doolnude e winndere hee, ellee ko o dokkuɗo Leopold Sedar Senghor goonga, ko o tonngol jillere ɓaleejo e boɗeejo, doondiiɗo pine keewɗe (pinal Afirik, pinal Amerik, pinal Asia). Oo raay tan hollitii miijooji añaleñameeɓe ngonaa goonga, miijooji fanniyaŋkooɓe \"falsafaa\" wayɓe no Hegel, Le Comte Gobineau, ekn…\nMIIJOOJI AÑAMLEÑAMEEJI NGADDII E AM FAAYRE\nBaaba makko ko Barack Obama Mawɗo. O jeyaa ko leydi Keña, ko o ɓiy bileejo ceedtinɗo. Neene makko ko Stanley Ann Dunham, mawnuɗo nder sato diine Annebi Iisaa, caltiiɗo diine fof. Barack Obama jaŋngii Quraana nde famɗi ndee, to leydi Indonesia, to o wondunoo e neene makko taw restaama toon caggal nde o seeri e baaba makko. Oon saanga o yahratnoo ko e duuɓi sappo tan.\nNo sukaaɓe heewɓe yonta makko [to Amerik], Barack Obama fijii, yarii sanngara, jaawinii yammbaa. Ko ɗee geɗe ngadii hulɓinde taaniiko debbo (yumma mum yumma makko), mo giɗli mum e makko ina mawni, haa o « ɓurani mo neɗɗo fof ». Nde o siftori taaniiko fof, oo debbo nayeejo mo hono mum alaa e wiyde makko, Barack Obama ina heewi jaŋtaade : « Mi waawaa yejjitde baaba am [Ɓaleejo], no mi waawaa yettirde taani am Tuubaako boɗeejo, debbo nehɗo-mi haa mawnu-mi, debbo jarlitaniiɗo mi, debbo jiɗɗo mi haa ɓurani ɗum huunde fof e aduna, kono kadi ko debbo meeɗnooɗo wiyde mi ina hula so fottii e Ɓaleejo, debbo kaalanɗo mi miijooji añamleñameeji, miijooji gadduɗi e am faayre. Ɓee yimɓe fof ko miin, ko ɓee yimɓe fof ngoni Amerik, Amerik mo giɗli am e mum ngalaa keerol…».\nNgol koongol wallitii tigi jeeyngal makko dow laawol feewde Maison Blanche (Galle Daneejo: laamorɗo Amerik). No rewɓe nayeeɓe Afirik mbaɗata nii, oo debbo ɗoftii tigi taani mum, haa yettii hakke nguurndam makko, sabu ko balɗe ɗiɗi ko adii nde Barack Obama fiilatee, o hawri e Joom makko. Poofaali makko battindiiɗi ko ɓamtude taani makko, ngati o yahdaama haa o « werlii kartal makko » hade makko waynaade aduna.\nSikke alaa, Obama nanndata ko e cuɓaaɗo nder heewɓe, mo daartol fawi e hoore mum laawol mbaylaandi renndo Amerik. Ameriknaaɓe pennii heewɓe, ngati yimɓe cikkatnoo ko tuubakooɓe maa ummano wallude banndi mum en John McCain.\nKo e ngoon miijo yoga e jaayɗe Oropnaaje ngabbitinoo, ɓe njogii heen darnde naafigeere. Kanje fof ɗe mballita Obama e ɗaminaade o foolataa. Wayi kono so mbiriiji ɗiɗo ina cippira, yeeɓooɓe ngonana pamaro doole o, tawa noon aɓe njenanaa ko kaŋko liɓatee. Kono Oropnaaɓe ina ŋakkiraa anndude Amerik, ko leyɗe ɗe njiydaa baŋ-yoo-bbaŋ e leyɗe Orop. Oropnaaɓe poti hannde ko artirde koye mum e goonga, haa teeŋti noon e Sarkosy.\nLAAWOL POOLGU\nKo feeñi e fiilngo Obama ko dille diiwtuɗe leñamleñamaagu puɗɗiima yumtude. Hannde ɗo gannde njahdata e njaaweeki \"leer\", hannde ɗo winndere fof wonti \"wuro wooto\", cuɓagol yimɓe ɓurata fawaade ko e mbaawka e ganndal. Wonaa kay ceerundal leñƴiyankeewal. Hay sinno Obama rufii lahal miijanteendi caggaliyankoori, miijanteendi mbiyoori mbaawka e ganndal pawii ko e leñol (ɓaleejo maa boɗeejo), hoto yejjite noon ma o naat \"Maison Blanche\" e sahaa iiñcuru faggudu nder winndere kala. Ɗum noon ina jeyaa e ko walliti Obama haa nawi raay, yahdi e miijannde makko e iiñcuru faggudu ndu, iiñcuru caabiingu haa kalbe \"Oncle Sam\" (ko waccoore Ameriknaaɓe) njulii banngeeji kala.\nObama dañii huccannde hesere mawnde : iiñcuru faggudu e renndo. Hay sinno ɓesnguuji aduna fof inan ngulla weltaare ngam raay Obama, hay sinno ƴiiƴam Ɓeleeɓe ina doga e ɓanndu makko, ittataa Ngenndi makko ko Dowlaaji Dentuɗi (USA), tiitoonde makko ko \"Bannière Etoilée\" .\nYo Alla mo Ameriknaaɓe ngooŋɗiɗi moƴƴu e maako, yaynanoo mo laawol poolgu.\nKuɗol : Mammadu Wan, Ɗowoowo Jaaynde\nL'Observateur (l'Obs) , toŋ 1538\nAlkamiisa 06 Noɓambar 2008\nFiro : Aamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/11\/17\/yo-alla-reen-amerika\/","date":"2021-10-25T16:04:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587719.64\/warc\/CC-MAIN-20211025154225-20211025184225-00479.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6327602863,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6327602863311768, \"fuf_Latn_score\": 0.13800853490829468, \"fuh_Latn_score\": 0.13196037709712982, \"ffm_Latn_score\": 0.08822736889123917}","num_words":906,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.42,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko yowitii e kuule ɗe Goomu Diisnondiral Soldeteeɓe Daraniingu Nuunɗal e Demokarasii saakti e mudda gardagol maɓɓe laamu leydi ndi.\nÑalnde aset 6 Ut 2005 Hooreejo Goomu Diisnondiral Soldeteeɓe daraniingu Nuunɗal e Demokarasii, hono kolonel Eli Wul Mohammed Vall jokkondirii e denndaangal partiiji politik leydi men. E nder konngol ngol o huccitinii e partiiji ɗi; o hollitii heen humpito makko to bannge politik tuggi nde Muritani heɓi hoore mum haa ñalawma hannde o. Humpito makko e parti gooto goodnooɗo o (PPM) e hayaakiiluuji (SEM), batte mumen ko bonɗe e leñol ngol. Omo hoddiri to bannge demokarasii ko fuɗɗunoo e kitaale 90 ko, ko huunde maƴƴere wonnoo, kono mboros bonɗo barɗo ndeen yaakaare ko ronkude seerndude ko foti wonde darnde hooreejo PRDS e ko foti wonde darnde hooreejo leydi. Ko ngal jiiɓondiral jibini dawrugol heedi-heeda, hoore am, hoore am, nguurndam politik leydi ndi telɓi.\nTawde noon wonii alaa feere dañanoonde ngam waylude kaan ngonka e sabu yiɗde falanaade leydi ndi hono ko waɗi ko Koddiwaar e Somali, ko soldeteeɓe ɓe pelliti follude laamu ngu ñalnde 3 Ut 2005.\nEli Wul Mohammed Vall ina anniyii ƴeewtaade Doosɗe leydi ndi (Constitution) e dottude gardagol leydi ndi e manndaaji ɗiɗi, tawa manndaa ina dottaa e duuɓi 4 walla 5 e waylude kuulal ngal tonngoode 104 ɓeydanoongal e doosɗe leydi tawi rewaani laawol. Mudda juurnitagol «Constitution» o so heewi fotaani diwde hitaande, wooteeji gardagol leydi e dipiteeji njuɓɓinee ɗoo e duuɗi ɗiɗi so heewii.\nHooreejo goomu soldateeɓe e terɗe goomu ngu, gardiiɗo jaagorɗe e laamu mum teeɗantaako wonde hay huunde e wooteeji ɗi, tee alaa mo ɓe keedanta, golle maggu ngasata ko nde wooteeji ɗi njoofi.\nGoomu ngenndi toppittoongu wooteeji maa sose, feranee laabi ceniiɗi ngam rewindaande wooteeji ɗi, tawa sunnotooɓe wooteeji ummiiɓe leyɗe goɗɗe, arooɓe seedaade, ina tawtoree.\nEli Wul Muhammed Fall ina teeŋtina no feewi pellital mum e siynude tuugnorgal mum.\nO hollitii keɓagol makko e yeewtitde e denndaangal gollotooɓe to bannge politik so ɗaɓɓii ngam yeewtitde e makko e wostondirde e makko miijooji e geɗe ɗe.\nO sifaaki noon mbaydi no ɗum siyirta.\nUFP, caggal nde yuurnitii no feewi konngol hooreejo goomu Diisnondiral Soldeteeɓe Daraniingu Nuunɗal e Demokarasii, ina weltii e loowdi ndi e hakkille newuya e nuunɗal Hooreejo o.\nFotde hitaande hannde, e teskaade caɗeele leydi ndi wuuri to bannge politik, faggudu e renndo, UFP darinooma laŋ ngam ɗaɓɓude e hooreejo leydi pollaaɗo o nde darantoo e ko yaaccii waylude ngonka leydi ndi e dow kaaldigal.\nNdeen darnde ina yahdi e ngoƴa leydi e partiiji luulndo ndeen.\nUFP kañum darnde mum gila hanki ko yo leydi men e ɓesngu men kis, tee maa jokku ndee darnde haa mudda gonaaɗo o wona e deeƴal, kellifuya, dow siynude peeje nanondiraaɗe.\nUFP ina yaakorii ɗum timmata ko nde goomu soldeteeɓe ngu e denndaangal gollotooɓe politik e renndo ngo ciifondiri nanondiral, gollotoongal deeƴal, newuya, kaaldigal e dow riiwtude kala ko ina seernda leƴƴi maa diiwanuuji, sibu ko ɗum tan moƴƴinta jeewte ɗe e ciynugol tonngaaka mumen.\nPollugol laamu ñalnde 03 Ut 2005 waɗi ko e tuma nde aduna o e pelle mum caltii keɓgol laamu e ndiin mbaydi tee eɓe cakka peeje hiiɗde ɗiin laamuuji. Ngaal kiiɗal ina adda caɗeele to bannge faggudu leydi, waɗa batte bonɗe e nguurndam ɓesngu ngu.\nƊum falortee ko nanondiral hakkunde denndaangal gollotooɓe to bannge politik e laamu ngu.\nE konngol makko ngol, Hooreejo Goomu Soldeteeɓe Daraniingu Nuunɗal e Demokarasii ruttinooma e humpito leydi ndi to bannge politik, ɗuum ina moƴƴi luggiɗinee e jeewte payɗe, sabu ko ɗum nafoore wonande ngootaagu leydi ndi.\nHannde o keewal ɓesngu ngu nguurndam mum ina muusi gila e heege e nattugol woodde laamu kam e kuftodingol njeenaari e ŋakkugol nuunɗal nder polis. Ɗee geɗe so kaɓaaka njooɓoto leydi ndi.\nFaggudu leydi ndi woni ko e juuɗe yimɓe seeɗa, ɓe nuunɗaani tee alɗirɓe nguyka e fenaande.\nEɗen poti tiiɗnaade paamen ngonka ka, njiilono-ɗen ka peeje laaɓtuɗe tawa ko duumiiɗe.\nMiijo hannde won e partiiji ko sikkude hankadi yontii ɗo ina ndiftoo laamu, ngardoo leydi kañum en tan wonaa miijo seniingo sabu ko hono ɗiin miijooji pusi yoga e leyɗeele Afrik.\nNdiiwtirten ɗiin miijooji ko semmbinde kaaldigal e ardinde hakkille maalde.\nSo en ndariima, en ngardinii kaaldigal hakkunde denndaangal juɓɓule gooɗɗe e leydi ndi ma en kisnu daawal gonangal ngal, tee ngal jibinana en moƴƴere.\nNdaroɗen enen kala mbele eɗum wona.\nNuwasoot, ñalnde 08 Ut 2005\nNuwasoot, ñalnde 08 Ut 2005\nArdorde UFP","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/fr.ufpweb.org\/ufpweb-net\/pulaar\/ce385\/nanondiral.htm","date":"2017-08-21T19:37:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109525.95\/warc\/CC-MAIN-20170821191703-20170821211703-00639.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7555740476,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7555740475654602, \"fuf_Latn_score\": 0.09142884612083435, \"ffm_Latn_score\": 0.07654964178800583, \"fuh_Latn_score\": 0.0753270834684372}","num_words":713,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.685,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder aduna he, kala balɗe sappo e nay (14) ɗemngal ene maaya. \"Ɗo e hitaande 2100,\" wittiyankeeɓe ɓe mbiy \"feccere e ɗemɗe 7000 kaalateeɗe e aduna he ene mbaawi majjude te ko ɓuri heewde e majje mbinndaaka kadi eggaaka e leppi.\" Ɗuum firti so ɗeen ɗemɗe maayi ma ɗe nawar laakara ngaluuji ganndal keewɗi, ko yowtii e daartol, pinal, e gannde taariindi maɓɓe.\nKo ɗemngal saaktata pinal rewrude e yimɓe haalooɓe ngal e ko ngal newnani joom mum en waawde wiyde. Konnguɗi cifotooɗi won e geɗe pinalyankeeje keeriiɗe walla yiyannde ene mbaawi waasde firaade e ɗemngal goɗngal haa laaɓta. Ko heewi e ɗemɗe gonɗe e kallulaha ɗe, ko ɗemɗe jogiiɗe\npine galɗuɗe ɗe joom mum en dontiniratno kala yonta rewrude e tinndi, daari, e jimɗi kono meeɗa winndeede. So ɗemngal ngal maayi alaa e sago yahdat e ngaal pinal no wonruno.\nYoga e men maa mbiy hol ko maayde ɗeen pine waawi ustande aduna o, pina goɗɗe ɓurɗe ƴellitaade e ŋellitaade ma keddo, kono wittiyankeeɓe ɓe mbiy hoto en kenyo. Ko ɓuri heewde e ko neɗɗo anndi e nature soomii ko e ɗeen ɗemɗe ɗe cowaa winndeede. Yimɓe hoɗɓe e nokku fotde duuɓi ununnaaje limtinɗe ɓuri laaɓeede taarindi mum en, gila e leydi mum haa puɗi e lekɗe mum haa e barooɗe mum. Sabu duuɓi ujjunaaje limtinɗe go heen ɓe paggatoo nguura maɓɓe ndeke ko kamɓe ɓurata faamde no ndiin taariindi reenirte. Yoga e ɗeen gannde sciencesuwaa wittude walla eggude ɗum tawo. Ndke wittude ɗeen ɗemɗe ko huunde waawnde naftude e paamgol taariindi e deengol ɗum. Kadi wittiyankeeɓe ɓe ene kawri bittugol ɗemɗe keewɗe ene ɓeydana en waawde faamde holno neɗɗo haaldata e holno o mooftirta ganndal. Kala nde ɗemngal maayi waykono huunde e natal momtaade ni, so ɗum waɗi ene usta ganndal men e hol ko ngaandi neɗɗo waawi gollaade.\nHol ko addanta Ɗemɗe Maayde?\nE nder daartol aadee, seeraani e ɗemɗe lenyɗi doolnuɗi walla joom en pine toowɗe ɓe ene ɓeydoo yaajde e saraade, ɗemɗe ɗe joom mum en ko doofolɓe ɗe ene maaya. Heewi addude ɗum ko ɗemngal lawakeewal waɗteede waawnere e dow yimɓe (langue officielle). Ko ɗuum sabi leydi Kamruun ngootiri ɓuri duunde Orop no fotirno heewde ɗemɗe. Nde tawnoo Orop ene aadorii waɗde laamuuji doolnuɗi. E tuma nde ɗemɗe mawɗe ɗee carotoo e ne ɓeydoo yaajde sukaaɓe ɓe jibnaaɓe mum en kaalata ɗemɗe tokoose ɓe, ko ɓuri heewde, mawnata ko e janngude ɗemngal kooningal ngal. Ɓeen sukaaɓe walla sukaaɓe mum en so ngari ene mbaawi nattude haalde ɗemngal taanum en so ɗum rewii woppani wonata battande ɗemngal tokasal ngal tan ko maayde. Eɗen nganndi ko ɗuum addani ɗemɗe keewɗe Rewo Afrik maayde Arabeere lomtii. Ko hono noon ne kadi leyɗeele Worgoori Amerik ɗemngal Espanyool momtii ko ɓuri heewde e ɗemɗe tawnoo toon walla Engele e nder Dowlaaji Dennduɗi Amerik, Kanada, haa Ostaraali.\nEne jeyaa sababuuji maygol ɗemɗe tokoose kadi, jaayiyaaji keewɗi ceertuɗi ko wayno leydi dillude walla nyawuuji daaɓooji, ekn… Mbiɗen ɗuum ko huunde ɓooynde waɗde e nder daartol, kono annduɓe ɓe ene kawri wonnde maaygol ɗemɗe ene ɓeydi heewde e nder duuɓi cakkitiiɗi ɗi. E witto ɗemɗiyankeeɓe waɗanoogo hitaande 1999 feenyi heen wonnde ene waɗi ɗemɗe 51 e nder aduna he tawa gootal heen fof ko neɗɗo gooto heddii e nanooɓe ngal, 28 e nder ɗeen ɗemɗe ngoni ko e nder Australia (ostaraali). Ene waɗi 500 ɗemngal ɗe joom mum en ngonaani hay 100 neɗɗo; 1500 ɗe gootal fof joomum en timmaani 1000; hakke 3000 ɗemngal tawa gootal heen fof haalooɓe ɗum ngonaani 10,000.\nHayso tawii alaa ko waawi waɗeede ngam haɗde ɗemngal maayde caggal nde ɓiyɓe lenyol maggal pelliti yeebaade ngal ne, UNESCO, pelle ɗemɗiyankeeje, walla pelle ɗe ngonaa laamuje (PƊNGL) keewɗe nana kenyoo ngam winndude ɗemɗe gonɗe e kallulaha ɗe, e eggude ɗe e leppi ngam mooftande ɗum wittiyankeeɓe e yontaaji garooji. Eɗen ciftora wonnda ɗemngal Ejipta ɓooyma ko maaynongal fotde duuɓi keewɗi hay binndi maggal taw natti waawde janngeede. Ko e hitaande 1822 Farayse-naajo gooto en wiyee Jean Francois Champollion hunycanaa binndi tawanooɗe e hayre wootere innraande \"Rosetta stone\". Waawde janngude ɗiin binndi e ɗemngal ngal waɗtude faameede, ubbitii ngalu mawngu e daartol aade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2016\/02\/25\/maaygol-kala-%C9%97emngal-ko-baasal-winndere-kala\/","date":"2022-05-17T19:55:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00199.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8754423261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8754423260688782, \"fuh_Latn_score\": 0.05164920538663864, \"ffm_Latn_score\": 0.047804176807403564, \"fuf_Latn_score\": 0.022365348413586617}","num_words":671,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.831,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYimɓe ina nganndi tan, jotondiral hakkunde Amerik e Wenusuela (Vénuzuela) welaani, gila Kolommbi jaɓi jaɓɓaade konu Amerik e leydi mum. E darorɗe lewru saawiyee, Wenusuelaa hebbiima, e cili ɗiɗi, ndiwoowa konu Amerik e weeyo mum. Hugo Sawes seeraani e takkude Amerik yiɗde wuddinde nokku o. Amerik noon, wiyi woni ko e haɓde e waɗooɓe tarafik dorog kam e geriyaa mo Wenusuelaa wammbi walla nii ɗuhi.\nKo waawi heen wonde fof, hannde, haala ina heewi heen, haa arti noon e internet : aɗa tawa heen wiyooɓe wonde ko Amerik dillini leydi Hayiti, ko kam yerɓinnoo leydi to Siin (Chichuan), to Japon, ko kam kadi duppitnoo wuubiluuru to Farayse e hitaande 1999.\nKo waawnoo heen wonde fof, Wenusuelaa e Boliwi e Nikaraguwaa ɗaɓɓii batu Goomu Kisal Fedde Ngenndiije, ngam sunnaade batte «corkagol» konu Amerik e nder leydiHayiti. Wonande Hugo Sawes, sikke alaa heen, ko Amerik yerɓini leydi to Hayiti. E wiyde makko ko «weforgo konu Riis Rewo» habri ɗuum ; wonde konu Amerikwonnoo ko e jarribaade kaɓirgal kesal gila 1990, ganndiraangal HAARP (High Frequency Active Auroral Research Project) ngam «bonnirde Iraan njerɓannde leydi».\nIna wiyee wonde tele biyeteeɗo ViveTV yaltinii haala makko ɗo o wiyata «yontere ɓennunde nde, jarribo konu Amerik saabiima yerɓannde leydi tolniinde e 6,5 e daawrugal Richter, to wuro Eureka, to Kaliforni, kono alaa ko bonni toon», kono tan, hono ngoon jarribo waɗaango e geec Karaybe «saabiima warngo 140 000 fittaandu». O wiyi wonde «ɗum addanii Amerik dañde kadi hujja no naatiri e leydi Hayiti, neldi toon 10 000 soldaat … ». Daliilu goɗɗo mo o rokki ko wiyde wonde Amerik ina anndunoo ɗo bonannde nde jogori tolnaade,ko ɗum tagi ɓe nawde toon seneraal Kiin (Keen) gardiiɗo konu geec worgo (SouthCom), saraaji duunde nde, mbele ina ardoo faabuyaaji keñoraaɗi caggal jarribo ngo.\nWon wiynooɓe kadi ko hono ngoon jarribo kaɓirgal yerɓo leydi (arme sismique) saabinoo yerɓannde leydi to Siisuwan (Siin). Huunde e dalillaaji dokkanooɗi ko wiyde wonde «heewɓe ceediima e asamaan, hojomaaji seeɗa ko adii yerɓannde leydi ndi, baylagol goobu duule kaawningol e weeyo Sisuwan» : ina wiyee wonde waɗata noon koonndooji yiite-sulɗaande (ondes électromagnétiques) jahdooji e jarribo ngo. Ko ñalnde 12 mee 2008 leydi yerɓunoo toon.\nIna wiyee kadi wonde ngaal kaɓirgal ina waawi saabaade mbayliigaaji ngonka weeyo caabotooɗi ile mawɗe, sooñooji mawɗi walla mobbooji bonɗi. Ko yimɓe laaɓaa, kojotondiral ina woodi hakkunde yerɓo leydi e iyonosfeer (ionosphère) nokku weeyo gonɗo hakkunde 60 e 800 kiloomeeteer tooweeki, ɗo HAARP jarribtee ɗo.\nHAARP\nEƁƁAANDE HAARP (HIGH FREQUENCY ACTIVE AURORAL RESEARCH PROGRAM) KOEƁƁAANDE DENTAL DOWLAAJI AMERIK, EƁƁAANDE GANNDAL E KONINKAAGU. NDE TOPPITIIKO NJIYLAWU E NDER NOKKU WEEYO BIYETEEƊO IYONOSFEER (IONOSPHÈRE). NDE YOWITIIKO E TUDDUNDE WEEYO (BASE AÉRIENNE) KIRTLAND. DIFII NDE TO BANNGE NGALU KO KONU WEEYO E KONU DIƳƳE, TO BANNGE GOLLE GANNDAL NDE YOWITII KO E DUƊAL JAAƁI HAAƊTIRDE ALASKA. HAARP WONI KO TO GAKONA, TO ALASKA. NJARU MUM KO 30 MILIYOŊ DOLAAR.\nKo wiitanoobe mon kaandi beydaneede e njobndi mabbe lewru! 🙂\nOn jaaraama! Mi jangi ko mbindu-don ko. Min noon, ko mi tuubaako; jeyaa-miko dowla Amerik. On njettaama, sabu on mbindii ko jaayndeeji amen mawdi cuusaa windude. Kono, miin hoore am, mi sikkaani ko laamu amen yerbinii leyidi Hayitii. Mi yeddataa wondema laamu amen ko njidngu jiimde anduna o fof. Laambe amen gila Waasiinton haa Obama wadi bone keewde. Mi hersaani wiyde: Sahaa nde aduna firtata, mawbe amen heewbe yomnitoyte ko pitaali mabbe. Kono, mi sikkii ko Obama wiyii faate e Hayiti ummii ko e bernde makko. Daliilu mo Hugo Sawes haalii sellaani no feewi. Won ko laamu amen waawno wadde haa be kumpitoono e nafoore kabirgal mabbe yerboongal so wonaa boomde leyidi janandi. Kadi, laambe amen, ebe ngandii be koolaaka; be cuusaa noon newninde peeje anybe leyidi amen. Sawes omo soklii Yeewtaade hoore makko e tiimtorgal!Ko goonga, \"l'imperialisme\" tuubakoobe ko ko tampinta leydeele keewde, kono jabaawol makko tan ko joodaade e japeere laamu Venesuelaa haa danandi ndi cuudata hoYYudu makko! 🙁\nMido nyaagano Hayiti naabe, yo o itu be e cadeele mabbe. Maaybe e yerbannde leyidi Hayiti, Yo Alla yurmo be yaafo. Yo Alla addan aduna hono Tomaas Sankara !!!!!!! 🙁\nPS- Gila rawane, mido rewa to Pulaar.org. Golle mon na feewi. Yo Alla naw Pulaar yeeso.\nÑebbe ko pirɗe !\nMoodi John, yo ɓernde maa deeƴ ! Minen, so Alla, min ngoongɗinaani haala Hugo Sawes. Heddii noon, ko tuugnorgal Amerik ngam jarribaade ngal ɗoo kaɓirgal kulɓiniingal, ko huunde hulɓiniinde, kadi yimɓe ina poti anndude ɗum. Obama kadi, min cikkitaaki hay sahaa gooto, wonde ko ɓernde laaɓnde yahri to Hayiti. Min cikkaani kadi so Amerik ina welee tan bonna leydi njananndi. Moodi John, a jaaraama.\nA min cokli miijooji yimɓe wayɓe no mon, sibu ko ɗum wallitta min e ɗee golle caɗtuɗe.\nBookara A. BAH\nmi salmini kala mo ena\nmi salmini kala mo ena wanngo e lowe pulaar ɗe kala. weltere am ena mawni e saha nde njanngumi nde winndannde,sabu ende addana ɗeɗɗo ɓulnaade e hakkille mum,ko ina wono walla wonata, miin e hoore am miɗo wiya Sawes jaaraama e miijo mum, kono mi cikkaani Amarik so ena waɗa ɗee golle. ko goonga kala hakkille miiji ina waawa wonnde,kono ɗumɗo mi cikkani. so Amarik feewni ko ena dilli leydi wonaa e Haiti ƴeewndoto. so ɗum ɓenni ko calminaali am feewde e JEAN kadi ko duwaniɗa Haiti e Pulaar ko miɗo wiya yoo Alla jaabo du'aaw anna miɗo duwanoma\nComments are closed.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/02\/06\/ko-amerik-yer%C9%93ini-leydi-to-hayiti\/","date":"2023-03-25T21:15:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8390433788,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.839043378829956, \"fuf_Latn_score\": 0.11034804582595825, \"ffm_Latn_score\": 0.031176110729575157, \"fuh_Latn_score\": 0.016908757388591766}","num_words":925,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.868,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Biyeteeɗo Ibrahima Tarawele mo tolno galaŋ \"kapiteen\" loppitii laamu to Burkina Faso, ñalnde 30 siilto (settaambar) 2024. Hawri ko e Mawnde (Aljumaa).\nCEDEAO, dental faggudu dowlaaji Afrik Hirnaange yahii toon he gardagol Muhamadu Isufu meeɗnooɗo wonde hooreejo Nijeer. Lappol maɓɓe ko yettinde nulal Umaru Siisoko Mbaalo hooreejo leydi Gine Bisaaw, gardiiɗo hannde CEDEAO. Mahamadu Isufu wondunoo ko e soknaajo Jaagorgal Geɗe Boowaliije mo Gine Bisaaw biyeteeɗo Sudi Carla Barbosa, wondude e Dr Umar aliw Tuure, hooreejo goomu njuɓɓudi diiwaniiri to CEDA.\nYiɗde CEDEAO wonnoo ko yo laamu kesu nguu heddo he \"wooteeji\" ɗi Damiba anniyinoo yuɓɓinde he nder 2024. Ɓe njokkondirii e Hooreejo MPSR (Mouvement Patriotique pour la Sauvegarde et la Restauration », woni « Dillere Ngenndiyankoore ngam Kisal e Mahtagol ». Kapiteen Ibrahima Tarawore wonnoo hooreejo dillere MPSR konunkooɓe nde. Ɓe njokkondirii kadi e hoohooɓe aadaa. Hono Moro Naba e seernaaɓe diineeji maɓɓe.\nKo adii nde sete CEDAO hootata, ɓe njettii heɓaare Kapiteen Ibrahima Tarawele, kanko e hoohooɓe aada e diine ɓe ɓe njokkondirnoo.\nCiftinen Kapiteen Ibrahima Tarawele yandini ko gooto he yahdiiɓe mum nder konu Burkina, oon woni cukko-kolonel Paul-Henri Damiba. Ɓe ñiŋi Damiba waasde toppitaade e daranaade haɓaade jihaadiyankooɓe heelnuɓe nder Burkina duuɓi jeeɗiɗi hikka. Laamu Burkina waawi horde tan ko 60% leydi ndii, ko heddii koo fof ko seɓɓitiiɓe kuurii heen ina mbaɗa ko mbelaa.\nHoli Kapiteen Ibrahima Tarawele ?\nO jibnaa ko he 1988, ndeke o yahrata tan ko duuɓi 34. Hannde ko kanko ɓuri wonde suka laamiiɗo leydi he doŋre men Afrik ndee. O tawtii koninkooɓe teettirɓe laamu doole e kanuui, hono Kolonel Maamadi Dumbuya to Gine Konakiri jahroowo duuɓi 41 e Kolonel Asimi Goyta to Mali mo duuɓi 39.\nIna wiyee ko o nuggaro o wonnoo kono peertuɗo nde o janngata ndee, to Boobo-Julasoo. Kapiteen Ibrahima Tarawele loppitii laamu he juuɗe Kolonel Damiba, caggal nde oon ne heɓti laamu he juuɗe Christian Kabore.\nNde o renndini jaagorɗe laamu Burkina nde ɓe keɓti laamu ndee, o wiyi ɓe : «… mbeɗe anndi yoga e mon kecci mi, min ɗaɓɓaani ko kewi koo, kono ko alaa-e-sago min mbaɗa ɗum ».\nMudda mo cukko-kolonel Damiba jooɗii he jappeere, seɓɓitiiɓe Dowla Islaam e Al-Qayda ɓeydii njanguuji mum en nder Burkina, ɓe kuurii he yoga e diiwe woyla (rewo), ɓe taarii gure teeru haa ko ina tolnoo he 40%.\nKapiteen Tarawele fuɗɗorii konuyaagal ko he golwole hakkunde maɓɓe e seɓɓitiiɓe to Mali. O wonii toon he sete Genɗi Dentuɗi, o holliri toon jambaraagal makko. Teeŋti nde seɓɓitiiɓe njooki ɓe to Tummbukutu, he 2018. He hitaande 2019 o tawtoraama wolde Otapuwana nder fuɗnaange Burkina, fotde lebbi jeeɗiɗi. O tawtoraama kadi wolde Marekoy Rewo lesdi Mali. O meeɗaa jooɗaade ko ina ɓura lebbi jeegom tawa o tawoyaani konunkooɓe makko nder ladde. Kono galaŋ makko ko Kapiteen tan, o wonaa Seneraal. O janngi ko nder duɗe Burkinaa. Nde o angisii he 2009, o jangoyi Maruk ko feewti he kuutoragol kaɓirɗe konu.\nKapiteen Ibrahim Tarawele ardiima loppito laamu ñalnde 30 settambar 2022, o wuurii loppite ɗiɗi ko adii nder lebbi jeetati. Ñalnde mawnde 15 kawle o toɗɗaama yo o ardo laamu leydi ndii. Kanko wonti jiiloowo toowɗo konu leydi, hooreejo Burkina Faso.\nIbrahiima Tarawele e Thomas Sankara\nƊoon nde batu dawriyankooɓe e hoohooɓe aada ndenndi ñalnde mawnde 15 kawle 2022, ɓe cakkiti yo o ardo laamu leydi ndii haa lajal cabborgal ngal timma. Ko ɗuum addani sunnotooɓe dawrugol Burkina nanndinde Ibrahiima Tarawele e Thomas Sankara nde ardotoo laamu Burkina he 1983. Kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe tolno kapiteen, Sankara ne yahratnoo ko duuɓi 34 nde o loppitta laamu ndee, Tarawele ne ko noon, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njandini ko Bees toowɗo nder konu Burkuna. Jerondiral maɓɓe noon ko ɗoo tan haaɗi ngati ngonka Hot-Wolta he 1983 ina seerti e ka Burkina Faso hannde. Ko ina wona duuɓi 40 caggal wakilitere Sankara, leydi \"yimɓe nuunɗuɓe\" woni ko he ndaarde daɓɓitaade, kasaare ina satii ɗum baŋ-yoo-baŋ. Burkina wontii laana njulka, bempeƴƴe ina naatira baŋŋeeji kala.\nHuccannde Ibrahima Tarawele\nKapiteen Ibarahima Tarawele hunii ko toppitaade tan gollanaade geɗe cabborɗe, ɗiɗmel ngel ko yuɓɓinde suɓngo he hitaande 2021, tataɓel ko ɗoftaade kala ko nanondiranoo gila he ndernderi haa he boowal leydi ndii.\nƊoon ɗo njuɓɓudi demokaraasi woodaani ko ɓooyi ngati konunkooɓe, Kapiteen Tarawele fodii artirde kisal nder leydi ndii kala, ɗoon ɗo Burkinaaɓe nguuri nder kulol e owleende, ɓe compa demokarasi.\nBatte ngoo loppito laamu\nHe nder ɗii lebbi jeetati jawtuɗi ko ngoo loppito woni ɗiɗmo nder Burkina. Mbele ɗum wonaa fuɗɗoode gartugol konunkooɓe nder laamuuji doŋre Afrik ? Ko woni yeeso daɗaani gite. Ko ɗii kulhuli Antonio Guterres, Koolaaɗo Kuuɓal Genɗi Dentuɗi haalnoo nder hitaande 2021.\nKo ndeen kadi o wiyi \"… noddaango am feewi ko he leyɗe ƴellitiiɗe nde mballata Diiso Kisal Genɗi Dentuɗi hulɓinde ɓeen yiɗooɓe loppitirde laamu doole ; ɗum wontii hankadi ñawu rewam\".\nKono ɗeen leyɗeele biyeteeɗe ko kattanɗe ɓuri woƴeede ko dille gonɗe nder mum en, hono hare hakkunde Ukereen e Riisi. Ɓe ɓuraani yeeƴaade geɗe jerɓinooje bayɗe no dille Burkina.\nTengiti ngal dow nder leyɗe hono Burkina e Gine e Mali naatii tigi nder mbunndi-mbunndi ɓiyngu-baabaagu nder hare leyɗe Fuɗnaange e leyɗe Hirnaange to Orop e to Ameriki. Ɗum feeñiri ko wolde hakkunde Ukereen e Riisi. Nde wonnoo Riisi yiylotoo ko jiimtude leyɗe ɗe Farayse jiimnoo.\nKono Burkina e ko nanndi he mum ina mbaɗti heen hakkille haa Ibrahiima Tarawele suuti ɗemngal wiyi « Amerikinaaɓe e Faraysenaaɓe ko yahdiiɓe men e oo yonta, kono eɗen baawi kadi jogodaade jokkondire he Riisi no heddiiɓe ɓee nih ». Mbele ɗum tinndintaa ko ɓe rewooɓe laawol Malinaaɓe ndewi ngol ? Ngol laawol woni noddude Wagner yo lomto koninkooɓe Farayse ronkanɓe seɓɓitiiɓe jihaadiyankooɓe. Ko woni he lahal fof maa juuɗe njiytu.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/11\/24\/kapiteen-jandin%C9%97o-cukko-kolonel\/","date":"2023-09-25T09:04:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233508959.20\/warc\/CC-MAIN-20230925083430-20230925113430-00428.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6465606093,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6465606093406677, \"fuh_Latn_score\": 0.21390731632709503, \"fuf_Latn_score\": 0.12483160942792892, \"ffm_Latn_score\": 0.012237221002578735}","num_words":905,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.534,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Auteur: soukayna\n\n\nDate: 20-02-09 16:46 >>> Répondre à ce message\nJAM GNALII E MOON BADIRABE FULBE,mii salmini on kala inde mum e yetoode mun bodoo yidi waledee hunde seedee;mbo joogii maynam ina wonii doo e fayrese omo yidii resde doo e fayrese kono debbo moo yidii oo koo toubak jinnabee makko calima oo jaabii hala mabbe joni non omo yidi resde hal poular hono makko kono oon koo mathioudoo;e mbanam gorko oo koo pulloo.\nOo meddaa mijade jinaabe be ina calloo debbo oo sabu jinnabe debbo oo e jinnabe gorko oo koo sehilabe haa don wawii hadee,sa yibe chikara kambe jiidii wumma e baaba ebe koddi gilla e cafe doo e france kono be jeydanii wuruu too men too.\nJoonii noon jinnabe gorko oo e jinnabe debbo oo hay gootoo e mabbe yidaa dewgal gal wonna,be mbii sukaabe be soo be desodirii be karminibe;gorko oo e debbo oo dessodiranni kono jibdinii founebe debbo e gorko.\njinnabe be natii haldude e suukaabe mum ben egii wuuruu wongoo,kono be kuumanaka.boyanii noo fewii banam gorko oo e debbo mum jehii too ceernoo mbele ina humanaabe baydii hay gooto e jinnabe mabe ina wiidi dewgal gal,so dum benii be koumanama.\nWadii joni kitaale didi hay goto e mabbe haldata e jinaabe mum,joni banam gorko e debbo mum sakima e accident oto sukaabe be gonoo koo to am.\nBanam gorko oo koo sehilam noo fewii e debbo mum ina horsinomii hay bingel mabe dewel koo min iniraa sukaabe be ko too am gonni joni wadi kitale tati ,miin mii yawa wopoude be sukaabe mdo rese koo mboyata mbodo yidi nowdebe be gourda e am ;kono jinabe debbo e gorko fof jaabanii ebe jiidii efetude be sukaabe.\nHakilam koko jibii sabu mii wawa hadebe mamabe kono ebe kewii ton koyde ;mii yidaa wadoude e jinaabe be surtout jinnabe gorko oo koo kaw am e gnoupan am mii anda noo mbadetmii pabode kam mbadirabe mii tampii mbo socli mijoojii mon.\nMaa jafodon poular oo ina manki fewde.\noonn jaarama","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/www.planete-senegal.com\/forum\/read.php?f=5&i=5514&t=5514","date":"2018-08-14T20:59:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209585.18\/warc\/CC-MAIN-20180814205439-20180814225439-00141.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.51515764,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5151576399803162, \"ffm_Latn_score\": 0.4788305163383484}","num_words":329,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.505,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Muritani Mohamed Ghazwaani hollitii wonde anndaano wonde luulndo ngoo won e yimɓe njettiima e daawal luulndaade mo haa mbaɗtori yiɗande Muritani njangu ceɓɓitaagu, o wiyi wonanii mo bettere mawnde, huunde nde o tijjanooki.\nƊuum yalti ko e jokkondiral makko hanki ngal o waɗdi e muritaninaaɓe wonɓe to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. O ɓeydii heen, luulndaade laamu makko, fotaani addande won luulndiiɓe yiɗande leydi ndii bonannde. Gargol makko e laamu, e ko gollii gila o ari e jappeere 2019, wonaa yiɗde lohnude luulndo walla warde ngo haa ɓuuɓa, deeƴa e no o teeŋtiniri.\nO teeŋtinii, kanko fof e addude nguura, ndiyam e kuuraa nder teemedde gure mawɗe nder ɗii duuɓi tati cakkitiiɗe, haɗaani bowlol luulndo ngoo fof ko wiyde ɗomka e heege ine woodi.\nO wiyi sukaaɓe muritaninaaɓe ine kaandi e golle, ngam ɓeydude moƴƴitinde sarɗiiji nguurndam mumen, darnde luulndo ngoo foti abbitaade ko e ngonka ɓiɗɗo leydi…kono ngo hiilnii tan ko yiɗande leydi ndii njanguuji seɓɓitiiɓe.\nUmar Alhaji Caam","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2022\/12\/16\/ghazwaani-mi-fadaano-e-luulndiibe-bee-yidande-leydi-njangu-cebbitaagu\/","date":"2024-02-21T15:41:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947473518.6\/warc\/CC-MAIN-20240221134259-20240221164259-00393.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8756008744,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8756008744239807, \"fuf_Latn_score\": 0.06299082189798355, \"ffm_Latn_score\": 0.0535767637193203}","num_words":159,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.81,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaGanndal e karallaagal\nGanndal e karallaagal\nIna waɗa sahaa, ndoogu feññina koode ɗe laaceeje juutɗe. Ko ɗe poti wonde ? Hoodere laaciire, ko ɓooɗde ndiyam penndiɗam e punndi weeyo, rewata ko laawol mum keeringol, ngol jiida e laabi koode e tagopeeje, sabu ina waɗa sahaa ɓadoo naange tigirigi, sahaa goɗɗo woɗɗitoo nge haa wafoya.\nSahaa mbo laaciire roondi naage oo, diƴƴe punndi e gaasuuji ngonata ko e eggude nde,\nJaaynde Lemag habrii ñalnde 14 settaambar 2013 wonde « laatiima tigi, ɗemngal Tamasig (ɗemngal berbeer en) waɗtaama e ɗemɗe kuutorteeɗe e lowre renndiire Facebook ». Ngaal ɗemngal noon huutortoo ko alkule biyeteeɗe Tifinag.\nWonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. Hol baawnooɗo miijaade ɗumɗoo ina waawi aaɓnaade ko adii hannde ?\nWiɗto ngoo waɗaa ko leydi Siin. Hade ɗuum wiɗtooji goɗɗi peññiino wonde laac ina wallita e daɗndude jofe e ñawu nguɗu (kaseer). Ko noon kadi wonande nguɗu tektekol ɓuttol. Wiɗto ngoo hollitii wonde laac ko ñamri cellal. Sibu ko noon kadi ɗum faddortoo ñabbuuli ɓernde e ɗaɗi kam e ñawu suukara, ɗiin ñawbuuli ganndiraaɗi taasiyoŋ e kolesterol e jabet.\nKala mo njiy-ɗaa hannde, mawɗo e cukalel, hay gaggaaɓe, ina jogii telefoŋ. Telefoŋ noon gollortoo ko limooje, sibu neɗɗo kala ina jogii tonngoode (walla tonngooɗe) ɗe neɗɗo foti naatnude e noddirgel hee, nde heɓa joom mum. So neɗɗo waawaa limoore, oon waawataa hutoraade telefoŋ. Walla, so ina waawnoo hay sinno ko binndol kam, maa waaw janngude inɗe. Mo waawaa heen hay dara oo, oon kam, ko sonndu wummndu tan. Yanti heen, so a waawii limoore, ma a waɗir hiisaaji maa kala kiisorgel ngonngel e portaabal hee.\nƁeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik.\nOo kabaaru kam, ɓurata weltaade e mum fof ko yimɓe dowri, woni wonɓe e nokkuuji ɗo kuuraa alaa. Ko woni ɗuum ? Ko suka debbo gooto, jahroowo e duuɓi 18 fat, yiyti feere yaawnde carsugol batiraaji. Ko feere yaawnde, yaawnde no feewi, sibu so batiri portaabal maa gasii, aɗa waawi sarsude mo e nder feccere hojom, woni leƴƴanɗe capanɗe tati fat !\nMurotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/ganndal-e-karallaagal","date":"2013-12-10T11:47:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386164018116\/warc\/CC-MAIN-20131204133338-00013-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5651789308,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5651789307594299, \"fuh_Latn_score\": 0.23575758934020996, \"fuf_Latn_score\": 0.1213030070066452, \"ffm_Latn_score\": 0.0491098016500473, \"fuq_Latn_score\": 0.02783503569662571}","num_words":467,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.507,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ka taskaram men On Tottaama Konngol hannde e talaata, on ngaddii ji'anɗe mon e tummbondiral ngal Kolonel Mamadi Dummbuya noddi fii diisondirgol ko feewti e darnugol laamu hakkundeewu (ƴanngal) Gine. O noddii pelle dawoyankeeje, ardiiɓe sosiyete siwil, e ardinaaɓe diina e ardiiɓe sosiyeteeji oogirɗe leydi ndii. Ngal kawral duumoto gila hannde haa aljuma.\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-honno-yiiru%C9%97on-nduu-noddaandu-diisondiral-kolonel-mamadi-dummbuya\/","date":"2021-09-27T15:36:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058456.86\/warc\/CC-MAIN-20210927151238-20210927181238-00001.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4935032427,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49350324273109436, \"fuf_Latn_score\": 0.48210272192955017, \"ffm_Latn_score\": 0.023209361359477043}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nJuppuɗo Yontere: Amadou Kane holko saabi ndarnuda connec media djeya to banghe karaagal kessal?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Amadou Kane, gooto e kharaleebe ngonɗo e heblo ngam darnude connec media. O arii yewtidde sukaaɓe Afrique mbela famminde yiyandemako, kadi holko woni faandare karalla keso moo sosi ene wiye conec media.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190908-amadou-kane-holko-saabi-ndarnuda-connec-media-djeya-to-banghe-karaagal-kessal","date":"2023-06-03T01:29:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648911.0\/warc\/CC-MAIN-20230603000901-20230603030901-00301.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9170543551,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9170543551445007, \"fuf_Latn_score\": 0.04628269746899605, \"ffm_Latn_score\": 0.019063476473093033}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.924,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aysata Jaal arr haalan en holko fedde Pinal Pulaaku ummanii\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde:\nFedde Pinal Pulaaku sosa ko hitaande 2014. Faandaare mayre ko wallude finaa tawaa Pulaaku e jannginde ɗemngal fulfulde. Illa fedde nde jooɗi ɓee ngaɗi golleeji keewɗi ko faati e humppitinde, e jannginde rewɓe, e wallude sukaaɓe njannga e ley gure kewɗe.\nNde baasi oo fuɗɗi akkundeere leydi Mali, Pinal watti tewtude mballaaji rokka ɓe baasi oo eggini wonɓe Bamako e seraaji mun. En mbismoto Aysata Jaal, hooreejo fedde Pinal Pulaaku e yeewtana en holi golleeji fedde illa nde sosa.\nFulfulde faaminiinde\nNde yontere en njokkat jannde innde e gollal","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200619-aysata-jaal-arr-haalan-en-holko-fedde-pinal-pulaaku-ummanii","date":"2020-07-15T19:32:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657170639.97\/warc\/CC-MAIN-20200715164155-20200715194155-00398.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4086454213,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4086454212665558, \"ffm_Latn_score\": 0.34880053997039795, \"fuh_Latn_score\": 0.14655879139900208, \"fuf_Latn_score\": 0.09377671778202057}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.479,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Andugal komoyi on diyam dum ngedam, nyawndobe dun sawra yimbe yara ndiyam koffi jowetati (8) no famdiri fu nder nyalomaare amma dudbe anda diyam guldum mari nafu ko pewudam wala ha bandu innu adamaajo.\nnda sedda nder nafu maajam;\n1. Ustugo Teddenga\/Bandu\nndiyam nguldam laati laawol koyingul ngol a hutinirta ngam ustugo teddenga banduma. to weeti fajira hideeko a wada koodime ha hunduko ma a heba ndiyam guldam (na nguldam jaw na dam peewol ittibo wona fowudam) redu kofi a wada lemoje lammude a yara a munya baawo minti cappande nay hiddeko a nyama.\n2. Sadirmaaji Al-aada rewbe\nTolugo be ndiyam guldam do usta sadirma ko billa rewbe habdata saayi al-aada mabbe. ndiyam guldam man do hoyiba iye e loota laabi man do walla dam warda be hoyende.\n3. Lootugu bandu\nDiyam guldam do walla ha lotugu bandu. to a yari dam do bamta ngulega bandu ma a wulwina e gulenga man bo bo do loota banduma to heboto a wada lemuje lammude ha nder.\n4. Do Usta mbidu bandu\nTo ayidi laral bandu ma digga delka toluru be ndiyam guldam nde weti fu gam dam do lota nder bandu ha wurta yaasi, laral ma fottitan, nyobbi ittan, ngal diggan.\n5. Wo'inan Gasa\nDiyam guldam fajjira darai ha lotugu bandu be laral maaru dam do diggina, juttina e delkitina gasa. dam laati bana koonal ha dadi gasa ma to a tokki wadugo dam wurtinte gasa bootka.\n6. Juttingo Gasa\nBawo ngesa hedi koonal kam sai aure wooda to a tokki wadugo gasa ma jutan bura no wonino.\n7. Mabbitan Ngandi\nNafu diyam guldam fahin mabbitan ngaadi, to a yari ndiya guldam dam lotan dadi gam sukkutugo laabi iyam nden dam bolwinan bellere hedi ngaandi man.\n8. Fadda Amodari nangugo goddo\nTolirowo be ndiyam titi funa Amodari titi hirna, toni a daran be diyam guldam ankan be amodari sai a lara ha goddo.\n9. Faddan Cancer\nandube wii yarugo ndiyam pewudam baawo nyamdu danninan nyebban der nyamdu man wartira dam bana bellere ha nder bandu e to joodi nebi do sabbita Cancer. Yargo nguldam bo faddan dum.\n12. Hoyitinan Laawol Haaje\nHa ragare diyam nguldam hoyitanan laawo haaje e sewtina dum.\nJotta nde a andi nafu ndiyam guldam ko hadete fondugo? Fondu hande andin kedda e lortu ha lowre amin gam jangugo bindol amin kessol dow njamu ma.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/nafuuji-sappo-10-di-tolurugo-be-diyam-guldam-marri\/","date":"2021-06-14T22:22:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00087.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984323978,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984323978424072}","num_words":376,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.037,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Subalɓe yuɓɓinii ñalɗi cubalaagu jirwuɗi e nder Wuro Kayhayɗi. Balɗe ɗiɗi, hawri ko aset 01 e alet 02 lewru feebariyee, ko adii ɗum jaɓɓungal ñalnde alkamiisa fuɗɗii ko Beelinaaɓe, jaɓɓaa ko hoohooɓe fedde ndee e gardagol Abdallaay Njaay, kalfinaaɗo njuɓɓudii Mbooc Abuu Maariyata, kalfinaaɗo ngalu Abdullaay Hammadi Njaay, caggal ɗum hoɓɓe ɓee e nder werlaaji 5 njettiima waalii diiwaan Gorgol, e Jinndaa Baal ngam yettinde calminaali. Ibrahiima Njoorel ko kañum ardii fedde nde subalɓe Muritani e senegaal Ŋawle haa Ƴella, Dagana haa Demmbankaani.\nÑalawma aset : Gudditgol golle e Waktu 16ɓo, e tawtoregol hoohooɓe laamu e suɓaaɓe diiwaan oo fof, cukko waali tawtoraama e innde Waali Gorgol. Mammadu Seemeega kanko teddiniraa gudditgol. Hoohooɓe woɗɓe tawtoraama : Soh Muusaa Demmba e Meer Kayhayɗi hono Konoo Baraaji. Caggal udditgol ngol, ko wejo yaaɓanaa ngam hollirde Finaa-tawaa cubalaagal walla fulɓe awooɓe. Ɗeeɗoo geɗe kolliraama : Gubbi, cambaleeje, saakilaaji, dennge, doolingaaji, mbaalaaji, joomngol, gelme, koco, geccuuji, saakil leeweent, sonnganteeji, annjaraaji, pelaa, gawirɗe fof, Tulel ekn. Geɗe ɗee njooɗii no feewii. Jamma oo ko hiirde Pekaan e tawteragol yimooɓe peekaan mawɓe : Hammadi Ayse Njool, Hammoo Joop, Sammba Nduungel e yahdiiɓe maɓɓe. Daaɗe belɗe nanaama.\nÑalawma alet ko awƴal jooɗngal waɗaa, laaɗe keewɗe ceekii maayo : laana wenndingnaaɓe, laaɗe 5 awƴooɓe Kayhayɗi, laaɗe rewɓe 3 jirwinooɓe e laana fedde haangaaɓe, ko rewɓe awƴooɓe, e laana jaaltaaɓe (sinkaa hono asli noodi no kaɓɓirtenoo walla mbiyen fiifiire) e laana ngoɗka, mbaɗka nooro guurɗo (nanngaaɗo Kankoosa, o ƴettanaama kaayit yamiroore nde gasi o nawtaa haa to o umminoo too. Laaɓii hannde subalɓe ina kormii no feewi kulle maayo). Ɗum ko kesum e awƴal, yaltinde mbaroodi nguurndi, eɗen njetta Alla gannde subalɓe majjaani ina keddii, teskaade no nooro oo ɗiggiri, dillataa, fitotaako, ɗum ina siftina en no Hammee Birom Moodi Kome ƴeftunoo dimngal fawi e keeci mbaroodi. Joɗnde hakkunde maayo (Tirbin) feewnaama haa yooɗi e gardagol Aali Saar. Eɗen kollita wonde ko karallaagal e ñeeñal mawngal feewni ɗum, feewnude ko wayi nii hakkunde maayo luggiɗngo, dillataa, yerɓataa, wuurotaako, so jooɗaama mutatataa. Ngal karallaagal ko subal��e Kayhayɗi tan keerorii ɗum e baawɗe Alla, 55 barigal kuutoraa ngam feewnude ndee joɗnde hakkunde maayo, ina sinkiraa matlaaji e fotoyaaji, maayo ngoo heewii araaraayuuji. Fuɗɗii waɗeede ko galle Ceerno Maysuur Baro hedde 1984. Ɓe mbaɗii ɗum Podoor, Doondu, Maatam, wuro fof anndaa hol no waɗirtee. Kala to tirbin nder maayo feewnetee alaa e sago Kayhaɗinaaɓe e gardagol Aali Saar tawtoree.\nFedde Sukaaɓe Nuwaasoot e Fedde Subalɓe Kayhaɗi ko fedde Sukaaɓe Kayhayɗi tammbii Golle ɗee duuɓi 80. Fedde sukaaɓe jaɓti e maɓɓe fedde Mawɓe e gardagol Teen Abdi Soomaa Gey. Ko ndee fedde gollii golle gollaaɗe e maayo hee, yamiroore pentiir laaɗe, ɓoornateeri. Cubalaagu ina mawni e Kayhayɗi, subalɓe kayhayɗi ina pasnii denndaangal geɗe cubalaagu. Duuɓi 40 gadani ko baabiraaɓe, duuɓi 40 cakkitiiɗi ko sukaaɓe.\nFedde ndee sosaa ko 1967 e tawtoregol Teen Yuusuf Gey e Abdaraamaani Saalif Sammba Ummu mo Seeno Busooɓe (ko nder galle makko Gellaay Aali Faal yimi yimre mum Hammee Birom Moodi Kome). Ko Nuwaasoot ɓe keewnoo yuɓɓinde ñalɗi cubalaagu. Ko hikka woni go'o waɗde ɗum e nder Fuuta, e nder Kayhayɗi.\nHoohooɓe mawɓe tawtoraama ɗiiɗoo ñalɗi keewɗi faayiida, wuro kayhayɗi, Nuwaasoot, Nuwaadibu, gure saraaji Kayhayɗi mbaawii tawtoreede ɗiiɗoo ñalɗi.\nSikke Alaa ɗiiɗoo ñalɗi cubalaagu ina keewi ngartam, ko dental hinnde awooɓe, ko wuurtinde kala ko feewti e cubalaagu, ko anndinde yonta hannde geɗe keewɗe puɗɗiiɗe majjude. Karallaagal kesal ngal maa waaw wallitde en tigi rigi mooftude e sarde ɗeeɗoo geɗe, hisnude en pinal maa waaw addande en waasde moɗeede e nder adunaa gontuɗo mbuuɗu ngootu, mo woni kala yo reento moɗeede.\nNdeeɗoo winndannde waɗaa ko e ballondiral musiɓɓe tedduɓe : Daawuuda Sammba Ndonngo, Sammba Dimbak Njaay Aali, Saar e Usmaan Mayramel Njaay. En njaarii ɓe no feewi e ballal maɓɓe.\nUsmaan Ñaan, hooreejo catal Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/03\/16\/nal%C9%97i-cubalaagu-he-dimmbee\/","date":"2022-06-27T14:48:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7187384367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7187384366989136, \"fuh_Latn_score\": 0.0998120829463005, \"ffm_Latn_score\": 0.09265665709972382, \"fuf_Latn_score\": 0.07067801058292389, \"fuq_Latn_score\": 0.015288657508790493}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.698,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko añɓe Pulaar taƴata Kanaaluuji men Youtube walla ko welsindaare?\nKo weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo pullo jiɗɗo pinal Fulɓe e ɓamtaare ɗemngal Pulaar woni, ene suninoo no feewi e nande wonnde taƴooɓe njanii kadi he gooto e kanaaluuji Pulaar nder Youtube. He lewbi jawtuɗi ɗii, eɗen nganndi, ko kanaal Piindi TV taƴooɓe ɓee njannoo kadi celni ɗum laawol. Waɗti so a naatii he Piindi cuppitoytoɗaa ko he kanaal goɗɗo.\nKo waynoon waɗde kadi waɗta, addanii Fulɓe ɓee laaɓndaade koye mum en mbele ko ɗum aksidaa walla ko feere añɓe leñol ngol yiɗɓe faddaade ɓamtaare ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe?\nKo ngoonga waasataa ɗo añɓe ɓamtaare Pulaar ngoni, kadi so joom mum ene mbaawnoo palarto ɓamtaare ɗemngal ngal kala no doole mum en potirno. Kono ko kewi ɗoo koo wona huunde hesere he Youtube walla nii mbiyen inernet fof no fotirno. Kadi wonaa fulɓe tan ndañata ɗee caɗeele. Ujunnaaje kanaaluuji Youtube ene taƴee ñalnde kala, konee paatire bannge goɗɗo, hono no piindi e Fouta Vision taƴiraa ni. Yeru he lewru Seeɗto (Avril) yawtundu nduu, naalankooɓe mawɓe lolluɓe he nder aduna oo, heewɓe e mum en kanaaluuji mum en Youtube taƴaama. Ene jeyaa heen Justin Bibier, Drake, Eminem, kamɓe tato tan so renndinaama e ɓe njogii 146 Miliyon abonee he Yotube.\nHe aljumaa hanki Beyoncé yaltinii album mum keso \"Renaissance\", caggal nde o jooɗi duuɓi jeegom o yaltinaani album. Kono ko adii nde album oo yaltata tawi ko taƴooɓe ɓee caastiima heen jimol, njeeyi ɗum he nder Internet he.\nTaƴooɓe: Meccal ɓooyngal He Mbaydi Hesire\nTaƴooɓe ko meccal ɓooyngal, joom mum en ndaratonoo ko he hakkunde jolɗe (yolnde) ene paddoo julankooɓe walla ɗannotooɓe ene keɓta jawɗeele mum en. He nder fuuta Tooro, innde Wullum Seyku ene lollunoo no feewi he nder taƴooɓe. Hannde ne he yonta internet, njulaagu heewngu waɗatee ko e karalleeje kese ɗe. So aduna wayliima, bonnoɓe ne mbayla jaɓɓal mum en kono fayndaare ndee ko wootere.\nWaɗiino sahaa gooto he 2019-2020, taƴooɓe ene kippotonoo he dame lowe (sites web) kompañeeji Ameriknaaɓe, kaɗa joom mum en naatde. Tawa kadi kompañeji ɗii ko mawɗi te ɗi mbaawa gollaade so wonaa ɓe naati he nder lowe mum en . Ko wayno Bankeeji, Hopitaaluuji, walla joom kuɓɓam en. So ɗuum waɗii, ɓe laaɓndoo joom ɗiin kompañeeji ngaluuji mawɗi, ko ma ɓe tottee nde ɓe njaɓa udditde. Laamu Amerik ene tuumatnoo he ɗuum ko wayno leydi Risi walla Kore Rewo. Nde tawnoo woon heen laaɓndii ko karallaagal toowngal ngal ganndudaa ko cate cinndiiɗe he laamu tan, ko wayno arme walla gollorɗe laamu kalfinaaɗi wiɗtooji toowɗi, mbaawi ɗum en jogaade. Ko ngoonga heen sahaaji won e taƴooɓe (hakers) ko haɓaade bonannde e salaade tooñannge addanta ɗum en waɗde ɗum, ko wayno fedde jaayndiyankooɓe wekileaks, nde Julian Assange jaayndiyanke Austarlinaajo ardino, aawtinooɓe sirluuji leydi Amerik njaltini ɗum en boowal, ngam yiɗnoode seyfitde golle Amerik e Angalteer mbaɗatnoo Fuɗnaange hakkunddejo ɗe. Kono ko ɓuri heewde, taƴooɓe (hakers) ko waɗboniyankooɓe faggitortooɓe ngalu no laaɓaani.\nKo ɗuum waɗi, haralleeɓe kisal he inernet, ceeraani e jeertinde yimɓe udditde jokkorde (lien) mo njananaaka to ummii, walla naatnude kabaruuji (information) ɗo laaɓaka. Nde tawnoo ko ɓuri heewde ko he ndiin mbaydi joom mum en ɓe keɓata kabaruuji ma haa mbaawa boomdema.\nYeru, Jooma en kanaaluuji Youtube ɓee ene keewi waɗde heen email aderesaaji mum en ngam so neɗɗo yiɗii liggondirde e mum en ko wayno ɓannginaneede jokkondira heen e mum en. Taƴooɓe ɓee ene keewi neldude email cikkaa ko jiɗɗo gollideede tawa koko Engele wiyata \"Phising\", ko jawlol, ndaarata ko maawaade kabaruuji ma mbele ene daña no taƴirma.\nƊuum nonn enen ne ko mbasiyoto ɗen banndiraaɓe ɓee woni: Ɓaawo dee Youtube ko paggorngal ngalu, so joom mum fuɗɗima dañde aboneeji keewɗi ene foti reende kanaal mum. Wallitoroo karalleje goodaɗe ɗe ko wayno jogaade anti virus he masiŋ mum, huwtoraade kelmelɓennirngel (mot de pass) tekkungel, caɗtungel ñemtinde, e reenaade huwtoraade wifi publik, jogaade email keeroriiɗo liggorgal mum, reentaade naatde he jokkorɗe ɗe a heɓtinaani. Yoo Allah reenan en kanaaluji men haa ɗi ngonta Teleeji mawɗi! Yoo Geneo Jaabo!","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/07\/31\/ko-an%C9%93e-pulaar-ta%C6%B4ata-kanaaluuji-men-youtube-walla-ko-welsindaare\/","date":"2022-08-11T11:08:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00698.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3982651532,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.39826515316963196, \"ffm_Latn_score\": 0.3430243134498596, \"fuh_Latn_score\": 0.19933392107486725, \"fuf_Latn_score\": 0.05807512626051903}","num_words":682,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.375,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E winndannde ɓennunde ndee, en ngardiino e daartol men haa ɗo kaalaten Bakkar wul Suwoyd Ahmed, mo ciforino-ɗen Maamaari Tagante, ganndo mawɗo golwole e hare fetel. Nde o ummanii jihaadi e wondude e Ahmeddu mo Barakna, ɓiyum Usmaan, e Wulaad Ahmed en, Kunta en e Sharaatiit en … En puɗɗinooma haalde haala Koppolaani. Eɗen njokka.\nKoppolaani ɓurii yenaneede wonde mo yiɗi heɓde Muritani, fandina ɗum alaa e sago heɓta gese tamarooje Tagante e Adraar waɗta ɗum en e njiimaandi mum, ngaa sabu ko e majje ngenndiyankooɓe ɓee cuuɗotoo, ko kañje ngoni paabi maɓɓe.\nBarakna en ngummortoo kam en ko worgo Tagante, ruggooji mum en njana e « mooliiɓe laamu tuubakiri ».\nEmiir Iddawaysh e ɓiɗɓe mum nuli Maa el Ayniin yo wallit ɓe e hare hakkunde maɓɓe e koloñaal en. Sheek Siidiyya kañum waɗti wiyde : « rewi Alla, waɗata ko weli Alla tan ko jaɓɗo kalifaandi tuubakooɓe ».\nMaa el Ayniin ina yiɗi haɓde no doole mum potirnoo e koloñaal en e ɓaaraade e Tagante, sibu mo ɓaarii e Tagante maa dañ no jaawiri rewo e worgo kala. O welditini Regeybaat en e wulaad Gaylaan en. O waɗi Seek Hasan nulaaɗo makko timmuɗo feewde e Iddawaysh en, yo tin maa petelaaji ngummoro ɗum en Maruk.\nKoppolaani ne jooɗaaki : ñalnde 29 desammbar, o noddi mawɓe Barakna en wuuraninoo ɓe mo to Regba yiɗde yiɗde lomtinde Ahmeddu, Emiir Barakna. Miijooji maɓɓe kawri e Siidi Eli. Hakkunde makko e (kanko koppolaani) e Seek Siidiyya tiiɗti, ɓe nanondiri oon maa ummo Tararsa faya Adaraar, kanko o rewoya Tagante.\nKoppolaani e wondiiɓe mum ngummiima ndaaŋanii Tagante. Ɓe ɗaɓɓiri tirbiiji ɗii fof yo cujjan ɓe, njaɓa kalifaandi maɓɓe. Ñalnde 16 saawiyee ɓe ciiñti Giimi. Ngenndiyankooɓe ɓee paddoyii ɓe to Fum el Bath ; Koppolaani tini ɗum taartoyii, rewi Rey, yani e paabi Barakna, ɓeen piyi mo baral, kono mbarmin mo tan. Ɓe kaɓi hare muusnde to el Beder. Koppolaani wallitorii parbagaan no feewi. Alaa fof ko o waɗaani mbele omo hoomta Kunta en, haɓdiiɓe Idawaysh ko ɓooyi : gila nde ɓeen ndiiwi ɓe Tagante, nduppi wuro maɓɓe (1885). Iddawayesh en tini ɗum kirɓii nulaaɓe makko. O waɗdi e Fereer San (Frère Jean), añɓe Bakkaar battamboniiɓe, Muhammed wul Jaher mo Ehel Siidi Mahmuud kam e El Beshiir mo Mesuuma. O waggini ɓe yo ɓe mbelno walla ɓe mbaasa bonnande Ehel Siidi Mahmuud en, Tajakaant en, Mesuuma en, Iddawaali en, ngaa sabu e miijo makko ɓeen ina mbaawi bonondirde e Idawayesh en. Koppolaani enndi hoomtude Sharaatiit en nde o wiyata wonde Abbakaak en ko jartodinɓe. Mi siftina on wonde Iddawayesh en ko pecce ɗiɗi : Abbakaak en (woni baaɗi) e Sharaatiit en (woni powbi). O resndi yo wuftinan mo ndee feere bonnde ko mawɗo Ehel Siidi Mahmuud en biyeteeɗo Siidi el Muttaar, banndum Muttaar wul Ahmed, mawɗo Sharaatiit en.\nHare moolanaande moolee hakkunde maɓɓe waɗi ko weetndoogo 1 abriil 1905 to Bun Gaadum. Ko ɗoo Bakkaar wul Suwoyd Ahmed heddii. O maayi o hoyaani, o maayi ko maayde yooɗnde omo fella haa kure makko ngasi, o hulaani, o dogaani. Jaambaraagal e cuusal ngenndiyankooɓe haɗaani koloñaal en foolde, nde wonde ɓe mbettu, tee hare ndee ko hare kuccondiral wonaa hare jawre (guerre de mouvement), walla hare geriyaa.\n- Maayde Koppolaani\nKo wari haako fof maayda heen : barɗo Maamaari Tagante daɗataa, danndataa. Jamma 12 mee, jomndel ngenndiyankooɓe, e gardagol Siidi Segiir wul Mullaay Seyn sori e nder kaŋ Tiisiksa tawi santinel ina toppitii jaɓɓaade jamfante mawɗo biyeteeɗo Siidi wul Seyn, gaddantunooɗo Koppolaani ɓirdugal kosam. Ɓe mbiyi Allaahu Akbar ! Piyanɗe eggi, conndi duki, dukti, Koppolaani nanaa ina hawsa ina wiya « Jallo heɓnu am wolweere am», kono tawi ɓe ngidiima Alla e balɗe makko.\nTuubakooɓe ina njenanaa ko Maa el Ayniin fewji ndee feere. Baŋ-yoo-baŋ yimɓe ina ngara e Emiir Tagante e Wulaad Buu Sbaa en yiɗde waɗdude e mum en tamannde wootere mbele ina kaɓtoo koloñaal en : wolde ummanaama.\nÑalnde 3 suwee 1905 won e firigaaji ngullitiima e tuubakooɓe njanaama. Ñalnde 5 suwee, wecco wulaad Ngaylaan en e gardagol Muhammed wul Feddaar kam e Siidi Ahmed wul Mogeyya pelli tuubakooɓe, ndañi e mum en geɗal no moƴƴi. Oon jemma Ñemlaan yanaa, yantaa, ñaayaa, ñaaytaa, haa tuubakooɓe e watulaaɓe mum en cimmitii. Ñalnde 17 suwee, Tiisiksa fellaa, kulol naati koloñaal en e watulaaɓe mum en haa caaliti.\n- Seek Maa el Ayniin, ngenndiyanke mawɗo e taariik Afrik\nEn cifinooma Maa el Ayniin, en njiyiino hol iwdi makko. Jooni eɗen etoo jangtaade golle makko maantinɗe, golle joopiiɗe ndimaagu Magreb. E sahaa makko, ngenndiyankooɓe Muritani kala kanko woni dowrowo. So koloñaal en ina cifoo ngenndiyankooɓe Afrik ɓurɓe tampinde ɗum en, calii kala maslahaa hakkunde maɓɓe, Maa el Ayniin na jeyaa e ɓe ɓe ngardinta.\nKo adii fof, o noddu juulɓe, o wiyi ɗum en yo murtu, caloo, piɗa, piɗɗoo kalifaandi. O nanondiri e Emiir Adraar, aɓe pellida koloñaal. Seek Hasana neldani mo ɓataake to Seek Sidiyya, omo hollita oon nimsa yawtanaani ɗum, haa jooni ina waawi yantude e laawol kisal, danndowol ndimaagu Muritani. E nder lewru saawiyee 1906, o nuldi ɓataake bayɗo noon e Muhamed el Moktaar mawɗo Kunta en to Hod e Tagante. O holli ɓe omo teddini dental ɓiɗɓe safalɓe, yo njejjit luure hakkunde mum en, ngonta tamannde wootere mbele ina ndannda, kisa ngam haɓtaade no fotirta nii yiɗɓe yoolde ndimaagu maɓɓe kamɓe kala. Ɓiɗɓe Muhamed Faadel kala, kanko woni sappo e ɗiɗaɓo, o mawni ko Hod, o ummii toon ko hitaande 1870, caggal nde baaba makko maayi. O weeri Shingiti, o ɓeydi ganndal makko, caggal ɗuum, e hitaande 1873 o ɓenni to Sagiyet el Hamra. O siiñti Smara e hitaande 1899. Jotondiral makko e Maa Seyn alaa luural.\nAlaa tampere nde o tampinaani koloñaal Espaañ en to Waad Deheb (worgo Saharaa). Omo yilloo sahaa e sahaa fof laamɗo Maruk ɗo Marakesh ɗoo, o yiyndira ɗoon e laamɗo Mullaay Hasan (1890) e laamɗo Abdel Ajiiju. Ko ɗum addannoo Sagiyet el Hamra wontude diiwaan keewɗo faayiida, to bannge politik e faggudu.\nMaa el Ayniin seeraani e wallitde haɓdiiɓe tuubakiri petelaaji. Hankadi laaɓii wonde kafeeje Muritani e Maruk na naatnaattondiri no feewi, haa wooroo. E dow banngagol Maa el Ayniin, tirbiiji Adraar njaɓi gardagol Mullaay Idriis. Mullaay darni konu ngu 500 soldaat. Ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Awlaad Buu Sbaa en e Idawayesh en e Mesdiif en. Wolde ummiima !\nIdawayesh en wondunooɓe e Lietnaa Andrieux kaalani Mullaay Idriis hol to ɓe tolnii, hol to ɓe njahrata. Gardinooɗo ɓe, na holla ɓe laawol majjini ɓe, ngenndiyankooɓe mbetti ɓe to Ñemlaan, ngadii Alla e balɗe Andrieux.\nƁe o yiɗnoo « danndude » njani e makko, kalki mo, njantoyi e ngenndiyankooɓe. Ñalnde 6 noowammbar, to Tiisiksa, alaa naatoowo, alaa jaltoowo, sabu Mullaay Idriis e konu mum ko udduɓe wuro ngoo. Nii wooraa fotde balɗe 24. Danndi koloñaal en ko matariyoosuuji.\nƁalli koloñaal en ngulii, maayɓe keewii. Ɓe njuurnii, ɓe njuurnitii, ɓe tawi no ɓe kaɓirtee nii, wonaa noon : ngenndiyankooɓe ndartorii ɓe ko « hare bettel » (geriyaa), kamɓe ɓe keblanii ko hare kuccondiral, maa hare jawre, ɓe nguddii ko e postooji maɓɓe, aɓe padi yimɓe ɓe nganndaa to ummortoo ɓe, hol nde njanata e maɓɓe (bettoowo tintintaa), no ɓe njanirta e maɓɓe. Ngaanumma waɗii ! Ɓe pellitii kamɓe ne haɓtoraade hare bettel.\nIna jokki","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/11\/15\/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-5\/","date":"2023-01-30T11:10:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499816.79\/warc\/CC-MAIN-20230130101912-20230130131912-00667.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4195338488,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4195338487625122, \"fuh_Latn_score\": 0.22291092574596405, \"fuf_Latn_score\": 0.20353733003139496, \"ffm_Latn_score\": 0.09405902773141861, \"fuq_Latn_score\": 0.05637592449784279}","num_words":1155,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.319,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 8 saawiyee, Fonadh yaltinii caaktol ɗo hollitta faayre mum e « duumagol ŋakkeende nuunɗal » e leydi hee kam e « ngardiigu ooñiingu » leydi ndii ardoraa ndii. Ngol adii ko siftinde wonde, e duuɓi ɓennuɗi ɗii, pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kam e ngenndiyankooɓe heewɓe, ceeraani e suurtude fenaande lornde Muritaninaaɓe heewɓe.\nAɓe njokki kadi e « ñiŋde jiyɗingol kam e taccingol e warngooji kuuɓtodinɗi\nsiwil en e militeer en ɓaleeɓe, keɓtugol jawdi mum en, kam e warhooreeji goɗɗi janɗi e ɓaleeɓe Muritani, kippagol jaanduuji e dow leyɗeele ndema, luttugol kinɗe nder renndo ngoo, joñgol e wasre fawaande e rewɓe haa arti noon e ɓeydagol njanguuji e rewɓe e boombi, yantude e porlugol e bonnugol ngalu leydi ndii, ngalu ngu nganndu-ɗaa jeyi ɗum ko ɓesngu Muritani e kuuɓal mum.»\nKono caaktol ngol woytiima wonde laamu nguu, ko ko \"sukki noppi mum, jaɓaani heɗaade saka nande ɗii goytaali \"; ngu suɓii ko « jaggude e fiyde e dummbude saaktooɓe ɗeen penaale ».\nƁe mbiyi seede ko ɓe kaali koo, ko « Wullaango ngam jojjanɗe politik e faggudu e renndo hardaneeɓe, kam e ɗaɓɓaale hujjaaji mbaadi leñol (caaktol sooninkooɓe e jolfuɓe), kam e kareeli limtilimtinɗi luulndiiɗi jiyɗingol yimɓe, luulndiiɗi fenaande e paltoor, ko yeruuji cakkitiiɗi, kollitooji wonde ndeen hare dartotaako so wonaa Muritani wontu leydi nuunɗal e goonga, leydi teskotoondi hakkeeji denndaangal ɓiɗɓe mum ko aldaa e paltoor. »\n« Hannde, añɓe ɓesngu Muritani njiɗi ko yiiltude hakkillaaji yimɓe e rumtinde ɗum en hare haɓetee ngam sompude nuunɗal, e feccude ɗum en ngam ɓeydaade hiiɗde ɗum e jiimde ɗum en. Ngam yettaade ndeen faayndaare, ɓeeɗoo añɓe besngu Muritani kuutortoo ko gijaali warngo e jeeyngal bonngal nder geese internet ngam yiɗde tunwinde daraniiɓe jojjanɗe aadee walla kala neɗɗo cuusɗo hollitde miijo mum. Ko noon kadi ñaawoore hooreejo IRA foti faamreede. »\nCaaktol ngol wiyi :\n« - ina siftina wonde ko ŋakkeende nuunɗal e paltoor e ɗawre caabii pooɗondire gonɗe hannde nder renndo Muritani ɗee. Ɗum noon, takke ɗe ngalaa ɗo tuugii, ngam yiɗde tunwinde haɓooɓe e ɗeen penaale, ko huunde nde jaɓotaako, nde jaɓetaake ;\n– Ina noddi denndaangal yimɓe renndo ngoo dariiɓe, haa arti noon e muuyaaɓe nuunɗal e ndimaagu, tiiɗaaɓe ngootaagu ngenndi ndii, nde darantoo, e mbaadi tabitndi, muumtugol haa cay njiyaagu e jiyɗingol, nuunɗal wononde ɓiɗɓe leydi waraaɓe, taccinaaɓe walla ɓe jeyi mum en ɓorƴitaa, compugol sifaa jeyi leydi tuugiiɗo e nuunɗal, kuuɓtodinɗo, wellitaare miijo e haala, kam e muñangol ɓiɗɓe leydi ɓe alaa ko woni faandaare mum en so wonaa yiɗde goonga e nuunɗal ngal diine men ceniiɗo oo wasiyii ;\n– Ɗaɓɓiri laamu nguu nde dartinta ko ɓuri yaawde ɗiin noddaali warngo e ngañgu tiindinaaɗi e daraniiɓe jojjanɗe aadee e ɓiɗɗo leydi baawɗo wonde kala ; nde ngu darotoo darnde ngu foti daraade so reende kisal jawdi e yimɓe, haa teeŋti noon e ummanagol wiɗto feewtungo e njogitaaje wolde kam e waɗande ɗum laabi ;\n– Goppitgol jooni jooni, ko aldaa e sarɗi hooreejo e terɗe IRA jaggiraaɓe fenaande ;\n– Siftina wonde, to bannge fiɓnde, ko ɓe luulndiiɓe kuugal warngo e kala darnde seɓɓitiinde walla heertinnde ;\n– Ina noddi denndaangal muritaninaaɓe e haɓɓere luulndagol fenaande e kiiɗal ; ko ndeen haɓɓere tan waawi gallinde peeje peccugol leƴƴi fawaade e nguru ɓalndu ɗe añɓe Muritani ummanii. Ndeen haɓɓere ina waawi tabitirde lelnugol e jaɓgol piɓondiral ɓiyleydaagu ɗo denndaangal kuule e baɗe moƴƴe kam e sarɗiiji koɗdiigal moƴƴal e nder kormondiral e potal e nuunɗal, ngooroondi ngootaagu ngenndi, tonngetee.\n– Ina teeŋtina goɗngol kaɓɓagol mum en e piɓle nuunɗal e potal e ɓiyngu-yummaagu, e ndimaagu, e muñal diine lislaam. Ina noddi kadi kormagol diine ɓesngu Muritani, kam e geɗe ɗe ngu goongɗini.»\nNuwaasoot, ñalnde 8 saawiyee 2015\nFulo : Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/02\/20\/ngardiigu-ooniingu\/","date":"2020-10-20T08:36:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107871231.19\/warc\/CC-MAIN-20201020080044-20201020110044-00009.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5512927771,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5512927770614624, \"ffm_Latn_score\": 0.22693276405334473, \"fuh_Latn_score\": 0.09538670629262924, \"fuf_Latn_score\": 0.09261003136634827, \"fuq_Latn_score\": 0.03179357200860977}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dinngiral winndereyankowal 7ɗiɗal ko faati e jam e kisal e nder Afrik fuɗɗike altine hannde Dakar e dow ardagol Makki Sall hooreejo Senegaal. Woɓɓe e hooreeɓe Afrik no tawaa e jonnde ndee. Umaar Sissoko Mbaalo hooreejo Gine-Bisaawo, Mohammed Bazum mo Niijeer e Siril Ramafosa Hooreejo Afrik Di Siid. Kawral ngal waɗata ko to suudu jeewete Abdu Joof wonndu Jam-ñaaƴo, Muusaa Umaar Barri nultondiraaɗo rfi fulfulde e Dakar.\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/dinndiral-haku-ley%C9%97ewal-dakar-ko-faati-e-jam-e-kisal-afrik\/","date":"2022-01-26T04:29:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304915.53\/warc\/CC-MAIN-20220126041016-20220126071016-00487.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9396463633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9396463632583618, \"fuf_Latn_score\": 0.045706216245889664}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.903,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ndrew Johnson (29 ngu Bowtal 1808-31 ngu Jolal 1875) 1875) hannko wooni ballitowo arduujo mo 16 e arduujo mo 17 di leydi Amerika.Hannko wooni arduujo artuuɗo mo ɗun jippini dow laamu amma ɗun jippinayimo dow iko. Jippinki kin waati sabo'en lagguki kimo wanni sakatareejo maako mo koonu ɓaawo majlisu waati dokawal. Du'un eɗun laaraɗum koɗum e leydi ɗin gamma galibu ɗun lutti de arduujo leydi lammina ɗemmbo lagga ko jippina sakatara'en muuɗum. Ɗemmbo majlisu ɓe ngiiɗa mo sabo'e hannko um mo cuɓal partiwal Dimocrat ɗemmbo o yiiɗaa wallitaki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Andrew_Johnson","date":"2024-04-20T01:21:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817463.60\/warc\/CC-MAIN-20240419234422-20240420024422-00400.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997127652,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997127652168274}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jamb Naftira Humpiteego Keerɗinaande Annditirdu Her Golle Muum\nKeerɗinaande sukloroniinde foondo nastol janngirɗe mawɗe nde leydi Naajeeriya andiraande JAMB andini yerɓango gollooɓe muum 1800 ngam foondo naftirki bee humpiteeji ɗi keerɗinaande annditirdu neɗɗo nde leydi mooɓi ngam kuuɗe muum.\nKeerɗinaande JAMB wanngini non may on nder binndol ngol nde wurtinani kubaru'en nder asaweere.\nKeerɗinaande ndeen anndini senndi gollooɓe ɓen nder diwe leydi ndiin no foti ngam ɓe foonda waɗanki marɓe haaje winnduki foondo nastol janngirde mawde ngo UTME dungayeeji winnduki foondo ngoon .\nKeerɗinaande ndeen anndini nde latti kuuɗe ɗen ɗum fonnduki on keerɗinaande ndeen heftan ko kuuɗe ɗen yahan ko woodi gannuɗi ɗum nde fottata yaake maaje ngam yi'uki hurgaama ngam yeeso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/jamb-naftira-humpiteego-keer%C9%97inaande-annditirdu-her-golle-muum\/","date":"2020-01-22T15:08:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00160.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9993417859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9993417859077454}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kalifu geɗe Nderndere Senegaal uddii jooɗorde AJ\/PADS… Landing Sawaane e yimɓe mum mbaawaa heen naatde. Decroix joɗɗinii kawtal senngo mum e darorɗe lewru Suwee ɓennundu ndu. Landing Sawaane maa joɗɗin kawtal mum e lewru Deesambur fayndu. Terɗe kowhowe njaltii AJ\/PADS, cosii Yoonu Askan Wi e gardagol Majeey Mbooc, heɗdiiɓe njantoyii e APR, heerto Makki Sal. Ɗee dille fof ko firtaare AJ\/PADS tan. Senngo Decroix suɓiima Decroix Koolaaɗo Kuuɓal e kawtal maɓɓe jooɗingal ñalɗi 12 e 13 e 14 Suwee 2009.\nƁe ƴeftii kuule nay guurtinooje heerto maɓɓe. Gadanal ngal yowitii ko e edda Koolaaɗo Kuuɓal dottantee, ko laabi ɗiɗi tan diwataa ɗoon. Kuulal ɗiɗmal ngal ko edda fof diwataa duuɓi joy so heewi. Yanti heen ko kala tergal heerto ngo ina waawi dikkaade fiilngo Hooreejo Leydi hay so o wonaa gardiiɗo heerto ngo. E wattan, so terɗe keewɗe njiɗii dikkaade fiilngo Hooreejo Leydi, ko fiilngo adanngo waɗetee nder heerto ngo, ngam suɓaade heen gonoowo.\nKawtal taƴondiral. E wiyde maɓɓe, ngoo waylo ko salaade neɗɗo gooto tan jogoo dental maɓɓe. Maa ɗum falo kadi caɗeele jolooje hakkunde terɗe, hono ko kewi hakkunde Decroix e Landing ko.\nKawtal laaɓtere. Muhammadu Daf, gooto e wonanɓe Decroix hollirii kawtal ngal ko ngal terɗe timmuɗe nder AJ\/PADS, wonaa yimɓon ɓiɓɓe-naange. E wiyde makko, ko ɓuri heewde e cate nder leydi heerto ngo, tawtoraama kawtal ngal. Mbele ɗum ko goonga ? Eɗen mbaawi sikkitaade ngati sikke alaa ko ɓe feƴtiiɓe.\nƊum fof dey holliraani ko woni tigi rigi caru njolngu nder fedde AJ\/PADS, fedde hormanoonde nder Senegaal e ko yalti ɗum. Ɗee caɗeele ina njiytoo e seengooji tati : koolondiral nattii, fooɗanaade gardagol, waasde jogaade laawol laaɓtungol.\nNde sabu njelaari ndi Abdullaay Wad gonduɗi e mum, mo woni e maɓɓe yiɗi ko ɗum rewra e juuɗe mum. To AJ\/PADS, Wad suɓii Decroix, Landing tikki. Ndeke ngoroondi koolondiral ngal ummii ko e ceede e dañal. Hannde nder Senegal e Afirik, sosde heerto dawrugol wayi ko no sosde goomu faggudu nii. Heerto fof holla doole mum mbele ina waawa ɗum yeewde njaru naftoowu jiifa mum. So heerto wakilitere alaa kadi laawol laaɓtungol, reftata heen ko sordinde. Decroix takkii Landing wonde kulɗo fiilngo demokaraasi. O wiyi haa jooni o naŋtii ko e miijooji buntuɗi ɗi kitaale 80, jiɗɗi heɓrude laamu doole, nguurndam suuɗaare haa jooni ko ko rewaa. E nder kawtal he, alaa fof ko Decroix takkaani Landing, o wiyi ko o kulɗo reedu, o alaa yaakaare, ekn. O wiyi \"saanga fiilngo 2007, konngi [AJ\/PADS] cañaaki. Ngati, holi no ɓe maaldondirata e Hooreejo Leydi duuɓi jeeɗiɗi haa njahdi e naange, ɓe ngonaa hoohooɓe Kalifu leydi, ɓe ndennda dawrugol,… ɓe ngarta ɓe caloo renndude njeñtaari ?\". Ɗum ina jeyaa e ko ina tinndina ngumndam Landing Sawaane e ko fayti e dawrugol, ɗum kadi ina jeyaa e ko addani ɓe heɓde ko nafataa e fiilngo 2007 ngo. Hoto njejjiten noon ko kaŋko Decroix wonnoo gardiiɗo jeeyngal nde Landing yiylotoo fiileede Hooreejo.\nGawlo laamu Wad\nKonngi Decroix fof nder kawtal ngal njahri ko yettude Abdullaay Wad e laamu mum. O yahdaama heen ha o wiyi alaa ɓurɗo Wad anndude caɗeele gonɗe nder AJ\/PADS. Holi mo haalani mo ? O etiima welditinde Landing e Decroix. Ko o laamɗo peertuɗo mo hono mum weeɓaani nder Senegaal. Decroix daranii limtude ko Wad gollii, gila e laabi haa heɓi ñamiri demokarasi e golle makko nder Afirik ko wayi no Muritani (?).Decroix wontii ɗoo gawlo Abdullaay Wad.\nE nder lewru Deesambur 2009, senngo AJ\/PADS ngo Landing Sawaane, maa jooɗo nder kawtal mum. Landing suɓee Koolaaɗo Kuuɓal heerto ngo. Wona AJ\/PADS dañii mawɓe ɗiɗo, mo woni fof fooɗanoo jeyde innde \"AJ\/PADS\" nde… kareeli goɗɗi ummanee.\nAamadu Malal Gey\nFooyre Ɓamtaare – Ndakaaru","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/07\/22\/kawtal-ta%C6%B4ondiral-e-laa%C9%93tere\/","date":"2020-07-15T00:58:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657154789.95\/warc\/CC-MAIN-20200715003838-20200715033838-00401.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9425134063,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9425134062767029, \"fuf_Latn_score\": 0.03970915079116821, \"fuh_Latn_score\": 0.012499057687819004}","num_words":591,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.88,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ka taskaram men On Tottaama konngol e altine hannde 11 lewru 10ɓuru, on ngaddii ji'anɗe mon ko yowitii e konnguɗi kaalaaɗi e tummbondiral baɗaangal ñannde aljuma hakkunde sukaaɓe Afrik e Emmaniyel MaKron, hooreejo Faransi. Sukaaɓe afrikinaaɓe ɓe kaali miijooji maɓɓe ko faati e jokkondiral ngal Faransi haani joganaade duugal maɓɓe ngal. Ɓe kollii mettu-ɓernde maɓɓe, ɓe ñaagiima nde ɗum ndartetee. Emmaniyel Makron kañum kadi hollii wonnde waɗtay yiila e ƴamanɗe maɓɓe.\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jonnde-afrik-faransi-hol-e-jokkondiral-kesal-faransi-haani-joganaade-afrik\/","date":"2021-10-18T17:09:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585204.68\/warc\/CC-MAIN-20211018155442-20211018185442-00646.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4804948568,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4804948568344116, \"fuf_Latn_score\": 0.4294317364692688, \"ffm_Latn_score\": 0.08124491572380066}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko adii nde M.R.C. Kaboore siifata ngal ɓatakal, tawi koninkooɓe njaltinii nder tele Burkina bayyinaango holliroowo ɓe loppitii laamu he juuɗe Rock Kaboore. Ɗum naatni Burkina nder iiñturu hesuru caggal njanguuji seɓɓitiiɓe. Koninkooɓe mbaɗi ɗee golle ko he innde ko ɓe inniri Dillere Ngenndiire ngam Kisal e Hesɗitino (Mouvement patriotique pour la sauvegarde et la restauration –MPSR – ). Nelaa yo janngoy bayyinaango ngoo ko Kapiteen Kadeer Wedarawgo. Ɓe kabri M.R.C. Kaboore jaggaama, inan reenaa ɗo hisi. Ardii dillere MPSR nde ko Liytinaa-Kolonel Paul-Henri Sandawgo Damibaa, jiilatnooɗo diiwal konu3ɓal (woni diiwal Wagadugu). Ɓe kolliti, nder bayyinaango ngoo Jaagorɗe fof ittaama, Suudu Sarɗiyeeji e Doosɗe leydi ndii njowaama. Keeri burkina uddaama, haɗde lelnaama.\nLoppito ngoo fuɗɗii ko gila alet 23 siilo (saawiyee), jokki haa subaka altine 24. Jaayndiyankooɓe mbiyi njiyii otooji sara Hoorerdu ina mbaɗi batte kure, hay ƴiiƴam yiyaama ina moddi he majji. Ɗum firtata ko won gaañiiɓe heen. M.R.C. Kaboore hollitii ñalnde kikiiɗe altine ndee, nder hello mum Twitter kala «ƴettunooɓe kaɓirɗe ngam faabaade mo yo njoɗɗin sabi Nafoore ngenndi», o ñaagii kadi nde ɓe kuutortoo « keɗondiral e kaaldigal ». He nder bayyinaango maɓɓe, koninkooɓe MPSR kuniima maa \"ngartir laamu ngu he juuɗe siwil'en nder mudda laaɓtuɗo mo juutaani, maa ɓe lelnu Tuugnorgal gartirowol doosɗe ngal yimɓe njaɓi\". Ɓe noddi ngenndiyankooɓe Burkinaaɓe e Afirikinaaɓe goongɗuɓe e musiɗɓe Burkina nde mballitta ɓe he ngal daawal kimmanngal daartol leydi maɓɓe.\nNde bayyinaango ngoo jangtaa he tele Burkinaa, cente-cente yimɓe, mawɓe e sukaaɓe, rewɓe e worɓe, njalti haa keewi nder mbeddaaji Wagadugu e gure keddiiɗe leydi ndii fof. Ɓe kolliti weltaare maɓɓe, ɓe ñiŋi laamu Kaboore.\nKaboore ine he laamu gila 2015\nM.R.C. Kaboore jooɗii e jappeere laamu ko 2015 nde o fiilaa gadanol. O fiilaa ɗiɗmol he 2020. O huninooma maa o haɓ e seɓɓitiiɓe haa poolgu, ko ɗuum woni gollal makko ɓurngal heñoreede ngal yimɓe fof padi. Kono ɗum laataaki ngati njanguuji e warkoye e ndufu ƴiiƴam ɓeydii ko yaajde. Yimɓe ɓeydii haaɓande e sekande mo ko nde seɓɓitiiɓe kirsi sanndarmeeɓe 53, koninkooɓe murti laabi keewɗe sabi ronkude hay ko ñaami, ngalaa hay njogitaaje ko kaɓtorii seɓɓitiiɓe ƴiiƴiiɓe.\nTawaama kadi mbuuñaari ina yaaji nder laamu makko, gila e jaagorɗe laamu haa heɓi mawɓe konunkooɓe – wiya jaagorgal ndeenka mahii nder wuro mum galle mo hono mum alaa he leydi hee fof. Ndeke Burkinaaɓe ko añtuɓe fes M.R.C. Kaboore e laamu fof.\nƊum fof e wayde noon, haɗaani leyɗeele hollirde salaare mum en ko kewi Burkina koo. Adii felde fof ko Ngenndiiji Dentuɗi (UN), o waggini koninkooɓe Burkina nde \" njoɗɗinta njogitaaje mum en \", ɓe kisna \" nguurndam M.R.C. Kaboore \". USA e Dental Orop mbiyi ko yo \" Kaboore woppite e ko yaawi \". Leydi Farayse mo Macron yamiri yimɓe mum wonɓe Burkina nde \" ndeentotoo, mbaasa yaltude e yahde hakkunde gure \". Macron waɗti heen wiyi \" no ñalnde kala, min ngondi ko e yuɓɓo renndo faggudu dowlaaji Afirik Hirnaange (CEDEAO), salaade loppito laamu koninkooɓe mbaɗi Burkina-Faso ngo \". O jokki o wiyi \" Ngoo loppito laamu joli ko he sahaa ɗo leyɗe Saahal njerɓi sabi seɓɓitiiɓe, yanooɓe kadi e Mali e Niijeer heerondirɗe e Burkina. Mali wuurii loppite laamu ɗiɗi nder lebbi ɗiɗi \".\nTesko-ɗen, seppooji keewii he dumunnaaji jawtiɗi ɗii nder gure Burkina-Faso haa nih ɗii ñalɗi altinee e talaata jawtuɗi. Seppooɓe kolliri mette mum en, ɗoon ɗo laamu Burkina ronkani seɓɓitiiɓe, yanooɓe e jaambureeɓe ñalnde kala, kirsa yimɓe, nduppa gure e gese. Kono ko alkateeɓe njerƴaa e ɓee seppooɓe. Ñalnde talaata ndee, ko ujune-ujune seppooɓe kawri \" Place de l'Indépandance \" (Dingiral Jeytaare) to Wagadugu ngam semmbinde koninkooɓe loppitɓe laamu M.R.C. Kaboore.\nGila 2015 e fuɗɗoode daawal gadanal fiilngo M.R.C. Kaboore, juɓɓe seɓɓitiiɓe noototooɓe e innde Al-Qaida e Dowla Islaam, ndufii ƴiiƴam fotde ujune ɗiɗi neɗɗo (2 000), pernii ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo, feccere miliyoŋ e teemedde joy ujunere neɗɗo, njalti leydi e gure mum en, mooloyii banngeeji goɗɗi. Pulaar noon ina wiya \" mo waawaa yo woppu, waawɓe maɗa \".\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/02\/02\/loppito-laamu-to-burkina-faso-hooreejo-%C9%97ekkii-maa-%C9%97ekkinaama\/","date":"2023-01-29T19:47:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499758.83\/warc\/CC-MAIN-20230129180008-20230129210008-00088.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7604445815,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7604445815086365, \"fuh_Latn_score\": 0.15707048773765564, \"fuf_Latn_score\": 0.041201621294021606, \"ffm_Latn_score\": 0.036655958741903305}","num_words":632,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.658,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Michika\n|Lesdi||Naajeeriya|\n|Nder laamoore||Adamawa|\n|Jonde kwa'odineto||10°37′5″N 13°23′22″E, 10°34′51″N 13°23′52″E|\n|Hiiri-weeti pelle||UTC+01:00|\nMichika (mwe-cika) Doum Galle Boɗen Doum Hukuma Pamarun eta Diiwal Adamawa Doum Naajeeriiya, Hanjun Lati Hautirɗe ɗe Hukuma Pamarun(2) Eɗun nɗer Woila Diiwal ɗenɓo. E gal ɗau ƙeroti dari ɗau eta anɗaɗe inare yilaki umtuki gite ɗun mcedigyi ta vecemwe Rhumsiki ta Kameerun mwecika (Michika) hange goni gelleɗe nayi ɓurɗe maugu ɗer Diiwal Adamawa.[1]\nDistinirde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDun tiggi hukuma pamarun michika ɗer dungu 1976.Eɗi wadii kerol e kautuɗi kamaru eta funa eɗau kerol mari ta woila Ewoɗi hukuma pamarun Madagali ɗer edun waɗi kerol e hukuma pamaru Askira Uba edi oiiwal Diiwal Borno Eta hirna. Ta woila bo edi wadii kerol e hukumaji pamari mubi eta woila e hong. Bial Michika hangal woni bonnigal gaddagal Bial Kamwe don mweche-cika hanji goni Bial kamwe gan dlistaki ɗir deuugo. [2] Distinambe ɗennogaɗa holli wigo ɗin tiggi michika(mwe-cika) E sagitigo karnu ɗua 15 ta koe noyema ɗunɗun latiɗun molamu ɗimba ganshowo mo ganshai yolde e Michika (3) inɗe Michika (mwe-cika) heɓoma gada artuɗun wiki mule che cika Rakwada kwaa anɗuɓe ɗistinaje e hiɓe kwame Eɗe fussaro koyari golde ɗeɗun ko e semɓe ma dillirɗo e suɗɗisuɗɗi gamma wanchoɓe. Eta ɗun ɗusti ɗun koyari mueche cika eta ɗemgal denbo gal muechika(michika)Idris kalooma lamiɗo suatien ɗun karnu sappo e g jewe golomo wii yari Michika (Michika) ɗembo gimɓe kamue e ɗer odyssey (4) Nonbo Henrich bath molishtowo leyɗi jamus e ɗer ɗerewol mako tralle in Afrik (yudu ɗer afarika) gol ɗun hanɗini e 1850 mo winɗi kononi daraki yimɓe Kamwe ɓe Michika. [3] There are about 26 chiefdoms and 84 villages around the mountainous ranges. Michika e wodii geɓe jene nagi. Watau joɗerde Michika, jodorɗe Nkafa, joɗerde madzi joɗerde futu joɗerde garta joɗorde Bazza\/bandulla\/jakwa joɗerde zah\/Ghye joɗorɗe ui\/Bokka e jodarɗi sina\/kamale,wolde Dakura ɗenbo e ɗun noddiraɗe e Bazza lati hanjun woni lonnuɗun ɗimɗe wolde margi pazza ɗuɓbe maɓɓe ɓe ijjitinidato ɗun e higi ɗenbo e ɓe giɗi wanchugo ganchu e gaɗa waduki jukire e jukkita e kamue ɓe yauni bial wonnuki goɗdo e wonnuki goɗɗi e bial higgi gamma hamɓe higgi yaniuki martiɓita gola maɓbe ɓen eɓe kolla ko e maɓɓe e ɗutino Kamwe (kamue ɗun holina yimɓe huɗe) gamma yimɓe kamase eɓe godi umago tafuki setiɓe ɓe martiɓina ɓe ebo hautugo eɗer hoɗe eɓe motunto koe maɓɓe naye e nifeɓi goɗdi imanu e hautugo koppi yimɓe e neɗda haukike e vecemue the emes and the motion of yimɓe Kamwe e vecorve hanjun dabeghi ni.\nLaamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMo mauninaɗo Ngiɗa zakawa kwache hanko wonii Ajiyayo Michika. Latinoɓe lamu shubtimo yanɗe re Asawe ziɗu leuru Disemba 2013 yaɗɗu maiɗe coffar mauɗe latiɗo hanko waɗi miyani galle ɗer ko yahi duɓi soppote toyi.\nTagabellegyi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMaugol lasgol e ɗemgal michika hamɓe ke yimɓe Kamwe ɗemɓo ɗemle maɓɓe(wolde) vecemwe.\nHiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- ↑ https:\/\/tgnews.com.ng\/2017\/04\/02\/michika-a-strong-people-a-strong-nationbouncing-back-despite-various-types-of-insurgents-attacks\/ |access-date=2022-05-22 |website=TG NEWS |language=en-GB}}\n- ↑ http:\/\/www.citypopulation.de\/php\/nigeria-admin.php?adm1id=NGA002%7Ctitle=Adamawa (State, Nigeria) - Population Statistics, Charts, Map and Location|website=Citypopulation.de|access-date=30 November 2021}}\n- ↑ http:\/\/nem-borno.cfsites.org\/custom.php?pageid=31770%7Ctitle=Welcome to National Evangelical Mission - Maiduguri Division - About Us|publisher=nem-borno.cfsites.org|access-date=2016-05-30}}","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Michika","date":"2023-03-26T06:10:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945433.92\/warc\/CC-MAIN-20230326044821-20230326074821-00671.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9897748232,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9897748231887817}","num_words":487,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko e nder ɗee kaaƴe cuurkooje nguleeki , ɗo leydi yerɓata kuɓeeje ndimmboo ngam ottanɗe miinuuji, yaltinoore kennebe e kelle nguleeki, ɗo kaacaali e ɓiicaali kam e diiraali laaɗe njoorndi, ɗi leppi e lappi cor-sortooji, ɗo liggotooɓe gila subaka haa jamma njoftaani, ñallooɓe ñaamaani, njaraani, ndonka ko kirtii, gollotooɓe MIFERMA ɗuggiti to oogirde suwoyraat ñalnde 12-seeɗto (avril) 1963, laana njoorndi ngadana fayde e hawngo pakkeeji Nuwaadibu.\nCaggal nde depitee Faraysenaajo oo takki wul Abdel Asiis ko takki ɗum koo, Mustafaa Limaam Shaafi fawtiino heen wonde \"ko wiyaa e Asiis koo ina woodi, sibu kanko e hoore makko o tiniino wonde Abdel Asiis ina moddi e hafeere waɗnoonde to Ganaa, e yonta mo Eli ardinoo Muritani oo ». Ndeen hafeere waɗnoonde Ganaa noon, ina gasa tawa woni ko e laaɓande yimɓe, sibu, ñalnde 27 marse 2013,\nE hitaande 2007, caggal wooteeji laaɓtuɗi hooreleydaagal e nder lewru saawiyee, Siidi Muhammed wul Sheex Abdallaahi fellitii darnude fedde lollirnde ANAIR fotnde huufde gartaangal mooliiɓe to Senegaal e daaynooɓe feewde Mali ngam naattinde ɓe e nder leydi hee, rokkita ɓe hakkeeji maɓɓe walla kam daama ɓe e lor mo ɓe kawrunoo oo.\nÑalnde 24 marse 2013, rebel en keɓtii laamu to Santarafrik. Ɓe mbiyetee ko Dental Selekaa. Ɓe njandini ko persidaa Faransuwaa Bosise, mo konu Farayse e Caadnaaɓe mballunoo heɓde laamu. Wiyetee tan ko Alla ñaawii, sibu kanko Bosisee oo, ko nii o heɓrunoo laamu ñalnde le 15 mars 2003.\n\"Santarafrik wayi ma a taw ko no Muritani e Mali nii hiiteede\", sibu keewgol kuudetaaji e murtooji : kala keɓɗo fetel wiyata ko maa jooɗoo e jappeere hee.\nÑemmbaas ko biineegara renndintee e ɓohe e kibmaasi. Kaas biineegara e kaasuuji sappo ɓohe e buuɗi joy (5) kibmaasi, walla ko ɓuri ɗuum heewde. Ɓuri heewde waɗde ɗum ko sukaaɓe rewɓe e worɓe fof. Ko e bitikaaji ɓe coodata suukara e ɓohe e biineegara e kibmaasi, ɓe ndenndina, ɓe njiiɓa ɗum haa lamma, ɓe ngacca haa ɓohe ɗee coofa e mbuus hee, joom mum yula mbuus oo, wona e ɓuucaade lammo-lammo oo.\nFeewde e joɗnde ciftorgol Umar Bah Mboyna\nOoy Fulɓe !\nOoy enɗam Umar Bah Mboyna !\nOoy musiɗɓe e gollodiiɓe Umar Bah Mboyna!\nMi salminii on e innde yiilirde ngenndiire FƁPM e innde fedde ndee e hoore mum.\nMusiɗɓe tedduɓe\nÑalnde alkamiisa 11 abriil, ko ñalngu ciftorgol Umar Bah Mboyna. Umar Bah sankinoo ko ñalnde 8 lewru mars 2012. Kono, sabu ngantu, lajal ngal dirtinaa haa e lewru abriil. Yimɓe heewɓe nootitiima e ñalawma hee. Hay so tawii ko o ñalawma sunaare ne, o waɗaa ko e weeyo Pulaagu dowrowo. Kala ko Pulaagu ena huutortonoo walla ena ñaantortonoo e nder nguurndam mum walla e nder kewu mum, addaama ɗoon.\nFaawru Jaati Ngenndi ñaantii ɓale ɗee fof, ñaantiri ɗe nate ɓooyɗe, kaɓirɗe harbiyankooɓe e waɗɗiyankooɓe hanki, nde hoɗdu e ndimaangu njogii joomiraaɓe,\nLuulndo waɗiino lappol ngam yettinde Mesawuud jaabawol mum e feere ummiinnoo ngam yaltinde leydi Muritani e kiris woni e mum oo. Caggal ɗuum ɓe njaltinii bayyinaango (ñalnde 21 abriil 2013) ina hollita wonde «Mesawuud jaɓɓiima lappol ngol no moƴƴi ». Wondunoo e makko ko Bojel, hooreejo Wiam e Adbul Salaam Horma, hooreejo Sawab e Mustafa Abeydarahmaan, hooreejo RD, e Ahmed Hamsa, hooreejo CUN.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.pulaar.org\/","date":"2013-05-20T00:33:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698196686\/warc\/CC-MAIN-20130516095636-00074-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.742790103,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7427901029586792, \"ffm_Latn_score\": 0.10845343768596649, \"fuf_Latn_score\": 0.09551842510700226, \"fuh_Latn_score\": 0.045346591621637344}","num_words":509,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.67,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaagorgal leydi senegaal kalfinaangal ñaawooje\nGollorgal toppitiingal nehdi, ndeenka kame kisal ɓesnguuji.\nE ballondiral DESPS\/Unicef, daɗɗii lulnde balɗe tati e nder diiwaan Maatam. Ndeeɗoo lulnde ko Otel Soogi to renndo teeru Wurosoogi waɗaa, maa duumo tuggi ñalnde 16 haa 18 \/08\/2017.Sabaabu lulnde ko ngam ɓeydugol mbaawkaaji ɓeen daraniiɓe yooltude hujjaaji,hakkeeji, ndeenka, jaŋde, cellal, nehdi sukaaɓe diiwaan Maatam. Ɓeen ngoni ñaawooɓe, sanndarmaaɓe, polisaaɓe, daraniiɓe ndeenka suka wiyeteeɓe AEMO, daraniiɓe cellal wonɓe e nder palɗe tati ɗe: Maatam, kanel e Raneeru. Pedle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje tawii woni faandaare mum ko wallitde sukaaɓe, seeremɓe jannginooɓe, almameeɓe diiwaan Maatam, Kiree mo Igiliis Maatam, ardiiɓe jaŋde diiwaan o ekn… fof tawtoraama. Sabaabu o ko mbela waawde wallude anndude e ɓurde heɓindaade gollal mum e ko faanditaa e nguurndam suka o. So ƴeewaama e yoga e sukaaɓe jaŋɗeele mumen mbonii, tee ko golle kiisɗe ngollata, dognugol saretaaji, motooji. Yoga heen ko jaawinooɓe yammbaa, njaram ɗuum so yuurnitaama maa wood ko ɗum badtini e nder renndo ngo. Ɓe ɓetii ɓe tawii alaa ko ɗum luutondiri e sariyaaji leydi ndi. Golle puɗɗiima e paamondiral tawaaɓe ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-lulnde-ngam-walllitde-sukaabe-e-yooltude-hujjaaji-mumen\/","date":"2018-06-19T10:02:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00502.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5501793027,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5501793026924133, \"fuh_Latn_score\": 0.22311997413635254, \"ffm_Latn_score\": 0.15234507620334625, \"fuq_Latn_score\": 0.036259692162275314, \"fuf_Latn_score\": 0.036208972334861755}","num_words":176,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.505,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardungal Kano tiggi aagal ngal wurtinan diidaaɗi fuɗɗango taskaram haɓango ruumirɗe Fulɓe ɗe jamanu.\nAarɗo diiwal nga'al bi'iteeɗo Abdullahi Umar Ganduje yaccini kubaru'en wi'iki taskaram heɓango ruumirde ndeen haa Kano naa Fulɓe ɓe diiwal nga'al on tan nafan, kala Fulɓe ɓe luttuɗe diwe Naajeeriya nafan.\nFahin o wi'i takaram ɗa'am on tan waddan ragare turtul hakkunde waynaaɓe e remooɓe.\nNon man boo wari on wakkati nde haalaaji caka ɗate ɗon tokkitini dow ko raarani noddaandu ndu waɗanaama Fulɓe ɓe igga Fombinaari Naajeeriya haa ɓe yahata nokkuuje ɗen ngam durngol iwde waylaari.\nAarɗo Ganduje wi'i waylango diidaaɗi no durngol dogginirte laati doole so ɓe yuɗi re'ango ɓillaaji turtol waynaaɓe e remooɓe.\n\"So ɗalango turtol ngo'ol yiɗi haɗugo Fulɓe yahango bee ne'i iwde wayla faago fombina laati doole\" wi'iki maako.\nO wi'i laati doole haa wayla nokkuuje durngol waɗee ngam kala mo dura na'i\nAarɗo man wi'i taskaram ruumirde haa Kano hawri heɓana Fulɓe laabi ɗi jamanu bee hokkango ɓiɓɓe maɓɓe anndal bee ñawdurnde ena sigurdu ceede ndu Islaama, bee dañango durngol jamanu bee no na'i heɓa ñaamdu ngam heɓango kosam no haandi.\nArdungal Kano nii doogake dow fuɗɗango taskaram ɗa'am fuu bee ardungal moɓgal lesdi darni taskaram ɗa'am ɗam heɓango ruumirɗe ɗen, ngam no taskaram ɗa'am dasi haalaaji caka ɗate.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/min-ha%C9%97an-banndiraa%C9%93e-ful%C9%93e-yahango-fombina-bee-nai-ganduje\/","date":"2020-01-22T15:06:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00162.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9851811528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9851811528205872, \"fub_Latn_score\": 0.014545203186571598}","num_words":209,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Huunde nde nganndu-ɗen e nokkuuji men, jeyaande e sato Fuuta, nder jeeri e to pooɗe. Waande. Mahata waande ko mooƴu, hoɗi e nder mum ko mooƴu. Ƴeew ngel kullel no foti famɗude nii, ina maha ndee huunde no wayi mawnude e mum nii. So a haawaama ɗum, ƴeew neɗɗo. Ƴeew ko neɗɗo mahata koo e ko fewjata ko no wayi ɓurde ɗum doole. Ɗum fof ko haa wuura, daɗnda geñgol mum. Mooƴu ne ko noon tan. Ngu mahirta baaɗe, ko haa ngu daña ɗo ngu ɗuhii. Ko wonaa ɗum koo, baaɗe ina kaawi annduɓe koowooje e haralleeɓe mahdi fof : hol no mooƴu waɗata haa fotnda nguleeki e tolno gaas karbonik (henndu foofaandu) nder waande, nduu suudu leydi ndu meeteruuji 2 haa 3 tooweeki, hoɗaandu fotde miliyoŋ kullel ? Won wiɗto jaabii ɗe naamne !\nHaa e sahaa mo ɓooyaani, wiɗto ngoo ɓurnoo toppitaade ko baaɗe Inndo, ɗe nganndu-ɗaa keewi wonde ko les ɓuuɓri. Ɗuum noon fooɗde heen binndanɗe wonande potndugol nguli ina waawi waasde hawrande heewɓe. Kono, won kippu duɗal jaaɓi haaɗtirde MIT (to Amerik) wiɗti ɗo ɓadii baaɗe soggeeje (laddeeji kuɗooli e leɗɗe) Afrik, ɗe nganndu-ɗaa kam en ngoni ko e naange wulnge, ɗe mooƴu mbiyeteengu Macrotermes michaelseni (innde ganndal mooƴu men) mahata. Ɓe teskiima baaɗe ɗee ina nguurorii bannge ŋorol peccol, eɗe mbaɗi gudde ɗe 0,5 cm keewɗe, julyutondirɗe, no tunelaaji nii, gaaɓnooje gostondiral henndu nder waande hee. Ga boowal, nguleeki weeyo ina wayloo hakkunde 15 haa degereeji 20, kono to nder waande too, ka waylotoo tan ko hedde degereeji 8. CO2 oo kañum waylaaki, ko ɗo gootel tan woni e nder waktuuji 24.\nƊuum firti ko waande soklaani ɓuuɓnooji (climatiseurs) so wulii, walla wulneede so ɓuuɓol arii, weeyo mum ko hakindiingo tan. Ɗummɗoon noon ko sabu no mahraaa nii. Ndeke annduɓe men ko faati e mahdi ina mbaawi tiimtaade heen ngam mahande en ɗuhorɗe ɗe coklaani wulneede walla ɓuuɓneede, jondiniiɗe e koye mum en. Mooƴu ko haralleeɓe mahngo yuɓɓuɓe, mahrooɓe peeje juumtuɗe : tunelaaji e gudde naatnirɗe henndu, potndirɗe nguleeki e olweende, kuutoragol semmbe e goppe.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/03\/05\/sirlu-waande\/","date":"2021-05-17T21:26:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991870.70\/warc\/CC-MAIN-20210517211550-20210518001550-00518.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7331385016,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7331385016441345, \"ffm_Latn_score\": 0.12294049561023712, \"fuh_Latn_score\": 0.08944649249315262, \"fuf_Latn_score\": 0.03962913528084755}","num_words":332,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji Yontere no jaɓɓoo Dokteer Abdulaay JALLO, jannginoowo cellal Konakiri\nSaakitaama ñannde :\nE nder Taskaram men hannde en kaalan ko faati e fiyannde waɗunde Niijeer, yimɓe 58 maayi e mum.To Mali finyande wonnde waɗii ton konunkooɓe 33 maayi ton. To Najeriya, 39 janngooɓe ciwlaama e suudu janngirdu wooturu.To Koddiwaar Hamed Bakayeko hooreejo jaagorɗe leydi ndii tottaama teddugal.To Dowlaaji Ndentuɗi Amerik (USA), pellande mbaɗii ton haa yimɓe njeetato mbasi pittaali mum.Marke koronawiriis Astrazeneca, leyɗe Orop keewɗe ndartinii kuutorgol ngal markal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210322-kabaaruuji-yontere-no-ja%C9%93%C9%93oo-dokteer-abdulaay-jallo-jannginoowo-cellal-konakiri","date":"2022-05-23T03:01:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662552994.41\/warc\/CC-MAIN-20220523011006-20220523041006-00767.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8337087035,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8337087035179138, \"ffm_Latn_score\": 0.104972243309021, \"fuf_Latn_score\": 0.02690013498067856, \"fuq_Latn_score\": 0.019609011709690094, \"fuh_Latn_score\": 0.010883365757763386}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hay aduna o maa seedto ɓee ɗo mbiyaani mbaɗaani , ko fedde maaniire waɗata bone o. Kono noon so tawii serindiiɓe laamu innitiri fedde mum en ko leñol mum en, laamu dañat no ñoofiri juuɗe mum acca ngool leñol ina lappee, walla nii laamu wallita haɓooɓe e ngool leñol. Leñol fof ina jogii ngaafdi mum ndi aafii, enen noon ngaafdi leñol men ñeeñaagu ina heewi heen doole, haa ɗum ɗesi lohnude potal men , haa ɗum naatti e rajooji e teleeji men, haa ɗesɗen wontude yimɓe ɗiɗo tan,, ñeñoowo e ñeñteeɗo: gorko pullo o , debbo pullo o, pulaagu ko kosam ɓuraaɗam, ɗuum yo yahdu e hanki , mooftee e dewtorɗi (archiffes) .\nDebbo pullo e debbo njaagu walla debbo koroboro fof poti, hannde ko ɓuri heewde e pulaagu njarata ko ɓiraaɗam olannda walla beresiil. Etoɗen ɓurde e golle -jaŋde toownde e kala fannu, caloɗen ɓureede , mbaasen wiyde ko en ɓuri ɓe , ko ɓuri ko ɓuri tan soklaanii miin-miin, ɓurɗo so laamu weeyii yo juuro galle mum, so nguurndam wontii pooɗondiral ko ɓurɗo heɓata, jooni noon ho ko woni ɓural ,e homo woni ɓurɗo. Alaa e sago kaalen-kaalden, mbaasen woowtude ňawu haa cikkin ko cellal, ngannden guurɗo e men kosam e guurɗo e men haako , fof ko wuurde tan , fof ko naturel efore alaa karallaagal alaa hay dara, sinno neɗɗo ƴettuno kaaƴe wayli waɗti jamɗe feewni heen diwooje e deegooje, mantoo pural.\nkuɗol: Binndo Biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/14\/ko-mali-koo-%C9%93urtii\/","date":"2020-07-10T09:20:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655906934.51\/warc\/CC-MAIN-20200710082212-20200710112212-00204.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3837425113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3837425112724304, \"fuf_Latn_score\": 0.29509004950523376, \"ffm_Latn_score\": 0.28399309515953064, \"fuh_Latn_score\": 0.030547259375452995}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.408,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sankaare Muhammed el Mustafa wul Bederdiin\nWul Bederdiin, gooto e Muritaninaaɓe ɓurɓe dowlude to bannge politik, baɗɗo nguurndam fof he haɓanaade nuunɗal nder renndo, e yooltude hujjaaji ñoolaaɓe e heedaaɓe, sankiima ñalnde 7 oktoobar 2020 to Tisi-Usu (Tizi-Ouzou) to Alaseri, to o safrotonoo ko ina wona lebbi tati. Teŋre makko artiraa he Nuwaasoot ko ñalnde aset 10 oktoobar 2020. Ko oon jamma kadi o wirnaa. Jamaanu keewngu nootiima e wir-wirnde makko, tee daande ko wootere, « Muritani waasii ɗoo neɗɗo tedduɗo, baɗɗo nguurndam fof e hare ngam potal e nuunɗal ».\nNdeen hare, o fuɗɗii ɗum ko gila he kitaale 1960 nde o tawtoraa cosgol senndikaa jannginooɓe arab, o toɗɗaa e yiilirde mum, hade makko waɗeede hooreejo mum e hakkunde 1966 e 1969. Omo jeyaa e yimɓe seeɗa sosɓe Dillere ngenndiire demokaraasi (lollirnde MND) ñalnde 1 abril 1968 to Tokomaaji. O nanngaama e cili keewɗi o sokaa sabu o aybinii fenaande walla o ɗaɓɓii nuunɗal.\nOmo jeyaa e ɓe Dillere makko politik nelnoo yo njooɗodo e Goomu kalfinaangu geɗe renndo yonta laamu Goomu Konu ngam Kisal Ngenndi (CMSN) e hitaande 1979 ngam fewjude ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije.\nOmo jeyaa e yimɓe ɓurɓe maantinde e teskeede to Suudu sarɗi hakkunde 2007 e 2013 sabu laaɓtugol haala makko ngam yettinde caɗeele miskineeɓe e tooñaaɓe.\nFedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e Fooyre Ɓamtaare ine ndennda sunu e ɓesngu makko e Muritani no diidorinoo sabu ngal baasal mawngal.\nInnaa lillaahi wa innaa ileyhi raaji'uun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/10\/19\/maayde-wul-bederdiin-daande-ko-wootere\/","date":"2021-08-05T05:16:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00019.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4972160757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4972160756587982, \"fuh_Latn_score\": 0.33123767375946045, \"fuf_Latn_score\": 0.09723328053951263, \"ffm_Latn_score\": 0.06695158034563065}","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hoɗum woni battane faggudu oogirɗe kaŋŋe e nder faggudu Afrik?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 10:00\nTaskaram men Faggudu e Ɓamtaare Afrik e ndee yontere no yeewta ko feewti e asugol kaŋŋe e nder leyɗe Afrik. Yimɓe ɗuuɗuɓe no ndilla e ɗen golle ngam dañde e mum ngurdam moƴƴam. Kono non golle ɗee weeɓaani nde tawnoo eɗe naamnii muñal mawngal kam e anndude meccal ngal. Ngam laɓɓinde ndee toɓɓere, en mbismoto gollooɓe e fannu kaŋŋe, ɓe kaalana en holno golle maɓɓe ɗe lelorii? En jaɓɓoto kadi Yaya BARI ko senegalnaajo jooɗiiɗo Fransi, jooma faggorgal jawdi hertorngal kaŋŋe (lu'ulu'uri).\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211209-ko-ho%C9%97um-woni-battane-faggudu-oogir%C9%97e-ka%C5%8B%C5%8Be-e-nder-faggudu-afrik","date":"2023-03-31T19:08:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949678.39\/warc\/CC-MAIN-20230331175950-20230331205950-00074.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5963001847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5963001847267151, \"fuf_Latn_score\": 0.33137109875679016, \"ffm_Latn_score\": 0.0466579869389534, \"fuh_Latn_score\": 0.017778640612959862}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Ngenndiiji Dentuɗi Amerik, Joe Biden waɗi ngal natal e Twitter mum, omo yeeɓda fuku e nanndo makko hooreejo leydi Muritani, Jaagorgal garwaniiwal Marok wondude e jagge mawɗe Afriknaaɓe. Ko ɗimmal-timmoode kubeeri winndereyankori hanki 14\/12\/2022 hakkunde kippu Marok e kippu Farayse.\nBiden winndi e tweet mum: ko weltaare yiyde kippu Marok waɗi yawtannde mum ngam yahde ɗimmal-timmoode kubeeri winndereyankoori to leydi Kattaar, ɗo Marok wonti leydi ngadanndi aarabeeɓe afriknaaɓe ngadiindi yettaade ngal daawal kiwondiral coftal ɓalliyankeewal.\nNgoon foolotiro gasiri ko poolgu laaɓngu, 2-0 wonande Farayse ngam yawtude timmoode kubeeri winndereyankoori hakkunde mum e leydi Argentine.\nCiftinen hooreejo leydi Muritani ko jahnooɗo Washiŋtoon gila ñande aletaare yawtunde ndee, faandaare ndee ko tawtoroyeede lulnde ardiiɓe Amerik-Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2022\/12\/16\/coftal-balli-hooreejo-biden-ine-yeebda-fuku-koyngel-e-nanndo-makko-ghazwaani-to-wasintoon-2\/","date":"2023-03-29T09:07:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948965.80\/warc\/CC-MAIN-20230329085436-20230329115436-00474.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9225010872,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9225010871887207, \"fuf_Latn_score\": 0.043645504862070084, \"ffm_Latn_score\": 0.02761125937104225}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.85,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Google Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.jokku taro\nCategory Archives: Afrik\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nRenndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal ari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik noon ene anndiraa won'de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder Afrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne, keeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde mahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi nii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi).Jokku taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam rimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare goomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade daartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25) tummbitere .Jokku Taro\nAmina Toure ko suka dewbo Afrikaanjo-Almaañnaaj, ko noon o innitortoo sabu ko Almaañ o jibinaa, ko toon ne o jeya, kono jibnaaɓe makko ko ɗanniyankeeɓe ko Mali ummii ɗanni toon to Almaañ. Ñalnde 28 Juko\/Aout o naatii he daartol Almaañ. Sabu he ndeen ñalnde o suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu e gootal e diiwe Almaañ (walla mbiyen Dowla) biyeteengal Schleswig-Holstein. He nder ɗiin suɓngooji ko kanko dañi toɓɓi 46 he nder daaɗe 69. Ko kanko woni Afriknaajo-Almaañnaajo gadiiɗo jooɗaade he ndeen ɗoon jappeere.Jokku Taro\nƊuum ko fodoore nde Bello Matawalla, Guwerneer Zamfara, gooto e dowlaaji Nigeria, fodani Fulɓe tuma nde o heɓi eɓɓaande \"Siiñcangol Aynaaɓe\", walla ko ɓe noddirta he ɗemngal Engele \"Ruga Settlements\" he juuɗe kalfinanooɗo ndeen eɓɓaande o.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/afrik\/","date":"2021-04-23T15:08:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618039594808.94\/warc\/CC-MAIN-20210423131042-20210423161042-00444.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7973372936,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7973372936248779, \"fuh_Latn_score\": 0.14170090854167938, \"fuf_Latn_score\": 0.04053789749741554, \"ffm_Latn_score\": 0.011638015508651733}","num_words":369,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.53,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njiilu Antoni Bilenken hooreejo diplomasi USA, to Israyel-Palestiin-Misra\nSaakitaama ñannde :\nAntoni BLINKEN ngardiiɗo diplomasi Amerik hollitii yiɗaa Hamas heɓa geɓal e dow ballal moƴƴitingol Gaza, kono himo yiɗi Amerik walla Palestiin. Ko e ñalawma ngadano e njiillu makko e falnde ndee jantoore Olel TALL\nTalata hanki nder yeewtere hakkunde makko e jaaydeyankooɓe, Antony BILENKEN wi'i ma ɓe ɓamu peeje kamɓe e wallidiibe maɓɓe ngam Hamas waasa heɓude nganyaari e ballal ngal.\nE konngol makko haa jooni wonde jaabawol Isarel muusan so tawii Hamas ɗoftaaki deeƴere hare ndee. O holliti himmirgol nde jam e kisal ndañetee hakkunde ɗee leyɗe ɗiɗe.\nCaggal nde o yiidi e Benyamiin Netanyahu, hooreejo jaagoorɗe Israyel, o jokkan njillu makko to Ramallah ngam njoɗodaade e Mahmuud Abbas hooreejo Palestin.\nSiftinde tan Mahmuud Abbas jogaaki doole e dow Hamas.\nTo Ramallah, BILENKEN hollitii anniya makko ɗaɓɓande palestinnaaɓe 75 miliyonji 75 dolaar, ngam faabaade Gaza.\nSiftinde fedde Hamas e Israyel ƴettii ahdi dartingol hare ñannde aljuma 21 lewru 5ɓuru nduu e dow ballal Misra (Ejipt), caagal balɗe cappo e go'o wolde. Ndee wolde wonii sabu maayde 253 palistinnaabe, 12 to banŋe Israyel","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210526-njiilu-antoni-bilenken-hooreejo-diplomasi-usn-israyel-palestiin-misra","date":"2022-08-08T07:10:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00705.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9456746578,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9456746578216553, \"fuf_Latn_score\": 0.03025403991341591}","num_words":178,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.938,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbaroodi ko gootel e kulle joyi dowrowe to baŋŋe ngonka e to bannge laamu. Ine jeyaa he sifaaji mum tiiɗre e cuusal e bonki. Ndeke mbaroodi ko kullel kulɓiniingel.\nGuurndam rawaandu lakde\nMbaroodi heewi wonde ko ɗo ɓadaaki yimɓe, maa walla ɗo ɓuri yeewde. Hay so tawii hina ɓadii yimɓe ne, tawata ko hina famɗi kosɗe, maa dille keewɗe walla mawɗe.\nNde wonnoo mbaroodi jeyaa ko e kulle gorooɗe, ndi heewaani hoɗde e ngaska. Ina waawi wonde noon he wimmballooji kaaƴe, ngam yiylaade ɓuuɓri, kono wonaa suuɗaade, sabu heewaani ko suuɗatoo, sabu ko ndi kullel ñalawma e jamma fof.\nMbaroodi hina yiɗi ɗo sukki, tawa ina waɗi boowe. Boowe leppuɗe, puɗooje ko wayi no huɗo walla gaandi maa polli, ngam yiɗde wirnaade haa daña no ruɓiri kulle walla wirnoo yiyooɓe no foti fof.\nNde wonnoo mbaroodi jeyaaka he kulle ɓurɗe waawde dogde, ko ɗuum waɗi hina yiɗi wirnaade haa ɓadoo, diwana walla birgitanoo ko raddata koo, tee heewi wonde tan ko immal, kono heewaani juutde, sabu wonaa kulle dogooje. Ko mbaroodi doganta ɓuri heewde e ko dogata, nde wonno wonaa he kulle kulooje ndoga jeyaa. Mbaroodi, ko hulata haɓtoo, ɓuri heewde he ko hulata doga.\nTo mbarooɗe (barooɗe) nguurata\nBarooɗe nguurata ko he nokkuuji jeeri e waalo baɗɗi kaaƴe e maaje maa cewle, e too ñaaruwe e kaaƴe ndenti. To jeeri walla waalo, woni jeereende, ko he ɗiin nokkuuji jawdi lakde heewi wuurde. Ko he ɗiin nokkuuji kulle keewɗe ɓuri yiɗde wonde. Mbaroodi jeyaa ko he kulle musninooje. Kono nguura mum ndowrowa ko teewu. Ko ɗuum waɗi ɗum wonde he kulle ƴiiƴiije. Seto mbarooɗe heewi renndinde ko ɗeye ɓurɗe jiidde, sabu seto hina heewi wonde keewɗe, wona joyi maa noogaas, kono ina teskaa heewaani ɓurde ɗoon. Mbaroodi fof e wonde kullel renndiyankeewel, kono hoto njejjiten ko he kulle nguurɗe sonngere jeyaa. Sabu kala ko seto mawni, ina saɗtina nguura. Ko goonga keewal seto ina addana ngo huleede to bannge setooji goɗɗi, kono kam seto ko barooɗe dewe e gore maa ngori keewi rentude ngona seto.\nTo bannge laamu\nKo mbaroodi ngordi heewi ardaade seto, jogoo laamu e kisal seto ngoo. Kala ko fayti e kulle janooje e dental ngal, ko mbaroodi ngordi ndii maa gore ɗee keewi falaade, sabu ina heewi ɗo gore goɗɗe ngari mbiya ina njana he seto he ngam yiɗde foolde gore seto ngoo, laamoo deye ɗee. Ko ɗuum waɗi ko gore ɗee tan keedi e kisal. Deye ɗee keewi ko daranaade nguura, ko ɗuum waɗi mbaroodi deyri ɓuri heewde ko sonngata, kadi ko deye ɗee keewi ardaade sonngere. Kadi, mbaroodi hulaani so wonaa baroodi banndi mum. Nguurndam kulle lakde ko ɓuraa doole, kalaa heen peewnitiingel e goɗngel ngel warat.\nMbaroodi ndeyri ne walla deye ina njogii darnde tiiɗnde he nder nguurdam majje. Fulɓe e anndude barooɗe ɓee mbiyii \"ko mbaroodi ndeyri ɓuri ñanngude\". Ɓe teskii ko ndeyri ndii ɓuri heewde sonngude.\nBarooɗe so mbaɗii setooji njogatoo ko keeri keeri. Kala heen ngarndi he ɗo laamu mumen haaɗi, woodat ɗo tiisi walla woppa ɗoon jalte mum. Kala nde setooji, walla kulle goɗɗe njirlii haa njanii he nduun henndu, walla njiyi ɗeen goppe, maa nganndu naatii he laamu ngoon seto. So wonaa kay so tawii ko ngordi walla gore jiɗɗe yande he seto, laamoo ngo jeyaa ngoo, heewi ko ruttaade…\nine jokki\nKaaliidu Jibi Soh","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/12\/31\/rawaandu-lakde-mbaroodi-taktakri\/","date":"2023-03-25T21:31:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00076.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6255791187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6255791187286377, \"fuh_Latn_score\": 0.24146407842636108, \"ffm_Latn_score\": 0.09531781822443008, \"fuf_Latn_score\": 0.034486427903175354}","num_words":547,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.613,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbeñu Ganna, taaniraaɓe Sammba Mayram Moolo walla taaniraaɓe Balla Jeerel (no subalɓe keewi yanoraade ɓe) njuɓɓinii ñalawma Alamari pattamlamo ñalnde 16 mars 2019 nder Kayhayɗi. Kewu nguu waɗaa ko e teddungal Muusaa Mammadu Abdullaay Bees Ñaŋ jeyaaɗo ɗoon e wuro hee, jooɗiiɗo to Nuwaadibu. Hello 3\nFaandaare ndee ko rentinde ɓiɓɓe seɓɓe diiwaan oo mbele eɓe nganndondira, eɓe ngoowondira, eɓe ngoodondira ngam darodaade e dadodaade e guurtingol enɗam ceɗɗaagu e eɓɓande ɗam kuccam njahdojam e jamaanu, woto ceɗɗaagu wontude ƴiyal goloŋloŋal walla hinnde mehre nde yahdaani e pinal.\nÑalawma oo hurmbitiraa ko njillu ɗowaangu. Hoɗɓe arnooɓe ɓee e yontaaji ɗi kumpitaaki geɗe haŋki, nawaa, kolloyaa won e nokkuuji tawi ko joginooɗi ngartam e nguurndam Kayhayɗinaaɓe, teeŋti e seɓɓe.\nWerlaaji 19 e tututaaji 9 lomtiiɗi dimaaɗi seɓɓe haŋki njoofi ɗo damal jippunde setooji koɗi ɗii, ngam nawde wanngoytooɓe. Ɓe ngadii holloyeede ko Mbaaraa, hono kolangal waalo gonngal sara wuro Gurjuuma. Ɓe kaalanaa hol jeyɓe ngal e no ngal heɓiranoo e ɗemngal Haamiidu Demmba Muusaa Soh. Caggal Mbaaraa, ɓe nawaa Weendu Bees. Bees ko waccoore hormorde. Nde firti ko gardotooɗo koyngal konu e nder wolde. Kono innde laawɗunde ooɗoo bees kaaleteeɗo ko Aamadu Muudo Ñaŋ. Haamiidu Demmba Muusaa Soh e mawɓe woɗɓe humpitiiɓe kaalani jamaanu nguu ko addani weendu nduu wiyeede Weendu Bees caggal nde ɓe ceedni joom geɗe en ko wayi Farmbaal, Bees, Ceerno Moolle, Jaagaraf Njuf, Arɗo Joobɓe, Jaagaraf Cilengel, Jaagaraf Hoore Foonde, Jaagaraf Cilon… e tawtoreede awluɓe e ñeeñɓe woɗɓe nantuɓe inɗe mumen.\nNde yimɓe ɓee ngummitii Weendu Bees, njaaɓani ko mbargu wuro. Mbargu ko awirde wonnde e caaɗngol Butukaawol. Nde woniri ko bannge rewo, ɗo woɗɗaani leegal Gurel Saŋe Kayhayɗi. Mbargu Kayhayɗi ko jeyi Joobɓe Kayhayɗi, Farmbaleeɓe. Annduɓe daartol awirde ndee kaali no nde feewnirtee, no nde awirtee e ko woni heen geɗel Farmbaal. Ko ɗoon jamaanu nguu ñaltiroyi haa kikiiɗe. Ko ndeen woni nde lappol Ngijilonnaaɓe naati wuro Kayhayɗi.\nGolle kikiiɗe ɗee ɓamtoyi ko hedde 18w30h. Adoraa ko konngol hooreejo Fedde Alamari Kayhayɗi hono Bookar Hammadi Demmba Muusaa Soh. O bismii hoɗɓe arɓe ɓee, o rewni heen golle ɗe fedde ndee fuɗɗii gollude, ɗo o duuɗaani paandaale mayre, o sakkitorii njettoor feewde e mawɓe maɓɓe, jinnaaɓe maɓɓe sabu ballal mumen teskinngal e darnde mumen e sara maɓɓe haa ñalawma oo dañi ko dañi koo. Yo duuso ɓooy !\nHooreejo lappol Cilon hono Maalik Caam adii yettinde ko salminaango Cilonnaaɓe feewde e Kayhayɗinaaɓe. O rewni heen ko yettude Fedde Alamari Kayhayɗi sabu teddungal mum e Cilonnaaɓe. O wattindorii ko teeŋtinde wonde Cilon e Kayhayɗi ko wuro wooto ngo koɗkiiji ɗiɗi ceertuki. Caggal ɗuum gorle ngarti e Muusaa Mammadu Abdullaay Bees Ñaŋ, teddiniraaɗo ñalawma oo. Caggal salminde jamaanu nguu, o ruttanii ko laaɓtinde silsil hakkunde makko e Bees Aamadu Muudo. Nde o uddoyi ɗiin laani, o arti e jaaroore Fedde Alamari ndee, sabu mayre toowde jiyanɗe kayre fof e famɗude duuɓi, o rutti e mayre teddungal haa juuri.\nKo ɗoon Konoo Baraaji, Meer Kayhayɗi naati kewu nguu, yetti fedde ndee, teeŋtini wonde ko cukaaku woni calɗi ɓamtaare caggal nde holliti keɓagol mum e yahdude e fedde ndee haa ɗo Geno haaɗni. O rowiri konngol makko ko kelme gudditirɗe golle ñalawma oo e mbaydi laawɗundi.\nHiirde ndee ɓamtoyi ko w 23:hj 20. Nde fuɗɗitorii ko ñaaƴal Cayɗe Cilon, hono diɗɗal boombi e seemedɓe tokosɓe tawi faandaare ndee ko hollirde nguurndam rewɓe yontanooɓe hanki e nder Cilon, gila e ñaantungal, cuɗaari haa e njimri walla e konnguɗi payɗi, belɗi e nofru, deeƴnooji ɓernde, gartirooji hakkille.\nCaggal ñaaƴal ngal huccanaa ko jeysi dimaaɗi: ndimaangu Farmbaal, ndimaangu Bees, ndimaangu Farba Jowol, ndimaangu Jaagaraf Cilon.\nKo ɗoon Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu naatani yeewtere mum : \"Darnde Seɓɓe e nder renndo Fulɓe\" (maa en ngartu heen e tonngoode aroore so Geno newnii).\nNde Gelongal Fuuta joofni yeewtere mum hiirde alamari ndee daɗɗi. Alamari ko fijirde nde seɓɓe worɓe e rewɓe keerorinoo. Nde wonnoo nde nattii waɗeede walla nde nattii anndeede e won e nokkuuji Fuuta ko rewɓe awluɓe lomtintee rewɓe seɓɓe wiyetenooɓe hanki Cooji Guddi. Ndeeɗoo hiirde alamari ne, waɗnde e Kayhayɗi, yuɓɓini nde ko awluɓe Cilon e Ngijilon e gardagol Sammba Haba Sek. Nde tuggi ko heedde 2w30 haa fajiri feeri.\nTo bannge tuugnorgal, ɗowi jamma oo ko suka ñeeño mo ɓerɗe e hakkillaaji kawri hannde oo ena wiyee Maamuudu Mammadu Gise to Ɗalhaya. Dooro ko jannguɗo jannginoowo, pinɗo, kumpitiiɗo geɗe keewɗe e nder ngenndi fulɓe mbiyeteendi Fuuta Tooro. O ardi ko e lappol Nuwaadibunaaɓe e gardagol Muusaa Mammadu Abdullaay Bees Ñaŋ.\nKewu nguu rokkaama faayiida timmuɗo. Setooji teskinɗi gummoriiɗi e gure seɓɓe, ngarii nootitaade e ñalawma oo : Cilon e Juude Daande Maayo e Jowol Sahre e Jiinge e Ngijilon e nulaaɓe wuro Ɓaarga e Njuulaandi.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/08\/18\/nalawma-alamari-e-kayhay%C9%97i-ce%C9%97%C9%97aagu-laawiima\/","date":"2021-08-05T04:20:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00022.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7767456174,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.776745617389679, \"ffm_Latn_score\": 0.14147189259529114, \"fuh_Latn_score\": 0.040712036192417145, \"fuf_Latn_score\": 0.0323864221572876}","num_words":772,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bone doruugu e nder renndeeji leyɗe Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men ko Dokteer Cerno Faatuma Wuuri Jallo, toowa-ganndaljo jannginoowo e ɗuɗe mawɗe. Himo hertori haɓugol doroogu, ko kanko laami fedde halfinaande haɓugol doroogu e nder Gine. E faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH himo yewta bone doroogu e noneeji mum yi'eteeɗi e leyɗe Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210628-bone-doruugu-e-nder-renndeeji-ley%C9%97e-afrik","date":"2022-10-07T13:50:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030338073.68\/warc\/CC-MAIN-20221007112411-20221007142411-00431.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8444572687,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8444572687149048, \"fuf_Latn_score\": 0.14909791946411133}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.5,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"(jawtude jiile fantinooɓe )\nHoore haala\nNdee dewtere na e juuɗe jaŋngoowo tedduɗo wonde ɓinnde mbittudi am ndi deental yimɓe teelɓe jeyaaɓe e jomen annde e wiɗotooɓe nder yolnde lewru sebtambre 2015 yaade lewru jeɗɗaɓurdu hitaande 2017 nder innde (huccondirde e fantinooɓe golle diina e haaldude e bonɓe ) nder nano Afriiki e hiirnaange Aasiyaa e soɓɓire.\nGollal oo ummii ko e haŋiiŋa erseseejo. Kañum woni no wiide moƴƴere na woodani kala baŋnge jeyaaɗo e banngeeji gollal ngal, accu ɗuum wo ɗum tilay sariyaŋkeejo naa jikkuujo, nder hisinde yonkiiji ɗi njaraay njuppaay ɗi ƴiiƴameeje mumen ndufetee ñannde fuh nder hiiɗa-hiiɗa golletee ƴuwde e yimɓe fantinooɓe diina gila hiirnaange faa fuɗnaange, e nder hisnude sukaaɓe jokolɓe (sagataaɓe) yuɓɓiiɓe nder jama'aaje fantinooɓe diina e wartirdeɓe faade e laawol pocciingol e ŋeeñal.\nIna himmikam sanne nder ndee hoore haala no mi holla seeɗa ƴuwde e golle ɗee faro nufaale (muuyaaɗe) maɓɓe; e ɗatol maɓɓe, e pergitte ɗe ɓe kawrata heen faro yoga e leppanɗe pa'iije jogiiɗe jokkondiral e haala gollal ngal e faro dewtere.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/albayan.ws\/daakaaji-miijo-wonande-fantinoo%C9%93e\/","date":"2023-02-08T14:06:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500813.58\/warc\/CC-MAIN-20230208123621-20230208153621-00734.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7399017811,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7399017810821533, \"fuh_Latn_score\": 0.1672063171863556, \"fuf_Latn_score\": 0.06602761894464493, \"ffm_Latn_score\": 0.0148585494607687}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.632,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Almuugo Ngay: 02\/01 Won ko kewi ko haalotaako, woppotaako kono kadi Ngay waawaa selde e haalde ɗum. Diine hannde ina yaaji, leyɗeele juulɗe ina keewi kono ndeke won ko heddii e golle. Wiɗto yaltugno ɗee balɗe hollitii won'de leyɗeele juulɓe bannge fuɗnaange Afrik ina coomi sirlu kaawniiɗo. E nder Internet, lowe ɓurɗe waawde yeeɓeede e nder ɗeen leyɗeele ko situuji waañaare rewɓe wolla nih worɓe (aahaa). Hollitaama e yowitaade e fedde ɓeto situuji adunayankooji fof, e nder lowe 100 ɓurɗe waawde areede e Internet e nder Senegaal, heen 3 ko lowe rewɓe waañiiɓe (xxx...).\nSenegaal nawii toon raay kono rewo ari ɗum dow. E nder 100 lowe ɓurɗe yeeɓeede e nder leydi Muritani, heen 5 ko waañaare. Ko ɗum ndeke saabi haa almudɓe nattii paasde jaŋde, cybeeruuji fof ina keewi sukaaɓe e mawɓe. Ko ɗum ndeke maa a taw addi haa baabiraaɓe mbaɗtii daasanaade cyber feccere jemma. Ko ɗum ndeke addi haa yoga e patroŋeeɓe golle mbaɗtii uddaade nder birooji mum waktuuji tawa ngollaani hay ndiga. Ko ɗum ndeka addi haa haaa haaa haaa......welaani limde.\nAarabi Sawdiit kañum e won e leyɗeele aarabooji nde paamnoo ɗum, mbaɗti ko blokde situuji ɗiin haa hay goot waawaa yeeɓde ɗi, kono laamɓe Afrik tuuyaaka ɗum sabu maa a taw eɗum dakmani ɗum en. Jaraa boom, mate nih eɓe nganndi ko waali e galleeji maɓɓe saka ko waali e nder birooji liggorɗe leydi ndi wolla cybereeji mbeddaaji?\nKono ɗuum fof e wayde noon, ɗuum ko jam. To Anngolaa, asooɓe jaamaa njiitii toon feere hesere. Ina lolli hannde toon, mo waaldi e ɓoosaaru fof dawda e hoccude haayre jaamaa. Ko ɗuum tagi haa hannde ɓoosaaji deyi ina tiiɗi yiitude sabu ɗi ndanndoyii ko'e majji. Belaa haa e belaa haldu? Kooni ko aduna heewi ko waɗata. Kala mo yiyi haayre jaamaa, yoo siftor maa a taw ko ɓoosaaru rewdaa ɗoon.\nMiin Almuudo Ngay Bah kam,mi gooŋɗinii ndeka wakkaade mi cakka jaamaa waɗanii kam tewoore. Mi añcii no kaan cakka e meere baasal saka nde nanmi ko nii yahri.\nKayram ndeke ko situuji waañaare koo ko jam!\nBinndol Almuudo Ngay, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede, gorel ɗaɓɓel toowngel wulaango, lappotaako woppotaako, alaa teew saka ƴiiƴam. Mo mettini binndol am fof yoo meɓɓo newre ñamako, yartoo baagal odesawel (eau de javel), fetta wuttullo esum debbo, ŋata ɗemngal kaaw mum.\n*Sabu won'de mo aawase e borijoŋ mo yahataa ko woni haaju mum, Lewlewal Group Networks ina moolanii Ngay alla etee defaaki kesi mum saka kiiɗɗi mum hay seeɗa\"Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=702:sariya-ngay-mi-woyii-waanaare-kono-alaa-ko-jaraani-e-belaa-haldu&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-20T00:33:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698196686\/warc\/CC-MAIN-20130516095636-00080-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5418267846,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5418267846107483, \"fuh_Latn_score\": 0.40615114569664, \"ffm_Latn_score\": 0.02400316298007965, \"fuf_Latn_score\": 0.01466651912778616}","num_words":443,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta tayre laamorde Lesdi Naajeeriya (FCT), Malam Muhammad Musa Bello nodditiri wonbe nokkuure nden hoositira njamu shaanu Gita bee daraja sanne.\nMinistaajo on suuditi haalakan wakkati O yaarano ngilla haa nyawndordu Gite ndu Asokoro ngam hewtinki lamar nyaloomaare nde Lesde Duuniyaaru fu wadata.\nKadima nyalowmaare on nde (WHO) enanta (IAPB) hokki daraja sanne dow ko laarani njamu Gite nder Lesde Duuniyaaru fu.\nMinistaajo on ma hokki Gite maako be larta wakkati O yahano ngilla kan nden O tefri moyefu hakkilana Gite maako.\nMalam Bello wi iga hitaande 1982 odo naftore Daaroode Gite nden bo O do tobba Lekki haa Gite maako ngam njamu maaje.\nO wi \"mi yidi Gite am masin nden bo mido tefra moyefu yida Gite muudum ngam mow ala Gite fu relli Gootel ko burdi daraja haa ngeendam maako.\"\nKadima O mani tiinaaje golloobe nyaendorde nden enanta ko woni haa nokkuure nden O wi wonbe bakkeeje fu naftora bosesel ngel ngam weltinki ngurndan mabbe.\nNder tawaabe haa giifakan metiibe dudka woni seketeriijo shaanu njamu FCT, Dr Abubakar Tafida, wiido kawte mallabo mooble kawtal koppi wi hoosi teddeenga ko hewtani 500 ko laarani kuude Gite haa FCT musamman ngam nyaloomaare nden.\nKadima Directaajo nyawndorde nden, Dr Uche Afiomah, mani tiinaaje nyawndorde nden dow ko laarani hakkilinol haala Gite haa Abuja.\nNon hooreejo jaaburuwa hakkilanta nyawndorde den fuu, Dr Mohammed Kawu, bee Directaajo shaanu luttuudum njamu ummaatoore, Dr Abdulrahman Saddique enanta luttube mawbe golloobe FCTA fuu tawaama haa giifakan.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/10\/17\/fct-ministaajo-mo-abuja-nodditiri-ummaatoore-hakkilana-gite-mabbe\/","date":"2023-02-07T07:41:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00638.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9911565185,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9911565184593201}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"« No ɓoccitiiɗo e ndiwoowa » heewnoo wonde ko fabboore. Kono ngolɗoo kam laatiima goonga : neɗɗo yiytaama ina saggi dow jubudu huɓeere. Ina sikkaa ko neɗɗo lanngunooɗo e biifi ndiwoowa ɓoccitii, saami. Ko idii ɗum, won meeɗɗo taweede ina maayi e nder ñonngirdu biifi ndiwoowa, woni ɗo biifi ɗii naattata e nder ndiwoowa so diwii.\nƊum wayriino waɗde ! Walla mbiyen wayriino yiyteede ! Holi ɗuum ? Nguyka nder kawgel Bakkaa ! Ɗum waɗiino e hitaande 2001, hawrunoo ko e laamu Maawiyya, tawi Sagiir wul Mbaarek ina ardii nokku jaŋde. Ndeen hitaande, nde laamu nguu laaɓanoo wonde won heɓɓe naamne ɗee ko adii ñalngu kawgel ngel, ngu felliti niilnude kawgel Bakkaa ngel fof, ngel waɗtaa.\nEn njettii geno kaaɗtudi, nde o newnanii en haa mbaaw-ɗen huuɓnude aadi hakkunde men e fedde DEKAM (Dental- Kawral- Musiɗal) kam e terɗe jaayndiyankooje habrirde \"ayaawo fm\" to Suwoyraat. Tuma nde duɗal ngal udditta, en tintiniino banndiraaɓe. Ina yooɗi kadi so ngal ɓaara, ngenndiyankooɓe ɓee tina. Caggal nde ngal heɓi ko geno fodannoo ngal e ganndal, e horo ngo almudɓe ɓee mbaɗaa, Fedde Ɓamtaare Pulaar, Catal Suwoyraat\nCammbeen heeɗti ko fuɗɗaange Rooso, ko ina tolnoo e 30 kilomeeter pawɗo. Cammbeen jeyaa ko e ronndismaa TEEKAAN ; ko wuro jolfuɓe soñtungo maantinirngo ndema e awo maayo e caaɗli. Kala ɗanniyanke dewɗo e laawol godoroŋ ummingol Rooso ina tiindii Ɓoggee, maa rew e dow pom, tacca caaɗngol, kono kadi maa saggu ɗoon e poostoyel sanndarmori,\n« Haɗi noppi mawnude ko ñalnde kala ina nana ko meeɗaa nande ! » : Ko Mammadu Mali, lollirɗo Kamarel wiyi noon. Iih, jooni noon ko addi ɗum ɗoo? Ko addi ɗum koo, so mi haalii, on njaɓataa ! On meeɗii nande funeeɓe ɓe njiidaa baaba? Ahaa, ina waɗa, walla nii waɗii? Hol toon? To Amerik, wuro ina wiyee New Jersey. Wonaa minen kaali, haali ɗum ko jaaynde wiyeteende New York Times ñalnde 7 mee 2015.\nKo nduu tigi woni sawru ndu alaa ɗaalde, kala mo fiyaa ndu uumat. Seerenɓe joom binndi en (aayeeji) kam e wileeɓe huutortooɓe leɗɗe, cefi, piɓi e gallaaɗi ina ngolloroo ndu.\nKo ndu soowoore innde \"Dabare\". Heewii e Fuutankooɓe fiyiraaɓe nduu sawru ndu batte mum njiyetaake dow, tawi tanaaji mum ina keewi nder ɓalndu piyaaɓo ndu oo. Ko ndu wari e yimɓe ina heewi, ko ndu garjini kadi gila e haangaaɓe haa eɓe terɗe telɓuɗe limotaako.\nE innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (MJKM). Ko kanko Nuuhu woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.\nAlla neli mo feewde e winndere ko ngam yimɓe nattii anndude Alla, ina woodi kadi yimɓe mbaɗtii ñaawreede majjere ngam alaa ko nganndi so wonaa rewde sanamuuji.\nHuunde mawnde yiytaama, waawnde wallitde 235 miliyoŋ neɗɗo, wonduɓe e aasma foofde no moƴƴi. Ko ndeen huunde woni ? Ndeen huunde ko annduɓe njiytii ko addata nguu ñawu foofaandu. Ɓurii ɗoon nii, sibu, e wiyde wiɗto waɗaango to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cardiff e Kings College to London, « ɓooyataa, ɗoo e duuɓi joy, aasma waɗta safreede ».\nDAMAL VI – Jiilgol luure to bannge jeyi leydi laamu.\nTaƴre VI.1 – Diiwgol jooɗiiɓe e dow leydi laamu tawa rewaani laawol.\nKuulal 99 – Hiisetee jooɗii e dow leydi laamu tawa rewaani laawol ko kuutoriiɗo e duumagol leydi laamu tawi heɓaani yamiroore hilifaaɓe taƴɓe sañ mum.\nEn ngardiino e daartol Ɓunndu Kummba, jatti Fadduɓe, diiri Girooɓe, bannaandu Buubu Maalik Sih haa e garal Fadduɓe e nder nokku oo. E ngolɗoo laawol, njokkanten banndiraaɓe ko no Girooɓe ngardi, ɓe tawi e nokku oo e no ngondiri e ɓeen.\n1. Garal Girooɓe e Ɓunndu\n2. Girooɓe Mawnde haa Seleŋ\nKuɗon (fuɗɗoode ñiiƴe) e ƴiye bagge e leeɓi. Ko ɗum woni ko doktoreeɓe seekooɓe tawi e nder hoore ceemeedo ameriknaajo jahroowo e 26 hitaande mo ɓe oppirnoo.\nKanko Yamini Karaman ko o keblatnooɗo doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana (Dental Dowlaaji Amerik). O fuuɗɗii faayde hoore makko ko nde o teskii o waɗtii dañde caɗeele faamde ko o tarata (janngata) walla ko o nanata koo.\nÑalnde 23 marse 2015, Dillere noddirteende IRA renndinii fotde 200 haa 300 neɗɗo, rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe, e yeeso damal Jaagorde Ñaawooje e nder Nuwaasot ngam jambitde goppitgol Biraama, Jibi Soh e denndaangal ɓe ɓeen cokdanoo.\nÑalnde dewo 10 lewru duujal hitaande 2015, sukaaɓe Maafoondu Lelnde Bani e gardagol Mohammadu Mustafa Sih lollirɗo Garde Sih mbaɗii gollal maantiningal, ngal daartol jogori teskaade e nder njuuteendi nguurndam so hawde Kummbu e fijannde fuku koyɗe wattannde to Dingiral Nettek e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani.\nÑalawma hakkunde leyɗeele deftere e jojjanɗe wallifo mawninaama e leydi Muritani ñalnde 23 abriil hitaande 2015 e gardagol Jaagorɗo Pinal e Ñeeñe, sokna Hinndu Mintu Ayniin e dow tiitoonde: deftere Muritani e cappanɗe karallaagal kesal.\nKewu nguu waɗaa ko e Nuwaasot, to Faawru Jaatiiji Ngenndi e nder Deftordu Ngenndiiru (Bibliothèque Nationale) e ballondiral e kalifu Pinal e Ñeeñe,\nFaatu Jom helɓinii jannguɓe tuubakooɓe kam e dawruɗi Dental Orop paatuɗi e tumarankooɓe. Ɗum waɗnoo ko e yeewtere tele France 2 yuɓɓinoo, wiyeteende « Ce soir ou jamais » bismiimo heen. Tiitoonde yeewtere ndee wonnoo ko : «Caggal musiiba Lampedusa, eɗen mbaawi jaɓɓaade baasal winndere ndee kala ». Faatu Jom nde ƴetti konngol, alaa ko heddani leyɗe Orop, ɗe o wiyi ko leyɗe naafikeeje, ɗe paalaaka musibbaaji keɓotooɗi ɓeen dogooɓe leyɗe mum en ina ngara yiylaade golle e leyɗe hirnaange.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-22","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=8","date":"2016-05-24T13:39:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-22\/segments\/1464049270798.25\/warc\/CC-MAIN-20160524002110-00041-ip-10-185-217-139.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5090176463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5090176463127136, \"fuh_Latn_score\": 0.19430725276470184, \"ffm_Latn_score\": 0.17037031054496765, \"fuf_Latn_score\": 0.10562583059072495, \"fuq_Latn_score\": 0.019818324595689774}","num_words":861,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sala ko Innde renndinndeSala ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Sala ko Sala, keewal mum ko Salaaji.\nLeɗɗe cañaaɗe darnaaɗe e dow caaɗngol gila fonngo wooto haa woɗngo, ngam waawde taccude caaɗngol tawa juwaani, jolaani e laana, tawa neɗɗo oo yahri ko koyɗe mum.Ɓeydou firo woɗngo\nPont\nConstruction au dessus d'un ravin, d'un fleuve, ... pour traverser, passe du premier point d'appui au second.\nBridge\nجسر","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/45","date":"2022-08-11T09:59:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571246.56\/warc\/CC-MAIN-20220811073058-20220811103058-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5946873426,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5946873426437378, \"fuh_Latn_score\": 0.28356361389160156, \"ffm_Latn_score\": 0.061219360679388046, \"fuf_Latn_score\": 0.02005140110850334, \"fub_Latn_score\": 0.01255550142377615}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lewbi jooni jonɗi, he ko yawti koo, Ummu Jeŋ lollirnooɗo yeewtere mum \"Njuddu Jeeri\" he nder Piindi TV, nattiino yiyeede he nder ayaawooji teeŋti e kaalooji ɗemngal Pulaar. Jayiino wonnde o ummiima Piindi TV, hayso meeɗaani haaleede ko jey sabaabu ceertugol oo yeewtiyanke ŋanaa mo yeeɓooɓe piindi kala keppatnoo gargol yeewtere mum njuddu jeeri he Piindi TV.\nNjuddu Jeeri ene jeyaa e jeewti Pulaar ɓaɗateeɗe he nder ayaawo hebrirde ɓurɗe yeeɓeede. Ko adii fof ko sabu loowdi yeewtere nde, nde tawno fayndaare ndee ko artirde fof yiytode majjunooɓe e artiroyde yahnooɓe sabu teskeede wonnde leñol Fulɓe hannde he nder Senegaal, way ko no doondiiɗo cengalal julngal ngal ni, yahata tan ko cammeeje ene caama ni. Hannde he nder leyɗeele ɗe Fulɓe tawatee he mum en ɗee kala, teeŋti he nder Senegaal, Fulɓe ko hebbitooɓe muudooji janai tan, ko yiɗde waylude kaan ngonka woni ko ummini ndee yeewtere fatamlamiire, \"Njuddu Jeeri\", ko ɗuum ne jey sabaabu ko addaninde horsude he ɓerɗe yiɗɓe leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. Sabaabu ɗiɗaɓo oo ko njuddu jeere ko yeewtere jalniinde nde hono mum weeɓaani hannde he jeewte Fulɓe. Nde tawno Pulaar jaɓataa won e baylagol alkule he nder helmere, so waɗii hayso helmere ndee maanaa mum waylaaki ne, konngol ngol ene jalnoo, kono ɗuum fof ene waawno dañeede yeewtere nde tekma sinno wonaa ummu Jeŋ woni ɗowoowo yeewtere ndee. Gaagaa loowdi ndi, ballal makko e waɗde yeewtere ndee ko nde woni koo ene mawni. Ummo ko ɓelɗo sawto, ɓelɗo haala, ɓelɗo ƴiiƴam, jaloowo kadi jalnoowo. Maa mbiyaa omo jogii sirluuji no neɗɗo suusnirtee haysinno oon tigi ko kulatnooɗo haalde walla kersoowo, haa o heɓta he hunduko mum konngol Pulaar ngol ene addana yeeɓooɓe ɓee dañde ko ene njala hakke yontere.\nNde nanaa wonnde Ummu Jeŋ ummiima Piindi TV, kadi yeewtere Njuddu Jeeri nattii yaltude, addaniino yimɓe heewɓe sunaare e yeeweende. Kadi dumunna juutɗo o nanaaka o yiyaaka kadi e hay ayaawo wooto walla haalirde wootere, ɗuum jibiniino kumpa no feewi. He balɗe jawtuɗe ɗee noon ɗuum wayliima no feewi, nde tawno joom njuddu jeeri feeñi he nder ayaawooji keewɗi. Fuɗɗaade he kuccondiral makko e DJ Dou mo Tiitoonde TV, e jaltugol makko he mago heso ene wiyee \"Yeeweende\" he nder kanaal Hoodeere Pulaagu, kono kadi e yiyeede-mo he mago heso won-ngo e fiileede tawa ko he gardagol Yero Soh, Fuul TV, go tiitoonde mum woni \"Nisma Giɗli\" ɗuum fof hollirii wonnde Ummu Jeŋ artii kadi o ardi ko e doole e himme hono mo o joginoo hanki e hecci-hanki ngam daranaade ɗemngal Pulaar e ɓamtaare pinal Fulɓe. Kono ko ɓuri weltinde fansuuji Njuddu Jeeri, ko yiyde Ummu Jeŋ ene waɗi yeewtere hesere he nder Fuul TV nde o inniri: \"Ɗemngal am Jibinannde Teeru\". Mbele wonaa Njuddu Jeeri artiraa ɗoo he innde mum waccoore? Ko waawi heen wonde fof ne kam, yeeɓiyankooɓe Fulɓe njeewniino Ummu Jeŋ kadi heɓe keppa ko ɓe njiyata yeeso makko e koɓe keɗotoo sawto makko tawa koko duumii.\nLike this:Like Loading…\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gartugol-ummu-jen-njuddu-jeeri-he-ayaawooji-pulaar\/","date":"2023-12-08T16:44:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00607.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3575910628,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.35759106278419495, \"fuf_Latn_score\": 0.313750296831131, \"fuh_Latn_score\": 0.29331788420677185, \"ffm_Latn_score\": 0.0320410318672657}","num_words":491,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.368,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e alarba ñannde 16 lewru 8ɓuru, 2023, ka taskaram On Tottaama Konngol, paaɗen ko Gabon. Ndii leydi ina tiindie woote ñannde 26 nduu lewru, Eoo saayi ko e oorngal wonaa. Ko suɓngooji kuuɓtidinɗi, renndinɗi woote hooreyaaku leydi ndi, suɓaaɓe dental hono depiteeɓe ɓe kam woote ardotooɓe palɗe e diiwanuuji ɗi. Ko hesɗi heen hikka, ko ɗerewol gootol woodi, no wi'e « ordre spécial » e ɗemngal . Lanndaaji lumndiiɗi ɗi ina njogii heen kulhuli e sikkitaade hooreejo leydi ndi Ali Bongo Ondimba e waɗde cokki e ɗiin suɓngooji. Ko holno njiruɗon ɗee woote saatiiɗe Gabon?\nHooreejo Gabon Ali Bongo Ondimba AFP – LUDOVIC MARIN","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gabon-ko-honno-naawir%C9%97on-alhaali-su%C9%93ngooji-saatii%C9%97i-e-nder-leydi-ndii-nannde-26-lewru-ndu-wonu%C9%97en-e-mun\/","date":"2024-04-20T07:33:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817491.77\/warc\/CC-MAIN-20240420060257-20240420090257-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5029105544,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5029105544090271, \"fuf_Latn_score\": 0.397796094417572, \"fuh_Latn_score\": 0.07129906862974167, \"ffm_Latn_score\": 0.02499542199075222}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.468,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|Senegal ko leydi demde limlimtinde. Kono hay so tawii ko kanje demde de\nfof koddi, ko demngal faraysi ngal woni kuutortengal to laamu e to bannge dawrugol nehdi.\n\n\nJonni noon hol feere fotilelneede ngam demngal faraysi e de demde ngenndiije dee kuutoree, keertoree e nder tippudi jaNde ndee ? Faandaare winndannde ndee doo ko etaade hollude wonde Senegal ina foti nawdude janngingol demngal faraysi e demde ngenndiije dee. Hol no dum yahrata ? Hol no naatnirten demde ngenndiije dee e nder tippudi jaGde ndee ?\n_udditde dude kumpitorde e demngal gootal araniwal ( wolof walla pulaar ) sabu, so ko goonga, yaawde e demde men ngenndiiji ngam janngude de e janngirde de ko huunde nde nganndu-daa ina soomi cadeele keewde te kadi ina dabbi hebluya. So wonaa duum, kala ko endaa jogoraani laataade sabu waasde yiytaneede peeje juumtude.\n_wadde ( e puddel ) demde men ngenndiije, demde liggorteede, paggorteede gannde men booyde, hono conce, tinndi, daari, cifti,ekn.\n_ so dum fof benni, laatinde dawrugol leydi Senegal wadata ngam Yellitde demde ngenndiiji dee haa de mbaawa wonde demde paggotoode gannde kese, demde caroode e lollinoode pine e gannde afriknaabe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/www.teluq.uquebec.ca\/diverscite\/SecArtic\/Arts\/98\/mdaff\/mdaff_respular.htm","date":"2018-01-19T06:00:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887746.35\/warc\/CC-MAIN-20180119045937-20180119065937-00334.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9751924276,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9751924276351929, \"fuh_Latn_score\": 0.016384629532694817}","num_words":180,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tadiibe DSS en fuufi tiya gas gam sankitaago mobre wadoobe jangajanga gam yelango yofanego aridiido mabbe nangaado ha lewru jetatabru dow ayiibe ewnaago revolution.\nNangaado andiraado be Omoyele Sowore laati goto nder tefiibe ardungal laamu lesdi ndi ha cuube saaliidi nder lewru didabru do e hanko on omti sudu saakol kubaru nga Sahara Reporters.\nyimbe ko yahatan cappande jowetati (80) on mofti ha Headquater (DSS) nder lamorde Nigeria Abuja bedo fela Ardido lesdi Muhammad Buhari e taadibe DSS en ko yahanta cappande jowi (50 faddibe be motaaji, bedo fuufa curgol tear gasJayidiyankejo AFP wii.\nSowore tumama be wadugo ayiibe \"treason.\" o nangaama bawoo lewru kitordu umri be yoofamo amma ha jonta O yoofaaka ko dime wadi?","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/yimbe-ko-yahatan-cappande-jowetati-80-on-mofti-ha-headquater-dss-nder-lamorde-nigeria-abuja-bedo-fela-ardido-lesdi-muhammad-buhari\/","date":"2020-05-26T03:26:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347390442.29\/warc\/CC-MAIN-20200526015239-20200526045239-00545.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995803237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995803236961365}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro\nYero Dooro Jallo (1947-2006) ko kanum woni ballifiiɗe deftere Pulaar lollunde, nde tiitoonde mum woni : \"Ndikkiri Joom Moolo\". Ene wiyee ko kayre woni deftere fento (fiction) adiinde winndeede e ɗemngal pulaar.\nJokku Taro\nGalle muulngo defte \"Les Editions Papyrus Afrique\" habrii maa njaltin hannde, 7 Feburye, defte nay (4) e ɗemɗe ngenndiyankeeje ngam mawninde ciftorgol maayde Seek Anta Joop. Ɗeen defte ngoni: \"Norwa e Cukalel\" ko deftere sukaaɓe\nJokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/wallifo\/","date":"2021-10-21T16:50:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585439.59\/warc\/CC-MAIN-20211021164535-20211021194535-00097.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9831537604,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.983153760433197, \"fuf_Latn_score\": 0.013783656060695648}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.904,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko haala kaa yalti koo, heewɓe mbiyi ko Sawuud foti ko hiwde ɗi mum sibu ina wiyee hay kañum ina jeyaa e wuurnuɓe ownugol. Won wiyɓe kadi « ɗo yawaa e galle fof ko ɗoon ƴaaɓortee ». E miijo wiyooɓe noon ɓee, Amerik wondi tan ko yiɗde kaalis haa ɓurti, sibu so wonaano ɗuum, ɓe kumpaaka wonde seɓɓitaare to bange diine e ownugol ummorii ko Sawuud, teeŋti noon e wahaabiyaagal nduttokeeciwal.\nKo goonga nii ina saɗi dallinde ko Kataar e Sawuud ndokkata goomuuji ownooji kaalis, sibu ko ɓuri heen heewde wonaa laamuuji ɗii e koye mum ndokkata kaalisaaji, kono ko juɓɓule e pelle keeriiɗe, hay so tawii noon ko wondude e nooynagol e weleede laamuuji ɗii.\nFinnde mum ko wolde Afganistaan ɗo Sawuud e Ameriknaaɓe e Pakistaannaaɓe mbammbunoo mujaahidiin en ngam luulndaade Riisinaaɓe, caggal ɗuum kadi ɓe mbammbi Talibaan en e hitaande 1994. Wonande Kataar, jotondiral mum e dille ownooje to fuɗnaange ɓadiiɗo kumpaani hay gooto. Haa e nder Afrik hirnaange, jaayɗe faraysenaaje kam e huunde e haralleeɓe ceeraani e kaaltude wonde Doha ina wallita huunde e jihaadiyankooɓe walla tuwaareg en nder rewo Mali. Sarwisaaji ñukkindo leydi Farayse njeertiniino laamu Farayse wonde ina waawi tawa Kataar ina rokka AQMI kaalis.\nTo Libi kadi ko noon, Kataar ina yooɓtoree jogodaade e goomuuji ownooji gonɗi toon jokkondire tiiɗɗe, gila Kaddaafi yani. To Siiri e Iraak haalaaka sibu ko toon fof Sawuud e Kataar ɓuri softude e duuɓi cakkitiiɗi ɗii. Hade 2013, Riyaad e Dohaa kala mballittunoo ko maalde Al-Nosra, fedde reftinoonde Al-Qaydaa. Nde Al Nosra seerti e Dowla Islamiijo (nde Al Bagdaadi), Doha ruttitii e Dowla islamiijo, Riyaad kañum jokki e wallitde Al-Nosra. Ɗum jiidaa e kaalisaaji rokkata Akwaan muslimiin en to fuɗnaange hakkundeejo e to Orop, tee laamu Sawuud e Riisi e Misra njaggiri ɓeen ko no ownooɓe nii. Dowla Sawuud kadi ina anndiraa wammbude yoga e dille salafiije e nder winndere ndee. Ina anndaa kadi ɗii dowlaaji ɗiɗi njogaaki konuuji koosɗi, ɗi nganndiraaka waawde hare, ko kaalis majji tan ɗi mbaawi faggoraade cehilaagal (to bannge dipolomasi e diine fof). Kataar e Sawuud kuutoriima no feewi demminaare aarabeeɓe ngam wallitde akwaan muslimiin en e salafiyeeɓe yandinde laamuuji gaadoraaɗi leyɗe aarabeeɓe.\nE sahaa hannde oo, oon politik mo Sawuud e Kataar ndewnoo alaa fof ko nafi ɗum en. Ɓe ɓe mballittunoo ɓee (akwaan en) njoñaama to Tuunus, tee na ndiddee to Misra. To Siiri kadi ko noon. Hannde, Kataar woƴaa ko yiɗde moƴƴitinde innde mum nde jaayɗe hirnaange mbonni no feewi. Feere kala ndi waɗat ngam woɗɗitinde hoore mayre ɗee baɗe bonɗe.\nSawuud ne, gila Mohammed Ben Nayef heɓti laamu ko ina wona hitaande e feccere jooni, Daesh e Al-Kaydaa fof njeytaama e doggol pelle ownooje potɗe haɓeede, hay so tawii noon jihadiyankooɓe ine keewi yiɗɓe e leydi hee.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/04\/hol-wammbu%C9%93e-ownoo%C9%93e-riyaad-dohaa-walla-wasinton\/","date":"2018-09-26T01:14:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267162809.73\/warc\/CC-MAIN-20180926002255-20180926022655-00089.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6643391848,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6643391847610474, \"fuf_Latn_score\": 0.20919443666934967, \"fuh_Latn_score\": 0.08290544152259827, \"ffm_Latn_score\": 0.03542816638946533}","num_words":456,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.47,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hanki pinal men janngetenoo, huutertenoo, fammintenoo ko e nder dingere. Dingire Fuuta hanki laatinooɗe duɗe Pulaar, pinndinooje, nehooje, ɓamtooje leñol. Sabu dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi-haaɗtirde darii e nder renndo hannde ngoo. Dingiral ko nokku janngirɗo, nehirɗo, pidinirɗo, paamnirɗo, nokku joljole coomɗe jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri.\nDingire men hannde e nder reedu Fuuta hay sinno pusaani cerwii, sabu ɗanle keewii, etee yoga e sukaaɓe men hannde njibintee ko e nder teeru. Nde tawnoo suka heewi joldude ko e yonta mo wuurdi, hannde e nder teeru pinal men ɗaayii. Etee eɗen nganndi Pinal ko jelogal renndo maa leñol, ko pinal seerndata leƴƴi jiiduɗi guri, Ko pinal woni faaro leñol, woni fittaandu leñol.\nPinal noddi ko neɗɗaagu (neɗɗaagal ). Ganndo gooto ina wiyee \"Lamartin\" wiyi : \"neɗɗo sahaa e sahaa fof ina tagtee, ina wonta goɗɗum.\" Ganndo goɗɗo wiyi : \"ko waawi heen wonnde fof, so yiɗii sahaa e sahaa fof o tagtee, o wonta goɗɗum, faayiida e leñol ɗo o woni ɗoo, ko ɗoon ƴeewatee.\" Hol oon faayiida ? KO PINAL. Pinal leñol ngol ɗo tolnii fof, ko ɗoon o tolnotoo.\nEɗen mbaawi siforaade pinal denndaangal won ɗiin aadaaji e donaaɗi won ngool leñol, ngol ɓiɗɓe mum poti heeroraade e huɓindaade e nder nehdi e hakilantaagal, ngam wostondirde e ɓe wuurdi e sato mum, tawa njaɓɓaani e neɗɗaagal e goowaaɗi woɗɓe ɓee. (ɗuum noddi ko nehdi e nder renndo).\nFedde Sannga Moli Baaraaji (kasga rewo e worgo) sannga Buubu e Deneyba, sannga Alasan Salmmba, wuro alaa innde. Deneyba Eli Jam faalaaka Raasin, Buubu oo ko Buubu Demmee Lamin Sawa Aawdi, e gardagol AL HAAJI ALASAN DAAWUUDA JEŊ, e koolaaɗo kuuɓal mum hono ABUU IBRAAHIIMA LIH, paamii ɗuum nde kalfini kalfinaaɗo pinal hono DAAWUUDA GEY (DAAWUUDA SAGO) nde yuɓɓinanta fuutankooɓe ɓee HIIRDE PINAL.\nNdeen hiirde daɗɗa ñalnde 10 seeɗto 2014 to boowal leegal EBG. E nder nguun jammaagu ko bawɗi e buubaaji, gulaali e kuljinaali, duƴƴe amooɓe kam e kelle boombi, ñaantule seemedɓe, jaɓɓe sagataaɓe e cinke boombi, sellii laaɓii kala ɗo yimɓe ndenndi, ɗo nganndondiri, pinal feeñat ɗoon. Fuutankooɓe mbeltiima sanne sabu mawɓe ciftorii hanki e nder reedu Fuuta, sukaaɓe kumpitiima pinal hanki e nder dingiral fulɓe. En njiyii e nder ndee hiirde ñaantule paarnorɗe hanki, jubbi cewɗi ɗi pecci laaɓtuɗi, wutteeji rommbal daneeji, wuutteeji baayo, wutteeji faata, cuub, gude cañaaɗe waawa feŋoo, paɗe mukke oole daala buya, cakkaaji tenngu, kam e jawe tunte.\nTesko-ɗen tan daranaade leñol mum, nafta ɗum, ko teeŋtinde pinal mum. Pinal ngal ina yooɓii huunde fof, sabu ko pinal wuurnata ɗemngal, etee ko ɗemngal woni leñol. So ɗemngal nuskii, leñol nuskat, so ɗemngal wuurii, leñol wuurat, so ɗemngal maayii, leñol maayat.\nEn njettii Sannga Moli Baaraaji (Kasga Rewo e Worgo) en mantii ardiiɓe fedde pinal ngal, en njaarii fuutankooɓe nootitiiɓe e hiirde ndee. Eɗen ñaagoo pelle pine ɗee nde ñemmbata Fedde KASGA Rewo e Worgo, njuɓɓina kiirɗeeli pinal, mbele sukaaɓe men ɓe ndañaani hawrude e dingire men ina teskoo, ndaroo ngam wuurtinde ngal pinal paayodinngal.\nEɗen ñaagoo jinnaaɓe nde cuusnata sukaaɓe ɓee mbele ina naata e ɗee pelle paayodinɗe, ɓe janngina sukaaɓe ɓee, sabu ko jaŋde woni yumma ganndal. Nehen sukaaɓe ɓee nehdi fulɓe fuutankooɓe, mbele kala ɗo ɓe mbaawi wonnde e ɗo ɓe mbaawi yahde, aɓe njogoo fakku fuutankooɓe e coñce mum en.\nKo ɗuum woni faayiida men, woni faaro men.\nOn njaaraama sanne.\nHaamiidu bah, kalfinaaɗo jaŋde catal suwoyraat FƁPM.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/10\/03\/fedde-saanga-moli-baaraaji-e-hiirde-pinal-suwoyraat\/","date":"2019-08-20T19:13:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027315558.25\/warc\/CC-MAIN-20190820180442-20190820202442-00240.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6485070586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6485070586204529, \"fuf_Latn_score\": 0.15695136785507202, \"ffm_Latn_score\": 0.11741316318511963, \"fuh_Latn_score\": 0.07176944613456726}","num_words":560,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.559,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.Jokku Taro\nCategory Archives: Joljole\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.Jokku taro\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,jokku taro\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.jokku taro\nGargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.jokku taro\nDukooji he ko yowitii he Jojjaannde Ɗemngal Pulaar he nder Senegaal Ngasaani tawo, kono daaɗe men mbaɗtii naneede.\nHe jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he \"reseaux sociaux\" facebook e dingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje Senegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe huwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere ne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay ko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2020-01-27T02:49:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251694176.67\/warc\/CC-MAIN-20200127020458-20200127050458-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9620139599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9620139598846436, \"fuh_Latn_score\": 0.02529943734407425}","num_words":299,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Musiɗɓe tedduɓe Fulɓe mbi'i njahaa garaa woodani ko waandu Kono tulde sostataa (Hiila Mali: hiilooɓe hannde ɓee e wi'ɓe ene ngitta hiila-ɓee ko sam-faandu e dem-faandu! fuf ko ɓiɓɓe layeteeri). Kuɗol Mammadu A Bah.\nCaggal nde nulaaɓe Feɗde Sedeyao (CEDEAO) mbaɗi balɗe 2 e kaaldi-ngal mbele waawde moccude hakkunde ɓiɓbe Malinaaɓe luurondirɓe e laamu mun en e mba'di dawrugol, ɓe kollii wi'de luure e tiiɗallaaji gonɗi e Mali hannde ɗii ko dawrugol fawaade e no suudu ñaawooje dowrowru nduu ñaawtorii suɓngo sarɗiyaŋkooɓe ɓennungo ngoo e no ɓenniri nii addi ɗee ɗoo luure, ɓe kollii wi'de yoo laamu Mali yuurnito doosɗe suudu mum ñaawooje dowrowru nduu mbele waawa reftaade e suɓngo sarɗiyaŋkooɓe e nokkuuji ɗo luure ɗee mawni ɗoo ko yaawi e ko yaajcii.\nNulaaɓe CEDEAO Ɓee kollii wi'de maa CEDEAO taf goomu huufdoowu e laamu Mali gollal suɓngo ngoo e nder nokkuuji ɗi luure ɗee mawni ɗoo mbele suɓngo waɗta e ko laaɓti, koŋgol cakkitol ngol Nulaaɓe CEDEAO tefannooɓe jam e nanondiral hakkunde ɓiɓbe Malinaaɓe ko kaali. hannde 20 Korse hit 2020. Kuɗol Mammadu A Bah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/koode.net\/hiila-lesdi-mali\/","date":"2021-01-20T03:13:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519883.54\/warc\/CC-MAIN-20210120023125-20210120053125-00124.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6213084459,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.621308445930481, \"ffm_Latn_score\": 0.23030099272727966, \"fuf_Latn_score\": 0.12872348725795746, \"fuh_Latn_score\": 0.01342359371483326}","num_words":173,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.619,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kesam-Hesamaagu he nder Magooji Pulaar\nGargol série Jeewo \"Diewo\" he Piindi TV addii kesam-hesamaagu he mbaydi magoyaagal Pulaar. Koɗorɗe jooɗɗe, werlaaji kesi e ñaantule jooɗɗe ene cinka ayaawooji laaɓtuɗi ɗi karallaagal numerique newni gaamnogol mum en. Jillondiral pulaagu e tuubankaagal, walla mbiyen tan pinal saareyeewal. Sabu ngaal pinal saareyeewal jaalii hannde he aduna hee fof, waɗi kala jiɗɗo yahdude e aduna o alaa-e- sago ko maa o nokka he maggal.\nSo Allah, wonaa ko ngaal pinal weeɗata en koo fof potɗen jaɓde e ƴettude, kono wonaa ndeen toɓɓere njiɗɗen haalde. Njiɗɗen wiyde tan ko, kala ko njawatnoɗen he magooji men \"fuɗɗibelaa addi jam en\" ɗi ko, ko wayno koɗki e pinal saareyeewal ene tawee hannde he magooji kesi ɗii. Hayso tawii won pulaagu heewgu tawetenoogu he magooji gadani ɗii, nattii yiyeede he kesi ɗi. Kono eɗen mbaawi wiyde: \"Bon, c'est la loi de progrès\".Kono kam heddiiɓe ɓee nattii daɗde en to bannge nate, ciŋkal e taariindi.\nSuccès Diewo, e karallaagal kesal ngal newnii kadi ɓeydagol magooji-doge (série) he ɗemngal Pulaar. Tawaa gooto heen kala alaa ko soap opera Ameriknaaɓe nawani ɗum haydara. Ko ɓooyaani ko, 26 Silto (Septembre), 2020, Nellewool TV kanum ne yaltinii mago-doge (serie) mum Yiiro Yaaro. Ko adii ɗuum eɗen nganndi goɗɗi njaltiino to Marodi TV, taw eɗen njiya heen yimɓe fatamlameeɓe ko wayno Adviser, mo taweede ɗum he nder mago hee tan ene dillina rewɓe e sukaaɓe. \"Rewɓe Mbeelon\", mo Fulɓe Production, hayso tawii kanum wonaa pinal saare hollirta ne, toɓɓe ɗe mago ngoo joofotoo ɗee (Palaas dewbo he nder renndo, pasiraagal) ko jahduɗe e jamaanu, kadi ko geɗe ɗe renndo Haalpulaar en ene foti yuurnitaade. Ɗiin e goɗɗi bayɗi hono noon, ko jiidaa e magooji njalniika keewɗi tawateeɗi he BigweltaareTV. Gooto kala he ɗiiɗoo magooji, haysinno hono no kala soap opera ni, haalata koko yowitii he nguurndam galle, ɓesngu e giɗli ne, ene yuɓɓiniri ɗum he mbaydi mum keeriindi, ndi ene hollira ndaarannde hesere he ɗeen-ɗoon toɓɓe. Kono kadi kala heen garɗo ene hollira wonnde, mago Pulaar woni ko he ɓeydaade mawnude, ƴoƴde e hellifeede. Ɗuum ene seedtina he ɓurɗo hesɗude he majji o, Arɗo & Dieyla, mo Foutavision yaltini hanki 17 Colte (Fèvrier) 2021, tawa ko Saydu Bah mo 2STV woni heen magiyanke dowrowo o.\nMago, ko ngoonga nafata ko finndin'de e aybin'de won e jikkuuji walla aadaaji bonɗi; tinndina waylaare e taftaade jikkuuji bonɗi, kono mo wiy mago, wiya feernude ɓerɗe. Feernata ɓernde noon koko joom mum nanata walla yiyata wooɗe e mum walla kam welto heen. He oon fannu hannde magiyankooɓe Pulaar nana mbaɗa heen ko weɗɗa. Hayso tawii ko ngoonga, huunde ko nde weli fof e nde waawi ɓurde kadi welde; ko nde yooɗi fof e nde waawi ɓurde kadi ŋarɗude.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/02\/18\/kesam-hesamaagu-he-nder-magooji-pulaar\/","date":"2021-10-22T00:18:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00658.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4856042564,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48560425639152527, \"fuf_Latn_score\": 0.29909268021583557, \"fuh_Latn_score\": 0.18425224721431732, \"ffm_Latn_score\": 0.026552310213446617}","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tunusiya ko kautaɗi Tunusiya lesdi yamori kerol hore muɗun e lardi woilari Afirika. Edi mari mangu ha jaraɗun yajugo kilomita 165,000km ɗi hauti kerol mari e lesdi Libya eta fambi faro funa, ɗen Aljeriya woje hirna e kamma funa foje lardi funa ewoila ɗi hauti kerol mari gon e wurgo meditaraniya hauto limgal yimɓe Tunusiya e limgal dungugu 2016 ɗun yari gimɗo miliyan 11.93 inɗe lesdi ɗi Tunusiya ɗi heɓi tugere far inɗei mauɗe gelle lesdi wato gelletu lasgol.\nFaro Daɗol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nLasgol gol holle wigo fuɗɗano lesdi Tunusiya ɗi heɓoyi fuɗdago ta faro Abzinanko'en lataɓe wuɗuɓe tiggaki inare e hakkilo e seɗɗa-seɗɗa ta hakkuɗe goɗɗe lasde famarɗe e kamma woɓɓe famarɓe banbantirbe lasgi. Burɗun ɗuɗuki maɓɓe yiɓuki gelle famare gamma waɗugo sode sode (lumo) e yilotoɓe wonɓe salotoɓe enon ɗun sareji Abzinanko'en fa i yeso e ɓeidaki saboe woɓɓe yilotoɓe.\nLatibe salotoɓe e non ɓe gellol Abzinanko'en fari yeso e mauniki (beidaki) sabo e woɓɓe yilotoɓe e koɗa ejodo hade e maɓɓe ha e gaɗaɗan ma sai ɓejodi'e ɗon ta inaje yalɗe de jewetati yari e sappo ɓe koɗun daya lilaɗo jomira wo Annabijo Isa (A.S) ɗun fuɗɗi yiɓuki gelle der lesdi ɗi Tunusiya. Lesdi Tunusiya ɗi hauti jungo e lesde fere-fere bano lesdi rumanko'en yutugo duɓe duɗɗi-duɗɗi koɗun hokkoɗi encimari (Ardugomari).\nWargo Juldaku Tunusiya[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nWakka tire wargo julɗako Tunusiya karni ɗun jeweɗiɗi ɗun. Larabanko'en yami lesdi din e konu hauto e anɗinki dina julɗaku (Islama) e lesdi hautuge e yiɓuki goɗɗe gelle gonɗe ko nodduki e boɗɗun-boɗɗun (kairoun-kairoun) fa gelle ɗen ɗe larabanko'en julɓe e artuɓe ta lesdi Tunusiya lamɓe julɓe e ɗuɓɓe ɓe arɗuke Tunusiya ga-o eta der kollina ɓe arddugal julɓe latigal e arɗigal Tunusiya hangal woni lamorde zirids eta non lesdi Tunusiya fari yeso e joɗaki les gelle juldaku ha e yari wakkati e turanko'en lamu dole ɓe lesdi Faransa ɓe nasti lesdi e yalɗe sappo e ɗiɗi ɗun leuru Jowauru ɗun 1881.\n\n\nAljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana\/Botswana | Burkina Faso | Burunndi | Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Biso\/Gine-Bisaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Kenya | Kodduwaar | Labiriya\/Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Tuniisi","date":"2022-12-07T03:26:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711126.30\/warc\/CC-MAIN-20221207021130-20221207051130-00644.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9977368712,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9977368712425232}","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Jihawol Kaduna taskani sembidinki shaanu ndemri haa giifakan bee (NEPAD) ngam usta talakaaku enanta haytinki nyaamannde nder Lesdi Naajeeriya.\nHaalakan wurti on haa hunnduko Directaajo mo hakkilanta shaanu sukaabe haa Les hukuuma hakkilanta shaanu jahargal yeeso sinnu Adama, Hajiya Maryam Muazu, kanyum on suuditi ka haa Jihawol Kaduna.\nDirectoojo on wi be wadan kawtal koppi kesum ngam haala ndemri nden niiman do wadete bee hokkuki sukaabe elto ko haandi ngam be darana kosde mabbe hedi shaanu ndemri ko waddata jahargal yeeso haro ustuki talakaaku ,ekitaaki sana'aaji,feesinki golle,enanta buutinol nyaamannde nder Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo taskaramka, ActionAid Nigeria, Anicetus Atakpu wi taskaramka woodi bote sanne ngam wallan sukaabe nden ustan kuude saatagidkuuku nder Naajeeriya.\nNon Kadima, Mr. Cornelius Shija taskanteebe taskaramka win der joodiibe ngam taskaramka reeta mabbe fud um anndube no taskaraji banana;I wadirte (CSOs), (MDA's)\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/21\/ngomnati-jiha-kaduna-taskani-feesinki-nyaamannde\/","date":"2023-02-07T09:27:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00642.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9828059077,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9828059077262878, \"fub_Latn_score\": 0.01610211469233036}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.983,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo wakiili'en majaliisaaru ndotti'en, Ahmed Lawan wi be besdan wambuki baawo Sooja'en ngam hurguki gannudi Lesdi Naajeeriya wontiri.\nLawan suuditi haakan haa lamar numtuki Goro'en Sooja'en soytube nyennde Alarba haaAbuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nHaafahin O wi be wallan sanne be hokkuki cede ngam kuude den huuwe no haandi.\nLawan besdika bee wiiki dow soja'en hebi ko haandi sanne haa Les ardungal Ardiido Muhammadu Buhari.\nLamar nyalow maare numtuki Goro'en ben do wade nder Hitaande fuu nde woore.\nLamarkan do wadane Sooja'en Asama, be ndiyam,be Lesdi, enanta Police'e sooyube yonki mabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/17\/wakiilien-majaliisaabe-ndottien-taskani-walluki-soojaen\/","date":"2023-02-08T00:08:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00243.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9971328378,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9971328377723694}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.054,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 06\/01 Boolumbal e oo ñalawma fuɗɗorii ko jooɗnde jaagorɗe Muritani e les njiimaandi Abdul Asiis. E ko jaaynde ndee holliri waylo-waylo jaŋde e ɓeto mum huccanaama.\nBoolumbal balloyiima kadi nguurndam dawrugol leydi ndi. E ko nde holliri, ADJ\/MR woni ko e caɗeele sabu huunde e ardiiɓe catal AJD\/MR Columbus, Ohio e gardagol Abdul Karim Kan tuuɗi wutteeji lannda ka caggal nde ka yanti e lanndaaji laamiiɗi.\nLe Calame kañum diwii ɗoon so wiyde laana AJD\/MR woni ko e nder bempeƴƴe. E kuɗol Kaaw Ceerno, jaaynde nde holli naatgol lannda ka lanndaaji laamu adanii heewɓe mettere, sabu cukaagu nguu weltaaki e no naatgol ngol waɗiraa nih caggal diisnondiral waɗaaka. E ko Kaaw Ceerno holliri, jooɗnde huuɓtidinnde AJD\/MR (congrés) aroore nde maa waɗ dille hay so hoore nde woni ko e yiilaade ñippude oo cumu gila ɓe njaɓoraani heen.\nNouakchott Quotidien kañum ari ko yuurnaade niɓɓere wonnde e nder ngaska laamu Asiis. E kuɗol Muusaa Joop, jaaynde ndee eɓɓini : \"yoo deftere jaŋngire deftere banndum\". Laamu Asiis hollii maale ɗe laamuuji bonɗi njiyranoo e puɗ-puɗe: so nanngugol haɓantooɓe hakke aadee, ɓeydugol cogguuji nguura, faalkinaade luutndiiɓe laamu, ekn… Muusaa Joop siftinii maale kollirooje laamu Asiis wonaa jogorngu deeƴde e nder hitaande 2011; kaŋko kadi e siftin'de seppo pelle luutndiiɗe laamu ñande 13 Janvier 2010.\nCanalrim kañum balloyii ko to suudu ñaawirdu ngam wiyde ngal piggal muusii! Laamu ñaagii ko duuɓi 3 kasoo e alamaan 100.000 UM edow hoore Dah Uld Busraf, Mawluud Uld Buubu, Aali Uld Mbaarek, Seek Uld Abidiin, Balla Tuure e Biram Uld Abeydi. Jaaynde Canalrim e siftin'de :\"yiyde goɗɗo ina tooñee ɓaleye waasa ɗippude ko waasde jogaade neɗɗaagal. Hol ko woni ndee deƴƴere Abdul Asiis?\"\nE oon fannu, Boolumbal artii e bon-golle baɗnooɗe e Muritani hakkunde 1986 haa 1989. Boolumbal ngam artude e filla hakke aadee e nder Muritani, yaltini ko saakto ngo Amnesty International yaltinnoo e Decembre 1989.\nTaqadoumy kañum wiyi ko jaŋngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Nuwaasoot ko ko pilñitii haa ɓe ndottani ko'e mum en barmeeji ñaamirdu duɗal ngal. Jaŋngooɓe ɓee ngarnoo ko hollude mette mum en e no nokku ñaamruɗo oo gollortoo nih e no o sarwirta ɓe nih. Ko ñaami ñiiri Barka yettaani Barka wonnoo toon, so ruttu-ñaamaa e dow teyre ko ina tolnoo e waktuuji ɗiɗi.\nRoɓindo Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=664:roindo-jaayndeeji-muritani-kori-maale-laamu-bonngu-ngonaani-e-feende&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-22T05:57:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368701409268\/warc\/CC-MAIN-20130516105009-00087-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7761305571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7761305570602417, \"fuf_Latn_score\": 0.14298132061958313, \"ffm_Latn_score\": 0.06304112821817398, \"fuh_Latn_score\": 0.011453974060714245}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kataar ko dowla gonɗo to fuɗnaange hakkundeejo, dow duungel tokosel naattungel e sorfundu Persiiru, jokkondiri e sorfundu Arabiiru bannge worgo, ɗo o jogodii e Sawuud keerol njoorndi. Laamordo Kataar wiyetee ko Dohaa. Ɗemngal mayri ko Arab, kaalis mayri ko Riyaal katareejo.\nKataar woni leydi nayaɓiri to bannge keewgol gaas e winndere ndee, caggal Dental dowlaaji Amrik e Riisi e Iraan. Kayri woni go'o to bannge njeeygu gaas ndeelam. Andi yeñtina kadi petroŋ.\nKataar ko ɗeɓi-duunde wonnde e fonngo worgo sorfundu persiiru. Wertallo mayri ko 11 586 km2. Ndi heerondiri ko e Sawuud to bannge worgo, e sorfundu Bahreyni to bannge hirnaange. Njuuteendi mayri ko 160 km, njaajeendi mayri ɓurndi mawnude ko 80 km. A ndi jogodii 563 km e geec. Ko ɓuri heewde e leydi hee ko kolangal ceene bertingal, Nokku ɓurɗo toowde e leydi hee wiyetee ko Haayre Dukan (90m), ko ɗoon petroŋ leydi ndii woni ; gaas oo woni ko nder geec.\nKataar ko leydi ngulndi no feewi so ceeɗu arii, sibu nguleeki kii wonata ko hakkunde 40°C e 50°C. Ndi heewaani toɓeede.\nFeccere e yimɓe leydi ndii koɗi ko e Dohaa, laamorgo leydi ndii. Ko ɗoon otelaaji leydi ndii fof kadi ngoni.\nE les laamu Hamad ben Kalifa al Tani hakkunde 1995 e 2013, Katar alɗii no feewi. Oon waɗtii ndi ngootiri e leyɗe winndere ndee ɓurndi alɗude : taakawuuji toowɗi, jehreeji jaajɗi, otelaaji, galleeji jooɗɗi, duɗe jaaɓi-haaɗtirde, cuuɗi ganni… mahaa.\nQatar Airways jeyaa ko pelle 4 diwooje ɓurɗe mawnude e winndere ndee ; e kitaale 2011, 2012, e 2015 kayre ardii pelle diwooje winndere ndee kala.\nKo wiyetee soomaas koo (waasgollaagu), woodaani e leydi hee. Ɗemngal leydi ndii ko Arab, kono Engele ine yaaji toon. Binnditagol baɗnongol toon e 2010 feeñniniino wonde hoɗnooɓe e oon sahaa e leydi ndii ko 1 699 435 neɗɗo. Ko heen joyaɓal fat (20%) jeyaa ɗoon, joyaɓe 4 keddiiɗe ɗee fof ko arani en. 65% e gollotooɓe toon ko arɓe, ko ɓuri heewde e ɓeen ummorii ko Inndo e leyɗe aarabeeje catiiɗe ɗe njogaaki petroŋ. Ɗuum na jeyaa e ko addani worɓe ɓurde toon heewde e rewɓe to woɗɗi, sibu e nder yimɓe nayo fof, ko gooto woni heen debbo. Ko noon ɗum ɗeɓi wayde e leyɗe aarabeeɓe Sorfundu persiiru nduu fof.\nDiine leydi ndii ko Lislaam wahaabiijo. Gaa gaa Sawuud, ko kayri woni leydi ngootiri ngoɗndi ndi \"jeyaaɓe e mum ngoni wahaabiyeeɓe, goongɗinɓe wahaabiyaagal\", hay so tawii noon fiɓnde ndee ɓuri ŋeerde ko to Sawuud, sibu ɗoon kam, rewɓe ine njamiraa dognude otooji, ine mbaawi ɗannaade tawi ɗoftaaka, ɓe ngonaa juulɓe ina njamiraa toon yarde sanngara e ñaamde teewu mbabba tugal. Kataar ina yuɓɓina koolol sinemaa, ina jogii cuuɗi ganni mawɗi, ina moofti joɗnde Al Jazeera, maa yuɓɓinoy kadi kawgel fuku winndere e hitaande 2022. Diineeji goɗɗi, haa arti e kerecee en ine tawee toon.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/08\/09\/huunde-e-ge%C9%97e-kataar\/","date":"2022-08-09T13:18:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570977.50\/warc\/CC-MAIN-20220809124724-20220809154724-00715.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7162666917,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7162666916847229, \"fuf_Latn_score\": 0.11731721460819244, \"ffm_Latn_score\": 0.10359034687280655, \"fuh_Latn_score\": 0.05756314843893051}","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.668,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu U.A. renndii e lewru feebariyee 2010 to Adis Abebaa e tawtoreede yoga e hooreeɓe leyɗeele Afrik. Komaantini e nguuɗoo batu ko yiɗde Kaddaafi ardineede laawol goɗngol fedde nde, caggal nde o joofni manndaa makko tuggunooɗo gila e lewru febariyee 2009. Hol ko addunoonii ndogen saka ndartoɗen ? Gardagol Kaddaafi U.A. e hitaande 2009 maantinorii ko guurtugol kuudetaaji e nder leyɗeele Afrik e jaɓɓugol doosɗe leyɗeele ɗe :\ngo'o e Muritani, Gine bisawo, Madagaskaar, Gine Konakiri, jiidaani e ko waɗi NISEER koe ko tommbaa e leyɗeele goɗɗe ko wayi no Kodduwaar en… Hay so ɗum fof ina haawnii ne, (sabu sikkanoo ko oon jamaanu diwtaama) kono ko ɓuri haawnaade fof kodarnde gardiiɗo e ngaal daawal U.A. hono Kaddaafi sabu darnde makko kala koƴaañde pollugol laamuuji ngol tuugnaaki e doosɗe leydi. E tee ina teskaa U.A. ƴettii kuule keewɗe ngam harminde « kala baylugol laamu ngol tuugaaki e doosgal leydi mum ». Oɗon teskii e sahaa kuudetaa baɗnooɗo ɗo e Moritani oo, holi darnde juɓɓule U.A. ndarinoo ngam haɓaade goomu militeer en follunooɓe laamu ngu. Kono noon darnde Kaddaafi e oon sahaa kañum fof e ardaade Dental Afrik (U.A.) ko ƴaañde Abdul Ajiiju tawi suuɗaaki e kuɗel, moolaaki e leggel tawde ɗum waɗi ko e batu njooɗinoongu e nder « Palais des Congrès ». E nder nguun batu o holliti ko gondugol makko e feere Abdul Ajiiju, yiɗde ɗum yuɓɓinde wooteeji ɗi ngonaa nanondiraaɗi, no U.A. e Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU) e Dental Erop (U.E.) wasiyirinoo nii ; Kono nde wonde ko ɗum fenaande, ɗum yahaani, gacce kootani tan ko Kaddaafi.\nIna laaɓti tan, Kaddaafi wonanaani demokarasii e nder aduna oo teeŋti noon e nder leyɗeele Afrik ɗe, sabu denndaangal kuudetaaji baɗnooɗi e oo mudda , darnde makkoko haɓɓondirde e joomum en (Gine, Madagaskar..). Nde wonde ko ngoon humpito tan o jogii, sabu ko noon o heɓri laamu e hitaande 1969 nde o follata laamu Idiriis 1erkaanaŋke Libi. E oon sahaa, o sikketenoo ko o jahruɗo yeeso etee dillere nde oaddunoo nde ko dillere waklitere hebornde waylude tippudi lawakaagu to Libi, kono nde laatii tan ko dillere compugol laamu kawjungu, piddungu, ceddungu.\nEɗen nganndi e sahaa nde U.A. ardinta mo fedde nde, yoga e hoohooɓe Afrik, teeŋti noon e wonɓe bannge worgo ɓe, (Afrik worgo, Uganndaa ekn…) ɓerɗe mum en ina ñawnoo e ɗuum, kono noon, nde wonde ko ɗum gorle, ɓe njebbili tan kono eɓe nganndi ɗo ɗum wuftoytunoo. Nde wonde eɓe nganndi ko o laamɗo piɗduɗo, mo hellifaaka no feewi, cikkoowo huunde fof ina waawi heɓraade kaalis etee amo wondi heen. Hay so tawii noon eɗen nganndi won mo ɗum hoomtata e nder leyɗeele Afrik ɗe, teeŋti noon e hoɗɓe beccal hirnaange ɓe. Ƴeewee tan o kaawis mo Kaddaafi addani hooreeɓe leyɗeele tawtoranooɓe batu U.A., nde o ɗaɓɓiri ɓe, e rewrude e gooto e watulaaɓe makko, (fedde laamɓe, garmeeje e lawakooɓe ganni nde o fewjunoo sosngo mum), yoo ɓe piil mo lefol wonde ko o kaanaŋke Afrik (laamɗo laamɓe Afrik) ; Etee, alaa fof feere nde o waɗaani mbele hooreeɓe leyɗeele ɗe ina njortoo e ɗeen « kecce », kono ɓe mbiyi mo tan ko « yo dille maa ndewe ». Ndaw ko haawnii, Kaddaafi mo sattaani, tawaani, mo naatiraani laamu rewrude e damal, kono ƴaaɓiiɗo galle, hol no wiyrata ina rutta yimɓe e laamuuji ganni ? Nde o faami tan wonde hooreeɓe Afrik, kosonngi mo ko, kañum en ɗum naworaani ɗum en, etee ko ko kaasti geɗe makko fof, o jebbilii, o jooɗtoyii, o lelni hay maantoode hollirtunoonde wonde ko kaŋko ardii batu U.A., tawtoranooɓe batu fof mbeytii.\nKo caggal ɗum haŋkati geɗe kimmuɗe kuccanaa, gardiiɗo U.A. keso toɗɗa, oon woni : Bingu Wa Mutharika hooreejo leydi Malawi. Ko ɗoon e ɗoon o holliti e nder konngol makko geɗe ɗe o ardini e daawal gardagol makko, ko adii fof ko yiɗde mo yoo « ɓiɗɗo Afirknaajo kala nde lelotoo jamma yoo taw hirtiima », ɗum firti ko ardinde mo ndema e timminde soklaaji men to bannge nguura. Ko noon ne kadi, o werlorii wulaango makko feewde e hooreeɓe Afrik nde ndarantoo ñifde fitinaaji duumiiɗi e duunde Afrik nde, ɓe paloo kadi baylugol laamuuji ɗi tuugaaki e doosɗe leyɗeele ɗe. Leelaani leydi Afrik worgo e wondiiɓe mum njaɓni batu ngu nde nanondirta e feere mbele ina saloo pollugol laamu Madagaskaar e feere nde laamu ngu « dagaaki » ngu (laamu André Rajoelina) yiɗi ƴettude ngam yuɓɓinde wooteeji dipiteeji.\nBatu ngu joofri tan ko e hoonaare leyɗeele Afrik bannge worgo e gardagol Jacob Sumaa wonanɓe compugol dowlaaji tuugiiɗi e sariya e demokarasii e nder Afrik, Kaddafi e wallidiiɓe mum (won e leyɗeele to bannge Afrik rewo yeru Bénin) kootdi e koyeera mum en, « Balla hootii rimndaani »\nNgeello","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/03\/06\/batu-dental-afrik-u-a-e-kaddaafi-ko-addunoo-ndogen-saka-ndarto-%C9%97en\/","date":"2022-09-28T04:18:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335059.43\/warc\/CC-MAIN-20220928020513-20220928050513-00439.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6283262968,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6283262968063354, \"fuf_Latn_score\": 0.21640484035015106, \"fuh_Latn_score\": 0.07166501134634018, \"fuq_Latn_score\": 0.05255885049700737, \"ffm_Latn_score\": 0.03036319836974144}","num_words":754,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Naajeeriya hiddeekoojo, Yemi Osinbajo andini dow biddo Debbo gooto heftaama fahin nder bibbi jangirde Chibok wonbe nder juude turtube Booko haraamun nyalde 12 baawo yoofuki wobbe 82 be turtube ben njoofi.\nBallo ardiido lesdi Buhari her caakol kubaruuji Mr. Femi Adeshino on tabbitini haala kan nde haalidanno bee kubaru nder faada ardiido lesdi Naajeeriya ngonka Abuja.\nO wi Ardiido lesdi Naajeeriya hiddekoojo Prof Yemi Osibanjo on andini haala kan haa jonde majaliisaa dogginirgal laamu lesdi nde doggina alarba yawtunde.\nAdesina andindo dow inde biddo debbo on andinaaka haa joni wii, boyma biddo debbo on waddama Abuja haa O naada nder bandiiko'en be njoofaa aran.\nKubaruujo ardiido on andini dow do yela ko badi horaano bibbe rewbe be njofaaka e horaano Naajeeriya'en jogaabe fuu njoofetee.\nNon O wicci haala ka wobbe caakata dow turtube Booko haraamun don mofta nder laynde Sambisa, O wi dum fewre on baleere,nden Sooja'en Naajeeriya bo do taaditi jinni darnde ngam deppinki rento e jonde jam nder lesdi ndin fuu no foti.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/faada-ardiido-lesdi-gasni-heftuki-bi-chibok-fahin\/","date":"2017-11-24T12:59:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934808133.70\/warc\/CC-MAIN-20171124123222-20171124143222-00721.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9963761568,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9963761568069458}","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Goytaali e bagginaali ɓeen dognooɓe werlaaji e motooji jakartaa e nder diiwaan Maatam . So tawii waadere memii leydi ko caɗeele mawnde fayde e yoga e nokkuuji joňiiɗi ɗi . Tee yoga e gure tappamaaje ɗe won e laabi tuɗat ndiyam oto waawaa rewde heen haalaaka moto jakartaa. Laawol Wurosoogi fayde Bakkel memotaako e oo sahaa ,sabu kala e laawol ɗo waɗaa seldunde ko e caanngol mawngol rewi tee so waame arii regginat wonta taƳre alaa jahoowo alaa garoowo. Ɓe kollitii oo sahaa hay so yiɗii yahde so a yiyii Ƴiiwoonde ina feŋa a suusaa yahde ,ngam hulde woto a loggaade.toon . Ina jogaa kulhuli otooji mawɗi ina ɓeyda bonnude laabi ɗi. Tee kadi so a anndaa laawol ngol no moƳƳi ina waawi jibinde caɗeele. Dental dognooɓe otooji e motooji kollitii ko ɗum ngoƳa mawɗo hade laawol ngol joofde.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/laawol-wurosoogi-haa-bakkel-joom-en-otooji-e-motooji-en-ngoytiima\/","date":"2019-01-23T20:57:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547584350539.86\/warc\/CC-MAIN-20190123193004-20190123215004-00623.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9054148197,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9054148197174072, \"ffm_Latn_score\": 0.06388408690690994, \"fuf_Latn_score\": 0.023829523473978043}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.908,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ellee hakkillaaji hilifaaɓe aduna o ko ko ngontii juuɗe tak-take nattuɗe waawde jaggude hay dara : haɓaade teroriste – jihaadiste, korona wiris, boomaare pittaali e nguurndam caɗɗam – caɗtuɗam sabu haɓre putiin e dowu ekren.\nSo yiɗii ikren wonta ndoondi hay mbuubu natta diwdi e mum, kono yo riisi waas tan naata e pawe e uddooje ɗum ɓiɗta ɗum e aduna o haa natta foofde, waɗta dogde caggal aduna o ko aldaa e fooftaade' na fewjee na fewjanee no yoga e leyɗe nguurndi ni.\namerik e orop ɓeydoo darnude daaɗe mum en e aduna he.\nMbele wonaa ko ɗuum woni ko orop e amerik mballata ikren e kaɓtorɗe ngam huccondirde e riisi ? sabu ɗeen kaɓorɗe alaa ko mbaawi e doole riisi ɗe, kolleteeɗo laawol e perɗo laawol ngonaa yahdiiɓe.\nAduna o foti ko dogde koyɗe jam no haɓre nde ňifiri ko yaawi – yaawi, kono kay wonaa seŋan'de mo alaa juuɗe juuɗe yo haɓ e joom juuɗe.\nKo reɓata ina ňaama aduna o oroo e amerik na tawaa heen. Emmanuyel makroŋ yo waylu darnde mum e ngal daawal laamu mum kesal ko yowitii e hakkunnde riisi e ikren e ko yowitii e kaɓagol seɓɓitiiɓe suuɗiiɓe ( terriste ) e duunde afrik nde.\n1- Ɓe ngonaa ansaar ad'diina ( wallooɓe diina) ɓe ngonaa jihadiiɓe ( tiiɗnaniiɓe ) diina, kanɓe kay ko ɓe lojooɓe diina e renndo ngo diina o wuuri ngo.\n2 haɓaade huunde firtaani fiyndireede e fellondireede tan, ko alaa e sago jeewtidal laawɗinee hakkunde seɓɓitiiɓe suuɗiiɓe ɓe e laamuuji leyɗe maɓɓe ɗe e tawtoreede wallidiiɓe jeewtidal ngal : hilfaaɓe diina heɓtinaaɓe ɓe e pelle diina mawɗe aduna o e pelle adunaaje dokkaaɗe laawɗinal aduna o e hilafaacɓe laamuuji duuɗe goɗɗe ɗe.\nLeydi njaɓɓotoondi kaaldugol ngol jaggee dente ɗee na mbaɗee toon na yeewtidee maa faamondire jam arta e leyɗe ɗe, sabu pulaar wiyi so dunndu fuɗii hakkunde ɓerɗe ko ɗemɗe pertotoo ɗum haa ɓerɗe ɗee mbaawa yiyndirde.\nHo to hakkillaaji aduna o ngoni ? tawa wonaa hakkillaaji ; so yiɗii yo a maay kono miin kay yo mi daň tan mi wona mbaawndi e kala baawal e mbaawka mum!!\nMate aduna o ina ronki wuurnidde yimɓe mum ɓee fof e jam e kisal ?\nIdrissa ka","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ho-to-hakkillaaji-aduna-o-ngoni\/","date":"2022-05-21T19:01:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662540268.46\/warc\/CC-MAIN-20220521174536-20220521204536-00780.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4865900278,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48659002780914307, \"ffm_Latn_score\": 0.25281447172164917, \"fuf_Latn_score\": 0.2382868379354477, \"fuh_Latn_score\": 0.015373334288597107}","num_words":352,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.507,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rafi Koronavirus e laygol muuɗum e winndere ndee kala e holno oo ñaw reentorte ?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nÑalawma hannde loowdi yeewtere nde ko ñaw biyeteeɗo Koronavirus. Ooɗo rafi eno jokki laygol muuɗum e nder winndere nde. Ɓuri heewde e leyɗeele memaaɗe e ooɗo rafi jetti faabuji teeŋtudi ngam faddaade laygol ñaw oo. Ko kuule baylotedi e nder leydi kala. Holko woni maale coronavirus? Holno ɗum raabatirnda ? Holno ooɗo rafi reentorte? Koɗomen Binta Samb Saar ko cafroowo e suudu safrirdu Lopital faan Kanko jogii kongol maɓɓe ma o jaabo e naamde ɗee. Ko adii eɗen totta konngol gollidiiɗo men Mamadu Alfa Jallo ton to wuro Sigicoor ɗoo e ley leydi Senegaa. Tongata yeewtere nde ko suka naalanke biyeteeɗo Seydu Caam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200321-rafi-koronavirus-laygol-muu%C9%97um-winndere-ndee-kala-holno-%C3%B1aw-reentorte","date":"2023-03-25T12:14:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945323.37\/warc\/CC-MAIN-20230325095252-20230325125252-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6878666878,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6878666877746582, \"ffm_Latn_score\": 0.23060524463653564, \"fuf_Latn_score\": 0.041609812527894974, \"fuh_Latn_score\": 0.0354691743850708}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.603,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sosi ndee fedde ko debbo mo Horndolde biyeteeɗo Kajjata Hammadi Abuu Jeey, jooɗiiɗo to dowla Kanada.\nNde yuɓɓinii ñalɗi 2 pottital ñalnde 11 e 12 jolal 2022 he wuro Ɓoggee, tawi fayndaare mum en ko semmbinde ganndondiral terɗe fedde ndee, nde tawnoo gila nde sosaa, ko he ɓoggol WathsApp tan jokkondiral ngal haaɗi. Ngam yettinde ngalɗo dental e fannu ɓamtaare, waɗtaa fedde inniraande GIE Ɓamtaare Jaŋde e Pinal e Nehdi Njaay Saydu Aamadu. Ko he dow ngaal jaɓɓal nanondiral yuɓɓinde batu mooɓondiral eɓɓaa. Ngoon eɓɓo woni siynaango he ɗii ñalɗi ɗiɗi to Ɓoggee, ngo halfinaa Catal\nƁoggee e gardagol Aljumaa Njaay.\nBatu nguu jogii ko toɓɓe tati : go'o ko ganndondiral terɗe fedde nde ; ɗiɗi ko udditde karnal naatooɓe e hesɗitinde naatirɗi mum en ; tati ko lelnude ginol golle hitaande njuɓɓudi e kuccam fedde ndee. Ngam weltaare, catal Ɓoggee e teddinireede nguu ɗoo batu, yuɓɓini golle pinal joofiiɗe daaydaayre laaɗe he nder caaɗngol Ɓoggee biyeteengol Jiñcu ngol. Ɗum woni laawol gadanol ko laaɗe ine ndognee he ngol caaɗngol, ko Ɓoggee hoɗaa koo, e wiyde mawɓe ƴettunooɓe ɗoon konngol. Denndaangal ɗeeɗoo golle njuɓɓinaa ko e ballal fedde Laana Puri, renndinnde gure cubalooji Puri, hono Bakaw, Loopel, Ɓoggee dow e les, Ceenel, Demet e Ganki Jeeri. Laaɗe 5 tawaama tawi pamɗuka awƴooɓe ko njolnuka yimɓe 7, yanti heen laana rewɓe purinaaɓe faarnoriiɓe cubalaagu. Ñalnde heen saakitaaji mbertaama ɗoon, njaltinii liɗɗi baaɗi no ceeli, gicce, cafceeli, mbettooje, hakitaaji.\nHol tawtoraaɓe pottital ngal\nTawtoraa pottital ngal ko sarɗiyanke cuɓaaɗo he diiwan Ɓoggee hono Ngayde Abdarahmani Hammat mo Cidee, teddiniranooɗo ɓataake, waɗi heen faayiida no feewi, sibu o waɗii heen ballal 50 000 kaalis keso oo.\nTawtoraa ngal kadi ko Hapsatu Mori Sammba Saydu jeyaaɗo to Maatam, teddiniranooɗo leeteer, mo o waɗi he mum 126 ujunere seefaa (CFA), ine wondi e 500 kaalis keso oo, he juuɗe lappol pattamlamol ngol yimɓe 10, ummoriiɓe to Maatam. Ine tawaa ñalɗi ɗii kadi delegaasiyoŋ Nuwaasoot, hono Amadu Jibeeri Sih e Abdul Wahaabu Sih ine ngaddori nelal Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani. Tawaama ɗum hilifaaɓe diiwan Ɓoggee, hono Njaay Daawuda, federaal Barakna, Jah Maamuudu mo Saye, cukko meer Ɓoggee, e Haakem Ɓoggee, Gardiiɗo cukaagu he departemaa Ɓoggee, hooreejo fedde Laana Puri Alhuseyni Jibi Njaay.\nDenndaangal ɗeeɗoo geɗe mbaɗi ko he yeeso Njaay Saydu Aamadu, inniraaɗo fedde ndee e yahdiiɓe mum.\nHe kuɗol Aljumaa Njaay, 46 72 78 09\nNo geɗe ɗee njahri ?\nŇalnde Aljumaa ndee ko jaɓɓagol hoɗɓe ummiiɓe jookli ɗii kala, haa teeŋti noon ummiiɓe Maatam, Horndolde e Tuubaa. Hoɗɓe Maatamnaaɓe ɓee njaɓɓaa ko tufnde Ɓoggee tawi ko ňaantule jooɗɗe wondude e daaɗe pekaan Hammoo Joop en, Ibraahiima Jeey e Gawlo jontaaɗo ummoriiɗo to Maatam. Otooji juraa juraa, kelle e kuljinaali haa to jippule. E oon sahaa, hoɗɓe kollitaa yimɓe arnooɓe, yimɓe mbeltii, caggal ɗuum caakii ngam feewnitanaade jamma hiirde. Jamma oo ko to Jiňcu, tawi sukkiti hiirde ndee ko naalanke gooto he jimol mum neɗɗo ko banndum, rewi heen Aamadu Tammbaa Joop e jimol mum suaraa. Caggal ɗum ko hiirde pekaan e daaɗe Hammoo joop e wondiiɓe mum. Tesko-ɗen tan hiirde ndee yahrii no foti yahrude nii. E jammaagu nguu won ko hollitaa ɗoon ko fayti e njonngu hakkunde Seɓɓe e Subalɓe ko nanondiraa heen ko kala heen hinnde waɗnde saali, yo woɗɓe ɓee njaggu ɗum.\nŇalnde aset ndee ko to Ňooli yahaa ngam waɗde toon hirjino fedde ndee e tawtoreede hoɗɓe, terɗe fedde e won e yimɓe teddiniraaɓe ňalɗi ɗi. Konngi keewɗi yettaama toon ko wayi no jaayndiyanke Tijjaaniyatu Saar ummorii ɗo to Piindi Tele Senegaal walla ko wayi no tedduɗo Ngayde Abdarahmaan Hammat sarɗiyanke Ɓoggee. Nde toon ummaa ko bottaaje payaa. So Alla ɓe moƴƴii he yimɓe ɓee.\nKikiiɗe aset ko Jiňcu, tawi ko Daaydaayre ko meeɗaa yiyeede e weendu nduu. Daaydaayre bawɗi e buubaaji e sabaruuji ottii e jiňcu manngal beeli. Geɗe keewɗe mbadaama e oo kikiiɗe, ko ɗoon inniranooɓe ňalɗi ɗii kolliti tigi ko ngaddunoo, kaalis keewɗo ko wayi no Habsatu Mori Jaw e sarɗiyanke Ngayde Ngayde Abdarahmaan Hammat.\nKala njimri nanaama ɗoon e kala ngamri kadi waɗaama ɗoon e tawteede fiilaaɓe wuro Boggee to laamu.\nNde jamma ari ko hiirde pekaan huccanaa, Hammoo Joop e wondiiɓe mum en njimi toon jimɗi belɗi, cappaali belɗi teskaa tan e jamma nguun yimɓe heewɓe ngarii sabu haamtaade jamma hanki mum. Hiirde nde gasiri ko e konngi Aljumaa Njaay mawɗo catal Ɓoggee, e Njaay Saydu Aamadu.\nKuɗol Aamadu jibeeri Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/11\/27\/nal%C9%97i-pottital-goomu-ngalu-e-ngartam-%C9%93amtaare-jande-pinal-e-nehdi-njaay-saydu-aamadu\/","date":"2023-05-29T03:24:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644574.15\/warc\/CC-MAIN-20230529010218-20230529040218-00120.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4329639673,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4329639673233032, \"fuh_Latn_score\": 0.3053315281867981, \"ffm_Latn_score\": 0.21453818678855896, \"fuf_Latn_score\": 0.03732255473732948}","num_words":708,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.342,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Umar Bah, Faraysenaajo mo iwdi Senegaalnaajo ene summbi ƴamde lefel sarɗiyanke he suɓngooji Sarɗiyankooɓe Farayse 2024.\nHe kuccondiral makko e jaayndiyankooɓe, o hollirii ene jeyaa e sababuuji gaddanɗimo yiɗde jeeyede he suɓngooji hee ko ngam yiydemo wonnde Faraysenaaɓe wuurɓe caggal leydi Farayse ɓe, ene keɓe caɗeele no feewi e heɓde jojjanɗe mum en haa teeŋti e ko yowitii e safaara walla jaŋde sukaaɓe mum en. Umar Bah ene jogii njoorto moƴƴo wonnde ma o haw e suɓngooji he. O siftinii wonnde falnde (circonscription) 9ɓre ndee, renndini ko leyɗeele 16 Afrik, tuggude he Maghrib haa yettii Hiirnaange Afrik. O hollitii wonnde ko ɓuri heewɓe e suɓiyankooɓe ɓee ngoni ko he Marok, Tunis, Algeri, Senegaal, Mali, Gine e Muritani.\nO wiy he yiyannde makko ko kanko jogii profil ɓurɗo moƴƴude ngam waawde daranaade Farayse he nder Senegaal kadi he nder Afrik. \"Farayse waawaa dañde sarɗiyanke kaanduɗo heen haa ɓurimi. Ƴamgol am lefol sarɗiyanke ngol ko ɗum malal wonande Farayse,\" o wiy tuma nde o hucciti e jaayndiyankooɓe.\nUmar Bah jeyaa ko boyinnaaji, diiwal Maatam, ko he Senegaal o adii janngude hade makko yahde Farayse o jokkoyi toon. O wuuri he nder Farayse ma won jooni duuɓi cappanɗe tati.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/01\/umar-bah-ene-summbi-%C6%B4amde-lefel-sar%C9%97iyanke-he-su%C9%93ngooji-sar%C9%97iyankoo%C9%93e-farayse-2024\/","date":"2023-03-28T03:15:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00487.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.505208075,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5052080750465393, \"fuh_Latn_score\": 0.2293153703212738, \"fuf_Latn_score\": 0.2097872495651245, \"ffm_Latn_score\": 0.05496660992503166}","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.467,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Usmaan Caam gooto e hirjinooɓe jeewte e haalirde Timtimol fm naatii e dingiral politik.\nSo wiyaama Usmaan Caam heewɓe maa mbiy ko kebloowo jeewte e haalirde Timtimol fm haalirde dowri e nder diiwaan Maatam. Hannde o ko kaŋko ɗowata yeewtere wiyateende ɗemngal Ilam, yewtere loowdi finndinoore, jeertinoore. Hannde o e ballondiral lannda IPD mo Ibraahiima Abu Nget ardii, ko kaŋko waɗaa hoore doggol e falnde Maatam. Ina anndaa kam Usmaan wonaa dilloowo to bannge politik, kono e hoolaare timmunde addanii lannda IPD suɓaade mo e nder falnde Maatam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/doggi-depiteeji-lannda-ipd-ardinii-jeewtoowo-e-rajo-timtimol\/","date":"2017-08-18T16:08:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104704.64\/warc\/CC-MAIN-20170818160227-20170818180227-00462.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8511888981,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8511888980865479, \"fuh_Latn_score\": 0.10843784362077713, \"ffm_Latn_score\": 0.025671733543276787}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.773,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi najeeriya hiddekoojo, Professor Yemi Osinbajo, wii Ngomnati resi ceede hewtande biliyonji teemedde joweedidi (700) ngam sooduki henndu gas ndu feesinta hiite lantarkiye nder lesdi najeeriya.\nProfessor Osinbajo andinikaa on nde O jaabano 'yame 'kubaruen dow taskaram Ngomnati mobgal lesdi najeeriya ka fintinki kilanta risku e jahal yeeso haa lamar hewtuki hukuumawa faal yeeso kilantaaku riskuuji kawtal hoore lesde Africa duubi sappo ko ka tiggiraa, lamar ka dogginaa haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya nyande salaasa yawtunde.\nO wii, dum don heba gannudi haa yobuki waddoobe henndu gas dum hadata hiite lamtarkiye ngen fesaago no handi nder lesdi Naajeeriya.\nArdiido hiddeekoojo on wii Ngomnati Najeeriya don habda huwuki kuude lanaaje lesdi, ndenbo waday no foodiri hakkilo rufoobe yonta ngam wara rufa yonta haa yebre nden.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/ceede-biliyonji-700-yembaama-ngam-feesinki-hendu-gas\/","date":"2017-11-23T18:29:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806856.86\/warc\/CC-MAIN-20171123180631-20171123200631-00723.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9937213659,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9937213659286499}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Goodal yuɓɓini balɗe tati heblo jaayndeyankooɓe tuggi 17 haa 19 mares to ekkol Ceerno SIleymaani Baal Geejawaay ko Siley Njaay huufnoo golle heblo ngoo\nHol no kabaaru rokkirtee e nder ɗemngal pulaar ? hol fannuuji kabaruuji ngoodi ? hol sifaa e ngonka jaayndeyanke e nder renndo mum ? ɗum ɗoo jeyaa ko e toɓɓe janngaaɗe e nder heblo ngoo. Ngooɗoo heblo noon ina renndinno hakke 40 jaayndeyanke ummiiɓe e rajooji ceertuɗi e nder Ndakaaru. Safina fm, afia fm, rajo Teccaan, duweyra fm, jikke fm, Bammbilor fm kam e terɗe bellelle.Wonii fartaŋŋe ɓeeɗoo sukaaɓe ummiiɓe e caaktirɗe ceertuɗe bujeede e fannuuji keewɗi e no yeewtere huufirtee e no kabaaru rokkirtee. E ko Siley Njaay kuufnooɗo heblo ngoo habri, Jaayndeyanke nguurndam mum fof ko jaŋde e witto, etee ko ɓuri bonde e nguurndam j aayndeyanke ko mawmawu e yondinaare.\nHeblaaɓe ɓee e kanngol Faatimata Jallo, kollirii nafoore mawnde nde keɓi e heblo ngoo. Ina jootɗoraa maa heblooji goɗɗi ummane ngam wallitdeharalde hesere naatnde e gollal ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/heblo-jaayndeyankaagal-jaayndeyankoo%C9%93e-gollortoo%C9%93e-pulaar-keblaama\/","date":"2018-01-18T14:05:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887414.4\/warc\/CC-MAIN-20180118131245-20180118151245-00714.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6760143042,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6760143041610718, \"fuh_Latn_score\": 0.24077153205871582, \"fuq_Latn_score\": 0.05827106162905693, \"ffm_Latn_score\": 0.0173663180321455}","num_words":159,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.581,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sawroowo ardiiɗo lesdi musamman dow harkaaji majaliisa ndotti'en lesdi Sen. Ita Enang, andini dow lesdi Naajeeriya woɗɗi dow ɗatal fintinki kilantaaku riskuuji lesdi ndin.\nEnang suuɗiti kaa on haa lamar ka taskitaa ngam ombuki hitande ɗiɗabre nde majaliisa lesdi njeweetataɓa.\nO wi lamar kan taskitaama on ngam sattina wooɗuki narral ngal won hakkunde yebre dogginirgal laamu e wuttudu majaliisa lesdi.\nO wii\"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari ɗo jinni darnde ngam moinki huusitorde lesdi Naajeeriya, mi sekay sam ko ɓadi Naajeeriya'en heɓan ko tammata iga ngomnatiwa ngaa fuu.\n\"Fakat seko wolaa tufeego baatal nawɗum amma ngal woytetee tonii daama nyawu ngu a habdataa heɓaama.\"\nWakiiliijo ardiiɗo lesdi on naftiri bee jarfuyel ngel her nodduki majaliisaaɓe ɓoyma'en yalɗiriiɓe lamar kan dow ɓe kabda fodde bawɗe maɓɓe her ɓamtuki daraja lesdi Naajeeriya haa ɓe ngoni fuu.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/naajeeriya-wo%C9%97%C9%97i-dow-%C9%97atal-fintinki-kilantaaku-maari-enang\/","date":"2018-01-17T13:15:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886939.10\/warc\/CC-MAIN-20180117122304-20180117142304-00314.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.911203146,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.911203145980835, \"fub_Latn_score\": 0.08821588009595871}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.848,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde OXFAM e gollodiiɓe mum (Ambasaad Espaañ Gollondiral Espaañ, ROSA, AMAD e APLV), yuɓɓinii heblo balɗe nayi (tuggi talaata 6 haa aljumaa 9 abril (seeɗto)) faatungo e \"baylagol weeyo\" e nder wuro Kayhayɗi. Heblo ngoo renndini ko kominaaji joyi : Kayhayɗi, Neere waalo, Jowol, Likseyba e Ganki. Tawtoraa ko meeruuji e konseyeeji e gollotooɓe e komin, yantude e terɗe renndo jaambureewo. Ɗowi Heblo ngoo ko Doktoor Maamuudu Tuure, karallo ndema. Heblo ngoo waɗi ko to Oberj (Auberge) Palmeraie.\nBaylagol weeyo ko huunde huuɓtodinde, haa teeŋti noon e ɓeydagol nguleeki, tawi saabii ɗum ko golle aadee. Ɓeydagol nguleeki leydi fuɗɗiima ko ina abboo e duuɓi 100 haa 150, gila aadee fuɗɗii huutoraade masiŋaaji, nguleeki ina ɓeydoo. Ko ɗuum saabii parwugol tagofeere men hannde.\nBaylagol weeyo ko huunde fuɗɗiinde ko ɓooyi. Hannde, ko wiyetee jeereende Saharaa koo, ko nokku kecciɗɗo wonnoo, baɗnooɗo puɗi, e kullon. Hol ko saabii ɗum natti woodde ? Doŋre Leydi ina teskaa ina ɓeydoo wulde, tawi saabii ɗum ko golle ɗe aadee gollata, ko wayi no isinaaji ina ngukkita hee weeyo hee gaasuuji. Geɗe kuɓɓam, ndema, coppugol leɗɗe, maahdi, diƴƴe e kurjuru. Baylagol weeyo ina sabobina ɗeeɗoo geɗe : yooro, ƴergol maaje, ustagol ndiyam, ɓeydagol musibbaaji weeyo (keneeli keewɗi doole, waameeji, toɓooli ɓurtuɗi, rafiiji, caɗeele kisal nguura. To bannge yimɓe, ɗeeɗoo caɗeele maa teske : ñaamdu ndu timmaani, heege, baasal, ŋakkere golle, luure, ŋakkere cellal, golle ɓurtuɗe pawaaɗe e rewɓe. Yoga e annduɓe keewi huutoraade ko konngol \" Ƴellitaare Duumiinde \", ɗum firti ƴellito-ɗen, naftoro-ɗen geɗe gonɗe e duunde men, kono yo ɗum duumo mbele yontaaji garooji ina keƴa heen.\nGoomu mbiyeteengu GIEC (Groupe d'experts Intergouvernemental sur l'Evolution du Climat), cosaangu e hitaande 1988, wiɗtata ko geɗe paatuɗe e baylagol weeyo e batte mum . E ngu renndini annduɓe heewɓe e kala fannu, mbele eɓe ndaña yiyannde huɓtodinnde e ndee toɓɓere. E ngu feccii e cate tati gollorɗe : • catal gadanal ngal golle mum ngabbitii e wiɗto baylagol weeyo no siforii ; •catal ɗimmal ngal heertorii ko batte baylagol weeyo e nder satooji e yimɓe; •catal tataɓal ngal woni golle mum ko hol no ñawndirten baylagol weeyo. Goomu GIEC yuɓɓinii moɓondire keewɗe, lelnii ciimti ngam daɗndude aduna oo e baylagol weeyo. E nder ɗum ɓe njeertinii no feewi.\nBaɗal Seer (Effet de serre) ko mbaadi waawde mooftude nguleeki e nder weeyo ngam waawa waɗde e leydi tolno wulɓuuɓdi (temperatiir) baawɗo newnude nguurndam. Ko wiyetee gaasuuji caabotooɗi seer (gaz à effet de serre), Gaas karbonik ɓuri teeŋtude e ɗiin gaasuuji. So tawii ɗiin gaasuuji gummiiɗi e golle aadee ɓurtii e weeyo, ko ɗum jibinta caɗeele.\nLimoore aadee ina ɓeydoo no feewii, ñaamdu maa ɓeydoo, sokla ndiyam ɓeydoo, koɗorɗe ɓeydoo, kuutaragol geɗe keewɗe ɓeydoo. E hitaande 1975 ko en miliyaaruuji 4, e hitaande 2000 en keɓii miliyaaruuji 6, hannde oo en ɓurii miliyaaruuji 7. Ɗum firti no keewal aadee ɓeydortoo nii ina ɓurti.\nGeɗe ɗe yimɓe kuli hannde ko jeereende, ƴergol maaje, ustagol kulle , ustagol ndiyam , ɓeydagol geɗe boomooje (keneeli keewɗi doole, waameeji, rafiiji, kisal nguura, caɗeele e geɗe jeñcinteeɗe (ndema , awo e ngaynaaka). To bannge aadee , ɗeeɗo caɗeele ina teskee : ŋakkere ñamri, heege, baasal, ɗanle, waas-gollaagu, ŋakkere cellal, teddugol golle wonande rewɓe. Hol no kopporeeje keɓirtee wonande faawru ngalu (fond vert) toppitiingu eɓɓooje paawtuɗe e baylagol weeyo. Ɗum ko fartaŋŋe mawɗo ngam darnude peeje ngam haɓaade baylagol weeyo.\nNgooɗoo heblo ina foti yaajneede no feewi, mbele ko ɓuri heewde e yimɓe ina paama tigi rigi ngonka tagofeere men Leydi, hol caɗeele dookɗe en hannde to bannge baylagol weeyo ? Hol ko ɗum jogori jibinde ? Hol peeje cakkaten haa mbaawen ñawndude ɗum ? Kominaaji e ballondiral renndo jaambureewo, ina poti dadaade tigi rigi ngam lelnude eɓɓooji ngam haɓaade baylagol weeyo. Eɓɓooji baawɗi hisnude taariindi men (lorngo leɗɗe, huutoraade geɗe ɗe njowitaaki e kuɓɓam, ndema ka yowitaaki e geɗe kimital).\nE wattan heblo ngoo, tawtoraaɓe ɓe mbaawii hollitde weltaare mumen e ɓeydaade faamde ndeeɗoo toɓɓere, ɓe njettii OXFAM, ɓe njettii Doktoor Tuure e anndude ɗum tigi rigi ndeeɗoo toɓɓere ; tawtoraaɓe ɓee keɓii kaɓirɗe tigi rigi ngam waawde winndude eɓɓooje mbele eɓe mbaawa addude ballal maɓɓe e ndeeɗoo lowre nde aduna oo fof heerorii.\nDukkure Gardiiɗo Eɓɓoore OXFAM oo, wiyi faayiida oo ko waawde wallitde kominnaji ngam waawde heɓde kopporooje sabu ɗum Oxfam koko waynotoo ɗoo e hitaande. Ina moƴƴi ko heblaa ɗoo koo, gooto fof ruttoo e nokku mum, waawa yettinde ɗum ɓe ngaraani ɓee. OXFAM e wallidiiɓe mum ina keblanii duusde kominaaji ɗii. E nder mbaadi heblo ngoo, tawtoraaɓe ɓee mbaawii holleede nate e wideyooji kollooji mbuusuuji e nder geeƴi. Ɓe kollaama golle Muusaa. o feewnata ko saloŋaaji (jooɗorɗe, taabe), tawa o huutoroo ko mbegeeji e barille bonɗe.\nWonaa leyɗeele ɗee fof poti e bonannde caɗeele guuraaɗe hannde ɗee : leyɗeele ɓurɗe ƴellitaade ɗee, ɓurɗe jogaade isinaaji e masiŋaaji, ɓuri waawde tunwinde weeyo ngoo. Kurjuru ko caɗeele mawɗe kominaaji ɗii fof. Ko ɗum waɗi eɗen poti ƴeewande ɗum feere, mbaawen seerndude, geɗel fof waɗee bannge mum, yeru kala ko woni dalli waɗee bannge, kala ko woni jamndi joñee bannge, kala ko woni kaayit waɗee bannge, caggal ɗum ƴeewen geɗel fof hol no waylirtee, mbele eɗen mbaawa heɓde walla feewnude goɗɗum. Eɗen poti waylude jikkuuji men kala heblo waɗaango (Semineer) ko teemedde butelaaji kuutoraa, ko mbalis keewɗo ɓeydaten, etee eɗen nganndi mbuus walla dalli ko huunde nde waylotaako. Ina hulaa ɗo hitaande 2050, mbuusuuji ɓurata liɗɗi keewal e nder maaje. Geɗe ɗiɗi ina teskee e ooɗo sahaa ko feewti e oo tanaa : Ustugol : sakkude peeje e ko saabii mbayliigu weeyo, ustude gaasuuji gaddooji seer, 2. waawde wuurdude : huufde caɗeelee mbayliigu weeyo, ustude kulhuli, waawde huutoraade ɓure gonɗe e mbayliigu weeyo. Pulaar ina wiya wullaango jamma ɗaccidtaake gooto, ɗum noon, gooto e men kala yo daro mbele eɗen ndaña poolgu.\nUsmaan Ñaan –Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/05\/08\/hol-ko-ardata-e-baylagol-ngonka-weeyo%E2%80%88\/","date":"2021-08-05T05:37:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00033.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7412230372,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7412230372428894, \"ffm_Latn_score\": 0.1480073779821396, \"fuh_Latn_score\": 0.060064662247896194, \"fuf_Latn_score\": 0.04756047576665878}","num_words":927,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiitordu lesdi Habasiiniya tefi be yoofta, Amir Aman Kiyaro golloowo kuude jariidaaku bawti O tiggaamano haa tiggorde wala kita ta'animo.\nHiitoowo haa Laamorde Lesdi ndin, Addis Ababa, kanyum on hokki Kiyaro yoofol hiddeeko.\nBe nanngino Kiyaro, 30, kubaruujo on 28th November haa Addis Ababa.\nKiyaro tuumma bee aybe soynde dowtanki ko ngomnati Lesdi ndin sappi.\nNdenno Kadima non be nanngino kubaruujo Thomas Engida bee aybeeji ko nanndi banani.\nBee hokkuki Kiyaro yoofol hiddeeko do, rentoobe Police'en dalay lincitol haalakan.\nCommitiwa hakkilanta shaanu kiita kubaru'en ben anndini wiiki dow kubaru'en dudbe nanngaama bawti ngomnati ALesdi Habasha kiita nyadka haa giifakan.\nTippungel do on kubaru'en ko hewtanta 40 haa Lesdi Ethiopia tefri ngomnati hokkita kubaru'en ndimumabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/30\/hiitordu-habasiinia-yoofti-amir-aman-kiyaro\/","date":"2023-01-30T04:16:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00465.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9675245881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9675245881080627, \"fub_Latn_score\": 0.03134913742542267}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hikka kadi, pottitte pinal njuɓɓinaama to Gural ñalnde 30 e 31 bowte 2022. Ɗi udditiraa ko konngol hooreejo Ganniiru Nagge to galle sukaaɓe Eeleega. O bismii heen tawtoraaɓe ɓee, o siftini kadi daartol ñalɗi ɗii kam e paandaale mum en.\nPottitte mbaɗi ko e nder balɗe ɗiɗi, ñalnde 30 e 31 bowte 2022. Fotde teemedere neɗɗo tawtoraama ñalawma gadano oo to Eeleega, ko jiidaa e Guralnaaɓe heewɓe e ñalawma ɗimmo oo to Gural e hoore mum.\nÑalawma gadano oo mawɓe Eeleega, jom en duuɓi en, ciftinii no leƴƴi mawɗi Muritani mbaanoo nanngondirde. Ɓe noddi jokkere enɗam hakkunde hoɗdiiɓe e duttagol e aadaaji goonganteeji ɗii. Ñalawma ɗimmo oo yimɓe kawriti to Gural ngam aafde haayre suudu Ganniiru Nagge nduu. To wuro Gural too, ɓuri juutneede ko e yeewtere faatunde e borjugol jaŋde.\nÑalnde aljumaa 30 bowte, fotde teemedere eeleeganaajo e ummoriiɓe jookli Muritani ɗii kala ndenti to Galle sukaaɓe Eeleega ngam udditde Koolol Eeleega. Hooreejo Ganniiru Nagge nduu, hono Aamadu Bah, e nder konngol mum, siftinii darnde himmunde nagge darinoo e nder nehngo jawdi nder daartol Muritani. O rokki yeru ɗo o holliti wonde, ko heewi e kaalis leydi ndii nde heɓi jeytaare mum ndee, ummortonoo ko e lempoo mo aynaaɓe jawdi njoɓatnoo. Aamadu Bah siftini kadi no aynaaɓe polintonooɓe ummortonoo e jookli Muritani fof ngam arde yarnude e durnude jawdi mum en he Weendu Eeleega.\nMammadu Joop, koroowo jaagordu ngaynaaka, siftinii kam ne, konngol naalanke konngonaajo biyetenooɗo Papa Wemmba « Leñol ngol alaa pinal wattinta ko majjude » nde tawnoo ko hisnude pinal wonnoo konngol ƴaañorgol Koolol Gural Eeleega.\nTakkusaan les, yimɓe kawriti kadi to Galle sukaaɓe Eeleega ngam tawtoreede yeewtere faatunde e daartol wuro Eeleega e kitaale 60, e gardagol Abdullaay Mammadu Bah. Yeewtere ndee ine joginoo yeewtooɓe nayo, kamɓe fof ɓe teeŋtinii jojjeende ngootaagu leƴƴi leydi ndii, ngam wuurdude e leydi ɗo leñol walla tirbii alaa hiisa, haa teeŋti noon nder Eeleega ɗo « Pullo alaa, capaato alaa, hardaane alaa, woni ɗoo ko galle gooto ».\nJanngo mum, ñalnde aset 31 bowte, yimɓe pottitoyi to Gural ngam tawtoreede gaafgol haayre suudu wejo Ganniiru Nagge. Haakem walla cukko mum, kam e cukko meer, kam e Aamadu Bah, hooreejo Ganniiru Nagge, ine tawaa. Rewi heen ko njillu Ganniiru eyɓinanoondu nduu, ndu woɗɗondiraani Ganniiru Nagge jogorndu maheede nduu. Ko ɗoon Saydu Ngam, coso, gardiiɗo ko wonnoo Ganniiru ñeeñe e aadaaji Bagodin kam e ganniiru adanndu Nuwaadibu, rokki denndaangal kuuje ñeeñal e aada ñeeñe Muritani fagginoo.\nTiindaa caggal ɗuum ko to Duɗal gaggaaji wuro ngoo, ngam heɗaade yeewtere faatunde e borjeende jaŋde ; kam e yeewtere faatunde e safaruuji gaadanteeji, leɗɗe cafrooje, kam e kollitgol defte ɗiɗi caaktaaɗe ko ɓooyaani e ɗemngal pulaar, hono « Dewgal nder jaŋde » e « Wulaango jamma ».\nYeewtere Mammadu Mbay (cukko-hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani), faatunde e borjeende jaŋde fooɗtii ɗoon e ɗoon hakkillaaji heɗotooɓe ɓee. Sibu, hay sinno tan haaɗaa ko e limooje laamu Diiwaan Barakna kollitɗe wonde borjeende jaŋde ndee ine tolnoo e 70% , eɗen nganndi ko huunde hulɓiniinde. Jeeytoowo oo hollitii geɗe keewɗe caabiiɗe ɗum, ko wayi waasde janngude daartol men ; ko wayi no baasgol jannginooɓe arde e waktu e ɗooftaade dumunna jaŋde ; haa e tuugnorɗe jaŋde ɗe njuɓɓaani… Caggal ndee yeewtere, ko Hammadu Soh suka binnduɗo ndefton ɗiɗon e ɗemngal pulaar kon.\nGuralnaaɓe heewɓe kawriti boowal ngam tawtoreede uddugol kewu nguu Jofnde hitaande hesere 2023 ndee. Uddiraa ko seppo rewɓe e worɓe sinkoriiɓe cosaan pulaagu, ine njogii he juuɗe mum en ngeɗon ngaadanteewon. Rewi heen ko dokkugol njeenaaje teddungal, kam e njettoraaji faade e sukaaɓe teskoraaɓe yarlitaare, ñeeñal to bannge pinal, daranaade renndo, pentugol geɗe duumotooɗe.\nKewu nguu joofiri ko haala huunde e hoohooɓe, nder jimɗi rewɓe awluɓe. Waktu ko idii feccere jamma, diɗɗal pinal biyeteengal Saayel ngal Lobbudu softini yimɓe, rokki ɗum en semmbe keso, haa heewɓe njiɗi naatde dingiral ! Rewɓe heewɓe boom ndonki jaggude koye mum, ngoni e amde… mbeltini yeeɓooɓe. Gaaci e jimɗi ganni, ko jiidaa e mogo njalnoowo ɗo gawlo jalnoowo holliti wonde alaa pinal heerorii njalniika. Goomu sukaaɓe wuro ngoo kollitii kam ne mogo jalniingo, woɗɓe kadi kollitii jime mum en.\nNgolɗoo koolol ɗimmol Pottitte pinal Eeleega yuumtii no feewi haa ko yoga e bismanooɓe ndaaklii ɗoon balɗe haa tawtoree geɗe ɗee fof. Caggal ɗuum heblo faatungo e kumpital wonande sukaaɓe, fotnoongo waɗde ñalnde 1 e 2 siilo 2023, dirtinaa ñalawma, waɗtaa 3 haa 4 siilo 2023.\nFooyre Ɓamtaare","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/01\/31\/pottitte-pinal-to-gural-eeleega\/","date":"2023-10-04T04:32:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00751.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7542116642,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7542116641998291, \"ffm_Latn_score\": 0.10736647248268127, \"fuh_Latn_score\": 0.08975693583488464, \"fuf_Latn_score\": 0.03775523602962494}","num_words":698,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.648,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo hooreejo lesdi Naajeeriya, Yemi Osinbajo, tuumiraama jaɓtuki goɗɗe nder ceede, ɗe hooreejo-no hukuuma faddooha kuuɗe mosle ka Naajeeriya EFCC, Ibrahim Magu tuumiraa e martuki-ɗe. Ɓaawo nde hukuuma maako kan njaɓtoyɗe haa mosle'en feere-feere e lesdi ndi'i.\nTo nihi ɗum waɗi ardiiɗo hukuuma EFCC kan jippina, nden kadi suraa, ngam jaabaaki tuume ɗe o tuumirirtee, dow no ceedo ɗuuɗko majjiri e hukuuma maako kan. O tuumiraama e jeytuki ceede teetowaaɗe, haa hippa-regga'en ko hewtani nayraa biliyonji cappanɗe tati e joweenayi (39b).\nNder ɗen nihi ceede ɗen, ballo hooreejo lesdi, Yemi Osinbajo, haƴum maa tuumiraama e jaɓtuki nayraa biliyon nayi (4b) nder ceede ɗen. Sarde ko hooreejo lesdi ndi'i Muhammadu Buhari, waɗi jahaangal raɓɓitoyki njamu to lesdi Engla.\nAmmaa lawyaajo maako Taiwo Osipitan, fewnii haala kan, nden kadi o innirii nonɗum e anniya ɓalwinanki ballo hooreejo lesdi innde, ka woɓɓe saggarla'en yiɗi. Bana no goɗɗi nder cuuɗi caakol kubaruuji saaki.\nKanko maa ballo hooreejo lesdi ndin, ta wakkere maako, o umrii hooreejo polis'en lesdi, dow wiɗitoo haala, ka o tuumiraa kan. Ngam heɓtoyki goonga hakkunde maako e tuumooɓe-mo dow kuuɗe mosle ɗen.\nKanko ni Ibrahim Magu, to on ngejjitaay, o darnaama haa ardaaki hukuuma EFCC, keeña Njeslaare, ɓawo nde o tuumiraa e kuuɗe mosle kanko on maa. Hukuuma kan ni, nden maa woowii fartaneeki ardiiɓe, ngam nder ardiiɓe hukuuma kan nayo (4) walaa gooto mo fartaaka, nden tuumiraa e kuuɗe mosle ɓaawo farteeki kin.\nWindande: Surajo Teete.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/koode.net\/osinbajo-e-tuumiree-kuu%C9%97e-guyka\/","date":"2021-01-20T04:16:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519883.54\/warc\/CC-MAIN-20210120023125-20210120053125-00130.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9843766689,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9843766689300537, \"fub_Latn_score\": 0.013938035815954208}","num_words":235,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jaɓɓal silaama Sheikh Umar Fuutiyu Taal\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nHande yuppi yontere nde ko Sheikh Umar Fuutiyu Taal. Jaagorɗo mawɗo leydi Faransi woni Eduar Filip, ari artiri silaama Seiko Umar e leydi Senegal.\nJaɓɓal waɗaama yimɓe mawɓe jeyaaɓe e mbesgu Sheikh Umar e almuɓɓe Seiko Omar ngarii tawtoreede ɗum ummiibe gila Mali, Gine Konaakiri, Nijeriya, haa wonɓe ɗoo e Senegaal. Halifaaɓe Sheikh Omar, mɓesgu Sheikh Omar hono Ceerno Madaani Tall, Ceerno Seydou Nourou Tall, Amadou Sardauna Habibou Amadou N. Tall ene jangtano enn e nde yewter holi gonnooɗo tani maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191124-jabbal-silaama-sheikh-umar-fuutiyu-taal","date":"2021-10-23T18:39:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585737.45\/warc\/CC-MAIN-20211023162040-20211023192040-00304.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9864377379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9864377379417419}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.966,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faranci: Fotde laamɓe 30 Eropnaaɓe e Afriknaaɓe ene e mooɓondiral to Pari Leydi Frans hannde 18\/05\/2021, ene tawtoraa laaɓe 21 Afriknaaɓe. Ngal mooɓondiral ko mbele heɓde ballal ngal eɓe mbaawa hisnirde ɓiɓɓe leyɗe maɓɓe e ñawu koronaa nguu, ene tawee hay so ñawu nguu bonnaani woŋkiiji keewɗi e nder Afrik, ngu bonnii dañe keewɗe, ngu dartinii golle yimɓe heewɓe, e hiisa ɓe kollii wi'de sii Afriknaaɓe mballaaka e ko arata ene waawi jibinnde caɗeele goɗɗe, ko e ɗum Afrik e Erop ene kaandi e fotde 16000 miliyaar dolaar mbele ndaɗa ɗeen caɗeele ɗe ñawu nguu addi e duuɓi garooji ɗii.\nMali: gilaa UNTM Mooɓondiral gollooɓe e genndi Mali ene jokki e murtere mum en yoppude golle, saabi mum gaay e nder Mali gollirɗe ɗe yimɓe ɓuri haajeede ɗee fuf hannde ndee mbaawa humtude haajuuji 10% ɓiɓɓe malinaaɓe.\nMali: En nanii ene ñuuñee wi'de Malinaaɓe ene ɗaminii heɓde Halfinteeɓe jaagorɗe (gouvernement) kiɓɓo ɗoo e 21 haa 22 Duujal hit 2021 ndee, e ɗaminaade wi'de e kaaldule les M5 maa jaɓ yanntude e laamu woode ngu hannde nguu.\nMarok Espaañ: Fotde 6000 maroknaaɓe tacci keerol hakkunde mum en e Espaañ, tawi ko e wujjitaade, ene tawee ɓeen yimɓe 6000 fotde 2000 sukaaɓe ɓe njettaaki ɗannaade.\nLaamu Espaañ ruttinii fotde 1500 e nder leydi marok.\nKuɗol MAB hannde 18 Duujal hit 2021.\nBINDOL PULAAR","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/kabaaruuji-moftu%C9%97i\/","date":"2023-06-03T07:17:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649177.24\/warc\/CC-MAIN-20230603064842-20230603094842-00535.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5154955983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5154955983161926, \"ffm_Latn_score\": 0.433438777923584, \"fuf_Latn_score\": 0.04099801182746887}","num_words":207,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.489,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko sawndii caɗeele binndital, gila 19 feebariyee 2013, laamu Muritani woni ko e ɓoftude tumarankooɓe jeyaaɓe e won ɗeen leyɗe (leyɗe worgo saharaa), ina nawta ɗum en cuuɗi mum en. Hol ko addi bone ? Hujja gardinaaɗo oo, ko ɓe njogaaki « kartal koɗaagu ». Ngaal kartal noon ina heewi haala, nde tawnoo haala mum yahiino haa asammbele, nde depitee Kajjata Maalik noddata wul Boyliil, kalifu nder leydi yo ar hujjikinoo ko faati e ɗuum.\nGeɗe kaawniiɗe ina ngaanni yimɓe hannde e leydi hee. Kulol ina ɓeydoo ñalnde kala : Waagaama too, hoccaama gaa, waraama too, yimɓe kultii hay yaltude, walla hiirde ladde. Ɗumɗoo noon ko gila e Nuwaasoot haa e nder gure goɗɗe leydi ndii.\nKewuuji keewɗi njuɓɓinaama, gila e Nuwaasoot haa e nder leydi ndii, yeru to Likseyba Gorgol (ina ara). Wejooji keewɗi kadi mbaɗaama ngam hollitde darnde rewɓe e nder njeñu. Dental biyeteengal « Enen fof kaɓo-ɗen basgol e rewɓe » ina fotnoo waɗde seppo feewde galle laamorɗo too ngam yettinde hujjaaji keewɗi. Ina jeyaa e majji, e wiyde Aminettu mintu el Muttaar,\nHaayre mawnde, nde peccol mum tolnii e 45 meeteer, wootiima e leydi men ndii ñalnde aljumaa 15 feebariyee 2013, kono, alhamdu lillaahi, alaa ko bonni. Oon sahaa, 27 600 kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre, ɗum woni, nde rewi ko les jowitiiɗi (satelitaaji) jirlotooɗi leydi ɗii, ɗi aadee werlii ɗii. Nde rewi ko dow tufɗe Sumatara to Inndonoosi. Oon sahaa njaaweendi mayre ko 7,8 kiloomeeteer leƴƴannde kala, woni 468 km nder hojom gooto (hakkunde Nuwaasoot e Mbuun e nder hojom gooto).\nAnnduɓe meeɗaa seedaade haayre weeyo fotnde e mayre mawnude ina ɓallorii nii Leydi. Kayre ndeeɗoo haayre inniraande 2012 DA 14, teddeendi mayre ko 135 000 ton. Nokku Amerik toppitiiɗo ko faati e weeyo (NASA) ina waɗtunoo e mayre hakille no feewi, ina reeni nde gila nde yiytaa e lewru feebariyee 2012.\nE darorɗe lewru saawiyee 2013, lowre internet «alakhbar » habriino wonde laamu « Muritani rokkii jamirooje ngam winnditaade saharaanaaɓe, naatna ɗum en e etaasiwil ɓetguuro Muritani ». Jooni kadi, ko fedde wiyeteende APP yaltini bayyinaango ɗo hollitta wonde « nana wona dumunaa ko kabaruuji keewɗi, keniiɗi, teeŋtini wonde kippu Gollorde Ngenndi Binndol Yimɓe e Binndaaɗe Kisnaaɗe (l'Agence Nationale du Registre des Populations et des Titres Sécurisés) neldaaɗo ko ɓooyaani koo to Basikunu, inan winnditoo yimɓe ummiiɓe Mali fof.\nE dumunna mo o woni e Sawuud, o dañii jotondirii e yimɓe tato teskinɓe jotondiral battinɗe e nguurndam makko, e golle makko. Ko ndeen o anndi gorko biyeteeɗo Seek Alawi Al-abbaasi Al- Maaliki. Ko ndeen o yiyi Ceerno Saydu Nuuru Taal mo Senegaal. Ko e oon sahaa kadi, haa hannde, o anndondiri e debbo biyeteeɗo Hajjaa Maymuuna. Gadano oo, hono Seek Alawi Al-Abbaasi Al-Maaliki ko gorko ganndaaɗo sanne e nder wuro Makka ngoo.\nWiyi noon ko Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe kalfinaangu hakkeeji faggudu e renndo e pinal, e nder ciimtol mum battanol, caaktangol ñalnde 10 desaambar 2012, nde hollitta faayre mum e kuuɓtodingol njeenaari cabbinndi e e denndaangal juɓɓule leydi ndii, go'o e njuɓɓudi ñaawoore. Geɗe ɗe peewaani, njooɗaani wonande no laamu Muritani gollortoo jawdi leydi ndii.\nFeccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : \"nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=4","date":"2013-05-21T08:58:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699812416\/warc\/CC-MAIN-20130516102332-00092-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5458492041,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5458492040634155, \"fuh_Latn_score\": 0.23103104531764984, \"ffm_Latn_score\": 0.1462739259004593, \"fuf_Latn_score\": 0.07099242508411407}","num_words":560,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Theirno Mamadou Samba Monbeya\nOogirde Malal est un livre qui parle de\njurisprudence islamique et qui enseigne\nl'islam dans la langue pular (Fulfulde).\nCliquez le lien pour l'installer:\nBismillaahi rahmaani rahiirni.\nAllaahumma salli alaa Muhammadin wa sallim.\nYaa djom nanugol hedho haala gorel\nDjayngel loungel si a faala malal.\nIwngel e Saiidu Muhammaduwel\nSeelenke lenhol Fuutanke laral.\nMombenke hodhande e Lash'ariyanke\nTo kabbhe e Maalikiyanke dhatal.\nMidho yettira Djooman rewnindiral\nYo O djul e Nulaadho yedhaadho bhural.\nMidho djantora himmudhi haala pular\nKo no newnane fahmu nanir djabhugol.\nSabu neddho ko haala mu'un newotoo\nNde o fahminiree ko wiaa to yhial.\nYoga Fulbhe no tunda ko djanginiraa\nAraabiyya, bhe lutta e sikkitagol.\nTuugiidho e sikke e kuudhe dewal\nYonataa woni kongol maa kuugal.\nMo no dhabbha ko laabhi ko sikke alaa\nE mu'un yo o jangu pulardji gorel.\nWota bhurnito welsindodhaa yaworaa\nSabu madjjere am, Oogirde Malal.\nWota ndar dhom ndaaru ko raytu mi ko'o\nSi ko goonga jabhaa dhoworaa e dewal.\nBela djoo a dadhay nadjidoyde e maybhe\nwiaybhe yo artire huuwa dewal.\nGeno On wi'a: \" Kallaa, dhun wadhataa,\nNafataa han nimse e wullitagol.\"...\nWallafuyee Thierno Mamadou Samba Monbeya","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/thiernoabdourahmane.org\/poesie-foutanke\/thierno-mamadou-samba-poesie.html","date":"2019-02-21T10:14:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247503844.68\/warc\/CC-MAIN-20190221091728-20190221113728-00580.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7785821557,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7785821557044983, \"fuf_Latn_score\": 0.06244935467839241, \"amf_Latn_score\": 0.02251109480857849, \"fuh_Latn_score\": 0.016909796744585037, \"wol_Latn_score\": 0.013203606940805912, \"lwo_Latn_score\": 0.011450178921222687}","num_words":190,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nKoɗo men hannde ko profeseur Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Sheikh Anta JOOP\nSenegaal: fitinaaji waɗuɗi e nder leydi ɗee balɗe\nSenegaal: Mammadu Mustafa Njaay, jaayndeyanko no taskoo piilol Usmaan SONKO\nCAAD: lumndiiɓe laamu ndentii ngam liddaade hooreejo leydi ndin\nSenegaal: Tuumol Usmaan SONKO doolugol debbo\nKo woni miijo mon e ngoo junngo ngo Alfa KONDE, hooreejo Gine fonti?\nDoolugol eggina hoɗuɓe e galluure e nder Afrik\nJanngo pelle politik e nder Burkina Faso, caggal nde Zefiren JAABRE naati e laamu?\nDiisondiral hakkude laamu Koddiwaar e lumndiiɓe mum ngam jam arta e leydi nden\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/lumndii%C9%93e-laamu\/","date":"2021-05-17T14:23:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9363300204,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9363300204277039, \"fuf_Latn_score\": 0.048295289278030396}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.936,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yontere 43 ɓiire ɗemɗe ngenndiije mawninaama e nder diiwaan, falnde Kanel e nder teeru Wodobere ňallal 12 09 2018 . E dow tawtoreede denndaangal pedle dillooɓe e fannu jaŋde ɗemɗe ngenndiije kame hirjino feewtungo e ngartam ɗemɗe ngenndiije . Ɗeen pedle ko Tostan, Ƴellitaare , Ong Jed . Denndaangal jannginooɓe wonɓe e nder falnde nde kame falnde Maatam tawtoraama . Ɗowi golle ɗee ko Espeksiyoŋ Akkademii . Toɓɓere hikka nde ko jaŋde ɗemɗe ngenndiije , ɓamtaare fannu mbaawka . Udditi ngalɗoo ňallal ko nulaaɗo espektoor biyeteeɗo Abdul Asiis Bah koolaaɗo kuuɓal to espeksiyoŋ mo Maatam , o haalii heen darnde fotnde dareede e yettude pedle jahdiiɗe eɓɓoore jaŋde ɗemɗe ngenndiije . Mel ayni Joob waɗii yeewtere dingiral ngam haalde ko yowitii e jaŋde ɗemɗe ngenndiije ,ɓamtaare kame mbaawka . Duɗe pulaar pulaar gonɗe e nder renndo teeru Wodobere tawtoraama ,ardiiɓe leeɗe . Golle ɗee cakkitorii ko welnere pinal .\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/mawningol-demde-ngendiije-maatam-mawnini-dum-ko-to-wodobere\/","date":"2018-09-23T16:10:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267159561.37\/warc\/CC-MAIN-20180923153915-20180923174315-00337.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8765724897,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8765724897384644, \"fuq_Latn_score\": 0.06670816242694855, \"fuh_Latn_score\": 0.04140772670507431, \"fub_Latn_score\": 0.012802586890757084}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.826,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo honno yiiruɗon janngo ngal dental G5 Sahel?\nAlhaali yimɓe jukkuɓe, ko honno jukkan waawata wonirde cembe? Masuud BARI no seeditoo. [Taskaram fillitaaɗo]\nMali: hertiyankooɓe ONI pellitii udditugol tefoore ko faati e anngal teddinngol hakkeeji neɗɗanke e warngooji siwil 'en e nder leydi ndin\nKo Alseyni Sall, ƴettoowo e innde OGDH, fedde daraniinde hekkeeji neɗɗanke e nder Gine woni koɗo hannde\nUSA, ko hannde widiyo holluɗo maayde \"Tyre Nichols\" holletee, ardiiɓe leydi no huli wota ɗum addu fitinaaji e nder leydi ndin\nMaayde Martinez Zogo, Aysatu Buuba jaayndeyankeejo jooɗiiɗo Kamerun, no jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH\nFedde lorraaɓe daaka Kan-Buwaro waɗii ñalaande maanditaare warngooji e boneeji\nCimtol HRW ɓanngii anngal teddingol hakkeeji neɗɗo e nder Caad.\nKamerun: jaayndeyankeejo Martinez Zogo yiitaama no maayi\nKo haani wonnde darnde laamu ko faati cellal ɓiɓɓe leydi ?\nko Jibril Jallo ƴeewndotooɗo golle to jaagorgal golle leydi Senegaal woni koɗo mawɗo hannde\nFaransi: ko ujune yimɓe yalti e dow laawi leydi ngam hollude salagol ɓe eɓɓoore laamu fii heyɗintingol sarɗiiji fowtaare golle\nHakkeeji gollooɓe[3]: Ko holno koɗo ƴettirta njoɗdi foftaare golle mum e nder Senegaal?\nKapiten Muusa Dadiis Kamara no sifoo, e bi'ol makko, ko honno o janforaa e alhaali 28 settaambur.\nKo holno hakkeeri rewɓe teddiniraa e ɓaŋŋe golle e ko holno loñugol ɓe sera haanaa haɓireede\nHakkeeji gollooɓe [1]: Guurte jibingol, ko holto teddingol hakkeeji fewndanii rewɓe gollooɓe e nder Moritani?\nHakkeeji gollooɓe[1]: Gine ko honɗum woni nafa nduu suudu ƴewndotoondu golle?\nMoritani Dr Aminata Joop haɗaama e tawtoreede e golleeɓe laamu sabu ustagol toɓɓe makko e ɗemngal aarabuure\nE bi'ol fedde Kisal, siwilɓe nanngaama woɓɓe waraama Togo e innde haɓugol kuliyankaaku\nLamnde laabiyankooɓe Tummba Jakite ɗen tikkinii Kapiten Muusa Dadis Kamara\nMali: fitinaaji ɗuuɗuɗi waɗii e nder ɗee balɗe sakkitiiɗe\nMeeter Ceerno Sulaymaan BALDE hooreejo \"IREDED\" no ɓanngina no ɓe wallirta lorriiɓe e laamu Alfa Konnde\nDokteer Dawuda JALLO ardiiɗo \"CISC\" no arta e bonnandaaji hakkeeji neɗɗo e nder Burkina Faso ɗi ñaawaaka wano alhaali Yirgu\nHaa jooni ko Kapiten Muusa Dadis Kamara darii yeeso ñaawooɓe ɓen\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hakkeeji-ne%C9%97%C9%97o\/","date":"2023-02-09T08:23:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764501555.34\/warc\/CC-MAIN-20230209081052-20230209111052-00468.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5195845366,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5195845365524292, \"fuf_Latn_score\": 0.440121054649353, \"fuh_Latn_score\": 0.028089014813303947}","num_words":365,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.472,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Nigeria Muhammad Buhari wii haaje ECOWAS nder lesdi maali ni nga tabbitina jonde jam nder maari man sabo reta lesdi man fu do nder juude saggarle en.\nArdiido Nigeria Buhari wii ka baawo o jabbi wakilijo ECOWAS wakkilinowo lesde Africa woyilaari Goodluck Jonathan Ardiido lesdi Nigeria boymaajo.\nMuhammad Buhari wii \" ko yaarata pecce didi nder pecce tati lesdi man fuu do nder juude saggarle en hande ngammajum seetugo lesdi man handi min wada ha yeso na haje komoy.\nOdo yela dawridal wonai hakkunde ardiibe to be kauti nyande jumbaare ngam tabbitina jonde jam e Ardiido boymaajo andinimo hippibe laamu lesdima do yela joduki dow laamu je duubi tati hiddeko be wada cubol.\n\"Min yami be acca Ardiido bortaado Ibrahim Boubacar Keita hoota ha saare be vii o ertan yaasi leddi e o wortata o tonta yami mabbe\" Good luck Jonathan Wii.\n\"Mi yecci be ko ECOWAS yerdata ni jogade laamu ha juude bii leddi na ha jude taadido ko saggarle en ba je lebbi jowego (6) faago lebbi jowenai (9) e daayi man lebbi sappo e didi (12) nden dum taskina cuubol bano didaadi lesdi wadi.\"\nDr Jonathan firliti konko be mobgal maako be yilli ardiido bortado e tabbitin be yidande maako o wallini hoore e Wii o Wala haaje lortugo dow korwal maako fahin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/koode.net\/bolidde-ardiido-lesdi-nigeria-muhammad-buhari-ha-moftirde-be-wakilien-ecowas-dow-lesdi-mali\/","date":"2023-10-04T00:09:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511284.37\/warc\/CC-MAIN-20231003224357-20231004014357-00654.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9998651743,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998651742935181}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cheik Muhammad Muumin Jallo Ko noddanooɓe e diina Allah, wonɓe e duɗaade Master e ngal duɗal wiyeteengal: Université Islamic de Medine\/Arabie Saudite, hiɓe mari yewtereeji e bayanaaji buy e nder leydi La Guinée\/conakry.\nCheik Muhammad Jallo anndiraaɓe(soleil) sabu yewtereeji maɓɓe e ó Radio noddirteeɗo(Soleil Fm) ko ɓe imaamu mbaajotooɓe e ndee juulirde(coza) e hakkunde saare Conakry, hiɓe duɗaade niinii e ngal duɗal université islamic\/ Madinah\/Arabie saudite","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"https:\/\/islamhouse.com\/ff\/authors\/showall\/countdesc\/ff\/1\/","date":"2018-08-15T03:03:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209856.3\/warc\/CC-MAIN-20180815024253-20180815044253-00007.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8989139199,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8989139199256897, \"fuf_Latn_score\": 0.0996474027633667}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.895,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulɓe Senegaal keɓii Tele mum en gadano. Jooni noon hol to Faya?\nKo ñalnde Talaata 12\/04\/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo wonndi e sate mawɗo mo ene jeyaa heen jooma-suudu makko, Raabi Seydi, golloowo kadi he RTF, wonndude e musiɗɗo makko Ibraahima Kebe, jaayndiyanke RTF.\nÑalawma oo ko ñalawma daartolyankeejo, sabu addiɓe ɗoon ko siifondirde e Baabakar Jaañ hooreejo CNRA ngam keɓgol siññaal mo ene addana Tele Fulɓe wonde tele keɓtinaaɗo, laawɗuɗo, kadi baawɗo jaggeede he nder galleeji tawa wonaa Youtube tan. Caggal duuɓi cappanɗe limti-limtinɗe, dukooji, hareeji e goytaali ɓiyɓe Fulɓe he nder Senegaal wonnde ko ɗawaaɓe e jaayndeeji Senegaal, teeŋti noon he ayaawo habrirde, hannde Allah addanii en Tele. Jaaraama Ali Malal Jallo, ko kanko Allah rokki wune.\nWune dañde ko Fanndinde\nSabu keewgol rajooji Pulaar hannde yejjitinii en wonnde, won nde ngoyatno ɗen rafi kaalirɗe hono no ngoyirten rafi teleeji hannde ni, kono eɗen ciftora ko \"Diamano FM\" adii wonde rajo Fulɓe kaaloowo Pulaar he nder Senegaal, kono nde en njogoraaki ɗum jogogal moƴƴal ngal ngongo haandi ngal, ngo loppita he juuɗe men, Pulaar oo werlaa ladde, heddii eɗen ngoya njananaagu. Allah ene waawi noon Tele Fulɓe wonana en afo gaaɓɗo malaaɗo, o duumo haa goɗɗi keewɗi ngara tawtamo. Ali Malal kam waɗii fodde mum he leñol Fulɓe, kadi o jinnganii ɗemngal Pulaar, heddii ko golle leñol ngol ngam mbele ma ɗum tabit. Ɗuum noon ko yoo nattu ballal e haala tan, wonta ballal he golle. Hono no Ceerno Mamadu Sammba Joop \"Murtuɗo\" wiyatnoo ni:\nKo min ñaagii on wonaa gulaali e luukaali;\nwonaa kelle e kuljinaali;\nwonaa bawɗi e sabareeji;\nwonaa buubaaji e doŋ-doŋaali.\nMin ñaagii on ko golle e balle…\nkala ko ɓamtaare Pulaar ene jara min coodi.Murtudo\nNdeke noon Fulɓe ene poti addude balle mum en ngam wuurnude Tele ɗe. Ballal garwaniiwal woni so neɗɗo waɗanaa-ma huunde yo o naftoro. Ko enen ngoyatnoo yo en ndañ teleeji e rajooji so waɗaama kadi ko enen poti ɗum heɗaade e yeeɓde. Ene hersinii e Fulɓe, wiyooɓe ko kanum en ɓuri heewde he nder Senegaal, rajo mum en walla tele mum en uddiree wonnde alaa heɗotooɓe walla yeeɓooɓe. Te eɗen nganndi ko ɗuum wonno hujja maɓɓe ndeɓe loppitta Diamano FM he juuɗe men. Kadi ko heddiiɓe ɓee mbaɗata haa rajooji mum en e teleeji mum en nguura ko en potaani ronkude ɗum. Kala ko njogiɗen ko foti ɓanngineede ngaddanen Radio Tele Fulɓe. So ɗum taggee, habrude Siyaara walla Ñalɗi Pine wuro walla diiwan mon; so ɗum fijirde Baaba Maal, adviser, walla Abdou Kamara to grand Theatre; walla ko Kadia Kande e Choupi Mballo mbaɗata hiirde Kolda walla ko mago Yero Soh walla Amadu Jallo waɗanta wuro mon walla falnde mon, naawee toon ɓannginee. Alɗuɓe leñol ngol, jooma en societeeji e entreprisaaji yoo mballu ngadda ɓannginooje mum en. Ɗuum maa wallu leñol ngol ɓamtaade tawa ko e ballondiral e nangondiral juuɗe, gooto kala nanngana banndum junngo tawa hay gooto yelaaki hay gooto, haygooto ñaagaaki hay gooto. Gooto kala ene heɓa heen nafoore, kadi ɗum nafa leñol ngol ɓamta ɗemngal ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/04\/20\/ful%C9%93e-senegaal-ke%C9%93ii-tele-mum-en-gadano-jooni-noon-hol-to-faya\/","date":"2022-05-17T21:25:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00226.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.399363786,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.39936378598213196, \"fuh_Latn_score\": 0.283200740814209, \"fuf_Latn_score\": 0.18720978498458862, \"ffm_Latn_score\": 0.12630684673786163}","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.35,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine mawninii hitaande 50ɓiire jeytaare mum, kono ko e nder caɗeele teeŋtuɗe.\nGine woni leydi ngadanndi e nder Afrik worgo Saharaa heɓde jeytaare mum.\nCaggal hare adunankoore ɗiɗmere, laaɓanii yimɓe wonde sifaa njiimaandi gaadanteejo o nattii aamnaade. Alaa e sago leyɗe kalfanooɗe ɗe ndokkee wellitaare yaajnde walla ndimɗinee.\nKo ɗum nii woni ko Fedde ngenndiije dentuɗe wasiyinoo nde heptinta «hakke ɓesnguuji yiilde fiyakuuji mum en», hawri kadi dillere wiyeteende Ceermond ina heɓi kaaɗtudi mum, ina ɗaɓɓa ndimaagu jooni jooni denndaangal leyɗe jiimaaɗe : ɗum waɗnoo ko e Batu Bandung e hitaande 1955. Hawri kadi, e oon sahaa, leyɗe « ɓooyɗe » ɗe ina mbaaltii sabu golwole, leyɗe ɗiɗi kese, doolnuɗe ina ƴellitoo (Amerik e Dental Sowiyet), caabiiɗe poolgu wolde adunankoore ɗiɗmere ; ina yaakoraa ɗe njaɓataa njiimaandi leyɗe «ɓooyɗe» Orop e dow Aduna he. Afrik kadi fuɗɗiima dañde jannguɓe, jogorɓe saltaade njiimaandi…\nNii woni Farayse felliti waylude politik mum to oon bannge. Ɗum addani ndi, e hitaande 1956 ƴettude sariya (ganndiraaɗo « loi cadre mo 1956 »), bellitoowo leyɗe ndi jiimnoo. Nde Deegool nodditaa e laamu e hitaande 1958 ngam ñawndude gagga Alaseri, o waggini yo Farayse lelnu Doosɗe leydi kese, ganndiraaɗe Doosɗe Rippoobilik 5ɓo, ɗe nganndu-ɗaa ko kam en njuɓɓini nguurndam leydi Farayse haa e ñalngu hannde ngu. E nder ɗeen doosɗe, ɓe eɓɓunoo ko renndinde denndaangal leyɗe gonɗe e njiimaandi Farayse e ko wiyetee « Communauté Française » -Dental Farayse-, waya no dental koloniiji nii, ɗi nganndu-ɗaa mbellitaaki.\nPartiiji e senndikaji Afrik mbaawni Deegool jaɓde koloniiji ɗi ndokka heen miijo mum en e rewrude e referaandoom mbele ina njiɗi jeyeede e ngaal Dental, walla njiɗi ko rimɗude. Kono, o reentini : « kala caliiɗo jeyeede heen, maa Farayse taƴ denndaangal jotondire mum, taƴa balle mum to bannge faggudu ». Oon sahaa noon balle Farayse ina mbaɗnoo faayiida.\nE lewru ut 1958, Deegool waɗi njillu e nder koloniiji ɗi ngam hollitde miijo ngo. O yettii Gine ko 25 ut. O jaɓɓaa ɗoon, o teddinaa kaaɗdi teddungal haa nde njaatige makko, hono Seeku, wiyi mo « wuurde ina waasi tawi ina wondi e ndimaagu mum, ɓurani min wuurde alɗuɓe nder njiyaagu ».\nDeegool mettini ɗum no feewi, nde o hooti Farayse o wiyi « alaa fof ko mbaaw-ɗen dañde e oo neɗɗo ».\nKono Seeku wonaa ngol woni gadanol mum, sibu, e hitaande 1945 o sosi senndikaa gadano e Gine, tawi ko o foksineer poosto meho. E hitaande 1953 o ardii gerew jerɓinɗo laamu Farayse. Seeku, nde tawnoo ina ittanaa nemsa, tawi kadi ɓengu Gine ina wondi e caasal mawngal, yanti e ballal PDG (parti makko), o waɗi jeeyngal mawngal mbele Ginenaaɓe ina mbiya « alaa ». Ñalnde 28 settaambar, e woote he, « alaa » o heɓi 95%. Poolgu mawngu sanne ! Duuɓi 60 ŋaddet ko Saamori Tuure, ñalnde 28 settaambar 1898, nannganoo caggal duuɓi 10 dartagol koloñaal. Ina wiyee wonde Seeku goongɗinaano wonde Farayse maa taƴondir e mum, yanti heen omo ɗamininoo no feewi maa Senegaal e Niiseer mbiy kam enne « alaa ».\nKanko fof e heɓde ballal yimɓe politik Farayse heewɓe, haa arti noon e Miteraa (François Mitterrand) haɗaani Deegool nodditde ɗoon e ɗoon denndaangal foksineeruuji Farayse, taƴi gostondire mum e Gine, salii haaldude e Seeku.\nGine rimɗinaa ñalnde 2 oktoobar. Ginenaaɓe kala cirŋinii : ɓee heen ngoni e liggaade Alla ɓolo ngam wallitde dowla Gine ; etijaaji gonnooɗi caggal leydi ngarti ngam wallitde leydi mum en, jannguɓe ngenndiyankooɓe heewɓe nootitii e Gine «ngam ndimaagu Afrik», Seeku dañi heen faayiida mawɗo sanne, kala ɗo o ari e Afrik o jaɓɓetee ko jaɓɓungal mawngal. Kono ɗum haɗaani caɗeele feeñde ɗoon e ɗoon. Daaɗe puɗɗii ƴeestaade ngam hollitde mette mum en. Kala ɗo o woni o sikkata o woni ko e fewjaneede. Ina reɓa, ina reɓa, laamu makko ina ɓeydoo hiisde. Ɗoon e duuɓi sappo tawi kiiɗal heewi e Gine, kasooji keewii, heewɓe mbaraama e mbeddaaji walla e kasoo lolluɗo biyeteeɗo Buwaaroo, ina wiyee ɓe ngonii 50 000.\nƊum fof ittaani haa hannde heewɓe ina njeeɓa oɗoo «alaa» mo 1958, gaddanɗo yoga e Afriknaaɓe ƴuŋtude keeceeje e saltaade njiimaandi.\nLaamu lomngu yolnde e hitaande 1984 caggal sankaare Seeku waawaani ƴellitde Gine kam fof noon e wonde leydi ngalɗundi, gila e diƴƴe haa e oogirɗe : jamɗe, kaŋŋe, Iraaniyum ekn…\nHeege e ñawu ko ko tuddini e leydi he. Gine hannde ina wuuri e caɗeele teenŋtuɗe, sabu laamu Laasana Konte, ñawɗo caliiɗo woppude laamu, caabiiɗo warngooji keewɗi …\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/10\/13\/gine-konaakiri-50-hitaande-ndimaagu\/","date":"2019-09-18T09:51:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573264.27\/warc\/CC-MAIN-20190918085827-20190918111827-00494.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4439962208,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44399622082710266, \"fuh_Latn_score\": 0.3228496313095093, \"ffm_Latn_score\": 0.16016806662082672, \"fuf_Latn_score\": 0.06764447689056396}","num_words":687,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.383,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 25 settaambar 2008, leydi Siin naatii « fedde mawɓe », fedde leyɗe kattanɗe yahde kam en tan nder weeyo. Ko leyɗe tati tan ngoni e ndee fedde : Riisi, Amerik e Siin. Ɗumɗoo noon ƴellitii faayiida ndii leydi caggal faayiida mawɗo ndi heɓi e juɓɓingol « pijirlooji Olempik » e nder karallaagal e ñeeñal mawngal winndere ndee kala seedtii.\nƊum noon ñalnde 25 settammbar nde, Siin werliima « laana weeyo » inniraaka Shenzhou VII, tawi alaa fof ɗo telɓaa e golle ɗe. Hu Jintao, mawɗo leydi ndi tawtoraama, o yettii aasiñooruuji ɗi e haralleeɓe ɓe. Nde laana ka yahii haa dow kolonel Zhai Zhigang yaltii laana ka, feerii e weeyo : Duuɓi joy caggal ko Siin tawti ko wonnoo Dental leyɗe Sowiyet en e Amerik, ko taykonot (weeyiyanke Sinuwaa en, Tuubakooɓe mbiyata ɗum ko Kosmonot) Siin neldii aadee e nder weeyo. Denndaangal golle eɓɓanooɗe e ngalɗoo ɗanngal njahrii no potnoo yahrude : gila e jaltugol e laana ka e peeragol nder weeyo, haa e gartol e juuragol laana ka.\nSiin tabitinii ɗo, e nder dumunna daɓɓo, tuugnorgal ngal Ameriknaaɓe e Riis en ciyni e nder ko ina ɓura duuɓi sappo. Tee ina wiyee njaru mum jaasi ɗo woɗɗi ko ɓeen perinoo heen ko. Fayndaare Siin ko werlaade ɗo e duuɓi payɗi laana njirlotooka (ngonka e weeyo ina taaroo leydi) koɗaaka, kam e yahde to lewru ɗo e hitaande 2017 e yahde marse e hitaande 2015.\nKo e hitaande 2003 Siin naatnoo Fedde leyɗe nelduɗe neɗɗo nder weeyo, duuɓi 42 caggal ɗanngal Youri Gagarin. Ɗumɗoo noon ko danndu ɓooyndu hakkunde Dental Sowiyet e Amerik.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/10\/13\/sinuwaa-en-nder-weeyo\/","date":"2021-09-22T11:27:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057347.80\/warc\/CC-MAIN-20210922102402-20210922132402-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4922063947,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4922063946723938, \"fuf_Latn_score\": 0.2562514841556549, \"fuh_Latn_score\": 0.15532755851745605, \"ffm_Latn_score\": 0.09231826663017273}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.317,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nPulaagu | Pulaar | Fulɓe | Alhajji Maal, gorko Duwoyra yillinooma Daawalel, Daawa e Yakumbaa, balɗe ɗiɗi, ñalnde 11 e 12 lewru desaambar (bowte) 2014 ngam yuɓɓinde jammaaji ɗiɗi pinal e bismaango Fedde Ɓamtaare Daawalel. Baaba e hoore mum ɓooyat siftrode e nder nguurndam mum naalanke, yimɓe arnooɓe ɓee ndañii heen njuumri noppi e gite, peeral ɓerɗe e hakkillaaji. Ñalɗi ɗii mbelii haa neesti ɗo hay tanaa gooto teppaani golle ɗee.\nKonngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.\nO wiyi-mi, \"nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.\"\nFedde Leelawal Pinal e gardagol Usmaan Abdullaay Bah lollirɗo Mboondi Kummba e hooreeɓe mum teddungal Sammba Baabayel Njaay e Jah Abuu Haamiidu, yuɓɓinii jammaaji ɗiɗi Pinal pattamlami, ñalnde 8 e ñalnde 9 lewru jolal hitaande 2014 to Dingiral Cehilaagal. Fedde ndee addi ko Kecco-joom-Karwaas walla Kecco Yeenee-yooɓee lollirɗo Abuu Jubaa Deh e diɗɗal mum. Rokkaa teddungal udditde jamma gadano oo ko Abdarahmaani Njaatigi Joop to Oolo-oolooga, gollotooɗo to Boowal-laaɗe diwooje Nuwaasot.\nEɗen puɗɗoo yaltinde ɗoo deftere musiɗɗo Sileymaani Haaruuna Soh (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) wallifinoo, tiitoriinde \"Duunde Laaraaf\".\n- Kummba, sukaaɓe ɓee kirtiima ne ?\n- Mi anndaa nii, ko galle taaniiɓe ɓe kiiroynoo, ɓe ngartu tan, ɓe ɗaanii.\n- Hiraande ina woodi walla woodaani ?\n- Iih, gosi tan woni ɗoo, kosam alaa, etee suukara ko ko gasi.\n- Alla dey anndi ko mbaɗ+ɗen ɗum\nEn njillinooma Ɓunndu Kummba, bannaandu Buubu Maalik Sih e ballal Alla e ballal musiɗɗo men Abdullaay Baylaa Basiiru Giro lollirɗo Bilaali Giro mo sahre Girooɓe sara Kiidiira Senegaal. Ko ñalnde dewo, 17 lewru juko 2014, mbayni-ɗen Jiinge Jeeri, ngar-ɗen Kayhayɗi, taw-ɗen laawol newaaki ɗoon sabu ñalde tufɗe keewɗe ko guddaaɗe sabu kabaaru rafi Ebolaa oo. Tufnde Sillaa ndee ne ko e ɗeen tufɗe guddaaɗe jeyaa.\nEn njettii geno nde o newnani en ,o rokki en semmbe e hakkilantaagal waawde yuɓɓinnde ndee hiirde pinal pattamlamiire. Ndee hiirde ko ɓooyoore daarteede sabu galɗugol loowdi mayre.\nGinol golle hiirde ndee ko nii siforii :\n1- yimre yowitiindee kinɗe fulɓe\n2- seppo cosaan\n3- yimre dental\n4- tinndinoore :jokkere enɗam\nMammadu tokara Muhammadu rasuulu allaahi wonaa mo fulɓe tan wonaa mo sooninkooɓe wonaa mo jolfuɓe wonaa mo bamarankooɓe. Murtuɗo ko aduna etee ko mo aduna baɗɗo nguurndam mum fof e leñol, yarlitanii ɗemngal e pinal ko aldaa e lohre aldaa e ngowaari.\nHanki pinal men janngetenoo, huutertenoo, fammintenoo ko e nder dingere. Dingire Fuuta hanki laatinooɗe duɗe Pulaar, pinndinooje, nehooje, ɓamtooje leñol. Sabu dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi-haaɗtirde darii e nder renndo hannde ngoo. Dingiral ko nokku janngirɗo, nehirɗo, pidinirɗo, paamnirɗo, nokku joljole coomɗe jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri.\nPulaar.org | SAWRU sooti ina nodda yontannde saanga dabbunde, waalo ina hurnaa, jaangol ina wutta gila mutal haa puɗal naange. Sagataaɓe worɓe e boombi ko gese maa pale ñallata ina kiwa colli e ɗeeleeli, gerle e woylelaaji (cooji), ina ndeena baaɗi (juuta laaceeje) e girji (daɓɓi\/bamdi ladde). So naange e hoore yonii, colli panii, kulle keddiiɗe ɗee ñallinii, ɓe payta ñallirki maɓɓe, so ko lekki ɓuuɓki maa caali,","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-06","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2015-01-27T03:20:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-06\/segments\/1422122059136.7\/warc\/CC-MAIN-20150124175419-00090-ip-10-180-212-252.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3773894012,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.37738940119743347, \"fuf_Latn_score\": 0.2947452962398529, \"ffm_Latn_score\": 0.22731073200702667, \"fuh_Latn_score\": 0.08285439759492874, \"fuq_Latn_score\": 0.013641109690070152}","num_words":531,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Subaka ñalande 6 ndee ko ndeen, enen ne, naat-ɗen Ndakaaru, eɗen ngondi e Aamadu Buubu Maliyen Soh, gorko Ñaabina e Tule Oole. Mbay Kah, gooto e gollotooɓe e jaaynirde ndee waɗi nulaaɗo dariiɗo mo leelaani, arani en e cakkital Yaayaa Alfaa Paam mo Mbaakna e Abdullaay Baylaa Basiiru Hammadi lollirɗo Bilaali Giro jeyaaɗo to Girooɓe Ɓunndu. Caggal kacitaari e lootagol, mbisma-ɗen e yeewtere yuɓɓinaande ɗoon e tele oo gila waktu sappaɓo haa e sappo e tataɓo ñalawma. Ɗowi nde ko gollotooɗo ɗoon e jaaynirde ndee ina wiyee Ibraahiima Kebe jeyaaɗo to Nguy. Yeewtere ndee fayti ko e pottital Fulɓe mbaɗowal ngal. Mbismaa e mayre ko Ceerno Faadel Jeŋ, Boori Jara Boori lollirɗo Deftere Kaŋŋe jeyaaɗo to Kuñakaari Mali e Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu.\nNgam noddaango ngoo waasa aamtude henndu dawrugol, Alhajji Aali Malal Jallo suɓii ko rewrude e gootal e ceŋɗe pinal walla coftal ɓalli ngal fulɓe ngaadorii tabitinde mbiyetengal lammba. Lammba kaa kadi heertinaa tan ko juɓɓule sippirooji leyɗeele Muritani e Senegaal (fédérations de lutte). Kikiiɗe, ñalnde 6 ndee, kuccondiral waɗi hakkunde mbiruuji Muritani e Senegaal to Rajo e Tele Fulɓe. Njirwini kuccondiral ngal ko jirwinooɓe jeewte tato ɗoon e jaaynirde ndee hono Alasan Soh, Sammba Baabayel e Aadama Labbo. Mbiruuji kiiri ruubondirde, maabde e geewaade gila waktu 21ɓo jamma haa waktuuji 4 subaka e yeeso huufooɓe ñarsinooɓe tawi kadi tolnde beƴ waɗaa, aduna fof ina ndaara.\nNjuɓɓudi sippirooji Senegaal renndini ko diiwaan Fuladu e Daande Maayo bannge Senegaal. Ardii ɗiin mbiruuji ko biyeteeɗo Seegaa Paam. Ko ɗi sappo : Seegaa Paam, Forsaa Fuladu, B 52, Dolfo, Garɗo-ko-kootoowo Sih, Ifraa Hammadi Taraa mo Kiiriire, Bul Tuus, Alasan Sih mo Kogga, Biis Tooro e Haamiidu Sih.\nLappol sippirteeɓe Muritani e gardol Jah Abuu Haamiidu e cukko mum Mbooc Abuu Maariyeta Mammadu waɗii faayiida to bannge ñaantungal kono kadi ngol teskinii no feewi to bannge keewal. Ngol waɗi ko yimɓe noogaas njeetato rewɓe e worɓe, ko jiidaa e fiyooɓe bawɗi. Ko ɓee ɗoo : Jah Abuu Haamiidu, Mbooc Abuu Maariyeta, Siidi Gaajo (ekkinoowo mbiruuji), Kan Mammadu Abdul (meeɗnooɗo wonde hooreejo federasiyoŋ), Eli Moodi Sal (mooftoowo ngalu), Sih Sammba Bojel, Aamadu Sukkaandu Bah, Jeŋ Mammadu Farba, Yaaquuba Dikko, Nduubaan Jallo, Abuu Aliiw Jallo, Sileymaani Dem, Ñas Mammadu Demmba, Abuu Wuuri Hammadi Mayram Bah, Faama Baylel Faal, Kajjaa Jaaltaaɓe Gaajo, Raki Gey, Juulde Gise, Malaaɗo Joop e biyeteeɗo Aysata Sih.\nTo bannge mbiruuji ko ɓee ɗoo Federasiyoŋ Muritani nawi: Seyaŋ 2 (Géant II), Sammba Habii Mbooc, Balla Gey mo K8, Aliiw Joop ganndiraaɗo Maas 36, Saŋ Foroñceer (Sans frontières), Tayson Teekaan, Booy Wele e Aamadu Umaar Gaysiri Jimmeera to Mbaañ. Mbiruuji ɗiɗi cakkitiiɗi ɗii ngummii ko Mbaañ e Wenndiŋ, ko ɗi gabbitiiɗi lappol ngol.\nTo bannge fiyooɓe bawɗi e sabareeji Muritani e Senegaal ko ɓee ɗoo : Dembel Gay mo Duungel, Mammadu Saydel Caam mo Duungel, Umaar Jaw jeyaaɗo to Niimaa Baasuuji, Muusaa Gey to Ƴella, Aamadu Ceedel Jallo ummiiɗo to Jowol Worgo, Jaari Kanndee mo Koldaa, Yuunusaa Bah mo Koldaa, Demmba Siisee mo Koldaa, Usmaan Gay to Duungel e Umaar Jaw jeyaaɗo to Kundel.\nMbiruuji ɗii fof e waalde ɓetondirde e gubbondirde, lammba kaa waɗoyi ko kikiiɗe janngo, ñalnde 7 siilo 2023 to Dingiral Ngenndi. Ñalnde heen, hoɗɓe arnooɓe ɓee fof, ko jiidaa e mbiruuji ɗii, ñalloyi ko galle Alhajji Aali Malal Jallo to Kammbureen I, daande geec. En teskiima heen wiyeteeɓe Aadama Taal ummoriiɗo to Kodduwaar, Dono Sampaate Jallo, Hajjaa Jinndaa Dem mo Aañam Coɗay, Aysata Pulaagu Sidibee mo Bannjagara Mali e Kolonel konu Gine Bisaawo. Oon ko nulaaɗo hooreejo leydi Gine Bisaawo. En njiyii heen Gaboonaajo, Gine Konaakirinaajo, Fuladunaajo e Gammbinaajo (en keɓaani anndude inɗe maɓɓe). Ɓee ɗoo ɓe limtu-ɗen ngardi ko e seteeji teskinɗi rewɓe e worɓe. To bannge teddungal hakkunde Alhajji Aali Jallo e hoɗɓe mum, ko ɗoon tan teddungal haaɗi, ruttii. Nde yahi haa 16 w 30h, Alhajji Aali Malal Jallo waɗi ñallunooɓe ɗoon e werlaaji, tiindii to Dingiral Ngenndi. Fotde 35 werlaa ndeggondiri no jabe kurus e yamiroore jogiiɓe kisal e njuɓɓudi jiragol laabi. Nde werlaaji ɗii njoofi, wonnooɓe heen ɓee tellii, ndariima fotde 25 hojom ɗo naatirde ɗoo hakke e jamaanu nguu ukkude maa mbiyaa naatgol ngol wonaa Alla ɓolo. Waɗii ɓittaaɓe heen haa nimsiri ko ngardunoo kono nde naati haa njiyi oo aduna, njejjitii caɗeele ɗe ndañnoo e naatgol ngol.\nDingiral Ngenndi ko mahangal haa yooɗi, peewnangal haa feewi. Mahi ngal ko hooreejo leydi Senegaal hono Alhajji Makki Sal. Ngal roondiima e ceede leydi ndii fotde capanɗe tati e ɗiɗi miliyaar. Ngal waɗi ko 22.000 toŋorde maa mbiyen jooɗorde.\nFulɓe e hoɗdiiɓe mumen yiɗɓe pulaagu ɓetanii kikiiɗe ɗee hakke mumen haa juuri. Dingiral ngal heewii jamaanu, ñaantiima. Garɗo fof mbiyaa ko kañum ɓuri siŋkaade e yooɗde e ɓennuɗo oo. Ndaw cuɗaari, ndaw fannu goobu, ndaw faɗo rimo, ndaw ñootoowo baawɗo, ndaw baylo karallo kono kadi ndaw sakke ŋanaa, mo ŋaññaaki !\nFulɓe njaltinii ŋari e pinal, peeñninii keewal mumen e nder Jali mawngo e diiraali e ɗee kikiiɗe. Ɗuum jiidaa kadi e leydi fof ngarndi, arda ko sormaat mum e jelogal mum.\nYimɓe ɓee ɓamii naatde gila beetawe baggo. Won e heen ko ɗoon ñalli, ngottii, njuuli tiisubaar e takkusaan.\nNde takkusaan juulaa, hawri e fadtiranooɓe ɓee ngarii, sippirooji ɗii puɗɗii. Padtiranoo puɗɗagol ngol ko jagge laamu e hilifaaɓe dawrugol leydi Senegaal : Farba Ngom, jaagorɗo Sheek Umaar Aan, Mbay Njaay gardiiɗo Ndefleen seereraaɓe e biyeteeɗo Xaliilu Wage ina jeyaa Ɓoki Jawe Ngenaar. Xaliilu ko meer\/ dipitee kadi ko joom ceede. Ko ɓee ɗoo nayo ngoni teddinaraaɓe heen sippirooji nay, baɗɗi araaraayuuji. Araaraay joyaɓo oo waɗaa ko e innde Bah Mammadu Abdullaay lollirɗo Belee Bah, meer Baabaaɓe Looti. Jaagorɗe goɗɗe kadi ngarii heen wayɓe no Muusaa Bookar Caam e Sheex Tijjaani Gaajo ko jiidaa e jooɗaniiɗo ɗoon leydi Kibaa e leydi Fenisuwelaa (Venezuela). Dipiteeji jeetati tawtoraama kewu nguu. Heen ɗiɗi, ko dipiteeji caggal leydi, ngummorii ko Konngo e Gaboo. Meeruuji Fuuta, teeŋti e ɗi Ngenaar, Boosoya e Laaw, heewɓe heen ngarii ɓeydude keewal e faayiida kewu nguu. Ko ɗoon njiyondir-ɗen e Malal Dem mo Ndulumaaji Demɓe, jatti Yaayaa Dem, diiri Sammba Haggaa Sek.\nKo adii nde sippirooji ɗii ina puɗɗoo, geɗe keewɗe kolliraama ɗoon gila njimri, ngamri haa e geɗe pine leƴƴi koɗdaaɗi. Ko ɗoon arnooɓe fof poɓɓani mago Goomu Muñal catal Ndakaaru e gardagol Abdullaay Loom (kaangaaɗo renndo joom wutteeji).\nCiftinen wonde sippirooji ɗii ko jeetati ngonnoo. Kono heen wooto ko yano waɗiranoo. Ko hakkunde joolaa e seereer ngam siftinde koɗdigal moƴƴal hakkunde Fulɓe e ɗii ɗoo leƴƴi koɗdaaɗi. Sippirooji jeeɗiɗi keddiiɗi ɗii, heen joy ina mbaɗdaa e araaraayuuji. Muritani artirii araaraayuuji tati e nder heen mo Bah Mammadu Abdullaay lollirɗo Belee Bah teddiniranoo. Senegaal dañi ɗiɗi.\nPottital Fulɓe to Ndakaaru waɗii faayiida, waɗaani kadi tanaa. Alhajji Aali Malal Jallo dañii manoore mawnde e teddungal. Arnooɓe fof kootii ina kisi, ina mbeltii, teeŋti e Muritaninaaɓe. Caggal teddungal ngal ɓe teddinaa e Ndakaaru, ɓe nawtii araaraayuuji tati e dow fijirde e jaleeɗe.\nGelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/02\/28\/alhajji-aali-malal-jallo-soodii-nalaa%C9%97e\/","date":"2023-06-10T00:13:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00328.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6411351562,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6411351561546326, \"fuf_Latn_score\": 0.12952297925949097, \"ffm_Latn_score\": 0.129228875041008, \"fuh_Latn_score\": 0.08274351805448532, \"fuq_Latn_score\": 0.014694582670927048}","num_words":1129,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.459,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 11\/07 Catal fedde Flam jooɗingal Senegaal woni ko e heblo ngam waɗde jooɗnde mum huuɓtidinnde e nduu lewru to Jolli e nder daande maayo. E kaayit saakto kabaruuji ngo hooreejo catal, Mammadu Wan, saaktani Lewlewal, jooɗnde ndee maa waɗ to Jolli ñande 23 juillet 2011.\nE nder oon kaayit, catal ngal ina eerii keewal jeyaaɓe e ndeen fedde tawtoreede sabu jeewte toɗɗaaɗe ɗe heewde faayiida.\nE nder ciftoor, yiilirde Flam waɗiino kawtal mum toowngal kuuɓtidinngal to Farayse e nder lewru May 2011. E nder ndeen jooɗnde, kawtal ngal teeŋtinii yiɗde hootde Muritani e nder hitaande 2012.\nJooɗnde ndee kadi hollitii yiɗde daranaade no hirnannge Muritani dañiri laamu mum cerindiingu \"autonomie\" tawa ko laamaaɓe ɓee cuɓotoo laamum mum en tawa kadi ko kañum en njogii yoga e mbaawka laamu ka. Ngoon miijo noon, hay so ngo wonaa heso e nder fedde he, ko jooni ngo ɓeydii teeŋtude ɗoon ɗo hannde laamu Muritani darii e yeeyde leyɗeele daande maayo faggiyankooɓe arani en jeyaaɓe to Arabi Sawdiit e Sudaan.\nFedde Flam kadi woytiima won'de laamu Muritani ina jokki e jaɓɓal mum heedi heeda hakkunde leƴƴi e nder binditol mum ngonangol e dow mum ngol jooni. Sabu won e naamne tuumeede naamde kersiniiɗe, kadi leñam-leñame, e ko kalfinaaɗo kablol fedde ndee haali, e ɗum waɗi ngoƴa ɓaleeɓe leydi ndi. Flam, won e pelle hakke aadee kañum e yantude e pelle dente kese ko wayi no \"Conscience Citoyenne\" ina njokki e woytaade ngaal bindital sabu maɓɓe tuumde ngal yiɗde ustude limoore wolla keeweendi ɓaleeɓe haa arti e haal-pulaar en e nder leydi he.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=839:catal-flam-to-senegaal-e-jonnde-mum-huutidinde-nduu-lewru&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-05-19T16:53:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697843948\/warc\/CC-MAIN-20130516095043-00097-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9626816511,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9626816511154175, \"fuh_Latn_score\": 0.017588723450899124, \"fuf_Latn_score\": 0.011477461084723473}","num_words":299,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.927,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nÑalnde 15 suwee 2014 waɗi hitaande ko Ibraahiima Demmba Bah, lollirɗo BID, ruttinoo e joom men. Hitaande ko ganndal suuɗii.\nWonande annduɓe mo, ko lekki mawki yani ɗoo, ko ngenndiyanke mawɗo waasaa ɗoo, hoore e nder ngenndiyankooɓe leydi Muritani, e nder leñol fulɓe. Waɗi noon ko Ibraahiima Demmba Bah ko ganndo, ko neɗɗo ceeɓɗo hakkille, juumtuɗo, cuusɗo, koosɗo, nuunɗuɗo wonnoo, daraninooɗo Pulaar.\nIbraahiima Demmba Bah ko ngenndiyanke, daraninooɗo leñol mum, rewrude e ɓamtugol ɗemngal mum, hono Pulaar. Ina saɗi yiyde hannde, neɗɗo ganndirɗo fulfule no a anndiri ɗum nii, e no o gollanirii ɗum nii.\nE nder kitaale ɓennuɗe ɗee, leyɗe keewɗe e diiwanuuji keewɗi ina mawnintunoo ngootiri fof ñalngu mum mooliiɓe. Won heen nii mbaɗatnoo ko yontere no woorunoo. Kono ina ɓurɗi maantinde e ɗii ñalɗi, ñalngu 20 suwee, ñalngu mooliiɓe wonande Afrik. Nde tawnoo mooliiɓe ɓuri heewde ko e Afrik, Batu kuɓtodinngu Fedde Ngenndiije Dentuɗe felliti, e batu mum njooɗinoongu ƴetti hawraande 55\/76 ñalnde 4 desaambar 2014, ngam yiɗde wallitde Afrik e ndee darnde,\nJamma alkamisa, 3 lewru sulyee 2014, hay asamaan gasnaani ruylinde (waɗde duule) tawi ko won nokkuuji Nuwaasoot e Jehre Senkiyeem ndee kujjitii ndiyam e mbooko. Nde ƴiiwoonde ndee toɓi, tawti diƴƴe ɓulatnooɗe ɗe ndartaaki gila e ndunngu rawane, gaddannooɗe galleeji keewɗi woppeede e laataade biille.\nBilal wul Yamar sankiima ɗoo e Nuwaasoot ñalnde 18 suwee 2014, caggal rafi juutɗo. Bilaal wul Yamar ! Min ngadii nande ndee innde ko e hunuko Al Hajji Ngayde (yo Alla yurmo ɓe, yaafoo ɓe) rewrude e onndooji Rajo Muritani. Gila ndeen, haa hannde, wiyde « Bilaal wul Yamar, wayi ko no wiyde Rajo Muritani nii ».\nFedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndanngal terɗe mum, kam e FOOYRE ƁAMTAARE ina nduwanoo ɓesngu Aamadu Saydu Kan, cankiiɗo ñalnde 22 suwee 2014 to Nuwaasoot, wirnaa to Likseyba ñalnde heen. Aamadu Seydi Kan ko jaggal e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani wonnoo. O ardiima ko juuti Catal fedde ndee to Nuwaadibu. Maayde makko ko baasal mawngal wonande Fedde ndee, wonande leñol ngol. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, haarna mo aljanna. Ko Kan Aamadu Saydu ligganii leñol ngol, Fedde ndee e ɓesngu Muritani waawaa haaldeede kiikiiɗe gooto.\nJaaynoowo biyeteeɗo Kaliilu Jagana njokkondiriino e artiraaɓe seppunooɓe gila e Ɓoggee haa Nuwaasoot... A ɓe ceedtoo :\n« Mbiyetee-mi ko Abuu Jallo. Njeyaa-mi ko Beelel Uurngel. Miɗo yahra e duuɓi 44. E hitaande 1989 min leeptaama, jawdi amen ɓolaa, min taccinaa feewde Senegaal. Caggal duuɓi 20 daayo waawnaango e nder tuddule, min pellitaa artireede e njuɓɓudi, min ndokkitee hakkeeji amen.\nSammba Abdul Bah jeyaa ko e yimɓe tato nannganooɓe caggal nde polis werlii e seppo mooliiɓe e arnooɓe jaɓɓaade ɗum en gerenaatuuji ɗo karafuur Madrid ɗoo. Kanko e hoore makko ko o gartiraaɗo e wuro Gurel Falli, sara Kankoosa. Kanko ardii Jokkorde sanɗaaji e almudɓe artiraaɓe (CEER : Coordination des Elèves et Etudiants Rapatriés) waɗnde ko ina wona 40 tergal.\nÑalnde 04 lewru duujal hitaande 2014, koɗungu Laamɗo miskineeɓe e miskineeɓe artiranooɓe ummoraade Senegaal teskinii to Karefuur Madriid e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani, no feewi. Koɗungu nguu ɓooyat daarteede. Laamɓe miskineeɓe jaɓɓorii hoɗɓe mum ko garnatuuji, bede (matarakuuji) e kasooji.\nTanaa barwaro waɗii ñalnde 04 lewru duujal hitaande 2014, heedde waktuuji 2 subaka e Laawol Njoorto, hakkunde Nuwaasot e Butelmiina, yooɓorii fittaandu giɗo, musiɗɗo denndanooɗo nguurndam hono Ibraahiima Aali Mbaay lollirɗo Yero Kajjata mo Sorimalee, tawi yeeƴaaki alyatimeeɓe.\nMaayde mantaani oo gorko, mo nganndu-ɗaa, wonnoo e nguurndam fof ko juulɗo teskinɗo, sabbundu ɓesngu, kuutorgal banndiraaɓe, jokkoowo leñol e enɗam.\nHanki kikiiɗe, « seppooɓe Ɓoggee » njaɓɓaama jaɓɓungal jooɗngal. Ɗum ko jaɓɓungal Nuwaasootnaaɓe njaɓɓii ɓe ngal. Maa mbiyaa alaa mo araani bismaade ɓe e hollitde wonde ko e maɓɓe wondi ngam heɓtugol hakkeeji maɓɓe.\nLaamu nguu noon, laamu Abdel Asiis e senerooji noon, no jaɓɓorii ɓee seppooɓe nii, alaa fof ko ɓuri ɗum soofde e haawnaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-23","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2014-07-30T17:10:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-23\/segments\/1406510270877.35\/warc\/CC-MAIN-20140728011750-00092-ip-10-146-231-18.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4063138068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40631380677223206, \"ffm_Latn_score\": 0.3590872287750244, \"fuh_Latn_score\": 0.12110364437103271, \"fuf_Latn_score\": 0.09928151965141296, \"fuq_Latn_score\": 0.01321751531213522}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.466,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Suumaye hikka dum fuɗɗorde lewru April den julɓe ko buri billion suumoto nder nyalɗe juutuɗe.\nLewru suumaye ceniiɗu e fuɗɗa saati ɗiɗi kala fuɗɗoode duuɓu, haa bana reeta duuniyaaru lewru suumaye e saalo balɗe juɗɗe, gulɗe nder dabbunde yahugo balɗe rammuɗe, pewɗe nder ndunngu.\nAmmaa leyɗe ɗeye marata nyalɗe juutuɗe denbo ɗeye marata nyalɗe rammuɗe jawɗe?\nRammuɗe be juutuɗe balɗe suumaye jei duuɓu ujene ɗiɗi e noogas e ɗiɗi\nNew Zealand, paraguay,Uruguay, Argentina be south afirka e mari balɗe rammuɗe, jawɗe saka saa'aaji sappo e go'o Yahugo sappo e ɗiɗi nder lewru suumaye.\nSikay, julɓe leydi Reykjavik, Iceland, marai toongol wonugo resden gure marɗe saa'aji suumago juutuɗi. Ɓe kabdai be saa'aji sappo e joweego'o be mintiiji hamsin nder suumaye.\nGuɗɗe gure jei ɓe tammoto\nSuumoto saa'aji sappo e joweego'o be sappo e jowi ɗum: Poland, England, France, Portugal, Greece, China, United States, be Turkey.\nNoye suumortoɗaa to ɗum salake hiirugo?\nBana kotoye fuu a tammo naange caka jemma nder ndu leuru suumaye, julɓe leyɗe marɗe nyalɗe juudɗe kabdai jogaago suumayeere saa'aji noogas.\nHaa leyɗe ɗe puɗki naange be hiirde ɓuraayi saa'aji tati sendi ɗum, fatawaaji ngaɗaama heɓa ɓe tokka je'i gure goɗɗe. Leyɗe Duɗɗe e tokka saa'aji suumago Makka haa saudi Arabia.\nDuuɓu ɗum, saudi Arabia be gure ɗuɗɗe gonɗe haa(middle east) suumoto saa'aji sappo e jowi.\nBindol: Madina Abdullahi Bawuro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/koode.net\/ferotiral-suumye-korka\/","date":"2022-12-01T11:03:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710808.72\/warc\/CC-MAIN-20221201085558-20221201115558-00701.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.990617156,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9906171560287476}","num_words":221,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu jaggantoobe Lesdi be (NYSC ) wi besdi sukle mabbe sanne haro yiiki sukaabe jaggantoobe lesdi hebi nokkuuje no haandi ngam huuwuki kuude den, nder taskaramji mabbe woodi nokkuuje annde kiimiyaaku ICT ngam yaaduki bee jamanu.\nHooreejo hukuumawa ngan NYSC , Major General Shuaibu Ibrahim suuditi haalakan haa lamar eltuki golloobe hukuumawa ngan ko wada haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nO wi \"wallan sanne toni dum elti golloobe hukuumawa ngan hedi laabi kanndudi NYSC.\"\nGeneral Ibrahim wi elto ngon huusitani ko laarani no jamanu maabo ko yaadata bee ko Lesde Duuniyaaru wontiri heba jahaargal yeeso hebe.\n\"omtuki nokkuje annde kiimiyaaku haa NYSC hoytinan golle mabbe nden hokkande nasaraaku kewdi ha ko be huuwata.\nDG wi ardungal hukuumawa ngan wada fodde bawde mabbe ngam yiiki jaggantoobe Lesdi hebi ko haandi ngam boosinki golle mabbe nder Lesdi Naajeeriya.\nNon Kadima hooreejo mo hakkilanta shaanu maatootiral 'e famfamtirki bee annde kiimiyaaku NYSC ,Mrs Christy Uba wi fakat omtuki nokkuure ICT dum hunnde on jee jahargal yeeso sanne.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/21\/nysc-taskani-sembidinki-gollirde-mabbe\/","date":"2023-02-06T15:19:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00054.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997197986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997197985649109}","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari ardani Naajeeriyaabe teddube nder mabbe woodi Ballomaako, Yemi Osinbajo wakkati jo'inol fulaawaaji ngam numtol Goro'en ben du hitaande 2023 haa Abuja Laamomrde Lesdi Naajeeriya.\nBawti Buhari sigi fulaawa maako nden Ardiibe Luttube bo jp'ini jee mabbe haa nokkuure nden nyende Alat 15 Lewru January ngam numtuki nyaloomaare nden.\nbawti Ranwa kolte'en Jo'ini fulaawaaji mabbe nden hooreejo Sooja'en enanta Hooreejo Police'en hawtaade bee Diplooma siiyaabe ma jo'ini dummabbe haa Giifakan.\nNon Kadima mo Luutani Rewbe suddiibe Goro'en ben, Mrs. Cynthia Ubah, tawaama haa ton nden anndini boddi 'e baawal baawo be hebata haa Hokuuma sooja'en ben iga ko be sooyi worbe mabbe haa warki jotta.\nMrs. Ubah wi sooyi goriiko, Sq. Leader Victor Ubah,mo ardani sooja'en Piirooje Asama, 7th July, 2021 wakkati turtube hippino be.\nKadima O besdika bee wiiki fakat bedo hokka be walliinde iga bhodorde Sooja'en piirooje Asama hawtaade bee Kawtal NAFOWA.\nUbah, tefri ardiibe ben besda waduki tiinaaje ndeyefu ko nuntatata worbe mabbe.\nHooreejo Sooja'en bo wi Sooja'en nastata nder shaanu siyaasa Lesdi Naajeeriya sakko walla wobbe.\nAmma wallan Police 'en ngam tabitinki cubi laabdi goongaraji wadaama nder Lesdi Naajeeriya.\nDo'aaji wadaama musamman ngam Sooja'en ben sooyube yonki mabbe ngam jagganki Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/16\/1797\/","date":"2023-02-03T23:05:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00655.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9911723137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9911723136901855}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.968,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndarnde sukaaɓe e rewɓe e hare ñawu Koronawiris !\nSaakitaama ñannde :\nSakiraaɓe caggal nde kaalɗen ndarnde doktorooɓe e hare nde kaɓotoɗen ñawu koronawiris, hannde en yeewtan e holko ndarnde sukaaɓe ɓe, sagaataaɓe worɓe e rewɓe e haɓo ñawu Koronawiris. Mate sukaaɓe ɓe koko poti hofde juuɗe mumen ɗaƴƴida hare nde mawɓe ɓe walla kala to mawɗo darii ene haani suka daroo ?\nNgam yeewtidde toɓɓere nde en njaɓɓoto biyeteedo Aali Bookum. Oo gorko jeyaa ko Burkina Faaso. Kanko woni hooreejo \"Conseil régional de la jeunesse du Sahel\" waldeere sukaaɓe too Sahel. Ma o haal \"bataillon 20-20\" ko ummanii.\nMen mbismo kadi biyeteeɗo Idiriisa Jah. Oo noon ko suka haɗata omo anndi fodde makko no feewi. O ndarnii to wuro makko woni Thies waldeere wiyeteende \"Thies en marche\" aniyya e faandaare Idirisa e gollidiiɓe mum woni ɓamtude ooɗon diiwaan. Ma o artu e holi eɓɓanɗe ɓe gummini illa ñawu Koronawiris fuɗɗi.\nCaggal ɗum men paa Ginee, heɗaade holko woni ndarde rewɓe ɓee ne e nder hare nde","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200619-ndarnde-sukaa%C9%93e-e-rew%C9%93e-e-hare-%C3%B1awu-koronawiris","date":"2020-07-15T18:47:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657170639.97\/warc\/CC-MAIN-20200715164155-20200715194155-00427.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6414472461,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6414472460746765, \"fuh_Latn_score\": 0.14217005670070648, \"ffm_Latn_score\": 0.11672373116016388, \"fuf_Latn_score\": 0.08842628449201584}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Bah Daw ko hooreejo Leydi ndii o Dawri to Burkina Faso.\n12 Miliyaar e miliyooji 100 pawɗi ko ɗuum woni ko jogori Feende Suudu Safrirdu fattam'lamiiru to Kulikoro tuufeere nde fawaama hecci-hanki: timmoode mayru ko ɗo tan he 2023.\nJoɗnde Kaaldal e kawral 42ɓiire Hakkunde Murtuɓe leydi ndii he Laamu ngu nde waɗi ngol to kidaal jam Sooynaama heen ngam Natal Mawɗo Leydi ndii e Araraayi leydi ndii fof yiyaama toon: Geɗe keewɗe kunaama ina kestitine heen, fedde Dental Leyɗe Orop huniima maa feenit Daaka koniŋkooɓe Mali gonɗo toon to Kidaal.\nlaamu Aljeri huniima maa darnu ndeer wuro kidaal Suudu Safrirdu.\nFedde Minisma huniima ma feenitde Baaraas gonɗo toon njaru mum ko 1miliyoŋ Dolaar.\nTo Bureema Njangu waɗnoongu toon Ñande 11 nduu feewde he Reenooɓe Gure mum en ko gooto he arnooɓe Yande ɓe wara. (Ɓe keɓaani jaalogal fes.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/461-2\/","date":"2021-05-16T15:34:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991224.58\/warc\/CC-MAIN-20210516140441-20210516170441-00103.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5779429674,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.577942967414856, \"fuh_Latn_score\": 0.3648158609867096, \"fuq_Latn_score\": 0.027315901592373848, \"ffm_Latn_score\": 0.025974741205573082}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.548,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nNjalniika: Mamadu Tog\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nNialawma hande o min jewtata ko yowiti e njalniika. jewtidiido men wiyete ko Mamadu Lamin Jallo. O buri andireede noon ko inde Mamadu Tog. O dieya ko Gine konakry, Gila o bami dillude e njalniika buri duubi noogaas hande omo heptinaa noo feewi e golle njalniika omo tawe e rendoo ji kewdi. E hitande ujunaaji didi et sappo et dieegom a darnii to Labe kawral ene wiye \"FAR de Labé\" nde fijirde ene rendina hitande kala dillobe e njalniika. O ari et yewtere Ko mbiidon ngam haalande bandiraabe hettibe Rfi fulfulde holko faami e njalniika.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190608-njalniika-mamadu-tog-fulfulde","date":"2023-03-27T13:43:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948632.20\/warc\/CC-MAIN-20230327123514-20230327153514-00233.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9613333344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9613333344459534, \"fuh_Latn_score\": 0.02713187225162983}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.953,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder ngal pellital maɓɓe hanki, Suudu Reenooru dosngal leydi hollitii wonde ko kandidaaɓe sappo e njeenayo newnananooɓe yo tawe e ɗii subngooji hooreyaaku leydi tan tawetee. Kono fedde PDS weltoraaki ngal pellital, kamɓe tawanooɓe ka jonnde kaaldal dawriyankooɓe ngam karim wade tawee e ɗii subngooji. E bi'ol « Magatte SIH » ko suudu reenooru dosngal leydi haɗi Karim Waad, kandidaajo maɓɓe tawtoreede e ɗii subngooji hooreyaaku leydi. Heɗoɗen mo.\nSaakitaama ñannde : 07\/03\/2024 – 14:33\nKarim Waad hooreejo fedde dawro PDS AFP PHOTO \/ GEORGES GOBET","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/fedde-dawro-pds-nde-karim-waad-ardii-weltoraaki-ngal-pellital-ngal-nduu-suudu-reenooru-doosngal-leydi-%C6%B4etti-ko-yowitii-e-kanndidaa%C9%93e-tawtortee%C9%93e-e-%C9%97ii-wooteeji\/","date":"2024-04-14T11:32:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296816879.25\/warc\/CC-MAIN-20240414095752-20240414125752-00228.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6895127296,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6895127296447754, \"fuf_Latn_score\": 0.13745573163032532, \"ffm_Latn_score\": 0.1353258639574051, \"fuh_Latn_score\": 0.03698065131902695}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.599,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Guwernamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.\nHol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :\nTomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:\nPottital mawngal udditii ñalnde 7 desammbar to Kopenhag, leydi Danemark. Ngal woni pottital ɓurngal mawnude jowitiingal e kilimaa (Ngonkaweeyo) caggal pottital baɗnongal to Kiyoto, leydi Japon, ngal nanondire mum puɗɗii siyneede e hitaande 2005. Fayndaare ndeeɗoo joɗnde ko etaade dañde nanondiral adunankeewal ngam ustugol gaasuuji gaddooji ko wiyetee «seer» ko. 193 leydi mbismaama e joɗnde he ngam lelnude kuule ustooje geɗe ɓeydooje nguleeki. Huunde saɗtunde nde tawnoo faggudu leyɗe keewɗe ko heen tuugii (Amerik e Siin walla leyɗe jogiiɗe petroŋ).\nAlaa ko dañaa e batu Kopenhag : wonaa Fedde adunaare toppitiinde ngonka weeyo, wonaa payndaale laaɓtuɗe, wonande ustugol gaasuuji gaddooji seer. Obama ehuunde e hooreeɓe leyɗe kawriino e piɓondiral ngal jaɓaaka haa laaɓti e batu he, so wonaa dey, batu ngu wiyi «yiyii» ko hollitaa ko. E ndeen eɓɓaande nde 26 leyɗe ƴellitiiɗe cakkiti, ina wiyaa heen wonde ɓe teeŋtinii fayndaare\nmaɓɓe haaɗnude ɓeydagol nguleeki e degreeji 2, kono alaa lajal dottaa ngam yettaade ndeen fayndaare.\nMbiimtam ndiyam (so a fasnii ndiyam, aɗa yiya ko wayi no cuurki nii ina wiimtoo, ko ndiyam wonti ɗoon cuurki). Gaasuuji gaddoojii seer ɗii kala so ndenndinaama, mbiitam ndiyam wonata heen ko 70%. Kono, nde tawnoo ɗam ɓooyataa e weeyo (balɗe 10 so heewii), batte mum e ɓeydagol nguleeki ina pamɗi (ɗam wontata ko duule walla lay). Yanti heen, wonaa golle aadee ngaddata ɗum, sibu ɗum jeyaa ko e baylagol diƴƴe gaadorangol.\nO fuɗɗorii njillu makko balɗe tati ngu ko wuro wiyeteengo Shanghai ñalnde alet 15 noowammbar. Nguuɗoo njillu ko teeŋtungu no feewi sibu hannde, caggal Amerik, ina gasa tawa ko Siin woni leydi ɓurndi doolnude to bannge faggudu, ngootiri mbaawndi dartaade Amerik.\n(中华人民共和国) walla Siin e raɓɓiɗinaade heedi ko to Asii fuɗnaange. Fotde miliyaar e temedde tati miliyoŋ aadee ina nguuri e mayri, woni joyaɓal winndere nde : leydi ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde. Wertallo mayri ko 9 641 144 km2, ɗum woni to bannge njaajeendi, kayri woni tataɓiri e winndere nde, caggal Riisi e Kanadaa.\nÑalnde alkamiisa sappo e ɗiɗi lewru noowaamburu, Sifaa Hanki Pinal Hannde yilloyiinoo ma diiwaan Brakna e ngallu Bahbahɓe e Haayre Mbaar tawi ko fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende « fnuap » yooɓneede gollal hirjino ngam waɗde ɗum e oon diiwaan. Ngoon hirjino faytunoo ko e rafi garoowo e rewɓe biyeteeɗo FUSTIL.\nFonadh, e ballondiral e Duɗal Jojjanɗe aadee kam e Ƴellitaare e Afrik (Institut pour les Droits Humains et le Développement en Afrique (IHRDA)) kam e fedde wiyeteende Open Society Justice Initiative New York, njuɓɓinii ñalɗi nagm «miijaade e gartugol mooliiɓe e kuccam ngool gartugol. Pottital ngal waɗi ñalnde 12 e 13 desammbar 2009 to Hotel Tfeyla e gardagol Mammadu Saar, hooreejo FONADH kam e sokna Sheila, hooreejo IHRDA e yonaaɓe joɗaniiɓe leyɗe goɗɗe e leydi men.\nNjaajeendi mayri ko 274200 km2 . Heedtini ndi bannge funnaange ko Niiseer. Hirnaange haa bannge rewo ko leydi Mali. Hirnaange worgo mayri ko Kodduwaar. Worgo, ndi heerondiri ko e leydi Gaana e leydi Togo. Funnaange worgo mayri ko leydi Bene woniri toon. E lewru mee hitaande 1984, ko ɗoon woni ɗo laamu ngu fuɗɗii heɓde caɗeele. Ñalnde 28 lewru ndu, tawi Sankara ena eɓɓi yahde Yaamusukoro ngam yiydoyde e Felikse Hufet Booñi, Kolonel Nobilaa Dijjee gonnooɗo mawɗo ngalluure Wagadugu, ɗum woni e ɗemngal farayse maire de Ouagadougou, fewji yandinde laamu ngu.\nIselmu wul Abdel Kader, hay mo anndaa ɗum, nanii ɗum. O woniino guwerneer ko juuti, ɗo Eeeleega ɗo, o wonii Guwerneer to Kayhayɗi e to Sehilbaabi. Eeleega noon, yimɓe fof ina nganndi ina ɓadii no feewi Aajilaan, tuddunde konu, ɗo warngooji keewɗi mbaɗaa e hitaande 1990-1991, ina ɓadii Baabaaɓe e Wocci e Mbañu e Sori Maale e Wenndiŋ… .\nBelees Kompaawore (Blaise Compaoré), hooreeejo leydi Burkinaa hollitii feere sakkiti ngam wallitde ginenaaɓe diwtude luural mum en. Eɗen ciftina tan ko caggal warngo 28 settaammbar 2009 waɗnoongo to Estaad Konaakiri, CEDEAO halfini mo ɗowde njiylawu maslahaa hakkunde militeeruuji, ɓe ardii ɗum en CNDD e pelle politik e renndo Gine rennduɓe e ko anndiraa « Doole Guurɗe : Forces Vives).\nMuritani no diidorinoo hannde ko ko moɗti foofaandu, ina fadi e anndude ɗo «hafeere wul Naaji» jogori joofde. Gila e wonduɓe e laamu haa e luulndiiɓe, gila e gollooɓe faggudu luulndiiɓe maa ɓadiiɓe Abdel Asiis haa e jagge laamu calɓotooɗe e juuɗe laamɗo hannde o walla ɗuurtotooɓe ɗum en, gila e ɓesngu goongɗinoowu kala ko ari haa e ɗamtindiiɓe moƴƴere sabu laamaandi duuɓi 50 ndi feewaani, gila e foɓɓanooɓe golle persidaa hannde o haa e ñiŋooɓe ɗum, e wondude noon e dalillaaji.\nDental Dowlaaji Amerik (Etaa Sunii) walla e raɓɓiɗinaade Amerik ko dental (federaasiyoŋ) capanɗe joy (50) dowla. Heen 48 takkondiri. Ndi ɓilii ko hakkunde Geec Atlantik e Geec Pasifik ; heedi ndi bannge worgo ko Meksik, bannge rewo ko Kanadaa, bannge worgo ko Meksik. Dowlaaji ɗiɗi keddiiɗi ɗi ko Alaska (bannge hirnaange Kanadaa) e Haway (hakkunde Geec Pasifik). Ko ina wona 14 duuɗe cariiɗe e nder Geec Karaybe e Pasifik. Laamorgo Dental Amerik ko Washington, nder distirik Kolommbiya, mo nganndu-ɗaa jeyaaka e dowlaaji 50 kaalaaɗi ɗi.\nGeɗe nay kewooje e nder weeyo, hakkunde tagopeeje, ina mbaawi saabaade ɗum, mbooma winndere nde, muumta nguurndam e leydi ndi haa laaɓa.\nIna waawi wonde pelɓondiral (cokkondiral) : woni leydi buɓɓondira (sokkondira) e tagofeere woɗnde. Ɗum meeɗii kewde : ɓarakke majjum ina tawee to Meksik, e nokku ina wiyee Yukatan. Ɗum waɗii ko ina wona 65 miliyoŋ hitaande. Ko e oon sahaa tagooje biyeteeɗe « dinosoor » majji. Ko tagofeere walla « hoodere laaci » walla haayre mawnde, nde njaajeendi mum tolnii e kiloomeeteruuji 10.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-26","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2016-07-02T03:42:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-26\/segments\/1466783404826.94\/warc\/CC-MAIN-20160624155004-00108-ip-10-164-35-72.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8323620558,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8323620557785034, \"ffm_Latn_score\": 0.07238088548183441, \"fuf_Latn_score\": 0.04766592010855675, \"fuh_Latn_score\": 0.044726453721523285}","num_words":1002,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.784,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"sukaaɓe wurosooginaaɓe janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Seek Anta Joob, hakkillaaji mumen ndeeƴii. sabu wonii duuɓi jonɗi eɓe ngonnoo e kaayaa mbeeyaa e roŋkude dañde ɓe nokku ɗo ɓe ngoni. Haa sukaaɓe wonɓe caggal leydi ndentini jawɗeele mumen nuldi ngam heɓɓitaade ɓe. Ñalnde Alkamiisa 15 06 2017 Meer Wurosoogi Muusaa Bookar Caam wallitii ɓe 120 ujunere ngam hoɗorde maɓɓe e ñaamdu maɓɓe maaro, nebam e goɗɗum mbela ɓe ndaña no ɓe koordi kam e ujunnaaje 10 ɓe njogitoo. Ɗuum fof ko ngam semmbinde sukaaɓe ɓe to bannge jaŋde e ferde laabi mbela kala garɗo walla ɓe no njanngiri. Fedde sukaaɓe wiyeteeɓe CDEERO kollirii weltaare mumen e ngal ɗoo baɗal. Adii yooɗde ɓe e ngal gollal ko sete mo ɓe mbaɗi o kam e timmal mum e haalullaaji newiiɗi deeƴnooji pittaali.\nBookar SEK","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/ballal-janngoo%C9%93e-sukaa%C9%93e-wurosoogi-ke%C9%93%C9%93itaama\/","date":"2018-06-19T10:05:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00528.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5876763463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5876763463020325, \"ffm_Latn_score\": 0.3234754800796509, \"fuh_Latn_score\": 0.08516872674226761}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗum modibbo mawɗo haa karnuwol sappo e jenayi Nana Asmau daŋƴaama e hitaande ujuneere be temerre jeeɗiɗi e cappan e jeenay e tati (1793) haa wuro degel jonta lattiidum nder sokkoto\nMo jangi anndal islaama e derkaakumaako nden O tiɗiniiɗo konu mawdum dum lesɗe hirna Africa har waktuuji jihaadu taskaramji e kuuɗe konu waddaama har tefte gimɗi Nana Asmau mo laamɗo, jisboowo gimol nden modibbo diina islaama hafahin mo bii shehu usmaanu bii fodio.\nNana Asmau mo maskiido har gimdi bee jangingo rewɓe anndal jurriya maako e tokki ɗatal sufatuke en ka qadiriya lattibe e be tefa anndal daw laawol ɓocingol.\nMo lamake sokkoto hakkude duubi(1863) Nana Asmau maynaama haa hitaade ujuneere e temerre jetati be cappan e jeego e nayi (1864).\nmi soptiidum haa https\/\/amazing women in history.com>nanaAsmau","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/07\/09\/tariha-nana-asmau-%C9%93ii-shehu-usmanu\/","date":"2021-12-09T05:15:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00085.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9932364821,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9932364821434021}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fijoowo fijirde doggudu bii Lesdi Naajeeriya Tima Godbless hebi nasaraaku nyaamuki fijirde nden haa tsmmi fijuki kombi ragare fijirde nde U-20 dum Lesde Duuniyaaru fu habdanta ko fijete haa galluure Cali nder Lesdi Colombia.\nGodbless doggi doggudu ko hewtani miitaaji 100m dum Rewbe tan watta foondo ngon.\nDebboojo on dadi dudbe be Lesde feerefeere nder Lesde Africa enanta luttude Lesde Duuniyaaru.\nTippungle do be tammi fijiki fijirde kombi ragare nyennde Alarba,\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/03\/debbo-fijoowo-fijirde-doggudu-kastaado-hebi-nasaraaku\/","date":"2023-02-08T01:01:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00275.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999451637,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999451637268066}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu jaagorɗe Muritani, njooɗinoongu ñalde alarba 24 feebariyee 2010, yaltinii eɓɓaande doosgal sariya lomtinanoore Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani galle (boowal) rokkanoo e hitaande 1981 (ardinoo ndeen Fedde nde ko Mammadu Siley Bah). Ndeen hawri ko Jeŋ Buubu Farba ina woni jaagorgal ko fayti e kaalis ; kaŋko nii siifnoo dokkal ngal. Ɓeto wertallo boowal ngal ko 3 600 m2. Ngal heednoo ko bannge rewo «joofirde bisuuji». Ko kalifu cukaagu e coftal ɓalli keɓtunoo boowal ngal waɗti ɗoon Galle sukaaɓe e estaad leegal joyaɓal.\nNii woni Fedde nde rewi heen haa jaɓanaa lomtingol galle o e hitaande 1999, caggal nde fedde nde ɗaɓɓi ɗum (oon sahaa ko Saawo Umar Idriisa ardinoo nde) e hitaande 1998. Ngool lomtingol hesɗitinaama kadi e lewru feebariyee 2006. Kono roŋkaa yo dagne. Ko jooni Alla haaji. Boowal Fedde nde heɓi jooni ngal woni ko ilot C ; ɓeto wertallo ngo waylaaki, ko 3 600 m2. Fedde nde ina yetta denndaangal darinooɓe heen, gila e terɗe haa e wallitnooɓe to bannge laamu to. Hannde noon, eɗen mbaawi wiyde jeyi wune o ko Usmaan Kan, kalifu kaalis leydi ndi. Yo Alla jokku balɗe makko, sibu o hollii heen heɓaare mawnde. Ɗum haawaani Fedde nde, sibu yiɗde makko e mayre wonaa hannde fuɗɗii. Jooni noon, heddii ko Fedde nde ina foti yoɓde fotde 1 893 200 MRO sibu nokku dokkaaɗo jooni o ɓuri oyatoo coodgu. So ɗum yawtii, woni e anniya Fedde nde ko mahde ɗoon Galle Pulaar. Ɗum noon, yontaaɓe leñol, walla wiyooɓe ko yontaaɓe leñol, ndañii haaju. Yo ɓe keblo ! E ooɗoo sahaa yiilirde Fedde nde woni ko e sakkude peeje no kaalis o renndiniraa ngam ko foti yoɓeede ko e huccande mahngo galle Pulaar. Doggi lelnaama, hay gooto yiɗaaka furgeede. Hay gooto fotaani fadde nii haa yimɓe njettoo ɗum, sibu ko enen fof poti heen. Hay gooto fotaani jaɓde ɓureede heen. Yiilirde ndee jooɗodiima e cate mum gonɗe ɗo e Nuwaasoot. Cate nder leydi ndi kadi kabraama. So Alla jaɓii, maa goomu jaaynde bayyin inɗe denndaangal jogorɓe wallitde e mahngo galle men, galle Pulaar. Maa inɗe ɗe mbayyine e Fooyre Ɓamtaare, ɗe mbayyinee kadi e sit men internet pulaar.org So Alla jaɓii ma en ngartoy heen.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/02\/16\/fedde-%C9%93amtaare-he%C9%93tii-galle-mum\/","date":"2023-06-05T05:51:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224651325.38\/warc\/CC-MAIN-20230605053432-20230605083432-00532.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.695970118,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6959701180458069, \"fuh_Latn_score\": 0.15059371292591095, \"fuf_Latn_score\": 0.12098526209592819, \"ffm_Latn_score\": 0.027981994673609734}","num_words":349,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.839,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Chidinma Leilani Aaron ɓe danyimo: 16 ha lewru Afrilu hitannde 1993 ɓi Naajeeriya'on ɓi luumo defowo'on, andowo'on, dabareji wa ɗon huwa dauran gwaɓe saatal koffi.\nJutal balɗe arande be andal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nBe danyimo Chidinmo ha wuro Kaduna ha nukkure Kaduna, Omauni ha birnuwal mangul Abuja, Naajeeeriya. Kanko'on mawɗo ɓingel mawɗo der bukkwai roɓe tati je ɗaɗiraɓe danyiɓe. Ɓawo o hoti der birnuwul Ibadan, ha Otimmini janngirde digirije arande wakkere kujeju luumo ha hitannde 2017.\nBakko heɓugo bauɗe maako sarauniya boɗigoje Naajeeriya bana Miss Nigeria, o huyido der de ɗefowo yamdu waɗon hakkila nabe woraɓe cuggo ha Yumme Meals saare sorugo yamdu ha FCT, Abuja.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Chidinma_Leilani_Aaron","date":"2024-04-14T13:58:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296816879.72\/warc\/CC-MAIN-20240414130604-20240414160604-00799.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995166063,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995166063308716}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.049,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mawningol jeytaare leydi Senegaal ɗo e nder wuro laamorgo diiwaan Maatam. Ɗo nokku ginniraaɗo Angal Faadel mo Maatam e gardagol guwernoor Umar Mammadu Baalde ardiima ñaaƴo, koniŋkooɓe (polis, militeer, sanndarma, duwaañ, sappoor pompiyee, aa es pee ekn… ). E puɗɗagol golle ɗee hono Meer mo Maatam adii arde, rewi heen ko hooreejo falnde Maatam, perefee, nde guwernoor fuɗɗii arde udditi golle ɗe. Mawɓe fellunooɓe ɓe ngarii e keewal. Denndaangal pedle dillooje ɗo e diiwaan ɗo o tawtoraama gooto fof hollirii ko waawi. Ruttaama teddungal mawɗo Baydallaahi Kan, Me Maalik Sal e gorgolaaɓe nokku ɓe sabu darnde maɓɓe to bannge ɓamtaare. O sakkitorii ko wasiyaade gooto kala nde tiiɗnatoo e golle mum.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/mawningol-jeytaare-senegaal-maatam-hawritii-to-anngal-faadel\/","date":"2018-04-21T17:23:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945272.41\/warc\/CC-MAIN-20180421164646-20180421184646-00302.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9047775269,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9047775268554688, \"fuh_Latn_score\": 0.047074299305677414, \"ffm_Latn_score\": 0.024602700024843216, \"fuf_Latn_score\": 0.011532606557011604, \"fuq_Latn_score\": 0.010564657859504223}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.91,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daartol Iwdi e Ƴellitaare Binndol\nHol mo fuɗɗi binndol walla hol no binndol fuɗɗorii? Hol to fuɗɗii e hol nde fuɗɗii? Jaabowol ɗee laaɓnde ene seerta fawaade e hol mo laaɓndi ɗa. E Egypt ɓooyma, daarti maɓɓe ene kabra wonnde ko gooto e allaaji maɓɓe biyeteeɗo Thoth (Sawti walla Jewti walla ko haɗi boom mbiyen Yeewti, ene janngiree no seerti) ko kanum fuɗɗi binndol.\nE nder tooru (diine) Egypt ɓooyma. Yeewti, hono no noddirten mo, ko geno ñeenyal wonno. Ko kanko woni geno winndooɓe kadi toppitiiɗo dogde e maslahaaji hakkunde genooɓe. So tawii ko to bannge Mesopotami, daarti maɓɓe e yontaaji Sumeryankooɓe ene kabra ko geno maɓɓe biyeteeɗo Enlil fuɗɗi binndol kono so artii haa e yonta Assariyankooɓe e Babilonnaaɓe ngaal teddungal artata ko e juuɗe geno maɓɓe biyeteeɗo Nabu. Hono no Yeewti, geno Ejiptnaaɓe laamiɗo konngol, ñeenyal e mbinndiin o ni, genooɓe Mesopotaami ene takkantenoo kattanɗe waawde tagde rewnude e konngol genoyeewol. E nder daarti Islaam ko annabi Idriisa wiyaa fuɗɗi binndol. Ko kanko adii, e ndentaangal ko Allah tagi ko fof, huwtooraade kuɗol (karambol) ngam winndude; ko kanko fuɗɗi ganndal koode e hisaab.\nKo waawi wonde heen fu en njiyii, e faamamuyaaji mawɓe adinooɓe, binndol ko huunde genɗunde nde hay gooto waawa humpitaade sirruji mum so o wonaa geno walla cuɓaaɗo mum.\nKo Ejipt walla Mesopotaami?\nE yonta men wittiyankooɓe e daartol binndiin ene ndukda e koye mum en e dow toɓɓe keewɗe, ko wayno hol ko foti wiyeede binndol? Mbele nate taweteeɗe e nder wimmballoje gila e yontaaji ɓooyma ene mbaawi jogoreede ko binndol sabu eɗen njannga ummoraade e majje no ɗiin yontaaji nguurduno. Mbele huunde wiyetee binndol ko so ɗum waawii firde miijo walla ko ma ɗum waawa firde helmere? Kono pooɗe-nduure ɓurɗo mawnude o woni ko e pooɗondiral koongu hakkunde Afrocentirist en wiyooɓe binndol fuɗɗii ko he Afrik (Egypt) e Orocentirist en wiyooɓe binndol fuɗɗii ko e Mesopotami sarii ɗoon fayde e nokkuuji goɗɗi ko woyno Egypt e Siin (Chine).\nSo ɗiin dukooji ndeƴƴii, wittiyankooɓe ene kawri wonnde binndol, hono no kala geɗal e pinal aade ni, fuɗɗorii ko e mbaydi fuuyndi ene yaha ene ɓeydoo ƴoƴde e ɓenndude haa waawi wontude binndol hono no nganndirɗe ɗum hannde ni.\nJiitanɗe keewɗe baɗaaɗe e nokkuuji keewɗi cariiɗi e nder aduna he ene kola wonnde neɗɗo ɓooyi huwtoraade maanditorɗe (maantorɗe) ngam wallitde hakkille mum e waawde reende(siftorde). Ɗeen maanditooje, e hono no jiitanaɗe ɗee kolliriri, ene mbaawi wonde nate walla jelooɗe. E jiyanɗe wiɗtiyankooɓe e ko yowtii e garwanɗe binndol, hayso tawi ɗeen maanditooji mbaawa noddireede binndol ne, ko he waylo-waylo majje binndol jibina.\nƊeen maale-binndol, hono no wittiyankooɓe ɓee noddirta ɗum ni, joom mum en ene kuwtortonoo ɗum ɗo adan ɗo ngam haa mbaawa teskaade walla siftorde. Caggal ɗum neɗɗo waɗti huwtoraade nate ɗe ene maandina huunde walla miijo.\nWittiyankooɓe daartol mbinndiin ene ngaadori lelnirde hono ni taaɓe ƴellitogol binndol tuggude e garwanɗe mum ɗe ɓe noddirta ado-binndol haa yonta binndol-tigiyeejo.\nMbinndiin-nateyeejo :\nKo natel maandinoowal huunde(object\/objet) walla joofannde walla miijo. Ngaal daawal ene feccoo e taƴanɗe ɗiɗi:\n- Maanditorɗe (mnemonic\/mnémotechnique) ko kuwtoragal ngam maanditaade (siftorde) ;\n- Binndol-nateyeewol (pictographic\/pictographique) ko binndol (glyph\/glyphe) maandinoowol huunde walla joofannde ko wayno doggol (asko, laamuuji, laamɓe walla golwole)\nMbinndiin-gowlaali:\nKo mbinndiin mo maandeeji mum ñemtinta wowlaandu. Ɗum ene feccoo e pecce tati:\n- Helmereyankeejo (logography\/logographie): maande heen fof ene toɗɗoo helmere no woonruno ko ɗum addani mbinndiin o noddireede \"Helmereyankeejo\"\n- Hijjanndeyankeejo (syllabic\/syllabique) : ko mo maande mum ene toɗɗoo hijjannde timmunde;\n- Alkuleyankeejo (Alphbetic\/alphabétique): Ko mbinndiin mo maande heen fof ene ñemtina hito (yeru: b, ɗ, h, ko hitooji tan).\nSo en tuugniima he wiɗtooji daartiyankooɓe mbinndiin, binndi (walla mbiyen maandinooje) ɓurɗi ɓooyde ko Hieroglyphs mo Ejipt e Cuniform mo summeryankeeɓe(Iraak). Ɗiɗi ɗii kala ene koddiree puɗɗima huwtoreede, ko jaasi fof, gila 3500 KJI (ko adii jibineede Isaa).","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/11\/14\/daartol-iwdi-e-%C6%B4ellitaare-binndol\/","date":"2020-12-04T02:35:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141733120.84\/warc\/CC-MAIN-20201204010410-20201204040410-00379.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9307906032,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9307906031608582, \"fuf_Latn_score\": 0.0327158160507679, \"fuh_Latn_score\": 0.01960098184645176, \"ffm_Latn_score\": 0.01604345440864563}","num_words":621,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.924,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Makawo ko diiwaan e nder leydi Siin, dokkaaɗo njuɓɓudi keeriindi gila e hitaande 1999. Hade ɗuum o wonnoo ko e les njiimaandi Portugaal fotde 400 hitaande. Makawo woni kontuwaar e koloni Orop cakkitiiɗo e nder Siin e Asi.\nHannde Makawo ko nokku jaawɗo ƴellitaare, ƴellitaare tuugiinde e banngagol (tourisme) e pijirlooji kaalis. Ngo jeyaa ko e gure ɓurɗe alɗude e winndere ndee. Makawo heedi ko e fonngo worgo Ndenndaandi ɓesngu Siin, hirnaange yupporde weendu Ñaaƴe, 60 km ina hakkunde mum e Hong Kong. Gure ɗiɗi ɗee tolnondiri pel. Fotde 650 834 neɗɗo ina koɗi e wuro hee. Gila 20 desaambar 1999, innde laawɗunde Makawo ko « Diiwaan njuɓɓudi keeriindi Makawo mo Ndenndaandi ɓesngu Siin ». Ɗum noon kuule njuɓɓudi Siin ina pawii e mayri, kono andi rokkaa wellitaare yaajnde rewrude e njuɓɓudi keeriindi. Ko guwarnama keeriiɗo ardii wuro ngoo, kam yiilata geɗe ɗee fof, so wonaa ko faati e jokkondiral caggal leydi e geɗe paatuɗe e konu. Njuɓɓudi Makawo ndii fuɗɗii ko e teeminannde 16ɓiire, nde Purtugeec en puɗɗotoo jiimde nokku oo, o yaawi alɗude, o wonti wuro mawngo jokkondirngo njulaagu hakkunde Siin e Orop e Japon. Ngo heɓi kaaɗtudi maggo ko e teeminannde 17ɓiire.\nE hitaande 1887 Siin waawnaa heɓtinde njiimaandi haa cay Purtugaal dow Makawo. E hitaande 1967, caggal murto maruceeɓe sinnaaɓe hoɗnooɓe ɗoon ñalnde 3 desaambar 1966, Purtugaal woppi njiimaandi mum haa cay, e, e hitaande 1987, caggal termondiral caɗtungal hakkunde Siin e Purtugaal, leyɗe ɗiɗi ɗee kawri e gartugol Makawo e njiimaandi Siin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/02\/07\/to-makawo-macao-heedi\/","date":"2019-08-22T15:34:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317274.5\/warc\/CC-MAIN-20190822151657-20190822173657-00497.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8711228967,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8711228966712952, \"fuf_Latn_score\": 0.11390437930822372, \"ffm_Latn_score\": 0.01014530286192894}","num_words":233,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.682,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To winndude winndannde keso, wurtina innde winndannde nder jaŋde ɗo: Hannde, woodiwinndannde1 727 e Fulfulde Wikipedia\nWoɗɓe Winndannde\nFaatu Jom Jibinaado e 1968 to Ñodior e Senegaal, Faatu Jom ko debbo windiyanke senegaalnaajo heen francenaajo heen. Caggal jaltingol ciimti dentuɗi, La Préférence nationale e duuɓi 2001, deftere nde Le Ventre de l'Atlantique adaniimo ɓayre adunaare. Windande maako ina yilli noon kadi toɓɓe peewɗe e ɗanŋgal to France e jaggondiral hakkunde France e dowla Afriknaaɓe.\nAsiwaju Bola Ahmed Adekumle Tinubu (be ɗanyiimou e yalɗe 29 Mbooye duuɓi 1952) hanko wooni ardiiɗo leddi Naajeeriya. Un akawuntajo ɗenbo un gimɗo tufleeji ɗun Naajeeriya. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtagal APC gal lego tun wakkatire figgukigal e duuɓi 2013. Mo meɗii waɗgo ngomnajo Diiwal Legas gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E lewru Janayru 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mawɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji'en Diiwal Laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e Aamerik komo huwane liddi yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja'en Sani Abatcha ko maaya majalisa dotti'en e ɗungu 1993.\nTinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa'adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo","date":"2023-11-30T23:21:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100258.29\/warc\/CC-MAIN-20231130225634-20231201015634-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9968257546,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9968257546424866}","num_words":325,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Musiɗɗo men Sammaba Hammaat Gaajo (yoo Alla ɓuuɓnu ƴiye makko) meeɗii wiyde: \"jooɗɗo yiɗete, jontaaɗo ndaaree\". Eɗen keewi kadi wiyde \"kala mo ko weli welataa, ko ko metti heewi nawde ɗum laakara\". Waɗde en mbeltiima, tee en mbeltaniima weltinooɓe renndo ngoo. En mbeltiima, en mbeltaniima yontaaɓe leñol ngol. Ɓeen ngoni dariiɓe, dadiiɓe, semmbuɓe, liggotooɓe ko nafata tawa njiilaaki heen \"woyyoo, walla taaree\". Ko weeɓaani hannde e oo aduna mo gooto fof wiyata \"yoo mi waɗ, walla yo mi haal, mbele mi yiyee, haala am haalee\".\nEɗen piɓi anniya tan wonde Baaba Maal jeyaaka e ɓeen, sabu hannde, belaaɗo mettaaɗo, ko o jontaaɗo, jeeɓeteeɗo, keɗeteeɗo, keɗanteeɗo ñemmbeteeɗo. Caggal nde o yillii e nder reedu Fuuta ko ene ɓura duuɓi cappanɗe tati, o dañii miijo addande Fuutankooɓe golle ɗe ngonaa tan pijen njalen ngamen, soko kadi pinen, pinndinen liggo-ɗen ligginen. So en mbiyii Fuuta noon, firtaani ko Fuuta tan addani mo sosde NANN-K. Ma a taw tan, ko ɗoon ɓuri woƴde en, nde tawnoo Pulaar ene jogii konngi ɗiɗi laatiiɗi goonga. \"Yiɗande hoyre mum, wonaa añannde bandum\" e \"nokkuɗo fof fayri ko e hunuko mum\". Sikke alaa, ko miijo moƴƴo, arngo kadi e sahaa mum. Sabu toɓo won no wayi, ilam kadi dañaaka e mum ko ɓuri \"mbakku sasa\", ko ɗuum waɗi jeeri e waalo fof ko ngaddata koo ittaani tuuyo. Waɗde faabu men tan ko ruɗtaade e eɓɓooje ngam darnude liggorɗe baawooje yeñtinde ngalu. Hay sinno en ndañaani jooɗodaade e ardiiɓe NANN-K walla e jooɗaniiɓe ɗum e leydi hee, en paamii kam addi ndee dillere ko wallude miskineeɓe haa ngiwa e majjere, ceera e humambinnaagu, ndaɗa e heege e ɗomka. Eɗen nduwoo yo jibin barke haa heewa, kono kadi eɗen mbasiyoo gollotooɓe heenn ɓee.\nKo adii fof ko siftinde, golle ɓamtaare wonaa ko newii. Ene naamnii karallaagal mawngal e humpito yaajngo. E nder ɗuum, eɗen citina wonde ko wiyatee KOPPERATIIF koo, ko ɗum fedde yimɓe faamondirɓe, teskiiɓe caɗeele mum en denndaaɗe, pelliti waɗde njuɓɓudi, yeewtidde ngam safrude ɗeen caɗeele. Waɗde mbiyen ndeen fedde, miijo sosde ɗum ummorii ko e yimɓe sosɓe ɗum ɓee. Ɓe ndenndina doole maɓɓe e ngaluuji maɓɓe ngam liggododaade. Waɗde ɓeen so mballitaama, alaa ko ɓuri ɗum waɗde faayiida sabu ko nootaade konngol biyngol \"weli jinngande ko duudotooɗo\". Ndiin mbaydi pelle, ene luutondiri e jooɗiiɓe tan haa nani NANN-K ene waɗa lappol, tan cosi fedde. Walla caggal nde yimɓe njoofni lappol njooɗodii e mumen, pammini ɗum en, pelliti waɗde fedde. Sikke alaa, ndee fedde, so tawii ko saabinoo dental mum en koo dariima walla woodii no wayi.\nJooni noon, en mberloto naamnal. Mbele wonaa wallude wonɓe e liggaaade ɓee, ɓuri ligginde ɓe njiɗaano liggaade ɓee. Waɗɗde eɗen mbiya mawɓe NANN-K yo tiiɗno ndaroo, mbaasa jaggirde ɗum ko bolle puuɗe. Heddii noon ko eɗen nganndi, laamɗo bonataa, ko batula bonata feere. Ko ɗuum waɗi, ko taarii Baaba Maal koo ene foti yuurniteede. Ɓee ko ɗaɓɓooɓe ko ndañi, ɓeya ko yiɗooɓe nandeede e neɗɗo mawɗo, hay woɗɓe noon ko goongɗinɓe ko yehatee koo, mbaɗa heen doole mum en no potnoo. Ɓeen noon keewaani heewde, nde tawnoo ko moƴƴi heewataa. Ko miijooji moƴƴi mballittee… Ko raɓɓiɗatnoo e ko juutatnoo e haala hee fof tan, mballen Baaba Maal e ko woni e dow mum koo.\nHeddii noon, won miijotooɓe tawde Yuusu Nduur waɗii fedde mum naatii e dawrugol tan, Baaba Maal ne ma a taw ko toon fayi. En nanii jaabawol ngol, woni, \"NANN-K\" daranii tan ko pinal, jaŋde, e ɓamtaare to bannge faggudu\". \"Waɗde nduwo-ɗen kadi\" Yoo Alla sellin doole !\nMalal Samba Guissé","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2017\/01\/19\/kaalden-goonga-wa%C9%97de-yiyee-%C9%93uri-haalde-nanee\/","date":"2021-08-05T05:01:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4105018377,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4105018377304077, \"ffm_Latn_score\": 0.3396861255168915, \"fuf_Latn_score\": 0.18046842515468597, \"fuh_Latn_score\": 0.06551797688007355}","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.565,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rentoobe Sooja'en be kawtal Operation Safe Haven have haa wayla Cakantaari Lesdi Naajeeriya wi hisni wujjaabe be be suudi ko hewtani 66.\nHooreejo Sooja'en ben, Major General Musa Danmadami kanyum on suuditi haalakan wakkati O anndinanno kubaru;en ko aagal ngal wontiri haa Abuja.\nGeneral Danmadami wi\" tokkere nden wadi fodde bawde mabbe be nanngi hallube 2 haa fattude Sabon Layi nder Labbaare Langtang waylaari Jihawol Plateau\".\nKadima O wi woodi Balmi ko nanndi bana; AK47 5, 1 RPG 7, 4 RPG 7 bombji, 4 RPG 7, Bindigaaji pamari bana 1 barreta pistol hawtaade bee Lenguru maatootiral.\nNon kadi Sooja'en be, Guards Brigades hawtaade bee rentoobe be kawtal koppi be hippi wujjoobe Himbe suuda haa Idu Chinkara nder Jihawol Kogi wayla Cakantaari Lesdi Naajeeriya.\nNon man hokkibe nasaraaku jaalorgal sanne haa Bakkeeje den masin be nanngi be meedi wobbe nder saatagidku'en ben.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/27\/soojaen-hebi-nasaraaku-dow-turtube-2\/","date":"2023-03-22T00:27:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00427.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9980706573,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9980706572532654}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jibinannde\nAamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓe jibinaa ko heedde hitaande 1926, tuugnaade e yeewtere sakkitere nde mbaɗduno-ɗen e makko. Ɗuum wonnoo ko e hitaande 1996. Caggal naamndal ngal mbeddino-ɗen mo, o wiyi en wonde o yahratnoo e oon sahaa ko e duuɓi 70. Ko ɗuum addani en rokkude hitaande 1926 ndee.\nO jibinaa ko e wuro ɗo wiyetee Tiggere Siree maa mbiyen ngo Tiggere Subalɓe e nder falnde Maatam Senegaal. Ko ɗum addani en wiyde mo, kanko Aamadu Koli : \" Gorko Tiggere Njaŋ beeli, Nankasu e njaareende, gorko Baabangol e baabaali, wallere e wali-kaŋŋe\".\nEn kabriino, e tonngooɗe men ɓennuɗe ɗee, jaltugol deftere Maawiya e lewru feebariyee 2012. Tiitoonde ndeen deftere ko «Hol ko danndata aarabeeɓe ». (Najaat el Arab). Lowe internet ɗeeɗoo, hono kassataya.com e taqadoumy.com et for-mauritania.org puɗɗinooma yaltinde heen taƴre, kono muulɓe deftere ndee ngullitiima yo ɓe ndartin ko ɓe njaltinta e deftere ndee koo.\nKo hannde, 24\/07\/12 caggal waktu 12ɓo ñalawma, HAPA e Goomu kalfinanaangu yiilde ballal laamu rokki jaayɗe e lowe internet keeriiɗe, bayyini njeñtudi golle mum. E nder 108 doosiyee joɗɗinanooɗo, ko heen 62 tan kuuɓni sarɗiiji dottanooɗi ngam haandude e ballal ngal. Ina heen jaayɗe 32 e lowe internet 23 e dente 7.\nHaa e ñalawma hannde oo, haalde ɗemngal ngenndiwal e nder kewuuji juɓɓule laamu ko huunde heewnde addude duko. Seede mum, ko ngolɗoo laawol kadi, nde depitee biyeteeɗo Sammba Sih, toɗɗaaɗo e departemaa Ɓoggee, jeyaaɗo e parti UFP, felliti haalde e ɗemngal mum ngal muuyni, so Pulaar. Ko ñalnde altine 4 suwee 2012 wonnoo.\nEn kaalataa ko faati e baylogol sahaa, ngol ganndo mawɗo biyeteneeɗo Einstein haalnoo ngol. Ngool baylogol fawinoo ko e njaaweeki huunde, dille huunde; fof noon e njaaweendi caafal. Wonaa toon paarnu-ɗen yeewtere men ndee.\nSahaa mo kaalaten ɗoo oo, ko sahaa jokkondirɗo e ngonka neɗɗo, sahaa jokkondirɗo e neɗɗo, e no woniri e hoyre mum.\nAyant appris tardivement la publication du numéro 100 de Fooyre Ɓamtaare, je me suis empressé de vous écrire ces quelques mots. Ne l'aurais-je pas fait que j'aurai failli à mon devoir de citoyen. En effet, ne pas témoigner de la qualité, du rôle et surtout de la place acquise par ce périodique dans le cœur des populations voire dans le développement du pays, relève d'un manque de civisme.\n«Fooyre Bamtaare » (traduisez Lumière du progrès) a bouclé le numéro 100. La métaphore colle bien au titre si évocateur où l'éclairage par les mots illumine les pensées et éveille des idées nouvelles dans un contexte où le combat pour la promotion d'une presse en langue nationale relève d'une ambition à la quête de ses moyens. Mais détrompez –vous, le combat n'a fait que se prolonger sous un label médiatique plus moderne.\nLe paradoxe demeure, inexplicable, incompréhensible.\nA chaque fois qu'on parle de FOOYRE ƁAMTAARE, on se pose curieusement la question de savoir quel est cet organe? Pourtant ce mensuel existe depuis plusieurs années et fête son centième numéro. Quel chemin parcouru, que de nombreux obstacles et barrières franchis pour devenir un journal incontournable dans le paysage médiatique du pays.\nTeemedere !\nFooyre Ɓamtaare tonngoode teemedere ! Alla yettaama en mbaawii feeñninde ndeeɗoo tonngoode, e nduu lewru sulyee 2012, duuɓi capanɗe tati caggal ko jaaynde ndee sosaa, kono caggal duuɓi 15 nguurndam.\nFooyre sosaa, yaltini tonngoode mum adannde, ko e lewru noowammbar 1980. Oon sahaa, yaltinde ɗerewol binndangol wonaano huunde newiinde. E oon sahaa jaayɗe keeriiɗe ngoodaani e leydi hee, ko jaaynde laamu tan woodnoo. Fedde Ɓamtaare ina joginoo masiŋaaji tappirɗi. Caggal nde binndanɗe keɓaa, ɗe tappee e ɗereeji biyeteeɗi « stencils ». Ko ɗiin pawetee e masiŋ biyeteeɗo roneyoo, hebbitinee.\nWonnoo ɗoo ko laamɗo.\nO laamii laamu moƴƴu, leydi ndii fof ina yiɗi mo. Laamu ngoɗngu yani e laamu makko. O waraa, ɓiyiiko dahaa. Oon sahaa ɓiɗɗo oo ina yaara e duuɓi sappo. Ngel nawaa leydi ngoɗndi, angel yeeyee. Joom jawdi yii ngel soodi ngel, waɗi ngel gaynaako pucci, yiɗi ngel, horsini ngel. Oon naamnii ngel holno ngel wi'etee. Ngel wiyi : « Mbi'eteemi ko \"Aduna-Alaa-To-Darii\". »\n« Kirikou et la sorcière » ko filma mo Tuubaako biyeteeɗo Michel OCELOT waɗnoo, tawi ko e ɗemngal Farayse yimɓe ɓee kaalata. Oon filma noon ko dowluɗo, ko filma keptinaaɗo, mo nganndu-ɗaa dañiino manoore mawnde e festiwaal mo Annecy 1999. Haala Filma oo noon waylaama waɗtaama e Pulaar. Ko ɓiɗɗo leydi Muritani biyeeɗo Aamadu Muusaa NGAYDE, waɗti ɗum e ɗemngal Pulaar.\nKo e maayirɗe hitaande 1980 « Fooyre Ɓamtaare » fuɗɗii winndeede caggal batu mooɓondiral ngadanu FƁPM. Ko ngaal ɗoon mooɓondiral jibini waylo waylo keewɗo e nder fedde hee, ɓeydi luggiɗingol karallaagal jaŋde nde, jaaƴcingol mayre e cosgol fannuuji kesi, ina jeyaa heen jaaynde winndeteende hono Fooyre Ɓamtaare.\nJibineede\nYiilirde jibinanoonde e batu mooɓondiral ngadanu e gardagol Mammadu Siley Bah, ko kanyum halfini e oon sahaa Goomu Jeeyngal e Jokkondiral e gardagol Maamuudu Haaruuna Joop nde loowata e tuugnorgal golle mum cosgol jaaynde winndaande","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2017-01-24T19:16:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00520-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5647707582,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5647707581520081, \"ffm_Latn_score\": 0.17733792960643768, \"fuf_Latn_score\": 0.16247257590293884, \"fuh_Latn_score\": 0.07843313366174698}","num_words":773,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.489,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nE ndiwii e firo men hee damal II dekere oo, sabu ngaal damal joofotoo tan ko juɓɓule dokkaaɗe mbaawka yiilde geɗe jowitiiɗe e leydi to nokkuuji dowri. Njaaɓanten ngol laawol ko damal III jowitiingal e Nokkuuji hurum e ndesaaje leydi (Espaces vitaux et réserves foncières).","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2Fmballee-fedde-men-hisnude-golle-mum","date":"2017-02-23T11:47:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171166.18\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00085-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8754016757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8754016757011414, \"ffm_Latn_score\": 0.1144493892788887}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.66,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koddiwaar: hawannde waɗii, ko famɗi woo, kononkoojo gooto maayi e mum\nSaakitaama ñannde :\nKo ɓuri famɗude woo, kononkoojo gooto maayii e hawannde waɗunde Tugbo ka ñaamo funnaange leydi ndin. Ɗum ko e keerol hakkunde Koddiwaar e Burkina Faso. Ko ɗum holliti hooreeɓe konu ngun hanki e njamdi 21 (GMT) jemma. Tugbo ko e diiwal Buna woni, Ko yimɓe jogiiɓe kaɓorɗe ɓe anndaaka waɗi ndee hawannde. Daditiiɓe raɗike arɓe ɓen. Ko ɗum joli e hollitol halfinaaɓe ndeenaagu. Kononkoojo iwarinaajo gooto maayi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210608-koddiwaar-hawannde-wa%C9%97ii-ko-fam%C9%97i-woo-kononkoojo-gooto-maayi-e-mum","date":"2022-08-08T08:30:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00732.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6650393605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6650393605232239, \"fuf_Latn_score\": 0.2416374832391739, \"ffm_Latn_score\": 0.08604636788368225}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.203,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.889,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo ardiido kawta tokkere fijoobe bol nga (NFF), lisal Jhawol Lagos, Seyi Akinwunmi, wangini anniyaaji muudum haro daruki tefre cubi ardungal kawtal ngal dum tammi wadeeki nder Lewru garoojum haa Galluure Benin nder Jihawol Edo Fombib walaadu Fombina Lesdi Naajeeriya.\nAkinwunmi do habdan a jabuki korowal, Amaju Pinnick, wadiido waadu Laamu nde 2 ko timmata lewru September 2022.\nAkinwumi suuditi haalakan haa moobre nde wada haa Abuja hakku mabbe enanta bee Ardiibe kawtal ngal NFF bee Ardiibe laamu ndonndonu fuu tawaama haa giifakan.\nAkinwumi wi \"mi woodi anniya wo'itinki kawtal ngal NFF nahaandi toni mi hebi bosesel Ardungal ngal nden mi waddan jkuude jahargal yeeso sanne.\"\nNFF taskani wadol cubidin 30 Lewru September 2022 haa Benin City, Edo.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/31\/nfftaskani-wadol-cubi-ardungal-kawtal-ngal\/","date":"2022-12-06T04:48:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00830.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9955547452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9955547451972961}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu Ceede, Mr Zainab Ahmed, wi ngomnati Lesdi Naajeeriya do majjina N18.69 billionji nairaaje Ceede Lesdi Naajeeriya nde weeti fu dow ko laarani nyebbam peturuljam.\nMinistaajo on suuditi bana ka'a wakkati O yaano yeeso comitiwa majaliisaabe dum be tiggi musamman ngam lincita no Ceededen majjinirte iga hitaande 2013 yaaki 2021.\nO wi \"limngal ceede den anndinaama on be hunndu hukuuma hakkilanta shaanu nyebbam peturuljam, NNPC.\"\nDebboojo on Kadima wi\"be win de weeti fu ko hewtanta mba'ante ko roondeta nyebbamdam do hoosa nyebbam ko hewtani Liitaaji 64.9 millionji litres nde weeti fu.\nO wi woodi comitiwa ngonnga haa faada ardungal Lesdi Naajeeriya ngam hakkilinki no dogginirte haalakan.\nHooreejo commitiwa ngan, Ibrahim Aliyu, noy be huutiniri Ceede ngomnati wurtinta ngan walla alaka'en maabo ustaari ceede no nyebba sorirte.\nHaaragare commitiwa ngan wi surgi hooreejo mo hakkilanta limngal Ceede Naajeeriya wannga haa yeeso mabbe 25 Lwru August ngam nootugo yami mabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/19\/ministaajo-shanu-ceede-wi-ngomnati-do-majjina-n18-69-bilionji-haa-nyebbam-peturuljam\/","date":"2023-02-08T01:41:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00261.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9935960174,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9935960173606873}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal heɓii, ñalnde Naasaande (Alkamiisa) 6\/04\/23, ballal fotde 91 Miliyaar cfa ummoraade he Banke adunaaru. Nguun ngalu fayti ko he eɓɓo ngam yaaccaade he ƴellitde faggude toɗɗiingu karalleeje kese (Projet d'accélération de l'économie numérique \"Paen\").\nNgam yiɗde heɓde ngartam mbaawɗam heɓaade he faggudu peɗaali (numérique\/digital) Senegaal ene waɗti ɗum e haajuuji mum ɓurɗi himmude. Ndi heɓii ballal mawngal ummoraade he Banke adunaaru jaɓɓe tottude ndi 150 miliyoŋ dolaar US, fotde 91 Miliyaar fcfa. Ciifondiral ngal waɗi ko to ñiiɓirde jaagorgal kalfinaangal ngalu bidsee.\nHe wiyde jaagorɗo o Mustafaa Bah, ngal ɗoo ciifondiral nanondiral ko ngam addude ngalu fayrude he ciynugol eɓɓo faytungo he faggude peɗaali. Fayndaare ndee ko yaajnude baawgol jokkaade he internet tawa ko jaawɗo kadi mo coggu mum saɗtaani, ɗuum ma addu ɓeydagol gollorɗe laamu nguu kuwtortooɗe internt kadi e waawde waɗde ɗereeji safaara he nder karalleeje kese ɗe.\nHaa jooni, e wiyde jaagorɗo o, ngooɗo eɓɓo (paen) ko ɗum jaabowol moƴƴol fayde he ngoƴaaji yimɓe gollooɓe he peɗaali (numérique) he Senegaal, maa ɗum wallu yimɓe leydi ndii waawde huwtoraade karalleeje kese ɗee ngam waawde yeeñtinde faggude peɗaali.\nSo wonii ko Sokna Keiko Miwa, jiimɗo golle banke adunaaru, he leydi Kap Weer, Gammbiya, Gine-Bisaaw, Muritani e Senegaal, o wiy ngal ɗoo ballal ari ko nde foti. Sabu he Senegaal, o wiy, \"kuwtorogol karalleeje kese nan njibina nafoore mawnde sanne.\" He nokkuuji ɗi internet mobil keɓotoo ɗi, so a ɓetii ko fooyre fof wuurdata maa yiy ene ɓeydii fotde 14% (sappo e nay he nder teemedere), kadi baasal caɗtungal ene ustii ɗoon fotde 10%.\" Ko wonaa ɗuum koo, golle moƴƴude njoɓdeele kadi nana njeeƴcinee. Kono mbele ɗum ɓura waawde naftude alaa e sago min njananee yimɓe ɓe ɗum faarnaaɓe ene njogii mbaawka katojinaaka ngam waawde tonaade (benefisaade) ngartam karalleeje kese ɗe. O wiy he nder yimɓe ɓe kuwtortaako karalleeje kese ɓe, heen 64% haɗi ɗum en huwtoraade ɗum ko ngalanaaa ɗum baawal walla mbiyen ganndal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/08\/senegaal-he%C9%93ii-ballal-fotde-91-miliyaar-ngam-%C6%B4ellitde-faggudu-pe%C9%97aali\/","date":"2024-04-20T03:03:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817474.31\/warc\/CC-MAIN-20240420025340-20240420055340-00533.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8254543543,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8254543542861938, \"fuh_Latn_score\": 0.12063780426979065, \"ffm_Latn_score\": 0.0421484112739563, \"fuf_Latn_score\": 0.010688181966543198}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol Surajo Teete\nNgomnati Kano anndinii ka, heɓtitoyki woɓɓe sukaaɓe ngujjaaɓe gila diiwal ngal nden soora, kamɓe njoweetato (8) ton to diiwal Ananmbra. Ɓaawo woɓɓe kamɓe njoweenayo (9) njaɓtowaama nder nduuɓu 2019. To nonɗum waɗi diiwal Kano ley ardaangal Dr Abdullahi Umar Gannduuje, tiggi komitiiru heɓtoyki e njaɓtoyki sukaaɓe ngujjaaɓe gila diiwal Kano, nden soora e fommbinaare lesdi Naajeeriya.\nKomisinaajo caakol kubaruuji Malam Muhammad Garba, wi'ii, saaro'en njowo nder ɓiɓɓe ɓen, heɓtii ɓiɓɓe maɓɓe. Lutti jooni kamɓe ɗiɗo ɓe baabiraaɓe maɓɓe keɓtaaka tawon. Non kanko maa hooreejo dental baabiraaɓe ngujjanaaɓe ɓiɓɓe, Ibrahim Ismail, hollii seyo maako dow no ngomnati haɓdi, woɓɓe nder ɓiɓɓe maɓɓe ngujjaaɓe heɓtitowaa. O wii jooni lutti sukaaɓe teemerre e sappo e tato (113) ɓe keɓyowaaka.\nTo on ngejjitaay ni, nder nduuɓu 2019, hukuuma polis'en diiwal Kano, anndini ka nannguki goɗɗo mbi'eteeɗo Paul e debbo maako Mercy Paul. To nanngaaɓe ɓen tuumiraa e wujjuki sukaaɓe Kano, nden ɓe soora to fommbinaare lesdi ndin. To sukaaɓe ɓen ngaylanaa inɗe e diina. Nden ɓaawo wiɗito waɗaama, woɓɓe nder sukaaɓe ɓen heɓtowaa ton to diiwal Ananmbra, e nden ton sarde nden maa. Bana ɓen ɓe jooni heɓtowaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/wo%C9%93%C9%93e-sukaa%C9%93e-kano-ngujjaa%C9%93e-sooraa-he%C9%93titowaama-to-diiwal-anambra\/","date":"2021-06-14T22:20:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00122.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9914926291,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9914926290512085}","num_words":182,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To bannge fetel kadi, omo seedtanaa wonde kural makko memataa leydi. Omo siforee kadi koɗoowo ŋanaa, mo hono mum weeɓaani. Ko o gorko mo heewaani haaju e montoor, heewaani haaju e ɗoyngol jamma saka ñalawma. Kala kadi no o jenngiri lelaade, waktu jeeɗiɗaɓo subaka heewi tawde mo ko e nder gollordu makko. So o finii subaka, o heewaani hacitaade. Alet fof noon, o hacidoytoo ko e jinnaaɓe makko. Tomaa Sankara wonaa jaawinoowo simme, o meeɗaani wuufde sanngara.\nAduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYerɓannde leydi doolnunde waɗnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Port-au-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi ndi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804.\nYerɓannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter.\nMaande Inikod – Unicode - (maandingol winndereyankeewol) nana ɓurtoo denndaangal maaɗe kuutorteeɗe ɗee kala so ndenndii, huutoreede e internet. Ɗum ɗoon noon yo won to bannge peerorɗe, yo won to bannge kuutorɗe bayɗe no Word walla excel ekn… So o ɗon teskii hade alkule Unicode arde, winndude Pulaar e Internet ina hittunoo. Kono gila ɗe mbaɗti huutoreede, eɗen njejjita nii caɗeele ina ngoodnoo.\nHono no paamraten, kelle internet ina mbaawi huutoraade maaɗe keewɗe, kono yoga e majje ko ɗemɗe seeɗa tan mbawi feeñninde, tawi noon Unicode ina waawi hollitde (nawde) ujunnaaje ujunnaaje ɗemngal, tuggi arab, ƴaaŋan maa sinuwaa.\nHoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.\nKaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e leydi, teskinoo wonde won haayre yiytaa ina waawi maa rew saraaji leydi men ndi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 2036.\nDaawal gaadoraangal batuuji parlemaa gadanal hitaande 2009-2010 udditnongal nyanlde 09 noowammburu 2009, uddii nyanlde 07 saawiyee 2010. Ko ngal daawal maantingal, sabu ngal ari ko caggal wooteeji hoyre leydiyaagal baɗnoodi e leydi he, nyalnde 18 sulyee 2009. Eɗen ciftora ko adii wooteeji ɗii, leydi ndi wonnoo ko e ii��curu politik bonndu caggal kuudetaa 06 ut 2008. E oon tuuma, parlemanteeruuji luulndinooɗi kuudetaa o fof, ko calinooɗi tawtoreede batuuji parlemaa o, sabu wiyde wonde ɗi ndewaani laawol, ɗoon ɗo hoyreejo leydi cuɓaado woodaani.\nGuwernamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.\nHol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :\nTomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2013-12-05T10:15:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163043499\/warc\/CC-MAIN-20131204131723-00050-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4533747733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4533747732639313, \"fuf_Latn_score\": 0.22385315597057343, \"ffm_Latn_score\": 0.1930333971977234, \"fuh_Latn_score\": 0.12549635767936707}","num_words":571,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alluwal ko Innde renndinndeAlluwal ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nTeelal Alluwal ko Alluwal, keewal mum ko Alluuje.\nŊaro janngirteeɗo. Mbeɗu yaajngu ngu almuudo jogotoo, winnda heen binndanɗe mum. E ngal ɓaggee e ɓalal almudɓe kuccita heen. Almuudo ina jogoo ngal e juuuɗe mum.Ɓeydou firo woɗngo\nلوحة\ntablero\nAllouwe\nBant bu taalibee dijefendikoo, binnd ci ay njanngam.\nBoard\nPupils at school use very boards in their classes\nHello tekkungo\nBannge e huɓeere\nuktuk uk;uu\nJikre, moɓɓulel","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/7","date":"2021-01-19T15:57:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519395.23\/warc\/CC-MAIN-20210119135001-20210119165001-00345.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5855183005,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5855183005332947, \"fuh_Latn_score\": 0.3659716844558716, \"fuf_Latn_score\": 0.028433313593268394}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Meer mo Wurosoogi Muusaa Bookar Caam tottirii fotde 22 seedantaagal e ɓeen sukaaɓe rewɓe daraniiɓe e dow yarlitaare e kaɓagol ŋakkere haaranduru wiyeteeɓe e tuubaŋkoore VNC. Ɓee ɗoo sukaaɓe ko ɓe gollorgal biyeteengal USAID_Yaajeende halfinnoo golle ɓetgol sukaaɓe yahrooɓe tuggi ko timmaani hitaande haa duuɓi 5 kam e dewindaagol cellal rewɓe sowiiɓe haa mbaawa ɗoftaade wicitaaji mumen e to bannge ŋeesagol sukaaɓe ɓe haa timmina. Ooɗoo ñalawma to nokku keblirɗo sukaaɓe to Kaŋko Meer Muusaa Bookar Caam o ardii e sete makko timmuɗo, konseeji, ardiiɓe leeɗe 11 Wurosoogi. Ɓe tottiirii ɗiin seedanteeji. Hawwaa Nasiiru Sih hooreejo sukaaɓe hollitii ɗumɗoo ko huunde hesere ɓe ngolliima ko ina abboo duuɓi 10 e dow yarlitaare tampere maɓɓe jamma e ñalawma kono ooɗoo ñalawma ina mawni e maɓɓe. Kaŋko Muusaa Bookar Caam o sakkitorii ko yettude sukaaɓe ɓe e ɗoftaare mumen.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/hare-heege-e-baasal-fotde-22-seedanfaagu-tottiraama\/","date":"2018-09-24T13:12:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00191.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7098469138,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7098469138145447, \"fue_Latn_score\": 0.15788477659225464, \"fuh_Latn_score\": 0.044770464301109314, \"fub_Latn_score\": 0.03698370233178139, \"fuf_Latn_score\": 0.021901866421103477, \"ffm_Latn_score\": 0.017234040424227715, \"fuq_Latn_score\": 0.01121462881565094}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.614,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder iiñcuru politik yerɓinnoondu leydi ndi kam e gargol Seneraal Abdel Asiis e laamu he e nder lebbi cakkitiiɗi ɗi, woodiino ko dilli seeɗa e hafeere maayraaɓe, haa arti noon e dokkugol ɓesnguuji e ronooɓe maayɓe e kewkewe 89-90, ndaamordi ciforiindi niiyene : 2 000 000 UM wonande ɓesnguuji ofisiyeeji e 1 800 000 UM wonande sukkuɓe ofiseeji e soldateeɓe.\nNdiiɗoo njoɓdi saabinooma duko mawngo yowitiingo e battane ñawndugol juumtungol, nuunɗungol gagga warngooji.\nPelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kam e jagge mum en mettiniino heen no feewi, ñiŋi no oo gagga yiɗiraa ñawndireede nii, kolliti faayre mum en e kulol mum en, sibu so geɗe ɗe njahrii nii, firti hankadi ko bonannde dagnaama, ɗum ɗoon noon ko yeru mo moƴƴaani.\nYimɓe ɓe fof cikkitii nafoore ko gollaa heen ko. Woodi naamniiɓe mbele ko ɗum iddiya walla.\nKo min nganndi heen, hakkunde amen e Alla, ko ɗumɗoo : min mbiyaa ko ɗum ballal tan, baɗirangal ustande min caɗeele. E oon sahaa heewɓe mettiniino heen, haa arti noon e daraniiɓe jojjanɗe aadee, sibu, e miijo maɓɓe, ndeeɗoo feere moƴƴaani, sibu nde laawɗinta ko wel-maa dagoo.\nGila ndeen, fedde rewɓe hesniiɓe ina wondi e caɗeele mawɗe sabu golle e bonanndeeji ardorde COVIRE (…) tawi wammbi ɗum en ko kolonel … mo Ardorde Toownde Konu e Ardorde leydi ndi kalfinnoo doosiyee o.\nSabu am wonde hooreejo fedde rewɓe hesniiɓe, ina waɗɗii kam habrude yimɓe ɓe no geɗe ɗe njahrunoo e rokkude ɗum en laɓɓitinooje jowitiiɗe e gagga warngooji ɗi.\nMinen ɓe bonanndeeji ɗi njettinoo ɓe, min teskiima wonde COVIRE, e ballal kolonel (o), ko ko puunti min, sibu cuuɗii min goonga o, huutorii caɗeele amen e ngonka amen e humanbinnaagu amen, ciifni min kaayitaaji, tawi winndaa heen ko min ngoppii hankadi haala ka, tee min ngontaa wullito to ñaawoore ngam ñaawgol warkoyeeɓe ɓe.\nE min mbiya COVIRE e Jah Aadama wonde min tinii :\n– kaalis porlaaɗo o, paynanooɗo e loraaɓe ɓe ;\n– doggi baɗaaɗi ɗi ndewaani laawol, yimɓe ɓe njotondiraani hay batte e gagga waraaɓe ina ɓeydaa heen mbele ina keɓa kaalis ;\n– udditgol joɗnde ɗiɗmere tawi waɗiraa ko fuuntude rewɓe hesniiɓe, mbele ina ngoppa daranaade hakke mum en, natta yiylaade nuunɗal e ñaawoore ;\n– ballitgol seegiiɓe fedde amen ngam feccude min e bonnude golle amen ;\n– njiylawu e denndingol kaalis to won e ammbasaduuji gonɗi e Nuwaasoot tawi ko e innde rewɓe hesniiɓe, tawi fedde amen e ardorde mum tinaani ɗuum.\nE min ciftina wonde gagga warngooji ko gagga ngenndi ndii kala, toɗɗiiɗo Muritaninaaɓe kala. Ñawndugol gagga o gasataa ɗoon ɗo ndimaagu loraaɓe ɓe hormaaka, tee foti waɗde ko e nder nuunɗal e potal e ɗooftagol sariya.\nE min ciftina wonde fedde rewɓe hesniiɓe wondaani tee tinaani ɗee golle bonɗe. E min ɗaɓɓi nde wiɗto waɗetee, toɗɗiingo Goomu kalfinanoongu ooɗoo doosiyee.\nE min ɗaɓɓi e denndaangal pelle loraaɓe : rewɓe hesniiɓe, ɓoccitiiɓe e warngooji, baayeeji, CRAPOCIT, nde njeertotoo, ndeentoo yiɗɓe bonnude golle men.\nMin ngonani ko safaara diisnondiraaɗo wonande gagga warngooji, tawi naftata kadi ko loranooɓe.\nHooreejo Fedde rewɓe hesniiɓe, Huley Sal\nNuwaasoot, ñalnde 30 setaambar 2009\nMaymuuna Alfaa Sih, koolaaɗo kuuɓal fedde hesniiɓe\nMaymuuna Alfaa Sih hesnaniiko lietnaa duwaan biyeteeɗo Alasan Baydi Bah, baraaɗo e hitaande 1991. Kanko woni koolaaɗo kkuɓal fedde hesniiɓe. Ko o maande hare ɓeeɗoo rewɓe kaɓetee ko ina wona jooni duuɓi 19, tawi meeɗaa yafɗude, e wondude e jaambaraagal mawngal e pellital mawngal, mbele aduna o ina annda ko kewnoo e ndeen hitaande 1991, nde ɓiɗɓe maɓɓe e worɓe maɓɓe e wandiraaɓe maɓɓe worɓe mbardetee amdu e nder kasooji laamuyel ceddungel. Ko ɗum hare juutnde, duuɓi 19 aɓe ndarii e yiylaade goonga. Hannde, hay gooto waawaa wiyde ina ruppoo hujjaaji maɓɓe, sibu, so ɗi ñawndiraaka nuunɗal e peewal, ngootaagu ngenndi men waawataa wonde. Kaŋko Maymuuna Alfaa Sih, o meeɗaa jaj-jajtinde e darnde makko. Alaa fof no ɓe kulɓiniraaka mbele aɓe ngoppa kaaɗoo haala. Ɓe mbaawnaama, ɓe etaama yeeneede maa soodeede, kono ɓe njaɓaani. Ɓe etaama fuunteede, ɓe njaɓaani. Ɓe etaama hoomteede e naññeede kono ɓe njaɓaani. Ko ɓe fellitɓe joofnude hare maɓɓe : ɗuum woni anndude goonga o, anndude ko kewnoo e ñalɗi boomaare 1991. Ko anndude hol saabinooɓe ɗii warngooji. Ko anndude hol warnooɓe. Ko salaade mukñaa. Ko salaade goomuyel warkoyeeɓe tunwina leñol no woorunoo. Ɗum fof ko yiɗde yo ngootaagu ngenndi ndi tabit e fawaade e nuunɗal e kaaldigal goonga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/11\/26\/bayyinaango-fedde-rew%C9%93e-hesnii%C9%93e\/","date":"2019-08-18T17:54:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027313987.32\/warc\/CC-MAIN-20190818165510-20190818191510-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4772467315,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4772467315196991, \"ffm_Latn_score\": 0.19648678600788116, \"fuf_Latn_score\": 0.14991164207458496, \"fuh_Latn_score\": 0.13285094499588013, \"fuq_Latn_score\": 0.04198475182056427}","num_words":689,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.46,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi ɗo dassa hakkilo dow wiya wiita himɓe hala anniya maɓɓe ha ñyibugo ruumirde heɓa Fulɓe Ruuma ha balɗe mabbe e acca ganci gam ɗo sabbitina kaɓe hakkunde maɓɓe e remooɓe.\nRuumirde ɓe yiɗi ñyibugo ɗo nukkure on nde durooɓe wanchoɓe ceeɗa, na durooɓe na'i tan weerata ha ton ba. nukkure man marran kujeji mo'iinki ngeedam bana Jangirde, saare ñyawundiigu himɓe e dabbaaji, Luumo e babal hakilgo kusel be kossam.\nWeltinoroɓe be man lataaki Fulɓe tan kala durowo fu.\nGomnati tiggan ruumirde gam nga taski diidugo keerol ha wanchooɓe seeto, ngam ɗum laati fofodu ummol hakkilo hakkunde remooɓe e durooɓe ko ɗo sabbitina kaɓe e soyituki yonki e jawle.\nNaffujji maajum laati;\n- Joonde jam wonan hakkunde remooɓe e durooɓe.\n- Dabbaji hissan piyyeji ko torratai e himɓe heban kussel jamel e kussam.\n- Hoytanan dofta en dabbaaji laabi hakkilanki njamu maaji e fillobe palke en.\n- Ustan jonde mere nder ummatoore.\nLuuti ko himɓe wiata, Gomnati anninai jaftaago ladde hukuumaaji ko doola hukuumaaji fu. Ɗum tiggoto ha marɓe haaje ɓe tiggina ɓe.\nJonta ni hukuumaaji sappo e ɗiɗi holli haaje ha Ministaaku ndemri e ɓe wurtani ƴoole ɗe kuutinirte ha kuugal man, ko kamɓe tan ma he'an.\nMettuɗum mere hukuumaaji fere hollai haaje maɓɓe, gomnati bo doolai ɓe amma ɓe ɗo sukki himɓe wai gomnati yiɗi jaftango ɓe ƴoole maɓɓe.\nƁurna maɓɓe fu ɗum ardiiɓe on ɓe ko njubdi ɓe saldori yobgo huwooɓe maɓɓe.\nGonga on Gomnati woodi babe ndurngol ha lesɗi ndi fu amma ndeni hunde man na doole nga haɗɗini ɗum ha lesɗe soppo e ɗiɗi holli ɗe haaje tan.\nMin ɗo nodda hukuumaaji hawta hoore be gomnati dawrida ha wurtina laawol ngol waddata joonde jam. Banno en ɗo tefa laawol sulhu ɗo haandi ɓe habda ɓe tabbitinii wala mo billi ko faddi ha dimal hore je keeriji Amin hokki ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/koode.net\/tiggugo-ruumirde-hoyinan-ka%C9%93%C9%93e-hakkunde-remoo%C9%93e-e-duroo%C9%93e\/","date":"2020-10-23T08:23:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107880878.30\/warc\/CC-MAIN-20201023073305-20201023103305-00045.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999699235,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996992349624634}","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duɗal ngam jannginde ɗemngal pulaar ɓamtii to wuro men Magaama Taaga e Liitaama e gardagol gorko ngenndiyanke hono Salli Sih ɓurɗo lollirde Sakke mo ñaamataa hakke, gorko daraniiɗo pulaar ko ɓooyi, gooto e janngooɓe jaaynde Fooyre Ɓamtaare. Ceerno Salli Sih ɓamtii duɗal ngal e ballondiral musiɓɓe Mammadu Jaw e Njuddu Kontee. Demmba Mammadu Baabayel to Jeybaaba addii heen ballal paayodingal.. Kono kadi Magaamanaaɓe e kuuɓal ina njettee, ina njaaree caggal nde nootitii e eeraango walla noddaango Ceerno Salli Sih. Pulaar ina wiya : « Noddude saɗaani, saɗi ko noddude nootee ! » Ɗum noon en njaarii Wuro Magaama. Sikke alaa eɓe paami tigi-rigi nafoore jaŋde pulaar, haa teeŋti tuma oo sahaa ko feewti e ɗemɗe ngenndiije (Pulaar, Sooninke e Wolof), ɗo laamu yefti yamiroore naattinde ɗemɗe ngenndiije ɗee e njuɓɓudi jaŋde. Ɗum ko fartaŋŋe mawɗo wonande sukaaɓe men, gooto fof idoo janngineede e ɗemngal mum neeniwal, sibu annduɓe to bannge karallaagal kollitii ina heewi ngartam. Eɗen njaakorii maa won fartaŋŋe ngam heɓɓitaade jaŋde Muritani e ooɗo sahaa ɗo tolnooji sukaaɓe ɓee lohi, kadi kawgelaaji (Bak, Berwe e kawgel naatde duɗal hakkundeewal) ko ɓennata heen ko ina ustii haa wooroo. Leydi men hannde teskortee ko e leyɗeele ɗe jaŋde ɓuri lohde. Duɗal ngam Ɓamtaare e Jaŋde Ɗemɗe ngenndiije (IPELAN) sosaama e gardagol Mbuh Seta Jagana, eɗen mbiya yo Alla won ballo. Eɗen njaara darnde Pelle pine tati ɗee.\nDuɗal Magaama ngal sosanoo ko ñalnde aset hoore biir 12 Mbooy 2016. Ngal dartinooma e dumunnaaji ɓennuɗi, ngal ɓamtii golle hikka ñalnde aaɓnde 06 colte 2023. E ooɗo sahaa jooni duɗal ngal ina waɗi tolnooji ɗiɗi : tolno 1 (41 almuudo), ceerno jannginoowo oo ko Salli Sih e tolno 2 (51 almuudo) ceerno Jannginoowo oo ko Mammadu Jaw. Nokku to ɓe njannginta ɗoo ko duɗal laamu to leegal dow (Ecole 2), keeweendi ndii ko rewɓe, newnani ɓe nokku oo ko Ceerno Bari Muusaa, yontere fof eɓe njannga balɗe tati. Hirjinooɓe duɗal ngal ko Sammba Gawlel, Abda Jallo, Gey Aminata Mayram, Kajjaa Jeŋ e Kanngaa Kan : Ko ɓe almuɓɓe duɗal ngal, kono kadi ko ɓe terɗe dariiɓe laŋ, ina kirjina yimɓe e janngude Pulaar.\nEɗen njetta Alla no feewi, nde tawnoo ñalawma hannde oo ɗemngal pulaar ina ɓamtii no feewi, nde tawnoo eɗen njogii yarlitiiɓe, gollaniiɓe ngal. Hannde defte pulaar ina ɓeydoo ñande fof, ko heewi winndaama e ɗemngal ngal. Hannde kala jannguɗo pulaar ko sodorde wonanta ɗum, nimsa alaa heen, maa naftoro ɗum tigi rigi.\nUsmaan Ñaan","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/07\/26\/du%C9%97al-magaama-%C9%93amtii-jande-pulaar\/","date":"2023-10-04T04:24:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00768.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.723896265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7238962650299072, \"fuh_Latn_score\": 0.17933723330497742, \"fuf_Latn_score\": 0.05165456235408783, \"ffm_Latn_score\": 0.023637114092707634, \"fuq_Latn_score\": 0.020957840606570244}","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14 silto 2020 waɗti duuɓi 45 ko senegaal na mawnina ɗemɗe mum ngenndiije.\n45 hitaande wonii 1\/2 teeminannde ( siecle ) tee haa jooni ɗemɗe ɗe keƳaani e leydi ndi tawo haa no haaniri ni.\nFotiino hannde tawa ɗemɗe ɗe na njanngee e janngirɗe laamu ngu, ɗemɗe ɗe mbinndee e damuɗe burooji.\nSo tawii ko podoor walla wuro soogi , damal buro fof winndee ɗemngal pulaar e ɗemngal farayse, so tawii ko sikisoor winndee joolaa e farayse, so tawii ko fatik winndee seereer e farayse.\nNokku fof ɗemngal ɓurngal heewde ɗoon winndidee e ɗemngal farayse, ɗemɗe ɗe naatnee e COMICATIONS leydi ndi.\nKadi kala janngoowo so heɓii kolees haa iniwersitee, tawa suɓoto e ɗemɗe leydi ndi e dow alaa e sago, haa teeŋti noon e yahruɓe safaara ɓe.\nKono noono senegaalnaajo jannga e senegaal saloo nan'de ɗemɗe leydi ndi, yaha janngoyaa riis e espaňol tawa daňataa mo haaldi ɗum e senegaal, saloo nan'de ɗemɗe leydi mum.\nO wona doktoor, o nawee pete walla diiwaan maatam walla diiwaan podoor e dispaaseruuji tokoosi he , walla opitaal njum e wuro soogi , o wiya o nanataa e ɗemngal oon diiwaan hay gite am na muusa, ɗuum wonaa laawol, tee ko gacce laamu ngu, walla tawa ko jinngol ɓooyngol gontungol roni – ronaa.\nCafroowo nanondirde ɗum e ɓe safrata ɓe ɗuum ko huunde waɗɗiinde baɗɗagol teeŋtungol, ɗuum ko ordonaas ɓurɗo moƳƳude, nde tawnoo nanan'de hoore mum ɓuri nantineede, haalan'de hoore mum ɓuri goɗɗo haalana ɗum, neɗɗo won ko waawaa haalan'de goɗɗo mo wonaa doktoor, saka noon neɗɗo mo nganndondirɗaa.\nƊum ɗo fof duuɓi 45 wuurnude ɗemɗe leydiije fotiino diwtude ɗum.\nRts ko tabalde senegaalnaaɓe ina foti waɗde kabaruuji jonɗi e ɗemɗe leydi ndi fof , tawa kadi ko e waktu nde yimɓe njooɗtii, kono noon ko wayi ɗemngal pulaar RS rokkata ɗum kabaruuji ko 09h subaka tawa yimɓe fof ngoni ko e liggeyi, kikiiɗe ko hedde 16h – 17h.\nSo tawii TS kabaruuji pulaar e ɗemɗe goɗɗe keewɗe njaltata kanum en ne ko hedde 17h – 18h.\nJeewte guurɗe ňiiɓɗe ngalaa, wonaa jeewte politik wonaa cellal wonaa faggude, kala ko nafata ko maa teŋkoyee e ɗemngal jolfe e ɗemngal farayse, tawa kadi nan'de e faamde wonaa gootum.\nFeccere e yeeɓooɓe rts ɓe ko nanooɓe kono ngonaa faamooɓe. Ngati ɗemngal farayse ngal ko janngetengal kono wonaa kaaletengal, ɗemngal jolfe gal ko kaaletengal kono wonaa janngetengal, ko ɗoon caɗe ɗe fof ngoni ngonani ɓiɗɓe leydi ndi, wolof renndinta ko kaalanɗe ( mots ) farayse e pulaar e jolfe.\nKuɗol Idrissa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/09\/13\/senegal-yontere-%C9%97em%C9%97e-ngendiije\/","date":"2021-07-27T21:23:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153491.18\/warc\/CC-MAIN-20210727202227-20210727232227-00691.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7135742903,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7135742902755737, \"fuf_Latn_score\": 0.15690912306308746, \"ffm_Latn_score\": 0.1039658933877945, \"fuh_Latn_score\": 0.019076399505138397}","num_words":401,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulɓe e dogon en nder iiñcuru Mali : Daartol koɗdigal juutngal dummbungal\nE nder nehaande leydi Mali, bannge fuɗnaange diiwaan (diiwal) Mooɓti, ɗo warhoore nde meeɗaa yiyeede waɗi, koɗdigal moƴƴal ina woodnoo nder teeminanɗe jappondirɗe e fawaade e kewkewe dawrugol e jolooje hakkunde ɓesnguuji koɗduɗi.\nE ndaɓɓa, Dogon en ko remooɓe hoɗɓe e saraaji kaaƴe ɗe iletaake. Fulɓe ngaadorii ko durno jawɗeele, gila e nokkuuji joorɗi haa to Kofol maayo Niijeer. E nder oo nokku, ɗii ɓesnguuji ɗiɗi maantinɗi nguuri ko e gostondiral dañe mum en, mo woni fof wallandira e keddiiɗo oo. Fulɓe ngadda kosam e jaañte, Dogon en ngadda ñamateeri (gawri…) ɓe ngostondira. Taariindi wallita mo woni kala no wuurdi tawa ko e goɗɗo o yowitii.\nDiiwaan nehaande Mali ( Wikimedia) : Fulɓe laamiiɓe, Dogon en laamaaɓe\nƊum fof e wayde noon, jerondiral naamndii ko yo ɗii ɓesnguuji koɗdu e beldal, timmotiral maɓɓe fof e rummbude nder daartol maɓɓe. Kamɓe fof laaminoo ɓe ko kanankire mawɗe kuuriiɗe e ko wiyetee hannde Mali koo, hono Kaanankiri Sonngay hedde hakkunde teeminannde 15ɓiire e maayirɗe teeminannde 16ɓiire.\nCosgol laamaandi Fulɓe pawiindi e Diine e leñol, Diina Maasina e hitaande 1818, ko maande teeŋtunde nder jotondiral hakkunde Fulɓe e Dogon en.\nNde sabu tooñanngeeji hoɗdiiɓe – teeŋti e laamaandi Segu bannge Hirnaange-worgo e Tuwareg en to Rewo –, Fulɓe caltii, ngoni e ligganaade renndo heso fawiingo e diine Lislaam. Ɓe keertii nookuuji kesi, ɓe koɗi heen. Renndo maɓɓe fawii e laabi Lislaam. Lappi durnirɗi jawdi lelnaa. E fawaade e ɗuum, Fulɓe saliiɓe kiiɗal Lislaam nde hinnde Fulɓe Barinkooɓe (yetteteeɓe Bari) pawi e mum en, uuji njalti leydi. Leƴƴi ɗi ngonaa Fulɓe kam enne kiiɗaa, mbaɗtaa e caɗeele hoɗɓe ɓe teskaaka.\nHedde duuɓi sappo caggal ɗuum, Umar Taal, harbiyanke Jihaadi ummoriiɗo Hirnaange, Pullo kadi, luurdi e Maasina, o sosi njuɓɓudi kesiri. Ɓiyiiko cawndiiɗo e ɓiyɓe makko laamii, ceedtini laamaandi Fulɓe nder leydi hee, hay sinno jotondiral e Dogon en seɓorii nder desondiral hakkunde maɓɓe.\nNde koloñaal naati hedde capanɗe caggal ɗuum, ñoƴƴi leƴƴi fof, wayli jotondiral renndo, harmini macungaagu (hay sinno yuɓɓo kinɗe heddiima nder renndo ngoo haa e oo yonta), hono no Aamadu Hampaate Bah winndiri tigi e deftere mum seedtinnde « Amkoullel, l'enfant peul » (Amkullel, Suka Pullo).\nNde Mali heɓi jeytaare mum e 1960, renndiyaagal (socialisme) leydi ndii fuɗɗii sompude potal renndo. Jaanduyaagal Fulɓe maayii pak.\nKitaale 1970-80, mbayliigu nduumiingu\nYoorooji duuɓi 1970 haa 1980 njerɓinii leƴƴi diiwaal ngal fof. Remooɓe e remooɓe-durnooɓe naatanii nguurndam caɗtuɗam. Kono kamɓe ceɓori durnooɓe mehɓe (ɓe nawdaani heen ndema). Nde jawdi maaynoo haa laaɓi, Fulɓe ndeestii to bannge renndo. Alaa-e-sago ɓe pawata nguurndam maɓɓe ko e hoɗdiiɓe maɓɓe. Nde wonnoo aɓe nganndiraa humpito to nehngo jawdi, ɓe mbaɗti halfineede nayi hoɗdiiɓe maɓɓe hono Dogon en, wonti njaatigaagal.\nTo eɓɓaaɗe ngenndiije ndema, ɓuri teskaade ko remooɓe, jogitiiɓe nokkuuji gonnooɗi e lappi jawɗeele Fulɓe. Hoɗdunooɓe mbaɗti luurdude nde sabu ɗuum. Ɗum jibini caɗeele ɗe meeɗaa hawreede e teeminanɗe jawtuɗe ɗe.\nE oon tuma kadi, Dowla Mali fuɗɗii naatde heen. Ɓamtugol njilluuji kesi (tourisme) yaajnaa nder ko wiyatee « Pays Dogon » (Leydi Dogon en), mawnini wiyde ko Dogon en ngoni jeyɓe nokku oo, fuuynude nokku oo heewde leƴƴi. Hay sinno leƴƴi keddiiɗi ɗii naftoriima njilluuji « Leydi Dogon en », ko wayi njilluuji nder wuro hormaango Jenne, kam e laamorgo diiwal ngal, Mooɓti.\nGaa gaa luure hakkunde leƴƴi, pelɓondire meeɗaa jolde. Sahaa kala dowla Mali ina heeda hakkunde majji. Nde sabu deeƴere kitaale 1990 haa 2002 hollirii yiyannde wonde leƴƴi ɗii nguurdii nder yontaaji japppondirɗi dow jam e deeƴere. Luure daartol e ɓernde ndeƴƴi. Ɗum haɗaani Dogon en e Fulɓe hoɗdude ɗo gootel, e dow kisal e deeƴere.\nE hitaande 2012, peeñgol luure kese\nNde pollugol laamu Mali waɗi e lewru Marsa 2012 to Bamako, laabi jamirooje konu Mali mboni. Yimɓe njedditii njuɓɓudi laamu. Ɓayri terɗe njuɓɓudi laamu ngalaa, pelɓondire puɗɗitii hakkunde Dogon en e Fulɓe durnooɓe, haa waɗi maayɓe. Pelɓondire kese ɗe ngalaa haɗde puɗɗii.\nKo ndeen dowla Mali yahri caggal nder diiwal Mooɓti, e yeeso MNLA (Mouvement national de libération de l'Azawad : Dillere Ngenndiire ngam Jeytaare Azawad), kam e maaldiiɓe mum Ansaar Ed-diin (Ansar Dine). Won e nokkuuji diiwal Mooɓti kedditii e njiimaandi ɗee dille ɗiɗi. Hoɗɓe Duwensa mbaɗaa geɗe keewɗe kaantare.\nFedde woɗnde jibinaa e oon saanga, Dillere ngam Ngootaagu e Jihaadi nder Afiriki Hirnaange (Mouvement pour l'Unicité et le Djihad en Afrique de l'Ouest –MUJAO-). Ndee dillere jihaadiyankoore huurii e wuro Duwensa e lewru Settaambur 2012. Duwensanaaɓe iwii e njiimaandi MNLA, naati e ndi MUJAO. Ɓe tabitini laabi maɓɓe nder wuro ngoo e fawaade miijanteendi maɓɓe (idéologie). Duwensanaaɓe keɓii won ndiin njuɓɓudi hay sinno wellitaare ndee ina waɗi keeri e kaɗle. Tuggude kuuragol e tunndu Duwensa haa nde « Serval » lomtii e Saawiyee 2013, Fulɓe heewɓe naatti e MUJAO. Ɓee Fulɓe ndalliniri naatgol mum en MUJAO ko ngam ɗomɗeede potal renndo, maande haɓɓiinde e huutoraade kesum, kono kadi woƴeede wuurtude e jeece hiiɗooɓe hesɓe hono MNLA. Oo dumunna daɓɓo kewnii ko iwataa e hakkillaaji, Fulɓe puɗɗiima waɗteede e Jihaadiyankooɓe.\nE hitaande 2015, peeñgol maalde ndimaagu Maasina\nIna wayi no dowla woodaani e diiwaan hee hay sinno seɓɓitiiɓe ndeestiima. E hitaande 2015, kisal diiwal ngal dañaaka, pelɓondire ñawndaaka caggal nde Jihaadiyankooɓe kuurii e nokku oo.\nDillere jihaadi hesere jibinaama e 2015, \"Maalde ngam ndimaagu Maasina\". Ardii nde ko Pullo biyeteeɗo Aamadu Kuufa. Teskaade Fulɓe fof ko maaldiiɓe jihaadiyankooɓe ngam siftorde daartol laamaandi Maasina nder teeminannde 19ɓiire (o jaggiri ɗum ko e ndonu maɓɓe), Aamadu Kuufa noddi yo juulɓe fof ngar ngam haɓde e laamu Mali. Kono noon, o siftinii nder « kutbaaji » makko wonde o haɓanaaki leñol gootol, o daranii ko potal renndo leƴƴi fof.\nKaa haala nanaama nder leƴƴi Fulɓe waasɓe (caggal yoorooji), saliiɓe kiiɗe ɗe konu laamu Mali fawi e dow mum en.\nMaalde ngam ndimaagu Maasina tuubani dillere Ansaar E-Diin mo Iyad ag Ghaali ardii, ɓe cosi dillere woɗnde hesere : Dental Wallitde Lislaam e Juulɓe (Groupe de soutien à l'islam et aux musulmans –GSIM- ). Ngal dental kesal ummanii kareeli keewɗi nder nokku oo, ɓe kulɓini heen hoɗɓe e gure, jeyaaɓe e leƴƴi fof. Ko ndeen kadi ndenton tokoson puɗɗii yaltude, ko wayi no Ansar ul-Islam jooɗinooɗo rewo Burkina Faso, janatnooɗo sahaa fof e diiwal Mooɓti. Ardinoo Ansar ul-Islam ko Fulɓe kadi, ko e maɓɓe terɗe konu ummotonoo.\nSawru gumɗo bonanndeeji puɗɗiima\nMettere leƴƴi ɗi ngonaa Fulɓe puɗɗii. Fulɓe wurankooɓe takkaa ko habrooɓe Jihaadiyankooɓe. Dente haɓtotooɓe cosaa. Bonandeeji ngontii sawru-gumɗo, Fulɓe ne mbaɗti yoɓtaade. Fulɓe e Dogon en mbaɗti sahaa fof nanngondirde nder kareeli ƴiiƴiiji. Luure goodnooɗe cuppitiima, ɗum yaajni ngañgu.\nGila e hitaane 2016, duɗal biyeteengal « United States Holocaust Memorial Museum » (Mooftirdu Ɓooyndu Maantinorde Holockost mo Dowlaaji Dentuɗi) hollitii haala mbonka leƴƴi ɗiɗi ɗii fof. Won Fulɓe mbaɗi Dogon en ko « laddiyankooɓe » ɓe « pinaani ». To oya bannge, Dogon en ina mbiya aɓe ngondi e « jikku yiɗde laamaade » e jaɓande jihaadi.\nHaala mbonka sarii e jeewte e Internet. Ko ɗoon miijo leydi Dogon en jokkondirndi ina woodi. Fulɓe njaggiraa ko aranɓe e nder nokku oo. E won e nokkuuji ɓe puɗɗaa riiweede gila 2016. Golle kantare jihadiyankooɓe teeŋtini ɗii miijooji, hay sinno ko ɓuri heewde e Fulɓe ko saliiɓe ɗee dille jogitiiɗe kaɓtorɗe.\nJibinegol miijanteendi mumtugol leñol\nKo e kaa ngonka fedde harbiyankooɓe Dogon en wiyeteende Dan Na Ambasagu (Waañooɓe Mbakkiliima e Allah) jibinaa e lewru Deesambar 2016. Nde fedde nde jibinaa tan, ardiiɓe nde kolliri pellital mum en haɓde e kala gaño Dogon en. Ɓe kolliti hare maɓɓe ko waɗɗiinde, wallitoore « hare feewde e seɓɓitiiɓe ». Ɗum addi dowla Mali waɗti hakkille e maɓɓe e wallidiiɓe maɓɓe. Njanguuju e gure Fulɓe ɓeydii yaajde e heewde.\nNgam dartaade ɗum, Fulɓe ne ndenti, ndaranii njoftiigu feewde e gure Dogon en. Wurankooɓe heewɓe ngoni ɗo hakkunde ɗoo, ɓeya too e ɓeya gaa njana e mum en. Ko ɗum tagi Dogon en sikkude Fulɓe fof ngondi ko e Jihaadiyankooɓe.\nKono noon, Dan Na Ambasagu e wallidiiɓe mum kolli mbaawka mum en e kuutoragol kaɓirɗe bonɗe, « bombooje » mawɗe, wutteeji-njamndi. Iwdi ɗee kaɓirɗe haa hannde anndaaka to ummii. Harbiyankooɓe ɓe njeyaaka e leydi hee njiyaa ina ngondi e harbiyankooɓe Dan Na Ambasagu. Tawaama ɓee harbiyankooɓe ko « mercenaires » (yoɓaaɓe ina kaɓee) kono hay gooto anndaa muyaaɗe maɓɓe e holi gardiiɗo ɓe.\nE sawndo ɗuum, haala ngañgu feewde e Fulɓe fuɗɗii saraade nder Internet. Ɓe koolita heen Fulɓe njiɗi ko halfude Dogon en. Dogon en hollirɓe ngañgu Fulɓe ko seeɗa kono aɓe ndoolna goomuuji haɓeteeɓe mbele aɓe njaltina Fulɓe nokku oo walla ɓe mbara ɓe, ɓe mbonna pinal maɓɓe. Miijanteendi mumtugol leƴƴiwol fuɗɗiima.\nTuggude 2016, ujune Fulɓe wurankooɓe puɗɗiima dogde kantare harbiyankooɓe, Dogon en mbaɗti uujde (no Fulɓe nii), ɓe tiindii nder gure teeru diiwal ngal, woɗɓe ɓura woɗɗoyde haa Bamako ɗo ɓe nguuri nder baasal mawngal.\nƊoon e nehaande Mali (Maasina), harbiyankooɓe Dan Na Ambasagu mbaɗti hollirde weltaare mum en jokkondirde konu dowla Mali e halfinaaɓe njuɓɓudi. Sahaa kala aɓe njiyee aɓe njahda e soofaaji konu Mali aɓe njiyloo \"jihaadiyankooɓe\", woni Fulɓe. Ɗum jibini kulol mawngol to Fulɓe, ngati ko ɗum hare feewde e maɓɓe tawa ɓe ngalaa ɗo ɓe ngullitii, dowla woodaani – sofaaji konu Mali mbaɗtii nii jaggude Fulɓe wurankooɓe faaydaaɓe e seɓɓitiiɓe. Ko goonga Laamu Mali to Bamako etiima lelnude peeje ngam kisal, kono alaa ko ɗum nafti. Ɗum fof e wayde noon, woodii ɗo Dogon en cuuɗi Fulɓe nder galleeji mum en, ɓe cowi Fulɓe heewɓe haa ndaɗi ɗo maayatnoo.\nOgosagu, kaaɗtudi bonannde\nNde kareeli ɗii ɓeydii yaajde, woodi Fulɓe njuɓɓi ngam haɓtaade tawa mbiyata ko ngonaa jihaadiyankooɓe. Yiɗde maɓɓe ko haɓtaade e reende kisal maɓɓe, ɓe ummanii kamɓe ne njoftiigu, ɗum ɓeydi kulol to Dogon en. Uujooji Dogon en tawtii ɗi Fulɓe.\nƊum e wayde noon, ko Fulɓe ɓuri bonireede e ɗii kareeli baŋ-yoo-baŋ. Dan Na Ambasagu e maaldiiɓe mum ɓuri ɓe doole ngati kaɓirɗe mum en. Tuggude 2018, « wideyooji » e seedeeji kollitii aɓe leɓta Fulɓe, ɓe mbara ɗum en walla ɓe ngoppa e mum en siyuuji.Ɗee kantare e jeeyngal bonngal ngal Dan Na Ambasagu waɗata, Fulɓe ngoni e kataa mo jangtotaako. Ko ndeen hankadi warngooji mooɓe Fulɓe puɗɗitii. Gure Fulɓe nduppaa, yimɓe mum en mbaraa.\nKo ndee kantare ƴiiƴiije Ogosagu ngari. E ngoo wuro, ñalnde 23 Marsa 2019, bone heɓii kaaɗtudi mum : cukalon e rewɓe horiiɓe, nayeeɓe – kala mo battam-boniiɓe nanngi – mbaɗaa yarga. Won heen nduppaa ko ina nguuri. Woɗɓe kirsaa. Nate ngoo warngo ina njaaji, ango anndina Malinaaɓe e kala neɗɗo, wonde ngoo diwtii hankadi luure hakkunde leƴƴi. Ina laaɓi hannde ngo wontii miijanteendi mumtugol leƴƴiwol ngo ruggiyankooɓe ngardii.\nƊee dille ƴiiƴiije ɗe kumpaani hay gooto njoli ko e daartol juutngol koɗdigal heen sahaaji caɗtungal hakkunde Fulɓe e Dogon en. Ko waɗɗii hannde, so deeƴere dañaama, ko welditinde ɗii leƴƴi ɗiɗi, e mahtaade renndo miijanoongo e kitaale 1990 e 2000.\nKo ɓuri teeŋtude e ɗee luure jibini ɗum en ko naatgol heen terɗe ɗe njeyaaka heen, kam e sarde kumpite fenaande bonnitooje faamamuya baŋ-yoo-baŋ : jihaadiyankooɓe ruggiyankooɓe jananɓe ɓeydi ko caru. Mo woni fof ina wondi e kulol. Ɗoon ɗo dowla woodaani mbele ina ɓiloo hakkunde luurduɓe, reena doofolɓe, riiwa ruggiyankooɓe jananɓe, kantare ɗee ɓeydoto, njahra yeeso, ɓeydoo bonde.\nDugukolo Alfaa Umar Bah-Konaare\nFulo : Aamadu Malal Gey\nhttps:\/\/www.lepoint.fr\/afrique\/mali-peuls-et-dogons-histoire-d-une-longue-relation-ambivalente-29-03-2019-2304664_3826.php","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/08\/29\/ful%C9%93e-e-dogon-en-nder-iincuru-mali-daartol-ko%C9%97digal-juutngal-dummbungal\/","date":"2021-08-05T05:56:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8130971789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8130971789360046, \"ffm_Latn_score\": 0.07352836430072784, \"fuf_Latn_score\": 0.060001127421855927, \"fuh_Latn_score\": 0.04838128760457039}","num_words":1799,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.751,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Go'o ko kippu fuku bal Muritani ina jeytoreyee e daawal cakkital kawgel e nder duunde Afrik, gila Muritani sosaa. Ko huunde fanndanoonde ko ɓooyi, kono ko jooni ɗum yettii.\nƁooyii fanndeede, fotii nde waɗi. Kippu Muritani fuku Bal dañii fartaŋŋeji ɗiɗi, so hawde kippu Senegaal e loowde laawol feewde Afrik worgo ngam tawtoreede kawgel joofnirgel CHAN 2014.\nNganndu-mi Muritani jaasaani leyɗe keddiiɗe ɗee fof, haa ko ina heeda laaci leyɗe fof. Leydi ndii meeɗaa waasde jogaade fettooɓe waawɓe, tee ɓuri yoga e leyɗe catiiɗe ɗum ngalu. E kitaale 70-80, Muritani ina joginoo kippuuji basket e Wolee Bal baawɗi. Yontaaɓe ɗeen kitaale ina ciftora Taatum (Ekkinoowo) e fettooɓe waaɓe no Mbooc en tato, 'Leŋse', Faal, Ndiaga, ekn. Eɗen njenanaa, so ardiiɓe ɓee cuɓaama e yimɓe fannu coftal ɓalli, so heedi-heeda e ngaybeela ɗaccii, ma en njettoyo ko ɓuri ɗoo woɗɗude. Heddii ko haa mbiyen Yo wuur Muribituun en. So ɓe njahii Afrik worgo, yo ɓe ngartiran en karaŋ oo.\n—————————————-\nCHAN, dottere « Championnat d'Afrique des nations de football » ko joofnirde kawgel fuku bal hakkunde leyɗe Afrik juɓɓinteengel duuɓi ɗiɗi kala (lomlomtondira e CAN) tawi fettata heen tan ko fettooɓe bal duumiiɓe e kolobaaji leyɗe mum en, ɗum firti ko kala gonɗo e kolobaaji caggal leydi, jeyaaka heen. Ngel sosaa ko e 2009.\nCAN, hono « Coupe d'Afrique des Nations » woni kawgel fuku bal ɓurngel mawnude e ɓooyde juɓɓinteengel e Afrik. Ɗooyene, fettooɓe ɓee ko kala mo leydi mum suɓtii yo jeye e kippu mum, yo a taw fettata ko e kolobaaji leydi ndii, walla e kolobaaji goɗɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/08\/21\/muraabituun-en-ndanii-wune-fotii\/","date":"2022-06-28T09:55:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103360935.27\/warc\/CC-MAIN-20220628081102-20220628111102-00506.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7672443986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7672443985939026, \"ffm_Latn_score\": 0.13423526287078857, \"fuf_Latn_score\": 0.06490150094032288, \"fuh_Latn_score\": 0.031579725444316864}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.677,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓeydagol nguleeki weeyo toɗɗaaki tan ɓalliwal e wayliwal walla taariindi. Engol jogii baɗte keewɗe e yimɓe, e renndo, e jotondiral hakkunde leyɗeele, engol jogii baɗte e dente e yimɓe fof.\nMbayliigu ngonka weeyo maa baɗtin no feewi e yuɓɓo sato, tee ɗeen baɗte mbaɗtina kam enne e yimɓe, rewrude e sifaaji keewɗi : yeru ƴergol maaje, yeru he nokkuuji jiimɗi e maaje, haa teeŋti noon gonɗi e jupporɗe. Ɗoon, alaa e sago koɗorɗe egginee, walla nii joom en uuja, sabu duuɗe ɗo koɗnoo ɗee kujjitii.\nNgannden noon yoga e duuɗe ko Dowlaaji dimɗuɗi jogiiɗi laamuuji men keeriiɗi, tee ɗeen duuɗe ko lesɗuɗe no feewi, sibu tooweeki njoorndi majje ɓurataa meeteruuji seeɗa. Ɗum firti jogori kewde ɗoon ko geɗe ɗe meeɗaaka yiyeede, hay e nder sariya hakkunde leyɗeele, sibu ɗe ngotoyta ko dowlaaji ɗi nokkuuji mum en kujjiti sabu ƴergol ndiyam, nattuɗi jogaade njoorndi. Ɗum noon ɗoo e hitaande 2 100 kartal joogaraafi aduna oo maa waylo no feewi, maa keeri hakkunde leyɗe mbaylo, maa hay jotondire hakkunde laamuuji maa waylodo heen. Mbayliigaaji ngonka weeyo maa njibin caɗeele ŋakkeende ndiyam mbelɗam. Yeru, caaygol galaas kuurinooɗo e kaaƴe toowɗe dokkatnooɗo yimɓe ndiyam mbelɗam, maa jibin caɗeele moolanaaɗe, sibu hay oo ñalawma ɗo njaaraten hannde ɗoo, fotde miliyaar e feccere neɗɗo keɓataa ndiyam ceniɗam. En kiisaaki boom wonde ƴergol diƴƴe geecuuji ngol maa haaɗtin diƴƴe gonɗe nder leydi, usta kadi keɓgol ndiyam mbelɗam.\nMbayliigu ngonka weeyo maa baɗtin e cellal renndo, yeru, caragol won ɗiin ñabbuuli daaɓooji bayɗi no jontinooje, maa waylo no feewi : ɗum noon ɗiin ñabbuuli maa njetto e nokkuuji daɗnooɗi he mum en sibu ɓowɗi ngaddooji ɗum en ɗii eggat ummaade won ɗiin nokkuuji faade goɗɗi.\nE yeru, ko noon ñawu ngootu ngonnoongu Orop, mbiyeteengu ñawu « de Lyme » ummitorii sabu baylugol ngonka weeyo.\nMbayliigaaji kilimaa maa mbaɗtin kadi no feewi e ndema. Hannde, fotde 22% yimɓe winndere ndee nguuri ko he ndema ; fotde nayaɓe tati (75%) e yimɓe ɓurɓe waasɓe ɓee nguuri, ko ɓuuri teeŋtude, ko he remi ñaami. Ndaa kaan ndema remi ñaami ko ndema parwuka no feewi sibu mum yowitaade e toɓooli walla e baylagol nguleeki. Ɗum noon, so ngonka weeyo wayliima tan hay so ko seeɗa, walla so toɓo ustiima seeɗa maa ɓeydiima seeɗa, ine waawi bonnude ɗum. Ɗum ɗoon noon firti ko dañal feccere e Afriknaaɓe wuurɓe he worgo Saharaa ɓee maa famɗit no feewi. Jaraa haalde, ɗuum fof maa baɗtin e uujooji e dirtugol yimɓe ; tee eɗen nganndi caɗeele coomiiɗe he uujo e nder renndooji men hannde. Tee eɗen nganndi mbayliigu kilimaa jeyaa ko e geɗe ɓurɗe saabaade uujo. Eɗen nganndi nii gila e jooni uujo ine yaaji he nder Afrik worgo Saharaa, e nder Asii worgo e fuɗnaange-worgo, alaa ko haali kadi he nokkuuji duuɗe-pasifiije walla e geec-eñnjeejo.\nAddata uujooji yimɓe ko geɗe tati ɓurɗe teeŋtude jotondirɗe e mbayliigu kilimaa : Ko adii fof ko geɗe ceɓɓitte, bayɗe no yoorooji walla ile, jogorɗe ɓeydaade heewde e yaajde maa doolnuude sabu ɓeydagol nguleeki weeyo, kono kadi sabu ƴergol maaje ngol kaalno-ɗen ngol, kono kadi sabu garjugol leyɗe ndema… Ɓeydogol uujooji ɗii kadi, hay heen gootol nanndaataa e goɗngol ngol, hono no anndiraa hannde nii, sibu ko ɓuri heewde e mum en kaaɗata hannde ko he keeri leydi ngootiri ɗo ɗi mbaɗata ɗoo. Kono e ko fayi, ine gasa uujooji ɗii ɓura wonde ummaade leydi faade ngoɗndi. Yeru, e hitaande 2020 ndee tan, kewuuji ceɓɓitti jotondirɗi e kilimaa, baaɗi no ile, walla cumuuji, egginii fotde 30 miliyoŋ neɗɗo. 30 miliyoŋ neɗɗo noon, ine sowoo fotde laabi tati yimɓe dirtuɓe ngam dogde kareeli walla ndoolndoolaagu.\nEn kiisaaki boom wonde mbayliigaaji kilimaa ɗii maa caabo kareeli e ndoolndoolaagu, tee hannde geɗe kisal njeyaa ko he ngoƴaaji mawɗi he jeewte paatuɗe e baɗte ɓeydagol nguleeki weeyo he dow aadee. Won e leyɗeele alaa ko njogori waawande yimɓe mum en so won e musibbaaji gardooji e ɓeydagol nguleeki weeyo tijjaaɗi ɗii, njolii. Kadi luure maa kewoy hakkunde leyɗe, paatuɗe e kuutoragol ngaluuji denndaaɗi. Ɗum noon, peeje limlimtinɗi ine ngoodi ngam faccirde wonde mbaliigaaji ngonka weeyo ɗii ine coomi kataaji mawɗi wonande kisal e deeƴre winndere ndee. En njiɗaano wiyde, hay so tawii ko huunde nde njenana-ɗen, wonde so nguleeki aduna kii ɓeydiima, ko ndeen kadi ndoolndoolaagu e fitinaaji ɓeydortoo heewde. Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/03\/25\/ba%C9%97te-%C9%93eydagol-ngulaaki-weeyo-he-renndooji-men-e-dowlaaji-men\/","date":"2023-10-04T04:26:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00769.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6435264349,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6435264348983765, \"fuf_Latn_score\": 0.15160489082336426, \"ffm_Latn_score\": 0.13084357976913452, \"fuh_Latn_score\": 0.06577617675065994}","num_words":694,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.644,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Doggol ɓurɓe heewde ngalu e aduna oo yaltinaama. Haa jooni ko Bill Gate ari hoore e keewal kaalis. Ko jaaynde Forbes yaltini doggol ngolaltine hanki. Bill Gates ina moofti ko ina qiimee e 86 miliyaar dolaar. Ko ngol woni duuɓi 4 deggondirɗi ko Ameriknaajo oo ina ardoo doggol ngol. Debbo gadiiɗo e ngool doggol jeyaa ko Farayse. O wiyetee ko Liliane Bettencourt.Mooftal makko ko 39 miliyaar dolaar e feccere.\nAfriknaajo gadano e ngool doggol ko Aliko Dangote mo Niseriyaa. Ko kanko woni capanɗe jeegoɓiijo e maggol. Ngalu makko ina hiisee e 15 miliyaar pawɗi.\n1-Bill Gates Amerik, 2-Amancio Ortega mo Espaan.3-Warren Buffett mo Amerik\n4-Carlos Slim Helu Meksik","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/%C9%93ur%C9%93e-heewde-ngalu-e-aduna-oo-aliko-dangote-woni-afriknaajo-gadano\/","date":"2018-09-18T17:31:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00271.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9509584308,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9509584307670593, \"fuf_Latn_score\": 0.04403238371014595}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.949,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"e ɗaŋre men Ngaawe e daartol majje.\nNjoorndi e dow ɗaŋre men Ngaawe, ko duungal gootal wonno ko ɓooyi, njiɗmi wiyde doŋe Afrik, Amerik, Asi, Ostorali e Orop foo koko ndentunoo ɗo gootel, woni faɗo wooto, ndiyam taariingo banngeeji kala, nde wonnoo nder ɗaŋre men koko fasata ina wawña sabu nguleeki loopal kaaƴe e jamɗe taayɗe gonɗe toon, doŋe ɗee ngonata ko e hayde e dow loopal he ina ceerta, maaje kaaɗɗe loma yolnde hakkunde majje, e yeru ɗum ɗeɓata waade ko no leggal pawangal e dow ndiyam, ngal feecee, heen helitin'de fo yahra bannge.\nNde wonnoo doŋe ɗee ɓosirta ko seese fotde 20 cm ( fotde felo tan) kala hitaande, en mbaawataa teskaade nduun yahdu walla tin'de ndu, kono tan so e ƴeewtiima wertaango leyd no doŋe ɗee lelorii ni ma en paam koko renndunoo ko ɓooyi, ɗum fotndaa ko e duuɓi milyoŋaaji 200 caggal,\nHedde hitaande 1955 ganndo wertaango leydi biyeteeɗo Edward Bullard yaltini keeri doŋe ɗe e nder ordinaateer tawa o rewni ko e hiisa, ko ɗoon o feññini wonaa tan so doŋe ɗe kiɓɓondiraama to tufle wontat mbuuɗu, alaa hay nder maaje kaaɗɗe ( geec) ina waɗi keeri hakkunde doŋe ɗe.\nKo e hitaande 1968 fellitaa won'de doŋe ɗe ko kiɓɓe ngonnoo, ɗo ɗi ceertata ɗo ko mboorkaaji pusata ina mberloo loope gulɗe boowal, ɗo doŋe kawrititta ɗo maaje egga, doŋe ɗee taggoo, heen laral roondoo nder leydi, goɗngal ngal faya dow, ko e ɗiin nokkuuji kaaƴe toowɗe puɗata hono Himalaya to Enndo, addi ndeen haayre ko pelɓondiral hakkunde doŋre Enndo e Asi, Enndo seŋtii ko e Afrik ko ɓooyi yaaɓani Asi, nde yottii lare leydi ɗe ngoni e sortaade faade dow, ko ɗuum woni kaaƴe nanaton ɗe.\nTo leydi Ecoppi ngaska ina toon ko loopal gulngal woni heen ina fatta, kaan ngaska hollirii won'de laral leydi e oon nokku ina sewi, ina huyfiɗi, ɗuum waɗi kaan nkaska hollirde ko woni e nder leydi, ka ɓooyii, kono ɗo e duuɓi miliyoŋaaji garooji maa ,nukko o wontu maayo haaɗngo, allaadu Afrik ndu seŋtoo yahra bannge.\nMaayo meditarane koko eggata natta, sabu doŋre Afrik fay ko to Orop ɗo e duuɓi miliyoŋaaji paaɗi Afrik e orop koko hiɓɓondirta natta waɗde ndiyam.\nPelɓondiral hakkunde doŋe leydi e ɓittondiral ɗo ɗe kawritta to addata leydi yerɓude, ɗuum waɗi won e nokkuuji ina anndaa tan ceerataa e yerɓude, ko way no Jappon.\nHAMMADI JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/widto-afrik-ametrik-orop-asii-e-oseyaani-fof-ko-donre-wootere-wonnoo-ganndo\/","date":"2018-09-24T19:43:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160641.81\/warc\/CC-MAIN-20180924185233-20180924205633-00513.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8164788485,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8164788484573364, \"fuh_Latn_score\": 0.14979961514472961, \"fuf_Latn_score\": 0.02337728440761566}","num_words":387,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.737,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13 ko ňalnde teddiniraande rajo – 21 ko ňalnde teddiniraande ɗemɗe muynaaɗe tawi fof ko e lewru ndu wooturu lewru colte.\nRajo noon lummbotoo ko e maayo ɗemngal, ɗemngal ne kay rajo ko Ƴiiwoonde mum toɓoore yarna ɗum ɓeyda guurol mum.\nƊemngal fof noon ko muynal ko ngenndiwal e leydi mum, kono noon ɗemngal ko ko ɗannotoo no neɗɗo ni ina yiyloo ɓamtaare mum, ɗemngal so ɗanniima arii e nokku keewɗo ngalu, ngu joom ngalu ngu huwtoraaki fawaani becce mum e ngalu mum, ngaal ɗemngal ɗanninoongal hoɗa ɗoon fawa becce mum e nguun ngalu, ko ɗuum woni ko afrik wuurnaa – wuuriri noon.\nKo noon ɗemɗe oropnaaɓe mbaɗi ɗemɗe afriknaaɓe ɗe, arde ňoƳƳa ɗum haɗa ɗum foofde sukka dame fof haɗa ɗum diwirde bibje mum, rokka ɗum sigeeji ɗi ceŋaaki e Ƴiyal yo diwir.\nWaɗde fellere dental yunesko(unesco) yo waylu jaɓɓal mum ɓeyda taaɓal mum, ɗemɗe ɗe mbaasa wuurneede e taƳaneede ňalaande tan ngam ciftoreede e siftineede.\nƊemngal fotaani yejjiteede saka na siftoree ina woodi e aduna he, na siftinee ina foti daraneede, sabu ɗemngal fof ko fittaandu ɓeen haalooɓe ɗum.\nSabu neɗɗo waawaa siftorde ɗee geɗe 2 :\n1 – ňande nganndu-ɗaa ho mo woni aan !!\n2 – saangaare nde nanɗaa ɗemngal ma neenewal !!\nƊemngal fof ngal wonaa neenewal ko ɗemngal paggangal, ko aan tawoyi ngal waɗti ngal e faggo ma, ko aan yahi jangdu janngoyi ngal, walla tawoyaa renndo maggal.\nƊemngal ma neenewal noon mbayɗaa e mum tan kono mbayɗaa e hoyre ma ni ; a yiy hoyre ma tan aɗa woodi – aɗa haala ngal, a anndaa honde ? – a anndaa mande ? waɗde ko ngaal ɗemngal mahodii e hakkille ma, ɗemngal fof ngal mbaɗtu-ɗaa ɗemngal janngirgal miijorgal, a fawii hakkille ma waawnere(VIOL) ɗemngal paggangal tawde mahodaaki e hakkille, hakkille o waawataa faggoraade ngal ko faggotonoo e ɗemngal mum neenewal ngal ko, ko ɗuum tan – tan tonngi afrik tee tonngiri ɗum caggal, haa hay so firgitiima yani waawaa falnude juuɗe tuggoo, ko tiinde nde tan adotoo e leydi ko hawri fof ko ɗuum.\nƊemngal wonaa haaleede – winndeede tan soomii e mum, hakkille doole mbaawka, e denndaangal ko ina miijee e ko ina faamee fewjee ko aldaa e tampere e ɓooyal woni ko e ɗemngal mahodiingal e hakkille (ɗemngal neenewal) ngal, kono so wiyaama ina waɗiree ɗemngal paggangal wonata ko hocindaaru e ňaalturu.\nƊemɗe ɗe yo ɗe mbaɗe ɗemɗe golle nguura, sabu aduna wuuri tan ko e ko wuurni ɗum, neɗɗo waawa rewde e ko wuurnaani ɗum wiya ina wuurna ɗum.\nFellere yunisko nde yo haaldu e laamuuji afrik ɗi, alaa e sago fawee e laamuuji ɗi ɗemɗe afrik ɗe mbaɗtee ɗemɗe gollorɗe nguurndam neɗɗo e kuuɓal, ko ɗuum tan hannde ɗemɗe ɗe padi e yunesko, so tawii kay yunesko daranaaki ɗemɗe ɗe darnde beey-weeyal walla darnde demba-neɗɗere !!!\nBinndo biɗto ɗemngal pulaar, yiyannde mum e ɗee ňalaaɗe ňallaaɗe 13 colte – 21 colte rajo e ɗemngal neenewal.\nidrissa KAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/nalnde-teddiniraande-%C9%97em%C9%97e-muynaa%C9%97e\/","date":"2022-10-01T07:17:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00261.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6825149655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6825149655342102, \"ffm_Latn_score\": 0.17506122589111328, \"fuh_Latn_score\": 0.07336526364088058, \"fuf_Latn_score\": 0.057223644107580185, \"fuq_Latn_score\": 0.011259568855166435}","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.681,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreeɓe leyɗe Dental Hirnage Afrik CEDEAO jooɗike keñen batu keñaraaɗo to Abuja lamorngo Nigeria e dow alhaali samineere laamu waɗude to Niger ana ɓuri yonte ɗiɗi hannde. Hooreeɓe leyɗe Burundi kañun e Mauritani e tawude heƴƴaaɗo Mohamed Bazoun kañun heƴƴaaɗo Erop e nder sahel ana tawa e ndee jonnde. Minati DIALLO, hooreeɓe Cedeao ɓami dabareeji keso fewnde e konukooɓe Niger.\nEnvoi link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/cimtol-jonnde-dental-cedeao-ko-faati-e-alhaali-fewndii%C9%97o-niijeer\/","date":"2024-04-17T18:25:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817171.53\/warc\/CC-MAIN-20240417173445-20240417203445-00738.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6895492673,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6895492672920227, \"fuf_Latn_score\": 0.22557862102985382, \"ffm_Latn_score\": 0.0820431262254715}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.369,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma mballa jawka nga diiwal Adamaawa tabbitini maayri himɓe joyi nder paccam iyeende mawnde nde toɓi haa galluure Ƴoola e ko taari nde.\nBinndoowo hukuumawa ngan, Dr. Mohammed Sulaiman, on tabbitini non yaake nde o haaldanno kubaru'en ñalaande mawunde saalinde ɗo haa Ƴoola\nSulaiman wi'i non man fe'i on kiikiiɗe naasaande (alhamiisa) haa fattule feere feere huunde nde dasi asar makka nder fattule ɗen, o wi'i hukuumawa ngan nga yarɓi huwooɓe maaga haa nokkuuje ɗeen ngam mballa jawka.\nTemeɗɗe miliyoŋji jawle battanɗe nayra tilfi\", Sulaiman wi'i.\nO wi'i fattule ɗe paccam ɗaam meemi hewti bee Ƴwolde-Paate, Daamaare, Wawru-Jaɓɓe, Daamiilu bee Jam-buutu nder hukuumaaji pamari Ƴoola Pombinaari\/Waylaari.\nGoɗɗo feere jooɗiiɗo Wawru-Jaɓɓe nder hukuuma pamara Ƴoola pombinaari, Malam Kabiru Bello, wi'i nder ɓiɓɓe maako ɗiɗo majjiri mo nder ndiyam mbeebakeejam\nBello wi'i kiddiraawo maako fahin ɓinngel maako keccel marngel lebbi sappo majjiri mo.\n\"Luttiɓe ɓiɓɓe ɓeen ɗon mari duuɓi tati, nayi, jeeɗiɗi, jisde tati nder maɓɓe boo tawee-no ndewon\", o wi'i.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/him%C9%93e-%C9%97uu%C9%97%C9%93e-on-maayri-nder-paccam-iyeende-mawnde-haa-%C6%B4oola\/","date":"2020-02-29T13:27:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9222429991,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9222429990768433, \"fub_Latn_score\": 0.0730910524725914}","num_words":159,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.94,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Geɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.\nWaɗi yeewtere ndee ko Dewel Joop e ballondiral e Tabaara Bah, caggal ngardiindi Ashraf Mohammed Weydarago. Waɗanaa nde ko sukaaɓe janngooɓe ɓee e tawtoreede seernaaɓe mum en. E nder ndeen yeewtere, Dewel Joop limtii heen denndaangal caɗeele rewɓe, mawɓe e sukaaɓe, tuggude e nder galleeji haa to nder janngirɗe. O joli e pille ɗo rewɓe joñaa walla lesɗinaa e nder renndo ngoo, ɗawre hujjaaji, owre nde ɓe ngondi haa wontani won e heen faayre mawnde, ɗo o duuɗaani warngooji e geɗe kaantare baɗeteeɗi jamma e ñalawma ɗii. Nde o rowi yeewtere ndee ko cukalon dewon e ngoron duɗal ngal ƴetti konngi ngam hollude jiyanɗe mumen e ngonkaaji ɗii e yeeso janngidiiɓe mumen haa teeŋti no ɓe poti reentoraade e no ɓe poti waɗde ngam daɗde e boneeji tommbotooɓe ɓe ngalaa njurum e hurum. Suɓngo Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi e ngalɗoo leegal Mendees ko fawaade e farweende maggal e waɗde kadi ko Fulɓe mbiyataa koo : \"ñawndaade gila ñawaani ɓuri ɗaccude haa ñawa wiya ena ñawndoo\".\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/02\/28\/ge%C9%97e-kaantare-e-cukalon-ndewon-e-nder-janngir%C9%97e\/","date":"2021-03-06T00:53:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178374217.78\/warc\/CC-MAIN-20210306004859-20210306034859-00428.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9284453988,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9284453988075256, \"ffm_Latn_score\": 0.04509066417813301, \"fuf_Latn_score\": 0.013937617652118206}","num_words":218,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.868,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HAALA USAAN SONKO HOOREEJO LANNDA PASTEEF FEEWDE E MAKKI SALL HOOREEJO LEYDI SENEGAAL, FEERE WARNGO KARIIM WADDE NDE SAMIYEL SAAR YALTINI INA JEYAA E KO YAAJNAA E JAAYNDEEJI SENEGAAL E OO ALKAMIISA. Faatima Jallo\nkomin mo Fanay e mbo teekaan( muritani) punondirii. ARDIIBE NOKKUUJI DII KAWRITII ngam tabitinde e tiidtinde jokkoniral mumen.E ngaal pottital meeer mo fanay oo hono Alig Gey haali ko feewti e uddugol yoga e tufle maayo Senegaal uddaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/","date":"2018-08-17T21:29:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212910.25\/warc\/CC-MAIN-20180817202237-20180817222237-00544.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5954248905,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5954248905181885, \"fuf_Latn_score\": 0.3343912363052368, \"ffm_Latn_score\": 0.034404024481773376}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.436,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hawa Amadou Sall e Houleye Samba Sow ngaddi ko alkaali ndema\nYewtere men hande fayyi ko e ndema. Walle mbiyenn ngese, sardinaagal. Yupuɓe yontere nde ko sukaaɓe rewɓe ɗiɗo. Heen gooto wiyete ko Hawa Amadou Sall jeyaa ko Matam nokku ene wiyee Thiamɓe goɗɗo oo Houleye Samba Sow ko Podor. Sen mbii ndema en noddi rewɓe ma wone et moon haawaaɓe. Kono noon ɗum hawnaaki. Debbo kayni ena rema, ene jogoo ngesa. Kamɓe ɗiɗo fow mbe njangii e duɗe tubaaku ko fayi et piilki men, hono aduna o sifoorii, haa ɓe keɓi mantooje kono haɗaani mbe dutti e ndema. Be ngarii e yewtere Ko mbiiɗon ngam haalande hettiɓe nde yewtere holko nanniɓe e ndema.\nSur le même sujet","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190818-hawa-amadou-sall-houleye-samba-sow-ngaddi-ko-alkaali-ndema","date":"2019-09-17T21:00:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573121.4\/warc\/CC-MAIN-20190917203354-20190917225354-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4077705741,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.407770574092865, \"ffm_Latn_score\": 0.32517826557159424, \"fuf_Latn_score\": 0.1461293250322342, \"fuh_Latn_score\": 0.11254772543907166}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.702,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User ca-4\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User ca-4\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nT\nUtilisateur:TXiKi\nU\nModèle:User ca-4\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_ca-4&oldid=18794\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_ca-4","date":"2020-11-26T10:43:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141187753.32\/warc\/CC-MAIN-20201126084625-20201126114625-00309.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6058682799,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6058682799339294, \"wol_Latn_score\": 0.08981671929359436, \"ltz_Latn_score\": 0.024191001430153847, \"atj_Latn_score\": 0.021038662642240524, \"nov_Latn_score\": 0.017816923558712006, \"lim_Latn_score\": 0.01747775450348854, \"por_Latn_score\": 0.015556471422314644, \"lin_Latn_score\": 0.012152989394962788}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.457,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hanan Buhari waali jommbaajo Ñalnde Mawnde, Yoo koondi Malmo\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.\nKanko Muhammed Turad ne ko o diisnoteeɗo keeriɗo jaagorgal kalfinaangal golle, Rabatunde Fashola. O ƴamiino kadi lefol ngardiigu diiwal Kaduna lawbi ɗiɗi, 2007 e 2011. Kanko Turad, ko o fagguduyanke diisneteeɗo he paggitorɗe keewɗe gila he nder Najiriya haa Dubay.\nDewgal ngal wonii dewgal laamɓe e alɗuɓe sikke alaa. He lewbi jawtuɗi ɗii, jaayndeeji Najiriya kabriino wonnde Aysa Buhari, joom suudu mawɗo leydi o, diwii fayde Dubay, Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi, ngam soodoyde jooraare Hanan, tawa ko he ndiwoowa keeriika ka galo mawɗo ene wiyee Muhammad Indimi luɓimo. Eɗen ciftina kadi ko ɓiy oon galo (miliyaadeer), resi gooto e ɓiyɓe Buhari.\nHanan woni ɓiy Muhammed Buhari tokooso kono ko kanko ɓuri yañƴude. O yalti ko Jaaɓi-Haaɗtirde Revensbourn to London he 2019 o heɓi seedanfaagu makko he natiyankaagal (Digital Photography) kadi omo jokki waɗde Master's makko he fine arts he ngaal ɗoon duɗal.\nPulaagu winndere fuɗɗii teskaade Hanan Buhari ko nde hitowol makko sarii he laylayti (social media) omo haala he ɗemngal Fulfulde, wonnde o nanataa hawsankoore no feewi sabu he galle maɓɓe ko Fulfulde ɓe kaalata. Eɗen tesko Muhammed Buhari e hoore mum, hayso ene fasnii pulaakgu kadi ene faarnoroo ɗum ne, o waawaa Fulfulde. Ko joom suudu makko woni pullo kaaloowo Pulaar.\nKono yimre nde Abdullaahi Bashir, fentannoo mo he Fulfulde\"Hanan Buhari Ko aan Ɓernde am Suɓii\", sarinoo ma kanum ne he nder laylayti.\nHanan Buhari ko Aan ɓernde am Chubi\nGite am Yi'ii ɗum ko meeɗaa yiide\nHakkiilo am yehii ɗo meeɗaay yaade\nNgoarol Hanan waylitii yonki am hannde\nMi yiɗii oo suka debbo faa nder ɓernde am\nMiijo maako woɗɗike faa nder hakkiilo am\nJiile maako maɓɓi jiile ngite am\nKo wanaa kaŋko fuu mi yi'ataa handen\nMi yinike maawo yiɗde ngol walaa keerol\nMi tampii wurtaaki dee yooliimin nder haragol\nIttoowokam walaa ngam mi woɗɗike nder mutugol\nNder yiɗde oo suka debbo mi humii maayuki handen\nTo yiɗde maako jukkooje non mi hettan\nSi nde baasi non mi waalan du mi haran mi haartan\nSi ngol Dewal non mi ñallan du mi waaltan\nMiɗo toroo joomiraawo hokkakammo handen\nHanan wujji ɓernde am dogdii yehii ɗo mi andaa\nMi ndaartii, mi jokkii, mi ewnii, mi yiitaali ɓe o wondaa\nMi haaŋike nder tefde oo suka debbo lobbo ɓii adda\nSafaare walaa si wanaa heɓdemo handen\nTerɗe maako ina ŋarɗi hino haaŋe lootaaŋe\nYeeso maako ina jalba, ina ɗelka hino kaŋŋe\nMooso maako ina nanga ngite hino naaŋe\nMin kam mi waasii belɗum si mi heɓaaymo handen.\nAbdullahi Bashir","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/09\/06\/hanan-buhari-waali-jommbaajo-nalnde-mawnde-yoo-koonde-malmo\/","date":"2021-07-27T02:33:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152168.38\/warc\/CC-MAIN-20210727010203-20210727040203-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8705075383,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.870507538318634, \"fuh_Latn_score\": 0.07507544010877609, \"fuf_Latn_score\": 0.04608752205967903}","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.09,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.781,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 6 Siilo NASA holliti won'de njiyti ɗaŋre hsere waande no ɗaŋre men Ngaawe, nde wiya TOI 700 d ; nanndugol mayre e Ngaawe weeɓaani gooŋɗin'de sabu e nde woɗɗi no feewi, ko duuɓi ujjunnaaje teemedde waɗete e laawol so neɗɗo woniri yahde toon.\nTOI 700 d ko ɗaŋre boowal seto-naange, ɗuum firti ko Naange woɗnge nge wonaa nge ngannduɗen nge nde rewi, haa hannde eɗen njahra e ko ɓuri 4 000 ɗaŋe boowal seto-naange jiytaaɗe, kono nde ɗoo yiytaande ngol won ko heerori.\nKo adi fo ko e nde ɓadii men, kayre fo e woɗɗude, so nde waɗdaama e goɗɗe ɗe nde wiyete ko nde ɓadiinde, nde woni ko hedde 100 hitaande-lewndu, yanti heen ɗo nde dogata ɗo ko e lefol nguurndam woni, ɗuum firti ko nde ɓadaagi Naange mayre haa nguleeki ɓurta e mayr kadi nde woɗɗaani haa geɗe mayre fo fenndo sabu ɓuuɓol, ko oon nokku woni lefol nguurndam, ɗuum noon eɗen mbaawi hoddirde won'de ndiyam ina foti waawde won'de heen tawa kadi ko e mbaadi ndeelam, no Aduna men o ni.\nEnen fo noon eɗen nganndi won'de ndiyam woni ndaɗɗudi nguurndam, so eɗen njiylo ko wuuri yoo taw ndiyam ina tawe e oon nokku.\nAnnduɓe ina kumpa no TOI 700 d way, mbela ɗaŋre nde ina waɗi ndiyam, walla boom so tawi won ko wuuri toon ?\nƊaŋre ina hoɗo tawa ko waɗi wonki alaa toon, ganndanɗen nde tan ko e nde ɗeɓi fotde to mawneeki e ɗaŋre men Ngaawe, kadi ina gasa tawa ko nde kaaƴhaaƴilde.\nTOI 700 d woni ɗaŋre nde niiwnorgal TESS ngal NASA adi yiytude e nder cukkiri koode, ngal yowa to weeyo ko hitaande 2018 ngam yiylaade ɗaŋe boowal seto-naange nannduɗe e Ngaawe.\nAdan annduɓe paamaano ko ɗaŋre woni ɗoon, nde niiwnorgal holliɓe nde, ko yiɗɓe ganndal weeyo ngadi faamde ko ɗaŋre suuɗi e ko niiwnorgal ngal neldi ko, ina jeya e maɓɓe cukalel janngowel ina wiye Alton Spenser, ɓe kolliti juumre annduɓe weeyo ɓe, ɓe pammini ɓe tigi ko ɗaŋre nanndunde e ɗaŋre men woni ɗoon.\nKo ender ɗatal Jasar ɗaŋre nde yiyta\nJooni kay yo ɓe njokku wiɗtude haa ɓuren heɓde heen ko laaɓi.\n15-01-2020","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/%C9%97anre-funeere-ngaawe-yiytaama-aduna-keso\/","date":"2023-01-28T15:46:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00166.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4771815538,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4771815538406372, \"fuf_Latn_score\": 0.2980257272720337, \"fuh_Latn_score\": 0.19805210828781128, \"ffm_Latn_score\": 0.01624118536710739}","num_words":344,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde ɓe koori balɗe noogas e jeenay, ma juulɓe (Muslim en) adunaaru ɓee fof puɗɗo sooynaade hannde cirfel lewru, saanga mutal naange. Peeñgol cirfel lewru nduu ene tinndina daraade lewru Humtoraandu, ɗuum woni timmugol lewru koorka, e dagtaade ñaamde e yarde ñalawma. He nder lowre mum Pullohannde, fanniinde he ko yowitii he mbewu e gannde koode, Hammadi Jah ene adda heen yiyannde mum, tuugnaade he ko jooɗtoraa to bannge ganndal koode.\nHe nder winndannde makko nde tiitoonde mum woni: \"COOYNAL GADANAL LEWRU HUMTORAANDU E WERTAANGO NGAAWE\", omo wiya, \"Ñalnde Naasaande (Alkamiisa) 20 seeɗto 2023. Ko ñande heen Lewru tolnondirta e Naange hedde 04:12 gmt (utc) jamma, ndu yaaɓana seertude e magge, nde tolnondiral waɗata ndee tawata ko leyɗeele Asi ina ngoni e ñalawma, e huunde e leyɗeele fuɗnaange Afrik ina weeta.\nƊoon e Naange mutde hirnaange Afrik, tawata ko Lewru dirti, kono tan ndu woɗɗataa Naange no feewi, to hirnaange Maruk, Muritani e Senegaal so Naange muti maa ndu heddo e ndoogu (asamaan) fotde ko famɗi fof hojomaaji 20 haa 35 so juuti.\nKo ɗeen leyɗeele tan kattani wiyde njiyi Lewru e nder doŋre Afrik hay so ndu weeɓataa yiyde sabu sewde e ɓadaade Naange.\nKono leyɗeele Afrik keddiiɗe ɗee e Orop e Asi e Ostoraali mbaawataa yiyde Lewru ñalnde 20 seeɗto.\nTo hakkunde doŋre Amerik, Leyɗeele dentuɗe Amerik, Kanadaa, Meksik e rewo Amerik Laten fof maa njiy Lewru no haanirta ni, teeŋti noon so kaɗooje ngalaa.\nÑalnde Mawnde (Aljuma) leyɗeele fof maa njiy ndu haa laaɓta sabu tawata ko ndu seerti e Naange ko ɓurii waktuuji 24 e yoga e leyɗeele ɗaŋre men. To hirnaange Afrik, maa geeƴe nde ndu yanoya.\"\nEɗen teskoo he nder nokkuuji keewɗi, teeŋti he Orop e Amerik, pelle juulɓe keewɗe natti yowitaade he jiygol lewru tawa ko he cooynal. Ɓe keewi fawaade tan ko he limlewbiije, sabu maɓɓe jogitaade wonnde ganndal koode (astronomie) e kuwtorɗe karalleje goodɗe ɗee ene njona e waawde anndinde en hol nde lewru jogori daraade ko ene wona hitaande ko adii ɗuum. Kono pelle juulɓe keewɗe kadi ene ndiiwti ɗum fawaade e ko ƴiynaa (haalaa e Qur'an e hadiis) ko, wonnde so oon tigi yiyii lewru yo o taƴ, so o yiyaani ndu yo o timmin balɗe cappanɗe tati.\nOne thought on \"Maa lewru feeñ hannde he ɗii nokkuuji, tuugnaade e Hammadi Jah.\"\nWaɗii faayiida, on njaaraama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/20\/maa-lewru-feen-hannde-tuugnaade-e-hammadi-jah\/","date":"2023-06-08T01:45:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00543.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8749643564,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8749643564224243, \"ffm_Latn_score\": 0.0629851445555687, \"fuf_Latn_score\": 0.05121263116598129}","num_words":381,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina gasa tawa Nuwaasoot meeɗaa wulirde no hikka nii. Ko ɗum tagi yimɓe ɓee ina lorli lorla ɓurtuɗo, tawi paabo alaa. Yimɓe fof ko ñawɓe paawle ɗe hay gooto anndaa to ngummorii. Ɓowɗi e koowooje mbaɗtii fiɗde yimɓe naange e hoore kellew hay nder mbeddaaji.\nSuudu sarɗi wiyeteendu Senaa nduu, ɓenninii e joɗle mum jawtuɗe ɗee, e gardagol Al Hajji Abdul Bah, eɓɓaaɗe sariya tati (3). Heen wootere yowitii ko e « ƴettugol feere ngenndiire » ngam haɓaade « leeptugol ».\nƊalee haa yawaare laaɓa moƴƴaani e ɓuraaɗo doole. Ko ɗuum woni ko heɓtii wuro Maraysa, hakkunde mum e jagge jooɗaniiɗe laamu e diiwaan oo caggal ƴiiwoole muusɗe rewam toɓnooɗe. Ngam sufande banndiraaɓe kabaruuji jowitiiɗi e ooɗoo jaayya, nulaaɗo Jaaynde Fooyre Ɓamtaare yilliima nokku oo.\nÑalnde alkamiisa 20 ut 2015 Ñaawtorde ñaawooje (Kuur dappel) Eeleega jaalɗinii ñaawoore Biraam e yahdiiɓe mum ñaawanoo to Ñaawirde Rooso, so duuɓi ɗiɗi kasoo wonande Biraam Daah Abeydi e Barahiim wul Bilaal wul Ramdaan (hooreejo e cukko IRA) e Jibi Soh (hoorejo Kawtal).\nHusen Habree jibinaa ko 13 ut 1942 to wuro Faya Larjoo nder leydi Caad. O mawni ko e ladde, nder jeereende Jurab, hakkunde aynaaɓe e eggiyankooɓe. E hitaande 1963 o yahi Farayse jokkoyde jaŋde makko. O janngii toon sariya. Caggal nde o arti Caad e hitaande 1972, o tawtoyi fedde wiyeteende FROLINAT (Front de libération nationale du Tchad)\nE wiyde jaaynde Leeral yaltunde ñalnde 15 sulyee 2015, Makki Sal jeyaa ko e hooreeɓe leyɗe Afrik ɓurɓe famɗude njoɓdi. Nde tuugii ko e alluwal ngal jaaynde Jeune Afrique saaktunoo.\nHol no neɗɗo waɗata haa ɓowɗi mbaasaa ŋatde ɗum ? Ɗuum ina aaɓnoo ? Mi anndaa. Kono won winndannde wootere min njiytani on e internet, ina moƴƴi taron ɗum. Nde saaktaa ko gila 23 sulyee 2013. Winndi nde ko biyeteeɗo Jean-Marc Dupuis. Tiitoonde mayre ko : \"Ɓowɗi : reentaade ŋate ɓowɗi no neworii\" (Moustiques : évitez les piqûres naturellement).\nHabsa Jah, ɗoowoowo binndol jaaynde Mauritanies1 jokkondirii e Kajjata Maalik Jallo e nder hello ngo ɓe inniri \"AYAAWO\". Tiitoonde jokkondiral ngal ko \"Debbo Mawɗo, ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo\". E nder jokkondiral ngal Kajjata maalik Jallo yeewtanii mo cukaagu mum e darnde mum to bannge hare, darnde addannde ɗum, e no o wiyiri «wellitaare tigi rigi» ha o waawa naftude Moritani.\nTagofeere Leydi dañii funeere. Habri ɗum ko NASA (National Aeronautics and Space Administration\" woni Njuɓɓudi Ngenndiyankoori Aeronotik e Weeyo dowla Amerik). NASA wiyi yiytii tagofeere nanndunde no feewi e Leydi. Nde inniraa ko Kepler-452b. NASA wiyi ndiyam ina e dow ndee tagofeere, ina waawi nii tawa hay nguurndam na toon.\nPulaar ko ɗemngal teskangal, galɗungal sabu heewde ngal calti (pulfule) \"Fuuta tooro, Fuuta Jaloŋ, Fuladu, Jamaare, e ko wonaa ɗuum. Kono, nde tawnoo ngal ɓooyii e duuñaaka kam e welsindaare, e baasgol fulɓe huutoraade binndol, saabiima majjugol hannde, e ko heewi e ko ngal yeñtinnoo. Teskaade hannde weeyo satiingo en ko ngo binndol, ina yooɗi, etee ina waɗɗii e fulɓe winndude Pulaar, mbele ina hisa seeɗa e ko heddii e pinal men ganni.\nFedde seɓɓitiiɓe huɓ-ɓereeɓe (ownooɓe) noddirtoonde \"EI\", Ngenndi Islaamiyankoori, ndeke alaa ɗo huɓɓeraagal mum yettotaako. Kaanankiri Arabi Sawudit hollitii e innde laamu mum, ko heddii heen koo, kala ko naamndii e feere hare mbele fawde junngo e golle bonɗe ɗe fedde ndee gollata, maa waɗe.\nTuma nde Liyonel Mesii, yillii leydi Gabon, Aali Bonngoo e laamu mum ndukraama, ñiŋaa no feewi. Tuggude nde hoodere mawnde fuku koyɗe, arsantinnaajo mo kippu Barseloon wi'i koyɗe cip dow leydi Alhajji Umaar Bonngoo, saaktooɓe kabaruuji, dobotooɓe geeseeji enternet kam e luulndo leydi ndii ndañii ko ina coccoo. Naamnde maɓɓe mawɗe ɗee ko holi ko woni jooni gini golle ɗowngu laamu leydi ndii ?\nMbele en potaani diwde e wiyde haa jooni, njanngen Pulaar ? Mbele jaŋde Pulaar tan mehre ina waawi egginde ganndal ? Hol caɗeele maa ŋakkanɗe ɗe ɗemngal jogotoo, tawa haaɗi tan ko e janngeede tawa janngirtaake ? Mbele Fulfulde ina waawi suppitaade e dow ɗee ɗemɗe laatiiɗe hannde no ɗemɗe men neeniije ? So tawii jaabuwol mum ko eey, hol ɗo rewetee haa ndeen ɓamtaare dañee ?\nTonngoode Fooyre Ɓamtaare yawtunde yaajnooma e nguyka kawgel Bakkaa e nder Muritani. En keeroraaki ɗuum. Hono ɗuum waɗii to Senegaal, to Niseer ... Kono toon, joomum en mbattinoyi ko polis, caggal ɗuum ñaawoore fawi e mum en kuuge kasoo kiɓ, tawi ɗuum jiidaa e kuugal laamu, so haɗde joomum en waɗde ngeel kawgel ko heddii e mum en koo.\nÑalnde 20 sulyee 2015, ñaawoore Husen Habree udditii to Ndakaaru. Ɗumɗoo ko kewu teskinɗo, paayodinɗo e banngeeji kala. Ko kewu maantinɗo sibu ko ngol woni go'o e nder Afrik ko meeɗnooɗo ardaade leydi ina ñaawee e nder leydi Afrik ngoɗndi. Ko ngol woni go'o ko Dental Afrik ina yuɓɓina ñaawoore hooreejo leydi. Ko ngol woni go'o ko hooreejo leydi Afrik ina ñaawree bonanndeeji waɗnoo nde laamii ndee. Ɗum jibinanii tooñanooɓe kala ɗamaawu, haa arti noon e nder Afrik ɗo yoga e laamiiɓe mbaɗata ko mbelaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=6","date":"2016-05-04T05:56:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-18\/segments\/1461860122501.61\/warc\/CC-MAIN-20160428161522-00118-ip-10-239-7-51.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.62813133,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6281313300132751, \"fuh_Latn_score\": 0.16309045255184174, \"ffm_Latn_score\": 0.12055031210184097, \"fuf_Latn_score\": 0.07962987571954727}","num_words":791,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.454,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 16 sulyee 2009, nde Muhammed wul Abdel Asiis wiyata wonde ko «wooɓre wootere» waɗata woote ɗe, yimɓe cikkatnoo tan ko e «geewu» e bakkaade tan o wonnoo. Ñalnde 18, nde o yalti biro woote, o refti heen kadi, hay gooto sikkaano eɗum waawi wonde. E nder kampaañ woote ɗe, yimɓe fof mbiyatnoo ko liɓa-liɓtoo jogori wonde hakkunde makko e Masawuud wul Bulkayri e Ahmed wul Daddaa, ko ɗiɗo e ɓeeɗoo tato njogori yahdude «finaal» ñalnde 1 ut 2009 ; hay so tawii noon, won miijotonooɓe wond Eli wul Muhammed Faal ina waawi kam ne jeyeede e arooɓe yeeso.\nKo ɗum tagi yimɓe fof njaakorinoo ko maa woote ɗe mbaɗte ñalnde 1 ut, hakkunde ɗiɗo arɓe yeeso ɓe.\nÑalnde woote nde, nde yahi haa ñalawma o feccini, Eli wul Muhammed Faal jeertinii wiyi wonde «nguyka woote ɓurtuka» ina woodi e woote ɗe. Refti heen ko Ahmed Wejaa, koolaaɗo Jemiil Mansuur kam ne seedtii «golle nde ndewaani laawol» e woote he teskaama. Ko noon ne wonande Ahmed wul Daddah e fedde wiyeteende «Assez de coups d'Etats». Ndeen fedde hollitii wonde yimɓe heewɓe winnditinooɓe njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗi, gila e nder leydi he, haa teeŋti noon kadi e caggal mayri ; kaayitaaji woote ciifaaɗi njaltii ko adii woote, karte dentitee keewɗe coodaama ekn.. Hay koolaaɗo AJD\/MR to Senegaal woytiima wonde ko ɓuri 1 500 neɗɗo njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗe …\nKo wayi no Dental Afrik e pelle goɗɗe neldii ɗo «ƴeewooɓe woote», Dental Orop alaa mo neldi sibu mum wiyde wonde daawal ngal ina raɓɓiɗi. Ɓeen ƴeewooɓe ceedtiima enen fof ko njiy-ɗen ko : woote ɗe mbaɗii e nder deeƴre e nehdi ; birooji woote ɗi udditii e waktu potnoo udditde o, kaayitaaji woote ŋakkaani, yonaaɓe kanndidaaji ɗi keɓii seedanteeje woote ɗe ekn. Kono ɓe ɓeydi heen wonde woote ɗe ko laaɓtuɗe, ɗe kollitii ko goongɗi. Kono mbele neɗɗo ina waawi seedtaade nuunɗal woote tawi alaa ko yiyi so wonaa ñalawma woote ɗe ? Ɗum ko naamnal potngal jaabeede, woto ƴeewndagol woote wontude fartaŋŋe banngagol (tourisme) ɓolol. E woote 2007, ƴeewooɓe Dental Orop mbaɗii ɗo ko ina ɓura lebbi ɗiɗi ko adii woote ɗe, ina ngaddori kaɓirɗe keewɗe : otooji, telefonaaji, ordinateeruuji ; ɓe njillii leydi ndii fof, haa e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude, alaa ɗo ɓe keddi : nde ɓe ceedtii laaɓal woote 2007 nde, alaa pawtuɗo heen daande.\nWonande kanndidaaji keddiiɗi ɗi, heen njoyo padaani haa Ñaawirde doosɗe goongɗina woote ɗe, ɓe noddii Muhammed Abdel Asiis, ɓe njetii ɗum e poolgu dañi ngu : ɓeen ngoni Haamiidu Baaba Kan, Saaleh Wul Hananna, Ibraahiima Muttaar Saar, Muhammed wul Jemiil el Mansuur e Hammaadi wul Meymu, gidorinooɗo ñiŋde woote ɗe. Kanndidaaji tati, mbiyi wonde paamaani ko kewi ko, ngullitiima to Ñaawirde doosɗe mbele ina ƴeewtoo woote ɗe, ɓeen ngoni : Mesawuud wul Bulkayri, Ahmed wul Daddaa e Eli wul Muhammed Faal. E wiyde maɓɓe nguyka waɗii ko adii woote ɗe (doggi, kuutoragol ngalu leydi …), tumaraŋkooɓe ngootnaama, ɗereeji woote ɗe ina mbaɗi «sirlu» (ndewaani laawol), e miijo maɓɓe ina gasa tawa won ko waɗaa e kaayit woote o, ko ina feeñnina maande gootgol yeeso Muhammed Abdel Asiis, tawa ina muumta kala maande woote waɗaande yeeso kanndidaaji keddiiɗi ɗi, ngalu buur huutoraama, militeeruuji mbaɗii kampaañ, ɗum noon nanondiral Ndakaaru ɗooftaaka ekn … Ɓe ɗaɓɓii e diiso ngo kam e CENI o nde nde ndokkata karalleeɓe njuurnitoo ɗerewol woote ngol.\nKono, Diiso doosɗe goongɗinii njeñtudi woote ɗe ñalnde alkamiisa 23 sulyee 2009, riiwti ngullitaali kanndidaaji tati ɗi. Diiso ngo sahtiima limooje ɗe, ko nii ɗe lelorii : Asiis heɓii 52,47%, Masawuud wul Bulkeyri heɓii 16.66%, Ahmed wul Daddaa heɓii 13,46%, Ibraahiima Muttaar Saar (nayaɓo) heɓi ko 4,7%, Muhammed Jemiil wul Mansuur dañi 4,48%, Eli wul Muhammed Faal heɓi 3,78% …\nHade ɗum, e nder ñalawma alkamiisa o, gardinooɗo CENI, hono Siid'Ahmed wul Dey, tawi demosinii, sibu, e wiyde mum, « to bannge ko feeñi, woote ɗe ina peewi » kono tan « gullitaali keɓ-mi ɗi ngaddanii kam sikkitaade nuunɗugol woote ɗe ». Ahmed wul Daddaa noddii ɓesngu Muritani « yo salo ooɗoo kuudetaa to bannge woote », ummanoo denndaangal mbaydiiji hare demokaraatiyankooji kam hisnude hakke mo jogii to bannge « waawde suɓaade ardotooɓe ɗum en, tawi ko e nder wellitaare e ndimaagu e deeƴre.»\nDental Orop kam ne hollitii ina yiɗi enket waɗee ɓayri woodii sikkitiiɓe nguyka ina woodi e woote ɗe : « takke nguyka woote ɗe ina poti waɗeede wiɗto tuugiingo e laabi leydi ndi kam e doosɗe winndereyaŋkooje ». Ɓe ngoni, e wiyde maɓɓe ko renndinde kabaruuji ha ɓe ndaña ko laaɓi e ko kjewi ko. E ɓe njokki e ƴeewde ko kewata ɗo e yeeso hade maɓɓe rokkude heen miijo.\nKoolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-moon hollitii wonde teskiima (nanii) njeñtudi woote ɗe, o ɗaɓɓi e Muritaninaaɓe e hoohooɓe mum nde njokkata kaaldigal hono no wiyraa e Nanondiral Ndakaaru nii. O wiyi wonde maa Fedde ngendiije maa wallit ɓe e ɗuum.\nWon hooreeɓe leyɗe puɗɗii noddude Asiis ngam mantude ɗum e duwanaade ɗum : idii fof ko laamɗo Maruk, hooreejo Alaseri, rewi heen ko laamɗo Koddiwaar, laamɗo Siiri, laamɗo Yemen, Abdullaay Wad, persidaa Senegaal, fof hooreeɓe leyɗe ɗe ceedtanaaka laaɓal e nuunɗal demokaraasi …\nHeddii ko nduwano-ɗen Muritani jam e kisal, hay so tawii udditanii Afrik damal kuudetaaji e ƴoƴre hesere, no militeer en ndagnirta jamfa laamu.\nGelaajo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/07\/12\/poolgu-muhammed-wul-abdel-asiis\/","date":"2019-10-17T21:26:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986676227.57\/warc\/CC-MAIN-20191017200101-20191017223601-00458.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4080952406,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40809524059295654, \"fuf_Latn_score\": 0.28420475125312805, \"ffm_Latn_score\": 0.1467164009809494, \"fuh_Latn_score\": 0.13477613031864166, \"fuq_Latn_score\": 0.02461785078048706}","num_words":842,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu Sooja'en piirooje Asama, (NAF) besdi sattinki terde mabbe ngam hurga gannudi kuude saata gidku'en nder Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo Sooja'en ben, (CAS), Air Marshal Oladayo Amao kanyum on suuditi bana ka'a wakkati O yaarano ngi ka golle omtuki nokkuure janngirde nde rento haa, Ipetu-Ijesa, nder Jihawol Osun Fombina waladu Hirna Lesdi Naajeeriya.\nCAS on besdika bee wiiki tippungle do NAF besdi tiinaare sanne haro kuude mabbe ngam weltinki ngurndam ummaatoore no haandi.\nKadima O wi be Are kuutiniteedum jamanu waddaadum kesum do be nanngan hallube masin.\nNder man O wi woodi Are konu bana Piirooje JF-17 Thunder aircraft, A-29 Super Tucano aircraft enanta luttude ko innaaka.\nO lamsi ka bee wiiki fakat ragare Saata gidku'en 'e kuude mabbe waddi ragare haa Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/23\/naf-wi-ragare-saatagidkuen-wari-haa-lesdi-naajeeriya\/","date":"2023-02-07T09:12:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00669.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9948905706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.994890570640564}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koddiwaar: Fedde PPA-CI no ŋiñi ɗee yagginanɗe ɗe 'CEDEAO\" fawi e dow Mali\nSaakitaama ñannde :\nYagginol ngol Dental Leyɗe Hirnaange Afirk \"CEDEAO\"fawi ngol e dow Mali no addi ŋiñoore woɓɓe e dawronkooɓe Koddiwaar. Mojobere PPA-CI nde Loran Gbagbo ardii nden townii hito mum fii ŋiñugol koo ko fawaa e Mali . Heɗoɗen jantoore Abdul Aziz Jallo immorde Abijan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20220113-koddiwaar-fedde-ppa-ci-no-%C5%8Bi%C3%B1i-%C9%97ee-yagginan%C9%97e-%C9%97e-cedeao-fawi-e-dow-mali","date":"2023-03-30T11:34:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949181.44\/warc\/CC-MAIN-20230330101355-20230330131355-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5291383266,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5291383266448975, \"fuf_Latn_score\": 0.40042611956596375, \"ffm_Latn_score\": 0.06535369902849197}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.\nCategory Archives: Joljole\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.jokku taro\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.Jokku Taro\nNelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.Jokku taro\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.jokku taro\nUmmaade e sappannde 70 ɓere, haa e sappande 90 ɓere , nde mawɓe men (ngaan saanga sagataaɓe lenyol ngol) puɗɗii eeraango mum en fayde e ɓamtaare pulaar walla no ɓe noddiratnoo ɗum ni, jaŋde pulaar, ɓe ndanyii heen caɗeele mawɗe waawnoode famminde noddetenooɓe ɓee, ko ɓe noddatnoo ɗum en e mum koo. Nde tawnoo noddaandu nduu wonnoo, e ngaan saanga, ko \"ngaree njanngen pulaar\" wonaa \"ngaree njanngen he pulaar\". Ko aldaa e bettere, jaabowol ko gootol:Jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/page\/2\/","date":"2021-07-27T02:30:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152168.38\/warc\/CC-MAIN-20210727010203-20210727040203-00016.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8561134338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8561134338378906, \"fuh_Latn_score\": 0.06791504472494125, \"ffm_Latn_score\": 0.03805140033364296, \"fuf_Latn_score\": 0.03519617021083832}","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.777,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luusin piyoowo tuufeeje do Bamako\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Kolla Bari. Kolla BARI yo suka jeyaaɗo koriyense laamu Mootti to Mali. Omo golla e ley Luusin ko ɓuri duuɓi sappo. Kan ko non udditi luusin piyoowo tuufeeje to Bamako.\nFulfulde Faminiinde :\nNialawma hande nde professeur Diallo addi e yewtere Ko mbiidon ko Hunnduko.\nSur le même sujet","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20191103-luusin-piyoowo-tuufeeje-do-bamako","date":"2019-12-10T01:08:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540525598.55\/warc\/CC-MAIN-20191209225803-20191210013803-00465.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7759507298,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7759507298469543, \"fuf_Latn_score\": 0.1116197258234024, \"fuh_Latn_score\": 0.06602518260478973, \"ffm_Latn_score\": 0.024334756657481194}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.753,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila Amerik felliti yaltude nanondiral Wiyen (Vienne) paatungal e nikleyeer hakkunde leydi Iraan e leyɗe hirnaange, sorfundu persiiru ɓeydii lollude. Sorfundu nduu woni ko e Geec Eñnjeejo, hakkunde Iraan e Duungel Arab. Taarii sorfundu nduu ko ɗeeɗoo leyɗe : Iraan to bannge fuɗnaange rewo, Irak e Kowoyte e Sawuud to bannge hirnaange, Bahreyn e Kataar e Emiraaji Arab dentuɗi to bannge fuɗnaange worgo, Omaan e jookdu Musandam keedi ndu bannge fuɗnaange.\nHaa hannde, to bannge fuɗnaange too, endu jokkondiri e sorfundu Omaan kam e maayo Arabi rewrude e feɗorde Ormuus. Wonaa hannde noon sorfundu nduu fuɗɗii darjude : ndu ɓooyii wonde dingiral kareeli, ko idii fof kareeli keewɗi hakkunde tirbiiji e galleeji e leyɗe taariiɗe ndu ɗee, kono kadi, e ko sakkitii koo, golwole winndereeje goɗɗe : wolde Iraan-Irak, wolde Golf (Wolde Sorfundu 1990, 1991 e 2003), hakkunde Irak e Kowoyti, hakkunde Irak e kaɓɓondiral winnderewal, e hakkunde Amerik e Irak.\nJooni kadi, addani ndu waɗtude haaleede, ko luural hakkunde Amerik e Iraan, sabu ko ɓuri heewde e laaɗe mawɗe doondiiɗe petroŋ ummoraade Irak, Kowoyt, Bahreyn, Kataar, Abuu Dabi, Emiraaji Arab dentuɗi, ko ɗoon dewrata feewde leyɗe hirnaange. So caɗeele mbaɗii ɗoon, ina haljina no feewi njulaagu ɗeen leyɗe arab (ɗe mbeldaani e Iraan) e leyɗe hirnaange (haa arti e Amerik), haa teeŋti noon kadi, feɗoode Ormuus ndee woni ko e njiimaandi Iraan.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/09\/30\/sorfundu-persiiru-fe%C9%97oode-ormuus\/","date":"2021-08-05T06:06:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155322.12\/warc\/CC-MAIN-20210805032134-20210805062134-00057.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8450921178,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8450921177864075, \"fuf_Latn_score\": 0.06673102080821991, \"ffm_Latn_score\": 0.05012184754014015, \"fuq_Latn_score\": 0.019550161436200142, \"fuh_Latn_score\": 0.018225165084004402}","num_words":220,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.686,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo wargol Siidi Brahiim Ulde Sidati hooreejo CMA Azawad battinta e alkawal Aljer?\nSiidi Brahim Ulde Sidati, hooreejo jooniijo toppitiiɗo pelle Azawad (CMA) waraama hannde Bamako\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/cma\/","date":"2022-12-08T17:54:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711344.13\/warc\/CC-MAIN-20221208150643-20221208180643-00000.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5930192471,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5930192470550537, \"fuf_Latn_score\": 0.34606823325157166, \"ffm_Latn_score\": 0.03591591492295265, \"fuh_Latn_score\": 0.011461819522082806}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.487,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nTawatnoo hannde ko ngelɗoo cukalel ina yahra e duuɓi 84. Kono, ngel waraa ko warngo bonngo ñalnde 16 juin 1944. Ngel wardaa ko kuuraa, to kasoo ina woni to Columbia (Kulummbiyaa). Ngel wiyetee ko George Junius Stinney Jr. Kono, ɗeeɗoo balɗe, ñaawoowo biyeteeɗo Carmen Mullen laaɓɓinii cukalel ngel haa laaɓi e dow daliilu wonde \"hakke maggel ko jaɓɓanooɗo e ñaawoore waɗnoonde ndee, sibu ngel alaano heedooɓe jaambureeɓe\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2Fmuritani-leydi-jillondiral","date":"2017-01-24T19:19:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00532-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8380963206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8380963206291199, \"ffm_Latn_score\": 0.0943719819188118, \"fuq_Latn_score\": 0.02781098335981369, \"fuf_Latn_score\": 0.023393552750349045, \"fuh_Latn_score\": 0.015380680561065674}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.43,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Miijooji mon e boneeji gardooji e ilam wala toɓo nder leyɗeele keewɗe\nSaakitaama ñannde :\nHannde e alarba, ñannde 4 lewru 8ɓuru 2021 ka taskaram On Tottaama Konngol, on feññinanii men yi'annɗe mon e bonanndeeji toɓo woɓɓe noddira ɗum ilam e oo sa'a e nder leyɗe hewuɗe. Hol pehe haana ɓameede hannde, ngam ɗuytugol maa haɗugol ilam walla bonnandeeji ɗi toɓo ngon woni e waɗude ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/on-tottaama-konngol\/20210804-miijooji-mon-e-boneeji-gardooji-e-ilam-wala-to%C9%93o-nder-ley%C9%97eele-keew%C9%97e","date":"2022-12-08T07:41:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711278.74\/warc\/CC-MAIN-20221208050236-20221208080236-00414.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6977551579,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6977551579475403, \"fuf_Latn_score\": 0.2310725301504135, \"fuh_Latn_score\": 0.0363755039870739, \"ffm_Latn_score\": 0.032388653606176376}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu Rento Nder Lesdi Naajeeriya, Major General Bashir Salihi Magashi wadani Julbe Barka bee timminki suumaye enanta juuluki julde Lewru Suumaye jam.\nGeneral Magashi wi haandi Ibaadaaji dum ummaatoore wadi wakkati suumaye do tokka wadeeeki ndeyefu nder geendam mabbe taa hootana kuude nyiddudi ngam tabitinki joonde jam nder Lesdi Naajeeriya.\nO tindini dow hokkuki sadaka 'e waduki mu'aamalaaji boddi naa see julbe tan haandi moye fu tokka datal ngal ngam wadda joonde jam.\nMinistaajo on manitiinaaje Ardiido Buhari 'e tabitinki Naajeeriyaabe be do wada fodde bawde mabbe haro yiiki jam hebaama nder Lesdi Naajeeriya.\nKadima O usi O yeti ummaatoore bee hokkuki be baawal baawo faaki golle mabbe.\nHaaragare,O tefri ummaatoore itta feerotiral Le'I, Diina habdana no joonde jam hebirte nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/02\/ministaajo-shaanu-rento-wadani-julbe-barka-bee-juuluki-julde-suumaye-jam\/","date":"2023-02-07T09:13:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00673.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9988735914,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9988735914230347}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko honno sinema Afrik haanaa ɓamtireede haa ɗum addan leyɗe ɗee nafa?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismima on nder taskaram men ''faggudu e ɓantaare Afrique'' (Afrique économie NDRL). Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe Afrik fewndori to baŋŋe jawle, ngalu, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.\nE oo taskaram men hannde kaalan ko holno filmuuji Afrik nafkirtee? No hertorɓe e on fannu gollirta ? Ko woni ngartam filmuuji Afrik ? No laamuji Afrik haani wallirde jooma filmuuji'en?\nNgam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Mammadu Lamiin JALLO, lollirɗo Mammadu Thug, kirɗinoowo,fijoowo filmoji, hooreejo faggorgal jawdi no wi'ee Suudu Darja. e nder kaa taskaramha en heɗoto kadi Muktar Bari. Ko laatinoowo koolol no wi'ee Sine Hakkeeji Neɗɗo \"Cine Droit de l'homme\". Fedde taweteende e nder hirnaage Afrik.Heɗiibe Rfi Fulfulde, ko ni woni toɓɓe taskaram men, Faggudu e Ɓantaare AfriK.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211104-ko-honno-sinema-afrik-haanaa-%C9%93amtireede-haa-%C9%97um-addan-ley%C9%97e-%C9%97ee-nafa","date":"2023-02-08T10:48:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500758.20\/warc\/CC-MAIN-20230208092053-20230208122053-00634.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9558034539,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9558034539222717, \"fuf_Latn_score\": 0.03843047842383385}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.946,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NJUULU SALAATU TASBIIH :HOL KO SOOMII HEEN E NAFOORE\nHono no kala hitaande, duubi 12 jooni, hikka kadi galle Sayku Umar ina mawnina njuulu mbiyeteengu Salaatu Tasbiih. WOnata ko aset 10 korse to Rawda Seydu Nuuru.\nCeerno Saydu Muntagaa imaam oo ina artana en e ko soomii e njuulu nguu","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/pinal\/njuulu-salaatu-tasbiih-hol-ko-soomii-heen-e-nafoore\/","date":"2017-10-19T19:47:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187823462.26\/warc\/CC-MAIN-20171019194011-20171019214011-00728.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6646909714,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6646909713745117, \"fuf_Latn_score\": 0.08103299140930176, \"fuh_Latn_score\": 0.04384113475680351, \"som_Latn_score\": 0.04006458446383476, \"wol_Latn_score\": 0.019292693585157394, \"ffm_Latn_score\": 0.018004145473241806, \"pao_Latn_score\": 0.01775055192410946, \"srr_Latn_score\": 0.011537750251591206, \"snf_Latn_score\": 0.010120505467057228}","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.466,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sudan: Faransi fiɓii wallitoragol leydi ndin miliyaaru gooto e feccere\nSaakitaama ñannde :\nE altine hanki, yewtere waɗaama e ley ardagol Faransi, ngam wallugol Sudan, leydi wonndundi e ɓitteendi e oo saa'i ɗoo. Jaagorɗo halfinaaɗo faggundu Faransi, Birino Le Meer, hollii wonnde ɓe luɓay Sudan fotde (emmbere) miliyaaru gooto e fecceere dolaar, ɗum ngam ko ɓe wallitora. Keɗoɗen horeejo leydi Faransii Emmaniyel MaKron, omo e faandu haala ROGEZ Olivier. Ko AMADOU BARO BA firti haala kan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210518-sudan-faransi-fi%C9%93ii-wallitoragol-leydi-ndin-miliyaaru-gooto-e-feccere","date":"2022-09-26T19:27:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334915.59\/warc\/CC-MAIN-20220926175816-20220926205816-00470.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9734719992,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.973471999168396, \"fuf_Latn_score\": 0.020008789375424385}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo honɗum woni haɗude rewɓe ɗuuɗuɓe waɗugol politik walla dawrugol e nder Afrik?\nJi'anɗe yimɓe politik e pelle sosiyete siwil e o guwerneman keso laamu faddewu Burkina Faso\nDr Silven Ngesan hertorɗo dawro politik woni koɗo men hannde.\nDuuɓi 61 illa ko Benen heɓti hoore mum.\nJanngo demekarasi e nder Amerik (USA), caggal murtaldu ndun ka Kapitol\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/politik\/","date":"2023-02-02T15:52:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500028.12\/warc\/CC-MAIN-20230202133541-20230202163541-00493.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5245758295,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5245758295059204, \"fuf_Latn_score\": 0.4532493054866791, \"fuh_Latn_score\": 0.010322339832782745}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani\nNgootaagu- Demokaraasi- nuunɗal nder renndo\nالعربية\nFrançais\nNjiylawu\n- Bayyinaango kuule nanondiral\n- Bayyinaango mumtugol bonanndeeji\n- Jimol parti o\nJime pulaar\nOoɗoo nokku ina udditanaa kala yimiyankooɓe. E nder ɗuum, ina jeyaa e payndaale amen, yaltinde jime goɗɗe ...\n… so min keɓii.\nDuttorɗe\n- Ay Haame am e ndii leydi- Gumbalaa hartiima- Hirsoove- Njillu Aftuut- Yannande beelel gawduule\nHakkeeji kala wonande © Ufp Muritani 2005 l email@example.com l","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/fr.ufpweb.org\/ufpweb-net\/pulaar\/index.htm","date":"2017-02-22T22:19:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171053.19\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00012-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9358798265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9358798265457153, \"fuf_Latn_score\": 0.017544027417898178, \"ffm_Latn_score\": 0.01613493263721466, \"fuh_Latn_score\": 0.011451729573309422}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To jeere Aselem wonnde ɗoo e laamorgo senegaa lñalnde jamma Aljumaa jofi Aset ko cumu mawngu waɗi to jeere aselem fotde 44 kantiŋ sumi ihaa laaɓi pamɗuɗo ko sumraa ko miliyoŋaajiɗiɗi(2) fayi miliyoŋaaji 8, comci noon kam hay dara yaltaani e geɗe goɗɗe ko comci e wiide e gooto e seedeeji mo njokkondir ɗen toon. cumu nguu noon saabii ɗum ko potoo kuuraa gooto ɗum ummorii, gannduɗo jeere aselem nde won kantiŋaaji mbaɗanoo e hakkunde laawol inniraangol Ceerno Muntagaa Ahmadu TAAL, na waɗi taaliiji ɗiɗi ɗo hakkunde majje kantiŋaaji ɗii ndari no ɓe cuwaa tawo anndude ko boni ko ɗo tonngaa e ngalu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/cumu-jehre-aslee-dakaar-ko-boni-koo-ina-heewi\/","date":"2018-09-18T17:58:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00523.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5172514915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5172514915466309, \"fuh_Latn_score\": 0.23889586329460144, \"ffm_Latn_score\": 0.1606273204088211, \"fuq_Latn_score\": 0.04981820285320282, \"fuf_Latn_score\": 0.02998298779129982}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.473,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal terɗe fedde ndee ina nduwanoo ɓesngu Muritani no diidorinoo, haa teeŋti e jinnaaɓe makko, joom suudu makko, kam e sukaaɓe makko. Fedde ndee ina duwanoo Ɓoggeenaaɓe fof kam e denndaangal fulɓe winndere ndee, sabu sankaare Seek Umar Bah lollirɗo Abdul Umma, cankiiɗo ñalnde alkamiisa 26 mars 2020 to Farayse.\nYo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Yo Alla haarnu mo Aljanna.\n« Seek Umar Bah ko harbiyanke mo tampataa wonnoo, ŋeerɗo fiɓnde. Ko o neɗɗo goongɗinɗo, mo alaa ɗo heddi e Farayse kam e leyɗe Orop ngam findinde Dowlaaji ɗii, juɓɓule e pelle oropnaaje e winndereeje, kam e fiilaaɓe, ngam haalande ɗum en penaale gonɗe e Muritani… Seek Umar ko neɗɗo kumpitiiɗo fannuuji ganndal keewɗi. Ko o daraninooɗo ɗemnɗe ngenndiije, soofaa winndereeje pulaagu, neɗɗo politik mawɗo. » F.Ɓ\n————————————–\nHaa goree, dunaa saasetaake!\nHaa goree, ndeke dunaa men saasetaake ! Kanngameeri pulaar wayniima duunde Baaba Aadama e naange e hoore cagataagal mum. Sheekh, a hootii sahre goonga, leňol maa rewaani ma ňamaande. A daraniima ngol e kala fannuuji martabinooji, martabinɗi. A jannginii, a wiɗtii, a winndii. E kala nokkuuji hujjaaji maggal, a yooltii. Duunde Afrik, Asii e Orop, yimɓe fof ceedtiima ngenndiyankaagal maa. Senngo dawrugol ne, a welsindinooki. Sabu leydi Muritani e ngenndi Fuuta e Wuro Ɓoggee ngo njiy-ɗaa aduna ngoo, e tafngo diine ndi tafi e mum ndii, alaa fof no mbaawnoo waɗde e no mbaawnoo waɗirde so wonaa cirŋiniiɗo, dariiɗo laŋ, ngam yooltude hujjaaji leňol mum to bannge dawrugol…\" hono no woownoo wiyrude ɗum Jooburu Kunndaa nii. On perii laawol ngol firtotaako, laawol tafira ngol pinal, ganndal, cuusal, caasal, jimɗi dakmuɗi, belɗi no njuumri e njuumaan…. Haa leydi taggee ɓaaree, Bahyel, on ngonaa yejjitteeɓe. Inɗe mon maa mbinndire alkule kaŋŋe e kaalis, e nder daartol ngenndiyankooɓe leňol.\nATK, taan Banii Haashim\nHoli Seek Umar Bah ?\nSeek Umaar Bah jibinaa ko ñalnde 6 saawiyee 1956 to Ɓoggee Dow. Baaba makko wiyetee ko Ceerno Suleymaani Bah, ko e juuɗe mum o naati Quraana, yiɗaano o naata ekkol. Caggal ɗuum o janngii e seerenɓe woɗɓe waawɓe Quraana, humpitiiɓe sariya. ine jeyaa e ɓeen, Ceerno Abdallaay JAH to Ɓoggee, Ceerno Haamiidu Gaalal de Bagodin, Porfesoor Aliu KAN mo Teekaan, Ceerno Mohamad El Basiiru BAH to Ɓoggee, Ceerno Abuu Malal BAH to Jowol. Caggal ɗuum baaba makko neldi mo to Kayhayɗi e juuɗe Ceerno Aamadu Neene BAH. Ko e juuɗe oon o dañi tolno toowngo, mbaawka ndowrowra. Ko e juuɗe Aamadu Abdul SAL lollirɗo Jibi Bitti o heɓi tolno toowɗo e Arab. E hitaande 1976, o waɗi kawgel ngam waɗtude jannginde Arab. O ɓenni he ngeel kawgel o nawaa to Selibaabi. O janngini ɗoon fotde duuɓi ɗiɗi hade makko toɗɗeede, e hitaande 1978, gardiiɗo duɗal Garlol.\nKo e hitaande 1977 o fuɗɗii naatde e jaŋde Pulaar, nder duɗal Umar Alasan Jah mo Ɓoggee. 1978, o waɗti fentude jime e Pulaar. Ɗo adana ɗoo, ko jime Arab tan o waɗatnoo. Caggal ɗum o wiyi alaa e sago o waɗa jime Pulaar mbele renndo ngoo o yimanta ngoo, faama. Ko nih woni, tuma nde o fektaa Garlol, o fuli jime e jimɗi keewɗi gonnooɗi e defte Arab. Kala ɗo tilliisa wonnoo, o waɗti ɗoon tiba haa e huɓeere e fawaade e sato, maa taariindi jannginteeɓe ɓee, ko ngoowi yiyde. E hitaande 1979, o fektaa to ekkol ilo K, to Nuwaasot. Ko e ndeen hitaande o dañi burse makko ngam jokkoyde jaŋde makko to leydi Libi. O janngi toon e duɗal Duɗal ndema Awoyliya haa o dañi heen seedantaagal makko, o woni cukko aasiñoor e hitaande 1983. Kono nde tawnoo Seek Umar Bah ko kuuñɗunooɗo he jaŋde, jiɗɗo ganndal, o nimsi ko o janngaano Farayse koo. Ko ɗum waɗi e hitaande 1985 o yahi Farayse ngam waawde jokkoyde toon jaŋde makko. O janngii toon Farayse kisa haa o dirsi, sibu o wontii toon jannginoowo he nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde. F.Ɓ","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/04\/01\/hoodere-lewnunde-nifii-seek-umar-bah-wirniima\/","date":"2021-01-18T19:49:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703515235.25\/warc\/CC-MAIN-20210118185230-20210118215230-00158.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4647933841,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4647933840751648, \"fuh_Latn_score\": 0.3412274420261383, \"ffm_Latn_score\": 0.10974862426519394, \"fuf_Latn_score\": 0.07611656934022903}","num_words":626,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Moggere Konnguɗi keewɗi e ɗemngal he. Addi Caɗeele keewɗe Leñol he.\nHay sinno Ko ɗum Caɗeele ɗe keɓtinaaka.\nKono hannde ronkaani tawo Pulaariyaŋkooɓe heewɓe Puɗɗiima Faamde ɗeen Caɗeele.\nHol ɗeen Caɗeele? ɗeen goni Gaddinnaaji ha heewi gonɗi ɗi e Leñol he!\nKo goonga ina saɗi ɗo tawata Leñol gootol; ngol gaddin gooto.\nKono enen eɗen tawa hay rennduɓe ngaddin, tawo ina Ceeri Woon eno innirta huunde!\nYeru Gaɗa.\nYeru Gollal.\nYeru hoowde.\nYeru Ñewbe.\nYeru Selde.\nYeru Huwde.\nYeru Jammbere.\nYeru Mbuuɗu.\nEkn……..!\nSo-en teskiima ko haanno wonde ko kañumi ndenndu-ɗen gaddin fof, ma-a taw ko ɗuum ɓurɗen Seertude!\nNgam ina haan no To Bannge Tergal tawo-eɗen Ndenndi no innirta Calɗi gonɗi heen ɗi.\nKono hay ɗuum Mogga Mogga men o Tagi ɗum Seertude ha laaɓi Cer.\nYeru ko wayno *Njogram*\nEko yaltata e mum haa ko Huutorte e mun fof, en njaɓata soomtude innde mun, Keewɗen tan ko soomde ɗum. Ndaarnen ɗum waccoore!\nƊeen Baccooɗe Ɓeydi Sanne hebbinde gaddinnaaji-ɗi. E Ñawnude Ɗemngal-ngal.\nYeru Inɗe ɗe,\nlimtuɗen dow to ɗe.\nCoccondirol Terɗe, gorko e Dewbo, ko *Fuppude* wiyateno kono ɗuum ɗum Mogga. Waɗti wiyeede Hoowde. Hoowde ko Taarnude Galle tan firti ɗum. (Yeru enen Fulɓe Njowdun eɗen mbiyatno *Howde Hudum*) ko ɗoon Helmere Hoowde yaltina. Kono kadi so-a yahi kamaruun en Bene en Togo en *Gollal* Ɓe mbiyata ɗum ko *Hoowde*\nso-a yahi Bene fulɓe Bene mbayata Ponte ko Ñebbe!\nKo biyaten ñebbe ko ɓe, mbiya ɗum *Sohooje* ndaar ɓe luɓiima Helmere-nde e ɗemngal *Bammbara*\nNgarten e Helmere *Gaɗa* gaɗa wona Ƴattoore« gaɗa ko Bannge oytoo mo a wonaani o ko oon woni gaɗa. Yeru aɗa darii gah e Maayo-ndiyam ko Bannge oytoo woni Gaɗa.\nKo Huunde nde alaa yeeso e Caggal woni Gaɗa. Yeru wuro «Gaɗa wuro too.\nyeru Caaɗngol »\nGaɗa Caaɗngol too.\nWoon kadi faaydooɓe Gaɗa e Caggal. Gaɗa en njaŋtiima ɗum, kañum ko huunde nde alaa yeeso e Caggal Toɗɗi.\n*Caggal* noon Kañum toɗɗi-tan ko Huunde jogiinde *Yeeso*\nEɗen nganndi ko jogi yeeso fof ina jogi Caggal. Wolla ko Jogi *Huccito* fof ina Jogi Yeeso e Caggal.\nYeru Neɗɗo\nYeru Nagge\nYeru ko waɗi wonki fof ko ɗum ɗo jogi yeeso e Caggal.\n*Huccito* go =woni yeeso.\n*Ruŋto* ngo = woni caggal.\nNjogoram Dewbo So-a yahi to Niijeer Fulɓe Niijeer Mbiyata ɗum ko *Mbuuɗu.* mbuuɗu noon ko huunde nde gannduɗa ina jeya e pinal Fulɓe; Ndeen ko ɓooyi. ngam ko Ñaamri Lubbiri wonno! Sukaaɓe e Mawɓe fof ina Ñaamnoondi. Ko Saanga Inɗe ɗum feenateno!\nGine so-a yahii Gine fulɓe Gine Mbiyata Njogoram Dewbo Ko = *Jammbere!*\nKo mbiyaten Gaɗa ko; ɗuum Hakke no mbaaɗen yiɗde yo ɗum Suuɗe, en njahi haa mbiyɗen kala Pumpitɗo ɗum ma Alla Tikkan ɗum *Yontere Ñalaande* miin innde am ko ibarahima Ahmadu Soh yah to Page Fesbuk am *@Bpulaar* totta kam Hadis biyɗo noon o wolla Aaye Biyɗo noon o.\nSo hawri kadi Suuɗde Helmere ina Nafa, meɗa yiɗi Rokkeede No Qura-aan wiyri *Farji* e innde wonnde Moggitiinde.\nMeɗa Laaɓndi so eɗum Nafa mbele Ɗum haɗi Borjeende Waɗde e Leñol Men.\nMeɗa Laaɓndi so eɗum Nafa mbela ɗum waɗi Men Moƴƴuɓe Kunduɗe.\nSo tawi ko gacce haɗata en Fumitde ɗum. Ko haɗi Gacco-ɗen añde Neɗɗo e hasidaade neɗɗo men?\noɗon njaafo waɗimi winndude ndeeɗo winndannde, Tan ko mi meeɗiino Haaldu e Giƴi-am Helmere wootere e ɗeeɗo Kelme ɗe Limtuɗen dow ɗe. O jaabi kam Gonngol Toksol, Mawnu ngol Maana Ɓurngol Kural e Wuttulo Bonde! Gam o wiy-kam ko Gore am giɗo-am mi Meeɗa Sikku Hunduko Ma ina Wukkita Ndeeɗo Helmere!\nJooni kay Gore am Jaabawol nani yeeso e Caggal Ma! Aan e cokluɗo Jaabaade fof.\nOko Galle Ngennde Hakkille.\nIbarahima Ahmadu Soh","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/12\/22\/a-andi-ca%C9%97eele-keew%C9%97e-lenol\/","date":"2021-12-05T02:00:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00318.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7541913986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7541913986206055, \"fuh_Latn_score\": 0.21417170763015747, \"ffm_Latn_score\": 0.013763322494924068}","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koo koo song Status Videos. Download Koo koo song Full HD Status Video. Koo\nkoo song Whatsapp Status Download.\nWhatsApp status 💝 Koo Koo song Dhee songs\nThatha Thatha kalavetti WhatsApp status Enjoy enjami modi status Koo Koo song modi version\nWhatsapp Status Song Koo Koo\nwhatsapp status song koo koo ko ko\nLetest Rap Song Koo Koo King ko ko New Rap 2021 koo Koo King WhatsApp Status Koo Koo Song Status\nstatus😜 whatsapp song koo Koo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/lyricslive24.com\/koo-koo-song\/","date":"2022-08-12T18:34:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571745.28\/warc\/CC-MAIN-20220812170436-20220812200436-00748.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9700648189,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9700648188591003, \"pcm_Latn_score\": 0.011464470997452736}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.589,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HAPA, ko fedde ngenndiire huufnde jaayɗe leydi Moritani. Nde yuɓɓinii heblo yowitiingo he jaayndiyankaagal wonande gollotooɓe he ɗemɗe ngenndiije, e dow tiitoonde « JAAYƊE E FAAYIDAAGAL ƁIƁƁE LEYDI »\nHeblo ngoo waɗi ko ñalnde 19 e 20 e 21 lewru jeeɗaɓuru 2022 to Nuwaasot, he nder jooɗorde HAPA.\nUdditi heblo ngoo ko Hoyreejo HAPA hono Hasan Meddu. O hollitii nafoore jaayndiyankaagal ngal he ɗemɗe ngenndiije. Fayndaare heblo ngoo ko ɓeydude humpito jaayndyankooɓe ɓee haa mbaawa moƴƴinde golle mum en no haanirta nih.\nJaayndiyankooɓe heblananooɓe ɓee ko Mammadu Hammadi Njaay lollirɗo Bosko he ɗemngal pulaar e Mammadu Gey he ɗemngal wolof e Kaliilu Jagana he Sooninkoore.Toɓɓe keewɗe njumpaama he heblo ngoo, jaayndiyankooɓe hebletenooɓe ɓee piitiima daaɗe ko yowitii he reportage, waɗde heen ekkorde ngam ƴeewde so tawii jaayndiyankooɓe ɓee paami, haa e nguurndam hakkunde renndooji, ko fotataa wonde heen darnde jaayndiyanke.\nJaayndiyankooɓe heblatenooɓe ngummii ko jaayɗe ceertuɗe, gila jaayɗe laamu haa e keeriiɗe ko waynoo jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE ekn…..\nJaayndiyankooɓe ɓee mbasiyaama nde mbaɗtataa hakkillaaji, ceɗaa ceɗtaa ko ngaddantaa rennd ngo, ndeento kala ko ina addaa caɗeele hakkunde renndooji.\nHeblo ngo gasii ko ñalnde 21 lewru ɗiɗaɓuru 2022, ko to jooɗorde HAPA, kewu dokkirgol seedanteeje ɗee yuɓɓinanoo.\nHablannooɓe e jaayndiyankoobe ɓee kollirii weltaare mum en he heblo ngo, sabu fayndaare nde yettaama .\nAbuu Kan","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/08\/01\/hapa-yu%C9%93%C9%93inii-heblo-jaayndiyankaagal\/","date":"2022-12-04T04:18:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710962.65\/warc\/CC-MAIN-20221204040114-20221204070114-00166.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3199129403,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.31991294026374817, \"ffm_Latn_score\": 0.28947558999061584, \"fuh_Latn_score\": 0.2677463889122009, \"fuf_Latn_score\": 0.11567530035972595}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.355,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aysata Kan sankiima e beetawe aset 10 ut 2019, ɗoo e Nuwaasoot. E nder ɗuum, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina rennda sunaare e denndaangal ɓesngu Muritani haa teeŋti e ɓesngu makko. Yo Alla yurmo mo yaafoo mo, yo Alla haarnu mo Aljanna. Innaa lillaahi wa innaa ileyhi raaji'uun.\nAysata kan ko ɓiy Maam Njaak Elimaan Abuu Kan, gonnooɗo mawɗo kanton tuggi 1923 haa 1976. O janngii to Ndar ko idii nde Muritani ina heɓa hoore mum, caggal ɗuum to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Biriksel. Caggal nde Muritani heɓi hoore mum, o arti, o jannginoyi ɗemngal Farayse to Kayhayɗi e hitaande 1956. Ko ndeen o fuɗɗii daranaade ndimaagu debbo, o sosi goomu kirjinoowu jaŋde sukaaɓe rewɓe e hitaande 1957, o jeyaa e sosɓe Dental ngenndiwal rewɓe Muritani ; ɗuum addani mo tawtoreede mooɓondiral gadanal Debbo afriknaajo. Nde o ummii Kayhayɗi, o fektaa Nuwaasoot.\nKo ndeen o naati heerto politik anndiraango PPM, hono « Heerto Ɓesngu Muritani » (Parti du Peuple Mauritanien), o toɗɗaa yo o won hooreejo Diiso toowngo rewɓe nder PPM. Nii, e hitaande 1969, o ardii jaaynde heeroriinde hujjaaji rewɓe, wiyetenoonde « Le Mariemou ».\nE darorɗe kitaale 1970 o waɗaa jaagorgal kalfinaangal ''Ndeenka galle e geɗe renndo''. O ummini mbayliigaaji keewɗi, ine e ɗiin cemmbingol jaŋde sukaaɓe rewɓe, e dokkugol « ballal ɓesngu » (Allocation familiale) fawaade e gaddugol seedewol naatgol jaŋde, haa teeŋti noon wonande sukaaɓe rewɓe, ine heen kaɓgol e mbellahaa. O ummaaki e oon poosto so wonaa nde koninkooɓe mbaɗi laamu Muttaar wul Daddaa kuudetaa.\nCaggal ɗuum o woɗɗitii geɗe politik, o woni e haɓanaade hakkeeji aadee e kisal sato. Ko ɗuum addani mo gollanaade pelle winndereeje keewɗe, ko wayi no Fedde Ngenndiije dentuɗe, o heɓi kadi ardaade pelle keewɗe, ine heen Fedde winndereere rewɓe haalooɓe Farayse…","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/08\/29\/aysata-kan-debbo-gidii%C9%97o-wonde-jaagorgal-e-muritani\/","date":"2023-10-04T03:12:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00781.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5939172506,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5939172506332397, \"fuh_Latn_score\": 0.2715795338153839, \"fuf_Latn_score\": 0.08442585170269012, \"fuq_Latn_score\": 0.03827521950006485}","num_words":276,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.617,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So teewu fof wayatno no heeňere noddantaake laɓi.ko baɗal mawngal ngam hollirde njurum mum e sagataaɓe renndo mum,caggal nde o rokki fotde 12 suka no ngollorii addude ballal mum e Senegaal ɓamtiiɗo. Jibi Nalla Sih ko gooto e dillooɓe e fannu politik e nder Wurosoog, faamii neɗɗo so daňii yo renndu e banndum en,kono ko neɗɗo finata subaka itta liingu rokku maa ko yo janngine no awratee . Hannde sagataaɓe Wurosoogi nokkii hoolaare mum e jaɓɓal makko. E jamma Leylatul khadiri oo ɗoo ngam faamde sukaaɓe janngooɓe wurosooginaaɓe wonɓe Dakaar wiyeteeɓe CEDEERO keɓii rasiyoŋ ummoraade e makko . Ɓe kollitii ko ɗum gollal mawngal . Kaŋko Jibi Nalla Sih ina jeyaa e ko fayi arde wallude fotde sukaaɓe 20 fotɓe gollaade ,heblude pedle to bannge karallaagal naftowal.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-jibi-nalla-sih-wallitii-renndo-ngoo\/","date":"2018-12-19T12:09:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832259.90\/warc\/CC-MAIN-20181219110427-20181219132427-00379.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9023249149,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.902324914932251, \"ffm_Latn_score\": 0.057656656950712204, \"fuh_Latn_score\": 0.03802740201354027}","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.885,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol: Idriisa Ka.\nKaaɗo kaaɗɗo\/kaaɗo ko gonɗo ɗum, kaaɗɗo ko baɗɗo ɗum walla baɗiiɗo ɗum. Keewal ngal ko haaɗɓe.ina wayi no mbiyaa jumo jumɗo jumɓe\/ jumo ko gonɗo ɗum, baɗtuɗo golle ɗe hinnde(meccal) mum, jumɓe noon ko keewal wonɓe ɗum ɓe, walla waɗɓe ɓe. No haaɗɓe nii tan, wonɓe ɗum ɓe e waɗɓe ɗum ɓe fof ko haaɗɓe tan waawi wiyaade. Ɗemngal pulaar, mi yiyaani ceeri mum haa ina jiiɓoo e fulɓe, kala heen ko ňawi fuɗnageeri ɗuum ko ko ňawi hiirngeeri, tee kala heen ko wiyaa ina ňawi, ko kaalɗo o ňawni, kono pulal ngal ňawaani. \"Naade\" ko ko ňawnaa pulaar wiyata ko \"naata\" ko \"naadde\" naneteende e ɗemngal kaaloowo o waɗtaa naada, kono ko naaTde, kono noon e ɗemngal, T wonta D, ɗuum ko ado binndol hedditaaki hannde ɗoo ɗo pulaar winndii janngaa. So tawii noon \"naada\" oo kaaleteeɗo ko iwde gaɗa suudu faya to fulkuru suudu to, ɗuum ko naatde – ɓe naatii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/koode.net\/kaa%C9%97o-kaa%C9%97%C9%97o\/","date":"2022-06-28T12:54:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103516990.28\/warc\/CC-MAIN-20220628111602-20220628141602-00718.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6215108037,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6215108036994934, \"fuh_Latn_score\": 0.2865564227104187, \"ffm_Latn_score\": 0.04653080180287361, \"fuf_Latn_score\": 0.032661791890859604, \"fuq_Latn_score\": 0.011663481593132019}","num_words":155,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.475,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 11 feebariyee 2013, Masawuud wul Bulkayri hollitii miijo sakkiti ngam wallitde leydi ndii yaltude e kiris politik wuuri hannde oo. Ceŋɗe politik leydi ndii kala tawtoraama kewu ngu to Galle Mooɓondire, gila e CAD, haa e COD, haa e UPR e yahdiiɓe mum, e pelle renndo e hoohooɓe teelɗuɓe.\nO inniri feere makko ndee ko « Muritani tawo !». E nder konngol makko ñalnde heen, o wasiyiima Muritani nde wallondirta e aduna oo, haa arti noon e leyɗe keediiɗe ɗee, ngam wallitde Mali hisnude ngootaagu mum e goodal mum. O wiyi faandaare feere makko nde ko tiiɗtinde kaɓɓondiral yimɓe leydi ndii rewrude e nanondiral politik mbele yimɓe ina mbaawa yuɓɓinde woote bellitiiɗe, nuunɗuɗe, koolniiɗe. Eɗen ciftina tan Abdel Asiis hollitiino wonde jaɓaani miijo compugol guwarnama nanondiral, sibu, e miijo makko, caɗeele ngalaa e leydi hee. Senngo politik wiyeteengo COD ngoo, wiyiino ina fadi haa Masawuud laɓɓitina miijo mum nde yeewta heen.\nFƁ","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2013\/03\/12\/feere-masawuud-muritani-tawo\/","date":"2018-04-26T04:00:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948064.80\/warc\/CC-MAIN-20180426031603-20180426051603-00123.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7237563729,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7237563729286194, \"fuf_Latn_score\": 0.1686905473470688, \"ffm_Latn_score\": 0.10141440480947495}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.61,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"nder maago may fihin Fulfulde ɗon yiida bee barraaki timminiiki, ngam laarango no Hawsiire nasti wuro ngoon bee sembe; janngirɗe, luuɓe, raadiyooji, ba'ateeɗi, ñawndirɗi, juulirɗe, ekn.. Ɓurna Hawsiire naftirte nder maajum.\nYoo noddaandu faago Kala Pullo nder lesdi Naajeeriya bee lesɗe ɗe taari ndi emaa lesɗe dunyaaru no foti laati doole en umma en jinna darnde soottoowo en tabbitina ngal ɗemgal waataay nder wuro ngoon, bana no waati haa galluuje keddiraaɗe: Ƴool, Gombe, e Jaalingo.\nSo ɗemgal Fulfulde waati nder galluure Ƴoola Fulɓe duunya fuu ngaɗi asar makka, ngam kala Pullo fuu nder duunya ɗo, ɗon jultoro bee laatanki Fulfulde ɗamgal walweego haa wuro mango nder lesdi mawndi ba Naajeeriya.\nSo en yiɗi tabitango ɗemgal man majjaay doole en tokka jaburɗe ɗee garanɗe:\n1- Aran nii doole on en tabbitina ɗemgal man ɗon walwe nder raadiyooji e teeleeji hawtaade laabi sankutango kubaruuji dow nder maatotiral haa wuro ngoon bana no haani.\n2- Nden moodiɓɓe meen ngaɗanooɓe waaju en sembiɗinaɓe dow ko laarani firtol defte diina bee janngango defte ɗeen nder ɗemgal Fulfulde.\n3- En tabbitina ɗemgal man jannginee haa janngirle pamari bee janngirɗe yeeso e janngirɗe pamari ngam kala ko janngi tabitan, kala ko janngaay boo majjan.\n4- Footaaka non en sembiɗina koppi derke'en meen haa gal ko laarani filu pamari, ngam filooɓe pamari ɗon wallita massin haa ɓamtango ɗemgal.\n5- Nden en tabbitina ɓurna laañooɓe ba'anteeɗe nder wuro ngon Fulɓe on kaajanooɓe Fulfulde.\n6- Laamiiɓe wuro ngoon banno mo Allah ɓaŋgini daraja muuɗum laamiiɗo Adamaawa, so o jogi Fulfulde haa nder Adamaawa, lamlamɓe maako laatiniɓe doole ɓe joga ɗemgal ngaal, ɗum mettuɗum massin laamiiɗo may walwa Hawsiire nder sifakaare muum, bonno gontiri jotta.\nHaa ragare boo mi ɗon toro Joomiraaɗo ɓaŋgiiɗo o lornana hakkille lamlamɓe meen faago e ngal ɗemdal teema en keɓa ngal ɓomta.\nBindoowo. Abubakar G Hassan (Al-fullati).","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/koode.net\/wuro-%C6%B4oola-on-galluure-nde-luttiri-fulfulde-walwirte-nder-maago-haa-lesdi-naajeeriya-no-foti\/","date":"2019-08-22T08:46:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317037.24\/warc\/CC-MAIN-20190822084513-20190822110513-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8399870396,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.83998703956604, \"fub_Latn_score\": 0.15785236656665802}","num_words":295,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fatimata Tall nantinoowo woni koɗo kabaaruuji yontere\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde e kaa taskaram Kabaaruji Yontere ko Fatimata Tall, firoowo ɗemɗe e nder batuuji adunayankooji, hooreejo faggorngal jawle bi'eteengal Amorphil Services.E nder taskaram men hannde en njahan Burkina Faso. Ko timmata jihadiyankooɓe nogayon mayii, dakorɗe maɓɓe nayi bonnaama e wolde (hawannde) nde konukooɓe Burkina faso mbaɗi.To Caad, gardiɗo laamu hakkundewu Caad Mahamad Debi waɗi njillu mum ngadanu to Niijeer. O yewtidii e horeejo leydi ndii Mohamed Bazoum.To Koddiwaar gardiiɗo jagorɗe Koddiwaar Patrick Ashi nawaama Faransi. O nawaama altine ngam yurnitaade cellal makko.Hamnde wonude hakkunde Israel e Palestiin waɗii war-hooreeji keewɗi, yimɓe ɓuri teemeɗɗe waraama.Koronawiris, Jonnde haralleeɓe ndee fedde toppitiinde cellal adunaru addi yi'ande mum e no caɗeele humondirɗe e ñawndugol koronawiriis.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210528-peul-semaine-d-actualite","date":"2021-06-24T22:49:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488559139.95\/warc\/CC-MAIN-20210624202437-20210624232437-00219.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9192525148,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9192525148391724, \"ffm_Latn_score\": 0.05231355503201485, \"fuf_Latn_score\": 0.023249952122569084}","num_words":122,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fijooji Olymic 2020 to Tokyo: Rougui Diallo, Pullo mo leydi Farayse ma tawtore\nÑalnde Aljumaa\/Mawnde 23 Morso, 2021 maa fijooji Olympic 2020 (pijirlooji Olimpik) uddiit to Tokyo lesdi Japon. Eɗen nganndi ɗuum fotiino waɗde gila rawane, 2020, kono sabu reentaade mboros Koronaa wirisi oo addanino ɗum yoweede. Fotde jonte ɗiɗi pawɗe (haa 8 Juko) leyɗeele aduna ɗee kala ene kawra ngam waɗɗe pijirlooji coftal ɓalli.\nKo ɗum kawrital winndereyeewal ngal, eɗen mbaawi wiyde, leñɗi aduna ɗii kala walla kam ko ɓuri heewde e mum en ene tawtoree. He 2016 to Rio de Janeiro (Riyoo de Janeyro) eɗen ciftora, Huley Bah mo Muritani ene tawanoo e dogatnooɓe 800m. Hikka ko Rugi Jallo ( Rougui Diallo) mo Leydi Farayse woni ��iy Pullo jogorɗo tawtoreede.\nRugi Jallo ko jibinannde Farayse, jibnaaɓe makko iwdi mum en ko Fuuta Jalon leydi Lagine. O jibinaa ko 5 Colte\/Fevrier 1995 to Nice Farayse. O waɗata ko fannu coftal ɓalli biyeteeɗo \"Diwe tati\" triple saut. O adii dañde medaay makko dowrowo (kaŋŋe) ko he 2014 he kawrital World Junior in Athletics to wuro ene wiye Eugene dowla Oregon He nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Ndeen diwe makko ɓetaama 14,24; 14,44 e 14,20 he ballal henndu 3.3m\/s. Hayso ɗiɗi gadane ɗee njaɓaaka sabu ballal henndu ngal heewde, tataɓal ngal rokkii mo daɗtaade ɓetooji (record) makko ɓennuɗi kadi e waɗdemo jogiiɗo ɓeto ɓurngo toowde he nder sukaaɓe Farayse. Caggal mum ko ñalnde 14 Korse 2017 o arti he dow podium fijooji hakkundeleyɗeele, kono ndeen o ƴettunoo ko medaay jaka (bronz), wonno ko he sampiyonaaji Orop Yaakoraaɓe (espoirs) to Bydgoszcz to leydi Poloñ.\nSo tawii Rougui Diallo ko yaakaare Farayse leydi makko nde o ɗaminii suutoyde araaray mum hakkunde leyɗeele aduna kala ne, ko o faaro Fulɓe dunyaaru ne, sabu ɓeen ne ene ndaardamo ko o ɓiyngel mum en sabu makko wonde ƴiiƴam mum en, yiyooɓe he makko wonnde ko o lomtiiɗo Fulɓe kala he ngal kawrital leñɗi adunaaru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/07\/17\/fijooji-olymic-2020-to-tokyo-rougui-diallo-pullo-mo-leydi-farayse-ma-tawtore\/","date":"2021-07-27T03:14:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152168.38\/warc\/CC-MAIN-20210727010203-20210727040203-00025.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8183880448,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.818388044834137, \"fuh_Latn_score\": 0.09501446038484573, \"fuf_Latn_score\": 0.05933937430381775, \"ffm_Latn_score\": 0.024736691266298294}","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.622,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Firde gannde kese e pulaar (fulfulde) mbela fulɓe e yiɗɓe fulfulde (pulaar) ina naftoroo,\nMbellemma ɗemngal yiitetaake so wonaa nde heƴñaa e gannde, leñol ɓamtotaako so wonaa huutorii ɗemngal mum e fannuuji kala.\nCréation : 15\/08\/2013\nContact\nCeci est une page de coordonnées comportant quelques informations de base et un formulaire de contact.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/contact\/","date":"2023-01-28T17:32:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00156.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9269618392,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9269618391990662, \"fuf_Latn_score\": 0.023986075073480606, \"ffm_Latn_score\": 0.013523038476705551, \"wol_Latn_score\": 0.010567116551101208}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To bannge farayse. Nde faayre nde mawni haa Farayse natti waawde suuɗde nde, felliti ko ummanaade mo, woni e daɗɗude peeje. Ñalnde 14 lewru duujal hitaande 1983, e nder jaagorde jotondiral e kuutondiral ( ministère de la Coopération ), Gii Peen, diisnondirɗo keeriiɗo Faransuwaa Miteraŋ(François Mitterrand) ko fayti e geɗe afriknaaje, saaktani jaayndeyankooɓe ngolɗoo konngol, ko aldaa e ƴeŋƴaare:\nƁooyataa, mi yaha Wagadugu momtoyde jaagorgal gadanal ngal.\nMbele o faynditorii e helmere\"momtoyde\" nde ko warde walla ko ittude? Haa yeeso ko laawol.\nNii woni, ñalnde aaɓnde, 16 lewru duujal hitaande 1983, laana makko futti Pari, juuroyii Wagadugu, heedde 23w50 hojom, omo ardi e daalambol jaayndeyankooɓe fanniyankooɓe geɗe Afrik. Jaayndeyankooɓe ɓe payraa Otel Silmannde, kanko Gii Peen, o fayi to galle jooɗaniiɗo leydi Farayse e Wagadugu. Nde o yettii, o haalani Ammbasadeer o haaju gadduɗo mo walla ko woni sabaabu garal makko:\n\" Min nattii yiɗde nantude haala jaagorgal gadanal ngal ena haalee. Ɗum ne yo won ko adii janngo\".\nJooɗaniiɗo ɗoon leydi Farayse o jeertini mo nde tawnoo ena humpitii wonde Sankara wonaa jaagorgal gadanal tan mehal. Kono ko jaagorgal e huunde. Omo jogii jagge tiiɗɗe e nder konunkaagu ngu no o jogorii jagge tiiɗɗe e nder renndo ngo. Gii Peen wiyi:\" ɗum noon yo o jagge\".\nKo nii addi nanngal Tomaa Sankara, hono no kollirɗen dow nii, weenndoogo ñalnde talaata 17 lewru duujal hitaande 1983 e yamiroore Kolonel Gabiyel Some Yoriyaŋ.\nKono ɗum fof e wayde noon hebbiti keewngal ko dewgol Faransuwa Miteraŋ to Wagadugu e haala ka Tomaa Sankara nantini mo ka, nde tawnoo hono ɗum wayri ko gila hakkunde Ahmed Seeku Tuure e Seneraal Deegool e hitaande 1958. Gila ndeen hankadi ena wonde ñaamɗe Tomaa Sankara ngoni ko e huuɓde e laamu.\nTo bannge Kodduwaar\nTo bannge Kodduwaar, caggal nde peeje baɗanooɗe ngam haɗde laamu Tomaa Sankara deeƴde ɗe fof ndomki yuumtude, Hufut Booñi wayli sawru mbawgu, ƴeewi feere ɓurnde yamɗude, so etaade seerndude Tomaa Sankara e Belees Kompaawore. Nii woni ñalnde 15 lewru siilo hitaande 1985, o teddiniri, kanko Hufut Booñi, lappol burkinaanaaɓe e gardagol Belees Kompaawore, hiraande fattamlamre. E nder heen, o ɗaɓɓiri gardiiɗo duɗal sukaaɓe rewɓe Yamusukoro( Proɓiseur du Lycée des Jeunes de Yamoussoukoro), nde suɓtotoo keele e nder ɓurɓe ŋarɗude e sukaaɓe rewɓe ɓe, nelda toon. Ko nii kadi addani Santaal Terason( Chantal Terrasson) suɓteede e hebleede ngam jaribaade Belees Kompaawore. Ciftinen wonde e oon sahaa, ko Belees gooto wonnoo surga e nder goomu laaminoongu Burkinaa Fasoo ngu. Lebbi nay caggal ganndondiral Belees Kompaawore e Santaal Terason, dewgal maɓɓe yiilaa, hoppaa, haɓɓaa haa baaji keddii.\nE lewru duujal, Santaal Terason hurtoyii to wuro Poo. Tomaa Sankara tawtoroyaama yannge nge kono wonaa e sago mum nde tawnoo omo faami ko golle Hufut ngoni ɗoon kadi omo anndi fayndaare jooɗtoraande heen nde.\nTo bannge Togo\nNgañgu laamu Tomaa Sankara wonaa tan to bannge Koddiwaar heednoo. Hay laamu Togo e gardagol Seneraal Eyadema meeɗaani suuɗde mettere mum. Eyadema seeraani e tuumde Tomaa Sankara e Jeri Rawliŋ e heblude luutndiiɓe laamu mum gila e peeje haa e kaɓirɗe. E ko refti heen, alɗuɓe dognooɓe laamu Tomaa Sankara fof mooloyii ko Togo.\nWarngo Tomaa Sankara fof e fewjeede gila e hitaande 1983, alaa sago Farayse e Kodduwaar e Togo ndaña kaggu nder leydi Burkinaa Fasoo, ɗo lalii feere mumen nde. Oon kaggu dey ko Belees Kompaawore e Silbeer Jenndere.\nHannde Tomaa Sankara tuɗɗiima leppi kono o tuɗɗaama leppi manoore e teddungal, nde wonnoo o maayi ko e wolde. O maayi ko kaɓirɗe ena e junngo makko. O maayi ko omo ɓoornii paɗe ndimaagu…\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/03\/03\/nguurndam-tomaa-sankara-6\/","date":"2019-06-20T23:17:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627999291.1\/warc\/CC-MAIN-20190620230326-20190621012326-00210.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8933385015,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8933385014533997, \"fuf_Latn_score\": 0.049950361251831055, \"ffm_Latn_score\": 0.040358711034059525, \"fuh_Latn_score\": 0.010078617371618748}","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.801,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Baafal ko Innde renndinndeBaafal ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Baafal ko Baafal, keewal mum ko Baafe.\nAlluwal gaɗeteengal e damal ngam uddudeƁeydou firo woɗngo\nPorte\nEn pulaar c'est l'outil de fermeture qui est la porte. L'ouverture par laquelle l'on passe s'appelle \"damal\".\nDoor\nBaafal cañangal, sañiraa baramlefi, looci kecci, haa yoorda noon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/34","date":"2021-12-09T02:29:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00479.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.900437355,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9004373550415039, \"wol_Latn_score\": 0.03620763495564461, \"fuh_Latn_score\": 0.03117993101477623}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.864,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali caangol Jaalibawol walla Niijer e nder hirnaage Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E oo ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e caangol jaaliɓawol walla Nijer. Caangol tataɓol ɓurngol juutude e nder Afrik, caggal maayo Maliya (Niil) e Kongo. Holko woni nafoore ngol caangol e nder Afrik? Eɗen bismoo Ceerno Ibrahima JALLO, hertiyankoojo taarindi, gollidoowo e hooreejo Gine to baŋŋe taarindi. Oɗon waawi tawtoreede e oo taskaram ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441276. Oɗon waawi kadi yiitude taskaramji amen fof e dow kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE. Heɗee men ka applikasiyon \"PURE RADIO\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210127-alhaali-caangol-jaalibawol-walla-niijer-e-nder-hirnaage-afrik","date":"2022-05-25T23:33:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662594414.79\/warc\/CC-MAIN-20220525213545-20220526003545-00452.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7663577795,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7663577795028687, \"fuf_Latn_score\": 0.22785843908786774}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.669,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Doge nguurndam hoodere\nKo heen koode pettata, ko punndi e gaasuuji woni e niiwo ngo, ko e mooɓondiral ɗeen geɗe koode tagatee e ballal pooɗal. Pettugol walla tagagol koode.\nSo niiwo ngo mabbi, renti, tamondiri e hoore mum sabu doole pooɗal, kala ko woni maggo e ɓakdi (matière) renndat hamondira waɗa morle morle, kala heen morlere nguleeki mum ɓeydo sabu ñookondiral\ngaasuuji e punndi, so nguleeki ki yahi haa tolniima miliyoŋaaaji 10 °C, ko ɗoon boyagol morlere nde doolnata haa jaynge nge waɗta duppude mitte, hoodere jibinaama e boynagol mittere ndiƴƴam (hydrojen) haa rooyta heliyoom.\nKala morlere ɓurnde mawnude mooɓre ɓurata yaawde boyde e jalbude ɗo wonti hoodere ɗo, nguurndam hoodere no Naange men nge ni ina abbo e duuɓi miliyaaruuji 10.\nSo yahi haa ko hoodere nde duppatno ko gasi, woni ndiƴƴam ɗam gasi, nde yaaɓana duppude heliyoom o, ɓernde hoodere nde mabba tamondira won'dude e ɓeydagol nguleeki, laral hoodere dow ngal wona e fetaade e ɓuuɓtude, hoodere nde wonta maamaare woɗeere, nde sowoo cowe 50 haa 100 no nde fotnoo adan ni.\nÑifgol hoodere walla cu'ogol mu mina waɗi geɗe, ɗe pawii ko e mooɓre hoodere nde, so tawii ko hoodere fotnde hakindiinde, ɓernde nde heewi ko hamaade so heliyoom o rooyti, ko heddii e mayre ko saroo e weeyo, no ruulde ni, ɓernde nde wonta koodaatinel danayel, ngel jokka ɓuuɓde haa ngel ñifa ngel wonta koodaatinel ɓalayel, ɗuum woni kaaɗdi nguurndam ɗeen koode kakindiiɗe no naange men nge ni.\nSo tawii noon hoodere yahi haa mooɓre mum ɓuri naange fotde laabi 1.4 haa 5, ndeen hoodere ɓerɗe mayre heewi ko mabbude ko yaawi, ko heddi e mayre ko wejoo e weeyo, nde wonno ina yaawi, nde wayata tan ko no feetere ni, nde jalbat njalbeeki ndoolnuki fotde ko yimɓe ina tesko, nde ñifa walla nde usto, ɗuum waɗii ko yawti, hay siinnaaɓe meeɗi daarde ko way noon waɗiino to muyen hedde 1054 e nder lewru morso.\nƊo jalbeendi natti ɗo, caggal nde hoodere nde fetti, ɓernde nde jokkat hamondirde e famɗitde haa wonta koodel korŋowel (étoile à neutrons) ko ɓuri heewde wuntude ko hoodere corfi.\nSo tawii ɓernde nde ko mawnde no feewi, cukkiri mayre doolnat sanne haa pooɗal yooɓo geɗe mayre fof, hay lewndu daɗataa, ko ɗoon nde wontata moɗal walla wuddere ɓaleere.\nHammadi jah\nEggaa ko e Blog Hammadi-Jah.Skyrock.com","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/09\/28\/doge-nguurndam-hoodere\/","date":"2023-02-07T12:23:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00818.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6981841326,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6981841325759888, \"fuf_Latn_score\": 0.264480859041214, \"ffm_Latn_score\": 0.028764663264155388}","num_words":377,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.776,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñawu ngu ina sarii e winndere ndee fof. Mborosaaji gaddooji ñawu nguu ko nay :\n- Mboros mo wofnde \"schistosomiase haematobium\"\n- Mboros mo tektekol \"schistosomiase mansoni\"\n- \"schistosomiase Japonicum\"\n- \"schistosomiase intercalatum\"\nƊiɗi gadani ɗi ina ngoodi e nder duunde Afrik ɓaleeɓe e raneeɓe. Ɗiɗi cakkitiiɗi ɗi ngoni ko e diiwanuuji Orop e fuɗnaange goɗɗuɗo, hono Asi (Japon ekn …).\nSo tawii ko ɓuuɓri wofnde, mborosaaji ɗi ngonata ko e wofnde ñawɗo o.\nHol no ñawu ngu raaɓrata ?\nGonduɗo e ñawu ngu soofa e nokku ɗo diƴƴe ngoni ko wayi no mayo, caaɗli, mbalkaaji, beeli ɗi ɓeeɓataa, kañum e dowrumaaji e gaawi ilnooji gese demeteeɗe. Kanko ñawɗo o, so o soofii ɗo diƴƴe ngoni, taare makko ɗe ina mbaɗi ɓoccooɗe mborosaaji ɗi. Ɗeen ɓoccooɗe so naatii e ndiyam ɗam toccina mburɓulon \"schistosoma\". Konɗoo mburɓulon kawra e ɓiɗɓe guje walla bamɗi kooñolli nder ndiyam he, ɗi pillitoo (njeña) e jaajongol majji. Koon mbarakon kuwa e majji haa heewa, ɗi ngonta mburɓaaji \"furcocercaires\". Jooni noon neɗɗo celluɗo oo ara ɓuftoo e ndiyam mbaɗɗam mborosaaji ɗi. Mborosaaji ɗi naata e nder nguru ɓalndu makko, ɗi ndewa e ɗaɗi ƴiiƴam, ɗi paya to wofnde. So ɗi njettiima wofnde, dewol ngol e gorol ngol mbirnodoo, njibina haa heewa. Ɓiɗɓe ɓe nguurata ko e wofnde, eɗi ciiɓoo ƴiiƴam joom mum.\nSifaaji ñawu ngu\nEn mbiyiino so joom mum lootiima e ndiyam mbaɗɗam mburmaaji, ɗi naata e nder ɓalndu joom mum, o aree ŋato-ŋato, joom mum ŋaañoo, ɓalndu mum waɗa ɗaale ɗaale, aree nduwaaki. So ɗi njettiima bumsuɗe fayde ɓooƴe, joom mum aree ƴeram becce (Aasma mo duumaaki) mo hulɓinaaki, ɓalndu mum wona e muusde seeɗa, aree ƴakkuru, faawnga, aree ngaameela.\nSo ɗi njibinii e nder wofnde nde, nde waɗta muusde, nde miira walla suma (brûlures vesicales), joom mum waɗta soofde ƴiiƴam caggal taare mum (hématurie terminale).\nSo ñawu ngu bontii to debbo e to gorko, ina adda caɗeele coofgol, wofnde nde ñawa, ina waawi areede dammbo kaaye. Ñawu ngu ina adda ƴiiƴo kañcudi e ñawu bolol kañcudi. Ɓooƴe joom mum ñawa, ɓoggi ɓooƴe ñawa, adda ndimaraagu to debbo e to gorko kala. Usta ngoraagu e ndewaagu.\nHol no ndeentorto-ɗen ?\nEn mbiyiino to adan wonde mboros o wiltata ko e nder diƴƴe. Ndeke noon gonduɗo e mboros o, woni ñawɗo o, fotaani soofde e nokkuuji ɗo diƴƴe ngoni. Nguura mbarokon mbiyeteekon ɓiɗɓe guje bamɗi kooñolli. So neɗɗo ñawii foti ko yahde to safrirde. Ɓeen, caggal nde njuurnitii kaaye makko, tawi omo wondi heen, mbinndana mo safaara mum.\nƊeeɗoo leɗɗe ina ngoodi : Ancomalin, Ambilar (ɗiiɗoo nattii huutoreede) e Biltricide walla Praziquantel.\nSammba Gata Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/04\/17\/cellal-%C9%93uu%C9%93ri-soofde-%C6%B4ii%C6%B4am\/","date":"2023-12-08T14:57:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00647.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5788141489,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5788141489028931, \"ffm_Latn_score\": 0.30219197273254395, \"fuh_Latn_score\": 0.09938989579677582}","num_words":421,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.55,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ciimtol\nKo ñande 1 lewru duujal e hitaande 2020 ngalɗoo Tammborgal Hattaneeji Winndere paytuɗi e Fayndaare Ɓamtaare Duumiinde (FƁD) waɗaa e ɓoggol weeyo (internet),\nKo fotde wonde duuɓi tati (3) ngalu ene yiilee e ko ene wona lebbi jeegom(6) kadi wittooji ina mbaɗee ngam ƴeewde mbele yuɓɓo tuufnde ndee(Site) ene jaɓee.E ko yanti heen kadi,wonii fotde lebbi jeegom(6) tuugnorgal golle tuufnde ndee ene gollee, ɗuum fof noon ko mbele engal holliree ,tawii ko e yeeso ɓeto e hoolkiso.\nEmin njetta rendidiiɓe amen golle sabu hoolaare nde ndokki min e sabu wasiyaaji maɓɓe nafooji. Min ngoni e ooɗoo sahaa ko e daawal heɗaade yimɓe woɗɓe ɓee e jiyanɗe mumen e wasiyaaji mumen,sabu ko ɗuum waawi gaddanaade min janngo naattingol tammborgal tonngoode 1.0 ngal e ɓoggol weeyo(internet).Kadi maa ɗuum wallu tammborgal ngal ɓeyditoraade miijooji kesi e waawde ɓeydude jokkondiral moƴƴal e njeñtudi keewndi,timmitinoori golle.\nEmin teskii binnditaangol ngol ene ɓeydoo,ɗuum waɗi min yaakoraade eko fayi arde maa ɗum ɓur ɗoon, Ko ɓuri teeŋtude tan ,ko gaccule pelle gonɗi e nder leyɗeele ɗi e gonɗi e winndere ɗi kadi juɓɓule ɓadiiɗe e yimɓe yarlitiiɓe ɓee ngoni sabaabu haa ndeeɗoo eɓɓoore ɓeydii yaajnude calɗi muuɗum. E ooɗoo sahaa jooni, doggol yimɓe naatɓe ɓee ene foti yuɓɓineede haa feewa ,sabu ɗuum ko ɓe dillooɓe e geɗe ɓamtaare duumiinde, eɓe poti tinde nafoore e ngartam ngonɗam heen ɗam.Ko ɗuum rokkata tammborgal ngal (plate-forme)doole waawde fooɗtude yimɓe dillooɓe e eɓɓooje,yiilotooɓe hattaneeji golle e walleede e ngalu.\nMin ngudditii gollondiral hakkunde amen e tammborgal goɗngal toppitiingal yiilaade ngaluuji, Gollondiral ngal maa fuɗɗo ko ɓooyataa.Ko wonaa ɗuum ko,ma min ngaddu ko fayi arde yoga e kuutorɗe ballitooje e fannu jiilgol eɓɓooje.\nMiisel Boomaan\nHooreejo fedde Tummbudu(Lahal ñaamde)) Winndere THE MEAL International – www.the-meal.net","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.inform-e.net\/ff\/siimto\/","date":"2021-07-30T03:30:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153931.11\/warc\/CC-MAIN-20210730025356-20210730055356-00467.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7760229111,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7760229110717773, \"ffm_Latn_score\": 0.09260866045951843, \"fuf_Latn_score\": 0.07134448736906052, \"fuh_Latn_score\": 0.048549771308898926, \"fuq_Latn_score\": 0.010820643976330757}","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.709,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He tuma nde o jooɗɗinatnoo José Mario Vaz he nder ñaawirde ngenndi (Briefing d'Etat) ndu fayndaare mum ko ñaawde luure janooje hakkunde ɓiyɓe leydi e laamu mum en, Hooreejo leydi Gine Bisaaw, Umar Sissako Mbaalo, hollitii wonnde CEDEAO ene yiyloo peeje ngam waawde ñaawde kala baɗɗo kuddetaa he nder weeyo CEDEAO. He biyɗe hooreejo CDEAO kiiɗɗo o, Waalde Faggudu Leyɗeele Hiirnaange Afrik, ene summbi haɓaade jaɓtirgol koonunkooɓe ɓe laamu doole. Fayndaare maɓɓe ko yoo ɗuum dokko hankadi he nder wertaango CEDEAO.\n\"Cedeao, e biyɗe makko, \"Nana nebisoo peeje baawɗe gasde wonde ngam ñaawde he nder ñaawirɗe mum kala neɗɗo mo junngo mum tawaa he liɓirde laamu doole walla mbiyen kuddetaa.\" O hollitii kadi taweede mooɓgal yoɓeefella en Wagner he nder hiirnaange Afrik ko huunde soklinnde CEDEAO.\nKono hooreejo leydi Gine Bisaaw o haalaani hol ko woni yiyannde Waalde hiirnange Afrik ndee he laamɓe waylooɓe doosɗe leyɗeele mum en ngam haa mbawa waɗde happuuji tati (madaa tataɓo) ko wayno Alasan Watara walla Alfa Konnde, won tuumooɓe scandale hay laamɗo Senegal o, Makki Sal, ko he ngoon felo yaɓɓunoo hayso tawii sirŋinaare ɓiyɓe leydi mum ngaddanii ɗum yahrude heen caggal. Eɗen ciftora tan kanko hooree Mballo, o meeɗiino wiyde waylude doosɗe ngam mbele ene waaw waɗde mandaa tataɓo ko waawnere doosɗe (viol d'justificatif réglementaire).\nLike this:Like Loading…","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/cedeao-nana-miijitoo-e-peeje-ngam-waawde-naawde-kala-wa%C9%97%C9%93e-blessures-detat-he-nder-ley%C9%97eele-mum\/","date":"2023-09-22T18:22:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506421.14\/warc\/CC-MAIN-20230922170343-20230922200343-00585.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7024049163,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7024049162864685, \"fuh_Latn_score\": 0.2442317008972168, \"fuf_Latn_score\": 0.03078860603272915, \"ffm_Latn_score\": 0.020057281479239464}","num_words":215,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.534,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Liisee mo Elhajji Yero Ɓaas to Wurosoogi jeyaama e nokkuuji janngateeɗi, cuɓaaɗi to bannge miijo laamu Senegaal teeŋtini e eɓɓoore wiyateende Udditi hannde, janngee hannde. Ko ɗuum jannginooɓe, janngooɓe, jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe kame gardiiɗo Liisee o meer wuro ngo nana ndarii ngam daranaade laaɓal nokku. Ko ɗuum e eeraango ngo ɓe mbaɗi fayde e ɓesngu Wurosoogi ngam pedle ɗee kala ndaranoo tawii ko e yarlitaare mum. Nde wonnoo nokku ina heewa huɗo, wonaa nokku beeɓoowo naatde so tawii fewnitaaka. Nde eɓɓoore Udditi hannde, janngee hannde wonii: duuɓi 2 ko ɗuum eɓɓaa ko ɗum waɗi darnde e himme e yarlitaare sukaaɓe e mawɓe e kala fedde ina ɗaminaa maa yahru no yiɗiraa nih. Kaŋko Aamadu Njaay gardiiɗo Liisee e Siley Jah gardiiɗo fedde jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe nana ndarii e hirjinde renndo ngo.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-liisee-yero-baas-sp-udditiii-jannngintu\/","date":"2018-03-23T16:56:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648404.94\/warc\/CC-MAIN-20180323161421-20180323181421-00452.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8303650022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.830365002155304, \"fuh_Latn_score\": 0.0738774836063385, \"fuq_Latn_score\": 0.07275794446468353, \"ffm_Latn_score\": 0.019394908100366592}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.783,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nCategory Archives: Dawrugol\nÑande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi'de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal.Jokku Taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.Jokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde.Jokku Taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/dawrugol\/","date":"2021-07-27T03:22:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152168.38\/warc\/CC-MAIN-20210727010203-20210727040203-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8615933657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8615933656692505, \"fuh_Latn_score\": 0.060445789247751236, \"fuf_Latn_score\": 0.04772372171282768, \"ffm_Latn_score\": 0.02884734608232975}","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.752,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kadijaa Siise holko addi ndarnuɗaa \"reen mejaa\"\nSaakitaama ñannde :\nYuppi yontere nde ko debbo biyeteeɗo Kadija Siise. Oo noon ko njaayniyaŋke. Oo darnii kanko e rewɓe tato woɗɓe galle habrirurdu ene wiye e faransiire \"Reine- média\".\nSa nanii reen mejaa noon fiirti ko jaaynde debbo laamiiɗo walle rewɓe laamiiɓe. Oo ɗoo galle noon soomi ko rajoo haalirde(Rajoo Molle) e ko faransiire wiyata \"Site d'information\" (Senkabaru) habrirde nde ganduɗaa woni ko e karaallaaji kesi ɗii. E wiide Kadija Siise golle reen mejaa, haaɗaani tan e hokkirde kabaaru e ko abbitii e dawrugol, pinal, cellal, faggudu, renndo eko nandiheen faandaare —aranol ngol woni yootude hujjaaji rewɓe ɓee e haalde caɗeele et torla maɓɓe e renndo ngo.\nE yewtere taaɓiinde nde, Ceerno Issa Jallo, ekkinoowo enn haalde fulfulde sellunde, addunoo ko haala jemma ? Holko woni jemma ? hol mbaadi mum ? Holko waɗi jemma ene wiye ko luggiɗii ? Ko ɗum jokkitten faa hande ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200717-kadijaa-siise-holko-addi-ndarnu%C9%97aa-reen-mejaa","date":"2022-08-16T20:13:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572515.15\/warc\/CC-MAIN-20220816181215-20220816211215-00153.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4501760602,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45017606019973755, \"ffm_Latn_score\": 0.3396751582622528, \"fuh_Latn_score\": 0.12672144174575806, \"fuf_Latn_score\": 0.058250684291124344, \"fuq_Latn_score\": 0.012093625962734222}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.643,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal, jaaynde Walfadjiri heɓi ɓataake hannde Mawnde (Aljumaa) 9 Korse ummoraade he jaagoorgal kalfinaangal humpito, Meeter Muusa Bookar Caam, ngam tintindeɓe wonnde maa siñaal maɓɓe yowe fotde lewru, tuggude 1 Korse, haa 1 Morso. Oon ɓataake tawi ko hooreejo galle jaayndeejo o, Seek Ñes ene huccondiri e jaayndiyankooɓe. Laamu Senegaal ene takka Walfadjiri wonde wallitooɓe he duñcugol jeyli fitina kuɓɓooji he nder leydi ndi he oo ɗoo saha.\nE biyɗe Jaagorɗo ayaawooji kollirteeɗi he nder layti renndo (reseaux sociaux) heen cappanɗe jeenay e nder teemedere (90 %) ko kabaaruji cemte, \"fakenews\". Ko ɓuri heewde e nate walla ayaawooji ɗi ɓe kollirta ko ɓasaaɗi (couture).\nAmenisty Cosmopolite, fedde daraniinde jojjannde aade hollirii yahdaani he ndeen feere nde laamu Senegaal ƴetti. He ɓiyɗe Samira Dawud, hooreejo catal fedde ndee he hiirnaage e hakkundeere Afrik, ngal pellital ngal laamu Senegaal ƴetti wonaa huunde jaɓotoonde, nde tawno ko ɗum tonngude jojjannde ndimaagu e wellitaneede konngol kanum e jogaade hakke he humpito, ɗuum noon ko yaɓɓude kuule hakkunde leyɗeele, yiylaade no deeƴre ndeenka artiri he leydi hee tan yonaani daliilu ngam haɗde yimɓe jojjannde mum en.\nFedde sukaaɓe jaayndiyankooɓe Senegaal (CJRS) kanum en kollirii mettere mum en he pellital laamu ngu, kadi ɓe eeriima bouteur jaayndiyankooɓe Senegaal fof nde ndentata ndardoo e Walfadjiri, ngam salaade geɗe baɗe hono ndaani.\nWalfadiri eɗen tesko, ko galle jaayndiyankeejo keewɗo dañdude caɗeele he laamu Senegaal, gila he laamuuji ɓennuɗi ɗii, kadi pooɗee-nduuree hakkunde maɓɓe e laamu jooni nguu, waawi wiyeede tan ko ɗiggata yuppetaake.\nLike this:Like Loading…\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jowgol-sinal-walfadjiri-amenisty-cosmopolite-e-cjrs-njoo%C9%97naani-%C9%97um\/","date":"2023-12-11T05:36:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679103558.93\/warc\/CC-MAIN-20231211045204-20231211075204-00549.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6866184473,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.686618447303772, \"fuh_Latn_score\": 0.19402877986431122, \"fuf_Latn_score\": 0.07326693832874298, \"ffm_Latn_score\": 0.04399542510509491}","num_words":245,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yuppi yontere nde ko Mariama Jallo juɓɓinoowo golle fedde Nebedaay\nSaakitaama ñannde :\nNde yontere en kaalan haala aawgol leɗɗe, haala haako e koɗo men Mariama Jallo. Oo suka debbo mo mbismiɗen hannde woni juɓɓinoowo golle fedde inirteende Neneday ? Holko fiirti nebaday, holko ummanii holko woni paandaale muuɗum ? E holkadi golle ɗe ɓe ndarni alam taaɓiindu ndu e ñalawma teddiniraaɗo awgol leɗɗe e leydi Senegal ? Mariama Jallo ma artu e dow ɗeen toɓɓe fow.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200814-yuppi-yontere-nde-ko-mariama-jallo-ju%C9%93%C9%93inoowo-golle-fedde-nebedaay","date":"2021-06-13T05:22:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487600396.21\/warc\/CC-MAIN-20210613041713-20210613071713-00463.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.41737625,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41737625002861023, \"fuh_Latn_score\": 0.3269123136997223, \"ffm_Latn_score\": 0.13117989897727966, \"fuf_Latn_score\": 0.10317696630954742, \"fub_Latn_score\": 0.011376295238733292}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.323,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rawaandu ko Innde renndinndeRawaandu ina waawi ɓaggeede e fannu Kulle.\nTeelal Rawaandu ko Rawaandu, keewal mum ko Dawaaɗi.\nKullel ngel neɗɗo huutortoo ngam reende walla tintinde. Ina wiyee wonde kullel ɓurngel wonde sehil neɗɗo ko rawaandu. Rawaandu ina reena ndammiri.Ɓeydou firo woɗngo\nBoreeru\nChien\nLe meilleur ami de l'homme","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/51","date":"2021-09-17T10:34:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055632.65\/warc\/CC-MAIN-20210917090202-20210917120202-00378.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9243275523,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.924327552318573, \"fuh_Latn_score\": 0.04622627794742584, \"fuf_Latn_score\": 0.017886683344841003}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.714,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gorle koolol Gure Ganni ngarti hikka ko e wuro wiyeteengo Shingiti walla Shengete, tuggude e ñalnde 10 haa 16 lewru nowammbar (kawle) 2019. Faayiida kewu nguu teskinii saɗne e tawtoregol mawɗo leydi Muritani Mohammed wul Sheex Mohammed Ahmed El Xazwaani, gudditɗo golle ɗee e tawtoreede jaagorɓe yonɓe e jooɗaniiɓe leydeele mum en e Muritani. Setooji keewɗi, keewɗi faayiida, teskinɗi naatii nokku oo. Jaɓɓii ɗi ko Goforneer diiwaan Adraar Mohammed Waagi Jagana e mawɗo falnde Shingiti hono Abdul Aamadu Bah.\nHikka noon, teddungal koolol ngol waɗaa ko e inɗe leyɗeele Maruk e Alaseri. Ɗuum jiidaa e garal naalaŋkooɓe e yimiyaŋkooɓe mawɓe dillanɓe kewu nguu. Fitiram-golleeɓe, fulɓe, safalɓe, sooniŋkooɓe e jolfuɓe, gila e jibinannde leydi ndii haa e hoɗɓe ummoriiɓe caggal mayri keedtaani caggal, kollirii geɗe mumen e les tillisaaji peŋaaɗi, potndaaɗi, juɓɓinaaɗi. Yontere haa dawdi e naange, ñalnde fof mo Geno addi, yitere ena yiya, nofru kadi ena nana ko yooɗi, ko weli walla ko yurminii.\nE ngol koolol Shingiti, alaa ko holliraaka heen. Gaagaa wejo duumiingo e kiirɗeeli koɗli, njimri e ngamri e jime, kawgel jaŋde quraana. Hay daɗndu yimɓe, bamɗi e gelooɗi mbaɗaama ko jiidaa e takko petelaaji e cokki.\nTo bannge wejo defte e geɗe ganni, ko Kan Mammadu Hadiya gardiiɗo Yiilirde Ngenndiire Jaatirɗi ɓuri teskinde walla teskeede heen. E haralleeɓe jaagorde pinal ndee, ko kaŋko dañi nanngitde mawɗo leydi ndii fotde 35 hojom ena heɗtii mo. Ɗuum ŋakkaani waɗande mo batte teskinɗe ummoraade e El Gaswaani haa jarani ɗum bismaade mo to galle laamorɗo too, kaŋko Mammadu Hadiya(maa en ngartu e konngol makko).\nƊum fof e wayde noon, won ɓe nganndu-ɗaa, njillu mumen e Shingiti seɓondiri e mehre tan ko coc, teeŋti e wiyeteeɓe ko yimiyaŋkooɓe ɓee. Hay gooto e maɓɓe heɓaani « badse mum, ɗerewol bismaango walla waɗeede e doggol mbele ena anndee ko woni sabaabu garal mum e nder ndee ɗoo sahre. Subaka kurmbitgol koolol ngol e heewde faayiida, hiirde jamma ndee e jirwude njahri ko noon. Alaa yimiyaŋke dañɗo tawtoreede nde so wonaa ɓaggiiɗo e junngo juutngo. Hay welɓe ɗemɗe, heedtikintonooɓe hakkunde yimiyaŋkooɓe e mawɓe ardiiɓe, jogiiɓe jamirooje ɓee, holliratnooɓe koye mumen wonde ena nganndi, ena mbaawi walla alaa baawɗo woorde ɗumen, momti e jiyɗe haa laaɓi, majjiti e nder jamaanu. Nii woni yimiyaŋkooɓe ɓee ɗaldaa e koye mumen, teeli, mbeeli, majjiti e nder jeereende maa mbiyaa no ndeen e sahaa Njeeygu Ɓaleeɓe, nde jiyaaɗo tellintee e laana ena tonngaa tawa hay so woppidaama e hoore mum ne, waawaa seerndude cookli saka yantude e bolol, ruttoo to ummorinoo.\nEna laaɓii wonde e Muritani, miijo ngootaagu ngenndi haaɗi ko e ceɓe ɗemɗe, alaa heen ko yetti ɓerɗe saka tabitineede walla siyneede haa laaɓta. Arannooɓe leƴƴi ɓaleeji ɗii (Pulaar, Sooniŋke e wolof), alaa heen fof mo yiyaani mette, dañaani caɗeele sabu ɗaweede hakke mum ɗawre laaɓtunde, ɗawre ŋaña-ŋañalde. Ɗuum noon wonaa e Shingiti tan fuɗɗii. Ellee ko huunde ɓooynde, yahnde haa waɗi ɗaɗi. Diɗɗal naalaŋkooɓe e yimiyaŋke jolfuɓe won ko nganndi heen saɗnde. Kala biyɗo kadi ena njambita hujja mum, wiccee ndiyam mbonɗam, wiyee yiyata tan ko hoore mum walla ko caroowo yimɓe.\nÑalawma uddugol golle ngol, maa mbiyaa ɓuri kadi haaɓnaade e yimiyaŋkooɓe ɓee. Hay ceede ɗe ɓe potnoo rokkeede ɗee, ɓe keɓaani. Kala mo ɓe potnoo jokkondirde e oon fannu, dogru ɓe ñalñalol. Ɓe ñalli wumpilaade, ɓe kiiri wumpilaade, ɓe leldoyii e njoorto bullungo e haaɓre nde alaa njaatigi haa werlaaji ngari e maɓɓe subaka janngo e mum ngam nawtude ɓe Nuwaasot ko aldaa e heblagol saka dañde ko nawtani ɓadiiɓe e geɗe ŋarɗuɗe ɗe tawnoo to Shingiti.\nHol ko woni Shingiti walla Shengete?\nShingiti walla Shengete ko wuro ɓooyngo, daartiyaŋkeewo, wuro diine, hannde laamorgo falnde wonngo e diiwaan Adraar Muritani. Ngo heedti Attaar, laamorgo diiwaan oo ko rewo, fotde 80 km. Ngo siñcaama laabi tati, e wiyde yimɓe nokku oo:\n– Koɗki ngadani Shingiti sosaa ko e hitaande 777, caggal Annebi Iisaa. E oon sahaa, nokku oo ɓurnoo anndireede ko innde Abeer, wuro diine e gannde toowɗe. Hakke makko e soobanoode e diine Lislaam, jamaaji ɗii, e no wiyraa, ndaroyinooma e 40, so heewii walla e 12, so ɗi famɗii. Hannde oo noon kiin koɗki walla ngoon wuro ko nattungo woodde, ceene ngubbii ngo, ngo majjii.\n– Koɗki Shingiti ɗimmi sosaa ko hitaande 1264, caggal Annebi Iisaa. Ko e ngoon wuro innde Shingiti walla Shengete ndee fuɗɗii dowlude. Ko ɗoon jamaa ɓurɗo ɓooyde oo darii. Ko ɗoon duɗal jaaɓi-haaɗtirde e deftorɗi mawɗi ngoni. Ko ɗeen ɓarake ɓurɗe ɓooyɗe, keddiiɗe e mbaydi mahdi ndii addani Unesco lasde ngo e doggol jaatiiji ganni e hitaande 1996, kanngo e gure goɗɗe bayɗe no Tishit, Wadaan e Wolata haa wanngotooɓe mbaɗti juuraade ɗe.\nE taawilaaji ɗi keɓ-ɗen ɗoon e nokku hee kollitii en wonde cosi wuro ngoo ko sooniŋkooɓe. Innde \"Shingiti\" ndee seekaa ko konngol singede ñawnaa ɗoon. Ngol firti ko Ɓunndu Puccu e ɗemngal sooniŋkoore (si: puccu, gede: ɓunndu). Won miijo woɗngo kadi, hay so ngo yaajaani, holliti wonde rokki wuro ngoo innde ko debbo. Oon feewnatnoo walla jeeyatnoo kodde. Ko ɗuum waɗi won wiyooɓe ngo Shengete. Shengete itta ko e sengete. Helmere ndee firti ko kodde e ɗemngal sooniŋkoore laaɓngal cer.\nKo waawi heen wonde fof, so Shingiti walla so Shengete, yimɓe, ɓe cuf-ɗen miijooji mumen ɓee kam kolliti en tan ko sooninkoore woni ɗoon. So a naatii e nder dingiral jamaa ngal, yanaande ena woniri bannge maggal rewo, e no ɓe mbiyri, ko yanaande biyeteeɗo Naamori Kamara. Ko oon mahi jamaa oo, adii wonde kadi almaami e ngoon wuro Shingiti. Ngoɗɗeeki hakkunde kiiɗoo koɗki ɗimmi e ngadani majjuki kii ko km 5 walla 6. Enen fof e nande ummoraade e nehaaɗe keewɗe wonde Shingiti ko wuro sooninkooɓe wonnoo, naamndal men ko hol no ngo wontiri hannde wuro safalɓe, ngo safalɓe naftortoo, paarnortoo tawi mbaɗaani iddiya?\n– Koɗki tataɓi kii, cosi ɗum ko tuubakooɓe e hitaande 1917, caggal jibineede Annebi Iisaa. Seerndi ki e wuro ɗimmo ngoo ko caanngol ceenal fotde ko ena wona 500 meeteer, bannge rewo. Ko toon gollorɗi jooɗaniiɓe laamu Muritani njooɗii.\nKoolol Shingiti faayodinii sabu ngol heewii jamaanu ngu ngenndiiji, ɗemɗe e guri ɓalli ceertuɗi. Heddii ko ñaawoore e yiyannde nde gooto fof jogii. Eɗen nganndi tan kala kam yimiyanke walla wiɗtiyanke binndoowo weltiima nde darii e wiiɗnde Shingiti e mahdi mum ɓooyndi, naati e jamaa gaadanteejo humpitii ñeeñal Naamori Kamara, yiyi duɗal jaaɓi-haaɗtirde e deftorɗi mawɗi, desorɗi binndi ɓooyɗi ɗii, ɗi nganndu-ɗaa won e heen binndaa ko e dow guri. Ko noon ne kadi kaawisi wellitirta taltali miijo e sahaa nde rewi gadanol mum e yolnde hakkunde Attaar e Shingiti haa o seedii no Mohammedu Wul Ebnu feewnitiri, kaawniiɗe Geno, ngol leeɓol-siraaɗi laylaytowol no laadoori hakkunde joolooli kaaƴe iil-iilnooje.\nGelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/12\/14\/gorle-ngartii-e-shingiti\/","date":"2021-10-17T07:09:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585121.30\/warc\/CC-MAIN-20211017052025-20211017082025-00619.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7253096104,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7253096103668213, \"ffm_Latn_score\": 0.15598545968532562, \"fuf_Latn_score\": 0.09347373992204666, \"fuh_Latn_score\": 0.015644293278455734}","num_words":1087,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko honɗum pelle renndo (sosiyete siwil) habbi e kawral maɓɓe e Kolonel Mamadi Dummbiya?\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo fedde koonunkooɓe Gine CNRD Letinan Kolonel Mamadi Dummbuya fuɗiima yewtidude e ɓiɓɓe leydi ndin ngam ndaarude no ɓe darnirta laamu hakkundewu caggal nde laamu Alfa Konnde liɓaa. Hannde o fottay e pelle ɗe wonaa laamuyankooje caggal nde o fotti hanki e pelle dawro politiki. E ɗen jeewte e kawre woni yewtere IBrahima Balayaa JALLO jeyaazo e dinngiral siwil ka faandu haala Abdullay JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210915-ko-hon%C9%97um-pelle-renndo-sosiyete-siwil-habbi-e-kawral-ma%C9%93%C9%93e-e-kolonel-mamadi-dummbiya","date":"2022-12-08T05:44:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711278.74\/warc\/CC-MAIN-20221208050236-20221208080236-00652.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9476013184,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.947601318359375, \"fuf_Latn_score\": 0.035636480897665024}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila ñalnde Hoorebiir, 15 Seeɗto, leydi Sudan woni ko fitina bonɗo, tawi alaa ko saabi ɗum so wonaa pooɗondiral laamu e ndool-ndoolaagu hakkunde bees (general) en ɗiɗo, Abdel Fattah Burhaan mawɗo konu lawakeewu Sudan kadi pawɗo hoore mum he dow jappeere leydi Sudan, e Muhammad Hamdan Daglo lollirɗo Hemedit hooreejo paramiliteer en noddirteeɓe \"Rapid Support Forces\" RSF.\nTuggude ndeen fayde jooni hareeji ɗii ene njokki he nder laamorngo ngoo, Khartum, kono kadi he nder gure tappamaaje keewɗe he nder leydi he. Ko ene wona teemedde ɗiɗi e cappanɗe njeeɗiɗo neɗɗo maayii heen, tawi ko ɓuri heewde heen ko siwil en, kadi waɗii ko ɓuri ujunere barmuɓe; jawɗeele keewɗe kadi nduppaama. Hay laaɗe diwooje njiyaama ene ngonti mboorka ene ngukkita lewlewndu ene mberloo cuurki. Hayso tawi he peeñɗi ene wiyee jey sabaabu luurondiral maɓɓe ko holno RSF naatinirtee he nder konu lawakeewu ngu ne, rewindiiɓe dawrugol Sudan, mbiy en woni sabaabu tigirigi oo ko ko pooɗondiral tamgol cewle faggudu leydi ndi, teeŋti e oogirɗe kaŋŋe ɗe.\nHoli ɓee bees en rufooɓe ƴiiƴameeje ɓiyɓe leydi mum en, sabu pooɗondiral koongu?\nHaysinno Bees Abdel Fattah Burhaan ko kooninke keblaaɗo he lawbi e duɗe keblirɗe kooninkooɓe kadi ŋabbi he sappeeji konu Sudan haa waawi ƴellitaade he tolno bees ne, Dagolo kanum yetti ko bonnere mum e waɗbonyaagal mum. Dagolo ƴellitii he RSF ko he kitaale 2000ɗ nde o woni gardiiɗo gurup milis en wiyeteeɓe Janjawiid, gollatnooɓe golle kaantare to Darfuur tuma nde leñɗi Arabeɓe walla mbiyen ɓaleeɓe aarobinɓe e leñɗi goɗɗi ɓaleeɓe, ko wayno Fulɓe walla Darfuur en kaɓata he oon diiwan. He oon tuma laamu nguu huwtoriima ɓeen milisaaɓe ngam halkude ɗiin leñɗi ɓaleeɓe ɓe ɓe pawnoo he mum en tiiɗalla muusɗo he torleende. He ngaan saanga, hayso ñaawirde adunaare ndee joopiima Janjawiid en ɓee e ko ɓe mbiyata senosid (genocide) to Darfur ne, kanko Dagolo omo jokki e ƴellitaade he nder RSF, ɓe ngannduɗaa wonnoo golle mum en ko wallude kooninkooɓe ɓee heddaade he laamu.\nLeydi Sudan ko woowtundi boneeji, barondiral e pelɓondiral hakkunde semmbeeji ceertuɗi kuccam e fayndaare. Gila hitaande nde ndi heɓi jeytaare ndimaagu mayri, he juuɗe Angalteer he 1956, Sudan meeɗaani anndude deeƴre. Ko kayri woni leydi ɓurndi heewde coup d'etat he nder Afrik, ko jiidaa e hareeji hakkunde leñɗi walla diineeji. Ko duuɓi ɗiɗi tan caggal jeytaare mayri, he 1958 ndi adii anndude kuudetaa, caggal mum keewɗi pawtiima heen gila jagguɗi haa e daccuɗi. Ko kuudetaa 1989 bees gooto biyeteeɗo Umar al-Baseer ne heɓti laamu ngu. Hakke duuɓi cappanɗe tati oon bees Al-Baseer waɗi buyɓe Sudan he geƴƴele, walla mbiyen jaanama aduna. Gaagaa hareeji hakkunde Rewo e Worgo Sudan, hareeji hakkunde leñɗi to Darfuur kadi yooɓiima pittaali keewɗi he nder laamu o laamɗo ceddeejo mo alaa njurum he ɓiyɓe leydi mum.\nHe 2019 nde laamu Umar Al-Baseer yani, caggal seppooji e dartagol ɓiyɓe leydi Sudan caɗtungol, ɗamaamuya woodiino ma demokaraasi artu he leydi he, laamu nguu arta he juuɗe dawriyankooɓe siwil en. Kono oon ɗamaamuya juutaani wonti ƴiiwoonde saaynde. Duuɓi caggal mum, nde yahi haa ɓe puɗɗi heblanaade suɓngooji kooninkooɓe ɓee kadi kepti laamu, ɓe kujjinorii wonnde,addaniɓe waɗde ɗum ko ngam faddaade hoto geer siwal waɗde he leydi he. So alla, goonga oo tan ko kooninkooɓe Sudan ko woowɓe laamu kadi ittude ɗum he juuɗe maɓɓe wonataa ko newi. Kaan ngonka noon dullinii nde leydi ɓurndi yaajde he nder leyɗeele Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/19\/sudan-poo%C9%97ee-nduure-hakkunde-bees-en-%C9%97i%C9%97o-yoo%C9%93iima-270-fittaandu-kadi-anndaka-%C9%97o-bone-jogori-haa%C9%97de\/","date":"2023-06-08T01:55:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4252274334,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42522743344306946, \"fuh_Latn_score\": 0.40438318252563477, \"fuf_Latn_score\": 0.12678270041942596, \"ffm_Latn_score\": 0.042652249336242676}","num_words":548,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e talaata ñannde 8 lewru 8ɓuru 2023 taskaram On Tottaama Konngol no nawra en Burkina Faso. Faransi pelliti dartingol ballal ɓamtaare wonugal hakkunde maɓɓe e Burkina Faso. Ko ɗum anndini e alat yawtunde jaagorɗo faransinaajo halfinaaɗo huuwondiral hakkunde leydi maɓɓe e leyɗe janane.\nEɓɓooje fewdiiɗe e oo ɗoo wakati, ballal ɓamtaare ngal Faransi waɗanta Burkina Faso, ko emmbere miliyonji 482 ERO (miliyaar 300 cfa); ballal eɓɓanoongal ngal e hitaande 2022, ko bidsee mo miliyonji 13, miliyaar 8 cfa. Huuwondiral hakkunde Paris e Wagadugu ustinoke gila konunkooɓe ɓen ciwlii laamu ngun, ɓe ardii leydi ndin e hitaande 2022. Hino tawti ɗum kadi ko Burkina Faso woni e jinngade kon ɓee konunkooɓe ciwliiɓe laamu Niijeer.\nKo hono ñaawirɗon ngal pellital Faransi dartingol projectile mun Burkina Faso?\nKo holɗum ngol dartingol huuwondiral hakkunde Faransi e Burkina Faso waawi battinnde hakkunde leyɗe ɗen ɗiɗi?\nMontée link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/burkina-faso-faransi-dartinii-ballal-%C9%93amtaare-hakkunde-mum-e-ndii-leydi\/","date":"2024-02-29T20:55:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474853.43\/warc\/CC-MAIN-20240229202522-20240229232522-00449.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7916445136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7916445136070251, \"fuf_Latn_score\": 0.19498881697654724, \"ffm_Latn_score\": 0.011765305884182453}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.846,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nhol feere jette ten haa njelaari iwa e gure men ؟\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 30:00\nyewtere nde addi hande ko njelaari. ɗum ene yaaji hande e gure men doo e Afrik؛ kala to njaaɗa maa taw yelotooɓe. Holko addi ɗum ? Holno siforii ? Hol safaaro muuɗum ? Holko laamu foti wadde mbela e ɗum iwa e gure men ? Oumar Ba mawɗo fedde darnaade al yatiim en, woni jaadiiɗo men e yewtere nde. O addi yiyande mako e namde ɗe. Hono Amadu Baro, gorko janginoowo gur'an e duɗal biyeteedo Al hikma. Men kedo kadi e yewtere nde Fatumata Sih. Oo mo gandal mum fayi e sifaa rendo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190720-hol-feere-jette-ten-haa-njelaari-iwa-e-gure-men","date":"2023-03-23T09:24:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945030.59\/warc\/CC-MAIN-20230323065609-20230323095609-00325.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8597183824,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.859718382358551, \"ffm_Latn_score\": 0.05457012727856636, \"fuf_Latn_score\": 0.03752453997731209, \"fub_Latn_score\": 0.023784257471561432, \"fuh_Latn_score\": 0.01969483308494091}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.789,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreeɓe leyɗeele Afrik, jaagorɗe, pelle renndoyankeeje, nelaaɓe fedde kawtal dowlaaji, toowa ganndal en e hilaafaaɓe diine, ɓeen fof ene njeyaa e ko ene wona sateeji teemedere garɗi nootitaade batu ngam yilaade jam e deeƴre he nder Afrik. Batu nguu jooɗiima gila ñalnde 17-19 Siilo to ngalluure Nuwaksoot, laamorgo Muritani.\nNdee ɗoo joɗnde tatiɓiire fayndaare mum ko ngam tiiɗtinde ko fuɗɗanoo waɗeede rawane toon to Nuwaksoot,ngam haa peeje mbaawa daɗɗeede ɗe ene mbaawa falaade ko woni sabuuji garwaniiji gaddooji fitina, paamirgol jihaad he yeeso ngo sellaani, ɗannule caggal keeri ɗe laawɗaani, nehgol e janngingol sukaaɓe rewɓe, kanum e hirjinde fayde he jam e ɓamtaare.\nBatu Afrik ngam Kisal 2023, ngu fayndaare mum ɓurnde toowde ko haaɓaade waɗboniyankaagal he innde diine he nder jookdu he, suɓiima aaye Qur'an ɓiyɗo: \" Naatee onon kala he Kisal.\" (2:208) waɗi ɗum tiitoonde toɓɓere batu ngu.\nBatu Afrik ngam Kisal fuɗɗaa waɗeede ko he Siilo 2020, tawa miijo ngoo renndi ɗum ko laamu Muritani e fedde Abu Dhabi wiyeteende \"Jakka Abu Dhabi ngam Kisal\" (Abu Dhabi Forum for Peace). Hannde nguun bati ene jeyaa e kewuuji ɓurɗi faayodinde baɗooji he nder jookdu Afrik ngam haɓaade e waɗboniyankaagal he innde diine tawa kadi ɓe kaɓtortoo ɓeen ko tuugnaade he binndi (ko wayno Qur'an, hadisaaji e defte sariya) Islaam.\nHooreeejo Jakkaa ngam Hirjinde Kisal he Renndooji Muslim en to Abu Dhabim Seyku Abdullah Bin Bayyah, wiy wonnde tiitoonde batu 2023 ndee tuugnii ko he wasiyaaji \"Haalanɗe Nuwaksoot\" yaltunde he uddital joɗnde nde. Haalannde (declaration) ndee nde fayndaare mum woni ko helde hujjaaji diine ɗi seɓɓitiiɓe ɓee kuutortoo, kadi e ustude boneeji fawaade dallinoraade diine, naattinaama he ɗereeji duttorɗi \" Yiyannde Afrik ngam Kisal\" he batu 33ɓiiwu Hooreeɓe leyɗeele Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/19\/batu-afrik-ngam-kisal-2023-joo%C9%97iima-to-nuwaksoot-tuggude-17-haa-19-siilo-2023\/","date":"2023-03-28T02:39:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00525.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.866946578,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8669465780258179, \"fuh_Latn_score\": 0.1144837737083435}","num_words":274,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tefre cubi korowal tombaljo majaliisaabe Mo jam'iya Republican haa Lesdi America Kevin McCarthy yummini sollaare ko daldi be jam'iyawa ngan nder semteende jattakam.\nNde 2 on McCarthy do habda be subamo bee kuriyaaji ko hewtani 218- dum burdube duudugo .\nKadima doo on laati arana nder Duubiiji be habdana subuki tubaljo majaliisaabe haa Amerika salora hebeeki nder wakkati.\n\"McCarthy relli be subtata mo haa hokkamo nasaraaku cubi din ko habdanta hokkuki tana maako Jim Jordan nasaraaku non on mabbi McCarthy.\"\nMcCarthy hollay alaamaaji accuki korowal ngal O yecci kubaru'en : \"mi daran darned nder man seeto mi laari ragare badiima waylitan.\"\nSappi no jahaangal nal yahirta giifakan dow majaliisaabe ben huusitinan wurtinki goddo nder mabbe Kadima.\nMcCarthy laatino hooreejo Burdube duudugo haa majaliisaaru ndun on hokkimo jarfu tefre tumbaljo majaliisaabe ben.\nHooreejo Mo jam'iyawa Democratic Hakeem Jeffries kanyum on hokkata McCarthy bone bee kuriyaaji hakkunde mabbe bana 212 be 203 nden nder man mo jam'ya conservative Andy Biggs hebi kuyaaji 10.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/04\/tefre-cubi-korowal-majaliisaabe-haa-lesdi-america-yummini-sollaare\/","date":"2023-02-07T08:15:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00703.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9949788451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9949788451194763}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mouhamadou Sy e Ibrahima Malal Saar\nÉducation: Intégration des sciences modernes en Pulaar.\n(M. Mouhamadou Falil Sy et M. Ibrahima Malal Saar, Dimanche 20 Novembre 2016, à 18h TU)\nMouhamadou Sy est né le 23 janvier 1990 à Bélinabé en Mauritanie. Il a fait ses études primaires et secondaires en Mauritanie, en 2009 il obtint un bac C (Spécialité mathématiques). Il rejoignit ainsi l'université de Cergy-Pontoise pour ses études supérieures. Il obtient en 2012 une licence de Mathématiques avec mention Très-Bien. En 2014, il obtient un master-recherche en Mathématiques fondamentales avec mention Très-Bien, il fut major de sa promotion. A partir d'octobre 2014, il prépare une thèse de doctorat en mathématiques au laboratoire AGM de l'université de Cergy-Pontoise. Ses recherches portent sur l'étude qualitatives des équations aux dérivées partielles. Il fait des publications de qualité dans ce domaine et des conférences internationales.\nMouhamadou Sy a été récompensé par de nombreux prix. On peut citer la bourse d'excellence de master-recherche de l'université de Cergy-Pontoise, le prix au mérite en sciences par l'académie de Paris, la bourse DIM (Domaine d'intérêt majeur) de la région Île-de-France et le prix «Actions collaboratives» de la banque Casden et du FSMP.\nEn parallèle avec ses activités de recherche mathématique, Mouhamadou Sy travaille sur l'intégration des sciences modernes en langue Pulaar, il a déjà écrit un livre de mathématiques supérieures en Pulaar publié par Papyrus Afrique en 2016.\nIbrahiima Malal Saar jeya ko nokkumen cubalel to Muritani. Ko karallo mawdo ligganiiɗo ɗengal pulaar e fannuuji keewdi: Tappirde Pulaar, Firefox, Facebook, .., Jeliya tokossel. Fulɓe ena mbaawi wiyde hannde \"en ndañii belaa\"! Pulaagu.com wonnoo ko e eɓɓude ɗii lebbi fof yaltinde daarol natangol (bande dessinée) e ɗemngal Pulaar.Ngoo eɓɓo woni hannde ko e siyneede sabu golle ɗee ngarii haa ko eɗen bayyina heen jubbannde ngam hollude fulɓe e janngooɓe pulaar kala ɗo yahretee ɗoo.\nDaari nataaɗi njeyaa ko e peeje ɓurɗe waawde yettinde ɗemngal e finaa-tawaa to sukaaɓe, haa teeŋti e jibinaaɓe to woɗɗi walla mawnuɓe e ladde. Ko ɗum waɗi amin njenanaa ko min puɗɗi hannde koo ko a laabi ɓurɗi yaawde jeyaa fayde e anndinde pine men, jannginde sukaaɓe men ɗemngal men.\nKo e hitaande 2004 eɓɓo ngoo winndaa yiɗde yaltinde daarol natangol e pulaar tawa ko e mbaydi lobbiri, ena waawa yeeyeede. Oon sahaa, Pulaagu.com yettaaki ɗo yettii ɗoo tawo kono eɓɓanɗe ena njowii e kaggu haa teddi. E hitaande 2009, nde puɗɗii-mi winndude daarol gadanol ngol, njiilii-mi natoowo moƴƴo tawa ko baawɗo natde ɓaleeɓe, taariindi mum'en e mbaydi mum'en. Kono mi heɓaani jokkondirde e natoowo! Ko maa hikka e fuɗɗorde hitaande ndee nde Alla hokki-en fartaŋŋe jokkondirde e natoowo gooto jeyaaɗo to Konngo, gonɗo ɗoo e Farayse. Ndeen min njeewtidii, kaalanmoo-mi ko woni eɓɓoore ndee, o wiyi kaŋko omo welaa tan yiyde Afriknaajo ena yiɗi hoore mum. Kono, nde o yiyi lowre men Pulaagu.com, ko ɗoon o noddi-mi: o wiyi o anndaa fof ko o haalata sabu makkio weltaade e hono ɗee golle. Kadi, o wiyi o fuɗɗiima janngude baɗte fulɓe, o faamii ko leñol mawngol, daringol, baawngol nawde Afrik yeeso. Nde wonata yontere, tawi min kaaldii maa ɓur waktuuji sappo e Skype!\nO haalani-mi wonde kaŋko ko Afriknaaɓe o ɓuri waade natde etee ko daari Afriknaaɓe o naranii. O holli-mi daari nataaɗi ɗi o fuɗɗii yaltinde. Kono, e wiyde makko, yamiroore natde daarol kesol ena heewi njoɓdi no feewi. Ɓurata newaade ko min cuɓoo e daari ɗi o fuɗɗii natde ɗii, min pira ɗum e pulaar. Caggal nde kaaldu-mi e Haadii Aan, min paamondiri wonde oo woni tigi mo min njiilotonoo. Miin e makko min puɗɗii golle. O fammini-mi hol no min njogori liggoraade, no o yiɗi min ngolloroo e hol ko wobata heen golle am! Ko adii, maa njanngu-mi daarol ngol e ɗemngal farayseere haa paammi ngol. Puɗɗii-mi firde e pulaar, sahaa kala min njeewtida e no konnguɗi poti leloraade, no ɗum foti firdeede e pulaar, walla ɗuma!\nMorso 2010, mi gaynii firde kelle nay jogorɗe hollireede ngam baŋŋinde golle ɗee. Min puɗɗii naatnude konngi ɗii e nate daarol ngol. Ko ɗeen golle ɓuri fof muusde! Min ndawata heen ko subaka, min ñalla gollaade haa min tampa! Min naatni konngi ɗii gorol caggal gorol haa timmi. Min njaltini tumbitere e ɗereeji ngam saataade.\nHaŋkadi, golle ɗee ƴoƴii, min keppii ko min kabrata renndo ndoo wonde en keɓii oo fartaŋŋe mawɗo yaltinde daarol natangol e pulaar! Tiitoonde mayre ko \"JELIYAA Tokoel e Neene Maamu\". Ngol daarata ko nguurndam kukalel dewel e galle baaba mum caggal nde yumma mum natti reseede e galle, goɗɗo lomtii-ɗum. Jeiyaa ko jogiiɗe hakkille, baawɗo mumñal, kono goggo makko Maamu ena joganii-mo ngañgu ko ɗoon waawi haaɗde! Min mbaawaa tawo juutnaade heen kono tan paamen wonde oo albom ko enen mbaɗanaa!\nJooni heddii ko min ndenndina kopporeeje ngam muulde daarol natangol ngol. Eɓɓo amen ko yamtinde heen yeruuji 3000! Kono tawde waawaa yaltude e jaybaaji amen, ma min ɗaɓɓit balle e sosieteeji, pelle, laamuuji e fulɓe heeriiɓe tawa ko jogiiɓe doole wallude-min. amin eeroo kala e mon ɗo yiyi feere yoo joopano-mi sabu ko e renndo ngoo min njaakorii.\nPulaagu.com wonaa ɗoo tan haaɗi. Amin kebori yaltinde daari goɗɗi tawa ko ɓurɗi ñiiɓde e pine men so Alla jaɓii. Kono maa ngol-ɗoo yuɓɓira no fotiri nde min mbaawa jokkude golle. Ma min njokkondir e yoga e pelle, laamuuji ekn ɗi limtu-mi dow ɗii ngam yeewtidde e maɓɓe e fannuuji ɗi balle mbaawi leoraade!\nHade ɗum, banndiraaɓe, ñamminee gite mon, sabu ko ngol go'o pulaar meeɗi heɓde oo fartaŋŋe etee ko e amen Alla rewni wune oo. Yoo wuur fulɓe! Yoo wuur pulaar\/fulfulde! Yoo wuur pulaagu.com!\nKo min yaakoraaɓe, ko min yarlitiiɓe, fellitɓe yaakoreede! Ngaree cemmbinee golle amen!","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/www.dawfm.com\/ko%C9%97omen-hannde\/mouhamadou-sy-e-ibrahima-malal-saar","date":"2023-11-30T10:08:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100184.3\/warc\/CC-MAIN-20231130094531-20231130124531-00652.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.540317297,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5403172969818115, \"ffm_Latn_score\": 0.2808186113834381, \"fuf_Latn_score\": 0.12821675837039948, \"fuh_Latn_score\": 0.03905250132083893}","num_words":924,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nMi naniino, ko adii ɗuum, e nder jeewte elewaaji kaɓantonooɗi wellitaare e kitaale 70, haala warngo Caaroy walla Jaambareeɓe Caaroy ɓe ɓe njeeɓatnoo, aɓe njima, ɓe ɓe njiɗatnoo ñemmbude. Kono mi meeɗaano anndude tigi rigi hol ko addunoo warngo Caaroy. Ko hikka, duuɓi 40 caggal ko mbaɗtu-mi nande ɗuum, keɗii-mi yeewtere e RFI ina siimta ɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=archive%2F201212","date":"2017-01-24T19:09:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00545-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5648095608,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5648095607757568, \"fuh_Latn_score\": 0.18665657937526703, \"ffm_Latn_score\": 0.15400731563568115, \"fuf_Latn_score\": 0.07070039212703705, \"fub_Latn_score\": 0.013612370938062668}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.21,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.65,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaltal gadanal kippu Senegaal sukaaɓe ɓe kellifaaka e fukubal waɗii wune. E beetawe altine oo, Senegaal foolii Arabi Sawdiit 2 e 0.Puɗɗorgel malaangel jam wonande kippu Koto oo e ngel ɗoo kawgel baɗowel to Koree.\nBiituuji Senegaal ɗiɗi ɗii fof naati ko e hojomaaji 15 gadani.\nJaltal ɗiɗmal Senegaal ko alkamiisa 25 Me hakkunde maɓɓe e Amerik.\nKo jiidaani e Senegaal ina tawee toon Afril di Did, Sammbi e Gine.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/coftal\/fukubal-kawgel-winndere-sukaa%C9%93e-seneaal-naatirii-jam\/","date":"2018-03-23T03:16:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648177.88\/warc\/CC-MAIN-20180323024544-20180323044544-00056.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6081911922,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.608191192150116, \"fuq_Latn_score\": 0.18453392386436462, \"ffm_Latn_score\": 0.09386972337961197, \"fuf_Latn_score\": 0.07465902715921402, \"fue_Latn_score\": 0.019903985783457756, \"fuh_Latn_score\": 0.011915486305952072}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.346,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Senegaal teeŋti e tijjaaniyaŋkooɓe mbaaldi ko sunaare. Seek Tijjaani Sih gardinooɗo laawol Tijjaaniya e Senegaal hawrii e lajal jamma alarba jofi alkamiisa. Ko e jammaagu hee o wirnaa to Tiwaawoon. Hol gonnooɗo oo gorko?\nSeek Tijjaani Sih ina noddirtenoo Almakhtuum ; woni niɓɓiɗɗo. Ko goonga sqbu ko anndaa e makko to bannge tolno ganndal heewaani. Ko o ganndo ceedtanaaɗo e fannuuji keewɗi.Sabu ganndal makko, wiyaama hay NASA galle denndinɗo anndube Amerik ngaraniino mbo , o salii.Ko o ɓiy Khaliifa Abaabakar Sih.Ko e 1925 ñqnde 29 deesaamburu o yiyi aduna. Gila e duuɓi makko 14, o reeni Quraan o naatani jaŋɗeele goɗɗe. Teskaama kadi darnde makko to bannge politik,sabu pellital ngal o joganinoo leydi makko Senegaal. Ko ɗuum nih woni sabaabu darnugol makko lannda PSS ngam dartaade Senghoor. Oon gadiiɗo ardaade leydi Senegaal sokii mbo hakke laabi 2.\nKo e hitaande 2012 o ari e ngariigu laawol Tijjaaani caggal wirnaare Serin Mansuur Sih. Gila noon o lomtii ngardiigu laawol ngol e Senegaal, o yaltaani haa nde o hawri e lajal jamma hanki.\nKo Abdul Asiis Sih Al Amiin lomtii mbo e ngardiigu laawol Tijjaani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/sankaare-seek-tijjaan-sih-ganndal-hootii-laakara\/","date":"2018-03-23T16:57:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648404.94\/warc\/CC-MAIN-20180323161421-20180323181421-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5927931666,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5927931666374207, \"fuh_Latn_score\": 0.3017253875732422, \"ffm_Latn_score\": 0.06948856264352798, \"fuf_Latn_score\": 0.021018672734498978, \"fuq_Latn_score\": 0.012861602939665318}","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ko suka pullo baronooɗo\nto kounoune ñalnde 8 seeɗto 2017,caggal duuɓi ɗiɗi feccere laamu senegaal wiyii teep e waɗnooɓe ndeen bonande. E nder yontere ndee Cheikh Ndiaye, Ibrahima Fall, Amadou Fall et Fary Bâ ɓeni e juuɗe laamu ngati ko kamɓe tigi pewjannoo mo,mboomi mo.Caggal losko cinndon maɓɓe ina jeyaa e ko addiniɓe yiiteede.\nsiftinde e ndeen hitaande Mamadou DIEYE nawiini ara-raay lammba mo ayaawo TFM yuɓɓinno « Lamb Académie ».\nKeɗto ɗee ciimtol jiknaaɗo makko Daawuuda Sammba JEEY (naalanke fulɓe) to radio Dingiral fulbe .","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/14\/warngo-mamadou-dieye\/","date":"2021-06-15T21:22:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487621627.41\/warc\/CC-MAIN-20210615211046-20210616001046-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6441776156,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6441776156425476, \"fuf_Latn_score\": 0.20702846348285675, \"fuh_Latn_score\": 0.11691086739301682, \"ffm_Latn_score\": 0.01923089474439621}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.666,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Celluka ko ganndal kaalowal kala ko fayti e ɗemngal gila to njuɓɓudi maggal, lelngo maggal, haa yottani ma no ngal haani wowlireede. Wonaa no neɗɗo weldaa fof haaldata. Ɗemngal fof ina jogii tan no haaldatee. Won ko angal jaɓa kadi won ko angal saloo.\nSo en mbiyii celluka Pulaar noon, hanti en tonngiima e ɗemngal men. Ngal wonii haaju men e kuccam men. Kala maakɗo (kaalɗo) ko wonaa kanngal, o wiyee wonnde o haalaani Pulaar. Won heen kadi ina kaala ngal tawa kaali ngal ko e mbaydi ndi sellaani. Ɓe mbaɗtee e laawol walla ɓe ngoppiree noon ɓe puyboo e maayo Pulaar ñawɗo.\nYoo faame kadi wonnde celluka tuugnotoo ko e kaalki yimɓe haa teeŋti noon e mawɓe men haalatnooɓe Pulaar ɓolo mbo jillaani ɗemɗe goɗɗe. Waawnooɓe Fulfulde laaɓnde cer tawa juuto daawal waylaani no ɓe kaaldatnoo.\n— Lelngo haala: no haala ka lelorii, no ka wayi. Mbele aka yuɓɓi walla ka yuɓɓaani. Mbele aka ɗooftii njuɓɓudi ɗemngal ngal. So en dokkii yeru mbiyen: \"ko aan wiyi miin yaha soodeede kosam\". So baawɗo Pulaar o nanii kaa haala, o mbo annda ko kaalɗo o yiɗi haalde kono kadi o mbo yananaa oon ko Pulaar ñawɗo bof haali. Baawal makko ɗemngal ngal holla mbo wonnde konngol ngol ko nii haannoo leloraade: \"Ko aan wiyi mi yo mi yah mi soodoya kosam\". Ɗoon celluka huutoraama ɗoon.\n— Jooforde e toɗɗorde: celluka ina wallita neɗɗo e anndude holi ndeen jooforde\/toɗɗorde fotnde huutoreede e kala nokku. Joomum heɓa anndude wonnde mbaalu ko ngu e nguu, nagge ko nge e ngee, maaro ko e koo…eknh. So Baabaho wiyi ma: \"Puccu ba ina yaawi\" mbiyaa ɗum wonnde bonnii Pulaar. Puccu ko NGU haani toɗɗoreede. Kala mawnuɗo e renndo fulɓe, ɗo Fulfulde wollatee (haalatee) joomum heewaani jiiɓondirde jooporɗe e toɗɗorde. Ko janngoowo ɗemngal ngal heewi yande e ɗeen juume.\n—Teelɗinde e hebbinde: celluka ina daroo ɗoon darnde lobbere. Wowlaandu fof ina jogii tan no hebbinirtee e no famɗinirtee. Joomum annda alkule baylotooɗe iwde e teelal fayde e keewal bayɗe no: -R e D yeru: rawaandu wonta dawaaɗi -F e P yeru: faandu wonta paali -S e C: sonndu wonta colli…eknh Joomum annda kadi wonnde NAGGE keewal mum ko NAYI wonaa NAGGUUJI.\nCelluka ina heewi dame, damal heen fof ina jogii tan ko huccani. No mbiy-ɗen adan nii tan wonnde celluka ittatee ko e kaalki yimɓe. Woto neɗɗo janngu celluka seeɗa tan wiya ina bonnita no yimɓe fof kaaldata. Won heen mbiya wonnde helmere PULAAR sellaani tawde tan jooforaama o. Yoo humpite wonnde ɗemngal wonata tan ko e yahde ina wayloo.\nGeɗel ɗiɗmel ngel ko so fulɓe aduna ɓe fof njaɓii janngude celluka paamotiral hakkunde maɓɓe weeɓat. Ina jeyaa e ko haɗi en nanondirde waasde en humpitaade ɗemngal ngal sanne. Heewɓe ina mbiya yoo ɗemngal woottiɗine. Miin dey yiyannde am holli-mi, caggal no kumpitii-mi yoga e caltule (ngaddinaaji) fulɓe, ko ɗemngal ko ngal gootal. Ngal hatojinaani e woottiɗineede.\nWoni caɗeele men tan ko en njokkondiraani e fulɓe woɗɓe. So en keɗondirii, en kuutoriima Fulfulde ɓolnde nde jillaani gowlaali ɗemɗe goɗɗe, en paamondirat.\nYoo neɗɗo jaɓ janngude ɗemngal mum. Woto o wiyu wonnde haalde ngal tan yonii mbo, alaa yo o janngu ngal; o luggiɗinoo e maggal; o takkoo mawɓe, o heɓa e mum'en kelmeendi kesiri. O suusa naamndaade, o waasa hersude. O sooda defte binndaaɗe e Pulaar, o tara ɗe. O wona keɗotooɗo no yimɓe kaaldata.\nEn teddinirii binndol ngol musiɗɗo men Fandou Almoudo e Giɗo Pulaar Almudel Murtuɗo.\nE kuɗol: ✍️ Mohammed Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/pulaar-damal-celluka\/","date":"2023-09-28T08:20:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510368.33\/warc\/CC-MAIN-20230928063033-20230928093033-00590.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3410075009,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3410075008869171, \"fuf_Latn_score\": 0.2925235331058502, \"ffm_Latn_score\": 0.19008009135723114, \"fuh_Latn_score\": 0.16716277599334717}","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.31,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gooto halkaama nden daldi gootobo 'e nawnande caatude wakkati paccam ndiyam wada haa galluure Dakar Laamorde Lesdi Senegal.\nPolice jo gddo wi paccam ndiyam dam wadaama caatudum sanne haa nde 2 nder Asawweere non on wadi sanadu nastuki ko haatoy nder pattule feerefeere haa giifakan.\nDi'eele burdi tobuki sanne haa Galluure Dakar hakkunde Lewru July yaaki October.\nNon wadi ballde d tobo mawde mawde do toba sanne nder Asaweeje de.\nHukuuma hakkilanta shaanu fe'aano nga (ANACIM) haa Dakar anndini wiiki iga 20 Lewru July paccam dam fuddi sanne.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/08\/paccam-ndiyam-halki-goddo-gooto-haa-lesdi-senegal\/","date":"2022-10-01T11:03:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00482.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.998359561,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9983595609664917}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñlawma 03 lewru ME kala ko Kala goo lewru Me ko ñalawma teddiniraa wellitaare saaktooɓe kabaruuji. Oo ñalawma fuɗɗii mawnineede ko 1993 e yamiroore fedde ngootaagu winndere ndee ngam tabitinde nanondire Uneskoo siifnoo gila e 1991.Ina waawi nanngireede kadi nootaango e eeraango jaayndiyankooɓe Afrik hawritnooɓe to Winnduk e 1991 ngam woytaade wellitaare saaktooɓe kabaruuji. Woni paandale maɓɓe ko rokkude jaayndeeji Afrik wellitaare e jeytaare mum sabu teskuya ɓitteende tawateende e yoga e leyɗeele.\nSenegaal suɓɓii hikka ko yuɓɓinde seppo ngam hollitde caɗeele maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/nalawma-wellitaare-jaayndiyanke-seppo-e-nder-boli-ndakaaru\/","date":"2018-09-18T17:09:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155634.45\/warc\/CC-MAIN-20180918170042-20180918190042-00535.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9539556503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9539556503295898, \"ffm_Latn_score\": 0.016493219882249832, \"fuh_Latn_score\": 0.013450567610561848, \"fuf_Latn_score\": 0.012947806157171726}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.891,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Balde Saalide Alh Sabo Nanono ministaajo ndemal wii neddo heban hittorde nyamdu N30 O nyama o hara ha nder wuro kano, bolidde maako saggiti wia wiita hakunde ummaatore ha goddo fere mabbiti jawleru nyamdu ndu hitorde mabbe N30 ha nder kano.\nummatoore nder wuuro Kano tabbitin Jawleru man usti welo e tornde pukaraabe nder wuuro man.\nmo'iinowo Rajoji mabbitin jawleru wondu ndu hitorde mabbe N30 ha fattune Sani Mai Nagge.\nmo'iinowo Rajoji man andiraado be Haruna Injiniya mabbiti Jawleru man tabbitin Freedom Radio keddiraabe maako jippini payande mabbe sabo butugo nyamdu makko, salaaje fere do yerba bibbe jowi be N150 be sooda hittorde N30, N30 komoy.\nO wii nder nyalomaare odon defa maarori buhure e neppe reta buhure, wobbe do yaha sooda gam sendina marbe haaje.\nbaawo man sedda Hajiya Sadiya Saidu meeti mabbiti Jawleru hesru ndu hittorde mabbe N30, Hajiya Sadiya wii pukaraabe fu no wara soda nyamdu ha nakkure makko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/be-mabbiti-jawleru-nyamdu-ndu-hittorde-mabbe-n30-ha-nder-kano\/","date":"2021-06-14T21:44:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00149.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996619225,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999661922454834}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Min ngoni ko e ƴellitde Enternet\nDarnde amen ko ƴellitde udditaare, kesamaagu & fartaŋŋe e Geese.\nƊoo e Mozilla ko min harbiyaŋkooɓe huuɓnuɓe, miijiyaŋkooɓe e tafooɓe, gollidooɓe ngam Enternet laatoo wuurde e heɓaade, haa yimɓe winndere ndee kala mbaawa wontude tafooɓe e humpitiiɓe geɗe Geese. Amin ngoongɗini ballotiral adeeji e dinndeere udditiinde ko huunde tiiɗnde nawoore mo woni kala e renndo men fof yeeso.\nTar Manifeste Mozilla oo ngam ɓeydude faamde ko min tiiɗaa e ko min ndiinii e ko wallata min jokkude darnde amen.\n-\nAr yantu e amen\nFartaŋŋeeji yarlitaare ena keewi ɗo amen ɗoo e fannuuji ceertuɗi\n-\nDaartol\nTo min ngummii e hol no min ngardi haa ɗo min ngoni ɗoo\n-\nJeewtirɗe\nAmin kumpita heen baɗte wallitorde, topirɗe amen e karalleeje.\n-\nƊowamteeru\nSifaa maen, njuɓɓudi amen, e renndo huuɓngo Mozilla","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/mission\/","date":"2023-04-02T03:05:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296950373.88\/warc\/CC-MAIN-20230402012805-20230402042805-00130.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9567731023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9567731022834778, \"ffm_Latn_score\": 0.02805977128446102}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.92,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaagorɗo Senegaal kalfinaaɗo geɗe jokkondiral caggal leydi e Senegaalnaaɓe wonɓe caggal leydi, Aysata Taal Sal, yaltii he deƴƴere mum. Caggal haalaluuji coofɗi ɗi hooreejo leydi Tunis huccini he ɓiyɓe Afriknaaɓe ɓaleeɓe ɗanniyankooɓe wonɓe he nder leydi Tunis ɓe ngannduɗa fayndaare mum en ko yiɗde taccude fayde Orop. Jaagorɗo Aysata Tall Sal wiy, wonnde jaagorngal ngal ene rewindii ko waɗata to Tunis ko yowitii e ɗanniyankooɓe Afriknaaɓe jeyaaɓe he leyɗeele worgo-sahra (ɓaleeɓe), Dewbo jooɗaniiɗo Senegaal to leydi Tunis o yamiraama yoo sos ko wiyetee \"cellule de crise\" ngam wallude he reende kisal ɗanniyankooɓe Senegaalnaaɓe ɓee e jawɗeele mum en.\nEɗen ciftina tan he nder haalannde nde o waɗi kanko hooreejo leydi Tunis Kaysi Sayyid o wiy: \"Ma feere ƴette ko leelaani ngam dartinde garaangal he nder Tunis, ɗanniyankooɓe Afriknaaɓe ɓe naataani he dow laawol. Kono he nder kaan haala o huwtorii ko konngol \"hordes\" woni diɗɗal yimɓe boniranteeɓe, ɓe ngalaa curo, ngalaa kajo. O wiy so ɓe ngarii ɓe ngardata ko e bonirantaagal, kirim, e jikkuji boɗi ɗi njaɓotaako. Haa jooni kanko hooreejo leydi Tunis o, o wiy garaangal cente ɓaleeɓe Afriknaaɓe he Tunis ko feere bonnooɓe yiɗɓe waylude mbaydi leñɗi Tunis, ngam waɗtude ɗum leydi ɓaleeɓe ɓe njotondiraani hayhuunde e leyɗeele Arabeeɓe e Islaam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/27\/ngonka-senegaalnaa%C9%93e-to-tunis-aysata-taal-sal-yaltii-he-de%C6%B4%C6%B4ere-mum\/","date":"2023-09-30T20:30:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00393.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7966271639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7966271638870239, \"fuh_Latn_score\": 0.16475875675678253, \"fuf_Latn_score\": 0.01988987624645233, \"ffm_Latn_score\": 0.01863436959683895}","num_words":204,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.499,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nDuɗal Alworabiya Jowol. Alhajji Mahmuud Bah naatiri Jowol ko jaŋde e eeraango feewde e diine. E wiyde makko, ko annduɓe ndontata annebaaɓe e ko refti heen, almuudo fotaani faaydeede e jelotooɗo. Leelaani, o soppi ɗoon duɗal gadanal Alworabiya e Jowol.e lewru kawle (octobre) hitaande 1941. Ngaddiin ngaal duɗal ena seerti e mbaydi jaŋde ngoowanoondi ɗoon ndii. O adii jannginde ko e les ciluki mawki, damal galle almaami raatib wuro ngoo ena wiyee Ahmad Tuure.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2Fdoos%C9%97e-fedde-%C9%93amtaare-pulaar-e-muritani","date":"2017-01-24T19:14:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00549-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9680224657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9680224657058716}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jam Allah woni e moon derɗiraaɓe, Nda kubaruuji winndere ɗi mbimbiire hannde ɗo\n7 lewru banjaru arandu hitaande 1441 hj, ko yaadata kal-kal bee 4 lewru bowte 2019 ml.\nArdiiɓe leyɗe ɗe dental soobiraagu rento ngal NATO fe'ani mobturde maanditaare duuɓi 70 bee tigguki dental ngal haa galluure London, kono soynde narral bee sugguki dow ko laarani ceede bee luumooku ɗon barra mobturde ndeen\nArdiiɗo Naajeeriya Muhammadu Buhar wi'i haa jotta o innaay ñennde maɓɓutuki keeri leydi ndiin, faa ɗum waddo ragare ɓilla nastaago kare ɗe haɗaama nasteego leydi ndiin.\nLeyɗe winndere ɗon ngaɗa mobturde haa galluure Madrid ngam yalɗirki goote e mobturɗe ɓurduɗe hawtaago himɓe haa winndere dow ko laarani mbattidol sella nde ɗum nodditiraama COP25.\nHaa Naajeeriya dente himɓe ɗe foddata hakke innu Aadamu bee jeydiyankooɓe wanngini suno maajum dow no ɗum yaarata kippe dow huwooɓe maɓɓe nder ko nandata bee ustuki bawɗe yacceego miijooji.\nMoodibbo nanaaɗo mo leydi Naajeeriya bi'eteeɗo Ceerno Ɗahiru Usmanu Bawchi tori gomna diiwal Kano dow o acca aniya muum ka lornaago laamorɗe hesɗe her diiwal ngaal ɗe hitoordu sannkiti, ngam tabitango joonde jam e de'ende.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/jam-allah-woni-e-moon-der%C9%97iraa%C9%93e-nda-kubaruuji-winndere-%C9%97i-mbimbiire-hannde-%C9%97o\/","date":"2020-01-22T13:36:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00221.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9904530644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9904530644416809}","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati lesdi Naajeeriya andini ɗo hoori hakkilo dow hakkilanki hake Innu-Adama'en koo toy nder lesdi ndin fuu no foti.\nArdiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhaammadu Buhari on tabbitini haala kaa haa mobre kubaru'en nde duuniyaaru nde ardiiɗo on doggini hawtaade e ardiiɗo lesdi Amerika nder faada laamu lesdi ndin ka White House, nder gallure Washington DC, ɓaawo giidal sirri ngal ardiiɓe ɓen ɗiɗo ngaadi nyande altine.\nO wii kala tawraaɗo bee ayiibe nyaamuki neɗɗaaku goɗɗo e 'yattuki hake muuɗum fuu kiita doggan dow muuɗum.\nArdiiɗo Buhari wii: \"Ngomnati lesdi Naajeeriya woɗɗi dow tokkuki ballinaaɗi reenuki hakke innu adama'en, hawtaade e samɗinki ndimu ɓiɓɓe adama'en , koo yaake konu on ngu doggintee bee saata gikku'en e saggarle'en. Min ɗo anniyi tabutunki kala defte caawuɗe bojji dow nyaamol neɗɗaaku fuu wiɗititee kala tawraaɓe ayiibe fu boo hiitetee no handi.\"\nDow yaake rento boo wolaama bana gannuɗi kaɓe hakkunde remooɓe e waynaaɓe, ardiiɗo Buhari, andini dow jabruɗ kanduɗe hoosaama ngam hurguki gannungol ngol e goɗɗe ɗe raggiɗinki ngol nde woore.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/06\/19\/narral-naajeeriya-e-amirka\/","date":"2021-12-09T04:21:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00117.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9929884076,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9929884076118469}","num_words":165,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cimtol OXFAM hollii wonnde heege ɓeydike e nder aduna on.\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Usmaan Jallo ƴettanoowo konngol OXFAM Burkina Faso. OXFAM, ko fedde winndere, haɓaynde heege e anngal nunɗal, daraniinde potal. Ndee fedde yaltinii ciimtol e aljuma feƴƴuɗo. E ngol ciimtol noddiraangol geeƴum heege kum no layude, OXFAM hollii yimɓe weelaaɓe ɓen ɓeydike e nder aduna on sabu rafi koronawiriis e deenaagu. Usman Jallo na jaabo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210712-cimtol-oxfam-hollii-wonnde-heege-%C9%93eydike-e-nder-aduna-on","date":"2022-08-17T19:57:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573104.24\/warc\/CC-MAIN-20220817183340-20220817213340-00761.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7743756175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7743756175041199, \"fuf_Latn_score\": 0.18810728192329407, \"fuh_Latn_score\": 0.022278983145952225, \"ffm_Latn_score\": 0.013813890516757965}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.728,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"OFNAC jooɗnde mum e dental pedle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje e nder diiwaan Maatam, ndeen jooɗnde jooɗaa ko hannde 09 07 2018 to Saamburu komersa mo Maatam. Ardii jooɗnde ko cukko guwernoor Maatam kalfinaaɗo geɗe ɓamtaare hono Sokna Ngom. Dental pedle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje ngarii e keewal sabaabu ngalɗoo ňallal ko wostondirde miijooji ngam haɓaade njeenaari ( corruption ) ;e to bannge forot e nder leydi hee ,sabu gollorɗe keewɗe haa e yahngartaa ko ɗuum ɓuri heewde toon. Caggal joorngo miijooji hakkunde tawtoraaɓe jooɗnde nde toɓɓe keewɗe kaalaama,ngam heptinde ɗuumɗoo ko darnde mawnde foti dareede heen. So a Ƴeewii e ko ɓooyaani ko hollitaama e to bannge nate kame wideyooji yimɓe jaggaaɓe ko maantini ina mbaɗa ngerdi kono alaa fof ɗo nanataa ɗo joofii. Firti ɗuum ittude haa laaɓa e nder leydi ndi weeɓaani. E nder gollorɗe ɗe so tawii a soklii kaayit ko maa mbuuňaa , so a sellaani ko maa mbuuňaa ,joomen otooji ko maa mbuuňa,waɗde buuňaa oo heewii tee ɗo foti wulliteede alaa . Ko ɗuum waɗii ɓe ndokkiri ndee ɗoo tonngoode tuggi waktu 8 haa 17 kala ňalawma so yiyii baɗe bayɗe noon noddu a yoɓataa hay mbuuɗu. Sukaaɓe janngooɓe haa yiɗɓe gollaade e yiɗɓe ɗannaade laŋii sabu buuňaa , mbela ɗuum ina iwa walla alaa. Tuggi waktu 10ɓiijo haa juulal tiisubaar ko yeewtere gooɓe jiile. Ndee rogere maa anndaa so ina yaawa ɗiggude. OFNAC faamii ko huunde nde ɓe tijjinoo e humpitaade . Kamɓe dadiiɓe ɓe tawtoraama polis ,duwaaň,sanndarmori,e sarwisaaji goɗɗi.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-goomu-ofnac-yilliima-toon\/","date":"2019-02-24T02:47:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550249578748.86\/warc\/CC-MAIN-20190224023850-20190224045850-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9456883073,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9456883072853088, \"fuh_Latn_score\": 0.033979129046201706}","num_words":238,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.959,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro\nCategory Archives: Joljole\nHe yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre coñce Pulaar.jokku taro\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.jokku taro\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.Jokku Taro\nNelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.Jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2021-01-21T11:11:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703524743.61\/warc\/CC-MAIN-20210121101406-20210121131406-00173.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8056171536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8056171536445618, \"fuf_Latn_score\": 0.10576856136322021, \"fuh_Latn_score\": 0.050333939492702484, \"ffm_Latn_score\": 0.033891208469867706}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamu makki sal ina daranii wuurnude ngayna senegaal, haa o waɗani ɗum ňalaande ngenndiire heeriinde e nder kala hitaande, e taƳan'de ɗum laawol kaɓotoongol nguya jawdi ndi.\nKono noon renndo senegaal ina naŋtii e wuuro ( aadama ) mum haa ɗuum tonngi ɗum haa teeŋti e ɓurɓe won'de aynaaɓe ɓe, haa ɗuum waɗi laamiiɗo leydi ina yiɗa ɓurde feewnan'de ɓe nguurndam maɓɓe kanɓe renndo leydi ndi ronka , nde tawnoo laamu ko ɓesnoore renndo no renndo wayi fof laamu mum soomoto heen.\nLaamu ngu yiɗiino hay ɓurde weeɓtin'de e yaawnude jaŋde kur'aana nde, kono renndo mbiyɗen ngo jaɓaani nootaade laamu mum e ngaal beeɓnal jaŋde kur'aan, ina waawnoo reworde ɗoon haa jannginooɓe ɓe naatta e jaŋde laamu, jaŋde nde waɗanee tolnooji mahaaɗi natta won'de jannginoowo gooto e almudɓe 100 ɓe ndenndaani simoore wootere.\nLaamu senegaal ina eɓɓana renndo mum geɗe keewɗe beeɓtinooje nguurndam horoo ɓennin'de ɗum e dowu renndo ngo, laamu ngu waya no motoor ceŋiiɗo e oto mo korwe pusɗe ni, diira haa hortoo acca ɗuum ɗoon fayta e goɗɗum.\nNdee fewjere nde makki sal fawjani aynaaɓe leydi ndi so tawii nde rewaama, woni so ngayna ka waylaama ɓooyataa tampere iwana aynaaɓe fooftere wooda daňal ɓeydoo.\nSo oorol goɗɗungol ngol nattii sukaaɓe ɓe nattii aynineede naatnaama jaŋde, sahaa fof lulɗe ( semeneeruuji ) ganndal na udditanee aynaaɓe ɓe ina njannginee nehde jawdi wuura heen moƳƳam, e dowu ngartam njaawɗam.\nE jawdi ndi waɗtee hakkille tawa wonaa yo teewu daňe tan hay so caggal leydi ummorii leydi ndi, renndo ngo yowitoo e jawdi leydi mum ko wayi no taaske e kewuuji goɗɗi ɗi fof, yimɓe nguura e jawdi mum en kaalisaaji jaltatnooɗi leydi ndi ɗi naatta e leydi ndi kadi jibinana leydi ndi goɗɗum.\nIDRISSE KAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/laamu-laawol-%C9%93eydaare\/","date":"2022-10-01T09:11:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5970965624,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5970965623855591, \"fuh_Latn_score\": 0.270936518907547, \"ffm_Latn_score\": 0.09890002012252808, \"fuf_Latn_score\": 0.029749779030680656}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Seeju (Sédhiou), hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, nana he njullu goole gila ñalnde 27-28 Colte. Caggal jaɓɓungal mawngal ngal yimɓe diiwal ngal njaɓɓii hooreejo leydi oo e yahdiiɓe mum, hooreejo Makki Sall ardiima joɗnde Batu mawɗo leydi ngam ƴellitaare mo diiwal Seeju (Conseil présidentiel sur le développement territorialise de la region de Sedhiou) hannde Mawbaare (Talaata) 28 Colte.\nEne tawtoraa nguun batu jaagorɗe ɗee kala, kono kadi gollonooɓe laamu ngu he kala tolno, suɓaaɓe diiwal ngal, inne anndee en heewɓe gila e siwil en haa militeer en tawtoraama jonnde nde. He nder nguun batu 18 feere ƴettama ngam waawde nootaade he ngoƴaaji yimɓe diiwal ngal. Eɓɓaande duuɓi-tatiire 2023-2025 ko ene abbo he 400 miliyaar kadi ƴettaama wallitde ɓamtaare diiwal ngal, faawaade noon e so batu jaagorɗe jontondiral (conseil des ministres décentraliseé) jaɓii siinude ndeen eɓɓaande, Kono ene waawi wiyeede so ɗuum waɗii ko nafoore mawnde wonannde yimɓe diiwal Seeju.\nHe nguun njillu kadi hooreejo leydi o ruttii won e ɓiyɓe diiwal ngal teddungal, sabu golanaade leydi ndii he mbaydi seedtinndi, Famara Ibraahiima Saañ, dawriyanke meeɗnooɗo wonde jaagorgal he laamu PS, mo o inniri Poŋ Marsaasum, e Porofesor Balla Muusa Daffe.\nGeɗel teskin ngel kadi ko wonnde hooreejo leydi o Makki Sall, udditiri batu nguu ko he manndikoore, ɗemngal ɓurngal jaalaade he diiwal he. Hooreejo Makki Sall siftinii yimɓe ɓe wonnde omo nana Manndinkoore sabu o meeɗii gollaade toon nde o woni suka, \"Ko gila ndeen giɗli am he ɗemngal Mannding fuɗɗii.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/28\/batu-maw%C9%97o-leydi-ngam-%C6%B4ellitaare-mo-diiwal-seeju-e%C9%93%C9%93o-400-miliyaar-%C6%B4ettaama-ngam-%C9%93amtaare-diiwal-ngal\/","date":"2023-03-28T02:55:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00532.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5811305046,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5811305046081543, \"fuf_Latn_score\": 0.21655336022377014, \"fuh_Latn_score\": 0.16621890664100647, \"ffm_Latn_score\": 0.034639790654182434}","num_words":236,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nRafi Koronaawirus: holi feere ngam haɗde laygol muuɗum e dongere Afirik?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nÑalawma hannde min njeewtat ko yowwiti e ñawu biyeteeɗo Koronaawirus. Ooɗo rafi eno jokki laygol muuɗum e nder Afirik. Eno ɓuri jooni leyɗelle 40 de rafi on meemi. Yoga e leyɗelle ena miiji wonde haɗde yimɓe ɓen yaltude subaka et kiikide ino waawi faddaade ñawu ngu.\nJeeyngal\nMbele ɗeeɗo kaɗɗe eno weeɓa e dongere Afirik de wonno yoga e yimɓe maa ndawa nde ndaña ko nguuri e ñalorma ?\nKoɗo men Dr Usmaan Bah neɗɗiyanke ma haalan en hono ɗum worri. Gollidiiɗo men Abdulaay Dikko kanium ne ma heɓɓ kongol ngam addude yiyande hettiyankooɓe jooɗiiɓe Maasina.\nTimminta yeewtere nde ko naalanke biyeteeɗo Bams","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200404-rafi-koronaawirus-holi-feere-ngam-ha%C9%97-laygol-muu%C9%97um-e-dongere-afirik","date":"2023-03-30T18:34:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949355.52\/warc\/CC-MAIN-20230330163823-20230330193823-00659.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5125273466,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.512527346611023, \"fuf_Latn_score\": 0.24612964689731598, \"ffm_Latn_score\": 0.19652059674263, \"fuh_Latn_score\": 0.037007130682468414}","num_words":117,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.411,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dowla Muritani feri ko kappanɗe ɗiɗi : heen wootere tuugii ko e ndema inniraaka PNDA (Programme National pour le Développement Agricole) walla mbiyen Tuugnorgal NGenndi ngam Ƴellitaare Ndema e happannde ɗimmere wiyeteende PNDE (Programme National pour le Développement de l'Elevage) hono Tuugnorgal Ngenndi ngam Ƴellitaare Ngaynaaka. Adannde ndee foti joofde ko e hitaande 2025, watindiinde ndee ko e ndeeɗoo hitaande 2023 joofata.\nTeskaa ko leydi ndema ina rokka fartaŋŋeeji keewɗi, kono kadi ina heewi caɗeele. Gila leydi men heɓi jeytaare mum faade jooni, ko ina tolnoo e 550 miliyaar ugiyya feraama e ngooɗoo senngo, tawi ko jawdi ummoriindi caggal leydi maa jawdi dowla oo e hoore mum. Jiidaani e caɗeele ɓurɗe teeŋtude ɗee pawii ko e laɓɓitingol jeyal leydi sabu sariya mo 83-127 ñawndaani caɗeele seerndude ko laamu jeyi e ko teelɗuɓe njeyi e ko won e dente njeyi (leƴƴi , galleeji maa kinɗe). Ɗuum ina jeyaa e ko ɓuri telɓinde ƴellitaare ndema e nder leydi hee, yanti heen ko kuutorɗe gaadanteeje haa jooni kuutortee. Mahdiiji tammbotooɗi ndema ƴellitaaka, ngoodaani (laabi dewteeɗi, kuuraa, ndiyam e sato njulaagu mbaawngu fooɗtude teelɗuɓe ñamlirooɓe kaalisaaji, wallitooɓe kaɓirɗe karallaagal ndema..). Hay so tawii noon, tolno katanɗe men to bannge leydi ndemateendi famɗaani : wertaango leydi ndemateendi tolniima e 530 000 hektaar tawi heen 135 000 ha koko waawi ilneede kono alaa ko huutoraa heen so wonaa 34%. Ɗum fof so huutoronooma no haanirta nii, maa ustanatno en baasal, ustana en yowitaare ko faati e nguura, ƴellita leydi ndii.\nKo kaaɗoo ngonka addani laamu jogaade jiyanɗe kese pawiiɗe e ɗeeɗoo geɗe, to bannge politigi ko heɓtinde jeyi leydi ganni mbele eɗum tiiɗtina ngootaagu ngenndi, to bannge faggudu huuɓnude soklaaji men to bannge nguura, ustande en jiggagol nguura caggal leydi. To bannge karallaagal, naatnude karallagal kesal e nder ndema tawa ina huutoree kaɓirɗe jaaduɗe e kaan ndema, To bannge renndo, newnande remooɓe ɓesngu Moritani kala, teeŋti noon hoɗdiiɓe ɓe ngalaa leydi, e dow nanondiral, heɓde leydi tawa ko ndi huutoraaka.\nSifaaji no leyɗeele ɗee kebori golloreede :\n•Heertaade bertalle nokkuuji jaajɗi kuuɓnuɗi mbaawka ƴellitde faggudu, rentinde ɓesngu renndo satiingo ngoo kala, tawa ina yahdi e ko yowitii e karallaagal ballitoowal ɓamtaare (leydi ndi e hoore mum, keɓgol diƴƴe ilnirɗe, laabi peewɗi, kuɓɓam ekn..).\n•Anndude hoɗdiiɓe nokku oo, ɓe ɗum toɗɗii, hirjinde ɓe, humpitde ɓe eɓɓaaɗe ganniyaaɗe ummaneede ɗoon, e no hebori golloreede.\n•Waɗde wiɗto yowitiingo e jeyal leydi nokku oo e renndooji catiiɗi ɗum e dow gardagol taƴɓe sañ nokku oo e wallondirde e jaagorgal laamu to bannge kaalis ko yowitii e geɗe karallagal e kaɓirɗe.\n•Termondirde e jotondiraaɓe ɓee (woƴaaɓe leydi ndii) ngam nanondiral e jeyal leydi cifaandi ndii, ɓe kollita yiɗde maɓɓe gollondirde e laamu e ñamlirooɓe kaalisaaji heborɓe toɗɗeede caggal nde mbaɗdi kawgel hakkunde mum en ngam hollirde yiɗde mum en liggaade leydi ndii, ndokkandi qiima.\n•Joofnirde ooɗoo silsil keptingol jeyal leydi tawa ina tuugii e sariya \"jeyi leydi mo toŋ 83-127\" tawa noon ina yahdi e nanondiral e jotondirɓe e haala leydi toɗɗaandi ndii.\n•Lelnude sarɗiiji potɗi tuugeede wonande teelɗuɗo ñamliroowo kaalis oo, jeeytiiɗo gollaade leydi ndii fawaade e kattanɗe mum to bannge karallaagal e jawdi.\n•Nde ɗumɗoo fof joofi, yettinde ɗum jaagorgal laamu kalfinaangal kaalis wondude e natal eƴɓo (plan) ngesa baa, sifaa faggudu nduu e jotondiral mum e renndo ngoo ; hol ko wiɗto waɗaango yowitiingo e jeyal leydi ndii jibini, eɓɓaande kasdi leydi ndii tawa ina dottanaa lajal, seedamfaaguuji jeyal leydi yimɓe ɓee walla renndooji ɗii, tummbutere kaayit jowitiiɗo e nanondiral e dow leydi hee e bayyinaango habroowo wonde renndooji ɗi ɗum toɗɗii ɗii fof njaɓii etee ciifii ngo.\nƊum fof noon wallitta ciygol mum ko Goomu Ngenndi karalleewu ngu darnde mum foti wonde, caggal nde jotondiri e taƴɓe sañ nokku oo, e fiilaaɓe nokku oo e sarwissaji karalleeji nokku oo :\n•Sakkitde miijooji e peeje no jiilgol leydi ndii foti yahrude mbele dañal jotondirngal e leydi ina ɓeyda ñootondiral renndo ngoo, tiiɗtina ngootaagu ngenndi ndii, daɗnda ceŋɗe renndo ɗe ngonka mum en farwi e nder renndooji remooɓe.\n•Wullitaade law taƴɓe sañ ndenndaandi kala geɗe leeltinooje ƴellitgol ndema.\n•Faawaade e ɗaɓɓaande sarwisaaji Kaliifu kaalis laamu nguu, ƴaañde ɗum ngam dottude, bayyina etee siyna kala feere hatojinaande sabu wonde ɗum jiiloowo leydi, kiisaandi ko e jawdi Dowla jeyaa.\n•Heblude e ƴaañde kala coftal jotondirngal e ciynugol faandaare men feewde e dokkugol leydi ndemateendi, ngalu men e nder ngenndi he, qiima.\n•Humpitde, hirjina ɓesngu nguu mbele ina semmbina dawrugol dowla oo e kala ko feewti e mooɓgol denndaangal kattanɗe ngaluuji men to bannge leydi ndemeteendi, fawaade e yuɓɓinde njilluuji ngam faccirande yimɓe ɓee peeje ɗe jaagorɗe laamu ƴettata ngam siynude dokkitgol leydi ndemateendi qiima.\n•Ɓulnaade, rewindoo peeje ciynooje sariyaaji leydi ndemeteendi e wasiyaade kala peeje newnooje ƴellitgol ndema e naattingol eddaagu e nder mum.\n•Rokkude wasiyaaji fawaade e ɗaɓɓaande mum en, juɓɓule gollotooɗe e dokkitgol qiima ngalu leydi men ndemateendi.\n•Wallitde tigi rigi mbele jam e deeyre ina wona e renndo hee ngam ko ummanaa koo waawa jaaƴoyaade.\n•Tabitinde e reende nanondire dañaaɗe hakkunde gollodtooɓe to bannge jeyi leydi fawaade e sariyaaji goodɗi ɗii, mbele jiilgol ngaluuji leydi ndemeteendi ina waɗee e nder kaɓɓondiral.\nKo ɗum ɓuri himmude e jiyanɗe kese ɗe laamu jogii hannde feewde e leydi ndemeteendi e nder waalo sabu teskaade dawrugol ɓennungol ngol ɓuri annominde kono dawrugol loppitgol jeyi waali-wuro en hoɗɓe daande maayo. Ngool dawrugol noon ina anndaa tan jibini ko ceerundal hakkunde leƴƴi e ustaare hoolaare hakkunde hoɗdiiɓe e deŋgol ƴellitaare.\nIna yaakoraa ngolɗoo dawrugol so siynaama, yiyltooɓe dawruɗi laamu sabu miijanteeri mum en e nafooje mum en keeriiɗe kanndaama, maa hoolaare rutto hakkunde hoɗdiiɓe kono kadi ndema ƴellitoo e nder leydi hee, heege egga, baasal ustoo.\nMaamuudu H. Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/01\/30\/leydi-ndemateendi-sewnde-ngalu-ngenndi\/","date":"2023-09-26T18:48:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510219.5\/warc\/CC-MAIN-20230926175325-20230926205325-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.798293829,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7982938289642334, \"ffm_Latn_score\": 0.09880204498767853, \"fuf_Latn_score\": 0.06636419147253036, \"fuh_Latn_score\": 0.03550787642598152}","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.795,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wanngo e Enternet oo e kisal, nder maiŋon maa fof.\nHeɓ tintine ngam ciigol keɓe\nHeɓ ɗum e kala masiŋel tawa a ɓilaaki e hay yuɓɓo huɓnungo wooto.\nKo goonga tan keɓataa e amen daañaa. Kala ko min peewni walla mbaɗi fawii ko e amen ko faati e keɓe keeriiɗe :\nƳettu seeɗa.\nHisnu ɗum.\nAlaa cuuɗe.\nHumpito kala ko njiɗno-ɗaa anndude (kono a suwaa tawo) baɗte wonde ƴoƴɗo e kisɗo e ceŋogol, ummoraade e huunde e haralleeɓe ɓurɓe maantinde e winndere ndee.\nGet into the open source spirit by test-driving upcoming products.\nWe support communities all over the world standing up for a healthier internet. Add your voice to the fight.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/firefox\/accounts\/","date":"2021-09-26T13:31:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057861.0\/warc\/CC-MAIN-20210926114012-20210926144012-00548.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9002578855,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9002578854560852, \"ffm_Latn_score\": 0.05486380681395531, \"fuf_Latn_score\": 0.02231432870030403}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.92,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wakiili'en majaliisaabe ndotti'en wi shaanu rento besdi sembineeki haa nder Lesdi Naajeeriya bawti giidal ko wada hakkunde mabbe bee nananta Ardiibe shaanu Rento.\nWakiiliijo on, Orji Uzor Kalu wi wakili'en ben warti kuude nyennde Salaasa nden be meti duudka dow ko laarani shaahu rento ko hollin o see be itta Ardiido Muhammadu Buhari.\nAmma wakiili'en ben wadi giidal wi wala haala ittuki ardiido Buhari dow korowal maako be hurgi gannudi din.\nO wi \"wala ngodka ko lutti haala ittuki Ardiido Buhari ngam shaanu rento hoosaama jabrude kanndude nden nasaraaku hebaama.\"\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/21\/wakiilien-majaliisaabe-wi-jahargal-yeeso-hebaama-hedi-shaanu-rento\/","date":"2022-12-06T02:59:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00820.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9998857975,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998857975006104}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Idriis Debi Itno horeejo leydi Caad maayii beeta hannde e battane barmeeje ɗi o heɓi hanki nde o yahi to lappo hare murtuɓe Fact. O kabaru humpitaama caggal nde feññinaa ko kanko fooli njaltuɗi arandeeji woteeji horeeyaku leydi ndii, ngaɗuɗi ñannde sappo e go'o nduu lewru.\nIdriis Debi Itno hooreejo leydi ndii maayii e dow reenude leydi Caad e ɓiɓɓe mayri. E kabaaruuji hollitaaɗi, Idriss Debi Itno ina tawanoo e konunkooɓe leydi wonnooɓe e haɓude murtuɗe FACT ngonnɗe e fuɗnaage laamorgo ngoo. Ton woni ka o barmi e asaweere ndee. Mahamat Kaka Debi Itno toɗɗaama lomto makko e dummuna happaaɗo. Keeri leydi ndii uddaama. Wakati jooni deƴƴeere ina tawee Njamena.\nHolmo wonnoo Idriis Debi Itno?\nKo ñannde sappo e jeetati e lewru 6ɓuru e hitaande ujunere e teemeɗɗe jeenay e cappanɗe jowi e ɗiɗi, o jibinaa e wuro Berdoba.\nE ɗiɗi lewru sappo ɗiɗaɓuru e hitaande ujuneere e teemeɗɗe jeenay e cappanɗe jeenay e dow ballal o samini laamu Hisseen Habre.\nÑannde nayi lewru nduu e nden hitaande o waɗaa hooreejo diiseteeɗo laamu . Nogay e jeeti lewru ɗiɗaɓuru hitaande jokkunde hen o waɗa horeejo leydi ndi. Idriss Debi Itno laamike Caad duuɓi canpanɗe tati.\nE woteeji horeeyaku leydi ndi ngaɗi e sappo e go'o lewru ndu, njaltuɗi aranndeeji ɗi holliti kanko fooli.\nE cappanɗe tati lewri gohoɓuru hitaande ujnaaji ɗiɗi e sappo e jeegon, o tottaama horeejo fedde dental leyɗe afrik.\nIdriss Debi Itno mo duuɓi cappanɗe jeegon e jeeti, halfinaama horeejo walde G5 sahel e batu maɓɓe cakkitooɗo to laamorgo Caad.\nE ley ngal kawrital hooreejo Caad neldii ujunere e teemeɗɗe ɗiɗi konukooɓe e kerol e leyɗeele tati sahel ɓurɗe fuu tampude e basi kuliyankooɓe.\nMaayde makko ina wonanii leydi ndii sunaare.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/idriis-debi-itno-maayi-e-caggal-gaanande-nde-o-he%C9%93i-to-lappo-hare-liddu\/","date":"2023-06-03T08:40:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649177.24\/warc\/CC-MAIN-20230603064842-20230603094842-00769.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9375621676,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9375621676445007, \"fuf_Latn_score\": 0.0380207821726799, \"ffm_Latn_score\": 0.013288021087646484, \"fuh_Latn_score\": 0.01084437407553196}","num_words":283,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.899,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bak hikka oo ina jeyaa e kawgelaaji ɓurɗi heewde caɗeele. Caggal nde tuumaa nguyka waɗi e kawgel filoosofii, jooni ko kawgel ɗemngal farayse kam e Daartol waɗi ko suyi. Eleweeɓe heewɓe keɓii kawgel ngel gila fummitaaka,ɓe neldindiri ɗum e telefoŋaaji maɓɓe. Baabu Jakam kalfinaaɗo juɓɓingol kawgel ngel hollitii, dum koko ɓamtatee ñande 10 morso. O hollitii noon ko heddii koo maa jokku no eɓɓirenoo nih sabu caɗeele ngalaa heen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/cuygol-e-kawgel-bak-2017-maa-wood-heen-ko-wa%C9%97taa\/","date":"2018-03-24T23:19:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651465.90\/warc\/CC-MAIN-20180324225928-20180325005928-00665.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6182066202,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6182066202163696, \"fuh_Latn_score\": 0.13297173380851746, \"ffm_Latn_score\": 0.13203194737434387, \"fuq_Latn_score\": 0.11077745258808136}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓesngu Ahmadu Baro Mbuur udditii Aljumaa 23 korse jumaa mahetenooɗo toon. Udditgol jumaa kaa waɗi ko e tawtoreede Makki Sal hooreejo leydi Senegaal. Ko kaŋko nih e hoore makko heɓtunoo jumaa kaa ngam mahde ɗum. Makki Sal huniima kadi jokkitde jumaa mawɗo Mbuur puɗɗaaɗo ko ina wona duuɓi 7 hikka.\nE wiyde makko, ɗeeɗoo golle naatti ko e darnde nde o darii e wallitde gslleeji diine ɗii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/udditgol-jumaa-mbuur-makki-sal-ko-toon-juuli\/","date":"2017-11-18T10:16:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804724.3\/warc\/CC-MAIN-20171118094746-20171118114746-00172.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8223767877,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8223767876625061, \"fuh_Latn_score\": 0.11593049764633179, \"fuf_Latn_score\": 0.04865327104926109, \"ffm_Latn_score\": 0.011597094126045704}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.559,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal ngabu ndillinnoongu to Cempeŋ waɗi tampere mawnde e ngaanumma haa woodi tuubaako gooto wari ngabu ngu to tufnde ɗo fiilti saakiti o mo ngu nannganoo ɓee mbiy teew bonii tawde kay ngu ňaamaaka. Jooni kadi ko ngabu ngootu feeňi to daande maayo Ngijilon , Aali wuuri e Keeɗeele . Sabu teskaama jamma o ngu waalata ko yahndaade e nder gure ɗee ɗoo ngu Ƴeeŋta haa dow , waɗii jamma gooto ngu wari ko mbabba huminooba , ngu seeki reedu ndu ňaami kuuse o. Sahaa fof ngu girboto kolce e takko maaje ɗee . Hannde oo gure ɗee ɗoo kala mbaaldata ko gite lelli . Reentaare mawnde e oon diiwaan kulhuli goɗɗuɗi waasde hoolaade to bannge neɗɗo kam tiinaaka to boomi. Kamɓe halfinaaɓe diƳƳe ɓe njeertinii nde yimɓe ndeentatoo sabu oo sahaa maayo ngo ina moofti ko heewi .\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/daande-maayo-maatam-ngabu-addii-toon-haljere\/","date":"2018-12-19T11:54:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832259.90\/warc\/CC-MAIN-20181219110427-20181219132427-00397.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3450125754,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3450125753879547, \"ffm_Latn_score\": 0.32233136892318726, \"fuh_Latn_score\": 0.19808484613895416, \"fuq_Latn_score\": 0.0830974355340004, \"fuf_Latn_score\": 0.03922068700194359, \"fub_Latn_score\": 0.010829166509211063}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.35,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngaoundere lamorde diiwal Adamawa ha lesdi Cameroon, hiisama ha hitand 2015 nog marran ummatoore ko yahanta ujune temerre tati (300,000), ngo lati wuuro jedidabo ha nder gure Cameroon, ngowoodi Jangirde jamiya (uiversity), jippordu pirrowal (airport), laawol jirgi leddi (railway) et hotelji yotuudi haaje e nakkuje henaaki e siwtaare bana Mardok wood e plateau district.\nArdo Njobdi on tiggi Lamorde lesdi Ngaoundere hakkunde hitande 1836 e 1839 asli inde maago latino Ndelbé dum wuuro Mboum en no, fulbe jabi wuro man yaake jihadi shehu usman bin Fodio e Ardo Djobdi arti laami ngo e baawo be wartiri inde maago Ngaoundere \"Hoosere be tarde jabuuru\" be wolde Mboum\nLeydi ngaoundere ceetindi moƴƴinoori ndemri e durngol fuh. nder maari on tawete burdo margo nai nder aduna Alh Abbo mardo tokke na'i ko hetata ujune cappo, wala ba maaji andiraaɗi be tokki GUDAALI AMOA Koowoowe, cufi e ɓokkaare fantunde e piye dabbaaji fuh tawataake e ƴoole maare, bo woodi hendu feewndu welndu, babe gilleteeɗe, jurtode, beeli e Kooseeje towɗe tawe nder lesdi maari Bana.\nhosere Ngaoundere (Mont Ngaoundere) hoosere nde towki maare heti miita ujunere be temere tata 1.300m towuki e be maare be inditi wuuro man.\nHoosere Ngan Ha Hoosere tilimde ha lenyo Mboum en\nHosere Djoumbal hoosere timtunde wuuro banyo laati werde nasara en germany\nTo a yilli nokkuure nde welgo yaake, ñaamdu, waawkinki a yelan lartaago bawo\nThis slideshow requires JavaScript.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/koode.net\/ngilla-abdullahi-bashir-wakiliijo-koode-nder-lesdi-cameroon-ha-ngaoundere-lamorde-diiwal-adamawa\/","date":"2021-10-25T16:18:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587719.64\/warc\/CC-MAIN-20211025154225-20211025184225-00553.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9977713823,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9977713823318481}","num_words":226,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.084,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko meeɗaani waɗde, waɗii hikka e nder falnde El Miina. Mohammed Paate Jallo, gardiiɗo jaŋde lesre falnde El Miina, jooɗodiima ñalnde talaata, 28 lewru oktoobar 2014 e ardiiɓe duɓe jaambureeje (écoles privées)\ncaggal batuuji teskinɗi, ɗi waɗdunoo e hilifaaɓe njuɓɓudi laamu, horooɓe jaŋde lesre, diisnondirteeɓe to bannge karallaagal jaŋde e ardiiɓe duɗe laamu ngam sunnaade teppi tonnguɗi jaŋde ndee e daɗɗude peeje no nde ƴellitorii e nder falnde ndee.\nBatu nguu waɗi ko ɗo nokku Horirde Falndiire El Miina e tawtoreede diisnondirɗo karallaagal jaŋde, kalfinaaɗo rewindo duɗe jaambureeje. To bannge duɗe noddaaɗe ɗee, eeraango waɗaango ngoo waawii renndinde nulaaɓe, yonaaɓe duɗe noogaas.\nGinol golle joɗnde ndee ko toɓɓe tati : laaɓtinde mbaydi gollondiral e kuutondiral duɗe jaambureeje e ardorde jaŋde falnde ndee; yuɓɓitinde golle duɗe ɗee e geɗe cariiɗe.\nGardiiɗo jaŋde ndee holliti faandaare mum e ndee joɗnde adannde ko ganndondiral hakkunde makko e ardiiɓe ɗeeɗoo duɗe. Ko refti heen ko fulɓe ena mbiya : \"hade bagi seekeede yo o ɓete tawo sabu ko ɗuum deeƴnata hakkille coodoowo e jeeyoowo fof\". Ɗumɗoon ko caggal nde o hollondiri diisnondirɗo oo e jamaanu nguu, o joofii golle mum to bannge rewindo duɗe ɗee.\nCaggal ɗum o jaari duɗe ɗee e darnde majje hanki e hannde e golle majje teskinɗe to bannge njeñtudi kawgelaaje walla ɓetooji baɗatnooɗi hitaande kala, kannje fof e heewde caɗeele e waasde rokkeede hakke majje timmuɗo. Kono kadi o suuɗaani weltaare fantunde nde o dañi e oonɗoon beetawe e huccondirde mo e won e jeese, ɗe nganndu-ɗaa, kala ko o woni hannde walla o dañi, caggal ballal Alla, ko giɗli ɗeen e makko keɓni mo ɗoon. Ko kannje kuufi mo, ɗooftii mo haa o laatii capatoowol ŋaayngol e dow duɓɓi.\nCaggal ɗuum koroowo falndiijo oo ƴettii ngam hollitde (…) wonde, to bannge rewindo duɗe ɗee maa yetto karallaagal jaŋde luggal, sibu falnde ndee wondude e ŋakkere ɓurtunde to bannge haralleeɓe huufooɓe e to kaɓirɗe gollorɗe. Kono ɗum fof e wayde noon, ittataa duɗe jaambureeje ɗee ena poti senaade senaare timmunde ngam huuɓnude aadi hakkunde majje e laamu e ngam waasde luutnude jikke joganooɗo e majje ummoraade e jinnaaɓe almuɓɓe walla to almuɓɓe janngooɓe, fawnooɓe e majje njoorto mumen. O teeŋtini ciynugol jamirooje laawɗuɗe jamiraaɗe yo kuutore e dingiral, ko wayi no gollinde yimɓe ɓe kattanɗe mumen ceedtaa gila e jannginooɓe haa e yiilooɓe, ɗowooɓe nguurndam duɗe ɗee…\nCaggal konngol gardiiɗo falnde ndee to bannge njanngu, haala arti ko e ardiiɓe duɗe jaambureeje arnooɓe batu. Yeewtere ndee alɗii sanne, waɗii ñamri hakkillaaji njuumtundi. Fotde yimɓe sappo e njoyo ƴettii heen konngi. Gooto fof haalii miijo mum e dow hurum heddiiɓe.\nArnooɓe ɓee fof ena kawri wonde ko ndeeɗoo joɗnde woni adannde ko duɗe jaambureeje compaa e nder falnde ndee. Ko hikka woni go'o ko gardiiɗo falnde ndee to bannge jaŋde ena jootee nguurndam duɗe jaambureeje haa ko ena nodda ɗe e batu diisnondiral. Ndeke noon Mohammedu Paate Jallo waɗanii ɗe ɗoo ko ɗe meeɗaano waɗaneede.\nE tonngol, koroowo falndiijo nehdi ngenndiiri (IDEN) oo hesɗitinii kadi njettoor mum feewde e ardiiɓe duɗe, arɓe nootaade e noddaango mum. E dow ɗuum, o hollitii weltaare nde o dañi e humpito ngo o faggitii e nguu batu. O anndii kadi ko e haralleeɓe jaŋde tigi o jooɗodii sabu kala kaalɗo ko winndannde mawnde rokkata walla jannginta. Kadi ɗuum betaani mo nde tawnoo omo joginoo e miijo fotɓe arɓe ɓee. Kono yo ɓe nganndu noon, so tawiino nehdi ngenndiiri ndii ko callalal wonnoo, ko kanko Jallo woni yamnde sakkitere, nde nganndu-ɗaa ko rokketeende jamirooje yo siynu. Ɗum firti ko won e ngoƴaaji kaalaaɗi ɗoon, ɗi ndiwtaani hattan makko, ɗiin maa o darano ɗumen e ballal Alla, tawa ñaagunde yantaani heen. Kala niɓɓere walla kumpa goodnooɗo, gonnooɗo hakkunde horirde ndee e duɗe ɗee, jeytetee hankadi ko e geɗe ɓennuɗe. Won soklaaji goɗɗi noon joofaaɗi, ɗiin ndiwtii mbaawka makko kono maa ɗi njetto ɗo ɗi potata safreede ɗoo haa heddoo safreede walla waasde safreede. Ko ɗo batu nguu fusi, caggal 135 hojom…\nGelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/01\/07\/jande-kesum-to-el-miina\/","date":"2023-06-05T07:33:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224651325.38\/warc\/CC-MAIN-20230605053432-20230605083432-00573.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5926116109,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5926116108894348, \"ffm_Latn_score\": 0.2826935052871704, \"fuf_Latn_score\": 0.07440055161714554, \"fuh_Latn_score\": 0.041405968368053436}","num_words":655,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.584,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol Surajo Teete\nHannde 18ɓre, janngille maɓɓiti, ngam jannginki fukaraaɓe, e kala diiwe lesdi ndi'i. Bano no hukuuma anndal yahdunoo anndini, nder asaweere saaliinde. Laataaki janngille ɗen, goɗɗe maɓɓii ngam tikkere, nde ɓe tikki gila nduuɗu saaliingu. Goɗɗe boo maɓɓi ngam siwtaare, e maa kadi maɓɓaaɗe ngam faddaaki saakaaki nyawu Koroona.\nJanngille ɗen ni, maɓɓitii hannde, ammaa kala naatoowo fuu, naa tokkii umroore faddaaki saakaaki nyawu Koroona. Bana lootuki juuɗe, suddirki kine e honnduko summattaare, e kadi woɗɗootirki hakkunde yimɓe. Nde laati balɗe ɗe'e, hukuuma faddaaki saakaaki nyawuuji ka Naajeeriya NCDC, e anndina ka ɗawtaki ɗuuɗgal nanngiiɓe nyawu Koroona kala nyalnde fuu.\nNder diiwe Naajeeriya 36 ni, diiwe ɗiɗi tan woni maɓɓitaayii janngille maɓɓe. Kannje ngoni ngal Kaduuna, e ngal Edo. To laamu diiwal Kaduuna, wi'i, faa jooni resaayi nyalnde maɓɓutuki janngille to diiwal ngal. Ammaa ngomnati diiwal Edo, ngal resii 1ɓre lewre Colte malla Feburayru, laato nyalnde so\"aaki janngille ɗen. Ardiiɓe diiwal ngal, wi'ii, naa ɓe timminii taskaaki hidde maɓɓitinki janngille maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/koode.net\/janngille-ma%C9%93%C9%93itii-hannde-to-leydi-naajeeriya\/","date":"2021-03-04T12:04:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178369054.89\/warc\/CC-MAIN-20210304113205-20210304143205-00140.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9941812158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.994181215763092}","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"? 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\n?alaande mawningol fina tawa Afriknaa?e\nNgur?am sukaa?e yeelotoo?e walla toroto?e to ?amey\nPelle daranii?e Kiwal Taariindi e nder Koddiwaar\n?alaande aduyankoore ?ettande ngam ha?aade ?awu ?eegol walla asm.\nYim?e sappo e je??i?i remoo?e mbaraama to wuro Benue nder tummbere Najeriya\nHolno renndo ngoo yiiri rew?e ?e ndesaka ?\nBeshir Ben Yahmed sosu?o walla sincu?o jaaynde \"Jeune Afrik\" maayi hannde Paris\nNgurdam egga egga en sabu kaareeli, nder lewru korka to Burkina Faso\n?alaande adunayankoore mawningol ndimaagu jaaynir?i\n?anle ?e ?ewaani sariya e nder Afrik\nyi'annde mon e artugol wondi?ee \"Laurent GBAGBO\" to Koddiwaar.\nWoppugol jannde sukaa?e ngam asugol ka??e to Sikaso, Mali\nKo woni sabu ne??o na wayla ngurii mum ? Holko ?um battinta e cellal ?\nbal?e tati yeeyoo?e winndoo?e, janngoo?e e ?ee?u?e defte tummbondiri Gine\n?alaande teemedereere taskaram On Tottaama Konngol\nNawliigu walla cukkagol Janganaaku?e wo??e e nder Du?e\nsatteende e??eydagol coggeeli ?amri e lewru korka\nTawu so tirayeer (tilaayero'en) en no jonniteede hakkeeji ma??e ?\n?allal adunayankowal hertinaangal cellal, kisal e deenaangu to faggor?e jawdi,\nCaad: seppooji wa?ii ngam hollugol mettu-?ernde e laamu konuko'en\nAlhaali toppitagol lewru rew?e walla haylu (fiilordu) ma??e\nKo njilloto ?aa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"http:\/\/www.sdsportandspine.com\/ff\/","date":"2021-05-17T04:36:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991557.62\/warc\/CC-MAIN-20210517023244-20210517053244-00186.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9317772388,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9317772388458252, \"fuf_Latn_score\": 0.03407062590122223, \"fuh_Latn_score\": 0.01348655205219984}","num_words":208,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.917,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nJuppuɗo yontere Aamadu Baro Bah cosɗo fedde njayniyanke huutortooɓe demgal fulfulde\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nAmadu Baro Bah yuppi yontere nde. Sabu o dañi eɓɓo, walle mbiyen miijo wad ngo fayida woni Cijp (convergence internationale des journalistes poulaarophones). Firti : dental njayniyanke huutortooɓe ɗemgal fululde. Omon ɗoo e njayde Rfi fulfulde ngam haalde holko addi ngo miijo e holko ɗaɓɓata. O haali kadi alkaali batu ngadanol ngol mo gandouɗa hawrata ko e ñalawma sappo e nay lewru deesaambur e hitaande ndu. Njaayniyanke heewɓe ummiiɓe e leyde keewɗe Afirik maa tawtore ɗum e wi'i Amadu Baro Bah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191110-aamadu-baro-bah-cosdo-fedde-njayniyanke-huutortoobe-demgal-fulfulde","date":"2023-03-30T12:28:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949181.44\/warc\/CC-MAIN-20230330101355-20230330131355-00140.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9410558939,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9410558938980103, \"fuf_Latn_score\": 0.030281338840723038, \"ffm_Latn_score\": 0.022663643583655357}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.968,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nNjillu Biraam. Tawii won ɓe laaɓaaka so Abdel Asiis woni ko e Kampaañ, ina laaɓi Biraam wul Daa wul Abeydi kañum ko e oon kampaañ woni, sibu o habrii ko o kanndidaa gila ñalnde talaata 28 saawiyee 2014. Tee ko ɗum woni sabaabu njillu o yuɓɓini daande maayo, tuggi Rooso, ƴaaŋan maa Ɓoggee, Baabaaɓe, Mbaañ, Kayhayɗi haa yettii Magaama, Mbuun e Sehilbaabi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=coftal","date":"2017-01-24T19:18:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00559-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6000381708,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6000381708145142, \"ffm_Latn_score\": 0.22461409866809845, \"fuh_Latn_score\": 0.1043325737118721, \"fuf_Latn_score\": 0.04804634302854538}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.402,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hikka kadi Amerik hollii ko kam ardii to bannge ganndal, sibu mum heɓde ko ɓuri heewde e njeenaaje Nobel ɗe. Ɗuum noon wonaa hikka fuɗɗii. Ɗum fuɗɗii ko gila nde njeenaari ndi sosaa e hitaande 1901.\nSababuu ɗuum ko ɗee geɗe :\n– Go'o ko keeweendi yimɓe : Amerik ina waɗi 300 miliyoŋ fittaandu, ndi jeyaa ko e leyɗe aduna ɓurɗe heewde yimɓe. Kayri ɓuri aduna o fof ƴellitaade, ɗum noon haawnaaki so tawii annduɓe ɓurii heewde toon.\n– Kamɓe ɓuri to woɗɗi leyɗe keewɗe, heewde ngalu mbaɗata e wiɗto e njiyalawu ganndal : fotde 349 miliyaar dolaar e hitaande 2006, tawi denndaangal leyɗe dental Orop fof mbaɗi heen ko 246 miliyaar.\n– Uniwersiteeji e laboratuwaaruuji njiylawu to Amerik ina keɓa balle keewɗe ummoraade e sosiyeteeji leydi ndi, kam e pelle e teelɗuɓe …\n– Njiylawu e wiɗto ina ndokkaa toon himme mawɗo. Ko sosiyeteeji ɗi e koye mum cemmbinta wiɗto e njiylawu mbele ina ɓeydoo moƴƴinde kaɓirɗe mum en …\n– Ina jeyaa kadi e geɗe gaddanɗe Amerik daɗde e ooɗoo fannu, wonde Amerik leydi njaɓɓotoondi annduɓe : ko ɓuri neyɓude e annduɓe winndere keewi wattinde ko Amerik, nde tawnoo leydi ndi ina jogii politik fooɗtude annduɓe e waɗde ɗum e ngonka moƴƴa : annduɓe ina teddinaa toon no feewi, haa ɗum waɗi ko ɓuri heewde e annduɓe yahooɓe toon, keewi ko wontude Ameriknaaɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/11\/26\/hol-ko-addani-ameriknaa%C9%93e-%C9%93urde-heewde-he%C9%93de-njeenaari-nobel\/","date":"2020-04-08T07:33:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371810807.81\/warc\/CC-MAIN-20200408072713-20200408103213-00204.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6199522018,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6199522018432617, \"fuh_Latn_score\": 0.26384875178337097, \"ffm_Latn_score\": 0.09189029783010483, \"fuf_Latn_score\": 0.012842549942433834, \"fuq_Latn_score\": 0.010824189521372318}","num_words":208,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.459,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko addi Pesooɗe he binndol Pulaar?\nFulɓe Gila Heli e Yooyo Haa Fuuta Tooro, ko tiitoonde deftere Porofosoor Abubakri Muusa Lam mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Seek Anta Joop Dakaar, wallifii yaltunde ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko tataɓere winndaande e ɗemngal Pulaar.Eɗen nganndi o mo wallifii defte keewɗe e ɗemngal Farayse tawa kadi koko yowitii e daartol Fulɓe e iwdi mum en.\nEne jeyaa e ɗeen ɓurnde lollude woni deftere makko timminirnde jaŋde: De l'origine égyptienne des Peuls.\nKono jaltugol deftere makko hesere nde haysinno jibinanii mo manoore leñol ngol kala ne, won yiyɓe heen ko felnii. Sabu teskaama e mayre hono no deftere makko ɗiɗaɓere nde ni, Sawru Ganndal, ceerno Lam ene huwtoroo pesɗe goɗɗe e nder mbinndiin mum ɗe njeyaaka e binndol kawrangol ngol. E jiyanɗe ceerno oo, ene jogii ɗo alkule \"e\" e \"o\" ene poti ɓeydeede pesgal dow. Hay so won wonnduɓe e makko e ndeen yiyannde walla kam njaɓi wonnde yiyande makko ndee ko fotnde teskeede ne, keeweendi e yimɓe ene njogii feloore e no o golliri ni. Sinno ko sago, e wiyde won e yimɓe, ceerno Lam winndirtaa no miijori fof tan hay so ɗuum ene luutndii ko faamondiraa e nder goomuuji fanniyankeeji bayɗi no ACLAN e Fulacom ni.\nNdee winndannde adii yaltude ko he http:\/\/www.pulaaronline.com ñalnde 24 Silto (Septembre) 2012.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/03\/29\/ko-addi-pesoo%C9%97e-he-binndol-pulaar\/","date":"2020-10-21T10:57:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107876307.21\/warc\/CC-MAIN-20201021093214-20201021123214-00601.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5586827397,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5586827397346497, \"fuf_Latn_score\": 0.33399897813796997, \"ffm_Latn_score\": 0.07739252597093582, \"fuh_Latn_score\": 0.028394537046551704}","num_words":215,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.422,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lagos\n|Golle imaaɗe||1472|\n|Laamu innde||Lagos|\n|Lesdinkeejum||Lagos|\n|Demonym||Lagosian, Lagotien, Lagotienne|\n|Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude||Inngilisjo|\n|Lesdi||Naajeeriya|\n|Lamorde||Naajeeriya, Southern Nigeria Protectorate, hautugo Naajeeriya, First Nigerian Republic, Colonial Nigeria|\n|Nder laamoore||Lagos|\n|Jonde kwa'odineto||6°27′0″N 3°24′0″E|\n|Hooreejo leydi||Babajide Sanwo-Olu, Rilwan Akiolu|\n|Hiiri-weeti pelle||UTC+01:00|\n|Laawol ngol laamu anndani||http:\/\/www.lagosstate.gov.ng\/|\n|Hashtag||Lagos|\nLagos un berniiji mawɗe nɗer Naajeeriya ɗen e ɗiɗawre (ɗiɗire) gelle ɓurɗe mawgu nɗer Afirika, hawti e ɗuuɗirka yimɓe ɗun 15.4 milliyanji hawtirɗe nɗer gelle ɗen tan. Lagos unɗe kapital Naajeeriya haa say bowtal 1991 tokkiral bolɗal sottinki ɗunɗe kapital yaari Abuja e ɗer ɗi caka lesdi ɗin. Ɗi Lagos ɗuuɗirka gelleji ɗin haa baano milliyanji 23.5 eno 2018, lattinɗum ɗun galliol mawgol nɗer Afrik. Laagos unɗi mawɗum sanaa'orɗi hebgo cede nɗer caka ɗen e hawtirɗe jawdi ɗun Diiwal Lagos e Naajeeriya ɗe fuu.\nGelle ɗen manɗitira baano ɓiiruki, tuurodoy, jaɓɓorɗe kapital ɗe Afrik ɗen e alamawal luumorɗe gollital, jannɗe, tufleeji, tittorɗe laaɓuki. Lagos e ɗer galluje sappo nɗer duuniyaru ɓurɗe yawdu mawgu e berniiji. Ɗe megancio haa mari ɗe nayi mawɗe GDP ɗer Afrik e guura go'o ɗun ɗe jayɗe e resorɗe deppe ndiiyam weeɗi (belli) e ɗer geɓɓal Afrik. Ɗe gelle Lagos ariyaaji un a mawɗe inaare jannɗe e biiruki caka nɗer sahara Afrik.\nTaariku (Distinorɗe)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nLaagos un aslu jottoriɗe eɗe awori kongi ƙenndi ɗun yimmɓe yoruba nɗer ɗi ƙarniwal 15th. Ɗi awori luusinii yaari nɗe Island jooni nodda iddo nɗen e yaari ɗi mawɗe jayɗe joonnta Lagos Island. Awori un anɗiraaɓe luumo e gannci noddira ɗum oko.\nSabo'e ɗi ariyayi un jottoriɗi Laamorɗe Anɗaɓe Oyo ɓe noɗɗiri ɗum Eko daga ɗe ƙarnuwal 16th yaari caka ɗun e ƙarniwal 19th innde Eko tokuɗoɗe un mo ɗun hollini artuuɗo mo awari finnaɗo taawa nyiɓɓuuɗo, Oba Ado; Eko nɗe innɗe leddi ɗe Lagos hannɗe.\nLaaos (portugisre ɗe beelel) un innɗe dokkol emo nyiiɓol mo Potugaal. Ɗumfu nɗer taariku distinorɗe ɗum ɗe innɗe wuro yaari lambaaji ɗun warri lasgol yoruba kongi joɗɗoriɓe joffoma'en ɗi ariyaaji. Tokkiri ɗum artuugal nyiɓgal eɗe awori noɗɗira ɗi artuɗe diiwal gargol ɗunɗe noɗɗirɗe hakkilo portugal eɗer ƙarniwal 15th.\nMo Potugaal gurtinɗo ruy de sequeire ƙoɗoriiɗo ɗe ɗer aryawol ɗer 1472, tokannɗo ɗe geɓal edaw ɗe gelle lagoɗe curamo, ma'ana weeɗu bellel ɗun curamo. Ɗer artugal ƙarniwal 19th ɓe Britainko'en kabɗi ɗi rachaaki ɗe Atlantic gilootoɓe luumo ɗumɗe hirna Afrik squadron ko kelanntoɓe squadron ɗen eɗun annɗira faago geeso yaari banɗire portugies, America, Francio, e Cuuba luumo tooɓe e yaari ɗi ɗer anti luumotooɓe heɓɓinɗe ɗer hawti hirnare Afrik coastawal mawgol hauti e ɗuuɗuɗi ganshooji thon ɗe tigguki e sembenɗe ɗe fottiɗe hannɗe ɗe hirna Afrik coastal daga sierra leone fuu ɗe ɗatal yaari ɗe nijar delta (hannɗe Naajeeriya) ɗen e fottiiɗe fommbina eɗe congo.\nƊer 1849, Britanko'en kollini John beeroji consul ɗun ɗe bias ɗun benin e biafra e jonnɗe mo jottori (e yuutirɗe gomnaaku maako ɗun fernando po) haa sai mo mayyi soi'ti ɗer 1854.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Lagos","date":"2023-05-30T15:39:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645810.57\/warc\/CC-MAIN-20230530131531-20230530161531-00375.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9898864627,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.989886462688446}","num_words":471,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diɗɗal biyeteengal Njokken golle yuɓɓinii ñalawmaaji ɓamtaare Ɓokijawe. Ndeeɗoo fedde ko e gardagol Mammadu Jibi Ñaŋ ko ɓiɗɗo Ɓokijawenaajo cukko meer mo Ɓokijawe. Fedde ndee waɗii golle ngam rokkude fotde 75 suka ngam waɗande ɗerewol jibinannde. E ɗiiɗoo ñalɗi tuggi 13 haa 14 Awril 2018 Ko addude Baaba Maal e nder wuro ngo kala ko heɓaa e ngalu maa ɓe mballit fotde 1000 neɗɗo to bannge cellal woni Cmu. Ɓe mbaɗii ñalɗi safaara tawii yoɓetaake hay mbuuɗu. Ñalawma hannde oo golle baɗɗe faayiida no haanirta nih, ngam famminde ndeeɗoo fedde njokken golle ina jogori jibinde ngartam mawɗam e nder diiwaan.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/%C9%93okki-jawe-goomu-njokken-golle-wallitii-e-ke%C9%93gol-kaayitaaji-sukaa%C9%93e\/","date":"2018-05-22T00:48:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794864572.13\/warc\/CC-MAIN-20180521235548-20180522015548-00423.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9819387197,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9819387197494507}","num_words":99,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.976,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari yottini kofli foofo maako yaaki lenyol Ministaajo shaanu pijirle enanta sukaabe boymaajo, Alabo Tonye Graham-Douglas, sooyudo yonki maako nyennde Altine, 25 April, 2022.\nNder jawaabu Ardiido on o yottini kofli maako yaaki ngomnati enanta ummaatoore Jihawol Rivers no foti bee wiiki be ngadi asar kastaado hedi shaanu ardungal enanta siyaasaajo nder Lesdi Naajeeriya.\nAlabo Tonye laatino ministaajo shaanu piirooje Aviation, shaanu golle Labour, enanta ministaajo shaanu nokkuuje ferwere.\nBuhari tindini boddi goddo on sanne bee wiiki O do tuuma dudbe lartira boddi maako ngam numtira mo.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/27\/ardiido-buhari-yottini-kofli-foofo-maako-yaaki-lenyol-ministaajo-boymaajo\/","date":"2023-02-07T08:53:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00701.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9953873158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9953873157501221}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari holli suno maako bee kippe Bomb ko fetti haa Lesdi Turkiyya ko wadi sanadu halkuki wobbe nden daldi wobbe bo 'e nawnande Caatude haa giifakan.\nKippi den yaaraama on haa nokkuure nde Himbe burdi yiilaago 'e kosde nder Galluure I stanbul nyennde Alat bee kikkide,\nBuhari mettini sanne bee yiiki Bibbe Lesdi Naajeeriya no hebbiniri haaton.\nKadima Ardiido Lesdi, Turkiyya Recep Tayyep Erdogan, tefri baawal Baawo Lesdi Naajeeriya Haro habduki 'e Saatagidku'en haa Lesdi ndin.\n\"min 'e ngommnati hawtaade 'e ummaatoore Lesdi Naajeeriya fu wadani Lenyol sooyube Yonki mabbe enanta nawnube Do'a.\"\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/14\/ardiido-lesdi-naajeeriya-mettini-kippe-bomb-haa-lesdi-turkiyya\/","date":"2023-02-08T00:10:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00301.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9701161981,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9701161980628967, \"fub_Latn_score\": 0.029355503618717194}","num_words":99,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.866,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nE nder lebbi tati, gardinooɗo taamasoor, meeɗnooɗo wonde jaagorgal konu, e kanndidaa e woote gardagol leydi, mbaraama. Neɗɗo goɗɗo, meeɗnooɗo wonde gardiiɗo jaagorɗe, ko majjuɗo, anndaaka ɗo heedi. Goɗɗo kadi ina wiyee waraama. Gine Bisaaw naattii e nder neergre e warngooji, lebbi tati caggal warngo persidaa Nino Wieraa. Ɗum fof sabu bone laamu. Hare laamu hakkunde goomuuji PAIGC, parti gardiiɗo laamu o, e pelle leƴƴi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category%2Fdame-sit-o%2Fco%C3%B1ce-e-%C3%B1ee%C3%B1al","date":"2017-01-24T19:11:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00561-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9251086712,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9251086711883545, \"fuh_Latn_score\": 0.029086099937558174, \"fuq_Latn_score\": 0.01667950488626957, \"ffm_Latn_score\": 0.014017497189342976, \"fuf_Latn_score\": 0.013635432347655296}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.787,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pottital ɗiɗmal hakkunde releeji Renndo teeru Maatam e renndo teeru Wurosoogi. Ñallal hannde 12 11 2017 to cuuɗi men Maatam daɗɗii ñalawma gostondiral miijooji hol peeje potɗe waɗeede ngam kaɓagol otooji beddatooɗi jalte e nder nokkuuji ɓadiiɗi. Ngoo miijo fuɗɗinoo ko e eɓɓo adanngo inniraango Passevo projet assainissement pour structuration vidange commune de ourossogui hannde Maatam yantinaama heen wontii passevom. Ngooɗoo eɓɓo ko e ballal Sahel 3000 e gardagol Saada Jallo.siftinaama mawningol ñalawma adunayaŋkeewo to bannge nokku keblorɗo ñalnde 19 nowaamburu ngam haalde ko feewti e diƴƴe ñolɗe. Alaa e sago semmbe hirjino ngo ɓeydee no feewi darnde ɓeydee ngam addude cellal duumingal. Oo ñalawma wonanii ngartam mawɗam kala tawtoraaɗo to cuuɗi men Maatam.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-potttital-jokkorde-renndo-teeru\/","date":"2018-07-17T11:27:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00501.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9895528555,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9895528554916382}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faransi: Fedde adunayankoore \"UICN\" waɗii jonnde mawnde ko faati noonanteeri tagu nguu\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiwal Taarindi ɗoo e RFI Fulfulde. E kaa taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e jonnde fedde adunyankoore daraniinde taarindi wi'eteende \"UICN\" waɗaande Marseey e nder Faransi. Faandaare nden ko ndaarugol peeje ƴetteteeɗe ngam reenude ngurdam noonanteeri tageefo ngon. Biyodiwersité e ɗemngal faransiire.Eɗen bismoo Ceerno Ibrahima JALLO, Ginenaajo, Hooreejo topitiiɗo taarindi ka suudu laamordu Gine e kadi Raasiin Kaan, senegalnaajo ardinooɗo fedde \"UICN\" e nder hirnaange Afrik.Oɗon waawi yiitude taskaramji amen ɗin fof e dow kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE. Heɗee men ka applikasiyon \"PURE RADIO\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210915-faransi-fedde-adunayankoore-uicn-wa%C9%97ii-jonnde-mawnde-ko-faati-noonanteeri-tagu-nguu","date":"2022-12-09T07:06:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711390.55\/warc\/CC-MAIN-20221209043931-20221209073931-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6053263545,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6053263545036316, \"fuf_Latn_score\": 0.389395534992218}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pukaraabe windoobe bindol fondu ndu timminki jangirde sekandari WAEC nangaama be opeere Korona wairus COVID19 ha nder lesdi Nigeria e burna mabbe fu latti bibbe diiwal Gombe e Bayelsa\nHa diiwal Bayelsa dum tabbitinaama nangaabe bibbe ko hewtata nogas (20), diiwal Akwa Ibom tabbitin goto (1) e gombe tabbitin pukaraabe nogas (20)\nKomisinajo andal mo lesdi Gombe, Dr Habu Dahiru tabbitin BBC be fondi pukaraabe e mallumen ha jangirle nogas nder diiwal man e kebi pukaraabe nagiibe be oppere man nder jangirle jowi faago jonta.\n\"Pukaraabe ko hewtata ujuenere min poondi e Wala mo min hadata windugo wai ngam o nangi be oppere nde, pukaraabe ben nagiibe be mi sendi be hedi wakkere be jokkiti bindi mabbe bano fuda. \" o wii.\nKomisinajo man besdi be wiiki duudbe nder pukaraabe man hollai alama nyawugo ha bandu mabbe e wobbe nder mabbe ma yamditi.\nGam faduki rabotiral ko malla nangaago he oppere Covid19 hikka windaago WAEC dasitama ha warki lewru saliindu on pukaraabe miliyion be temerre jowi fuddi windugo\nBindol WAEC ngoodi himmidinaare ko feewi ha pukaraabe ngam kangol latti damugal nastugo jaamia e ngoodi pukaraabe ha lesde fere fere nder Africa do winda bindol ngol bana ha leydi Ghana e Gambia.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/pukaraabe-windoobe-waec-nangaama-be-opeere-covid19-ha-lesdi-nijeeria-2\/","date":"2021-09-27T23:28:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00639.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999699593,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999699592590332}","num_words":197,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceerno Demmba Aamadu Bari, mo Tufnde Ganndal hakkunde makko e Mammadu Demmba Sih, yoo Alla wuurno ɓamta daraniiɓe pulaar, yuɓɓinii hiirde mawnde ñalnde Aljumaa 18 Abriil 2014 to wuro kayhayɗi laamorgo Diiwaan Gorgol, e leegal Gurel Saŋe.\nTawtoraama yeewtere nde terɗe Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar to Kayhayɗi e ngenndiyaŋkooɓe heewɓe, ina jeyaa heen : Sammba Gata Bah, Muhammadu Aadama Bah, Mammadu Baaba Sih, Umaar Mammadel, Aamadu Lih, Aamadu Tijjaani Jeew, Caaw Usmaan, Kan Muusaa, Gumaalo Umaar Soh, Aliw Ñaan, Haamiidu Jaawara, Bah Siree Umaar, Huley Jah, Jeynaba Ñaanel…e woɗɓe en mbaawa limtude.Yuɓɓini hiirde nde ko duɗal Gurel Saŋe e Gardagol Ceerno Ñaanel, duɗal daringal ina njanngina pulaar. Darnde almuɓɓe duɗal ngal yooɗii.\nHiirde ndee udditiraa ko konngol joomiraaɗo e daande Yuusuf Joop, caggal ɗum ko musiɗɗo Aamadu Tijjaani Jeew bismii banndiraaɓe, haali innde gooto fof, haali sifaa ɗemngal pulaar e nder Afrik, o haali faayiida janngude ɗemngal ngal, o haali kadi faayiida duɗal ngal.\nDemmba Aamadu Bari ƴetti konngol o wiyi yeewtere ndee tuugnii ko e toɓɓe tati Jaŋde, Renndo e Ganndal. O wiyi leƴƴi ndaɗondiri ko e ɗemɗe. O jaabiima ɗeeɗo naamnde :hol nafoore jaŋde ɗemɗe ngenndiije? Hol ko ɗum yahata? o wiyi janngude ɗemngal goɗngal fotaani wonnde teppol, ruttaade bonaani, so tawii to paaɗaa too hoolnaaki. O wiyi en mbaawaa ɓamtaade gaa gaa pulaar, gaa gaa en njaɓaani janngude pulaar, tee kala leñol ɓamtii ko e ɗemngal mum. E wiyde Demmba Aamadu Bari, Pulaar ina leppina maafe, ina humta haaju, ñalawmaaji Pulaar ndariima, woto mo heedi caggal. Ko feewti e dental, hol no dental heɓortee? Hol nafoore dental? So tawii yimɓe ndenntii kulete, ndokkee fotde mum en haa timma, gooto fof yo jaɓ hawreede, ina weeɓi, ina saɗti. O gayniri wonnde ɓamtaare fawii ko e dental.\nCaggal ɗum heewɓe kaali ko waɗi faayiida. Idii haalde ko Mawɗo Sammba Gata Bah, ngenndiyanke hanki gila hannde araani, heddiiɓe ɓee gooto fof ɓeydii haala moƴƴa, almuɓɓe duɗe ɗe njimii jimɗi baɗɗi faayiida, hiirde ndee welii sanne, rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe fof mbeltiima. Hono ndeeɗoo hiirde e heewde faayiida wayrii waɗde, tawtoranooɓe fof mbeltiima no feewi. Hiirde ndee waɗii ngartam no feewi.\nEɗen njakorii, e ballal Alla, maa hiirde ndee won sabaabu ƴellitagol jaŋde pulaar e wuro Kayhayɗi.\nUsmaan Ñaan, Nod: 46 53 38 80","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/05\/22\/demmba-bari-to-kayhay%C9%97i-jande-renndo-e-ganndal\/","date":"2021-10-28T17:34:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588398.42\/warc\/CC-MAIN-20211028162638-20211028192638-00000.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7585597634,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7585597634315491, \"ffm_Latn_score\": 0.09655056148767471, \"fuf_Latn_score\": 0.08231347054243088, \"fuh_Latn_score\": 0.05925401300191879}","num_words":368,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.766,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"G5 sahel e denndaangal kawre moƳƳinoojo ngonka neɗɗo e nder aduna o.\nE ɓe poti yuurnitaade no ɓe paabortoo aduna o ni haa teeŋti noon e afrik, sabu orop e amerik ina keewi ko neldata haɓeteeɓe e kaɓorɗe mum'en fayde e afrik, afrik kadi na renndina dadiiɓe mum nawa e nokke ɗe ndeeƳaani tawa duum fof ɓe paanditii heen ko faabu afrik.\nNdeenka na maƳƳi na soklaa, kono noon no ɗum waɗirtee ni ɓeydi ko reɓo – reɓo bone e caru e caɗe e baasaal pittaali afriknaaɓe.\nSo caliiɗo ceɓɓitiiɗo maayi ko maayi, sodadiiɗo keɓtinaaɗo maayii heen ko afriknaajo , kadi punndi ndi funndata ko e dame cuuɗi afriknaaɓe, ko conndi hiraande afriknaaɓe herƳata , walla ko hiiraande afriknaajo deftetee haayta hiirteede, sabu nan'de waraama.\nAfrik wonaa haɓre ( hare )deeƳnata ɗum, wonaa haɓre addanta afriknaaɓe faamondirde e ndeeƳnude filňitere ngoni e dow mum nde.\nDeeƳnata afrik ko noddondirde nootondira mballondira e orop e amerik e siin e denndaangal leyɗe jogiiɗe pewje juumtuɗe – pewje ɗe ngalaa heedi – heeda e fuunti e laňde tekkina heedo mum, sabu hannde ko aduna o renndi hoyre mum, hay gooto waasa dikkude oya bone kuɓɓoowo na woɗɗi mi yottotaako mi, sabu en njiyii ko suwaa wontu daartol miijo donaal turompo e kowid 19.\npulaar wiyi bone feltat , ko filti noon anndetaake mo yanata, bone kadi weddere anndaa haaɗ ɗo walla too.\nSeɓɓitiiɓe to heedo diine – heedo politik e laamuuji e ɗaweede faggude , ɓe ngannda alaa ɓurɗo ɓe alaa mo ɓe ɓuri e leyɗe maɓɓe e diine o e joyre mum, gooto heen fof naatta e renndo ngo daranoo fotde mum e nder leydi mum ko aldaa e suuɗaaru e waɗtude hoyre mum no arani ni ina waɗa fella doga.\nLamuuji e pelle jogiiɗe laawɗine adana o mbaasa waawnude leyɗe pamare doole ɗe e waɗnude ɗum'en ko njiɗaa yahdaani e diine mum'en.\nLaamuuji ɗi mbaasa ɗawde hay gooto e hay nokku gooto faggude leydi mum, ɓamtaare leydi waasa heedde heedo wooto , to woni e leydi fof waɗa janngirde e cafrirɗe e laawi celluɗi fof haa yona.\nƊuum ina jeyaa e ko dillini aduna o haa teeŋti e afrik e hoyre mum, nde tawnoo afrik leydi heen fof na roondii leňi e ɗemɗe e nguuraandi ( aadaaji ) haa heewi, wootuɓe heen fof ina pooɗanoo heddaade e gonaangal mum'en.\nHoyreeɓe leyɗe afrik ko afriknaaɓe loowiiɓe loowdi afriknaari, nde tawnoo leɗki saamminta tan ko ɓesnoore mum, kuule paweteeɗe e dow maɓɓe e dow leyɗe maɓɓe ɗe tawa wonaa sago ɓesngu maɓɓe, kamɓe laamiiɓe ɓe, ɓe njaɓira ɗum alaa e sago ngam famɗude leyɗe maɓɓe doole.\nTee noon leyɗe ɓittitiiɗe ɗe e pelle laawɗinooje ina mbiya ko demokarasi nguurnata – ndoolnata e nder aduna he, tawa kadi e ɓe mbaawna mo alaa doole yo waɗ ko ɓe njiɗi ko , seede majjum tan : ko foti no laamiiɗo amerik joobaayden wiyde ɗum kala leydi ndi jaɓaani dagnude dewngal debbo e debbo & gorko e gorko , amerik taƳat ballal mum wallatnoo ndiin leydi.\nWaɗde ɗuum firti ko wonaano ballal , ko ɓoggol e daande ɗum wonnoo, ko ceŋki wannde wonnoo, wallude neɗɗo kay wonaa waawnude ɗum e ko yiɗaa , tee kadi ɗuum sara – saaka ɓesngu mum.\nHoyreeɓe afrik ina njoganii afrik e aduna o miije moƳƳe , kono siynude nde woni caɗe maɓɓe , nde tawnoo aduna ko ko waɗanaa keeri ɗi njiyotaako…\nAfrik e hoyreeɓe mum ko kanum'en ngoni gaccungol kuur-huurol aduna o, tawde kay ko afriknaaɓe nanata – kaalata ɗemɗe mum'en, ko kamɓe afriknaaɓe kadi nanata – kaalata ɗemɗe amerik e ɗemɗe orop, ameriknaaɓe e oropnaaɓe nanataa – kaalataa ɗemɗe afrik.\nƊuum hollata ko afrik ňootondiri aduna o, e kadi ɗoo ɗo afrik seŋorii e laalagal leydi ndi e werto aduna o.\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/g5-sahel\/","date":"2022-05-21T18:15:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662540268.46\/warc\/CC-MAIN-20220521174536-20220521204536-00079.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6225602627,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6225602626800537, \"fuf_Latn_score\": 0.18622428178787231, \"ffm_Latn_score\": 0.0948481336236, \"fuh_Latn_score\": 0.09345047175884247}","num_words":599,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.19,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.465,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiibe Ledi Somalia anndini wiiki dum tammi waduki cubi majaliisaabe Lesdi ndin 25th Lewru February, bawti fitnaaji de'iti haa giifakan.\nNiiman hebaama on bawti bolide ko hoosi wakkati kewdum,\nPrime Ministaajo Lesdi ndin Mohamed Hussein enanta ardiibe Lesdi ndin on hawti wanngini laabka dow haala cubi din.\n\"cubi din di tammi wadeeki dum majaliisaabe ben fuddete 15 Lewru January yaaki February 25,hitaande 2022,\" Ka wolwaama haa galluure Mogadishu laamorde Somalia.\nKawtal Lesde Duuniyaaru meti duudka dowko laarani fitnaaji kabe Al- Shabaab 'en wadete haa bakkeeje den.\nWakiili'en ko hewtanta 30,000 on yerbete musamman ngam lartuki no cubi din dogginirte. Sadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/10\/lesdi-somalia-taskani-waduki-cubi-majaliisaabe\/","date":"2023-01-30T05:52:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00522.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996035695,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996035695075989}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.02,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Buhari wi yibbuki chi'e nder Lesdi Naajeeriya do dum hunnde on jee ko haandi beda Linciteeki Ardiido Lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari sinkani lenyol sooyube yonki mabbe enanta nawniibe wakkati nyibaalo yibbino haa fattude eEbute meta nder Gasol Lagos.\nBuhari wanngini suno muudum sanne bee fe'aano ngon nden mani tiinaaje be nballa njawka habdoobe ngam hisnuki 'e yidol ummaatoore haa giifakan\nArdiido Buhari ngam nyiddi masin.\nKadima O tefri hukuumahakkilanta shaanu nyibaali besda himma haro yiiki faddi mallabo waddi ragare yibbuki nyibaali nder Lesdi Naajeeriya.\nSadiq Alfa,","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/02\/ardiido-buhari-sinkani-lenyol-be-nyibaalo-yibbi-dow-mabbe\/","date":"2023-02-08T01:23:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00304.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984926581,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984926581382751}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari omti nyirgal laabi ko daayeenga man hewtani miitaaji 800 haa jihawol Kaduna nokkuure nde Ardiido on hisi halkere kippe bomji hitaande 2014.\nWakkatiire nden dudbe sooyi yonki mabbe bee non on wadi Buhari wi O yeti ALLAH hisni do mo halkere.\nKadi ma Ardiido on omti nokkuuje nder Jihakan bana,Daldal Murtala Mohammed Square, lese ko hewtani 136 ha nyawndorde Infectious Disease Hospital, janngirde pamara nga LEA Lokoja Road Primary School, Rigasa, buwaangal Aliyu Makama road enanta nyirgal Leventis, do fu wadaama on haa Jihawol Kaduna les Ardungal ngomnaajo Jihakan Nasir El-Rufai.\nNgillakan numtini Ardiido Muhammadu Buhari kuje duddi hauti bee wakkati o wurta iga tiggorde bee joonde maako haa Jihakan bawti O eggi iga galluure Daura nder Jihawol Kastina.\nO wi\"mi dabba majjuki laawol ngam yiiki no ngomnaajo Nasiru El- Rufa'I tiidi huuwi kuude jahargal yeeso ha Jihakan.\nKadima Ardiio on omti nokkuure ngooba maabo taaki zamanu dum be rufayonta 'en wadi nder Jihakan.\nJanngirde nden nde LEA Lokoja Primary School, ngomnaajo on inndi nde ''Buhari mega-primary school.\"\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/21\/ardiido-buhari-omti-kuude-ko-ngomnaajo-jiha-kaduna-huuwi\/","date":"2022-12-06T04:20:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00874.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9982522726,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.998252272605896}","num_words":172,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Amerika Donald Trump yiidi bee ardiido lesdi Turkiyya Rajip Tayib Erdogan haa faada laamu lesdi amerika ka White House haa be haalidi dow gannudi jonde jam tayre fuuna cakanteere duuniyaaru.\nSeeni lesdi turkiyya wurti njayri holli soynde yerduye maari bee narral ngal won hakkunde lesdi Amerika e soojaen kurdinko en honoobe nder lesdi Syria.\nNde be haalidanno bee kubaru'en baawo giidal ngal be ngaadi, Mr Erdogan wurti haa njayri holli dow lesdi turkiyya yerdataa bee narral ngal.\nLesdi Turkiyya do larda kurdinko'en honoobe nder lesdi Syria andiraabe YPG bana lisal on ngal kawtal kurdinko'en ngal turtiringal ngomnati lesdi Turkiyya.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/www.von.gov.ng\/fulfulde\/min-ngerday-soobiraagu-amerika-bee-kurdinkoen-turkiyya\/","date":"2018-02-20T13:37:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812959.48\/warc\/CC-MAIN-20180220125836-20180220145836-00364.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9691256881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9691256880760193, \"fub_Latn_score\": 0.03086414374411106}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 29 mee 2013, alakhbar.info (jaaynde) ina yaltini winndannde tiitoriinde «warhooreeji laamu Asiis ɗi cafrotaako ». Ko safrotaako koo, e wiyde jaaynde ndee, ko « aaccere e yammere heɓtiinde yimɓe ɓee, nde yiyi laamu nguu ina yedda won ɗiin goongaaji paatuɗi e won kewkewe ; ko wayi no maayɗeele tuumnuɗe e warngooji baɗɗi e nder ɗii duuɓi tati laamu Muhammed Abdel Asiis. Warkoyeeji keewɗi ɗo doole kisal leydi ndii njooɓtoraa, nana kippaa, tee hay heen nde seppooji ɓesngu nguu mbaawnunoo cosgol goomuuji wiɗto, njeñtudi ngoon wiɗto hollitaaka yimɓe ɓee ».\nGeɗe keewɗe ɗe yimɓe ina mbaɗa, cikka ina moƴƴi, moƴƴaani. Yeru ko faati e no nguleeki haɓortee.\nƁuftaade ɓuuɓɗam : So wulii, wasiyaa ko yo neɗɗo leppin ɓalndu mum joo e joo fof ngam tellinde nguleeki ɓalndu. Kono on mbiyaaka ɓuuɓɗam, mbiyaɗon ko ndapsuɗam, ɗam wulaani, ɓuuɓaani, ɗam nguleeki mum woɗɗondiraani, walla nii jaasi seeɗa, nguleeki ɓalndu.\nNasa yiytii ndiyam nguurnojam dow tagofeere Mars : Weltaare NASA ina mawni heen no feewi. Yiyti ɗaam ndiyam kenaniiɗam nguurndam ko roboo Opportunity. Ɗaam ndiyam kadi tawaa ko e haayre ɓurnde hiiɗɗude nde roboo loskiti haa e oo sahaa. Roboo oo noon, ko junngo wooto heddoraa gila walabo ngoya junngo kalii.\nTuggi maayirɗe hitaande 2012 e lewru desaambar, duɗal ngal udditnoo. Tolnooji ɗiɗi ina njannga heen. Tolno gadano e tono ɗiɗmo. Tuggi ndeen haa 30\/06\/2013 yontere kala balɗe nay. Kala kikiiɗe e ɗii ñalɗi nay, almudɓe mbaɗa gorwoccol haa galle Maamuudu Demmba Bah, lollirɗo Dooro Kudiyel, kawra toon ngam heɓde binndanɗe.\nE lewru suwee 2013, tiggu baɗtuɗo miliyoŋ, tawi ko mo yummum wondi e Sida jibinaama, ina hisa e ñawu nguu, woni yumma mum raaɓaani ɗum. Oo kewu mawninaama ñalnde 19 suwee ndee to Wasinton, ngam mawninde duuɓi sappo tuugnorgal Pepfar, baɗiraangal haɓde e SIDA.\nDepuis son accession à l'indépendance, le 28 novembre 1960, la Mauritanie a mis en place un système d'exclusion de sa composante noire tendant à l'affirmation d'une identité exclusive arabe et la négation de tout soubassement africain à travers la mise en place d'une série de reformes politiques. Le pouvoir militaire a procédé, au détour d'un conflit banal à l'origine,\nÑalnde talaata 13 ut 2013, Laaji Tarawore, koolaaɗo kuuɓal APP wiyiino « woote sarɗiiji e minisipaal ndirtinaama ko alaa lajal ». Ɗum ko caggal nde Mesawuud yiyndiri e hooreejo leydi oo, hono Muhammed wul Abdel Asiis. Ko ɗum tagi yimɓe fof njaakorinoo ko ma o habru ɗum e yeewtere makko to Neema, kono, o wiyi « alaa ɗo fawii ko woote ɗee ina ndirtinee ko ɓuri yontere walla jonte ɗiɗi ».\nƁooyii yeddondireede wonde onndooji wifi moƴƴaani e cellal walla nii ina boni e kala ko wuuri. Wiɗtooji keewi mbaɗaama, kono, haa jooni, alaa ɗo hawraa : mbele eɗum boni e cellal walla alaa ko bonnata ? So enɗen kaala ko faati e ɗumɗoo to bannge cellal, ɓurata woƴde yimɓe fof ko batte kuutoragol telefonaaji portaabe, nde tawnoo kañum en ɓuri heewde huutoreede, kañum ɓuri ɓallaade terɗe aadee guurwuure (noppi, hoore, gite, ekn…).","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=6","date":"2013-12-06T11:30:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163051476\/warc\/CC-MAIN-20131204131731-00094-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.43714118,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.43714118003845215, \"ffm_Latn_score\": 0.2944699823856354, \"fuh_Latn_score\": 0.13403727114200592, \"fuf_Latn_score\": 0.12279034405946732}","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeeri mawndi ko duɗal ngenndi Ko ɗo hatanteeɓe ndenndi Ina kaala ko yimɓe nganndi Jeeri mawndi ko fooyre ganndal jokkoore enɗam haɓɓa ɓerɗe e dental.\nFulɓe deh, kañumen fof e anndude e anndireede nagge ina kawri wonde nagge ummii ko e ndiyam, kono eɓe ceerti jiyanɗe e iwdi ndii. E\nGidudo Heditaaki Koode Radio fuh waaway Hedita kala de mo yidi fuh ta laawol maatotiral TuneIn. I'm listening to @ksmcradio_kd on @TuneIn. #NowPlaying http:\/\/tun.in\/sfrQn\nEn mbiyiino: Hiisiwal ko ganndal belngal. Ko ngal juɓɓungal Ko ngal cañingal Hakkille ko ngal peɗɗitoowal. Karalle kese ko ngal tammbingal. Ɗee limareeje ko jiiɓooje\nGoomu laaɗe diwooje segaal ngu, ko ngoomu leñam leñamaagu, ngu jaɓaani nanntinder ɗemngal Pulaar he ɗemɗe kaaleteeɗe e nder laaɗe Senegaal diwooje ɗe. Waɗde eɗen\nPyramide wiyatenoo he haala misranaaɓe haŋki ko \"mar\" e wiyde Abuubakri Muusaa Lam, ganndo bittoowo geɗe Misra haŋki, he deftere mum wiyateende \"Fulɓe Gila Heli-E-Yooyo Haa Fuuta-Tooro. O wiyi wonnde innde ndee noon ina siftina en wowlaandu Pulaar ndu mbiyaten \"marde\". Marde ko mooftude huunde, hisna ɗum. So en nduttiima he ko janngunoɗen he duɗe laamu ɗee, wiyaa ko wonnde misranaaɓe haŋki ina ngooŋɗinnoo wonnde ko neɗɗo ɓooyi maayde koo fof maa meeɗ nde ummitinaa. Ko ɗum waɗi, so gooto he laamɓe maɓɓe maayiino ɓe peewnatno ɗum haa feewa, ɓe cuɗa ɗum kaŋŋe e kaalis keewɗo, ɓe kasna ɗum, ɓe mbaɗa ɗum nder Mar (pyramid).","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/koode.net\/category\/africa\/","date":"2019-10-19T04:07:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986688826.38\/warc\/CC-MAIN-20191019040458-20191019063958-00216.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9204257131,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9204257130622864, \"fuh_Latn_score\": 0.027654998004436493, \"ffm_Latn_score\": 0.026269014924764633, \"fuf_Latn_score\": 0.013417238369584084}","num_words":229,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"No ɗemɗe keewɗe nii, Pulaar ne jeyaa ko ɗemngal guurngal he nder laylayti renndo. Nguurndam ɗam ina waawi jogaade sifaaji keewɗi :\n1. Sabu yimɓe ɓee waasde ɗumen wonde jannguɓe ɗemngal ngal kañum en fof ;\n2. Sabu baasgol fotde tolno e humpito.\n3. Ko nokkuuji e nehaaɗe ceertu-ɗe tawndirde e nder dingiral gootal.\nNo ɗuum wayi fof Pulaar ina yetti Allah no feewi, sabu ina teskaa hannde yonta oo ina reerɗi e binndol ɗemngal ngal. Ko noon ne naamne jowitiiɗe e coñce haa taarikaaji leñol ngol, ɗuum ina wuurti no feewi e nder laylayti ɗii.\nGagga mawɗo jogaaɗo heen tan, ko nde wonnoo jannguɓe lugginiɗiniiɓe e ɗemngal ngal keewaani e nder dingire hee, sahaa kala naamne lugge toɗɗiiɗe ɗemɗiyankaagal ngarat ndonka jaabawol. Walla nii heen sahaa jaabawol heɓee tawi nootaaki he maanaa cañu helmere ndee to ɗemɗiyankaagal.\nYeru:\nKo allah tan danndi mi.\nHeen mbiya allah wonaa tan, e dow miijaade tan oo ko pamɗingol allah.\nOo tan, ko oo teeŋtinirgel no yoga e kelme e alkule teeŋtinirɗe.\nSo tawii ko ko famɗi haaletee, o teeŋtina pamɗugol.\nSo tawii ko ko mawni, o teeŋtina mawnugol.\nCaɗeele dewɗe heen ko caɗeele paltagol kelme e kuutorɗe jiggaaɗe.\nYeru kelme:\n– Jarabi\n– Ndewnel\n– Takannde dow e takannde les ekn…\nKuutorɗe:\n– Wutte\n– Coorumbal\n– E yoga e ko tawatee e jimɗi awluɓe e cefi subalɓe.\nKo heewi e kelme nani wiyee hannde ko jiggaaɗe, haa so ɓooyii wayata ko no, ko enen tan ngoni jiggotooɓe kelme nii.\nTawi kala leƴƴi kodduɗi, njiidi pinal walla taariik. Ɗiin leƴƴi ina mbaawi raaɓondirde geɗe keewɗe ko wonaa tan ɗemngal kaalateengal.\nEɗi ndaaɓondira he ɗemngal, ɓoornateeri, ñaamdu haa e pijirlooji.\nKala heen noon ko juuti, ɓooyi, ina waawi dolee haa yimɓe koroo anndude leñol jeynongol ɗum.\nKono ngam fellitde ñaawde heen huunde ko fulɓe njeyi walla njeyaa, yo a taw joomum ko karallo e oon fannu.\nSabu kala ko neɗɗo haali nanaa, ina waawi jaɓee. So jaɓaama hawrii e wonaa ko woodi, ina waawi wonande ɗemngal ngal e pinal ngal ustaare nde weeɓaani feewnitde.\nDaawuuda Sammba Ndonngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/12\/12\/cellal-e-rafi-mo-%C9%97emngal-pulaar-jogii-he-nder-laylayti-renndo\/","date":"2021-09-17T23:05:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055808.78\/warc\/CC-MAIN-20210917212307-20210918002307-00522.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6333962679,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6333962678909302, \"fuf_Latn_score\": 0.18428002297878265, \"fuh_Latn_score\": 0.0968676432967186, \"ffm_Latn_score\": 0.07372718304395676, \"fuq_Latn_score\": 0.010818791575729847}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.667,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol no Firefox e lowe njaytinirtee e njaajeendi yaynirde\nNjaajeendi Yaynirde ko fannu Firefox nafoowu jaytinde lowe e yaynirde ndee fof haa heewa, ko nafoore so njogi-ɗaa ko jaynirgel tokosel wano notebook, kisa Tele maa HD ɓeydoo welde yeeɓde walla tan yiɗde yiyde ko mawni!o!\nTesko: Mbayka Njaajeendi Yaynirde Firefox jiidaani e njaajeendi yaynirde jaaɓnirgal naatnangal e Mac OS X 10.7 (Lion). Firefox jaaɓdaani e mbayka njaajeendi yaynirde yuɓɓo Lion.\nHurmin Njaajeendi Yaynirde\nKo mawni ɓuri! Hebbin yaynirde maa fof huutoraade Firefox.\nE palal dosi ngal, dobo e View dosol.\nDobo Full Screen.\nDobo e butoŋ Firefox.\nDobo e Full Screen.\nSo palal dosi ngal ena hollaa (ko woowaa e Windows XP) Linux) dobo View ndobo-ɗaa kisa Full Screen.\nUddu Njaajeendi Yaynirde\nArtiran am ordinateer am! Famɗitin Firefox haa fota e ɓetol mum gadanol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"https:\/\/support.mozilla.org\/t5\/Learn-the-Basics-get-started\/Hol-no-Firefox-e-lowe-njaytinirtee-e-njaajeendi-yaynirde\/ta-p\/17387","date":"2017-03-28T03:52:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218189589.37\/warc\/CC-MAIN-20170322212949-00187-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8092108369,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8092108368873596, \"fuf_Latn_score\": 0.06343528628349304, \"ffm_Latn_score\": 0.04199111834168434, \"fuh_Latn_score\": 0.0417153425514698, \"fub_Latn_score\": 0.01748848333954811, \"fuq_Latn_score\": 0.015296482481062412}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.89,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ina wayi no yimɓe heewɓe kaalii FƁPM ina foti ƴeewde kesam hesaagu ngu hol no foti huccirande ɗum. Ko goonga ina jeyaa e tuugnorgal golle FƁPM e goomu kumpital ina jogii fannu kesam hesaagu tawi ina jeyaa e eɓɓaaɗe mum hisnude ko dañaa ko : to bannge defte walla kasetaaji. Min miijiima e peeje no ɗum hisnirtee, min tawi eɗum naamndii ngalu keewngu, sibu min njiɗi naatnude ɗum ko e enternet. Nokku ɗuhirɗo dañaama, kono ina naamndii kaalis, fedde ndee tan waawaa ɗum huuɓnude.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/05\/12\/baal-mammadu-maamuudu-huutoraade-jaanir%C9%97e-kese-ina-wa%C9%97%C9%97ii\/","date":"2020-03-29T08:04:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370494064.21\/warc\/CC-MAIN-20200329074745-20200329104745-00212.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5449839234,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5449839234352112, \"fuh_Latn_score\": 0.3939650356769562, \"ffm_Latn_score\": 0.05701945722103119}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Darorɗe hitaande hesere ndee, 2022, ñalɗi 3, 4 e 5 lewru Siilo (saawiyee), wonnoo ñalɗi pinal wuro Taaga-e-Lemtuuna. Wuro Taaga lommbii ko hakkunde Dawu e Magaama, hedde 90 kiloomeeteer wuro Kayhayɗi, nder diiwal Gorgol, fuɗɗaange worgo leydi Moritani. Ngo woni ko he Damga to diiwe Fuuta-Tooro. Gure koɗdiiɗe ɗee fof tawtaraaama he mbaydi ŋarɗundi. Ina heen gila Garli e Yuman-Yire e Tiggere e Doolol e Kundel e Dawu bannge Hiranaange ; bannge Fuɗnaange ko Kumballi (Magaama) e Wiinnde-Ciluɗe haa Bey-Lugge ɗiɗi, mo Umar wul Eli e mo Liitaama e Kow. Gila Jiinge e Likseyba bannge Woyla (Rewo) eewniima bannge Worgo nootii: Fimmbo e Ɓoggel haa Waali e Saŋe e Haayre Ɓowdi e Ari-Haara. So en taƴtii Maayo oya bannge ko Barmacca e Bappalel e Guuriiki e Kanel e Horndolde e Cempeŋ e Horkaƴere e Ƴella e Maatam, nootiima no yooɗiri. Ɗee gure fof ina moofti Taagankooɓe sara Yaalalɓe e Uuruurɓe, Termesankooɓe e Moodi-Nallankooɓe e Deeniyankooɓe. Hay nih Mboonnaaɓe e woɗɗude ngenndi inan ɗoon, ngontii e jaatti Taagankooɓe.\nÑalɗi ɗii udditiraa ko jaŋto deftere Quraana toownde ndee. Ɓaawo ɗuum, ko bismaango halifaaɓe nokku oo, gila e \"meer\" Ngalluure ndee, e hooreeɓe pelle, ekn. Ñalawma gadano oo gasiri ko jime e jimɗi finaa-tawaa, wejo, kollirgol cacci e kettuki nder finaa-tawaa e donaaɗi e goowaaɗi Taagankooɓe.\nÑalnde ɗiɗmere ndee huccanaa ko kollirgol Tabalde Taaga, fiyngo mum, cabbi mum, ngamiri mum, maana mum, darnde mum nder pinal Taaga. Kono paamataa ko suuɗii tigi he pinal Taaga ko he jaysi Tabalde ndee, ko ɗoon teskoto-ɗaa ñootondiral pine leƴƴi ceertuɗi, haa teeŋti noon hakkunde capataagu e pulaagu. Eɗen teskoo he Taagankooɓe ko pulaagu nguu fooltii hannde. Taagankooɓe paarnotoo ko ɗemngal pulaar e pinal pulaagu.\nPinal Taagankooɓe fof soomii ko he cewle pine leƴƴi goɗɗi. Ko noon Taagankooɓe ngooborii he Safalɓe Lemtuuna (Sanhajja'en) e Fulɓe e Soninkooɓe. Kono ɗo Taaga ɗoo, ngalu pinal mum soomii pine leƴƴi koɗdaaɗi fof haa ɗuum rokki ngal semmbe e ñamri e teddungal baŋ-yoo-baŋ. Ɗo Taaga ɗoo, yaama tawo, ko ɓurde feeñde e maɓɓe ngaal ceerundiral pine haa hannde he oo ñalawma, jeyi alɗeende pinal Taagankooɓe e Taaganaaɓe.\nFacciro mum ina artoya ɗoon e ɗoon he yeewtere daartol Aamadu Malal Gey mo Saare Ndoogu, nde tiitoonde mum wonnoo Laam-Taaga e Cañu renndo Taaga. Jiñtannooɓe yeewtere ndee ko Njaay Saydu Aamadu mo Jiinge e Dooro Gey Boobo Loonde, he ɗowngo jaayndiyankooɓe feelelɓe, Mbooc Abuu Maariyata mo Rajo Moritani e Saalif Taal mo Golal Media.\nYeewtiyanke oo holltii iwdi Taagankooɓe gila nde wolde Maraabat en (Muraabiɗuun) suggi, Jah-Oogo en carii jibini Laam-Toñnjoŋ hokkuɓe Tekuruur Farbaaji mum haa yettoyii Fuuta-Tooro ɗo Koli Teŋella waylaani. Laam-Toñnjoŋ ronni Laam-Termes, hokki Laam-Taaga haa heɓi ndonu maɓɓe Laam-Tooro. Ndeke daartol e pinal Laam-Taaga soomodii ko he daarti e pine leƴƴi keddiiɗi diiwal ngal keborɗe wonoyde Fuuta-Tooro. Eɗen teskoo ɗoo tan, Taaga wonaa wuro tan, Taaga ko dental yimɓe jiyduɓe ɗemɗe (wonaa ɗemngal gootal), nodditortooɓe iwdi ngootiri, pinal gootal. So Laam-Taaga Lommbaat fartiŋaniima gooto fiileede lefol, ko Um-el Yanza, mo Tabalde Taaga reeni pinal maɓɓe. Ngamiri e jeysi e jimɗi Um-el Yanza kollitii haɓɓere wonnde hakkunde Taagankooɓe ñalnde wootere e ñalɗi Geno Tabalde tellii, tellodii e cabbi fiyngo e Deftere Quraana e sarɗiyeeji ndeenka. Tabalde Taaga jooɗii nder Taagankooɓe ko joɗnde Bawɗi-Alamari darii nder Seɗɓe, Jam-Gunndabi ɗo leydi huɓɓi kammu heɓotaako, bawɗi tunngooji ƴiiƴam. Tabalde Taaga kadi weltaare ñalnde locital afo gorko Taaganke maa yaŋnge mum, ekn.\nNaamndal : Taagankooɓe ko leñol maa ko hinnde ?\nJaabawol : Alaa heen fof ko woni, alaa heen fof ko wonaani. So tawii leñol ko denndaangal yumre yimɓe jiiduɓe ɗemngal e daartol e leydi e pinal, sikke alaa ɓe ngonta ɗoon ko leñol. Kono so ɓe njeytoraama he leñol Fulɓe\/Haalpulaar en e Safalɓe, gasataa ɓe ngona leñol nder leñol. So tawii noon hinnde ko kala jiiduɓe ɗemngal e pinal e iwdi ngootiri (nodditaade) e asko wooto e gollal gootal, ɓe ngonataa hinnde sibu maɓɓe renndinde kinɗe keewɗe : Fulɓe Aynaaɓe, waañooɓe, awooɓe (Subalɓe), sehooɓe (Lawɓe), awlooɓe yimɓe (Awluɓe)… Ndeke ko ɓe fof. Ɗuum addani A. M. Gey wiyde \" Taagankooɓe ngonaa leñol ngonaa hinnde, seeɗa noon ɓe ngona fof \". Ɓe njeyaa ko he Leñol Fulɓe nokkuɓe he Sanhajja en ɓe Lemtuuna (Berbeer en) e Fulɓe e Soninkooɓe.\nYeewtiyankooɓe ɓee kaaɗaani e hollitde tan finaa-tawaa, kono kay, teeŋtinii no potirten dolirde ñootondiral alaa-e-sago, baɗɗingal, hakkunde kinɗe e leƴƴi guurdaaɗi. Ndeke daartol araani tonngude en he ko ngonno-ɗen, darnde daartol ko daartoraade e dartoraade hannde guuraaɗo oo, heblonoraade janngo garoowo oo. Ndeke daartol ko kam soomi binndanɗe potɗe ɓurde wonde jogitaari nguurndam ƴellitoojam, yeesoyankeejam.\nHe ko arata, maa en ɗaɓɓir yeewtiyanke oo nde toonganta en daartol Taaga e batte mum nder nguurndam hannde Taagankooɓe, ƴellito maa deestagol pinal renndo maɓɓe e jokkondiral maɓɓe e dente Fuuta-Tooro keddiiɗe ɗee.\nBindol: Dooro Gey – Boobo Loonde\nKalfinaaɗo Kumpital FƁPM","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/koode.net\/4607-2\/","date":"2022-12-01T10:19:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710808.72\/warc\/CC-MAIN-20221201085558-20221201115558-00797.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4352837503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.43528375029563904, \"ffm_Latn_score\": 0.2510397732257843, \"fuh_Latn_score\": 0.16664572060108185, \"fuf_Latn_score\": 0.13368406891822815, \"fuq_Latn_score\": 0.011278122663497925}","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.34,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram hakkilanta shaanu ndemri 'e Remoobe ka (AGRA),wi wanngina taskaram musamman ngam walla remoobe famarbe ko hewtanta 300,000 haa Jihawol Kaduna.\nHooreejo mo hakkilanta taskaramji, AGRA haa Jihakan , Dr Esther Ibrahim, on wiika haa Kaduna wakkati be wadanno taskaram jahargal yeeso remoobe.\nO wi, \"taskaramka hawti koppi on bee nannta ardiibe marbe basiira 'e anndal nshaanu ndemri ,luumooku,'e anndube no sarrifitta cede bee no fiisinirta nyaamannde ko haandi.\"\nNder jawaabu komishinaajo shaanu ndemri Jiha, Malam Ibrahim Husein, wi taskaramka waddinan shaanu ndemri haa Jihakan jahargal yeeso sanne hawtaade bee wiiki be surgi rufa yonta'en ngam walla taskaramka bee Jihakan.\nHusein tinndini'e wiiki AGRA taskaram on mardum wakkati bee yiiki no kabe hakkunde Lesdi Russian enanta Ukraine habirta ko tampini kilantaaji riskuuji Lesde fu hawtaade bee Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/31\/agra-taskani-boositanki-shaanu-ndemri-ha-kaduna\/","date":"2022-10-01T11:43:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00504.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9919552207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9919552206993103}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Darnde sukaaɓe iwɓe dowla Gine e ɓamtaare faggudi leydi maɓɓe\nPublié le : Modifié le :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Mamadou Juulde Bah, Gooto e mawɓe kawtal pelle sandaaji duɗal jaaɓi-haatirde iwɓe Gine Konaakiri wonɓe e leydi senegaal.Rfi fulfulde namdiimo yiyande makko. Holko foti wonde darnde pelle maɓɓe ngam ɓeydaare faggudi wuro maɓɓe.\nFulfulde Faminiinde :\nYontere nde Ceerno Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde ko Junngo. Ɗume mbi'eten Junngo e fulfulde ?\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20191215-darnde-sukaabe-iwbe-dowla-gine-bamtaare-faggudi-leydi-etudiants-guineens","date":"2020-02-25T07:02:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146033.50\/warc\/CC-MAIN-20200225045438-20200225075438-00019.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9097023606,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9097023606300354, \"fuf_Latn_score\": 0.04428767040371895, \"fuh_Latn_score\": 0.02218337170779705}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.829,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSeeditannde: hoɗiyankeejo no sifoo ko honno alhaali hawannde nden feƴƴiri to daaka Kati\nMali: e battane pellanɗe e pettanɗe nanaaɗe ɗee beete hannde e nder daaka Kati, konu Mali hollitii wonnde \"ko koliyankooɓe woni caggal fiyannde nden\"\nKo Jeneraal Usmaan Kaan woni koɗo RFI Fulfulde hannde, himo taskoo alhaali konu \"Minisma\" e nder Mali\nKonngol dawroyankooɓe e battane ittugol yoga e yagginanɗe CEDEAO e dow Mali\nDokteer Abdu BA no taskoo ɗee pellite ɗe njuɓɓudi hernaage Afrik ƴetti hanki ko faati Mali, Gine e Burkina Faso\nAkra, jonnde hooreeɓe Leyɗe Hirnaange Afrik \"CEDEAO\" fellitii wenngugol yoga e yaggine fawanooɗe e Mali\nKo holno yiiruɗon oo sariya woteeji keso mo ardiiɗo leydi lawɗini?\nBankaas, ɓiɓɓe falnde ndee waɗii seppo e salagol sariya ngam ƴamugol kisal\nMali, \"MINUSMA\" waɗii cimtol ngol konu nguu tuumiraa anngal teddingol hakkeeji neɗɗo\nKo Huseyni Amiyon Ginndo hooreejo \"CADRE\" woni koɗo men hannde\nMali, lebbi 24 ko happu ngu ardiiɓe laamu hakkundewu yiɗi heddaa e laamu\nHolko waɗi CEDEAO ƴettaali pellital e alhaali Mali, Gine e Burkina Faso? Ibrahiima Joop no jaaboo ɗum\nKo honno yiiruɗon ndee jonnde nde CEDEAO e asewe faltiinde ndee?\nImaam Mahmuud DIKKO siforii ardiiɓe leydi ndin wonugol hooreeɓe mawninkiniiɓe\nMali, ciwliiɓe laamu no tuumi konunkooɓe woɓɓe faale ciwlagol laamu maɓɓe\nMali, hooreeɓe laamu hakkundewu wi'ii wonnde ɓe bonnii eɓoore liɓal laamu\nKo honɗum wonta battane ngol udditugol kumpital ñaawoore e dow Alfa Konnde hooreejo kiɗɗo Gine?\nCiwliiɓe laamu Gine no faala heddagol lebbi cappanɗe tati e jeenay\nHooreejo jaagorɓe Mali no wonno keeñan yeeso tere CNT laamu hakkundewu nguu\nKo Alfa Mammadu JALLO, Jannginoowo sariya ka duɗe mawɗe Gine jaɓɓaa hannde\nHitaande gila Idriis Debi Itno waraa, kono alhaali leydi ndii fewndori?\nGine, tere pelle dawro e renndoyankooje no holla miijo maɓɓe e ɗee toɓɓe ɗe CNRD neldi ɓe\nBurkina Faso: Litinan-Kolonel P.H Damiba ɓannginii faale haaldigol yoga e pelle jogiiɗe kaɓirɗe\nHolko maandiɗon e Sumeylu Buubey Mayga hooreejo jaagorɓe kiɗɗo Mali?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/laamu-hakkundewu\/","date":"2022-08-17T19:56:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573104.24\/warc\/CC-MAIN-20220817183340-20220817213340-00781.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4972160161,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49721601605415344, \"fuf_Latn_score\": 0.42466625571250916, \"ffm_Latn_score\": 0.06868690997362137}","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari tinndini Lesdi America Lesdi on ndi Lesdi Naajeeriya jiltorta hedi shaanu Luumooku nden ma kayri woni 'burdi marki nafu hedi Diplomasiiyaaku bee Naajeeriya.'\nBuhari O wi besdi tefruki kabbidal narral boosungu hedi shaanu luumooku bee Lesdi America.\nArdiido on suuditi haalakan haa moobre giidal mabbe dum BCIU jee luumooku dum be wadi ha moobre 77th UN General Assembly haa galluure New York, ko nden on Buhari yeccibe dow Lesdi Naajeeriya do wurtina ko buranta $1.69 billionji Are ko yaata Lesdi US, nder man woodi nyebbam enanta Are ko wurtata haa nyebbam dam.\nO wi \"minin on woni be kilantaaji amin burdi sembidiggo nder Lesde Africa fu nder brdimargo Luumoobe bo ko hewtani millionji 200 hedi fannuuji bana, shaanu ndemri,shaanu njamu,enanta jahargal yeeso annde kiimiyaaku..\"\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/23\/ardiido-lesdi-naajeeriya-tefri-lesdi-america-besdaari-kawtal-koppi-hedi-shaanu-luumooku\/","date":"2022-12-06T04:37:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00879.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9979529977,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979529976844788}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Botswana Haa Jaamhuuriyah Botswana leydi on haa fombina wakkare Afrik. Bostwana ɗon be e ti wala tondire wala ka'e kombi der geɓe sappo e jee ɗiɗi wakkare maako nɗum wonii hader hamada kalahari.\nƁe waɗi keerol be Afrik je fombina daga wakkare fombina be fombina waladu fuuna, Namibiya iga wakkare hirna be wayla, sai bo Zimbabwe daga wayla waladu fuuna. Ɗon hautibe leydiZambiya hedi lawul gada kazungula de tokki do mayo Zambezi.\nNo o woni leydi man maari ummatore yimmɓe do ɗiɗi man 2.3m. Botswana ɗon der lesɗe ɗuɗayi ha duniyaaru. Bana geɓe 11.6 je ummatore leddi man ɓe ɗin jodi'on ha gabarone, wuro mango maɓɓe gondal be wuru mɓurii mawnugo haa leydi maa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Boosuwaana","date":"2024-04-21T23:43:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296818067.32\/warc\/CC-MAIN-20240421225303-20240422015303-00253.warc.gz","language":"fuv","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E sikke am, nguurndam ena woodi tawi wonaa e dow Leydi tan. Ene waawi woodde tawi nanndaani e ɗam men ɗam ; hay so no ɗam men ɗam yiyaaka e nder diiwaan men sato-naange, ɗum firtaani hono majjam, walla ko ɓuri ɗam yuɓɓude, walla tagoore ɓurnde en yahrude yeeso, walla nde ɓur-ɗen yahrude yeeso, alaa e winndere ndee so wonaa enen. Neɗɗo ko tagoore, fotaani jebbilaade tan wiya alaa ko tagaa e yimɓe walla tagoore miijotoonde so wonaa ko tagaa e dow leydi koo. E sikke am, ɗuum ko juumre. Miijaade e nder mbunndi fof noon e ko waawi wonde, ena finndina, ene alɗina ngalu ganndal. Miijaade so aɗa huutoroo hakkille, ena waawi ɓeydude ganndal.\nNdokken ɗoo tan yeru ko fayti e miijo (miijooji ene mbayi no kooce, ngasataa) : tuubaako gooto faraysenaajo ena wiyee 'Uurben Le Weriyee', caggal nde yimɓe annduɓe ko fayti e kuule kammu (tagopeeje e jahli mumen) njooɗii ko foti e feccere teeminannde (hedde duuɓi 50), ena ndonki anndude hol ko saabii jahgol tagofeere Iranis ngol feewaani (sabu hiisa nde ronkii yahdude e ko yiyaa koo), Urben Le Weriye jooɗii, ƴefti kuɗol mum, ko foti e lebbi omo hiisoo, omo miijoo hol sabaabu yahdu Iranis feewaani no hiissaji ɗi cikkirnoo nih. Caggal nde o gayni hiisa makko, o anndi won ɓalndu mawndu wonndu e nder asamaan oo, ena haɗa Iranis yahde jahgol peewngol. Ko ngaandi tan e kuɗol, o anndi hol sabaabu yahdu tagofeere Iranis feewaani, o yiyti tagoore saabiinde ooñagol yahdu nduu, kono o alaa lonngorgal haa o waawa yiyde tagoore ndee. Ɗum wonnoo ko he hitaande 1846 e nder lewru juko (ut). Lewru fawtii heen, Almaañnaajo biyeteeɗo Gaal, joginooɗo lonngorgal, yiyti tagofeere nde Le Weriye hiisinoo ndee. Ko kayre haɗatnoo tagofeere Iranis yiilaade jiilagol peewngol, kiisanoongol ngol. Tagofeere nde Le Weriye yiytiri hiisa e miijo, ko kañum wiyetee Neptiin.\nKo ɗum waɗi, hay so en mbaawaa hollude hol to nguurndam woni e aduna hee, gaa-gaa Leydi, eɗen mbaawi kam, miijoraade hakkille.\nHannde ene anndaa, etee alaa sikke, e nder aduna hee, ena woodi miliyaaruuji miliyaruuji dente koode (ko wiyetee galaksi, Jiiryiirle) no baawngal (Fedannde malaaɗo) men ngal nih (\"laawol kosamoowol\"). Galaksi gooto, woni e mum ko ɓuri ujunnaaje keewɗe miliyaaruuji koode. Hoodere, ko ko wayi no Naange men ngee nih (Naange ko hoodere ɓurnde fof ɓadtaade en).\nƊee koode (\"ɗii naangeeji\") ena mbaawi jogaade tagopeeje taarotooɗe ɗum en, no tagopeeje men 8 ɗee taarortoo naange men ngee nih. E nder ɗee koode, ena waɗi ko ɓuri miliyaaruuji miliyaar tagopeeje tawi ena taaroo koode. Hol ko haɗata nguurndam woodde, hay so dow wootere he ɗee tagopeeje ɗe ngasataa ? Ena waawi nih dañeede miliyaaruuji tagopeeje, tawi nguurndam ena e dow mumen, ko haɗata ?\nMiijoro-ɗen hakkile. Njaggen jooni, mbiyen duule ena kuuri tagofeere men Leydi haa hiɓɓi. Jaggen jooni en ndañii waadere wootere ndiyam toɓii e dow Jowol, e dow njaajeendi potndi e hoore neɗɗo. Mbele ene nannoo he dow tagofeere ndee fof alaa fof to toɓi so wonaa waadere wootere e dow hoore Jowolnaajo oo ? Mbele ɗum ena nannoo ? Tawi ruulde ndee huurii ko e tagofeere ndee fof no woorunoo, mbele eɗum naata hakkillaaji ? Kala baawɗo wiyde ɗum ena waawi wonde, alaa e sago haalana yimɓe ko saabii ɗum waawaa wonde e nokkuuji goɗɗi ɗii fof.\nKo ɗum waɗi, ena tiiɗa naatde e noppi nanoowo, fof noon e paamoowo, hono toɓɓel nguurndam ngummingel e ruulde nguurndam, alaa ɗo tellii so wonaa e dow Leydi, ndii Leydi ndi yiyotaako e yitere e ngoɗɗeeki kitaale 4 dogdu fooyre (caafal), ndi yiyetaake so a yaltii satonaange !\nSo en ngartii e dewal Joomiraaɗo, e diine mo geno tellini, e defte telliiɗe ɗee fof, Geno ena wiya, \"wonɓe Leydi e asamaanuuji\". Asamaan wonaa mbildi no tiba nih, ko weeyo ɗo Geno tagi kaawisaaji ɓurɗi mawnude, ɓurɗi faamuya neɗɗo. Won tagooje ɗe geno tagi, ko kanko tan anndi no ɗum woniri e nder weeyo ngo o tagi ngoo. Ko kanko kadi welaa hokki miijooji, o waɗti ɗum gannde e nder koye yimɓe, yo nganndiin, yo ɗum rewne e binndi, yo ɗum rewne e ɗemɗe.\nUmar Abdalla Wele","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/04\/17\/miijo-ko-fayti-e-nguurndam\/","date":"2021-12-03T21:46:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964362919.65\/warc\/CC-MAIN-20211203212721-20211204002721-00433.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7619638443,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7619638442993164, \"ffm_Latn_score\": 0.16537058353424072, \"fuf_Latn_score\": 0.06400278955698013}","num_words":669,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.7,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yarham mum Jibi Hammee Lih wiynoo : \"tuubaako siiɓiima neɗɗaagal men lomtinii tuubakaagal\". Eɗen mbaawi wiyde wonde ngolɗoo konngol ine heewi goonga, haa teeŋti noon to bannge jaŋde e nguurndam. Ine anndaa hannde, he nder aduna oo, yimɓe njanngirta ko haa paggoo ganndal, kono kadi njogoo peeje. Ɗuum waɗi so joomum en njoofnii jaŋde njiyloo fentande koye mum en golle, cosa sosiyateeji ekn. E jaŋde ndon-ɗen he koloñaal Farayse, enen, haa he ñalngu hannde nguu, hay so gooto he men roondiima ganndal aduna ngal fof, so artii wokkanta tan ko gollaade e laamu, artida he miijo yawaare kala ko joginoo renndo men, gila he pinal, golle ekn.\nEn njokkondirii e Usmaan Kan, mo nganndu-ɗaa kañum ine jogii yiyannde woɗnde, nde o faggii e jaŋde makko to Almaañ, kam e jaŋde makko e ɗemngal Pulaar, nder duɗe ƴeewndorɗe Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije. Eɗen njaltina ɗoo ceedtagol makko, ñalnde mawningol ñalngu winndereewu ɗemngal neeniwal ɗo joɗnde FeddeƁamtaare Pulaar he Muritani, ñalnde 21 feebariyee 2021.\nCaggal calminaali, miin njeyaa-mi ko he rogere adannde jannguɓe e duɗe ɗemɗe ngenndiije.\nKo mi asiñoor jaltuɗo Almaañ. Njiɗ-mi haalde huunde hesere e Pulaar, kadi e eeraade renndo ngoo haa teeŋti e sukaaɓe ɓee. Sabu hannde ina luukee ko feewti e entreprenariat (janngude, ligganoo hoyre mum). Naat-mi jaŋde Pulaar ko 1982. Abdullaay Haaruuna Sih janngini min. Puɗɗii-mi Farayse ko hitaande 6ɓiire, keɓ-mi kawgel naat-mi Kolees sukaaɓe worɓe (Collège de garçons), duuɓi tati keɓ-mi berwe, min njawti liisee nasiyonaal duuɓi nayi haa keɓ-mi. bakkaa. Njiɗnoo-mi wonde ko pilot (dognoowo diwooje), paaraa-mi bak D, mbiy-mi waɗde mi fayta to bannge safaara (médecine) ɗum nawi mi Kodduwaar, hawri ina waɗi iiñturu dawrugol. Ngartu mi e Muritani. Musiɗɗo am gooto, Muktaar Baro, ina jannga Almaañ, o wiyi yo mi ar Almaañ, ko leydi mbaɗndi faayiida. Ɗaɓɓit-mi ɗuum, njah-mi toon.\nMi Liggiima e Fedde SCA, ko Fedde mawnde mbaylaandi e nder Wuro Manhaam gila 2003 haa 2009. Mi Liggiima e Fedde PFI wiɗito Karallaagal puɗi demeteeɗi ɗi ngannduɗaa ene kuutoree to bannge ngalu e jeyli Wuro Pirmasens 2009-2010. Mi liggiima e Fedde DIMA wuro Manhaam Ko abbitii he wiɗto ngalu wonande Pelle Almaañ gonɗe Farayse, Siwis e Almaañ 2010-2011. Mi Liggiima TAKRAF fedde Almaañ to Nuwaadiibu wonande Fedde SNIM 2012. Mi liggiima ALS to Nokku TASIAST 2013, Fedde ANED 2013. E Hitaande 2014 mbinndu-mi Eɓɓaande Kisal Taariindi nde Ambassade Almaañ e PNUD ndokki kaalis ngam ene waɗee, ko heen wonaa haa jibini Nokku to Gelleeje mbaɗatee conndi e Rakkal to wuro Wulyense. Ɗum Haɗaani miɗi liggondira e Ambassade Almaañ e GIZ, E duɗal am Kaiserslautern ko abbitii e reende Sato.\nHuutoraade Pulaar e Almaa. Nde ngonnoo-mi Almaañ, taw-mi ko laawol ɓurngol yaawde waawde Almaa ko janngirde ɗum Pulaar, ko ndeen mbinndu-mi saggitorde Almaa\/Pulaar nde ngannduu-ɗaa hay Almaañnaaɓe mbaɗti soodde e am. Ene heewi faayiida no feewi, to banngal golle, winndude he Pulaar ɓuri fof newaade e kala no njiɗir-mi , fof miɗi waɗa e Pulaar Hiisa Excel, haa e Fannuuji ɗi njanngunoo-mi to Almaañ miɗo huutoroo ɗum hannde e ɗemngal am.\nLigganaade hoyre mum. Ko njiy-mi Almaañ, ko leydi so ene jogori yahrude yeeso, ko haralleeɓe mbaɗata eɓɓaaɗe jeñcinooje, yimɓe heewɓe mbaawa liggaade heen. Almaañ too, ko ɗum ɓe njanngini min. Ɗoo noon, ko liggey Laamu ɓuri heewde, ɗum firti ko eɗen ngoɗɗi ƴellitaare tawo, tee kadi ko golletee ene heewi gasataa.\nEɓɓaaɗe mbaɗ-mi. Nde gartu-mi e Leydi am, mi jooɗi, miijii-mi hol fannu mo puɗɗortoo-mi. Adii fof ko Baaba am haalani mi haala, yo mi waɗ eɓɓaande yeñcinde gelleeje e hitaande 2012, kono puɗɗorii-mi tawo ko winndunde Eɓɓaande Taariindi hitaande 2014 to Wuro Kayhayɗi nde naat-mi jeere ndee njiy-mi tuundi ɓurtundi. Ko ndeen puɗɗii-mi winndude ɗum e Pulaar. Nde mbinndu-mi miijo ngoo haa feewi, fof no foti wayde nii, kollit-mi ko Almaañnaaɓe nde wonnoo ko ɓeen tan njoginoo noppi paamooji ngoon miijo. Mi firaani nih e Almaa, ko noon tan nawir-mi Ambassade Almaañ piranmoo-mi Eɓaande ndee. O ɓuuɓtinaani nih, ɗoon e ɗoon o wiyi kam hol no foti coklu-ɗaa e Kaalis. Ko ɗoo fof fuɗɗii e haa e ñallungu hee, golle ɗe ene njaha.\nƁamtude Pulaar. Yiyande am heen ko jannginde fannuuji ɗii : Eɓɓaande Kisal Taariindi e hol no Sukaaɓe jannguɓe ngalaa golle mballirtee haa mbaɗa eɓɓaaɗe jeñcinooje haa mbaawa wuurnude koye mum en nawora heen woɗɓe. Miin e wallondirde e Fedde Ɓamtaare pulaar min mbaɗta heblude ɓe e pulaar, hay sinno o janngunoo ko farayse so o janngii e pulaar o ɓurata heɓindaade.\nJeeyngal. Mbiyat-mi tan ko aduna oo daɗoyii (woɗɗoyii), kono enen ko en heddiiɓe caggal, alaa e sago ngollo-ɗen, njannginen sukaaɓe gaynuɓe jangde waɗde eɓɓaaɗe jeñcinooje, kollen ɓe laawol ngol.\nƊum noon ko rewrude e Fedde Bamtaare Pulaar e peŋɗe mum ngonɗe e nder leydi hee. Ko aduna oo addiri noon, haa ɓuuɓa leelanii keyɗuɗo !","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/03\/06\/usmaan-sileymaani-kan-fentande-hoore-mum-golle\/","date":"2022-06-25T16:19:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103036077.8\/warc\/CC-MAIN-20220625160220-20220625190220-00607.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5229651332,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.522965133190155, \"ffm_Latn_score\": 0.37590962648391724, \"fuh_Latn_score\": 0.06322554498910904, \"fuf_Latn_score\": 0.03081696853041649}","num_words":770,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.461,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njillu Biraam. Tawii won ɓe laaɓaaka so Abdel Asiis woni ko e Kampaañ, ina laaɓi Biraam wul Daa wul Abeydi kañum ko e oon kampaañ woni, sibu o habrii ko o kanndidaa gila ñalnde talaata 28 saawiyee 2014. Tee ko ɗum woni sabaabu njillu o yuɓɓini daande maayo, tuggi Rooso, ƴaaŋan maa Ɓoggee, Baabaaɓe, Mbaañ, Kayhayɗi haa yettii Magaama, Mbuun e Sehilbaabi.\nIna wiyee ɗo o arnoo heen kala o jaɓɓaama jaɓɓungal mawngal, haa teeŋti noon e Magaama, ɗo o ɗaɓɓiri jamaanu oo hojom deƴƴere, ngam siftorde Lamin Manngaan, baranooɗo e hitaande 2012 e seppo seyfitoowo binndital paltoor. Pottitte ɗe o yuɓɓinnoo e nder ɗee gure kala mbaɗi ko e deeƴre. Haala makko heen ɓuri abbitaade ko e seyfitde ɓorƴitgol leyɗe e caɗeele artiraaɓe e kaayitaaji etaa siwil. Hay so tawii noon won siftinooɓe e sahaa kala wonde « nde ɗeen bone mbaɗetee ndee o jeyanoo ko e PRDS, o wondunoo ko e Maawiyya ».\nMasawuud Kanndidaa? So ina laaɓi yimɓe Biraam ko birgoowo gardagol leydi ndii, yimɓe ndonkii faamde so tawii Masawuud ina jogori wonde kanndidaa walla alaa. Mahmuud wul Sammba gootal e terɗe parti makko, hono APP, haaliino wiyi wonde ko o kanndidaa e woote garooje ɗee, kono Etmaan wul Bijjel, kalfinaaɗo konngol APP wiyi « ɗuum suwaa tawo taƴeede ». Ina anndaa kam APP ɗaɓɓiino pusgol CENI jooni oo, mo Mesawuud e hoore alaa ko heddanno e woote ɓennuɗe ɗee, waɗi ɗum no annama sarɗi jeytoregol e woote goɗɗe.\nHitaande 31ɓiire FLAM. Ɓee ina kaala haala woote, FLAM kañum wonnoo ko e kebungal mawninde hitaande mum 31ɓiire (ñalnde 14 marse). Ɓe ɗaɓɓunoo ko waɗde ɗum boowal, kono laamu nguu rokkaani ɓe yamiroore. Ɓe mbattini waɗde kewu oo ko to La Case ñalnde aset 22\/03\/2014. Hoohooɓe heewɓe nootiima noddaango maɓɓe.\nFooyre Ɓamtaare, maayirɗe marse 2014","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2014\/04\/14\/kabaruuji-dawrugol-da%C9%93%C9%93i\/","date":"2019-08-22T19:58:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317359.75\/warc\/CC-MAIN-20190822194105-20190822220105-00431.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3636003733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.36360037326812744, \"ffm_Latn_score\": 0.32826417684555054, \"fuh_Latn_score\": 0.15598255395889282, \"fuf_Latn_score\": 0.13789233565330505, \"fuq_Latn_score\": 0.013056962750852108}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.425,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koninkooɓe Niigeer pollii laamu Muhamad Bazum jamma 26 – 27 suliyee (Morso) 2023. Ardii follo ngo ko Seneraal Abdurahmaan Caani, kalfinanaaɗo kisal Hooreejo Leydi Muhamad Bazum. Alaa maayɗo heen kono koninkooɓe uddii Muhamad Bazum nder laamordu leydindi. Yoga e ceŋɗe konu Niijeer njaɓii follo ngo, nootitiima heen.\nƁurɓe teeŋtude e folluɓe laamu ɓee ko joginooɓe kisal leydi Niijeer, ɓe ngonaano ardiiɓe koyɗe konu hono no Asimi Goytaa to Mali nii, walla serindiiɓe no Ibrahiima Tarawore to Burkina nii.\nFolluɓe ɓee cosii Diiso genndi ngam kisal ngenndi (CNSP), ɓe ngardini ɗum Seneraal Abdurahmaan Caani, gardiiɗo, gila 2011 soofaaɓe kisal Hooreejo Niijeer. Ko o ɗoftiiɗo, ɓadtiiɗo Muhamadu Isufu mo Muhamadu Bazum lomtinoo. Oon ne woppi mo ɗo o wonnoo, o woni kalfinaaɗo kisal mum.\nE ɗii lebbi jawtuɗi, musidal maɓɓe ustiima caggal nde Muhamadu Bazum felliti yo ɓe keɓ fooftere maɓɓe duumiinde, huunde nde welaani ɓe. Mawɗo dowrowo konu Niijeer tawti mo e follo hee, yanti e Seneraal Muhamadu Tumba, gardinooɗo senngo jokkondiral e konu Farayse Barkaan.\nBeesɓe toowɓe woɗɓe tawti Seneraal Caani, hono Kolonel Ahmed Siidi cukko Seneraal Abdurahmaan Caani, e Kolonel Adbul Kariim Hima cukko mawɗo « sanndarmori », e Seneraal Salifu Moodi meeɗnooɗo wonde gardiiɗo dowrowo Konu Niijeer kono ittaaɗo e golle mum e lewru abiril ɓenndundu nduu. Kolonel Aamadu Adaramaani mo konu weeyo tawti ɓe, o halfinaa konngol CNSP folluɓe laamu ɓee.\nKulɓine ɗiɗi jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ina ndooki\nNde ɓe kujjinantoo follo maɓɓe, ɓe mbiyi ko sabi teskaade kisal ngenndi ina yahri caggal, teeŋti no laamu nguu jogorii ɗum nih. Eɗen teskoo noon Niijeer hucciti ko e mbaadiiji ɗiɗi baɗe jihaadiyankooɓe. Heen mbaadi ko jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ummoriiɓe Mali (Dowla Saahal ngam daɗndude Islaam), taweteeɓe e tunndu keeri tati (Mali – Niijeer – Burkina Faso) nder diiwaan wuro Tilaberi, hirnaange-rewo Niijeer. Mbaadi ɗiɗmiri ndii ko Boko-Haraam nder diiwanuuji fuɗnaange-worgo Niijeer, haa Weendu Caad e Kameruun e keeri hakkunde Niijeer e Niijeriya.\nIne heen kadi ko folluɓe laamu nguu ciforii no ŋakke Muhamadu Bazum, ina heen, hono makko gollodaade e koninkooɓe Mali e Burkina Faso, ɗoon ɗo seɓɓitiiɓe tawetee e keeri leyɗe ɗee tati, kam e keewgol Niijeernaaɓe waraaɓe sabi kaa ngonka e tiiɗ-hooraagu Muhamadu Bazum. Ine heen kadi goppitgol jihaadiyankooɓe heewɓe e yamiroore Muhamadu Bazum, walla kadi tafngo « siwil'en » jogitiiɓe kaɓirɗe bonɗe ngam daɗndude jeyaaɓe e laamu e jeyi mum en. Ɗum fof haɗaani Seneraal Caani noddude kala wallidiiɓe Niijeer nder hare huccini e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe, hono Farayse e Dowlaaji Amerik.\nNgonka Farayse nder niijeer fuɗɗinooma aayaade\nSo Niijeer yerondiraama e Mali, ko kayri ɓuri daranaade haɓaade batte bonɗe ɗe warngo Kadaafi jibini, ngo Nicolas Sarkozy ardinoo. Laamu heerto PNDS ngo Muhamadu Isufu e Muhamadu Bazum huutorii ko kaaldigal haa yoga e Tuwareg en ngarti, njooɗii e leydi mum en. Ɗuum noon ittataa konu Niijeer haɓata ko seɓɓitiiɓe Saahal e Boko-Haraam. Ina jeyaa kadi e ko haɗi Niijeer deeƴde, yoga e uujannooɓe Orop ndewata ko Agadees, rewo Niijeer. Wallata ɓe e ɗuum ko Dental Orop. Aɓe keɓa balle aɓe paaboo uujooɓe ɓe Alseri riddi nder jeereende Tenere, hay sinno Niijeer jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe waasde nder Afrik.\nE nder ɗuum, koninkooɓe Niijeer mbeltaaki ko kaɗaa gollodaade e nannduɓe mum en Mali e Burkina. Ko e dow salaare Muhamadu Bazum mbele leyɗe tuubakiri ina mbeltoo, njaggira mo ko o daraniiɗo \"demokarasi\". Ɗuum noon ina luutondiri e cosgol G5 Sahel e 2015 mbele ina wallita gollondiral hakkunde leyɗe Saahal ngam haɓde e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe. O fotaani noon yejjit ɓee koninkooɓe ɗee leyɗe fof ina nganndondiri. Ko sabi ɗuum addani Mali yowde golle mum e G5 Sahel.\nKaaldigal e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ngal Bazum teeŋtini, welaani koninkooɓe sabi ɗum jibinii goppitgol bonɓe bonnooɓe sokanooɓe. Muhamadu Bazum jeyaa ko e leñol aarabeeɓe Niijeer, ɓe keewaani no feewi e leydi hee. Ɗuum kadi weeɓaani jaɓande mo teeŋti noon so o tafii \"siwil'en\" jogitiiɓe ngam reende jeyi makko.\nWon e humpitiiɓe dawrugol Niijeer kolliti won ko Muhamad Isufu woni e follo ngoo. Aɓe cikki Isufu yiɗaa ko Muhamadu Bazum waɗata to bannge haɓde e mbuuñaari nder njuɓɓudi laamu Niijeer. Sabi ɗuum ina waawi yettoo Isufu e ɓurɓe ɗum ɓadaade.\nEɗen ciftora Muhamad Isufu rokkaama njeenaari Mo-Ibrahim e 2020, kadi omo ɗaminii ƴamde lefol Koolaaɗo kuuɓal Ngenndiiji Dentuɗi (UN). Kono geɗe mbuuñaari hakkunde makko e Orano (lomto Areva, jogiiɗo oogirɗe rewo Niijeer) keɓtimaa mo e 2011. Jaaynirgol MondAfrique wiyi ko gila ngonka Farayse fuɗɗii aayaade haa e ngonka Orano nder oogirɗe rewo Niijeer e juggere Bolloré e mahgol laawol jamɗe laana-njoorndi hakkunde Ñaamee e Kotonu (laawol ngol haaɗi ko Dooso, hedde kilooji 180 Ñaamee) donkangol yo joof. O waɗti heen kadi Muhamadu Bazum winnditiima jimol ngenndi Niijeer ngam rewnude ɗum e laawol jeytaare, ɗum welaani Farayse.\nKonunkooɓe CNSP mbiyi ine nganniyii ñaawde Bazoum sabu janfa toowka mo o janfii leydi Niijeer e kisal mum, hanko e woɗɓe wonɓe nder haa caggal Niijeer. Ñaawoore ndee ko ko jolata so ɓe ngaynii renndinde dalillaaji.\nCEDEAO jaggiri ɗum ko « urɓo »\nCEDEAO jaggiri wiyde ina ñaawa Muhamed Bazoum ko urɓo tan, kono NU ɓeydi heen ɗum addanii ɗum jogaade kulhuli e kuccam dummbugol Muhamed Bazoum. Kamɓe ɓe mbiyi ko ɗum yahdaani e haala CNSP nde wiyi yiɗi ko hisnude leydi Niijeer. E wiyde maɓɓe, ɓayri Muhamed Bazoum ko Hooreejo leydi cuɓoraaɗo « suɓngooji demokarasi », o fotaani jaggeede, saka wiyeede omo ñaawee. O foti ko artireede e jappeere makko.\nTo Dental Afrik, senngo Diiso Deeƴere e Kisal jooɗiima ñalnde Altine 15 Ju (ut) to Adis Abeba ngam rokkude miijo mum e ngonka Niijeer hannde kaa, ɓe pellitii yowde Niijeer e denndaangal juɓɓule Dental ngal.\nHoli no paamraten follo niijeer ngoo ?\nArdiiɓe konuuji leyɗe CEDEAO (fedde faggudu leyɗe Afrik Hirnaange) keblii konuuji mum ngam yande e Niijeer ko neeɓaani e hokkitde Bazum jappeere mum. Heddii ko anndude holi ndeen e holi toon. Kono ardinaa ko kaaldigal mbele Muhamadu Bazum, ine arta e joɗnde mum. Kono ko adii ɗuum holi ko nganndu-ɗen e ɗee doole koninkooje ?\nWoni hikka hooreejo CEDEAO ko Hooreejo leydi Niijeriya, Bola Tinubu. 0 wiyi huutoraade doole ngam ittude koninkooɓe e jappeere Niijeer neeɓataa waɗa. Ko ɗuum wonata « gollal battanal so kaaldigal ronkaama ». Kono CEDEAO ina ɗaminii nanondiral maa waɗ ko adii ɗuum. Koddiwaar e Beneŋ e Niijeriya e Senegaal kuniima addude koninkooɓe. Kono Burkina Faso e Mali kollitii ngoni ko sera Niijeer, kadi mbiyi ko kala kooninke janɗo e Niijeer wayi ko no janɗo e leyɗe maɓɓe. Gine-Konakiri e Gine-Bisaaw e Kap-Weer mbiyi ko ngalaa heen. Togo e Siyere-Lewoon e Liberiya e Gammbi cuwaa tawo fellitde. To bannge leyɗe ɗe njeyaaka e CEDEAO, Alseri e Caad njaɓaani naatde heen, Muritani wiyi ko so ɗaɓɓiraama maa ƴeew ko waɗata.\nKo adii seeɗa nde batu Abuja mawɓe konuuji CEDEAO jooɗotoo, folluɓe laamu Niijeer compi terɗe njuɓɓudi mum en, ɓe cuɓii Jaagorɗe maɓɓe. Ellee seknortooɓe CEDEAO, kadi ɓe tiiɗtini joɗnde maɓɓe. Ina waɗi jaagorɗe 20 haa 21, koninkooɓe nawi jaagorɗe ɓurɗe himmude ɗee. Mawɗo jaagorɗe ko Aali Mahamaan Lamin Seyn. To bannge Ndeenka Ngenndi ko Seneraal Salifu Moodi, tammbii jaagorgordu Ndernderi ko Seneraal Muhamed Toumba. Folluɓe ɓee ko uddunooɓe damal kala kaaldigal e yeewtere. Sete Dental Afrik e CEDEAO e Ngenndiiji Dentuɗi ngariino yiɗde yeewtideede, kono Abdarahmaani Caani salii ɓe njettoo ɗum. Sete kadi seeremɓe Niijeriya ɓe laawol Waahabiya, ngari yiylaade moƴƴere e yamiroore Bola Tinubu Hooreejo Niijeriya, gardiiɗo CEDEAO. Ɓe ngari e gardagol Sheek Bala Lawu, amiiru Izala. Jaɓɓii ɓe ko Hooreejo Jaagorɗe mo CNSP toɗɗii, Aali Mahamaan Lamin Zeyn. Ɓe njeewtidii kono alaa ko yalti heen ko seedtini.\nHoli darnde farayse e ngoo follo ?\nLaamu Farayse hollitii « ina wonani denndaangal pellitte CEDEAO », etee « aɓe ñiŋa kaaɗtudi ngoo follo, kam e nanngal Mohamad Bazum e galle mum ». Farayse e Almaañ e Holannda ndartinii balle ngaddantunoo Niijeer. Koninkooɓe Niijeer kam enne ndartinii golle RFI kam e France 24 nder leydi mum en. Folluɓe ɓee njooɓii ko Farayse ɓe ɓe mbiyi ko kam en ɗowata CEDEAO. CNSP ina ñiŋii no feewi nde piirowal Farayse naatii weeyo Niijeer tawi yamiraaka, ummoraade Caad. Ɓe mbiyi kadi soofaaji Barkaan « ngoppitii seɓɓitiiɓe sokanooɓe ». Ɗuum e wiyde maɓɓe ko « moojobere ngam yerɓinde leydi Niijeer ». Farayse noon yeddii ɗee tuuɓanɗe fof. CNSP fuɗɗiima yedditaade nanondire konu goodnooɗe hakkunde Niijeer e Farayse. Teeŋti noon to bannge gonal soofaaji Farayse nder Niijeer, kam e ko foti wonde doosɗe maɓɓe nder hare feewde e jiihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe. Ko ina tolnoo e 1 500 soofaa inan nder leydi Niijeer.\nNiijeernaaɓe ceeraani e seppude ngam hollitde ina njahdi e CNSP. Ɓe mberloo konngi caliiɗi Farayse e USA, leyɗeele ɗe ɓe njaggiri ko « añɓe Niijeer ». Ko ɗuum addani Farayse nawtude yimɓe mum ɓe ngonaa konuyankooɓe, fotde 1 079, won heen noon njeyaa ko leyɗeele goɗɗe. Seppooɓe ɓee ina ngulla « Yoo wuur Niijeer\", kono kadi ɓe ɓeydaa « Yoo jaas Farayse, yoo jaas CEDEAO ».\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/08\/02\/batte-follo-laamu-to-niijeer\/","date":"2023-12-08T20:07:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00780.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8118073344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8118073344230652, \"fuh_Latn_score\": 0.08909061551094055, \"fuf_Latn_score\": 0.04690179601311684, \"ffm_Latn_score\": 0.04432825744152069}","num_words":1422,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.59,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma 08 mars hono ñalawma rewɓe mawninaama e nder Kayhayɗi e nder ñiiɓirde MASEF. MASEF e ROSA e fedde « Croissant Rouge » mo Muritani e « Croix Rouge » mo leydi Farayse jokkondirii mbaɗdii gollal gootal. Caggal gudditgol ñalawma o e tawtoreede hoohooɓe wuro ngo\nHuufi golle ɗee ko hooreejo MASEF e diiwaan Gorgol hono Sokna Sawdatu Mammadu Lih. Rewɓe diiwan Gorgol mbaawii hollirde geɗe keewɗe, baɗɗe faayiida, ko wayi no ko remetee, walla kadi geɗe peewnaaɗe he Diiwaan hee tawi ko ñeeñal tigi feewni ɗum. Pelle keewɗe nootitiima he ooɗo ñalawma mawɗo.\nToɓɓe keewɗe kaalaama heen, haa teeŋti ko feewti e darnde e caɗeele rewɓe.\nFedde Baaba leñol to Beelinaaɓe mawninii kadi oo ñalawma tedduɗo wonande rewɓe winndere ndee fof. Hooreejo Catal Kayhayɗi e Kalfinaaɗo Jaŋde, mbaawii tawtoreede, musiɗɗo Ibraahiima Sih e innde fedde Weltaare Ɓiɓɓe fulɓe, e rewɓe jookenaaɓe mbawii tawtoreede ooɗo ñalawma.\nKayhayɗi\nKabaruuji duɗe\nÑalnde aset 08 mars, catal fedde Ɓamtaare Pulaar yilliima to duɗal leegal Kilinkaare : Duɗal kilinkaare janngata ko e duɗal Laamu biyeteengal Duɗal Faaruuk .\nHuufi ngal ko ceerno Aamadu Abuu Soh, jannginoowo duɗal ngal ko ceerno Kaaliidu Jah, limoore almuɓɓe ko 21 : ñalɗi janngeteeɗi ko hoore biir (altine) e dewo hoore biir (talaata) e saanga njontu (waktu) joyaɓo. Goomu njilliingu duɗal ngal waawii hirjinde sukaaɓe ɓee e nafoore jaŋde.\nUsmaan Ñaan","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/03\/17\/kayhay%C9%97i-e-saraaji-pirtaani-aada-he-nalawma-08-mars-2020\/","date":"2022-10-01T06:03:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335530.56\/warc\/CC-MAIN-20221001035148-20221001065148-00108.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7969224453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7969224452972412, \"fuf_Latn_score\": 0.16449417173862457, \"ffm_Latn_score\": 0.01981842890381813}","num_words":212,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.717,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bayyinaama ñalnde talaata 20 abril wonde « Idiriis Deebi Itnoo, gonnooɗo hooreejo leydi Caad sankiima caggal nde gaañii e hare nde ardinoo feewde e murtuɓe ummoriiɓe to leydi Libi ». Nde wonde Idiriis Debi Itnoo (IDI) ina aadorii kala nde leydi mum yanaa (Caad ina heewi buklet baklet) o dadoo haa tiiɗa, o ardoo konu, o faloyoo añɓe, sabu e ko o heewi wiyde « tawde ko o soofa e nder konu, ko o deennaaɗo leydi, so tawii woodi ko jeemii ndi, woodani mo ko falaade ɗum ». Kono ngol laawol ko heen o heddii.\nJubbande seeɗa e daartol politik Caad.\nLeydi Caad, no yoga e leyɗeele men, jeyanoo ko e tiimaandi koloñaal Farayse gila e hitaande 1900 caggal pelɓondiral hakkunde koloñaal Farayse e harbiyanke Sudaannaajo daraninooɗo tiimde leydi ndii e nokku biyeteeɗo Kuseeri sara wuro Njamenaa hannde ngoo. Eɗen poti teskaade noon e oon yonta ko wiyetee hannde Caad koo, feccitinoo ko e laamuyon njonkon e gardagol lawakooɓe, ma a taw nii ko ɗum saabii caɗeele ɗe leydi ndii hawri e pooɗondire politik yontaaɓe nokku oo e pollugol laamuuji. Leydi ndii heɓi jeytaare mum ko ñalnde 11 ut 1960, caggal nde nanondiri ɗum e leydi Farayse. Adii ardaade leydi ndii ko Faransuwaa TOMBALBAYE haa hitaande 1975.\nKo e maayirɗe 1965 caɗeele Caad puɗɗii, sabu ko ndeen hare ɓesngu fuɗɗii e cosgol fedde wiyeteende FROLINAT siforteende no murto leƴƴi rewankooji aarabeeɓe (sabu hiisaade ɓe wonde ko leƴƴi worgankooji ɗii njooɗii e jappeere laamu nguu e ballal leydi Farayse). Law Tommbalbaay hawri e caɗeele ummoraade e murtooji leƴƴi rewo ɗii, teeŋti noon e leñol Tubu en e gardagol Hisen Haabere, ko e nder nduun iñcuru woodi pelɓondiral joli e nder konu Caad, laamu Tommbabaay follaa, o waraa e hitaande 1975, lomtiimo ko Seneraal FELIX MAALUM, oon ne ɓooyaani heen, sabu e hitaande 1979 o woppiri Hisseyni Habre laamu, gollodiiɗo Gukkunii Wedey hay so wonaa e belaaɗe makko, murto rewankooɓe doolnii no feewi, ɗum ko e wolde adannde e nder Njamenaa.\nE ballal leydi Libi e yarahmu Muammaar Kaddaafi, e hitaande 1980, e nder wolde ɗimmere e nder Njamenaa Gukkuni Wedey, folli laamu Hisen Haabere, fooli jaadiiɗo mum, lomtii kono e hitaande 1982 maa Hisen Haabere rutto e laamu caggal nde riddi Gukkuni e ballal konu Farayse. Caggal nde laamu Libi ronki dentingol leydi Libi e Caad, ngu etiima jiimde Caad, kono ɗum laataaki sabu ƴaañgol konu Farayse haa addani konu Caad riiwtude konu Kaddaafi haa e lefol lollirngol AOUZOU, ɓe laŋki ɓe calii yaltude.\nKo e hitaande 1990 Idiris Debi ne lomi yolnde caggal nde ummini wolde, riddi Hisen Haabere. Laamu Habre e dumunna mum woyaama no feewi sabu ceddugol mum, daraniiɓe hakkeeji aadee limtanii mo bonanndeeji keewɗi : leɓte ; warkoyeeji, porlugol jawdi ɓesngu, kasooji teeŋti noon wonande luulndiiɓe laamu makko. O wattindi ko dogde (o nawori dimle jawdi, kaalis e cibooji) o mooloyii Kameruun caggal ɗuum to Senegaal. Ko toon ñaawirde bonaandeeji adunankoore (C.P.I.) rullini mo, o ñaawaa, o taƴanaa kaso kaaɗdi nguurndam.\nIdiriis Debii e laamu mum\nDuuɓi capanɗe tati hikka ko o laamii ma a taw ko manndaa jeegoɓo mo o hebornoo fiileede oo, woni mo jigaani mo, sabu ko caggal balɗe ɗiɗi laawɗingol poolgu makko e woote hooreleydaagu ɓennuɗo oo, o hawri e lajal to o yahnoo faloyaade murto woɗngo. Laamu Idiriis Debii seertaani no feewi e laamu Hisen Haabere, ngu maantorii ko lankugol e laamu, leɓtugol luulndiiɓe e boomde ɗum en, wuuranaade leñol mum e ɓesngu mum e mooɓde jawdi ko aldaa e happu. E ngu joofaa no feewi e baasgol hormaade jojjanɗi aadee.\nMartaba IDI ɓuri mawnude ko e nder leyɗeele Afrik, teeŋti noon eɗe Saahel ɗee, sabu o hiisaa hannde ko o kanndal wonande ɗeen leyɗeele, baawɗo falaade musibbaaji beeyooji e mum en : o daɗndii Mali e bonannde jihadiyaŋkooɓe, o helii gerñe Bokku Haraam to Niijeriyaa, o faddiima jihadiyaŋkooɓe to Niseer, jiidaani noon o eeraama e leyɗeele keewɗe (Santarafrik, Konngo ekn) yo o ar o walla laamuuji mum en no ndaɗiri. So tawii ko goonga, Caad ina jogii konu tigi rigi, yimɓe suusɓe, harbiyaŋkooɓe, jogitiiɓe. Ina walliti ɗum iwdi leƴƴi ɗii e golwole ɗe ɓe nguuri gila leydi ndii heɓi jeytaare mum, ina rokki ɓe tigi rigi humpito hare e karallaagal njogitaaje. Leydi Farayse kañum woni ƴaañgal tiiɗngal wonande laamu IDI walla nii mbiyen ndi meeɗaa ittude junngo mayri e fiyakuuji leydi Caad gila ndi heɓi « jeytaare » mayri sabu teski-ɗen ko kala dille ummii toon, maa en nan heen Farayse so tawi nii wonaa kayri sakkii. Eɗen teskii kadi leyɗeele keedɗe ndi rewo ɗee (Libi e Sudaan) ina mbaɗti e mayri hakkille, teeŋti noon e Libi e jamaanu laamu Kaddaafi, tawde endi etoo nii diwde keerol ngam fawde e mayri junngo (lefol Aouzou).\nPooɗondiral hakkunde ɗee leyɗeele ɗiɗi battinii tigi rigi e nguurndam Caad, haɗii ndi deeƴre etee saabii ɗum fof ko ngaluuji peeñɗi, maa ɗaminaaɗe ina kebori aggiteede e nder leydi. So tawii Farayse ina faami ɗum gila nde tiimi nokku oo, Kaddaafi ina tiimi nii leydi ngalɗundi, kono sabu mum yiɗde hoonaade e nokku hee e nder Afrik kala, mawmawu mum ina diwti aadi. Ko ɗum waɗi en teskaade laaminooɓe Caad kala ndeftii ko gooto e laamɓe maa Libi walla Farayse teeŋti noon e Farayse haa yettani maa battindiiɗo oo, hono IDI.\nSaahal, Caad e Farayse\nSahaal ko nokku mo leydi Farayse waɗti hakkille mum tigi rigi, gaagaa wonde ɗum ƴaŋorgol daɓɓol hakkunde tiimaale mum leyɗe Magreb e leyɗe Afrik bannge worgo, ko nokku oogirɗe mooftuɗe oogaaɗe katojinaaɗe hannde e aduna oo teeŋti, kala pawɗo heen junngo mum maa hoono e nder aduna oo, teeŋti noon e nder leyɗe hirnaange ɗee. Ko ɗum waɗi deeyre ko e ngoƴa dowrowa hannde leydi Farayse e nder nokku hee sabu faggudu ƴellitaako ɗo deeyre alaa, kono kadi dawrugol leydi Farayse e kitaale 2011 feewde e Libi e warngo Kaddaafi addii pusgu Libi gonnooɗo « saare korndolli » jihadiyaŋkooɓe walla mbiyaa terorist en, ɓe ndañaano ƴuuñde koye e laamu makko. Nguun pusgu sari kaɓirɗe bonɗe e yoga e leyɗeele sawndooji nokku oo haa yettoyii e won nokkuuji poocciiɗi e nder Afrik bannge worgo (Libi ko leydi ɓurnoondi faggaade kaɓirɗe toosɗe), ƴaañgol leydi Farayse IDI e Caad ko jooɗtoraade ko nguun konu tan waawi falaade ownooɓe, daɗnda Saahal.\nMaayde IDI e kapanɗe Caad\nWiya wonde « IDI saŋkii ko caggal gaañanɗe ɗe heɓnoo e hare nde dañdunoo e murto ummorinoongo libi (FACT : Maalde ngam lomlomtondiral e Kawral to Caad) e nder diwaan Kanem ». Ngoon murto noon ngo Mahamat Mahdi Ali ardii (jeyaa ko e leñol Hisen Haabere en) ina tuumaa ko Khalifa Haftaar (mo leydi Farayse ngemmbi) gardiiɗo murto to leydi Libi ƴaañi ngo, en tawii ɗoo kadi ɓarakke Farayse no aadorinoo e luure e nder leydi Caad, so ngemmbude kala mo ɗaminii ɓuri waawde heedannde ɗum e nafooje mum e nokku hee.\nSo tawii ɗum laatiima, hol ko aldi Farayse e IDI ? Hollitaama gila e hitaande 2017, IDI ko caltiiɗo wonde kuutorgal maɓɓe e nder dawruɗi mayri e nokku hee, ko ɗum waɗi o jaɓaani wallitde pollugol laamu Justin Tuedra to Santarafrik (ngu laamu Farayse itodtaako) haa oon nii fiiltanaa lefol goɗngol e manndaa mum ɗimmo. IDI ñiŋii no feewi fedde OTAN (leyɗeele Erop kuufɗe geec atlantik) nde o tuumi ko kam \"fusi leydi libi, wari Muammaar Kaddaafi\" (so malol sañtii jubol tiinde…) etee e miijo makko, ko ɗuum saabii iñcuru hannde e nder sahaal e koonagol jihadiyaŋkooɓe. Ɗum addani heewɓe wiyde wonde ko waɗi Caad koo, ko kuudetaa. Ine nanndi heen tawde doosgal leydi yowaama, mo doosgal ngal rokkunoo mbaawka so hooreejo leydi nattii heɓaade, ko hooreejo Asammbele lomtotoo ɗum haa wooteeji njuɓɓinee, kono oon joñaama, sukkuɓe mo miijaaka, militeer en tafii goomu mum en \"yo ardo laamu nguu e cabbagol wooteeji potɗi yuɓɓineede ɗoo e lebbi 18\", ɓe ngardini nguun goomu ko ɓiyum IDI, Seneraal Mahamat Debi. Ko haawnii koo kay, ko Farayse e woƴeede yo \"Doosgal leydi horme, kuudetaaji karmine\" dillaani, diwii ɗoon nii wii \"ina teskii wonde laamu sabbordu ndu no fuɗɗorii ina feewi\" ina ɗaminii \"ɓooyataa siwil en keɓta laamu e juuɗe militeer en\". \"feewɓe juuɗe\" ina mbiya IDI waraaka e nder wolde, ko soldateeɓe mum mbari ɗum etee Farayse humpaaka ɗum, so tawii kay ɓe cakkaaki les (ɗum ko miijo am). Ɗum ina ɗeɓa siftinde en warngo Kabila to Konngo, ɓiyum lomtii ɗum e jappeere.\nMaayde IDI jibinii faayre e nder Caad e diwaan Saahal kala sabu amo waɗanoo yaakaare mawnde ngam falaade jihaadiyaŋkooɓe reɓooɓe ina telloo ɓee, murto Mahamat Mahdi wiinooɓe ina ɓuuɓna seeɗa, ina keblanii haaldeede njaltii e ɗuum tawde ɓe mbii \"ko Debi goɗɗo ari\", luulndo leydi ndii inan haɓoo ko ɓe kiisii ko \"kuudetaa\" koo, ɗuum fof firti tan ko leydi Caad ina hulanaa nde ruttotoo e aadaaji mum pelɓondiral ɓesngu mum e iñcuru mawndu e duuɓi paaɗi.\nMaamuudu H. Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/05\/07\/caad-hanndorde-sahel-fel%C9%93ii\/","date":"2021-09-22T11:09:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057347.80\/warc\/CC-MAIN-20210922102402-20210922132402-00610.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7558970451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.755897045135498, \"ffm_Latn_score\": 0.10722043365240097, \"fuf_Latn_score\": 0.0869595855474472, \"fuh_Latn_score\": 0.046287331730127335}","num_words":1433,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dinngiral Rewɓe no yewta fii darnde rewɓe e coftal ɓalli\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama e yewtere men Dinngiral Rewɓe.Hannde yewtere men ndee ina haala fii debbo e coftal ɓalli. Ɗum woni rewɓe gollooɓe walla dillooɓe e ɗen baŋŋe.E ley yewtere men ndee, eɗen tawdaa e Faduma JA, ceerndoowo (arbiitirjo) ngonɗo Senegaal, ko o jannginoowo ngal gollal to CAF. Bintu Muhammed Tarawore ngaɗoowo Taykondo e leydi Niijer.E ley suudu men yottiniirdu kabaaruuji RFI Fulfulde en silminan ɗoo Jaliikatu JALLO hooreejo fedde rewɓe latooɓe balon Gine. Hannde laatike debbo dawroyanko, ko o sarɗiyankoojo.E ley taskaram men ngaroowo en ngaran haalude fii rewɓe naftortooɓe internet, ɗum woni rewɓe yeeyooɓe comcii, miranji defirɗi e nder mejaaji renndo.On njowtaama tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde.\nOɗon mbaawi heɓude ɗee yewte fuu e hello amen Facebook e Twitter RFI Fulfulde\nE ley taskaram men garoowo en haalan ko yowitii e Rewɓe e Coftal ɓalli walla rewɓe waɗooɓe ɗarte.\nOɗon mbaawi hokkude hakkilaaji mon e dow majjum. Tonngoode amen wathsap ko : + 221 76 644 12 74","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210112-dinngiral-rew%C9%93e-no-yewta-fii-darnde-rew%C9%93e-e-coftal-%C9%93alli","date":"2022-05-17T09:03:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662517018.29\/warc\/CC-MAIN-20220517063528-20220517093528-00459.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8001451492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.800145149230957, \"ffm_Latn_score\": 0.09203013777732849, \"fuf_Latn_score\": 0.0543854683637619, \"fuh_Latn_score\": 0.05086888000369072}","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.646,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"CATEGORIE\nHol yiyannde amerik e orop e ngol dawol ngol makki sal dawani afrik fof ?\nNjillu Macky Sall to Putiin\nHo to hakkillaaji aduna o ngoni ?\nFrome mondial de l'EAU – kuccam aduna o ko yowitii e NDIYAM.\nMuritaani:Ardiiɓe ngenndi ene kirsa en\nyoo Geno rokke wune\nho to hoolaare woni\nŇalnde 8 mbooyi(mars) e kala hitaande ko ňallal mawninal ciftinal\nHAƁRE RIIS – IKREN WON KO SIFTINI ADUNA O\nGeer Risi e ikren\n©2022","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/category\/winndere\/","date":"2022-10-01T07:38:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00310.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8085525036,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8085525035858154, \"fuf_Latn_score\": 0.15454216301441193, \"wol_Latn_score\": 0.010431568138301373}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko Mbiiɗon? no jaɓɓo alet hannde LOM Abdoulaye Bocar\nSaakitaama ñannde :\nKo Mbiiɗon? no jaɓɓoo alet hannde 8 lewru 8ɓirdu LOM Abdulaay Bokar, senegaalnaajo gonɗo France o saha. Ko kanko siñci dillere wii'eteende Yonti.Ko ɗum woni sabaabu yeewtere men e mako.So ɗum ɓennii, en ngarat e damal Fulfulde FaaminiindeE damal Lollinal Ko Mbii-ɗon, ma en keɗto ko faati e fina tawa Fulɓe e konngol nultoniraaɗo men to Bobo Dioulasso, Yaya Dembo Tambuura, .","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210809-ko-mbii-%C9%97on-no-ja%C9%93%C9%93o-alet-hannde-lom-abdoulaye-bocar","date":"2022-11-28T05:08:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710473.38\/warc\/CC-MAIN-20221128034307-20221128064307-00044.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4438689947,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4438689947128296, \"fuf_Latn_score\": 0.2795727252960205, \"ffm_Latn_score\": 0.24565546214580536, \"fuh_Latn_score\": 0.01390463300049305, \"fuq_Latn_score\": 0.011415675282478333}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.589,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"26 desaambar 2017 ko ñalngu teskinngu e daartol leydi Liberiyaa sibu ko ngol woni go'o ko lomlomtondiral dewrungal e woote ina waɗa e leydi hee gila 1944, kono kadi, sabu toɗɗegol ɓurnooɗo lollirde waawde fettude bal hooreejo leydi. Oon woni biyeteeɗo George Weah. Ko ngol wonnoo tataɓol ko omo birga ardaade leydi ndii : gadanol ngol ko e 2005, nde o fooɗondirnoo e Ellen Johnson Sirleaf, ɗiɗmol ngol ko e 2011, ɗo o sukkunoo e kanndidaa biyeteeɗo Winston Tubman.\nEllen Johnson, debbo gidiiɗo ardaade leydi e nder Afrik, jahroowo hikka e duuɓi 78, ko kañum felliti woppude laamu caggal duuɓi 12 ngardiigu leydi ndii e nde miijii wonde leydi ndii heblaniima lomlomtondiral. Ina wayi no o juumaani sibu woote ɗee mbaɗii e deeƴre haa hooreejo keso waawii toɗɗeede.\nGeorge Weah ina yahra hikka e duuɓi 51. Ko o pettoowo bal ŋanaa o wonnoo sibu, e fettooɓe afriknaaɓe ɓee fof, ko kanko tan dañi rokkeede ko wiyetee ballon d'or koo (bal kaŋŋe). Ɗum waɗnoo ko e hitaande 1995, tawi omo fetta e kolob biyeteeɗe Milan AC. O fettiino bal e nokkuuji keewɗi, gila e Kamaruun haa Farayse, Itaali, Angalteer haa to Emiraaji Arab dentuɗi hade makko ɓoortude paɗe e ɓoornaade wutte politik, sabu, e wiyde makko « yiɗde leydi makko e horsinde yimɓe mum » e « ngam naftude leydi makko » ndi nganndu-ɗaa, gila kitaale 1990, wonnoo ko e kareeli ɓesngu bonɗi, deeƴre arti e mum tan ko e hitaande 2003.\nWeah woppirnoo jaŋde ko e jaŋde hakkundeere ngam fettoyde bal. Kono o ɓamtiino jaŋde ngam heblanaade wonde mawɗo leydi, o woni e janngude ko faati e sariya nder duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik gootal…\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2018\/03\/13\/george-weah-to%C9%97%C9%97aama-hooreejo-leydi-liberiyaa\/","date":"2021-10-17T05:50:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585121.30\/warc\/CC-MAIN-20211017052025-20211017082025-00652.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6706694365,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.670669436454773, \"fuf_Latn_score\": 0.15688079595565796, \"ffm_Latn_score\": 0.14808622002601624, \"fuh_Latn_score\": 0.024174436926841736}","num_words":260,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.204,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nEɗen puɗɗoo yaltinde ɗoo deftere musiɗɗo Sileymaani Haaruuna Soh (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) wallifinoo, tiitoriinde \"Duunde Laaraaf\".\n- Kummba, sukaaɓe ɓee kirtiima ne ?\n- Mi anndaa nii, ko galle taaniiɓe ɓe kiiroynoo, ɓe ngartu tan, ɓe ɗaanii.\n- Hiraande ina woodi walla woodaani ?\n- Iih, gosi tan woni ɗoo, kosam alaa, etee suukara ko ko gasi.\n- Alla dey anndi ko mbaɗ+ɗen ɗum\nEn njillinooma Ɓunndu Kummba, bannaandu Buubu Maalik Sih e ballal Alla e ballal musiɗɗo men Abdullaay Baylaa Basiiru Giro lollirɗo Bilaali Giro mo sahre Girooɓe sara Kiidiira Senegaal. Ko ñalnde dewo, 17 lewru juko 2014, mbayni-ɗen Jiinge Jeeri, ngar-ɗen Kayhayɗi, taw-ɗen laawol newaaki ɗoon sabu ñalde tufɗe keewɗe ko guddaaɗe sabu kabaaru rafi Ebolaa oo. Tufnde Sillaa ndee ne ko e ɗeen tufɗe guddaaɗe jeyaa.\nEn njettii geno nde o newnani en ,o rokki en semmbe e hakkilantaagal waawde yuɓɓinnde ndee hiirde pinal pattamlamiire. Ndee hiirde ko ɓooyoore daarteede sabu galɗugol loowdi mayre.\nGinol golle hiirde ndee ko nii siforii :\n1- yimre yowitiindee kinɗe fulɓe\n2- seppo cosaan\n3- yimre dental\n4- tinndinoore :jokkere enɗam\nMammadu tokara Muhammadu rasuulu allaahi wonaa mo fulɓe tan wonaa mo sooninkooɓe wonaa mo jolfuɓe wonaa mo bamarankooɓe. Murtuɗo ko aduna etee ko mo aduna baɗɗo nguurndam mum fof e leñol, yarlitanii ɗemngal e pinal ko aldaa e lohre aldaa e ngowaari.\nHanki pinal men janngetenoo, huutertenoo, fammintenoo ko e nder dingere. Dingire Fuuta hanki laatinooɗe duɗe Pulaar, pinndinooje, nehooje, ɓamtooje leñol. Sabu dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi-haaɗtirde darii e nder renndo hannde ngoo. Dingiral ko nokku janngirɗo, nehirɗo, pidinirɗo, paamnirɗo, nokku joljole coomɗe jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri.\nPulaar.org | SAWRU sooti ina nodda yontannde saanga dabbunde, waalo ina hurnaa, jaangol ina wutta gila mutal haa puɗal naange. Sagataaɓe worɓe e boombi ko gese maa pale ñallata ina kiwa colli e ɗeeleeli, gerle e woylelaaji (cooji), ina ndeena baaɗi (juuta laaceeje) e girji (daɓɓi\/bamdi ladde). So naange e hoore yonii, colli panii, kulle keddiiɗe ɗee ñallinii, ɓe payta ñallirki maɓɓe, so ko lekki ɓuuɓki maa caali,\nÑalnde alkamiisa 19 suwee 2014 Mboon rewo e worgo yettinii faandaare mum e ballal Alla, so fiilde jaaltaaɓe mum tufnde. Fiilaa ko Alasan Hammadi Mbooc ɗiɗaɓo ganndiraaɗo Maalik Cillo jibinaaɗo e hitaande 1942 ɗo Ŋorel, e tawtoreede Elimaan Mboon Mammadu Muusaa Sih e Jaaltaaɓe kolongal Umar Aamadu Mbooc e Jaagaraf Mboon Baydi Sammba Sih e Farba Paate Muusaa Mboh e Ceerno Barooɓe, Jaandoogu Ceerno Yaal e Jaalaade e Jaagorga e Joom Bañnje Bah, e Joom Bañnje Soh, e Jaaltaaɓe Puri e Elimaan Puri e Jaaltaaɓe\nNotre contribution au débat sur l'origine et la signification des mots « capaato » et « safalɓe » en pulaar\nLa question posée sur l'étymologie et le sens que pouvaient avoir en pulaar les mots \/capaato\/ (au singulier) et \/safalɓe\/ (au pluriel), désignant les Arabo-berbères ou Maures, est une question tout à fait légitime pour qui souhaite comprendre et décrypter quels étaient les rapports de cohabitation entre les Maures et les Fulɓe.\nAu-delà des peuls, les maures ont également été en contact avec d'autres populations négro-africaines, à savoir les Wolofs, qui les désignent sous le terme « Naar ».\nD'où viennent ces appellations ? Que signifient-elles ? Quel lien peut-on établir entre les différents termes par lesquels les peuls et les wolofs désignent les maures ?\nSaabii kaa haalaa ko en mbiyno e tonngoode men 119ɓiire wonde tawi rajo Muritani ko rajo ngenndi wonnoo, nattii : ngoon wullitaango faynoo ko e jaagorgal toppitiingal ko fayti e kumpital, hono wul Horma, sabi ɗum ko rajo Muritani nanngetenooka e Magaama e diiwaan mum fof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-52","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2014-12-26T12:13:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-52\/segments\/1419447548976.147\/warc\/CC-MAIN-20141224185908-00011-ip-10-231-17-201.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.576885879,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5768858790397644, \"fuf_Latn_score\": 0.25734779238700867, \"ffm_Latn_score\": 0.08047806471586227, \"fuh_Latn_score\": 0.04927187040448189, \"fuq_Latn_score\": 0.01799165830016136}","num_words":588,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAlhaali coftal ɓalli e kaalis walla buuɗi.\nSenegaal: E nder galluure Yemmbel sera Dakar, Jeynaba JALLO ko eltoowo e Taaykondo (Taekwondo).\nLatooɓe balon afriknaaɓe fijooɓe orop yaananaama tawtoreede ƴellital CAN 2022\nSenegaal: AbduAbdulaay JAAW, ardiiɗo fedde daraniinde hirjingol cellal sukaaɓe Matam.\nSuɓungo hooreejo CAF dental toppitiingal lato balon walla fuku-koyngal e nder Afrik\nfoolondirde dogginngol laaɗe ndiyam, wi'eteeɗe Vendée Globe. Hikka no tawaa e maggo rewɓe njeego'o.\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/%C9%97arte\/","date":"2021-05-17T13:30:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00164.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9083201289,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9083201289176941, \"fuf_Latn_score\": 0.062343865633010864, \"fuh_Latn_score\": 0.01615099050104618}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nLaamu Senegaal fellitii newinangol aynooɓe e remooɓe ɓe daña asiransi meccal maɓɓe!\nNajeriya: Durooɓe no jogii torraaji mawɗi sabu anngal (rafi) kisal e mbayliigu weeyo\nSenegaal: ñallal ngenndi ngam ɓamtugol ngaynaaka laatike e dow ardagol Makki Sall\nCaad: tiindondiral hakkunde remooɓe e aynooɓe wonii sabu maayde 27 neɗɗo\nYimɓe sappo e jeɗɗiɗi remooɓe mbaraama to wuro Benue nder tummbere Najeriya\nBenen: pehe (peeje) nanondiral hakkunde durooɓe e remooɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/aynoo%C9%93e\/","date":"2022-12-01T04:51:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710789.95\/warc\/CC-MAIN-20221201021257-20221201051257-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6777573824,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6777573823928833, \"fuf_Latn_score\": 0.2709069550037384, \"ffm_Latn_score\": 0.024688707664608955, \"fuq_Latn_score\": 0.011876975186169147}","num_words":99,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.605,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Toɓɓere ciimtol nde faabo afrik men heewi addande e ɗemngal fulfulde ɗo e laamorgo ŋen Nouakchott e nder leydi men Muritanie.\nEɓɓaango kuulal ko fewti e waylude mbaydi jaŋde e nder leydi men Muritani.\nEɗen puɗɗoro tonngude holi ko woni eɓɓaango kuulal?\nEɓɓaango kuulal \"projet de loi\" firata ko laamu e jaagorɗe mum nanondirii eɓɓude geɗel pewtungel e genndi, ɗoon noon ɗum nawee suudu genndi, sarɗiyankooɓe ƴeewto ngoota, so ɓurɓe heewde njahdi e yo geɗel ngel yawtinee, ɓenninee to diisnondirteeɓe e ko fewti e doosɗe, so tawaama luutndaaki doosgal leydi ndi ɗoon laawɗinee kuulal kuutorteengal ngal nganndu-ɗa so a yaɓɓii ɗum ñaawoore ina waawi faweede e ma.\nE jonte jawtuɗe ɗe jaagorgal leydi toppitiingal jaŋde jaayni kuulal pewtungal e waylude mbaydi e ngaddudi jaŋde to bannge ɗemɗe.\nEn keɓaani yiyde kuulal ngal kono no wiyra \"Kuulal ngal wiy ko ngam seerndude en e njiimaandi to bannge ɗemɗe e ittude pooɗondiral gonngal hakkunde ɗemngal frayse e arabeere e kadi ngam hokkitde ɗemɗe men genndiiji fotde mum en, yo ɗemngal arabeere wontu gootal janngirteengal maciyeeruuji scientique wonan'de ɓiɓɓe genndi Muritani fof.\nƊemɗe keddiiɗe ɗe woni Fulfulde, soninke e wolof janngee tawa ko ngam waawde ɗemngal tan.\nKono ɗoo addii naamne keewɗe!\nMbele ɗemngal Arabe wonaa janankeewal no frayse ni wonan'de ɓaleeɓe Muritani?\nE kadi eɗen nganndi Fulfulde, Sonike e Wolof fof mbinndirtee ko e alkule latin ɗe ndenndo-ɗen e ɗemɗe winndereyankooje ɓurɗe huutoreede, mbele wonaa ɗemngal arabe teelɗungal e alkule mum foti abbitaade e ɗeya tate so tawi ko potal e ngootaagu leydi yiɗaa?\nWaɗde so en ɓetii maa en kumpito ngal ɗoo kuulal kuccam mum ko waɗtude ɓaleeɓe Muritani fof aarabeeɓe, gila e jaŋde, golle, jeewte…fof tawa ko e waawnere.\nEn mbaawaa wiyde noon ɗuum ko ko betti en nde tawnoo so en nduttiima gila 1960 nde keɓ-ɗen jeytaare fewde hannde laamu ngu waɗi waylo waylo keewɗo e ndiin mbaydi tawa fayndaare nde ko ɓurnude arabe e jaastin'de ɗemɗe men ɗe.\nHayso en nduuttiima e kuulal 6 e doosgal leydi Muritani wiy ko:\nƊemɗe genndi ɗe ko Arabe, Fulfulde, Soninke e Wolof\nƊemngal gollorteengal ko arabe.\nTee eɗen nganndi ɓaleeɓe Muritani ɓooyi haɓtaade yo ɗemɗe mum en keɓtine, janngee hono no ɗemngal arabe ni.\nƁe njahdiino heen haa hedde duuɓi 1970 laamu ngu eɓɓi waɗtude janngin'de ɗuɗe leslese e ɗemngal fufulde wonan'de ɓiɓɓe fulɓe tawa fayndaare nde wonnoo ko so tawaama ina wona ɗum ɓeydoo yaajneede, ɗum jokkii fotde ɗuuɓi noogas caggal mum ɓe pini ɓe ndartini.\nFedde UNESCO e fedde wonnde genndiyankoore, mbaɗiino ɓeto ngam ƴeewndaade, tawi \"taux de reussite\" o ko fotde 85 e nder teemeedere 85%.\nHumpitaade ɓe ɗum fof e yantude e yonta hannde ɗo wiɗtooji koll e won'de cukalel so janngii e ɗemngal mum ɓuri yaawde humpitaade so ɓe njiɗii waawnude en e momtude ko gon-ɗen ngam wontoyde ko ɓe njiɗi won'de, maataw mbiyen ko ɓe pellitii tan haŋkadi laawɗin'ɗe fenaande wonnoonde e nder leydi ndi mbele eɗen natta waawde woytaade…\nHoli batte ngal ɗo kuulal e leydi ndi?\nKo ardii fof ngalɗoo kuula laati ko yaɓɓude ɓaleeɓe e nder leydi mum en, ɗum noon haysinno ko enen ngadotoo yiyde batte ɗe ko juuti ko fof ma ɓeydoy ceerungal hakkunde ɓiɓɓe genndi e faaɗeende.\nNdokken yeru e genocide 89,\nwaɗɓe ɓe miijanooki ɗee baɗte maa keɓe heen hannde.\nKo wonaa ɗum ko ngal kuulal ko ko momti leƴƴi men to banngeeji ɗii fof.\nƳeewen tan no renndo men way famɗin'de ɗemɗe men nde tawnoo so a woni cukalel a ari nanata ko ɗemɗe goɗɗe, sa yeewti ɗemngal maa a fiyete, ɗum suka o haysinno o tinaani e nder makko o nanngata ko yeewtude ɗemngal makko ko huunde bonnde,ustana mbo hoolaare e hoore makko.\nTo fartannŋeeji, so sukaaɓe ɗiɗo janngidi oya arii ina waawi ɗemngal fuɗɗoriima janngude gannde, oya fuɗɗoroo ɗemngal yahdina heen ganndal eɗen nganndi ɓee ɗiɗo potata.\nWaɗde fartaŋŋeeji maɓɓe to bannge reussite haa golle fotata.\nBannge goɗɗo o maa tonngu sukaaɓe heewɓe ɓe peertaani e njanngin ɗemɗe tee tawa ko seeɓɓe to bannge ñeeñƴe goɗɗe ina mbaawnoo waɗde heen ko mawnii.\nWaɗde mbiyen ko ɓurti fof rufa.En mbaraama en taccinaama e genocide 89, en kaɗaama winnditaade e hitaande 2011,en mbittaama e banngeeji fof haa ɓee perii, ɓey nana ɗo keddi ina torka.\nBanndiraaɓe fotde rokketaake, heɓtete.\nNjuurnito-ɗen hol ko woni enene ŋakkeende men e ngalɗoo piggal ngal njaɓ-ɗen ina fawee e dow men.\nJogo-ɗen hoolaare e koye men, tiiɗe-ɗen koye men haa ɓurana en fof, ngooŋɗi-nen ɗemɗe men janngen-ɗe\nKolliten ko en ɓaleeɓe Muritaninaaɓe en ngontata arabeeɓe ha cay,kaɓo-ɗen kuulal 6 doosgal ndi, calo-ɗen ngoo eɓɓaango laawɗinee, ponnden heen nguurndam e maayde.\nNgati sa waasi ko ngo-nɗa a natti woodde.\nOn njettaama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/koode.net\/to%C9%93%C9%93e-ciimtol-nde-faabo-afrik\/","date":"2022-06-28T12:59:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103516990.28\/warc\/CC-MAIN-20220628111602-20220628141602-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.809401691,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8094016909599304, \"ffm_Latn_score\": 0.11959102749824524, \"fuf_Latn_score\": 0.0609317421913147}","num_words":760,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.718,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 2 lewru colte (feebariyee) hitaande 2023 catal Fedde Ɓamtaare Pulaar Fonndu, yuɓɓinii hiirde mawnde, hiirde pinal e ganndal. Hiirde heewnde ngartam, gila e ganndal e ɓeto almudɓe catal ngal, haa e pinal leñol fulɓe, e tawtoreede keewal ɓesngu leñol ngol. Ngal ɗoo teddungal renndinii seeremɓe diiwaan oo e winndiyankooɓe leñol ngol, haa e jannginooɓe duɗe pulaar. Jeewte juɓɓuɗe to bannge renndo men, e pinal men e diine men, fof feññinaama e ndee ɗoo hiirde. Almudɓe janngunooɓe e nder lebbi jeegom ɓennuɗi, haa keɓindii tolno gadano oo, mbaawii tabitinde ko njanngunoo koo, e nder hiirde ndee. Gila e refto, lelngo binndol pulaar tawa ko naamnde jahduɗe e jaabawuuji mumen.\nKo noon ne kadi ɓe ndeftorii binndanɗe diine ɗe ɓe njanngunoo e nder duɗal ngal. Nde ɗuum gasi, seedanteeje tolno goo ndokkiraa, wonande ɓeen almudɓe njeetato (8) jannguɓe haa kebindii oon tolno. Ina waɗi kadi seedanteeji goɗɗe ko wayi no debbo gadiiɗo joofnude Quraana e nder wuro ngoo, e dowlinɗo ndema e wuro ngoo, e gadiiɗo heɓde meer komin Bagodin tawi ko jeyaaɗo e wuro ngoo ; ɓee kala keɓii geɗe mumen. Catal ngal ruttii teddungal e mawɗo debbo moƴƴo, hono Duunu Huley. Ndee ɗoo hiirde heddiima e daartol wuro Fonndu, ngam weltaare huuɓtodinnde nde sukaaɓe Fonndunaaɓe ngaddani leñol ngol, so jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal mumen, e nehde sukaaɓe ɓee e diine mumen, e tafde sukaaɓe ɓee e pinal mumen. Mbelamma mawɗo e ɓee yuɓɓinɓe jeewte ɗee to bannge diine e to bannge pinal, kala e maɓɓe dokkaaɗo konngol cikkaa ko kañum ɓuri jogaade coftal e ndee hiirde, ngam weltanaade catal ngal. Ceerno Aamadu Dooro Sal e Abdullaay Sammba Joob (Kayya Joob) kirjinii pindinii, cemmbinii, janngude ɗemngal mum en neeniwal, nafoore soomiinde heen. Caggal nde ndee ɗoo hiirde ɓenni, ɗum waɗii nafoore e kiram mawɗam, sabu hannde mo woni fof e wuro ngoo, ina yiɗi ɓiyum tawee e duɗal ngal, winndittooɓe ina ngarda banngeeji fof. Yoo Geno tabitin ɗum.\nCatal Fonndu ina jaara denndaangal tawtoranooɓe hiirde ndee, eɓe ndutta ɓe teddungal, yo Geno teddin ɓe.\nE min njaara denndaangal ɓesngu Fonndu, waɗnooɓe juuɗe mumen, e ngalu mumen, e peeje mumen, ngam jaɓɓaade ndee ɗoo hiirde.\nCiimtol Mammadu Sammba Jah, hoyreejo catal FƁPM Fonndu, giɗo ngenndi pulaar.\nSeedantaagal Usmaan Ñaan, hooreejo catal Kayhayɗi\n« Miin e Ibraahiima Jallo lollirɗo Beɗel Alla, e ballal Geno min keɓiino tawtoreede hiirde nde Catal Fonndu yuɓɓini ñalnde naasaande 02 colte. Min tawtoraama e innde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, min ngarii kadi e innde Catal Kayhayɗi. Hiirde ndee waɗii fayiida no feewi, sukaaɓe Fonndunaaɓe kollirii ko yooɗi, cosaan, ɓornateeri e ciŋkal men hanki e nder gaaci belɗi. Sukaaɓe janngooɓe kollirii tigi rigi mbaawka mumen, gila e jaŋde ɗemngal ngal, haa e jaŋde diine toowɗo oo. En njaarii seernaaɓe catal Fonndu. Ɓe keblii almuɓɓe tigi, jeewte seernaaɓe ɗiɗo tedduɓe, Ceerno Adullaay Sammba Joop lollirɗo Kayyaa Joop e Ceerno Aamadu Dooro Sal ɓeydii faayiida hiirde ndee. Gure saraaji Fonndu fof tawtoraama ndee. Hiirde ndee waɗii ngartam, yimɓe fof mbeltiima. Golle Catal Fonndu kaani ko ñemmbeede. Min njaarii Fonndunaaɓe e ɗee golle, e ndee darnde, e ngal teddungal. En njaarii Hooreejo Catal Fonndu hono ceerno Mammadu Jah lollirɗo giɗo ngenndi e denndaangal terɗe Catal ngal. Yo Alla sellin doole. »","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/02\/28\/nal%C9%97i-pinal-fonndu\/","date":"2023-12-08T19:22:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00785.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5808616281,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5808616280555725, \"ffm_Latn_score\": 0.1646951287984848, \"fuh_Latn_score\": 0.1607428342103958, \"fuf_Latn_score\": 0.07790286093950272, \"fuq_Latn_score\": 0.01550405565649271}","num_words":524,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.479,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñallal hannde 22 \/11\/2017,Eɓɓo wiyeteengo CONGAD daɗɗii jooɗnde to Santar kiltirel mo diiwaan Maatam, tawtoraama ndeen jooɗnde guwernoor Maatam kalfinaaɗo geɗe ɓamtaare, kam e pelle keeriiɗe. Ndeeɗoo lulnde ngam wallude renndo hol peeje potɗe waɗeede so tawii a yiɗii sosde fedde hol to potɗaa fawaade e nder kuule, walla ko fedde GIE njogiɗaa yahii haa woni sahaa nde wontii Fewlaa hol kabaaru mo potɗen heɓde heen. Ɗeen kuule ina poti waawde e newnande renndo ngo.\nYeewde wallitde pedle jogaaɗe e anndude kuule ƴeftaade e cosgol pelle, nguurndam kame ngartam. Juurnitagol ɗeen kuule e nder nguurndam pedle ɗee. Faandaare yummaare nde tan ko hollitde yimɓe ɓe hol no fedde darortoo haa teeŋti e FEWLAA. Ko laamu ngu waɗi ɗiin laabi laaɓtuɗi. Nde wonnoo fedde wonat fedde haa wonta FEWLAA, FEWLAA ina jogii darnde mum, fotde mum, e nder leydi. Ko ɗuum waɗi nde lulnde ko hirjinde haa teeŋti e Maatam, Kanel e Raneeru haa mbaawa anndude laabi potɗi reweede. Ndee jooɗnde jooɗanoo ma to diiwaan Ndar ngol laawol ko diiwaan Maatam. Teskaama pelle ɗee ina njogii caɗeele nguurndam, fedde sosete tan nde wonata dumunna tawa nde fusii sabotoo ɗuum ko waasde anndude hol ko woni nguurndam fedde. Hol no fedde waɗata haa jokkondira e laamu kadi heɓa eɓɓoore daña wuurnude e wallude renndo.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/maatam-kawtal-pelle-kongad-heblii-e-darnugol-fedde\/","date":"2018-02-25T15:56:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816647.80\/warc\/CC-MAIN-20180225150214-20180225170214-00778.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7653685808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7653685808181763, \"fuh_Latn_score\": 0.19825108349323273, \"ffm_Latn_score\": 0.015304296277463436, \"fuf_Latn_score\": 0.01440486777573824}","num_words":215,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.721,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa leydi Senegal ardiiɗo leydi ndiin bi'iteeɗo Macky Sall hoosi ko hewti waktuuji iɗi o on yiida est en train de se promener\nÀ propos de nous Nous nous efforcerons de raconter l'histoire de la guerre et de nos relations avec le peuple Abdoulaye Wade.\nAbdoulaye Wade mo ingel maako yiidata bee tuuma bonnigo ceede leydi banye hiitordu Sénégal, voir Macky Sall dow heɓango diidaaɗi i hokkita à partir du bouddha nadin mbosesel heango nebbam e he","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/ardii%C9%97o-macky-sall-wa%C9%97i-giidal-bee-abdoulaye-wade\/","date":"2020-02-29T13:08:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00550.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8874545693,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8874545693397522, \"fuh_Latn_score\": 0.0399143360555172, \"wol_Latn_score\": 0.03775886446237564, \"lln_Latn_score\": 0.010011674836277962}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.874,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 17 feebariyee 2011, waɗnoo lebbi ɗiɗi ko Muhammed Buwasiisi duppunoo hoore mum to wuro ina wiyee Siidi Busiid to Tuunus. Jonte ɗiɗi caggal ɗuum, o sankii. Addaannoo mo wartaade, ko añde koyeera e saltaade fenaande. Caggal makko finnirii caabinooɗo mette makko e koyeera pawanooɗo e ɓesngu Tuunus, hono Seyn el Abidiin Ben Aali, sibu laamu muuɗum yiƴƴidii heen. Ben Aali e jom suudu mum Leylaa e galle esiraaɓe makko hono galle Tarabelsiinaaɓe, kam en fof hannde kulol ina hoɗii ɗum en.\nCaggal makko finnirii denndaangal laamɓe sedduɓe, gila e Hosni Mubaarak to Misra goppuɗo laamu e cekel, haa yettii laamɓe woɗɓe siññooɓe hannde kulol, gila e Kaddaafi laamɗo Libi, Abdel Asiis Butefliika mo Alaseri, Hammad Ben Iisaa el Khaliifa mo Bahreyn, Aali Abdullaah Saaleh mo Yemen, Ahmedi Nejaad mo Iraan, haa yettii Muhammed VI mo Maruk e woɗɓe, sunɓiniiɓe, wertuɓe noppi ina puttini gite, nde tawnoo laamoraaki peewal. Mbiyno-ɗen ko henndu ndimaagu wuttii, jooni wontii mobbooru ndimaagu.\nTengiti ngal dow fof noon, ko murto kewngo to Libi ngo. Haa caggal waklitere Tuunus e Misra, hakillaaji kuccunoo ko leyɗe goɗɗe, hay gooto miijanooki ko Libinaaɓe njogori lomde yolnde. Ɓee heen mbiyatnoo ko Kaddaafi «alaa fof ko waɗanaani Libinaaɓe» ; woɗɓe mbiyatnoo ko ɓe «cuusaa dillude» ekn …\nKono, ko laaɓi hannde, finnere ɓesngu Libi ndee, wappitii pilñitte keddiiɗe ɗee kala, sibu ko wolde ɓe ummini, ɓe kaɓraa cabbi haa ɓe keɓti fetelaaji, ɓe ndiiwi koninkooɓe, woodi heen tawtuɓe ɓe. Hannde ɓe keɓtii ko ɓurnoo faayodinde e leydi Libi ndi, Kaddaafi kañum nana suuɗii e laamorgo he, caggal nde wari haa natti waawde, wulli sappii haa tampi. Eɗen paama tan, saabii ngalɗoo pellital ko muusgol kiiɗal laamu Kaddaafi fawnoo e maɓɓe. Balɗe garooje, maa laaɓ. Ɗum noon, henndu ndimaagu wontii hannde mobbooru laamɓe.\nHaŋkadi Taarek Buwasiisi, duppunooɗo hoore mum to Tuunus saltaade yawaare, wontii raay denndaangal hiiɗaaɓe e leyɗe Aarabeeɓe e winndere ndee kala ; Muhammed Buwasiisi ko maande hare ndimaagu, raay hiiɗaaɓe, haa ko, e leydi Farayse, omo miijee innireede laawol walla boowal maantinngal.\nBookara A. Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2011\/04\/15\/lamol-laam%C9%93e-yiytaama-henndu-ndimaagu-wontii-mobbooru-laam%C9%93e\/","date":"2022-09-28T03:14:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335059.43\/warc\/CC-MAIN-20220928020513-20220928050513-00516.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3850983083,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38509830832481384, \"fuh_Latn_score\": 0.250575989484787, \"fuf_Latn_score\": 0.16847671568393707, \"ffm_Latn_score\": 0.16541250050067902, \"fuq_Latn_score\": 0.027370329946279526}","num_words":332,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.286,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo njuɓɓudi golle fedde wi'eteende GAFIF, Kumba Sii Sherif woni Koɗo Mawɗo.\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men mawɗo hannde e kaa taskaram Koɗo Mawɗo ko Kumba Sii Sherif. Deboo dariiɗo e ballugol reendo. Ko kanko woni hooreejo njuɓɓudi golle fedde wi'eteende GAFIF. ɗum ko goomu ballondiral ngam duusde eɓɓooje rewɓe to Moritani. O arat ɗoo, njeewten ko faati e loowdi deftere makko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-maw%C9%97o\/20210816-hooreejo-nju%C9%93%C9%93udi-golle-fedde-wi-eteende-gafif-kumba-sii-sherif-woni-ko%C9%97o-maw%C9%97o","date":"2022-12-01T03:53:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710789.95\/warc\/CC-MAIN-20221201021257-20221201051257-00570.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9124445319,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.912444531917572, \"ffm_Latn_score\": 0.07029951363801956, \"fuf_Latn_score\": 0.015366877429187298}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.837,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko famɗi fof peewnugol niiwnorgal James Web ɓamii duuɓi noogaas (20). Miliyaaruuji 10 dolaar peraama heen kadi. Ko NASA, hono gollorde Amerik faatunde he weeyo, kam e gollorɗe leyɗe Orop e Kanadaa paatuɗe he weeyo mballondiri he peewnugol ngalɗoo niiwnorgal, lottangal he lewru desaambar 2021.\nNiiwnorgal ngal ine jogii lonngorɗe (gite) baawɗe yiyde ko niiwnorɗe gidiiɗe ɗee (ko nanndi e Hubble) njiyataano, sibu ngal huutortoo ko caafe les-boɗewol.\nHol ko firti les-boɗewol ?\nLes-boɗewol ko caafe no caafe ɗe gite men njiyata ɗee nii (yeru ummoraade e naange, walla lampa, ekn.), kono gite neɗɗo njiyataa caafe les-boɗewol, kono neɗɗo ine waawi tinirde ɗe nguleeki majje he ɓanndu mum heen sahaaji. Denndaangal kullon kon « ƴiiƴam ngulɗam » ko wayi no kulle muuyninooje e colli mbaawaa yiyde caafe les-boɗewol, nde tawnoo ɓalli mum en ine mbiimtoo nguleeki. Kono won e kullon kon « ƴiiƴam ɓuuɓɗam » ine njiya caafe les-boɗewol, ko wayi no :\n•Bodle (mboddi) : ko ɗuum addani ɗe waawde yiyde nder niɓɓere nde tawnoo aɗe njogii naɗe tinooje nguleeki ;\n•koowooje ciiɓotooɗe ƴiiƴam (ko wayi no ñakki, ɓowɗi ekn.), sibu ko ɗuum addanta ɗum yiyde ɓalli men nde tawnoo aɗi mbiimtoo nguleeki (ko he ƴiiƴam men ɗe nguuri), ɗe mballitoroo keɓtingol gaas ƴulɓo (gaas kabonik) ngam yiytude ɗo ngon-ɗen.\n•Liɗɗi : won e leƴƴi liɗɗi, ko wayi no « liɗɗi boɗeeji » ine njiya caafe les-boɗewol (nder niɓɓere) ;\n•Paaɓi : Paaɓi ine njeyaa e tagooje ɓurɗe heewde leƴƴi, aɗi ceerti mbaadiiji, mawneeki, alaa ɗo ɗi ndonki wuurde, so wonaa he gulli leydi. Aɗi mbaawi wuurde dow leydi e nder ndiyam. Won e paaɓi ine njiya les-boɗewol.\nNo annoore yiyotoonde ndee nii, nde njiyraten gite men ñalnde kala ndee nii, les-boɗewol jeyaa kañum ne ko he mbaadiiji caafe sulɗeyiiteeje (rayonnement électromagnétique). Caafe suɗeyiiteeje noon ine njogii sifaaji keewɗi : les-boɗewol ɓadingol, les-boɗewol hakkundol e les-boɗewol goɗɗungol. Eɗen poti nii anndude les-boɗewol sibu ine gasa tawa on meeɗii yeeɓde filmuuji ƴettiraaɗi (pilmiraaɗi) kameraaji les-boɗewol.\nNgarten e niiwnorgal men\nKo kameraaji jaggooji les-boɗewol (kameraaji nguleeki) kuutortee nder kanndaaji ngam ɓetde nguleeki ɓalli (yeru, nguleeki ɓalndu ine ɓeydoo so neɗɗo faawngii…). Won e bodle ine njogii, sara kine mum en, « nguddon » mbaawkon yiyde caafe les-boɗewol, walla nguleeki ɓalli goɗɗi (ko noon ɗe keɓtinirta ko ɗe ndaddata koo).\nKala ko nguleeki mum ɓuri ɓolum kaaɗtudi (-273,15°C), ko wuuri e ko wuuraani fof, ine yaltina caafe les-boɗewol, hay siis mo njooɗi-ɗaa oo. Hay sinno en mbaawaa yiyrude huunde ndee gite men, ande yaltina nguleeki. Ɗeen caafe gulɗe eɗen mbaawi yiyrude ɗum en caafe les-boɗewol, peññinen ɗe he natal, kuutoro-ɗen noorɗe (goobuuji) ceertuɗi ngam hollitde caasgol caafe les-boɗewol ɗee. Ɗuum feññinta saraaji huunde ndee.\nKo hono noon kameraaji les-boɗewol niiwnorɗe baaɗe no niiwnorgal James Web ngollortoo ngam yaltinde nate weeyo.\nHol ko addani niiwnorgal James Web huutoraade les-boɗewol ?\nAnnduɓe ko faati he kulle asamaan ine katojini he les-boɗewol ngam yiyde koode e jiiryiire gidiiɗe feeñde. So a huutoriima les-boɗewol, duule punndi kaɗatnooɗe en yiyde ɗee, gonɗe he nder weeyo ɗee, kaɗataa ma yiyde ko woni caggal mum en. Kadi tagopeeje njaltata ko he duule punndi koode. Waɗde so en mbaawii yiyde ko woni nder majje walla caggal majje, maa en ɓeydo faamde no ɗeen koode e tagopeeje njibinirtee.\nNiiwnorgal James Web ine jogii daarorgal mawngal ngam nanngude caafe ummortooɗe he koode e tagopeeje goɗɗuɗe. Angal sowoo laabi jeegom daarorgal niiwnorgal Hubble. Niiwnorgal James web huutoriima caafe les-boɗewol, maa waaw yiyde kuuje ɓurɗe ɗe Hubble yiyatnoo ɗee famɗude fotde laabi 10 haa 100, ƴetta nate mum en ɓurɗe laaɓtude kadi. Waɗde maa ngal waawde yiyde to ɓuri woɗɗude he nder sahaaji ɓennuɗi, tawi kadi ɓuri to woɗɗi laaɓtude.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/09\/20\/conal-niiwnorgal-james-webb\/","date":"2022-12-04T06:21:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710962.65\/warc\/CC-MAIN-20221204040114-20221204070114-00211.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4921432137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4921432137489319, \"fuh_Latn_score\": 0.2974666953086853, \"ffm_Latn_score\": 0.18649587035179138, \"fuf_Latn_score\": 0.016263853758573532}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.434,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fatumata Djau Balde kanko'on woni ministajo sungullaji yaaci nder leddi Gine-Bisaawo saida ɓe wai litima ha lewru Septemba hitandee 2003. O jangi nder leɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leddi Gine-Bisaawo.\nE mo meɗi wartigo sakatare je hawtugo hore yimɓe be kuugal, e ministajo wancigo maɓɓe tugogite, e waɗigo ministajo sungullaji yaasi. O waɗi ministajo nder ha gubarnama, hanko on woni arɗiɗo kumba yala mawɓe suɓi.\nShartumar kugal man neɓai soja'en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.\nA anndi...?\nAsiwaju Bola Ahmed Adekumle Tinubu (be ɗanyiimou e yalɗe 29 Mbooye duuɓi 1952) hanko wooni ardiiɗo leddi Naajeeriya. Un akawuntajo ɗenbo un gimɗo tufleeji ɗun Naajeeriya. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtagal APC gal lego tun wakkatire figgukigal e duuɓi 2013. Mo meɗii waɗgo ngomnajo Diiwal Legas gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E lewru Janayru 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mawɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji'en Diiwal Laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e Aamerik komo huwane liddi yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja'en Sani Abatcha ko maaya majalisa dotti'en e ɗungu 1993.\nTinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa'adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo","date":"2023-09-24T16:22:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994872212,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994872212409973}","num_words":330,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mi naamndinooma naamndal paytungal il n'est pas emngal ɓamtortoo he nder laylaytol renndo. Caggal ɗuum kadi, gooto il musie am naamnditiimi naamndal ngal. Ko adii fof, On njaaraama no feewi banndiraaɓe jiidaaɓe jeydaaɓe ngoƴa e fayndaare. Feeje mon e jiyanɗe mon ngam ɗemngal ngal wuura ko pattam-lamiije sanne. Jooni heddii tan ko ciynen e. Kohuri heewde il jiyanɗe ngabbitii ko il janngude, winndude, e haalde emngal ngal.\nFeere urnde yaawde ngam ɗemngal ngal ƴellitoo ko laamu nguu waɗa heen juuɗe maman. Ko wonaa kum koo, faere woɗnde nde ko jogaade aluɓe yarlitaniiɓe amtaare leñol ngol. Alors, mbalondirii, il a le courage de le dire, il l'a fait.\nHannde ngonɗen ko e yonta keso ceertuɗo il nguurndam yontaaji haŋki ɗii. Waɗde, mbaɗen feere njahden il yonta ka ngonɗen ka. Hol non\nHol no mbaɗaten haa njahden il yonta ka? Les hommes n'anndude aucun mafñondirten il y a ka, alaa et sago ngannde yonta ka tigi rigi. Ko e yonta kesam-hesamaagu, donc en njiɗii yuɓɓinde haala ka mbiyen yonta karalle kese. Hannde, ma femme et moi-même sommes fiers de ce qu'il est kareel kese ɗee kuƴti haa teeŋti midi il laylaytol renndo. Laylaytol ngol midi ko pin leƴƴi goɗɗi uri jaalaade heen. Wade, si en ngartii il naamndal gonngal dow ngal en tawat yahdude il yonta hannde naamndii ko feññinde la maman de pin e aadaaji la maman il weeyo ngoo.\n1) Wade mogooji pinndinooji. Wade ɗum ina moƴƴi il renndo ngati maa ɗum foo foo rewe il il y a ɗemngal ngal. Waooe mogooji ee ne yoo ndeento ñemmbude pinal ngal wonaa pinal pulaagu.\n2) Huuñƴinde sukaaɓe, il y a deux ans. Merci beaucoup laatortoo ko il a dit: il est haa-jeeɓir hee (TV) Il est si bon, alors c'est annaama, c'est bien lui Pulaar.\n3) Darnde jinnaaɓe, il est parti à l'idée de renégocier. Mbo woni kala waɗa fotde maman haa timma. Renndo kañum wayi tan ko hono ɓalndu nii. Tergal gootal bonii heen, neoo oo aayoto. Wade jinnaaɓe e yoo tiiɗno il haaldude il iɓɓe maman en ɗemngal ngal. À propos de moi, vous ne trouverez pas de photos, s'il vous plaît.\nBanndam fr, paamee taamtaare men ko e juuɗe men woni. Le midi, le samedi, le samedi et le dimanche. À l'heure actuelle, rien ne se passe … Merci beaucoup … Merci beaucoup\nE kuɗol: ✍️ Mohammed Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/%F0%9F%8F%83hol-no-%C9%93amtorto-%C9%97en%F0%9F%8F%83\/","date":"2020-02-29T13:07:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875149238.97\/warc\/CC-MAIN-20200229114448-20200229144448-00552.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5200355053,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5200355052947998, \"ffm_Latn_score\": 0.221490278840065, \"fuh_Latn_score\": 0.19771231710910797, \"fuf_Latn_score\": 0.0481121763586998}","num_words":385,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.413,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ikeja unɗi hore gelle mawɗe hawtirɗe Diiwal Laagos, Naaajeeriya nder fombina hirna Naajeeriya. Ɗuuɗirka maaje yaari kam baano un 313,196 e hisaago 2006. Ɗi mobgal laamu solji'en e nduungu 1980, Ikeja un bonnɗe inaare siryaɗe labɗe e dee'uutude joɗiiɗe e sororɗe e sooɗore gelle hawti e hagooji haaje, mooɗe resorde, e hukumare kakkalinare nyolojun geɓɓal eɗun footi 10.5milji (17km) woyla hirna ɗi gelle Laagos.[1] Ɗi Murtala Muhammad Jipporde Pirooje e ɗe joɗoori e nder gelle ɗen. Ikeja un haa ɗembo wuro ngo femikutis Afrik chrinwal e lagba jay inna leydi fuu garol mo jonderɗe yimirɗe. (Gimol) malwal gelle Ikeja kangal ke malwal jaaigal e ɗe diiwal laagos luttuɗe leydi Ikeja haa ɗembo e woodi wuro hukukkaki hasaruji, yollujii fuu nder bolle Biritinkeejum (Eko FM) e nder Yoruba (Radio Laagos).\nDistinorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nIkeja ɗemɓe un artuɗun noɗdira Ikeja inde ɓaawo ɗe dieti ɗunɗi awori yimɓe Ota.[2] Un ɗun artuɗun furtu nyibgal ngal heɓeere yimɓe owori e ɗi aeriel nyeegugo haa saiɗe ƙarnuwal 19th. Suɓaka nder ɗi ƙarnuwal 20th ɗe lattake inaare demirle (remirɗe) feɗirɗe ɗe leydi laagos. Ɗi omtirɗe (maɓɓitirɗe) ɗun ɗi laagos-Ibadan laawal jirgiwal ndiiyam nder 1901 e ɗi mawnir ɗun laagos eɗow gehere hennɗore ɗe Ikeja ender joɗirɗe e luumorde henɗitade ɗun ɗeton gelle ɗen. Nder ɗi caaka 1960 ɗe luumorde (sana'are) dewre un tiggude ender 1976 Ikeja lattake gelle mawɗe jonderɗe diiwal laagos.\nHukumare E Nyiɓdi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nƊi famardi huwirɗe hore hawtirɗe ɗun Ikeja un jooɗori hawti Ikeja hukuma pamarun hawte. Eɗun junie 2019 ɗi chiamanjo (mawɗo) ɗun Ikeja hukuma pamarun un Engr. Mojeed Balogun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Ikeja","date":"2023-09-24T20:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506669.30\/warc\/CC-MAIN-20230924191454-20230924221454-00127.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.996019721,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.996019721031189}","num_words":254,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mamadu Jah kaalen haala mbodooji (siniman)! Holko addi mbaɗɗa Baamum Nafi?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nMamadu Jah dillata ko e mbodooji (simiman). Addi yewtere nde ko yaltinii film e lebbi cakkitiiɗi ene wiye Baamum Nafi. O film waɗaa ko e ɗemgal fulfulde, ko too Maatam tuurna.\nCaggal ɗum hebii mantooje keewɗe, battiniiɗo oo woni to Marakech, to Locarno (Italie) kadi nde ɓe ƴeeɓi Baamum Nafi mbe keɓii heen mbelamma mawɗo haa ɓe ɓe tottii ɗiɗi cewli kannge Mamadu Jah. Oo gorko maa haal holko waɗi mo winndude oo film e ɗemgal fulfulde, kadi faandaare makko e oo film mo ganduɗaa ene janngtoo ko heewi, ko wayno hono jihaadist en ɓee mbaɗata haa kepta gure men ɗoo e Sahel.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20200105-mamadu-jah-kaalen-haala-mbodooji-siniman-holko-addi-mba-baamum-nafi","date":"2021-10-22T10:47:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585504.90\/warc\/CC-MAIN-20211022084005-20211022114005-00580.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6271831989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.627183198928833, \"ffm_Latn_score\": 0.24732893705368042, \"fuh_Latn_score\": 0.09953036904335022, \"fuf_Latn_score\": 0.02034229412674904}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.581,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"« Janngirgol ɗemɗe keewɗe ine jojji ngam moƴƴingol jaŋde »\n21 febariyee hitaande kala, ko ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal, mo UNESCO dotti e hitaande 2000. Hitaande kala Pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM e AMPLCS e APROLAWO, ine mawnina kañum enne ñalawma oo no winndere ndee kala mawninirta mo nii, ngam semmbinnde kuutoragol ɗemɗe ngenndiije nder ekkol, semmbinde keewal ɗemɗe e pine, e tiiɗtinde ngootaagu ngenndi.\nTiitoonde ñalawma 21 feebariyee hikka oo ko « janngirgol ɗemɗe keewɗe jojji ngam moƴƴingol jaŋde ». E wiyde Unesco, ndeen jaŋde « fuɗɗortoo ko he ɗemngal ngal cukalel ɓuri waawde, hade ɗemɗe goɗɗe naatnireede heen seeɗa-seeɗa ». Ndee yiyannde tuugiinde e jannginirgol ɗemngal neeniwal tawo, ine rokki ɗemɗe winndereeje ɗee himme mawɗo sibu ine wallita tafngo renndooji udditiiɗi, ine wallita nguurdiigu pine e jiyanɗe aduna ceertuɗe.\nHannde fof njeñtudi wiɗtooji paatuɗi e ganndal nehdi e jaŋde jowitiiɗi e miijanɗe ekkitaare ɗii fof, ɓuri semmbinde pelle pinal ɗee. Wiɗtooji e humpito kala kollitii wonde kuutoragol ɗemngal neeniwal ko huunde waɗɗiinde ngam yuumtinde jaŋde. Ko hono noon kadi :\n- humpitooji e wiɗtooji baɗaaɗi e nder winndere ndee, paatuɗi e ekkitaare rewrude e ɗemngal neeniwal, kam en fof ko ɗuum kolliti : wonde sukaaɓe ɓurata feɗɗitaade e jaŋde ko he nder ɗemɗe mum en neeniije ;\n- humpito yuumtungo janngirgol ɗemɗe men neeniije pulaar, sooninke e wolof, ngo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije waɗnoo he Muritani hakkunde 1979 e 1999, ngo ɓeto ummoriingo boowal (Breda-Unesco) e ɓeto ndernderiiwo (Jaagordu jaŋde leydi ndii), ceedtii juumtugol mum, mbasiyii kam en fof kuuɓtodingol jaŋde ɗemɗe ngenndiije nder ekkol.\nNder leydi men, 21 feebariyee hikka hawri ko e cosgol Duɗal ngam Ƴellitaare e Jaŋde Ɗemɗe Ngenndiije (IPELAN), daawal kimmungal ngam faltude palal gadanal palingal yeeso tippudi nehdi e jaŋde leydi men ngal.\nPelle pinal ngenndiije ɗee, sabu mum en yenaneede jojjugol rewde jaŋde tuugiinde e ɗemɗe keewɗe sabu « julyultondiral e muuyaaɗe demokaraasi ine mbaɗɗini e sukaaɓe ɓee marde, gaa gaa ko idii fof ɗemɗe mum en neeniije ɗee, marde kadi ɗemɗe winndereeje e diiwaaniije ɗee, mbele aɓe mbaawa jeyeede e renndo ɓurngo yaajde, ɓe njeytoree kadi no haanirta nii e aduna mo ɓe nguuri oo ». Ko ɗuum addani pelle ɗee wasiyaade Dowla Muritani :\n- nde siynata ko ɓuri yaawde, e no ɓuri feewde e yuumtude, janngirgol ɗemɗe men ngenndiije e denndaangal tolnooji tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii, ngam huuɓnande yimɓe fof jaŋde, tawa ko jaŋde moƴƴere, ɗo yimɓe fof poti fartaŋŋe, jaŋde nde joñaani hay gooto ;\n- nde huuɓnanta IPELAN gollotooɓe duumiiɓe e tuugnaade e mbaawka, e goongɗingol e haandude ;\n- nde laawɗinta ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof, feere timmunde, jojjunde ngam juumtugol jaŋde nder ɗemɗe ngenndiije.\nNuwaasoot ñalnde 21 colte 2023\nJokkorde pelle pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/02\/21\/21-colte-nalawma-winndereejo-%C9%97emngal-neeniwal\/","date":"2023-03-25T21:29:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00165.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8233504295,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8233504295349121, \"fuf_Latn_score\": 0.08181226998567581, \"fuh_Latn_score\": 0.05093197152018547, \"ffm_Latn_score\": 0.026543758809566498, \"fuq_Latn_score\": 0.011274971999228}","num_words":421,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.782,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗum saabi yo oo hooreejo leydi fusu mbatu mawngu (parleman) Gine-Bisawo. O hollii wonnde o joɗɗinan guwerneman keso e balɗe ngarooje ɗee. Domingos Simões Pereira lunndiiɗo laamu, arɗiiɗo, PAIGC wonunoo hooreejo oo parleman fusaaɗo jaɓɓiɗen. Ko fedde politik makko fooluno e suɓngooji sarɗiyankooɓe faltiiɗi. Ko kanko woni koɗo men. Himo yeddi ɗee tuume Umaru Siisoko Mbaalo. Ko Laurent Correau waɗi yewtere ndee. Ibrahiima Timmbi Bah e Abdullaay Jallo, firi ɗii konnguɗi.\nDomingos Simões Pereira hooreejo suudu parleman Gine-Bissawo RFI\/Liliana Henriques","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gine-bisawo-umaru-siisoko-mbaalo-hino-tuumi-fedde-politik-paigc-e%C9%93%C9%93oore-li%C9%93ugol-laamu-leydi-ndii\/","date":"2024-02-28T20:22:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00691.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.523024261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5230242609977722, \"fuf_Latn_score\": 0.3009665310382843, \"ffm_Latn_score\": 0.13977117836475372, \"fuh_Latn_score\": 0.029270632192492485}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nJuulɗo, Abdul Ama, holi aan ? ko deftere luutiire nde jinnaaɗo men, Doktoor Umaar Bah mo Dabbe winndunoo, sankaare yani tawi nde joofaani. Ko ɗuum jeyi sabaabu ɓamtu-ɗen ndeeɗoo tiitoonde ngam suɗirde winndannde mem faytunde e nguurndam makko.\nEɗen njaafnoo banndiraaɓe noon sabu ngolɗoo ciimtol ena fotnoo yaltude gila e lewru feebariyee maayndu nduu, kono ko caɗeele caabinoo ɗum.\nÑalnde aset (hoore-biir), 8 lewru marse (mbooy), hitaande 2014 waɗti duuɓi ɗiɗi ko ɓiy yumma men, giɗo men, jahdiiɗo men Umaar Mboyna Bah seerndanoo e men tawi ena ɗaldi en kesniiɗo Takko Abuu Takko Sih mo seeraani tawo e sunaare e alyatiimu gorko ena wiyee Abuu Umaar Mboyna Bah.\nSiyaara Barooɓe Jakel. Ñalnde 15 lewru siilo hitaande 2014, ɓesngu Barooɓe Jakel Sahre Hammee Yero waɗii siyaara pattamlamo e nder wuro mum en. Waɗanaa siyaara oo ko Ceerno Muktaar Sammba lollirɗo Ceerno Yero Kudeeje.\nSikkanoo ko kaa haala hankati ko ngoppaaka, laamu nguu haaytii teettude leyɗe daande maayo mawngo ina totta ɗum jananinkooɓe. Ndeke yimɓe tinaani maataani, haa wiyaa wonde lefol leyɗe, tuggi Tararsa haa Daarel Barka haa rewo Ɓoggee, laamu ko ko rokki ɗum jom jawɗeele en, jeyaaɓe to Sawuud, yo ngar ndema heen gemhe, e innde sosiyatee biyeteeɗo Raji.\nCumu kaawniingu, ngu iwdi kumpundi, ena owni beelol Wuro Juude Jaabi e nder falnde Podoor, diiwaan See Liiw (Saint Louis) to bannge rewo leydi Senegaal, tuggude e ñalnde altine 3 colte 2014. Jaayya oo fuɗɗii ko ñalawma altine. Ñalnde heen ko galleeji joy (galleeji 5) cumi. Nde galle gadiiɗo oo huɓɓi, yimɓe cikkatnoo woni sabaabu mum ko ŋakkere teylaare to bannge wonooɓe e kaatane ndefu walla urooɓe cuuɗi mum en.\nIlam Nuwaasoot ina foti jeertaneede : Waɗi ngoo jeertinaango ko Ibraahiima Caw, gardiiɗo Tuugnorgal Sato Fedde Ngenndiije (PNUE : Programme des Nations Unies pour l'environnement) ñalnde alkamiisa 23\/01\/2014. O hollitii wonde « nokkuuji keewɗi e wuro Nuwaasoot ngoo ɓuri geec lesɗude, tawi kadi tulde ceenal paddorɗe geec ɗee tiiɗaani no feewi » yanti heen « gargol Aftuut Saheli ɓeydii diƴƴe fotde laabi tati\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.\nManndelaa waɗi nguurndam mum fof ko e hare politik. E nder heen, won jikkuuji nguurndam o joginoo kaanduɗi e teskeede, so ñemmbaaka kay. Jaaynoowo gooto ine wiyee Richard Stengel sawndiimaa mo ko ɓuri duuɓi 20. Debbo harbiyanke goɗɗo, belsiknaajo, cokranooɗo sabu haɓaade apartaayd, biyeteeɗo Hélène Passtoors, ina anndunoo no feewi Madiba. Ɓee ɗiɗo ceedtiima e makko jikkuuji garooji ɗii, gontuɗi doosɗe nguurndam.\n1. Hakindaade : « hakindaare Manndelaa (tawi hare ina dooki hakkunde ɓeleeɓe e raneeɓe e ciltirɗi apartaayd) wallitii no feewi leydi ndii daɗde e musiiba hare ɓesngu ».\nE wiyde pelle nay daraniiɗe jojjanɗe aadee (AMDH, AFCF, CR, SOS-ESLAVES), Muhammed el Muttaar el Shingiti, oon binndunooɗo ko heewi ko faati e « Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik », sibu o winndii to o woni to Dohaa too, o wiyi : « Sariya jaɓaani warngo jedditiiɗo, tee ɗum meeɗaa kewde e nguurndam Nulaaɗo (MJKM) walla e nguurndam sahabaaɓe mum, ɓe nganndu-ɗaa golle mum en e haala mum en ngoɗɗondiraani e binndi Quraana ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2014-04-21T07:04:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609539665.16\/warc\/CC-MAIN-20140416005219-00388-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4922718406,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4922718405723572, \"ffm_Latn_score\": 0.24178706109523773, \"fuh_Latn_score\": 0.1268371194601059, \"fuf_Latn_score\": 0.12414279580116272, \"fuq_Latn_score\": 0.011750885285437107}","num_words":544,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.328,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Thabo Mvuyelwa Mbeki jibinaa ko ñalnde 18 Suwee e hitaande 1942. Ndeke omo yahra hikka e duuɓi capanɗe-jeegom e duuɓi jeegom. Ko o gorko ganndaaɗo e dawrugol to Afiriki Worgo, tergal African National Congress (ANC : Kawtal Ngenndiwal Afiriki). O wonii Cukko-Hooreejo dowla Afiriki-Worgo nder kitaale 1994 haa 1999. O wattindii wonde Hooreejo dowla leydi ndi e hitaande 1999 haa ndee hitaande 2008.\nTERGAL ANC CEEDTINNGAL\nThabo Mbeki naatii heerto ANC gila ina yahra e duuɓi 14, e hitaande 1954. Nde Afiriki-Worgo woni e kiiɗal leñamleñamaagu Apartheid (apartaayid), o jooɗaniima ANC caggal leydi maɓɓe haa e hitaande 1967.\nE hitaande 1984, o toɗɗaa yo o jogo senngo kumpital ANC hade makko halfineede senngo jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1989.\nNde Nelson Mandela yaltinaa kasoo caggal duuɓi 26, woote demokarasii waɗaa e leydi Afiriki Worgo. Nelson Mandela woni Hoooreejo dowla Afiriki-Worgo e hitaande 1994, Thabo Mbeki e Frederik de Klerk toɗɗaa ngoni sukkuɓe mo.\nE hitaande 1996, Frederik de Klerk e heerto mum (Heerto Ngenndiijo : National Party) ɗekki njalti laamu. Thabo Mbeki hedditii kam tan gooto cukko-hooreejo dowla Afiriki-Worgo. Nelson Mandela waɗi e juuɗe makko yoga e mbaawka geɗe laamu joginoo.\nHOOREEJO DOWLA AFIRIKI-WORGO (1999 HAA 2008)\nE hitaande 1999, Nelson Mandela joofnii edda laamu gadano mo o taƴananoo wonde hooreejo dowla Afiriki-Worgo tawi mawngu naatii. Ko ndeen Thabo Mbeki toɗɗaa yo o ardo ANC, e ndeen hitaande o toɗɗaa kadi Hooreejo dowla Afiriki-Worgo, o lomtii mo weeɓaani lomtaade hono Nelson Mandela. O suɓii kanko ne biyeteeɗo Jacob Zuma (Jakob Sumaa) yo wonan mo cukko-hooreejo. Thabo Mbeki toɗɗitaa kadi e hitaande 2004, caggal nde New National Party (Heerto Ngenndiijo Keso) walliti ANC.\nNEKKUGOL MAKKO LAAMU\nGila e nder hitaande 2005, caɗeele puɗɗinooma feeñde hakkunde Thabo Mbeki e Jacob Zuma. Zuma ittaama cukko-hooreejo dowla caggal nde o tuumaa geɗe canndonlinɗe ɗe njahdaani e gardiiɗo leydi. Sabu makko fotde ñaaweede, o ittaa cukko-hooreejo e nder ndee hitaande. Yah-ngartaa naati hakkunde makko e ñaawirɗe… Mbeki tuumaa heen sanne waawnude ñaawooɓe mbele ina udda mo.\nO ñaawaa e lewru Suliyee 2008, kono o woppitaa ngati ŋakkeeɗe teskaaɗe e ñaawooje ɗe. Omo foti ñaawteede e lewru Desamburu fayndu. O ruttii nder ANC, o ƴefti jeeyngal ngam lomtaade Tahbo Mbeki e gardagol heerto ANC e ballal fedde liggotooɓe wiyeteende COSATU (« syndicat » ɓurɗo doolnude toon), kam e South African Comunist Party (SACP : Heerto kominist mo Afiriki-Worgo). Zuma nawi raay dow Thabo Mbeki, o toɗɗaa hooreejo heerto ANC.\nANC ummanii yandinde Mbeki e hooreyaagal dowla Afiriki-Worgo, ngati aɓe tuumi Mbeki waɗdude e ñaawooɓe junngo e faandu ngam yandinde Zuma. Ɓe ƴefti kuulal yo o ɗekkin hoore makko. Ñalnde 21 Settaamburu 2008, o geddi hooreyaagal dowla Afiriki-Worgo caggal nde ANC wooti fotde daaɗe 299 njaɓi geddugol makko, 10 tan calii. Caggal ɗuum, jagge laamu 11 ndewi e makko. Ina heen cukko makko Phumzile Mlambo-Ngcuka e Trevor Manuel (Jaggal Ngalu) e Patrick Lekota.\nKO THABO MBEKI GOLLANII AFRIRIKI ?\nThabo Mbeki waɗii juuɗe nder caɗeele jolɗe nder Duunde men Afifiki ɓee kala. Ina jeyaa heen darnde maantinnde nde o darii haa NEPAD* wawi jibineede, haa Dental Afiriki waawi daraade.\nO wallitii tigi haa deeƴere yumti to dowlaaji Rwanda e Burundi, kam e Kongo (RDC). Ko kanko kadi saabii haa miijanteendi kesiri jibinaa e hakkillaaji hooreeɓe leyɗeele doofole ina wiyee « Ummitagol Afiriki ». Ko e nder ndii miijanteendi o jokkondiri e dowla Brazil (Barasiil) e gardagol hooreejo mum biyeteeɗo Lula da Silva, kam e dowla India (Inndo) e gardagol hooreejo mum biyeteeɗo Atal Bihari Vajpayee, haa ɓe ñiɓi maalde doolnunde daraniinde nafoore leyɗe doofole gonɗe e laawol ƴellitaare.\nKo Thabo Mbeki kadi daranii beldital hakkunde Robert Mugabe (Hooreejo leydi Zimbabwe) e luulndiiɓe mum, haa teeŋti e biyeteeɗo Morgan Tsvangirai, hooreejo heerto « Mouvement for Democratic Changement (MDC) », Dillere ngam Waylo Demokariseejo.\nDowlaaji doolnuɗi bayɗi no Engele, njaɓaani ko o gollata to Zimbabwe ko ngati o saliima haa jaalɗi Zimbabwe yaltinee fedde haalooɓe ɗemngal Engele, Commonwealth.\nHooreeɓe leyɗeele worgo Afifirki toɗɗii mo yo o welditin Mugabe e luulndiiɓe mum, haa arti e Morgan Tsvangirai. Caggal wooteeji baɗanooɗi e lewru Marsa 2008, o ɓuri ɓadtaade ko Mugabe. Ɗum addani Tsvangirai geddude gardagol makko. Ko ɗoon kadi o luurdi e Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Ban Ki-moon.\nKo e lewru Abiriil 2008, Hooreejo leydi Zambia, Levy Mwanawasa (caŋkiiɗo ñalnde 19 lewru Ut e ndee hitaande) toɗɗaa yo lomto mo e ñawndude iiñcuru Zimbabwe.\nSaanga nde hoɗdiiɓe Zimbabwe fof tikkani Mugabe, ko wayi no hooreeɓe leyɗe Zambia, e Botswana, e Angola kam e Swaziland, ko ndeen Mbeki teeli wiyi iiñcuru alaa Zimbabwre. Ɗum addani miijiyanke biyeteeɗo Georges Katilo, tergal Duɗal Jokkondire Hakkunde leyɗeele to Johannesburg, wiyde « … ballal Thabo Mbeki hokkata ardinooɓe dille salinooɓe koloñaal, ɓuri teeŋtande mo e ɗoftaare laabi demokarasi ». Ndee darnde ina seerti e nde heerto makko ANC, haa teeŋti e Jacob Zuma, jahdaaɗo haa wiyi « Robert Mugabe woni ko e haangeede ».\nKɗl Aamadu Malal Gey\n* NEPAD woni Ballondiral Kesal ngam Ɓamtaare Afiriki (New Partnership for Africa Development).","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2008\/10\/12\/afrik-worgo-holi-thabo-mvuyelwa-mbeki\/","date":"2021-09-23T03:10:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057416.67\/warc\/CC-MAIN-20210923013955-20210923043955-00022.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9447783828,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9447783827781677, \"fuf_Latn_score\": 0.03941580280661583}","num_words":782,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.905,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jagge Dillere IRAN ɓenninaama to Kiifa nder diiwal Asaaba, eɓe poti ɓennineede to procureur ndenndaandi ndii, caggal nde Ould Abdallahi waɗi wullitannde mum nawi to laamu.. Kanko oo ɗoo gorko ko video makko o waɗnoo omo seytfita Biraama Dah Abeydi gardiiɗo dillere IRA kadi sarɗiyanke to batirde ngenndiire Muritani. E wiyde makko Biraama Dah nana renndina kopporeeje keewɗe ine haaɗtina tan e hoore mum, wondaaka nih wallude miskineeɓe, famarɓe doole taariiɓe mo. Ɗoon Biraama Dah Abeydi jaabtii mo wiyi wonde haalannde makko ndee ko fenaande, tuugaaki e daliilu, wiyi ko o mawɗo kono omo haala ko woodaani.\nOon video ine hollira yimɓe IRA ine ngijoo Ould Abdallahi, ine njigoroo goɓɓe ɗum duñi Ould Abdallahi nawde wullitannde mum to laamu, ñaawoore leydi ndii. Ine jeyaa e ɓeen jaggaaɓe jaggaaɓe ɓee.\nJaggal IRA Abuu Joop e wiyde makko wonde sanndarmaaɓe kaɗii yimɓe IRA hannde ummirnooɓe Nkchtt njahi Kiifa ngam jaɓɓaade jaggaaɓe ɓee.\nCiftinen gila nde ɗum waɗi lannda Sawab yaltiniino gila hanki bayyinaango mum hollirde wonde yahdaani e ngol ɗoon jaggugol, sibu aldaa e daliilu jaɓniiɗo. Ɓe mbaɗii eeraango nde laamu nguu woppitta ɓe ko ɓuri yaawde e yaajtaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/185\/","date":"2023-11-30T03:21:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00494.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6584265828,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6584265828132629, \"ffm_Latn_score\": 0.1881091296672821, \"fuf_Latn_score\": 0.09773218631744385, \"fuh_Latn_score\": 0.05329499393701553}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.477,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 16\/8 Dartngol lajal binnditgol e doggi suɓatooɓe ɗii ko kañum ɓuri artude e jaaydeeji Senegaal e alarba oo.\nHurmii gila talaata fecci jamma ! Binnditagol e doggi suɓatooɓe ɗii dartiima caggal nde ɓeydaa laabi ɗiɗi. Ndeen ne dey won ɗaɓɓitnooɓe ɓeydaneede lajal ngal ko wayi no fedde wiyeteende « y en a marre ». jaaynde Le Quotidien ni, yiyi ko darnde maɓɓe woni sabaabu ha e ñalawma battindiiɗo oo, yimɓe ina ƴiiñondira e goomuuji binnditagol ɗii.\nFedde ndee ni haaɗaani ɗoon tawde kay ɓe njahii haa to ñiiɓirde jaagorɗo kalfinaaɗo suɓngooji oo ngam ɗaɓɓitde e mum ɓeydugol lajal ngal. Hay so ɓe njiyaani jaagorɗo oo hono Sheek Gey, haɗataa kam ɓe ngoppii toon tonngol miijo maɓɓe e ñaagaade ɓeydugol balɗe 45 goɗɗe.\nE ko jaaynde La sentinelle habri, garaangal maɓɓe toon e ñiiɓirde jaagorgal ngal ɓe nanaani heen bismilla. Ko ɗuum Sud Quotidien wiyata Sheek Gey ɗuurniima fedde « y en a marre » ndee. E binndol Walfadjri, Senegaalnaaɓe heewɓe ngoppaama e haame sabu ronkude winndaade.\nJaaynde Le Populaire heddii e haalde suɓngooji garooji, kono udditi hello woɗngo. E tiitoonde arwannde jaaynde ndee: idiriis Sek suɓiima Aminata Taal ngam ardinde ɗum kampaañ mum.\nIdiris Sek ko kañum jaaynde Walfadjri finiri inde habri wonde o yahiino hanki (talaata) juuroyaade Beeco Cuun. Kono jaaynde nde ina jeertina « Beeco Cuun wiyaani tawo koko nannganta Idiriis dee ».\nE ko feewti e jeyegol makko e suɓngooji ɗii, L'Observateur wiyi ko Abdullaay Wade fawi yaakaare mum ko e Goomu njuurnittoongu nguu wiyoyde ɗum « alaa ko waawi heen »\nL'Observateur habri e ko sunnii e sirlu galle laamorgo oo habri ko ɗum waɗi wondiiɓe Wade ɓee tiiiɗde hoore nde naŋtii e feere ɗiɗmere ina woodi.\n'' Abdullaay Wade fawii ko e winndannde won e annduɓe sariya wiyɓe njiyaani ɗo Goomu sarɗiiji dowrowi ɗii jogii mbaawka riiwtude Wade e suɓngooji 2012''.\nJaaynde L'As yahdi e Abdullaay Wade e njillu mum to Bannjuul. Jaaynde ndee suɓii tiitoonde « cuuɗiindi njillu » : fitina Kaasamaas oo, senegaalnaaɓe sokaaɓe e kasooji Gammbi, Gammbinaaɓe dogɓe naati Senegaal ina jeyaa e toɓɓe ɗe ɓe njeewtidi. Jaaynde ndee tonngi : ardiiɓe leyɗele ɗiɗi ɗee piɓondirii ɗo tiiɗi.\nSo ñawu fuɗɗoriima cafroowo ari ko duumaade. Jaaynde Le Pays habrii Galle mawɗo ñaawooɓe oo yanaama etee won defte keewɗe ngujjaa toon, defte mooftuɗi sirlu. Kono loskoooɓe ɓee naniraani ɗum jam, nani ndarii ha tiiɗi ngam fawde njungo e baɗɗo ɗum oo.\nBinndol Mammadu Sammba Kah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=856:roindo-jaayndeeji-16-ut-2011-doggol-woote-wolla-luuru-laaree-sariiji&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-06-19T05:28:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368707906397\/warc\/CC-MAIN-20130516123826-00073-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7329028249,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7329028248786926, \"ffm_Latn_score\": 0.152550607919693, \"fuh_Latn_score\": 0.0625256672501564, \"fuf_Latn_score\": 0.045819468796253204}","num_words":428,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.652,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User ar-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User ar-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nR\nUtilisateur:Riemogerz\nU\nModèle:User ar-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_ar-1&oldid=20221\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_ar-1","date":"2020-07-13T11:56:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657143365.88\/warc\/CC-MAIN-20200713100145-20200713130145-00501.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5931740403,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5931740403175354, \"wol_Latn_score\": 0.07704058289527893, \"ltz_Latn_score\": 0.038182418793439865, \"nov_Latn_score\": 0.02668287605047226, \"atj_Latn_score\": 0.02030051499605179, \"gsw_Latn_score\": 0.014955569058656693, \"lim_Latn_score\": 0.014810710214078426, \"dag_Latn_score\": 0.01013550627976656}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.379,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko yiytaa jooni jooni koo teeŋtinii Afrik woni mbootu winndere sibu e fawaade e wiɗtooji kesi, caaktaaɗi ko ɓooyaani, ina gasa tawa innama aadee (leñol men ngol) idii feeñde ko to hirnaange leydi Botswana.\nOon innama aadee noon, ko innama aadee tagiiɗo mbaadi kesiri ndii, woni mbaadi men enen wuurɓe e Leydi jooni ɓee, anndiraaɓe Homo Sapiens ɓee. Ine wiyee o peeñii e Afrik ko ina wona 165 miliyoŋ haa 240 miliyoŋ hitaande jooni, kono haa hannde, yimɓe kawraani e ɗo ɓe idii feeñde ɗoo. So tuugnaama e won ɗeen ɓarakke, ɓe idii feeñde ko e fuɗnaange Afrik kono, so tuugnaama e maantorɗe donteeje (marqueurs génétiques), ɓe idii feeñde ko bannge worgo Afrik. Ina wayi no, wiɗto heso saaktaango jooni ngoo abbitii ko e miijo ɗiɗmo ngoo.\nNgam yiytude iwdi men ndii, ganndo jiylotooɗo oo, biyeteeɗo Vanessa Hayes to Duɗal Garvan to Sydney (Sidnee) to Ostaraali, waɗi ko wiɗto dontiwal (génétique) yaajngo tuugiingo e won ɗeen geɗe gonooje e ɓalndu (ɗoo ko ADN mitokonndiriiji). Ɗum hoolkisaa ko e yimɓe 1 217 wuurɓe worgo Afrik tawi heen 198 ko leƴƴi yimɓe ɓe keewaani, yiytiraaɓe ƴiiƴam mum en to Afrik Worgo e to Namibi. Ɗeen geɗe gonooje e ɓalndu neɗɗo noon, donirteeɗo tan to bannge yummiraaɓe (yumma faade ɓiyum debbo), ina moofti kala mbayliigaaji baɗooji e ɓalli joomum en. So joomum en ɓee njerondiraama, yimɓe ina mbaawi ŋabbitde haa to fuɗde tagoore ndee. Kanko bittoowo oo, o huutoriima kadi keɓe ngonka weeyo nokkuuji ɗii nder yonta ɓooyɗo (paléoclimatiques), kam e keɓe kaaƴewal kam e maantorɗe leƴƴi-ɗemɗiije (ethnolinguististiques). Ko denndaangal ɗee geɗe ngaddani mo wiyde ko bannge Makgadikgadi woni ñiiɓirde aadee en idiiɓe.\nOon nokku noon woni ko worgo deedal maayo Sammbees (Zambèze), hono maayo nayaɓo Afrik ɗo juurɗe Wiktoriya (Victoria) lolluɗe ngoni ɗoo. Ina jeyaa e nokku hee : tuggi hirnaange Botswana haa Namibi to bannge hirnaange ; e haa Simmbaabuwee to bannge fuɗnaange ; woni nokku Makgadikgadi gontuɗo hannde moraande lamɗam oo. E oon sahaa ko o nokku kenaniiɗo biltugol nguurndam yimɓe, sibu ko weendu yaajndu wonnoo, tawi saraaji mum ko dunli leɗɗe cukkiɗi, kam e loope (paraaje) moƴƴooje ndema.\nAadee en idiiɓe ɓee nguurii e oo nokku coñtuɗo ko ina wona duuɓi 70 000 hade mum en wiyde ina uuja feewde fuɗnaange-rewo duuɓi 130 000 jooni, caggal ɗuum feewde worgo ko ina wona duuɓi 110 000 jooni. Sikke alaa heen ko mbayliigaaji ngonka weeyo (kilimaa) ngaddani ɓe sostude ɗo ɓe ngonnoo ɗoo : ɓeydagol toɓooli fuɗnii dunli e saraaji joorɗi taarinooɗi weendu nduu. Ɗuum addani ɓe waawde ɓosde ngam yettaade geec (bannge hirnaange worgo) ɗo ɓe ekkii ñaamde kullon diƴƴe. Kono ina sikkaa won ɓe ɓosaani ɗoon gila ndeen, ɓarakke maɓɓe ine tawee hannde e hoɗɓe moraande Kalahari ɓee.\nMitokonndiri : geɗel ngel yiyotaako e yitere gonowel nder nokwel, dokkowel ɗum semmbe, jojjungel wonande nguurndam. Yeru, nokwe ƴiiƴam ngalaa mitokonndiri gooto.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/10\/03\/iwdi-aadee-yiytaama\/","date":"2021-04-17T13:39:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038460648.48\/warc\/CC-MAIN-20210417132441-20210417162441-00500.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6153019071,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6153019070625305, \"ffm_Latn_score\": 0.26495128870010376, \"fuh_Latn_score\": 0.07251058518886566, \"fuf_Latn_score\": 0.03121894598007202, \"fuq_Latn_score\": 0.015460314229130745}","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali maccankaaku e nder Moritani\nSaakitaama ñannde :\nMoritani, Aziza Ibraahima daraniiɗo faabagol maccinaaɓe to Adraar, rewo Moritani, woni tataɓo ɓe laamu jaggi caggal nde ɓe feññinnoo wonnde, woodi korɗo addaaɗo yoɓireede teŋe dewgal gooto e seernaaɓe. Ɗum woni saabu dillere mawnde. Ko waɗi kaa ngonka maccankaaku no re'eede walla muleede e nder Moritani? Jantoore Hammaat JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210426-alhaali-maccankaaku-e-nnder-moritani","date":"2022-07-03T18:13:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104248623.69\/warc\/CC-MAIN-20220703164826-20220703194826-00206.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5329477787,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5329477787017822, \"fuf_Latn_score\": 0.2763642370700836, \"fuh_Latn_score\": 0.1277441382408142, \"ffm_Latn_score\": 0.038250334560871124, \"fuq_Latn_score\": 0.018221037462353706}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.426,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 18\/02 Jaaynde Le Coq Cocorico dawri ko jaarde kooninkooɓe Mali sabu maɓɓe jeyeede e ɓurɓe hellifeede e nder kooninkooɓe Afrik. E ko Zhao Bammba winndi, ko kooninkooɓe Mali kaɗnoo ƴiiƴam rufde e nde ɓe maɗɗi laamu Muusaa Traore e artirde laamu nguu e juuɗe Malinaaɓe ñande 26 Mars 1991 e gardagol Lieutenant Colonel Aamadu Tumaani Tuure. Kooninkooɓe Mali, gila ndeen ngartii e nder nokkuuji mumen ngam reen'de kisal leydi ndii etee kollaani ndeer-ndeereeru laamu. Le Coq maandinii kadi ko kewi leyɗeele aarabooje ɗee, ko ɗuum arnoo Mali e nder 1991, etee kadi maa ɗum reɓ haa e nder leyɗeele ɓaleeje. Bammba e reentin'de laamɓe Afrik nde ɗaccata laamu nde foti gila ɓe ɗaccinaaka e ndool-ndoolaagu.\nL'Aube kañum huudorii ko naamnaade: mbela kuuñittooɗo ngalu Mali maa ɓooy lanngude! Siidi Sooso Jara e wallooɓe mum hannde ngoni ko e jirgitde \"yeeno yeeno\" , nguyka e bonan'de jawdi leydi Mali e gollirɗe mum, kono won e jaagorɗe puɗɗiiɗe ŋuurde ɓe.\nSiidi Jara yaltinii ciimtol golle mum; gollooɓe toowɓe laamu mbeltaaki heen sabu ngol heewde sirluuji caaktaaɗi ɗoon ɗo leyɗeele mawɗe pelliti ustude njeñcudi kopporeeje maɓɓe to leydi Mali sabu ndi tuumeede rafi nuunɗal. E kuɗol Sumayla Jara, L'Aube feññinii won'de Siidi ubbiti ko haala ka jogoraani gasde, etee o jogori ko woppude golle mawɗe caggal ɗoon ɗo o hebotoo tuuɗde jappeere makko.\nL'Auba kadi hollii sunaare Mali e caŋkagol Lieutenant Sammba Sangare, ngenndiyanke daraninooɗo pinal leydi e jaŋde Mali, meeɗnooɗo kadi sokeede to Tawdenni (duuɓi 10) nde Lt Muusaa Traore heɓti laamu Modibo Keytaa e 1968. Sammba Sangare sankii ko ñande 11 Febriyee to Bamako. O yahratnoo ko duuɓi 78; o woniino kooninke e laamu tuubakiri.\nJaaynde Le Nouvelliste yahri ko to Dawrugol Mali: Kulubaa 2012. E kuɗol Seydu Keytaa, jaaynde nde e naamnaade: hol fof jogorɗo yahan'de ADEMA e suɓngooji 2012?\nHaa hannde hay huunde laaɓaani kono boli Bamako won ko puɗɗii haalde: Modibo Sidibe, Jankunda Traore, Iba Njaay wolla Seeku Jakite. ADEMA eeɓaama pecce pecce gila suɓngooji ngaraani, mo woni fof ina seekira bannge mum, kono tan Le Nouvelliste e fammin'de: lammba mawka kaa wonoyta ko hakkunde Modibo e Jankunda hay so tawii ko Jankunda ɓuri yaakoreede.\nBamako Hebdo kañum ari ko ullude njaarnde e nder maafe Bamako fof no woorunoo: gila e nder galleeji haa e nder jamaaji.\nTiitoonde mawnde, haala keewka, yitere hesere: Mbinndaneeji loppitooji worɓe e juuɗe jeewo galle! E kuɗol Alu Haydara, Bamako Hebdo addii jeewte kese e nder galleeji; e tesko maɓɓe sabu rewɓe galleeji nattude waɗde hay huunde (ko mbinndaneeji ndefata, nduggata , nguppata hay ngemmbeeji joom en galleeji), jooni mbinndaneeji ngontii rewɓe galleeji haa e nder yoga e galleeji joom galle waɗtii yan'de jarabi e maɓɓe. E yeruuji keewɗi ɗi ɓe ndokki, nawliigu mbinndaneeɓe wolla nih sorbo hakkunde joom galle e mbinndaan nana bonna dewle keewɗe.\nBamako Hebdo haaɗaani ɗoon tan, sabu ɓe ngartii e teskaade jemma jiiɓiiɗo e nder Bamako: Jemma Mawluud leeltondirii e jemma \"Saint Valentin\" e nder Mali. Kamɓe e teskaade, hay so Mawluud yaawii mawnineede e nder jamaaji e dingire ne, kurusaaji e mukke mbattindoyii ko naayoyaade \"Club\" e sawtawol Akon e Naahaawa Dummbiya. Jaaynde nde waɗii Saint Valentin e Mawluud baalaaje ɗiɗi, Mawluud waasaaka, kono Club e Bin-bin ngeddaaka hay ndiga.\nBamako Hebdo kadi e saaktude waaju Seriif Usmaan Madaani Haydara, biyɗo sariya yoo artier e leydi Mali. E haala makko to dingiral Omnisports Modibo Keytaa, bonanndeeji keewii e leydi he sabu yimɓe nattii hulde laabi laamu. E waaju Seriif Haydara, alay sago laawol sariya rewee nde bonandeeji ngustoo: \"mo wari yoo ware\".\nSeriif kadi naati e ngardiindi laamu, so wiyde :\"emin ñaagii peewal e nuunɗal mo woni kala e ko hokkaa\"\nRoɓindo Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=720:roindo-jaayndeeji-mali-hakkunde-mawluud-e-saint-valentin-nuunal-e-sunaare&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-22T13:37:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368701806508\/warc\/CC-MAIN-20130516105646-00074-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.916975379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9169753789901733, \"fuf_Latn_score\": 0.055623650550842285, \"ffm_Latn_score\": 0.015537322498857975, \"fuh_Latn_score\": 0.010454893112182617}","num_words":637,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.822,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koddiwaar: ko honɗum rottagol L. Gbagbo addanta ñannde 17\/ 6ɓuru leydi ndin?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Ibrahiima Aaminata JALLO jannginoowo, wiɗtiyankeejo. Loran Gbagbo Laamɗo kiɗɗo Kodwaar ruttoto ka makko ñannde 17 6ɓuru, caggal duuɓi sappo naɓeede mo CPI. Artugol Loran Gbagbo Kodwaar ko honɗum waawi waylygol to baŋŋe dawro Kodwaar? Ibrahiima Aaminata JALLO no jaabo ngal lamndal e lamnde goɗɗe e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210602-koddiwaar-ko-honzum-rottagol-l-gbagbo-addanta-leydi-ndin","date":"2022-08-08T10:38:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570793.14\/warc\/CC-MAIN-20220808092125-20220808122125-00002.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5109620094,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5109620094299316, \"fuf_Latn_score\": 0.41310784220695496, \"ffm_Latn_score\": 0.04064558073878288, \"fuh_Latn_score\": 0.028098344802856445}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu Laanaaje Lesdi, Mr Rotimi Amaechi wi hukuuma hakkilanta shaanu laanaaje do gollida bee rentoobe ngam hurguki gannudi wujjoobe him be suuda.\nMinistaajo on suuditi haalakan wakkati O yottinanno kofli maako yaaki lenyol be sooyi yoki mabbe enanta luttube haa juude saatagidku'en hippiibe Laanawal Lesdi nder Asaweere yawtu nde hakkunde Abuja enanta Kaduna.\nO suuditani kubaru'en rento woni woni arana ko wallata laanaaje den nder Lesdi Naajeeriya\nMinistaajo Pamaro, Senator Gbemisola Saraki, kanyum on Luutani Amaechi, wiido laati doole hukuuma hakkilanta shaanu jahaale jinna darned ngam tabitinki rento hebaama nder Lesdi ndin.\nDebboojo limit golli ko huuwi enanta ko be tammi huuwuki bee ko majjina 'eko tammi majjinki haa hukuumawa ngan.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/08\/hukuuma-jahaale-hawti-koppi-bee-be-rento-ngan-jam-hebe\/","date":"2022-12-06T04:16:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00858.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9857798815,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.985779881477356, \"fub_Latn_score\": 0.013661790639162064}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yiylo\nJaɓɓorgo\nWeddo naamnal\nJakkaa Wallitorde\nPeeragol\nWallu huutorɓe woɗɓe\nWaɗtu lowre biro\nHeftinirde\nSeŋo\nƊemɗe\nWaylu ɗemngal\nDownload, install and migration\nBack to: Firefox mo Android\nHol no loowirtu-mi Firefox e kaɓirgol beelnol?\nAawtagol e aafgol Firefox mo Android\nE Engeleere\nAndroid App Stores where you can download Firefox\nIs Firefox available for iPhone or iPad?\nWill Firefox work on my mobile device?\nChange the default language of Firefox for mobile\nFirefox release notes - What's New and Known Issues","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/support.mozilla.org\/ff\/products\/mobile\/download-and-install?mobile=1","date":"2014-03-10T05:09:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394010642209\/warc\/CC-MAIN-20140305091042-00033-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7408011556,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7408011555671692, \"eng_Latn_score\": 0.07233061641454697, \"pcm_Latn_score\": 0.03291340917348862, \"wol_Latn_score\": 0.011168058030307293}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.037,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eli hawrii hannde e lajal e duuɓi makko 65, tawii ko omo yahi Suwoyraat ngam hirjinoyde yimɓe makko e yiɗde seneraal Muhammed Wuldu Abdel Asiis e ko yiɗi waylude huunde e kuule leydi ndii. Ko ɗo o wonnoo e mitiŋ ko ɗoon dañi foofaandu nduu dartii, o ƴettaa ɗoon naweede Opitaal Suwoyraat, ko e laawol o hawri e lajal.\nO jibinaa koy hitaande 1953 to luga Eli wul Mu Hammed Faal,naati arme muritani koy sahaa hare hakkunde leydi Muritani e Saharaa, o naatiri ko wonde Komandaŋ ko wiyetee nokku koninkooɓe rewo leydi ndii. O ardiima kadi diiwaan konu jeegoɓiijo, o wonii kadi gardiiɗo catal konu dowrowu Muritani, tuggude 1987 haa 2005 hakke duuɓi 18. O wonii mawɗo leydi Muritani ñande 03 lewru Ut 2005 tawi laamu Maawuyaa wul Siidi Ahmed Taaya moɓe ndenndi ɓe liɓi laamu mum hay so tawii oon sahaa won ɓe njahdaani heen ko wayi no dental leyɗeele afrik e Fedde leyɗeele Orop, Fedde ngootaagu winndere ndee, Afrik bannge worgo e Dowlaaji Dentuɗi Amirik. ko ɗeeɗoo leyɗeele e pelle ngoni ɗe njaadaano e pollugol laamu Maawuya, kono e oon sahaa ko ɓesngu Muritani darii laŋ semmbini Soofaaji ɗii haa mbaawi tabitinde poolgu mumen. Eli jooɗii e jappeere laamu tuggude ñande 03-08-2007 haa ñande 19-04-2007e hakkunde ɗo o yuɓɓinii referaandom naamne ɗe wonnoo kala mo ena ardoo leydi Muritani yoo jogo duuɓi 35 haaɗa e duuɓi 70, kala jiilotooɗo laamu ko manndaaji ɗiɗi tan joomum waɗata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/eli-uldu-mohammed-faal-o-yani-ko-e-dingiral-politik-to-suwoyraat\/","date":"2018-06-19T10:13:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00603.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7376710176,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7376710176467896, \"fuf_Latn_score\": 0.21814079582691193, \"ffm_Latn_score\": 0.03741893172264099}","num_words":228,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.651,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sita SIDIBE hooreejo sosiyete ɓamtoowo gannde kese Burkina Faso\nSaakitaama ñannde :\nE yewtere men alet en njaɓoto bi'eeteeɗo Sita SIDIBE, to Burkina Faso. Ko kanko woni hooreejo sosiyete ɓamtoowo gannde kese,omo daarni catal ngam wallude duɗe.Caggal ɗum ma en ngar e raajo gollidiiɗo men, hannde ko raajo DJIGI SIGI wonngo to Mali. Ma en njokondire e Yusuf Papa NAJO, jandeyankeejo e rajoo ngo. E damal Lollinal Ko Mbiiɗon ma en kaal e waylooji waylooji kesi sineema to Najeria.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210510-sita-sidibe-hooreejo-sosiyete-%C9%93amtoowo-gannde-kese-burkina-faso","date":"2021-06-13T22:04:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487610841.7\/warc\/CC-MAIN-20210613192529-20210613222529-00313.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8788487315,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8788487315177917, \"fuf_Latn_score\": 0.053611330687999725, \"ffm_Latn_score\": 0.04082454368472099, \"fub_Latn_score\": 0.012441171333193779}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.842,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali dewle ronugol debbo mawnan (kotoo) walla miñan mum\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama, bisimilla mon e yewtere men Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.Yewtere ndee hannde ina fawii dewle ɓamɓamtal ɗum woni ronugol debbo mawnan walla miñan mum. Holko ko woni e nder ɗen dewle ?E nder taskaram kaa, eɗen tawdaa e Boubakar JALLO jeeyaɗo Gine gorko ronuɗo ɓeyngu mawnan (kotoo) makko. Ibrahiim Hamadun Barke SARRE hertoriiɗo pinal e aadaaji walla finaa-tawaa. O haalanan en holko woni ɗee dewle ɓamɓamtalje.Sonna Jeyneba Dikko ñaawoowo to suudu ñaawirdu mawndu Bukina Faso, ko kanko woni koɗo men hannde e yewtere nden.E taskaram men ngaroowo en kalaan fii alhaali haylu rewɓe, woɓɓe wi'a ɗum fiilordu walla yi'ugol lewru. Hono rewɓe ngoniri hawjaraade hoore mum en wakati haylu, tiiɗɗaalaji ɗi ɓe ngonndi e wakatu. Holko ɓe haani waɗudee ngam beydude laaɓal maɓɓe ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210420-alhaali-dewle-ronugol-debbo-mawnan-kotoo-walla-mi%C3%B1an-mum","date":"2022-07-05T06:54:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3829820752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.382982075214386, \"fuf_Latn_score\": 0.326843798160553, \"fuh_Latn_score\": 0.15200474858283997, \"ffm_Latn_score\": 0.13562381267547607}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.364,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En kaalan haala etu jannde hikka nde\nSaakitaama ñannde :\nSakiraaɓe haande toɓɓuɗen ko haala etu jannde walle ndartal woni ko francire wiyata \"examen : Bac; Bepc (Bfem), Cep (entrée en sixième).\nEɗen anndi jannde hikka nde rewaani laawol. Kowid arii bonni ko heewi. Almuɓɓe ɓee njoodiima ko juutii jangaani. kono haɗata sukaaɓe taweteeɓe leydi Burkina etaama e ndu lewru to leydi Gine ne hono noon. Haa e ɗoo e Senegaal yontere aroore ɗaɓɓooɓe hikka \"Bac mbaɗata etu gadiiɗi ɗii.\nMate etu hikka nduu kam oɗon cikki maa rew laawol so tawii jannde nde e hooremum rewaani laawol ? Holko ko kandidateeɓe ɓe e koyemumen, woni ɗaɓɓooɓe seedanfaagal ngal miiji e etu ngu ?\nNgam yewtidde nde toɓɓere mbismoto ɗen ko\nKadii Soh e Yuusu Gey kamɓe ɗiɗo fow ɓe ndaaraata hikka ko Bac, maɓe artu e kulhuli ɗii; mate ɓe joofnii jannde nde hikka oo, holko woni caɗeele ɗee... ?\nSo ɗum yawtii men aa Burkina heɗaade Issuf Sonde, e Gine Konakiri to Ibrahima Timbi Bah ngam andude hono etu ngu yaari toon ne.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200807-yeewtere-asay-jeetati-ut-hitaande-ujunnaaji-%C9%97i%C9%97i-e-noogay","date":"2021-06-13T05:33:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487600396.21\/warc\/CC-MAIN-20210613041713-20210613071713-00514.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7453281879,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7453281879425049, \"ffm_Latn_score\": 0.11194369196891785, \"fuh_Latn_score\": 0.09092365205287933, \"fuf_Latn_score\": 0.02836475893855095, \"fuq_Latn_score\": 0.017565004527568817}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.682,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laɓɓinde mbinndiin helmere ňande ko huunde jojjunde, nde tawnoo musidɓe heewɓe hannde njahri winndirde ňande ko ňalnde. Mbele ina wellira no ɓe ngaadorii winndirde nii walla alaa ? Jaabawol.\nMiin, e yiyannde am, helmere, nde foti winndireede tan ko no nde naniraa nii. Sabu no nde nanirtee nii, ende jogii maanaa mayre keeriiɗo mo jiidaa e hay helmere wootere woɗnde.\nE nder renndo haalooɓe pulaar, kala nde mbiy-ɗaa ňande, hakkillaaji fof ndoga ko e ňalawma kuurɗo mo njiɗ-ɗaa heertaade, ngam siftorde mo, maantaade mo, yeewtude e makko.\nƊum jiidaa hay huunde e ňalnde, sahaa dottaaɗo, ummaade e beetawe haa takkusaan, mo yimɓe walla neɗɗo arata nootaade nootaango teddungal e noddaango giɗo mum, banndum.\nWaɗde to bannge jaajgol sahaa ko ňande ɓuri yaajde e ňalnde. Jooni noon, hol no njiɗirten yoo mbinndiin ňande lomtine ňalnde, janngiree kadi ňande ? Kala nde helmere ndee waasi winndireede no naniraa nii, ko alaa e sago iwdi helmere waawa laɓɓinerde haa laaɓa, dallinee kadi sabaabu caamgol maggal walla majje. Sabu e binndol, tawde fof fawii ko e doosɗe. Ko e dallinorɗe joorɗe kos tan neɗɗo foti tuugaade ngam riiwtude walla tabitinde.\nSo faaynditaa heen ko yiɗde ɗoftaade e reende ɗaɗol. Ina moƳƳa anndee, ɗaɗol ňalnde e hoore mum, wonaa : ňal, ko ňall, hono njogor-ɗen yiyroyde ɗum e yeruuji garooji ɗii. Ina moƳƳa ciftinen winndirde ňande, ňalnde ina sarii no feewi e ɗii duuɓi e renndo janngooɓe e jannginooɓe pulaar. Iwdi mbinndiin oo ko to janngiyankooɓe pulaar Muritani ummorii en. Miɗo joortii faandaare maɓɓe heen ko yiɗde reende ɗaɗol, hono no ɓe mbinndirtunoo ndeen dewbo, guyjo, lawbo…\nIna gasa tawa kelme battindiiɗe ɗee, mbaɗtii winndireede no nanirtee nii.\nWoni ɗoo e yiyannde am ko yiɗde teeŋtinde ɗaɗol helmere , e aňde alkule maggol mbaala ladde. Woto woppu hay alkulal gootal waala ladde koy musidɗo tawde ko a ɗiɗiyanke ! Maa a jaabo, mbiyaa ɗoo ko ngada-beňo woni ɗoo, haawnaaki !\nNgarten e baɗal ňallude, ngam ɓadtitaade dallinorɗi mbinndiin ňande, baɗtaaɗo ňalnde.\nBaɗal ňallude ina heewi calsaltiri to kelme baylotooɗe e mahdi jaltuɗe e mum, tee wonaa kannje fof ndeendi ɗaɗol maggal. Ndokken yeru :\nňalaande\nŇalngu\nňalnde\nňallal\nňalawma\nňallaangal\nňaltaari\nňallirki\nňande ?\nSo en tonngii mahngo kelme baylotooɗe e mahngo, e to bannge ɗoftogol ɗaɗol baɗal ngol, en tawat, e ɗee kelme 10 jooɗtoraaɗe ko e : ňallude njalti :\n– heen 5 ko muumal gootal cakkitorii : \/l\/\n– heen 4 ngaddi muume 2 ɗee fof : \/ll\/\n– helmere wootere sikkaande ummii ko e ňallude, addaani hay alkulal gootal muumal e woortoode ɗaɗol mum, hono : ňande.\nE teskuya am to bannge mahngo kelmeendi mbayloondi e mahdi ngiwndi e baɗe, so nde samminii alkule ɗaɗol ko gootal tan helmere samminta walla sowa. Kono momtataa haa laaɓa.\nSo en koddirii ko nde helmere waylotoonde e mahdi, askitintoonde e baɗal ňallude, ndeen noon hol innde mayre to keewal ?\nKo goonga ɗemngal pulaar ko ɗemngal ɗaɗiwal. Kono ɗaɗol baɗal faayiida mo jogii oo, ɗaɗol helmere heɓaani ɗum e njaaɓordi. Ɗaɗol reende ɗum e binndol ina jojji no feewi, kono yoo taw ɗaɗol ngol ngaastoto-ɗaa ngol aɗa yenanaa ko ɗaɗol, wonaa kar-ɗaɗol. Kadi ɗaɗol helmere waylotoonde e mahdi, addataa jiiɓru to bannge payndiral mbinndiin kelme hono no ɗaɗol baɗal addirta ɗum e keerol hakkunde ɗaɗol e maande baɗal muumal, walla hakkunde maggol e lawirde. Ko ɗuum waɗi ɗoftaade doosɗe mbinndiin ina roondii maanaa keeriiɗo. Kono njanngiin e haala, ndoganta ko moɗondirde alkule ɗee, mbele haala kaa ina yaawa, wela, regoo.\nMusidɓe tedduɓe, eɗen njoortii ngol ɗoo taartaarol ngol mbaɗ-ɗen e helmere deŋnde, toɗɗiinde sahaa : ňande, maa wood ko ɓeydi e faamaamuya mon e doosɗe mbinndiin mayre. Natten winndirde ňande, ňalnde, sabu wootere heen fof jogii ko maanaa mum keeriiɗo. Hay so ɗe ɓadondirii wowlaango maanaaji majje ngonaa gootum.\nAamadu Tijjaani KAN, doosɗiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/doos%C9%97e-mbinndiin-nande\/","date":"2021-06-14T22:02:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5389776826,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":15,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5389776825904846, \"ffm_Latn_score\": 0.19983944296836853, \"fuh_Latn_score\": 0.14122599363327026, \"fuf_Latn_score\": 0.10937683284282684}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.528,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: ko waɗi haa oo sariya doworɗo laamu hakkundewu firaa e Fulfulde?\nSaakitaama ñannde :\nGine, mojobere daraninde ɗemɗe ngenndiije noddirteende \"AGUIPELEN\" firtii sartiiji walla sariyaaji laamu hakkundewu ngun e ɗemngal fulfulde. Faandaare maɓɓe ko faamingol jamaa on saariya leydi ndin e semmbingol ɗemɗe muynaaɗe ɗen walla ɗemɗe taakanje ɗen. Jantoore Mammadu Aadama Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211123-gine-ko-wa%C9%97i-haa-oo-sariya-dowor%C9%97o-laamu-hakkundewu-firaa-e-fulfulde","date":"2023-02-03T14:42:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500056.55\/warc\/CC-MAIN-20230203122526-20230203152526-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5829973817,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5829973816871643, \"fuf_Latn_score\": 0.4073331654071808}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Sooja'en Asama(CAS) Air Marshal Oladayo Amao tefri Sooja'en ben (NAF) be dara darnde mabbe wakkati cubi 2023 garooji to jam.\nHooreejo on suuditi haalakan wakkati moobre mabbe (AWOs) (RSMs) enanta luttube gebe sooja'en ben haa hodorde mabbe nde Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nHaafahin O tefribe be hokkindira ko'e mabbe manngu nden be dowtana kuugal ngal wakkati be dogginta golle mabbe.\nO wi fakat O fami dow soja'en Asama wami wamarde ngare ndaaren haa meeduki turtube mallabo habduki bee saata gidku'en enanta baawal baawo ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya.\nKadima O tefri be be tokka anndinki Ardiibe mabbe ko be ngontiri ngam jahargal yeeso hebe.\nDow ko laarani cubi garooji bo hooreejo on wi be latto dowtonoobe ko diidaadi sappi.\nGiidal ngal hawti sooja'en bana 9 AWOs enanta 120 RSMs tawaabe haaton ngam anndinki CAS ko gollirde mabbe wontiri.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/05\/soojaen-asama-wadi-giidal-ngam-jahargal-yeeso-golle-mabbe\/","date":"2023-02-07T09:28:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00755.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999006331,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990063309669495}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 1 feebariyee 2020, joofirde Kawgel Haala ɗimmel yuɓɓinaama to Suudu Sarɗi. Ina tawtoraa ɗum hoohooɓe toowɓe arɓe heɗaade sukaaɓe njeetato ittanaaɓe nemsa. Ɗumɗoo noon ko caggal silsil juutɗo e daawe keewɗe cuɓagol, joofruɗo cuɓagol, ñalnde 20 saawiyee 2020 ƴettugol kanndidaaji jeetati, sukaaɓe rewɓe nayo e sukaaɓe worɓe nayo, tawi heen nayo kadi ko e Arab, nayo woɗɓe ɓee e Farayse, ngam felɓondiroyde e joofirde hee.\nNii woni, ñalnde 1 feebariyee ndee, sukaaɓe rewɓe ɗiɗo koonii : heen gooto ko e ɗemngal Farayse, oon woni de Moona Ahmed Kaliifa, oya ko e ɗemngal Arab, oon woni Jeefulɓe Bah. Moona haali ko ko faati e jikkuuji renndo men, haa arti noon e dognooɓe otooji ɓe ndeentaaki, heeɓe yooɓaade pittaali yimɓe… Jeefulɓe Bah haali e ɗemngal Arab laaɓtungal ko ko faati e ngootaagu leydi Muritani.\nYuɓɓini kawgel hikka ngel ko fedde ine wiyee Traversées Mauritanides e ballal Unicef.\nKawgel haala wonande sukaaɓe Muritani ko kawgel ɓuraa waawde dallinde hakkeeji aadee. Fuɗɗi ɗum ko Sarwiis Gollondiral e Gollal Pinal mo Ammbasaad Farayse e Muritani, kam e Liisee Farayse Nuwaasoot kam e Duɗal winnderewal hakkeeji aadee e deeƴre. Ko kewu maantinɗo puɗɗaaɗo e hitaande 2017. Ko kawgel ɗo sukaaɓe muritaninaaɓe ittanaaɓe nemsa ndokkaa fartaŋŋe suurtude jaɓɓugol jojjanɗe aadee ngol ɓe teskii.\nKawgel ngel udditanaa ko sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 14 haa 18 winndiiɓe e gooto e liiseeji Muritani walla jeyaaɓe e fedde muritaninaare.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/03\/16\/kawgel-haala-walla-kawgel-ittanaa%C9%93e-nemsa%E2%80%88\/","date":"2023-06-05T05:50:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224651325.38\/warc\/CC-MAIN-20230605053432-20230605083432-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.38611871,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38611871004104614, \"ffm_Latn_score\": 0.3307989537715912, \"fuf_Latn_score\": 0.19128918647766113, \"fuh_Latn_score\": 0.07381772994995117}","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.338,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ina wona duuɓi ko Muhammed wul Abdel Asiis ardii Muritani, yimɓe heewɓe ina ngoytoo bonannde jawdi hulɓiniinde. Go'o, heewɓe ceeraani e haalde e aybinde laamu nguu, ina mbiya ɗum honii jawdi leydi ndii, alaa ko woppi. Ɓe mbiy-maa seede majjum, ko kala ko ina doga to bannge faggudu e leydi hee, innde hooreejo leydi oo ina sowtee heen.\nƊiɗi, heewɓe ina kawri wonde peeje hooreejo leydi oo sakkitta ɗee ko peeje ɗe moƴƴaani, peeje booynirɗe jawdi.\nEna laaɓi, wonii, waɗii, woodii, yimɓe njiyrii gite mumen garal Baaba Maal haa nder Siñcaan Jamaa Alla-waali, diiri Usmaan Foodiye Dem, jatti Alwaali Aamadu Delo. Fedde Pellital Siñcaan Jamaa-Alla-waali e gardagol Aali Maamuudu Lih addii Baaba Maal e Daande Leñol ngam yuɓɓinande ɗum, ñalnde 31 lewru mbooy e ñalnde 1 lewru seeɗto hitaande 2015, kiirɗeeli ɗiɗi Pinal pattamlami e nder wuro mumen Siñcaan Jamaa.\nWon ko wonnoo ɗoo. Ina wona wonataa ko tinndol. E sahaa mo mbarakon kaalata no yimɓe nii. Fow ru Demmba e Taamaake heyɗii, ɗomɗii. Balɗe jeeɗiɗi ndu ñaamaani hay dara. Andu ñaagoo Alla nde rokkata ndu ko ndu sonngi tawa noddaani doole mawɗe. Ngati mayru losde, ndu waawataa warde hay ɓotel. Ndu jokki laawol mayru nder dunndu sukkundu Pooɗe. Andu yaha andu fooftoo haa laawol mayru ɓadtini ndu wuro Ndormbos.\nGila Barak Obama ardii leydi Amerik ko ngol woni go'o ko omo haala keertinka e leñol ɓaleeɓe to leydi makko. Ɗum waɗi ko to wuro ina wiyee Selma, ñalnde 7 marse 2015, to o yahnoo tawtoroyeede seppo maanditaare duuɓi 50 « Bloody Sunday », woni « Aset Ƴiiƴiiwo ». Oon aset bonɗo kewnoo ko ñalnde 7 marse 1965 nde Martin Luther King ardii seppo ngam ɗaɓɓude jooltugol hakkeeji ɓaleeɓe to leydi Amerik.\nHuunde hulɓiniinde nde aduna oo fof seedii e nder wideyooji yaltinaaɗi e internet e teleeji winndere ndee kala : ɗo polisee daneejo fellata ɓaleejo e keeci ko famɗi fof laabi jeetati. Oon ina ruŋtii ina doga, polisee oo jaj-jajtaani, loofi e teewu makko kure jeetati, ƴeŋƴaaki, no neɗɗo fellirta barogel ladde conngowel nii. Kala jiyɗo ɗum, ina faami kam, ooɗoo polisee ina joganii ɓaleeɓe ngañgu kulɓiniingu.\nKaralaat Wullu Njaay. Ñalnde 17 abril 2015 fotde 600 neɗɗo (rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe) ceppii to Daarel Barka ngam salaade tottugol leyɗe mum IAIDA (Institution Arabe d'Investissement et de Développement Agricole) hono Njuɓɓudi Golle Aarabeeri ngam Ƴellitaare Faggudu.\nLaana weeyo Riisi mbiyeteeka Soyouz diwii ñalnde aljumaa 27 marse 2015 ina tiindii jipporde weeyo wiyeteende ISS (Station Spatiale Internationale : Jipporde Weeyo Hakkunde leyɗe) ina jolni weeyankooɓe ɗiɗo riisnaaɓe e weeyanke gooto ameriknaajo, tawi heen ɗiɗo ina poti wonde toon balɗe 342, woni hitaande huurnde, huunde nde meeɗaa waɗde. Ɓe mbaɗi ko waktuuji 5 e 51 hojom e laawol, ɗum woni ɓe njettii to jipporde weeyo (Station spatiale) too, ko weetndoogo aset 28 marse 2015.\nE nder duuɓi 39 humpito e golle jaŋde mawɓe, ko ngol woni go'o ko Fedde ndee ina ummanoo golle baaɗe nii, so eɓɓaande waɗanaande kam fof 300 debbo hoɗɓe e nokkuuji teeru, ɓe njanngaani, wonduɓe e caɗeele. Ɓe peccitii ko e 12 duɗal e nder leeɗe jeegom nder Nuwaasoot, hono Arafaat, Daar Nayiim, Daarel Bayda, Riyaad e Teyaaret.\nKuulal 75 : Keɓal dokkal leydi dowri e mudda, keɓrangal coodgu, maa dokkal walla ngostiigu hiisetee ko rewaani laawol so wonaa tawo dokkirnooɗo leydi ndii yamirii ɗum etee tawa ɗum teskoraama kaayit noteer keɓtinaaɗo.\nNoteer kala belsindiiɗo sarɗiiji cifaaɗi e nder ooɗoo dekere ko kañum deftotoo kaalis pawiiɗo e ɗum oo.\nƊum kay wonaa daarol nii, ko goonga. Ndiwoowa umminooka kanndaa Heathrow to Londres, laamorgo Angalteer, ñalnde alkamiisa 12 marse 2015 ina tiindii Dubay, nde yahi haa hakkunde yolnde, ruttii sabu henndu woppere neɗɗo gooto joɗɗini nder suturaaji laana kaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-40","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2015-10-13T21:16:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-40\/segments\/1443738017788.94\/warc\/CC-MAIN-20151001222017-00231-ip-10-137-6-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6311292052,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6311292052268982, \"fuh_Latn_score\": 0.207877516746521, \"ffm_Latn_score\": 0.09314236044883728, \"fuf_Latn_score\": 0.0638362318277359}","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Golle rewɓe dillobe to bange sarɗiiji e nder Afirik\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nJuppuɗo yontere men hannde wiyete ko Aysatu Bah, yo suka Debbo Sarɗiyanke to bange heblanaade mo dowla Gine. O haalatnat en mbelle faniyanke to bange sarɗiiji no woodi ngartam ? Holi woni yiyandemakko e darnde rewɓe et fannu mo dillata ? E hol wasiyaaje ngam sembinde darnde rewɓe faade kumpital e sarɗiiji?","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200405-golle-rew%C9%93e-dillobe-to-bange-sar%C9%97iiji-e-nder-afirik","date":"2021-10-16T10:00:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323584554.98\/warc\/CC-MAIN-20211016074500-20211016104500-00714.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9615367055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.961536705493927, \"fub_Latn_score\": 0.023775286972522736}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.971,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 31\/05 E nder winndannde men yawtude nde, ko tagofeere batuure potno-ɗen hannde ko rewnude heen tagofeere jaayre, pawoɗen e deggondiral majje immaade to naange, kono hannde alaa e sago ndiwen ngam tiindaade tagofeere Neptune. Saabii ɗum ko mo woni e men kala ina heppa balɗe 365 wolla 366 nde joom mum waɗa maanditaare mum, kono maa a taw tagopeeje kam kañum en ngalaa duuɓi e kitaale?\nƊum fof e haawnaade, tagopeeje njogii duuɓi e kitaale kono ndaw ko woɗɗondiri e kitaale men! Hol no nguurndam me wayatnoo tawa hitaande fof ko 60225 ñalawma?\nHay so wonaani ɗo e leydi ne, paamen tagopeeje men kañum en ina njogii duuɓi e kitaale no ɗe njirlortoo e no ɗe piiltondirta e ko'e majje wolla hakkunde majje. Tagofere Nepture, ko hikka woni hitaande mayre araniire gila nde yiytaa haa ko nde jogori timmin'de lofu mayre taaraade naange, ko wiyetee ko e ɗemngal farayse (période de révolution). Gila nde yiytaa e hitaande 1846 ko hikka e hitaande 2011 nde jogori timminde jiilogol mayre taaraade naange. Waɗi noon ko so en ƴeewii, kayre nde timminta lofu mayre taaraade naange ko e duuɓi 156. Gila nde nde yiytaa feewi hannde, ko hikka nde dañata hitaande wootere.\nƊuum hol fof no wonirta? Hol fof no waawi wiyereede ko hikka nde timminta hitaande mayre tawii kayre nde yiitaa ko gila e 1846?\nWaɗi noon ko so en kiisiima, en mbiyii 20011-1846 =165. So en ngustii 1846 e 2011 heddotoo ko duuɓi 165. Ndeke noon laaɓii cer ko hikka nde dañi hitaande wootere gila nde nde yiytaa. ko hikka woni anniversaire mayre. Ndutto-ɗen e mayre seeɗa kiñɗen nde, mbaawen anndude nde.\nHol ko woni tagofeere neptune?\nTagofeere neptune; ko tagofeere bulaare, ko kayre woni tagofeere jeetaɓiire (8) immaade to naange. Nde yiytaa ko hitaande 1846. Ganndo jiytuɗo nde o wiyetee ko: Urbain le Verrier, ko o farayse-naajo, kono ittataa noon won ganndo gooto fuɗɗinoo leƴƴaade nde kono laaɓaaka\nfiyaaku mayre no feewi etee oon huli yaltinde nde gila o yeddaaka nde tawnoo o laaɓaaka tigi rigi: o wiyetenoo ko John Adams, ko o Engelteer-naajo. Caggal ɗuum farayse-naajo o nde yiyti nde, lonngii nde, hiñi nde dow e les nii woni o feññinani annduɓe koode, won'de o yiytii tagofeere jeetaɓiire, ko ndeen wiyetee neptiin (neptue). Ko nii nde siforii:\nPalal mbeɗu mayre (diamètre) ko: 50 000 km. yolnde hakkunde mayre e naange ko: 4,5 millyaard km. Nde timminta lofu mayre taaraade naange ko gootol e nder duuɓi 165 kala.\nKo ɗuum tagi en wiyde ko hikka nde jogori dañde hitaande, gila nde nde yiytaa. Winndaande men aroore, fayata ko e nanngal naange jongorngal waɗde he lewru men korse (juin) he nder mayru kadi lewru ina jogori nanngeede. Maa en ngaroy heen, kaalen gootel heen fof ñande nanngetee e hol to nanngal mum jogori feeñde e winndere he.\nBinndol Alasaan Kaaliidu Bah, koodiyanke Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=830:tagofeere-nepterne-danii-hitaande-mum-araniire-hikka&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-21T16:42:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368700212265\/warc\/CC-MAIN-20130516103012-00082-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4987111986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4987111985683441, \"fuf_Latn_score\": 0.3082422912120819, \"fuh_Latn_score\": 0.11724188923835754, \"ffm_Latn_score\": 0.07236753404140472}","num_words":495,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.483,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Udditde konte ena hokku-maa hakke naatde jaabaade naamne e taƴtaade binndanɗe, tee maa wallu-min rewindaade e jaarde-ma e golle ballitte maa.\nAɗa horsini Firefox tee aɗa jogii yaajeende seeɗa? Wallu huutorɓe Firefox woɗɓe e Twitter! Ena jirwi, kadi so a meeɗi a woppataa! Kala wediiɓe twitte maa njiy heen malu!\nSifaa goɗɗo jaawɗo, beeɓɗo no mballirtaa! Sar ganndal maa Firefox so joopaanaade yimɓe binndanɗe ballal e hokkude ɗum'en peeje ñawndugol caɗeele keeraniiɗe naamne maɓɓe. Oo sahaa min ɓuri hatojinde ko e yimɓe jogiiɓe Firefox e Android e Jaɓɓorgo Firefox.\nSo a ɗa hatojini e winndude e jannginde, ɓeydude ganndal maa e Ruttorde Ganndal ndee ko feere mawnde no mballir-ɗaa ujunnaaje neɗɗo yontere kala. Oo sahaa, min katojini ko e wallitooɓe saatotooɓe Ruttorde Ganndal Pulaar-Fulfulde ndee e ƴeewtotooɓe e Linux.\nWaɗtu Ruttorde Ganndal ndee e ɗemngal maa ngam wallude en haa wallitorde Firefox ɓeydoo huuɓde! Oo sahaa, ena hatojinaa e firooɓe e ɗemngal Pulaar-Fulfulde.\nBallal Firefox, ena anndiraa kadi SUMO (waccoore ndee ummi ko e URL, SUpport.MOzilla.org), wonaa tan nokku mo yimɓe ngarata ɗaɓɓude ballal, ko renndo walwalɓe jeyaaɓe e nokkuuji winndere ndee kala . Caggal gollodaade e huutorɓe Firefox, amin ngollodoo kadi e goomuuji goɗɗi wano Quality Assurance ngam waɗde haa caɗeele goodɗe fof ena ndoɓinndee, ñawndee ko yaajtii. Amin ngollodoo kadi e topotooɓe Firefox ngam ɓeydude moƴƴugol Firefox. Meet the Team e hello Duttugol Wuneeji lowre amen.\nAmin njiɗi habrondirde e maa sahaa kala! Aɗa jogii miijooji nafooji Ballal Firefox: naamne baɗte wallude, walla tan ɓeydude ganndaondiral men? Ko nih min njokkondirtee:","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"https:\/\/support.mozilla.org\/t5\/Documents-Archive\/Jaambaree%C9%93e-ena-coklaa\/ta-p\/11198?mobile=1","date":"2017-02-20T18:27:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501170600.29\/warc\/CC-MAIN-20170219104610-00071-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8208607435,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.820860743522644, \"ffm_Latn_score\": 0.09299296140670776, \"fuf_Latn_score\": 0.07009046524763107, \"fuh_Latn_score\": 0.014389517717063427}","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.785,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 4 mars 2009, Ñaawoore kuuge winndereyankoore (Cour pénale Inernationale – CPI) jooɗiinde to wuro ina wiyee La Haye to leydi mbiyeteendi Pays-Bas, ñaawii wonde Omar el Beshiir, hooreejo leydi Sudaan, ina foti nanngeede sabu warhooreeji nder wolde (crimes de guerre) e warhoore winnderankoore (crime contre l'humanité) to diiwaan biyeteeɗo Darfuur, gonɗo e nder leydi Sudaan. Ñaawoore nde ina yooɓtorii mo geɗe ɗiɗi :\nMooɓondiral jeegaɓal Maalde Demokarasi \/ Dillere ngam Heerto Gollal (LD\/MPT) jooɗiima nyalnde Aset 20 e Alet 21 Deesambar 2008 to CICES Ndakaaru (CICES ko nehaande hakkunde-leyɗe ngam njulaagu e gostondiral nde Senegaal), ɓurɗo lollirde « Foire ». Sikke-alaa maa ngal mooɓondiral LD\/MPT woppu jeloode nder dawrugol catiindi Ndenndaandi Senegaal.\nUdditi golle Mooɓondiral ngal ko Abdullaay Baccili, koolaaɗo kuuɓal LD\/MPT.\n« E nguu ñalngu eɗen ndenti sabu ko yaakaare moƴƴere ɓurnu-ɗen kulol, ko dental ɓurani en ceeral». Ko ngol konngol Barack Obama werlii ñande fiilngo mum.\nKo ɓuri teeŋtude e konngol Oboma ɓuri yowitaade ko e iiñturu bonndu wuuraandu e nder Ameriik hannde, yarlitaare nde o ɗaɓɓiri ɓesngu Ameriik, ko yowitii e dawrugol makko winndereyankeewol,\nNaatirde\n« Amerikanaaɓe njuumaani. Ñalnde 20 saawiyee 2009 wonanii ɓe ñalngu daartol. Won e ñalɗi ina mbayla nguurndam leydi, hay so tawii muumtataa ko ɓenni, kono tawa ina njibina ɗamaamuya kappanɗe goɗɗe. Ñalawma oo kala, alaa ko waawi wirnude himme kewkewe ɗe :\nPorfeseer Luc Montagnier, keɓooɗo hikka njeenaari mbiyeteendi « Prix Nobel » ko fayti e safaara wiyi ina yaakorii wonde feso safroowo Sida ina waawi dañeede ɗo e « duuɓi nay haa joy ».\n«welaani haalde, kono ina gasa wona ɗoo e duuɓi nay maa joy ». Nde o naamndaa mbele o heñaaki ? O jaabii « ko e ɗeen golle ngon-ɗen ko ina wona jooni duuɓi sappo ». O wiyi noon wonde « feso safroowo » ɓuri newaade e « feso faddotoongo ». O heptinii noon wonde Sida ko ñawu caɗtungu faamde, tee haa hannde annduɓe ngoni ko etaade faamde ko saabii \"paddorde ɓalndu neɗɗo ina colɓitoroo nii …\" .\nKo Dooro Kudiyel o nodirtee, kono innde makko timmunde ko Maamuudu Demmba Bah.\nKo gooto e naalankooɓe heewɓe ɓe Muritani moofti tawi ko ñeeñɗuɓe e fannu naalankaagal. Dooro ko koɗoowo, jimoowo e binndoowo jime e jimɗi naatna ɗum en e nder gaaci. O feeñnini naalankaagal makko ko e pelle ɓamtaare pulaar. To wuro makko liksayba Gorgol, ko kaŋko nii woni hannde kalfinaaɗo jaŋde catal ngal, ko idii ɗum o wonii e K.J.P to leydi Koddiwaar catal Segelaa.\nAminetu Haydaar foolii, sibu artii Saharaa Hirnaange ñalnde aljumaa 18 desammbar 2009, feccere jamma (00h15h) e nder ndiwoowa, ummoraade Espaañ (kanndaa lasaret) caggal nde naati opitaal ñalawma gooto. Waɗde o wiyi, nde o yettii nde «ɗum ko poolgu jojjanɗe winndereyankooje, poolgu jojjanɗe aadee, poolgu Saharaa».\nAminata Haydaar, debbo Saharaanaajo kaɓantooɗo ndimaagu leydi mum, yaltinaa Maruk feewde Espaañ ko ñalnde 14 noowammbar ɓennuɗo o, sabu mum yooɓtoreede yedditaade «jeyegol mum e Maruk», e wiyde ardiiɓe ndiin leydi. Maruk ɗaɓɓiino e Aminetu nde yaafnotoo.\nCaggal nde Siidi felliti artirde taccinaaɓe e mumtude macungaagu, cehilaagal makko e senerooji fuɗɗii bonde. Ngal boni noon ko nde Siidi felliti waylude guwarnama, caggal ɗum itti Seyn wul Seydaan e yimɓe mum, joɓranooɗo ballal mum Siidi, wonde hooreejo hilifaaɓe.\nLaamɗo keso o hokki mo tuugnorgal golle makko. Ɗo o woni mawɗo hilifaaɓe ɗo, omo faami wonde hakkunde Siidi e militeeruuji nattii welde,\nUdditgol waɗi ko duuɓi 20 caggal diidngo\nNjeenaari wonande UMMAH\nJumaa «Alhajji Umar Taal» mo Ndakaaru udditaa ko ñalnde Aljumaa 24 Sawiyee hitaande 2008. Waliyaaɓe e seernaaɓe, hooreeɓe lesɗe, jagge laamu… heewɓe tawtoraama uddigol ngol. Ɓee heen ummii ko e diiwaan he, woɗɓe ummii ko lesɗe Aarabeeɓe, e ɗe Orop e Amerik. Ko ndeen Kalifu Ceerno Madaane Taal wiyi «oo jumaa ko njeenaari wonande Ummaah fof no woorunoo»,\nSo wiyaama haddinde ina soomi haddaade. Haddotoo noon, e aadaaji men, ko debbo. Ina waɗi wiyooɓe ɗum kadi juulnugol, sibu e hakkillaaji maɓɓe, so tawii debbo haddinaaka, ko soɓe wondi, juulataa. Wonande gorko wiyatee ko duhaade, ina soomi ɓoornaade tuuba; ina wiyee kadi naattineede.\nWinndannde men hannde abbittoo tan ko e kaddingol debbo, sibu haalaluuji keewɗi, kam e miijooji keewɗi ina peeñi tawi ko luurondirɗi ko fayti e ɗuum.\nE nder nduu lewru Saawiyee 2009, ñalɗi 6 e 7, Fedde « Action Delta Sevaré » yuɓɓinii ñalɗi Jolol Burgu to wuro Konsa, leydi Uuruɓe-Duuɗe. Yahani toon Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ko musiɗɓe Abdullaay Sal, e Alhajji Ifira Boli, e Aamadu Malal Gey.\nNgol ciimtol maa hollit no golle ɗe njahri, gila e ngonka Uurɓe-Duuɗe e firo « Jolol Burgu » haa heɓi yuɓɓo dillere nder e ñamiri keɓaandi heen.\nFulɓe mbiyi \"Aadee ko nelel, mo woni fof e nelal mum e no rokkiraa\". Abuu Caam ina waawnoo suɓaade golle ɗe o tawiri jibnaaɓe makko : ɗato, tafngo maa cañu. Omo waawnoo kadi yahrude liggey tuubaako, omo dawa omo jofta, walla o ƴefta kaadam o janngina gannde tuubakiri, hono no heewɓe e ɓe o janngidi mbaɗi nii. Kono Abuu labii ko yahrude senngo naalankaagal.\nCaamel jibinaa ko wuro Maadina Njaacɓe, ko ɗoon o naati jaŋde. O mawni ko hakkunde Pete e Nguyi. Yoga e wondiiɓe makko nder diɗɗal \"Ngaari Laaw\" ko ñeeñɗanɓe naalaŋkaagal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/116\/","date":"2018-06-21T08:04:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864110.40\/warc\/CC-MAIN-20180621075105-20180621095105-00251.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5397785902,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5397785902023315, \"fuf_Latn_score\": 0.25271666049957275, \"fuh_Latn_score\": 0.14320994913578033, \"ffm_Latn_score\": 0.05903482437133789}","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.451,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fooyre Ngenndi e gardagol Aadama Jah lollirɗo Ndey Kummba jah yillinooma wuro men Jiinge Jeeri e nder tunndu Ligisayba, falnde Kayhayɗi, ñalnde ñalawma nayaɓo e joyaɓo caggal juulde koorka e nder ndeeɗoo hitaande 2009. Ɗuum hawriti ko e ñalnde 23 e ñalnde 24 lewru siilto.\nMbisminoo Ndey Kummba Jah e diɗɗal mum ko Fedde Jeeriyel Tummbere e gardagol hoyreejo mum Sammba Jibi Bah. Sammba Jibi Bah ena wondi e jaale keerɗe sanne. Kalfinaaɗo geɗe Pinal Fedde nde hono Ibaa Bilaali Sal ko waalaare mawnde. Ko kanko jokkondirnoo e Ndey Kummba haa garal ngal waawi laawɗineede. Gaagaa ɗuum, ko o suka yimiyanke mo puɗɗi-ɗen heptinde geɗe mum, gila to golle haa to nehdi (yo sopoƴuru wontu jaalal). Aamadu Daawuuda Bah lollirɗo Aamadu Faama, Maamuudu Aamadu Bah lollirɗo Dooro Daali, Abdullaay Baydi Soh, Sooyibu Demmba Bah, Maamuudu Danngu Jallo, Yero Baabayel Caam, Hawwaa Saam e Abuu Demmba Cillel Soh ko calɗi guurɗi ɗi fedde nde wasortoo. Kala ɗo ɓe keedti, ɓerɗe ngenndiyankooɓe ena ɓuuɓa ɗoon. Tullaay Gedda, gedduɗo leƴƴitaare mo geddaani ɓamtaare e Faama Demmba en ɗiɗo tokaraaɓe ko cinkal wuro tawo hade ɓe wonde cuɗaari fedde. E oon sahaa, tawi Mohammadu Aali Tokosel, ganndiraaɗo Hammadu Huray ena ardi e galle mum ngam nootaade e wolde Fedde Jeeriyel Tummbere. O teddini, o timmini, o feewni, o rokki Jeeriyel fotde mum haa timmi. Njuɓɓudi agaaɓe wuro ngo e gardagol Ifraa Hammadi Bah e Sammba Baabayel Caam ndiisnondiri e Aamadu Demmba Cillel, Ismaa Balla, Baru Demmba, Daawda Yero Astel e agaaɓe heddinooɓe e ɓoraaji mumen, naatti e kartaaji, piilii taggaaji, ŋati marañaaji, tuggii cabbi, ndarii, cabbii e wolde. Jawɗi jolooji e damɗi baali keddii ena ndippa, ena taaroo jamaanu ellee ɗi mbiyata ko : yo ɗum gas hankadi haa min koota!\nE oon sahaa ne, tawi seyɗaane ena fuɗɗii maɓɓude Alasan Gorel Jallo, njuumri Jiinge, ngay wuppa jeeri, nanoyee waalo, ena jeysa ɗo hakkunde ɗo, ena jarfa yeewtanooɓe hanki, yeewteteeɓe hannde, yeewtoyteeɓe janngo. Alasan ko gorko moƴɗo, nehiiɗo, newiiɗo. O wayi e nder Jiinge ko no lamɗam wayi e barme nii…..\nNdey Kummba Jah naati Jiinge ko hoyre futuro. Ko ɗoon o tawi Fedde Jeeriyel e jibinannde wuro nde fof to bannge sukaaɓe. O yiyi sukaaɓe ñaantiiɓe, ñaantoriiɓe gaaɓɗi e geɗe ganni. Sukaaɓe rewɓe heblaaɓe, sinkiiɓe, suɗiiɓe, sormitoriiɓe bakaaji, welɓe daaɗe no njuumam, catii mo, nanngi jaaroore makko, jimol ngol Ibaa Sal fentani mo. Jaaroore joofi, o bismaa, o jooɗii, kanko e ɗiɗɗal makko.\nNde Ndey Kummba Jah heblii, naati dingiral gam hollirde hoyre mum, Fedde Jeeriyel Tummbere weltiima saɗne. Kala ko nde waɗannoo mo e moƴƴere e teddungal, nde tawi o ɓurii ɗoon to pucci ndogata. Ndey rutti teddungal, hollii Jiingenaaɓe neɗɗaagal. O holli ɓe naalankaagal ceningal, o anndini ɓe kadi potɗo wiyeede naalanke, nde tawnoo heewɓe mbaawaani seerndude hakkunde sasa e wolis. E wiyde jinnaaɗo men Aali Hammadi Aali Sih mo Sahre Sukki e mbolo gawde, naalankooɓe ko tato: 1) naalanke mo Alla waɗi, 2) naalanke mo yimɓe mbaɗi, 3) naalanke baɗɗo hoyre mum.\nBanndiraaɓe, fannu heen fof won ko firti:\n1- Naalanke mo Alla waɗi ko naalanke jahduɗo e jamaanu, ɓulnotooɗo ko hawrani renndo e kala sahaa. Oon woni ciftinoowo ko ɓenni, baajotooɗo e sahaa gonaaɗo, jeertinoowo ko fayi arde. E nder heen, o yeewta jeewaaɗo, o suusna kulɗo, o waajoo canndolinɗo, o artira peeriiɗo njuɓɓudi.\n2- Naalanke mo yimɓe ko naalanke kewɗo e nder yonta mo fedde walla pelle tammbii walla ƴelliti. En hasii so ndeen fedde walla ɗeen pelle njaltii dingiral tan ngaal naalankaagal nuskat.\n3- Naalanke baɗɗo hoyre ko naalanke jiɗɗo tineede e yiyeede. Ɗo njiyɗaa mo fof omona yima walla ama, omo suɗoroo naalankooɓe dowluɓe e pille pepindaaɗe. Oon jogotoo ko jikku bileejo mo nootaaka. Ɗo yiyaa fof ena sinndii lohi, talki e ceede, ena tami gallaaɗi ngam tuumeede wonde ganndo walla jaribaade aanduɓe e peeje mumen.\nNdey Kummba Jah ko naalanke mo Alla waɗi goonga e goonga. Adii teskinde e makko ko pulɗugol sormatuuji makko ɗi e wonde mo naalanke gorworilo. Ndey ko naalanke keewɗo nehdi e hakkille, juumtuɗo peeje. Ndey ko naalanke belɗo daande saɗne, ganndanɗo jimol kaaɗtudi. Ndey Kummba Jah ko jañɗuɗo e nder dingiral, koyɗo e leydi. Oto Alla yaawnu kono nde Baaba Maal yiyaaka janngo fof Fulɓe ndañii ɗo teeɓtii. Ndey ko almuudo Baaba Maal, mo selaani hay nokku, gila e sormatuuji haa to nder dingiral.\nNdey Kummba Jah e diɗɗal mum njirwinanii Fedde Jeeriyel Tummbere jammaaji ɗiɗi pattamlami, ɗi ɓerɗe e hakkillaaji ɓooyata resande yontaaji garooji e nder joolooli duttorɗe pille paayodinɗe. Ɓesngu Jiinge ne kadi nootiima, nootodiima e harbiyankaagal mawngal. Rokkanooɓe ɓatakuuji pooɗondiri teddungal ko e dow hakkilantaagal, ndummbi Alasan Gorel Jallo, njuumam Jiinge e gaw caɗeele, so haalde haa daande saala.\nKiirɗeeli Jiinge Jeeri ndañii wune no feewi sabu pittaali maantiniiɗi, maantoraaɗi ngenndiyankaagal naatii wuro ngo. Yurmeende Geno mo ɓe noddirta Raama Tullaay Sal, jirwinoowo yeewtere Yimiyanke Leñol, arii e bismaango Ibaa Sal. Maamuudu Gise Maabo, Aadama Aaw e Ɗaahiiru Galo Bah to Madiina Mbaayɓe ndokkii jammaaji ɗi faayiida timmuɗo.\nNdey Kummba Jah ko ngenndiyanke laaɓɗo, ɓamtoowo leñol. Ena heewi hannde ko askitintoo e ngenndiyankooɓe tawi ko ɓamtortooɓe leñol, no Gelongal Bah miñi am heewi wiyrude nii: ngenndiyankaagal wontii ɓayre, gooto fof ena yiɗi moomaade heen.\nNdey Kummba Jah ko teddinɗo ngenndiyankooɓe wuurɓe e maayɓe. Ko oon aadi kadi addani mo, nde o naati Jiinge, juuroyaade Rawda Ceerno Sileymaani Raasin Baal, kelnooɗo Muudo Hormo e Ɓokki Sammba Gelaajo Jeegi. Rawda o e Ɓokki ki e yanaande Ceerno Maalik Gallu Bah ngondi e nder Duunde Jeeriyel Tummbere nde wootere. Ko ndeen duunde kadi Fedde Jeeriyel nde inniraa. Oon kikiiɗe, o yahdi ko e gooto e haaliyankooɓe Fooyre Ngenndi ena wiyee Abuu Demmba Gay, ena jeyaa Subalo Madiina Njaacɓe. Ɗowi ɓe ko Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu ena wondi e miñi mum ena wiyee Umaar Tappaa lollirɗo Ɗaahiiru Njaay. Ko oon nawi ɓe e laana.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/11\/15\/fooyre-ngenndi-e-jiinge-jeeri\/","date":"2019-12-08T03:40:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540504338.31\/warc\/CC-MAIN-20191208021121-20191208045121-00180.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5655577183,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5655577182769775, \"ffm_Latn_score\": 0.20440499484539032, \"fuh_Latn_score\": 0.11499831825494766, \"fuf_Latn_score\": 0.1008172333240509, \"fuq_Latn_score\": 0.011162531562149525}","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duuɓi sappo wonaa balɗe sappo, 02 colte 2011 haa 02 colte 2021 duuɓi sappo ko Hammee Aamadu Lih ari 2stv, *Actu Pulaar* heɓii duuɓi sappo e nder 2s, Yeewtere ngalu heɓii duuɓi sappo e Juuɗe Hammee Lih e nder 2s, e nder ɗii duuɓi sappo faamaama wonde ɗemngal pulaar ndeke ina waawi habrireede tawa koy ayaawo hono tele wisiyoŋ, tawi ko mbaadi fanniyaŋkoori hono no ɗemngal farayse e nder france 24 nii ekn, ɗum ɗoo ina waawnoo heɓaade kono taw heelɗiriraani nii, Actu pulaar adii fof ko jogaade mbaadi lobbiri, golle keeleele noon gollata ɗum ko neɗɗo keelɗuɗo, 2s anndi daňii wune e wonde ňemtinirgal to bannge jaaynde pulaar e Ayaawo ko nde daňi Hammee Aamadu Lih nde, ganndo gannduɗo ɓe habrata, kadi ɗigginɗo fannu mbo yaari oo hono jaayndiyankaagal, kono kadi o daňi sukaaɓe finɓe faamɓe, jaŋngu ganndal ngal wonaa dummbowal, tawi ko heddiiɓe e ndigal ɓeen ngoni Ceerno Aamadu Jaw e Fatimaa Jallo, Ballal maɓɓe ina teskini heen no feewi. Ɗii duuɓi sappo noon soko Allah golle pattamlame mbaɗaama heen.\nHolno Actu pulaar ardi?*\nKo adii nde kaalten Actu Pulaar taw kaalen ɗowoowo ɗum, Hamme Aamadu Lih jeyaa ko mbooyo e nder falnde podoor, o naati e mejaa koy 2000 to jamano fm ko caggal mum o yehi to RTS e 2002, omo heblatnoo toon *yeewtere cellal e boowal ganni e Faandu Almuudu* caggal mum o heɓiino fartaŋe yaade to duɗal keblowal jaayndiyankooɓe biyeteengal *Cesti* koy 2010 o heɓi seedamfaagu makko. Garal makko to 2s koy ballal ngediyaŋke ŋanaa hono Ibraahiima Muctaar Daray Saar to leydi muritani, e wiide makko ko Alhajji Njaay Mo 2s yeewti-dannoo e Ibraahiima M D Saar, o wii Alhajji Njaay wonde \"omo yiɗi kabaruuji e ɗemngal pulaar ekn mbatta waɗeede e teleeji hee\", oon wii mo \"ina yiɗi waɗde ɗum kono waaɓeno maa nii ngalaa ɗoo\" Saar heɓɓitii wii \"won sukaaɓe be njiimi ɗoo hayso ɓe mbayaani no mbaami nii, hoɓe mbaawi tuteede haa ɓe mbayoya noon\" ko ndeen o noddi Hammee Lih o naamndii ɗum ngonka mum to RTS Hammee wii suwaa Ƴetteede taw, ko ndeen o jokkondiri Hammee e Alhajji Njaay, ɓe njeewtidi ɓe paamondiri ko ɗum jey sabaabu garal makko to 2stv.\nYeewtere Ngalu noon wonaa e juuɗe Hammee fuɗɗii, Adii jogaade nde ko Farba Salli Sek, tee mbaadi ndii wonaa ngootiri, ko nde Hammee heɓi nde ndee waylinde artirinde e oo sifaa mbo njiyaten hannde. Actu Pulaar noon heɗen teskoo e mum geɗe keewɗe tawa ko paayodinɗe, gila e baawgol maɓɓe heɓde kabaruuji tawa ko jojjanɗi renndo ngo, tawi ɗum fawii koy jogagol maɓɓe jaaɗaniiɓe ɓe e nder leydi hee fof, yeewtere ngalu noon faayiida mum heɓi ndaama tigi rigi, hannde kala neɗɗo gonɗo ɗoo e leydi ndii kaaloowo heɗee rewii e ngalu, nde laatii ko sewnde kabaruuji wonande wiyooɓe mbiimi, Yeewtere ngalu ina yaara hannde e teemedde tati e capanɗe jeenayi tonngoode (390 Numéro). Actu Pulaar Yaltii Istijoo(Studio) 2000 laabi keewdi ina heen Daakaa Madiina Gunaas haa e Maggal Tuubaa ekn.\nAamadu Jaw.\nO jeyaa ko to wuro Paate Galo, o yii aduna ko ňande 20 seeɗto 1992, o adii janngude ko Alquraana ɗuum nawiimi to ndar ɗum wonnoo ko hakkunde 1996 haa 1999, koy hitaande 1999 o naati Ekkol hitaande 2005 o heɓi seedamfaagu makko (entrée en sixième), 2006 o waɗoy kolees makko to Doɗel, ko 2009 o heɓi BFM makko o yehi to Liisee mbo Haayre Laaw ko toon o heɓi seedamfaagu makko Bak ko ndeen o yahi to duɗal jaaɓii haatirde ngal Ndakaaru to Falnde Espaňol ko duuɓi ɗiɗi o waɗi toon hitaande tataɓere ndee o dartini jaŋde ndee, tawi haŋkadi jaayndiyaŋkaagal ngal fuɗɗiima hondemo, ko ndeen o winndii e duɗal Ensub Afrik ngam heblo jaayndiyaŋkaagal. O golliima e Rajo Safina fm hakke duuɓi ɗiɗi, koy lewru jolal 2015 o Ari 2s taw koy kastiŋ mbo 2s yuɓɓinnoo ngam ndaartude gollooɓe, e nder teemdere fawnde arnooɓe ko nayo tan Ƴettaa heen koy ɓeen o jeyaa, ndew ari nde e yamiroore jom galle oo o laatii ballodiiɗo Ceerno Hammee Lih. Aamdu Jaw e feɗɗitaare mum wonaa ɗemngal pulaar tan waɗata, omo waɗa farayse e wolof fof, ko kanko Ardii catal ňaawoore e nder Redeksoŋ mo 2s, omo jeyaa e yeewtere Lii e wolof waɗoore kikiiɗa alet kala, koo neɗɗo baawɗo ko waɗata koo kadi jankiniiɗo, ciimti makko ina ndegii soko Allah koo neɗɗo jom dokke.\nFatimaa Jallo.\nFaatimaa Jallo ko Madiina Gunaas naajo, suka debbo baɗoowo ko faayodini e ngal meccal jaayndiyaŋkaagal, o rewii yoga e nokkuuji ko wayino Rajo Teccaan ɗoo waɗi ko faayodini no feewi, koo laaɓtunooɗo e nder haralde hesere jaayndiyaŋkooɓe ɓew yontidaa ɓee, fatimaa adii waɗde ko roɓindo jaayndeeji, caggal mum o watti waɗde ciimti pattam lami koy 2019 o watti yettinde jaaynde ndee, hannde oo omo yettina Actu Pulaar no feewi ko aldaa e goɗɗondirgol, koo neɗɗo moƳƳo jankiniiɗo pinɗo no feewi.\n2stv ko Ayaawo (chêne) jeytiingo (privé) darnaago ňande 21 morso 2003, tawi jeyi ngo Ko Alhajji Ibraahiima njaay e Jom suudu mum Mayram Njaay, maa en ngartu heen taw koy njaajeendi.\nActu Pulaar en mbaawaa haaldude ɓure mum, ko nde jaaynde yeruyaŋkoore, hannde kala Golantooɗo ɗemngal ngal to banngo humpito ina foti tiimtaade e golle maɓɓe hee. En nduwiima tan nde Allah nawrata ɗum yeeso, duuɓi sappo ɗii yoo allah wattu ɗum duuɓi teemedde, kadi jaggonora kamɓe waɗooɓe ɗum ɓee.\nƊum noon on njaafnaama wonaa haydara ko arde wiide ɓe tan ɓe njaaraama, faandaare nde ko yettandeɓe Allah tan e ɗee golle ŋarɗuɗe ɗe mbeeɓaani waɗde, kala ko ooňii njaafoɗon wonaa faandaare.\nKuɗol Ɗaahaa Muusaa Bah Madiina Gunaas, jooɗaaɗo Actu Fulfulde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/koode.net\/duu%C9%93i-sappo-jaaynde-fulfulde-e-nder-2stv\/","date":"2021-03-04T11:47:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178369054.89\/warc\/CC-MAIN-20210304113205-20210304143205-00181.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7602683902,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7602683901786804, \"ffm_Latn_score\": 0.09448515623807907, \"fuh_Latn_score\": 0.08952931314706802, \"fuf_Latn_score\": 0.041044749319553375, \"fuq_Latn_score\": 0.013638176955282688}","num_words":900,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.673,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nyennde Alamiisa Ballo ardiido Lesdi Naajeeriya, Prof. Yemi Osinbajo wi Naajeeriyaabe haandini joonde giidal ngam yewtuki ko waddi soynde narral enanta sendiigu hakkunde bibbe Lesdi Naajeeriya.\nO suuditi bana ka'a haa Gasol Lagos wakkati omtuki deftere marnde takiyaae, \"The Road Never Forgets,\" Laawol yejjitittaake. Windaadum darectaajo boymaajo mo kubaruuji, Dr. Yemi Ogunbiyi.\nMoobtorde nden wadaama on ko hawti bee seyo lamar hewtuki duubi Dr. Ogunbiyi 75th\nO wi \"haandi 'en jooda musamman ngam en meta ko haandi ko watta 'en hurga gannudi feerootiral hakkunde meeden ko yidi senda'en ha tamre woore.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/15\/ballo-ardiido-lesdi-naajeeriya-wi-haandi-bibbe-naajeeriya-wada-giidal\/","date":"2023-02-08T00:34:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00358.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984392524,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984392523765564}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu golle, Chris Ngige wi be waddan ragare soynde ko huuwe haa Lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo on wolwi haalakan haa yeeso kubaruujo kawtal golloobe (LACAN) haa Abuja bee wiiki tippungledo ngomnati kawtal Lesdi omtan taskaramji ko feesinta golle nder Lesdi Naajeeriya.\nNgige hokki misaalu bee Lesdi America 'e wiiki gollirde shaanu golle haatom hoosi jabrude kanndude dum Lesdi Naajeeriya yembiti ngam feesinol golle.\nKo nden O sappi'e wiiki taskaramji mabbe fuddan huuweeki nder lebbi 2 garooji to jam nden bo hukuumawa hakkilanta shaanu golle 'e huuwoobe on roondi teddeenga taskaramka.\nNgige besdika bee wiiki hukuumawa ngan hebi kaqwtal koppi bee hukuumaaji Lesde yaasi ngan taskaramka sembidine hawtaade bee wiiki doo on laati arana ko Lesdi America taskani walluki Rewbe enanta Bacci haa Lesdi Naajeeriya bee Lesdi Liberia.\nKadima minstaajo on tefri ardiibe taskaramji joga haalan no haandi.\nSeketeriijo tabitiido mo hukuumawa ngan, Ms Kachollom Daju, wi hukuumawa ngan hoosi jabrude kanndude dow ko laarani eltuki sukaabe mallabo golloobe mabbe no haandi ngam hewtinki yidannde mabbe.\nKadima, hooreejo LACAN, Mr Joseph Agi-Ajochi mani tiinaaje ministaajo on bee kuude bode iga ko O maggi korowal ngal.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/chris-ngige-wi-be-waddan-ragare-soynde-ko-huuwe-haa-lesdi-naajeeriya\/","date":"2023-02-03T23:08:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00740.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9821369052,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9821369051933289, \"fub_Latn_score\": 0.017054380849003792}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.956,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo mawɗo\nSuleymaan Jules Sokoom, sari'ayankeejo, dawroyanke jooɗiiɗo Berlen e nder Almaañ\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 25:00\nKoɗo Mawɗo men e ndee yontere ko Suleymaan Jules Sokoom. Ko o siri'ayankeejo, dawroyanke, senegaalnaajo jooɗiiɗo Berlen e nder Almaañ. O gollanii Pelle ɗe wonaa laamuyankoje. O gollanii kadi kabineeji laabiyanko e diiseteeɓe almannaaɓe.Suleumaan Jules Sokoom winndii defete ɗiɗi:1-Battane yulyultondire adunaaru e dow ɓamtaare faggudu to Leyɗe Afrik ley sahara, yeru Senegaal. Nde yaltii Paris e hitaande 2014.2- Alhaali dawro waɗɗiingo Guwerneman yeeso parleman Faransi, Almaañ e Senegaal. Nde yaltii Paris, 2020.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-maw%C9%97o\/20211114-suleymaan-jules-sokoom-siri-ayankeejo-dawroyanke-joo%C9%97ii%C9%97o-berlen-e-nder-almaa%C3%B1","date":"2023-03-29T08:57:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948965.80\/warc\/CC-MAIN-20230329085436-20230329115436-00581.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.819576025,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8195760250091553, \"fuf_Latn_score\": 0.13676699995994568, \"ffm_Latn_score\": 0.013885511085391045, \"fuq_Latn_score\": 0.013160355389118195, \"fuh_Latn_score\": 0.012726723216474056}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dokteer Abdu BAH no taskoo alhaali layugol kuliyankaaku e nder hirnaage Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Abdu BAH, hertorɗo dawro e huuwondiral hakkunde leyɗe. Taskotooɓe heewɓe hollii wonnde kuliyankooɓe walla jihaadiyankooɓe ɓen no waawa hewtude e nder golf de Gine ka daande maayo Atlantik. Si ɗum laatike, addanay ɗen leyɗe torraaji heewɗi. Non holliri Dokteer Abdul BAH e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210428-dokteer-abdu-bah-no-taskoo-alhaali-layugol-kuliyankaaku-e-nder-hirnaage-afrik","date":"2022-08-17T08:31:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572870.85\/warc\/CC-MAIN-20220817062258-20220817092258-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8979536891,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8979536890983582, \"fuf_Latn_score\": 0.09746147692203522}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.829,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nNduu lewru kadi sooynaani jikke, gajaaɗe na njokkondiri ndartaaki. Caggal haala Neema ngadduka coow e njiylawu kaŋŋe ɗo laamu ɓolata miskineeɓe jawkal mum en, e fitina ɗum waawi jibinde, jaaynde Al Akhbar, hono no heewnoo waɗde, saaktii ajaande woɗnde.\nHiirde ndee fuɗɗoyii ko waktuuji sappo e jeetati (W18) kikiiɗe, nde fuɗɗorii ko jaŋde Ɓuraana e daande Ceerno Aamadu Soh, tergal catal NDB. Rewi heen ko gardiiɗo goomu jeeyngal e juɓɓingol, hono musidɗo Sih Jibriil Aamel, ƴetti konngol ngam salminde yimɓe ɓee e haalande ɓe no njuɓɓudi hiirde ndee lelorii.\n1-Udditirde hiirde ndee jaŋde Ɓuraana. 2-Konngol hoyreejo Catal fayde e joɗnde ndee.\nCiimtoowo keeriiɗo Fedde Ndenndiije Dentuɗe (NgD) jilliiɗo Muritani hakkunde 2 e 11 mee 2016 oo, wiyetee ko Philip Alston (Filip Alston). Faandaare njillu nguu wonnoo ko ɓetde golle laamu Muritani to bannge hare kaaɗtudi baasal kam e ɗooftagol ko hunanii winndere ndee to bannge ɗooftagol jojjanɗe Aadee, e dow bismaango Laamu Muritani.\nÑaawaama ñalnde 17\/05\/2016. Ñaawirde Lommet yamirii goppitgol Biraam Daa Abeydi e Barahiim Ramdaan, sokanooɓe lebbi 16 hannde. Ɓe cokranoo koo hujja « jeyeede e fedde nde heɓtinaaka, dental ngal yamiraaka e noddugol e dental ngal yamiraaka kam e wasde e doole kisal.\nTo leydi Amerik, jannginoowo gooto yoɓanii almudɓe mum noogaas e njeegomo (26) yahrooɓe tawo e jaŋde gaggaaji, denndaangal fere duuɓi 4 jaŋde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde, mbele janngo mbaawa jokkude jaŋde mum en, tee ko fereeji ɗii kala.\nKo ñalnde talaata 29 marse 2016 wonnoo, to Washington, leydi Amerik. Tee o heɓi njeenaari ndii ko e juuɗe John Kerry hono Kuuɓal Dental Dowlaaji Amerik. Njeenaari ndii ko njeenaari ndokketeendi Debbo Cuusɗo, mo Departemaa Detaa (Ministeer geɗe caggal leydi) Dowla Amerik rokkata hitaande kala rewɓe aduna oo ɓe darnde mum en teskini e nder hare jooltugol jojjanɗe aadee e nder leyɗe mum en.\nCatal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yuɓɓinii ñalnde Hoyre-biir 20\/02\/2016, Ñalngu Kan Aamadu Saydu, ngam siftorde e neldude duwaawu oo musidɗo jaltuɗo aduna, kanko e maayɓe juulɓe kala.\nHol Kan Aamadu Saydu ?\nKan Aamadu Saydu yiyi aduna ko e hitaande 1949 to wuro Likseyba Gorgol. Kan Aamadu Saydu ko gorko ngenndiyanke, cuusɗo, katante jiɗɗo leñol, caliiɗo yawaare,\n\"Muritani ina fiɓondiri e Al KAYDA (Aqmi) gila e hitaande 2010, aadi wonde Moritani yanataa e tuddule maɓɓe konu e nder leydi mum, kamɓe ne maa ɓe ndartin njanguuji maɓɓe e nder leydi hee\". Ɓe ɓeydi heen nii \"Muritani nii huniima rokkude ɓe hitaande kala hakkunde ujunaaje 10 miliyoŋ haa ujunnaaje 20 miliyoŋ ooro e sarɗi tawa ɓe ndiftotaako tuubakooɓe e nder leydi eɓe ɗaɓɓira lomtinaneede kaalis\" .\nTuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...\nBanndiraaɓe hay so ciimtol ngol mbinndatno-ɗen e njillu men e Duunde Orop ɗeɓii leeltude ne, ngol joofii hannde oo e ballal Geno. Fulɓe ena mbiya wonde moƴƴere leeltunde ɓuri moƴƴere haaytunde.\nE balɗe jawtuɗe ɗee, won ko kewi e Nuwaasoot ko heewɓe tinaani walla paamaani ko woni tigi rigi. Ɗum jotondiri ko e ekkol biyeteeɗo Nessiba. Nessiba ko ekkol lesleso gonɗo e leegal El Miina, leegal waasɓe.\nHaalde nanee, waɗa yiyee, ɓuri haalde tan nanee. Kono waɗde tan yiyee, naftoree, ɓuri waɗirde haa yiyanee, mantoree. Ene gasa tawa hay so heewɓe paamii ɗuum ne, won heen kam heppuɓe arsuku, ene wiyee noon joom mum heewi wonde ko gujjo.\nNguyka ko kañum woni jahdiiɗo fenaande, geɗe ɗee kala dimo mo ɓinngu ngarmagu dogata e ɓanndu mum huɗortoo.\nTuggude e lewru colte fayde e lewru siilto hitaande 2015, njuɓɓudi Oxfam ena darnannoo miskineeɓe wonɓe e nder gure tunndo Ligisayba Gorgol ballal cede (kaalis).\nGoomu kaɓɓondiral loraaɓe e kewkewe 1989 e gardagol Huley Sal, winndii Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ɓataake ina hollita heen mettere mum nande mo, kanko e hoore makko omo wiya wonde \"ɗeen caɗeele cafraama haa celli\".\nEn kuutoriima oo ɗoo fartaŋŋe fottitde e oo debbo dariiɗo biyateeɗo Aysata Taal Sal to Nuwaadibu, ngam heɓde e makko miijooji baawɗi laataade jaabawuuji naamne ɗe won e men keewi naamnaade tawi fayti ko e darnde makko e dawrugol Senegal, jokkondiral makko e dawriyankooɓe toon, kuccam makko, ekn…","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-30","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2016-07-29T21:37:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-30\/segments\/1469257832385.29\/warc\/CC-MAIN-20160723071032-00057-ip-10-185-27-174.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6016852856,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6016852855682373, \"ffm_Latn_score\": 0.32560697197914124, \"fuf_Latn_score\": 0.05956699326634407, \"fuh_Latn_score\": 0.012058218941092491}","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To wuro Tuubaa to o yehi ngam tawtoreede Maggal Tuubaa, Meeter Wade, hooreejo lannda Pds noosi kadi ko hesɗi.Gaa 'gaa Umnr Saar gotnooɗo suko makko e lannda Pds, Abdulaay Wade wii ko Meeter Madikee Ñaŋ suɓii cukko mum. Kori ɗum beyɗataa jiiɓru e nder lannda Pds, caggal nde wayɓe no Moodu Jaañ Faada, Sileymaani Ndeene Njaay, Paap Joop, ekn njehi mbaɗi lanndaaji mumen ?\nHooreejo lannda Pds addi kadi ko hesɗi ! Abdulaay Wade woni \" mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede\" E siftor gila Wade e wondiiɓe mum liɓaa e subngooji 2012, ko Umaar Saar meer mo Dagana, wonnoo cukko Abdulaay Wade. Kono jooni ko hesɗi arii e nder lannda Pds.\nSaabii ɗum ko Meeter Wade, hooreejo lannda oo, hollirii gila Tuubaa to woni ngam tawtoreede Maggal Tuubaa; jaraani boom wiyde hol gonɗo Madikee Ñaŋ. « Hay sinno oɗon nganndi ɓe ngardu-mi hannde e sete am, keɗo-ɗee kam mi haalana on hol ɓe ngondu-mi. Ngardu-mi ko e Meeter Madikee Ñaŋ ɗiɗmo lannda Pds, rewi heen ko Umaar Saar, Baabakar Gay (jogiiɗo konngal Pds)\", ɗum woni ko holliti Seriñ Muntahaa Mbakke, miñum Kaliif mo Tuubaa.\nCaggal ɗum Wad hollirii wondiiɓe mum waaɓe no Mammadu Joop \"dekuruwaa\" mo lannda Aj- Pads e Mammadu Lamiin Jallo mo lannda Tekki. Haaɗaani waaɓe no Farba Seŋoor kollirii ooɗo Madikee Ñaŋ hay neɗɗo rewaani e mum, saka wiyee yo ardo lannda Pds.\nE siftinde tan, ko Meeter Madikee Ñaŋ e hoore mum woni hooreejo goomu Pds \"libertee e demokaraasi \" to suudu sarɗeeji leydi Senegaal.\nLaamndal tan hol heen to Kariim Wad jogori heedde ? E hol ndeen ?\n\"Njiɗ-mi ko gooto e almuɓɓe Seriñ Tuubaa wona horeejo leydi e ko jogori arde…\"\nOon mo \"kesi mum kaɗi kiitɗi mum haaleede\", Meteer Wade haaɗaani ɗoon tan. Sibu o ñagiima Kaliif oo nde waɗata duwaaw mbate gooto e almuɓɓe Seriñ Tuubaa jooɗoo e jappeere leydi Senegaal e subngooji jogorɗi arde \" o wona hooreejo leydi Senegaal battoowo joyaɓo mbate na waawa jokkitde golle Seek Ahmadu Bammba, Seriñ Tuubaa… \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/abdullaay-wadda-yidde-makko-ko-muriit-ardoo-leydi-ndii\/","date":"2019-03-19T04:14:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912201885.28\/warc\/CC-MAIN-20190319032352-20190319054352-00009.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4229654968,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42296549677848816, \"fuh_Latn_score\": 0.3805772066116333, \"ffm_Latn_score\": 0.16161121428012848, \"fuf_Latn_score\": 0.019614150747656822, \"fub_Latn_score\": 0.010079511441290379}","num_words":324,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Oms wii kullel addooru ñawu \"poliomyelite\" gasii e leyɗe Afirik : Holko ɗum fiirti ?\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓɓe nde yontere yeewteten ko ko yowiti e ewnaango Oms woni Waalde halfinaande cellal e adunaaru ndu.\nƁe hollitii ɓii ñawu \"Poliomyelite\", woni kullel addowel rafi \"Poliomyelite\" gasii fa laaɓi e leyɗe Afirik. Ɗum ko bamtaare mawnde e banngal safaaro. Wadde koɗo men doktoor Dauda Cubb ma artu e ngoon ewnaango.\nHolko faami heen ? Holko ɗum fiirti ? Mate hankadi rafi poliomyelite wonta artu e Afirik ? Mate jooni kam jaraani ko sukaaɓe ɓe ene toɓɓane ? Mate kadi eɗen mbaawi ɗaminaade rafiiji goɗɗi iwa e leyɗe Afirik ? Ko wayno Kowid 19, ngu ñawu mo ganduɗaa tampinii aanni winndere nde kala haa teeŋti e leyɗe Afirik,","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200911-oms-wii-kullel-addooru-%C3%B1awu-poliomyelite-gasii-e-ley%C9%97e-afirik-holko-%C9%97um-fiirti","date":"2021-06-13T06:11:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487600396.21\/warc\/CC-MAIN-20210613041713-20210613071713-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8624376655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8624376654624939, \"fuf_Latn_score\": 0.11155103892087936, \"ffm_Latn_score\": 0.011038608849048615, \"fuh_Latn_score\": 0.010206294246017933}","num_words":117,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.817,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Anniyaaji moƴƴi pottitii tawi faandaare mum en ko wallitde ñawɓe roofolɓe woɗɗuɓe nokkuuji ɗo cafrirɗe ngoni, haa mbaawa loskude ñawu ɓalli mum en, tawi ina paabee e safaara no fotiri fof . Ko ɗuum addani fedde wiyeteende « SOS Diabète » muritaninaare daraniinde wallitde fiyaaɓe nguun ñawu, no ndaɗiri e bonannde maggu, e GIFES, fedde nde muritaninaajo sosi leydi Farayse, tawi faandaare mum ko heesndaade tumarankooɓe afiriknaaɓe, teeŋti noon e muritaninaaɓe yillotooɓe Orop ngam wallitde ɗum en no naatiri e renndo tuubakooɓe, haa mbaawa hisde heen to bannge ɗaɓɓugol golle, hebleede to bannge mecce e humpitaade hakkeeji mum en, e parliiɗi e dow mum en toon to njillii. Ɓe keɓii gollodiiɓe to leydi Farayse, ko wayi no fedde wiyeteende LH Sport e woɗɓe ɓiɗɓe leydi Farayse yarlitiiɓe addude balle mum en ngam wallitde ɓiɗɓe leydi jeyaaɓe e leyɗeele doofole.\nƁe cuɓtii falnde Ɓoggee, ɓe peri heen lappol keborngol yillaade gure sappo denndinɗe haalpulaar en e safalɓe. Hol ko wonnoo faandaare maɓɓe e ngol ɗoon lappol ? Paandaale kuuftidinɗe ɗe ko : – Newnande ɓesnguuji doofolli ɗi mbele ina keɓa yettaade tippule safaara; – Jeytoreede e moƴƴitingol cellal ɓesnguuli nokkuuji ɗi ; – Sosde golle ballondiral hakkunde dowlaaji fawaade e kattanɗe jahduɗe en goƴaaji ɓesnguuli ɗi ; – Jeertinde e bonannde rafi lollirɗo Jabet(rafi ɓuuɓri) ; – Ƴellitde safaara e senngo safaruuji e diwanuuji joñiiɗi nokkuuji cafrirɗi ; – Hokkude ɓesngu hakkille moƴƴo ko yowitii e kisnugol cellal mum.\nPaandaale tabitinooje ɗee ko ɗeeɗoo : – Wostondirde miijooji e ɓesnguuli nokkuuji ɗii kala geɗe jowitiiɗe e cellal ; – Waɗande ɓesnguuli nokkuuji ɗi loskooji cellal ɓalli mum en tawa ko Alla meho ; – Feññinde jabet e nder ɓalli wonduɓe heen tawa ko e rewrude e ƴettugol ƴiiƴam ; – Rokkirde kaɓirɗe tokoose wonande haralleeɓe safaara.\nNde paandaale maɓɓe laabtani ɓe to bannge ɓileydaagal tacci-keeri, gollidiiɓe ɓee (ɗanniyaŋkooɓe men e wallidiiɓe mum en to leydi farayse), ummanii renndinnde jawdi e kaɓirɗe ɗe liggorii ɗum, woni kaalis, ƴeewndorɗe cellal ɓalli, loskirɗe ƴiiƴam, leɗɗe safaara…ekn geɗe ɗe ɓe keɓata e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje to farayse e teelɗuɓe yarlitiiɓe faabaade roofolɓe; SOS diabète e hoore mum ñonngaani doole mum e ɗaɓɓirde hono ɓeen jeyaaɓe e leydi hee ko wayi no Jaagordu halfinaandu cellal, Aldismed, Amid e Farmasii Fuuta maa wonii yamiroore ummanaade ngaal gollal walla dañde e mum en kaɓirɗe.\nKo caggal ɗuum gure sappo cuɓtaa e nder falnde Ɓoggee nde : Abbay, Mballaaji, Ɓoggee, Ñaakaaka, Ɓowde, Daar es salaam, Afjeyjir, Wul Birom-olo ologa, Ŋoral Gidaala e Njorol tawi leƴƴi moritani oon diwaan kala ina niytoo heen koye mum en, ɗum woni bolol ngol lappol ngol foti lulaade.\nCaggal nde ɗumɗoo fof laaɓtani ɓe, ɓe ndarni kippu e gardagol hooreeɓe pelle ɗe Habibata Siise SOS Diabète, Bubakara Joob GIFES e Pavis Louis LH Sport yantondirde e haralleeɓe safaara oo, hono : Hamed Sid'ahmed cafroowo jarlitiiɗo fedde SOS Diabète, Kamara Saako Doktoor sanɗa safaara kuuftidinɗo, Jaawara Boŋko Doktoor safaara kuuftodinɗo, Huley Jah jarlitiiɗo SOS Diabète.\nƁe ndaaŋani gure ɗee e wallondirde e mawɓe mum en, waali wuro en e meeruuji kominaaji ɗii. E nder ko ɓe tonngi losko maɓɓe yettiima 600 aadee tawi heen 206 ko worɓe 394 ko rewɓe. Miijo yimɓe gure ɗee ina waawi tonngaade e ngolɗoo konngol : \" ko njiiloytono-ɗaa so arii tawii ma, waɗanii ma sokla maa, tawi ko Alla meho, ko njettoor tan joomum en kaandi \".\nLaaɓii en tan wonde \"ɓileydaagu\" ina heewi qiima e nder leydi pooɗaniindi ɓamtaare teeŋti noon so tawii ndi taccii keeri yiiloyiima nanndo mayri e leydi ngoɗndi haa mbaawi naftude rofolɓe e nder leydi men.\nMaamuudu Haaruuna Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/11\/08\/nafoore-%C9%93iyleydaagu\/","date":"2023-03-25T20:01:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5531812906,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5531812906265259, \"fuf_Latn_score\": 0.17608925700187683, \"fuh_Latn_score\": 0.14298950135707855, \"ffm_Latn_score\": 0.12003754079341888}","num_words":565,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.537,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yeewtere renndo e nder nokkuuji ɓadiiɗi ngam newnude ɗanle dewɗe laawol daɗɗii tuggi ñalnde 19 haa 23 suliyee 2017.\nE nder miijo heñoraango AID tonngoode 10733,tawii ko gollorgal Itali ngam ɓamtaare AICS, e fedde nde wonaa laamuyaŋkoore Girin koros Itali waɗi heen ngalu mum e ballidiiɗo mum e nder diiwaan Maatam Dental Pedle ngam Ɓamtaare fuuta FAFD, ina njuɓɓiina njillu fotde balɗe 5 e nder ɗeeɗoo gure, ngam gostondiral miijooji e ustude caɗeele ɗanngal. Gure ɗe ko Saadel, Ballel Paate, kundel, Wudduru e Siñtu Jam Joor. E ɗeen golle maa tawtore ɗum ardiiɓe nokkuuji ɗi fawaade e renndooji teeru toɗɗaani. Ɗowata ɗeen golle ko Guwerneer Diiwaan o. Sabu teskaade to bannge ɗanle haa teeŋti e ɗanle ɗe ndewaani laawol « haɗii yahde » ɓe nginniri ɗum ɗeen golle. Ñalawma hannde ko Saadel golle puɗɗorii, tawtoraama golle gardiiɗo gollorgal FAFD e gollodiiɓe mum, halfinaaɓe renndo Ɓokkijawe. Ɓe njahii to sardiŋe rewɓe Saadel ngam ƴeewde no golle ɗe njahrata, ngam teeŋtinde so tawii neɗɗo ina haɗee yahde yo taw ina jogii ɗo naŋtii. Eɓe njahdi kadi e ooseefooree ngam ndeenka e kisal ladde nde. Haɗii yahde ina yahdi e miijo hirjinde renndo lanniyaŋkaagal to bannge caɗeele gonɗe ɗanngal. Ɓe kollirii filmaaji kollirooji caɗeele ɗanngal, e seedantaagal biyeteeɗo Jeynaba Njaay to Saadel, kame Jeynaba Jah jahroowo duuɓi 18 janngoowo to nokku kebloowo sukaaɓe to Wurosoogi. Umaar Jallo cukko Meer mo Ɓokijawe waɗii seedantaagal laaɓtungal to bannge darnde rewɓe Saadel e ndema sewosewo. Caggal ɗuum kamɓe rewɓe jogiiɓe ballal FAFD kollitii nafoore Haɗii Yahde e nder renndooji teeru e gure jeyaaɗe e Kawtal pedle fuuta ngam ɓamtaare. Denndaangal hilifaaɓe nokku wuro men Saadel tawtoraama, joom wuro, Imaan Raatiib, mawɓe wuro ngo, sukaaɓe ɓe ndariima e golle ɗe.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/hare-danle-de-ndewaani-laawol-fedde-fafd-yilliima-gure-joyi-e-maatam\/","date":"2018-07-17T11:07:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00543.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8637394905,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8637394905090332, \"fuh_Latn_score\": 0.12296046316623688}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.763,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngati \"kelme\" ko ɗemngal capatal, kelme wiyetee e ɗemngal pulal ko kaalanɗe-haalannde. Kala huunde foti jibin'de ko hono ɗum. Ko ɗuum waɗi haalannde ko kanum jibinta haala. Kono noon enen en mbiyat haalannde wootere ko helmere, so kelme ɗe keewii haa wonoyii hedde kelme (kaalanɗe)10 mbiyten ko haala! Helmere kay yo jibin hono mum: mi helmii ɓe kelmii, ko e helmude o woni( mi haalii, ɓe kaalii, ko e haalde o woni. – Ina jeyaa e ko addani pulaar luɓungal kaalanɗe : jannguɓe ɗemngal farayse ɓe , so ɓe nanii haalannde arab naattunde e ɗemngal pulaar , ɓe cikka ko pulaar ngam waasde ɓe nan'de arabal.\nJannguɓe arab ɓee ne ko noon, wootuɓe heen fof na Ƴooga njananam na njuppita e loonde ful-fulde. Jaabaade(nootaade) noddude(eeraade-eewnaade) So tawii ko diine islaam addi sallige, hoko haɗi pulaar luɓaade ɗum addanɓe ɗum diine islaam ɓe? Denndaangal baɗe sallige fof ko pul-fule: sooɗaade- wuufƳaade- sorɓinaade- sulmaade… Kadi noon \"SALLI GE\" , so a ittii \"ge\"o tan heddotoo ko salli(njuulu e ɗemlal arabal) ina waawi won'de kadi tawa ko salligol(laawol fayde e njuulu) ngati haalannde na rewa tallaade tan haa wonta goɗɗum. Hannde sukalon men entakon e denndaangal gure mawɗe leyɗe men ɗe nani ekkinee ɗemɗe koɗe ɗe kaaletaake e nder galle men. Hannde kala entangel ekkotongel haala, haalantee ko baay-baay, caaw, mersii, yaa wonni, e kaale goɗɗe , jommbaani e nokke goɗɗe. So cukalel ngel naatii dingiral waɗta nan'de toon : Booy, gel e inɗe goɗɗe ɗe innetaake e ɗemngal pulal. Ɗum ɗoo fof haɓaade ɗum wonaa sirŋinaade na wiya onon kaalee pulaar.\nPalee-palee naatnaani colel e kippu, naatnata colel e kippu ko saraneede ceŋle e boowal damal kippu, tawa gawri ndi woni ko nder kippu to. Ɗemngal ne haal-haal addantaa ɗum haaleede, addanta ɗemngal haaleede ko ɗemlireede geɗe denndaaɗe leydi mum e kala fannu, ɗemngal waasa wuurde tan e haalde geɗe mum tan. Ɓultannde ɓultaande e duɗal ful-fulde.\nIdriisa ka binndo biɗto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/05\/31\/pulaar-dee-haa-hannde-na-jokki-lu%C9%93aade-kaalan%C9%97e\/","date":"2021-02-27T16:07:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178358976.37\/warc\/CC-MAIN-20210227144626-20210227174626-00507.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6084241867,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.608424186706543, \"ffm_Latn_score\": 0.2857924997806549, \"fuh_Latn_score\": 0.058041006326675415, \"fuf_Latn_score\": 0.04561121389269829}","num_words":312,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sukaaɓe Ngijilonnaaɓe ndariima e laabi ngam hollitde mette. Ko kuccondiral hakkunde maɓɓe e ardiiɓe renndo teeru Ngijilon. Kamɓe sukaaɓe ɓe, ɓe kollitii to bannge taƴgol leydi ndi no yahri kamɓe dey ɓe njahdaani. Kabaaru laaɓtuɗi keɓaaki heen to bannge leydi e nder renndo teeru mo Ngijilon. Ko ɗuum waɗi hannde o eɓe potnoo jooɗaade ngam siynude kono ɓe njaɓaani ko ɗuum waɗi ɓe herƴinde jooɗnde e ñalawma kaŋko Mammadu Joob o hollitii ɓe njahdataa e ngoon miijo.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/ngijilon-no-leydi-ndii-rokkirtee-nih-addii-dille\/","date":"2019-03-19T03:31:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912201885.28\/warc\/CC-MAIN-20190319032352-20190319054352-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9562615752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9562615752220154, \"fuh_Latn_score\": 0.039930831640958786}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.21,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.969,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu tamre Bol kosde CAF wi daldal pijirle ngal Godswill Akpabio International Stadium haa Uyo laamorde Jihawol, Akwa Ibom,taskanan werde fijuki fijirde ragare maabo final 'e nasarankoore fijirde nde koofiiru ngomnati 2021\/22 nyennde Jumbaare, 20 May 2022.\nDoo on laati arana ko fijirde mardum daraja fuddete fijeeki haa Daldal pijirde nden .\nCAF anndinan wakkati fijirde nden tammi fijeeki tippungel do.\nFijirde bananiido fijaamano on haa galluure Cotonou, nder Lesdi Benin 2021 ko nden on Lesdi Moroco Fiji no bee Aljeria 2-1 be nyaami Aljeria.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/11\/caf-wi-daldal-pijirle-nde-godswill-akpabio-on-be-tammi-fijuki-fijirde-ragare-nde-2021-22\/","date":"2023-02-07T08:53:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00765.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984755516,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984755516052246}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngam mawningol jeytaare leydi Senegaal guwernoor mo diiwaan Maatam Umaar Mammadu waɗii heen toɓɓere. Kebungal ngal waɗaama ɗo boowal gaadoraangal waɗeede ñaaƴo ngo tawii ko kooniŋkooɓe e ɓiɓɓe leydi ndi kala ndenndata ndaroo mbaɗa ko ñaaƴo ngam mawninde ndee jeytaare. Ina anndaa kam kala dilloowo e diiwaan o maa jeye heen. To bannge duttugol tedfungal ɓee daraniiɓe ɓamtaare diiwaan o, to bannge renndo, faggudu, cellal e politik maa hollite toon. Jinnaaɗo mawɗo duttiiɗo e joom ko ɓooyaani ko, daraninooɗo ɓamtaare diiwaan o hono Baydallaay Kan mo Ɓokijawe maa hollite golle mum, gorgolaaɓe leeɗe daraniiɓe cellal rewɓe sowiiɓe, cellal sukaaɓe, kame Me Maalik Sal mo Dañtaaɗi baɗɗo golle maantiniiɗe e nder diiwaan o. O hollitii kaŋko guwernoor maa ndeenka e kisal maa ɓeyde haa diiwaan ɓura hisde no feewi, nguyka e warngo sukaaɓe.\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/mawningol-jeytaare-senegaal-diiwaan-maatam-hebliima\/","date":"2018-07-20T02:31:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591481.75\/warc\/CC-MAIN-20180720022026-20180720042026-00426.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6518813968,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6518813967704773, \"fuh_Latn_score\": 0.21967706084251404, \"fuq_Latn_score\": 0.09961609542369843, \"fuf_Latn_score\": 0.019662775099277496}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.579,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ko beetawe naasaande 16 siilo 2020 ,werlaa \"4\/4 de marque Mitsubishi\" ɓe ngumminooɗo ko Dakar ngam ruttaade Nouakchott.Nde ɓe naati e diiwaan louga to wuro Barale ko ndee pono caggal fetti ,werlaa o waɗi cowti keewɗi haa yalti kallu oo,koreeji men tato piɗtaali mum'en keddiima heen.sapeurs pompiers nawiiɓe l'hopital Amadou Sakhir Mbaye mo louga.Maayɓe ɓee ko kajjata sih,Mammadu Siley BAH e Muhamadu Lamin BAH.\nEn neldii duwaaw manndiraaɓe men Nuwaasotnaaɓe,Njawaldinaaɓe e Beelinaaɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/01\/17\/accident-pi%C9%97taali-keddiina-e-dow-laawol\/","date":"2020-10-29T22:07:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107905965.68\/warc\/CC-MAIN-20201029214439-20201030004439-00409.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8056052327,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8056052327156067, \"fuf_Latn_score\": 0.11869689077138901, \"ffm_Latn_score\": 0.036446090787649155, \"fub_Latn_score\": 0.019460361450910568, \"fuh_Latn_score\": 0.011427722871303558}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.578,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Iwii: Abubakar Al-sow Dakiɗo\nLawaandu kawtal ka lawaale lesɗe ɗe ɗe ɗon konu bee Boko Haram'en haa nokkuure weendu Chadi, MNJTF wi'i ndu heɓi jaalorgal halkuki, Boko Haram'en 39 hawtaade e japtiniɓe mbalmi nder habre ñuddunde nde ɓe ngaɗi haa wuro, Cross Kaw'wa wongo hukuuma pamara Kuukawa ka diiwal Borno.\nNder anndinoore nde kawtal soji'en man, ka Multi National Joint Task Force wurtini hoosirde waatugo juuɗe tumbaljo maɓɓe Kanal Timothy Antiigha, ɓe wi'i wakkati habre nden nde ɓe ngaɗi ñalaande mawbaare , haa tokkitinol kuugal ngal ɓe ngaɗata haa nokkuure nden, ngal tiitanaama bee ndimu weendu, ɓe ngaɗi jaalorgal halkuki konooɓe Boko Haram 39 hawtaade e japtiki mbalmi ɗuɗɗum.\nHaa anndinoore nden lawaale ɗen wi'i soji'en maɓɓe 20 on nawnake haa nder habre nden, ɓe koo'aama nder piirowal ɓe wurtinaama iwde nokkure nden ngam waɗanaɓe ñawdiingu, kadi boo ɓe ɗon keɓa aynugo boɗngo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/sojien-halki-boko-haramen-39-haa-weendu-chadi-mnjtf\/","date":"2020-01-22T13:35:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00280.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9894185066,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9894185066223145, \"fub_Latn_score\": 0.010181722231209278}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User ast\nLangue\nRewindaande\nModifier\nTaƴte pelle\nNdee fedde jogii tan ko ngel-ɗoo pellel.\nU\n►\nUser ast-1\n(1 P)\nKelle e fedde \"User ast\"\nNdee fedde soomi ko ngoo-ɗoo hello.\nU\nModèle:User ast-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_ast&oldid=18573\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_ast","date":"2020-10-20T15:15:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107872746.20\/warc\/CC-MAIN-20201020134010-20201020164010-00690.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4414214492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4414214491844177, \"wol_Latn_score\": 0.19644540548324585, \"dag_Latn_score\": 0.02075991965830326, \"ltz_Latn_score\": 0.019786952063441277, \"pcm_Latn_score\": 0.013438573107123375, \"bug_Latn_score\": 0.01226249523460865, \"lim_Latn_score\": 0.011653981171548367, \"gsw_Latn_score\": 0.010810056701302528}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Woodi Faaturu mallabo kutiiri ndu dalino Lesdi india ko hewtani Duubi kewdi iga 1952. Amma warti jotta.\nMoobgal Lemyol paatuuji ko hewtan 8 gardi iga Namibia wari seyo lamar danyorde prime ministaajo Lesdi India Narendra Modi nyennde Asawe.\nFatur andira Cheetah 'e nasaarankoore do hawti lenyol be pobbi,Siiwo,Rawaandu Ladde 'e ko nanndi'e non doli nokkuure nden hewtani Duubi 70 caaliidi.\n\"dum dabbaaji on mardi sembe 'e doggudu nder dabbaaji fu ko doggata 70 miles (113km) nder Saa'a gootel.\"\nPaatuuji din ko hewtani 20 on tammi warki Lesdi India iga Fombinaari Lesde Africa enanta Namibia nokkuuje de burdi marki dabbaaji din.\nNder Arandeeji 8 ko fuddi warki ni woodi 5 dum debbi nden 3 bo gordi nden do mari duubi iga 2 yaaki 6 on wari nder galluure Gwalior nder Lesdi India.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/17\/faaturu-wonndu-dali-lesdi-india-hewtani-duubi-70-warti-hikka\/","date":"2022-12-06T03:28:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00876.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989173412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9989173412322998}","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aset 20 Me, Aysata Taal Sal naatanii golle e nder fedde mum hesere politik. Suusde hoyɗude e nder ɗemgal farayse ko ɗuum o inniri waalde ndee(oser réver).\nKo mooɓondiral mawngal waɗnoo to Grand theatre ngam jaɓɓaade debbaajo oo. Won ummiiɓe e demmdaamgal leyɗeele ngam arde tawtoreede pottital ngal. E nder haala makko, Aysata Taal Sal hollitii laawol kesol ina woodi ngam reftinde Senegaal e lappol ɓamtaare. Ngool lappol e wiyde makko, ko fawaade e ganni kam e ɓure renndooji men.\nNgsl ɗoo jaltal firti ko Aysata Taal Sal ƴetti geɗal mum e pusgu ps. Ko jiidaani e ko o waawi heɓde e Ps, Aysata Taal Sal ina waawi firtude cokki Apr e nder Falnde Podoor ndee haa to caggal leydi.\nSuusde hoyɗude wonaa lannda ɓaariiɗo e laamu ngu, no woniraa lannda naatɗo e kawtal lanndaaji cerindiiɗi ɗii.\nHannde ko suusde hoyɗude, janngo ko naamnitaade ko fenaande koyɗol jogori jibinde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"http:\/\/lewlewal.com\/?p=1172","date":"2020-12-04T01:46:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141733120.84\/warc\/CC-MAIN-20201204010410-20201204040410-00471.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5147222877,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5147222876548767, \"fuh_Latn_score\": 0.43188732862472534, \"fuf_Latn_score\": 0.02919839322566986, \"ffm_Latn_score\": 0.02262621745467186}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.548,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Battane dognugol taksi e nder faggudu, Mariyama BA dognoowo taksi no tawaa e hoɓɓe men [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI fulfulde min bismiima on nder taskaram men ''faggudu e ɓamtaare Afrique'' (Afrique économie NDRL). Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe fewndorii to baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.E nder yewtere ndee, kaaleten ko fii dogingol taksi e nder Guure mawɗe ɗee. Ko wonni nafa mum e nder leyɗele ɗee? No ɓe doginooɓe ɗee taksiije gollirta ? Ko ɗum waawi battinande e faggudu leyɗe?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Alfa Aamadu Bah, suuku horeejo fedde bammbunde dogginooɓe oto Gine. En jaɓɓoto kadi Aamadu Tijjaan Jowol, doginoowo taksi to Librewill, laamorgo Gabon. Mariyama BA, debbo doginoowo taksi, to Paris, gilla duuɓi noogay epawdi. Heɗiibe Rfi Fulfulde, ko nii wonii lelori toɓɓe taskaram men Faggudu e Ɗamtaare AfriK.\nNde men heɗetee, to men heɗetee e holno miijo neldirtee\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210805-battane-dognugol-taksi-e-nder-faggudu-mariyama-ba-dognoowo-taksi-no-tawaa-e-ho%C9%93%C9%93e-men","date":"2023-02-07T21:42:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500641.25\/warc\/CC-MAIN-20230207201702-20230207231702-00248.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6419759393,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6419759392738342, \"fuf_Latn_score\": 0.3382384181022644}","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawwtal hakkilanta shaanu ummaatoore haa Lesdi Johannesburg do wada wankoore dowko laarani besdaari ceede kubbirle yiite Lamtarkiye haa giifakan.\nYidannde mabbe ni haa Lesdi Africa Fombinaari be feesina yiita ngen nden Ceede maange uste ngam neebi bedo yiida bee gannudi yiite ngen.\nSoynde yiite ngen haa bakkeejeden do nder gannudi mawdum haa ton ko hurge bee jawdum.\nKastaado anndudo ko nge nafata wi ngomnati Lesdi ndin fukkiri hedi soynde waduki rufayonnta dow haala kubbirle haa Lesdi ndin.\nLesdi Africa Fombinaari do heba yiite mabbe hedi laabi kubbirle Yulbe bee ko hewtani gebe 85%.\nKampaniwa hakkilanta shaanu yiite nga Eskom, do feesina yiite ko hewtani teddaanga 45,000 megawatts ji amma ko hokkata ummaatoore buray 27,000 MW, .\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/03\/ummaatoore-haa-johannesburg-wi-heibe-besdaari-ceede-yiite-lamtarki\/","date":"2023-03-21T22:59:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00391.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9770747423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9770747423171997, \"fub_Latn_score\": 0.022629912942647934}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.96,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 10\/10 Ñalawma am ɗimmo e Ndakaaru waɗii finnde; mi seediima kumal e ceergal e nder hojomaaji 9. Aaah haa!!! Ɓe mbiyi alaa ko Ngay haalataa, kono won ko ɓe ɗacci, alaa ko Ngay yiyataa etee ko Ngay yiyi fof ko kamɓe haalooɓe ɓee mbaɗi.\nHammee Aaamadu Lih, gooto jokollo jontaaɗo 2STƁ mo ngannduɗon, gorko mo Mbooyo noddi min kumal naange e hoore kellew e yeeso seernaabe e naalaŋkooɓe to leegal HLM Grand Yoff. Hakkunde ganiilaaji e paɗe mukke, huunde ko in a holɓa tan; diryankooɓe in a nguura baŋ yoo baŋ, saƴar maƴar in a yeewta noppi haa hay so a muumniima tn cikkataa ngonɗaa ko aljinnatun minal nawmi.\nAwluɓe e ask mum en, maccuɓe e baraaɗi mum en, sagataaɓe e seemeɗɓe e jeewte paayodinɗe haa alaasaraa nde ceerno Ahmadu Nalla Caam fiɓi dewgal. Ɗo ceerno gayni e fiɓde ɗoo suwaa hay duwo tan, Ko ɗoon Hammee diwi haa dow ɗo o ferlinoo tan o wulli e dow ceerno: \"aan naafige oo, ko aan humnoo, humtu haa laaɓa cerr gila mi jiibaani mi nawor maa.\"\nko ɗoon tan jooɗnde jiiɓii, seernaaɓe ndaarondiri, jokolɓe njeeƴondiri, awluɓe ndokki geenol, maccuɓe poti e baraaɗi darɗe….. ndeke Jeewo Hammee ko ko naati dingiral galle oo etee kanko nih hay huunde heen o tinaano haa ɗo. O arnoo ko sabu a nanii sehil makko debbo ina humanee kono hay gooto wiyaani mo ko Hammee Bajjel humantee.\nKo ɗoon jeewo Hammee woni e wiyde: \"hol ko adii kumee e kumtee ne?\"\nHammee jaabii: \"anndi a waawaa celluka dey; kumee e kumtee ko alkulal gootal seerndi ɗum, so a diwii \"t\" oo tan a juumat. Ngal ceernal toorodal tekangal teko muumo janngaani celluka nana jiiɓindira kumee e kumtee. Miin, gila ɗum humaaka, mbiymi ko \"kumtee haa baaji keddoo\".\nWonat, wonataa… ko noon woori haa ceerno kumnooɗo ñummbilaa haa ɗiggi, aan'di e hoore mum haa haɓɓiti ko haɓɓunoo….. Hammee regginiraa paɗe mum haa galle omo yooɓii yahde e wiyde : \"wollaahi ko alkulal t ngal o jiiɓi kono mi haaliino celluka weeɓaani\". Mo wayri yiyde wolla nan'de fiyaaku Hammee fof yoo neldu mo duwaaw sabu jeewo oo ko ko hesɗitini dammbordu makko: mbela ko e sago mako o woni wolla ko o kippaaɗo o mo fiyee, min nganndaa.\nMiin ne ngay mi yiyii kesol, juutde balɗe haa seedoo jamaa kanu e konukanu fof e nder hojomaaji jeenayi…. buleet nawliigu Hammee Lih. Wota Alla waram haa mi annda ɗo o waɗtindi….kono jooni woni caɗeele ɗe ko heɓtude kameraaji 2stɓ ɗiɗi keddiiɗi to kumal to. Kala kawruɗo e kameraa ina waɗi natal 2STV, yoo tiiɗno nodda Hammee e tonngoode (vingt-dix, trente-dix, cinquante-vingt-dix).\nBinndol Almuudo Ngay, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede, gorel ɗaɓɓel toowngel wulaango, lappotaako woppotaako, alaa teew saka ƴiiƴam. Mo mettini binndol am fof yoo meɓɓo newre ñamako, yartoo baagal odesawel (eau de javel).\n*Sabu won'de mo aawase e borijoŋ mo yahataa ko woni haaju mum, Lewlewal Group Networks ina moolanii Ngay alla etee defaaki kesi mum saka kiiɗɗi mum hay seeɗa.Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=871:almuudo-ngay-nawliigu-hammee-lih-so-celluka-humii-humtii-dewgal&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-23T11:01:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368703293367\/warc\/CC-MAIN-20130516112133-00094-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4303895831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4303895831108093, \"fuf_Latn_score\": 0.2668877840042114, \"ffm_Latn_score\": 0.2032700777053833, \"fuh_Latn_score\": 0.08798807859420776}","num_words":530,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.379,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle daraniiɗe Kiwal Taariindi e nder Gine\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E kaa oɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e darnde pelle dillooje e kiwal taarindi to leydi Gine. Holko woni darnde maɓɓe ngam rennude taarindi ndii? Eɗen bismoo Ceerno Malaaɗo JALLO arɗiiɗo fedde sukaaɓe dariinde ngam reenude taarindi e Aabdullaay BAH, arɗiiɗo fedde daraniiɗe kiwal taarindi leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210811-pelle-daranii%C9%97e-kiwal-taariindi-e-nder-gine","date":"2022-12-01T03:03:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710789.95\/warc\/CC-MAIN-20221201021257-20221201051257-00600.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9733754992,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9733754992485046, \"fuh_Latn_score\": 0.013684218749403954, \"fuf_Latn_score\": 0.012382395565509796}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.968,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En kaalan haala Jeynaba Tuure e Ummu Sih, rewɓe dariiɓe to ngam yooltude hujjaaji rewɓe to Moritani\nPublié le : Modifié le :\nYuppi yontere ndee ko rewɓe ɗiɗo. Heen gooto nootirtoo ko innde Jeynaba Tuure keddiiɗo oo Ummu Sih. Sa nanii Jeynaba Tuure e Ummu Sih noon ko rewɓe dariiɓe heɓa yooltude hujjaaji rewɓe hono mum enn to leydi Moritani. E dow ɗum ɓe mbaɗii ñande jeetatii e nduu lewru ndu gonɗen kawtal to \"Institu Faranse mo moritani ene wiyee \"dimension femme sur le ring\". Ɓe kaaɗaani e ɗum tan. Sabu Ummu Sih e Jeynaba Tuure ndarnii eɓɓo wonngo waddngo fayida ene wiye \"Parcours des vies brisées\". Holko fiirti ? holko yahata ? hono wayata ? holko woni faandaare nde ? Ko ɗum ɓe ngarii haalande en.\nFulfulde faaminiinde\nCeerno Isaa Jalloh addi e damal fulfulde faaminiinde ko kelmere \"ngoonga'' holko fiirti ? holko sowii e kongol ngol ?\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/podcasts\/20200315-en-kaalan-haala-jeynaba-tuure-e-ummu-sih-moritani","date":"2020-04-07T05:01:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371665328.87\/warc\/CC-MAIN-20200407022841-20200407053341-00296.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8916969299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8916969299316406, \"fuh_Latn_score\": 0.06064135208725929, \"fuf_Latn_score\": 0.02191811613738537, \"ffm_Latn_score\": 0.015694301575422287}","num_words":157,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.66,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"بسم الله الرحمن الرحيم\nYettoore na woodani ALLA Juulde e kisndam na woni dow Annabaajo mo annabaajo fuf walaa caggal mum Annabaajo meeden MUHAMMAD bi ABDULLAAHI-junulde e lisndam tabiti dow makko-. caggal dinum:\nSikke walaa yalla saakugol annde Alsilaamaakaı na jogi tabe mawde nder bangingol pa' Alsüaamaaku e tabintingol danarane[tugaalJDIINA e bantude tomottaare[mofte).\nO yelay won mo JAAMI'AH ISLAAMIYA woni gollude ngam hayinyindedium faro laawol noddaandu e jajnginde saabe yidugol sooraade ley o golle mawdo Nyuygal wito anndalnder JAAMI'AH ummi moy yini ko heewi e golleeji cinndiici e anndal paydinngal, na woni e diin golleeji annde teenude wonande Islaam e moy ye muuchum e saakude deen annde ngam himmireede ngal nyuygal beydangol bibbe tomottaare Alsilaamankoore annde neetude cellude faade e lslaam e kabbe [pibemuudum e kiteeji(nyaawooje] muudum.\nNdee jande sinndiinde e [NYUYLE GOONDINAL] wo gootele porgaraamiiji(fiyakuji]Nyuygal widito Anndal, nde ngal yamimo yoga e yimbe KAWTAL JANNDE TO JAAMI'AH winndugol ngol baabuwol rewti ngal halfini GOOMU ANNDAL TO NYUYGAL WITO janngude ko winndaa e hibbinde ko nyali e majum e yaltinde dum dow mbaaki potuki, wondude e himmireede habbundurgol kite annedeyankooje majjum e Daliilaaji y uude e Dewtere e Sunna.\nNyuygal ngal na himmira-ley nde jande- hubincfingol bibbe leydi Alsilaamaaku hebugol annde DIINA nafooje , ko duum wadi de ngal ummani firude nde jande faade haalaaji Duniyaaru lolludi e saakude dum e wattugoldum nder INTERNET.\nNa en ndooko[toro] ALLA- mawdo toowdo-wo barjo laamu SAWDI AARAB mbarjaari mawndi timmundi ekobe ngadata e golleeji mawdi wonand ISLAAAM e saakugoldum e dunyy intinande dum e ko oo JAAMI'AH e wadata e mballa e dumgo , na en ndooko ALLA-mawdo toowdo- wo nafirnde jande faabo kawrindinal yaltingol ko heddi e golleeji NYUYGAL ANNDE e dokke makko e teddeengal makko na'en dabba-toowdo- faa hannden wo o hawrindin en fuf faadee dum ko o yidi o yarri o wada 'en e noddoobe faade e kanday [peewal] e walloobe goonga ALLA juulu de salmina de barkina dow jeyaado makko Annabaajo makko MUHAMMAD e dow yimbe makko e sahabaabe makkco de hisina.\nNYUYGAL WIDITO ANNDAL\nNYUYLE GOON DINAL\nKanji ngoni goondinal ALLA e Malayka, en muudumm e dewteme nulaabem enyalaande sakitotoonde e goondinal koddoruyeeji bondi mubben e lobbi.\nALLA -toowdo- wi.i:\n[Kaanoon moyyuki wo oon goondindo Alla e nyalaande sakitotoonde e Malayka,en e dewte e annabaabe).\no wi katin :\n[Nulaado ALLA goondini dum ko jippinaa dow mum yuude e joomiiko muumini'en fu ngoondini ALLA e Malayka, en makko e dewte makko e Nulaabe makko men cenndata hakkunde fay gooto e ma6be de be mbi:i men nanii men dowteke yaafaamuye maad'a jooma, amen feede e maada wartirde].\nkanko-toowdo- o wii katin:\n(Minen huunde fu men tagiriidum koddoruye)\nANNABIIJO-juulde e kisndam tabiti dow mum- kam du wi'i:\n(Liimaanaaku won ngoondinaa Alla e Malayka, en mum e dewtem e nulaabem e nyalaande sakitotoonde de ngoondina koddoruye moyyum muud'um e bondummum fu).\nLiimaanaakulgoondinaljwon: korngol demngal e habbugol e bernde e golle terde na de beydoro dewal na durytoro luttal ALLA toowdo- wi:\n[(No wiide muumini,en kam,en ngoni so ALLA miccaama berde mabbekula so aayaaje Alla njanngaama dow mabbe dum bewdanabe goondinal woodi dow joomiibe tan be tuugoto kambe ngoni darnoobe juulde sakkoobe e ko men arjinkinibe kambe ngoni muumini,en pay ndelle darjaaji na ngoodanibe yuude to joomiibe e yaafaamuye e arjuki teddudo).\no wi'i katin:\n(Oon jankirdo Alla e Malayka,en mum e dewtemum e nulaabemum e nyalaande sakitotoonde hakiika o majji majjere woddiinde}.\nndelle IMAANAAKU [goondinal] nalaatoro e demngal hono: wadugol jikru e du agol e yamirde moyyere de hada farkarde e jarngugol KUR'AAN ko nanndi e dum.Liimaanaaku na laatoro bemde du hono:\ngoondinal ngootummbaaku Ala ley jeygol makko yimbe e allankaaku makko e inde e sifaaji makko ,e wajibagol rewde Alla kamtan kawto walanaamo ,e dum ko naatata ley de kulle ndagu anniyaaji e peende, najeyaa e liimaanaako[goondinal] faa hannden golleeji berde hono: njinngu Alla e hulde dum e oonyaade feedem e tuugaade dowmum e ko nandi e duum, na jeyaa e liimaanaaku kadin golleeji terde hono:\njuulde e koorka e ko heddi e rukunnuji lislaam e orugol Jihaad ngam Alla e dabbugol anndal e ko nandi e dum ALLA- toowdo- wi't:\n[(So aayaaje makko njanngaama dow mab6e fu dum beydananbe goond'inal).\n(Kanko jippini deyyere ley berde muumini,en fa be beydoro goondinal wondude e goond'inal mabbe}.\nLiimaanaaku na beydo kala nde dewe jeyaado Alla beydii fu na duytoo kala nde dewe makko e bade makko duytii fu.\nwoodi goofi na dala tabe dow liimaanaaku .\nso tawi diin goofi wo sirku mawdo maa jankiral manngal fu duum na jawta[na firta] pai liimaanaaku nguun na borna dum kaa sotawii goofi diin kewtay noondu di njawta kibbal goondinal ngaal di mbuddina laabal muudum di lo'inadum. ALLA- toowdo- wi'i:\n(No wiide ALLA yaafataako no sirke e makko kaa omo yaafoo gaaya dum mo,o muuyani}.\no wii katin:\n(Ibe kunoo[wuundira] Alla be mbi,aay, hakiika be mbi,ii konngol keefirdinoowol de be keefordi[yeddi] caggal alsilaamaaku mabbe}.\nmo-juulde e kisndam tabiti dow mum-du:\n(jeenoowo jeenataa wawtu njeenum de tawdee goondi nal \"gujjo wujjataa wawtu wujjata de tawde goondinal, jaroowodoro yarataa doro wakkati yarata de tawdee goondinal).","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/islamdetailed.com\/pillars-of-eman-nyuyle-goon-dinal-falatia-language\/","date":"2023-02-01T08:55:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499919.70\/warc\/CC-MAIN-20230201081311-20230201111311-00472.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7461966872,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7461966872215271, \"fuh_Latn_score\": 0.2369309663772583, \"ffm_Latn_score\": 0.010626164264976978}","num_words":834,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hello Tabbe Heso - hollu, suuɗ e heertin lowe dowrowe\nKala nde cos-ɗaa tabbere hesere, Firefox hollat lowe maa dowrowe ngam weeɓtinde naatde e majje. Ma min kollu-ma hol no lowe peŋirtee e ngoo hello, leemtude lelngo ngoo walla nih uddude ɗum so a yiɗii..\nTable of Contents\nHol no lelnirtu-mi lowe am dowrowe e hello tabbere hesere ndee?\nAɗa waawi feŋde, momtude walla leemtude lowe jaltooje e hello tabbere hesere.\nFeŋde lowre\n- A doboto tan e maandel cettel gonngel e lobbudu dow bannge ñaamo lowre ndee ngam daaƴde-nde e deen dartorde e hello ngoo. .\nMomtu lowre\n- Dobo e \"X\" gonɗo e lobbudu dow bannge ñaamo ngam momtude hello ngoo.\nLeemtu lowe\n- Dobo, ndaasaa lowre fayde ɗo njiɗ-ɗaa kala. So tawii lowre ndee \"feŋanooka\" tawo, ma nde feŋo ɗoon.\nHol no uddirtu-mi hello tabbe ngoo?\nSo a yiɗaa yiyde lowe dowrowe ɗee tuma nde cosèɗaa tabbere hesere, aɗa waawi suuɗde-ɗe no weeɓiri:\n- dobo e butoŋ gonɗo lobbudu dow bannge ñaamo hello ngoo ngam uddude\/hollude hello tabbe heso ngoo..\nSo tawii aɗa hulani suturo maa, aɗa waawi nih uddude ɗum kisa:\nIn the Location bar, type about:config and press EnterReturn.\n- The about:config \"This might void your warranty!\" warning page may appear. Click to continue to the about:config page.\n- Tappu browser.newtab.url e gallol njiilaw ngol.\n- Dobo ɗiɗol e cuɓe url browser.newtab.kisa mbaylaa about:newtabwonta about:blank\n- Dobo {butoŋ OK} ngam uddude tabbere about:config ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/support.mozilla.org\/ff\/kb\/hello-tabbe-heso-hollu-suu-e-heertin-lowe-dowrowe","date":"2013-12-10T08:06:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386164013918\/warc\/CC-MAIN-20131204133333-00040-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7711125612,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7711125612258911, \"ffm_Latn_score\": 0.17537109553813934, \"fuh_Latn_score\": 0.04801153391599655}","num_words":229,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.78,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"FAGGUDU: battane mbuuɗi fenaande e dow faggudu leyɗeele\nSaakitaama ñannde :\nE nder kaa taskaram \"Faggudu e Ɓamtaare AfriK'', limoore sappo e go'o, kaaleten ko ko fewti e mbuuɗi fenaande ma wi'en foo biyee ka ɗemngal faransiire.Ko woni mbuuɗi fenaande ? Ko ɗum waawi jibinande faaggu nduu e nder leyɗeele Afrik ? Ko ɗum ustata e faggundu leyɗeele?Ma en artu e miijooji heɗiiɓe RFI Fulfulde e tonngoode WhatsApp. Ngam jaabaade ɗee naamne, en yewtidan e Moodibbo YARA, dilloowo e baŋŋe baɗateeri, to Bamako, keɓnooɗo caaɗeele e mbuuɗi fenaande.Ngam faamude fii ɗii mbuuɗi fenaande, koɗo men ko Abdoualaay Alaay KO'ITA, ngaluyankejo, mawɗo suudu noftiirndu mbuuɗi (Bank) to Kolonjeba diwal Sikaaso.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210224-faggudu-battane-mbuu%C9%97i-fenaande-e-dow-faggudu-ley%C9%97eele","date":"2022-06-28T21:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103617931.31\/warc\/CC-MAIN-20220628203615-20220628233615-00650.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7940179706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7940179705619812, \"fuf_Latn_score\": 0.1936788111925125}","num_words":145,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.869,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawral adunayankowal sukaaɓe to Almaañ, Koronaawiriis, ɗalle sukaaɓe e weeyo no tawaa e toɓɓe yewtaaɗe\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Ceerno Mammadu Jallo, ginenaajo laamiiɗo fedde daraniinde demal noddirteende AMEDAR. Kawral adunayankowal sukaaɓe waɗii gila e alkamisa haa e alat feƴƴunde Almaañ. Sukaaɓe 700 tawdaama e maggal. Hikka ko toɓɓe faatiiɗe e koronwiriis, ɗalle ɗe rewaani sariya, waylagol weeyo ɓe yewti fii mum. Ceerno Mammadu Jallo no jaabo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210727-kawral-adunayankowal-sukaa%C9%93e-to-almaa%C3%B1-koronaawiriis-%C9%97alle-sukaa%C9%93e-e-weeyo-no-tawaa-e-to%C9%93%C9%93e-yewtaa%C9%97e","date":"2023-02-06T02:33:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500303.56\/warc\/CC-MAIN-20230206015710-20230206045710-00691.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6893942952,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6893942952156067, \"fuf_Latn_score\": 0.25599485635757446, \"fuh_Latn_score\": 0.019334616139531136, \"fue_Latn_score\": 0.01823784038424492, \"ffm_Latn_score\": 0.010526938363909721}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.641,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He nder keblugol eɓɓaande sariya kuccam Tippudi Nehdi e Jaŋde (TNJ), Jokkorde pelle pinal ngenndiije (FƁPM, AMPLCS, APROLAWO) jooɗodiima, ñalnde alkamiisa 10 mars 2022, e Jaagorgal Jaŋde kalfinaangal mbayliigu TNJ e tawtoreede gollodiiɓe makko kam e karallo sariya. E nder ndeen joɗnde Jaagorgal ngal siimtanii ɓe winndannde hollitirde sariya kuccam ndee.\nYonaaɓe Jokkorde pelle pinal ɗee ƴettii konngol ngam hollitde mettere mum en, sabu he miijo maɓɓe, huunde e geɗe teeŋtuɗe binndaaɗe he Ciimtol Kuɓtodinngol Ñalɗi Diisnondiral ngenndiiji ɗii, ko jedditaaɗe.\nƁe kollitii Jaaggorgal ngal mbayliigaaji potɗi waɗeede he winndannde ndee, ko wayi no hujja maɓɓe laawɗingol ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof, kam e ɓaɗgol mum ɗemɗe jannginirɗe, kono wonaa tan ɗemɗe kuutorteeɗe he nder haala hono no winndiraa he winndannde hollitirde sariya ndee nii.\nKanko Jaagorgal ngal o wiyi, e nder jaabawol makko, wonde foti haalde haala laawɗingol ɗemɗe ɗee ko gollooɓe politik he nder diisnondiral mum en. O wiyi o nanii ko yonaaɓe pelle pinal ɗee cakkiti koo, o hunii ƴeewoyde so won ko o waawi waɗde heen.\nNuwaasoot, ñalnde 10 mars 2022.\nJokkorde pelle pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/03\/10\/bayyinaango-faatungo-e-e%C9%93%C9%93aande-sariya-kuccam-jande\/","date":"2023-05-29T02:01:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644574.15\/warc\/CC-MAIN-20230529010218-20230529040218-00229.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5877188444,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5877188444137573, \"fuh_Latn_score\": 0.1841910183429718, \"ffm_Latn_score\": 0.13444598019123077, \"fuf_Latn_score\": 0.08905287832021713}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.374,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yeeɓiyankooɓe mago Pulaar ceeraano e laaɓndaade mande jolal 2 Zaydi le Fils du Khalif fuɗɗittoo? Dji Barkham juɓɓinɗo mago ngoo o jaabiima laaɓndal maɓɓe o wiy woonde ko jooni ɓadiiɗo tawa ɓooytaani. Kadi o wiy ngol so ngo artii wonaa Piindi ngo yeeɓoytee kono ko Big Weltaare TV.\n\"Mago amen ngoo ene ardi e doole ngol laawol\", e biyɗe Demmba Bah binnduɗo mago ngoo o.\" O ɓeydii heen kesemhesaagu heewngu haa ɓeydii yuɓɓude. E no o wiyri. Magiyankooɓe ŋana lolluɓe ene njanti heen ko wayno Haadii Gaajo, Aamadu Big Weltaare, kono kadi mawɗo yimooɓe rap Pulaar General Paco Leñol.\nKo adii nde mago ngoo fuɗɗo too yaltude to Big Weltaare TV , eɓe njuɓɓina hiirde tintingol (lancement) to Centre Culturelle Blaise Senghor ñalnde 27 Juko (Aout) 2023 tuggude njamndi jeegom kikiiɗe haa yamnde sappo. Naatgol ngol alaa njoɓdi kono kala leelɗo haaɗata ko boowal. Ma ɓe kollir toon doge seeɗe mago ngo, kadi e holno mago ngoo fiiliraa. Gaagaa hollirde mago ngoo, jamma o ko jamma Pinal Pulaar wadde maa naalankooɓe Pulaar heewɓe tawtore ɗum. Kono kadi maa yontaaɓe leñol ngol, hilifaaɓe laamu, e yontaaɓe Fulɓe heewɓe, teeŋti e daraniiɓe ɓamtaare Pinal Pulaar, ma tawtore jamma o.\nZaydi le Fils du Khalif ene jeyaa e magooji Pulaar ɓurɗi yuɓɓude gila to loowdi maggo, karallaagal e fanniyankaagal magiyankooɓe maggo.\nEɗen taƴnii tan ngal ɗoo jolal 2 kadi ma ɓur yuɓɓude e welde e heewde faayiida , kono kadi ma ngal ɓur heewde kumpa (suspense) e aksiyoŋaaji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/08\/20\/zaydi-le-fils-du-khalif-nana-ara-to-big-weltaare-tv\/","date":"2023-09-30T20:13:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00459.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7870585322,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7870585322380066, \"fuf_Latn_score\": 0.18419089913368225, \"ffm_Latn_score\": 0.017758306115865707}","num_words":239,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.731,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Janngo aset 30 lewru jenayaɓuru timmata hitaande gila Ibrahima Tarawore ciwlii laamu Burkina Faso. Hannde ko holɗum waawaa limteede e piiji ɗi o waɗi e nder ndee hitaande ? Woodi ko o laatini, woodi ko timmaani. Nde o ƴetti laamu, ko hujja kisal e ndeenaagu o jonnu, taw gila o ari oo alhaali waylike, taw si o hettii ɗii nokkeeli ɗi fodunoo jaɓitan e juuɗe jihadiyankooɓe ɓen ? Fadima SI No arta e laatinaɗe e ŋakkereeji laamu makko.\nEnvoi link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/timmii-hitaande-gila-o-ciwlii-laamu-ngun-ko-hol%C9%97um-o-waawi-laatinde-e-nder-%C9%97ii-lebbi-sappo-e-%C9%97i%C9%97i\/","date":"2023-12-10T10:13:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00022.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7098886371,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7098886370658875, \"fuf_Latn_score\": 0.27757859230041504}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.221,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani tuumii FAMA (konu Mali) warngooji ɓiɓɓe muritaninaaɓe. Ñalnde 8 mbooy (marsa), laamu Muritani yaltini bayyinaango hollitoowo konu Mali yooɓiima ɓiɓɓe muritaninaaɓe nder wertaango leydi Mali.\nKo ndeen laamu Muritani holli mettere mum. Jaagorgal Geɗe Tumaronkooje noddi Jooɗaniiɗo Mali he Muritani, Muhamed Dibaasi, o hollaa Muritani weltaaki e ɗii warngooji, ko « bolle kaantare ».\nƊo adan ɗoo, ardiiɓe Muritani kollitaani tigi-rigi no warngooji ɗii ciforii, no waraaɓe ɓee poti, holi to ɓe mbaraa. Sarɗiyanke Muritaninaajo wiyi waraaɓe ɓee ko sappo e njeegomo (16). Ɗum kewi ko worgo wuro Abdel-Baguru. Waraaɓe ɓee tolnoyiima e capanɗe tato. E wiyde maɓɓe « Konu Mali ummanii ko bolle sawru gumɗo ngam haɓde e seɓɓitiiɓe. Konu Mali ko konu ngu alaa huñtito hoore mum, kadi konunkooɓe Mali njiɗi ko hollirde keɓtii nokkuuji seɓɓitiiɓe njoginoo tawi ko e ballal Riisnaaɓe. Kono so ɗii warngooji Muritaninaaɓe nattaani, jotondiral Mali e Muritani bonat. Teeŋti noon so laamu Bamako waawaani hartaade konu mum he ɗee golle kaantare kuccinaaɗe he muritaninaaɓe wuurɓe nder Mali ».\nKoɗdigal moƴƴal\nKolonel Abdullaay Mayga, kalfinaaɗo konngol laamu Mali jaɓii muritaninaaɓe mbaraama nder Mali. O wiyi kadi « Kolonel Asimi Goyta yeewtindii e Seneral Mohamed wul Sheex El-Gaswaani. Goyta yamirii yo konu uddit nebbiso ɗii warngooji. O felliti neldude sete toowɗo yettoyoo Nuwaasoot e ko ɓuri yaaƴtaade. Laamu Mali maa waɗ feere fof haa saabiiɓe warngooji ɓee njiytee. E oo yonta alaa daliilu mo konu Mali waɗiri ɗee golle, fawiiɓe e hakkeeji aadee ».\nE wiyde dawriyanke Kaliilu Sidibe, ɗee kewkewe pirtataa jotondiral e koɗdigal leyɗe ɗiɗi ɗee. O jokki o wiyi « nokku keeri leyɗe ɗee ina heewi seɓɓitiiiɓe e jihaadiyankooɓe. Ina woodi toon kadi haɓtotooɓe e \"banndiiji\" jogitiiɓe wujjooɓe jawdi, wujjooɓe hay yimɓe mbaɗa jukunɗe. Nebbiso luggo ina foti waɗeede ngam anndude wonɓe caggal ɗii warngooji. E oon tuma ɗum bonnataa koɗdigal leyɗe ɗee ɗiɗi »\nSeppo Muritaninaaɓe\nKo adii ko kewi he lewru Mbooy koo, hono ɗuum waɗi he lewru silto. Ñalnde goo mbooy, Muritaninaaɓe ceppii Nuwaasot haa ɓe njettii damal galle jooɗaniiɗo leydi Mali. Sete seppooɓe woɗɓe payi galle laamorɗo leydi Muritani ngam hollitde mette banndiraaɓe muritaninaaɓe waraaɓe. Seppooɓe ɓee noon tuumi ko konu Mali yooɓii pittaali jaambureeɓe. Ɓe mbeeyni raayuuji ina mbinndaa \"Ɓiɓɓe Muritaninaaɓe mbaraama e dow amdu, eɗen poti dartaade ndee bonande\".\nCiftinen Muritaninaaɓe heewɓe ina nguuri nder Mali ɗo ɓe ngollotoo haa teeŋti e ngaynaaka. Ko worgo wuro Abdel-Baguru, ngo woɗɗaani keerol. Hono ɗuum noon meeɗii waɗde he lewru siilo ɓennundu, muritaninaaɓe mbaraa sara wuro Naara. He oon tuma, laamu Mali wiyiino maa losko waɗe haa warhoreeɓe ɓee njiytee.\nAl-Qaïda e Dowla Islaam e Jihaadiyankooɓe\nGila jihaadiyankooɓe naati Mali caggal firtaare leydi Libi nde Kaddaafi waraa. Kono taƴooɓe e wuyɓe njanti heen haa addi pelɓondire leƴƴi: fulɓe e wambarankooɓe e Dogon en, ekn. Konu Mali naati heen waɗti jinngande kala haɓooɓe e fulɓe sabi gooto e mawɓe jihaadiyankooɓe ɓee ko pullo, oon woni Aamadu Kuufa. Kono laamɓe Muritani ndañii deeƴde gila 2011. Mbele ko ɓe nanondirɓe e jihaadiyankooɓe? En nganndaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/04\/19\/muritaninaa%C9%93e-waraa%C9%93e-to-mali\/","date":"2022-06-27T14:46:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103334753.21\/warc\/CC-MAIN-20220627134424-20220627164424-00636.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6610302329,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6610302329063416, \"ffm_Latn_score\": 0.18406368792057037, \"fuf_Latn_score\": 0.08597695827484131, \"fuh_Latn_score\": 0.06575364619493484}","num_words":482,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.471,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pesol: CERN\nE wiyde annduɓe ɓee, won gabbel dogi 300 006 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaade satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii ko e ganndal ganndo moolanaaɗo biyeteeɗo Albert Einstein lelnunoo e hitaande 1903, kiisingal wonde alaa abbere ɓakdi waawi daɗde annoore, ɗum noon alaa abbere ɓakdi waawi dogde ko ɓuri 300 000 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/pulaar.org\/tag\/cern\/","date":"2020-05-27T02:45:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347392057.6\/warc\/CC-MAIN-20200527013445-20200527043445-00462.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6807376742,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6807376742362976, \"fuf_Latn_score\": 0.19807752966880798, \"ffm_Latn_score\": 0.07806573808193207, \"fuh_Latn_score\": 0.0315997414290905}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.737,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faggudu: Ko honno laamuuji ɗin wallirta walla nafkirta eɓɓooje togoose (tosooke) [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 10:00\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismiima on e nder taskaram men ''Faggudu e Ɓamtaare Afrik. Faandaare Faggudu e Ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe fewndori to baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik.E oo taskaram hannde hiɗen haala fii ɗii kaalisiiji walla mbuuɗi ɗi laamu ñawlata maa wallirta jogiiɓe eɓɓooje, faalaɓe gollude ɗe. No ɗum waawi laatorde? No laamu nafkirta\/ñamlirta? Ko honɗum e kaayitaaji (kaydiiji) e honɗi e laawi haanaa reweede haa ɗum laatoo? Fii jaabagol ɗee lamnde, hiɗen tolni Moodi Hammaduun BAH hooreejo senndikaaɓe cuuɗi Bank to Mali. Ɓuri duuɓi jowi himo golla e ɗen baŋŋe. En jaɓɓoto kadi Ibrahima Dikko, ko o yiiloowoo sosiete\/faggorgal jawdi hertorgal baŋŋe nafko e ñamaade. Sosiyete makko ko Mali jooɗii. Iisa Jallo, ko jeyaaɓe e laamu Moritani halfinaɓe ñamaale e balle renndo.Heɗiibe Rfi Fulfulde, ko ɗum ɗoo woni toɓɓe taskaram men, Faggudu e ɓantaare AfriK.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211028-faggudu-ko-honno-laamuuji-%C9%97in-wallirta-walla-nafkirta-e%C9%93%C9%93ooje-togoose-tosooke-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2023-03-22T15:19:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943845.78\/warc\/CC-MAIN-20230322145537-20230322175537-00399.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4979191124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49791911244392395, \"fuf_Latn_score\": 0.4829877018928528}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diiwal Zamfara\n|Golle imaaɗe||1 Yarkomaa 1996|\n|Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude||Inngilisjo|\n|Duungal||Afirik|\n|Lesdi||Naajeeriya|\n|Laamorde||Gusau|\n|Nder laamoore||Naajeeriya|\n|Jonde kwa'odineto||12°10′0″N 6°15′0″E|\n|Office held by head of government||Governor of Zamfara State|\n|Laamu battaa en||executive council of Zamfara State|\n|Laamu depitee en||Zamfara State House of Assembly|\n|Hiiri-weeti pelle||UTC+01:00|\n|Shares border with||Diiwal Katsína, Kaduna, Niger, Diiwal Kebbi, Sakkwatoɓe|\n|Replaces||Sakkwatoɓe|\n|Ɗemngal ngal sarwisiji leydi fu njoni haalude||Lela, Lyase, ut-Ma'in|\n|Laawol ngol laamu anndani||http:\/\/zamfarastate.net\/mb\/|\nZamfara Un Diiwal e Woyla Faaro Hirnannge Naajeeriya gelle mauɗe diiwal Zamfara kanje ngooni Gusau ɗenbo. Gomnajo mo jooni hanko ke Bello Mohammed Matawalle. Haa yaari 1996 geɓal egal ɗer Diiwal Sokoto. Zamfara un geɓal gal ɗuuɗirka yimɓe e Hausa'en e Fulɓe. Zamfara galɓu e paamari hukuumaaji Anka, Gumi, Bukkujum e Talata Mafara.\nGoɓiranko'en ɓe ɗuuɗirka yimɓe hukuma pamarun Shinkafi. E gonga gobranko'en waaɗi hijra gaɗa lamorɗe Gobir. Ɗun heeɓa Burmanko'en e Bakura e Funɓe Bundugu e Maru, galibu maɓɓe ɓe ɓuuri Katsinanko'en, geranko'en e Haɗejanko'en ɗenbo e yimɓe Alibawa eɗon ngooni e Ƙaura Namoda e Zurmi, eɗun heeɓa ɗun Alawan Shehu Usmanu fulɓe e Birnin Magaji.\nGal waaɗi keerol e wayla jamhuriyyajiwal Niijar eta fombina e diiwal Kaduna eta fuuna waadi keerol e diiwal e Katsina eta hirna ɗembo edi waaɗi keerol e diiwal Sokoto Kebbi e Niger, eɗi wooɗi ɗuuɗirka yimɓe koyaari 9,278,873 edau limgal 2006 ɗen edi woodi hukumaji pamaari sappo e naayi.\n[1]Jooɗorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nJooɗorɗe Zamfara Jooɗorɗe Zamfara eɗe woodi gulɗun eɗun ummo koyaari 38`c (100.4`F) yaari dau hakkuɗe marchie e mayu. Wakkatire ɗungaaku eɗun fuɗɗa e reirgo mayu yaari seftembeer enon bo wakkatire peewol eɗun ɗun anɗi e hammattan eɗun gaɗa Disamba yaari Afrilu. Leɓɓi ɓurɗi gulɗun e Zamfara kanji ngoni marchie e Afrilu gonɗi haade e ɗungu eta artuɗun. Diyam dau artuɗun eɗon wadda sakamaakoji ɗun feunoojun hauti e ɗustuugo ngulɗum ɓanɗuu.\nHukumaji Pamari[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDiiiwal Zamfara eɗon maari hukumaji pamari sappo e naayi (4) kanji ngooni.\nLasgi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDiiwal Zamfara gal un ummaatore hausa e fulɓe inare e woɓɓe gaɗa ɗer ummatore Gwari, kamuku, kambari, Dukawa e Zabarmi ɓe jooɗii. Luttuɗe ɗen ɗe kautii e Igbo, Yarbanko'en, Kanuri'en, Nupe e Tiv. Mauɗe gelle diiwal un inare woɗɗe musamman e faaro wuuɗu luumo ɗe ɗuuɗirka yimɓe gaɗa ko e tooye ɗer Naajeeriya kamano no ɗum waaii e kootooye fuu e galluje mauɗe e Zamfara eɗe ngooɗi ɗuuɗirka yimɓe gaɗa guttuɗi fere-fere ɗun Naajeeriya.\nDemle[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDemgal Hausare kangal ke ɗemgal hukumawal luttuɗe mauɗe ɗemle ɗe ɗun wolɗaata e maaje e Zamfara ɗe kautie Englishire, Faransacore, Fulfulde, Larabankore seɗɗaje ɗenbo eɗe bolwira kaamani Yorubankore e Igbo'en. Demle kainji lela e gwamhi-wuri eɗun wolwira e majee e hukuma pamarun Gummi. Ha eɗe hanɗe eɗun wolwiira e ut-ma in e diiwal e ɗenbo gelle Keɓɓe ɗun diiwal Sokoto.\nIlmu (Famgo)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nJergol mangal jangirɗe diiwal Zamfara ɗe kauti e.\nDiinah[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nJulɗaaku (Islama) hanjuke mauɗun diina diiwal gal kirista'en ma eɓe ngoodi tokkaɓe ɗuɗɓe diinaji asalu ɗimma eɗi ngooɗi tokkuɓe haibo ɓe ɗuuɗa (seɗɗa) tokkaɓe. Eɗun waɗɗa ɗeɗɗen diinaje e saareji kiiɗi banoo Dutsi e kwatarkwashi. Diiwal Zamfara hangal wooni latti artugal e naajeeriya puɗɗugal huutirki tsariwal Shari'a e zaman laamu gomnajo kiiɗo diiwal gal Ahmed Sani Yarima.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Zamfara","date":"2023-05-30T15:19:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645810.57\/warc\/CC-MAIN-20230530131531-20230530161531-00433.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9957373142,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9957373142242432}","num_words":527,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tee noon laamɓe leyɗe cedeao mbiyi ina njaha mali.\nHono neɗɗo uddirta suudu kadi wiya ina naata toon.\nKadi mbele uddude naatirɗe-jaltirɗe leydi mali wonaa famɗude njurum e ɓesngu mali haa teeŋti ɗoo ɗo ɓe tolnii e tampere hannde.\nTampere laamu ngu waawanaani leydi mum, hay nii laamodaaki leydi mum, yoga e ɓiɗɓe leydi ina ndudnoyaa ina ngoppidaa e waawi wara-waawee waree.\nSo tawii ko ko kolonel jaw ( colonel diaw )en mbaɗi ko, yo aduna o jaggir ɗum suudu so sumii neɗɗo wiyetaake tan yo yaltir damal.\nSuudu kay so sumii saka noon sumiri ko damal, ɗoon fadde haa heɓa damal alaa.\nKolonel jaw e won'diiɓe mum ko ɗuum woni ko mbaɗani malinaaɓe, suudu maɓɓe ko ko sumi tee e ɓeni nder , ko alaa e sago ɓe Ƴeewa noɓe njaltiri kamɓe e ɓesngiu galle maɓɓe e cumu ngu.\nKo geɗe bayɗe nii addannoo leydi ndi janngin'de ɓe e heblude ɓe. So tawii neɗɗo janngat heblee yiya kataa ina meeranoo leydi mum walla nii kataa ina wuuboo e leydi mum, ummotaako riiwtana hoyre mum. Hol nafoore ndeen jaŋde e ngoon heblo.\nNgonaa e leydi ma , kala ko dilli ko maa woɗɓe noddoyee ngara mbaɗta waalde e mbaalndi ma, so on pinii keedtaa caggal e dawol leydi ma, afrknaajo fotii diwnude ɗoon afrik mum.\nAfrik yo jaɓ ko neɗɗo no yimɓe ni, dente bayɗe no cedeao woto ndarano wonki ngooti tan e nder leydi no woorunoo yo ɓe ndarano wonkiiji ɗii fof , ɓe ndeena leyɗe ɗe.\nLaamiiɗo mo feewnaani waɗdee maslaha so yiɗii, kono laamiiɗo woni e bonnude ko feewnanoo naatani welsindaande ndeenka ɓiɗɓe leydi, pelle bayɗe no cedeao ina njooɗii na njeeɓa. Ɗuum ɗoon wonaa goonga, laamɗo bayɗo noon so memaama, no cedeao ummanortoo ɗum ni, ɓe potnoo ko ummanoraade noon ɓesngu ndiin leydi e waktu nde tappi nde.\nNo foti yimɓe mbarndiri e nder leydi mali , mate ɓeen ɗo pittaali mum en ɗii ummii ɗo wonaa ɗoon fittaandu Ibraahiima b keyta ummii.\nAfrik so yiɗii won'de yo fotndu ƳiiƳe yimɓe fof, laamiiɗo o waasiino laamaade waɗde ko o neɗɗo tan, yo o teddine o reenee o hormee e dow ko gaaňataa goɗɗo fof baawɗo won'de.\nAFRIK. HAY DIINE YIMƁE ƁE POTNNDAANI KOYE MUM :\nSo neɗɗo janngii diine Allah o wonii nganndo yo ganndal ngal naftu aduna o e ko feeňi no gannde jogiiɗe aduna o hannde ɗe ni.\nTuugneteeɗo e ganndal waasa wasoraade mbirniindi e wiyde ina waɗa ɗum njogitaari.\nKala ňemtinteeɗo heddoo e ko Allah haalani yimɓe jaɓɓe ɗum ɓe ko, so Allah wiyde alaa gannduɗo .birniindi so wonaa kanum tan, neɗɗo fof tonngoo e kaan ɗoon haala Allah fiɓoo e ndeen ɗoon fiɓnde waasa fawtude heen kono noon.\nNo foti yimɓe ɗannantoo safaara maayora toon, no foti yimɓe maayata e dow laawol ɗo ndawatnoo ngoƳa tiiɗka, tawa mbaarudi hiraande walla bottaari mum ina heblanaa.\nKo alaa e sago afrik fotnda ƳiiƳam ɓiɗɓe mum, ganndal , daňal waasa heernaneede e rokkeede yoga e yoga, gooto fof wuura e ganndal mum e martaba mum. Ngati ina jeyaa e ko tonngi afriknaaɓe wuurde e ganndal walla e martaba goɗɗo, tawa aan aɗa fotnoo waɗde ko ɓuri ko oon waɗnoo ko, tawde oon ko pernooɗo laawol nde ɓuri mettude nde haa darii.\nHilifaaɓe ( ardiiɓe ) men mbeeɓnana koye mum renndooji ɗi haa yimɓe ɓe mahoo e ɗuum , yimɓe ɓe fof paamda daňal e ganndal fof woni ko e lahal Allah, neɗɗo fof ina heƳa heen tawa lahal ngal dillaani, waasa miijeede lahal Allah ngal won tan potɗo nokkude heen.\nYimɓe fof potndee e ňaawoore pota e deentagol mum, tawa ɗo mooletee Alaa so wonaa e dow goonga, wonan'de leyɗe juulɓe ɓe mbaasa yejjitde Allah ko ko ňaawtoytoo ňaawooje ɗe, ňalawma mo hay gooto roondantaago goɗɗo doondngal (donngal)mum.\nKala mo Allah rokki ko mbiyeten geɗal ko, ɗo e aduna o\nyo faam ko Ƴeewndol Allah e dow makko, oon yo anndu ko ngoƳa mawka fawii e mum.\nGila e laamɓe ňaamooɓe jawɗeele e ňaamminteeɓe jawɗeele, nde tawnoo jawɗeele ɗe e ɓesnguuji ɗi ko heedɗaawo hakkunde neɗɗo e goonga ko heedɗaawo hakkunde neɗɗo njurum, wonan'de kala mo reenaaki reentaaki raɓɓiɗinaani nguurndam mum, nde wonnoo jawkal e ɓiɗkon ko fitina oon paggiiɗo ɗum en.\nHannde ganndal e martaba e laamu ne ɗesii naattineede heen, nde tawnoo geɗe ɗee fof ngontata ko laamu, laamu woni hoolaare e mbaawka e pittitaare.\nƊuum noon hay doktoor cafroowo yo fotndu ɓe safrata ɓe, walla o ɓura daranaade ɓurɓe muuseede ɓe, o waasa ɓurde daranaade ɓurɓe anndeede e addorde ɓe.\nnokkuuji ko ɗiɗi tan : DARAANDE E YANAANDE\nIdrissa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/08\/20\/ko-kewi-mali-koo-cedeao-wiyii-uddii-denndaangal-dame-leydi-mali\/","date":"2021-05-09T02:09:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243988953.13\/warc\/CC-MAIN-20210509002206-20210509032206-00247.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4560244977,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45602449774742126, \"fuh_Latn_score\": 0.18700097501277924, \"ffm_Latn_score\": 0.1742897927761078, \"fuf_Latn_score\": 0.15426115691661835, \"fuq_Latn_score\": 0.02804480865597725}","num_words":749,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.426,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"POUR LES ENTREPRISES ET LES PARTICULIERS\nPeeje ngam ñawndude saqqaaji mon\nR2 DIISO\nE min mballa on e :\nyimɓe gollooɓe : jiilgol nanndire, wasiyaaji e jokkondirgol yimɓe ngam liggingol juumtungol.\nKarallagal heblo : Eɓɓude hebloooji gannde limtilimtinɗe jaaduɗe e sokla joomum.\nCoɗagol e nder renndo e jogagol mecce : Keesndagol teelɗuɗo ɓamtaare e meccal, wasiyaaji ko yowitii e ngonka ɓanndu moƴƴuka, wallude e binndol sifaa nguurndam neɗɗo (cv), ɓeto katanɗe e kuccam yimɓe feewde e mecce.\nSilooji e timmingol katanɗe\nR2C ina heesndoo antampirisaaji e fannuuji kala jotondirɗi e jiilgol yimɓe gollooɓe (GRH) ngam tafde semmbe timminoowo katanɗe e ngonka moƴƴa e meccal.\nDiiso\nGeese jaajɗo diisneteeɓe haroliɗɓe e nder ceŋɗe antampiriis kala. Heesndotooɓe amen ( ɓamtaare aadee, ƴellitaare e meccal, coɗagol e golle, e coftal ɓalli maa ko wuuraa ekn…) e diisneteeɓe amen ( sariyaŋkooɓe renndo e kala fiyakuuji, haralleeɓe gollingol yimɓe) ina ngoodi ngam duusde on.\nBalle baɗanteeɗe teelɗuɓe\nE min ngooŋɗini wonde aadee ko hoorejawdi, kam woni doole gaddanooje antampiriis hoonaade; tiinnaare amen kala ko wallitde ɓe worɓe e rewɓe (ɗaɓɓooɓe golle, walla nii wonɓe e golle ) huccanɓe kawgelaaji kesi ngam hoonaade e nder nguurndam mum en ko yowitii e mecce.\nKo feewti e amen\nR2C ko njuɓɓudi miijoraandi yo won tergal ballitoowal e golle e fannuuji yimɓe gollooɓe, karallaagal heblo e naatgol e golle.\nLoowdi eeraango amen ngo hucci ko e antampirisaaji e teelɗuɓe e yiɗde rokkude ɗum en peeje jaaduɗe e fannuuji golle cifaaɗe e ko adii koo. E min keptiniree wonde gollordu liggidtoondu e wallidiiɓe maa disneteeɓe addanooɓe on peeje juumtuɗe ko yowitii e ngoƴaaji mon.\nR2C ina waawi kadi gollodaade e dente nokkuuje, duɗe njangiin e pelle joganiiɗe koye mum en binndanɗe heblo fannuuji limtinɗi ɗum fof noon ko e ballondiral e GIFES (Dental adunayaŋke ngam heblo e nehdi kaɓɓondirndi).\n« Nduuɗoo gollordu teeɗanii ko addude kesam-hesaagu e antampirisyaagal e fannu jowitiiɗo e diisnagol, keesndagol e heblo antampirisaaji e teelɗuɓe. »","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"http:\/\/r2consulting.fr\/ff\/kodki\/","date":"2021-06-22T07:16:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488512243.88\/warc\/CC-MAIN-20210622063335-20210622093335-00100.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8257185221,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8257185220718384, \"fuf_Latn_score\": 0.09428346157073975, \"ffm_Latn_score\": 0.04480230435729027, \"fuh_Latn_score\": 0.02783554047346115}","num_words":311,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.212,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.836,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo wakiili'en majaliisaaru ndotti'en , Ahmed Lawan tefri Naajeeriyaabe wada boddi ko waddata jahargal yeeso Lesdi Naajeeriya.\nLawan suditani kubaruujjo Suudu Radio Konngol Naajeeriya wakkati bee yaarana Ardiido Buhari ngilla kofli julde haa hodorde maa ndeAbuja Laamorde Lesdi Naajeeriya bee wiiki Do'a 'e kuude boddi tan nafata Lesdi Naajeeriya no joodirta joonde jam,\n'O wi wadanki Naajeeriya do'a naa see julbe tan haandi hawta wade bee be haykaleeji fu ko waddanta 'en joonde jam enanta jahargal yeeso nder Lesdi meeden.\nToni haa 'en hawtan koppi 'en narra 'en heban joonde jam enanta jahargal yeeso bananta bernde yidi.,\"\nSenator Ahmed Lawan wi bee yanngadaaji di Lesdi Naajeeriya yiidi dow ko laarani COVID-19, bee non fu ngomnati wadi fodde bawde ko wallata bibbe Lesdi ndin.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/02\/hooreejo-wakiilien-majaliisaaru-ndottien-tefri-naajeeriyaabe-kawtal-koppi\/","date":"2023-02-07T09:20:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00760.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.937531054,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.937531054019928, \"fub_Latn_score\": 0.06032305955886841}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.707,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 22\/02 Wempeƴere dawrugol duñii, hannde moni kala ko gorko. Mbiruuji sappo e nayi nana ƴama na pooɗondira jappeere leydi Senegaal. Ɗum woni hakkunde : Abdullaay Wadd, Makki Saal, Seek Tijjaan Gaajo, Idiriisa Sek, Mustafaa Ñas, Usmaan Tanoor Jeŋ, Seek Abdullaay Jeey, Amsatu Soh Sidibee, Juma Jakate, Moor Jeŋ, Duudu Ndooy, Ibirahiima Faal, Jibiriil Ngom e Umaar Haasum Jah. Hannde moni kala nana yirloo e nder Senegaal ngam ƴeewde yimɓe.\nYonti, caggal nde Wadd laamii haa gasni ko rokkanoo, jooni kuule mbaɗi ko yo ɓamte. Kono e ko heewɓe njahdi Wadd fotaani jeyeede boom e ɗiiɗoo suɓngooji ; sibu o laamiima laabi ɗiɗi ; gila hitaande 2000, o fiiltaa kadi e hitaande 2007. Ko ɗum addi pooɗee nduuree hakkunde makko e goomu M23 e ardiiɓe lanndaaji keddiiɗi ɗii.\nCaggal nde hoohooɓe mawɓe ñaawooɓe suɓngooji ñaawi, heddiiɓe salinooɓe ; mbii yo yuurnite. Kono haɗaani nde ɓee njuurnitii ndiwtaani tawtoreede wadd e subngooji. Ɗum sabii fini hakkunde Wadd e lanndaaji luutndiiɗi ; haa yimɓe joyo mbara heen. E oo sahaa M23 woni saliima Wadd e sukaaɓe « Y en Marre » en nana ndadii ko e laabi nii ɓe mbaɗi. E ɓeydude heen hono Yuusu Nduur , Keba Kennde e Abdurahmaan Saar njaɓanaaka.\nNjilluuji maɓɓe\nCaggal nde kampaañ woni daawal jonte tati taƴaade yo moni kala yaa ƴamoyaa, ƴeewa yimɓe e leydi ndii ; ɗum fuɗɗii ko aset ñande 5 lewru Feebiriyee gasata ko ñande 24 jamma. Ngam haɓaade Wadd balɗe gadana ɗee lanndaaji ɗii kala ngonnoo ko e diɗal M23 to dingiral Obeliske. Rewi heen ko jaltugol Makki Sal, kadi Mustafaa Ñas rewi heen wiide kañum en alay sago njaha nder leydi. Kono won yiyruɓe ɗum jamfa.\nE ko fuɗɗi Duudu Ndooy kañum toŋngi haala mum koko faati e no Wadd yeeyiri leydi ndii, bonni booñ Senegaal.\nƊoon Amsata Soh Sidibee ɓeydi heen yo ɗum gas, fotol e jeyiiji ɗii. Hono Juma Jakatee kañum dawani ko ɓe ngalaa golle kañum en e gollooɓe e nder galleeji. Rewi heen Usmaan Tanor Jeŋ. Mbiru lannda Ps e wondiiɓe mum kañum holliri tan ko nguura kaa na muusi, Wadd bonnii leydi ma ɓe tafto ɗum.\nBaaba mum Kariim Wadd noon wii ko suɓngooji njaraani boom, sibu Senegaalnaaɓe ko kañum njiɗi « huunde kala mi waɗii ɗoo. Kono mami ɓeydu haa teeŋti e jam e nder Kasamaas. » Ɗum ko hade makko wulleede to Welingaraa.\nIdiriisa Sek kam wii ko bonannde heewi kono gasii haŋkadi sibu ñande 26 feebiriyee faande Wadd kono hoccata paɗe mum yaha.\nMakki Sal, ɗoon no rewnoo kala ko yimɓe heew��e ngabbii ɗum. Gila Cees, Luga, Ndar, Lisaa, Podoor, Mataam. Mbate wonaa ɗum sabii haa diɗɗal makko werlaa kaaƴe to diiwaan Sagata. Ɗum fof e wadde noon Maaki wii ko maa hoynu Wadd e yimɓe mum, maa fiimo, liɓa mo hay so o wujjii alaa ko nafata.\nHono Seek Bammba Jeey mbiiɗo yo hoohooɓe diine njamiri Wadd yo woppu haŋkadi, sibu kuule e doosɗe leydi ndokkaanimo yamiroore, artii wii ni boom yo suɓtungooji ɗii kaay waɗeede. Ellee ko ɗoon elimaan jaagorɗe hono Suleymaan Ndeene Njaay, mawɗo ɗiɗɗal suɓngooji Wadd waɗnoo \"oo kam laaɓii alaa yimɓe, laaɓii suusaa\".\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Netwoks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=915:dawrugol-senegaal-nande-jannde-moni-kala-ko-gorko&catid=47:dawrugol&Itemid=101","date":"2013-05-22T21:25:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368702448584\/warc\/CC-MAIN-20130516110728-00004-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6048893332,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6048893332481384, \"ffm_Latn_score\": 0.26136744022369385, \"fuh_Latn_score\": 0.08109422028064728, \"fuf_Latn_score\": 0.03721301630139351, \"fuq_Latn_score\": 0.013826978392899036}","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.433,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aamadu tijjaani kan keblo heblooɓe, miije ma miijtaama no feewwi, kono ngaanumma kadi daňaama heen ɗo heeɗo am ga.\nHaa teeŋti e jooporaade ɗemngal ngal toorankoore walla bunndunkoore ekn…Nde wonnoo ɗuum ko geɗe ɗe fulɓe fof njiɗnoo diwtee e ɓennee. Toorankoore nde ko kanum tan woni ɓunndu woni fulada, woni kankoos. Ko seerti heen seeɗa koo, ko ngaddiin walla caltuka. Nde tawnoo diiwe ɗee fof ko ko keerondiri, kala heen huufdude keerol njeydi(njiidi) caltuka, diiwe ɗee noon na ɓura yaajde tan yimɓe ɓee na ɓesdoo laayondirde, caltuka kaa ne na ɓeydoo seertude, tawa noon kadi ceeriigu ngu addaani majjondiral ɗemngal ngal. Ngati ko heen gooto haali fof goɗɗo oya na anndi ɗum , so tawii o Ƴettoyaani ɗum e ɗemngal goɗngo ngal ngal o hoɗdi. kala ko pullo ɓolo haali-haali pulaar ɓolo to pullo woni fof anndat.\nNde tawnoo ɗemngal ngal taƳondiraani e leyɗe ɗe ngal hoɗi ɗee fof, wootuɓe heen fof won ɗo ceŋondiri e woɗɓe ɓee, pullo fof kadi na jaɓi pulaagu goɗɗo o. Kala ɓe ɓe koɗdi, e kala anndu ɓe ina jaɓi ko ɓe fulɓe ngam ɗemngal gootal ngal ɓe kaalata ngal.\nWaɗde enen aynooɓe ɗemngal ngal to heedo miijo am en potaani innude woottin'de ɗemngal ngal, ngati huunde so wiyaama ina woottiɗinee , walla woto woottiɗine , ɗuum jeyaama seedeeji meeɗooji seedtoyaade ndeen huunde wonaa guutum. Potɗen kay ko tabitin'de semmbin'de ňiiɓnude ɗemngal ko gootal, tee kadi ko ɗuum tigi woodi. Kadi paamen ɗemngal ngal hannde wonaa fulɓe tan njogii e mum humpito , ameriknaaɓe heewɓe nani njanngi pulaar haa mbaɗti muulde heen dewte(tefte). E hoɗdiiɓe men afriknaaɓe hay sinno njanngaani binndi ɗemngal ngal ne, ina nanira ngal hoyre e laaci. Ngannden fulɓe tan nattii jeyde ngal. Ɓeen jannguɓe pulaar haa ina mbinnda heen dewte ina ndewtoo heen jamma e ňalawma, ɓeen na mbaawi yan'de e binndanɗe men biyooje pulaar yo woottiɗine alaa woto woottiɗine.\nPulaar salaade haala njiggaaka(helmere jiggaand) ɗuum ko ɗemngal ngal salanii ɗum hoyre mum, ngam maggal jogaade coppal e ciggirgal ko ngal jeyi e ko ngal jeyaa, ɗuum ɗoon ko pulaar jaggi e juɗngo kaaloowo ɗum baawɗo ɗum o ina holla ɗum ko jeyi e ko jeyaa. Haɗataa ɗum huutoreede noon, ngati kaalanɗe jiggaaɗe keewi naatirɗe ɗemɗengal ko to kaake peewnirɗe. Mbiyaa pikku walla mbiyaa peel, jooni noon ko pikku e peel peewnata ko inniraa ɗum pikku o e peel o. Mbiya ngon mi ko e \"peelde\" ndii ɗoo leydi, ngon mi ko e \"pikkude\" nges'am ba, ɗoon noon jibinannde aroynde fof heɓɓoo ɗeen kaalanɗe , tee kaalanɗe ɗe eeltoo haa ɗigga e hakkillaaji maɓɓe.\nKadi aamadu demmba boli wiyiino koɗdigal men e arabeeɓe teskaaka haa ko eɗen njiggoo e maɓɓe. Ɗuum kadi ko yiyannde ndew mi takel tan, (daartol)henndu ina waawi momtude teppe ɗe haa ndew mi takeleejo oo majjiree sawaawo ngo.\nKono kam kadi ina addi jiggagol men e ɗemngal arab yimɓe men janngoynooɓe diine islaam njanngiri ɗum ɗemngal arab toon to leyɗe arab, e joganoodeɓe miijo ko ɗemngal arab ɓuri ɗemngal pulaar teddude ɓuri ɗum jeyal e aduna he. Ko ɗuum waɗi ɓe Ƴetta konngol arabol ɓe kaala ɗum haalngo ful-fulo. Dr mohammadu ba e Pr yero demmba jallo joom felle, ɓe njumpidii e kaalanɗe : \"nafeere nde e annoore\" nde. jumpugol naɓɓe ngol rokki goonga ko kaalanɗe ɗee ɗiɗe fof ko arab, kono noon pulaar na jogii karallaagal naftaade haalannde janannde haa nannde e pulaar, haa yoga e fulɓe mbaasa anndude njeyaa ɗum.\nJaŋde ɗemngal nawdat fof mum tan waasa wiyde na sogga gootel tan haa yottoyoo fuɗɗa ruttanaade goɗngel kadi. Heewɓe nani e ɗemɗe aduna he njanngaani binndi kono won ɗo keedani ɗemɗe mum en haa laaɓti. So en Ƴeewii ko wayi no Alhajji banal en, e yoga e yimatnooɓe ɓooyɓe won njuɓɓude ndi ɓe naatni e ɗemngal ngal. Waɗde enen ne yahruɓe binndi yo cellin binndi e kala ko yahdata heen, yo ɗiggin ndeen rogere. Fannuji goɗɗi ɗii ne mbaɗa noon, ɗi mnaasa fadondirde.\nMiin ɗo heedo(bannge)am ɗoo, jiggaade ɗemngal hawranaani mi, haɗaani noon mbiɗo anndi ɗemngal jiggoto tan, kono noon ɗuum addantaa kam doolnude ɗum e eteede semmbin'de ɗum. Nde tawnoo ɗemngal na waawi loowtude ɗemɗe goɗɗe haa laaɓa cer, heen kaalanɗe ngarat ndiiwta haalannde ful-fulde nde , njooɗtoo e jooɗnde mum, ɗee heen ngara naata ndaňa jooɗnde njooɗoo haa feewa kono tawa Ƴettaani njooɗnde ful-fulde. Tee noon limoore fuɗɗortoo ko e gootel yahɓana keewal, seeɗa-seeɗa ka ko ɓooyal mum gasnuyta huunde, won noon kadi jaggirɓe jigaade kaalanɗe ko fay-fayru ɗemngal. Nduun fayru noon ina waawi addude e ɗemngal Ƴeeŋo taasiyoŋ. Fayru ɗemngal ko aaltaade yimɗe ɗemɗe goɗɗe na naattina e mum, ɗuum kadi won ko naamnii…kono kay wonaa aaltaade kaalanɗe ɗemle goɗɗe na naattina e mum.\nKo ɗuum duňi mi kala ko nganndu mi walla nii cukku mi ko ɗuum ɓuri sellude, ko noon mbinndirat mi haa ɓuri teeŋtude noon tawa mo mbinndondirat mi oo ko binndo pulaar, so tawii o wonaa binndo pulaar, mbinndirat mi tan kono o faamirta ni.\nKo njiy mi e jiggoore ko moƳƳaani e geɗe waali wuro en. Hannde maaro jiggaako riiwtii suunaari e sammeeri e feelaari, kala aawri walla gaawri ndi ngaawatno-ɗen hannde maaroori heɓii-heɓtii, eɗen ňaama eɗen ngoya giyte jam-jam gonɗi, ngati mbiyɗen ko maaro na ňawna. Kono noon mbayɗen kono cimmotooɗo wayi e simme mum ni.\nAynooɓe ɗo e leydi men senegaal e muritani baali men pul-fuli jiggoore walla ngostiigu baali capatooji(cafarooji) keɓtii jofe men. Baali billi , booɗi , caygi , ɗi gallaaɗi, korodi ɗi pooŋolle mawɗe ndiiwii ɗum e finaa tawaa men.\nNduu ɗo remru e ɗii ɗoo baali eeri gumali, no ňaamtiri ko tawnoo toon koo ni, ko noon ɗemɗe goɗɗe ɗee njiɗi waɗde pulaar ko aldaa e tintin'de. Njeeɓen hakkunde hawsa e aadamaari, hakkunde pulaar e wolof to jolof – saalum – waalo barak e ɗoo e leydi senegaal.\nHay cukalel men wiyetenoo ko kummba tokosel , aadama tokosel, hannde wontii bebbee kummba, bebbee aadama, sukalel entangel so aɗa dawa mbaynorto-ɗaa ɗum ko baay-baay. Suka debbo jontuɗo wiyetee ko gel, sukalel gorel wiyetee ko booy.\nƊuum ɗoo fof hulɓinaani en haa eɗen keddoo e jiggaade ɗemngal bonaani. Ɗuum wayi kono gayno waɗtude wiyde fowru fotaani wareede ngati kam ne ko tagoore.\nIdriisa ka binndo","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/06\/30\/duko-gini-%C9%97ee-arani-ko-joom-joweeji-en\/","date":"2021-05-09T01:26:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243988953.13\/warc\/CC-MAIN-20210509002206-20210509032206-00248.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5715606213,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5715606212615967, \"fuh_Latn_score\": 0.16475225985050201, \"ffm_Latn_score\": 0.147849440574646, \"fuf_Latn_score\": 0.09960737824440002, \"fuq_Latn_score\": 0.01445405650883913}","num_words":1010,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.459,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sooja'en Piirooje Asama, NAF sankiti sangeere turtube Boko Haram ko waddi ragare ardiibe turtube 2 enanta wobbe nder mabbe ko hewtani 40 haa Kurebe nder galluure Shiroro nder Jihawol Niger.\nTumbaljo Sooja'en ben, Air Commodore Wap Maigida, kanyum on tabitini halakan bee wiiki fakat sooja'en ben besdan yaaruki kippe dow be kawtal Boko haram.\nNder jawaabu ko sooja'en ben, wi Ardiibe ben woni; Abu Ubaida enanta Yusuf Abba sooyi yonki mabbe wakkati be yaranibe kippe bee Piirooje Asama.\n\"to on woytoy 22 Lewru December 2022, ndenno piirawal konu dum NAF meedino hippuki turtube ben haa nokkuure Kurebe nder Galluure Shiroro.\n\"ko ndenma turtube duudbe sooyi yonki mabbe wakkatiire nden.\n\"Kadima be wi be nanngi turtube wobbe bee nba'ante Masinji ko duuda do roondi ngooba Jamanu ngam be naftora bee man haro waduki Bomji mallabo ko fettata nawna ummaatoore. (IEDs).\nHooreejo Sooja'en ben haagiifakan wi, bee umroore 'e tokkol ko ardiido mabbe, Chief of the Air Staff, Air Marshal Oladayo Amao, sappi be wadan fodde bawde mabbe ngam yiiki be hewtini yidannde ummaatoore.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/17\/soojaen-hebi-nasaraaku-dow-turtube-haa-jihawol-niger\/","date":"2023-02-03T23:29:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00779.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991713762,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991713762283325}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"CAAD: lumndiiɓe laamu ndentii ngam liddaade hooreejo leydi ndin\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nHannde alkamisa 11 lewru 2ɓuru 2021, ka yewtere men On Tootaama Konngol, on holluno miijooji mon ko faati e suɓngooji woote saatiiɗi CAD, waɗooji ñannde 11lewru 4ɓuru e ndee hitaande hikka, caggal nde pelle ɗawroyankooje 16 lumndiiɗe laamu suɓii Tewofil Bebzuun Bongoro ko tiindoo hooreejo leydi oo, Idriis DEBI laamiiɗo gila duuɓi 30 e pawdi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/on-tottaama-konngol\/20210211-caad-lumndii%C9%93e-laamu-ndentii-ngam-liddaade-hooreejo-leydi","date":"2022-05-19T10:08:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662526009.35\/warc\/CC-MAIN-20220519074217-20220519104217-00294.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7676644921,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7676644921302795, \"fuf_Latn_score\": 0.14813478291034698, \"ffm_Latn_score\": 0.07826633751392365}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.713,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol ko woni geɗal debbo nder Lislaamu? Mbele gorko e debbo ina fota?\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-gorko-e-lislaamu-1-potal\nHol ko Lislaamu haali ko fa'ti e ne'agol joom suudu maa o?\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-lislaamu-2-lappude-debbo\nHoli no nelaaɗo wa'noo e rewɓe makko? Holi ko yamirii muslimaaɓe? Holi no nelaaɗo ɓurorii heddiiɓe e rewɓe?\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-lislaamu-3-ge%C9%97al-nelaa%C9%97o-e-rew%C9%93e-%C9%93e\nSo tawi aɗa woja faamde no Lislaamu waɗori e rewɓe alaa e sago meeɗa janngude tariik oo ɗoo suka debbo, Safiya debbo nelaaɗo.\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-lislaamu-4-safiya-%C9%93iy-huyay\nBaabiraaɓe, yummiraaɓe, ɓiɗɗo debbo kala ina foti humpitaade ndee ɗo jaŋde. Hol ko Lislaamu janngini fa'de geɗal gorko e debbo. Hol diine wi'ii fa'de rentude e jom suudu walla joom galle maa?\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-lislaamu-5-cekel-e-bilal\nMbele resde cukalel ina dagana muslum?\nE binndol: https:\/\/naamnee.com\/f\/debbo-e-lislaamu-6-aysetta-%C9%93iy-abubakar-e-resde-cukalel\nHoli no Aljanna wa'i nder diine Lislaamu? Holi naamne mon heen?\nIna nii taro deftere soomde nguurndam annabi Samwil, laamɗo Isra'illa gadiiɗo hono Sa'wul (Ɗaaluut طالوت), e nguurndam annabi Daawuuda hade mo fiilaneede laamu.\nNdee deftere ko wootere e defte Alla ceniiɗe. Ko nde jeyaande e Biibal e Tanaak (Yahuuda). Haalete heen ko kabaaruuji teemedannde 11ɓere had\nDeftere annabi Samwil ɗiɗaɓere Feccere ɗiɗabere e nguurndam annabu Daawuuda, nde oo woni laamɗo.\nNgool ɗo garawol ko seedal e deftere Ñaawooɓe fa'de jaambaaro gooto bi'ateeɗo Gideyon. Gideyon hono no jaambareeɓe fof nii wonaano peewɗo. Haɗaani Alla huutorii mo te daɗndorii Isra'iila e makko oon jamaanu. Ina nii taro nguurndam Yerubabbaal hono Gideyon.\nDeftere Esteer e ɗemngal Pulaar\nHoli nde gartol Almasiihu fotata wonde?\nƊuum ɗoo ummorii ko e yeewtere hakkunde Masiyanke e Ceernaajo gooto fa'de e deftere jokkoore enndam hakkunde diineeji. Caggal nanandirde wonde ceerte ina ngoodi ɗee mbaawa jokkeede, Ceerno oo haali ngoƴam makko e defte gadiiɗe (Biibal). Ina nii jaabawuuji Masiyanke e Ceerno oo. *INA JUUTI NOON*\nAlmasiihu maayiino walla maayaano? Bayri Alkoraana wi'ii:\nوَمَا قَتَلُوهُ","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/naamnee.com\/sawtaaji-1","date":"2023-03-31T03:56:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949533.16\/warc\/CC-MAIN-20230331020535-20230331050535-00203.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3956386149,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3956386148929596, \"fuh_Latn_score\": 0.24958457052707672, \"fuf_Latn_score\": 0.19217339158058167, \"ffm_Latn_score\": 0.15195101499557495}","num_words":298,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.394,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Majigen Soh jeya ko fedde wiyiteende sosial farma. Ummani ko wallude kala niawdo\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nYontere nde min bismoto ko suka debbo biyeteedo Majigen Soh. O jeya ko Luga, wuro wongo doo e Senegal, hakkunde Thies e Ndar. Kanko noon o yaarete ko duubi noogas et nay. omo dilla e gede keewde. Oma dilla e njalniika, jamaano wadi omo gollo e kabrogol e jaynde wonde toon to Luga ene wiye Fesfop, kadi koo jimoyo. Kono addi yewtere men hande ko oodo suka ene darii e fedde wiyeteende social farma, dar nde yood nde mbela wallude kala niawdo ha hebta tielal mbandu mum. So gumdo, malla lajoowo, walla garaado niaw tan. Haadaani doon tann. Kadi omo dagii no feewi ngam wallude almubbe tokosbe yelotoobe e nange nde. Kala e nder lewru korka ha e julde omo darna nialaade nde ganduda ko heba hokkude sukaabe almube ko ñaami e seekandebe tiomthi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190623-majigen-soh-jeya-ko-fedde-wiyiteende-sosial-farma-ummani-ko-wallude-kala-niawdo","date":"2023-03-26T16:09:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945473.69\/warc\/CC-MAIN-20230326142035-20230326172035-00445.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9452617168,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9452617168426514, \"fuh_Latn_score\": 0.031176384538412094, \"ffm_Latn_score\": 0.013200131244957447}","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.953,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"lesdi turkiya[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nTurkiya e lamgu hautade Turkiya (Turkiyya;Turkiye jumhuriyeti [tyrcije d3um'hu;rijeyi] nwoldobe e hellugo [icolisten] un lesdi shaldi gessa e ko aawete di dun nburi andirki e Anatolia e hirna Aasiya hauti e godde gebbe de Balkans e nder gebbal Balkansa e nder Balkans fombiina faaroo Hirna leyde turanko en.Edi waadi kherol e Girka e Bulgeria yahri woila faaroo Hirna; Bahar maliya yaahri nwoilaah jojiya yaahri woyla faaro fuuna; Armenia, Azarbayjan,e Iran yaahri e fuuna Iraki yaahri fombiina faaroo fuunaa Saaliyo e Bahar Rum yaahri fombiina e juggol Aegean yaahri hirna Cyprus edi homduko dallol fombina Turkanko'en buuri mangu ummatoore leddi dembo kurdanko'en hambe buuri dudgo be seddago [4] Ankara kanje gooni Galle mawde Turkiyya dembo Istanbul kanje ke galle burde mangu dembo wuudu du hebgo shede lumoji den.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Turkiya","date":"2024-02-28T23:54:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474746.1\/warc\/CC-MAIN-20240228211701-20240229001701-00828.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9992610812,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9992610812187195}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/10 Balɗe joyI tan pawii e maanditaare noogasiire warngo Tomaas Saŋkaraa, gooto e jammbareeɓe Afrik heddinooɓe saŋkiima e nder fitina. Oon woni Muhamaar Kadafii, laaminooɗo leydi Libii gila 1969. E ballondiral e yogo e jaayndeeji farayseeji, Lewlewal maa eto siimtan'de on ooɗoo ñalawma fitina warngo Kadafii.\nKo adii kala o anndinde yimɓe kono Muhamaar Kadafii waraama ñande alkamiisa 20 lewru oktoobar 2011 e nder wuro makko lasli, Siirte. Ɗum caggal nde dental konuyaŋkooɓe Otan boomi mo e dow ballal goomu keso CNT haɓotooɓe mo. Ndeen o waraama, gooski kii nawaa ko to jumaa Misrataa.\nNdutto-ɗen e oo ñalawma juutɗo e mbayniigu Kadafii.\n12h30 (naange e hoore), waktu mo Tripolii...\nKolonel gardiiɗo konu nguu Otan nana heedi to baŋnge fuɗnaange Siirte, ɗoon ɗo Kadafii dogi mooltoyii. Ko ndeen kolonel oo habri ɓe keɓii haŋkadi wuro ngoo.\n13h16 – Kumanandaŋ gooto e goomu CNT (haɓotooɓe Kadafii), gardiiɗo kooniyaŋkooɓe laamu kesu tafaangu caggal Kadafii, hono Abdel Majid, habri haŋkadi jaggugol Kadafii e gaañaade mum seeɗa ina tabiti. Hojomaaji ɗiɗi pawii heen, gooto e hoohooɓe teeŋtini Kadafii heɓaami kono ko ko barminaa ko muusi sabu koyɗe mum ɗiɗi fof gaañaade e batte kure.\nƊoon e ɗoon kadi kabaaru keso nanaa ; o maayi, o mayaani ; ko kaŋko, wonaa kaŋko! Kadi gooto e hoohooɓe CNT wiyi tigi sikke alaa ko Kadafii jaggaa tawii o mo yiiloo dogde ɗoon ɗo gooto e tawtoraaɓe nanngal ngal fenni mo e wiyde Kadafii wonnoo ko e ngaska, ɗoon ɗo moolinoo ɗo; ko ɗoon tigi o jaggaa.\n13h42 – Ngaan saanga aayaawo tele habri kadi won'de oon kabaaru woodaani « naŋngal wolla maayde Kadafii woodaani », e eeraango tele Al Libiyaa. Ɓe ɓeydi heen won'de kadi hay dara Kadafii wondaani, o mo wuuri, o mo selli, o mo woni e jam e kisal.\n13h56 – Kumandaŋ Abdel Majid, hooreejo goomu CNT saliiɓe kadafii, felliti haŋkadi saaktude goonga mo ɓe cuuɗnoo gila adan oo. Ko ndeen o wiyi hono Muhamaar Kadafii maayii e juuɗe maɓɓe; o ruttiima e joomiiko caggal gaañanɗe muusɗe kelɗe koyɗe makko ɗiɗi ɗee fof.\n14h11 - Gooto e laamɓe, hono Silbiyoo Berliskonii horeejo leydi Itaali wiyi nih « fitina e hareeji ngasii haŋkadi to leydi Libii »\n14h24 – Fedde Faraysiire ngam saakto kabaruuji hono ( L'agence France Presse), holliri natal ngal ɓe mbiyi ko Kadafii woni heen. Ina yiyee e ngaal natal neɗɗo culmiiɗo ƴiiƴam sabu gaañanɗe. Ƴetti natal ngal ko gooto e tawtoraaɓe woolde ndee ; o ƴettiri ɗum noddirngel (telefon) mum. Natal kesal ko faati e Kadifii, sabu e ɗee jonte kala hay dara nanaaka e makko. Ɗum fof tawi fedde Otan (fedde adunayaŋkoore rentinnde kaɓirɗe e kooniŋkooɓe aduna)\n14h35 - OTAN felliti haŋkadi! Otaa wiyi ko ngoonga ko kañum tigi lottii bommbooje faade e nokku Kadafii oo, e nder wuro Siirte ; kono ɓe nganndaano Kadafii nana wonnoo toon.\n14h50 - Haŋkadi arii ɗo laaɓatnoo ! Kalfinaaɗo koŋngol goomu CNT gooŋɗini maayde Kadafii. Jooni laaɓi, Kadafii warraama! Maa mawɗo jaagorɗe hono Mahmuud Jibiriil maa artu heen haa ɓeydoo laaɓde.\n15h16 - Aayaawo habrirde Al Jaɗira kañum e Al-Arabiya kabridi won'de Mo-Astasim Kadafii, gooto e ɓiɓɓe gonnooɗo laamɗo Libii kañum ne naŋngaama ; ɗum hade maɓɓe wiyde kadi o waraama, ngaan saanga nde o haɓtii e juuɗe kooniŋkooɓe Otan e CNT.\n15h22 - Al-Arabiya, aayaawo kabrirde Libi, holliri kadi gooski Kadafii nawaama to jumaa Misrataa ngam mooftoyeede toon.\n16h43 - Al-Arabiya fuɗɗii hollirde nate gadiiɗe e gooski Kadafii, nate ɓanndu e gaañanɗe makko.\n17h17 –Ko ooɗo sahaa tigi nde Mahmuud Jibriil, mawɗo jaagorɗe laamu Libii, lomtiiɗo gila fitina oo ummii holliri ko e ɓena peewja no ɓe keɓiri ɓiyi mum Kadifii, hono Seyfi Al Islaam Kadafii ; dogɗo e oo sahaa. Ɗoon e ɗoon kadi hooreejo jaagorɗe oo holliri haŋkadi leydi maɓɓe, leydi Libii « yaltii e kiiɓal », Libii « toŋngitaama », so ɗum juuti gasata ko e ñalawma aljumaa (21 lewru oktoobar2011), wonaandu nduu.\n18h24 - Al-Jaɗira hollirii ɓideo Kadafii tawii yeeso mum ina siiwo ƴiiƴam ; ɗoon gila o mo wuuri tawo ; tawi o tampinaama. (nate jurminiiɗe)\n19h22 - Jaagorgal leydi Farayse kalfinaangal ndeenka e kooniŋkooɓe, hono Seraal Loŋnget (Gérard Longuet) woni e fiytaade becce, holliri ko bommbooje laaɗe diwooje Farayse tigi njani e konu Kadafii, haa mbarmini mo haa o maayori heen.\nCaggal ɗum kaŋko jaagorɗo farayse oo, o ɓorli haala mum, so wiyde « bommbooje ɗee leydi Farayse ina njeyaa e janɓe e Kadafii e yimɓe mum » e nder diiwaan Siirte.\n20h00 – Hono Marin Oliɓesi, jaayndiyanke nulaaɗo dariiɗo mo aayaawo tele France 24 toon e Libi, kañum yiyii gooski Kadafii to jumaa Misrataa. O yiyii kadi gooski Mustasiim Kadafii, gooto e ɓiɓɓe makko ; kañum ne ina nawaa e galle gooto cuɗaaɗo.\n21h50 – Muhamaar Kadafii waraama « o waraa ko e nder hare mawnde, hare fetelaaji tuccet tuccet hakkunde yimɓe makko e yimɓe ɓe goomu CNT. E wiyde maɓɓe Kadafii maayi ko caggal gaañanɗe muusɗe e kure ɗe o fiɗaa; kono ɓe meeɗaa wiyeede yoo ɓe mbar mo ; alaa. »\n22h30 - Mawɗo jaagorɗe, Mahmuud Jibiriil, hooreejo goomu CNT (riwtooɓe Kadafii) huccondiri e jaayndiyaŋkooɓe; ko e ngal kuccondiral o siimtani ɓe no warngo Kadafii yahri \" Kadafii maayi ko saanga nde min ƴetti mo, o mo nawee to safrorde ; kono tawii kure ina piɗi mo e juŋngo makko ñaamo. Nde min cuuti mo, min pawi mo e kamiyoŋ, o alaano gaañanɗe goɗɗe. « Kono ndeen oto oo fokkitii, hare kadi ummii hakkunde yimɓe makko e ɓe amen. Ko ndeen Kadafii fiɗaa e hoore. Doktoor ƴeewɗo ko wari mo ko noon waawaa wiyde so tawii ko kural konu amen, wolla tawi ko ngal yimɓe kadakii wari mo. Ko laaɓi koo tan ko anniya oo wonnoo ko sowde mo kono wari mo ko kural majjungal» e haala Mahmuud Jibriil gasniri.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com ( e yowitaade e jaayndeeji Rfi, France 24 e Le Monde)Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=879:njanngu-kadafii--laamu-solirii-no-boni&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-05-24T09:04:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704392896\/warc\/CC-MAIN-20130516113952-00006-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.359916389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3599163889884949, \"fuf_Latn_score\": 0.3590497672557831, \"ffm_Latn_score\": 0.1863374263048172, \"fuh_Latn_score\": 0.08004043996334076}","num_words":963,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nLasiina DEBA, jeyaaɗo Mali. Kanko ardii walde PINAL\nUmaar Tuure woni koɗo Ko Mbiiɗon? Alat hannde\nKo Mbiiɗon? no jaɓɓii Ibrahiima Sori Jallo ginenaajo jaayndeyankoojo\nLaatinal yontere, Ko mbiiɗon, Aminaata JALLO jeyaaɗo e fedde Sukaaɓe rewɓe dariiɓe to Burkina Faso woni koɗo men.\nHoɓɓe men e nde yeewtere ko rendiyanke Abdullay Jallo to Burkina Faso e Muhamed Falil SII, moritaninaajo, hiisoyanke, jannginowo to iniwersite gonɗo Londres.\nKo Mbii-ɗon no jaɓɓo alet hannde LOM Abdoulaye Bocar\nKo Mbiiɗon? Laatinal yontere no jaɓɓoo Sayku Aamadu Tijjaani JALLO hooreejo \"ACOREC\"\nLaatinal yontere, Ko mbiiɗon? no jaɓɓii Maalik JALLO\nRenndo: Nanoyankooɓe holko renndo e ganngal ñaawi e maɓɓe [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nHiɓe etoo waylugol renndo maɓɓe, alat kala \"Ko Mbiiɗon?\" koɗo keso\nAli Siise dariiɗo fii alhaali sukaaɓe jannganaaku torotooɓe e dow laawi\nKo Mbiiɗon: damal sincuɓe no tolna Safi WOON jooma \"Pifianelle\"\nSaakuuji rewɓe: Ko haani walla ko yiɗaa?\nLollinal ko Mbiiɗon no jaɓɓii Neene Fuuta BAH yimoowo jeyaaɗo Gine\nJaalo: Comcol Jiin, kultu gire e jamanuuji\nHolko woni NANNK, njuɓɓudi ndi Baaba Maal sinci\nYalli Kesam-kesmaagu wonataa heedo e nder nanondiral hakkunde tere ɓesngu ?\nSita SIDIBE hooreejo sosiyete ɓamtoowo gannde kese Burkina Faso\nHalhali ñooti e heblo juulde korka walla juulde suumaye\ntoɓɓere men hande ko alhaali golle, gollooɓe e gollanteeɓe 1er jowaɓuru\nUsmaan Demmbo TALL, jeyaaɗo Burkina Faso, faggorgal jawdi to baŋŋe kabaruuji e karalle kese.\nJanngo deftere winndaande e ɗeri e saa'i jaalagol internet\nLewru suumaye: lewru faggudu walla lewru funsirdu (bonnirdu) mbuuɗi?\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ko-mbii%C9%97on\/","date":"2021-09-19T07:30:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056752.16\/warc\/CC-MAIN-20210919065755-20210919095755-00658.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5186983347,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5186983346939087, \"fuf_Latn_score\": 0.35263749957084656, \"ffm_Latn_score\": 0.08255629241466522, \"fuh_Latn_score\": 0.031083226203918457}","num_words":271,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari teddinaama bee teddinoore nde lardetee ɓurdunde nder lesdi Libaria fuu no foti.\nArdiiɗo Buhari jaɓi caahu teddinoore ɓurdunde nde lesdi ndin on yaake nde O yalɗiri lamar hewtuki duuɓi 172 ko lesdi ndin rimɗiri iga juuɗe Nasara'en lamar ka doggina nyande jumɓaare yawtunde.\nNde O waɗanno jawaabu seyo dow darnde maako ngomnati e ummaatoore lesdi Naajeeriya fu, ardiiɗo Buhari andini taskaramji fintinki kilantaaku riskuuji lesdi wangini laabi fa'al yeeso ɗuɗɗi fintinooji kilantaaku riskuuji lesdi ndin.\nO wi nufo ngomnati maako won ustuki jongutuki lesdi ndin dow kuujeeji lesɗe yaasi e sembiɗinki naftirki areeji nder lesdi e laabi tabutunki areeji ɗin feesi no maraa haaje.\nNde O wolwanno haala teedinoore nde O teddina bo ardiiɗo Buhari usuɗo barkiɗini lesdi ndin andini dow teddinoore nden naa nde maako kanko tan ɗum teddinoore on nde lesdi Naajeeriya fu no foti.\nIwii: Dahiru Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/liberia-sam%C9%97ini-ardii%C9%97o-buhari-bee-teddinoore-tilimnde\/","date":"2020-01-22T13:32:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00295.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9614744782,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9614744782447815, \"fub_Latn_score\": 0.037310436367988586}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.928,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hikka, UNESCO waɗi ñalawma oo ko e teddungal ɗemɗe ɗe nganndaa keeri. « Ɗemɗe waalwureeje e ɗemɗe taccikeeriije ina mbaawi wallitde kaaldigal e wallitde ɗum noon kisnugol ngaluuji waaliwuro en. Keewal pine e ɗemɗe ina himmi no feewi wonande renndooji ɓooyooji e kisnugol ceertugol pine e ɗemɗe, tee ina wallita kadi muñondiral e kormondiral. »\n« E diiwaanuuji winndere ndee keewɗi, keeri hakkunde leyɗe alaa fof ɗo tuugii nde tawnoo ko ɗi baawnaaɗi. Tuggi Afrik worgo Saharaa haa Fuɗnaange ɓadiiɗo, ƴaaŋan maa Amerik latineejo, yoga e keeri taƴraa ko e termondiral, tee no taƴraa ko e dow fenaande. Nii woni pecci galleeji e leƴƴi e renndooji goodnooɗi teeminanɗe limti-limtinɗe. Ɗumɗoo saabiima kareeli keewɗi nder winndere ndee. Wiɗtooji annduɓe ɗemɗe kollitii wonde ɗiin renndooji pecciraaɗi noon, ngondaaka ɗiin keeri, eɗi njokka e julondirde e wuurdude e renndude aadaaji pinal e haalde ɗemɗe majji. Ɗemɗe taccikeeriije ko ɗemɗe guurɗe nde tawnoo ɗe nguuri ko e faggo yimɓe wuurɓe e leyɗe keewɗe… »\nƊemɗe Muritani fof ko taccikeeriije, galɗuɗe !","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/02\/21\/21-feebariyee-2020-nalawma-winndereejo-%C9%97emngal-muuynangal-mawninde-%C9%97em%C9%97e-taccikeeriije-ngam-kaaldigal-jamyamal\/","date":"2020-03-30T18:25:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370497301.29\/warc\/CC-MAIN-20200330181842-20200330211842-00108.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6499017477,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6499017477035522, \"fuf_Latn_score\": 0.22337321937084198, \"fuq_Latn_score\": 0.05499948933720589, \"ffm_Latn_score\": 0.04745316505432129, \"fuh_Latn_score\": 0.022246839478611946}","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A curated collection of free learning resources!\nBooks\nBrowse 4 books in Fulah. Start by selecting your level Browse 4 books in FulahSelect your level\nGoongaaji tati Fowru\nNdamndi dawi na hajjoya, hawri e Fowru. Ndu wi'i ndu ñaamat ndi, so wonaa ndi haalana ndu goongaaji tati.\nBatte weelo\nBatte Weelo, fooxan wujjugo haa esiraawo ngam hevgo nyaamdu xum kanyum vurda wanyeego haa aadi Fulve.\nMo nanataa alu nantaa Allah hoynu\nƊum habaru baccel gonngel ngel mawnintaa danyooɓe e mawɓe maagel nder gelle maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/freelearning.io\/ff\/?changedLanguage=Fulah","date":"2021-01-17T10:47:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703511903.11\/warc\/CC-MAIN-20210117081748-20210117111748-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9933620691,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9933620691299438}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.037,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bayyinaango pelle pine\nJokkorde pelle pine Pulaar, Sooninke e Wolof hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM), Fedde muritaninaare Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS), e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof nder Muritani (APROLAWORIM) ina ndewindii no feewi duko faatungo e kuutoragol ɗemɗe nder Suudu Sarɗi (Asaambele). Nde tawnoo ko ɗe pelle-baafal gardiiɗe hare ngam keɓtingol timmungol ɗemɗe ngenndiije ɗee, rewrude e laawɗingol majje e kuutoragol majje nder denndaangal fannuuji nguurndam leydi ndii, alaa ko ɗe mbaawi so wonaa weltaade e ngal taaɓal mawngal, so naatgol pulaar, sooninke e wolof nder parlemaa, rewrude e pirgol mum en timmungol nder arab, walla pirgol arab feewde e majje.\nKono tan, Jokkorde ndee ina yawi ngolɗoo naatnugol ɗemɗe ngenndiije e parlemaa hee sibu ko arab tan firetee e majje walla ɗe piree e arab. ،Kono firo woodani hakkunde pulaar e sooninke e wolof. Yanti heen, binndaaɗe depiteeji ɗii ngollortoo ɗee mbinndaa tan ko e arab e farayse. Ɗeen binndaaɗe kala ina poti fireede e nder ɗemɗe ngenndiije ɗee kala.\nE min mbasiyoo Yiilirde Suudu sarɗi ngenndi ndee, nde ooñtata ko yaaccii ko ooñii heen koo fof, ngam rokkude naatnugol ɗee ɗemɗe e nduu Suudu hormundu faayiida. Amin ciftina ndu kadi, so tawii kuutoragol ɗemɗe ngenndiije ɗee waɗiraa ko rokkude denndaangal wootooɓe muritaninaaɓe hakke faamde jeewte baɗeteeɗe e suudu sarɗi nduu, ina himmi kadi ɗeen ɗemɗe mbaɗta huutoreede e tele parlemaa hee. Ko ɓuri ɗuum boom, ɓayri ko depiteeji men tedduɗi ɗii lelnata laabi sariya, alaa ko haɗi ɗi sakkitde sariyaaji laawɗinooji ɗemɗe men ngenndiije pulaar, sooninke e wolof, kam e naattingol mum en nder tippudi nehdi e jaŋde ngam gaddanaade ɓiɓɓe leydi ndii fof hakke waawde ɓamtaade e timmal, tawi ko e ɗooftaare keewal eddaaji ngenndi ndii.\nNuwaasoot, ñalnde 08\/02\/2020, Yiilirde Jokkorde ndee\nRFD mo Ahmed Daddaa :\nTo bannge partiiji politik, ko parti gooto, hono RFD, tin-ɗen rokkii miijo mum e no ɗemɗe ngenndiije ɗee naatniraa e Suudu sarɗi hee nii. RFD adii ko teeŋtinde wonde « ine aadoraa e nder kala laamu demokaraasi, saaktude ko haaletee e Suudu sarɗi, mbele ɓesngu nguu fof ina humpitoo ɗum. » Caggal ɗuum, parti oo holliti wonde no ɗum naatniraa nii heblaaka, tee ina waɗi ŋakke keewɗe. Yanti heen, no ɗum yaltirta e tele nii wonaa ko wallitta ngootaagu leydi, walla nii semmbinta ko leñam-leñamaagu. E fawaade e ɗuum, bayyinaango RFD ngoo wiyi : « ina ɗaɓɓi niilnugol mum (feere saaktude ko haaletee e suudu sarɗi hee e pulaar, sooninke e wolof) jooni jooni, haa huunde ndee yuurnitee no moƴƴi to bannge karallaagal… ».\nKo ɓe miijii heen ?\nMuhammed wul Mawluud :\n« Miɗo yiɗi haalde seeɗa ko faati e haala ɗemɗe ɗee to parlemaa. Miɗo wondi e miijo pelle pinal pulaar e wolof e sooninke njaltini e bayyinaango mum en ngoo. Ko ɗemɗe ɗee naatnaa e Suudu sarɗi nduu, ko huunde fotnde semmbineede. Kono kuule goɗɗe ine poti ƴetteede mbele ko waɗaa koo ina ɓeydoo faayiida. Kuulal gadanal ngal, huunde nde min ceeraani e naamnaade, ko yo ɗemɗe ɗee laawɗine, yo ɗe naatne nder jaŋde leydi ndii mbele janngo aɗe ngona ɗemɗe gollorɗe. So wonaa ɗuum, faayiida majjum woodaani. Farayse kadi foti jaggireede ko no ɗemngal gollorgal nii, hay so tawii ɗum waɗaaka e Doosgal leydi ndii. A ngal foti heddaade wonde ɗemngal njuɓɓudi ɗoo e dumunna sibu yimɓe heblaaɓe e maggal ɓee ina poti waawde jokkude e golloraade ngal, haa nde muritaninaaɓe kala kattanoyi gooto fof ɗemngal mum ngenndiwal.»\nTintinirgol jaaynde\nCaggal nde Jokkorde pelle pine pulaar, sooninke e wolof saakti bayyinaango yowitiingo e kuutoragol ɗemɗe ngenndiije nder parlemaan, Hooreejo Suudu sarɗi ngenndi nduu noddii hooreeɓe ɗeen pelle, jooɗodii e mum en ñalnde 11 feebariyee 2020. E ngaalɗoon pottital o hollitii omo yiɗi laaɓtitinde won e geɗe kaalaaɗe e bayyinaango ngoo, haa teeŋti noon e maanaa ko fellitaa waɗeede koo, kam e keɓagol makko sukkude ŋakke teskaaɗe heen ɗee.\nHooreeɓe pelle tati ɗee njettii Hooreejo Suudu sarɗi nduu sabu mum fuɗɗude pottital ngal, ɓe kolliti kadi heɓaare maɓɓe addude ballal maɓɓe he kala ko faati ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije ɗee, kono kadi e udditaare e aduna oo rewrude e kuutoragol ɗemɗe goɗɗe. Ɓe kuniima, so oon sahaa heedii, addande Hooreejo oo dallinannde nde Jokkorde pelle pulaar, sooninke e wolof mbinndi, faatunde e laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala.\nNuwaasoot, ñalnde 17\/02\/2020, Yiilirde Jokkorde ndee","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/03\/14\/%C9%97em%C9%97e-ngenndiije-nder-suudu-sar%C9%97i-no-ja%C9%93%C9%93oraa\/","date":"2022-08-16T16:20:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572408.31\/warc\/CC-MAIN-20220816151008-20220816181008-00035.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4639523029,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46395230293273926, \"ffm_Latn_score\": 0.2119581252336502, \"fuf_Latn_score\": 0.2037067711353302, \"fuh_Latn_score\": 0.11254601180553436}","num_words":696,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.402,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eddii Komboygo hooreejo lumndiiɓe laamu woni koɗo men hannde to RFI Fulfiulde\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Eddii Komboygo, ardiiɗo luunndiyankeeɓe laamu Burkina Faso. Kanko e wonndiiɓe makko hiɓe waɗude seppooji gila jonte (jeeɗiɗiije) sabu hollugol mettu-ɓerɗe maɓɓe ko faati e fitinaaji kuliyankooɓe. Fitinaaji wonɗi sabu teemeɗɗe Burkinaaɓe maayɓe. Edii Komboygo no jaaboo lamnde Buubakar Boli.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210707-eddii-komboygo-hooreejo-lumndii%C9%93e-laamu-woni-ko%C9%97o-men-hannde-to-rfi-fulfiulde","date":"2022-09-26T07:00:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334802.16\/warc\/CC-MAIN-20220926051040-20220926081040-00753.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5534827113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.553482711315155, \"fuf_Latn_score\": 0.31843301653862, \"ffm_Latn_score\": 0.06685000658035278, \"fuh_Latn_score\": 0.029841069132089615, \"fuq_Latn_score\": 0.02889322303235531}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalaande 19 6ɓuru wonii ñalaande nde golletaake e nder USA\nSaakitaama ñannde :\nAmerik, J. Bayden siifii hanki sariya ngenndiijo waɗuɗo ndee ñalaande 19 lewru 6ɓuru ñallal ngal golletaake e nder leydi ndin, ɗum ko ngam anndintingol lannugol maccankaaku e nder leydi ndin. Ɗum fuɗɗino gila hitaande 1865. Ñallal ngal no anndiraa Juneteenth. Hɗoɗee ɗoo janntoore Ceerno Modummba.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210618-%C3%B1alaande-19-6%C9%93uru-wonii-%C3%B1alaande-nde-golletaake-e-nder-usa","date":"2022-12-03T18:30:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710936.10\/warc\/CC-MAIN-20221203175958-20221203205958-00680.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8831192851,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8831192851066589, \"fuf_Latn_score\": 0.10411785542964935}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.901,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 07\/08 Hakke maccuɓe e toorodɓe Jaataar, taƴii ɗo weeɓani tokkude. Hare mawnde waɗii to Jaataar e oo alarba ɓennuɗo. Fitina oo waɗi ko hakkunde toorodɓe e maccuɓe wuro ngo. Waɗii gaañiiɓe heewɓe, waɗii kadi nanngaaɓe (27) hannde sabbiiɓe ñaawoore to Podoor. ñawoore ndee tijjaa ko alkamiisa paaɗo.\nJaataar woni ko e nder falnde, ko kiloojo nayi (4) ngoni hakkunde mum e wuro Podoor. Caɗeele mawɗe mbaɗii e ngoo wuro anndiraango jam e peewal. Addi caɗeele ɗee ko hare kinɗe. Gallunkooɓe Jaataar njiɗaa wiyeede maccuɓe etee toorodɓe Jaataar celaani e wiyde ɗum noon. Maa won jooni lebbi e ɓe calii ndeen innde. « Min ngontaa jaɓde wiyeede maccuɓe. Kala deppuɗo haa wiyi min maccuɓe maa min taƴ ɗaɗi daande mum », e konngol Kaaw Sammba, gooto e gallunkooɓe Jaataar mo kaaldu-ɗen e ballal Abuu Kan, jaayndiyanke Walfadjri.\nE kabaruuji ɗi keɓɗen toon, addi ñawannde mawnde ndee ummorii ko e fiilngo joom wuro maɓɓe. Nde jiilagol jappeerejoom wuro ngoo yonti, pooɗondiral waɗii hakkunde Aamadu Mammadu Sih e Muusa Njaay. Gadana oo ko toroodo, ɗimmo oo ko gallunke. Mo woni fof fooɗaninooma fiileede haa waɗi caɗeele e heedi heeda mawɗo. E nder heen cukko perefee Gamaaji ñaagii yoo Muusaa Njaay woppu pooɗondiral ngal ngam jam arta. Muusa, e dow ndeen ñaagunde woppiri noon pooɗondiral ngal. E haala tawaaɓe woolde nde, ko e ndeer fiilngo Aamadu Sih, heeridiiɓe makko toorodɓe ɓe e nder weltaare e kuljinaali mumen won heen coomi heen ñiŋooje e ƴattooje kañum e cewnugol gallunkooɓe haa e wiyde ɗumen maccuɓe haa ɓeen nanti konngol ngol. Nde gallunkooɓe ɓee nanti ɗum, ɓe pilñitii ɗoon e ɗoon haa welnere wonti ngarmi-ngaraa hakkunde maɓɓe.\nKaaw Sammba e jokkude konngol mun e daande mum reɓoore mette: « sabu innde maccuɗo jalkiteede, hannde kala biyaɗo ko maccuɗo ko jaasnaaɗo. Min mbiyretee ko min maccuɓe wonaa sabu ko min ngonnoohanki kono ko sabu min pamɗinaama haa min njaasii neɗɗo e ndimaagu mun. Min mbayi ko min ngalaa comci ni.»\nHare nde fuɗɗori ko berlondiral kaaƴe e nder galleeji e pooɗee nduuree cabbi haa heen galleeji tati mbonnaa haa boni, waɗi gaañiibe heewɓe. Laamu nootiima waktuuji jonɗi caggal fitina caggal nde seerndooɓe baŋ yoo baŋ njuppi e hare ndee ndiyam. Heen 27 baŋ yoo baŋ nani e juuɗe laamu to kasoo Podoor in a padi ñaawoore alkamiisa garoowo. Sandormori Podoor udditii losko e yamiroore ñaawoowo falnde nde ngam anndude heen ko laaɓi. E ko jaayndiyanke Abu Kan maandini en, jam artii to Jaataar hay so tawii enɗam e jokkondiral hakkunde kinɗe ɗee ɗiɗi in a leefi.\nE siftoor, seɓɓe e maccuɓe ganni in a keewnoo hoɗdude. Kala nde ɓe ndesori, nguun ɓesngu e nokkuuji keewɗi heewi tiitorde ko gallunkooɓe. Innde maccuɗo nde hannde ina saltaa e nokkuuji keewɗi hay so tawii kinɗe keddiiɗe in a njokki e innirde noon joom en. Heewɓe e maɓɓe noon nginnitortoo ko seɓɓe. E jamaanu hannde ɗo maccungaagu nefaa haa innde nde waɗti hersinaade heewɓe sabu loowdi mum, ina tuundi e hakkillaaji heewɓe hol hinnde jogori wontude ɓeen riimaaɓe, wolla nih mbela maa haal-pulaar en njaɓ woppude innde \"maccuɗo\".\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=851:jaataarn-see-maccue-e-toorode-kaii-bonnde&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-05-18T18:06:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382584\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00008-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5557618737,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5557618737220764, \"ffm_Latn_score\": 0.18729642033576965, \"fuh_Latn_score\": 0.1382378488779068, \"fuf_Latn_score\": 0.09372927993535995, \"fuq_Latn_score\": 0.02405143715441227}","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.365,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jeŇaaku ko e leňi buubi jeyaa, kono ko buubi ɗi nefnaaki, ko buubi teddinaaɗi ni , nde tawnoo ko kan'ji buubi ňaaki ɗi njibinta njumri(njuumri).\nNjumri no paamirtaa wonata ko beɗi, beɗi ɗi ko kanum e mɓaɗata limmbam ɗam – limmbam ko ndiyam tekkuɗam mbelɗam haa nanndi e suukara walla ni wiyee ko suukara nanndi e njumri welde, sabu suukara ko feewno, njumri noon ko tago.\nBuubi ňaaki ɗi nii no njiyru-ɗaani eɗe njuurondiri ko noon ňaaki koɗirta ; arde e hofru – hofannde leɗki sabbina heen, tawa ko ňaaku juurii e ňaagu haa ɗi mbaya no sabbu njum ni.\nWalla ňaaki ɗi naata e luuro leɗki walla e ngaska waande walla ni e nokke goɗɗe tan kala ɗo newanii ɗi waɗde hoɗorde ɗi koɗat.\nƊo ɗi koɗi fof kadi so tawii ɗoon na yaaji na hoolnii eɗe mbaawi won'de ɗoon duuɓi.\nMbeɗu njumri heen fof wayata kono mbeɗu pawaangu kaasuuji ataay haa hawri ni yeeso e caggal fof, nde tawnoo beɗi njumri ɗi nder e boowal fof nanndi yahdi wonaa kadi ina murliɗa tan no mbeɗu caňu ni, ko ɗeppitgol ngol tan wiy ɗum mbeɗu.\nƊoon noon ko wayi no kaasuuji ataay ko ňaaki ɗi jibina e mum, eɗen nganndi leňi buubi fof walla ko heewi heen kam jibinta ko ngilngu, nguun ngilngu noon waylotoo wonta ko jibini ɗum ko.\nŇaaki ɗii ne so njibiinii gilɗi haa mbayliima ngontii buubi ňaaki njaltii tawytoyii renndo ɗum en, ɗi njibtintaa e ɗiin beɗi, ɗiin beɗi ko mboofoondi ooldi mbayndi no oolɗol mboofoondi ɓoccoonde ɗi mbaɗtata ɗoon, ɗuum wiyetee ko mbaŋri, ndiin mbaŋri noon deftotoo saaya wonta limmbam, caggal ɗuum ɗi udda kunuɗe kaasuuji ɗi, ɗoon woni kaaɗtudi ňaaki ɗi e nguun ɗoon mbeɗu e wonan'de ganndal finaa tawaa – gannde finaa daňtaa ɗee noon ina gasa tawa na njogii heen humpito wonngo.\nŇaaku ina ňaama ko heewi kono ɓuri waawde ňaamde ko piiɗe leɗɗe(puɗe), ko ɗi ňaamata ko e ɗuum ɗi ngontinta njumri ndi, no paamirtaa ko ňaaki ɗi ňaamata ko, ko e ɗuum ɗi mbaɗtata njumri ndi.\nWon wiyooɓe beɗi ɗi ko jalte ňaaki ɗi – lemmbamɗam ko taaram ňaaki ɗi, ɓe mbiyi ko ňaaku tan daňi yaltoya ňaamee – taaroo yaree, kono ina waawi won'de kadi tawa ɗuum ko sooynannde miijo nde yottaaki tan.\nIna gasa won'de tawa ɗi nguufat ɗum ɗi nguuftoya(ngukkitoya) ɗum, walla daňa ɗo ɗi mofi ɗum ɗi ngadda ɗi peewnita ɗum haa wonta njumri ndi, ngati aɗa yiya e koyɗe ňaaki ɗi na cinndii huunde ko wayi no takkordi, ina wona tawa ɗuum ko mbelɗam ɓiɗɓe piiɗe leɗɗe ɗe ňaaki ɗi ndaňi no ciiɓorii ɗum cinndii ɗoon, tawa ko koyɗe ɗe ngoni egginirgal mum.\nSabu ko ňaamaa yaltoyaa heewaani ňaamteede, ina gasa tan njumri tawa ko ko egginaa e leɗki tan defaya haa ɓenndi to suudu ňaaki ɗii to.\nMbeɗu njumri kadi tiiɗaani so a jaggii doole tan raaňitto e juɗngo ma.\nŇaaku na haɓoo na haɓtoo ŋatataa, ňaaku fellat tellirta ko caggal, kurala ngal naatataa haa majja ɗo fellaa ɗo, ina waɗi ko wayi no wukkuru ko ɗuum.\nWoto woɗɗinoy hakkille ma innde kural ngal !! « kurel ngel ko leeɓel tan ngel juutaani, addanta kurel ngel waawde naatde ɗo fellaa ɗo, ngel yahdata ko wonki haa ngel naata ngel fuɗɗa maayde ».\nIdrissa KAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/naaku-so-heewii-wiyetee-ko-naaki\/","date":"2023-01-28T13:33:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499634.11\/warc\/CC-MAIN-20230128121809-20230128151809-00629.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6678696275,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6678696274757385, \"fuh_Latn_score\": 0.2680041790008545, \"fuq_Latn_score\": 0.025760771706700325, \"fuf_Latn_score\": 0.019174804911017418, \"ffm_Latn_score\": 0.01713576540350914}","num_words":531,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.63,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"DUWAAWU\nKO TO GENO NGUMMIƊEN, KO TO MAKKO NDUTTOTOƊEN\nBanndiraaɓe fulɓe e innde Tabital Pulaagu Farayse, ena nelda duwaawu fayde e ɓesngu fulɓe haa teeŋti e ɓesngu Ɓoggee hono duttagol Ceerno Seek Umar BAH duttiiɗo e joom mum naasaande nyalnde 26 Mbooy, mooftaaɗo njeslaari nyalnde 01 Seeɗto 2020 ɗo e leydi Farayse.\nKo noon ne TPF neldirta hono cuɗdiiɗo makko Aminata NYANG duwaawu, yo Geno yurmo yaafoo Seek Umar BAH, naatna mo aljanna, o nimsa ko o ɓooynoo e aduna, barke makko heddoo e ɓesngu makko, ɓooyen sakkanaade mo e duwanaade mo.\nYo Geno heedan en ɗo o heedannoo en ɗo, en njaɓrii Geno jeɗnooɗo en mo, ruttii arani mo.\nBanndiraaɓe fulɓe, ko lenyol fulɓe kala mbaasi oo kooninke mo meeɗaani jebbilanaade hare ndimaagu epinal, potal e nuunɗal.\nYo Geno hebbinan en hono makko en e lenyol, mbele sukkana en ngaal damal.\nNyaagunde ummaade e Tabital Pulaagu Farayse e gardagol Mammadu JAH\nParis, nyalnde 04 Seeɗto 2020","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/04\/08\/seek-umar-bah%C9%93ataake-duwaawu-mo-tabital-pulaaagu-france\/","date":"2020-09-18T10:50:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600400187390.18\/warc\/CC-MAIN-20200918092913-20200918122913-00080.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5603479743,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5603479743003845, \"fuf_Latn_score\": 0.2438938170671463, \"fuh_Latn_score\": 0.1350352168083191, \"ffm_Latn_score\": 0.04026489704847336, \"fub_Latn_score\": 0.0136680593714118}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulɓe deh, kañumen fof e anndude e anndireede nagge ina kawri wonde nagge ummii ko e ndiyam, kono eɓe ceerti jiyanɗe e iwdi ndii.\nE nder njimri, lawɓe e wammbaaɓe ina mbiyi nagge adiinge yaltude e ndiyam ngee wiyetee ko jellingeere.\nOon sahaa ko sukaabe tato worɓe jiiduɓe yumma e baaba, nge yanondiri, naŋngi nge. Hammadi oo wontoyat labbo, Sammba oo wontoyat gaynaako, Dammba kañum wontoyaa bammbaaɗo. Ko ɗoon ɓe mbiyata, Labbo dikko pullo Sammba, bammbaaɗo Demmba Jallingeere fuɗɗi ngaynaaka. Ɓirduɗe baddi, lalorɗe eeri, Mali sehi.\nMalaaɗo soodi gawri keewndi, kosam keewɗam,\nArsuko e yaajeende, ñiiɓal joom-galle.\nMiijo Aamadu Hampaate Bah\nAamadu Hampaate Bah, e nder deftere mum tinndi Fulɓe tinndinooji, o wiyi caggal nde Geno tagi won semmbeeji dowrowi jeynge, hinndu, ndiyam e leydi, rewni heen ko ñale ndurmbeliiwe. Ngeen ñale jibini 22 nagge, Geno resndi ɗi Caamaaba Caamaaba baa ne itti nayi ɗii fof resndi ɗi gorko biyeteeɗo Ilo Yeladi Jaaƴe Saadiga Seŋre Boɗewa Maakama, baaba Heeɗelde Ilo. Ko noon aynaaɓe nayi mbaɗi jeyi, fuɗɗi ngaynaaka e ganndal nayi caggal nde ɓe mbaɗdi aadi tiiɗɗo hakkunde maɓɓɓe.\nCaamaaba walla caanaaba, sifaa caamaaba, caanaaba ko tagoore haawniinde e nder tagooje ɗe Geno tagnoo, ko tagoore ummiinde e neɗɗo ko neɗɗo jibinta ɗum, kono jogiinde sifaa laadoori mbiyeteendi ngaadaata.\nCaamaaba ko tagoore diƴƴeyankoore ɗuum firti ko kala ɗo nde waawi jibineede walla mawnude, nde wattindoyta ko e ndiyam, e maayo walla caanngol. Nde ñaamataa puɗol walla ko ummii e mum, nde wuuraani teewu, nde memataa kadi liingu. Caamaaba wuuri ko kosam ɓiraɗam.\nCaamaaba ko tagoore heewnde kaawisaaji, heewnde ganndal e dokke, ko ɗuum jeyi sabaabu nde yaltinaa e kuuje guurɗe gaadoraaɗe, nde yantinaa e tagooje kaawniiɗe ɗe hakkille aadee roŋkata huɓindaade to bannge faamamuya. Won e nokkuuji baŋnge funnaange, caamaaba anndiraa ko ninkinanka. E nder Fuuta tooro, yimɓi ɓee ena nana caamaaba hay so e tinndi walla e nder daari, kono ɓe ɓuri woowde nande walla anndude ko joom maayo. E kuɗol Demmba Kah. Mami artu e jokkude ngol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"https:\/\/koode.net\/jubbannde-e-iwdi-nagge\/","date":"2020-02-29T09:51:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875148850.96\/warc\/CC-MAIN-20200229083813-20200229113813-00325.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6391922235,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6391922235488892, \"ffm_Latn_score\": 0.15648408234119415, \"fuh_Latn_score\": 0.08871861547231674, \"fuf_Latn_score\": 0.07928936183452606, \"fuq_Latn_score\": 0.030418215319514275}","num_words":328,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.517,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:\n\" won ko min kaannoo daranaade ko wonaa hare. Emin potnoo ƴellitde fagguru e geɗe naftooje renndo. Kono ko fotnoo fayreede heen fof, min mbeddii ko e kaɓirɗe boomooje, mboomi leyɗeele amen ɗe. Renndo ngo ena hatojini e cafrirɗe, engo hatojini e duɗe janngirɗe. Gure ɗe ena katojini e laabi haa natta lobbinaade walla jookaade ko wayi no diiwaan Kenedugu \".\nKenedugu woni ko e sara keerol hakkunde maɓɓe e Mali. Nokku o ena alɗi to bannge remru e to bannge ɓiɓɓe leɗɗe( ɓesnooje), kono nde wonnoo omo lobbinii, feccere e leydi he naftortaaki nguun ngalu. Tawi noon to ootoo bannge e leydi ndi, yimɓe ena maaya toon heege. Walla njiyaa leɗɗe ɓesnooje ena nduugee sabu ukkude, tawa won e nokkuuji leydi, so katojini heen ko maa njiggoyoo walla mballoyoo to leyɗeele goɗɗe. Tomaa Sankara e hoohooɓe laamu Burkinaa, nde njiyi ɗum, nganndi ɗum nawrataa leydi yeeso, ɗaɓɓiri leñol ngol nde wuurata e dañal leydi ndi, tawa jiggoyaaki banngeeji goɗɗi. Nii woni tuugnorgal jowitiingal e ɓamtaare sompaa:\n– Paabi gaweeje fotde wonde 500, cosaa, njuɓɓinaa ngam hakkitde lorluɓe saatu nde lor waɗi.\n– Fotde wonde 9546 ektaar ndokkaa mbaydi waawde naftude.\n– To bannge yimɓe ne, gooto fof ɗaɓɓiraa nde haaɗata e liiteruuji sappo ndiyam e ñameele ɗiɗi e nder ñalawma.\n– To bannge goorumma walla mbiyen dowri, boyli ngasaa ngam wallude woɗɗuɓe maaje walla caalli ɓe.\nEɓɓaande adiinde siyneede ummoraade e Tomaa Sankara e goomu mum ko e hitaande 1984. Nde faytunoo ko e balle(wallere) caanngol Suru to bannge hirnaange leydi ndi. Fotde 1500 galle, tawi ko guurɗi e ndema, koɗnaa toon, peewnanaa ngesa ba ujunnaaje joy ektaar.\nTo bannge kaalis, golle ɗe ndoondiima miliyaaruuji sappo e teemedde tati e noogaas miliyoŋ e kopporeeje seefaa. Ngam semmbinde ndema maaro e oon diiwaan kadi, fotde ujunere ektaar heblaa. Kaalis golloraaɗo o wonoyii 600 miliyoŋ e kopporeeje seefaa. Oon kaalis yaltaani e booñuuji leydi ndi, kono ko e warñeende ɓiɓɓe leydi yarlitiiɓe. Ko gollotooɓe toowɓe e ofiseeji ciri e njoɓdeele mumen haa tolnoyii toon.\nGollal ɓurngal teskinde hay sinno ngal joofaani ko gollal ƴettanoongal e laawol laana-njoorndi hakkunde Wagadugu e Doori. Ɗoon woni ɗo Tomaa Sankara noddi denndaangal burkinaanaaɓe nde ndarotoo e yarlitaare sabu leydi ndii alaa hattan yoɓde ko ngol feewniraa. Leñol Burkinaa yalti, ari nootii e noddaango makko, ena ardi e anniya e pellital. Ngol dadii, ngol darii, ngol fuɗɗii liggoraade laawol ngol juuɗe maggol haa wonoyi heedde 30 km, hawri e Alla waylii ngonka. Ko ɗoon woni ɗo Sanngulee Lamisanaa wiyata: \"Tomaa Sankara udditii hakkillaaji yimɓe ɓe, soorii heen liggeey. Yo Alla rokku mo ko ndonkunoo mi ko, miin\".\nKo goonga, tuggude lewru morso (uut) hitaande 1983 fayi hitaande 1984, Sankara e wondiiɓe mum ko e memmbaali ngonnoo. Kono e nder hitaande 1985, darnde maɓɓe seedtinii. Ko ɗoon woni ɗo Sosef Konommboo wiyi kañum ne:\" Tawi ko Alla haaldirantee, Sankara safrii tigirigi ñawu leñol burkinaanaaɓe. O daraniima ittude borjere e haɓde e aadaaji hanki lelinooɗi, leelnuɗi walla teppuɗi hannde pinal e ɓamtaare. O haɓiima haa lewi jaannduyaagal e mbileewu\".\nE hitaande 1986, kala yaltunooɓe leydi ndi, tawi ko mettere mumen e laamu ngu nawnoo ɗumen, o nodditii ɗumen yo ngar tawtoree mahdi ngenndi mumen.\nCaggal hare makko e wileeɓe, Sankara siyni kadi miijo woɗngo. Ɗoon o wiyi: \" nguuren e hattan leydi mem, mbaasen waɗde ko ɓurti baawal\".\nFulɓe ena mbiya:\"mooro ko moorii mi etee cukuli men potaani, addata ko ndosu hoyre e ƴaggere geenol.\nEɗen poti naamnaade ko addani mo, kanko Tomaa Sankara, yiɗde siynude ngoo miijo?\nSikke alaa, e jaabawol, mbiyen ko e pille keewɗe, jalniiɗe, kaawniiɗe, ɗe yeru mumen meeɗaani tawo yiyeede e nder mawɓe dowlaaji, ɗe o hawrunoo. Waɗii sahaa gooto, nde wonnoo ñalnde dewo kala (alet kala), o hacitoytoo ko galle mawɗo, ɗuum woni to galle baaba makko to leegal Paspanngaa, o dañii heen laabi tati mettuɗi jaŋtaade:\n– Alet fof so omo yahatnoo, ko kanko soodatnoo geɗe coklaaɗe e kacitaari fof, o nawora, gila e kafe haa e mburu, haa e njuumam ɗum woni suukara. Waɗi heen alet maa mbiyen dewo, e nder hitaande 1985, ndeke o ɓoodiraama, o yejjitii soodde ko o fotatnoo soodeede. Ndeen o yettiima, o tawi galle fof ena sabbii e makko. O ruttii ngam soodoyde, o arti, galle fof geddi.\n– Heen gootol, o ar e yahde, o yahi haa o joli e oto makko, o siftori o naworaani kaalis. O yaltini kalbe makko, o tawi hay mbuuɗu alaa heen. O tellii, o fayi nder kaatane walla nder defirdu, ɗum woni waañ, o ƴeewi ɗo joom-suudu makko heewnoo mooftude kaalis ɗo, o tawi kadi hay mbuuɗu alaa heen. O noddi gooto e reenatnooɓe mo ɓe, o ɗaaɓiri ɗum nde luɓata mo teemedde ɗiɗi mbuuɗu. Oon ne wayi ko no makko nii, yiili hoyre, wiyi mo alaa. Tomaa Sankara yawti kadi to batirdu maɓɓe, ɓaaƴi kaliifa gooto(ministre), haalani ɗum rafi mum. Ko oon itti teemedde ɗiɗi mbuuɗu, totti mo nde o fuɗɗii yahde.\nWaɗii sahaa goɗɗo kadi, Sankara taatii taatal goɗngol. Eɗen nganndi e reedu Afrik, ɓaleeɓe ena laaɓondiri deedi haa ko foti alaa. Ɗuum waɗi so neɗɗo feeñninii heen yitere, banndiraaɓe fof ko e mum njowittoo. Kanko ne, banndiiko ɓadiiɗo ari e makko, yo wood ko o walliti ɗum, ko ko heɓtaa hiraande. O itti sek, o siifi, o wiyi yo oon yah to booñ kopporeeje(banke) heɓoya kaalis. Nde oon yahoo, tawi o alaa, kanko Tomaa Sankara, e faawru makko ujunnaaje ɗiɗi ɗe o fodannoo ɗum ɗe.\nNde o tintoynoo ɗum, weltaare makko mawni heen. Sabu sahaa sahaa fof so tawii ɗum ena heɓtoo neɗɗo maa feƴƴu walla maa waaw feƴƴude ɗo foti, waasa hooynaade oto hebbinde gite mum loji. E hitaande 1986, jaaynde sosaa.\nNde reeni tan ko waɗooɓe ko ɓurti doole mumen walla hattan leydi ndi. Leydi ndi ko mbaasndi kaaɗtudi.\nE sahaa mo Kolonel Saay Serboo laaminoo o, ñamaale luɓanooɗe e Booñ Aarabeeɓe mo ɓe mbiyata Daarul-Maal al islaamiya, ɗum woni galle jawdi lislaamiyankoori, ko ena tolnoo e miliyaaruuji joy mbuuɗu, naatnaama e peƴƴi tawi huutaani hay batte e ko fotnoo ko. E garal Tomaa Sankara e laamu, en njiyii ko luutndii ɗuma: so gooto fof ustude e njoɓdi mum ngam siynude won e eɓɓooje. E oonɗoon sahaa e goomu laaminoongu ngu, ɓurnoo heen njoɓdi ko kaliifa ndeenka hono Saŋ Batiis Bukari Linngaani: 30 000 mbuuɗu pawɗi seeɗa. Waɗi ɗum ko kanko ɓuri ɓooyde e golle. Rewi e makko ko Abdul Salaam Kaboore, nde Tomaa Sankara rewi heen. Hay gooto jaɓaani fawtaneede e njoɓdi mum yummaari hay mbuuɗu. Kala ko fotnoo ɓeydanaade gooto e maɓɓe to bannge njoɓdi, wiyi ko yo waɗte e booñuuji leydi ndi. Hay so gooto e maɓɓe ena yaha caggal leydi, tawi ko golle paytuɗe e laamu nawi ɗum, yooɓnetaake ko ɓuri 3000 mbuuɗu ñalawma fof. Ɗuum waɗi hay so ɓe njiɗiino wonde e won ngonkaaji, hattan maɓɓe jaɓataa, rokkaani ɓe ɗum. Heeɗɓe ena keewi naamndaade Tomaa Sankara, haa teeŋti noon e saaktooɓe kabaruuji, hol ko saabii ngoon faɗo?\nSankara heewi jaabaade ɓe tan ko wiyde: \"Emin mbaawi waɗde no yoga e leyɗeele baasɗe hono no amen nii, walla no ɓurɓe min waasde nii kono emin njogii ko min ngardini\".\nWoni e miijo Sankara ko mahde cafrirɗe e won gure, ko wayi no Doori walla Orodaara, e ko wonaa ɗee gure tan walla feewnude laabi, e gollaade Wagadugu, kono wonaa nanngude kaalisaaji ena ulla e ɗanle. Ɗuum waɗi, hay so o fodanaama kaɓirɗe, o yiɗata tawa ko ballitooje miskineeɓe ɓe e nguurndam mumen.\nGootal e jaagorɗe leydi Farayse, mo kuutondiral e jotondiral moƴƴal, meeɗii fodde maa rokku kala kaliifa burkinaanaajo oto paayodinɗo. Kono Tomaa Sankara wiyi ɓurani ɗumen ko beenuuji tawa ena mballa ɓe e dimngal njeñtudi remru maɓɓe. Nde Kadaafi rokki mo kadi kaɓirgal, nde wonnoo ngal heewaani ko ngal nafata ɗoon e leydi he, o wiyi o ɓurnoo yiɗde ko kaalis, o sooda kaɓirde ndema, ɓiɓɓe leydi ndi naftoroo.\nKala ko haalaa e Tomaa Sankara maa won ko heddaa heen. Ko o gorko keewɗo nehdi, keewɗo yankinaare, keewɗo coftal. To bannge coftal ɓalli, ena seedtaa wonde ko o ƴellitiiɗo heen, haa teeŋti e dogdu ñar-ñar. Ñalnde 25 mee hitaande 1986, o waɗii e nder Wagadugu ko heewɓe mbaawi, calii so yantondirde e waɗatnooɓe daɗndu koyɗe. Ooɗoo fannu coftal ɓalli ko ko yuɓɓinanoo e nder winndere nde fof, mbele kaalis baawɗo dañeede heen fof, ena wallitee leyɗeele tampuɗe to bannge heege ɗe.\nIna jokki\nNjaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/pulaar.org\/2010\/01\/10\/nguurndam-tomaa-sankara-4\/","date":"2019-08-19T01:29:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027314638.49\/warc\/CC-MAIN-20190819011034-20190819033034-00006.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5832605958,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5832605957984924, \"ffm_Latn_score\": 0.20237651467323303, \"fuf_Latn_score\": 0.16013449430465698, \"fuh_Latn_score\": 0.05245101824402809}","num_words":1434,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.513,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Natal ngal mawɗo leyɗeele dentuɗe Amerik holli en hanki jamma, ko natal gadanal ngal niiwnorgal James Webb nultiri en, e mbaadi ndi en meeɗaa yiyde, e seeɓde e laaɓtude, ko patel tan e ndoogu holla ɗo, kono ko woni heen e lilluɗe ɓooyɗe ina heewi, lilluɗe gadane, hedde duuɓi miliyaaruuji 13,5 lewndu caggal, niiwnorgal James Webb ɓami ngal natal ko e nder jamɗe 12 e hojomaaji 30, tawi noon niiwnorgal Hubble ɓami ngal ko e jonte ɗiɗe, hay ɗuum ne laaɓtaani no ngal James Webb ngal ni,\nNjiyayeten e ngal natal ko lilluɗe jalbooje seraaji lilluɗe goɗɗe, tawi njalbeendi ndi ko kofiindi, sabu ooñagol wono e weeyo.\nWonaa ɓamde nate tan woni nafoore James Webb, maa ngal wallu en e suuɗtude kaawisaaji tageefo,\nSo en ngarti e natal he, ko adii fof paamen, ɗum ko fatere tokosere e Ndoogu ɓama ɗo, way tan kono abbere leydi ni, yanti heen ko ngal waawi yiyde ko, ko heewi e niiwnorɗe mbaawaa, sabu ko jiyɗe les mboɗirɗe (infrarouge), ɗuum addanta ngal yiyde lilluɗe ɓurɗe woɗɗude (ɓooyde).\nNatal ngal, sikke alaa, ina waɗi koode jeyaaɗe e lillungal men Fedannde malaaɗo, ko ɗeen ngoni ko ɓuri jalbude e natal ko, ɗe ngalaa faayoore, kono ko heddi ko kay, ko lilluɗe koode moolanaaɗe, yaama nih tawa won e majje dewniiɗe ɗaŋe.\nWoni faandaare James Webb ko ruttaade haa faando Dawaa Dawi (Big Bang), sabu kala ko ɓuri woɗɗude ɓurata ɓooyde, ko ɓuri ɓooyde fof ɓuri ɓadaade Dawaa Dawi.\nWadde maa ngal wallu en faamde, hol no tageefo waano e fuɗɗoode, hol no koode ngonirno duuɓi miliyoŋaaji seeɗa ɓaawo Dawaa Dawi.\nLaaɓtinowal Eynsteyn (Einstein).\nNiiwnorgal James Webb ina weeɓtinanaa laaɓtin'de won e geɗe (lilluɗe walla koode) sabu laaɓtinirooje fooɗngo (lentille gravitationnelle) ina ɓadinana ngal ko woɗɗi, ngal bello, ngal ɓeydoo laaɓtinde ɗum.\nKo ɗeen laaɓtinooje Albeer Ensteyn haalno, ɗe ɓami yiyeede ko 1979, kono tan kala natal dewngal e ɗeen laaɓtinooje wayloto, ngal ooñoto walla ngal yiye ko heewi e natal gootal, sabu ɗe mbayata ko no daarorɗe ni.\nSo en ƴeewtindiima natal ngal, ma en njiy heen lilluɗe baaɗe no bafɗi ni, ɗuum wonaa mbaadi majje ko laaɓtinooje ɗee ngooñi ɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/07\/12\/natal-niiwnorgal-james-webb-gadanal\/","date":"2023-01-28T16:18:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00267.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6502953768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6502953767776489, \"fuf_Latn_score\": 0.293365478515625, \"fuh_Latn_score\": 0.04104306548833847, \"ffm_Latn_score\": 0.01195078156888485}","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.666,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Heblo yowitiingo e karallaagal jaayndiyankaagal fuɗɗiima ñande 15 (juko) ut 2022 to Duɗal ngenndiwal jaayndiyankaagal e ñaawooje. Jaagorgal Pinal, Cukaagu, Coftal ɓalli e jotondire parlamaa hono Khattaar Sheybaani ardiima udditgol heblo jaayndiyankooɓe ñande 15 ut to Duɗal Ngenndiwal Jaayndiyankaagal e Ñaawooje e wallidiiɓe maggal fedde HAPA e gardagol Huseynu Meddu tawtoraaɗo udditgol ngol.\nJaayɗe keeriiɗe keewɗe, binndateeɗe, rajooji e teleeji fof tawtoraama ngoo heblo. Hebleteeɓe ɓee kala peccaa ko he pecce tati ceertuɗe : jaaynooɓe e ɗemngal Farayse, jaaynooɓe e ɗemngal Arab kam e jaaynooɓe e ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof.\nJaagorgal ngal yettii ɗowooɓe heblo ngoo. O teeŋtinii wonde ɗii heblooji njeyaa ko e paandaale yummaaje laamu nguu, ngam « ƴellitde jaayɗe ngenndiije, pannortooɗe ».\nJaagorgal ngal anndinii yimɓe ɓee wonde laamu nguu ƴettii pellitte jowitiiɗe e ñaawooje jiytiniiɗe, memotooɗe, ganndinooje jojjanɗe e baɗɗiiɗe jaayndiyankooɓe heblaaɓe ngam rewde laabi haa keɓa karte jaayɗe e dow ko hakke maɓɓe rokki ɓe.\nSo tawii en ngartii e gardiiɗo ciynoowo cukko Duɗal ngenndiwal jaayndiyankaagal e ñaawooje, hono El-Haj Ahmedu Vahfu, o hollitii won waalaare mawnde, faayidaagal mawngal e darnde nde jaayɗe keeriiɗe njogii nder hirjinooji baɗeteeɗi nder renndo Muritani. Ndeen noon, waɗtorde ɗe e ɗiin heblooji maa tawtinde jaayndiyankooɓe heeriiɓe e heblooji ɗi laamu nguu yuɓɓinta heedtintaake sara, jeyaa ko e garwanɗe laamu nguu. Hooreejo Ngalu mballitoowu jaayɗe keeriiɗe ɗee, laɓɓitinii wonde ngol woni laawol gadanol, tawi ko e nder ndee hitaande ko laamu nguu ine yaltina kopporeeje keewɗe waɗa ɗum e heblo jaayndiyankooɓe kam e koreeji jaayndiyankooɓe sankiiɓe. Ngooɗoo heblo jaayndiyankaagal jeyaa ko e heblooji ɓurɗi juutde wonande ɗemɗe ngenndiije ɗee, sibu ko jonte ɗiɗi kiɓɓuɗe. Ɗemngal heen kala addii yimɓe mum njoyo, hawri 15 jaayndiyanke.\nFedde HAPA rokkii fartaŋŋe jaaynde Fooyre Ɓamtaare neldude neɗɗo mum.\nJaayndiyankooɓe-heblooɓe, kalfinaa heblude jaayndiyankooɓe huutortooɓe ɗemɗe ngenndiije. Kala golle ko wayi no ekkorɗe ɗe ɓe ndokkaa, ɓe mbaɗata ɗum ko e ɗemɗe maɓɓe neeniije. Ko wayi no yuɓɓinde jeewte (pelɓondiral miijooji), ciimti jangtaaɗi, ekn. foti ko he tele walla he rajo maa e jaaynde winndeteende.\nNgooɗoo heblo wonanii jaayndiyankooɓe huutortooɓe ɗemɗe ngenndiije ŋaddo goro, arngo e ŋaaŋaaɓe. Ko heewi ko janngetenoo e ɗemɗe mawɗe ko yowitii e jaayndiyankaagal, ɓe njannginaama ɗum he ɗemɗe maɓɓe neeniije. Ɓe ñaagiima laamu nguu, teeŋti e hooreejo fedde HAPA, nde jokkata rewde ngal jaɓɓal, woto sel.\nKala nde heblooji ine njuɓɓinee, yo ɗemɗe ngenndiije ɗee coɗe heen mbele toŋtude jaayndiyankooɓe gollortooɓe ɗemɗe mumen.\nUmar Al Hajji Caam","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/08\/16\/hapa-heblo-karallaagal-jaayndiyaagal\/","date":"2023-06-08T18:47:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655092.36\/warc\/CC-MAIN-20230608172023-20230608202023-00644.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6161031127,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6161031126976013, \"ffm_Latn_score\": 0.19987665116786957, \"fuh_Latn_score\": 0.12611337006092072, \"fuq_Latn_score\": 0.02918201871216297, \"fuf_Latn_score\": 0.027284106239676476}","num_words":391,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.542,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muhammed Mujtaba suka nawɗo araataay aduna lawgel jaŋde Qiraan yalti ko e diɗal Daarul Iimaan.\nNgal ɗoo duɗal darnaa ko e hitaande 1997. E ndeen hitaande, ceerno Habiibu Sih gardiiɗo ngal oo joginoo tan ko almudɓe 4 rewɓe. Hannde duɗal ngal ina jaɓɓoo ko ina wona 1400 janngoowo rewɓe e worɓe. Ɓeen janngooɓe noon ko toon fof mumen woni. Rewɓe ɓee e worɓe ɓee ngoni ko e nokkuuji ceertuɗi. Duɗal ngal yaltinii hakke 400 ɓaarɗo Quraan. Jaŋde ndee fuɗɗotoo ko gila ɗes tan haa bak tawa ina nawri fannuuji ɗii fof e ɗemɗe leewɗe : arab, farayse, engele. Naatirtrr toon ko duuɓi 6.\nTolno jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde nih heblaama haa gasi, kono ko kuule leydi ndii leeltini ɗum. Ko e ngal ɗoo duɗal Muhammwd Mujtaba yalti.ardii ngal ko Habib Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/pinal\/daarul-iimaan-di%C9%97al-jande-jaltinngal-leele\/","date":"2018-10-17T23:32:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583511314.51\/warc\/CC-MAIN-20181017220358-20181018001858-00098.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8240244389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8240244388580322, \"fuf_Latn_score\": 0.07615113258361816, \"fuq_Latn_score\": 0.061556629836559296, \"fuh_Latn_score\": 0.027989093214273453, \"ffm_Latn_score\": 0.010167546570301056}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.566,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nUSA: wooteeji hakkunde-huppuuji ko nder balɗe 4, fedde Repiblik'en no yiiɗi dañude ɓural e nder kongere on\nAnngola, Joao Lorenso, hooreejo leydi ndin suɓaama kadi ardagol Anngola e nder duuɓi jowi arooji ɗii\nSenegaal: fedde Bokk Gis-Gis, nde Pap JOOP ardii tawti fedde laamuyankoore nden Benno Bokk Yakaar, nde heɓi ɓural e keɓal sarɗiyankooɓe\nÑoggande yoga e miijooji neldaaɗi ka taskaram On Tottaama Konngol e ndee yontere\nSenegaal: fedde laamuyankoore nden heɓaali ɓural timmungal\nKeniya, cuuɗi wootirɗi no jokki limugol kaydi wooteeji\nKeniya, ɓiɓɓe leydi ndii suɓike hannde lomtotooɗo on Uhuru Keniyata e ardagol Keniya duuɓi ngarooji\nKo holno ñaawirɗon njaltudi subngooji sarɗiyankooɓe Senegaal, ɗi fedde laamuyankoore \"Benno Bokk Yakaar\" heɓaali ɓural e majji?\nKo holɗum ɗii njaltuɗi subngooji sarɗiyankooɓe Senegaal battinta e janngo dawro leydi ndin? Shekh Tijjaani Sow no taskoo oo alhaali?\nWooteeji sarɗinkooɓe Senegaal, fedde ardiiɗo leydi nden wonii yeeso, kono nde heɓaali poolgu timmungu\nSenegaal, njaltudi subngooji sarɗiyankooɓe no habbaa, fedde kala no wi'ii ko kañum fooli\nSenegalnaaɓe no noddanoo e cuuɗi woote hanki, njaltudi ndii no habbaa\nFaransi, ɓiɓɓe leydi suɓike sarɗinkooɓe \" Nupes\" e \"Ensemble\" kala e maɓɓe heɓii 25% e pawdi\nSenegaal, yoga doggi lumndiiɓe e fedde laamu newnanaaka tawtoreede e wooteeji sarɗinkooɓe saatiiɗi e lewru awaaru\nƁii-leydiiɓe Faransi no nodditaa e nduu lewru ka cuuɗi wootirɗi fii suɓagol sarɗinkooɓe maɓɓe\nSenegaal: woteeji jowrooɓe (meerɓe) e hooreeɓe departenji waɗii hanki\nPr. Aamadu Mammadu Kamara no taskoo alhaali orngal woteeji galluuje e diiwanuuji Senegaal\nGambiya: leydi wootiroore biije walla koɗe gila duuɓi cappanɗe !\nLiibiya ɓiɗɗo Mu'ammaar Kadhafi on pottinaama e suɓeteeɓe ɓen\nRuusiya: Wooteeji sarɗinkooɓe ko fedde hooreejo leydi woni yeeso\nHooreyaaku Faransi 2022: Anne Hidalgo jowro Paris tawtorte suɓngooji ɗin\nMali: miijo mon e dirtingol woteeji arooji ɗin\nWooteeji to Zambie\nCaadnaaɓe wootii hanki, Idriis Bebi Itno ko kandidaajo laawol jeegaɓol\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/wooteeji\/","date":"2022-12-06T13:18:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711108.34\/warc\/CC-MAIN-20221206124909-20221206154909-00299.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8352909088,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8352909088134766, \"fuf_Latn_score\": 0.1480090320110321, \"ffm_Latn_score\": 0.012833005748689175}","num_words":326,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.766,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nMbele en potaani diwde e wiyde haa jooni, njanngen Pulaar ? Mbele jaŋde Pulaar tan mehre ina waawi egginde ganndal ? Hol caɗeele maa ŋakkanɗe ɗe ɗemngal jogotoo, tawa haaɗi tan ko e janngeede tawa janngirtaake ? Mbele Fulfulde ina waawi suppitaade e dow ɗee ɗemɗe laatiiɗe hannde no ɗemɗe men neeniije ? So tawii jaabuwol mum ko eey, hol ɗo rewetee haa ndeen ɓamtaare dañee ?\nGorko jaljallo gooto, yoftorii ceerseero mum feere aniinde. Ndeen feere ko ƴeftude kala ko ɓe paggodinoo, fecca ɗum hakkunde.\nNdeen debbo oo ñaagiima mo daande mum, o seeri ɗum, caggal dewgal duuɓi 12. Kono, nde tawnoo mette ɗee ina ngoɗɗoyi e makko no feewi, o woondi wonde maa o waɗ oon ko yimɓe fof kaaltoyta.\n« No ɓoccitiiɗo e ndiwoowa » heewnoo wonde ko fabboore. Kono ngolɗoo kam laatiima goonga : neɗɗo yiytaama ina saggi dow jubudu huɓeere. Ina sikkaa ko neɗɗo lanngunooɗo e biifi ndiwoowa ɓoccitii, saami. Ko idii ɗum, won meeɗɗo taweede ina maayi e nder ñonngirdu biifi ndiwoowa, woni ɗo biifi ɗii naattata e nder ndiwoowa so diwii.\nEn ngardiino e daartol Ɓunndu Kummba, jatti Fadduɓe, diiri Girooɓe, bannaandu Buubu Maalik Sih haa e garal Fadduɓe e nder nokku oo. E ngolɗoo laawol, njokkanten banndiraaɓe ko no Girooɓe ngardi, ɓe tawi e nokku oo e no ngondiri e ɓeen.\n1. Garal Girooɓe e Ɓunndu\n2. Girooɓe Mawnde haa Seleŋ\nÑalnde 23 marse 2015, Dillere noddirteende IRA renndinii fotde 200 haa 300 neɗɗo, rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe, e yeeso damal Jaagorde Ñaawooje e nder Nuwaasot ngam jambitde goppitgol Biraama, Jibi Soh e denndaangal ɓe ɓeen cokdanoo.\nE nder mbaadi heblooji ɗi Dental Orop (UE) yuɓɓinta e porogaraam ganndiraaaɗo PESC, ngam ɓeydude mbaawkaaji pelle ɗe ngonaa laamiyaŋkooje, musiɗɗo Usmaan Ñaan tawtoranooɗo heblo joyaɓo waɗii hiirde to ñiiɓirde ESE. O hollitii tiitoonde heblo ngoo e pulaar ko \"silsil eɓɓaande e Farayse ko \"cycle de projet\".\nNo rawaandu tiiɗiraaka ñaayngal nii , ko noon Yahyaa Bah depitee kayhayɗi fotnoo wayde e wolde kaaƴe SNIM. Garaangal makko Suwoyraat siftinii fulɓe heewɓe kelgol galleeji mum en, nde tawnoo ko kanko ɗownoo ɗeen golle.\nHay so tawii en njenanaaka ko ɗum woni gadanol e Fuuta, Fedde Ɓamtaare Pulaar kam ina waawi wasoraade ɗum tawde wonii jagge ɗe heblunoo to bannge jaŋde ɗemngal pulaar mbaɗtii rokkeede hoolaare yo ngardo gure. Ñalnde 27 lewru marsa 2015, hellifaaɓe wuro Ŋoral Gidaala, caggal nde njuuli jumaa pellitii toɗɗaade Mammadu Aamadu Sal lollirɗo Aamadu Aysata wonande saɗtidiiɓe, mawɗo wuro Ŋoral Gidaala, o lomtii ɗoon ko Abdullaay Basaaru Saar duttiiɗo e joom mum e lewru saawiyee 2015.\nHuunde hulɓiniinde nde aduna oo fof seedii e nder wideyooji yaltinaaɗi e internet e teleeji winndere ndee kala : ɗo polisee daneejo fellata ɓaleejo e keeci ko famɗi fof laabi jeetati. Oon ina ruŋtii ina doga, polisee oo jaj-jajtaani, loofi e teewu makko kure jeetati, ƴeŋƴaaki, no neɗɗo fellirta barogel ladde conngowel nii. Kala jiyɗo ɗum, ina faami kam, ooɗoo polisee ina joganii ɓaleeɓe ngañgu kulɓiniingu.\nƊum kay wonaa daarol nii, ko goonga. Ndiwoowa umminooka kanndaa Heathrow to Londres, laamorgo Angalteer, ñalnde alkamiisa 12 marse 2015 ina tiindii Dubay, nde yahi haa hakkunde yolnde, ruttii sabu henndu woppere neɗɗo gooto joɗɗini nder suturaaji laana kaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-35","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2015-09-01T16:05:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-35\/segments\/1440645195983.63\/warc\/CC-MAIN-20150827031315-00126-ip-10-171-96-226.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3621831238,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3621831238269806, \"fuh_Latn_score\": 0.2755015790462494, \"ffm_Latn_score\": 0.24564793705940247, \"fuf_Latn_score\": 0.09225977957248688, \"fuq_Latn_score\": 0.023521188646554947}","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.379,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ňalawma 07 07 2018, Duɗal Nanondiral janngooɓe pulaar e nder renndo teeru Wurosoogi keɓii heblo mum adanngo e fedde wiyeteende Ong Jed. Ngooɗoo heblo maa wallu no feewi janngooɓe ɓe waawde ɗowde golle mumen. So tawii aɗa janngina neɗɗo ɗemngal neeniwal yo taw aɗa jannginora ɗum waawde eɓɓude golle jeňtinooje ngalu. Ngooɗoo heblo caggal nde ɓe njanngi lebbi 8 eɓe njaaɓani uddugol so ɓe ndaňii lebbi 9 . Ko famminde denndaangal ɓesngu Wurosooginaaɓe ngalɗoo duɗal woni yeru laaɓtuɗo to bannge ňiiɓgol janngooɓe ɓe. Tawtoraama ngooɗoo heblo Abdurahmaani Bah konseyee leegal ngal e Habii Idi Jallo gorgolaaɗo leegal ngal. Ɓe teeŋtinii darnde janngooɓe ɓe e jannginoowo o.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wuro-soogi-janngoobe-toon-pulaar-keblaama-gadanol\/","date":"2018-08-17T00:00:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211316.39\/warc\/CC-MAIN-20180816230727-20180817010727-00567.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6781364679,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6781364679336548, \"ffm_Latn_score\": 0.2899530231952667, \"fuq_Latn_score\": 0.016630513593554497, \"fuh_Latn_score\": 0.013019709847867489}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.588,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"nafakaaji ɗi sukaaɓe ɓe keɓan so tawraama kaayit jibinande\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde:\nÑalawma hannde min yeewtay ko yowiti e ɗereeji jibinanɗe. Min jaɓɓoto e ko Mbiiɗon ko Aminata Dem Dieŋ. Kanko koo gooto e ardiiɓe kawtal pelle dilloɓe e lappol kumpito e ko fayi e nafakaaji keɓugol ɗereeji jibinanɗe. O ari e yeewtere de ngam haalande heɗitiiɓe Ko Mbiiɓon battane waasde jogaade ɗereeji jibinande? Hol nafakaaji ɗi sukaaɓe bem keɓata so ɓe tawraama ɗereeji jibinanɗe? Ko adii ɗun en njahat haa Mali jokondiren e Abdulaay Dikko jooɗaniiɗo Rfi fulfulde toon. Njoofniren e totude kongol naalanke Abdel Rahim Jaañ tawaa e Kissal cruw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200524-nafakaaji-%C9%97i-sukaa%C9%93e-%C9%93e-ke%C9%93an-so-tawraama-kaayit-jibinande","date":"2020-07-15T19:07:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657170639.97\/warc\/CC-MAIN-20200715164155-20200715194155-00542.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9303168058,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9303168058395386, \"fuf_Latn_score\": 0.04796743765473366, \"ffm_Latn_score\": 0.014591795392334461}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.184,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.933,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Inɗe keewɗe e dow pullo, ko ɓuri heewde heen wonaa feccude fulɓe umminnoo ɗum. Ko fulɓe ngoni yaawɓe abbitaade e no goɗɗo noddirta ɗum en. Leñol fof ko ɓuri heewde won no wiyata leñol ngol no ngola leñol wiyataa ɗum. So en ndokkii yeru ; leñol arab, kamɓe ɓe njaɓi ko innireede arab, kono noon ɗuum haɗaani fulɓe mbiyata ɓe ko cappaato, jolfuɓe mbiyata ɓe ko naar, sooninke e bammbaraaɓe mbiyata ɓe ko surake, so tawii wonaa noon peewniton ngati miin mi hoɗdaani e sooninkooɓe e bammbaraaɓe, kono kam haalennde nde woɗɗaani surake.\nƊuum fof noon haɗaani arabeeɓe ɓe heddaade e innde inniri koye mum en nde arab, kono so a tawii aarabe e nder fulɓe a wiyii mo cappaato o wiyat ma eey, so tawii ko e nder jolfuɓe so a wiyii aarabe o naar, o wiyat ma eey ( na'am ) so a tawii mo e nder sooninkeeɓe a wiyii mo hoɗo surake woni o wiyat ma mbiɗoni, tuubakooɓe kadi noddirta aarabeeɓe ko moor. Kono ɗuum fof haɗaani ɓe won'de aarabeeɓe e e dow ngootaagu maɓɓe e nder reedu aduna o, so binndital leñi leydi na waɗee ko e innde aarabe ɓe mbinndittoo. Fulɓe ne inɗe keewɗe ɗe ko neɗɗoo o gooto tan toɗɗinoo,ko leñi goɗɗi ngarata ngarda e inɗe mum en e dow pullo o gooto, heddii noon ɗaɓɓooɓe fartaŋŋe ngam seerndude mooltii e ɗeen inɗe etii feccirde ɗum leñol ngol , ngam won'de fulɓe jaaɓtooɓe jaɓanooɓe woɗɓe , ɓe njaaɓti e ɗuum kala ko innu-ɗaa ɓe , ɓe ngonta ɗuum kamɓe fulɓe ɓe. Ñeeñaagu fulɓe kadi walliti leñol ngol e ceeraagu mum, wonti ko gayno o tan wiyetee pullo. Hanti leñol ngol wuuri e leñam-leñaagu e nder mum wonti tonngol ngol neɗɗo tonngi hoyre mum, ɓe nguuri nguurndam gorko pullo o debbo pullo, pullo yara ɓirdugal, pulaagu ko kosam ɓiraaɗam kala ko ɓawli ittu jeyaaka heen. Tawa noon wuurde kosam e wuurde haako fof ko yo a wuur e jam tan \" AWO , AYNO , AAWO EKN…EKW…\" fof ko guurdugal tan, jogaade sawru nayi e jogaade gese follere walle gese kañnje fof ko darnirgal galle tan, gooto heen fof noon joganoo ko liggotoo ko politik, haa politik o waɗta ammbude ( ooyde ) woɗɓe ɓe e won'de ko o woni ko.\nTan hankadi hinnde ( meccal ) heen fof doolnaa heertiniraa neɗɗo-neɗɗo waɗtaa jeyi doneteeɗo, yimɓe ɓe keddii e haalde ɗemngal mum en pulal kadi ina mbiya kanum en tawde ngaynaani ɓiraani tan ngonaa fulɓe, yimɓe ɓe nguurdi noon natti naatdude suuɗdu hoɗannde. Haa jooni noon ɗuum na sinndii e fulɓe, ngati hay pinal tv tele ñikluɗo mi haa mbiɗo winnda ndee ɗoo winndannde o, nani olloo daande dow : PULLO KO NGAYNAAKA!! tawi noon hannde ko pullo mo ɗemngal o woni keɓtinaaɗo e nder aduna o woni e limoore leñi aduna ɗi, ko oon pullo foti haaleede e holleede e jaayɗe haala e jaayɗe binndi fof. Kadi haa jooni yoga e jaaynooɓe e yoga e haalooɓe e rajooji ɗemngal pulaar ngabbitii ko e nguun ñeeñaagu ngaadanteewu, haala ɓeen ɗoon wayɓe noon e nder kaalirɗe ɗe haala mum en ina heewi gorko walla debbo jontaaɗo o , pullo bayɗo nii baytuɗo ni, haa jooni yimɓe ɓe ina ɗesaa waasde fotndeede. Ngati haa jooni so hiirde naalanke feŋaama e dingire ngenndiije mawɗe ko wayi no bamako walla nuwasot walla dakaar, haa nii e leyɗe orop , so yimɓe ɓe nootiima e keewal e oon ɗoon galle ngenndiijo, gooto fof ko ko soodi kayitol mum naatirgol ina jooɗii dow heen. Naalanke o naata , ko o naalanke potɗo ardude e nelal fayde e yonta ka o hawri ka, o rewna nelal ngal e oolel daande makko, mbele oolel ngel sarana mo nelal makko ngam o dañii fartaŋŋe renndin'de keeweendi yimɓe keewirndi ni. Ɗoon oon naalanke… alaa ko o miijotoo so wonaa wullan'de neɗɗo gooto, rewde e innde e yettoode, ngam ko oon woni galo ɗaminaaɗo, oon ne so ina ɗoon haftoo dolokke mum wirna yeeɓatnooɓe, hiirde wonta hakkude juurooɓe e juureteeɗo. Ɗuum fof ko e riiwtude ngootaagu e potal renndo jeyaa, ko tonngaade e salndu na yirloo ɗo gootel. Galo wota waɗ baɗe ɗe mo wonaa galo waawaa waɗde tawa ko e tente denndaaɗe nodduɗe jeyi potal. Waɗan'de naalanke ina jogii damal tawa wonaa juurde ɗum e nder dingiral jeyipotal , waɗan'de naalanke leydi mum daraniiɗo leydi mum e diiwan mum baɗal nafowal, ɗuum wayi kono mahde opitaal walla mahde janngirde ngam leydi mum ni, ngati naalanke guurnoowo leydi so a wuurnii ɗum ko ndiin leydi nguurnuɗaa, naalanke daranii leydi mum wayi tan kono rajo e tele ni, ko ɓamtirgel ɗemngal guurnirgel leydi.\nƊeen kiirɗe juurle e yettondirde e jummbondirde , Ko ɗuum tonngi ko tonngii e naalankooɓe fulɓe ko, won'de ɓe yimooɓe yimɓe waasde ɓe won'de yimanooɓe yimɓe, ko ɗuum waɗi ko ɓuri heewde e naalakooɓe fulɓe so heen gooto fuɗɗiima ñooftaade tan ɓoggol ngol saƴƴat ɗum ruttoo e sara salndu ndu. Ɗuum woni ruttitaade e ñeeñaagu ngaadanteewu ngu, wonta e abbaade e yimɓe na wiya ko yontaaɓe na waɗa kiirɗe ɗe ndiwaani yimɓe 10. Ñeeñaagu ngaadanteewu ngu ko e ngooroondi mahdi renndo jeyaa, nde tawnoo renndo fof jogii ko calɗi tammbiiɗi ɗum ,ñeñaagu ngaadanteewu ngu ko ɓaargal ( esel ) ngati hade jaŋde dipolom saaktaade e renndo ngo , ko ñeñaagu ngaadanteewu ngu joganinoo renndo ngo daande kumpital mum, ko kamɓe ngonnoo jaayngel renndo , ngeel ɗoon jaayngel noon ko kanum wonti hannde jaayno tamɗo kayitaaji, laawɗinanaa taatde e sor-sortude e bate e juuwde e kala kaɓe, waawa artiran'de yimɓe wiyaa waɗaa. Ko kaan mbaawka ñeñaagu hanki joganinoo renndo mum. Ko mbiynoɗen fulɓe na njaawi jaaɓtude e ko goɗɗo addani ɗum en walla ko goɗɗo wiyi ɗum en; ina woodi ɗo fulɓe mbiyata koye mum en fulaaɓe walla fulaadu walla fulaakunnda, ɗee ɗoo inɗe fof ko goɗɗo noddiratnoo ɓe noon , hono no ɓe noddirta cappaato ni walla no jolfo noddirta naar ni, kono noon fulɓe ɓe njaɓti inɗe ɗe ina innitoroo ɗum , tee noon sakkitoode ɗeen inɗe fof ko ɗemɗe janane, nde tawoo neɗɗo fof won no noddirta neɗɗo goɗɗo koɗo e mum, ko ɓuri heewde kala boɗeejo mo wonaa cappaato pullo wiyata ɗum ko tuubaak. Kamɓe fulɓe ɓe nde yoga e hoɗdiiɓe maɓɓe inniriɓe fulaa nde , ɓe ngartiroyi ndeen innde ɓe ɓeyditi heen \"ɓe\" innde nde wonti fulaaɓe. Eɓe potnoo anndude ko fulɓe tan woni ɗoon, janano o kanum ko fulaa waawi wiyde, kamɓe fulɓe ɓe , ɓe mbaasa rewtaade e mo waawaa wiyde pullo no wiyata ni.\nKadi ina foti faamee inɗe leñi ɓooyɗi ɗi weeɓaani anndeede ko addi inɗe majji, so en ndokkii yeru e leñol pul – ful. \"Lo\" walla \"ɓe\" ko ɗuum woni ko ɗemngal pulal jeyi e innde nde, \" lo – ɓe \" ko ɗuum rokki innde nde won'de neɗɗo, ngati hay nagge ina wona pul walla ful, kono nde tawnoo wonaa neɗɗo \"lo\" walla \"ɓe\" ɓeydetaake heen, ɓeydetee heen ko\" li \"wallal \" le\", wona nayi pul fuli walla nagge ful fule. PUL – FUL ko ndenndaani aduna, mi anndaa noon hol ɗemngal gadingal innude ɗum, ina laaɓi mi kam huunde heewani innude walla noddude hoyre mum.\nKo ɗuum rokki humpito pul – ful ko ɗemɗe ɗee fof ndenndi ɗum, kadi innde nde ko ko ɓooyi wuurde e aduna.\nƊemngal pulal ngal kanum addi ko lo – ɓe, ɓeydi ɗum e pul – ful, woni pullo – fulɓe. Ɗemɗe goɗɗe ɗee ne ngarat tan ƴetta pul – ful, ɓeyda heen ɗemngal mum en hono no pulal ɓeydiri lo – ɓe ni.\nYoga e ɗemɗe ɓeydata e ful ko \"aani\" innde nde wonta fulaani, fulaake , fulaya, fulaadu, innde nde gooto fof arat tan ƴetta ɗum jokka heen haala ɗemngal mum.\nSo tawii ko arab innde nde haaɗi ko e alkulal \"b\" jooni noon ɗemngal fof ara jokka heen jokkol mum; cappaato o jokka heen iyyu wonta arab iyyu, arab+iyyu=arabiyyu, so tawii ko pullo ɓeydata e arab tan ko \"o\" walla \"ooɓe\" wonta arabo – arabooɓe hono no pul lo ni tan.\nƊuum nanndaani e inɗe leñi kese ɗe ko wayi no cappaato garɗo fof inna innde mum: cappaato naar surake walla suraake.\nIdrissa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/08\/12\/in%C9%97e-keew%C9%97e-e-lenol-gootol\/","date":"2021-02-27T15:01:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178358976.37\/warc\/CC-MAIN-20210227144626-20210227174626-00533.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6146064997,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.614606499671936, \"fuh_Latn_score\": 0.18641847372055054, \"ffm_Latn_score\": 0.12284445017576218, \"fuf_Latn_score\": 0.07327292859554291}","num_words":1310,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.453,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Banno withinnigeria.com filli Sukaajo andiraado Somto danyaado nder asngol Nwachukwu ha wamgo Okofia laati gaaji saro en maako salti jangirde boko lewru saalindu o wii o yidi bangugo.\nBandiraabe habdi no fadda ngal soldori sai be yerdi be habbini be teegal dow al-a'ada mabbe.\nSomto woodi hammiraawo nyawdowo ha sibiti nder Ambara istate baawo teegal be mabbitinbe Kanti be do sippa kuje ngam be joga ko'e mabbe.\nlebbi saliidi woodi sukaajo pullo fere ha sokoto mo duubi cappo e jowetati habini jonta bo yamuri en laatibe burna mabbe fu do fela bangrulawgo amma hande hambe te'eri bibbe mabbe be yottai duubi cappo e jowetati dume miijoji mun dow kubaru do?","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/koode.net\/sukaajo-duubi-sappo-en-jowedidi-17-habbini-iwaido-mo-duubi-sappo-e-joweego-16-ha-nnewi-nder-anambara-istate\/","date":"2020-05-30T15:18:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347409337.38\/warc\/CC-MAIN-20200530133926-20200530163926-00477.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999804497,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999804496765137}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu Cubi INEC wi Rev. Fr. Hyacinth Alia mo APC on hebi nasraaku cubi ngomnaaku haa Jihawol Benue wayla walaadu Fuuna Lesdi Naajeeriya.\nAPC hebi 473,973\nPDP hebi 223,915\nAPC hebi nasaraaku haa Galluuje ko hewtan 22 nder 23 ha Jihakan.\nProfessor Farouq Kutah wartiriido wattam Cubi din kanyum on wolwi ka haa yeeso ummaatoore Jiha Benue haa ofisru INEC nder Glluure Makurdi Laamorde Jihakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/03\/21\/apc-jabti-korowal-haa-jihawol-benue\/","date":"2023-06-02T01:08:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648245.63\/warc\/CC-MAIN-20230602003804-20230602033804-00048.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9888978601,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9888978600502014}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.jokku taro\nCategory Archives: Pulaar\/Fulfulde\nRenndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal ari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik noon ene anndiraa won'de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder Afrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne, keeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde mahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi nii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi).Jokku taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.jokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.Jokku Taro\nÑalnde 5 Mbooy (Mars\/March) 2008, pulaar waasii gooto e yiɗɓe mum. Korsinnooɗo pinal Fulɓe, rokki nguurndam mum fof ngam ƴellitaare ɗemngal pulaar. Ganndunooɗo ɗemngal wuurnata ɗum ko haaleede kono alɗinta ɗemngal, ɓeyda yaajnude pinal joom mum en, ko winndeede. Doktoor Sonja (Soña) Fagerberg-Diallo, sabu kanko njiɗɗen haalde, yarlitinanoomo nguurndam fof ngam janngude e jannginde Pulaar; o wiɗti o winndi o muuli defte Pulaar.Jokku Tarao\nDewbo tuubaak Ameriknaajo cuuɓiiɗo Afrik e ɓamtaare ɗemɗe mum,Sonja Fagerberg-Diallo yeɗii nguurndam mum fu Pulaar, ngal o gallaani tuggude e nyalawma mo o yiytingal haa e foofaango makko wattando.\nNo taaniraaɓe tutorinooɓe ngal tinndi ɗi njannginiratnoongal entaaɓe saanga nde naange muti haa kuunaali, nyalbi e ɓoti jiitondirɗe e yumum en ndeeƴti; no maamiraaɓe facciranatnooɓe sukaaɓe piɓle maggal coomiiɗe e daarti, e les ɓowle walla gaŋɗe; no rewɓe nyeenyɓe naayeeɓe tinndiniratno ngal, boombi jontuɗi e ceemedaali tokoosi nguurndam suudu e dewgal, Sonja jannginiriingal konngi tappaaɗi e kaayitaaji ɗi ngommbudi ndi momtotaako.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/%C9%97emngal\/pulaar-fulfulde\/page\/2\/","date":"2020-01-27T03:04:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251694176.67\/warc\/CC-MAIN-20200127020458-20200127050458-00146.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7136543989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7136543989181519, \"fuh_Latn_score\": 0.13033521175384521, \"fuf_Latn_score\": 0.10062289237976074, \"ffm_Latn_score\": 0.051023807376623154}","num_words":406,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.609,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !\nHaa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.\nEɗen ciftora tuma nde Heyyin halfinanoo ngardiigu SNIM, laamɗo leydi e oon sahaa naamndinooma yo o faabo AWO. O holliti tan ko SNIM wonaa \"gertogel ngel ɓoccooɗe kaŋŋe\", ngel laamu huutortoo e kala sahaa. Mawɗo leydi ittaani ngardiigu makko.\nMajjere ina hela suudu teddundu, ganndal ina mahtoo huɓeere nde alaa ɓale.\nAdinooɓe ardaade SNIM ndonnaani Mohammed Abdallaahi wul Wudaa ndee borjeende. Duuɓi 45 jahduɗi e pinal njeñu, mbaawka, karallaagal, kam e ɓooyal SNIM sompude araaraay hurum, kisal e ɓamtaare, nani bonnee, tawi curo alaa, kajo woodaa. Ardinooɓe SNIM, ɓeen jaambareeɓe, heewnooɓe ganndal, anndunooɓe kala gollal ko hurum e fotde foti teeŋtinireede njahii, kono ɗaldii Muritani e sosiyetee keewɗo faayiida, keewɗo semmbe, tammbiiɗo ngooroondi ɓamtaare kam e ƴellitaare ndenndaandi men.\nIna teskaa, tuggi 2010 haa 2014 ko kitaale baɗɗe faayiida sanne, sabu toowgol njaru oogaandi e nder winndere ndee no diidorinoo. Sosiyeteeji oogo mawɗi, ko wayi no BHP Billiton Ostraali, Vale do Rio Doc, Rio Tintoo kuutorii pawnaari mum en ko e wallitde, wellitde e weltinde gollotooɓe, hesɗitinde heen kaɓirɗe gollorɗe, heblude haralleeɓe liggotooɓe, comii heen, fof ko ngam tabital duumingal e ɓamtaare yuɓɓunde gollorde e gollotooɓe mum en.\nSosiyetee SNIM e hoore mum dañii ngeen fartaŋŋe sabu pawnaari mum tolnii e oon sahaa ko e miliyaaruuji 5 dolaar tawi faandaare ndee wonnoo ko miliyaaruuji 2 dolaar. E dow yamiroore laamu mbaɗngu ɓesnge ngee ko nge mum, siifi yo teemedere (100) miliyoŋ dolaar yaltine soodee laaɗe diwooje ngenndi Muritani, toppitoo heen heblo haralleeɓe, kaɓirɗe kam e kuutorɗe jahdooje heen. Haaɗaani ɗoon sabu ɓe ciifi kadi yoo sappo e jeegom (16) miliyaar uggiya yaltine ngam jokkitde boowal laaɗe diwooje mo Najah Major Works mo Ahmed Saalek Saharaawiy halfinanoo, ñaami kaalis haa laaɓi, golle ndarii, tawi alaa kaaloowo. So en mbaɗtii heen gardiiɗo SNIM ko sosiyetee oo jogii geɗe mum fof, gila e ñaamdu, yardu, koltu, nehdi sukaaɓe caggal leydi, e ko ɓuri hulɓinaade wiyeede njoɓdi makko lewru tolnii ko e 7 750 000 mbuuɗu (miliyoŋaaji jeeɗiɗi e teemedde jeeɗiɗi e capanɗe joy ujunere ugiyya).\nMbiɗo goongɗini sinno 10% (sappoɓal) e ndii pawnaari hokkanooma liggotooɓe ina waawnoo ndee wolde waasa woodde.\nRewindtooɓe, joom en ganndal en paamiino SNIM rewaani laawol, haa addi leeltugol keɓal seedanfaagal Iso 14001.\nAlaa ko waawaa e baaba muuɗoowo leydi\nWulaango jamma accidtaake gooto, gollotooɓe Nuwaadibu, ndeen paamii kaa ngonka barkinaani, torii laabi limtinɗi jooɗodaade e ardiiɓe SNIM, ndonki, ɓe njoɗɗini reentino yowre golle, ñalaaɗe 25, 26, e 27 lewru feebariyee 2015 tawi ko waktuuji 2 ñalawma kala. So tawii ɓe keɓaani sago maɓɓe ko ɓe geddooɓe golle haa laaɓa ñalnde 02-03-2015, ɓe tawta ɓe Suwoyraat.\nWaali mo Daklet Nuwaadibu Mohammed Faal wul Ahmed Yuraa noddi yonaaɓe gollotooɓe (delegeeji) kam e kalfinaaɗo kattanɗe neɗɗiije (Directeur des RessourcesHumaines \"DRH\") hono Bah wul Shumaad batu patamlamu. Nanondiral waɗi e dow toɓɓe tati, ngam udditde kaaldigal hakkunde SNIM e delegeeji Suwoyraat.\n– Teddinirde daɗɗugol joɗnde delegeeji Suwoyraat ñalnde talaata 03-03-2015, waktu 11ɓo;\n– Udditde kaaldigal kakkunde SNIM e delegeeji Suwoyraat ñalnde alkamiisa 05-03-15 waktu 10ɓo;\n– Nuldude e yuɓɓinde joɗnde ngam haaltidde e delegeeji liggotooɓe Suwoyraat.\nCaggal ciifondiral ngal, ɓooytaani delegeeji Nuwaadibu kollitaa wonde nanondiral ngal firtiima. Ndee ooñaare, e wasre addani Nuwaadibu geddude golle haa laaɓi ñalnde talaata 03-03- 2015.\nKalfinaaɗo kumpital SNIM ina lutti wiyde haa hannde SNIM ina jokki huuɓnude aadi mum e tabitinde fayndaare mum. Kono won ko faamotaako.\nFeere lori, naat, mi takko maa\nJaagorgal kalfinaangal petroŋ, jakawe kam e oogo, hono Ahmed Saalem wul Beshiir, e kalfinaaɗo ngardiigu SNIM hono Muhammed Abdallaahi wul Wudaa, njuɓɓinii lappol fayde Nuwaadibu e Suwoyraat ngam yettinde nelal, nelal ngal jaabetaake. E jonɗe maɓɓe ko ɗum ɓe kaali : \"ɓamtee liggey nde kaaldigal wooda walla njokke joɗnde SNIM udda\". Eskey ko ɗum woni haala mawɗo buduru ? Mate ɓe paamaani maaytere (mboofu) SNIM, ko maayde wuro Suwoyraat kam e gure koɗɗe e laawol laana njoordi Suwoyraat haa Nuwaadibu ? Ko maaygol faggudu leydi Muritani, ko uddugol caltiri (filiales) SNIM no ndiidorinoo, ndeke ko maaygol e eggere kisal e nder leydi ndii no woorunoo ? Maa mbiyaa nguurndam jibinande leydi Muritani ko e juuɗe yimɓe ɗiɗo tan woni. Mbele ɓe paamaani so SNIM yeeytaama, wontata ko ɓesnge wofiinge, wofiniinge arani. Mbele coodtoowo ngeen ɓesnge, ina jaɓa roondaade eɓɓaaɗe leydi no woorunoo ? Mbele ardataa ustude, e ɓeydude ɗaɓɓooɓe no nguurdi ? Yo Allah faabo.\nSo heege warii joom galle, feere feppi bona\nHannde, e Suwoyraat bankeeji, bitikaaji, fitiram golle en fof paayii sabu alaa ko woodi. Ko goonga Saharaa ina jogii geɗal kimmungal to bannge nguura e nder wuro Suwoyraat, kono kadi ko heewi ina ummortonoo e laawol laana njoordi. Waasde ngol woodde, ko firtaare, sabu ko coodgu kiisngu lomata.\nEn nanii ina wiyee sosiyetee mo Wul Baaya, Meer wuro Suwoyraat toppitinooɗo ndeenka fuɗɗiima ustude liggotooɓe mum.\nHol to meer wuro woni ? Hol to depitee woni ? Hol to senaatoor woni ? Mbele wonaa ɓe cuɓiranoo ko haa ɓe ndaroo ɓe ndadoo, ɓe njoolta hujjaaji suɓiiɓe ɓe ɓee ? Hannde kam en paamii, soklaani ko eɗen njuutnoo heen, sabu mawɗo ina faama ko haalanaaka.\nKo jalooɓe fowru ɓee ngoni warooɓe ɗum\nNdee hare fuɗɗiima juutde walla mbiyen juutii sanne, etee nde alaa poolgu, ko nde ustaare mawnde wonande keɓal SNIM sabu balɗe 30 wona balɗe tati. Gollorɗe SNIM fof kelii, won heen ndariima, laaɗe ndiyam nani e hawngo mayo ndarii ina padi oogaandi mum en. Etee eɗen nganndi kala ñalawma ko yoɓetee heen koo ina ɓurti doole,sabu tolniima e 16 000 dolaar\/ñalawma. Hol daliilu mo ardiiɓe njogii haa tiiɗ-koyaagu e mawnikinaare mum en yettoo ɗoo.\nEɗen ñaagoo geno, nde o newnanta en, mbele joom doole, laamɗo miskineeɓe waasnaaɓe, e joom goonga en hono delegeeji, nde mbaawata jooɗodaade, ɓe kaaltida, ɓe nanondira, mbele jam ina dañee, mo woni kala heɓa fotde mum, e dow goonga e hurum, e nuunɗal e musiɗal, sabu SNIM ko jeyi leydi, mbele ndii ndenndaandi ina hisa, ɗifta, wuurta, dartoo, ɓamtoo, ƴellitoo, yeña, yeñña, yeñtina, mbele muritaninaajo fof ina wuura heen, ñaama, haara haa waɗta ahde, tawa ko e dow goonga, hurum, nuunɗal e nanondiral.\nHaamiidu Mammadu Bah, Kalfinaaɗo jaŋde catal Fedde Ɓamtaare Pulaar Suwoyraat","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/pulaar.org\/2015\/04\/15\/lasi-gollotoo%C9%93e-snim%E2%80%88ina-cukki-naatotaako\/","date":"2020-07-12T00:13:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657129257.81\/warc\/CC-MAIN-20200711224142-20200712014142-00146.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5472148657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5472148656845093, \"ffm_Latn_score\": 0.2000996470451355, \"fuh_Latn_score\": 0.18480835855007172, \"fuf_Latn_score\": 0.05948513373732567}","num_words":1022,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Afriknaaɓe walla ɓaleeɓe ina poti Ƴeewtaade e taftaade koye mum en. So a Ƴeewii hannde alasan daraame watara e koddiwaar ɗo tolnii e faayidaagal e nder afrik , gila e faggudu haa e renndin'de ɓiɗɓe afriknaaɓe huufa ɗum en.\nWatara koddiwaar teddina ɗum hooloo ɗum e yeeso aduna fof , aduna o fof kadi hooloo mo welee mo e yeeso koddiwaarnaaɓe, O jooɗoo e jappeere laamu leydi ndi daawe 2, o ruttoo e bonnude caňu leydi makko, ngam yiɗde laamtaade 3Ɓ\nƊuum ɗoon onon mawɓe yontaaɓe afrik hannde oɗon poti wojjinan'de ɗum gite caloɗon haa yoora kos. Gacce winnde noon ko tawaaɗo e mum, hannde onon yontaaɓe duunde afrik , ko onon ngoni ammbasat afrik e aduna o.\nSo watara laamtiima laawol 3 , hoko o waɗanta koddiwaar ko goɗɗo e maɓɓe waawaa waɗan'de koddiwaar, ko liggotoo leydi ko woni ko e nder mum. So o mo jogii goonga so goɗɗo laamiima yo won sara mum o wona ballo mum, o jokka eɓooje makko e nder leydi makko, ɓe acca ko ɓe koɗoyta farayse ko , e ɓe ňaama toon kaalis leydi ndi ɓe laaminoo, hay faɗo joomi mum soodataa e leydi mum.\nKala president dillinoowo leydi mum, oon yiɗaa ndiin leydi, ngati so wulo wulii tan o mo jogii koyɗe o dogat o wuuroyaa leyɗe goɗɗe, o accida leydi ndi e caɗe mum, o accida leydi e cumu jayngol ngol o huɓɓunoo.\nHo ɗo IBK woni, no foti laamɓe ndogi leyɗe mum en ngari moolaade senegaal!!\nƊuum yo gas e afrik, kadi alaa gasnanoo en ɗum so wonaa enen e koye men.\nNjaɓen haaldude goonga haa teeŋti e tolnondirɓe e laamɓe ɓe, ko wayi no seek tijjaan gaajo en , e nder leydi fof e hoyre mum ina jogii fotɓe e laamiiɗo o hoƳƳudu. Leydi alaa e sago jogonoo hoyre mum hoyre mum, tawa won e geɗe hay gooto hoyɗataa ɗum ni saka etaade waɗde ɗum.\nLeydi ko maa jeya gardiiɗo mum, gardiiɗo ɗum waasa jeyde ɗum.\nLeyɗe ɗe ko maa njogoo annduɓe alɗuɓe ɓe coklaani laamu tawa , coklaani laamaade kono tawa e ɓe naatna juuɗe maɓɓe e politik leydi.\nFedde haɓotoonde 3me mandat e bonannde jawdi ina foti soseede e afrik, fedde ndee rokkee doole e kayitaaji heɓtinee e aduna o fof, fedde nde jogoo mbaawka njonka e jeyde hoyre mum.\nYimɓe annduɓe nuunɗuɓe yonaaɓe ngona terɗe fedde nde.\nNaalankooɓe anndaaɓe ngona e fedde nde , ko wayi no baaba maal, alfaa bolonndi, yuusu nduur.\nAfrik ko ɓiɗɓe mum ittata ɗum e caɗe mum, haa gooto fof wona jonaaɗo nuunɗuɗo kaaɗoowo e hakke mum e jeyi mum.\nAfriknaaɓe ngannda bottaari neɗɗo ko heewi – weli koo fof neɗɗo waawaa ňaamde ko ɓurti reedu mum.\nFaggaade ko udditde dame haa ɓiɗɓe leydi fof mbaawa fagganaade koye mum en, fuɗɗoraade e ganndal, kono wonaa renndin'de ngalu, ngu daňaaka e ganndal , remaaka awaaka aynaaka tafaaka.\nHuutoraade ɗaminaare ɓiɗɓe leydi tan haa heɓa laamu jooɗoo e ngalu leydi wona e ligganaade hoyre mum.\nƁesngu afrik hannde sokli ko peŋoowo pewje no nguurndam newori e duunde afrik, huunde fof daňee e afrik , kala ko jannano Ƴetti e afrik tawa ko kedde afriknaajo.\nMbaylaandi afrik natta wayloyeede caggal afrik , ittee ɗoo waylee ɗoo hoyre e laaci 100%.\nIdrissa ka binndo biɗto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/09\/12\/cote-divoire-bone-ficcat-laaci\/","date":"2021-05-09T02:21:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243988953.13\/warc\/CC-MAIN-20210509002206-20210509032206-00365.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6438461542,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6438461542129517, \"ffm_Latn_score\": 0.2398810237646103, \"fuh_Latn_score\": 0.05974607542157173, \"fuf_Latn_score\": 0.05537973344326019}","num_words":526,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.585,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Golle sukaaɓe rewɓe dilloɓe to bange sarɗiiji e nder Afirik\nPublié le : Modifié le :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Aysatu Ba. Oo ɗoo ko sardiyanke jeyaaɗo dowla Ginee taweteeɗo ɗoo e Dakaar. Omo dilla e bange heblooji ko faate sarɗiiji e ko nandiheen. Ko kanko Rfi fulfulde bismii e yewtere \"Ko Mbiiɗon\" ngam o haalana minn holi yiyande makko e darnde sukaaɓe rewɓe to bange sarɗiiji. E hol wajuuji ngam sembinde darnde rewɓe faade kumpital e sarɗiiji.\nFulfulde Faminiinde :\nYontere nde Cernoo Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde ko « yitere ». Dume mbi'eten yitere e fulfulde ?\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20191201-golle-sukaabe-rewbe-dillobe-to-bange-sardiiji-ender-afirik-aysatu-ba","date":"2020-02-27T08:35:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146665.7\/warc\/CC-MAIN-20200227063824-20200227093824-00126.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8940355778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8940355777740479, \"fuf_Latn_score\": 0.0912393108010292}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.878,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSenegaal: nanondiral heɓaaki taho hakkunde Guwerneman e Sendikaaɓe bammbanɓe golleeɓe e mbaɗɗateeri\nJiiɓoldu Ukreniya: No tijja nde hooreeɓe Amerik e Ruusiya jokkondira fii ñippugol\nAljuna hannde ko yeewtere udditanaande heɗiyankooɓe ngam ɓe waawa okkude miijooji maɓɓe e kabaaruuji yontere\nDinngiral Siin-Afrik jooɗike Dakar ñannde 29 e 30 lewru 11ɓuru hitaande 2021\nBenen: fiyannde woni sabu maaygol konunkooɓe ɗiɗo e woɓɓe e maɓɓe barmii\nNeedi: happu njuɓundi jannde teddinaaka e nder yoga e leyɗe Afrik\nKamerun: koolol sinema noddireengol \"Ekaran Nuwaar\" yuɓɓinaama Yawunnde gila 17 faa 27 lewru 11ɓuru\nHannde on okkii miijo mon e yamiroore ñaawugol wargo waɗugo ka estaad 28septaambur\" Konaakiri\nGine: Kapiten Dadis Kamara e Jeneral Seekuba Konate newnanaama artugol, ko woni miijo daraniiɓe hakkeeji neɗɗo?\nGana: Wiriis keso on Omikron yi'aama e dow ɗanniyankooɓe iwɓe Najeriya e Afrik Di Siid\nMaccankaaku, ko huunde woodunde haa jooni e nokkeeli goɗɗi e nder Mali\nDinngiral Afrik-Siin jonnde 8ɓiire jooɗike Dakar e ardagol Makki Sall hooreejo Senegaal\nKo Isma'iila Sow teral fedde ardiiɓe suudu toppitiindu ngaynaaka Senegaal\nGambiya: Leydi ndin no e oorngal hooreyaaku, jeere nden no wullitoo ɓeydagol coggu nguu\nOn okkii miijo mon e ngol cimtol \"ONUSIDA\" haalugol fii alhaali raaɓol sida e saaha jaalagol koronaawiriis\nYewtere Emmaniyel Makron e battane naatugol J. Baker e genaale Panteyon Faransi\nCimtol \"ONUSIDA\" hollitii wonnde raaɓol vIH ustaaki no haaniri non e nder dunuyaaru ndun\nErik Zemmuur hollitii wonnde himo tawaa e ɗaɓɓooɓe laamu hooreyaaku Faransi 2022\nHolko mbayliigu weeyo battinta e ngurdam egga-hoɗaaɓe e nder Sahel?\nKo Mahmuud Kaan, gollanɗo Dental Leyɗe Afrik (UA) woni Koɗo men Hannde\nKamerun: Garuwa no heblaade ngam jaɓɓago foolotiro kan 2022\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2021-12-04T07:16:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964362952.24\/warc\/CC-MAIN-20211204063651-20211204093651-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5211408138,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5211408138275146, \"fuf_Latn_score\": 0.45919370651245117, \"ffm_Latn_score\": 0.011683526448905468}","num_words":292,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.487,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal, sate jooma en gollorɗe walla mbiyen patronaa njiyndirii e hooreejo leydi o, Makki Sall ñalnde Naasaande (Alkamiisa) 8 Korse to galle laamorgo to. He biyɗe maɓɓe addiɓe ko yettinde nunal ngam woni fayndaare mum ko yiylaade jam he oo tuma nde leydi ndii woni he fitinaaji ɗi ene teeŋtina ɗum en, seppooji e dillere waɗnoonde balɗe jawtuɗe ɗee haa ko ene wona sappo e njoyo neɗɗo maayi heen he nder Dakaar kanum e Sigaacoor.\nCaggal nde joginooɓe konnguɗi ɓe mbaɗi gooɓe jiile, ɓe kollitii addiɓe ko yiylaade holno ɓe mbaawi wallirde yimɓe waasɓe koreeji mum en e jawɗeele mum en he nder ɗee joljole, kono kadi ko ɓuri teeŋtude e ko addiɓe ko ƴeewde holno waawi waɗeede ha jam waawa artude he leydi he.\nHe konngol Adama Lam mo CNES, kadi kalfinaaɗo konngol mum, e Baydi Añ mo CNP, sate oo yettinii kadi nelal jamyamal F24 ɓeɓe keɓi jooɗodaade ko adii nde ɓe ngarata to mawɗo leydi o.\nNde hooreejo leydi o ɓami konngol, o jaɓɓiima sate ɗee, o muññintiniiɓe kadi o hesɗitinii pellital laamu nguu e walludeɓe ngam bonanndeeji e baasal mawngal janngal he jawɗeele maɓɓe.\nHaysinno hooreejo leydi o yettii jooma en gollorɗe jey-keertiiɗo ɓee ne, Makki Sal siftiniiɓe ko kanum adii yiɗde kadi e noddude he jam, kono noon ko he dow ɗowtaade jojjannde, kuule e mahanteeje (des institutions) teeŋti noon kadi tawa ko he dow goonga. O ɓeydi heen kadi wonnde so F24 ene yiɗi yeewtideede damuɗe kaaldigal ngenndi ene udditanii ɗum haa yaaji. Hooreejo leydi o biskitii miijo F24 wiyde ene mbaɗa seppo he tuma nde ɓesnguuji Senegaalnaaɓe keewɗi ene ngoni he sunaare cuwaa hay seertude e janayse. \"Wonaa timmal wiyde ene waɗa seppooji jooni ɗo leydi ndii gasnaani tawo hay ubbude maayɓe mum.\" Hooreejo leydi o feldiɓe.\nHooreejo leydi o artii kadi he dillere waɗnoonde nde. O wiy wonnde, ɓeen fayndaare mum en wonno ko laƴnude leydi ndii, ko ɗuum waɗi ɓe kuccini bonanndeeji maɓɓe ko he sektoraaji jogiiɗi nguurndam leydi ndi ɗi, ko wayno isinaaji ndiyam e jeyngol kam e jeereeji.\nLike this:Like Loading…","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/senegaal-sate-jooma-en-gollor%C9%97e-%C9%93e-njiyndirii-e-hoorejo-leydi-o-ngam-yiylaade-jam\/","date":"2023-12-08T15:25:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00744.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4820922315,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4820922315120697, \"fuh_Latn_score\": 0.3341609835624695, \"ffm_Latn_score\": 0.11601001769304276, \"fuf_Latn_score\": 0.06735572963953018}","num_words":341,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.462,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYerɓannde leydi doolnunde waɗnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Port-au-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi ndi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804.\nYerɓannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter.\nMaande Inikod – Unicode - (maandingol winndereyankeewol) nana ɓurtoo denndaangal maaɗe kuutorteeɗe ɗee kala so ndenndii, huutoreede e internet. Ɗum ɗoon noon yo won to bannge peerorɗe, yo won to bannge kuutorɗe bayɗe no Word walla excel ekn… So o ɗon teskii hade alkule Unicode arde, winndude Pulaar e Internet ina hittunoo. Kono gila ɗe mbaɗti huutoreede, eɗen njejjita nii caɗeele ina ngoodnoo.\nHono no paamraten, kelle internet ina mbaawi huutoraade maaɗe keewɗe, kono yoga e majje ko ɗemɗe seeɗa tan mbawi feeñninde, tawi noon Unicode ina waawi hollitde (nawde) ujunnaaje ujunnaaje ɗemngal, tuggi arab, ƴaaŋan maa sinuwaa.\nHoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.\nKaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e leydi, teskinoo wonde won haayre yiytaa ina waawi maa rew saraaji leydi men ndi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 2036.\nDaawal gaadoraangal batuuji parlemaa gadanal hitaande 2009-2010 udditnongal nyanlde 09 noowammburu 2009, uddii nyanlde 07 saawiyee 2010. Ko ngal daawal maantingal, sabu ngal ari ko caggal wooteeji hoyre leydiyaagal baɗnoodi e leydi he, nyalnde 18 sulyee 2009. Eɗen ciftora ko adii wooteeji ɗii, leydi ndi wonnoo ko e iiñcuru politik bonndu caggal kuudetaa 06 ut 2008. E oon tuuma, parlemanteeruuji luulndinooɗi kuudetaa o fof, ko calinooɗi tawtoreede batuuji parlemaa o, sabu wiyde wonde ɗi ndewaani laawol, ɗoon ɗo hoyreejo leydi cuɓaado woodaani.\nGuwernamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.\nHol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :\nTomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:\nPottital mawngal udditii ñalnde 7 desammbar to Kopenhag, leydi Danemark. Ngal woni pottital ɓurngal mawnude jowitiingal e kilimaa (Ngonkaweeyo) caggal pottital baɗnongal to Kiyoto, leydi Japon, ngal nanondire mum puɗɗii siyneede e hitaande 2005. Fayndaare ndeeɗoo joɗnde ko etaade dañde nanondiral adunankeewal ngam ustugol gaasuuji gaddooji ko wiyetee «seer» ko. 193 leydi mbismaama e joɗnde he ngam lelnude kuule ustooje geɗe ɓeydooje nguleeki. Huunde saɗtunde nde tawnoo faggudu leyɗe keewɗe ko heen tuugii (Amerik e Siin walla leyɗe jogiiɗe petroŋ).\nAlaa ko dañaa e batu Kopenhag : wonaa Fedde adunaare toppitiinde ngonka weeyo, wonaa payndaale laaɓtuɗe, wonande ustugol gaasuuji gaddooji seer. Obama ehuunde e hooreeɓe leyɗe kawriino e piɓondiral ngal jaɓaaka haa laaɓti e batu he, so wonaa dey, batu ngu wiyi «yiyii» ko hollitaa ko. E ndeen eɓɓaande nde 26 leyɗe ƴellitiiɗe cakkiti, ina wiyaa heen wonde ɓe teeŋtinii fayndaare\nmaɓɓe haaɗnude ɓeydagol nguleeki e degreeji 2, kono alaa lajal dottaa ngam yettaade ndeen fayndaare.\nMbiimtam ndiyam (so a fasnii ndiyam, aɗa yiya ko wayi no cuurki nii ina wiimtoo, ko ndiyam wonti ɗoon cuurki). Gaasuuji gaddoojii seer ɗii kala so ndenndinaama, mbiitam ndiyam wonata heen ko 70%. Kono, nde tawnoo ɗam ɓooyataa e weeyo (balɗe 10 so heewii), batte mum e ɓeydagol nguleeki ina pamɗi (ɗam wontata ko duule walla lay). Yanti heen, wonaa golle aadee ngaddata ɗum, sibu ɗum jeyaa ko e baylagol diƴƴe gaadorangol.\nO fuɗɗorii njillu makko balɗe tati ngu ko wuro wiyeteengo Shanghai ñalnde alet 15 noowammbar. Nguuɗoo njillu ko teeŋtungu no feewi sibu hannde, caggal Amerik, ina gasa tawa ko Siin woni leydi ɓurndi doolnude to bannge faggudu, ngootiri mbaawndi dartaade Amerik.\n(中华人民共和国) walla Siin e raɓɓiɗinaade heedi ko to Asii fuɗnaange. Fotde miliyaar e temedde tati miliyoŋ aadee ina nguuri e mayri, woni joyaɓal winndere nde : leydi ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde. Wertallo mayri ko 9 641 144 km2, ɗum woni to bannge njaajeendi, kayri woni tataɓiri e winndere nde, caggal Riisi e Kanadaa.\nÑalnde alkamiisa sappo e ɗiɗi lewru noowaamburu, Sifaa Hanki Pinal Hannde yilloyiinoo ma diiwaan Brakna e ngallu Bahbahɓe e Haayre Mbaar tawi ko fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende « fnuap » yooɓneede gollal hirjino ngam waɗde ɗum e oon diiwaan. Ngoon hirjino faytunoo ko e rafi garoowo e rewɓe biyeteeɗo FUSTIL.\nFonadh, e ballondiral e Duɗal Jojjanɗe aadee kam e Ƴellitaare e Afrik (Institut pour les Droits Humains et le Développement en Afrique (IHRDA)) kam e fedde wiyeteende Open Society Justice Initiative New York, njuɓɓinii ñalɗi nagm «miijaade e gartugol mooliiɓe e kuccam ngool gartugol. Pottital ngal waɗi ñalnde 12 e 13 desammbar 2009 to Hotel Tfeyla e gardagol Mammadu Saar, hooreejo FONADH kam e sokna Sheila, hooreejo IHRDA e yonaaɓe joɗaniiɓe leyɗe goɗɗe e leydi men.\nNjaajeendi mayri ko 274200 km2 . Heedtini ndi bannge funnaange ko Niiseer. Hirnaange haa bannge rewo ko leydi Mali. Hirnaange worgo mayri ko Kodduwaar. Worgo, ndi heerondiri ko e leydi Gaana e leydi Togo. Funnaange worgo mayri ko leydi Bene woniri toon. E lewru mee hitaande 1984, ko ɗoon woni ɗo laamu ngu fuɗɗii heɓde caɗeele. Ñalnde 28 lewru ndu, tawi Sankara ena eɓɓi yahde Yaamusukoro ngam yiydoyde e Felikse Hufet Booñi, Kolonel Nobilaa Dijjee gonnooɗo mawɗo ngalluure Wagadugu, ɗum woni e ɗemngal farayse maire de Ouagadougou, fewji yandinde laamu ngu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-30","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2016-07-30T09:06:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-30\/segments\/1469257836392.83\/warc\/CC-MAIN-20160723071036-00130-ip-10-185-27-174.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7967094779,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7967094779014587, \"ffm_Latn_score\": 0.09274636209011078, \"fuf_Latn_score\": 0.05666098743677139, \"fuh_Latn_score\": 0.051456112414598465}","num_words":1014,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.779,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"To view this video please enable JavaScript, and consider upgrading to a web browser that supports HTML5 video\njeewtoowa : Taibou ba\nrewtindaade: Mouhammed Cheikh Sene\nKo Homɓe woni sahaabaaɓe ɓen, wakkilaare maɓɓe fii yottingol kaa diina, hittinaare maɓɓe fii, yanganagol ɓe Nulaaɗo, ko ari e ɓure maɓɓe ka deftere Allah eka Sunna Nulaaɗo on Sallallah Alayhi Wa Sallama\nƁuree Sahaabaaɓe ɓen ka lislaam\nMP4 75.4 MB 2019-05-02\nMP3 9.1 MB 2019-05-02\npecce gande:\nMiin komi juulɗo\nDiina Lislaam.\nTonngaande nafoore ngam juulɗo keso.\nKo sukaaɓe juulɓe mbaawataa majjude","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/islamhouse.com\/ff\/videos\/826914\/","date":"2023-12-11T13:08:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679511159.96\/warc\/CC-MAIN-20231211112008-20231211142008-00845.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6754091978,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.675409197807312, \"fuf_Latn_score\": 0.30598941445350647}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali to wuro Tukoto e nder Falnde Kita, taskaare ñawu nde yoɓetaake\nSaakitaama ñannde :\nMali to wuro Tuukoto e nder Falnde Kiita, fedde yaltiyankooɓe ndee nokkuure laatinanii ɓiɓɓe mayre, taskaare ñawu nde yoɓetaake.Ko e laawol nayaɓol ngol nii sifa ɗum no ñimneede e nder ñalaaɗe keewuɗe. Faandaare URTD ko wallitagol jamaa ndee falnde hella ka cellal. E nder balɗe ɗiɗi ko ɓuri 80 ñawndooɓe waɗan ɗee golle. Jantoore Jeynaba SOW, nultondiraaɗo RFI Bamako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210322-mali-to-wuro-tukoto-e-nder-falnde-kita-taskaare-%C3%B1awu-nde-yo%C9%93etaake","date":"2022-06-28T01:07:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103344783.24\/warc\/CC-MAIN-20220627225823-20220628015823-00257.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5060324073,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.506032407283783, \"fuf_Latn_score\": 0.4047572612762451, \"ffm_Latn_score\": 0.046359363943338394, \"fuh_Latn_score\": 0.03549676015973091}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.471,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mariyam Fay Sal ko kam Allah waɗi cuddiiɗo hooreejo leydi Senegaal. Debbo ɓaleejo mo pinal Senegaal gadiiɗo hurtaade e galle laamorgo leydi Senegaal.\nMariyam Fay Sal jibinaa ko to Madina sabakh, kono ko ɓuri heewde e nguurndam makko o waɗi ɗum ko to Ndar. Ko o ɓiɗɗo nayaɓo e galle ɓesnuɗo sukaaɓe njeetato. Neene makko ko cafroowo wonnoo, kono kaŋko caggal bak makko o wonti ko debbo galle.\nO anndondiri e Makki Sal ko e 1991 to Jurbel. Ngaal ganndondiral rewi ko e Mammadu Talla jannginatnooɗo mbo, gonɗo hannde e hoore jaagorgal jaŋde heblo. ko e 1994 o resondiri e Makki Sal. Ngaal dewgal barkinii ɓiɓɓe tato, ɗiɗo worɓe e debbo gooto. O jogii ko bak S2. Caggal bak makko o janngoyi ko to Ensut duuɓi ɗiɗi heblo, kono nde o foti naatde e daawal goɗngal jaŋde ko tawa omo sowii ɓiyiiko afo hono Aamadu, roŋki yahdude o woppi jaŋde ndee.\nOmo anndaa wonde juulɗo dewoowo Allah no feewi. Wondiiɓe makko kollitii hay sinno waktu tawi mbo ko e laawol, o dartintu oto haa o juula. Ɓadiiɓe mbo ina ciforoo mbo kadi kaaraysiraagal\/","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/cuddii%C9%97o-hooreejo-senegaal-ko-pot-%C9%97en-anndude-e-mariyam-fay-sal\/","date":"2018-01-16T19:26:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886639.11\/warc\/CC-MAIN-20180116184540-20180116204540-00647.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4423114359,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44231143593788147, \"fuh_Latn_score\": 0.3693038523197174, \"fuf_Latn_score\": 0.1540089100599289, \"ffm_Latn_score\": 0.031483639031648636}","num_words":181,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.204,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.547,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diese Webseite nutzt Cookies, um Ihnen die bestmögliche Funktion bieten zu können.Zu den Datenschutzbestimmungen\nFür Betreuende:\nGontiral: Hesnital: Jenwari 2018\nKo haandi ngaɗaa taa nyawɗo koo a 'yamay dow njamu maa?\nNdaa ɗo'o haala ko laarani nyawuuji ndaaɓooji bee reedu bee kadi nyawu hakkiilooji. A heɓay habaru dow ballayɗo ma taa nyawɗo bee ko haandi ngaɗaa taa nyawɗo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"http:\/\/www.medic-help.ch\/ff\/","date":"2019-06-26T04:14:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560628000164.31\/warc\/CC-MAIN-20190626033520-20190626055520-00211.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9203857183,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9203857183456421, \"fub_Latn_score\": 0.07413183897733688}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He nder njillu mum to Daara Jolof, Hooreejo (Patron Habituel) Free Senegaal habrii wonnde maa ɗemngal Pulaar waɗtu taweede he jaɓɓorɗe telofonaaji maɓɓe cinndon. O haali ɗum ko he joɗnde nde o waddunoo e Fedde wiyeteende Pottital Jolof. He ndeen joɗnde Fedde ndee e Operatoor telefonaaji en ɓee nanondirii e naatnude ɗemngal Pulaar he kala nootorɗe e kuwtorɗe Free Senegaal.\nHe biyɗe Hooreejo Free Senegaal, Mammadu Mbennge, ɓooyataa maa kiliyaan o dañ fartaŋŋe waawde suɓaade ɗemngal Pulaar so o noddi, kono kadi omo waawi haaldude e telebasiyitooɗo (teleconseillers) he ɗemngal Pulaar.\nBuubu Siree Bah, hooreejo fedde \"Yoo Wuur Pulaar\", jaɓɓiima ngal ɗoo pellital, o wiy he nder dowri ndii Fulɓe heewɓe nana heen nanataa Jolfe, so njogiima haajuuji he operatoor en telefonaaji woɗɓe wonɓe he Senegaal ɓe, ɓe mbaawaa nanondirde e mum en. Kanko Buubu Siree, o hollirii wonnde ɓaawo dee ko Free tan jaɓi safrude ngoƴaaji O.K., so min ummiima he ndee ɗoo joɗnde ma min ñaago Haal-Pulaar en ɗo ngoni, gila he nder leydi hee haa caggal leydi, yoo cood Piisuuji (Vermine) Free ngam newna nanondiral hakkunde mum en e yeeyooɓe ɗum en.\"\nHe nder joɗnde hakkunde operatoor Free e houe Haal-Pulaar en ɗee, ɓe njeewtidii he no Free waawata ɓeydirde jaajgol mum he nder nokkuuji jeerei ɗi. \" Ma min ɓeydu darnude anteenaaji he nder Jolof e Fuuta ngam haa yimɓe ɗiin nokkuuji mbaaw dañde resoo 4G wonndude e jokkorde (adhérence) internet jaawɗo\", Hooreejo Free oo fodi.\nMammadu Mbennge fodii kadi maa ɓe mbaɗ feere mbele e ɓe uddita bitikaaji jonɗi he nokkuuji keewɗi tawa ene mbaawa jaɓɓaade kiliyaneeɓe maɓɓe Haal-Pulaar en.\nKono Free haaɗaani ɗoon tan, Mammadu Mbennge wiy maa kompañi telefon o duusondir e Fulɓe aynaaɓe, jooma en jawɗee gila e Jolof haa Fuuta mbele ene mbaawa hisnude jawɗeele mum en. \"Ma min mballondir e gollidiiɓe O.K. mbele e min mballa he haɓaade nguykaaji jawɗeele, min mbaɗa piisuuji he nder ɓalli jawdi he tawa kala ɗo woni jooma mum ene waawi ɗum anndude.\"\nHooreejo Free o siftinii kadi faayiida huwtoraade kaalis elektoronik \"Free Pécule\" ngam ɓeydaade newnude jeeyondiral ngal. \"E min nganndi Haal-Pulaar en ene keewi caggal leydi, maa Free Senegaal rokku ɓesnguuji e banndiraaɓe ɓeen ɗanniyankooɓe, fartaŋŋe waawde huwtoraade kaalis elektoronik \"Free Money\" ngam mbaawa soodde kala ko katojini tawa alaa hay caɗeele goote.\nHe Seeɗto (Avril) 2018, Tigo Sénégal wonti free kadi arti he juuɗe Utopie Africa Holdings Limited, suseyatee mo renndi e mum Senegaalnaaɓe, Farayse e Malgaas en (Madagaskaarnaaɓe), tawi to bannge Senegaal ko Yerim Aliw Arɗo Saajo Soh, waɗi heen junngo mum rewrude he gurup makko Teyliom, tawateeɗo he nder leyɗeele Afrik keewɗe.\nLike this:Like Loading…\nAmont link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/free-senegaal-wiy-maa-pulaar-wa%C9%97tu-taweede-he-jaa%C9%93%C9%93or%C9%97e-telefonaaji-mum\/","date":"2024-02-21T01:42:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947473360.9\/warc\/CC-MAIN-20240221002544-20240221032544-00146.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7308209538,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7308209538459778, \"fuh_Latn_score\": 0.19373947381973267, \"ffm_Latn_score\": 0.05539407581090927, \"fuf_Latn_score\": 0.018586905673146248}","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.444,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sukaaɓe Wurosoogi janngooɓe Dakaar telliima e mbeddaaji ngam wullitaade caɗeele ngonkaaji mumen ɗuum waɗi ko hannde 1 10 2018 .\nƁe ngarii haa ɗo Meeri , ɓe kaɓɓii tekke boɗeeje kame nate binndaaɗe ngoƳaaji maɓɓe . Ɓe kollitii meer o ina fotnoo tottude ɓe 3.000.000 e ngalu leydi ngam yoɓde koɗorle maɓɓe Dakaar kono meer tottiri tan ko 900.000 heddii 2.100.000 ngam hollitde oo sahaa ko e caɗeele mawɗe ɓe ngoni so tawii ɓe keɓaani caɗeele ina mbaawi ɓeydaade . Kaŋko Sileymaani Caam direktoor kabinee meer o o hollitii maa ndeen saɗeende iw haa laaɓa , kono yo ɓe paam ko ɗuum huunde nde doolnaaka to bannge meeri ko miijo ngo ɓe etinoo waɗande sukaaɓe janngooɓe gila 2014 haa ooɗoo sahaa ,kono won mogginiiɓe caggal sukaaɓe ɓe ina mbuta meer o kono ɗuum haɗataa maa ɓe njooltu hujjaaji maɓɓe so Allah jaɓii.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/ngo%C6%B4aaji-wurosooginaa%C9%93e-janngoo%C9%93e-sukaa%C9%93e-telliima-e-boli-ngam-woytaade\/","date":"2018-12-19T12:21:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832259.90\/warc\/CC-MAIN-20181219110427-20181219132427-00482.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.943684876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9436848759651184, \"fuh_Latn_score\": 0.04952443763613701}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"Koronaa\" wontii wowlaandu ndu ɗemɗe aduna oo kala kawri. E lebbi battindiiɗi ɗii, ñawu koronaa hawridinii aduna oo kala, yooɓiima pittaali keewɗi, teeŋti noon e leyɗe hirnaange ɗee, kono kadi ronkaama dañaneede safaara haa won naalanke gooto qirrii, e nder jimɗi mum wonde \"koronaa koko horana\". Hay so tawii en njettaaki ɗoon tawo, ngonka Muritani ina faayni.\nKo ina ŋakki lewru seeɗa, en keɓɓiino kabaaru ummoriiɗo to ministeer toppitiiɗo cellal nder Muritani ina hollita wonde \"koronaa gasii heen\", ma a taw nii ɗum ina jeyaa e ko addani laamu hoybinde won ɗeen kuule ko wayi no : \"couvre-feu\", restoraaji udditeede, kam e nokkuuji jeeyirɗi, jamaaji ekn… Kono, ellee maa mbiyaa ko ɗum mboros koronaa oo fadnoo. Tuggi ñalawma 23 mee 2020, 27 ne��ɗo tawaama ina ngondi heen caggal nde wiyaa \"gasii he leydi hee\", ɗum firti ko ñawu nguu ko fuɗɗii feeñde e leydi hee, haa e ñalawma hannde oo, 26\/05\/2020, fotde 262 neɗɗo piɗaama, 9 cankiima heen, 15 heen cellii. Ñawu nguu naatii e nder diwanuuji sappo e nder Muritani(3 gonɗi e nder nuwaasoot, Assaba, Trarsa, Barakna, Daklet Nuwaadibu, Hod Fuɗnaange, Adraar e Insiri. E nder ɗiin diiwanuuji, gure 11 memaama. Ɗum firti tan, ko jooni koronaa naati e Muritani.\nHol ko addi ɗum ?\nEɗen mbaawi wide nii ko ñaw ngu ina woodnoo ko ɓuri ko haletenoo heen ko, ɗum noon waɗi ɗum ko sarwissaji toppittiiɗi safaara ina ŋakkira kaɓirɗe loskooje goodal ñaw ngu e yimɓe. Ko ɗum waɗi haa e ñalawma hannde oo, alaa nokku e opitaaluuji he karoliɗɗo e loskugol ñaw koronaa ngu, hay mo ɗum tuuma walla yiita e mum, alaa safaara laaɓtuɗo kawraaɗo ko oon foti safrireede; heewɓe ina ngoytii hay so tawii paayii koye mumen ngannda ɗo kuccata, so ngarii e cafrirɗe ne, doktoreeɓe ɓe tawi ɗoon ɓe keewi ko hollitde alaa ko \"njoganii ɗum\" walla nii ndogaa ɗum en. Wiyeteeɓe caŋkiima e koronaa ɓe, yimɓe heewɓe ina cikkitii ɗum (koreeji mum en) : ko wayno debbo gumminooɗo farayse o, curaaɗo fotde balɗe saappo e joy ko caggal nde saŋkii wiyaa \"koronaa tawaama e mum\", walla biyaaɗo \"saŋkiima sabu koronaa\" to PK, koreeji mum e hoddiiɓe mum fof mbii ko oon \"wonaano cellunooɗo tan ko juuti\" e tee nde yimɓe galle maɓɓe curaa loskaa hay gooto e mum en tawaaka e mum.\nSo tawii goonga haalaama ina annda jikkuuji moritaninaaɓe mballitaani palagol ñaw ngu sabu e ngal ɗoo daawal, raaɓo raaɓo ngo ɓuri tuumeede ummorii ko caggal leydi : senegaal, mali e maruk; Ɗanniyaŋkooɓe wappotooɓe laabi jamiraaɗi reweede, naata e leydi he tinaaka e ballal jom otooji kaseteeɗi e dadiiɓe hanndotooɓe laabi, ɗum fof noon ko sabu njeenaari, yeru ko kewi mbaañ e oo mudda ko. Kono kadi waasde yimɓe ɓe hormaade wasiyaaji wonde yoo ndeeƴtu e galleeji mum en,yoo ɗoofto sahaaji dottanaani \"couvre feu\", hoto nootitto e dente ɗo yimɓe pawndirta ekn… Jawɗeele keewɗe denndinaaɗe ngam faabaade roofolɓe nattuɓe gollaade sabu curagol walla nii tawa ko miskineeɓe tan, alaa heen ko yiyaa tawo, winnditinooɓe e ɗum, yoga e mum en keɓaani tawo hay dara sabu hay dara laaɓaani e peƴtugol tuuse caggal \"minuit\".\nMbiyeten tan waɗde ko haaleteenoo adan koo, ko jeeyngal wonnoo, \"ko piyanɗe gaɓɓule ɓurnoo heen heewde\" wonannde Ministeer laamu ngu toppitiiɗo cellal haa ko ina sikka e nder aduna oo fof, ko kuule ƴettaaɗe e nder leydi he mbaawi falaade raaɓo-raaɓo ñaw ngu, kono ngannden tan mboros gonduɗo e \"niɓinirki\" sappantaake! Ko waawi heen wonde fof \"alaa ɗo yahnoo artii ɗo wonno\", kuule cakkitaaɗe gila e fuɗɗoode ɗee poti ko teeŋtineede : sooɗoraade juuɗe saabunnde, woppude tottondirde juuɗe walla uurnondirde, reentaade dente keewɗe maa woɗondirde so ɗum farliima e maa, suumaade kunuɗe e kine ekn…Suraade e galleeji ko e ɗiin wasiyaaji jeyaa hay so tawii noon ɗum ɗoon teskaama ina heewi lor sabu keewal yimɓe nguuri ko e ndoolon mum en, so ngollaaki nguurata e tee ɗum teppii faggudu aduna oo kala teeŋti e leyɗeele mawɗe ɗe, Muritanikam haalaaka: ko ɗum waɗi hannde \"curagol\" koko ustaa no feewi e ɗiin wasiyaaji e nder leyɗeele mawɗe ɗe ngam waasde yoolde faggo maɓɓe. Eɗen teskii nii ɗo e Moritani, jehe udditaama kañum e jeeyirɗe goɗɗe, restoraaji ekn….\nEɗen kuli tan nguuɗoo ñawu ari ko wuurdeede no jontinooje nii, sidaa, jabet… kono ñaagiɗen Alla tan ko yoo rokku en ganndal e ƴoyre no mumtirɗen ñawngu no ɗoyru nii walla came walla so roŋkaama kam tawa eɗen kanndoongu, bonannde maggu haaɗa ɗo jaɓi.\nMaamuudu H. Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/06\/14\/muritani-e-koronaa%E2%80%88-hoto-mantee-jamma-suwaa-weetde\/","date":"2021-09-17T17:04:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780055684.76\/warc\/CC-MAIN-20210917151054-20210917181054-00036.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3183217347,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.31832173466682434, \"ffm_Latn_score\": 0.31595486402511597, \"fuf_Latn_score\": 0.25328928232192993, \"fuh_Latn_score\": 0.10978125780820847}","num_words":720,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.458,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holi gedal rewbe be et coftal balli?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nYewtere nde addi hande ko coftal balli. Francire wii spor. So wiyaama coftal mballi e pijirlooji jaadowo e mayri ene heewi fannu. Fuko koyngel ene heen, fuko tebbel, fuko kebel, gobbo ndiral, cippiro, dogdu eko nandi heen. Holi guedal desdaagal rewbe be et nder coftal mballi ? eben heen walle ala ? Ngal namdal so ari hakkilaaji paya e kawgel badoowo odoo saha to France, ene rendini rewbe heewbe dilloobe et fokko koyngal. Mine ndiaatata e yewtere ko biyeteedo Basuare Diaabi. E kitalli tiakitiidi di o woniino mawdo ekinoowo fuko koyngal, rewbe fettoobe bal doo e leydi Senegal. Cagal Basuare Diaabi, men kedo kadi e nder yiwtere nde, yiyande rewbe dido dilloobe e fuko koyngal. Heen gooto wiyete ko Rugiata Jalloh, o dillata ko e fuko koyngal, kadi omo ekkina soukaabe fuko konyngal. Keddiido o Mari Silla Demba.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190629-holi-gedal-rewbe-be-coftal-balli","date":"2021-10-28T09:02:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588282.80\/warc\/CC-MAIN-20211028065732-20211028095732-00239.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9582225084,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.958222508430481, \"ffm_Latn_score\": 0.01648733764886856}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.961,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nGolle imminaaɓe salndu Dental Leyɗe Aduna (ONU ) daraaniindu ndeenaagu, gasi e nder RD.Konngo\nAlbaabaajo naasankooɓe ɓen no e dawol to RD Konngo, o jaɓɓaama jaɓɓo mawngo\nRD Konngo, Albaaba Farasuwa no e dawol ngol ɓalɗe tati e nder RD Konngo\nFaransi holli wonnde jaɓaa ngol tabitagol Ruwanda ɓee muurtuɓe M23 wonɓe funnaage RD Konngo\nKonngol \"Pierre Atchoum\" ko hooreejo HCR to Goma ko faati e alhaali doguɓe ɓee\nEtanɗe dipomasiije ngam ɗanningol hawre hakkunde RD Konngo e Muurtuɓe M23\nKo holno yiiruɗon njoɓdi sardiyankooɓe afriknaaɓe?\nRD.Konngo, ɓuri yimɓe cappanɗe nayo heddike e nder piyanɗe jihadiyankaaku e ley diiwe fudnaange leydi ndii\nRD.Konngo, hooreeɓe leyɗeele ngoomu SADC tummbondirii hanki e alarba Kinsasa\nTo Ruwanda, Antoni Blinken jaagorɗo kalfinaaɗo gollidal hakkunde Amerik e leyɗe janane hajike ko faatii e rafi deeƴere to Kigali.\nAbdul Soh, gollanoowo \"ONU\" kiɗɗo no taskoo ɗee caɗeele ɗe calɗi Dental Adunaaru woni heɓude\nHooreeɓe Ruwanda e RD Konngo fottii Luwanda ngam ɗaɓɓugol laawol jam hakkunde leyɗe ɗen\nKo haani wonnde ndonndi maandaandi e Patriis Lumummba?\nKedde furee Patriis Lumumba jaɓɓaama e hoore teddungal RD Konngo\nAfrik, Lurral hakkunde Ruwanda e RD Koongo sabu murtuɓe M23\nLaamɗo Beljik jaɓɓaama to suudu sarɗinkooɓe Kinshasa\nLaamɗo Beljik e sonnaajo makko on hewtii RD Konngo, ko laawol aranol ngol nii himo ara ndii leydi\nRD Konngo: warngo waɗii e nder daaka doguɓe, ko ɓuri yimɓe 50 waraama\nAamadu Hamma LANDUURE woni Koɗo men Hannde, himo yewta ko faati e ɗii martabaaji afrikyankooji ɗi \"Unesco\" winndi e ngaluuji neɗɗanke\n\"Konngo Hold-Up\" J. Kabila hooreejo kiɗɗo leydi ndin no sogitoraa nguyka kaalisi to BGFI Bank\nAlhaali jonnitugol (rokkitugo) afrinknaaɓe keyeeji pine maɓɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rd-konngo\/","date":"2023-03-23T05:54:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296944996.49\/warc\/CC-MAIN-20230323034459-20230323064459-00224.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5656501651,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5656501650810242, \"fuf_Latn_score\": 0.2515221834182739, \"ffm_Latn_score\": 0.1594250202178955, \"fuh_Latn_score\": 0.021622205153107643}","num_words":300,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.541,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeeriyel Tummbere lasaama e Ngalu Pinal NGenndi fawaade e yamiroore 0846 ñalnde 29\/08\/2022, lasaa kadi e Ngalu Lislaam ñalnde 04 sulyee 2022. Hurmbiti ndee haayre ko Muhammed wul Suweydaat Jaagorgal Pinal e Cofta Ɓalli e Jokkondiral e Suudu Sarɗi ñalnde 19 mars, saanga Koolol Jowol.\nÑalnde 19 lewru mbooy (mars) 2023, Tummbere jaɓɓiima lappol teskinngol jaagordu pinal e gardagol Mohammed Saalem Wul Bukres, cukko koolaaɗo kuuɓal, kalfinaaɗo ɗowgol golle koolol Daande Maayo baɗnongol to Jowol Sahre. O lomtii ko jaagorgal Pinal, Cukaaku, Cofte Ɓalli e Jokkondire e Suudu Sarɗiyeeji, hono Mohammed Wul Suwoydaat, mo ngantu golle teppi ɗo wattan. Sabaabu njillu nguu ko hurmbitde maande laawɗinoore lasgol Ɓarakorde Jeeriyel Tummbere e doggol Ndonaandi Ngenndiiri kam e to doggol Winndere Islaamiyaŋkoore. To bannge Muritani, Jeeriyel Tummbere lasraa ndonaandi ngenndiiri ko he yamiroore nde tonngoode 0846 ñalnde 29 juko (ut) 2022. To bannge Ndonaandi Lislaamiyaŋkeeri, Jeeriyel lasaa ko ñalnde 04 lewru morso (sulyee) 2022.\nSubaka mum, ko adii kurmbitgol ngol, catal ndonaandi jaagorde ndee neldii haralleeɓe mum tato hono Siidi El Muktaar, Siidi Mohammed e Abuu Konnaate yo ngar, mahoya maande ndee, ngooba nde, muura nde, muurira nde araaraay Muritani ko adii nde lappol ngol arata. Ɓeen ko ɗoon ñalli e Jiinge.\nCaggal takkusaan Mohammed Saalem Wul Bukres ari ena wondi e lappol teskinngol. Ena e ɓeen Baham Wul Sheexna, kisnoowo ngenndi, Kan Mammadu Hadiya, gardiiɗo catal Jaatiiji ngenndi e jaayndeyaŋke kalfinaaɗo kumpital. O adii ko jaarde Geno e ndee duunde no tagorii nii, caggal nde o werlii ndaarɗe makko e banngeeji ɗii fof. O muurti araaraay ngenndi kuurinooɗo e mahdi ndii. O itti seedantaagal laawɗinngal lasgol duunde ndee, o weeɗi ngal toppitinooɗo duunde Jeeriyel ndee, hono Njaay Saydu Aamadu, caggal nde o jaari darnde mum e darnde wuro ngoo.\nNjaay Saydu Aamadu rutti mo teddungal, kaŋko e lappol makko, jaari ardorde jaagorde ndee, holliti wonde so Jeeriyel lasaama e ndonaandi ko huunde haannde. Ko adii fof, wuro Jiinge ko ɓooyngo, heccungo gure diiwaan ɗee e kuuɓal. Ndeen so ɗanniyaŋke umminooma Kayhayɗi ena tiindii bannge Mbuun, yiyata ko gure ɗiɗi : Jiinge e Ngappugu. Keddiiɗe ɗee ngoodaano tawo. Doktoor Umaar Kan ena teeŋtini ɓooygal wuro ngoo e nder wootere e defte mum taariik, so wiyde wonde laamuuji meeɗnooɗi laamaade e Fuuta ɗii fof ndewiino e Jiinge, so wonaa laamu Termes e laamu Taaga. O holliti kadi so tawii Jeeriyel lasaama, ko huunde waɗnde faayiida, sibu, goo, kaawisaaji mayre, wonde nde jeeri lommbiindi nder waalo, ɗiɗi ko teeŋtinde kadi konngol Teen Yuusuf Gey (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) wonde won ko rokki nde nanalla, so Sileymaani Baal e Sammba Gelaajo, e geɗel tataɓel ngel ko wonde Jiinge wuro ɓooyngo heccungo gure diiwaan ɗee kala. Lappol ngol dañaani yettaade yenaade Ceerno Maalik Gallu Bah, nde tawnoo ande deestii seeɗa, kono lappol ngol famminaama wonde, e ciiñce cakkitiiɗe ɗee, ko oon ardinoo lappol gumminongol Laaw e hitaande 1890. Sammba Jaadanaa waraa ko ñalnde 6\/4\/1890, almuɓɓe mum cuutii toon ngari ɗoon he nokku hee, ngoni hannde laawankooɓe asliyankooɓe nokku oo.\nE nder heen, ɓe njuuriima kadi rawda Suleymaani Baal, udditaa, ɓe mbaɗi duwaawu, ɓe kollitaa adii waɗde ɗoon maande ko Duudu Baal, kolonel diƴƴe e dunli (oosefooree), caggal nde yani, Jiingenaaɓe e gardagol Njaay Saydu Aamadu mahi yenaande ndee e ballal Fedde yiɗɓe Sileymaani Baal to Itali, ñalnde 1 mee 2008. Ceerno Haamiidu Baal, elimaan raatib Senkeem Nuwaasoot joƴƴini haayre adannde ndee. Caggal ɗuum ɓennaa ko to Ɓokki too, hollitaa ki ittaa ko bannge goɗɗo lortaa ɗoon ñalnde 21\/3\/2007. Ko rewɓe ƴoogatnoo ndiyam to wuro ngara haa ɗoon ngam yarnude ki.\nCaggal ɗum ɓe ɓenni to Ɓokki Sammba Gelaajo Jeegi.\nNJaay Saydu Aamadu","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/05\/09\/jeeriyel-tummbere-naatii-e-daartol-%C9%93arakor%C9%97e-muritani\/","date":"2023-10-04T03:10:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00887.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7190424204,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7190424203872681, \"ffm_Latn_score\": 0.19643110036849976, \"fuf_Latn_score\": 0.0486178919672966, \"fuh_Latn_score\": 0.01806226558983326, \"fuq_Latn_score\": 0.01589534617960453}","num_words":580,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.511,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aysatu Sidibe ko debbo Pullo e banngeeji fuu: Janngu fii Madina Creation\nFriday, 30 March 2012 KABAARU Hits: 2456Nde Peeral Media yiidi e makko to koolol Fulɓe nayaɓol ko ɗum ɗoo o jaabii ko yowitii e golle makko: \"Golle am ko ñootugol, ko mi stylist(e), ko mi neɗɗo addoowo modelaaji kesi ɗi yimɓe meeɗaa anndunde e yiide. Madina Creation, gollirde am nden fuɗɗii golle gila duuɓi nayi, miɗo jogii gollirɗe ɗiɗi to Bamako, miɗo gollina yimɓe noogayo (20). Yimɓe soodanooɓe kam ɓen wonaa nder Mali tan woni, hiɓe yahi haa Ciina, Europe e Amerik. E nder Mali yimɓe Tabital Pulaaku ɓen no anndi kam, hiɓe walli kam sanne, ko soklaa fuu ko hedde am aretee to banngal ñootugol, parugol (fawnugol) nokkuuje to mooɓetee, fawnugol otooji e ko anndi e mum. Mi ɗo yetta Alla yetta Pulaaku.\n\"Nooneeji ñootol ngol mi waɗataa: miɗo gollira waksi, basan, kadle haaɓe, huunde fuu ko tawaa ko Afrikyankeejum, haa (w)ari e jawe (mulle), e ñaaƴe muuɗum, no hoore fawnirtee (parirtee), no suudu fawnirtee, no otooje jommbere fawnirtee, no amirde e nokkuuje goɗɗee fawnirtee, ɗum fuu ko golle am. Miɗen moƴƴina dolokkaaji (wutteeji), tuubeeli, kufunaai, sasaaji (saakuuji), e geɗe ɗuuɗuɗe goɗɗe, hono yiiru-ɗaa nii e nder ɗee balɗe. On yii yiññaare (deefile) nde waɗu-mi ndee e ngol koolol, ko ɗin comci e nooneeji mum mi gollata.\n\"Ko yowitii e sabaabu arude am to Beljik, ko Tabital Pulaaku Beljik (TPB) waddi kam Europe iwde haa Mali, ko yiɗde am pulaaku, e pulaaku yiɗde kam min waddi kam ɗoo.\n\"Miɗo yiɗi hollude yimɓe fuu Pulaagu no jogii ñootol mum, no jogii pawne mum (parorɗe), a yii e ngol koolol ko geɗe Pulaagu tan huutor-mi (kuutor-mi) e fawnude nokkuure nden, gila e juma haa e alat, yimɓe fuu no weltii (mbeltii) heen, no wa'i hono ko e buguuji meeɗen won-ɗen (ngon-ɗen), si en ɓornike comci meeɗen, en huutorii pawne meeɗen, ɗum weltinan ɓerɗe meeɗen. Tiiɗno-ɗen e ɓaŋatude ɓornateeri men, ñootol men, e kala geɗe ɗe finu-ɗen taw-ɗen.\"\nNde Peeral Media lamndii Sonna Aysatu nelal makko faade e Fulɓe ko ɗum ɗoo o jaabii:\n\"Nelal am faade e Fulɓe ko jogii-mi, ɓinngel aadama to wonu-ɗaa fuu wota yejjitu hoore maa, yo gooto kala naatu e Tabital Pulaaku, hannde TPB no waɗa koolol mum nayaɓol, ko tawde ɓe anndii ko'e maɓɓe, ɓe yejjitaani to ɓe iwi. Hiɓe anndi ko'e maɓɓe, kadi ngal anndal ɓeydike sanne sanne hakkunde Fulɓe iwruɓe e leyɗe seertuɗe. Miɗo toroo Alla yo O wallu on haa ndee ɗoo fedde ɓeydoo heɓude semmbe waawon hollude adunaaru ndun pine meeɗen e ɗii lebbi e duuɓi arooji.\n\"A yii no ɗum lobbiri (labiraa), yimɓe arii iwrude leyɗe Amerik, Afrik, Aasiya, yimɓe arii haa heewii sanne sanne, yimɓe fuu weltike. Ɗum ɗoo no holli ɓe yejjitaani ko'e maɓɓe, ko ɓe Fulɓe yiɗuɓe pulaagu.\"\n\"Nelal am e Fulɓe ko wiide si a arii e Europe maa a yahii e Leydi wonndi tiiɗno-ɗaa wota yejjitu Fulfulde, wota yejjitu pulaagu, daro-ɗaa ɓiɓɓe maa jannga ɗemngal maa, ɓe waawa haalude e winndude ngal. Hiɗen anndi si Fulfulde haaɗi e men enen tan, ɗemngal ngal majjan, si ɗemngal ngal majjii enen duu (kadi) en majjii. Hiɗa anndi si Fulfulde haaɗuno e mawɓe men tan, enen sukaaɓe hannde en waawataano haalude nde, tawanno nde majjii. So ɗemngal ngal majjii Pulaaku kadi majjan, non Fulɓe kadi majjirta.\n\"Onon to Peeral Media, meɗen weltanii on sanne e darnde nde darani-ɗon Fulfulde, gila jannginde nde haa e winndude nde, sabu si yimɓe ɓen janngii ɓe faaman, ɓe anndan no ɓe waɗata e nguurndam maɓɓe. Si a janngii a faaman, si a janngii a anndan. Fulɓe fuu no weltanii on e golle mon ɗen. Janngude e ɗemngal mum tiiɗaa, miɗo ñaagoo yo Fulɓe fuu janngu Fulfulde wota nde majju.\"\nNde Peeral Media lamndii mo konngol timminirgol, ndah ko o jaabii :\n\"Miɗo weltii sanne, miɗo yiɗi pulaaku, pulaaku no yiɗi kam, wota yejjiten yiɗɓe pulaaku ɓen, miɗo torii yo Fulɓe wall'am yalla golle am no yahra yeeso, kala daraniiɗo pulaaku no haani walleede e golle mum. Kala ɓornateeri Fulɓe miɗo waawi waɗude ɗum, kala feddeeji men e kawte men e yimɓe men jogiiɓe e am haaju, yo ɓe tiiɗno ɓe jokkondira e am, sabu golle am ɗen ko wallitooje pulaaku; waawɗo fuu yo nodda'am hokka kam miijo mum, maa wallira kam geɗe goɗɗe haa golle am ɗen ɓeydoo mawnude.Mi yettii Tabital Pulaaku Beljik, teeŋtii aan Saajo Bah e Ibrahima Timbo sabu darnde mon e pulaaku no mawni, mi yii ɗum gila ñannde mi ari haa hannde on fooftaaki, ɗum non yo Alla wallu on.\"\nAyasatu Sidibe no waawi jokkondireede to:\nMadina Creation\nMagnambougou Rue 442 Porte 141 Bamako, Mali\nCinndel: +223 76 38 64 85","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-35","url":"http:\/\/www.peeral.com\/index.php\/news\/pinal\/1573-aysatu-sidibe","date":"2014-08-23T13:21:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-35\/segments\/1408500826025.8\/warc\/CC-MAIN-20140820021346-00064-ip-10-180-136-8.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4544896781,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45448967814445496, \"ffm_Latn_score\": 0.40197527408599854, \"fuf_Latn_score\": 0.11930805444717407, \"fuh_Latn_score\": 0.02360900305211544}","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.523,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓornagol koltu wootu ka lekkolji\nSaakitaama ñannde :\nE ndee yontere Ko Mbiiɗon no addana yewtere fii koltu sukaaɓe e nder duɗe (lekolaji), holko saabi sukaaɓe no yaamira ɓornagol comci gooti? Mbela ɗum no wonndi e nafoore?Koɗo men Faatimata BA, ardiiɗo lekol fayɓe mo Cile-Bubaakar, wuro wonngo e nder falnde Podor, diwane Senluwii Senegaal. Caggal ɗum en keɗoto yoga e yi'anɗe sukaaɓe janngooɓe e Mali, Niijer, Koddiwar, ɓe holla ko woni miijo maɓɓe e nguu koltu?En keɗoto konngol pisikolooguujo wi'eteeɗo Gida Seyo Waygalo. Ko jeyaaɗo Mali.E damal men Lollinal Ko Mbiiɗon en heɗoto suka dilloowo e fannu siinema, wi'eteeɗo Abdul DIA, jeyaaɗo Moritani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210116-%C9%93ornagol-koltu-wootu-ka-lekkolji","date":"2021-04-12T12:35:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038067400.24\/warc\/CC-MAIN-20210412113508-20210412143508-00594.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5843403935,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5843403935432434, \"fuf_Latn_score\": 0.3853362500667572, \"ffm_Latn_score\": 0.01763342320919037, \"fuh_Latn_score\": 0.010331636294722557}","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.485,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNiijeer, hooreejo leydi ndin jaɓɓoote hannde e alkamisa Antoni Blinken jaagorɗo halfinaaɗo gollidal hakkunde Amerik e leyɗe janane\nJantoore 4ɓere Abdullaay JALLO e nder konu \"Barkane\", Niijeer, doginooɓe laaɗe wiirooje\nNijer: Alhaali caɗeele ɗe ɓiɓɓe diiwal Tilaberi jogii hannde saɓu fitinaaji kuliyankooɓe jaaliiɗi e ndre leydi ndii\nNiijer: ko Gagaruwa FM, rajo gollidiiɗo RFI Fulfulde jaɓɓiɗen hannde\nMali: fitinaaji wonɗi waɗude wuddu Mali wonii sabu eggugol ɓii-leydiiɓe ɗuuɗuɓe\nCaɗeele garduɗe e toɓooli keewɗi doole nder Niger.\nMohamed Bazum e yerondiraaɗo makko Aljeeriya Abdel Majiid Tebbuun siifii nanondire e nder juurngal makko\nKo ɓuri sukaaɓe janngooɓe 20 heddike e cumu waɗungo hanki to galluure Pays-Bas Ñaamee\nMiijo mon e alkawal walla aadodal G5 Sahel Njamena\nJonnde G5 Sahel to Njamena laamorgo CAAD\nTummbondiral G 5 sahel Njamena laamorgo CAAD\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/niiger\/","date":"2023-03-27T10:22:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948620.60\/warc\/CC-MAIN-20230327092225-20230327122225-00625.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5306444168,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.530644416809082, \"fuf_Latn_score\": 0.41648826003074646, \"ffm_Latn_score\": 0.027716299518942833, \"fuh_Latn_score\": 0.02145671285688877}","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.461,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NEWS\n- Laamiɗo Adamawa State Nigeria,Dr Muhammadu Barkinɗo Aliyu Mustapha\n- leydi Niger Anndini Maɓɓugo Asaman mum.\n- Dental Golloɓe ɓen Ngal NLC e TUC to Nigeria.\n- Leydi Niger Heɓi Baawol Ɓaawo to Leyde 3 e ɗo Africa.\n- WASUUYE SHEEHU USMAANU ƁII FOODUYE\n- His Excellency Bola Ahmed Tinubu GCFR Ardoto Kawral ECOWAS Dow Teetuki Laamu Leydi Niger\n- Diwal Bauchi andini e wiiki ndum fuddai batal faddaki rewbe dow yawu Cancer(wuduwol)\n- Konniyankooɓe Leydi Niger Anndini ko wadi be Hippi Laamu Basoum","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/koode.net\/","date":"2023-10-04T00:59:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511284.37\/warc\/CC-MAIN-20231003224357-20231004014357-00788.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9980759025,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9980759024620056}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo Muhammadu Buhari holliri no Naajeeri'en majjini Nayra tiriliyon gootol e innde kuuɗe suɓurɗe.\nKeerɗinaande EFCC nangi arɗo suɓurde feere bee aybe jamba Nayra miliyon 2.3 haa diiwal Kaduna.\nSoji'en leydi Naajeeriya sannkiti mooɓgal Boko Haram'en haa diiwal Borno ɓe japti mbalmi ɗuuɗɗi haa maɓɓe.\nJoonde ndotti'en Naajeeriya nodditiri koo'aago jaburɗe dow ñawdooɓe ɓe ɓe kokkata foondol fewre nder leydi ndiin.\nMawɗo diiwal Kano bi'eteeɗo Abdullahi Umar Ganduuje holli tamɓeran maako ka sooyeende hiitordu fuɗɗa boliiɗe haa diiwal ngal.\nJoonde diidaaɗi diiwal Kaduna waati jooɗe dow ketol ceede hitaande 2020.\nDarke'en waɓɓe haa wuro Kwali wango galluure Abuja wuli gujjo mo wujji Mashin.\nJoonde diidaaɗi diiwal Lagos barri hooreejo aynooɓe keeri (Custom) dow o fooɗa hakkiilo gollooɓe maako ɓe acca ɓilluki soorooɓe mootaaji nder diiwal ngal\nƊum taski kippol feere haa wuro Jerablus wango ɗakki keeri Turkiyya e Siiriya haa ɗum resi bomji dow mashin ko waɗi sanadu mayde goɗɗo gooto waɓɓe 4 boo nawnake.\nƊum binndi binndol wonnugo Juldamku haa yiɓaalo juulurde jaami'awa Faransa.\nAagal temere kosɗe bi'eteengal Totinham maadi Kooci maaga, Mauricio Pochettino ɓaawo duuɓi 5 o ɗon arda aagal ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/kubaruuji-dammu%C9%97i-%C9%97i-nalaande-njeslaare-20-11-2019ce-22-03-1441ah\/","date":"2019-12-13T16:09:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540564599.32\/warc\/CC-MAIN-20191213150805-20191213174805-00225.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9919643998,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9919643998146057}","num_words":179,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 15\/10 Kayhayɗi waɗii dille e finnde ko wonaa filñito. E oo alkamiisa 13 octobre, ko duɗal ceerno Aamadu Neene Bah waɗi tapsiiru mo hono mum weeɓaani yiyeede walla naneede e nder fuuta; ñalawma gooto, 88 almuudo waɗii tapsiiru mum, heen 83 ndoondiima alluwe e defte mumen (kortinii jaŋde). Gila subbundu subaka e tolno waktuuji 8 haa jamma, ko buuwi buuwi almuɗɓe arɓe sellinde mbaawka mumen jaŋde, ɓee to baŋnge sariya, ɓee to baŋnge taro e kuñagol deftere nde wolla nih firu mayre walla nahwu.\nƊum wayi e almudɓe ɓe ko hono no dañde talkuru woortorde jaŋde mum nih. E nder ɓeen almuɗɓe 83 roondiiɓe defte hannde oo, heen 3 nduusaa ko haa gure mum en ngam teeŋtinde teddungal ngal.\nHannde oo jogii duɗal ngal ko ɓiyi ceerno Aamadu ceerno e biyeteeɗo Mammadu Ceerno Bah e ballal ceerno Hammee bah. Joginoo tapsiraaji ɗi ko ceerno Aamadu Hammee Mbooc jeyaaɗo to Fanay; oon gila 1974 haa jooni, ko ɗoon o woni o mo tapsira.O mo wonndi ɗoon e ceerno Muktaar Kebe jeyaaɗo Barooɓe Jakel.\nE wiyde Abdullaay Mammadu Lih, oo ɗoo ñalawma siftinii juulɓeɓe nguurndam jiyaaɗo Alla duttiiɗo e joom mum hono ceerno Aamadu Neene Bah mo nganndu-ɗaa nguurndam fof o waɗi ɗum ko e dewal Alla, jaŋnnginde diine e jokkude enɗam. Ceerno Aamadu wirniima kono o ɗaccii caggal makko sukaaɓe jokkuɓe jaŋngingol ngol no haanirih.\nBinndol Abu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=876:kayhayi-muritani-tapsiiru-to-dual-ceerno-aamadu-&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-24T01:51:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704132298\/warc\/CC-MAIN-20130516113532-00029-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8671678901,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8671678900718689, \"fuf_Latn_score\": 0.05149577930569649, \"fuh_Latn_score\": 0.04948704317212105, \"ffm_Latn_score\": 0.0205784123390913}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngesa ko Innde renndinndeNgesa ina waawi ɓaggeede e fannu Weeyo.\nTeelal Ngesa ko Ngesa, keewal mum ko Gese.\nDiŋiral jaajngal ɗo puɗi ndematee.\nYer: ngesa waalo, mballa jeeri\nChamps\nSurface terrestre identifiée dédiée en général à l'agriculture\nTooll\nFu nit ñii di bey\nField\nDiŋiral taartingal galle, tata, walla ko ina seernda ɗum e nokkuuji goɗɗi, ɗo rematee, tawa mawnaani no feewi.\nDiŋiral pamaral keertingal\nSo aɗa anndi haal","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/21","date":"2022-05-22T20:49:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662546071.13\/warc\/CC-MAIN-20220522190453-20220522220453-00724.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9094812274,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9094812273979187, \"fuh_Latn_score\": 0.03841598331928253, \"ffm_Latn_score\": 0.020642686635255814, \"fuf_Latn_score\": 0.013686143793165684}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.847,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Neddo mo Lesdi Kenya wanginiido defurde jamanu anndira Mukuru clean cooking stove, Charlot Magayi, hokkaama Ceede ko hewtani $1.2 millionji Dalaaje iga juude yerimaajo mo Lesdi Britaania Prince William.\nMukuru Clean Stoves taskani waddani rebe koyydum sanne bee Dufurde maako do haa Lesdi Kenya enanta luttude Lesde Afrika.\nNo jawaabu Limngal sappi holli dow himbe ko hewtani milionji 950 on haa nbulnbuldi Sahaara do naftora Ledde enanta yilbe ko torrata ummaatoore nden bo do tuume nder hitaande 2050 garooji tammi besduki.\nCharlot Magayi, 29, fuddi taskaramka nder hitaande 2017 haa galluure Mukuru kwa Njenga slum, nokkuure nde burdi mawnugo haa galluure Nairobi, Kenya.\n\"Debboojo on wi anniya maako ni O usta naftirki ko waddanta neddo fu ana haa Defuki haa Ci'e mabbe\".\nDefurde nden Ceede mam buray $10, Dalaaje Ceede Lesdi America.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/05\/charlot-magayi-hokkaama-ceede-ko-hewtani-1-2-ngan-wallitira-luumooku\/","date":"2023-02-07T07:39:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00787.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994458556,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994458556175232}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Maam Wuuri Cuubu senegalnaajo laatinoowo sinemaa woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men mawɗo hannde e kaa taskaram Koɗo Mawɗo ko Maam Wuuri Cuubu. Jaayndeyanke, debbo laatinoowo dokimanteerji. O tawtoraama koolol Fespako to Wagadugu Burkina Faso.En njeewtidan e makko ko faati e alhaali sinema e nder Afrik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-maw%C9%97o\/20211024-maam-wuuri-cuubu-senegalnaajo-laatinoowo-sinemaa-woni-ko%C9%97o-maw%C9%97o-rfi-fulfulde","date":"2023-02-08T23:58:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500983.76\/warc\/CC-MAIN-20230208222635-20230209012635-00227.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8632850051,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8632850050926208, \"fuq_Latn_score\": 0.03445272520184517, \"fuh_Latn_score\": 0.03277658298611641, \"fuf_Latn_score\": 0.026987899094820023, \"ffm_Latn_score\": 0.024775942787528038, \"fub_Latn_score\": 0.017141355201601982}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.449,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce wonnde ko kanum en ndarii he felo jojjitde hakke aade.He beete hanki, sukaaɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njippiima he dow laabi ene mbaɗa seppo ngam hollude mettere mum en he ooɗoo ñalawma 28 Jolal, potnooɗo won'de maanditaare jeytaare ndimaagu leydi Muritani.Jokku Taro\nTag Archives: Featured\nFatmata ko jimol Baaba Maal jaltungol ko ene wona hitaande jooni kono ngol haastetaake. So tawii ko haaldude sibu Allah nii jimɗi Baaba Maal alaa heen kaasteteengol. Kono he nder o video clip, Baaba Maal ene teeŋtinana en wonnde wonaa welde daande tan addani Baaba Maal wonde naalaŋke ŋana, alaa, ko luggidde makko humpito he pinal Afriknaawal haa ɓuri teeŋtude kadi e pinal Hiirnaange-Afrik addani Baaba Maal won'de naalaŋke tacci-keeriijo.jokku taro\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nKo ñalnde 01\/07\/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d'Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.Jokku Taro\nÑalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi nganndu��aa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.jokku taro\nDiɗɗal gootal ŋeeñalyankooɓe (artists) mbaylii kallu he nder Toronto, mbaɗi ɗum maayo ñilkoowo defte ngam haɓaade ñiddeende e yah-ngartaa werlaaji. Ngooɗoo wejo, ngo tiitoonde mum wonnoo \"Hakkunde coñce e Yah-ngartaa\" yuɓɓinnoo ɗum ko diɗɗal ŋeeñalyalkooɓe suuɗiiɓe biyeteengal Luzinterruptus jeyaaɓe Madrid leydi Espaañ.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/featured\/","date":"2022-01-20T17:55:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00679.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5304657817,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5304657816886902, \"fuh_Latn_score\": 0.3808577358722687, \"fuf_Latn_score\": 0.06037147343158722, \"ffm_Latn_score\": 0.024506444111466408}","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.468,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mettellu ko Innde renndinndeMettellu ina waawi ɓaggeede e fannu Kulle.\nTeelal Mettellu ko Mettellu, keewal mum ko Mettelli.\nKullel tokosel, jiɗngel suukara, bayngel no ñuuñu nii. Ina hoɗa e waande, walla e ngaskon cewkon njuutkon. So eɗi njaha ɗi keewi ko waɗde gorwoccol. Wayi ko no ñuungel boɗewel niƁeydou firo woɗngo\nTermite","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/491","date":"2022-09-26T04:00:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334644.42\/warc\/CC-MAIN-20220926020051-20220926050051-00174.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7099305391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7099305391311646, \"fuf_Latn_score\": 0.22489695250988007, \"ffm_Latn_score\": 0.030936216935515404, \"fuh_Latn_score\": 0.02401871606707573}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.746,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal\nSenegaal, nde jiɓi liɓɓi teskaa ko faati e taƴugol ñalaande hesre fii subngooji hooreyaaku leydi ndii, Makki Sall henndoto cimtol kaaldal dawroyankewal ngal kanko hooreejo leydi ndin noddi e muuɗum. Ngol cimtol no bangini ñalaande subngooji hooreyaaku leydi. E nder hollitol caggal nguu perdant jaagorɓe hooreejo leydi ndin anndini pellite goɗɗe wano sariya yaafagol ɓee fawaaɓe kaso caggal seppooji, ɗum ko ngam mbuttu e deeƴere tabita e nder leydi ndin. Abdullaay JALLO.\nSaakitaama ñannde : 29\/02\/2024 – 14:30\nMakki SALL, hooreejo Senegaal, jonnde kaaldal dawroyankewal ngal o noddi e muuɗum. ñannde 26 lewru 2ɓuru 2024. AFP – SEYLLOU","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jonnde-jaagor%C9%97e-ja%C9%93%C9%93ike-cimtol-tonngaangol-e-ngal-kaaldal-dawroyankewal-sariya-yaafor%C9%97o-weynete\/","date":"2024-04-15T20:08:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817014.15\/warc\/CC-MAIN-20240415174104-20240415204104-00362.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9199004769,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9199004769325256, \"fuf_Latn_score\": 0.030638761818408966, \"ffm_Latn_score\": 0.023416565731167793, \"fuh_Latn_score\": 0.022243164479732513}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.884,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAlhaali ɗii ñabbuuli ɗi kulle ladde e kulle ne'eteeɗe raaɓinta neɗɗo\nYewugol walla mulugol goɗɗe e kulle ladde to Sahel [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nMorityani: SPANA, fedde daraniide hakkeeji daabeeji\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hakkeeji-kulle\/","date":"2022-09-26T21:19:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334942.88\/warc\/CC-MAIN-20220926211042-20220927001042-00785.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4821044207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48210442066192627, \"fuf_Latn_score\": 0.34020811319351196, \"fuh_Latn_score\": 0.0913226380944252, \"ffm_Latn_score\": 0.060045935213565826, \"fub_Latn_score\": 0.010748054832220078}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.081,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiisiweejo muritaninaajo Dr Hammadi F. Sih tawtii Jaaɓi haaɗtirde lollunde to Ngenndiiji Dentuɗi Amerik, wiyeteende « Johns Hopkins University ».\nKo kawgel mawngel, tawi soklaa ko yahruɓe ganndal hiisiwal, waɗɓe wiɗtooji luggiɗɗi e oon fannu njeytortee e kawgel ngel. Ngel ɗoo kawgel noon, wonaa ko weeɓi heɓde ngati ko teemedde teemedde annduɓe, mbaɗdata kihondiral etee ko gooto tan petto ƴettetee.\nE nder ngal duɗal mawngal, JHU Dr Muhamadu F. Sih maa janngin heen hiisiwal e wiɗtooji jowitiiɗi Potondire ceertekeeriiɗe, toɗɗiiɗe yirwere diƴƴe maaje, yirwere mbeeyu… Ko noon ne kadi lewñe, ɓorɗi lewñiije (fibre optique), beeɓtinooji, newnanooji yimɓe jotondire mumen. Ine waɗi fannuuji goɗɗi ɗi o ɗowata nder ɗiin wiɗtooji ine jeyaa heen Guuɗiwal molle. Ma o janngin heewɓe yahruɓe Hiisiwal, woɗɓe yahruɓe ɓalliwal walla karallaagal ko wayi no ciyne ganndiwe e karalliiwe.\nDr Muhamadu Sih maa jokku kadi coobagol mum hare mum e ƴellitagol hiisiwal nder doŋre Afrik. Ƴellitirde ɗemɗe afrikyankooje ɗee, ganndiwe.\nGM","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/dr-hammadi-f-sih-%C6%B4ettaama-kawgel-hiisiwal-to-ngenndiiji-dentu%C9%97i-amerik\/","date":"2023-11-30T05:20:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8490568399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8490568399429321, \"fuf_Latn_score\": 0.13451023399829865}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.812,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Suudu sarɗi ɓenninii sariya kuccam jaŋde ngenndi ndii. He dow bismaango Jaagorgal Jaŋde ngenndi e mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde, Jokkorde pelle pinal pulaar, sooninke e wolof tawtoraama haa timmi joɗle diiwaaniyankooje e ngenndiije jowitiiɗe he diisnondiral paatungal he mbayliigu jaŋde. Ngool tawtoregol ubbitiino golle Duɗal ɗemɗe ngenndiije (DƊNg), addani yimɓe heewɓe tawtoranooɓe ñalɗi ɗii jaɓde jojjugol naattingol ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof nder Tippudi Nehdi e Jaŋde Ngenndi ndii.\nCaggal ɗuum, kawritte keewɗe e ɓatakeeji e jokkondire baɗdaaɗe e jaagorgal ngal, kam e wasiyaaji ɗi Jokkorde pelle ɗee sakkitnoo he kala heen daawal binndugol sariya kaa, haa huunde e wasiyaaji ɗii teskaa (Kuulal 7 paatungal he doŋle ekkol oo, Kuulal 55 paatungal he jaŋde mawɓe, huunde e taƴe Kuulal 65, e yeru) mballitii moƴƴitinde mo seeɗa.\nNii woni, Jokkorde pelle ɗee, gaa gaa geɗe jawniiɗe kam e jilɓooje gonɗe he sariya kaa, kam fof kadi e sunaade ko Parlemaan oo waasi teskaade huunde e wasiyaaji baɗanooɗi he nder winndannde sakkitiinde ndee, ine heɓtini wonde gooto he hujjaaji ɗiɗi (2) dowrowi dallinannde pelle ɗee jaɓaama, hono naattingol ɗemɗe pulaar, sooninke, e wolof he nder Tippudi Nehdi e Jaŋde leydi ndii, no ɗemɗe jannginirɗe e no ɗemɗe jokkondiral nii, ko jiidaa e cosgol « njuɓɓudi kalfinaandi ɗowde ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije kam e ciynugol jaŋde ɗee ɗemɗe ».\nJokkorde pelle ɗee, caggal teeŋtingol heɓaare mum wallitde oo silsil no doole mum potiri, ine ɗaɓɓi he laamu nguu nde waɗata heen yimɓe e kaɓirɗe e ngalu katojinaangu ngam moƴƴinde golle ɗee, ine ɗaɓɓa he denndaangal dillooɓe heen ɓee nde ngaddata heen ballal mum en mbele ko huccanaa koo ine laatoo.\nJokkorde pelle ɗee ine ɗaɓɓi he denndaangal woƴaaɓe ndee Eɓɓaande, tuggan maa ko adii fof pelle pinal ɗee, nde ɓeydata darnde e pellital nder hare haɓetee ngam yettinde hujjaaji goɗɗi ɗii, haa teeŋti noon e laawɗingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/08\/09\/bayyinaango-ko-faati-he-sariya-kuccam-jande\/","date":"2023-01-30T12:04:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499816.79\/warc\/CC-MAIN-20230130101912-20230130131912-00832.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5124701262,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5124701261520386, \"fuh_Latn_score\": 0.2899874150753021, \"ffm_Latn_score\": 0.13712182641029358, \"fuf_Latn_score\": 0.049887318164110184}","num_words":303,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.397,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali koddigal walla kawtal e nder Afrik\nSaakitaama ñannde :\nAset hannde 2 lewru 10ɓirdu hitaannde 2021, ko sifa walla alhaali koddigal e nder Afrik woni toɓɓere yeewtere men hannde. Ko Abdullaay Jallo, renndoyankeejo jeyaaɗo Burkina Faso e Sirajo Hamet Siise golloowo to rajo Daaka fm, wonngo Senegaal e nder diwal Kolda woni hoɓɓe taskaram Ko Mbiiɗon?","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20211002-alhaali-koddigal-walla-kawtal-e-nder-afrik","date":"2023-02-01T22:47:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5586336255,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5586336255073547, \"fuf_Latn_score\": 0.42400798201560974}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sojaen lesdi Uganda wii be widitan rahootooji andindi dow soja'en mabbe wurtiibe iga lesdi Africa cakaari don mari juude ha dol'yuki rewbe e nyamuki neddaaku mabbe.\nKubaruujo soja'en lesdi Uganda Brigadier General Richard Karemire yecci kubaru'en, tonii tumayeeji din latti goonga, kala mo dum tawri bee aybe den fuu tamman hiiteeki nder hiitordu soja'en.\nO andini be don hiita soja'en dido be tuumirtee bee marki juude nder kuude kallude irin dee.\nHukuma hakkilanooha hakke innu adama'en andini dow soja'en Uganda yahiibe lesdi Africa cakaari nder kawtal sojaen Deppinoobe rento be kawtal lesde Africa,don mari juude ha dol'yuki bikkoy rewbe bee rewbe nder lesdi ndin.\nFatima\/Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/uganda-widitan-soojaen-tuumiraabe-ayiibe\/","date":"2017-09-25T15:13:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818691977.66\/warc\/CC-MAIN-20170925145232-20170925165232-00248.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997343421,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997343420982361}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nIna woodi e nder aduna hee ɗo njurum woodi. Yeru, e lewru saawiyee 2015 ɓennundu nduu, haala gorko gooto jahroowo e duuɓi 56, mo nganndu-ɗaa ñalawma fof ina fiya 33 kiloomeeteer e koyɗe (jahol e kootol) ngam yahde nokku ɗo gollotoo ɗoo. Omo waɗa yolnde ndee laabi joy yontere kala, woni 165 kiloomeeteer, woni ko ɓuri yolnde hakkunde Eeleega e Butelmiit !\nÑalnde aljumaa 20 feebariyee 2015 aksidaa bonɗo waɗii Attaar e Shingiti, nokku ina wiyee taccirgol Amojaar. O 16 maayɗo e 27 gaañiiɗo, kamɓe fof ko ɓe koninkooɓe, nde tawnoo ko kamiyoŋ konu waɗi aksidaa oo. Fotde 60 kooninke fof njolnoo e makko nde o hippotoo ndee.\nYimɓe keɓtinirtee ko e goonga kono goonga heɓtinirtaako yimɓe. So en njiɗii faamde hol ko addi ndee filñitaare, alaa e sago ndutto-ɗen gila 01 lewru mee 2014, ñalawma potnooɗo mawnineede, wonti ñalawma sunu e mettere ɓerɗe. Ñalnde 02 e 03 mee ngonaani sara e oo jiɓi-liɓa (chaos). Caggal nde liggotooɓe SNIM kuuɓni aadi hakkunde mum en e ardiiɓe SNIM, caggal nde fayndaare heɓaa,\nE maayirɗe 2014, huɗo alaa, hulaama, uujo waɗii. Ko njiy-mi e ccaaɗngol biyeteengol Gorgol danewol, tuggude ɗo yuppata e maati, fa'ti fuɗnaange, nano e ñaamo maggol fof hikka toɓaaka. Seeɗa toɓnooɗo heen oo haarnataano jawdi saka waɗa ñoomre. To gese jeeri jabbaaka, waalo ne ilaano saka jabbee. Ko faayre mawnde ! Ko ɗum saabii gila e lewru noowammbar 2014 jawdi ndii fuɗɗii uujde fa'de worgo.\nGeɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.\nNdeen ko paltoor woyetenoo e binndital hee, jooni ko dummbugol e kulɓingol. E wiyde jaaynde Le Terroir, hannde, \"to daande maayo too, tuggi Rooso haa wiyan maa Xaabu, ƴaaqan maa Teekaan, Ganni, Daarel Barka, Ɓoggee, Baabaaɓe, Haayre Mbaara, Mbaañ, Kayhayɗi, Likseyba, Mbuut, Jowol, Magaama, Sehilbaabi, e goɗɗe ɗe en limtaani, alaa ñalawma ɓennata tawa polis\nTawatnoo hannde ko ngelɗoo cukalel ina yahra e duuɓi 84. Kono, ngel waraa ko warngo bonngo ñalnde 16 juin 1944. Ngel wardaa ko kuuraa, to kasoo ina woni to Columbia (Kulummbiyaa). Ngel wiyetee ko George Junius Stinney Jr. Kono, ɗeeɗoo balɗe, ñaawoowo biyeteeɗo Carmen Mullen laaɓɓinii cukalel ngel haa laaɓi e dow daliilu wonde \"hakke maggel ko jaɓɓanooɗo e ñaawoore waɗnoonde ndee, sibu ngel alaano heedooɓe jaambureeɓe\".\nLaamu Muritani e leydi Siin ciifondirii nanondire ɗiɗi gollondiral faggudu e karallaagal ñalnde alkamiisa 18\/12\/2014. Nanondiral gadanal ngal ko Siin ina rokka Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, ɗiɗmal ngal ko Siin ina ñamla Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, fof hawri miliyaaruuji 10, potɗi huutoreede ngam waɗande Nuwaasoot geese senaare, woni waɗande ɗum gaawi nawooji diƴƴe kuutoraaɗe e laɓɓinde ɗum.\nEɗen poti siftorde ceerno Moktaar Taal : Banndiraaɓe tedduɓe e siyaaruuji ɓennuɗi, en kaaliino ko heewi e ko yowitii e nguurndam ceerno. Hannde etoto-ɗen ko siftinnde toɓɓe kimmuɗe ɗe ceerno Muttaar taal jeertintunoo en e kala sahaa. Inaa heen kulhuli, waylooji e joljole nguurndam men hannde. Hade ɗuum ciftinen huunde e nguurdam makko.\nTo bannge jibinannde e iwdi : Alhajji ceerno moktaar taal jibinaa ko e hitaande 1936 to bannge tonngi kayitaaji to nokku biyeteeɗo Njorol, fotde 25 kiloomeeter to hirnaange worgo wuro Ɓoggee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2015-03-28T22:07:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131297831.4\/warc\/CC-MAIN-20150323172137-00280-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7806805968,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7806805968284607, \"ffm_Latn_score\": 0.12113352864980698, \"fuf_Latn_score\": 0.04865889623761177, \"fuh_Latn_score\": 0.0380050428211689, \"fuq_Latn_score\": 0.010431618429720402}","num_words":525,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.679,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngon-ɗen hannde ko e yonta ɗo ɗemɗe keewɗe ngoni e maayde, sibu, so ɓetaama, \"jonte ɗiɗi kala won ɗemngal nattata huutoreede.\" Hol ko foti waɗeede ngam faddaade maaygol ɗemɗe e oo yonta internet ? \"\nEn ngardiino e daartol Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : Diine kerecee en naati Aleksandiri tigi rigi ko hedde hitaande 50, tee teeɗanii ko lomtaade dewe tawaaɗe e nokku hee.\nHinndu Mintu Ayniina, jaagorɗo Pinal e fitiram-gollaagu e Hammedi Kamara, jaagorɗo Catiindi e Ɓamtaare duumotoonde njaɓɓaama ñalnde aljumaa, 14 marse (mbooy) 2016 e wuro Jiinge Jeeri Tummbere, tunndo Ligisayba Gorgol. Faandaare njillu nguu ko yuurnaade no duunde Jeeriyel Tummbere ndee yantirta e doggol jaatiiji ngenndi lasaaɗi, ɗi Unesco heptini (patrimoine national reconnu par l'Unesco).\nKo firo Dowla ɗaɓɓi koo, Daesh woni ko e renndinde ɗum : en njiyii e winndannde men ɓennunde ndee hol ko woni miijo « dowla » o e peeje mum gollorɗe. Jooni ƴeewen hol no ɓe nganniyorii yuɓɓinirde Dowla oo haa tabita, tuugoo ɗo dowlaaji aduna ɗii kala tuugii ɗoo : ɗum firti o jogoo leydi keertiindi, ɓesngu njogiingu fiɓnde wondude e laamu taƴngu sañ e dow leydi e kala ko ɗum ɗaɓɓi maa wonii konu, faggudu, jotondiral e dowlaaji goɗɗi, njuɓɓudi laamu ekn…..\nƳoƴre tafaande woni ko ɗemngal Farayse wiyata \"intelligeance artificielle\", ɗum woni ƴoƴre masiŋaaji e gollirɗe (logiciels) informatik. Ɗum na nawori ordinateeruuji e telefoŋaaji cinndeeteeɗi ganndaaɗi ɗii kam e ko wiyetee robooji koo, ɗum woni masiŋaaji peewniraaɗi waɗde golle yimɓe mbaɗatnoo.\nKo e lewru abriil 2006, Fooyre Ɓamtaare ƴettitnoo golle, caggal nde yowaa e hitaande 1989. Gila ndeen, haa e ñalngu hannde nguu, joomiraaɗo ina rokki en mbaawka yaltinde nde e kala lewru.\n... kala kaalɗo hannde ko fayti e kaddingol sukaaɓe rewɓe, heewi ko helɓineede, kadi fawee ko wonaani. E sikke men noon, en potaani salaade haala kaa haalee.\nÑalnde 14\/02\/2016, catal F.Ɓ.P.M. to Kayhayɗi waɗii batu kuuɓtodinngu. Ginol golle batu nguu fawii ko toɓɓe ɗiɗi : ciimtol golle catal e suɓaade yiilirde hesere. Tawtoraaɓe ɓee gooto fof hollirii hoore mum, hollirii weltaare mum, ɓe njaarii hooreejo Sammba Gata Bah e golle mum tiiɗɗe ɗe o gollanii ɗemngal Pulaar.\nTuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...\nBanndiraaɓe hay so ciimtol ngol mbinndatno-ɗen e njillu men e Duunde Orop ɗeɓii leeltude ne, ngol joofii hannde oo e ballal Geno. Fulɓe ena mbiya wonde moƴƴere leeltunde ɓuri moƴƴere haaytunde.\nHaala dorog deƴƴaaka, ko ɓurka ɗum mawnude timpiima e Muritaninaaɓe : haala njeenaari ndi muulirde feewnoore karte e ɗereeji woote rokki hoohooɓe won ɗiin laamuuji e nder Afrik, haa arti noon e Muritani.\nGila o toɗɗaa hooreejo leydi Senegaal e lewru abriil 2012, o seeraani e reftude heen. Ko o wiynoo koo ina laaɓti \"Oɗon nganndi mi fellitii artirde manndaa duuɓi 7 toɗɗoraa-mi e les ngalɗoo Doosgal leydi oo e duuɓi 5...\"\nÑalnde talaata 9 feebariyee 2016, laamorgo leydi habrii toɗɗagol hilifaaɓe hesɓe. Iselmu Ahmed Iɗidbih toɗɗaa kalifu geɗe caggal leydi, Muttar wul Njay toɗɗaa kalifu faggudu e kaalis, o lomtii wul Rayiis e faggudu.\nE balɗe jawtuɗe ɗee, won ko kewi e Nuwaasoot ko heewɓe tinaani walla paamaani ko woni tigi rigi. Ɗum jotondiri ko e ekkol biyeteeɗo Nessiba. Nessiba ko ekkol lesleso gonɗo e leegal El Miina, leegal waasɓe.\nButros Butros Gaali sankiima ñalnde 16 feebariyee 2016 to Misra, tawi ina yahra duuɓi 93. Kanko wonnoo Afriknaajo gidiiɗo ardaade Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG.D). O jibinanoo ko 14 noowammbar 1922 to Keer. Jinnaaɓe makko njeyaa ko leñol koopte, kerecee en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-36","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=3","date":"2016-08-29T00:05:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-36\/segments\/1471982949773.64\/warc\/CC-MAIN-20160823200909-00047-ip-10-153-172-175.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7257843018,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7257843017578125, \"ffm_Latn_score\": 0.1768629550933838, \"fuf_Latn_score\": 0.08304710686206818, \"fuh_Latn_score\": 0.011294413357973099}","num_words":628,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKabaatuuji Yontere no jaɓɓii sonna Saako Ayssata Nayete\nKabaaruuji yontere jaɓɓike Abdallah BALDE ko taskoo kumpite jolɗe e nder yontere nden\nKabaaruuji ɓurɗi e battinde e nder yontere\nTaskaare: Gacce wonɗe hakkunde Dental Leyɗe Erop (Yurop) e Siin\nKabaaruuji Yontere no jaɓɓoo Dokteer Abdulaay JALLO, jannginoowo cellal Konakiri\nKabaaruuji Yontere: Senegaal, Niijeer e Gine\nKabaaruuji yontere bismiima Muhamadu Mansuur JA, sari'ayankeejo ko taskoo toɓɓe men hannde\nKabaaruuji Yontere\nKabaaruuji yontere no fensitana en kumpite waɗuɗe Mali, Niijer e Santrafik\nTranche Peul 15\/12 17h40 GMT\nTranche Peul 15\/12 13h10 GMT\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/kabaaruuji-%C9%93eydii%C9%97i\/","date":"2021-05-17T14:22:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00243.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7223865986,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7223865985870361, \"fuf_Latn_score\": 0.13728077709674835, \"ffm_Latn_score\": 0.07919782400131226, \"fuh_Latn_score\": 0.019953647628426552, \"fub_Latn_score\": 0.011333175003528595}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.496,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Safrude ko Daande baɗotoongalSafrude ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nWaɗde haa ñawu egga cellal lomtooƁeydou firo woɗngo\n|cafroowo||safrooɓe||cafruɗo||safruɓe||cafrirgal||cafrirɗe||cafral||cafre||cafrugol||cafruli|\n|cafrol||cafri||cafridi||cafriri||cafriɗi||safrannde||cafranɗe||safroore||cafrooje||safro|\n|cafre||safrere||cafre|\n|cafroowo o||cafrooba ba||cafroori ndi||cafrowol ngol||cafrooka ka||cafrooki ki||cafrooru ndu||cafrokal kal||cafrowal ngal||cafrowel ngel|\n|cafroongo ngo||cafroore nde||cafroongu ngu||cafroonge nge||cafrowum ɗum||cafrowam ɗam||safrooɓe ɓe||cafrooɗe ɗe||cafrooɗi ɗi||cafrokon kon|","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/574","date":"2022-11-26T17:24:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708010.98\/warc\/CC-MAIN-20221126144448-20221126174448-00756.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4527544081,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.452754408121109, \"fuq_Latn_score\": 0.37562763690948486, \"fuf_Latn_score\": 0.10468275099992752, \"fub_Latn_score\": 0.01965266466140747, \"fuh_Latn_score\": 0.01927090436220169}","num_words":43,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.471,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En kaalan haala taarinde e Bookar Njaay\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nBandiraaɓe heɗitiiɓe, yuppi yontere ndee ko Bookar Njaay. Oo noon yo suka taweteeɗo Baarñi (Dakaar) kono o nehii ko to wuro wiyeteengo Duungel (Podoor). Faandaare makko fof noon woni haɓaade waylo-waylo weeyo e battane mum e gure mum. Ɗum waɗi subaka kala omon yiilo joddaade e sukaaɓe hono makko mbella hirjindeɓe, mbella famminde ɓe caɗeele ɗe tuunde addata e gure men.\n- E dow ɗum min mbaddi e makko yeewtere mbella faamde honno golleɗe lelorii. E holko nanniimo e ɗum\n- Caggal nde keɗiɗen Bocar mamin kokkumon hirjino eko faati rafi Koronavirus\n- Timminiren yeewtere mo Abdulaay Dikko waddi oo naalanke nootirtoo innde Kadiija Bah. O yimii « Kawral ».\nFulfulde faaminiinde\nCeerno Isaa Jalloh addi e damal fulfulde faaminiinde ko kelmere \"laamu'' holko fiirti ? holko sowii e kongol ngol ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/podcasts\/20200329-en-kaalan-haala-taarinde-e-bookar-njaay","date":"2023-03-24T02:35:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945242.64\/warc\/CC-MAIN-20230324020038-20230324050038-00637.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6432819366,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6432819366455078, \"ffm_Latn_score\": 0.21262747049331665, \"fuf_Latn_score\": 0.10506252944469452, \"fuh_Latn_score\": 0.03508514538407326}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaare: Gacce wonɗe hakkunde Dental Leyɗe Erop (Yurop) e Siin\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Mammadu Njaay, taskotooɗo kabaaruuji. Ɗee jonte sakkitiiɗe, huuwondiral hakkude Siin e Dental leyɗe Erop feewaani, mo kala e maɓɓe nodditii nultondiraaɗo oya fii laɓɓingol darnde mum. Ko honɗum woni sabu ngal anngal nanondiral, ko honɗum e batte ɗum waɗata e adunaaru ndun? Mammadu Njaay no jaabo ɗen lamnde e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210406-taskaare-gacce-won%C9%97e-hakkunde-dental-ley%C9%97e-erop-yurop-e-siin","date":"2022-06-29T10:54:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103626162.35\/warc\/CC-MAIN-20220629084939-20220629114939-00492.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7431931496,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7431931495666504, \"fuf_Latn_score\": 0.19803449511528015, \"ffm_Latn_score\": 0.049163900315761566}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.614,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSenegaal: lellugol keroseen e nder leydi ndii addii jiiɓoldu e mbaɗɗateeri weeyo ngoo\nKoɗo men hannde ko Dokteer Ahmed Tukur Umaru, jannginoowo faggudu to duɗal mawngal Ƴoola Najeriya\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/laana-weeyo\/","date":"2023-01-31T11:26:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00696.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5411323905,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.541132390499115, \"fuf_Latn_score\": 0.3395327627658844, \"fuh_Latn_score\": 0.059419672936201096, \"ffm_Latn_score\": 0.044602468609809875, \"fuq_Latn_score\": 0.012579633854329586}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.517,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pyramide wiyatenoo he haala misranaaɓe haŋki ko \"mar\" e wiyde Abuubakri Muusaa Lam, ganndo bittoowo geɗe Misra haŋki, he deftere mum wiyateende \"Fulɓe Gila Heli-E-Yooyo Haa Fuuta-Tooro. O wiyi wonnde innde ndee noon ina siftina en wowlaandu Pulaar ndu mbiyaten \"marde\". Marde ko mooftude huunde, hisna ɗum. So en nduttiima he ko janngunoɗen he duɗe laamu ɗee, wiyaa ko wonnde misranaaɓe haŋki ina ngooŋɗinnoo wonnde ko neɗɗo ɓooyi maayde koo fof maa meeɗ nde ummitinaa. Ko ɗum waɗi, so gooto he laamɓe maɓɓe maayiino ɓe peewnatno ɗum haa feewa, ɓe cu��a ɗum kaŋŋe e kaalis keewɗo, ɓe kasna ɗum, ɓe mbaɗa ɗum nder Mar (pyramid).\nHaa jooni e ruttaade e ko wittiyanke oo wiyi koo, o wiyi wonnde ganndo gooto ina wiyee Mbay Gey won ɗo haali wonnde jolfuɓe ene njooporoo genaale <>. Eɓe njoganii genaale innde woɗnde nde ɓe mbiyata <>. Ndeen innde ina nanndi he innde nde fulɓe mbiyata <>. Woni faayiida haala kaa ko Abuubakri hollirde ɗum wonnde ina yahdi he yiyannde Seek Anta Joop nde o yi'i helmere \"bammeel\" ndee ina nanndi he wowlaandu ɗemngal Misranaaɓe haŋki ndu ɓe mbiyata \"paa mer\"; woni innde timmunde ndee.\nWaɗde en paamii innde pyramide timmunde ndee he haala Misranaaɓe haŋki ko \"paa mer\" wonnoo. Wiɗtiyanke men oo hollirii nanndugol \"paa mer\" kañum he \"baamuule\"\nAbuubakri hollirii kadi iwdi leƴƴi goɗɗi ɓaleeji to Misra. Wonaa enen tan ngimmii to Misra.\nE kuɗol: ✍️ Mohammed Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/koode.net\/pyramid-%D9%87%D8%B1%D9%85-mar-paa-mer-baamuule\/","date":"2019-08-22T09:41:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027317037.24\/warc\/CC-MAIN-20190822084513-20190822110513-00317.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7403492332,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7403492331504822, \"ffm_Latn_score\": 0.11225581169128418, \"fuh_Latn_score\": 0.1112733781337738, \"fuf_Latn_score\": 0.026659328490495682}","num_words":236,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.432,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Moodibbo Adama\nMoye wi'ete Moodibbo Adama?\nMoodibbo Adama\nKanko woni Adama ɓii Arɗo Hasan maa Moodibbo Adama, o dañaama hitaande 1786 haa hoɗannde wi'eteende Wuro Cekke, o wurtii ibgo leñol Ba'en nder leƴƴi Fulɓe, o laatake aahiijo tilimɗo.\nO jaŋngi haa wuro wi'iteengo Gajargamu laamorde Bornu, dawla Koole'en (leñol bi'eteengol kadi Kanuri) ɓaawo mum o yahri lesdi Hawsaaɓe o jokkiti jaŋnde maako diina lislaamu e banngal Ceerno Usmaan Ɓii Fooduye. Nden o jaŋngi haa o takkanaa waccoore teddungal \"moodibbo\". Tawi o laatake konoowo dow laawol Jawmiraawo ngam laynugo diina lislaamu.\nNde o warti saare boo ibgo Gajargamu Ceerno Usmaan Ɓii Foodiye hokki mo iililal (tuutawal, raaya, deesewal) ngam o hoota faa banngeere muum fommbinaare o ardoo jihaadi, nden o lammini mo laamaago \"Laamiiɗo Fommbina\".\nMoodibbo Adama warti haa banngeere fommbina o tiggi (sinci) dawla maako bee duŋgayeere Ɓii Fooduye, Adama honi heeferɓe Manndara'en haa laamorde maɓɓe Dulo dow kooseeje Manndara amma neeɓaay ɓe keɓti wuro maɓɓe ngam juulɓe ngeebii jaalagal (poolgu) mum'en, ɓaawo man boo o tokkitini tokkuki maayo ngoon wi'eteengo maayo Benuwe e jihaadi maako, heeferɓe ɗuuɗɓe ngartani diina lislaamu nder jihaadi maako bana Ɓata'en e Bere'en e ko nanndi e maɓɓe.\nAran nii Moodibbo Adama fuɗɗi tigguki wuro Ribaaɗo no ngo laatoo laamorde maako, ɓaawo man boo o tiggi wuro Joɓoli, haa ragare (timmoode, sakkitorde) boo o tiggi galluure Ƴoola hitaande 1841 laatiinde laamorde diiwal Adamaawa hannde.\nMoodibbo Adama ɗonno mari rewɓe nayo, kamɓe ngoni: Sata Jam, Yasebo, Hammare, Jahra, nden o ɗon mari ɓiɓɓe sappo e nayo kamɓe ngoni: Lawal, Usman, Mansur, Umar Faɗimatu, Addo Gurin, Hawwa'u, Hamidu, Bakari, Halliru, Jubayru Aliyu, Hamma, Sani, Bobbo Aamadu.\nMoodibbo Adama hooti saare goonga hitaande 1847 haa nder wuro Ƴoola, ko ɗon kadi o qabrinaa. Ɓii maako afo Muhammadu Lawal roni mo, jooni dawla maako ɗon feccaa hakkunde lesɗe nayi: Naajeeriya, Kamarun, Chad e Afirka Cakaari. Yoo Allah hinno mo yaafo mo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Moodibbo_Adama","date":"2020-03-31T18:48:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370503664.38\/warc\/CC-MAIN-20200331181930-20200331211930-00223.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9002046585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9002046585083008, \"fub_Latn_score\": 0.09821280837059021}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.931,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɓe kuwertiir malaadii iniwersel mo diiwaan Maatam, njeeƴiima e mitiyelaaji 26 e kominaaji e nder diiwaan. Sabu ko komin kala mitiyel cellal gooto. Mitiyelaaji ko heɓata safroyaade e nder dispaaseer, opitaal ko heewi ɓe nduttaaka ɗiin kaalisaaji to bannge laamu ngu. Hannde oo ɓe mbeltiima fotde 4 miliyaar ruttaama ɗeen ñamaale. Ko woni heen caɗeele ɗe ko ɓeen fiyatnooɓe ina njooɗoo hitaande piyaani. Sabu heewɓe mbiyata ko njooɗiima\nhitaande ñawaani ñawiraaka mbaawataa ɓeydude heen haydara. Tawa ko roŋkude faamde ɗuum ko jokkere enɗam. So a ƴeewii neɗɗo gooto joom galle o fiyata naatirde mum ko 200mb hitaande nde ko 700mb. To bannge safaara maa 20 mb fof laamu ngu ina yoɓan maa 18 mb mitiyel o yoɓan maa 4 mb ɗo potno ɗaa yoɓde 100mb njoɓaa 20 mb njoɓane ɗaa 80 mb fawaade e nokkuuji ciifondiraaɗi ɗi. Hannde o fuɗɗiima waylowaylo no feewi e yoga e mitiyelaaji. Kamɓe ardiiɓe nokku o ɓe kirjinii renndo ngo e nootitaade e paabi ɗi.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/ballal-safaara-diiwaan-maatam-hebii-26-mitiyel\/","date":"2018-09-24T13:56:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00328.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7869536281,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7869536280632019, \"fuh_Latn_score\": 0.09241271764039993, \"ffm_Latn_score\": 0.06647840142250061, \"fuq_Latn_score\": 0.03266559913754463, \"fuf_Latn_score\": 0.02036789245903492}","num_words":157,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.178,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.817,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko woni faandaare juurngal Afrik, hooreejo Turkiya? Dr Alhajji Aliwuun Juuf jannginoowo faggudu no jaaboo ngal lamndal\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dr Alhajji Aliwuun Juuf, jannginoowo ka ɗuɗe mawɗe Senegaal ko faati e faggudu adunyankooru. O yewtidii e Abdullaay JALLO ko yowitii e ngartam njillu (juurngal) Resep Tayyib Erdowaan e nder Afrik wano Angola, Togo haa Najeriya. Ko waɗii o suɓii ɗee ɗoo leyɗe tati. Keɗoɗen mo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211027-ko-woni-faandaare-juurngal-afrik-hooreejo-turkiya-dr-alhajji-aliwuun-juuf-jannginoowo-faggudu-no-jaaboo-ngal-lamndal","date":"2023-02-05T01:19:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500158.5\/warc\/CC-MAIN-20230205000727-20230205030727-00779.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5455831289,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5455831289291382, \"fuf_Latn_score\": 0.40778452157974243, \"fuh_Latn_score\": 0.03668339177966118}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.583,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E bi'ol makko, ko maa leyɗe Afrik heɓɓitoo ko'e maɓɓe\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo Gana Nana Akufo ADO tawanoo to Burkina alarba keeŋa. Kanko e laamiiɗo Burkina Faso ɓe mbattidii, caggal ɗum ɓe yewtidii e jayneyankooɓe. E bi'ol Rok Mark Krisian KABOORE, neɗɗo hay gooto wartaa itta leyɗe ɓaleeɓe e saɗɗaaji ɗi ɓe woni so wanaa kamɓe. Eɓe kaani keɓɓitanaade ko'e maɓɓe dow nanondiral.,Modibbo Gali SISE,hertiyanke ndeenaagu,na holla yi'annde mum caggal ɗii konnguli ɗi laamiiɗo waɗi ɗii. En keɗoto jantoore Rama JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210610-e-bi-ol-makko-ko-maa-ley%C9%97e-afrik-he%C9%93%C9%93itoo-ko-e-ma%C9%93%C9%93e","date":"2022-09-25T08:38:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334515.14\/warc\/CC-MAIN-20220925070216-20220925100216-00397.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8708415031,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8708415031433105, \"ffm_Latn_score\": 0.07672041654586792, \"fuh_Latn_score\": 0.04345696419477463}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.788,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila leɓɓi, hooreeɓe Turkiya no fampii oorngal nanngugol ɗanniyankooɓe jooɗiiɓe e nder leydi ndii tawa ɓe jogaaki kaydi. Fewndo ɗoo ɓiɓɓe leyɗe ɗuuɗuɗe nanngaama, hino tawaa e maɓɓe wonuɓe e janngude e ɗuɗe mawɗe Turkiya ɗen. Ngol nanngol ko fuɗɗi ko ado suɓungooji waɗunooɗi e nder leydi ndin. Kala nanngaaɗo ko yo o suɓo hakkunde sokegol haa ɓooya walla yoɓana hoore makko biye o arta ka makko. Mammadu Jan JALLO, jooɗiiɗo Istanbuul no arta e nguurdam hoɓɓe ɓen e nder leydi ndin e faandu haala Faatumata Si-Saawaane.\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/turkiya-seeditannde-e-dow-oo-alhaali-mo-%C9%97anniyankoo%C9%93e-%C9%93e-alaa-kaydi-woni-e-mum-e-nder-leydi-ndin\/","date":"2023-12-11T19:37:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679516047.98\/warc\/CC-MAIN-20231211174901-20231211204901-00069.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5934863091,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5934863090515137, \"fuf_Latn_score\": 0.383312851190567, \"fuh_Latn_score\": 0.015413954854011536}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.507,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nTawatnoo hannde ko ngelɗoo cukalel ina yahra e duuɓi 84. Kono, ngel waraa ko warngo bonngo ñalnde 16 juin 1944. Ngel wardaa ko kuuraa, to kasoo ina woni to Columbia (Kulummbiyaa). Ngel wiyetee ko George Junius Stinney Jr. Kono, ɗeeɗoo balɗe, ñaawoowo biyeteeɗo Carmen Mullen laaɓɓinii cukalel ngel haa laaɓi e dow daliilu wonde \"hakke maggel ko jaɓɓanooɗo e ñaawoore waɗnoonde ndee, sibu ngel alaano heedooɓe jaambureeɓe\".\nLaamu Muritani e leydi Siin ciifondirii nanondire ɗiɗi gollondiral faggudu e karallaagal ñalnde alkamiisa 18\/12\/2014. Nanondiral gadanal ngal ko Siin ina rokka Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, ɗiɗmal ngal ko Siin ina ñamla Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, fof hawri miliyaaruuji 10, potɗi huutoreede ngam waɗande Nuwaasoot geese senaare, woni waɗande ɗum gaawi nawooji diƴƴe kuutoraaɗe e laɓɓinde ɗum.\nEɗen poti siftorde ceerno Moktaar Taal : Banndiraaɓe tedduɓe e siyaaruuji ɓennuɗi, en kaaliino ko heewi e ko yowitii e nguurndam ceerno. Hannde etoto-ɗen ko siftinnde toɓɓe kimmuɗe ɗe ceerno Muttaar taal jeertintunoo en e kala sahaa. Inaa heen kulhuli, waylooji e joljole nguurndam men hannde. Hade ɗuum ciftinen huunde e nguurdam makko.\nTo bannge jibinannde e iwdi : Alhajji ceerno moktaar taal jibinaa ko e hitaande 1936 to bannge tonngi kayitaaji to nokku biyeteeɗo Njorol, fotde 25 kiloomeeter to hirnaange worgo wuro Ɓoggee.\nƊii duuɓi fof haala jeyi leydi ina heewi. Haa teeŋti noon caggal 1989 nde gure daande maayo keewɗe taccinaa, leyɗe mum en keɓtaa. Ɗuum ina jeyaa hannde e caɗeele artiranooɓe nguuri, so ronkude heɓtude jeyuuji mum en, mbele ndaña no guurdi. Ko wonaa ɗuum koo, gila 2009, laamu ina yiɗi lartuɗe nokkuuji mawɗi daande maayo too, ngam rokkude ɗum joom jawɗeele ummoriiɓe caggal leydi, tawi diisnondiraani e hoɗɓe e ɗiin nokkuuji.\nWaɗde ko ina haalee, ɗuum, persidaa Gammbi, hono Yayaa Jaame, ina waawi ɗum ! Hol ko o waɗi kadi ? Woɗnde ! O jaggii Senegaalnaaɓe ɗiɗo, o soki ɗum en, sabu njuulaani taaske ñalnde aset 4 no o wasiyirinoo nii, njuuli ko alet 5 oktoobar 2014. Ɓeen ne ina gasa tawa njiɗnoo juuldude ko e banndiraaɓe mum en, sibu Senegaal juuli ko ñalnde alet ndee.\nSo nguyka, so ñenngi, so jamfa, ko waawi heen wonde fof biyeteeɗo Usmaan Fari Soh lollirɗo Usel Fari Soh yanii e pittol gorko mo nuunɗaani walla mbiyen o jamfaama jamfa kaawniiɗo ñalnde alkamisa 26 siilto hitaande 2014 to gaaraas Ɗalhaya e nder wuro Kayhayɗi. Heedde midi gorko gooto ari e makko, naamndii mo so tawii ko kanko woni Usel Fari dognoowo oto hakkunde Ɗalhaya e Kayhayɗi e nder diiwaan Gorgol. Usel wiyi mo eey ko kañum.\nMbaañ jeyaa ko e diiwaan BARAKNA. Barakna ko diiwaan tataɓiijo leydi Muritani. O woni ko worgo –hirnaange Muritani. Omo tonngi e nder makko departemaaji joyi. Ɗiin ngoni : AALEG - MAGTA LAHJAAR- ƁOGGEE- BAABAAƁE – MBAAÑ binnditagol kuuɓtidinngol leydi Muritani e hitaande 2013 qiimii keewal yimɓe diiwaan oo ko 336.207. tawi ko nii ɓe peccorii :\nEeleega : 90 191 neɗɗo\nÑalnde 20 settaambar 2014 Fedde artiraaɓe ummoraade Senegaal (UNRMS : Union Nationale des Rapatriés Mauritaniens du Sénégal) yaltinii bayyinaango ina hollita heen ngonka mooliiɓe artiraaɓe. So oɗon ciftora, kamɓe ndeeɗoo fedde, ɓe njuɓɓiniino seppo, ɓe njahri koyɗe gila Ɓoggee haa Nuwaasoot.\npulaar.org | Taaree mon ñallooɓe ñaamaani njaraani, pooftaani, kiira liggaade, mbaala ɗaanaaki e nder ɗii jammaaji jahɗi haa ngamotini, jammaaji cuurkooji ɓuuɓol, ñalawmaaji cuurkooji nguleeki, saabiiɓe buklet baklet mawɗo e nder lewru mee 1968, tuma nde liggotooɓe MIFERMA (SNIM) pelliti filñitaade, nde paami koloñaal Farayse e kuutorgel mum ... ndaranii tan ko siiɓaade warñeende ɓiɗɓe ngenndi, e dow ko naftaani hay gabbel leydi Muritani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-11","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2015-02-26T22:53:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-11\/segments\/1424936459277.13\/warc\/CC-MAIN-20150226074059-00291-ip-10-28-5-156.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.711987257,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7119872570037842, \"fuh_Latn_score\": 0.136905699968338, \"ffm_Latn_score\": 0.0979289561510086, \"fuf_Latn_score\": 0.0422600619494915, \"fuq_Latn_score\": 0.010012137703597546}","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.599,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jeewtoowa :\npecce gande:\nbataake o woni diine allah o mbo neli muhamad wattan anabaabe\nWhat is the message?\nMP3 8.2 MB\nnelaado burdo mawdo e daarorgal hirnaaange naabe\nhol ko injiil wi e muhamad sallallahu alayhi wa sallam\nanabi Muhamad sallallahu alayhi wa sallam woni wattan annabaabe e ndee tawraat yo injiil","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/islamhouse.com\/ff\/audios\/49251\/","date":"2019-12-15T16:57:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541308604.91\/warc\/CC-MAIN-20191215145836-20191215173836-00163.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.630420506,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6304205060005188, \"ffm_Latn_score\": 0.13247272372245789, \"fuf_Latn_score\": 0.08869074285030365, \"wol_Latn_score\": 0.07675986737012863, \"fub_Latn_score\": 0.0343937985599041}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.513,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko wadi rewbe ene piye, ene torkine, ene diane ene mbare?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nNialawma hande o min jewtata ko yowiti e mette pawiidi e rewbe be. Diewtidiido men e ko mbiidon wiyete ko Amadu Ali Kan dillata ko e sharia et haqqe yimbe. Kanko rewe horeejo Rhaddo fedde ummanii reende e nder Afrique o fof haqqe yimbe do e Senegal. O ari et yewtere ngam halande hettiibe Ko Mbiidon, hol niaawore fadi yanoobe walle fiyoobe rewbe. Su dum yawti men kedo kadi yiyande Me Abi Jallo horeejo fedde rewbe daraniibe sharia e leydi Senegal, kadi Jeynaba Mariko darnudo fedde Aprodefe fedde ummaniide haybude hakke rewɓe e sukaaɓe to Mali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190501-holko-wadi-rewbe-ene-piye-ene-torkine-ene-diane-ene-mbare","date":"2021-10-15T20:38:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323583083.92\/warc\/CC-MAIN-20211015192439-20211015222439-00501.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9893835187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9893835186958313}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"toɓɓere men hande ko alhaali golle, gollooɓe e gollanteeɓe 1er jowaɓuru\nSaakitaama ñannde :\nen ngarti hannde kadi e taskaram men ko mbiiɗon e nde ñalannde aset go'o lewru jowoɓiiru hitaande ujune ɗiɗi e nogas e go.\nMa en mbismo Asmaawo BAH, ko kolaaɗo kuuɓal fedde daroniinde ngonka rewɓe gollooɓe e nder galleeji to Gine. Asmaawo BAH na jeeya e goomu afrikyanŋkewu daranii ngu rewɓe.\nCaggal ɗuum, men mbismo e rogere men waaju Aliiwu Demmburu SOH, ko cuɓaaɗo dental to suudu sarɗiiji. yeewtiden e makko ko faati e naftorgol sukaaɓe jogiiɓe poroseeji.\nMen hetto yiyanɗe mon onon heɗɗiyankooɓe. laamndal ngal, holno njiiruɗon gonal gollooɓe e nder leyɗeele Afrik.\nE damal men lollinal , njaɓɓoto ɗen hannde ko Mc Wara DEMMBELE, suka naalanŋke Malinaajo.\nNeldee nji'anɗe mon e dow tonngoode amen WhatsApp: +221772673131\nOɗon waawi jokkaade men e kelle facebook e Twitter: RFI FULFULDE.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210430-to%C9%93%C9%93ere-men-hande-ko-alhaali-golle-golloo%C9%93e-e-gollantee%C9%93e-1er-jowa%C9%93uru","date":"2022-07-05T06:30:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00682.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4689851403,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4689851403236389, \"fuf_Latn_score\": 0.4123159348964691, \"ffm_Latn_score\": 0.05314056575298309, \"fuh_Latn_score\": 0.05126514658331871, \"fub_Latn_score\": 0.01096056867390871}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.49,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo honno ñaawirɗon ngal pellital CAF ittugol e juuɗe Gine yuɓɓingol deesewal Afrik 2025?\nGine yuɓɓintaa foolotiro deesewal \"can\" 2025, ko ɗum holliti ardiiɗo njuɓɓundi ndin\nFoolondiro diɗɗe Afrik fuku-koyngel adunayankowel, 2022.\nLatooɓe balon afriknaaɓe fijooɓe orop yaananaama tawtoreede ƴellital CAN 2022\nSuɓungo hooreejo CAF dental toppitiingal lato balon walla fuku-koyngal e nder Afrik\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/caf\/","date":"2023-02-04T06:04:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500094.26\/warc\/CC-MAIN-20230204044030-20230204074030-00063.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6273914576,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6273914575576782, \"fuf_Latn_score\": 0.3652631342411041}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.62,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji e holla Ceede Nebbam otoji Ɓeydake to Nigeria.\nCeede Nebbam otoji Ɗeydake to Bannge fere fere to Leydi ndin e Pinnɗe Hannde Talata 18\/7\/2023.\nMarɓe Jengirɗum to Woyla e Fombina Leydi Ɓe anndini no Ceede Nebbam Ɗan Ɓeydi.\nNon bo Ɗum Yii no Ɗum heewiri e Jengirɗum to Abuja Wuuro Manngo ngo Leydi ndin ngam tefugo Nebbam ɗan.\nTo Abuja wonnde Sorirde nabbam Mawnde nde NNPC e caka Wuuro Manngo ngon Ɓeydi Ceede liter nabbam Ɗan yaago 617 non bo Sorirde nabbam Ɓe luumo fuu.\nƁeydol ngol ngol Ɓeyda Dow noɗan Sorete ndenno Dow 539.\nNon goɗɗo joɗiiɗo Jos Wii Pinnɗe hannde mo Soodi Nebbam ɗan Dow 517.ɗan Ɓeydake Dow noɓe sodirta ɗam e Ɓaawo Dow 537.\nKo Woni Numo moon Dow non ɗum?\nBindol: Aadama Jettaado","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ceede-nebban-otoji-%C9%93aydake-to-nigeria-koode\/","date":"2023-09-22T08:38:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506339.10\/warc\/CC-MAIN-20230922070214-20230922100214-00409.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999431372,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999431371688843}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali kosam ɓiraaɗam Afrik e battane ɓira conndi e ɓamtaare majjam\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI fulfulde min mbismiima on e nder taskaram men Faggudu e Ɓamtaare Afrik. Faandaare makka, ko faaminde on, no leyɗe fewndori baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik. E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko fewti e ɓamtagol kosam moƴƴinaɗam Afrik.Ko ɗum waawi jibinande faaggu nduu e nder leyɗeele ɗen ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo ko Muumini SIDIBE, burkinaajo, gardiiɗo baylaari kosam, no wi'ee « laiteries Kosam de l'Ouest » Burkina Faso. En kaaldan kadi e Tiiɗa Mballo, gardiɗo baylari no wi e « Pullo debbo» wonɗo to worgo Senegaal.Ngayniirten ko miijooji neldaaɗi e tonngoode WhatsApp.Heɗiiɓe RFI Fulfulde, ko ni woni toɓɓe taskaram men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210311-alhaali-kosam%C9%93iraa%C9%97am-afrik","date":"2021-04-11T17:14:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038064520.8\/warc\/CC-MAIN-20210411144457-20210411174457-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8122640252,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8122640252113342, \"fuf_Latn_score\": 0.13358332216739655, \"fuh_Latn_score\": 0.02968655526638031, \"ffm_Latn_score\": 0.017172008752822876}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.731,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari andini dow hiitan ardiiɓe tilfooɓe kilantaaku riskuuji lesdi her hebbinki jiibaaji maɓɓe bee cede ngomnati nden ɓe fadda gollooɓe huuwooɓe les maɓɓe hakkeeji maɓɓe.\nArdiiɗo Buhari andini wallinde nde O hokki jihaaji e ceede Paaris Club cede on ɗe hokkaa ngam hoynana gollooɓe ngomnati, haa O tindini selnuɓe cede ɗen dow waywayɓe hallaniiɓe gollooɓe.\nBuhari suuɗiti haala kaa on nde O werni mawɓe ɓe jamiyawa APC iga jihawol Benue les ardungal Senator George Akum, nyande jumɓaare yawtunde.\nArdiiɗo Buhari andini Agal ngal dow majaliisa dogginirgal laamu lesdi ɗo laara saɗirmaaji ɗi gollooɓe habdata nder lesdi Naajeeriya bee wallinde nde ihaaji rokketee fuu.\nO wii jabruɗe kanduɗe hoosetee ngam yiiki ko handi waɗaama nden gollooɓe lesdi Naajeeriya bo heftanaama hakkeeji maɓɓe.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/11\/25\/naajeeriya-hiitoto-wuy%C9%93e-lamu\/","date":"2021-12-09T04:03:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00233.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.993411839,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9934118390083313}","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Darnde e caɗeele rewɓe e golle tafugol\nSaakitaama ñannde :\nKo Mbiiɗon addi nde yontere ko haala rewɓe dillooɓe e golle tafugol, na rewɓe addooɓe nate (foto). Mate debbo ene haani dillude e golle tafugol ? Mate ɓe rewɓe dillooɓe e tafugol kulaani joobeede ? Ngam yeewtidde toɓɓere ndee min mbismoto.\n- Malika Jagana oo yo debbo natoowo (addoowo nate\/foto) (o waɗii e golle ɗe kitaali sappo pawɗi\n- Habi Jallo yo debbo tafoowo. Illa o ɓami golle ɗe faa hannde timmii duuɓi sappo\n- Huley Aydara, kanium kam ko suka yaarete ko duuɓi 16. Koo jangoowo golle tafugol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200919-darnde-e-ca%C9%97eele-rew%C9%93e-e-golle-tafugol","date":"2022-01-25T18:34:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304859.70\/warc\/CC-MAIN-20220125160159-20220125190159-00411.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5676585436,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.567658543586731, \"ffm_Latn_score\": 0.3163803219795227, \"fuh_Latn_score\": 0.0880885198712349, \"fuf_Latn_score\": 0.024287911131978035}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaaburuwa hakkilanta shaanu foondo wattam janngirde Bacci nga (JAMB) wanngini taskaramji mabbe kesi dow ko laarani (DE )\nHooreejo jaaburuwa ngan Professor Is-haq Oloyede suuditi banaka nde O haarino yami kubaru'en haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nProfessor Oloyede wi be mabban tongitaaki inde fukaraabe taski winduki foondo DE 28th Lewru April ngam be usta gannudi goddi.\n\"min wanngini taskaramji din kesi ngam min hurga gannudi di min yiidata wakkati tonngitol inde fukaraabe nastoobe enanta hebiibe nasaraaku.\nBayero University, Kano (BUK) do nder janngirde hebti wojjitoobe inde hebiibe nasaraaku be DE\nHooreejo on wi moyefu tonngita inde muudun no haandi.\nOloyede wi dereeji ko jabe haro tonngitol ni woni\nHND, OND,ND, NCE.\nIJMB, JUPEB,\nNABTEB, ANBC, NABTEB,ANTC.\nNABTEB, GCE-(2015 yaaki 2021), HIS iga NBAIS, IBN,NRN\/NRM.\nDereeji di on naftorte wakkati tongitol inde fukaraabe.\nKadima O wi tongitiibe inde mabbe no ko hewtani 127 dooko be wayla taskaramji mabbe fu lorta tonngita no haandi.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/03\/21\/jamb-firliti-taskaramji-mabbe\/","date":"2023-06-02T00:55:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648245.63\/warc\/CC-MAIN-20230602003804-20230602033804-00081.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994749427,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994749426841736}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.046,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"- Caggal daawal compugol dowla tuugiiɗo e demokaraasi rewrude e woote toɗɗagol hooreejo leydi ɗe yimɓe fof ceedtii nuunɗal mum, walla kam njaɓi,\n- Caggal kadi juɓɓingol ñalɗi ngootaagu ngenndi, e puɗɗagol artirde mooliiɓe e taccinanooɓe e kitaale 1990-1991 kam e jeewte jowitiiɗe e cafrugol ñawanɗe bonanndeeji ɓennuɗi (warhooreeji ekn…)\nNAATIRDE\nE nder woote cuɓagol hooreejo leydi jawtuɗo o, Sidi wul Sheek Abdallaahi huninooma, so ɓennii, maa yuɓɓin diisnondiral ngenndiyankeewal peewtungal e Jaŋde e nehdi e heblo leydi ndi. En keɓiino hollitde, e nder Fooyre Ɓamtaare t° 47, wonde pelle men ngenndiyankooje tati toppitiiɗe pinal (Ɓamtaare Pulaar, e Sooninke, e Wolof e nder Muritani), caggal nde ndiisnondiri, ndentinii e joɗnde wootere haralleeɓe pelle ɗe, e gollinooɓe e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije, e teelɗuɓe toppitiiɓe golle jaŋde (sukaaɓe e mawɓe), e ɗemɗiyankaagal, e ɓamtaare ɗemɗe ɗe, ɗoo e nder Nuwaasoot, ñalnde alet 7 oktoobar 2007.\nINTRODUCTION :\nDans un contexte caractérisé par une plus grande démocratisation des structures de la vie publique, et au regard des promesses tenues par les candidats lors de la dernière élection présidentielle, nous, associations culturelles Pulaar, Soninké et Wolof, élaborons le présent document pour apporter notre contribution aux Etats Généraux de l'Education et à l'émergence d'une nouvelle politique linguistique orientée vers le multilinguisme et fondée sur le respect des communautés nationales, de leurs langues et de leurs cultures.\nNaatirde\nE fawaade e ngonka hannde ɓurka tuugaade e demokarasi, yanti heen podooje birgatnooɓe lefol gardagol leydi; pelle pine Pulaar, Sooninke e Wolof ina peññina ballal mumen feewde e wiɗtooji jogorɗi waɗde jowitiiɗi e nehdi e jaŋde e dawrugol kesol wonande ɗemɗe ngenndiije tawa eɗe kuutoree e dow kormagol leƴƴi men, ɗemɗe men e pine men.\nSo en teskiima wonde leyɗeele goɗɗe ina kuutoroo humpito men ko fayti e jaŋde ɗemɗe ngenndiije wonande duɗe leslese hakkunde 1982 e 1999, ina haani ardiiɓe leydi ndi njuurnitoo ngoon ɗoon humpito ngam naattinde ɗum e tippudi nehdi e jaŋde ndi.\nSit internet lolluɗo ɗo e Muritani, biyeteeɗo CRIDEM, wayliima wontii duƴƴorde Muritani «ngam yahdude e soklaaji e jojjanɗe yonta keso» : ko ɗum woni ko ardiiɓe sit o kaali, ñalnde alet 29 mars 2008.\nNdeen, o ɓurnoo dartoraade ko kabrude : alaa kewata e leydi he tawa o bayyinaani ɗum ; alaa ko jaayɗe binndaaɗe kaalata,\nYo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Emee Seseer (Aimé Césair), jontidiiɗo Sengoor, sehil Sengoor, sankiima ñalnde 17 abriil 2008. O sankii ko to duunde wiyeteende Martinik (Martinique). Duunde Martinik fof noon e wonde to Amerik worgo, jeyaa ko e leydi Farayse. Emee Seseer sosi ko wiyetee « négritude », hono no paamirten, «ɓalewaagal », woni ngonka neɗɗo ɓaleejo. O sankorii ko duuɓi 54. O wonii meer wuro wiyeteengo Fort-de-France duuɓi 56. O jibinaa ko wuro wiyeteengo Basse-Pointe ñalnde 25 suwee 1913, woni hitaande ko adii wolde adunankoore adannde, anndiraande 14-18.\nLeydi men ina huccani ko ɓooyaani woote meeruuji e depteeji. Fooyre Ɓamtaare ina yiɗi addude heen ballal mum e rewrude e ngooɗo hello.\nHol ko firti parlemaa (parlement). E nder Murtani Parlemaa waɗi ko cuuɗi ɗiɗi : ɗiin ngoni Asambele ngenndi kam e Senaa. Ko yimɓe fof toɗɗotoo Asambele (suffrage universel direct) kono ko konseyeeji kominaaji toɗɗotoo senaateeruuji.\nDogdu e nder juuɗe ñaawooje, maa laamu\nDoggol e nder juuɗe laamu ko wayno kasoŋ maa walla ñaawirɗe e nder Moritani wonaa gadanol; sibu hay gooto yejjitaani yimɓe \"islaamist\" en nde njagga noo ɗo e dumunna ɓennuɗo e sahaa laamu mawuya nde.Ko e ñalawma naange e hoyre gooto e maɓɓe, dognaa e nder \"pirisoŋ\" mawɗo to.Ko arnooɓe juuraade mo ɓe, yantude e maalde waɗdaande e gollotooɓe e nder to, sibu nde o dogata nde ,\nCoñce e ñeeñal leñol ngoni denndaangal gannditirɗe leñol, ko ɗe maande e maantorɗe, paarnorɗe , e beltorɗe leñol maa renndo jiidungo aadaaji e goowaaɗi e tawaaɗi. Conce e ñeeñal leñol coomi ko denndaangal kebtinirɗe keeriiɗi kala dental maa renndo jiidungo ɗemngal, dimɗanngal hoore mum, guurdungal e nokku gooto maa falnde wootere..\nKala mo haali coñce e ñeenal leñol, ma ciforo heen leñol ngol, etee kala mo haali leñol toɗɗii ko demngal. Ndeke dottude keerol hakkunde conce,\nE tuugnaade e haala haralleeɓe ko fayti e kisal nguura, caɗeele nguura mawɗe, ɗe hono mum meeɗaa yiyeede ɗo, ina mbaawi heɓtaade leydi ndi e ndeeɗoo hitaande 2008. Muritani noon ina wondi e yowitaare mawnde to oon bannge, sibu, ko maa sooda caggal leydi ko ina ɓura 70% e ko geɗe mum nguura; ndaa hikka, ɗeen geɗe nguura ina ŋakki e nder winndere ndee kala.\nTVM plus ko tele ɗiɗmo Muritani. Ina jeyanoo e ko addani mo soseede yiɗde sukkude won ɗeen jolɗe goodnooɗe e tele mawɗo o (yumma o) hono TVM, haa arti noon e hokkude heen leƴƴi leydi ndi kala waktuuji jonɗi, tawa kadi ko ñamri moƴƴiri. Nii woni sukaaɓe heewɓe ƴettaama heen, wonande ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof, e ballondiral e yimɓe jogiiɓe heen humpito, gollinooɓe e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije walla gollotooɓe e pelle pine ngenndiije, ko wayi no Ɓamtaare Pulaar ekn …\nSubaka law, tawi yimɓe ndariima e powle maayo, ina cooynoo banndiraaɓe mum en ootoo bannge, worgo maayo, ummoriiɓe Njum. Ɗoon ko tillisaaji poŋtaa, ɗo yimɓe mbaawi ɗuhaade, kono ɗoon e ɗoon tawi ɗi keewii. Hankadi, laaɗe ndenndinaama ina padi, sibu Ɓoggee alaa baak no Rooso nii. Otooji kadi nana padi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/128\/","date":"2019-03-19T04:33:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912201885.28\/warc\/CC-MAIN-20190319032352-20190319054352-00074.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7179357409,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7179357409477234, \"fuf_Latn_score\": 0.1857142150402069, \"fuh_Latn_score\": 0.06093510985374451, \"ffm_Latn_score\": 0.03113771229982376}","num_words":840,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.712,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Malawi Peter\nMutharika mettini wankoore ko wada Asaweere yawtunde dum wadi sanadu moobol himbe ko hewtanta ujineedde moobi haa Lilongwe be andini haala\nlortuki subtamo nder Lewru may.\nWadoobe wankoore nden do wade hewtani Lebbi 2 ko saali ngam haala\nwattam cubi ardungal Lesdi ndin ko andina, niiman wadi sanadu tefre ittuki\nhooreejo hukuuma cubi, Jane Ansah haa giifakan.\nArdiido on feli taskaniibe\nwankoore nden be anninni fukkirki laamu ngomnati maako.\nO wi\"waduki wankoore walaako waddata see\nfitnaaji nden bo niiman lornan Lesdi Malawi Baawo.\", Ardiido\nMutharika wi.\nLesdi Malawi, lesdi famardi\nhaa Africa fombinaari do yiida bee yangada fitnaaji siyaasa iga 21 Lewru May.\nBawti Peter Mutharika lorti subaama nder 2014, ko\nnden on jam'iyaaji nawliraaji fuddi wankoore haa Lesdi ndin ko wadi sanadu\npolice'en naati sendol bee ukkuki curde ilnooje gondi.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"http:\/\/africazine.com\/ardiido-lesdi-malawi-mettini-bee-wankoore-wadete\/","date":"2019-07-23T08:52:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195529175.83\/warc\/CC-MAIN-20190723085031-20190723111031-00006.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996948242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.99969482421875}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde ngam guurtingol Wuro Hamdallaay hormaango ngoo (Association pour la Réhabilitation de la ville Sainte de Hamdallay), sera Mooɓti, yuɓɓinii kawtal manngal e lewru Mbooy (Marsa) 2019 to wuro Bamako ngam wuurtinde Teeminannde ɗiɗmere gaafgol Laamaandi Fulɓe Maasina ina wiyee kadi Laamaandi Diina Hamdallaay.\nEn ndañii tawtoreede kawtal ngal e dow noddaango musiɗɓe men Tabital Pulaagu Mali kam e fedde « Action Delta Sévaré ». Ngal jooɗii ko e balɗe ɗiɗi, ñalnde 22 e 23 Marsa 2019. Ardii yuɓɓo kawtal ngal ko musiɗɗo men Bubakara Siiseh, taani mum Alfaa Nuhum Ɗahiiru.\nTiitoonde kawtal ngal ko Teeminannde Ɗiɗmere gaafgol Laamaandi Fulɓe Maasina tuggude 1818 haa 2018, wona duuɓi 200, teeminanɗe ɗiɗi. Laamaandi Diina Hamdallaay woodii hakkunde 1818 e 1862. Sosi ndi ko Aamadu Hammadi Buubu Bari (Seeku Aamadu). O jibinaa ko e hitaande 1775, o sankii ko 1845. Refti e makko ko ɓiyiiko Aamadu Seeku (1811 – 1853), waɗtindii ko taaniiko Aamadu mo Aamadu (1853 – 1862).\nPaandaale Kawtal teeminannde 2ɓere Laamaandi Fulɓe Maasina\nPayndooje kuɓtidinɗe ɗe pawii ko e mbaydiiji ɗiɗi : Mbaydi 1: addude ballal e wiɗtooji jowitiiɗi e nguurndam dawrugol e njuɓɓudi e diinewal Laamaandi Fulɓe Maasina.\nMbaydi 2: doolnude « ziyaara » wuro Hamdallaay, nawdude ɗum e wuurtin'de teeminannde 2ɓere Laamaandi Fulɓe Maasina e fawaade e koɗdigal moƴƴal hakkunde leñƴi.\nPayndoole keeriiɗe kawtal ngal ko ɗee: – Yuurnitaade daartol Laamaandi Diina Hamdallaay mo Seeku Aamadu Bari e fawaade e wiɗtooji kesi ; -Anndude holi Seeku Aamadu, nguurndam makko e golle makko, e laamu makko ; - Jeewte baɗeteeɗe ngalɗina binndanɗe goodaaɗe ; - Yerondirde ko woodnoo e ndee Teem. 19ɓiijo e kew-kewe hannde nder Saahal ɗee ;- Yiytude peeje gaddooje jam e kisal nder Ndenndaandi Mali e keeringal, e Saahal e kuuɓal.\nSo ɗum dañii waɗeede, ina ɗaminaa ngartam moƴƴam haa teeŋti noon e ɗam-ɗoo : - Daartol Diina Maasina e Seeku Aamadu, won'dude e duttorɗe binndaaɗe ; - Yaltinde defetere renndinoore jeewte ɗee kala; - Laawɗin'de gese njiylaw e wiɗtooji kese; - Yuɓɓin'de ciimtol jumɗungol kawtal ngal kala.\nKawtal ngal waɗii jeewte 15. Wootere heen fof maa mbiyen ɓuri keddiiɗe heewde nafoore, jaŋnginooje renndo e nguurndam e daartol koɗki Fulɓe Maasina nder kofol maayo Jaaliba.\nJeewte baɗaaɗe ɗee nganndinii ko heewi haa arti e sarɗiyeeji renndo Maasinankooɓe e jokkondiral mum en e leƴƴi (leñƴi) koddaaɗi. Kono masalahaa aduna ɓe lelnunoo fof firtaama gila e koloñaal haa heɓi laamɓe caggal nde wiyaa Mali heɓii jeytaare. Hannde ko laamu ndenndaandi Mali wuurti yimɓe woɗɓe yoo njah mumta Fulɓe e Maasina. Warngooji baɗooji toon ɗii ko nelaaɓe ngollata ɗum. Ñalnde min njettii Bamako ko ñalnde heen boomaare Ogosagu waɗi.\nE ngoo wuro, ñalnde 23 Marsa 2019 (ko ñalnde heen njetti-ɗen Bamako), bone heɓii kaaɗtudi mum : ko ina ɓura 170 Pullo kirsaama, nduppaama, njargaama, cukalon e rewɓe horiiɓe, nayeeɓe rewɓe e worɓe. Won heen nduppaa ko ina nguuri. Woɗɓe kirsaa, koyɗe e juuɗe e noppi tawƴee joom mum ina wuuri. Dan Na Ambasagu e maaldiiɓe mum, hannde, daranii ko miijanteendi ngam mumtude leñol Fulɓe, hono no Tutsi'en mbaɗanoo Rwanda e hitaande 1994.\nEɗen ndentoo noon e ko dogata e \"ojooji\" e \"wideyooji\", ko ɓuri heen heewde ngonaa goonga. Yeru mum ko ko wiyatee ko Dogon en mbarata Fulɓe koo : warooɓe ɓee ko laamuuji Mali e Farayse neli ɗum en. Sikke alaa aɓe kuutoroo Dan Na Ambasagu (Waañooɓe Mbakkiliima e Allah), ko ɓuri heen ko leƴƴi goɗɗi. Harbiyankooɓe ɓe njeyaaka e leydi njiyaama ina njahda e harbiyankooɓe Dan Na Ambasagu. Ina e ɓee harbiyankooɓe ko « mercenaires » (yoɓaaɓe ina kaɓee) ummiiɓe haa Kodduwaar e Liberiyaa e Siera Lewon. Ko yoɓaaɓe yo njah mbaroya Fulɓe sibu kam en fof ko wonanɓe Jihaadi. Holi gadduɗo ɓe, holi joɓoowo ɓe, holi gardiiɗo ɓe ? Haa jooni ɗee naamne ngalanaaka jaabtowol, kono yimɓe ina njenanaa aɗum weli Dowla Mali.\nDan Na Ambasagu e wallidiiɓe ina ndoolni sanne. Aɓe kuutoroo kaɓirɗe bonɗe (wutteeji-njamndi e kanuuji) ɗi waawata jogaade tan konu Dowla. Iwdi ɗee kaɓirɗe haa e oo hannda nganndaaka ɗo ummii kono ina sikkaa ko dowla Mali e Serval ndokki ɓe ɗum.\nFulɓe Mali ngalaa hannde ballo. Ko fulɓe tan poti wallude koye mum en. To ngoon senngo, Fulɓe inana kaɓtoo, Fulɓe woɗɓe nootitiima e maɓɓe, woɗɓe ngaddii balle mum en to ceede. Heddii ko kala kattanɗo ina jogii no waawi wallirde : so nootitaade e wulaango jamma daccitaake e gooto.\nCaggal nde njokkondir-ɗen e jeyaaɓe toon ummiiɓe gure Mooɓti e Konna e Konsa haa heɓi ummiiɓe Tummbukutu e Gaawo, en paamii heen ko heewi. Hay nih Aamadu Kufa inneteeɗo oo, en keɓii silsil makko. O wonaa Pullo, ko o Bellah (Targi Ɓaleejo) mawnuɗo Kuufa, nehiiɗo e pinal Fulɓe. O ardi ko e yumma makko ina hurtii galle Ceerno wuro Kuufa.\nO sosi dillere jihaadi hesere jibinaama e 2015, wiyeteende \"Maalde ngam Ndimaagu Maasina\". Ardii Teskaade Fulɓe fof ko maaldiiɓe jihaadiyankooɓe ngam siftorde daartol laamaandi Maasina nder teeminannde 19ɓiire (o jaggiri ɗum ko e ndonu maɓɓe), Aamadu Kuufa noddi yo juulɓe fof ngar ngam haɓde e laamu Mali. E nder « kutbaaji » o waɗata nder jumaaji, omo hollita o haɓaani e Dogon en, o haɓaani e Wambarakooɓe… o daranii ko potal renndo leƴƴi fof, mbele jaanduyaagal ina natta, macungaagu mumtee haa laaɓa. Ndeke wonaa Fulɓe o haɓantoo, o haɓata ko e Fulɓe. ko kanko addani leƴƴi keddiiɗi ɗii ɓeydaade añde Fulɓe ngati ɗi njaggiri mo Pullo Jihaadiyanke. Ɗum ina siftina nde yimɓe fof njaggiri Tuwareg en fof ko e MNLA njeyaa.\nNdeke, hoto Fulɓe paayondir añɓe mum en. Hannde oo, ko woni Maasina koo woni Burkina (Ansar ul-Islam), woni Nijeer, woni Nijariya e Kameruun (Boko Haram). Alaa baɗɗo kantare Ogosagu so wonaa dowla Mali e konu Farayse \"Serval\" e Barkane e G5. No konuuji janani mbayi heewde nder Kofol Maayo Jaaliba, ndonkaani haɗde ɗii boneeli. Kono ko kamɓe mballitta ɗi ngam wiyde ina kaɓa e \"jihaadiyankooɓe\" Fulɓe. Ko e maɓɓe hare Fulɓe foti huccitde, gila e dawrugol haa e jeeyngal e bayyinde golle bonɗe baɗeteeɗe toon ɗee. No boneeli Ogosagu mbayi mawnude, haa jooni alaa e war-koyeeɓe ɓee jaggaaɗo. Ndaw ko haawnii.\nAamadu Malal Gey, wiɗtiyanke keeriiɗo","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/08\/28\/teeminannde-%C9%97i%C9%97mere-kaanankiri-maasina\/","date":"2019-09-15T05:45:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514570740.10\/warc\/CC-MAIN-20190915052433-20190915074433-00370.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.823301971,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8233019709587097, \"fuf_Latn_score\": 0.0695672407746315, \"fuh_Latn_score\": 0.058339133858680725, \"ffm_Latn_score\": 0.04420219361782074}","num_words":954,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.771,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mamadu Baylo Bah, holi yiyandema e ndarde nde sukaabe Afrik ndarii dioni?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nDiuppudo yontere men hande wiyete ko Mamadu Baylo Bah, O suka jibina ko Guinée Conacry, kono diodi ko Senegal. Gila nde o arii, omo darii ngam ngam wallude sukaabe hono makko no piniri paamiri, holi nafoore mum'en e leniol mumen e leydi mum'en. O arii e yewtere Ko Mbiidon gam haalde holko ummani e holi no golle nde jaarata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190602-mamadu-baylo-bah-holi-yiyandema-e-ndarde-nde-sukaabe-afrik-ndarii-dioni","date":"2021-10-27T20:48:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588242.22\/warc\/CC-MAIN-20211027181907-20211027211907-00675.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7982113957,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.798211395740509, \"fuf_Latn_score\": 0.14383573830127716, \"ffm_Latn_score\": 0.03872017562389374, \"fuh_Latn_score\": 0.015351555310189724}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.491,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Lesdi America U.S. tammi anndinki nde wurtinta inde Lekki feere feere ko hewtanta 10 'e narral njobdi Ceede man 1 nder Lewru September.\nArddido Lesdi America Joe Biden wadino juude nder Lewru August ko naati nder Diidaadi musamman ngam usta naawol Lekki haa giifakan.\nNder diidaadi din woodi ko sappi ustanki Naye'en marbe Duubi 65 enanta nakisiibe Ceede Lekki.\nGollirde hakkilanta shaanu njamu enanta innu Adama haa Lesdi America. (HHS) (CMS) kambe ma be suuditi nde be anndinta wakkati be watta narral ngal.\nBe wi; \" be wurtinan inde ledde den 10 tippungle do hawtaade bee njodi man fun de woore 2023.\"\n\"Kadima nder September 2024, do tuume CMS anndinan ko be narri enanta ko yobete wakkatiire nden nden fuddan huutinirki nder hitaande 2026,\" .\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/12\/ngomnati-lesdi-america-taskani-ustanki-tampube-ceede-lekki\/","date":"2023-02-07T08:07:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00826.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996682405,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996682405471802}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe gollooɓe e karanlaagal rajooji [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama, bismilla mon e taskaram Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.E ley yewtere ndee hannde en kaalan ko faati e rewɓe gollooɓe e karanlaagal, ɗum woni rewɓe wonɓe e rajooji e yuɓindirgol golleeji kabaaruuji .E ley yewtere men hiɗen tawdaa e Mbaay Aysata SOW jeeyaɗo Senegaal karallo to rajoo « Futur Medias » (RFM) kanko e Jeyneba JAKITE SANGARE ngonɗo Mali karallo to rajoo \"Liiberte FM\".To estidiyo rajoo faransi e winndere RFI, eɗen ngonndi e Rashel LOKATELLI Faransinaajo, golloowo e nduu suudu, ko kanko wonni koɗo men hannde. Ɗum woni toɓɓe mawɗe yewtere men ndee, bismilla mon e heɗagol kaa taskaramha.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210713-rew%C9%93e-golloo%C9%93e-e-karanlaagal-rajooji-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-09-26T22:42:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334942.88\/warc\/CC-MAIN-20220926211042-20220927001042-00797.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3802120686,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38021206855773926, \"ffm_Latn_score\": 0.3196212947368622, \"fuf_Latn_score\": 0.1446422040462494, \"fuh_Latn_score\": 0.12884892523288727, \"fuq_Latn_score\": 0.02149462327361107}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niijeer ko ñallal ɗiɗaɓal ngal nii seppooji no waɗa liddu gonal konu Faransi e nder leydi ndii. Seppo ngo dental sosiyete siwil noddirteengal M26 yuɓɓini. Ko nde fedde tammbitiinde ciwliiɓe laamu ñannde 26 lewru 7ɓuru, lamndiinde yo konunkooɓe Faransi yaltu e leydi ndii. Seppooji goɗɗi yuɓɓinano Wallam saare wonnde ka soɓɓundu ñaamo hirnaange leydi.\nAvènement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/e-aset-nannde-2-lewru-9%C9%93uru-yim%C9%93e-ujune-seppii-naamey-liddu-gonal-konu-faransi-e-nder-niijeer\/","date":"2023-09-21T08:55:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233505362.29\/warc\/CC-MAIN-20230921073711-20230921103711-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5383751392,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5383751392364502, \"fuf_Latn_score\": 0.3957682251930237, \"ffm_Latn_score\": 0.05267806723713875, \"fuh_Latn_score\": 0.011806387454271317}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.49,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder aduna he, kala balɗe sappo e nay (14) ɗemngal ene maaya. \"Ɗo e hitaande 2100,\" wittiyankeeɓe ɓe mbiy \"feccere e ɗemɗe 7000 kaalateeɗe e aduna he ene mbaawi majjude te ko ɓuri heewde e majje mbinndaaka kadi eggaaka e leppi.\" Ɗuum firti so ɗeen ɗemɗe maayi ma ɗe nawar laakara ngaluuji ganndal keewɗi, ko yowtii e daartol, pinal, e gannde taariindi maɓɓe.\nKo ɗemngal saaktata pinal rewrude e yimɓe haalooɓe ngal e ko ngal newnani joom mum en waawde wiyde. Konnguɗi cifotooɗi won e geɗe pinalyankeeje keeriiɗe walla yiyannde ene mbaawi waasde firaade e ɗemngal goɗngal haa laaɓta. Ko heewi e ɗemɗe gonɗe e kallulaha ɗe, ko ɗemɗe jogiiɗe","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/2016\/02\/","date":"2020-01-27T13:28:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251700675.78\/warc\/CC-MAIN-20200127112805-20200127142805-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8681693077,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8681693077087402, \"fuf_Latn_score\": 0.09424828737974167, \"ffm_Latn_score\": 0.03460890054702759}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.863,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2020 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nInɗe laaɓi men mate ene haani wayleede ?\nImam Mahmudu Dikko woni juppuɗo yontere nde\nBattane ñawu Koronawiris e golle rewɓe ɓe !\nAysata Jaal arr haalan en holko fedde Pinal Pulaaku ummanii\nNdarnde sukaaɓe e rewɓe e hare ñawu Koronawiris !\nHapsatu Dikko ene haalana en finaa-tawaa Pulaaku\nNdarnde doktoreeɓe e hare ñawu Koronawiris !\nTupungal na Sokugol\nFaltaare e heɓuɓe ñawu Koronawiris yo huunde haan nde na alaa ?\nHolko woni denɗiraagal e holko sababini ɗum ?\nRuttagol sukaaɓe jangooɓe e duɗe ɗee : noy feere ?\nnafakaaji ɗi sukaaɓe ɓe keɓan so tawraama kaayit jibinande\ncaɗeele remooɓe e ñawu Koronaawiris\ndewlondirɓe ɓe besnaani\nBallal ñootooɓe ngam haɓaade ñawu Koronaawiris\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2020-07-04T15:29:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655886178.40\/warc\/CC-MAIN-20200704135515-20200704165515-00381.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4269288778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42692887783050537, \"fuf_Latn_score\": 0.3570326268672943, \"ffm_Latn_score\": 0.16554608941078186, \"fuh_Latn_score\": 0.023644812405109406, \"fub_Latn_score\": 0.019504306837916374}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.392,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali waylugol yalage e nder duugal Afrik\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI fulfulde bismilla mon nder kaa taskaram men faggudu e ɓamtaare. Faandaare Faggudu e Ɓamtaare Afrik, ko faaminde, no leyɗe fewndori to baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik. E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko faati e waylugol yalage, woɓɓe noddira ɗum ɓiɓɓe daarkase, e nder leyɗeele Afrik. Yeeyoygol ɗum to yaasi Afrik. No yalage waylirte e nder leyɗe Afrik? No ɗum yeeyirtee yaasi ? Holko yalage waɗeteete ? Ko ɗum waawi addande leyɗe e baŋŋe faggudu ? Ngam jaabaade ɗum, koɗo men ko Muhamadi Yero Jaamanka, yeyoowo yalage to yaasi Afrik. hooreejo fedde renndinnde pelle yeeyooje yalage Gine Bissaawo. Cukko hooreejo walde no wi'ee dental yiiloowal pelle yimɓe gollanooɓe hoore mum e nder leyɗeele haalooje portigeere. En keɗoto kadi jantoore nultodiraɗo men Gine Bissaawo Usmaan MBALLO. Oo waɗani en jantore e ko faati e waylugol yalage Gine Bissaawo.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210422-alhaali-waylugol-yalage-e-nder-duugal-afrik","date":"2022-07-05T05:56:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00708.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7051476836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7051476836204529, \"fuf_Latn_score\": 0.282600998878479}","num_words":188,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗanle ɗe rewaani sariya: Moritani e Leyɗe Erop siifii nanondiral ngam haɓugol ɗee ɗanle\nSaakitaama ñannde :\nMuritani ɓamii Fehre e Wallondiral e Dental Leyɗe Orop ngam haɓude ɗanle ɗe ndewaani sariya. Espaañ ummotoo ko to Nuwaadibu. Faandaare ndee ko Nawtude Teemeɗɗe umminooɓe Nuwaadibu Rewo (nano) Muritani faalaaɓe yahude Españ. 25% yettotooɓe worgo leydi. Jantoore Hammaat Jallo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210525-%C9%97anle-%C9%97e-rewaani-sariya-moritani-e-ley%C9%97e-erop-siifii-nanondiral-ngam-ha%C9%93ugol-%C9%97ee-%C9%97anle","date":"2022-08-18T05:08:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573163.7\/warc\/CC-MAIN-20220818033705-20220818063705-00482.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9145684242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9145684242248535, \"fuf_Latn_score\": 0.07290573418140411}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalawma 23 awril Inesko taƴi ngam mawninde deftere. Hitaande fof noon kadi ina suɓee leydi teddinirteendi tawa ina daranoo deftere e taro haa ñalawma oo artoya mbo wuuri. Gine ko kam suɓaa, kono ɓe ndokki teddungal ngal ko Senegaal. Ko ɗuum nih woni sabaabu haa Mbañig Njaay jaagorɗo Senegaal kalfinaaɗo pinal yahi tawtoroyeede udditgol ngol. Hikka noon, defte ɗemɗe ngenndiije keɓii heen geɗal. Defte pulaar keewɗe ina tawee e wejo waɗateengo toon. Galle muulngo defte ina wiyee Papyrus, Afrique muuloowo e ɗemɗe ngenndiije tawtoraama ɗum.\nIna qiimee e leydi Gine ko ɓuri 60 e kala teemedere ko humambinne. Kono ɗuum ko e qiimo tuubakooɓe ɓe mbattoraani winbdooɓe e ɗemɗe ngenndiije walla e arab.\nABOU GAYE","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/defte\/nalawmaaji-defte-hikka-ko-gine-ypntaa\/","date":"2018-10-17T22:35:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583511314.51\/warc\/CC-MAIN-20181017220358-20181018001858-00140.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6802757382,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6802757382392883, \"fuh_Latn_score\": 0.2372390627861023, \"fuf_Latn_score\": 0.048775337636470795, \"fuq_Latn_score\": 0.029295150190591812}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.699,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nCaggal nde depitee Faraysenaajo oo takki wul Abdel Asiis ko takki ɗum koo, Mustafaa Limaam Shaafi fawtiino heen wonde \"ko wiyaa e Asiis koo ina woodi, sibu kanko e hoore makko o tiniino wonde Abdel Asiis ina moddi e hafeere waɗnoonde to Ganaa, e yonta mo Eli ardinoo Muritani oo ». Ndeen hafeere waɗnoonde Ganaa noon, ina gasa tawa woni ko e laaɓande yimɓe, sibu, ñalnde 27 marse 2013,\nE hitaande 2007, caggal wooteeji laaɓtuɗi hooreleydaagal e nder lewru saawiyee, Siidi Muhammed wul Sheex Abdallaahi fellitii darnude fedde lollirnde ANAIR fotnde huufde gartaangal mooliiɓe to Senegaal e daaynooɓe feewde Mali ngam naattinde ɓe e nder leydi hee, rokkita ɓe hakkeeji maɓɓe walla kam daama ɓe e lor mo ɓe kawrunoo oo.\nÑemmbaas ko biineegara renndintee e ɓohe e kibmaasi. Kaas biineegara e kaasuuji sappo ɓohe e buuɗi joy (5) kibmaasi, walla ko ɓuri ɗuum heewde. Ɓuri heewde waɗde ɗum ko sukaaɓe rewɓe e worɓe fof. Ko e bitikaaji ɓe coodata suukara e ɓohe e biineegara e kibmaasi, ɓe ndenndina, ɓe njiiɓa ɗum haa lamma, ɓe ngacca haa ɓohe ɗee coofa e mbuus hee, joom mum yula mbuus oo, wona e ɓuucaade lammo-lammo oo.\nÑalnde alkamiisa 11 abriil, ko ñalngu ciftorgol Umar Bah Mboyna. Umar Bah sankinoo ko ñalnde 8 lewru mars 2012. Kono, sabu ngantu, lajal ngal dirtinaa haa e lewru abriil. Yimɓe heewɓe nootitiima e ñalawma hee. Hay so tawii ko o ñalawma sunaare ne, o waɗaa ko e weeyo Pulaagu dowrowo. Kala ko Pulaagu ena huutortonoo walla ena ñaantortonoo e nder nguurndam mum walla e nder kewu mum, addaama ɗoon.\nFaawru Jaati Ngenndi ñaantii ɓale ɗee fof, ñaantiri ɗe nate ɓooyɗe, kaɓirɗe harbiyankooɓe e waɗɗiyankooɓe hanki, nde hoɗdu e ndimaangu njogii joomiraaɓe,\nIna wiyee wonde, e laamu Maawiyya, 'gabesi' (bonannde jawdi ɓurtunde : konngol Muhammed Abdel Asiis) ko huunde huuɓtodinnde wonnoo, sibu ko yimɓe heewɓe mbaɗatnoo ɗum. E laamu Abdel Asiis noon, « jeyi 'gabesi' tan ko yimɓe seeɗa, heƴɓe. Ɗumɗoo, hay jahoowo e mbedda tan, ina waawi teskaade ɗum.» E wiyde waɗooɓe politik ɓee noon, «Muritani meeɗaa waade nii bonde ! »\nAljumaa 8 marse 2013, rewɓe winndere ndee kala mawninii ñalawma oo, haa yettii rewɓe Likseyba Gorgol, e mbaydi kesiri, ŋarɗundi, ndi heewaani yiyeede. Ko e boowal jaajngal, sara gardiiɗo falnde oo, geɗe ɗee kala mbaɗaa. Ñalnde heen ko juulde ñaldaa.\nDuuɓi sappo e ɗiɗi hikka ko oo gorko sa��kinoo e tanaa oto ɗo wiyetee Juunndu sara wuro Baydi Kacce Paam Giyaa, hakkunde Podoor e Tareeji, Senegaal ñalnde hoore-biir, 14 lewru seeɗto hitaande 2001. Duuɓi sappo e ɗiɗi hikka, kono rokkaama yo gonɗi woondu makko yo kor e gite ngenndiyanke, ɓesngu, yiɗɓe e yahdiiɓe.\nKodda Neene Alfaa Aali Jaara ɓurɗo anndireede Kummba Maaro Leñaan.e Sammbooru Barka, saajo miñi mum Alasan e Aluseyni, ɗiɗo funeeɓe, baaba mum Faatimata dikaajo e Tijjaani Aan, luuti tokara baabooy mum, yettinii nulal mum haa timmi.\nKo sawndii caɗeele binndital, gila 19 feebariyee 2013, laamu Muritani woni ko e ɓoftude tumarankooɓe jeyaaɓe e won ɗeen leyɗe (leyɗe worgo saharaa), ina nawta ɗum en cuuɗi mum en. Hol ko addi bone ? Hujja gardinaaɗo oo, ko ɓe njogaaki « kartal koɗaagu ». Ngaal kartal noon ina heewi haala, nde tawnoo haala mum yahiino haa asammbele, nde depitee Kajjata Maalik noddata wul Boyliil, kalifu nder leydi yo ar hujjikinoo ko faati e ɗuum.\nGeɗe kaawniiɗe ina ngaanni yimɓe hannde e leydi hee. Kulol ina ɓeydoo ñalnde kala : Waagaama too, hoccaama gaa, waraama too, yimɓe kultii hay yaltude, walla hiirde ladde. Ɗumɗoo noon ko gila e Nuwaasoot haa e nder gure goɗɗe leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2013-05-19T10:05:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697380733\/warc\/CC-MAIN-20130516094300-00056-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4822462499,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4822462499141693, \"ffm_Latn_score\": 0.22098807990550995, \"fuf_Latn_score\": 0.16822549700737, \"fuh_Latn_score\": 0.10978081077337265, \"fuq_Latn_score\": 0.016599828377366066}","num_words":572,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.416,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu maatootiral (NCC), wi lambaaji lenguru maatootiral dum mabbaama do tabititte do mabbe seeto be tokki ko hukuumawa ngan sappi tongiti lmbaji din bee NIN bana no hokkiri umroore.\nTumbaljo hukuumawa ngan, Dr. Ikechukwu Adinde kanyum on suuditi haalakan bee wiiki ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya on hokkibe umroore be mabbe lambaaji tongitay bee NIN fu.\nNiiman fuddaama wadeeki on iga 4 lewru April, bawti be omdi lambaaji din.\nBe wi tongutuki man wallan ngomnati sanne haro hurguki gannudi soynde rento ko Ledi ndin wontiri.\nBawti ko neeba nde ngomnati hokkino sarti iga Lewru December 2020 beenon fu himbe ko buranta milionji 72 fu lambaaji mbbe mabbaama.\nNCC wicci bolle caka date dow woodi kastaabe wobbe mabbitan lambaaji mabbe bee wiiki dum fewre tan seeto bee NIN.\nKadima NCC tefri ummaatoore besda lornuki hakkiilo dow ko laarani fewoobe bee daldal maatootiral dow hokkan be ko huuwe mallaba golle bee innde hukuumawa ngan.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/ncc-omndi-lambaaji-di-tonngitaaka-bee-nin\/","date":"2023-02-06T15:45:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00231.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9974394441,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.997439444065094}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.046,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal duuɓi 27 ko Tomaa Sankara tuɗɗii leppi leydi, leydi tuɗɗi mo leppi teddungal, eɗen njiɗi artande banndiraaɓe e no maalde warngo ngoo fewjiranoo, fewjunooɓe maalde haa e siynunooɓe warngo ngoo ñalnde alkamisa 15 lewru kawle hitaande 1987. Ciftinen wonde Tomaa Sankara laamorinoo ko duuɓi 34 kadi laamii ko duuɓi 4 doŋ. Nguurndam fof hawri ko duuɓi 38.\nMbaañ jeyaa ko e diiwaan BARAKNA. Barakna ko diiwaan tataɓiijo leydi Muritani. O woni ko worgo –hirnaange Muritani. Omo tonngi e nder makko departemaaji joyi. Ɗiin ngoni : AALEG - MAGTA LAHJAAR- ƁOGGEE- BAABAAƁE – MBAAÑ binnditagol kuuɓtidinngol leydi Muritani e hitaande 2013 qiimii keewal yimɓe diiwaan oo ko 336.207. tawi ko nii ɓe peccorii :\nEeleega : 90 191 neɗɗo\nSAWRU gaynaako en cifinooma ɗum. Pullo gaynaako maa capaato ina jogoo ndu, ina aynira.\nHol ko o aynata ? Omo waawi aynude \"Ɗi kine kecce gallaaɗi joorɗi, sayeeji jamma buunaaji weenndoogo, ɗi kooynoo asamaan ɗi mbiya mbuuu... !\" Ɗi kuccita fuɗnaange, ɗi mbiya : \"Mbuuu... ! Ɗi kuccita hirnaange, ɗi mbiya mbuuu... !\" Ko kañji kadi mbiyetee : \"Ɗi ngalaa paɗe,\nEn njettii geno nde o newnani en ,o rokki en semmbe e hakkilantaagal waawde yuɓɓinnde ndee hiirde pinal pattamlamiire. Ndee hiirde ko ɓooyoore daarteede sabu galɗugol loowdi mayre.\nGinol golle hiirde ndee ko nii siforii :\n1- yimre yowitiindee kinɗe fulɓe\n2- seppo cosaan\n3- yimre dental\n4- tinndinoore :jokkere enɗam\nÑalnde 20 settaambar 2014 Fedde artiraaɓe ummoraade Senegaal (UNRMS : Union Nationale des Rapatriés Mauritaniens du Sénégal) yaltinii bayyinaango ina hollita heen ngonka mooliiɓe artiraaɓe. So oɗon ciftora, kamɓe ndeeɗoo fedde, ɓe njuɓɓiniino seppo, ɓe njahri koyɗe gila Ɓoggee haa Nuwaasoot.\nHol ko addi faayre? Addi faayre ko oo rafi peeñiroowo e neɗɗo reedu dogooru biyeteeɗo (Ebola). Rafi oo wiyetee e pulaar ko : \"Eeh! bone nani kadi\" sabu nde en nande oo rafi bonɗo, baroowo, waɗi haa ndutti-ɗen e deftere ganndo men Demmba Paate Caam, haa kollit-ɗen janngooɓe Fooyre Ɓamtaare rafiiji reedu dogooru ina keewi sifaaji : ñabbuuli reedu ina keewi sifaaji, eɗi tampina, eɗi mbara.\nSeede ko kaalɗen koo, ko e hitaande 1984, kiliifa laamu kalfinaaɗo fiyakuuji nder leydi hono Yaal Abdullaay Hassan, (yoo Alla ɓuuɓan mo) winndii ɓataake jirlotooɗo (circulaire n° 00051 du 14 abiriil 1984) feewde e laamiiɓe diwanuuji nder leydi (guwerneeruuji, perefeeji ekn…) o wiyi ɗum en \"Mbeɗe yiɗi mbaɗton hakkillaaji e kuule ɗe laamiiɓe diwanuuji ƴettata paatuɗe e dokkirgol leyɗe demeteeɗe tawi jeyaaka e mbaawkaaji mum en….\nNgardiindi\nMi yettii joomiraaɗo jom baɗe e baawɗe nde resndi mi wefƴannde e maayo mum yaajngo ganndal. O waɗdani mi heen katantaagal e yarlitaare feccude e mon oon seeɗa mo mi yawaani mo o anndini mi.\nE nder ndee deftere ndook-mi e windude, mboɗo jogii faandaare siftinde ɓeen andunooɓe, ma walla famminde ɓeen ɓe paamaano tawo, ko feewti e ñawu mbiyeteengu jabet (diabète).\nMammadu tokara Muhammadu rasuulu allaahi wonaa mo fulɓe tan wonaa mo sooninkooɓe wonaa mo jolfuɓe wonaa mo bamarankooɓe. Murtuɗo ko aduna etee ko mo aduna baɗɗo nguurndam mum fof e leñol, yarlitanii ɗemngal e pinal ko aldaa e lohre aldaa e ngowaari.\nNgardinndi\nWinndi ooɗoo dokimaa ko hoohooɓe e jagge sooninkooɓe, tawi faltaaki jeyaaɓe e pelle politik gonduɗe e laamu walla e luulndo, jiiduɓe miijooji ko faati e ɗawre leñol mum en ɗawaa ndee.\nKala neɗɗo goɗɗo, yo o won sooninke walla alaa, jaɓɗo loowdi ooɗoo dokimaa ina waawi yantude e fuɗɗuɓe ɓee,","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-06","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=3","date":"2015-01-30T18:29:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-06\/segments\/1422115926735.70\/warc\/CC-MAIN-20150124161206-00094-ip-10-180-212-252.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3976740241,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.397674024105072, \"fuf_Latn_score\": 0.3224537968635559, \"ffm_Latn_score\": 0.1813616305589676, \"fuh_Latn_score\": 0.09022225439548492}","num_words":525,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.345,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Waame ndiyam febbinii laawi e galluuje ca'e buuy e nder Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi e dow RFI Fulfulde. E kaa ɗoo taskaramha, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e waameeje walla Ilam e caɗeele ko ɗum addani yoga e leyɗeele Afrik.Holko foti wonude darnde ardiiɓe ɗen leyɗe e peeje ƴetteteeɗe ngam haɓude ɗam ilam walla accingol bone majjam?","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210901-waame-ndiyam-febbinii-laawi-e-galluuje-ca-e-buuy-e-nder-afrik","date":"2023-02-06T04:10:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500303.56\/warc\/CC-MAIN-20230206015710-20230206045710-00752.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9821956754,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9821956753730774, \"fuf_Latn_score\": 0.010110395960509777}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.96,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faraysenaajo mo iwdi Senegaalnaajo, woni dewbo ɗiɗaɓo mo filma mum jeyaa e naatɗi he pooɗondiral (en compétition) he koolol Cannes, caggal Atlanitics mo Mati Joop he 2019.\nBanel e Adama haysinno ko pefol ne walla pentol ne ƴoogaa ko he pinal Fulɓe teeŋti e Fuuta Tooranaaɓe to Ramata askitinta iwdi mum. \"Komi Faraysenaajo, sabu ko toon njibinaami kadi ko toon mawnumi, kono he nder galle amen min nehaa ko he pinal Fulɓe e aadaaji Fuutankooɓe.\" Naɓokeyanke o wiy. \"Komi Senegaalnaajo sabu ko toon ƴiiƴam am ummi, kadi ko ƴiiƴam waawi huunde fof\" o wiy he mikro (faandu haala) RTS3, \"wadde hannde ndariimi ɗoo ko lomtaade Afrik fof, sabu ene wiyee so Afriknaajo nawii poolgu, ko duunde ndee fof nawi poolgu. Ndariimi ɗoo hannde ko wuurnude pinal leñol am Fulɓe, sabu miɗo faarnoroo wonde Pullo, kadi Fuutanke e Senegaalnaajo. Ɗuum noon, huunde ndee way ko hono yahde 'mondial' walla kup Afrik nii, minen ne min ngari ko nawtude poolgu nguu cuuɗi men -Senegaal.\"\nÑalnde Hoorebiir, nde filma oo holliraa ndee, o foɓɓanaama no feewi kanko e sate mawɗo ummiiɗo Senegaal, mo ene jeyaa e mum en Khady Mane e Mammadu Jallo, aywinanooɓe Banel e Aadama he nder Filma he.\nCaggal feññinde iwdi e identite, njoorto Ramata Toulay, ko nde filma o wonata adunayankeejo, ɗumm woni kala ɗo dewbo waawi jeyeede he nder adunaaru he tawa ene waawi yiytaade heen hoore mum. \"Yo o won dewbo Afghannaajo, Irannaajo walla Ameriknaajo. Wona sabu filma ko Afriknaajo e aktoor en ɓaleeɓe tan, raneeɓe mbaawaa yiytaade heen koye mum en. Ene waɗi filmaaji ɗi loowdi mum en ko adunayankeeji, hono no filma moƴƴinirtee Amerik kono tawa kala ɗo neɗɗo jeyaa ene waawi yiytaade heen hoore mum, oo ɗoo ne njoorto men ko yoo gooto kala yiyto heen hoore mum.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/22\/banel-e-adama-in-competition-at-cannes-festival-2023\/","date":"2023-06-08T01:49:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00689.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4606444836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4606444835662842, \"fuf_Latn_score\": 0.4216940999031067, \"fuh_Latn_score\": 0.06549019366502762, \"ffm_Latn_score\": 0.049530550837516785}","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Maamuudu Dikko waɗi Cukaagu mum ko Tummbuktu to Taani'mum Gorko tawi ngaan saanga Taniraaɗo o Ko Almaami Wonno to Tummbuktu,\nKadi ko ɗoon Maamuudu Dikko Fuɗɗorii Jaŋde nde o heɓata Duuɓi 15 Tawi o waawi Qur-aana: caggal ɗuum o yahi Duwanza ngam ɓeydoyde Jaŋde Makko, e ngaan Saanga Tawi Ceerno keɓtinaaɗo waawde Ɓuraana ina Duwanza ina wiye Ali Loor,\nHit: 1968 Kudata waɗi feewde e Moodibo Keyta ndeen Tawi Dikko ina jaŋnga to Duwanza nde o Tili ɗoon o hibbitii To Tummbuktu ndeen tawi ko o Suka kono tawi ina anndi Ɓuraana Sanne, Maamuudu Dikko Ɓurno yiɗde fof ko ganndal E Jaŋde e Diine: Maamuudu Dikku immi kadi yahi Muritani kono o Ɓoyaani toon o roonti to Makka o waɗi Duuɓi 2 Omo Jannga to Madiina,\nO tili toon o Arti Leydi mum Maali, o jooɗoyi Bamako Wolese-Bugu ina jaŋngina Madarasa,\nƁooytaani Laamu Mali waɗi Kawgel Jannguɓe Arab ndeen Ngeel Kawgel Maamuudu Dikko Nawi raayi,\nNdeen Dikko itta Bamako Nawa Tummbuktu ina Janngina Toon Ɗemngal arab,\nO woni Tummbuktu Duuɓi seeɗa ombo janngina yimɓe… caggal ɗuum o hibbitii Bamako 1980 o waɗa Almaami Juulirde Baadala-Bugu,\nDikko ina nana Ɗemɗe keewɗe\nFulfulde\nFarayse\nBammbara\nSooniŋke\nKoroboroore\nArabeere\nƊuum Tagi he hit: 1987 fedde Ina wiye Amipi (AMUPI) Daraniinde ko Faati e Geɗe lislaam ɗo he Mali Noddi-mbo yo Ar gullida e Maɓɓe\nCaggal ɗuum Amipi Waɗi ɗum Koolaaɗo Kuuɓal\nGila ndeen haa jooni ko Maamuudu Dikko woni Kolaaɗo kuuɓal ndeen feɗde,\nSiilo hit: 2008 Maamuudu Dikko Suɓa waɗa Hooyreejo Lislaam en Mali (fedde Juulɓe ɗo he Mali) ko famɗi fof o waɗi heen Duuɓi 11 o ɓami 2008 o acciti 2019,\nHit: 2009 Tawi ATT ina e jappeere laamu ndeen Suudu Sarɗiyaŋkooɓe toowndu Si'nii Kuulal gootal; ngal Yaydataa he Jiɗaale Diine, Ndeen Maamuudu Dikko e Siriifu Mo ñooro mbaɗi mooɓondiral Mawnga (Alla Ɓuri Mawnu) to Boowal ❷❻ Marse nden kadi tawi Ahmadu Tumaani Tuure ina waɗi jahaangal To leydi Libi nde o tinno Ɓooɓondiral ngal tan o Dogi o artii o jooɗdi e Mawɓe diine ɓe kadi o jaɓaniɓe Kuulal ngal Itta ngal waɗa « Abbadone »..\n2013 Maamuudu Dikko jagganii Junngo Oɗo Laamiiɗo Hannde woni IBK\nE Laawol 2mol he Ibk heɓi jaalogal e Dow Suma'iila Siise fotde 77%.\nKono ngaal Jaggondiral ibk e Dikko Juuɗe Ɓooytaani Duuɓi seeɗa tawi Hare Fuɗ-naange nde Ɓeydiima Saɗne Waɗi-boniiɓe Cariima Sanne Cuuɗi nani Duppe Yimɓe Nani Mbare yanti kadi Mbuñaari nani Hebi Yoolde Ngalu leydi; ko ɗuum waɗi Dikko e ibk Luurdi Ceerti,\nNde wonno Dikko wii ko goonga ko-o imaami kono kadi ko o ɓii leydi o jooɗo'taako aa bada ina yiya Ɓeɗɓe Leydi ina halko tawo O haalaani heen huunde.\nÑande 12 Bowte hit: 2015 To Juulirde Mawnde nde Bamako Dikko Dari wii Mali janfaama Mali janfaama Malinaaɓe yogo Njanfiima Mali🇲🇱 kadi o Suɗaaki E leggel o Moggaaki kuɗel o wii nde hare Wonnde ɗo he Mali ko Hare nde Tubakooɓe Ɓamdi kawri mbele eɓe Njiimta e Mali kadi no arane (idane) nih,\nDikko Jaɓata *Caŋarte: ngam ndeen nde Leydi ina wiye Peyi-ba Neldiino Porje Mawɗo Kaalis Mbele ina waɗta jaŋngeede to Cuuɗi jaŋnganirɗi Lekkoñ: huunde nde ngannduɗa Diine ina riiwtinde Pinal Mali ina riiwtinde, (Debbati-gorati) ndeen Maamuudu Dikko e Hooyreeɓe Diine Heewɓe kaaldi Kawri ɓe Cali oon porje ha yoori yo jaŋnge ɗo he Cuuɗi Ekkol Mali.\nE Hit 2019 Buuye e Dikko ɓiɓiino Anniiya ina Ndu'ano Mali ndeer ɗuum Laamu ngu Neldi'ɓe 50 Miliyoŋ yoɓe Mballitoro, kono dikko geddi wii yoɓe njah ɓe paabiyo Duga'moolto en Riwaaɓe e Nokkuuje mum en,\nDikko haaɗaani ɗoon tan o ƴetti konngol o huccini he Farayse o wii Gon'gol ɗo Arme farayse e Arme UN fof ko meere ala nafa ala Ngartam kadi o wii holno faamorto Hay so Hooyreejo Leydi ina yaha To Fuɗ'naange to ko maa Minisma Rokka ɗum yamiroore\nO wii ala ko woni haaju Woɗeeɓe ɓe so wona artirde Kalfaandi ndi He leydi he\n23 Mbooyi 2019 njannguuji mbaɗi mbari ko ɓuri 160 aade to wuddu leydi to (Ogosagu)\nÑande Mawnde 5 Seeɗto hit: 2019 Dikko noddi ɓiɗɓe Leydi ndii yo ngar Mbaɗa Seppo ngam Tellinde Lamminaaɓe Laamu ngu, (Gofornama) ndeen tawi Suma'iila Bubeyi Mayga ina wonnoo yooyreejo Jaagorɗe Mali🇲🇱,\nYimɓe njalti he keewal njaabi Dikko Fotde 200 000 Neɗɗo nooti no,\nƁooytaani ñande 18 Seeɗto 2019 Suma'iila Siise acciti Laamu.\nñande 17 Silto 2019 Maamuudu Dikko Noddi Pottital Mawngal to galle pinal e Ñeeñal inniraaɗo Ahmadu HP Bah, ndeen o Tafi Lannda Makko inniraaɗo CMAS e ngaal mooɓondiral ko famɗi Fof fotde yimɓe 6000 nootiima ɗum ñande ndeen,\nKono ɗum heewi haala sanne Malinaaɓe ina Laaɓndondira mbele immaami immaniiko Jappeere Laamu wolla….. ?\nMaamuudu Dikko ina jeya e Dogol Mawɓe 50 Ɓe ndarnde mum'en Heɓtina hannde he Afrik Ɓaleeɓe; o ari ko o 34ɓo\nMaamuudu Dikko Ɓami haalan'de Laamu goonga gilaa 1991.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/www.tabitalpulaaku.org\/holi-gon%C9%97o-maamuudu-dikko\/","date":"2020-07-03T12:39:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655882051.19\/warc\/CC-MAIN-20200703122347-20200703152347-00186.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6038083434,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6038083434104919, \"fuh_Latn_score\": 0.3208457827568054, \"fuf_Latn_score\": 0.046203989535570145, \"ffm_Latn_score\": 0.022174328565597534}","num_words":761,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.769,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fowru ko Innde renndinndeFowru ina waawi ɓaggeede e fannu Kulle.\nTeelal Fowru ko Fowru, keewal mum ko Pobbi.\nKullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe.Ɓeydou firo woɗngo\nHyène","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/137","date":"2022-07-03T03:51:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104209449.64\/warc\/CC-MAIN-20220703013155-20220703043155-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4945906699,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4945906698703766, \"fuh_Latn_score\": 0.2916904389858246, \"ffm_Latn_score\": 0.12498828768730164, \"fuf_Latn_score\": 0.08546630293130875}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Feccere doggol ɓe hooreejo leydi ndi suɓii Farba Ngom e yimɓe mum ɗawaaka heen. Sabu komin mo Aañam fecciima kanndidaaji 4 : heen gooto woni Muhammadu Ngom Farba NGOM e doggol ngenndiwol, Kummba DEM e doggol falnde Maatam, Jeynaba SEEN lollirɗo Niɓɓo Seen e doggol faraysenaaɓe e Alasan BASUM to GABO ; ɗum woni 4 ɓe Farba ngom tottaa ɗum ɗoo maa won sabaabu ɓesngu komin Aañamnaaɓe wonde neɗɗo gooto ngam ruttude teddungal Makki SAL, kono maa jibin finnere e heddiiɓe e kominaaji Maatam.\nAbuu GAY","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dawrugol\/dogol-depiteeji-komin-mo-aanam-fecciima-tigi\/","date":"2017-08-18T16:11:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104704.64\/warc\/CC-MAIN-20170818160227-20170818180227-00631.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7107051611,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7107051610946655, \"fuh_Latn_score\": 0.2647378742694855, \"ffm_Latn_score\": 0.013120372779667377}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.521,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Majaliisaaru dogginirgal laamu lesdi Naajeeriya FEC yerdi bee hetande yaake majjirru ceede lesdi hakkunde hitande 2018 faaki hitande 2020.\nTaskaram MTEF e FSP ɗum hetande on nde taskita nde duuɓi tati ngam arduki laabi huusitorde hiiso ceede lesdi e ko mooɓi nder laabi ɗin fuu.\nTaskaram MTEF taskitaama on ngam huuɓa nufooji fintinki kilantaaku riskuuji lesdi tabiɗɗi potori e tabutunki adilaaku nder laabi majjinol ceede ɗe hetaa nder hiiso lesdi no handi.\nMinistaajo hiiso ceede e taskarmji maari, Senator Udoma Udo Udoma, andini dow taskaram MTEF niijaama on dow ceede peturuljam lesdi dow tammunde nde weeti fuu ndi wurtinan nebbam ɗam ɗuuɗal maajam hewtata looɗe\/ barrels miliyonji 2.3.\nHiiso ngon heti Ceede nebbam sorran dalaaji 45 nder hitande 2018 nden daraja nayra Naajeeriya boo hetaama N305 dow darnde dala.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/majaliisa-laamu-lesdi-yerdi-bee-hetande-majjirru-ngomnati\/","date":"2017-08-19T16:35:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105700.94\/warc\/CC-MAIN-20170819162833-20170819182833-00271.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9882732034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9882732033729553, \"fub_Latn_score\": 0.01074778288602829}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.985,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñallal heblo fedde rewɓe wuro wiyeteengo Cammaa. Cammaa ko wooto e gure pulaagu wonngo e nder diiwaan Maatam, falnde Maatam renndo teeru Nabbaaji Siwol, lommbiingo hakkunde Siñtu Mogo e Boynaaji joñiingo kallu o fotde 1km to bannge fuɗnaange. Fedde rewɓe Ɓamtaare Cammaa keɓii ballal heblo timmungal peewtungal e kuutoregol doornde tuma gaawgol ndema sewosewo. Teskaade caɗeele kuutaregol enngere ina jibina caɗeele to bannge cellal. Ngooɗoo heblo ko Ndey Faatu Siibi, Umaar Ismaa iila Jallo lollirɗo Saada Jallo ɗowi ɗum. Ɓe mbaɗii ñallal 07 02 2018 ko feewti e ngardiigu moƴƴu, kisnal ngaluuji. Ñallal, 08 02 2018 heblo ngo jokkii, haa ɓe mbaawa huutoraade doornde ko huunde nde jibintaa caɗeele. Ɓe kollitii hannde heblo ngo yahrii no haanirta nih. Kono kamɓe rewɓe ɓe eɓe teskotonoo kala e sahaa yoga e ko aawaa ina leela ummaade kono jannde o ɓeydanii ɓe ganndal sanne.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/cammaa-e-nder-diiwaan-maatam-rewbe-wuro-ngoo-keblaama\/","date":"2018-08-17T00:02:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211316.39\/warc\/CC-MAIN-20180816230727-20180817010727-00612.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9696359038,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9696359038352966, \"fuq_Latn_score\": 0.01842685602605343}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.953,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.Jokku Taro\nCategory Archives: Defte Kese\nƳellitaagol Aadee e Neɗɗaagu Mum, ko tiitoonde deftere he fannu Fittiyaagal- psychologie- he ɗemngal Pulaar\nKala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.jokku taro\nIslaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: \"Ñaawoore\" e \"Firtaare\", Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.jokku taro\n\"Annabi Ɓaleejo\" ko tiitoonde deftere hesere nde Abuu Sih wallifii yaltunde ko ɓooyani. Kono hol ko nde haalata?\nHay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur'aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur'aan, \"Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en\", (Qur'aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur'aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/defte-kese\/","date":"2022-06-28T12:33:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103516990.28\/warc\/CC-MAIN-20220628111602-20220628141602-00112.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4676353931,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4676353931427002, \"fuf_Latn_score\": 0.46143341064453125, \"fuh_Latn_score\": 0.03618837147951126, \"ffm_Latn_score\": 0.030281953513622284}","num_words":361,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.532,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAlhaali balɗe sappo e jeego kertinananaaɗe mehugol walla re'ugol fitinaaji to baŋŋe rewɓe\nMoritani: alhaali wallitagol sukaaɓe rewɓe no janngira, waawa timminde jannde maɓɓe\nFaatumata Jaaraay BAH ardiiɗo fedde nde wonaa laamuyankoore \"Hope Women\"\nKo haani wonnde darnde ɓee rewɓe ko faati reenugol taariindi e laatingol paandaaje Ɓamtaare Duumiinde (ODD)?\nAlhaali ɓee rewɓe e worɓe ɓeydoooɓe walla ustooɓe tere maɓɓe fii ɓeydugol ŋari maɓɓe\nHolko woni battane ŋakkere ƴiiƴam e dow cellal debbo reeduujo walla ko o saawi?\nAlhaali rewɓe moƴƴinooɓe cakkuure (formaasi) e leeɓol (nebbam na'i) [yewtere fillitaande]\nKamerun: Guwerneman on e gollidiiɓe mum AFD Faransi e KfW Allemaañ no totta shek cellal ngam ustude maayde ɓiɓɓe nde ɓe jibinaa\nKoddiwaar: suuɗagol bonna deedi no ɗuuɗi, emmbere 300.000 hitaande kala [jantoore]\nAlhaali loñugol walla waɗugol rewɓe ɓen sera, ko honno ɗum haɓirtee?\nAadama Puuy ardiiɗo yuɓɓingol dinngiral hertinanaangal rewɓe waɓungal\nKo honno ɓee rewɓe wonnduɓe e VIH Sida danndirtee waɗeede seraaɓe? [Taskaram fillitaaɗo]\nKancer (soto\/yillo) enndu, ko woni sabu mum, ko holno nguu ñawu rentortee?\nHannde ko jayli Aaamadu Amal winndiyankeejo kamerunaajo woni koɗo RFI Fulfulde\nÑallal adunayankowal hertinanaangal curbaaɓe, yalli hakkeeji maɓɓe no teddinaa?\nNiijeer: lekkeele ɓeydanɗe ngurgu no yeeyee, hertorɓe cellal no jertina torraaji majje\nSOPK ko nawnaare jaaliinde, nanngaynde rewɓe haɗa ɓe jiidagal\nAlhaali rewɓe doolaaɓe to estaad 28 settaambur, Konaakiri, Gine\nDarnde rewɓe e reenugol taariindi e haɓugol mbayliigu weeyo\nKo honɗum woni alhaali ngurdam ɓee rewɓe doguɓe fitinaaji fattii e nder daakaaji?\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Aysatu Wedrawogo burkinaajo jooma sosiyete SOTRAPAL\nLewru 10ɓuru \"oktoobur rose\" ko lewru hertinanaandu haɓugol kanseer enɗi e nder adunaaru ndun\nKo holno rewɓe ɓen wuuriri e oo alhaali ɓeydagol cokkeeli e nder ndee jeere?\nAlhaali ɓee rewɓe ɗanniyankooɓe gaynoyɓe haalu e ɗanngal maɓɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rew%C9%93e\/","date":"2022-12-03T02:54:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710918.58\/warc\/CC-MAIN-20221203011523-20221203041523-00346.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5468297005,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5468297004699707, \"fuf_Latn_score\": 0.41362547874450684, \"ffm_Latn_score\": 0.020402347669005394, \"fuh_Latn_score\": 0.012158872559666634}","num_words":315,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.605,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nGine: Pelle Sosiyete siwil dariiɗe haɓogol ngeeraari bonndi\nUddugol keeri hakkude leyɗe CEDEAO\nFedde MDT waɗii tefoore alhaali kasaaɓe Gine\nMuusa Yero BAH, jaayndeyankoojo, ardiiɗo fedde Hakkeeji Rewɓe e Ɓaamtaare Gine.\nWuurnitugol ndema e ngeygu hottolo e nder Afrik\nÑallal adunayankowal hertinaangal teddingol hakkeeji rewɓe.\nGine: fedde naalankooɓe Jeere Fuuta\nKabaaruuji Yontere: Senegaal, Niijeer e Gine\nGine: uddegol keeri hakkunde leydi ndin e Senegaal woni sabu ɓeydagol coggeeli\nGine: Ballal MSF haɓugol nawnaare Ebola\nGine: rajoo gollidiiɗo RFI FULFULDE\nKo woni miijooji mon ko faati e fuɗɗitagol Ebola e nder Gine?\nLaatine Faatu Bensuda ɗen, Meeter Hamidu BARI no taskoo ardiigu makko\nKoɗo Mawɗo: Hajja Jeynabu KUMANCO JALLO gimɗiyanke, wallifiiɗo ko ɓori defte 14\nFaggudu: ɓeydagol coggu siman e nder leyɗee goɗɗe e nder Afrik\nKabaaruuji yontere bismiima Muhamadu Mansuur JA, sari'ayankeejo ko taskoo toɓɓe men hannde\nKoɗo men hannde ko Sulaymaan BAH, hooreejo OGDH Gine\nCimtol Tranparency Winndere ko faati ngeenaaje bonɗe\nKo woni miijo mon e ngoo junngo ngo Alfa KONDE, hooreejo Gine fonti?\nÑaawoore Jooma jawdiijo walla galo BENY STEINMETZ\nKoɗo men hannde ko Alhajji Aliiwu Jaawo KAMARA, jeyaaɗo Gine, hertorɗo ganndal e needi\nSaɗteende nde uddugol Keeri addi, hakkude Gine e goɗɗe e leyɗe kawtalje mum\nHawa DRAME hooreejo FITIMA, fedde wallitotoonde fayɓe belsuɓe Wagadugu e Konaakiri\nAlhaali sagalle e nder Afrik: holko woni ɗum e holko ɗum nafata?\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/gine\/","date":"2021-04-12T13:56:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038067400.24\/warc\/CC-MAIN-20210412113508-20210412143508-00629.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8491345048,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8491345047950745, \"fuf_Latn_score\": 0.13996604084968567}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E sahaa hannde oo, yoga e pine kuutortoo ko lemlebbi biyeteeɗo limlebbi «Grégoire» oo, woni ko mbiyaten limlebbi tuubakooɓe koo. Juulɓe kadi ina njogii limlebbi mum en, mo kuutorto-ɗen enen fulɓe. Pine keewɗe ina njogii limlebbi mum en keeriiɗi, kono yoga heen nattii huutoreede. Hannde ɓuri waawde huutoreede e winndere ndee kala ko limlebbi « tuubakooɓe » oo. Limlebbi ɗii ɓuri heewde tuugaade ko e dille lewru walla naange, walla ɗiɗi ɗii kala. Ina woodi goɗɗi ɓurɗi jiiɓaade. Maa mbiyaa leyɗe winndere ndee kala kuutortoo ko limlebbi Grégoire oo wonande soklaaji ɗi ngonaa soklaaji diine.\nFuɗɗoraade innde jurmotooɗo, jaafotooɗo, caggal yettude geno e nulaaɗo mum (JKM) mi salminii ma, mi juurimaama hooreejo bayyino Fooyre Ɓamtaare, Bookara Aamadu. Miin mbiyetee-mo ko Aamadu Demmba Koorkel Soh to Kayhayɗi, koɗ-mi. Mi meeɗii noddude ma laabi ɗiɗi miɗo yettu maa e darnde maa e hooreyaagal maa e jaaynde.\nKo mi dilloowo sahaa e sahaa fof e kiirɗeeli duɗe Pulaar, miɗo heewi weddaade ngalɗoo naamnal : Hol ko woni ganndal ?\nE nder kitaale ɓennuɗe ɗee, leyɗe keewɗe e diiwanuuji keewɗi ina mawnintunoo ngootiri fof ñalngu mum mooliiɓe. Won heen nii mbaɗatnoo ko yontere no woorunoo. Kono ina ɓurɗi maantinde e ɗii ñalɗi, ñalngu 20 suwee, ñalngu mooliiɓe wonande Afrik. Nde tawnoo mooliiɓe ɓuri heewde ko e Afrik, Batu kuɓtodinngu Fedde Ngenndiije Dentuɗe felliti, e batu mum njooɗinoongu ƴetti hawraande 55\/76 ñalnde 4 desaambar 2014, ngam yiɗde wallitde Afrik e ndee darnde,\nCiftoren tan, caggal dirtingol wooteeji meeriiji e dipiteeji ngol rewaani laawol ko ina tolnoo e duuɓi ɗiɗi, laamu Moritani fellitiino yuɓɓinde ɗiin wooteeji e lewru oktoobar 2013, e oon sahaa luulndo ngo muum (ko lollirnoo \"COD\") salii yahdude e ɗiin wooteeji, ɗi paɓɓa e lewru noowammburu, woodi e luulndo hee serindiiɓe, tawtoraa ɗiin wooteeji (ko wayi no Tawaasul), kono heddiiɓe ɓee calii.\nÑaawooɓe Ñaawirde Kuuge Winndereere (CPI) wonnde to La Haye (laamorgo Pays Bas) fellitii ñaawde Looraa Bagboo, oon gonnooɗo hooreejo leydi koddiwaar. Ɗuum, ko caggal nde ɓe cikkitii dalillaaji gaddanooɗi ñaawirde ndee addude mo toon e wiyde ina ñaawa mo. Jooni noon, ɓayri ɓe pellitii ñaawde mo, firti ko won dalillaaji njogaa gaddanooji yimɓe tuumde mo geɗe nay (4) : warhoore aadeewo, woni warngooji e njangu e rewɓe e golle yoorɓerndaagu kam e ownugol beeli.\nNotre contribution au débat sur l'origine et la signification des mots « capaato » et « safalɓe » en pulaar\nLa question posée sur l'étymologie et le sens que pouvaient avoir en pulaar les mots \/capaato\/ (au singulier) et \/safalɓe\/ (au pluriel), désignant les Arabo-berbères ou Maures, est une question tout à fait légitime pour qui souhaite comprendre et décrypter quels étaient les rapports de cohabitation entre les Maures et les Fulɓe.\nAu-delà des peuls, les maures ont également été en contact avec d'autres populations négro-africaines, à savoir les Wolofs, qui les désignent sous le terme « Naar ».\nD'où viennent ces appellations ? Que signifient-elles ? Quel lien peut-on établir entre les différents termes par lesquels les peuls et les wolofs désignent les maures ?\nKo adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.\nGila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?\nJamma alkamisa, 3 lewru sulyee 2014, hay asamaan gasnaani ruylinde (waɗde duule) tawi ko won nokkuuji Nuwaasoot e Jehre Senkiyeem ndee kujjitii ndiyam e mbooko. Nde ƴiiwoonde ndee toɓi, tawti diƴƴe ɓulatnooɗe ɗe ndartaaki gila e ndunngu rawane, gaddannooɗe galleeji keewɗi woppeede e laataade biille.\nOo talaata ko kaalteteeɗo e kala sahaa. Nguu ñalngu yantii e daartol Pulaar, 10-06-2014 oo talaata, Faatimata Nalla Sih e Kajjata Sih e AJDR woni Fedde Sukaaɓe Ngam Ɓamtaare Riyaad (Association des Jeunes pour le Développement de Riyad), ƴettii pellital ngam yenaneede leñol ngol ŋakkiraa ko hirjino. Ko ɗum woni sabaabu yoga e almuɓɓe duɗal Aamadu Hampaate Bah, ngal PK7 yuɓɓinde ndee yeewtere hirjino ngam teskaade kala leñol ɓamtii ko e ɗemngal mum e pinal mum.\nBilal wul Yamar sankiima ɗoo e Nuwaasoot ñalnde 18 suwee 2014, caggal rafi juutɗo. Bilaal wul Yamar ! Min ngadii nande ndee innde ko e hunuko Al Hajji Ngayde (yo Alla yurmo ɓe, yaafoo ɓe) rewrude e onndooji Rajo Muritani. Gila ndeen, haa hannde, wiyde « Bilaal wul Yamar, wayi ko no wiyde Rajo Muritani nii ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-42","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=4","date":"2014-10-24T07:44:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-42\/segments\/1414119645432.37\/warc\/CC-MAIN-20141024030045-00080-ip-10-16-133-185.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6524116397,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6524116396903992, \"ffm_Latn_score\": 0.1403767466545105, \"fuh_Latn_score\": 0.10175248235464096, \"fuf_Latn_score\": 0.09347447752952576}","num_words":709,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.542,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Displaying 1 result:\n|Entity\n|en-US\n|ff\n|Entity # all locales\n\n\nen-US\nResponsive Design Mode is only available for remote browser tabs, such as those used for web content in multi-process Firefox.\n\n\nff\nJiytol Ŋeñto Nootorol heɓotoo tan ko e tabbe banngorɗe goɗɗuɗe, ko wayi no kuutorteeɗe ngam loowdi geese nder Firefox keewɗo silsilaaji.\nPlease enable JavaScript. Some features won't be available without it.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/transvision.mozfr.org\/?sourcelocale=en-US&locale=ff&repo=gecko_strings&search_type=entities&recherche=devtools\/client\/responsive.properties:responsive.remoteOnly&entire_string=entire_string","date":"2024-03-02T12:51:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947475825.14\/warc\/CC-MAIN-20240302120344-20240302150344-00786.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5046284199,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5046284198760986, \"eng_Latn_score\": 0.2059074491262436, \"pcm_Latn_score\": 0.17598359286785126, \"wol_Latn_score\": 0.010917389765381813}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.066,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|Eɓɓo naatinde gannde ngaanndi e pulaar|\n|Écrit par Administrator Admin|\n|Vendredi, 06 Octobre 2006 19:29|\n\n\nMusidɓe fulɓe, hannde ko fayndaare mawnde ndawdu-ɗen. Gila gannde kese ngari e men, eɗen miijoo no pulaar\/fulfulde heɓirta heen geɗal mum. Leñol kala ngol neɗɗo yiyi ena ɓamtii, adii ko gollaade haa darna ɗemngal mum darnde ganndal e darnde ƴellitaare. Pulaar ndefuɗɗii dadaade wonaa hannde, kono ko hannde tigi pellital naatani-en ngam abbaade ɗemɗe bafoyɗe, ɗemɗe kuwtorteeɗe hannde e fannuuji kala ganndal.\nKo gollaa e ɗemngal men hannde ena heewi. Pulaar sellinaama hannde to baŋnge binndol, ngaddinaaji ɗii ngoni ko e ɓallotirde, gannde ɗee gnoni ko e saakaade e nder pulpule. Kono ko en yawooɓe ñalnde kala sabu payndaaje ɗee ena ngoɗɗi tawo. Goonga ena wiyee \"seeɗa alaa, ko barke woodi\", kono en der ganndal hannde, barke yiɗaa yoo wonndu e ko heewi, ko feewi sabu anndal yaajii, fannuuji mum limotaako.Ko waɗi-en ummanaade golle ngaanndi ko huunde tiiɗnde. Ko ngaanndi tan hannde waawi nawde golle men yeeso, foti ko jaŋde walla wiɗto sabu ko kuwtorgal jogingal nafoore. Gannde kala ena mbaawi moofteede e ngaanndi tawa nde neɗɗo welaa kala ena waawi ruttaade heen. Ɗo neɗɗo yahatnoo balɗe ena nawa kabaruuji hakkunde nokku e nokku, ngaanndi waɗata ɗoon ko hoƴom! Ndeke, ganndal ngaandi maa addan-en sukkude jolɗe gonɗe hakkunde nokkuuji fulɓe koɗi.\nFulɓe koɗaani e nokku gooto walla e leydi ngootiri. Leyɗeele Afrik kala ɗe fulɓe ngoni, ko maa jolee nde yimɓe njiytondira. Ɗum ena saɗtini dental walla jokkondiral hakkunde men. Ngalu woodaa saka ɗanle mbeeɓa, ngati ko fulɓe nanondirta ɓuri ko njahdirta.\n|LAST_UPDATED2|","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/www.pulaar-fulfulde.org\/index.php?option=com_content&view=article&id=16%3Aeo-naatinde-gannde-ngaanndi-e-pulaar&lang=fr","date":"2017-03-26T01:25:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218189090.69\/warc\/CC-MAIN-20170322212949-00073-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.621515274,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6215152740478516, \"fuf_Latn_score\": 0.2968699336051941, \"ffm_Latn_score\": 0.06584320962429047}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.664,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ňalawma adunayaŋkeewo ko feewti e ndeenka suka Afriknaajo mawninaama e nder diiwaan Maatam ňallal 25 06 2018. Ko e gardagol perefee mo falnde Maatam Jaajaa Jah . Yuɓɓini ngalɗoo ňallal ko Ong Jed goomu daraniiɗo ndeenka suka,ndee ɗoo jooɗaa ko to Otel residaas ɗo. Kaŋko perefee Jaajaa Jah o hollitii ko suka wonata mawɗo janngo,toɓɓere nde ko darnde suka ngam jeyeede e kala peeje,to bannge miijo mum e hakkilantaagal mum. Seeremɓe jannginooɓe almudɓe tawtoraama kame pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje tawtoraama ,sarwisaaji laamu ngu . Aksiyoŋ sosiyaal kame konaaf e pedle bayɗe no Tostan . Haalaama ko feewti e yoga e yimɓe ina ngollina sukaaɓe almudɓe ɓe tee ɓe njoɓataa ɓe so wonaa ňamminde ɗumen tee hay so almuudo araano ňaamde heddoto ɗoon .ko ɓuri heewde ko baɗe muusɗe ɓe keewi fawde ɓe. Jannginde suka ,safrude suka reende suka ina walla ɗum sabu ko ɗuum ɓural mawngal .\nKala heen Ƴeftuɗo konngol ko wagginde e jeertinde jinnaaɓe sukaaɓe.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/nalawma-ndeenka-suka-maatam-mawninii-nalaande-ndee\/","date":"2019-03-19T04:26:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912201885.28\/warc\/CC-MAIN-20190319032352-20190319054352-00087.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9335410595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9335410594940186, \"fuh_Latn_score\": 0.025074077770113945, \"fuf_Latn_score\": 0.021813565865159035, \"fuq_Latn_score\": 0.0132540138438344}","num_words":154,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"FAGGUDU: battane mbuuɗi fenaande e dow faggudu leyɗeele [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nE nder kaa taskaram \"Faggudu e Ɓamtaare AfriK'', limoore sappo e go'o, kaaleten ko ko fewti e mbuuɗi fenaande ma wi'en foo biyee ka ɗemngal faransiire.Ko woni mbuuɗi fenaande ? Ko ɗum waawi jibinande faaggu nduu e nder leyɗeele Afrik ? Ko ɗum ustata e faggundu leyɗeele?Ma en artu e miijooji heɗiiɓe RFI Fulfulde e tonngoode WhatsApp. Ngam jaabaade ɗee naamne, en yewtidan e Moodibbo YARA, dilloowo e baŋŋe baɗateeri, to Bamako, keɓnooɗo caaɗeele e mbuuɗi fenaande.Ngam faamude fii ɗii mbuuɗi fenaande, koɗo men ko Abdoualaay Alaay KO'ITA, ngaluyankejo, mawɗo suudu noftiirndu mbuuɗi (Bank) to Kolonjeba diwal Sikaaso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210812-faggudu-battane-mbuu%C9%97i-fenaande-e-dow-faggudu-ley%C9%97eele-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-09T06:52:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711390.55\/warc\/CC-MAIN-20221209043931-20221209073931-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8950349689,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8950349688529968, \"fuf_Latn_score\": 0.07598205655813217, \"fuh_Latn_score\": 0.022491980344057083}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.919,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu keeri Lesdi Naajeeriya, NBC, wi holtoray bee tuumaaje mosle nde ni fu bedo suklani golle mabbe tan.\nKa wolwaama on bawti ngomnaajo Jihawol Rivers, Mr. Nyesom Wike, hebi luural bee mabbe dowko laarani keeri hakkunde jihawol Rivers enanta Jihawol Imo haa Fombinaar enanta fanbina walaadu Fuuna bakkeejeden.\nHooreejo hukuumawa ngan NBC, Adamu Adaji kanyum on suuditani kubaruujo haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nMr. Adaji wi fakat ngamnati Jihawol Rivers on luttiri hakke nyibuki keeri hakkunde mabbe bananta no NBC sappi.\n\"nder Lewru January 2003, min wadino giidal ko laarani sendiigu keeri hakkunde Jihawol Rivers enanta Imo haa Galluure Owerri, min meti dudka dow ko laarani sendiigu ngum amma konden hakkunde mabbe wala mo huuwi kuude den, nasaraaku ko min hebi konden ni miwurtini be ko haandi wurtine fuu ngam hisnabe kabe bee naftirki ko Diidaadi Lesdi Naajeeriya sappi.\nBawti non fuu \"NBC lorti wadi giidal nder Lewru October 2011 haa Gallure Port Harcourt,nder Jihawol Rivers nga lartuki haalakan timminaama nohaandi.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/11\/nbc-wi-hultorai-tuumayeeje-mosle\/","date":"2023-06-02T00:51:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648245.63\/warc\/CC-MAIN-20230602003804-20230602033804-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9967772961,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9967772960662842}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Inɗe laaɓi men mate ene haani wayleede ?\nSaakitaama ñannde :\nSakiraaɓe hannde toɓɓuɗen e yeewtere Ko mbiiɗon ko yowitii e inɗe laaɓi, walle mbiyen mbeddaaji men ɗoo e Afirik. Mate inɗe goodunooɗi illa e kolonaaku illa e wawtu tuubaaku en ene haani yoppireede noon.\nOoɗo wakati ko ɗum haala mawka. Bandiraaɓe mate yontaani hannde sukaaɓe ɓe ngandine ko taaniraaɓe ɓe, mawɓe adiiɓe ngollinoo, faa ɓe pina ɓe keɓa duttorɗe, tiimtorɗe, koɓe paarnorii ? Ko ɗum woni naamdal ngal. Njaadaten e ɗow nde toɓɓere ko taarikiyanke biyeteeɗo Abderrahman Ngayde. Oo ko mbindoowo, ko bittoowo, ko janginoowo taarik, ko wiyete e tuubakiri \"histoire moderne et contemporaine\" e duɗal mangal \"Cheikh Anta Jopp\". Ma o addu yiyandemakko e toɓɓere nde","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200703-in%C9%97e-laa%C9%93i-men-mate-ene-haani-wayleede","date":"2021-06-24T03:39:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488550571.96\/warc\/CC-MAIN-20210624015641-20210624045641-00202.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.675676167,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.675676167011261, \"fuh_Latn_score\": 0.1632634997367859, \"ffm_Latn_score\": 0.10847751051187515, \"fuf_Latn_score\": 0.04755818471312523}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.209,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.499,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nEɗen ciftina ɓesngu nguu ko Pulaar walla Fulfulde haali e ndema : « So neɗɗo wammbaani naange, woni turaaki remi, roondoo nge, woni yahde ina jiggoyoo ko wuurdi. So neɗɗo remaani, yaha ko ɓuri casol mum woni taƴde jolɗe ina ɗaɓɓoya ko wuurdi. Fitti, fottee woni so neɗɗo gaynii ko soñnoo alaa e sago ɗannoo ina yiyloo ko wuurdi. Ndema ɗeɓiino mettude, kono mettaade ɗalaani ».\nLowre internet wootere to Amerik ina waɗi wiɗto ngam anndude \"hakkunde kitaale 60 (nde paltoor woodi toon ndee) e jooni, hol heen nde ɓaleeɓe ɓuri heewde wareede\". Najoore ! Wiɗto ngoo yaltinii wonde \"jooni ɓe ɓuri heewde wareede e nde paltoor woodnoo toon ndee\".\n\"Hol no mbaawirten faamninirde sukaaɓe men wonde ko jaŋde woni coktirgal ɓamtaare ɗoon ɗo annduɓe ngoni waasɓe, warkoyeeɓe ngoni alɗuɓe ?\" (konngol Robert Mughabe)\nNduu lewru kadi sooynaani jikke, gajaaɗe na njokkondiri ndartaaki. Caggal haala Neema ngadduka coow e njiylawu kaŋŋe ɗo laamu ɓolata miskineeɓe jawkal mum en, e fitina ɗum waawi jibinde, jaaynde Al Akhbar, hono no heewnoo waɗde, saaktii ajaande woɗnde.\nHiirde ndee fuɗɗoyii ko waktuuji sappo e jeetati (W18) kikiiɗe, nde fuɗɗorii ko jaŋde Ɓuraana e daande Ceerno Aamadu Soh, tergal catal NDB. Rewi heen ko gardiiɗo goomu jeeyngal e juɓɓingol, hono musidɗo Sih Jibriil Aamel, ƴetti konngol ngam salminde yimɓe ɓee e haalande ɓe no njuɓɓudi hiirde ndee lelorii.\n1-Udditirde hiirde ndee jaŋde Ɓuraana. 2-Konngol hoyreejo Catal fayde e joɗnde ndee.\nCiimtoowo keeriiɗo Fedde Ndenndiije Dentuɗe (NgD) jilliiɗo Muritani hakkunde 2 e 11 mee 2016 oo, wiyetee ko Philip Alston (Filip Alston). Faandaare njillu nguu wonnoo ko ɓetde golle laamu Muritani to bannge hare kaaɗtudi baasal kam e ɗooftagol ko hunanii winndere ndee to bannge ɗooftagol jojjanɗe Aadee, e dow bismaango Laamu Muritani.\nÑaawaama ñalnde 17\/05\/2016. Ñaawirde Lommet yamirii goppitgol Biraam Daa Abeydi e Barahiim Ramdaan, sokanooɓe lebbi 16 hannde. Ɓe cokranoo koo hujja « jeyeede e fedde nde heɓtinaaka, dental ngal yamiraaka e noddugol e dental ngal yamiraaka kam e wasde e doole kisal.\nTo leydi Amerik, jannginoowo gooto yoɓanii almudɓe mum noogaas e njeegomo (26) yahrooɓe tawo e jaŋde gaggaaji, denndaangal fere duuɓi 4 jaŋde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde, mbele janngo mbaawa jokkude jaŋde mum en, tee ko fereeji ɗii kala.\nKo ñalnde talaata 29 marse 2016 wonnoo, to Washington, leydi Amerik. Tee o heɓi njeenaari ndii ko e juuɗe John Kerry hono Kuuɓal Dental Dowlaaji Amerik. Njeenaari ndii ko njeenaari ndokketeendi Debbo Cuusɗo, mo Departemaa Detaa (Ministeer geɗe caggal leydi) Dowla Amerik rokkata hitaande kala rewɓe aduna oo ɓe darnde mum en teskini e nder hare jooltugol jojjanɗe aadee e nder leyɗe mum en.\nCatal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yuɓɓinii ñalnde Hoyre-biir 20\/02\/2016, Ñalngu Kan Aamadu Saydu, ngam siftorde e neldude duwaawu oo musidɗo jaltuɗo aduna, kanko e maayɓe juulɓe kala.\nHol Kan Aamadu Saydu ?\nKan Aamadu Saydu yiyi aduna ko e hitaande 1949 to wuro Likseyba Gorgol. Kan Aamadu Saydu ko gorko ngenndiyanke, cuusɗo, katante jiɗɗo leñol, caliiɗo yawaare,","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-40","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2016-09-29T00:06:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-40\/segments\/1474738661768.23\/warc\/CC-MAIN-20160924173741-00156-ip-10-143-35-109.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5524206161,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5524206161499023, \"ffm_Latn_score\": 0.3691476881504059, \"fuf_Latn_score\": 0.05267884582281113, \"fuh_Latn_score\": 0.023394500836730003}","num_words":474,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.47,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nAamadu Abdullaay Jallo dowlirɗo Tomaa Sankara Tokosel yuɓɓinii balɗe ɗiɗi pattamlame e nder wuro Baabaaɓe Looti, laamorgo Laaw hanki e nder diiwaan Baraknaa. Ñalɗi ɗii mbaɗi ko ñalnde 19 e ñalnde 20\nÑalawma mawningol duunde daartiyankeere wiyeteende Jeeriyel Tummbere yuɓɓinaama ñalnde 25 lewru siilto (septembre) 2013 e nder wuro Jiinge Jeeri, tunndo Ligisayba e ballal Jaagorde Pinal, Cukaaku e Coftal Ɓalli. Jeeriyel Tummbere, wonande ɓe nganndaa nokku oo, ko duunde haawniinde sabu ko hettere jeeri lommbiinde e nder waalo, laral leydi mum walla mbiyen sifaa mum leydi mum e puɗi mum fof ko geɗe gaadoraaɗe jeeri seeno.\nAlhajji Baaba Baydi Maal e Daande Leñol njuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi pattamlami, ɓooyooji daarteede, ñalnde 24 e ñalnde 25 lewru kawle(octubre) hitaande 2013 e nder wuro Ñaabina e tule oole, ɓulli e hawaleeje e dow bismaango Fedde sukaaɓe Ñaabina noddirteende Fedde Ɓamtaare Ñaabina (Association pour le Développement de Niabina). Fedde Ɓamtaare Ñaabina waɗi ko cate tati:\nGarlol, gural Muktaar Mammadu Muktaar Ndonngo, diiri Ceerno Abdarahmaani Jallo, jatti Aarabel e Ibaa Sih yuɓɓinii ñalɗi pattamlami tuggude e ñalnde 13 haa ñalnde 15 lewru juko (ut) hitaande 2013. Yuɓɓini ñalɗi ɗii ko Fedde noddirteende Ɓulno e Tabito Sukaaɓe Garlol (CRIJG e ɗemngal farayse) e gardagol Jaaltaaɓe Abuu Jeey e dow tiitoonde Cukaagu e Golle.\nKo ñalnde 13 ndee golle ɗee puɗɗii.\nNjuɓɓudi Ballal e Ndeenka Suka (ONG Aide et Protection de l'Enfant) mawninii ñalawma Afrik wondande Jojjanɗe Suka to leegal Tayaret ñalnde 15 e 16 lewru korse hitaande 2013. Ñalnde 15 ndee, almuɓɓe duɗal ngal mbaɗi ko coftal ɓalli, fuku koyɗe, jimɗi e tinndinooje e tawtoreede ɓesngu leegal ngal.\nAbdullaay Idi Wan : Ceerno wanwanɓe keso : Ceerno wanwanɓe capanɗe tati e tataɓo (33ɓo) fiilaama ñalnde aljumaa 14 suwee to Abdalla Jeeri. Oon woni Abdullaay Idi Wan jahroowo e duuɓi 89. Ko o demoowo, guurɗo e wuro Abdalla Jeeri, nder komin El Vrah, hakkunde Kayhayɗi e Ɓoggee. O meɗiino wonde kadi jula e gaynaako. Ngolɗoo lefol fuɗɗii fiileede ko e gila e teeminannde 13ɓiire. Ceerno wanwanɓe noon foti wonde ko neɗɗo kumpitiiɗo diine lislaam, walla mbiyen Ceerno.\nSalamatou Sow, sociolinguiste, spécialiste de langue, culture et sociétés peules, est enseignant-chercheure à l'Université Abdou Moumouni de Niamey (Niger), et Membre-Associée du Département Langue-Culture-Environnement du LACITO (Laboratoire de Langues et Civilisations à Tradition Orale) du CNRS.\nLeydi Muritani mawninii, ñalnde talaata 21 lewru mee 2013, ñalngu winndereewu Paabi Jaatiiji e dow tiitoonde « faawru jaatiiji, nokku ciftinorɗo e fento ko nehaande ɓamtagol renndo ». Wejo alɗungo, feeñninngo ŋari finaa-tawaa men waɗaama. Wejo ngoo hollirii gila e goobuuji tawanooɗi e nder wimmbalooji kaaƴe jeereende Sahara, kuutorɗe gila e jamaanu kaaƴe kecce haa e geɗe kesam-hesaagu kollirooje hakkilantaagal e hattan Muritaninaaɓe","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2013-12-08T15:17:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163066051\/warc\/CC-MAIN-20131204131746-00011-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9545382261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9545382261276245, \"fuf_Latn_score\": 0.024268249049782753}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.936,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Winndugol taariika kuuptodingol Senegaal\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nTaariika senegaal, windanooma gila e taaniraabe haa e njaatiraaɓe kono ene heewi ŋakkugol. ɗum waɗi e hitaande ujunnaaji ɗiɗi e sappo e tati, taariixayanke biyeteeɗo Iba Der Thiam, aadani allah maa windita taariika Senegaal. Nde ɗum waɗi o renti e taariixayanke woɗɓe, nden noon laamu Senegaal, felliti kanium duusdeɓe mbela o taariika ene winditee. Abubacri Muusa Laam, ko taariixayanke jeyaaɗo e ngal ɗoon eɓɓoodi. O ari e yewtere Ko mbiiɗon, caggal nde ɓe njaltini kanko e gollidiiɓe makko, defte ngadiiɗi ɗi. Et nder yewtere nde o haali holko addi ngoo miijo, hono golledee njaari, holi caɗeele ɓe dañii, kadi holko woni faandaare maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190831-winndugol-taariika-kuuptodingol-senegaal","date":"2023-02-04T22:24:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00664.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6710526347,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6710526347160339, \"fuf_Latn_score\": 0.2137024700641632, \"ffm_Latn_score\": 0.07186103612184525, \"fuh_Latn_score\": 0.038230184465646744}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.602,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e alarba, ñannde 9, 8ɓuru 2023 ka taskaram On Tottaama Konngol no nawra en Senegaal. Karim WAAD e Khalifa SALL, ɓee dawroyankooɓe ɗiɗi jooni waawan taweede e suɓngooji hooreyaaku Senegaal happaaɗi ñannde 25 lewru 2ɓuru hitaande 2024. Ɗum laatike caggal nde kuulal sariya 28 woote Senegaal, sarɗiiji woote leydi ndii waylaa. Karim Waad ko ñawaaɗo e hitaande 2015 caggal nde o tuumaa mooɓugol jawndi ndi laaɓe, o fawaa kaso ngo duuɓi 6. Khalifa Sall kaŋum kadi fawano kaso ngo duuɓi 5 fii himo ñaami jawle laamu e hitaande 2018. Ɓe ɗiɗoo non ɓe yaafaama ɓe hettii jooni hakkeeji ɓii-leydiyaagal maɓɓe. Ɓe tawete e suɓeteeɓe ardagol Senegaal. Usmaan Sonko lunndiyankoojo mawɗo Senegal kañun no sokii e oo saaha.\nKo holno ñaawirɗon ngol waylugol sariya woote Senegaal yaananɗo walla newnanɗo Karim Wad e Khalifa SALL taweede e suɓngooji hooreyaaku Senegaal arooji? Ko holɗum habborɗon ɗii subngooji hooreeyaaku Senegaal arooji?\nDépart link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-holno-naawir%C9%97on-ngol-waylugol-sariya-wooteeji-senegaal-newnan%C9%97o-khalifa-sall-e-kariim-waad-tawtoregol-e-su%C9%93ngooji-saatii%C9%97i\/","date":"2023-09-30T10:39:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510671.0\/warc\/CC-MAIN-20230930082033-20230930112033-00228.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7816035151,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7816035151481628, \"fuf_Latn_score\": 0.16391435265541077, \"ffm_Latn_score\": 0.0507487952709198}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.714,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɗen ciftina ɓesngu nguu ko Pulaar walla Fulfulde haali e ndema : « So neɗɗo wammbaani naange, woni turaaki remi, roondoo nge, woni yahde ina jiggoyoo ko wuurdi. So neɗɗo remaani, yaha ko ɓuri casol mum woni taƴde jolɗe ina ɗaɓɓoya ko wuurdi. Fitti, fottee woni so neɗɗo gaynii ko soñnoo alaa e sago ɗannoo ina yiyloo ko wuurdi. Ndema ɗeɓiino mettude, kono mettaade ɗalaani ».\nLowre internet wootere to Amerik ina waɗi wiɗto ngam anndude \"hakkunde kitaale 60 (nde paltoor woodi toon ndee) e jooni, hol heen nde ɓaleeɓe ɓuri heewde wareede\". Najoore ! Wiɗto ngoo yaltinii wonde \"jooni ɓe ɓuri heewde wareede e nde paltoor woodnoo toon ndee\".\nWonaa enen kaali, ko wiɗto kadi waɗaango to duɗal jaaɓihaaɗtirde wuro na wiyee Leyde to Pays-Bas wiyi noon. «Lomlomtondiral jamma e ñalawma » walla mbiyen « annoore e niɓɓere » wonande yimɓe e kullon, ko huunde fotnde ɗoofteede, nde ɓalndu kam e hoore mum hatojini. Ganndo gardiiɗo ngoon wiɗto oo wiyi « Min tawii so ngaal deggondiral 'annoore \/ niɓɓere' ɗooftaaka eɗum baɗtina no feewi e cellal.»\nDavid Cameron woppanii Theresa May, duuɓi 59, ngardiigu guwarnama Biritaan. Ngol woni ɗiɗmol ko debbo ina ardoo Laamaandi ndenndundi. Jogori ɓurde maantinde e golle makko ko termondireede no leydi makko yaltiri Dental Orop.\nMawɓe leyɗe Afrik njooɗiima ñalnde 17 e 18 sulyee 2016 to Kigali (Ruwanndaa) e joɗnde mum 27ɓiire e gardagol Idiris Debi, gardiiɗo Dental Afrik e oo mudda kam e Nkosazana Dlamini-Zuma mawɗo Goomu Dental Afrik.\n\"Hol no mbaawirten faamninirde sukaaɓe men wonde ko jaŋde woni coktirgal ɓamtaare ɗoon ɗo annduɓe ngoni waasɓe, warkoyeeɓe ngoni alɗuɓe ?\" (konngol Robert Mughabe)\nÑalnde 29 suwee 2016, pelɓondiral muusngal waɗii hakkunde semmbeeji kisal (polis e sanndarmori) e hoɗnooɓe e « gasra » kuccitɗo e « Hopitaal Buammaatu » haa waɗi gaañiiɓe e semmbeeji kisal ɗii e hoɗnooɓe ɗoon ɓe yantude bonanndeeji goɗɗi (kaar polis duppaaɗo, barakuujikelaaɗiekn..).\nNduu lewru kadi sooynaani jikke, gajaaɗe na njokkondiri ndartaaki. Caggal haala Neema ngadduka coow e njiylawu kaŋŋe ɗo laamu ɓolata miskineeɓe jawkal mum en, e fitina ɗum waawi jibinde, jaaynde Al Akhbar, hono no heewnoo waɗde, saaktii ajaande woɗnde.\nE Innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Daartol Annabi Nuuhu mo yurmeende Alla e kisal ngoni e mum. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (JKM), ko kanko woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.\nFedde Ɓamtaare pulaar heɓii duuɓi capanɗe nay (40) caggal nde laamu jaɓi goodal mayre e nder leydi ndi ; yamiri yo nde waɗ golle mayre e nder Muritani no diidorii. Ɗum ko hoolaare e jogaade jikke addi haa ɗuum heɓaa.\nÑalnde alet 5 suwee Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (F.Ɓ.P.M.) yuɓɓinii ɗo Galle Sukaaɓe Kiiɗɗo ɗoo, maanditaare duuɓi mum 40. Tiitoonde ñalngu nguu ko « Duuɓi capanɗe nay kaɓagol majjere ».\nO ɓuri anndireede ko Taqiyullaah Jah. O jibinaa ko Nuwaasoot hitaande 1972, e nder galle seernaaɓe anndiraaɓe mbaawka alɓuraana, ɗuum waɗi o fuɗɗorii alluwal, refti heen o naati duɗal laamu (école 10 Elmina) e wuro hee, o janngi haa o naati Liisee (fannu hiisiwal), ɓaawo ɗuum, hedde 1990, o jokki jaŋde makko to Lycée Technique Andrée Peytavin to Ndar e nder leydi Senegaal.\nGamaal Abdel Naseer Huseyn, jibinaa ko ñalnde 15 saawiyee 1918 to Aleksandiri, o sankii ko ñalnde 28 settaambar 1970 to Keer. O ardiima leydi Misra tuggi 1956 haa nde o maayi ndee. O idii ko wonde kooninke, hade makko liɓde laamu e heɓtude ɗum.\nƁarakorde Tummbere Jiinge walla mbiyen Jeeriyel Tummbere ko ɗeɓi-duunde ɗo ɓarake Sammba Gelaajo Jeegi, Ceerno Suleymaani Baal e Ceerno Maalik Gallu Bah tawetee ko aldaa e sikke. Ko ɗeen jaale teskinnooɗe e nder yontaaji mumen ngaddani nokku oo heewde faayiida e fooɗtude hakkillaaji woƴaaɓe kisnugol geɗe ganni. Nii woni, Jeeriyel Tummbere wonti Hajjirde e wanngorde gila e ngenndiyankooɓe haa e wiɗtooɓe ɓaleeɓe e woɗeeɓe.\nÑalnde talaata 10 mee 2016, NASA habrii wonde yiytii 1 284 tagofeere hesere, tawi ko tagopeeje ɗe njeyaaka e yuɓɓo naange. Ɗum dey ko huunde hesere no feewi, sibu tagopeeje keewnoo yiytireede ko wootere wootere tee e nder daawe bajjondirɗe. Goɗɗum ɗum kadi ko ɗe goɗɗuɗe no feewi. Ɗe njiytiraa ko lonngorgal weeyowal (telescope spatial) biyeteengal Kepler.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-36","url":"http:\/\/www.pulaar.org\/","date":"2016-08-26T03:07:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-36\/segments\/1471982295192.28\/warc\/CC-MAIN-20160823195815-00102-ip-10-153-172-175.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7920283675,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7920283675193787, \"fuf_Latn_score\": 0.0916658565402031, \"ffm_Latn_score\": 0.06556285172700882, \"fuh_Latn_score\": 0.04610440135002136}","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardido Lesdi America US Joe Biden mani ardiido Lesdi Africa Fombinaari Cyril Ramaphosa dowko laarani taskaramji maako ngam hurguki gannudi yanayuuji sella.\nO wi \"narral amin bee kawtal koppi dum hunnde on ko hurgata gannudi kewdi nder Lesde Duunioyaaru nden Lesdi Africa Fombinaari do nder Lesde Botirta bee man.,\"\nDooko giidal wade nyennde jumbaare ministaajo haa America Naledi Pandor, wi Ramaphosa baruan yiduga bolide narral ngam joonde jam hebe.\nArdiibe ben taskani waduki giidal ko wannginta dabareeji kanndudi ko hurgata gannudi yanayuuji sella 'e ko waddata jahargal yeeso nder Lesde Duuniyaaru fu.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/19\/ardiido-lesdi-america-wadi-giidal-bee-tana-maako-mo-lesdi-africa-fombinaari\/","date":"2022-12-09T02:10:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711376.47\/warc\/CC-MAIN-20221209011720-20221209041720-00514.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995567203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995567202568054}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kalaba (ka ɗembo e hollina ba Kallaba, Kalabari, Kalbari e Kalabar)[1] un ɗe hawtirɗe mawɗe Diiwal Kuroos Ribas, Naajeeriya ɗe inɗe maare artuɗe Akwa Akpa e nder Efik.[2] Gelle ɗen eɗe pottidi Kalaba e maayo Great kwo ɗistinorɗe inɗe Kuroos Riba (gaɗa nder leydi Delta).\nKalaba un ɗembo hollinama ɓaano hawtirɗe mawɗe Naajeeriya musamman ɓano e heɓanki kuuɗe wakkatire lamu arɗugal Donald Duke (1999-2007) mo lattini gelle ɗen laaɓuɗe e jonderɗe sobira ɓe yimɓe gelle nder Naajeeriya. Arɗu gaɗe gelle ɗen ɗun hasama ɗiɗi Kalaba gelle e Kalaba fombina hukuma pamarun geɓɓal eɗun wodi shiyawal koyaari 406sqkm e ɗuuɗirka yimɓe 371,022 e hisago 2006.\nTaariku[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDuke gelle churchiwal, Kalaba ƙarnu caalii ɗun 19th\nKalaba un yimɓe portigol tokaniɓe Kalaba linyutuɓe gaɗa ɗe ƙarnuwal 15th eɗe lasgi ɗun ɗu'un nder guttuli ɗi Gine hunɗuko weeɗu wakkatire ɗeɓe ngari inaare ɗeɓe joɗi e jinsiwal unɓe. Ɗun waɗayi fottugo haiɗe ɓe artuɓe guttuli ɗi ƙarnu 18th ɗunɓe yimɓe Efik siryi koonuu hawti eɓe ibibio, ɓaagol gaɗa ɗe wonɗoɓe ɓe maayo Niiseer yaari eɗe ɗun Kalaba. Ɗun nder 1884 yalde sappo ɗe september, Queen Victoria waɗi jungo timmingo hakkilanki hawtie lamu e mawɓe ɓe nder Akwa Akpa anɗaaɗe ɓe yuroopu dun Kalaba kiidun ɗen laamu ɗun ɗun banbantake ɓe eɗun Kalaba kesun eta faaro fuuna. Ɗun'un ɗun hokki daama ɗe hawtirɗe laamu e huuwa eko ɓuri nder koɗeme gelle nder Kalaba un ɗun hore hawtirɗe ɗe ɓe yimɓe yuroopu hutirde ender Niiseer Delta haasai 1906 wakkatire jondergal laamu soyti ɓaggi Lagos.\nNassiji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- Falola, Toyin; Amanda Warnock (2007). Encyclopedia of the Middle Passage: Greenwood Milestones in African American History. Greenwood Publishing Group. p. 92. ISBN 978-0-313-33480-1.\n- Afigbo, Adiele Eberechukwu (1987). The Igbo and their neighbours: inter-group relations in southeastern Nigeria to 1953. University Press. p. 69. ISBN 978-154-583-6.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Kalaba","date":"2024-04-20T01:43:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817463.60\/warc\/CC-MAIN-20240419234422-20240420024422-00597.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9923753142,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9923753142356873}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sarde ko Daande baɗotoongalSarde ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nWerlaade bang yoo bangƁeydou firo woɗngo\n|caroowo||sarooɓe||carɗo||sarɓe||carirgal||carirɗe||caral||care||cargol||carli|\n|carol||cari||cardi||carri||carɗi||sarannde||caranɗe||saroore||carooje||saro|\n|care||sarre||care|\n|caroowo o||carooba ba||caroori ndi||carowol ngol||carooka ka||carooki ki||carooru ndu||carokal kal||carowal ngal||carowel ngel|\n|caroongo ngo||caroore nde||caroongu ngu||caroonge nge||carowum ɗum||carowam ɗam||sarooɓe ɓe||carooɗe ɗe||carooɗi ɗi||carokon kon|\nSaraade \/sarde \/sareede: éparpiller Ko baɗal baawngal wambude walla yaltinde sifaaji baɗe 3 ɗee fof. Ittude huunde e nokku, nawa ɗum nokku goɗɗo, foti wonii ko huunde memotoonde walla hakkilinaande. Saakaade \/ saakeede : se dispercer, se répandre Exemple : Arsuka suraaka, saaka. Saakeede ina waawi firtude yaajneede. E ngol konngol yeru ngol, *sureede* mbeňdi mum ko *saakeede*. Sareede saakeede : saakeede ari ko teeŋtinde baɗal sareede. ATK","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/672","date":"2022-11-26T15:16:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708010.98\/warc\/CC-MAIN-20221126144448-20221126174448-00835.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6076761484,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6076761484146118, \"fuh_Latn_score\": 0.16901353001594543, \"ffm_Latn_score\": 0.10283560305833817, \"fuq_Latn_score\": 0.054456040263175964, \"fub_Latn_score\": 0.034688711166381836}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kosam moƴƴinaaɗam e nder Afrik\nSaakitaama ñannde :\nMoƴƴinngol kosam e ƴeeyugol ɗam no jeyaa e ko ɓaamtata aynooɓe (durooɓe) Afrik. Kono ina teskaa caaɗeele mawɗe ɗe jogii e banŋe laatingol golle maɓɓe e yeeyugol kocce maɓɓe.\nE nder oo taskaram men keso ɗoo, en bismoto e nder ndee yewtere men Ibrahiima Jallo, hooreejo fedde moƴƴinooɓe kosam Burkina Faso. O aran ɗoo o jaaboo lamnde amen.\nNdee yewtere waɗii e battane ñalaande kosam yuɓɓinaade Dakar laamorgo Senegal. Ko timmi 55 pelle fenndooɓe kosam iwɓe e nder leyɗeele 6 hirnaange e wuddu Afrik jeyaaɓe e \"campagne mon lait est local\" ngarii tawtoreede nden ñalaande. Ɓe noddi laamɓe Afrique yo ɓe wallu no kosam moƴƴinaaɗam to men no ɓamtora, gollooɓe e ɗen banŋe heɓa nafa golle mum.\nE ley «Lollinal Ko Mbii-ɗon\"? ngal bismotoɗen e nder mum naalankoɓe, wala windinyankooɓe , wala kala dilooɓe e fannuuji rendo.\nHande en jaɓɓoto rapperjo mawɗo mbi'eteeɗo Safaray.\nHiɗon waawi juuraade hello amen Facebook:\nRfi Fulfulde e Tweeter amen: RFI FULFULDE\nHiɗon waawi kadi jokkondirde e amen ka talifon e ka WatsApp e ndee tonngoode ɗoo:\n+221772673131\nOn yettaama sanne.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20201204-kosam-mo%C6%B4%C6%B4inaa%C9%97am-e-nder-afrik","date":"2022-01-16T19:55:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300010.26\/warc\/CC-MAIN-20220116180715-20220116210715-00027.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5053978562,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5053978562355042, \"fuf_Latn_score\": 0.364048033952713, \"ffm_Latn_score\": 0.1079411506652832, \"fuh_Latn_score\": 0.018758106976747513}","num_words":179,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.413,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e talaata 7 lewru 11ɓuru hitaande 2023, ka taskaram men On Tottaama Konngol, on hollii min miijooji mon e hawre wonnde hakkunde Israayel e fedde Hamas ardiinde tuɗɗere Gaza. Hannde timmii lewru gila ndee wolde fuɗɗii hakkunde maɓɓe, ko timmi yimɓe ujune sappo mbaraama e nder Gaza, ko ɗuuɗude e maɓɓe ko siwilɓe. Siftinde ko ñannde 7 lewru 10ɓuru faltiindu, Hamas wari ko ɓuri yimɓe 1.400 e fiyannde mum e nder Israayel, ɗum woni sabaabu ɓamtugol fitina hakkunde maɓɓe.Holno njiiruɗon ndee hawre,lewru gila nde fuɗɗii? Ko holno ñaawirɗon darnde dental adunaaru ONU e oo alhaali ? Ko holɗe e pehe kaanaa ɓameede ngam ñawndugol oo baasi? Dr Abdu BAH e nder yeewtere ndee o jaaboto yoga e naamne mon onon ɓee heɗiyankooɓe.\nAvènement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-hol%C9%97e-e-pehe-kaanaa-%C9%93ameede-ngam-nawndugol-oo-baasi-aafii%C9%97o-hakkunde-israayel-e-palestiin\/","date":"2023-12-10T10:34:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00094.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5715510249,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5715510249137878, \"ffm_Latn_score\": 0.23212796449661255, \"fuf_Latn_score\": 0.18337176740169525}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ceerno Sammba Juulde Caam ,\nMi salminii ma he innde ɗemɗe ngenndiije Afrik. Ɗee ɓataake ngummorii ko to gooto he miñiraaɓe maaɗa dilloowo he ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije Afrik.\nCaggal nde miijo maa he jaŋde ɗemɗe ngenndi Senegaal yottii to am en , mi tottii heen jiyɗe am he yeewtere haalirde Seneweb ( Faandu almuudo) nde Mammadu Aamadu Lih.\nƁaawo ɗuum , mi waɗii heen winndannde kumpital he lowre Pulaagu.com, Yaakaare.com e dingiral fulɓe. Ana gasa a yiyii ndeen winndannde e jowe fotde teemedde ɗe joom en jiyɗe ngaddi heen.\nKo waɗtindii koo , mi fiilii heen lefol ngol hojomaaji 28 to tuddunde yiir-yiirnde ngam yottin'de kumpital ngal fayde he ɓeen ɓe njiyatah binndi haa gooto kala heɓa geɗal mum.\nMi renndii joɗnde e gabbiiɗo miijo maa , mi janngii binndanɗe ɗe neldaɗaa e ɗe njaabiɗaa he tuddunde yiir-yiirnde , kono ko hannde ummanii mi neldude he innde maa ɗee ɓataake bellitaaɗe. Miɗo yananaa a humpaaka ko woni heen miijo am , kono en njokkondiraano keeringal.\nMin kaaliino , min kaalti no min njahdiraani e miijo maa he cuɓagol ɗemngal wolof to Senegaal , ngal waɗee njartude ɗemɗe ngenndi keddiiɗe ɗee tawa ko waawnere he dow kuuɓal ɓesngu leydi ndii e ɗemɗe mum , kono gosoraaɗo seeratah e laawtaade. Ko ɗuum saabii ɓataake am hannde ɗee.\nMi yiyii he jaabawol njaabinoɗaa Sammba Cooyel aɗa wiya joɗnde goomu miijtagol he miijo maaɗa ndee ko ñalngu ñaawoore, kono maa ciimtol mayre addan ma ndeke wonah ñaawoore , ko dentin'gol joom en hakkillaaji mbele miijo maa ngoo rokkondiree jiyɗe naftooje ko aldaa e caɗeele bonnanooje leydi Senegaal e ɓesngu mum.\nCeerno Sammba , amin ceedii darnde maa nde ndarodinoɗen he ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije e yarlitaare njoganinoɗaa leñol maa Fulɓe , kono hannde min keɓii faayre mawnde sabu ngoo miijo feeñde he leydi senegaal tawa kadi ko mo min nganndirnoo ngenndiyaŋkaagal e nuunɗal addi ɗum.\nEna gasa a tinii caɗeele keewɗe ɗe ngoo miijo fuɗɗii jibin'he hakkunde leƴƴi senegaal , ngo jiiɓi enɗam pulaagu ngam woodde nuunɗanɓe goonga e abboriiɓe musidal , asko , cehilaagal e geɗe keeriiɗe. Miijo ngoo semmbinii ñekatnooɓe yaɓɓude woon ɗemɗe , miijo ngoo suusnii enndatnooɓe suutde gootal , mbaɗa ɗum kural tooknirangal yooɓaade keewal ɗemɗe ngenndi nde yoga heen puɗɗii gollaade ko nafata leƴƴi mum en e leydi mum en.\nMi ruttantaako peeje ɗee , ngati mi winndiino , mi haaliino , kadi mi goongɗiniino peeje ɗe annduɓe ɓee totti en. En njanngii yiyannde Mammadu Dem mo kisal Senegaal , Demmbel Sal mo Ndulumaaji demɓe , Ibraahiima Saar mo Cubalel laaw…\nHeddii tan ko mi huccina he maa ɗee laaɓnde :\n1 – Mbele haa jooni aɗa heddii he ngoo miijo ?\n2 – Mbele a ɓetii nafoore e caɗeele ko miijpo ngoo fuɗɗii addande ɓesngu Senegaal ?\n3 – Mbele ena laaɓi a wonah jooɓnaaɗo ngoo miijo fayde he ɓesngu Senegaal ?\n4 – Holi ko njoganiɗaa leƴƴi Senegaal haa ngoo miijo waasa addude ngañgu ?\n5 – Mbele aɗa jooɗtorii huwtoraade jiyanɗe ɓesngu Senegaal he ngoo miijo ?\n6 – Mbele haa jooni njaggirɗaa saliiɓe miijo ngoo ko yimɓe ɓe paamaani ?\n7 – Holi ko saabii a jaabortaako winndooɓe ɓee gootal he ɗemɗe ngenndi Senegaal ?\nCeerno Sammba , a hollitii ko ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije woni darnde maa , kono mi teskiima he jaabawooji maaɗa ɗii ko ɗemngal Farayseere tan kuwtortoɗaa. So tawii a huwtortaako binndol ɗemɗe men ngenndiije , holi no sellirta won'de ɓamtaare majje jeyaa ko he ngoƴaaji maa ?\nMinen min ngañaani hay gooto , saka noon meeɗɗo daranaade ko min ndaranii haa min ceedii ɗum , kono min mbaawah jaɓde miijo ngo min njananaa ena bonnana leydi ndii e leƴƴi mum . Ko ɗuum saabii faayre am en hannde ndee. Miɗo ñaagi maa nde ƴeɓtataa hay so hojomaaji 21 keeriiɗi ngam miijtaade he ngoo miijo to bannge leydi , leƴƴi , neɗɗaagu , diine e teddungal aadee. Miɗo yaakorii so a waɗii ɗuum , maa a dañtu miijo woodngo tawa jaltugol mum haljintah ngenndiyaŋkooɓe senegaal e kala daraniiɗo goonga he winndere.\nMinen , min ngonah haɓirteeɓe goɓɓe , min ngonah warooɓe koye , min ngonah ɓe ngittantah mawɓe geɗal , min ngonah ƴattondirteeɓe he laabi , kono kadi min mbaawah jaɓde miijo ngo min njananaa ɗaɗol mum ko niɓɓere , caggal mum fergitere , yeeso mum ko nimsa , nder mum ko mbuɗu , boowal mum ko baasal ngenndi . Amin pelliti firlitde cagataagal am en he faddaade ngoo miijo , min mbaasira ngo jawɗeele haa nde min pooli kala tawa senegaal e Afrik fusaani , ƴiiƴam ɓesngu mum rufaani. Min kaɓtortoo ko nuunɗal e rokkude mo woni kala ko haan'di.\nMin nanii haala woon he \"dipiteeji e ministeeruuji\" ngam hollitde waasde ɓe goongɗin'de ngoo miijo , kono tan haa jooni amin padi nde njooɗtotoɗaa he jeese ɓiɓɓe Senegaal, ngoongɗinaa ngoo miijo ko fergitere nguurndam tan wonnoo.\nAlaa mo woofatah he nguurndam , kono anndude ko goofɗo, ruttoo jeyaa ko e jaale nuunɗal tammbatooɗe yonta e guurdigal moƴƴal. Miɗo yaakorii , maa a huwtoro ɗii bagginaali , njaaboɗaa laaɓnde ɗee kadi njaɓaa tonngirde ɗum ɗemngal senegaal ngenndiwal. A jaaraama\nIbraahiima Umar Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe\nhoyreejo catal Tijjaani Aan ngal Tabital Pulaaku Farayse","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/dingiralfulbe.blogs-de-voyage.fr\/","date":"2013-05-23T18:52:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368703682988\/warc\/CC-MAIN-20130516112802-00071-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4248639047,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42486390471458435, \"fuh_Latn_score\": 0.25921720266342163, \"ffm_Latn_score\": 0.2285388559103012, \"fuf_Latn_score\": 0.06798603385686874, \"fuq_Latn_score\": 0.018074670806527138}","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.359,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 03\/11 Ladde anndaa ɓiɗɗo moƴƴo kono ɓiɗɗo moƴƴo ɗo woni fof ina anndi hoore mum. Ngurndam Pullo dahanooɗo e laamu tuubakiri ngam maccinoyeede, nootortooɗo e innde Umaar Ben Sayiid winndaama e kuɗol Dr.Ala Alryyes to duɗal jaaɓi haaɗtirde mawngal Yale University.\nUmaar Ben Sayiid ko pullo, joom diine jeyanooɗo e nder Fuuta Tooro mo laamu tuubakiri dahnoo balɗe 4 hade Abriham Lincoln siifde sarɗi kaɗtuɗo julawu maccungaagu e nder Amerik no diidorinoo (The proclamation of Emancipation).\nUmaar Ben Sayiid jibinaa ko e hitaane 1707 to Fuuta Tooro, o saŋkii ko e hitaande 1864 e nder dowla North Carolina e nder dowlaaji dennduɗi Amerik tawii o mo yahra ko e duuɓi 94 tawii hari ngam taƴde callalle maccungaangu (civil war) nana gasa kono o meeɗaani taweede oon ñalawma. Ko toon yanaande makko woni e nder ladde North Carolina; etee o accaani ɓiɗɗo.\nSabu dimo makko tuubaako teskaade e makko ganndal e mbaawka binndi arab e ajami e oon sahaa mo binndi mbeɓaani, oon hokki mo fartaŋŋe waasde liggaade golle muusɗo kañum e jokkude binndi makko e jaŋde e jaŋngin'de. Umaar Ben Sayiid ko noon wuurdi e nder maccungaaji haa nde o saŋkii kono omo jeyaa e seeɗa dahanooɓe ɓe meeɗaani woppude diine Islaam.\nUmaar Ben Sayiid jaŋnginanno diine Islaam. Sabu makko waasde jogaade deftere Qur'aan nde o dahetee nde, nde o yettii Amerik, o winditi deftere ndee fof e yowitaade e kuñagol makko Qur'aan o. Hannde ndeen deftere ina woodi nde o winditori juŋngo makko (natal ngal nani ɗo) etee hay iwdi makko e filla (taariik) makko o winndii e ajami. Ko e nder duuɓi cakkitiiɗi Dr Ala yiyti deftere makko nde e nder njeeygu luumo kala ko yowitii e pinal ngal julaŋkooɓe Israayiilnaɓe mbaɗatnoo; ko ndeen o soodi deftere nde haa ɗum tagi mo ummanaade wiɗtude nguurndam Umaar Ben Sayiid.\nDeftere nde kañum e film (bannda video) bayyinoowo nguurngam makko yaltii to suudu pinal ɓurndu teeŋtude e mooftugol pine ɓaleeɓe to Amerik, hono New York Shomburg Library. Dr Ala winndidi deftere nde ko e Dr. Syllivan Juuf (nate maɓɓe e wondude e Dr Hamme Watt, gooto e fuutaŋkooɓe daraniiɓe pinal fulɓe e nder Amerik). Nde yalti ko e muulngo University of Wisconsin Press, 2011.\nHade mum maayde tawii Umaar Ben Sayiid ko ganndo mawɗo hiisa, jaŋnginoowo diine Islaam kadi ko julaŋkaagal o waɗtindori. Ko e korsa mawɗo maccinnooɗo mo oo o wonnoo sabu oon tawii toŋngitiimo e waɗde kala ko o yiɗi. Video seeɗa e nguurndam makko nani ɗo.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=892:pinal-deftere-e-nguurndam-umaar-ben-sayiid-pullo-dahanooo&catid=40:pinal&Itemid=135","date":"2013-05-25T19:42:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368706153698\/warc\/CC-MAIN-20130516120913-00071-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.771569252,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7715692520141602, \"fuh_Latn_score\": 0.12515754997730255, \"fuf_Latn_score\": 0.08060614764690399}","num_words":449,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.714,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wadani ngomnaajo Jihawol Osun boymaajo laatudo gooto nder mawbe jam'iyawa APC, Chief Bisi Akande, Barka bee hewtuki duubi 84 duubi danyorde maako.\nNder jawaabu ardiido on Buhari tinndini boddi Bisi Akande musamman dow ko laarani ko O jaggani Lesdi Naajeeriya.\nBuhari wi Chief Akande besdan \"wadannki ummaatoore kuude ko haandi ko besdata bamtuki daraja maako.\"\nO wadanimo Do'a duudal duubi ngam o jaggana jam'iya enanta Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/17\/ardiido-lesdi-naajeeriya-wadani-bisi-akande-barka\/","date":"2023-02-04T00:14:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00828.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9969750047,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9969750046730042}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Catal FƁPM Kayhayɗi, e ballondiral e ɗanniyankooɓe men to Farayse, lelnii eɓɓoore feewtunde e kuutoragol ɗemɗe ngenndiije e duɗe tokoose sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 4, 5 haa 6 (maternelle), ngam nafoore wonande cukalel janngude ɗum ɗemngal mum neeniwal. Fedde UNESCO, fedde faggudu winndere, haralleeɓe njanngiin fof, ina kawri e nafoore wonnde e fuɗɗoraade jannginde kala cukalel ɗemngal mum neeniwal. Faandaare eɓɓoore ndee ko jarribaade ngam teeŋtinde nafoore wonnde heen ndee.\nKo ɗum waɗi duɗe tati cuɓaama ngam gollondiral e mbaydi eɓɓoore ndee : Duɗal Siñcaan Sammba Cillo, Duɗal Tulde e Duɗal Gurel Saŋe. Ko ardii fof jokkondiral waɗdaama e ardiiɓe duɗe ɓee, caggal ɗum jannginooɓe ɓee njokkondiraama ngam famminde ɓe tigi rigi hol ko woni loowdi eɓɓoore ndee, ɓe paama ɗum.\nCaggal ɗuum, ñalnde alet 07\/11\/21 heblo waɗaama ngam ɓeydaade famminde jagginooɓe e duɗe ɗee faandaare eɓɓoore ndee. Heblo ngoo tuugnii ko e toɓɓe ɗiɗi mawɗe : karallaagal njangiin sukaaɓe tokosɓe e nafoore idaade jannginde cukalel e ɗemngal mum neeniwal. Ɗee toɓɓe mbaawii yeewteede no feewi, dalillaaji laaɓtuɗi kollitaama heen, e wattan heblo ngoo, tawtoraaɓe ɓee ɓeydiima faamde no feewi faayiiida jaŋde sukaaɓe, copoƴƴi hannde calɗi ɓamtaare janngo, jaŋde woni \" famɗa suura heewa lammina\", ko jaŋde waawi ƴellitde en, eɗen poti daranaade tigi rigi jaŋde sukaaɓe gila e ngooroondi ndii, ɗuum woni les. Jannginooɓe rewɓe 7 mbaawii tawtoreede heblo ngoo, tawi heen tato ko duuseteeɓe e nder mbaydi eɓɓoore ndee. Yimɓe tato cuɓaama ngam wallondirde (rewindaade) e jannginooɓe duɗe ɗee e nder lebbi 8, caggal ɗum maa ɓeto waɗe gam hoolkisaade ngartam ngonɗam heen, e so Alla newnii waawa sareede mbele heewɓe ina kumpitee.\nƊoo jooni, Catal ngal muulii deftere nde lowe tati : lowre taro, lowre hiisa, e lowre binndol. Ndee deftere maa wonan jannginooɓe ɓee tuugnorgal ngam yuɓɓinde binndanɗe mumen. Ñalnde alarba 12\/01\/22, heblo waɗaama ngam famminde jannginooɓe ɓee no mbaawirta huutoraade deftere ndee, mbele ina jibinana sukaaɓe janngooɓe ɓee ngartam no feewi. Faandaare eɓɓoore ndee ko mbele, e wattan hitaande ndee tawa sukaaɓe ɓee keɓindiima taro : gila e alkule ɗee, mbaawii kijjanɗe kam e kelme tokoose. Ɗum ko to bannge taro.To bannge hiisa yo ɓe mbaaw limde tuggi ɓolum (0) haa noogaas(20), ɓe keɓindoo kiisorɗe nayi ɗee, ɗum woni : ɓeydugol, ustugol, cowgol e peccugol. To bannge binndol ɓe puɗɗoroo ndiidon tokoson, reftude e toɓɓe, goobde. To bannge deftere Alla ndee, yo ɓe mbaaw ko famɗi fof cimooje 5, tawa ko Faatiha ardii. Eɓe poti waaawde jimɗi pulaar ko famɗi fof jime tati. Ko yiɗde hollitde tigi rigi nafoore fuɗɗoraade jaŋde ɗemɗe neeniiije sukaaɓe ɓee ina waawi safrude caɗeele guuraaɗe hannde ɗee. Ɓeto adanngo ina foti waɗeede ngam ƴeewde hol to golle ɗe njahrata. Ko feewti e paandaale hol ko fuɗɗii heɓeede heen ? Terɗe tati cuɓaama ngam yillaade duɗe ɗee e darorɗe lewru mbooy so Alla jaɓii, ɓeen ngoni : Saalif Joop, Ceerno Ñaan e Diyye Joop.\nUsmaan Ñaan-Catal Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/06\/20\/catal-f%C9%93pm-kayhay%C9%97i-jande-%C9%97em%C9%97e-neeniije-he-du%C9%97e-entaa%C9%93e\/","date":"2023-03-25T20:43:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00271.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6791236997,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6791236996650696, \"ffm_Latn_score\": 0.2522672414779663, \"fuh_Latn_score\": 0.05492640659213066, \"fuf_Latn_score\": 0.011639564298093319}","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.651,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeynaba Bah Dem suɓaama Meer Fann-Point E- Amitie, o lomtii ko Palla Saamba, yoo Allah yurmo ɗum, maayɗo ñalnde 19 Mbooy yawtundu ndu.\nJeynaba ko diisnondirteeɗo ngalluure nde tawi ko he innde lannda Taxawou Dakaar. O fooɗondirnoo jappeere ndee ko Koddu Jeen, gonnooɗo cukko gadano meer o, e Doktoor Papa Maalik Joop mo Benno Bokk Yakaar, meeɗnoo wonde meer ngalluure nde tuggude 2009 haa 2014.\nSuɓngooji ɗii mbaɗaa ko he gardogl Jibi Jallo sous prefet Dakaar Plaato. He nder toɓɓe 46 ko Jeynaba ƴetti 26.\nCaggal nde o heɓi poolgu, Jeynaba ƴettii konngol, ngam jaarde yimɓe ngalluure ndee, kono kadi o wiy o juutnotaako he haala, omo anndi tan noon mo o lomtii o, Palla Saamba ko funeere makko wonno.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/08\/jeynaba-bah-dem-su%C9%93aama-meer-fann-point-e-amitie\/","date":"2023-06-08T01:58:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00705.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3529732227,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.35297322273254395, \"fuh_Latn_score\": 0.3489575684070587, \"ffm_Latn_score\": 0.13941268622875214, \"fuf_Latn_score\": 0.13053828477859497, \"fuq_Latn_score\": 0.016802534461021423}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nHolko ɓee rewɓe gollooɓe walla gollanooɓe hoore mum battinta e faggudu?\nKo holno rewɓe ɓen wuuriri e oo alhaali ɓeydagol cokkeeli e nder ndee jeere?\nFaggudu, nafa e caɗeele wonɗe e ne'ugol e yeeyugol gerto\nCaɗeele ɗe laamuuji yoga e leyɗeele Afrik jogii ko faati e ƴamtugol sagalle\nHolko woni battane Maggal Tuuba e nder faggude Senegaal?\nAlhaali ƴettugol asiransi wonande remooɓe e aynooɓe\nAlhaali rewɓe gollanooɓe hoore mum e darnde maɓɓe e ɓamtaare leydi maɓɓe\nSenegaal, alhaali ɓeydagol coggu ka jeere e battane mum e ngurdam senegalnaaɓe\nKoolol 8ɓol \"Ticad\" joonde Japon e ruunde Afrik toTinis, Japon ƴetti aadi wallitagol to banŋe cellal e ɓamtaare Afrik.\nKo honno ñaawirɗon nguu njillu ngu Emmaniyel Makron waɗi to Aljeriya yontere faltiinde?\nTinis: Koolol 8ɓol \"Ticad\" jonnde Japon - Afrik, hol e jokkondiral Japon haani joganaade Afrik?\nJulde Sabi BUM hertorɗo faggudu, no taskoo alhaali beydagol coggu ñamri e nder Afrik e battane mun e alhaali leyɗeele ɗee\nBattane ustagol doole (semmbe) kaalis Ero e dow faggudu leyɗeele Afrik\nRD.Konngo, hooreeɓe leyɗeele ngoomu SADC tummbondirii hanki e alarba Kinsasa\nKo honɗi e alaaji ɗanniyankooɓe huutorta ngam neldugol kaalisi [Taskaram fillitaaɗo]\nKoodiwaar alhaali caɗeele ndee nokkuure (laawol) yoɓa-feƴƴa e nder \"grand bassam\"e ngurdam hoɗiyankooɓe ɓen\nKo honɗum woni saɓu ɗii seppooji waɗuɗi yontere faltiinde Sarlon, Dokteer Alajji Ummar Njay no taskoo oo alhaali\nAmerik, Donal Tromp hooreejo kiɗɗo leydi ndin nootike e talaata prokireer suudu sariya Nii-Yoork, kono lamndal hay e gootal o jaaɓaaki\nSarlon, seppooji ɓiɓɓe leydi ngam hollugol meetu ɓernde e ɓeyɗagol coggeeli nguureeji woni sabu fitinaaji ɗuuɗuɗi ka laamorgo Fritawoon.\nKo honɗum oo Kan waawi ɓeyduɗe e faggudu leyɗeele Afrik? [Taskaram fillitaaɗo]\nKo holɗum hawre hakkunde Ruusiya e Ukreeniya battinta e dow faggudu Afrik? Ko wonata battane mayre e ngurdam afriknaaɓe? [Taskaram fillitaaɗo]\nFaggudu: Alhaali ɓeydagol cogguuli ɗin ka nder jeere leyɗeele Afrik [Taskaram fillitaaɗo]\nSenegaal: kulol ŋakkugol keroseen jeertinaama to Ayropoor mawɗo [taskaram fillitaaɗo]\nAlhaali ɓeydagol luwaasi cuuɗi e nder yoga e gure mawɗe Afrik [taskaram fillitaaɗo]\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/faggudu\/","date":"2022-10-07T06:39:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337971.74\/warc\/CC-MAIN-20221007045521-20221007075521-00220.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7153471708,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.715347170829773, \"fuf_Latn_score\": 0.2324112504720688, \"ffm_Latn_score\": 0.03958538547158241}","num_words":359,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Google Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.jokku taro\nCategory Archives: Afrik\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor, diiwal St.Louis Senegaal. Ñalawma oo teddiniraa ɗum ko ganndo Afriknaajo ŋana; pullo paarnortooɗo Pulaar, yiɗi ɗum kadi gollanii ɗum ko ɓooyde majjinta,oon woni porofesoor Abubakri Muusa Lam.jokku taro\nHe mooɓondiral mum ɓaɗnongal 1982, nde Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal (Association pour la Renaissance du Pulaar -ARP – Senegal) felliti waɗtude jaŋde Pulaar toɓɓere ɓurnde himmude he kuccam fedde ndee, ko wonno caɗeele he oon tuma ko defte janngirɗe pulaar. Fedde ndee udditi duɗe janngirɗe he nder diiwaanuji Senegaal ɗi kala. Gila he saareeji mawɗi ɗii, haa he gure tokoose ɗe, ɗuɗe ngudditaa ene njanngina Pulaar. Yimɓe kala nootiiJOKKU TARO\nRenndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal ari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik noon ene anndiraa won'de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder Afrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne, keeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde mahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi nii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi).Jokku taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam rimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare goomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade daartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25) tummbitere .Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/afrik\/page\/2\/","date":"2022-09-25T20:03:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334596.27\/warc\/CC-MAIN-20220925193816-20220925223816-00225.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8197010159,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8197010159492493, \"fuh_Latn_score\": 0.12678079307079315, \"ffm_Latn_score\": 0.024153096601366997, \"fuf_Latn_score\": 0.02343503013253212}","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde oo e nder diiwaan Maatam, caɗeele resoo telefon ina mawni no feewi. Kala hannde kuutortooɗo telefon mum woni ko e poos mum, walla ko e kalbe mum, alaa fof keɓoowo noddaango, walla noddoowo yahde to bannge enternet kam haalaaka. Tee wonande jogiiɓe wifii ɓe ne ko ɗeen caɗeele njogii. To bannge heɓɓatooɓe nulde mumen to wari, oraas monee, wertern union walla nulde goɗɗe ɗuum newaaki. Tee to bannge coodgu keredii newaaki, so a soodii ina yaawa yahde. Won hollitde to pormosiyoŋ baɗateeɗo, ina yaha to orop, amerik kono yahataa e dowlaaji afrik tee ko dowlaaji denndaaɗi nokkuuji, ndenndi ngalu faraa ñamateeɗo so tawii woniraama hono noon ko ɗum caɗeele mawɗe. Tee bannge renndo teeru Oogo ɗo ɓadii e kala ɗo ɓuri woɗɗude yahata tan ko ina ɓeydoo saɗtude resoo. Ɗuum jooni wonii lewru, hay to bannge rajooji aɗa sabboo noddaandu ko juuti aɗa nanataa. To watsap ngam nuldude walla heɓde ko huunde saɗtunde.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/diiwaan-maatam-wonaa-telefon-wonaa-wifi\/","date":"2019-04-25T15:47:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578727587.83\/warc\/CC-MAIN-20190425154024-20190425175058-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7478915453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7478915452957153, \"fuh_Latn_score\": 0.19070130586624146, \"ffm_Latn_score\": 0.04929271340370178}","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.676,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ina tolnoo jooni e lebbi tati, beeli aduna oo fof njowii ko he Amerik. Hol ko saabii ɗum ? Saabii ɗum ko Donal Trump gardiiɗo leydi ndii fotde duuɓi nay, caggal ɗuum ɓesngu Amerik suɓii goɗɗo, Donald Trump wiyi « alaa heen sabu ko kakaaɗo », o wullitii kala ɗo o fotnoo wullitaade (tawi nii ko yimɓe lannda makko ngardii ɗum) kono o hollitaa tan ko o kawaaɗo, yo o jebbilo. Ina heewi yiyeede nii, luulndo kala ina woytoo e wooteeji wujjaama, hay so tawii eɗum heewi wonde goonga (he leyɗeele baaɗe no Muritani nii) ina saɗtira ngo yaltinde dalillaaji ceedtooɗi ɗuum, nde wonde ngo heedaani he juɓɓule deenooje ɗum. Ko ɗum waɗi ngo heewi tan ko jebbilaade, ngo fanndoo sahaa goɗɗo. Kono ko Trump koo, ko kaawiis, sabu juɓɓule tammbiiɗe wooteeji ɗee kala ina jooɗtoraa ko kanko ɓuri jogaade he mum en tiiɗndi, tawde ko heerto ngo o ardii ngoo foolnoo he wooteeji 2016, ɗo o felɓondirnoo e Hilari Clinton ( fartaŋŋe makko, hay so tawii keewal ɓesngu ko Hilari wootannoo, njuɓɓudi sariya maɓɓe waɗi ko jogiiɗo keewal e senateeruuji laamotoo). Ngolɗoo laawol noon, banngeeji ɗiɗi fof ko o poolaaɗo, kono ɗum addanaani mo jebbilaade, o nangtii tan he konngol « ko mi kakaaɗo », dalilaaji ɗi awokaaji makko kollitnoo ñaawirɗe maɓɓe kala mberlaa ko ladde, sabu teskeede alaa ɗo ɓaari.\nKo haawnii kay, ko haa ñalnde 6 saawiyee, laawɗingol poolgu Joe Biden laamɗo Amerik teskaaɗo wonde ko kam fooli e wooteeji ɓennuɗi ɗii, ndekete Trump ina soomi mooɓde wallidiiɓe mum yo ceppu feewde to « Capitole », maande demokarasii he nder leydi hee (Suudu Sarɗiiji nanndo Asammbele Nasiyonaal men) ngam kaɗde senatooruuji laawɗinde poolgu hooreejo keso leydi ndii. Seppo ngoo wonani reenooɓe kisal nokku oo no bettere nii, sabu arɓe ɓee keɓii naatde haa mbonni won e geɗe he nder nokku hee, huunde nde meeɗaaka naneede saka yiyee, sabu gollaade ɗee kaantare « Capitole » he nder leydi Amerik : ko burñitde calɗi tammbiiɗi « Demokarasii » he nder Amerik, ɗum jibinii maayɓe njoyo (5). Kono ñalnde 20 saawiyee 202, nde Joe Biden foti fiileede ndee « so bone tintaama puuyii » hay mbuubu ɗojjaani e saraaji Capitole saka nder mum, geɗe fiilngo ngoo fof njahri no haanirta nii, Trump tawtoraaka ko wayri waɗde gila e hitaande 1869, kono cukko makko ɗoon woni haa ñalnde ndee joofi.\nJooni kay heddii ko hol ko hebori wonde battane Donald Trump. O hebornoo ko ɓooreede he laamu ko adii 20 saawiyee, teddeendi njuɓɓudi laamu haɗi ɗum, kono o tuumaama goɗɗum \" huutoraade ndoolndoolaagu ngam haɗde juɓɓule dowla waɗde golle mum en \" hay so tawii ɗum tawii fiilngo Joe Biden haɗii mo laamaade, o wontaa dikkaade lefol laamu kaaɗdi nguurndam makko so o daɗi e yahde kasoo. \" Demokarasii Trump \" noon ko so \" miijo ngo yahdaani e miijo am hay so tawii noon ko keewal, hay so tawii juɓɓule carɗooje ɗee ndewaani he ko njiɗ-mi koo, ko mi jontaaɗo, mbeɗe jogii kaalis e saatooɓe kelle, yo bon ! \". Demokaraasi Amerik jeeɓetenooɗo tolsii he laamu Trump, kono Joe Biden huniima \" welditinde Ameriknaaɓe \" haa ɓasa ko ɗeɓi helde koo. Biden, yo a jogoro jam !\nMaamuudu Haaruuna Joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/02\/01\/%E2%80%88demokaraasi%E2%80%88-trump\/","date":"2021-09-27T15:29:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058456.86\/warc\/CC-MAIN-20210927151238-20210927181238-00210.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3616836369,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3616836369037628, \"fuf_Latn_score\": 0.3537869155406952, \"ffm_Latn_score\": 0.2003762423992157, \"fuh_Latn_score\": 0.08252719044685364}","num_words":499,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luulndo Muritani: So Muritani wonno wudere foti ko waarteede!\nMooɓondiral lanndaaji dawrugol luulndo leydi Muritani, kuñtitii fekkuru huuɓtidinndu nguuraangu, ɓe puɗɗiima fiyde ɗo ranwata e buubaa ɗoo. Leydi Muritani ine saɗtiraa mooɓondire baaɗe noon. Ardiiɓe lanndaaji ɗii kuccinii konnguɗi mumen e hooreejo leydi Muritani Mohamed Cheick Ghazwaani, nde o waɗdata ŋaasaa ŋaas caɗeele guuraaɗe ɗoo leydi ndii, so ɗum alaa o alaa oon hattan e kaan mbaawa yo o ɗaccu gannginorde makko. Ɓe kollitii, caɗeele guuraaɗe hannde ɗee daɗɗii ɗum ko ɗawre, laŋkere, mbuuñaari, leñamleñamaagu ekn.\nWonande noddirteeɓe ɗoo Hardaneeji, ɓuri wonde ngoƴa mumen, ko kuule kaɓotooɗe maccungaagu ciynatee. Ngati ɗum jeyaa ko e caɗeele maɓɓe, ɗe ɓe nguuri.\nArdiiɓe lanndaaji ɗii kadi, mbaɗii eeraango nde laamu nguu haɓotoo mbuuñaari, bonanndeeji, haa ustude cogguuji ñameele.\nDaranaade ndeenka ɓiɓɓe ngenndi ndii, haɓaade dolo sannjara haa e dorog, sibu dumunnaaji ɓennuɗi teskaama toppitiiɓe ndeenka leydi Muritani joo e joo kala ko jaggirɓe yimɓe dorog. Jiidaa kay e warngooji kaantoriɗɗi, waɗ boniiɓe ɓe kaajaaka sukaaɓe, mawɓe haa nih tigguuji berleteeɗi e nder mahanteeje ɓooyɗe ɗo ndiyam diiñii tawo hoɗaaka.\nE wiyde noon Messaoud Ould Boulkheir gonnooɗo hooreejo batirde ngenndiire Murtiani Ghazwaani nih foti tan, ko wiyde ɗaccii laamu nuunɗa wiya alaa mbaawka ardaade. E wiyde makko, meeɗaaka yiyeede gardiiɗo leydi ine hula noddude kaaldigal ngenndiwal, sibu tan hulde naamne baaɗe no \"passif humanitaire\", maccungaangu ekn.\nTeeŋtinaama heen, wonde ɓaleeɓe Muritani ko joñaaɓe, ɓittaaɓe, laŋkaaɓe, ammbaaɓe e laamu nguu e fannuuji ɗii fof. To bannge konu (armée), ɓaleeɓe ngalaa heen geɗal, cellal (santé) ko noon, e kala fannu mo miiji-ɗaa. E wiyde maɓɓe kala jedduɗo ɗum, qirraaki goodaangal ɓaleeɓe e leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Politque\/a\/ART-FTCNMHWF9X\/Luulndo-Muritani-So-Muritani-wonno-wudere-foti-ko-waarteede-","date":"2021-10-23T02:34:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585537.28\/warc\/CC-MAIN-20211023002852-20211023032852-00091.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4479680359,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4479680359363556, \"ffm_Latn_score\": 0.4091325104236603, \"fuh_Latn_score\": 0.07405559718608856, \"fuf_Latn_score\": 0.06102592125535011}","num_words":268,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe e laamu\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on njowtaama e yewtere men Dinngiral Rewɓe e RFI Fulfulde.Nder taskaram hannde en yewtan fii debbo e laamu, ɗum woni rewɓe laatiɓe hooreeɓe gelle walla gure yoga wi'a ɗum ca'e walla galluure.E ley yewtere meeɗen, eɗen tawdaa e Haako Siidi BAH, o laatinooke horeejo wuro Cille-Buubakaar e nder Senegaali. Jeenaba TUURE, hooreejo deende\/ galluure HLM Weelingaraa Senegal. Abdulaay JALLO, anndiraaɗo Jowro Jura, Burkina Faso.E nder Estidiyo RFI Fulfulde en silminan Burehiima ÑAALI, renndiyankojo, sociologue e faransiire, ko jeyaaaɗo Benin.\nOɗon mbaawi heɓude ɗee yewte fuu e hello amen Facebook e Twitter RFI Fulfulde\nE ley taskaram men garoowo en haalan ko yowitii e Rewɓe e Coftal ɓalli walla rewɓe waɗooɓe ɗarte.\nOɗon mbaawi hokkude hakkilaaji mon e dow majjum. Tonngoode amen wathsap ko : 00 221 76 644 12 74\nBisimila moon e keɗaade oo taskaram.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210105-rew%C9%93e-e-laamu","date":"2022-01-29T11:22:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304883.8\/warc\/CC-MAIN-20220129092458-20220129122458-00429.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9010120034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9010120034217834, \"ffm_Latn_score\": 0.03374842181801796, \"fuh_Latn_score\": 0.03233349323272705, \"fuf_Latn_score\": 0.016191912814974785, \"fub_Latn_score\": 0.013723308220505714}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Monastir (Tunus) Guinee naatii he daartol basketball sukaaɓe caggal nde ɓe kawi Ejipta ɓe ngannduɗaa nawii kawgel ngel laabi joy. Gila 2013 feewde hannde hay kippu Afriknaajo gooto meeɗaani nawde ngel ɗoo kawgel so wona tawo ko Ejipta walla Mali. Ko kamɓe kooni noo he ngel ɗoo kawgel Basketball sukaaɓe les 16. Ndeen hoonaare noon Lagine ittii ɗum hanki ñalnde Dewo-hoorebiir 23, Morso 2023 to Monastir. Ngol ɗoo kawgol Lagine he dow Ejipta 84-76 wonata laawol ɗiɗamol ngol Lagine hawi Ejipta he nder ngel ɗoo kawgel. Gadanol ngol ɓe piynoo Ejipta ko loggi 83-78 tuma nde ɓe ngoni he pooɗondiral diɗɗe (gurupaaji).\nAngola meeɗnooɓe nawde ngel ɗoo kawngel ko ɓuri jooni duuɓi sappo, kanum ari ko nayaɓo. Lagine ko ngol woni laawol mum gadanol yettaade kawrital joofnirde (finale).\nHe saanga fooftere hakkundeere ko Ejipta ardinoo loggi (mbattuuji) 48-44, he nder daawal taaɓal ɓe ngardii Lagine 15 loggol, kono nde yahi haa daawal nayaɓal Lagine naatni loggi 26-0 kadi ɓe ŋottilii he ngardiigu maɓɓe haa nde fijo ngoo joofyi.\nKarmanndi Gasama ko kanum ardii he loggi ɗii, o waɗii loggi 25, Nuur Gasima Tuure 22, Arfaan Jaane waɗi cowe ɗiɗi-ɗiɗiije (double-double) laaɓi jeeɗi woni sappo he nay loggol (mbattu).\nLagine timminirii ngel ɗoo kawngel hawde lawbi jeeɗiɗi tawa hawaaka hay gootol (7-0), Ejipta kanum hawii lawbi joy kono fiyaama lawbi ɗiɗi (5-2) tawi ɗiɗi fo ko Lagine hawiɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/07\/24\/fiba-u16-kawgel-afrik-guinee-nawii-ray\/","date":"2023-09-30T18:59:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00539.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9631759524,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9631759524345398, \"fuf_Latn_score\": 0.020591387525200844}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.084,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Guwerneer mo Diiwaan Maatam Umaar Mammadu Balde jooɗodiima e remooɓe wonɓe e nder diiwaan o, kame ardiiɓe gollorɗe wonɓe e diiwaan o. Sabaabu ndeeɗoo jooɗnde ko ngam daɗɗude peeje no ŋakkere haaranduru no yaltiri diiwaan o. Sabu teskaama oo sahaa gonaaɗo colli mbonnii gese ɗe tee kala ilam suwaa tawo arde. Ɗiin kulhuli hooreejo leydi yamirii yo o jooɗdo e remooɓe ngam daɗɗude peeje. Caɗeele keewɗe kaalaama:\nNdunngu ngu moƴƴaani\nColli ñaamii gese haa takki\nWaalo ilaani\nGese ilnaaɗe ɗe won e amenaasmaaji peewaani\nMasiŋaaji gabatooɗi mbaawanaa leydi ndi, endi tiiɗi haa alaa ko foti.\nPooɗooji ndiyam ɗi moƴƴaani.\nƁe kollitii hooreejo leydi ndi ina waɗti hakkille mum e fuuta sabu yananeede so ɗum haɓanaaka moƴƴataa. To bannge colli ɗi ina ɗaminaa maa Jaagorgal kalfinaangal ndema daro ngam wallondirde e DPV e kaɓagol colli ɗi, addude abiyoŋ walla elikopteer naata e yoga e nokkuuji ɗo colli ɗi ngoni. Yoga e kaɓirɗe ɗiin masiŋaaji mbeeɓaani heɓde e leydi he so ɗi paanii, dognooɓe ɓe keblaaka to pewnitgol ko ɗee geɗe ɓe pawi e yeeso guwernoor. O nanii o jaɓii maa peeje ndarne.\nAfficher le message d'origine","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/bongol-ndunngu-maatam-hooreejo-diiwaan-oo-ardiima-jonnde-peeje\/","date":"2018-03-23T03:16:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648177.88\/warc\/CC-MAIN-20180323024544-20180323044544-00206.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8903215528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8903215527534485, \"ffm_Latn_score\": 0.057809099555015564, \"fuh_Latn_score\": 0.034242693334817886, \"fuf_Latn_score\": 0.0139488335698843}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol Waasulu e nder Yanfolila, diiwaan Sikaso\nSaakitaama ñannde :\nKoolol winndereyankowol Waasulu waɗii to Yanfolila diiwaan Sikaso. Ngol koolol ngol Ummu Sangare waɗira ɓamtare e yiiriwere Wasulu e fina-tawaji mum. Ko kanngol woni nayaɓol. hingol haano wa'ude balɗe taati, kono ngol haaɗii tan e balze ɗiɗi, sabu laamu leydi yaltinii hollitol yo dente e pijiirloje e ko nandi mum fuu dartine haa 25 lewru nayaɓuru 2021. Koronawiris ɓamtii semmbe e nder Mali . Jeynaba SOW, nultondiraaɗo RFI Mali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210416-koolol-waasulu-e-nder-yanfolila-diiwaan-sikaso","date":"2022-07-03T18:14:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104248623.69\/warc\/CC-MAIN-20220703164826-20220703194826-00330.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6838596463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.683859646320343, \"fuf_Latn_score\": 0.19628854095935822, \"ffm_Latn_score\": 0.11206073313951492}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiibe Lesdi Guinea 2 boyma'en tiggaama ngam sanadu tuumayeeje mosle wakkati Laamu Ardiio Alpha Conde bawti laamu sooja nder Lewru September haa galluure Conakry.\n\"Amadou Damaro Camara enanta Lounceny Camara kanbe on nanngaabe ben nden bo be yerbaama yaaki tigoorde ,\" naatinoowo gullaali haa hiitordu ndu hakkilanta shaanu musle haa giifakan , Aly Touré, kanyum on suuditi haalakan.\nNder nanngaabe ben woodi Amadou Damaro Camara, hooreejo majaliisaaru boymaajo,enanta Loucény Camara, hooreejo hukuuma cubi Lesdi Ndin,ministaajo mo hakkilanta shaanu nukkuuje ferwere enanta jipporde hobbe.\nHimbe ben fuu kimminiibe marbe daraja'en nder jam'iyawa Rassemblement du Peuple de Guinée (RPG), Ardiido Condé, maggi daddaare Laamu hitaande 2010 yaaki 2021.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/29\/ardiibe-lesdi-guinea-tiggaama-ngam-mosle\/","date":"2023-02-07T23:50:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00436.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9985553026,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9985553026199341}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kippu Josef Kotoo oo yanii e jaltal mum ɗiɗmal e nder kawgel aduna fukubal sukaaɓe ɓe keɓaani duuɓi noogaas. Amerik fooli ɓe gootel e hay huunde. E oon sahaa Arabi Sawdiit hawii Ekuwaatoor 2 e 1. Jooni ko Amerik ardii e toɓɓe 4, rewi heen ko Senegaal e toɓɓe mum tati, fawii heen ko Arabi Sawdiit toɓɓe 3, Ekuwaatoor uddi e toɓɓere wootere.\nJaltal garoowal ko\nSenegaal-Ekuwaatoor\nAmerik- Arabi Sawdiit","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/coftal\/kawgel-aduna-fuka-cukalon-amerik-foolii-senegaal\/","date":"2018-04-21T17:09:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945272.41\/warc\/CC-MAIN-20180421164646-20180421184646-00482.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.563810885,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5638108849525452, \"fuf_Latn_score\": 0.2947748601436615, \"ffm_Latn_score\": 0.08247972279787064, \"fue_Latn_score\": 0.03548838198184967, \"fuq_Latn_score\": 0.01792617328464985}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.227,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari indi daldal pijirle lesdi wonde Abuja laamorde lesdi Naajeeriya, daldal pijirle Chief Moshood Abiola, heɓuɗo nasaraaku wattam cuɓi ardungal lesdi Naajeeriya dogginaaɗi 12 lewru june hitande 1993.\nArdiiɗo Buhari wangini haala kaa on nde waɗanno jawaabu ha daldal eagle square nder gallure Abuja laamorde lesdi Naajeriya ha lamarji nyaloomaare dimokraɗiyawu lesdi ndin taskitaa.\nO andini mobre nden e Naajeeriya en fuu dow jabruɗe ɗen hoosaama on ngam ustuki nyiddeli e kalleeli ɗi dogginaano ko yawti nder lesdi Naajeeriya, yiiki cuɓi june 12 latti nder cuɓi marɗi taariiha gongaaku nder lesdi Naajeeriya.\nNon ardiiɗo on eftani Naajeeriya en alkawal fintinki kilantaaku riskuuji lesdi ndin samɗinki wuttudu demal e fintinol kuuɗe barkaaji lesdi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/ardii%C9%97o-buhari-indi-daldal-pijirle-abuja-moshood-abiola\/","date":"2020-01-22T15:31:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00371.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9708591104,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9708591103553772, \"fub_Latn_score\": 0.026102833449840546}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aysata Jalloh jeya ko Moritani, kanko woni mawdo fedde wiyiteende lider trening center\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nUmmani ko ekkinde sukaabe jonde mumen jango.Yontere nde Rfi fulfulde bismii e nder yewtere Ko mbiidon, ko biyete Aysata Jalloh. O debbo yaarete ko duubi tiapantati. O darni to Leydi Moritani, fedde wiyetende Leader training center, mbela, sukaabe wonbe toon ene janga, keba gandal, mbatta kadi hakkile e jonde nde poti joodaade haa laamo, walle ardoyo jango. Nde fedde gila nde darnaa e hitande ujunnaji didi e sapo e je tati, wadii golle baddi fayida to Moritani. Dum addi Total Moritani yetti golle de et hitande nde. Min mbaddi yewtere e mawde fewde nde Aysata Jallo, ngam andude, holko saabi o darni nde fedde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190630-aysata-jalloh-jeya-ko-moritani-trening-center","date":"2021-10-23T14:08:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585696.21\/warc\/CC-MAIN-20211023130922-20211023160922-00217.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9827570915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9827570915222168}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol ko addunoo wolde Ndirboja ? Addunoo wolde nde ko ɗee geɗe : tuubakooɓe ngonnoo ko e feewnude ɓoggi telefoŋ, hakkundeTebegut (Salnde) e Bakkel. Abdul Bookar betti ɓe, yani e maɓɓe. Konu Abdul Bookar fooli tuubakooɓe ɓe, wari heen heewɓe. Abdul Bookar, nde foolnoo ɓe, yandini ɓoggi telefoŋ ɗii fof. O heɓti Fuuta, o rimɗini ɗum. O haɗti laamɓe diiwanuuji Fuuta jokkondirde e siifondirde nanondire e tuubakooɓe Farayse so o tawaaka kanko e hoore makko, o yiya no ɗum yahri, e no ɗum woori.\n\"Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.\"\n«Afriknaaɓe, ɓe kollitaani weltaare no feewi e toɗɗegol Muammaar Kaddaafi e gardagol Dental Afrik, ina poti yuurnitaade pele ɗe o rewi, ngam etaade faamde ko jogori heɓtaade ɗum en. E lewru Mars 2009, tuggi Muritani, ƴaaŋan maa Gine Bisaaw haa yettii Niiseer, taasanɗe ''laamɗo'' laamiiɓe e hoohooɓe aadanteeɓe Afrik, ngonaa maale weltaare. Ɗum ɗoon noon alaa mo foti haawde walla surwinde, sibu Kadaafi ɗo suuɗii woɗɗaani, o hoɗdi ko e juume e jamfa. So neɗɗo waɗii mo sehil, ina foti jooɗtoraade jamfa.»\nSo tawii won jaambareeɓe njejjitaa nder daartol Senegaal, Alfaa Yaayaa Moolo Balde e ɓiyi mum Muusaa Moolo Balde ko heen njeyaa. Gadano o ko baaba mum ɗiɗaɓo o. Ɓe laamiima e yontaaji jokkondirɗi Laamaandi Fulɓe Fuladu. Laamaandi Fuladu fuɗɗii ko e hitaande 1867 caggal nde Kaanaŋkiri Manndeŋ ndi Gaabu yani. E ɗeen kitaale, Fulɓe hoɗnooɓe nder tunndu Firdu, murti caltii hiiɗeende jom leydi en, ɓeen ngoni Manndiŋkooɓe Gaabu. Alfaa Moolo ardinoo ndee wolde salaare njiimaandi e ɓiɗtere. Laamaandi Fuladu mooftunoo yoga e ko wiyatee hannde « Haute Casamance » (Jeeri Kaasamaas).\n\"Yiɗde hoore mum fuɗɗorii ko e yiɗde ɗemngal mum\"\nFooyre Ɓamtaare jokkondirii e gooto e annduɓe men, biyeteeɗo Alhuseynu SAL, noddirteeɗo kadi Maamuudu Rakiyel, jeyaaɗo Baabaaɓe Looti, gonɗo oo sahaa, to leydi Kanadaa (Canada) e wuro wiyeteengo Vancouver, ligootooɗo e Opitaal (hôpital) mawɗo biyeteeɗo \"Saint Paul's Hospital\" e nder tunndu (départment) \"Pathology and Laboratory Medicine The James Hogg iCAPTURE Centre for Cardiovascular and Pulmonary Research \".\n«Jom en hakkeeji ɓe njaɓii wonde kala golle umminanooɗe walla jogorɗe ummaneede, paytuɗe e warngooji ɗi, niilii, ngoppaama» . Ɗum woni ko kuulal 3 nanondiral ciifondirangal hakkunde jogorɓe naftoraade lomtingol warngooji ngol e laamu Muritani.\nE lewru mars 2009, nanondiral jowitiingal e ñawndugol warhoore siifanooma to galle laamorɗo leydi, ɗo e Nuwaasoot, hakkunde goomu kalfinanoongu ngaal gollal e huunde e ɓe bonannde nde yettinoo, ɓe fedde wiyeteende COVIRE yahani toon. Ardii goomu ngu ko kolonel Aadama Umar Jah. Ardii COVIRE ko Abuu Demmba Sih. E ooɗoo sahaa ko 244 mbinnditaa, fotɓe lomtinaneede (indemnisés). Lomtingol ngol fuɗɗiima. Kono, kala lomtinanaaɗo ina harmi e mum hankadi hullitaade to ñaawoore.\nKo mbaaw-ɗen seedtaade e nguurndam kam e golle naalanke men mawɗo biyeteeɗo Sammba Hammaat Gaajo, duttiiɗo e joom mum ñalnde altine 27 lewru abriil 2009, waktu 22ɓo jamma, birnaaɗo ñalnde alarba 29 lewru abriil 2009, waktu 10ɓo. Sammba Hammaat Gaajo jibinaa ko 1960 to Njoofaan Sooro e Gaajooɓe. Ko ɗoon o jeyaa. O jeyaa kadi ko e hinnde wiyeteende subalɓe. Ko ɗum o woni ha o dañi duuɓi 49. Omo ɗacci ɓiɗɓe njeetato, njoyo worɓe e tato rewɓe.\nSeek Anta Joop jibinaa ko ñalnde 29 desammbar 1923 to Ceytu diiwaan Jurbel to Senegaal. Nde o dañi duuɓi 30 o yahi Pari ngam janngoyde fisik e Simi (physique et chimie) kono o wayli o faati e daartol e ganndal renndo. Ɗoon ɗoon miijo makko heertini, sibu yoga e oropnaaɓe mbiyatnoo ko Afriknaaɓe ngalaa daartol. E nder wiɗto makko ngam heɓde doktoraa o holliti wonde idii hoɗde e Ejipte ndeen ko ɓaleeɓe Afrik, caggal ɗum ɗemngal e pinal Ejipt carii e nder Afrik hirnaange.\nFedde Sifaa Hanki Pinal Hannde yuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi e nder Nuwaadibu ñalnde 30 lewru Abriil to galle FƁPM catal Nuwaadibu, e ñalnde 1 mee to leegal Laawoyna e ballondiral e catal fedde FƁPM (Goomu Ngatamaare) e fedde sukaaɓe Kundel.\nKo idii eɗen naatana ko yuɓɓinaa e kiirɗeeli ɗi, ndutto-ɗen seeɗa e nguurndam fedde nde. Fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde ko fedde pinal renndinde sukaaɓe e mawɓe, worɓe e rewɓe, sosaande e hitaande 1976 to Nuwaasot, heftinaande e hitaande 2005 to bannge laamu. Ardii fedde nde hannde ko Jaak Mammadu Yero. Gila nde sosaa, nde meeɗa seerde e gollanaade leñol ngol ko fayti e pinal fulɓe e ƴellitde ɗemngal pulaar.\nFedde wiyeteende «Fedde Liɓtugu» ina woodi to Ñaamee nder leydi Niijeer. Nde toppitiii ko ko fayti e pinal e ñeeñal, haa arti noon e gaaci e ngamri aadanteeri, ekn… Helemere «Liɓtugu» ko e ɗemngal Gurmance ; nde firata ko «wero ngabu». Diiwaan Liɓtugu (Liɓtaago) feccitii ko hakkunde leyɗe Niiseer e Burkinaa Faso e Mali, nder kofol Maayo Niiseer. Leƴƴi ɓurɗi heen doolnude ko leñol Gurmance e leñol Fulɓe. Ɗii leƴƴi ɗiɗi ko denɗiraaɓe.\nÑalnde 6 mee 2009, depiteeji Afrik Worgo toɗɗiima hooreejo Afrik worgo keso, oon woni biyeteeɗo Jacob Zuma. Kanko woni hooreejo nayaɓo, gila leydi ndi yalti e laamaandi paltoor. Tawi yahiino haa heewɓe cikkitii wonde o waawaa yettaade ɗo, nde tawnoo, e laamu Tabo Mbeki, ko o tuumanooɗo moddude e njeenaari. Ko ɗuum rewi woppaani haa yooɓii laamu Mbeki e hoore mum, Motlante lomtii ɗum e mudda, hade ooɗoo ñalawma. Zuma fiilaama ñalnde aset 9 mee 2009 ɗo Peretoriyaa ɗo, laamorgo leydi ndi.\nZuma, nde fiilaa hooreejo leydi nde, huniima ɗooftaade aadaa « beldital » mo Nelson Manndelaa naatni e jikkuuji Afrik worgo. O huniima « reende ɓiɗɓe leydi ndi e semmbinde ɗooftaare hakkeeji maɓɓe ».\nPinal noddi ko neɗɗaagu, neɗɗaagal. Sabu jawdi haalantaake haala pinal. So Pinal haalaama tan noddi ko innama aadee. Yimɓe noon ɗo ndenndi fof; ɗo nganndondiri fof pinal feeñat ɗoon. Pinal wayi kono yertere mawnde nii, so a feƴƴii maa wood ko taw-ɗaa to nder to. Ko taw-ɗaa to nder ko, ɗum woni mbaydi, ko ɗum woni faayiida leñol. Fof ko heen jeyaa, fof ko heen yaltata, tammbii pinal ngal. So jeyaaɓe e ɓamtaare pulaar kaalii haala pinal, ko ɗum fotde ..\nYeewtere ndee ko nii jogori leloraade, ko toɓɓe joy ƴettaten.\n1. Naatirgel","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/116\/","date":"2018-09-24T03:44:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160142.86\/warc\/CC-MAIN-20180924031344-20180924051744-00171.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8449636698,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8449636697769165, \"fuf_Latn_score\": 0.062461551278829575, \"ffm_Latn_score\": 0.05392644554376602, \"fuh_Latn_score\": 0.030867375433444977}","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.803,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro\nCategory Archives: Dawrugol\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.Jokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde.Jokku Taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.Jokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam rimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare goomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade daartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25) tummbitere .Jokku Taro\nAmina Toure ko suka dewbo Afrikaanjo-Almaañnaaj, ko noon o innitortoo sabu ko Almaañ o jibinaa, ko toon ne o jeya, kono jibnaaɓe makko ko ɗanniyankeeɓe ko Mali ummii ɗanni toon to Almaañ. Ñalnde 28 Juko\/Aout o naatii he daartol Almaañ. Sabu he ndeen ñalnde o suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu e gootal e diiwe Almaañ (walla mbiyen Dowla) biyeteengal Schleswig-Holstein. He nder ɗiin suɓngooji ko kanko dañi toɓɓi 46 he nder daaɗe 69. Ko kanko woni Afriknaajo-Almaañnaajo gadiiɗo jooɗaade he ndeen ɗoon jappeere.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/dawrugol\/","date":"2020-06-06T21:45:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590348519531.94\/warc\/CC-MAIN-20200606190934-20200606220934-00148.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7169046998,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7169046998023987, \"fuh_Latn_score\": 0.24555018544197083, \"fuf_Latn_score\": 0.02856440283358097}","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.491,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo men hannde\nHannde ko imaam Mahmuud DIKKO, Mali woni koɗo RFI Fulfulde\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 04:56\nKoɗo men hannde ko Imaam Mahmuud Dikko mo Mali. E faandu haala Ibrahiima Timmbi Bah. Ɓe haaldii e toɓɓe jowitiiɗe e kabaaruuji Mali. Wano laamu faddewu (hakkundewu), jonnde ngenddire wonunde e waɗude Mali e dawol walla juurngal Emmanuyel Makron Bamako. Heɗoɗen ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211220-hannde-ko-imaam-mahmuud-dikko-mali-woni-ko%C9%97o-rfi-fulfulde","date":"2023-06-09T04:57:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655247.75\/warc\/CC-MAIN-20230609032325-20230609062325-00319.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4762546718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4762546718120575, \"fuf_Latn_score\": 0.4178605377674103, \"ffm_Latn_score\": 0.06784868985414505, \"fuh_Latn_score\": 0.031523093581199646}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.615,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"hande kaalen ko haala gimɗi fulfulde mo Mamadu Yahya Jalloh burɗo lottude e iinde Le guide, waɗata to Gine konakri\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nNgendiyanke heewɓe waaɓeno Seex Anta Joop miijino ko ruttaade e ɗemɗe men woni nafa men. Ooɗo jimoowo wiyete ko Mamadu Yahya Jalloh kanko ne ko ɗum woni yiyande makko : kaalen fulfulde ɗemɗe men mbela eɗen ɓamta leyɗe men. Mamadu Yahya Jalloh ɓuri andireede inde « le Guide » jooɗi ko Guinée Conakry, omo tawee e Suudu Darja production hono Mamadu Thug. Haaju makko e himmu makko fof woni hono ɓamtirten kala kene cosaan fulɓe. O ari e yewtere ko mbiiɗon ngam haalde noo woori.\nFulfulde faminiinde :\nkaramoko Issa Jallo, yontere yawtunde nde a addi e damal fulfulde famminiinde kongol \"NGOONGA\"; hande noon en ngaray e kongol tiidngol e haalooɓe fulfulde woni Allah. ɓe ene mbiya geno, woɗɓe joomiraado, won wiyooɓe laamɗo ? Mate ada waawi firande enn ngol kongol ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190804-mamadu-yahya-jalloh-guide-wa-ata-gine-konakri","date":"2021-10-23T09:11:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585653.49\/warc\/CC-MAIN-20211023064718-20211023094718-00661.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7914255261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7914255261421204, \"fuf_Latn_score\": 0.15797282755374908, \"ffm_Latn_score\": 0.0272330641746521, \"fuh_Latn_score\": 0.018694154918193817}","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.596,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenewal: nafa janngingol ngal e mawningol ngal\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenirawal. Nafa maggal e no ngal ɓamtorta\nHannde hiɗen jaɓɓii Profeseer Umaar Jibi NJAAY Jannginoowo to Iniwersite \"Gaston Berger\" Senegaal\nKo honɗum woni nafa janngingol ɗemɗe muynaaɗe e ɗuɗe jannginirɗe?\nBukina Faso: mawningol ñallal winndereyankowal ɗemɗe muynaaɗe.\nPorofeseer Aliiwu MUHAMMADU, jannginoowo pulaar fulfulde to INALCO Paris\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/%C3%B1allal-adunayankowal-%C9%97em%C9%97e-muynaa%C9%97e\/","date":"2023-02-06T00:20:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500294.64\/warc\/CC-MAIN-20230205224620-20230206014620-00663.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7071838379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.707183837890625, \"fuf_Latn_score\": 0.23879191279411316, \"ffm_Latn_score\": 0.02797006070613861, \"fuh_Latn_score\": 0.01998015306890011}","num_words":95,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.636,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 24 marse 2013, rebel en keɓtii laamu to Santarafrik. Ɓe mbiyetee ko Dental Selekaa. Ɓe njandini ko persidaa Faransuwaa Bosise, mo konu Farayse e Caadnaaɓe mballunoo heɓde laamu. Wiyetee tan ko Alla ñaawii, sibu kanko Bosisee oo, ko nii o heɓrunoo laamu ñalnde le 15 mars 2003.\n\"Santarafrik wayi ma a taw ko no Muritani e Mali nii hiiteede\", sibu keewgol kuudetaaji e murtooji : kala keɓɗo fetel wiyata ko maa jooɗoo e jappeere hee.\nÑemmbaas ko biineegara renndintee e ɓohe e kibmaasi. Kaas biineegara e kaasuuji sappo ɓohe e buuɗi joy (5) kibmaasi, walla ko ɓuri ɗuum heewde. Ɓuri heewde waɗde ɗum ko sukaaɓe rewɓe e worɓe fof. Ko e bitikaaji ɓe coodata suukara e ɓohe e biineegara e kibmaasi, ɓe ndenndina, ɓe njiiɓa ɗum haa lamma, ɓe ngacca haa ɓohe ɗee coofa e mbuus hee, joom mum yula mbuus oo, wona e ɓuucaade lammo-lammo oo.\nFeewde e joɗnde ciftorgol Umar Bah Mboyna\nOoy Fulɓe !\nOoy enɗam Umar Bah Mboyna !\nOoy musiɗɓe e gollodiiɓe Umar Bah Mboyna!\nMi salminii on e innde yiilirde ngenndiire FƁPM e innde fedde ndee e hoore mum.\nMusiɗɓe tedduɓe\nÑalnde alkamiisa 11 abriil, ko ñalngu ciftorgol Umar Bah Mboyna. Umar Bah sankinoo ko ñalnde 8 lewru mars 2012. Kono, sabu ngantu, lajal ngal dirtinaa haa e lewru abriil. Yimɓe heewɓe nootitiima e ñalawma hee. Hay so tawii ko o ñalawma sunaare ne, o waɗaa ko e weeyo Pulaagu dowrowo. Kala ko Pulaagu ena huutortonoo walla ena ñaantortonoo e nder nguurndam mum walla e nder kewu mum, addaama ɗoon.\nFaawru Jaati Ngenndi ñaantii ɓale ɗee fof, ñaantiri ɗe nate ɓooyɗe, kaɓirɗe harbiyankooɓe e waɗɗiyankooɓe hanki, nde hoɗdu e ndimaangu njogii joomiraaɓe,\nLuulndo waɗiino lappol ngam yettinde Mesawuud jaabawol mum e feere ummiinnoo ngam yaltinde leydi Muritani e kiris woni e mum oo. Caggal ɗuum ɓe njaltinii bayyinaango (ñalnde 21 abriil 2013) ina hollita wonde «Mesawuud jaɓɓiima lappol ngol no moƴƴi ». Wondunoo e makko ko Bojel, hooreejo Wiam e Adbul Salaam Horma, hooreejo Sawab e Mustafa Abeydarahmaan, hooreejo RD, e Ahmed Hamsa, hooreejo CUN.\nHol ko addata likƴere ? Addata likƴere ko yah-ngartaa henndu nder poofirgol neɗɗo, yah-ngartaa mo saabotoo ɗum ɗaɗol tino \"jofekuusol\" (pneumogastrique), tawa ina «dilli» sabu baylagol nokku ɗo rewata ɗoo : nguleeki walla yiite ekn. Likƴere ina heewi arde e neɗɗo e sahaa mo yiɗaano ; ina heen sahaaji nii ina tampina neɗɗo. Ina heewnoo so joom mum «hulɓinaama» likƴere ndee dartoo.\nKono ina woodi peeje goɗɗe.\nNdillee ! ndillee ! Ɓoyii haaleede, winndaama haa tampaama : fooftere heewnde moƴƴaani e cellal, joɗnde juutnde moƴƴaani e cellal. Heewnoo wiyeede ko yo neɗɗo duumo e coftal ɓalli, walla duumoo e yahndaade ñalnde fof, hay so hojomaji seeɗa, so dañaama 30 hojom ñalawma kala. Jooni kadi, won wiɗtooɓe newni golle kadi : « won ɗeen golle nder galle, hay so ko hojom walla ɗiɗi haa tati, ina mbaawi lomtaade 30 basiyanooɗi ɗii ».","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=1","date":"2013-05-24T22:50:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705195219\/warc\/CC-MAIN-20130516115315-00089-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.50555408,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5055540800094604, \"fuf_Latn_score\": 0.3105892837047577, \"ffm_Latn_score\": 0.09791720658540726, \"fuh_Latn_score\": 0.07932019978761673}","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.466,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCellal Ko Ngalu\nDinngiral rewɓe\nFaggudu e ɓamtaare Afrik\nJANTOORE \/ REPORTAAS\nKabaaruuji Yontere\nKiwal taariindi\nKoɗo mawɗo\nKoɗo men hannde\nKo mbiiɗon?\nLaawol ganndal e needi\nOn Tottaama Konngol\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/","date":"2021-06-20T23:21:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488257796.77\/warc\/CC-MAIN-20210620205203-20210620235203-00226.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7805473208,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7805473208427429, \"fuf_Latn_score\": 0.1772403120994568, \"ffm_Latn_score\": 0.023728512227535248, \"fuh_Latn_score\": 0.013134337961673737}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mo hakkilanta tokkere fijoobe boll kosde nga Everton Frank Lampard mani tinaaje fijoowo Alex Iwobi mo hebani tokkere nden nasaraaku fijirde mabbe 1-0 bee Manchester United haa English Premier League nyannde Asawe.\nIwobi habdi sanne wakkati fijide nden ko hokki mo bosesel nasaraaku .\nHiitoobe pijirle wi, Iwobi laato gooto nder be limtata 10 nder ardiibe.\nIwobi warti Everton 2019 nden O fuddi hebuki nasaraaku iga Lampard hawtani mo haa tokkere nden.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/lampard-wi-iwobi-hebani-be-nasaraaku\/","date":"2022-12-06T03:34:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00017.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984838367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984838366508484}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo shaanu sukaabe enanta pijirle haa Lesdi Ghana, Mustapha Ussif, wi tabitini Naajeeriyaabe wamboobe baawo bibbe Lesdi Naajeeriya fijoobe tamre bol kosde rento to be yehi Lesdi Ghana ngam be fijida bee Black Stars dow ko laarani fijirde yabbitol ngam fija fijirde FIFA World Cup dum 2022 nyennde jumbaare haa Baba Yara Stadium nder galluure Kumasi.\nUssif suuditi haalakan nde commisinaajo mawdoojo Ibok-Ete Ekwe Ibas,\nenanta faadama 'en maako yaarani mo ngilla haa Ghana dowko Laarani fijirde nden.\n\"mi do wonndi bee Ardiido on nden mi anndini mo taskaramji amin dow ko laarani fijirde nden''\nNaajeeriyaabe yaaraniibe mo ngillakan usi barkidin be jabbaama no O jabbiribe be waliima hawtaade bee wiiki be tokkan ko diidaadi Lesdi ndin sappi ngam yiiki be Fiji fijirde nden be timmini jam nyennde Jumbaare.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/23\/ghana-tabitini-naajeeriyaabe-fijoobe-tamre-boll-kosde-jam-haa-lesdi-mabbe\/","date":"2023-01-27T10:38:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494976.72\/warc\/CC-MAIN-20230127101040-20230127131040-00248.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995753169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995753169059753}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.046,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSenegaal: Senluwi, ndee nokkuure (tannde) noddirteende \"Faidherbe\" waylii innde\nKo hommbo wonnoo Amilkar Kabral, holko wonnoo darnde makko e dimaaku Gine Bissaawo\nKo Dono Sampaate JALLO hertorɗo taariika, pinal e gaddinaaji Fulɓe\nSenegaal: koolol wuurtigol taariika wuro Fanaay e nder Podor, diiwal Senluwi\nJantoore men mawnde hannde no haala fi mawninngol walla teddingol kappe woɓɓe wi'a dunnduuje e nder Benen\nSenegaal: taariika \"Ile de Gorée\" nokkuure ka mawɓe men ɗuuɗuɓe rewnetenoo naɓee leyɗe tuubaakooɓe\nKo haani wonnde ndonndi maandaandi e Patriis Lumummba?\nKedde furee Patriis Lumumba jaɓɓaama e hoore teddungal RD Konngo\n\"Sheykh Anta Joop, Neɗɗo oo caggal Ganndo oo\" tiitoode deftere nde Dokteer Awa Bokar LI-TALL yaltini e ndee yontere\nÑaawoore oo tuumaaɗo yirbingol rawdaaji ɗin Tommbuktu rewo Mali\nHolko annduɗon e Kwame Nkrumah, hooreejo kiɗɗo Gana?\nDuuɓi 50 gila Kweme Nkrumah maayi, ko hommbo woni oo neɗɗo? Aamadu Julde JALLO jaayndeyankeejo e taariikayankeejo mo Gine\nKoɗo njuɓɓudi yontere ko Idi Dooro JALLO halfinaaɗo Galle Pulaar Senegaal\nPorofeseer Mammadu Yuuri Sall no yewta fii ngurdam Ceerno Sulaymaan Baal\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/taariika\/","date":"2023-05-30T11:05:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645595.10\/warc\/CC-MAIN-20230530095645-20230530125645-00323.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4979334772,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4979334771633148, \"fuf_Latn_score\": 0.46354180574417114, \"ffm_Latn_score\": 0.019411718472838402}","num_words":200,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.587,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E nder eɓɓo waɗtude nawde otooji Dakaar Dem Dikk e diiwanuuji ɗii, diiwaan Maatam yantii e ɗiin diiwanuuji to ɗi puɗɗotoo dogde.\nKo altine garoowo oo biisuuji gadani ɗii ummotoo Dakaar feewde Maatam tawa ina waɗi dartanɗe Dahra Jolof e Linngeer. Ko balɗe tati otooji ɗii mbaynotoo Dakaar feewde toon. Njoldi ndii ko ujunnaake ɗiɗi. Ɗiiɗoo biisuuji ko labaaɗi, baɗɗi ɓuuɓnirɗi.\nMaatam yantii e nokkuuji bayɗi no Kawlak, Tuubaa, Tiwaawoon, kam e Ndar haa Podoor.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/senegaal-dem-dikk-otooji-dakaar-maatam-pu%C9%97%C9%97iima-dogde\/","date":"2018-04-21T17:09:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945272.41\/warc\/CC-MAIN-20180421164646-20180421184646-00494.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6092264056,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.609226405620575, \"fuq_Latn_score\": 0.12808726727962494, \"ffm_Latn_score\": 0.12285388261079788, \"fuh_Latn_score\": 0.07659805566072464, \"fue_Latn_score\": 0.04783958941698074, \"fuf_Latn_score\": 0.010721012949943542}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.314,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya President Mohammadu Buhari yottini kofli foofo maako yaaki Lenyo himbe 9 sooyube yonki maabbe wakkati foondu henndu Gas fitti haa Sabon Gari nder Jihawol Kano.\nBuhari wadi Do'a ALLAH yaafu sooyube yonki mabbe ALLAH hokku lenyol mabbe bo munyal.\nNgomnaajo Jihawol Kano Abdullahi Umar Ganduje wiido bawi be hebi habaru fe'aano ngon be yawni hoosuki jabrude kanndude haro rentuki ummaatoore enanta jawle mabbe.\nO wi Are walliinde 'e mballa hokkaama yaaki Lenyol sooyube yonki mabbe.\nGanduje wi \"ngomnati Jihawol Kano hokki Lenyol sooyube yonki mabbe millionji 9, milliojo 2 yaaki nawniibe masin, million 1 yaaki be nawnay soosay,nder nyibaali ko meema bo hokkaama milioji 3.\nLamdo Jihwol Kano, Aminu Bayero usi yeti Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari bee warki hofna Lenyol sooyube yonki mabbe.\nHaaragare O wadani Lesdi Naajeeriya do'a e ALLAH hokkundi joonde jan musamman ma nde do tiiti waduki Cubi 2023.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/24\/ardiido-lesdi-naajeeriya-yaari-ngilla-foofo-haa-jiha-kano\/","date":"2023-02-07T09:21:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00868.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999347925,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999347925186157}","num_words":142,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/05 Sappo e ɗiɗaɓo siyaara Elimaan Buubakar Kan mo Dimat waɗata hikka ko ñande aljumaa 25 Mai 2012 e nder falnde Fanay.\nGila dimat-naaɓe, banndiraaɓe e taniraaɓe Elimaan Buubakar mbaɗti waɗde Siyaara jooni woni laabi sappo e ɗiɗi. Heewnoo waɗeede ko lewru Mars. Hikka noon e kabaruuji ɗi keɓɗen, ko suɓngooji hooreejo leydi hikka ɗi woni sabaabu ɗum leetineede. Jooni ñalawma jaggaama ngam ruttude teddungal e oo waliyyu, juulɗo kulɗo Alla, golluɗe e sahaa mum kadi.\nDaakaa oo waɗata ko wuro Dimat wonngo e nder dowri Fanay e nder diiwaan Ndar. Elimaan Buubakar Kan baɗanteeɗo ɗum oo wuurii duuɓi 130 (1721-1851) e dow laamaade makko tawii o mo yahra e duuɓi 50. O haɓantonoo ko diine Lislam e ɓamtaare fuuta. Wuro ngoo noon woni ko hakkunde jeeri e waalo; hakkunde Senegaal e Muritani. Ko ɗoon Elimaan Buubakar Kan wonnoo kañum e ɓesngu mum e konu mum. Gollal makko wonnoo ko yoo Fuuta won; yoo Lislaam fool.\nE yeru teeqูtin'de ɗum; Dimat hannde ene jeyaa e nokkuji mawɗi teskaaɗi e ko faati e golwole jaambareeɓe e ngonka aadee. Sabu kareeli keewɗi mbaɗii ɗoon hakkunde Federbe e yimɓe Dimat e oon diiwaan. E oon sahaa Federbe kañum ko kapiteen nulaaɗo tuubakiri jooɗiiɗo Ndar. Ko ɗoon hare Jalmat tawi mo.\nHuunde mawnde e filla Dimat! Jooni kala hitaande, Elimaan Buubakar Kan ina siftoree kañum e golwole mum. E dow gardagol Ceerno Usmaan Kan dum na yubbinee e kala hitaande. \"Siyaar o noon ko ngam rentinnde besngu Elimaan Buubakar Kan wonbe e nder jookli aduna hee kala: Maali, Muritani, Gammbi, Burkinaa, Kamerun, ekn. Kadi so sahaa oo yontii maa min ngartu e golwole Elimaan, jikkuuji mum, diine mum e neɗɗaagal mum\", e wiyde Ceerno Aamadu Kan Dem, gonɗo hannde elimaan jumaa, kadi taaniraaɗo oon kaaleteeɗo.\nMaa duwawuuji mbaɗe, kamilaaji njanngee. Kadi siyaara waɗee toon e yanaande makko to Dimat-Waalo. Kono hoohooɓe siyaaro oo ceeraani e hollirde caɗeele mum en; sabu yahde toon ina mussi ko maa taƴtiree baak. \"Ko caɗeele yah-ngartaa min ngon'di so ndeen yonti; ko ɗum waɗi mo woni kala e arɓe juuraade ngoyata ko yoo yeqene hakkunde poqɗe waɗe ɗoon\", e ko Abdul Asiis Kan, gooto e jogiiɓe njuɓɓudi ndii haali.\nLaamu e hoohoobe mawɓe maa tawtore ɗum ; ko wayi no Ceerno Aamadu Kan, Kaliifa Ceerno Bookar mo Kayhayɗi, Ceerno Aamadu Tijjaani Lih mo Golleere, Ceerno Demmba Kan, hoohoobe diiwaan oo kala, fuuta e juulɓe kala. Waɗde hikka siyaara oo waɗata ko ñannde aljumaa 25 lewru Mai 2012, ndu ngonɗen ndu. Heewɓe maa ngummo e leyɗeele catiiɗe Senegaal ko wayi no Muritani, Maali, Gine e Gammbi.\nBinndol Usmaan Makka Lih www.mbiimi.com Lewlewal Group NetworksLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=927:siyaara-elimaan-buubakar-kan-to-dimat-&catid=36:renndo-a-diine&Itemid=102","date":"2013-05-18T08:01:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696381249\/warc\/CC-MAIN-20130516092621-00096-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8145665526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8145665526390076, \"ffm_Latn_score\": 0.06346826255321503, \"fuh_Latn_score\": 0.05881741642951965, \"fuf_Latn_score\": 0.04127984866499901, \"fuq_Latn_score\": 0.01929922215640545}","num_words":463,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.761,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jam mbaalɗon banndiraaɓe tedduɓe.\nHumpito caggal leydi men:\nUsmaan. M. Njaay gorko mbo tulde Ɓogge.\nDuunde Afrik:\nTo leydi Senegal:\n-Komisiyoŋ keeroriiɗo rewindo ko feewti e ndoyam holliti njoɓdi ndi maa ɓeyde 6% maa 10% taw addi ɗum ko sosiyete kolliti njoɓdeele ɗee ina pamɗi.\n-A ɓe njiɗi yuɓɓin'de wooteeji ardiiɓe gure… noddirteeɗi (les elections locales).\nƁe kolliti yonta nde waɗate fawi tan koy e bidze maɓɓe, so dañaama ko ina huccini heen tan maa waɗe e nde hittaande walla hitaande aroore nde.\n-Rafi deeŋ fotde yimɓe jooyo ngaraama ɗum to wuro Katrin.\nLaamu ngu hirjini nde yimɓe ɗanootto e harkillaji, toppito laaɓal… ngam rafi o waasa reɓde (yaajde).\nTo leydi Mali: honinkooɓe maɓɓe mbiiyi ɓe baranaama fotde 24 koninke. Taw koy nanngondiral hakkunde maɓɓe e waɗ boniiɓe en.\nTo leydi Gambie: ɓe mbiyii leydi ndi ine heewi laabi ɗi ngala inɗe. Laamu ngu hollitii ma ƴettan ɗum feere.\nCollette Hubert Senghor gonnooɗo jom suudu Senghor, o saŋkiima haŋki o sankori ko duuɓi 94.\nO meeɗiino wiyii so maayii yo ubbe Joal to Senegal.\nTo leydi Konngo: Laamu ngu eɓɓi budget maɓɓe e hitaande 2020 heen tataɓal fayi ko e jaŋde e cellal.\nDuunde Orop e duuɗe goɗɗe ɗee fof:\nLeyɗeele keewɗe mettini haa teŋti e leyɗeele arabee ɗe. Nde wiya won'de koɗorɗe ɗe Israel mahi e nder Cijordani ko e dow goonga…\nTo leydi Bolivi: haa jooni yimɓe Morales ne njokki seppude, ngam wiyiide yo lomtiiɗo mbo o ummo. Hono Jeanin Añez.\nTo leydi Frayse: Macron ƴetti koŋngol e yeeso ardiiɓe gure France, o wiyi : << ma o ƴettu peeje ngam haɗde dariiɓe seerdude dineeji haa leƴƴi>>.\nTo leydi Suede: ñawooɓe ɓe leydi ndi mbiiy won'de Julien Assange ko tuumano e makko wodaani, firti ko o wellitaama.\nHumpito leyɗeele Aarabeeɓe.\nBuubakar Kalidu Sow gorko mbo Hudallay.\nAmrik wiyi leyɗeele Palastiin ɗee Isra'iil jiimi ɗe, haŋkadi ko e leydi Isra'iil ndi njeya. Leyɗeele winndere keewɗe ñiŋi Amrik e kaan haala.\nSeppooji mawɗi mbaɗi to leydi Iran, seppooɓe ɓee ceppata ko coggu gaasuwaal ko ko ɓeyda. Maayɓe keewi e seppooji ɗi, maa ɓur 107 neɗɗo.\nTo leydi Aljeri jaŋgooɓe to duɗe jaaɓi haatirde ina ngnndi e doktoreeɓe e awokaaji, ceppi toon ngam salaade wooteeji maɓɓe ɗi, ɓe mbiyi ƴamooɓe ɓe ko ɓikkon laamu buteflika tan ngoni ɗoon.\nParlement to leydi Liban ina fonno jooɗaade hannde, kono ɓe kaayti. Addaniɓe haaytude ko seppooji ɗi, nde tawno seppooɓe ɓee ko ko nguddi boli ɗi.\nOn njaraama musiɗɓe tedduɓe, hebluɓe ngo humpito, wallidiiɓe menFaatimat e Jeynaba A Joop rewɓe ɓe Magaama. Haa e onon yillotooɓe Faabo Afrik men e kala tuma.\nEn mantii galo dokko moƴƴo, mbo hono mum nanndi wodataa!","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/njeeslaare-20-jolal-hitaande-2019\/","date":"2019-12-13T16:32:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540564599.32\/warc\/CC-MAIN-20191213150805-20191213174805-00294.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8650898337,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8650898337364197, \"fuh_Latn_score\": 0.09067609906196594, \"ffm_Latn_score\": 0.027176206931471825, \"fuf_Latn_score\": 0.015270152129232883}","num_words":430,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.799,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Botswana Haa Jaamhuuriyah Botswana leydi on haa fombina wakkare Afrik. Bostwana ɗon be e ti wala tondire wala ka'e kombi der geɓe caffon i je ɗiɗi wakkare maako ɗum woni hader hamada kalahari.\nƁe waɗi keerol be Afrik je fombina daga wakkare fombina be fombina waladu fuuna, Namibiya daga wakkare hirna be woyla, sai bo Zimbabwe daga woyla waladu fuuna. Ɗon hautibe leydi Zambiya hedi lawul gada kazungula de tokki do mayo Zambezi.\nNo o woni leydi man maari ummatore yimɓe do ɗiɗi man 2.3m. Botswana ɗon der lesɗe ɗuɗayi ha duniyaaru. Bana geɓe 11.6 je ummatore leddi man ɓe ɗin jodi'on ha gabarone, wuro mango maɓɓe gondal be wuru ɓuri maunugo ha leddi man.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Botswana","date":"2023-02-04T14:50:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500140.36\/warc\/CC-MAIN-20230204142302-20230204172302-00472.warc.gz","language":"fuv","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yande Mawnde yimɓe gilla diiwe ɗuuɗɗe kawri to laamorde Bichi to diiwal Kano ngam haɓɓoode teegal ɓii hooreejo lesdi Naajeeriya, Yusuf Buhari e ɓii laamɗo Bichi, Zahra Nasiru Ado Bayero.\nMawɓe yaalɗirɓe kawtii e kanko hooreejo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari, e hooreejo lesdi Naajeeriya ɓoymaajo, Goodluck Ebele Jonathan, e hooreejo lesdi Niijer ɓoymaajo, Mouhammadou Isoufou, e ballo hooreejo lesdi Naajeeriya ɓoymaajo, Atiku Abubakar e maa jaagorɗo fiiji caakol kubaruuji e maa faaggudu lesdi, Dr Isa Ali Ibrahim Pantami e woɓɓe mawɓe mawɓe.\nAmmaa huunde haayɗiniinde, laamɗo Kano, Alhaji Aminu Ado Bayero e maa yimɓe laamorde nden fuu njalɗiraay. Non laamɗo Gaya maa yaalɗiraay ammaa o yerɓii wakiili'en maako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2021\/08\/29\/%C9%93anngal-%C9%93ii-buhari-e-%C9%93ii-laam%C9%97o-bichi\/","date":"2021-12-05T03:21:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8858756423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8858756422996521, \"fub_Latn_score\": 0.09819920361042023, \"fuq_Latn_score\": 0.013867830857634544}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.133,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.918,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram nyaamannde ka Majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru, WFP, UN, yidi fudda sendiigu walliinde nyaamannde ko tammi hokkuki Himbe 700,000 haa Lesdi Zimbabwe.\nTaskaramka tammi fudduki nder Lewru October yaaki Lewru March garoojum.\nO wii sownde nyaamannde hakkunde ummaatoore ummi iga 2.9 millionji yaaki 3.8 millionji.\nBe taskaramka haa WFP, haa Lesdi Zimbabwe wi Ngomnati do gollita bee hukuumaaji 'e mooble joodiidum hoore muudum ngam feesinki nyaamannde yaaki himbe ko hewtani 3.8 millionji.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/14\/wepun-taskani-feesinki-nyaamannde-yaaki-himbe-700000-haa-lesdi-zimbabwe\/","date":"2022-12-06T04:34:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00024.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995434284,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995434284210205}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"On njaɓɓaama e hello yiilorde goomu firooɓe yuɓɓo huumnungo Linux wiyeteengo Ubuntu ngoo. Ubuntu Fulah Translators team ko goomu mon, ko goomu men. WOni golle maggu ko ƴeewtaade golle fulo ɗee. Waɗɗaaki-ma jeyeede heen ngam fuɗɗaade golle sabu jeyetee e nguu goomu ko heftinaaɓe ngam ciynugol mum'en eɓɓooje keewɗe e nder fulo Ubuntu ngoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"https:\/\/launchpad.net\/~ubuntu-l10n-ff","date":"2017-03-23T02:25:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218186608.9\/warc\/CC-MAIN-20170322212946-00370-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.90133214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9013321399688721, \"fuh_Latn_score\": 0.08053426444530487, \"ffm_Latn_score\": 0.011598741635680199}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fiyannde ko Innde renndinndeFiyannde ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nTeelal fiyannde ko fiyannde, keewal mum ko piyanɗe.\nGollal fiyde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni fiyannde\nfiyannde ko innde seekaande e Fiyde (Ɓeydol amadaliw)\nFellannde Pettugol fetel (Ɓeydol amadaliw)Ɓeydou firo woɗngo\nDétonnation\nCoup de fusil","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/735","date":"2022-12-01T01:01:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710777.20\/warc\/CC-MAIN-20221130225142-20221201015142-00795.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.523956418,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5239564180374146, \"fuf_Latn_score\": 0.23791582882404327, \"ffm_Latn_score\": 0.11217354238033295, \"fuh_Latn_score\": 0.09696825593709946, \"fuq_Latn_score\": 0.024157986044883728}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.376,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani no diidorinoo hannde ko ko moɗti foofaandu, ina fadi e anndude ɗo «hafeere wul Naaji» jogori joofde. Gila e wonduɓe e laamu haa e luulndiiɓe, gila e gollooɓe faggudu luulndiiɓe maa ɓadiiɓe Abdel Asiis haa e jagge laamu calɓotooɗe e juuɗe laamɗo hannde o walla ɗuurtotooɓe ɗum en, gila e ɓesngu goongɗinoowu kala ko ari haa e ɗamtindiiɓe moƴƴere sabu laamaandi duuɓi 50 ndi feewaani, gila e foɓɓanooɓe golle persidaa hannde o haa e ñiŋooɓe ɗum, e wondude noon e dalillaaji.\nDental Dowlaaji Amerik (Etaa Sunii) walla e raɓɓiɗinaade Amerik ko dental (federaasiyoŋ) capanɗe joy (50) dowla. Heen 48 takkondiri. Ndi ɓilii ko hakkunde Geec Atlantik e Geec Pasifik ; heedi ndi bannge worgo ko Meksik, bannge rewo ko Kanadaa, bannge worgo ko Meksik. Dowlaaji ɗiɗi keddiiɗi ɗi ko Alaska (bannge hirnaange Kanadaa) e Haway (hakkunde Geec Pasifik). Ko ina wona 14 duuɗe cariiɗe e nder Geec Karaybe e Pasifik. Laamorgo Dental Amerik ko Washington, nder distirik Kolommbiya, mo nganndu-ɗaa jeyaaka e dowlaaji 50 kaalaaɗi ɗi.\nGeɗe nay kewooje e nder weeyo, hakkunde tagopeeje, ina mbaawi saabaade ɗum, mbooma winndere nde, muumta nguurndam e leydi ndi haa laaɓa.\nIna waawi wonde pelɓondiral (cokkondiral) : woni leydi buɓɓondira (sokkondira) e tagofeere woɗnde. Ɗum meeɗii kewde : ɓarakke majjum ina tawee to Meksik, e nokku ina wiyee Yukatan. Ɗum waɗii ko ina wona 65 miliyoŋ hitaande. Ko e oon sahaa tagooje biyeteeɗe « dinosoor » majji. Ko tagofeere walla « hoodere laaci » walla haayre mawnde, nde njaajeendi mum tolnii e kiloomeeteruuji 10.\nÑalawma gooto e ñalawmaaji, ñalɗi Alla ina keewi limotaako, saqqa heɓi gorko gooto, saqqa jippaade ndaɗɗudi nattugol ngoraagu. Gorko oo ko desɗo rewɓe tato sukaaɓe, tee o jibidinii e gooto heen fof. Nde saqqa oo juuti e makko o renndini rewɓe ɓee o haalani ɓe ko heɓtii-mo ko. O holli ɓe joɗnde alanaa-mo ko o jahoowo safroyaade haa ɗo o dañoyi jam fof. Ɗuum noon o waawaa happande ɓe nde o artata ɓayri ko noon ɗum siforii, o naamnii ɓe heen miijo maɓɓe.\nE nder iiñcuru politik yerɓinnoondu leydi ndi kam e gargol Seneraal Abdel Asiis e laamu he e nder lebbi cakkitiiɗi ɗi, woodiino ko dilli seeɗa e hafeere maayraaɓe, haa arti noon e dokkugol ɓesnguuji e ronooɓe maayɓe e kewkewe 89-90, ndaamordi ciforiindi niiyene : 2 000 000 UM wonande ɓesnguuji ofisiyeeji e 1 800 000 UM wonande sukkuɓe ofiseeji e soldateeɓe.\nNdiiɗoo njoɓdi saabinooma duko mawngo yowitiingo e battane ñawndugol juumtungol, nuunɗungol gagga warngooji.\n20 oktoobar, ina wayi no o joofnii golle pirtugol juɓɓule leydi makko, omo waawi laamaade kaaɗdi nguurndam makko so o welaama. Ñalnde heen o yuɓɓini woote toɗɗagol 113 depitee parlemaa mo o fusnoo e lewru mee sabu tan enndii luulndaade mo, saliima mbayliigu doosɗe leydi. Ñalnde 4 ut o yuɓɓiinnoo woote ngam firtude dottugol manndaaji hooreejo leydi ndi : e nder doosɗe Niiseer, hay gooto waawaano laamaade ko ɓuri manndaaji ɗiɗi, woni duuɓi sappo.\nNjeenaari Nobel ko njeenaari adunakoori. Ndi fuɗɗii rokkiteede ko e hitaande 1901. Njeenaari ndi ina rokkee hitaande kala yimɓe « ɓeydanɓe winndere nde huunde » to bannge wiɗto, to bannge njiylawu ganndal, to bannge ɓeydugol ganndal, to bannge gollal coñce maantinngal, walla sabu darnde mum en ngam yiylaade jam e deeƴre, e fawaade e yiɗde Alfred Nobel, ganndo cosnooɗo dinamit (dynamite).\nE teeminannde noogaas e go'oɓiire, njeenaari ndi rokketee ko e lewru oktoobar hitaande kala. Kewu dokkitgol o ko 10 desammbar, ñalawma Alfred Nobel saŋkinoo.\nHikka kadi Amerik hollii ko kam ardii to bannge ganndal, sibu mum heɓde ko ɓuri heewde e njeenaaje Nobel ɗe. Ɗuum noon wonaa hikka fuɗɗii. Ɗum fuɗɗii ko gila nde njeenaari ndi sosaa e hitaande 1901.\nTomaas Sankara ko almuudo belɗo hakkille, laaɓtuɗo kaaɗtudi. Hitaande fawtii heen, caggal nde o heɓi berwe makko, o wayli tufnde, o waɗi kawgel ngam faytude e konunkaagal. Alla walli mo, hoddiro e fartaŋŋe ngonani mo, o jaɓɓaa e duɗal konunkaagal, ngal ɓe mbiyata ''Piritanee konunkooɓe kajogo'' to sahre Wagadugu. Nde baaba makko nani ɗum, haawaa. Ko adii fof o tintinaani ɗum e ko refti heen, o jooɗtoranooki, kanko baabiraaɗo o wonde Tomaa Sankara ena weliri noon fof hakkille.\nÑalnde kala hakkunde Ejit e Alaseri ina ɓeydoo bonde gila nde laaɓi hankadi wonde ko Alaseri yahata tawtoreede kawgel fuku adunankeewel potngel waɗde e hitaande 2010 to Afrik worgo. Ko ñalnde heen, ñalnde alarba 18-11-2009, to Omdurman to Sudaan, Alaseri fiyi Ejipt (1-0). Hade ɗum, leyɗe ɗiɗi ɗe pottiino to Alaseri gadanol, Alaseri fiyi ɓe (3-1), caggal ɗum to Keer, Ejipt hawi (2-0).\nGorko ngenndiyanke jaɓɗo janngude e jannginde pulaar mo hono mum weɓaani gorko mo Siñcu buubu Maka(jaraale Siñcu Buubu Maka:Siñcu Buubu Maka e wuro Buubu,ƴiɓɓe e ƴiiwoole wuro ƴiiwaata nayi mbewla Baltungel wali kaŋŋe.Nawel Baaba Yero,Takkii baari huñnjooɓe bubduɓel e dow laabi diidee e yommbayru beeli.Naatirgol jarli jaltirgol gayi dimmaaɗi.Bargo tokooso e mawngo.Hurmbusel e dow laabi.\nFooyre Ngenndi e gardagol Aadama Jah lollirɗo Ndey Kummba jah yillinooma wuro men Jiinge Jeeri e nder tunndu Ligisayba, falnde Kayhayɗi, ñalnde ñalawma nayaɓo e joyaɓo caggal juulde koorka e nder ndeeɗoo hitaande 2009. Ɗuum hawriti ko e ñalnde 23 e ñalnde 24 lewru siilto.\nGoogle newnanii en golle : Google rokkii en fartaŋŋe firde ɗum kam e hoyre mum edenndaangal ɗemɗe winndere nde e rewrude etuugnorgal mum biyeteengal « Google in Your Language – GIYL – (Google e ɗemngal ma). Kala jiɗɗo wallitde fulde Google, maa sosa tawo konte mum google (yeru neɗɗo@gmail.com). So a yettiima e kelle firo ɗe, ko Google e hoore mum hollitu ma kelme walla konnguɗi potɗi fireede ɗi (ko ɗeɓi haaɓnaade heen seeɗa tan ko kelme ɗe ko e Engele, ɗum noon ko firo ummaade e Engele).\nMin kabriino on e Fooyre Ɓamtaare toŋ 52 marse 2008, wonde Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani to Likseyba heɓiino jokkondirde e Fedde winndereyankoore lollirnde FLM e catal jooɗingal to Kayhayɗi, laamorgo diiwaan Gorgol.\nJokkondiral ngal ko e yeeso haɓaade humambinnagu nde tawnoo ndee hare ko hare nde FƁPM seeraani e haɓeede gila 1974,","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-22","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2016-05-31T05:49:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-22\/segments\/1464051177779.21\/warc\/CC-MAIN-20160524005257-00170-ip-10-185-217-139.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8317644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8317644000053406, \"fuf_Latn_score\": 0.0843578651547432, \"ffm_Latn_score\": 0.04025815799832344, \"fuh_Latn_score\": 0.03131788969039917, \"fuq_Latn_score\": 0.010524589568376541}","num_words":941,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.807,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal hannde ko gulaali,kuljinaali, e kornaali werlaaji kiiri toon, tawi saabii ɗuum ko leydi ndii fof yaltude ene holla weltaare mum en he kawgu ngu sukaaɓe Senegaalnaaɓe fettiyankooɓe fugukoyngal dañi to Ejipta. Les Lionceaux walla barooɗe tokoose ko ekip sukaaɓe yahrooɓe he les duuɓi noogaas, yahnooɓe jeyeede e kawgel Afrik mo oon ɗoon tolno, ɓe mbaɗi toon golle jooɗɗe, sabu ko wonaa tan nawde kup o, ɓe njahii haa ɓe ngartii ɓe natnaaka loggol.\nSukaaɓe Malik Daf ɓe, kawirii no newi he finaal hakkunde mum en Gambi, loggi ɗiɗi e ndiga (2-0).\nLoggi ɗii naatni ɗum en ko Suleymaan Fay (simaaji 6) e Mammadu Lamin Kamara (silmaaji 56). He nder ngarmi ngaraa he o fof sukaaɓe Senegaalnaaɓe ɓe, baddiiɗo mum en oo, hono Gamba, meeɗaani faaynude ɗum en. Eɗen mbaawi wiyde tan ɗum ɗoo elle ko huunde tijjanoonde ɗo maɓɓe caggal nde ɓe piy Tunis loggi tati e ndiga ngam yettaade finaal.\nNguu ɗoo kawgu arii semmbinde darnde Senegaal he fugukoyngel Afrik, caggal nde ɓe nawi CAN, CHAN, CAN de Beach Soccer e CAN faaɗuɓe.\nKono kadi to bannge manoore teelal, sukaaɓe Senegaalnaaɓe ɓee nawii manooje keewɗe. Papa Demmba Joop ko kanum woni ɓurɗo naatnude loggi, (loggi 5), ɓurɗo wonde pettoowo ŋana ko Lamin Kamara, paddatooɗo loggi ko Lannding Baaji, o naatnaaka hay loggol gootol haa pooɗondiral gasi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/11\/fugu-koyngal-u20-can-senegaal-nawii-ray\/","date":"2023-03-28T03:13:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00701.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5021832585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5021832585334778, \"fuh_Latn_score\": 0.37904930114746094, \"ffm_Latn_score\": 0.08951783180236816, \"fuf_Latn_score\": 0.015311398543417454, \"fuq_Latn_score\": 0.012509599328041077}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.408,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Golorgal e joljolde e keblugol nguura mbelle no waɗi ngartam e sukaaɓe rewɓe e nder Afirik\nPublié le : Modifié le :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Aminata Sow Njaay mawɗo Daɓɓel Evens. Oo dillata ko e joljolde et keblugol nguura e ñamri.Rfi fulfulde waddi e makko yewtere e golle ngal gollorgal ngal O darni\nFulfulde Faminiinde :\nCernoo Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde ko ɓiɓɓe. Dume mbi'eten ɓiɓɓe e fulfulde ?\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20191229-golorgal-e-joljolde-e-keblugol-nguura-mbelle-no-wa-i-ngartam-e-sukaa-e-rew-e-e-nde","date":"2020-04-05T19:36:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371609067.62\/warc\/CC-MAIN-20200405181743-20200405212243-00005.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4095083475,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4095083475112915, \"fuf_Latn_score\": 0.3862766623497009, \"fuh_Latn_score\": 0.10567953437566757, \"fub_Latn_score\": 0.05384988337755203, \"ffm_Latn_score\": 0.0141475610435009}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.372,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Fedde CEDEAO Umaar Siisoko Mbaalo yahii hannde altineere 24\/10\/22 to Mosku e to Kiyeef. Ko kanko woni hooreejo leydi ɗimmo nder doŋre Afrik mo Vladimir Poutine, jaɓɓii ɓaawo hooreejo Dental Afrik gardiiɗo leydi Senegaal Makki Sal yahnoo toon. Umaar Mbaalo haaɗataa tan Mosku, nguun njillu maa naw mo haa to Kiyeef leydi Ikreen.\nJotondiral hakkunde leydi Riisi e yoga e leyɗe Afrik ɓooyii sehlondirde, gila e jamanuuji ɓooyɗi. Leyɗe keewɗe Afrik teeŋti noon ɗe leydi Portigaal jiimnoo. Mbele leydi Riisi yiɗi oo sahaa ko fooɗtude fedde CEDEAO, waɗa sara mum, ɓaawo kay nde gardiiɗo diplomasii leydi Ikreen Dmytro Kuleba arnoo Dakaar e to Abijaa darorɗe lewru octobre? Hannde oo, Moskuu ine refta e ɗeen pele. Sahaa nde Riisii naatani wolde nder leydi Ikreen nder lewru Fevrier, fecce leyɗe Afrik mettiniino heen. Mbele njillu hooreejo leydi Bisaawo Umaar Mbaalo ari ko saataade pergitanɗe, moƴƴitinde ngonka kaa, yooɓaade ɓatakuru jam e dow innde Fedde Afrik bannge hirnaange:\n« Ko mi jahoowo to leydi Riisi e ndee altineere e tee ne maa mi jooɗdo e hooreejo Vladimir Poutine. Mi addana mo ɓatakuru jam. Maa mi haalan mo ine jojji o haaltida e miñiiko Volodymir Zelensky. Mbiɗo haalda ñande fof e Zelensky hono no kaaldirat-mi e nanndo am Macron ko yowitii e ɗee caɗeele. Ko miin woni hooreejo ɗimmo, caggal Makki Sal jahoowo toon. Kono mi yahraani wonde mi gardiiɗo Gine Bisaawo, ko wonde mi hooreejo fedde CEDEAO. Fandaare am e nguu njillu ko ngam yeewtidde e Putin nde jam artata ngati adunaaru nduu fof jiiɓiima.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/umaar-mbaalo-hooreejo-waalde-cedeao-yilloyiima-to-moskuu-e-to-kiyeef\/","date":"2023-06-06T05:08:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00136.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8502007723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8502007722854614, \"fuh_Latn_score\": 0.0675879567861557, \"fuf_Latn_score\": 0.044911712408065796, \"ffm_Latn_score\": 0.03574955090880394}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.749,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nKo ñalnde talaata 29 marse 2016 wonnoo, to Washington, leydi Amerik. Tee o heɓi njeenaari ndii ko e juuɗe John Kerry hono Kuuɓal Dental Dowlaaji Amerik. Njeenaari ndii ko njeenaari ndokketeendi Debbo Cuusɗo, mo Departemaa Detaa (Ministeer geɗe caggal leydi) Dowla Amerik rokkata hitaande kala rewɓe aduna oo ɓe darnde mum en teskini e nder hare jooltugol jojjanɗe aadee e nder leyɗe mum en.\nCatal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yuɓɓinii ñalnde Hoyre-biir 20\/02\/2016, Ñalngu Kan Aamadu Saydu, ngam siftorde e neldude duwaawu oo musidɗo jaltuɗo aduna, kanko e maayɓe juulɓe kala.\nHol Kan Aamadu Saydu ?\nKan Aamadu Saydu yiyi aduna ko e hitaande 1949 to wuro Likseyba Gorgol. Kan Aamadu Saydu ko gorko ngenndiyanke, cuusɗo, katante jiɗɗo leñol, caliiɗo yawaare,\n\"Muritani ina fiɓondiri e Al KAYDA (Aqmi) gila e hitaande 2010, aadi wonde Moritani yanataa e tuddule maɓɓe konu e nder leydi mum, kamɓe ne maa ɓe ndartin njanguuji maɓɓe e nder leydi hee\". Ɓe ɓeydi heen nii \"Muritani nii huniima rokkude ɓe hitaande kala hakkunde ujunaaje 10 miliyoŋ haa ujunnaaje 20 miliyoŋ ooro e sarɗi tawa ɓe ndiftotaako tuubakooɓe e nder leydi eɓe ɗaɓɓira lomtinaneede kaalis\" .\nTuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...\nBanndiraaɓe hay so ciimtol ngol mbinndatno-ɗen e njillu men e Duunde Orop ɗeɓii leeltude ne, ngol joofii hannde oo e ballal Geno. Fulɓe ena mbiya wonde moƴƴere leeltunde ɓuri moƴƴere haaytunde.\nE balɗe jawtuɗe ɗee, won ko kewi e Nuwaasoot ko heewɓe tinaani walla paamaani ko woni tigi rigi. Ɗum jotondiri ko e ekkol biyeteeɗo Nessiba. Nessiba ko ekkol lesleso gonɗo e leegal El Miina, leegal waasɓe.\nHaalde nanee, waɗa yiyee, ɓuri haalde tan nanee. Kono waɗde tan yiyee, naftoree, ɓuri waɗirde haa yiyanee, mantoree. Ene gasa tawa hay so heewɓe paamii ɗuum ne, won heen kam heppuɓe arsuku, ene wiyee noon joom mum heewi wonde ko gujjo.\nNguyka ko kañum woni jahdiiɗo fenaande, geɗe ɗee kala dimo mo ɓinngu ngarmagu dogata e ɓanndu mum huɗortoo.\nTuggude e lewru colte fayde e lewru siilto hitaande 2015, njuɓɓudi Oxfam ena darnannoo miskineeɓe wonɓe e nder gure tunndo Ligisayba Gorgol ballal cede (kaalis).\nGoomu kaɓɓondiral loraaɓe e kewkewe 1989 e gardagol Huley Sal, winndii Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ɓataake ina hollita heen mettere mum nande mo, kanko e hoore makko omo wiya wonde \"ɗeen caɗeele cafraama haa celli\".\nEn kuutoriima oo ɗoo fartaŋŋe fottitde e oo debbo dariiɗo biyateeɗo Aysata Taal Sal to Nuwaadibu, ngam heɓde e makko miijooji baawɗi laataade jaabawuuji naamne ɗe won e men keewi naamnaade tawi fayti ko e darnde makko e dawrugol Senegal, jokkondiral makko e dawriyankooɓe toon, kuccam makko, ekn…","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-22","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2016-05-24T15:37:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-22\/segments\/1464049272349.32\/warc\/CC-MAIN-20160524002112-00021-ip-10-185-217-139.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7116256356,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7116256356239319, \"ffm_Latn_score\": 0.1787395179271698, \"fuf_Latn_score\": 0.1000647246837616}","num_words":511,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.594,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User ca-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User ca-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nJ\nUtilisateur:Jeneme~ffwiki\nU\nModèle:User ca-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_ca-1&oldid=18583\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_ca-1","date":"2021-01-26T22:47:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704803737.78\/warc\/CC-MAIN-20210126202017-20210126232017-00546.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5387498736,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5387498736381531, \"wol_Latn_score\": 0.0901091992855072, \"atj_Latn_score\": 0.04922093451023102, \"lim_Latn_score\": 0.023248838260769844, \"nov_Latn_score\": 0.023191843181848526, \"ltz_Latn_score\": 0.022166622802615166, \"lin_Latn_score\": 0.014631997793912888, \"dag_Latn_score\": 0.012965308502316475, \"por_Latn_score\": 0.01202122401446104, \"bug_Latn_score\": 0.011652164161205292}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko honɗum malinaaɓe haani habborde mofte haku-leyɗeeje e dow oo alhaali hanndeejo\nSaakitaama ñannde :\nHannde e alarba, ñannde 26 lewru 5ɓuru 2021 ka taskaram On Tottaama Konngol, on hollii men miijooji mon ko faati e eeraango mofte leyɗe adunayankooje, ngam felugol Mali e ko fewdii e leydi ndin.Ko honɗum malinaaɓe habbori mofte leyɗe adunayankooje? Tawu si hiɓe hatonjini e ballal maa fehre kawtital dente leyɗe adunayankooje ngam waawude artirde deeƴere to Mali ?\nHiɗon waawi neldude men lamndal ngal yiɗuɗon yo men jaabo e guurol.\nOkkee miijo mon e ndee toɓɓere ka tongoode watshapp : 00221766441280.\nHeɗee jeewte amen fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE\nOn Tottaama Konngol ko ñalaande kala gila njamndi 13:15 faa 13:30 (GMT).","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/on-tottaama-konngol\/20210526-ko-hon%C9%97um-malinaa%C9%93e-haani-habborde-mofte-haku-ley%C9%97eeje-e-dow-oo-alhaali-hanndeejo","date":"2022-08-10T12:23:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571153.86\/warc\/CC-MAIN-20220810100712-20220810130712-00335.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5176708102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5176708102226257, \"fuf_Latn_score\": 0.4336022734642029, \"ffm_Latn_score\": 0.047528065741062164}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.568,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"jannde iniwersite e caɗeele mayri\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nGila e cuɓogol catal e cate taweteeɗi e duɗe toowɗe ɗee haa e gonnka almuɓɓe ɓe e duɗe jaaɓi-hattirde woni nguurndam ɗam, mbaldi ndii, hoɗorɗe ɗee haa e mballigu mo ɓe keɓata, haa e cuuɗii jangirɗi ɗii, hande jannde iniwersute ko caɗeele meere.\nSo almuudo joofni jannde haa ene yiilo golle, heɓde ɗum kadi ene satti. Ko ɗum min njeewtitta hande, jannde iniwersite e caɗeele comiiɗi heen.\nMin bismii ko :\n- Ceerno Mari Tew Niaan koo janginoowo e duɗe toowde ɗee. Kadi o woniino ko ɓooyaani ko jaagorɗo kalfinaaɗo jannde e duɗe toowɗe e leydi Senegaal.\n- Amadu Mbaay, kanium ko almuudo taweteeɗo to duɗal jaabi-hattirde Seeƴ Anta Joop Dakaar. Hikka waɗata duuɓi jeegom nanngi jeeɗiɗi koo naatii e ngal duɗal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191221-jannde-iniwersite-e-ca-eele-mayri","date":"2023-05-29T19:14:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644907.31\/warc\/CC-MAIN-20230529173312-20230529203312-00339.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7171067595,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7171067595481873, \"ffm_Latn_score\": 0.24813567101955414, \"fuf_Latn_score\": 0.027911758050322533}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mariyaama Ba\nMariyaama Ba, jibinaaɗo ñande sappo e jeeɗiɗi le wuru awril hitaande 1929 to Dakar,sanki e nder ngoon wuro ñande sappo e jeeɗiɗi le wuro ut hitande 1981, ko debbo windiyanke senegaalnaajo. E nder defte makko, omo haɓɓo waasde potal hakunde worɓe e rewɓe mo aadaaji afriknaaɓe saabi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Mariyaama_Ba","date":"2023-03-26T05:33:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945433.92\/warc\/CC-MAIN-20230326044821-20230326074821-00379.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9588500857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.958850085735321, \"fuf_Latn_score\": 0.033864617347717285}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Meeter Elhajji Haamidu BARI, laabiyankeejo, wonɗo hoore salndu CPI Gine. Suudu ñaawirdu winndere, CPI tabbintini accitugol \"Laurent Gbagbo\", e Charles Ble Gude, caggal duuɓi ɗuuɗuɗi kaso. Ko honɗum e batteeji ndee ñaawoore waɗata e hoore CPI? Ibrahiima Timmbi BAH no yewtida e Meeter Elhajji Haamidu BARI.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210405-ko-hon%C9%97um-accitugol-laurent-gbagbo-e-charles-ble-gude-caggal-duu%C9%93i-10-kaso-battinta-cpi","date":"2022-05-23T01:37:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662552994.41\/warc\/CC-MAIN-20220523011006-20220523041006-00241.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4787458181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47874581813812256, \"fuf_Latn_score\": 0.4534417688846588, \"ffm_Latn_score\": 0.04990934953093529, \"fub_Latn_score\": 0.012851444073021412}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.419,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"CEDEAO: Caɗeele uddugol keerol hakkunde Gine e Senegaal\nSaakitaama ñannde :\nGila ka foolondiral fii jullere laamu Gine ka lewru sappaɓuru hitaande feƴƴunde Alfa Konnde laamɗo Gine no soki keerol leydi makko e Senegaali. Ɗum no addani yimɓe jeeyayɓe hakkude Gine e Senegaal tampereeji heewɗi. Fedde leyɗe hirnaange Afrik, CEDEAO ɓannginii etannde mum no ngol keerol udditiree. Heɗoɗen Jantoore Mamadu Alfa Jallo nultondiraaɗo RFI Ziginshoor.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210526-cedeao-cee%C9%97eele-uddugol-keerol-hakkunde-gine-e-senegaal","date":"2022-08-15T06:21:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572161.46\/warc\/CC-MAIN-20220815054743-20220815084743-00103.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7258939147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7258939146995544, \"fuf_Latn_score\": 0.202081099152565, \"ffm_Latn_score\": 0.06389279663562775}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.557,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido mo hakkilanta shaanu fijirde ball andira Basketball (NBBF), Musa Kida, wi yebre tokkere maako do gollida bee hukuuma hakkilanta shaanu fijirle enanta sukaane bee Jaahargal yeeso.\nKida wi no ardiibe yaali haa giidal ngal ko hawti bee seketeriijo enanta ballo maako fu nido tan holli himbe wala feerotiral hakkunde amin haa hukumawa ngan. NBBF president said this while addressing journalists in Lagos during a meeting held by the NBBF.\nNgam sanadu giidal ngal hokki be jaaburuwa ngan bosesel wannginol taskaram ko ko hewtanta duubi 4 do huutinire.\nNBBF mani tiinaaje ngomnati kawtal Lesdi bee wambuki baawo shaanu pijirle nder Lesdi Naajeeriya.\nKida besdi ka bee wiiki be fuddi hebuki kawtal koppi hakkunde mabbe 'enanta kuude nafooje.\nNder tawaabe haa giidal ngal woni, Kida (hooreejo), Babs Ogunade (ballo Ardiido), Adamu Jalong, Olumide Oyedeji, Ugo Udezue, Prof Musa Yakassai (NapherSD), Felix Awogu, Victor Okoro.\nCol. Samuel Ahmedu, Prof. Florence Adeyanju.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/15\/nbbf-wadi-giidal\/","date":"2023-01-30T04:54:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00685.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9987969995,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987969994544983}","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.04,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"SUNAARE: LEYDI MURITANI WAASII JAGGAL, JEŊ BUUBU FARBA HOOTII SAHRE GOONGA\nGooto e jagge leydi Muritani, dawriyanke gila yontaaji gadani tawtoraaɓe goodal leydi ndii, Jeŋ Buubu Farba ruttiima e joom mum, o yahri ko duuɓi 79, ko hannde sankaare ndee hollitaa.\nKo kanko woni neɗɗo gadiiɗo wonde hooreejo senaa Muritani, o wonii heen fotde duuɓi 13. O jeyaa ko e diiwaan Baraknaa, palol daande maayo Senegaal. Jeŋ Buubu Farba ari e aduna ko hitaande 1942 to Wocci Baaye e cammuule, o yalti ko e galle adiiɓe jannginde ɓiɓɓe mumen Farayse. Jaŋde makko lesre o waɗi ɗum ko to Ɓoggee, caggal ɗum o jokkoyi jaŋde makko to Rooso to o heɓi Bak makko. O fannorinoo ko miijtiwal (philosophie).\nCaggal keɓgol makko, Jeŋ Buubu Farba jokkoyi jaŋde mum toownde to Senegaal, jaaɓi haaɗtirde Seen Anta Joop ɗoon o heɓi seedantaagal makko e faggudu, hade makko yahde Farayse to o heɓoyta seedantaagal makko dowrowal e faggudu.\nE naatirɗe 1970, o arti leydi makko Muritani, ndeen tumaare ngonka faggudu leydi ndii ine saɗti sanne, gonnooɗo hooreejo leydi ndii e oon sahaa Muttaar Wul Daddaa ine tampidi e luulndo ngoo e tee leydi ndii ine soklunoo sagataaɓe jannguɓe, jagge tiiɗɗe.\nKo ɗoo kanko gorkaajo oo, o toɗɗoytee gardiiɗo njulaagu e 1970, ngam o jeyee kadi goomu toppitiingu heblude jaltingol koppereeje leydi ndii, yalta e kaalis franc CFA ɗuum wonnoo ko e 1972. Fawii hitaande, 1973 naatanaa, Jeŋ Buubu Farba jeytaa e terɗe goomu yaltinooɓe uguya.\nJeŋ Buubu Farba jeyaama e sosɓe BCM, 1978 o toɗɗaa gardiiɗo oon booñ, ɗuum ko hade makko toɗɗeede jaagorgal faggudu e koppereeje tuggi 1981 haa 1982. Caggal ɗum jaagorgal caasam e oogirɗe e nder hitaande 1983 hade makko artude ngam ardaade booñ BCM. Ko e hitaande 1987, o ittaa e posto makko tawi addi ɗum ko caɗeele dawrugol hakkunde laamu leydi Muritani e jannguɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe.\nKo ɗoo e laamu Maawyaa Siidi Ahmed Taayaa o heɓtoyta posto goɗɗo, toɗɗii mo gardiiɗo kuuɓtidinɗo gollordu Aire Mauritanie, hade makko suɓeede e nder senaa 1992 e doggol falnde Elminaa to Nuwaasot laamorgo leydi ndii. Ko e ngoon posto o heddii haa Maawyaa waɗaa follo e hitaande 2005.\nGM","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Actualit%C3%A9s\/a\/ART-B1XVA8KMC7\/SUNAARE-LEYDI-MURITANI-WAASII-JAGGAL-JE-BUUBU-FARBA-HOOTII-SAHRE-GOONGA","date":"2021-10-23T00:47:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585537.28\/warc\/CC-MAIN-20211023002852-20211023032852-00124.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6684882045,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6684882044792175, \"fuh_Latn_score\": 0.19857558608055115, \"fuf_Latn_score\": 0.07692154496908188, \"ffm_Latn_score\": 0.04710352048277855}","num_words":341,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental leyɗe Hirnaage Afrik fellitii naɓugol konu Njijeer ngam artirgol laamu demokrasi e nder ndii leydi caggal liɓal laamu. Ngam laatingol ngal pellital, hooreeɓe konu leyɗe CEDEAO waɗan mbatu janngo e asewe Acra laamorgo Gana. Ko holno koneeli CEDEAO waɗirta ɗee hare? E bi'ol Jeneral Usmaan KANE, ardiiɗo konu weeyo Senegal kiɗɗo, so ɗee hare laatike, ko ka weeyo ɗii koneeli saati rewde ngam naatugol Niijeer. Heɗoɗen mo e faandu haala Ibrahiima Timmbi Bah.\nPrimeur link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jeneral-usmaan-kaan-ardinoo%C9%97o-konu-weeyo-senegaal-no-taskoo-ngal-pellital-cedeao-na%C9%93ugol-konu-e-nder-niijeer\/","date":"2023-12-11T05:16:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679103558.93\/warc\/CC-MAIN-20231211045204-20231211075204-00736.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9899795651,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9899795651435852}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holi cooyananɗe jogaaɗe e ɓeen toɗɗaaɓe CENI, laaɓndal ngal ɓesngu leydi ndii jaabtanii hoore mum, ko jerminaare tan, ngati ƴiiƴam kesam yiyaaka e nguu goomu CENI.\nInnde Mohamed Lemin O. Dahi ine heewti e noppi e Muritaninaaɓe, annduɓe mo, keɓtinaaɗo e dingiral dawrugol Muritani. Oo ɗoo gorko professeur de droit, gonnooɗo hooreejo jaaɓi haaɗtirde Nkchtt, hunuko mum e noppi mum ɓooyii woogondirde, e ardinooɓe leydi Muritani kala ko o yiɗi ko o haajaa o haalantuno ɗumen, ngati wonde mo nananaaɗo.\nE nder laamu Maaouiya O. Siidi Mohamed Taayaa, 1990 haa 2005 o toɗɗenooma diisneteeɗo ñaawooje hono conseiller juridique. Ɓe pewjidiino ko heewi, ko wayi no warngooji ɓaleeɓe Muritani, layyenooɓe, wardenooɓe yarga, ubbenooɓe ine nguuri, ɓe kaŋŋe mumen jawdi ndariindi mumen keɓtenoo taccinaa leydi mumen Muritani peewi Senegaal ɗum kala waɗi e yeeso makko hono kanko Mohamed Lemin O. Dahi. Nde Ely O. Mohamed Vall ari o wonani ɗum Gardiiɗo kabine hooreejo laamu sabbordu tuggi 2005 haa hitaande 2007. Mohamed Lemin O. Dahi, ƴettiino nih doosɗe leydi Muritani 1991, memtii ɗe e hitaande 2006. O woni gardiiɗo duɗal hakkunde leyɗewal jaŋde dowrowre siynaande Nkchtt, ko o neɗɗo baɗtuɗo hakkille mum no feewi ɓosgol leydi Muritani, mo meeɗaa humpeede fiyakuuji mayri. Ko oo woni toɗɗaano cukko-hooreejo CENI altineere hanki to Diiso doosɗeyankeewo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"http:\/\/golal.info\/mohamed-lemin-wul-dahi-gooto-e-%C9%93adinoo%C9%93e-maawyaa-su%C9%93aama-cukko-hooreejo-ceni\/","date":"2024-03-02T03:52:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947475727.3\/warc\/CC-MAIN-20240302020802-20240302050802-00535.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7508559823,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7508559823036194, \"fuh_Latn_score\": 0.08463232219219208, \"ffm_Latn_score\": 0.08158116042613983, \"fuf_Latn_score\": 0.07503814995288849}","num_words":204,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.533,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari wadani tana maako mo Lesdi Faransa, Emmanuel Macron, barka bee lortuki heba nasaraaku lortuki nyaama cubi gadaadi haa giifakan ko hokkima bosesel lortuki korowal maako didabre.\nBuhari tinndini tidal maako ardiido on walli mo sanne haa hebuki nasaraaku korowal ngal.\nO wi narral hakkunde Lesdi Naajeeriya bee France do saati sanne iga ko Macron maggi daddaare laamu nder hitaande 2017, nden O waddi no ngilla haa Naajeeriya 2018, ko nden on be waadi kabbidal ko sembidinta kilantaaji riskuuji hakkunde Lesde den 2.\nHaa ragare Buhari,wadani kore Macron, Brigitte Macron, soobiraabe enanta ngomnati ummaatoore Lesdi Faransa fuu barka.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/25\/ardiido-buhari-wadani-tana-maako-mo-lesdi-faransa-barka\/","date":"2022-10-01T11:20:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00659.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9945988655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9945988655090332}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo honɗum woni nafoore mawningol ɗemngal muwnaangal\nBukina Faso: mawningol ñallal winndereyankowal ɗemɗe muynaaɗe.\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenirawal. Nafa maggal e no ngal ɓamtorta\nPorofeseer Aliiwu MUHAMMADU, jannginoowo pulaar fulfulde to INALCO Paris\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/%C3%B1alaande-aduyankoore-%C9%97emngal-muynaangal\/","date":"2023-01-29T13:36:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499713.50\/warc\/CC-MAIN-20230129112153-20230129142153-00088.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.541677177,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5416771769523621, \"fuf_Latn_score\": 0.4061568081378937, \"fuh_Latn_score\": 0.028958028182387352, \"ffm_Latn_score\": 0.01858212985098362}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.554,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User it-3\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User it-3\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nA\nUtilisateur:AlleborgoBot\nU\nModèle:User it-3\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_it-3&oldid=18795\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_it-3","date":"2021-01-25T16:53:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703587074.70\/warc\/CC-MAIN-20210125154534-20210125184534-00753.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4847217798,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4847217798233032, \"wol_Latn_score\": 0.10052342712879181, \"atj_Latn_score\": 0.03814738616347313, \"ltz_Latn_score\": 0.026048459112644196, \"lim_Latn_score\": 0.02351405657827854, \"chk_Latn_score\": 0.019738363102078438, \"nov_Latn_score\": 0.01867413893342018, \"gsw_Latn_score\": 0.014104411005973816, \"bug_Latn_score\": 0.010899636894464493, \"por_Latn_score\": 0.010798325762152672}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.306,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ƴellitagol ɗeen karalleeje kese ɓeydii ko naatnude e jaayndiyankooɓe pitti, kabaruuji caakteteeɗi pentaaɗi ngam bonnitde neɗɗo, leñol walla fedde. Kabaaru wontii lottundu ɗo neɗɗo tolnii fof, lotta. Tuugnaade e ɗeen pergitte, jowitiiɗe e dokkirgol kabaruuji jaayndiyankooɓe doŋre Orop e Afrik njuɓɓinii yeewtere yowitiinde e \"kabaruuji pefindaaɗi: holi cooynanɗe wonande jaayndiyankooɓe\".\nToɓɓere ndee yeewtaama no feewi, ko ine wona jaayndiyankooɓe njeetato ummoriiɓe Mali, Senegaal, Kameruun e ɗoo e Muritani e tawtoregol yimɓe teelɗuɓe e elewaaji duɗal hakkundeewal Theodore Monod.\nMaamuudu Sih, cukko-hooreejo fedde HAPA artii haɓaade kabaruuji pefindaaɗi e duuɓi jawtuɗi ɗii. « Karalleeje kese ine ɓeydoo ƴellitaade, cargol kabaaru ine ɓeydoo weeɓtude. Yoga heen tafi ko callalle mumen, tawi alaa ko njooɗtorii so wonaa tafde kabaaru saakta, ine njiyloo ɓe ngurlini (ndullini) e ndeen wilde ». Ɗum ɓuri teskeede fof, ko e sahaa suɓngooji, to doŋre Orop e to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. Jaaɓnirɗe keewɗe, ine njogii waalaare mawnde e caaktagol kabaruuji, ko goongɗuɗi e ko goongɗaani kala, ine saaktee heen.\nKabaruuji ɗi ngoongɗaani heen sahaa jaayndiyanke ine tafa ɗum, sara ɗum e laylayti renndo. Yuɓɓinee haa jogoo lelngo kabaaru, tawi ko soomii heen koo loowdi ndii woodaani. Jaayndiyanke senegaalnaajo Kummba Sillaa gollotooɗo e « Africa Check », kabaaru pefindaaɗo mo jaayndiyanke tafi wonaa tan addude jiiɓru nder renndo, kono kadi so tawii ko baɗɗo tooke, bonannde mum maa jogo baɗte e nder renndo.\nNguu kewu yuɓɓini ɗum ko fedde « Média et Démocratie » e ballondiral IFM (Institut Français de Mauritanie) kam e senndikaa jaayndiyankooɓe Muritaninaaɓe. Faandaare yummaare ndee, ko ɓeydugol hattan leyɗe Afrik eɓɓaale hirjinde e wallude caaktirɗe ɗee luggiɗinaade e heblooji jaayndiyankooji. Haɓaade kabaruuji pefindaaɗi, ɓurɗi jaalaade nder doŋre Afrik.\nƁeydi Kisima Jagana jaayndiyanke Muritaninaajo teskinii e yeewtere ndee, cosɗo jaaynde « Initiative News ». O teeŋtinii renno Muritani, ko yaawngo goongɗinde kabaaru, dola kala ko nani. Ɗuum ɓuri teskinde ko e mawɓe huutortooɓe Whatsapp.\nUmar El Haaj Caam","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/07\/02\/kabaruuji-pefindaa%C9%97i-holi-cooynan%C9%97e-wonande-jaayndiyankoo%C9%93e\/","date":"2023-09-26T19:08:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510219.5\/warc\/CC-MAIN-20230926175325-20230926205325-00675.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5774191618,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5774191617965698, \"ffm_Latn_score\": 0.2271498292684555, \"fuf_Latn_score\": 0.1157127320766449, \"fuh_Latn_score\": 0.07103859633207321}","num_words":303,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental leyɗeele Adunaaru (l'ONU) takkii ñalnde Mawnde (Aljumaa) 12 Duujal Konu leydi Mali e wonndude e harbiyankooɓe \"hoɓɓe\" warde (he teyaaɗe) 500 siwil en tuma nde konu ngu yahnoo to hakkundeere leydi to ngam riiwtoyde Jihadiyankooɓe. So en paami no konngol ciimtol ngol haaliri ɗum ni, ɓeen yimɓe wona haɓetenooɓe ko jaggaaɓe tan mbara he dow fenaande.\nHe ciimtol kaaɓningol tuugningol he loskooji ɗi catal jojjannde aadee ngal misiyoŋ laafaaji bulaaji en (MINUSMA) nedladanooɗo Mali gila 2013, Njuɓɓudi dowrori halfinaandi ko yowitii he jojjannde aade feññinii wonnde e ndi jogii sababuuji jaɓniiɗi baawɗi addande ndi goongɗinde wonnde ko famɗi fof 500 neɗɗo tawa ko ene wona heen noogas ko rewɓe heen 7 ko cukayon (sukaaɓe tokosɓe) konu Mali wonndude e harbiyankooɓe jananiyankooɓe mbarii ɗum en, caggal nde laamu ngu hoonii e nder falnde Mura tuggude 27 haa 31 Mbooy (Avril) 2022.\nNdiin njuɓɓudi (le Haut-Commissariat aux droits de l'homme) wiy \"ene jogii sabaabuuji baawɗi addande ɗum en goongɗinde wonnde 58 dewbo e surbaaɓe (sukaaɓe rewɓe) mbaawnaama he leldeede e wonndireede he ndool-ndoolagu.\" Ciimtol ngol kadi ene hollira wonnde yimɓe jagganooɓe heen ɓee torlaama.\nHaysinno ciimtol ngol wiy tan ko \"harbiyankooɓe jananiyankooɓe\" ɓe innaani leydi mum en ne, hakkillaaji ene njaggi ko yooɓe-fella Risinaaɓe, jeyaaɓe he mojobere Wagner.\nVolker Türk, gardiiɗo ngoon yuɓɓo (haut-commissaire de l'ONU aux droits de l'homme) he nder haalannde (communiqué) nde o waɗi omo hollita heen, ɗeen golle so laatiima ko ɗum goonga, ene waawi ñaawireede yaɓɓude kuule wolde (crimes de guerre) walla ni won wayata ene waawi wonde hoynude neɗɗankeyaagal (crimes contre l'humanité).\nAbdullaay Mayga, kalfinaaɗo konngol laamu Mali kanum yeddii ko ngool ciimtol holliri ko tuma nde o yalti he ayaawo habrirde ngenndi Mali. He biyɗe makko: \"Hay neɗɗo gooto siwil maayaani he nguun njanngu ngu konu ngu waɗno to Mura. Waraaɓe heen ɓe fof ko jihaadiyankooɓe waɗboniyankooɓe haɓetenooɓe.\"\nDowlaaji Dentuɗi, Laamanteeri Ndentundi, e Kanada, mbaɗii haalannde wootere rewrude he ammbaasadoorɓe mum en wonnde: \"Ngol ɗoo ciimtol ko tonngi koo ene soklini ɗum en no feewi, teeŋti e wiyeede ɗee baɗle bonɗe gollii ɗum en ko Konu leydi Mali e mojobere Wagner, tawa ko he ballal leydi Risi.\"\nEɓe kirjina laamu Mali nde heñotoo e yaltinde ko yiytaa he loskooji ɗi ñaawooɓe koonuŋkooɓe ɓee udditno he Mbooy 2022, kadi ñaawoore fawee he ɓeen waɗɓe ɗiin bonanndeeji pantuɗi.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/13\/mali-ciimtol-onu-ene-takka-koonunkoo%C9%93e-leydi-ndii-e-harbiyankoo%C9%93e-ho%C9%93%C9%93e-he-warngooji-500-ne%C9%97%C9%97o-he-2022-to-mura\/","date":"2023-09-29T07:33:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510498.88\/warc\/CC-MAIN-20230929054611-20230929084611-00475.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5527651906,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5527651906013489, \"fuh_Latn_score\": 0.31356146931648254, \"ffm_Latn_score\": 0.09762436151504517, \"fuf_Latn_score\": 0.03331289812922478}","num_words":372,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.444,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Muritani, Mohamed Seek Ghazwaani ardiima hannde batu fedde OMVS tawa batu nguu ko e visioconférence yeewtidaa ine jeyaa heen kadi nde o ardotoo fedde ndee e gasirde batu ngu fotde duuɓi 2. So ɗum laatiima maa won laawol gadanol ko leydi Muritani ine ardoo fedde ndee, gila nde sosaa. Ko ñande 11\/3\/1972 fedde ndee sosenoo, nder Nuwaasot tawa ko leyɗeele koɗdaaɗe tati Mali, Muritani e Senegaal. Leydi Gine Konaakiri ari e mayre ko 2006 faandaare ndee ko ɓamtaare e semmbinde ndema e yeñcinde caasam (yakawere) woni « énergie » . Miijo cosgol ndee fedde ari ko sahaa nde yooro saɗtungo hawi-hanndii jaalii, teskaa e nder leyɗeele ɗee.\nJAAYRE PINAL-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2023\/07\/18\/hooreejo-leydi-muritani-ardiima-batu-ngaadoraangu-fedde-omvs\/","date":"2023-12-03T04:50:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100484.76\/warc\/CC-MAIN-20231203030948-20231203060948-00838.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4514154196,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45141541957855225, \"ffm_Latn_score\": 0.36172476410865784, \"fuf_Latn_score\": 0.1834188550710678}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.596,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñallal hannde ɗo e Siñtu Garba e leegal Madiina Faas e duɗal Ceerno Jibiriilu Njaay e gardagol, Ceerno Mammadu Jibiriilu Njaay heɓii ballal e juuɗe fedde wiyeteende sukaaɓe e ɓamtaare. Ngalɗoo duɗal ina waɗi fotde 69 suka janngoowo alqur aana tawii ko sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawtoraama ñallal ngal hoohooɓe wuro ngo, mawɗo wuro Alasan […]\nGolle peewnitgol galle to yiyi aduna Siraaji DIine ummanaama to Cikkitte.\nKo to Mbummba pottital ngal wadi ngam darnude fedde besnguuji felloynoobe golwole aduna","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/page\/5\/","date":"2018-03-22T19:39:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648000.93\/warc\/CC-MAIN-20180322190333-20180322210333-00442.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9890379906,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9890379905700684}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nalhaali ɓee sukaaɓe torotooɓe e dow laami\nElto sukaaɓe e luumooji golle\nDinngiral Bamako 21ɓal no jokkitii taggitugol lelnoondi mum\nAlhaali leyɗe sahel: yimɓe no ɓeydaade, kisal no uytaade\nRewɓe jaaydeyankooɓe toñaaɓe, hulbinaaɓe walla cukkaaɓe e dow mejaaji renndo sabu golleeji maɓɓe\nSenegaal: Makki Sall fodii miliyaaruuji 400 fii golle sukaaɓe\nGine-Bissaawo: Pehe ngam wallitaade jannde fayɓe (sukaaɓe)\nƁuttiɗam walla fayugol haa ɓurta\nMammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nÑaameteeji walla nguureeji jannganaakuuɓe e nder duɗe Afrik goɗɗe\nMeccal Taksi Moto e nder yoga e leyɗe Afrik\nJantoore: Sukaɓe heewuɓe ɓe alaa golle mooɓoto waɗa dilli e pelle fii orngalji woote\nYero SOW, maaginoowo\nNgurdam ɓikkon hawkaakon dow laabi nder gure mawɗe Kamerun, Jantoore Mariyamu Muumini\nAblaay JENNG, ñowtoowo comci, kafidal makko ko JOKKERE\nHaram BA, jeyaaɗo Mali. hooreejo fedde walla walde AIAVA, Porofeseer Isa JALLO, fulfulde faaminiinde limoore 50.\nAlhaali alyatiima e nder hirnaage Afrik\nAysata JALL hooree walde pinal pulaaku, Pr. Isaa JALLO Fulfulde faaminiinde L°49\nCukaaku e ngeyngu, nafa e caɗeele gollangol hoore mum\nHolko woni keerol hakkunde Peekaan e gimɓi Silaamaaji? Rapperjo Adama Si laɓɓinan ɗoo pos\nHolko woni darnde dille ɓii-leydiije yeeso laamuuji dunndarankeeji jaaliiɗi?\nHolko wonata janngo sukaaɓe Gine e Koddiwaar ley laamu tataɓu Alfa Konde e Alasaan Waatara?\nLaawol Sinema, Alasaan Jaago\nDARNDE REWƁE E POLITIK (DAWRO)\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/cukaaku\/","date":"2021-06-13T02:12:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487598213.5\/warc\/CC-MAIN-20210613012009-20210613042009-00292.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.920317173,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9203171730041504, \"fuf_Latn_score\": 0.0510467104613781, \"fuh_Latn_score\": 0.015361323952674866}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.889,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSenegaal: karnawal mawningal pinal Fulɓe e leñi Senegaal waɗii Dakar\nKo Dono Sampaate JALLO hertorɗo taariika, pinal e gaddinaaji Fulɓe\nMoritani: lenngi ko pinal Fulɓe jaaliingal, kono hannde oo finaa-tawaa no tijjaa ka muti\nGine, wuurtigol jubaade, morgol jeyaangol e pinal Fulɓe wonungol e majjude sabu anngal moorooɓe\nAbu Sow hooreejo Tabital Pulaaku Mali hollii mettu-ɓernde makko e ɗii tiiɗallaaji fawaaɗi e yoga e malinaaɓe\nGine: ko honɗum woni suluuru, ko honɗum woni taariika mayru?\nNiijeer, mooɓondiral monnde na'i mawngal waɗii Inngal ɗum ko e diiwal Agadez\nÑalaande pinal Fulɓe e Korsooɓe yuɓɓinteengal Soveriya e nder suriire Korse, Faransi\nBenen, comci ɗi Fulɓe ɓen ɗuuɗi ɓornaande, iwdi majji e taariika majji\nJantoore: Wallugo Fulɓe daña jam e kisal e nder Afrik no jeyaa e toɓɓe ɗe Laamiiɗo Muhammudu Sanusi II, hooreejo keso Tabital Pulaaku Winndere\nMoy Laamiiɗo Muhammadu Sanusi, hooreejo keso fedde Tabital Pulaaku Winndere?\nEmmaniyel Makron hollii wonnde ɗii fitinaaji wonaaɗi e waɗee e dow #Fulɓe e innde haɓugol kuliyankaaku no wonndani Faransi e golliddiiɓe mum e annde\nMoritani, koolol cubalɓe ngam mawningol pinal e naamuuji wuurɓe e daande maayo\nBurkina Faso: Koolol suudu Baaba laatike Wagadugu ɗee balɗe\nKo Alhajji Kadiri YAYA, hooreejo teddungal Tabital Pulaaku Winndere (TPW), woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ful%C9%93e\/","date":"2023-02-08T11:41:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500758.20\/warc\/CC-MAIN-20230208092053-20230208122053-00851.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.479747206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4797472059726715, \"fuf_Latn_score\": 0.477361261844635, \"ffm_Latn_score\": 0.026210520416498184, \"fuh_Latn_score\": 0.010023515671491623}","num_words":237,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.56,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma donye malla (Custorms) ka lesdi Naajeeriya lisal mooɓungal jiha Adamawa e Taraba andini heɓi cede nastooje dillanɗe Nayraaji miliyonji 111.75 hakkunde lewru arandeeru ndu hitande ndee hewtuki lewru 6 timmundu ndu june.\nKonturola hooreejo lisal ngal, Mr Francis Adetoye, on suuɗitikaa nde haalidanno bee kubaru'en haa 'yola laamorde jihawol Adamawa.\nO wi hukuuma kan jafti areeji feere feere 22 nder wakkatiyel ngel ɗi saman maaji niija dillanan miliyonji 42.765.\nO andini nder lewru june ɗo tan hukuuma kan heɓi ɓesdaari cede nastooje 'yattuɗe Nayraaji miliyonji 26.\nAdetoye ɓesdi e andinki dow lisal ngal jafti motawa maapindiwa rondunga nebbam fuu, nga woɓɓe a'yino yaaranki turtuɓe Booko haraamun nder laynde Sambisa.\nO wii mootawa ngan tawraama bee nebbam 'yaatuɗam jollooji nebbam 500 ko nga nangaa.\nArdiiɗo on weeɗanɗo kubaru'en areeji ɗi hukuuma kan jafti andini dow ɓurnaa fuu jaftaama on dow ɗatal MUbi faaki Madagali fu under jiha Adamawa.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-43","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/hukuuma-donye-ka-lesdi-he%C9%93i-ceede-nastooje-nayraji-miliyonji-111-75-nder-jiha-adamawa-tan\/","date":"2017-10-18T01:50:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-43\/segments\/1508187822668.19\/warc\/CC-MAIN-20171018013719-20171018033719-00627.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9921059608,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9921059608459473}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɗen mbaawi wiyde Sileymaani Kan dawliima. Ngalɗoo duɗal gonngal he natal hee, woni ko Wul Yenje. Mahi ngal ko Sileymaani Kan e peeje mum. Ko duɗal Pulaar, baɗiraangal jannginirde sukaaɓe he ɗemɗe mum en neeniije.\nSileymaani Kan fadaani haa laamu ara mahande ɗum duɗal ngam yo taaniraakon mum njanngir heen ɗemɗe mum en. Ɗumɗoo dee ko yeru kollitoowo fiɓnde tiiɗnde, e golle laatiiɗo.\nKono ɗum haawaani en sibu eɗen nganndi, mawɗo Sileymaani Kan jeyaa ko e fuɗɗuɓe jaŋde pulaar he nder Muritani. Ko he sosɓe Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e hitaande 1974, dariiɓe ine njanngina, haa fedde ndee heɓtinaa ñalnde 4 suwee 1976, o toɗɗaa yo o ardo ɗum. O ardii fedde ndee haa 1980, nde o toɗɗaa yo o ardo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije. Heen o woni haa hitaande 1999, nde duɗal ngal fusaa ndee. Gila ndeen o waɗti galle makko ɗoo he Nuwaasoot e kala ɗo o woni, ko duɗal, kanko e hoore makko omo janngina pulaar, omo hebla yimɓe arooɓe he makko, omo winnda. Kadi haa hannde omo softi, omo darodii e FƁPM he kala darnde ummanii. He hitaande 2021 fayi 2022 o darodiima e fedde ndee he jokkondire baɗdaaɗe e laamu walla baɗdaaɗe e hoohooɓe ngam sarde dallinannde pelle pinal ɗee, faatunde e laawɗingol ɗemɗe ngenndiije kam e naattingol mum en he duɗe laamu.\nE ooɗoo sahaa mo njahraten duɗal ngal bilaama, heddii ko raakde ɗum e waɗde heen kaɓirɗe : jooɗorɗe, geɗe janngirɗe, gila e defte haa kaɓirɗe goɗɗe… Ballal mo woni kala ine hatojinaa : so mbuuɗu mum, so kaɓirɗe mum, so defte mum ekn.\nNduwo-ɗen, yo Alla juutnu balɗe makko, moƴƴina battane makko. Aamiin\nFooyre Ɓamtaare\nYo Geno yoɓ mo moƴƴere duumiinde","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/01\/26\/wul-yenje-du%C9%97al-sileymaani-kan\/","date":"2023-03-25T20:10:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00315.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6355816722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6355816721916199, \"ffm_Latn_score\": 0.1913950890302658, \"fuh_Latn_score\": 0.13925345242023468, \"fuf_Latn_score\": 0.031670816242694855}","num_words":270,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.576,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10 leuro October 2021 blueprint*\nE mangu jodorgal maa, suukabe fulbe rigiza tromgwong min gadda andiro do daddogral maa Doo yabuki neddaku yimbe Amin hambe 13 be yelwan zangam e hukumawa lamu pamara nga Jos north, police jogibe har koo heuti lebbi 2. Bee yimbe noddama be jari koye mabbe toh katako police station nyalde 18 august 2021, do ko larani shiya jonde jam nder yelwan zangam e godde felle haade haade.\nPolice en kocci ardo Jos north Ardo Aliko sa'ad, w malam Abdulhadi Umar, ardido gellere yelwa ngam biditol; be hokki tadibe police en kautal hoore ngan yiki jonde jam warti nder gellere nden Amma Diga sarelgel be yimbe gi'aka walla gondu do habaru do mabbe, nder nondum kaadi police en ngari nangi yimbe 11 hauti e be Dido be ngarti 13 e be don joga har lebbi Didi. Gin non nder yaude min gidi gomnati plateau tigga commitiwa darowa halaka gin yigo dum wadi adilaku nder maka. Be yimbe jogabe un yimbe yibbe jonde jam bo noddobe do maire, har inon walla mo dum hedi taurugo kuude nyolde.\nToh dum bi haala googa dum metata e haadi dum nanga buttulin din difu na wuttudu go tam, ko kabel gel wadi hakkude habe anaguta e yimbe yelwa police en noddai ko goddo nder anaguta en.\nNgam non e min tuma gomnati plateau, e commishinajo police en e goodi hukaji e Jude do jogaki be yimbe har lebbi Didi joni.\nNo min gidiri jonde jam mi non suukabe fulbe rigiza tromgwong min kolli mettam beram amin do huude dum gin non e min nodda gomnatin plateau nasta ka haala ngam wadda be kuude nyolde e wadan go be yimbe adilaku.\nGin non mobtorde Amin okkai gomnatin kautal hoore do gim yiki dum nangi huwobe kuude nyolde ngam wartirki jonde jam nder diwal plateau.\nToh ragare emin toron un jofe be yimbe ngam be gala jude nder Lamar ka, befu mabbe un yimbe yibbe jonde jam.\nYeso yeso plateau yeso yeeso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/koode.net\/derewol-yaago-to-simon-lalong\/","date":"2022-08-19T19:25:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573760.75\/warc\/CC-MAIN-20220819191655-20220819221655-00146.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997599721,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997599720954895}","num_words":322,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kanko on woni Adama ɓii Arɗo Hassan, O dañaama {jibbinaama} hitaande 1786 haa labbaare wi'eteende wuro cekke, O wurti iwde leñol Ba'en nder leƴƴi Fulɓe, O laatake aahiijo tilimɗo,\nO jaŋgi haa wuro wi'iteengo Gajargamu laamurde dawla kole'en ton ko saali ɓoyma, nden o laatake konoowo dow laawol jawmiraawo ngam layraago diina islaama,\nNde o warti saare boo gila Gajargamu o tawi ñawnaandu jihaad iwiirde Ceerno Usman ɓii Foodiye, O jooɗaay faa o ardi lawaale ngam yahugo e jokkuki Ɓii Foodiye, nde o yottake haa Ɓii Fooduye boo kanko e lawaale muum Ceerno Usman man hokki mo iililal ngam o hoota faa banngeere muum fombinaare o arda jihaad, nden o lammini mo laamaago \"Laamiiɗo Fombina\".\nMoodibbo Adama warti haa banngeere fombina o tiggi dawla maako bee duŋgayeere Ɓii Fooduye, Adama koni heeferɓe mandara haa laamurde maɓɓe Dulo dow kooseeje mandara, ɓaawo man boo o tokkitini tokkuki maayo ngoon wi'eteengo maayo Benuwe e jihaadi maako, heeferɓe ɗuuɗɓe on ngartiri diina islaama nder jihaadi maako bana Ɓata'en e Bere'en e ko nandi e maɓɓe.\nAran nii Moodibbo Adama fuɗɗi tgguki wuro Ribaaɗo no ngo laata laamurde maako, ɓaawo man boo o tiggi wuro Joɓoli, haa ragare boo o tiggi galluure Ƴoola hitaande 1841laatiinde laamorde diiwal Adamaawa joŋtaaɗum\nAdama ɗon mari rewɓe 4 kamɓe: Sata Jam, Yasebo, Hammare, Jahra, nden o ɗon mari ɓiɓɓe 14 kamɓe: Lawal, Usman, Mansur, Umar Faɗimatu, Addo Gurin, Hawwa'u, Hamidu, Bakari, Halliru, Jubayru Aliyu, Hamma, Sani, Bobbo Aamadu.\nO iggi o hooti saarre goonga hitaande 1847 haa nder wuro Ƴoola, ɓii maako afo Muhammadu Lawal on roni mo, jotta dawla maako ɗon tawee hakkunde lesɗe nayi Naajeeriya, Kamarun, Chad e Afirka Cakaari. Yoo Allah hinnu mo yaafo mo.\nAbubakar Al-sow Dakiɗo, Binndi","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/moye-on-wiete-moodibbo-adama\/","date":"2019-12-13T15:22:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540564599.32\/warc\/CC-MAIN-20191213150805-20191213174805-00316.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9090281725,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.909028172492981, \"fub_Latn_score\": 0.0904950499534607}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.894,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21 Cote ko ñalawma keertanaaɗo ngam mawninde ɗemɗe neenewiije. E nder batu mum jooɗinoongu e lewru jolal (novembre) 1999, UNESCO (Fedde Ngootaagu Dowlaaji ngam Nehdi, Ganndal e Pinal) nanondirii e waɗtude 21 colte Ñalngu Winndere Ɗemngal Neeniwal. Tuggude he hitaande 2000 ñalngu ngu ene mawninee e nder leyɗeele aduna ɗe kala. Fayndaare UNESCO ko hirjinde e paamgol darnde ɗemngal e nder pinal aadee.Ɗemngal ko kuwtorgal ɓurngal doolnude e hatojineede ngam deengol donaaɗi e ƴellitgol pinal aade. Kuwtorogol ɗemngal neeniwal ngam nehde sukaaɓe leñol e ƴellitde ganndal ko jojjannde kala leñol.\nToɓɓere faayiida ɗemngal he nder nehdi (jaŋde), ko toɓɓere duketeende gila nde leyɗeele Afrik, Asii, e Worgo-Amerik (Amerique du Sud) gonnooɗe he les njiimaandi koloñaal keɓti ndimaagu mum en dawrugol. He wallifannde nde UNESCO yaltini gila 1953, ene teeŋtina faayiida nehde sukaaɓe he ɗemɗe mum neenewiije. He ciimtol winndereyeewol ngam rewindo eɓɓande \"Nehdi ko joojannde mo woni kala\", (education pour tous) ngol UNESCO yaltini he 2005, ene teeŋtina wonnde ɗemngal ngal leydi (renndo) suɓii ngam waɗde jannginirngal, e dawrugol mum ɗemɗiyankeewol he nder jannginirɗe ene jogii rewam mawɗam he moƴƴugol jaŋnde ndee e jahrugol mayre yeeso.\nKo ene wona hikka duuɓi 70, gila nde wallifannde UNESCO arawannde ndee yalti (1953), binndannɗe goɗɗe keewɗe e defte keewɗe mbinndaama he ko yowitii he toɓɓere nde; batuuji keewɗi njooɗiima, kadi nanondire keewɗe e wasiyaaji keewɗi mbaɗaama heen; jarribooji keewɗi kam e annduɓe fanniiɓe tabitinii ɓural mawngal gonngal e huwtoraade ɗemɗe ngenndiije (neenewiije) nokkuure ndee ngam jannginde (nehde) renndo mum en. Kono ɗuum fof haɗaani, leyɗeele Afrik nana njokki huwtoraade ɗemɗe leyɗeele jiimnooɗe ɗum en ngam jannginirde e waɗde ɗum en liggorɗe he nder kala gollorɗe laamuuji leyɗeele mum en. Aduna Allah oo hannde, haa fiiltii, ko he jookdu Afrik tan sukaaɓe puɗortoo jaŋde tawa ko he ɗemngal ngal ɓe nanataa.\nNdeen dee wonaa jookdu Afrik tan meeɗi jiimeede. So en ƴeewi ma en njiy leyɗe Orop jiimnooɗe Afrik ɗee kala ngonnoo adan ko he njiimaandi Gerek e Rom, kono nde ɓe cortii he njiimaandi ɗeen leyɗeele ɓe ƴelliti ɗemɗe maɓɓe diiwanyankooje, woni neeniije maɓɓe ɗe ɓe kaalatno he nder diiwe maɓɓe walla mbiyen leyɗeele maɓɓe. Ko wayno ɗemngal Almaare, Faransinkoore, Engeleere, ekn. Hannde he nder Orop, hay leykel ɓurngel heen famɗude, yimɓe mum njanngata ko he ɗemɗe mum en kadi ko ɗuum liggortoo haysinno ene kuwtoroo ɗemɗe goɗɗe ngam jotondiral caggal leydi. Woon heen boom ene njannga ko ɓuri ɗemngal gootal ngam haa mbaawa reende hurum kala ɗemngal leydi ndii e rokkude kala heen leñol e leñɗi leydii jojjannde mum. So en ƴetti yeru he Suwis walla Liksammbuur, heen wootiri kala maa won ɗemɗe tati ene njangee heen.\nSo en ƴeewii leyɗee Asii ɗee kala alaa heen ndi meeɗaani wonde he les njiimaandi, kono haɗaani nde keɓti ndimaagu mum dawrugol ndutti e ɗemɗe mum en.\nAfrik, wonande heen leyɗeele ɗo Islaam yaaji sari ɗee, joom mum en nana njannga ɗemngal Arab maa won duuɓi ujununere, kono haa jooni hay faamu men he Islaam ene fenngiɗi.\nJanngude ɗemɗe Oropnaaje, ngaddanaani en ɓataade.\nAfrik ene hatojini e ƴettude pellital dowrugol ngam rimɗinde ɗemɗe mum; njanngina ɓiyɓe leyɗeele mum en he ɗemɗe mum en neeniwiije. Keewal ɗemɗe fotaani wonde paddal. Sabu hono mbiynoɗen ni, Liksammbuur woni leydi ɓuri famɗude he nder Orop ene janngina ɗemɗe nay, Faransinkoore, Almaare, Lisammburnaare e Engeleere. Almuudo o waawa heɓde seedanfaagu mum duɗe hakkundeeje tawa waawani ɗemɗe maɓɓe tati ɗee kala, woni Faransinkoore, Almaare e Liksammbuurnaare.\nNdee ɗoo winndande ene nokki e binndanɗe men jawtuɗe: 21 Colte, Ñalngu Winndere ɗemngal neeniwal e Afrik Ɓamtortaako he Janngirde Ɗemɗe Janane.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/23\/21-colte-ko-yoo-afrik-rim%C9%97in-%C9%97em%C9%97e-mum\/","date":"2023-03-28T02:09:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00718.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7814985514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7814985513687134, \"fuh_Latn_score\": 0.18371132016181946, \"ffm_Latn_score\": 0.02029324695467949, \"fuf_Latn_score\": 0.013125116005539894}","num_words":578,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.709,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ko wayi no OMS, UNICEF, Banque Mondiale e PNUD, nginnirnoo ɗum adana ko Ñalngu Afrik jontinooje, sibu teskaade jontinooje ɓurnoo deŋde ko e doŋre Afrik. Nguu ñalngu sosaa ko e 2001 haa wonti ñalngu winndereyankeewu nder hitaande 2007, caggal pellital ngal batu mooɓondiral winndereyankeewu cellal ƴettunoo. Faandaare nguu ñalngu, laawɗiri ko « heɓtinande e famminande yimɓe ɓee jontinooje » ngam momtude haa laaɓa rafi oo. Ko e oo fartaŋŋe, ndewru-ɗen ngam jokkondirde gooto safrooɓe ɓee Nakkoo Ibraa Joop jaabtoo naamne men jowitiiɗe e jontinooje.\n25 seeɗo Ñalngu winndereyankeewu haɓaade jontinooje, walla ñalngu winndereyankeewu jontinooje, ñalngu ngu Fedde Winndereyankoore Cellal yuɓɓinta kala ñande 25 seeɗto (avril).\nGolal Média: Min calminiima, ko adii fof holi ko woni jontinooje e holi ko addata ɗum?\nNakkoo: Jontinooje saabotoo ɗum ko ŋakkere laaɓal, tuddinde maa debbinde diƴƴe. Ɓowɗi koɗa heen. Addata ɗum ko ɓowngu ndewu, ine wiyee anofel. Nguun fiɗata, ɗacca ɗoon mborosaaji mum kala mo fiɗi.\nGM: Holi geɗe baawɗe anndinde en, gonduɗo e jontinooje?\nNIJ: Maale jontinooje ine peeñira hono nih, neɗɗo oo wonda e hoore muusoore muusgol caɗtungol no feewi, paawngal caɗtungal. Yeru cukalel ine waawi weetde fijde, ine dogdogna. Kono so kihiiɗe arii tan, jafee paawngal ngal liɓa ɗum. O gergerta, omo siñña o wulee. So safraaka ine addana joom mum waɗtude ruuytude.\nGM: Mbele jontinooje ine wara so eey mbele jeyaa ko ñabbuuji ɓurɗi waawde warde?\nNIP: eey kay, ko rafi kulɓiniiɗo baroowo. Alaa e sago ngannden jontinooje jeyaa ko e rafiiji ɓurɗi waawde warde. Kañum nih ɓuri bonde e koronaa. Ine wara yimɓe heewɓe hitaande kala. Ko sakkitii koo, rafiiji keewɗi ngarii haa wayi no yejjitaa nih.\nGM: Holi no jontinooje ndeentortee?\nNIP: Ko adii kala ko waalde e nder harkille, so joom mum yahii cafrirɗi ine waawi dañde nih cuuwaaɗi ɗii. Reentaade debbinde walla diiñnude ndiyam e nder galle walla saraaji mum. Diiloo law, naatta naattina sukaaɓe. Mbaasen ɗaccude haa ngaren e lelaade, nde naaten harkille.\nGM: NIP, golal média yettiima.\nNIP: On njaaraama","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/cellal-25-see%C9%97to-nalngu-winndereyankeewu-jontinooje\/","date":"2023-06-06T05:18:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00152.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5400923491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5400923490524292, \"ffm_Latn_score\": 0.296305388212204, \"fuf_Latn_score\": 0.10971388220787048, \"fuh_Latn_score\": 0.05006604641675949}","num_words":324,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ibrahim Badamasi Babangida GCFR ɗun danƴiimoo 17 gu Juko duuɓi 1941) un janarjo ɗembo un gimɗo subtugo (siyasaje) mo gaɗɗo ritaya e tadugal sojien Naajeeriya, molattake ardiɗo lamu ɗun soji ɗun Naajeeriya gada 1984 ha yari jippaki mako e 1993. O waaɗi jogago mawɗo hafsajo sojien gada 1984 yaahri 1985 mowaaɗi ko faago yeso e waadgo tetukii lamu e goɗɗun wailutuki laamu ɗunn ɗun wanni Muhammadu Buhari e jodorde mu.\nDanyeki Mako E Mangu Mako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nDun danyi Ibrahim Babangida e yalde 17 dun leuru Augusta 1941 e Minna daido mo kanko woni Muhammed Babangida den e danyu domo debbo Aisha Babangida [1]mo jangi jande islamiyya komo fudda jande fiiramare gada 1950 yahri 1956 [2]. Gada 1957 yahri 1962 Babangida mo halartaake kwaaleji gommnatire de Bida hauti e sobirabe jande mako Abdulsalami Abubakar, Mamman Vatsa, Mohammed Magoro, Sani Bello Garba Duba Gaado Nasko e Mohammed Sani Sani [3]\nBabangida nastii kugal solja Naajeeriyae yalde 10 dun leuru Disemmba 1962 demmo yahra kwaaleji forakii sojien be Naajeeriya gonduun Kaduna. Babangida jabi komondor maudun edau laftanar kanal diidabo (2)edau mawɗo maube be hande e kadeye eder mobgal sojien NaajeeriyaDun lammbawol N\/438 gada jangirde sojien de India e yalde 26 dun lewru Satumba 1963 [4]. Babangida yarama jangirde sojien de Indiya gada Afirilu yaahri Satumba 1963 mo laatake komondajo mo go,o 1 Reconnaissance squadron gada 1964 yaahri 1966 . Gada Janairu 1966 yaahri Afirilu 1966 Babangida mo yaahi jangirde younger officers course gal Royal Armored Center gonduun Buritaniyya dembo mo heebi fareki dau fiduki bindigaru e motawa sulkewa Saladin [5] Dunn fiyi laftanar Babangida on hauti e hautugo yurnotobe ko suddi e lesdi dun 1 e Kaduna denmo tabbitinii gaduje gadade e walluutugo lamu ego dun waadii e dungu 1966 gangudun waadii sanadu fadduki Sir Ahmadu Bello hauti e wabbe hafsaen e dubbe gada woila Naajeeriya mo yaahi wailutugo lamu dunn leuru Yulii eles Ardugal Murtala Muhammad sissutudo lamu gu e janar Aguiyin Ironsi mo wattiri inare mako e yakubu Gowa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Ibrahim_Badamasi_Babangida","date":"2023-12-10T23:42:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679102697.89\/warc\/CC-MAIN-20231210221943-20231211011943-00544.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970089197,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9970089197158813}","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNafa janngingol Sukaaɓe ɗemɗe ɗiɗi e pawdi ka lekkolji\nEltugol e mecce\nAlhaali tottugol janngooɓe Bursuuji e nder Afrik\nAlhaali jannde yimɓe jukkuɓe e nder yoga e leyɗe Afrik\nAlhaali janngingol e dow palleeji Internet\nAlhaali sukaaɓe wuppooɓe jannde ado gaynude\nJanngooɓe ɓe laamu yoɓanta jannde mum e duɗe heeriiɓe\nNeedi: Ƴettugol reedu surbaabe no wona sabu ko heewi e maɓɓe accita jannde mum\nPotal hakkude sukaaɓe rewɓe e worɓe ka lekkolji\nÑaameteeji walla nguureeji jannganaakuuɓe e nder duɗe Afrik goɗɗe\nPiyugol fayɓe ɓen ka duɗe ( lekkolji)\nAlhaali Koɗanɗe walla cuuɗi e njoɓdi janginooɓe\nJannde fayɓe doguɓe hareeji\nAlhaali ɗereeji (kaydi) jibinande fayɓe ɓen ka lekkolji\nNjoɓdi (njoddi) jannginooɓe e nder leyɗeele hirngaage Afrik\nHonno(holno) jannde fayɓe fewdori ka dowri (margaaji)?\nPehe ƴettaaɗe ngam danndude fayɓe janngooɓe ñawu koronawiriis\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/laawol-ganndal-e-needi\/","date":"2021-04-13T20:59:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038074941.13\/warc\/CC-MAIN-20210413183055-20210413213055-00288.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6372988224,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6372988224029541, \"fuf_Latn_score\": 0.34592142701148987}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.695,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari epti Alkawal wasduki giidal bee Ardiibe be haandi dowko laarani tikker golle dum be kawtal mallum'en (ASUU) wadata.\nBuhari epti alkawal ngal nyannde Jumbaare wakkati O wadano giidal bee hoore'en janngirde univastiiji nder Lesdi Naajeeriya haa hodorde ngomnati nde Abuja.\nO wi , \"mi wadan ko haandi nden miyeccan on no ka waarete.\"\nProfessor Nimi Briggs on ardani Aagal ardiibe janngirde den yaaki yeeso Ardiido Lesdi Naajeeriya.\nProf Briggs mani ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya dow ko laarani taskaramji no Fukaraabe Lortirta Cuudi janngirde mabbe.\nNder jawaabu hooreejo Aaagal ngal woodi yami kewdum ko laarani besdaari njobdi mallum'en enanta noy watte kolaarani biyaadum walaa kuugal walaa njobdi doo.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu janngirde pamaro, Goodluck Nana Opiah, wi ko be woldi enanta ngomnati kawtal Lesdi do sapp'e wiiki fakat tikkere golle mallum'en ASUU waddi ragare.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/17\/asuu-ardiido-lesdi-naajeeriya-taskani-waddol-ragare-tikkere-golle-mallumen\/","date":"2022-12-06T03:00:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00049.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984019399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.998401939868927}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAfrik: ko honɗum woni nafa limooje estatistik e ɓamtaare leydi?\nKoɗo mawɗo RFI Fulfulde ko Muhammadu Faalil SI, ko woɗtiyankoojo jannginoowo \"University of Virgininia\", ko winnduɗo defte ɗiɗi hiisa e fulfulde\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hiisa\/","date":"2022-12-08T17:37:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711344.13\/warc\/CC-MAIN-20221208150643-20221208180643-00209.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7293448448,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7293448448181152, \"fuf_Latn_score\": 0.25641128420829773}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.59,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiitordu haa Lesdi Angola Sali yerduki bee gollitaali dum jam'iyawa nawliraawa wulliti dow ko laarani cubi gadaadi nder Lewru yawtunde.\nHukuuma hakkilanta shaanu ndimu Lesdi Angola, UNITA Sali yaaruki bojji mabbe ko laarani haalakan iga nyennde Alamiisa bawti hukuuma hakkilanta shaanu cubi anndin dow jam'iyawa laamanta Lesdi ndindin, MPLA on hebi nasaraaku cubi gadaadi.\nHiitoobe wi be hakkilanta shaanu ndimu ummaatoore 'e Lesdi, UNITA naftora ko haandi ngam be heptac no be jogitirta kiitakan.\nHukuuma hakkilanta shaanu cubi wii no jam'yawa, MPLA hebi nasaraaku bee 51% nder 100 haa wattam Cubi din nden jam'yawa nawliraawa nga, UNITA hebi 44%.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/07\/jamiyawa-nawliraawa-haa-lesdi-angola-wii-be-fuddita-cubi-gadaadi-haa-giifakan\/","date":"2022-12-06T04:38:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00009.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9975500107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975500106811523}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamuuji jibinaaɗi e yonta jeytaare leyɗeele Afrik e dewɗi heen ɗii, njeeytotoo ko wonde laamuuji tuugiiɗi e dawruɗi demokaraasi, ɗum ɗoon noon firti ko doosɗe leyɗeele ɗee keewi ko mawninde wellitaare konngol, wellitaare juɓɓule, woote, lomlomtondiral e nder laamu ekn…\nTuggude e lewru colte fayde e lewru siilto hitaande 2015, njuɓɓudi Oxfam ena darnannoo miskineeɓe wonɓe e nder gure tunndo Ligisayba Gorgol ballal cede (kaalis).\nOɗon nganndi eɗen keewi haalde ɗoo haala jokke terɗe : ɓerɗe, juuɗe, njogoram, yeeso, ekn. Jooni ɗuum fof yejjitaama, sibu ko koye mbaɗti seŋeede e ɓalli !\nAnnduɓe ina kawri wonde ko wiyetee leydi men ndii ina ɓeydoo wulde koo, ko huunde woodnde. A ɓe luurdi tan to bannge tolno ɓeydagol nguleeki kii.\nFedde Rentude e Ɓamtude udditii duɗal jaŋde mawɓe ñalnde 15 lewru siilo hitaande 2016 e Tummbere Jiinge ngam haɓde e rewam humambinnaagal e riiwtude keeri majjere.\nNdulumaaji Demɓe waɗiino balɗe tati pinal e hitaande 2013, ɗimmitii ɗuum kadi hikka, tuggude e ñalnde 26 haa ñalnde 28 lewru bowte (desaambar) hitaande 2016.\n... Hol ko heɓtii Sileymaani (JKM) oo ? heɓtii Sileymaan, ko waɗii dumunna gooto o yooɗaa hoore makko sanne, omo jooɗii e fooŋorde makko e dow tappi makko, tappi wuurii, ɓe ngoni e yerɓude, ko meeɗaa heɓde ɓe koo. E ndeen ɗoon yerɓannde, ko ina tolnoo sappo e ɗiɗi ujunere neɗɗo mboomiima maayi, hay gooto heen fiɗɗaani nofru e nder waktu gooto.\nGoomu kaɓɓondiral loraaɓe e kewkewe 1989 e gardagol Huley Sal, winndii Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ɓataake ina hollita heen mettere mum nande mo, kanko e hoore makko omo wiya wonde \"ɗeen caɗeele cafraama haa celli\".\nHono no o heewnoo waɗde hitaande kala, mawɗo leydi oo, ñaantii heewɓe e feeto hikka ngoo. Kono, « nana wonta aada, ñaantetee tan ko sehilaaɓe e banndiraaɓe ».\nMbalndi Misra ɓooyɗo ko Afrik rewo, takko powle ɗiɗi maayo Niil ɗee fof, ɗo Misra hannde oo woni ɗoo tan. Misra ɓooyɗo foti jibineede ko hedde duuɓi 3000 ko idii Iisaa (hedde duuɓi 5 000 hannde). Misra ɓooyɗo heɓi kaaɗtudi mum ko e Laamaandi Kesiri, hade mum deestoraade seeɗa seeɗa. Konuuji leyɗe keewɗe njanii e mayri e ciltirɗi laamuuji firwawna en, joofɗi hedde duuɓi 30 ko idii Iisaa, nde Laamaandi Ruumaan en (Romains) keɓti leydi ndii, jiimi ɗum.\nEn kuutoriima oo ɗoo fartaŋŋe fottitde e oo debbo dariiɗo biyateeɗo Aysata Taal Sal to Nuwaadibu, ngam heɓde e makko miijooji baawɗi laataade jaabawuuji naamne ɗe won e men keewi naamnaade tawi fayti ko e darnde makko e dawrugol Senegal, jokkondiral makko e dawriyankooɓe toon, kuccam makko, ekn…\nBatte baylagol ngonka weeyo ina keewi no feewi. Won heen nii en puɗɗiima teskaade ɗum en. Kono, e tonngol, ɗeeɗoo batte ko heen njeyaa, hay so tawii en mbaawaa huɓindaaɗe ɗe kañje kala.\nNo Alla waɗata, e tonngoode men yawtunde ndee tan, ina wiyaa heen wonde paawngal dennge alanaaka safaara, kono e daawal hakkunde ngal dinnge dañanaama feso. Sosiyatee peewnoowo leɗɗe biyeteeɗo Sanofi yaltinii feso wiyeteengo Dengvaxia, faddotoongo paawngal dennge.\nInnde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Caggal ɗuum, Alla toowɗo o wiyi : \"Sileymaani ronii Daawuuda wiyi eehey mon yimɓe min nganndi-naama haala ndiwri, min dokkaama huunde fof ngalɗoo geɗal ko ɗum ɓure peeñɗe\". simoore Mettelli, kaawise : 16\nE mawningol ñalngu jeytaare Muritani 2015, haala heewii. E nder kaan haala, jaaynde Le Calame winndii « Won ko feewaani e leydi men hee, sibu hay gooto woƴaaka laawol, woƴaaka sariya, woƴaaka doosɗe renndo. Hooreejo leydi oo dartinii fijo fuku bal caggal 63 hojom, sabu tan haaɓii. »","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2016-05-05T16:06:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-18\/segments\/1461860127870.1\/warc\/CC-MAIN-20160428161527-00114-ip-10-239-7-51.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3372790813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3372790813446045, \"ffm_Latn_score\": 0.2907818555831909, \"fuh_Latn_score\": 0.20860905945301056, \"fuf_Latn_score\": 0.1616915464401245}","num_words":555,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.351,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Raabi Seydu Jallo woni koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nKo Hawa Sire Bah, murtaninaajo dilloowo e pelle renndo woni koɗo mawɗo mo jaɓɓiɗen\nKo Abuubakar Bah, ginenaajo gimɗoowo woni koɗo mawɗo men hannde\nKoɗo Mawɗo ko Habi Jallo Komiseerjo Poliisi Fowtiiɗo [Fillitaaɗo]\nDr Ɗaaha Sherif BA. Porofeseer, jannginoowo taariika, no yewta ngurdam Kwame Nkrumah\nOn Tottaama Konngol, ñoggande yontere\nJeynaba Buubu Sow, winndiyanke, jannginoowo Fulfulde\nPorofeseer Idriisa Sow woni koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nKoddiwaar: Waatara newnanii Gbagbo e Ble Gude ruttagol ka maɓɓe\nKoɗo men hannde ko Abu SOW, hooreejo Tabital Pulaaku Mali\nKo honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nKoolol taali e tinndi Wagadugu Burkina Faso\nFiyanɗe laatinaaɗe e saa'i gooto Mali e Niiger, Buubakaar JALLO, hertorɗo Kisal no taskoo oo alhaali\nKoɗo men hannde ko Kajjata Malik JALLO, Sarɗiyankeejo Moritani\nSenegaal: Hoɗo men hannde Ko Muhammadu Mustafa Sow taariikayankeejo, o taskike alhaali Kaasamaas\nDokteer Hawa Bokar LI-TALL woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde, Ko o wiɗtiyankeejo, winndiyanke, hertorɗo taariindi\nKoɗo men hannde ko Habsa JALLO, hooreejo walde rewɓe dillooɓe Burkina Faso\nWonndigal hakkude Remooɓe e aynooɓe (durooɓe) e nder Afrik\nDuuɓi 10 sappo caggal nde murtaldu jammaandu \"dabbunde aarabu\" waɗi, hol battane ko ndun acci?\nKoɗo mawɗo RFI Fulfulde ko Muhammadu Faalil SI, ko woɗtiyankoojo jannginoowo \"University of Virgininia\", ko winnduɗo defte ɗiɗi hiisa e fulfulde\nKoɗo men hannde ko Mammadu Thug JALLO, kirɗinoowo, dilloowo e baŋŋe pinal\nKoɗo Men Hannde Ko Hindu Umaru IBRAHIiM\nWargo ɓii-leydiiɓe Niijeer Moodibbo Gali SIISE\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ko%C9%97o\/","date":"2022-12-01T23:28:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00452.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5402004719,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5402004718780518, \"fuf_Latn_score\": 0.43351829051971436, \"ffm_Latn_score\": 0.012753641232848167}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fewndo Theedhu\nPular\nTuma theedhu yalti tobhooji helti ko nyappugol\nfewndii jasugol kuusu yorna ko nyaamata.\nFaalaabhe yahude safaari waynoo sodditoo,\nhara bhen sonyiino mariino haa nde bhe artata.\nMo no nangi soobee hawkataa remugol mu'un\nsabu dhun no gasida e sawrugol hara pordhataa.\nRemu setto sawraa theedhu atthaa puydhugol\nmo remii ka setto o sawri theedhu o waasataa.\nSoppaybhe kembu, njumaybhe njuuri e yimbhe goo\nbulauubhe, hurna buruuji fow suma bhawlitaa!\nMidho kamba waadyoo bhen si bhen atthaali dhun\nndii Leydi men wontay wulaaji dhi funnataa!\nFabraairun fuddhoode theedhu ko nyande go'o\nlannoode theedhu ko nyande ibriil maayataa!\nWallafuyee Thierno Abdourahmane Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/www.thiernoabdourahmane.org\/poesie-foutanke\/fewndo-theedhu.html","date":"2018-12-11T19:52:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376823702.46\/warc\/CC-MAIN-20181211194359-20181211215859-00585.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3870401978,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3870401978492737, \"fuf_Latn_score\": 0.3548302948474884, \"hae_Latn_score\": 0.056343793869018555, \"amf_Latn_score\": 0.02738456055521965, \"fuh_Latn_score\": 0.023815937340259552, \"lwo_Latn_score\": 0.02087249979376793, \"rel_Latn_score\": 0.02005642093718052, \"mnb_Latn_score\": 0.018715234473347664, \"gaz_Latn_score\": 0.015125332400202751}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAmerik, Donal Tromp hooreejo kiɗɗo leydi ndin nootike e talaata prokireer suudu sariya Nii-Yoork, kono lamndal hay e gootal o jaaɓaaki\nUSA: Donanld TRUMP no tuumiraa nguyka saggalle\nTaskaare Bashiir Uuruuro BAH, ko yowitii e dono walla maandaare duuɓi nayi ɗi Donald TRUMP laamii Amerik (USA)\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/donald-trump\/","date":"2022-12-06T14:48:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711108.34\/warc\/CC-MAIN-20221206124909-20221206154909-00372.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4875843823,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4875843822956085, \"fuf_Latn_score\": 0.44582849740982056, \"fuh_Latn_score\": 0.04170503839850426, \"ffm_Latn_score\": 0.012915167957544327}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.09,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.717,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal tokke fijoobe bol kosde nga (AFCON) taskani fijirde ragareere nyennde jumbaare, 16 September 2022 haa Maputo, Mozambique.\nArdiibe kawtal ngal do wada fodde bawde mabbe ngam yiiki fijirde nden timminaama nder jam 'e de'eende.\nGolloobe kuude haa nokkuure nden do yawna kuude den ngam fije haaton ndenno kuude Daldal ngal fuddaama no nder 8 Lewru April, ko foodi hakkiilo ngomnati ,rufayonta'en, golloobe fijirle ngam yiiki jahargal yeeso hebaama.\nWakiili CAF yaaliton galluure Vilanculos ngam lartuki no kuude den dogginirte.\nBee ngillakan on laati tatabre ko wakiili'en ben yaaliriton ngam Lartuki kuude den bawti be yaano nder Lewru May enanta June.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/14\/afcon-taskani-fijirde-boll-kosde-sanne-haa-lesdi-mozambique\/","date":"2022-12-06T03:57:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999475479,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999475479125977}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"SUMA'ila siise luutndiiɗo laamu mali, jaggireede nii tan nawee, ko huunde haawniinde. Hol faandaare nawɓe mo ɓe, mbele wonaa laamu leydi makko e wallidiiɓe mum cakkani mo pewje. Suma'Ila siise mbele na welaa ko koninkooɓe leyɗe goɗɗe doolnuɗe njooɗii e leydi mali ko.\nMbele teroriste en jaggude luutndiiɗo laamu mo ɓe nganndaa ko addata so laamiima ina nannii. Hoko haɗi afriknaaɓe haɓde haɓre haɓanaade afrik haa ɓamtoo gooto heen fof yonee daawal mum, halfa ko foti halfude halfa nde foti halfude, ɗaccana goɗɗo damal so tawii kamɓe fof ko leydi maɓɓe ɓe ndawanta. Laamuuji afrik potii faamde luutndiiɓe ɓe ko kamɓe ndenndi leyɗe ɗe, ɓe paama leydi foti won'de ko sehil leydi kono leydi fotaani won'de sehil laamiiɗo leydi, laamiiɗo fof e afrik na jogii leydi ngonndi sehil mum. Ndiin leydi na walla mo no o jooɗorii, kanko ne omo walla ndiin leydi no faggorii e ngalu leydi makko, afrik fotii yaltude e ɗuum, ɓiɗɓe leydi laammina mo paamani koye mum en, keɓtini darnde mum.\nWaasa won'de ɓiɗɓe leydi ma cuɓo ma , leyɗe goɗɗe keedan ma e pewje leydi ma, leydi ko pewje piɗɓe mum ɓamtata mum, leydi wayi kono leɗki ni , ɓesnooje mum poti saamtude ko e fooɓre mum, kala ko ina fuɗta-fuɗta ɗoon. – yoga e Ƴamooɓe laamu ngonaa luutndiiɓe laamu e laamiiɗo leydi ndi, afrik na foti haaldude faamondira e ɗuum, laamiiɗo e jiɗɗo laamaade ndennda njinngida caɗeele leydi mum en, gooto fof waasa yahde na Ƴeewoyaa wallidiiɓe leyɗe goɗɗe, haa leydi mon na feccoo to bannge miijooji.\nNde tawnoo so gooto fof huutoriima miijo leydi mum aadanteewo tan, leydi deeƳat yahra hoyre wootere, kono so wontii gooto fof ko loowaaɗo miijooji leyɗe goɗɗe, ko pooɗondiral miijooji tan ndiin leydi wuurata, miijo noon ko kanum woni ƳiiƳam leydi, kala ɗo leydi tolnii e kala no leydi wayi ko miijooji joom ndiin leydi en tolnii ɗoon-keɓi toon.\nIdriisa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/03\/31\/holto-soumaila-cisse-woni\/","date":"2020-07-10T08:37:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655906934.51\/warc\/CC-MAIN-20200710082212-20200710112212-00457.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5989480615,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.598948061466217, \"fuh_Latn_score\": 0.23640339076519012, \"ffm_Latn_score\": 0.13671469688415527, \"fuf_Latn_score\": 0.027444234117865562}","num_words":312,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.547,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji Yontere tolnii Hawi L-JALLO jannginoowo duɗal mawngal Cees Senegal\nSaakitaama ñannde :\nTaskaram Kabaaruuji Yontere hannde no bismooHawa LI-JALLO jannginoowo duɗal mawngal Cees Senegal.Men kaaldii ko faati e jonnde G5 sahel to Njamena, artugol Ebola e nder Gine, waylagol porkireerjo Ñaawirde Bonanndaaji Haku-leyɗeere CPI e Njoɓɓudi Njeyngu Haku-leyɗe, toɗɗike debbo hooreejo mum debbo najeriyaajo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210222-kabaaruuji-yontere-tolnii-hawi-l-jallo-jannginoowo-du%C9%97al-mawngal-cees-senegal","date":"2021-02-24T21:25:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178347321.0\/warc\/CC-MAIN-20210224194337-20210224224337-00367.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6296496391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6296496391296387, \"ffm_Latn_score\": 0.20005056262016296, \"fuf_Latn_score\": 0.08685358613729477, \"fuq_Latn_score\": 0.05202208831906319, \"fuh_Latn_score\": 0.02044777199625969}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.473,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaare: Ko haani wonde darnde CEDEAO caggal liɓal laamu Gine?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dr Abdu BAH, janginoowo e widtiyankeejo ka jaaɓi haatirde Sheykh Anta Joop Dakaar. Hertorɗo CDEAO (Dental Leyɗe Hirnaage Afrik). E yewtere nde o waɗidi e Abdullay Jallo himo haala fii darnde nde ngal dental Afrik foti daraade caggal ngal liɓal laamu to Gine. Keɗoɗen mo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210914-taskaare-ko-haani-wonde-darnde-cedeao-caggal-li%C9%93al-laamu-gine","date":"2021-09-19T18:26:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056892.13\/warc\/CC-MAIN-20210919160038-20210919190038-00622.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9115912914,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9115912914276123, \"fuf_Latn_score\": 0.08738739788532257}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.918,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nDiisondiral hakkunde Zefiren DIABRE, halfinaaɗo kawral e nanondiral e Blees KOMPAWORE laamɗo kiɗɗo Burkina\nPelle daraniiɗe Kiwal Taariindi e nder Koddiwaar\nyi'annde mon e artugol wondiɓee \"Laurent GBAGBO\" to Koddiwaar.\nCaggal yannande waɗunde e daakorde nden Añama Abijan, hoɗiyankooɓe ɓen holli nguƴu maɓɓe\nKoddiwaar: fiyannde waɗii e daaka konu, tato maayii, ɗiɗo barmii\nMaayde Toma Sankara, Blees Kompawore no tawaa e tuumaaɓe ñaaweteeɓe ɓen\nHonno yiiruɗon ko Alassan WAATARA ardiiɗo Koddiwaar, newni kon artugol ɓee hooreeɓe ɗiɗo Abijan?\nKoddiwaar: Waatara newnanii Gbagbo e Ble Gude ruttagol ka maɓɓe\nGuwerneman Koddiwaar toɗɗaama e ndee talaataare\nKo honɗum accitugol Laurent GBAGBO e Charles BLE GUDE caggal duuɓi 10 kaso battinta CPI?\nMiijooji mon e battane accitugol hooreejo kiɗɗo Koddiwaar\nÑawu soto (kanseer) faayɓe e nder Koddiwaar\nKoddiwaar: hooreejo jaagorɓe Hamed BAKAYOKO maayii hannki Alman!\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nKabaaruuji Yontere: Alhaali dawrugol e nder Afrik\nOrngal woteeji sarɗinkooɓe Koddiwaar\nNgurdam funeyaagal\nAlhaali ñippugol giiteeli e cumu cuuɗi e nder Koddiwaar\nDiisondiral hakkude laamu Koddiwaar e lumndiiɓe mum ngam jam arta e leydi nden\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/koddiwaar\/","date":"2021-05-17T12:51:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00336.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5714911222,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5714911222457886, \"fuf_Latn_score\": 0.4186300039291382}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.691,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Werlaa ko Innde renndinndeWerlaa ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Werlaa ko Werlaa, keewal mum ko Werlaaji.\nOto walla kadi mobel. Kuwtorgal lomtotoongal daabaa, jolnoowal yimɓe walla gollorɗe goɗɗe, mbele ɓosnude ɗum en ko yaawi tawa eɓe ɓuri heewde.Ɓeydou firo woɗngo\nVoiture\nCharrete motorisée\nCar\nMobile moved by engine on wheels.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/6","date":"2020-06-02T13:52:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347425148.64\/warc\/CC-MAIN-20200602130925-20200602160925-00394.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8060202003,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.806020200252533, \"fuf_Latn_score\": 0.13665609061717987, \"fuh_Latn_score\": 0.04367687925696373}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.797,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NJILLU CEERNO BASSIRU MUNTAGA TAAL TO WURO TUUBA\nKALLIF MO SAYKU UMAAR YEHII TUUBAA DUWANAADE DUTTAGOL SEEK SIIDI MAKTAR MBAKKE\nNgam timminde aadi, waɗde jokkere enɗam hakkunde galle Sayku Umaar e galle Seek Ahmadu bammba Mbakke, Ceerno Basiiru Muntaga Dahaa Taal, yehii wuro Tuuba duwaaw.\nE wondude e sete mawɗo Ceerno Basiiru Muntagaa Dahaa Taal yehii haŋki wuro Tuuba duwaade duttagal Seek Siidi Muktaar Mbakke gonnooɗo kalifee muritaaɓe e Seek Ahmadu Bammba.\nNo Ceerno Madanni Muntagaa Tall, Ceerno Basiiru hollirii galleeji ɗii ko gooti. \"Ko Seenegal waasi, ko juulɓe tan mbaasi e duttagol ooɗo gorko juulɗo, jokkoowo enɗam. Eɗen nduwanoo ɓesngu Ahmadu Bammba kala e ndenndaangal juulɓe to ngoni e nder aduna hee kala\", koŋngol Ceerno Basiiru Taal.\nJaɓi duwaaw oo ko Seek Muntahaa Basiiru Mbakke lomtiiɗo e jappeere Seek Ahmadu Bammba hee.\nSunaare Mawnde e nder leydi Senegaal\nSeek Siidi Maktaar Mbakke, gonnooɗo kaliife muriteeɓe ruttiima e joomum e ooɗo talaata jamma jeenay lewru sanwiyee to wuro Tuuba.\nCeerno, Siidi Muktaar Mbakke ɓurɗo lolirde e innde Seek Mati Leey hoɗii aduna ko e hitaande 1924 to Mbakke Kajoor, ɗoon ɗo Seriñ Baara reewnoo suraade ngam rewde Allah.\nOoɗo Kalife heɓii heblo toowngo wondude e ganndam maŋngal kadi e yaŋkinaare hhewnde. Haɗaani ko neɗɗo njitnooɗo kala ko kaadi e ndema, ngaynaaka walla boom jaŋngingol ɓure Allah e kuccm Seek Ahmadu Bammba.\nAlaa e makko yaŋkinaade, ɗum waɗi nii hay gooto anndaanomo so wonaa nde o filaa Kaliif mo Seriñ Baara Mbakke baami makko.\nMbiyen kalifaagal makko fuɗɗii ko 22 lewru Mee e hitaande 1990. O lomtii ko mawniiko Seriñ Abdul Asiis Baara Mbakke, oon ngonnooɗo kaliif mo Seriñ Moodu Baara Mbakke tuggi hitaande 1936 haa e1952.\nSo taawii en ngartii huunde e golle ooɗo kallif jaaɗo. O mahii jumaaji, jamaaji, udditii duɗe e nder wuro Tuuba e ko tarii ɗum. Kadi o nawii heewɓe hijjoore Makka. Ko kanko ɓeydi sorooji ɗiɗi e jumaaa Tuuba ; jooni koɗi jeeiɗi ngam ñeemtinde Jumaa mo Madiina. « ko jooɗiiko ɓe o nawi juroyaade Makka wotɗaani yimbe ujunere. »\nKaŋko Seek Siidi Muktaar noon ko duuɓi jeeɗiɗi (7) e lebbi jeeɗiɗi (7) o waɗi e kalifaagal galle Seek Ahmadu Bammba e ardaade almuɓɓe muritaaɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/diine-ceerno-basiiru-jaaloyii-tuubaa\/","date":"2018-04-21T17:09:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945272.41\/warc\/CC-MAIN-20180421164646-20180421184646-00535.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9576609135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9576609134674072, \"fuh_Latn_score\": 0.016839511692523956, \"fuf_Latn_score\": 0.013737122528254986}","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.811,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caɗeele walla ŋakkere ndiyam laaɓuɗam e nder leyɗe sahel\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓe teɗɗuɓe on salminaama on mbi'aama kadi bisimilla mon e Kiiwal Taariindi ɗoo e Rfi Fulfulde. E oo ɗo taskaram men yewtan ko yowitii e Ndiyam laaɓuɗam no heɓɓorta tawa kono no haaniri non e nder Sahel. Ɗum eno saɗti yogga e leyɗeele Saahel. Ɗon ɗo teskaa ŋakeende golle tintuɗe ngam pooɗude ndiyam. E yogga e diwaanuuji koni sabu ŋakkude ndiyam ɗam ko waasde kissal. Holno waɗetee haa ɗen leyɗeele mbaawa heɓude ndiyam laaɓudam. Ngam yañude toɓɓere nden en bismoto koɗo men Lansana Saako,diiseteeɗo to baŋŋe ndiyam. Kono ko adii e seeditannde makko en keɗoo jantoore nultondiraaɗo men Wagadugu Daraman Tammbura.Ka joofinirde en bismoto kadi Aamadu Usmaan andiraaɗo Belko Bari arɗiiɗo kawtal pelle remooɓe ka ceeɗu to Ñaamey laamorgo leydi Nijeer. Ɗum non toolii mon, foofo mon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210526-ca%C9%97eele-walla-%C5%8Bakkere-ndiyam-laa%C9%93u%C9%97am-e-nder-ley%C9%97e-sahel","date":"2022-09-25T05:37:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334514.38\/warc\/CC-MAIN-20220925035541-20220925065541-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9455747604,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9455747604370117, \"fuf_Latn_score\": 0.02796461433172226, \"fuh_Latn_score\": 0.017882291227579117}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.931,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngaral Emmaniyel Makron Ruwanda, nanondiral e gollidal kesal\nSaakitaama ñannde :\nEmaniyel Makron dawii Ruwandaa e ndee yontere feƴƴunde. Ko dawol makko aranol gila o laamii Faransi. E kadi ko kanko woni laamɗo Faransi ɗimmo arugol Ruwandaa. Emaniyel Makron ƴettii konngol holli niimse Paris e war-leñol waɗugol Ruwandaa hitaande 1994. Holko ɗin konnguɗi laamɗo Faransi waylata e nder huuwondiral hakkude Paria e Kigali? Koɗo men ko Aamadu Tijjaan Faal annduɗo taariika Ruwandaa. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima, Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210531-ngaral-emmaniyel-makron-ruwanda-nanondiral-e-gollidal-kesal","date":"2022-08-08T20:38:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570871.10\/warc\/CC-MAIN-20220808183040-20220808213040-00763.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6883215904,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.688321590423584, \"fuf_Latn_score\": 0.2921088933944702, \"fuh_Latn_score\": 0.011755693703889847}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Afrik: caɗeele haɓɓondirɗe e saakitugol e yeeyugol fulmuuji laatinaaɗi\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 10:00\nHannde Faggudu e Ɓamtaare Afrik no haala no faati e ngeyngu e saakitugol filmuuji. Holno filmuuji Afrik jeeyirtee ? Hol e peeje walla eɓɓooje, laatinooɓe filmuuji jogii fii saakitugol e yeeugol golle maɓɓe ɗen ? Ko woni ngartam filmu e nder Faggudu Leyɗele Afrik ?Ngam keɓen ko laaɓi e ɗee naamne, hoɓɓe men ko Mammadu Lamiin JALLO, fijoowo filmuuji, hooreejo Suudu darja Prod. Muhammadu Maaki Jallo, ko gollanoowo hoore mum, moƴƴinoowo filmooji. Gollidoowo e teleeji ɗuuɗuɗi.Keɗoɗen ɗoo humpiito Muhammadu El Munir Baro, hooreejo salndu halfinaandu Filmu e sinema e nder jaagorgal toppiitiigal humpito e nder Senegaal.Heɗiibe RFI Fulfulde, ko nii lelori toɓɓe taskaram men, Faggudu e ɓantaare AfriK.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211111-afrik-ca%C9%97eele-ha%C9%93%C9%93ondir%C9%97e-e-saakitugol-e-yeeyugol-fulmuuji-laatinaa%C9%97i","date":"2023-03-21T08:12:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943637.3\/warc\/CC-MAIN-20230321064400-20230321094400-00660.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6514925957,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6514925956726074, \"fuf_Latn_score\": 0.3390548825263977}","num_words":157,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leyɗe aarabeeɓe dentuɗe, Mohamed Ben Zayed faɓɓitii ƴaaŋtagol mum tijjenoongol fotde waktuuji keewɗi, nder laamorgo leydi Muritani Nuwaasot.\nIne tijjenoo wonde maa Ben Zayed darto Nuwaasot fotde waktuuji seeɗa, ñande alkamiis garoowo oo, kono ɗum faɓɓitaama subaka hannde oo.\nƳaaŋtagol hooreejo Ben Zayed nder Nuwaasot, addatnoo hooreejo leydi Muritani kañum ne faɓɓitde njillu mum ngu jogornoo waɗde nder diiwal Hod bannge fuɗnaange tuggi alkamiis haa aljumaa.\nCiftinen Mohamed Ben Zayed ƴettiti ngardiigu Emiraat Arab ko e lewru mee yawtundu nduu, ɓaawo sankaare mawniiko, Seek Kalifa Ben Zayed.\nOumar Elhaj Thiam Jaayre Pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2022\/12\/26\/pabbitte-e-nder-pabbitte\/","date":"2023-09-22T10:41:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506399.24\/warc\/CC-MAIN-20230922102329-20230922132329-00599.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9288175702,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9288175702095032, \"fuf_Latn_score\": 0.02516416274011135, \"fuh_Latn_score\": 0.015296511352062225}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.862,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Najeriya: ɓillaare ndiyam laaɓuɗam e nder diiwal Kano\nSaakitaama ñannde :\nFaɓɓi galluure Kano, nder tayre woyla wolaadu hiirnaage Naajeeriya e yiida e gannuɗi sooynde ndiyam laaɓudam. Ɓurnaa jooɗiiɓe nder pattule ñikkootirɗe ɓurdii fottuki e gannungol ngo'ol. Ba ɗuuɗɗum nokkuuje ɗen, ndiyam pompi heɓataako non maa waasude gaawi waɗataako ngam ɗum nokku tapaaje. Ndiyam ɗam boo ɗam manndajam to pattule goɗɗe (Salt Water - eau salée). Ndaa jantoore Naseh Yusuf Usman gilla Kano.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210726-najeriya-%C9%93illaare-ndiyam-laa%C9%93u%C9%97am-e-nder-diiwal-kano","date":"2023-01-29T23:30:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499768.15\/warc\/CC-MAIN-20230129211612-20230130001612-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9683561325,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9683561325073242, \"fub_Latn_score\": 0.02367212437093258}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nƊum wonaa bulet e Abdullaay Wad. Haalde ɓutta walla mbonka. Kono hay gooto meeɗaa miijaade omo waawi yettaade ɗo o yettii Makki Sal ɗoo, so wiccude ɗum mbonɗam e haalde coofka ka yooɗaani e hunuko neɗɗo baawɗo wonde fof, alaa ko haali mawɗo saka nayeejo, saka kadi dokkanooɗo teddungal ardaade leydi no diidorinoo. Kono, haal pulaar ina mbiya « hoto ƴeew ñiŋaaɗo, ƴeew ñiŋoowo » nde tawnoo haala mbonka, ina hasii yaltata ko e hunuko luuɓko.\nKala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !\nHaa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.\nHorirde Falndiire Nehdi Ngenndiiri ElMiina walla mbiyen IDEN ElMiina, nde ardii Mohammedu Paate Jallo, yanaama jamma hanki, jofɗo talaata hannde 10 lewru colte 2015, helaa, wujjaa nguyka kaawniika. Wuyɓe ɓee nawii :\n- Ngaandiije ɗiɗi timmuɗi e yahdiiɓe mumen. Heen ngaandiire wootere wonnoo ko e nder gollordu mawɗo nokku oo.\nLeƴƴannde e ko lolliri hannde \"jihaadist\" en walla woɗɓe mbiyi ɗum \"terorist en\" (ownooɓe). E duuɓi ɓennuɗi ɗii, gila e joofirde kitaale 70, dillere \"diiniyaŋkoore\" walla mbiyen politigi innitortoonde diine lislaam feeñii e winndere hee kala. So eɗen ciftora, golwole gadiiɗe e oon fannu puɗɗorii ko to leydi Afganistaan\nIna woodi e nder aduna hee ɗo njurum woodi. Yeru, e lewru saawiyee 2015 ɓennundu nduu, haala gorko gooto jahroowo e duuɓi 56, mo nganndu-ɗaa ñalawma fof ina fiya 33 kiloomeeteer e koyɗe (jahol e kootol) ngam yahde nokku ɗo gollotoo ɗoo. Omo waɗa yolnde ndee laabi joy yontere kala, woni 165 kiloomeeteer, woni ko ɓuri yolnde hakkunde Eeleega e Butelmiit !\nÑalnde aljumaa 20 feebariyee 2015 aksidaa bonɗo waɗii Attaar e Shingiti, nokku ina wiyee taccirgol Amojaar. O 16 maayɗo e 27 gaañiiɗo, kamɓe fof ko ɓe koninkooɓe, nde tawnoo ko kamiyoŋ konu waɗi aksidaa oo. Fotde 60 kooninke fof njolnoo e makko nde o hippotoo ndee.\nYimɓe keɓtinirtee ko e goonga kono goonga heɓtinirtaako yimɓe. So en njiɗii faamde hol ko addi ndee filñitaare, alaa e sago ndutto-ɗen gila 01 lewru mee 2014, ñalawma potnooɗo mawnineede, wonti ñalawma sunu e mettere ɓerɗe. Ñalnde 02 e 03 mee ngonaani sara e oo jiɓi-liɓa (chaos). Caggal nde liggotooɓe SNIM kuuɓni aadi hakkunde mum en e ardiiɓe SNIM, caggal nde fayndaare heɓaa,\nE maayirɗe 2014, huɗo alaa, hulaama, uujo waɗii. Ko njiy-mi e ccaaɗngol biyeteengol Gorgol danewol, tuggude ɗo yuppata e maati, fa'ti fuɗnaange, nano e ñaamo maggol fof hikka toɓaaka. Seeɗa toɓnooɗo heen oo haarnataano jawdi saka waɗa ñoomre. To gese jeeri jabbaaka, waalo ne ilaano saka jabbee. Ko faayre mawnde ! Ko ɗum saabii gila e lewru noowammbar 2014 jawdi ndii fuɗɗii uujde fa'de worgo.\nGeɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.\nNdeen ko paltoor woyetenoo e binndital hee, jooni ko dummbugol e kulɓingol. E wiyde jaaynde Le Terroir, hannde, \"to daande maayo too, tuggi Rooso haa wiyan maa Xaabu, ƴaaqan maa Teekaan, Ganni, Daarel Barka, Ɓoggee, Baabaaɓe, Haayre Mbaara, Mbaañ, Kayhayɗi, Likseyba, Mbuut, Jowol, Magaama, Sehilbaabi, e goɗɗe ɗe en limtaani, alaa ñalawma ɓennata tawa polis","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2015-04-25T23:14:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-18\/segments\/1429246651873.94\/warc\/CC-MAIN-20150417045731-00255-ip-10-235-10-82.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6690024734,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6690024733543396, \"ffm_Latn_score\": 0.17289574444293976, \"fuf_Latn_score\": 0.12101558595895767, \"fuh_Latn_score\": 0.03335792198777199}","num_words":549,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal: AbduAbdulaay JAAW, ardiiɗo fedde daraniinde hirjingol cellal sukaaɓe Matam.\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men e kaa taskaram ko bandiraaɗo men nootortoɗo Abdulaay JAW. Ko jeyaaɗo Senegaal. Ko kanko ardi fedde daraniinde hirjingol cellal sukaaɓe to Matam diwaan rewo Senegaal. So ɗum ɓeni sakiiraaɓe heɗiyankooɓe en ngaran e rajooji gollidiiɓe RFI. Hannde damal lollinal ko Mbiiɗon. Koɗo men ko nalaanke bi'eteeɗo Abdul Aziz GAY","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210718-senegaal-abduabdulaay-jaaw-ardii%C9%97o-fedde-daraniinde-hirjingol-cellal-sukaa%C9%93e-matam","date":"2021-08-03T21:49:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154471.78\/warc\/CC-MAIN-20210803191307-20210803221307-00483.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.774135232,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7741352319717407, \"fuf_Latn_score\": 0.10221300274133682, \"fuh_Latn_score\": 0.06656349450349808, \"ffm_Latn_score\": 0.031015608459711075, \"fuq_Latn_score\": 0.021963665261864662}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.669,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pottital pattamlamiiwal ɗiɗmal waɗii to cuuɗi men Jannjooli Satige Sule Njaay. Ngalɗoo pottital ko jannginooɓe e huufooɓe, kam e ardiiɓe jaŋde ɗemɗe ngenndiije njooɗii ñalawma Aset o ina hawri 06 01 2018. Hawriti toon ko duɗe 19 jannginooɓe pulaar e nder renndooji teeru Hoore foonde, Nabbaaji e Oogo. Ngalɗoo pottital waɗi teddungal no feewi tuma nde sukaaɓe janngooɓe e duɗal Jannjooli mbismii ɓeeɗoo hoɗɓe, yanti heen ko hooreejo duɗal e goomu jiilgol terɗe janngooɓe ɓe, gardiiɗo ekkol o hono Idiriisa Soh ɓiɗɗo Jannjoolinaajo yanti e jaɓɓatooɓe, kono gardiiɗo goomu jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe heedaani heen sara hono Maamuudu Njaay. Usmaan Bah gardiiɗo jaŋde ɗemɗe ngenndiije diiwaan Maatam yettii no feewi, kame Demmba Sumaare gardiiɗo jaŋde ɗemɗe falnde Maatam e Abdul Elbu Gey mo falnde Kanel ɓe teeŋtinii nguun njettooru. Ngalɗoo ñalllal duumiima waktuuji 4 gostondiral miijooji cemmbingol binndanɗe hiisa e nder duɗe pulaar ɗe. Sabu ina teskaa kala nde winndannde hiisa ari duɗe ɗe ina ŋala feewi, ngam ŋakkugol softeende to bannge hiisa. Semmbinde kiisorɗe piɓtugol piɓe « Gaggaaji » nde njanngintee e nder eɓɓo ngo. Sabu duɗal fof ina jogii eɓɓo golle jeñtinooje ngalu « AGR »e nder eɓɓoore nde so goobu, ndema sewosewo, nehgol gertooɗe, pewnugol caabune, mbaylaandi ekn… tee ɗum fof ko maa yahda e ɗereeji kisnal, ñalngu, sabaabu, ko naati, ko yalti e ko jogaa. Gila e deftere ngalu, deftere kisnal kaɓirɗe so heɓindaaka golle kisnal ɗe peewataa. Sahnga juulal takkusaan ɓe mbaynondiri njaatigeeɓe gooto kala hooti nokku mum. Rokkondiraa aadi banngeeji goɗɗi.\nBookar Sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/jannjooli-diiwaan-maatam-hakke-19-jannginoowo-kawritii-toon\/","date":"2018-12-14T14:18:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376825916.52\/warc\/CC-MAIN-20181214140721-20181214162221-00039.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.839974463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8399744629859924, \"fuq_Latn_score\": 0.0667630210518837, \"fuh_Latn_score\": 0.043469469994306564, \"fuf_Latn_score\": 0.025833051651716232, \"ffm_Latn_score\": 0.022573815658688545}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.797,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muyningol enndu na biberon : holko doktoreeɓe tinndini ?\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓɓe ko mbiiɗon hannde addi ko toɓɓere muyningol sukaaɓe enndu na biberon. \"OMS\" woni waaldere halfinaande kala ko yowitii e cellal, tindinii yoo rewɓe ɓe yo rokku sukaaɓe ɓe enndu tan faa timma lebbi jeego'o. So diwii ɗum puɗɗa jillude heen ñameele goɗɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200828-muyningol-enndu-na-biberon-holko-doktoree%C9%93e-tinndini","date":"2021-06-13T05:02:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487600396.21\/warc\/CC-MAIN-20210613041713-20210613071713-00095.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4230150878,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4230150878429413, \"ffm_Latn_score\": 0.3985113501548767, \"fuq_Latn_score\": 0.087771475315094, \"fuf_Latn_score\": 0.053702350705862045, \"fuh_Latn_score\": 0.03204641118645668}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila konu ngun e gollidiiɓe rusnaaɓe ɓee Wagneer hetti Kidal ñannde sappo e nayi nduu lewru ɗoo e juuɗe murtuɓe Tuwareeg en, fow no hulli fitnaaji e ngal diiwal ka rewo leydi. Ko ɗum saabii fedde nde wonaa laamyankoore wi'eteende « évolution malien intégral laconique » waɗii noddaandu hanki faade e ɓiɓɓe leydi ndin fuu ngam ɓe jonnidira juuɗe fii no weldital tabitirahakkunde ɓiɓɓe leydi ndin. Ɗum e bi'ol ardiiɗo nden fedde ko ngam ɓe waawa bamtude Mali. Ko Binta Bittaar o wi'etee heɗoɗen mo e faandu haala Abdullaay JALLO.\nSaakitaama ñannde : 20\/11\/2023 – 13:17\nKartal Mali. © Meublé virage FMM","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/fedde-nde-wonaa-laamuyankoore-noddii-%C9%93i%C9%93%C9%93e-leydi-ndin-e-nanodiral-%C9%97um-ko-caggal-nde-konu-nguu-he%C9%93ti-kidal\/","date":"2023-12-08T20:30:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00808.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8451943398,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8451943397521973, \"fuf_Latn_score\": 0.13433192670345306, \"ffm_Latn_score\": 0.017032088711857796}","num_words":95,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Written by Umaar Tokosel Bah on Monday, 10 October 2011 16:37\n\n\nLGN 10\/10 E binndol jaaynde Boolumbal, fiyaaku Jannginoowo to duɗal Butilimit biyeteeɗo Usmaan Abu Bakar jahroowo e duuɓi 44 anndaaka ɗee balɗe fof. Usmaan, alaa ko anndanaa gila alkemes 29 Septembre haa jooni. Caggal nde koreeji njooɗii ko juuti njiyaani mo, yiilayru mawndu waɗaama e nder Nuwaasoot to o wonnoo haa arti e nokkuuji polis nde tawnoo nannge in a keewi toon jooni. Majjere nde in a jokki haa e talaata 4 Octobre nde koreyol makko Ceerno Yahya Jah yahdi e koreeji to niaawirde Nuwaasoot ngam ƴeewde so tawii maa mi nan wolla njiy ko fayti e makko. Ko e nder heen polisiyee gooto habri koreeji Usmaan won'de o yiyiino mo to commiseriyaa Mechru 3; etee o nanngiraa ko o nangitoo video seppo oon alkemes.\nE der heen e kuɗol Abu Ciisee caaktuɗo oon kabaaru, poliseeji Muritani haa teeŋti noon e Mediina, Sebka e El-Miina ina nganndiraa naatde e galleeji ngam nanngude toon yimɓe tawa ko ɓuri heewde joom mum en mbaɗaani, mbiyaani etee ceppaani. Ko hono noon sukaaɓe ɗiɗo ɗooninkooɓe, miñiraaɗo e mawniraaɗo hono Yeli e Silli Kamaraa nanngiraa e nder dingiral galle mum en. Hannde koreeji maɓɓe in a ndarii karpat ngam yoo ɓeen ɗacce kono ɓe ndañaani sago mum en tawo.\nRoɓindo Habii Kaalidu Caam, Seylibaabi Muritani ngam Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=869:muritani-nannge-laamu-usmaan-abu-yiitaaka-tawo-&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-05-24T02:19:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704132729\/warc\/CC-MAIN-20130516113532-00043-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4822577834,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48225778341293335, \"fuh_Latn_score\": 0.3560444414615631, \"ffm_Latn_score\": 0.08912522345781326, \"fuf_Latn_score\": 0.0400298573076725, \"fuq_Latn_score\": 0.0279725082218647}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nde woote hooreejo-leydi (élections présidentielles\/presidential elections) ɗen Naajeeriya feññiniranoo polgal Muhammadu Bhuhari ngal, kumpital ngal saakitaama e jaayɗe heewuɗe nder winndere nden, tawaa e ɗen jaaynirɗe men Fulfulde, adinoo saakitude kumpital ngal e Pulaar ko lowre banndiraare men nden Fouta Media.Com e talaata 31 Mbooy (Maarasi) 2015, Kuɗol : Hamada. Ɓe tiitori ɗum nii : « MUHAMED BUHARI PULLO ARDIMA NIGERIA ».\nYawti ɗon dinngiral Jamaa ngal kadi hollitiri kumpital ngal kuɗol : Garba Kawu Daudu, ka o tiitorii kanko kadi o wi'i : « BUHARI SUƁAAMA ARDIIƊO LESDI NAAJEERIYA », o holliri nii e ɓatakuru makko ndu o neldi ñannde 1 Seeɗto (Ibriilu) 2015 :\nAllah bawɗo jaɓii do'aaje meeɗen ngam e nde'e kam Allah hokkii Buhari laamu Naajeeriya. Ardiido TPI lisal Naajeeriya Dr Abdullahi Umar Ganduje yetti kala Pullo fuu to duuniyaaru ngam yelooje e do'aaje bodde..\nO naɓti o ɓeyditi: « Jooni kadin en toroto Allah holla-mo datal jogaade laamu e hakkilande ko Naajeeriyaabe ngidi. Allah wada o jogoo pulaaku e Fulbe ».\nO humpiti yiilotooɓe « Jamaa » ɓen wonde « ko ñannde 11\/4\/15 woodi cuɓi goddi to Naajeeriya. Nder cuɓi din Dr A. U. Ganduje daroto ngomnaaku Kano. Ngam Allah moodon to on comu, ndo'ee o subee ngomnaajo Kano. To on annditii ko o wi'i e Burkina Faso, o wi'i Fulbe haandi tawee toye fuu to laabi ngeendam hawtaade e siyaasaaku. Kanngu siyaasaaku kanngu woni laawol koyngol ngol wallude himbe e lenyol. Siyaasaaku dum laawol njoggu koyngol ».\nAmmaa non hooreejo Tabital Pulaagu Winndere on, Moodi Alpfaa Aamadu Jalloh, ɓe nelduno kamɓe kadi ɓatakuru faade e jamaa on fof ɓe maaki :\nMusiɓɓe Tedduɓe, on calminaama!\nKo adi fof, Pulaaku kala heɓii weltagol ngam Laamaagol Muhamadu BUHAARII to leydi Naajeeriya.\nBiɓɓe leñol ngol fof njettaama ngam du'aawuuji mumen.\nEn toriima Allah yo rokku BUHAARII hakkile, cellal e nguurndam ngam ho waawa timminde anniya mu ngam feewnude leydi Naajeeriya.\nLamiiɗo Fombina, Dr GANDUJE e kala ɓiɗɗo leydi Naajeeriya fof weltanaami kadi yettaama.\nE dow innde Tabital Pulaaku Internaional, fulbe adunaaru ndu kala njaaraama e darnde mumen.\nKo weltagol tan e yarlugol!\nAllah ɓamtu pulaaku e Fulfulde.\n[irp posts= »1684″ name= »Najeeriyaa: Parti Buhari on foolii ka woote nokkuje »]\nMoodi Salami Bah, du'anino hooreejo on Muhammad Buhaarii, \"yo Alla okku balɗe e cellal hooreeo Najiria e koreeji (ɓeynguure) makko fow « .\nAlla ɓamtu fii leydi Najiria e jamaa makko on fow naa-o maa-o (sans exception et sans distinction).\nPolgal, Diina\/Dewal, Peewal, Nunɗal, yurmeende, Ngalu (jawdi), barki (du'aa'u), e kala moƴƴereeji ko Alla tagi toranaama fii nguu laamu hesu Najiria e jamaa on muume (leƴƴi leydi ndin fow)!.\nYo ɓiɓɓe, yiɓɓe e jamaa Najiria on heɓu ɓamtal e weltaare. Alla artir ɓuttu Najiria, e yo alla waɗu yurmeende e hakkille e ɓerɗe Boko Haraam ɓe wallina pinka, ɓe ɓuttinana jamaa kawtalɓe (voisinage) ɓen.\nLaamiiɗo Yoola on weltanaama fii waaju makko ngun ado ngol suɓagol hewtu fii ta ƴiiƴan hibbu, ta ngaluuji (jawle) bonne, ta wonkiiji bonu haasi Buhaarii faɗuno laamu ngun.\nAlla Jaraama Du'aaji ɗin jaabike e yo Alla muƴƴin yeeso.\nAamin\nOn jaraama, yo Alla ɓeydu sugu ɗii kibaaruuji e nder Afirik fow.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/teddungal.wordpress.com\/2015\/04\/03\/adii%C9%93e-hamdinagol-duanoo-%C9%93en-muhammadu-buhari\/","date":"2020-09-28T05:44:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401585213.82\/warc\/CC-MAIN-20200928041630-20200928071630-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5450761318,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5450761318206787, \"fuf_Latn_score\": 0.4416075050830841}","num_words":493,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.815,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User no-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User no-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User no-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_no-1&oldid=18809\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_no-1","date":"2021-03-05T16:39:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178373095.44\/warc\/CC-MAIN-20210305152710-20210305182710-00581.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5247885585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5247885584831238, \"wol_Latn_score\": 0.09579296410083771, \"ltz_Latn_score\": 0.027229635044932365, \"nov_Latn_score\": 0.026937205344438553, \"atj_Latn_score\": 0.020442010834813118, \"gsw_Latn_score\": 0.020261406898498535, \"lim_Latn_score\": 0.019454725086688995, \"dag_Latn_score\": 0.01530174259096384, \"por_Latn_score\": 0.014254130423069}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.389,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faransi: Pelle dowro hollii mettu-ɓernde e liggitere nde hooreejo leydi waɗa nden\nSaakitaama ñannde :\nCaggal nde Emmaniyel Makron bantaa e nder njillu makko to Drome Faransi, yoga e dawroyankooɓe leydi ndii kollitii mettu-ɓernde maɓɓe ɗum. Olel TALL\nKonngol ngol ko gootol wonande laamu e lumndiiɓe laamu fof kollitii mette maɓɓe e ngoo banto ngo laamɗo Faransi bantaa ngon. Feccere maɓɓe mbinndii e mejaaje renndo Twitter waaɓeno Gerard Larsher hooreejo fedde repiblik'en to Sena, Oliwiye, Foor kolaaɗo kuuɓal fedde sosiyalist'en (PS) J. L Melanshon e wa'uɓe wano maɓɓe.\nHooreejo jaagorɓe Jean KASTEKS noddii e immital ngenndi.\nFaransuwa Holland laamɗo Faransi kiɗɗo wi'i wonnde: \"fitina e dow laamɗo leydi, firti ko waɗannde muusunde e ko metti leydi ndii fof, ɗum no jeyaa e yannde e tugaale laamu, o noddi yo yimɓe ɓen hollu sunaare maɓɓe e ko Emmaniyel Makron waɗaa koo. O wi'i \" Miɗo wondi e makko e ɗee mette\".\nMariin Lopen wi'i wonnde kanko woni lumndiiɗo Emmanuel Macron arano kono o yiɗanaa mo ko wa'i hono ɗum.\nSiftinde waɗuɓe ɓee no e juuɗe poliisiiɓe ɓen. Ko worɓe ɗiɗo Arthur C e Damien T yaaranɓe e duuɓi 28 mbaɗi ɗum. E konngol porokireerjo: anndako taho, holko sabu ɓe mbaɗi ɗum. Ngal baɗal haɗaano laamɗo leydi ndii jokkude njillu makko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210609-faransi-pelle-dowro-hollii-mettu-%C9%93ernde-e-liggitere-nde-hooreejo-leydi-wa%C9%97a-nden","date":"2022-08-10T12:19:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571153.86\/warc\/CC-MAIN-20220810100712-20220810130712-00371.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8584569693,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8584569692611694, \"fuf_Latn_score\": 0.05406991392374039, \"fuh_Latn_score\": 0.04936721920967102, \"ffm_Latn_score\": 0.036691825836896896}","num_words":206,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.831,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nE bi'ol makko, ko maa leyɗe Afrik heɓɓitoo ko'e maɓɓe\nBurkina Faso: Caɗeele humondirɗe e ngurdam doguɓe ɗii fitinaaji\nBurkina Faso: Ko ɓuri yimɓe 130 waraama e nder fiyannde waɗunde e wuro Solhan\nAlhaali kiwal e ndeenaagu Burkinaaɓe caggal wahannde waɗunde 140 mayɓe Solhan\nDokteer Ali Tunkara no taskoo ko woni sabu ɗee fiyanɗe no daakii e nder ɗii keeri Sahel\nTasakuyee: Ko honɗum darnugol Faransi gollidal mum e konu Mali waawi battinde?\nBurkina Faso: Caggal hawannde warnde ko heewi e siwilɓe, waɗuɓe bone on Solhan artii kadi\nBurkina Faso: Ko timmi 140 yimɓe waraama e hawannde ɓurnde warde gila 2015\nSimmagol sukaaɓe no ɓeydoo ñannde kala, waaju e kulol darnaani ɓe\nRENLAC, walde haɓoore ngenaari bonndi e nder Burkina Faso\nBurkina Faso: fiyanɗe ɗen ɓeydiima\nJihaadiyankooɓe nogayon maayi e fiyannde to rewo Burkina Faso\nDiisondiral hakkunde Zefiren DIABRE, halfinaaɗo kawral e nanondiral e Blees KOMPAWORE laamɗo kiɗɗo Burkina\nSita SIDIBE hooreejo sosiyete ɓamtoowo gannde kese Burkina Faso\nFiyande waɗi to funnange Burkina Faso.\nNgurdam egga egga en sabu kaareeli, nder lewru korka to Burkina Faso\nWagadugu: Ciwlaaɓe ɓen tato maayi\nKoɗo men hannde ko Muusa TAAL, Burkina Faso, taskotooɗo hertorɗo sariyaaji\nKo honɗum maayde Idriis Debi Itno battinta e njuɓɓudi G5 Sahel?\nCaɗeele ngaynaaku e needi sukaaɓe to rewo (nano) Burkina\nKoɗo men hannde ko Dokteer Musaa JALLO, halfinaaɗo Cellal e nder gallure Wagadugu\nDente hooreyaaku janngooɓe e nder goɗɗe e leyɗe Afrik\nMaayde Toma Sankara, Blees Kompawore no tawaa e tuumaaɓe ñaaweteeɓe ɓen\nMaayde Toma Sanakara, suudu ñaawirdu ndun Tawnii Kompawore, laamɗo kiɗɗo Burkina Faso e tuumaaɓe ɓen\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/burkina-faso\/","date":"2021-06-13T22:11:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487610841.7\/warc\/CC-MAIN-20210613192529-20210613222529-00483.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7917456031,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7917456030845642, \"fuf_Latn_score\": 0.18457910418510437, \"ffm_Latn_score\": 0.013827413320541382}","num_words":283,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.828,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fatumata Juulde Bari ko Hoodere wonunde e ƴellitagol he nder show-biz walla mbiyen naalankaagal Fulɓe Guinee.\nFatumata Juulde Bari, nootortooɗo innde mum naalanke\"Queeneeff\" ko debbo Pullo Ginenaajo jimoowo he ɗemngal Pulaar. Haysinno o suwaa meeɗde yaltinde album tawo, o fuɗɗiima lollude sanne he nder mejaaji-renndo ko wayno Youtube, ɗo o yaltini wideyooji. Fatumata Juulde ko jimoowo gannduɗo ko waɗata, nde tawnoo o faami law wonnde yiɗde, ko huunde kono fannaade ko goɗɗum. He nder yewtere makko he RFI\/FF, Queeneeff hollirii naatni ɗum he yimde ko yiɗde kono nde o felliti waɗtude ɗum meccal, o yah o janngoyi ɗum hakke duuɓi ɗiɗi ngam haa o waawa fiyde gaaci e hoɗde gitaar, hannde ko o naalanke panniiɗo.\nEne jeyaa he jimɗi (gimi) makko, kaalooji ko fayti he jojjanɗe rewɓe walla giɗgol, ko wayno wideyoo makko cakkitiiɗo \"Jommban\" mo o yaltini ko ene wona jooni lewbi ɗiɗi he youtube. O hollitii kadi o mona liggoo he eɓɓooji keewɗi ngam waawde yaltinde album makko. Aalaaji gaaci ɗi o fiyata ko Afropop.\nQueeneeff ko naalanke jarɗo wattude hakkille, sabu omo jogii ko addanta naalanke lollude e yiɗeede. Yoo ɗum yahru yeeso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/21\/fatumata-juulde-bari-ko-hoodere-wonunde-e-%C6%B4ellitagol-he-nder-show-biz\/","date":"2023-06-08T01:22:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00779.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5994742513,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5994742512702942, \"fuh_Latn_score\": 0.27931684255599976, \"fuf_Latn_score\": 0.1045006662607193, \"ffm_Latn_score\": 0.014555263333022594}","num_words":186,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.54,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal: Mammadu Mustafa Njaay, jaayndeyanko no taskoo piilol Usmaan SONKO\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Mammmadu Mustafa Njaay, taskotooɗo kabaruuji. Alhaali oo ludinyankeejo Senegaal, wi'eteeɗo Usmaan SONKO tuumiraaɗo doolugol debbo, haalaaji heewɗi yewtaama e ley ɗum. So Usmaan SONKO fawa kaso, ko honɗum e battane ɗum waɗata e laamu potal Senegal? Ibrahiima Timmbi BAH yewtidii e Mustafaa Njaay.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210223-senegaal-mammadu-mustafa-njaay-jaayndeyanko-no-taskoo-piilol-usmaan-sonko","date":"2022-05-18T17:29:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662522284.20\/warc\/CC-MAIN-20220518151003-20220518181003-00410.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4982872009,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4982872009277344, \"fuh_Latn_score\": 0.290381520986557, \"fuf_Latn_score\": 0.09755337238311768, \"ffm_Latn_score\": 0.06703735142946243, \"fub_Latn_score\": 0.019291356205940247, \"fuq_Latn_score\": 0.01681864634156227}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: pelle sosiyete siwil no lamndii Faransi ballal ngam dawroyankooɓe sokaaɓe ɓen yo accite\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Ibrahiima DIALLO, horeejo salndu fedde sosiyete siwil Wayliten Hello ngon \"Tournons la Page\", wonnde Gine. Ndee walde e Pelle aduyankooje heewuɗe na torii Faransi yo lamndo laamu Gine accitugol lumndiyankeeɓe sokaaɓe ɓen. Gila suɓgo feƴƴungo ngoo, ginenaaɓe yogaaɓe na nanngaa sokaa. Ibrahiima JALLO na jaabo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210603-gine-pelle-sosiyete-siwil-no-lamndii-faransi-ballal-ngam-no-dawroyankoo%C9%93e-sokaa%C9%93e-yo-accite","date":"2022-08-08T05:35:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570765.6\/warc\/CC-MAIN-20220808031623-20220808061623-00777.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.707384944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7073849439620972, \"fuf_Latn_score\": 0.22064299881458282, \"ffm_Latn_score\": 0.04409252852201462, \"fuh_Latn_score\": 0.0218985453248024}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.524,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawte Lesde Africa be hakkilanta Shaanu Pijirle Bol kosde wi taskani inde nokkuuje mallabo Daldule pijirle ngam pijirle kawte Lesde Africa African Cup of Nations CAF.\nDaldal pijirle 2 tan be hokki Lesdi Naajeeriya bana MKO Abiola Stadium, haa Abuja enanta Goodswil Akpabio stadium haa Uyo.\nNder Lesde ko hewtani 48 Lesde 24 kam fu hebay hokkeeki nokkuuje pijirle.\nLesdi Misra burdi marki duudal Daldule pijirle ko hewtani 6 nden Lesdi Aljeria bee Lsdi Morocco marbe joy joy moye fu.\nFijirde foondo fuddititte nder Lewru March 2023 amma tokkere fijoobe be Lesdi Naajeeriya do down der hebiibe nasaraaku..\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/03\/caf-inde-nokkuuje-pijirle-wurtaama\/","date":"2023-03-22T00:35:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00547.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9930781126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9930781126022339}","num_words":95,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.063,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere Boll be Remo Stars Fiji be nawlira'en mabbe be foti kalkal boggi 1-1.\nFijoowo darnde nangoowo boll wa ngan be tokkere nden habdi sanne ko be lenyol Ijebu seyori bee sanne .\nDow ko laarani fijirde tammi wadeeki nyannde Alat bo be Sky Blue Stars anndini no njobdi Ceede nastuki daldal ngal foti. Burdube daraja yoban N2000, cakacaka bo yoba N1000.\nFamarbe masin bo yoba N500.\nLaaroobe yawna jaba dereeji naastuki daldal ngal haa Ikenne\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/17\/tokkere-boll-bee-remo-stars-hebi-nasaraaku\/","date":"2022-12-09T03:08:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711376.47\/warc\/CC-MAIN-20221209011720-20221209041720-00384.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991376996,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991376996040344}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njuɓɓudi Ballal e Ndeenka Suka (ONG Aide et Protection de l'Enfant) mawninii ñalawma Afrik wondande Jojjanɗe Suka to leegal Tayaret ñalnde 15 e 16 lewru korse hitaande 2013. Ñalnde 15 ndee, almuɓɓe duɗal ngal mbaɗi ko coftal ɓalli, fuku koyɗe, jimɗi e tinndinooje e tawtoreede ɓesngu leegal ngal.\nWiɗto Inserm (Institut national de la santé et de la recherche médicale - Duɗal ngenndiwal cellal e wiɗto safaara) joopiima geɗe kuutorteeɗe e ndemaandi, tuumii ɗum en saabaade ñawbuuli keewɗi keɓtotooɗi yimɓe : nguɗu (ngaandi walla saraaji goddol…), bonnugol terɗe (sukaaɓe jibinteeɓe ina ŋakkiraa walla ooñoraa terɗe) walla kadi ñawu siññere mbiyeteengu ñawu Parkinson (ɓuri joopeede ɗoo ko puudareeje koowooje walla barooje huɗo).\nAbdullaay Idi Wan : Ceerno wanwanɓe keso : Ceerno wanwanɓe capanɗe tati e tataɓo (33ɓo) fiilaama ñalnde aljumaa 14 suwee to Abdalla Jeeri. Oon woni Abdullaay Idi Wan jahroowo e duuɓi 89. Ko o demoowo, guurɗo e wuro Abdalla Jeeri, nder komin El Vrah, hakkunde Kayhayɗi e Ɓoggee. O meɗiino wonde kadi jula e gaynaako. Ngolɗoo lefol fuɗɗii fiileede ko e gila e teeminannde 13ɓiire. Ceerno wanwanɓe noon foti wonde ko neɗɗo kumpitiiɗo diine lislaam, walla mbiyen Ceerno.\nSuka debbo jeyaaɗo to leydi ina wiyee Norwees, mo haaju golle nawnoo to Amiraaji Aarabeeɓe Dentuɗi, ñawanaama toon kasoo lebbi sappo e jeegom kasoo, sabu suusii wullitaade tooñannge. Ko ɗum woni ko haalpulaar en « dañaani dañora » walla mbiyen « dañaani, dañoraa ». Ñaawi ndeen ñaawoore haawniinde ko ñaawirde wuro Dubaay to o yahnoo wullitaade sibu won gorko gooto (Jaljallo) mo o gollodtonoo ina yani e makko. Kanko, (e heewɓe), o yaakorinoo ko ɓayri ko o tooñaaɗo, ko tooñɗo oo fotnoo faweede kuugal. Kanko suka debbo oo o wiyetee ko Marte Daleli.\nNgam teskinde ñalawma ɗawaaɓe e nder leydi Muritani, Fedde Nanondiral ngam Cukaaku (Association Entente pour la Jeunesse), yuɓɓinii lappol safaara ñalnde 28 e 29 lewru suwee 2013 feewde wuro Beelinaaɓe, 5km hade maa yettaade Kayhayɗi. Lappol ngol ummorii ko e nokkuuji ɗiɗi : Nuwaasoot, e Kayhayɗi.\nUnfani ko e diiwaan Butelmiit jeyaa, bannge mum fuɗnaange, hedde 90km, nder ceene. Ko toon Sariif Muhammadul Haafaja lelii. Ko ceerno Al Hajji Muhammadu Saydu Bah holli en nokku oo, e hitaande 1964, tawi omo ari ɗoo e Nuwaasoot kanko e Al Hajji Mammadu Saydu. Ko laabi tati o ari ɗoo e Nuwaasoot : 1964, 1968 e 1973,\nAduna ko pecce. Ɓe Geno yeɗaani pecce ɓee, takka heen becce haa ndaña walla mbaasa. Joom pecce en ɓee walla takkonooɓe heen becce haa ndañi ɓee keddoo ena njala walla ena ñiŋa, ena mbiya joom mum en ngondi ko kecce, njaɓaani gollaade walla ɗaɓɓitde. Hannde, yoga e men ena ñaama, ena kaara, ena ñaantoroo comci labaaɗi, ena pija, ena njala nde tawnoo cellal ɓalli mum en gantinaani, rafiiji tonngaani ɗum en tawi noon\nAljumaa 21 e aset 22 suwee 2013, balɗe ɗiɗi tummuɗe ko yuɓɓinaa ñalɗi ciftorgol e juuragol ceerno Sooyibu Soh, (yo yurmeende Alla won e makko, kanko e maayɓe juulɓe fof.) Juulɓe rewɓe e worɓe Kayhayɗi e gure ɓadiiɗe Kayhayɗi haa Nuwaasoot e Ndakaaru ; almudɓe makko ummoriiɓe haa Tooro haa Likseyba fof ndenndi ɗo leegal gurel Saŋe ngam tawtoreede ɗii ñalɗi. Kikiiɗe aljumaa ko udditgol, silke Quraana waɗaa, caggal ɗuum ko wirdu caggal takkosaan haa futuro juulaa, kadi wajiifa haa juulal geeƴe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2013-12-07T01:48:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163052970\/warc\/CC-MAIN-20131204131732-00095-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7839711905,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7839711904525757, \"fuf_Latn_score\": 0.12778739631175995, \"fuh_Latn_score\": 0.04137710481882095, \"ffm_Latn_score\": 0.038383785635232925}","num_words":514,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.762,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Himbe ko hewtanta ujineeje 74,000 muumini'en relle nukkuuje mabbe ngam sanadu paccam ndiyam haa bakkeeje Gambella nder Lesdi Ethiopia.\nGolloowo kubaruuji mo hukuuma hakkilanta shaanu hasaruuji haa bakkeeje den on suuditi ka.\nWakiili'en ardiido Lesdi ndin be ballo Ardiido Lesdi ndin, Tenkuay Jok, ardani yaaki haa nokkuure masiibo ngon ukki ngam be laara no be jogitirta mallabo no ngomnati e marbe sembe wallitirta.\nKadima Ardiido Umod Ujulu mo Jiha yaari ngilla haa galluure Ongogi ngam laaranki Gidde Gite Maako nden nden O tefri ngomnati wadda mballa bee jawdum.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/26\/paccam-ndiyam-daldi-himbe-74000-relluki-nokkuuje-mabbe-haa-lesdi-ethiopia\/","date":"2022-12-06T04:40:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00036.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9976410866,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9976410865783691}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal\nKewuuji pinal\nkewuuji pinal pinal culture\nƁesngu Alfalah (galle Alhajji Mahmuud Bah, almuɓɓe Alfalah e sehilaaɓe mum) mawninii ñalnde 4 lewru saawiyee 2014, e gardagol Umaar Alhajji Mahmuud Bah, hitaande waɗtunde duuɓi capanɗe tati e jeegom duttagol Alhajji Mahmuud Bah mo Jowol (yo yurmeende Alla won e makko, barke Alla saroo e ɓesngu makko). Kewu nguu waɗi ko to duɗal Alfalah to Madiina 3, tuggude e 14w30h haa 20w15h.\nƊoo e Magaama, ko ina wona duuɓi ɗiɗi (2) jooni, min keɓataa rajo Muritani. Ina waɗa tan sahaa, subaka law, hedde waktu 7ɓo, min keɗoo jolfo oo e kabaruuji mum seeɗa. So ɗum ɓennii, min uddii rajooji amen, sibu hay ɗuum min nattat jaggude. Onndo AM oo kadi marsata tan ko jamma, tee jeewte Pulaar ngoodaani e rajo mawngo ngoo jamma. Ko raɓɓiɗi e haala koo tan, rajo Muritani heɗetaake ɗoo e Magaama.\nHay kabaaru gooto min nanataa so wonaa ko min keɓi e tele, ndaa wonaa yimɓe fof njogii tele, kadi ko rajo waawi koo, tele waawaa ɗum, sibu, rajo,\nNdulumaaji Demɓe wuro Delliyaa, toongo Faatimata Hawwaa Jeŋ, jatti Demdemɓe yuɓɓinii ñalɗi kaalteteeɗi tuggude e ñalnde 26 haa ñalnde 28 lewru bowte(décembre) hitaande 2013. Njuɓɓini ñalɗi ɗii ko Dental Ndulumaaji Demɓe, jibinannde wuro ngoo, wonɓe ɗoon haa e yaltuɓe ngo maa mbiyen ɗanniyankooɓe wuro ngoo.\nTabital Pulaagu hakkunde leyɗeele yuɓɓinii ñalɗi pinal to wuro Ngaawandere e nder leydi Kameruun, tuggude e ñalnde 18 haa ñalnde 22 bowte hitaande 2013. Tiitoonde ndee yowitii ko e jotondiral Pullo e Nagge. Sappo e joy leydi e nder Duunde Afrik ɗo Fulɓe ena tawee, mbismaama e koolol ngol ko jiidaa e ɗanniyankooɓe sariiɓe to Orop, Amerik haa to Asii.\nEn nanii Ɓoggee e Demet njaɓɓinooma Baaba Maal kaaɗtudi jaɓɓugal. Bagodinnaaɓe teddiniino mo kaaɗtudi teddungal. Kono Ñaabina ɗo tawtora-ɗen ɗoo ena metti ɓurde.\nBaaba Maal jaɓɓaama e Ñaabina Sammba e tule oole ñalnde 23 oktoobar 2013 jaɓɓungal baɗngal faayiida. Mbolonaaɓe, Maalmaalɓe, Dabbenaaɓe e Jaanankooɓe, cuuɗi nay Ñaabina ɗii fof ndentii, teddinii mo kaaɗtudi teddungal.\nWuro Siñcaan Njaakiri, e ballal Geno yuɓɓinii ñalɗi ɗiɗi pinal pattamlami ñalnde 28 e ñalnde 29 lewru juko hitaande 2013. Ñalnde 27 ndee waaldaa ko jamma gunndabi. Gooto fof ena heppani puɗal naange ngam yiyde ko ŋarɗi e nande ko weltinta fittaandu, deeƴnata hakkille. Kewuuji ɗii mbaɗi ko to duɗal wuro ngoo.\nÑalawma gadano oo, golle ɗee nguddiraa ko quraana tedduɗo. Nde janngoowo quraana oo joofni, rewi heen ko konngol bismaango Arɗo-dipitee Siley Aali Abdul Aali Bah.\nAamadu Abdullaay Jallo dowlirɗo Tomaa Sankara Tokosel yuɓɓinii balɗe ɗiɗi pattamlame e nder wuro Baabaaɓe Looti, laamorgo Laaw hanki e nder diiwaan Baraknaa. Ñalɗi ɗii mbaɗi ko ñalnde 19 e ñalnde 20\nÑalawma mawningol duunde daartiyankeere wiyeteende Jeeriyel Tummbere yuɓɓinaama ñalnde 25 lewru siilto (septembre) 2013 e nder wuro Jiinge Jeeri, tunndo Ligisayba e ballal Jaagorde Pinal, Cukaaku e Coftal Ɓalli. Jeeriyel Tummbere, wonande ɓe nganndaa nokku oo, ko duunde haawniinde sabu ko hettere jeeri lommbiinde e nder waalo, laral leydi mum walla mbiyen sifaa mum leydi mum e puɗi mum fof ko geɗe gaadoraaɗe jeeri seeno.\nAlhajji Baaba Baydi Maal e Daande Leñol njuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi pattamlami, ɓooyooji daarteede, ñalnde 24 e ñalnde 25 lewru kawle(octubre) hitaande 2013 e nder wuro Ñaabina e tule oole, ɓulli e hawaleeje e dow bismaango Fedde sukaaɓe Ñaabina noddirteende Fedde Ɓamtaare Ñaabina (Association pour le Développement de Niabina). Fedde Ɓamtaare Ñaabina waɗi ko cate tati:\nGarlol, gural Muktaar Mammadu Muktaar Ndonngo, diiri Ceerno Abdarahmaani Jallo, jatti Aarabel e Ibaa Sih yuɓɓinii ñalɗi pattamlami tuggude e ñalnde 13 haa ñalnde 15 lewru juko (ut) hitaande 2013. Yuɓɓini ñalɗi ɗii ko Fedde noddirteende Ɓulno e Tabito Sukaaɓe Garlol (CRIJG e ɗemngal farayse) e gardagol Jaaltaaɓe Abuu Jeey e dow tiitoonde Cukaagu e Golle.\nKo ñalnde 13 ndee golle ɗee puɗɗii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-pinal","date":"2014-03-12T00:15:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1394011377581\/warc\/CC-MAIN-20140305092257-00011-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8379499912,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8379499912261963, \"fuf_Latn_score\": 0.07733222842216492, \"ffm_Latn_score\": 0.0643361434340477, \"fuh_Latn_score\": 0.014793121255934238}","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.795,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTefoore udditaama sabu kaydiiji tawaaɗi e nder galle Joe Bayden, hooreejo Amerik\nHolko woni miijo mon e ndee jonnde Afrik-USA fuɗɗiinde Washington gila hannde?\nJoe Bayden juurike hannde e aljuma 15 nduu lewru Sawdi Arabiya\nJoe Bayden waɗii njillu makko aranu e nder duunde Aasiya gila o ardii leydi ndii\nKo honɗum juurngal hooreejo Amerik aranal Orop battinta e naɗidal hakkunde maɓɓe e Eropnaaɓe, caggal nde ngal fenndii fewndo laamu Trump?\nÑoggande ko waɗi e nder ñallal hanki\nTaskaare Bashiir Uuruuro BAH, ko yowitii e dono walla maandaare duuɓi nayi ɗi Donald TRUMP laamii Amerik (USA)\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/joe-biden\/","date":"2023-01-27T14:52:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494986.94\/warc\/CC-MAIN-20230127132641-20230127162641-00430.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6657383442,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6657383441925049, \"fuf_Latn_score\": 0.31906402111053467}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawgel bakkaaloriyaa fuɗɗiima e nder Liisee Elhajji Yoro Ɓaas mo Wurosoogi. E ooɗoo sahaa golle ɗe njahrii no haanirta nih alaa caɗeele teskaaɗe. Waɗi ɗuum ko denndaangal waɗooɓe kawgel ngel gooto kala nootiima, ɓe ngarii e waktu dottaaɗo o. Geɗe ɗe kala ina ndewindaa gila e laamu ngu haa to bannge daraniiɓe kisal renndo ngo. Won geɗe keewɗe kaɗanooɗe e wiyde Aamadu Njaay gardiiɗo Liisee o o hollitii ko wayi portaabe ko ko haɗaa naatde e nder gollorgal ngal . Ko wasiya mo o ɓuri teeŋtinde ngoon hirjino fayde e jinnaaɓe sukaaɓe ɓe nde mbaawata rewindaade sukaaɓe ɓe gila e galleeji. Nde waktu o heedi ɓe ndarii ko e damal ɗo ngam heɓde portaabuluuji maa ɗi ngon 20 fof ko ngam aňde peeňgol caɗeele kulaaɗe ɗe.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kawgel-filoosofii-to-bak-to-wurosoogi-hay-baasi-yiyaaka-heen\/","date":"2019-03-19T03:53:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912201885.28\/warc\/CC-MAIN-20190319032352-20190319054352-00177.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9518133402,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9518133401870728, \"fuh_Latn_score\": 0.03614449128508568}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.211,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde goo noowammburu 2021 « konu Maruk bommbii otooji tati mawɗi jolnunooɗi marsandiis ina ngummorii Alaseri, wuro Wargalaa, feewde Nuwaasoot ». E wiyde hoohooɓe Alaseri, yimɓe tato maayii heen, doknatnooɓe otooji ɗii. Otooji ummotooɗi Alaseri ɗii takkotoo ko keerol hakkunde leydi Muritani e leydi Saharaa hirnaange gonɗo tawo e tiimaandi kaanaŋkaagu Maruk, hay so tawii Dowla Arab mo Saharaa Demokaratik (RASD) hiisi ko e tiimaandi mum jeyaa. Alaseri, rewrude e konngol gooto e hoohooɓe mum wiyi « ngeeɗoo tooñannge ɗaldetaake nii ». Alaa ko ummorii tawo e konngol hoohooɓe Maruk, kono won e jaayndeeji kumpitiiɗi e nder leydi hee mbiyi wonde Maruk wiyi « So Alaseri yiɗi ko hare, kañum kam yiɗaa ».\nNduuɗoo jiiɓru tawti ko luure peeñnooɗe oo dumunna fof hakkunde Alaseri e Maruk, ko ina abboo e hitaande : Alaseri ina feldiri Maruk « siifondirde e Israayiil nanndiral » caggal nde leydi Amerik heɓtinani Maruk wonde leydi Sahara Hirnaange ko jeyi mum. E yiyannde Alaseri, ɗum ko moojobere waɗiraande yo « yerɓin leydi mum ». E lewru suliyee 2021, Alaseri fellitii taƴde jotondiral mum e leydi Maruk caggal nde nodditi jooɗaniiɗo ɗum to Rabaa; woytoraandu mum ko koohoowo maruknaajo won ɗo wiyi « ina wondii e keɓgol jeytaare mum diwaan berbeer en keedɗo fuɗɗaange worgo alaseri », alaseri reftini heen ko haɗde abiyoŋaaji Maruk rewde e weeyo mum. Yanti e ɗuum fof, e lewru oktoobar, cumu mawngu waɗii e fuɗɗaange rewo leydi Alaseri, fotde yimɓe 90 mboomiima heen, ko jiidaani e bonannde pooɗe e koɗorɗe. Alaseri tuumi ko pelle ɗiɗi leñol berbeer en ɗaɓɓooje jeytaare, kono, e wiide alaseri, ko e ballal Maruk e israayiil. Ndee ɗoon takkere noon, yimɓe heewɓe njaɓaani ɗum, sabu ɗum nannaaki no feewi.\nSo tawii goonga ina haalee, luural gorworal hakkunde Alaseri e Maruk ɓooyii sabu ɗum fuɗɗii teeŋtude ko e hitaande 1975 caggal nde Espaañ, leydi tiimnoondi Sahara Hirnaange (S.H.), felliti yaltude leydi ndii weeɗa ɗum Maruk e Muritani yo peccu, ko lolliri « Accords de Madrid » (Nanondiral Madrid). Hare ummii hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e fedde wiyeteende POLISARIO daraninoonde jeytaare S.H. Ɗum fof joofoyi ko Muritani hortaade, siifondiri e Polisario maa yaltu leydi ndii, Maruk meerotonooɗo Muritani e hoore mum (taaniraaɓe laamɗo jooni oo mbiyatnoo ko tinaani leydi ina heedi hakkunde mum en e Senegaal), pawi junngo mum en e geɗal Muritani heɓnoo ngal. Alaseri e oon sahaa ƴaañii no doole mum potirnoo S.H. tawde daranii ko heɓde ndimaagu e jeytaare leydi mum ina faamnii, Alaseri daroo darnde nde darii ndee, sabu rewiino ɗoon, e oon sahaa, yoga e leyɗeele Afirik ƴaañii Polisario haa addani ɗum jaɓaneede yo naat e fedde U.A. (Dental Afirik), ɗum fof noon saabii ɗum ko dipolomaasi Alaseri. Oon kusumma ina ɗoon hakkunde Maruk e Alaseri, gooto fof ina joganii goɗɗoo oo guut : Maruk ina yiyra ɓe wonde ɓe njiɗii haɗde ɗumen ko pooɗantonoo gila ko ɓooyi (yaajnude leydi mum en, ɓeydoraade oogirɗe fosfaat e liɗɗi taweteeɗi e fonngo maayo S.H.), Alaseri, gaa gaa wallude kala « daraniiɗo ndimaagu e jeytaare » ittataa ina yiɗi udditaneede laawol feewdee geec Atalantik oo, sabu maa ɗum heewan ɗum ngartam to bannge faggudu.\nKo goonga nii silooɓe politigi heewɓe miiji ko hare ɓilotaako hakkunde Alaseri e Maruk sabu enɗam keewɗam ina ɗoon, yeru leƴƴi takkondirɗi e keerol hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee (ellee leƴƴi daande maayo Senegaal), jiidaani e nafooje goɗɗe keewɗe gonɗe ɗoon ko wayi no gaas e geɗe kuɓɓam ekn. Kono, Pulaar ina keewi wiyde « bone piltat » sabu kulan-ɗen nii ko koye men, sabu pelɓondiral ɗiin gay ɗiɗi, nafataa sawndiiɓe ɗum. Faayre ndee njogani-ɗen keerol men fuɗɗaange ngol, sabu buuytagol laamu Mali e deɓgol « jihaadist en » e nder saahal, to rewo too ne kay, ina foti faaynude en so Alaseri e Maruk ndikkondirii.\nMaamuudu H. Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/12\/14\/alaseri-e-maruk-bone-dee-piltat\/","date":"2023-06-10T01:20:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00586.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4217834771,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4217834770679474, \"ffm_Latn_score\": 0.32681146264076233, \"fuf_Latn_score\": 0.17676207423210144, \"fuh_Latn_score\": 0.05941903591156006, \"fuq_Latn_score\": 0.012059139087796211}","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Naalaŋke Muritaninaajo biyeteeɗo Adviser, taccinii Pinal leƴƴi Muritani keeri. O wonii mo ɓesngu Muritani fof, faarnortoo ngati leñol heen fof ine yiytoo hoore mum ko o waɗata koo. Ɗum nih jey sabaabu o tawtoraa kawgel Galsen Hip Hop Awards, cosaaɗo gila 2015 to Senegaal, wonti gaadondiral mawngal ɗo jabbaaji maantiniiɗe noddirteeɓe rapperuuji ɓurɓe ŋellitaade kawritta ngam nootaade e ngal ɗoon kiwondiral hollirde mbaawkaaji mumen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/naalanke-muritaninaajo-biyetee%C9%97o-adviser-taccinii-pinal-le%C6%B4%C6%B4i-muritani-keeri\/","date":"2023-11-30T04:37:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00678.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8929399252,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8929399251937866, \"ffm_Latn_score\": 0.07881104946136475, \"fuf_Latn_score\": 0.020101210102438927}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.894,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɓiɗnde woni tuufeere ɓurnde fumɗude, mahnde, gollotoonde he ɓalndu kala huunde wuurndu. Ko ɓuri heewde e ɓiɗle njiyrotaako yiytere neɗɗo mehre, ko ɗuum waɗi neɗɗo ɓooyii majjude ɓiɗnde e kulle, puɗe maa guurɗe goɗɗe ɗe ɓalli mumen mahorii ɓiɗnde wootere.\nHoli no ɓiɗnde anndiraa?\nƁinnde anndaaka so wonaa e fuɗɗoode yirde 17ɓre, ɓaawo pentugol laaɓtingal.\nKo nde ganndino engelenaajo ina wiyee Robert Hooke(1635-1703) fenti laaɓtinirgal mahewal hedde 1665, o waawi yiyrude ngal ko ɓiɗnde e innirde ɓiɗnde ngam nanndude e ɓiɗle beɗi ñaaki. Ɓaawo ɗuum ko teefanke holanndenaajo ina wiyee Antoni Van Leeuwenhoek feewni laaɓtinirgal(microscope) hedde 1675, waawi yiyrude ngal ko heewi e ɓiɗle puɗe. Ɓaawo ɗuum ganndino goɗɗo ina wiyee Robert Brawn yiyti e won'de ɓiɗnde ina jogii gaaludere.\nƁaawo ɗuum anndineeɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe heen gooto ina wiyee Theodor Schwann(Tewodoor Shuwaan(keertoriiɗo puɗiwal) , goɗɗo oo ko Matthias Jakob Schleiden(Matiyad Kakob Schleiden(jahruɗo kullon) e hitaande 1838, tafi dellinaande ɓiɗnde.\nLaaɓtinirgal:\nHoli ko firti laaɓtinirgal?\nƁiɗnde waawaa haaleede ɗo laaɓtinirgal haalaaka. Laaɓtinirgal ko kaɓirgel kuwtorgel to batte ganndiwal ngam mawninde ngeɗon tok-nillon, laaɓtina kon haa neɗɗo waawa yiyde kon, yiya ko mooftii e makkon. Woni heen ina mbaawi mawninde huunde e giyte neɗɗo laabi teemedde.\nHannde ko heewi e ganndine mbaawaa yahde ɗo laaɓtinirgal tawaaka, haa joofti e guurɗiwal ngal. Hannde laaɓtirɗe naworaama yeeso no feewi. Ko ngal elekroni ngal ɓuri goɗɗe ɗee fof yahrude yeeso.\nAbuu Raasin Njom","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/bakteriwal-%C9%93i%C9%97nde-e-kudol-abuu-raasin-njom\/","date":"2023-09-28T07:35:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510368.33\/warc\/CC-MAIN-20230928063033-20230928093033-00816.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6122174859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6122174859046936, \"fuh_Latn_score\": 0.3128572404384613, \"fuf_Latn_score\": 0.04533465579152107, \"ffm_Latn_score\": 0.013722843490540981}","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 10\/06 Hol gonnooɗo oo gorko jaambaaro?\n\"So mi wirtiima genaale,\nMi miijoo ɓee kam ceertii e penaale\nKala jooɓinooɗo maa male\nSabu alaa ko yoɓetee so wonaa baɗle\nAduna oo ina lammi no binegaraa,\nKono battane yimɓe fof ko laakara.\"\nNdii ɗoo kelmeendi ƴoogaandi e jime Mammadu Sammba Joob, hollirii Mawɗo Murtuɗo ina jooɗtorinoo ndee ñalaande 11 Suyeŋ. Kono ko e dow anndunoode e oo aduna, hare ndimaagu ko kam woni sabaabu goodaangal aadee. Dow fiɓnde e pellital gaddannongal Mawɗo oo wiyde tawde en nganndaa mbele pulaar ina haaloyee laakara hare ɓamtooɓe pulaar gasaani.\nMurtuɗo innde mum duƴƴidta ko e pulaar. Nder e boowal ko suuɗii e ko feeñi, alaa ko dillata e nder Murtuɗo ko luunndii pulaar.\nMammadu Sammba Joob nde jinnaaɓe mum kawri e lajal, hollitii neene mum e baaba mum ko pulaar. Tampere lor e lorla pulaar ngonii yahdiiɓe Mawɗo oo haa e wattan foofaandu e nder laamorgo Muritani.\nHoli oo Jaambaaro?\nOo ko gorko mo Mbaañ Sammba Cile e leydi Hammadi mo Aduna fof naftorii ganndal mum e kaaraysiraagal mum.\nOo sagata ko Mammadu Sammba Saydu Umar Bookar Moodi Buuba to banngal baaba makko. Walla mbiyen oo ko Mammadu Berel Saqayra Bookar Elimaan Siree ɗum ko to neene makko. Ngaal callal asko rokkiino mo feccaade geɗal e cuuɗi tati lawakaagal Mbaañ : suudu Mbaañ, suudu Siñcu e suudu Poongel.Kono podooje e hoddirooji mbiyi ko Mbaañ jibini toppiti kono ko aduna oo naftortoo. Mammadu Sammba Joob Murtuɗo yiyi aduna ko to Mbaañ e hitaande 1942. Jaŋde makko les o waɗi ɗum ko to Mbaañ e Ɓoggee e nder Muritani. Kono jaŋde makko hakkundere ko Ndar o waɗi ɗum e oon sahaa Ndar wonnoo laamorgo Senegaal e Muritani fof. Ko oon nokku aawi jokkondiral hakkunde makko e Masmuud Joob gardinooɗo lannda PAI. Ko ɗoon kadi, o naatiri e lanndaaji nanol o waɗtori miijo maksistayankeewo ngam ɓamtaare, miijo yowitiingo e Lenine mo Riisii. Ina gasa tawa ko ɗum waɗi mo gawlo miskineeɓe. E 1961, Mammadu Sammba Joob Murtuɗo waɗii kawgel ngam wonde duwaañ, o ɓenni. O wonii duwaañ hakke duuɓi 13.\nKo e nder ngaal gollal o waɗaa koolaaɗo kuuɓal fedde hujjinantoonde duwaañ en e Muritani. Ko ngaal gollal rokki mo suɓeede e Dental Golltooɓe Muritani mbele omo hebloyee to Mosku e 1966 haa 1968. Jahgol makko Mosku battanii e nguurndam makko to bannge miijooji. Mammadu Sammba Joob (Murtuɗo)\nE 1973 o felliti kaŋko e cuddiiɗo makko waɗde heblo e sariya ñaawooje hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Taras Gregorovitch Chevchenko to Kiev. Kono kadi to bannge jaŋde, Murtuɗo waɗoyii heblo mum to Farayse to duɗal Sorbon e nder Paris VIII. O heɓii ɗoon seedamfaaguuji toowɗi to bannge ganndal politik, to ganndal loskugol laamorɗe, to ɗemɗiyankaagal kam e renndiyaŋkaagal, to daartol… Murtuɗo Joob heɓii doktoraa mum e ganndal politik. O wonii jannginoowo e gannde renndo.\nHoddirooji keewɗi tawtondirii mbele Murtuɗo ina waasa wonde haalpulaar, kono Allah ina fiilondiri deenerol nguurndam makko e ngol ɓamtaare pulaar. Murtuɗo wonii kaaɗdi nguurndam mum daraniiɗo ɓamtaare ɗemɗe Afrik, wonii haa sakket nguurndam makko caliiɗo turde geenol e jebbilaade. O wonii harbiyaŋke mo tampataa ɗemngal e pinal pulaar ; wiɗtiyaŋke e winndiyaŋke.\nO winndii defte keewɗe. To bannge pulaar ko kaŋko winndi wullaango boolumbal, deftere fuɗɗorde jaŋde pulaar, naamnal ngenndi.\nO waɗtii defte keewɗe gannde lugge e pulaar. Ganndal Chimie e tolno bak, deftere Qura'aana, deftere Sheek Anta Joob wiyeteende Ngenndi Ɓareeɓe e Pine : tummbeere ɗiɗaɓere ndee.\nO winndii e farayse : Mbele gannde wiɗto lugge ina nganndina en Allah? Hol baawɗo yoɓde Joomiraaɗo? Darnde deboo e renndo, yiyannde tonngaade e daartol ɓaleeɓe kam e haalpulaaren, Njillu am to Amerik.\nTo bannge jeewte dingire Murtuɗo waɗii heen ko limotaako e duuɗe ɗee fof. O wonii sabaabu naatgol e jaŋde ɗemɗe ngenndiije yimɓe heewɓe.\nSabu Pulaar o sokaama o riiwaama o yalti leydi, o loriima e nguurndam makko. Kala leydi ndi o naatnoo o dillinii yimɓe ɓee haa ndarii .To Senegaal, Farayse, to Muritani, to Amerik. Nokku fof mo o yillinoo o ardata ko njillu ndaɓɓu, kono o tawa no pulaar wuurdi ɗoon feewaani o ummina hare. Farayse ko safraara nawnoo mo toon, kono o wonii toon duuɓi haa pulaar oo wuurti hono no o waɗirnoo e Senegaal hedde kitaale 1990.\nOmo jeyaa e jaɓnuɓe Ibraahiima Saar jeyeede e suɓngooji Murtani ɓennuɗi ɗii. Ndeen ko Farayse o umminii o naatiri Fuuuta o woni e kampaañ.\nMurtuɗo wirnii ko nde leydi Muritani feewi e keblanagol suɓngooji.\nFiɓnde e himme addaniino mo wiyde so pulaar haalaaka haa laakara hare ɓamtooɓe Pulaar joofaani. Yiɗde wiyde e oo aduna fooftere alaa so ndimaagu\ne cangarte sabu maayde ko laawol gootol anndaa a juumii fuɗɗitoya heɓaani poolgu.\nKono omo goongiɗinnoo : \"ko en werlannde asamaan wirtiinde aduna raaŋannde laakara. Aduna oo hade momtanaade en ina foti firtude huunde fof ko wonaa dumaade.\"\nKuɗol Hamme A. LIH, Lewlewal Group Networks, Ndakaaru www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=396:mammadu-sammba-joob-hol-gonnooo-oo-gorko-jaambaaro-&catid=34:rogere-ngenndiyankooe","date":"2013-05-20T03:15:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698222543\/warc\/CC-MAIN-20130516095702-00057-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8167931437,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8167931437492371, \"ffm_Latn_score\": 0.06436097621917725, \"fuh_Latn_score\": 0.057926028966903687, \"fuf_Latn_score\": 0.053811125457286835}","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.692,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nyennde Altine 30\/05\/22 on Ngomnaajo Jihawol Imo fombina walaadu Fombina Lesdi Naajeeriya boymaajo, Mr. Rochas Okorocha wanngi haa yeeso Hiitordu mawnndu ndu Abuja ngam tuumayeeje mosle Ceede ummaatoore ko hewtani N2.9B Nairaaje cede Lesdi Naajeeriya.\nMr. Okorocha tuumiraama bee aybeeji ko hewtani 17 dow ko mosle jwle ummaatoore wakkati O do laamani Jihawol Imo.\nTuumayeeje den sappi wiiki O naftori kampaniwa nga Anyim Inyerere O nyukkini cheede den amma Okorocha wi fewre on be fewani mo iga ko O maggi daddaare laami hakkunde hitaande 2014 'e 2016.\nRochas yeddiri tuumayeeje den bee ardinki be diidaadi SAN bana Okey Amaechi, Solomon Umor, Ola Olanipekun hawtaade bee Kehinde Ogunwumiju ngam daranamo ha tuumayeeje maako.\nTippungel bawti kiitakan heditaama golloowo EFCC tefri hiitoowo on fabbitini nyalde kiitakan ngam O wadda sheeda'en maako ngam gomdina mo.\nObesdi ka bee wiiki seeda'en ko hewtani sappo 'e jow do ha yaasi ngam wolwuki ko anndi dow haalakan.\nLoyaajo daraniido Okorocha Mr. Okey Amaechi SAN, yecci hiitordu dow timmi binndi tefre beeli nden hokki EFCC ko nanndi'enon.\nLooyaajo EFCC tefi kiita kan eggine yaaki 1 lewru june amma hiitoowo on Sali heti nyalde wii be habda be timmina koodume dooko Lewru May 31maaru.\nAlkaaliijo on Inyang Ekwo tiggi Okorocha dooko wakkatiire nden.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/31\/efcc-hiitordu-tiggi-rochas-okorocha\/","date":"2023-02-06T15:09:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00332.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9689149857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9689149856567383, \"fub_Latn_score\": 0.030049312859773636}","num_words":202,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.92,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Utilisateur:Bokarba\nBookara Aamadu Bah ko pullo Muritaninaajo jibinaaɗo e hitaande 1956 to Sahre Ndoogu (Sara Ɓoggee) nder leydi Muritani. Ko e hitaande 1975 o fuɗɗii janngude Pulaar e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritanni. Kanko woni hooreejo bayyino jaaynde wootere wajjere yaltoore e ɗemngal Pulaar e nder Muritani wiyeteende FOOYRE ƁAMTAARE. Ko kanko kadi yiilata lowre geese wiyeteende http:\/\/pulaar.org\nBocar Amadou Bâ. Je suis Mauritanien, né en 1956 à Sarandogou dans le département de Boghé. Je suis rédacteur en Chef du mensuel en langue Pulaar \"FOOYRE ƁAMTAARE\" et administrateur du site web \"http:\/\/pulaar.org\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Utilisateur:Bokarba","date":"2018-12-16T07:39:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376827596.48\/warc\/CC-MAIN-20181216073608-20181216095608-00536.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9383776784,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9383776783943176, \"fuf_Latn_score\": 0.02631341852247715, \"wol_Latn_score\": 0.02254161797463894}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.954,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"CEERNO ABDUL ASIS BAH RTA: DUUƁI ƊIƊI KIƁƁI KO NGAL JAGGAL WIRNII.\n19 Juko 2019 jaggi 19 juku 2021, timmii duuɓi ɗiɗi ko renndo juulɓe, teeŋti e tijjaaniyaŋkooɓe mbaasno, ngal jaggal diineyaŋkewal laaɓtungal, duuɓi ɗiɗi ko Dental Daakaa, dolaani mette keɓanooɗo e birnagaol Ceerno Abdul Asiis Bah, mbo Ceerno Alh Muhammadu Sa'idu Bah (Rta).\nDuuɓi ɗiɗi hikka ko Fonndaasiyoŋ Dental Daakaa waasi hooreejo mum, darinooɗo laŋ ngam loftude geɗe ngal Dental, ňalngu e ňalngu, lewru e lewru haa timmi duuɓi ɗiɗi kiɓɓi, ko oo jiyaaɗo Allah, mbo joomiraaɗo yeɗnoo Juulɓe haanii e tijaaniyaŋkooɓe teeŋti e Dental Daakaa wirnii en, ngal baasal waɗnoo ko ňande 19 Juko 2019, to nokku tedduɗo, hono Makkatul Mukarram, ɗuum e hannde ko duuɓi ɗiɗi kiɓɓi.\nHoli oo laatinooɗo paddal, ina faloo kala ko ina telɓina yaadu ngal Dental,darinooɗo e kala ko ina Ƴellita ngal, haa timma jaalɗa kala ko wonnoo, faandaare Ceerno Makko, Jinnaaɗo makko, oon woni Ceerno Mawɗo (Rta) haa yettii Khaliifa hannde oo, kanko Ceerno Abdul Asiis Bah(Rta) o feeňi e aduna o feeňdi koy fuɗɗoode ndee lulnde Alliyaŋkoore hono Daakaa e 1942, gila ɗoo laaɓtii koo cinndondiraaɗo e ndee huunde,sabu makko darodaade e ndeen lulnde darnde laaɓtunde sanne, faamaama lawu ooɗo jiyaaɗo, ko mbo winndere ndee fof haaloyta haala mum, sabu wondemo neɗɗo yimɓe, kiilniiɗo jokkondire naftooje, nafoore nde wonaa heeriinde.\nCaggal jaŋde o suppitorii ko golle tiiɗɗe cattuɗe no feewi, Ceerno Abdul ko neɗɗo kirannooɗo ngal Dental, jiɗnooɗo Madiina Gunaas no feewi, jiɗannooɗo ɗum kala ko ina Ƴellita, o anndiraama ndeen darnde gila e Nguurndam Ceerno Mawɗo, Alaa hay huuunde ndew faltinoo tawi ko Ƴellitoore nokku oo, ardinooma ɗo gese, ko ndeen karallaagal timmugal to seŋngo remru seeda e nokku hee, kala damal ngal pugguno ɗaa a tawat e mbo toon, ndiyam, cellal, laabi,jaŋde,kuuraa, ekn, teeŋti e oo Daakaa mbo darnde makko mum laaɓtunde seettaa, golle Dental ngal to seŋngo Hajju, ina laaɓti sanne, tawi koy yimiroore Ceerno wonnoo e wallude ɓeen yiɗooɓe waɗoyde farilla hajju oo no timminiri golle mum en ko alda e caɗeele, ɗuum gila nde fuɗɗii ko yeeso tan, haa hannde oo ɓe ngonii tiimtateeɓe e nder golle hajju oo, kala mbo yahaani e Dental Daakaa ina ŋakka feewnitaade, sabu labegol golle maɓɓe, ko sabu ɗuum e kala hitaande limoore maɓɓe ina ɓeydoo, e hitaande wattindiinde yeheede nde limoor maɓɓe ina heewi sanne sabu ko hakke 500 pawɗe ɓe nawi e 2019.\nGolle Ceerno Abdul ko limtilimtinɗe ɗe limtottaako, ɗii duuɓi makko 77 ɗiw waɗi e dow leydi hee o gollaniima Lislaam golle jooɗɗe, o jeyaaɓe ɓeen semmbin ɓe Tijjaniya sanne, gila e Jokkondire makko e Lammuuji haa e geɗe goɗɗe ballitooje juulɓe ina teskaa, Ceerno Abdul Asiis Bah (Rta) seettaama e mum, darnde nde hono mum weeɓaani, haanii mbiyaa oo ko tampata kam alaa e mum, o ňallintaano o wallintaano, ko ombo e golle tan no geɗe ngal Dental pooctorii, koo Almuudo timminɗo sarɗiiji Almudaagal gila e jinnaaɗo makko oo, haa yettii khaliifa hannde oo, mbo o ndaardaano yiitere mawniraaɗo, o jaggirnoo oon tigi ko Ceerno makko.\nYonii e teddungal Ceerno Alh Muhammadu Saydu Ɓah(Rta) wonde jinnaaɗo maa, yonii neɗɗo e teddungal wonde miňiraaɗo kadi Almuudo Ceerno Alh Aamadu Tijjaani Bah(Rta) yonii e Teddungal wonde soldaat ngal dental waɗa heen nguurndam mum fof. Ceerno Abdul Asiis Bah ina kooŋɗinnoo Ngolɗoo Konngol \"So laaɓtii ko golle moƳƳe ngoni ndimaagi ɓinngu moƳƳaagu ko cuɗaari tan\" o yiyaano teddubgal ngal jeyɗo yeɗnoomo, o suɓi noo ko wonde gollantooɗo ngal Dental Kaaddi nguurndam, Allah fecciimo ɗum, ɓayde timmi koɗo golle timmi.\nCeerno Abdul Asiis Bah(Rta) ruttii e joomum ko ňande 19 juko 2019 to Makka, e yamiroore Ceerno Alh Aamadu Tijjaani Bah, o artiraa o wirnaa e nder Jumaa mawka ka Madiina Gunaas ňande 23 juko 2019, Juuli mbo ko taanum, Seek Tijjaani (Rta). Ɓii Sarif Muhammadil Habiibu (Rta) mbo ngannduɗaa ko kam juulnoo Ceero Mawɗo (Ceerno Alh Muhammadu Saydu Bah Rta) Ňande wirwirnde Ceerno Abdul ko keeweendi teskinndi seedaa ɗoo e Madiina Gunaas, en nduwiima yoo Allah ɓuuɓnu Ƴiye Makko taasa en e barkeeji Maɓɓe.\nKuɗol Ɗaahaa Muusaa Bah( Ɓiɗɗo Madiina Guunaas ňande 19 08 2021)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Islam\/a\/ART-ZZTFXHXMZD\/CEERNO-ABDUL-ASIS-BAH-RTA-DUU-I-I-I-KI-I-KO-NGAL-JAGGAL-WIRNII-","date":"2021-10-23T00:32:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585537.28\/warc\/CC-MAIN-20211023002852-20211023032852-00171.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4876396358,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4876396358013153, \"ffm_Latn_score\": 0.21188150346279144, \"fuf_Latn_score\": 0.2082858830690384, \"fuh_Latn_score\": 0.0759274885058403, \"fuq_Latn_score\": 0.012486441060900688}","num_words":660,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.384,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luural seerataa e guural, kala wuurduɓe ina mbaawi luurdude.\nFaranse luurdii e mali e yeeso aduna o – yeeso dente piɓiiɗe piɓondiri e njuɓɓudi won'de doosgal e nokku mum e aduna o fof.\nƊeen ɗen ngoni :\nUŇO AFRIK\nUŇO OROP\nONU e dente renndooji(sosiyete siwil) en, e dente goɗɗe baawɗe won'de fof.\nƊee dente fof noon acca faranse na bonna mali hono kanum e won'diiɓe mum no mbonnirnoo libi ni haa ko ɗeen bone njahata e leyɗe saahal ɗe haa jooni, haa ɗuum nani reɓana leyde daande maayo atlantik, ina jogori ɓoomdude afrik o fof so dartinaaka, nde tawnoo renndo yimɓe wayi kono feeteeto ndiyam ni, ko memi ɗum fof hawridat.\nWoto jaɓe tawde faranse luurdii e laamiiɓe mali ɓe tan waklitoo e pelle kaɓotooɗe laamu mali wonta e wallude ɗeen pelle.\nSabu yiyaama yiytaama won e leyɗe faranse e amerik mballata ko luutndiiɓe laamu ngu, won e leyɗe kadi ɓe mballata ko laamiiɗo, waɗde amerik e faranse wonaa leydi ɓe mballata, ɓe mballata ko neɗɗo e sitem mum, ko ɗuum waɗi leyɗe ɗe na pusee e yeeso joomum en tawa heen gooto e ɗum weli ɗum !!!!!\nSo tawiino ko leydi ɓe mballatnoo, ko jeddi ɗii ɓe kuccanta ňifde haa yimɓe ɓe mbaawa yiytondirde e kaaldigal.\nHaa teeŋti noon e UŇO afriknaaɓe ɓe mali wuurata nguura – mali maaya ɓe maaya, UŇO afrik kam ko waawi e ko horii fof woto rewnu faranse giyte tan na bonna mali waɗta ɗum dingiral alaa jeyɗo ari juuroo.\nAduna o waawaa wuurdude nii tan, mo weldaani e faranse – weldaani e amerik fof tan laamu mum bonnee ɓiɗɓe leydi mum caree mbaya no kurusu taƳngu ni ňaaƳe caroo, walla no duhol tuuba caawa taƳi ni gude caroo mbeejooru hoɗoo leydi e ɓiɗɓe mum, leyɗe hoɗdiiɓe e pelle potnooɗe surde bone ina ndaara ellee galle mo kuuraŋ mum taƳaa, tawa noon ɗuum mooytantoo ko oon galle.\nƁesngu afrik na reentina ɗum ɗoo, ina siftina UŇO afrik ko ɗum ɗoo foti won'de ginol golle mum : reen'de leyɗe ɗe e saňan'de ɗe njuɓɓudi moƳƳiri , so heen gooto aaƳiima ɓe safrana koye maɓɓe tawa ɗum ruftaani e ɓesngu leydi ɓe mbiyaani mbaɗaani tinaani tintaani tan haa ina pin'diniree hakkunde jammaagu eggudu e uuƳo.\nƊum ɗoo yo gas e afrik, hoko saabotoo leydi afrik waawaa luurdude e leydi oropnaari haa teeŋti e faranse wonta ɗum jam? tee leyɗe aduna ɗee fof na luurondira na nanondira\nƁesngu afrik waawaa wuurdude nii tan e UŇO afrik mum e dowu aduna mo yimɓe fof njeydi – njeydaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/kala-wuurdu%C9%93e-ina-mbaawi-luurdude\/","date":"2022-10-01T07:21:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00510.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5196787715,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5196787714958191, \"ffm_Latn_score\": 0.4042470157146454, \"fuh_Latn_score\": 0.05358556658029556, \"fuf_Latn_score\": 0.019485974684357643}","num_words":412,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"SAAWDU KUUTORƊE\nNjuɓɓinee speed dating mon oo: Gollorɗe (entreprises) e heɓde liggeyaaji tawa ko duumootooɗi.\nSo on kuutoriima ngooɗoo hello jokkorteengo,maa on njiy laawol kuutorgol \"ɓaynude faggudu\" wonande kala gollorɗi e yimɓe ɗaɓɓooɓe dañde golle: ko wallata en yuɓɓinde pottite hakkunde yimɓe joom en humpitooji e mbaawkaaji golle he nokku gooto.Kadi tawa ko he nder batu rentin'ngu yimɓe heewɓe !\nNjuɓɓinee ñalnguTHE MEAL (Ñalawma bottaari winndere) he nder diiwaan mon (He ɗemngal farayse)\nNeɗɗo fof ene foti waɗde feere, ko ɓuri yaawde e yaajtaade mbele maa o waaw dañde wuurdude ñaamateeri taweteendi he nokku ɗo o wuuri ɗo, tawa noon ko he mbaadi ceniindi\nKuutorɗe goɗɗe ene njogori addeede ɗoo, he ko fayi arde","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.inform-e.net\/ff\/nokku-baddo-kabirnde\/","date":"2023-09-30T07:05:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510603.89\/warc\/CC-MAIN-20230930050118-20230930080118-00220.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3975348473,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3975348472595215, \"fuf_Latn_score\": 0.2789232134819031, \"fuh_Latn_score\": 0.2739185094833374, \"ffm_Latn_score\": 0.047923050820827484}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 24\/08 Hitaande kala e nduŋngu mum, nduŋngu kala e gaatareeji mum ! Hitaande fof, remooɓe, aynaaɓe e awooɓe fuutaŋkoɓe fof pawotoo ko e nduŋngu ngam wuurde ɓesnguuji mumen. Ko ɗuum waɗi, nduŋngu moƴƴo ina yiɗaa nde tawnoo heewi toɓde tan ko lebbi 3 haa nayi e nder hitaande kala. Oya baŋnge ndakaarunaaɓe kañum ne, ina keppa ko ƴiiwoole caayata e dow ko'e mum.\nHikka noon, rewo e worgo fof kawrii e daande; hay so hulanooma maa ngu famɗu doole ne, nduŋngu moƴƴii no feewi.\nE haala remooɓe ɓe kaaldu-ɗen, ƴiiwoole gadane ɗee mbaɗiino kul-huli kono juko firtii ndeen maande haa laaɓi. Haa jooni ko ngonɗen e cuuluulu ko, ƴiiwoole ina njokki toɓde no haaniri. Tuggude alkamiisa 18 haa alet 22 nduu lewru (Ut), ndiyam toɓii no feewi e nder leydi senegaal. To diiwaan Maatam e konngol Kummba Bah mo rajo Tiiimtimol, toɓo ngoo heewi doole, ko ina tolnoo e 120 milimeeteer. To diiwaan Ciloñ e ko kabrini-ɗen e Aamdu Tijjaani Kan mo rajo Salndu Fuuta FM, toɓo hikka ŋakkaani haa arti noon e ɗee balɗe. E haala makko maa coñal moƴƴo ñaamoñ cakkitaaki arde kay. Ko hono noon ne kadi wayi e nder diiwaan Pete e yowitaade e kabaruuji Usmaan Aaan, gardiiɗo rajo Pete FM.\nTo baŋnge Muritani, toon ne toɓo ŋakkaani ɗee balɗe. E ko Ablaay Lih habri, Kayhayɗi ina ɗuuɗi ndiyam ɗee balɗe etee hokkere ina famɗi toon hikka. To Bagodiin, Feeralla, Haymedaat, Fonndu haa Ñyaabina, lappol nduŋngu ko gootol e haala Aamadu Haaraan Bah. Hay so tawii jalluɗi ɗi tawii sahaa fof ina kolla maandi soklude ndiyam ne, hokkere bonnoore waɗaani toon.\nTo baŋnge hirnaange leydi Senegaal, hollitaama nduŋnguu nguu moƴƴaani toon no feewi haa e nder nduu lewru Ut 2011 so wonaa saraaji Siginsoor (ziguinchoor) ɗo toɓo mawngo yuppi ko ina abboo e 204 milimeeteer e nder beetawe goote.\nHikka e yowitaade e remooɓe kañum e aynaaɓe wonɗe e nder laddeeji he, ina heewi huɗo hay so won e nokkuuji wurbooɓe wuuluunde puɗɗiima sunnude laddeeji ɗi. E tesko, e nder cimtire nduŋngu fof, ko sunnooɓe laddeeji keewi bonnude ko heewi e hu��o ko jamdi duratnoo. Reenooɓe laddeeji kono Eaux et Forets (osee fooree) en hay so tawii ina kirjina heen kaaɗdi baawɗe doole maɓɓe pamare, welsindaare e humambinnaagal ina nduña heewɓe e duppude lare ladde keewɗe haa arti e kocceeje wolla sara cooɗli cukkuɗi.\nNduŋngu nguu noon hay so fuutaŋkooɓe ina poɓɓani ngu hikka, ndakaarunaaɓe kañum ko ko pawi juuɗe e ko'e ko ɓuri heewde sabu ndiyam dammbaade e galleeji gonɗi e nappuuji kala. Ko ɗum tigi wiyetee, kala ko wonani gooto jam, wontana goɗɗo kasaara. Oon nduŋngu jaɓɓaaɗo fuuta hannde ina lammini nguurndam joom en galleeji ndakaarunaaɓe heewɓe haa kala nde ƴeewi, joom mumen ñaagotoo ko saaynde.\nBinndol Abu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=861:ndungu-2011-hakkunde-yoo-nguru-uuf-e-yoo-erel-saay&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-05-24T23:34:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705284037\/warc\/CC-MAIN-20130516115444-00060-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5112116933,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5112116932868958, \"fuh_Latn_score\": 0.3406132459640503, \"fuf_Latn_score\": 0.10241056233644485, \"ffm_Latn_score\": 0.020583799108862877, \"fub_Latn_score\": 0.012409467250108719, \"fuq_Latn_score\": 0.012133076786994934}","num_words":489,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.518,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yana Ummoo he Magooji Pulaar: Hol to Ardo e Dieyla Tiindii?\nArdo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he mago ngoo wonde mago yuɓɓungo kadi heewngo kesam-hesaagu. Sabaabu gadano o ene waawi ko ngam yiynoode heen Saydu Bah mo 2STV, ko neɗɗo mo yeeɓiyankooɓe fulɓe nganndi kadi njaɓani ɗum he fanniyankaagal mum.\nHayso tawii ko ngol woni gadanol makko he mago ne, ko o goowɗo media e ayaawooji kabrirɗe. Foutavision, heedtuɓe he kaarallaagal ngal ɓee ne, ko seedtanaaɓe karallaagal. Dahab wallii sukaaɓe heewɓe waɗooɓe Rap Pulaar waawde yaltinde kilipaaji mum en, kadi o waɗi heen golle maantinɗe. So alla, ɗamaamuya yimɓe oo sooyaani, nde tawnoo kala ko ene addana mago yuɓɓude e weltinde fittaandu ene tawee he Arɗo e Jeylaa. Magiyankooɓe ɓee ko haralleɓe waawɓe ko mbaɗata ko, ɗigginɓe meccal mum en. So tawii addanta mago welde e yuɓɓude ko kumpa (suspense), bettere (surprise), daraama (drama), e njalniika (comedie), fof ene tawee he nder Arɗo e Jeylaa. Ko adii fof, loowdi (scenario) ndii ene roondii maana kadi ene yaltina toɓɓe nguurndam keewɗe guuraaɗe kadi jarɗe wattude hakkille. Hayso tawii loowdi (scenario) ndii soomaa ko e tekkere kesam-hesaagu ne, neɗɗaagu Fulɓe ene feeña heen gila e haala haa baɗle.\nHe jolal 1 (Saison 1) kala ɗo yimɓe ɓee ɗaminooɓe ɓe ndiwtii ɗoon, ko ɗuum waɗi yeeɓiyankooɓe ɓee ene keppatnoo ko raawre ɗiɗimere nde arata. Raawre ɗiɗimere (jolal 2) ndee, sikke alaa, fuɗɗoriima he mbaydi yañɗundi (spectaculaire) nde tawnoo hawri ko he maanditaare Saydu Bah, kadi ndeen o suɓinoo ko taƴcude maayo o tawoyi yeeɓiyankkoɓe makko wonɓe rewo e woodi booye, ngam renndude e mum en weltaare kono kadi ngam ɓeydaade tiiɗtinde e tabitinde wonnde maayo wonaa keerol.\nRaawre ɗiɗmere (saison 2) nde kadi addii jeeso kese, Maalik, Rugi e Anta, kono kadi sirpirisaaji keewɗi e kumpaaji (suspense) keewɗi ɗi ene ɓeydani yeeɓiyankkoɓe ɓe, ñalnde kala, heppude ko ñalngu rogere hesere ndee arata haa ɓe njiya mbele ma ɓe nganndu heen geɗel fof hol to yuumti. Mbele maa Anta wujju ɓernde Arɗo haa o faalkisoo Jeylaa; mbele maa jibnaaɓe Jeylaa mbaawnu ɗum haa resondira e Maalik; hol to Jamila woni; holko jogori wonde kuccam Foutavision? Mbele gardeyaagal tan ene jogori ittude Ardo he tampere haa waawa heɓtude Foutavision? E laaɓnde goɗɗe keewɗe ɗe mago ngoo fawiɗoon kono ɓe cuwaa huccande saaktande yeeɓooɓe ɓee sirluuji ɗii e ittude ɗum en he kumpa mum en tawo.\nHe gasirde raawre 1 ndee, Jamiila nanii wonnde ɓe o anndi ko kanum en ngoni jibnaaɓe makko ɓee jibinaanimo e jaati, te ko ɓeen gonnoo sabaabu jogaademo geɗal he Foutavision. So selli ɓe njibinaanimo hol ko hare makko ngam heɓtude Foutavision he junngo makko ndee jogori nafoydemo? Dieyla ne anndii Jamila ko ɓiy yummum, hayso Jamila suwaa anndu ɗuum tawo. Oya ko dokkanooɗo Arɗo, kono Arɗo yiɗaa ɗum, goɗɗo o Arɗo ene yiɗi ɗum kadi ene yiɗi Arɗo, kono caggal ndeɓe kumpitii enɗam maɓɓe hol no hakkunde maɓɓe jogori wayde e rewam ɗuum jogori jibinde hakkude goota kala e maɓɓe e Arɗo?\nLaaɓnde ɗe mberliɗen dow ɗee ko jubbannde tan he nder laaɓnde goɗɗe keewɗe ɗe kala yeeɓiyanke Arɗo e Jeyla seeraani e laaɓndaade. Ko kaaɗo kumpa addani Arɗo e Jeylaa wonde mago ngo kala yeeɓiyanke jaɓataa luuteede heen hay rogere wooteere, kadi tuugnaade he ɗuum eɗen mbaawi sikkude kadi wonnde ko jooni serie o fuɗɗii. Nde tawnoo e ɓe njogii kuccam mawɗam yeeso maɓɓe hade maɓɓe saaktude sirluuji geɗe keewɗe ɗe kumpaɗen he nder ngoo ɗoo mago.\nYana ummo e Caɗeele Arɗo e Jeylaa\nHayso raawre adannde ndee gasii ko aldaa e caɗeele ne, raawre ɗiɗimere nde en njiyii ene heewi yano ummoo, kadi ɗuum fuɗɗiima gila he rogere 2. Rogere (episode) fuɗɗo waasa yettaade, walla ñalawma mo rogere fotnoo yaltude oo diwe, ekn. Hol ko woni sabaabu ɗuum, mbele ko caɗeele karalleeje (problème technique) walla ko rafi ngalu, walla nii ko magiyankooɓe ɓee ngonata ɓe keɓaaki? Ɗeeɗoo caɗeele, eɗen nganndi, heen gootel kala ene waawi heɓtaade, te so waɗii ene waawi telɓinde golle. Heen sahaaji boom, kannje fof aɗe mbaawi ardude, te kadi eɗen nganndi, wonande fuɗɗotooɓe ɓe ngalaa doole fof jommbaani. Kala ko waawi jeyde sabaabu ooɗo yana ummoo ne, enen yeeɓiyankooɓe Fulɓe eɗen keppi ko njiyaten Ardo e Jeylaa ene refti laawol, kadi ene jokki he feernude ɓerɗe men hono no ɓe ngoowi waɗde nii he kala saha.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/06\/19\/yana-ummoo-he-magooji-pulaar-hol-to-ardo-e-dieyla-tiindii\/","date":"2023-03-31T06:22:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4143377841,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41433778405189514, \"fuf_Latn_score\": 0.2693062722682953, \"ffm_Latn_score\": 0.23397645354270935, \"fuh_Latn_score\": 0.08039852976799011}","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.374,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sanndarmaaɓe Muritani jaggii 40 ɗanniyanke, tawi ko sifaa suuɗsuuɗoondu hade maɓɓe yaaɓande doŋre Orop. Ɓe njaggaa ko e wuro Nuwaadibu, sahaa nde ɓe ngoni e batoo eɓe keblanoo yahde. Lewru mee faatiindu nduu, laamu Muritani hollitiino nduttiniino 7000 ɗanniyanke yiɗnooɓe yahde e suuɗsuuɗoondu, tawi ko ummoriiɓe e leyɗe keewɗe ceertuɗe.\nLeydi Muritani ine siifondiri e leyɗe keewɗe Orop ko faati e haɓaade ɗanle ɗe ndewaani laawol, ko wayi no Espaañ.\nOne comment\nMin mbeltiima no feewi njokke golle","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/40-ne%C9%97%C9%97o-yi%C9%97noo%C9%93e-wa%C9%97de-%C9%97anngal-suu%C9%97suu%C9%97oondu-njaggaama-to-nuwaadibu\/","date":"2023-06-06T06:30:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00192.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7930529118,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7930529117584229, \"fuf_Latn_score\": 0.1300026774406433, \"ffm_Latn_score\": 0.03432544320821762, \"fuh_Latn_score\": 0.03166734054684639, \"fuq_Latn_score\": 0.010724234394729137}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.649,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.jokku taro\nCategory Archives: Joljole\nÑalnde Aljumaa\/Mawnde 23 Morso, 2021 maa fijooji Olympic 2020 (pijirlooji Olimpik) uddiit to Tokyo lesdi Japon. Eɗen nganndi ɗuum fotiino waɗde gila rawane, 2020, kono sabu reentaade mboros Koronaa wirisi oo addanino ɗum yoweede. Fotde jonte ɗiɗi pawɗe (haa 8 Juko) leyɗeele aduna ɗee kala ene kawra ngam waɗɗe pijirlooji coftal ɓalli.jokku taro\nHooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nLala Jallo \"jeewo mali\" wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.\nKolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.jokku taro\nJaari Soh (Diary Sow) mo majjugol mum, jonte jawtuɗe ɗee, addannoo Senegaal fof dillude, artii Ndakaaru hannde Aljumaa, 29 Siilo, so en tuugniima he kabaruuji yoga he jaayndeeji leydi ndi. Jaari ko suka dewbo pullo Senegaalnaajo mo duuɓi 20, cuɓaaɗo laabi ɗiɗi, 2018, 2019, wonde almuuɗo ɓurɗo heɓtineede he nder Senegaal. Ɗuum jibinaniimo njeenaari laamu Senegaaal (bourse d'excellence) ngam waawde jaŋngoyde to duɗal keblorgal Louis-Le-Grand to Paris Frayse.Jokku Taro\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2021-09-24T08:59:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057508.83\/warc\/CC-MAIN-20210924080328-20210924110328-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9087097645,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9087097644805908, \"fuf_Latn_score\": 0.048191193491220474, \"fuh_Latn_score\": 0.028032856062054634, \"ffm_Latn_score\": 0.012619297951459885}","num_words":395,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Imam Mahmudu Dikko woni juppuɗo yontere nde\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nBandiraaɓe dillere waɗii leydi Mali. Seppooji mbaɗii sabu won yiɗuɓe yo hooreejo laamu Mali woppu laamu ngo. E dow ɗum ɓe kawrii ñalnde joy e lewru suwen e ñalnde sappo e jeenay lewru suwen faa hollitde mette maɓɓe e yidde maɓɓe woni Yo Ibk ummo e hoore leydi ndi.\nƊum ne ko e gardogol Imam Dikko. Hannde noon ko oo men mbismoto e ndingaral ngal, mbela o haala holko mettiɓe e laamu Ibk, holko waɗii mo yidde Irahima Boubacar Keita ummo e jonnde mum. E kadi holko wonii yiyandemakko e leydi Mali. Caggal Imam Dikko men keɗoo kadi Isaa Kao Jim, hunndukoojo M5\npelle dariiɗi to Mali mbela Ibk ene woppa laamu.\nBiyeteeɗo Umar Jaañ hooreejo fedde Sos littoral, ne maa artu e hare mum woni haɗde kala mahdi e takko maayo Senegaal.\nFulfulde faaminiinde\nNde yontere en njokkat jannde innde e gollal","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbiidon\/20200626-imam-mahmudu-dikko-woni-juppu%C9%97o-yontere-nde","date":"2022-08-14T13:29:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572033.91\/warc\/CC-MAIN-20220814113403-20220814143403-00775.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6537716389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6537716388702393, \"ffm_Latn_score\": 0.27361705899238586, \"fuf_Latn_score\": 0.046718232333660126, \"fuh_Latn_score\": 0.024085501208901405}","num_words":154,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo o huutoroowo lekkeele finaa-tawaaje ngam ñawndugo ñawu ɓooye e nder Kamerun\nHolko woni bone ɗii farmasiiji walla cuuɗi yeeyirɗi lekkeele (leɗɗe\/cafaaje) ɗi yamiraaka walla newnanaaka gollugol.\nDokteer Ceerno Mammadu Tunkara golloowo e suudu safrordu \"Donka\"to Gine woni Koɗo Mawɗo men.\nSarlon, alhaali lekkeele yeeyeteeɗe e hoore laawi e bone majje\nMbaylaari marke (pesooɗe) no darneede Senegaal, ko woni mbawka mayri?\nGine: haɓugol lekkeele ɗe wonaa goonga e kilinikji ɗi ɗoftaaki sariya, Pr. Hasaan BAH no jaaboo\nHolko woni battane lekkeele (leɗɗe\/cafaaje) fenaande e dow cellal neɗɗo?\nOMS: Marka liddu nawna jonte ( palii) duŋaama\nSenegaal: ngeyngu lekkeele ngu rewaa sariya\nLekkeele walla cafaaje (ɓooɗe) soodeteeɗe e dow laawi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/lekki-lekkeele\/","date":"2023-01-29T01:38:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499697.75\/warc\/CC-MAIN-20230129012420-20230129042420-00776.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5935671926,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5935671925544739, \"fuf_Latn_score\": 0.19330765306949615, \"fuh_Latn_score\": 0.1041518896818161, \"ffm_Latn_score\": 0.07470006495714188, \"fub_Latn_score\": 0.012476240284740925, \"fuq_Latn_score\": 0.01198026817291975}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo woni battane walla nafoore ganndal hiisa e ɓamtaare leydi? Muhammad Faalil SI no jaaboo ngal lamngal\nKoolol teddiniraangol defte e jannde jooɗike Konaakiri gila 23 haa 25 nduu lewru\nAlhaali ɓee Rewɓe hertorɓe gannde kese Informatik\nSarlon: Suka mo duuɓi 19 no sinci moter huutorteeɗo e baŋŋe uyki mo loowetaake esansi, nebbam e ndiyam\nUSA: Dokteerɓe waawi seŋannde e neɗɗo ɓernde kosewi (mbabba-tugal). Laatinal aranal e nder aduna on\nRewɓe gollooɓe e baŋŋe wiɗto e gannde kese [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nAfrik: alhaali anngal hawrondirgol janndeeji ɗin to duɗe mawɗe e golle ɗaɓɓaaɗe ɗen ka faggorɗe jawle\nKoɗo mawɗo RFI Fulfulde ko Dr Bukari Usmaan JALLO burkinaajo\nKoɗo Mawɗo RFI Fulfulde no jaɓɓoo Mammadu Yiɗi Junkun Sall, winndiyankeejo Gine\nBone maa nafa ɗii kameraaji reenirɗi wenngaaɗi e nder ɗee ca'e?\nKamerun: fitinaaji walla torraaji wonɗi e nder janngirle (suuɗi janngirɗi)\nGine: alluwel taskorngel ñabbeeli, Muntaga Keyta no sifoo fii maggel\nSonna Waleri Werdiye \"Valérie Verdier\", Hooreejo IRD Insiti Toppitiiɗo Wiɗto ko faati e Ɓamtaare.\nAlhaali jannde e dow palleeji internet\nSita SIDIBE hooreejo sosiyete ɓamtoowo gannde kese Burkina Faso\nKoɗo mawɗo: Ibrahima SEKK, jannginoowo to duɗal jaaɓi-hattirde sheykh Anta JOOP Dakar\nKoɗo Mawɗo Ko Aagibu Sow lollirɗo Mo Kuletee : Ɗemɗiyankeejo, winndiyanke, jannginoowo\nAlhaali janngingol e dow palleeji Internet\nJanngooɓe ɓe laamu yoɓanta jannde mum e duɗe heeriiɓe\nPotal hakkude sukaaɓe rewɓe e worɓe ka lekkolji\nÑallal adunayankowal ko faati e rewɓe e gannde walla wiɗto\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/gannde-kese\/","date":"2022-12-03T05:03:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710924.83\/warc\/CC-MAIN-20221203043643-20221203073643-00569.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.827904284,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8279042840003967, \"fuf_Latn_score\": 0.14782650768756866, \"ffm_Latn_score\": 0.01677309162914753}","num_words":265,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamorgo diiwal Tiiris Semuur Muritani hono suwoyraat mbeelu haayre ,jaɓɓiiima ñalnde 28 bowte 2023, sete timmuɗo, korsuɗo, tedduɗo, hono Abuu Sih ɓurɗo lollirde Atumaani Sih mo tulde dubaango e hartallo e yahdiiɓe mum , hono ( USMAAN MAKKA LIH E ABUU GAY JAAYNDIYANKOOƁE LEWLEWAL KOMINIKASION, AALI JALL JOOM KAMERA, SAYDU NUURU GAY JOOƊANIIƊO MO HE MURITANI NGAM NJEEYGU DEFTE). oo sete pattamlamo noon caggal nde yuɓɓini yeewtere ganndal, yeewtere jaŋde to Nuwaadibu ,tawi nde yowitii ko e deftere Al Qur'aan tedduɗo nde Abuu sih firi, yawtii gaa e suwoyraat tawi ko e noddaandu catal Fedde Ɓamtaare Pulaar , ngam yuɓɓin'de jeewte ɗiɗi tuugniiɗe e defte ɗe o winndi hono firo deftere al Qur'aan kam e deftere Gila dawaa dawi.\nJamma gadano oo ñalnde Mawnde 30\/01\/2023 ko to kloob (club) snim .yeewtere ndee tuugnii ko e firo deftere Qur'aan ndee. Jamma jaŋde, jamma teddungal al Qur'aan ,kono kadi jamma pulaagu e mawnini'gol ɗemngal pulaar. Nguu jammaagu e yeeso fuutankooɓe ,e yeeso jooɗaniiɓe ɗoo laamu hollirii ɗemngal pulaar ina jogii kattanɗe e mbaawka roondaade kala ganndal.hannde kam en paamii wonnde ɗemngal ko maa janngee, winndee kono kadi haalee. Janngee wona nafoore, winndee , kono kadi defte ɗee coodee mbele ina suusna ,semmbina,darjina winndiyankooɓe men,kono kadi mbele ina addana yiɗɓe winndude tawi ina ngonndi e kulhuli , ummanaade sarde gannde njogiii ɗe.\nJamma oo udiitiraa ko al Qur'aan e sawta ceerno Aamadu Sal, caggal mum ceerno Mammadu Bookar Taal rokki duwaawu ,nde yeewtere ummanaa. Ina jeyaa e rokkaa ɓe konngi hono Mariam Kan nootitiiɗo e innde Meeri Suwoyraat, Haamiidu Bah catal Suwoyraat fedde ɓpm,Aali siree wañ jooɗaniiɗo jaagorgal toppitiingal sukaaɓe ,pinal kam e coftal,Aliytun Bah hoyreejo fedde tulde ɗoo e wuro suwoyraat . caggal ɗuum Abuu Gay jaayndiyanke lewlewal kominikasion arti e nguurndam ceerno Abuu sih . konngol arti e Usmaan Makka lih jaarndiyanke lewlewal ngam ɗowde jamma oo. O totti konngol yeewtiyanke men hono Abuu Sih. Ndeen yeewtere ndee huuɓii , naamnde e jaabawuuji puɗɗii . caggal ɗuum ceerno Abdul wahaab ac addi ballal mum ngam semmbinnde e suusnude Abuu sih ,kono kadi o waajii leñol ngol ,o ñaagii nde yimɓe ɓee mbaɗtata hakkille e maggol , cooda kadi defte binndateeɗe e ɗemngal pulaar . nii woni ceerno Mammadu bookar taal uddiri jammaagu nguu duwaawu , aadi fiɓaa ñalnde hoyre biir 31 bowte 2023 to galle sukaaɓe ,ngam yeewtere ɗiɗmere gila dawaa dawi.\nNguu jammaagu ne udditiraa ko Qur'aan e sawta ceerno ceekh umar taal , caggal ɗuum ceerno abuu mokhtaar taal duwii ,konngol arti kadi e Mariyam kan mo meeri swrtt, haamiidu bah mo catal , e aali siree wañ.\nKonngol arti e Abuu gay, o ruttanii en kadi e nguurndam ceerno Abuu sih .ndeen o rowii konngol arti e goomu pinal catal swrtt e gardagol Muusa yero Lih ɓe njuɓɓini tinndinoore e njalniika pinndinoowa, tinndinoowa ,mbaajotooka kono kadi ko njalniika ; ndeen goomu pinal rowii , yimiyankooɓe catal naati dingiral (Elimaan kan yimre nafoore jaŋde , Muusa yero lih nafoore dental ,Aamdu kan nafoore dingiral e nder reedu fuuta hanki ; ko ɗoo yeewtiyanke men artiri en e hanki men ,nde tawnoo leñol ngol alaa pinal ,maa goppungol pinal mum jiggoyto ; gila dawaa dawi kay ɓooyii, waɗde leñol fulɓe kay ɓooyi\nCaggal ɗuum ko naamnde he jaabawuuji , hiirde ndee uddiraa seedanfaagu golle kam e darnde,seedanfaagu ganndal ngal fedde kaadruuji(cadre) e gardagol Mohammadu caam jonni ceerno Atumaani sih .\nEn mbeltaniima Allah , en mbeltaniima fuutankooɓe nootitii ɓe e jammaagu nguu, kono kadi en nduttii teddungal sukaaɓe men kaadruuji (cadre) yuɓɓu ɓe e fedde wootere ngam nafoore leñol.\nEn njettii banndiraaɓe fof , kono njettoor keeriiɗo feewde e catal fedde sabu darnde maɓɓe timmuunde. ɓe njaaraama\nHaamiidu Bah catal FƁPM Suwoyraat.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/02\/15\/njillu-atumaani-sih-to-suwoyraat\/","date":"2023-06-10T01:39:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00595.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6951852441,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6951852440834045, \"ffm_Latn_score\": 0.17455776035785675, \"fuf_Latn_score\": 0.10253525525331497, \"fuh_Latn_score\": 0.022093504667282104}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo men hannde\nKo Aamadu Siise teral mawngal URD fedde dawro nde Sumayla Siise ardinoo\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 05:02\nMali, e nduu lewru 12ɓuru timmii hitaande gila Sumayla Siise dawroyankeejo mawɗo Mali maayi. Gila ɗum, URD fedde dawro walla politik nde o acci, hino wonndi caɗeele. Haa jooni hay gooto lomtaaki Sumayla Siise e hoore nden fedde. Koɗo men hannde ko Aamadu Siise tawaaɗo e ardiiɓ e URD. Heɗoɗen mo, himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211230-ko-aamadu-siise-teral-mawngal-urd-fedde-dawro-nde-sulayla-siise-ardinoo","date":"2023-05-30T12:06:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224645595.10\/warc\/CC-MAIN-20230530095645-20230530125645-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6512681246,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6512681245803833, \"fuf_Latn_score\": 0.2083878368139267, \"ffm_Latn_score\": 0.1308237761259079}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.555,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"yewtere nde Rfi wadanne soukaabe leydeele Afrique, fouddima wadeede dioni e demgal fulfulde. Niadé assett et alet t fof yewtere nde ma wadd so 13h yonni walle so 17h 30 yoni. Rfi noone tottata kongol ko sukaabe. Ko Mbiidon ko bee soukaabe hedii ngam andude hol ko muusi dum en, hol ko be ndjidi, holko be meranto. Diewte ene nbada, mbaadjoodi tiid di, walle kala kabaruu dji dillinde o aduna hande. Ko Mbiidon ene wada e Rfi. Ngandee ko onone ndiey ! Onon sukaabe afrique ? https:\/\/www.facebook.com\/RFI-Fulfulde-310748626276060\/\nUsamos cookies para que la web funcione, personalizar contenido, analizar trafico, mostrar anuncios personalizados y para integrar redes sociales. Compartimos información con nuestros partners de analítica, publicidad y redes sociales para el registro. Si pulsas \"Aceptar\" o continuas navegando, aceptas su uso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/us.ivoox.com\/es\/podcast-ko-mbiidon_sq_f1697878_1.html","date":"2019-07-22T10:19:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195527907.70\/warc\/CC-MAIN-20190722092824-20190722114824-00279.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3267252147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.32672521471977234, \"wol_Latn_score\": 0.1994839310646057, \"pcm_Latn_score\": 0.013951887376606464, \"dag_Latn_score\": 0.013057846575975418, \"zai_Latn_score\": 0.012736077420413494, \"rwo_Latn_score\": 0.010716801509261131, \"gmv_Latn_score\": 0.010193366557359695, \"lln_Latn_score\": 0.010062075220048428}","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.25,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nŊakkere mbuuɗi cewɗi (tammaaji walla koporooji)e nder yoga e leyɗe Afrik\nHolko ɓee rewɓe gollooɓe walla gollanooɓe hoore mum battinta e faggudu?\nAlhaali cukkagol rewɓe ka golle maɓɓe, bone jaaliiɗo mo ɗuuɗaaka e feññineede; Huray BAH no taskoo ɗum\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Umaar BAAS jeyaaɗo Senegaal, yiiloowo \"Yobante Express\"\nHooreejo Benen ƴettii pellital ko faati e sariya woppugol golle\nSenegaal: kulol ŋakkugol keroseen jeertinaama to Ayropoor mawɗo [taskaram fillitaaɗo]\nAlimatu Dikko jooma suudu ñoongo \"Dikko Fashion Home\" woni koɗo njuɓɓudi yontere\nFaggudu, alhaali nafkugol faggorɗe jawdi tokoose e kakindiiɗe e nder Afrik\nDinngal faggudu \"AFRICA CEO FORUM\" udditi jonnde mum Abijan\nKoddwaar, mooɓondiral faggudu noddirteengal \"AFRICA CEO FORUM\" udditii Abijan\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Baabakaar SI Winndiyankeejo moƴƴinoowo lekkeele finaa-tawaaje\nHannde njuɓɓudi yontere no jabbi Umaar JALLO, moritaninaajo njumoowo njuumri\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Amed Tijjaan JOOP, jooma \" WELTE AGROBUSINESS\"\nTaskagol ndee tefoore jaayndeyankooɓe anndiraande \"Pandora Pepers\" [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nFaggudu: Ko honno bankiiji ɗin wallirta walla nafkirta eɓɓooje togoose (tosooke) [ Yewtere fillitaande]\nKo honno yiiruɗon alhaali ɓeydagol anngal (rafi) potal hakkunde alɗuɓe e waasuɓe e wakati Kowiid-19\nKo Mbiiɗon? No haala ko faati e gollangol hoore mum [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nAlhaali faggudu winndere ndee e nder ndee hitaande 2021\nHolko woni sabu ɗii tiiɗallaaji walla caɗeele dañugol golle wonnande sukaaɓe rewɓe?\nKo hoɗum woni battane faggudu oogirɗe kaŋŋe e nder faggudu Afrik?\nKo Mohamed Lamiin JALLO yiiloowo \"Group Kalaan International\" woni jaɓɓaaɗo Ko Mbiiɗon?\nLuumo siine kese waɗungo Dakar, Fadima Si tawano e maggo, heɗoɗee jantoore makko\nAfrik: caɗeele haɓɓondirɗe e saakitugol e yeeyugol fulmuuji laatinaaɗi\nAlhaali muulugol e yeeyugol defte e saha jaalagol Internet\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/faggor%C9%97i-jawdi\/","date":"2022-12-02T00:09:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00492.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5384835005,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5384835004806519, \"fuf_Latn_score\": 0.3544147312641144, \"ffm_Latn_score\": 0.07831048220396042, \"fuh_Latn_score\": 0.017805712297558784}","num_words":300,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.538,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daouda Sammba Sy holko firti Nataal7? Holko saabi ndarnuɗaa ɗum? Holi faandaare mum?\nJuppuɗo yontere men hannde wiyetee ko Daouda Samba Sy, kanko darni ko wiyete Nataal7. O arii e yewtere \"E Ko Mbiiɗon\" ngam haalde hol ko woni \"immo\" makko e ooɗo miijo.\nFulfulde Faminiinde :\nñalawma hannde nde professeur Diallo addi e yewtere e Ko mbiiɗon ko nagge.\nSur le même sujet","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190811-daouda-sammba-sy-nataal7-professeur-diallo-nagge","date":"2019-09-19T00:50:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514573385.29\/warc\/CC-MAIN-20190918234431-20190919020431-00499.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6854298711,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6854298710823059, \"ffm_Latn_score\": 0.1885344237089157, \"fuf_Latn_score\": 0.10945910960435867, \"fuh_Latn_score\": 0.014009525999426842}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.19,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.862,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Iwii: Dahiru Gurin\nHooreejo hukuuma Police'en lesdi Najeeriya,Mr Adamu Mohammed andini kala polis'en tawraaɓe bee juuɗe nder halkuki himɓe ha jihawol Lagos fuu huusitantee hiitordu ngam tabutunki hiitaama no handi.\nO tabbitini haala kaa on yaake nde O yaarani ngomnaajo jihawol Lagos Mr Akinwunmi Ambode ngilla haa O fisru muuɗum nder galluure lagos.\nNde O wolwanno haa faada jiha kan nder fattude Alausa, Ikeja, komishinaajo polis'en ɓen Mohammed mo mawɓolis'en ɗudɓe ɗofti ha ngilla kan, andini dow ɓoyma polis'en tuumiraaɓe bee ayiibe fu nangaama ha tuumama.\nO wii, Polis'em woodi taariihi wooɗuki kuuɗe nder galluure lagos, nden halla bale en seɗɗa nder maɓɓe handay wonnanaɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/police-andini-hiitan-tawraa%C9%93e-ayiibe\/","date":"2020-01-22T13:28:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00454.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970601797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9970601797103882}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko woni sabu sukaaɓe afrikyankooɓe no yaha janngoyngol yaasi?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiyankooɓe Rfi Fulfulde, on calminaama e kuuɓal, Bismilla mon e yewtere Ko Mbiiɗon ! Toɓɓere yewtere men hannde no faati yaltugol sukaaɓe Afrik ngam janngoygol yaasi. Holko saabi janngooɓe Afrik no njaha bowal leyɗe ngam jokkitaade jannde maɓɓe? En njaɓɓo e ndee yewtere Alfa Aamadu JALLO, janngoowo fannu kumpital to leydi Siin. Caagal ɗum mo en keɗto ji'anɗe walla miijooji mon ɗi accuɗon e WhatsApp. En heɗoto kadi rajoo gollidiiɗo RFI e damal lollinal ko Mbiiɗon en jaɓɓoto rapperjo no wi'ee BBMC!","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210619-ko-woni-sabu-sukaa%C9%93e-afrikyankoo%C9%93e-no-yaha-janngoyngol-yaasi","date":"2021-09-24T00:21:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057479.26\/warc\/CC-MAIN-20210923225758-20210924015758-00178.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7406910062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7406910061836243, \"fuf_Latn_score\": 0.19060124456882477, \"fuh_Latn_score\": 0.06036754325032234}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.679,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.Jokku Taro\nTag Archives: Wallifo\nCaggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.Jokku Taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.jokku taro\nGalle muulngo defte \"Les Editions Papyrus Afrique\" habrii maa njaltin hannde, 7 Feburye, defte nay (4) e ɗemɗe ngenndiyankeeje ngam mawninde ciftorgol maayde Seek Anta Joop. Ɗeen defte ngoni: \"Norwa e Cukalel\" ko deftere sukaaɓeJokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/wallifo\/","date":"2022-05-17T19:45:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00497.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9110652208,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9110652208328247, \"fuf_Latn_score\": 0.051161471754312515, \"fuh_Latn_score\": 0.02844204008579254}","num_words":229,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.865,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta kilantaaji riskuuji Lesde Africa Hirnaangeeje (ECOWAS) fuddi eltuki himbe ko hewtani 35 dow ko laarani durngol na'I haa nder Jihawol Gombe wayla walaadu Fuuna Lesdi Naajeeriya.\nElto ngon fuddaama on iga nyennde Alarba ngam sembidinki shaanu durngol 'e Luumooku haa Lesde Africa (ECOWAS-PACBAO 11)\nTaskaramka omtaama on bee baawal baawo kampaniwa jahargal yeeso nga Swiss bee ECOWAS enanta ngomnati Jihawol Gombe.\nHooreejo kawtal ngal ECOWAS-PACBAO, Dr Adetunji Jolaosho, anndini wiiki be omti taskaramka ngam hoytina durngol hedi durngol zamanu bee sembidinki Luumooku ko laarani Dabbaaji nder Lesdi Naajeeriya, ko feesinta golle yaaki sukaabe, debbo'e Gorko.\nKadima Jolaosho besdi ka bee wiiki niiman wadete be tokkuki laabi kanndudi bee jannginol no wadirte nyammndu, no sarrifitta kusel mallabo tewu 'e ko nanndi'e non.\nNder jawaabu commisinaajo mo hakkilanta shaanu ndemri enanta dabbaaji, haa Jihakan, Animal, Muhammad Gettaado, wiido besduki anndal dow ko laarani dabbaaji dum hunnde on ko wallata sanne hedi jahargal yeeso Lesdi fuu.\nNon darectaajo mo shaanu ardungal enanta Ceede haa hukuumawa ngan, Suleiman Musa, wi fakat sembidinki durngol waddan jahargal yeeso sanne musamman hedi feesinol golle yaaki sukaabe hawtaade bee wanginki laabi kebe.\nGettaado tefri yaalirbe haa nokkuure nden naftora bosesel mobbre nden naftora anndal be hebi ngam nafa Jiha Gombe Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/07\/15\/ecowas-fuddi-elto-durngol-dabbaaji-haa-jiha-gombe\/","date":"2022-12-06T03:05:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9988760948,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9988760948181152}","num_words":206,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yaaɓre ko Innde renndinndeYaaɓre ina waawi ɓaggeede e fannu Puɗol.\nTeelal Yaaɓre ko Yaaɓre, keewal mum ko Jaaɓe.\nƁiɗɗo jaaɓi, fottere nde lekki jaaɓe, so suwaa tawo ɓenndude tagortoo ko no pom tokooso ni, ina waɗa aaludere tiiɗnde haa ɓurti, ñiiƴe mbaawaa ɗum helde. So ɓenndii wojja kono ndaw ko famɗi ko ñaametee heen. Jaaɓi ina waɗa giye te heewaani toowde so yerondiraama e murtooki walla ciluki.Ɓeydou firo woɗngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/398","date":"2022-07-06T00:44:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104655865.86\/warc\/CC-MAIN-20220705235755-20220706025755-00020.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5259951949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5259951949119568, \"ffm_Latn_score\": 0.22282811999320984, \"fuf_Latn_score\": 0.13859280943870544, \"fuh_Latn_score\": 0.09132398664951324, \"fuq_Latn_score\": 0.01933876983821392}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.633,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiisiwal laatiima danki nganndineeje, tuggi gannde toppitiiɗe nguurndam (Guurɗiwal), haa e gannde toppitiiɗe fiyakuuji ɓakdi, lewñal, e kala jotondire baawɗe kewde e nder mumen, walla hakkunde mumen (Ɓalliwal), haa ara e gannde biɗtooje mare ngalu, hay gannde toɗɗiinde maho e kewkewe renndo maa ngonanteeri hakkille ina liggoroo hiisiwal ngam heɓde won e ɓetooje cattuɗe heɓirde e mbaadi woɗndi. Ina waawi haawde yimɓe hol no diidi e limoreeje kiisateeɗe e alluwal ɓalawal mbaawirta jaŋtaade sirluuji sewlo1 ngoo; kabra mbaadi geɗe ɗe cuwaa yiyte, so ɗeen njiytaama tawee ko noon ngoori ; joofoo sifaaji ɗi cuwaa yettaade, ndokka firo laaɓtungo ko jaggiranoo ko kaawniindi… So kaawniindi ina woodi wonata ko baawal ngal hiisiwal firtirta kala ko jagganoo ko kaawniindi, ruttoo joofoo, sifoo ko jogori yettaade, sunnoo, banoo, horkita cuuɗiindi sewlo ngoo. E sahaa ɓooyɗo, nde hiisiwal joganooki tawa mbaadi mum hannde ndii, nde humpitooji toŋi, ndooɓaa so ɗi ƴeewraama humpitooji hannde ɗii, haɗaani ganndo Italinaajo biyatenooɗo Galilee wiyi « Sewlo ngo winndaa ko e ɗemngal hiisiwal, alkule maggal ko tatiwe, beɗi e ayaawe nokɓetiwe goɗɗe, so ɗe kuutoraaka baawal alanaa neɗɗo faamde hay konngol gootol e haala sewlo ngoo. So ɗe njoñaama, wonata tan ko wumbilo e duybi-duybino nder ngoo ilto-moolto niɓɓiɗngo ». Kono hakkunde men e sankaare Galilee waɗii duuɓi teemedde tati e capanɗe jeeɗiɗi e jeeɗiɗi.\nHiisiwal waɗii tekku-tekku mum, alkule Galilee haalatnoo ɗee ɓeeydiima, ɓurɗe ŋeemitaade njoltii heen, woni kiɓɓal, woni caltal, woni joofirde, woni potindire ceertal… Wadde ganndal ngal ɓeeydii kabirɗe mum, yaajtinii keeri mum, hebbinii fiyakuuji nguurndam e njiimaandi mum. Kono ellee konngol Galilee ngol ko hannde ɓuri goongɗude. So ganndal teeɗaniima waawde faamde e seekde sewlo, yo a taw noon ina jogii dalillaaji, kala ko teeɗanaa ko alanaaka daliilu laaɓɗo alaa ɗo darii : ina jaɓoo, ina saloo. Kono nde daliilu rokkaa hankati ko jaɓde tan woodani kala hakilante. Hol dalillaaji kollooji mbaawka hiisiwal faamde sirluuji sewlo ? Ko ɗi limtilimtinɗi. Soklaaji jojjanɗi yimɓe e kuuɓal mum-en ko nguura, cellal, ndeenka, jokkondiral e eggudu. E kala e ɗii senngooji, hiisiwal waɗii, kadi ina jokki waɗde, balle pattamlamiwe, ɗe kooyɗanooka ko adii nde eɗe ceedee. Nguura ina jojji, sabu ɓalndu neɗɗo ko masiŋ golloowo mo dartotaako tuma nguurndam mum, tergal baangal no ɓernde walla ngaandi ndartintaa golle, jofe ko noon, ko nguura loowata yakawere2 nde terɗe men cokli. En kaalaani juuɗe, koyɗe e kala terɗe goɗɗe jogiiɗe gollal e nder nguurndam men. Cellal men ko dewgol laawol kala terɗe cosɗe en, so gootal yanaama nattii rewde laawol ina waawi lelna en walla nih wara en. Ndeenka haalateeka ɗoo kaa ko ngonka ka ngonaten tawi eɗen kisi e geɗe goɗɗe ɗe njeyaaka e men. Ngati wonaa heege e ñawu tan mboomata, fiyeede ina woodi, sonngeede, yoolayru e tanaaji goɗɗi ina mbaawi yande e celluɗo, kaarɗo. Jokkondiral ina jojji sabu neɗɗo ko kullel renndiwel : so renndo alaa, neɗɗo alaa. Haalde ko laawol gostondiral kabri walla kabaruuji4 ; ko ɗum daɗɗii nguurndam renndo, saabii mawnugol darnde ɗemngal e nder mum, kono maa en ngartoy heen. Eggudu ina jogoo sababuuji keewɗi, ina wona moolaade bone dookɗo, ina wona ɗaɓɓoyde haaju tiiɗɗo, ina wona dirtinde jeyi maa njeeygu walla woɗɗitinde geɗe bonnooje. Ko waawi heen saabaade ɗum fof, eggudu ina jojjani neɗɗo. E nder ɗii haajuuji fof, hiisiwal fotndii heen ko wiyatee potindire ɗe pirooje mumen nganndinta en ngonanteeri kuuje sato ɗee haa kabirɗe ŋeemitiiɗe ndañaa :\n– To batte nguura, masiŋaaji demooji, gaawooji, lorooji, coñooji, lappooji, ceɗooji, unooji, loowooji … ina ngoodi. Gila e tafo majji haa e yakawere dirnoore-ɗi ko hiisaaji tonngi. Ɗum heɓii wallitde neɗɗo nde safriri saɗeende nguura, golla golle keewɗe e tuma daɓɓo, ngati gollinta ko masiaaji.\n– To batte cellal, kabirɗe e masiaaji ŋeemitiiɗi keɓii feewneede. Heen ko ciiwtooji ƴiiƴe haa njiyta rafiiji coomiiɗi heen, heen ko natooji ko woni nder reedu maa nder hoore walla becce, holla ko woni toon, tawa hay dara heen seekaaka, ñabbuuli ƴeewndoree heen, ɓiɗɗo yiyee heen to woni nder reedu yumma mum, terɗe mogginiiɗe lonngiree ɗum. So safaara yontii, ɗee kabirɗe nelee toon. Kabirɗe ɓeydooje jiyle, ɓamtooje nanɗe, lomtotooɗe koyɗe e juuɗe taƴɗe, hay ɓernde ina waawi joganeede lomto tawa fof ko kabirgal. Jooni yaaɓanaa ko ƴellitde kabirɗe baawooje gollaade golle terɗe jaale nguurndam neɗɗo, ngam lomtinde-ɗe so tawii ñawu waɗii.\nTo batte ndeenka, ganndal hiisiwal ina huutoree no feewi e karalle mahdi, hiisaaji ina kuutoree e wulnude koɗanɗe gonɗe e nokku ɓuuɓɗo, maa ɓuuɓnude koɗanɗe gonɗe e nokku gulɗo, ngati ɓalndu neɗɗo suusaa kala heen ko fakiti. Kabirɗe goɗɗe tuugiiɗe e hiisiwal ina keewti koɗanɗe, gila e defirɗe haa e mooptirɗe ñamri, wadde e senngo ndeenka, hiisiwal ina jogii darnde tiiɗnde. En kaalaani hiisa mbeeyu rokkooka kabaaru paytuɗo e mbeeyu jogorngu waɗoyde, ina holla toɓooli, keeneeli e nguli maa ɓuuɓo gila suwaa yetto, ngam waawa hebaneede.\nTo senngo jokkondiral, hiisiwal ina waɗa golle pattamlamiije. Gila e tefefoŋ haa e internet, aduna oo fof koko jokkondiri. Ko hiisiwal pattamlamiwal daɗɗii ɗee noddondire, ɗee nelde nate e ayawuuji baŋ-yoo-baŋ e aduna hee.\nTo batte eggudu, hiisiwal na jogii faamu kuuje sato men, leydi mum, ndiyam mum, henndu mum. Deegooje, ɗiirooje e kayooje, diwooje fof ina mbeeɓtina hannde eggudu. Leydi wontii boowal fijo deegooje, maaje ngontii dingiral ɗo ɗiirooje e kayooje ndimdata dimle moolanaaɗe ngeggina hakkunde dore e dore, weeyo ko diwooje ciirtotoo heen. Ko hiisiwal fammini en kuule dirto, ko hiisiwal fammini en tafo ɗee laaɗe, ko hiisiwal tonngi doosɗe diwgol ngol, kono kadi ko hiisiwal marata, yiila laabi weeyo ɗii tawa ɗee ujunnaaje laaɗe diwdooje pelɓondirtaa, tawa kadi eɗe ndeenoo kittam weeyo. Eggudu ndu waɗotanooka e koyɗe maa e daabaa waɗtii waɗeede e waktuyon seeɗa, eggudu duuɓi sappo wontii waktuuji seeɗa tawa eggoowo oo ina waawi hay naworde donngal mawngal. Ko limtaa ɗoo koo, ko seeɗa e golle hiisiwal, ngati ɗum fof ko ngartam tan, kono faandaare hiisiwal ko woɗnde ɓurnde ɗoo rimɗude : faandaare hiisiwal ko anndude, rokka daliilu tiiɗɗo ngam hurum hakkille neɗɗo. Kono ɓaade wiyaa ko mate hiisiwal ina goongɗi, alaa e sago ndokken geɗe kollirooje ko laaɓti goongaangu hiisiwal, ngati ko goongɗaani waawataa jogaade ngartam mbayɗam nih.\nMuhammadu Faalil Sih","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/12\/14\/naatirde-deftere-hiisiwal-diinor%C9%97e-ndee\/","date":"2022-09-28T02:41:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335059.43\/warc\/CC-MAIN-20220928020513-20220928050513-00715.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4766117036,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4766117036342621, \"fuh_Latn_score\": 0.18547704815864563, \"fuf_Latn_score\": 0.1748197078704834, \"ffm_Latn_score\": 0.15614932775497437}","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaare: Bokar Sanngare no taskoo alhaali maayde Al-Sahrawi\nSaakitaama ñannde :\nHolko Maayde Abuu Waliid Al-Sahrawi battinta e nder Fedde Dahesh e nder falnde Sahra? Ko wonata battane mum e gollidal hakkunde laamu hakkundewu Mali e Faransi, caggal nde nanaa wonnde Bamako no faalaa siifude ahodal kañum e Wagner. Heɗoɗee taskaare Bokar Sanngare, hertorɗo Mali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210916-taskaare-bokar-sanngare-no-taskoo-alhaali-maayde-al-sahrawi","date":"2022-12-01T06:44:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710801.42\/warc\/CC-MAIN-20221201053355-20221201083355-00853.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8893928528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8893928527832031, \"fuf_Latn_score\": 0.07038109749555588, \"ffm_Latn_score\": 0.016959669068455696, \"fuq_Latn_score\": 0.011002186685800552, \"fuh_Latn_score\": 0.01027139462530613}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.85,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bomb fitti haa Lesdi Somalia wadi sanadu halkuki wobbe nden daldi himbe ko hwtani 11 bo nawnande caatude.\nHukuumaaji sappi 'e wiiki bomb wa goota kam hippi muumini'en golloobe ha nder maata wa ngan nde be yahanno Labbaare Buulo-haji sedda to A wurti Galluure Kismayo Fombinaari Lesdi ndin ko dal di dudbe'e nawnande caatude.\nGolloobe shaanu njamu wi be habda bee nyaunduki nawniibe haa giifakan.\nLaaraniibe gidde Gite mabbe wi hisiibe haa kippeden de haa mootawa ngan arannde wobbe nder mabbe nawni on bawti kippe didabre fetti no haa giifakan\nHukuumaaji tuumi kippe den yaarama on bee Juude al-Qaida-hawtaade bee moobgal al-Shabab.\nndenno, golloobe haa Lesdi Somali wiino Sooja 'en Lesdi America yaarino kippe Asama ngam tefre yidannde mabbe ngomnati kawtal Lesdi omte haa bakkeeje galluure Cakantaare Hiran.\nGolloobe ngomnati bo wii kippe den wadaama on haa gollirde Sooja'en Lesdi ndin wakkati be wurtino golle kuude saata gidkuuku haa bakkeeje den.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/10\/bomb-fetti-haa-lesdi-somalia-halki-4-nawni-wobbe-11\/","date":"2022-10-01T11:19:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00716.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.997943759,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979437589645386}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaGanndal e karallaagal\nGanndal e karallaagal\nBatte baylagol ngonka weeyo ina keewi no feewi. Won heen nii en puɗɗiima teskaade ɗum en. Kono, e tonngol, ɗeeɗoo batte ko heen njeyaa, hay so tawii en mbaawaa huɓindaaɗe ɗe kañje kala.\nNo Alla waɗata, e tonngoode men yawtunde ndee tan, ina wiyaa heen wonde paawngal dennge alanaaka safaara, kono e daawal hakkunde ngal dinnge dañanaama feso. Sosiyatee peewnoowo leɗɗe biyeteeɗo Sanofi yaltinii feso wiyeteengo Dengvaxia, faddotoongo paawngal dennge.\nHeewnoo jokkeede ko terɗe, kono hay yeeso ina jokkee (muultee). Pompiyee ameriknaajo muultanaama yeeso mum sumnoongo haa boni.\n\"Homo naledi\" ko tagoore aadeere ɓooynde, nde anndanooka haa e oo sahaa. E tuugnaade e jiyte ƴiye baɗaaɗe ko sakkitii koo to Afrik worgo, ina sikkaa maa en ɓeydo faamde silsil tago aadee…\nƁe cikkatnoo ko ɓe nganndidii geɗe tibbooje (Piraamidaaji \/ karamaaje), kono ɓe tawii ɓe nganndidaano ɗe, sibu, e wiɗtooji maɓɓe cakkitiiɗi kuutortooɗi ɓeto nguleeki, ɓe teskiima heen geɗe kaawniiɗe. Holi kamɓe ɓee?\nBatu Pari 2015 njowitiingu e baylagol ngonka weeyo jooɗii ko tuggi 30 noowammbar 2015 haa 11 desammbar 2015 to Pari. Kanngu woni Batu 21ɓu Jeyaaɓe e Nanondiral kuuɓtodinngal Fedde Ngenndiije jowitiingal e Mbayliigu Ngonka Weeyo (COP21). So tawii en mbiyiino « alaa ko dañaa e batu Kopenhag\", hannde eɗen mbiya \"alaa ko dañaaka e batu Pari\".\nNgolɗoo ko to Inndo tiggu maayɗo yaltinaa e ɓalndu cukalel gorel jahrowel e duuɓi 4. Reedu maggel ina waɗno ƴuulde mawnde. Caggal muus reedu caɗtuɗo, ngel nawaa opitaal ñalnde altine 5 oktoobar. Ngel seekaa, baawɗe Alla, tawaa ko tiggu wonnoo e reedu maggel !\nDuuɓi 12 ngelɗoo cukalel biyeteengel Maximilian, jeyangel to Siwis naatiri hitaande ɗiɗmere duɗal jaaɓi haaɗtirde Perpignan (UPVD), tee wonaa oon fannu fof, sibu ngel waɗata ko matematik e informatik. Walla so en njiɗii ɓeydaade faamde, ɗum wayi ko no heɓrude bakkaa duuɓi jeenay (9) nii.\nMbayliigu mawngu nder daartol winndere, caggal jiytugol 47 ñiire aadee keewɗe, ɗe mbaylaaki, e nder ngaska Fuyan to diiwaan Hunan to leydi Siin. Wiɗo ngoo waɗaa toon ko hakkunde 2011 e 2013. Ko ndeen wiɗotooɓe ɓee njani e faɗo kollawaka ina waɗi 47 ñiire.\nKala garɗo Rooso waasataa yiyde foonde huɗo jiimnde e maayo ngoo. Koon huɗo woni taweteeko e yoga e galleeji ilɗi e nder wuro Nuwaasoot (bannge wuro Socogim K, socogim PS ekn).","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-07","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/ganndal-e-karallaagal","date":"2016-02-08T09:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-07\/segments\/1454701152987.97\/warc\/CC-MAIN-20160205193912-00105-ip-10-236-182-209.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6288986206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6288986206054688, \"ffm_Latn_score\": 0.19962570071220398, \"fuh_Latn_score\": 0.08789590746164322, \"fuf_Latn_score\": 0.06926440447568893, \"fuq_Latn_score\": 0.013200666755437851}","num_words":365,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njillu Biraam. Tawii won ɓe laaɓaaka so Abdel Asiis woni ko e Kampaañ, ina laaɓi Biraam wul Daa wul Abeydi kañum ko e oon kampaañ woni, sibu o habrii ko o kanndidaa gila ñalnde talaata 28 saawiyee 2014. Tee ko ɗum woni sabaabu njillu o yuɓɓini daande maayo, tuggi Rooso, ƴaaŋan maa Ɓoggee, Baabaaɓe, Mbaañ, Kayhayɗi haa yettii Magaama, Mbuun e Sehilbaabi.\nAlet 16 marse 2014, ko ñalngu maantinngu e nder golle Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, sibu ko ñalnde heen, fedde ndee udditi ɗo joɗnde mum ɗoo, duɗal ngal mbaadi kesiri, so Duɗal Keblorgal Karalleeje Kese. Ɗuum wonaa huunde hesere e Fedde ndee, sibu ko kayre kadi fuɗɗunoo, e kitaale 1970 « Njanngen Pulaar !», ko kayre fuɗɗi Duɗe Keblorɗe e fannuuji e kitaale 1980.\nYeru mo ngidoto-ɗen rokkude ɗoo, ko yeru ko e filma tinndol baɗanaaɗo sukaaɓe (mo mawɓe korsini) biyeteeɗo \"Kiriku\". Oɗon nganndi musiɗɗo men Aamadu Muusaa Ngayde, firii mo e Pulaar. Oɗon nganndi ndeen sukaaɓe men puɗɗortonoo jaŋde ko tinndi e cifti e daari ɗi jiknaaɓe mum en tinndanntunoo ɗum en, tee nafoore majjum e kisnugol pinal e udditgol hakkille cukalel ina mawni no feewi.\nDaawal ɓennungal ngal ina teskiniri kewuuji politik wonande luulndo ngoo so juɓɓingol kawtal Demokaraasi e Ngootaagu, kam e pottital hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Asiis waɗdi e \"sukaaɓe\", ko jiidaa e njillu Biraam wul Dah wul Abeydi to daande maayo mawngo e ko sakkitii koo, mawningol hitaande 31ɓiire cosgol fedde FLAM.\nÑalnde aset (hoore-biir), 8 lewru marse (mbooy), hitaande 2014 waɗti duuɓi ɗiɗi ko ɓiy yumma men, giɗo men, jahdiiɗo men Umaar Mboyna Bah seerndanoo e men tawi ena ɗaldi en kesniiɗo Takko Abuu Takko Sih mo seeraani tawo e sunaare e alyatiimu gorko ena wiyee Abuu Umaar Mboyna Bah.\nNdeeɗoo winndannde saaktata ko nguurndam nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo -MJKM). En ngardiino e \"nguurndam nelaaɗo\" haa ɗo mbiyno-ɗen \"Oon heddiima haa nelaaɗo Alla (MJKM) maayi caggal mum, ɓe ndaɗondiri ko lebbi jeegom, nde Faatimata kañum ne maayi. Ko nii nguurndam makko kanko nelaɗo siforii e dow jubbannde\". Jooni eɗen njokka taƴre ɗiɗmere ndee :\nÑaawoore leydi Farayse fawii e ruwanndaanaajo biyeteeɗo Paskaal Simbikangwa kuugal kasoo duuɓi 25. Ñaawoore oo neɗɗo ko huunde hesere, tee ko jogornde battinde e geɗe goɗɗe nannduɗe e ko o ñaawraa koo. Waɗi mo faweede ngalɗoo kuugal ko sabu makko jeyeede e warnooɓe yimɓe (warhoore leñol Tutsi en) to leydi Ruwanndaa e kitaale 1990, ɗum noon o ñaawraa ko bone ɗe o waɗnoo ko ɓuri duuɓi 20 hannde, tee ko e nder leydi Farayse,\nSiyaara Al Hajji Saydu Nuuru to Ndakaaru hikka oo maa ɓooy daarteede, sibu won geɗe kese e ñamri kesiri kollitaa e makko. Kanko woni siyaara 34ɓo baɗanaaɗo Al Hajji Seydu Nuuru Taal e Ceerno Muntagaa Taal. O udditaa ko ñalnde 30\/01\/2014 nder Jumaa Al Hajji Umaar Taal. Hikka o mawniniraa ko maaɗe tati teskinɗi, sibu o hawri ko e hitaande 150ɓiire birnagol Al Hajji Umar (1794-1864), e hitaande 150 ɓiire jibineede Al Hajji Saydu Nuuru Taal (1864-1981) e hitaande 100ɓiire jibineede Ceerno Muntagaa Taal (1914-2007.\nHay so lappol Ngaawandere haaɗti ko e Maraaji (Niiseer) ne, ittataa ngol waɗii ngartam keewɗam : jokkondire maatinɗe e humpito mawngo. E nder ɗuum, ngol jibinanii Fooyre Ɓamtaare nafoore mawnde, haa arti noon ɗo Mali ɗoo : Fooyre dañii toon njaatigeeɓe. Ina jeyaa e jokkondiraaɓe, hono gorko jaambaaro, jaambuur, newiiɗo, nehiiɗo, teeyɗo hakkille, juumtuɗo miijooji, koolaaɗo, pullo mo bonnaani pulaagu woni ooɗoo biyeteeɗo Usmaan Sabbaar Bah. Njaay Saydu Aamadu tawii mo e Ñooro Laamiiɗo Juulɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-23","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=6","date":"2014-07-28T08:15:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-23\/segments\/1406510257966.18\/warc\/CC-MAIN-20140728011737-00284-ip-10-146-231-18.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5995256305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5995256304740906, \"ffm_Latn_score\": 0.20841975510120392, \"fuf_Latn_score\": 0.1341223418712616, \"fuh_Latn_score\": 0.05173296108841896}","num_words":563,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde 01\/07\/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d'Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.Jokku Taro\nCategory Archives: Filosofi\/Philosophie\nƳellitaagol Aadee e Neɗɗaagu Mum, ko tiitoonde deftere he fannu Fittiyaagal- psychologie- he ɗemngal Pulaar\nKala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.jokku taro\nWinndannde timmunde he Pulaar e ko yowitii He Miijtiyankaagal Wellitaare ummuraade gila Calliclés haa JP.Sartre, rewrude e Spinoza, Descartes, e Kant.\nMIIJTIYANKAAGAL WELLITAARE. Philosophie de la Liberté,NAATIRKA-E fraysee firo iwdi-konngol liberté, to aslan ummii ko e helmere latin \"liber\", ngol loowdi mum hollita neɗɗo mo wonaa maccuɗo, \"celui qui n'est pas esclave\". Helmere nde na luutondira e maanaa ndool-ndoolnaagu, \" contrainte\", loritaare, \"servitude\".-To firo yaajngo,weltaare toɗɗotoo ko katantaagal ɗooftagal hoore mum, taw alaa loritaare waawnde wonde fof, walla taw alaa ko naatti heen. Kala ko neɗɗo oo waawi miijaade e gollaade taw ko e wellitaare mum tan loritii, ƴefti, fawi.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/filosofi-philosophie\/","date":"2022-05-17T20:17:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00503.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5342683196,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.534268319606781, \"fuf_Latn_score\": 0.2649449408054352, \"fuh_Latn_score\": 0.10264895111322403, \"ffm_Latn_score\": 0.0952499657869339}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesde Afirka noddaama hoosa jabrude faddoje 'yummol fitinaaji nder lesde kawtal ngal.\nArdiido kawtal lesde Afirka ngal AUC, Mr Moussa Faki Mahamat on wadi noddandu nduu nde haalanno kubaruen haa ragare mobre kawtal ngal nogas e jewenayabre 29 nde dogginaa ha Adisababa laamorde lesdi Habasiniya nde raggidinaa nyande salalsa.\nMr Mahamat noddi kubbirle gebe ardule lesde tayre nden hawta hoore hakkunde maaje e lesde tayre nden ngam yiiki jabrude kandude de raggidol fitinaaji e deppinki jonde jam nder tayre Afirka fuu no foti hoosaama.\nArdiido kawtal ngal, Mr Moussa Faki Mahamat andini dow lesde kawtal ngal wadan fodde bawde maaje her tabutunki taskaram jeedol fidol bindigaaji ka taskaa hiddeee hitande hitande 2020 hebi nasaraaku her tabutunki lesde den wolwiri hunduko wooto her hoosuki jabrude deppinooje rento e jonde jam nder tayre Afirka.\nNder jabrude maagal Majaliisa kawtal ngal hoosi jabrude waddol bayli faala yeeso e jonde jam hakkunde lesde tayre nden haa dabareeji moftaa iga lesde lattude wakiiliije kawtal ngal fuu.\nNder ngodka feere boo Ardiido lesdi Rwanda Paul Kagame, lattudo kanyum ardanta taskaramji bayli kawtal ngal liyani ardiibe lesde kawtal ngal rahootowol moobungol bayaanuuji labdi dow laabi waddol bayli nder kawtal ngal.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/mobre-kawtal-lesde-afirka-raggidinaama-bee-tefre-hoosol-jabrude-faddol-yummol-fitinaaji\/","date":"2017-12-12T23:29:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948520042.35\/warc\/CC-MAIN-20171212231544-20171213011544-00070.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9988197088,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9988197088241577}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alfa Abuubakr Bah\nkartal renda\ntiitoonde: Alfa Abuubakr Bah\nhuunde rabbinaande: Cheik Alfa Abuubakr Bah ko noddoɓe e yewtooɓe fii dii Islaam e ɗemgal Pulaar, wonɓe e jangude Dortorat ka Université islamique Madiina Al-Munawwarah.\ntaariika naatnugol: 2015-09-13\nnaatirde sowaande: http:\/\/IslamHouse.com\/2773248\nCette carte est également disponible en traduction: arabi\ntobbe jowatiide heen ( 1 )","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/old.islamhouse.com\/2773248\/ff\/ff\/author\/Alfa_Abuubakr_Bah","date":"2021-09-24T02:33:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057496.18\/warc\/CC-MAIN-20210924020020-20210924050020-00467.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5077255964,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5077255964279175, \"wol_Latn_score\": 0.2762250304222107, \"fuf_Latn_score\": 0.03967539593577385, \"som_Latn_score\": 0.0240956898778677, \"fuq_Latn_score\": 0.01961168646812439, \"dag_Latn_score\": 0.01719391904771328}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde aset 12 colte (feebariyee) 2022, jokkorde pelle pinal yuɓɓinii gollordu (lulnde) ngam lelnude laabi njanngiin e feewnude kaɓirɗe jaŋde wonande ɓe kaalataa ɗemngal jannginteengal ngal. Pelle ɗee ɓurnoo dartoraade ko jannginde haalooɓe ɗemɗe ɗee, yeru Ɓamtaare Pulaar heewi jannginde he nder duɗe mum, ko haalooɓe Pulaar.\nJooni noon pelle ɗee njiɗi ko heblanaade waɗtude jannginde yimɓe ɓe kaalataa ɗemɗe ɗee, yeru he nder duɗe keblooje jagge. Ndeen jaŋde ine waɗetenoo to duɗal jaaɓi-haaɗtirde (ine waɗee haa hannde), fuɗɗaama to duɗal ENAJM, to Duɗal Toowngal Politeknik (ESP) Nuwaasoot…, ine yaakoraa maa ɗemɗe ɗee mbaɗtu janngineede e duɗe laamu goɗɗe. Ko ngam heblanaade ɗiin soklaaji addani pelle yuɓɓinde nduu gollordu","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/03\/16\/lulnde-karallaagal-jande\/","date":"2022-09-29T05:43:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335304.71\/warc\/CC-MAIN-20220929034214-20220929064214-00327.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5501534343,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5501534342765808, \"fuh_Latn_score\": 0.4396175444126129}","num_words":107,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.524,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 09\/08 Jaayndeeji Ndakaaru ko ɓuri heewde ngarti ko e yah-ngartaa waɗooɓe politik mbaɗi to Tuubaa e ɗee balɗe tati. Ellee maa mbiyaa ko Tuubaa taƴata ɓenna e nder leydi ndii. Kono ko ɓuri ko tiiɗde jaayndeeji talaata ɗii ko haala mbonka ka gooto e wondiiɓe Abdullaay Wade haali toon, hono Muktaar Gey biyɗo wonɓe e haɓaade Abdullaay Wade ɓee, ko ɓuri heewde heen ko debbati gorkati en njogii ɗumen to caggal leydi.\nKaan haala Fedde saliinde hooreejo leydi Senegaal wiyeteende M-23 hollitii ko ko yettinta ɗum laawol ñaawoore. Ko ɗuum le populaire wiyi haala jeyagol Abdullaay Wade e pooɗondiral suɓngooji garoooji addii dille hakkunde wiyɓe ina wona e saliiɓe ɗum. E ko Populaire haali, kaan haala wattindoyta ko to ñaawirdu. Ko Aamadu Aali Kan, Asan Jooma Njaay e Alhajji Juuf ngoni anwokaaji jogorɗi hujjinanaade fedde M-23 mo tuumo jokkondirde e debbati-gorkati pawaa e dow mum.\nKaan haala tuumo dillinii to ɓuri toowde e ngardiigu leydi ndii e ko haali Walfadjri. Ɗum haɗaani e wiyde Observateur Muktaar Gey teeŋinde hannde, ko o haalnoo to Tuubaa ñande alet ndee.\nLe Point du Jour yiɗi wiyde ellee haala gondiiɗo Abdullaay Wade kaa feewnitaaki hay wondiiɓe mum ɓee. Kono ɓuri anaade heen ko deftere tonngol inɗe e leyɗeele ɓeen tuumaaɓe jokkondirde e maɓɓe, nde ɓe totti gardiiɗo laawol Muriit oo. Ngam ustude tooke baawɗe jibineede e kaan haala, jaaynde ndee holliti Sakariyaa Jaw koolaaɗo kuuɓal galle laamorgo kam e Usmaan Ngom jaagorɗo kisal leydi ɓamii elikopteer pooɗanii Tuubaa.\nHaala kaa gasaani, sabu e nder yeewtere nde Muktaar Gey waɗdi e Messager, o hollitii so jeddi ɗii keewii, ma o fummit inɗe ɓeen wondiiɓe debbati gorkati en wonɓe e haɓaade Abdullaay Wade.\nTuugnaade e ɗuum, jaaynde L'As wiyi haala kaa ndeke ko jooni fuɗɗii, etee ɗum waawaa waasde waɗde battane.\nE ngoƴa jaaynde Walfadjri, so ni nattaani fayaa ko e ɓaaw suɓngooji keewɗo caɗeele.. Ɗo woɗɗaani kaan haala, Abdullaay Wade ina ŋaaftira les. Enquete wiyi ko ɓesngu Abdullaay Wade nani e dingiral ngal ngam wallitde renndo ngoo to bannge balle To bannge coftal ɓalli e fannuuji goɗɗi pooɗtooji yimɓe, ɓesngu Abdullaay Wade luutetaake hay kewu ngootu.\nBinndol Mammadu Sammba Kah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=853:jaayndeeji-senegaal-talaata-09-ut-2011-boni-politik-haa-tuubaa&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-21T10:55:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699899882\/warc\/CC-MAIN-20130516102459-00076-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7416756749,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7416756749153137, \"fuh_Latn_score\": 0.15095487236976624, \"ffm_Latn_score\": 0.0877808928489685, \"fuf_Latn_score\": 0.017101995646953583}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Huɓɓannde kuɗol almet bonii saka noon kuɓɓanɗe tonuuji jayngol.\nKo waɗi koo e bon'de – ko waɗi ko waɗi koo ɓuri bon'de, ɗii cokki cokkondirooji haa pewje mum en na mbardee pittaali e aduna he.\nGila to haaletanooke ellee ko yimɓe e ɓe ngonaa yimɓe ngon'di e aduna he.\n* Jooni noon jomtonooɗo reewii yomnoraade loocol juutngol ngol jayngol mum yottotaako juuɗe mum, haa o njomnoriima loocol gujingol petrol mate looci ko paawondiraaɗi.\nBoneeji momtooji aduna peewnee moftee, coktirgal e juɗngo neɗɗo resndee, ho to hoolaare woni ?!\nOo aduna ellee laawol alaa hay so alii ne rewaaka, ko perangol cawndinaangol woodi – ko momtata aduna woto huutore, ɗuum kay ko woto feewne hecci ɗum, baali koolotaako mbelki gaynaako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ho-to-hoolaare-woni\/","date":"2022-10-01T08:35:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00528.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8860967755,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8860967755317688, \"ffm_Latn_score\": 0.0804542750120163, \"fuf_Latn_score\": 0.03092251718044281}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.786,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"بسم الله الرحمن الرحيم\nYettoore na woodani ALLA Juulde e kisndam na woni dow Annabaajo mo annabaajo fuf walaa caggal mum Annabaajo meeden MUHAMMAD bi ABDULLAAHI -juulde e kisndam tabiti dow makko-.caggal duum:Sikke walaa yalla saakugol annde Alsilaamaaku na jogi tabe mawde nder bangingol pa'i Alsilaamaaku e tabintingol danarane DIINA e bantude tomottaare.\nOo yelay won mo JAAMIAH ISLAAMIYA woni gollude ng am hayinyindedum faro laawol noddaandu e jannginde saabe yidugol sooraade ley oo golle mawdo Nyuygal widito anndal nder JAAMI'AH ummi moyyini koheewi e golleeji cinndiidi e anndal paydinngal, na woni e diin golleeji jande teegude wonande Islaam e moyye muuđum e sankitinde deen annde ngam himmireede ngal nyuygal beydangol bibbe tomottaare Alsilaamankoore annde geetude cellude faade e Islaam e kabbe muudum e kiiteeji muudum.\nNdee jande sinndiinde e [NYUYLE GOONDINAL] wo gootel e porgaraamiiji Nyuygal widito Anndal , nde ngal yamimo yoga yimbe [fiyakuuji]KAWTAL JANNDE TO JAAMI'AH winndugol ngol baabuwol rewti ngal halfini GOOMU ANNDAL TO NYUYGAL WITO janngude ko winndaa e hibbinde ko nyaki e majjum e yaltinde dum dow mbaaki potuki , wondude e himmireede habbundugol kiite anndeyankooje majjum e Daliilaaji yuude e Dewtere e Sunna .\nNyuygal ngal na himmira-ley nde jande- hubimdingol bibbe leydi Alsilaamaaku hebugol annde DIINA nafoojeko đuum wadi de ngal ummani firude nde jande faade haalaaji Duuniyaaru lolludi e saņkitide dum e wa dude nder INTERNET .Na en ndooko ALLA- mawdo toowdo Na en ndooko ALLA- mawdo toodo-wo barjo laamu SAWDI AARAB mbarjaari mawndi timmundi e ko be ngadata e gollee mawdi wonande ISLAAAM e saņkitindedum e dunyyintinande dum e ko oo JAAMI'AH hab ata e mballaaji e dumgo , na en ndooko ALLA -mawdo toowdo- wo nafir nde jande faabo kawrindinal yaltingol ko heddi e golleeji NYUYGAL ANNDE e dokke ma kko e teddeengal makko na en dabba-toowdo- faa hannden wo o hokku'en kawrindinal en fuf faade e dum ko o y idi o yari o wada'en e noddoobe faade e kanday walloobe goonga .\nALLA juulu de salmina de barkina dow jeyaado makko Annabaajo makko MUHAMMAD e dow yimbe makko e sahabaabe makko de hisina.\nNYUYGAL WIDITO ANNDAL","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/islamdetailed.com\/nyuyle-lislam-haala-fulfulde-pillars-of-islam-falatia-language\/","date":"2023-02-04T04:53:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500094.26\/warc\/CC-MAIN-20230204044030-20230204074030-00173.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9382429123,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9382429122924805, \"fuh_Latn_score\": 0.051974158734083176}","num_words":344,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.906,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde naasaande (alkamiisa) 07 jolal (noowammbar), goomu Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar ngal Kayhayɗi yillima Duɗal Beelinaaɓe lollirngal Duɗal Baaba leñol e gardagol Mayram Mammadu Aan Lollirɗo Mayram Daddaa.\nTerɗe Catal ngal ko ɓeeɗo ngonnoo : Hooreejo hono Usmaan Ñaan, e Kalfinaaɗo Jaŋde hono Daawuuda Sammba Ndonngo. Duɗal Beelinaaɓe ina teskee jeyaa ko e duɗe jaŋde ɓurɗe daraade. Eɓe njanngina tigi rigi, jaŋde duumiinde. Rewɓe duɗal ngal ina mbaɗa golle njeñtinooje (njeeygu, goobu, peewnugol coneeje) e kala hitaande eɓe mawnina ñalwma 08 marse, ñalawma rewɓe. E nguuɗo ñalngu min tawii ɓe tigi rigi e golle, ko tolno 1 njanngatnoo, woni heen ko almuɓɓe 30 . Ñalɗi janngeteeɗi ko alarba e alkamiisa e saanga kikiiɗe.\nDuɗal Beelinaaɓe ina njogii leydi, ɓe kurlii ɗum griyaas, ɓe ndarni heen caali (E ballal Doktoor Muhammadu Faalil Sih), ko heen ɓe njanngata. Duɗal ngal ina jogii tolnooji tati janngooji. Eɗen teskoo kadi huunde moƴƴere nde ɓe naattini e jaŋde hee, so jaŋde diine lislaam. Sikke alaa en ngalaa ko ɓuri diine lislaam moƴƴude, waɗtude jannginde diine lislaam (Ɓuraana e Hadiseeji e siira) ko huunde fotnde ñemmbeede. Golle duɗal Beelinaaɓe ina keewi faayiida.\nCaggal Konngol hooreejo catal ngam hollitde weltaare, musiɗɗo Daawuuda Sammba Ndonngo kalfinaaɗo jaŋde hollitii darnde sukaaɓe Beelinaaɓe, o hollitii mbaawka jannginooɓe, yarlitaare maɓɓe, njuɓɓudi maɓɓe, ɗiggingol maɓɓe gollal jaŋde e jogaade almuɓɓe nehiiɓe. Goomu nguu tawii ɗoon musiɗɗo Abdul Kader Aan jaalal mawngal to bannge pulaar, eɗen teskii darnde makko ɗoo e Beelinaaɓe, kono kadi darnde makko haa to e Nuwaasoot.\nHeewɓe ƴeftii konngol, gila e Musiɗɗo Ñaŋ Muhammadukollitgol himme almuɓɓe e jannginooɓe duɗal ngal, Gardiiɗo duɗal ngal hono Mayram Daddaa Aan, kollitɗo weltaare mum e arɓe ɓee, yimi ɗoon yimre waɗnde faayiida feewtunde e nafoore jaŋde, Astel gooto e janngooɓe ɓeyduɗo heen haala moƴƴa, Jeynaba Sih gooto e jannginooɓe kollitɗo weltaare mum e hiirde nde, jaarii nulaaɓe catal Kayhaɗi.\nMusiɗɗo Daawuuda Sammba Ndonngo hollitii deftere mum nde winndi e Kayhayɗi, yaltunde e ndeeɗo hitaande 2019.\nUsmaan Ndonngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2019\/12\/14\/du%C9%97al-beelinaa%C9%93e-%C9%93amtii-golle\/","date":"2023-03-25T20:54:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00374.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5419653058,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5419653058052063, \"fuh_Latn_score\": 0.2566397190093994, \"ffm_Latn_score\": 0.10557439178228378, \"fuf_Latn_score\": 0.0823405385017395, \"fuq_Latn_score\": 0.012945885770022869}","num_words":317,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.51,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko nuɗɗininoo ɗii duuɓi kala filñitiima, ɗum woni fitina hakkunde Israayiil e Palestiin toon to fuɗɗaange hakkundeejo e nder aduna oo. Fitina mo nganndu-ɗaa ko gaannuɗo, sabu o ruppitiima gila e hitaande 1920, duuɓi 120 hikka. Pelmondire ɓurɗe maantinde heen ko kareeli kitaale 1948, 1967 (hakkunde Israyiil e yoga e leyɗeele aarabeeɓe), 2014 e 2021, jiidaani e pelɓondire sahaa kala e ɓesngu e leɓte feewde e mum.\nJubbannde seeɗa e daartol\nKo caggal wolde adunaare ɗimmere (39-45), fedde dowlaaji dentuɗi sosi Dowla Israyiil e dow ngenndi nganndiranoondi leydi palestiinnaaɓe : heen feccere (50%) rokkaa Israyiil, Palestiin rokkaa 43% e leydi hee, 7% keddiiɗo oo wiya yo heddo nokku gonɗo e njiimaandi ONU, wona nokku diineeji tawde nokku oo tawaama ina moofti sifaaji diineeji guurdunooɗi e nokku hee (juulɓe, yahuud en, kereceeji en ekn…). Eɗen paama e ɗuum, saabii ndeeɗoo yiɗande ko leyɗeele hirnaange ɗee ina mbaɗi won ñamaande nde Israyiil rewata ɗum en, sabu ko nanndo maɓɓe, leydi Almaañ e wallidiiɓe mum ngaddunoo ownugol hakkillaaji Yahuud en e nder duunde Orop, teeŋti noon e nder wolde adunaŋkoore ɗimmere ndee. Laamɗo Almaañ e oon sahaa, Hitler, sulminoo ko mumtude Yahuud en e nder winndere hee, sabu e miijo makko « ko ngol leñol bonngol ngol rimɗaani » etee, o yiɗaa ngol jillondira e « leñol Ariyen » (leñol ngol o jeyaa ngol) sabu e miijo makko, « ɓeen ɓuri leƴƴi kala sabu ndimaagu mum en, ŋari mum en e ƴoyre mumen ». E nder yoga e leyɗeele ɗe ɓe tiimnoo e nder Orop, ɓe keedi e Yahuud en e hakkillaaji mum en, ɓe ndummbi ɗum en nder tuddule ɗo ɓe curi ɗum en, ɓe mbari yoga heen, tawi parkaa ko gaasuuji barooji, ɓee heen njuɗaa e nder fuuruuji, ɓeen « taccina keeri leyɗeele ɗo njeyanoo paanaa leyɗeele goɗɗe (mate ko ɗuum Maawiya ñemmbunoo ?) » Kala bone añam leñaagu ɓe ngollaa. Ko ɗum addani leyɗeele hirnaange miijaade ndaarande ɓe to ɓe koɗi sabu ko ɓe sariiɓe e nder winndere hee etee eɓe ciicaa, njawaa maa wonii ko to bannge jotondiral maɓɓe e renndooji goɗɗi, walla to bannge diine, teeŋti noon wonannde juulɓe.\nKo duuɓi ɗiɗi caggal wolde ɗimmere ndee ONU felliti hoɗnoyde ɓe e nokku fuɗnaange hakkundeejo oo, hono leydi Palestiin, hay so tawii noon won e leñol Yahuud en tawetenooɓe toon, kono keeweendi maɓɓe yerondirtenooka e aarabeeɓe ɓee. E oon sahaa, ɓe kiistenoo ko 94 000 aadee, aarabeeɓe ɓee tolnoyiimooma e 690 000 aadee. Ina teskaa gila e oon sahaa leƴƴi ɗii ngonaa belduɗi, luure maɓɓe pawii ko e añamleñaagu maa ceertugol diineeji, kono pelɓondiral maɓɓe bonngal gadanal ko e hitaande 1948, haa ɗum jibini daaygol mawngol wonande leƴƴi ɗii ɗiɗi : fotde 700 000 palestinnaajo e fotde 800 000 yahuud, jiidaani noon e daaygol ɗimmol palestinnaaɓe caggal wolde 1967 jolnoonde hakkunde Israyiil e leyɗeele aarabeeɓe (Misranaaɓe, Sirinaaɓe e Sordanii), ko ndeen saabii daaygol mawngol palestinnaaɓe e nder leyɗeele aduna oo, eɓe qiimee hannde ɓe ɓurii miliyoŋaaji nay aadee pawɗi, Israyiil jooɗii e nder nokkuuji keewɗi e nder leyɗeele aarabeeɓe : Golan ; Sordanii, Sisjordanii… Eɗen poti teskaade wonde gila e hitaande 1896 won hoohooɓe yahuud en miijii sosde dillere wiyeteende « siyonism » tawi faandaare mum ko sompude dowla e nder leydi Palestiin, ɗuha heen yahuud en, ɗum woni dowla Israayiil. E hitaande 1917, laamu Engele en, tawde ko kam en tiimnoo leydi Palestiin, peññini bayyinaango lollirngo \"bayyinaango Balfuur\" wonde pellitii sompude fooyre ngenndi yahuud en e nder leydi Palestiin, ko ɗum waɗi e joofirde wolde ɗimmere e hitaande 1945 e pusgol tuddule yahuud en ɗo ndummbanoo, ɓe uujani leydi Palestiin, miijo dillere siyonist en fuɗɗii siyneede, gila ndeen noon deeyre alaa toon.\nWolde tataɓere ɗee balɗe\nKo jolnoo e hitaande 2014 saabii ɗum ko seyɗaane mo Donald Trump findinnoo sabu o huninooma, so tawii o heɓii lefol laamu, maa o eggin laamorgo leydi Israyiil Tel Aviv, o faatira ɗum Jerusalem, ko ɗum wonnoo caggal wolde « balɗe jeegom », sabu noon mettere yoga e leyɗeele aduna oo, ɗe calii sompoyde toon Ammbasaduuji maɓɓe tawde kadi wonii ONU fellitiino, e nder kuule ɗe ƴettunoo, Jerusaalem foti ko wonde ko « nokku bele ndenndi » tawde wonii nokku oo ko nokku pine ceertuɗe etee waɗtii ɗum e les njimaandi ONU. Kono Israyiil hormaaki ɗum, e dow ballal Donald Trump (laamɓe adinooɓe mo ɓee kala : Bush, Clinton; Obama haalaaka njettonooki ɗoon), felliti jooɗaade e Jerusalem, ɓe ndarni galle kanndotooɗo hakkunde palestinnaaɓe ɓee, ɓe ndiiwi heewɓe e wuro hay so won heddiiɓe e heddiiɓe toon tawo. Roni ɗum ko jayli huɓɓude e nokku hee e saanga nde seerndanooɓe e banndiraaɓe mum en ɓe njiɗi artude e nokku hee, haa ɗiin njettoyii Tel ََAviv kono nde wonde doole potaani, Israyiil boomii e oon sahaa capanɗe njeegomo aadee (60) palestinnaajo, tawi haala gaañiiɓe tolnoyiima ko ɓuri 2 000 aadee, borjugol jawdi, kaɓirɗe e kuutorɗe haalaaka. Kono tengiti ngal dow fof ko ñande 14 mai, caggal wolde 2014, ñalnde heen ko ñalawma mo ɓe ndotti ngam hurmbitde laamorgo maɓɓe Jerisaalem, ñalnde heen ko waame ƴiiƴam dogi e nder wuro hee sabu calagol palestinnaaɓe jebbilanaade ɗuum.\nWolde sakkitiinde ɗoo ndee noon e lewru mee 2021, Israyil yiɗi hollitde palestinnaaɓe tan ko wonde yo cooɗo juuɗe mum en e wuro Jerisalem sabu ɓe pawii heen juuɗe maɓɓe hankati, hay so tawii ONU fecciino ɓe wuro ngoo, juulɓe keeda fuɗɗaange, yahuud en keeda hirnaange kono aɗen paami hannde darnde leyɗe hirnaange e gardagol Amerik (ɗo yahuud en ngoni jagge tiiɗɗe e nder dowla) ñaaƴi ko dowla Israyiil tawde kadi wonii eɓe ndokkaa hakke salaade (droit de véto) e ner ONU, kala feere nde wonaa e nafoore dowla Israyiil.\nGeɗe ɗiɗi ɓuri saabaade fitina oo, Israyiilnaaɓe inan njokki e loppitde gure palestinnaaɓe ɗe koɗnoo, ina kela ɗum en, ina lomtina yahuud en, ɗum ɗoon eɗen mbaawi wiyde wonde Israyiil woni ko e tiimde leydi Palestiin no koloñaal en ngaddirnoo nii. Ndeen feere noon siynata ko miijo fedde dillere « siyonist » en nde cosnoo e hitaande 1896. Tesko-ɗen leydi Israyiil alaa doosgal leydi ɗo tuugii, etee leydi ndi keeri mum ndottaaka, ɗum fof faanditaa heen tan ko wellitaade mbele nde yiɗi yaajnaade fof tawa alaa ko falii ɗum etee so ɓe ndonkaani anniya maɓɓe ko loppitde leydi Palestiin ndii fof e won e nokkuuji leyɗeele aarabeeɓe satiiɓe ɓee. E ndeeɗoo wolde kadi Israyiil huutorii ko kaɓirɗe mawɗe bonɗe ɗe paltotaako hakkunde koninkooɓe e siwil en, ngalaa njurum e mawɓe maa sukaaɓe, haala rewɓe e ñawɓe haalaaka.\nGolle Israyil ɗee fof kiisaa to bannge ñaawirde adunayaŋkoore toppitiinde warkoyaagu (CPI), ko warkoyaagu kuccinaangu e winndere, ɗum firti ko eɓe njogii e maɓɓe laawol kono teskaa ko alaa mbuubu ɗojjata, leyɗeele hirnaange heeñortonooɗe tuumde won e leyɗeele walla hoohooɓe mum en wonde njaɓɓii kuule aduna oo lelni, ndonkaama yo ŋaaɓtu kunuɗe wooda ko kaali. Alla dee anndi hol ko soomii e Israyiil ! Ina jeyaa e ko CPI harmini ƴettude yimɓe jeyaaɓe e ngenndi mum ina hoɗnoya ɗum e leydi njananndi, ɗum ko pefgol kaake janane, etee anniya heen ko tiimde nokku oo no aada koloñaal ndeen.\nIna gasa tawa bonannde hare ndee wonaa bannge Israyiil tan ummorii sabu eɗen nganndi won piyanɗe ngumortoo to lefol Gaasaa too tawi ko fedde wiyeteende Hamas aaynotoo ɗum kono ndeen bonannde waawataa yerondireede e bommbooji Israyiil, maa mbiyaa nii ko ɗuum feewnitaade Israyiil tawde e ɗum rokka ɓe woytoraandu ngam duppude Palestiin. Feere nde Mahmuud Abaas (dono Yaaser arafaat) jaɓi, israyiil e Hamaas ina calii, feere nde sakkiti ɓe ONU, tawde ɓe mbaawaa wuurdude e dowla gooto, ko yo dowlaaji ɗiɗi compe, Israyiil e Palestiin, gooto heen fof heɓtina goɗɗo oo hormoo goodal mum, ina yaakoraa ko ɗum tam waawii ñifde fitina oo.\nJuulɓe ina keewi wiyde wonde « keefeeru ina waawi duumaade, kono tooñannge fawiinde e fenaande duumotaako ».\nMaamuudu H. joop","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/06\/04\/palestiin-israayiil-%C9%97iggataa-yuppetaake\/","date":"2021-10-18T23:37:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585215.14\/warc\/CC-MAIN-20211018221501-20211019011501-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4690408707,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4690408706665039, \"ffm_Latn_score\": 0.2691684663295746, \"fuf_Latn_score\": 0.1672586351633072, \"fuh_Latn_score\": 0.08302182704210281, \"fuq_Latn_score\": 0.011217971332371235}","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.444,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamu Muritani hollitii hannde alarba 21 bowte cosgol duɗal ɗemɗe ngam ƴellitagol jaŋde ɗemɗe ngenndiije (Institut pour la Promotion et l'Enseignement des Langues Nationales (IPELAN).)Read more\nCatégorie : Dawrugol\nƁinngu leydaagu he muritani\nƁinngu leydaagu he muritaniRead more\nPiilngal Gaswaani hooreejo leydi : ko Gaswaani heppaa walla ko Asiis haaɓanaa ?\nÑalnde 1 ut 2019, Muhammed wul Gaswaani lomtiima Muhammed Abdel Asiis e gardagol Muritani. Hol heen ko ɓuri teskeede, hakkunde ummagol Asiis e laamu eRead more","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/category\/politik\/","date":"2023-06-06T05:28:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00213.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8665413857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8665413856506348, \"fuh_Latn_score\": 0.04738225042819977, \"fuf_Latn_score\": 0.028369277715682983, \"wol_Latn_score\": 0.02546604722738266}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yuɓɓo ɗaŋeewo (système planétaire) ina yiyta, ɗuum haawnaaki e nder ngoo weeyo heewngo koode dewniiɗe ɗaŋe, kono ngoo seto yiytaango ina heerori ɓooyde, yolnde hakkunde men e maggo ko duuɓi 90 lewndu, ngo heerori ko Naange maggo ko hoodere maaytunde haa wonti koodatinel danayel (naine blanche), sabu ko nde duppunde kuɓɓam mayre haa gasi, nde […]Lire la suite Yuɓɓo ɗaŋeewo maaytungo\nEɗen keewi nan'de protoŋre, notroŋre, elektoŋre walla mittere, ko ɗeen geɗe ngoni tuufeeje kala ko woodi, leydi, ndiyam, leɗɗe, jamɗe, teewu e henndu.Hol to koon ngeɗon limtuɗen dow kon iwi?Ɗuum ko maa nduttoɗen to ɓooyi, njahen haa Dawaa Dawi, fuɗɗoode goodal, fuɗɗoode faru (univers), ɗuum wonno ko duuɓi miliyaaruuji 13,8 caggal hannde, ndeen huunde kala […]Lire la suite Iwdi geɗe neesu mahɗe ɓakdi.\nFelmannde baagal DART ustii dumunna banngagol haayre Dimorphos yirlotonoonde e haayre woɗnde, fotde hojomaaji 32, ɗuum maa wonoy 4% ko usti, hay sinno ustino ko hojom gooto moƴƴatno, nde tawno woni faandaare ngol lappol DART ko ƴeewndo mbela neɗɗo ina waawi saytin'de kaaƴe weeyo, haa cela laawol mumen, mbela ko fay arde so tawii en […]Lire la suite DART, lappol daɗndude ɗaŋre men.\nNiiwnorɗe goɗɗe, hono BFF to weeyo yantude e HUBBLE, njiyiino ngaal lillungal Kartwiil, ko e heen boom wiɗto waɗa ngam anndude hol ko waɗi lillungal ngal jogaade ndii mbaadi kaawniindi, tawaa fotata waɗde noon ko corondiral walla pelɓondiral hakkunde lilluɗe ɗiɗe, heen gootal ɓuri famɗude, ɗuum ko waɗi faade jooni wonii duuɓi 200 miliyoŋ. Kono […]Lire la suite Lillungal Kartwiil (Cartwheel galaxy )\nArtemis 1 rewata ko e lappol Apollo 8 rewno faade to Lewru, kaan woni laana ngadiika jolnude yimɓe faade to seraaji Lewru e bowte 1968.Laana Oriyon njogorka lotteede ñalnde hoore biir (aset) ka maa yawtu Lewru fotde ujunnaaje capanɗe kilomeeteer.Maa ka wallitoro fooɗngo Lewru ngam ɓeydotoraade njaaweeki, haa ka yawta Lewru fotde 70 000 kilomeeteer. […]Lire la suite Daawe lappol Artemis 1\nÑalnde altine 29 juko ()août NASA ina jogori lottude laana ka jolnaani yimbe faade to Lewru, e eɓɓoore lappol biyetengol Artemis, lottata laana kaa ko lottirgal (fusée) ɓurngal doolnude e Aduna, SLS (Space Launch Systen: Yuɓbo lotto to weeyo), nisre maggal ko tonuuji 2600, tooweendi maggal ko meetereeje 98. Woni faandaare maɓɓe ko ƴeewndo, e […]Lire la suite Lappi Artemis, ruttaade to Lewru e yeesu mum\nKoode gadiiɗe jalbude walla woodde njiytetee ko hakkunde duuɓi miliyoŋaaji 250 e 350 caggal Dawaa Dawi (Big Bang), ko ndeen koode gadane petti haa njayni e niɓɓere, so en njiɗi mbiyen ko ngaan saanga woni weetndoogo tageefo walla faru (univers).Ko ɓooyaani, won wiɗto waɗa e lilluɗe (galaxies) jeegom ɓurɗe ɓooyde, wadde ɓurɗe woɗɗude en, limoore […]Lire la suite Koode gadane.\nLillungal men Fedannde Malaaɗo waɗi ko hakkunde 200 e 400 miliyaar hoodere (naangeeji), kono ina annda kala heen hoodere ko wanngatoonde wuddu lillungal ngal haa fiya feggere, kadi njaaweendi banngagol ngol fawi ko e doole bippogol fooɗngo faade to wuddu to, e mooɓre hoodere nde. Nde annduɓe ƴeewtindi, ɓe ɓeti njaaweendi koode keewɗe, jeyaaɗe e […]Lire la suite Ko ɗaminiɗen James Webb ina wirnitana en e ɓakdi ɓaleeri?\nNatal ngal mawɗo leyɗeele dentuɗe Amerik holli en hanki jamma, ko natal gadanal ngal niiwnorgal James Webb nultiri en, e mbaadi ndi en meeɗaa yiyde, e seeɓde e laaɓtude, ko patel tan e ndoogu holla ɗo, kono ko woni heen e lilluɗe ɓooyɗe ina heewi, lilluɗe gadane, hedde duuɓi miliyaaruuji 13,5 lewndu caggal, niiwnorgal James […]Lire la suite Natal niiwnorgal James Webb gadanal\nNiiwnorgal keerol moɗoore walla keerol baɗe (horizon des événements) ko gaccungol lehe jamɗe niiwnorɗe (antennes paraboliques) liggidtooɗe e sahaa gooto, haa waya no lahal gootal ni, lahal potngal no ɗaŋre men Ngaawe ni, woni faandaare waɗirde noon ko ngam heɓde natal laaɓtungal moɗoore walla wuddere ɓaleere, ko goonga, moɗoore kam alaa ko iwata e mum […]Lire la suite Niiwnorgal moɗooje","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/","date":"2022-11-30T01:14:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710712.51\/warc\/CC-MAIN-20221129232448-20221130022448-00829.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8183822036,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.818382203578949, \"fuh_Latn_score\": 0.07434133440256119, \"fuf_Latn_score\": 0.06598574668169022, \"ffm_Latn_score\": 0.031222205609083176}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.772,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram joodiidum joonde hoore muudum nga fijirle Gabify Initiative (NGO), tefri ngomnati kawtal Lesdi yawna hoosuki jabrude kanndude bee jawdum ko wadaata jahargal yeeso fijirde nakisiibe haa nder Naajeeriya.\nHooreejo taskaramka Ifeanyi Amaobi, NGO, kanyum on suuditani ka kubaru'en bee wiiki pijirle nakisiibe waddan jahargal yeeso sanne nder lesdi Naajeeriya.\nAmaobi manitiinaaje Naajeeriyaabe fijiibe haa hebi naasaraaku ko fija haa Commonwealth nder galluure Birmingham hawtaade bee Tokyo Olympics, beenon on O wi haandi be besda hooranki be hakkiilo.\nKadima O tefri hukuuma hakkilanta shaanu Sukaabe 'e pijirle Lesdi Naajeeriya hawtuki koppi bee mooble maabo taskaramji joodiidum hoore mabbe ngam sembidinki pijirle nakisiibe nder Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo taskaram Gabify Initiative CEO taskaram ka wadan fodde bawde muudum nden gollidan bee ngomnati hawtaade bee mawbe naneteebe ngam yiiki be walli nakisiibe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/15\/be-tefri-ngomnati-hoora-hakkiilo-dow-fijirle-nakisiibe\/","date":"2022-12-06T04:56:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00066.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9936823845,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9936823844909668}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.985,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji O.K. ɗi Hannde 07\/8\/2023leydi Niger Anndini Maɓɓugo Asaman mum.\nLeydi Niger Anndini Maɓɓugo Asaman mum ngam To Firooje saloro Asaman Maɓɓe.\nɓe Anndini non ɗum nyannde Alat ɓaawo mooɓal Ngal Ujune Yiimɓe leydi ndin Waɗi ngam holluki Bawal ɓaawo Maɓɓe to Konniyankooɓe ɓen.\nBalɗe ɗe ECOWAS hokki Konniyankooɓe Niger Wiigo ɓe hoota Barracks Maɓɓe nden e Horanki Mohamed Bazoum laamu mun. wolla ɓe Gollida e Konniyankooɓe ECOWAS ngam tetanki Mohamed Bazoum laamu mako to Balɗe ɗeɓe hokki timmi teetuɓe Laamu ɗum waɗayi ko ECOWAS Wii.\nKo'e ECOWAS ɓen henndake Dow Didaaɗi ɗiɗum waɗani Niger Dow lamu ɗum ɓe teti,Nigeria e Ivory coast Dari Dow ɗum hokkita Mohamed Bazoum laamu mun, kamɓe bo Mali e Burkina Faso ɓe tokki ɓaawo Konniyankooɓe Niger Dow lamu ɗum.\nNARRAL MEDIA LIMITED\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/leydi-niger-anndini-ma%C9%93%C9%93ugo-asaman-mum-koode\/","date":"2024-04-20T22:43:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817688.24\/warc\/CC-MAIN-20240420214757-20240421004757-00411.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9960176945,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9960176944732666}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNiijeer: Tiiɗormaaji (torraaji) dewlinde sukaaɓe rewɓe \/ jantoore David Muhammed\nAnngal teddingol sari'aaji haɗuɗi sunningol sukaaɓe rewɓe\nAlhaali rewɓe dillooɓe e baŋŋe dawro (politik)\nKoɗo men hannde ko Jaariyatu BAH, hooreejo fedde Tuma'a e cippiro fii hakkeeji rewɓe\nDokteer Hawa Bokar LI-TALL woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde, Ko o wiɗtiyankeejo, winndiyanke, hertorɗo taariindi\nRewɓe gollanooɓe hoore mum\nÑawu rewɓe ɓe jibbingol bonni, no wi'ee e faransiire \"Fistule obstétricale\"\nAlhaali rewɓe konunkooɓe\nAlhaali rewɓe duwaaninkooɓe\nKoɗo men hannde ko Habsa JALLO, hooreejo walde rewɓe dillooɓe Burkina Faso\nRewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nDinngiral Rewɓe no yewta fii darnde rewɓe e coftal ɓalli\nHaram BA, jeyaaɗo Mali. hooreejo fedde walla walde AIAVA, Porofeseer Isa JALLO, fulfulde faaminiinde limoore 50.\nNgonka rewɓe gollooɓe muyninooɓe (ɓeyɓe)\nRewɓe e laamu\nSunningol sukaaɓe rewɓe, bonanda ko ɗum jogii, darnde sarooɓe (mawɓe), laamu, dokotoro'en.\nÑawu hunnduko rimrudu \"cancer du col de l'uterus\" e ɗemngal faransiire\nRewɓe gollooɓe meccal worɓe\nRewɓe naatuɓe kasu, noy ngurdam maɓɓe ?\nDARNDE REWƁE E POLITIK (DAWRO)\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/rew%C9%93e\/2\/","date":"2021-04-12T15:12:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038067870.12\/warc\/CC-MAIN-20210412144351-20210412174351-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.893889904,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8938899040222168, \"fuf_Latn_score\": 0.05887036398053169, \"fuh_Latn_score\": 0.029546674340963364}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.817,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol Magodoge Afriknaaɓe \"Dakar séries\" Ko tuggude 2 haa 6 Duujal to Ndakaaru. 27 Filma ene tijjaa heen.\nKoolol gadanol magooji-doge Afriknaaɓe (Festival panafricain des séries télévisées) ene jogori fuɗɗaade tuggude ñalnde 2 haa 6 Duujal (Mai) to Dakaar lamarngo leydi Senegaal. \"Dakar séries\" hono no koolol ngol hebori noddireede, fayndaare mum ko wallude ƴellitde e ɓeydude faayiide oo fannu ŋeeñal (art) e darjinde golle hitonatewol (audiovisuelle) jookdu Afrik ndu.\nSikke alaa, kewuuji bayɗi nii ko huunde ŋakkunoonde ngam waawde duusde ƴellitaare mawnde e ñeeñal ngal gollooɓe hitonatewol Afriknaaɓe kolliri he ooɗoo fannu. 27 filma ene njogiri jeyeede he ngeel kawgel garwaniingel, tawa filmaaji ɗii ene peccii hakkude maagooji-doge juutɗi e daɓɓi, kono kadi maa wood golle (magooji) jantuɗi heen ɗi ngonaa Afriknaaji.\nL'Institut français, Cinéma Pathé et Canal Olympia, ko kanum en njogori jaɓɓaade oo kew mawɗo keertanaaɗo mago-doge. He biyɗe Séraphine Angoula, hooreejo kadi cosɗo Sanaga Films, puɗɗuɗo miijo ngol ɗoo koolol (Dakar séries): \"Ngal ɗoo gollorgal (industrie) nana hebla fanniyankooɓe heewɓe, kadi aɗa yiya ñalnde kala yimɓe jooma'en ñeeñal ene peeña heen.\" O ɓeydi heen kadi, tuma nde o huccondiri he jaayndiyankooɓe, wonnde, \"Wadde noon, ene himmi no feewi jogaade njuɓɓudi ndi ene waawa wallude e ƴellitgol gollorgal ngal, kadi e rokkude ngal palateform mo ene walla magodoge Afrik yaajde e saraade haa yalta keeri jookdu ndu.\"\nFayndaare ndee, o wiy : \"Ko waɗde Senegaal ñiiɓirde e nokku ɗo hettooɓe mago-doge Afriknaaɓe kawritta ngam ƴellitde njuɓɓuɗeele gollondiral (reseau) fanniyankooɓe Afriknaaɓe e hakkundeleyɗeele, ngam newnude caragol golleeji ɗi, e liggondiral hakkunde leyɗeele ceertuɗe.\" Ngol ɗoo koolo, wadde, ene waawi wiyeede ko ngam renndin'de golleeji wallifiyankooɓe, feewnooɓe e magiyankooɓe iwruɓe he kala collaaji he adunaaru ndu.\nKo wonaa ɗuum ko, maa waɗ mbaylaaji ngam miijtaade e hol ko woni kuccam mago-doge. Maa hebloji-dowrowi (masterclasses) ndokkir yiyannde ko fayti he juɓɓingol fannu o (structuration du secteur) kadi maa mballu e mahde jokkondire hakkunde fanniynkooɓe Afriknaaɓe e iwruɓe hakkundeleyɗeele.\nƊiin heblooji-dowrowi, jogori waɗde ɗum en ko Faatu Kannde-Senngoor, kadi e teddiniraaɗo ngol ɗoo koolol gadanol o, oon woni naɓokayanke Faraysenaajo-Senegaalnaajo Aysa Mayga. Haa jooni to bannge mbaylaaji too, aktiris Faraysenaajo o Ludivine Saganier, actoor Burkinaabe Isaka Sawadogo, e Roger Salah mo Senegal, maa mbaɗ anime mbayla tawa ko e gollondiral duɗal naɓoka (cinema) Kourtrajme tawa loowdi ndi ko \"aktoraagal he ɓernde pentugol\".\nMagooji-doge Senegaalnaaɓe keewɗi ene njeyaa e cuɓaaɗi he ngeel kawgel, ko wayno ɗiiɗoo ɗi payɗen innude: « série Vautours », « Emprises », « Terranga », «Salma » e « Black Santiago ».\nEn nganndaa so won magooji Fulɓe, Senegaalnaaɓe walla leyɗeele goɗɗe, njogori jeyeede e tawtorteeɓe ngol ɗoo koolol gadanol, kono tan so huunde umminaama wiyaama ummini ɗum ko haa ɓeyda julyultondiral hakkunde Afriknaaɓe e koye mum kadi e hakkunde mum en e yimɓe jeyaaɓe he jookli goɗɗi, so Fulɓe ngardaaki potaano jaɓde heedneede heen caggal. Kadi eɗen nganndi, magooji-doge Fulɓe puɗɗiima ƴellitaade haa ko ene rokka ɗum en waawde kala nde mago-doge Afrik haalaa ɓe innee heen. Hono no ɓe njogorii hannde araaray NƁK (nate ɓoodooje kaalooje-Cinema) Afrik ni, caggal jaltugol Les Tirailleurs mo Umar Sih e Banel e Adama mo Ramata Tullay Sih, jogorɗo jeyeede e Koolol Cannes 2023.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/dakar-series\/","date":"2023-06-02T22:00:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648858.14\/warc\/CC-MAIN-20230602204755-20230602234755-00416.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8086462021,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8086462020874023, \"fuf_Latn_score\": 0.12111499160528183, \"ffm_Latn_score\": 0.04801283776760101, \"fuh_Latn_score\": 0.020755549892783165}","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.718,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñaawooɓe Ñaawirde Kuuge Winndereere (CPI) wonnde to La Haye (laamorgo Pays Bas) fellitii ñaawde Looraa Bagboo, oon gonnooɗo hooreejo leydi koddiwaar. Ɗuum, ko caggal nde ɓe cikkitii dalillaaji gaddanooɗi ñaawirde ndee addude mo toon e wiyde ina ñaawa mo. Jooni noon, ɓayri ɓe pellitii ñaawde mo, firti ko won dalillaaji njogaa gaddanooji yimɓe tuumde mo geɗe nay (4) : warhoore aadeewo, woni warngooji e njangu e rewɓe e golle yoorɓerndaagu kam e ownugol beeli.\nNotre contribution au débat sur l'origine et la signification des mots « capaato » et « safalɓe » en pulaar\nLa question posée sur l'étymologie et le sens que pouvaient avoir en pulaar les mots \/capaato\/ (au singulier) et \/safalɓe\/ (au pluriel), désignant les Arabo-berbères ou Maures, est une question tout à fait légitime pour qui souhaite comprendre et décrypter quels étaient les rapports de cohabitation entre les Maures et les Fulɓe.\nAu-delà des peuls, les maures ont également été en contact avec d'autres populations négro-africaines, à savoir les Wolofs, qui les désignent sous le terme « Naar ».\nD'où viennent ces appellations ? Que signifient-elles ? Quel lien peut-on établir entre les différents termes par lesquels les peuls et les wolofs désignent les maures ?\nKo adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.\nGila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?\nJamma alkamisa, 3 lewru sulyee 2014, hay asamaan gasnaani ruylinde (waɗde duule) tawi ko won nokkuuji Nuwaasoot e Jehre Senkiyeem ndee kujjitii ndiyam e mbooko. Nde ƴiiwoonde ndee toɓi, tawti diƴƴe ɓulatnooɗe ɗe ndartaaki gila e ndunngu rawane, gaddannooɗe galleeji keewɗi woppeede e laataade biille.\nOo talaata ko kaalteteeɗo e kala sahaa. Nguu ñalngu yantii e daartol Pulaar, 10-06-2014 oo talaata, Faatimata Nalla Sih e Kajjata Sih e AJDR woni Fedde Sukaaɓe Ngam Ɓamtaare Riyaad (Association des Jeunes pour le Développement de Riyad), ƴettii pellital ngam yenaneede leñol ngol ŋakkiraa ko hirjino. Ko ɗum woni sabaabu yoga e almuɓɓe duɗal Aamadu Hampaate Bah, ngal PK7 yuɓɓinde ndee yeewtere hirjino ngam teskaade kala leñol ɓamtii ko e ɗemngal mum e pinal mum.\nBilal wul Yamar sankiima ɗoo e Nuwaasoot ñalnde 18 suwee 2014, caggal rafi juutɗo. Bilaal wul Yamar ! Min ngadii nande ndee innde ko e hunuko Al Hajji Ngayde (yo Alla yurmo ɓe, yaafoo ɓe) rewrude e onndooji Rajo Muritani. Gila ndeen, haa hannde, wiyde « Bilaal wul Yamar, wayi ko no wiyde Rajo Muritani nii ».\nKawgel 20ɓel (baɗtungel 20) fuku winndere udditii ñalnde alkamiisa 12 sulyee 2014 to Beresiil. 32 kippu (leydi) ina tawtoraa ngel. Feere yuɓɓinde kawgel ngel ƴettaa ko ñalnde 26 mee 1928 to Amsterdam. Nii woni e hitaande 1930 kawgel gadanel yuɓɓinaa e hitaande 1930 to Uruguay. Kippuuji 13 fat tawtoranoo heen. E hitaande 1982, kippuuji tawtoraaɗi ɗii njettiima 24.\nƊum waɗi ko to Dental Dowlaaji Amerik. Debbo gooto ina wiyee Sarah, jibini funeeɓe rewɓe ina njaggondiri juuɗe. Tawanooɓe ɗum ɓee fof ndonku jaggude gonɗi mum en. Kamɓe e yumma maɓɓe fof aɓe celli, aɓe e jam. Yanti heen, ɓe ngonaa giƴiraaɓe tan, ko ɓe funeeɓe goonga e goonga.\nYahyaa Bun Yahyaa yeewtanii min, wiyi : \"mi janngii e Maalik, gaa Ibnu Sihaabin, gaa Abii Salamata Bun Abderahmaan, hono Abii Hurayrata yo mbelemma Alla won e makko (YMWM) : hono Nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum (JKM) oo wiyi : so tawii gooto e mon ummiima ina juula, seyɗaani ina naata e mum wona e bonnude hakkille mum haa roŋka anndude ɗo yahratnoo, firti ko roŋka anndude no foti darɗe ɗe juuli, ɗum so heɓtiima njuulu gooto e mon yo sujju, cujjanɗe ɗiɗi tawa o mo jooɗii.\nFedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndanngal terɗe mum, kam e FOOYRE ƁAMTAARE ina nduwanoo ɓesngu Aamadu Saydu Kan, cankiiɗo ñalnde 22 suwee 2014 to Nuwaasoot, wirnaa to Likseyba ñalnde heen. Aamadu Seydi Kan ko jaggal e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani wonnoo. O ardiima ko juuti Catal fedde ndee to Nuwaadibu. Maayde makko ko baasal mawngal wonande Fedde ndee, wonande leñol ngol. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, haarna mo aljanna. Ko Kan Aamadu Saydu ligganii leñol ngol, Fedde ndee e ɓesngu Muritani waawaa haaldeede kiikiiɗe gooto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-35","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2014-08-20T10:43:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-35\/segments\/1408500804220.17\/warc\/CC-MAIN-20140820021324-00234-ip-10-180-136-8.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5603270531,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5603270530700684, \"ffm_Latn_score\": 0.20905517041683197, \"fuh_Latn_score\": 0.1249116063117981, \"fuf_Latn_score\": 0.09234675019979477}","num_words":690,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.445,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nLaamu Senegaal fellitii newinangol aynooɓe e remooɓe ɓe daña asiransi meccal maɓɓe!\nCaad: tiindondiral hakkunde remooɓe e aynooɓe wonii sabu maayde 27 neɗɗo\nYimɓe sappo e jeɗɗiɗi remooɓe mbaraama to wuro Benue nder tummbere Najeriya\nNajeriya: Caɗeele wonɗe hakkunde durooɓe e remooɓe\nMammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nBenen: pehe (peeje) nanondiral hakkunde durooɓe e remooɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/remoo%C9%93e\/","date":"2023-02-04T15:01:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500140.36\/warc\/CC-MAIN-20230204142302-20230204172302-00560.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5617363453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5617363452911377, \"fuf_Latn_score\": 0.41122713685035706, \"ffm_Latn_score\": 0.015238307416439056}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol Abdullahi Sow\nElon Musk asluɗo South Afirka dañaaɗo to Ameerika, jawmu kampaniire tesla umtoore mootaaji ɗi lantarki wartii ɓurduɗo marugo njawdi winndere.\nMusk ɓurdii Jeff Bezo, jawmu kampaniire Amazon ñannde Almahiisa saliinde.\nNjawdi koriijo tesla on mo duuɓi cappanɗe nayi e joweenayi hewtii dala biliyon teemerre e cappanɗe joweetati e joweetati e reeta ($188.5b) haa njamdi sappo e kojome sappo e jowi fajira (15am). Ñannde almahiisa nden, haa ton diiwal New York. Jooni o ɓurdi Jeff Bezos ɓurduɗo njawdi ɓoymaajo e dala biliyonre e reeta.\nMarɓe ceede ɓen, ɗon e ɓurdinndira hewtuki biliyon teemeɗɗe ɗiɗi. Ta non Bill Gate ɓurduɗo njawdi nder duuɓi noogas caliiɗi, lortii ɓaawo. To o laati tataɓo e ɗuuɗgal ceede maako, kewtuɗe dala biliyon teemerre e cappanɗe tati e ɗiɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/koode.net\/page\/3\/","date":"2021-03-06T19:00:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178375274.88\/warc\/CC-MAIN-20210306162308-20210306192308-00504.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9644945264,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.964494526386261, \"fub_Latn_score\": 0.030354728922247887}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.957,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nSaakitaama ñannde :\nE alat 7\/2ɓuru\/2021, e nder yewtere Ko Mbiiɗon en njaɓɓoto saakiika men nootortooɗo Mamadou Malaaɗo JALLO, jeyaaɗo Gine. Kanko woni hooreejo fedde (PJDD) dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare.So ɗum ɓennii, en keɗoto ko Ceerno Iisaa Jallo addii e damal Fulfulde Faaminiinde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210208-mammadu-malaa%C9%97o-jallo-hooreejo-dental-jokkondiral-sukaa%C9%93e-ngam-%C9%93aamtaare","date":"2021-04-16T18:35:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038088245.37\/warc\/CC-MAIN-20210416161217-20210416191217-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6995005608,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.699500560760498, \"fuf_Latn_score\": 0.14684414863586426, \"ffm_Latn_score\": 0.13240274786949158, \"fuh_Latn_score\": 0.016804009675979614}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.847,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoddiwaar: Ko honno yiiruɗon ngol artugol \"Sarl Ble Gude\" caggal duuɓi 11\nKo holno yiiruɗon njoɓdi sardiyankooɓe afriknaaɓe?\nCaad poliisi leydi ndii nanngii sukaaɓe 84yo ƴeyaaɓe e fedde lumndiide laamu wi'eteende \"LesTransformateurs\"\nGine, awookaaɓe fedde FNDC holli suudu ñaawirdu leydi ndii yo accitu tawo ɓee hooreeɓe FNDC sokaaɓe.\nAli Kaa hertorɗo jokkondire winndere no taskoo subngooji hooreeyaaku Keniya e ndee wullitannde Rayla Odinga ka suudu ñaawirdu hollude o jaɓaali nguu polgu Wiliyam Ruto\nMeeter Halimatu Kamara, awokaajo daraniiɗo hakkeeji neɗɗanke, no taskoo ngal pellital hooreeɓe laamu faddewu Gine fusugal fedde FNDC\nSenegaal, ko woni yi'annde mon e ɗii seppooji ɗi lumndiiɓe laamu yuɓɓi aljuma faltiinde?\nSenegaal, alhaali salagol doggol lumndii laamu ka woteeji sarɗinkooɓe arooji\nBurkina Faso: Kawral CFOP, dental hawtindirngal lumndiiɓe laamu\nUmaar Silla Fonike Mange no tawaa e yaltuɓe kaso hanki\nSenegaal: Kawtital mawngal lumndiyankooɓe waɗii ngal PDS mo A. Waad tawaaka e mum\nGine: Lumndiiɓe laamu nayo jeyaaɓe e fedde \"UFDG\" faltaama e dow sarɗi\nÑaawoore lumndiiɗo laamu on Benen udditaama\nEddii Komboygo hooreejo lumndiiɓe laamu woni koɗo men hannde to RFI Fulfiulde\nRusiya: ñaawirdu leydi sifike njuɓɓudi Aleksi Nawalni, \"fantiyanko\"\nGine: pelle sosiyete siwil no lamndii Faransi ballal ngam dawroyankooɓe sokaaɓe ɓen yo accite\nMali: Holko sarɗiiji ahodal laamu hakkundewu eɓɓunoo?\nKonnguɗi yoga e malinaaɓe e alhaali politik keso leydi ndii\nMali: Hooreejo laamu hakkundewu e hooreejo jaagorɓe haa jooni no jaggaa to daaka Kati\nTaskaare alhaali Mali caggal nde guwerneman keso oo feññinaa\nKoddiwaar: Ñaawoore Giyoom Soro e tuumidaaɓe makko uditike Abijan\nKoɗo men hannde ko Mammadu Muctaar JALLO dawroyankeejo\nKoɗo men hannde ko profeseur Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Sheikh Anta JOOP\nSenegaal: fitinaaji waɗuɗi e nder leydi ɗee balɗe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/lumndii%C9%93e-laamu\/","date":"2022-12-01T14:55:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710813.48\/warc\/CC-MAIN-20221201121601-20221201151601-00153.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5969496965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5969496965408325, \"fuf_Latn_score\": 0.29310786724090576, \"ffm_Latn_score\": 0.09972621500492096}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yimɓe heewɓe ina luurdi hannde e batte ɗe kuuge leeyɗeele aduna oo nganniyi ƴettude feewde e Moritani caggal nde goomuyel militeer en folli laamu ngu ardinoo Siidi Wul Sheex Abdallaahi ngardonoongu e waame demokarasi wooteeji marsa 2007. Darnde pelle adunayankooje ɗee noon foti faamreede ko kuuge ɗe ɗe ƴetti feewde e Moritani ko geɗe kawranooɗe e nder pelle he (Moritani ko nduubaan e nder Dental Afirik, e Dental Adunayankoore ekn..) etee wiyaa heen kala jaɓɓuɗo won ɗiin sarɗiiji, kuule ɗe ina poti faweede e mum.\nANC suɓii Kgalema Motlanthe yo o lomto Thabo Mbeki ko ñalnde 25 Settaamburu 2008. Nde Jakkaa Ngenndiijo (« Assemblée Nationale ») jooɗii, fotde daaɗe 269 ngootanii mo, 41 njaamboriɗii, 50 ngootaanii biyteeɗo Joe Seremane mo Democratic Alliance (heerto Maalde Demokoriseejo). Ko kanko joofnata edda mo Mbeki taƴananoo, potnooɗo gasde e maayirɗe hitaande 2009.\nKanko woni hooreejo dowla Afiriki-Worgo tataɓo ko Aparttheid yani e 1994 e jooni. O rewi ko e Nelson Mandela e Thabo Mbeki mo ANC yandini ngam nattude ɗum hooleede. Ko e jagge « syndicat » COSATU ɓurɗe laaɓtude Kgalema Motlanthe jeyanoo.\nThabo Mvuyelwa Mbeki jibinaa ko ñalnde 18 Suwee e hitaande 1942. Ndeke omo yahra hikka e duuɓi capanɗe-jeegom e duuɓi jeegom. Ko o gorko ganndaaɗo e dawrugol to Afiriki Worgo, tergal African National Congress (ANC : Kawtal Ngenndiwal Afiriki). O wonii Cukko-Hooreejo dowla Afiriki-Worgo nder kitaale 1994 haa 1999. O wattindii wonde Hooreejo dowla leydi ndi e hitaande 1999 haa ndee hitaande 2008.\nTERGAL ANC CEEDTINNGAL\nThabo Mbeki naatii heerto ANC gila ina yahra e duuɓi 14, e hitaande 1954. Nde Afiriki-Worgo woni e kiiɗal leñamleñamaagu Apartheid (apartaayid), o jooɗaniima ANC caggal leydi maɓɓe haa e hitaande 1967.\nAlhajji Saydu Nuuru Taal, ceernaajo ganndo ganndaaɗo nder duunde Afrik, ko taani mum (taanum) Alhajji Umar Taal. Cuddiiɗo makko wonnoo ko gooto e ɓiɓɓe Alhajji Maalik Sih to Tiwaawoon. O yiyi aduna ko e hitaande 1862, o yalti mo ko e 1980. O wuurii duuɓi teemedere e duuɓi sappo-e-jeetati (118).\nNammaadi : Siro ko ina safra reedu dogooru. Ko waɗetee ko e ndiyam, aɗa yara heen ; ina hasii reedu ndu daroo.\n- Siro ko ina safra kadi gite ñawɗe : a ƴakkat siro ko haa ɗigga, cirƴaa ɗam e newre ma, aɗa toɓɓita e yitere ñawnde nde. Ina hasii nde sella ko leelaani.\n- So tawii ko baajo ngol, taw ko keccol, so haɓɓaama e ñawannde hesere sellat ko yaawi.\nOo ñalawma ko huunde mawnde to am. Teskuya : Fedde Pulaar idii soseede ɗo e hitaande ujunere e teemedde jeegom e capanɗe jeegom e nay. Sosnoo nde ko Kumaandaŋ Gay, ɗum ina foti siftoreede. Ɗum ko geɗel gadanel.\nGeɗel ɗiɗmel ngel on nganndii caɗeele goodaaɗe : heblude teemedde joy jannginoowo e waasde jogaade jannginooɓe, ko caɗeele. Oɗon nganndi kadi hol ko foti wonde hakkunde pinal e ɗemngal, tawde ɗemngal ko daabaa pinal.\nMiin ngadatoo-mi haalde tawo, ko miin, hol ko Fedde Ɓamtaare Pulaar nafi-mi. Sabu ɗuum, miin nde naat-mi e FƁPM, mbiɗo jannga liisee. Mbiɗo heddoraa hitaande wootere mi waɗa bak. Njannginaa-mi heen ko e jonte tati !\nNo pulaar winndirtee, no janngirtee! Nde mbaɗat-mi duɗal keblorgal jannginooɓe nde, tawi mbiɗo waɗa \"terminale\". Mi waawataano janngidde e rogere nde njahdat-mi nde.\nMi salminii ndeeɗoo yiilirde gollunde ɗeeɗoo golle baɗde faayiida. Ummaade 1994 nde naat-mi fedde nde fayde jooni, ko mi seede golle Fedde nde. Mbiɗo jeyanoo e yimɓe wiyatnooɓe alaa ko janngi pulaar. Hannde e ooɗoo sahaa, mbiɗo sikki mi ɗaanotaako, jamma e ñalawma, subaka e kikiiɗe, ko mi dariiɗo e fedde ɓamtaare pulaar, ko mi dogoowo heen, waɗi noon, ko yiyde nafoore mum. ....\nSukaaɓe kaal-ɗen ɗoo ɓee ne, mi haaliino heen seeɗa. Mbiy-mi cambalal mbaroodi, waawi cagataagal fowru! Ɓeeɗoo hannde ko cambalal mbaroodi.\nAlla jaaraama on njaaraama banndiraaɓe. Mi salminii on gooto e mon fof innde mum e yettoode mum. Mi salminii on kadi e dow innde rewɓe ARP\/TP Senegaal denngaangal kaliifa diine e kaliifa aada gonɗo ɗo e Moritani. Mi salminii salminaango heeriingo rewɓe FƁPM, mi yiyii darnde maɓɓe. Darnde maɓɓe ina yooɗi, ina yuɓɓi. Alaa fof ko ŋakki mi heen. Mi yiyii ñalawma Hanki o. So tawii ko woote wonnoo ko rewɓe ɓe ngañatonoo.\nKo hollitde tan weltaare am e ñalawma hannde o. Ko huunde nde nganndu-ɗaa ko leñol ngol fof foti daraade mawnina ɗum. Ko wonaa ɗum ko, en keɗiima ciimtol yiilirde F.Ɓ.P.M. eɗen nganndi golle keewɗe mbaɗaama. Gila sosaa, haa fayde e hannde, ko e darnde wonaa. ... Ko wonaa ɗum ko, mbiɗo jogii tan naamnde ɗiɗi : heen geɗel gootel ina wayi no yiilirde fedde nde ko debbo gooto waɗi, ko suka gooto kadi. Won kaalɗo ɗo jooni:\nAssalaamu aleykum banndiraaɓe, nanooɓe Pulaar, halooɓe Pulaar, miin dey on mbaɗii kam ngaanoore. Nta fulemmu. Ɗum fof e wayde noon, e innde Fedde sooninkooɓe, miɗo yetta mon sabu bismaade min tawtoreede ñalawma hannde o. Ko wonaa ɗum haalaama ɗo ko fayti e ɗemɗe amen ɗe. No wiyretee e tuubankoore \" l'homme ne vit pas seulement que de pain \" :","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/132\/","date":"2020-03-30T19:38:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370497301.29\/warc\/CC-MAIN-20200330181842-20200330211842-00289.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6905292869,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6905292868614197, \"fuf_Latn_score\": 0.11454078555107117, \"fuh_Latn_score\": 0.09901534765958786, \"ffm_Latn_score\": 0.08386516571044922, \"fuq_Latn_score\": 0.01089497096836567}","num_words":783,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sign in to your Firefox Account to:\nFirefox Browser\n- Hisnu pinle maa ɗe nawortaa nokku kala.\nFirefox Monitor\n- Get email alerts when your info appears in a known data breach\nMozilla VPN\n- Wanngo e Enternet oo e kisal, nder maiŋon maa fof.\nPocket\nHeɓ ɗum e kala masiŋel tawa a ɓilaaki e hay yuɓɓo huɓnungo wooto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/account\/","date":"2024-04-20T22:58:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817688.24\/warc\/CC-MAIN-20240420214757-20240421004757-00417.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8677173257,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8677173256874084, \"pcm_Latn_score\": 0.02020699344575405, \"fuh_Latn_score\": 0.015264029614627361, \"fue_Latn_score\": 0.011646359227597713}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.813,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alaa ɗo yahnoo kadi artii ɗo wonnoo. Ko Sooninkooɓe ɓamnoo haawde leƴƴi ɗi koɗdi fof maa mbiyaa ko e ngolɗoo laawol ɓuri. Rewɓe sooninkooɓe Nuwaasot, catal e Fedde Muritaniire daraniinde ɓamtude Ɗemngal e Pinal Sooninkooɓe njuɓɓinii ñalɗi pinal pattamlami ñalnde 19, 20, 21 e ñalnde 22 marse 2015 e nder Nuwaasot.\nHono no rewɓe winndere ndee e rewɓe Muritani mawniniri 8 marse 2015, ko noon rewɓe falnde Likseyba mawniniri ñalngu nguu. Denndaangal rewɓe komin oo mbaawii renndude e ñalawma oo gila puɗal haa mutal to dingiral yeeso galle gardiiɗo falnde ndee. Ko e mbaadi Moritani ñalawma oo yuɓɓinaa sabu ko safalɓe e fulɓe e sooninkooɓe fof ndenndi e ñalawma oo, e tawtoreede gardiiɗo falnde ndee e meer komin Likseyba, hono Mohammadu Mustafaa Kan e diisneteeɓe mum e hoohooɓe nokku oo.\nÑalnde alet 15 marse, musiɗɗo Gumaalo Umaar Soh waɗii hiirde e nder heen o tonngii heblo ngo o waɗnoo Nuwaasoot, tuggude e 02 haa 07 marse. Hiirde ndee waɗi ko e ñiiɓirde fedde nde wonaa laamuyaŋkoore ESE. Terɗe catal FƁPM to kayhayɗi ngarii e keewal, almuɓɓe duɗal Gurel Saŋe kadi tawtoraama. Tiitoonde heblo ngoo e Farayse ko\nKullel biyeteengel dooñoo ngel ina anndiraa kaawis, so nannditde e kala nokku mo ari. Oo kaawis ina aannunoo annduɓe. Ko jooni ɓe mbiyi ɓe paamii ko addi ɗum. Ɗum woni ko e nguru majjum. Ko dooñoo tan Alla rokki mbawka waylude noordi nguru ɓalndu mum. So o deeƴii o heewi nannditde ko baka, so o laawiima, o wojjita walla o oolɗita ɗoon e ɗoon.\nFedde Keew-piniire ngam Kuccam Ndowrowam (FKKN) noddirteende e farayse AMAM (Association Multiculturelle pour un Avenir Meilleur) yuɓɓinii, e gardagol Ummu Suleymaani Kan, hooreejo fedde ndee, koolol tataɓol ñalɗi gostondiral e naatondiral Pine to dingiral keewal pine (espace de diversités culturelles), sara Faawru Jaatiiji Ngenndi (Musée National), tuggude e ñalnde 19 haa ñalnde 21 lewru mbooy 2015 e nder Nuwaasot laamorgo Leydi Muritani.\nKala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !\nHaa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.\nKo nduu sawru fof ɓuri ɓooyde e aduna hee. Ko kayru seerndi debbo e gorko. Ko kayru gorko yaaɓirta debbo nde ɓiɗɗo toɓɓee nder rannga mum, wona toon lebbi jeenay e jammayel woy heege, jibinee. So yimɓe, so jinneeji maa seyɗaneeji, so kuulle wuro (jawdi ndariindi), so kuulle ladde (mbarokon), hayi colli... ko kayru njeñirta (ɓesnirta). Nduu sawru woni njogoram kala ko woroɗiɗi. Ko kayru hecci debbo e ndewaagu mum, sabu ganndal feeñninii ko gorko hecci debbo,\nDenɗiraagal ko njonngu enɗam njahrungu to bannge yano walla yeewtere, lelnaangu hakkunde jiiduɓe, saɗtidiiɓe, yontidiiɓe walla hakkunde hoɗdiiɓe wuurduɓe ngam newnude e moƴƴinde nguurndam mumen. Faandaare ndee ko jokkude e wuurtinde enɗam, ɓadtondirde, suusnondirde, ñifde fitinaaji, momtude luure hakkunde wonduɓe,\nMiijo men ko yowitii e ngalɗoo damal, panndo-ɗen haa ngal uddee nde mbaawen silde sariya oo ko yowitii e oo fannu sabu eɗen mbaawi wiyde ko ɓuri tiiɗde e sariya jeyi leydi mo toŋ 83 127 ñalnde 5 suwee 1983 ko ɗoo fawii, sabu ma a taw ko ɗum ɓurnoo himmande tabitinooɓe sariya oo.\nKuulal 68 : Caggal nde lajal balɗe capanɗe jeegom ɗee joofii tuggi ñalngu takkugol bayyinaango fuɗɗii, tawde kay wonii alaa ɗo jedditaagol jeyi laamu yettii ɗum ummoraade e neɗɗo walla ñaawirde taƴnde\nGanndal ko dokke Alla, naamndaaki duuɓi, jibinannde, doole walla darnde. Ɗuum laaɓtii e Kasga hakkunde Abuu Siley Joop e ngabu, kaɗnoongu subalɓe awde, wuppooɓe e loototooɓe tellaade e maayo. Abuu Siley Joop riiwii ngabu, yaltinii ɗum tufnde Kasga (Kaskas).","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-40","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2015-10-10T12:27:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-40\/segments\/1443737952309.80\/warc\/CC-MAIN-20151001221912-00233-ip-10-137-6-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6282152534,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6282152533531189, \"ffm_Latn_score\": 0.23753653466701508, \"fuf_Latn_score\": 0.11085568368434906, \"fuh_Latn_score\": 0.019932953640818596}","num_words":589,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari O anndi taariha tammi yeccugo boddi nder Ardungal maako yeeso .\nO suuditi haalakn haa Jihawol Katsina nyennde Alamiisa.\nBuhari omti nokkuuje bana shaanu njamu, janngirde, bee shaanu nyibaali haa Jihakan.\nO wi; \"mi wadi ko ALLAH wawniam nden mi anndi yeeso taariha lornita yeeso,'' be yaaliri nokkuure nyamndu bawti O omti dammugal Kofar Kaura, Kofar Kwaya, nokkuure shaanu ndiyam haa Kofar Kaura, nokkuure Shaanu Ceede nastooje Katsina, janngirde Dum be inni Muhammadu Buhari Meteorological Institute bee juude hukuuma Shaanu Piirooje, kampaniwa Darma Rice mills haa Batagarwa hawtaade bee nyawndorde nde Katsina State General Hospital.\"\nHaafahi Buhari wi wadduki PTF waddi kuude jahargal yeeso sanne hedi shaanu njam enanta bee janngirde nder Lesdi Naajeeriya.\nNon O besdi bee wiiki wadduki buwaangal Laanaaje Lesdi iga Kano-Katsina-Maradi (Niger Republic) waddaama on ngam sembidinki kilantaaji riskuuji hakkunde Lesdi Naajeeriya bee Niger hawtaade bee waddanki ummaatoore koydum geendam.\nArdiido Buhari yaari ngillakan jee nyalde 2 musamman ngam omta kuude ngomna Aminu Masari mo Jihakan huuwi.\nKo nden on O mani tiinaaje ngomnaajo Jihawol Borno Baba Gana Umara Zulum bee boddi maako nden O tefri ummaatoore 'e Saaro 'en hoora hakkiilo dow Janngirde Bacci mabbe 'e tefre joonde jam nder Lesdi Naajeeriya.\nHaa ragare ngomnaajo Jihawol Kastina Aminu Bello Masari usi yeti Ardiido Lesdi Naajeeriya Bee nootaandu sorgol maako.\nSADQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/27\/ardiido-buhari-wi-fakat-taariiha-tammi-wadugo-be-numtamo\/","date":"2023-03-21T23:30:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00715.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9826100469,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9826100468635559, \"fub_Latn_score\": 0.01712137460708618}","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.971,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreeɓe leyɗeele Dental OTAN, tumnbondirii hannde to Vilnius, Litiyani. No jeyaa e faandaare ndee jonnde naadugol Ukreeniya e nder dental maɓɓe ngal. Ɓe nanondirii saatingol Ukreeniya tawtude dental ngal si tawi sartiiji ɗi fowu no timmi. Ko ɗum holli oo kolaaɗo kuuɓal Otan. Boli BA.\nSaakitaama ñannde : 11\/07\/2023 – 22:16\n1 mintj\nE bi'ol Jens Stoltenberg, kolaaɗo kuuɓal OTAN, ɓe kollii konnguɗi laaɓuɗi wonnde ɓe saatinan Ukreeniya tawtude ɓe, so tawii jeyaaɓe e dental ngal fof njaɓii saatingol ngol kono ko dow sarɗiiji ɗii fof tiimi. O haali ɗum ko e jonnde makko e jaayndiyankooɓe.Oo tenktiini, ko ngol lawol woni gadɗanol ko eɓe kuutoroo konngol « saatingol ». Sababu ka haala, ko caggal nde hooreejo Ukreeniya, Volodimir Zelenski holliti mette mum e ko leydi maɓɓe rokaaka aadi nde tawta dental Otan ngal. Etee ɗum firti ko ɓe fiɓaani tawo ƴettude ngal pellital. E bi'ol makko, so Ukreeniya tawtii Otan dental ngal ɓurtata sembude. O haalii ɗum to Villinus lamorgo Litiyani e saha jonnde OTAN duumotoonde haa alarba janngo.Anndide e ñallawma janngo o yiidan ton e hooreejo Dowlaaji Ndentuɗi Amerik, Joe Biden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jonnde-otan-neto-alhaali-jeygol-ukreeniya-e-dental-ngal-no-jeyaa-e-to%C9%93%C9%93e-yewtaa%C9%97e-%C9%97ee\/","date":"2024-04-20T22:44:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817688.24\/warc\/CC-MAIN-20240420214757-20240421004757-00423.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5275062919,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5275062918663025, \"fuf_Latn_score\": 0.35931357741355896, \"ffm_Latn_score\": 0.10927312076091766}","num_words":175,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.46,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTaariindi: alhaali layugol jeerende e nder Afrik\nHolko mbayliigu weeyo battinta e ngurdam egga-hoɗaaɓe e nder Sahel? [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nPehe haɓɓirɗe di'e tuunuɗe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hokkere-kokke\/","date":"2022-11-27T15:32:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710409.16\/warc\/CC-MAIN-20221127141808-20221127171808-00802.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5599581599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5599581599235535, \"fuf_Latn_score\": 0.31883683800697327, \"fuh_Latn_score\": 0.05851814150810242, \"fuq_Latn_score\": 0.03451173007488251, \"fub_Latn_score\": 0.017858125269412994}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngal pellital yowitiingal e yaltugol ��ee leyɗe tati sahel e nder Dental Leyɗe Hirnaange Afrik CEDEAO, battinay e ngonnka ɓiɓɓe hoɗuɓe e nder ɗen leyɗe. E bi'ol Dokteer Lay Banba,wiɗtotooɗo e jannoowo e duɗal mawngal ngal feliks Ufuwe Buwañi ɗum waɗay haa hoɗɗuɓe ɗen leyɗe watta ɗaɓude kartal koɗaangal (aiguille de salle) e wisa. Heɗoɗen mo.\nSaakitaama ñannde : 29\/01\/2024 – 13:55","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-hol%C9%97un-ngol-yaltugol-%C9%97ee-ley%C9%97e-tati-e-nder-cedeao-battinanta-%C9%93i%C9%93%C9%93e-ley%C9%97ee-%C9%97ee\/","date":"2024-02-21T00:39:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947473360.9\/warc\/CC-MAIN-20240221002544-20240221032544-00319.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7218251228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.721825122833252, \"fuf_Latn_score\": 0.27564215660095215}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.644,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nGoomu kaɓɓondiral loraaɓe e kewkewe 1989 e gardagol Huley Sal, winndii Muhammed Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani ɓataake ina hollita heen mettere mum nande mo, kanko e hoore makko omo wiya wonde \"ɗeen caɗeele cafraama haa celli\".\nEn kuutoriima oo ɗoo fartaŋŋe fottitde e oo debbo dariiɗo biyateeɗo Aysata Taal Sal to Nuwaadibu, ngam heɓde e makko miijooji baawɗi laataade jaabawuuji naamne ɗe won e men keewi naamnaade tawi fayti ko e darnde makko e dawrugol Senegal, jokkondiral makko e dawriyankooɓe toon, kuccam makko, ekn…\nE mawningol ñalngu jeytaare Muritani 2015, haala heewii. E nder kaan haala, jaaynde Le Calame winndii « Won ko feewaani e leydi men hee, sibu hay gooto woƴaaka laawol, woƴaaka sariya, woƴaaka doosɗe renndo. Hooreejo leydi oo dartinii fijo fuku bal caggal 63 hojom, sabu tan haaɓii. »\nOo suka debbo Ameriknaajo iwdi Eritere, ko gumɗo, paho, kono ko ganndo. Ko o keedoowo (awokaa) karallo ko faati e hakkeeji siwil, tee o janngi ko e duɗal Duɗal jaaɓi haaɗtirde lollungal biyeteengal Harvard, ɓurngal moƴƴude jaŋde e winndere hee kala.\nFotde 380 miliyoŋ ugiyya debbo nayeejo gooto ostarilinaajo waɗti ketton ketton hade mum maayde. Ko noon kadi o duppiri karneeji makko ngowaari baɗnooɗi ko ina tolnoo e kaalis mo o seeki oo. Yimɓe na kaawaa, mbele ko añande ronooɓe makko walla ko goɗɗum...\nCeerno Jibi Hammee Lih wirnaama ñalnde aaɓnde 26 lewru noowammbar (kawle) 2015 e Lobbudu Ibraahiima Lih, wiyetenoongo hanki Wuro Ganɗe, tunndo Daarel Barka e nder diiwaan Baraknaa Muritani, caggal nde sankii e nder wuro Kebek to leydi Kanadaa, to yahnoo hawritoyde e batu walliftooɓe.\nCeerno Haamiidu Baal mawɗo, almaami raatiib Jumaa Ceerno Baal to leegal joyaɓal nder Nuwaasot, jippinanii Ceerno Yaayaa Saalif Ɓaas deftere Quraana, kikiiɗe alkamisa 5 lewru desaambar (jolal) 2015, ngam duwanaade ɗum kawral moƴƴal hakkunde mum e joom mum, mbele aljanna ena wonana ɗum jaaƴnde jooɗtoraande. Nguun ñalngu hawri ko e balɗe 21 caggal sankaare ndee.\nFaatimata Mbay, hooreejo Fedde Muritaninaare Jojjanɗe Aadee (AMDH). Ndeen Fedde daraniinde : heedande, ɗoftude e wallitde « ɓe ngalaa haalooɓe », e « heedande ɓeen ɓe ngalaa ko njoɓi heedooɓe ».\nƊum ɓuri toɗɗaade ko yimɓe ummoriiɓe Siiri, rewi heen Eriterenaaɓe, soomaalinaaɓe, Afganistaannaaɓe, nde worgo saharaanaaɓe (ɓaleeɓe) ndewa heen. Siirinaaɓe keewi rewrude ko Turki, ndewa e laawol Balkaan, ɓe mbirtoo leyɗe aarabeeɓe keewɗe.\nÑalnde alkamiisa 20 ut 2015 Ñaawtorde ñaawooje (Kuur dappel) Eeleega jaalɗinii ñaawoore Biraam e yahdiiɓe mum ñaawanoo to Ñaawirde Rooso, so duuɓi ɗiɗi kasoo wonande Biraam Daah Abeydi e Barahiim wul Bilaal wul Ramdaan (hooreejo e cukko IRA) e Jibi Soh (hoorejo Kawtal).\nE wiyde jaaynde Leeral yaltunde ñalnde 15 sulyee 2015, Makki Sal jeyaa ko e hooreeɓe leyɗe Afrik ɓurɓe famɗude njoɓdi. Nde tuugii ko e alluwal ngal jaaynde Jeune Afrique saaktunoo.\nMbele en potaani diwde e wiyde haa jooni, njanngen Pulaar ? Mbele jaŋde Pulaar tan mehre ina waawi egginde ganndal ? Hol caɗeele maa ŋakkanɗe ɗe ɗemngal jogotoo, tawa haaɗi tan ko e janngeede tawa janngirtaake ? Mbele Fulfulde ina waawi suppitaade e dow ɗee ɗemɗe laatiiɗe hannde no ɗemɗe men neeniije ? So tawii jaabuwol mum ko eey, hol ɗo rewetee haa ndeen ɓamtaare dañee ?\nGorko jaljallo gooto, yoftorii ceerseero mum feere aniinde. Ndeen feere ko ƴeftude kala ko ɓe paggodinoo, fecca ɗum hakkunde.\nNdeen debbo oo ñaagiima mo daande mum, o seeri ɗum, caggal dewgal duuɓi 12. Kono, nde tawnoo mette ɗee ina ngoɗɗoyi e makko no feewi, o woondi wonde maa o waɗ oon ko yimɓe fof kaaltoyta.\n« No ɓoccitiiɗo e ndiwoowa » heewnoo wonde ko fabboore. Kono ngolɗoo kam laatiima goonga : neɗɗo yiytaama ina saggi dow jubudu huɓeere. Ina sikkaa ko neɗɗo lanngunooɗo e biifi ndiwoowa ɓoccitii, saami. Ko idii ɗum, won meeɗɗo taweede ina maayi e nder ñonngirdu biifi ndiwoowa, woni ɗo biifi ɗii naattata e nder ndiwoowa so diwii.\nEn ngardiino e daartol Ɓunndu Kummba, jatti Fadduɓe, diiri Girooɓe, bannaandu Buubu Maalik Sih haa e garal Fadduɓe e nder nokku oo. E ngolɗoo laawol, njokkanten banndiraaɓe ko no Girooɓe ngardi, ɓe tawi e nokku oo e no ngondiri e ɓeen.\n1. Garal Girooɓe e Ɓunndu\n2. Girooɓe Mawnde haa Seleŋ","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-07","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2016-02-12T22:14:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-07\/segments\/1454701165378.58\/warc\/CC-MAIN-20160205193925-00332-ip-10-236-182-209.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.415548712,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.415548712015152, \"ffm_Latn_score\": 0.23327064514160156, \"fuh_Latn_score\": 0.19295769929885864, \"fuf_Latn_score\": 0.15009307861328125}","num_words":656,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.333,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma haannde ina hawri 27 10 2017 Eɓɓoore wiyeteende MDI Technologie ummoriinde to leydi Farayse arii e nder wuro Caankon Hiray. Caankon Hiray woni ko e nder renndo teeru Oogo, ngo woni ko hirnaange Wurosoogi. Ndeeɗoo eɓɓoore addi ɗum ko biyeteeɗo Mammadu Joob ko ɗuum waɗi o inniri eɓɓoore MDI Technologie, ko ɓiɗɗo Caankonnaajo Hiray jibinaaɗo leydi Farayse mawni toon, ngam faamde caɗeele nokkuuji ɗi to bannge soppere leɗɗe, yooro ngo nana yahra yeeso, cellal ngal ina ŋakki, jaŋde yahraani no yiɗiraa nih. Ko ɗuum waɗi kaŋko Mammadu Yero Joob o addi eɓɓo ngo njaru mum tolniima e teemedde tati ujunere e capanɗe joyi e koppareeje ooroo. Ɓe ngardii e Meer Oogo, Aamadu Kan Jallo e sete mum timmuɗo o hollirii maa ɗum wallitde e eɓɓoore mawɗo leydi ndi Senegaal Emersaa. E nder ɗuum maa ɓe mbaɗ lulɗe tati tawii lulnde fof ko lowre haalata. Lowre adannde nde ko ƴeewde peeje ngam fooftinde rewɓe ɓe to bannge kuutorogol leɗɗe wonande defooɓe beñe, waɗooɓe mburu, tawii fof ko kaɓirɗe ɓe ngaddata baawɗe waɗde ɗeen golle. Maa ɗeen golle ƴeewnde fotde lebbi tati. Fotde capanɗe njoyi suka maa ngolline heen.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/caankon-hiray-mdi-arii-e-ballal-biy-wuro-ngoo\/","date":"2018-03-23T01:00:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648113.87\/warc\/CC-MAIN-20180323004957-20180323024957-00124.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9647800326,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9647800326347351, \"fuh_Latn_score\": 0.01857277937233448}","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.948,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTo Ruwanda, Antoni Blinken jaagorɗo kalfinaaɗo gollidal hakkunde Amerik e leyɗe janane hajike ko faatii e rafi deeƴere to Kigali.\nJaagorɗo halfinaaɗo jokkondiral hakkunde Amerik e leyɗe goɗɗe, Antoni Bliken, fuɗɗori nguu njillu makko Afrikyankowu, Afrik di Siid.\nAfrik Di Siid: Ko timmi yimɓe 443 heddike e ngoo toɓo waɗungo Durban\nAfrik Di Siid: cumu waɗii ka suudu sarɗinkooru, bonandaaji mawɗi waɗii\nƊuuɗi 8 caggal maayde Nelson Mandela, Arshewek Desmond Tutu tawtoyii mo\nKo honɗum maandiɗon e nguurdam Arshewk Desmond Tutu?\nPr. Mammadu Dende JALLO taariikayankeejo no taskoo ngurdam Desmond Tutu\nAfrik Di Siid: Arshewek Desmond Tutu maayii tawi himo jogii duuvi 90.\nFerederik de Klerk tuubako cakkitiiɗo laamaade Afrik Di Siid maayii keeñan\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/afrik-di-siid\/","date":"2023-02-02T21:42:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500041.18\/warc\/CC-MAIN-20230202200542-20230202230542-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9236798882,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9236798882484436, \"fuf_Latn_score\": 0.057241957634687424, \"ffm_Latn_score\": 0.014147020876407623}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.77,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pekaan jeyaa ko e coñce Fulɓe ɓurɗe lollude nder Afrik bannge hirnaange, heertorii ɗum ko hinnde Subalɓe, fannoriiɓe Awo. Ɓe kuutortoo ko cefi. Cubalaagu soomi ko ganndal cuuɗingal baawngal eeltude mbaroodi maayo. Annduɓe sirluuji ndiyam, haɓtotooɓe gabi kaɓa e majji.\nPekaan jeyaa ko e fannu coñce Fulɓe ɓurɗe lollude nder Afrik bannge Hirnaange. Pekaan ko bakko Subalɓe, waɗi ko jime cornaaɗe cefi caɗɗi faamde, keewɗi fiiltimooltooji coomodiiɗi e ɗemɗe keewɗe. Ɗiin cefi noon wonaa neɗɗo fof waawi sappaade ko maa heɓa yamiroore, nde sappoo. To bannge mahdi e lelngo kelmeendi Fulfulde, Pekaan ɗemɗiyankooɓe kollitii ko helmere jiggaande. Ɓe teeŋtinii helmere ndee ɗooftaaki cañu ɗemngal Fulfulde. Hammee Aamadu Lih jaayndiyanke biɗtuɗo e oo fannu, hollitii wonde iwdi helmere ndee, ummii ko e ɗemngal Wolof woni \"Feex\". Ɓeydol 'aan', jokkee e helmere ndee wonta feexaan, innde seekaande e baɗal feekaade. To bannge baylagol alkule puɗɗorɗe ɗaɗi, alkulal 'F' ine wayloo wontoyaa 'P'. So tawii noon ko alkulal \"X\", Fulɓe maa haalooɓe Fulfulde, ine njogii saɗeende wowlude ngal alkulal haa sella, ngati waasde ngal woodde e nder alkule Pulaar, ndeen noon ko kanngal wontoyi alkulal \"K\", ngam beeɓtingol wowlaango ngoo e no hollitiri wiɗtiyanke oo.\nAnndude nde Pekaan feeñi maa miillaade hitaande ndee wonaa huunde weeɓnde, hay so tawii noon teeminannde mum ine anndoo. kono daartol jaŋtaniima en holi puɗɗuɗo yimde Pekaan, holi no ardi e holi to yimaa? Defte keewɗe ballifaaɗe haa nih e jeewte maa wiɗtooji ine nanondiri, ɗii jimɗi eeltinteeɗi, jahduɗi e peekagol, daaɗe cerooje cerkooje ko yetteteeɓe Jeey ngaddi ɗum. Ɗiin wiɗtooji dennduɗi tufnde wootere, sewnde wootere teeŋtinii ko biyeteeɗo Demmba Jeey heɓi ɗum e tagoore Allah haawniinde, ndeen tagoore teeŋtinaama ko feccere neɗɗo e feccere liingu, woɗɓe kollitii ko joom maayo, kono ine hawraa ko mbaydi debbo jogii. Ndeen tagoore haawniinde sakkinoo ko les lekki ine yima ine yahdina heen hulnde. Nde o nani oon ine yima ɗum, o mooytii haa o yettii oon, o tawi ŋoŋɗi puɗɗiima jeemaade ɗum, kanko Demmba Jeey ko ɗoon o diftii hulnde ndee.\nCeerno Umaar Jibi Njaay jannginoowo-biɗtoowo, coñce Afrikyankooje jaŋtaaɗe to jaaɓi haaɗtirde Gaston Berger Saint-Louis Ndar Senegaal. Ballifiiɗo deftere tiitoriinde : \"Le Pékane, poésie épique des pêcheurs peuls du Fouta-Tôro\", hollitii en ko ɗoon ndeen Tagoore haali innde Demmna Jeey, fodani ɗum, so o tottitii ɗum hulnde ndee, kala ko o yiɗi ma o rokku mo. Demmba tonngiri tan alaa ko yiɗi so wonaa debbo oo rokka mo kadi sakkita mo ko yimatnoo koo. Ko ɗoo noon, debbo oo janngini Demmba Jeey jimɗi ɗii, kanko ne o waɗi ko o huninoo so rokkirde joom hulnde, hulnde mum.\nPekaan ko jime coomɗe gannde subalɓe, heewɓe hoɗɓe e daande maayo, gannde cuuɗiiɗe nder diyƴe, kaawis dille won \"tagooje kaawniiɗe\" maa kulle ɗe ganndaaka. Ko geɗe paamortooɗe nder gannde cuuɗiiɗe. Jom-Maayo, Caamaaba, Munu-Maayo, ɗum fof ko jalaŋuuji diyƴe ɗi Cubballo wallikintoo mbele awo mum ina moƴƴa, maa daña poolgu nder kareeli ƴiiƴiiji hakkunde makko e Ngabu maa Ngaari Maayo. Kono holi nde Pekaan heewi yimeede? Peekaan yimetee ko nde weetata subalɓe ine mbaaldi haɓoyde e mbaroodi ngondi e maayo. Nguun jammaagu, ko hiirde noddirteende fiifiire waaldatatee, gooto kala ine bakkoo ine hollita mbaawka mum, hattan mum, ine weja pehe e peeje mum so jaggii mbaroodi ndii holi no o wardata ɗum.\nSo fiifiire yuɓɓinaama, Finaa-tawaa cubalaagu walla fulɓe awooɓe ine mbeja heen, kuutorɗe mumen ko wayi no Gubbi, cambaleeje, saakitaaji, dennge, doolingaaji, mbaalaaji, joomngol, gelme, koco, geccuuji, leeweent, sonnganteeji, annjaraaji, pelaa, gawirɗe Tulel ekn.\nPekaan, bakko subalɓe, jime eeltinteeɗe tawi soklaani hoɗdu maa buubaa, ñaañooru maa bilalal ekn. Kono ine teskaa ko jime duttinooɗe neɗɗo anndude koɗki mum, taariindi mum, ganndinooje piiltiiɗe aadee, tawii rewraa ko e jarfude gure haa neɗɗo yiytoo heen hoore mum.\nYimooɓe Pekaan ine keewi fuɗɗoraade \"Sammba dewo Lamin jiwo ye ko Daabo Sammba , Aali Maamuudu…\nJime Pekaan, heewi wonde ko konnguɗi, piɓiiɗi, ganiiɗi, luggiɗɗi, jarfooji, cifotooɗi kolaaɗe e wertaango koɗki, teeŋti e goorumaaji koɗki e ŋoral daande maayo. Yeru, \" Jiifii jaafaa mbele Allah tan, Jaalo e ndoondaangu kure tafaaɗe e laaɗe mbombilooje. Maje majii fuɗnaange, Wempeƴere wuppa ƴuufa joña waraango. So ilam naatii e kebbe hakkunde rewo e worgo taƴa ko pucci e coweeji ngonnoo. Ko ndeen labale e gini ceŋtee liggee, hirkeeji kaɓɓitee njowee…\"\nJime Pekaan, hay so tawii wonaa ko janngetee nder duɗe ine waɗa duƴƴe, jahduɗe ɗooftiiɗe yimiyankaagal.\nJime Pekaan, ine addana neɗɗo summbude e sajaade, gergerta weltaare sahaa nde wuro mum jarfaa, koɗki kii sifaa, jammina wertaango wuro ngoo e ko fiiltii ɗum, hay mo meeɗaa yahde ngoon wuro ine gasna faamde ngo e anndude ngo ngati wayata e mum ko no natal fawaa yeeso mum ine ndaara. So en ndokkii ɗii ɗoo yeruuji garooji, yimooɓe Pekaan heewɓe ine njarfa ɗee gure ko wayi,\n1. Ɓoggee e dow jeeri, dogi jeeri rutti moolii e mbaalwaaldi\n2. Demet daande maayo, demet wuro Aadama sammba caski laamɓe leegal jiggooɓe\n3. Doggo e jeejeengo nokku Sammba Seydi Saara Pennda mbaroodi mo ñaamaani saayna\n4. Seeno Busooɓe rewo jaajaaɓe ƴiyel bool mbeddayel boolngel sammba wulaa meere\n5. Foonde Elimaan Demmba kenal baaye Buubu hiima e lemaleema e tooroogo\n6. Abdalla tiiɗeele daaɗe abdalla jeeri abdalla waalo gaño walaa bille ndeeni saare nayɗe e juuruure ndefoore juutnaande\n7. Ari funnda e gooleeje jal ciiwel Buubu Gelaajo colloo coroo baa nana e ñaamo.\n8. Toggere Gay Bule ko laaɗe caamɓe ndañata ndañi Sammba\n9. Jal ciiwel Pullo e tooroodo, wiigel e yumbayru\n10. Sillaa Jom siñcu jam jooro, Giray puɗi boole Giray e Aali Moodi giray woni rewo giray woni worgo. Ngo meggorii e rewo\n11. Haayre Golleere Wuro Nayi, wuro ceerno Mammadu e Bajjel e Badara kaaloowo goonga, fiiltiingo kaaƴe tati.\n12. Bow Sammba e nguudini maayo tiggere ñam beeli ñaŋkate njaareendi wollere weli kaŋŋe lowel lobel, Yooni ngelooba.\n13. Doolol duɓɓe duɓɓi njuri e ñaalee ɗalee e deŋlooɗe.\n14. Maqaama e liitaama duguba saare nayeere. Wuro Geele Iisaa Aamadu Wuuri\n15. Teccaan cuuti, Gorel Sawadi Jaaƴe\nTeccaan Weendu Jeeri, Teccaan Wuro Nay. Ɓokkel Demmba Girlaajo, Cilukal Barinaaɓe, Murtooɗee Dehdehɓe, Dingiral Saccaa, Diŋirel Ɗoondu Boolo, Diŋiral Buuɗi Kummba. Nokku jolɓe e Yontaaɓe, Teccaan gural nay, Cuuti Gorel Sawadi jaaƴe , Saadiga Jaaƴe, Tufnde haaƴre e beelel Daabu\nSo en teskiima, heen sahaa jime Pekaan kaaɗataa tan e sifanaade en kolaaɗe maa wertaango wuro e ko taarii ɗum, ine yaha nih haa addoyaa en sosɓe wuro ngoo yaltina jiɗaaɗe maɓɓe e gañaaɗe maɓɓe.\nPekaan hanki ko galle maa suudu wooturu heertorinoo ɗum, galle Jeeyɓe. Kono ko Gellaay Aali Faal gorko Aram Sahre ɓuri Goorumma. Jimɗo Balla Jeerel, Ceɗɗo waawaa ndiyam. Sammba-ngaari-maayo, daddo mo ñaamaa saayna. Ko kanko yaltini ɗum e galle waɗti ɗum jimol eeltinteengol nder dingire, o lollini ɗum haa subalɓe woɗɓe yimooɓe Pekaan coobii heen.\nOumar El-Hadj THIAM\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/05\/31\/holi-ko-woni-pekaan\/","date":"2023-10-04T04:21:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00058.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8320086002,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8320086002349854, \"fuf_Latn_score\": 0.059061434119939804, \"fuh_Latn_score\": 0.05076717957854271, \"ffm_Latn_score\": 0.03607121482491493, \"fuq_Latn_score\": 0.01882750168442726}","num_words":1095,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.753,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jolal 3ɓiiwal yeewtere Afrik ngam jam, batu mum hakkunde leyɗe fuɗɗiima hannde ñalɗi 17, 1ɓuru e nder Nuwaasot, maa duumo fotde balɗe 3. Ardiiɓe Diineeji ummoriiɓe nder Afrik fof kawrii nder Nuwaasot ngam jolal 3ɓiiwal yeewtere Afrikyankoore ngam jam.\nHooreejo leydi Nigeria Muhammadu Buhari ummiima hanki Abuja, altineere o arii ɗoo e Muritani. Ko kanko woni teddiniraaɗo ñalawma oo. Nootitiiɓe leydi Caad, Ejipta e leyɗe goɗɗe tawtoraama. Hooreejo Buhari ari ko ngam tawtoreede kawtal 3ɓiiwal yeewtere afrikyankoore ngam jam, ɗo o wowlata bowlol jowitiingol e daawe e jam dañaaɗo nder doŋre Afrik.\nYeewtere Afrik laatiima nokkuure wajjere jeewtondiral jowitiingal e toɓɓe keewɗe jotondirɗe e jam nder doŋre men: Kaaldigal e beldital, baawtiringol e tiiɗtingol jam, haɓde e bowli ceɓɓitiiɗi, ɗanngal ngal rewaani laawol, jaŋde sukaaɓe rewɓe, kesamkesamaagu jaŋde Quraan, haɓde e waasam-potaagu, ndeenaagu jinnditorɗe afrikyankooje, ekn.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"http:\/\/golal.info\/yeewtere-afriknaa%C9%93e-ngam-jam\/","date":"2024-03-02T04:08:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947475727.3\/warc\/CC-MAIN-20240302020802-20240302050802-00620.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9695393443,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9695393443107605, \"fuh_Latn_score\": 0.01584629900753498}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaatuuji Yontere no jaɓɓii sonna Saako Ayssata Nayete\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde e kaa taskaram Kabaaruji Yontere ko winndiyanke, ballifiiɗo defte fulfulde jeyaaɗo e DNAFLA to Mali, sonna Saako Ayssata Nayete.E nder Taskaram men hannde en kaali e ñalaande adunayankoore teddinirande deftere e hakkeji winndiyankooɓe.To Caad, horeejo leydi ndii Idriss Deby Itno waraama to boowal hare, ko ɓiɗɗo makko lomtimo mo.To Koddiwar daakorde konunkooɓe Añama yanaama e mum, ko kayre woni ɗiɗaɓere ko to baŋŋe nano saare Abijan nde woni. tato waraama ɗiɗo barminaa .To Dowlaji Ndentuɗi Amerik, Dereck Chauvin nangitiraama warngo George Floyd. Ñaawooɓe tawaaɓe ɓen bakii mo tuumanɗe tati ɗe o jaggiranoo ɗen.To Ruusiya, Aleksi Nawalni lumndiiɗo laamu ngun naɓaama to suudu safrirdu ngam heɓude safaara saabu ɗalugol walla añugol ñaametee .Koronaawiriis, ko ɓuri milliyonji tati yimɓe maayi e sabu ñawu nguu e nder dunuyaaru ndun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210426-kabaatuuji-yontere-no-ja%C9%93%C9%93ii-sonna-saako-ayssata-nayete","date":"2021-06-15T07:58:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487617599.15\/warc\/CC-MAIN-20210615053457-20210615083457-00495.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.69549793,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6954979300498962, \"fuf_Latn_score\": 0.2823071777820587, \"ffm_Latn_score\": 0.013393613509833813}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.478,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njillu ammbasadeer dowlaaji dentuɗi amerik to haalirde dowri diiwaan Maatam, Timtimol fm. ko ngol ɗoo waɗti laawol ɗimmol yillaade e nder haalirde Timtimol fm. faayiida o ko ngam yeewtitde e remooɓe, awooɓe, aynaaɓe kame fitiram golle en. Haa teeŋti to bannge kisal, eɗen nganndi ɗo e nder diiwaan Maatam ina heewi ɓesngu Ameriknaaɓe wuurɓe e nokku he. Darnde ardiiɓe nokku o, gila e heblooji potɗi waɗeede to bannge kisal e no reentortee yoga e caɗeele.\nO yilliima e nder haalirde ngam ngam ƴeewde no ɓe ngollortoo, e yerondirde e golle renndo Amerik. To bannge cañu lefol Timtimol renndinde kala hinnde, leñol, goobu ko ɗuum demokaraasii gooto kals tina hoore mum waasa yeeweede.\nBookar sek Gawlo ngenndi Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/renndo\/ammbaasadeer-amerik-yilliima-timtimol-fm\/","date":"2018-02-25T15:45:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816647.80\/warc\/CC-MAIN-20180225150214-20180225170214-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9519071579,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9519071578979492, \"fuh_Latn_score\": 0.032704055309295654}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.944,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɓuri ɗanniiɓe cappanɗe tato majjii, ɗum ko caggal nde laana maɓɓe njoolii e baŋŋe Lampeduusa to Italiya. Ko ɗum nantini OIM salndu Dental Adunaaru ONU daraniindu ɗanagol. E bi'ol seeditiiɓe ɗi laaɗe immiiɗe Tuunus yoolike sabu keneeli mawɗi.Keeña, polisiiɓe Tuunusnaaɓe anndinii wonnde ɓe yiitii yimɓe sappo maayɓe e daande maayo ngo to baŋŋe wuro Sfax, Minaati JALLO.\nNaissance link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/lampeduza-musiiba-mawka-wa%C9%97ii-laana-%C9%97anniyankoo%C9%93e-yoolike-ko-%C9%93uri-yim%C9%93e-30-yiitaaka\/","date":"2023-12-11T06:59:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679103558.93\/warc\/CC-MAIN-20231211045204-20231211075204-00823.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7849444747,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.784944474697113, \"ffm_Latn_score\": 0.06979432702064514, \"fuh_Latn_score\": 0.05879010632634163, \"fuf_Latn_score\": 0.033430613577365875, \"fuq_Latn_score\": 0.022994136437773705, \"fue_Latn_score\": 0.016673890873789787, \"fub_Latn_score\": 0.013221927918493748}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.Jokku Taro\nTag Archives: Ɗemɗe ngenndiije\nCaggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.Jokku Taro\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2022-05-17T20:08:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00530.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5186482072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5186482071876526, \"fuh_Latn_score\": 0.4465501010417938, \"fuf_Latn_score\": 0.01752779632806778, \"ffm_Latn_score\": 0.01403599139302969}","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"en kaalan haala atelie de la pansee e kadi bittol sukaaɓe\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nYimɓe heftinaaɓe jom aandal (gaandal) enn dentii ɗoo e laamorde Senegaal : Dakar, tuggi capantati e lewru uktuubar, fayi ɗiɗi e lewru nofambar. Ɓe joddiima ko timmi balɗe nay ngam yewtidde ngoƴaaƴi leyɗeele Afirik e ɓamtaare rendooji men. Ɓee heen aandal mum en yaari ko e bange faggudu walle mbiyen ngalu, ɓee heen ko wittooɓe, ɓeya ko janginooɓe e duɗe mawɗe, be heen ko windooɓe, woɓɓe ɓee ndillata ko e mboɗooji firti sinema… Ɓe njeewtii e fannuuji keewɗi hono dawrugol et ko nandiheen… Ngam andude holko iwe ɗiin ñalle min bismoto Ibrahima Wann. Oo ko janginoowo wallifaaku duungal Afirik to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Seek Anta Joop. Omo jeyaa e tawenooɓe ɗii ñalle darnaaɗi e baawde yimɓe ɗiɗo: Felwine Sarr e Achile Mbembe. So ɗum yawti ma o haal holi miijo makko e roggere ɗimmere yewtere ko mbiiɗon. Bittol sukaaɓe gure dow.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20191109-kaalan-haala-atelie-pansee-kadi-bittol-sukaabe-felwine-sarr-achille-mbembe","date":"2023-03-27T03:48:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296946637.95\/warc\/CC-MAIN-20230327025922-20230327055922-00398.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8804370165,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8804370164871216, \"fuf_Latn_score\": 0.05519761145114899, \"fuh_Latn_score\": 0.03159850090742111, \"ffm_Latn_score\": 0.030806954950094223}","num_words":153,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.163,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.757,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kiwal taariindi\nMusiibaaji taariindi waɗuɗi e nder ndee hitaande hikka\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 10:00\nHannde, taskaram men Kiwal Taariindi, en ngartay e ko ɓuri maandinde walla battinde e alhaali tariindi e nder hitaande ujune ɗiɗi e noogay e go'o ƴaɓɓiinde ndee. Gila e tummbondiral COP26 baɗnoongal Glasgow (Ekoos) fii haɓugol e waylo waylo weeyo ngoo, cumu, ilam e waameeji, keneeli e nduluuji wondude musibaaji goɗɗi taskaaɗi e nder winndere, En ngartan ɗin fof. Ngam yewtude fii ɗum, men mbismoto Ibrahiima Koggii JALLO,hertorɗo baŋŋe taariindi. O woniino hooreejo park \"Kunndara-Bajaar\" hakkunde Gine e Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20220105-musiibaaji-taariindi-wa%C9%97u%C9%97i-e-nder-ndee-hitaande-hikka","date":"2023-05-28T07:41:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224643585.23\/warc\/CC-MAIN-20230528051321-20230528081321-00232.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5983493328,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5983493328094482, \"fuf_Latn_score\": 0.3899565637111664}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo gollooɓe ngomnati lesdi Naajeeriya, Mrs Winifred Oyo-Ita fewni kubaruuji caka ɗate wancooji dow cede hewtanɗe biliyonji 16 majji nder Ofisru maako.\nLaabi caakol kubaruuji zamanu ɗi internet on saaki haala majjol cede ɗen nder O fisru ardiiɗo on.\nMrs Oyo-Ita wanigin haala kaa on nde o haalidanno be kubaru'en dow haala kan haa sera giidal ngal doggintee dow haala firlutuki diidaaɗi golle ha Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nHooreejo gollooɓe lesdi andini kala wanginɗo kubaruwol ngol fuu holli woodi majjere dow no kompaniiji Inshora dogginirta kuuɗe maaji.\nO wi kompaniwa Inshora nga Group life Insurance Scheme wandinaama on ngam tabitina ngomnati yotti waɗuki ko handi waɗanee golloowo relluɗo yonki muuɗum yaake golle mum.\nIwii: Dahiru Gurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/fulfulde24.com\/hooreejo-gollo%C9%93e-ngomnati-fewni-kubaruuji-majjol-biliyonji\/","date":"2020-01-22T14:08:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250607118.51\/warc\/CC-MAIN-20200122131612-20200122160612-00489.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9957463741,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.995746374130249}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.07,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Prof. Yemi Osinbajo wi toni haa O subaama laatuki Ardungal Lesdi Naajeeriya nder hitaande 2023 hmbe yi'an bote suteeki mo iga nyannde O maggi korowal laamu.\nBallo Ardiido on suuditi haalakan wakkati O yiidanno bee wakiili'en jam'iyawa APC enanta Ardiibe Laamu ndonndonu hakkunde Jihawol Cross River bee Bayelsa, nde O yahanno musamman ngan tabitinki daruki maako tefre cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya.\nProf. Osinbajo yaari ngilla haa Ardiibe laamu ndonndonu bananta mo galluure Calaba Obong of Calabar, Edidem Ekpo Okon Abasi Otu V, beenanta mo Bayelsa.\nNder jawaabu maako ni sappi 'e wiiki duubi di'o wadi ko hewtani 7 do on besdi sattinki terde maako O dabbita cubi Ardungal Lesdi ndin di tammi wadeeki 2023 to jam.\nOsinbajo besdika bee anndinki ardiibe ben ko wadi O dari tefre cubidin nder man woodi gannudi ko Lesdi ndin wontiri o anndi nden O wadan fodde bawde maako haro yiigo O hurgi gannudi din.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/06\/ballo-ardiido-lesdi-naajeeriya-do-suklani-daruki-maako-tefre-cubi-2023\/","date":"2023-02-08T01:30:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9943720102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9943720102310181}","num_words":153,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Lesdi Malia wi meedan hooreejo mo hakki shaanu hakke Innu Adama MINUSMA, mo UN yerbi haa Lesdi ndin.\nHaalakan wanngi on bawti haajanteedo hakke innu adama wolwi haa moobre ko wada jee UN nder Lewru yawtu nde dow ko laarani shaanu rento haa giifakan.\nTumbaljo ngomnati Lesdi ndin Colonel Abdoulaye Maiga wi be wadani Guillaume Ngefa Atonodok Andali, mo MINUSMA hombere\nAndali hoosi jabrude kannde ngam hepta no ka waari haa yotti banani'i.\n\"Andali moobi bayaanuuji kewdi wakkati be wadano giidal ko laarani rento dum UN wadi ngam O darana giidadi Un.\",\n27th Lewru January on Aminata Cheick Dicko feli UN haa giidal ko laarani rento.\nBe tiggi MINUSMA nder hitaande 2013 ngam walla Lesdi Mali hurga gannudi kabe be wontiri.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/07\/ngomnati-lesdi-mali-wi-meedan-hooreejo-mo-hakki-shaanu-hakke-innu-adama-mo-un\/","date":"2023-03-22T00:51:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00600.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9941714406,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9941714406013489}","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental leyɗe hirnaage Afrik CEDEAO neldan Niijeer konu, si liɓuɓe laamu Mohammed Bazum artiraali laamu potal. Ɗii, ko konguɗi Hasumi MASUDU jaagorɗo Niijeer halfinaaɗo jokkondiral e leyɗe janane. Oo hollii leyɗe hirnaange Afrk hino heblaade no ɗen golle konunkaagu laatora. E faandu haala Liza Fabbian mo RFI fransiire e Cyril Payen mo France 24, Hasumi MASUDU nantinii wonndema ndee hare wonaa leydi Niijer walla ɓiɓɓe Nijeer woni e haɓude. Heɗoɗen mo.\nMontée link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko%C9%97o-men-hannde-ko-hasumi-masudu-jaagor%C9%97o-niijeer-halfinaa%C9%97o-jokkondiral-e-ley%C9%97e-janane\/","date":"2024-04-20T07:54:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817491.77\/warc\/CC-MAIN-20240420060257-20240420090257-00831.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5129894614,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5129894614219666, \"fuf_Latn_score\": 0.46092891693115234, \"ffm_Latn_score\": 0.023019643500447273}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.653,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muhammed Mujtaba suka nawɗo araataay aduna lawgel jaŋde Qiraan yalti ko e diɗal Daarul Iimaan. Ngal ɗoo duɗal darnaa ko e hitaande 1997. E ndeen hitaande, ceerno Habiibu Sih gardiiɗo ngal oo joginoo tan ko almudɓe 4 rewɓe. Hannde duɗal ngal ina jaɓɓoo ko ina wona 1400 janngoowo rewɓe e worɓe. Ɓeen janngooɓe noon ko […]\nWuro Dimat dañii laamɗo keso. O wiyetee ko Elimaan Aali Kan Demmba Maamuudu. O lomtii ko Elimaan Umar Abdul kawruɗo e lajal nani wona lebbi kooni. Ko ooɗo Elimaan woni battuɗo 244. E no aada Dimat yajri, so ɗefol ngol diwɗii ko uettaaɓe Gey njogotoo ngol. Ɓe pada e mawɓe galleeji laamatppɗi mo toddii fof […]\nAadama Sih ko yimiyanke e fannu keso ko wiyetee e Farayse Slameur. Omo e laawol yaltinde lefol kesol kaalowol nguurndam Sileymaani Baal e almamaagal.E oo ayaawo, omo arta e darnde naalanke e renndo mum. O haalii kadi baasgol fotndeede dilloobe e pinal teeru.\nAadama Baro ko ari e jappeere e jooni wonii lebbi nayi. Gammbi ina joginoo yaakaare mawnde e jahgol Yahyaa Jammee. Kono ina anndaa, wonaa fof finii tan feewii, sabu ko ina feewnee koo e ko fadaa e Aadama Baro koo ina heewi. Hammaat Bah ko kam halfinaa njilluuji e pinal e leydi Gammbi. Omo artana […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/joljole\/pinal\/page\/3\/","date":"2018-05-22T00:48:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794864572.13\/warc\/CC-MAIN-20180521235548-20180522015548-00082.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8004020452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.800402045249939, \"fuh_Latn_score\": 0.09368009120225906, \"fuq_Latn_score\": 0.04448268935084343, \"fuf_Latn_score\": 0.03759722039103508, \"ffm_Latn_score\": 0.022939899936318398}","num_words":204,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.663,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"- Détails\n- Publié le Lundi, 02 Avril 2012 15:42\nIniwersitee Hottollo : sosiyeteeji hottollo Afrik naatii e duzal ganndal\nJoznde folo renndinzo hooreeve e liggotoove e sosiyeteeji toppitiizi ndema hot-tollo e nder Iniwersitee Hottollo mo Fedde Remoove Hottollo Afrik (Aproka) wazii, fuzzi 27 feebariyee haa 1 mars 2012 to galle wi'eteezo Selin, e nder Kotonu (e leydi Beneq). Ndeen joznde wazii haa tawaave zum vee immiive e leyzeele sappo Afrik waawii jaavtaade sokla mbaawka golle fii tabitinde nafooje fagguduuji ndema hottollo zi, e fii havtaade kala ko ina bonna golle zee e nder njeey-gu hakkunde leyzeele ngu.\nLaabi ndema zi, karallaagal humpitgol ngol, kisnal wiccugol enngere ngol, toppitagol luure ze e kisnugol ngaluuji ladde zi, woni huunde e tovve jogorze fotze yeewteede e joznde folo Iniwersitee Hottollo mo wazanaa haralleeve e ardiive sosiyeteeji hottollo toppitiizi kaan ndema e Afrik. Iniwersite hottollo anniyii wonde ko kuutorgal moxxal, naftowal, walloowo dente remoove ze e wallidiivemajje. Faandaare Iniwersitee oo ko hokkude ardiive sosiyeteeji hottollo Afrik vembaawkaaji e karallee jgardagol.\nKo e 2001 fedde afriknaave remoove hottollo (APROKA) hevi ballal immingal e Dental leyzeele Orop, rewirde e Dental faggu e kaalis leyzeele hirnaange Af- rik (Uemoa) ; ko ballal kaalis. Ngaal ballal tabitinta ko heblooji 6, tawi heen zi-zi wazanaa zum ko ardiive e liggotoove e sosiyeteeji toppitiizi ndema hottollo, rewirde e fedde AKA. Ndee zoo joznde heblo ko mo folo e zizi zi wazanaa so-siyeteeji toppitiizi ndema hottollo e Afrik.\nZaminaare amen ko yo ngal kuutorgal heblo hokku darnde hesere e nder mbaa-di ndema men, te zum hokka en waawde moxxinde kisnal ngal e vamtaare fag- gudu ndema hottollo ndu e leyzeele Afrik, ko zum haali cukko hooreejo fedde remoove hottollo e nder Afrik, hono Bebnone Payuni, e tuma udditgol joznde nde.\nAproka e fedde sosiyeeteji toppitiizi ndema hottollo e Afrik (AKA) ko dente zizi wallondirooji gila e aadi sifaazo ande 27 ut 2009. Golle tabitze hakkunde dente zizi zee wazaama, teeqti e fannuuji kavtagol voggi niloq zi e kala ko bonanta mbaadi hottollo ndi.\nAPROKA darnaa ko e deesambur 2004, ina tawaa heen dente wonze e leyzeele 15 ndemooje hottollo : Beneq, Burkina Faso, Santarafrik, Kamerun, Kotdiwaaar,Gammbi, Gana, Gine Konakiri, Gina Bissau, Mali, Ugannda, Senegaal, Cad, Togo e Sammbi. iivirde (joznde) nde woni ko Bamako (Mali)\nOo kabaaru ittaa ko jaaynde (suurnal) wi'eteezo Le Matinal to leydi Beneq\nOriginal Text:\nAfficher d'autres traductions\nArticles en Wolof\nArticles en Pulaar\n- Golle njeeygu hottollo zee : Zum fuzziima !\n- diiwaan Tammbaakunndaa\n- Yontere Ngenndiire 38 viire teddiniraande Momtugol Humambinnagu e Tammbaakunndaa : Suudu yeewtirdu Sak Medu moSodefiteks javviima joznde uddugol ngol\n- Kampaañ jaqde 2012-2013 : remoove 648 dursuve ngarii alzinde faggudu dowri hesuru ndu\n- Ko nanondiraa e yeewtondiral mawngal feewtude","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/www.sodefitex.sn\/index.php\/fr\/kabaruuji-dowri\/mandingue\/13-xibaar\/pulaar\/95-iniwersitee-hottollo","date":"2013-12-13T04:43:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386164858282\/warc\/CC-MAIN-20131204134738-00049-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6714283228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6714283227920532, \"fuf_Latn_score\": 0.20550678670406342, \"ffm_Latn_score\": 0.08474390208721161}","num_words":422,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"SAWRU laamu. Hol nduu SAWRU ne ? Mbari ndu wonaa sawru seyɗaane dey ? Hol negro muritaninaajo e meeɗen mo fiyaaka walla nanaani nduu SAWRU, hitaande 1989, hakkunde Senegaal e Muritani ? EeH ! Βerndam bonii e oo ñalawma talaata ina ñalli go'o (01) lewru koorka teddundu nduu. En kaalaani tawo ko kewnoo ñalnde heen kono ma en ngartoy heen yeeso.\nNelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum (MJKM) oo, jibinaa ko subaka altine jeenay 9 lewru Rabiiyul awalu e nder ɓesngu Banii Haasim e hitaande ñiibi, tawa capanɗe nay hitaande ɓennii e laamɗo Kisra ani surwaan, ina hawra e noogaas, walla noogas e ɗiɗi lewru abril 571 jibneede Annabi Iisaa (MJKM) oo, e fawaade e haala ganndo gooto ina wiyee Mohammed Sileymaani Elmansuur Fawri, e ganndo koode gooto ina wiyee Mahmuud Baasa.\nEn ngardiino e Medda Njaañ haa ɗoo : F. Ɓ : Hol e naalankooɓe ɓe meeɗno-ɗaa wondude tawi pille ngondiigu mon ena ngoppi batte e nguurndam maa haa hannde?\nMedda Jaañ : Naalankooɓe ɓe meeɗnoo-mi wonduɓe, batte mumen keddii e am haa hannde ko Bellel Daali e Barka Lihdo. Ɗum noon ko gila to bannge rokkude naalankaagal fotde mum, waawde ngondiigu, welde daaɗe e haa waawde amde.\nKuulal 50 : Ɗeeɗoo kuule peeñɗe e ngalɗoo damal toɗɗi tan ko dokkirgol leydi jeyi laamu. Njuɓɓudi laamu ina jogii hakke siifondireede nanondire baaɗe no :\n- kasdi, tawa ko kasdi njuutndi fawaade e sarɗiiji gonanɗi kala heen fannu keeriiɗo ;\n- gostondire, njeeyguuji kuɓeeje mahaaɗe e leydi ndi mahanooka tawo ;\n- baɗtugol leydi e juuɗe won e juɓɓule ndendaandi so tawii lor ɗaɓɓi.\nAljumaa 16 saawiyee, laawaare mawnde waɗii e huunde e leyɗe juulɓe. Yo won to Niiseer, ɗo seppo ngoo waɗi maayɓe sappo e capanɗe gaañiiɗo, nokkuuji kerecee en njanaa, nduppaa, walla to Ammaan (Jordaani), to Alsee, to Karasi (Pakistaan), to Mali, Senegaal, e Muritani, e leyɗe goɗɗe, daande ko wootere : « min ngonaa Charlie ».\nE maayirɗe 2014, huɗo alaa, hulaama, uujo waɗii. Ko njiy-mi e ccaaɗngol biyeteengol Gorgol danewol, tuggude ɗo yuppata e maati, fa'ti fuɗnaange, nano e ñaamo maggol fof hikka toɓaaka. Seeɗa toɓnooɗo heen oo haarnataano jawdi saka waɗa ñoomre. To gese jeeri jabbaaka, waalo ne ilaano saka jabbee. Ko faayre mawnde ! Ko ɗum saabii gila e lewru noowammbar 2014 jawdi ndii fuɗɗii uujde fa'de worgo.\nÑalɗi pinal Fulɓe to Jinkeere, komin Franliitaama, falnde Magaama e gardagol hooreejo Catal Komin oo hono Buuye Sammba Bah to Jinkeere.\nÑalnde 20\/09\/2014 gure komin oo kala nootiima. Nde waktu juulaa, bottaaje ngottaa waɗaa joɗnde kesɗitingol yiilirde catal ngal. Nde futuro juulaa waɗaa hiirde pinal, yeewtaa heen ko toɓɓe ɗiɗi :\nJaagorgal Nehdi Ngenndiiri Usmaan Bah ñaantii gorko biyeteeɗo Mohammedu Paate Jallo, koroowo Falndiijo Nehdi Ngenndiiri ElMiina e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani, ñaatal teddungal dowrowal, ngal lasal gadanal walla daraja gadano, ñalnde mawnde 16 lewru siilo hitaande 2015. Ooɗoo gorko ñaantaaɗo e ooɗoo beetawe, ñaantiraa ko golle maantiniiɗe ɗe golli, gollata, darnde hiisnde e dadungal caɗtungal ngal darii ngam rokkude jaŋde\nSooynaɓo heɓtotaako cukalel nde jibinaa so wonaa nde wuuri ñalawma timmuɗo walla so heewii balɗe jeegom. Hono ooɗoo sooynaɓo addata ɗum ko ko usteeki biige boɗeeje etee, ina wona e cukalel fotde balɗe joy walla jeegom. Ooɗoo sooynaɓo, ko sooynaɓo mo liggorgel ƴiiƴam mo alaa tanaa walla mo wonaa ñawu. Ɗo mbaadi cukalel alaa faayoore, kuudi ndii waylotaako, kaaye ɗee ina oolɗa.\nHeeñere ndee e ɗaamol ngol ɓuutataa. Ina ɓeydoo e biige boɗeeje ɗee ender pirle mum hono binne binne tawa saabii ɗum ko usteeki biige ɗee.\nGeɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-32","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2015-08-02T00:11:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-32\/segments\/1438042988924.75\/warc\/CC-MAIN-20150728002308-00089-ip-10-236-191-2.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5061295629,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5061295628547668, \"ffm_Latn_score\": 0.2828180491924286, \"fuf_Latn_score\": 0.1272454708814621, \"fuh_Latn_score\": 0.07606885582208633}","num_words":606,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.447,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Majaliisa ndotti'en lesdi Najeriya, do dari dow see Najeriya'en ujine sappo hoosee kuude rento rana kolte en, NSCDC ko luuti ustuki limnfal ngal bee soybde ceede keyde dun hukuka kan habdata fuu.\nArdiibe hukuma kan woyi dow ceede de nga yebanaa nder hiisoceede hitnade 2010 yottay hoosuki teddenga limngal ujine sappo kangla teddenga besdaari himbe ujine joyi 5,000 tan nga wawata ronduki.\nWullandu ndun wadaama on yeeso kawtal komiti mjalisa lesdi nde joodi ngam hedita hukuma kan daran hiiso deede maaka ngo hitande 2020.\nJonde nden doggimaama on nyande altine yawtunde ha Abuja laamorde lesdi Najeriya.\nHoorèjo komitiiru ndun, Senator Kassim Shettima, tabbitin Najeriya'en majaliisa ndotti en lesdi wadan ko handi fu nham yiiki hukuma NSCDC hoosi himbe ujine 10,000 bana anniya aran.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/10\/26\/majaliisa-ndottien-lesdi-do-dari-see-najeriaen-ujine-sappo-10000-naade-kuude-civil-defence\/","date":"2019-12-15T17:46:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541309137.92\/warc\/CC-MAIN-20191215173718-20191215201718-00090.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9963859916,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9963859915733337}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.025,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati mubgal leydi wanngini dabare to laawol woinki ngenaari mallum'en be kuugal maɓɓe.\nMinistaajo janngille mo diiwal Chukwumeka Uwajiuba, anndinii ka nyalaande Alhamisa haa Benin nder humto go SEPLAT energy education roundtable be STEP ɗerewol seyo ngol mallum en eltaaɓe.\nO wi'i awnirgal keeritiiɗum ngenaari jei mallum'en haa janngille bikkoi(primary) be jei janngirde sekendere, hawtande be ceede yahooɓe ladde janngina ladde , ceede mallum'en ilmu be ceede goɗɗe ɗe boowa, kannjum woni belɗum ko be taskani mallum'en.\nO luutinaama be technical adviser makko bi'eteeɗo Mrs.Muna Onuzo Adetana, owi laamorinkaaku maɓɓe ɗum jotta ɗum jokkai waɗugo kala koɗume nder sembee maɓɓe ɓe dinga yobugo janngille denbo ɓe kabdai ɓe ngada bolwe dow chadeele kuugal jangingo.\nOwaɗi wungitinaana dow mawɗo leydi Muhammadu Buhari dingi no waɗugo ɗowtante nufooji dow waddugo boitinol dow janngirde , sakkoma kuugal jannginki, gam wartiraɗum cemmbiɗɗum, mawɗum to leydi denbo ɗum wona kuugal artiraa haa aduna.\nBana wiiki makko, Ngomnati moɓgal leydi ɓaawo yiiki gamol ngol mallum'en ngamata nder mahuki leydi ɓeydii duuɓi timminki kuugal maɓɓe gila cappanɗe joweego'o yaaki cappanɗe joweego'o e jowi, nden duuɓi kuugal ngal ɓeydaama gila duuɓi cappanɗe tati e jowi yaaki cappanɗe nayi.\nDiga fuɗɗam kakkilanoowo dogginki kuuɗe SEPLAT Dr.Chioma Nwachuku wi'i mallum'en Teemere ɗiɗi be sappo e nayi, be mawɓe joweego'o kakkilanooɓe no janngille dogginirte kollita nder taskaram SEPLAT ngam betanki mallum'en anndal. SEPLAT teacher's empowerment programme bi'eteeɗum STEP waɗaama ngam betanki mallum'en anndal teknooji, ilmu, fannu, be anndal limngal. O wi'i.\nBindol: Madina Abdullahi Bawuro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/koode.net\/wolde-laamu-niggeria-e-huwoobe\/","date":"2022-06-28T12:24:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103516990.28\/warc\/CC-MAIN-20220628111602-20220628141602-00258.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996848106,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996848106384277}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kul-huli ina foti won'de e eggo-eggo konuuji gonɗi mali ɗi haa teeŋti noon e so konuuji ɗiin ɓaditoyaade leyɗe daande maay atlantik, ɗuum ina waawi naworde toon kaɓe ɗe.\nSabu duuɓi keewɗi konuuji ɗi nana caraa e mali tee jam daňaaka heen, mali nani warondira e hoyre mum e dowu leňam-leňaagu, konu faranse kadi nani wara yimɓe ina yeddondiree ko waɗ-boniiɓe walla wonaa, suuɗiiɓe nani nbarda ɓesngu leydi sabu ina ɓadobdiri e konuuji ɗi – konuuji ɗi kadi ina mbarda won heen tuuma ina ngon'di e suuɗiiɓe ɓe.\nKala bone ɗe to iwri fof wooraaa ɓesnguuji mali ɗi, ɓe ndaňataa jam dowu ɓe ndaňataa jam lesu.\nKo ɗuum addi kul-huli e wiyeede konuuji ɗi ina njalta mali ko, so tawii konuuji ɗi tellitto to leyɗe daande maayo atlantik, ɗuum so reenaaki ko tooke tan ɓeydata, toon kadi na waawi wontude dingiral haɓre. Cikkataa tan ko jayngol ina ummoroo e koyɗe kunuuji ɗi faya e leyɗe ɗe, saɓu gila libi naataa fusaa leyɗe saahal lelaaki ɗaani.\nHaɓaade ɓee suuɗiiɓe ko kaaldigal e lawƳude ɓerɗe ɗe, ɓe nganndinee ko ɓe ɓiɗɓe leyɗe ɗe yo ɓe ngar ɓe kaalda e fasiraaɓe maɓɓe baniraaɓe maɓɓe.\nMiin kam sinno ko sago am konu ngonngu e mali duuɓi potɗi ni jaynge na ɓeydoo huɓɓude, so fellitii yaltude yaha hoota.\nAduna o fof renndina yimɓe jam-yamɓe ummiiɓe e dente aduna he fof ko wayi dental ONU – fedde ISLAAM aduna o, e IMAMEEƁE diina, kaaldigal udditee.\nTawde kure e conndi ňifaani ɗum duuɓi potɗi nii fof.\nKamɓe ardiiɓe leyɗe ɓe so afrik so orop ɓe pota e pewje pewjeteeɗe ɗe, walla nii hoɗduɓe e caɗe ɗe ɓe ɓura jogaade ɗowngo golle ɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/konuuji-gon%C9%97i-mali\/","date":"2022-10-01T07:52:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00558.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8441271186,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8441271185874939, \"ffm_Latn_score\": 0.06059378758072853, \"fuh_Latn_score\": 0.05239131674170494, \"fuf_Latn_score\": 0.04037211462855339}","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.842,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hana Goda Fijoowo tamre boll andira table tennis mo Lesdi Misra laati kanko burdi famdigo nder latiibe ciima'en fijoobe ben haa UNICEF nder Lesdi Misra mallabo Egypt\nHana Goda pamaro kastaado sanne haa Misra,nden burdudo wawki fijirde table tennis nder Lesdi Africa\nGoda, laatido ballo hebiido nasaraaku wakkati fijirde nden nde hitaande 2021 hakkunde be Lesde Africa.\nGoda hebi nasaraaku haa fijirde ragare nde WTT dum sukaabe 2022 haa Slovenia.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/22\/biddo-lesdi-misra-hebi-nasaraaku-haa\/","date":"2023-02-08T01:07:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00563.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999802649,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998026490211487}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali sukaaɓe rewɓe ƴettooɓe deedi saa'i nde janngata lekkol [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo e nde yewtere ko jannginowo bi'eteeɗo Yaya MBAAY. Ko Senegaal o jeyaa. Ko kanko ardii duɗal jannde lesre to wuro wi'eteengo Lummbal Ballaji wonngo e nder diiwaan Matam, Senegaal. En keɗoto seeditande suka debbo, mo mowlaani innde mum ; o ƴettuno reedu tawi ko o janngoowo.Ngam laɓɓinde ndee toɓɓere, en jaɓɓike Abdulaay JALLO jeyaaɗo Burkina Faso. En keɗoto kadi cimtol nultondiraaɗo men Benen, Hammadi Aadamu ko faati e caɗeele ɗe sukaaɓe rewɓe jogii e jannde maɓɓe e ɗee baŋŋe. E damal Lollinal Ko Mbiiɗon en njaɓɓoto suka bi'eteeɗo Pele Jaw omo dilla e fannu sinema.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210717-alhaali-sukaa%C9%93e-rew%C9%93e-%C6%B4ettoo%C9%93e-deedi-saa-i-nde-janngata-lekkol-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-08-17T19:52:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573104.24\/warc\/CC-MAIN-20220817183340-20220817213340-00035.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.579256475,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5792564749717712, \"fuf_Latn_score\": 0.21984118223190308, \"fuq_Latn_score\": 0.08932112157344818, \"fuh_Latn_score\": 0.07273640483617783, \"ffm_Latn_score\": 0.03266828879714012}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.368,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCellal: lekki siroo woni sabu maayde fayɓe 66 Gambiya\nHannde ko fii ngol pesol (markal) R21\/Matriks M, Cellal Ko Ngalu yewtata\nLewru 10ɓuru \"oktoobur rose\" ko lewru hertinanaandu haɓugol kanseer enɗi e nder adunaaru ndun\nÑalaande adunayankoore fii haɓugol ñabbeeli ɓernde wonɗi warde miliyonji 17,5 e nder aduna on. Ko honno ɗii faddortee\nÑabbuuli heɓotooɗi e ñaamugol ñaamnduuji ñolɗii walla dunuɗi \"intoksikasiyon alimanteer\" e ɗemngal faransiire\nFibron e Kist, ñabbuuli nannganɗi rennga ( rimirdu). Ko holno ɗe faddortee?\nAlhaali ɗii ñabbuuli ɗi kulle ladde e kulle ne'eteeɗe raaɓinta neɗɗo\nMoritani, ndungu nguu no ɓeydana sukaaɓe (fayɓe) ɓen ñabbuuli\nAlhaali hesɗintingol walla moƴƴintingol cuuɗi ñawndirɗi, yeru Gine e Senegaal\nAlhaali huutorgol teknolojiiji kesi to baŋŋe cellal\nBurkina Faso: orngal sennditugol walla okkugol arkilaaji woɓɓe wi'a sannke, renntorɗi nawna jonte (pali\/ Malariya)\nKo honno yiiruɗon ngol yaltugol yoga e ardiiɓe Afrik ngam ñawdaade\/safraade caggal leydi?\nDokteer Ceerno Mammadu Tunkara golloowo e suudu safrordu \"Donka\"to Gine woni Koɗo Mawɗo men.\nNaftoraade\/huutoraade ndiyam toɓo, holko ɗum waawi battinnde e cellal neɗɗo?\nHolko woni sabu neɗɗo no wayla (rawnina) ngurii ɓanndu mum ? Holko ɗum waawi battinde e cellal makko?\nÑawuuji \/ ñabbuuli nguru nanngayɗi fayɓe \/ sukaaɓe e ndungu, no ɗi sifori? e no ɗi nanngirta neɗɗo ?\nKamerun, guwerneman on tiŋii huutorgol e yeeyugol nebban ɓanɗu e lekkeele (leɗɗe) rawninayɗe\nDokteer Mammadu Lamin Bah hertorɗo metewo, no taskoo ngol cimtol wiɗtotooɓe hollugol wonndema ndiyam toɓo ɗam laaɓa\nKo honno ɓee rewɓe wonnduɓe e VIH Sida danndirtee waɗeede seraaɓe? [Taskaram fillitaaɗo]\nCellal: (Emofilii), ñawu ƴiiƴam ɗam fenndotaako. No ngu herɓorta e no ngu ñawndirtee? [Taskaram fillitaaɗo]\nBurkina Faso, hooreejo kiɗɗo leydi ndin Rok Maark Kristiyan Kabore, yalti leydi ndin ngam ya'aade safragol\nDokteer Hureeratu BARI Burkina Faso woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde [Taskaram fillitaaɗo]\nHolko woni battane curki simme e dow cellal ɓen ɓe simmotako? [ Taskaram fillitaaɗo]\nAlhaali nawnaare jabeeti (nawnaare sukkar) e nder Afrik [Taskaram fillitaaɗo]\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/neesu\/","date":"2022-10-07T12:58:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030338073.68\/warc\/CC-MAIN-20221007112411-20221007142411-00759.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8410577774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8410577774047852, \"fuf_Latn_score\": 0.11750863492488861, \"fuh_Latn_score\": 0.02643498033285141, \"ffm_Latn_score\": 0.011492861434817314}","num_words":338,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.825,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo men hannde\nTaskaare: Mali alhaali garal merseneerɓe Wagner e nanondiral hakkunde leyɗe\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 05:50\nMali, alhaali arugol sosiyete merseneerɓe Ruusinaaɓe Wagner'en addii yeddondiral hakkunde Mali e leyɗe Erop yogaaje. Ɗen leyɗe hirnaageyankooje 15 yaltinii e nder hollitol ɗe hollii wonnde Wagner no Mali. Kono Bamako wi'ii kañum wonnde ɗum aldaa e ƴi'al, ɓe siforii ngal kumpital, kabaaru nana-nani. Koɗo men hannde ko Umaar Siise, wiɗtotooɗo e baŋŋe kisal e deenaagu. O hollii taskaare makko e ndee toɓɓere e faandu haala Ibrahiima Timmbi Bah. Heɗoɗen mo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211227-taskaare-mali-alhaali-garal-merseneer%C9%93e-wagner-e-nanondiral-hakkunde-ley%C9%97e","date":"2023-06-06T12:32:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652569.73\/warc\/CC-MAIN-20230606114156-20230606144156-00639.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5254969001,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5254969000816345, \"fuf_Latn_score\": 0.3678855001926422, \"ffm_Latn_score\": 0.10257572680711746}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Une mission de la Haute Autorité de la Presse et de l'Audiovisuel (HAPA) a visité, ce lundi 9 novembre 2020, les locaux du Journal Fooyre Ɓamtaare.\nCette visite entre dans le cadre d'une enquête que mène l'Institution sur instruction de son nouveau président au niveau de tous les médias (presse écrite et audiovisuelle, Correspondants Médias internationaux, Sites électroniques, Représentants d'Agences d'accès conditionnel, Agences de production audiovisuelle etc.)\nRappelons que Fooyre Ɓamtaare est un journal d'information et d'éducation paraissant en Pulaar, fondé en 1980 par l'Association pour la Renaissance du Pulaar en Mauritanie (ARPRIM), et l'unique journal paraissant en langue nationale autre que l'arabe en Mauritanie.\nLappol ummoraade e Ardorde Toownde Jaayɗe (HAPA) yilliima joɗnde Fooyre Ɓamtaare ñalnde altine 9 noowammburu 2020. Faandaare njillu nguu ko waɗde losko ngonka denndaangal jaayɗe gonɗe e leydi hee, e dow yamiroore hooreejo keso njuɓɓudi ndii (jaayɗe binndeteeɗe, jaayɗe nanyiyngo, jooɗaniiɓe jaayɗe tumarankooje e leydi hee, lowe geese, ekn.)\nEɗen ciftina wonde Fooyre Ɓamtaare ko jaaynde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM) sosnoo e hitaande 1980, yaltoore e ɗemngal Pulaar, kayre woni wootere wajjere yaltoore e ɗemngal ngenndiwal gaa-gaa Arab.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/11\/09\/une-mission-de-la-hapa-dans-les-locaux-de-fooyre-%C9%93amtaare\/","date":"2020-11-27T15:02:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141193221.49\/warc\/CC-MAIN-20201127131802-20201127161802-00407.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5401467681,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5401467680931091, \"wol_Latn_score\": 0.25914865732192993, \"lln_Latn_score\": 0.03608148172497749, \"fra_Latn_score\": 0.025707559660077095}","num_words":179,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNgurdam funeyaagal\nKoɗo men hannde ko Dokteer Ahmed Tukur Umaru, jannginoowo faggudu to duɗal mawngal Ƴoola Najeriya\nNiijjeer: moy woni Muhammed Bazum?\nTaariindi: toppitagol ne'ugol kulle ladde hirnaange Afrik\nAlhaali renndugol e ƴiiƴam mum maa hiɓɓiiɗo ɗum\nBukina Faso: mawningol ñallal winndereyankowal ɗemɗe muynaaɗe.\nSenegaal: Mammadu Mustafa Njaay, jaayndeyanko no taskoo piilol Usmaan SONKO\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenirawal. Nafa maggal e no ngal ɓamtorta\nYuusuf JALLO hooreejo waldeere Sukaaɓe Jokolɓe Daraniiɓe Fina-Tawa to Burkina\nHakkeeji woppugol golle, batteeji mum e nder faggudu\nJonnde G5 Sahel to Njamena laamorgo CAAD\nKo woni miijooji mon ko faati e fuɗɗitagol Ebola e nder Gine?\nTummbondiral G 5 sahel Njamena laamorgo CAAD\nWallifaaku: Haaruuna JOOR e deftere makko Jom galle « gorko » am e gollanoowo kam golle nder suudu.\nCAAD: lumndiiɓe laamu ndentii ngam liddaade hooreejo leydi ndin\nBattane ñawu Koronaawiriis e taariindi\nBenen: Leydi araniri e nder aduna on ka newagol sincugol faggorɗe ngalu\/ Aamadu Haamidu faggiyanke\nNiijeer: Tiiɗormaaji (torraaji) dewlinde sukaaɓe rewɓe \/ jantoore David Muhammed\nAlhaali rewɓe dillooɓe e baŋŋe dawro (politik)\nFoolotiro \"Chan\" ko honɗum woni yi'ande mon\nMammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nAlhaali ngurdam janngooɓe e duɓe mawɓe walla jaaɓi-hattirɗe Afrik\nCHAN: miijo mon e kawre adi-timmal e timmal ngoo foolotoro\nCellal: Ñallal adunayankowal Kanseer, Dokteer Muhammadu Bashiir BA\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/afrik\/","date":"2021-02-28T15:05:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178361510.12\/warc\/CC-MAIN-20210228145113-20210228175113-00609.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8857857585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8857857584953308, \"fuf_Latn_score\": 0.0776849314570427, \"fuh_Latn_score\": 0.02185879275202751}","num_words":240,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.891,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gollingol sukaaɓe ko renndinde denndaangal golle pakitɗe kiiɗooje sukaaɓe e cukaagu mumen, kuccam mumen, ndimaagu mumen, neɗɗaagu mumen, faljo jaŋde, kaƴƴingol ɓanndu nduu ekn. Gollingol sukaaɓe, ko tiiɗallaaji winndireyankooji ɗi kaaɗaani tan e leyɗe baasɗe, kono yettiima e leyɗe galɗuɗe ƴellitiiɗe. Fedde UNICEF hollitii fotde 160 miliyoŋ cukalel tuggi duuɓi 5 haa 14 ko gollinteeɓe. Miliyoŋaaji jeetati piccal nay ɓeydiima e duuɓi cakkitiiɗi ɗii. Ɓeen sukaaɓe kaaɗaani tan e gollineede, kono kadi ngalaa hakke winnditaade ngam heɓde kaayitaaji keɓtinirɗi jeyegol mumen leydi. Gollingol sukaaɓe noon, ine heewi mbaydiiji, eɗen mbaawi laworaade ɗi hono nih e kala heen ciirol ndokken ɗum anndinoore mum heeriinde.\n- Gollingol sukaaɓe nder duɗe janngirɗe\nDuɗe Qur'aan ɗee ko hono no yoga e duɗe jannginooje Farayse nih, e won mbaydiiji no ngollinirta sukaaɓe nih. Sukaaɓe roƴanooɓe boowe denndaaɗe, jehe, laabi ine nguuri e njelaari gila puɗal haa mutal. Kala e maɓɓe koriiɗo sakkeede, suusaa hootirde juuɗe ɓole. Ɗiin kulhuli, addani ɓe ƴeewoyde golle ko wayi no rufoyde kurjuru, roondaade njeeyguuji, fittude ekn, ngam yoɓeede daña ko nawti. E tee ne, ko ɓe njoɓetee koo alaa no wayi. Haɗataa noon ɓe ngollinee golle ɓurtuɗe mbaawka maɓɓe, roondeede doŋle tedduɗe kadi kala no gollinoowo oo weliraa ko noon gollinirta ɓe haajaaka ƴeewde semmbe cukalel ko hattani e ko hattanaani ngati wonaa ɓiyum mo jibini e reedu mum. Ine waɗa sahaa so ɓe koriima dañde hay ɗeen golle baawnateeɗe, hulde hootirde juuɗe mehe ine duña ɓe e nguykaaji maa waalde e laabi nokkuuji joñiiɗi kadi kulɓiniiɗi tawo ngel miijotaako nguurndam maggel woni ko semmu huunde kala ine waawi heɓtaade ngel.\n- Wasre e baɗe jooɗtoriɗe kuccinteeɗe e sukaaɓe rewɓe\nKuutoragol sukaaɓe rewɓe, renndude e mumen maa sakkitaade ɓe ko geɗe baɗtinooje ruttiyankooje deɓooje e heddiiɓe ɓee haa mbaɗta ɗum meccal, ngati waɗtude yiyrude kopporeeje keewɗe ɗe jahdiiɗo mum jogii maa comci jooɗɗi coormirteeɗi walla cuɗaari. Ngol ɗoon kuutoragol noon, rewɓe ine mbaɗiree heen pitti maa waawnere hoomtude ɗumen gila nde calotoo haa njaɓtora wonta macciɗinaaɓe. Ɗiin pitti hay worɓe ndaɗaani heen. Ine waɗa rewɓe mawɓe alɗuɓe gijortooɓe maa hoomtirooɓe noon sukaaɓe worɓe ɓe gollinta e galle. So cukalel mahiima e ɗeen geɗe jooɗtoriɗe ine baɗtina e fitti-renndiwal mum, jeyaa ko e mbaydi ɓurndi bonde e kuutoragol sukaaɓe. Cakkitagol sukaaɓe rewɓe maa rewɓe mawɓe gijortooɓe wondude e sukaaɓe worɓe jokkolɓe, ine adda rafiiji keewɗi, ko wayi no Sidaa walla reedu ndu yiɗaaka en kaalaani noon rafiiji jowitiiɗi e foofaango.\n- Gollingol cukalel nder galle\nCukalel fotaani rokkeede tan wellitaare timmunde, ine hayoo tawo ndiga alaa golle tolniiɗe e mbaawka mum ɗe rokkaa. Alaa e sago anndinee golle galle, ɗe semmbe mum hattani, tawo alaa rewam mbaɗtinoojam e cellal ɓanndu nduu.\n- Gollingol kaanngol jaɓotoongol : ko golle koyɗe, ɗe cukalel gollintee nder galle tawi muusaani e mum. Ɗeen golle ko ballitooje tiiɗtinde terɗe maggel e udditgol maa peertugol hakkille oo ko wayi no jaŋde, nelal, lawƴugol kaake, pittugol, baɗgol ataaye ekn.\n- Gollingol ngol haanaani jaɓotaako : ko golle duumiiɗe tedduɗe, ɓurɗe semmbe maggel, ɗe ngel alanaa hattan tammbaade, baawɗe addude e maggel tayre. Woto ɗeen golle, pawondire e maggel tan, teppa ngel tonnga ngel haa ngel horoo janngoyde walla leeltina ƴellito ɓannduyankeewo maggel. Ɓuri hulɓinaade kadi, ko ngel ɗaccee e boylugol.\n- Gollingol sukaaɓe e dow mbeddaaji\nGollinde sukaaɓe e dow mbeddaaji lemlemi gonɗi e semmu, teeŋti e laabi celi ine waawi saabaade paatagol joom mum. Ko wayi no, carwagol mburu, ñootgol paɗe, wonde jula-balabel, lawƴude otooji ekn. So cukalel jibinaama e sato baasdoolaagal, engel duñee e ɗanngal suuɗsuuɗoondu rewra e laaɗe faade doŋre Orop duunde Kanarii. Yiyde sukaaɓe macciɗinaaɓe gollinteeɓe, ine saɗti ; ko waɗtaaɓe kuutorɗe suuɗaaɓe e mbaydiiji ceertuɗi, banndiyaagal, njeeygu dorog, naatneede e konuŋkaagu lawɗungu sahaa kareeli…\n- Peeje dartinooje tem gollingol sukaaɓe\nMomtugol ngol gollinegol foti duggireede ko gila ɗo ɗaɗi mum ceŋii too, 112 miliyoŋ cukalel gollinteeɓe e calɗi ndema, 31, 4 miliyoŋ gollinteeɓe e sarwisaaji e 16,5 miliyoŋ gollinteeɓe e mbaylaandi. Heen 28% jogiiɓe tuggi duuɓi 5 haa 11. 35% ko jogiiɓe duuɓi 12 haa 14 naatnaaka e jaŋde. Jiidaa e 79 miliyoŋ nder maɓɓe ko gollinteeɓe, golle kulɓiniiɗe waɗɓe nguurndam mumen e semmu. Ittugol gollingol sukaaɓe, laatotaako ɗoon ɗo jojjanɗe maɓɓe njojjitaaka, ciynaaka. Jojjannde yummaare daɗɗiinde cukalel ko jannginde ɗum, wuurde e taariindi ndeeƴndi, ndeenaandi, ko sarɗiiji potɗi tabitineede. Haɓaade wasre fawaande e rewɓe, cowagol baawnengol, cowagol ngol yiɗaaka, baɗe jooɗtoriɗe renndoyankooje e pinalyankooje kam jogagol bonngol.\nJP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"http:\/\/golal.info\/gollingol-sukaa%C9%93e\/","date":"2023-11-30T03:34:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100164.87\/warc\/CC-MAIN-20231130031610-20231130061610-00736.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6217114329,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6217114329338074, \"fuh_Latn_score\": 0.18616235256195068, \"ffm_Latn_score\": 0.14619150757789612, \"fuf_Latn_score\": 0.030246712267398834, \"fuq_Latn_score\": 0.010790903121232986}","num_words":702,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"KWASAM NAGGE kwasam Nagge ɗum kwasam on belɗamm majin wobbe wii wala bana man haa welugo ma. Dum ɗoh mari ndakam (sweetness), dum doh mari nafu boh haa balli himɓe majin nafu man yotti on je baa nasara ma wii wala ko kwasam acci haa nafu nder balli himɓe. Kwasam man ɗon wartah daga haa endi (breast) nagge mai on, Amma wiige tan mari kwasam mai ngam kanjum on woni ndeuro.\nkwasam ngurto too jam haa wiige man inde maajam \"biraadam\" ƴaake ɗum wurtata mah dum doh wali jaw, Amma to bee launi dam bo wodi kettugol wa data haa dow maajam kanjum on be wi'ata leybol kanjum boh doh nafa haa nyaudiigu majin. Toh biraadan man dalina ma ko accama waali boh dan wartan \" pendiidam \" wabbe boh doh wii dam \"lammudam\" kanjam ma dam beldam masin amma kanjam kam sebe kautu eh (sugar) be yarirtadam,wobbe kam boh wanna dam dakkere fuu, wobbe boh chobbal ( additives) wannatadam amma be doh yara dam ko wala dakkere be chobbal mai fuu, dokam jongitiri no goddo yidi on yarata dam.lammudam mai ko pediidam kam no dam wurtiri be yarata dam.\nto jama'aje doh on sedda nder hala kwasam nagge, en timminan wolde Ahmin be hotekuke shawaraji dow kalamo mai yarugo kwasam fuu dabbita yara ngam dum be nafu majin ha belli himbe, kuma dam beldam majin boa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Kwasam_Nagge","date":"2024-02-28T07:23:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474697.2\/warc\/CC-MAIN-20240228044414-20240228074414-00536.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9969168305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9969168305397034}","num_words":224,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.031,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A curated collection of free learning resources!\nBooks\nBrowse 4 books in Fulah. Start by selecting your level Browse 4 books in FulahSelect your level\nAwdi Cewndi: Geccawol Wanderimam Danasabe\nE nder kabbare wannde dow diirtorawo caɓɓal Mambilla nder waylaa – walandu Fuma Najeriya, ɗon binngel gonngel huwaynoo nder njaayri gongel howlaade e Inna muum.\nMo nanataa alu nantaa Allah hoynu\nƊum habaru baccel gonngel ngel mawnintaa danyooɓe e mawɓe maagel nder gelle maɓɓe.\nBatte weelo\nBatte Weelo, fooxan wujjugo haa esiraawo ngam hevgo nyaamdu xum kanyum vurda wanyeego haa aadi Fulve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/freelearning.io\/ff\/?changedLanguage=Fulah","date":"2020-08-04T06:06:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735860.28\/warc\/CC-MAIN-20200804043709-20200804073709-00046.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989777803,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.998977780342102}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.09,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Perefee mo Ndakaaru yaltinii kaayitol ngam hollitde yeeyoobe toon koko eggintee.\nÑalawma 12 lewru nduu noowaamburu 2017 waɗii ngartam mawɗam e nder renndo Wurosoogi. Kala hitaande ooɗoo jiyaaɗo Allah ina rewtoo e felo jinnaaɗo mum hono Ceerno Ahmadu Alfaa Ñaŋ lollirɗo Ceerno Boynaaji RTA to bannge lappi jokkere enɗam. Njillu waaju fayde e juulɓe, o waajiima e ɗemngal makko ceningal, jeewte guurɗi egginooje ɓernde juulɗo fayde […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/renndo\/","date":"2017-11-18T09:53:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804724.3\/warc\/CC-MAIN-20171118094746-20171118114746-00448.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7677227855,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7677227854728699, \"fuh_Latn_score\": 0.13148073852062225, \"ffm_Latn_score\": 0.07464168965816498, \"fuq_Latn_score\": 0.02313563972711563}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.568,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Makka ko Innde renndinndeMakka ina waawi ɓaggeede e fannu Puɗol.\nTeelal Makka ko Makka, keewal mum ko Makkaaji.\nWutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli.\nWuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/236","date":"2019-11-19T00:43:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669868.3\/warc\/CC-MAIN-20191118232526-20191119020526-00065.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.79342103,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7934210300445557, \"fuh_Latn_score\": 0.11360469460487366, \"fuf_Latn_score\": 0.07706812024116516, \"fuq_Latn_score\": 0.01122316624969244}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.495,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala ko ina moɗee walla ƴakkee moɗee so aadee walla kulle keyɗii.\n|Wowlaandu||Firo||Teelal||Keewal||Innde|\n|Ñiiri||Ñaamde defiraande gawri jiiɓaa haa siforii no ɓakke nii.||Ñiiri ndi||Ñiheele ɗe||Ñiheele ɗe|\n|Gosi||Ñiiri peewniraandi ceŋle (walle gabbe timmuɗe) laawaaɗe e ndiyam pasɗam. Ina heewi ɓeydeede kosam, suukara walla lamɗam||Gosi oo||Gosiiji ɗii||Gosiiji ɗii|\n|Hoorde||Waasde ñaamde, yarde gila puɗal haa mutal. Ko diine heewi lonnginde yimɓe yo koor. Diineeji keewɗi ina mbaɗi sahaa nde rewɓe ɗumen poti hoorde. Sahaa lislaam ko lewru koorka ( Ramadaan )|","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/categories\/view\/6","date":"2019-12-09T09:00:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540518337.65\/warc\/CC-MAIN-20191209065626-20191209093626-00255.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5611950159,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5611950159072876, \"ffm_Latn_score\": 0.2136787325143814, \"fuh_Latn_score\": 0.11074238270521164, \"fuf_Latn_score\": 0.046925127506256104, \"snf_Latn_score\": 0.02967834658920765, \"fuq_Latn_score\": 0.024222102016210556}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaare alhaali Mali caggal nde guwerneman keso oo feññinaa\nSaakitaama ñannde :\nCaagal nde gowerneman keso waɗaa to Mali, Moktar Waan, ngardiiɗo jaagorɓe e hooreejo laamu hakundewu Bah Ndaawo nangaama. Bubakar Bokuum, hertorɗo dowaro, no arta e no ngonka laamu ngu. E bi'ol makko, no gowerneman oo waɗiraa non lumndiiɓe laamu e sosiyete siwil weltaaki e mum. Faadu haala Aamadu Baro BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210525-taskaare-alhaali-mali-caggal-nde-guwerneman-keso-oo-fe%C3%B1%C3%B1inaa","date":"2022-08-14T10:05:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572021.17\/warc\/CC-MAIN-20220814083156-20220814113156-00646.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8803212643,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8803212642669678, \"fuh_Latn_score\": 0.062498778104782104, \"fuf_Latn_score\": 0.0270319152623415, \"ffm_Latn_score\": 0.024314986541867256}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.76,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Roosiya (maa Riisii) ko leydi moolanaandi hakkunɗe Yuroopu e Aasiya un leydi ndin saalorde lawol ndi ta leyde edi hoowii fuunaa yuroopu en e woila Aasiya. Kairi nwooni leydi nburdii maugu ndi Duniyaru e gebbe laati ngoodudi e njajirka murabba,iji kilomiteer (6,612,073sq mil) nden ndi hauti haasiire goo,o eder jewetatlatii ndun njairi njonde nde Nduniyaru. Roosiya ndi diiwii gebbe sappo e goo,o nden edi waadii kherol e keyde sappo e jewego, o ngonde bawal, nburgal nduduki ko ndiye leydi e nduniyaru. Kairii ke leydi ndi njewedidii nburdii duudirka yimbe nden leydi nburdii ndudgo yimbe e yuroopu godu ndin nduudirka yimbe miliyann 145. Gelle Maude Leydi ndin ndenbo gelle nburde nduudirka kanje ngonii Moscow, gelle nburde nduduki gaba ngo,o eder yuroopu. Saint Petersburg hanje ke nwuudu neesuji leydi Roosiya ndenbo gelle ndidorje nburde maugu. Luttude gelle Maude nde kautii e Novosibirsk yekaterinburg, Nizhny Novgorod e Kazan. Fuunaa slave nbe ngurtoike e konooni henditorde nde ndun wawaata anduutugo nbe e yoroopu hakkunde kaarnuji 3 e 8AD. Diiwal Kievan Rus etaa hakkude (shaaka) gal ummmrii eder nkarniji ndi 9-eder 988 gal njabii Kiristaaku ndun Orthodox Ngada Hautude Byzantine. Rus nbaawo ndi sarkitake ndenbo eder maude lamnbe mabbe, Grand Duchy ndun Moscow ndun ummake. E fuddugo kooniwol gool 18, Roosiya ndi yaaji sembe e kaawol moobuugo hautaki e njuutuki gam hebgo ko fuddii wargoo hautugo Roosiya.\nFuddirde Inde Roosiya[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMauɗe ɗistinirde: inɗe Roosiya e Ruthenia inɗe leydi Roosiya heɓoyi yiwoɗi gada leydi Rus, gonɗi leydi ɗi hakkuke latiɗi fuuna Slavs ɗi ɗuɗirka yimɓe fu e non inɗe ɗe joddake eɗe jodde anɗaɗe e ɗistinore ɗe gaɗa ɗenbo leydi ɗin luɓɓe fu joɗiɓe ɗermari eɓe noddiraɗi leydi Roosiya gamma limtuɗe ɗenɗen diiwal gada luttuɗe diiweɗe ɗun heɓoyi eta gun mari eɗun hollaɗi e dau Kievan Rus eta ɗistinore zaman. Inɗe Rus e hore mare ɗe wurtake gada yimɓe Rus artuɓe hautuɗe ɓe shoggu ɓe nosu e honoɓe ɓenɗon ɓaguɓe gada hultano dallol Baltic ɗenbo ɓe tiggi gonɗi leydi eɗi nonuɗi Novgorod gondi gaɗaɗen latiɗi Kievan Rus. Anɗinore innorde ɗe Medieval ɗe innde Rus. Kaire woni Ruthenia ɗiɗun hutiri e ɗen marii gotal gada ɗer ɓii gal ɗungal gam geɓe ɗe Slavic e ta fuuna Orthodox, ɗem be ko ɗuɗufu e jonɗe bi'igal gal leydi Rus. Innde leydi ɗin ɗe jonii_________ Roosiya ɗe wurtoike e gada innde Girka ɗe Byzantine ɗe Rus; ______ Rossia ɗe ɗun winɗi ______ (Rosia) noddiraɗe [Ro'sia] e ɗer Hellenancire ɗe zaman. Gal ɗun foɗi hautugo lawol hogol ɓiɓɓe leydi ɗin Roosiya hanjun ke Roosiya'en e ɗer Turankore.\nE wodi biyee kanje ɗiɗi eɗer ɗemgal Roosiyare be ɗun ɗuɗuri fassirgo ɗe yari inngilisjo e ko joɗi Roosiyare – Gotun bo hanjun wonii ______ (Rossiyane) lati honlinɗe ɓe leydi Roosiya nato hauti e hollugo lasgol ba.\nNeesuji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nMawɗun distinorɗun neesuji Roosiya\nBoishoi wuro fijirde tokkirgo go e Moscow neesuji Rasha ɗi keɓoyi harande e ta lawol distinorde ummatore inare ɗe – ɗe woni ɗen bo e jajirka majun neesuji dinna e jodagu e hollurgo hirnawol duniyaaru. Winɗaɓe e anɗuɓe lasgol Roosiya ɓe yabi gamol bongol faaro maruki yumuki Turanko'en. Ha e jonii Roosiyanko'en ɓe gaɗi inɗe sombe e bauɗi e hiɓɓe ɗenno. Balle, fiijjoje, ɗuɗugo e gure ɗere-ɗere filmi. Ha e ko jonni ummatore ɗe hokki balle artuɗe e kononini tayaka e gollirka e jiituki ko yaari dau kode.\nRoosiya e go wodi wuro e go ɗun inaje distinorde go UNESCO 3019 gada ɗer maɓɓe neesuji ɗi e bo ɗen goɗɗe gutule 27 ɗon ɓali eɗer goɗɗeje ɗe ɗun siryi. Mawɗe leddi Roosiya ɗe duniyaaru hanje ma ɗe yaɓi gamol faaro sakugo neesuji Roosiya e fuu dunjaru – halama leydi ɗi Roosiya shila ga ko e ɗiɗi ɗun heɓi fuɗɗaɗe tun zaman Tsardom, ɗenbo e ɗi ɗer Toggore makamiji e shaidaki. E ɗun wada kaute e Bear Roosiya e inna Roosiya. E ɗau Areji ɗi kononi leydi ɗin. E ɗun Hosha goyaɗi matryeshka e ɗau nan dirɗun neesuji Roosiya.\n\n\nAlbaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Faransi | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Roosiya","date":"2023-02-04T14:31:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500140.36\/warc\/CC-MAIN-20230204142302-20230204172302-00593.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9975284338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975284337997437}","num_words":692,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñallal 14 09 2017 pottital jannginooɓe, rewindtooɓe, kalfinaaɗo jaŋde ɗemɗe ngenndiije falnde Maatam Demmba Sumaare kame kalfinaaɗo jaŋde ɗemɗe ngenndiije Diiwaan Maatam Usmaan Bah to cuuɗi men Lewe Ngenaar e nder diiwaan Maatam, falnde Maatam, renndo teeru mo Oogo. Sabaabu ngalɗoo ñallal ko gostondiral miijooji peewtuɗi ooñtugol jaŋde to bannge heblo binndanɗe, peewnugol ciimtol dokkirooji kabaruuji laaɓtuɗi to bannge duɗe ɗe. Ooɗoo ñalawma waɗii wune no feewi. Joom wuro ngo e denndaangal ɓesngu wuro njaɓɓiima golle ɗe no haanirta nih. Ƴaro baali, yeewtere dingiral yuɓɓini ndeen yeewtere ko Mel ayninaa Joob toɓɓere suɓaande ko jaŋde ɗemɗe e karalleeje kese ɗe. Yanti heen ko uddugol yontere momtugol humambinaagu teddiniraa ko Aamadu Jaañ. Golle ɗe njahrii no haanirta nih.\nBookar Sek Gawlo Ngenndi Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-pottital-jannde-e-heblo\/","date":"2017-12-17T21:17:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948597585.99\/warc\/CC-MAIN-20171217210620-20171217232620-00316.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8031193018,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8031193017959595, \"fuq_Latn_score\": 0.14861024916172028, \"fuf_Latn_score\": 0.021022576838731766, \"fuh_Latn_score\": 0.01329787727445364}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.709,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"TILSUGOL HAƁUDE E SATTINOOƁE DIINA\n(JAWTUDE MIIJOOJI YIMƁE SATTINOOƁE DIINA)\nWALLIFIIƁE NDE DEWTERE WO MOODIBAAƁE SOWRE\nDOKKAL\nهذا الكتاب هو ترجمة النسخة العربية من كتاب الجهاد في مواجهة الغلو في حوض بحيرة تشاد إلى لهجة الفولاني\nNdee dewtere wallifaama ngam weltanaade moodibaaɓe meeɗen annduɓe Diina de ngolliri ɗum, de kaɓi e miijooji bonɗi e yimɓe sattinooɓe Diina, na jeyaa e ɓeen moodibaaɓe ɓeen:\n- Seeku Jaafara Mahmuudu Aadama Kaanu\n- Seeku Mohammad Awwal Albani Jariya\n- Seeku Ibrahiima Abdullaahi Gumaari Mayduguri\n……… E ko wanaaɓe fu.\nAlla hinnooɓe yaafooɓe ɓe fu\nبسم الله الرحمن الرحيم\nUdditirka\nMi fuɗɗirii innde Alla jom hinney kuuɓuɗu, jom hinney keeriiɗo,\nDewtere nde wo wiɗito reentinngo miijooji yimɓe sattinɓe Diina, wiiɓe ko njogii e ko anndi tan woni goonga, kala ko wanaa ɗuum wo fewre haannde haɓeede. Dewtere nde na haala haala maɓe, na jawta konnguli maɓɓe, na holla bonanda diina maɓɓe.\nNdee dewtere wo laawool poocciingol wonande oon kaajaaɗo faamude diina low laaɓal e jokkunde no Kuraana e Sunn Nulaaɗo maakiri.\nNdee dewtere na tuungitii dow konnguli moodiɓɓe diina islaam, haawniiɓe e dewal, konnguli ɗiin ta ittaa nder defete maɓɓe tuuganaaɗe.\nFeendaare dewtere nde wo humpitinde yimɓe e hollude ɗum en laawol faamude miijooji yimɓe bonnooɓe Diina, e tindinde no miijooji maɓɓe mbaawiri jawtireede e bonniteede, e laawol ngol neɗɗo haani jokkude saanga haaja yeddundurde e maɓɓe e hollude ɓe goonga.\nDewtere nde wo tata paddotooɗo sukaaɓe hayeeɓe e yanude nder tuugol yimɓeeje heeforɗinooɓe alsilaami'en, ittooɓe yonkiiji dow ɓolum.\nhttps:\/\/albayan.ws\/file\/2021\/09\/TILSUGOL_HAƁUDE_E_SATTINOOƁE_DIINA_Nigeria_Book.pdf","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/albayan.ws\/tilsugol-ha%C9%93ude-e-sattinoo%C9%93e-diina\/","date":"2023-06-07T15:16:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224653930.47\/warc\/CC-MAIN-20230607143116-20230607173116-00484.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4748783112,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47487831115722656, \"fuh_Latn_score\": 0.3961043953895569, \"fuf_Latn_score\": 0.08904659003019333, \"ffm_Latn_score\": 0.025154931470751762, \"fuq_Latn_score\": 0.012298062443733215}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lappol pelle pinal Muritani ngam semmbinde dallinannde ɗemɗe ngenndiije ɗe njuɓɓini, wonanii ɓesngu Haayre Golleere fartaŋŋe mawɗo sosde heen Fedde Ɓamtaare Pulaar Catal Haayre Golleere. Hade ɗiin lappi yuɓɓineede, wuro ngoo ɓooyii yiɗde darnude catal. Hade ɗum nih, tawi mawɓe wuro ngoo e sagataaɓe ɓee kala ɗaɓɓiino nde duɗe Pulaar ndarnetee he leeɗe ɗee kala. Gardiiɗo wuro ngoo, jaɓɓii ngoon miijo batu yuɓɓinaa nder galle makko ñande 15\/07\/2022 ngam winnditaade yiɗɓe jeyeede e Catal Haayre Golleere. Ñande 17\/07\/2022, lappol Pelle pinal ɗee naati wuro ngoo, yeewtere mawnde yuɓɓinaa to jehre, mbeefeegu yimɓe ngari nootitaade heen.\nCaggal nde Ceerno Muhamel Muniiru Sih udditiri Qur'aan tedduɗo oo ko Bookara Aamadu Bah, hooreejo FƁPM, gardiiɗo lappol ngol, ƴetti konngol, anndinde ɓesngu wuro ngoo faandaare lappol ngol. Nde ngal daawal gasi, o waɗi wejo yowitiingo e nguurndam e golle Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. O haali nafoore wonnde e janngude ɗemngal mum neeniwal, sodorde yaawnde, feɗɗitoore cukalel, waawde heɓindaade ɗemɗe goɗɗe. Jannguɓe Pulaar heewɓe meeɗnooɓe jeyeede e Fedde Ɓamtaare Pulaar, wonanii ɗumen felso goro, arngo e ŋaaŋaaɓe njumpii e ndee toɓɓere.\nGardiiɗo kuuɓtidinɗo ekkol Haayre Golleere, Demmba Umaar Gey meeɗnooɗo gollaade duɗal ɗemɗe ngenndiije, teeŋtinii nafoore fuɗɗoraade ɗemngal mum neeniwal. O anndinii yimɓe duɗe jarriborɗe ɗemɗe ngenndiije sakkitii doosde ko e nder Haayre Golleere. O rokki yeru yoga e elewaaji makko tawtorenooɓe yeewtere ndee, fuɗɗoriiɓe janngude hiisiwal e Pulaar, ko wayi no Umaar Jallo nehooɗo ñaaki, Kaaliidu Maar gollotooɗo e diƴƴe ekn waɗatnooɓe C sukaaɓe adiiɓe heɓde bakuuji mumen nder wuro ngoo.\nÑande 20\/07\/2022, batu nguu jooɗii to galle Umaar Alhajji Caam e tawtoreede helifaaɓe wuro ngoo, udditi batu nguu ko mawɗo wuro, Jallo Maamuudu. Kanko e almaami jamaa Ceerno Ibraahiima Joop ɓe njeyaa e adiiɓe soodde karte fedde ndee. Ko ine wona capanɗe jeeɗiɗi neɗɗo winnditaama, soodɓe karte mumen. Yiilirde ardotoonde catal ngal, toɗɗaa :\nHooreeɓe teddungal : Joop Abuu Hammadi e Umaar Paate Caam\n1. Hooreejo : Abdarahmaani Sih\n3. Cukko-hooreejo : Kummba Maamuudu\n4. Koolaaɗo kuuɓal : Kajjaa Bah\n5. Cukko koolaaɗo kuuɓal : Umaar Alhajji Caam\n6. Kalfinaaɗo jaŋde : Jallo Maamuudu Mori\n7. Kalfinaaɗo kumpital e jokkondiral : Njabel Njaay\n8. Kalfinaaɗo ngalu : Kummba Baaba\nYiilirde ndee waɗii batu cakkitiingu ngam yuɓɓinde heblo heñoraango wonande jannginooɓe ɓee, tawi tuugnii ko he defte Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. Nde ƴettii ɗeeɗoo pellitte :\n– Udditde duɗe Pulaar nder leeɗe wuro ngoo kala e galleeji seerenɓe\n– Waɗde duɗe gaggaaji, tawi njanngintee ko Pulaar\n– Winnditde sukaaɓe tuggi duuɓi 6 haa waɗooɓe tolno 6 jaŋde lesre.\nCiimtol Umar Al Hajji Caam","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/08\/23\/haayre-golleere-sompii-catal-fedde-%C9%93amtaare-pulaar-he-muritani-f%C9%93pm\/","date":"2022-12-04T05:26:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710962.65\/warc\/CC-MAIN-20221204040114-20221204070114-00428.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4623269439,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46232694387435913, \"fuh_Latn_score\": 0.2742902338504791, \"ffm_Latn_score\": 0.16124239563941956, \"fuq_Latn_score\": 0.06568199396133423, \"fuf_Latn_score\": 0.029451509937644005}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.418,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Beti loor, kalfinaaɗo kala ko feewti e dewol e sukaaɓe e nder jaagorgal kalfinaangal postoji o waɗii kuccondiral e jaayndiyankooɓe ko faati ñalawma teddiniraaɗo rewɓe e sukaaɓe gollooɓe kala ko faati e karallaagal kesal. Hikka waɗi duuɓi jeegom (6) ko ooɗoo ñalawma na yuɓɓinee. Dille ɗee mbaɗata ko ñalawma 27-04-2017, dille ɗee puɗɗii, tawi tiitoonde hikka ndee ko ballondiral haa ɓeeɗoo sukaaɓe naatɓe e karallaagal kesal mbaawa dañde heen ngartam e njeñcudi moƴƴiri. ñalawma o hitaande fof na mawninee kono to bannge jaŋde nde na famɗi sabu so a limii to jaŋde to ko 20% tan woni ko janngata ko wiyetee siyaas. Ko ɗum waɗi ko wayi no sonatel en ko e jaagorgal ngal njeyaa naatni heen juuɗe mumen ngam wallondirde e maɓɓe . Ooɗoo ñalawma noon ko fedde ngootaagu winndere nde yuɓɓini ɗum sabu teskeede hannde o ko gannde e karallaagal kesal ko kañum jogii aduna oo. ɗum waɗi ɓe njiɗi ɓeydude fannu biyeteeɗo siyaas o haa ɓura ɗo yahrata ɗoo , ɗum waɗi ooɗoo ñalawma teddiniraa rewɓe e sukaaɓe huutortooɓe karallaagal kesal, ko wonaa ɗum koo kadi ma ɓe mbaɗane heblooji ko yowitii e gannde kese wonande caɗeele gonɗe e gannde e karallaagal kesal no ɓe potata waawde reentoraade caɗeele gonɗe heen ɗee ɗum waɗi ɓe njiɗi reentinde mbele kulhuli gonɗi heen ɗii ena mbaasa yettaade ɓe, sabu hannde ko wayi no watsapp, skype, facebook, nde wonde aɗa waawi wonde heen tawa nguurndam maaɗa fof ko e boowal woni ko ɗum saabii jaagorgal poste e jokkondiral karallaagal kesal yuɓɓini koolol (Caravane) ngam yahde e ekkolaaji ɗi hirjinde e jeertinde sukaaɓe rewɓe ɓe e duɗe jaaɓi haattirde ɗe sabu ngalɗoo karallaagal kesal ko goonga kala hannde mo huutortaako ɗum daɗete kono kadi reentaade caɗeele gonɗe heen ɗe ena moƴƴi, ɗum jey sabaabu ñalawma yuɓɓina tawi na waɗaa e teddungal Dr yaaya Abdul Kan, jaagorɗo postooji e ɓoggi jokkondire.\nABOU GAYE","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/kesum\/karalle-kese-jaagorgal-postooji-ummiima-wallitde-yontannde-ndee\/","date":"2018-10-17T23:12:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583511314.51\/warc\/CC-MAIN-20181017220358-20181018001858-00310.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7855595946,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7855595946311951, \"ffm_Latn_score\": 0.12340299040079117, \"fuf_Latn_score\": 0.050987523049116135, \"fuq_Latn_score\": 0.03366182744503021}","num_words":306,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bilkisu Muhammad Abubakar un binɗowo e woyla Najeeriya mo laati inɗema anɗa gaɗa mo waari tata e baɗal Hikayata 2018 ɗun BBC wadata.\nDistinorde margo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nƊun ɗanyi Bilkisu on e gelle Kano gonɗun shiyajun woyla faaro hirna hautugo Naajeriya joni ɗo'o non un jangowo e Janngirɗe Bayero Universy ɗun Kano inare e mo jangata Shari'ah bi a ɗun Law.\nNasru maako e BBC[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nHabaru maako dun mo windi ɗun inɗe Zama hanjun yaari mo jonɗe lattaki maako tataɓo e fiijo Hikayata ngo BBC Hausa ngo ɗun waaɗi e ndungu 2018.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Bilkisu_Muhammad_Abubakar","date":"2023-09-24T17:40:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00287.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9774953127,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9774953126907349, \"fuf_Latn_score\": 0.0220935195684433}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCukkagol debbo ko ɗum woni karhugol jokkondiral e makko\nWorɓe daraniiɗe wallugol rewɓe tawaaɓe e tiiɗallaji ɗum woni HE FOR SHE.\nNgozi Okonjo EWEALAA DEBBO jeyaaɗo Nijeriya toɗɗaama OMC\nKoddiwaar: Sunningol rewɓe aada jokkaaɗo\nRewɓe gollooɓe e karanlaagal rajooji\nÑallal adunayankowal ko faati e rewɓe e gannde walla wiɗto\nNiijeer: Tiiɗormaaji (torraaji) dewlinde sukaaɓe rewɓe \/ jantoore David Muhammed\nAnngal teddingol sari'aaji haɗuɗi sunningol sukaaɓe rewɓe\nAlhaali rewɓe dillooɓe e baŋŋe dawro (politik)\nKoɗo men hannde ko Jaariyatu BAH, hooreejo fedde Tuma'a e cippiro fii hakkeeji rewɓe\nDokteer Hawa Bokar LI-TALL woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde, Ko o wiɗtiyankeejo, winndiyanke, hertorɗo taariindi\nRewɓe gollanooɓe hoore mum\nÑawu rewɓe ɓe jibbingol bonni, no wi'ee e faransiire \"Fistule obstétricale\"\nAlhaali rewɓe konunkooɓe\nAlhaali rewɓe duwaaninkooɓe\nKoɗo men hannde ko Habsa JALLO, hooreejo walde rewɓe dillooɓe Burkina Faso\nRewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nDinngiral Rewɓe no yewta fii darnde rewɓe e coftal ɓalli\nHaram BA, jeyaaɗo Mali. hooreejo fedde walla walde AIAVA, Porofeseer Isa JALLO, fulfulde faaminiinde limoore 50.\nNgonka rewɓe gollooɓe muyninooɓe (ɓeyɓe)\nRewɓe e laamu\nSunningol sukaaɓe rewɓe, bonanda ko ɗum jogii, darnde sarooɓe (mawɓe), laamu, dokotoro'en.\nÑawu hunnduko rimrudu \"cancer du col de l'uterus\" e ɗemngal faransiire\nRewɓe gollooɓe meccal worɓe\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/rew%C9%93e\/","date":"2021-02-28T16:18:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178361510.12\/warc\/CC-MAIN-20210228145113-20210228175113-00625.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8990719318,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8990719318389893, \"fuf_Latn_score\": 0.0744459256529808, \"fuh_Latn_score\": 0.013552197255194187}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.821,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A curated collection of free learning resources!\nBooks\nBrowse 4 books in Fulah. Start by selecting your level Browse 4 books in FulahSelect your level\nGoongaaji tati Fowru\nNdamndi dawi na hajjoya, hawri e Fowru. Ndu wi'i ndu ñaamat ndi, so wonaa ndi haalana ndu goongaaji tati.\nAwdi Cewndi: Geccawol Wanderimam Danasabe\nE nder kabbare wannde dow diirtorawo caɓɓal Mambilla nder waylaa – walandu Fuma Najeriya, ɗon binngel gonngel huwaynoo nder njaayri gongel howlaade e Inna muum.\nBatte weelo\nBatte Weelo, fooxan wujjugo haa esiraawo ngam hevgo nyaamdu xum kanyum vurda wanyeego haa aadi Fulve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/freelearning.io\/ff\/?changedLanguage=Fulah","date":"2020-10-22T01:35:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107878662.15\/warc\/CC-MAIN-20201021235030-20201022025030-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9960848689,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9960848689079285}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuma coodanayka gomnati areje wii'éteka \"Bureau Of Public Procurement\" haa diwol Adamawa ñyande njaslaare malla Alamiisa, taskiti elto ngo ñyalde woore ngam famtinki nastinoɓe areje malla soodoɓe dow no kuuɗe ɗen dogginte dow laabi matootiral.\nElto ngon dogginama haa nokkuure wii'etende \"City Green Hotel\" ɗakki jangirde elto Mallum'en, wato \"Federal College Of Education\" Yola, ɗum hokki elto lee kala giɗɗo huuwiday e minestereji, pamari hukuumaji, ema jangirle. Nder diwol Adamawa.\nNder boliɗe maako haa lamar kan, Diractojo Mawɗo moo hukuuma kan nder diwol Adamawa, Mallum Abba Bello andini e wii'uki elto ngon waajibu, ngam dilluki e jamanu kal-kal.\nBello Umar wii elto ngon waɗama noo haani, haa wakkatiire haanunde. Nden o mani Gomnajo diwol Adamawa Alhaji Ahmadu Umaru Fintiri e tiiganki hukuuma kan, ngam ka doggina kuuɗe maaka no haani.\nE ko nandi e kan man, Diractojo Mawɗo on, mani ardiiɗo hukuuma kan e kuudidiraaɓe maako e tiinaare maɓɓe ngam yiigo taskaram kan ka dogginama no haani.\nBello Umar mani heɓuɓe elto ngon ngam yalɗirki taskaram kan, owii ka waɗama takanas ngam ɓesdana ɓee faamu\/ilmu noo kuuɗe ɗen dogginte dow laabi maatootiral.\nOwii minestereji kuuɗe\/golle ena faggudu\/ceede, ɓoyma puɗɗi sooduki areje kuuɗe\/golle haa dow laabi maatootiral.\nIsa Sajo Lekki, nde o wolwanno dow darnde eltaɓe ɓen, o yettake hukuuma \"Bureau\" e taskitanaki ɓe elto ngon, nden o nodditi\/ƴewniti luttuɓe ɓee kuutinira ilmu\/andal ngal ɓee keɓi banno haani.\nSarde\/yaake lamar kan dogginte, eltaɓe ɓen mbaɗii ƴamɗe, nden ɗum jaabanake ɓee ƴamɗe maɓɓe.\nBindol: Hassanu Giɗaɗo Suɗi(KRI)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2021\/08\/21\/3793-2\/","date":"2021-12-05T01:37:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00085.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9980968237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9980968236923218}","num_words":245,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hoosuki jabruɗe firlutuki fannuwol kiita dungaama haa ragare mobre hiitooɓe nde hukuuma kiita lesdi Naajeeriya taskiti haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriya.\nMawɗo hiitooɓe lesdi Naajeeriya, Justice Walter Onnoghen, mo hiitoowo Justice Mary Odili wakkili mani yerduki haala kan, haa O wii ɗum fa'al yeeso on wuttudu kiita lesdi Naajeeriya heɓi bee non maajum, nden jabruɗe ɗen wallitan her ta'yuki kiitaaji nder wakkati e ustuki torraaji.\nMobre nden mooɓunde kala marɓe juuɗe nder fannuwol kiita lesdi fuu woyɓi fannuji ceeduɗi 17 hooranteeɗi hakkilo, iga yebre firlutuki fannuwol kiita, ta'yuki kiitaaji nder wakkati, rento lesdi e hokkuki wallinde her gasnuki cuɓi gongaaji marɗi adilaaku dogginaama nder lesdi.\nArdiiɗo on andini dow jabruɗe kese ɗen wallitan her hurguki kala gannuɗi ɗi yebre kiita lesdi Naajeeriya habdata fuu.\n\"Kaɓɓol ngol wurtinan laabi kiita boɗɗi marooji gonga adilaaku eko Naajeeriya'en tammirta wuttudu kiita fuu,\".\nMinistaajo kiita mo lesdi Naajeeriya, Abubakar Malami andini kaɓɓol ngol ɗo sawi kala ko maraa haaje fuu her firlutuki wuttudu kiita lesdi Naajeeriya.\n\"Jabruɗe ɗen wanginan ko maraa haaje fuu haa wadduki laabi gaawistinki kuuɗe kiita nder lesdi Naajeeriya.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/ardii%C9%97o-hiitoo%C9%93e-mani-jabru%C9%97e-firlutuki-wuttudu-kiita\/","date":"2017-08-17T09:37:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00321.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9200838804,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9200838804244995, \"fub_Latn_score\": 0.07975669950246811}","num_words":178,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.803,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Amerika Donald Trump tefri majaliisaaru mobgal lesde duuniyaaru hoosa jabrude nyadde dow lesdi koriya fombinaari sababu fondol balmi kesi ngol lesdi ndin wadi.\nArdiido Trump tindini fondol ngol dow tonyande on, nde O wi handi latta hujja ka hoosuki jabrude hombuki lesdi ndin naa e wonnuki wakkati.\nHukuumaaji rento nder lesdi Japan andini dow balmol ngol lesdi Koriya fondi doggi pargal ngal kilomitaaji 700 fodde ngol yana nder mayo japan dum buray njuutirka kilomiitaaji 500 tan bee lesdi Rasha.\nLesdi Koriya yiidi bee Kombe dudde ko yawti les ardungal lesdi Amerika hawtaade e majaliisaru mobgal lesde duuniyaaru ko nde latti de jamminaaki her fadduki lesdi koriya iga dogginki nufooji maari di tappuki e fonduki balmi karamdi kalludi.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/farilla-ngadden-ragare-jabrude-lesdi-koriya-trump\/","date":"2017-11-23T18:30:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806856.86\/warc\/CC-MAIN-20171123180631-20171123200631-00062.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9931539297,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9931539297103882}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nQatar2022: ko e dow diɗɗal walla diɗɗe afriknaaje honɗe fawɗon yaakaare mon e dow mum hikka?\nKoɗo men hannde ko Mamadou KUMEE, jaayndeyanke hertorɗo fukukoyngel.\nYi'anɗe mon e urɓa walla kuraaje kawgel CAN fijeteengel to Kamerun 2022.\nUrɓa kawgel \"CAN\" hitaande 2022 Kamerun.\nKoɗo men hannde ko Abuubakri BAH jaayndeyanke annduɗo lato balon\nKabrol alhaali Liyoneel Mesii\nLiyoneel Mesii ewii Barseloon caggal duuɓi noogay wonugol makko e ngal diɗɗal Españ. Oo latoowo balon Arjantin e FC Barseloon ko e alkamisa waynondiri\nFoolondiro diɗɗe Afrik fuku-koyngel adunayankowel, 2022.\nHooreyaaku dental fuku-koy,gal Afrik (CAF).\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/fuku-koyngel\/","date":"2022-11-26T19:58:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00118.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5967822075,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5967822074890137, \"fuf_Latn_score\": 0.3107910752296448, \"ffm_Latn_score\": 0.04319700971245766, \"fuh_Latn_score\": 0.025434141978621483}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Senegal Macky Sall relli burdube duudugo nder majaliisaabe kanyumma dadiri dager haa Cubi gadaad haa bakkeeje den.\nBe O wonndi majaliisaabe maako hebi koromje ko hewtani 82 nde nawliraabe bo hebi koromje 80 fu koromje den hewti 165 nder cubidin gadaadi nyennde Alat yawtunde.\nDoo on laati arannde ko majaliisaabe jam'iya laamata haa Lesdi ndin hebay kuriyaaji duddum iga 1960.\nJam'yaaji nawli raaji fuddi hebaago sembe iga cubi gadaadi nder Lewru Jenuary,wakkati be hebi nasaraaku nyaamuki galluuje kewdum hawtaade bee laamorde Lesdi ndin Dakar, Ziguinchor haa Fumbinaari enanta Waylaari Lesdi ndin.\nKadima jam'yaaji pamari hebi nyaamuki koromje 3 nder koromje den.\nLaabdum Wattam Cubi din anndinte haa hiitordu mawndu ndu Lesdi ndi tippu ngle toni wala gannudi goddi.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/05\/cubi-majaliisaabe-wadaama-haa-lesdi-senegal\/","date":"2022-10-01T10:39:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00784.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994258881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994258880615234}","num_words":117,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 15\/10 Caggal fitina e haala keewka e wuro Bamako laamorgo Mali, to sukaaɓe rewɓe fuki kaggu (basket) ɗaminanoo maa naw araa-raay, jooni wonti ko pooɗee nduure hakkunde ɓeen fettooɓe e ardiiɓe goomu basket oo.\nƊum waɗi hooreejo leydi Senegaal hono Wadd itti jaagorɗo kalfinaaɗo coftal ɓalli tottii ɗum Abdullaay Maktaar Joob garɗo e maɓɓe ko ɓooyaani.\nBaaba mum Kariim Wadd waɗii ko heewi waɗde, so rottude gila defnooɗo artaani. Ndeen jaagorgal kalfinaangal coftal ɓalli hono Fostee Jaata artaani njillu mum tawo etee ina woni e pooɗee nduuree hakkunde mum e sukaaɓe waɗooɓe fuku junngo kaggu (basket) e gardagol Baaba Tañnjaa, ɗoon e ɗoon o itti mo, o lomtini ɗoon Abdullaay Maktaar Joob gonnooɗo jaagorɗo kalfinaaɗo golle e mbaylaandi mum.\nKo kabaaru mo rajo e tele Senegaal fof kabri won'de Joob lomtiima Fostee Jaata e jaagorgal coftal ɓalli. Hikka waɗi duuɓi noogaas ko Joob wonnoo e ngaal ɗoon jaagorgal, gila 1988 haa (1992) e sahaa Abdu Juuf e lannda Ps. Hannde o tafii lannda makko kadi o yehii teŋkoyde laamu to Wadd e Pds.\nHade ɗum nih, e ñalngu batu laamu ɓennungu ngu, Wadd fuɗɗinooma « jamfaade » Jaata, sabu ko ndeen o wiyi haŋkadi kala nde Senegaal waɗata fuki coftal ɓalli maa wood nulaaɗo keeriiɗo ngam toppitaade njiɓɓudi ndii muum hay so jaagorɗo oo ina ɗoon.\nJooni haa njiyen ko hocceere jibini, sabu ko Wadd ari ko heewɓe ndewi ɗoon : Sose, Sosef Ndoŋ, Dawuuda Fay, Isaa Mbay Sammb, Mammadu Lamin Keytaa, e ko nanndi heen haa wayi no leydi !\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=873:coftal-allin-abdullaay-maktaar-joob-suaama-jaagorgal&catid=49:coftal-alli&Itemid=105","date":"2013-06-19T13:48:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708789647\/warc\/CC-MAIN-20130516125309-00033-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5160449743,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5160449743270874, \"fuh_Latn_score\": 0.3505907952785492, \"ffm_Latn_score\": 0.05913667380809784, \"fuf_Latn_score\": 0.058725133538246155, \"fuq_Latn_score\": 0.013947715982794762}","num_words":291,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.475,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndee dewo-hoore-biir yawtunde, 15 duujal (mee) 2022, ardiiɓe laamu Mali habrii ɓe njaltii G5-Saahal. Ɓe kolliti ko G5-Sahel ko « kuutorgal doole jananiije ».\nDaliilu maɓɓe ko Mali fotnoo ardaade fedde ndee, nde wonnoo gardagol ngol ko gorle hakkunde leyɗe terɗe G5-Saahal. E wiyde maɓɓe, doole jananiije Afiriki ina « kuutoroo G5-Sahel ». Ɗeen doole kaɗi Mali ardineede fedde ndee, mbele leydi ndii ina ɓeydoo seegeede. So Mali yaltii, heddotoo he fedde ndee ko leyɗe nay : Muritani, e Caad, e Burkinaa e Niijeer. So tawii kay ɗum firtaani fedder ndee.\nSo Mali reenaaki, seegaare mum maa jokku ngati CEDEAO (fedde faggudu leyɗe Afiriki Hirnaange) fawii e Mali kuuge leɓtooji faggudu e dawrugol gila 9 siilo (saawiyee) 2022. Ɗum joli ko nde loppitɓe laamu laabi ɗiɗi (juko (ut) 2020 e duujal (mee) 2021) pelliti jooɗaade e jappeere ɗoo e duuɓi joy.. Ɗum joli kadi ko nde Laamu Mali luurdi e laamu Farayse : ɓe ngultii ciifondiral jotondiral baɗdanoongal e Farayse he 2014 ; ɓe pirti nanondiral he 2013 e 2020 laawɗinnooɗe gonal konu Barkaan mo Farayse nde daranii haɓde e seɓɓitiiɓe, kam e njuɓɓudi doole konu keriiɗe Takuba he ɗowngo Farayse.\nNdimaagu ɓelsaama\nNde Mali hucciti e Riisi, lesɗe Hirnaange puɗɗii woɗɗitaade leydi ndii. Ɓe takki Mali yiɗde jotondirde e koninkooɓe Riisi anndiraaɓe Wagner. Farayse e maaldiiɓe mum ndaraani haɓde e koninkooɓe Mali, ɓeen ne kolliti njaltii njiimaandi Farayse. Wagner ko koninkooɓe daraniiɓe haɓeede ina njoɓee. Ɓe kollii mbaawka maɓɓe e neegre maɓɓe to Iraak, e to Siriya, e to Santar Afiriki. Farayse e yahdiiɓe mum tuubakooɓe e Afirikinaaɓe hono leyɗe CEDEAO e leyɗe G5-Saahal ina njogii heen mettere, haa ɓe pawi e Mali kuuge muusɗe.\nGardagol G5-Saahal ko gorle waɗetee hakkunde Caad e Niijeer e Burkina e Mali e Muritani. Mali fotnoo ardaade G5-Saahal ko gila Feebiriyee 2022. Lebbi tati caggal ɗuum, joɗnde nde jooɗaaki sabi añde Mali ardoo fedde nde. Bamako « riiwtii oo daliilu mo gooto e leyɗe Saahal nde wiyi sabaabu oo ko ngonka dawrugol e ndeenka leydi ndi, ɗum fof ko yiɗde salaade Mali ardoo ».\nGorle ngartii e Mali, kono laamu Farayse yerƴii leyɗeele Saahal yo calo Mali ardoo, sabi e wiyde maɓɓe Riisi e Wagner inan nder Mali, Farayse nattii jogaade mbaawka, ɗum yahdaani e dawrugol maɓɓe.\nBamako yiyraani noon. Gardiiɗo Jaagorɗe Mali wiyi \" laamu Mali taƴii yaltude juɓɓule G5-Saahal, ina heen denndal doole kaɓooje e seɓɓitiiɓe \". Kabrol ngol jokki wiyi \" jotondiral e leyɗeele Sahaal ina jokki \" e wiyde Jaagorgal Njuɓɓudi ndernderi, Kolonel Abdullaay Maygaa.\nG5- Saahal ine mari ujune joy kooninke\nKabrol leydi Mali wiyi « leyɗe luulndiiɗe yo Mali ardo G5-Saahal njahdi ko e naafigeere dawrugol leydi ndi jeyaaka he Saahal, anniyiindi teelɗinde Mali ». Ina sikkaa ko Muhamad Bazum mo Niijeer waar e Makoroŋ mo Farayse. Bamako tuumii G5-Saahal ɓelsude jeytaare mum, leyɗe baɗtaaɗe kuutorɗe e jogaade njuɓɓudi ndi laaɓaani.\nLeyɗe G5-Saahal ina moofti koninkooɓe ujune 5. Teskaama noon loppite laamu jolɗe Mali e Burkina ustii doole G5-Saahal. Wiynoo nih ko Jogiiɗo kuuɓal Ngenndiije Dentuɗe Antoño Guteres (Antonio Guterres), nder ciimtol ngol o waɗani Diiso Ndeenka ñalnde 11 duujal (mee) 2022.\nGuteres jokki wiyi «…mbeɗe wondi e sokla no ngonka ndeenka e kisal nder Saahal siforii nih, yanti e ngonka dawrugol Mali e Burkina, ngol wallittaa doole G5-Saahal ». Leyɗe joy G5-Saahal jibinaa ko 2014, fuɗɗii golle mum 2017 tawi seɓɓitiiɓe ina nguddini leyɗe Saahal, haa nih nder luŋke Beneŋ hono leyɗe Beneŋ e Togo e Kodduwaar…\nGila 2012, Leyɗe Saahal teeŋti e Mali e Burkina e Niijeer ngoni ko he ƴiiƴe ɗe seɓɓitiiɓe caabii. Seɓɓitiiɓe innitirtooɓe Al-Qaïda e Dowla Lislaam, yanti e warkoye ñalnde kala wiyooɓe ko haɓooɓe e seɓɓitiiɓe… haa ɗuum jibini warngooji e geɗe añamleñameeje, haa arti he leñol Fulɓe. Waraaɓe heen njettiima ujune-ujune e uujɓe. Doole Ngenndiije Dentuɗe e ɗe Farayse e ɗe Afiriki.\nTefoore Caad e Muritani\nNde laamiiɓe Mali kolliti yiɗde mum en yaltude G5-Sahel, Caad e Muritani neldii jaagorɗe ngam tefde Malinaaɓe nde ngartata. Abdaramaani Kulamallah mo Caad e Muhamad wul Mersug mo Muritani kawrii Bamako. Ɓe njiyondirii e ardiiɓe laamu Mali, kono ellee alaa ko gasi tawo. Kulamallah teeŋtini darnde Caad wiyi \" Caad ina nangtii juuɗe sappo e Mali, o laaɓtini alaa ko metti hakkunde leyɗe ɗee ɗiɗi, wonaa Caad saabii jaltugol Mali G5-Saahal. Alaa fof caɗeele ngoodi hakkunde ɗee leyɗe \".\nKo ɗuum addani Muhamad Bazum mo Niijeer wiyde \" G5-Saahal maayii \" caggal nde Mali uddi baafe mum. O ruttii o ñiŋi ardiiɓe Mali sabu \" aɓe njokki jaañnaade, huunde hebornde ɓeydude teelɗinde Mali nder Afiriki \", kadi \" maa ɗum haɗ doŋre ndee renndude peeje e peccorɗe ngam haɓde e seɓɓitiiɓe \". Jaagorgal Caad Kumallah jaabii Muhamad Bazum wiyi \" G5-Saahal sosaa ko e gardagol Mali. Eɗen ɗaminii moƴƴere nde Mali artata. G5-Saahal maayaani tawo \".\nNdeke eɗen teskoo he kaa haala Bazum e Kumallah kirondiral gardagol dille Saahal ina woodi hakkunde Caad e Niijeer. Leyɗe ɗee ɗiɗi fof ko Farayse wammbi ɗum en. Seerndi ɓe ko Caadnaaɓe ko loppitɓe laamu, wonaa no Niijeer nih. Bazum ina añi gañgu ngu suuɗaaki loppitooɓe laamu hono Caad e Gine e Burkina wonande jeyaaɗe he Afiriki Hirnaange.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/06\/08\/mali-yaltii-yu%C9%93%C9%93o-g5-sahel\/","date":"2023-06-09T23:48:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00665.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9113188386,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.911318838596344, \"ffm_Latn_score\": 0.04193048179149628, \"fuf_Latn_score\": 0.03151737526059151, \"fuh_Latn_score\": 0.013521716929972172}","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal joɗnde juutnde sabu gaañannde he koyngal, fuguyanke Senegaalnaajo oo fettidii e kippu mum bayern Muinch kikiiɗe hannde Dewo-Hoorebiir. Fuguyanke internasonal Senegaalnaajo o lomtiima Kingsley Koman caggal nde fijo ngoo yehi haa hojomaaji 64, caggal nde kippu ardii (3-0).\nCaggal nde o dacci tawtoreede kup adunaaru he nder kippu Senegaal ɓe o wonnoo yaakaare mum en ɓurnde toowde, e kawrital maɓɓe gadanal e PSG he ligue des champion (1-0), Fettiyanke liverpool ndeen o, hollirii wonnde heɓtii coftal mum kadi omo ɗaminaa maa o tawtore fijo duttal ngal, jogorngo waɗde ɗo e balɗe sappo. Ɗuum maa won ballal mawngal wonande JulianNagelsmann sabu eɗen nganndi Bayern ene jogii caɗeele noo feewi to bannge conngugol (offensive) gila ko ene wona jooni lewbi nay.\nEɗen ciftina tan Saajo Maane fettii, gila jolal ngal fuɗɗi, 23 fijo tawa ko he pooɗondire ɗee kala, kono naatni tan ko loggi 11 kadi heɓnii laabi 4 juumtuɗi. Ɗuum ene ɗeɓi jaasnoode njoorto makko, mo ngannduɗaa ko yiɗnoode heɓtude coftal makko e mbaawka makko gaddannongal mo wonde ɗiɗaɓo he kawgel \" Balon Kaŋŋe\". Ko waawi heen wonde fof eɗen mbiya tan yiɗɓe ɓinngel Bammbali ɗo he nder Aduna oo kala e mbeltii, e yiydemo he dingiral fugu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/02\/27\/kabaaru-bel%C9%97o-sadio-mane-artii-hannde-he-dingiral-fugu\/","date":"2023-09-30T18:42:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00695.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4179026783,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4179026782512665, \"fuf_Latn_score\": 0.2987965941429138, \"ffm_Latn_score\": 0.14608734846115112, \"fuh_Latn_score\": 0.13052378594875336}","num_words":191,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.327,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nRD.Konngo, ɓuri yimɓe cappanɗe nayo heddike e nder piyanɗe jihadiyankaaku e ley diiwe fudnaange leydi ndii\nSomali, fiyande Fedde jihaadiyankooɓe Al Shebab en wonii sabu ko ɓuri yimɓe noogay maayi ɗuuɗuɓe kadi mbarmi e nder leydi ndii\nKo honno yiiruɗon ngal diisondiral fuɗɗiingal e asewe faltiinde hakkunde hooreeɓe laamu faddewu Caad, pelle soosiyete siiwil e pelle muurtuɓe leydi ndii\nMali,Fedde jihadiyankooɓe humodirnde e \"Al-Qaida\" noddirteende \"JNIM\" hollii warii ko timmi meerseneer en nayo e ley diiwal Bannjangara\nMali: Konunkooɓe sappo e njeeɗiɗo e siwil nayo waraama e nder fiyande jihadiyankaaku waɗunde e alati Tesit diiwal Gawo\nMali, fiyanɗe jogiiɓe kaɓirɗe wonii sabu maayugol siwilɓe ɓeydike e nder falnde Bankaas\nBurkina Faso, cappanɗe siwilɓe waraama to Seytenga, anngal kisal ɓeydike sanne\nKo woni miijo mon e ngoo wargo waɗungo Mura, wuddu Mali, ngo Konunkooɓe Mali tuumiraa wargol siwilɓe?\nMbatu Patris Talon e guwerneman mum e dow yewtere ndeenaagu leydi\nMali: Ko timmi siwilɓe 30 maayii e nder fiyannde waɗunde to wuddu leydi ndii\nBenen: fiyannde woni sabu maaygol konunkooɓe ɗiɗo e woɓɓe e maɓɓe barmii\nBurkina Faso: fillitagol ɗee fiyanɗe e dow siwilɓe tikkinii pelle renndo leydi ndii\nFiyanɗe ñannde 13 lewru 11: hikka maanditaare nden waɗi e saa'i nde ñaawoore nde woni e waɗude\nMali: Ko woni miijo mon e ngal kaaldal newnaangal hakkunde diinayankooɓe e pelle jihaadiaynkooje?\nLaamu Mali newnanii diinankooɓe leydi kaaldugol e pelle jihaadiyankooɓe ngam jam warta koɗo men no okka miijo mum\nKo woni miijo mon e ɗee pehe kese ɗe jihandiyankooɓe woni e huutorde Mali e Burkina?\nEmmaniyel Makron sifike konnguɗi Shogel Mayga \"huunde hersinaniinde\" Mali\nMarok: yimɓe nayo nanngaama, hiɓe tuumiraa kuliyankaaku\nHolko gollidal Mali e Wagner battinta e nanondiral hakkunde mali e Faransi? Umar SIISE\nKuliyankaaku: ñaawoore fiyanɗe Paris waɗunooɗe 13 lewru 11ɓuru 2015 fuɗɗike Paris\nToŋe dogugo e dow motooji ittaama e nder falnde Tilaberi Niijeer\nNajeriya: ko ɓuri cappanɗe tato neɗɗo maayii e hawannde e nder galluure JOS\nNiijeer: Konunkooɓe 16 waraama e fiyannde nde Boko Haram waɗi to wuro Baruwa\nKo honto woni iwdi ɗii alaaji kaɓirɗi wonaaɗi e huutoreede e nder falnde Sahel?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/jihaadiyankaaku\/","date":"2022-11-26T20:01:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00122.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6097793579,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6097793579101562, \"fuf_Latn_score\": 0.33493489027023315, \"ffm_Latn_score\": 0.04517654329538345}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.615,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi.Jokku Taro\nTag Archives: Ɗemɗe ngenndiije\nDukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe?jokku taro\nLuumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.Jokku Taro\nCaggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.Jokku Taro\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2023-02-07T10:51:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00130.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7988563776,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7988563776016235, \"fuh_Latn_score\": 0.1539243459701538, \"ffm_Latn_score\": 0.023125844076275826, \"fuf_Latn_score\": 0.02273428998887539}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.76,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 25 sulyee 2022, Suudu sarɗi ngenndi jaɓii eɓɓaande sariya kuccam jaŋde, wontii hankadi sariya kuccam jaŋde. Hol ko ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof ndañi heen ?\nKo adii fof, ciftinen tan golle Duɗal ɗemɗe ngenndiije ndartinaa ko e hitaande 1999. Gila ndeen, e ko ɓuri teeŋtude, jaŋde leydi ndii waɗetee tan ko he ɗemngal arab, walla e Farayse wonande fannuuji siyaas, kono hay ɗuum ine heewi ɗo ɗooftaaka : yoga e jannginooɓe kuutortoo ko sapatoore so ine njanngina hiisiwal walla ɓalliwal maa guurɗiwal.\nKo e hitaande 2008 pelle pinal, hono FƁPM e AMPLCS e APROLAWO, pelliti ummanaade ɗaɓɓude laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee, e tuugnaade e humpito dañanoongo he Duɗal Ɗemɗe ngenndiije (1979-1999), kam e naattingol mum en nder Tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii, ɗe puɗɗii winndude dallinannde. Kala nde kewu maantinɗo waɗi he leydi hee, pelle ɗee njettinii ɗoon ɗii hujjaaji, kadi woni fartaŋŋe ñaastaade dallinannde ndee. Haa teeŋti noon e ñalɗi diisnondiral juɓɓinanooɗi e lewru oktoobar e noowammbar 2021, ɗe mbismaa heen, ɗe ndarii heen haa ko ɓuri teeŋtude e miijooji majje njaɓaa.\nNde sariya kuccam ummanaa, ɗe cakkitii heen, he cili ɗiɗi, miijooji majje heen, ɗe mbaɗi jokkondire keewɗe mbele winndannde addannde ndee ine waylee haa yahda e ciimtol kuuɓtodinngol ñalɗi diisnondiral ɗii. Woodii ɗo cakkitooje majje teskaa e winndannde jaɓaande ndee, kono won ko teskaaka heen, haa teeŋti noon wonande daawal cabborgal ngal, kam e jannginirgol suka muritanaajo kala denndaangal fannuuji jaŋde ɗii he nder ɗemngal mum neeniwal, kam e baggingol laawɗingol ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee… Winndannde ndee ine waɗi haa hannde jiiɓooje potnooɗe laɓɓitineede, baawɗe addoyde jiiɓru walla faamreede no moƴƴaani.\nƊuum fof e waade noon, eɗen teskoo won ɓure ngoni he winndannde ndee :\n- ɗemɗe pulaar e sooninke wolof ine ngartiree e tippudi nehdi e jaŋde hee ;\n- Njuɓɓudi toppittoondi keblugol e ƴellitgol ɗem��e ngenndiije (ko wayi no duɗal ɗemɗe ngenndiije goodnongal ngal) he nder jaŋde leydi ndii ;\n- Jaŋde mawɓe ine waɗta waɗeede he nder ɗemɗe ngenndiije ɗee ;\n- Cukalel muritaninaawel kala maa janngoy ɗemngal goɗɗo oo.\nGartirgol ɗemɗe ngenndiije ɗee he nder jaŋde leydi ndii ko darnde addi ɗum, ko huunde fotnde toppiteede, daranee mbele ine siyniree no ɓuri feewirde, haa waawa naftude sukaaɓe men he nder jaŋde mum en. Humpito Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije hollitii wonde hay sinno ko duuɓi jeegom sukaaɓe ɓee njanngiri ɗemɗe mum en neeniije, hankadi ɓe ndaɗii, tee jaŋde maɓɓe moƴƴat tan, maa ɓe ɓur feɗɗitanaade gannde kala, ɓe ɓura waawde ɗemɗe goɗɗe. Ngoon humpito hollitii wonde rogere adannde duɗe jarriborɗe, kam fof e janngineede duuɓi ɗiɗi fat ɗemngal farayse, ɓe mbaawii jokkude heen jaŋde maɓɓe no ɓuri moƴƴirde, kamɓe ɓurnoo wonnooɓe e duɗe gaadoraade ɗee waawde ɗemɗe ɗee (Farayse e Arab), kamɓe ɓurnoo feɗɗitaade he ganndal (ko ɓuri heewde e maɓɓe njahri ko hiisiwal).\nGartirgol njuɓɓudi mbaandi no Duɗal ɗemɗe ngenndiije ndeen ko huunde wallitoore ɗemɗe ɗee ƴellitaade, sibu wiɗtooji he ɗemɗe ɗee, defte, heblooji… maa mbaɗe heen, toŋta ɗemɗe ɗee.\nEɗen nganndi, he tolno laamu nguu, jaŋde mawɓe waɗetenoo tan ko he nder arab, ko fayi arde ko he nder ɗemɗe ɗee fof nde waɗoytee. Sibu ine winndaa he sariya hee, wonde jaŋde mawɓe waɗirtee ko ngam « seerndude mawɓe ɓee e humambinnaagal e ɓeydude tolno jaŋde e pinal kuuɓtodinngal ɓiɓɓe leydi ndii, nde waɗetee ko he ɗii nokkuuji : juɓɓule karalleeje cosraaɗe ɗuum ; duɗe jaŋde e heblo ; Juɓɓule faggudu kam e nokkuuji golle ; Janngingol hoore mum walla ko aldaa e ballal heblo deestiingo ; nder nokkuuji pelle daraniiɗe ɗuum ». Eɗen njogii fartaŋŋe hay heblude sukaaɓe (hay yaltunooɓe jaŋde) he nder duɗe ƴaaɓorɗe (ɗe mbaaw-ɗen udditde enen e koye men) e naattinde ɗum en he nder duɗe laamu caggal nde ɓenni e kawgel.\nEɗen mbaawi udditde duɗe keeriiɗe (écoles privées) e jannginirde heen sukaaɓe men ɗemɗe mum en neeniije…\nHe nder ngaal daawal maa en mbaaw (eɗen poti) ɓeydude hirjino mbele ɓesnguuji ɗii ndaranoo :\n– laawɗingol ɗemɗe men fof ;\n– heblude ɗemɗe men e ƴellitde ɗum en haa mbaawa janngireede\/janngeede he tolno duɗe hakkundeeje, e duɗe toowɗe.\nEɗen njenanaa heɓdude fof laawol gootol wonaa huunde weeɓnde, kono, so ɓesgu nguu fof dariima he nder dillere ɓiyleydiire he tolno gure ɗee, leydi ndii, diiwaan oo, eɗen mbaawi heɓde fof. Ɗum noon, teeŋtinen hirjinooji, udditen duɗe haa heewa, haa teeŋti e duɗe gaggaaji, nguurtinen pine men.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/08\/02\/sariya-kuccam-jande-ko-danaa-e-ko-ronkaa\/","date":"2023-09-25T11:08:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233508959.20\/warc\/CC-MAIN-20230925083430-20230925113430-00796.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6208870411,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.620887041091919, \"fuh_Latn_score\": 0.2718244194984436, \"ffm_Latn_score\": 0.05421963334083557, \"fuf_Latn_score\": 0.047480259090662}","num_words":696,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\n? ɗaɓɓugol kanŋe\nSaakitaama ñannde :\nÉcouter - 30:00\nñalawma hande yewtere nde addi ko toɓɓere kanŋe min njaadata ko e biyeteedo Mamadu Haaji SIISE kanko woni mawɗo saare kedugu ko nokku ngonɗo ɗo e leydi senegal؛ Hewɓe ene njaha toon to kedugu ɗaɓɓoyde kanŋe؛ caggal Mamadu Haaji CISSE men keɗo kadi e yewtere nde Mamadu DRAME mawɗo fedde yiiltoobe kanŋe to Kedugu e Musa seydu JALLOH ko kabroowo. Mabe haal holi sattende woni e daɓɓugol kanŋe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190706-ugol-kanne-mamadu-drame-mamadu-haaji-siise-musa-seydu-jalloh","date":"2023-03-20T13:30:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943483.86\/warc\/CC-MAIN-20230320114206-20230320144206-00434.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9767613411,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9767613410949707, \"fuf_Latn_score\": 0.013262080028653145}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/01 Demmba Jah mo Rock Mbalaƴ ina weeji e ɗee balɗe; sabaabu ndeen weejeende ko diiso (plainte) ngo jipporde Hotel Ambassade Suites waɗi e makko to polis Parcelles. E ko ardiiɓe hotel oo kolli, Demmba Jah ina joganii ɓe 2,8 milliyoq cfa sabu makko huutoraade cuuɗi maɓɓe, kaqko e suka makko debbo liggotooɗo to RFM\/TFM.\nNgoo diiso noon waɗii dille mawɗe sabu heewɓe tuumiino oon suka debbo ko Ñatam Bah, kono tawaama ko Faatim O. Ko haawnii ko, Faatiim yeeyniino won'de o meeɗaani anndondirde e Demmba. Ɗuum laatiima fenaande sabu polis Parcelles hollitii won'de ko kaqko tigi wonndunoo toon e Demmba.\nDemmba noon hannde ko e tiiɗalla mawɗo woni sabu ina anndaa ko o cuuɗotonooɗo ɗoon ɗo nawliigu makko waɗnoo dille kiram keewɗe ko sakkitii ko caggal nde rewɓe makko ɗiɗo kaɓi e dow tuumondirgol dabaruuji.\nMbela Demmba woni ko e ƴamde tataɓel wolla ko hiiro tan suurtii? Ko ngaal naamnal hannde gooto fof woni e naamnaade kono kam ina laaɓti won'de gollal ngal qakkii yonteede sabu Hotel e ñaamde ngoo hiiro yoɓaaka haa yettoyii e juuɗe polis. Mbela ko rafi kaalis haɗi mo yoɓde wolla won ko haalaaka tawo? Haanaani won'de rafi kaalis kam sabu ɓooyaani ko Demmba arti hajju to Makkatul Goorgi mu-kariim (galle Wadd).\n(Natal ñaamo ko natal ɗo Faatim won'dunoo e DJ Eduwardoo.)\nBinndol Isaaga Jallo, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=908:rock-mbala-ko-hiiro-suurti-wolla-ko-amal-weeji-&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-05-24T02:54:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704133142\/warc\/CC-MAIN-20130516113533-00038-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4359258413,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.43592584133148193, \"fuh_Latn_score\": 0.38670238852500916, \"fuf_Latn_score\": 0.09099024534225464, \"ffm_Latn_score\": 0.04561885818839073, \"fuq_Latn_score\": 0.039575252681970596}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKanada, kawral mawngal heɓaama e ndee jonnde Kop15 waɗunde Monreyal e ndee yontere ƴaɓɓiinde\nKop27, ko holno feƴƴiri ñallal aranal ngal tummbondiral to Sharm el Shaykh, Misra\nKOP26: Holko woni yi'ande afriknaaɓe tawtoraaɓe e ndee jonnde?\nJonnde Kop26, jonnde hommbaama, konnguɗi woɓɓe e hooreeɓe caggal ɗum\nKoɗo men hannde ko Usman Saam segalnaajo ardiiɗo fedde COY16 \/ Cop26\nAfrik: alhaali ɗee pelle politik ɗe faandaaje mum woni humondiri e taariindi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/cop26\/","date":"2023-03-31T23:24:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949689.58\/warc\/CC-MAIN-20230331210803-20230401000803-00639.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5620786548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5620786547660828, \"fuf_Latn_score\": 0.3086850941181183, \"ffm_Latn_score\": 0.11934558302164078}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.407,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 03\/03 Sulyemaan ndeene njaay ñawndii hannde caɗeele mbiruuji e yiɗɓe lammba. Sabu haŋkadi leydi Senegaal dañii ɗo waɗi dingiral lammba. Leydi Chine maa waɗ heen ballal mum fotde 400 miliyoŋ. Nokku oo woni ko ko hakkunde Pikin e Pat d'Oie (padduwaa).\nÑawu mbiruuji jutii safraaka ! Sabu ɓooyii eɓe ƴeewa ndingiral ɗo ɓe mbaɗi lammbaaji maɓɓe. Ɗuum maa jejjite ɗo e dumunna daɓɓo. Hono Suleymaan Ndeene Njaay, elimaan jaagorɗe hollitii pellital laamu Seengal e mahgol ɗum.\nE ñalawma hannde oo e dow gardagol Suleymaan Ndeene Njaay ina wondi e jaagorɗe : Umaar Saar, Aadama Sal, Fostee Jaata, Abdullaay Joop. Laamu taƴaniɓe ko e diwaan Teknopool hakkunde leegal Pikin e Patduwaa.\nCaggal nde o haali ɗum, gardiiɗo jaagorɗe yahdi toon e ɓee ɗoo haalaaɓe kañum e Armaa Njaay cukko hooreejo ɗiɗɗal lammba Senegaal (CNG) « Min cuɓiima nokku oo. Ko ɗoo ndingiral mawngal lammba Senegaal waɗatee », e ko Suleymaan Ndeene Njaay saakti.\nE e wiyde Ndeene Njaay, dingiral ngal maa waaw nawde fotde 25.000 neɗɗo. Leydi Senegaal waa waɗ heen paafal gadanal ngal, leydi Chine jokkita ko heddii ko, fotde 400 miliyoŋ CFA.\nÑawannde mawnde safraande sabu haa hannde lammba Senegaal waɗetenoo tan ko e dingiral fuki koyɗe tawa wonaa ɗuum woni nokku mum. Ina heewi yolbude e anaade e ko ɓuri heewde.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Netwoks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=751:galle-lammba--diiwaan-teknopol-ndakaaru-suaama-&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-24T03:15:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704133142\/warc\/CC-MAIN-20130516113533-00042-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6437436342,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.643743634223938, \"fuh_Latn_score\": 0.19368912279605865, \"ffm_Latn_score\": 0.10624130815267563, \"fuf_Latn_score\": 0.029595067724585533, \"fuq_Latn_score\": 0.02484474889934063}","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.47,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 20 saawiyee (siilo) 2021, tuggude jamɗe (waktu) 17 UTC ko piilungal Joe Biden, kawnooɗo suɓngooji hoore-leydaagal juɓɓinanooɗi toon gila 3 noowammbar (jolal) 2020. O jeyaa ko he heerto « Demokarat en ». Ko kanko wonata Hooreejo Dental Dowlaaji Amerik (DDA : USA) 46ɓo (capanɗe nay e jeegoɓo) gila leydi ndii sosaa. Ko e noowammbar 2024, duuɓi nay o joofnata, omo waawi toɗɗiteede laawol goɗngol.\nJ. Biden rewi ko e D. Trump, gardiiɗo leydi ndii duuɓi nay haa njahdi e naange, gila noowammbar 2016, nde o hawi Hilary Clinton. Duuɓi nay keewɗi beñi e beñti, duuɓi nay ñiiɓnuɗi ceerundal nder ɓesngu DDA, pelɓondirɗi renndo mum haa addi warngooji ɗi ngalaa kaɗo. Duuɓi nay maantoriiɗi kadi caɗe COVID-19 haa maayɓe heen nder DDA ɓurii teemedde nay ujunere (405 400). Ndee limere ɓurii limere soofaaji ameriknaaɓe maaynooɓe he wolde adunaare ɗiɗmere. Ko he nder kon nduuɓon nayon Trump fuɗɗii mahde ɓalal toowngal fotde meeteruuji jeetati, njuuteendi 1 300 kiloo meeteer, njaajeendi meeturuuji 40. Ngal mahatee ko hakkunde DDA e Meksik. He nder Noowammbar (jolal) ɓenndundu nduu, Trump egginii jooɗorde DDA to Israayiila, itti ɗum Tel Awiw, fayri AL Qods, o heɓtini e luulndaade kuule Ngenndiiji Dentuɗi (ONU) ko ɗoon woni laamorgo Israyiila. Ko kanko tan gooto waɗi ɗuum.\nTrump jaɓaani ko kawaaɗo. Kono ɗum woowanoo ko he leyɗe Afirik. Ɗum addani mo geddude fiilngo ngoo. Ñalnde subaka piilungal ndee, o joli e piirowal (ndiwoowa) laamu « Air Force One », o hooti wuro makko to Floride, oyatoo bannge Amerik, o suuɗoyii nder galle makko mo o inniri Mar-a-Lago, galle mo o soodnoo miliyoŋaaji sappo dolaar. Ko Amerik fuɗɗii fiilde hooreeɓe leydi e jooni, gila e Andrew Johnson he hitaande 1869, ko Trump woni gadano caliiɗo tawtoreede piilungol lomtotooɗo ɗum. Ko adii nde o weeyata, o werlii konngol o wiyi « Ko waawi wonde fof ko mi gartoowo ». O jokki o wiyi « Mi seerataa e haɓanaade on, ma mi heɗo, ma mi ndaar…mbeɗe duwanoo njuɓɓudi laamu kesiri ndii nde jogortoo jam, mbeɗe sikki maa o dañ ɗuum ngati aɓe njogii ngooroondi tiiɗndi ». O yiɗi wiyde ɗoo ko o aafii ndiin ngooroondi.\nJoe Biden e cukko mum Kamala Harris ko nder Capitole ngoondi maa ngardo leydi ndii fawaade e hormaade doosɗe mayri. Nde Biden woondi maa jogoro laamu nguu nuunɗal e goonga, o yettini haala. O holliti ko o daraniiɗo ngootaagu : « Eɗen poti jotondirde tawa ko e teddungal e horma, ngannden ko en hoɗdiiɓe en ngonaa haɓdiiɓe, celen gulaali e luukaali mbele wulɓuundi ndii ina telloo. Eɗen njogii ko heewi ko ina feewnitee, ko ina mahtee, ko ina safree(…). Ko yimɓe seeɗa kawri e oo tuma jilɓuɗo ». J. Biden jokki wiyi omo daranii foolde « foolde añamleñamaagu woɗeeɓe e seɓɓitiiɓe nder leydi ». O werlii eewnaango nde Ameriknaaɓe ndiiwtata kala pinal pawingal e « geɗe ñukkindaɗe…». Nde hooreejo DDA joofnata haalannde mum, o ñaagii nde heɗtiiɓe ɓee ndokkata maayɓe Covid-19 duwaawu, ɓe cakkiti « hojom deƴƴere » ngam siftorde maayɓe maɓɓe he nguu ñawu bonngu mbonnoowu.\nDillere bonnde nde yahdiiɓe Trump ngollii ñalnde 6 saawiyee 2021, meeɗaa waɗde he nder Amerik : ɓe njaaɓani Capitole, suudu sarɗiyeeji DDA ngam yande e sarɗiyankooɓe (sarɗooɓe) sabi ɓe ngoongɗinii suɓngo hooreyaagal nde ɓe ndokki Biden poolgu. Teemedde-teemedde ina njogii cabbi e ɓooli, woni heen sinndiiɓe petelaaji, ɓe naati, ɓe keli baafe e jooɗorɗe, maa sarɗiyanooɓe cuuɗoyii, ɓee heen ndogi njalti. Ko ɗuum tagi, ko ina tolnoo e soofaaji 25 000 njalti ñalnde fiilngo Biden ndee. Ummaade saraaji Capitole haa yettii White House (Galle Daneejo, jooɗorde Hooreejo DDA) alaa naatoowo. Hay dingiral ɗo yimɓe ngaratnoo yeeɓde ko wayi nih koko uddaa. Ñiɓaa ɗoon ko 190 000 raay ngam lomtaade yimɓe.\nNde Biden woondi haa gasni, o naati nder jooɗorde makko ngam ɗoon e ɗoon ƴettude peeje ngam safrude caɗeele maɓɓe ɓurɗe heñoreede, geɗe ɗe o fodnoo ko o baɗoowo gila o suwaa suɓeede hooreejo DDA. Ina he ɗeen geɗe : – Daɗndude Ameriknaaɓe he mboros Koronawiris – Sakkude peeje ngam ummitinde faggudu Amerik – Haɓde e waylo weeyo – Ƴellitaare ngam potal hakkunde leƴƴi.\nHaaliyankooɓe e naalankooɓe teddinii Joe Biden\nFiilngo Joe Biden e Kamala Harris rokkii haaliyankooɓe e naalankooɓe fartaŋŋe waawde hollirde weltaare mum en. Ina heen Lady Gaga e Jennifer Lopez, rewɓe seedtanaaɓe jeyeede he naalankooɓe ɓurɓe ƴellitaade hannde nder Amerik, haa nih he winndere ndee.\nYimiyankooɓe lolluɓe tawtoraama, kollitii jime mum en ŋarɗuɗe. Ina heen Robert Frost e Maya Angelou. Kono ɓuri teskeede ko haaliyanke he ɗemngal engeleere biyeteeɗo Amanda Gorman. Ngel cukalel dewel yahrata tan ko he duuɓi 22 ŋaddet. Ngel jeyaa ko wuro Los Angeles. Ngel wallifii yimre nde tiitoonde mum woni « the hill we climb » (Tulde nde ngabbaten). Tulde ndee ko ayaawo tulde takkiinde Capitole ɗo yahdiiɓe Donald Trump naatnoo ñalnde 6 saawiyee. Loowdi yimre ndee noddata ko Ameriknaaɓe yo ngon gootum. O waalifii yimre ndee ko he tuma daɓɓo nde cibooji Trump corkii he Capitole. O yimiri nde daangel makko cewngel, o yaltini « Doolal kelowal Ngenndi men, ngal wonaa denndinoowal » ; « Ndee yiɗde ɗeɓii yumtude\/, Demokarisi ina waawi taaɗneede, Kono waawaa firteede haa bada ». Daande serii nder Capitole, o fukki konngi dimi jahduɗi e beejaali belɗi yeeɓde. O jajaani o jaj-jajtaani, o mehaani no J. Biden mehirtunoo nde woni suka haa addani mo ɓurde waawde huutoraade binndol. Oo debbo haaliyanke siforii hoore mum ko « suka debbo ɓaleejo, taani mum en dahanooɓe mbaɗtaa maccuɓe, mo yumma mum tan gooto nehi haa ɗo yahrata ɗoo, ruttii ina yimana Hooreejo ndii leydi Amerik mawndi ». Ɗo ummaa woɗɗii. Ko o suka peeleelo gila omo yahra e duuɓi 16 nde o fiilaa duuɓi 3 caggal ɗuum « suka ɓurɗo to haaliyanke » tuma nde o janngata renndiyaagu (renndiwal) to duɗal toowngal Harvard University lollungal nder Amerik. E wiyde jaayɗe Amerik, ko Jill Biden (jom-suudu Joe) addi mo. Ɓe ɗaɓɓiri mo yimre Ngootaagu. Ko ɗuum tagi o teeŋtini o wiyi ɗoon « Maa en mbaylu oo aduna barmuɗo haa laatoo ɓurɗo yooɗde » ; « Ndoogu ɗelkat so tawii en cuusii ɗum ƴeewde ; so tawii tan en cuusii ɗum wonde ».\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/02\/13\/joe-biden-arii-trump-yahii-waynaaki\/","date":"2021-09-26T02:42:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057796.87\/warc\/CC-MAIN-20210926022920-20210926052920-00014.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5469639301,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5469639301300049, \"fuh_Latn_score\": 0.17471200227737427, \"fuf_Latn_score\": 0.16000176966190338, \"ffm_Latn_score\": 0.1128372848033905}","num_words":949,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.397,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu ledde karminaade, NDLEA nanngi Ledde kramde ko hewtanta bilionji haa juude Chief Afam Mallinson Emmanuel Ukatu bii saare Abba Kyari ballo hooreejo police'en mobe darni kuude.\nHaalakan wurti haa hunnduko directaajo mo hakkilanta shaanu kubaruuji NDLEA haa Abuja Mr Femi Babafemi,wiido \"neebi min do heppa nannguki Ukatu haa riftorde piirooje iga Gasol Lagos yaaki Abuja nyennde Alarba 13th April.\"\n\"lincitol amin 'e holluki dow neebi mr Femi do nastina Ledde karamde andira Tramadol Hydrochloride, mardum sembe bana 120mg, 200mg, 225mg enanta 250mg,\nBawti doofu min hebti Ukatu do mari sorrirde ledde enanta nokkuure nde b tafata roobaaji ko'o naftirta ngam O fadda hoore maako nanngeeki.\"\nBawti kafuumaaka nde be nanngino Ukatu woodi gollidoobe bee maako be nanngi kadima bee Ledde karamde haa nder mabbe woodi \"Pius Enidom,Sunday Ibekwete, be nanngi be haa Ojota nder Lagos.\nKyari enanta wakiili'en maako 4 do haa juude hiitordu mawndu ndu Abuja.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/25\/ndlea-nanngi-ledde-karamde-ko-hewtanta-billionji-haa-riftorde-piirooje\/","date":"2022-12-06T04:18:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00128.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990414381,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990414381027222}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi Ecuador fuddi fijirde bee nasaraaku nde be nyaamino Lesdi Qatar 2-0 haa fijirde 2022 FIFA World Cup ko fudda haa Daldal fijirle nde Al Bayt Stadium haa Qatar.\nBawti gamarle 'e gimi ko wada dooko fijirde nden fudde hooreejo kawtal ngal FIFA Gianni Infantino hokki umroore fijirde fudda.\nBawti fijirde nden timmi daldi Ecuador bee nasaraaku dow Qatar bee boggi 2-0 nden yakki nyi'e haa fijirde mabbe garoojum to jam.\nLesdi Qatar laati Lesdi Aranndeere ko arti fijirde nden arti wurtaago nden Lesdi Ecuado bo laati arannde nder Lesdi fuddi hebuki nasaraaku haa fijirde nden.\nLesdi Ecuador tammi fijuki bee Lesdi Netherlands nyannde Jumbaare, 25th, Lewru November.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/21\/fifa-fijirde-tokke-boll-kosde-nga-koofiiru-duuniyaaru-fuddaama-haa-qatar\/","date":"2023-02-07T08:12:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00018.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990844727,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.99908447265625}","num_words":107,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.047,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido lesdi Faransa keso Emmanuel Macron efti alkawal lornanki lesdi ndin darajaaji maari nder Duuniyaaru.\nMacron mardo duubi 39,efti alkawal ngal on yaake nde O wadananno bibbe lesdi ndin jawaabu baawo hunnuki mo arddiido lesdi Faransa keso lamar ka doggina nyande alat yawtunde ha gallure Paris,laamorde lesdi ndin asaweere woore baawo nasaraaku ngu o hebi dow Marine Le Pen bee kase 65 dum duudal dereeji cubi din ha cubi lesdi ndin didabre di doggina 7 lewru nduu.\nNder haalaaji tilimdi di ardiido faransa wolwi nder jawaabumum hawti e firlutuki yaake njamu lesdi ndin, yaake rento lesdi ndin, firlutuki yaake golle e golloobe e wadduki bayli nder dogginirgal kawtal lesde Oroba ngal EU.\nNon Macron efti alkawal heftanki Faransa en ndimu mabbe e bamtuki dimokradiyyawu lesdi nidn fuu, famda duubiijo meedudo laamuki lesdi Faransa iga baawo laamuki.\nArdido lesdi Faransa Emannuel Macron lammini Alexis Kholer dow darnde sekatareejo mawdo mo faada laamu lesdi ndin Elixee, lamu burdungu saman hakkunde huuwoobe nder faada ardido lesdi ndin.\nNden o meti chimajo mawdo bi'eteedo Philip Eien dou darnde sawroowo mo dow harkaaji yaasi lesdiiku\nKholer mardo duubi 44 darino darnde ardiido gollobe ofisru mr Macron yaake nde o lattino ministjo lesdi ndin.\nJottafu kanko on horejo nder gollobe jaggonoobe ardido lesdi ndin keso on.\nHande altine doo on en tammata O andinan Prime ministaajo lesdi ndin keso hidde ngilla maako arana ka o taski yaaruki Berlin laamorde lesdi Jamani Angela Markel nder ko tammetee ardiido faransa keso on dawridan bee mo Jamani hawti e yaake ballinaadi tigguki kawtal Oroba ngal EU iga yaake rento lesde kawtal ngal eko nandi e maajum.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/mi-bamtan-darajaaji-lesdi-farasna-nder-duuniyaaru-macron\/","date":"2017-11-23T18:29:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806856.86\/warc\/CC-MAIN-20171123180631-20171123200631-00077.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9968195558,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9968195557594299}","num_words":265,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 15\/10 Buleet e nder Ndakaaru!!! Maayɓe kanngii e nder ɗee balɗe tati. Gollotooɓe meeriiji Ndakaaru pilñitiima sabu mumen yiɗde mbaylaandi kesiri e nder gollorɗe mumen. Ngoon filñito waɗii haa gollorɗe meeriiji keewɗi ko ko teeŋi ɗee balɗe; wonaa kaayit juddu wonaa gubbugol maayɓe juulɓe.\nMaayɗo kala e ɗee balɗe e nder Ndakaaru hawraani heen, sabu janaale gonɗe e juuɗe meeri fof ko ko nguddaa; hay gooto ubbaaka maa won jooni balɗe tati haa mooftirɗe gooski (morgue) keewɗe e nder Ndakaaru ngoytiima jooni maayɓe heewɓe ina ndaŋi ubbeede, ɗuum ko meeɗaani naneede e nder Ndakaaru.\nE haala Abdulaay Bodaŋ gollotooɗo to mooftirɗe gooski Principal, ngoo filñito addanii maayraaɓe tuuba-horde sabu wonaa tan maayɓe ngubbaaka kono kadi kala mo woppi toon maayɗo mum ina hasii yoɓa hoore e laaci (ko heewi) so arii e tottireede maayɗo mum. Ko ɗuum nih tagi haa won heen pelliti ko ubboyde maayɓe mumen e janaale goɗɗitiiɗe hay so wonii joom mum en ɓurnoo yiɗde ko ubbude Yoff.\nFilñito ngoo kadi tampinii miskineeɓe heewɓe haa arti e janngooɓe yiilotooɓe kaayitaaji judduji sabu joom mum en mbaawaa winnditaade jaŋde caggal ngalaa jidduuji etee lajal winndito duɗe keewɗe woni ko e timmude. Ina jeyaa heen Rugiyatu Aamadu Jallo mo Grand Yoff kollitɗo en so wonaa juuɗe juutɗe njanntaani heen, jaŋde makko hikka to duɗal ASAFIN aawoto hikka sabu so o leelii ina hasii o waasa heɓde jooɗnde e nder duɗal he sabu ngal yaawde heewde.\nE haala makko kadi, haawnii heen ko hay no filñito ngoo wayi nih, kala joom en kaalis annduɓe galleeji feewnooɓe kaayitaaji ɗi ina njaha toon ngam soodde judduuji.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=877:filnito-meeriiji-ndakaaru-bale-3-maaye-ngubbaaka-e-yoff&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-05-19T03:35:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696383218\/warc\/CC-MAIN-20130516092623-00045-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5664712191,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5664712190628052, \"fuh_Latn_score\": 0.32207557559013367, \"fuf_Latn_score\": 0.08358407020568848, \"fuq_Latn_score\": 0.0169781893491745}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.466,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fijoobe pijirle feerefeer ko hewtanta 14, 000 tammi moobuki haa Jihawol Delta musamman ngan fijuki fijirde hitaande jee 2022 ko taskani fuddeeki Lewru November 28th yaaki 10th Lewru December, 2022.\nFijoobe ben iwan iga Jihaaji feerefeere nder Lesdi Naajeeriya ndenn be fuddan yaaki Jihakan iga nyennde ASltine 21.\nFijirde bana ni'ui tindinaama besdan kawtal koppi sanne nden waddan jahargal yeeso haa Lesdi Naajeeriya.\nFijirde Aranndeerer ni fuddete nyennde Alarba Bimbiire haa giifakan.\nBe taskani fijirde nden sanne haa bakkeejeden nder taskaramji din wood nyibaali enanta nokkuuje jippinki hobbe hawtaade bee tigguki comitiiji kastaabe ngam jahargal yeeso fijirle den haa giifakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/28\/delta-taskani-fijoobe-ko-hewtani-14000-yahoobe-jihakan\/","date":"2023-02-07T08:05:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00020.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9993467927,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9993467926979065}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"So maayo heewii, deeƴat, ganndo moolanaaɗo sankiima. O wiyetee ko Alexandre Grothendieck (Aleksandere Gorotenjek) ko ñalnde alkamiisa 13 noowammbar 2014 o sankii to Farayse. O wuurii duuɓi 86. O jaggiraa ko no wage mawɗo to bannge ganndal matematik, ɓurɗo mawnude e annduɓe matematik e nder duuɓi teemedere jawtuɗi ɗii, kono ina famɗi gannduɗo mo.\nNdeke FBI meeɗiino winndude Martin Luther King ngam etaade hulɓinde ɗum. Oon ɓataake yiytaa ko ko ɓooyaani koo. Yiyti mo ko ɓiɗtoowo gooto ine wiyee Bervely Gage, saakti mo e lowre internet jaaynde wiyeteende New York Times. Kanko ooɗoo debbo daartoowo, o wiyi « mi haawaama no feewi yiytude ɓataake oo fof, tawi alaa ko ittaa e mum hay huunde e nder kaayitaaji makko\" (kaayitaaji neɗɗo goɗɗo mo o wiɗtatnoo geɗe mum, sirlu to Duttorɗe ngenndi).\nLaanel wiɗto Rosetaa e roboo (masiŋel baawngel gollinde hoore mum) Philæ (Rosetaa e Filaayee) juuriima dow hoodere laaci Curii (67P\/Churioumov-Guérassimenko). Walla mbiyen Rosettaa joɗɗinii Filaayee dow hoodere laaci Curii.\nKonngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.\nO wiyi-mi, \"nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.\"\nAlmaami Saamori Tuure jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu nder leydi Gine hannde ndii. O foolaa ko to nokku ina wiyee Gelemu, nder Koddiwaar hannde oo. O sankii ko ñalnde 2 suwee 1900 to Jole, nder leydi Gabon hannde ndii. Ko kanko sosnoo laamaandi Wasulu, o dartii naatgol koloñaal Farayse e nder Afrik hirnaange.\nCukaagu Saamori Tuure\nSaamori jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu (nokku gonɗo hannde to worgo Gine). Baaba makko ko julanke jula.\nE alluwal ɓennungal ngal, mi wiyiino wonnde ɓeen wonnduɓe e jabet fannu 1, ɓalli mum en in ŋakki insulin sabu baggol mum en memeede. Kono wonnduɓe e jabet fannu 2, baggi mum en ina peewna insulin, kono tan keeweendi dihal kal yonataa e huuɓnude ko ɓanndu nduu ina fota soklude.\nE ndiwii e firo men hee damal II dekere oo, sabu ngaal damal joofotoo tan ko juɓɓule dokkaaɗe mbaawka yiilde geɗe jowitiiɗe e leydi to nokkuuji dowri. Njaaɓanten ngol laawol ko damal III jowitiingal e Nokkuuji hurum e ndesaaje leydi (Espaces vitaux et réserves foncières).\nFedde Leelawal Pinal e gardagol Usmaan Abdullaay Bah lollirɗo Mboondi Kummba e hooreeɓe mum teddungal Sammba Baabayel Njaay e Jah Abuu Haamiidu, yuɓɓinii jammaaji ɗiɗi Pinal pattamlami, ñalnde 8 e ñalnde 9 lewru jolal hitaande 2014 to Dingiral Cehilaagal. Fedde ndee addi ko Kecco-joom-Karwaas walla Kecco Yeenee-yooɓee lollirɗo Abuu Jubaa Deh e diɗɗal mum. Rokkaa teddungal udditde jamma gadano oo ko Abdarahmaani Njaatigi Joop to Oolo-oolooga, gollotooɗo to Boowal-laaɗe diwooje Nuwaasot.\nEɗen poti siftorde ceerno Moktaar Taal : Banndiraaɓe tedduɓe e siyaaruuji ɓennuɗi, en kaaliino ko heewi e ko yowitii e nguurndam ceerno. Hannde etoto-ɗen ko siftinnde toɓɓe kimmuɗe ɗe ceerno Muttaar taal jeertintunoo en e kala sahaa. Inaa heen kulhuli, waylooji e joljole nguurndam men hannde. Hade ɗuum ciftinen huunde e nguurdam makko.\nTo bannge jibinannde e iwdi : Alhajji ceerno moktaar taal jibinaa ko e hitaande 1936 to bannge tonngi kayitaaji to nokku biyeteeɗo Njorol, fotde 25 kiloomeeter to hirnaange worgo wuro Ɓoggee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2015-04-20T00:42:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-18\/segments\/1429246644200.21\/warc\/CC-MAIN-20150417045724-00057-ip-10-235-10-82.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6707902551,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6707902550697327, \"fuh_Latn_score\": 0.14560140669345856, \"fuf_Latn_score\": 0.09337742626667023, \"ffm_Latn_score\": 0.08299791812896729}","num_words":521,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.547,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fuku Ceene waɗatee ko e dingiral kahindiingal ko ina wona pecce tati dingire fuku gaadoraaɗe. Fettooɓe ɓee ko njoyo bannge kala, lomtotooɓe ɓee ko njeeɗiɗo. Lomtondiral ina wona e kala sahaa. Dumunna pettugol ngol o hojomaaji 12 laabi tati. hakkunde dumunnaaji ina fooftee hojomaaji tati. Kala Biit naati Fuku Ceene ina waawi wiyeede kadi fuku daande maayo.\nAlaa kadi ɓoornaade paɗe.\nLeydi Senegaal yahii laabi tati. Hikka kadi to Bahamas kippu oo hollirii mbaawka mum.\nSenegaal caggal nde ɓenni e nayaɓal timmoode kawgel aduna fuku Ceene, hawrata ko e leydi Itali.Ngaal kihondiral nanngaa ko alkamiisa 04 Me. Hade kippu Senegaal oo yettaade ɗo; o foolii Ekuwaatoor 9 e 0, hade poolgu makko Bahamas 10 e 1.\nFuku Ceene noon alaa ɗekki, poolgu waɗat tan. E nder hakkunde Senegaal e Siwiis ko 6 e 6, faw pettaa oo rokki siwiis poolgu.\nHammee LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/coftal\/fuku-ceene-senegaal-hawrata-ko-e-itali-e-nayabal-timmoode\/","date":"2018-03-23T03:20:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257648177.88\/warc\/CC-MAIN-20180323024544-20180323044544-00374.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5639610887,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5639610886573792, \"fuf_Latn_score\": 0.21993963420391083, \"fuh_Latn_score\": 0.14621546864509583, \"ffm_Latn_score\": 0.059414420276880264}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.508,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: E bi'il Simon Compawore hooreejo MMP, Rok Mark K. Kabore ɗaɓɓataa happu tataɓu\nSaakitaama ñannde :\nBurkina Faso: Fedde MPP (dillere jamaa fii yaaral yeeso) waɗii jonnde jaaynirɗi e asewe ñannde 18 nduu lewru. Faandaare mayre ko heblugol kawral mawngal fedde nden waɗaynde gila 24 lewru ndun. Hooreejo leydi on Rok Mark Kiristiyan Kabore, yaltan kaa yaltataa fii happu tataɓu? Simon Compawore hooreejo MPP laɓɓinii ɗum pos. Happu tataɓu alanaa hooreejo leydi on. Jantoore Daramaani Tammbura.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210921-burkina-faso-e-bi-il-simon-compawore-hooreejo-mmp-rok-mark-k-kabore-%C9%97a%C9%93%C9%93ataa-happu-tata%C9%93u","date":"2023-02-03T09:38:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500044.66\/warc\/CC-MAIN-20230203091020-20230203121020-00542.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.52768296,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5276829600334167, \"fuf_Latn_score\": 0.3851289749145508, \"ffm_Latn_score\": 0.06351310014724731, \"fuh_Latn_score\": 0.01951901614665985}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.04,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.549,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tumbaljo wakiili'en Majaliisaabe , Rep. Femi Gbajabiamila wakiili'en wala ko wi'ata be taskana Cubi nohaandi koo Bankiiru CBN hebay hewtinki yidannde ummaatoore nder wakkati dowko laarani waylitaaki Ceede kese.\nTumbaljo on wi be wadan fodde bawde mabbe ngam yiiki CBN hoytani ummaatoore.\nFemi Gbajambiamila suuditi haalakan haa fattude Surulere nder Gasol Lagos wakkati O yaano waduki juude dow derewol nannguki Hooreejo Bankiiru CBN Emefiele ngam O Sali nootuki noddaandu mabbe.\nGbajabiamila besdika bee wiiki dowko laarani sadirmaaji di soynde feesaare Ceede hakkunde ummaatoore dariido tefre cubi ardungal Lesdi Naajeeriya haa APC, Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, dari darnnde ngam yiiki be besdi wakkati Ceede den kidde accata huuweeki haa Lesdi Naajeeriya.\nKadima laati Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari Goddo on mo yurminta tala O wi be wadamunyal be hokkamo wakkati sedde ngam O hepta naka waari 'eno ka waarete.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/07\/cbn-tumbaljo-wakiilien-majaliisaabe-wi-jootaka-seeko-cbn-wadi\/","date":"2023-03-22T00:50:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00645.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984524846,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984524846076965}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rokaya Jalloh dillata koy entreprenariat. Ko ekkinoowo sukaaɓe holno ɓe ndarnirta golle koye maɓɓe\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nRokaya Jalloh woni juppuɗo yontere hande nde. O suka debbo yaarete ko e duuɓi noogaas e jee tati (28). O jeya ko Saare Pathé, gurel gongel ɗo e leydi Senegaal. Kono o jangata ko to duɗal jaabihaɗtirde gonɗo to Saint Louis ene wiye universite Gaston Berger. O woɗɗoyi nii jooni e jangde nde. Kono haɗaanni haa jooni omo dilla kadi e ko francire wiyata entreprenariat : firti ko ndarnande hooremum golle mum. Omo ekkina toon to Saint louis ha e Sare Pathe sukaaɓe hono makko hono mbaɗata haa ndarna golle koye mumen. O ari e yewtere e yewtere Ko Mbiiɗon ngam njangtaade hono ɗum yaari, kadi holko duñimo e ɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190721-rokaya-jalloh-dillata-koy-entreprenariat-ko-ekkinoowo-sukaa-e-holno-e-ndarnirta-go","date":"2021-10-17T17:25:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585178.60\/warc\/CC-MAIN-20211017144318-20211017174318-00312.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9247781634,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.924778163433075, \"ffm_Latn_score\": 0.029131703078746796, \"fuh_Latn_score\": 0.027629980817437172, \"fuf_Latn_score\": 0.017112599685788155}","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.92,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo \"Ko Mɓiiɗon?\" Ko Ibrahiima Sayku JALLO, jeyaaɗo Gine. Heɗoɗee kadi Fulfulde faaminiinde\nSaakitaama ñannde :\nKoɗɗo men hannde ko bi'eteɗo Ibrahiima Sayku Jallo, jeyaaɗo Gine. Kanko woni hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore wallitotoonde sukaaɓe alyatiimaaɓe walla sukaaɓe torotooɓe e dow laawi ɗii. Ma en keɗto hannde Fulfulde faaminiinde e dow ballal Profeseer FariSilaat KA.So ɗum ɓennii, en ngaratan e damal Lolllinal Ko Mbiiɗon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210614-ko%C9%97o-ko-m%C9%93ii%C9%97on-ko-ibrahiima-sayku-jallo-jeyaa%C9%97o-gine-he%C9%97o%C9%97ee-kadi-fulfulde-faaminiinde","date":"2021-07-24T08:52:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046150134.86\/warc\/CC-MAIN-20210724063259-20210724093259-00472.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5571892858,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5571892857551575, \"fuf_Latn_score\": 0.39880242943763733, \"fuh_Latn_score\": 0.015208211727440357, \"ffm_Latn_score\": 0.012879554182291031}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rentoowo mallabo fijoowo haa baawo mo Lesdi Algeria, Abdelkader Bedrane itta haa fijirde soobiraagu hakkunde mabbe bee Super Eagles.\nNder jawaabuji di daldal maatootiral dum hukuuma fijirle Lesdi Aljeria sappi bee wiiki Algeria hebi nasaraaku bee boggi 1-0 nyennde Jumbaare haa daldal fijirde nde Miloud Hadefi Stadium, Oran.\nAbdulkadir hooti Lesdi maako Lesdi Saudi Arabia.\nBedrane hebino nasaraaku haa Lesdi Africa ko hewtani 10 nden ma odo nder kawte walli FIFA hebi nasaraaku coofiiru Arab'en dum 2021.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/27\/abdelkader-bedrane-itta-haa-fijirde-soobiraagu\/","date":"2022-12-06T03:24:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00176.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9973185062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9973185062408447}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Omikron\nGana: Wiriis keso on Omikron yi'aama e dow ɗanniyankooɓe iwɓe Najeriya e Afrik Di Siid\nGana hollitii hanki wonnde yi'aama e nder leydi ndii raaɓol aranol Omikron e ɗaniyankooɓe gummiiɓe Najeriya e Afrik Do Siid. Bgol hollitol waɗii e wakati mo hooreejo Afrik Di Siid, Siril Ramafosa, tawetee Abuja.Taaɗannde aranere e jillu ngu o immii waɗugol e nder hirnaage Afrik. Jantoore Omar Sannda Aamadu, nultondiraaɗo RFI Fulfulde Gana.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211202-gana-wiriis-omikron-yi-aama-e-dow-%C9%97anniyankoo%C9%93e-iw%C9%93e-najeriya-e-afrik-di-siid","date":"2023-05-29T05:59:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644683.18\/warc\/CC-MAIN-20230529042138-20230529072138-00682.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6547480822,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6547480821609497, \"fuf_Latn_score\": 0.3373142182826996}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.594,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɓɓoore wiyeteende ECLAT, firo ngo wayno woɗɓe mbay ñalnde kala. Ngam ɓeydude semmbe e ƴettugol pellitte e haɓaade golle kiisɗe pawateeɗe e sukaaɓe kam e golle tedduɗe ɗe sukaaɓe ngollatoo ɓe ngoni hannde o ko ɗoo e nder falnde Maatam. Ko ngam wallondirde e sukaaɓe haa teeŋti to bannge almudɓe. Ñalawma hannde o ɓe ndokkirii, maaro, suukara, kosam kame kaɓirɗe lampa soleer to duɗal Ceerno Saydu Muusaa Soh to Ciloñ leegal Gamgu. Teskaama omo jogii almudɓe yonɓe no feewi. Fedde waɗii wiɗto fotde 1500 duɗal qur'aana kono ko duɗe 15 tan heɓata walliteede oo sahaa. Ñalawma hannde 10 08 2017 tawtoraama jooɗnde nde gardiiɗo leegal ngal, cukko meer mo Ciloñ, gorgolaaɓe leegal. Ɓe mballitii duɗal ngal ngalu mbele sukaaɓe mbaawa dañde e winnditaade e mitiyelaaji cellal mbaawa safraade fotde duuɓi ɗiɗi tawi njoɓataa hay mbuuɗu. Kaŋko Ceernaajo o o hollitii weltaare makko, sabu teskaade ko sukaaɓe janngooɓe farayse ɓuri jaggeede so ina ndawa ko maa lootee ñaantee, ndokkee kaalis so ñawii cafree, kono almudɓe ɓe so a addii ɓiye ko ɗoon mbayrataa ɗum ko huunde fotnde ƴeewteede. Meeri Ciloñ hollitii ma ɓe ndarano sukaaɓe janngooɓe qur'aana ɓe sabu ina jeyanoo e paandale, maa mbaɗ feere haa ɗum jeyayee e qiimaaji 2018.\nBookar sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-04","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/maatam-fedde-eclat-ummaniima-wallitde-suka\/","date":"2019-01-21T05:13:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-04\/segments\/1547583763149.45\/warc\/CC-MAIN-20190121050026-20190121072026-00186.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.932518661,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9325186610221863, \"ffm_Latn_score\": 0.04952474310994148}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.934,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nFoolondiro diɗɗe Afrik fuku-koyngel adunayankowel, 2022.\nLatooɓe balon afriknaaɓe fijooɓe orop yaananaama tawtoreede ƴellital CAN 2022\nSuɓungo hooreejo CAF dental toppitiingal lato balon walla fuku-koyngal e nder Afrik\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/caf\/","date":"2021-05-17T14:07:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991772.66\/warc\/CC-MAIN-20210517115207-20210517145207-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8041013479,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8041013479232788, \"fuf_Latn_score\": 0.1786927729845047}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.837,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi dimbi ha galluure Yaounde laamorde Lesdi Camaroon wadi sanadu halkuki himbe ko hewtani 14.\nMeemaabe mmobi ko'e mabbe haa dow hooseere wakkati fe'aano ngon do wade.\nBe darni no Lincito nyende Alat amma be fudditi ngam hebtuki wobbe.\nWoodi goddo Marie Claire Mendouga, 50, tawaama haa nokkuure nden ammaa kanyum kam, meemaaka.\nO wi masiibo ngon ukkaama haa Yaounde wakkati be wadanno laamar moobtorde nden Lesdi dimbi.\nPolice 'en do hoosa himbe bee mootaaji ngam walliinde nden be hadi kubaru'en yottuki nokkuure nden.\nKadima golloobe kuude kisndam ma do habda ngam yotta nokkuure nden.\nGolloowa kuude kisndam wi himbe 11 sooyi yonki mabbe nden bedo wada fodde bawde mabbe ngam be hisna Luttube.\nHimbe ko hewtani 43 halkaama haa Hirnaangeere galluure Bafoussam nder Hitaande 2019 wakkati fe'aano banana fe'ino amma ndunngu on ko wadi sanadu duudbe relli nokkuuje mabbe haa giifakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/28\/lesdi-dimbi-haa-galluure-yaounde-laamorde-lesdi-cameroon-wadi-sanadu-halkuki-himbe-ko-hewtani-14\/","date":"2023-02-07T08:55:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00010.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994183779,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994183778762817}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jihawol Lagos wangini yidde canjundurki fukaraaɓe hakkunde jiha kan bee jangirde Harvard Kennedy (HKS) wonde lesdi America.\nNgomnaajo jihawol Lagos Akinwunmi Ambode on suuɗitikaa nde jaɓɓanno fukaraaɓe jangirde Harvard yilluɓe ɓaade ngomnati jiha kan wonde fattude Ikeja.\nNgomna Ambode andini kaɓɓidal ngal maran bote yiiki lesɗe ɗen ɗiɗi fuu botoran ngal haa koo ɓoyee naftirta ande ɗe heɓaa her wallutuki lesdi.\n\"Miɗo yetta on bee suɓuki jihawol Lagos, ɓurnaa mooɗon fuu numayno yillan wuttudu duuniyaaru nduuɗoo; amma jotta on heɓi andal dow yaake yanayu amin her wuttudu nduu boo, On lattan marɓe ande her fannuji ceeduɗi bee taskaramji irin ɗiiɗoo her anduki ko won laamu e yaake ardungal fuu no woni e nguure ummaatoore no dogginirtee haa on njahi fuu.\"\n\"Jiha Lagos latti yitere nde kilantaaku riskuuji lesɗe Afirka lardetaa, jiha kan latti nder berniiji ɓurduɗi mooɓuki ɓale'en nder adunaaru fuu, ngam maajum woodi hujja caatuka ka fondirki jiha lagos dow kala niije fuu, ngam majalisa mobgal lesɗe duuniyaaru maa niiji ɗo e duuɓi 30 garooji Naajeeriya lattan tatabri nder lesɗe ɓurduɗe ummaatoore nder duuniyaaru; jooni no wolwirten jiha Lagos ɗo mari ɗuuɗal yimɓe miliyonji 23 bee soynde nokkure feesunde habdetee fuu, tonii haa Naajeeriya lattan lesdi tatabri her ɗuuɗuki ummaatoore nder duuniyaaru wolaa seko non maajum ɗo sappa ɗuuɗal ummaatoore jiha lagos boo sowan ɗum boo tammetee gannuɗi ɗuɗɗi nden ceeduɗi futtan koo seko wolaa,\" Ngomna Ambode ɓesdi.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/lagos-tefi-canjundurki-fukaraa%C9%93e-bee-harvard\/","date":"2017-08-17T09:35:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00348.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990880489,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990880489349365}","num_words":228,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndunngu suwaa tawo jaalaade sabu yahrata ko e ngatamaare jippiinde alarba 27 korse. Kono e oo sahaa woodii ko boni. jawdi keewndi maayii heen, woodiii kadi ko boni e galleeji hono no seedtirii Mammadu daawuuda Njaay mo Ndulmaaji.\nKawgel bakkaaloriyaa fuɗɗiima e nder Liisee Elhajji Yoro Ɓaas mo Wurosoogi. E ooɗoo sahaa golle ɗe njahrii no haanirta nih alaa caɗeele teskaaɗe. Waɗi ɗuum ko denndaangal waɗooɓe kawgel ngel gooto kala nootiima, ɓe ngarii e waktu dottaaɗo o. Geɗe ɗe kala ina ndewindaa gila e laamu ngu haa to bannge daraniiɓe kisal renndo ngo. […]\nE oo alarba 27 korse, Fuuta jaɓɓiima ngatamaare mum. Toɓo ngoo fuɗɗiima e nder diiwaan oo fof aa to falnde Podoor. So tawii kulhuli ina njoganoo to bannge ceeɗu gulɗo jaw haa jawdi wofii,gila e be'i, baali e na'i haa ko ɓuri heewde ko eggiino to nder ferlo ngo. Tee rakkal dokkiranooɗo o ɓe kuliino […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/page\/4\/","date":"2018-07-23T07:46:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676595531.70\/warc\/CC-MAIN-20180723071245-20180723091245-00091.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.779051125,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7790511250495911, \"fuf_Latn_score\": 0.1018257737159729, \"fuh_Latn_score\": 0.07259107381105423, \"fuq_Latn_score\": 0.03435881808400154, \"ffm_Latn_score\": 0.010832983069121838}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.718,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Foninke Mange woni koɗo RFI Fulfulde hannde\nDebbo Moritaninaajo newnanaaka okkugol ɓiɗɗo mum, ɓii-leydiyaaku\nKoddiwaar: Wennjondiral, caggal nde kanal NCI newnani dooloowo rewɓe hullogol no o yanirta e maɓɓe\nKoɗo men hannde ko Dokteer Aliiwu Jam-Waali BARI Hertorɗo Mali\nHissen Habre, hooreejo kiɗɗo Caad wattinaama to berɗe Yoff Dakar\nKo honto woni iwdi ɗii alaaji kaɓirɗi wonaaɗi e huutoreede e nder falnde Sahel?\nKo honɗum maandiɗon e Heseen Habre, hooreejo kiɗɗo Caad maayɗo Senegaal hanki?\nMeeter Amadu Alii Kaan no haala fii ngurdam e tuume fawaaɗe e dow Hiseen Habre\nÑiddingol maaɗum serindagol rewɓe doolaaɓe [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nMorityani: SPANA, fedde daraniide hakkeeji daabeeji\nGine: alhaali sariya wonndigal e nder genndiigu mo suudu sarɗinkooɓe wooti\nCimtol OXFAM hollii wonnde heege ɓeydike e nder aduna on.\nHaɓugol golle sukaaɓe e nder Burkina Faso\nMe Aminata Jawaadu BARI woni Koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nDental Leyɗe Erop no faandii daarnugol ballal maɓɓe to RCA\nHakkeeji rewɓe e potal hakkunde maɓɓe e worɓe to baŋŋe golle, jannde e joɗdi\nMali: ɓii-leydiiɓe njowo ciwlaama hakkunde Bannjagara e Bankaas\nÑalaande 19 6ɓuru wonii ñalaande nde golletaake e nder USA\nKariim Khaan, porkileerjo keso ÑBH (CPI) foɗɗike golle mum hannde\nÑalaande aduyankoore hertinanaade hakkeeji sukaaɓe\nHaɓogol golle sukaaɓe\nRusiya: ñaawirdu leydi sifike njuɓɓudi Aleksi Nawalni, \"fantiyanko\"\nGine: pelle sosiyete siwil no lamndii Faransi ballal ngam dawroyankooɓe sokaaɓe ɓen yo accite\nHooreejo Faransi, Emmaniyel Makron juurike Ruwanda, o ƴettii konngol to Gisozi Suudu Maanditaare War-heɗɗanke\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hakkeeji-ne%C9%97%C9%97o\/","date":"2021-09-20T07:13:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057033.33\/warc\/CC-MAIN-20210920070754-20210920100754-00148.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7547559738,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.754755973815918, \"fuf_Latn_score\": 0.20292869210243225, \"ffm_Latn_score\": 0.025187253952026367, \"fuh_Latn_score\": 0.013622194528579712}","num_words":265,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.753,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoddiwaar- Mali, ardiiɓe leyde ɗen ɗiɗi no pooɗondira ko faati alhaali konunkooɓe iwarinaaɓe ɓen\nKo wonata battane ngal pooɗondiral fuɗɗiingal hakkunde Mali e Koddiwaar\nKoddiwaar-Mali, konno yiiruɗon oo sarɗi mo Kolonel Assimi Goyta holli fii hettagol konunkooɓe ɓen?\nÑalaaɗe 5 taariikayankooje ɗe Laamɗo Beretaaniya Elizabeth II waɗi Afrik\nKo honno yiiruɗon nguu jillu P. Hanri Damiba Mali e Koddiwaar?\nPool-Henri Sandawogo Damiba ardiiɗo laamu faddewu Burkina Faso no e dawol Koddiwaar\nArugol Nansi Pelosi, hooreejo cuuɗi sarɗinkooji Amerik,Taywan welaali ardiiɓe Siin\nHooreejo Faransi Emmaniyel Makron jaɓɓike Muhammad Ben salmaan, ɓii laamɗo Sawdi-Arabiya\nKo honno yiiruɗon nguu njillu ngu Emmaniyel Makron fuɗɗi e leyɗe tati Afrik?\nTawu si ɓee konunkooɓe 49 iwarinaaɓe nanngaaɓe Mali addan lurral hakkunde Bamako e Abijan? Alasaan Sammba Joop no taskoo oo alhaali\nLaamɗo Beljik e sonnaajo makko on hewtii RD Konngo, ko laawol aranol ngol nii himo ara ndii leydi\nDr Ilo JALLO hertorɗo jokkondiral leyɗe no taskoo alhaali firtugol aadodal ndeenaagu hakkunde Mali e Faransi\nPorofeseer Baabali SALL no taskoo alhaali fewndiiɗo hakkunde Mali e Moritani\nLurral Ukreeniya: Joe Bayden hollii daditaare mum e yeeso W. Putiin\nJonnde 3ɓere Afrik-Turkiya fuɗɗike hannde e aljuma\nJuurngal Antoni Blinken, jaagorɗo halfinaaɗo huuwondiral hakkunde Amerik e leyɗe janane to worgo fuɗnaage Asiya\nJonnde waɗan e lewru 2ɓuru hakkunde Dental Leyɗe Erop e Dental Leyɗe Afrik waɗan Bruksel\nKawral Afrik-Siin waɗii Dakar, hooreejo Siin on tawtoraama e dow ballal palleeji Internet\nSenegaal: Antoni Blinken, hooreejo dipolomasi Amerik hewtan Dakar hannde\nHooreeɓe Amerik e Siin, J. Bayden e X. Jinping waɗii yeewtere e dow karalle kese ɗee\nRuusiya e Mali goonginii faale maɓɓe gollidal to baŋŋe konu\nCukku-hooreejo Amerik juurike Faransi fii semmbingol nanondiral leydi makko e Paris caggal alhaali sumaaarenji\nKo woni faandaare juurngal Afrik, hooreejo Turkiya? Dr Alhajji Aliwuun Juuf jannginoowo faggudu no jaaboo ngal lamndal\nMali: laamu hakkundewu fenni kabaaru wi'uɗo ɓe duŋanike dental yo diisondir e pelle jihaadiyankooje ɗen\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/nanondiral-hakkunde-ley%C9%97e\/","date":"2022-09-27T01:51:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334974.57\/warc\/CC-MAIN-20220927002241-20220927032241-00207.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4670516849,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4670516848564148, \"fuf_Latn_score\": 0.4492950141429901, \"ffm_Latn_score\": 0.07883786410093307}","num_words":343,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Felmannde baagal DART ustii dumunna banngagol haayre Dimorphos yirlotonoonde e haayre woɗnde, fotde hojomaaji 32, ɗuum maa wonoy 4% ko usti, hay sinno ustino ko hojom gooto moƴƴatno, nde tawno woni faandaare ngol lappol DART ko ƴeewndo mbela neɗɗo ina waawi saytin'de kaaƴe weeyo, haa cela laawol mumen, mbela ko fay arde so tawii en cooyniima haayre halkaare ina roondii ɗaŋre men tawa eɗen mbaawi saytin'de nde, nde sela ɗaŋre ndee.\nBaagal DART dogatno ko 22500 km kala waktu (km\/h), haa felmi haayre ndee.\nKaaƴe weeyo mbeeɓaani dirtin'de e lappi mumen, nde tawno eɗe ndoga ko yaawi, kadi ina waɗi heen mawɗe, dirtin'de ko mawni, ko yaawi, weeɓaani, naamni ko semmbe e peeje mawɗe.\nNatirka seŋtinooma e baagal he balɗe 15 hade pelmagol ngol, kaan natirka ɓami no felmannde ndee yahri, ɗo baagal ngal yani ɗo keletine haayre nde nduuyi ceerti e mayre, wiɗto nate ɗee maa wallu annduɓe faamde hol no felmannde ndee sostiniri haayre ndee.\nHaayre Dimorphos wanngotono haayre ɓurnde mawnude ndee Didymos haa fiya feggere ko e nder waktuuji 11 pawɗi 55 hojom, nde baagal ngal felmii nde, ustii haa wonti waktuuji 11 pawɗi 23 hojom, ɗuum ko golle ŋarɗuɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/10\/15\/dart-lappol-da%C9%97ndude-%C9%97anre-men\/","date":"2023-01-28T15:41:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6879256964,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6879256963729858, \"ffm_Latn_score\": 0.13280555605888367, \"fuf_Latn_score\": 0.13256260752677917, \"fuh_Latn_score\": 0.04265964403748512}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.677,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Paradoxe ɗi Hannde 02\/8\/2023On Nanay No Dental Golloɓe to Fuɗɗi Wankoore.Dental Golloɓe ɓen Ngal NLC e TUC to Nigeria.fuɗɗi Wankoore nden Sabu Caɗeele ɗe leydi ndin naati Wuttudu Bone Nguurɗam Bano no Nebbam Saɗiri e ko Nyame nden Ceede ɗe ɗum yoɓata Golloɓe ɗe humtan-taa Yiimɓe haaje ngam Caɗirmaaji Araje Nguurɗam to leydi ndin ndi Fuu.Kanjum Waddi Wankoore nden.\nNder ko Dental Ngal Homme haaje ɗum waɗa ngam fownango Yiimɓe Nigeria Caɗeele Nguurɗam.\nJaɓugo koɗum darni hakkunde Laamu e NLC e TUC\nIttuki Didaaɗi ɗiɗiɗum ɓili,nde ha e Ittuki Ballal Ngal Laamu Waɗata to Nebbam ɗan ɗum ɓeydani Ceede.\nMo'inngo hentirde Nebbam wonɗum Warri, Kaduna e Conservation Harcourt.\nYoɓugo Modiɓɓe Janngirle ɓe Fuu Ceede lebbi Jewe 8\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/dental-gollo%C9%93e-%C9%93en-ngal-nlc-e-tuc-to-nigeria-koode\/","date":"2024-04-15T18:07:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817014.15\/warc\/CC-MAIN-20240415174104-20240415204104-00587.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994761348,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994761347770691}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nRFI ŋiñii ngal pellal ngal ardiiɓe Burkina Faso ƴatti fii dartingol njuɓɓudi rajo on e nder leydi ndin\nKo Esteer Senpa Blaksemdi e Hinensoa Tiyana Miranto Rakotomalala dañi Bursu RFI \" Ghislaine Dupont\" e \"Claude Verlon\"\nBursu rfi innitiraaɗo \"Ghislaine Dupont e Claude Verlon\" jaayndeyankeeɓe e haralleeɓe 20 no elteede Dakar\nCheik Fantamady Berthe, oo jaayndeyankeejo RFI Mandenkan maayii hanki Bamako\nTaƴere 5ɓere: hiitaango goggo (yaaye) makko ngoo\nTaƴere 4ɓere: Accee hakkee! Hiɗon heddorii waaleeru (saambur)?\nTaƴere 3ɓere: Ko holɗum nii?\nArdiiɗo \"France Média Monde\" arii Dakar tawtoreede e yewtere fii no RFI e \"France24\" artira Mali\nMali : ko holno neɗɗo waɗata haa waawa heɗaade RFI, o ndaara France24 ?\nHollitol jaayndeeji ngol \"France Medias Monde\" waɗi ko faati e dartingol F24 e RFI e nder Mali\nMali, ardiiɓe kumpite taƴii fes \"France24 e RFI\" e nder leydi ndin\nNiijer: ko Gagaruwa FM, rajo gollidiiɗo RFI Fulfulde jaɓɓiɗen hannde\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal hawsaare\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal suwaahiliire\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal manndinkoore\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal portigeere\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal enngeleere\nHeɗoɗee RFI e ɗemngal faransiire\nAlhaali dartingol golle RFI e \"France24\" e nder Mali\nRajo gollidiiɗo RFI: Ko Rajo Lesdi Heyri Caad woni ko jaɓɓinɗen e ndee yontere\nKo honno RFI Fulfulde heɗortee hirnaage Afrik tawa wonaa e dow FM?\nFedde RSF hollii mettu-ɓernde e battane pellital ardiiɓe Mali dartinngol golle RFI e France24\nDarnugol golle RFI e \"France24\" ko huunde mawnde sanne\nUE : Dental Erop ñaawii dartingol golle RFI e France 24 e nder mali huunde nde jaɓataake\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rfi\/","date":"2022-12-07T14:13:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711162.52\/warc\/CC-MAIN-20221207121241-20221207151241-00386.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7655103207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7655103206634521, \"fuf_Latn_score\": 0.20799286663532257, \"ffm_Latn_score\": 0.021650319918990135}","num_words":281,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.606,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde sappo-e-joy lewru oktobar 1987, yaakaare Afirik telɓinaama. Yasenta (Yacinthe) Kafando huuɓnii nelal Kompawore e Jendere e halifaaɓe mum en nder leydi Burkina Faso e boowal mum. Thomas Sankara tawaa ina woni he batu, o fiyaa kure jeeɗiɗi, heen gootal ko e keeci, ɗeya jeegom ko he becce. E wiyde \"Komiseer\" Muusaa Millogo, Sankara fiyaa ko kure pettooje kuɓɓooje, tawaama comci o ɓoorninoo ina heen cumɗi haa ndoyti. Tawi omo yahra he duuɓi 37 tan, mbunndi-mbunndi cagataagal.\nThomas Sankara loppitnoo laamu ko he 1983. Yiɗde makko wonnoo ko « wellitde hakkillaaji ɓesngu », e salaade tippudi ngonka Burkinaa, e ka Afirik, e ka winndere.\nKanko e sappo-e-ɗiɗo yahdiiɓe makko pellidaa tawi aɓe ngoni e batu. Kompawore neli sete koninkooɓe e gardagol Hyacinthe Kafando tawoyi ɓe to Diisnordu Ngenndiwu Filñitere (CNR\/Conseil National de la Révolution).\nLebbi jeegom ñaawoore. Lebbi jeegom caggal nde ñaawoore nde fuɗɗii, lebbi jeegom losko, alaa ko fadanoo so wonaa tonngol haralleeɓe ñaawooje. Ɗum waɗi ko ñalnde njeslaare 6 seeɗto (alarba 6 abiril) 2022, ñaawooɓe njoɗii he ñaawoore lebbi jeegopm, gila yarkomaa 2021 haa seeɗto 2022.\nFotnoo ñaaweede ko sappo e ɗiɗo tuumaaɓe juuɗe mum en ina moddi he warngo Tomas Sankara. Ina jeyaa heen Belees Kompawre e Yasenta Kafando gardinooɗo ndeenka Kompawre, e Seneral Jenndere bees suudu laamordu.\nCiftoren Sankara waranoo ko 15 Yarkomaa 1987. Lomtii oo gorko ngenndiyanke Burkina e Afirik fof (mo wonaa ngenndiyanke gaɓɓule) e jappeere laamu ko musiɗɗo mum, ɓiy-yumma mum, jahdiiɗo mum Beles Kompawre. Oo ne, nde ɓesngu Burkina laawii, o dogi o mooloyii to leydi Kodduwaar he hitaande 2014. O rewri he gonaangal debbo makko Chantal Kompawre Kodduwaarnaajo, kanko ne o rokkaa kaayit ngenndiijo Kodduwaar. O nattii wonde hankadi Burkinaajo, laamu Kodduwaar jaɓataa tottitde mo Burkina mbele ina ñaawa mo. Ko nih o tawtoraaka ñaawoore makko. Hujjitantooɓe mo njiɗii hollitde ñaawoore nde rewaani laawol, ko \" ñaawoore dawrugol \", ɓe mbaɗti heen \" koninkooɓe suɓaaɓe ñaawooɓe \" njonaani ɓe. Kono ɗii hujjaaji fof ko haa nanee tan boyi laawii nayi.\nJaagordu Ñaawooje Burkina (dowla Burkina) yiɗnoo ko yo ɓe taƴane ko famɗi fof duuɓi 30 nder dummbirdu tawa ɓe njiyataa naange. Fawaa e maɓɓe ko tuumayre \" ndeenka Dowla \", e \" suuɗde maayɗo \", e \" moojobere warhoore \".\nHay sinno o wulii, ko Blaise Kompawre tuumaa wonde gardiiɗo moojobere yooɓiiɓe Sankara, jahdiiɗo mum gila ko adii loppito lammu ɓe mbaɗdunoo he 1983. Dowla Burkina ɗaɓɓi yo o dummbe duuɓi 30, kanko e neɗɗo maako mo o suuɗodii to Kodduwaar Yasinte Kafando dogɗo kam ne ñar-ñar gila 2016. Sappo e ɗiɗo woɗɓe, ina heen Jilbeer Jendere, gooto e ardinooɓe konu Burkina tuma nde ɓe loppitta laamu he 1987. Dowla ɗaɓɓi ko kanko yo o dummbe ko famɗi fof duuɓi 20. O tuumaa ko ko ɓeya tuumaa koo, waɗtaa heen o etiima buuñde seedeeji mbele ina pena so naamnaama. Ciftinen Jendere wonnoo ko he dummbirdu gila 2015 nde o enndi lopptide laamu haa o waawa artirde Kompawre e jappeere.\nGooto e hujjitantooɓe ɓesngu waraaɓe ɓee, Prosper Farama mettinii ko hay gooto e tuumaaɓe ɓe jaɓaani ina tunwi e warngooji ɗii, hay sinno ko yiylaade yaafeede. O jokki noon o wiyi \" min njiɗi ko yo won ñaawoore goonga, wonaa njoftoor min cokili, min njiɗi ko goonga\".\nAlaa ɓurnooɗo Blaise Kompawre yiɗde e haɓɓaade he laamu. Ina jeyaa ko luurdini mo e Sankara nde oo arɗo waklitere Burkina yiɗi sompude heerto dawrugol gootol. Kompawre \"yiɗaano gootiɗingol goomuuji ngenndiiji ngam waklitere\" gardinooɗi dillere waklitere Sankara. Wiyi nih ko Waleer Somee, dawriyanke ŋanaa, tellinɗo hale mum he ñaawoore ndee, ngam seedtaade. Gooto e hoohooɓe konu Burkina ina wiyee Blaise Saanu wiyi : \" ɓurnoo nangtaade e laamu fof ko Blaise Kompawre, ko ɗuum addannoo mo etaade waylude Doosɗe Burkina caggal nde o laamii duuɓi 27 \". Ɗum jibini njangu makko he 2014.\nHoli gonnooɗo Jilbeer Jenndere ?\nNde Jilbeer Jendere naamnaa ko fayti he ko o tuumaa koo, o wiyi ko juuɗe makko ina laaɓi heen. Kono holi kanko ? Hannde ko o « seneraal » hay sinno oo \"galaŋ\" makko firtaama haa laaɓi. O jeyanoo ko he ardiiɓe konu Burkina. Ɗo battirdu Sankara e yimɓe mum jooɗinoo ina mbata, ko kanko halfinanoo ndeenka nokku oo. E wiyde gooto e hujjitantooɓe Mayram Sankara e wondiiɓe mum, sikke alaa ko Jendere tekki roondii warngo Sankara e sappo e ɗiɗo woɗɓe. Hay nih Blaise Kompawre nde naamnaa miijo mum he ñaawoore ndee, o wiyi \"sete koninkooɓe he gardagol mawɗo mum en Jilbeer Jenndere, ko kam en pelliti arditaade yimɓe Sankara yiɗnooɓe nanngude mo\".\nKo nde Jilbeer Jenndere yooɓii Sankara, o tiiɗtini Kompawre dow jappeere laamu Burkina Faso. Yaama tawo wonaa kanko e hoore makko fooɗi rawaandu fetel o fawi e becce Sankara, kono waɗɓe ɗum ɓee ko e yamiroore makko. To batirdu Sankara, ko kanko kadi halfinanoo ndeenka saraaji mum e kala ko ina dilla ɗoon.\nGardiiɗo sete koninkooɓe janoyɗo e Sankara en ko Yacinthe Kafando (adjudent-chef). Nde Jilbeer Jenndere yiɗi kam ne ardaade loppito laamu \"sabbordu\" caggal dogdu Kompawre, ko e ballal gardinooɗo jaagorɗe, oon woni kolonel Yakuuba Isaaga Zidaa, naatɗo hannde he cukkiri, mooloyii Canada gila he 2016 o artaani.\nLoppito laamu 24 siilo taaɗnii ñaawoore ndee\nÑalnde aaɓnde 24 siilo 2022, cukko-bees Paul-Henri Sandaogo Damiba, kam ne loppiti laamu he juuɗe Roch Marc Christian Kabore, cuɓtanooɗo he daawel ɗiɗmal he Saawiyee 2022. Koninkooɓe njowi doosɗe dowla Burkinaa hade maɓɓe artirde ɗe he Colte 2022. Hujjitantooɓe tuumaaɓe ɓee njolni feere nde weeɓaani riiwtude. Ɓe mbiyi Kompawre e yahdiiɓe mum takkaa ko \" yerɓinde ndeenka Dowla \" sabi ɓe enndii loppitde laamu; etee Damiba ko loppitɗo laamu he juuɗe Hooreejo mo ɓesngu suɓii, ndeke ko o \"jerɓinɗo ndeenka dowla\". Ɓayri Diiso Doosɗe jaɓii ko o Hooreejo caggal woondoore makko, ɗum foti firtude ko ñaawateeɓe ɓee potaani ñaaweede. Kono diiso doosɗe rewaani he miijo maɓɓe.\nÑaawoore yanii, goonga heɓtiima fenaande\nMeeɗnooɗo wonde Hooreejo Burkina, caabinooɗo warngo Sankara, janfinooɗo sehil mum, ñaawaama. O taƴanaama kaaɗdi nguurndam makko nder « kasoo ». Nde yani ko ñalnde 6 seeɗto 2022. Kompawre e yahdiiɓe mum Hyacinthe Kafando, e Gilber Diendere taƴaanaama dummbirdu haa abada.\nEɗen teskoo ñaawooɓe ɓee ɓurtiima ko dowla yiɗnoo koo so dummbude ɓe duuɓi 30 tan. He nder ñaawetenooɓe ɓee, heen njeetato taƴanaa ko kitaale tati haa noogaas nder dummbirdu. Tato heen ngoppitaama.\nNde ɗum haalaa, tawtoranooɓe ngoni ko e foɓɓude e hellude sabu mum en weltaade. Haa arti noon e ko fawaa e dow daaɗe ƴiiƴiiɓe tato ɓe : Blaise Kompawre, e Hyacinthe Kafando, e Gilbert Diendere. Ñaawooɓe ɓee mbaɗti heen ko kala njeenaaje e « galŋauuji » ɗi ɓe ndokkanoo, teettaama, artii e booñ e faawru dowla Burkinaa. Hay gonnooɗo « seneraal » wonti tan « gobi ». Yo deftere janngire banndi mum.\nHaamtaare e weltaare Mayram Sankara\nKujjinantooɓe Gilbert Diendere biyeteeɗo Mathieu Somee, huccinii konngol e jaayndiyankooɓe yiɗde hollirde ko fawaa e neɗɗo mum oo koo hanaani, ɓurtii. Daliilu makko ko oon tawtoraama ñaawoore ndee, o dogaani no heddiiɓe mbaɗi nih ; o mallata ɗoo ko Kompawre e Kafando. Mayram Sankara noon jaabtii mo wiyi, tawaaɗo e mo tawaaka fof ko warɓe koye tan. Nde Sankara e yahdiiɓe mum pelletee e amdu ndee, omo tawaa, kanko e Kafando, alaa mo neli ɓe so wonaa Kompawre. Ndee ñaawoore ko huunde mawnde wonande Mayram Sankara, jom-suudu Thomas. Nde anndaa ko warɓe jom-galle makko taƴanaa he dummbirdu, o haali ko konnguɗi laaɓɗi o wiyi : « …yimɓe nganndii hankadi holi gonnooɗo Hooreejo Thomas Sankara, holi neɗɗaagal makko, holi dawruyaagal makko, e holi ko o yiɗnoo. Kono kadi holi ko warɓe ɓee njiylotonoo. Alaa fof ko boni ko haalaaka e makko nder kaalanɗe e jeewte laaminooɓe ».\nDuuɓi capanɗe tati e nay\nDuuɓi capanɗe tati e nay dee ñaawoore ina fadaa. Ko ɗuum ɓuri fof teeŋtude, huccidde e aduna fof ñaawoore warnooɓe ɓiy-ngenndiijo Burkinaajo e yahdiiɓe mum. Ko noon kujjitantooɗo ɓesnguuji waraaɓe ɓee wiyi : « Ɓesnguuji waraaɓe ɓee kaɓɓaaki e ko ɓe taƴantee he dubbirndu ; ɓe ɓurnoo soklude ko yo goonga yaltu. Mudda ɓe taƴantee he dubbirdu fawii ko he mbaawka haralleeɓe ñaawooje. Ɓe pawii kadi ko e dalillaaji e yurmeende fotnde teskeede so ina woodi. Yurmeende noon alanaa barɗo hoore e dow amdu. Ɓurnoo tiiɗde ko laawol rewee haa ndee ñaawoore joofa dow goonga, tuumaaɓe ndokkee fartaŋŋe hujjikinaade, so wonaa ɓe mbakkaaki jaambaraagal e cuusal arde kucccita e ɓesngu leydi mum en \".\nƊum haalii fof. Ko ndeen biyeteeɗo Aliw Tarawele, cowɗo he moobaare ndee weltaade haa wiyi : \" Kompawre e cibooji mum njiɗnoo ko helde hay koyɗi amen, kono duuɓi 35 amin padi ndee ñalaande, duuɓi 35 min pini min tawi koyɗol ɓesngu Burkinaa e gardagol Sankara ndewi ko laawol pooccingol. Ko weltaare amen, ko welemma doŋre Afirik muum. Thomas Sankara gollii seeɗa tiimtateeɗo, o ferii laawol ngol ɓesnguuji Afirik ngoni he rewde. Weltaare amen ko sukaaɓe Afirik (Sankara ko he maɓɓe jeyanoo) e yontaaji garooji yoo ndew laawol Sankara fernoo ngam darnde mum en laatoo, ngam waylude gonal leyɗe men baasnaaɗe, ɗe ngonta leyɗe dañal e nguurndam moƴƴam…\".\nKo jooni hare ndimaagu fuɗɗii\nHaala warngo Sankara joofaani. Mbiyen ko jooni fuɗɗii. Dille ɗee ina mbaawi ummitaade he kala sahaa. Gaagaa wullitaango ngo hujjitantooɓe Kompawre en mbaawi waɗde, ina heddii senngo baɗe jaltuɗe leydi Burkina maa nih jaltuɗe Afirik. Ngam ɗuum ko enen fof eɗen nganndi won hoohooɓe caggal Burkina moddi he warngo ngoo gila Kodduwaar e Libiya haa Farayse e Amerik (US). Ñaawooɓe winndereeɓe ina poti toɗɗeede, ƴeewtoo ngoo senngo, sete moojobere hakkunde-leyɗeele ngam tan yooɓaade nguurndam yaakaare Burkina, yaakaare Afirik, yaakaare winndere; mbele hono ɗum ina waasa waɗtude nder kala leydi. Ɗum ko hare kala daraniiɓe goonga e laawol, wonaa tan hujjinantooɓe, ko nde ɓesnguuji kiɗaaɗi fof, ɓesnguuji Afirik e winndere ndee kala.\nE wiyde Muusaa Jallo deenatnooɗo Thomas Sankara \" warngo Sankara e yahdiiɓe mum ko moojobere fewjaande… Hooreejo Kodduwaar Hufuwet Boñi, jagodin Farayse, wonnoo ko he nehaande moojobere ndee \". Dalillaaji mum ina keewi kono tesko-ɗen Hufuwet meeɗii huccitde e Sankara o wiyi ɗum \" alaa e sago mbaylo-ɗaa, so a waylaaki maa min mbayle \". Holi ɓeen kamɓe so wonaa jagodineeɓe Farayse hono makko he oon tuma, kanko e Senngoor e Muusaa Tarawele… ɓee fof lomtooji mum ina njooɗii e dow jappeeje laamu.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/06\/03\/naawoore-warngo-tomaa-sankara\/","date":"2023-03-25T20:13:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00457.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4950948656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4950948655605316, \"ffm_Latn_score\": 0.1936958283185959, \"fuh_Latn_score\": 0.16364824771881104, \"fuf_Latn_score\": 0.1406693011522293}","num_words":1612,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.396,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeneral Abdel Kader Baaba LADDE noddii ɓiɓɓe Caad e kawral e nanondiral\nSaakitaama ñannde :\nIdriis Debi Itno horeejo leydi Caad maayii hanki e battane barmeeji ɗi o heɓi nde o yahi to lappo hare murtuɓe Fact. Caggal mayde makko, Abdel Kader Baba Ladde, hooreejo murtuɓe Caad kiɗɗo lamndike kawral e nanondiral Caadnaaɓe fow. Heɗoɗen mo e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210421-jeneral-abdel-kader-baaba-ladde-torike-%C9%93i%C9%93%C9%93e-caad-kawral-e-nanondiral","date":"2022-07-03T17:17:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104248623.69\/warc\/CC-MAIN-20220703164826-20220703194826-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9317781329,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9317781329154968, \"fuf_Latn_score\": 0.04700784757733345, \"ffm_Latn_score\": 0.01133267767727375}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nHalhali ñooti e heblo juulde korka walla juulde suumaye\nLewru suumaye: lewru faggudu walla lewru funsirdu (bonnirdu) mbuuɗi?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/suumaye\/","date":"2023-02-01T23:30:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00228.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6779578328,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6779578328132629, \"fuf_Latn_score\": 0.25762757658958435, \"fuh_Latn_score\": 0.03445620834827423, \"ffm_Latn_score\": 0.014883282594382763}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Professor Yemi Osinbajo,dali Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya yahi ngilla nyalde 3 haa Ottawa,laamorde Lesdi Canada.\nNder jawaabu maako ko mo hakkilanta shaanuu kubaruuji sappi, Laolu Akande, wi do on laati ngilla burdi teddineeki bawti yaadu Ardiido Lesdi Naajeeriya boymaajo, Olusegun Obasanjo iga hitaande 2000.\nO wi ngillakan besdan senbidinki shaanu narral hakkunde Lesde den 2 nden ma Ballo Ardiido on yiidi bee prime ministaajo, Chrystia Freeland enanta luttube ardiibe ngomnati Lesdi Canada ngam laabka wannga.\nTo tuume tippungle bawti Ballo ardiido on meti duudka ko waddanta Lesdi Naajeeriya Jahargal Yeeso O yiidi be Naajeeriyaabe wonbe haaton nder Aseaweere nde'e O wartan.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/21\/ballo-ardiido-lesdi-naajeeri-yahi-ottawalaamorde-canada\/","date":"2023-02-07T23:35:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00619.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9913181663,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9913181662559509}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.961,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nMadagaskaar: Eɓoore warugol laamɗo on bonnitaama faransinaaɓe ɗiɗo nanngaama\nFaransi: Jawle wujjaaɗe ɓe ardiiɓe Afrik naɓi maroyi toon jonnitete leyɗe ɗen\nBone maa nafa ɗii kameraaji reenirɗi wenngaaɗi e nder ɗee ca'e?\nEɓɓoore luummo ngeyngu hawtaangu leyɗe Afrik, «ZLECAF», [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nLebbi tati caggal nde o lomtii baaba makko, ko honɗum ardagol Mahamaat Idriis Debi battini?\nEcopi: Konu murtuɓe Tiigre yanii eca'e goɗɗe e nder diiwal rewo leydi ndin\nAfrik Di Siid: limoore maayɓe e nder ɗii fitinaaji e seppo ɓeydike\nSinema: \"Seppugol e hoore ndiyam\" ko ɗum woni tiitoode filmu mo Aysa Mayga laami, woodaaɗo e koolol \"Cannes\"\nCimtol OXFAM hollii wonnde heege ɓeydike e nder aduna on.\nZAkob Zuma, hooreejo kiɗɗo Afrik Di Sid naatii kaso\nKoronaawiriis: waamere tataɓere no hulaa e nder Afrik\nRewɓe gollooɓe e mecce worɓe [ Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nÑamaande Siin no ɗeɗɗi yoga e leyɗe Afrik, ɗum no maapini pelle wiltinooje kaalisi adunayankooje\nHolko wonata janngo denɗiraaku e nder renndooji Afrik\nRafi (anngal) kisal e ndeenaagu tikkinii ɓiɓɓe Burkina, pelle sosiyete siwil no faandii hollugol mettu-ɓernde maɓɓe\nMerseneeɓe eltooɓe riisnaaɓe wonɓe RCA no tuumiraa bone hakkeeji neɗɗo (Cimtol)\nKoɗo men hannde ko jaagorɗo halfinaaɗo kumpite, haaloowo e innde Guwerneman oo\nAlhaali haɓugol doroogu ( meren) e nder renndooji\nHitaande kala limoore yoolotooɓe no ɓeydoo e nder Senegaal\nBone doruugu e nder renndeeji leyɗe Afrik\nGoro dimɗe teddinaaɗe e nder pine walla finaa-tawaaji Afrik\nTiigre: fiyannde weeyo waɗii bone mawɗe e nder jeere heewnde\nAlhaali \"ECO\" kaalisiiji hawtaaɗi leyɗe hirnaage Afrik\nKabaaru heeriiɗo: Artugol Loran Gbagbo Koddiwaar\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/afrik\/","date":"2021-07-24T08:52:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046150134.86\/warc\/CC-MAIN-20210724063259-20210724093259-00488.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7361701727,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7361701726913452, \"fuf_Latn_score\": 0.22102342545986176, \"fuq_Latn_score\": 0.018717706203460693, \"ffm_Latn_score\": 0.012723118998110294, \"fuh_Latn_score\": 0.010588114149868488}","num_words":281,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.642,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e altine, ñannde 18 lewru 10ɓuru 2021 ka taskaram On Tottaama Konngol, on feññinanii men ji'annɗe mon ko yowitii e janngo ndee fedde dawroyankoore PPACI, heyre nde Loran GBAGBO hooreejo kiɗɗo Koddiwaar sinnci.\nTawu si o hooreejo kiɗɗo waaway taweeɗe e wooteeji walla subgooji waɗayɗi e hitaande 2025 ?\nHolko ɗum ɗoo waylata e alhaali dawro leydi ndin?\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/koddiwaar-l-gbagbo-fampike-hanki-fedde-dawro-hesere\/","date":"2021-12-07T11:41:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363376.49\/warc\/CC-MAIN-20211207105847-20211207135847-00315.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8020681143,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8020681142807007, \"fuf_Latn_score\": 0.16920430958271027, \"ffm_Latn_score\": 0.028110098093748093}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoddiwaar: Ko honɗum cergal hakkunde Loran e Simoon battinta e fedde maɓɓe FPI?\nGine e Senegaal siifii kawral kunu e teknik hakkunde maɓɓe\nPotal hakkunde debbo e gorko, debbankaaku walla debbiyankaaku holko ɗii firti?\nL. Gbagbo lamndike cergal hakkunde makko e debbo makko on caggal 32 genndiigu\nGine: alluwel taskorngel ñabbeeli, Muntaga Keyta no sifoo fii maggel\nKamerun: anngal kisal e ndeenaagu ugginii ujune yimɓe gure maɓɓe\nMali: Duuɓi jeego'o caggal nde kawral Aljee siifaa, ko heddii e majji?\nIran: Ibrahiim Rayssi jeyaaɗo e fedde reenooɓe finaa-tawaa suɓaama hooreejo leydi\nAaminata Milimono, nawnuɗo ndikki Ebola Gine no seeditoo e faandu haala Rama JALLO\nDakar: weño ne'ooɓe daabeeji waɗii Gejewaay to Estaade Aamadu BARI\nCella: Ñawu Koleraa no ɓeydaade e nder yoga e leyɗe Afrik\nKoɗo men hannde ko Hammadun Dikko golloowo MSF\nPorofeseer Idriisa Sow woni koɗo mawɗo RFI Fulfulde\nHiɓe etoo waylugol renndo maɓɓe, alat kala \"Ko Mbiiɗon?\" koɗo keso\nKo woni sabu sukaaɓe afrikyankooɓe no yaha janngoyngol yaasi?\nToɓɓe kabaaruuji yontere: Koddiwaar, jonnde tere G7 e kawral hooreeɓe Amerik e Ruusiya\nÑalaande 19 6ɓuru wonii ñalaande nde golletaake e nder USA\nFollotiro, eroo 2021 e kopa amerika no jokki\nYewtere udditanaande on ngam waawon okkude miijooji mon e kabaaruuji jolɗi e nder yontere nde\nAlhaali lellugol walla ŋakkugol jannginooɓe e nder yoga e lekkolji\nKeedugu: aadaaji leñol Basari fii iwgol e duuɓi cukaaku naata e duuɓi hellifaaku (Ko taskaram artiraaɗo)\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2021-06-23T02:31:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488528979.69\/warc\/CC-MAIN-20210623011557-20210623041557-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5307122469,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5307122468948364, \"fuf_Latn_score\": 0.3928149342536926, \"ffm_Latn_score\": 0.05537191778421402, \"fuh_Latn_score\": 0.018007468432188034}","num_words":256,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.446,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nFoolotiro fuju-koyngal \"CHAN\" Kamerun\nƁeydagol coggu nguureeji ɗin e nder jeere (luumo) Koddiwaar\nYewtere udditaande\nSaɗteende nde uddugol Keeri addi, hakkude Gine e goɗɗe e leyɗe kawtalje mum\nHawa DRAME hooreejo FITIMA, fedde wallitotoonde fayɓe belsuɓe Wagadugu e Konaakiri\nAblaay JENNG, ñowtoowo comci, kafidal makko ko JOKKERE\nFitinaaji wonɗi waɗude hakkunde duroove (aynooɓe) e remooɓe, no ɗum haɗirtee?\nJanngo pelle politik e nder Burkina Faso, caggal nde Zefiren JAABRE naati e laamu?\nPesi walla marke Koronaawiriis e nder Afrik\nHaram BA, jeyaaɗo Mali. hooreejo fedde walla walde AIAVA, Porofeseer Isa JALLO, fulfulde faaminiinde limoore 50.\nJanngo demekarasi e nder Amerik (USA), caggal murtaldu ndun ka Kapitol\nSuro-laamu (naata-yalta) yamiraama e Dakar e Cees, Senegaal\nAlhaali alyatiima e nder hirnaage Afrik\nTiiɗanlaaji fiyanɗe walla hawanɗe e nder Niger\nHolko woni yelaare mon e ndee hittaande hesere (heyre)?\nKoɗo Mawɗo jaɓɓiima (jaɓɓike) Porofeseer Fari Silaat KA, teral Akademi ɗemɗe Afrik, hooreejo FULCOM\nAysata JALL hooree walde pinal pulaaku, Pr. Isaa JALLO Fulfulde faaminiinde L°49\nHolko Woni paandaale (faandaaje) sukaaɓe Afrik e ndee hitaande hesere?\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/renndo\/","date":"2021-01-20T07:26:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519923.26\/warc\/CC-MAIN-20210120054203-20210120084203-00709.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8265690804,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8265690803527832, \"fuf_Latn_score\": 0.15129081904888153}","num_words":203,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.805,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Chioma Onyekwere bamti daraja Lesdi Naajeeriya bee nasaraaku ko O hebi haa fijirde be kawte Commonwealth wadi haa Birmingham.\nOnyekwere hebi nasaraaku bawti O fidi bee daayeenga ko hewtani SB of 61.70m, ko'O dadiri neddo Lesdi England Jade Lally hebiido silver medal 58.42m.\nKadima, Obiageri Amaechi kanyumma hebi nasaraaku warki lamba 3 haa fijirde ragare,\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/03\/kawtal-fijoobe-fijirde-fidol-boodere-be-lesdi-naajeeriya-hebi-nasaraaku\/","date":"2022-12-06T04:36:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9778081179,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9778081178665161}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.974,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko wonata janngo eggude na'i e nder hirnaage e fuɗnaage Afrik?\nSaakitaama ñannde :\n\"Search For Common Grounds\" e \"Timbuktu Institute\" wonndude e dente daraniiɗe ɓamtaare durugol (ne'ugol) yuɓɓinii mbatu e dow internet ngam wolwude ko faati e tiiɗallaaji wonɗi hakkunde durooɓe e remooɓe. Tawtoraaɓe mbatu nguu okkii hakkilaaji e laawi lobbi ngam uytude caɗeele e fitinaaji wonɗi hakkunde remooɓe e aynooɓe. Tiitoode jonnde nden ko \"Janngo eggude na'i e dow jam e nder Afrik hirnaage e fuɗnaage. Wattitugol mawka e anniyaaji ngam heɓude pehe hawtaaɗe\". Hinndu Umaru Ibrahiim hooreejo AFPA no tawaa e tugaale jonnde ndee. O yewtidii e Minati Jallo heɗoɗen ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210922-ko-wonata-janngo-eggude-na-i-e-nder-hirnaage-e-fu%C9%97naage-afrik","date":"2023-01-28T14:29:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499634.11\/warc\/CC-MAIN-20230128121809-20230128151809-00406.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9266226888,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9266226887702942, \"fuf_Latn_score\": 0.03232097625732422, \"fuh_Latn_score\": 0.02262222021818161, \"fub_Latn_score\": 0.01059550791978836}","num_words":103,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.223,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.844,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardungal Laamu Laamorde Lesdi Naajeeriya (FCT) hawti koppi bee UN dow ko laarani haala njamu, janngirde enanta shaanu ndemri.\nMinistaajo mo FCT, Muhammad Bello enanta mo hakkilanta shaanu innu Adama mo UN gondo haado Lesdi Naajeeriya, Mr Mathias Schmale, kambe on hawt wadi kabbidal ngal wakkati be lartanno golle mabbe dum hitaande.\nMinistaajo on wolwi haalakan haa ofisru maako ko nden O mani tiinaaje UN bee baawal baawo mabbe haro walluki FCTA musamman haa kuude mabbe.\nMr Mathias Schmale wi woodi fannuuji 3 di be burdi hooranki hakkiilo haa UNSDPF aran (1) woni hake innu Adama ,joonde jam enanta shaanu Rento, (2) huuwuki kuude kimminiide (3) wadduki kuude jahargal yeeso.\nSeketeriijo mo kilantaaji riskuuji enanta dabareeji enanta PPP, Hon. Agboola Lukman Dabiri wi ummaatoore FCT tammi botiraaki bee kabbidal ngal masin.\nDabiri besdika bee wiiki juggam kabbidal ngal wadaama on kuude jahargal yeeso hakkunde mabbe haa yeeso.\nO limit duudka ko ummaatoore botiri bee UN bana shaanu njamu,elto nyawndoobe 'e nyawndordu,enanta shaanu janngirde.\nTawaabe haa wakkatiire nden woni seketeriijo tabitiido mo FCTA, Mr Olusade Adesola, hooreejo golle ministaajo on, Malam Bashir Mai-Bornu, seketeeriijo shaanu janngirde, Hon Sani El-Katuzu, seketeriijo shaanu njamu, Dr Abubakar Tafida, hawtaade bee be UN.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/17\/unfct-wadi-kabbidal-narral\/","date":"2023-02-08T01:12:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00628.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9895271659,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.98952716588974}","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko woni miijoo mon e ɗee yaggine ɗe CEDEAO fawi e dow Mali e Gine?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 15:00\nKa taskaram On Tottaama Konngol hannde e altine , on ngaddiina ji'anɗe mon ko faati e alhaali ɗe yaggine (jukkooje) ɗe CEDEAO pawi e dow leyɗe Gine e Mali. E bi'ol CEDEAO, konunkooɓe Mali ɗoftaaki aadi kaaldanoondi ndii ngam yuɓɓingol suɓngooji ɗi. To Gine, ɓe jeertinii ardiiɓe leydi ndii fii woto lajal laamu hakkundeewu nguu ɓuru lebbi jeego'o.\nHiɗon waawi neldude men lamndal ngal yiɗuɗon yo men jaabo e guurol.\nOkkee miijo mon e ndee toɓɓere ka tongoode watshapp : 00221766441280.\nHeɗee jeewte amen fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE\nOn Tottaama Konngol ko ñalaande kala gila njamndi 13:15 faa 13:30 (GMT).","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/on-tottaama-konngol\/20210920-ko-woni-miijoo-mon-e-%C9%97ee-yaggine-%C9%97e-cedeao-fawi-e-dow-mali-e-gine","date":"2023-03-23T15:48:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945168.36\/warc\/CC-MAIN-20230323132026-20230323162026-00070.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3812175095,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38121750950813293, \"ffm_Latn_score\": 0.34647372364997864, \"fuf_Latn_score\": 0.2696751654148102}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.439,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e nder yewtere On Tottaama Konngol, hollii mijooji mon ko faati e toɗɗegol Basiiru Jomay Faay, koolaaɗo kuuɓal fedde hinnde PASTEF, gonnɗo hannde e nder Kaso. O suɓaama ngam ɗaɓɓuude bammbooɓe ƴamooɓe lefol laamu hooreyaaku leydi e hitannde 2024 Senegaal.\nHolko woni miijo mon e ngol suɓagol ngal teral ɓadiingal Usmaan Sonko? Taw si o waawan lomtaade hooreejo fedde maɓɓe o wona kandidaajo e suɓngooji saatiiɗi 2024?\nIntroduction link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/senegaal-ko-holno-njiiru%C9%97on-ngol-to%C9%97%C9%97agol-l-basiiru-jomay-faay-teral-fedde-pastef-fusaande\/","date":"2023-12-10T10:35:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00296.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7998942733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7998942732810974, \"fuf_Latn_score\": 0.16431905329227448, \"fuh_Latn_score\": 0.02812972106039524}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.805,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koɗo men hannde ko Raamata Kaan, Murtitaninaajo daraniiɗo hakkeeji rewɓe\nSaakitaama ñannde :\nCurbaaɓe rewɓe no doolee walla no yaanee e mum to galleeji maɓɓe, ɓeynguureeji ɗin suuɗa ɗum hakkunde maɓɓe. Kulol wirtere ɓeynguure. Holko haanaa waɗeede e nder leyɗe Afrik ngam accingol ɗum? Holko e waajuuji walla jeewte cukaloy koy haana waɗaneede haa ɓe faama ɗee bone? Raamata Kaan no jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211102-ko%C9%97o-men-hannde-ko-raamata-kaan-murtitaninaajo-daranii%C9%97o-hakkeeji-rew%C9%93e","date":"2023-02-04T05:58:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500094.26\/warc\/CC-MAIN-20230204044030-20230204074030-00270.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4208310246,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42083102464675903, \"ffm_Latn_score\": 0.23295974731445312, \"fuf_Latn_score\": 0.19229081273078918, \"fuh_Latn_score\": 0.14392586052417755}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.381,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 04\/01 Jaaynde Internet wiyeteende Taqadoumy feŋi tillisa mum jooni ko to suudu ñaawirdu Nuwaasoot. E binndol maɓɓe ngol siifaaka innde hay gooto, jaaynde ndee hollitii ko talaata janngo oo laamu felliti ñaawde Biram Uld Abeydi e sehilaaɓe mum. Biram tuumaa ko haɓtaade polis leydi ndi kañum e jeyeede e pelle ɗe laamu yamiraani. Ko polis Arafaat nanngunoo mo e dow ɗo o seppatnoo e dow maccungaagu sukaaɓe rewɓe to Nuwaasoot.\nTaqadoumy haa hannde, hono no anndiraa nih, huñii sirluuji laamu leydi ndi so haaltude ko depitee Saalek Uld Siidi Muhammed wiyi koo jaagorɗo cellal Seek Uld Horma. E ko jaaynde ndee holli, Saalek weltaaki e no oon ɗowirta ngalu mum sabu makko wiyde yeeno-yeeno yottiima ɗo haaɗatnoo sabu bata jaagorgal cellal ngal wayi ko no bitik sewo sewo nih alla e jiiɓaade, waasde yuɓɓide, e waasde laaɓtude golle.\nLe Calame e jaaynde mum ñande 29 decembre 2010 ɓuri yahrude ko tuuɗal AJD\/MR. E ko Le Calame winndi e kuɗol Aamadu Sek, Ibrahiima Saar yantoyii e Abdel Asiis ɗoon ɗo Maawuya ɓokkii laañe Saar. E nder konngol mum jantugol e lanndaaji laamu, Saar woofaani Taaya sabu tuumde mo kala bonan'de.\nJaaynde nde hollitii won'de haŋkadi wontii goonga: AJD\/MR tiiɗii wuttu mum luutndiiɗo laamu, jeyaama e heeriiɓe laamu gila ñande 23 decembre 2010.\nE kuɗol Aamadu Sek, Le Calame wiyii addi AJD\/MR naattude e laamu hee ko sabu teskaade paandaale maɓɓe keewɗe ina njahdi e ko laamɗo leydi ndi ummanii ko e haala Ibrahiima Saar.\nLuutndiiɓe ngaal jaɓɓal noon, njiyri ɗum ko yiɗɗe loɓɓaade e daande gerlel ñiiri suuna laamu Asiis, sabu e yiyannde maɓɓe alaa ko waylanii ɓaleeɓe.\nLe Calame e nder ndeen jaaynde kadi, ƴettitii winndannde yaltinanoonde e Cridem ñande 25 decembre 2010 ngam hollitde kolaaɗe Fuuta rewo nana loppitee e juuɗe remooɓe waasɓe.\nE nder ndeen winndannde, hollitaama remooɓe Baabaaɓe, Haayre Mbaara e Fora ceppii ngam hollude mette mum en sabu 10.000 ha leydi maɓɓe hokkaama golliyanke Arabi Sawdiit.\nÑaabina e Garlol ne ko hono noon. Mbotto, Cilla e Aaali Baydi ne ndañii kañum ko mum en; hannde ɓe ngoni ko e puuɗee nduuree hakkunde maɓɓe e perefee maɓɓe garɗo hokkirde leyɗeele maɓɓe societe mo anndaaka tawo. Gure ɗee ndottanaa ko 103ha; ko heddii ko, ko laamu fawi heen junngo e haala \"hakim\".\nTahalil hebdo kañum habri ko toŋngooɗe joojaaji Muritani mbayliima. E wiyde maɓɓe, ɗum fayii ko e korɗe ɗi o: Chingitel ɓeydii e yeeso toŋngooɗe mum 2; Mattel ɓeydii e yeeso toŋngooɗe mum 3; Mauritel kañum ko 4.\nJaaynde Boolumbal kañum ne hooti ko e ngoƴaaji ɓaleeɓe. E kabaaru Panapress, Boolumbal hollitii rewaŋkooɓe moolinooɓe Senegaal njooɗii ko e ɓoccooɗe sabu e haala Mammadu Wan, gardiiɗo fedde mooliiɓe, HCR wiyi ko kootgol juɓɓinaangol yawtii. Mammadu Wan hollii fotde 5000 mooliiɗo nani daande mayo ina fadi nawteede kono laamu saltiima nawtude.\nRoɓindo Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=659:roindo-jaayndeeji-muritani-ndaw-cariindi-e-muritani&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-21T12:04:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699924051\/warc\/CC-MAIN-20130516102524-00074-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7931031585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7931031584739685, \"ffm_Latn_score\": 0.0907638743519783, \"fuf_Latn_score\": 0.061871033161878586, \"fuh_Latn_score\": 0.0498320534825325}","num_words":496,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.652,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya wi hakkilanan janngirde mawnnde nde Univastiwa shaanu nyawndiigu wonnde haa Galluure Uburu, nder Jihawol Ebonyi, fombina walaadu Fuuna Lesdi Naajeeriya.\nArdiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari on suuditi haalakan wakkati O yaano omtuki janngirde nden nde ngomnaajo Jihakan Dave Umahi surgimo haa galluure Ohaozara nder Jihakan.\nBuhari yecci ummaatoore Ebonyi dow taskaramji wartirki janngirde nden jee ngomnati kawtal Lesdi do dow datal faasitittaake.''wadete ko yaawi.''\nNgommnaajo on yidi sooduki riftorde piirooje ko hewtani billionji 10 nairaaje Ceede Lesdi Naajeeriya Amma ardiido Buhari wi seeto O tabitini ka haa hukuuma hakkilanta shaanu riftorde piirooje Naajeeriya tawan.\nArdiido Buhari usi yeti ngomnati Jihakan bee bamtuki daraja maako haro waduki inde maako haa riftorde piirooje Jihakan.\nO mani tiinaaje ngomnati Jihakan bee bee taskaramji ko sembidinta kilantaaji riskuuji Jihakan enanta Lesdi Naajeeriya fuu.\nArdiido Buhari epti Alkawal walluki ngomnaajo on nder Ardungal maako ngam O timmitina ko'o fuddi boddi maako nder Jihakan.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/06\/ngomnati-naajeeriya-wi-jabtan-janngirde-nyawnderde-wonnde-haa-ebonyi\/","date":"2023-02-07T07:23:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00031.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9937443137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9937443137168884}","num_words":153,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde juulde koorka yawti, jooni ko juulde Taaske tijjaa. Gooto fof ina jogii ko woni ngoƴa mum teeŋtuka, to bannge comci suddiiɓe e sukaaɓe, joom galle o so dañanii ɓeeɗoo tan haŋkadi o hoytii. To bannge joom galle so dañii gultinaaɗo tan waɗat e daande yaha fummoyaa ñalawma juulde o, kono caggal nde layya heɓaa. E hannde o kam daral Wurosoogi jaɓɓiima ndammiri no feewi, ngal heewii dak, ko ummii e nder leydi ndi ko ɓurɗen teskaade, kono kam njaruuji ina ŋabba kono ina telloo. Fuɗɗorii tan ko 7000 mb fayi 20000 mb waɗde firti ko kala ko neɗɗo jogii ina waawi heɓde geɗal mum. Waɗde ko waawi, haalde ko waawi so a leliima ɗaano ɗaa. Ina heewnoo kam so juulde faandiima waɗee yeewtere jeertinoore caɗeele yeeyooɓe to bannge dare ɗe. Ɗo alaa kuuraŋ waɗee, ɗo alaa kisal jawdi ƴeewee. Ina waɗi sahaaji nguykaaji ina keewi. Haa teeŋti to otooji buumaaɗi ɗi wiyanoo ko yo waɗe ɗerewol dokkirgol yamiroore kala ɗo ari yo o ɓennu caggal nde teskaa hoolaare.\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/juulde-taaske-diiwaan-maatam-nani-mbunndi-heblo\/","date":"2018-02-25T15:55:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816647.80\/warc\/CC-MAIN-20180225150214-20180225170214-00090.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7536377311,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7536377310752869, \"ffm_Latn_score\": 0.15176333487033844, \"fuh_Latn_score\": 0.08046843111515045, \"fuf_Latn_score\": 0.010171585716307163}","num_words":172,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.692,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol golle kaane ƴetteede walla waɗɗeede ngam reende taariindi men?\nSaakitaama ñannde :\nE kaa taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e kuuɗe fotaaɗe ƴetteede ngam reenude taariindi e nder Afrik hirnaange. Holi golle ɗe poɗɗen waɗde ngam dandude winndere nden ?Eɗen bismoo Ceerno Sory SOH ardiiɗo fedde depiteeɓe daraniiɓe taariindi e ɓamtaare Gine ka suudu sarɗiiji.Ngam joofnirde maa en bismoo Bussura TAALA GEY gooto e rewɓe darnuɓe galle gollorgal wietee ngal Setlic. Ɓe dilata ko e waylo waylo tuundi.\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde.\nOɗon waawi tawtoreede e oo taskaram ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441276.\nOɗon waawi kadi yiitude taskaramji amen fof e dow kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE. Heɗee men ka applikasiyon \"PURE RADIO\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210512-hol-golle-kaane-%C6%B4etteede-walla-wa%C9%97%C9%97eede-ngam-reende-taariindi-men","date":"2022-08-14T16:03:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572043.2\/warc\/CC-MAIN-20220814143522-20220814173522-00104.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8273207545,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8273207545280457, \"fuf_Latn_score\": 0.16164322197437286}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.851,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sarlon\nSarlon: fureeji 78 heddiiɓe e nguu cumu surraama hanki e Bollima e nder Waterloo\nSaakitaama ñannde :\nHanki e altine fureeji heddiiɓe cumu waɗungu nguu PMB e aljuma surraama (wattinaama) e nokkuure wi'eteende Bollima e nder Waterloo. Mayraaɓe ɓen, guwerneman e hooreejo leydi Sarlon fow arno tawdaa e ngol surrugol. E bi'ol ardiiɗo leydi ndii, ko yimɓe Sarlon fow mayraa. Kajjatu JALLO nultondiraaɗo RFI Fulfulde Sarlon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211109-sarlon-fureeji-78-feddii%C9%93e-e-nguu-cumu-surraama-hanki-e-bollima-e-nder-waterloo","date":"2023-03-24T22:10:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945289.9\/warc\/CC-MAIN-20230324211121-20230325001121-00201.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.600296855,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6002968549728394, \"fuf_Latn_score\": 0.38880082964897156}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E gardagol Alh Abuu Njaay, Fondation Ceerno Wolle Njaay udditii e oo Aset 24\/02\/2024 Fooraas to Siñcu Garba. Ɗum waɗi ko e taweede hilifaaɓe nokku oo, kam e diiwaan oo, yantude e ɓesnguuji ɗii.\nOon ñalawma jeetaɓiijo lappol Fondation Ceerno Wolle Njaay, yettaama ɗee gure Kanel, Ganno Ballo, Siñcaan Siñcu Garba, Siñcu Garba, Oogo, Galoyaaɓe, Yantude e Hamaraaɓe, ɗum ko ngam habrude dokkal Foorasuuji e ɗeen gure ko fayi arde.\nSete Fondation Ceerno Wolle Njaay joftii e Ndenndoori hannde saanga waktuuji 17h30, ɗum ko ngam udditde Foorasuuji tati e wuro ngo janngo subaka. Caggal mum maa lappol ngol jokku haa Wuro Soogi, ɗo Foorasuuji njogori udditeede, ko ɗoon nii lappol ngol joofirata caggal balɗe sappo.\nƊaahaa Muusaa Bah\nYero Gise\nTijjaani Tuure","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/fondation-thiernowollendiaye.com\/2024\/02\/24\/nalawma-jeeta%C9%93iijo-lappol-fondation-ceerno-wolle-njaay-e-nder-fuuta\/","date":"2024-04-20T16:54:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817670.11\/warc\/CC-MAIN-20240420153103-20240420183103-00306.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7536093593,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7536093592643738, \"ffm_Latn_score\": 0.17160876095294952, \"fuh_Latn_score\": 0.054405052214860916, \"fuf_Latn_score\": 0.012262050993740559}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.541,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genaale Baqiya ina moofti ko ina wona cappande ujunnaaje sahaaba ko jiidaani e koreeji Rasuulu. Kono alaa maande nde ina hollira holi kaari hono no seertiri e genaale Yoof. To Baqiya too, fof soomii ko e sirlu mbirniindi leppi leydi. Hammee Aamadu LY (ayaawo)\nE jamma ooɗoo beetɗo Alet 13 Ut 2017 Saanga 3h jamma Ko Cumu muusɗo waɗi e Saaktirde Daakaafm Madiina Gunaas haa denndaangal ko wonnoo heen e kaɓirɗe bonii hay huunde heddaaki. Anndaaka kam ko woni sabaabu jeynge ngee kono kam muusii no feewii. Alh. Abuu Njaay Funeere Kumpital Hooreejo Daakaafm.\nTuggi 04 haa 06 ut, hakke 40 golloowo e saaktirde heblaama e ko feewti e dokkirgol kabaaru. Ina heen ummii ko Daakaa fm, Tewdu fm, Gudiri fm, Beetawe fm e rts catal Tammbaa. Saydu Bah meer Madiina Gunaas ko kam udditnoo heblo ngoo","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/renndo\/","date":"2017-09-24T12:00:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818690016.68\/warc\/CC-MAIN-20170924115333-20170924135333-00288.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.630792439,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6307924389839172, \"fuh_Latn_score\": 0.27506592869758606, \"fuf_Latn_score\": 0.050380777567625046, \"ffm_Latn_score\": 0.020139461383223534}","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.512,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mbatu kuuɓal Dental Leyɗe Aduna fuɗɗike New-York (USA)\nSaakitaama ñannde :\nJonnde 76ɓiire Dental leyɗe aduna \"ONI\" fuɗɗike hanki New York. Ko ɓadii 200ɗo hooreeɓe e imminaaɓe leyɗe fottay e ngal dental. Toɓɓe ɗuuɗuɗe yewtete e ngal e ngal kawral winndereyankowal. No towaa e majje alhaali kowiid-19, wuurnitugol dental ngal e jeewte ko faati mbayliigu weeyo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210921-mbatu-kuu%C9%93al-dental-ley%C9%97e-aduna-fu%C9%97%C9%97ike-new-yorka-usa","date":"2023-01-30T01:51:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499790.41\/warc\/CC-MAIN-20230130003215-20230130033215-00727.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5000160336,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5000160336494446, \"fuf_Latn_score\": 0.4086739420890808, \"ffm_Latn_score\": 0.09064143151044846}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.545,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari wi naftirki Jam'iyaaji duuddi nder Lesdi fu buri nafu haa dogginirki laamu ngomati Lesdi fuu.\nArdiido on suuditi haalakan haa hodorde ngomnati nyennde Alarba haa Abuja wakkati O yiidi'e wakiili'en be tefre joonde jam be Universal Peace Federation.\nArdiido on naftiri basiiraaji di O anndi noo iga Wakkati sooja enanta Laamu Siyaasa bee wiiki annda ko wadi haa jotta Lesde Africa godde wala naftira jam'iyaaji feere feere haa dogginirgal laamu Dimocradiyya mabbe.\nBuhari besdika bee wiiki wakkati giidal Lesde Africa ko tammi wadeeki tippunle dooko O jippa do O wadan fodde bawde maako ngam yiiki be besdi narral 'e walliinde hakkunde Lesde Africa.\nKo nden O tinndini Lesde godde banta Sahel yidi walliinde sanne non on wadi be habdan ngam be walle hidi ko waddasnta be jahargal yeeso haa bakkeeje dwen.\nWariibe ben bana Dr Katherine Rigney, enanta Dr Thomas Walsh, wi bedo tuumani giidal ngal tammi wadduki jahargal yeeso sanne hakkunde Lesde Africa.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/12\/naftirki-diidaadi-laamu-dimocradiyya-woodi-bote-sanne\/","date":"2023-02-03T23:23:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00054.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999237299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9992372989654541}","num_words":161,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu barkaaji Lesdi 'e jahargal yeeso haa Lesdi Naajeeriya, Mr Olamilekan Adegbite wi nyukkirde haa irtoobe barkaaji Lesdi Wala dungayeere.\nAdegbite, on suuditika haa yeeso kubaru'en haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya ko nden O wi be hawti koppi bee rentoobe ngam yiiki Laabka wanngi dow haalakan.\nO bedika bee wiiki kawtal koppi warti doole musamman bee be hakkilanta shaanu naatol 'e wortoobe Lesdi bana be (NIS).\nBe hoosi jaabrude kanndude bawti ngomnati nanngi be yaasi Lesdi marbe juude nder irtuki barjkaaji Lesdi Wala dungayeere nder Lesdi Naajeeriya.\nAdegbite wi wakkati COVID-19 2021,be nanngi be yaasi Lesdi Ko hewtani 17 haa Jihawol Osun fombinaari Lesdi Naajeeriya.\nDow haala Jihawol Zamfara bo ministaajo on wi kuude rento do huuwe haa bakkeeje den no bernde yidi.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/28\/jabrude-kanndude-hoosaama-dow-irtoobe-barkaaji-lesdi-ha-lesdi-naajeeriya\/","date":"2023-02-07T08:46:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00036.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9845419526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9845419526100159, \"fub_Latn_score\": 0.01467085536569357}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.924,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nÑalnde 19\/09\/2013, ko ñalngu mawningol piilngal IBK (Ibraahim Buubakar Koytaa) hooreejo leydi Mali. Wonande leydi Mali, ko daawal kesal ɗamaawu reftude laawol caggal jiiɓru bonndu e kulol pusgu leydi ndii. Wonande IBK ko laatagol koyɗol so wonde hooreejo leydi, kono kadi «kanko e soklaaji».\nHooreeɓe leyɗe heewɓe tawtoraama piilngal ngal. Ina jeyaa heen François Hollande hooreejo leydi Farayse, oon kaɗanɗo Mali firtaare, paabiiɗo ɗum nde hatojini heen ;","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2F%E2%80%9Cwum%C9%93e-binndol%E2%80%9D-lefol-kesol-jallu%C9%97i-jam","date":"2017-01-23T21:05:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560283008.19\/warc\/CC-MAIN-20170116095123-00255-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7965301871,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7965301871299744, \"fuf_Latn_score\": 0.11000427603721619, \"fuh_Latn_score\": 0.05700129643082619, \"ffm_Latn_score\": 0.03527084365487099}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.081,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomna'en be jam'iyawa APC yaarani ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya ngilla musamman ngan wadanki mo barka dow ko laarani nyawndiigu kosde maako dum O nyawndi Lewru yawtunde.\nHooreejo kawtal ngomna'en ben Atiku Bagudu ngomnaajo Jihawol Kebbi wi He explained that Professor Osinbajo wi \"do yerdi be lokotoro'en be Lesdi Naajeeriya ngam bedo huuwa no haandi.\"\nBagudu wi ngomna'en ben wadi ko haandi bee warki mabbe enanta kawtal koppi bawti be timmini Cubi pamari di Ardungal Lesdi Naajeeriya ngam be heba nasaraaku Cubi mawdi di tammi wadeeki nder hitaande 2023.\nNder ngomna'en yaalirbe haa nokkuure nden woni,Kayode Fayemi mo Jihawol Ekiti; Simon Lalong mo Jihawl Plateau; Babajide Sanwo-Olu mo Jihawol Lagos; Muhammad Badaru Abubakar mo Jihawl Jigawa; Abdulrahman Abdulrazaq mo Jihawl Kwara; Abubakar Bello mo Jihawol Niger; Dapo Abiodun mo Jihawol Ogun; Abdullahi Sule mo Jihawol Nasarawa, enanta ballo ngomnaajo Jihawol Ebonyi, Kelechi Igwe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/31\/ngomnaen-apc-yaarani-ballo-ardiido-lesdi-naajeeriya-ngilla\/","date":"2023-02-06T15:55:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9973340034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9973340034484863}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Wurtoytooɗi To Dental PDP.\nDental PDP e Nigeria Wii Beyɗol Ceede Nebbam ɗan ɗum Heɓi to Leydi ndin yaago 617 Dow Lita gootum fuu ɗum soynde\/ciya Yurmingo ɗum hollata Yiimɓe Nigeria.\nE nder Anndinoore nde ɓe Wurtini Wonndude e Waɗol Junngo Bolwoowo e Honnduko Dental Ngal to Leydi fuu Debo Ologunaba,\nDental Ngal Wii hanaki ɗum Soora Nebbam ɓura 150 to Nigeria,\nAnndinoore nden e tammoro Laamu Jooni e tampugo waddango Yiimɓe Nigeria Koyɗum,\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/koode.net\/dental-pdp-e-nigeria-bolwee-e-dow-ceede-nebbam\/","date":"2023-12-07T07:45:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100650.21\/warc\/CC-MAIN-20231207054219-20231207084219-00005.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9986177087,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9986177086830139}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde ko Antoni Blinken jaagorɗo Dawlaaji Ndentuɗi Amerik (USA), halfinaaɗo huuwondiral e leyɗe janane woni koɗɗo men. O yewtidii e Mikaël Ponge ko faati e ndii aadi yowitiindi e gabbe (sereyaal) ruusnaaje ɗe Mosku wi'i okkan leyɗe afriknaaje jeego'o. Ɓe yewtii kadi ko yowitii e darnde Amerik ko faati e ballal ngal ɓe waawi addande leyɗe Afrik. Ka tintidal maɓɓe, Mikaël Ponge lamndike mo kadi ko woni darnde Dawlaaji Ndentuɗi e oo alhaali fewndiiɗo Niijeer. Heɗoɗen ɓe.\nOrigine link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/antoni-blinken-hooreejo-dipolomasi-dawlaaji-ndentu%C9%97i-amerik-usa-amerik-tammbitoto-e%C9%93%C9%93ooje-cedeao-ko-faati-e-alhaali-niijeer\/","date":"2024-04-20T23:41:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817688.24\/warc\/CC-MAIN-20240420214757-20240421004757-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8441012502,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8441012501716614, \"fuf_Latn_score\": 0.1541299968957901}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.203,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A jaaraama e ballital maa e lowre support. mozilla. org (SUMO) ! Ko Alla e tiiɗnaare maa min mbaawata addude ballal feewde e huutorɓe Firefox heewɓe.\nSabu ko min fedde peñcu, kala ko min ngollii, min mbayyinat e renndo ngoo, etee aza waawi yiyde no golle ɗee njahrata yeeso.\nNo min keewi waɗirde nih, ko huutoraade\nBugzilla ngam raddude bugge e ɗaɓɓitanɗe moƴƴitingol.\nCaggal carworɗe amen jeñtorɗe to support.mozilla.org, amin njogii carworɗe ɗiɗi daawnirɗe ceertuɗe ngam ƴeewdo:\nSo aɗa yiɗi heɓe kesɗitine baɗte bayle e hello, dobo e jokkol tiitagol Neldu am iimeel so ndee winndannde waylaama gonngol e palal sawndo ñaamo ngal.\nBatu Yontere: Amin njogii batu yontere kala ngam yeewtude e dille amen cakkitiiɗe. Batu nguu waɗata ko Aaɓnde sahnga 16:00 GMT. Ngoo hello waɗi ko humpito noddugol e tonngol batuuji ɗii. Aɗa waawi ɓeydude miijooji, naamnde e kesɗitine maa e wiki hee. Aɗa waawi kadi naatde e yeewtere #sumo tuma batu nguu.\nBatuuji IRC Lewriije: ma min mbaɗ batuuji irc lewriiji to #sumomeet IRC (via Mibbit). Batuuji IRC ɗii mbaɗata ko Naasaande adannde e lewru kala tee maa yeewtere ndee ɗakke to taƴre wallitooɓe e jakkaa oo.\nWaktuuji batuuji ɗii ko nih lelorii:\nMin kuutortoo ko Jakkaa wallitooɓe ngam yeewtude kala ko toɗɗii Ballal Firefox. Aɗa waawi yiyde heewɓe e amen to calol IRC (via Mibbit) ngam yeewtiide e amen. Amin kuutoroo kadi jokkol bataake cuuriiɗo e keftinirɗe amen ngam neldude ɓatakuuje keeriiɗe huutoraade SUMO.\nFooɗtude (e fanndinde) wallitooɓe hesɓe waawi gasde tan ko e jokkondiral e ekkondiral hakkunde neɗɗo e neɗɗo.\nAmin njogani-maa laabi keewɗi ngam jokkondirde e hohooɓe SUMO e mbaydi keeriindi ngam ɗaɓɓude ɗowtal. Caggal keftinirɗe amen, amin njogii yeewtere jakkaa innitagol wallitooɓe. Amin mbasiyoo-on binnditagol e Mozillians.org tee ɓeydon taggere SUMO e heftinirde mon.\nNdee-ɗoo haatumeere waɗi ko jokke fayde to pelle gonɗe e eɓɓoore SUMO ndee, ko toon tawataa hohooɓe pelle ɗee e wallitooɓe ɓee.\n|Jakkaa Wallitorde||Reenooɓe Jakkaa||Wallooɓe Jakkaa|\n|LiveChat||wallooɓe LiveChat|\n|Nokkuɗinal||Bengali||Brazilian Portuguese||Chinese||Dutch||French||Fulah||German|\n|Hebrew||Hindi||Indonesian||Italian||Japanese||Malayalam||Polish|\n|Portuguese||Russian||Slovak||Slovenian||Spanish||Traditional Chinese||Turkish|\n|Topagol SUMO||Topotooɓe SUMO||Yiilooɓe SUMO|\n|Konu Yontaaɓe||Wallitooɓe Konu Yontaaɓe|\n|Quality Assurance||Wallitooɓe Quality Assurance|\n|Ruttorde Ganndal||Taƴtotooɓe RG||Ƴeewtotooɓe RG|\nKala e mon balluɗo kuutoro jeyaa ko e wallitooɓe, tee amin ñaagii nde tiiɗtinton aadi hakkunde men so ena nawanii-on.\nMawɓe feede ɓee ena naamnaa gaadondire goɗɗe.\nHeewɓe e wallitooɓe SUMO ko walwalɓe jogiiɓe haajuuji goɗɗi baawɗi haɗde ɗumen ɗooftaade ko ngaadondiraa. So ɗum heɓii-ma, amin njogii wasiyaaji o ɗum safrortoo:","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"https:\/\/support.mozilla.org\/t5\/Documents-Archive\/Kabaruuji-waalitoo%C9%93e-%C6%81ulnor%C9%97e\/ta-p\/14354","date":"2017-03-25T08:43:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218188891.62\/warc\/CC-MAIN-20170322212948-00129-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9495424032,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9495424032211304, \"ffm_Latn_score\": 0.03206344321370125, \"fuf_Latn_score\": 0.01198605727404356}","num_words":389,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.943,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndee winndannde na renndini toɓɓe ɗiɗi cinndondirɗe e ɗemngal, ɗeen ngoni: jaayndeyaagal (media) e naalankaagal (musique)\nKo adii fof mbaɗen naamne (lannde, laɓnde) naatirɗe ndee winndannde ngam ɓeyden faamude ko nde yahata, ɗeen naamne ngoni : hol ko jaayndeyaagal e naalankaagal waawi battinde e ɗemngal e pinal ? mbela naalankaagal na harmi? mbela Fulfulde na heɓi geɗal mum e jaayndeyaagal e naalankaagal nder leyɗe men hannde?\nGo'o: jaayndeyaagal e ɗemngal\nFaandaa e jaayndeyaagal ko kala ko faati e jaltinirɗi ganndaaɗi (information) foti ko binndaaɗi ( wano jaayndeeij= journaux) maa ko ji'eteeɗi (telewisiyonji e widiyooji..) wolla ko naneteeɗi (rajooji e cd …)\nHimmugol ɗee jokkorɗe jottinooje ganndaaɗi feeñata ko e wonde ɗe ganndinooje beltinooje jokkondirooje hakkunde yimɓe, kadi ko ne'ooje tinndinooje hakkilaaji, kala neɗɗo, foti ko jannguɗo maa ko humambinne, na naftora ɗee jokkorɗe. Kala heen gootel na jogii batte mum mawɗe waɗata e ɗemngal e hakkille neɗɗo.\nBatte ɗee jokkorɗe mbaɗata\n1- Batte ɗee jokkorɗe mbaɗata e ɗemngal, ɗuum na feeñii haa fuŋnginii (ɓanngi), sabu kanje fof ɗe mbinndirtee kaaldetee ko ɗemngal, kala ɗemngal ɓurngal winndeede e haaleede ko ngaal ɓurata saaktaade e jaalaade, gooto fof yiɗat haalde ngal maa janngude ngal ngam faama, so juutii kala mbo faamataa ngaal ɗemngal wontata ko majjuɗo ko yahata e renndo he.\nE baŋŋe goɗɗo, konngi e gowlaali (mots, words) kaaleteeɗi heen ko ɗiin pilletee hakkunde yimɓe jamma e ñalawma. Ngannden yi'eede ɗemngal (so ngal winndaama e ɗereeji e takketeeɗi ….) e naneede ngal (haaleede ngal e galleeji e luumooji e rajooji …) ɗuum waɗata ngal jaaloo ngal wuura ngal tinee.\n2- Batte ɗee jokkorɗe mbaɗata e hakkille: ko ganndaaɗi caakteteeɗi nder ɗee jokkorɗe naatata e hakkillaaji yimɓe, fuɗa toon wilta laya haa ronondiree, teeŋti noon sukaaɓe e rewɓe, miɗo siwtora e cukaagu amen, kala ko haaletenoo e rajooji maa ko min nji'atnoo e teleeji ko ɗuum min ñeemtinatnoo (pillotonoo).\nE nder ɗee jokkorɗe kadi njuɓɓudi haala na tafa hakkille neɗɗo, ɗum waɗa o goonɗina fenaande (fewre). Ngam addude yeru e njuɓɓudi haala nder binndeteeɗi, miɗo heewi janngude yoga e jaayle (journaux) e leyɗe men ceertuɗe, so tawii hare waɗii fulɓe na tawaa heen ɓe mbi'a wano: \"pullo haɓii e demoowo to ..\" maa \"fulɓe mbarondirii e dowrinaaɓe to …\" \"hare waɗii to saare … hakkunde fulɓe e baayfaalɓe\" baayfaal wonaa leñol, ko jokkuɓe laawol ceerno FAAL (murid), wolla so tawii ko pullo waɗi bonannda ɓe mbi'a wano \"pullo wujjii .. to..\" si tawii gujjo oo jeyaa ko e leñol gonngol ɓe kaalataa leñol makko, wano ngoo tafngo haala na waɗa tinndinoore bonnde e innde leñol ngol.\nƊuum waɗi hay si tawii ko fenaande (fewre) winndaa maa haalaa haaltaa ko juuti, ndeen fenaande so ɓooyii na heddoo e hakkillaaji wonta googa, sabu goonga o yi'aaka nanaaka.\nƊiɗi: Naalankaagal e ɗemngal\nFaandaa e naalankaagal ko kala ko faati e jimi e ko yahdata heen. Ko adii fof na haani kolliten ɗoo miijo ngo sellaani saaktiingo yoga e renndooji men, ngoon woni: naalankaagu na harmi, woɗɓe mbi'a dimo haanaa wonde naalanke !!, ndeke harmude naalankaagal ruttii ko e faamde men diine e pinal men! ɗuum wonaa ko selli, sabu harmude maa bonde jimi e gami e fijo welngo fawii ko e geɗe ɗiɗi: no waɗiraa; e ko haaletee nder jimi ɗi, yimde e hoore mum wonaa ko harmi, foti ko jimi diine maa renndo (sociale) .. ɓurɓe heewde e annduɓe diine Ajharnaaɓe ko ɗuum njahri, ko jimi bonnooji tan karmi, foti ko binndaaɗi wolla ko eereteeɗi. Leñol fof na jogii coñce (litterature) e pine mum.\nNa woodi yimɓe sattinooɓe ɓurtinooɓe, maa majjuɓe diine, eɓe karmina ko heewi e pine men, eɓe ubba ɗe majjina ɗe, kala ko wonaa jaarde nelaaɗo ɓe mbi'a na harmi, ɗuum sellaani. Nelaaɗo (jkm) e hoore mum yamirii yo bawɗi koŋnge (piye) so diwtungu (njummbawu) na waɗee.\nBatte naalankaagal e ɗemngal:\nNa anndaa wonde wuurnude coñce na ɓamta ɗemngal e pinal, sabu ko coñce ndeenata ngalu ɗemngal, gila e konngi haa e mbaaloodi haala e njuɓɓudi mum, na teskaa wonde kala ɓurɗo waawde coñce ɗemngal ko oon ɓurata waawde haalde ngal ko laaɓi.\nE senngo wonngo, ko jimi ɓuranɗi yimeede e jokkorɗe jaayndeyaagal (media) ɗiin yimɓe, teeŋti noon sukaaɓe e rewɓe, pillittoo, na ñuumboo ɗi maa eeroo ɗi, ko waalaa yimeede ko ñalliree.\nNa woodi goonga gooto, eɗen poti waɗtande ɗum yila (hakille) ɗuum woni: so tawii sukaaɓe keɓaani naalankaagal e belnirɗi goɗɗi (filmuuji e magooji …) e ɗemngal yumma maɓɓe maa ɓe ɗaɓɓoy ɗi e ɗemɗe goɗɗe, ɗuum noon alaa baawoowo haɗde ɓe, te kadi oo yonta hannde ko yonta heñaare (heppere, hawjere) sabu ɓeydagol jokkorɗe jaltinooje jaayndeyaagal e naalankaagal, baawal majje na yaawi na yaaji.\nMbela Fulfulde na heɓi geɗal mum nder jaayndeyaagal e naalankaagal nder leyɗe men?\nJaabaade ngal naamnal wonaa ko satti, hay so tawii mi heɓaani heen wiɗto laaɓngo, sabu kala jokkuɗo laarde e heɗaade jokkorɗe jaayndeyaagal maa o anndu ustaare fulfulde nder ɗee jokkorɗe.\n-So tawii ko jaayndeyaagal e fulfulde.\nTo baŋŋe Teleeji Fulfulde na woɗɗi heɓde geɗal mum, hay so wonii na woodi yoga e jeewte nder yoga e teleeji, leyɗe men kadi no ɓurondiri heen, Muritani na seerti e Mali, Sengaal na seerti e Gine …. eɗen teskii wonde ɗemɗe ngenndiyaŋkooje (langues nationales) ɓeydiima seeɗa e tele laamu senegaal RTS, fulfulde na tawaa heen, kadi RTS3 waɗaama to Tammbaa, e RTS4 waɗaama to Kaasamas, jeewte na mbaɗee heen, jeeyle (publicites, annonces) na ɓeydii heen, kono wa'aani no haaniri.\nTo baŋŋe rajooji na woodi yoga e jeewte e magooji (théâtre), na waawi ɗum ɓuri heewde ko to leyɗe Gine e Muritani e Kameruun. Na jeyaa e ko weltini mi, nde keɗii-mi yeewtere e fulfulde aroore yontere kala to Rajo leydi Bene, fotde hojomji (minutes) capanɗe tati (30) kaaloowo o na waawi, yeewtere ndee na yuɓɓii, loowdi mum (contenu) na woodi nafoore.\nTo baŋŋe leyɗe janane, haa jooni fulfulde alaa nder rajooji maa teleeji janani to leyɗe goɗɗe, si wonaa rajooji enternet, e to leydi Ejipte, rajo fulfulde to ejipte ɓooyii woodeede, ngo dartinoke duuɓi jowi (2006 – 2011), kono ngo fuɗɗitii e hitaande 2011, haa jooni engo jokki, ko noon kadi fulfulde na jannginee to jaaɓi-kaaɗtirɗe: Al-Ajhar, e Caire.\nSo tawii ko binndaaɗi, na waawi ɓuri yahrude heen yeeso ko Muritani e Senegaal, na woodi jaayndeeji (journaux), e defte binndaaɗe e nooneeji ceertuɗi: dosɗe, e coñce, e diine, e pine e gannde goɗɗe.\nTo baŋŋe haaleede na waawi ɓuri heen ko Kameruun e Gine, to Nijeriyaa fulɓe na keewi sanne, kono fulfulde heɓaani geɗal mum nder jaayndeyaagal toon, kono na woodi yelaa maa nde ɓeydo yahrude yeeso toon, wano Rajo gootel darorii. Ngannden wonde nafoore winndeede ɗemngal fafii ko e janngeede ngal, so tawii defte e jaayndeeji na mbinndee te alaa janngooɓe so ɓooyii winndooɓe ngaamat, kuɗi kela dahaaji (encres, inks) pajja njoora, ɗereeji mooƴa. Ɗuum waɗi sukaaɓe ɓee na haani janngineede ɗemngal ngal, sabu ko kamɓe ngoni yirde (generation) yeeso.\nNa teskaa kadi wonde fulfulde na woodi nder enternet (internet), foti ko e mbaadi binndi maa rajooji, wano gonirɗe (lowe) e rajooji enternet. Ngal jokkorgal enternet engal moƴƴi ngal nafa, kono ko yimɓe heeriiɓe ngollirta ngal, sabu ko ɓuri heewde e yimɓe renndooji (societes) men njottaaki e gollirde enternet, teeŋti kadi yiite (electricite) jaalaaki no haaniri nder renndooji ɗi.\nEɗen teski golle mawɗe baɗaaɗe ngam fulfulde ɓeydoo naatde e gollirɗe elektoroni, e saaktude ngal nder enternet, na jeyaa e ɓeen waɗooɓe wano (bano) ɗee golle: Ibrahiima SAAR, e Jaan Jallo, e woɓɓe. E nder ko teskoto-ɗen kadi gollirde fulfulde nder fedde men Tabital Pulaaku International na famɗi sanne, winndooɓe nder lowre e walde (forum) JAMAA TPI ko ɗemɗe janane ɓurata winndude, ɗuum nawrataa ɗemngal ngal yeeso.\n– So tawii ko naalankaagal e fulfulde\nKo teskii-mi, naalankaagal wa'aani no haaniri nder renndooji men, to baŋŋe jimi e naalankaagu, na waawi ɓuri heen yahrude yeeso ko Gine e Kameruun e Muritani e Senegaal. Kono ngaal naalankaagal heewaani yaltude e teleeji laamu, hay yoga e teleeji keeriiɗi (prives) jaɓataa fulfulde haalee heen, wano wolfajiri (WOLF) to senegaal, joomum wii ko pulaar (fulfulde) haaletaake heen. Ɓuri muusde heen ko wonde heewɓe gollooɓe e ɗiin rajooji maa teleeji ko jaayndeyaŋkooɓe fulɓe.\nKo haani waɗeede haa fulfulde heɓa geɗal mum nder jaayndeyaagal?\nJaabawol mum wonaa ko wirnii, sabu eɗen njogii annduɓe e haralleeɓe (techniciens) e alɗuɓe, holko heddii? Heddii tan ko pellital e njuɓɓudi (organiser), renndina ɗee baawe men waɗa teleeji e rajooji, e filmuuji e magooji, e janngirɗe, wuurna naalankaagu. Alaa ko huletee maa ko hersetee (semtetee) heen, wotaa hul wi'eede raciste, sabu ko ɗuum woɗɓe kulɓinirta kala etotooɗo daranaade fulfulde. Kala daraniiɗo wano ɗee golle maa o wi'ee o waɗee ko welaani.\nƊuum waɗi eɗen poti yooɓaade pellital, njogito-ɗen moñal, sabu laawol ngol na juuti engol ƴaggi, te donngal ngal na teddi, Geno wonan en ballo.\nKuɗol : Dr. Abdou BA\nE-mail: email@example.com","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/teddungal.wordpress.com\/2014\/08\/14\/%C9%97emngal-e-jaayndeyaagal-e-naalankaagal\/","date":"2020-09-28T05:39:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401585213.82\/warc\/CC-MAIN-20200928041630-20200928071630-00154.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7716494203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7716494202613831, \"fuf_Latn_score\": 0.1410927027463913, \"ffm_Latn_score\": 0.050479501485824585, \"fuh_Latn_score\": 0.030561281368136406}","num_words":1433,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.739,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User als-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User als-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:DidiWeidmann\nU\nModèle:User als\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_als-1&oldid=18865\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_als-1","date":"2020-08-05T20:18:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735964.82\/warc\/CC-MAIN-20200805183003-20200805213003-00316.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5075346231,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5075346231460571, \"ltz_Latn_score\": 0.0674535408616066, \"wol_Latn_score\": 0.06606870889663696, \"gsw_Latn_score\": 0.041105594485998154, \"nov_Latn_score\": 0.02637491561472416, \"lim_Latn_score\": 0.021019084379076958, \"atj_Latn_score\": 0.01745545119047165, \"dag_Latn_score\": 0.014682549983263016}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Balanga e go'o eɗer hukumaji pamari e der Diiwal Gombe doum Naajeeriya. E ɗun les hautugo yimɓe mawɓe ta fombina diiwal mawɗun inare yahirde majun e ɗun ɗer gelle Talasse. Hukuma Pamaren ɗun e ɗun howii e hukuma pamaren Yemaltu-Deba e ta woyla, e ta fombina e funnaa Diiwal Adamawa ɗen bo e ta hirna hukuma pamaren Shangom, Kaltungo e Akko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Balanga","date":"2023-09-24T16:55:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00345.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9916849732,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9916849732398987}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.246,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngarmi ngaraaji hakkunde polisiiɓe Israel e palestinnaaɓe no jokki e diiwal Jerusalem\nSaakitaama ñannde :\nHakkunde dadiiɓe Israel e palestinaaɓe ngarme ngaraaji ɗin no jokki e diiwal Jerusalem caggal bommbuuje ɗi Gaza weddi Israel e kadi piyande ɗe israel ngaɗi e dow fedde Hamas. Ko jaasaani yimbe noogay waasi pittaali mum en e nden hare. E nder maɓɓe na sukaaɓe njeenayo e gooto e ardiiɓe dadiiɓe fedde Hamas. Ɗuum non ko koonunkooɓe leydi Israel tuuma e ɗen pyanɗe waɗaaɗee ka juulirde Jerusalem. Abdullay JALLO.\nE ɗuum hooreejo jaagorɓe Benyamin Netanyaou hollitii wonde pelle faynyankooɓe ɓen lummbii ciifol boɗewol ngol waɗanoo ngol caggal nde ɓe ngaɗi piyande e diiwal Jerusalem\nJaagorɗo dental leyɗeele Amerik halfinaaɗo jokkondiral e leyɗe janane Antony Blinken waɗii eeraango faade e Palestine e Israel ngam yo ɓe accu hare nden, fii no jam e kisal arta e oon nokku.\nJosep Borell halfinaaɗo kala ko faati e jokkondiral hakkunde kawtal leyɗeele Erop e leyɗe goɗɗe, holliti annde makko caggal nde ɓe rattii yoga e ɓesnguuji Palestine e wi'i makko ɗum non tawaaka e ɗoftagol hakkeeji neɗɗo wano sarɗiiji fedde adunaaru ndu yamiri..","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210511-ngarmi-ngaraaji-hakkunde-polisii%C9%93e-israel-e-palestinaa%C9%93e-no-jokki-e-diiwal-jerusalem","date":"2022-08-13T12:46:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571950.76\/warc\/CC-MAIN-20220813111851-20220813141851-00313.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7656372786,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7656372785568237, \"fuf_Latn_score\": 0.18172164261341095, \"fuh_Latn_score\": 0.027461938560009003, \"ffm_Latn_score\": 0.023947345092892647}","num_words":183,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.67,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caad, gila hanki so tawii ko e dow sikke wonanoo, hannde hannti laaɓi. Ɗum woni maayde lunndiyankeejo noddirteeɗo Yaya Dillo. O lunndiiɗo laamu faddewu nguu mayi ko caggal nde barmanɗe ɗe o heɓi e nder tiindondiral e konunkooɓe waɗungal hanki e ñibiirde fedde makko PSF. Umar Mamadou SOW\nSaakitaama ñannde : 29\/02\/2024 – 16:44\n1 mintj\nKo kabaaru mo porokireerjo suudu ñaawirdu ndun Njamena googini. Gila hanki nanallaaji ɗii puɗɗi saraade kono alaa ko laaɓnoo heen. Kanko Umaar Kebellay ko e yeeso jaayndiyankooɓe o lollini oo kabaaru maayde oo lunndiyankeejo gila hanki. O holli wonde, Yaya Dillo waasi fittaandu mum ko caggal gaañanɗe ɗe o heɓi e dillere waɗunde to ñiiɓirde fedde dawro makko PSF. Ɗum ko e saha nde ɓe hollanno mette maɓɓe e nangugol gooto e maɓɓe tuumanooɗo etaare warngo feewde e hooreejo suudu ñaawirdu toowndu leydi ndi. Ko ton konunkooɓe ɓe tawi ɓe, tiindondiral waɗi hakkunde maɓɓe haa ndee boomaare waɗi. Wiyaama kadi wonnde ko yimɓe buy ngaañiima, fodde 26 pawaama junngo.Ɗum ko gila janngu waɗi jamma talaata no weeta alarba e nder cuuɗi ñukinantooɗi laamu kabaaruuji. Yimɓe ɗuuɗuɓe maayi e mum e bi'ol laamu Caad eɓe tuumiri nguu njanngu fedde PSF nde Yaya Dillo ardiii.Ɗum ko caggal nde saakitaa ñalaande yuɓɓingol woote hooreyaaku leydi ndii. Suɓngooji ɗi hooreejo laamu faddewu nguu Mahamaat Idriis Debi e o lunndiyanke Yaya Diallo baraaɗo cuuɗaani anniya ƴamde lefol laamu nguu. .","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/yaaya-dillo-lunndiyankeejo-%C9%93ur%C9%97o-e-tiindaande-laamu-nguu-maayii-e-ley-gaanan%C9%97e-%C9%97e-konu-nguu-woni-sabu-mum\/","date":"2024-04-15T20:04:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817014.15\/warc\/CC-MAIN-20240415174104-20240415204104-00614.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.497217536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4972175359725952, \"fuf_Latn_score\": 0.2518441081047058, \"ffm_Latn_score\": 0.21445304155349731, \"fuh_Latn_score\": 0.030138052999973297}","num_words":224,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesde bana Cameroon, Tunisia, Morocco, Ghana Tunisia bee Senegal haa Africa on hebi nasaraaku naatuki Kawte tokke tamre boll kosde hebiibe nasaraaku naatuki nder fijoobe boll jee Lesde Duuniyaaru dum 2022 FIFA World Cup haa Qatar.\nSedda nder no saraaku hebiri.\nNigeria 1-1 Ghana\nGhana hebi nasaraaku dow naajeeriya ngam Naajeeriya hebay nasaraaku nyaamuki Ghana haa Lesdi mabbe.\nSenegal 1-0 Egypt\nSenegal hebi nasaraaku dow Egypt bee hebugo fuyuki penalties.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/30\/341\/","date":"2022-12-06T04:21:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00214.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9859024882,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9859024882316589, \"dag_Latn_score\": 0.01033792458474636}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.948,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nE ndee alatiire hannde, ko Lobbo Dikko, yimoowo wurkinaajo woni koɗo njuɓɓudi yontere\nKo Mariyam Korera ɓurɗo lollirde \"Riya Pullo\", naalankoojo yimoowo Senegaalnaajo woni koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nAminata Njaay, winndiyankeejo Senegalnaajo joɗiiɗo Faransi no yewta en ko o loowi e nder defere makko \"Diamina\"\nCaɗeele ɗe moƴƴinooɓe comci leppi woni e heɓude sabu ko nanndo leppi wonaa e moƴƴineede kon Shiin\nKo holno dillooɓe e fannu pinal e sinema wallirta ko faati e ñippugol fitinaaji e kareeli?\nKamerun, dammbordu huunde nde Fulɓe waɗata ado desal ko e majjugol woni hannde\nIsmaylaTuure yimoowo senegaalnaajo lolluɗo, jeyaaɗo e goomu ñaalanke noddirteenguTuure Kunnda maayi e hanki e altine Faransi\nAlhaali sinema e nder Afrik, holko saabi sinema no ustii e nder leyɗeele hewuɗe?\nKo Haamidu SO, senegaalnaajo manajeer goomu naalankooɓe wi'eteengu \"Ngenndi men\" woni jaɓɓaaɗo e njuɓɓudi yontere\nKo Jibril KA, yimoowo senegaalnaajo lollirɗo \"Jeeba\" woni koɗo mawɗo mo jaɓɓiɗen\nBenen gila tanago debbo faa dewlugo mo, tonoy neɗɗo rewata faa okkee debbo? (Ko taskaram artiraaɗo)\nKoddiwaar: koolol 8ɓol \"Abijan saare jaleeɗe\" timmii e alat keeŋen to Abijan\nKo Saajo Kodda yimoowo burkinaajo woni jaɓɓaaɗo e njuɓɓudi yontere [Taskaram fillitaaɗo]\nPinal: Ko honɗum woni pekaan? nde pekaan feeñi? jantoore men mawnde hannde no humpita en?\nRFI Fulfulde no jaɓɓii hannde habib Fatako, yimoowo Ginenaajo lolluɗo\nBenen: alhaali fijindaaruuji Gaani, ɗi leñi Boo e Baatonmbu yuɓɓinta hitaande kala\nNajeriya: ko Hajja Ruqayyatu Maayo Balwa yimoowo jeyaaɗo e diiwal Adamawa woni jaɓɓaaɗo e jantoore mawnde\nWeño ngo suudu Suudu \" Chanel de Paris\" 19M laatini e nder Ifan Dakar\nko Jibril Jallo ƴeewndotooɗo golle to jaagorgal golle leydi Senegaal woni koɗo mawɗo hannde\nSenegaal: karnawal mawningal pinal Fulɓe e leñi Senegaal waɗii Dakar\nPaate Moloko, ko hommbo woni mo e ko honɗum o waɗi? Heɗoɗee ndee jantoore waɗaande e dow makko\nKo Suleymaan BAH lolirɗo \"Big Soul 224\" rapperjo jeyaaɗo e guɓal \"Team Raga\" fijuɗo e filmu \"Tirrailleurs\" mo Omar SI jaɓɓiɗen hannde\nHammet Umar Li, latiinowoo, pewnoowo, eltoowo, disneeteɗo e fannu sinema woni koɗo mawɗo hannde\nHitaande 2022: ko ɓuri e battinde e ndee hitaande e baŋŋe pinal e nder winndere ndee\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/pinal\/","date":"2023-03-24T13:59:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945282.33\/warc\/CC-MAIN-20230324113500-20230324143500-00487.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4723699987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4723699986934662, \"fuf_Latn_score\": 0.45083191990852356, \"ffm_Latn_score\": 0.06157985329627991}","num_words":378,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.488,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗemngal ňaamirta ɗemngal ko addude e mum ko alaano, tawa ko to gollal walla to memal, ko memetee ko kadi so ina golloree, gollal ngal inniree innde memal ngal.\nƊemngal arab ina ňaamiri ɗemngal pulaar to gollal, ɗemngal faranse ňaamiri ɗemngal pulaar ko to memal ( kaakol ) woni geɗe ɗe neɗɗo gollortoo.\nArab yuwiri hoyre e ɗemngal pulaar ko to duɗe kur'aana e denndaangal njanngiinu arab, won biyɗo ceerno mum wiyi ɗum en ; oɗon » NDURSITOO » kanko ko o naatɗo jaŋde keso, o anndaani konngol dursitaade. Dursitaade woni janngitaade ko janngunoo ( rewtaade ), haalannde nde ko arab nde tawnoo ko arab ( kur'aana ) janngetenoo. Ko hono nii tan ɗemngal arab ngal ňaamtiri ɗemngal pulaar ngal, haa nii yahruɓe ɗemngal arab ɓe mbaɗti hay innirde gure fulɓe ɗe inɗe ɗemngal arab, ko wayi no :\nMadiina ( wuro )\ndaaru(a) ( galle ).\nƊemngal faranse ardi e kaake mum won heen ni kanum ne ko ko luɓii, addani ɗum ɗemngal pulaar, ɗeen kaake noon so aɗa gollira ɗe ngollirtaa ɗe ko innde majje :\nTelefon – mbiɗo telefona.\nPikku – mbiɗo pikka.\nDenndaangal kaake ɗe ɗemɗe goɗɗe ngaddi e renndo fulɓe gollirde ɗe e ɗemngal pulaar na newii. Innde nde hay so waylaaka ne, gollal ngal kam ina waawi heddaade e won'de pulaar: ngon mi ko e haalde e telefoŋ am – mi nodaama – mi noddii e telefoŋ am o.\nMi gabitoriima ngesa am ba pikku.\nMi dognat oto, miin ko mi dogno.\nKono noon renndo ngo ina ɗesa faarnoraade lohaade ( haalde ɗemngal jananal ) e dowu noon haala fof ko gootum, ko ɗemɗe ɗe tan ceerti. * Addu ndiyam * gooto fof so haali ɗum e ɗemngal mum, ko ndiyam tan addetee.\nKadi jannguɓe ɗemngal faranse ɓe yoga e mum en ina ňiiɓna konngi arab ɗi e nder ɗemngal pulaar, won heen ko sikkude konngi ɗii ko pulaar, sabu konngi ɗi helteede haaliree e mbaydi pulaar ko heewi ko luggiɗi. Kamɓe jannguɓe ɗemngal faranse ɓe, won heen kadi ndew teddin'de arab o e haalooɓe arab ɓe ngam cikkude ɓe ko arab o ɓuri pulaar o. Tawi noon kur'aana o ko ɗoon tawi – ko noon tawiri ɗemngal arab ngal e haala mum e binndi mum, sabu haa ɗoo ɗo ngonɗen won haalooɓe arab na mbinnda ɗum tawi ko e diinaaji goɗɗi ngoni, tawa ko ɓe arabeeɓe hoyre e laaci 100 % .\nKo yowitii e faarnoraade lohaade :\nngar mi ko e vol senegaal.\nngar mi ko e vol mali walla gine.\ntawi na waawnoo wiyeede :\nNgar mi ko e ndiwoowa gana – kootat mi ko ndiwoowa muritani.\nInɗe ɗe mehe – mehe mbaawaa warde ɗemɗe , mbaawaa ni hay ňaamde e mum ko heewi, haɗataa noon so kaakol fof daňanaama innde ko moƳƳere mawnde.\nƊemngal ňaamtortoo tan ko gollirde ɗemɗe goɗɗe , so a arii dakaar tawaa e ɓe mbiya mi waɗat wayaas – mi waɗat siyaas – mi waɗat kalkiil.\nSo a arii nuwasot tawaa e ɓe kaala ɗiin konngi e mbaydi ngoɗndi walla lelngo woɗngo ; mi wayaasat – mi siyaasat – mi kalkilat.\nDakaarnaaɓe ɓe cuusaa memde hay dara e konngol tuubaakoo ngol.\nNuwasotnaaɓe ɓe noon taƳat laaci konngol tuubakol ngol ceŋa ɗoon pulaar seeɗa, mi wayaas AT = mi wayaasat – mi seyyirat, oo ko caf'firaaɗo, ko konngol ngol ɓe mbaawnata ɓe ngollina ɗum e pulaar, tawa noon ndeen waawnere warata ko baawnuɗo o.\nKuɗol binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/naam-naamtondiral-%C9%97em%C9%97e-walla-%C9%97emngal-naameede\/","date":"2022-05-21T18:48:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662540268.46\/warc\/CC-MAIN-20220521174536-20220521204536-00613.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5867927074,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5867927074432373, \"fuh_Latn_score\": 0.24110962450504303, \"ffm_Latn_score\": 0.13184654712677002, \"fuq_Latn_score\": 0.02887953817844391, \"fuf_Latn_score\": 0.010710624977946281}","num_words":530,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.499,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Faransi Emmaniyel Makron hollitii alat hanki 24 jeenayaɓuru e teleeji tf1 e France 2 jaltugol ammbasadeerjo Faransi e nder Ñamey e yamɓe arooje ɗen kanko e diplomatɓe Faransi wonɓe to Niijeer. Konuŋkooɓe Faransi ɓe kamɓe kadi ɓe yaltan ɗoo e maayde hitaande ndee. Hooreejo Faransi oo, ƴettii pellital taƴde jokkondiral konunkowal hakkunde leydi makko e Niijeer. Keɗoɗen mo, ko Umaar Elhaj Caam firi konnguɗi makko e fulfulde.\nEnvoi link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/faransi-emmaniyel-makron-anndinii-wonnde-ambasaderjo-faransi-yaltan-niijeer-e-kadi-o-dartinii-gollidal-konu-e-ndii-leydi\/","date":"2023-12-10T09:59:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00314.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6499098539,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6499098539352417, \"fuf_Latn_score\": 0.33582067489624023}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.534,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Talaata no weeta alarba to soɓiire Nijeriya, sukaaɓe jangooɓe ciwlaama\nSaakitaama ñannde :\nJemma talaata na weeta alarba jooma kaɓorɗe naati faa keewi nokku jannde sukaaɓe ɓe. Hooreeɓe duɗal ngal ɗiɗo kollii wonnde sukaaɓe janngooɓe kewtanɓe 20, ŋakkii, kono non ɓe anndaa so ɓen fuu ciwlaama walla ɓe ndoggu. Hooreejo poliisi en diiwal ngal kam hokkaayi limoore ciwlaaɓe ɓee. Samiyel Aruna hooreejo kalfinaaɗo ndeenaagu leydi Najeriya wi'ii wonnde jooma kaɓorɗe mbarii neɗɗo gooto golloowo to iniwersite ton.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210422-talaata-no-weeta-alarba-to-so%C9%93iire-nijeriya-sukaa%C9%93e-jangoo%C9%93e-ciwlaama","date":"2022-07-01T05:07:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103920118.49\/warc\/CC-MAIN-20220701034437-20220701064437-00526.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6503203511,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6503203511238098, \"fuh_Latn_score\": 0.20984818041324615, \"ffm_Latn_score\": 0.11278703808784485, \"fuf_Latn_score\": 0.02089780941605568}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.545,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: Hooreejo suudu sarɗinkooɓe, Alasaan Bala Sankade wonii hoore fedde MPP\nSaakitaama ñannde :\nAlasaan Bala Sankade suɓaama wonugol hooreejo fedde laamuyankoore MPP e battane jonnde mawnde waɗunde hanki 26 9ɓuru 2021. Mawɓe fedde nden fow noddii e ngootaagu ko faati e suɓngooji arooji ɗin. O ƴamii tere fedden nden yo waylitu ɗerol ko feƴƴi kon sabu ɗum no waawi ɓe senndude.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210927-burkina-faso-hooreejo-suudu-sarzinkoove-alasaan-bala-sankade-wonii-hoore-fedde-mpp","date":"2022-12-08T17:45:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711344.13\/warc\/CC-MAIN-20221208150643-20221208180643-00380.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5986299515,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5986299514770508, \"fuf_Latn_score\": 0.3984917104244232}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.754,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Binnditagol naatooɓe ekkol hikka waɗii caɗeele keewɗe, sabu laamu fellitde sukaaɓe naatooɓe ekkol mbinndittee tan ko he duɗe laamu. Duɗe keeriiɗe (ekkolaaji piriwee) e jinnaaɓe sukaaɓe mettinii no feewi he ndee feere. Ɗum hawri kadi e ɓennugol sariya kuccam jaŋde. Hol ko jotondiri ɗee geɗe kala ? Mbele feere ndee ko ɓural wonande sukaaɓe walla ? ekn.\nEkkol laamu yahaani. Yahaani e banngeeji fof : janngirɗe mum e jannginooɓe mum e jiilgol mum e huufo mum e tolnooji janngooɓe mum. E oo fatara mo laamu fotnoo addude safaara jojjuɗo woni ko e weddaade naange ɓooɗe, so fellitde haaɗnude mbinnditagol naatooɓe ekkol e duɗe laamu, tawa naworaani duɗe keeriɗe.\nIna moƴƴi yimɓe paama he ngal pellital geɗe ɗiɗi :\n1. Ko adii fof ɗum wonaa kuulal. Ko ɗum sappannde mawɗo leydi ndeen e hitaande 2015, hitaande nde o innirnoo « hitaande jaŋde. (caɗeele kaɗnooɗe ɗum siyneede nan ɗoon haa jooni).\n2. Kadi ɗum jeyaaka e sariya kuccam jaŋde ɓenninaaka e suudu sarɗi ko ɓooyaani kaa : kañum adii fuuf sariya kaa .\nCaggal nde peññin-ɗen ɗee toɓɓe ɗiɗi ngam riiwtude njilɓoor, ƴeewen jooni hol nafoore ngal pellital waawi addude e safara tippudi jannde.\nKo adii fof duɗe keeriiɗe he Nuwaasoot ena mbinndita naatooɓe e ɓiɓɓe Muritaninaaɓe, ɗuum haanaani, fotaani. So ɗum ɓennii e ɗum yaɓɓi hakke jiknaaɓe waawde winnditaade ɓiɓɓe mum en he duɗal ngal mbelaa. Fawtii heen ngal teskaaki daawal hakkunde duɗal e koɗki, ko noon kadi ɓe mbaasiri teskaade kisal cukalon kon.\nKo tokkiti ngal dow ko caɗeele puŋŋiniiɗe kaɗooje ciynugol pellital ngal, ma en ngartoy heen so Alla jaɓii.\nMamadu Mbay, cukko hooreejo FƁPM, koroowo jaŋde, jiiloowo ekkol keeriiɗo to El Mina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/11\/21\/binnditagol-naatoo%C9%93e-ekkol\/","date":"2023-06-10T18:32:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224657735.85\/warc\/CC-MAIN-20230610164417-20230610194417-00725.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4068236947,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.40682369470596313, \"ffm_Latn_score\": 0.3840239942073822, \"fuh_Latn_score\": 0.18190182745456696, \"fuf_Latn_score\": 0.02093718945980072}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardorde Huuɓtidinnde Ndeenka Ngenndiiwa kaa,(Direction Générale de la Sûreté Nationale (DGSN) . waɗii eeraango e arani en wonɓe e Muritani nde peewnata kaayitaaji mumen séjour, nder centruuji jamiraaɗi ɗii ko adii 25 octo. Kala mo ɗooftaaki maa welsindiima ko wiyaa koo rewii goɗɗum haa feewnaani kaayitaaji mum, maa saɗtan ɗum feewnoyde so lajal ngal ɓennii.\nƊuum noon golle mum puɗɗiima gila 25 lewru juillet ɓennundu nduu, ine jokki haa timma balɗe 90.. woni haa ñande 25 octo\nE wiyde laamu nguu maayirde lewru juillet ɓe mberlinooma eeraango binnditaagol arani en wonɓe e Muritani, kadi ɓe mbaawi ustande ɓe njoɓdi ndii ngam newnande ɓe peewnugol kaayitaaji ɗii tawo alaa caɗeele.\nFaandaare winnditde arani nder leydi ndii, ko anndude limre maɓɓe kadi e wiyde laamu nguu birooji keewɗi udditaama ɗo ɓe mbaawi winnditoyaade. Ko ine wona 13 biro heen birooji 8 to stade olympique Nkhtt e birooji goɗɗi nder kala falnde ko wayi no Sebkha, Tevragh Zeyna e Nuwaadibu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/arani-en-njamiraama-nde-peewnata-kaayitaaji-mumen\/","date":"2023-06-06T06:51:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00325.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8338012099,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8338012099266052, \"ffm_Latn_score\": 0.08894889801740646, \"fuf_Latn_score\": 0.07049474120140076}","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.824,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tabital Pulaaku Mali sooyi maudo nder kautal mabbe , Dr. Temore Tioulenta. Hanko wonuno tumbaljo (Secretary General) Tabital Pulaaku Mali, o lattake no ministaajo andal e lesdi Mali. Kadi Soyde maako na lesdi Mali tan dum soyde Fulbe aduna fuh, ngam mo hokki ngurdam maako dow walluki Fulbe e Pulaaku. Allah hinno yaafoo mo.\nWritten by Koode Radio\nThe Radio Broadcast all the way from the heart of Nigeria.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/allah-hinno-dr-tioulenta\/","date":"2021-06-14T21:39:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.996283412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9962834119796753}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.059,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"USA: Ko ɓuri 44 neɗɗo maayii New York e seraari mum e battane waame ɗee\nSaakitaama ñannde :\nNjaltudi maayuɓe e battane waame ndiyam ɗam ɓurtii teddude. Laamu ngun hollitii 44 neɗɗo maayii New York. Kasaara mawɗo kadi waɗii sabu majjam.\nLaawi ɗin, ballaŋe ɗen fow waylike wontii diide ndiayn, woni ko e galluure Buruukiliin walla Kuwiins, haa toonin, haccande nden ko wootere. Otooje no yollii e nder diide ndiyam, goɗɗe no muti njelem. E nokkuuje goɗɗe ndiyam no toowi haa santi-meeter 60.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210903-usa-ko-%C9%93uri-44-ne%C9%97%C9%97o-maayii-new-york-e-seraari-mum-e-battane-waame-%C9%97ee","date":"2022-11-28T06:01:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710473.38\/warc\/CC-MAIN-20221128034307-20221128064307-00381.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4602481723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4602481722831726, \"fuf_Latn_score\": 0.39643335342407227, \"ffm_Latn_score\": 0.0961167961359024, \"fuh_Latn_score\": 0.045171599835157394}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.416,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E maayirɗe hitaande 2011 wonnoo ngoƴa fulɓe aynooɓe ko toɓaani ilaani, durngo jawdi alaa, nguura yimɓe weeɓaani ; ɗo dogee waɗii, ɗo fayaa ina woɗɗi, sibu ko maa keeri leyɗe taccee, hono Mali maa Senegaal. E maayirɗe hitaande 2012, ko ngoƴa ñawbuuli jawdi, na'i e ndammiri soklini fulɓe e hoɗdiiɓe mum en fof.\nAlmaami Mahmuud Dikko gardiiɗo Diiso Toowngo Lislaam leydi Mali : O wiyi « Ballal Farayse ngal luulndaaki Lislaam… kanngal kay, ngal ari ko wallitde ɓesngu juulɓe ñoolanoongu ». O ñiŋi kadi « naafigaagal Kataar e Misra e Tuunus » wiyɓe wonde « addi Farayse Mali ko ngam haɓaade Lislaam ». O ɓeydi heen « Ko Mali woni e caɗeele ko ina ɓura jooni lebbi jeenay,\nTerɗe Catal Bababe ndenndii e batu kuɓtidinngu ñalnde 3 saawiyee 2013 e gardagol Musiɗɗo Mammadu Maamuudu Baal tergal yiilirde Ngenndi kam e Umar Mammadu Baal ganndiraaɗo Eliman, kalfinaaɗo eɓɓooji faggudu catal ngal. Yimɓe heewɓe tawtoraama joɗnde ndee. Ginol golle wonnoo ko :\nWolde heblantenoonde ko ina wona lebbi jooni ndee, ummiima ! Nde fanndanooka jooni, kono, sabu golle ownooɓe jogiiɓe rewo leydi Mali gila ñalnde 22 marse 2012, Hooreejo leydi Mali e mudda, hono Jookunndaa Tarawore, noddii Farayse yo faabo ɗum en. Farayse ɓuuɓtinaani, sibu ko ñalnde 11 saawiyee 2013, balɗe ɗiɗi caggal naatgol ownooɓe ɓee e wuro Konnaa, laaɗe maɓɓe diwooje mbommbi tuddule ownooɓe to Gaawo, Leere, Konnaa, e goɗɗe …\nNdeke ina waɗɗii Muritaninaaɓe yeewtidde e teeyre ɗeeɗoo geɗe. Jillondiral ɓesngu Muritani haaɗaani tan e nder tirbiiji e leƴƴi, ngal diwtii ɗoon sibu ngal taccii keeri. Geɗe keewɗe daartol ina ceedtoo ɗum, ine heen dewgal hakkunde Jommbot Mbooc laamɗo Waalo e Emiir Tararsa.\nPaul Marty hollitii e deftere winndi, tiitoriinde \"les Tribus Maures et l'Islam\" (1920), wonde ma a taw hoɗi e geejegol (Semaama) hee tan ko Tukuloor en e Hardaneeɓe-Safalɓe.\n- Patiris Lumummbaa\n\"Ɓayri junngo ine e daande, ɗeɗɗere yawtaani\". Warnooɓe Patiris Lumummbaa ina ñaawee ?\nHay mo yiyaani mo, nanii mo. Maa wonii e rajooji, maa wonii e teleeji. Kono, eɗen cikki tan, darjini mo e nder renndo Fulɓe, ko jimol Mammadu Sammba Joop (Murtuɗo) biyeteengol \"jaambareeɓe men\". Ko e ngool jimol ngol Aamadu Saar yaltintunoo e Rajo Muritani heewɓe nani ko nanndi e Gamaal Abdel Naseer en, Amilkaar Kabraal en e woɗɓe e woɗɓe haɓantenooɓe ndimaagu Afrik. Hol ko tagi en haalde haala makko jooni ?\nNgam mawninde ñalngu nguu, jokkorde pelle Ɓamtaare Pulaar e fedde Ɓamtaare ɗemngal Sooninke e fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof njuɓɓinii, ñalnde aset 23\/02\/2013, to Galle pinal Jaaje Kamara, to Socogim PS ɗoo, yeewtere tiitoriinde \"Ɗemngal muuynangal e jaŋde\". Yeewti ñalnde heen ko Muhammadu Wan gandiraaɗo \"Duudu\" e Alasan Jah, ɗiɗo ɓee kala ko doktoreeɓe ko fayti e ɗemɗiyaagal. Muhammadu Wan ɓuri juutnaade ko e jojjugol jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee : o hollitii noon, ɗemngal so ina janngee, yo a taw denndaangal peeje ina cakkaa, mbele janngooɓe ngal ɓee ina mbaawaa wuurdude ngal, ngal wona kadi ɗemngal gollorgal.\nLaaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗum e geɗe garooje ɗee :\n• Laaɓal ɓernde\n• Laaɓal balndu\n• Laaɓal comci\n• Laaɓal nokku juuleteeɗo","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2013-05-19T20:00:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698063918\/warc\/CC-MAIN-20130516095423-00095-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6596648693,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6596648693084717, \"fuh_Latn_score\": 0.14675767719745636, \"fuf_Latn_score\": 0.1393507570028305, \"ffm_Latn_score\": 0.04463467001914978}","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.449,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Meccal Taksi Moto e nder yoga e leyɗe Afrik [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nE nder kaa taskaram \"Faggudu e Ɓamtaare AfriK'', limoore 8, e nder yewtere ndee, kaleten ko ko fewti e taskii mottoji e nder ledeyle men.Ko woni ngal gollal ?Holko ɗum mofti e golle ? Ko ɗum ɓeydata e faggudu leydeele Afrik? No ɓe gollirta e nder gure maɓɓe walla diwaanuuji maɓɓe? Mamadu Lamiin Balde, hoɗuɗo Simanteri nder Dubereka leydi Gine, doginoowo Taksi Moto, aran seeditanoo e kaa taskaram.Bubakar BAH, ngardiɗo doginooɓe taksi motooji to Simanteri. Omo faamina en hol nafoore nde heɓata e ɗee golle e no ɓe woni e heɓirde ɗi taski motooji.Timminirten yewtere nden Sheikh Ahmed Tijaan JALLO, ngardinoɗo pelle doginooɓe taski moto to Madina Gunaas worgo leydi senegali e diwaal Kaasamansi. Maw aartu e no ɓe goloorto e lamu e ko ɗi tski mottoji nafa e nder rendomen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210819-meccal-taksi-moto-e-nder-yoga-e-ley%C9%97e-afrik-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-06T17:05:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711111.35\/warc\/CC-MAIN-20221206161009-20221206191009-00702.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9065694213,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9065694212913513, \"fuf_Latn_score\": 0.084633007645607}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.236,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.909,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"A curated collection of free learning resources!\nBooks\nBrowse 4 books in Fulah. Start by selecting your level Browse 4 books in FulahSelect your level\nGoongaaji tati Fowru\nNdamndi dawi na hajjoya, hawri e Fowru. Ndu wi'i ndu ñaamat ndi, so wonaa ndi haalana ndu goongaaji tati.\nMo nanataa alu nantaa Allah hoynu\nƊum habaru baccel gonngel ngel mawnintaa danyooɓe e mawɓe maagel nder gelle maɓɓe.\nAwdi Cewndi: Geccawol Wanderimam Danasabe\nE nder kabbare wannde dow diirtorawo caɓɓal Mambilla nder waylaa – walandu Fuma Najeriya, ɗon binngel gonngel huwaynoo nder njaayri gongel howlaade e Inna muum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/freelearning.io\/ff?changedLanguage=Fulah","date":"2021-06-18T09:23:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487635920.39\/warc\/CC-MAIN-20210618073932-20210618103932-00233.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9977021217,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9977021217346191}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Naftorgol oogirgal gaas e petrol e nder Senegaal\nSaakitaama ñannde :\nHeɗiiɓe RFI Fulfulde min bismilla on nder taskaram men ''faggudu e ɓamtaare. Faandaare faggudu e ɓamtaare Afrik, ko faaminde on, no leyɗe fewndori to baŋŋe jawle, ɓamtal e saɗteende walla caɗeele ko yowitii e ɓamtaare Afrik. E nder yewtere ndee, kaaleten ko ko fewti e naftorgol walla asugol gaas e nder Senegal. Holko e nafoore ɗum addanta leydi ndii ? Ngam jaabaade ɗum, koɗo men ko Mammadu Faal Kaan, karralo, cukko koolaaɗo kuuɓal Gomu toppitiingu alhaali petorol e gaas Senegal, no wi'ee e faransiire « Comité d'Orientation et Strategique du Petrol et du Gaz. COS \/PG ». En keɗoto kadi Ibrahima Bashir DARAME, ngardiiɗo humpito e jokkondiral \"Petrosen\", Jannginoowo e fannu Gaas.Gaynirten ko Akummba JALLO, jeyaaɗo Gine. Ko o jannginowo, hertorɗo oogirɗe leydi wono petorol e gaas.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala e 8:50 (GMT)\nHimo heɗitee aljuma e 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jeewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210325-naftorgol-oogirgal-gaas-e-nder-senegaal","date":"2022-06-27T09:54:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103329963.19\/warc\/CC-MAIN-20220627073417-20220627103417-00549.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7948330045,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7948330044746399, \"fuf_Latn_score\": 0.19397525489330292}","num_words":173,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.733,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Sooja'en Asama, Air Marshal Oladayo Amao yahi moobtorde besduki Anndal haa jee 11 haa (IDEAS 2022) ko wadete haa Karachi, Pakistan.\nNiiman do wade on ngam hurguki gannudi soynde rento nder Lesde Duuniyaaru.\nHooreejo mo hakkilanta shaanu kubaruuji hukuumawa ngan, NAF, Air Commodore Edward Gabkwet wi IDEAS nokkuure nde burdunde daraja haa cakantaaar Lesde Asia musamman hedi ko laarani shaanu faddo.\nNder jawaabu maako O wi, IDEAS 2022 waddan kawtal koppi hakkunde mabbe sanne nden jahargal yeeso hebete.\nO wi iga ko be fuddi moobre nden jee nyalde 4 ko fudda 15-18 November 2022, Air Marshal Amao enanta luttube Sooja'en ben haa nokkuure nden heban besdaari anndal sanne enanta Are kuude konu ko wallata Lesde Mabbe.\nMoobre nden sappan be ko jamanu yadata haro shaanu kuude sooja'en.\nAir Marshal Amaoyiidi bee tana maako mo Lesdi Pakistan enanta luttube ardiibe Sooja'en haa giifakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/17\/ideas-hooreejo-soojaen-asama-mo-lesdi-naajeeriya-yahi-lesdi-pakistan\/","date":"2023-02-08T00:38:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00655.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970561862,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9970561861991882}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tasakuyee: Ko honɗum darnugol Faransi gollidal mum e konu Mali waawi battinde?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Moodibbo Galli SIISE, hertorɗo ndenaagu leyɗe Sahel, jannginoowo e duɗe mawɗe Mali. Faransi darnii ballal maɓɓe ngal ɓe waɗanta konu Mali. Ɗum ko sabu samminere laamu ɗiɗaɓere waɓunde nde e nduu lewru saaliindu. E faandu haala Ibrahiima Timmbi bah, Moodibbo Galli SIISE hino holla yi'aango mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210607-tasakuyee-ko-hon%C9%97um-darnugol-faransi-gollidal-mum-e-konu-mali-waawi-battinde","date":"2021-09-18T21:57:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056578.5\/warc\/CC-MAIN-20210918214805-20210919004805-00111.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7972726822,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7972726821899414, \"fuf_Latn_score\": 0.16831143200397491, \"ffm_Latn_score\": 0.018198244273662567}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.689,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hare mawnde leñƴiire inan laya nder Ecopia, hakkunde laamu Ecopia e diiwaan mum inniraaɗo Tigere. Ciftinen njuɓɓudi laamu Ecopia ko dental dowlaaji, dowla fof ina jogii won ndeen wellitaare, ɗi nduttii ɗi ndeenti he laamu ngootu. Gardiiɗo Jaagorɗe ko Abiy Ahmed, ko oon jogii hattan golle laamu ɗee fof. Aɓe njogii hooreejo leydi kono ko to teddungal tan. Woni hannde Hooreejo Ecopiaa ko Debbo biyeteeɗo Sahle-Work Zewde gila 25 Yarkoma (oktoobar) 2018.\nTigere noon ko gootal he diiwe leydi ndi, heedi ko bannge rewo Ecopia, heerondiri e Eriterea. Laamorgo Tigere ko Mekele. Ciftinen Eriterea e hoore mum jeyanoo ko he Ecopia, ɓe ceegii ɓe keɓi jeytaare maɓɓe timmunde gila 1993. Diiwe goɗɗe dummbuɗe ina toon, ina heen leñol Oromo'en (won wiyooɓe ɓee ko Fulɓe kono ɗum jaalaaki), ina heen leñol Afaar e Iisaa (ɓuri ɓadaade ko leñol Somaali'en to leydi Somaalia). Ɗii leñƴi fof kaɓii cili keewɗi e Ecopia gila he yonta Menelik II, dadde mum Haayle Selaase, Laamɗo laamɓe. Ko oo Menelik II faddinoo Italia haɗi ɗum halfude Ecopia. Ko ɗuum tagi nder Afiriki ko Ecopia e Liberia ngoni leyɗe ɗe meeɗaa halfeede. Ciftoren Liberiyanaaɓe ko Ɓaleeɓe Amerik ngartiaa Afirik.\nDiiwaan Addis-Ababa (laamorgo Ecopia) moofti ko leñol Amhaara, ɓurɓe ɗoon heewde, ɓurɓe kadi jogaade ɗowngu laamu. Ko ɗemngal maɓɓe Amhariki ɓuri ɗoon waawde haaleede.\nHare huɓɓunde toon nde ko hakkunde laamu Ecopia e heen bannge Tigerenaaɓe tafɓe Maalde Wellitaare Ɓesngu Tigere (LFTP – Liberation Front of Tigre People), oya bannge Konu Wellitaare Oromo (ALO – Army Liberation of Oromo). Hare nde fuɗɗiima gila 4 (Jolal) Nowambar 2020. Adorii ko Tigere layi haa yettii diiwal Oromo. Ɗee diiwe ɗiɗi fof njaakorii ko heɓde jeytaare mum en, no Eriterea heɓiri hoore mum gila 27 Abiril (Seeɗto) 1993. Hare wertii haa yettii diiwe Amhaara e Afaar.\nDALLILLAAJI HARE NDEE\nLFTP haɓata ko e laamu Abiy Ahmed, Gardiiɗo Jaagorɗe Ecopia. Ina jeyaa he ko addi ɗum nde Abiy Ahmed cetti kuule he 2019 ngam waylude ngonka laamu ngu, ngonka lelnanooka gila 1994 : jerondiral e tawtoragol diiwe e leñƴi ɗii fof nder laamu. Abiy wiyi ɓurata teddinde ko mbaawka e hattan, wonaa jeyeede he leñol maa diiwal. O sosi Heerto dawrugol o inniri ɗum Party of Prosperity (Heerto Ɓamtaare). LFTP salii naatde heen, Tigerenaaɓe ngooti yoo LFTP yaltu he \"njiimaandi\" Addis Ababa he Jolal 2020.\nDoosgal leydi Ecopia ngal 1994, waɗi Ecopia ko leydi « Federal » denndingal dowlaaji pawiiɗi he leñƴi. Ɗowngu laamu laatii tiisngu, ngu yiylata ɗum heerto Maalde Demokaraasi Filñitere Ɓesngu Ecopia (FDRPE : Front démocratique révolutionnaire du peuple éthiopien). Tigere fof e famɗude hoɗɓe (6% Ɓesngu Ecopia fof), aɓe tawtoranoo tigi he laamu ngu. Ɗum ɓurnoo teeŋtude ko he yonta Meles Zenawi, laatinooɗo Gardiiɗo Jaagorɗe gila 1995 haa maayde mum he 2012.\nNgonka fuɗɗii waylaade ko he 2018 nde « wooteeji » ngalluuje paɓɓitaa, e deestagol Gardinooɗo Jaagorɗe ndeen Haile Mariam Dessalegn. Ko ndeen heerto FDRPE toɗɗii Abiy Ahmed yoo won Gardiiɗo Jaagorɗe ñalnde 2 Abiriil (Seeɗto) 2018. O ummanii tabitino laabi mbaylaandi ngonka dawrugol, o yaltini dawriyankooɓe sokanooɓe, o fuɗni demokaraasi, o welditini Ecopia e Eriterea. Ɗuum addani mo darjeende haa Dowlaaji Dentuɗi (UN) piili mo lefol Nobel. O ummanii taftaade FDRPE mbele ina wonta yuɓɓo tiiɗngo, natta jogaade mbaydi ndenndinndi heertooji nay ɓurɗi doolnude : Oromo'en, e Amhaara'en, e Tegere'en, e Ɓesnguuji Worgo. Fof he njiimaandi heerto ɓamtaare (Party of Proserity). Salii naatde he ngoo herrto heso tan ko LFTP.\nCiftinen kadi beldital Ecopia e Eriterea jibinii caɗeele nder Tigere. Sabi ko Tigerenaaɓe keedi e Eriterea, ko ɗoon yoga he kareele hakkunde maɓɓe mbaɗatnoo; ko LFTP gooto ardinoo dawrugol nder Tigere. Ɓe tuumii Abiy Ahmed yiɗde ustude doole LFTP mo Tigerenaaɓe nder maalde laamu. Abiy Ahmed jeyaa ko he leñol Oromo'en, ɓurɓe heewde nder Ecopia. Ko nih LFTP naatti he luulndiiɓe.\nNO HARE NDE YAHRI GILA 2020\nLFTP waɗti haɓaanaade jeytaare Tigere gila nde « wooteeji » ɗii paɓɓitaa he 2021. Ɓe njani he konu Ecopia wonnooɓe nder laamorgo maɓɓe Mekele, kam e wuro Dansha, bannge worgo Tigere.\nNder konu Ecopia fof, ko ina ɓura feƴtere ko he leñol Tigerenaaɓe, teeŋti tuddinɓe rewo ɓee, ɗuum ko gila he hare hakkunde Ecopia e Eriterea. Haali ɗum ko Dental Iiñturu Winnderewal (ICG – International Crisis Group) nder ciimtol mum bayyinangol he 2020. Yoga he soofaaji Tigerenaaɓe ɗekkii konu Ecopia, njantoyi he konu LFPT. He wiyde ICG, konu Tigere ina renndini ko ina tolnoo he koninkooɓe 250 000, yanti he ballal Miliyoŋaaji 6 hoɗɓe he Tigere.\nÑalnde 5 Jolal (Nofambar), Hooreejo LFPT, Debretsion Gebremichael wiyi ɓe keɓtii tuddunde konu Ecopia bannge Rewo, ɓe marii yoga he kaɓirɗe mum. Woodii nih e wiyde makko kadi, soofaaji Ecopia yantuɓe he LFPT.\nAbiy Ahmed itti Seneraal Adem Mohammed mawɗo konu Ecopia, o waɗti cukko makko biyeteeɗo Seneral Berhanu Jula. Gila ndeen, hakkunde Ecopia e LFPT mo Tigere ko njan'guuji, \"bommbooje\" ina mberlee e \"siwil\" en, maayɓe keewii baŋ-yoo-baŋ.\nNder kareeli ɗi, LFPT naworii heen Eriterea sabi mum en jinngande Ecopia. E wiyde maɓɓe konu Ecopia ina huutoroo Boowal-Piirooje Asmara, laamorgo Eriterea, ngam werlaade « bommbooje » nder gure Tigere.\n« Siwil » en Tigerenaaɓe e Ecopianaaɓe mbaɗtii dogde ina mooloyoo nder leydi Suudaan, kam e Suudaan Worgo. He nder lewru Jolal ndu, ko ina ɓura yimɓe 36 000 mooloyiima Suudaan, ñalawma kala ko yimɓe 4 000 taƴtata keerol. Mawɗo LFPT wiyi \"so Ecopianaaɓe ina njokki huuraade e Tigere, hare nde dartotaako\".\nKo ñalnde 26 Jolal 2021, laamu Ecopia wiyi heɓtii laamorgo Tigere, Mekele. Ko he Bowte 2020 weeyo Tigere udditaa, piirooje mbaɗti diwde e juuraade. Ko ndeen konu Oromo naati he hare nde.\nAnthoñ Blinken, Jaagorgal Dowla Amerik ñiŋi Ecopia, takki ɗum daranaade « mumto leñol » Tigerenaaɓe. Ko ndeen Demeke Mekonnen jaabii mo wiyi kaa haala wonaa goonga. Kono, nde Kalfinaaɗo Hakkeeji Aadee mo UN nebbisii toon, o tawi ko Tigerenaaɓe ina tampinaa, heewɓe mbaraama, rewɓe njanaama. Ko hono noon daraniiɓe hakkeeji aadee Ecopinaaɓe mbiyri.\nHe lewru Abiriil ɓennundu ndu, ICG hollitii hare naatii he « suudu ndu alaa damal ». Jaltugol mum weeɓataa, kadi hare maa juut « alaa kawɗo alaa kawaaɗo ». He wiyde maɓɓe, ko konu Ecopia jogii gure mawɗe ɗe, kono ko LFPT reeni dowri ndi, kadi ko e maɓɓe ɓesngu Tigere wondi.\nKonu Tigere ko ko yaltunoo gure teeru ɗe, konu Ecopia jooɗii heen. Gila he lewru Korse (suwee) 2021, konu Tigere TDF (Tigray Denfense Forces) heɓti laamorgo mum Mekele. Ko ndeen Abiy Ahmed wiyi ko kamɓe mbelaa yaltude wuro mbele \"remooɓe ina mbaawa yahde gese, mbele addooɓe balle ñaamdu ina kattana naatde wuro ngo, mbele kadi LFPT ina yahɓana deeƴre\". Ɓecerindii ɓe ndartini conndi bannge maɓɓe, kono LFPT jaɓaani.\nLFPT wiyi nanngii ko ina tolnoo he soofaaji 6.000. Ko he lewru Morso (juillet) 2021 senngooji ɗiɗi ɗi puɗɗii haaldude. Ɓe ndonki hawrude he haala hay sinno ko yiɗnoode deƴƴinde conndi tawo. Ko ndeen Abiy Ahmed werlii noddaango feewde e Ecopianaaɓe hattanɓe fof nde nganndata \"yontii aɓe kollita ngenndiyankaagal maɓɓe\". He darorɗe lewru Jolal, filñitiiɓe maaldondiri, njahɓani liɓde Abiy Ahmed.\nKO HEEWI FUƊƊAAMA ƁELSEEDE HE NDEE HARE\nƊo yahretee ɗo, cewle konunkooɓe kollitii ko ina abboo he 500 konunke Tigerenaajo waraama, fotde 100 koninke Ecopianaaɓe caŋkiima.\nHeege fuɗɗiima saraade nder Tigere, Kononawirus ina yooɓoo piɗtaali, diwooji cariima he gese. Ko ina tolnoo he 950 000 ferɓe sabi hare nde, heen 50 000 mooloyii ko Suudaan. Heege ina tampini ɓeen mooliiɓe.\nNgenndiiji Dentuɗi (UN) ɗaɓɓii yo nebbiso rimɗanngo hoore mum waɗee nder Ecopia e Tiggere fof. Mbele maa anndee waraaɓe no poti, no ɓe mbardaa, holi warɓe ɓe… He nder winndere hee, pelle ɗe ngonaa laamuyankooje puɗɗiima dillude, dawriyankooɓe e haralleeɓe renndiyankooɓe, yimɓe ñaagii dartinde conndi e kure to Ecopia e to Tigere, yoo balle ñamiri yetto mooliiɓe ɓe heege e ñabbuuli njillii.\nDarorɗe lewru Jolal hollitii kadi ɗo Ecopianaaɓe diiwe mum fof mbaɗti seppude caggal nde leyɗeele Amerik e Orop njamiri yoo yimɓe mum en njaltu Ecopia fes. Tigerenaaɓe e Ecopianaaɓe e Eritereanaaɓe njaggondiri kolliri njiɗaa hare fawaande e mum en nde. Ɓe lelni tuugnorgal seppooji nder gure mawɗe Amerik e Orop :\nTo USA, 9 Jolal to Washington D.C.\nTo USA kadi, 12 Jolal to wuro Denver, Colorado\nTo Holannda, 14 Jolal\n18 Jolal to Las-Vegas\n21 Jolal to Stavanger, ko he leydi Norway\n25 Jolal to Afirik-Worgo\nGo'o Bowte ko Bruxelles, he dingiral Dental Orop.\nƊii seppooji fof ko salaade hare ñiɓiinde nder \"Allaadu Afirik\", hare leñƴiire nder leydi Haaylee Selaase, leydi Menelik diiwɗo Italinaaɓe nde miijinoo halfude leydi Ecopia, Habasha ngenndi Bilaal ɓiy Rabbah, leydi ɗo sete Juulɓe Lislaam moolinoo ngam dogde boneeli Abuu Lahab e Abuu Jahli. Ko he dabi Lislaam wonanoo.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/pulaar.org\/2021\/12\/12\/holi-ko-kewi-to-ecopia-mo-hayle-selaase%E2%80%88\/","date":"2022-12-04T11:21:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710972.37\/warc\/CC-MAIN-20221204104311-20221204134311-00787.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.623916328,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6239163279533386, \"fuh_Latn_score\": 0.2481742799282074, \"fuf_Latn_score\": 0.09513251483440399, \"ffm_Latn_score\": 0.0226912721991539}","num_words":1353,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere fijiibe fijirde tamre boll kosde be U-20 Flying Eagles, hebi nasaraaku fijuki fijirde ragare koofiiru WAFU bawti be hebi nasaraaku nyaamuki Lesdi Niger 2-1 ko ernibe yaaki fijirde koofiiru U20 dum tokkere fijoobe Lesde Africa (AFCON) haa Lesdi Misra 2023 to Jam\nTokkere nden tammi fijidaaki bee Lesdi Benin nyannde Jumbaare 20 Lewru May.\nDaniel Daga on walli sanne haro hebuki nasaraaku ngun hebiido haatimmeere manoore jee burdudo habduki nder fijiibe ben fun den mo tokki mo woni Ibrahim Muhammad.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/18\/flying-eagles-hebi-nasaraaku-haa-fijirde-mabbe\/","date":"2023-02-07T07:48:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00075.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999884367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998843669891357}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.025,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari walli kubaru'en seyo lamar nyaloomaare mabbe nde Lesde Duuniyaaru fu seyorta bee maajum nyaloomaare nde laati 3 Lewru May nder hitaande fu.\nO wi \"Oo mani tiinaaje sattinbe terde mabbe 'e sooruki yonki mabbe nde weeti fu musamma kubaru'en andinoobe kubabaruuji ko wallata ummaatoore.\"\nBuhaari besdi sattinki terde kubaru'en bee wiiki ngomnati besdan hooruki hakkiilo sanne faaki njamu 'e rentuki neddaaku kubaru'en enanta hokkutuki be ndimu mabbe ngam be doggina golle mabbe no haandi.\nO tefri kubaru'en naftora bosesel nyaloomaare nden joga kuude mabbe juude diddidi musamman haa cubi garooji nder Lesdi Naajeeriya.\nArdiido on wi,ngomnati kawtal Lesdi do wada fodde bawde muudum ngam walla kubaru'en nder Lesdi Naajeeriya no laatirta bano no Lesde hebiide Jahargal yeeso woni dooko hitaande 2030.\nHaaragare Buhari lamsika bee usuki yetta kubaru'en habdoobe ngam jam'e jahargal yeeso hebe nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/02\/ardiido-buhari-wadani-kubaruen-seye-lamar-nyaloomaar-mabbe\/","date":"2023-02-08T01:03:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00657.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9952493906,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9952493906021118}","num_words":142,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.985,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKonunkooɓe Mali e gollidiiɓe mum Ruusinaaɓe no tuumaa wargol siwilɓe to wuro Mura e nder Jenne to diiwal Mopti\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/masina\/","date":"2023-03-25T22:42:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945376.29\/warc\/CC-MAIN-20230325222822-20230326012822-00698.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5747253299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.574725329875946, \"fuf_Latn_score\": 0.24117927253246307, \"fuh_Latn_score\": 0.16647878289222717}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental Funeeɓe Gine [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\nAlat 4 lewru 7ɓuru en jaɓɓoto sakiraaɓe ɗiɗo nootortooɓe Huseynatu e Hasanatu JALLO. Ko ɓe funeeɓe. Ɓe njeyaa Gine. En njewtidan e maɓɓe ko faati e mojobere maɓɓe wi'eteende Dental Funeeɓe Gine. En Keɗto Porofeseer Fari Silate KA e damal Fulfulde Faaminiinde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210703-dental-funee%C9%93e-gine-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-09-26T07:34:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334802.16\/warc\/CC-MAIN-20220926051040-20220926081040-00152.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6341926455,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6341926455497742, \"fuf_Latn_score\": 0.2025006115436554, \"fub_Latn_score\": 0.08479369431734085, \"ffm_Latn_score\": 0.039047323167324066, \"fuh_Latn_score\": 0.02347937971353531, \"fue_Latn_score\": 0.012803868390619755}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.18,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari hawtani ummaatoore Lesdi Naajeeriya wadani hebiido nasaraaku dowko laarani gimi haa nder Duuniyaafu biddo Naajeeriya, Temilade Openiyi mo be burdi anndugo bee Tems, arandeejo biddo Naajeeriya mo hebi haatimmeere manoore Grammy Award\nBiddo Debbo on mardo Duubi 27 kanyum on hebi nasaraaku grammy'Wait For U' 'Best Melodic Rap performance.'\nBuhari holli seyo muudum sanne bee wiiki moyefu biddo Naajeeriya haa wanngina basiira'e faamu ko ALLAH hokkima bananta Biddo Debboojo on.\nArdiido on on wadani Tems, enanta luttube be O huudata barka.\nHaatimmeere nde 65th grammy award wadaama on nyennde Alat haa Crypto.com Arena, Los Angeles, nder Lesdi America ko hawti yimoobe Lesde Duuniyaaru fu.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/02\/07\/ardiido-lesdi-naajeeriya-wadani-tems-barka\/","date":"2023-03-22T00:12:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00699.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9899374843,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9899374842643738}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aawto Mozilla Firefox ngam Mac\n-\nSuturo adii fof\nFirefox xukkindotaako njiilawuuji. Ha min paloo kuukiije janane dewindotooɗe etee ha min ndokkumaa ɗowgol timmungol.\n-\nƁuri yaawde x2\nHeɓ jaawgol kam e kisal. Firefox ina yaawi e Mac sabu min ndewindotaako dille maa.\n-\nFalo ndewindorɗe\nBe the master of your domain with strict content blocking. Cut off all cookies and trackers.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/firefox\/mac","date":"2021-09-28T14:12:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780060803.2\/warc\/CC-MAIN-20210928122846-20210928152846-00394.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9936781526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9936781525611877}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSiin: Amerik hollitii wonnde diplomaatɓe mum tawetaake e ngoo fijo Olempik Peken 2022\nyi'annɗe mon ko faatii e ɗii fijindaaruuji Olempik feƴƴuɗi ɗee balɗe Japon.\nFijooji Jee Joolimpik to Tokiyoo leydi Jappon timmii: Afrik heɓii deese 37.\nKoɗo Mawɗo RFI Fulfulde ko Abdulaay Caam, Jaayndeyankoojo hertorɗo Coftal-Ɓalli\nFijo Olempik: Ko woni miijooji mon e ngal tawtoral afriknaaɓe e ngoo foolotiro?\nHolko Afrik waawi dañude e ngoo fijo Olempik (JO) hella mbuuña?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/fijo-olempik\/","date":"2022-11-26T16:38:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708010.98\/warc\/CC-MAIN-20221126144448-20221126174448-00031.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.50489223,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5048922300338745, \"fuf_Latn_score\": 0.46443071961402893, \"ffm_Latn_score\": 0.02126789465546608}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKabaaru heeriiɗo: Artugol Loran Gbagbo Koddiwaar\nHolko woni miijooji mon e ngol ruttagol L. Gbagbo Koddiwaar?\nKo hommbo woni Loran Gbagbo hooreejo Koddiwaar kiɗɗo oo?\nKo honɗum jonnde Bayden e Putiin rimi hanki?\nNafa weño (fuwaar) e nder luumooji Afrik?\nParkee Abijan lamndi yo Giyoom SORO soke kaddi ngurdam\nKo honɗum artugol L. Gbagbo batinta e alhaali dawro Koddiwaar?\nBayden e Putiin: yiidii hannde Suwiis\nKoddiwaar: Loran Gbagbo no habboraa wa juldaandu\nKariim Khaan, porkileerjo keso ÑBH (CPI) foɗɗike golle mum hannde\nBattane taƴƴugol (soppugol) leɗɗe e dow taariindi\nFoolotiro Eroo e Kopa Amerika: Ñoggannde ñallal hankiwal ngal\nHolko woni nafoore ɗii pitaaji tutaaɗi e nder ca'e to baŋŋe taarindi ?\nÑalaande aduyankoore hertinanaade hakkeeji sukaaɓe\nAlhaali ɓeydagol coggeeli ñaamri e nder luumooji Koddiwaar\nBiritaninaajo Kariim Khaan suɓaama wonugol porokireerjo Ñaawirde Bonanndaaji Haku-leyɗeere nden\nEroo 2021: ñoggannde kawre waɗuɗe hanki\nMisra 31 feddeeɓe Banndiraaɓe Julɗe (frères musulmans) ñaawaama hanki\nMiijooji mon e alhaali dokkal ƴiiƴam\nGine\/ Kunsitel: Asugol kaŋŋe lomtike yahugol jannde, jantoore Sampirin JALLO\nCaggal nde ɓe jibbini, ko rewɓe haani waɗude haa ɓe hetta hoore maɓɓe\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2021-06-18T02:03:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487634616.65\/warc\/CC-MAIN-20210618013013-20210618043013-00524.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.626711309,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6267113089561462, \"fuf_Latn_score\": 0.3373910188674927, \"ffm_Latn_score\": 0.019409669563174248, \"fuh_Latn_score\": 0.01025418285280466}","num_words":202,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.667,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rusiya: Aleksi Nawalni egginaama to suudu safrirdu\nSaakitaama ñannde :\nAleksi Nawalni, lumdiiɗo laamu Vladimir Putiin, naɗaama to suudu safrirdu e altine hannde, ɗum ko caggal nde o salii ñaamude e yarde gila 31 lewru 3ɓuru. Ɗum ko kabaaru immoriiɗo e laabiyankoojo makko haa e ardiiɓe kaso ngo o sukaa e mum gila fuɗɗoode ndee hitaande 2021.Keɗtoɗen jantoore Umar Mammadu SOW.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210419-rusiya-aleksi-nawalni-egginaama-to-suudu-safrirdu","date":"2022-07-03T16:54:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104248623.69\/warc\/CC-MAIN-20220703164826-20220703194826-00540.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6337210536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6337210536003113, \"ffm_Latn_score\": 0.2748144865036011, \"fuf_Latn_score\": 0.07435224950313568}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.495,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 10\/11 Suɓngooji Gine won ko kolliri ɓiɓɓe fulɓe haa hannde saliiɓe feertude gite. Hare karte woote e nder Gine won mbaadi kesiri ndi holliri. Jooni laaɓii cer, hay gumɗo yiyii wonaa jikke wooti kono ko woote leƴƴi; mo ɓuri jiideede kala laamoo. Nde Sidiya Tuure hokki juŋngo mum Sellu Jallo, wiyanoo ko maa won manndinkooɓe wootanɓe Sellu. Puut peɗɗet!!! Hay kanko e hoore makko, mi sikkaani so o wootanii Sellu sabu kala ɗo Siidiyaa nawnoo raay e gadanol, ko Konde nawi ɗoon raay e ɗimmol; etee ko ɓuri feeñde koo, ko karte Sellu ndillaani e oon nokku; ɗoon firti tan ko wootannooɓe Sellu e gadanol ngol, ko kamɓe tan ngootani mo e ɗimmol. Pellet, ko miin teyi haali hay so heewɓe njiɗaa ko ñuunjetee less ko haalee dow!\nNdeke nde wonnoo hakkunde Tuure Manndeŋ e Konde Manndeŋ, manndinkooɓe pecciima kono nde wontunoo hakkunde Sellu Pullo e Konde Manndeŋ, daande ko wootere: manndiŋkooɓe rewnooɓe e Sidiyaa oo mbaɗii gorle, kootii leydi Sunnjata Keita.\nHaaɗaani ɗoon tan sabu kala mo ƴeewi wattan woote Gine maa faam, Sellu dañi ko ko ɓuri 90% e nder Fuuta ɗoon ɗo Konde dañi ko ɓuri 90% e nder Manndinko-kaanee (leydi manndiŋkooɓe). So ngee woote ɓennii, hay mo meeɗaani yahde Gine ina waawi diidde kartal koɗki leƴƴi Gine; ɗo ko saare Manndiŋkoo en, ɗoo ko saare fulɓe.\nHol ko ɗum firtani fulɓe Gine e fulɓe Afrik fof?\nDum hollirii tan ko adii fof fulɓe Gine paamaa ko e mone ɓe ngonnoo e nder ɗii duuɓi fof. Manndinkoo en paamii ko keewal tan lamminta etee ko sabu ɓe anndude fulɓe e manndinkooɓe ina njorondiri addani ɓe yiɗde yoolde woote caggal leydi. Jooni kam anndaama, Fulɓe Gine paamii kadi so Sellu laamiima, hare ina woɗɗi gasde. Ko jooni nih nde fuɗɗii sabu maa ɓe loggu unuɗe e koyɗe laamu Sellu hono no Republicain en mbonnirii laamu Obama nih. Yaa woylak pullo daro koy, gila a hoyaani.\nFulɓe Senegaal e Muritani ƴeewndoratnooɓe Gine ndañii haaju, sabu geɗe ɗiɗi:\n- Konde wujjii haa ɓernde mum ɓuuɓi tawii o laamaaki nih; ndeke hol ko Wadd e Aziiz njogori waɗde? Subhaana Allaahu oon ñalawma, sabu so tawii to Gine ko 112% yiyaa e won e birooji, to Muritani wolla Senegaal maa 125,54% yiye toon;\n- Keewal fulɓe Gine haɗaani Sellu tampude e ɓitteede haa yettoo e won e nokku. Hol ko fulɓe Senegaal e Muritani ɓuraaɓe e doole, dental e keewal ndeke njogori dañde? Yoo Alla wallu Samadun banndum!!!\nMi anndaa so on paamii nelal woote Gine ngal: ndadoɗee koy, laamu fulɓe heɓotaako so wonaa punndi ruuyi, mukke njaawondiri! Laamu mon noddi ko ndenton, mbaason saraade sabu pullo firtataa aadi kono Manndiŋke ina yaawi ko daaƴata hoore mum. Fulɓe Senegaal e Muritani fellitɓe rewde e jolfuɓe e safalɓe ina poti selde kaaɗi, bewre e yiɗnere koe mumen tan, ɓe caɓɓoo oo jikku manndiŋkooɓe so tawii kay pulaagu ina malaa so ɗuum alah, Goorgi Mbalax e Hammee Giduwaar njooɗoo e dow becce Sampulel Leeɓi Bey haa maayɓe nootoo woolde.\nMaa wood wiyɓe Almuudo Ngay yiɗaa leƴƴi goɗɗi, kono yoo joom mum hollam jiɗɗo fulɓe haa feeñi: to Gine manndinkooɓe mbii ko debbo pullo jibinaani laamotooɗo Gine, to Senegaal mere addaani haa ko tagge tan korsinaa e rajooji wolla teleeji sabu fulɓe jiɗaaɗo toon oo ko gafliiɗo ñaamo mum, to Mali ɓe toƴƴirtee kono buubi, to Muritani haala mum haalaaka tawde nde piggal ngal yehi haa muusi heen heewɓe mbaɗti ko innotoraade fulɓe-aarabooɓe (so bonii ko seernaaɓe ngadotoo yeddude alla). Jooni noon so tawii ko ɓee ngoni yiɗɓe fulɓe, kaalee gila ko law, mi fooɗta sarankullaagal am gila mi nuskaani sabu ɗii gilli ñorii ngemmbe.\nBinndol Almuudo Ngay, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede, gorel ɗaɓɓel toowngel wulaango, lappotaako woppotaako, alaa teew saka ƴiiƴam. Mo mettini binndol am fof yoo deŋ (ŋat) nofru esum, meernoo haa seerndooɓe ngara.\n*Sabu won'de mo aawase e borijoŋ mo yahtaa ko woni haaju, Lewlewal Group Networks ina moolanii Ngay alla etee defaaki kesi mum saka kiiɗɗi mum hay seeɗa.Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=589:wito-almuudo-ngay-fule-on-kaanga-wolla-on-njar-kanndi-mbeewa&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-21T12:47:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699977678\/warc\/CC-MAIN-20130516102617-00009-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4947392046,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49473920464515686, \"fuf_Latn_score\": 0.3641303479671478, \"ffm_Latn_score\": 0.09887491166591644, \"fuh_Latn_score\": 0.034262534230947495}","num_words":692,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.48,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaapolitik\npolitik\nHaala dorog deƴƴaaka, ko ɓurka ɗum mawnude timpiima e Muritaninaaɓe : haala njeenaari ndi muulirde feewnoore karte e ɗereeji woote rokki hoohooɓe won ɗiin laamuuji e nder Afrik, haa arti noon e Muritani.\nGila o toɗɗaa hooreejo leydi Senegaal e lewru abriil 2012, o seeraani e reftude heen. Ko o wiynoo koo ina laaɓti \"Oɗon nganndi mi fellitii artirde manndaa duuɓi 7 toɗɗoraa-mi e les ngalɗoo Doosgal leydi oo e duuɓi 5...\"\nÑalnde talaata 9 feebariyee 2016, laamorgo leydi habrii toɗɗagol hilifaaɓe hesɓe. Iselmu Ahmed Iɗidbih toɗɗaa kalifu geɗe caggal leydi, Muttar wul Njay toɗɗaa kalifu faggudu e kaalis, o lomtii wul Rayiis e faggudu.\nHono no o heewnoo waɗde hitaande kala, mawɗo leydi oo, ñaantii heewɓe e feeto hikka ngoo. Kono, « nana wonta aada, ñaantetee tan ko sehilaaɓe e banndiraaɓe ».\nHabsa Jah, ɗoowoowo binndol jaaynde Mauritanies1 jokkondirii e Kajjata Maalik Jallo e nder hello ngo ɓe inniri \"AYAAWO\". Tiitoonde jokkondiral ngal ko \"Debbo Mawɗo, ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo\". E nder jokkondiral ngal Kajjata maalik Jallo yeewtanii mo cukaagu mum e darnde mum to bannge hare, darnde addannde ɗum, e no o wiyiri «wellitaare tigi rigi» ha o waawa naftude Moritani.\nÑalnde 20 sulyee 2015, ñaawoore Husen Habree udditii to Ndakaaru. Ɗumɗoo ko kewu teskinɗo, paayodinɗo e banngeeji kala. Ko kewu maantinɗo sibu ko ngol woni go'o e nder Afrik ko meeɗnooɗo ardaade leydi ina ñaawee e nder leydi Afrik ngoɗndi. Ko ngol woni go'o ko Dental Afrik ina yuɓɓina ñaawoore hooreejo leydi. Ko ngol woni go'o ko hooreejo leydi Afrik ina ñaawree bonanndeeji waɗnoo nde laamii ndee. Ɗum jibinanii tooñanooɓe kala ɗamaawu, haa arti noon e nder Afrik ɗo yoga e laamiiɓe mbaɗata ko mbelaa.\nUmaar El Beshiir, hooreejo Sudaan, yaltii kadi ɗo fotnoo loggaade. Ɗuum ko caggal nde ñaawirdu Pretoriyaa weddii haɗoore mo yaltude leydi Afirik bannge worgo, tuma nde o arnoo nootitaade batu kuuɓtodinngu 25ɓu fedde Ngootaagu Afrik (UA), jooɗinoongu tuggude 7 haa 15 lewru suwee 2015 to Johanesburg. Nde teleeji kolliri mo to pottital too, omo jooɗodii e laamɓe arnooɓe tawtoreede ɓee,\nCammbeen heeɗti ko fuɗɗaange Rooso, ko ina tolnoo e 30 kilomeeter pawɗo. Cammbeen jeyaa ko e ronndismaa TEEKAAN ; ko wuro jolfuɓe soñtungo maantinirngo ndema e awo maayo e caaɗli. Kala ɗanniyanke dewɗo e laawol godoroŋ ummingol Rooso ina tiindii Ɓoggee, maa rew e dow pom, tacca caaɗngol, kono kadi maa saggu ɗoon e poostoyel sanndarmori,\nKo ina wona duuɓi ko Muhammed wul Abdel Asiis ardii Muritani, yimɓe heewɓe ina ngoytoo bonannde jawdi hulɓiniinde. Go'o, heewɓe ceeraani e haalde e aybinde laamu nguu, ina mbiya ɗum honii jawdi leydi ndii, alaa ko woppi. Ɓe mbiy-maa seede majjum, ko kala ko ina doga to bannge faggudu e leydi hee, innde hooreejo leydi oo ina sowtee heen.\nƊiɗi, heewɓe ina kawri wonde peeje hooreejo leydi oo sakkitta ɗee ko peeje ɗe moƴƴaani, peeje booynirɗe jawdi.\nÑalnde 8 saawiyee, Fonadh yaltinii caaktol ɗo hollitta faayre mum e « duumagol ŋakkeende nuunɗal » e leydi hee kam e « ngardiigu ooñiingu » leydi ndii ardoraa ndii. Ngol adii ko siftinde wonde, e duuɓi ɓennuɗi ɗii, pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kam e ngenndiyankooɓe heewɓe, ceeraani e suurtude fenaande lornde Muritaninaaɓe heewɓe.\nAɓe njokki kadi e « ñiŋde jiyɗingol kam e taccingol e warngooji kuuɓtodinɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=politik","date":"2016-04-29T19:40:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-18\/segments\/1461860111396.55\/warc\/CC-MAIN-20160428161511-00172-ip-10-239-7-51.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6388784647,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6388784646987915, \"fuf_Latn_score\": 0.23178638517856598, \"fuh_Latn_score\": 0.08208736777305603, \"ffm_Latn_score\": 0.04065721109509468}","num_words":523,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.57,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habsa Jah, ɗoowoowo binndol jaaynde Mauritanies1 jokkondirii e Kajjata Maalik Jallo e nder hello ngo ɓe inniri \"AYAAWO\". Tiitoonde jokkondiral ngal ko \"Debbo Mawɗo, ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo\". E nder jokkondiral ngal Kajjata maalik Jallo yeewtanii mo cukaagu mum e darnde mum to bannge hare, darnde addannde ɗum, e no o wiyiri «wellitaare tigi rigi» ha o waawa naftude Moritani.\nTagofeere Leydi dañii funeere. Habri ɗum ko NASA (National Aeronautics and Space Administration\" woni Njuɓɓudi Ngenndiyankoori Aeronotik e Weeyo dowla Amerik). NASA wiyi yiytii tagofeere nanndunde no feewi e Leydi. Nde inniraa ko Kepler-452b. NASA wiyi ndiyam ina e dow ndee tagofeere, ina waawi nii tawa hay nguurndam na toon.\nPulaar ko ɗemngal teskangal, galɗungal sabu heewde ngal calti (pulfule) \"Fuuta tooro, Fuuta Jaloŋ, Fuladu, Jamaare, e ko wonaa ɗuum. Kono, nde tawnoo ngal ɓooyii e duuñaaka kam e welsindaare, e baasgol fulɓe huutoraade binndol, saabiima majjugol hannde, e ko heewi e ko ngal yeñtinnoo. Teskaade hannde weeyo satiingo en ko ngo binndol, ina yooɗi, etee ina waɗɗii e fulɓe winndude Pulaar, mbele ina hisa seeɗa e ko heddii e pinal men ganni.\nFedde seɓɓitiiɓe huɓ-ɓereeɓe (ownooɓe) noddirtoonde \"EI\", Ngenndi Islaamiyankoori, ndeke alaa ɗo huɓɓeraagal mum yettotaako. Kaanankiri Arabi Sawudit hollitii e innde laamu mum, ko heddii heen koo, kala ko naamndii e feere hare mbele fawde junngo e golle bonɗe ɗe fedde ndee gollata, maa waɗe.\nTuma nde Liyonel Mesii, yillii leydi Gabon, Aali Bonngoo e laamu mum ndukraama, ñiŋaa no feewi. Tuggude nde hoodere mawnde fuku koyɗe, arsantinnaajo mo kippu Barseloon wi'i koyɗe cip dow leydi Alhajji Umaar Bonngoo, saaktooɓe kabaruuji, dobotooɓe geeseeji enternet kam e luulndo leydi ndii ndañii ko ina coccoo. Naamnde maɓɓe mawɗe ɗee ko holi ko woni jooni gini golle ɗowngu laamu leydi ndii ?\nMbele en potaani diwde e wiyde haa jooni, njanngen Pulaar ? Mbele jaŋde Pulaar tan mehre ina waawi egginde ganndal ? Hol caɗeele maa ŋakkanɗe ɗe ɗemngal jogotoo, tawa haaɗi tan ko e janngeede tawa janngirtaake ? Mbele Fulfulde ina waawi suppitaade e dow ɗee ɗemɗe laatiiɗe hannde no ɗemɗe men neeniije ? So tawii jaabuwol mum ko eey, hol ɗo rewetee haa ndeen ɓamtaare dañee ?\nTonngoode Fooyre Ɓamtaare yawtunde yaajnooma e nguyka kawgel Bakkaa e nder Muritani. En keeroraaki ɗuum. Hono ɗuum waɗii to Senegaal, to Niseer ... Kono toon, joomum en mbattinoyi ko polis, caggal ɗuum ñaawoore fawi e mum en kuuge kasoo kiɓ, tawi ɗuum jiidaa e kuugal laamu, so haɗde joomum en waɗde ngeel kawgel ko heddii e mum en koo.\nÑalnde 20 sulyee 2015, ñaawoore Husen Habree udditii to Ndakaaru. Ɗumɗoo ko kewu teskinɗo, paayodinɗo e banngeeji kala. Ko kewu maantinɗo sibu ko ngol woni go'o e nder Afrik ko meeɗnooɗo ardaade leydi ina ñaawee e nder leydi Afrik ngoɗndi. Ko ngol woni go'o ko Dental Afrik ina yuɓɓina ñaawoore hooreejo leydi. Ko ngol woni go'o ko hooreejo leydi Afrik ina ñaawree bonanndeeji waɗnoo nde laamii ndee. Ɗum jibinanii tooñanooɓe kala ɗamaawu, haa arti noon e nder Afrik ɗo yoga e laamiiɓe mbaɗata ko mbelaa.\nDAMAL VIII : Tottirgol leydi e gure teeru\nKuulal 121 – Caggal diisnondiral hakkunde Ministeer Finaas e Hilifaaɓe diwanuuji e tunnduuji e hoohooɓe meeriiji, sarwisaaji Ministeer toppitiiɗo wuraagu (Urbanisme) ina foti lelnude palaŋuuji pawatooɗi e ɓetgol leydi ngol sarwisaaji Topogaraafi waɗi.\n(...) Caggal ɗiiɗoo kaawisaaji ɗi Alla haali e Nuuhu, Jibiril mo kisal woni e mum oo, ɓoorni mo comci jihaadi, o fiili mo kaala pellital, o wiyi mo : \"fokkit yah to gaño Alla biyateeɗo Dirmisil, ɓiy Fuumil ɓiy Jiiji ɓiiy qhaabil ɓiy Aadama (MJM).\" kanko Dirmisil noon ko o laamɗo keewɗo doole, gaaƴiiɗo, kaaɓniiɗo, mo hono mum alaa e winndere ndee to bannge heewde caɗeele.\nFerii sahaa gooto, gorko galo no feewi haa wonaa seeɗa, ina jogii cabbi cabbi na'i, bei'i, gelooɗi, pucci. No Alla waɗata, o yaawaani dañde ɓesngu haa o heɓi capanɗe joy hitaande, o naatani mawngu ndeysaan. Ɗoo, miijooji keewti ɓernde makko haa fakiti. Jawdi, reenooɓe ngoodaani etee o naatanii mawngu. Alla anndi battande ndii jawdi.\nKala ko wiyaa lekki walla leggal, ina fuɗi, waɗi cate e baramlefi, na woodi ko nafata. Denndaangal tagooje ina njogii sirluuji e leɗɗe ɗe huutortoo. So tawii ko to meeɗen, aynaaɓe, fitiramgolleeɓe, (sañooɓe, waylooɓe, subalɓe, sakkeeɓe) moni heen kala ina jogii ko ina huutoroo e leɗɗe, tawa ko kañum tan waawi ɗum waɗde. Ɗuum noon, ko gila e safaara, ñaamde,\nDebbo gooto jahroowo e duuɓi 102, to Almaañ, heɓii ñalnde 9 suwee 2015 ɓennuɗo oo, seedantaagal mum doktoraa. Nde nan-mi ɗuum, miijinoo-mi o fotata weeɗeede kaayit ceedtotooɗo ɗum oo ko nder suudu makko, sibu mbiyatnoo-mi ko o nattii yahde. Kono, ko to duɗal ɗo o jangatnoo too tigi o weeɗaa ɗum, omo darii e koyɗe makko no sagata debbo nii. Kanko oo, o wiyetee ko Ingeborg Syllm-Rapoport.\nUmaar El Beshiir, hooreejo Sudaan, yaltii kadi ɗo fotnoo loggaade. Ɗuum ko caggal nde ñaawirdu Pretoriyaa weddii haɗoore mo yaltude leydi Afirik bannge worgo, tuma nde o arnoo nootitaade batu kuuɓtodinngu 25ɓu fedde Ngootaagu Afrik (UA), jooɗinoongu tuggude 7 haa 15 lewru suwee 2015 to Johanesburg. Nde teleeji kolliri mo to pottital too, omo jooɗodii e laamɓe arnooɓe tawtoreede ɓee,\nGorko jaljallo gooto, yoftorii ceerseero mum feere aniinde. Ndeen feere ko ƴeftude kala ko ɓe paggodinoo, fecca ɗum hakkunde.\nNdeen debbo oo ñaagiima mo daande mum, o seeri ɗum, caggal dewgal duuɓi 12. Kono, nde tawnoo mette ɗee ina ngoɗɗoyi e makko no feewi, o woondi wonde maa o waɗ oon ko yimɓe fof kaaltoyta.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-22","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2016-05-25T16:45:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-22\/segments\/1464049275181.24\/warc\/CC-MAIN-20160524002115-00040-ip-10-185-217-139.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5024060011,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5024060010910034, \"fuh_Latn_score\": 0.23111729323863983, \"ffm_Latn_score\": 0.13885612785816193, \"fuf_Latn_score\": 0.12035732716321945}","num_words":887,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.447,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fitinaaji alaaji kaɓirɗi e nder Afrik\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Raamata Gise, hooreejo salndu fedde \"Amnesty International\" Mali. Alaaji haɓirɗi no wona sabu pittaali heewɗi Afrik, hitaande kala. Ko anngal toppitaade ɗin walla heewugol jaaɓondiral ɗen kaɓirɗe e nder leyɗe woni addude ɗen caɗeele. E faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH, Raamata Gise hino jonna pehe ngam accinngol walla faddagol fitinaaji waɗirteeɗi ɗin alaaji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210330-fitinaaji-alaaji-ka%C9%93ir%C9%97i-e-nder-afrik","date":"2022-06-26T19:45:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103271864.14\/warc\/CC-MAIN-20220626192142-20220626222142-00745.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5710357428,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5710357427597046, \"fuf_Latn_score\": 0.42614710330963135}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.505,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaarenndo\nrenndo\nEn kuutoriima oo ɗoo fartaŋŋe fottitde e oo debbo dariiɗo biyateeɗo Aysata Taal Sal to Nuwaadibu, ngam heɓde e makko miijooji baawɗi laataade jaabawuuji naamne ɗe won e men keewi naamnaade tawi fayti ko e darnde makko e dawrugol Senegal, jokkondiral makko e dawriyankooɓe toon, kuccam makko, ekn…\nE mawningol ñalngu jeytaare Muritani 2015, haala heewii. E nder kaan haala, jaaynde Le Calame winndii « Won ko feewaani e leydi men hee, sibu hay gooto woƴaaka laawol, woƴaaka sariya, woƴaaka doosɗe renndo. Hooreejo leydi oo dartinii fijo fuku bal caggal 63 hojom, sabu tan haaɓii. »\nOo suka debbo Ameriknaajo iwdi Eritere, ko gumɗo, paho, kono ko ganndo. Ko o keedoowo (awokaa) karallo ko faati e hakkeeji siwil, tee o janngi ko e duɗal Duɗal jaaɓi haaɗtirde lollungal biyeteengal Harvard, ɓurngal moƴƴude jaŋde e winndere hee kala.\nFotde 380 miliyoŋ ugiyya debbo nayeejo gooto ostarilinaajo waɗti ketton ketton hade mum maayde. Ko noon kadi o duppiri karneeji makko ngowaari baɗnooɗi ko ina tolnoo e kaalis mo o seeki oo. Yimɓe na kaawaa, mbele ko añande ronooɓe makko walla ko goɗɗum...\nCeerno Jibi Hammee Lih wirnaama ñalnde aaɓnde 26 lewru noowammbar (kawle) 2015 e Lobbudu Ibraahiima Lih, wiyetenoongo hanki Wuro Ganɗe, tunndo Daarel Barka e nder diiwaan Baraknaa Muritani, caggal nde sankii e nder wuro Kebek to leydi Kanadaa, to yahnoo hawritoyde e batu walliftooɓe.\nCeerno Haamiidu Baal mawɗo, almaami raatiib Jumaa Ceerno Baal to leegal joyaɓal nder Nuwaasot, jippinanii Ceerno Yaayaa Saalif Ɓaas deftere Quraana, kikiiɗe alkamisa 5 lewru desaambar (jolal) 2015, ngam duwanaade ɗum kawral moƴƴal hakkunde mum e joom mum, mbele aljanna ena wonana ɗum jaaƴnde jooɗtoraande. Nguun ñalngu hawri ko e balɗe 21 caggal sankaare ndee.\nFaatimata Mbay, hooreejo Fedde Muritaninaare Jojjanɗe Aadee (AMDH). Ndeen Fedde daraniinde : heedande, ɗoftude e wallitde « ɓe ngalaa haalooɓe », e « heedande ɓeen ɓe ngalaa ko njoɓi heedooɓe ».\nƊum ɓuri toɗɗaade ko yimɓe ummoriiɓe Siiri, rewi heen Eriterenaaɓe, soomaalinaaɓe, Afganistaannaaɓe, nde worgo saharaanaaɓe (ɓaleeɓe) ndewa heen. Siirinaaɓe keewi rewrude ko Turki, ndewa e laawol Balkaan, ɓe mbirtoo leyɗe aarabeeɓe keewɗe.\nÑalnde alkamiisa 20 ut 2015 Ñaawtorde ñaawooje (Kuur dappel) Eeleega jaalɗinii ñaawoore Biraam e yahdiiɓe mum ñaawanoo to Ñaawirde Rooso, so duuɓi ɗiɗi kasoo wonande Biraam Daah Abeydi e Barahiim wul Bilaal wul Ramdaan (hooreejo e cukko IRA) e Jibi Soh (hoorejo Kawtal).\nE wiyde jaaynde Leeral yaltunde ñalnde 15 sulyee 2015, Makki Sal jeyaa ko e hooreeɓe leyɗe Afrik ɓurɓe famɗude njoɓdi. Nde tuugii ko e alluwal ngal jaaynde Jeune Afrique saaktunoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-07","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=renndo","date":"2016-02-09T05:20:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-07\/segments\/1454701156520.89\/warc\/CC-MAIN-20160205193916-00105-ip-10-236-182-209.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6308286786,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6308286786079407, \"ffm_Latn_score\": 0.157272070646286, \"fuh_Latn_score\": 0.10801436752080917, \"fuf_Latn_score\": 0.09722509980201721}","num_words":400,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.438,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Innde mayri tigi-rigi, e ɗemngal mayri ko «Bundesrepublik Deutschland». Ndi woni ko e diiwaan Orop hakkundeejo. Heedi ndi bannge rewo ko «mer du nord» (maayo rewo) e leydi Danemark e «mer baltique», bannge fuɗnaange mayri heedi toon ko Poloñ e Rippoobilik Cekoslowaki, heedi ndi bannge worgo ko Otris e Siwis, bannge hirnaange ko Farayse e Luksaambuur e Belsik e Pays-Bas. Yimɓe mayri tolnoyiima e 80 miliyoŋ aadee. Kayri woni leydi Dental Orop ɓurndi heewde yimɓe,\nTiiris semuur (Tiris Zemour) ko diiwaan sappo e ɗiɗaɓo leydi Muritani (Mauritanie). Ko diiwaan ɓurɗo wonnde rewo leydi Muritani, etee o jeyaa ko e diiwanuuji ɓurɗi wulde, sabu makko wonnde e nder mbunndi-mbunndi ŋorol nguleeki (Tropique du cancer). O woni ko nder ɓernde saharaa, ɗo ŋakkeende ndiyam seedtini, sabu mawnugol jeereende saharaa ndee.\nGooto e sagataaɓe rewɓe haɓatnooɓe e laamuyel paltoor Afrik worgo (Afrique du sud) sankiima ñalnde 4 sulyee 2014 ina yahra e duuɓi 90, to Johanesburg. Oo debbo jeyaa ko e yimɓe ɓe potaani yejjiteede e hare ndimaagu Afrik worgonaaɓe. O wiyetee ko Nadine Gordimer. Ko o binndoowo o wonnoo, binndoowo jom kuɗol tookangol, haa ko Apartaayd (Apartheid) salii huunde e binndanɗe makko caaktee e leydi hee. Ko ndeen darnde maantinde addani mo heɓde njeenaari Nobel e hitaande 1991.\nSo aɗa yiɗi faamde ɗum, maa ndutto-ɗaa ko ɓuri duuɓi 2 000 caggal. Ko e oon sahaa Roomnaaɓe (Romains en) keɓti Palestiin e wuro Jerisaalem ngoo. Ɓe ndiiwi yahuud en wuurnooɓe ɗoon ɓee. Yahuud en carii, caakii e jookli winndere ɗii kala. Ko laaɓi heen tan, nokku oo, ko nokku keewnooɗo kareeli gila daawaa-dawi.\nAadee woni sellaa yiɗee, ñawa sannjanee, maaya woyee, sunanee, duusee haa hoɗorde mum sakkitere. Duusnooɓe ngartida e miijooji, tawta yunnginiiɓe no dute ena momta gite. Fotde balɗe, caaleeje ndarnee, kolce e ndammiri kirsee, maaro e nebam cumee ngam jaɓɓaade duwotooɓe e muññitooɓe jeyaaɓe e wuro walla ummoriiɓe e gure goɗɗe goɗɗuɗe maa ɓadtiiɓe.\nKo Kapiteen Kebe ɓurɗo anndireede Bah Kebbel caŋkiiɗo to Farayse ñalnde aset 24-05-2014, o wiirnoyaa Magaama; ko o kooninke ngenndi o wonnoo, jaambaaro mo meeɗaa ɗeŋƴaade fiyannde hay gootol, ɗum seedtinii e wolde Sahara e Muritani : o waɗii heen golle jooɗɗe belɗe siimtude, kadi ko o neɗɗo caliiɗo yawaare, mbo jaɓataa banndum ɗawee hakke mum. Yoo Alla yuurmo mo, yaafoo mo, haarna mbo Aljanna. Aamiin.\nHikka ko haawnii waɗii e kawgel fuku ngel : ardii leyɗe kippuuji jaggondirɗi e kommbaa cakkitto oo, hono Almaañ e Arsaatiin, ko rewɓe. Ardii leydi njuɓɓinndi kawgel ngel, hono Beresiil, ko debbo.\nAlmaañ, leydi nawndi raay hikka ndii, ko leydi nganndaandi no feewi e winndere hee. A ndi anndiraa waawde fuku bal, sibu ko ngol woni nayaɓol ko ndi nawa raay, a ndi anndiraa golwole winndereeje ɗiɗi ɗee : wolde adannde (14-18) e, haa teeŋti noon e wolde ɗiɗmere (39-45); e ndi anndiraa kadi wonde leydi ɗo ɓurnooɓe ƴellitaade to bannge gannde miijiyankaagal e siyaas njeyaa.\nIna hawraa wonde ƴellitaare karallagal kesal kumpital ina jeyaa e geɗe ɓurɗe tammbaade ɓamtaare winndere ndee e ɗii duuɓi 30 cakkitiiɗi. Ina jeyaa mbiy-ɗen, sibu fannuuji goɗɗi ganndal kadi ƴellitiima no feewi. Kaawis nana ɗoo noon, sibu ɓurɓe maantinde e ndeen ƴellitaare karallaagal kesal, yoga e mum en ngalaa hay morso seedantaagal toowngal (ko wiyetee dipoloom toowɗo koo).\nPelle inɗe ko nay :\n- Pelle aadee\n- Teelal Keewal\n- Neɗɗo oo Yimɓe ɓee\n- Suka oo Sukaaɓe ɓee\n- Debbo oo Rewɓe ɓee\n- Gorko oo Rewɓe ɓee\n''Oo'' e ''ɓee'' ko pelle inɗe. Ina woodi inɗe tawi fedde mum en ko 'oo', etee ngonaa aadee. Ɗeen inɗe ina gasa tawa ko jiggaaɗe maa walla tawa ko ɗe dottaaɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-52","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=4","date":"2014-12-18T00:52:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-52\/segments\/1418802765093.40\/warc\/CC-MAIN-20141217075245-00172-ip-10-231-17-201.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5697135329,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5697135329246521, \"ffm_Latn_score\": 0.17421303689479828, \"fuf_Latn_score\": 0.15918372571468353, \"fuh_Latn_score\": 0.0871221199631691}","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.542,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Onitsha doum Hukuma Pamaren nɗer Diiwal Ebonyi e nɗer Naajeeriya. E ɗe godii inare yaruɗe mangu 476km² kamma e ɗe wodii ɗuɗirka yimɓe 236,828km les limgal 2006. Lamba wuro fiyirgo ɓolu gelle ɗen honjun woni 491. Reserdeɗen e ɗe ɗer gelle isu. saebo e wodii gelleji e sorreji ɗe ɗama e inare fombina faro funaa Naajeeriya ɓe ɗun ɓori anɗirki \"ISU\" ɗer diiwal Ebonyi, gonɗun asalimajun ɗun hauti Agbabar, Amanator, Isu Achara,Mgbaneze, Ezekearoke, Anke, Mgbana, Ukwa,n Oboagu Umuniko e luttuɗe ɗen ɗe latake ɗun lukuma pamnu ohoozara hayari wakkati de ɗun tiggi Hukuma pamarun Onitsha. Mgbaneze ɗun gelle gaɗuɗe kerol e hakkuɗe diiwal Ebonyi e Enugu ɗen un yimɓe jinppinoɓe hoɓɓe yarli inare jangirɗe hesere ɗe ɗun janginta famgo (ilmi) dun hautogo (Technical). Onitcha Igbo-Eze gellel gangel der hukuma pamarun gaɗa ɗen ɗun heɓi inɗe joɗiɗe inare ɗen. Inaje luttuɗe mauɗe ɗen gelle gada, inare mauɗe ɗen ISU e Onitcha Igbo-Eze hanje ke Oshiri, Ukawu e Aba-Omega. Fu e ɗen hirna manjun ɓa yamugo hanjun guye dungu ɗun yiɓi hukuma pamarun Onitcha.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Onitsha","date":"2023-09-24T18:08:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00375.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9638643265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9638643264770508, \"fuf_Latn_score\": 0.03522247076034546}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.947,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Golle rewɓe e dongre Afiriki\nPublié le : Modifié le :\nÑalawma hande o min jewtata ko yowiti e golle e gollorɗe ɗewɓe e nder Afiriki.\nJewtidiiɗo men e Ko mbiiɗon wiyete ko Fatumata Joop gooto e ardiiɓe kawtal pelle golle rewɓe ɗoo e leydi Senegaal. O ari e yewtere nde ngam haalande hettiiɓe ko mbiiɗon darnde teeŋtunde nde rewɓe ɓen ndarii ngam ɓamtaare faggudi. holi fannuuji ɗi rewɓe ɓen ndillata ? E Holi taaɓe fodde waɗeede. Mussiɗɗo men Abdulaay Dikko kadi namdiima Fatumata koyta gollanoowo horemun to bannge kosam yiyande mum ko feewti e golle rewɓe.\njoofniren et tottude kongol naalanke biyeteeɗo Sali Jaw mawɗo fedde Ngatamaare.\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20191214-golle-rewbe-dongre-afiriki-entreprenariat-feminin-afrique","date":"2020-02-24T09:52:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875145910.53\/warc\/CC-MAIN-20200224071540-20200224101540-00301.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8377046585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8377046585083008, \"fuf_Latn_score\": 0.08295395970344543, \"ffm_Latn_score\": 0.04256344586610794, \"fuh_Latn_score\": 0.029876798391342163}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.jokku taro\nCategory Archives: Joljole\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.Jokku Taro\nNelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.Jokku taro\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.jokku taro\nUmmaade e sappannde 70 ɓere, haa e sappande 90 ɓere , nde mawɓe men (ngaan saanga sagataaɓe lenyol ngol) puɗɗii eeraango mum en fayde e ɓamtaare pulaar walla no ɓe noddiratnoo ɗum ni, jaŋde pulaar, ɓe ndanyii heen caɗeele mawɗe waawnoode famminde noddetenooɓe ɓee, ko ɓe noddatnoo ɗum en e mum koo. Nde tawnoo noddaandu nduu wonnoo, e ngaan saanga, ko \"ngaree njanngen pulaar\" wonaa \"ngaree njanngen he pulaar\". Ko aldaa e bettere, jaabowol ko gootol:Jokku taro\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2020-10-24T00:20:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107881551.11\/warc\/CC-MAIN-20201023234043-20201024024043-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9163894653,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9163894653320312, \"fuh_Latn_score\": 0.04030831903219223, \"fuf_Latn_score\": 0.0213638748973608, \"ffm_Latn_score\": 0.019808663055300713}","num_words":433,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nMoy Laamiiɗo Muhammadu Sanusi, hooreejo keso fedde Tabital Pulaaku Winndere?\nSalama Usmaan BA haaloowo e innde OLAN fedde daraniinde ɗemɗe ngenndiije Moritani no yewta faandaare seppo ngo ɓe waɗi\nRFI Fulfulde no jaɓɓii hannde Tafsiir Balde, firuɗo Al Qur'aanaare nden e ɗemngal Fulfulde\nKo Alhajji Kadiri YAYA, hooreejo teddungal Tabital Pulaaku Winndere (TPW), woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde [Ndee yewtere ko fillitaande]\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenirawal. Nafa maggal e no ngal ɓamtorta\nKo honɗum woni nafa janngingol ɗemɗe muynaaɗe e ɗuɗe jannginirɗe?\nJanngingol ɗemɗe muynaaɗe e nder duɗe neediije Afrik\nBurkina Faso: Walde AJPFB no janngina sukaaɓe FULFULDE, heɗoɗee jantoore B. Boli\nKoɗo Mawɗo RFI ko Dokteer Demmba Abubakar Pamanta, ɗemɗiyankeejo hertorɗo Fulfulde\nÑallal adunayankowal ko faati mehugol umammbinaaku\nParis: ñalaande mawninde pinal e ñeeñal juɓɓinaama e hoore welo-welo\nJanngingol e jannginirgol Gimɗi\nPorofeseer Aliiwu Mohammadu (feccere 2): Ceɗeele muulugol defte, alhaali helmeedi e paamondiral caltuɗe Fulfulde\nBukina Faso: mawningol ñallal winndereyankowal ɗemɗe muynaaɗe.\nPorofeseer Aliiwu MUHAMMADU, jannginoowo pulaar fulfulde to INALCO Paris\nKoɗo Mawɗo: Hajja Jeynabu KUMANCO JALLO gimɗiyanke, wallifiiɗo ko ɓori defte 14\nPinal: Moritani, rap e ballal needi. Jantoore Hammaat JALLO\nJAƁƁAGOL FULFULDE E Radio France Internationale (RFI)\nKoɗo Mawɗo jaɓɓiima (jaɓɓike) Porofeseer Fari Silaat KA, teral Akademi ɗemɗe Afrik, hooreejo FULCOM\nCerno MONENEMBO winndiyankeejo Ginenaajo woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nRFI Fulfulde, holno njuɓɓudi ndii lelori? Holno rajoo oo nangirtee ?\nHolno e holto RFI Fulfulde heɓetee?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/pulaar\/","date":"2022-11-27T08:35:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710218.49\/warc\/CC-MAIN-20221127073607-20221127103607-00684.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.779317975,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7793179750442505, \"fuf_Latn_score\": 0.20743371546268463}","num_words":262,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.084,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.618,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Uujo ko daaygol renndo maa yimɓe heewɓe feewde e nokkuuji koɗki ɓurɗi henanaade nguurndam. Heewi addude uujo ko tawa nokku koɗaaɗo oo nattii henanaade nguurndam ceniɗam : ŋakkere ndiyam, heege maa baasal walla jawdi dañaani ɗo wellitii, joomum en egga ngabbitoo nokkuuji ɓurɗi semorde.\nƊum addani mi miijaade mate ɗanle keewɗe jooni mbaawaa nanndidineede e ɗuum, fannuuji kesi ɗi : ɗoofagol yonta sukaaɓe feewde Ameriik walla nii jaajgol ɗanle to Orop e ɗii ɗoo duuɓi ɓennuɗi. Uujo feewde leyɗe Orop jooni nattii newaade walla mbiyen ɓeydiima saɗtude sabu sarɗiiji pawiiɗi heen ɗii caɗtii no feewi, ɗum fof ittataa uujo meeɗaa dartaade haa e sahaa gooto feewde Orop teeŋti noon faade Farayse wonande leyɗeele gonnooɗe e tiimaandi .\nIna gasa nii hay sariyaaji leydi Farayse e won e nanondire adunayankooje ina mballiti ngoon uujo, etee so dowla Farayse ina muɓɓa gite mum walla nii laawɗina won ɗiin ngonkaaji ɗi ndewaani laawol, saabii ɗum ko nafoore maɓɓe heeriinde : eɓe njiiloo gollotooɓe e ko huuftidini, haralleɓe saɓu eɓe ŋakkiraa ɗum en, ɓesngu maɓɓe woni ko e naywude etee ɓe ɓuraani horsinde won ɗeen golle. Ko teskini hannde ko uujo ngo yiiltiima feewde leyɗe Amerik walla nii mbiyen ango wonnoo toon kono ngo ɓeydiima faafde toon haa ko en ceettiima fotde ujunaaje ujunnaaje Muritaninaaɓe tiindiima toon (yeru 11000 muritaninaajo naatii e sahaa mo mbinndaten oo leydi Amerik). Alla dee anndi ko woni toon walla pirdaten ɗum tan ko \"ɗo dogee waɗii, to huccee alaa\", tawde nanaama Dowlaaji Amerik inan kebloo no ndiiwiri ɓe toon.\nE nder nguuɗoo polɓugu feewde Ameriik walla farayse, leyɗeele erop ɗee inan cakka kala peeje mbele ina ndartina uujo walla kam kaanna ɗum ɗo jaɓi ko noon paamraten eɓɓaaɗe keewɗe ɗe fedde Dental Erop ummanii e ɗii duuɓi mbele ina faddoo uujooɓe ɓe gila e leyɗeele keedɗe e dame naatirɗe Erop yeru ko wayno Tinisii, Maruk hay Moritani ina jeytoraa heen mbatta ɗeen leyɗeele no kanndorɗe uujooɓe hay so tawii won dañal wonani ɗum en heen. E lewru suliyee haala Tinisii jaaytaama e aduna hee sabu haala gardiiɗo leydi ndii hono Kaid Saied nde o wiyi \"mbamuuji\" uujooɓe ummoriiɓe leyɗeele worgo Sahara \" naatii e leydi men etee ɗum hebori ko waylude mbaadi leydi men \" heewɓe paamiri ɗum ko añam-nguraagu ɓaleeɓe, ellee maa mbiyaa Tinisii alaa leƴƴi ɓaleeji walla tawa ɗiin ko faltaaɓe e nder leydi hee. Kaa ɗoon haala addani won e tunusnaaɓe yande e won leƴƴi ɓaleeɓe, ndiiwi ɗum en e galleeji ɗo koɗnoo, teetti kaake mum en, ɗum heɓii nii jibinde maayɗo tinisnaajo e ngaal pelɓondiral. Ko ɓuri yuurminaade heen fof ko yiyde ɓeen ɓaleeɓe (won heen nii ngardaani e uujo hannde ngoo) yaltineede e mbeddaaji ina ngonndi e rewɓe sowiiɓe e sukaaɓe e tigguuji ngalaa hay ko nguurdi, jiidaani noon e naweteeɓe haa e nder jeereende keeri hakkunde maɓɓe e Alaseri e Libi ngoppee yo ndaɗndu koye mum en, heewɓe nii ko heen keddotoo. Tenngiti ngal dow ko hay pelle daraniiɗe jojjanɗi aadee cuusaa faabaade ɓe, walla ko ina mbaɗa heen fof maa cuuɗoo, kala kadi kodnuɗo gooto e ɓeen, laawol ina rewa e dow mum. Nde wonde ndeeɗoo feere wonaa feere ɓesngu Tuunus, ko feere laamu Kaied Saied ngu nganndu-ɗaa ko ina abbo jooni e duuɓi ɗiɗi, ina luurdi haa ɗoon waawi haaɗde e luulndo mum e yoga e gollotooɓe politigi, sabaabu nde ɓeen ina tuumi mo yaɓɓude demokaraasi e nder leydi hee (o fusii Sarɗirdu, o waylii doosgal leydi…) ɗum fof noon o faanditii heen ko fusde mbaawkaaji juɓɓule demokaraasi, o artira fof e juuɗe makko. Ko ɗum waɗi miiji-ɗen ko Hooreejo leydi Tuunus yiɗi ko yiiltdude hakkillaaji ɓesngu nguu, heñnja ɗum mbele ina waɗa caɗeele mum en ko uujooɓe wonaa dawrugol makko.\nSo tawii noon ko goonga haaletee uujo hannde ina wonti \"inta aanniinde\" sabu ñalnde fof maa wood ɗo nan-ɗen laana njolnunookaa teemedde e teemedde uujooɓe yooliima e geec mediteraanee, Tuunus ko ƴangorgol so tawii ko Sfax ƴaaŋ-ɗaa rewrude e geec Mediterranee yaaɓana Lampaduusaa e nder leydi Itali (hakkunde mum e Sfax ko 130 km). E ɗee balɗe fotde yimɓe 11 njooliima e saraaji Sfax, 44 njiytaaka tawo (poti ko hiiseede tan ko maayɓe ) jiidaani e awtaaɓe to leydi Maruk (Sahara bannge hirnaange) toon ne hiisetee ko ƴangorgol rewrudee geec Atlantik. Ko ɓuri heewde e ɓeen yoolotooɓe ummorii ko Afrik keedɗo worgo saharaa, etee Senegaal heedaani heen sara. Maa mbiyaa konngol keewno-ɗen nande \"maa kaalis keewɗo walla yenaande woɗɗunde\" ko jooni ɓuri jaalɗaade, tawde hulde maayde, heege e ɗomka nattii haɗde yimɓe uujde. Ɗum fof noon ina waawi wiyeede ko baasal e heege caabii ɗum e laamuuji men waasde ɗum en jogaade dawruɗi kaɓtotooɗi ɗuum.\nUujo noon ko huunde aadoraande e nder renndooji kala sabu ina teskaa ko kuutondiral hakkunde majji addanta ɗi yillondirdi sabu gooto emajji fof ina heewi jogaade karallagal ngal woɗngo ngoo alaa (ko juuti ɗoo e Muritani wiyetenoo ko fitiram golle en, ko moƴƴi heen koo ummortoo tan ko Senegaal, julaaɓe ƴoƴtuɓe ko safalɓe walla libaneeji ko kam en carii e nder Senegaal e yoga e leyɗeele worgo saharaa ekn…) jiidaani noon e uujooji tawi saabii ɗum en ko fitinaaji ndernderi (yeru Sudaa feewde Misra e Caad) walla hakkunde dowlaaji (Muritani e Senegaal e hitaande 1989). Ko ɗum woodaani dowlaaji aduna ɗii kala ko jogaade dawruɗi tijjotooɗii ɗeen caɗeele baawɗe joltude yiila ɗum en no haanirta nii, teskoo hakkeeji renndooji ɗii.\nMaamuudu H. Joob","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/08\/03\/uujo-%C9%97o-dogee-wa%C9%97ii-%C9%97o-huccee-alaa\/","date":"2023-12-08T20:21:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00141.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5451258421,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5451258420944214, \"fuh_Latn_score\": 0.1854236125946045, \"ffm_Latn_score\": 0.16610753536224365, \"fuf_Latn_score\": 0.09779553860425949}","num_words":877,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.471,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal lesɗe hirnangeeje Afirka ngal ECOWAS hokki hijirɓe tayre woyla walaadu fuuna lesdi Naajeeriya wallinde nyamndu ndu saman maaru hewti dalaaji America miliyonre.\nNgomnaajo jihawol Borno Kashim Shetima on jaɓi wallinde nden dow darnde hijirɓe ɓen e jihaaji ɗin fuu majji.\nNde O li'yanannno ngomnaajo on wallinde nden, darektaajo kakkilananɗo yebre wallinde haa kawtal ECOWAS, Mrs. Florence Iheme, andini dow wallinde nden hebbitinki alƙawal on ngal ardiiɗo kawtal ngal, Mr. Marcel Alain de Souza, hoosino yaake nde yaarino ngilla haa Maiduguri laamorde jihawol Borno rowani.\nMrs. Iheme andini dow wallinde nyamdu ndun nokkaama on iga sigorde nyamdu kawtal ngal malla bembe maagal gonɗe Lome nder lesdi Togo.\nO wi nyamdu ndu sendaa yaara Damaturu jihawol Yobe, Gombe laamorde jihawol Gombe, Yola faada jiha Adamawa e Maiduguri laamorde jihawol Borno hawti e Butali, Gawri, Yaɗiiri, ɗum dillani tonji ujine 22, 600, nden woodi luttano maroori bo ɗon dow ɗatal ndi ɗuɗal maari kayri tan yotti tonji 700.\nMrs. Iheme andini dow kawtal lesɗe hirnangeeje Afirka ngal ECOWAS tokkan kala laabi kanduɗi fuu ngam tabutunki raggiɗini gannuɗi soynde nyamndu e weelo hakkunde lesɗe kawtal ngal e tayre Afirka fuu no foti.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/von.gov.ng\/fulfulde\/kawtal-ecowas-walliti-hijir%C9%93e-woyla-walaadu-fuuna-bee-nyamdu\/","date":"2017-08-17T09:28:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00410.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9979097843,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979097843170166}","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya muhammadu Buhari wadani Bola Ahmed Tinubu, barka bee hebuki nasaraaku darol tefre cubi ardungal Lesdi Naajeeriya haa les ililal APC hitaande 2023.\nBuhari wi: \"hebiido nasaraaku fu mi hokkan mo baawal baawo am nden bo jotta on APC haandi besda kawtal koppi ngam heba hasaraaku wakkati cubi 2023 garooji ko hokkata ngomnati men sembe timmitinki ko 'en fuddi habduki bee honol mosle enanta sembidinki kilantaaji riskuuji Lesdi meeden.\n\"wakkati cubi din do wde woodi soynde narral amma bawti maaji bo haandi 'en hawta hoore haa APC.\nNder jawaabu ardiido on wi Lesdi Naajeeriya tammi hebbitinki yidannde maari ko welanta Lesde Africa enanta Lesde Duuniyaaru fu.\n\"APC subi ardiido mo moye fu anndi beenon on mi mani tiinaaje be jam'iyawa debbo 'e gorko hawtaade bee wakiili'en subiibe ardiido on, Asiwaju Bola Ahmed Tinubu,\".\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/09\/apc-ardiido-buhari-wadani-tinubu-barka\/","date":"2023-02-07T07:56:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00093.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9960286021,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9960286021232605}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.059,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nBubakar Biro BALDE, malinaajo, jooma faggorgal jawdi mbi'eteengal \"SODISHOP\"\nkiwal kumpite neɗɗo heeriiɗe winndiiɗe e ɗow mejaaji renndo\nFaggudu karalle kese walla ekonomi niimerik e ɗemngal faransiire\nRewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/inernet\/","date":"2023-02-01T03:51:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499899.9\/warc\/CC-MAIN-20230201013650-20230201043650-00556.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9225622416,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9225622415542603, \"fuf_Latn_score\": 0.06633444130420685}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.883,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Displaying 1 result:\n|Entity||en-US||ff|\n|Entity # all locales||\nen-US\n\n\nPressing F7 turns Caret Browsing on or off. This feature places a moveable cursor in web pages, allowing you to select text with the keyboard. Do you want to turn Caret Browsing on?\n\n\nff\n\n\nÑoƴƴude F7 maa waɗ Peeragol Caret e kuɓɓol walla ñifol. Ɗum maa waɗ jamngel dirtowel e kelle geese, ngam wallude ma labaaɗe binndi huutoraade tappirde ndee. Aɗa yiɗi waɗde Peeragol Caret e kuɓɓol?\nPlease enable JavaScript. Some features won't be available without it.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/transvision.mozfr.org\/?sourcelocale=en-US&locale=ff&repo=gecko_strings&search_type=entities&recherche=toolkit\/chrome\/global\/browser.properties:browsewithcaret.checkLabel&entire_string=entire_string","date":"2020-01-19T04:19:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250594209.12\/warc\/CC-MAIN-20200119035851-20200119063851-00290.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7109847069,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7109847068786621, \"eng_Latn_score\": 0.0976182371377945, \"pcm_Latn_score\": 0.07540222257375717}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.036,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.853,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nBubakar Biro BALDE, malinaajo, jooma faggorgal jawdi mbi'eteengal \"SODISHOP\"\nƁeydagol coggeeli ñamri e nder luumo dunuyaaru\nGine: uddegol keeri hakkunde leydi ndin e Senegaal woni sabu ɓeydagol coggeeli\nRewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rew%C9%93e-yeeyoo%C9%93e-e-soodoo%C9%93e\/","date":"2023-01-28T20:12:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499654.54\/warc\/CC-MAIN-20230128184907-20230128214907-00699.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8708091378,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8708091378211975, \"fuf_Latn_score\": 0.12275609374046326}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.815,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kiba winndii ɗerol kesol Rawol Kastro jonnitii laamu ngun\nSaakitaama ñannde :\nKiba waylitii hello Kastro'en. Rawul Kastro, lomtinooɗo mawnan mum fiɗii jonnitugol laamu ngun. Himo jogii duuɓi 89. Ko Miguel Diaz-Canel. Ɗum ko saa'i taariikayankeejo wonnande Kiba. Rawol dirii kono o woɗɗaaki sabu ko o diiseteeɗo e piili mawɗi alhaali leydi ndin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210420-kiba-winndii-%C9%97erol-kesol-rawol-kastro-jonnitii-laamu-ngun","date":"2022-07-01T05:16:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103920118.49\/warc\/CC-MAIN-20220701034437-20220701064437-00559.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7167024016,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.716702401638031, \"fuf_Latn_score\": 0.26081401109695435, \"ffm_Latn_score\": 0.013523432426154613}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.773,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nSaɗteende nde ɗannortooɓe laawi ɗi rewaa sariya woni e heɓude e oo wakati e nder dunuyaaru ndun\nMarok, ɓanniyankooɓe maayi woɓɓe barmii e ettande lummgol hoggo njamndi heedungo Marok Espaañ\nMarok no e sunaare mawnde caggal nde Rayyan Maayi e nder wuyndu, ndu o yanuno e nder mum\nAljernaaɓe tato maayii e ley bummbuuje, Aljeriya no tuumi Marok wargol ɓee yimɓe maɓɓe\nMarok: yimɓe nayo nanngaama, hiɓe tuumiraa kuliyankaaku\nHolko lurral dipolomasi hakkunde Aljeriya e Marok battinta e dow leyɗe hiirnaage Afrik?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/marok\/","date":"2022-12-06T11:33:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711077.50\/warc\/CC-MAIN-20221206092907-20221206122907-00493.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7369098663,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7369098663330078, \"fuf_Latn_score\": 0.19653451442718506, \"fuh_Latn_score\": 0.039794523268938065, \"ffm_Latn_score\": 0.013152814470231533, \"fuq_Latn_score\": 0.012961197644472122}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jam'iya laamanta Lesdi Namibia subi Nandi-Ndaitwah laato Ballo Ardiido Lesdi ndin, nasaraaku man hokki mo bosesel Ardanki Jam'iyawa ngan haa cubi gadeteedi nder hitaande 2024.\nMardo Duubi 70- laatudo Prime Ministaajo Saara Kuugongelwa-Amadhila enanta ministaajo Seewaaku Pohamba Shifeta gardo lamba 2 haa foondo ngon .\nArdiido Hage Geingob, mo haandi jippa laamu ngam waadu maako timmi Sali yrduki hokkitaaki laamu yaaki mo jabantamo.\n\"min dali taariiha nde min subi Debboojo jotta nden laati doo on aranndeejo mo hebi nasaraaku laataaki Adiido Lesdi Namiibia nder hitaande 2024..\", rahootooji wi.\nSwapo ardani Lesdi has Namibia iga hebuki ndimu hoore maari 1990 nden Jam'iyawa ngan haa jotta kanga burdi margo senbe nder Lesdi Ndin,amma nga fuddi lorki baawo ngam gannudi goddi ko nanndi soynde feesinol golle enanta nanguki ministaajo mo shaanu Luumooku.\nJam'iyawa ngan relli wobbe mabbe ko hewtani 50%, nder 87% .\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/01\/lesdi-namibia-subi-debbo-laato-ardiido-mabbe\/","date":"2023-02-07T09:29:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00085.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9984905124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9984905123710632}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"wostondiral mijooji e dilooɓe e mahude galleji e nder Afirik\nPublié le : Modifié le :\nJuppuɗo yontere men hannde wiyete ko Jeynaba Seydu Bah. Oo ko njaaniyanke dilloowo kadi e mahugol koɗorɗe.\nRfi fulfulde waddi e makko yewtere e ko fewti e kawral ma o darni ene wiye e tuubankoore «Salon de l'habitant ». Ngal kawral ngal ganduɗa haalate heen ko kala ko fayi e mahanteeri, kubeeje e koɗorɗe waɗata hikka ko Bamako. Jeynaba S. Bah, maa haal ɗoo ko woni faandaare ngalɗoo potital? E ko saabi o suɓii hikka Bamako, ngam jaɓɓaade ɗum.\nFulfulde Faminiinde :\nYontere nde Ceernoo Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde. Dume mbi'eten e fulfulde fammininde ?\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20200112-wostondiral-mijooji-diloobe-mahude-galleji-nder-afirik-jeynaba-seydu-bah","date":"2020-03-30T11:04:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370496901.28\/warc\/CC-MAIN-20200330085157-20200330115157-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.761046946,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7610469460487366, \"fuf_Latn_score\": 0.20497746765613556, \"fuh_Latn_score\": 0.019791273400187492}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nHalhali ñooti e heblo juulde korka walla juulde suumaye\nNgurdam egga egga en sabu kaareeli, nder lewru korka to Burkina Faso\nLewru koorka e nguleefi, no rentorten e nodañirten cellal\nLewru suumaye: lewru faggudu walla lewru funsirdu (bonnirdu) mbuuɗi?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/lewru-korka\/","date":"2022-11-26T20:21:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00175.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7907343507,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7907343506813049, \"fuf_Latn_score\": 0.1237507089972496, \"fuh_Latn_score\": 0.05353398993611336, \"fub_Latn_score\": 0.010821330361068249}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko Usmaan Gaawal Jallo ƴettoowo konngol guwerneman Gine woni koɗo men hannde. O yewtii ko faati e tonngannde meejaaje renndo goɗɗe ɗum ko Facebook, X e WhatsApp, wonndude e dartingol porogramuuji (njuɓɓudiiji) teleeji e rajooji goɗɗi e nder « Apothéose Goulet+ », sosiyete saakitooɓe mejaaje. E bi'ol oo ƴettoowo konngol e innde guwerneman, ko saabii ɓamugol ɗee pellite ko fii tabinngol Jam e deenaagu e nder Gine. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.\nUsmaan Gaawal JALLO, jaagorɗo Gine halfinaaɗo humpitirɗi, haaloowo e innde guwerneman. © Pauline Zidi \/ RFI","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-usmaan-gaawal-jallo-jaagor%C9%97o-haaloowo-e-innde-guwernaman-gine-ja%C9%93%C9%93i%C9%97en-hannde\/","date":"2024-02-28T20:29:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00053.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7178237438,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7178237438201904, \"fuf_Latn_score\": 0.23110553622245789, \"ffm_Latn_score\": 0.037975531071424484}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.212,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.668,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Najeriya: Ko fawi e 70 janngooɓe ciwalaama to soɓɓundu rewo hirnaage leydi ndin\nSaakitaama ñannde :\nKabaruuji gila hukuuma (laamu) pamara ka Maradun nder diiwal Zamfara, Woyla wolaadu hiirnaange Najeriya faamtinii dow balmanko'en kippake janngirde e wujjuki hanki keeña 1 9ɓuru, fukaraaɓe (janngooɓe) worɓe e rewɓe ɗuuɗuɓe sanne. Woylaare leydi Najeriya faɓɓii e wontiri ɓillaare sooynde reento. Fukaraaɓe ɓurii ujinere ngujjaa gilla fuɗɗam hitaande nde'e nder tayre Woyla wolaadu hiirnaange Najeriya.Ndaa jantoore Naseh Yusuf Usman gila Kano.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210902-najeriya-ko-fawi-e-70-janngoo%C9%93e-ciwalaama-to-so%C9%93%C9%93undu-rewo-hirnaage-leydi-ndin","date":"2022-11-29T15:46:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710698.62\/warc\/CC-MAIN-20221129132340-20221129162340-00619.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9954443574,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9954443573951721}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Université numérique Cheikh Hamidou Kane, hollirii maande mum hesere hanki, Njeslaare (Alarba) 8\/03\/2023. \"Peeñingol ndeen maande (logo) hesere ene timmina ciinugol pellital hooreejo leydi o ƴettunoo ngam waylude innde duɗal jaaɓihaaɗtirde 'Université Virtuelle du Senegal' waɗta ɗum Université numérique Cheikh Hamidou Kane.\" Hono no famminiri ɗum Muhammadu Soh, lomtiiɗo jaagorɗo kalfinnangal jaŋde toownde, wiɗto, e njolnooji, to kew to.\nKanko diisnorɗo jaagorɗo o, o eeriima Senegaalnaaɓe e yoo njeynu ko'e mum en innde hesere nde, ɗuum woni ɓe njaɓa rewde nde. \"Min noddii yimɓe jaaɓihaaɗtirdeyankooɓe ɓee kadi e denndaangal Senegaalnaaɓe nde ɓe ngoosnata koye maɓɓe he innde hesere ndee, kadi ɓe ngoowa teskaade maande ndee, mbele ma en mbaaw, tigi-rigi, wuurnude miijoojo gorko toowɗo daraja bayɗo hono no Seek Haamidu Kan ni.\nEɗen ciftina tan Hooreejo Leydi o, habriino he diisnondiral jaagorɗe ñalnde Njeslaare, 18 Siilo, 2023, wonnde o ɓamii pellital innirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal (UVS) Seek Haamiidu Kan.\nHe jiyanɗe Muhammadu Soh, duɗal ngal innitireede wallifiyanke Inta Aanniide o, ene waawi wallude he baylugol sikkeeji ɗi yimɓe ɓee njogii he ko yowitii he jaŋde woɗɗitiinde (enseignement à distance).\n\"Miɗo sikki tan, ene jari ɓeydoɗen teeŋtinde ndii ɗoo mbaydi mbele haa waawa faameede wonnde jaŋde woɗɗitiinde ko huunde jaaliinde hankadi he nder leydi men, kadi ko huunde nde ngannduɗaa hannde, ene waawi safrude ko ɓuri heewde e ngoƴaaji men to batte jaŋde e ƴellitaare karalleeje kese.\" Haa jooni ko kanko diisnondirɗo jaagorɗo o kadi lomttiɗo ɗum he dental hee o haalata.\nGardiiɗo (recteur) duɗal ngal, profesoor Muusa Loh, kanum ne hollirii wonnde ngol ɗoo innirgol kesol, maa wallu e rokkude waɗde inniraaɗo ndaarorgal.\n\"Rokkude duɗal amen innde Seek Haamiidu Kan, maa wallu min, minen halfinaaɓe ɓee, jogitoraademo ñemmbirɗo he nder jaŋdeeji amen, sabu gaagaa mbaawka karalleewal, sanɗaaɓe ɓee ene katojini kadi e jikkujii moƴƴi ɓiyngu leydaagu (des valeurs de citoyenneté).\" O jokki heen wonnde sanɗaaɓe ɓee ene katojini e ñemtinirɗo haa mbaawa faamde jikkuuji ɓiyngu-leydaagu, ɗi ngannduɗaa leydi ene hatojini e mum en ngam waawde ɓamtaade.\nLomtiiɗo Seek Haamiidu Kan e ɓesngu mum to dental to o, Yeyyaa Raasin Kan Tuure, hollirii mbelwelto ɓesngu Seek Haamiidu Kan. \"Ko weltaare mawnde kadi ko faaro mawngo wonande ɓesngu nguu e musiɗɓe e sehilaaɓe kala, wonɓe ɗoo e wonɓe banngeeji goɗɗi fof. Seek Haamiidu Kan ko ardii fof ko gorko juulɗo, ko jannginoowo o wonnoo, kadi ko o joom martaba toowɗo, patamlamo.\"\nSeek Haamiidu Kan jibinaa ko ñalnde 2 Seeɗto (Avril), 1928, to wuro Maatam, he nder Fuuta Tooro. Hono no kala ɓiyngel Fuutanke ni, nde o dañi duuɓi jeeɗiɗi o naatnaa jaŋde Quraana, to Ceerno Moktaar Gaajo to wuro neene makko en, Salde. Ko caggal ɗuum o naati jaŋde Farayse. O gollaniima laamu Senegaal e postooji keewɗi tuggude nde o ummitii Farayse he 1959 haa 1988 nde o ƴetti fooftere. O woniino jaagorɗo e sahaa Seengoor, kadi caggal ɗuum o woni jaagorɗo e saanga laamu Abdu Juuf.\nSeek Haamiidu ene lolliri kadi sabu deftere mum pentol Inta Aanniinde (L'Aventure ambiguë) nde o winndi tawi omo jannga to Farayse nde muula 1961, hitaande rewnde heen ndee, 1962 o heɓi njeenaari \"Grand Prix Littéraire d'Afrique Noire\", e Grand Prix des Mécénes (2019). O wallifiima kadi deftere pentol woɗnde nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse ko : Les Gardiens du Temple (1995). He 1990, Abuubakri Dem, hooreejo kiiɗɗo fedde ɓamtoore Pulaar Senegal, firi deftere makko L'Aventure ambiguë he Pulaar, suɓaniinde tiitoonde \"Inta Aanniinde\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/09\/universite-numerique-cheikh-hamidou-kane-hollirii-maande-mum-hesere-binndol-e-mbaydi\/","date":"2023-09-30T20:11:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00793.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8537452817,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8537452816963196, \"fuf_Latn_score\": 0.071164071559906, \"fuh_Latn_score\": 0.044744446873664856, \"ffm_Latn_score\": 0.027721533551812172}","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.68,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muhammad Muumin Jallo\nkartal renda\ntiitoonde: Muhammad Muumin Jallo\nhuunde rabbinaande: Cheik Muhammad Muumin Jallo Ko noddanooɓe e diina Allah, wonɓe e duɗaade Master e ngal duɗal wiyeteengal: Université Islamic de Medine\/Arabie Saudite, hiɓe mari yewtereeji e bayanaaji buy e nder leydi La Guinée\/conakry.\ntaariika naatnugol: 2015-04-08\nnaatirde sowaande: http:\/\/IslamHouse.com\/828864\nCette carte est également disponible en traduction: arabi\ntobbe jowatiide heen ( 6 )","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/old.islamhouse.com\/828864\/ff\/ff\/author\/Muhammad_Muumin_Jallo","date":"2021-09-23T23:18:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057479.26\/warc\/CC-MAIN-20210923225758-20210924015758-00345.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9222308993,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9222308993339539, \"fuf_Latn_score\": 0.041787050664424896, \"wol_Latn_score\": 0.012699873186647892}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.853,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Battane megooji simme e dow kiwal taariindi\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiwal Taarindi ɗoo e RFI Fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e ɓattane megooji sigareeti (simme) e taarindi. Holko woni caɗeele ko ɗum addini taarindi ? hol peeje haanaa ɓameede ngam oo bone ustoo ? Ngam yewtude e dow ɗee ɗoo toɓɓe, eɗen bismoo Ceerno Rojeer BAROO, mo Burkina Faso, ƴeewtotooɗo to baŋŋe taarindi, e Jibril WELLE ardiiɗo fedde dariinde ngam haɓɓude simmagol ɗoo e Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210609-battane-megooji-simme-e-dow-kiwal-taariindi","date":"2022-10-06T12:02:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337803.86\/warc\/CC-MAIN-20221006092601-20221006122601-00278.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9519794583,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9519794583320618, \"fuf_Latn_score\": 0.019899757578969002, \"ffm_Latn_score\": 0.014832795597612858}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Shelleng Doum Hukuma Pamarun (LGA) ɗen Diiwal Adamawa Woila Faro Fuuna Naajeeriya. Hukuma Pamaren ɗun eɗun Waadii Kerol e Hukuma Pamaren Guyuk e Girel ɗen ɗun Mari gelleji e Sareji Baana Kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng Limbu, Ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum.\nHukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama Fulɓe (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura.[1] Demgal Bura gal go'o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista'en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage.\nHabaru[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nHukuma pamarun Shelleng eɗun woodi yajirke leydi keutuɗun kilomitaje 1,359 ɗenbo edi wodi e shakashake gulɗun ɓano ɗun 32`c. Eɗun waadi jiiki e weeɗuu shadii Basin ɗen eɗun wodi juggolkiri e Gongola eɗun yahaita eta ɗer inare ma.\nHautude Jaudi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nNanguki liyyi e durgol marle un kuuɗe ɗe hautugo jaudi hauti emarle gure Bano (kamani) Naii, Beii Gelooɗi e Bamɗi e ɗiɗun Durata ɗun soraa e ɗuɗɗi ɗi ɗer inaje ɗen. Hairii ma hukuma pamardi ɗin ɗun wuuro e faanu luɓe ɗun alfanu gonɗun ɗun koshu ɗuun e luɓe ɗe damma inaje ɗe ɗun soda edun sora e areji fere-fere ko lutti hautugo jaudi ɗin bo e mare inaje hukuma pamarun shelleng ɗun ɓe gaɗii ɗun hauti ha e wanshuki, Geheji e luuɓeji.[2] Eɗun hutira e Damɗun kiri faro heɓuki diyam jaram (ɗun yarata) Gamma demol enareɗen.\nFaɗɗitaa[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\n- https:\/\/www.manpower.com.ng\/places\/lga\/71\/shelleng\n- https:\/\/thegiantreport.com\/ thegiantreport], news and all the latest happening from Shelleng Local government.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Shelleng","date":"2023-02-04T05:47:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500094.26\/warc\/CC-MAIN-20230204044030-20230204074030-00349.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9983347058,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9983347058296204}","num_words":284,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaru FESPAKO: RFI Fulfulde weeɓitanii mikroo mum yoga e tawtoraaɓe koolol ngol\nSaakitaama ñannde :\nKoolol 27ɓol Fespako hommbete janngo e asewe. Ko filmuuji 17 woni e foolondirde fii deeseewal mawngal ngal. Ɗin mbodooji no yewti kala ko fewndi e Afrik: baŋŋe politik, wonndiigu, hakkeeji neɗanke e kiwal taariindi. Ɗum addii sinemayanko'en hollugol sinema Afrik no yahrude yeeso. Heɗoɗen jantoore Ibrahiima Timmbi Bah, imminaaɗo amen Wagadugu.\n\"E nder ɗii duuɓi gaaninji ɗin ɗoo, sinema Afrik dañi ɓamtaare\". Ɗii, ko konnguɗi yoga e yimɓe hertorɓe sinema tawaaɓe e ngol koolol FESPAKO. Mammadu Jaa, senegalnaajo laatinɗo \"filmu Baamun Nafi\", hollii wonnde sinema Afrik no yaaji.\nAfrik no jogii taariikaaji mawɗi waawuɗi yahdude filmuuji lolluɗi. ko ɗum si Seydu Sammba Tuure sinemankoojo, wi'i wonnde, ko anngal feere haɗi Afrik wonde hoore e oo fannu.\nHikka ko filmuuji 17 woni e foolotirde fii deeseewal mawngal fespako ngal. Ɗii mbodooji, no yewti kala ko fewndi Afrik: wano politik, renndo, hakkeeji neɗanke walla kiwal taariindi. E nder ɗin ko Afriknaaɓe woni yewtude fii Afrik. Ɗum weltini Maam Cuub dilloowo e baŋŋe sinema.\nNgam newingol ɓamtaare sinema Afrik, Baaba Maal naalankeejo lolluɗo Senegaali, no ñaagi Afriknaaɓe ɓen toppitagol gannde kese ɗen....\nSuukaaɓe ɗuuɗuɓe no janngude sinema e teknolooji e nder iniwersiteeji Afrik e ɗii duuɓi gaaninji ɗoo. Yoga e maɓɓe laatike haralleeɓe kelɗuɓe ka baŋŋe sinema. Ibrahiima Timmbi BAH Wagadugu rfi..\n#fespaco #fespako #pinal #burkina_faso","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211022-kabaaru-fespako-rfi-fulfulde-wee%C9%93itanii-mikroo-mum-yoga-e-tawtoraa%C9%93e-koolol-ngol","date":"2023-03-21T20:51:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943746.73\/warc\/CC-MAIN-20230321193811-20230321223811-00658.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5732528567,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5732528567314148, \"fuf_Latn_score\": 0.4190899729728699}","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.563,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/01 Sinuwaaji ina nganndiranoo waanjitaade jananum ngam feewnude hono mum ina yeeya. Ñemmbo-ñemmbo maɓɓe wonaa buleet, kono kewi jooni koo noon diwii haali. Laamu Siin (chine) hollitii won ñamo-ñamo keso mo joom en restoraaji njaltini to Siin mbaawɗo ittude teew mbabba tugal waɗta ɗum no teew nagge nih gila e mbaadi haa e dakame mum.\nE ko laamu Siin saakti, e nder hojomaaji 90, restoraaji to Siin ina mbaawi waylude teew mbabba tugal mbaɗta ɗum teew nagge. E ko ɓe kabri, joom mum en ngadotoo ko waɗde e teew mbabba tugal oo ñamo-ñamo (produit) ngam ɓoltude balngol mbabba ngol hade maɓɓe waɗde heen ñamo-ñamo goɗɗo gittaaɗo e na'i ngam ɓeydude e teew mbabba oo balngol teew nagge.\nJoom restoraaji heewɓe to Siin ina kuutoroo ndee feere sabu e haala maɓɓe, ko ɗuum ɓuri ngartam. Ɗoon ɗo kiloo teew nagge ɓuri coggu teew mbabba ko abbotoo e cowal, e ɓe njihri ɗum nafoore mawnde sabu maa ɓe mbaaw soodde teew bamɗi tuge, ɓe mbaɗta ɗum na'i ngam jarnude teew maɓɓe. Ɗiin porodiwiiji ina njeeyee hannde e nder jehre wiyeteende Dong Xuan e nder wuro Hanoi to Siin. Laamu nguu kadi hollitii ɗiin ñamo-ñamooji puɗɗiima naweede Vietnam kañum e leyɗeele goɗɗe. Won kadi jaayndiyankooɓe Siin kolliti won e ñameele peewneteeɗe Siin jeeyeteeɗe e leyɗeele goɗɗe ina mbaɗi teewu bamɗi tuge baylaaɗo.\nOo kabaaru addanii heewɓe sikkitaade tebbuuji e nder restoraaji keewɗi sabu mo tettini ñaamde e nder restoraa sinuwaa fof so reenaaki maa ñaam \"ngorba nagge.\"\nHay so tawii e oo sahaa ko Siin e Vietnam ɗum ɓuri saraade, won fuɗɗuɓe tewaade tebbuuji restoraaji ɗi ngonaa juulɗuɗi (halaal) sabu maɓɓe yiɗde yananeede iwdi teewu ɓe ñaamata o. Caɗeele ɗee tan ko teewu halaal ina heewani juulɓe heewɓe coggu, nde tawnoo coggu mum famɗaani e nder leyɗeele tuubakooje.\nE nder heen noon, kadi restoraaji sinuwaaji e nder leyɗeele tuubakooji, hay so wonaa sikkitaade iwdi teewu nguu, ndefu mum hay gooto humpaani: barigal nebam ɗo tebbuuji kala ndefetee ko gootal. Teewu mbabba tugal, ngiro ko ɗoon suuwetee suuwtee, ngu nagge e gertooɗe suuwee heen. Ko noon haa nebam ɗam banta rufee. Ndeke hay so wonaa teewu tugal waylaangu ne, tugal ɓooyii ñaamireede nagge banndum.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=910:naamru-restoraa-sinuwaa-dol-mbabba-tugal-e-dow-jam&catid=42:cellal-a-faggudu&Itemid=137","date":"2013-05-23T13:51:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368703326861\/warc\/CC-MAIN-20130516112206-00035-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7873765826,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7873765826225281, \"fuh_Latn_score\": 0.15998023748397827, \"ffm_Latn_score\": 0.03924291208386421}","num_words":404,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.659,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koddiwaar: holko lorral hakkunde Loran e Simon Gbagbo battinta e fedde maɓɓe?\nSaakitaama ñannde :\nHannde koɗo men ko Abdurahmaan BARI iwarinaajo wittotooɗo ka duɗal mawngal Ufoy Buwaañii Abijan. O yewti e ko faati lurral wonungal Hakkunde Loran Gbagbo e Simon Gbagbo. Ɗum no yowiti e darnugol fedde heyre dawro maɓɓe. Heɗoɗen mo e faandu haala Abdullaay JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210913-koddiwaar-holko-lorral-hakkunde-loran-e-simon-gbagbo-battinta-e-fedde-ma%C9%93%C9%93e","date":"2022-12-07T13:45:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711162.52\/warc\/CC-MAIN-20221207121241-20221207151241-00462.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5016261935,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.501626193523407, \"fuf_Latn_score\": 0.4556960463523865, \"ffm_Latn_score\": 0.029884742572903633}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.669,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nParis: Ñaawoore Kunti Kamara, jeyaaɗo e fedde murtuɓe \"Ulimo\", Liberiya ɓooyataa gasa\nGine: ñaawoore warngo 28settaambur haa jooni ko Abuubakar Sidiki Tummba Jakite darii yeeso ñaawooɓe ɓen\nKo honɗum habborɗon ndee ñaawoore saatinaande ñannde 26 nduu lewru Konaakiri?\nMali: \"Human Rights Watch\" hollii mette mum e wargo teemeɗɗe yimɓe e nder wuro Mura, Mopti\nKonunkooɓe Mali e gollidiiɓe mum Ruusinaaɓe no tuumaa wargol siwilɓe to wuro Mura e nder Jenne to diiwal Mopti\nGine: Ñaawoore war-neɗɗanke waɗuɗo ka estaad Konaakiri bugoraama yeeso kadi\nSuudu ñaawirdu Faransi hommbii ñaawoore war-neɗɗanke waɗuunɗo Ruwanda e hitaande 1994\nGine: warngo waɗungo e 1ɓuru e 2ɓuru 2007 ngo yimɓe ɗiuuɗuɓe maayi e mum ñaawaaka\nHannde on okkii miijo mon e yamiroore ñaawugol wargo waɗugo ka estaad 28septaambur\" Konaakiri\nGine: Ɓiɓɓe e taaniraaɓ kasaaɓe Kambuwaro waɗii seppo maanditaare\nFedde lettaaɓe e waranaaɓe e kaso lollungo Kam-Buwaro waɗii seppo e battane 70ɗo waranooɓe 18 10ɓuru 2021.\nMiijooji mon ko faatii e warngooji maa waru-hooreeji siwil'en e nder gure Mali.\nHooreejo Faransi, Emmaniyel Makron juurike Ruwanda, o ƴettii konngol to Gisozi Suudu Maanditaare War-heɗɗanke\nWarngooji hakkunde Israyelnaaɓe ePalestinnaaɓe haa hannde ana ɗii njoki.\nDereck Chauvin qirraama war-hoore Georges Floyd\nRuwanda: tefoore ko faati war-neɗɗanke nde Kigali ƴami weynaama, tuumol ittaama e dow Faransi\nRuwanda annditii suno re'aango wonunoongo sabu ko ɓuri ujune teemeɗɗe 8 neɗɗo\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/war-ne%C9%97%C9%97anke\/","date":"2022-11-26T18:45:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00180.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5429138541,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5429138541221619, \"fuf_Latn_score\": 0.38001981377601624, \"ffm_Latn_score\": 0.04891889914870262, \"fuq_Latn_score\": 0.012534743174910545, \"fuh_Latn_score\": 0.011524547822773457}","num_words":243,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Renndo: Yiɗindirɓe hawtuɓe golle walla gollidooɓe\nSaakitaama ñannde :\nAsawe hannde 13 lewru 2ɓuru njewtuten ko fii yiɗindirɓe gollidooɓe nuku gooto.Holi nafoore walla caɗeele ngonɗe e mum?En maakodan yewtidan e Bana SOW e Kaya SI, dillooɓe e mago (maaginaaku). Ko e golle maɓɓe ɓe ngandondiri, ɓe njiɗindiri, ɓe ndesndiri.E damal Lollinal Ko Mbiiɗon, en keɗoto naalanke bii'eteɗo Umar Sangott. Ko jeyaaɗo Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210214-renndo-yi%C9%97indir%C9%93e-hawtu%C9%93e-golle-walla-gollidoo%C9%93e","date":"2022-05-26T10:10:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00761.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5115520954,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.511552095413208, \"fuf_Latn_score\": 0.45763155817985535, \"ffm_Latn_score\": 0.021900465711951256}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal mallum'en ASUU enanta ngomnati wadi joonde giidal haa Abuja dow ko laarani lortaaki bacci njanngirde amma ka saldori.\nASUU wi nde hawti haa giidal ngal ardiibe wakiili'en univastiije ngomnati kawtal Lesdi do habda be timmina tikkere nden amma be wakiili'en Univastiiji jihaaji wii be yerday.\nWakiili'en NEC yaaliri haa nokkuure nden ngam be meta laabka dow ko laarani yidannde mabbe no watti fukaraabe hoota cuudi njanngirde.\nWakiiliijo kawtal ngal ASUU gooto metani kubaruujo Reedio konngol Naajeeriya dow kawtal ngal taskanay yerduki bee ko ngomnati wi do to'a huuway be yobataama.(wala kuugal wala njobdi)\nKo hadibe lortuki golle.\nArdungal kawtal ngal ASUU wadino giidal bee Prof. Nimi Briggs be commitiwa ngan Asaweeje 2 ko saali anndini wiiki ngomnati wadday laabka.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/29\/asuu-fabbitini-tikkere-golle-mabbe\/","date":"2023-02-06T16:15:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996014237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999601423740387}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde eɓɓo PNEBJA jannginii ɗemɗe ngenndiije fotde lebbi 9 e nder diiwaan Maatam, duɗe ɗe kala ko 44 duɗal heen ɗiɗi ko wolof e sooninke. Jaɓɓinoo ɗeen duɗe ko renndooji teeru gonɗi e nder falnde Maatam, Kanel e Raneeru. To renndo teeru Nabbaaji Siwol fotde duɗe 6 ina mbaɗanoo toon, ko Mogo Tapsiiru Balla, Siñtu Mogo, Ndulumaaji Demɓe, Ɓokisabbundu, Boynaaji. Duɗal Boynaaji ko ñallal 18 04 2018 waynondiri e janngooɓe mum. E tawtoreede Cukko Meer O hono Aliw Mbajaan, gardiiɗo ekkol mo Boynaaji ho Farasuwaa Dattinoo e wondiiɓe mum. Kudi Ac ƴettii konngol ngam yettude jannginoowo hono Faatimata Sumaare, o haaɗaani tan jannginde taro e binndol kam e hiisa kono o wallii ɓe e peewnugol caabune kame karallaagal kesal.\nMel ayninaa Joob waɗii yeewtere jaŋde ɗemɗe ngenndiije e nder duɗe nasaraan. Ɓe mbaɗii ñaaƴo ngam hollirde finaa tawaa.\nGolle ɗe njoofii mbayniigu waɗaa ngam jokkoyde golle e ko fayi arde.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/dude-pulaar-e-diiwaan-maatam-pottitla-mbayniigu-e-heblo\/","date":"2019-03-19T21:00:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202131.54\/warc\/CC-MAIN-20190319203912-20190319225912-00444.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9230261445,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9230261445045471, \"fuh_Latn_score\": 0.03581465408205986, \"fuq_Latn_score\": 0.026094457134604454, \"ffm_Latn_score\": 0.010352072305977345}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.898,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Talaata 12\/04\/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo wonndi e sate mawɗo mo ene jeyaa heen jooma-suudu makko, Raabi Seydi, golloowo kadi he RTF, wonndude e musiɗɗo makko Ibraahima Kebe, jaayndiyanke RTF.Jokku Taro\nCategory Archives: Ɗemngal\nJanngingol Pulaar-Fulfulde e daranaade Finaatawa Fulɓe he nder Burkina Faso, ko ɗuum Waalde sukaaɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Joseph Kizerbo miili waɗude.\nWaalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.Jokku taro\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro\nMuulde defte Fulfulde ngam janngin'de yonta hannde Ɗemngal ngal hoto ngal maayde, ko huunde nde Hooreejo (Sarkin) Fulɓe Lagos gaddii.\nLagos, Ngeria, Alhajji Muhammad Bammbaaɗo, hooreejo (Sarkin) Fulɓe diiwal Lagos, kadi gardiiɗo Fedde Hooreeɓe Fulɓe Hiirnaange-worgo Nigeria, ardiima uddital wejo defte Pulaar\/Fulfulde ñalnde 15 Dewo, Jolal 2020 to wuro Lagos. O feeñinii kulhuli makko he wonnde ɗemngal Pulaar\/Fulfulde woni ko e maayrude seeɗa-seeɗa, kono o fodii wonnde ma o daro he no ngal wuurdi.jokku taro\nÑalnde 26, Seeɗto (Avril) 2020, Fuuta Tooro waasi gooto e ɓiyɓe mum korsinnooɗo ngenndi mum, ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ne kay mbaasii harbiyanke ndimaagu, baɗɗo cagataagal mum fof he haɓaneede potal e ndimaagu he leydi mum, kono ɗemngal Pulaar e Pulaaryankooɓe aduna kala njahraama yimiyanke mum en ŋana binnduɗo hakke 200 yimre pulaar tawa yoga heen ene fiilaa e leppi ɗi o waɗatnoo ngam hirjinnde e finndin'de.Jokku taro\nKo he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go'o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin'de ɗemngal Pulaar. O jannginii, o heblii jannginooɓe kadi o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Pulaar. Kono ɗeen defte noon haajooni leñol ngol daraaki he no ɗe muuldaa. Ɗuum ko ñamaande teddunde, nde yontii leñol ngol ene ƴeewa no rootorii ɗum.Jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/%C9%97emngal\/","date":"2022-05-17T21:19:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662520817.27\/warc\/CC-MAIN-20220517194243-20220517224243-00671.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5071212053,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.507121205329895, \"fuh_Latn_score\": 0.39003854990005493, \"fuf_Latn_score\": 0.0793425589799881, \"ffm_Latn_score\": 0.02140846475958824}","num_words":451,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso\nBurkina Faso heɓii guwerneman keso e ardiigu Lassina Zerbo\nBurkina Faso no jogii guwerneman keso gila hanki. Jaagorɓe ɗuuɗuɗe heddike e nukku maɓɓe. Guwerneman kiɗɗo on ko jaagorɓe 34yo wonnoo, jooni ɓe artii 26. Lassina Zerbo noddii e kawral ngam haɓugol jihadiyankaaku wonngu e dinninde leydi ndin. Daramaani Tammbura nultondiraaɗo RFI Fulfulde Burkina no fensitana en nguu laamu hesu.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/20211214-burkina-faso-he%C9%93ii-guwerneman-keso-e-ardiigu-lassina-zerbo","date":"2023-06-04T11:51:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224649741.26\/warc\/CC-MAIN-20230604093242-20230604123242-00774.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9244522452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9244522452354431, \"fuf_Latn_score\": 0.056784581393003464}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.931,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mi hollitiino miijo am e warngooji konɗi sara men ɗi, hono leydi men mali, enen senegaal ,enen muritani, enen gine, enen…enen. mbiy mi leydi laamaandi laamu caňiingu, laamu ndawoowu ina jippoo,laamu ngonndungu e sago mum, fotaani jooɗaade tan ina yeeɓa ɓiɗɓe leydi mum na mbarondira , ɗuum nanndi ko e jinngol . Jooni noon enen ne leňol men ngol ina jogii ella eɗen njogii caɗeele lugge, alaa e sago ngannden-njaɓen caɗeele men, ngam mbaawen haɓaade e haɓanaade, kala mo ina huudoo-roƳa(dawa law) yo o taw omo anndi laawol…\nHuunde men fof ko fulɓe-fulɓe, ko en fulɓe kay , woɗɓe ɓe ne kay won ko ngoni. Neɗɗo kay so soodi wutte mum jooɗɗo loggii e daande soklaani mo hawri fof wiya: ɗum ko wutte am! Ko en fulɓe ko pullaagu ndaraniɗen ,kono gila afrik heɓi hoyre mum en koriima ardaade hay leydi ngootiri walla so en ngardiima ne tabittaa, tee ndeen dey ko ɓuri heen heewde ko enen ngonata ndaɗɗudi goɗɗo ara jooɗoo e dow men laamoo. Hannde ɗo e afrik , hay so en laamiima so reenaaki laanɗo men haalata ko ɗemngal goɗngal. Leňol so yiɗii mawnude laňoto nawora leňi goɗɗi ndoondanoo ɗum teddeendi mum. Ko ɗuum waɗi hay yoga e pelle potaani innireede leňol mum en , fedde foti innireede ko diiwaan mum walla leydi mum, hade aňɓe anndude kuccam fedde nde tawa nde ňiɓiima haa ɗoofotaako.\nSo en yiyii e nder leydi mali wuro fulɓe wiyaani waɗaani , yanee yimɓe ɓe tinaani – tintaani morňitee no leɗɗal mooƳngal ,ko pelle ɗe innireede puaagu ina heen, hay sinnu goɗɗum na soomii nder. Fedde inniinde pulaagu so yanii ɗo e wuro , sagataaɓe ngoon wuro ne ummoo pullo mo potti fof mbara, sabu pullo ko pullo tan. Pelle ɗe yo ngon pelle koye mum en , woto ɗe ngaskitino e leňol ngol , haa yiɗnooɓe tuumde leňol ngol bonannde ndaňa no pawiri ngol huuma bonannde cara ɗum e aduna o. Haa teeŋti noon kadi pelle ɗe mbaawaa wonan'de leňol ngol Ƴaaňorgal e waktu fof e nokku fof, e ɗo woni fof. – Leňol ngol noon waktu fof-nokku fofo-ɗo woni fof ngol woni tan ko ko ngol woni ko.\nAddanta yimɓe wareede ko waasde jooɗtoraade mbettee, kala fedde waɗnde huunde yo waɗ jeeyngal e innde mum heeroriinde ɗum, waasa askitinaade e wuro walla e leňol, mo ina yoɓtoo fof yiyloyooɓe yoɓtoo e maɓɓe , waasa yoɓtaade e ɓe mbiyaani mbaɗaani, ina njooɗi ɗo poti jooɗaade e nder leydi mum en. Hay aduna o e denndaangal pelle ndeenka aade, maa seedto ɓee ɗo mbiyaani mbaɗaani , ko fedde maaniire waɗata bone o, leyɗe ɗe e pelle ɗe fof mbon'daani waasataa heen ňaawiroowo nuunɗal. – Kono noon so tawii serindiiɓe laamu innitiri fedde mum en ko leňol mum en, laamu daňat no ňoofiri juuɗe mum acca ngool leňol ina lappee, walla nii laamu wallita haɓooɓe e ngool leňol, saba aduna o ina salii leňam-leňaagu, kono noon kadi aduna o salii dow ko , ko ɗuum uufii nder, ngati leňam-leňaagu wayi wayi kono ɓanndu neɗɗo ni , ko maa ɓoornee wutte nde daňa timmin'de darnde mum e aduna o.\nYEESO WOƊNGO: Leňol fof ina jogii ngaafdi mum ndi aafii, enen noon ngaafdi leňol men ňeeňaagu ina heewi heen doole, haa ɗum ɗesi lohnude potal men , haa ɗum naatti e rajooji e teleeji men, haa ɗesɗen wontude yimɓe ɗiɗo tan,, ňeňoowo e ňeňteeɗo: gorko pullo o , debbo yari maayo o, pulaagu ko kosam ɓiraaɗam kala ko ɓalwi ittu jeyaaka heen(haala aynaaɓe)ɗuum yo yahdu e hanki , mooftee e dewtorɗi (archiffes) . Debbo pullo e debbo njaagu walla debbo koroboro fof poti, hannde ko ɓuri heewde e pulaagu njarata ko ɓiraaɗam conndi, ɓiraaɗam ɗam raɗanaaka ňale. Etoɗen ɓurde e golle -jaŋde toownde e kala fannu, caloɗen ɓureede, tabitinen ɓurde tawa wonaa e ɗemlal tan, mbaasen wiyde ko en ɓurɓe , sabu aduna o na anndi ɓurɗo. ɓurɗo so laamu weeyii yo juuro galle mum, so nguurndam wontii pooɗondiral ko ɓurɗo heɓata, jooni noon ho ko woni ɓural ,e homo woni ɓurɗo hannde e ngee ɗo naange.\nLeňol ko maa laňoo e kala leydi ndi jeyaa, kala huunde ɓiɗɓe leňol mbaasa famɗinaade e famɗude heen, to peltu-ɗaa e gure mawɗe fof ndaňaa mo kaaldu -ɗaa e mo kumpondirɗaa haaju(ngoƳa)ma. To bannge laamu e jehe mawɗe, leňol fof waasa yahrude senngo wooto tan, seŋoo e ceŋɗe ɗe fof. Alaa e sago kaalen-kaalden, mbaasen woowtude ňawu haa cikkin ko cellal, ngannden guurɗo e men kosam e guurɗo e men haako. Kosam e haako fof ko tagoodi tan karallaagal alaa heen hay dara, sinno neɗɗo Ƴettuno kaaƳe wayli waɗti jamɗe feewni heen diwooje e deegooje, ɗoon na jari mantaade ma a taw .\nKuɗol binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/05\/08\/wargooji-fulbe\/","date":"2020-06-02T20:37:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347426801.75\/warc\/CC-MAIN-20200602193431-20200602223431-00404.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6402348876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6402348875999451, \"ffm_Latn_score\": 0.14702332019805908, \"fuh_Latn_score\": 0.12062843143939972, \"fuf_Latn_score\": 0.08765079826116562}","num_words":756,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nPehe haɓɓirɗe di'e tuunuɗe\nSaɗteende toppitagol di'e tuunuɗe e nder leyɗeele Afrik\nHolto fewndii nde eɓɓoore mahdi haakoori walla hecciri gila Senegaal haa Jibuti?\nTuundi poore tiiɗormaaji e caɗeele e nder Afrik\nWaylagol weeyo\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taariindi\/","date":"2021-01-20T04:00:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519883.54\/warc\/CC-MAIN-20210120023125-20210120053125-00582.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7059128881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7059128880500793, \"fuf_Latn_score\": 0.2439853698015213, \"fub_Latn_score\": 0.026033243164420128, \"fuh_Latn_score\": 0.016211528331041336}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle daraniiɗe kiwal taariindi e nder Mali\nSaakitaama ñannde :\nKeɗoɗee Kiiwal Taarindi ɗoo e Rfi fulfulde. E kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e darnde pelle ɗilooje e kiwal taarindi to leydi Mali. Holko woni darnde maɓɓe ngam rennude taarindi ndii?Eɗen bismoo Ceerno Hassan BANNO arɗiiɗo fedde kawtal pelle daraniinde kiwal taarindi Mali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210407-pelle-daranii%C9%97e-kiwal-taariindi-e-nder-mali","date":"2022-05-21T13:27:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662539101.40\/warc\/CC-MAIN-20220521112022-20220521142022-00797.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9504381418,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9504381418228149, \"fuf_Latn_score\": 0.044535599648952484}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.961,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Lesdi Democratic Republic of Congo, DRC wi himbe ko hewtani 40 irtoobe barkaaji Lesdi on sooyi yonki mabbe wakkati Lesdi ripti dowmabbe haa gasde den.\nMinistaajo shaanu nder Lesdiiku Mr. Alain Ntumba wi \"fakat ngomnati on suuditi haalakan bawti tabitini noa waari haa galluure Samba.\"\nMr. Alain wi be hepti guski himbe ko hewtani 6 kadima be do lincita haanukkuure nden ngam heptuki luttube.\nO wi meemaaben fud um himbe on irtoobe barkaaji Lesdi on be fuu mabbe.\nMr. Alain lamsika bee wiiki lesdi hippi maabo yibbi on dow himbe ko hewtani 40 bawti be irti ngaska ko daayeenga man hewti mitaaje 15 yaago 18 daayeenga.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/10\/drc-irtoobe-barkaaji-lesdi-halkaama-40\/","date":"2023-02-06T15:12:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00519.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991514683,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991514682769775}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Gud Lok Jonatan arii ƴewtagol pehe ɗe Kolonel Assimi Goyta deeƴinay leydi ndin\nSaakitaama ñannde :\nImminaaɗo CEDEAO hewtii hanki Bamako. Gud Lok Jonatan no ari ƴeewugol si pehe ɗe Kolonel Asimi GOYTA ƴetti waaway artirde ciwilɓe ka laamu hakkudewu Mali. Heɗoɗen jantoore Ibrahiima Timmbi BAH.\nGud Lok Jonhatan hewtii Mali bimmbi ñannde Kolonel Asimi GOYTA toɗɗi Shogel Mayga ardagol guwerneman laamu hakkunndewu. O taskoto eɓɓooje ɗe Kolonel Goyta e jaagorɗo makko arano e wonndiiɓe makko ƴetti, e ɗe o fodi ngam artirgol laamu potal Mali.\nPelle heewɗe, wano tentinii CEDEAO, Dental Leyɗe Afrik, wondude e leyɗe alɗuɗe ɗen wano Amerik, Faransi taƴii naɓidal maɓɓe e Mali, sabu ndee samminere laamu.\nCEDEAO na lamndinoo Mali toɗɗagol jaagorɗo arano ciwiljo e waɗugol suɓgo e nder lebbi 18. Kolonel Assimi Goyta toɗɗike jaagorɗo on, o waɗii fodoore wonnde o jonnitay siwilɓe ɓen laamu caggal suɓngo laaɓugo. O aadike fahin, wonnde guwerneman mo Mali saatii heɓude on , ƴetay pehe artirayɗe pottal malinaaɓe.\nOn guwerneman mo Sogel Mayga waɗata na habaa, hay si tawii anndaaka ko hondetuma o laatoto. E nder M5, fedde makko suɓiinde mo ngam laatagol jaagorɗo arano, kawral ngal na famɗi e nder mayre fewdo ɗoo.\nArdu sakkitiindu Gud Lok Jonatan Mali yahraano na haaniri. Si o ruttiki e ngol laawol ɗoo, hooreeɓe CEDEAO fedde leyɗe hirnaange Afrik waɗay mbatu ñannde 19 6ɓuru Ganaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210609-mali-gud-lok-jonatan-arii-%C6%B4ewtagol-pehe-%C9%97e-kolonel-assimi-goyta-dee%C6%B4inay-leydi-ndin","date":"2021-06-20T19:11:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488253106.51\/warc\/CC-MAIN-20210620175043-20210620205043-00122.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5358695388,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5358695387840271, \"fuf_Latn_score\": 0.4480859637260437, \"ffm_Latn_score\": 0.012626231648027897}","num_words":221,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.748,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji Yontere no jaɓɓoo hooreejo OSIDEA\nSaakitaama ñannde :\nE nder kaa Taskaram , min njeewtii e fiitinaaji baɗɗii to Tchad e ndee yontere ha yimɓe mbassi hen pittali\nTo Burkina Faso, caggal njanngu waɗngu ñannde altine yimɓe tato majji hen, kabaaru holliti murtuɓee ɓee mbariɓe.\nTo Dowlaji ndentuɗi Amerik, hooreejo leydi ndi Joe Biden waɗi ciimtol mum gadingol e yeeso depiteeɓe ngam artude e golle mum caggal balɗe 100 ɗii o jooɗi e jappere nde.\nTo Inde, ñaw korona no tampini leydi ndi. Ñalawma fof daɓugol e mayɓe no ɓeydo. Leyɗe kewuɗe nana mbaɗa ballal mumen faade e Inde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210430-kabaaruuji-yontere-no-ja%C9%93%C9%93oo-hooreejo-osidea","date":"2022-07-03T17:09:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104248623.69\/warc\/CC-MAIN-20220703164826-20220703194826-00596.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6365535259,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6365535259246826, \"ffm_Latn_score\": 0.3374379277229309, \"fuh_Latn_score\": 0.01366311963647604, \"fuf_Latn_score\": 0.011287586763501167}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.484,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hee ɗee balɗe mettuɗe, ñalnde alarba 14 deesambar 2022, hooreejo Ndenndaandi Gaana sarii haalannde haawnde yimɓe. He yeeso jaayndiyankooɓe, o wiyi hoɗdiiɓe maɓɓe rewo (woni Burkinaa), ciifondirii nanondiral e fedde konuyankooɓe heeriiɓe leydi Riisi, yoɓee-dawa en (mercenaires). Nanondiral ngal ko yamirde ɓe naatde nder leydi Burkina ngam wallude ɓe falaade jiyaadiyankooɓe. O haali kaa haala ko to Wahigton to o yahnoo tawtoreede batu hakkunde USA e leyɗe Afrik.\nNana Akufo-Addo, Hooreejo Ndenndaandi Gaana teeŋtini wiyi \" Burkinaa rewi ko laawol Mali sosnoo, woni huutoraade doole konuuji Wagner \". On jokki o firi haala makko he wiyde \" Mbeɗe sikki won oogirɗe bannge worgo Burkinaa Wagner yoɓiraa golle mum ».\nNde Nana Akufo-Addo yeewtidta e Joe Baden o holliti mo « ko Burkina waɗata koo ina haawnii ina hulɓinii ». Kono jogiiɗo konngol laamu Burkina, Jean-Emmanuel Wedarowgo jabii mo wiyi \" Alaa ko min mbaɗtata he haala Hooreejo Gaana , ko woni heen ko kanko jogii \".\nBalɗe ɗiɗi pawii heen, laamu Burkina Faso nodditi joɗaniiɗo ɗum to Ankara, Jaagorgal kalfinaangal Geɗe Boowaliije noddi jooɗaniiɗo Gaana nder leydi Burkina. Jaagorɗo ñiŋi haala Nana Akufo-Addo, \"haala mbonka kadi ka wonaa goonga\".\nIna teskaa gila nde Santaafrik e Mali maaldondiri e Wagner (huunde nde ɓe njeddi haa jooni), Mosku yaajnii jeeyngal mum feewde he leyɗe Afrik. Teskaama kadi ɓesnguuji Afrik (teeŋti nder geece renndo) ina njahdi e jokkondirde e Riisi ngam haɓde e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe. Aɓe calii ko konuuji Farayse kuuri he leyɗe Afrik, ndarii darnde koloñaal yiɗde siɓaade ngaluuji leyɗe men.\nHooreejo jaagorɗe yahii Mosku laamorgo Riisi\nGila leydi Santarafrik fuɗɗi, Mali rewii heen, jooni ko Burkina Faso lomi yalnde : waylude jaɓɓal nder jotondire maɓɓe e leydi Farayse. Ɓe njahdaama haa ɓe pelliti yo konuuji Farayse njaltu leyɗeele maɓɓe, ɓe ndoolni ɗoon konuuji Riisi haa teeŋti e Wagner en.\nGila 30 Settaambar nde Kapiteen Ibrahima Tarawele loppiti laamu to Burkina, ngoƴa mum kimmuka ko huccitde he jihaadiyankooɓe sanndolimɓe gila he hitaande 2015. Hooreejo jaagorɗe Burkina Appollinaire Kyelem mo Tembela, yahii Mosku njillu he ndee Altinaare 5 desaambar 2022. O yiyondirii e Mikhail Bogdanof, cukko hooreejo geɗe caggal leydi. Ɓe nanondorii \"aɓe ngardini semmbinde jotondire hakkunde leyɗe maɓɓe\".\nKanko Kyélem de Tembela, o haaliino gila he lewru Oktoobar, o wiyi « Burkina maa yuurnito jotondiral mum e leydi Riisi », o teeŋtini « Maa min eto sarde jotondire amen feewde e leyɗe keewɗe, haa min njiyta jotondire naftooje ledi amen Burkina. Konomin njaɓataa hay gooto ina halfa min ».\nKono wonaa ɗuum Anthony Blinken haali. E miijo makko \"kala nde Wagner naati leydi, lomtotoo ɗoon ko pamaran doole, baasal mum ɓeydoo, kisal ustoo, wonta leydi kalfaandi\". O jokki nde o hucciti he jaayndiyankooɓe o wiyi \"Yahdiiɓe men Afrikinaaɓe yoo mbaɗtu hakkillaaji so ɓe njiɗaa oogirɗe maɓɓe ngujjee, so ɓe njiɗaa hakkeeji aadee nder leyɗe maɓɓe njaɓɓee, so ɓe njiɗaa laamuuji maɓɓe njerɓinee… ndeke ɓe coklaani Wagner so ɓe njiɗaa ɗum fof\".\nKono, Jaagorgal Geɗe Boowaliije leydi Niijeer, Hasumi Masawdu, hollitii waawaa gooqɗin'de ko Hooreejo Gaana haali koo, sabi aɗum haawnii. O ƴelliti daande makko o wiyi \"So tawii Burkina woni ko he ngol laawol, yo ɓe ƴeewto ko ñohetee koo, sabu ko laawol ngol huccaani he peewal..\".\nEɗen teskoo noon, gila Wagner jooɗii Santarafrik e Mali, alaa ko ɓeydi so wonaa reende laamiiɓe hono konuyankooɓe Mali. Ɓe ngaddaani ndeenka nder leydi hee. Fawde fof he Wagner ina hulɓinii, ko ummaade he kalifaandi (Farayse) sakkoo he kesiri (Riisi). Wagner so ɓurii ɗoo saraade, addata ko yerɓere diiwal Afrik Hirnaange oo kala. Wagner ko \"mersuneeruuji\" fotɓe haɓeede no konuuji janani keddiiɗi ɗii kala.\nTesko-ɗen kadi ɓuri waawde haalde ko fayti e Wagner\/Riisi fof ko Amerikinaaɓe. Joɗaniiɗo ɓe de Ngenndiiji dentuɗi (NU), Linda Thomas-Greenfield werliima heen miijo mum, walla mbiyen miijo laamu Amerik.\nKo tagata Burkina ɗaɓɓude ballal Wagner?\nCaggal nde Ibrahima Tarawele yillii Mali, maale ɓadtondiral laamu Riisi ɓeydiima heewde. Burkina wayi ko no Mali nih to bannge ndeenka sabi njanguuji jihaadiyankooɓe baŋ-yoo-baŋ. Eɗen nganndi laamu Burkina huɓindii tan ko ko ina tolnoo 40% leydi ndii, ko heddii koo fof ko jihaadiyankooɓe njiimi heen.\nNde wuro Jibo yanaa ñalnde 24 oktoobar ɗo fotde konunkooɓe 10 mbaraa, addanii laamu Burkina yaaccoraade haaldude e Riisi\/Wagner. E wiyde cewle laaɓaaɗe ko yahata nder laamu Burkina, Ibrahima Tarawele jokkondirii e Asimi Goytaa ngam ɗaɓɓude ballal konu weeyo Mali. Nde wonnoo Mali woƴaa ko hoore mum, alaa ko Burkina heddoraa so wonaa huccitde he leyɗe goɗɗe hono Riisi e Wagner.\nNo Mali nih, Burkina wuurii loppite laamu deggondirɗe, ndeke konunkooɓe Burkina ina katojini e balle e leyɗe ɗo ɓaggii haa mbaawa hisde. Wagner ina waawi addude ngal ballal tawa njoɓdi mum ko oogirɗe kaalaaɗe ɗee caggal nde Hooreejo jaagorɗe Burkina yillii Riisi. Ɗuum woni ko Hooreejo leydi Gana haalata koo.\nNdeke so Burkina yantii he senngo Riisi ina waawi gasde, hay sinno e oo sahaa, alaa baawɗo hollirde dallillaji dariiɗi Wagner inan nder Burkina.\nAamadu Malal Gey","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/01\/01\/wagner-naatii-burkina\/","date":"2023-06-10T00:05:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00777.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8519484997,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8519484996795654, \"fuf_Latn_score\": 0.06441585719585419, \"ffm_Latn_score\": 0.058579880744218826, \"fuh_Latn_score\": 0.02458145283162594}","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.631,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niootii e niantule men\nYontere nde min gaddi e yewtere ko mbiidon ko yowiti e koltu, niantule afrik naabe, boornanteeri men. jewtidiido men wiyete ko Ummu Si. Ko niotoowo mawdo, o joodi ko doo e leydi Senegaal. Mon kedo kadi e yewtere nde niotoowo debbo biyeteedo Alia Bare omo jeya Niger, kadi Jean Kaasim Dembele, niotoowo gorko gummiido to leydi Mali ene ari, Dakar, wouro laamorgo Senegaal, tawtoreede kawral badoowo kala hitande, ene wiye Dakar Fashion Week, ene rendina kala tann niotowo e Afrique.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20190615-niootii-e-niantule-men-ummu-sy","date":"2019-10-21T12:36:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570987773711.75\/warc\/CC-MAIN-20191021120639-20191021144139-00292.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7497243285,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7497243285179138, \"fuf_Latn_score\": 0.11841953545808792, \"ffm_Latn_score\": 0.031205790117383003, \"rwo_Latn_score\": 0.030275939032435417, \"wol_Latn_score\": 0.018474431708455086}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal remoobe nder Lesdi Naajeeriya (RIFAN) wi fuddan wurtinki maaroori yaaki Lesde yaasi ngam yiiki duudal maari haa Lesdi ndin.\nSecreteriijo hooreejo kawtal ngal lisal Jihawol Kano RIFAN, Ado Hassan, kanyum on suuditi bana ka'a nyennde salaasa bee wiiki Lesdi Naajeeriya laati arana nder Lesde burdude remki Maaroori ha Africa.\nNgam niiman on hokki mo sembe wiiki fuddan wurtinki yaaki Lesde yaasi.\nHasan mani walliinde bankiiru mawndu ndu CBN bee wurtinki cede kewde ko hewtani billionji ngam shaanu ndemri, non kadi O lati bolide tokka biyaadi 'en bee wiiki maarooje den ko ardiido Buhari omtido no dum je taskaramka waddi tan.\nHaa ragare O lamsika bee wiiki ngomnati besdan tiinaare haro yiiki be besdi rufayontaaku hedi shaanu ndemri maaroori nder Lesdi Naajeeriya nden tabitina no cede maaroori sorirte ustaama.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/21\/rifan-taskani-wurtinki-maaroori-yaasi-lesdi-naajeeriya\/","date":"2022-12-06T05:10:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00231.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9880353808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9880353808403015, \"fub_Latn_score\": 0.011847742833197117}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.971,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi'de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal.Jokku Taro\nCategory Archives: Daartol Afrik\nMansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa he daartol. Ɗuum wonaa deftere balliftooɗo Afrocantrist hesere jaŋtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende celebritynetworth.com e kuɗol Brian Warner, yaltini ɗum ñalnde 13\/10\/2012.jokku taro\nKo he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go'o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin'de ɗemngal Pulaar.Jokku taro\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).Duuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum.jokku taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo Senegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci wammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde Haalpulaar en e Jolfuɓe.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-afrik\/","date":"2023-02-07T10:45:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00242.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8881351948,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8881351947784424, \"fuf_Latn_score\": 0.04418693482875824, \"ffm_Latn_score\": 0.039649173617362976, \"fuh_Latn_score\": 0.024877900257706642}","num_words":353,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.807,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Battane soppugol leɗɗe e yoorugol ladde e ngurdam neɗɗo\nSaakitaama ñannde :\nE oo ɗo taskaram Abdullay e hoɓɓe makko yewtat ko yowitii e soppugol leɗɗe e nder Afrik, Ɗum no usta pitaaji e sukkugol leɓɓe e nder ladde nden. Holko ɗum waawi battinde hannde e ngurdam neɗɗo so ladde waasi leeɗe mayre, so nde yoorii ? Holno ɗum haɓirtee haa nde hecciɗa?","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210630-battane-soppugol-le%C9%97%C9%97e-e-yoorugol-ladde-e-ngurdam-ne%C9%97%C9%97o","date":"2021-09-18T15:59:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056548.77\/warc\/CC-MAIN-20210918154248-20210918184248-00602.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7770240903,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7770240902900696, \"ffm_Latn_score\": 0.19677479565143585, \"fuf_Latn_score\": 0.015986088663339615}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.737,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo diplomasiiyaaku Lesdi Kanada, Chérif Mahamat Zene, dali golle muudum ngam ardiido Junta do hokkamo kuude ko haanday O huuwa.\nAnndinoore nden wadaama on wakkati be wadanno bolindiral narral hakkunde mabbe.\nChérif Zene goddo on mo habdannta ngomnati dow ko laarani narral tefre joonde jam haa galluure Doha iga 8th August beenanta kawte Turtube.\nNgam tiinaare maako on wadi turtube wabbe fuddi joonde narral (DNIS), hewtrani lewru saallinde do wade haa N'Djamena ngam be wada Cubi laabdi goongaraaji.\nCherif wi dereeeji saawudi kalimaaji cembiddi bindaangol Ardiibe Sooja'en gooto nder mabbe woni Mahamat Idriss Déby Itno, yerbaama warki tomaako ko tekki yerbeeki bana ni nden sappimo dow O huuwa kuude goddi di wala ndungayre nden naa kuude maako non on wadi sanadu dalki kuude maako.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/21\/hooreejo-diplomasiiyaaku-haa-lesdi-kanada-dali-golle-maako\/","date":"2022-12-06T03:11:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00235.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999653697,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999653697013855}","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hikka kadi winndooɓe Fooyre Ɓamtaare mbinndii no moƴƴi ngam tawtoreede kawgel ngel e keewal. Malal Sammba Gise e Aamadu Malal Gey keɓii heen njeenaaje e innde mum.\nGoomu toppitiingu peccugol ngaluuji ballal gollotooɓe e jaaynirɗe laamu e keeriiɗe leydi Muritani hollitnoo puɗɗagol ndaartude njeenaari jaayndiyankaagal labaandi ko ñande 25 seeɗto (avril) 2023, to ñiiɓirde Ardorde Toownde Jaaynirɗe (HAPA).\nKawgel hikka ngel, faatunoo ko e Pinal Muritani. So tawii ko binndol foti haaɗde ko hakkunde teemedde joy (500) e ujunere (1 000) helmere, so rajo maa tele waasa ɓurde hojomaaji tati.\nNjeenaari ndii rokkiraa ko ñande 11 duujal (mee) 2023, e tawtoreede jaagorgal jaŋde rowrowre e wiɗto ganndiwe Mohamed Lemin Wul Abey Wul Seek Elhadraami. Nder haalannde makko, o hollitii ngalu mbaɗeteengu e kawgel nguu, jeyaa ko e faandaare hooreejo leydi ndii wallitde jaaynirɗe leydi ndii, foti ko ɗe laamu ɗee maa keeriiɗe. E tee, maa heblooji njokku yuɓɓineede, ngam wallude jaayndiyankooɓe, ngati njogitaari maɓɓe kisal ko ngootiri, jogaade mbaawka jaayndiyankaagal.\nJaayndiyankooɓe heewɓe njeytoraama e kawgel ngel, « jaaynooɓe ɓurɓe ŋarɗude golle to binndol, to haala walla to wideyoo », ngardii tawii ko e nder ɗemɗe ngenndiije ɗee kala yantude e Arab kam e Farayse. Hitaande fof, keewal waɗooɓe kawgel ngel ine ɓeydoo, kono kadi, hikka sahtooji ɗii ɓuri saɗtude, daawe deweteeɗe, sarɗiiji dokkooji jaayndiyanke oo kawgel ngel ine saɗti no feewi. Goomu ñaawooɓe ɓee, mbaɗti jooni ko ittude innde neɗɗo oo so ine cahtoo. Laabi sahtooji ɗii ine njuuti e wiyde maɓɓe wonaa tan juumtugol ɗemngal, ko alaa e sago jaayndiyanke oo ɗooftoo celluka ɗemngal ngal, moƴƴina hitowol ngol ekn.\nKo nih njeñtudi kawgel ngel siforii :\n1. Pulaar : to binndol ardii ko Malal Sammba Gise, (Fooyre Ɓamtaare) rewi heen ko Aamadu Malal Gey ( Fooyre Ɓamtaare)\nto Rajo ardii ko Umaar Alhajji Caam (Golal Média), to Tele ardii ko Sooyaa Wat (tele Muritani) rewi heen ko Wan Muusaa (tele parlamaa).\n2. Soninke : to rajo ardii ko Maaro Buuna Jagana (rajo Muritani)\nto Tele, ardii ko Siidi Mohamed Jagana, rewi heen ko Kajjata Koytaa (Tele Muritani)?\n3. Wolof : to rajo ardii ko Huleymata Sal (rajo Muritani).\nDuuɓi tati hikka, ko HAPA ƴettunoo pellital tawtinde ɗemɗe ngenndiije e ngel kawgel, tawi kadi rewdaa ɗoon ko Jokkorde Pelle Pinal Muritani, ñaaginoonde yo ɗemɗe ngenndiije ɗee (Pulaar, Soninke e Wolof coɗe he kawgel ngel, Arab e Farayse tan mbaasa heeroraade ɗum. Ndeen ne dey, ko faamaamuya yuumtungo ka ɗeen pelle njogii e teskaade keewal saaktooɓe kabaruuji e ɗemɗe ngenndiije e wonde ɗum kadi mosol ɓamtorde heen ɗemɗe ɗee duñi Jokkorde Pelle Pinal ɗee waɗde ngal ɗoon taaɓal pattamlamiwal, gootal e garwanɗe mayre ɓurngal teeŋtude ngam ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije Muritani. Gila hitaande 2021, nde HAPA jaɓani Pelle Pinal ɗee, wooraani ngol ɗoon laawol. Jaayndiyankooɓe ɗemɗe ngenndiije ɗee, puɗɗiima dakmitaade mbelemma ngel kawgel, e tee ne, faamaamuyaaji mumen ɓeydiima luggiɗde e goongɗinde ndeke kala dokkuɗo jaayndiyankaagal hakke mum, huɓindii gootal e ɗemɗe ngenndiije ngal saaktata ngal, jommbaani yiya njeñcudi mum. Ndeen noon, jaayndiyanke oo ine foti siftorde ɗoo, hiraande ko jamma ñaametee, kono ko gila ñalawma fewjatee. Kanko jaayndiyanke oo, o fotaani wonde tan « jaayndiyanke kawgel » woni hofde juuɗe mum fotde hitaande, ɗacca haa HAPA waɗa eeraango kawgel ine woodi, ruttoo e jaayndiyankaagal. Hono no fettiyanke nih, so yiɗii mbaawka mum fuku ɓeydoo wonaa ñande kiwondiral softikintoo, fuɗɗotoo waɗde coftal ɓalli, hono no janngoowo ndaartoowo Bakkaa nih, wonaa ñande kawgel Bakkaa waɗata ekkorɗe.\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/05\/30\/kawgel-hapa-%C9%93uraa-nar%C9%97ude-binndol-haala-maa-wideyoo\/","date":"2023-10-04T03:02:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00211.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4840655923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48406559228897095, \"ffm_Latn_score\": 0.3367687165737152, \"fuf_Latn_score\": 0.08481784164905548, \"fuh_Latn_score\": 0.07686474919319153, \"fuq_Latn_score\": 0.01619221456348896}","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.448,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: heɓogol ndiyam laaɓuɗam e nder Konakiri no saɗti sanne\nSaakitaama ñannde :\nGine heɓugol ndiyam laaɓuɗam no sattani yimɓe ɓen tentinii hoɗuɓe e nder nokkeeli goɗɗi to saare Konaakiri. Hoɗuɓe ton no wullitoo anngal woodeede ndiyam. e Bi'ol haaloowo e innde sosiyete toppitiiɗo sennditugol ndiyam, hitaande kala hiɓe senndita miliyonji 65 liitir kib. Kono ɗum haɗaali hoɗuɓe seraari Konaakiri daway niɓɓay ɗaɓoygol ko ɓe hebbinira bidonji maɓɓe. jantoore Mammadu Aadama JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210420-gine-he%C9%93ogol-ndiyam-laa%C9%93u%C9%97am-e-nder-konakiri-no-sa%C9%97ti-sanne","date":"2022-08-19T23:58:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882573849.97\/warc\/CC-MAIN-20220819222115-20220820012115-00579.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7810047269,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7810047268867493, \"fuf_Latn_score\": 0.183752179145813, \"fuh_Latn_score\": 0.025432439520955086}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.839,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngon-ɗen ko e leegal Arafat, ko dille cente cente yimɓe jogiiɓe bidoŋaaji, siwooji dogdognooɓe ine njiyloyoo ndiyam. Halimata Gise, debbo koriiɗo dañde ndiyam, e wiyde makko soforeeɓe bamɗi yeeyooɓe ndiyam ɓeydii coggu barille mumen.\nTeskaama gila nde ndiyam kuppi faade jooni, gollotooɓe heewɓe hatojinɓe e ndiyam ndartinii golle mumen ɗoo e laamorgo ngoo. Usmaan Caam ñootoowo paɗe teeŋtinii hay so jippiima ine horoo dañde ndiyam ko ɓuftii.\nŊakkere ndiyam huuɓtidinnde nder laamorgo ngoo, woni hannde ngoƴa mawka ɗum saabii yoga e sarɗiyankooɓe njuɓɓinii jeewte ngam wiyde Ghazwaani e laamu mum poti ko woppude laamu nguu ngati ngalaa hattan tammbaade maa ñawndude caɗeele dookotooɗe ɓesngu leydi ndii. Khaali Jallo sarɗiyanke batirde ngenndiire Muritani. Ine artana en, e fekkuru ndiyam.\nE wiyde jaagorgal diƴƴe sabaabu taƴgol ndiyam ɗam ko toɓooli doolnuɗi, garɗi ɗee balɗe e pakitgol loopal ɓakke nder diƴƴe Senegaal haa 70 ujunere m3 ine ustoo ñalawma fof, tawi wonnoo ko 130 ujunere m3 ñalawma fof.\nSiftinde subaka hannde oo, hooreejo Muritani waɗii njillu mbettungu to diiwal Trarza saraaji Kormaseen wuro ɗo ndiyam ummortoo Nuwaasotnaaɓe ngam anndude hol ko waɗi ndiyam ŋakkude?\nCiimtol: Jaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/nakkere-ndiyam-huu%C9%93tidinnde-laamorgo-nuwaasot-ciimtol-jaayre-pinal-jp\/","date":"2023-09-28T07:27:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510368.33\/warc\/CC-MAIN-20230928063033-20230928093033-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8733124733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8733124732971191, \"ffm_Latn_score\": 0.07764679938554764, \"fuh_Latn_score\": 0.04592711105942726}","num_words":182,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.787,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Artemis 1 rewata ko e lappol Apollo 8 rewno faade to Lewru, kaan woni laana ngadiika jolnude yimɓe faade to seraaji Lewru e bowte 1968.Laana Oriyon njogorka lotteede ñalnde hoore biir (aset) ka maa yawtu Lewru fotde ujunnaaje capanɗe kilomeeteer.Maa ka wallitoro fooɗngo Lewru ngam ɓeydotoraade njaaweeki, haa ka yawta Lewru fotde 70 000 kilomeeteer. […]Lire la suite Daawe lappol Artemis 1\nÑalnde altine 29 juko ()août NASA ina jogori lottude laana ka jolnaani yimbe faade to Lewru, e eɓɓoore lappol biyetengol Artemis, lottata laana kaa ko lottirgal (fusée) ɓurngal doolnude e Aduna, SLS (Space Launch Systen: Yuɓbo lotto to weeyo), nisre maggal ko tonuuji 2600, tooweendi maggal ko meetereeje 98. Woni faandaare maɓɓe ko ƴeewndo, e […]Lire la suite Lappi Artemis, ruttaade to Lewru e yeesu mum\nKoode gadiiɗe jalbude walla woodde njiytetee ko hakkunde duuɓi miliyoŋaaji 250 e 350 caggal Dawaa Dawi (Big Bang), ko ndeen koode gadane petti haa njayni e niɓɓere, so en njiɗi mbiyen ko ngaan saanga woni weetndoogo tageefo walla faru (univers).Ko ɓooyaani, won wiɗto waɗa e lilluɗe (galaxies) jeegom ɓurɗe ɓooyde, wadde ɓurɗe woɗɗude en, limoore […]Lire la suite Koode gadane.\nLillungal men Fedannde Malaaɗo waɗi ko hakkunde 200 e 400 miliyaar hoodere (naangeeji), kono ina annda kala heen hoodere ko wanngatoonde wuddu lillungal ngal haa fiya feggere, kadi njaaweendi banngagol ngol fawi ko e doole bippogol fooɗngo faade to wuddu to, e mooɓre hoodere nde. Nde annduɓe ƴeewtindi, ɓe ɓeti njaaweendi koode keewɗe, jeyaaɗe e […]Lire la suite Ko ɗaminiɗen James Webb ina wirnitana en e ɓakdi ɓaleeri?\nNatal ngal mawɗo leyɗeele dentuɗe Amerik holli en hanki jamma, ko natal gadanal ngal niiwnorgal James Webb nultiri en, e mbaadi ndi en meeɗaa yiyde, e seeɓde e laaɓtude, ko patel tan e ndoogu holla ɗo, kono ko woni heen e lilluɗe ɓooyɗe ina heewi, lilluɗe gadane, hedde duuɓi miliyaaruuji 13,5 lewndu caggal, niiwnorgal James […]Lire la suite Natal niiwnorgal James Webb gadanal\nNiiwnorgal keerol moɗoore walla keerol baɗe (horizon des événements) ko gaccungol lehe jamɗe niiwnorɗe (antennes paraboliques) liggidtooɗe e sahaa gooto, haa waya no lahal gootal ni, lahal potngal no ɗaŋre men Ngaawe ni, woni faandaare waɗirde noon ko ngam heɓde natal laaɓtungal moɗoore walla wuddere ɓaleere, ko goonga, moɗoore kam alaa ko iwata e mum […]Lire la suite Niiwnorgal moɗooje\nNanngal Lewru niɓɓal waɗata ko e doge nay:– Daawal niɓniɓel e dow Lewru, ɗuum yiyotaako, walla alaa baawɗo teskaade ɗum.– Daawal niɓɓere e dow Lewru, ɗuum firti ko ndu naatii e mbeelu Ngaawe niɓɓuru ndu, kono mbeelu ngu suwaa huuɓtidin'de ndu.– Daawal ɗo Lewru naatata e mbeelu Ngaawe haa laaɓa, ndu niɓɓiɗa walla iirɗa no […]Lire la suite Ko woni nanngal Lewru?\nFedde Ameriknaaɓe to weeyo, felliti jokkude golle baale ɗaŋeewe 7 e baagal deegowal gootal, ɓaawo ƴeewndo.Juutnan'de baale daawal golle ko huunde nde seeraani e waɗde kala nde ɓe teskii won'de baagal ina moƴƴi taw, ina waawi jokkude golle, ɓe ɓeydant ngal.Baage keewɗe ngolliima ko ŋarɗi e nder lappol majje, kaaɗtudi nguurndam majje, won e majje […]Lire la suite Baage ɓeydanaaɗe daawal golle\nKo nawata ɗee geɗe e ndoogu? Dirtugol koode e nder jamma.Ɗaŋre men Ngaawe ina yirlo e hoore mum haa arta ɗo wonno e nder jamɗe 24, nde yirlorto ko ummoraade hirnaange faade fuɗnaange.Ko ɗuum waɗata men yide kuule asamaan ina ummoo fuɗnaange paya hirnaange, luundi jirlagol ɗaŋre men ndee, gila e koode, haa Naange, Lewru […]Lire la suite Dogdu kuule ndoogu (asamaan)\nHol ko woni nder moɗoore walla wuddere ɓaleere?To ɓernde mayre to? Sikke alaa hay dara, ko ɓolal (vide).Hol ko heɓata ko ɓocciti yurkoyi nder moɗoore?Hol ko woni nder? Hay dara.Ko ɗoon kaawisa o ɓeydoto, so wiyaama hay dara alaa nder, alaa ko ɓeydata nder hay huunde, sabu nder seerataa e ɓolɗude, hol no ɗum aaɓnorto?Ko […]Lire la suite Moɗoore walla wuddere ɓaleere","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/page\/2\/","date":"2023-01-28T16:36:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00608.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8298140764,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.829814076423645, \"fuf_Latn_score\": 0.07239793986082077, \"fuh_Latn_score\": 0.06771089136600494, \"ffm_Latn_score\": 0.019425658509135246}","num_words":612,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.786,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ibrahim Shekarau (o ɗanyaama 5 Jolal 1955) un ministajo ilmu leysdi Naajeeriya kiiɗo ɗembo ngomnajo Kano nɗer Hautugo Naajeeriya o cubtaama ngomnajo Diiwal Kano haa nɗe ɗiɗi o cubtaama ɗer Sedto 2003 ɗen o fuu'utugo cubteeki ɗer Sedto ɗungu 2007. O mambaajo partie keesun biaɗun New Nigeria People Party (NNPP). E mo ɗer teefooɓe jooɗorgal laamu leysdi Naajeeriya ɗer cuɓaal gaaɗaagal mobgal Naajeeriya ɗebe cuɓaal 2011.[1]\nTaarihiwol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nShekarau un ɗanyaamo anyuumo ɗer ɗi Kurmawa quartaare ɗun Kano, mo ɓiɗɗo mo taaduugal polisjo O jangi eɗe gidan makama jangirde primarie duuɓi 1961-1967), ɗen Kooleejiwal Kano ngal luumorde ɗin nduubi (1967-1973) e himmirde Janngirɗe Ahmadu Bello ngoonɗe Zariya (1973-1977. Inaare ɗemoo heeɓi digiriwal maako artungal e fannu janɗe mathematics. Ɓaawo timminki digiriwal maako o huuwi e jonɗe gollitowo komo fuɗɗa janginki e Janngirde Wudil no modibbo janginowo mathematics nɗer duuɓi 1978. Duuɓi ɗiɗi gaɗa ɗon o lattake princifaljo e jangirde famar de ɗe Wudil.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Ibrahim_Shekarau","date":"2023-10-04T12:39:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511369.62\/warc\/CC-MAIN-20231004120203-20231004150203-00514.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9981705546,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9981705546379089}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo maatootiro mo lesdi Najeriya, wangini mettungol muudum be no ceede internet malla data naawiri nder lesdi Najeriya.\nO wi haa jooni Najeriya'en botoray lattuki mabbe naftiroobe laabi maatootiro zamabu di internet ngam yiiki jomorli di ngala ha fedi di kompaniiji maatootiro nder lesdi jommata naftiroobe laabi mabbe nde weeti fuu.\nHaala ka wanginaama on baawo urtuki eagotowol kompaniwa widito nga lesdi Ingila noddetenga Cable,, nga andini lesdi Najeriya limtaaka nder lesde Afirka sappo 10, hevrooje internet koydum.\nNon Ali Pantami angini mettungol muudum be yiiki Najeriya en yattube miliyon 174 on naftirta Internet nder lesdi ndin ko rahotowol ngol holli amma be haynanaaka sam.\nO umri hukuma kakkilanoowa harkaaji maatootiro ka lesdi Najeriya yawna jòdita be kompaniiji matootiro gondi lesdi ndin ngam yiiki Najeriya en ustanaama naawol Inrernet dum be ngiidata jotta.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/10\/26\/minista-noddi-njobdi-internet-lartee\/","date":"2019-12-14T13:51:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541157498.50\/warc\/CC-MAIN-20191214122253-20191214150253-00071.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990573525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990573525428772}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Sanɗaaɓe Fulɓe to jaaɓi haaɗtirde Gaston Berger mo Sannaar (St. Louis), ene ngoowi waɗde ñalawmaaji pinal. Hikka ne ɓe luutnaani aadi maɓɓe e mawninde Pinal Fulɓe e miijtaade e hol ko jogori wonde janngo Fulɓe he o aduna mo pine julyultondirɗe; o aduna mbaylaandi e keseamhesaagu, mo karalleeje kese e gannde ƴellitortoo subaka kala no huɗo ndunngu.\nÑalawma o hawrii kadi hikka he lewru Mbooy, ndu ngannduɗaa jeetati mum ko ñalawma winndereyeejo rewɓe, hayso tawii kamɓe ɓe cuɓii ko ñalnde Hoorebiir, sabu mum wonde ñalawma fooftere. Mbele wonaa nii ko noon wonnoo aada mawninoode ñalawma rewɓe he puɗɗorɗe mum, hade mum daaƴeede e ñalawma 8 Mbooy, ko waɗeede he nder ñalndi fooftere battindiiɗi he nder lewru Colte, sabu ñalawma mo ɗum adii mawnineede wonnoo ko 28 Colte, 1909, to New York. Ndeke eɗen mbaawi wiyde faayiida o tan ko siftorde e mawninde hareeji caɗtuɗi ɗi rewɓe kaɓaa mbele jojjanɗe mum en he kala fannu ene mbaawa yooltaade. He kala leydi, e kala nokku mo woni kala mawninirii ñalngu nguu no welira. Sukaaɓe rewɓe e worɓe sanɗaaɓe fulɓe UGB cuuɓiima mawninde ñalawma oo he mbaydi ndi ene addana ñalawma oo heddaade he daartol.\nCaggal pijirlooji, ko wayno Fugu koyngal hakkunde Fulɓe e Seeraraaɓe walla hiirde pinal, sanɗaaɓe UGB cuɓii ko jaɓɓaade Hajjaa Hapsatu Yero Dem, ɓurɗo lollirde Jinnda Dem ngam yeewtanaɓe tawa ko he tiitoonde: \"Pinal Fulɓe Kesemhesaagu\".\nCaggal yeewtere juutnde, alɗunde, finndinoore kadi heewnde wasiyaaji, ɓe ngarii kadi he laaɓndal e jaabowol. Sukaaɓe ɓee caggal nde kolli weltaare mum en ɓe kollii jeewtannooɗo o wonnde kala no ɓe ɗiminorinoo maa yeewtere ndee way, nde diwtiiɗoon e heewde nafoore. Kono kala gannduɗo Jinnda Dem ɗuum bettataama he makko nde tawnoo ko huunde nde woowi, nde anndi kadi o woowi yeewtude e hirjinde.\nHe nder laaɓnde sukaaɓe ɓee, ɓe kolli heen ngoƴa maɓɓe he holno waɗatee haa Pulaar waawa tammbaade gannde e karalleeje kese? Kono Hajja Hapsatu Dem anndiniiɓe tan ɗuum ko kamɓe yontannde hawruɓe e ɗuum kadi Allah rokki ɗum en janngude jaŋdeeji toowɗi ɓee poti daraade mbele ene wona. Kono ɗuum fof e wayde noon, yoɓe nganndu ɓe peranaama laabi, sabu ko wayno Ibraahiima Malal Saar en won ko puɗɗii gollaade heen, Dr. Mammadu Faalil Sih en perii lawbi heddi ko ɓe ngara ɓe ndewa heen ɓe njokka ɗeen golle ɓe ƴellita ɗum kamɓe ne.\nÑalawma Pinal oo he kuuɓal, wonii ñalawma paayodinɗo, belɗo. Pinal Fulɓe e mbaydiiji mum keewɗi holliraama heen, kadi denɗiraagal hakkunde Fulɓe e Seeraraaɓe wuurtinaama heen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/14\/nalawma-pinal-san%C9%97aa%C9%93e-ugb-cu%C9%93iima-jinndaa-dem-ngam-yeewtana-%C9%97um-en-he-to%C9%93%C9%93ere-pinal-ful%C9%93e-e-kesemhesaagu\/","date":"2023-09-29T06:39:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510498.88\/warc\/CC-MAIN-20230929054611-20230929084611-00716.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5230562091,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5230562090873718, \"fuf_Latn_score\": 0.193097785115242, \"fuh_Latn_score\": 0.19045229256153107, \"ffm_Latn_score\": 0.08768796175718307}","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.367,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Africa Fombinaari Cyril Ramaphosa wi nasaraaku hebaama sanne haa waylaari Lesdi Mozambique bawti yerbuki sooje'en ngan walla habda bee turtube haa giifakan.iga hitaande yawtunde.\nRamaphosa, suuditi haalakan haa joonde dowko laarani shaanu rento dum wada (SADC)\nmusamman dowko laarani jahargal yeeso rento musamman haa bakkeeje den.\nKawtal ngal SADC wadi dabareeji kanndudi haro yerbaaki sooja'en ko hewtani ujineeje 3,000 ngam wadda ragare fitnaaji kabe haa giifakan.\nO wi \"iga ko yerb sooja'en ben jam hebaama,\"\nArdiido on Ramaphosa suditi haalakan ha galluure Malawi laamorde Lesdi Mozambique.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/12\/adiibe-lesde-afrika-fombinaari-wadi-giidal-shaanu-rento\/","date":"2023-02-06T15:28:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00531.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.967437923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9674379229545593, \"fub_Latn_score\": 0.03136737272143364}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.91,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Juppuɗo yontere Aamadu Baro Bah cosɗo fedde njayniyanke huutortooɓe demgal fulfulde\nPublié le : Modifié le :\nAmadu Baro Bah yuppi yontere nde. Sabu o dañi eɓɓo, walle mbiyen miijo wad ngo fayida woni Cijp (convergence internationale des journalistes poulaarophones). Firti : dental njayniyanke huutortooɓe ɗemgal fululde. Omon ɗoo e njayde Rfi fulfulde ngam haalde holko addi ngo miijo e holko ɗaɓɓata. O haali kadi alkaali batu ngadanol ngol mo gandouɗa hawrata ko e ñalawma sappo e nay lewru deesaambur e hitaande ndu. Njaayniyanke heewɓe ummiiɓe e leyde keewɗe Afirik maa tawtore ɗum e wi'i Amadu Baro Bah.\nFulfulde faaminiinde :\nYontere nde, Issa Jallo addi ko helmere \"ngesa\". O addi bandooji keewɗi fii wallude en paamen ɗume won ko fulfulde wi'ata \"ngesa\"\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-10","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/emission\/20191110-aamadu-baro-bah-cosdo-fedde-njayniyanke-huutortoobe-demgal-fulfulde","date":"2020-02-25T07:01:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-10\/segments\/1581875146033.50\/warc\/CC-MAIN-20200225045438-20200225075438-00423.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9025738835,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9025738835334778, \"fuf_Latn_score\": 0.06888483464717865}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.097,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.938,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Laamiiɗo Kano, Muhammadu Sanusi II wambi ɓaawo jabruɗe ngomnati lesdi Naajeeriya ɗe ombuki keeri lesdi ndin hakkude maari be lesɗe keddiraaje, bana Niger, e lesdi Benin.\nSanusi, nde haalidanno be kubaru'en ha faada mum nder gallure Kano, andini ɗatal ngal kangal on tan tokketee fadda natuki e wurtuki areeji na dow dungaye, nden wallitan ha tabutunki ɓiɓɓe lesdi ɗo naftira ko tafaa nder lesdi eko rema nder maari bana nyamduuji.\nHooreejo bankiiru lesdi mawndu ɓoymaajo lattuɗo cuusu her ande kilantaaku riskuuji lesdi aybini no jomorli yobratake no handi nder lesdi jotta.\nO sappi bee no areeji waagirtee ha fomondelesdi keddirandi ndi Cotonou nder lesdi Benin, amma ɗe fuu ɗe naadee Naajeeriya her corke ko luuti yoɓuki jomorli ɗum O wi naa hayru sam ha leddi ko ndiyee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/09\/21\/ombuki-keeri-wallitan-najeriya-laamii%C9%97o-sanusi\/","date":"2019-12-16T07:35:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541318556.99\/warc\/CC-MAIN-20191216065654-20191216093654-00115.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9827264547,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9827264547348022, \"fub_Latn_score\": 0.017106596380472183}","num_words":127,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce wonnde ko kanum en ndarii he felo jojjitde hakke aade.He beete hanki, sukaaɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njippiima he dow laabi ene mbaɗa seppo ngam hollude mettere mum en he ooɗoo ñalawma 28 Jolal, potnooɗo won'de maanditaare jeytaare ndimaagu leydi Muritani.Jokku Taro\nCategory Archives: Joljole\nÑalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.jokku taro\nÑalnde Aljumaa\/Mawnde 23 Morso, 2021 maa fijooji Olympic 2020 (pijirlooji Olimpik) uddiit to Tokyo lesdi Japon. Eɗen nganndi ɗuum fotiino waɗde gila rawane, 2020, kono sabu reentaade mboros Koronaa wirisi oo addanino ɗum yoweede. Fotde jonte ɗiɗi pawɗe (haa 8 Juko) leyɗeele aduna ɗee kala ene kawra ngam waɗɗe pijirlooji coftal ɓalli.jokku taro\nHooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nLala Jallo \"jeewo mali\" wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.\nKolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.jokku taro\nJaari Soh (Diary Sow) mo majjugol mum, jonte jawtuɗe ɗee, addannoo Senegaal fof dillude, artii Ndakaaru hannde Aljumaa, 29 Siilo, so en tuugniima he kabaruuji yoga he jaayndeeji leydi ndi. Jaari ko suka dewbo pullo Senegaalnaajo mo duuɓi 20, cuɓaaɗo laabi ɗiɗi, 2018, 2019, wonde almuuɗo ɓurɗo heɓtineede he nder Senegaal. Ɗuum jibinaniimo njeenaari laamu Senegaaal (bourse d'excellence) ngam waawde jaŋngoyde to duɗal keblorgal Louis-Le-Grand to Paris Frayse.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2022-01-20T16:59:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00013.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8922126889,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8922126889228821, \"fuf_Latn_score\": 0.04058164358139038, \"fuh_Latn_score\": 0.040155041962862015, \"ffm_Latn_score\": 0.02462390810251236}","num_words":404,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.736,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 05\/11 Pulaar ina janngee, ina winndee kaaɗtudi hannde e nder duɗe, dingire galleeji e nder birooji, kono hol ɓeen tarooɓe, winndooɓe e huutortooɓe binndi pulaar? Mbela ko wiyeteeɓe \"intellectual\" en wolla ko wiyeteeɓe \"analphabet\" en?\nNdaw ko jari haala!\nMo naati e nder duɗe toowɗe janngirɗe, birooji toowɗi laamu e kala fannu, maa taw toon ɓiɓɓe fulɓe haalooɓe kala ɗemngal. Mo naati Washington, maa yii toon fulɓe ƴakkooɓe engele haa wayi no Abraham Lincoln en; mo naati Pari, maa taw toon haaƴooɓe farayse haa nanndan maa e Mitterand, haalaaka Espaañ wolla Almaañ.\nBiɓɓe fulɓe ina mbinnda, ina tara kala ɗemngal kono wollaahi wota naamno nde gooto e maɓɓe winndata innde mum e pulaar wolla nde tarantamaa winndannde nde kelmeendi noogaas. So a reenaaki ko njembitere, ɗojjo e becce muusooje mbaratamaa jaleeɗe.\nKono so o a arii daral baali caarooy to Ndakaaru, gacce mbarete so o etiima toownude kufuna e dow ɓeen aynaaɓe haa nde mbiyɗaa yoo ɓe mbinndane Pulaar. Ko celluka Pulaar e binndi payɗi ɓe poccirta e dow hoore maa haa nanndaa e ngori baɗɗo ɓuraa waawde jine gajje.\nJooni noon, hol gonɗo humam-binndi? Mbela ko jannguɗo farayse mo anndaa ɗemngal mum muynangal wolla ko jannguɗo muynangal mum, mo waawaa caɓɓangal tuubakiri?\nHay so tawii miɗo famɗi ganndal ne, miɗo yaakori kam wiyetee humam-binndi ko mo anndaa binndol kono kadi wiyeteeɓe ɓee \"intellectuel\" en, yiyaaka heen hay gooto baawɗo ɗemɗe janngeteeɗe ɗee fof; ndeke joom mum kala ko janngi, won ɗemngal ngal woppi. Ko oo kasaara addani mi naamnaade: hol tigi gonɗo humam-binndi? Mbela ko jannguɓe ɗemɗe tuubakiri welsindiiɓe Pulaar wolla ko jannguɓe Pulaar ɗuurniiɓe tuubakiri?\nÑaawoore heen Almuudo Ngay ina raɓɓiɗi: humam-binndi kay ɓuraani dañɗo wakkaade bakkaloriyaa mum, master degree mum, e doktorat ɗoon ɗo aynaaɓe sardi Koɓillo (ko ɓeen ɓurmi suusde) ɓuri ɗum ganndal e pulaar.\nPulaar hannde winnditee e kala nokku, mbela yontaani nde \"intellectuel\" en nduttotoo e janngude ɗemngal mum en haa ɓe natta won'de humam-binndi en? Mbela yontaani nde ɓeen \"intellectuel\" en njanngittoo ɗemngal mum en haa ɓe mbaanjitoo gannde maɓɓe kañum e defte ɗe ɓe mbinndi, sabu Aamadu Hampaate Bah won ko haalnoo. O meeɗiino wiyde: \"jamaanu hannde woni ko e hakkunde yontaaji ɗiɗi cemmbolinɗi; yonta joom gannde ɓaleeɓe jiilotooɗo ɗo resndi ganndal mum gila yahaani, kañum e yonta cukaagu arooyu yiiloytoongu gannde hanki ngo jogoraani anndude ɗo iwaa saka ɗo fayaa.\"\nJannguɓe tuubakiri, Pulaar ina yiɗi janngooɓe kono roŋkii dañde almudɓe. Sariya heen Ngay, ko ngartee e suudu baaba, muynon enɗam sabu hay so fayannde galleeji men hannde heɓotoo ko e tuubakiri, alaa ko ɓuri enɗam ɗemngal welde saka denndaɗam e leyɗeele 17 e ko fawi.\nBinndol Almuudo Ngay Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=582:pulaar-hakkunde-joom-en-birooji-e-agaae-baali-hol-heen-gono-humam-binndi&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-20T04:36:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698289937\/warc\/CC-MAIN-20130516095809-00059-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4775661528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4775661528110504, \"ffm_Latn_score\": 0.21587154269218445, \"fuh_Latn_score\": 0.1563146561384201, \"fuf_Latn_score\": 0.1363348513841629, \"fuq_Latn_score\": 0.01189173199236393}","num_words":478,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.385,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User hr-1\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User hr-1\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User hr-1\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_hr-1&oldid=18512\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_hr-1","date":"2021-01-15T17:48:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703495936.3\/warc\/CC-MAIN-20210115164417-20210115194417-00718.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5145507455,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5145507454872131, \"wol_Latn_score\": 0.06747293472290039, \"gsw_Latn_score\": 0.04480546712875366, \"ltz_Latn_score\": 0.040176041424274445, \"nov_Latn_score\": 0.024448418989777565, \"lim_Latn_score\": 0.016685940325260162, \"dag_Latn_score\": 0.015889480710029602, \"por_Latn_score\": 0.013227717019617558, \"ekk_Latn_score\": 0.011155433021485806}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 18\/8 Jaayndeeji Mali ko ɓuri heen heewde caakiima e kabaruuji kono yoga e majji ngartii e oon bone ñeñeteeɗo hakkunde Mali e Senegaal. Sabu ɗiɗo e maɓɓe wareede ko sakkitii ko e 47 e maɓɓe won'de e kasooji Senegaal sabu tuumeede naatnude dorog e leydi he, dognooɓe otooji Malinaaɓe ina kaala waɗde filñito e geddude yahde Senegaal. Ina wona wolla wonataa? E kuɗol Abdullaay Jara mo jaaynde \"L'Independant\", faddunde taƴii ɗo tokkotaako sabu gardiiɗo jaagorɗe Mali, Cuddiiɗo Mariyam Kaydara Sidibe, noddiino gardiiɗo jaagorɗe senegaal hono Sileymaan Ndeene Njaay e dow ɗuum kono wallaani no feewi sabu gila ɓe kaaldi e nder balɗe sappo ɓennuɗe ɗe, 18 woɗɓe nanngaama. Mbela maa ɗum addu punndi hakkunde Senegaal e Mali? Jaabawol ngol woni ko e juuɗe ATT e Wadd.\nJaaynde \"Le Combat\" kañum addi ko fitina jeyaaɓe leegal Duwansana e nder Bamako sabu maɓɓe seppude ñolo-ñolo e mbalit leegal maɓɓe. Ɗiɗo e maɓɓe ngoni ko e kasoo maa won jonte ɗiɗi sabu meer Duwansana hono Faatumata Dummbiya Kontee noddude polis e maɓɓe. Mette maɓɓe ina mawni, hannde noon ɓe ceppaani kono ɓe peŋ baasuuji, ɓe tuŋngi buubaaji maɓɓe e yeeso joowre mbalit nde ngam hollude mette maɓɓe. E kuɗol Bureema Taraore, haala gasaani sabu dawriyankooɓe naatii e ndii ngamri.\n\"Le Republicain\" dawri ko reentin'de dawrugol Mali fayi ko ɗo feewaani so jaggital waɗaani. E kuuñitagol Asan Kone, CENI (fedde horoore suɓngooji Mali) jogori ko tafeede tawa luutndiiɓe laamu ngalaa heen geɗal. E siftin'de mo, luural mawngal ina waɗi hakkunde laamu e luutndiiɓe mum e dow tafngo oon goomu haa luutndiiɓe ɓe ko ko ngeddi.\n\"Le Pretoire\" ne artii e kaan haala, kono e yiyde maɓɓe, tiba Mali jappilii sabu laamu ATT ko ko ƴetti poofte ɗoon ɗo luure e caɗeele ɓuri heewan'de leydi ndi. Mbela ko ko teyaa wolla ko ko fooftaa haa hakkillaji ngarta? Ɗoon ko naamnal ngal alanaaka jaabawol.\nJaaynde \"22 Septembre\" maandinii Mali ko ko teeŋiraa e dawrugol mum. Laamu e doŋke safrude ñabbuuji renndo mum, luutndiiɓe laamu e doŋke kawrugol peeje mumen. E nder ɗuum fof, hannde alaa ko heddii so wonaa wullitoyaade ñaawooɓe toowɓe leydi ndi e seerndude ko funndi hakkunde maɓɓe e laamu kono eɓe njogii njoorti \"maa laamu ATT ruttoro caggal e jaɓɓal mum.\" Jaaynde nde kadi habrii luutndiiɓe laamu ndañii sago mumen e won e baŋnge: so dañde no doggol e windito wootooɓe Mali yuurnitoraa haa yananee mo woni kala ina winditii etee ko funndi alaa heen. E gardagol Generaal Siyaaka Sankare, hawraama e peeje no golle puɗɗorii.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Kampala Uganda ngam Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=857:roindo-jaayndeeji-mali-18-ut-2011-mbaar-ko-jam&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-26T04:57:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368706628306\/warc\/CC-MAIN-20130516121708-00060-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7437451482,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7437451481819153, \"fuh_Latn_score\": 0.12103185802698135, \"fuf_Latn_score\": 0.09360159188508987, \"ffm_Latn_score\": 0.03572447597980499}","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCaad: Jeneraal Mahamaat Idriis Debi joɗɗinaama e jullere laamu fii ɗuuɓi ɗiɗi, o newnanaama kadi townugol hunndu ka wooteeji arooji\nCaad: Makki SALL, hooreejo Dental Afri (UA) hewtii hanki e altine njamena ɓawto njillu makko ɗum Mali\nHitaande gila Idriis Debi Itno waraa, kono alhaali leydi ndii fewndori?\nCaad: hitaande gila Idriis Debi Into maayi, ɓiɗɗo makko lomtii mo\nLebbi tati caggal nde o lomtii baaba makko, ko honɗum ardagol Mahamaat Idriis Debi battini?\nOkkugol Hooreejo Caad maayɗo on hormaare e teddungal\nCaad: Hooreejo Faransi Emmaniyel Makron arii tawtoreede faatunde Idriis Debi Itno\nHolko ko maayde Idriis Debi Itno hooreejo Caad battinta e golle ndii njuɓɓudi?\nKonngol François Hollande, hooreejo kiɗɗo Faransi on e battane maayde Idriis Debi Itno\nKo honɗum maayde Idriis Debi Itno battinta e nder Leyɗe Sahel?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/idriis-debi-itno\/","date":"2022-12-01T13:53:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710813.48\/warc\/CC-MAIN-20221201121601-20221201151601-00327.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8480216861,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8480216860771179, \"fuf_Latn_score\": 0.11602821946144104, \"ffm_Latn_score\": 0.01711753010749817, \"fuh_Latn_score\": 0.016408171504735947}","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.669,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HCE (Diiso Toowngo Jaŋde – DTJ)\nÑalnde 5 sulyee 2023, Jokkorde Pelle Pinal jooɗodiima e Diiso Toowngo Jaŋde (DTJ) to nokku Diiso ngoo, e gardagol Hooreejo mum, hono Usmaan Bah.\nUdditi joɗnde ndee ko hooreejo diiso ngoo. O holliti ɗum jeyaa ko e tuugnorgal maɓɓe golle, tee ɓe njooɗodiima e gollodiiɓe woɗɓe ko faati e jaŋde ko adii. O teeŋtini darnde pelle pinal ɗee e nder ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije ɗee, gila hanki ko adii hannde : ɗuum addani ɗe wonde gollodiiɓe teskinɓe.\nCaggal ɗuum o holliti ginol golle joɗnde ndee :\n1. Kollitgol Diiso ngoo\n2. Kollitgol pelle ɗee\n3. Ɓeto ciynugol mbayliigu jaŋde\nWonande toɓɓere adannde ndee, karallo Diiso ngoo waɗii tonngol laaɓtungol DTJ (HCE) gila to bannge paandaande mum, njuɓɓudi mum, e golle fuɗɗii gollaade.\nCaggal ɗuum aranɓe pelle ɗee mbaɗii daartol majje paamningol : gila ɗe cosaa, daawe ɗe ndewi, haa e ñalawma hannde oo. Duuɓi tati caggal cosgol FƁPM (4 suweŋ 1976), ɗe keɓi wune darnde majje, so pellitgol laamu naatnude jaŋde ɗemɗe ɗee e nder jaŋde laamu (1979). Ɗum ko gaa-gaa capanɗe ujune mawɓe ɓooraaɓe humambinnaagu, haa teeŋti e nder nokkuuji remooɓe. Hay gooto humpaaka hannde golle juumtuɗe ɗe Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije gollii hakkunde nde ngal sosaa (1979) e nde ngal fusaa (1999). Ɓetooji baɗanooɗi teeŋtinii jojjugol kuɓtidingol jaŋde ndee nder duɗe laamu. Ko wonaa ɗuum, gila 1980 Fedde Ɓamtaare Pulaar ine yaltina jaaynirgol e ɗemngal Pulaar ngol alaa nanndo hannde e winndere ndee, yaltoore ko duumii gila 2006 caggal nde nde dartii e kitaale dewɗe e kewkewe 1989. Ko noon ne kadi pelle ɗee ƴellitiri ɗemɗe ɗee rewrude e binndugol defte nder denndaangal fannuuji ganndal, ɗe mbaɗi biɗte (wiɗtooji) kelmeendi, ɗe naatni ɗemɗe ɗee e nder karalle kese rewrude e peewnugol kuutorɗe (yeru tappirɗe) kam e cosgol lowe enternet, yeru pulaar.org sosaande e hitaande 2007.\nPelle ɗee tawtoraama no haaniri nii Jeewte Kuɓtodinɗe Jaŋde (2008, 2013 ; 2017), haa teeŋti kadi e ñalɗi diisnondiral paatuɗi e mbayliigu jaŋde e hitaande 2021. Ɗe peewnii defte e kuutorɗe jaŋde kañje fof e famɗude jogogal.\nSo artii e toɓɓere faatunde ɓeto ciynugol mbayliigu jaŋde, Hooreejo DTJ haalii ko njuɓɓudi ardii ndii fuɗɗii gollaade. O limi jokkondire ɗe ɓe puɗɗii waɗdude e gollodiiɓe jaŋde. O wasiyii dewindagol e keblanagol golle ɗee.\ncaggal ɗuum o naamnii joɗnde ndee naamne garooje ɗee : Hol miijo mon e sariya kuccam kaa ? Hol ko woodaa ? Mbele ɓesngu nguu ine yahdi heen ?\nYonaaɓe pelle ɗee njaabiima naamne makko ɗee : wonande naamnde ɗiɗi cakkitiiɗe ɗee, ɓe kolliti fof fawii ko e laamu nguu. Wonande naamnal gadanal ngal, ɓe kollitii mo wonde pelle ɗee neldii jaagordu jaŋde nduu wasiyaaji mum en gila e fuɗɗoode binndugol sariya kaa, kadi ndaraniima miijo mum en e nder ñalɗi diisnondiral paatuɗi e jaŋde ɗii, kono ɗe keɓaani jaabawol. Jooni noon, ɓayri sariya kaa wootaama, aɗe mbeltii e toɓɓere naattingol ɗemɗe ngenndiije ɗee e nder duɗe laamu. Kono aɗe cunii e jiiɓooje gonɗe e nder huunde e kuule sariya kaa, baawɗe saɗtinde ciynugol mum moƴƴol (kuule 65, 66, 67 e 68).\nHol ko woodaa ? E miijo pelle ɗee, foti jaabaade ngal ɗoo naamnal ko Jaagordu Jaŋde e Mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde (MENRSE : Ministère de l'Education nationale et de la Reforme du Système éducatif), sibu ko kañum anndi ko jogii e jannginooɓe e huufooɓe ekn. Kono tan, yonaaɓe pelle ɗee teeŋtinii kirjingol jannginooɓe e jinnaaɓe, e almuɓɓe.\nMbele ɓesngu nguu ine yahdi heen ? E miijo yonaaɓe pelle ɗee, pellital kimmungal, hono laawɗingol ɗemɗe ɗee, ine foti ƴettaade. Hade maggal ƴetteede, feere naattingol ɗemɗe ɗee e nder duɗe laamu, ine foti siyneede ko ɓuri yaawde e no ɓuriri feewde. E miijo maɓɓe laamu nguu ine foti ummanaade hirjino mawngo nder ɓesngu hee, ngu ummanoo oorle jaŋde mawɓe e nder ɗemɗe ngenndiije nay ɗee, ngu udditana pelle ɗee duɗe laamu mbele ine mbaawa yuɓɓinde jaŋde mawɓe. Aɗe mbasiyii kadi neldugol lappi kirjingol kam e keɓtingol nokkuuji ɗo duɗe gadane ɗee poti sompeede, tawa yahata e ɗiin lappi ko Jaagordu jaŋde e IPELAN e Pelle pinal ɗee, e nder leydi ndii no diidorinoo.\nWonande ciynugol sariya kuccam kaa, yonaaɓe pelle ɗee, ka suwaa tawo siyneede sibu alaa ɗowol golle (feuille de route) lelnaa tawo, tee alaa fof kewu juutagol golle paatungol heen, Jaagordu jaŋde nduu walla juɓɓule kattanɗe ɗuum njuɓɓini haa e oo sahaa. Yonaaɓe pelle ɗee ɗaɓɓii nde yimɓe mum njeyetee e HCE mbele ine mbaawa addude ballal mum e golle hee.\nFooyre Ɓamtaare","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/07\/29\/rewindo-mbayliigu-jande-jokkondiral-pelle-pinal-e-diiso-toowngo-jande-hce\/","date":"2023-12-08T20:08:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00184.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5733427405,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5733427405357361, \"ffm_Latn_score\": 0.2511909604072571, \"fuf_Latn_score\": 0.10362134873867035, \"fuh_Latn_score\": 0.06111733242869377}","num_words":704,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.534,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Damal\n-\n-\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal… Read more\n-\nƊemngal Arab ko adii Islaam: Ibn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko… Read more\n-\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.\n-\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/damal\/","date":"2020-01-27T02:07:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251694176.67\/warc\/CC-MAIN-20200127020458-20200127050458-00489.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9053572416,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9053572416305542, \"fuf_Latn_score\": 0.05542689189314842, \"fuh_Latn_score\": 0.02251579239964485, \"ffm_Latn_score\": 0.0159784983843565}","num_words":206,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.083,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.814,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTawu si Sharl III waawan tabintinnde ngootaangu ndii laamateeri Beretaaniya Mawndi caggal maayde neene makko?\nBeretaaniya Mawndi: Liz Truss suɓaama wonugol hooreejo jaagorɓe ko lomtotoo Boris Johnson\nHawre Ukreeniya e Ruusiya, Ko holɗum afriknaaɓe haani waɗude fii ustugol soodoygol nguureeji maɓɓe yaasi?\nOMS waɗii eeraango ko faati e nguu ñawu bade fuɗɗungu jaalaade Erop e Amerik\nJoe Bayden waɗii njillu makko aranu e nder duunde Aasiya gila o ardii leydi ndii\nPorofeseer Aamadu BA hertorɗo toppitaaku no yewta alhaali sartugol ngurdam\nQatar 2022: Ko woni miijo mon e ɗii kippuuji 5 Afrik tawtorteeɗi e ngoo foolotiro winndere fuku-koyngal?\nKo Dokteer Umaar BA hooreejo IPAR woni koɗo RFI Fulfulde\nNaftoraade kiɗɗum ko Abdul Karim Sall jaagorɗo Senegaal halfinaaɗo taariindi e Muudu Fall woni hoɓɓe amen\nSiin: awiyonwal Boeing-737 ronndinoongal waɗɗiiɓe 132 yanii ka suɓɓundu worgo hirnaage leydi ndii\nGinngiral aduyankowal ndiyam udditii dame mum e nder Dakar,\nÑannde 8 lewru tataɓuru ko ñallal aduyankowal hertinanaangal rewɓe\nÑaawoore fiyanɗe Paris 13 11ɓuru: Salah Abdeslam wi'ii wonnde o waraani hay gooto\nUkreeniya: London no tuumiri Mosku faale liɓugol laamu jooniwu \"Kiev\" lomtinira ngu neɗɗo ɓadiiɗo Ruusiya\nUSA: Erik Adams wonii jowro \"meerjo\" ɓaleejo ɗiɗiɓo ardiiɗo dawla New York\nCimtol Oksfam hollitii ɓeydagol anngal potal hakkunde alɗuɓe e waaɗuɓe e nder aduna on\nKo woni battane ñawu koronaawiriis e dow jannde e needi sukaaɓe?\nKo Dr Alhuseyni Sall hertorɗo anndal wiriis, gollanoowo jaagorgal Cellal Kanada woni koɗo men hannde\nGine: duuɓi ɗiɗi gila nawnaare Koronaawiriis ari, ko honɗum woni batte mayre e nguurdam ginenaaɓe?\nBerezil, hooreejo leydi ndii Jair Bolsonaro wonaa timminɗo cellal\nNo jeyaa e kabaaruuji winndere ɓurɗi e battinde e nder ndee hitaande 2021\nHolmo walla honɗi e kabaaruuji maandiɗon e ndee hitaande 2021?\nAlhaali faggudu winndere ndee e nder ndee hitaande 2021\nE ndee hitaande 2021 ɗii musiibaaji ɗabii'a woni sabu maayugolyimɓe 1075 e nder aduna on\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/winndere\/","date":"2022-09-30T06:44:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335444.58\/warc\/CC-MAIN-20220930051717-20220930081717-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7160031796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7160031795501709, \"fuf_Latn_score\": 0.2627047598361969, \"ffm_Latn_score\": 0.016342557966709137}","num_words":328,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde Koorka, Haaraan, walla won he nokkuuji Mawluuda, (jamma jibineede Nelaaɗo Allah) kono ko Taaske woni juulde ɓurnde mawnude he nder juulɗeele Islaam. Juulde Taaske ene hawrita e hijjoore to Makka, wooturo he jookli Islaam.jokku taro\nNjaay Demmba Astel\nMansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa he daartol. Ɗuum wonaa deftere balliftooɗo Afrocantrist hesere jaŋtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende celebritynetworth.com e kuɗol Brian Warner, yaltini ɗum ñalnde 13\/10\/2012.jokku taro\nCaggal nde pulaar fuɗɗii huwtoraade alkule latin he maayirɗe sappannde 70, eɗen teskoo jime (poesie) he ɗemngal pulaar ɓeydiima saraade e yaajde no feewi. Ene jeyaa e lollinɓe jime pulaar, Njaay Saydu Amadu ganndiraaɗo Gelongal Fuuta. Kanko e Murɗo Joop, Kayya Joop e Ibraahiima Muktaar Saar, ngadii fiilde leppi jime taw ene yahdinaa e hoɗdu walla gitaar. Arɓe wattan ɓee kala njaɓɓi ko he teppe maɓɓe.jokku taro\nNelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.\nTokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.Jokku taro\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.jokku taro\nÑalnde 26, Seeɗto (Avril) 2020, Fuuta Tooro waasi gooto e ɓiyɓe mum korsinnooɗo ngenndi mum, ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ne kay mbaasii harbiyanke ndimaagu, baɗɗo cagataagal mum fof he haɓaneede potal e ndimaagu he leydi mum, kono ɗemngal Pulaar e Pulaaryankooɓe aduna kala njahraama yimiyanke mum en ŋana binnduɗo hakke 200 yimre pulaar tawa yoga heen ene fiilaa e leppi ɗi o waɗatnoo ngam hirjinnde e finndin'de.Jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/author\/pulaaronline\/","date":"2020-08-14T02:46:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439739134.49\/warc\/CC-MAIN-20200814011517-20200814041517-00394.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.852386117,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8523861169815063, \"fuh_Latn_score\": 0.0792509987950325, \"fuf_Latn_score\": 0.04025096073746681, \"ffm_Latn_score\": 0.022266637533903122}","num_words":341,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.704,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niijjeer: moy woni Muhammed Bazum?\nSaakitaama ñannde :\nMuhammed Bazum jibinaama ko e go'o lewru go'aɓuru hitaande ujuneere e teemeɗɗe jeenay e cappanɗe jeegom e wuro wi'eteengo, Bilabriin ley diiwal Diffa. Ko ɗon suudu maɓɓe eggi, yahi hoɗoyi Tesker e ley diiwal Zinder. Ko ton o heɓi bakkaloryaa makko. Caggal on, o heɓii bursu janngoyde to duɗal mawngal Sheekh Anta JOOP Dakar, ton o dañi seedagu walla (dipoloom) e ganndal filojofi politik e ndimaaku.E wartugol Mohamed Bazoun janngoyde Niijeer, o laatike janngiinowo filojofi. E on wakati omo tawanoo e pelle darniiɗe hakkeeji jannginooɓe .Mohamed Bazoum, no jogii duuɓi cappanɗe jeegom, ko kanko lomti Mahamadu Isufu e ardagol walde PNDS nde on laatii hooreejo leydi ndi e woteeji horeeyaaku Niijeer e lewru tataɓuru hitaande ujune ɗiɗi e sappo e go'o.Bazum ngardike jaagorɗe heewɗe hono, golleeji ley leydi, , ndeenaagu leydi ndi faa yottaade jaagorgal daraningal gollidal leydi Niiger e leyɗeele goɗɗe. O laatike Sarɗinkoojo cilli nayi Tesker e diiwal Zinder, omo tawanoo e sarɗinkooɓe sappo e nayo wootuɓe yamiroore e samingol laamu Hamma AamaduMiccintinde e hitaande ujuneere e teemeɗɗe jeenayi e cappanɗe jeenayi woni ko Mahammadu Isufu kañun e Mohammed Bazum e golliddiiɓe mum darni fedde politik PNDS.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210224-niijjeer-moy-won%C9%97o-muhammed-bazum","date":"2021-04-16T18:31:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038088245.37\/warc\/CC-MAIN-20210416161217-20210416191217-00291.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9514120817,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9514120817184448, \"fuf_Latn_score\": 0.03596161678433418}","num_words":195,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.195,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aset (asewe) hannde 25 lewru 21ɓuru, hitaande 2023 e nder yeewtere men Ko Mbiiɗon? kallaaten ko e karaale\/anɗe kese ɗee. Hannde e ballal majje geɗe keewɗe no mbaawi hutoreede heen. E ballal internet no woodi janngooɓe hen, keɓɓa gannde. Toɓɓere nde ngadduɗen hannde ndee non faati e hakkillantaagal baɗaangal e nder masinaaji no wi'e e ɗemngal faransiire « Intelligence Artificielle » Ɗum non ko eɓɓo yuɓɓinaango ngam ñeemtinde hakkille aaden (neɗɗo) pawiiɗo e callalal (Algorithme) gede karalle kese jowitiiɗe e enformatik. No heewi hannde sukaaɓe hutortooɓe ɗum e nder jannde maɓɓe. Kono mbelle ɗum ko feere moƴƴere? ko honɗum ɗum joggori battinde e jannde maɓɓe? Holli caɗeele mum jango? Koɗɗo men e kaa taskaran ko Abdullay LI, jogiiɗo ganndal e fannu karalle kese.\nSource link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/alhaali-sukaa%C9%93e-janngoo%C9%93e-huutortoo%C9%93e-karaale-an%C9%97e-kese-walla-internet-lomnto-hakkile-mun-ko-%C9%97um-waawi-battinnde-e-gannde-ma%C9%93%C9%93e\/","date":"2023-03-24T11:55:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945282.33\/warc\/CC-MAIN-20230324113500-20230324143500-00688.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9800034761,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9800034761428833}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko hommbo woni Kolonel Mamadi Dummbiya, ciwliiɗo laamu Gine?\nSaakitaama ñannde :\nGomu konunkoɓe ɓurɓe jogaade alaaji kaɓirɗi no wi e gardagol kolonel Mamadi Dumbuya, kamɓe caabi sammeere lamu waɗude to Gine, hanki jowi lewru jenayaɓuru hitannde nde gonɗen. Hol gonɗo Mamadi Dummbuya, oo gorko gardiɗo ɓe konunkoɓe ? Amadou Baro BA.\nKo faati e saammineere laamu, woowunoo yi'eede ko Generalɓe ardotoo, kono e ngo'ol ɗoo ko koloneljo ardii ɗee golle hanki to Gine. ko Mamadi Dummbuya o wi'etee. Ko oo gorko waɗi hollitol yeeso telewisiyon leydi ndii. Kono kadi ko e nder mejaaje renndo hanki, ñannde jowi lewru 6ɓuru ngam hollude wonnde ɓe samminii lamu Alfaa konde, ɓe ndartini golle laamu ngau, ɓe guddii keeri leydi ndii. Iwdi Letinan Kolonel Mamadi Dummbuya ko Kankan, rewo fuɗnaage Gine. Ko Leesiyoneerjo kiɗɗo konu Fransi, Mamadi Dummbuya nodditaa Gine ko e hitannde 2018, ngam arddade ngoomu konunkoɓe Doole Heeriiɗe, no wi'ee Guropeman Doole Heeriiɗe. E heblooji makko o waɗi duɗal no wi ecole d'application Infanteri to senegal. Caagal Senegaal o janngii Israyel, Librewill, Gabon, kono kadi to Faransi. O waɗii ngal meccal ko ɓuri duɓɓi sappo e joyi. Komandan Mamadi Dummbuya, o gardiɗo ɓe konunkoɓe cuumiiɓe, wona ngandaɗo no fewi, ɓiɓɓe Gine, maajagol konunooɓe ɓe e hitannde 2018.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210906-ko-hommbo-woni-kolonel-mamadi-dummbiya-ciwlii%C9%97o-laamu-gine","date":"2022-12-05T04:38:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711003.56\/warc\/CC-MAIN-20221205032447-20221205062447-00452.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8518767953,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8518767952919006, \"fuf_Latn_score\": 0.1233208104968071, \"fuh_Latn_score\": 0.019293885678052902}","num_words":202,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.846,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sate jiytiniiɗo ummoraade laamanteeri Marok tawtoraama Siyaara Umariyyanaaɓe hannde Dewo-hoorebiir to Ndakaaru, lamorngo leydi Senegaal. Ɗuum laatiima yeru moƴƴo jotondiral diinayeewal hakkunde leydi Marok e Senegaal teeŋti hakkunde laamanteeri Sarifaaɓe ndii e laabi Suufiyankeeji Senegaalnaaɓe.\nKawral ngal waɗaa ko he teddungal hooreejo leydi Senegaal, Toowa teddungal, Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal e laamɗo laamanteeri Sarifaaɓe o, Muhammad VI (6). Kawral hannde ngal wonno uddirngal golle oon Siyaara Umariyanaaɓe puɗɗiiɗo gila ñalnde Hoore-biir, 27 Siilo, juɓɓinteeɗo hitaande kala to Jumaa Seyku Umar al-Futiyyu Taal to Ndakaaru, ngam siftorde Ceerno Saydu Nuuru Taal e Ceerno Muntagaa Taal. Toowa nganndal en ɗiɗo, dowrowɓe he laawol Tijjaaniya, kadi wonnooɓe jaale diina mawɗe he nder leydi Senegaal, ɗal flambée he nder Afrik kala.\nNgaal kawrital waɗi ko he tawtoreede ujunnaaje litinɗe juulɓe, almuuɗɓe, yiɗɓe, sehilaaɓe e ɓesnguuji Sayku Umar al-Fuutiyyu, mawɓe diina'en heewɓe, kadi woɗɓe arɓe lomtaade renndooji goɗɗi, ene jeyaa heen sate Maroknaaɓe.\nSate Maroknaaɓe oo, jaɓɓii ɗum ko Ceerno Madaani Kaliifa galle Ceerno Muntagaa kadi hooreejo RABITH (Fedde Annduɓe Senegaal). Ene jeyaa heen terɗe waalde dowrowre annduɓe (discours chef des oulémas) e gardinaaɗo duɗal Muhammed VI, ngam keblugol almameeɓe e nehooɓe piɗtaali, yanti e ammbaasadoor Marok he nder leydi Senegaal, Hasan Nasiri.\nKawtal ngal udditiraa ko dursitaagol Qur'aan, ene tawtoranoo ɗum kadi jaagorɗe leydi Senegaal keewɗe, e hoohowɓe laamu ngu. Ƴetti konngol he innde sate Marok ɗee, ko Abdelsalaam Lasaar, tergal he waalde dowrowre annduɓe Marok (discours chef des ouléma) kadi gardiiɗo Duɗal Momammed VI, ngam heblude almameeɓe e nehooɓe piɗtaali. O siftinii jotondiral alliyankeewal gonnongal hakkunde seernaaɓe ɗiɗo ɓe (Ceerno Saydu e Ceerno) e laaminooɓe Marok ɓe, woni Mohammed V e Hassan II. O rokirii heen yeru mo ene teeŋtina ngaal jotondiral tiiɗngal, woni Ceerno Saydu yahdunoode seernaaɓe heewɓe Fuutankooɓe e ɓesngu Sayku Umar, ngam juuroyaade Mohammed V haa Madagaskaar tuma nde mooli toon, e njillu oon waɗi to Senegaal he 1959.\nEne jeyaa kadi e maale ɗe ene tabitina jotondiral ɓooyngal kadi duumingal hakkunde ɓesngu Sarifaaɓe laamiiɓe Marok nguu e ɓesngu galle Sayku Umar, jonɗe keewɗe hakkunde Ceerno Muntagaa e laamɗo Marok Hasan II e Laamiiɗo Julɓe, laamɗo Marok Mohammed VI, foti ko he kawrite diinayankooje ɓaɗɗe to Marok walla ko Senegaal. Kanko Abdesalaam Lasaar, o hollirii wonnde jotondiral ngal ene ɓeydi yaha moƴƴude.\nKanko hooreejo sate Marok o, o mantii darnde faayodinnde nde mawɓe laabi Sufiyankooɓe ndarii he nder renndooji mum en ngam nehde yimɓe ɓee e wallude no jam e deeƴre duumorii he nder renndooji ɗi.\nLike this:Like Loading…\nIntroduction link","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/siyaara-umariyyanaa%C9%93e-marok-neldii-sate-maw%C9%97o\/","date":"2024-02-21T01:52:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947473360.9\/warc\/CC-MAIN-20240221002544-20240221032544-00488.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.789945662,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.789945662021637, \"fuh_Latn_score\": 0.14489038288593292, \"fuf_Latn_score\": 0.045035555958747864, \"ffm_Latn_score\": 0.016269594430923462}","num_words":409,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"BATTANE ÑAWU KORONAAWIRIS E DANKAGOL NAWNUƁE SIDA\nSaakitaama ñannde :\nYewtere Cellal Ko Ngalu no haalana en hannde tiiɗormaaji e dabareeji ɗi koronaawiriis waddani wonnduɓe e njogola ñawu sida. Ngam yewtude e ndee toɓɓere, Rama JALLO jaɓɓike ɗo Dokotoro Muusa JALLO, safroowo to dokoroore Yalgado Wedrawogo galluure Burkina Faso.Keɗee yewtere Cellal ko Ngalu altineere kala so njamndi 8 faltorii silmaaji 50 TU. Oɗon waawi mo heɗitaade talaataare njamdi 17 e silmaaji 50 TU. Yewtere men e jeɗɗiire waroore ko ñawu cukku, safraade e sakkaade ɗum.Hiɗon waawi tawtoreede e jeewte amen ka tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72Hiɗon waawi kadi jokkaade hello RFI FULFULDE ka Facebook e ka Twitter.Foofo mon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/cellal-ko-ngalu\/20201212-battane-%C3%B1awu-koronaawiris-e-dankagol-nawnu%C9%93e-sida","date":"2022-05-24T06:48:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662564830.55\/warc\/CC-MAIN-20220524045003-20220524075003-00299.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6858981252,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6858981251716614, \"fuf_Latn_score\": 0.23499883711338043, \"ffm_Latn_score\": 0.06590604782104492}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKop 27: naftorgol kiɗɗum fii laɓɓingol taariindi ndii e nder Afrik\nKOP26: Holko woni yi'ande afriknaaɓe tawtoraaɓe e ndee jonnde?\nJonnde Kop26, jonnde hommbaama, konnguɗi woɓɓe e hooreeɓe caggal ɗum\nKoɗo men hannde ko Usman Saam segalnaajo ardiiɗo fedde COY16 \/ Cop26\nAfrik: alhaali ɗee pelle politik ɗe faandaaje njuɓɓudi mum humondiri e taariindi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/kop26\/","date":"2023-06-09T05:57:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655247.75\/warc\/CC-MAIN-20230609032325-20230609062325-00599.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8059340119,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8059340119361877, \"fuf_Latn_score\": 0.16226233541965485, \"ffm_Latn_score\": 0.02591737173497677}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko woni goonga koo, gila 2019 ngardiigu laaɗe diwooje ngendi ndii ko ko faalkisii, faaɗkinii naattinde fulfulde(pulaar) e nder dawrugol mum to bannge kaaldigal mum e jolooɓe. Ko noon kadi ɗatniyaŋkooɓe haalooɓe ngaal ɗemngal toppitaaka e ngaal ɓuranngal ɓe.\nKo ko weñii ɗuum nii ɓe mbaɗaa sabu ɓe keɓata kumpite ko e ɗemɗe ɗe ɓe paamataa, walla ɗe ɓe cuɓaaki.\nHol ko joli caggal lebbi keewɗi e ndeen geddere?\nKo woni goonga koo, gila hitaande yawtunde ndee, geddere laaɗe leydi men ne ɓeydoo yaajde e heewde. Afriknaaɓe rewɓe e worɓee woɗɓe laaɓɓe deedi faamɓe nafoore ɗemngal e nder ndee domre ɓaleeɓe, pellitii kam en fof ruŋtaade ɗeen laaɗe diwooje, tuumaaɗe dawrude heediheeda ɗemɗe tawo kadi ngalanaa ɗum sabaabu. Ko ɗuum tagi eɗen mbaawi wiide ko aldaa e semmu juumre ndeen ɗoon dillere sooriima adunaaru nduu kala. Ko ɗum fotde taƴtamleyɗeyaŋkoore jeyeede e humpitteeɓe e ɗemngal ɓuranngal ɗum. Ɗanniyaŋkooɓe amen ne ne njogii ndeen fotde toppiteede e ɗemɗe ɓe cuɓii, kono noon ko muusi heen, ko salaneede ɓe ndeen ɗoon fotde ɗoon ɗo ɓe lawñotoo jawɗeele maɓɓe laaɓɗe. Banndiraaɓe amen njaɓaani ngool dawrugol bonngol e ndeenka ɗemngal, ngol huutortoo ardiiɓe ngaal liggorgal ngal leydi renndi. Ngaal ɗoon jeyaa ko moofte men, wadde jawdi ndenndaandi ndi ɓiɓɓe senegaal fof, alaa e sago ndi huwtoree e ɗemɗe ƴuranɗe ɓe.\nƁooyataa mi mbeddoo eeraango faade e laaɗe diwooje goɗɗe ɗe min njogori weeɗde juuɗe, tawo ko laaɗe diwooje ɗe taƴtamleyɗeele iwooje Dakaar, walla garooje ɗoon, ko huunde wootere min cokli nde ɗe nde ɓe naatnata fulfulde\/pulaar ɗemngal kaaleteengal e nder ɗeen laaɗe. E oon fannu maa min tottu banndiraaɓe amen ɗatniyaŋkooɓe doggol joom en ɗeen laaɗe jaɓɗe kuule amen. Ma ɓe keɓ weltaare e ngoon suɓngo.\nTee so ɗuum ɓennii emin mbaɗa eeraango faade e denndaangal banndiraaɓe Afriknaaɓe to mbaawi heedde fof nde nanngondirta mballondira e kala jiɗɗo deeƴre e jam e nuunɗal nde abbotoo min e ngal. ɗoo Jaɓɓal ngam tabitinte e doolnude ndee geddere eer senegaal. Ngam tiiɗhooraagu ardiiɓe ɗeen laaɗe e waasde yahtirde caggal e ngool dawrugol ɗemngal añamleñaŋkeewol koynowol ɓiɓɓe Afriknaaɓe, ko ɗuum waɗi amin ɗaɓɓa onon kala nde ngeddaton ɗe. E tee ne amin naŋtii haa tiiɗi e ngaal jaɓɓal ngendiyaŋkeewal laawɗungal timmungal jahduɗe e jojjanɗe amen kaanɗe. Amin naamndii, tee ko fotde amen ɓurnde laaɓtude nde fulfulde\/pulaar jeyetee e ɗemɗe kaaleteeɗe e nder ɗeen ɗoon liggorɗe e nde ngal huwtortee e denndaangal diwruɗe e juurorɗe laaɗe leydi ndii.\nGonnjel kah\nDewindtooɗo, to Montereyaal, Kanadaa\nE ballondiral e fulɓe e nder Kanadaa, kisal deeyirde pulaagu, Tabital pulaagu Almaañ, kibaaru pulaagu hakkunde leyɗeele, fedde pellital, Dental faabotooɓe, fedde fulɓe Itali, pulaar nder serwer oraanj, fedde ɓamtoore pulaar, fedde darnde leñol, fedde nanondiral e nder ɗanngal, Hoto war fulfulde \/pulaar.\nFulo: Mammadu Naawel Jah.. ✍","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/06\/19\/senegaal-geddere-ta%C6%B4tamley%C9%97eeleyankoore-eer-senegaal-caggal-koronaamboros-kowid-19-ne-jokki-%C9%93eydaade-yaajde\/","date":"2021-07-27T20:44:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153491.18\/warc\/CC-MAIN-20210727202227-20210727232227-00151.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5961615443,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5961615443229675, \"fuh_Latn_score\": 0.22009924054145813, \"fuq_Latn_score\": 0.11424742639064789, \"ffm_Latn_score\": 0.04883658140897751, \"fuf_Latn_score\": 0.01868736371397972}","num_words":452,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.509,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wolde winnderiyaŋkoore, waɗii ɗo e Paris. Tuggi Gare Montparnasse, haa to Ambassade Mali ko ñalnde 30 Mbooy 2019.ko seppo ngo meeɗaani waɗde ɗo he Farayse, tawa ko Afriknaaɓe mbaɗi.\nNo hebliraani ina yooɗi, en njehii e keewal.\nHay sinno laamu Farayse weddii e yimɓe {lacrymogène} bonɗo tampinii seeɗo. Kono yimɓe ɓee ndartiima caggal ɗojjo muusngo won tuutɓe hay faɗɗiiɓe. Kono tan sukaaɓe ndartiima. To yaano artunoo fof yimɓe ɓee njottinii fayndaare mum en. Ngonii toon haa njamndi 18 ɓiri pawndi 30 hojom. Ɓe njanngii ɓataake maɓɓe e yeeso laamu Mali e Farayse fof. Ina holla fulɓe ko gootum, woni sabaabu o ko boomaare fulɓe waɗnde to Mali, kono miijo seppo ngo immii ko e ɓiɗɗo senegaal ƁUNNDU jettaaɗo JAH yoo Alla newnu poolgu aamiin.\nkuɗol Abdullaay GIROO","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/m.dingiralfulbe.com\/Seppo-to-Paris_a448.html","date":"2019-10-19T07:14:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986692126.27\/warc\/CC-MAIN-20191019063516-20191019091016-00075.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3689201176,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.36892011761665344, \"fuf_Latn_score\": 0.31328514218330383, \"fuh_Latn_score\": 0.27912086248397827, \"fuq_Latn_score\": 0.018748752772808075, \"ffm_Latn_score\": 0.01827201433479786}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.447,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo kawtal be tamre boll Super Eagles mo Lesdi Naajeeriya, Austin Eguavoen,andini wiiki dow do taskana sukaabe hesbe be tokkere Super Eagle be meeday fijuki ngam foondo.\nSukaabe ben tammi fijuki bee lesdi Guinea Bissau nynnde Alarba ko timmitinta moobgal fijoobe haa Group D.\nEguavoen,wi Lesdi Naajeeriya hebi Nasaraaku fijirde yeeso.\nEguavoen andini wiiki fijoobe 14 on tan naftiraama nder 27 ko tokkere Lesdi Naajeeriya Yaadi. Kadima non ardiido tokkere nden, Ahmed Musa, epti alkawal yecci Naajeeriyaabe be wadan fodde bawde mabbe be heba nasaraaku pijirle den wadete.\n\"min habdan min wada nasaraaku pijirle den amma mi anndi lesde yaalirde ton fu yidi wda nasaraaku amma min buri be.\"\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/17\/tokkere-fijoobe-tamre-bol-kosde-taskani-nasaraaku-afcon\/","date":"2023-02-06T16:57:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00526.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9994996786,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9994996786117554}","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.055,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Men ɗi Hannde 27\/7\/2023Konniyankooɓe Leydi Niger Anndini ko waɗi ɓe Hippi Laamu Basoum Aardinooɗo leydi ndin ko-ndi Teete to Junngo Basoum.\nKonniyankooɓe Leydi Niger Wolwi to Tele\/Television Niger Mawɗo Maɓɓe Pionnier Ahmadou Abdurahamane Anndini Waylitol Laamu Leydi ndin.\nnden ɓe Anndini waylutuki Didaaɗi Aardingal leydi ndin ɗi Fuu.ɓe anndin Kowaɗi ɓe Teeti Laamu ɗum Dow Aybuji nder leydi ndin Wuttudu\/Bannge Fadago\/insecurities e lestugo riskuji\/Economics leydi ndin nde weeti fuu Waɗiɓe Teetugo laamu ɗum.Nden ɓe Anndini ɓe Haɗi Yiimɓe Wurtaaki ko Nanngi 10 Jemma yaago 6 Pinnɗe.\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/konniyankoo%C9%93e-leydi-niger-anndini-ko-wadi-be-hippi-laamu-basoum-koode\/","date":"2023-09-26T09:40:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510179.22\/warc\/CC-MAIN-20230926075508-20230926105508-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9951472878,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9951472878456116}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nMbuuñaari Nobel 2022 ko Ales Biyaliyatski, Bilarisnaaj e pelle renndo ɗiɗi, Ruusnaare e Ukreeninaare\nLibi, ɓuttu \/ deeƴere arti e nder leydi ndin, caggal nde ko ɓuri yimɓe cappanɗe tato maayi e nder hare waɗuɗe yontere faltiinde ndee\nCaad: hooreejo leydi ndin Mahamat Idriis Debi noddii diisondiral ngenndi to njamena\nKo honno yiiruɗon tumnbondire ɗe Tomaas Yayi Boni imminaado CEDEAO to Gine woni e waɗude hakkunde hooreeɓe laamu faddewu nguu e pelle dawroyankooje Gine\nKo honno yiiruɗon ngal diisondiral fuɗɗiingal e asewe faltiinde hakkunde hooreeɓe laamu faddewu Caad, pelle soosiyete siiwil e pelle muurtuɓe leydi ndii\nBurkina Faso, Hooreeɓe laamu faddewu nguu ɓamii pehe ngam haɓugol konnguɗi gañantumaagu (haasidaaku) e nder leydi ndin\nCaad, ko holno yiiruɗon ngal aadodal siifaangal Doha to Kataar, hakkunde laamu faddewu nguu e pelle murtuɓe\nKoɗo men hannde ko Dokteer Usmaanu Iliyaasa, jannginoowo to iniwersite Munndu e nder Caad\nCaad, fedde murtuɓe \"FACT\" e pelle goɗɗe holli tawataake e diisondiral ɓiɓɓe leydi ngal laamu faddewu nguu woni e waɗugol.\nBurkina Faso: guwerneman keso laamu faddewu ngun waɗii tumnbondiral mun aranal e ndee altineere\nDental Leyde Aduna (ONU) ƴettii sarti keso ngam hollude yo Ruusiya ndartin hare ɗen Ukreeniya\nhollitol hooreejo Faransi Emmaniyel Makron, ko faatii e hare hakkunde Ukreeniya e Ruusiya\nDinngiral Paris ko faati e jam e ɓuttu e nder winndere ndee\nBurkina Faso: No diinayankooɓe wallirta nanondiral e diisondiral hakkunde ɓiɓɓe leydi?\nMali: Duuɓi jeego'o caggal nde kawral Aljee siifaa, ko heddii e majji?\nNjiilu Antoni Bilenken hooreejo diplomasi USA, to Israyel-Palestiin-Misra\nHare hakkkunde Israyel e Palestiin, Makki SAAL na torii diisondiral.\nKawral hakkunde jaagorɓe malinaaɓe e murtuɓe wallinɓe kaɓorɗe mum\nBenen: pehe (peeje) nanondiral hakkunde durooɓe e remooɓe\nHolko woni yelaare mon e ndee hittaande hesere (heyre)?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/jam\/","date":"2022-12-03T18:38:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710936.10\/warc\/CC-MAIN-20221203175958-20221203205958-00257.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7038253546,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7038253545761108, \"fuf_Latn_score\": 0.2577471435070038, \"ffm_Latn_score\": 0.03018426150083542}","num_words":315,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.581,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Malagasy Andry Rajoelina yaari ngilla ka teddinki haa Lesdi Faransa ngam sembidinki kabbidal narral hakkunde mabbe.\nGiidal ngal wadaama on haa be meti duudka ko sembidinta kilantaaji riskuuji hakkunde Lesdi Madagascar enanta Faransa dowko laarani feesinol nyaamannde, kubbirle yiite Lamtarki 'e ko nanndi 'e non.\nWakkati giidal ngal ardiibe ben 2 fu wolway dow ko laarani himbe Lesdi Faransa 2 tuumiraabe bee aybe wujjuki Ardiido Lesdi Madagascar.\nHibe ben 2 tiggaama no jee duubi 10 bee duubi 20 nden bee njaggu caatungu.\nBe nanngino Paul Rafanoharana, Franco-Malagasy, hawtaade bee Philippe François, nder Lewru July 2021.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/31\/ardiibe-lesdi-madagascar-enanta-faransa-taskani-kabbidal-narral\/","date":"2022-12-06T04:56:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00298.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.998190403,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9981904029846191}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yuɓɓo ɗaŋeewo (système planétaire) ina yiyta, ɗuum haawnaaki e nder ngoo weeyo heewngo koode dewniiɗe ɗaŋe, kono ngoo seto yiytaango ina heerori ɓooyde, yolnde hakkunde men e maggo ko duuɓi 90 lewndu, ngo heerori ko Naange maggo ko hoodere maaytunde haa wonti koodatinel danayel (naine blanche), sabu ko nde duppunde kuɓɓam mayre haa gasi, nde fetti, lare dow ɗee fof ɗakkitii, carii e weeyo, duuɓi hoodere ndee maa wonoy miliyaaruuji 10, ɗuum firti ko Dawaa Dawi (Big Bang) hecci nde ko duuɓi miliyaaruuji 3.8.\nWadde ndee hoodere e ko satiinde e ɗaŋe e keletine kaaƴe, ko ko ɓooyi, nde nde fetti nde, sikke alaa nde battinat e denndaangal ko rewi e mayre walla ko satiinde e ɗaŋe e kaaƴe, e laaciije, won e majje nih pirtotooɗe, ko ɗuum woni ko sooyna toon, ko mbeɗu kedde ɗaŋe e keletine kaaƴe satii hoodere inniraande WDJ2147-4035.\nHol faayiida woni e kedde ngoo seto ɗaŋeewo ɓooyngo, so geɗe maggo wiɗtaama, faamaama, maa wallu en e heɓindaade e anndude baɗtane seto men, hono Naange men e ko ngo rewni e ɗaŋe, (ɗaŋre men ko heen jeya), nde tawno Naange men ne, ko hoodere duppoore kuɓɓam mum, ɗo e duuɓi miliyaaruuji 5 haa 7, maa nde gaynu ko nde duppata ko, nde ɓeydoo fetaade, haa nde fetta, lare mayre dow ɗee fof ɗakkitoo cooroo e weeyo, ndeen noon ɗaŋre men Ngaawe, sikke alaa, jeyete ko e ɗaŋe ɗe Naange firtata.\nƊuum noon, so en paami sifaa ngoon seto ɓooyngo, firtiingo, wayata kono ngonɗen ko e yeeɓde ngonka seto men ko fay arde.\nWiɗto caafe hoodere ndee hollitii won'de a nde waɗi yoga e jamɗe, soojyoom, potasiyoom, liciyoom e karbon, ɗeen jamɗe iwi ko e keletine kaaƴe bangatanooɗe nde.\nKono kadi, nde ɓe ceewtindii mbeɗu seto ɗaŋeewo ngoo, ɓe tawii heen, ɗaŋe mahiiɗe ko ɓooyaani, ɓaawo pettugol hoodere nde, ɗaŋe dewɗe e hoodere nayeere, walla koodaatinel danayel…","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/11\/13\/yu%C9%93%C9%93o-%C9%97aneewo-maaytungo\/","date":"2023-01-28T16:44:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00626.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8071921468,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8071921467781067, \"fuf_Latn_score\": 0.10046654939651489, \"fuh_Latn_score\": 0.0546860545873642, \"fuq_Latn_score\": 0.018540596589446068, \"ffm_Latn_score\": 0.016769876703619957}","num_words":305,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.781,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaruuji |\nDawrugol\n\n\nWritten by Baru Bah on Thursday, 15 March 2012 23:34\n\n\nEggooru hoɗooru politik\nAadama Sal tawtoyii Makki Sal\nAadama Sal jeyaama e adiiɓe hollude Abdullaay Wade keeeci ngam tawtoyde Makki Sal. Kanko Aadama Sal o waɗi ɗum ko ñande altine ndee. Ko adii nde omo egga ko o jaagorɗo toowɗo o wonnoo. Ko kanko kadi heɓnoo poolgu e Wuro Siidi ɗo o jeyaa ɗoo. Ko adii nde omo yalta, Aadama Sal wonii e jaagorɗe keewɗe e laamu waylaare ngu o tawtoyi caggal nde laamu Abdu Juuf yani. Omo tuumee noon e gollorɗe keewɗe ɗe o ardinoo waaasde rewnude ɗumen laawol. Ko ɗuum nih waɗi heewɓe ina cikki Aadama Sal ko dogɗo caggal nde sikkitii poolgu Abdullaay Wade. Heddii noon ko won yiyɓe ko o waawi koo bonnude ɓuri ko o feewnanta Makki Sal.\nE kabaaru gadano oo, wiyanooma ko Makki noddi mo nam o ara o tawta ɗum, kono ɗo sakket ɗoo hollitaama o rewi ko e Farba Ngom ngam tawtoyde Makki.\nAbuu GAY\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=916:aadama-sal-tawtoyii-makki-sal&catid=47:dawrugol&Itemid=101","date":"2013-05-19T12:32:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697503739\/warc\/CC-MAIN-20130516094503-00072-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8050217628,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8050217628479004, \"fuf_Latn_score\": 0.09025938808917999, \"fuh_Latn_score\": 0.05432406812906265, \"ffm_Latn_score\": 0.039336614310741425, \"fuq_Latn_score\": 0.010568502359092236}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.829,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Min podaniino jokkude winndannde \"Ko Pulaagu naatni en e Duunde Orop\", hono njillu Saydu Aamadu Njaay to Orop. En kuuɓnii aadi, jokkere ndee nani.\nWonande Yuusuf, (JKM), e konngol Alla toowɗo oo : Innde Alla jom yurmeende Aduna e wattannde.\n\"Muritani ina fiɓondiri e Al KAYDA (Aqmi) gila e hitaande 2010, aadi wonde Moritani yanataa e tuddule maɓɓe konu e nder leydi mum, kamɓe ne maa ɓe ndartin njanguuji maɓɓe e nder leydi hee\". Ɓe ɓeydi heen nii \"Muritani nii huniima rokkude ɓe hitaande kala hakkunde ujunaaje 10 miliyoŋ haa ujunnaaje 20 miliyoŋ ooro e sarɗi tawa ɓe ndiftotaako tuubakooɓe e nder leydi eɓe ɗaɓɓira lomtinaneede kaalis\" .\nNgon-ɗen hannde ko e yonta ɗo ɗemɗe keewɗe ngoni e maayde, sibu, so ɓetaama, \"jonte ɗiɗi kala won ɗemngal nattata huutoreede.\" Hol ko foti waɗeede ngam faddaade maaygol ɗemɗe e oo yonta internet ? \"\nEn ngardiino e daartol Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : Diine kerecee en naati Aleksandiri tigi rigi ko hedde hitaande 50, tee teeɗanii ko lomtaade dewe tawaaɗe e nokku hee.\nHinndu Mintu Ayniina, jaagorɗo Pinal e fitiram-gollaagu e Hammedi Kamara, jaagorɗo Catiindi e Ɓamtaare duumotoonde njaɓɓaama ñalnde aljumaa, 14 marse (mbooy) 2016 e wuro Jiinge Jeeri Tummbere, tunndo Ligisayba Gorgol. Faandaare njillu nguu ko yuurnaade no duunde Jeeriyel Tummbere ndee yantirta e doggol jaatiiji ngenndi lasaaɗi, ɗi Unesco heptini (patrimoine national reconnu par l'Unesco).\nKo firo Dowla ɗaɓɓi koo, Daesh woni ko e renndinde ɗum : en njiyii e winndannde men ɓennunde ndee hol ko woni miijo « dowla » o e peeje mum gollorɗe. Jooni ƴeewen hol no ɓe nganniyorii yuɓɓinirde Dowla oo haa tabita, tuugoo ɗo dowlaaji aduna ɗii kala tuugii ɗoo : ɗum firti o jogoo leydi keertiindi, ɓesngu njogiingu fiɓnde wondude e laamu taƴngu sañ e dow leydi e kala ko ɗum ɗaɓɓi maa wonii konu, faggudu, jotondiral e dowlaaji goɗɗi, njuɓɓudi laamu ekn…..\nƳoƴre tafaande woni ko ɗemngal Farayse wiyata \"intelligeance artificielle\", ɗum woni ƴoƴre masiŋaaji e gollirɗe (logiciels) informatik. Ɗum na nawori ordinateeruuji e telefoŋaaji cinndeeteeɗi ganndaaɗi ɗii kam e ko wiyetee robooji koo, ɗum woni masiŋaaji peewniraaɗi waɗde golle yimɓe mbaɗatnoo.\nKo e lewru abriil 2006, Fooyre Ɓamtaare ƴettitnoo golle, caggal nde yowaa e hitaande 1989. Gila ndeen, haa e ñalngu hannde nguu, joomiraaɗo ina rokki en mbaawka yaltinde nde e kala lewru.\n... kala kaalɗo hannde ko fayti e kaddingol sukaaɓe rewɓe, heewi ko helɓineede, kadi fawee ko wonaani. E sikke men noon, en potaani salaade haala kaa haalee.\nÑalnde 14\/02\/2016, catal F.Ɓ.P.M. to Kayhayɗi waɗii batu kuuɓtodinngu. Ginol golle batu nguu fawii ko toɓɓe ɗiɗi : ciimtol golle catal e suɓaade yiilirde hesere. Tawtoraaɓe ɓee gooto fof hollirii hoore mum, hollirii weltaare mum, ɓe njaarii hooreejo Sammba Gata Bah e golle mum tiiɗɗe ɗe o gollanii ɗemngal Pulaar.\nTuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...\nBanndiraaɓe hay so ciimtol ngol mbinndatno-ɗen e njillu men e Duunde Orop ɗeɓii leeltude ne, ngol joofii hannde oo e ballal Geno. Fulɓe ena mbiya wonde moƴƴere leeltunde ɓuri moƴƴere haaytunde.\nHaala dorog deƴƴaaka, ko ɓurka ɗum mawnude timpiima e Muritaninaaɓe : haala njeenaari ndi muulirde feewnoore karte e ɗereeji woote rokki hoohooɓe won ɗiin laamuuji e nder Afrik, haa arti noon e Muritani.\nGila o toɗɗaa hooreejo leydi Senegaal e lewru abriil 2012, o seeraani e reftude heen. Ko o wiynoo koo ina laaɓti \"Oɗon nganndi mi fellitii artirde manndaa duuɓi 7 toɗɗoraa-mi e les ngalɗoo Doosgal leydi oo e duuɓi 5...\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-26","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2016-06-30T03:01:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-26\/segments\/1466783397873.63\/warc\/CC-MAIN-20160624154957-00036-ip-10-164-35-72.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5727530718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5727530717849731, \"ffm_Latn_score\": 0.28446516394615173, \"fuf_Latn_score\": 0.12275395542383194, \"fuh_Latn_score\": 0.017669962719082832}","num_words":629,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal: Suɓngooji sarɗiyankooɓe Batirdu Ngenndi Njeeñcudi ndii anndaama.\nSenegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi, e kappitaali hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii ene heewi. Bannge heen kala wiyi ko kañum hawi. Kono hanki Goomu Ngenndiijo (Commision Nationale) kalfinaaɗo suɓngooji o yaltinii resiltaaji paɗndorɗi, ko adii nde Goomu Ñaawooɓe Toowɓe o (Conseil constitutionnel) rokkirde yiyannde mum battindiire.\nNdiin njeeñcudi (resultaaji) ko nii lelorii: Benno BokkaYaakar, lannda laamiiɓe o, dañii 82 cuɓaaɗo, Yewi Askan Wi, mo Usmaan Sonko ardii, dañii 56 cuɓaaɗo. Wallu Senegal, mo hooreejo leydi kiiɗɗo o, Me Abdullay Wadda, dañii 24. Lanndaaji tati goɗɗi tokoosi, gooto e mum en fof dañi cuɓaaɗo gooto. Huunde ɓurnde teskinde he ɗii suɓngooji ko wonnde ngol ɗoo woni goo, gila Senegaal heɓi jeytaare mum ndimaagu dawrugol, lanndaaji lunndiyankooɓe ɗii ene ɓura lannda jooɗiiɓe he jappeere o sarɗiyankooɓe to Suudu Batirdu Ngenndi. Won yiyɓe wonnde ɗuum ene tinndina demokaraasi Senegaal ƴoƴtii haa hellifaama. Sabu demokaraasi nde waawata tiiɗde haa nafta ko alaa-e-sago, maa jogoo lunndo tiiɗngo, jogiingo hattan waawde dartaade laamu guu, e faddaade ɗum e waɗde kala ko wela. Kadi ɗuum waawata heɓaade tan ko so tawii lunndo ngoo ene jogii sarɗiyankooɓe yonɓe to Batirdu Ngenndi too, waawɓe aynude laamu nguu e yuurnitaade golle mum.\nHol ko Senegaalnaaɓe Kaastiri Makki Sal?\nHe nder ɗii suɓngooji hay so innde Makki Sal alaa e doggol fooɗondirteeɓe ne, ene way no kala berliiɗo kartal mum ko sabaabu nde makko waɗi ɗum werlaade kartal. Maa wonii ko sabu yiɗde mum e makko walla ko salaade-mo. So tawii ko gollaade leydi mum, golle jiytiniiɗe, naftooje, kadi battinooji ko juuti, ɗe rewam mum ene waawi wallude e ɓamtaare faggudu leydi, ko Makki Sal golli he Senegaal koo hay gooto e ardinooɓe-mo ɓee gollaani hono ɗuum. Kadi ko golle jiytiniiɗe, ɗe neɗɗo kala gonɗo he leydi he ene waawi fawde heen gite mum. Haa ɓuri teeŋtude to bannge mahanteeri (infracstucture), gila e kalluuji gudoroŋ, poŋuuji, laaɗe njoorndi lobbe (TER) e laaɗe diwooje kese (Air Senegaal), teerirɗe laaɗediwooje, (Aeoroport Blaise Diagne) walla nokkuji ɗo fijooji mbaɗatee, ko wayno Stade Abdoulaye Wade, Arène Nationale. O mahii kadi wuro no wonrunoo to Diamniadio (Jamñaaƴo) ngam waawde newnan'de laamu nguu gollorɗe kese, e ustude ɓittondiral werlaaji nder Ndakaaru, kono kadi koɗorɗe kese keewɗe mahaama toon tawa ko galleeji jooɗɗi, lobbi, cuɗiiɗi, cinkiiɗi ɗi ene ɓattondira ayaawo Senegaal walla kam wuro Ndakaaru e saareeji mawɗi he aduna o, ko wayno Dubai, Singapoor walla ni so en teyii mbiyen New York.\nTo ballital renndo (aide sociale) o waɗii ko wiyetee bursi familial, (Programme national de Bourses de Sécurité familiale (PNBSF)) tawa ene wallita woon e yimɓe ɓe mbaawanaa koye mum en, haa ɓuri teeŋtude to nokkuuji dowri to. O tafii kadi yuɓɓo woɗngo ngam wallitde he newnan'de kala neɗɗo he nder leydi ndii no safrorii (Couverture Maladie Universelle (CMU), kadi laamu nguu mahii cuuɗi cafrorɗi (Hopital) he nder leydi hee kala, tawa yoga heen ko cafrorɗi dowrowi wonndude e kaɓirɗe karalleeje kese toowɗe.\nSikke alaa, hooreejo leydi Senegaal, Toowa-teddungal Makki Sal, golliima, kono hay gooto waawa gollanaade denndaangal tolnooji rennodo. Haa ɓuri teeŋtude he leydi mbaydi hono no Senegaal ni, ndi faggudu mum ƴellitaaki no feewi, kadi ene ɓesni sukaaɓe yontuuɓe dañde golle. Kala ɗo laamu nguu sosi ujunere gollal, tawata ko ujjunnaaje jeegoom suka ene dari gooto fof ene yiɗi heɓde heen, nde tawnoo Senegaal ene ɓesnii sukaaɓe. Ene wiyee 60% (cappanɗe jeegom e nder teemedere) fof ko sukaaɓe ɓe duuɓi mum en njawtaani 35. Ɗuum ene jeyaa e ko addi haaɓre e mettere he ɓerɗe sukaaɓe ɓee; gargol rafi Covid 19 kadi ɓeydaani deeƴnude ɓerɗe yimɓe ɓee, sabu ɓitteende dañanoonde heen, saɗteende cogguuji nguura ka ekn., ene jibi haaɓre mawnde he nder Senegaal kala haa teeŋti noon ngalluje (gure mawɗe) ɗe.\nTonndeende Alɗuɓe Hesɓe\nSo en ƴeewi ko laamu Senegaal gollii gila Makki Sal heɓi ngardiigu leydi ndii, ma en njiy wonnde laamu nguu yuppii ngaluuji keewɗi he faggudu leydi he. Ko gollaa ko fof, gollii ɗum ko ujunnaaje Miliyaaruuji ɗi limotaako. Kala nde ko waynoon waɗi walla kala ɗo waawi waɗde, ene saaboo jibineede alɗuɓe hesɓe, nde tawnoo ɗiin ngaluuji fof ruttotoo tan ko he yimɓe ɓee, ko wayno jooma en gollorɗe mawɗe(entreprise\/société) gollooɓe ɗeen golle ɓee, walla kadi gollorɗe tokoose (sous-traitan), heen sahaaji nii kadi ko yimɓe laamu nguu halfinaaɓe ɗeen golle ɓee wooda ko ndewnaani heen laawol ngam haa mbaawa faggitaade heen ngaluuji. Yimɓe heewɓe kadi mbaawii dañde heen liggeyaaji tawa ko dowrowi, sukaaɓe janngunooɓe jaŋdeeji toowɗi ene njooɗii he dow seedamfaaguuji mum en toowɗi, ko wayno asiñoor en e woɗɓe jannguɓe ko fayti he karalleeje kese, ene ndonki dañde ɗo liggii, nde ɗuum ari kanum en fof ndañii liggeyaaji. Ɗuum firti, Senegaal mahii alɗuɓe hesɓe heewɓe he nder oo dumunna. Yimɓe heewɓe ɓe tawaani ngalu, ndonaani ɗum he jibnaaɓe mum en, njiyaama ene paggitii ngaluuji keeewɗi he nder sahaa ɗaɓɓo. Won e ɓeen faggitoriiɓe ngaluuji mum en no laaɓiri, sabu ko jooma en susiyateeji walla antareprisaaji, hay sinno ko jooni puɗɗii ne, ndañii fartaŋŋe hawrude e golle mawɗe ene umminaa, mbaawii jeyeede heen e dañde heen dañe mawɗe he nder dumunna daɓɓo, tawa kadi ko dañal laaɓngal.\nNdeen fedde (classe) alɗuɓe hesɓe ene peeñinira ngaluuji mum en e jogaade koɗorɗe jooɗɗe, ɗe neɗɗo waawaano miijaade hono mum en ene tawee he nder Senegaal, walla werlaaji tiiɗɗi coggu, ɗuum e nguurndam toowɗam maa mbiyaa ngonɗaa ko he ndaarde naɓaka (film) Hollywood. Sikke alaa, ko waynoon kadi he nder leydi ndi yimɓe mum ko ɓuri heewde barmeeji mum en ene waɗaa sahaa kippoo ndonka ko ñammini hay ɓesnguuji mum en, ene jibina kiram e mettere. Ko ndee mettere dawriyankeeɓe lunndongoo cajjitii ngam haɓoraade laamu ngu. Teeŋti noon e Usmaan Sonko.\nLe Vote Ethnique walla Neɗɗo ko Banndum ko konnguɗi lolluɗi he Senegaal gila Makki Sal fiilaa lefol hooreejo leydi ndi. Dawriyankooɓe heewɓe ceeraani he naatnude he nder hakkillaaji Senegaalnaaɓe wonnde Fulɓe teeŋti e Fuutankooɓe jinnganirta Makki Sal ko sabu enɗam makko e maɓɓe, sabu makko wonde Pullo. Caggal suɓngooji 31 Morso, jawtuɗi ɗii, lundiyankooɓe Yewwi Askan Wi, njaltinii tintinoore ngam wiyde suɓngooji ɗii ndewaani laawol he nder falnde Podoor, Maatam, Kanel e Raneeru, waɗde he nder Fuuta fof… [Jokku Taro]","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/08\/06\/senegaal-su%C9%93ngooji-sar%C9%97iyankoo%C9%93e-batirdu-ngenndi-njeencudi-ndii-anndaama\/","date":"2022-12-02T15:44:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710909.66\/warc\/CC-MAIN-20221202150823-20221202180823-00299.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4626775682,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46267756819725037, \"fuh_Latn_score\": 0.31880414485931396, \"ffm_Latn_score\": 0.14242130517959595, \"fuf_Latn_score\": 0.07442191243171692}","num_words":1031,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.401,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:Dowlaaji Dentuɗi\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"Dowlaaji Dentuɗi\"\n6 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 6 e kuuɓal.\nDowlaaji Dentuɗi\nB\nBuford\nD\nDavid Woodard\nDonald Trump\nM\nMedford (Oregon)\nR\nRonald Reagan\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:Dowlaaji_Dentuɗi&oldid=20770\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:Dowlaaji_Dentu%C9%97i","date":"2020-10-25T03:00:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107885126.36\/warc\/CC-MAIN-20201025012538-20201025042538-00591.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6900823116,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.690082311630249, \"wol_Latn_score\": 0.13460125029087067, \"ltz_Latn_score\": 0.016577869653701782, \"bug_Latn_score\": 0.011476109735667706}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.678,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce wonnde ko kanum en ndarii he felo jojjitde hakke aade.He beete hanki, sukaaɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njippiima he dow laabi ene mbaɗa seppo ngam hollude mettere mum en he ooɗoo ñalawma 28 Jolal, potnooɗo won'de maanditaare jeytaare ndimaagu leydi Muritani.Jokku Taro\nCategory Archives: Dawrugol\nHooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nÑande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi'de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal.Jokku Taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.Jokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/dawrugol\/","date":"2022-01-20T17:55:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8003314137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8003314137458801, \"fuh_Latn_score\": 0.11942112445831299, \"ffm_Latn_score\": 0.04528703913092613, \"fuf_Latn_score\": 0.03301310911774635}","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.642,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faada Laamu Ardungal Lesdi Naajeeriya yerdi bee hokkol Ceede golle kuude Baruye yaaki hukuuma, NNPC, Ltd musamman ngam huuwuki kuude baruye mawde ko hewtanta 44 dum juutal man hewti kilomiitaaje 4, 554 nden duudal Ceede bo hewti N1.9 trillionji Nairaaje Ceede Lesdi Naajeeriya.\nHukuumawa hakkilnta shaanu golle nder Lesdi Naajeeriya hawtaade bee NNPC on taskani haalakan .\nBallowo ardiido Lesdi Naajeeriya hedi shaanu kubaruuji gondo haa ofisru ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Laolu Akande kanyumm on suuditi banaka ka'a wakkati O haarano nyami kubaru'en nyennde Alarba bawti giidal mabbe bee Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Yemi Osinbajo.\nAkande, wolwi ka dow luutanki ministaajo mo hakkilanta shaanu golle ha Naajeeriya, Babatunde Fashola wi ngomnati yerdi be hokkuki Ceede den mgam huuwuki kuude Laabi mawdi ko hewtani 9 nder Lesdi Naajeeriya.\n\"kuude Laabi di tammi huuweeki woni haa Jihaaji bana Benin-Asaba; Abuja-Lokoja-Onitsha-Owerri-Aba; Shagamu-Benin; Abuja-Keffi-Akwanga-Makurdi; Kano-Maiduguri; Enugu-Port Harcourt; Lagos-Ota-Abeokuta enanta Lagos-Badagry-Seme,\" Akande wi.\nHaa fahi O wi ministaajo on anndini bee wiiki O hebi yerduye kuugal kuude wo'itinki Buwaangal Oshogbo-Ilesha haa Jihaqwol Osun dow Ceede N1.2 billionji.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/ngomnati-kawtal-lesdi-taskani-huuwuki-kuude-laabi-mawdi-9-haa-lesdi-naajeeriya\/","date":"2023-02-04T00:09:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00134.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9849738479,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9849738478660583, \"fub_Latn_score\": 0.011516083031892776}","num_words":169,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.964,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fiyanɗe laatinaaɗe e saa'i gooto Mali e Niiger, Buubakaar JALLO, hertorɗo Kisal no taskoo oo alhaali\nSaakitaama ñannde :\nE ndee yontere ƴaɓɓiinde, Kununkooɓe 33 waraama Mali e on saa'i kadi Siwilɓe 58 waraama Nijer. Ɗee mayeele fow ko e fiyanɗe woni sabu majje. Woɓɓe no wi'i ko dente kuliyankooje sertuɗe hawtiti waɗi ɗii warngooji. So tawii ko non woniri, ɗum adday bononnda mawɗo e diiwal Sahel. Ko ɗum holli Buubakaar JALLO, wiɗtiyankeejo hertorɗo ndeenaagu leyɗe. Ko kanko woni koɗo Ibrahiima Timmbi BAH. Keɗoɗen ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210322-fiyan%C9%97e-laatinaa%C9%97e-e-saa-i-gooto-mali-e-niiger-buubakaar-jallo-hertor%C9%97o-kisal-no-taskoo-oo-alhaali","date":"2022-06-28T21:51:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103617931.31\/warc\/CC-MAIN-20220628203615-20220628233615-00033.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4253426492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4253426492214203, \"fuf_Latn_score\": 0.4020176827907562, \"ffm_Latn_score\": 0.1672794222831726}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hanki CPI, suudu ñawirdu mawdu nduu mawninii duuɓi 25 gila ndu sosaa. Ko to fedde mawde adunaru ngal pellital ƴettano. Diplomaatɓe buy fottii New York saabu ndee maaditaare. Yoga e maɓɓe puɗɗiima haalude haala Wagner ñaawengol tere ngal guɓal merseneerɓe to CPI. Yoga e kabaruji kollii wonnde tere Wagner wonɗe Santrafrik dillii faade e Mali, ɗum ko caggal nde Minusma felliti yaltugol ton. E bi'ol Katerin Kolona, jagorɗo halfinaɗo jokkodiral Faransi e leyɗele janane, sikke wala, Wagner no jokki wargooji e nder Mali. Keɗoɗen mo.\nSaakitaama ñannde : 18\/07\/2023 – 22:31\nKateriin Kolona, jaagorɗo halfinaaɗo gollidal Faransi e leyɗe janane. © AFP","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/konngol-kateriin-kolona-jaagor%C9%97o-faransinaajo-halfinaa%C9%97o-jokkondiral-faransi-e-ley%C9%97e-janane-naawugol-tere-wagneer\/","date":"2024-02-27T13:03:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474676.26\/warc\/CC-MAIN-20240227121318-20240227151318-00202.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6352888942,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6352888941764832, \"fuf_Latn_score\": 0.29594293236732483, \"ffm_Latn_score\": 0.06289709359407425}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.738,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji yontere no jaɓɓii hannde Kureyshi Sisse\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe heɗiɓe RFI Fulfulde , on calminaama. On jaaraama. Bismilla mon e kaa taskaram kabaaruji yontere. Woni koɗo men hannde ko Kureyshi Siise jaayndiyanke gollowo e jaaynde malinaare no wi'ee \"Tribune\" . Ko Taskotooɗo kabaaruuji dawro.\nE nder Taskaram men haande, en kaalan ko faati alhaali dawro Mali caggal nde hooreejo laamu hakkundewu nguu Bah Ndaaw e hooreejo jaagorɓe Moktaar Waan follaa. E ɗum fedde UNTM dartinii woppere gollle nde ɓe wonno e mum.\nTogo, jonnde yuɓɓinaama ñannde alarba nde ko faati e no kaalis CFA e ECO, No tawaa ngal dental leyɗe Afrik keewɓe wonndude e hertiyankooɓe e wiɗtiyankooɓe.\nLeydi Repiblik Demokratik Konngo e soɓɓiire diiwal Goma, haa jooni yimɓe no hulli huɓɓitugol wolkan Ñirangongo.\nUSA: Jaagorɗo kalfinaaɗo huuwndiral hakkunde Amerik e leyɗe janane, Antoni Bilenken waɗii njiilu mum e nder Israayel e Palestiin ngam heɓude nanondiral hakkunde Israyel e Palestiin.\nEmmaninyel Makron arii Ruwanda gila alkamisa. Ko dawol makko aranol gila o laamii Faransi. kadi ko kanko woni laamɗo Faransi ɗimmo garɗo Ruwanda gila war-neɗɗanke waɗi ton 1994.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210529-kabaaruuji-yontere-no-ja%C9%93%C9%93ii-hannde-kureyshi-sisse","date":"2021-06-20T19:21:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488253106.51\/warc\/CC-MAIN-20210620175043-20210620205043-00157.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.735973537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7359735369682312, \"fuf_Latn_score\": 0.14015237987041473, \"ffm_Latn_score\": 0.0730636864900589, \"fuh_Latn_score\": 0.04784288629889488}","num_words":176,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñiddingol walla serindagol rewɓe doolaaɓe\nSaakitaama ñannde :\nToɓɓere yewtere Dinngiral Rewɓe no faati e ñiddingol walla serindagol rewɓe doolaaɓe. Ko honɗum e tiiɗallaaji ɓe ngondi ? Holko renndo ngoo haani waɗude ngam wallude hono ɓee rewɓe ? E ley taskaram kaa, eɗen jaɓɓii Fatumata BARI yo gooto e rewɓe doolaaɓe e jeyaaɗo Gine. Sonnaajo Fatumata CAAM Njaay, yo ginenaajo jooɗiiɗo Senegaal. Ko horeejo walde daraniinde nanodiral ginenaaɓe. Dr Hawa Bokar LI-Tall yo renndoyankeejo, o wiɗtiyankeejo to iniwersite OTTAWA Kanada anndinan en mojooji mum e ndee toɓɓere. Koɗo men hannde e yewtere ndee yo Fatumata Sow dokotoroojo e pisikolooguujo to Faransi. O sifonto en caɗeele ɗe doolugol rewɓe waawi waddude e hakkilaaji doolaaɓe. E taskaram men ngaroowo en kaalan ko faati dewle ɓamɓamtal, ko ɗum woni rewɓe ɓe worɓe mum mayii roniɓe miññiraawo walla mawniraawo gennda maɓɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210413-%C3%B1iddingol-walla-serindagol-rew%C9%93e-doolaa%C9%93e","date":"2022-07-01T05:25:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103920118.49\/warc\/CC-MAIN-20220701034437-20220701064437-00631.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6235250831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.623525083065033, \"ffm_Latn_score\": 0.19782084226608276, \"fuf_Latn_score\": 0.1474466174840927, \"fuh_Latn_score\": 0.018032317981123924}","num_words":134,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.584,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diiwal Akwa Ibom\nAkwa Ibom ɗun diiwal lesdi Naajeeriya. E gal wodii yajirka leydi kamani kilomita 7,081km e ɗuɗirka yimɓe 5,450758 limgal yimɓe gal ɗungu 2016. Gelle mauɗe ɗiiwal kanje goni Uyo. Arɗiɗo Udom Emmanuel hanko woni ardujo diiwal Akwa Ibom tun shuɓgal dungu gu 2015 ha waddi hanɗe. Ballewo Ardujo on hanko wonii Moses Ekpo. Sanata en diiwal hanɓe ke Bassey Akpan, Godswill akpabio e Nelson Effiong. Diiwal Akwa Ibom gal wadii kerol e diiwal Tatii Kanje gonii Abia, Cross Rivers e ɗenbo Rivers.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Diiwal_Akwa_Ibom","date":"2022-08-09T05:25:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570901.18\/warc\/CC-MAIN-20220809033952-20220809063952-00608.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9891658425,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9891658425331116}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fati Abubakar woni fotowoowo Naajeereya e fotowoowo dowla.\nJoomi e golle[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nAbubakar jibinaa e mawnina nder Maiduguri, Naajeeriya.\nKuugal maako wurtini nder The New York Times, CNN Africa, BBC e Voice of America. O ɗon huuwa ngam huutoreeji ɓaawoji Diiwal Borno, hawti bee ɓaawoji Boko Haram. O woodi kuugal wi'eteeɗo Bits of Borno.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Fati_Abubakar","date":"2024-04-23T15:15:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296818711.23\/warc\/CC-MAIN-20240423130552-20240423160552-00609.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9828996062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9828996062278748, \"fub_Latn_score\": 0.014994578436017036}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/05\/12 Hol ko diine Islaam wiyi e nawliigu? Hay so wonii mi suusaa haalde sabu Senegaal fof e heewde seernaaɓe hay gooto susaa haalan'de Seriñ Beeco goonga, ko diine Islaam dotti e laabi e sarɗiiji nawliigu koo ina laaɓi, kono Beeco anndaa.\nDiine wiyi ko nayo, Beeco wiyi ko ɗo ngoraagu haaɗi kala. Hannde o mo yahra e rewɓe njeeɗiɗo. Njeeɗiɗo…. E dow hoore ceerno Beeco. Veen ngoni: Sokna Mboose Juuf, Sokna Ayse Maam Kan, Sokna Ayda Jallo, Sokna Batoor Caam, Sokna Maam Buso Seen, Sokna Maam Buso Juuf, Sokna Sali Pen... ina sikkaa maa jokku e yahde so tawii kay kasoo dartinaani. Kono hol ɓee rewɓe rewɓe e ceerno?\nJeewo Galle: Sokna Mboose Juuf wolla mbiyaa Meer Mboose, o kañum tigi woni jeewo galle Seriŋ Seek Beeco Cantakun mo Madiina Tul Salaam. O renndii e ceerno nguurndam hannde ko ina abboo e duuɓi 40. Ko o saalum-saalum-naajo baawɗo seedtaade ñalɗi Beeco gila o suwaa tawo waɗeede Seeh ( mukaddam ) e laawol murid ko adii 1987 e junngo Seriñ Saaliw.\nLemmbel Beeco Cuun: Oo ɗoo debbo boɗeejo ko pullo e iwdi mum. Ko leydi Muritani o jeyaa e diiwaan Tooro. Hannde o o ɓuri lollirde ko Sohna Ayse, ko o depitee to suudu sarɗiiji gila 2007. Oo debbo pullo jannguɗo ko fayti e cellal ɓanndu yiyondiri e Seek Beeco Cuun ko to kawlak gila e duuɓi 1970 pawɗi. O resi mo ko 1980 tawii o mo yahra e duuɓi 32. Sokna Ayse Kan e Sokna Mboose Juuf koɗdi e galle gooto to leegal ina wiyee mermoos maa won jooni duuɓi limtinɗi.\nTataɓel Seek Beeco Cuun: Ko Sokna Ayda Jallo, pullo jeyaaɗo to Dagana yani e jarabi Seek haa laatii tataɓel galle. O jibinaa ko 1979, etee ko almuudo makko o wonnoo ko adii nde o wonata joom suudu makko kadi ko kanko ɓuri waawde won'de e sara Beeco sabu nde njiiɗaa Beeco fof, ina gasa tawa Ayda ina ɓadii ɗoon. Ayda ina anndiraa yiɗde mum comci ñaantorɗi, ñarungal peɗeeli haa hay moorli e gerefaasuuji makko ceerataa e haaleede e saloŋaaji rewɓe sahaa fof. Jaraa boom, ko debbo ceerno!\nNayaɓel Beeco: Oo ɗoo debbo diriyanke biyeteeɗo Sokna Batoor Caam jibinaa ko 1980 to Cees. Ko o jannguɗo sabu o heɓi bakkaloriyaa makko ko 1999 to duɗal Blaise Diagne. O jokkoyi jaŋde makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gaston Berger to Ndar. O yaltidi toon ko e seedamfaagu toowngu (maitrise en droit) e hitaande 2OO3.\nJoyaɓel Seek Beeco: Ko suka debbo biyeteeɗo Sokna Maam Busoo Seen udditani rewɓe Beeco heddiiɓe ɓee fof laawol. So diine jaɓii wolla saliima, ko kaŋko tigi waɗi. Dewgal makko e Seek Beeco Cuun habaaka, waynaaka, ejaaka, hiir tan humaa. O ummorinoo ko marok lebbi seeɗa caggal gargol makko, Seek Beeco yuɓɓini mawluud mo o waɗata to Bustaan ( mbour) wonannde jaayndeeji kabruɗi ɗum. Ko e oon jamma Beeco yiyi mo, humani mo kanko e jeegaɓiijo o. Ko dewle maɓɓe kumdaa e jemma gooto. Kanko Maam Buso Seen oo noon o wiyi Seek ko o hoyɗii Seriñ Saaliw. Ko ɗoon Seek jaabii mo, ɗoon ko annoore dewgal hakkunde maɓɓe. Ko ɗoon dewgal ngal yiilaa hoppaa.\nJeegaɓel (Lemmbel ɗiɗmel): Jeegaɓel Seek Beeco wiyetee ko Sohna Maam Buso Juuf. Kanko ne o jooɗii ko to Bordoo to leydi Farayse. Ko e jemma mawluud makko o o humani mo, kanko e gumminooɗo Marok o.\nJeeɗiɗaɓel ( Tataɓel ɗimmel): O wiyetenoo ko Sali Pen, kono noon Seek Beeco femmbitii mo e innde hesere. Jooni o wiyetee ko Maam Buso Peen. Kanko noon ko o jannguɗo sabu ko o karallo (ingénieur en informatiŋue). E siftin'de, nde Beeco reseta mo nde, dewgal ngal waɗii dille no feewi. Ko kanko woni mo yumma mum yahnoo haa to makko ngam ñaagaade yoo oon accit ɓiyi mum hoota sabu dewgal ngal sellaani. E wiyde yumma oo, Beeco ko ko liggee ɓiɗɗo oo yoo oon rew e mum, kono hay noon hay ɓiɗɗo oo salino artude ewiyde makko kadi \"o yiɗi maayde ko e sara Beeco.\"\nHannde noon Beeco ko kasoo woni sabu mum etaade wirnude war-hoore baɗnooɗo galle makko.\nBinndol Abu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=924:serin-seek-beeco-cuun-ceerno-mo-rewe-7&catid=61:boowel-weejeende","date":"2013-05-25T01:10:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705305291\/warc\/CC-MAIN-20130516115505-00081-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4649668038,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4649668037891388, \"fuf_Latn_score\": 0.3568074703216553, \"ffm_Latn_score\": 0.08376309275627136, \"fuh_Latn_score\": 0.0824553444981575}","num_words":704,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.449,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Police 'en Lesdi Naajeeriya (IGP) Usman Alkali Baba, hokki mroore sankitaaki Police'en haa Janngirde,nyawndorde enanta nokkuuje kimminiide fu nder Lesdi Naajeeriya.\nMo hakkilanta shaanu kubaruuji hukuumawa ngan, Olumuyiwa Adejobi, kanyum on suuditi haalakan nyennde Alat , August 14, 2022. haa daldal maatootiral maako ngal Twitter.\nIGP hokki umroore nden bawti O larti rohootowol binndaangol dowko laarani no golle hukuumawa ngan dogginirte nder Lesdi Naajeeriya.\nO tefri Police debbo'e Gorka besda sattinki terde mabbe haro yiiki kuude mabbe huuwi no haandi bananta diidaadi sappi ko waddata joonde jam nder Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo on IGP tefri ummaatoore Lesdi Naajeeriya hawta koppi bee rentoobe wakkati be dhuuwata kuude mabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/15\/police-hooreejo-police-en-taskani-rentuki-ummaatoore-e-jawle-mabbe\/","date":"2023-02-08T00:28:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00739.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9168498516,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9168498516082764, \"fub_Latn_score\": 0.08163490146398544}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.765,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere fijoobe Boll kosde nga El-Kanemi Warriors ha Galluure Maiduguri hebi walliinde ha ngomnati Jihakan dooko fijirde 2022 Nigerian Professional Football League (NPFL).\nKadima ngomnati Jihakan hokki mukaamu hooreejo tokkere nden keso enanta seketeriijo El-Kanemi warriors FC Modu Adamu Bata hawtaade bee Mohammed Ali.\nEltoobe ben 2 jabi Dereeji seedsramku mabbe iga nyennde Alamiisa.\nJawaabu hooreejo, Alhaji Sheriff Bukar tefri hokkaabe mukaamuuji din be wada fodde bawde mabbe ko yaarata tokkere nden yeeso yeeso.\nRender jawaabu, Mohammed Ali wangini seyo muudum nden holli waduki ko haandi ngam jahargal yeeso hebi.\nKadima hooreejo commitiwa ngan, Ibrahim Zanna kyum bo wi O seyi sanne bee hokkol mukaamu yaaki anndube shaanu fijirde boll Kosde.\nNden O wadanibe do'a kawtal koppi enanta Jahargal yeeso.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/30\/tokkere-fijoobe-boll-kosde-nga-el-kanemi-warriors-hebi-walliinde\/","date":"2022-12-06T03:48:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00311.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9958747625,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9958747625350952}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"holko woni ñaw yillo endu ? hono deenirtenn koyemen\nlewru uktuubar so arii hakkillaji payata ko e ñaw yillo endu. ɗemgal tuubaku wii cancer du sein. Ko ñaw bondo mo ganduɗaa nangata ko endu. Ɗum noon hebeta ko ɓuri heewde ko rewɓe ɓe. Holko woni yillo endu ? holko addata yillo endu ? Hono sifortoo ? hono mbatenn haa ndeenen koyemen e oo ñaw ? Mate ene safre walle alaa ?\nMa enn gandu haawnaaki, senn kediima haala ɓee ɗiɗo safrooɓe be bismoto ɗenn e yewtere ko mbiiɗon. Heen gooto wiyite ko Docter Sidi Ka. Ko cafroowo ñaw yillo ɗoo e Senegal to suudu safrirdou Le dantec, kadi koo janginoowo ɗum to duɗal jaabihaattirde, seeƴ Anta Joop. Omo jeya kadi e fedde nde nganduɗa habotoo ko oo ñaw ɗoo e Senegal ene wiye Lisca. Caggal Sidi Ka, menn kedo Kadi Docter Karim Konaate, cafroowo yillo jooɗiiɗo kanium to Mali.\nSur le même sujet","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20191026-holko-woni-naw-yillo-endu-hono-deenirtenn-koyemen","date":"2019-12-15T22:34:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541310866.82\/warc\/CC-MAIN-20191215201305-20191215225305-00382.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6946148276,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.694614827632904, \"ffm_Latn_score\": 0.20442822575569153, \"fuf_Latn_score\": 0.07823184132575989, \"fuh_Latn_score\": 0.01205399353057146}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.703,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram hakkilanta shaanu njamu ka Lesde Duuniyaaru (WHO) wi woodi nyawuuji kalludi di Dabbaaji do sankita nasta ummaatoore Lesde Africa bee gebe 63%nder 100 iga Duubi 10 kosaali.\nTaskaramka suuditi haalakan nyennde Alamiisa bee wiiki nder nyawji din ni woodi nyaw Meese ,Ebola enanta ngabu ndang.\nWHO wadi hiiso mabbe hepti dow ko hewtani 1,843 joonde mabbe haa Lesde Africa nder hitaande 2001 yaaki 2022. On hokkibe heptuki niiman do.\nDirectaajo mo hakkilanta taskaramka haa Lesde Africa Matshidiso Moeti wi woodi mas'alaaji goddi on wadi nyawuuji din besdi haa Lesde Africa.\nKadima Debboojo on wi laabi ko hawti lesde 'Lesde nder Lesde Africa fu besdi waddol gannudi din.\nMoeti tefri be shaanu nbiditi hedi fannuuji feere feere wada fodde bawde mabbe ngam hurga gannudi nyawuuji din.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/07\/15\/who-wi-woodi-nyawuuji-dabbaaji-ko-hewti-gebe-63-nasti-himbe-lesde-africa\/","date":"2023-02-06T16:37:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00543.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996486902,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996486902236938}","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.049,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 21\/05 Hikka remooɓe basalle coñii haa heewi kono ko njeygu mum woni caɗeele. Ngam wallude ɓeen rewooɓe, hooreejo leydi Senegaal hono Makki Sal yamirii yoo ɓeen mballe no feewi mbela eɓe mbaawa yeeyde ndemanteeri maɓɓe.\nHooreejo leydi Senegaal hono Makki Sal yamirii yo laamu jaɓito rewooɓe basalle. Sabu e wiyde makko e tuumannde ko fedde adunankoore halfinaande njeeygu wiyi ko rewooɓe basalle mballaama, maa Senegaal waaw yaltin'de fotde 230.000 haa 240.000 ton basalle ko sokli e nder hitaande ndee ko.\nE ko yalti e batu jaagorɗe leydi ndi; Makki Sal hollirii won'de yoo ndemanteeri darane haa mbaawen jogaade ko'e men e ko faati e nguura; sabu Senegaal ina foti waawde wuurde hoore mum haa teeqti noon e basalle. Ko ɗum saabi haa o yamiri yo njeyguuli ɗii njuɓɓine tawii cogguuji ɗii ina mbaawa yahdude e dow paamondiral.\nO yamirii kadi nde pelle yeeyooɓe e rewooɓe wonɓe diiwaan fuuta e diiwaan ñaay (Cees) nde kaaldata haa kadi yimɓe mbaawa soodde kiloo kala 165 buuɗi CFA.\nDirektoor ARM gardiiɗo ko faati e njeeygu Senegaal hollirii won'de maa basalle gummotooɗe caggal leydi ndartine haa ko woni Senegaal ko waawa yeeyeede. Sabu \"so tawii a telliima haa e nder ngese hee, aɗa waawi soodde kilo kala 165; tawi ko e dow tali hee ko 200 f CFA; taw noon ko e nder jeereeji kilo kala wostondirtee ko 250 CFA\"\nHannde e diiwaan fuuta haa teeqti e Tooro e Laaw (tuggi Fanay haa Tareeji, Buube, Cile, Haayre e yeeso mum) basalle nana pawondiri coodaaka; wolla boom ko seeɗa tan soodetee heen. Alla e sago kadi laamu nguu; fuutankooɓe e ko'e mum en tiiɗno mbaɗa isinaaji ngam waawde mooftude ndii ndemanteeri. Wiyaama noon maa isin waɗe to Podoor.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=931:ndema-makki-sal-yamirii-yoo-remooe-basalle-mballe&catid=53:faggudu","date":"2013-05-20T04:58:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698289937\/warc\/CC-MAIN-20130516095809-00087-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5997753143,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5997753143310547, \"fuf_Latn_score\": 0.2966685891151428, \"ffm_Latn_score\": 0.0510612316429615, \"fuh_Latn_score\": 0.047886937856674194}","num_words":321,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.457,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mo jali kaangaaɗo ɓooyaani ko yi'i ɗum.\nSo jinne wiyii ina nañña malayka maa feeŋore.\nFaabru wiyi ko ndiyam kono wiyaani pasɗam\nLaafa ummintaa guppol, kono so guppol ummiima tan laafa rewat heen\nMbeewa ina ƴeewa ɗo ngelooba ñaamata ɗoo kono heɓataa.\nWeli mbeewa metti mbeewa, nagge ɓuri ɗum ɓirannde.\nKo weɗi loonde ƴoogaande ko, woppataa faandu mehru.\nPettal njarla muusataa norba\nSo goo boni, limoore aayiima.\nSo a ronkii anndude to payɗaa, rutto to ngumminoɗaa\nSo ullundu haarii wi'ata ko caggal doombru uuraani","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"http:\/\/travaillerensemble.over-blog.com\/article-proverbes-85580338.html","date":"2023-02-07T04:12:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500384.17\/warc\/CC-MAIN-20230207035749-20230207065749-00042.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6864355206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6864355206489563, \"fuh_Latn_score\": 0.1847258061170578, \"fuf_Latn_score\": 0.07140272110700607, \"ffm_Latn_score\": 0.04783906415104866}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.06,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.894,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Written by Umaar Tokosel Bah on Friday, 28 October 2011 19:12\n\n\nLGN 28\/10 Nafoore leɗɗe e nder nguurndam renndo men limotaako; gila e ñaameteeɗe, daborteeɗe haa e cafrorteeɗe. Hay so olo e nguli ustii ko heewi e leɗɗe puɗatnooɗe haa won heen nih nattii yiiteede ko heewi ko wayi no puuleemi e keeleele, hannde won keddiiɗe keewɗe ɗe nafoore mum anndaa hay so kesam-kesamaagu e karallaagal kesal doktoreeɓe won ko ruŋtini en heen. Ina jeyaa e ɗeen leɗɗe, bambammbi (won heen mbiyi ɗum kupampami).\nBambammbi ko lekki keewki fuɗde e sara nappuuji calti caggal gure wolla kam e ceene. Ko lekki kadi ki baramlefi (won heen mbiyi baralli) mum keewi kosam (ndeendelam ndanejam). Kosam kiin lekki noon ina heewi nafoore to bannge cellal haa arti e safaara gaañannde ubbitiinde.\nE gannde ɓaleeje gila ñeeñal doktoreegal kesal ngal araani e men, kosam ɓiɗaɗam e bambammbi ina toɓɓittenoo e gaañannde siloore ƴiiƴam ngam hernude ɗaam ƴiiƴam e safrude gaañannde nde; hono hol ko sakkii les?\nKosam bambammbi ina waɗi e nder mum \"alcool\" woni ndeelelam toosɗam ɗam doktoreeɓe keewi safirde gaañannde sabu e ɗam wara \"microbe\" (kullon ñaamon ñawnoowon kon njiyotaako e yitere mehre). Won e men ina toɓɓitatnoo kosam bambammbi e gaañannde, mbaɗa heen haako ƴakkaako, fiilira ɗum tekkere ngam yoo haako koo suur gaañannde nde haa nde yoora. Hannde noon wiɗtooɓe mawɓe njiitii ndeke mawɓe men waɗatnooɓe noon hanki ina njoganii ɗum daliilu: \"kala ko woni e nder \"alcool\" ina e nder kosam bambammbi\".\nHeddoo noon kadi ko posone so ɓurtii, sabu so heewii maa war hay ko wiyetee \"globule rouge\", ñaamon nafoyon ngonkon e nder ƴiiƴam. Ko koon ñaamon mboɗewon ngojjini ƴiiƴam etee neɗɗo waawaa wuurde caggal makkon.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=887:safaare-aleee-kosam-bambammbi-ko-qalcoolq&catid=42:cellal-a-faggudu&Itemid=137","date":"2013-05-22T23:32:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368702525329\/warc\/CC-MAIN-20130516110845-00088-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8414574862,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8414574861526489, \"fuh_Latn_score\": 0.09190355241298676, \"ffm_Latn_score\": 0.03866637498140335, \"fuq_Latn_score\": 0.014359707944095135}","num_words":320,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.836,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kaalen haala mbodooji Maam Wuri Cubbu\nPublié le : Modifié le :\nyuppi yontere nde ko biyeteeɗo Maam Wuri Cubbu. OO debbo ko jaayniyanke, kono kadi omo dilla e mbodooji fi'irti e franciire \"film\", \"cinéma\". Golle makko e mbodooji ene laɗaa sanne. E balɗe jaawtuɗe nii o heɓii fartange, sabu ooɗo film ma o waɗi ene wiye 5 étoiles (koode joy), heɓii tanit bronze to Kaartaas. Ko adii ɗum, film makko goɗɗo ene wiye fifiire en pays cuballo kanium ne woodi ko heɓii to kawral ɓaɗoowo to Montréal ene wiye Vues d'Afrique (Jiyanɗe Afirik). Holi o suka debbo dariiɗo, daraniiɗo leñol ? mbaɗɗo fayida e golle mum ?\nFulfulde faaminiinde\nEn kaaliino haala kaata e kaataare e jeewte taaɓiinde nde. Hannde Ceerno Jallo haalat hono kaataare waɗirtee\nNewsletterAvec la Newsletter Quotidienne, retrouvez les infos à la une directement dans votre boite mailS'abonner","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/fr\/podcasts\/20200202-kaalen-haala-mbodooji-maam-wuri-cubbu","date":"2020-03-28T15:18:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370491998.11\/warc\/CC-MAIN-20200328134227-20200328164227-00009.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4693531096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4693531095981598, \"fuh_Latn_score\": 0.38347652554512024, \"ffm_Latn_score\": 0.06219536066055298, \"fuf_Latn_score\": 0.040891729295253754, \"fue_Latn_score\": 0.01564367488026619}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.563,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dognooɓe motooji jakarta wonɓe e nder renndo teeru Wurosoogi njooɗdiima e meer mo Wurosoogi. Ngam yuurnitaade ko feewti e joɓgol juuti. Sabu gila nde ɓe ngari ɓe ngaddaani ngartam to bannge faggudu wuro ngo. Ɗuum yo gooto kala e maɓɓe waɗtu yoɓde 50 mb kala ñalawma, kamɓe fedde dognooɓe jakartaa ɓe kollitii ɗuum ina tiiɗi no feewi. Ngal ɗoo kuccondiral waɗii caggal ɗuum hakkunde hakkunde gardiiɗo fedde nde hono Isaaga Soh e Meer Wurosoogi ngam newnude e ustude mbela gooto kala yoɓa 20 mb ñalawma kala. Ɓe kollitii hay ɗuum ina muusi e maɓɓe sabu jeere nde welaani.\nBookar sek lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/wurosoogi-kala-dognoowo-moto-maa-wattu-tottirde-juuti\/","date":"2018-05-25T09:10:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794867055.20\/warc\/CC-MAIN-20180525082822-20180525102822-00388.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9447965026,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9447965025901794, \"fuh_Latn_score\": 0.052141666412353516}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.886,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HAƁRE RIIS – IKREN WON KO SIFTINI ADUNA O :\nKo riis waɗi e dowu ikren ko moƳƳaani sabu ko warngo yimɓe e borjere kaake e jawdi e ngalu wonan'de ikren e riis e aduna o fof e kuuɓal, hay mo anndaa leyɗe ɗe maa tooke ɗe mem ɗum.\nKono noon hade aduna o Ƴeewde yanannde nde, ina fotnoo adaade Ƴeewde fergitere nde, hoko anndi e hoko addata bonal bayngal nii ?\nKala ko ňaawi riis yo ňaawor leyɗe jannooɗe e irak njani e libi – kala ko ňaawi riis yo nawdor ɗeen leyɗe to caali ňaawoore to.\nWon wiyooɓe ikren ko leydi demokarasi(leydi-suɓngooji laaɓɗi) eey ko ngoonga kay, kono libi en irak en ko yimɓe ɓe ngoyantee – ko waɗaa e dowu yimɓe ɓe ko , ko ɗuum woni tooňannde woɗeere nde.\nLeydi fotaani ňaawireede laamiiɗo ɗum, so cuɓaaɗo laamii, so baɗɗo hoyre mum laamɗo sabu nde o laamotoo nde o haaldaani e leydi ndi omo waɗa bone, waɗde leyɗe bonnaaɗe ɗee fof ina ndewa bonnuɓe ɗum en ɓe e fewjidiiɓe mum en ňamaande moolanaande moolee daɗnda.\nTee aduna o ina foti yahrude potal, wonaa dental orop e amerik tan poti joganaade aduna o konngol mum pewjowol no waalirta e no finirta.\nSo tawii ko daňal e doole mum tan huwtortee e aduna o, miijooji woɗɓe ɓe kuwtortaake, waɗde innde demokarasi woto bonne heen sabu huwtoraaka.\nRenndooji(sosiyeteeji siwil) aduna ɗii fof ina poti renndu ndenta e konngol e doole mum en caloo laamuuji aduna ɗi ina ummoo tan njana e leydi na mbara ɓiɗɓe mum mbonna kaake mum, uddooji mbaɗee yimɓe njahataa haaju mum en, kaalisaaji mum en moftonoo e bankeeji natta waawde heɓde ngam huwtoroo jawdi mum e waktu nde soklunoo nde !!\nTee ɓesngu leyɗe ɗe hono renndo ngo na paamirtaa ko kanum woni maayo laamuuji ɗi ngoni liɗɗi e nderu maayo ngo, waɗde hoko jaɓantee tan laamuuji ɗi na mbaɗa kaɓe mum en e hakkunde ɓesnguuji ɗi, tawa so a hawrii e ikrennaajo e riisnaajo ina njaha e laawol e nderu pari faranse a waawataa seerndude mbaydi maɓɓe e ngonka maɓɓe ngam ngonaagu maɓɓe gootum.\nNeɗɗo gooto ardinee leydi tan naatna leydi e baasal pittaali naatnora aduna o fof e caɗe.\nKaa ngonka ngonaaka ina haani Ƴeewteede haa ɗeen tuuge mbaylitee.\nIdrissa ka","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ha%C9%93re-riis-ikren-won-ko-siftini-aduna-o\/","date":"2022-10-01T07:15:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335573.50\/warc\/CC-MAIN-20221001070422-20221001100422-00742.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.507132113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5071321129798889, \"ffm_Latn_score\": 0.34298765659332275, \"fuh_Latn_score\": 0.10022352635860443, \"fuf_Latn_score\": 0.04647516459226608}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.518,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nMali: Ko woni miijo e ndee jonnde hakkunde imminaaɓe \"ONU\" e laamu hakkundewu\nCellal: pesol walla markal lekki nanwa jonte (pali\/malariya)\nMoritani: feere ƴettaande ngam haɓugol ko faati e kaddingol ( sunningol) sukaaɓe rewɓe\nMali: battane bassiiji ɗee haare waɗuɗe e nder diiwal Mopti to wuddu leydi ndii\nSamminere laamu e nder Sudan: Jeneral hollitii wonnde o fusii laamu hakkundewu nguu\nFESPAKO: hummbugol mooɓondiral ngal e sennditugol mbuuñaaje ɗen\nFESPACO: Muumini Saanu, burkinaajo dañuɗo mbuuñaa kanŋe e ngol koolol woni koɗo amen hannde\nMaam Wuuri Cuubu senegalnaajo laatinoowo sinemaa woni Koɗo Mawɗo RFI Fulfulde\nKabaaruuji Yontere no jaɓɓi hannde Mammadu Umar LI jaayndeyankeejo\nNeedi: udditugol lekkolji, caɗeele ɗe mawɓe janngooɓe heɓata\nKabaaru FESPAKO: Seeditanɗe burkinaaɓe tawtoraaɓe koolol ngol\nKo honno yiiroɗon no ngol koolol FESPAKO woni e feƴƴirde hikka 2021 ?\nMali: laamu hakkundewu fenni kabaaru wi'uɗo ɓe duŋanike dental yo diisondir e pelle jihaadiyankooje ɗen\nKamerun: fannu sinema no wonndi e caɗeele ɗuuɗuɗe, no tawaa e majje anngal ballal\nBattane liɓugol laamu Mu'ammaar Kadhafi e nder falnde Sahel ndee\nKabaaru FESPAKO: RFI Fulfulde weeɓitanii mikroo mum yoga e tawtoraaɓe koolol ngol\nKo wonata janngo defte muulaaɗe yeeso ɗee defte elektronik [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nOn Tottaama Konngol, ñoggande yontere\nJeneral Umaro Siisiko EMMBALOhooreejo Gine-Bissaawo juurike Gine Konaakiri hanki\nKabaaru FESPAKO: \"Masiiba\" ko filmu mo Seydu Sammba Tuure laatini, heɗoɗeeTimmbi BAH\nKoddiwaar: Ko wonata janngo Loran Gbagbo to baŋŋe dawro\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2021-10-26T11:20:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587877.85\/warc\/CC-MAIN-20211026103840-20211026133840-00684.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5114114881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5114114880561829, \"fuf_Latn_score\": 0.4260031580924988, \"ffm_Latn_score\": 0.04042390361428261, \"fuh_Latn_score\": 0.013831053860485554}","num_words":254,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde altine 3 abril Nasa saakti doggol yimɓe nayo fotɓe jeyeede e lappol Artemis faade Lewru mo wuuri ngol, lappol potngol taartaade lewru tawa juuraaki. Ko ɓeeɗoo ameriknaaɓe, hono Christina Hammock Koch, Victor Glover e Reid Wiseman, yantude e kanadaanaajo biyeteeɗo Jeremy Hansen. Ɓe njolata ko he laana weeyo mbiyeteeka Orion, ka lappol Artemis. Mawɗo lappol ngol, hono kumaandaŋ Reid Wiseman e ameriknaaɓe ɗiɗo woɗɓe ɓee ine ngoowti ɗanle weeyo sibu ɓe meeɗii duumaande he Jipporde weeyo winndere (ISS) ; kanadaanaajo oo noon, ko ngol wonata gadanol mum.\nƊumɗoo noon ko huunde hesere. Ngolɗoo lappol ine seerti no feewi e sahaa nde Amerik waɗdata e Dental Sowiyet daɗndu ndee, sahaa Apollo, hakkunde 1961 e 1972. Oon sahaa, noogaas e nayo yahnooɓe lewru ɓee fof (heen sappo e ɗiɗi tan njippinoo he Lewru), ko worɓe raneeɓe kam en fof. Ngolɗoo laawol noon, lappol ngol ɓuri teskaade renndo Amerik. Christina Koch wonata debbo gidotooɗo yahde toon, Victor Glover ɓaleejo ameriknaajo-afriknaajo, e Jeremy Hansen neɗɗo mo jeyaaka Amerik.\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/06\/02\/lappol-artemis-nasa-to%C9%97%C9%97iima-heen-debbo-e-%C9%93aleejo\/","date":"2023-10-04T02:53:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00252.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3072899282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3072899281978607, \"ffm_Latn_score\": 0.3047928512096405, \"fuh_Latn_score\": 0.22823566198349, \"fuf_Latn_score\": 0.14815375208854675}","num_words":165,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.453,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nEtanɗe dipomasiije ngam ɗanningol hawre hakkunde RD Konngo e Muurtuɓe M23\nTo Ruwanda, Antoni Blinken jaagorɗo kalfinaaɗo gollidal hakkunde Amerik e leyɗe janane hajike ko faatii e rafi deeƴere to Kigali.\nHooreeɓe Ruwanda e RD Konngo fottii Luwanda ngam ɗaɓɓugol laawol jam hakkunde leyɗe ɗen\nSaɗteende nde ɗannortooɓe laawi ɗi rewaa sariya woni e heɓude e oo wakati e nder dunuyaaru ndun\nAfrik, Lurral hakkunde Ruwanda e RD Koongo sabu murtuɓe M23\nBeretaaniya Mawnde e Kigali siifii nanondiral naɓugol fattiiɓe maɓɓe Ruwanda\nSuudu ñaawirdu Faransi hommbii ñaawoore war-neɗɗanke waɗuunɗo Ruwanda e hitaande 1994\nKo hommbo woni oo nultondiraaɗo keso mo Faransi toɗɗii Ruwanda?\nNgaral Emmaniyel Makron Ruwanda, nanondiral e gollidal kesal\nHooreejo Faransi, Emmaniyel Makron juurike Ruwanda, o ƴettii konngol to Gisozi Suudu Maanditaare War-heɗɗanke\nRuwanda annditii suno re'aango wonunoongo sabu ko ɓuri ujune teemeɗɗe 8 neɗɗo\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rwanda-ruwanda\/","date":"2022-11-26T20:15:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446708046.99\/warc\/CC-MAIN-20221126180719-20221126210719-00279.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6197137237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6197137236595154, \"fuf_Latn_score\": 0.36344677209854126}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aadee ko neɗɗo kuuñɗuɗo e humpiteede, ɗum waɗi so aɗa habra neɗɗo ko tinaano, heewi ko jappude nofru mum heɗto ma. Ndeen noon hay so tawii kumpital wonaa ñamri lawirteendi sibu cafeeki, jeyaa ko e geɗe ɓurɗe welde ɗee. Hol ko waɗi so neɗɗo fodanaama humpiteede, ine annga, heppana kabaaru oo ? Hol ko waɗi, so kabaaru fuɗɗaama saakteede, joofaani neɗɗo heddoo ine ɓuƴɓuƴna, horoo feewnitaade so kabaaru oo jokkitaaka ? Hol ko addanta neɗɗo jogaade hiño, ɓaawo nde heɓi kabaaru ? Hol batte, ɗe kabaaru waawi roondaade nder leydi maa leñol ?\nYiyloyaade kabaaru, ine waawi yerondireede hono, ƴoogoyde to weendu nih ngam yarde. Ɗam ɗoon ndiyam njareteeɗam, wonaa no ardi nih tan foti yuppireede e loonde, ngati weendu wonaa wakannde saka kala ko waɗaa heen udditee yaltinee. Ndeke ko kanko jaayndiyanke oo, foti laɓɓinde ndiyam ɗam. Alaa e sago o rewa e ɗee daawe, tawii raawre heen kala ine waawi wallitde mo, laɓɓitinde ɗum, ɗeen ngoni :\n- Siiwtude ndiyam ɗam, sigga ɗum\n- Wulnude ɗum\nWon ko ine wona e gubbal tawii puccu ñaamataa, ko noon ne kadi won ko ine wona e ndiyam tawi neɗɗo hatojinaani heen. Addanta neɗɗo siggude ndiyam ɗam, heen sahaa won ñukurñaaka gardoowo heen, tawii jeyaaka heen. Oon ñukurñaaka eɗen mbaawi ommbondirde ɗum, geɗe ɓeydateeɗe e kabaaru, coomodee heen tawi woodaani. Yeru :\nKabaaru goodɗo: Ɓaawo nde Muhamed Seek Gaswaani fiilaa, hooreejo leydi Muritani, o woni lomto gonnooɗo hooreejo leydi ndii, Mohamed Wul Abdel Asiis, teskaama ɗii duuɓi jawtuɗi eɓe ɗeŋondiri. Hooreejo leydi keso oo, bismimaa mo e pottitte keewɗe, kono alaa heen ɗo o tawtoraa. Ko sakkitii koo, Goomu haɓotoongu borjingol jawdi laamu e mbuuñaari wagginaama nde waɗata losko e fiyaaku duuɓi 10 ɗi Wul Abdel Asiis laaminoo ɗii. Ngati omo tuumaa porlugol jawdi ndenndaandi e yeeyde janngirɗe.\nKabaaru pefindaaɗo : Hooreejo leydi kiiɗɗo oo, Wul Abdel Asii woni ko e heblanaade samminde laamu Gaswaani, ngati gila oon laamii, o yiytaaki heen hoore makko. Oo sahaa nih, konu nguu ko ko fecci. Waɗi ko baalaaje ɗiɗi, waalaare wonande hooreejo keso oo, e waalare wonande Hooreejo jaltuɗo oo.\nHol ko addanta neɗɗo wulnude ndiyam ƴoogeɗam e weendu, faandaare ndee ko ɓeydaade laɓɓinde ndiyam ɗam. Fotii ƴoogaa ko e pokopokolam maa e tewru. Ndeke jaayndiyanke, woto ardin adaade saaktude kabaaru, geɗe makko garwaniije foti wonde ko hoolkisaade, kabaaru oo. Neɗɗo ine yiɗi, seerde e kumpa, ɗum waɗi huunde ɓurnde mettude fof ko kumpa, ngati neɗɗo kumpaaɗo, ko kommbaaɗo, uddiiɗo guurɗo e niɓɓuru. Kono ñande o humpitii fof, hankadi oon kabaaru soofta mo.\nHannde oo cewle kabaruuji keewii, kono mbele ko cewle ɗee kala ndokkata jaayndiyankooɓe ɓee ndiyam keelelam. Cewle ɗee fof, ngonaa keelɗuɗe etee kañje kala ɗe ngonaa ñidduɗe, ndeen noon, alaa e sago dokkiroowo kabaaru ruttoo e daawe gonɗe dow ɗee. Wonaa kabaaru goongɗuɗo fof, foti saakteede. Won ko ine goongɗa, tawii moƴƴaani. So saaktaama ine waawi addude tanaaji maa kusumaaji walla nih fitinaaji nder leydi maa hakkunde leƴƴi. Ndeen noon, jaaydiyanke foti suɓaade ko deƴƴude oon kabaaru, waasde haalde ndee alaa ko bonnata hay dara, kono haalde ndee ine bonna ko heewi.\nƳellitagol karalleeje kese ɓeydii ko naatnude e jaayndiyankooɓe pitti, bille ɗe heewɓe ngurlintee. Kabaruuji caakteteeɗi pentaaɗi ngam bonnitde neɗɗo, leñol maa nih waasde renndude miijooji.\nKaralleeje kese ine ɓeydoo ƴellitaade, cargol kabaaru ine ɓeydoo weeɓtude. Yoga heen tafi ko callalle mumen, tawi alaa ko njooɗtorii so wonaa tafde kabaaru saakta, ine njiyloo ɓe ngurlini e ndeen wilde . Ɗum ɓuri teskeede fof, ko e sahaa suɓngooji, to doŋre Orop e to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. Jaaɓnirɗe keewɗe, ine njogii waalaare mawnde e caaktagol kabaruuji, ko goongɗuɗi e ko goongɗaani kala, ine saaktee heen.\nKabaruuji ɗi ngoongɗaani heen sahaa jaayndiyanke ine tafa ɗum, sara ɗum e laylayti renndo. Yuɓɓinee haa jogoo lelngo kabaaru, tawi ko soomii heen koo loowdi ndii woodaani. kabaaru pefindaaɗo mo jaayndiyanke tafi wonaa tan addude jiiɓru nder renndo kono kadi so tawii ko baɗɗo tooke bonannde mum maa jogo baɗte e nder renndo.\nYoga e renndooji teeŋti e doŋre Afrik, ko yimɓe yaawɓe goongɗinde kabaruuji pefindaaɗi, renndooji jaawɗi dolde kabaaru, kala ko mbaawi nande. Ɗuum ɓuri teskinde ko e mawɓe huutortooɓe Whatsapp. Jaayndiyankaagal, wonaa kuutorgal, kaɓtorgal jaayndiyanke, ngal o foti haɓtoraade fiyrude ɗum kala mo yahdaani e makko miijo.\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/www.lereflet.net\/hol-batte-kabaruuji-pefindaa%C9%97i-e-kudol-jaayre-pinal\/","date":"2023-09-28T07:33:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510368.33\/warc\/CC-MAIN-20230928063033-20230928093033-00054.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3598043621,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3598043620586395, \"ffm_Latn_score\": 0.33895453810691833, \"fuh_Latn_score\": 0.16941365599632263, \"fuf_Latn_score\": 0.12564104795455933}","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.39,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal bismaango e calminaali, o idii ko yettude leydi Ecopi sabu jaɓɓungal mawngal jaɓɓii ɓe ngal, o duwanni ɓe sabu sankaare Meles Senawi cankiiɗo ñalnde 21 ut 2012, ''mo golle mum njangtoytee janngo''. O yetti ɓe o inniri «heedanooɓe Mali», hono Doktoor Yayi Boni gardiiɗo batu hooreeɓe leyɗe, Alasan Watara gardiiɗo CEDEAO, Belees Kompaawore e Jonatan Godluk maslooɓe kiris Mali e Isufu e Idris Debi e Makki Sal.\nEɗen ciftina tan, gila 1999, UNESCO felliti, nde 21 feebariyee arti fof, siftorde ɗemɗe muuynaaɗe e semmbinnde ɗum en. So en mbiyii ɗemɗe muuynaaɗe noon, en kaalii ɗemɗe winndere ndee kala, sibu ɗemngal kala won muuynuɓe ɗum. Kono, foti ɓurde teskeede e feere UNESCO ndee, ko yiɗde hollitde yimɓe, wonde ɓural moni e mum en kala, ko huutoraade, gooto fof, ɗemngal mum ngal muuyni, sibu ko heen tan waawi reende neɗɗaagu mum, tee ko kañum ɓuri newanaade ɗum ngam marde gannde.\n«Cukalel laaɓa juuɗe ñaamdata ko e mawɓe». Heewnoo wiyeede noon, ko cukalon nehikon no feewi, njuumtukon. Ndeke, eɗen mbaawi innirde noon sukaaɓe ɗiɗo, ɓe mbiyaaka «so mawnii maa nattu», waɗɓe geɗe teskinɗe no feewi e hitaande 2012 ndee, sibu ko yiytuɓe huunde heddotoonde e defte, daartoyteende e defte ganndal, ɓeen sukaaɓe wiyeteeɓe wageeɓe.\nOon sahaa gooto mo peeje cakkittee ngam yaltinde leydi ndii kiris, laamu Asiis ina ɗaɓɓiri sosiyateeji tati jula mawɗo biyeteeɗo Buamatu (joom opitaal gite oo) nde njoɓata fotde miliyaaruuji 4 ugiyya. Ko ɓuri heewde e yimɓe mbiyi wonde « hay gooto meeɗaa yiyde ko wayi nii », tee ina cikkitii laamu nguu (walla Asiis e hoore mum) yiɗde bonnande Buamatu.\nJamma Seek Tijjaan to Likseyba Gorgol. Jamma altine 31\/12\/2012, ina hawri e jamma 17 ina jofi 18 lewru men dewo haaraan, fergo nulaaɗo (mo jam e kisal ngoni e mum oo) ina yahra e 1434, yuɓɓinaama to Likseyba, teeŋti noon to galle Seek Tijjaan e nder galle Al Hajji Umar Deh, jom konngi kaŋŋe lollinanooɗi e Fooyre Ɓamtaare e tonngooɗe mum ɓennuɗe ɗee.\nBallal laamu to bannge nguura, tuuse e kaalis e leƴƴi nguura addaama, moni kala heɓii heen feccere mum. Paabi njeeygu nguura caɓorɗo yoɓi-heɓa ina kuɓtodini leydi ndii fof. Kono ɗum fof e wayde noon, to bannge jaŋde, sukaaɓe ina heewi lohre jibinnde caɗeele keewɗe.\nE maayirɗe hitaande 2011 wonnoo ngoƴa fulɓe aynooɓe ko toɓaani ilaani, durngo jawdi alaa, nguura yimɓe weeɓaani ; ɗo dogee waɗii, ɗo fayaa ina woɗɗi, sibu ko maa keeri leyɗe taccee, hono Mali maa Senegaal. E maayirɗe hitaande 2012, ko ngoƴa ñawbuuli jawdi, na'i e ndammiri soklini fulɓe e hoɗdiiɓe mum en fof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=6","date":"2013-05-18T20:30:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382851\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00094-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5133031607,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5133031606674194, \"ffm_Latn_score\": 0.2443760335445404, \"fuh_Latn_score\": 0.16335240006446838, \"fuf_Latn_score\": 0.06521564722061157, \"fuq_Latn_score\": 0.01169678196310997}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.417,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/14 Hare waɗiino Jaataar e dow pooɗondiral joom wuro. Ina wiyee ko hakkunde toorodɓe e maccuɓe, ɓeya ina mbiya ko hakkunde seɓɓe e toorodɓe. Lewlewal Group Networks, ngam yiilaade heen ko laaɓi etiima jokkondirde e ɓeen wonɓe e nder mbunndi mbunndi oon fitina wolla kam anndanɓe ɗum tigi rigi ngam laaɓtindaade kala ko funndi heen.\nKoɗo men hannde ko Abubakri Ñaan, jeyaaɗo to Jaataar. Abu ko gooto e seɓɓe Jaataar jooɗiiɗo to Mbuur. Keɓɗen Abu ko e ñiiɓirde Lewlewal Group to Ndakaaru.\nE filla wur ngo, Jaataar waɗi ko toorodɓe e seɓɓe. E nder haŋki mum, wuro ngo waɗnoo ko elimaan e jaagaraf. Toorodɓe cuɓatno gardotooɗo mum en mo ɓe innirta elimaan Jaataar. Oon elimaan noon ko kañum suɓata e nder seɓɓe he gooto e mumen gonoowo Jaagaraf. Oon jaagaraf, ko kaŋko wonata juŋngo ñaamo elimaan, ko kaŋko woni jaalal seɓɓe wuro ngo, e maandiin ko kaŋko woni laamɗo seɓɓe.\nKo noon wuru ngoo ɗowirnoo njuɓɓudi mum haa ko sakkitoo ko, fof waylii ko e goppugol elimaanaagal oon biyeteeɗo Usmaan Aali Sih.\nE haala koɗo men, hono Abubakri Ñaan, kala nde elimaan suɓaa, ko kañum suɓotoo jaagaraf. E laamu cakkitiingu, ko Aamadu Mammadu Sih e Usmaan Aali Sih pooɗondiratnoo elimaanaagal wuro ngo. Kamɓe ɗiɗi fof noon ko ɓe toorodɓe; seerndi ɓe tan ko yoga e seɓɓe wuro ngoo nguuraninoo ko Usmaan Aali Sih. Nde Usmaan dañi laamu, o suɓi ceɗɗo biyeteeɗo Tafsiiru Sih yoo oon won jaagaraf seɓɓe wuro ngo. Ko noon woori haa toorodɓe heewɓe e sabaabu mo en nganndaa tawo nduñi elimaan Usmaan Aali Sih nde o ittata jagarafaagal wuro ngo. E haala Abubakar Ñaan, ko ndeen ɓe mbaawni mo e ittude jagaraf Tafsiiru Sih.\nUsmaan sabu mum añde waɗde ɗuum, noddi batu wuro ngam ɓooraade lefol elimaan ngol o fiilanoo. E nder cuɓgol elimaan keso, Aamadu Mammadu Sih kadi dikkii lefol elimaan wuro ngo kono yimɓe makko pammini e ngol jaagaraf fiileteeke. Ko oon pooɗee nduuree addi haa seɓɓe wuro ngoo kañum en pilñitii e wiyde so jaagaraf fiilaaka, kamɓe ne waɗde maa ɓe ndikko lefol elimaan ngol e hoore mum. \"So min ɗawaama ko min njeyi, so jaagarafaagal, min ndikkanoo ko min njeyaa, so elimaanaagal sabu ko fotde\" e haala Abubakar.\nKo ndeen seɓɓe ɓe ngemmbi gooto e mum en hono Abdullaay Njaay yoo oon dikko lefol elimaan wuro ngo. Nde lulnde nde juuti noon maa mettere e taƴam enɗam joli, won mawɗe fuɗɗinooɓe yahde heen moƴƴere baŋ yoo baŋ ha ɓe mbaawni Abdulay Njaay e woppude pooɗondiral ngal. Ñande fiilngo ngo dawi, ko perefee Podor ari ñaawde woote nge, kono e haala Abubakar tawii ko seɓɓe ɓe ɗaccii pooɗondiral etee ɓe kootii to galle Tafsiir Sih ngam waɗde batu e yuurnitaade ngonka maɓɓe e wuro ngo e no ɓe mbaɗanta lefol maɓɓe. Perefee oo nde ari e haala seɓɓe ɓe, toorodo oo noddaa nootii, ceɗɗo noddaa araani sabu ɓe ngoppii; ko ndeen perefee fiili Aamadu Mammadu Sih sabu Abdullaay Njaay tawaaka.\nHojomaaji seeɗa tawii sukaaɓe toorodɓe wuro ngoo njaltii e mbeddaaji wuro ngo ngam welnere. Fitina oo waɗi ñannde mum ko nde seppooɓe welnere ɓe tolnii e galle Tafsiir Sih ɗo seɓɓe ɓee ndiñatnoo ɗo; won e sukaaɓe toorodɓe ɓe ñiŋi wolla nih lesɗini seɓɓe ɓe e njennoor. Sagataaɓe seɓɓe ɓe naniraani ɗiin malli jam; ɓe palii toorodeɓe ɓe ngam waɗde ngarmi ngaraa. Hare nde waɗii gaañiiɓe baŋ yoo baŋ; nde waɗii kadi nanngaaɓe baŋ yoo baŋ ko in a tolnoo e yimɓe 41. Haa nde ciifeten ndee winndannde, ɓeen in a padi ñaawoore to Podoor. Ina e nanngaaɓe ɓe Jaagaraf seɓɓe ɓe hono Tafsiiru Sih jahroowo e duuɓi 72 hay so tawii heewɓe ceedtiima o jeyaaka e haɓatnooɓe ɓe kono o tuumaa ko urɓude seɓɓe ɓe e nde ɓe naŋtotoo e jeyal maɓɓe so jaagaraafagal e haala Abubakar Ñaan.\nE naamnal Lewlewal Group e nguurndam Jaataar e ko fayi arde, Abubakar hollirii sunaare mum e ndee hare kañum e yiɗde yiyde enɗam hakkunde ɓiɓɓe Jaataar. E wiyde makko, seɓɓe e toorodɓe Jaataar koɗdii duuɓi keewɗi e nder enɗam, newaare e beldal. Yiɗde makko ko yiyde gooto fof in a artiri hakkille mum kañum e anndude ko Alla waɗdi koɗdigal seɓɓe e toorodɓe Jaataar ndeke yoo gooto fof muñ goɗɗo oon, hokka ɗum fotde mum, ɗooftoo needi wuro ngo. \"Mo woni fof so dañii fotde mum e dow goonga tan, jam, jaleeɗe e beldal wonat e wuro ngo\" e haala Abubakar.\nLewlewal Group Networks etiima yeewtidde e won e toorodɓe wuro ngo ngam heɓde heen konngol mum en kono haa nde mbinndeten ngol ciftol en ndañaani hay gooto jaɓɗo feññin'de heen innde mum. En etiim kadi heɓde perefee Podor ngam dañde heen miijo makko kono taariiɓe makko mbiyi en ko perefee heɓaaki.\nBinndol Abu Gay, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=854:hare-kine-e-jaataar-wito-lewlewal-group-&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-06-19T21:51:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708808740\/warc\/CC-MAIN-20130516125328-00095-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5670136213,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5670136213302612, \"fuh_Latn_score\": 0.30209025740623474, \"fuq_Latn_score\": 0.05803988501429558, \"fuf_Latn_score\": 0.04386935755610466, \"ffm_Latn_score\": 0.027154425159096718}","num_words":819,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.472,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Komposto ɓurɗo moƴƴude e joowe baɗaaɗe e saak, ko focc gertooɗe e samosamo lekkuuje. So on kuutoriima oon komposto joowre ndee maa yañcin luumaaji no feewi, e dumunna juutɗo !\nCurrent language\nPeulh \/ Fulfuldé \/ Pulaar\nAvailable languages\nNeed a language?\nIf you would like this video translated into other languages, please contact email@example.com\nTranslated in\nSenegal\nTranslation funded by\nGIZ\nUploaded\n1 year ago\nDuration\n9:30\nProduced by\nNOGAMU","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/www.accessagriculture.org\/node\/22764","date":"2023-12-11T19:36:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679516047.98\/warc\/CC-MAIN-20231211174901-20231211204901-00419.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6564237475,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6564237475395203, \"wol_Latn_score\": 0.12096486985683441, \"lwo_Latn_score\": 0.022735595703125, \"pcm_Latn_score\": 0.016809571534395218, \"srr_Latn_score\": 0.01504454668611288, \"eng_Latn_score\": 0.011826012283563614}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Rajo OMEGA, rajo gollidiiɗo rfi fulfulde jaɓɓaa hannde\nRFI Fulfulde no jaɓɓi Ferlo FM, rajoo wonɗo Lingeer, rewo Senegaal\nNiijer: ko Gagaruwa FM, rajo gollidiiɗo RFI Fulfulde jaɓɓiɗen hannde\nRajo gollidiiɗo RFI: Ko Rajo Lesdi Heyri Caad woni ko jaɓɓinɗen e ndee yontere\nJimara FM wonɗo Kolda Senegaal, ko rajo golliɗiiɗo RFI Fulfulde\nBurkina Faso: Koolol winndere rajooji Afrik yewtayɗi e ɗemngal faransiire \"FIRAF\"\nKo Mbiiɗon? no haala fii alhaali ɗii Rajooji saakayɗi e dow internet\nGine: rajoo gollidiiɗo RFI FULFULDE\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/rajoo\/","date":"2022-11-29T08:52:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710690.85\/warc\/CC-MAIN-20221129064123-20221129094123-00444.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.504003346,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5040033459663391, \"fuf_Latn_score\": 0.4719298183917999, \"ffm_Latn_score\": 0.016661087051033974}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.496,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Najeriya: Caɗeele wonɗe hakkunde durooɓe e remooɓe\nSaakitaama ñannde :\nNajeriya caɗeele hakkunde Durooɓe e Remooɓe e ciwlugol yimɓe e ko nanndi e non no heewi e leydi ndin. Dow haala kaa, Ardiiɓe dental wonngal Duroobe don ngaɗa kawre ngam ndaarude laabi tabintinooji jonnde jam e ngonndingal moƴƴal hakkunde Durooɓe e Remooɓe. Heɗoɗen Ya'u Siwto Gemmbu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210427-najeriya-ca%C9%97eele-won%C9%97e-hakkunde-duroo%C9%93e-e-remoo%C9%93e","date":"2022-07-05T07:21:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00798.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7674371004,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7674371004104614, \"ffm_Latn_score\": 0.1511244773864746, \"fuh_Latn_score\": 0.053385309875011444, \"fuf_Latn_score\": 0.026894235983490944}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.563,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taariindi: naftoraade kiɗɗum ko Abdul Karim Sall jaagorɗo Senegaal halfinaaɗo taariindi e Muudu Fall haɓanoowo taariindi woni hoɓɓe amen\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓe teɗɗuɓe on salminaama on bi'aama bisimilla mon e kiwal taarindi ɗoo e Rfi Fulfulde.E oo ɗo taskaram men yewtan ko faati e ko naftoraade kiɗɗum fransiire no wi'ee \"recyclage\".E ɗen nganndi Afrik ko duugal ɓurngal marnde tuundi. E hitaande 2016 taskano wonnde no woodi e nder Afrik ko timmi toonu miliyonji teemedere tuundi. Holno ɗum waawetee huutoreede e ngurdam neɗɗo. Ngam yewtude fii ndee toɓɓere en bismoto koɗo men wi'eteeɗo Moodu Fall, senegalnaajo anndiraaɗo Moodu poore sabu darnde makko nden fii haɓugol kala ko woni tuundi. Ko adii e seeditande makko, en keɗoto jantoore nultondiraaɗo RFI Fulfulde Boobo Julaaso, Yaya Demmbo Tammbura. Ka joofingol en bismoto Abdu Karim Sall, jaagorɗo leydi Senegaal halfinaaɗo geɗe taarindi.Bissimila mon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20211027-taariindi-naftoraade-ki%C9%97%C9%97um-ko-abdul-karim-sall-jaagor%C9%97o-senegaal-halfinaa%C9%97o-taariindi-e-muudu-fall-ha%C9%93anoowo-taariindi-woni-ho%C9%93%C9%93e-amen","date":"2023-01-30T02:03:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499790.41\/warc\/CC-MAIN-20230130003215-20230130033215-00835.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6499854922,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6499854922294617, \"fuf_Latn_score\": 0.34258967638015747}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.553,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fijo Olempik 2022\nSiin: Amerik hollitii wonnde diplomaatɓe mum tawetaake e ngoo fijo Olempik Peken 2022\nAmerik holliti diplomaatɓe mum tawetaake pijirlooji JO waɗooji Pekin e lewru ɗiɗaɓuru hitaande 2022. Siin weltoraaki e ngal pellital. Leyɗe heddiiɗe goɗɗe kanje kadi haala majje nanaama caggal nde Amerik holli anniye mum. Umaar Mammadu SOW no artana en ngoo humpito.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20211209-siin-amerik-hollitii-wonnde-diplomaat%C9%93e-mum-tawetaake-e-ngoo-fijo-olempik-peken-2022","date":"2023-05-28T18:29:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644506.21\/warc\/CC-MAIN-20230528182446-20230528212446-00230.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9632743597,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.963274359703064, \"ffm_Latn_score\": 0.01664404757320881}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.054,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Duuɓi 18 hikka 2020 ko BATEAU LE JOOLA yoolinoo e kirndol mum cakkitol.\nKo heewi haalaama heen, haa jooni haala ka deƳƳaaka.\nKono noon aan laamu senegaal e onon hellifaaɓe halfinanooɓe ngalu senegaal botngu no batoo e ko jolnata, caggal ɗii pittaali fotde 2000 neɗɗo walla 1863 neɗɗo.\nƊum ɗoo fof hirndinee liɓee e maayo boomaare, tawde kay batoo mo joola waawi jolnude tan ko 550 neɗɗo.\nOnon aduna o ɗum ɗo hono wiyetee, hol senegaalnaajo mo meeɗaa soodde saak fiɗɗa yeeya ( fugga jaay ) e nder cehe senegaal, tawa oon saak hay koros mum bonaani, nde tawnoo hay saak baɗoowo comci fotaani ɓurtineede , tee ne dee comcol foofataa hulaani ɓitteende.\nƊuum fof waawaa janngin'de senegaal \" SUR CHARGE \" roon'de huunde ko waawanaa moƳƳaani yuumtataa ɗo moƳƳi !\nKirndol boomaare batoo mo joola ňande 26 septambre ( silto )2002 mbele won tergal laamu senegaal hirnditnoo heen walla ɓiɗɗo gooto e terɗe nguun ɗoon laamu, KO NAAMNAL ??\nNde ngaal laanal batoo mo joola nde waasa nde, batoo goɗɗo coodtaa , ho ko waɗi innde nde wayla, innde nde waasi wontude \" BATEAU LE JOOLA \"\nMbele yimɓe ɓe njejjitaani ko potnoo naamnaade ko?\nMbele ina aamnoo tawa ngol kirndol ko pewjangol !? alaa fotaani aamnaade, kono noon woto yejjite woni e aduna ko ko jari e ko jarini neɗɗo.\nBinndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/09\/28\/le-jola\/","date":"2020-10-25T02:37:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107885126.36\/warc\/CC-MAIN-20201025012538-20201025042538-00617.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5366344452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5366344451904297, \"fuf_Latn_score\": 0.23500077426433563, \"fuh_Latn_score\": 0.1595044732093811, \"ffm_Latn_score\": 0.056106965988874435}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.391,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: Kawral CFOP, dental hawtindirngal lumndiiɓe laamu\nSaakitaama ñannde :\nCFOP fedde hawtindirnde pelle politik lumndiiɗe laamu Burkina Faso fuɗɗitii golle mum keeña caggal nde ɓe fowtii balɗe. Walaa fuu ko samntii e laamu hannde nguu, ko ɗum wi'i hoorejo CFOP Eddi Kommbuwago, rafi ndeenaagu woni sabu fuɗitinnde batu hakkunde maɓɓe e yimɓe jinnganooɓe laamu hannde nguu. Wonnoo hoore batu maɓɓe. Ko ɓe kaaja tan ardiiɓe leydi ndin piloo dabare haɓee, ndeenaagu heɓee. Janntoore Boubakar Boli.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210915-burkina-faso-kawral-cfop-dental-hawtindirngal-lumndii%C9%93e-laamu","date":"2022-11-28T05:08:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710473.38\/warc\/CC-MAIN-20221128034307-20221128064307-00486.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9402776361,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.940277636051178, \"ffm_Latn_score\": 0.030250195413827896, \"fuh_Latn_score\": 0.01694747805595398, \"fuf_Latn_score\": 0.010129732079803944}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Hooreejo laamu hakkundewu e hooreejo jaagorɓe haa jooni no jaggaa to daaka Kati\nSaakitaama ñannde :\nNjamɗe seeɗa caggal nde guwernemaan keso on feññinaa hanki e altine 24 lewru 5ɓuru, alhaali politik leydi ndii jilɓii. Konunkooɓe arii to galle hooreejo jaagorɓe Muktaar Waan. Kanko e hooreejo leydi ndii ɓe naɓaama hanki kiikiiɗe to daakorde Kati. Nokkuure nde woɗɗaaki laamorgo leydi ndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210525-mali-hooreejo-laamu-hakkundewu-e-hooreejo-jaagor%C9%93e-haa-jooni-no-jaggaa-to-daaka-kati","date":"2022-08-08T04:47:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570765.6\/warc\/CC-MAIN-20220808031623-20220808061623-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9212274551,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9212274551391602, \"ffm_Latn_score\": 0.03654809668660164, \"fuh_Latn_score\": 0.02837897092103958, \"fuf_Latn_score\": 0.012302350252866745}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.846,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal rewbe waylaari Lesdi Naajeeriya mani tiinaaje ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya Yomi Osinbajo beeko O wadani be baabaaji mabbe soyti haa bakkeeje waylaari Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo kawtal ngal Rabi Saulawa, kanyum on ardi be be yaari ngilla kan haa hodrde ngomnati AbujaLaamorde Lesdi Naajeeriya.\nMrs. Saulawa wi: \"min waddani ballo ardiido on ngilla musamman ngam wannginki seyo amin dow ko laarani kuude maako boddi ko O wadani amin enanta Bacci amin soyube baabaaji mabbe.\n\"ngam nanki beldum baccidin cannji sanne wakkati mi yillano be ko saali.\"\nMrs. Saulawa besdi tefruki ummaatoore ardiibe tokka kosde Ballo Ardiido on walla bacci be ngala baaba yiidube enanta yannada turtube Boko Haram haa waylaari Lesdi Naajeeriya.\nKawtal Rewbe ben hokki Osinbajo haatimmeere manoore bee wiiki O haandani ko buri nonno fu.\nHaa ragare be anndini dow kawtal ngal tiggaama nder hitaande 1963 bee kawtal koppi Rewbe Waylaari Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/18\/kawtal-rewbe-waylaari-lesdi-naajeeriya-yaarani-osinbajo-ngilla\/","date":"2023-02-02T20:26:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500041.18\/warc\/CC-MAIN-20230202200542-20230202230542-00216.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9909489155,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9909489154815674}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari yottini kofli muudum yaaki ummaatoore Lesdi Pakistan dow ko laarani paccam ndiyam ko meeday waduki banaman haa Lesdi ndin ko joodi.\nPaccam ndiyam dam wadi sanadu meemuki ummaatoore ko hewtanta million 30 relluki Ci'e mabbe nden halki himbe ko buranta 1000.\nPaccam dam sankiti baruye ko hewtani 100 hawtaade bee nyirgal Baruye den.\nBuhari wi Lesdi Pakistan yidi Do'aaji ummaatoore Lesdi Naajeeriya dow ko laarani masiibo ukki be do.\nO tefri majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru kawte walloobe nder Adunaaru ndu fu yawna hoosuki jabrude kanndude no wallirta Lesdi Pakistan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/29\/ardiido-lesdi-naajeeriya-holli-suno-muudum-bee-ko-fei-haa-lesdi-pakistan\/","date":"2023-02-06T16:05:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00576.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9978492856,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9978492856025696}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kikiide Alarba 27 09 2017 Sahnga waktuuji 16 aksdaa muusdo wadii e laawol wurosoogi Ndar Sara naatirde Dumga Wuro Alfaa .ko biis naati e golo golo umminoodo luumo Nabbaaji. Wadii maaybe 4, gaañiibe ne ina keewi. E oodoo sahaa be ngoni ko opitaal Wurosoogi.Hollitaama ko toi mawdo o woppi laawol mum.\nBookar Sek Lewlewal Maatam","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/aksidaa-e-laawol-maatam-ko-maayi-koo-wonii-njeegomo\/","date":"2018-10-17T00:33:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583510932.57\/warc\/CC-MAIN-20181017002502-20181017024002-00087.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9875786901,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9875786900520325}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"albert einstein(german philosophy) daayago albert nyalnde 14 lewru mboy hiitande ndunngu alif 1879 -18 april -1955) o daayaama e Germani nganɗuɗo [1]keebetol kowmgal tsarewal physicist balletoje jukkole kowmgal keemiyaaje scientist e howterde kowɗe sa'ere e joonde faango yeeso tsarewal ɓaawurde kowtarku ɓendetol einstein ngal waaɗite nafooda e nder balletol quantum mechanics laatingal gookeetungol e nder jeytul[2] anndal scientific e anndungo fuurtu\nmodern physics too kewyutoka araanul ngal ɓaawo seɓɓe equivalence e fumullaje E=mc2 ngal taa nder ɓawarde tsarewal ngaadowal balletol duuniyaaru e famous equation o jaaɓeti Nobel prize ngal physics e nder hitaande ndunngu alif 1921 e balletol tsarewal physics ɓaawitango howterde laamu photoelectric effect e nder pivotal taa maatake'ewal faago'o yeeso ngal quantum nder ɓawarde sciences e nduungu alif 1999 poll e 130 o maahite physicist e sa'ere nder intellectual taa jaaɓetoɓe e woɓɓe gaaɗitol ɓongal.\nEinstein broadly synonymous e genius o daayaama e nder german empire einstein o ɓaagi too switzerland e nduungu 1895 e howterde forsaking ngal german too tsarewal laamurde wurttemberg e takkaɗe nduungu alif 1897 e hiitande duuɓi 17 e nder enrolled ngal anndal limngal e physics e janngirde diploma program e Seuss federal polytechnic e nder zurich too heeyyirde nder e nder hitaande ndunngu 1900 -1901 o keeɓeti swiss citizenship o waaɗite maarango maako nder howwo e nder hitaande alif 1903 o heebeti ennare e swiss patent office e berlin nder 1905 o howti keebetol phd too gooketul janngirde university e Berlin nder ndunngu 1917 o laatike\ndarettajo kaiser wilhelm institute for physics haajoone o laatike ɓeeɗo German e sa'ere jeytul laamurdeprussia nder 1933 ɓaawo jaango lesdi United States Adolf hitler warde hoonungo nder germany taa nder arduungal Laamu nazi war e e motermination ngal howterde arduungal jews.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Albert_Einstein","date":"2024-04-22T00:22:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296818067.32\/warc\/CC-MAIN-20240421225303-20240422015303-00431.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9976138473,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9976138472557068}","num_words":268,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.239,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu njamu mo Lesdi Africa Fombinaari, Zweli Mkhize, kanyum on dari darnde haro walluki Ardiido Cyril Ramaphosa ha ANC.\nJam'iyawa nggan do mari sembe sanne iga Duubi 30 caaliidi nden do taskana waduki giidal nder Asaweerwe garoojum ngam tasakaramji cubi 2024 haagiifakan\nO wi \"mi subama ngam mi laato ardiido naangam koodume ngam min wadda ardungal goongaaku enanta ko waddata jahargal yeeso nder Lesdi amin nden mi do mari anniya hawtuki koppi jam'iya wangan (ANC)\",\nGoddo on mardo duubi 66 nden laatudo ministaajo kanjum on hokki mo jarful daruki dow haalakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/09\/ministaajo-boymaajo-mo-lesdi-africa-fombinaari-yidi-korowal-ardanki-anc\/","date":"2023-02-03T22:57:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00179.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997178912,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997178912162781}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\n2022: rfi fulfulde no aratana on e kabaaruuji dawro mawɗi ɓurɗi e battinde e winndere nden e ndee hitaande hikka\nQatar2022: Senegaal tiindondiran e Beretaaniya Mawndi e 8ɓal timmoode\nMali: Beretaaniya Mawndi e Koddiwaar hollitii wonnde ɓe sortike e nder ndii njuɓɓidi Minsuma, ko honɗum wonata janngo mayri?\nBeretaaniya Mawndi: Rishi Sunak suɓaama wonugol hooreejo jaagorɓe\nBeretaaniya Mawndi: Liz Truss, hooreejo jaagorɓe yoppii laamu\nKo hannde Laamɗo Beretaniya Mawndi, Elizabeth II surretee (wattintee)\nKabaaruji yontere no jaɓɓii Maamuuudu Bulleere JALLO, jaaydeyankeejo jeyaaɗo Gine\nÑalaaɗe 5 taariikayankooje ɗe Laamɗo Beretaaniya Elizabeth II waɗi Afrik\nKo hommbo woni Shaarl III oo laamɗo Beretaaniya keso lomtiiɗo neene mum e dow laamateeri Beretaaniya?\nLaamɗo Beretaaniya Mawndi Elisabeth II maayii hanki tawi himo jogii duuɓi 96\nBeretaaniya Mawndi: Liz Truss suɓaama wonugol hooreejo jaagorɓe ko lomtotoo Boris Johnson\nJibile palatiin wonande Elizabeth 2 laamɗo Beretaaniya mawnde\nBeretaaniya Mawnde e Kigali siifii nanondiral naɓugol fattiiɓe maɓɓe Ruwanda\nUkreeniya: London no tuumiri Mosku faale liɓugol laamu jooniwu \"Kiev\" lomtinira ngu neɗɗo ɓadiiɗo Ruusiya\nBeretaaniya: Oo sosuɗo \"wikileaks\" jonnitete walla jonnitetaake Amerik?\nLurral (galdigal) hakkunde Faransi e Ostaraliya sabu firtugol ahdi suumaariin wonndi hakkunde maɓɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/beretaniya\/","date":"2023-01-31T12:56:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00161.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5009938478,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5009938478469849, \"fuf_Latn_score\": 0.4167415499687195, \"ffm_Latn_score\": 0.07287321984767914}","num_words":215,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.665,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cellal: Nawnaare jabeet ( sukkara) [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nSaakitaama ñannde :\noɓɓere Cellal Ko Ngalu ndee jeɗɗiire no haala ko faati ñawu sukkar (suukara) no noddirte jabeeti e faransiire.Ko saabotoo nguu ñawu, no ɗum safriirte walla hisnirtee en ko ɗum woni toɓɓe yewtere ndee.Faa keɓen paaman e majjum, en jaɓɓoto safroowo ñawu suukara, On ko Dr Mammadu BA safroowo ñawu sukkar to suudu safrirdu Pikiin Dakar Senegal, o sifanto en, ko saabotoo ñawu nguu, e no ngu safrirtee e daliilu kisdam ñawu nguu.En tawdete kadi e Dr Kaalidu BA safroowo to suudu safaare SHEYK ZAYED, Nuwaakshot, Moritani. Ko wonɗo e sarwiisi, ɓe nawnaaje jaɓeti hulɓiniiɗe jaɓɓetee. O hollan en ko ɓe jaɓɓorta yimɓe ɓe ñawu suukara tampini sanne.Ley yewtere nde, en keɗoto seeditande sakiraaɓe yoga. Ɓe okka miijooji maɓɓe e ko anndi fii ñawu jabeeti e naamne ɗe ɓe njoganii safrooɓe tawdaaɓe e yewtere ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/cellal-ko-ngalu\/20210809-cellal-nawnaare-jabeet-sukkara-oo-taskaram-ko-fillitaa%C9%97o","date":"2022-12-04T08:43:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710968.29\/warc\/CC-MAIN-20221204072040-20221204102040-00731.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5846651196,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5846651196479797, \"fuf_Latn_score\": 0.27754971385002136, \"ffm_Latn_score\": 0.07926344871520996, \"fuh_Latn_score\": 0.04546728730201721}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nKo ñalnde 20 sulyee 1969 koyɗol mawngol laatinoo goonga, Ameriknaaɓe ɗiɗo, hono Neil Amstrong e Edwin Aldrin mbinndi e daartol winndere nde kewu mo yaawataa yejjiteede. Oon ñalawma ko teskinɗo sibu, so en teyii mbiyen wonde ɗum hirjinii aadee, hokkii ɗum softeende jokkude golle ganndal ngam faamde e eeltude sato mum, sato ɓalliingo e woɗɗungo fof, ɓurngo mawnude e ɓurngo famɗude kala, ɓurngo faaɗde e ɓurngo yaajde kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=cellal","date":"2017-01-24T19:15:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00025-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9586377144,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9586377143859863, \"ffm_Latn_score\": 0.038359422236680984}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Safaa Jallo, yimoowo Regee wuurɗo Jamayka\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Safaa Jallo, naalankeejo yimoowo regee. Hiɗon anndi hannde ko ñalaande winndere ƴetaande ngam ɓamtugol yimayɓe regee. Ɗin gimi gollirano ngam haɓugol leñam leñeengu e accingol jaggu e maccangaaku e hoore ɓaleeɓe. Hannde ko honno regee feyndori e aduna on? Safaa Jallo na jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210701-safaa-jallo-yimoowo-regee-wuur%C9%97o-jamayka","date":"2022-10-07T13:50:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030338073.68\/warc\/CC-MAIN-20221007112411-20221007142411-00658.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.507725656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5077256560325623, \"fuf_Latn_score\": 0.43000611662864685, \"fub_Latn_score\": 0.023129064589738846, \"ffm_Latn_score\": 0.019345281645655632, \"fuh_Latn_score\": 0.018609769642353058}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"Olivier DUBOIS\" jaayndeyanke Fransenaajo biftaama walla diwtaama to Mali\nSaakitaama ñannde :\nJaayndeyanke faransenaajo \"Olivier Dubois\" diwtaama e rewo Mali gila jeetati lewru yawtundu ndu. E wideo annditinaaɗo Talata e mejaaji renndo, \"Olivier Dubois\" hollitii ana e juuɗe jihaadiyankooɓe GSIM. E fuɗɗoode lewru ƴaɓɓiindu ndu o arno e diiwan Gao, e wuro Talataye e lamorgo Ansongo toon o diwta\nE oo sahaa en keɓii humpito wongo eko yowitii e diftogol \"Olivier Dubois\", jaayndeyanke ɓii leydi Frans to Mali. Buubakar Sidiki HAYDARA gollodiiɗo makko. O njokkondiriinoo ni e \"Olivier Dubois\" balɗe seeɗa tan hade makko bifteede. Keɗoɗen seedaagu makko.\nKo Saajo Dukkure ɓamii haalaka, Timbi Ba, fiirti ka e fulfulde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210505-olivier-dubois-jaayndeyanke-fransenaajo-biftaama-walla-diwtaama-to-mali","date":"2022-08-10T11:40:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571153.86\/warc\/CC-MAIN-20220810100712-20220810130712-00638.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.828481853,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8284818530082703, \"ffm_Latn_score\": 0.11161472648382187, \"fuf_Latn_score\": 0.04250657185912132, \"fuh_Latn_score\": 0.011524471454322338}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.741,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fuɗɗoraade innde jurmotooɗo, jaafotooɗo, caggal yettude geno e nulaaɗo mum (JKM) mi salminii ma, mi juurimaama hooreejo bayyino Fooyre Ɓamtaare, Bookara Aamadu. Miin mbiyetee-mo ko Aamadu Demmba Koorkel Soh to Kayhayɗi, koɗ-mi. Mi meeɗii noddude ma laabi ɗiɗi miɗo yettu maa e darnde maa e hooreyaagal maa e jaaynde.\nKo mi dilloowo sahaa e sahaa fof e kiirɗeeli duɗe Pulaar, miɗo heewi weddaade ngalɗoo naamnal : Hol ko woni ganndal ?\nE nder kitaale ɓennuɗe ɗee, leyɗe keewɗe e diiwanuuji keewɗi ina mawnintunoo ngootiri fof ñalngu mum mooliiɓe. Won heen nii mbaɗatnoo ko yontere no woorunoo. Kono ina ɓurɗi maantinde e ɗii ñalɗi, ñalngu 20 suwee, ñalngu mooliiɓe wonande Afrik. Nde tawnoo mooliiɓe ɓuri heewde ko e Afrik, Batu kuɓtodinngu Fedde Ngenndiije Dentuɗe felliti, e batu mum njooɗinoongu ƴetti hawraande 55\/76 ñalnde 4 desaambar 2014, ngam yiɗde wallitde Afrik e ndee darnde,\nCiftoren tan, caggal dirtingol wooteeji meeriiji e dipiteeji ngol rewaani laawol ko ina tolnoo e duuɓi ɗiɗi, laamu Moritani fellitiino yuɓɓinde ɗiin wooteeji e lewru oktoobar 2013, e oon sahaa luulndo ngo muum (ko lollirnoo \"COD\") salii yahdude e ɗiin wooteeji, ɗi paɓɓa e lewru noowammburu, woodi e luulndo hee serindiiɓe, tawtoraa ɗiin wooteeji (ko wayi no Tawaasul), kono heddiiɓe ɓee calii.\nÑaawooɓe Ñaawirde Kuuge Winndereere (CPI) wonnde to La Haye (laamorgo Pays Bas) fellitii ñaawde Looraa Bagboo, oon gonnooɗo hooreejo leydi koddiwaar. Ɗuum, ko caggal nde ɓe cikkitii dalillaaji gaddanooɗi ñaawirde ndee addude mo toon e wiyde ina ñaawa mo. Jooni noon, ɓayri ɓe pellitii ñaawde mo, firti ko won dalillaaji njogaa gaddanooji yimɓe tuumde mo geɗe nay (4) : warhoore aadeewo, woni warngooji e njangu e rewɓe e golle yoorɓerndaagu kam e ownugol beeli.\nNotre contribution au débat sur l'origine et la signification des mots « capaato » et « safalɓe » en pulaar\nLa question posée sur l'étymologie et le sens que pouvaient avoir en pulaar les mots \/capaato\/ (au singulier) et \/safalɓe\/ (au pluriel), désignant les Arabo-berbères ou Maures, est une question tout à fait légitime pour qui souhaite comprendre et décrypter quels étaient les rapports de cohabitation entre les Maures et les Fulɓe.\nAu-delà des peuls, les maures ont également été en contact avec d'autres populations négro-africaines, à savoir les Wolofs, qui les désignent sous le terme « Naar ».\nD'où viennent ces appellations ? Que signifient-elles ? Quel lien peut-on établir entre les différents termes par lesquels les peuls et les wolofs désignent les maures ?\nKo adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.\nGila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?\nJamma alkamisa, 3 lewru sulyee 2014, hay asamaan gasnaani ruylinde (waɗde duule) tawi ko won nokkuuji Nuwaasoot e Jehre Senkiyeem ndee kujjitii ndiyam e mbooko. Nde ƴiiwoonde ndee toɓi, tawti diƴƴe ɓulatnooɗe ɗe ndartaaki gila e ndunngu rawane, gaddannooɗe galleeji keewɗi woppeede e laataade biille.\nOo talaata ko kaalteteeɗo e kala sahaa. Nguu ñalngu yantii e daartol Pulaar, 10-06-2014 oo talaata, Faatimata Nalla Sih e Kajjata Sih e AJDR woni Fedde Sukaaɓe Ngam Ɓamtaare Riyaad (Association des Jeunes pour le Développement de Riyad), ƴettii pellital ngam yenaneede leñol ngol ŋakkiraa ko hirjino. Ko ɗum woni sabaabu yoga e almuɓɓe duɗal Aamadu Hampaate Bah, ngal PK7 yuɓɓinde ndee yeewtere hirjino ngam teskaade kala leñol ɓamtii ko e ɗemngal mum e pinal mum.\nBilal wul Yamar sankiima ɗoo e Nuwaasoot ñalnde 18 suwee 2014, caggal rafi juutɗo. Bilaal wul Yamar ! Min ngadii nande ndee innde ko e hunuko Al Hajji Ngayde (yo Alla yurmo ɓe, yaafoo ɓe) rewrude e onndooji Rajo Muritani. Gila ndeen, haa hannde, wiyde « Bilaal wul Yamar, wayi ko no wiyde Rajo Muritani nii ».\nKawgel 20ɓel (baɗtungel 20) fuku winndere udditii ñalnde alkamiisa 12 sulyee 2014 to Beresiil. 32 kippu (leydi) ina tawtoraa ngel. Feere yuɓɓinde kawgel ngel ƴettaa ko ñalnde 26 mee 1928 to Amsterdam. Nii woni e hitaande 1930 kawgel gadanel yuɓɓinaa e hitaande 1930 to Uruguay. Kippuuji 13 fat tawtoranoo heen. E hitaande 1982, kippuuji tawtoraaɗi ɗii njettiima 24.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-42","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=4","date":"2014-10-22T09:33:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-42\/segments\/1413507446525.24\/warc\/CC-MAIN-20141017005726-00230-ip-10-16-133-185.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7373980284,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7373980283737183, \"fuh_Latn_score\": 0.10251490026712418, \"fuf_Latn_score\": 0.07375805824995041, \"ffm_Latn_score\": 0.07263310253620148}","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.643,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muritaninaaɓe ɗiɗo diftenooɓe to Mali ngartii Nuwaasot\nMuritaninaaɓe ɗiɗo, diftenooɓe to leydi Mali naattii kihiiɗe hannde to Nkchtt, ɓe njaɓɓaama to boowal laaɗe diwooje Nkchtt caggal waktuuji 24 goppitgol maɓɓe. Tawi hollitaa jaggunooɓe ko yimɓe jogitiiɓe, teeɓiiɓe nder gollordu maɓɓe to Mali\nƁe ngari ko e piirowal koniŋkooɓe leydi ndii, eɓe ngummorii Neema funnaange leydi ndii.\nSete mawɗo jaɓɓiima ɓe to boowal laaɗe diwooje too, baɗɗo jaagorɗe keewɗe. Ine jeyaa heen jaagorgal ndeenka, ndernderiije, gardiiɗo etat major konuuji ɗii, gardiiɗo kuuɓdinɗo ATTM.\nCiftinen tan, ɓe cajjitenoo ko ñande 17 juillet tawi ko yimɓe jogiiɓe motooji ndiftii ɓe wonaa kamɓe tan ɗiɗo, sibu hay sinwaaji tato ine njeyaa heen. Muritaninaaɓe noon ko gila hanki ngoppitaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Actualit%C3%A9s\/a\/ART-RNJLUP0X1S\/Muritaninaa-e-i-o-diftenoo-e-to-Mali-ngartii-Nuwaasot","date":"2021-09-24T19:27:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00104.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5516257882,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5516257882118225, \"fuh_Latn_score\": 0.32251110672950745, \"ffm_Latn_score\": 0.058486856520175934, \"fuq_Latn_score\": 0.03869277611374855, \"fuf_Latn_score\": 0.027367928996682167}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.438,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya taskani sembidinki taskaram (RAAMP) nder Jihaaji 36 nder Lesdi Naajeeriya ngam besda Ceede Nastooje haa juude Remoobe.\nHooreejo mo hakkilanta taskaramka RAAMP, Mr Aminu Mohammed, kanyum on suuditi bana ka'a wakkati be yaano elto golloobe mabbe haa Galluure Kalaba nder Jihawol Cross River.\nHooreejo on besdika bee wiiki jihaaji hewti 20 ko botirta bee taskaramko bee no be fuddiri haa Jihaaji 2 bana Jihawol Kaduna enanta Jihawol Cross River iga ko be fudda nder hitaande 2008.\nO tefri Jihaaji din besda himminaare dow taskaramji din.\n\"ardiibe wobbe nder Jihaaji do wada ko haandi ngam jahargal yeeso hebe haa Jihaaji mabbe bee Taskaramka RAAMP.\n\"min do wada fodde bawde amin ngam yiiki taskaram ka hebi daraja sanne be nastinki annde kiimiyaaku nder maaka,\" O wi.\nNgomnaajo Jihawol Cross River, Ben Ayade, ndditiri be taskaramka wada ko Lesdi fuu yidi wakkati be dogginta golle mabbe.\nDr. Inyang Asibong, tawaama haa giidl ngal tinndini taskaramka RAAMP taskaram on ko waddi jahargal yeeso sanne haa ngeendam ummaatoore nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/raamp-ngomnati-lesdi-naajeeriya-taskani-sembidinki-taskaramka\/","date":"2023-02-07T07:40:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00188.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9976241589,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9976241588592529}","num_words":168,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Maayo Sokoto jebee buri anndigo bee gulbi kebbi) maayo on ha woyla waladu hiirnaa Naajeeriya boo waaloowol on jey Maayo Niiser. Dooforde maayo on don kombi Funtua haa fommbina wuro Katsina, baana 275 kilometre (171 mi) don foorti daanyi daaga Sakkwatoɓe. O tokki woyla waldu hirnaa o saali Gusau ha wuro Zamfara, haabe darnni ndiyammaan ha Gusau o heebi woloowol heeydum gruel ndiyam. Ha less maayo maan nassti wuro Sakkwatoɓe nde o saali ha sokoto hawtu bee maayo rima ndaayago o waylitti fommbina o tokki je berniiwol Kebbi haa Diiwal Kebbi.\nBaana 120 120 kilometres (75 ml) fommbina bee berniwal kebbi o yotti hewta maako bee Maayo Niiser. Babalji jetaari maayo maan bedon reema dum maasin boo bedon huutindira bee maayo maan ha darned asli maayo maan bedon nyaarna. Maayo boo kimmidi niidum laalwul adiraaku on. Tayta on bakolori, baana 100 kilometres (62 ml) daaga dow daaga sokoto, waloowol maaga onha maayo sokoto. O waadi, sakittu baras haadow reemu go waalowul jey hales.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Maayo_Sakkwato%C9%93e","date":"2024-04-17T11:22:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817153.39\/warc\/CC-MAIN-20240417110701-20240417140701-00043.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8854486942,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.885448694229126, \"fub_Latn_score\": 0.10465200990438461}","num_words":156,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.858,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pelle daraniiɗe Kiwal Taariindi e nder Koddiwaar\nSaakitaama ñannde :\nKiiwal Taariindi ɗo e Rfi fulfulde. E kaa taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e darnde pelle dillooje e kiwal taarindi to leydi Koddiwaar. Holko woni darnde maɓɓe ngam rennude taariindi ndii?\nNgam yaajnaade hen, en bismoto koɗo men Ceerno Ibrahima BAMBA, ardiiɗo fedde nde wonaa laamuyankoore woni \"Expert de la Nature\" e diiwal Bouake. Ko adii e seedantaagal ma en keɗoo Jantoore nultondiraaɗo men Abdoula Aziz Diallo. Ngam Joofnirde maa en bismoo Ahmet SITUE, gooto e sukaaɓe darnuɓe fedde daraniinde kiwal taariindi leydi kodiwaaru, wieteende Eco Logik.\nƊuum non bissimilah mon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210505-pelle-daranii%C9%97e-kiwal-taariindi-e-nder-koddiwaar","date":"2022-08-08T07:28:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00243.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9662675261,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9662675261497498, \"fuf_Latn_score\": 0.020815061405301094, \"fuh_Latn_score\": 0.011419872753322124}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.955,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo Sooja'en Lesdi, Lieutenant General Faruk Yahaya tefri Sooja'en daliibe golle tokka wadduki sawriinde mabbe dow ko laarani kuude sooja ngam yawna hurguki gannudi soynde rento nder Ledi Naajeeriya.\nGeneral Yahaya suuditi banaka'a wakkati be timmina elto sooja'en ben jee Asaweere nyennde Salaasa 10 May 2022 mardum taakiyaare: \"Effective combat Arms Manoeuvre: A Panacea for success in battle\". Hebuki nasaraaku haa konu.\nHooreejo on wi waduki elto ngon hunnde on kimminiidum sanne ngam do walla haro yiiki jahargal yeeso hebaama nder golle mabbe.\nGeneral Yahaha mani tiinaaje Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari bee hokkuki be baawal baawo nden O tefri sooja'en ben besda sattinki terde mabbe faaki golle mabbe ngam wadda ragare saata gidku 'e kuude saata gidku'en nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/11\/soojaen-daliibe-golle-tefraama-sawriinde-mabbe\/","date":"2023-02-08T00:07:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00790.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9961666465,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9961666464805603}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreji leydi Siin (Chine), Xi Jinping yahii njillu to Moskuu, leydi Russia hannde Aaɓnde (Altine) 20 Mbooy, 2023. Jaɓɓiimo Kremlin ko tolno makko o, Waladimir Putin, hooreejo leydi Russia.\nNde hooreejo leydi Siin o ƴetti konngol o holli weltaare makko he yillaade Moskuu, sabu o wiy Beijing e Moskuu ko hoddiiɓe welduɓe, kadi gollindirooɓe hoolondirɓe.\n\"Miɗo jogii weltaare kadi he fawde koyɗe am he dow lesdi Russia, tawa kadi ko he bismaango Hooreejo Vladimir Putin.\" Hooreejo leydi Siin wiyi.\nHe innde laamu kam e yimɓe leydi Siin, miɗo yettina calminaali gulɗi (guurɗi) fayde he laamu e yimɓe Russia, kadi miɗo toronoo ɗum en ko ɓuri he moƴƴere. Siin e Russia ko hoddiiɓe welduɓe kadi liggondirooɓe hoolondirɓe ɓe jokkondiri ɗum en, fellooje e maaje denndaaɗe.\" Xi Jinping teeŋtini.\nHooreejo leydi Siin o siftinii, won nde o ari ɗoo duuɓi sappo jawtuɗi, tawi ko o hooreejo leydi Siin, ngaan tuma kanko e Hooreejo Putin ɓe udditii hello heso he ko yowitii he ƴellitaare jokkondiral hakkunde leyɗeele maɓɓe. O wiy ko ene ɓura jooni duuɓi sappo, leyɗeele maɓɓe ɗiɗi ɗee, ɓeydii-ma tiiɗtinde kadi e ɓeydude jokkondiral hakkunde maɓɓe tawi fawii ko kuwtondiral ngal aldaa e heedi-heeda, duudondiral, walla toɓɓude hay gooto goɗɗo. Ɗuum hollirii yeru moƴƴo ngam ƴellitde model keso mo leyɗeele mawɗe mbaawta jokkondirde tawi wootiri heen kala ene hurmii ngoɗndi ndii.\nSikke alaa, leyɗeele Hiirnaange (occident) ene mbaɗti hakkille no feewi e nguuɗoo njillu, arngu ñalawma gooto tan caggal nde Cour Penal International (CPI) werlii laakngal yoo Putin jagge ñaawe sabu kirim he dow neɗɗanke.\nNjillu Hooreejo leydi Siin hakke balɗe tati to Moskuu, ene hollira jaggan ngol tiiɗngol ngol Siin jaggani Russia gila nde leydi Russia yani he leydi Ukraine. Kadi ɓeydanii Putin hoolaare. Njillu nguu ari kadi ko tuma nde Xi ɗaɓɓata yoo Siin ndaarde wonnde ko baawɗo addude jam e nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi kaɓtooje ɗe, kono leyɗeele hiirnaange tuumi ko fayndaare Siin ko wallude Moskuu he kiɓirɗe wolde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/20\/hooreejo-leydi-chine-xi-jinping-yilloyiima-moskuu\/","date":"2023-06-08T02:35:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5259491801,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5259491801261902, \"fuf_Latn_score\": 0.30701175332069397, \"fuh_Latn_score\": 0.13312983512878418, \"ffm_Latn_score\": 0.03374522179365158}","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ganndal e gollal Ñande alkamiisa 12 marse 2020, hiirde mawnde yuɓɓinaama he nder wuro Kahayɗi, tawi tammbinoo golle ɗee ko sagataaɓe wuro ngoo, anndiraaɓe diine e almudaagu. Sabu ko heewi e maɓɓe ko ɓiɓɓe almameeɓe e seeremɓe wuro ngoo. Miijo adano ngoo ummorii ko he Ceerno Aliw Yero Joob dowlirɗo Kaɓoowo e baasal cippiroowo e humambinnaagu, ɗanniyanke jooɗiiɗo to leydi Farayse. Nde o ari ɗoo e ngolɗoo laawol, o yiyondiri e Ceerno Usumaan Caam. O ɗaɓɓiri ɗum nde ɓe mballondirta e yuɓɓinde jeewte almudaagu e nder wuro ngoo. Mbele kamɓe ne ɗuum wona ballal maɓɓe e nder ndeen hare nde gooto kala haɓetee ngam riiwtude majjere e humambinnaagal. Nde ɓe nanondiri ɓe kollitoyi ɗum Ceerno Abuu Siraajo Soh gardiiɗo duɗal Hadaa iqal qur'aana, sabu kañum ne ina woowti noddude e nooteede e golle baaɗe nii. Ɓe kolliti ɗum kadi ko heewi e jinnaaɓe haa e moƴƴuɓe wuro ngoo. Takkusaan tawi boowal hakkunde wuro ( lollirngal hakkunde gure) heewii teɓ rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe. Almameeɓe jumaaji e jamaaji, seeremɓe jannginooɓe haa nii e ngenndiyankooɓe dillooɓe to pinal walla e rajooji. Fedde Sayku Tijjaani e gardagol sokna Kaggu Sem e heewɓe haa nan-ɓe moƴƴere ndee tan nootii hayso tawii e imtidaani fof. Nde waktu oo yonti, ko Ceerno Usu Caam udditi golle ɗee.\nCaggal calminaali tedduɗi ko hollude yimɓe ko ummini ɓe so addude ballal maɓɓe e nder nguurndam ɗam gooto fof anndi ɗam. So yimɓe ɓee mballii ɓe, ndarodiima e maɓɓe, eɓe njiɗi lewru fof hayso laawol gootol, wooda to ɗum waɗaa e nder gootal e leeɗe wuro ngoo. Mbele maa ɗum huuftidin jookli Kahayɗi fof. Ɓaadi faandaare ndee ko naftude jamaanu oo. Nde o joofni ko Ceerno Aiw Yero Joob ɓami konngol ngam yeewtande juulɓe ɓee. Tawi tiitoonde yeewtere ndee ko Ganndal e Gollal. Oo ceerno peɗɗitiiɗo ɗemngal, baawɗo silo e lelngo konngol fuɗɗii seerndude ɗee kelme ɗiɗi. O wiyi – Ganndal feccii ko e pecce ɗiɗi mawɗe. Ɗiɗi fof noon ko janngeteeɗi. Go'o, ganndal jikku, ɗuum toɗɗii ko nehdi aada e nehdi diine haa e denndaangal jikkuuji neɗɗo jogii e nder nguurndam mum ɗam wuuroyta e daawe ceertuɗe. Ko ɗoo o joldi e nder nguurndam neene Mariyam yummum Annebi Iisaa yoo jam e kisal ngon e makko.\nNo oon wonirnoo debbo moƴƴo nehiiɗo keewɗo gacce. Mo sabaabu neاdi mum e gacce mum ndokki ɗum dañde ɓure keewɗe. So en njonndiniima e heen ɗiɗi, ko jibinde annebi e iinnireede simoore e nder deftere Ɓuraana ndee. Tagi ceerno oo naatirde ɗoo, ko o yiyii e nder joɗnde ndee, rewɓe ina piiltoo worɓe fodde laabi tati. Yanti heen kadi ko e lewru marse wonaa. Balɗe nay tan ko 8 marse mawninanoo. Waɗde o ɗaccaani oon fartaŋŋe ɓenni. O teeŋtini ko needi e diine ngoni ngooroondi tafngo ɓiy aadama, no ngooroondi woniri jooɗorde huɓeere walla ɓalal jogorngal juutde balɗe. Ndeen noon yo ɓesnguuji nehe njannginee kuufee, ndewindee. Gila e ngonka mum en e nder galleeji ɗii, haa e no ngollirta geɗe mum en diiniyankooje. Njuulu, laaɓal e denndaangal geɗe ɗe Allah farli e dow neɗɗo, ɗuum gollirtee ko ganndal. Yoo debbo anndu ƴiiƴe e janaaba no laaɓirta, annda muddaaji mum haa no salligortoo. Kono gorko ne yoo tiiɗno daranoo ganndal daña no huufiri cuddiiɗo e ɓesngu mum. Ɗiɗi, o artii e jaŋde meccal gila e ko woni binndi haa e ko woni ñeeñal.\nO teeŋtinii suka so heɓii duuɓi 30 pawɗi haa 40, ina foti tawa o waɗtii naftude. Ɗuum noon wonaa suka oo loowata hoore mum ndiin loowdi. Ko jinnaaɓe ɓee e renndo taariingo suka oo ndarotoo ndeen darnde. Jinnaaɓe mbaasa ɓooraade doŋngal farilla ngal Allah roondi ɓe ngal. Ko nafoore sinkata neɗɗo, yiɗna ɗum, horsina ɗum. O wasiyiima gooto kala ɗo darii e kala meccal waawi jogaade, yo wood ko golli. Renndooji mawɗi e tokoosi ndaɗondiri tan ko e janngude e jaɓde gollaade. Duɗal Hadaa iqal qur'aana ñaantirii joɗnde ndee comci nannduɗi ɗi kala sete ɓoornii. Bulaaji e haako ñebbe.\nE nder yeewtere hee, sahaa fof dañat ko ɓe lommbi heen. Ɓe lommbii heen ciimtol nguurndam annebi men Muhammadu s.as. hakkunde makko e yumma Kadiija nde oon naatnata mo e njulaagu. Ɗuum fof ko e dow faandaare wiyde, neɗɗo kala asko e faayiida mo mbaaw-ɗaa jogaade, gollu. Ko caggal makko ko Ceerno Abuu Siraajo ɓami konngol, manti denndaangal banndiraɓe tawtoranooɓe, semmbini haala makko kaa teeŋtini ka. Ñaagii yimɓe ɓee nde naftortoo ko keɗii koo. Golle ɗee keewii faayiida no feewi sabu ŋarɗugol joɗnde ndee, haa e tawtoreede almameeɓe jumaaji e jannginooɓe. Ko noon jaayndeyankooɓe e hatanteeɓe nokku oo. Hade hiirde ndee fusde, tawi Hammadi Cammaa bismiima yimɓe ɓee leegal mum en e ko fayi arde. Kono ɗuum heɓaani laataade sabu rafi gonndaaɗo oo. Yimɓe fof ko yeedtuɓe haa yamiroore hesere.\nDaawuuda Sammba Ndonngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/pulaar.org\/2020\/04\/17\/yeewtere-nder-dingire-e-mbeddaaji-kayhay%C9%97i\/","date":"2021-02-25T16:19:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178351374.10\/warc\/CC-MAIN-20210225153633-20210225183633-00178.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4818149805,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.481814980506897, \"ffm_Latn_score\": 0.28229498863220215, \"fuh_Latn_score\": 0.14916405081748962, \"fuf_Latn_score\": 0.07439363747835159, \"fuq_Latn_score\": 0.011753569357097149}","num_words":777,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.178,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faggudu karalle kese walla ekonomi niimerik e ɗemngal faransiire\nSaakitaama ñannde :\nE nder yewtere Faggudu e Ɓamtaare Afrik hannde, en haalan ko fewti faggudu karalle kese, yeeyo e soodo e dow palleeji internet. Ɗum no wi'ee e ɗemngal fransiire, Ekonomi Niimerik.Ko woni Faggudu karalle kese ? Holko ɗum mofti? Ko ɗum ɓeydata e faggudu leyɗeele Afrik? No yeyiirte e no sodiirte e nder internet? Ko rafi koronawiris wayli e ɗum? Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Mammadu Alajji LI, yertiyanke Karalle kese, fagguduyanke e golluɗo e mum duuɓi keewɗi.Amna TAAL, burkinaajo, yeeyoowo e internet ma artu e no yiiri e nguu ngeyngu .\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210121-faggudu-karalle-kese-walla-ekonomi-niimerik-e-%C9%97emngal-faransiire","date":"2021-04-16T14:25:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038066981.0\/warc\/CC-MAIN-20210416130611-20210416160611-00629.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8693099618,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8693099617958069, \"fuf_Latn_score\": 0.11428314447402954, \"ffm_Latn_score\": 0.010685588233172894}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.875,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Farnsi darnii gollidal konu mum kamɓe e Mali\nSaakitaama ñannde :\nFaransi fiɓii wenngugol golle konunkooɓe maɓɓe kamɓe e Mali. Ɗum ko battane ciwlo laamu waɗungo ngoo ñannde 24 lewru 5ɓuru saaliindu nduu. Ko jaagorɗo Faransi halfinaaɗo konu waɗi ngol hollitol. Foloransi Parli E bi'ol makko, hiɓe habbii ko goongini wonnde siwilɓe arantan e laamu caggal nde wooteeji ɗin waɗi e 2ɓuru arooru nduu.CEDEAO e UA ɗee dente ɗiɗe afrikiyankooje siifii ciiifol mum boɗewol ngam Mali laɓɓina alhaali laamu ƴanngal mum.Ndee fehre nde Faransi ƴetti ko happaande e kadi ko haa ko laaɓi heɓoo e alhaali dawro leydi ndii. Ko ɗum baggini hollitol ngol banndiraare amen AFP henndii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210603-farnsi-darnii-gollidal-konu-mum-kam%C9%93e-e-mali","date":"2022-08-13T11:34:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571950.76\/warc\/CC-MAIN-20220813111851-20220813141851-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.43073228,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.43073228001594543, \"ffm_Latn_score\": 0.36025869846343994, \"fuf_Latn_score\": 0.18873286247253418, \"fuh_Latn_score\": 0.01923157274723053}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nBurkina Faso: alhaali rewɓe doguɓe fitinaaji daaki e nder falnde Boobo-Julaso\nNajeriya, hibbugol tuundi e dow laawi e nder gaawi ko huunde maapinde laamu nden nukkuure\nKamerun: moƴƴingo e yeeyugo leeɓol (nebbam na'i) e cakkuure (formaasi) huunde nde rewɓe nawri yeeso\nNoy nafoore walla battane ɗii rajooji humpitooji e fulfulde joganii ɗemngal ngal?\nGine: koolol winndereyankowol defte cukaaku yuɓɓinaama Konaakri\nDiiwe ɗuuɗuɗe Najeriya kaɗii, karminii durngol omtiingol ngol egga-hoɗa (open grazing)\nComci walla Leppi Finaa-tawaa to Mali.\nCaɗeele Poste ngenndi Senegaal e o saha ɗoo.\nCaɗeele aadaajii yommbayɓe rewɓe konunkooɓe to Mali.\nAlhaali satteende dognugol taski moto nder Kaluum Gine\nAlhaali doguɓe hare e fiyanɗe e nder Sahel fattoyii Moritani\nNafoore tabalde e oo sahaa nder diwaan Labe to Gine.\nKoolol Waasulu e nder Yanfolila, diiwaan Sikaso\nÑeeñe poore, natugol e ndolugol alluuje\nJantoore Mawnde no jaɓɓii Hawwa Pullo Gombe Naajeriya\nÑawu soto (kanseer) faayɓe e nder Koddiwaar\nMoritani: jukkuɓe yimooɓe walla maaginooɓe ngam waasde yelaade e dow laawi\nBurkina Faso: ñalaande jeetati tataɓurdu ko ñalaannde rewɓe\nKamerun: Yanugol otooje torraaji mum no ɓeydaade ñannde kala\nHolko woni gonaangal rewɓe muritaninaaɓe e oo ɗoo sahaa? Jantoore hammaat JALLO,\nMoorɗi: maande majji e nder finaa-tawaa\nGine: uddegol keeri hakkunde leydi ndin e Senegaal woni sabu ɓeydagol coggeeli\nSinema: cuuɗi saatiiɗi mulugol e nder Gine\nKamerun: Alhaali fattiyankooɓe Santafriknaabe doguɓe hare RCA\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/jantoore-reportaas\/","date":"2022-12-03T13:34:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710931.81\/warc\/CC-MAIN-20221203111902-20221203141902-00069.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5691865683,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5691865682601929, \"fuf_Latn_score\": 0.36423227190971375, \"ffm_Latn_score\": 0.038421086966991425, \"fuh_Latn_score\": 0.017751457169651985}","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokkere fijoobe Bol kosde nga, Flying Eagles be Lesdi Naajeeriya tammi fijuki bee tana mabbe be Lesdi Zambian fijirde soobiraagu haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya fuu nder taskaraji fijirde koofiiru ndu U-20 Africa Cup of Nations.\nFijirde nden tammi fijeeki nde 2 arannde fijete nyennde Jumbaare, 27th January nden didabre bo nyennde Altine, 30th January 2023,.\nFijirde nden nde taskanta WAFU B U-20 tammi fijeeki haa Lesdi Niger Republic nder Lewru May 2022, tokkere fijoobe be Flying Eagles haa Naajeeriya tammi fijuki Lesdi Egypt, Senegal enanta Mozambique nder moobgal tokke Group A haa U-20 Africa Cup of Nations, ko fuddete haa Lesdi Misra nder nder Lewru February 19th yaaki 11th March, 2023.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/tokkere-fijoobe-bol-kosde-nga-flying-eagles-tammi-fijuki-bee-lesdi-zambia-haa-abuja\/","date":"2023-02-07T09:23:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00197.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9964066148,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.996406614780426}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Be faada Laamu ardungal Lesdi Naajeeriya yerdi bee wurtinki Ceede ko hewtani Billionji N8 ngam hokka yebre janngirde.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu janngirde, Adamu Adamu, kannyum on suuditi haalakan haa yeeso kubaru'en bawti giidal mabbe dum ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari.\nO wi Ceede den hokkete on ngan huuwuki kuude janngirde enanta nyibuki Mahol haa Univastiwa nga Usman Danfodio Sokoto.\nKadima O wi : \"be wadi juude dow dereeji ko hewtani 3 feere feere fuu dow kabbidal kuude ko taskani cede ko hewtani 5,107,364,373.62.\nHafahin O besdi ka bee wiiki dow minista'en ben hakko yerduye be wada taskaramji soodol Mba'ante 18 dum hoosat nyawbe mallbo guski haa Janngirde ngomnati nder Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/17\/ministaen-yerdi-bee-hokkuki-bilionji-ko-hewtani-8-ngam-haala-janngirde\/","date":"2023-02-08T01:03:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00779.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9970732331,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.997073233127594}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoɗo men hannde ko Moodibbo Gali SIISE malinaajo hertorɗo kisal e ndeenaagu\nMuusa Yero BAH, jaayndeyankoojo, ardiiɗo fedde Hakkeeji Rewɓe e Ɓaamtaare Gine.\nFaransi: taariikayankooɓe 14 waɗii cimtol ngol ɓe holli e nder mum feloore e welsidaare nde Faransi waɗi e nder warngo waɗungo Ruwanda 1994\nNaftorgol oogirgal GAAS e nder Senegaal\nGaana: Janngooɓe ne'uɓe rasta ɓen no toŋanaa yahugol to duɗe\nGolle teeriiɗe walla habbiiɗe Mohammed BAZOUM, laamɗo keso Niijeer\nLatooɓe balon afriknaaɓe fijooɓe orop yaananaama tawtoreede ƴellital CAN 2022\nFiyanɗe laatinaaɗe e saa'i gooto Mali e Niiger, Buubakaar JALLO, hertorɗo Kisal no taskoo oo alhaali\nAlhaali jannde yimɓe jukkuɓe e nder yoga e leyɗe Afrik\nSuɓngooji saatinaaɗi e nder Konngo Brazzawiil\nWuurnitugol ndema e ngeygu hottolo e nder Afrik\nKawral hakkunde hooreejo jaagorɗe laamu hakkudewu e pelle politik e sosiyete ciwil\nWeeyo: Tuundi henndu foofeteendu\nWoppugol wuttande fawaande e dow Amadu Haya SANOGO e battane ciwlagol mo laamu\nUmmu SI jaaloyankeejo ño'oowo jeyaaɗo Senegaal\nHolmo wonnoo Coon SEKK, oo yimiyankoojo senegaalnaajo?\nSenegaal: maayde Coon SEKK addanii leydi sunaare mawnde, Baaba Maal no seeditoo\nKoɗo Mawɗo ko Saydu ABACCA, taaliyankeejo, kirɗinoowo, maaginoowo, fijinoowo, weltinoowo,\nKoddiwaar: hooreejo jaagorɓe Hamed BAKAYOKO maayii hannki Alman!\nSuɓungo hooreejo CAF dental toppitiingal lato balon walla fuku-koyngal e nder Afrik\nMali: woppugol golle saffroɓe ɓen Bamako lamorngo Mali e Kati gila e altine\nSuɓagol hooreejo mojobere laamiinde lato-balon (fuku-koyngal) Afrik CAF\nƳellitagol afriknaaɓe e dente faggudu adunayankoojen hol e nafoore ɗum addanta Afrik?\nKoɗo men hannde ko Kajjata Malik JALLO, Sarɗiyankeejo Moritani\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/afrik\/2\/","date":"2021-04-16T18:31:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038088245.37\/warc\/CC-MAIN-20210416161217-20210416191217-00350.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8032832146,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8032832145690918, \"fuf_Latn_score\": 0.18137384951114655}","num_words":271,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.664,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari hokkil Debbo Arandeejo laatuki hooreejo malla Directaajo mawdoojo mo hakkilanta shaanu janngirde nbiditi kilantaaji riskuuji nder Lesdi Naajeeriya. (NISER),\nProfessor Antonia Taiye hokkaama mkaangun ko fuddi limngal iga 1st June 2022.\nProfessor Simbine tammi jabuki korowal, Dr Folarin Gbadebo-Smith mo timminta sarti laamu maako 31st May 2022.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu hiiso 'e taskaramji Lesdi, Sufuyan Ojeifo suudi tani hokkaado mukaamu ngun haalakan\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/21\/niser-ardiido-lesdi-naajeeriya-muhammadu-buhari-hokki-profeso-anthonia-mukamu\/","date":"2023-02-02T21:22:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500041.18\/warc\/CC-MAIN-20230202200542-20230202230542-00220.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9802094102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9802094101905823}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.959,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji holli Aardiiɗo Kaduna, His Excellency Senator Uba Sani Executive Governor of Kaduna State,\nAardiiɗo Kaduna His Excellency Senator Uba Sani. Waɗi Golleɓe Wuttudu Durngol jamuKaduna Dow ɓe ummo ngam liccjutuki hawtade e haccuci laabi haandinɗi Dow Wangugo Nyau Mashako to Bannge Leydi Kaduna fof.\nGollirde Durngol jamu Wuuro ngon\/Leydi Kaduna Tabbitini Wanngugo Nyau Mashako ɗum to wuttudu\/Banngeji goɗɗi to Leydi Kaduna ndin Bano Kafancan wanɗum ley jema'a ɓaawo Wanngugo Nyau Mashako ɗum e Fattule goɗɗe To Kafancan.\nNder Anndinoore wonnde nde Muhammad Lawal Shehu Winndoowo\/ Secretary. wuttudu Caakol Habaruuji wanngini,Mo Wii Laamu Leydi Kaduna Hocci ɗi laabi ngam ɓaawo Habaru Wanngugo Nyau ɗum Nden hawti e Rellol yonkiiji e Gelle ɗe Nyau ɗum wanngi.\nGollirde jamu Leydi Kaduna heɓti Nyau Mashako wanngi to Kafancan ngila Arande Lewru Yuli.\nAnndinoore anndini Aardiiɗo kaduna Mani hakkilanooɓe Jamu to Leydi ndin Yiigo noɓe Ndarori ngam yawanki Fadago Nyau ɗum to Leydi ndin ndi Fuu.\nE ɓaawo ɓaawo ɗo Nyau Mashako waɗi ko Wanngugo to Wuuro Wuuro\/States Feere-feere to Nigeria.\nNo Nyau ɗum hollata woni Bone Foftaali, e Faɓɓoje Nawɗe, e Baatol Ɓanndu, e ɗojjuru, E ɗuuɗal Comri, E Nawɗum Moɗogorowol e ɓuutol Daande.\nGollirde hakkilanki jamu Holliti Joodiɓe Leydi ndin ɓe Hocca laabi haandinɗi Dow Nyau ɗum ngam Fadago hoore e nanngaago e Nyau ɗum To Leydi Kaduna Pat.\nNden Hollitol Ngol Hakkilanooɓe Jamu ɓen Holliti laabi Faadgo Nyau Mashako\nWoni ɗuuɗal lootugo juuɗe e Sabunde.\nWoɗɗinɗirde e Yiimɓe ɓe Nyau ɗum nanngi.Maɓɓugo Honnduko e Kine Waktu ɗojjuki.\nWoɗɗago Natuki Yiimɓe to neɗɗo e Homme Nyau ɗum.\nNden ɗum yiiɗi noɗɗo e Dimba ɓanndu mum ngam ɓanndu Heɓa Sembe.\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/kaduna-his-excellency-senate-uba-sani-wadi-gollebe-wuttudu-durngol-jamu-koode\/","date":"2023-09-26T08:20:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510179.22\/warc\/CC-MAIN-20230926075508-20230926105508-00684.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999866724,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998667240142822}","num_words":270,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...\nBanndiraaɓe hay so ciimtol ngol mbinndatno-ɗen e njillu men e Duunde Orop ɗeɓii leeltude ne, ngol joofii hannde oo e ballal Geno. Fulɓe ena mbiya wonde moƴƴere leeltunde ɓuri moƴƴere haaytunde.\nHaala dorog deƴƴaaka, ko ɓurka ɗum mawnude timpiima e Muritaninaaɓe : haala njeenaari ndi muulirde feewnoore karte e ɗereeji woote rokki hoohooɓe won ɗiin laamuuji e nder Afrik, haa arti noon e Muritani.\nGila o toɗɗaa hooreejo leydi Senegaal e lewru abriil 2012, o seeraani e reftude heen. Ko o wiynoo koo ina laaɓti \"Oɗon nganndi mi fellitii artirde manndaa duuɓi 7 toɗɗoraa-mi e les ngalɗoo Doosgal leydi oo e duuɓi 5...\"\nÑalnde talaata 9 feebariyee 2016, laamorgo leydi habrii toɗɗagol hilifaaɓe hesɓe. Iselmu Ahmed Iɗidbih toɗɗaa kalifu geɗe caggal leydi, Muttar wul Njay toɗɗaa kalifu faggudu e kaalis, o lomtii wul Rayiis e faggudu.\nE balɗe jawtuɗe ɗee, won ko kewi e Nuwaasoot ko heewɓe tinaani walla paamaani ko woni tigi rigi. Ɗum jotondiri ko e ekkol biyeteeɗo Nessiba. Nessiba ko ekkol lesleso gonɗo e leegal El Miina, leegal waasɓe.\nButros Butros Gaali sankiima ñalnde 16 feebariyee 2016 to Misra, tawi ina yahra duuɓi 93. Kanko wonnoo Afriknaajo gidiiɗo ardaade Fedde Ngenndiije Dentuɗe (F.NG.D). O jibinanoo ko 14 noowammbar 1922 to Keer. Jinnaaɓe makko njeyaa ko leñol koopte, kerecee en.\nKo ngaadorino-ɗen nande ko \"Al Qaida\", konngol arab pirowol \"Ardorde\", ardorde yeeytiiɓe umminde fiyannde diine walla mbiyen jihaadi e nder aduna hee kala, mbele ina compa diine lislaam e miijo maɓɓe \"goonganteejo oo, lasli oo\", ɗumɗoon noon ko gila e maayirɗe kitaale 80.\nEn ngardiino e daartol Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : \"Oon sahaa, firawana en ina njoginoo wiyeteeɓe eskirib en e foksineeruuji goɗɗi ɗi ɓe njoɓatnoo. Ko noon kadi ɓeen eskirib en ndokkirtenoo leydi ɗo mahi dewirɗe mum en e gaññeeje maɓɓe mbele ina njokka waawde toppitaade no firawana ɓee ndewraa so maayii.\nHol ko Bilkiis yamiri feewde e leñol mum ? Ndeen Bilkiis janngii ɓataake, Sileymaan faamii ko woni heen, o noddi leñol makko yo ar nootoo batu hay gooto hoto heddo. Ndeen ɓe ngarii, o wiyi ɓe, e konngol Alla toowɗo oo : \"eehey mon hoohooɓe, mi nuldaama ɓataake tedduɗo\" simoore mettelli, kaawise:29.\nEn ɓooyii yiylanaade yuɓɓo naange tagofeere jeenaɓere ! Annduɓe mbiyi njiytii nde ñalnde alarba 20 saawiyee 2016 ! Haa e ñalawma hannde oo, caggal nde tagofeere wiyeteende Pluton natti hiiseede e tagopeeje yuɓɓo naange, ko tagopeeje jeetati (8) ngo jogii.\nHaalde nanee, waɗa yiyee, ɓuri haalde tan nanee. Kono waɗde tan yiyee, naftoree, ɓuri waɗirde haa yiyanee, mantoree. Ene gasa tawa hay so heewɓe paamii ɗuum ne, won heen kam heppuɓe arsuku, ene wiyee noon joom mum heewi wonde ko gujjo.\nNguyka ko kañum woni jahdiiɗo fenaande, geɗe ɗee kala dimo mo ɓinngu ngarmagu dogata e ɓanndu mum huɗortoo.\nLaamuuji jibinaaɗi e yonta jeytaare leyɗeele Afrik e dewɗi heen ɗii, njeeytotoo ko wonde laamuuji tuugiiɗi e dawruɗi demokaraasi, ɗum ɗoon noon firti ko doosɗe leyɗeele ɗee keewi ko mawninde wellitaare konngol, wellitaare juɓɓule, woote, lomlomtondiral e nder laamu ekn…\nTuggude e lewru colte fayde e lewru siilto hitaande 2015, njuɓɓudi Oxfam ena darnannoo miskineeɓe wonɓe e nder gure tunndo Ligisayba Gorgol ballal cede (kaalis).\nOɗon nganndi eɗen keewi haalde ɗoo haala jokke terɗe : ɓerɗe, juuɗe, njogoram, yeeso, ekn. Jooni ɗuum fof yejjitaama, sibu ko koye mbaɗti seŋeede e ɓalli !","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-30","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=3","date":"2016-07-26T02:29:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-30\/segments\/1469257824570.25\/warc\/CC-MAIN-20160723071024-00166-ip-10-185-27-174.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6259684563,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6259684562683105, \"ffm_Latn_score\": 0.16799765825271606, \"fuf_Latn_score\": 0.1433197557926178, \"fuh_Latn_score\": 0.05809943005442619}","num_words":617,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.496,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holno Abuu Waliid Al-Sahraawi maayiri?\nSaakitaama ñannde :\nCeri Burkhaar, hooreejo konu Faransi, hollitii wonnde, ñannde sappo e jeeɗiɗi lewru ƴaɓɓiindu nduu, bommbuure werlaama e dow yimɓe ɗiɗo jeyaaɗe e Dahesh wonunooɓe e dow moto, ɓe maayi. O wi'i Kabaaruuji ɗii fuu kolli wonnde Al-Saharawi no jeyaa e ɓen ɗiɗo.\nE bi'ol konunkooɓe Faransi, Adnan Abuu Walid Al-Saharawi waraama e ley piyannde konu Barkaan waɗi hakkunde 17 e 22 lewru 8ɓuru ƴaɓɓiindu nduu.\nƊee fiyanɗe, ngaɗii e ley ladde Danngarus, baŋŋe ɓaleeri Indeliman, ɗo woɗɗaa keeri leyɗe tatiije ɗee.\nKabaaruuji keeriiɗi kolliino, e ley ndee ladde, daakaaji hooreeɓe fedde Diiwal Lislaamu no ton.\nLaana-wiirooha jippini ton, ko foti konunkooɓe noogayo. Caggal ɗum, laaɗe ɗee, paɗɗi bommbooje keewɗe, feewde e nokkuuje, ɗe ɓee yimɓe dahesh ngoni e muuɗum.\nKeeri Burkaa, hooreejo konunkooɓe Faransi, holliti, ñannde sappo e jeeɗi lewru ƴaɓɓiindu nduu, bommboore faɗɗaama e dow yimɓe ɗiɗo Dahesh wonnooɓe e dow motooji, ɓe mbaraa. Kabaaruuji ɗi fuu, kolli, Al-saharawi no jeyaa e ɓen ɗiɗo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210916-holno-abuu-waliid-al-sahraawi-maayiri","date":"2022-12-05T05:02:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711003.56\/warc\/CC-MAIN-20221205032447-20221205062447-00471.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8839856386,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8839856386184692, \"ffm_Latn_score\": 0.05258818343281746, \"fuh_Latn_score\": 0.0317537784576416, \"fuf_Latn_score\": 0.02040732279419899}","num_words":160,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde alet 15 marse, musiɗɗo Gumaalo Umaar Soh waɗii hiirde e nder heen o tonngii heblo ngo o waɗnoo Nuwaasoot, tuggude e 02 haa 07 marse. Hiirde ndee waɗi ko e ñiiɓirde fedde nde wonaa laamuyaŋkoore ESE. Terɗe catal FƁPM to kayhayɗi ngarii e keewal, almuɓɓe duɗal Gurel Saŋe kadi tawtoraama. Tiitoonde heblo ngoo e Farayse ko\nKullel biyeteengel dooñoo ngel ina anndiraa kaawis, so nannditde e kala nokku mo ari. Oo kaawis ina aannunoo annduɓe. Ko jooni ɓe mbiyi ɓe paamii ko addi ɗum. Ɗum woni ko e nguru majjum. Ko dooñoo tan Alla rokki mbawka waylude noordi nguru ɓalndu mum. So o deeƴii o heewi nannditde ko baka, so o laawiima, o wojjita walla o oolɗita ɗoon e ɗoon.\nFedde Keew-piniire ngam Kuccam Ndowrowam (FKKN) noddirteende e farayse AMAM (Association Multiculturelle pour un Avenir Meilleur) yuɓɓinii, e gardagol Ummu Suleymaani Kan, hooreejo fedde ndee, koolol tataɓol ñalɗi gostondiral e naatondiral Pine to dingiral keewal pine (espace de diversités culturelles), sara Faawru Jaatiiji Ngenndi (Musée National), tuggude e ñalnde 19 haa ñalnde 21 lewru mbooy 2015 e nder Nuwaasot laamorgo Leydi Muritani.\nKala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !\nHaa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.\nKo nduu sawru fof ɓuri ɓooyde e aduna hee. Ko kayru seerndi debbo e gorko. Ko kayru gorko yaaɓirta debbo nde ɓiɗɗo toɓɓee nder rannga mum, wona toon lebbi jeenay e jammayel woy heege, jibinee. So yimɓe, so jinneeji maa seyɗaneeji, so kuulle wuro (jawdi ndariindi), so kuulle ladde (mbarokon), hayi colli... ko kayru njeñirta (ɓesnirta). Nduu sawru woni njogoram kala ko woroɗiɗi. Ko kayru hecci debbo e ndewaagu mum, sabu ganndal feeñninii ko gorko hecci debbo,\nDenɗiraagal ko njonngu enɗam njahrungu to bannge yano walla yeewtere, lelnaangu hakkunde jiiduɓe, saɗtidiiɓe, yontidiiɓe walla hakkunde hoɗdiiɓe wuurduɓe ngam newnude e moƴƴinde nguurndam mumen. Faandaare ndee ko jokkude e wuurtinde enɗam, ɓadtondirde, suusnondirde, ñifde fitinaaji, momtude luure hakkunde wonduɓe,\nMiijo men ko yowitii e ngalɗoo damal, panndo-ɗen haa ngal uddee nde mbaawen silde sariya oo ko yowitii e oo fannu sabu eɗen mbaawi wiyde ko ɓuri tiiɗde e sariya jeyi leydi mo toŋ 83 127 ñalnde 5 suwee 1983 ko ɗoo fawii, sabu ma a taw ko ɗum ɓurnoo himmande tabitinooɓe sariya oo.\nKuulal 68 : Caggal nde lajal balɗe capanɗe jeegom ɗee joofii tuggi ñalngu takkugol bayyinaango fuɗɗii, tawde kay wonii alaa ɗo jedditaagol jeyi laamu yettii ɗum ummoraade e neɗɗo walla ñaawirde taƴnde\nGanndal ko dokke Alla, naamndaaki duuɓi, jibinannde, doole walla darnde. Ɗuum laaɓtii e Kasga hakkunde Abuu Siley Joop e ngabu, kaɗnoongu subalɓe awde, wuppooɓe e loototooɓe tellaade e maayo. Abuu Siley Joop riiwii ngabu, yaltinii ɗum tufnde Kasga (Kaskas).\n... Ɗum kam hankadi jaraa haala. Timbuktu heɓi ko ɗee njeenaaje : meilleur film (filmo ɓurɗo moƴƴude), meilleur réalisateur (ɓurɗo waawde sinemaa), meilleur scénario (senaariyoo ɓurngo moƴƴude), meilleur montage (montaas ɓurɗo moƴƴude), meilleure musique (gaaci ɓurɗi welde), meilleure photo (foto ɓurngo yooɗde) e meilleur son (dille ɓurɗe laaɓtude).\nÑalnde 14 e 15 feebariyee 2015, Baaba Maal mawninii maanditaare duuɓi 30 goodal Daande Leñol e nder Nuwaasot, tawi ko e teddungal Mohammed wul Abdel Asiis, hooreejo leydi ndii.\nNii woni ardorde Diɗɗal ngal suɓiima fuɗɗoraade leydi Muritani ngam yoɓde diminna e ruttude teddungal fayde e ɓesngu leydi ndii fof e kuuɓal, ɓiɓɓe fulɓe e keertal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-18","url":"http:\/\/www.pulaar.org\/","date":"2015-04-21T11:32:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-18\/segments\/1429246641393.36\/warc\/CC-MAIN-20150417045721-00055-ip-10-235-10-82.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7766082287,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7766082286834717, \"ffm_Latn_score\": 0.1273467242717743, \"fuf_Latn_score\": 0.06403036415576935, \"fuh_Latn_score\": 0.0300117377191782}","num_words":564,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.786,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 22\/08 Hol mo wiynoo mawɓe panii jaŋde? Oon maa a taw o ɓamdaani e Meer Tammbaakunda yahroowo e duuɓi 58, naatɗo jaŋde jooni. Bah Wuuri dañii e nde lewru juin seedamfaagu mum ngadanu jaŋde leslesere hono CFEE.\nWuuri Bah, meer wuro Tammbaakunnda hollii cuusal e pellital; so naatde jaŋde araniire tawa in a yahra e duuɓi 58. Caggal miijtagol keewngol, meer wuro fellitii jaŋngude e dursitaade ngam kanuym ne dañde sedamfaangu makko. E nder jaŋngooɓe arnooɓe ɓetde gandal mumen ngam dañde seedanfaagu CFEE, won heen gooto mo wayiini no almudɓe keewnoo wayde. Wuuri Bah, ko adii fof weeɓaano yiyeede in a dursitoo e nder duɗe, kono wonaa ɗuum woni seereende makko. Wuuri yahrata ko duuɓ 58; o mo jogii sukaaɓe makko jaŋngooɓe e duɗe jaaɓi haadtirdi etee ko kaŋko woni meer wuro ngo.\n\"Nde ngarmi to duɗal to, heewɓe cikkatnoo maa a taw njeyaami ko e goomu jaŋnginooɓe arɓe ɓetde sukaaɓe ɓe wolla tawa ngarmi ko ƴeewde no golle ɗe njahrata, etee ɓe kaawa nde ɓe eji ngarmi ko jeyeede e ɓeteteeɓe ɓe. Jooni mi dañii seedamfaagu CFEE, mi anniyaaki woppude so wonaa nde ndañmi seedamfaagu hakindiingu hono BFEM, miin fof e anndude lor e tampere mum hay so aly sago mi tarbinoo e yeeso jaŋnginooɓe.\"\nE naamnal anndude hol ko duñi oo mawɗo e ruttaade e jaŋde, Wuuri Bah eɓɓinii won'de nimsa in a wonani mo ko o jaŋngaani gila e cukaagu sabu makko faamde jaŋde wonaa sara e aadee. \"Ko naatmi e dawrugol ko, mi faamii nafoore jaŋde e faamaamuya aduna e laamu. Mo jaŋngaani waawaa anndude dame fotde mum kañum e nafaa mo o waawi addude e renndo mum. Miɗo anndi in a muusi kono ina jari ɗum. Miin noon mi meeɗaa jaŋngude farayse hay laawol gootol. Ko jaŋde diine islaam tan njubbunoomi kono ko ngol woni gadanol am waɗde ɓeto \" e wiyde Wuuri Bah.\nE naamnal kadi feere nde o rewi haa o daafti ngoo ɓeto, Wuuri famminii sirlu alanaa mo so wonaa humpito e wumtude hakkille kañum e tesko ngo o heɓi e nguurndam makko haa arti e dawrugol. E wiyde makko, won e naamne nde o sikkitaaki hay gootol. Ina heen limtude innde neɗɗo gooto teskaaɗo e golle mum. Wuuri jas-jasinaaki haylaawol gootol e limtude Yuusu Nduur sabu golle mum maantiniiɗe e pinal Senegaal. E naamne kadi ɗe o yananaa o juumii heen ina heen filla ɓaleeɓe; ɗoon o wiyii kiiɓal ɓaleeɓe haɗtaa ko e 1492 tawi noon ko 1848.\nE haala Wuuri, ɗum maa wallu mo e faamde kuule e sarɗiiji ɗi o foti reenan'de renndo makko tawi maa o ɓeydo jogaade ganndal waawde yiyde laabi gollirɗi ngam nafoore Tammbaakunndaa. \"Humambinnaagu in a muusi; mo dañi fof yoo jaŋngu gila in a hattani. E oo aduna mo jaŋngaani fof, yaɓɓee etee so a saliima jaŋngin'de hoore tan, wooda jaŋnginɗo ma tawa a welaaka. \" e konngol Bah Wuuri.\nKo e ngal jaɓɓal, meer Wuuri Bah jiɗi hollirde yimɓe fofo ko \" jaŋde fanetaake, fanndinte\".\nSo en ngartii e nguurndam Wuuri Bah, mbiyen, ko mason (mahoowo) o wonnoo hade makko fayde to galle fitiram golle en. Ko ɗoon o woni fotde duuɓi 18 hade makko naatde e politik (dawrugol). Ko noon o ɓosiri haa o fiilaa jappeer meer Tammbakuunda e suɓngooji 2009 e dow lefol lannda PDS.\nWuuri Bah meɗaa naatde jaŋde farayse hay laawol gootol kono ko o neɗɗo jankiniiɗo etee ŋelɗo, juulɗo, jokkoowo enɗam. To banngal mecce, o mo hortini mecce makko ɗe o waɗi ɗee fof.\n« Ndee naatmi e suudu ɗo kawngel CFEE ngel waɗetenoo ɗoo e ñalɗi 23 e 24 juin 2011, ko ndeen paammi tan huunde kala foti waɗeede ko e sahaa mum kono leelde waɗde ɓuri waasde waɗde. Pulaar wiy jenngude e kiraaɗe ɓuri hippaande. E hitaande faade, 2012 wolla 2013, njiɗmi ko dañde seedamfaagu hakindiingu hono BFEM. « So tawii miɗo heddori e semmbe e cellal, maa mi jokku haa juuta. »\nWuuri kam faamii ƴoƴre meere janngataa ɓataake. Min keɓi Bah Wuuri ko e joojaa tawii o mo woni to liggorde makko meeri Tammbaakunnda.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=860:tammbaakundaan-meer-wuuri-bah-duui-58-heii-seedamfaagu-cfee&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-18T12:00:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382360\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00029-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4482437074,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4482437074184418, \"fuh_Latn_score\": 0.31610020995140076, \"ffm_Latn_score\": 0.12933394312858582, \"fuf_Latn_score\": 0.09983160346746445}","num_words":698,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.44,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nFaggagol goroogu e nder duɗe walla lekkolji\nElto sukaaɓe e luumooji golle\nTo duɗal Sheykh Anta Joop Dakar, hare hakkunde janngooɓe\nFoolotiro hakkunde Janngooɓe e nder duɗe Afrik.\nBattane tooñugol sukaaaɓe e cuuɗi janngirɗi, hol caɗɗele ɗum waɗata e miilojii maɓɓe?\nsattere cuuɗi janngirɗi gonnayɗi e nder duɗe gonɗe Afrik.\nNgurɗam sukaaɓe yeelotooɓe walla torotoɓe to Ñamey\nWoppugol jannde sukaaɓe ngam asugol kaŋŋe to Sikaso, Mali\nfoolotirooji walla ndartine janngooɓe e duɗe e nder yoga e leyɗeele Afrik.\nGine-Bissaawo: Pehe ngam wallitaade jannde fayɓe (sukaaɓe)\nKoɗo men hannde ko Seeku SIISE, golloowo e fedde winndereyankoore \"Plan International\"\nEltugol e mecce\nAlhaali tottugol janngooɓe Bursuuji e nder Afrik\nGaana: Janngooɓe ne'uɓe rasta ɓen no toŋanaa yahugol to duɗe\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/jannde\/","date":"2021-06-13T03:38:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487598213.5\/warc\/CC-MAIN-20210613012009-20210613042009-00607.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9775367975,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9775367975234985, \"fuf_Latn_score\": 0.011361376382410526}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.954,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 15\/06 Banndiraaɓe tedduɓe, on calminaama. sikke alaa ndeen e jamanuuji jawtuɗi, so naange nanngaama walla lewru nanngaama , yimɓe na kulatnoo heen kulol ɓurtungol.\nKono hannde joomiraaɗo rokki aadee ganndal e kaɓirɗe haa waawi faamde ɗee geɗe no ngardata.\nHe balɗe jawtuɗe ɗe naange nannanooma to bannge rewo leydi ndi wuddu leydi erwo, to ɓe mbiyata (zone arctique) hedde rewo kanadaa (nord du canada) ɗum yiyaama to Islande e groenland, e huunde seeɗa to leydi japon.\nHannde noon pay ɗen ko e nanngal lewru jogorngal waɗde ñande 15 lewru juin ndu ngonɗen ndu. ñande mum lewru ndu ina jogori jaggeede, maa nanngal ngal waaw yiyeede to farayse e huunde e afrik. So en ƴeewii ina jeynoo e sarɗiiji nanngal lewru; yootaw ndu artii haa ñande 13, 14 walla 15. ko ɗoo tan lewru waawata naggeede, ko woonaa e ɗee balɗe, kala biyɗo lewru nanngaama, joomum haalaani ko laaɓi. Ko alaa e sago tawa dingiral ngal timmii murliɗde, tawa ndu alaa e laañal. So ndu wonii e laañal, ndu waawataa nanngeede.\nNdeen noon mbaɗten hakkillaaji, ƴeewen ñande ndu nanggaa nde hol to ndu yahrata e balɗe, maa en taw woɗɗataa walla yaltataa balɗe kaalɗe ɗe 13, 14 e15, lewru juulɓe.\nBinndol Alasaan Kaalidu Bah, koodiyanke Lewlewal Group NetworksLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=836:nanngal-naange-eewee-yiyde-um-hannde&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-18T21:53:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382892\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00031-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5027062297,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5027062296867371, \"fuh_Latn_score\": 0.23534007370471954, \"ffm_Latn_score\": 0.18310214579105377, \"fuf_Latn_score\": 0.07201045006513596}","num_words":237,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.53,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa hannde en njaltaani Misra. E winndannde men yawtunde faatunde e Gaawol Suees, en njoopinooma heen wolde saabinoonde uddugol gaawol ngol fotde duuɓi …, nde Gamaal Abdel Naseer felliti waɗtude ngol jeyi leydi Misra. Jooni nduttano-ɗen wolde ndee, ngam ɓeydaade humpitaade sababuuji mayre, hol waddatnooɓe, hol nde yahri e hol batte mayre e gaawol hee e leyɗe kaɓatnooɗe ɗee.\nEɗen ciftina ɓesngu nguu ko Pulaar walla Fulfulde haali e ndema : « So neɗɗo wammbaani naange, woni turaaki remi, roondoo nge, woni yahde ina jiggoyoo ko wuurdi. So neɗɗo remaani, yaha ko ɓuri casol mum woni taƴde jolɗe ina ɗaɓɓoya ko wuurdi. Fitti, fottee woni so neɗɗo gaynii ko soñnoo alaa e sago ɗannoo ina yiyloo ko wuurdi. Ndema ɗeɓiino mettude, kono mettaade ɗalaani ».\nLowre internet wootere to Amerik ina waɗi wiɗto ngam anndude \"hakkunde kitaale 60 (nde paltoor woodi toon ndee) e jooni, hol heen nde ɓaleeɓe ɓuri heewde wareede\". Najoore ! Wiɗto ngoo yaltinii wonde \"jooni ɓe ɓuri heewde wareede e nde paltoor woodnoo toon ndee\".\nWonaa enen kaali, ko wiɗto kadi waɗaango to duɗal jaaɓihaaɗtirde wuro na wiyee Leyde to Pays-Bas wiyi noon. «Lomlomtondiral jamma e ñalawma » walla mbiyen « annoore e niɓɓere » wonande yimɓe e kullon, ko huunde fotnde ɗoofteede, nde ɓalndu kam e hoore mum hatojini. Ganndo gardiiɗo ngoon wiɗto oo wiyi « Min tawii so ngaal deggondiral 'annoore \/ niɓɓere' ɗooftaaka eɗum baɗtina no feewi e cellal.»\nMawɓe leyɗe Afrik njooɗiima ñalnde 17 e 18 sulyee 2016 to Kigali (Ruwanndaa) e joɗnde mum 27ɓiire e gardagol Idiris Debi, gardiiɗo Dental Afrik e oo mudda kam e Nkosazana Dlamini-Zuma mawɗo Goomu Dental Afrik.\nÑalnde 29 suwee 2016, pelɓondiral muusngal waɗii hakkunde semmbeeji kisal (polis e sanndarmori) e hoɗnooɓe e « gasra » kuccitɗo e « Hopitaal Buammaatu » haa waɗi gaañiiɓe e semmbeeji kisal ɗii e hoɗnooɓe ɗoon ɓe yantude bonanndeeji goɗɗi (kaar polis duppaaɗo, barakuujikelaaɗiekn..).\nE Innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Daartol Annabi Nuuhu mo yurmeende Alla e kisal ngoni e mum. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (JKM), ko kanko woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2017-01-24T19:20:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00047-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6250011325,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6250011324882507, \"ffm_Latn_score\": 0.1663331538438797, \"fuf_Latn_score\": 0.1555425375699997, \"fuh_Latn_score\": 0.04219435155391693, \"fuq_Latn_score\": 0.010293561033904552}","num_words":346,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.518,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User sv-3\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User sv-3\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nJ\nUtilisateur:Jon Harald Søby\nU\nModèle:User sv-3\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_sv-3&oldid=18775\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_sv-3","date":"2022-01-17T02:03:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300253.51\/warc\/CC-MAIN-20220117000754-20220117030754-00345.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4526026845,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.45260268449783325, \"wol_Latn_score\": 0.08843385428190231, \"nov_Latn_score\": 0.04166848212480545, \"ltz_Latn_score\": 0.03582233190536499, \"atj_Latn_score\": 0.030182022601366043, \"lim_Latn_score\": 0.02023765817284584, \"gsw_Latn_score\": 0.013851559720933437, \"por_Latn_score\": 0.01198149099946022, \"lin_Latn_score\": 0.011604096740484238, \"dag_Latn_score\": 0.011158699169754982, \"bug_Latn_score\": 0.010190606117248535, \"chk_Latn_score\": 0.010101702995598316}","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.353,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi misra, Abdel Fattah al-Sissi, hokki prime ministaajo Lesdi Israel Naftali Bennett enanta yerimaajo Abu Dhabi meetaado keso Mohammed bin Zayed werde haa Lesdi Maako.\nArdiibe ben wadi giidal kimminiingal haa Sinai Sharm el-Sheikh dowko laarani haala kubbirle enanta nyaamannde ngam yiiki no kunu husitani haa lesdi Ukraine,\nCairo laamorde Lesdi Misra burdi Remuki 'e wurtinki Alkamaari yaaki Lesde yaasi bee gebe 85% nder 100.\nNgam yiiki sadirmaaji di Lesde Duuniyaaru fu wontiri ko laarani naawol Are wadi sanadu Lesdi Misra besdi ceede Buroodi nyannde Altine.\nGiidal ngal wadaama on musamman hawtaade bee yiiki no kabbidal mallabo bolide hakkunde Lesde marde sembe nder kawte Lesde Arab'en dowko laarani pidirle nucleari Lesdi Iran enanta luttude lesde marde sembe.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/23\/ardiido-lesdi-misra-yiidi-bee-tana-maako-mo-lesdi-israel\/","date":"2023-01-27T12:03:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494976.72\/warc\/CC-MAIN-20230127101040-20230127131040-00606.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9953179955,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9953179955482483}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.034,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hello Tabbe Heso - hollu, suuɗ e heertin lowe dowrowe\nKala nde cos-ɗaa tabbere hesere, Firefox hollat lowe maa dowrowe ngam weeɓtinde naatde e majje. Ma min kollu-ma hol no lowe peŋirtee e ngoo hello, leemtude lelngo ngoo walla nih uddude ɗum so a yiɗii..\nTesko: Ndee winndannde toɗɗaaki yamere maa Firefox. Ena naamnii yamre Beta Firefox sakkitiinde heɓotoonde ɗoo mozilla.org\/beta.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"https:\/\/support.mozilla.org\/t5\/Learn-the-Basics-get-started\/Hello-Tabbe-Heso-hollu-suu%C9%97-e-heertin-lowe-dowrowe\/ta-p\/16398","date":"2017-02-26T04:35:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171933.81\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00357-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4934447706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4934447705745697, \"ffm_Latn_score\": 0.33558928966522217, \"fuh_Latn_score\": 0.1663411557674408}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.51,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKabaaru heeriiɗo: ñalaande maanditaare duuɓi 20 gila fiyanɗe 11 lewru 9ɓuru waɗi Amerik\nUSA: Ko ɓuri 44 neɗɗo maayii New York e seraari mum e battane waame ɗee\nUSA: Ko timmata 17 neɗɗo maayii New York battane henndu Ida\nAfganistan: saliiɓe laamu Taaliban'en wonɓe Panshir no dartaade\nUsa: Hooreejo leydi lamndike yo ɓii-leydinkooɓe waylitu ɗerol Afganistan ngol\nKonunkooɓe Amerik 13 maayii e nder fiyannde nden to sera ayropoor Kabuul\nÑalaande 31 8ɓuru happaande fii yaltugol Afghanistan woɗɗaa hewtugol\nUSA: Bush hollii wonnde yaltugol Afganistan ko faljere\nUSA: yirbugol suudu Miyami, tefoore udditaama\nÑalaande 19 6ɓuru wonii ñalaande nde golletaake e nder USA\nKo honɗum jonnde Bayden e Putiin rimi hanki?\nBayden e Putiin: yiidii hannde Suwiis\nToɓɓe kabaaruuji yontere Mali, Faransi, Burkina Faso, Najeriya, USA e Rusiya\nKo honɗum juurngal hooreejo Amerik aranal Orop battinta e naɗidal hakkunde maɓɓe e Eropnaaɓe, caggal nde ngal fenndii fewndo laamu Trump?\nJoe BIDEN fuɗɗorii juurngal makko aranal ngal EROP\nNjiilu Antoni Bilenken hooreejo diplomasi USA, to Israyel-Palestiin-Misra\nTefoore e dow Poliisi on Minneapolis\nDereck Chauvin qirraama war-hoore Georges Floyd\nUSA: caɗeele ɗe ñawu koronaawiriis addani afriknaaɓe gollanooɓe hoore mum, ko dawro Biden addanta ɓe?\nUSA: Donanld TRUMP no tuumiraa nguyka saggalle\nMuusa TALL sari'ayankeejo jeyaaɗo Burkina Faso, ko kanko wallata en taskaade toɓɓe mawɗe joluɗe e kabaaruuji yontere\nKoɗo Mawɗo jaɓɓike (jaɓɓiima) Hinndu Umaru IBRAAHIIM, ko haɓanoowo mbayliigu weeyo e hakkeeji neɗɗo\nYewtere udditiinde\nEɓɓooje ɗe Joe Biden laamɗo keso on Amerik attii ƴettugol\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/usa\/","date":"2021-09-20T08:42:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057033.33\/warc\/CC-MAIN-20210920070754-20210920100754-00324.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4845265448,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48452654480934143, \"fuf_Latn_score\": 0.41495782136917114, \"ffm_Latn_score\": 0.08675765991210938, \"fuh_Latn_score\": 0.010070268996059895}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo sooja'en kawtal koppi (MNJTF), Maj.-Gen. Abdul-Khalifah Ibrahim, wadi tefre besdaari sattinki terde no meedirta turtube haa bakkeeje Lake Chad Basin.\nTumbaljo MNJTF, Lt.-Col. Kamarudeen Adegoke, suuditi haalakan nyennde Asawe bee wiiki hooreejo on wolwika wakkati be wadanno lamar sattinki terde sooja'en ben ngam be meeda turtube ben nde woore nder Hitaande 2023 haa N'Djamena, Chad.\nO mani tiinaaje Sooja'en ben sanne bee kawtal koppi 'e naraal hakkunde mabbe nde be meedi turtube Boko Haram enanta (ISWAP) haa Bakkeeje den\nO wi nasaraaku ko hebe nder Hitaande 2022 doo fu hebaama on ngam sanadu kawtal koppi hakkunde sooja'en ben.\nHooreejo sooja'en ben wangini seyo muudum sanne bee nasaraaku kobe hebata haa bakkeeje densanne.\nIbrahim yaari ngilla yaaki ardiibe walliibe masin ngam yiiki jam hebaama haa bakkeeje den.\nKadima ballo hooreejo on, Brig.-Gen. Assoualai Blama usi yeti sooja'en ben bee tiinaare wakkati golle mabbe ngam jam hebe haa bakkeeje den.\nBulama mallabo mo hakkilanta fattude mo laamu ndondonu kanyumma wi be do taski masin haro hokkuki baawal baawo mabbe dow ko laarani tefre joonde haa bakkeeje den.\nHaa ragare Bulama man usi yetti sooja'en ben be kawtal koppe MNJTF enanta ummaatoore walli fu haro yiiki jam hebaama hawtaade bee wiiki nasararaaku ko heba nder duubi caaliidi limtaataake ngam non O tefri be be besda tiinaare nder Duubu hesru bo.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/16\/mnjtf-besdi-tiinaare-ngam-meeduki-turtube-nde-woore-haa-bakkeeje-lake-chad\/","date":"2023-02-03T22:42:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00207.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9752988815,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9752988815307617, \"fub_Latn_score\": 0.024547167122364044}","num_words":218,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.959,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"En ngardiino e daartol men Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : \"E yonta iidii laamgalle Misranaaɓe ndarni laawol njulaagu feewde Nubi ngam heɓde toon kaŋŋe e cuuraay. Ko noon ɓe mbaɗdiri e Palestiin njulaagu, hono no seedtortoo ɗum looɗe petroŋ palestiinnaɓe taweteeɗe e genaale firawna en, e yonta laamsuudu adanngu.\" Jooni njokken\nE tonngoode 144 en kaaliino ko faati e ƴoƴre tafaande (intelligeance artificielle), wonde annduɓe mawɓe, waaɓe no Bill Gates, ina kuli hoto masiŋaaji «ɓoccitoyaade juuɗe men», ɓurtoo en ƴoƴde, kalfoya en… E nder ɗuum haa hannde, yeru mum waɗii ko Koree bannge worgo, ɗo masiŋ gooto (walla mbiyen gollirgal) mo sosiyatee biyeteeɗo Google Deep Mind feewni ina wiyee AlphaGo (Alfaa Go) fooli neɗɗo biyeteeɗo Lee Se-dol mo nganndu-ɗaa jeyaa ko e ɓurɓe waawde cokki mbiyeteeki « go ».\nNuwaadibu udditii koolol keewal pine ñalnde 22\/04\/2016, seppo cosaan yooɗngo e tawtoreede hoohooɓe diiwaan oo. Kikiiɗe, hirndoraa ko ndefu ñameele e njarameeje gaadoraaɗe : ñiiri e bunaa en, kodde ñebbe en e bisaab ekn.\nKoɗo ɓurnooɗo tijjeede e ɗiiɗoo lebbi, mo garal mum heewtunoo rajooji, wanngii e teleeji, haɗi jaayndiyankooɓe, jirwinooɓe e winndooɓe ɗoyli e fooftere, hono Alhajji Baaba Maal, jaɓɓaama takkusaan ñalnde 5 lewru mbooy(mars) 2016, jaɓɓungal pattamlamal to Boowal laaɗe-diwooje Nuwaasot. Jaɓɓii mo ko Fedde Subalɓe, noddirteende \"Subalɓe Ŋawle-Ƴella\", e gardagol Mbooc Abuu Maariyeta Mammadu.\nEne wiyee, « woodi ko geɗe ɗiɗi : ko njey-ɗen e ko en njeyaa. Kala goppuɗo ko jeyi, jogori nangtaade ko e ko jeyaa. E ngaan sahnga noon, moƴƴinana jeyɓe kañum boniree ». Ene gasa tawa ko faamde ɗuum addani won e pelle nodditortooɗe pinal waɗde sahaa e ahaa fof « ñalɗi pinal » tawa ene kollira heen ñaantule e kuutorɗe mawɓe adiiɓe en arde e aduna kuutortonoo.\n\"Muritani ina fiɓondiri e Al KAYDA (Aqmi) gila e hitaande 2010, aadi wonde Moritani yanataa e tuddule maɓɓe konu e nder leydi mum, kamɓe ne maa ɓe ndartin njanguuji maɓɓe e nder leydi hee\". Ɓe ɓeydi heen nii \"Muritani nii huniima rokkude ɓe hitaande kala hakkunde ujunaaje 10 miliyoŋ haa ujunnaaje 20 miliyoŋ ooro e sarɗi tawa ɓe ndiftotaako tuubakooɓe e nder leydi eɓe ɗaɓɓira lomtinaneede kaalis\" .\nNgon-ɗen hannde ko e yonta ɗo ɗemɗe keewɗe ngoni e maayde, sibu, so ɓetaama, \"jonte ɗiɗi kala won ɗemngal nattata huutoreede.\" Hol ko foti waɗeede ngam faddaade maaygol ɗemɗe e oo yonta internet ? \"\nEn ngardiino e daartol Misra Ɓooyɗo haa ɗoo : Diine kerecee en naati Aleksandiri tigi rigi ko hedde hitaande 50, tee teeɗanii ko lomtaade dewe tawaaɗe e nokku hee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=8","date":"2017-01-24T19:13:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00050-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5267592072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5267592072486877, \"ffm_Latn_score\": 0.322333425283432, \"fuf_Latn_score\": 0.10916375368833542, \"fuh_Latn_score\": 0.03578872233629227}","num_words":395,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.505,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya besdi sukle sanne haro hewtinki kabbidal narral mabbe ko laarani wartirki ko bebbe Lesdi Naajeeriya wujji suudi haa Lesde Yaasi.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu kiita Lesdi Naajeeriya Abubakar Malami, SAN,kanyum on besdani be sukle den bawti be larti kabbidal mabbe dum 2020 bee (NSIA), (CSO), CLEEN.\nDirectaajo mo hakkilanta shaanu kiita ummaatoore haa hukuumawa ngan, Abubakar Dokko kanyum on luutani ministaajo on wi : \"ministaajo mo hakkilanta shaanu kiita do nder kabbidal narral wartirki gujjaadum ummaatoore Lesdi Naajeeriya haa yaasi musamman Lesdi Switzerland enanta Bankiiru Lesde Duuniyaaru Ceede ko hewtani 322 Millionji Dalaaje Ceede Lesdi America dum kabbidal mabbe jee Hitaande 2017.\nTo on numtanno ko saali nder 2020 Naajeeriya wi hebi nasaraaku kabbidal narral wartirki Ceede gujjaadum bee U.S. enanta Bailiwick of Jersey dowko laarani wartirki cede ko hewtani 311 Millionji Dalaaje cede America.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/30\/ngomnati-lesdi-naajeeriya-taskani-wartirol-ceede-gujjaade-suuda-haa-yaasi-lesdi-kadima\/","date":"2022-12-06T04:11:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00319.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9947644472,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9947644472122192}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Dokteer Safiyatu JALLO dañuɗo mbuuñaari \"Paul Bourdarie\" woni koɗo men hannde\nCellal: alhaali muutagol ganndal ɓernde e aduna oo, ɓernde kosewii e nder neɗɗo [fillitaaɗo]\nSarlon: Suka mo duuɓi 19 no sinci moter huutorteeɗo e baŋŋe uyki mo loowetaake esansi, nebbam e ndiyam\nUSA: Dokteerɓe waawi seŋannde e neɗɗo ɓernde kosewi (mbabba-tugal). Laatinal aranal e nder aduna on\nKoɗo mawɗo RFI Fulfulde ko Muhammadu Faalil SI, ko woɗtiyankoojo jannginoowo \"University of Virgininia\", ko winnduɗo defte ɗiɗi hiisa e fulfulde\nOms wii kullel addooru ñawu \"poliomyelite\" gasii e leyɗe Afirik : Holko ɗum fiirti ?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/siyansi\/","date":"2023-02-06T15:45:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00609.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.582932055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5829320549964905, \"fuf_Latn_score\": 0.3870309591293335, \"ffm_Latn_score\": 0.016492187976837158}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.516,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 22\/11 Aloo durwel, gauche-droite, ar mi nawormaa haa Elysee wolla nii haa Palaas d'Alcatrez! ñekkel ko Jaartel, beɗel ko denku dotel; puusan am haa mi ruñnja, walaŋ am ɗoofiima, fereŋ am ɗuggitiima, tottu am palal mi guufoo, weeɗu am jullaare mi marñoo heen; ina weli mi ina ñiklinii mi, ina yettee hah! So mi duƴƴaaki e tulde Euro, mi denkoo e raŋalde Kummba miña. Abdu Juuf wii ɗum mbarass, ATT noddiri ɗum fendere, Sarkosii (yar gosi) wii ɗum petit pagne: bonnataa laawol, ñawlintaa naange.\nCaggal duuɓi 42 jaŋde no werlaa ɓuƴirtee e mbeddaaji Farayse fof no woorunoo, baaba Sayku Umaar Bah hortinii durwel mum. Alhajji waasooru tamii taasannde e pofal eeri. Wonaa ɗay, wonaa domo ɗay ɗay; tas yoo tas-tas ko maa ladde yaynoo!!!!\nMi woondirii caapuute Kodooy miñam, Aminata mawni amen, jeewo mo wostaaka ñedude karaw, dañii jam e kisal, sabu jooni hay lamɗam ko baaba Sayku soodoyta.\nMiin, Almuudo Ngay hoore am, miɗo yananaa huunde wootere: mo yiɗaa rotere mum ɓoltoo fof yoo reeno weger-ger baaba Sayku bun Umaar Kattaab, sabu mo jokkii e jaŋde ɓuƴngo werlaaji duubi 42, waasataa ɓuƴde maa ɓuƴora heen Moodu mo alaa paas. Mbaɗee e ladde werlaa baaba Sayku nana ara e senngo laawol koy!!!\nBaaba am, mawni am, sehil am, giɗo am, giƴi am, Baaba Sayku, kala ko yimɓe mbaawii wiyde, yoo a jogoro jam haa rewtee (jammaa reetee) sabu hono maa alah e waawde gilli aduna e yiɗde hoore mum sabu ko yiɗde woni ŋatde, etee ko ŋatde woni dañde. Mi yiɗiima ɗo mi añcataama: Wollay, so mi gañiima lotori, maa mi yah to maalaw labbo, o sehana mi laanel sammba laakara, mi ɓocca heen koyɗe welooji nayi, mi sinnda heen sumalle kosam e girbe ndiyam, mi logga heen walaŋ kamiyoŋ e kornal abiyoŋ mi hokkumaa lummbiraa maaje, taƴiraa jolɗe hakkunde Elysee e Baabaaɓe Looti. Baaba Sayku am, mo yiɗaama fof yoo lollere rew e mum haa e nder jamaa.\nBinndol Almuudo Ngay, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede, gorel ɗaɓɓel toowngel wulaango, lappotaako woppotaako, alaa teew saka ƴiiƴam. Mo mettini binndol am fof yoo sokku Sempal Tuuraas ɓilal haa ƴeewa ko dañi toon.\n*Sabu won'de mo aawase e borijoŋ mo yahtaa ko woni haaju, Lewlewal Group Networks ina moolanii Ngay alla etee defaaki kesi mum saka kiiɗɗi mum hay seeɗa.Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=601:almuudo-ngay-sayku-umaar-danii-permi-baawo-fof-yoo-reen-raalde-mum-&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-18T21:29:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382892\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00035-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4385330081,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4385330080986023, \"ffm_Latn_score\": 0.22183142602443695, \"fuh_Latn_score\": 0.1100514680147171, \"fuf_Latn_score\": 0.09567113220691681, \"fue_Latn_score\": 0.07223216444253922, \"fuq_Latn_score\": 0.023335108533501625, \"fub_Latn_score\": 0.01709524542093277}","num_words":416,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.447,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jonte tati caggal nde laamu baaba makko samminaa, Nuurdiin Bonngo, ɓiɗɗo afo Ali Bonngo, hooreejo Gabon kiɗɗo on sokaama sabu ngeenaari bonndi. Ko kanko e ɓadii Ali Bonngo buy nanngaa sokaa sabu ngeenaari bonndi, janfaade leydi. Ko ɗum parke on hollitunoo. Ko kanko e yimɓe nayo woɓɓe naadaa kaso.\nOrigine link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gabon-%C9%93i%C9%97%C9%97o-afo-ali-bonngo-on-sokaama-e-kaso-sabu-ngeenaari-bonndi\/","date":"2023-12-10T11:23:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00842.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5337560773,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5337560772895813, \"fuf_Latn_score\": 0.2642233669757843, \"ffm_Latn_score\": 0.097942054271698, \"fuq_Latn_score\": 0.07505044341087341, \"fuh_Latn_score\": 0.028707586228847504}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.447,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kiwal taariindi\nHannde neɗanke faamii wonnde, ɓamtaare waawaa laataade e hoore leydi ndin, si tawii o waylaani noone no o wuuriri e dow mayri. Ngam yo o waawu foolude mbayliigu weeyo, caɗeele taariindi, nguleendi e kokke, ko maa o wayla noone ngurdam makko. Ngam faddaade caɗeele, hejjina yimɓe e dow jam, gire arooje waawa ronude leydi hecciɗundi, hoɗuɓe e hoore mayri no haani ndartude ko'e maɓɓe. E nder oo taskaram Kiwal Taariindi, Abdulaay JALLO jaɓɓoto hertiyankooɓe e yarlitiiɓe gollooɓe e ɗen baŋŋe.Alarbaare kala toɓɓere hittunde fensitante on e njamdi 8 silmaaji 50. Taskaram oo no heɗiteee alkamissare kala njamdi 17, silmaaji 50Hiɗon waawi tawtoreede e ɗee jeewte ka tonngoode amen WhatsApp : 00221766441276.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/","date":"2022-01-24T11:10:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304528.78\/warc\/CC-MAIN-20220124094120-20220124124120-00165.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8825657964,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8825657963752747, \"fuf_Latn_score\": 0.08172913640737534, \"ffm_Latn_score\": 0.018016211688518524, \"fuh_Latn_score\": 0.016282593831419945}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.811,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Prof. Yemi Osinbajo accu Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya dilli Lesdi America nyennde Alarba musamman dow ko laarani shaanu kubbirle yiite lamtarkiye.\nMo shaanu kubaruuji offisru ballo Ardiido on; Laolu Akande kanyum on suuditani ka kubaru'en.\nNder jawaabu maako O sappi'e wiiki ballo Ardiido on yahi ton Lesdi America ngam waduki giidal bee nanta ardiibe haaton dow ko laarani no sembidinta kubbirle yiite lamtarki haa naajeeriya nden bo kanko on ardani be kawtal (ETWG) haa giidal ngal ko tammi fiddeeki, 1 September haa Lesdi America.\nO wi \"be omti taskaram ka ETWG Nigeria's Energy Transition Plan,asaweere yawtunde haa moobre kawte Lesde Duuniyaaru musamman ngan sembina ,e feesinki kubbirle yiite ngen.\nAkande wi ballo Ardiido on yiida be ballo ardiido Lesdi America, Kamala Harris; seketeriijo kubbirle mo US, Jennifer Granholm; seketeriijo mo Ceede US., Janet Yellen, Hooreejo be kawtal bankiiru Duuniyaaru, David Malpass, enanta wobbe feere..\nKadima \"ballo ardiido on taskani wolduki bee Ardiibe ben haa nokkuure nde Ardiido fu wowata billaaji muudum mallabo gidaadi,\nnokkuure on nde metete ko waddata jahargal yeeso dun Lesde Duuniyaaru fu haa Washington DC nder Lesdi America,\"\nproff. Yemi Osimbajo yaadi bee Minister 'en bana mo shaanu Ceede enanta hiiso, Mrs. (Dr.) Zainab Ahmed; mo shaanu golle, Raji Babatunde Fashola; hawtaade bee mo kubbirle yiite lamtarki, Abubakar Aliyu.bee mo nokkuuje Mohammed Abdullahi; Minister mo nyebbam peeturuljam, Timipre Sylva bee wakiili'en be luutanta UN Secretary General\/CEO mo hakkilanta shaanu kubbirle ngen, Ms Damilola Ogunbiyi. Bee ciimaajo Naajeeriya gondo haa US, Dr. Uzoma Emenike\ndo tuume ballo ardiido on wartan Abuja nder Asaweere garoojum.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/31\/ngomnati-lesdi-naajeeriya-taskani-feesinki-kubbirle-yiite-lamtarki\/","date":"2023-02-06T16:09:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00614.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9889525175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9889525175094604}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.054,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.979,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Lappol konu sikkitaangol ngol tuubaakooɓe woni e mum yi'aama e laawol no yahra hakkundeere leydi ndii\nSaakitaama ñannde :\nGilla balɗe, mobilaji ɗi tubakoɓe ɓorniɓe comci konunkoɓe teskama immade Bamako fewde hakkudeere MALI. Ko holɓe wonni ɓen ? Namɗe hewɗe no ngoodi. Aamadu Baro Bah waɗii tefoore e oo alhaaali keɗoɗen mo.\nCaagal nde Leyɗe 15, no tawaa e majje Kanadaa e Faransi mbaaɗno hollitol e yonteere yawtude ndee ngam hollude mettu-ɓernde maɓɓe e naatugol merseneerɓe Riisnaɓe e nder Mali, hannde naamɗe ɗuuɗuɗe no mbaaɗee, si ɗum ko ngooga wala wonaa. E dow kabaaruji ɗi men keɓi, woodii mobilaaji \/ otooje immiiɗe Bamako, fewde hakkudeere Mali. E bi'ol seedeeɓe, ɓe rfi fulfulde jokkodiri , fodde mobilaji 26, immiima Bamako jamma altine no weeta talata, fewde wuddu Mali. Ɓe kollii ko e njaamdi ɗiɗi jamma, ɗi mobilaaji ɗi tubaakooɓe goni e mum dewii e lawool \"route natianle 6\", to Konobugu. E talata jamma kadi no weeta Alarba, fodde mobilaaji 53, nji'aama, e nder majji no tawee kamiyonje nawooje konunkooɓe tubaakooɓe e kaɓirɗe. E kabaaruji ɗi men heɓi, mobilaaji ɗii immii ko Bamako, laamorde Mali, e njamdi 22, pawɗi silmaaji 40, fewde hakkudeere Mali. Ko njiilɓi e hakkilaaji ɗi e oo saaha, woni ko waawi saabaade mobilaaji, ɗi tubaakooɓe ɓorniɓe comci konunkooɓe immoo Bamako feɓcere jamma tiindaade wuddu Mali ? Ko saabi ɓe ƴettaani laaɗe wiirooje ? Ko naame mawɗe. Ko merseneerɓe Wagner en walla ko woɓɓe ? Ko laaɓi koo e mum, ko wonnde konunkooɓe immiiɗe caagal leydi wano Takuba e Barkan kutortaako honi ɗi mobilaaji. No annda wonnde, ɓe immotaako feccere jamma Bamako tiidaade hakkkudeere Mali e nder mobilaaji konunkooɓe Mali. Ko konunkooɓe Ruusnaaɓe ? Walla Ko merseneerɓe Wagner ? Ko naamɗe ɗe njaabawol mum heɓaaka taw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211231-mali-lappol-konu-sikkitaangol-ngol-tuubaakoo%C9%93e-woni-e-mum-yi-aama-e-laawol-no-yahra-hakkundeere-leydi-ndii","date":"2023-04-01T20:50:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296950247.65\/warc\/CC-MAIN-20230401191131-20230401221131-00239.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8014261127,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.801426112651825, \"ffm_Latn_score\": 0.11268656700849533, \"fuf_Latn_score\": 0.06789631396532059, \"fuh_Latn_score\": 0.01359567977488041}","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.832,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnaajo Jihawol Kano Abdullahi Umar Ganduje wadani Tukur Garba Arab barka bee hebuki maako manngu laataaki hooreejo gollirde nokkuure Hausa haa Suudu Radio konngol Naajeeriya VON.\nArab, biddo on mo Jihawol Kano mo ngomnaajo on tinndini kastaado haa kuude muudum anndudo ko huuwata giddo kuugal ngal.\nO wi ; \" hebuki Arab mukaamu ngun dum hunnde on boddum masin ngam O haandani ko buri non fu haa VON.\"\nngomnaajo on tefri mo o besda kuude maako boddi di o wadata ngam O besda manngu 'e daraja haa yeeso.\nHaa ragare Ganduje tefri luttube golloobe VON yembita ko Tukur nder golle mabbe ngm jahargal yeeso hebe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/23\/von-ganduje-mani-tiinaaje-tukur-garba-arab\/","date":"2022-12-06T03:47:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00329.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9871382713,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9871382713317871, \"fub_Latn_score\": 0.012588556855916977}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Juppuɗo Yontere: Amadou Kane holko saabi ndarnuda connec media djeya to banghe karaagal kessal?\nSaakitaama ñannde : Hesɗintinaama ñannde :\nJuppuɗo yontere men hande wiyete ko Amadou Kane, gooto e kharaleebe ngonɗo e heblo ngam darnude connec media. O arii yewtidde sukaaɓe Afrique mbela famminde yiyandemako, kadi holko woni faandare karalla keso moo sosi ene wiye conec media.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190908-amadou-kane-holko-saabi-ndarnuda-connec-media-djeya-to-banghe-karaagal-kessal","date":"2021-10-27T10:29:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588113.25\/warc\/CC-MAIN-20211027084718-20211027114718-00701.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8184521794,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8184521794319153, \"fuf_Latn_score\": 0.10567442327737808, \"ffm_Latn_score\": 0.045414723455905914}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.jokku taro\nTag Archives: Joljole\nDukooji he ko yowitii he Jojjaannde Ɗemngal Pulaar he nder Senegaal Ngasaani tawo, kono daaɗe men mbaɗtii naneede.\nHe jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he \"reseaux sociaux\" facebook e dingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje Senegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe huwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere ne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay ko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/joljole\/","date":"2022-08-11T11:33:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571284.54\/warc\/CC-MAIN-20220811103305-20220811133305-00276.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8918065429,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8918065428733826, \"fuh_Latn_score\": 0.06411684304475784, \"fuq_Latn_score\": 0.03196617215871811}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/05\/12 So tawii hamme warnoo ko woyatnooɓe curbitagol Farba Seŋoor e laamu Wadd, ndeke haa hannde hamme ina heddii; Macky Sall, hooreejo leydi Senegaal keso oo kañum ne ardii e Farba Seŋoor mum, heddii tan noon ko farba Macky oo ɓuri hay mo Wad oo doole sabu oo ko joom ɗemngal, fitina e fetel.\nFarba Seŋoor Sall e innde mum tigi rigi Mustafa Cisse Lo wolla Elpistolero wonan'de suusɓe mo iirtii kadi haala. E ndee yontere, ko haala hakkunde makko e Abuu Abel Caam nawi raay e jaayndeeji. Elpistolero, gorko Mbakke, ina tuumaa yiɗde mum fullude e maafe Macky Sall leydi sabu makko yiɗde salaade yoo Mustafa Nyass ardo suudu sarɗiiji Senegaal e dow aadi ndi Nyass aadondirnoo e Macky Sall.\nElpistolero wiyi ko tati memataa jeenayi! Alla e sago o wona hooreejo suudu sarɗiiji wolla o weeɗa Macky Sall laamu mum; ɗoon ɗo Macky Sall ina haalee fodaniino Mustafa Nyass ndeen jappeere. Wonat wonataa! Ko haa wiyee boy laawii nay wolla ko goonga e makko? Ko woni heen kala Elpistolero ina nanndi e pellitɗo, sabu ko oon coodmaami coodtumaami addi jaabondiral hakkunde makko e kalfinaaɗo konngol Makki Sall hono Abu Abel Caam haa haala ka metti.\nElpistolero yennii Abu Abel Caam e tuumde mo neɗɗo mo yiɗde heerinde caggal nde Abu ñiŋi jeeyngal Elpistolero ardaade suudu sarɗiiji leydi ndi. Abu noon ina tuumee ñaaɗde e oon bannge sabu makko meeɗde laaworaade Mahmuud Saleh jooni gonɗo jaagorɗo cirlidiijo Hoorejo leydi oo. O meɗiino riiwrude Salleh no hersinirii e nder biro Macky Sall e nder lulnde nde. Hay so Salleh kañum yahdi ko e mone, Elpistolero kañum haɓtiima sabu hannde hakkunde makko e Abu ina herƴi. Mbela Farba Seŋoor Sall maa ɗaccir Abu Abel Caam galle laamorɗo ngam yahde suudu sarɗiiji? Ndaw haala mawka sabu piɓondiral hakkunde Macky Sall e Mustafa Nyass jogori ko gasde so Elpistolero ardiima suudu sarɗiiji ndu, etee Elpistolero nanndaani e ganniyiiɗo alƴaade gacce so tawii Macky saliima toŋtude mo e ngaal jaɓɓal. Jooni heddi ko anndude: hol ko ɓurani Macky: bewnude farba mum haa seera e Nyass wolla accude bewre Elpistolero e juŋngo \"jontaaɗo palais\" hono Abu Abel Caam.\nBinndol Isaaga Jalloh, Lewlewal Group Networks www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=923:mustapa-cisse-lo-elpistolero-macky-sall-danii-farba-seoor-mum&catid=47:dawrugol&Itemid=101","date":"2013-05-21T20:32:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368700497024\/warc\/CC-MAIN-20130516103457-00049-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6350806355,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6350806355476379, \"fuf_Latn_score\": 0.241269052028656, \"fuh_Latn_score\": 0.10254107415676117, \"ffm_Latn_score\": 0.013628900051116943}","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaram hakkilanta shaanu nyawuuji nder Lesde Duuniyaaru barri dow ko laarani Nyawuuji di raabi ndirta tammi duuduki haa Lesde Africa ngam yiiki no yanayu sella waylititte.\nNyaw bowdi mallabo chufi durdi halkuki ummaatoore Lesde Africa nder Lesde Duuniyaarufu.\n\"nder duubiiji jawtudi burna nyawji ko halkata ummaattore ni woni nyaw haa nder ndiyam mallabo haa henndu hebete mallabo ko wurtata iga dabbaaji yaaki innu Adama.,\" Dr Matshidiso Moeti, WHO hooreejo bakkeeje Lesde Africa on wii ka.\nDr, wi nyawuuji di raabataake tammi burki nyawuuji di raaboyta halkuki ummaatoore dooko hitaande 2030.\nWHO himbe ko hewtanta 90% nder 100 nder Duuniyaaru hoosa nyawuuji goddi henndu pofde mabbe ko yaata yotta halkuki be.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/08\/who-wayluki-yanayu-sella-do-halka-ummaatoore\/","date":"2023-02-08T00:37:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00824.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9992209673,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9992209672927856}","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Mohammed Askiya TUURE ardiiɗo HCR Mali woni koɗo men hannde\nKo holno fattiyankooɓe Santrafriknaaɓe wallirtee ɓe hoota ka mɓɓe? Kawral leyɗe to ɓe ngoni waɗii Yawunnde e ley ndee toɓɓere\nAlhaali doguɓe fitinaaji to mum fattoyii e leyɗe janane\nAfriknaaɓe doguɓe hare ɗen Ukreeniya no feƴƴinde hannde caɗeele tiiɗuɗe\nAlfa Yaaya Balde ginenaajo doguɗo hare ɗen Ukreeniya no taskoo caɗeele ɗe afriknaaɓe wonndi sabu ɗen hare\nAfriknaaɓe Janngooɓe Ukreeniya no torii hooreeɓe leyɗeele maɓɓe ballal no ɓe yaltira e nder ndii leydi\nKamerun: Santrafriknaaɓe duguɓe fitinaaji fattiiɓe e guɓe Yammba e Borgop\nE hollitol \"ONU\" miliyonji 26 yimɓe eggii ka mum hikka\nGonal fattiyankaaku timmanii ujune iwarinaaɓe dogguɓe leydi mum\nDoguɓe fitinaaji wonɗi e nder Sahel timmii miliyonji ɗiɗi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/fattiyankoo%C9%93e\/","date":"2022-12-03T23:44:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710941.43\/warc\/CC-MAIN-20221203212026-20221204002026-00457.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5085873008,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5085873007774353, \"fuf_Latn_score\": 0.45314332842826843, \"ffm_Latn_score\": 0.027935292571783066}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.524,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol no ɓiɓɓe Mali njiiri hitaande laamu hakkunderu e dow juuɗe konunkooɓe?\nSaakitaama ñannde :\nMALI hannde waɗi hitaande koo laamu Ibrahim Bubakar Keita sammina ngam yiɗde waylitere waɗa .Ɓiɓɓe leydi ndii e konunkooɓe laati sabaabu samminere laamu ngu .hon ɗum woni yiannde ɓiɓe leydi ndii. Kettoo ɗen ciimtol Amadu Aabidiina BA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210818-hol-no-%C9%93i%C9%93%C9%93e-mali-njiiri-hitaande-laamu-hakkunderu-e-dow-juu%C9%97e-konunkoo%C9%93e","date":"2022-12-08T07:07:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711278.74\/warc\/CC-MAIN-20221208050236-20221208080236-00137.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9919350743,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9919350743293762}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali ɓee rewɓe moƴƴinooɓe nebbam kaare e nder yoga e leyɗe Afrik\nSaakitaama ñannde :\nHannde Dinngiral rewɓe no yewta ko faati e ɓee rewɓe moƴƴinooɓe nebbam puɗi no jeyaa e majjam nebbam kaare (bulanga). Ko holno ɗee golle maɓɓe woniri e holɗum e caɗeele ɓe heɓata e mum? Minata Tarawore hooreejo walde \"Afrik Wisiyon\", fedde daraniinde wallugol waylooɓe ɓiɓɓe leɗɗe e nder Afrik wano nebbam kaare. En keɗoto kadi Muumini Konaate ardiiɗo salndu moƴƴinooɓe nebbam kaare e nder Burkina Faso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20211102-alhaali-%C9%93ee-rew%C9%93e-mo%C6%B4%C6%B4inoo%C9%93e-nebbam-kaare-e-nder-yoga-e-ley%C9%97e-afrik","date":"2023-02-03T20:32:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500074.73\/warc\/CC-MAIN-20230203185547-20230203215547-00107.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8559783101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8559783101081848, \"fuf_Latn_score\": 0.08683575689792633, \"ffm_Latn_score\": 0.03753077611327171}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.122,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuumaaji haa Lesdi Burkina Faso wi be mabbi daldal maatotiral ngal Facebook dow ko laarani shaanu rento.\nTumbaljo ngomnati Lesdi ndin Alkassoum Maiga wi ngomnati haanday wolwa dow ko wadi mabbi daldal ngal ko fuddi iga 10 Lewru.\nSuudu Radio nga Omega on suuditiko tumbaljo on wi, \"mido tuuma to min hoosi laabi kewdi ngam min hurga gannudi fitnaaji soynde rento haa Lesdi amin wala aybe non wadi min hoosi jabrude kanndude bee mabbuki daldal ngal ngam min wallita haro hurguki gannudi din bee jawdum,\".\n11th lewru January, ngomnati Lesdi ndin anndini nanguki sooja'en 8 be kubaru'en tuumiribe yidiibe jabtuki laamu.\nNon Kadima himbe ko hewtani 53 mbaraama nden do tuume yumminiibe fitnaaji nder Lewru November on taskani jabtuki laamu haa giifakan.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/21\/hukuumaaji-lesdi-burkina-faso-mabbi-daldal-facebook\/","date":"2023-02-06T15:58:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00627.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991908669,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991908669471741}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.041,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faransi: Tawtoral aranal Kariim Benzam gila o nodditaa e kippu Faransi\nSaakitaama ñannde :\nNgam heblanaade foolotiro Eroo 2021, diɗɗal walla kippu Faransi e gardigal Didiye Deshamps waɗii kawral e kippu Peyi De Gaal, hanki e alarba 2 6ɓuru to Niis. Kippu Faransi foolii hawondiraaɓe maɓɓe loggi tati e kowal, Ko kawral woni aranal ngal Kariim Benzema tawtoraa e fijannde gila o nodditaa e kippu ngenndi Faransi. Jantoore Aamadu Baro Ba.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/%C9%97arte\/20210603-faransi-tawtoral-aranal-kariim-benzam-gila-o-nodditaa-e-kippu-faranssi","date":"2022-10-03T22:11:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337432.78\/warc\/CC-MAIN-20221003200326-20221003230326-00598.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9729847908,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.972984790802002, \"fuf_Latn_score\": 0.01821509562432766}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.983,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Oorngal ngam suɓngooji sarɗiyankooɓe, diiweyankooje e meeriije, udditii e pecce jamma hanki e ndee aljumaare.\nKo ñande 13 lewru joyɓuru ɓesngu Muritani wonɓe nder wertaango leydi haa caggal leydi, noddaa nde cuɓotoo meeruuji, diisneteeɓe diiwe haa nih e sarɗiyankooɓe, ngam suɓaade176 sarɗiyanke, tawii ɗereeji gooteteeɗi ɗii ko 4. Ɗerewol ngam doggol nokkuureyankeewol, ɗerewol gonngol ngam doggi ngenndiije, tataɓol ngol jagganaa ɗum ko rewɓe ndaartooɓe ɓee. Ngal oorngal suɓngoyankeewal noon, dañii mbaylaandi kesiri e ndee hitaande, ngati won ɗerewol gootirteengol ngol sagataaɓe ndaartooɓe jogiiɓe ko famɗi kala duuɓi 35 ndokkaa. 11 joɗnde suɓateende wonande ɓeen sagataaɓe to suudu sarɗiiji.\nDoggi kesi kono kadi waywaylo seeɗa wonande lannda laamu, e biyol Goomu Ngenndiiwu Suɓngoyankeewu Jeytiingu Ceni lannda laamu, El Insaf addii doggi sarɗiyankooɓe palɗe lesdi ndii kala. To bannge luulndo, lannda islaamyankeewa Tawasul, semmbe gadano luulndo, tuma suɓngooji baɗtindiiɗi ɗii, e lannda Sawab ka luulndiyanke Biram Dah Abeydi tawti ine tawee hedde nayaɓe tati nder palɗe lesdi ndii. Jiidaa e lanndaaji goɗɗi dentuɗe, mbaɗi kaɓɓondire, ko wayi no kaɓɓondiral nguurdiigu, e kaɓɓondiral nguurdiigu\/Goonga e Beldital kam e Yaakaare Muritani kaɓɓondire, jeyaaɗe e ɓurɗe jogaade doole e ɗii suɓngooji.\nOumar Elhadj THIAM","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2023\/04\/29\/oorngal-subngoyankeewal-nder-nuwaasot-lanndaaji-dawrugol-puddiima-dikkondirde-e-dingiral\/","date":"2023-05-29T16:34:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644867.89\/warc\/CC-MAIN-20230529141542-20230529171542-00485.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8505476713,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8505476713180542, \"ffm_Latn_score\": 0.08847668766975403, \"fuf_Latn_score\": 0.03155989944934845, \"fuh_Latn_score\": 0.02641979604959488}","num_words":185,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.811,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sankaare Bookara Saar hannde alkamiis 8\/12\/2022. Gooto e jagge mawɗe naalaŋkooɓe, lollinnooɗo jimol « Maayel Yoo », jeyaaɗo e adiiɓe yimde jimol ngol. O sankii ko Korkaaƴe, ko toon o wirnetee kihiiɗe hannde, saanga W16.\nSo en nduttiima e daartol jimol « maayel » adii wonde ko jimol dingiral ngol, mawɓe njimatnoo. Yonta garɗo fof, ine yimtotonoo ɗum wooda kadi ko ɓeydi heen. E yonta Bookara Saar noon, o renndini denndaangal ko ɓeydenoo e jimol ngol o yimtii ɗum. Ɗuum reɓi haa yettii Demmaa Jah en, Baydi Jah en ekn. Aliw Demmba Njuga e Alasan Demmba Njuga kadi njimtiima jimol ngol. Kono ine hawraa lollini ɗum ko Bookara Saar. Kono Bookara wonaa ngol ɗoo tan yimi, o waɗii jimol e Ceerno Saydu Nuur Taal biyeteengol «Ɓamti Diineeji » ngol Baaba Maal yimtii. Bookara Saar dañii duuɓi 70 pawɗi.\nYo Allah yurmo mo yaafoo mo kanko e maayɓe juulɓe.\nGolal Média","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/sunaare-naalankaagu-ful%C9%93e-waasii-jaggal\/","date":"2023-06-06T05:39:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00487.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.515627265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5156272649765015, \"fuf_Latn_score\": 0.39090412855148315, \"ffm_Latn_score\": 0.04238015413284302, \"fuq_Latn_score\": 0.03890558332204819, \"fuh_Latn_score\": 0.01025980245321989}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.746,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User tr-2\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User tr-2\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nM\nUtilisateur:Mithridates\nU\nModèle:User tr-2\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_tr-2&oldid=18784\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_tr-2","date":"2022-01-17T00:16:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300253.51\/warc\/CC-MAIN-20220117000754-20220117030754-00371.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4458493292,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44584932923316956, \"wol_Latn_score\": 0.08483418077230453, \"nov_Latn_score\": 0.053828999400138855, \"ltz_Latn_score\": 0.03595004603266716, \"atj_Latn_score\": 0.026196595281362534, \"lim_Latn_score\": 0.021021179854869843, \"por_Latn_score\": 0.016504036262631416, \"lin_Latn_score\": 0.015631230548024178, \"dag_Latn_score\": 0.015221009030938148, \"gsw_Latn_score\": 0.013637220486998558}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.321,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñaawirde toppitiinde borjingol jowitiingol e mbuuñaari, waɗii noddaango e denndaangal tuumaaɓe diirtingol jawdi laamu, duuɓi 10 jawtuɗi, nde Mohamed Wuld Abdel Aziiz laaminoo leydi ndii.\nGonnooɗo hooreejo leydi ndii, ine tuumaa geɗe keewɗe, nguyka jawdi laamu, geɗe njulaagu, kanko e meeɗnooɓe wonde jaagorɗe makko.\nIne jeyaa e ko Wul Abdel Aziiz tuumiraa, yeeyde jeere kam e wujjulaŋkaagu, alɗirde jawdi ndi rewaani laawol.\nÑaawoore fuɗɗotoonde 25\/1\/2023, toɗɗii ko yimɓe wonnooɓe jaagorɗe, ardinooɓe gollorɗe mawɗe e sahaa laamu Wul Abdel Aziiz 2009-2019. Ine jeyaa ɓeen, meeɗnooɓe wonde jaagorɗe garwaniije, Yahyaa Wul Hademiin e Muhamed Saalem Beshiir. Ɓee ɗoo tuumiraa ko jeyeede e bonnugol ngalu leydi ndii.\nDoggol ngol ine waɗi yimɓe woɗɓe dowrowɓe, halfinenooɓe golle mawɗe e laamu Wuld Abdel Aziiz, e ɓadiiɓe mo woɗɓe yantude heen « Fondation Rahma » fedde nde yarhamu ɓiyiiko Ahmedu Wul Abdel Aziiz ardinoo, tuumiraande nawde ngalu leydi ndii, e waasde nde ɗooftaade sarɗiiji kuule leydi ndii.\nPolis toppitiiɗo borjingol geɗe fagguduyankooje, teeŋtiniino heɓii e ñaawirde ndee haɓotoonde mbuuñaari, noddaali paaɗi e tuumaaɓe ɓee, ɓe kuccondira e ñaawirde tuggi 12\/1\/23 haa ñande alarba 25 lewru siilo, ndu ngon-ɗen nduu. Ñaawoore yimɓe limtaaɓe e oo doosiyee, ko ndeen wonata. So tawii noon ko nde gonnooɗo hooreejo leydi ndii, ko ñande 12\/1\/2023.\nJayre Pinal O. Elhaj Thiam","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2023\/01\/10\/gonnoodo-hooreejo-leydi-muritani-wul-abdel-aziiz-e-jaagorde-mum-nodditaama-naawirde\/","date":"2023-01-31T10:15:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00112.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4123384058,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41233840584754944, \"fuf_Latn_score\": 0.2930472493171692, \"fuh_Latn_score\": 0.1411958485841751, \"ffm_Latn_score\": 0.12957558035850525, \"fuq_Latn_score\": 0.023111872375011444}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.313,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jammbere ko Innde renndinndeJammbere ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Jammbere ko Jammbere, keewal mum ko Jammbe.\nKuwtorgal coppirteengal leɗɗe. Lawɓe keewi huwtoraade ngal. Ko ɓooldu raɓɓuru, tiiɗndu ndu hoore murlere, njamndi tiŋkiɗndi mbelndi ina seŋaa e hoore nde mbele so neɗɗo ƴeeriima fiyii ndi e leggal, ndi yiɗa feecde leggal ngal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/437","date":"2019-11-19T00:42:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669868.3\/warc\/CC-MAIN-20191118232526-20191119020526-00308.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5648781657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5648781657218933, \"fuh_Latn_score\": 0.2766290307044983, \"ffm_Latn_score\": 0.11696060001850128, \"fuf_Latn_score\": 0.033285532146692276}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bibbe lesdi Tunisia ko hewtanta ujineedde wurti dow baruye do wada wankoore ngam be wadduki rare laamu Ardiido Lesdi ndin gonndo dow laamu.\nWankoore nden taskanaama on iga kautal andira \"Citizens Against the Coup\" kambe jabti Lesdi ndin ndi fuumaari no ko saali bee jotta hedi laamu siyaasa.\nArdiido on Lesdi Tunisia Kais Saied wi mi subaama 2019, nden nder July nduubu yawtunde on mi jaabti bawde majaliisaabe enanta meeduki prime ministaajo maako\nSaied wi nawliraabe niibi bedo taskana wankoore bana ni ngam yibbinki mo.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/ummaatoore-ujinedde-do-wada-wankoore-haa-lesdi-tunisia\/","date":"2022-12-06T04:15:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00389.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9998692274,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9998692274093628}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Waylugol CFA waɗta Eco, ko addanta leyɗeele Afrik nafa e ɓamtaare?\nSaakitaama ñannde :\nE nder kaa taskaram \"Faggudu e Ɓamtaare AfriK'', limoore 5, En haalan fii alhaali walla fiyaake fcfa. Toɓɓere nden hannde no faati e waylugol fcfa waɗta Eco. Holko ɗum soomi e nder mum ? Ko woni miijo yeeyooɓe e ndee eɓɓoore ? Ko humɗum e ɓamtaare ɗum addanta leyɗeele renduɗe fcfa ? Ko waɗi ngal laatinal leeli ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men ko Pr Amadu BA, Jannginoowo ko faati toppitaaku to Duɗal Uniwersite Gaston Berger Sen Luwi, Senegaal.En heɗoto yi'anɗe yeeyooɓe ko faati e nguu mɓayliigu. Caɗeele ɗe ɓe tijji arday e ɗum.\nHeɗee kaa taskaram e alkamissare kala, 8:50, himo heɗitee aljuma 17:50 (GMT) Yonta Kuuɓal.\nHiɗon waawi tawtoreede e jewte ɗen ka tonngoode amen WhatsApp: 00221766441282.\nHiɗon waawi yiitude taskaramji ɗin fow ka kelle amen Facebook e Twitter: RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20210114-waylugol-cfa-wa%C9%97ta-eco-ko-addanta-ley%C9%97eele-afrik-nafa-e-%C9%93amtaare","date":"2022-05-17T04:15:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662515501.4\/warc\/CC-MAIN-20220517031843-20220517061843-00785.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6512308717,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6512308716773987, \"fuf_Latn_score\": 0.28607332706451416, \"ffm_Latn_score\": 0.05167762190103531}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.732,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Malinaaɓe hewɓe ndogi gure maɓɓe ngam dadde maccungaagu\nSaakitaama ñannde :\nMaccungaaku wonno sabu mayde e eggude yimɓe ɓaleeɓe hewɓe. E hitaande 2001 Frans holli maccungaaku ko bone adunayankoojo. Duuɓi noogay caggal ɗum, e nder leyɗe Afrik goo maccngaaku accaari. Ɗum ko wano Mali. ton, ko ɓuri yimɓe teemedere no dogi fattii Bamako sabu ko jooɗodiiɓe maɓɓe macciniɓe. Heɗoɗen Jantoore men mawnde nde Jeynaba SOH waɗani en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210511-malinaa%C9%93e-hew%C9%93e-ndogi-gure-ma%C9%93%C9%93e-ngam-dadde-maccungaagu","date":"2022-08-08T06:38:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570767.11\/warc\/CC-MAIN-20220808061828-20220808091828-00284.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9471186996,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9471186995506287, \"fuf_Latn_score\": 0.03830788657069206}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Terɗe Goomu kesu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu ngoondii kihiiɗe hanki yeeso Diiso doosɗeyankeewo, hade maɓɓe ƴettude golle maɓɓe. Ndeen njoɗnde woondoore waɗi ko yeeso hooreejo Diiso doosɗeyankeewo ngoo Jallo Mammadu Bacca.\nKo sappo e go'o neɗɗo cuɓaa, ngam ɓe ngona terɗe Goomu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu. Heen 6 njeyaa ko e laamu nguu, 5 heddiiɓe ɓee ko e luulndo. Rewɓe tato ine njeyaa e nguun goomu.\nDah Wul. Abdel Jeliil suɓaama hooreejo « CENI »\nKo e sahaa batu maɓɓe hanki altineere ngu aadoraaka 31\/10\/2022 nder Nuwaasot, gonnooɗo jaagorgal ndernderiije hono Dah Wul Abdel Jeliil suɓaa hooreejo goomu Senii. Kanko Wul Abdel Jeliil o halfinenooma posto jaagorgal ndernderiije e jaajtingol laamu sahaa laamu Maawyaa Wul Siidi Mohamed Taayaa, ko oon toɗɗinoo mo.\nKo e lewru mee 2014, o yalti lannda makko Adil o suɓii ƴaaƴde Mohamed O. Abdel Aziiz\nDah O. Abdel Jeliil gonnooɗo jaagorgal ndernderiije e laamu Maaouiy yamiriino yo luulndiyanke Ahmed O. Daddaa gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal UDF Ére nouvelle, jagge meƴƴee ngati yiɗi ko dillinde leydi ndii….Tawi oon sahaa e kitaale 2000, Ahmed O. Daddaa waɗnoo ko eeraango yo seppooji jamyami njuɓɓine nder wertaango leydi ndii, hollirde yo warnooɓe ɓee ñaawee.\nO Abdel Jelil jeyenooma e haɓotooɓe Siidi O Seek Abdallah nde yoga e lanndaaji kollitnoo yo o artu o joofna manndaa makko, o holliti foti huccaneede ko holno leydi ndii foti yaltirde e nduu fekkuru ko wonaa haalde yo SiDioka artu e jappeere laamu. Oo ɗoo gonnooɗo junngo ñaamo Maawyaa, tawtorenooɗo warngooji ɓaleeɓe Muritaninaaɓe woni cuɓaaɗo hanki yo ardo Goomu Senii.\nOne comment\nYoo Geno selli semmbina on (Golal Meja), min mbeltaniima on e golle mon keelɗuɗe ceniiɗe","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/dah-wul-abdel-jeliil-gonnoo%C9%97o-jaagorgal-laamu-maawyaa-to%C9%97%C9%97aama-hooreejo-ceni-senii\/","date":"2023-06-06T07:10:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00502.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5329480171,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5329480171203613, \"fuf_Latn_score\": 0.2411268949508667, \"fuh_Latn_score\": 0.12280137836933136, \"ffm_Latn_score\": 0.07945308834314346, \"fuq_Latn_score\": 0.022599728778004646}","num_words":262,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi China tefi walluki himbe ngam usta talakaaku.\nHooreejo mawdoojo haa shaanu golle Lesdi ndin Liu Huanxin, kanyum on suuditi banaka,\n\"nder hitaande 2021, himbe ko buranta 31.45 millionji hibi ku huuwe nden wuti nder talaka'en.\nO wi \"be taskani wurtinki himbe ko hewtanta millionji 30 nder talakaaku hikka haa giifakan.\"\nLiu wi no be taski taskaramka hawti be dabareeji kewdi ko nanndi bana tokkuki galluuje enanta labbaaje ngam wmba baawo hinbe hedi laabi luumooku 'e sana'aaji bee feesinki golle yaaki ummaatoore.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/19\/lesdi-china-taskani-walliinde\/","date":"2022-12-06T03:38:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00398.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996120334,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999612033367157}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal Kubaru'en wi Guski kubaruujo kastaado mo Lesdi Camaru nyennde Alat haa dakki Galluure Yaounde bawti nyalde 5 kosaali.\nKubaru'en ben tidini no Martinez Zogo majjiri dum hunnde on kulniidum sanne.\nZogo, Directaajo on haa Suudu saakol kubaruuji ndu Amplitude FM, be wujjimo be suudi iga 17th January.\nZogo meedino anndinki dow mosle ko ngomnati wadi bee kawtal koppi wobbe nder cuudi kubaruuji.\nCharlie Amie Tchouemou, golloowo haa Amplitude FM, kanyum on anndini no be wujjiri Zogo eno be halkirimo.\nAmma Police 'en bee ngomnati haa jooni wi'ay koo kayeha.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/23\/kbaruujo-kastaado-mo-lesdi-cameroon-halkaama\/","date":"2023-02-07T09:16:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00246.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9772910476,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9772910475730896, \"fub_Latn_score\": 0.022393692284822464}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.022,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.962,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nUkreeniya: Denis Monastirski jaagorɗo toppitiiɗo fiyakuuji nder leydi heddike e yanal helikopteer maako\nMoy Viktor Buut haanaaɗo waɗtiteede e oo pijoowo Basket, Brittney Griner jeyaaɗo Amerik ?\nUmaru Siisiko Mbaalo hooreejo Gine-Bissaawo arii Ruusiya yiidugol e yerondiraaɗo makko on\nCaggal Mo Ruusiya on, mo Ukreeniya kadi juurii Afrik. Ko honno yiiruɗon ɗii njilluuji ɗee leyɗe ɗiɗe Afrik?\nUkreeniya, neɗɗo gooto maayi, jeego barmi e talaata e nder pellanɗe waɗuuɗe e ley daaka konunkooɓe Ruusiya to Krime\nHawre Ukreeniya: Makki Sall yahii Ruusiya ngam townude hito duunde Afrik\nV. Putiin hooreejo Ruusiya ƴettii konngol e ngal mooɓondiral maanditaare nde Ruusinaaɓe noddirta \"Poolgal Mawngal\"\nMali, caggal nde konu eropnaaɓe yalti leydi ndin, alhaali koddigal hoɗiyankooɓe e lomtiiɓe\nKo holno yiiruɗon ngol firtugol aadodal ndeenaagu wonunoongal hakkunde Mali e Faransi?\nTawu si hawre hakkunde Ukreeniya e Ruusiya no waawi wontude hawre adunayankoore? Jeneral Usmaan Kaan no jaaboo ngal lamndal\nMali: konu Faransi filmii konunkooɓe ɓe tuumi wonnde mersenerɓe Ruusnaaɓe ubbugol maayɓe sera daaka Gosi\nAmerik ɓamii konngol caggal nde Ruusiya ndarndii misilwal balistik haku-leyɗewal hanki\nHanki golle Ruusiya dartinaama e nder jonnde Hakkeeji Neɗɗo nde \"ONU\"\nKo woni battane ɗee hare hakkunde Ruusiya e Ukreeniya e ɓeydagol coggeeli ka luumooji Afrik?\nDiisondiral hakkunde Ukreeniya e Ruusiya fuɗɗitoto e nder Turkiya\nBeljik: Jonndeeji tati Briksel ko faati hawre wonnde e waɗude Ukreeniya\nUkreeniya e Ruusiya, lewru gila hawre ndee fuɗɗi, holno foti limoore mayɗe e baŋŋeeji ɗin ɗiɗi?\nHawre hakkunde Ukreeniya e Ruusiya, laamorgo ngoo \"Kiev \" no ley dummbrere\nHawre Ukreeniya: ko ñalli hanki Kharkiv Mariyupol caggal fiyanɗe konu Ruusiya\nBattane hawre Ukreeniya e Ruusiya e ɓeydagol cuggu ngawe (qamhu) e nder luumooji Afrik\nKongere Amerik on kellanii, Hooreejo Ukreeniya Vladomir Zelenski,\nAlhaali laawingol yimɓe wonɓe e dogude hare ɗen hakkunde Ukreeniya e Ruusiya\nKabaaruuri sakkitiiɗi ko faati hare Ukreeniya e Ruusiya\nHawre hakkunde Ukreeniya e Ruusiya, Josh konunkoojo ameriknaajo kiɗɗo no taskoo ko woni bommbugol saare Yavoriv\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ruusiya\/","date":"2023-02-03T08:14:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500044.16\/warc\/CC-MAIN-20230203055519-20230203085519-00631.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.631701529,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6317015290260315, \"fuf_Latn_score\": 0.30650728940963745, \"ffm_Latn_score\": 0.04127753898501396, \"fuh_Latn_score\": 0.01726100780069828}","num_words":345,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.463,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali, hare fuɗɗitike hakkunde palot jogiiɗe kaɓirɗe wonuɗe e fedde CMA e hooreeɓe Bamako. Hanki e talaata, ɗee palot hollii wonnde ɓe yanii e konunkooɓe Mali wuro Burem e nder Gaawo. Hare hakkunde ɓee ɗiɗo ko ko dartinoo gila hitaande 2015, caggal siifugol nanondiral (kawral) Alje. Alhaali deenaagu Mali hino ɓeydii ŋakkude gila e ɗee jonte faltiiɗe. E ndee yontere feƴƴunde, siwilɓe e konunkooɓe cappanɗe waraama e rewo Mali. Ngam taskagol ko saabi ɗii fitinaaji e battane majji, hiɗen jaɓɓii Mammadu Omaar Lih, wiɗtotooɗo e hoore kuliyankaaku e nder falnde Sahel. Heɗoɗen.\nMammadu Omar LIH, wiɗtotooɗo e hoore kuliyankaaku. © Mammadu Omar LIH","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/mali-ko-woni-sabu-fu%C9%97%C9%97itagol-hare-hakkunde-cma-e-konu-ngun-ko-wona-battane-dee%C6%B4ere-leydi-ndin\/","date":"2023-09-22T09:32:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506339.10\/warc\/CC-MAIN-20230922070214-20230922100214-00836.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7762160897,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7762160897254944, \"fuf_Latn_score\": 0.17639943957328796, \"ffm_Latn_score\": 0.04018725827336311}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.646,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 08\/05\/12 Goomu toppitiiɗo weeyo Senegaal (meteo ANAMS) hollitii ɗee balɗe mbooyu (nguli mawki njahduki e henndu wulndu) maa wuttu e falnde Podoor-Maatam haa yettoo Bakkel. E haala maɓɓe, hay mbunndi Senegaal haa yiy hono oon mbooyu haa arti e diiwaan Linngeer-Jurbel haa yettoyoo Tammbaa.\nOo alarba e alkemes maa wul jaw e falnde Podoor, Maatam Bakkel haa yettii Linngeer, Jurbel e Tammbaa. E ko goomu weeyo Senegaal saakti, nguli ki maa yetoo 44 haa 45 degeree e les ɓuuɓiri haalaaka e les caaafal naange.\nKiin nguli noon ina yaawri ɗomka, korsa ndiyam e ɓanndu kañum njirlo; ko ɗuum waɗi, laamu nguu eeriima nde wonɓe e laddeeeji ɗii nde ngustata yahdu e les naange e oo alarba haa alkemes garoowo tuggude e waktuuji 11 subaka haa waktuuji 4 kikiiɗe. E nder heen kadi joom mum ina haani sorde e ɗo ɓuuɓi, yarde e juuraade ndiyam haa arti noon e nayeeɓe.\nE kadi teeŋtin'de, hono ɗii mbooyuuji ina keewi ko ngiirtata ñabbuuji bayɗi no taasiyoŋ, wolla ñabbuuji ɓaleeɓe ekn. Mbooyu oo noon ɓurata mawnude ko e kocceeje, ceene e sara nokkuuji toowɗi. Ina e peeje moƴƴe yooɓaade ndiyam njonɗam, waasde woɗɗude wuro, sakkaade e les ɓuuɓiri, kañum e suddude pamaro cellal comcol leppungol.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=920:podoor-bakkel-mbooyu-mawo-ina-fadaa-&catid=48:cariindi&Itemid=104","date":"2013-06-19T14:58:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708808767\/warc\/CC-MAIN-20130516125328-00077-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8902498484,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8902498483657837, \"fuh_Latn_score\": 0.06896065920591354, \"fuf_Latn_score\": 0.019066913053393364, \"ffm_Latn_score\": 0.016154548153281212}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.801,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gamaal Abdel Naseer Huseyn, jibinaa ko ñalnde 15 saawiyee 1918 to Aleksandiri, o sankii ko ñalnde 28 settaambar 1970 to Keer. O ardiima leydi Misra tuggi 1956 haa nde o maayi ndee. O idii ko wonde kooninke, hade makko liɓde laamu e heɓtude ɗum.\nƁarakorde Tummbere Jiinge walla mbiyen Jeeriyel Tummbere ko ɗeɓi-duunde ɗo ɓarake Sammba Gelaajo Jeegi, Ceerno Suleymaani Baal e Ceerno Maalik Gallu Bah tawetee ko aldaa e sikke. Ko ɗeen jaale teskinnooɗe e nder yontaaji mumen ngaddani nokku oo heewde faayiida e fooɗtude hakkillaaji woƴaaɓe kisnugol geɗe ganni. Nii woni, Jeeriyel Tummbere wonti Hajjirde e wanngorde gila e ngenndiyankooɓe haa e wiɗtooɓe ɓaleeɓe e woɗeeɓe.\nÑalnde talaata 10 mee 2016, NASA habrii wonde yiytii 1 284 tagofeere hesere, tawi ko tagopeeje ɗe njeyaaka e yuɓɓo naange. Ɗum dey ko huunde hesere no feewi, sibu tagopeeje keewnoo yiytireede ko wootere wootere tee e nder daawe bajjondirɗe. Goɗɗum ɗum kadi ko ɗe goɗɗuɗe no feewi. Ɗe njiytiraa ko lonngorgal weeyowal (telescope spatial) biyeteengal Kepler.\nCaggal nde mut-ɗen e daartol goɗɗungol Misra, cuppito-ɗen hankadi ngam uddude ndee lowre yowitiinde e daartol Misra.\nHiirde ndee fuɗɗoyii ko waktuuji sappo e jeetati (W18) kikiiɗe, nde fuɗɗorii ko jaŋde Ɓuraana e daande Ceerno Aamadu Soh, tergal catal NDB. Rewi heen ko gardiiɗo goomu jeeyngal e juɓɓingol, hono musidɗo Sih Jibriil Aamel, ƴetti konngol ngam salminde yimɓe ɓee e haalande ɓe no njuɓɓudi hiirde ndee lelorii.\n1-Udditirde hiirde ndee jaŋde Ɓuraana. 2-Konngol hoyreejo Catal fayde e joɗnde ndee.\nHeewɓe cikkata ko koode ko ina pamɗi, ko ganndal ari jooni ko hollirii wonde ko ngoɗɗeeki majje tan addani ɗe famɗude e jiyɗe men, kono yoga e majje ɓuri naange mawnude laabi ujunnaaje !\nÑalnde aljumaa 29 e 30 abriil koolol keewal pine waɗii e wuro Kayhayɗi, Kay Dimmbee jooroo, sammee naayoo. Yuɓɓini koolol ngol ko Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina wonndi e fedde Sifaa hanki Pinal hannde, e ballondiral e Dental Leyɗe Orop e rogere mum PESCC. Koolol ngol toɗɗii ko gure 5 : Nuwaasoot, Nuwaadibu, Rooso, Kayhayɗi e Ɓoggee.\nCiimtoowo keeriiɗo Fedde Ndenndiije Dentuɗe (NgD) jilliiɗo Muritani hakkunde 2 e 11 mee 2016 oo, wiyetee ko Philip Alston (Filip Alston). Faandaare njillu nguu wonnoo ko ɓetde golle laamu Muritani to bannge hare kaaɗtudi baasal kam e ɗooftagol ko hunanii winndere ndee to bannge ɗooftagol jojjanɗe Aadee, e dow bismaango Laamu Muritani.\nEn ngardiino e daartol ngol haa ɗoo : Alla ceniiɗo oo wahyii Jibiriil (JKM), gila Maccuɗo Alla tedduɗo oo yanaani e goofi e woondoore. Nde Jibiril yettii Yuusuf tawi ɗum ina jooɗii ene ruŋtii Jeliika o wiyi ɗum : joome weltiima e geɗe maa, ɓeydu tiiɗnaare, ndeento-ɗaa jamfaade, ngam kala nde njanfi-ɗaa haa goof-ɗaa, ko o jaltinoowo ma e dental Annabaaɓe e goongɗinɓe Alla.\nÑalnde 3 mee, hooreejo leydi Muritani yilliima wuro Neema. Oon nokku noon ko « sohre » Maawiya wonnoo, sabu ko toon o heewnoo yahde so tawii won ko o yiɗi fewjude, ko wayi no kuule politik maantinɗe (yeru ndeen hitaande eeraango makko sabu « himme mo o yiɗnoo rokkude rewɓe ». Kono kadi teski-ɗen ko, Abdul Ajiiju, gila teetti laamu e hitaande 2008, rewi ko e teppe makko, nde o ummanii njilluuji nder leydi fof, ko toon o fuɗɗortoo. Hikka ne o ruttiima toon hay so tawii noon ko o wayri toon wonaani hitaande.\nÑaawaama ñalnde 17\/05\/2016. Ñaawirde Lommet yamirii goppitgol Biraam Daa Abeydi e Barahiim Ramdaan, sokanooɓe lebbi 16 hannde. Ɓe cokranoo koo hujja « jeyeede e fedde nde heɓtinaaka, dental ngal yamiraaka e noddugol e dental ngal yamiraaka kam e wasde e doole kisal.\nEɗen nana ene wiyee « ndeereeru ko calɗi baasal,dimo ko jondiniiɗo ». Hannde, ene woodi e men ɓe paamaani ngol konngol walla tawi paamii mbaɗa ko wiyatee « paho nanataa ko haajaaka koo ». Ɓeen ngoni, joom en gite puniiɗe, ɓe njonetaake, fedde njiyi fof mbiyata ko maa naata e mum. Tawi ɓe nganndaa, gooto waawi waalde tan ko e wooturu.\nTo leydi Amerik, jannginoowo gooto yoɓanii almudɓe mum noogaas e njeegomo (26) yahrooɓe tawo e jaŋde gaggaaji, denndaangal fere duuɓi 4 jaŋde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde, mbele janngo mbaawa jokkude jaŋde mum en, tee ko fereeji ɗii kala.\nEn meeɗaano sikkitaade wonde ɗemɗe Afrik ko ɗemɗe ganndal no ɗemɗe keddiiɗe ɗee fof nii, sibu, ɗoo e Muritani ɗe koolkisanooma e jaŋde lesre, tee denndaangal ɓetooji baɗanooɗi kollitii juumtugol ndeen jaŋde e ɗemɗe ngenndiije. Kono, wonande gannde toowɗe, haa arti noon e hiisa toowɗo, hono ganndal ɓurngal luggiɗde e mettude faamde, hay so tawii eɗen nganndunoo ina aaɓnoo, en cuwaano tawo yiyde ɗum, tee heewɓe ina cikkitinoo gaaɓnogol majjum.\nKoolol ngol waɗi, mbiy-ɗen, ko ñalnde 13 lewru korse 2015. Nii woni nde pindina-ɗen, looti-ɗen, njuul-ɗen, kawru-ɗen e dolokke men, tengaade gaalaande, paɗe mukke coraaɗe e makatuumru silmbaandu, cormiti-ɗen, cormitani-ɗen ñalawma mo Fedde Fulɓe Itali suɓii mawninde hikka e Wicensa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-26","url":"http:\/\/www.pulaar.org\/","date":"2016-06-26T09:53:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-26\/segments\/1466783395160.19\/warc\/CC-MAIN-20160624154955-00038-ip-10-164-35-72.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4677439928,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46774399280548096, \"ffm_Latn_score\": 0.2902570962905884, \"fuf_Latn_score\": 0.2099638283252716, \"fuh_Latn_score\": 0.028652261942625046}","num_words":760,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.394,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu mballa Ceede bee jawdum, IMF, yerdi bee hokuuki Lesdi Mozambique mballa Ceede bawti duubi jeewego ko be darnino be.\nbe hadino be mballa ngam be hepti woodi Ceede ko hewtani $2.7bn (£2bn) dum nyamaande yobaakano ko ngomnati Lesdi ndin Jbino yobay,Ceede den jabaamano ngam sooduki Are kuutinirteedum sooja'en haa giifakan.\nJaaburuwa hakkilanta IMF wadi joonde yerdi bee hokkuki be cede ko hewtani $456m (£369m) mballa ko wallatabe fintina kilantaaji riskuuji Lesdi ndin.\n\"bee ko hebado min tefan goddum ko besdata walluki amin no min sembidinta kilantaaji riskuuji Amin.,\" Prime Ministaajo, Max Tonela wi\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/11\/imffudditi-hokkuki-lesdi-mozambigue-nyamaande\/","date":"2023-06-02T00:45:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648245.63\/warc\/CC-MAIN-20230602003804-20230602033804-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996613264,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996613264083862}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko lefol koddirangol e ndoogu, lommbungol lappol Ngaawe wanngotoo Njaana, njaajeendi\nngool lefol diwaani 18 degere, ko e hakkunde maggol Ngaawe yahta.\nLewru ne e denndaangal ɗaŋe dewɗe e naange ko e maggol njahata.\nƊatewol ngol feccaa ko pece sappo e ɗiɗe, heen feccere kala lommbi ɗatal.\nƊatal ko dental koode ɓadondirɗe haa ngannomini natal neɗɗo, kullel walla huunde woɗnde, ngaal natal teskaa innaa, ɗeen inɗe ngoni yoga e renndooji kuutortoo, renndo foo kadi waasataa ko heerorii e inɗe ɗate, sabu koode fulɓe mbiyata junngo ñiiwa ɗe wonaa noon renndooji goɗɗi njiyri ɗe, won heen njiyi e majje ko mbaadi bukkeldi mawndi ( Grand Ourse), ɗuum noon wadde fawii tan ko e neesu renndo e finaa taawaa mum.\nInɗe dokkaaɗe ɗeen ɗate baɗɗe koode laaɓtuɗe teskinɗe, wallitii e anndude koode ɗe, wertaango ndoogu tonngaa e defte, no ɗe lelorii e ndoogu ni siifaa, heen hoodere fo anndaa ɗo tawetee, sahaa nde arata : ndunngu, ceeɗu demminaare walla dabbunde.\nHaa jooni ngam hoybinan'de yimɓe teskaade koode, ndoogu fecca ko pece ɗiɗe mawɗe, laalagal rewo e laalagal ɓaleeri (worgo), diidol ceerndugol ɗeen laalaaɗe woni peccol.\nKo ni ɗate ɗee lelorii e lefol he:\nRufi-aawdi, Liingu, Ngayri, Wuune, Pune, Caŋu, Mbaroodi, Waalo, Daaɓtirgal, Yahre, Mbaangu, Mbare.\nSo Naange naatii walla jippiima e ɗatal ina wona heen ko ina abboo e lewru hade magge yaltude ngal, nge yaaɓana goɗngal.\nLewru e ɗaŋe ne ina njola e ɗate he, ɓooygol majje fawii ko njaaweendi jahgol majje e ndoogu.\nHAMMADI JAH","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/gannde-kese-daccuki-e-mbaadiiji-mum\/","date":"2018-08-17T21:31:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212910.25\/warc\/CC-MAIN-20180817202237-20180817222237-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7464025617,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7464025616645813, \"fuh_Latn_score\": 0.1465260535478592, \"ffm_Latn_score\": 0.058900054544210434, \"fuf_Latn_score\": 0.03290405869483948, \"fuq_Latn_score\": 0.013796551153063774}","num_words":242,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: E bi'ol Sogel Mayga, woteeji ɗin laatotaako ka ɗi happaa ɗon\nSaakitaama ñannde :\nShogel MAYGA hooreejo jaagorɓe laamu hakkundeewu Mali hollitii wonnde wooteeji suɓgo hooreyaaku leydi ndii waawataa laataade e nder happu ngu Dental leyɗe hirnaage Afrik happi. Ko ɗum o humpiti asewe paltiiɗo to New York to jonnde fedde ONU. Hono dawrooroyankeeɓe Mali njaɓorii kabaaru? en keɗoto yoga e ɓe Aamadu AaBIDIINA BA, nultondiraaɗo RFI Mali yewtidi e mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210927-mali-e-bi-ol-sogel-mayga-woteeji-%C9%97in-laatotaako-ka-%C9%97i-happaa-%C9%97on","date":"2023-02-09T12:47:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499966.43\/warc\/CC-MAIN-20230209112510-20230209142510-00695.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8575450778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8575450778007507, \"fuf_Latn_score\": 0.0996878445148468, \"ffm_Latn_score\": 0.03854653984308243}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.851,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jinnaaɓe maɓɓe ndiisnondri, ñaagondirii, ndokkondirii, dewgal maɓɓe yiilaama hoppaama saddaama (humaama) haa baaji keddii. Cuddungu waɗaa, hay batte ŋakkaani. Dammbordu nduu ina weli haa maayi. Molel Tene Jallo fenni haalooɓe, taƴi ɗemɗe fenooɓe, o dañi manoore, jinnaaɓe makko njetti ALLAAH no feewi,\nKuulal 6 sariya jeyi leydi mo toŋ.83-127 ñalnde 5 suwee 1983 ina hollitnoo wonde : « Hakkeeji jowitiiɗi e jeyii denndaaɗo keɓaaɗi e sariya gadiiɗo oo, tawi noon ɗum toɗɗii tan ko leyɗeele demeteeɗe, kiiseteeɗe ko jeyi mo kala jeyitoranooɗo e peewnugol leydi ndii gila e fuɗɗoode walla kam ballitɗo e duumagol golle e dow leydi ndii, ndenndi...». Ngalɗoo damal garowal haalata ko sifaa no ɗum tabitinirtee.\nDaartol ngol ina juuti sanne, ɗum waawaa heƴde e ñalawma gooto. Kono tan, ma en eto waɗde heen ko mbaaw-ɗen. So ɗum ɓennii, hade men naatande daartol Ibraahiima tigi-rigi ngol, alaa e sago puɗɗoro-ɗen nguurndam Namruuja Bun Kinaan sibu o jibinaa ko e les njiimaandi laamu mum.\nJabet ina heɓtoo debbo saanga nde o woni cowiiɗo. Addata oon fannu jabet ko baggol debbo roŋkitde feewnude insulin mo ɓalndu nduu ina fota soklude. Tawde noon wonii o alaa insulin, suukara kala mo o ñaami, heddotoo ko e ƴiiƴam makko, jibinana mo jabet.\nDebbo reedu ngonnduɗo e oon fannu jabet in foti reentaade no feewi, mbele omo daɗnda hoore makko, o daɗnda kadi ɓiɗɗo mo o saawi oo.\nKo naamnal jojjungal. E miijo men, ko gootum : ko nokku ɗo maayɓe lootetee. Ndeen, e nder gure dowri, maayɓe ina lootetenoo hay e nder galleeji mum en; ko huurgo cekke tan heewnoo waɗeede. Caggal ɗum, lootirɗe mbaɗti maheede nder cehe, ɗo maayɓe mbaawi looteede hade mum en wirneede.\nTawatnoo hannde ko ngelɗoo cukalel ina yahra e duuɓi 84. Kono, ngel waraa ko warngo bonngo ñalnde 16 juin 1944. Ngel wardaa ko kuuraa, to kasoo ina woni to Columbia (Kulummbiyaa). Ngel wiyetee ko George Junius Stinney Jr. Kono, ɗeeɗoo balɗe, ñaawoowo biyeteeɗo Carmen Mullen laaɓɓinii cukalel ngel haa laaɓi e dow daliilu wonde \"hakke maggel ko jaɓɓanooɗo e ñaawoore waɗnoonde ndee, sibu ngel alaano heedooɓe jaambureeɓe\".\nLaamu Muritani e leydi Siin ciifondirii nanondire ɗiɗi gollondiral faggudu e karallaagal ñalnde alkamiisa 18\/12\/2014. Nanondiral gadanal ngal ko Siin ina rokka Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, ɗiɗmal ngal ko Siin ina ñamla Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, fof hawri miliyaaruuji 10, potɗi huutoreede ngam waɗande Nuwaasoot geese senaare, woni waɗande ɗum gaawi nawooji diƴƴe kuutoraaɗe e laɓɓinde ɗum.\nJaaynde Fooyre Ɓamtaare waɗiino nelaaɗo mum to wuro Daawalel, Daawa e Yakumbaawa ngam hawritoyde e garal Alhajji Baaba Maal. Nelaaɗo jaaynde ndee dañorii fartaŋŋe jiiɗodaade e gorko biyeteeɗo Medda Jaañ, naalanke ganndaaɗo, baɗɗo golle tiɗɗo, dañnooɗo hanki e nder hanki, faggitii kadi hannde e nder hannde. Joɗnde ndee waɗnoo ko ñalnde aset 11lewru bowte hitaande 2014.\nÑalnde talaata 2 noowammbar 2014, jeewte e ɗemɗe ngenndiije puɗɗiima e suudu sarɗi Senegaal. Go'o e nder leyɗe Afrik worgo Saharaa, ko laamu ina ƴetta kuulal yamirde kuutoragol ɗemɗe ngenndiije e nder Suudu Sarɗi, hay so tawii eɗen nganndi, e yeru, e nder leydi Muritani, gila nde Sih Sammba ƴetti konngol nder asaambele, haali e ɗemngal Pulaar, ɗum wontii no aada mo laawɗinaaka nii.\nEn njettii geno. En puɗɗoriima innde geno joom yurmeende huuɓtidinnde e joom yurmeende heeriinde. Jettooɗe ngoodani ko Allah.\nFedde ɓamtaare pulaar catal Suwoyraat, yuɓɓinii ñalnde 15-11-2014 yeewtere pinal. Tiitoonde mayre ko \"caɗeele renndo men hannde\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2015-03-27T19:04:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131296603.6\/warc\/CC-MAIN-20150323172136-00102-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4067012668,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4067012667655945, \"fuh_Latn_score\": 0.3407641053199768, \"ffm_Latn_score\": 0.13158077001571655, \"fuf_Latn_score\": 0.10403646528720856, \"fuq_Latn_score\": 0.01621626876294613}","num_words":536,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wakiili'en majaliisaabe wi hoosi jabrude kanndude ko waddata soynde rento nder Lesdi Naajeeriya, jaabrude den hoosaama on bawti kippe kallude ko yaara haa dow ummaatoore be Jihawol Plateau enanta Benue ko wadi sanadu halkuki dudbe haa bakkeeje den.\nMajaliisaabe ben 2 Yusuf Gaji enanta Benjamin Mzodu kambe on waddi haalakan haa yeeso majaliisaabe bawti kippe caatude yaara haa Kanem enanta Tarka.\n\"hukuumaaji rento woodi kubaruuji laabdi dow ko laarani haa nokkuuje d saatagidku'en ben ngoni haa ladde Kambari nder Jihawol Taraba enanta Bangala ha galluure nder Jihawol Plateau nokkuuje de be bindi gaaji din mobtata be yaara kippe.\" Gaji\nMr. Mzondu wi haandi jaabrude kanndude hoose ko rentata ummaatoore enanta jawle mabbe dooko bura sembe nder Lesdi Naajeeriya.\nBallo tumbaljo wakiili'en ben, Ahmed Idris-Wase, tefi be hiita rentoowo fu mobe tawri bee juude walluki saatagidku'en.\nNon Kadima wakiiliijo Katsina, Fatuhu Muhammad, tefri cammitiiji majaliisaaru ndun besda tiinaare ngam hurga gannudi din nde woore.\nHaafahin, Blessing Onuh, mo jihawol Benue wi dow ko laarani rento yoway dow ngomnati Lesdi tan hawti be Ummaatoore fu.\nBawti bolide den fuu, Majaliisaabe ben nodditiri hooreejo Police'en yawna deppinki fitnaaji haa nokkuuje de wontiri beefitnaaji din.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/13\/wakiilien-majaliisaabe-hoosi-jabrude-kanndude-ko-hurgata-gannudi-soynde-rento\/","date":"2023-01-30T04:56:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00038.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9960914254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9960914254188538}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Himbe ko hewtanta 5 soyi yonki mabbe nden ko hewtanta 10 bo majji wakkati koombowl yuuti haa Lesdi Tunisia\nsuuditiibe hhaalakan sappi'e wiiki dow Laanawal ngal yuuti on bee hijirbe yidiibe nasta Lesdi Italia hedi mayo filitiingo\ngoloobe kuude kisndam wi hisni Himbe ko hewtani 20 nder hebbiniibe haa koombowal ngal haa bakkeeje Louata nder Sfax.\nRahootooji sappi'e wiiki nokkuure Sfax laatu nokkuure on nde moyefu naftorta ngam yabba nasta kawte Lesde O roba musamman be Lesde Africa.\nTippungledo nder Lebbi gaa'enjido Himbe ko hewtanta teemedde sooyi yinki mabbe haa maayo ngon musamman Himbe Lesdi Tunisia enanta Libya yahoobe Lesdi Italy.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/08\/koombowal-yuuti-haa-lesdi-tunisia-halki-himbe\/","date":"2023-02-03T23:56:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00239.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9988004565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9988004565238953}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lillungal men Fedannde Malaaɗo waɗi ko hakkunde 200 e 400 miliyaar hoodere (naangeeji), kono ina annda kala heen hoodere ko wanngatoonde wuddu lillungal ngal haa fiya feggere, kadi njaaweendi banngagol ngol fawi ko e doole bippogol fooɗngo faade to wuddu to, e mooɓre hoodere nde.\nNde annduɓe ƴeewtindi, ɓe ɓeti njaaweendi koode keewɗe, jeyaaɗe e lillungal men he, ɓe tawi koode ɗee ina ŋakkira mooɓre fotnde deeƴnude ɗe e lappi majje, ɗuum firti ko, ngam ɗe mbaawa heddaade e lappol majje wanngaade wuddu lillungal ngal, ala e sago mooɓre majje ɓura ko njiyeten ko, walla ko ɓetaa ko, ɗuum noon wadde won ko ɗe ndasata ko en mbaawaa yiyde, ko en nganndanaa ooɗoo sahaa.\nKo ɗe ndasata ko wiyete hannde ko ɓakdi ɓaleeri, ko huunde sariinde e faru sabu maa wonoy 27% e denndaangal ko woodi e weeyo.\nTeskoɗee: ɓakdi ngoowaandi (matière normale ou baryonique) ko 5% e faru.\nHay gooto anndanaa ɓakdi ɓaleeri ko ɓuri famɗude, kayri fof e wejaade e ngoo weeyo, kono eɗen ɗamini maa niiwnorgal James Webb wallu en e faamde ngonka mayri sabu batte mayri e ɓakdi ngoowaandi njiyotoondi.\nMaa niiwnorgal ngal ɓam nate laaɓtuɗe, ngal holla en nokkuuji ɗo lilluɗe goɗɗuɗe ooñaa no bafɗi ni, tawi ko cooynam tan, waɗata noon ko tawa e yolnde he ina waɗi lilluɗe goɗɗe mawɗe ɓadondirɗe, mooɓre majje ooña cañu weeyo e wono ngoo, haa ko sooyna caggal ɗeen lilluɗe fof ko maa waylo e mbaadi, waya no ko ooñi nih, tawa ooñaaki, kadi ina walla en laaɓtin'de ko woɗɗi, ɗuum waɗi en wiyde ɗum laaɓtinooje fooɗngo walla Anistayn.\nSo mooɓre ɓakdi ngoowaandi ɗeen lilluɗe gonɗe e yolde he anndaama, maa addan en anndude mooɓre ɓakdi ɓaleeri coomiindi heen.\nƊuum wonata ko taaɓal moolanangal e ɓeto ndiin ɓakdi e etaade faamde no ndi sarori e faru.\nSo e ƴeewtindiima natal gadanal ngal James Webb nultiri, ngaal woni, weeyo luggo (deep field ), ma en njiy heen diidi boɗeeji ooñiiɗi, walla pate boɗeeje ɗeɓɗe hofaade, ɗuum ko lilluɗe goɗɗuɗe (hedde duuɓi miliyaaruuji 13 lewndu), wonaa mbaadi majje, ko mooɓre lilluɗe goɗɗe ɓurɗe ɓadaade (hedde duuɓi miliyaaruuji 4,6 lewndu)yanti e mooɓre ɓakdi ɓaleeri coomndi ɗe nde wayli cooynam majje.\nHaa jooni de, so en ƴeewtindioma natal ngal, maa wallu en e faamde ɗiirtagol faru, wadde e anndude yakawere ɓaleere (énergie noire), nde tawno faru seeraani e ɓeydaade baŋ yoo baŋ, kono doole petooje ɗum nganndanaaka hay dara.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/07\/19\/ko-%C9%97amini%C9%97en-james-webb-ina-wirnitana-en-e-%C9%93akdi-%C9%93aleeri\/","date":"2023-01-28T16:09:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00740.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.710185051,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7101850509643555, \"fuh_Latn_score\": 0.11471270769834518, \"fuf_Latn_score\": 0.10257303714752197, \"ffm_Latn_score\": 0.06086891517043114}","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.72,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hono no diiwe Senegaal ɗee ni kala, diiwal Maatam mawninii ñalnde 4 Seeɗto, maanditaare 63ɓre jeytaare Senegaal ndimaagu mum dawrugol. Hakke ujunere Siwil, militeer e paramiliteer (police, Douane, ekn.) njeyaama e maajatnooɓe he nguun njeeɓeegu, so en tuugniima he APS nokkuɓe ɗum he cukko-gardiiɗo diiwal Maatam Moodu Caam. Heen 680 ko elewaaɓe ummiiɓe he duɗe lesleseeje diiwal ngal. Pelle goɗɗe, ko wayno Croix-Rougr, ekloor en (les éclaireurs) pelle sagataaɓe e soldateeɓe yarlitaare (agents de sécurité de proximité), heen fedde fof addii terɗe 25 woni yimɓe 100 ngam waawde jeyeede he ñaaƴo ngo.\nKooniŋkooɓe ɓee e dadiiɓe woɗɓe ɓee kanum en ne ngaddii 345, ko jidaa e werlaaji sendarmori e otooji militeeruji.\nMawɗo diiwal o, Muhammadu Mukhtaar Wat, hollirii weltaare mum he no ñaaƴo ngoo yahri ni, kadi o wiy tem ƴettaaɗo hikka o \"Semmbeeji ndeenka men e reende ngaluuji men sewloyankeeji\", ko huunde fotnde teskeede. Sabu ndeenka ngaluuji men sewloyankeeje ene waɗi caɗeele sanne. Sabu ɗiin ngaluuji ko wayno leɗɗe men nana coppee tawa ko he mbaydi ndi rewaani laawol, rewrude he duppude ɗum ene waɗta ɗum en ƴulɓe, walla leɗɗe defirɗe. E biyɗe mawɗo diiwal o, caɗeele dookɗe ladde men ndee ene keewi. Ene heen ko waynoo cumuuji ladde keewɗi waɗde he nder diiwal Maatam ngal. Tawa so ɗiin cumuuji ɓadiima gure ɗee ko dadiiɓe halfinaaɓe ndiyam e dune (eaux et forêt) e Sappoor Pompiyee en ndarotoo ngam faddaade ɗum. Ɗuum firti tan, e wiyde Muhammad Mukhtaar Wat, ko tem ƴettaaɗo hikka oo, semmbeeji ndeenka e kisal gonɗi he diiwal ngal nana ngolloroo ɗum no feewi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/06\/maatam-mawningol-maanditaare-63-%C9%93re-jeytaare-senegaal-ndimaagu-mum-dawrugol\/","date":"2023-06-08T02:02:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00117.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4727253616,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47272536158561707, \"fuh_Latn_score\": 0.41236209869384766, \"ffm_Latn_score\": 0.08976108580827713, \"fuf_Latn_score\": 0.01963438093662262}","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.563,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardungal laamu Junta haa Lesdi Guinea yari kippe fitnaaji dow Ardiido kawtal ECOWAS dooko giidal mabbe wade nyennde Alarba.\nBawti be yaari kippeden nyennde Alamiisa (September 22), Junta tuumiri Ardiido the junta ECOWAS tuumayeeje diplomasiiyaaku fewre.\nColonel Camara feli Ardiido Lesdi Guinea Bissau Umaro Sissoco Embalo, dow ko laarani kalimaaji maako di'o meti haa Suudu TV, RFI nyennde Alarba.\nMr Embalo barri Lesdi Guinea taandi naata hombere ngam yiiki no Ardiido Junta Maggiri Daddaare Laamu bee sembe nder if the junta Lewru Septemba 2021.\nO wi wakkati O yaano Lesdi Guinea O wadi kabbidal bee Jumta dow hokkitan laamu yaaki hebiido nasaraaku nyaamuki Cubi haa Lesdi ndin.\nArdiibe kawtal ECOWAS tammi waduki giidal majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN haa galluure New York nden bo be wolwan fitnaaji wadete ha Guinea, Mali,Ivory Coast.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/23\/ardiido-junta-yaarani-ardiido-ecowas-kippe\/","date":"2022-12-06T04:12:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00415.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9986385107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9986385107040405}","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.038,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Google Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.jokku taro\nTag Archives: Featured\nTumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.Jokku taro\nA jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin'de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no teskori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko'e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kollee leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won'de.\nƁaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawno ndee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗe pot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi:\n- ɗeen limooje ɗe cellaani si ɓooyii ko ɗeen ngontata goonga (fenaande wonta goonga)\n- ɗeen limooje ustooje keeweedni fulɓe na waɗa yimɓe tina ustaare natta hoolaade ko e maɓɓe tawa ɗum fawaaki e goonga.\nMinen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi'a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya…\nView original post 341 more words\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.jokku taro\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen.jokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/featured\/page\/2\/","date":"2020-06-05T10:13:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590348496026.74\/warc\/CC-MAIN-20200605080742-20200605110742-00150.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7655079365,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7655079364776611, \"fuh_Latn_score\": 0.12525136768817902, \"fuf_Latn_score\": 0.07483328133821487, \"ffm_Latn_score\": 0.03030945174396038}","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.665,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kastaado anndudo shaanu durngol cholli, Mr Taofiq Hamzat, anndini laabi kewdi di hoytanta dureebe no ustanta be naawuki nyamndu dabbaaji din.\nHamzat, laatudo hooreejo teddudo mo hakkilanta shaanu nyamndu dabbaaji nder lesde Duuniyaaru wi faami dow sadirmaaji nyaamannde choli man duudi sanne.\nO wi to neddo yidi heba koydum dowko laarani nyamndu, aranni durowo fu tabi tina wadani hoore mum dabareeeji no wannginirta are ko hawtirte nyammndu ndun.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/12\/dabareeji-wanginaama-ngam-hoytinki-durngol\/","date":"2022-12-06T05:11:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00416.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989128113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9989128112792969}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Artemis 1 rewata ko e lappol Apollo 8 rewno faade to Lewru, kaan woni laana ngadiika jolnude yimɓe faade to seraaji Lewru e bowte 1968.\nLaana Oriyon njogorka lotteede ñalnde hoore biir (aset) ka maa yawtu Lewru fotde ujunnaaje capanɗe kilomeeteer.\nMaa ka wallitoro fooɗngo Lewru ngam ɓeydotoraade njaaweeki, haa ka yawta Lewru fotde 70 000 kilomeeteer.\nLottirgal (fusée) SLS feewnira ko mbela waawa rimndude e lottude ko ɓennata taarol ɓadingol Ngaawe, nawora kaake e yimɓe to Lewru walla ɗaŋre Mbaañ.\nLottirgal ngal ko moolanangal e mawnude, ko foti noon meeɗaa feewneede, ngal waɗi ko bamɗi (moteur) 4 mawɗi keewɗi semmbe, e dampooje (propulseurs) 2 ballitooje, ko ɗuum ɗakkitta ngal e leydi faade to weeyo.\nKo e nder leƴƴanɗe 90 lottirgal ngal hawrata e waraango henndu wiimtawre ɓurngo doolnude.\nSo ngal seerti e dampooje ceŋiiɗe, ko ɗoon alluuje kuurnooɗe laana kaa koɓɓitto, yuɓɓo darnitoowo lottugol seertee, bamɗi (moteurs) korwal hakkunde ngal ndarto, korwal ngal seŋto laana kaa.\nLaana Oriyon kaa jokka wanngaade ɗaŋre men Ngaawe, ka sorta alluuje maggal naange, ko ɗoon mbabba ndampoowa korwal ɗiɗmal ngal huɓɓata ngam heñaade e nawde laana kaa to Lewru,\nSo waktu e hojomaaji 50 fawiima e ummagol e leydi, laana kaa seerta e korwal ɗiɗmal ngal, ka heddoree wulnde duuyso (module de service), ka jokka laawol faade to Lewru, ko e balɗe 4 ka taƴcitta yolnde 394 500 kilomeeteer hakkunde men e Lewru, ka yaaɓana wallitoraade fooɗngo Lewru.\nKa wirto Lewru ɗo ɓadii : 100 km hade makka roontaade.\nSo balɗe 20 timmi, laana Oriyon kaa waɗtee e laawol roontaade Ngaawe.\nBalɗe 5 pawotoo heen, laana ka seerta e wulnde mum, ka wonta bellella, heddoto tan ko laalagal laana ngal, ka yaaɓana naatde wiimtawre (atmosphère) Ngaawe.\nGila ɗo ka naatata e wiimtawre ndee, haa ka sorta paali makka paaraasiteeje, haa ka mema maayo fof hawrata ko hojomaaji 30.\nIna jeyaa e paandale lappol ngol, ƴeewndaade tennggaade faddorde nguleeki laalagal laana kaa, njaajeendi ndeen tenngaade ko meetereeje 5, ngam heɓde taƴoral e nde hattani njaaweeki 40 000 km\/h e tolno nguleeki 2800°C.\nƊo laana kaa hokkiti faade leydi ɗoo, maa wiimtawre ndee ustu njaaweeki makka haa 480 k\/h, paaraasiteeje ɗee ne lomlomtondira fetaade haa usta njaaweeki makka haa tolno 32k\/h.\nRewata heen tan ko yan'de e ndiyam e maayo wuro Saan Jeego.\nLaana ndiyam mawka arana ka.\nGaanal (mannequin) biyetengal Moonikin Kampos lomtinaa e joɗnde mawɗo lappol, ngal ɓoorna koltu NASA kesu, a ngal ɓama doole hartaango (accélération) e siññere heɓtiinde ngal heen.\nIna jeyaa ko jolna e laana Oriyon kaa, ngaanon ɗiɗon, Helga e Sohar (Zohar), kon peewnira ko ɓakdi ñemmbundi ƴiye yimɓe e terɗe mumen, heen gootel maa ɓoorne ko ina heedana ɗum e ciiñsiiñƴe lorlooje, keddingel ngel wona foppoldu, kaɓirɗe ɓetooje tolno ko yani e makkon e ciiñsiiñƴe lorlooje ceŋaa e makkon, ngam ɓe kumpito, teeŋti to weeyo, demba lommbere, to ɗe ɓuri doolnude to.\nNatirɗe (caméras) keewɗe ndaarooje no lappol ngol yahrata mbaɗaa e laana he, no jolnaaɗo yiyrata toon, ko yiyata, natirɗe goɗɗe mbaɗaa e kommbol alluuje naange ngam ɗe nata laana kaa won'dude e Lewru e Ngaawe caggal makka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/pullohannde.wordpress.com\/2022\/08\/31\/daawe-lappol-artemis-1\/","date":"2023-01-28T15:37:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499646.23\/warc\/CC-MAIN-20230128153513-20230128183513-00744.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6843670607,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6843670606613159, \"fuh_Latn_score\": 0.16213271021842957, \"ffm_Latn_score\": 0.10865697264671326, \"fuf_Latn_score\": 0.03423675522208214}","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.659,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari jippi ton Abu Dhabi, laamorde kawte Lesde Arab'en nden Ciimaajo muhammed Buba mo lesdi Naajeeriya yerbaado ton Lesde Arab'en beenanta wobbe nder be Lesdi ndi kanbe on hawti jabbimo.\nArdiibe ben 2 woldan dudka ko besdata narral enanta jahargal yeeso Lesde den 2fuu.\nArdiido Buhari naftoran bosesel jahaangal ngal yottina kofli foofo muudum yaaki ummaatoore kawte Lesde Arab'en. Dow ko laarani sooyuki, Shiekh Khalifa Bin Zayed Al Nahyen.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/20\/ardiido-lesdi-naajeeriya-muhammadu-buhari-yaari-ngilla-ha-abu-dhabi\/","date":"2023-02-07T08:22:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00266.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9954648018,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9954648017883301}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.983,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol keewal pine ɗiɗmol, yuɓɓinaama e Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Pelle pine ngenndiije mbaɗii heen golle maantinɗe, hono pelle pine Wolof e sooninke e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. Hikka noon, heen fedde kala suɓii ko kewuuji tati ɗi yuɓɓinta e jammaaji tati ɗii. Nii woni Fedde Ɓamtaare Pulaar holliti, jamma gadano oo ko «pulaagu», jamma ɗiɗaɓo oo «hiirde wammbaaɓe», jamma tataɓo oo «hiirde pekaan».\nCatal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Goomu mum Ngatamaare, yuɓɓinii hiirde pinal mawnde nde hono mum wayri waɗde e wuro Nuwaadibu, ñalnde Aset 16\/02\/2013, to galle KASKAD. Faandaare catal ngal e juɓɓingol ndeen hiirde ko yuɓɓinde ndee hiirde ko ɗeeɗo geɗe : 1. Waɗde hirjino yaajngo e nder wuro Nuwaadibu, ko fayti golle fedde ɓamtaare pulaar, haa teeŋti e kuccam e golle fedde ndee jogii e oo sahaa.\nBiraan noddii hardaneeɓe yo ndarto njiimaandi, mbinnditoo. Biraam wul Dah wul Abeidi waɗi ngoon noddaango ko ñalnde alkamiisa 24 saawiyee 2013 to Neema. O woytii « caɗeele ɓe kawrata e leydii ndii fof ». Ko ɗoon o udditi «seppo haɓaade njiyaagu ngam ndimaagu» fotngo ummaade Neema jaaƴoo Nuwaasoot, woni 1 000 km.\nBanndiraaɓe tadduɓe,\nƊuuɗuɓe e mon winndii lamndike men ko waɗi Peeral addaali kesum gila e hitaande yawtunde,\nNanondiral hakkunde ministeer jaŋde e porofosuruuji wonooɓe e diiño. Caggal kaltapilaaji keewɗi huunde e jannginooɓe duɗe hakkundeeje wonnooɓe e diiño e nder ministeer hee, ciifondiraama nonondiral hakkunde maɓɓe e hilifaaɓe oon ministeer. Cifti-nen, caɗeele ɗee ngari ko caggal nde kalifu ngenndi kalfinaaɗo jaŋde fekti 108 porofosoor sabaabu nde njahiino geddooji baɗnooɗi nder hitaande yawtunde ndee.\nKo ɓooyaani koo, halifaaɓe laamu nguu ina keewi wiyde wonde \"doosiyee ndonaandi aadeeri uddaama!\". Ɗuum ko caggal nde horeejo e leydi oo e hoore mum haali hono ɗuum e \"jokkondiral mum e ɓesngu to Attaar\" caggal ɗuum e nder jaayɗe goɗɗe. Kono tan haalaluuji ardiiɓe hare jojjanɗe aadee, ko wayi no Mammadu Saar mo Fonadh, walla awokaaji, ko wayi no Faatimata MBay, maa waranaaɓe ɓee e koye mum en, walla huunde de depiteeji,\nTuubaako Farayse gooto, ganndo mawɗo no feewi ko faati e Islaam e Arab, biyeteeɗo Mathieu Gidère, jeertinii wonde wolde Mali, sarii, saakii ownooɓe wonnooɓe Mali ɓee e nder leyɗe catiiɗe ɗum ɗee. « Maa ɗum jibin ngonka kesa e nder Afrik. Ko suudu korndolli denndaangal tarafikaaji : dorog, njogitaaje, kuutoragol diine. Mali wonnoo suudu. Hankadi, Muritaninaaɓe ɓee nana koota Muritani, Caadnaaɓe to Caad.\nAllah dey ina teddini ɓiy aadama, ina yiɗi ɗum ; o wiyi : o heƴaani e leydi, o heƴaani e asamaan, kono omo heƴi e ɓernde maccuɗo makko. So allah wallii ma haa a waawii yaltinde e ɓernde maa hee kala ko wonaa Allah, tawa ko sabu Allah, maa yiy Allah heewa nde. Allah noon so yiɗii huunde, ɗuum naamndetaake so daɗii maa so ɓurii. Lekki mawki ɓurnooki leɗɗe mawɗe yanii, waɗde colli mawɗi ɓurnooɗi colli mbeemii, ganndo mawɗo diine lislaam ɓurnooɗo yoga e annduɓe mawɓe yanii,","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=5","date":"2013-05-18T11:32:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382360\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00093-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7209108472,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7209108471870422, \"ffm_Latn_score\": 0.12419016659259796, \"fuf_Latn_score\": 0.11745636910200119, \"fuh_Latn_score\": 0.029243873432278633}","num_words":468,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jonnde afrinaaɓe ko fewti e mbaayliingu weeyo udditii hannde Nayrobi, laamorde Keniya. Nde jonnde nde balɗe tati ko e ley ngardiingu guwerneman Keniya e Dental leyɗe Afrik (UA) waɗata. Emmbere horeeɓe leyɗele Afrik noogas no tawaa e ndee jonnde, ɗuuɗuɓe e maɓɓe ko janngo ƴettata kongol. Subaka hannde, jeewte ɗe fewtunoo ko e hitteendi (faayida) ndee jonnde. Ko balɗe 100 heddii ɗoo yo jonnde COP 28 fuɗɗo Dubaay. Aamadu Barro BA.\nMontée link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/jonnde-weeyo-kilima-nayrobi-ko-%C9%93uri-hooree%C9%93e-afrik-20yo-tawtorte-nde-janngo\/","date":"2023-09-22T08:53:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506339.10\/warc\/CC-MAIN-20230922070214-20230922100214-00854.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8488641381,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8488641381263733, \"fuf_Latn_score\": 0.08777721226215363, \"ffm_Latn_score\": 0.06028488650918007}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.804,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKawral (Alkawal) Paris nafoore maggal wonanade leyɗe Afrik\nKoɗo Mawɗo jaɓɓike (jaɓɓiima) Hinndu Umaru IBRAAHIIM, ko haɓanoowo mbayliigu weeyo e hakkeeji neɗɗo\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/kawral-paris\/","date":"2023-01-31T14:11:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00269.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6902381778,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6902381777763367, \"fuf_Latn_score\": 0.1985384225845337, \"ffm_Latn_score\": 0.061508659273386, \"fuh_Latn_score\": 0.042379558086395264}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.451,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiɓe etoo waylugol renndo maɓɓe, alat kala \"Ko Mbiiɗon?\" koɗo keso\nSaakitaama ñannde :\nAlat hannde e ndee yewtere no jaɓɓoo koɗo bi'eteɗo Haamiidu Umaar FAL, hooreejo Fedde janngooɓe e duɗal mawngal e dow internet gonngal to diiwal Senluwi Senegaal.Holko darnde ndee fedde e ko woni faandaare mayre ? On heɗoto kadi Fulfulde Faaminiinde e dow ballal Profeseer Fari Silaat KA. E Damal Lollinal Ko Mbiiɗon koɗo ko naalanke bi'eteɗo Saadu, jeyaaɗo Gine.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210620-hi%C9%93e-etoo-waylugol-renndo-ma%C9%93%C9%93e-alat-kala-ko-mbii%C9%97on-ko%C9%97o-keso","date":"2021-08-01T05:34:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154158.4\/warc\/CC-MAIN-20210801030158-20210801060158-00238.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5893250704,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5893250703811646, \"fuf_Latn_score\": 0.2886239290237427, \"ffm_Latn_score\": 0.08438005298376083, \"fuh_Latn_score\": 0.023882903158664703, \"fuq_Latn_score\": 0.012918716296553612}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.662,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Taskaare: Ahodal konu e teknik siifaangal hakkunde Gine e Senegaal\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Mammadu Njaay, taskotooɗo kabaaruuji. Gine e Senegaali fiɓii ahodal ngam hiwgol keeri maɓɓe. Ɗum ko caggal nde Konaakiri uddi keeri mum sabu Alfa Konnde laamɗo Gine no tuumi jooɗiiɓe Senegaal faggitaade bone leydi Gine. Mammadu Njay no taskoo ngal kawral alhaali e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210623-taskaare-ahodal-konu-e-teknik-siifaangal-hakkunde-gine-e-senegaal","date":"2022-09-24T23:37:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030333541.98\/warc\/CC-MAIN-20220924213650-20220925003650-00241.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6414045691,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6414045691490173, \"fuh_Latn_score\": 0.2874300479888916, \"ffm_Latn_score\": 0.036742765456438065, \"fuf_Latn_score\": 0.012008436024188995, \"fuq_Latn_score\": 0.01084147859364748}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.659,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari tefri Ardiibe Lrsde Duuniyaaru wada fodde bawde muudum haro yiigo hurgi gannudi sadeende nyaamannde nder Duuniyaaru.\nBuhari suuditi haalakan nyennde Alarba haa Galluure Madrid Lesdi Spain wakkati giidal maako bee Ardiido King Felipe VI nde O yaarani mo ngilla.\nArdiibe ben 2 meti dudka ko waddata koydum nyaamannde nder Lesde Duuniyaaru.\nArdiido King wi Naajeeriya lesdi on cemmbinndi mardum daraja kanjum wadi tefi kawtal koppi bee Lesde mardum sembe ngam jahargal yeeso maari.\nArdiido Buhari usi Ardungal Lesdi Spain bee no be jabbiri mo enanta no be metiri dudka kowaddata jahargal yeeso nden be famfamtootiri sanne.\nKadima Buhari win der giidal maako be Pedro Sanchez, kabbidal narral boosungu hebaama hakkunde Lesde den 2.\nHaa ragare Ardiibe ben 2 nani beldum giidal mabbe enanta ardungal mabbe haa lesde mabbe bee kabbidal narral hakkunde mabbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/02\/ardiido-buhari-tefri-ardiibe-lesde-yaasi-ustaari-naawuki-nyaamannde\/","date":"2023-02-06T14:59:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00670.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9985495806,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9985495805740356}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.044,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tuggi 15 mars 2017 ko Abdul Asiis Sih Al amiin woni gardiiɗo laawol Tijjaani ɗo e Senegaal.\nAbdul Asiis Sih ina noddiree Al Amiin (woni koolaaɗo) walla Siñoor ngam seermdude mbo e Abdul Asiis Mawɗo. O yiyi aduna ko e hitaanee 1928 to Tiwaawoon. Baaba makko ko khaliifa Abaabakar Sih gadiiɗo wonde khaliifa Tijaaniya, neene makko ko Astu Kan wiyetee. Ko toon e Tiwaawoon o naati jaŋde e duɗal Aliyuun Gey. Ko baaba makko kaliifa Abaabakar Sih adii hollude hoolaare mum e korsa mum e makko. Oon korsa hesɗitinaama e ngardiigu Abdul Asiis Mawɗo nde rokki mbo konngol galle oo.Omo teskaa e wonde dentinoowo galle Alhajji Maalik SIh. Ko o booyɗo hollirde korsa makko e galle Seek Umar. Alaa ñalaande waɗnde toon tawa o daraaki heen. Ko kanko waɗti kaliifa jeegobiijo caggal Abaabakar Sih, Mansuur Sih, Abdul Asiis Sih, Mansuur borom daraji e Seek Tijjaani Sih.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/lewlewal.com\/joljole\/abdul-asiis-al-amiin-kaliifa-keso-oo-joo%C9%97iima\/","date":"2018-03-24T23:33:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651465.90\/warc\/CC-MAIN-20180324225928-20180325005928-00223.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.604062736,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6040627360343933, \"fuf_Latn_score\": 0.15122221410274506, \"fuh_Latn_score\": 0.11779707670211792, \"ffm_Latn_score\": 0.044760365039110184, \"fuq_Latn_score\": 0.027290787547826767, \"wol_Latn_score\": 0.024148939177393913}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.453,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lamiido Fobbina Dr Muhammadu Barkindo, meeti Alhaji Atiku Abubakar laamu Waziri Adamawa. Atiku Abubakar tefoowo laamu Najeriya a shubol 2019, mo lattake Warizi jeweedidabo (7) e lamorde fobbina kode tigga. Laamu Waziri kanjum wani darde didabre burdude e Laamorde Fobbina.\nMaube Lesdi Najeriya e be lesde yaasi dudbe jaaliri lamar dum. Nder Maube yaabe hawti e Olusegun Obasanjo, Goodluck Jonathan, sai ardiido Majalisa Najeriya Boukola Saraki e wobbe maube Najeriya.\nKRI\/US.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/11\/25\/waziri-lamiido-fobbina\/","date":"2021-12-09T04:11:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00224.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.980006218,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.980006217956543}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati Jiawol Zamfara anndini nyaw ngu hulni be nyaw nanndi be ngabundam yaaki nyawndoobe ngan tabitiki no jogitirta ngu,\nCommisimaajo shaanu njamu haa jihakan , Aliyu Abubakar, bee hunduko mo luutani mo Aliyu Muhammed seketeriijo mawdoojo kanyum on suuditika wakkati giidal ko wada hakkude mabbe enanta jaaburu hakkilanta shaanu njamu haa Galluure Gusau.\n\"mindo tuuma on wadi min yawni foonduki ngam hebta haalakan bee law dooko bura semmbe mallabo sankita nder Jihakan duuda.\n\"min do wada fodde bawde amin ngam min renta ummaatoore Jiha Zamfara no foti bee batten yaw ngun.\"\nKadima O wi ngomnati jinni darned haro yiiki be feesini lekki koo haatoy nder Jihakan amma gannudi mabbe gootel ko be holtorta nastuki burde 'e sorke bana soynnde rento.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/13\/ngomnati-zamfare-taskani-rentuki-ummaatoore-mabbe-nyaw-ngabudam\/","date":"2022-10-01T11:33:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00042.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9967113137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9967113137245178}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKoddiwaar: Ko honno yiiruɗon ngol artugol \"Sarl Ble Gude\" caggal duuɓi 11\nCaggal duuɓi 11 gila o yalti e leydi ndin o naɓaa ka \"CPI\" ko jooni o woni e artude Koddiwaar\nBenen: e nga'al lumndiiɓe laamu ɓen tawtorte wooteeji arooji ɗin\nKoddiwaar: rewtagol doggol wotooɓe fuɗɗike, ngol duumoto jonte tati\nGine-Bissaawo: pelle dawro 28 fusaama sabu anngal ɗoftagol sarɗiiji sincugol, Idriisa JALLO no jeyaa e mo fedde mo fusaa\nIbrahiima JALLO e Umaar Silla \"Fonike Mennge\" salike ñaamugol sabu hollugol, ɓe wi'i ko yo ɓe ñaawe kisan walla ɓe accitee\nIsrayel: Benyamiin Natanyahu, hooreejo jaagorɓe kiɗɗo foolii e woteeji sarɗinkooɓe ɓen\nUsmaan Sonko lumndiiɗo laamu Senegaal nootike noddaandu mawɗo ñaawooɓe Dakar\nIsrayel: ko fedde dawro Likuud nde Benyamiin Natanyahu woni yeeso e njaltudi wooteeji ɗin\nMiijooji ɗi okkuɗon ko faati a artugol Luula Da Silva e jullere laamu Bresil\nBresil: seeditannde hoɗiyankoojo Riyo De Janero ko faati e artugol Luula ka laamu caggal duuɓi 12\nSellu Dalen JALLO e dow rfi fulfulde, o jaabike lamnde amen ko faati e alhaali Gine e ñaawoore 28 settaambur\nFedde dawro nde Loran Bagbo \"PPA CI\" timminii hitaande gila nde cincaa, ko woni eɓɓoore mayre?\nFedde dawro Koministi sinuwaare fuɗɗike jonnde mum 20ɓere gila hanki\nKo Hashim Buubakari, wiɗtotooɗo e baŋŋe dawro, himo taskoo njaltudi kaaldal Caadnaaɓe\nBresil, ko Luula e Bolsonaro ari hoore e ɗii woteeji hanki e alat\nHolko follagol Sherif Mahammat Zeen, jaagorɗo Caad haltinaaaɗo huuwondiral e leyɗe janane battinta e diisondiral ɓiɓɓe leydi?\nKo BAH Wuuri hooreejo fedde dawro \"UDRG\" Gine, woni koɗo RFI Fulfulde hannde\nTawu si oo guwerneman keso Senegaal waɗan golle ɗe ɓe habboraa ɗen e nder ɗii duuɓi ɗiɗi?\nSenegaal: ko holɗum wonata golle ɓurnaaɗe oo guwerneman Aamadu BA, Ibrahiima Aan no taskoo ɗum\nAamadu BA, caggal nde o toɗɗaa hooreejo jaagorɓe Senegaal, ko woni miijo dawroyankooɓe ɓen\nKo holno ñaawirɗon ngoo piiro waɗungo hakkunde sarɗinkooɓe lumndiiɓe e laamuyankooɓe ɓen e nder nduu suudu sarɗiiru?\nKo holno yiiruɗon njoɓdi sardiyankooɓe afriknaaɓe?\nCaad poliisi leydi ndii nanngii sukaaɓe 84yo ƴeyaaɓe e fedde lumndiide laamu wi'eteende \"LesTransformateurs\"\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/politiki\/","date":"2022-12-02T00:44:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00824.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6092723012,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.609272301197052, \"fuf_Latn_score\": 0.38341766595840454}","num_words":367,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.575,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"Ceerungal mawngal ina woodi hakkunde ko haaletee e ko wuuraa e tuddude artiraaɓe ɓe. Ɗum woni ko gardiiiɗo Muritaninaaɓe mooliiɓe to Senegaal (CRMS) haali.\"\nE miijo makko « nanondiral ngal Usmaan Ngom kam e Sakariyaa Yaal jaagorɗe leydi Senegaal e Muritani e Dijiyee Laay jonaaɗo HCR ciifnoo e hitaande 2007, ina foti ɗoofteede. Ina wiyaa e nder kuulal 4 ngaal nanondiral wonde\nAadee ko ko nattata woodde e winndere he. Alaa kombaaw-ɗen waɗde hankadi ngam falaade ɗuum. Hankadi ñaawaama ! No mbaaw-ɗen goongɗinirde kaaɗoo haala ? Jaaynde bayyinnde ɗum nde ko jaaynde ganndal heptinaande. Nde wiyetee ko Australian. Ko kayre bayyini haala ganndo gooto Ostralinaajo biyeteeɗo Frank Fenner, ceedtanaaɗo ganndal ko fayti e « ñifgol ciiri tagooje ». Omo jeyaa e «akaademi gannde» to Ostraali.\nFayde e Fooyre Ɓamtaare. Caggal calminaali e koofnaali ngenndiyankooji feewde e ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e jaaynde mum Fooyre Ɓamtaare sabu darnde hiisnde daraande ngam wuurnude ɗemngal e humpitde leñol, ko yiɗde waɗande banndiraaɓe, ɓe ndañaano tawtoroyeede, ciimtol no ñalawma mawningol ñalawmaMammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo, yahrunoo e nder wuro Mbaañ,\nÑalnde alkamiisa 03 suwee 2010, Fulɓe mbaasii Jaalal mawngal hono Abuu Usumaan Bah, jeyaaɗo to Baabaaɓe looti. Ko ɗo e lopitaal mawɗo o sankii caggal nde rafi cellal makko ɓeydii tiisde. Ko ñalnde heen, o nawtaa Baabaaɓe, ko toon o wirnoyaa.\nNaange ko hoodere ɓurnde fof ɓadtaade en. E nder ganndal kuule Kammu, naange ko hoodere. E nder Satonaange, ko kannge fof ɓuri mawnude: kono e nder aduna he, ene woodi koode ɓurɗe nde mawnude ɗo woɗɗi! Hon koode ɗe njiyaten jamma e nder kammu o, sinno eɗe ɓadinoo en, ɗe laatortonoo e gite men kono naange nge way e men nih.\nE lasli ina wayi no ko e teeminannde 16ɓiire jom laaɗe cuurki en tawi ko tuubakooɓe aratnooɓe ina cunnoo nokkuuji men ngadii ƴettude liggotooɓe e nder ɗiin nokkuuji ɗi ɓe njillotonoo, eɓe liggina ɗum en e laaɗe he, ɓe kebla ɗum en, ɓee heen ngona dognooɓe laaɗe cuurki, ɓee heen ngonta koniŋkooɓe waɗɗotooɓe pucci walla yahrooɓe koyɗe.\nE hitaande 1848, ngam yiɗde tabitinde kuulal mumtugol macungaagu e nder tiimaandi koloñaal Farayse, Federba\nLaana Turkeneewa njeyaaka e « beforgel ndimaagu ». iwdi : «free Gaza Movement»\nKo haa mande aduna oo fof hebori huccitde e Israayiil tan ina woppi ɗum ina waɗa ko welaa ? Mate deftere kam janngirtaake banndum ? Ndeen, e hitaande 1990, nde Saddaam Huseyn jartodini, yani e leydi Kuwoyt, law maalde tafaa e gardagol Amerik.\nBatu hakkunde Farayse e Afrik njoɗinoongu to Nice (Farayse), uddii ñalnde 1 suwee 2010. 33 hooreejo dowla Afriknaajo nootiima heen. Ina jeyaa e ɓeen Jacob Zuma hooreejo Afrik worgo e Abdel Asiis Buutefliika mo Alaseri. Njaafo-ɗon banndiraaɓe, ko haalaa toon, walla ko Sarkosi hunanii toon Afriknaaɓe, himanaani mi, sibu « anndude neɗɗo, ɓuri heɗaade ko haalata ».\nTagofeere Uraanus yiytaa ko hitaande 1781. Yiyti nde ko ganndo gooto biyeteeɗo Hershell. Tagopeeje puɗɗi-ɗen yiyde ɗee fof, ena njiyoo e yitere hay so en ngalaa lonngorɗe. Ɗe laatotoo e gite men ko no annama koode nii. Tagofeere Uraanus noon yiyotaako e yitere ɓolde, nde yiyotoo tan ko e lonngorɗe.\nWalla ko «heptinaa woyi, saawaani jam»? Ñalnde 29 mee 2010, mi haawaama no feewi nde nan-mi Abdullaay Wad ina reentina jooɗaniiɗo leydi Amerik to Senegaal, sabu tan haalii ko fayti e njeenaari. Sibu, ko go'o am nande hooreejo leydi ina furoo kiliifu potɗo nii, e yeeso aduna fof.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-52","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2014-12-19T11:54:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-52\/segments\/1418802768425.151\/warc\/CC-MAIN-20141217075248-00022-ip-10-231-17-201.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5929809809,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5929809808731079, \"fuh_Latn_score\": 0.16493767499923706, \"fuf_Latn_score\": 0.1490873545408249, \"ffm_Latn_score\": 0.07642055302858353, \"fuq_Latn_score\": 0.015882132574915886}","num_words":539,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.52,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wadani darectaajo mawdoojo mo hakkilanta shaanu kubbirle yiite lamtarkiye nga Niger Delta Power Holding Company (NDPHC), Engineer Ifeoluwa Olusola Oyedele, bee hebuki nasaraaku haatimmeere manoore dow ko laarani \"Voice Achievers African Man of the Year.\"\nNder jawaabu Ardiido on mo hakkilanta shaanu sankitol kubaruuji maako, Femi Adesina wi: \" Buhari mani tiinaaje Oyedele sanne bee wadduki jahargal yeeso haa Lesdi Naajeeriya hedi shaanu kubbirle yiite lamtarkiye ko hawti bee wallinde bamtuki daraja jam'iyawa APC.\n\"Kadima Buhari mani kawtal be hakkilanta taskaramka be subtuki Oyedele laata gooto nder wadoobe foondo ngon ko wada haa Lesdi Gambia, dow ko huusitani ko wallata Lesde Africa.''\nHaaragare Ardiido Buhari yejjitay tana maako Ardiido Lesdi Gambia Adama Barrow bee tiinaaje mabbe dow taskaramka.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/08\/ardiido-buhari-wadani-oyedele-barka-bee-nasaraaku-o-hebi\/","date":"2022-10-01T10:32:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9910159707,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9910159707069397}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faransi: E nder jonnde Afrik Faransi e nga'al ko pelle sosiyete siwil Afrik noddaa\nSaakitaama ñannde :\nHannde koɗo men ko Mammadu Billo BARI tawaaɗo e pelle sosiyete siwil leydi Gine. Toɓɓere ndee no yowitii e nguu batu waɗaygu to Monpeliyee, ñannde 8 lewru 10ɓuru Faransi hakkunde hooreejo leydi ndii Emmanyel Makron e pelle ɗe wonaa laamuyankooje, sukaaɓe Afriknaaɓe e yimɓe gollanooɓe hoore mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211007-faransi-e-nder-jonnde-afrik-faransi-e-nga-al-ko-pelle-sosiyete-siwil-afrik-noddaa","date":"2023-02-08T04:22:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500671.13\/warc\/CC-MAIN-20230208024856-20230208054856-00356.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5350032449,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5350032448768616, \"fuf_Latn_score\": 0.41129955649375916, \"ffm_Latn_score\": 0.04691643640398979}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.455,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nHissen Habre, hooreejo kiɗɗo Caad wattinaama to berɗe Yoff Dakar\nKo honɗum maandiɗon e Heseen Habre, hooreejo kiɗɗo Caad maayɗo Senegaal hanki?\nMeeter Amadu Alii Kaan no haala fii ngurdam e tuume fawaaɗe e dow Hiseen Habre\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hiseen-habre\/","date":"2022-12-01T10:58:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710808.72\/warc\/CC-MAIN-20221201085558-20221201115558-00348.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5024331808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.502433180809021, \"fuf_Latn_score\": 0.40744146704673767, \"fuh_Latn_score\": 0.056218840181827545, \"ffm_Latn_score\": 0.0187898688018322}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.506,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"njalniika |\nNjalniika\n\n\nNgay- Won janfante wujjunoo daage jamaa leegal Faas aljumaa ɓennuɗo. E ndeer njeeygu daage ɗe Alla soggi mo haa to galle elimaan ngam yeewde ɗe, alla e Yaasiin. Nde o faami maa piggal ngal muus sabu gooto fof ina meeroo bannge, o wiyi e dadorde jeewo galle hee dabbuƴ. Oon e kulol, elimaan e seketere e meseeram, ɗum rewi mo haa o faɗɗii. Gooto fof woƴaa e wallude elimaan, haa gujjo wiyi coret kono ɗo o sortii ɗo tan kaar rapide wiyi mo ngallo tes. Ndeke waawi gujjo tan ko Yaasiin!\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=455:ndakaaru-janfante-wujjii-daage-jamaa-yaasiin-artiri-mo-haa-e-galle-elimaan&catid=41&Itemid=79","date":"2013-05-22T17:55:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368702185502\/warc\/CC-MAIN-20130516110305-00004-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5898041129,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5898041129112244, \"fuf_Latn_score\": 0.1736784130334854, \"fuh_Latn_score\": 0.1677890121936798, \"ffm_Latn_score\": 0.06021438539028168}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.551,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu hijirbe enanta rellube nukkuuje mabbe omti taskaram shaanu njamu ka wallata, IDPS.\nNiiman wadaama on bee gidaadi hukuumawa ngan.\nHooreejo hukuumawa ngan, Imaan Suleiman-Ibrahim kanyum on ardi haa omtuki taskaramka haa sangeere hijirbe haa Waru IDP nder Abuja laamorde Lesdi Naajeeriya.\nO himbe ko hewtanta 270 on tammi botiraaki 'e taskaramka.\nImaan Suleiman-Ibrahim maniitiinaaje lokotoro'en kastaabe bee walluki no taskaramka wadirte no haandi nder Lesdi ndi'i.\nNder Lokotoro'en ben kastaabe woodi golloobe haa nyawndorde nde jannginta lokotoro'en ben nde\nAhmadu Bello University Teaching Hospital haa Zaria, wayla cakantaari Lesdi Naajeerya nden latiido hooreejo hakkilanoobe shaanu njamu haa giifakan,, Professor Kabir Oladogbolu wiido taskaramka woodi bote sanne ngam hurgan gannudi shaanu njamu nder Lesdi Naajeeriya.\nHaafahin O besdika bee wiiki taskaramka ko wadete nder Aaweere do wallan hijirbe enanta relliibe Ci'e mabbe ngam sanadu be Binndigaaji.\nWodi goddo Lokotoroojo Kadima, Dr Abdullahi Kazaure, wii taskaram bana ka'a wadaama on nder taskaramji SDGs 2030 nden bo wallan ummaatoore Lesdi Naajeeriya no haandi.\nArdiibe nokkuure mallabo sangeere hijirbe ben nde Waru haa Abuja holli seyo mabbe sanne bee wadanki be taskaram bana ka'a haa giifakan hawtaade bee manoore Ardungal Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/13\/idps-taskaram-walluki-hijirbe-enanta-rellube-cie-mabbe-omtaama\/","date":"2022-10-01T12:25:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00050.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9981004596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9981004595756531}","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde depitee Faraysenaajo oo takki wul Abdel Asiis ko takki ɗum koo, Mustafaa Limaam Shaafi fawtiino heen wonde \"ko wiyaa e Asiis koo ina woodi, sibu kanko e hoore makko o tiniino wonde Abdel Asiis ina moddi e hafeere waɗnoonde to Ganaa, e yonta mo Eli ardinoo Muritani oo ». Ndeen hafeere waɗnoonde Ganaa noon, ina gasa tawa woni ko e laaɓande yimɓe, sibu, ñalnde 27 marse 2013,\nE hitaande 2007, caggal wooteeji laaɓtuɗi hooreleydaagal e nder lewru saawiyee, Siidi Muhammed wul Sheex Abdallaahi fellitii darnude fedde lollirnde ANAIR fotnde huufde gartaangal mooliiɓe to Senegaal e daaynooɓe feewde Mali ngam naattinde ɓe e nder leydi hee, rokkita ɓe hakkeeji maɓɓe walla kam daama ɓe e lor mo ɓe kawrunoo oo.\nÑalnde 24 marse 2013, rebel en keɓtii laamu to Santarafrik. Ɓe mbiyetee ko Dental Selekaa. Ɓe njandini ko persidaa Faransuwaa Bosise, mo konu Farayse e Caadnaaɓe mballunoo heɓde laamu. Wiyetee tan ko Alla ñaawii, sibu kanko Bosisee oo, ko nii o heɓrunoo laamu ñalnde le 15 mars 2003.\n\"Santarafrik wayi ma a taw ko no Muritani e Mali nii hiiteede\", sibu keewgol kuudetaaji e murtooji : kala keɓɗo fetel wiyata ko maa jooɗoo e jappeere hee.\nÑemmbaas ko biineegara renndintee e ɓohe e kibmaasi. Kaas biineegara e kaasuuji sappo ɓohe e buuɗi joy (5) kibmaasi, walla ko ɓuri ɗuum heewde. Ɓuri heewde waɗde ɗum ko sukaaɓe rewɓe e worɓe fof. Ko e bitikaaji ɓe coodata suukara e ɓohe e biineegara e kibmaasi, ɓe ndenndina, ɓe njiiɓa ɗum haa lamma, ɓe ngacca haa ɓohe ɗee coofa e mbuus hee, joom mum yula mbuus oo, wona e ɓuucaade lammo-lammo oo.\nFeewde e joɗnde ciftorgol Umar Bah Mboyna\nOoy Fulɓe !\nOoy enɗam Umar Bah Mboyna !\nOoy musiɗɓe e gollodiiɓe Umar Bah Mboyna!\nMi salminii on e innde yiilirde ngenndiire FƁPM e innde fedde ndee e hoore mum.\nMusiɗɓe tedduɓe\nÑalnde alkamiisa 11 abriil, ko ñalngu ciftorgol Umar Bah Mboyna. Umar Bah sankinoo ko ñalnde 8 lewru mars 2012. Kono, sabu ngantu, lajal ngal dirtinaa haa e lewru abriil. Yimɓe heewɓe nootitiima e ñalawma hee. Hay so tawii ko o ñalawma sunaare ne, o waɗaa ko e weeyo Pulaagu dowrowo. Kala ko Pulaagu ena huutortonoo walla ena ñaantortonoo e nder nguurndam mum walla e nder kewu mum, addaama ɗoon.\nFaawru Jaati Ngenndi ñaantii ɓale ɗee fof, ñaantiri ɗe nate ɓooyɗe, kaɓirɗe harbiyankooɓe e waɗɗiyankooɓe hanki, nde hoɗdu e ndimaangu njogii joomiraaɓe,\nLuulndo waɗiino lappol ngam yettinde Mesawuud jaabawol mum e feere ummiinnoo ngam yaltinde leydi Muritani e kiris woni e mum oo. Caggal ɗuum ɓe njaltinii bayyinaango (ñalnde 21 abriil 2013) ina hollita wonde «Mesawuud jaɓɓiima lappol ngol no moƴƴi ». Wondunoo e makko ko Bojel, hooreejo Wiam e Adbul Salaam Horma, hooreejo Sawab e Mustafa Abeydarahmaan, hooreejo RD, e Ahmed Hamsa, hooreejo CUN.\nHol ko addata likƴere ? Addata likƴere ko yah-ngartaa henndu nder poofirgol neɗɗo, yah-ngartaa mo saabotoo ɗum ɗaɗol tino \"jofekuusol\" (pneumogastrique), tawa ina «dilli» sabu baylagol nokku ɗo rewata ɗoo : nguleeki walla yiite ekn. Likƴere ina heewi arde e neɗɗo e sahaa mo yiɗaano ; ina heen sahaaji nii ina tampina neɗɗo. Ina heewnoo so joom mum «hulɓinaama» likƴere ndee dartoo.\nKono ina woodi peeje goɗɗe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/","date":"2013-05-19T06:20:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696383508\/warc\/CC-MAIN-20130516092623-00005-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6705263853,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.670526385307312, \"fuf_Latn_score\": 0.14873360097408295, \"fuh_Latn_score\": 0.10409258306026459, \"ffm_Latn_score\": 0.06270633637905121, \"fuq_Latn_score\": 0.011849058791995049}","num_words":509,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pulaagu | Pulaar | Fulɓe | Alhajji Maal, gorko Duwoyra yillinooma Daawalel, Daawa e Yakumbaa, balɗe ɗiɗi, ñalnde 11 e 12 lewru desaambar (bowte) 2014 ngam yuɓɓinde jammaaji ɗiɗi pinal e bismaango Fedde Ɓamtaare Daawalel. Baaba e hoore mum ɓooyat siftrode e nder nguurndam mum naalanke, yimɓe arnooɓe ɓee ndañii heen njuumri noppi e gite, peeral ɓerɗe e hakkillaaji. Ñalɗi ɗii mbelii haa neesti ɗo hay tanaa gooto teppaani golle ɗee.\nO heɓii 55,68% daande. Mo o yahdunoo daawal ɗiɗmal oo, hono Monsef Marsuuki, gardinooɗo leydi ndii e daawal ɓennungal ngal, heɓi kañum ko 44,32%. Ɗum noon, eɗen mbaawi wiyde o fooli mo ko to woɗɗi, ko njomu ngu alaa guli. Heddii ko juɓɓule woote ɗee laawɗina ɗum. Monsef Marsuki noon fadaani ɗum sibu noddii Esebsi duwaniima ɗum.\nSubaka hannde, 22 lewru noowammbere 2014, Horirde falndiire Nehdi Ngenndiiri ElMiina (IDEN d'ElMina) dawri ko pittugol nokku mum. Ɗum noon ko ngam nootaade e eeraango ummorinoongo e to ɓuri doowde e ardorde njuɓɓudi laamu leydi Muritani sabu teskaade wonde tunwugol wuro laamorgo leydi ndii hono Nuwaasot diwtii aada. Ɗo njahru-ɗaa fof tawataa ko jinɗe ena tullinii gila e tekke maayɗe,\nDaartol kowhowo denndangal rewooɓe Alla hay ko wonaa lislaamiyaŋkooɓe tan. Daartol ngol ina juuti sanne, ɗum waawaa heƴde e ñalawma gooto. Kono tan, ma en eto waɗde heen ko mbaaw-ɗen. So ɗum ɓennii, hade men naatande daartol Ibraahiima tigi-rigi ngol, alaa e sago puɗɗoro-ɗen nguurndam Namruuja Bun Kinaan sibu o jibinaa ko e les njiimaandi laamu mum. Naniraama, Wahab Bun Man-mbahi : hono kanko Ibrahiim, ko o ɓii Taarek, ɓiyum Naamuura,\nSo maayo heewii, deeƴat, ganndo moolanaaɗo sankiima. O wiyetee ko Alexandre Grothendieck (Aleksandere Gorotenjek) ko ñalnde alkamiisa 13 noowammbar 2014 o sankii to Farayse. O wuurii duuɓi 86. O jaggiraa ko no wage mawɗo to bannge ganndal matematik, ɓurɗo mawnude e annduɓe matematik e nder duuɓi teemedere jawtuɗi ɗii, kono ina famɗi gannduɗo mo.\nNdeke FBI meeɗiino winndude Martin Luther King ngam etaade hulɓinde ɗum. Oon ɓataake yiytaa ko ko ɓooyaani koo. Yiyti mo ko ɓiɗtoowo gooto ine wiyee Bervely Gage, saakti mo e lowre internet jaaynde wiyeteende New York Times. Kanko ooɗoo debbo daartoowo, o wiyi « mi haawaama no feewi yiytude ɓataake oo fof, tawi alaa ko ittaa e mum hay huunde e nder kaayitaaji makko\" (kaayitaaji neɗɗo goɗɗo mo o wiɗtatnoo geɗe mum, sirlu to Duttorɗe ngenndi).\nLaanel wiɗto Rosetaa e roboo (masiŋel baawngel gollinde hoore mum) Philæ (Rosetaa e Filaayee) juuriima dow hoodere laaci Curii (67P\/Churioumov-Guérassimenko). Walla mbiyen Rosettaa joɗɗinii Filaayee dow hoodere laaci Curii.\nKonngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.\nO wiyi-mi, \"nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.\"\nAlmaami Saamori Tuure jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu nder leydi Gine hannde ndii. O foolaa ko to nokku ina wiyee Gelemu, nder Koddiwaar hannde oo. O sankii ko ñalnde 2 suwee 1900 to Jole, nder leydi Gabon hannde ndii. Ko kanko sosnoo laamaandi Wasulu, o dartii naatgol koloñaal Farayse e nder Afrik hirnaange.\nCukaagu Saamori Tuure\nSaamori jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu (nokku gonɗo hannde to worgo Gine). Baaba makko ko julanke jula.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-11","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2015-02-28T22:57:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-11\/segments\/1424936462099.15\/warc\/CC-MAIN-20150226074102-00226-ip-10-28-5-156.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6028775573,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6028775572776794, \"fuh_Latn_score\": 0.16083288192749023, \"ffm_Latn_score\": 0.15075981616973877, \"fuf_Latn_score\": 0.07811153680086136}","num_words":528,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.538,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nJaagorɗo halfinaaɗo huuwondiral hakkunde Siin e leyɗe janane, hollii wonnde leydi maɓɓe ndii munñike ñamaale 23 ɗe goɗɗe e leyɗeele Afrik joganiiɓe\nArugol Nansi Pelosi, hooreejo cuuɗi sarɗinkooji Amerik,Taywan welaali ardiiɓe Siin\nSiin, kumpite kese heɓike ko faati e lette waɗaaɗe e dow Wiguur'en\nSiin: awiyonwal Boeing-737 ronndinoongal waɗɗiiɓe 132 yanii ka suɓɓundu worgo hirnaage leydi ndii\nOtirish: kaaldal no waɗude e dow alhaali nikleyeer mo Iran\nSuudu saɗinkooru ndun Faransi wootii qirritande war-heɗanke e dow Siin sabu boneeji ɗi ɓe waɗi leñol Wiguur'en\nSiin: Amerik hollitii wonnde diplomaatɓe mum tawetaake e ngoo fijo Olempik Peken 2022\nKawral Afrik-Siin waɗii Dakar, hooreejo Siin on tawtoraama e dow ballal palleeji Internet\nHooreeɓe Amerik e Siin, J. Bayden e X. Jinping waɗii yeewtere e dow karalle kese ɗee\nUjune Siinuwaaɓe teddinii duuɓi teemedere fedde dawro Koministi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/siin\/","date":"2022-09-24T22:20:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030333541.98\/warc\/CC-MAIN-20220924213650-20220925003650-00252.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5125367641,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5125367641448975, \"fuf_Latn_score\": 0.38373348116874695, \"ffm_Latn_score\": 0.09619655460119247}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.589,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe nder lesdi Naajeeriya, nasti saffuwol rewɓe nder duuniyaaru haa tefuki baawal ɓaawo dow raggiɗinki nyaamol neɗɗaaku ɗum ɓe ngiidata.\nNoddandu nduu wari on yaake hewtuki wakkatiyel ngel majaliisaaru mobgal lesɗe duuniyaaru yembi nyalɗe 16 ngam kampenji tefol baawal ɓaawo ummaatoore haa reenuki neɗɗaaku bacci e rwɓe.\nKampenji ɗi fuɗɗetee iga 25 lewru Novembaaru faaki 10 lewru December.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2018\/11\/25\/rew%C9%93e-molti-bee-nyaameeki-ne%C9%97%C9%97aaku\/","date":"2021-12-09T04:51:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00235.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.963254571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9632545709609985, \"fub_Latn_score\": 0.036162395030260086}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.943,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Min ngoni ko e ƴellitde Enternet\nDarnde amen ko ƴellitde udditaare, kesamaagu & fartaŋŋe e Geese.\nAt Mozilla, we're a global community of technologists, thinkers and builders working together to keep the Internet alive and accessible, so people worldwide can be informed contributors and creators of the Web. Amin ngoongɗini ballotiral adeeji e dinndeere udditiinde ko huunde tiiɗnde nawoore mo woni kala e renndo men fof yeeso.\nRead the Mozilla Manifesto to learn even more about the values and principles that guide the pursuit of our mission.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/mission\/","date":"2024-03-04T09:00:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947476432.11\/warc\/CC-MAIN-20240304065639-20240304095639-00330.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7809143662,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7809143662452698, \"eng_Latn_score\": 0.08272597938776016}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.081,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko woni nafoore ɗii pitaaji tutaaɗi e nder ca'e to baŋŋe taarindi ?\nSaakitaama ñannde :\nE kaa ɗoo taskaram, Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e pitaaji aawaaɗi e nder gure mawɗe walla mbi'en aawugol leɗɗe e nder ca'e. Holko woni nafoore mum e baŋŋe taarindi ? Eɗen bismoo Ceerno Mamadu Muusa Bah, Moritanaajo hertiyanke e wiɗtotooɗo to banŋe taarindi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20210616-holko-woni-nafoore-%C9%97ii-pitaaji-tutaa%C9%97i-e-nder-ca-e-to-ba%C5%8B%C5%8Be-taarindi","date":"2021-09-23T00:22:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057403.84\/warc\/CC-MAIN-20210922223752-20210923013752-00280.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.718377471,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7183774709701538, \"fuf_Latn_score\": 0.12998780608177185, \"fub_Latn_score\": 0.08155430108308792, \"fuh_Latn_score\": 0.03643076494336128, \"fue_Latn_score\": 0.021265557035803795}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Eɓɓoore BRT e alhaali bemmbere otooje e dow laami Dakar\nSaakitaama ñannde :\nEɓɓoore BRT ina e golle mawɗe e nder Dakar laamorgo Senegal. Ɗee golle ɗe kilooji 19 immaade wuro ngoo faade ka dowri. Teskaama noon, laawi keewɗi uddaama. Ɗum wonii sabaabe caɗeele mawɗe e dillooɓe e laamorgo Senegaal. Jantoore mawnde Umaar Mammadu SOH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210601-e%C9%93%C9%93oore-brt-e-alhaali-bemmbere-otooje-e-dow-laami-dakar","date":"2022-08-08T20:06:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570871.10\/warc\/CC-MAIN-20220808183040-20220808213040-00137.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8485999107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.848599910736084, \"fuh_Latn_score\": 0.08288407325744629, \"fuq_Latn_score\": 0.060284052044153214}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.832,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Terɗe Goomu kesu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu ngoondii kihiiɗe hanki yeeso Diiso doosɗeyankeewo hono hade maɓɓe ƴettude golle maɓɓe. Ndeen njoɗnde woondoore waɗi ko yeeso hooreejo Doosɗe doosɗeyankeewo ngoo Jallo Mammadu Bacca.Ko sappo e go'o neɗɗo cuɓaa, ngam ɓe ngona terɗe Goomu suɓngoyankeewu ngenndiiwu njeytiingu. Heen 6 njeyaa ko e laamu nguu, 5 heddiiɓe ɓee ko e luulndo. Rewɓe tato ine njeyaa e nguun goomu. Ko ɓee ɗoo arooɓe les ngoni suɓaaɓe ɓee:1) Ebbe Wuld Mbari2) Dah Wuld Abdel Jeliil3) Bah Bookara Sule4) Baaba Wuld Bumeis5) Bilaal wuld Werzeg6) Jeynaba Tannjaa7) Kummba Sih8) Lamina Mohamed Buuya9) Mohamed Lemine Wuld Dahi10) Mohamed Mokhtaar Meliil11) Mullaay Wuld Brahiim.\nDah Wul. Abdel Jeliil suɓaama hooreejo « CENI » gonnooɗo jaagorgal ndernderiije e laamu Maawyaa suɓaama hooreejo CENI\nKo e sahaa batu maɓɓe hanki altineere ngu aadoraaka 31\/10\/2022 nder Nuwaasot, gonnooɗo jaagorgal ndernderiije hono Dah Wul Abdel Jeliil suɓaa hooreejo goomu Senii. Mohamed Wul Dahi toɗ-ɗaa cukko-hooreejo. Kanko Wul Abdel Jeliil o halfinenooma posto jaagorgal ndernderiije e jaajtingol laamu sahaa laamu Maawyaa Wul Siidi Mohamed Taayaa, ko oon toɗɗinoo mo. Lewru mee hitaande faatiinde ndee, o woni tergal diiso ngenndiiwo jaajtingol laamu e ɓamtaare. Kanko Mohamed Lemin o meeɗiino wonde gardiiɗo kabine yarhamu hooreejo ndenndaandi ndii Eli Wul Mohamed Vaal, diisneteeɗo ñaawooje gonnooɗo hooreejo lesdi Muritani hono Maawyaa Wul Siidi Mohamed Taayaa ko noon ne kadi o wonirnoo hooreejo jaaɓi haaɗtirde Nuwaasot.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/goomu-ceni-kesu-to%C9%97%C9%97aangu-woondii-hanki-to-diiso-doos%C9%97eyankeewo\/","date":"2023-06-06T06:49:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00541.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6902953386,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6902953386306763, \"fuh_Latn_score\": 0.13776561617851257, \"fuf_Latn_score\": 0.08417383581399918, \"fuq_Latn_score\": 0.07338093966245651}","num_words":222,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.435,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Keewal ɗemɗe e conce e ganni cariiɗe ko malu ngenndi. E nder yuɓɓo golle mum, goomu – Refondation- ngenndiyankooɓe Senegaalnaaɓe yeewtidooɓe e Facebook e batuuji joɗnde hawritii Dakaar ngam miiccaade e mbaadi dowrowri e sifaa dawrugol ɗemɗe Senegaal, e yonta mbo laamu nguu waɗata gostondiral miijooji jaajngal e jande e nehdi leydi ndii( assises nationales de l'Education et de la Formation). Ndeen lulnde waɗaa ko nokku Enda Tiers Monde nyande 26 e 27 lewru Uut 2014 e tawtoregol fannuyankooɓe dowrowɓe ɗemɗiyankaagal e winndiyankooɓe nŋanaa heɓtinaaɓe e duunde baaba Aadama ndee kala.\nE nder ɗeeɗoo balɗe ɗiɗe, jeewte toɗɗiiɗe ɗemɗiyankaagal e kuutorogal ɗemɗe ngenndiije Senegaal mbaɗaama. Hawraama, tuugnaade e sarɗiiji leydi Senegaal wonde mo kala ina jogii hakke mo ɓontataa janngude e huutoraade ɗemngal mum ngenndiiwal ngal o muyni e kala fannuuji nguurndam makko. Kono teskaama wonde laamu leydi Senegaal ina heddorii pellital, hayso tawii ina fenŋi goommuji e terɗee paatuɗe e ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije e naatnugol majje e janngirɗe laamu hee.Naaɓndaama toon, hol ɗemngal potngal huutoreede caggal ɗemɗe ɗee ina keewi.\nƊemɗiyankooɓe mawɓe ɓee hono Fari Siilat Kah kollirii wonde keewal ɗemɗe wonaa hujja, ɓe kollirii yeruuji keewɗi hono Afriik bannge worgo ɗo ngannduɗaa ko ɗemɗe 11 cuɓaa yoo ngon ɗemɗe laamu. E oon sifaa, won ardunooɓe yoo Wolof suɓe wona ɗemngal ngenndiiwal gollorgal laamu, hujjinoraade wonde Wolof ko ɗemngal ngal Senegaalnaaɓe ɓurɓe heewde nani ina kuutoroo. Kono noon, fof artiraa ko e sarɗiiji leydi ndii, e doosɗe laabi Senegaal siifi e nder aduna hee, wondude e goomuuji aduyankooji hono UNESCO gardinɗi ceertal e keewal ɗemɗe e pine yoo ngon jaale nafoore men e nguurndam men.\nCaggal balɗe ɗiɗe ɗee, laamu leydi Senegaal hoofnaama e golle ɗe fuɗɗii ɗee waɗde e ɗemɗe ngenndiije, nyaagaama de jokkata golle. Dawriyankooɓe ɓee eeraama e huutoraade ɗemɗe ngenndiije ɗee e kala dille maɓɓe. Ɓuri teenŋtu noon, ko goomu oo ina heɓtini keewal ɗemɗe ɗee wonde nafoore leydi, ina noddi yoo ngaal keewal yoo huutore haa kala Senegaalnaajo jannga ɗeen ɗemɗe tina ko o ɓiy ngenndi ndii, annda kala ko dawrugol ngol yahata.\nKuɗol Muusaa JALLO\nFannuyaŋke Ɗemngal Pulaar\nGoomu Pulaagu.com","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/www.senrefondation.com\/hol-dawrugol-fayde-e-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2018-11-14T00:11:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039741569.29\/warc\/CC-MAIN-20181114000002-20181114022002-00421.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.799798727,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7997987270355225, \"fuh_Latn_score\": 0.10586231201887131, \"ffm_Latn_score\": 0.04356794431805611, \"fuf_Latn_score\": 0.040725164115428925}","num_words":341,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.769,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Umar Sow ko jannginoowo ɓooyɗo e janngingol gardiiɗo ekkol Gede Sanñce. O hollitii suka so adoriima janngude e ɗemngal mum ina daɗa to woɗɗi oon gadortiiɗo Farayse walla Arab. E wiyde makko ko so dorde yaawnde wonande suka.\nAset 20 Me, Aysata Taal Sal naatanii golle e nder fedde mum hesere politik. Suusde hoyɗude e nder ɗemgal farayse ko ɗuum o inniri waalde ndee(oser réver). Ko mooɓondiral mawngal waɗnoo to Grand theatre ngam jaɓɓaade debbaajo oo. Won ummiiɓe e demmdaamgal leyɗeele ngam arde tawtoreede pottital ngal. E nder haala makko, Aysata Taal Sal […]\nKala alarba sakket e yaawa, renndo juulɓe ina hawrita to Halwaar ngam siftorde naatgol e aduna Umural Fuutiyyu. Alarba 17 yaawa, hay so tawii wonaa sakket alarba e lewru nduu, Ceerno Basiiru e dental mum kawritii to Halwaar ngam wuurtinde geɗe Umar. Kono kadi ko e oon sahaa renndo ngoo renndinta ngalu ngam feewnitde Halwaar. […]\nJaayndeeji Senegaal e oo alkamiisa ngartii e pellital Aysata Taal Sal yahrude arsuka mum e woote garooje. Yanti heen ko konngol hooreejo SUudu sardiiji Senehgaal jimoowo Makki SAL yelaa. Tarani en jaayndeeji Senegaal alkamiisa 18 Me 2017 ko Faatimata Jallo mo Teccaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/joljole\/page\/74\/","date":"2018-12-19T13:30:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376832330.93\/warc\/CC-MAIN-20181219130756-20181219152756-00333.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8094493151,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.809449315071106, \"fuh_Latn_score\": 0.14991039037704468, \"ffm_Latn_score\": 0.023510681465268135, \"fuf_Latn_score\": 0.014036714099347591}","num_words":186,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.691,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\n\"OXFAM\": waɗii hu'aago sabu faale goɗɗe e leyɗe hirnaage Afrik ustugol mbooñu (bidzee) maɓɓe sabu koronawiriis\nHolko lurral dipolomasi hakkunde Aljeriya e Marok battinta e dow leyɗe hiirnaage Afrik?\nAlhaali \"ECO\" kaalisiiji hawtaaɗi leyɗe hirnaage Afrik\nHol golle kaane ƴetteede walla waɗɗeede ngam reende taariindi men?\nDokteer Abdu BAH no taskoo alhaali layugol kuliyankaaku e nder hirnaage Afrik\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/hirnaage-afrik\/","date":"2022-12-06T23:17:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711121.31\/warc\/CC-MAIN-20221206225143-20221207015143-00122.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8908566833,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8908566832542419, \"fuf_Latn_score\": 0.08928734809160233}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.078,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tesko : caggal yonta juutnɗo, neɗɗo Ɓaleejo naatii Maison Blanche to Dowlaaji-Dentuɗi.\nHannde o ñalawma, Barack Obama naatii e daartol, jeytaama e daarol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate legki ganndal e daartol e ɓamtaare miijooji xellitaare nder hakkillaaji yimɓe huniive addude mbayliigu. Hoto cikken kadi ko yontannde tan addiri noon.\nMiriam Makeba, ganndiraaɗo « Mama Afrika », oo debbo kaɓinooɗo Apartaayd e nguurndam mum, jimoowo ŋanaa mo hono mum weeɓaani, hootii e joom mum ñalnde jofnde altine 10 noowammbar 2008 ina yahra e duuɓi 76. Oon jamma tan omo ummii hiirde to wuro ina wiyee Naples, to Itaali. Sabaabu maayde makko ko taƴam ɓeram.\nDaartol ko fannu ganndal jaŋtotooɗo dille jawtuɗe, sifoo nguurndam, goowaaɗi e gañaaɗi, donaaɗi e jiggaaɗi yimɓe ɓennuɓe, ngonka laamaaɓe e laamiiɓe, jotondiral maɓɓe e jotondiral maɓɓe e yimɓe heediiɓe kam e laamaaɗi keediiɗi. So en njiɗii jaŋtaade daartol Fuuta Tooro e yonta almamaagal, en njaltintu kaɓirɗe e kuutorɗe Sileymaani Baal haa waawi yandinde satigaagal, kolliren holi Sileymaani Baal ; cifo-ɗen no nguurndam fuutankooɓe woorunoo oon yonta, no ɓe njiyrunoo lefol satigeeɓe e no ɓe njaɓɓorii dillere Sileymaani Baal (kitaale 1771 haa 1776) ;\nKo ñalnde 20 sulyee 1969 koyɗol mawngol laatinoo goonga, Ameriknaaɓe ɗiɗo, hono Neil Amstrong e Edwin Aldrin mbinndi e daartol winndere nde kewu mo yaawataa yejjiteede. Oon ñalawma ko teskinɗo sibu, so en teyii mbiyen wonde ɗum hirjinii aadee, hokkii ɗum softeende jokkude golle ganndal ngam faamde e eeltude sato mum, sato ɓalliingo e woɗɗungo fof, ɓurngo mawnude e ɓurngo famɗude kala, ɓurngo faaɗde e ɓurngo yaajde kala.\nÑalnde 25 settaambar 2008, leydi Siin naatii « fedde mawɓe », fedde leyɗe kattanɗe yahde kam en tan nder weeyo. Ko leyɗe tati tan ngoni e ndee fedde : Riisi, Amerik e Siin. Ɗumɗoo noon ƴellitii faayiida ndii leydi caggal faayiida mawɗo ndi heɓi e juɓɓingol « pijirlooji Olempik » e nder karallaagal e ñeeñal mawngal winndere ndee kala seedtii.\nYimɓe heewɓe ina luurdi hannde e batte ɗe kuuge leeyɗeele aduna oo nganniyi ƴettude feewde e Moritani caggal nde goomuyel militeer en folli laamu ngu ardinoo Siidi Wul Sheex Abdallaahi ngardonoongu e waame demokarasi wooteeji marsa 2007. Darnde pelle adunayankooje ɗee noon foti faamreede ko kuuge ɗe ɗe ƴetti feewde e Moritani ko geɗe kawranooɗe e nder pelle he (Moritani ko nduubaan e nder Dental Afirik, e Dental Adunayankoore ekn..) etee wiyaa heen kala jaɓɓuɗo won ɗiin sarɗiiji, kuule ɗe ina poti faweede e mum.\nANC suɓii Kgalema Motlanthe yo o lomto Thabo Mbeki ko ñalnde 25 Settaamburu 2008. Nde Jakkaa Ngenndiijo (« Assemblée Nationale ») jooɗii, fotde daaɗe 269 ngootanii mo, 41 njaamboriɗii, 50 ngootaanii biyteeɗo Joe Seremane mo Democratic Alliance (heerto Maalde Demokoriseejo). Ko kanko joofnata edda mo Mbeki taƴananoo, potnooɗo gasde e maayirɗe hitaande 2009.\nKanko woni hooreejo dowla Afiriki-Worgo tataɓo ko Aparttheid yani e 1994 e jooni. O rewi ko e Nelson Mandela e Thabo Mbeki mo ANC yandini ngam nattude ɗum hooleede. Ko e jagge « syndicat » COSATU ɓurɗe laaɓtude Kgalema Motlanthe jeyanoo.\nThabo Mvuyelwa Mbeki jibinaa ko ñalnde 18 Suwee e hitaande 1942. Ndeke omo yahra hikka e duuɓi capanɗe-jeegom e duuɓi jeegom. Ko o gorko ganndaaɗo e dawrugol to Afiriki Worgo, tergal African National Congress (ANC : Kawtal Ngenndiwal Afiriki). O wonii Cukko-Hooreejo dowla Afiriki-Worgo nder kitaale 1994 haa 1999. O wattindii wonde Hooreejo dowla leydi ndi e hitaande 1999 haa ndee hitaande 2008.\nTERGAL ANC CEEDTINNGAL\nThabo Mbeki naatii heerto ANC gila ina yahra e duuɓi 14, e hitaande 1954. Nde Afiriki-Worgo woni e kiiɗal leñamleñamaagu Apartheid (apartaayid), o jooɗaniima ANC caggal leydi maɓɓe haa e hitaande 1967.\nAlhajji Saydu Nuuru Taal, ceernaajo ganndo ganndaaɗo nder duunde Afrik, ko taani mum (taanum) Alhajji Umar Taal. Cuddiiɗo makko wonnoo ko gooto e ɓiɓɓe Alhajji Maalik Sih to Tiwaawoon. O yiyi aduna ko e hitaande 1862, o yalti mo ko e 1980. O wuurii duuɓi teemedere e duuɓi sappo-e-jeetati (118).\nNammaadi : Siro ko ina safra reedu dogooru. Ko waɗetee ko e ndiyam, aɗa yara heen ; ina hasii reedu ndu daroo.\n- Siro ko ina safra kadi gite ñawɗe : a ƴakkat siro ko haa ɗigga, cirƴaa ɗam e newre ma, aɗa toɓɓita e yitere ñawnde nde. Ina hasii nde sella ko leelaani.\n- So tawii ko baajo ngol, taw ko keccol, so haɓɓaama e ñawannde hesere sellat ko yaawi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/128\/","date":"2019-07-16T00:58:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195524290.60\/warc\/CC-MAIN-20190715235156-20190716021156-00074.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8490638733,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8490638732910156, \"fuf_Latn_score\": 0.06495366990566254, \"ffm_Latn_score\": 0.04855537414550781, \"fuh_Latn_score\": 0.03212157264351845}","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.789,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jihaadiyankooɓe nogayon maayi e fiyannde to rewo Burkina Faso\nSaakitaama ñannde :\nKoo yata jihaadiyankooɓe nogayon maayi, dakoorɗe maɓɓe nay bonna e wolde nde konukooɓe Burkina faso fuɗɗi waɗude joyi lewru nduu e rewo leydi ndi. Non hollitiri horeeɓe konu leydi ndi e winndannde. Minati DIALLO\nJoyi lewru nduu konu leydi ndi fuɗɗi gollal e haɓude e jihaadiyankooɓe kañun e kuliyankooɓe e rewo Burkina Faso winndii hooreeɓe konu ngu.\nKo yata jihaadiyankooɓe nogayon maayi kañun e daakorɗe maɓɓe nayi bonnaama e o basi, paleeji maɓɓe haala, kaɓɓorɗe, kure faa yotaande mobilaaji e motooje maɓɓe ɓantaama. Jokini winndannde nde.\nNdimaaku woni innde ko konu ngu hokki gollal ngal ɓe ngoni e waɗude. Konukooɓe hertoriiɓe wolde, konu ley kañun e laaɗe ana tawa e oo basii ndimaaku jokkuɗo lebbi ngarooji ɗi.\nOo kabaru anditinaama balɗe seeɗan nde siwil en taton maayi kañun konukooɓe taton barmi e tuffol njammba e diiwal rewo leydi ndi.\nNdi leydi ana wonndi e piyanɗe mawɗe yimɓe guɓɓe jaahadiyankooɓe GSIM e EIGS ana ɓuri duuɓi jowi. Ƴiwde e hitaande ujunaaji ɗiɗi e sappo e joyi ko ɓuri ujuneere e teemeɗe taton ɓiɓɓe leydi ndi maayi e ɗe kippanɗe, ko ɓuri miliyon ɓiɓɓe wurooji ɗi eggi e bonneeji ɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210512-jihaadiyankoove-nogayon-maayi-e-fiyannde-to-sahal-burkina-faso","date":"2022-08-14T16:07:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572043.2\/warc\/CC-MAIN-20220814143522-20220814173522-00318.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4801650941,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4801650941371918, \"ffm_Latn_score\": 0.4566739499568939, \"fuf_Latn_score\": 0.04931428283452988, \"fuh_Latn_score\": 0.012699921615421772}","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.576,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali mulugol walla re'ugol ñaaki e nder yoga e leyɗe Afrik [oo taskaram ko fillitiiɗo]\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓɓe teɗɗuɓe on salminaama on wi'aama bismilla e Kiwal Taarindi ɗoo e Rfi Fulfulde. E oo ɗoo taskaram en yewtay ko yowitii e mulugol ñaaki e nder hirnaage Afrik. Tuugaade e wiɗto waɗaango, e nder teemedere kala, cappannɗe nayi ñaaki ko e mullude woni. Ndelle (tawi le) koy kulloy no wondi e nafa mawka e nder ngurdam neɗɗo. Holko woni sabaade ngol mulugol ɗii ñaaki e nder yoga e leyɗeele Afrik ? Holno haana daroreede fii hiwgol walla reenugol koy kulloy wallitiikoy e kiwal kii yaasi ? Ngam yaajinaade maa ɓeydude faamu e toɓɓere nden, en bismoto Ceerno Mammadu Baylo JALLO, ardiiɗo dental pelle njuumooɓe e nder Gine. Ko adii ndee seeditannde, keɗoto jantoore Idriisa Sampirin JALLO, nultondiraaɗo RFI Fulfulde Labe. Ka Joofingol en bismoto Mattaar Njaga Saar, Senegalnaajo, gooto e ekkitooɓe e kadi wallooɓe njumooɓe. Ɗum non bissimilla mon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kiwal-taariindi\/20211020-alhaali-mulugol-walla-re-ugol-%C3%B1aaki-e-nder-yoga-e-ley%C9%97e-afrik-oo-taskaram-ko-fillitii%C9%97o","date":"2023-01-28T13:19:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499634.11\/warc\/CC-MAIN-20230128121809-20230128151809-00654.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5528163314,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5528163313865662, \"fuf_Latn_score\": 0.4439643621444702}","num_words":155,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.532,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tobo yeende mawnde tobi haa Lesdi Sudan ko wadi sanadu halkuki himbe 3 nden daldi ko hewtanta 100 bo reluuki Ci'e mabbe haa galluure El Gezira enanta fombinaari Darfur wonbe haa dakki mayo filitiingo ngo River Nile,\nHaalakan wurti on haa hunduko faddoowo hakke innu Adama nga Civil Defence wiido hepti guski daada'e Biddo muudum bawti mootawa mabbe yuuti nder mayo ngon nyennde Salaasa.\nGollobe ben wi wadi fodde bawde mabbe ngam yiigo be hebtino guski yuutiibe haa ndiyam amma haa jooni be ittay tammunde heptuki wobbe.\nGolloobe hukuumawa ngan wi hadi mba'ante tokkuki barawal mallabo buwaangal ngal.\nKadima hukuuma hakki lanta shaanu hasruuji mallabo fe'aanooji nder Lesdi lisal galluure El Gezira anndini wiiki be hepti guski goddo Gooto nder yuutiibe ben nden meemi Ci'e ummaatoore ko hewtani 150 hawtaade bee nokkuuje golle ngomnati fuu meemamahaa yuuti paccam ndiyam dam.\nNon fahin be galluure Darfur anndini daw himbe ko hewtani490 sooyi nkkuuje mabbe haa yotti bee tefri ngomnati enanta kawte maabo mooble joodiide joonde ko'e muudum walliinde. Bee jawdum,\nHukuuma hakkilanta shaanu walliinde ummaatoore (OCHA) nga UN wi himbe 6 sooyi yonki mabbe nden ko hewtanta 28,000 yiidi 'e yannga daaji haa cakantaari Galluure Darfur nder Asaweere yawtunde.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/13\/paccam-ndiya-caatudum-wadi-sanadu-dudbe-masin-relli-nokkuuje-mabbe-haa-lesdi-sudan\/","date":"2022-10-01T12:28:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00066.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9981002212,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.998100221157074}","num_words":195,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.051,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari ardani jonda majaliisa dogginiragal laamu lesdi laatunde arandeere ha sarti laamu maako ɗiɗabre.\nBana no woowa jonde nden dogginaama nder cuura giidal faada ardiido on Villa nder laamorde lesdi Naajeriya, Abuja.\nGiidal ngal fuɗɗaama njamndi 11 fajiri agogo Najeriya, ngal ɗo mooɓi Minista'en hesɓe e hidɓe lortuɓe fuu.\nNde O waɗanannno minista'en hesɓe ɓen jawaabu ɓaawo Do'a e taakiyaare lesdi Naajeeriya, ardiiɗo Buhari tefri ɓe jinna darnde ngam taa ɓe semtina Naajeeriya en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/09\/12\/majaliisa-dogginirgal-laamu-lesdi-wa%C9%97i-jonde\/","date":"2019-12-16T07:16:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541318556.99\/warc\/CC-MAIN-20191216065654-20191216093654-00278.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9207500219,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9207500219345093, \"fub_Latn_score\": 0.07890529930591583}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.868,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: seppo laatinaama hanki e nder Doori saare wonnde rewo\nhanki 25 lewru 11ɓuru hitaande 2021, e nder saare Dori luumo ngoo e kala ka yeeyirɗe uddaama ngam yahugol seppa, holla mettu-ɓernde e battane oo alhaali rafi ndeenaagu. No winndii e pankarte ɗe seppiyankooɓe jogii \" Rok potto\" walla \" Ɓurɗo bonnde e laamɓe e nder taariika Burkina\". Ɓe fuu hiɓe ƴamannoo kisal e ndeenaagu e nder leydi ndii.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211126-burkina-faso-seppo-laatinaama-hanki-e-nder-doori-saare-wonnde-rewo","date":"2023-05-28T19:38:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644506.21\/warc\/CC-MAIN-20230528182446-20230528212446-00353.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8221248388,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8221248388290405, \"fuf_Latn_score\": 0.1039542406797409, \"fuh_Latn_score\": 0.05318048968911171, \"fuq_Latn_score\": 0.011988606303930283}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.206,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.805,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kuɗol: Hammadi JahHoodere wiyeteende Pulsar walla horŋoore ko kedde hoodere maaynde, ko bempeƴƴe rajo ummotooɗe mayre waɗi nde yiyteede, dille mayre ko dille cañiiɗe juɓɓuɗe maa mbiyaa ko tagoore woɗnde ƴoƴnde neldata ɗe, dille ɗe eggata e hoodere he ko e mbaadi carfal, ɗe naata e weeyo ɗe caroo,\nAnnduɓe weeyo ngoni ko e wiɗtude geɗe ndeen hoodere, nde ɓe njiyti nde hitaande 1967 tawi kadi yiytinde ko ganndo ina wiyee Joosliin Bel, ndeen hoodere woni ko e ɗatal Boyyel (la constellation du Petit Renard), yolnde hakkunde men e ndeen hoodere ko 2000 hitaande-lewndu (année-lumière),\nɗuum firti njyaten ko mbaadi mayre duuɓi 2000 caggal, koode korŋooje goɗɗe ina tawee e Lillungal men Fedannde Malaaɗo (La galaxie de la Voie Lactée), ina jeyaa heen Horŋoore Cuddi (Pulsar des Voiles), ndeen jeyaa ko korŋooje ɓurɗe lollude.\nWon fotndunooɓe ɗee koode ina poti woodde e weeyo ngo tawi ko wiɗto maɓɓe e hiisawal holliriɓe hono noon hade maɓɓe yiyde ɗe ŋaas hitaande 1967, ina jeyaa e ɓeen annduɓe Wikii e Baad hitaande 1933, jaŋde maɓɓe e wiɗto maɓɓe holliriiɓe won'de koode korŋooje ina poti woodde e weeyo he, ɗe puɗɗi sifeede ko laaɓti ko 1939 tawa ɗe njiyaaka taw, kono ganndal kam yaltinii sifaa majje.\nWattan nguurndam koode mawɗe cowtooɗe Naange laabi 8 walla 10 ko wontude ruulde mawnde yaajnde sabu ɗe pettat ɗe cara yoga e geɗe gonɗe majje haa piya ruulde mawnde, ko heddi ko hamondira no aaludere ni to ɓernde hoodere to, haa famɗita tolnoo e kilometruuji capanɗe goɗɗuɗe seeɗa tawa kadi ina waayi mooɓde heen ko foti no Naange.\nTekkeendi Naange ko 1 397 684 km so hamaama haa wonti kiloometruuji capanɗe seeɗa, ɗuum firti ko cukkiri ɓurtundi wonata ɗoon, ko noon koode korŋooje mbay sukkude e rentude, so ko foti no wekkere suukara ɓamaama heen peesata ko ina abbo e miliyaar ton !\nNdiin cukkiri won'di ko sulɗaane doolnuɗo kadi e dille, ko ɗuum addani nde wiyeede hoodere horŋoore walla woytotoonde, ko bempeƴƴe rajo iwata e mayre caroo e weeyo, kala keɓɓiiɗo ɗeen bempeƴƴe nanat goytaali walla korŋaali mayre juɓɓuɗi jaawɗi maa mbiyaa ko tagoore woɗnde neldata ɗeen dille.\nNgam faamde ko haalatee ko, ala e sago ngannden won'de koode ɗe cooynotoɗen ɗee kala ko Naangeeji so wonaa koodon seeɗa (5), koode ɗe kala ko jirlotooɗe e koye majje (yiyloo-banngoo), so hoodere heɓii kaaɗtude nguurndam mum, ko nde duppatnoo nde jalba ko ustiima, jirlagol mayre e hoore mayre ɓeydoto, won ɗo jirlagol ngol tolnotoo e doole woodat ko ɗakkitii e mayre saroo e weeyo e mbaydi ruulde moolanaande, ko heddi ko hamondira haa sukka no mbiyrumi dow nih, kedde kamondirɗe yoga majje ko geɗel biyetengel Notroŋ, sukka hamondira haa laatoo hoodere Notroŋ walla horŋoore.\nSewnde: Blog Hammadi-Jah","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/2019\/08\/hoodere-horoore-pulsar.html","date":"2019-12-14T00:46:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540569332.20\/warc\/CC-MAIN-20191213230200-20191214014200-00040.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8800674677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8800674676895142, \"fuf_Latn_score\": 0.08560614287853241, \"fuh_Latn_score\": 0.02103494107723236, \"ffm_Latn_score\": 0.011153178289532661}","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.878,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAlhaali ƴettugol asiransi wonande remooɓe e aynooɓe\nSenegaal, fuwaar ne'ooɓe e remooɓe e moƴƴinooɓe \"FIARA\" e nder Dakar\nKo holno remooɓe Afrik jaɓɓori ndee ŋakkere langere (ñolu) e nder Aduna on? Alhajji Muusa Para Jallo no jaaboo ngal lamndal\nSenegaal, ngeseele dowri hawtaaɗe ɗe faandaare mum woni wallugol sukaaɓe heɓa ka wuura\nAlhaali wuurnitugol leyɗe remeteeɗe tawa no teddini taariindi\nKo holno ñolu leydi (angere) woni e naatirde Afrik e ko holno ngu wonaa e huutoreede?\nHolko woni ngartam walla battane ɗii geeƴi waylaaɗi \"OGM\" e faransiire, e ngurdam neɗɗo ? [fillitaaɗo]\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Amed Tijjaan JOOP, jooma \" WELTE AGROBUSINESS\"\nNafa huutorgol ndema wengaaka e nder leyɗe Afrik.\nOorngal pesugol daabaaji fuɗɗiima e nder falnde Kulikoro, Mali [Jantoore]\nMoritani: ndema ka huutortaa langereeji no golleede ka worgo leydi ndin\nMoritani: ujune ɓiɓɓe leydi no dilla e baŋŋe ndema teddinka taariindi \" Agroo-ekoloji\"\nHolko woni bone walla caɗeele \"pestisiid\" demal e nder Afrik?\nDemal ngal naftortaako langere, huutortoowal ñolu [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nDarnde rewɓe e fannu demal [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nÑallal adunayankowal hertinanaangal foññe (27 7ɓuru 2021)\nGine-Bisaawo: Koronaawiriis battinii e demal yalage\nDemal \"fraises\" nder leyɗeele Afrik\nMuusa BALDE, jaagorɗo Senegal halfinaaɗo demal\nAlhaali waylugol yalage e nder duugal Afrik\nDarnde rewɓe e fannu demal\nWuurnitugol ndema e ngeygu hottolo e nder Afrik\nMammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nDemal e nder Senegaal, Jantoore Fadima SI\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/pinal-1\/","date":"2022-12-02T00:24:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00851.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5648764372,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5648764371871948, \"fuf_Latn_score\": 0.41944217681884766}","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yebre hakkilanta shaanu pijirle doggudu nder Lesdi Naajeeriya (AFN), wi subtan fijoobe fijirde nden tippungel do dum tammi wadeeki haa fattude yaba nder Gasol Lagos.\nKastaabe fijoobe fijirde nden do tuume mooban haa Jihawol Lagos 28 yaaki 29 lewru April do ngam fijirde doggudu.\nNder jawaabu Seketeriijo yebre nden AFN, Prince Adisa Adeniyi Beyioku, wi fijirde nden nde tammi wadeeki do musamman ngam subta kastaabe sanne ngan be dogga duggudu dum tammi wadeeki jee kawte Lesde Afrika fuu nder Lewru June 8 yaa 12 maaru.\nBeyioku wi fijoobe fijirde doggudu nder Jihaaji Naajeeriya fu mooba haa Lagos dooko nyannde Alarba.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/25\/afn-fuddan-fijirde-duggudu-haa-lagos\/","date":"2022-10-01T10:51:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00077.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997465014,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997465014457703}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.071,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Balɗe 5 caggal nde o liɓi laamu Ali Bonngo ñannde 30 lewru 8ɓuru, Jeneral Plaie, Oligi Ngema ardiiɗo Ngoomu laamu faddewu e artigol tugaale laamu (CTRI) woondii hannde e dow sarɗiwol laamu hakkundewu hannde ñannnde 4 nduu lewru ka laamorde leydi ndii. Jooma dooleejo leydi ndii fodii wonnde o jonnitan laamu ngun siwilɓe ɓe e kadi o reenan keɓe demokarasi ɗen.\nPréliminaire link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gabon-jeneral-oligi-ngema-wa%C9%97ii-woondoore-ko-faati-e-ardungal-laamu-faddewu\/","date":"2023-09-26T08:25:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510179.22\/warc\/CC-MAIN-20230926075508-20230926105508-00786.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8729391694,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8729391694068909, \"fuf_Latn_score\": 0.11253559589385986, \"ffm_Latn_score\": 0.013896122574806213}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.835,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wilde ko Innde renndinndeWilde ina waawi ɓaggeede e fannu Kuwtorɗe.\nTeelal Wilde ko Wilde, keewal mum ko Bile.\nKuwtorgal jaggirteengal colli. Pillipeeje cañetee e beɗel, leeɓi ɗi borsi mumen ngudditii ndarnee heen. Mbeɗu ngu ubbee, borsi ɗii ndaroo, gabbe gawri caree e dow lbeɗu ngu. No colli cikortoo nii, ndoŋka teskaade borsi ɗii haa nde wooturu arti e daande sonndu fof, fuɗɗoo fitaade, keddiiɗi ɗii ndiwa. Ngel colel rullinaama.Ɓeydou firo woɗngo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/206","date":"2022-07-05T23:59:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104655865.86\/warc\/CC-MAIN-20220705235755-20220706025755-00378.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7128243446,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7128243446350098, \"ffm_Latn_score\": 0.20794516801834106, \"fuh_Latn_score\": 0.037585560232400894, \"fuf_Latn_score\": 0.03532762452960014}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.664,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\n- Ho to Seyyeen Gabade heedi ?\nSeyyeen Gababe woni ko e diiwaan Gorgol, 17 kiloomeeteer fuɗnaange Kayhayɗi. Fuɗnaange maggo ko Seyyeen wuro Moolo, to hirnaange ko jeejegol, to hirnaange worgo ko wajjo Boosoya e wajjo Ɓokke, to rewo cooyno-ɗaa haayre Seyyeen, to worgo kadi ko jeejegol, peccitaa kolongal,","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=popular","date":"2017-01-24T19:12:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00143-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5308688283,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5308688282966614, \"fuf_Latn_score\": 0.3420235216617584, \"fuh_Latn_score\": 0.06770236790180206, \"fue_Latn_score\": 0.01977267675101757, \"fuq_Latn_score\": 0.011321427300572395, \"wol_Latn_score\": 0.01046693418174982}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nNjuɓɓudi yontere Ko Mbiiɗon? No jaɓɓi Safi Ñang ñeñoowo sosuɗo fedde \"Ndoket\"\nKamerun, sukaaɓe gaynuɓe jannde ɓe alaa golle sabu anngal mbawka golle\nKamerun, alhaali ɓee curbaaɓe ƴettooɓe deedi e wakati jannde maɓɓe?\nPinal: Moritani, janngo moorɗi finaa-tawaaji no seɓitii sanne\nUmar Kante hertorɗo Informatik laatinoowo Applikasiyonji, jeyaaɗo e kawtal \"Parkuur\"\nKo Mohamed Lamiin JALLO yiiloowo \"Group Kalaan International\" woni jaɓɓaaɗo Ko Mbiiɗon?\nRenndo: battane mawningol ñalaande maandiraare jibinande (aniwerseer)\nKoɗo RFI Fulfulde hannde ko Issa Ciroma Bakari, jaagorɗo Kamerun halfinaaɗo golle e elto sukaaɓe e jannde mecce\nBenen: Doroogu no wonu sabu sukaaɓe ɗuuɗuɓe woppa jannde maɓɓe sabu simmagol\nJonnde 28ɓere Afrik-Faransi hikka ko sukaaɓe Afrik noddaa e mayre\nAlhaali ɓaɗɗateeri janngooɓe e nder duɗe Afrik\nKo honɗum wonata janngo ndee yirde sukaaɓe dawrooɓe Koddiwaar?\nÑalaande aduyankoore hertinanaade hakkeeji sukaaɓe\nHaɓogol golle sukaaɓe\nalhaali ɓee sukaaɓe torotooɓe e dow laami\nElto sukaaɓe e luumooji golle\nDinngiral Bamako 21ɓal no jokkitii taggitugol lelnoondi mum\nAlhaali leyɗe sahel: yimɓe no ɓeydaade, kisal no uytaade\nRewɓe jaaydeyankooɓe toñaaɓe, hulbinaaɓe walla cukkaaɓe e dow mejaaji renndo sabu golleeji maɓɓe\nSenegaal: Makki Sall fodii miliyaaruuji 400 fii golle sukaaɓe\nGine-Bissaawo: Pehe ngam wallitaade jannde fayɓe (sukaaɓe)\nƁuttiɗam walla fayugol haa ɓurta\nMammadu Malaaɗo JALLO hooreejo dental jokkondiral sukaaɓe ngam ɓaamtaare\nÑaameteeji walla nguureeji jannganaakuuɓe e nder duɗe Afrik goɗɗe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/cukaaku\/","date":"2022-11-30T08:34:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710733.87\/warc\/CC-MAIN-20221130060525-20221130090525-00372.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7118896246,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7118896245956421, \"fuf_Latn_score\": 0.21222275495529175, \"ffm_Latn_score\": 0.05162965506315231, \"fuh_Latn_score\": 0.017728254199028015}","num_words":246,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.641,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental leyɗe hirnaange Afrik CEDEAO ɓamtii yagginanɗe ɗe nde fawunoo e hoore, Niijeer. Gila e udditugol keeri leydi ndin haa e gollidal e baŋŋe faggudu. Ɗee yannginanɗe ittaama. Ko saabii yo hooreeɓe leyɗe Afrik ɓamtu ɗe , ko newinngol guurɗam jamaa Niijeer e nder lewru korka. Haa hannde alaa ko konu Ñaamey haali caggal ittegol ɗee pawe yagginirɗe. E bi'ol Mammadu Albeer SIH hertorɗo dawro, hooreeɓe CEDEAO faamii wonnde ɗee yagginanɗe ko ɓiɓɓe Niijeer tan lorri. O hollii ngam heɓtugol darnde maggal, dental CEDEAO hino haani ɓeydude cemmbe mum e baŋŋe diplomaasi, wonndude e heblugol konu leyɗe ɗee. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.\nMammadu Albeer SI, ganndo hertorɗo dawro © RFI FULFULDE","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-hon%C9%97um-woni-sabu-ittugol-%C9%97ee-yagginan%C9%97e-pawanoo%C9%97e-e-dow-niijeer-mammadu-albeer-sih-no-okka-yiaango-makko\/","date":"2024-04-15T18:46:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817014.15\/warc\/CC-MAIN-20240415174104-20240415204104-00856.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8177787066,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8177787065505981, \"fuf_Latn_score\": 0.1308278888463974, \"ffm_Latn_score\": 0.03584996983408928, \"fuh_Latn_score\": 0.014680758118629456}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E darorɗe lewru feebariyee 2014, wiyaama wonde « fulɓe jogitiiɓe mbarii ko ina tolnoo e 30 tuwaareg to nokku ine wiyee Tamkutaat, 80 kiloomeeteer rewo Gaawo, ngam yoftaade dahngo pullo gooto». Geɗe bayɗe nii ina gasa tawa ko ɓooyɗe waɗde e diiwaan hee. Kono nde tawnoo Mali woni tawo ko e jiiɓru, kala ko kewi toon yaawataa faameede ko woni.\nCumu kaawniingu, ngu iwdi kumpundi, ena owni beelol Wuro Juude Jaabi e nder falnde Podoor, diiwaan See Liiw (Saint Louis) to bannge rewo leydi Senegaal, tuggude e ñalnde altine 3 colte 2014. Jaayya oo fuɗɗii ko ñalawma altine. Ñalnde heen ko galleeji joy (galleeji 5) cumi. Nde galle gadiiɗo oo huɓɓi, yimɓe cikkatnoo woni sabaabu mum ko ŋakkere teylaare to bannge wonooɓe e kaatane ndefu walla urooɓe cuuɗi mum en.\nKo ñalnde alkamiisa 30 saawiyee persidaa Muritani, hono Muhammed wul Abdel Asiis, toɗɗaa yo ardo Dental Afrik wonande lebbi 12 (hitaande) garooji ɗii. Nguuɗoo ngardiigu noon, ko cabbi gorle, sibu hitaande kala ko hooreejo leydi goɗɗo jooɗotoo e joɗnde ndee. Toɗɗogol Asiis ngol noon, waɗii haala, nde tawnoo ko kanko waɗnoo kuudetaa gadano caggal nde Dental Afrik ƴetti hawraannde yowitiinde e \"demokaraasi e woote.\"\nNelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum o (MJKM) ko e ɓesngu Bani Haasim o jeyaa. o jibinaa ko ñalnde altine jeenay lewru Rabiyu-El – ina hawra e wolde ñiibi, ina hawri kadi ñalnde noogaas e go'o walla noogaas e ɗiɗi lewru abriil hitaande 571 e jibineede Annabi Isaa mo juulɗeele e kisal ngoni e mum. Hono no ganndo mawɗo gooto ina wiyee Mohammed Sleymaani Mansuur Fawri hiisorii ɗum, oon ko Misiranaajo goɗɗo kadi ina wiyee Mahmuudu Baasaa.\nIlam Nuwaasoot ina foti jeertaneede : Waɗi ngoo jeertinaango ko Ibraahiima Caw, gardiiɗo Tuugnorgal Sato Fedde Ngenndiije (PNUE : Programme des Nations Unies pour l'environnement) ñalnde alkamiisa 23\/01\/2014. O hollitii wonde « nokkuuji keewɗi e wuro Nuwaasoot ngoo ɓuri geec lesɗude, tawi kadi tulde ceenal paddorɗe geec ɗee tiiɗaani no feewi » yanti heen « gargol Aftuut Saheli ɓeydii diƴƴe fotde laabi tati\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.\nLeydi Farayse ina jeyaa e leyɗe hirnaange bammbunooɗe laamyel caɗtarel apartaayd. Ko e laamu Miteraa tan darnde leydi ndii fuɗɗii waylaade, ANC fuɗɗii rokkeede faayiida so mawɓe mum ngarii Pari. Mbele ko ɗum haɗi Valéry Giscard d'Estaing noddeede e wirwirnde Manndelaa ? Giscard d'Estaing wonnoo hooreejo leydi Farayse e daawal 27 mee 1974 – 21 mee 1981. Ina gasa tawa ko ɗuum, sibu, nde ardii Farayse ndee, Farayse wondunoo, wallittunoo ko dummbunooɓe Manndelaa ɓee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-15","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2014-04-18T00:13:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-15\/segments\/1397609532374.24\/warc\/CC-MAIN-20140416005212-00530-ip-10-147-4-33.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6381796598,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6381796598434448, \"fuf_Latn_score\": 0.2483546882867813, \"fuh_Latn_score\": 0.06001148372888565, \"ffm_Latn_score\": 0.046473026275634766}","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.575,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Adetola Akinola ko jaajotooɗo ummatoore Naajeeriya, lisde mawɗo jaajotooɓe Glitz Group of companies e hooreejo too dowgu 2019 Junior Chamber International Naajeeriya.\nLaamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nAdetola, ko fuɗɗam diga Diiwal Ondo amma jibinaa e Lagos bana arande nder ɓiɓɓe njowo. O heɓii jaŋde digiriiwol nder jaŋde Ekiti State University, o heɓii jaɓde jaŋde jaŋnde jaŋde nder Lincoln University, California o yahdi jaŋde Harvard, Cambridge ngam jaŋde ɓamtaare ardiiɓe. Amerik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Adetola_Juyitan","date":"2024-04-23T14:59:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296818711.23\/warc\/CC-MAIN-20240423130552-20240423160552-00758.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9601413608,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9601413607597351, \"fub_Latn_score\": 0.03365204483270645}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.93,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nFMI: ɓamtal ngalu aduna oo hewtay 6% e nder ndee hittaande 2021, kono anngal potal no woodi hakkunde leyɗe ɗee\nFaransi: Jawle wujjaaɗe ɓe ardiiɓe Afrik naɓi maroyi toon jonnitete leyɗe ɗen\nTaaliban ɗaɓii waɗtitugol ujune 7 sokaaɓe maɓɓe coggu lebbi tati darnugol hare\nImiira Aarab Ini udditii ammbasaad mum Israyel\nFaransi: Welo-welo juldeere 14 \/ 7ɓuru to ballaŋal Eliisee, Paris\nMoy Hooreejo Hayti waraaɗo oo?\nNanondiral no ñamaande nde Konngo joganii Sii ɗuytora\nIran: Ibrahiim Rayssi jeyaaɗo e fedde reenooɓe finaa-tawaa suɓaama hooreejo leydi\nKo honɗum jonnde Bayden e Putiin rimi hanki?\nBayden e Putiin: yiidii hannde Suwiis\nKariim Khaan, porkileerjo keso ÑBH (CPI) foɗɗike golle mum hannde\nSuudu sarɗinkooɓe ɓen okkii hoolaare mum guwernman keso Israyel\nONU: Antoniyo Guterres newnanaama happu ɗiɗaɓu, gila 2022 haa 2026\nDiftagol Oliwiye Dibuwa, mottondiral ballal waɗii Paris e Bamako\nKo honɗum malinaaɓe haani habborde mofte haku-leyɗeeje e dow oo alhaali hanndeejo\nFalestiin: 42 maayii Gaza\nHare hakkkunde Israyel e Palestiin, Makki SAAL na torii diisondiral.\nWarngooji hakkunde Israyelnaaɓe ePalestinnaaɓe haa hannde ana ɗii njoki.\nKoɗo men hannde ko profeser Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Cheikh Anta JOOP\nÑalaande adunayankoore mawningol ndimaagu jaaynirɗi\nBeshir Ben Yahmed sosuɗo walla sincuɗo jaaynde \"Jeune Afrik\" maayi hannde Paris\nKo woni sabu neɗɗo na wayla ngurii mum ? Holko ɗum battinta e cellal ?\nTawu so tirayeer (tilaayero'en) en no jonniteede hakkeeji maɓɓe ?\nHooreejo leydi Ruusiya Wladimir Putiin ƴetii kongol hanki\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/winndere\/","date":"2021-08-04T23:45:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046155188.79\/warc\/CC-MAIN-20210804205700-20210804235700-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6843706965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6843706965446472, \"fuf_Latn_score\": 0.24539944529533386, \"ffm_Latn_score\": 0.06471440196037292}","num_words":253,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.602,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Afganistan: saliiɓe laamu Taaliban'en wonɓe Panshir no dartaade\nSaakitaama ñannde :\nE oo ɗoo saha to Panchir nder Afghanistan, woldeeji ina njokki hakkunde Taaliban'en e haɓeteeɓe wonɓe e nokku, saliiɓe fawegol junngo diiwal maɓɓe ngal. Taliban'en eriima yo kareeli ɗii dartine, jeewte mbaɗee, ɓe wi'i ko ɗum woni nafoore ɓiɓɓe leydi ndii.\nBalɗe ɗiɗe caggal yaltugol Ameriknaaɓe yalti Afganistan, taliban'en eriima e alarbaare ndee haɓiyankooɓe wonɓe e diiwal Panshir, gootal e nokkuuje lumndiiɓe laamu maɓɓe, nde ɗaccata kareeli, ngam haɗde wolde jogorɗe heewde ƴiiƴam. Ɗuum ko caggal nde yimɓe ɗuuɗuɓe mbaraa ton ɗee balɗe. E nder konngol ngol ɓe caakiti, kamɓe taaliban'en e kontal maɓɓe twitter faade e ɓesngu pinoongu ton e nokkere Panshir ndee, Amir Khan Muttaki, gooto e mawɓe maɓɓe ina wi'ii wonde, kala fehre ɓe mbaɗii, kala jeewte e haala mbelka ɓe etiima ngam ardiiɓe Panshir ɓe ina njaɓa poolgu maɓɓe, kono ɓen njaɓaani. O ɓeydi wiide wonnde, ko yo besgu nguu haaldu e ardiiɓe mum, hare wona ko moƴƴani e hay gooto e maɓɓe. Siftinde non, Panshir ko nokku woɗɗitorde Kabuul laamoorgo ngoo kilooji 80 senngo rewo. Ardi ton ko bi'eteeɗo Ahmad Mass'uud, ɓiɗɗo e kommandan Ahmed Shah Mass'uud mo Alkayda warnoo e hitannde 2001. Ko ton e Panshir kadi moolii Amrullah Saleh, gonnooɗo cukko horeejo leydi ndii Ashraf Ghani. Hollitaama talaata hanki, ko jasaani 35 e taliban'en mbaraama, 65 e maɓɓe ngañaama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20210902-afganistan-salii%C9%93e-laamu-taaliban-en-won%C9%93e-panshir-no-dartaade","date":"2022-11-27T12:26:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710237.57\/warc\/CC-MAIN-20221127105736-20221127135736-00019.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7623072863,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7623072862625122, \"fuf_Latn_score\": 0.17991483211517334, \"ffm_Latn_score\": 0.04368545114994049, \"fuh_Latn_score\": 0.012957452796399593}","num_words":222,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN wanngini soynde nanki beldum mabbe dow ko laarani jabrude ko Ardiibe Lesdi Afghanistan hoosi dow haduki bibbe rewbe jannguki janngirde mawde nden tefri umtuki janngirde wala wonnuki wakkati.\nUN wi, \"hokki bawde mallabo umroore do ko laarani janngirde bibbe Lesdi Afghanistan fu hawtaade bee Rewbe.\"\nNder Asaweere yawtunde on Talibanko 'en anndini wiiki dow be omti janngirde amma jee rewbe kam omtaaka seeto be larti no shariya Islam sappi.\nLesdi America wadi giidal bee talibanko'en bee jawdum haa galluure Doha ngam hurga gannudi din enanta ko laarani kilantaaji eriskuuji ngam jabrude ko be hoosi.\nBe tefri Deborah Lyons, mo luutanta Lesdi Afghanistan haa U.N. yawna waduki giidal be hukuumaaji Lesdi Afghanistan nga wadda rahootowol kimminiingal dow haalakan.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/28\/un-tefri-afghanistan-omta-janngirde-rewbe\/","date":"2022-12-06T04:05:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00461.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997908473,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997908473014832}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Senegaal, Toowa Geɗal Makky Sal, Hooreejo Dowrowo Konuji ngendi ɗi, ardiima ñalnde 4 Seeɗto 2023, ñaaƴo konuji e siwil en ngam mawninde maanditaare 63ɓre jeytaare Senegaal ndimaagu mum dawrugol. Hono no aada yahri, njeeɓeegu ñaaƴo nguu waɗi koto kallu General de Gaulle he nder laamorgo ngo, Ndakaaru. Ene tawtoraa ɗum, terɗe laamu ngu, militeereeɓe e siwil en, diplomat en jooɗaniiɓe leyɗeele mum en he nder Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/06\/natal-maanditaare-senegaal-63\/","date":"2023-06-08T01:32:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00166.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5577352047,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5577352046966553, \"fuh_Latn_score\": 0.4022250473499298, \"fub_Latn_score\": 0.01660984382033348, \"fuf_Latn_score\": 0.011232145130634308}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.662,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 24\/11 Kabaaru jam gon'daaɗo ! Ceerno Aadama Gay ruttiima e joom mum. Ɗum waɗi ko e subaka talaata to safrorde Principal, caggal rafi balɗe. Kaŋko Ceerno Aadama Gay, neɗɗo Alla, o yiyi aduna ko e hitaande 1916 to Ñaŋnga Edi; o jaŋngii e heewɓe haa o laatii jaalal e diine Lislaam kañum e laawol Tijjaaniyaa.\nSaɗaani Allah, haawaani bajjo! Gooto ganndo joom diine kadi wayniima! Ceerno Aadama Gay mo Ñaŋnga Edi ruttiima e joom um caggal nafi makko haa o nawaa to Principal, Ndakaaru e ɗee balɗe. O wirnoytee ko to wuro makko hono Ñaŋnga Edi.\nCeerno Aadama noon jibini mo ko Ceerno Usmaan Maalik Gay e Sokna Baaba Joŋ. O adorii jaŋde ko to baaba makko, hade oon halfin'de mo Ceerno Baaba Gay Ñas (tawii o mo yahra e duuɓi sappo e ɗiɗi); O rewni heen Ceerno Bookar Jeey haa o reeni deftere Al Kuraan nde. O jaŋngii noon e duɗe keewɗe haa teeŋti e to Seedo Abaas (e Ceerno Umaar), to Kasga ( e Ceerno Raasin), to Golleere laaw, Wuro Soogi, Kanel, ekn ; kadi o yehii haa to Tammbaa Kunnda to Ceerno Idiriisa Cimmbo dokkuɗo mo laawol Tijjaani.\nHade makko yahde Tammba Kunnda, o yehiino haa leydi Gambi yiiloyaade ganndal. Ko e oon dumunna Ceerno Makko Idiriisa Cimmbo waɗti mo e juuɗe Mammadu Lamiin Jah to Jeemu e nder leydi Mali. E oo sahaa o lollirii ganndal diine, kono haɗaani mo jokkude jaŋde haa to galle Sayku Umaar Taal e duɗe Mopti e ummbuktu ngam hebbitoraade jaŋde.\nHannde ko kaŋko wonnoo Ceerno men mawɗo to baŋnge Fuuta, Ceerno jiɗaaɗo, genɗaaɗo, korsinaaɗo. Mawɗo e nder diine Lislaam e nder Senegal e Afrik baŋnge worgo.\nYoo Geno yurmo mo, yaafoo mo. En nduwanii ma banndiraaɓe kala. Bandiraaɓe makko kaalaani tawo hol ndeen e nawtetee e nde o wirnetee, kono ko toon e Ñaŋnga Edi kam.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=898:sunaare-mawnden-ceerno-aadama-gay-to-nanga-edi-ruttiima&catid=36:renndo-a-diine&Itemid=102","date":"2013-05-18T12:32:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382396\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00037-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5700898767,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5700898766517639, \"fuh_Latn_score\": 0.2434953898191452, \"fuf_Latn_score\": 0.1200031116604805, \"fub_Latn_score\": 0.031999729573726654, \"fuq_Latn_score\": 0.01630285568535328, \"ffm_Latn_score\": 0.01267731748521328}","num_words":348,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.644,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawtal hakkilanta shaanu janngirde Univastiiji nga ASUU, lorti besdi nyalde tikkere mabbe jee Lewru Gootel ngam ngomnati taskita humtina be haajeeji mabbe.\nTikkire nden fudditette iga njamndi 12.01a.m. nyannde Altine , 1st August, 2022.\nHooreejo kawtal ngal ASUU, Prof. Emmanuel Osodeke on suuditi haalakan bawti giidal mabbe dow ko laarani lortuki janngirde nden ko hewtani Lebbi 5 be do tikki.\nHooreejo on wi neebi iga 2009 kabbidal narral 'e alkawal do wade hakkunde ngomnati kawtal Lesdi FGN enanta be be ASSU do wade amma haa jotta narral wadaaka ngam alkawalji mabbe hebbitinaaka.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/01\/assubesdi-nyalde-tikkere-mabbe\/","date":"2022-10-01T12:13:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00090.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996395111,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996395111083984}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo mo hakkilanta shaanu kubbirlle yiite Lamtarkiye, Engr. Sale Mamman wi besduki sembe kubbirle yiite lamtarkiye ko hewtanta 3050 megawatsji haa mambila nder jihawol Taraba wayla walaadu fuuna Lesdi Naajeeriya woodi bote sanne ngam nafan ha ngurdam ummaatoore Jihakan enanta Lesdi ndin ndi fuu maari.\nMinistaajo on suuditi haala banaka'a wakkati ngomnaajo Jihawol Taraba Darius Ishaku waddani mo ngilla haa offisru maako dow ko laarani kuude den enanta luutanki ummaatoore Jihakan.\nMamman ngomnati kawtal Lesdi do taski hawta kopi bee nanta ngamnati Jihakan ngom yiiki kuude en timminaama nder wakkati.\nDarius Ishaku wi daran darnde ngam yiiki kuude den timminaama.\nO wi \"mi wari do ngam mi meta dudka ko waddata ragare timmitinki kuude den bee jawdum. Ardiido Buhari do darani kuude den ko sakkina ko hewtani duubi 20 caaliidi, min wadan fodde bawde amin ngam min hewtina yidannde amin enanta walluki ministaajo on hewtana yidannde muudum.,\" Darius wi\nNgomnaajo on yaadi bee doftiibe mo bana wakiiliijo majaliisaajo ndotti'en mo luutanta Jiha Taraba waylaari, Senator Shuaibu Isa Lau.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/10\/31\/minister-jabrude-kandude-hoosaama-ko-timmitinte-kuude-yiite-lamtarki-ha-taraba\/","date":"2019-12-15T18:00:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541309137.92\/warc\/CC-MAIN-20191215173718-20191215201718-00096.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9943915009,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9943915009498596}","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.054,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Goha e jooma-jawdiiɓe waɗii kawral jaaynirɗi Dakar, hiɓe torii wota CNRD yaggine yo ɓe wallite\nSaakitaama ñannde :\nDental yimɓe jooma-jawdiiɓe ginenaaɓe no torii mofte winndere wota yaggin ardiiɓe Gine. Hiɓe torii yo Gine ɗowte fii no laamu ƴanngal ngun timmira e hoore jam e neweende. Ɓe waɗii jonnde kawral jaaynirɗi to suudu jaaynde Babakar Tuure, Dakar, Senegaal. Heɗoɗen Sherif Mohammed Abdallah Haydara hooreejo GOHA e faandu haala Fadima SI, nultondiraaɗo RFI Fulfulde Dakar.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211001-goha-e-jooma-jawdii%C9%93e-wa%C9%97ii-kawral-jaaynir%C9%97i-dakar-hi%C9%93e-torii-wota-cnrd-yaggine-yo-%C9%93e-wallite","date":"2022-11-27T12:03:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710237.57\/warc\/CC-MAIN-20221127105736-20221127135736-00026.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7347685099,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7347685098648071, \"fuf_Latn_score\": 0.2395409792661667, \"fuq_Latn_score\": 0.016578763723373413}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e alkamisa, ñannde 17 lewru 8ɓuru 2023, ka taskaram On Tottaama, en kaali ko faati e alhaali yaltugol Minusma to Mali e ko ɗum waawi batinnde e aadodal noddirteengal « aval d'alger » e ɗemngal faransiire siifaangal e hitaande 2015 hakkunde laamu Mali e palette kuliyankooɓe. Minusma fuɗɗiima woppitde yoga e nokkuuje, wano dakorɗe\/ ñii��irɗe maɓɓe e nde Beer, to rewo leydi ndii. Caggal ɗum jaggondire teskaama hakkunde konu Mali e fedde CMA wano Azawad e GNIM.\nDépart link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-hol%C9%97um-yaltugol-konu-minusma-fof-e-nder-mali-wawi-battinnde-e-aado%C9%97e-alger-accords-dalger-siifaa%C9%97e-e-hitaande-2015\/","date":"2023-12-08T16:56:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00265.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8679879904,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8679879903793335, \"ffm_Latn_score\": 0.08870474249124527, \"fuf_Latn_score\": 0.03851510211825371}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.173,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 14\/12 Ko Saarel wiynoo ko Ceerno Boobo Ngenndi, ndeke ko goonga sabu ceerno faaydii gali e jabe kurus mum. Ko mbiyɗaa ko?\nEey yoo! Kala gonnooɗo almuudu Ceerno Boobo Ngenndi e nder lowre mbiimi.com, kala jubbatnooɗo heen ganndal diine, yoo nanngu e alla sabu duɗal ɓaaraama, kuɗi kelaama, alluwe peecaama, kaayitaaji ngoorndaama, sabu kalwa ceerno jaabaama.\nE nder balɗe ɓennuɗe, ceerno wonnoo ko e kalwa ñaagaade rawhaanuuji en buuɗi kaalis e neema diine, kono maa a taw o fuuji o ñaagii enndu alla e jaangol Colorado heewde. Gila ndeen noon, ceerno ko ko takkii sabu o dañii kume ɗiɗi: heen gootal e facebook, ngala to New York, saare sukuñaaɓe.\nDuwaaw jaabaama! Ceerno Boobo Ngenndi dañii kume ɗiɗi e nder ñalawma gooto: ɗimmel e tataɓel. Diine haɗaani, baawɗe ina ndokki kono feere mum boni tan ko almudɓe diine e mbiimi.com sabu gila ndeen Ceerno ko ko ɗuurnii almudɓe. Jooni ko cuuraay, muccaat, fendere, mendere kañum e gali! Ko raɓɓiɗi e haala koo tan, Boobo Ngenndi dañii mboomoñ wolla mbooboñ alla kesoñ: alaa ko jaraani e harlondireede njuukoñ e mettondireede noppi. Hol biynooɗo ɗum alaa e diine?\nYoo bone Aram Njaay e Binta Facebook waram! Ceerno ɓaarii duɗal mum sabu elimaan keso e naa-ibu mum naatii galle. Aram Njaay, ɗiɗaɓel ngel, waawri ceerno ko kala baŋnge; sabu hanki ceerno fin'di ko e ɓotaandu muusooru, heccitaawel Ceerno wegi e mbalndi mum haa denkii e laptop mum (capaato wii wakalaas). Hecci-hanki, ceerno faaydu galol Aram e kurus e juulal mum subaka, so wonaano ŋelde hoɗɗiiɓe tawatno ko wirdu haaɗii ɗoon.\nNde tawnoo Aram Njaay woni ko New York, ceerno ko ko ɗiggini laawol immoraade dowla makko fayde toon haa poliseeji ɗii jooni ina keɓtina werlaa ceerno. \"Allez ceerno, allez retour coorno\" jooni o wiyetee e bolliiji dowla New York.\nTataɓel ngonngel e facebook ngel, ngeel kam haala mum haalaaka tawo, sabu jooni Ceerno seertataa e ko ɓe mbiyata koo: sms e yeeso walaŋ. Mi annduno so Ceerno tettinii facebook, ko ɗum dañata toon, jaraa boom gilli ɓoli mbelii saka gilli facebook!\nKo woni heen fof, ceerno paamaa Almuudo Ngay e Saarel ina njiɗirmaa sabu alla e nulaaɗo mum. Ko ɗuum saabi haa min nduwiima nde dewle maa ɗiɗi ɗe njakkotoo ko ɓuri yaawde mbela diine ina jokka, yaa barke barme e kurkol; yaa barke saayre ñeele e ɓoodde suuna; yaa barke galol Aram Njaay e fendere Binta Facebook.\nBinndol Almuudo Ngay, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede, gorel ɗaɓɓel toowngel wulaango, lappotaako woppotaako, alaa teew saka ƴiiƴam. Mo mettini binndol am fof yoo meɓɓo newre ñamako, yartoo baagal odesawel (eau de javel).\n*Sabu won'de mo aawase e borijoŋ mo yahataa ko woni haaju mum, Lewlewal Group Networks ina moolanii Ngay alla etee defaaki kesi mum saka kiiɗɗi mum hay seeɗa.Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=625:almuudo-ngay-aram-njaay-e-binta-facebook-kelii-kuii-ndufii-dahaa-ceerno-boobo-ngenndi&catid=44:doge-a-witooji&Itemid=138","date":"2013-05-19T14:44:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368697681504\/warc\/CC-MAIN-20130516094801-00044-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7769703269,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7769703269004822, \"fuh_Latn_score\": 0.11124451458454132, \"ffm_Latn_score\": 0.0570705272257328, \"fuf_Latn_score\": 0.031706392765045166, \"fuq_Latn_score\": 0.016526922583580017}","num_words":494,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.77,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ruttagol to jaɓɓorgo\n\/ Taskaramji\n\/ Originaire Yontere\nHooreejo laamu faddewu nguu jogaaki nawliraaɗo hay gooto mo o pooɗondira e ɗii wooteeji saatiiɗi ñannde 6 lewru 5ɓuru. Lunndiyankoojo on ɓurnooɗo mo teeraade on, Yaaya DILLO waraama e nder wubbande konu waɗunde ka ñiiɓirde fedde dawro makko. Ndaa yi'ande Glez.\nCaad: Jeneral Debi, kandidaajo wooteeji hooreyaaku saatiiɗi ñannde 6 lewru 5ɓuru © RFI FULFULDE\/ Glez","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/caad-jeneral-debi-kandidaajo-wooteeji-hooreyaaku-saatii%C9%97i-nannde-6-lewru-5%C9%93uru\/","date":"2024-04-14T11:02:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296816879.25\/warc\/CC-MAIN-20240414095752-20240414125752-00873.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4863818288,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4863818287849426, \"fuf_Latn_score\": 0.4717433452606201, \"ffm_Latn_score\": 0.03507164493203163}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 01\/06\/12 Banndiraaɓe tedduɓe en nduttitiima he binndanɗe men; koodiyankaagal, caggal dumunna juutɗo, mbo pooftino-ɗen. Kabaaru men hannde noon; ko jol-jole jogorɗe waɗde he asamaan he, ɗo e balɗe garooje; banndiraaɓe am tedduɓe, mbaɗtee hakkilaaji mon no feewi, ñande jeegom (06) lewru korse (juin), tagofeere jaayre ina jogori wirtaade mbuuɗu naange ngu.\nSo ndeen yontii, so yimɓe ndaarii naange nge maa njiy he ndeer mbuuɗu magge ko wayi fattere ɓaleere nih he mbuuɗu naange, ɓe ndonka faamde ko ɗum woni.\nOo kew waɗata ko subaka law ɗo naange nge fuɗata ɗo, kono kala mbo jogaaki lone keeriiɗe ko abbii e oon fannu hoto ndaar naange nge; ina addana hoore mum ngumndam. Foti ndaarde nge tan ko jogiiɗo lone keeriiɗe; wonaa kadi lone fof huutortee ɗuum, ko maa njahon to galle koodiyankooɓe coodon toon ɗeen lone, ɓe ndokka on heen wasiyaaji no ndaarda ton naange nge.\nSo min mbiy on noon galle koodiyankooɓe, koko wiyetee he ɗemngal farayse ko: ( la maison de l'astronomie).Paamen kadi ɗeeɗoo joljole keewaani waɗde,birtagol hoodere jaayre he mbuuɗu naange, waɗata ko he 100 hitaande fof laabi ɗiɗi (02), eɗi ɓallondira eɗi ngoɗɗondra, ngati ɗuum e hitaande 2004 ɗum waɗiino, kono ngol laawol so ɓennii ɗum waɗtoyta ko e hitaande 2117.\nSo en ƴeewii hakkunde ɗeeɗoo daawe, won heen ko ɓallondiri, won heen ko woɗɗondiri. Ina anndaa noon ɗum ɓurata feeñde ko bannge maayo geeƴe paasifik fayi rewo kanada, e huunde e leydi tayti (tahiti), kadi wonɓe ostorali (australie) maa laaɓe ɗum no feewi. ɓurata feewnitaade e laaɓeede fof ko jogiiɗo lonngorɗe dowrowe.\nBinndol Alasan Kaaliidu BAH, koodiyanke Lewlewal Group Networks , www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=933:hoodere-jaayre-ina-wirtoo-naange-nande-060612&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-20T16:33:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699113041\/warc\/CC-MAIN-20130516101153-00047-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4524005651,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4524005651473999, \"fuh_Latn_score\": 0.30642589926719666, \"ffm_Latn_score\": 0.1879412978887558, \"fuf_Latn_score\": 0.04076329991221428, \"fuq_Latn_score\": 0.011996669694781303}","num_words":295,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nƊuuɗi 8 caggal maayde Nelson Mandela, Arshewek Desmond Tutu tawtoyii mo\nKo honɗum maandiɗon e nguurdam Arshewk Desmond Tutu?\nPr. Mammadu Dende JALLO taariikayankeejo no taskoo ngurdam Desmond Tutu\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/arshewek-desmond-tutu\/","date":"2023-06-01T18:28:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648000.54\/warc\/CC-MAIN-20230601175345-20230601205345-00179.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9390957952,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9390957951545715, \"fuf_Latn_score\": 0.02747485414147377, \"ffm_Latn_score\": 0.022616541013121605}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.824,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ciimtol Njillu Fondation Ceerno Wolle Njaay e nder leydi Senegaal 2024.\nLappol Fondation Ceerno Wolle Njaay e gardagol Alh Abuu wayninooma Madiina Gunaas, ñande Aset 17 lewru colte 2024. E yamiroore Khaliifa oo Ceerno Alh Aamadu Tijjaani Bah, e Alh Abdullaahi Wolle Njaay gardiiɗo Fondation Ceerno Wolle Njaay. Ɗum ko ngam yettinde Balle, kam e ƴeewtoyaade golle gonɗe e golleede, e hurmbitde golleeji gasɗi, tawi ko Foorasuuji. Njillu ngu duumiima ko ina tolnoo e balɗe 11 nder leydi Senegaal, diiwanuuji ɗiɗi Tammbaa Kunndaa, e Maatam. Yettaama ko ina tolnoo e 44 wuro, e nder Departamaaji nayi, ɗiin ko Gudiiri, Bakkel, e Kanel, kam e Maatam. tawi fof ko nder Ɓunndu e lowre haa Fuuta.\nNjeñcudi ngool lappol, ina jeyaa heen seerndude gure keewɗe e caɗeele ndiyam, limtinii rokkaaɓe ina e heen Gudiiri Wuro, Ɗahaaratu, Hamdallaahi, Banaaji, e Siñcu Bamammbe, kam e Ganno Balol ekn. Nokkuuji Jillaaɗi Golle Foorasuuji mum en ina heen, Feto Ñebbe, Sunnatu Bakkel, Boñnji, Hammadi Hunaare ekn. Ɗaɓɓuɓe Ballal ina limtini ina heen kam Ɓokki Laji, Hamaraaɓe, Wuro Mbulel, Saare Faddundu ekn. To bannge udditgol Foorasuuji ko 15 Fooraas udditaa, ɗiin tawatee ko e Weendu Booseyaaɓe, Seeno Paalel, Fummihaara Jooɓɓe ɗoon ko tati, Fummihaara Jam weli ɗoonne ko tati, Siñcu Garba gooto, kam e Ndenndoori tati, gasiri ko wuro Soogi udditanaaɓe tati.\nKala nokkuuji jettanooɗi ɓesnguuji ɗii kollii heen weltaare mum en, sabu ngaal ballal baɗiraangal sabu Allah. Hay hilifaaɓe nokkuuji ɗii keedaani heen caggal, gila e diine haa e aada, kala wuro ardiiɓe ɗum e kala banngeeji ina njaɓɓoo. Meeruuji Kominaaji ɗii njaɓɓiima, kadi njaarii Alh Alhdullaahi Wolle Njaay, e ngaal ballal paayodinngal, kadi heewɓe e maɓɓe kuniima,daraade e reende ɗiin Foorasuuji. Alh Abuu Njaay kala ɗo darinoo seeraani e hollirde ngaal ballal ko ngam Allah tan. Kadi o hollitii ɓe mbaɗaani Dawrugol, Senegaal fof weltiima w nguu njillu.\nƊaahaa Muusaa Bah\nYero Gise\nTijjaani Tuure\nUmaar Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/fondation-thiernowollendiaye.com\/2024\/02\/28\/ciimtol-njillu-fondation-ceerno-wolle-njaay-e-nder-leydi-senegaal\/","date":"2024-04-20T17:31:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817670.11\/warc\/CC-MAIN-20240420153103-20240420183103-00576.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.495844841,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49584484100341797, \"fuh_Latn_score\": 0.4675661623477936, \"fuq_Latn_score\": 0.023674501106142998}","num_words":306,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.583,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"nafakaaji ɗi sukaaɓe ɓe keɓata so ɓe tawraama kaayit jibinande?\nNialawma hande o min jewtata ko yowiti e ɗereeji jibinanɗe woni kaayit jibinande. Min jaɓɓoto e ko mbiiɗon Aminata Dem Dieŋ. Kanko koo gooto e ardiiɓe kawtal pelle dilloɓe e lappol kumpito e ko fayi e nafakaaji keɓgol ɗereeji jibinanande. O ari e yewtere de ngam haalande hettiiɓe ko mbiiɓon holi battane waasde jogaade dereeji jibinande? Hol nafakaaji ɗi sukaaɓe bem keɓata so ɓe tawraama ɗereeji jibinande? Ko adii ɗun en njaha haa Mali jokondiren e Abdulay Dikko joodaniiɗo Rfi fulfulde toon. Njoofniren e totude kongol naalankoo Abdel Rahim Jaañ tawaa e kissal cruw.\nSur le même sujet","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"http:\/\/www.rfi.fr\/emission\/20191019-nafakaaji-di-sukaabe-be-kebata-so-be-tawraama-kaayit-jibinande","date":"2019-11-18T07:52:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669454.33\/warc\/CC-MAIN-20191118053441-20191118081441-00319.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9909311533,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9909311532974243}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Faggudu e ɓamtaare Afrik\nFaggudu: Ko honno kuliyankaaku woni faggorde jawle ko ɓe soodira aalaaji kaɓirɗi?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 10:00\nE oo taskaram men hannde kaleeten ko faati e jawle ɗe kuliyankoɓe kuutorta ngam soodugol kaɓirɗe. Holto woni iwdi ndii jawdi ?Ngam jaabaade ɗee naamne, koɗo men on ko Dokteer Abdu BA, hertorɗo ɗo ndennagu e politik, jannginoowo to duɗal mawgal Sheek Anta Joop Dakar. En heɗoto konnguɗi Mohamed Bazoum, hooreejo Niijeer, ɗi yewti e nder Dinngiral Jam e Kisal Afrik waɗugal Senegaal e nduu lewru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/faggudu-e-%C9%93amtaare-afrik\/20211223-faggudu-ko-honno-kuliyankaaku-woni-faggorde-jawle-ko-%C9%93e-soodira-aalaaji-ka%C9%93ir%C9%97i","date":"2023-06-09T15:06:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656737.96\/warc\/CC-MAIN-20230609132648-20230609162648-00384.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9288668036,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9288668036460876, \"fuf_Latn_score\": 0.04728251323103905, \"ffm_Latn_score\": 0.018875030800700188}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.848,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wikipedia:Traduire l'interface\nQuelques choses a traduire:\nfrancais - peul\n- une page au hasard - Ɗerewol fof\n- rechercher - Yiylaade\n- consulter - Ƴeewde\n- boite a outils - Wakannde gollirɗe\n- page liées - Ɗereeji jokkondirɗi\n- pages speciales - Ɗereeji hertiiɗi \/ Ɗereeji keeriiɗi\n- preferences - Cuɓe\n- liste de suivi - Doggol rewindo\n- deconnexion - Ceŋtagol\n- éditer - Waylude\n- Information sur la page - Kabaruuji ngoo hello\n- importer un fichier - faggaade fiilde\n- Contribution - Ballital\n- Contributions - Ballitte\nBetawiki: tammbol ɓurngol moƴƴande ɗemngal maa nder MediaWikiModifier\nDental teddungal. Miɗo winnda on ngam lollinde wiki keeriiɗo biyeteeɗo Betawiki. Kii wiki ina newna nokkiɗingol (l10n) gostorgal MediaWiki. Ina gasa tawa a waylii ɗoo mesasuuji keewɗi ngam huutoraade ɗemngal maa e gostorgal hee, kono so a seŋoriima, e yeru, e Wiktionary ɗemngal Engele, a waawataa huutoraade gostorgal pirangal ngal no ɗoo nii. Kono tan, e nder 1792 mesaas gonɗi e ɓernde Mediawiki ɗii, ko 0 heen firaa. Betawiki kadi ina tammboo pirgol mesasuuji baɗɗi fotde 80 cinndel, wondude e hedde 1675 mesaas.\nIf you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit Betawiki, create an account and request translator priviledges. You can see the current status of localisation of your language on meta and do not forget to get in touch with others that may already be working on your language on Betawiki.\nIf you have any further questions, please let me know on my talk page on Betawiki. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire.\nYou can also find us on the Freenode IRC network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Wikipedia:Traduire_l%27interface","date":"2020-10-23T08:27:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107880878.30\/warc\/CC-MAIN-20201023073305-20201023103305-00693.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7948499322,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7948499321937561, \"pcm_Latn_score\": 0.08277066797018051, \"eng_Latn_score\": 0.02217242680490017, \"wol_Latn_score\": 0.021530911326408386}","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.826,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jonnde G5 Sahel to Njamena laamorgo CAAD\nSaakitaama ñannde :\nHoreeɓe leyɗe 5 Sahel, ɗen woni Moritani, Mali, Burkina Faso, Caad e Niijeer, jooɗoto e mbatu balɗe ɗiɗi to laamorgo Njamena. Tawdete e jonnde nden hooreejo Faransi Emmanuel Macron, kanko e horeejo dental leyɗe Erop. Ko e wisiyoo-konferensi ɓe ɗiiɗo tawtortee sabu ñawu koronawirisi. E ley ngal diisondiral, ɓe yewtan fii janngo konukooɓe Barkaan to sahel. E ko honno konukooɓe ɗee leyɗe 5 sahel ngel goni haɓirde jihandiyankooɓe e nden nokkuure.Ngal kawrital waɗii hitaande caggal mbatu nganoongal to Pau Faransi laatike saababu beydugol teemeɗe jeegom konukooɓe e keerol hakkunde Mali, Niijer, Burkina Faso to sahel .E bi'ol Jean Yves Le Drian jaagorɗo halfinaaɗo huuwondiral Faransi leyɗe janane, nguu mbatu wonan beydugol gollidingol ɓamtaare hakkunde Faransi e ɗee leyɗe .Miccintinde, duuɓi jeetati hikka fedde konukooɓe Faransi Barkhaan ina tawee e sahel ngam haɓugol fantiyankooɓe walla sembenkooɓe.E ley majjum hooreeɓe konu Faransi hollitii wonnde ɓe pamɗinii semmbe yimɓe fedde diiwal lislaamuyanko, ɓe mbarii horeeɓe AQmi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210216-jonnde-g5-sahel-to-njamena-laamorgo-caad","date":"2022-05-19T10:14:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662526009.35\/warc\/CC-MAIN-20220519074217-20220519104217-00084.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9066405296,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9066405296325684, \"fuf_Latn_score\": 0.05785663053393364, \"ffm_Latn_score\": 0.023453721776604652, \"fuh_Latn_score\": 0.010938619263470173}","num_words":160,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.877,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila nde suɓngooji suɓaade meeriiji e sarɗiyankooɓe Muritani njawti, lanndaaji luulndo ɗiɗi hono RFD e UFP keɓaani hay sarɗiyanke gooto. Hooreeɓe lanndaaji ɗii ceeraani e soccoraade yuɓɓinde kaaldigal. Ko gila ndeen teskaa lanndaaji ɗiɗi ɗii Rfd e gardagol Hammed Daddaa e Ufp e gardagol Dr Mohamed Wul Mawluud, ceeraani yiyondirde joo e joo fof hooreejo Mohamed Seek Ghazwaani walla hooreejo lannda laamu nguu INSAF.\nƊuum woppaani haa lannda INSAF neli sete mum timmuɗo ngam jooɗdaade e luulndo ngoo Ufp e Rfd. Ɗeen teppe duufe fof, ko ngam wooda ɗo ɓe njowondiri e nanondiral dawriyankeewal. Kono ɓuri waawde soccireede wonde faandaare ndee ko ngam moccude tooke henndu dawrugol, tuugnaade e bayyinaango saaktaango ñande aljumaa 18 ut 2023 ummoraade e yiilirde siinoore lannda INSAF.\nMbele paandaale yummaaje lanndaaji ɗii, heɓdaama? Hol janngo ɗii lanndaaji? Ko waawi heen wonde fof, maa annde kihiiɗe hannde 21-9-2023 to « palais des congrès » saanga 17H.\nCukko hooreejo lannda ufp ko nih hollitiri en:\n« Hannde 21 -9-2023 maa lannda laamu kaa hono INSAF siifondir e lannda UFP kam e lannda RFD to « Palais des congrès »tawii ko ciifondiral noddirteengal « piɓondiral (nanondiral) ndenndaandi ». Fawaade e ngal ɗoon nanodiral, maa lanndaaji ɗii puɗɗo mbayliigu luggiɗngu fagguduyankooje e renndiyankooje ngam gaddanaade leydi ndii deeƴre, ngootaagu, demokaraasi e jahrugol yeeso jojjungol e kesamhesamaagu. Alaa diiwtaaɗo e Nanondiral ngal . Lulɗe ɗee ine ngudditanii denndaangal kunaali binndaaɗi ɗii. Ko ɗum fartaŋŋe wonande en. Alaa e sago njaggen heen ngam walla en yahde yeeso ko aldaa e luure, nder ngonka diiwalyankoore e winndereyankeewal caɗtungal. Duumagol mum ine saɗti ».\nGurmo Loh\nCiftinen gila nde kaa haala ummii, luulndiyankooɓe heewɓe njooɗnaani ngal jaɓɓal. Yoga heen mbaɗii binndanɗe ngam ñiŋde kaaldigal ngal. Kono gooto kala ine naamnditoo hoore mum, mbele ɗii lanndaaji ngonaani e yiɗde tawtude lannda laamu.\nJaayre Pinal-JP","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/initiativesnews.com\/index.php\/2023\/09\/21\/ciifondiral-hakkunde-lannda-insaf-e-lanndaaji-luulndo\/","date":"2023-12-03T03:34:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100484.76\/warc\/CC-MAIN-20231203030948-20231203060948-00280.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3840018809,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38400188088417053, \"ffm_Latn_score\": 0.32179224491119385, \"fuf_Latn_score\": 0.15817388892173767, \"fuh_Latn_score\": 0.12744878232479095}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.346,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo honɗum woni alhaali ngurdam ɓee rewɓe doguɓe fitinaaji fattii e nder daakaaji?\nMuhammadu Bazum, hooreejo Niijeer wi'ii wonnde no sa hasii ka Menaka wonta e juuɗe jooma kaɓirɗe en\nEcopi, \"Tedros Adhanom Ghebreyesus\" hooreejo fedde adunaayankoore daraniinde cella OMS ɓannginii alhaali fewdiiɗo hanndeTiigre\nKo honɗum woni saɓu ɗii seppooji waɗuɗi yontere faltiinde Sarlon, Dokteer Alajji Ummar Njay no taskoo oo alhaali\nSarlon, ko woni yi'anɗe mon e ɗii seppooji ɗi ɓiɓɓe leydi ndin waɗi yontere faltiinde?\nBurkina Faso: Konunkooɓe sappo e njowo maayi e talaata e nder pellanɗe bommbooje to rewo leydi ndin\nNijer: Alhaali caɗeele ɗe ɓiɓɓe diiwal Tilaberi jogii hannde saɓu fitinaaji kuliyankooɓe jaaliiɗi e ndre leydi ndii\nCaad, fedde murtuɓe \"FACT\" e pelle goɗɗe holli tawataake e diisondiral ɓiɓɓe leydi ngal laamu faddewu nguu woni e waɗugol.\nNeedi: Lekkolji ɗi dame mum uddi sabu fitina hare no ɗuuɗi e nder Afrik [Taskaram fillitaaɗo]\nKo Mohammed Askiya TUURE ardiiɗo HCR Mali woni koɗo men hannde\nBurkina Faso, alhaali jokkondirgol fitinaaji jihadiyankaaku e nder leydi ndin\nBurkina Faso, fiyanɗe no ɓeydii, siwilɓe no ɓilii hakkunde jihaadiyanko e konunko\nCaad, ko ɓuri yimɓe 200 maayii e nder hawre hakkunde leƴƴi ɗiɗi to rewo leydi\nFellande waɗii Texas e nder suudu janngirdu saukaaɓe, yimɓe 15 maayii e mum\nUSA: Buffalo yimɓe 10 heddike e fellande e nder suudu yeeyirdu mawndu\nBurkina Faso, ko ɓuri yimɓe sokanooɓe 60 laawike e kaso Nuna,\nAlhaali doguɓe fitinaaji to mum fattoyii e leyɗe janane\nAlhaali duguɓe hawre Kasamansi fattiiɓe e leyɗe kawtakje Senegaal\nKo Sadiya JALLO ardiiɗo baale wallayɗe doguɓe fitinaaji Burkina Faso\nPorofeseer Baabali SALL no taskoo alhaali fewndiiɗo hakkunde Mali e Moritani\nHollitol Sergey Lawrow, jaagorɗo kalfinaaɗo gollidal hakkunde Ruusiya e leyɗe goɗɗe\nUkreeniya: Makki SALL, hooreejo UA ñaagiima Wladmir Putiin hooreejo Ruusiya darnugol Hare hakkunde maɓɓe e Ukreeniya\nAlfa Yaaya Balde ginenaajo doguɗo hare ɗen Ukreeniya no taskoo caɗeele ɗe afriknaaɓe wonndi sabu ɗen hare\nLeyde Erop no jokki semmbingol yagginanɗe ɗe ɓe fawi e dow Ruusiya\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/fitinaaji-ka%C9%93ir%C9%97e\/","date":"2022-11-29T10:54:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710691.77\/warc\/CC-MAIN-20221129100233-20221129130233-00725.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6231063008,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6231063008308411, \"fuf_Latn_score\": 0.3344384431838989, \"ffm_Latn_score\": 0.02951677143573761}","num_words":354,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dokteer Mammadu Huudi BAH, toppitiiɗo alhaali cellal to diiwal Labe no haala ko faati e ñawu Ebola\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Dokteer Mammadu Huudi Bah, ko kanko ardii salndu halfinaandu cellal e nder diiwal Labe, Gine. E faandu haala Idrisa Sampirin Jallo himo firtana en maadeeji ñawu Ebolaa. Hiɗon anndi neɗɗo gooto wonnduɗo e nden nawnaare yi'aaɗo Koddiwaar ko Labe immii. Heɗoɗen ɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210824-dokteer-mammadu-huudi-bah-toppitii%C9%97o-alhaali-cellal-to-diiwal-labe-no-haala-ko-faati-e-%C3%B1awu-ebola","date":"2022-12-01T09:04:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710808.72\/warc\/CC-MAIN-20221201085558-20221201115558-00406.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.583977282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5839772820472717, \"fuf_Latn_score\": 0.4067722260951996}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.545,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninaama 21feebariyee. Toɗɗii mawningol nguu ñalngu ko batu kuftodinngu UNESCO gila 1999. Kono ngu fuɗɗii mawnineede ko e hitaande 2000, ngam semmbinde keewal ɗemɗe e heewɗemɗiyaagal e keewal pine. Hikka,ñalngu ngu mawniniraa ko e semmbinde ɓallondiral pine. Hono no heewnoo waɗireede, Sokna Irina Bokova, Kuuɓal kuftondinngal Fedde UNESCO nde, waɗii diskuur mo o huccitini e ɓesngu winndere nde. O idii ko siftinde wonde ko hikka woni hitaande 10ɓere mawningol nguu ñalngu.\nHanki, 18 feebariyee 2010, laamu ɓorƴitaama e juuɗe Mammadu Tañjaa. Koninkooɓe folluɓe laamu ɓe, njowii doosɗe leydi ndi (ɗe Mammadu Tañjaa waylunoo), ɓe pusi denndaangal juɓɓule goodnooɗe. Ɓe cosi ko njuɓɓudi mbiyeteendi Diiso Toowngo Gartirgol Demokaraasi (CSDR). Ardii nguu mbayliigu ko kolenaaji tati : biyeteeɗo Jibriila Hima Haamiidu (Pele),\nBatu jaagorɗe Muritani, njooɗinoongu ñalde alarba 24 feebariyee 2010, yaltinii eɓɓaande doosgal sariya lomtinanoore Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani galle (boowal) rokkanoo e hitaande 1981 (ardinoo ndeen Fedde nde ko Mammadu Siley Bah). Ndeen hawri ko Jeŋ Buubu Farba ina woni jaagorgal ko fayti e kaalis ; kaŋko nii siifnoo dokkal ngal. Ɓeto wertallo boowal ngal ko 3 600 m2. Ngal heednoo ko bannge rewo «joofirde bisuuji». Ko kalifu cukaagu e coftal ɓalli keɓtunoo boowal ngal waɗti ɗoon Galle sukaaɓe e estaad leegal joyaɓal.\nBinndanɗe diine\ne kuɗol Jibril Muusaa Joop\nHilifaaɓe renndo\nTo bannge fetel kadi, omo seedtanaa wonde kural makko memataa leydi. Omo siforee kadi koɗoowo ŋanaa, mo hono mum weeɓaani. Ko o gorko mo heewaani haaju e montoor, heewaani haaju e ɗoyngol jamma saka ñalawma. Kala kadi no o jenngiri lelaade, waktu jeeɗiɗaɓo subaka heewi tawde mo ko e nder gollordu makko. So o finii subaka, o heewaani hacitaade. Alet fof noon, o hacidoytoo ko e jinnaaɓe makko. Tomaa Sankara wonaa jaawinoowo simme, o meeɗaani wuufde sanngara.\nO waraa ko ñalnde 5 Abiril 1890, hoore makko e vanndu ceerndaa no layya juulde Taaske. Ko adii ɗuum ngarmi-ngaraa heewiino hakkunde makko e laaminooɓe reedu Fuuta oon yonta, ɓeen ngoni Almaami Ibiraa Almaami mo Laaw, Andul Laamtooro mo Tooro yanti Almaami Yirlaaɓe. Maa Tuubakooɓe Ndar e Podoor ngaddi ballal mum en nde ɓe pooli Ceerno Sammba Jaadanaa Njaac. Poolgu ngu aldaa baawal. Poolgu ngu soomaani manoore.\nE wolde adunankoore ɗiɗmere, won annduɓe Nuwel Selande (Nouvelle-Zélande) etinoo tafde masiŋ duppitoowo keneeli baawɗi huccineede e Japon. Jarribooji keewɗi mbaɗaama, hay so tawii ɗi njaajaani, e 1944-1945. Tee, ɗi njuumtii. Wonande Dental Amerik, ngaal ɗoon tuugnorgal fotnoo faayiida ko e tuugnorgal « Eɓɓaande Manhattan » peewnugol bommno atomik.\nBanndiraaɓe, musiɗɓe tedduɓe ngal ɗoo jokkondiral waɗaa ko e ñalɗi film e nder leydi men Muritani. Ko sabu film jaltinaaɗo ina haala e wod e kewkewe 1989 'Evenement 1989' baɗɗo to Ceenel e Foonde mum. Film o mahii ko e ciimti, tawa siimtata ɗum ko waɗdanooɓe ɗeen golwole. Miɗo sikki daartude bonaani, sibu ko siftinnde yimɓe ko ɓennunoo mbele ɓe tawanooka ina paama ko wonnoo e ɗiin sahaaji, kadi ko ustude fitinaaji goodnooɗi.\nE nder joɗle ASAMMBELE NGENNDI e lewru deesammburu 2009, laamu ngu yettinii «suudu leslesru » ndu eɓɓaande memtagol sariya juɓɓinɗo jeyegol e leydi e nder Moritani (nationalité).\nSo oɗon ciftora, won ko mbinnduno-ɗen heen e tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare jawtuɗe ɗe, en etinooma faccirande moritaninaaɓe sariya mo toŋ 61 112, lelnaaɗo nyalnde 12 suwee 1961, juɓɓinɗo sifaa no neɗɗo jeyirtee e Moritani, hakkeeji ɓiɓɓe leydi gonɗi heen, e baɗɗiiɗi ɗum en.\nNdeysaan, Muusaa Dadis Kamara, hade mum muumɗude, ko jaabawol gootol joganinoo winndere nde so naamnaama hol ko addani yiɗde wonde kanndidaa : « Militeer Muritaninaajo mo nganndu-ɗaa jamfii ko hooreejo leydi toɗɗaaɗo e woote demokaraatiyankooje, haɗaaka wonde kanndidaa, miin mo alaa ko waɗi so wonaa liɓde persidaa maaynooɗo, tee kaaɓanaaɗo, mi haɗee wonde kanndidaa »\nAduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYerɓannde leydi doolnunde waɗnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Port-au-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi ndi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804.\nYerɓannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter.\nMaande Inikod – Unicode - (maandingol winndereyankeewol) nana ɓurtoo denndaangal maaɗe kuutorteeɗe ɗee kala so ndenndii, huutoreede e internet. Ɗum ɗoon noon yo won to bannge peerorɗe, yo won to bannge kuutorɗe bayɗe no Word walla excel ekn… So o ɗon teskii hade alkule Unicode arde, winndude Pulaar e Internet ina hittunoo. Kono gila ɗe mbaɗti huutoreede, eɗen njejjita nii caɗeele ina ngoodnoo.\nHono no paamraten, kelle internet ina mbaawi huutoraade maaɗe keewɗe, kono yoga e majje ko ɗemɗe seeɗa tan mbawi feeñninde, tawi noon Unicode ina waawi hollitde (nawde) ujunnaaje ujunnaaje ɗemngal, tuggi arab, ƴaaŋan maa sinuwaa.\nHoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.\nKaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e leydi, teskinoo wonde won haayre yiytaa ina waawi maa rew saraaji leydi men ndi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 2036.","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-40","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2016-09-30T06:51:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-40\/segments\/1474738662058.98\/warc\/CC-MAIN-20160924173742-00250-ip-10-143-35-109.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5884285569,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5884285569190979, \"fuh_Latn_score\": 0.18161095678806305, \"fuf_Latn_score\": 0.11938633769750595, \"ffm_Latn_score\": 0.09255451709032059, \"fuq_Latn_score\": 0.01705840602517128}","num_words":869,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.571,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Cimtol OMS: hay si tawii simmagol no ustaade e nder aduna oo, Afrik ɗum ɓeydaade woni\nSaakitaama ñannde :\nFedde adunayankoore daraniinde cellal OMS, yaltinii ciimtol yowtiingol e yaro simme e nder adunaaru. Ngol ciimtol ɓanginii yarugol sugareeti no ustii e adunaaru ndun. Kono e nder leyɗe Afrik oo bone no ɓeydaade. Ngam yewtugol bone simme e ko leyɗe Afrik haani waɗude e ɗen baqŋe, Ummu BAH yewtidii e Dokteer Alhajji Malik Kaan, Moritaninaajo safroowo ñabbeeli foofaango.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20211122-cimtol-oms-hay-si-tawii-simmagol-no-ustaade-e-nder-aduna-oo-afrik-%C9%97um-%C9%93eydaade","date":"2023-01-31T14:47:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00335.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.781822741,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7818227410316467, \"fuf_Latn_score\": 0.21683841943740845}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pinal leydi ene siforee aadaaji mum, donaaɗi mum, goowaaɗi mum, kono kadi gaaci mum. Sikke alaa, leydi Muritani holaani fiyooɓe koɗli. Tawi ene jeyaa e ɓeen, gorko biyateeɗo Saydu Bah, gadiiɗo naatnude hoɗdu e karalle kese (masiŋaaji) haa yaltini BEƊI GAACI e hitaande 1975 e ballal fedde wiyeteende SONAFRIC. Njaru, Neema, Saygalaare, Mali Saajo, Dommbaa, Maakari e Sooraaw, ko huunde e leeɓi ɗi o hoɗi, naatnaa he nder ɗii leppi keɗirtenooɗi rajooji biyateeɗi \"Tourn Disk\".\nKo adii ɗum, Saydu nawii pinal Muritani caggal leydi, e sahaa nde dañi fartaŋŋeeji tabitɗi, yahde e innde leydi mum Muritani ngam tawtoreede kooli (festuwaaluuji) keewɗi. Ene e ɗiin kooli :\n• Koolol baɗnongol to wuro wiyateengo Helsinki (laamorgo leydi Finlande) e hitaande 1962. Ngool koolol inniranoo ko « Koolol gaaciyankooɓe Ganni ». O hollirii toon mbaawka makko e galɗugol pinal Muritani to bannge gaaci haa teeŋti e hoɗdu.\n• Caggal ɗum, o nootanoyiima Muritani to wuro Alger e hitaande 1969, ɗo o heɓnoo tawtoreede koolol baɗnongol toon, biyeteengol « Koolol Ngootaagu leƴƴi Afrik to bannge Pinal. Koolol ginniranongol mungo modernu ».\nKono ene moƴƴi ciftinen holi Saydu Bah. Sikke alaa, Pulaar ene wiya: « ko jibinaa e sabbundu, mawni e sabbundu, fuɗi bibje, suddii sigeeji, so diwaani maa aannu annduɓe ». Saydu Bah ko bammbaaɗo, donɗo mbammbaagu, jannguɗo hoɗdu gila ene famɗi. Gila ndeen, ko ɗuum o waɗi meccal makko, haa nde o ruttii sahre goonga (yo Alla waɗ toon fooftorde makko). O jibinaa ko hitaande 1939 to wuro wiyeteengo Daw, e nder falnde Maghaama, e Diiwaan Gorgol, e leydi Muritani. O jibinaa ko e galle wammbaaɓe, saɗtidiiɓe fulɓe Yaalalɓe e Deeniyankooɓe. Adii jannginde mo hoɗdu ko baaba makko biyeteeɗo Hammadi Bulo. Tawi kañum ne ko koɗoowo ŋanaa, mo heewɓe kumpaaka mbaawka mum. Oon ne kadi ronnoo mbammbaagu ko e jinnaaɗo mum. Ko ɗum woni ko Pulaar wiyata « roni ronna ». Sirlu mawɗo e kaawisa kaawniika ene ngonnoo hakkunde Saydu Bah e hoɗdu mum, maa mbiyaa eɓe kaalda.\nJinnaaɗo gorko oo sankoriima mo law. Ko ɗoon o fayi to wiyetee Wodobere, e falnde Maatam, leydu Senegaal. Tawi omo famɗi. O dañii toon fartaŋŋe ɓeydaade janngude hoɗdu e wammbaaɓe mawɓe, humpitiiɓe, yontanooɓe e oon sahaa. Ina e ɓeen hoɗooɓe ŋanaa, mawɗo biyateeɗo Umar Gawlo, mo o anndondiri e hitaande 1954, tawi omo yahra e duuɓi 15.\nKo ɗoon o laatii joom faayiida, mo seeraani e suɓeede ngam yahdude e yimatnooɓe leele, noddetenooɓe haa Ndakaaru, laamorgo Senegaal. E ballal Alla, Saydu Bah lollii law, kono naange makko ɓeydii kadi jalbude, leeri wuli ko e hitaande 1957. E ngaan sahnga, ko Rajo Ndar laatinooɗo Rajo Senegaal e Muritani fof. E ndeen hitaande, ngoon Rajo werlii eeraango ngam yiɗde ƴeftude e nder mum, yimooɓe e hoɗooɓe ganni. Ko ndeen ngel cukalel biyeteengel Saydu Bah ƴeftaa ɗoon ko yaawi, ɗo guli ngalaa, jeddi ngoodaani. Sabu tawi o teskaama jeyeede e ɓurɓe waawde meccal hoɗdu ngal. Ko toon o hawriti e haaliyankooɓe ɗiɗo yontaaɓe e sahaa mumen, woni gorko biyateeɗo Jibiriiru Kan e goɗɗo biyateeɗo Aamadu Sarr. Ɓe mbaɗdi ɗoon golle paayodinɗe, kaalteteeɗe, sabu jeewte maɓɓe ɗee laataade keɗetenooɗe no feewi e oon sahaa.\nNde Muritani e Senegaal njettii heɓde koye mumen, Rajo Ndar ngoo artiraa Nuwaasoot, Saydu Bah arti e leydi mum Muritani, ɗo wiyetee « ngenndi ɓuri ngoowaandi ». Ko ɗoon o toɗɗaa wonde koɗoowo, jeewtoowo, kirjinoowo e nder Rajo Muritani hee. Mbaawka makko hoɗdu addanii hay ɓe njeyaaka e Muritani heɗotonooɓe jeewte makko teskaade mo. Ene heen dental biyeteengal « Sdhintel-1igene vive ». Yiɗde ɓeen heɗaade kolli addanii ɗumen teskaade Saydu Bah haa, e hitaande 1967, ɓe cuɓii ɗum e naweteeɓe to leydi Gine, ngam ɓeydoyde ganndal gaaci e fannu keso. O wonii e nder wuro Konakiri (Laamorgo Gine) haa hitaande 1969. E oon dumunna fof, o wonnoo ko e ɓeydude jaŋde makko to bannge gaaci e mbaydi kesiri. Tawi kadi o liggodtonoo ko e jaale mawɗe jeyaaɗe diɗɗal Ngenndiwal Naalankooɓe leydi Gine. Ɓeen teskiima mbaawka makko haa ngeɓɓani mo jeyteede, hankadi, e diɗɗal ngal. So o jaɓiino ɗuum o waasatno ngenndiyaagal makko Muritani ngal, o wonta ginenaajo. Kono nde tawnoo omo jogii ngilngu ɓernde, o sali, o suɓii ruttaade sahre jinnaaɓe makko, ɗo o anndaa, o woowaa. Ko ɗoon e Konakiri to leydi Gine o janngi Hoɗdu Tuubakooɓe wiyateendu Gitaar. Nde tawnoo omo welnoo hakkille, o janngi kadi binndol gaaci haa o huɓindii ɗum e newaare.\nNde o arti Nuwaasoot e hitaande1969, o naati e diɗɗal Ngenndiwal Nalankooɓe Muritani, tawi omo nawdi hoɗdu ganni e hoɗdu tuubakooɓe fof, woni Gitaar.\nNo haaliyankooɓe ɓee keewi wiyde nii « so won leliiɓe e ɓuuɓri no gaññeeje, wallaay won daraniiɓe ɗumen e naange no jullaaje ». Waɗde kay, sikke alaa, so pinal Muritani lollii hannde e aduna hee, ko hoddirooji Alla e golle annduɓe mum. Kono kadi ko e ballal gaaciyankooɓe mum wayɓe no Saydu Bah bammbaaɗo, baɗnooɗo ko ɓe mbaɗi, waɗi ko ɓe mbaɗaani. Yo Alla ɓamtu pine men haa njalba, njaynoo, no lewru sappo e tatiiru fuŋŋiniindu e hakkunde asamaan bakaajo mo alaa koɗooje.\nMalal Sammba GISE","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/05\/10\/saydu-bah-taccin%C9%97o-ho%C9%97du-keeri-muritani\/","date":"2023-10-04T03:05:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00421.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3531133533,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3531133532524109, \"fuf_Latn_score\": 0.24391970038414001, \"ffm_Latn_score\": 0.20690296590328217, \"fuh_Latn_score\": 0.18272022902965546, \"fuq_Latn_score\": 0.011664038524031639}","num_words":805,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.295,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: huuwondiral walla gollidal hakkunde dente dawro\/Politik MPP e CDP\nSaakitaama ñannde :\nToɓɓere nden e talata hannde 29 12ɓru 2020 ka taskaram On Totaama Konngol no yowitii e huuwondiral walla gollidal hakkunde dente politik ɗiɗi Burkina Faso. MPP fedde laamuyankoore e CDP caggal nde ndee wontii ɗental lumndiingal laamu aranal e nder leydi ndin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/on-tottaama-konngol\/20201229-burkina-faso-huuwondiral-walla-gollidal-hakkunde-dente-dawro-politik-mpp-e-cdp","date":"2022-01-29T07:59:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320300573.3\/warc\/CC-MAIN-20220129062503-20220129092503-00154.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5452956557,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5452956557273865, \"fuf_Latn_score\": 0.42585575580596924, \"ffm_Latn_score\": 0.028306640684604645}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.778,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo mo hakkilanta shaanu taskaram njamu ka NHIA, Prof. Mohammed Sambo, wi firlitaaki taskaram ka enanta diidaadi NHIA Act 2022, tabitini ka doole dow biddo Lesdi Naajeeriya fu.\nHooreejo on suuditi haalakan wakkati be wadano giidal be ardiibe taskaramka NHIA haa Gasol Lagos,\nSambo meti duka dow ko laarani gannudi ko taskaramka wontiri enanta ko diidaadi Act 2022 hawtaade bee ko ardiido Buhari wi wakkat O wada juude dow haala firlaataaki taskaramka nder Lewru May 19, 2022, NHIS Act 2004.\nO wi wayluki taskaramka iga NHIS yaaki NHIA wallan Naajeeriyaabe ko hewtanta milionji 83 nden senbidinan taskaramka.\nBallo hooreejo mo hakkilanta taskaramka haa galluure Yaba nder Jihawol Lagos, Mrs Catherine Tanzamado, wi firlitaaki gawargal taskaramka NHIA Act 2022 ngam wallan Naajeeriyaabe sanne hedi laabi no hebirta nyaw ndiigu bee koydum.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/10\/nhis-wayli-gawargal-taskaramji-mabbe-ngam-naajeeriyaabe-nana-beldum\/","date":"2022-10-01T11:56:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9939385653,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9939385652542114}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde alkames 7 lewru 12ɓuru 2023 e yeewtere On Tottaama Konngol, paaɗen ko Mali. Gila hooreeɓe laamu faddewu Mali nantini e lewru 9ɓuru faltiindu nduu wonnde ɓe pirtii aadi ndi ɓe ndokkunoo ngam yuɓɓinde wooteeji kaanunooɗi waɗude e lewru 2ɓuru hitaande 2024, anndaaka tawo ko holnde ɗii suɓngooji mbaɗata. E balɗe paltiiɗe ɗee, fedde wi'eteende \"\"MODELE\" daroniinde rewindaade laatingol wooteeji e nder Mali holli wonnde geɗe ɗee fof ndenndi ngam waɗude suɓngooji ɗii.E ji'anɗe mon, mbele yuɓɓinde wooteeji ina jojji e nder Mali? Holno yiiruɗon deƴƴere ardiiɓe leydi ndii e ndee toɓɓere?\n[natal yeru]. AFP PHOTO\/GEORGES GOBET\nHiɗon waawi neldude men lamndal ngal yiɗuɗon yo men jaabo e guurol. Okkee miijo mon e ndee toɓɓere ka tongoode watshapp : 00221766441280.Heɗee jeewte O.K. fow ka kelle O.K. Facebook e Twitter: RFI FULFULDEOn Tottaama Konngol ko ñalaande kala gila njamndi 13:15 faa 13:30 (GMT).","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/mali-mbele-yu%C9%93%C9%93ingol-%C9%97ii-wooteeji-laatoto-wano-ardii%C9%93e-%C9%93en-fodiri-non\/","date":"2024-02-28T19:20:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00286.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5226347446,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.522634744644165, \"fuf_Latn_score\": 0.36511218547821045, \"ffm_Latn_score\": 0.10520374774932861}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.592,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: Haajooni Fulɓe Ene Mbaree he dow Fenaande\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.\nHe nder oon diiwaan kooniŋkooɓe leydi ndii nana ngaaltoo Fulɓe ene njagga ɗum en, woɗɓe heen ɓe mbara ɗum en ɓeye ɓe majjina ɗum en ndonka yiyteede. Ɓe ndokkii yeru he wuro wiyeteengo Massadugu. Ɓe mbiy kooniŋkooɓe ɓee njaggii ɗoon Fulɓe 21, heen njeeɗiɗo ɓe nawi ɗum en haa he nder genaale ɓe mbari ɗum en toon. Sappo e nayo heddiiɓe ɓee haa jooni njiytaaka. Ɓe kollirii kadi wonnde hayso fedde Dan Am Ambasagu ndee koko fusaa to bannge laawol ne, e ɓe njokki haajooni nanggude Fulɓe he nder diiwaan he e ɓe torla ɗum en.\nCaggal calminaali am ko dental e darnde e gollal e dow pellital tagii dum ko pulbe ine torlee e kala nokku Afrique e dow mbadi fof kono ko tuubakiri e wonndude baleebe ngemmabe tuubakiri . Yidde mabbe ko fusde kodorde e nokku ilam e duro be joodtoo heen sen tawii gure godde en ngontii hobbe majjube lohaade en ko alay sago pulaar ustoo walla majja .kono bone so tintaama fuuyi pulaar haalete haa darga daro …\nLikeLike\nYo Allah Faabo kay woni paabatooɗo\nOn njaaraama yo Allah yoɓ on o non nde ngacca ton haajiji mon mbaɗa non men ɗe binndanɗe\nLikeLike","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/06\/07\/mali-haajooni-ful%C9%93e-ene-mbaree-he-dow-fenaande\/","date":"2023-06-02T22:08:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224648858.14\/warc\/CC-MAIN-20230602204755-20230602234755-00796.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8382360935,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8382360935211182, \"fuh_Latn_score\": 0.12614993751049042, \"ffm_Latn_score\": 0.02977287583053112}","num_words":304,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: Pelle Sosiyete siwil dariiɗe haɓogol ngeeraari bonndi\nSaakitaama ñannde :\nNgenaari bonndi ko huunde haɗaynde ɓamtagol leydi, haɗa ɓiɓɓe mayri jeytaare. E leyɗe Afrik ngena no heewii. Ɗum no waaɗi haa leyɗe goɗɗe yahraali yeeso. Fedde Adunayankore transparency international no waɗɗi Gine leydi nayaɓiri e leyɗe hirnange Afrik to ngenaari woodi. Hay fii kala saariyaji no woodi kono ɗi teddinaaka. Mamadu Aadama JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210412-gine-pelle-sosiyete-siwil-darii%C9%97e-ha%C9%93ogol-ngeeraari-bonndi","date":"2022-07-05T06:48:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00219.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9220883846,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9220883846282959, \"fuf_Latn_score\": 0.07271622121334076}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.952,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hilifaaɓe renndo\nTo bannge fetel kadi, omo seedtanaa wonde kural makko memataa leydi. Omo siforee kadi koɗoowo ŋanaa, mo hono mum weeɓaani. Ko o gorko mo heewaani haaju e montoor, heewaani haaju e ɗoyngol jamma saka ñalawma. Kala kadi no o jenngiri lelaade, waktu jeeɗiɗaɓo subaka heewi tawde mo ko e nder gollordu makko. So o finii subaka, o heewaani hacitaade. Alet fof noon, o hacidoytoo ko e jinnaaɓe makko. Tomaa Sankara wonaa jaawinoowo simme, o meeɗaani wuufde sanngara.\nO waraa ko ñalnde 5 Abiril 1890, hoore makko e vanndu ceerndaa no layya juulde Taaske. Ko adii ɗuum ngarmi-ngaraa heewiino hakkunde makko e laaminooɓe reedu Fuuta oon yonta, ɓeen ngoni Almaami Ibiraa Almaami mo Laaw, Andul Laamtooro mo Tooro yanti Almaami Yirlaaɓe. Maa Tuubakooɓe Ndar e Podoor ngaddi ballal mum en nde ɓe pooli Ceerno Sammba Jaadanaa Njaac. Poolgu ngu aldaa baawal. Poolgu ngu soomaani manoore.\nE wolde adunankoore ɗiɗmere, won annduɓe Nuwel Selande (Nouvelle-Zélande) etinoo tafde masiŋ duppitoowo keneeli baawɗi huccineede e Japon. Jarribooji keewɗi mbaɗaama, hay so tawii ɗi njaajaani, e 1944-1945. Tee, ɗi njuumtii. Wonande Dental Amerik, ngaal ɗoon tuugnorgal fotnoo faayiida ko e tuugnorgal « Eɓɓaande Manhattan » peewnugol bommno atomik.\nBanndiraaɓe, musiɗɓe tedduɓe ngal ɗoo jokkondiral waɗaa ko e ñalɗi film e nder leydi men Muritani. Ko sabu film jaltinaaɗo ina haala e wod e kewkewe 1989 'Evenement 1989' baɗɗo to Ceenel e Foonde mum. Film o mahii ko e ciimti, tawa siimtata ɗum ko waɗdanooɓe ɗeen golwole. Miɗo sikki daartude bonaani, sibu ko siftinnde yimɓe ko ɓennunoo mbele ɓe tawanooka ina paama ko wonnoo e ɗiin sahaaji, kadi ko ustude fitinaaji goodnooɗi.\nE nder joɗle ASAMMBELE NGENNDI e lewru deesammburu 2009, laamu ngu yettinii «suudu leslesru » ndu eɓɓaande memtagol sariya juɓɓinɗo jeyegol e leydi e nder Moritani (nationalité).\nSo oɗon ciftora, won ko mbinnduno-ɗen heen e tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare jawtuɗe ɗe, en etinooma faccirande moritaninaaɓe sariya mo toŋ 61 112, lelnaaɗo nyalnde 12 suwee 1961, juɓɓinɗo sifaa no neɗɗo jeyirtee e Moritani, hakkeeji ɓiɓɓe leydi gonɗi heen, e baɗɗiiɗi ɗum en.\nNdeysaan, Muusaa Dadis Kamara, hade mum muumɗude, ko jaabawol gootol joganinoo winndere nde so naamnaama hol ko addani yiɗde wonde kanndidaa : « Militeer Muritaninaajo mo nganndu-ɗaa jamfii ko hooreejo leydi toɗɗaaɗo e woote demokaraatiyankooje, haɗaaka wonde kanndidaa, miin mo alaa ko waɗi so wonaa liɓde persidaa maaynooɗo, tee kaaɓanaaɗo, mi haɗee wonde kanndidaa »\nAduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYerɓannde leydi doolnunde waɗnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Port-au-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi ndi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804.\nYerɓannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter.\nMaande Inikod – Unicode - (maandingol winndereyankeewol) nana ɓurtoo denndaangal maaɗe kuutorteeɗe ɗee kala so ndenndii, huutoreede e internet. Ɗum ɗoon noon yo won to bannge peerorɗe, yo won to bannge kuutorɗe bayɗe no Word walla excel ekn… So o ɗon teskii hade alkule Unicode arde, winndude Pulaar e Internet ina hittunoo. Kono gila ɗe mbaɗti huutoreede, eɗen njejjita nii caɗeele ina ngoodnoo.\nHono no paamraten, kelle internet ina mbaawi huutoraade maaɗe keewɗe, kono yoga e majje ko ɗemɗe seeɗa tan mbawi feeñninde, tawi noon Unicode ina waawi hollitde (nawde) ujunnaaje ujunnaaje ɗemngal, tuggi arab, ƴaaŋan maa sinuwaa.\nHoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.\nKaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e leydi, teskinoo wonde won haayre yiytaa ina waawi maa rew saraaji leydi men ndi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 2036.\nDaawal gaadoraangal batuuji parlemaa gadanal hitaande 2009-2010 udditnongal nyanlde 09 noowammburu 2009, uddii nyanlde 07 saawiyee 2010. Ko ngal daawal maantingal, sabu ngal ari ko caggal wooteeji hoyre leydiyaagal baɗnoodi e leydi he, nyalnde 18 sulyee 2009. Eɗen ciftora ko adii wooteeji ɗii, leydi ndi wonnoo ko e iiñcuru politik bonndu caggal kuudetaa 06 ut 2008. E oon tuuma, parlemanteeruuji luulndinooɗi kuudetaa o fof, ko calinooɗi tawtoreede batuuji parlemaa o, sabu wiyde wonde ɗi ndewaani laawol, ɗoon ɗo hoyreejo leydi cuɓaado woodaani.\nGuwernamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.\nHol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :\nTomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:\nPottital mawngal udditii ñalnde 7 desammbar to Kopenhag, leydi Danemark. Ngal woni pottital ɓurngal mawnude jowitiingal e kilimaa (Ngonkaweeyo) caggal pottital baɗnongal to Kiyoto, leydi Japon, ngal nanondire mum puɗɗii siyneede e hitaande 2005. Fayndaare ndeeɗoo joɗnde ko etaade dañde nanondiral adunankeewal ngam ustugol gaasuuji gaddooji ko wiyetee «seer» ko. 193 leydi mbismaama e joɗnde he ngam lelnude kuule ustooje geɗe ɓeydooje nguleeki. Huunde saɗtunde nde tawnoo faggudu leyɗe keewɗe ko heen tuugii (Amerik e Siin walla leyɗe jogiiɗe petroŋ).","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-36","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2016-08-25T11:23:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-36\/segments\/1471982293195.16\/warc\/CC-MAIN-20160823195813-00282-ip-10-153-172-175.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5305188298,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5305188298225403, \"ffm_Latn_score\": 0.15807221829891205, \"fuh_Latn_score\": 0.1556495875120163, \"fuf_Latn_score\": 0.14836916327476501}","num_words":948,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Holko gollidal Mali e Wagner battinta e nanondiral hakkunde mali e Faransi? Umar SIISE\nSaakitaama ñannde :\nƊee balɗe fuu kaaldal hakkunde ardiiɓe laamu hakkundewu Mali e sosiyete risinaajo dilloowo to baŋŋe kisal e ndeenangu Wagner no sogaa. Si ɗum goongu, no waawi addude lurral hakkunde Mali e leyɗe Erop goɗɗe wano Faransi Alman. Holko ɗum battinta e jokondiral hakkunde Faransi e Mali? Mbella ɗum addataa jiiɓoldu hakkunɗe ɗee leyɗe ɗiɗi. Ngam yewtude e dow ɗee ɗoo toɓɓe Abdulaay JALLO bismiima Umar Siise, Malinaajo, wiɗtotooɗo to baŋŋe kisal e ndeenaagu. Keɗoɗen yewtere nde ɓe mbaɗi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/20210916-holko-gollidal-mali-e-wagner-battinta-e-nanondiral-hakkunde-mali-e-faransi-umar-siise-1","date":"2023-02-04T22:48:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00163.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8352287412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8352287411689758, \"ffm_Latn_score\": 0.09549795091152191, \"fuh_Latn_score\": 0.05428639054298401}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.703,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Niijeer: Konunkooɓe 16 waraama e fiyannde nde Boko Haram waɗi to wuro Baruwa\nSaakitaama ñannde :\n16 konunkooɓe waramaa e nder hawannde waɗunde talaata hecci-hanki. Ko Boko Haram waɗi nde to soɓɓundu fuɗnaage worgo leydi ndin. Ɗum ko nokkuure nde woɗɗaa Najeriya. Ko ɗum holliti jaagorɗo halfinaaɗo ndeenaagu. E nder fiyannde nden 50 jihandiyankooɓe waraama kadi. Ko ɗuuɗi e kaɓirɗe maɓɓe jaɓitaama. Jantoore abdulaay JALLO\nKoonunkooɓe sappo e jeegom waraama e njanngu waɗaangu hecci-hanki e talaata. Waɗi ndee fiyande ko goomu jihadiyankooɓe jeyaaɓe e fedde Boko Haram'en to wuro Baruwa leydi Niijeer. Ko non holliri e nder cimtol jaagorɗo halfinaaɗo ndeenaangu leydi ndin, Alkasum Indatu. Kono kadi e ngun janngu njeenayo gañaama e dadiiɓe ɓen e ko ɓuri jihadiyankooɓe cappanɗe njowo waraama e kadi kaɓirɗe maɓɓe ɗuuɗuɗe jaɓitaama. Ko ɗum woni fiyande arane waɗaande e dow ngoo wuro Baruwa caggal nde ujune jeegom yimɓe eggunooɓe ɓen arti e nden nokkuure gila ñannde noogay lewru jeegaɓuru. E wi'ide ardiiɓe diiwal ngal ko ɓuri ujune noogay e jeegom yimbe dogunooɓe fattoyii e diiwe goɗɗe artii e nder wurooji sappo e jeenay wano Baruwa.\nE siftinde ñande sappo e jeegom nduu lewru ndu gonnɗen ko jaasaani siwilɓe cappanɗe tato e njeeɗiɗo waranooma. E ɓen no tawaa sukaaɓe e rewɓe ko ɓuri sappo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210826-niijeer-konunkoo%C9%93e-16-waraama-e-fiyannde-nde-boko-haram-wa%C9%97i-to-wuro-baruwa","date":"2022-12-07T01:42:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711121.31\/warc\/CC-MAIN-20221206225143-20221207015143-00213.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8061384559,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8061384558677673, \"fuf_Latn_score\": 0.13710352778434753, \"fuh_Latn_score\": 0.05024678260087967}","num_words":205,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.828,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nManndelaa yiɗaa leñamleñameeɓe, raneeɓe heen, e ɓaleeɓe heen fof. Omo luulndii kala kiiɗal tee ko o daraninooɗo haɓde e baasal. Ko ɗum tagnoo en wiyde ko o «mbaabuur miskinɓe ». Hono no o wiyrunoo e hitaande 1662 e ñaawoore Rivonia « mi haɓiima njiimaandi raneeɓe, mi haɓiima njiimaandi ɓaleeɓe », omo luulndii njiimaandi leñol e dow leƴƴi goɗɗi. Ɗuum ina feeñi e mahngo ANC, sibu ina heewnoo raneeɓe e jilluɓe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=politik","date":"2017-01-24T19:14:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00184-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3824265897,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.38242658972740173, \"fuf_Latn_score\": 0.3620077967643738, \"ffm_Latn_score\": 0.23127929866313934, \"fuh_Latn_score\": 0.018517056480050087}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.189,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.369,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu naato'e wurtol nder 'e yaasi Lesdi Naajeeriya (NIS), wi nanngi hijirbe nastube Lesdi wala dungayeere ko hewtani 303 wakkati be wurtano golle haa Galluure Uyo laamorde Jihawol Akwa Ibom.\nHooreejo walde nden haa Lisal Jihakan, Mrs. Francisca Dakat, kanyum on suuditi banaka'a haa yeeso kubara'en nyennde Asawe.\nDakat wi nder nanngaabe ben woodi nyuufiibe ko hewtani 285 nden famarbe bo 18 nder mabbe.\nKadima O wi niiman wadaama on bee dungayeere hooreejo hukuumawa ngan mawddojo musamman ngam hada hijirbe natuki nder cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya ko tammi wadeeki tippungledo.\nDebboojo on tefri hijirbe haa be nonifu be heba be tongita inde mabbe be jaba Dereeji dungayeere Lesdi bananta diidaadi sappi.\nHaa ragare O mani tiinaaje ngomnati Jihakan dow ko laarani haala rento nden barri hijirbe tata be nasta shaanu Cubin der Lesdi Naajeeriya.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/23\/nis-nanngi-hijirbe-303-be-wala-dereeji-dungayeere\/","date":"2023-02-07T07:15:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00327.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9979802966,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9979802966117859}","num_words":135,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 11\/01 Lebbi kiram e pooɗondiral daaɗe wutteeji hakkunde Demmba Jah e suddiiɓe mum ɗiɗo arii haa e ceergal lemmbel hono Hajjaa Sih.\nHajjaa Sih, lemmbel Demmba Jah Rok Mbalak tikkii woppaani gila hare hakkunde makko e jeewo gallo hono Ayda Joŋ haa ceergal arii heen. E oo talaata hanki, suudu Ñaawirdu Ndakaaru firtii dewgal hakkunde Hajjaa e Demmba e dow diisoore (plainte) Hajjaa oo e hoore mum.\nE ciftoor, Hajjaa Sih tuumiino jeewo galle hono Ayda Joŋ dabaruuji kaɗɗi mo jibin'de kañum e nelde galle makko yimɓe ngam huuñitaade ko o waɗata sabu yiɗde anndude yillotooɓe Hajjaa. Caggal ɗuum noon ɓe kaɓiino haa ɓe njettoyii polis e lewru octobre 2011 he.\nGila ndeen noon Hajjaa kañum ko pellitnooɗo ñaagaade daande mum haa yettoyii to Ñaawirdu Ndakaaru. Hannde noon dewgal makko e Demmba Jah taƴii haa laaɓi caggal duuɓi 14 dewgal.\nNgaal ceergal noon ari ko e balɗe tati caggal nde Demmba Jah tuumaa ina jogii tebbaa (suka) keso biyeteeɗo Faatim O, liggotooɗo to RFM. E ko jaayɗe kañum e ko polis holliri, Demmba ƴettaniino Faatim suudi to Hotel Ambassades maa won jonte. Sirlu oo saaktii ko caggal nde Faatim yalti suudu ndu tawii Demmba joɓaani ko ɓe ndewetenoo ko ina tolnoo e 2.8 miliyon fcfa.\nBinndol Isaaga Jallo, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=911:rok-mbalak--naawoore-bonnii-dewgal-demmba-jah&catid=36:renndo-a-diine&Itemid=102","date":"2013-05-20T17:11:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699113041\/warc\/CC-MAIN-20130516101153-00072-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4797313511,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47973135113716125, \"ffm_Latn_score\": 0.24073909223079681, \"fuh_Latn_score\": 0.23158802092075348, \"fuf_Latn_score\": 0.03628803417086601}","num_words":246,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.383,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Boliide Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari, wakkati seyo lamar iga ko ndi heba ndimu hoore maari ko hewti duubi 62 1st october, 2022\n- Mi yeti Allah bee hokki am bawde mi dara haado mi nden mi ardana ummatoore Lesdi ndin wakkatiire nden ko nasti nder taariiha maari.\n- Hannde on laati nyalowmaare am ragareee mi darata dow ardiido Lesdi Naajeeriya ngam seyo lamar hebuki ndimu lesdi Naajeeriya\n- Mi seyori bee naatuki nder taaariha Ardiibe Lesdi Naajeeriya iga 2015 warki hannde bee yidannde burna ummaatoore Lesdi Naajeeriya.\n- 5.laamu dimocradiyya dum laamu on ko naftirte sendiigu sembe hawtaade bee baawal baawo ummaatoore on tabitnta ngu.\n- Mi wadi fodde bawde am ngam mi fintina kilantaaji riskuuji mi hurga gannudi mosle mi bamta ummaatoore Lesdi Naajeeriya ko hewtani milionji 100 wurta talakaaku.\n- bee yidannde ALLAH enanta baawal baawo ummaatoore Lesdi Naajeeriya min hebi jahargal yeeso sanne.\n- 9fannuwol dum min burdi hebuki nasaraaku woni haala hurguki gannudi mosle enanta waddol jahargal yeeso Lesdi Naajeeriya.\n- 11.min wangini laa kewdi ko hurgata gannudi mosle nden min sukki laabi yiddudi ko waddata mosle nder Lesdi Naajeeriya.\nArdiido on meti duudka ko O huuwani Lesdi Naajeeriya kuude jahargal yeeso\nBawti bolide ardiido on O usi O yeti Naajeeriyaabe bee wadanki Lesdi Naajeeriya Do'a.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/10\/01\/boliide-ardiido-lesdi-naajeeriya-muhammadu-buhari-wakkati-seyo-lamar-iga-ko-ndi-heba-ndimu-hoore-maari-ko-hewti-duubi-62-1st-october-2022\/","date":"2023-02-06T15:08:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00729.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9654032588,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9654032588005066, \"fub_Latn_score\": 0.034113623201847076}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.133,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.894,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗalee haa yawaare laaɓa moƴƴaani e ɓuraaɗo doole. Ko ɗuum woni ko heɓtii wuro Maraysa, hakkunde mum e jagge jooɗaniiɗe laamu e diiwaan oo caggal ƴiiwoole muusɗe rewam toɓnooɗe. Ngam sufande banndiraaɓe kabaruuji jowitiiɗi e ooɗoo jaayya, nulaaɗo Jaaynde Fooyre Ɓamtaare yilliima nokku oo.\nÑalnde alkamiisa 20 ut 2015 Ñaawtorde ñaawooje (Kuur dappel) Eeleega jaalɗinii ñaawoore Biraam e yahdiiɓe mum ñaawanoo to Ñaawirde Rooso, so duuɓi ɗiɗi kasoo wonande Biraam Daah Abeydi e Barahiim wul Bilaal wul Ramdaan (hooreejo e cukko IRA) e Jibi Soh (hoorejo Kawtal).\nHusen Habree jibinaa ko 13 ut 1942 to wuro Faya Larjoo nder leydi Caad. O mawni ko e ladde, nder jeereende Jurab, hakkunde aynaaɓe e eggiyankooɓe. E hitaande 1963 o yahi Farayse jokkoyde jaŋde makko. O janngii toon sariya. Caggal nde o arti Caad e hitaande 1972, o tawtoyi fedde wiyeteende FROLINAT (Front de libération nationale du Tchad)\nE wiyde jaaynde Leeral yaltunde ñalnde 15 sulyee 2015, Makki Sal jeyaa ko e hooreeɓe leyɗe Afrik ɓurɓe famɗude njoɓdi. Nde tuugii ko e alluwal ngal jaaynde Jeune Afrique saaktunoo.\nHol no neɗɗo waɗata haa ɓowɗi mbaasaa ŋatde ɗum ? Ɗuum ina aaɓnoo ? Mi anndaa. Kono won winndannde wootere min njiytani on e internet, ina moƴƴi taron ɗum. Nde saaktaa ko gila 23 sulyee 2013. Winndi nde ko biyeteeɗo Jean-Marc Dupuis. Tiitoonde mayre ko : \"Ɓowɗi : reentaade ŋate ɓowɗi no neworii\" (Moustiques : évitez les piqûres naturellement).\nHabsa Jah, ɗoowoowo binndol jaaynde Mauritanies1 jokkondirii e Kajjata Maalik Jallo e nder hello ngo ɓe inniri \"AYAAWO\". Tiitoonde jokkondiral ngal ko \"Debbo Mawɗo, ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo\". E nder jokkondiral ngal Kajjata maalik Jallo yeewtanii mo cukaagu mum e darnde mum to bannge hare, darnde addannde ɗum, e no o wiyiri «wellitaare tigi rigi» ha o waawa naftude Moritani.\nTagofeere Leydi dañii funeere. Habri ɗum ko NASA (National Aeronautics and Space Administration\" woni Njuɓɓudi Ngenndiyankoori Aeronotik e Weeyo dowla Amerik). NASA wiyi yiytii tagofeere nanndunde no feewi e Leydi. Nde inniraa ko Kepler-452b. NASA wiyi ndiyam ina e dow ndee tagofeere, ina waawi nii tawa hay nguurndam na toon.\nPulaar ko ɗemngal teskangal, galɗungal sabu heewde ngal calti (pulfule) \"Fuuta tooro, Fuuta Jaloŋ, Fuladu, Jamaare, e ko wonaa ɗuum. Kono, nde tawnoo ngal ɓooyii e duuñaaka kam e welsindaare, e baasgol fulɓe huutoraade binndol, saabiima majjugol hannde, e ko heewi e ko ngal yeñtinnoo. Teskaade hannde weeyo satiingo en ko ngo binndol, ina yooɗi, etee ina waɗɗii e fulɓe winndude Pulaar, mbele ina hisa seeɗa e ko heddii e pinal men ganni.\nFedde seɓɓitiiɓe huɓ-ɓereeɓe (ownooɓe) noddirtoonde \"EI\", Ngenndi Islaamiyankoori, ndeke alaa ɗo huɓɓeraagal mum yettotaako. Kaanankiri Arabi Sawudit hollitii e innde laamu mum, ko heddii heen koo, kala ko naamndii e feere hare mbele fawde junngo e golle bonɗe ɗe fedde ndee gollata, maa waɗe.\nTuma nde Liyonel Mesii, yillii leydi Gabon, Aali Bonngoo e laamu mum ndukraama, ñiŋaa no feewi. Tuggude nde hoodere mawnde fuku koyɗe, arsantinnaajo mo kippu Barseloon wi'i koyɗe cip dow leydi Alhajji Umaar Bonngoo, saaktooɓe kabaruuji, dobotooɓe geeseeji enternet kam e luulndo leydi ndii ndañii ko ina coccoo. Naamnde maɓɓe mawɗe ɗee ko holi ko woni jooni gini golle ɗowngu laamu leydi ndii ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-48","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=2","date":"2015-12-01T02:02:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-48\/segments\/1448398464396.48\/warc\/CC-MAIN-20151124205424-00231-ip-10-71-132-137.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7128689289,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7128689289093018, \"ffm_Latn_score\": 0.1447485387325287, \"fuh_Latn_score\": 0.07435858249664307, \"fuf_Latn_score\": 0.06483510881662369}","num_words":512,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.004,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"E battane ngal ñallal maanditaare duuɓi ɗiɗi gila ciwlagol laamu Alfa Konnde e arugol e laamu CNRD. Cemmbe wuurɓe leydi ndin nodduno e seppooji. Ɗum wontii hare hakkunde sukaaɓe e polisi e sandarma e konunkooɓe ɓen. E nder ɗum wi'aama wonnde yimɓe ɗiɗo (2) maayii. Ɗee bêche politik e bêche renndo no feliri horeeɓe leydi ndin ardagol laamu hakkundewu e hoore ɓe alaa diisaade hay e gooto. M Aadama Jallo.\nPréliminaire link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/gine-ko-hanki-timmi-duu%C9%93i-%C9%97i%C9%97i-gila-cnrd-ciwlii-laamu-ngol-ko-honno-ngal-nallal-fe%C6%B4%C6%B4iri\/","date":"2023-09-22T19:06:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506421.14\/warc\/CC-MAIN-20230922170343-20230922200343-00235.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9371578693,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9371578693389893, \"fuf_Latn_score\": 0.06160705164074898}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.951,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e alarba, ñannde 19 lewru 7ɓuru 2023 ka taskaram On Tottaama Konngol en kaali ko yowiti e oo fijoowo balon faransinaajo Benjamen Menndi wonunooɗo \"Manchester City\", teekodal ngal o fijani ko ɓuri hitaande. Suudu ñaawirdu Beretaaniya Mawndi laɓɓinii mo e alhaaliiji ɗi o tuumaa ɗin fow. Himo tuumanoo doolugol walla faale doolugol rewɓe 7ɗo. Caggal nde ñaawoore makko nden gasi e aljuma yawtunde, juuɗe makko laaɓii pos, Benjamen Menndi siifidi e \"FC Lorient\" hanki e talaata, aadodal ngal duuɓi ɗiɗi. Jooni ko ngal teekodal FC Lorient, O fijanta.\nKo holno taskorɗon janngo meccal Benjamen Menndi to baŋŋe fuku koyngal?\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/caggal-nde-o-la%C9%93%C9%93inaa-e-tuume-doolugol-rew%C9%93e-ko-holno-taskor%C9%97on-janngo-meccal-benjamen-menndi-to-banne-fuku-koyngal\/","date":"2023-12-08T16:32:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100762.64\/warc\/CC-MAIN-20231208144732-20231208174732-00298.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5286835432,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5286835432052612, \"fuf_Latn_score\": 0.45329993963241577, \"ffm_Latn_score\": 0.01636655256152153}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.561,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nTuggi 2007, nde laanel ndiwoowa jippinnoongel keesuuji keesuuji dorog to Nuwaadibu yiytaa faade hannde, alaa hitaande meeɗnde ɓennude tawi ajaande njulaagu dorog kewaani e leydi Muritani. E hitaande 2009, Ahmeddu wul Abdallaahi wiyiino \"Miɗo sikki ownugol fotaani wonde ko tuubakooɓe mbiyata \"lekki mbirnuki dunndu\" koo. Hol ko woni dunndu nduu ? Dunndu nduu ko njeenaari tuddiinndi e huunde e juɓɓule kisal kam e sarwisaaji ndenndaandi, kono noon, e ko ɓuri teeŋtude ko dorog.\" Ɗum firti ko ɗee gajaale mawɗe kewooje e leydi men e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii fof, kam en fof njiydi lamol...","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=content%2Fmballee-fedde-men-hisnude-golle-mum","date":"2017-01-24T19:16:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00191-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.88387537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8838753700256348, \"fuf_Latn_score\": 0.06033150106668472, \"ffm_Latn_score\": 0.05120087414979935}","num_words":99,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.813,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mo Allah bagi darajamako Sir Ahmadu Muhammadu Bello (Ahmadu Bello un daayaama nder liiyru Korse hiitade dowgu (1910 Hukuma pamara wietega Raba nder Leysdi sakkwato) KBE ko Sardauna hanko on Pirimiyajo Kiddo ha lesdi Naajeeriya ndenbo ojogi lamu wietedum Sardaunajo jiha Sokkwato, be ndaayiimo Sir Ahmadu Bello Sardaunajo ha wuro Raba, wongo nder larde Sokkwato, naajeeriya ha nder ndubu ujunere gotel be temerre gotel e go'o (1910).","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Ahmadu_Bello","date":"2024-04-17T13:21:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296817153.39\/warc\/CC-MAIN-20240417110701-20240417140701-00204.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991509914,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991509914398193}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantin'gol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala, haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\nPulaaronline jokkondirii e hooreejo fedde nde, Ceerno Saydu Bah, gonɗo e njillu e ooɗoo saha e Dowlaaji Dentuɗi Amerik, en laaɓndiima mo huunde e nguurndam fedde nde o ardii nde kadi e jiyanɗe makko e yahdu pelle Pulaar e hol ɗo ɓamtaare jaŋde e pinal Pulaar yahrata?","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/2019\/03\/","date":"2020-01-27T13:28:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251700675.78\/warc\/CC-MAIN-20200127112805-20200127142805-00025.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8277332783,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8277332782745361, \"fuf_Latn_score\": 0.1584874540567398}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.765,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njuɓɓudi walla eɓɓoore ngonka Sahel 2040 nde AFD anniyii lelnude\nSaakitaama ñannde :\nAset hannde en njewtan ko faati e eɓɓooje fii janngo ngonka Sahel 2040. E dow ndee toɓɓere njokkondiran ɗoo e gooto e dillooɓee nden eɓɓoore bi'eteɗo Seyni Aamadu. O jeyaaɗo Niijer.Caggal ɗum, bandiraaɓe heɗiiɓe, hannde woni ñalawma adunyankoojo ngam haɓude dorogu. E nder ɗum en heɗoto roɓindo nultondiraaɗo rfi Mali, Aamadu Abidina BA. En heɗoto kadi rajo gollidiiɗo RFI, hannde ko rajoo Bagiin wonngo Banjagara nder wuddu Mali.E damal men Lollinal Ko Mbiiɗon en bismiima suka naalanke bi'eteeɗo \"Dables\".","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210703-nju%C9%93%C9%93udi-walla-e%C9%93%C9%93oore-ngonka-sahel-2040-nde-afd-anniyii-lelnude","date":"2021-09-25T02:28:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057589.14\/warc\/CC-MAIN-20210925021713-20210925051713-00110.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5170504451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5170504450798035, \"fuf_Latn_score\": 0.30664151906967163, \"ffm_Latn_score\": 0.14995191991329193, \"fuh_Latn_score\": 0.023340042680501938}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Afrik: Alhaali pesooɗe koronawiriis e dabare rentaade ñawu nguu\nSaakitaama ñannde :\nToɓɓere CELLAL KO NGALU ndee jeɗɗiire woni ñawu koronawiriisi: no ɗum woniri e goɗɗe leyɗe Afrik, no pesooɗe ñawu nguu heɓorto e dabare reenaade e ñawu nguu.Faa keɓen paaman, en calminan ley yewtere ndee Dr Mamadu NJAAY golloowo to suudu safrirdu \"DIOFFIOR\" Fatik Senegaal, hawjiiɓe pesooɗe koronawiriis, o hollan no ɗum heɓortoo Senegaal.En tawdete kadi e Dr Muusa JALLO safroowo to Yalgado WEDERAWOGO hawjiiɓe safrude e tinndinde baŋŋal haɓdude ñawu nguu to Burkina. En calminan du Dr Abdulaay JALLO, safroowo, janginoowo safrooɓe to Konaakiri, o humpita no ñawu wonaa safreede to leydi maɓɓe. Fadde ɗum firtanan en ko woni ñalaannde suɓanaande cellal aduna, laatinaande to jeeɗiɗi lewru nayaɓurdu hitaande fuu.E fuɗɗoode yewtere ndee en keɓan jantoore Mammadu Aadama JALLO e ko haɓɓodi pesi ñawu kowid-19 Konakiri, Gine. En ngaran heɗaade du sakiraaɓe yogaaɓe dow toɓɓere ndee e ƴamɗe ko ɓe njoganii safrooɓe.\nHeɗoɗee jeewte waɗooje altineere kala e njamdi 8:50 (GMT) Heɗitee nde talaataare e njamdi 17: 50 (GMT).\nOɗon waawi waɗtude baka mon e yewtere dow tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72.\nOn mbaawi heɗaade taskaramji amen dow kelle Facebook maa Tweter: RFI Fulfulde","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/cellal-ko-ngalu\/20210405-afrik-alhaali-pesoo%C9%97e-koronawiriis-e-dabare-rentaade-%C3%B1awu-nguu","date":"2022-06-28T22:54:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103617931.31\/warc\/CC-MAIN-20220628203615-20220628233615-00234.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.775015831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7750158309936523, \"ffm_Latn_score\": 0.15392084419727325, \"fuf_Latn_score\": 0.03796432539820671, \"fuh_Latn_score\": 0.024258963763713837}","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.633,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wanngini suno muudum bee bee halkuki ummaatoore dudbe wakkati Laanawal yuutino bee mabbe haa Galluure Mai'aduwa nder Jihawol Katsina wayla walaadu hirna Lesdi Naajeeriya.\nWakkati Ardiido on heba habaru yuutuki Laanawal ngal O nani nawdum sanne ngamyiiki baccifu do nder maagal nden bo bedo wada seyo lamar julde, \"mi lartiri Saaro'en bee ko fe'I do ,\n\"golloobe kuude kisndam dum ngomnati kawtal Lesdi enanta Jihaaji fu do sukli haa a nukkuure nden ngam yiiki be hisni wobbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/06\/ardiido-buhari-sinkani-be-bibbe-mabbe-yuuti-haa-maayo-nder-jihawol-kastina\/","date":"2023-02-07T08:21:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00337.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9971552491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9971552491188049}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alhaali ngurdam janngooɓe e duɓe mawɓe walla jaaɓi-hattirɗe Afrik\nSaakitaama ñannde :\nE oo aset kalateen ko e alhaali ngurndam janngooɓe e duuɗe mawɗe ɗee.E nder ɗum en bismoto jannganaakuuɓe ɗiɗo, Abdoul Aziz BA, jeyaaɗo Mali. janngoowo renndo, Mammadu Saaliwu JALLO jeeyaaɗo Gine, janngoowo ɗemngal aarabeere, to duɗal mawngal Labe , Gine.E damal Lollinal Ko Mbiiɗon koɗɗo men ko suka yimoowo bi'eteeɗo PAP G Fafaya, ko ginenaajo ngonɗo Faransi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210208-alhaali-ngurdam-janngoo%C9%93e-e-du%C9%93e-maw%C9%93e-walla-jaa%C9%93i-hattir%C9%97e-afrik","date":"2022-05-19T08:37:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662526009.35\/warc\/CC-MAIN-20220519074217-20220519104217-00111.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5717921257,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5717921257019043, \"ffm_Latn_score\": 0.3206522464752197, \"fuf_Latn_score\": 0.06291332095861435, \"fuh_Latn_score\": 0.021915296092629433, \"fuq_Latn_score\": 0.020900141447782516}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.63,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"London, laamrongo England finirii mbummbaay hanki, Hoorebiir 6 Korse, sabu ko ñalawma mawɗo he nder daartol Laamnteeri Ndentundi (United Kingdom) e leyɗeele commonwealth, nde tawnoo ko ñalawma piilngal laamiiɗo maɓɓe Charles III e jooma suudu mum Camilla wonno. Charles jooɗinooma he jappeere laamu Laamanteeri Ndentundi, gila ñalnde nde neene makko Elisabeth II maayi, 8 Silto 2022, kono o toɗɗanooma wonde dono (prince heir) laamu Biritani gila hitaande 1969 tawi omo dañi duuɓi 21, ko hanki ngaal lumtungal timmi tawi omo yahra e duuɓi 74.\nJooɗaademo he ndee jappeere waɗiimo laamɗo Laamanteeri Ndentundi (Angleterre, Écosse, Pays de Galles e Rewo Irlande) yantude e leyɗeele sappo e nay Commonwealth. Ɗeen ngoni :Antigua e Barbuda, Australia, Bahamas, Belize, Kanada, Gerenada, Jamayka, Zealand Keso, Papuwa Gine Keso, Saint Kitts e Nevis, Saint Lucia, Saint Vincent e Gerenadines, Duunde Solomon, Tuvalu. Hayso tawii ɗee leyɗeele kala, hay heen ngootiri yowitaaki e ngoɗndi ndii, jogii ko ndimaagu mum timmungu, e ɓe keddii e renndude laamɗo gooto oon woni hannde Charles III (carl 3ɓo).\nCaggal piilngal diineyeewal e seremelleeji jaaduɗi e mum to Westminster Abbey e tawtoreede 2,200 teddiniraaɓe ummoriiɓe he nder adunaaru ndu kala, laamɓe hesɓe ɓee kibbitiima faytude hoɗerde mum en Buckingham Palace. Ɓe mbirtiima laabi keewɗi haa ngukkiti yimɓe, arɓe weltoraade nguu ñalngu daartolyankeewu ngu ko ɓuri heewde e maɓɓe meeɗaani hawrude e ko wayno mum, sabu ko wayri waɗɗe wonii jooni duuɓi 70.\nWonaa yimɓe arɓe ɓee fof noon ngoni weltaniiɓe laamɓe hesɓe ɓee, arɓe kallande ɗum en huljinande ɗum en. Terɗe fedde saliiɓe laamu ndonu wiyeteende Republik, kanum en ne ngarii he keewal, ngam hollitde salaare mum en laamu ndonu. Teemedde limtinɗe e maɓɓe ngarii naatti he nder yimɓe ɓee, e ɓe ɓoorni simisaaji e keppiiji ooli ene winndaa \"Not my King\" wonaa laamɗo am. Kono Polisaaɓe ɓee njaggii gardiiɗo maɓɓe o e maa won 50 e maɓɓe ngam falaadeɓe he kaljingol yimɓe ɓee.\nLaamu Biritani woniino laamu ɓurngu mawnude he nder daartol aade. Konnngol ene wiyatnoo: \"Naange mutataa he nder laamanteeri Biritani\". Nde tawnoo kala jookdu he nder jookli adunaaru ɗi, e ɓe njoginoo heen leyɗeele gonɗe he les njiimaandi laamu maɓɓe. Nde naange muti hiirnaange laamanteeri maɓɓe fof tawata ko fuɗoyii fuɗnaange. Ene jeyaa e batte mum, ɗemngal maɓɓe Engele wontude ɗemngal winndereyeewal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/05\/07\/london-charles-iii-e-camilla-piilaama-hanki-laamii%C9%93e-biritani-ko-wonno-laamu-%C9%93urngu-yaajde-he-adunaaru-he\/","date":"2023-06-08T01:44:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00214.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5524356365,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5524356365203857, \"fuh_Latn_score\": 0.26584288477897644, \"ffm_Latn_score\": 0.10367492586374283, \"fuf_Latn_score\": 0.07641683518886566}","num_words":364,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.401,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"kanpaniwa hakkilanta shaanu kubbirle yiite Lamtarkiye haa Lesdi Africa Fombinaaringa Eskom wi Police'en do lincita no ka waari haa yidi wadanki hooreejo kampaniwa ngan Andre de Ruyter.\nBee tooke ngam hyalkuki mo.\nHooreejo Police 'en Pravin Gordhan wi doole tuumayeeji banana Lincititte nden to tuumeteedo nanngaama bo hiityete kiita nawka.\nNgam sanadu siyaasaaku, De Ruyter dali golle nder Lewru December bawti O saldori hurguki gannudi kanpaniwa ngan ko waddi tampere kubbirle yiite haa Africa 'e tampere kilantaaji riskuuji.\nBawti O maggi daddaare Laamu nder Lewru January 2020, yiidi bee gannudiiji feerefeere ko hawti bee taskaramji mosle.\nKampaniwa ngan Eskom taskani dow De Ruyter timminan golle muudum haa kampaniwa ngan nder Lewru 31st March.\nTuumayeeji mbarki ardiido on bee Tooke wanngi on haa kastaabe energy publication EE Business Intelligence nyennde Asawe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/09\/police-en-do-lincita-noka-waari-be-yidi-halkuki-andre-de-rayter\/","date":"2023-02-04T00:00:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00358.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9730168581,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9730168581008911, \"fub_Latn_score\": 0.02116723358631134}","num_words":131,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.061,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.954,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nwostondiral mijooji e dilooɓe e mahude galleji e nder Afirik\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nJuppuɗo yontere men hannde wiyete ko Jeynaba Seydu Bah. Oo ko njaaniyanke dilloowo kadi e mahugol koɗorɗe.\nJeeyngal\nRfi fulfulde waddi e makko yewtere e ko fewti e kawral ma o darni ene wiye e tuubankoore «Salon de l'habitant ». Ngal kawral ngal ganduɗa haalate heen ko kala ko fayi e mahanteeri, kubeeje e koɗorɗe waɗata hikka ko Bamako. Jeynaba S. Bah, maa haal ɗoo ko woni faandaare ngalɗoo potital? E ko saabi o suɓii hikka Bamako, ngam jaɓɓaade ɗum.\nFulfulde Faminiinde :\nYontere nde Ceernoo Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde. Dume mbi'eten e fulfulde fammininde ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20200112-wostondiral-mijooji-diloobe-mahude-galleji-nder-afirik-jeynaba-seydu-bah","date":"2023-03-30T08:28:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949107.48\/warc\/CC-MAIN-20230330070451-20230330100451-00057.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7768937349,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7768937349319458, \"fuf_Latn_score\": 0.20195452868938446, \"ffm_Latn_score\": 0.012095685116946697}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Uhuruu Keniyata noddii ɓiɓɓe Ecopi e wallingol kaɓirɗe maɓɓe, ɓe kaalda\nSaakitaama ñannde :\nUhuruu Keniyata waɗii heeraango hanki. Laamɗo Keniya oo noddii ardiiɓe Ecopi e murtuɓe Tiigre darnugol hare hakkunde maɓɓe. O ñaagike ɓe kaldal e kawral. Heɗoɗen mo. Ko Ibrahiima Timmbi BAH firti haala kan.\nKo faati e kisal e nden ngal diiwal, ko maa golliden en fow, ngam deƴƴingol kaɓirɗe. E kadi ngam semmbingol laamu potal walla demokrasi e nder duunde men Afrik.\nMeɗen wakkilanii banndiraaɓe amen Ecopi yewtugol hakkunde maɓɓe. Ɓe liɓa kaɓirɗe, ɓe accita hare hakkunde maɓɓe. Ɓe annda ko e nder kaldal e kawral ɓe waawi ñawndude lurral maɓɓe. Haa hannde kaɓirɗe laataaki feere ñawdaynde bone.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211124-uhuruu-keniyata-noddii-%C9%93i%C9%93%C9%93e-ecopi-e-wallingol-ka%C9%93ir%C9%97e-ma%C9%93%C9%93e-%C9%93e-kaalda","date":"2023-01-31T14:03:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00357.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.497859627,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4978596270084381, \"fuf_Latn_score\": 0.4187068045139313, \"fuh_Latn_score\": 0.044255781918764114, \"ffm_Latn_score\": 0.03545064106583595}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.207,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.477,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"O heɓii 55,68% daande. Mo o yahdunoo daawal ɗiɗmal oo, hono Monsef Marsuuki, gardinooɗo leydi ndii e daawal ɓennungal ngal, heɓi kañum ko 44,32%. Ɗum noon, eɗen mbaawi wiyde o fooli mo ko to woɗɗi, ko njomu ngu alaa guli. Heddii ko juɓɓule woote ɗee laawɗina ɗum. Monsef Marsuki noon fadaani ɗum sibu noddii Esebsi duwaniima ɗum.\nSubaka hannde, 22 lewru noowammbere 2014, Horirde falndiire Nehdi Ngenndiiri ElMiina (IDEN d'ElMina) dawri ko pittugol nokku mum. Ɗum noon ko ngam nootaade e eeraango ummorinoongo e to ɓuri doowde e ardorde njuɓɓudi laamu leydi Muritani sabu teskaade wonde tunwugol wuro laamorgo leydi ndii hono Nuwaasot diwtii aada. Ɗo njahru-ɗaa fof tawataa ko jinɗe ena tullinii gila e tekke maayɗe,\nDaartol kowhowo denndangal rewooɓe Alla hay ko wonaa lislaamiyaŋkooɓe tan. Daartol ngol ina juuti sanne, ɗum waawaa heƴde e ñalawma gooto. Kono tan, ma en eto waɗde heen ko mbaaw-ɗen. So ɗum ɓennii, hade men naatande daartol Ibraahiima tigi-rigi ngol, alaa e sago puɗɗoro-ɗen nguurndam Namruuja Bun Kinaan sibu o jibinaa ko e les njiimaandi laamu mum. Naniraama, Wahab Bun Man-mbahi : hono kanko Ibrahiim, ko o ɓii Taarek, ɓiyum Naamuura,\nSo maayo heewii, deeƴat, ganndo moolanaaɗo sankiima. O wiyetee ko Alexandre Grothendieck (Aleksandere Gorotenjek) ko ñalnde alkamiisa 13 noowammbar 2014 o sankii to Farayse. O wuurii duuɓi 86. O jaggiraa ko no wage mawɗo to bannge ganndal matematik, ɓurɗo mawnude e annduɓe matematik e nder duuɓi teemedere jawtuɗi ɗii, kono ina famɗi gannduɗo mo.\nNdeke FBI meeɗiino winndude Martin Luther King ngam etaade hulɓinde ɗum. Oon ɓataake yiytaa ko ko ɓooyaani koo. Yiyti mo ko ɓiɗtoowo gooto ine wiyee Bervely Gage, saakti mo e lowre internet jaaynde wiyeteende New York Times. Kanko ooɗoo debbo daartoowo, o wiyi « mi haawaama no feewi yiytude ɓataake oo fof, tawi alaa ko ittaa e mum hay huunde e nder kaayitaaji makko\" (kaayitaaji neɗɗo goɗɗo mo o wiɗtatnoo geɗe mum, sirlu to Duttorɗe ngenndi).\nLaanel wiɗto Rosetaa e roboo (masiŋel baawngel gollinde hoore mum) Philæ (Rosetaa e Filaayee) juuriima dow hoodere laaci Curii (67P\/Churioumov-Guérassimenko). Walla mbiyen Rosettaa joɗɗinii Filaayee dow hoodere laaci Curii.\nKonngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.\nO wiyi-mi, \"nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.\"\nAlmaami Saamori Tuure jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu nder leydi Gine hannde ndii. O foolaa ko to nokku ina wiyee Gelemu, nder Koddiwaar hannde oo. O sankii ko ñalnde 2 suwee 1900 to Jole, nder leydi Gabon hannde ndii. Ko kanko sosnoo laamaandi Wasulu, o dartii naatgol koloñaal Farayse e nder Afrik hirnaange.\nCukaagu Saamori Tuure\nSaamori jibinaa ko hedde 1830 to Miñambaladugu (nokku gonɗo hannde to worgo Gine). Baaba makko ko julanke jula.\nE alluwal ɓennungal ngal, mi wiyiino wonnde ɓeen wonnduɓe e jabet fannu 1, ɓalli mum en in ŋakki insulin sabu baggol mum en memeede. Kono wonnduɓe e jabet fannu 2, baggi mum en ina peewna insulin, kono tan keeweendi dihal kal yonataa e huuɓnude ko ɓanndu nduu ina fota soklude.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-22","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=7","date":"2015-05-22T16:02:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-22\/segments\/1432207925696.30\/warc\/CC-MAIN-20150521113205-00305-ip-10-180-206-219.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5705819726,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5705819725990295, \"fuh_Latn_score\": 0.21920983493328094, \"fuf_Latn_score\": 0.1089213490486145, \"ffm_Latn_score\": 0.09477905184030533}","num_words":511,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.51,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kobaaruji Yontere no jaɓɓii Faatu Balde Yansaane teral Sosiyete siwil Gine\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe heɗiiɓe RFI Fulfulde, on calminaama. On jaarnaama. Bismilla mon e kaa taskaram kabaaruji yontere. Woni koɗo men hande ko Faatu Balde-Yansaane, teral sosiyete Siwil Gine. ko o dilloowo e baŋŋal reenugol hakkeeji neɗɗo, daraniiɗo potal en nunɗal.E nder Taskaram men hannde, en njahan Koddiwaar, Gine Ekwatoriyal, Tinisi, Afganistan e Japon ngam haalde ko faati e Fijo Olempik ( J.O) Tokyo 2021.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210731-kobaaruji-yontere-no-ja%C9%93%C9%93ii-faatu-balde-yansaane-teral-sosiyete-siwil-gine","date":"2022-11-29T23:33:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710712.51\/warc\/CC-MAIN-20221129232448-20221130022448-00237.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.321414113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.32141411304473877, \"fuf_Latn_score\": 0.242519348859787, \"fub_Latn_score\": 0.20832456648349762, \"ffm_Latn_score\": 0.0848102942109108, \"fuh_Latn_score\": 0.04273611679673195, \"fue_Latn_score\": 0.03261636197566986, \"wol_Latn_score\": 0.014669491909444332}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.421,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Huunde e kuudetaaji kewɗi e Afrik e nder duuɓi 15 cakkitiiɗi ɗi\n- 22 sulyee 1994, to Gammbi, Yaayaa Jaamee liɓi laamu Daawuuda Jaawara gardinooɗi leydi ndi gila 1965.\nAamadu Bah ɓurɗo lollirde Bastel Bah gooto e naalankooɓe Nuwaadibu !\nE gooto e tonngooɗe men ɓennuɗe en mbiyii no maa en njokkondire e Aamadu Bah ngam waɗde winndannde faytunde e makko:\nF.Ɓ: Aamadu Bah,holi wuro ngo njeya-ɗaa?\nA.B: Feeralla\nF.Ɓ: Holi hitaande pellit-ɗaa wonde naalanke?\nA.B: Hitaande 1998.\nF.Ɓ: Holi yiɗde maa e naalankaagal?\nA.B: Ko idii fof wallitde lenyol ngol no ɓamtorii caggal ɗum ko ƴeewde no ƴellitorii-mi banngeeji ɗi kala.\nYo Alla reen Amerika\nÑalnde 3 lewru Abiril, to saare Memphis, Martin Luther King wiyii : « Mbeɗe ni ŋabbi e dow haayre, njonngii-mi oya bannge mayre, cooynii-mi leydi podaandi. Kono mbeɗe sikki mi waawataa yahdude e mon toon… ». Jaŋgo mum tan, neɗɗo añamleñamo felli mo kural e goddol, o wari oo ceernaajo ɓaleejo daraninooɗo wellitaare Ɓaleeɓe Dowlaaji Dentuɗi Amerik USA). Nguurndam caggal maayde, tiimgal Luther King yiynoo e koyɗol wonti goonga nder leydi makko : leydi Amerik nayeeri. Duuɓi capanɗe-nay-e-joy (45) caggal ɗuum, Barack Obama, jahroowo hannde e duuɓi 47, udditii poofaali Baleeɓe, wayi ko no toɓo ubbiti kuɗooli, leppini leydi eeɓindoondi caggal duuɓi e kitaale yooro bongo.\nUJUNNAAJI ƊIƊI INNAMA-AADEE MBOOMIIMA\nKo ina tolnoo e yimɓe ujunere e teemedde jeenay e capanɗe joy e tati (1.953) mboomiima oo jamma 26 Settaamburu 2002. Hay ɗum ne ko ko sikkaa tan, won wiyooɓe ɓurii ɗoon. Wonii heen haa jooni njiytaaka. Laana « Le Joolaa » inan feŋŋinii e ɓakkere geec, reedu mum ina suuri haa hannde yimɓe roŋkunooɓe yaltude. Hikka waɗata duuɓi jeegom haa hiɓɓi.\nYOOLAYRU LAANA JOOLA TO SENEGAAL\nLaana mbiyateeka « Joolaa » dogatnoo ko hakkunde Ndakaaru e wuro Cikicoor. Ka rewatnoo ko duunde Karabaan ko adii nde ka yettotoo Cikicoor, ka ruttoo kadi Ndakaaru. Ka inniranoo ko gootol e leñƴi ɓurɗi yaajde nder diiwaan Kasamaas. Hakkunde ɗee gure ɗiɗi ka waɗatnoo ko wakituuji 15.\nKo kaŋka ittatnoo diiwaan Kaasamaas e lommbere ngati ko wonaa ɗuum, laawol ummaade Ndakaaru alaa-e-sago rewa nder leydi Gammbi (ƴeewee kartal ngal).\nKoɗki Muritani (2)\nDaartiyankooɓe limtilimtinɓe mballifiima defte jowitiiɗe e daartol Muritani, kono ina saɗi heen (maa woodaani heen) huɓtodinɓe leñƴi ɗii fof. Ɓe keewi tan ko jaŋtaade daartol heen leñol gootol. Won heen nii millataa daartol ɓaleeɓe Muritani jeyaa ko e daartol Muritani. Muritani ina jogii kadi ko heerorii ko ina ɓeyda saɗtinde daartol mum : leydi ndi waɗi ko Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe. Ndeke Muritani woni Muritani ko e naatnaattondiral leñƴi mum, luure e dente hakkunde majji, tafngo e pirtagol e mahtagol ngenndiiji majji.\nÑokkaam Jibi Selli wirniima\nÑokkaan Jibi Amar lollirɗo Ñokkaan Jibi Selli mo Siñtu Bummaka ɗaldii. en yeeleende e yeeweende. Ñokkaan Jibi Selli jibinaa ko hirnaange Kayhayaɗi, to Gorgol. Nde o yonti naatde jaŋde ko jinnaaɗo makko Amar Demmba winndani mo 'ba'. Caggal ɗuum o fayti e junngo Ceerno Saydu Tafsiiru to wuro Goŋŋan. O ummii ɗoon o fayi wuro Daabiya Hoyre Foonde e junngo Ceerno Maamaadu Omar Kan.\nJEYI-LEYDI E DAANDE MAAYO : HOLI BATTE SARIYA MO TONNGOODE 83 127 HITAANDE...\nLeydi, teeŋti noon e ndi swaalo ndi, ko e ngaluuji tago ɓurɗi himmude ɗi yimɓe hoɗɓe daande maayo njeɗaa, ɗum wonani ɗumen sewnde wuurnoore, ñawndana ɓe saqqaaji maɓɓe kala kamɓe e ɓesnguuli maɓɓe. Ko ɗum waɗi faggudu daande maayo, gila e waalo ngo haa e jejogol ngol, ko ndema e ngaynaaka, sabu ko e ɗiin nokkuuji ndema golletee, so tawii ko caggal toɓo walla duttugol ilameeje.\nALIIN SITOOY JAATA LOMTIIMA JOOLAA\nLaana kesa, inniraaka «Le Aline Sitoé Diatta» sodaama waɗaama e diƴƴe ñalnde 8 Marsa 2008 hakkunde Ndakaaru e Cikicoor. Ko kaŋka lomtii laana «Le Joola» njuwka jamma 26 Settaamburu 2002. Laana «Le Aline Sitoé Diatta» (Aliin Sitooy Jaata) duñi tufnde Ndakaru ko jamma 8 Marsa 2008 hedde wakitu 22ɓo. Hoohooɓe heewɓe tawtoraama duñgol «Le Aline Sitoé Diatta».\nBarack Obama : Yaakaare Amerik\nTesko : caggal yonta juutnɗo, neɗɗo Ɓaleejo naatii Maison Blanche to Dowlaaji-Dentuɗi.\nHannde o ñalawma, Barack Obama naatii e daartol, jeytaama e daarol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate legki ganndal e daartol e ɓamtaare miijooji xellitaare nder hakkillaaji yimɓe huniive addude mbayliigu. Hoto cikken kadi ko yontannde tan addiri noon.\nMiriyam Makeba, gaño Apartaayd saŋkiima\nMiriam Makeba, ganndiraaɗo « Mama Afrika », oo debbo kaɓinooɗo Apartaayd e nguurndam mum, jimoowo ŋanaa mo hono mum weeɓaani, hootii e joom mum ñalnde jofnde altine 10 noowammbar 2008 ina yahra e duuɓi 76. Oon jamma tan omo ummii hiirde to wuro ina wiyee Naples, to Itaali. Sabaabu maayde makko ko taƴam ɓeram.\nKoɗki Muritani (1)\nDaartol ko fannu ganndal jaŋtotooɗo dille jawtuɗe, sifoo nguurndam, goowaaɗi e gañaaɗi, donaaɗi e jiggaaɗi yimɓe ɓennuɓe, ngonka laamaaɓe e laamiiɓe, jotondiral maɓɓe e jotondiral maɓɓe e yimɓe heediiɓe kam e laamaaɗi keediiɗi. So en njiɗii jaŋtaade daartol Fuuta Tooro e yonta almamaagal, en njaltintu kaɓirɗe e kuutorɗe Sileymaani Baal haa waawi yandinde satigaagal, kolliren holi Sileymaani Baal ; cifo-ɗen no nguurndam fuutankooɓe woorunoo oon yonta, no ɓe njiyrunoo lefol satigeeɓe e no ɓe njaɓɓorii dillere Sileymaani Baal (kitaale 1771 haa 1776) ;","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/page\/165\/","date":"2023-06-08T18:12:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655092.36\/warc\/CC-MAIN-20230608172023-20230608202023-00225.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5160879493,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5160879492759705, \"fuh_Latn_score\": 0.18316537141799927, \"ffm_Latn_score\": 0.1460617631673813, \"fuf_Latn_score\": 0.13813035190105438, \"fuq_Latn_score\": 0.011452341452240944}","num_words":839,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.363,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari holli suno maako bee sanadu ko halki himbe ko hewtanta 29 haa Gidan Magana nder Galluure Shagari Jihawol Sokoto.\nArdiido on yottini kofli foofo maako yaaki lenyol sooyiibe yonki mabbe haa maayo ngo Gidan Magana, musamman Malam Muhammadu Auwal, mo sooyi bibbe maako ko hewtanta 5.\nKadima Ardiido Buhari tefri hukuuma hakkilanta shaanu nyam nder Lesdi Naajeeriya besda hooruki hakkiilo dow ko laarani fe'aano bana ni ngam rentuki yonki ummaatoore.\nHaa ragare Buhari hofni ngomnati enanta ummaatoore Jiha Sokoto fuu bee ko fe'i.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/15\/ardiido-buhari-yottini-kofli-foofo-yaaki-ummaatoore-jiha-sokoto\/","date":"2022-12-06T03:43:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00479.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9931402802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9931402802467346}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.jokku taro\nCategory Archives: Joljole\nLala Jallo \"jeewo mali\" wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.\nKolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.jokku taro\nJaari Soh (Diary Sow) mo majjugol mum, jonte jawtuɗe ɗee, addannoo Senegaal fof dillude, artii Ndakaaru hannde Aljumaa, 29 Siilo, so en tuugniima he kabaruuji yoga he jaayndeeji leydi ndi. Jaari ko suka dewbo pullo Senegaalnaajo mo duuɓi 20, cuɓaaɗo laabi ɗiɗi, 2018, 2019, wonde almuuɗo ɓurɗo heɓtineede he nder Senegaal. Ɗuum jibinaniimo njeenaari laamu Senegaaal (bourse d'excellence) ngam waawde jaŋngoyde to duɗal keblorgal Louis-Le-Grand to Paris Frayse.Jokku Taro\nGila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar\/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI.jokku taro\nHe yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre coñce Pulaar.jokku taro\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2021-06-22T04:26:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488507640.82\/warc\/CC-MAIN-20210622033023-20210622063023-00333.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7712973952,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7712973952293396, \"fuf_Latn_score\": 0.13914690911769867, \"fuh_Latn_score\": 0.05668643116950989, \"ffm_Latn_score\": 0.031187737360596657}","num_words":413,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.572,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko mbiiɗon?\nMbooyo Soh woni Juppuɗo yontere nde o addi alkaali baay tekk\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 30:00\nYontere nde Rfi fulfulde bismii e nder yewtere Ko mbiiɗon, ko biyete Mbooyo Soh o suka debbo yaarete ko duubi noogaas e nay o jibdina ko e nder remooɓe. E hitaande ujunnaaji ɗiɗi fawi sappo e jee ɗiɗi o addi kanko e gorko goɗɗo biyeteedo Suleyman Baydi Aany miijo ngam nafde rendo remooɓe haɓe danyaata hay gooto caɗeele e ngese ɗe؛ holi oon miijo ؟ ngoon miijo wiyetee ko baay tek؛ o arii e yewtere ko mbiiɗon ngam haalde holi no ɗum yarata kadi holno remooɓe ɓe kutortoo ɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/emission\/20190707-mbooyo-soh-woni-juppu-o-yontere-nde-o-addi-alkaali-baay-tekk","date":"2023-06-06T22:42:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224653183.5\/warc\/CC-MAIN-20230606214755-20230607004755-00628.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8680429459,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8680429458618164, \"fuf_Latn_score\": 0.07561925053596497, \"fub_Latn_score\": 0.027193661779165268, \"ffm_Latn_score\": 0.01289312168955803, \"fuq_Latn_score\": 0.012632470577955246}","num_words":105,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.219,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.873,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal: dinngal winndere Jam e Kisal Afrik hommbaama Dakar\nYimɓe ɗuuɗuɓe ngarii tawdaama e ndee jonnde jeeɗiɗaɓiire ko faati e Jam e Kisal Afrik. Ibrahiima Mahmuud KAAN, gooto gollanooɓe to Dental Leyɗe Afrik (UA) no tawaa e maɓɓe. O hollitii wonnde ɓiɓɓe Afrik kanndi hono ndee jonnde; nde wonnoo tottodirgol hakkilaaji no waawi hokkude laawi lobbi baawayɗi ittude caɗeele ngonɗe e duunde Afrik. Omo e fandu haala Minati JALLO nelaaɗo RFI Fulfulde e ngal dinngiral.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211208-senegaal-dinngal-winndere-jam-e-kisal-afrik-hommbaama-dakar","date":"2023-05-31T01:35:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224646181.29\/warc\/CC-MAIN-20230530230622-20230531020622-00628.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7012400627,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.701240062713623, \"fuf_Latn_score\": 0.16572701930999756, \"ffm_Latn_score\": 0.1080961599946022, \"fuh_Latn_score\": 0.016954340040683746}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.493,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wagner-Mali- Mofte winndere\nHolko anndaa e alhaali garal merseneerɓe Wagner e nder Mali?\nWonii goonga, konunkoɓe Ruusinaaɓe, ɓe gonaa-lamuyankooɓe noddirteeɓe Wagner naatii e nder Mali. Hollitol leyɗele sappo e jowi Erop e Kanada ɓannginii ɗum e talkuru hawtaandu. Ndun ko hanki waɗaa. Timmii lebbi nani-nai garal Wagner Mali no haalee. Holko annda e mum njaati ? Keɗoɗen Jantoore Amadou Barro Ba.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211224-holko-anndaa-e-alhaali-garal-merseneer%C9%93e-wagner-e-nder-mali","date":"2023-06-05T13:50:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652116.60\/warc\/CC-MAIN-20230605121635-20230605151635-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8336351514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.833635151386261, \"ffm_Latn_score\": 0.10348731279373169, \"fuh_Latn_score\": 0.038259200751781464, \"fuf_Latn_score\": 0.019860047847032547}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ecopi: fiyannde weeyo woni sabu maaygol siwilɓe e nder falnde Tiigre\nTo Ecopii, siwilɓe sappo e njeeɗiɗo maayi \"Mai Tsebri\" e nder diiwal tiigre e nder fiyannde weeyo nde dronwal waɗi altine e nokkuure nden. Ko ɗum mojobe neɗɗiyankooje wonuɗe Tigre holliti.Faatumata SI SAAWAANE\nSaakitaama ñannde :\nE bi'ol Dental leyɗe adunaaru \"ONU\", fiyande weeyo nde doroonwal waɗiino e aljuma yawtunde e nder daaka fattiiɓe ka saare Dedebit.\nSiwilɓe ɗuuɗuɓe tampii, woɓɓe e maɓɓe maayii caggal mum. Ɗum wonii sabu mojobe adunayankooje ɗen dartinnde balle mum neɗɗiyankooje e nder nokkure nden.\n\"Dedebit e Mai Tsebri\" ko ca'e wonnɗe e nder worgo hirnaange diiwal Tigre. Diwal ka hare woni e waɗude gila lebbi sappo e nayi hakkunde laamu leydi ndin e laamu hinngu falnde Tigre. Jeyaaɓe e fedde TPLF, ardiinde Ecopii duuɓi cappanɗe tati ado Abiiy Ahmed hooreejo jaagorɗo Ecopi hettude hooreyaaku leydi ndin.\nE hollitol mojobere neɗɗiyankoore, fiyande nden \"Mai Tsebri\" e altine wonunde sabu yimɓe sappo e jeenay maayde, ko e nder mbaylaari waɗi. doroonje ɗen hewti e nokkure nden , yiili seeɗa si ɓe acciti bommbuuje ɗen.\nSiftinnde, Abiiy Ahmed naɓuno e lewru sappo e go'aɓure hitaande 2019 konu e nder Tigre ngam haɓude hooreeɓe lumdiiɓe laamu makko gila leɓɓi ɗuuɗuɗi.\nƊee hare waɗuɗe e nder ɗii leɓɓi jeenay, wonii sabu ujune yimɓe maayde.\nE bi'ol ONI, ko timmi ujune 400 tigrenaaɓe no tampiri heege.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20220112-ecopi-fiyannde-weeyo-woni-sabu-maaygol-siwil%C9%93e-e-nder-falnde-tiigre","date":"2023-06-05T20:29:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652161.52\/warc\/CC-MAIN-20230605185809-20230605215809-00031.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.703840971,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.703840970993042, \"fuf_Latn_score\": 0.28795236349105835}","num_words":223,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.748,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fe'aaru wadi nyande salaasa ha yola sabbitit asar yonki yimbe e jawle baawo motawal fere teti dirbi Keke Napep duddi ha dow gada wurtugo wura\nƁurnaaɗo Winddere Mi finndina Mi tinndina Mi anndina Mi finndina oon ɗaaninooɗo Mi tinndina oon jejjitnooɗo Mi anndina oon majjunooɗo. Hol ko tinndatmi? Hol ko\nTadiibe DSS en fuufi tiya gas gam sankitaago mobre wadoobe jangajanga gam yelango yofanego aridiido mabbe nangaado ha lewru jetatabru dow ayiibe ewnaago revolution. Nangaado\nhandi kala gardo gam sinka majjugo biiko mo duubi nayi (4) do fija ha yaasi fu handi mabbego dow yeebaare. Yeccen ko'e men gonga.\" Lamido\nbAlhaji Ado Abdullahi Bayero Danyaama har lewru jegooru anmdiraadu e yuuli ndu hitaade ujuneere e temedde jenayi bee cappan e tati(06\/1930) innde saro maako Alhaji\nKUULE NJUƁƁUDI dental Tabital Pulaagu : 1.Faandaare dental ngal ko yeewtude ko yowitii e ngoƴaaji leñol fulɓe.🤔 E yiilanaade ɗi safaruuji💊⛑ 2.Terɗe ɗee fof poti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/koode.net\/author\/kooderadio\/page\/2\/","date":"2019-12-05T21:45:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540482284.9\/warc\/CC-MAIN-20191205213531-20191206001531-00557.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9917799234,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9917799234390259}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo shaanu yaasi Lesdiiku Lesdi Syria, Faisal Mekdad, tefri majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN fitnaaji kippe di Lesdi Israil yaaranta Lesdi Syria.\nSeketeriijo mawdoojo mo UN Antonio Guterres Mekdad wi, \"kippe dabare de Israil wadata do haandi jabrude kanndude hoose bee jawdum iga UN ngam fadda mallabo renta ko kabbidal narral 1974 sasppi hakkunde be majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru.\"\nMekdad wi neebi Lesdi Syria barri dow ko laarani kippe ko Lesdi Israila yaaranta be ko yabbi kabbidal narral jaande jamm hakkunde mabbe ko UN wada.\nHukuuma hakkilnta shaanu hake innu Adama Lesdi Syria, wi kippe de Israil yaari tippungel do tuufi nokkuure shaanu mbiditi annde kiimiyaaku haa Lardiwol Hama.\nLesdi Israeli wi rentobe mallabo sooja'en Iran do naftora nokkuure nden ngam sarrifa pidirle misayelji enanta guddum are konu.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/11\/unbarri-israil-acca-yaaruki-kippe-dow-syria\/","date":"2022-10-01T11:18:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00146.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9922550321,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9922550320625305}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.039,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Najeriya: battane ciwalagol janngooɓe e nder leydi ndin\nSaakitaama ñannde :\nNajeriya, no wondi e rafi ndenaagu. Jannganaakuuɓe heewɓe no wonndi e kulol. Ɗum ko sabu ko jihaadiyankooɓe e kuliyankooɓe ciwlotoo cukaloy tintinii deyoy koy ɓe lamdoo wurtirɗi walla sottorɗi. Ko woni sabaabe ɗum? Ko honɗum e batte ɗum accata e nder leydi ndin ? Heɗoɗen jantoore mawnde nde Ya'u Siwto Gemmbu waɗani en gila Najeriya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20210524-najeriya-battane-ciwalagol-janngoo%C9%93e-e-nder-leydi-ndin","date":"2022-08-14T16:53:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882572043.2\/warc\/CC-MAIN-20220814143522-20220814173522-00429.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8546621203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8546621203422546, \"fuf_Latn_score\": 0.054555803537368774, \"fuh_Latn_score\": 0.053423624485731125, \"ffm_Latn_score\": 0.03697848320007324}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.203,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.853,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tumbaljo ngomnati Lesdi Gambia wi Ardiido Lesdi ndin Adama Barrow firliti jahargal be faada laamu maako ko wadi sanadu ittaaki ballo Ardiido Lesdi ndin enanta minista'en wobbe\nMinistaajo shaanu janngirde boymaajo, Alieu Badara Joof,kanyum on laati ballo Ardiido on keso mo luutani Dr. Isatou Touray.\nMinista'en ko hewtanta 11 kam dalaama hawtani hesbe 12 nder mabbe woodi Rewbe 3.\nDr. Mamadou Tangara on hebi ministaajo shaanu yaasi Lesdiiku, Seedy Keita laati ministaajo shaanu Ceede, nden Siaka Sonko bo ministaajo nder lesdiiku.\nModou Ceesay laati hooreejo golloobe.\nBe hunni Ardiido Barrow hunnaama waadu laamu didabre nder Lewru January.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/06\/ardiido-lesdi-gambia-firliti-be-faada-laamu-maako\/","date":"2022-12-06T04:13:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00486.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9995342493,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995342493057251}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.052,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fijoowo fijirde tamre boll kosde boymaajo, Emmanuel Amuneke wi bee soynde hebuki Victor Osimhen fijana Naajeeriya fijirde dum wadete haa Lesdi Cameroon hakkunde Lesde Afrika AFCON do hadata Lesdi Naajeeriya hebuki nasaraaku.\nAmuneke do nder waliibe haro hebanki Naajeeriya nasaraaku AFCON nder 1994 jawtudi\nNden O laatino hooreejo mallabo Ardiido mo hakkilani fijoobe boll kosde haa Lesdi Tanzania nder hitaande 2019.\nAmuneke limiti wi; \"Lesde bana Senegal, Cameroon, Egypt, Nigeria, Morocco enanta Tunisia. Lesde on marde sembe sanne nder yaalirbe ha fijirde nden AFCON nden bo saddum masin a hiisa moy tammi hebuki nasaraaku hakkunde Lesde de den, kadi ma woodi bayli kewdum ha fijirle tamre ball kosde dum jamanu jotta.''Sadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/10\/amuneke-mani-naajeeriyaabe-fijoobe-boll-kosde\/","date":"2023-01-30T04:33:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00176.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999632597,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996325969696045}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.073,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Islaam e Pinal Fulɓe: Ndee deftere ko nde haala mum jogori haaloyeede ko juuti haa e yontaaji Payɗi\nIslaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: \"Ñaawoore\" e \"Firtaare\", Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.\nSo Alla, en cuusa wiyde Bacca Bah winndii deftere nde hono mum suuwaa tawo winndeede he ɗemngal Pulaar gila nde filñitaare guurtingol ɗemɗe ngenndiije Afrik ngummanaa, teeŋti noon e ɗemngal Pulaar, kono kam eɗen mbakkilii wiyde ko nde lobbere he nder defte Pulaar.\nIslaam e Pinal Fulɓe ko deftere daartol, ko nde deftere diine, kono tigi-rigi oo ko nde deftere renndoyeewal Fulɓe (Sociologie Pulaar).\nGaagal ganndal luggal ngal wallifiyankee oo jogi he pinal leñol Fulɓe, aadaji mum en, e daartol mum en, o hollirii kadi he nder deftere hee won'de mo kumpitiiɗo pine keewɗe e aadaji mum en, yantude e won'de mo dewindiiɗo toɓɓe ɗe dukooji mum en ɓurii iiñcude hannde he nder batuuji (circles) annduɓe e jaayndiyankooɓe he nder aduna he. Ɗuum woni maccungaagal, jojjannde dewbo, ngañam-leñamaagu, waɗboniyaagal e innde diine, ekn…\n\"Haalde haala diine, winndiyanke o wiyi en, \"ko huunde nde weeɓaani. Saabii ɗuum tan ko diine, e ko ɓuri heewde, wiyetee ko ummii ko to Joomiraaɗo. Huunde ummiinde to joomiraaɗo noon foti tan ko jaɓeede ko aldaa e naamnaade [hol] sabaabu? Kono diine kadi kala baawɗo won'de, jippotoo ko e yimɓe. Te ɓeen yimɓe ko jooma en pine, aadaaji, cosaaan e finaa-tawaaji donaaɗi. Ɗuum fof noon heen sahaaji ene jillondira e ko ummorii to Joomiraaɗo ko haa yimɓe ɓee ina mbaawi ronkude seerndude hakkunde ko yimɓe ɓee njeyani koye mum en e ko ummi to Joomirraɗo ko.\"\nHe jiyɗe Bacca Bah, ko ɗuum tigi heɓtii Fulɓe e leñɗi Afrik ɓaleeɓe caggal nde ɓeen naati he diine Islaam. Yoga he ko ɓe njogitii ko diine Islaam wonaani so wonaa aadaaji Arabeeɓe. Foti noon ko aadaaji maɓɓe gila ko adii Islaam walla ko pewje maɓɓe ɗe ɓe penti ngam hoonaade he dow leñɗi goɗɗi e yiɗde tabitin'de neɗɗaagal maɓɓe he dow mum en. Wallifiyanke oo rokkii heen yeruuji keewɗi ko wayno no Arabeeɓe njiɗiri jaalɗin'de ɗemngal Arab he dow juulɓe kala, rewrude e diine Islaam; ko kanngal juuldatee, duwortee, janngirtee, Khuɗbirtee hayso tawii joom mum en nanataa paamata ko haaletee he ɗemngal Arab.\nYoga e aadaaji maɓɓe ɗi paggiti ɗen eɗen njogitii ko diine Allah tawa ko huunde reɓnde haa naati he diine he kono wonaa heen jeyanoo sabu ko ɗoon diine o tawi ɗum. Ko wayno maccungaagu, yaw e ŋakkende hurum e dewbo, lesɗinde kala neɗɗo mo wonaa koye maɓɓe; hiitoraade ko ɓawli, ekn…\nSo goonga, wallifiyanke oo ene siftina en tan wonnde, ɗuum wonaa rafi Arabeeɓe tan. Ala, ko kamɓe e tuubakooɓe fof ndenndi ɗiin jikkuuji kaantoriɗɗi.\nEn mbaawaa jaŋtaade ɗoo denndaangal toɓɓe ɗe wallifiyanke oo yeewtata he nder deftere mum ndee, nde tawnoo alaa ko o heddi ko o memaamni e renndo fulɓe e kuuɓal, Fuutankooɓe haa ɓuri teeŋtude. Gila e iwdi Fulɓe, diineeji mum en ɓooyma, naatgol mum en he Islaam, pine mum en, finaatawaaji mum en, laamuuji mum en ko adii Islaam haa yettii laamu Tuubakooɓe. Cañu renndo Haalpulaar en, gila e kinɗe haa e fecciram-gollaagu; jaŋde Islaam he nder renndooji Fulɓe e defte janngateeɗe he nder Fuuta. Mbaydiiji dewle Fulɓe, pijirlooji e naalankaagal he nder renno Haalpulaar en. Geɗel heen fof ne, winndiyanke oo haɗaani tan e jaŋtaade e faccirde ko woni maana mum, kono kadi o waddii heen duttorɗe wonan'de kala jiɗɗo yaajnaade e wiɗtude heen ko ɓuri luggiɗde. Ɗum-ɗoo fof noon, Ceerno Bacca Bah renndindin ɗum o tonngi ɗum ko he fiɓnde wooteere, ɗuum woni wiyde ko ɗemngal woni daabaa pinal. So leñol waasii ɗemngal mum waasii neɗɗaagal mum. So alla, neɗɗɗo fof ene waawi janngude kala ɗemngal ngal o wela, kono omo haani janngude e winndude he ɗemngal makko so omo yiɗi tabitin'de ndimaagu makko e neɗɗaagal makko. Sabu so neɗɗo janngi ɗemngal jananal o waawa daɗde e huwtoraade won e jiyanɗe mum en, hayso tawii ɗeen jiyanɗe ene ustamo. Ceerno Bacca rokkirii heen yeruuji keewɗi, teeŋti e no Arabeeɓe e Tuubakooɓe kuwtortoo konngol ko ɓawli ngam askitin'de he mum kala bonannde walla kiite.\nCeerno oo ko ganndo, biɗtuɗo, kono ene teeŋti e makko kadi won'de nuunɗuɗo, mo hulataa haalde yiyannde mum hayso tawii omo anndi ɗuum maa wood ɓe weñori. Sikke alaa, Islaam e Pinal Fulɓe maa ñiklu almuudɓe Pulaar heewɓe softina ɗum en e luggiɗinaade he ganndal.\nWallifiyanke o:\nBacca Bah, nganndiraaɗo kadi Huseynu Bah, jeyaa ko wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Jamaa Alwaali, ko he falnde Podoor, diiwal St. Louis he nder leydi Senegaal. O janngii Quraana he seernaaɓe heewɓe kono o heɓi kaayit (Lijaasa) ko e juuɗe Ceerno Abdul Qaadiri Lih to Ciloñ. Caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi to duɗal Ceerno Muhammadu Bookar Kan, ko toon o ɓaari Sariya, o janngi ɗemngal Arab (Lugha e nahwu). Caggal ɗuum o yahi leyɗeele Arabeeɓe, Libi e Qatar, o janngi haa o dañi Seedanfaagal (licence) he Engele. O jokkoyi jaŋde makko to leydi Farayse haa o dañi Maitrise e D.E.A, fof e he Engele. Ko ndeen o arti Senegaal o fayi Duɗal Kebloowal Jannginooɓe (Ecole Normale Superieure), caggal heblo duuɓi ɗiɗi, o wonti jannginoowo he duɗe hakkundeeje(Lycée) he nder Senegaal.\nCeerno Bacca Bah wallifiima defte ɗiɗi fento he ɗemngal Pulaar. Ɗeen ngoni: Ñaawoore, muuli ɗum ko ARED, e Firtaare, muuli ɗum ko edition Nanondiral (2002).\nNjaay Demmba Astel, jaŋtol maa e deftere men ndee waɗii faaida sanne. A haalii no haanirta nih. Ina wayno alaa ko ɗaccu-ɗaa e dedtere ndee. A faññinii toɓɓe ɓurɗe waɗde faaiyda e deftere ndee. Mbeɗe naamno-maa tan so tawii mbeɗe waawi lollin'de ɗum e hello am FACEBOOK. A jaaraama! Seydi Njaay!\nLikeLiked by 1 person\nMin mbeltiima sanne yo Allah hebbin yaajna e leniol. no Deftere nde he6orte?, mbela nde naati e lowe enternet?\nLikeLike\nBien\nLikeLike\nHolno mbaɗanmi haami heɓa document deftere islaam e pinal\nLikeLike\nMachallah\nLikeLike\nOn njaaraama seernaaɓe! Ina wayno gooto e mon kala addii ballal timmungal fa'de leñol men. Miɗo naamndoo noon jeyaaɗo Mali e diiwaan Kaay no waawirta heɓirde deftere ndee?\nLikeLike\nOn Mbeelta Naama yoo Allah 6amtu pulaar e Dow winndere Ndee fof d'emngl pulaar Maayatah Nuskatah ko dow tan heedtata yoo wuur pulaar Haa Abada ismaila Sih to Leyd'eele Dentud'e U.S.A jeyaad'o to Leydimen Mauritanie 🇲🇷 Malla Senegal 🇸🇳 fof foti e am Allah yettaama no feewi en juulih e Nulaad'o Men 6ur Naad'o winndere Mo jam e Kisse ngoni e Mum oo Muhammad Arassouloula Salla Allahu Aleyhi wo Selleme\nLikeLike\nEnen Leñol ful6e en Njettii Allah En Njaarih Nulaad'o Allah Teddud'o MO jam e kisal Ngoni e Mum oo Kadi En Njettii jinnaa6e Men yoo Allah Moy'y'an6e o Moy'y'a e Men e Den Ndaangal juul6e winndere Ndee kala\nLikeLike","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2021\/04\/19\/islaam-e-pinal-ful%C9%93e-ndee-deftere-ko-nde-haala-mum-jogori-haaloyeede-juuti-haa-e-yontaaji-pay%C9%97i\/","date":"2023-03-31T06:45:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00003.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6298843622,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6298843622207642, \"fuf_Latn_score\": 0.15299329161643982, \"fuh_Latn_score\": 0.15005579590797424, \"ffm_Latn_score\": 0.06232927367091179}","num_words":1171,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.499,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 13\/04 Duuɓi 4 nguurndam e gollal rajo haayre laaw waɗii finnde to Brooklyn e nder New York e dow gardagol Hammel Tuure oo talaata 12 April 2011. Rajo Haayre Fulɓe International yuɓɓinii jemma weltaare e dow teddungal pulaagu New York e gure catiiɗe ɗum. Yimɓe ngummiima haa e gure catiiɗe, won heen noddi ɓeya nuldi balle mum en gila Sidney haa Misouri. Ko ɓurnoo teskin'de ko goomu mawɗo gummiiɗe Filaa e gardagol Gerngal Njaay e goomu Baltimore (327 kiloo) e gardagol Aamadu Sammba Daat, ngam nootaade jemma oo.\nJemma oo e njenngude fof, o waɗii faayiida haa ko ina wiyaa o mo jeyaa e jemmaaji pulaagu ɓurɗi welde e teeyde e nder filla New York. O fuɗɗorii ko njettoor Rajo Haayre fayde e pelle toŋtuɗe ɗum e oo jemma haa arti e Uwa Law Group, Lewlewal Group Networks, BHS (Booñ Koɗki mo Senegaal), Fuuta Business Solutions, Franklin & Fulton Services e Kisal Shipping.\nCaggal ɗuum, Haayre heɓtinii golle kaantorɗe sukaaɓe mum tato jogiiɓe yoga e golle rajo ngo. Mo woni e maɓɓe fof hono Maamuudu Urlaa Lih, Mustafa Saalif Baro e Alkaasum Lih dañii golle e katantaagal mum heɓtineede e yeeso fasɓe kala.\nJibril Ngaawa Bah, naalanke karallo hollii toon ñeni mum (nate maandinooje ko heewi ko yowitii e pinal kañum e aduna).\nJemma oo duusiraa ko cipi doŋ-doŋ kunnguɗi belɗi ngenndiyankooɓe hono Seek Faal, Aliw Ngayde, Hammel Tuure, Mustafa Baro, Mansuur Kan, Farba Sek en e yoga mawɓe New York gila e seernaaɓe haa e reenɓe jaŋde toownde. Mo woni fof addii heen ballal mum to hirjino, ngalu e seedtaade darnde moƴƴere nder rajo Haayre Laaw darii. Ngoo duuso noon waɗi ko e les njimri e gaaci belɗi Geelel Sanngoot jirwinɗo yeewtere nde haa amni mawɓe ɓe jummbe mumen meeɗaani yiyeede e dente; hay ɓe ngonaa subalɓe cakkitii ko sappaade nde Geelel rewi e pelol Gellaay Aaali Faal o woppaani.\nPelle keewɗo ko wayi no Pulaar Speaking, ASA (fedde Senegaal-naaɓe caggal leydi), APR-Yaakaar ngarii e tawtoreede e hollude ballal mum en.\nE siftin'de Haayre Laaw Fulɓe International ko rajo lulluŋaawol (Internet) fuɗɗiingo e nder 2007. Gollotooɓe maggo ko ɓuri heen heewde ko ɗanniyankooɓe yiɗɓe addude ballal mum'en e ŋakkere rajooji e nder dente fulɓe haa teeŋti noon e caggal leydi. Hannde rajo ngoo ina heɓtinaa caggal fiilo ɗanniyankooɓe tan sabu e ngo jeyaa e ɓurɗi heɗeede e rajooji fulɓe hay haa e nder Afrik.\nBinndol Umaar Tokosel Bah, nulaaɗo dariiɗo Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.com to New York\nLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=796:rajo-haayre-laaw-maanditaare-1iire-e-nder-mbelamma-e-faayidaagal&catid=40:pinal&Itemid=135","date":"2013-06-19T09:39:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708664942\/warc\/CC-MAIN-20130516125104-00006-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.889040947,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8890409469604492, \"fuh_Latn_score\": 0.05781829357147217, \"fuf_Latn_score\": 0.02821657806634903, \"ffm_Latn_score\": 0.019869552925229073}","num_words":440,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.779,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol Mammadi Dumbuya dergitɗo laamu Konndee?\nMammadi Dummbuya koniŋke Ginenaajo, kolonel gardiiɗo semmbeeji leydi Gine gila 2018, colɗo laamu Alfaa Konndee? O jeyaa ko e iwdi Malinke en, nder diiwaan Kankan, gonnooɗo \"légionnaire\" konu Farayse haa 2018, mo mbaawaka mum teskaa haa nodditaa ngam ardaade semmbeeji Gine.\nKo e nder 2018 ñaaƴo koniŋkooɓe sahaa nde leydi ndii mawninta jeytaare mum, o arti e Gine. Ɗiin semmbeeji ɗi laafaaji boɗeeji, faandaare mumen wonnoo ko haɓaade ceɓɓitaagu, kono hollitaama gonnooɗo hooreejo leydi ndii Alfaa Konndee yiɗnoo ko waɗde koniŋkooɓe ɓee jogitiiɓe ŋanaa, ɓe ŋakkiraaka kaɓirɗe, ngam hiiɗde kadi seppooji baɗooji nder leydi ndii.\nGiyal ngal Alfaa ittunoo ngal, yuwii mo.\nƊii ɗoo semmbeeji ɗi Alfaa Konndee sosnoo e gardagol Mammadi Dummbuya bone oo arti e makko. Kolonel Dummbuya, heblaama e duɗal wolde mo Pari, ko noon kadi o hebliraa to Israa'iil, to Senegaal, e to leydi Gabon. O golliima to Afganistaan, Kodduwaar, Ndenndaandi Centreafrique. Hollitaama ko sakkitii koo, jokkondire makko e Assimi Goytii nde oon yandini laamu sabbordu Bah Ndaw.\nKolonel Dummbuya wonaa tan mehre waɗi ɗum suɓeede gardiiɗo semmbeeji leydi Gine, jogiiɗi ñiiɓirde mumen naatirde Kaloum ɗo galle laamorgo leydi Gine woni ɗoo. Ko e tuma kay nde seɓɓitiiɓe paayni, owni beeli kuli njermini, ngijii leyɗe Sahel Gorkaajo oo addaa.\nIne anndaa wonde kanko Kolonel Mammadi Dumbuya, ko o musiɗɗo nanndo makko Assimi Goytaa to Mali, ittunooɗo Bah Ndaw e jappeere. Ɓe nganndondori ko e kaɓtagol seɓɓitiiɓe nder Sahel. Oo ɗoo lieutenant-colonel etinooma mbele diɗɗal semmbeeji ɗii, ustoo e yowitaare e jaagordu ndeenka ngenndiiwa kaa....haa addi laamu Gine waasde jogaade e ɗum hoolaare. Nder mee 2021, nanantiiji njaltiino, wonde o jaggaama.\nAlfaa Konndee ardiima leydi Gine gila e bowte 2010. O suɓtaama laabi ɗiɗi 2015 e 2020. O ardinooma ngootaagu Afrik nder lewru siilo 2017 haa siilo 2018.\nKo sakki koo, o waɗi manndaa tataɓo, baraade toggenooma, kono Alfaa heɓaani wekkitde.tawa Kolonel Doumbouya dergitii baraade.....Hannde oo laamu Alfaa heddiima e daartol...kono jooforii no yooɗiraani. Mbele laamu sabbordu jogorndu sompeede nduu, laatotaako cabbi gorle jontaaɗo kala aynoyaa...no sardi Assimi Goytaa leydi Mali? Mbele maa laamu nguu, artoy e juuɗe siwil en?\nKala ko woni e lahal maa juuɗe njiytu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Politque\/a\/ART-VCRHIK\/Hol-Mammadi-Dumbuya-dergit-o-laamu-Konndee-","date":"2021-09-24T18:34:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00298.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6580155492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6580155491828918, \"ffm_Latn_score\": 0.1407623291015625, \"fuf_Latn_score\": 0.10042231529951096, \"fuh_Latn_score\": 0.08945152163505554}","num_words":348,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haalakan wurti on haa hunnduko be ardiido on nyennde Alamiisa amma anndi nay dow kiita kayeeha gootel.\n\"be tuumiri no Cyril Ramaphosa bee tuumayeeje kuude kallude ko yabbi diidaadi NPA Act.\"\n\"ndenno woodi ko hiitordu hiitino mod um roondi teddeenga tigguki mo hjee Duubi ko hewtani 15 haa tiggorde,\" .\nWanginiibe haalakan wi \" H.. President JG Zuma kanyum on naatini kiitakan haa Hiitordu mawndu ndu galluure Johannesburg nden bo 19 January 2023 tuumeteedo on wanngan haa yeeso hiitordu ndun.\"\nZuma tammi waduki giidal jee ANC ngam O wakiiliijo Nasrec nder Asaweere nde.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/12\/16\/ardiido-lesdi-africa-fombinaari-boymaajo-jacob-zuma-wulli-cyril-ramaphosa\/","date":"2023-02-04T00:18:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00384.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9783776402,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.978377640247345, \"fub_Latn_score\": 0.02008003368973732}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine, Alhajji Usmaan Fatako BALDE, wirnaama hanki, Mawnde (Aljumaa) 31, Mbooy to wuro mum en Fatako. O faatinooma gila ñalnde 27 Mbooy to Konaakiri, laamorgo leydi Lagine tawi omo yahratnoo he ɗuuɓi 84. Gila hitaande 2019 ko kanko ardiinoo Dental Fulɓe e Haali Pular'en Gine. Alhajji Usmaan Fatako Balde, ko galo, jooma jawdi, ganndaaɗo no feewi he nder leydi Lgine. Omo tawanoo e luutndiiɓe happu tataɓo mo Alfa Konnde hooreejo Gine Kiɗɗo o laatinno. Sabu ngool luutndagol addaniino oo-ɗoo hooreejo Dental Fulɓe e Haali Pular en Lagine, kadi gooto e hoohooɓe Fuuta Jaloo caɗeele mawɗe.\nUsmaan Fatako Balde, ganndiranooɗo waccoore mum \"san-loi\" woniino hooreejo suudu ngenndi ngam njulaagu, mbaylaandi e fitram-gollaagu Lagine (Chambre nationale de commerce, d'industrie et de l'artisanat-CCIAG). Ko o julanke galɗuɗo mo ñiiɓirde mum wonno Konaakiri, kono kadi joginooɗo gollorɗe to Ndakaaru e New York. Omo joginoo jokkondire business tiiɗɗe he nder adunaaru he kala. Ko hedde 1980, o fuɗɗii jokkondiral makko e Florentin Duarte, gardinooɗo kompañi Philip Moris he Afrik Bannge hiirnaange e hakkundeere, jooɗinooɗo to Dakaar, Senegaal. Ko ngaal jokkondiral addanimo naatnudo marke sigirat keewɗe he nder Lagine e leyɗeele Afrik goɗɗe.\nHakkunde Usmaan Balde e laamuuji Lagine ko wulataa-ɓuuɓataa, nde tawnoo o fuɗɗiima dañde ngalu gila he laamu Seyku Tuure tawi omo woni Gekkedugu omo yeeya sigirat kadi o naati he njeeygu bagiiji. He sahaa Lansana Konte kadi o ɓeydii udditaade, o naati he njeeygu simoŋ e mahde jeereeji to saare Labe. Caggal ɗuum kadi, nde tawnoo o ɓiyɗo Fatakonaajo ko jooma hoodere, Allah udditanimo kadi damal jogaade njeeygu werlaaji Pick-up Isuzu he nder leydi Lagine, kono he laamu Alfaa Konde ɓe keɓti ɗuum he juuɗe makko, ko nde Mamadi Dummbiya ari ndee tottitimo nguun njulaagu.\nAlhajji Usmaan Balde ko balatnooɗo no feewi, kadi diineyanke. O mahii wuro maɓɓe, Fatako, Jumaa mawɗo, ɗuum ene seeɗtoo nanngitaade makko he diine makko e iwdi makko.\nPulaaronline.com ene duwanoo ɓesnguure makko, musiɗɓe makko e Fulɓe winndere ndee kala he ngal baasal. Yoo Allah moƴƴu he makko, hinnoomo\/yurmeemo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/04\/01\/guinee-hooreejo-dental-ful%C9%93e-e-haali-pularen-gine-alhajji-usmaan-fatako-balde-wirnaama-hanki\/","date":"2023-06-08T00:40:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224654031.92\/warc\/CC-MAIN-20230608003500-20230608033500-00242.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3653010428,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3653010427951813, \"fuh_Latn_score\": 0.32662084698677063, \"fuf_Latn_score\": 0.24381457269191742, \"ffm_Latn_score\": 0.061892472207546234}","num_words":325,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.455,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haɓogol golle sukaaɓe\nSaakitaama ñannde :\nAset (asewe) hannde 12 lewru 6birdu 2021, ma en njewtu ko faati haɓugol golle sukkaaɓe. Holto to ɗum fewndii? Ngam faaminde toɓɓere nden, Ahmed Bande, ko ñaawiyankeejo jeyaaɗo Burkina Faso.Caagal ɗum en keɗto ji'anɗe walla miijooji mon ɗi accuɗon WhastApp. So ɗum ɓenni en ngartan e rajo golliɗiɗo RFI. enen njaɓɓoto hannde rajo Zoom Afrika, wonngo Mali. Ibrahiima JAH, golloowo e ngon rajoo. E damal Lollinal Ko Mbiiɗon mo en njaɓɓoto naalanke bi'eteɗo Abdu KAMARA senegalnaajo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20210614-ha%C9%93ogol-golle-sukaa%C9%93e","date":"2021-09-24T00:04:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057479.26\/warc\/CC-MAIN-20210923225758-20210924015758-00136.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8714644313,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8714644312858582, \"ffm_Latn_score\": 0.05190575495362282, \"fuh_Latn_score\": 0.0394105389714241, \"fuf_Latn_score\": 0.023088641464710236, \"fub_Latn_score\": 0.01358727365732193}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.076,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.882,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaHello diine\nHello diine\nO wiyi nelaaɗo Alla (MJKM) wiyiino « ɗumɗoo wonaa soɓe, waɗi noon ko ɗum huunde ɗuufniinde e nder mon » Naniraa ɗum ko njoyo. Tirmiis wiyi hadiis oo ina moƴƴi, ina selli, ngam sellinii ɗum Bukhaariyyu e woɗɓe.\nFeccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : \"nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum\".\nAllah dey ina teddini ɓiy aadama, ina yiɗi ɗum ; o wiyi : o heƴaani e leydi, o heƴaani e asamaan, kono omo heƴi e ɓernde maccuɗo makko. So allah wallii ma haa a waawii yaltinde e ɓernde maa hee kala ko wonaa Allah, tawa ko sabu Allah, maa yiy Allah heewa nde. Allah noon so yiɗii huunde, ɗuum naamndetaake so daɗii maa so ɓurii. Lekki mawki ɓurnooki leɗɗe mawɗe yanii, waɗde colli mawɗi ɓurnooɗi colli mbeemii, ganndo mawɗo diine lislaam ɓurnooɗo yoga e annduɓe mawɓe yanii,\nLaaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗum e geɗe garooje ɗee :\n• Laaɓal ɓernde\n• Laaɓal balndu\n• Laaɓal comci\n• Laaɓal nokku juuleteeɗo\nFulɓe gine hino wi'a: \"Si gooto kala okkii ko mari, haray nguddo alaa\", hannde hannde, ɗemngal pulaar-fulfulde hino hanndi e walliteede e bannge ɗen fow fii no ɓamtal wonira ko sutani-ɗen yeeso, mo ƴeeii non ka saare internet o taway ɗemngal men ngal hino jogii lowe kumpite ɗuuɗuɗe, ɗe hino darii fii ɓamtal pulaagu, ɓen no weltanaa hiɓe du'anaa muraadu moƴƴuru.\nKisal ko fuɗɗoode e nder puɗɗooje geɗe Lislaam, ko huunde anndaande, Lislaam luggiɗiniima heen haa ɗum ɗum woni fooɓre e nder ɓerɗe juulɓe. Firti ko ɗum fuɗɗii e nder ɓerɗe juulɓe haa wonti fooɓre feccere e nder ngonka mum en, wonti fiɓnde e nder piɓle mum en. Wulaango Lislaam ƴellitiima gila annoore mum ƴellitii, woni tan ko e noddude kisal. Caggal ɗuum lislaam lelni diidol laaɓtungol haa waawi darnude neɗɗaagu e dow mum.\nNdeeɗoo tiitooonde firti ko fawondirde juuɗe mum ɗiɗi so ina juula, walla weeltinde ɗe. Laaɓtitinde geɗel heen fof no ardi.\nKo qabdu idii irsaal. Waɗi noon ko nelaaɗo (mo jam woni e mum oo –MJM), gila nelaa, yamiraa juulde, o meeɗaani juulde kanko e musiɗɓe makko, ɓe mbeeltini juuɗe maɓɓe.\nWon wiyɓe kanko nelaaɗo omo juula omo fawondira juuɗe makko hakkunde wuddu e becce walla ɓernde, omo juula kadi o weeltina juuɗe.\nKadi ! Juulɓe laawiima goɗngol. Caggal nde diine maɓɓe seyfitaa goɗngol. Ina jeyaa e wifooɓe jayngol ngol, kerecee en seɓɓitiiɓe ko wayi no oon jaasɗo biyeteeɗo Terry Jones, jeyaaɗo to Florid, to Amerik, oon duppunooɗo Ɓuraana yimɓe fof ina ndaara.\nHaa hannde ko yiɗde sekonoraade juulɓe walla ko jaasre maɓɓe tan tolnii ɗoon ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/hello-diine","date":"2013-05-25T17:12:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705976722\/warc\/CC-MAIN-20130516120616-00012-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5493508577,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5493508577346802, \"fuf_Latn_score\": 0.18511086702346802, \"fuh_Latn_score\": 0.16574421525001526, \"ffm_Latn_score\": 0.0814056545495987, \"fuq_Latn_score\": 0.017142124474048615}","num_words":505,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.621,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiibe Lesde wonbe fombinaari Lesde Africa taskani wadol giidal musamman ngam wolwa ko laarani no sembidinirta kilantaaji riskuuji bakkeeje den,\nGiidal ngal wadete haa Lesdi Democratic Republic of Congo hewtanan nyalde 2 ko fuddi nyannde Alarba nden timman nyande Alamiisa, Giidal ngal heewi Ardiibe dudbe haa Kinshasa Laamorde Lesdi Congo.\nArdiibe be ben task iwi metan dudka dow ko laarani shaanu ndemri 'e barkaaji Lesdi ngam yawna fintinki kilantaaji riskuuji bakkeeje den.\nKadima DR Congo tefan Ardiibe bakkeeje wallitamo haro wartirti joonde jam enanta haa Lesdi maako.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/17\/ardiibe-fombinaari-lesde-africa-taskani-walluki-lesde-mabbe\/","date":"2022-12-06T04:57:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00498.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9951294661,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9951294660568237}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Won wiyɓe Ablaay wadda ko demokaraat!\nƊuum na waawi wiyeede eey e senngo wooto. Ngati mawɗo wadda fewjanii ɓesngu senegaal pewje haa mbaawi waylude laamu, horkitde laamu e juuɗe neɗɗo waɗtu ɗum e juuɗe neɗɗo goɗɗo.\nNdeen fewjere reɓi haa laamu makko ne horkitaa e juuɗe makko, tawa kadi alaa ko addi ɗum so wonaa waasde mo won'de demokaat kadi e yoga ceŋɗe.\nNde tawnoo demokaraat ina fuunta kono heewaani jinngude. Kadi fuunti demokaraat fuŋŋintaako.\nMawɗo wadda noon jinnganii walla heedani, kadi etiima fuuntirde leydi ndi waɗtude terɗe laamu ngu ɓiɗɓe makko ɗooftiiɓe mo, haa nannda e ɓe cuwaa hellifeede, ɗuum woni laamu, ngu alaa alaa, ko eey tan.\nKamɓe ministeeruuji laamu ngu ɓe piɓoo e miijo makko tan, wooda ko ɓe ɗooftorii mo haa laamu leydi ndi ɗesa waytude\nno laawi diine senegaal ɗii mbayi ni, ɗuum woni lomtin'de ɓiɗɗo mum.\nNgati moomde hoyre ko foti no hoyreejo jaagorɗe leydi mbiyaa oo ɗoo ko ɓiɗɗo am, so welii kam hannde-hannde mi itta ɗum e hoyre jaagorɗe leydi ndi, so mi welaama mi acca mo ɗoon, ngati ko o ɓiɗngel am tan.\nƊuum na fotnoo hulɓin'de leydi ndi, haa dillina ɗum. Ɗuum ina fotnoo nii oon hoyreejo jaagorɗe acca laanmu ngam ngool konngol. Ngati ngool konngol ko bonnude nguru leydi e jaasnude demokaraasi mum.\nNde wonnoo senegaalnaaɓe njogii ko jikku ňaagotooɗo, njiyataa nanataa so wonaa abboro ɗoo, walla ndah ɗum, ko ɗuum waɗi laamiiɓe ɓe kala ko mbaɗi e dow yimɓe ɓe tesketaake, walla so teskaama ne alaa ɗo waɗtinta so wonaa ɗo wonnoo ɗoo tan.\nE laawɗin'de laawi ngam haɓoraade neɗɗo gooto tan, ko foti no laawol foti laawɗinireede ko ngam leydi fof. E neɗɗo gooto fawndirde postooji haa heewa, wiyee ko laawol leydi ndi rokki mo ɗum, laawol leydi ndi rokkude ɗuum ndee woni demokaraasi alaa e leydi ndi.\nE ciltirɗi laamu wadda waasde woodde demokarasi feeňii heeň, leňam-leňemaagu kadi jaaliima heen e heed-heedaagu diiwe.\nMeeteer wadda yiɗiino jogtaade laamu leydi ndi laawol 3Ɓ e dow waawnere, tawi wonaa ɗuum o heɓirnoo laamu leydi ndi, kadi wonaa ɗuum o haaldunoo e leydi e hoyre mum.\nMeeteer wadda eteema hadde pulaar haaleede , o fuɗɗorii ɗum e nanndo makko makki sal, so laamtinooma laawol 3Ɓ e dow ndeen ɗoon waawnere o eɓɓunoo hulɓintono.\nMeeteer wadda ruuytirii : So mi laamiima maa mi dartin eɓɓooje fuuta fof, ngool konngol ina hulɓinii e hunuko laaminooɗo leydi duuɓi 12 ruttii e waawnude ngam laamtoo laawol 3Ɓ.\nRuuytude noon woni haalde huunde tawa wonaa e sago mum, weltoo walla seka walla gaaňoo walla hula, ɗee ɗo geɗe fof kala heen ko ɓurti ina adda ruuyto.\nDuuytoowo noon haalataa ko anndaano, heewi haalde tan ko ko fiɓnoo e ɓernde mum, walla ko muusnoo ɗum.\nƊee ɗoo geɗe fof njahdaani e demokaraasi njahdaani e enen njeyi leydi men ndenndi fof mum.\nDemokaraasi senegaal ina ŋakki no feewi wonaa meemeer wadda tan , ko gila e laamu seeŋoor haa yottii laamu makki sal oo cuɓaaɗo tedduɗo hannde.\nHaa teeŋti e no partiiji ɗi njibinirtee ni e no ɗi ngaafortoo ni. Leydi ko kanum foti jeyde parti, parti o ruttoo laamoo ɗum laamu moƳƳu nde tawnoo ko leydi ndi jeyi parti o.\nSenegaal noon ko neɗɗo jeyata parti mum, hono no yiyiri galle mum ni, yimɓe weelnooɓe ɓe ngalaa ɗo nanngi ndenta heen. Oon darnuɗo parti mum noon ko kanum ardotoo parti o, alaa mo o foti e parti o, so tawii o laamiima o jokka jeyde e ardaade parti o , ko yimɓe nananɓe mo wiyɓe mo ko e parti o njeyaa tan ngotata terɗe laamu makko, nde tawnoo o waɗtata leydi ndi kono parti makko ni, hono no o waɗiri parti o, no galle makko ni.\nKo ɗuum waɗi demokaraasi uuraani ɗoon ni, parti laamiiɗo leydi so tawii ko neɗɗo gooto jeyi ɗum. Ko ɗuum nii waɗata kala mo daňaani heen naatirde hofru fof, jikku mo wonaa demokaraasi feeňat e mum, gedda parti o jeytoyee e wuddinooɓe walla herƳinooɓe leydi ndi.\nKono noon so tawiino parti ko leydi jeyani ɗum hoyre mum, so neɗɗo daňaani naatirde hofru ne heddoto e parti tan fada goɗɗum e goɗngol. Kono noon nde tawnoo partiiji ɗii ko galle neɗɗo, ko joom galle o tottirta mbaarudi(deppaas) yimɓe parti o fof mbayata kono rewɓe resaaɓe ni, mo heɓaani mbaarudi mum fof tan yahat Ƴeewoya tottiroowo mbaarudi.\nJeyde parti mum laamo jeyora leydi ko ɗuum addi oo ɗoo roni- ronaa guuraaɗo e leydi senegaal : laamu mum ɓurata heewde ko sehilaaɓe e koreeji. Mo nanondiraaka heen fof so tawii ko peŋgal ɗiiɗngal laawol laawɗinee e dow mum, haa hortoo yottin'de faandaare mum, sokeede uuƳneede waɗoyeede ammbaasad duuɓi-duuɓi.\nE laamɗo rokkude laamu leydi ndi mo yiɗani walla etaade rokkude ɗum. Denndaangal leydi suɓoo ma , njiɗaa accude cuɓoɗaa mo mbela-ɗaa aan gooto walla eto-ɗaa .\nGila e seŋoor e jah mammadu haa ɗoo ɗo ngonɗen, ko noon senegaal wuurdi.\nNde ɓanndu meeteer wadda wuli e suɓngo daawal 2Ɓ 2012 o heɓiino wiyde ndokkee kam tan mi laamtoo duuɓi 3 ɓoli ngam mi waawa yottin'de puɗɗe puɗɗii mi ɗe.\nKono noon mbele ɗuum wonaano yiɗde waɗtude senegaalnaaɓe dembayal, kanum wona bojel. Bojel piɓnongel so jooɗtiima duuɓi 3 tan rokka leydi ndi mo yiɗi yiɗani o. Hono no seeŋoor waɗnoo abdu juuf ni e no abdu juuf yiɗnoo waɗde nanoor jeŋ ni.\nDemokaraasi senegaal ko toɓɓere wootere tawo woodi : fawtude laamɗo , fawa ɗoon goɗɗo tawa dille keewaani, ɗoon kam senegaal ko ngootiri e leyɗe ɓaleeɓe fof, ngati yahii laamiiɗo senegaal na daranoyoo leyɗe goɗɗe haa mbaawa darnude laamu mum en.\nKadi senegaal horiima yerwaade ɗemɗe leydi mum haa pota e kumpital e kala senngo, ɗuum fof ko e laƳal demokaraasi jeyaa.\nKo wayi no ɗemngal pulaar hannde nani heewi haa ina rufira baŋ-yoo-baŋ, kono noon laamu ngu yeeƳaaki dille maɓɓe tawo, hay ɗannorka senegaal weeyo (AIR SENENGAAL) renndo ngo nana naamnoo laamu senegaal yo uddit heen ɗemngal pulaar ngam jolooɓe heen nanooɓe ɗemngal pulaar ɓeydoo softan'de ɗannorka mum en, e Ƴellitde faggude galle diwooje leydi senegaal.\nKadi wonaa renndo senegaal ngoo tan sokli yo pulaar haale e air senegaal o, nanooɓe pulaar e aduna o fof e ɗum joganii ɗum en nafoore.\nTo heedo telefoŋ daande jaɓɓotoonde nodduɗo (serwo wokaal waɗee e ɗemngal pulaar ngam faamna nanooɓe ɗemngal pulaar e aduna he so noddii , ngati heewɓe na ndaňa heen caɗe ngam waasde nan'de ko masiŋ o haalata ko. Neɗɗo noon ina yiɗi nanondirde e mo soodondirta o , e e mo safrondirta o.\nKo ɗuum tan jibini gullitaali ɗi.\nKuɗol Idriisa ka binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2020\/07\/10\/demokaraasi-leydi-senegaal-e-laamu-mum\/","date":"2020-08-07T03:09:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737152.0\/warc\/CC-MAIN-20200807025719-20200807055719-00047.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.500085175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.500085175037384, \"fuh_Latn_score\": 0.28817319869995117, \"ffm_Latn_score\": 0.174563929438591, \"fuf_Latn_score\": 0.034305352717638016}","num_words":1067,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.402,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"www.\npoetrytadka\n.com\nLove Shayari\nHindi Shayari\nSad Shayari\nBewafa Shayari\nGood Morning Shayari\nGood Night Shayari\nFriendship Shayari\nAttitude Shayari\nRomantic Shayari\nLife Shayari\nPunjabi Shayari\nEnglish Shayari\nNew Hindi sher o shayari\nTere lafzon ko shiddat se padhane mein sukoon milata hai !\ntumhaaree in pyaaree yaadon ko bhoolana hee kaun chaahata hai !!\nfrom :\nShero Shayari","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.poetrytadka.com\/new-hindi-sher-o-shayari","date":"2022-12-05T07:51:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711013.11\/warc\/CC-MAIN-20221205064509-20221205094509-00821.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4482145607,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4482145607471466, \"urd_Latn_score\": 0.2194293737411499, \"hif_Latn_score\": 0.06426388770341873, \"snd_Latn_score\": 0.034173596650362015, \"kas_Latn_score\": 0.023211054503917694, \"hin_Latn_score\": 0.010553988628089428, \"sco_Latn_score\": 0.01039203442633152}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu tayre laamorde Lesdi Naajeeriya, FCTA, tefri janngirde nder tayre Laamorde Lesdi Naajeeriya, tokka taskaramji mabbe no haandi bana ko sappa.\nArdungal hukuumawa ngan suuditi haalakan wakkati be hokkanno derewol seedaramku no huutinirte haro jannginki janngirde ngomnati enanta de joodiide ko'e maaji haa Abuja FCT.\nNder jawaabu seketeriijo hukuumawa ngan, Sani Dahir El-katuzu, O tefri Ardiibe janngir de den taa be laara cede ko be yobata do dum hunnde feere be annda dow janngirde dum jee moyefu on.\n'janngirde dum kawtal koppi on, janngirde dum jee koomoy on, janngirde dum teddeenga koomoy on.\n\"min do tuuma marbe jangirde den laarata besdaari cede min besdi do bananta ceede jomorgol.\"\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/15\/fcta-tefri-marbe-janngirde-tokka-ko-hukumawa-ngan-sappi\/","date":"2022-12-06T04:04:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00499.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999658227,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996582269668579}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.062,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nGeɗe kaantare baɗeteeɗe e cukalon ndewon e nder janngirɗe ko tiitoonde ñalawma hirjino, ñalnde 15 lewru saawiyee 2015 baɗaaɗo to Duɗal Limaam Hadraani nder leegal Mendees to ElMina Nuwaasot. Waɗi hirjinoo ngoo ko Dental Juɓɓule Muritaninaaje ngam Nehdi, tonngirteende COMEDUC e gardagol Siidi Wul Budiid e cukko mum Ahmed Saalem wul Buh.\nNdeen ko paltoor woyetenoo e binndital hee, jooni ko dummbugol e kulɓingol. E wiyde jaaynde Le Terroir, hannde, \"to daande maayo too, tuggi Rooso haa wiyan maa Xaabu, ƴaaqan maa Teekaan, Ganni, Daarel Barka, Ɓoggee, Baabaaɓe, Haayre Mbaara, Mbaañ, Kayhayɗi, Likseyba, Mbuut, Jowol, Magaama, Sehilbaabi, e goɗɗe ɗe en limtaani, alaa ñalawma ɓennata tawa polis\nTawatnoo hannde ko ngelɗoo cukalel ina yahra e duuɓi 84. Kono, ngel waraa ko warngo bonngo ñalnde 16 juin 1944. Ngel wardaa ko kuuraa, to kasoo ina woni to Columbia (Kulummbiyaa). Ngel wiyetee ko George Junius Stinney Jr. Kono, ɗeeɗoo balɗe, ñaawoowo biyeteeɗo Carmen Mullen laaɓɓinii cukalel ngel haa laaɓi e dow daliilu wonde \"hakke maggel ko jaɓɓanooɗo e ñaawoore waɗnoonde ndee, sibu ngel alaano heedooɓe jaambureeɓe\".\nLaamu Muritani e leydi Siin ciifondirii nanondire ɗiɗi gollondiral faggudu e karallaagal ñalnde alkamiisa 18\/12\/2014. Nanondiral gadanal ngal ko Siin ina rokka Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, ɗiɗmal ngal ko Siin ina ñamla Muritani miliyaaruuji 5 ugiyya, fof hawri miliyaaruuji 10, potɗi huutoreede ngam waɗande Nuwaasoot geese senaare, woni waɗande ɗum gaawi nawooji diƴƴe kuutoraaɗe e laɓɓinde ɗum.\nEɗen poti siftorde ceerno Moktaar Taal : Banndiraaɓe tedduɓe e siyaaruuji ɓennuɗi, en kaaliino ko heewi e ko yowitii e nguurndam ceerno. Hannde etoto-ɗen ko siftinnde toɓɓe kimmuɗe ɗe ceerno Muttaar taal jeertintunoo en e kala sahaa. Inaa heen kulhuli, waylooji e joljole nguurndam men hannde. Hade ɗuum ciftinen huunde e nguurdam makko.\nTo bannge jibinannde e iwdi : Alhajji ceerno moktaar taal jibinaa ko e hitaande 1936 to bannge tonngi kayitaaji to nokku biyeteeɗo Njorol, fotde 25 kiloomeeter to hirnaange worgo wuro Ɓoggee.\nƊii duuɓi fof haala jeyi leydi ina heewi. Haa teeŋti noon caggal 1989 nde gure daande maayo keewɗe taccinaa, leyɗe mum en keɓtaa. Ɗuum ina jeyaa hannde e caɗeele artiranooɓe nguuri, so ronkude heɓtude jeyuuji mum en, mbele ndaña no guurdi. Ko wonaa ɗuum koo, gila 2009, laamu ina yiɗi lartuɗe nokkuuji mawɗi daande maayo too, ngam rokkude ɗum joom jawɗeele ummoriiɓe caggal leydi, tawi diisnondiraani e hoɗɓe e ɗiin nokkuuji.\nWaɗde ko ina haalee, ɗuum, persidaa Gammbi, hono Yayaa Jaame, ina waawi ɗum ! Hol ko o waɗi kadi ? Woɗnde ! O jaggii Senegaalnaaɓe ɗiɗo, o soki ɗum en, sabu njuulaani taaske ñalnde aset 4 no o wasiyirinoo nii, njuuli ko alet 5 oktoobar 2014. Ɓeen ne ina gasa tawa njiɗnoo juuldude ko e banndiraaɓe mum en, sibu Senegaal juuli ko ñalnde alet ndee.\nSo nguyka, so ñenngi, so jamfa, ko waawi heen wonde fof biyeteeɗo Usmaan Fari Soh lollirɗo Usel Fari Soh yanii e pittol gorko mo nuunɗaani walla mbiyen o jamfaama jamfa kaawniiɗo ñalnde alkamisa 26 siilto hitaande 2014 to gaaraas Ɗalhaya e nder wuro Kayhayɗi. Heedde midi gorko gooto ari e makko, naamndii mo so tawii ko kanko woni Usel Fari dognoowo oto hakkunde Ɗalhaya e Kayhayɗi e nder diiwaan Gorgol. Usel wiyi mo eey ko kañum.\nMbaañ jeyaa ko e diiwaan BARAKNA. Barakna ko diiwaan tataɓiijo leydi Muritani. O woni ko worgo –hirnaange Muritani. Omo tonngi e nder makko departemaaji joyi. Ɗiin ngoni : AALEG - MAGTA LAHJAAR- ƁOGGEE- BAABAAƁE – MBAAÑ binnditagol kuuɓtidinngol leydi Muritani e hitaande 2013 qiimii keewal yimɓe diiwaan oo ko 336.207. tawi ko nii ɓe peccorii :\nEeleega : 90 191 neɗɗo","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-11","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2015-02-28T12:20:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-11\/segments\/1424936461944.75\/warc\/CC-MAIN-20150226074101-00293-ip-10-28-5-156.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7174273133,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7174273133277893, \"fuh_Latn_score\": 0.1230989396572113, \"ffm_Latn_score\": 0.10198775678873062, \"fuf_Latn_score\": 0.046224724501371384, \"fuq_Latn_score\": 0.010085348039865494}","num_words":562,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nWonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. Hol baawnooɗo miijaade ɗumɗoo ina waawi aaɓnaade ko adii hannde ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=Daarti%20Ful%C9%93e","date":"2017-02-22T17:21:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00014-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4668956101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46689561009407043, \"fuf_Latn_score\": 0.2566887438297272, \"fuh_Latn_score\": 0.18533927202224731, \"ffm_Latn_score\": 0.08375869691371918}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nTawu si oo guwerneman keso Senegaal waɗan golle ɗe ɓe habboraa ɗen e nder ɗii duuɓi ɗiɗi?\nCaad: Makki SALL, hooreejo Dental Afri (UA) hewtii hanki e altine njamena ɓawto njillu makko ɗum Mali\nMali, Hooreejo Senegaal, Makki SALL, ardiiɗo Dental Afrik (UA), tummbondirii e Asimi GOYTA e dow yewtere hakkunde Koddiwaar e Bamako\nSenegaal, njaltudi subngooji sarɗiyankooɓe no habbaa, fedde kala no wi'ii ko kañum fooli\nSenegaal, ko woni yi'annde mon e ɗii seppooji ɗi lumndiiɓe laamu yuɓɓi aljuma faltiinde?\nHawre Ukreeniya: Makki Sall yahii Ruusiya ngam townude hito duunde Afrik\nMakki Sall fampike golle darnugol mbyalaari waylanndi ndiyam lamɗam maaje\nSenegaal, boobooɓe 11 heddike e cumu suudu ñawndirdu nduu\nHooreejo Senegaal, Makki Sall hollitii faandaare makko yahugol Ukreeniya e Ruusiya ɗaɓɓere jam hakkunde leyɗe ɗee ɗiɗi\nKonngol hooreejo leydi, Makki Sall e battane Maanditaare jeytaare 62ɓere Senegaal\nUkreeniya: Makki SALL, hooreejo UA ñaagiima Wladmir Putiin hooreejo Ruusiya darnugol Hare hakkunde maɓɓe e Ukreeniya\nTaskagol ngal tumnbondiral waɗungal Brikseel yontere yawtunde hakkunde Dental Leyɗeele Erop \"UE\", e Dental Leyɗele Afrik \"UA\"\nKo honɗum habborɗon ngal tumnbondiral hakkunde Emmaniyel Makron hooreejo Faransi e yoga e hooreeɓe leyɗeSahel?\nSenegaal: holko ngal deesewal (kuppu) Kan 2022 waawi addande Makki SALL?\nKo hommbo Makki SALL toɗɗotoo hooreejo jaagorɗe Senegaal?\nMakki SALL yeeni kaalisi e tummbe leydi, fijooɓe diɗɗal Senegal\nLaana njordi TER dogooha hakkunde Dakar e Jam-ñaaƴo fampaama hanki\nMakki Sall woni koɗo RFI e \"France24\", o wi'ii \" Men waawaa jaɓude ciwlere laamu\"\nKoɗo men hannde ko Ibrahiima Aan, ko faati e artigol jullere hooreejo jaagorɓe Senegal\nKonngol Makki Sall hooreejo Senegaal e battane ndee juldeere dinkin\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/makki-sall\/","date":"2022-09-24T23:04:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030333541.98\/warc\/CC-MAIN-20220924213650-20220925003650-00369.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7373260856,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7373260855674744, \"fuf_Latn_score\": 0.20870991051197052, \"ffm_Latn_score\": 0.04242880269885063}","num_words":294,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.491,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuma polis'en lesdi Naajeeriya efti alƙawal hawtuki hoore bee ngomnati jihawol Cross River, ngam reenuki pattuga nyimraanga Nayraaji biliyonji ngam ngilla ferweere nder gallure Calabar laamorde jiha kan.\nPattuga ngan latti nder nokkuje ɗe yillooɓe ngilla ferwere ɓurdi yilluki nder gallure Calabar.\nNjaajirka maaga dillani ɗuuɗal njaajirka babal hektaaji teemeɗɗe joyi, 500.\nNder maaga woodi cuura giidal mooɓoowa ko dillani himɓe ujine joyi, 5,000 nder ,maaga laamorde kawtal calabar woni CICC; non nga ɗo saawi cuura fijirde Golf, e nyawndordu marndu leece nyawɓe 100-hawtaade e ci'e.\nBallo hooreejo polis'en lesdi AIG kakkilanoowo yebre jegoore, Zone 6 ha laamorde hukuma kan wonde Calabar, Musa Kimo on wangini anniya ka yaake nde werni manajajo mawɗo mo kompaniwa kakkilanoowa pattuga ngan Bobby Ekpenyong yilli mo ha Ofis maako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/09\/21\/policeen-efti-al%C6%99awal-reenuki-pattuga-ngilla-ferwere-nder-gallure-calabar\/","date":"2019-12-16T07:08:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541318556.99\/warc\/CC-MAIN-20191216065654-20191216093654-00375.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9972097874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9972097873687744}","num_words":122,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Prime Ministaajo Lesdi ethopia Abiy Ahmed yaarani ardiido Lesdi Sudan, Lt-Gen Abdel Fattah al-Burhan.\nMr. Abiy jabbama bawti O jippi haa Galluure Khartoum Laamorde Lesdi Suudan no haandi.\nRahootooji sappi bee wiiki Ardiibe ben yewtan duudka ko waddata jahargal yeeso hakkunde Lesde den 2.\nSooja'en Lesdi Sudan kawtal muumini'en neebi do wada giidal ngam wadda ragare fitnaaji dow ko laarani siyaasa ko hebi bosesel iga jabtuki laamu dum Sooja'en wadi nder Lewru October 2021.\nNarral hakkunde Lesdi Sudan bee Ethhpia besdi saatugo sanne iga Duubi jawtudi ngam sanadu ndemri .\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/27\/ardiido-lesdi-habasha-yaari-ngilla-haa-lesdi-sudan\/","date":"2023-03-22T00:52:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00016.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9953356981,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9953356981277466}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.961,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dental Leyɗe Erop fawii yaggine e dow Wagner oo sosiyete jeyaaɗo Ruusiya\nDental leyɗe Erop, ƴettii yaggine hanki altine fewde e guɓal mercenerɓe Ruusiya no wi'ee Wagner. Ko yimɓe jeetato wonndude e sosiyeteeji tati hummodirɓe e Wagner e noone golle ɗe aldaa ɗe sariya. Nguu mbatu waɗii hanki e tawtoreede e jawgorɗe ɗuuɗuɗe. Amadou Barro Ba.\nSaakitaama ñannde :","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/winndere\/20211214-dental-ley%C9%97e-erop-fawii-yaggine-e-dow-wagner-oo-sosiyete-jeyaa%C9%97o-ruusiya","date":"2023-06-10T08:36:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224657144.94\/warc\/CC-MAIN-20230610062920-20230610092920-00450.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7380923629,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7380923628807068, \"fuf_Latn_score\": 0.19263623654842377, \"ffm_Latn_score\": 0.06330909579992294}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genaale Baqiya ina moofti ko ina wona cappande ujunnaaje sahaaba ko jiidaani e koreeji Rasuulu. Kono alaa maande nde ina hollira holi kaari hono no seertiri e genaale Yoof. To Baqiya too, fof soomii ko e sirlu mbirniindi leppi leydi. Hammee Aamadu LY (ayaawo)\nCaggal nde hijjoore ndee joofi e jam, ko heewi e Hujjaaj en padi tan ko diwooje ngam hootde nokkuuji mumen. Laana ngadana noon jogori yahde Senegaal ko 10 walla 11 satambara 2017. Hade ndeen Hujjaaj en nani e otelaaji e ngonka cattudka wonande won heen sabu ko addanoo naatii e coggu ko nawtatee.\nKo e ooɗoo alarba 23 ut Aliw Sow mbo jimɗi lolliniri Aliw Arɗo Saajo hawri e Lajal to Paris. Aliw Sow wuuri duuɓi 85 e nguurndam naftojam renndo makko Aliw Sow nguurndam mum ko nafoore mehre nde yahdaani e bakko e fiytaade becce. O haalii e nder nguurndam makko e sahaa cukaagu o waɗii kala […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"http:\/\/lewlewal.com\/page\/2\/","date":"2017-09-26T12:47:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818695726.80\/warc\/CC-MAIN-20170926122822-20170926142822-00189.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4678374827,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46783748269081116, \"fuh_Latn_score\": 0.3692748248577118, \"fuf_Latn_score\": 0.09643038362264633, \"ffm_Latn_score\": 0.06268148869276047}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.19,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.51,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:User be-2\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"User be-2\"\n2 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 2 e kuuɓal.\nD\nUtilisateur:Dmitri Lytov\nU\nModèle:User be-2\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:User_be-2&oldid=18506\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:User_be-2","date":"2020-04-05T11:12:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585371576284.74\/warc\/CC-MAIN-20200405084121-20200405114121-00200.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5551453233,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5551453232765198, \"wol_Latn_score\": 0.06276094168424606, \"nov_Latn_score\": 0.03450414538383484, \"ltz_Latn_score\": 0.025998080149292946, \"gsw_Latn_score\": 0.023725435137748718, \"dag_Latn_score\": 0.02159186825156212, \"lim_Latn_score\": 0.01999882608652115, \"lin_Latn_score\": 0.016076743602752686, \"atj_Latn_score\": 0.014922387897968292, \"por_Latn_score\": 0.013817599043250084}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.435,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nPinal: Limse (comci) tuppitaaɗe bee juuɗe ɗum ɓornule (kultu) yimɓe ɓoyma Kamerun\nPinal: Boobo-Julaso kaddule kooko donda no hitti e burkinaaɓe e kadi no addani ɗuuɗuɓe e maɓɓe nafa\nKo Mbiiɗon? no jaɓɓii Ibrahiima Sori Jallo ginenaajo jaayndeyankoojo\nKo woni taariika oo aalaa fijirɗo?\nPinal: Saajo Kodda jimoowo burkinaajo e nder jantoore mawnde\nComci walla Leppi Finaa-tawaa to Mali.\nKawral ngam hollirde Finaa-tawaa Burkina Faso e tawtareede leyɗe taariiɗe.\nCuɗaari e nder Afrik, hakkunde kesam-kesamaaku e finaa-tawaa\nMoritani: Alhaali gimi tawalji e gonndigal majji e gimi kesi, wano HIP HOP\nHolko wonata janngo denɗiraaku e nder renndooji Afrik\nGoro dimɗe teddinaaɗe e nder pine walla finaa-tawaaji Afrik\nPinal: Aalaaji fijirɗi tawaaɗi e finaa-tawaa Fulɓe\nEkitaade ngamri finaa tawaa e ngamri kesiri to Kamerun\nNafoore tabalde e oo sahaa nder diwaan Labe to Gine.\nÑalaande mawningol fina tawa Afriknaaɓe\nSenegaal: maayde Coon SEKK addanii leydi sunaare mawnde, Baaba Maal no seeditoo\nBukina Faso: mawningol ñallal winndereyankowal ɗemɗe muynaaɗe.\nYuusuf JALLO hooreejo waldeere Sukaaɓe Jokolɓe Daraniiɓe Fina-Tawa to Burkina\nAnngal teddingol sari'aaji haɗuɗi sunningol sukaaɓe rewɓe\nKoɗo men hannde ko Jaariyatu BAH, hooreejo fedde Tuma'a e cippiro fii hakkeeji rewɓe\nPinal: Ngawloyaagal walla farbayaagal no jeyaa e ko woni ɗuytaade e nder Gine\nSunningol sukaaɓe rewɓe, bonanda ko ɗum jogii, darnde sarooɓe (mawɓe), laamu, dokotoro'en.\nMuktar Bari en kaalen haala pottital \"Cine Droit Libre\"\nDarnde e caɗeele rewɓe e golle tafugol\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/finaa-tawaa\/","date":"2021-09-19T08:16:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056752.16\/warc\/CC-MAIN-20210919065755-20210919095755-00271.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7679863572,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7679863572120667, \"fuf_Latn_score\": 0.18142560124397278, \"fuh_Latn_score\": 0.026667071506381035}","num_words":256,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.73,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde Ko Mbiiɗon no haala ko faati e kooli ɗiɗi pinal, ngola ko Burkina waɗi, ngala ko Senluwi, Senegaal\nSaakitaama ñannde :\nAset hannde 30 lewru 10ɓirdu hitaande 2021, toɓɓere yeewtere ma halaa e FITMO ñalɗi pinal yuɓɓinteeɗi to Burkina Faso, patuuɗi e mogooji (maaginaaku) e pupeeji dilloji fransiire no wi'ia ɗum \"marionnnete\".Ngam heɓugol ko laaɓi e ɗi ñalɗi pinal puɗiiɗi gilla 25 lewru 10ɓirdu, gasooji alat janngo 31 lewru nduu, en jaɓɓoto Haamidu JALLO, jeyaaɗo Burkina Faso, kanko halfina aalaaji hutorteeɗi e ngol koolol 18ɓol FITMO hommbeeteengol alat janngo.En keɗto kadi Ummi Rejina Sammbu, kanko halfiina cakktiireɗe \"Festival Au Tour des Cordes\" woni koolol aalaaji gacci jogiidi ɓoggi wano Kora, hodu, gitaaru e ko nanndi e ɗum. Ngol koolol waɗata ko diwal Senluwi, rewo Senegaal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko-mbii%C9%97on\/20211030-hannde-ko-mbii%C9%97on-no-haala-ko-faati-e-kooli-%C9%97i%C9%97i-pinal-ngola-ko-burkina-e-ngolal-senlu","date":"2023-02-02T00:51:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499954.21\/warc\/CC-MAIN-20230202003408-20230202033408-00714.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.803514123,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8035141229629517, \"fuf_Latn_score\": 0.09004157036542892, \"fuh_Latn_score\": 0.0707944929599762, \"fub_Latn_score\": 0.016410283744335175}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bomb fetti nder Luumo haa fuunaangeere Lesdi Pakistan nyende Alamiisa wadi sanadu halkuki himbe 3 nden himbe 20 nawnande caatude bana no Police'en wi.\nTumbaljo police 'en Arif Rana wi bomb wa ngan fetti on ha nder mootawa ngonga ha yaasi luumo ngon nokkuure nde mari duudal ummaatoore sanne haa giifakan.\nWoniibe ton wi kippe den tuufi hippuki bankiiru on amma Police'en anndini wiiki 'e be lincita ngam heptuki laapka noka waari.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/21\/bomb-fetti-haa-lesdi-fuunaangeere-ledsi-pakistan\/","date":"2022-12-06T04:25:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00507.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9997214675,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9997214674949646}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"08 mbooy ko ňallal ciftinal rewɓe e aduna o kala.\nRewɓe e aduna o fof ina naamnitoo ballal ina cistina aduna o koye mum en.\nNaamnal ngal ko mbele won e ngonka , a fot walleede ngonaa ɗum walla ko aan waɗanta ɗum hoyre ma, sabu ko rewɓe ɓe naamnotoo ko , ko aduna o jogii ɗum wonaa worɓe ɓe ɓe naamnotoo ɓe njogii ɗum – wonaa worɓe ɓe njoganiiɓe ɗum.\nƊuum ina jeyaa e ko leeltini dawol rewɓe ɓe ndawi ngol so tawii kay ko ɓe leeltuɓe heen !!\nNgati weeɓaani balloowo ko ina fotnde mo wallata o e mum.\nDebbo ( dewo ) ko dewɗo e oon inniraaɗo gorol , gorol woni neɗɗo gadiiɗo daraade e hoyre gorol ( rang ) aduna , goɗɗo o ari darii caggal rewi e gorol ngol, gila ndeen fayde hannde ko gorol e dewol [ pulaar ko ɗemngal ƳoƳngal calingal yaltin'de hoyre mum e puɗ-fuɗi \/ puɗ-fuɗɗi aduna o.\nSo tawii noon ko ɓamtaare aduna e daňal mum debbo na waawi daňde geɗal mum haa yotto, kono noon kadi mbele wonaa rewɓe ɓe njeeyata koye mum aduna o , nde tawnoo aduna ina sooda neɗɗo, mbele aduna o alaa no feewnitorii e debbo haa hawi ɗum waɗi ɗum puɗɗoowo mo heewaani yottin'de.\nSo debbo janngii wooda ko faddii jaŋde nde gila o yottaani to huccanoo, ko ɓuri heewde e kala ko debbo eɓɓi tago mum haɗat ɗum yottin'de , haa renndo neɗɗo e kuuɓal abbitii heen, debbo o e hoyre mum kam ne wonti belaaɗo ko tago mum haɗata ɗum yottin'de eɓɓe mum ɗe ko, nde tawnoo nguurndam huunde fof ina tuugnii e tago mum.\nKo ɗuum ni waɗi cukalel dewel e gorel so bon'daama, so ɓe puɗɗiima ƳoƳtude , heewaani yiyeede cukale gorel ngel ina fijira ɓiɗngel pijirgel. Ko cukalel dewngel tan heewi fijirde geɗe debbo mawɗo waɗta ɗe, ɗoon ɗo kon cuwaa ƳoƳtitde !?\nKuɗol binndo biɗto","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/2021\/03\/07\/lewru-mbooy\/","date":"2021-07-27T22:01:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153491.18\/warc\/CC-MAIN-20210727202227-20210727232227-00407.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7033198476,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7033198475837708, \"ffm_Latn_score\": 0.1553274691104889, \"fuh_Latn_score\": 0.11553806811571121, \"fuf_Latn_score\": 0.024371836334466934}","num_words":300,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.19,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.657,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya wi taskani omtuki nyawndorde sembiddum nga be Lesde Yaasi fu warata ngam nyawndiigu.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu maatootiral 'e fam fam tirki, Alhaji Lai Mohammed on suuditika ndE' O yaarano ngilla haa nyawndorde nde Duchess International Hospital facility wonnde haa fattude Ikeja, nder Jihawol Lagos, Fombina walaadu hirna Lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo on wi omtuki nyawndorde Bana niido hoytinan Naajeeriyaabe majjinki cede ko hewtanta Bilioji nairaaje Ceede Lesdi Naajeeriya haa yaasi ngam nyawndiigu.\nAnniyaaji 'e gidaadi nyawndorde ndenni latta arannde burdunga nder nyawndorde fuu ko yaadata jahargal nyawndorde de Lesde yaasi.\nMinistaajo on wi bee kawtal koppi mallo do walliinde ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya, Bankiiru campaniiji,enanta CBN on hawti nyibuki nyawndorde den.\nIga wannguki nyaw Covid-19, CBN majjini Ceede ko hewtanta bilionji N100 yaaki nyawndorde ngamwallabe nden jottabo besdi wartiri bilionji 200.\nKadima woodi gebe godde fu walli haro yiiki nyawndorde hebi lekki nden latti sembidinaama nder Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo nyawdorde nden CEO, Dr. Tokunbo Shita Bay wi anniya mabbe ne be hoytina Bibbe Lesdi Naajeeriya yaaki Lesde Yaasi ngam nyawndiigu nden bo lattina nyawndorde nden gootel nga sollaare hawtaade bee yiiki mardo 'e talaka fuu haaje muudum huubi ngam feesuki Lekki.\nHooreejo on wi min do nyawnda hedi fannuuji bana nyaw diigu Rewbe fuu, Gewe,Gite, noppi,nyaw boo'ye,nyi'e,'e luttudum.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/11\/ngomnati-lesdi-naajeeriya-taskani-nyawduki-ummaatoore-naajeeriya\/","date":"2023-03-21T23:01:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00148.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991918206,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9991918206214905}","num_words":213,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Umaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.Jokku taro\nCategory Archives: Joljole\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,jokku taro\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.jokku taro\nGargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.jokku taro\nDukooji he ko yowitii he Jojjaannde Ɗemngal Pulaar he nder Senegaal Ngasaani tawo, kono daaɗe men mbaɗtii naneede.\nHe jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he \"reseaux sociaux\" facebook e dingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje Senegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe huwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere ne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay ko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.jokku taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo Senegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci wammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde Haalpulaar en e Jolfuɓe.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/page\/2\/","date":"2020-09-29T14:00:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401643509.96\/warc\/CC-MAIN-20200929123413-20200929153413-00496.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9259434938,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9259434938430786, \"fuh_Latn_score\": 0.05371861159801483}","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.882,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya omti taskaram ko besdata weltinki ngeedam hijirbe nder Lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu hake innu Adama 'e nanta hasaruuji, Sadiya Umar Farouq kanyum on omti taskaramka haa Abuja Laamorde Lesdi Naajeeriya.\nMinister'en maabo be faada laamu lesdi naajeeriya on yerdi bee omtuki taskaramka iga 1 lewru September 2021ngam weltinki ngurndam hijirbe Naajeeriya.\nMinistaajo on besdika bee wiiki taskaramka wallan sanne faaki sembidinol kuude mabbe.\n\"taskaramka huusitani nbodka ko rentata neddaaku bibbe lesdi Naajeeriya hisnabe naatuki yangadaaji goddi di hijirku enanta ko nanndi 'e non.\nFaruq wi \"mi yidi mi anndina on min fuddi taskaramka no yaadata bee gidaadi kawte Lesde Afrika ko sappi haa moobtorde nde wada haa Kampala Convention bano ayyina be ardinki Ardiibe kimminiibe kastaabe ngam jahargal yeeso taskaram ka.\nNder jawwabu commisinaajo mo hakkilanta hijirbe, Imaan Suleiman-Ibrahim wi taskaramka woodi masin ko meeday nder Lesdi Naajeeriya.\nImam wi \" ko buri non fu haandi wade ngam weltinki ngurdam ummaatoore Lesdi Naajeeriya ko rentata be 'e faabuki neddaakuuji mabbe no haandi\".\nMo taskaramji majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN gonndo Naajeeriya, Matthias Schmale tefi dum besda walluki hijirbe hijirbe IDPs no haandi.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/03\/23\/naajeeriya-omti-taskaram-ko-wallata-idps\/","date":"2023-02-07T08:17:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00383.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9974700809,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9974700808525085}","num_words":188,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wednesday, August 28, 2019\nFriday, August 23, 2019\nKuɗol: Hammadi JahHoodere wiyeteende Pulsar walla horŋoore ko kedde hoodere maaynde, ko bempeƴƴe rajo ummotooɗe mayre waɗi nde yiyteede, dille mayre ko dille cañiiɗe juɓɓuɗe maa mbiyaa ko tagoore woɗnde ƴoƴnde neldata ɗe, dille ɗe eggata e hoodere he ko e mbaadi carfal, ɗe naata e weeyo ɗe caroo,\nAnnduɓe weeyo ngoni ko e wiɗtude geɗe ndeen hoodere, nde ɓe njiyti nde hitaande 1967 tawi kadi yiytinde ko ganndo ina wiyee Joosliin Bel, ndeen hoodere woni ko e ɗatal Boyyel (la constellation du Petit Renard), yolnde hakkunde men e ndeen hoodere ko 2000 hitaande-lewndu (année-lumière),\nKala ko jogii fuɗɗoode jogoto woortoode, kala ko jibinaa meeɗat nde maayi, Njaana walla Naange e seto mayre daɗataa ndeen fodoore, ɗo e duuɓi milyaaruuji 5 haa 7 naange koko nattata, rooyta ñifa.\nAnnduɓe koode e ngonka majje ina nganndi won'de eɗe njogii no ɗe puɗɗortoo haa ɗe mboya, ɗe mbewa, ɗe mbaɗa lewlewɗi caasɗi e cagataagal majje, refti heen doole majje wona e ustaade haa ɗe ñifa.\nNaange ko hoodere ɓadiinde, ko ɗum tan seerndi nge e koode goɗɗe ɗe, nge duppata ko gaas ina wiyee hidrojeen haa wanta gaas goɗɗo ina wiyee heliyoom, wadde ko heliyoom woni ndoondi koode walla naangeeji, ɗo e duuɓi milyaaruuji seeɗa garrji, so naange gaynii hidrojeen mum, nge wonata ko e fetaade, nge ɓuuta haa nge tolnoo ko ina abboo cowe 200 fotde magge adan.\nƊoon ɗo nge fetii ɗo, nge wiyetee ko Maamaare woɗeere (Géante Rouge), e petagol naange he, ɗaŋe ɓadiiɗe ɗe fo naantat,","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/","date":"2019-11-22T15:48:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496671363.79\/warc\/CC-MAIN-20191122143547-20191122172547-00438.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9525392652,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9525392651557922, \"fuf_Latn_score\": 0.023940397426486015, \"fuh_Latn_score\": 0.011625370010733604}","num_words":247,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.944,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya, Prof. Yemi Osinbajo yahi ton galluure Ibadan laamorde Oyo dow ko laarani daruki tefre cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya nder hitaande 2023 garooji to jam.\nBallo ardiido on yiidi bee ardiibe mallabo joogordo 'en maako ngam be hokka sembe daruki tefre cubi din Les ililal jam'iyawa APC garooji.\nBallo ngomnaajo Jihakan Oyo, Mr. Rauf Olaniyon, enanta wakiili'en maako wobbe on jabbi Ballo Ardiido Lesdi Naajeeriya.\nIga riftorde piirooje Ballo Ardiido on saali ton faada laamiido Jihakan Olubadan mo Ibadan, Oba Lekan Balogun.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/22\/ballo-ardiido-lesdi-naajeeriya-yahi-ibadan-ngam-wanginki-anniya-maako\/","date":"2023-01-30T03:50:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499801.40\/warc\/CC-MAIN-20230130034805-20230130064805-00185.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9964516759,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9964516758918762}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.058,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.973,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fedde Alianza por La Solidaridad e GOBIERNO DE ARAGON e ballondiral fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende ARDM, keblii heblooɓe, ko ina wona sukaaɓe rewɓe 30, ummiiɓe e kominaaji ɗiɗi : komin Jowol e komin Neere Waalo. Capanɗe tato tawtoraaɓe ɓee nootitii ko e innde ɗeeɗoo koppe rewɓe gure Jowol, Teccaan, Wul Jeddaar, Jookee, Sillaa, Kaañaaɗe, Neere Waalo.\nƊowi heblo ngoo ko debbo karallo, keptinaaɗo to bannge daranaade jojjanɗe rewɓe, hono Lalla Ayse. Heblo ngoo yowitii ko he jojjanɗe rewɓe. Heblo ngoo ɓuri toɗɗaade ko sukaaɓe rewɓe, roondiiɓe mbayliigu. Heblo ngoo waɗi ko he nder ñiiɓirde Fedde ARDM. Dumunna heblo ngoo ko balɗe joyi, gila 03\/03\/23 haa 07\/03\/23.\nKebloowo oo waawii famminde rewɓe tawtoraaɓe heblo ngoo ɗeeɗoo toɓɓe :\n– Gila e fuɗɗoode ɓe mbaawii rippude e konngol eddaagu (genre), ɓe mbaawii laɓɓinde ceerndungal hakkunde debbo e gorko fawii ko e mbaadiiji ɗiɗi : debbo e gorko ina ceerti to bannge tagoodi, ɗuum ko Alla waɗi ɗuum, e ceerungal ngal yimɓe tafi fawaade e golle. Ko Alla waɗi koo waylotaako ; kono ko yimɓe mbaɗi koo, ina wayloo tigi, mbele debbo ina waawa daraade darnde timmunde, darnde addanoore ɗum ƴellitaade, e faamde ngonka mum, saloo famɗineede, saloo kalifaandi mbele ina waawa ƴellitaade. E nder renndo eɗen njogii pulareeje ina mawnina debbo yeru : « Njodom fooli tuuba », « arde debbo bonaani, arde gorko bonaani, boni tan ko jaasde yeru mum » e konnguɗi mawninooji gorko : « Tuuba ko ngoota ko gorko duhii »…\n– Ko feewti e ɓiyleydaagu, hol ko woni ɓiyleydi ? Neɗɗo kellifaaɗo jogiiɗo hakke wootde, jogiiɗo jojjanɗe, ngannduɗo ko waɗɗii he mum faawaade e jeyeede makko he leydi. Hol ko woni ɓiyleydaagu ? Ɓiyleydaagu ko jokkondiral e mbaadi renndo hakkunde neɗɗo e leydi. Jokkondiral baawngal newnude wonande neɗɗo jogaade hattan waawde huuɓnude jojjanɗe dawrugol jowitiiɗi e oo sifaa, so tawii alaa hakkeeji makko jowaaɗi fawaade e ñaawoore.\nƁiyleydaagu ko addude ballal mum e nguurndam renndo. Ɓiyleydaagu ina joofoo : darnde e nder renndo, heɓde jojjanɗe, miijo ballondiral e darnnde kellifuya. Fannuuji joyi Ɓiyleydaagu ko : Ɓiyleydaagu to bannge dawrugol, Ɓiyleydaagu to bannge renndo, Ɓiyleydaagu to bannge faggudu, Ɓiyleydaagu to bannge pinal, Ɓiyleydaagu to bannge demokraasi. Jikku ɓiyleydi ko teddinde ɓiɓɓe leydi e kala geɗe leydi, e yeru, rufde ndiyam e laawol, taaraade e ɓalal, wonaa geɗe jooɗɗe. Gollal Ɓiyleydi ko daranaade nafoore huuɓtidinnde tawa wonaa nafoore heeriinde, noddi ko addude ballal mum gila e nder galle, haa e renndo. O siftinii ngonka suka debbo e nder Leydi Muritani, ko kamɓe rewɓe ɓuri keeweendi 52 % , worɓe ina ndaɗi ɓe e fannuuji keewɗi : ɓe keewaani woɗɗoyde e jaŋde, caɗeele gollaade e nder fannuuji karallaagal, caɗeele keɓgol leydi e kaalisaaji ngam waɗde eɓɓooje.\n– Ko feewti e karallaagal haala, hol ko woni hakkunde kaaloowo oo e keɗotooɗo oo. O sifiima geɗe ballitooje faamde haala. Haala firti hol no neɗɗo famminirta yimɓe haa yimɓe fof paama tigi rigi. Konngol ina moƴƴi feewnee, lelnee no faamirtee, no moƴƴi.\n– Ɓe mbaawii yiyde ko feewti e dallinande, hol no dallinortee. Dallinande ko laawol ngam heɓde hakke mum tawi wonaa e fitina.\n– Ndoondoolaagu feewde e rewɓe, ko wayi no piile, waawnude debbo ko yiɗaa, kaddingol sukaaɓe rewɓe…, ɗuum fof ko waasde hormaade jojjanɗe rewɓe.\n– Ɓe mbaawii yeewtude e jojjande aadee (Droits de l'homme) e jojjanɗe debbo (droits de la femme).Ɓe mbaawii yiyde Nanondiral kuuɓtindingal jojjanɗe aadee, e nanondiral CEDEF keeringal e ngonka rewɓe. Nanondiral CEDEF ko feewti e jojjanɗe aadee tawi ɓuri heertoraade ko rewɓe, engal yiɗi ñawndude kala ko rewɓe ɗawaa, CEDEF ina haɓoo mbele rewɓe ina keɓa hakke mumen to bannge woote, mbele ina keɓa geɗal e ardorde nokkuuji keewɗi, haɗde kuutarogol rewɓe e mbaadi ndi dagaaki, hakke rewɓe to bannge jaŋde, haɓaade miijooji ngustooji debbo tawi alaa to tuugnii……\nE wattan heblo ngoo, rewɓe ɓee tiiɗtinaama, keɓii kaɓirɗe ngam waawde sarde ɗiiɗo miijooji e nder gure maɓɓe. Sikke alaa ko ɓuri heewde e maɓɓe keɓii mbaawka waawde heblude rewɓe woɗɓe. Ɓeto sakket hollitii faamaamuya maɓɓe, ngam ɓe keɓindiima tigi rigi faayiida heblo ngoo.\nUsmaan Ñaan\nHooreejo Catal FƁPM, Kayhayɗi","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/04\/06\/kayhay%C9%97i-sukaa%C9%93e-rew%C9%93e-keblaaama\/","date":"2023-10-04T03:22:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00490.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7422657609,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7422657608985901, \"fuh_Latn_score\": 0.10105371475219727, \"fuf_Latn_score\": 0.0946483239531517, \"ffm_Latn_score\": 0.05914262682199478}","num_words":645,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.719,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wakkati Lesdi Tunisia yiidanno 'e yanngadaaji soynde nyaamannde kiddiraandi Lesdi ndin Libya walli be bee nyaamannde.\nMootaaji mawdi mawdi ko hewtanta 96 on roondi ko nanndi bana,sukkar, nyebbam, sonndi flour enanta maarooje yaaranibe.\n\"dokkal man hokkaama on bawti Prime Ministaajo on keso Abdelhamid Dbeibah yaari nggilla yaaki ton Lebbi 2 caaliidi \".\nWoodi narral luumooku sanne haa keeri hakkunde Lesde den 2.\nLesdi Tunisia do yiida 'e yanngadaaji iga hitaande 2011, ko waddani Lesdi ndin tampere kilantaaji riskuuji.\nJuggam niiman besdi saatugo ngam sanadu fitnaaji siyaasa haa giifakan.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/lesdi-libya-walli-lesdi-tunisia\/","date":"2023-02-07T08:28:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00387.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9735770822,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.973577082157135, \"fub_Latn_score\": 0.025105614215135574}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.059,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"\"Podoor Diwal am\" ko dillal (mouvement) ummaniingal haɓaneede mbele falnde Podoor ene waɗtee diiwal. Ngam tabitinde ndeen hare, eɓe piɓnoo waɗde seppo hannde Hoore-biir, 4\/03\/23 ngam yettinde ndeen ɗaɓɓaande to perefee falnde oo, kadi waɗde joɗnde jakkaa (forum) ngam gostondiral miijooji kadi e ɓeydaade hirjinde e faaminde yimɓe ɓee ko woni ummonnde dillal \"Podoor diiwal am\". So en tuugniima e seneweb, nokkuɓe he Pape Abuu Soh, gooto e terɗe goomu yuɓɓo dillal ngal, seppo ngoo noon waɗoraani kisa, sabu perefee falnde ndee o holliri wonnde ñalawma hannde o, Hoore-biir, ko ñalawma mo golletaake, ɗuum noon o waawataa jaɓɓaadeɓe ngam heɓde nanondireewol (mémorandum) maɓɓe. Fawaade he ɗuum ɓe pelliti ko waɗɗe jakkaa oo ɓe njowa tottiroygol nanondireewol ngol haa sahaa goɗɗo.\nƁe lomtinii he nokku seppongoo waɗde haalande (declaration) ngam hollirde geɗe limtinɗe ɗe falnde ndee jogii e nafoore, ko wayno ndema, ngaynaaka, njulaagu e mahanteeje goɗɗe renndoyankeeje, yantude e yimɓe falnde nde kadi e njaanjeendi mum.\nƁe kollirii wonnde maɓe cos cate he nder falnde ndee fof ngam haɓe ɓura waawde hirjinde e famminde yimɓe ɓee ko hol saabi yimɓe ɓee ene poti rentude ndaroo mbele Podoor ene wonta diiwal (région).\nEne jeyaa e ŋakkede ɓurnde teskinde he kawrital ngal, ko waasde meeruuji falnde ndee nootitaade noddaango ngo, hayso tawi kamɓe fof ɓe noddaama, ko Raasin Sih tan neldi toon sate mawɗo ari he innde mum lomtaade ɗum, Kadi Meer Podoor o tottiiɓe saal ɗo batunguu waɗi ɗoo e hotel. Ko wanaa ɗuum ko cukko meer Gede-Wuro, Umar Soh, mo ngannduɗaa ko kanum ɗowi batu gu, tawi udditi ɗum ko Doktoor Lamin Bah, mo jaaɓihaaɗtirde Ndar. Porofosoor kadi wallifiyanke Abdurahmaan Ñaŋ kanum ne tawtoraama.\nTo bannge lawakeeɓe ko Isaaga Lih, sarɗiyanke ɓooyma tawtoraama, kadi o yooɗniima miijo ngoo, o wasiyiima goomu nguu noon yoo ngollondir e meer en ɓe.\nEɗen ciftina tan Podoor ko wootere e falndeeji tati diwal Saint Louis. Njaajeendi mum ko 12948 km2, ɗuum firti 68% he diiwal ngal fof ko e falnde Podoor jeyaa. Falnde ndee ene waɗi kominaaji nay, kominateeji dowriiji sappo, e hakke 272 wuro.\nFalnde Podoor ene renndini he nder mu ko ɓuri heewde e hiirnaange Fuuta, walla mbiyen diiwe Fuuta hanki ɗe: Dimat, Tooro, Halayɓe, e Laaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/03\/05\/podoor-diiwal-am-seppo-haaytii-kono-jakka-wa%C9%97aama\/","date":"2023-03-28T02:33:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296948756.99\/warc\/CC-MAIN-20230328011555-20230328041555-00228.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9164464474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9164464473724365, \"fuh_Latn_score\": 0.03564067184925079, \"fuf_Latn_score\": 0.025605954229831696, \"ffm_Latn_score\": 0.01964075304567814}","num_words":361,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Prime Ministaajo Lesdi India, Narendra Modi wadi giidal beenanta mawbe Ardiibe ngomnati Lesdi ndin ngam lartuki no batte nyaw COVID-19 wontiri haa giifakan.\nGiidal ngal wadaama on bawti yiiki no nyaw ngun sankitirte bee law haa Lesdi ndin.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu njamu haa Lesdi ndin, Mansukh Mandaviya enanta mawbe duudbe fu tawaama haa nokkuue giidal ngal.\nNyaw ngun kesum COVID-19 anndinaama nanngi hembe ko hewtanta 159,632 nder hitaande nden hesre haa bakkeeje den.\nKadima hisoobe wi, \"Lesdi India do nder Lesde tammi yiiduki bee batten yaw ngun tataba nder lewru February.\"\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/10\/ardiibe-lesdi-india-wadi-giidal-ngam-batte-nyaw-covid-19\/","date":"2022-12-06T03:16:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00557.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9971041679,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9971041679382324}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.043,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nBanndiraaɓe, on njaaraama, ina wayi no ko fotnoo haaleede ko fof mawɓe ɓee kaalii, adiiɓe en haalde ɓee ! Ina wayi no ko teskuyaaji tan mbaɗaten seeɗa. Hannde eɗen mawnina ɗo hitaande 30ɓere, ko seeɗa e nguurndam fedde, kono eɗen mbaawi wiyde ko heewi waɗaama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=biyleydi","date":"2017-02-22T17:23:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00029-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3517556787,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.35175567865371704, \"ffm_Latn_score\": 0.23723351955413818, \"fuh_Latn_score\": 0.21953189373016357, \"fuf_Latn_score\": 0.19045402109622955}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.716,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta mballa Bacci (UNICEF) holli mettam beramji muudum sanne dowko laarani no neddaaku Bacci nyaamirte nder Lesde Duuniyaaru.\nHooreejo mo hakkilanta UNICEF, Catherine Russell, walli Bacci waduki seyo lamar mabbe hanndeedo bee wiiki fakat neddaaku bacci do nyaame hedi Demngal,Diina,malla Lenyol, nder Lesde Duniyaaru.\nRussell wi Ofaami ko waddata niido woni talakaaku enanta soynde hakkilanki nyaamannde bacci bee janngirde maabe.\nO besdika bee wiiki niiman do yotta haa bedaadi Doodal marki deedi Bacci.\nMs Russell wi rentuki neddaaku Binngle fu koo haatoy be ngo buri acca feerotiral.\nMs Russell besdika bee wiiki yo dow taakiyaare nde 'Rights Denied:The Impact of Discrimination in Children' timmini koodume ngam haala Bacci.\nO besdika bee wiiki rahootowol godngol sappi bee wiiki Lesde ko hewtani 22 on dali Bacci haa baawo dow ko laarani hawtuki shaanu janngirde, Lenyol,enanta Demngal haa dabareeji janngirde\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/21\/unicef-mettini-be-nyaamuki-neddaaku-bacci\/","date":"2023-02-07T23:58:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00007.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9958134294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9958134293556213}","num_words":139,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nHah, ko tallooje koo. Alla ina fawi ɗe tampere, so yeerude tallude dubuuje, ngam naatnude ɗum en e gasɗe ngam reentoraade heege. Kono ko ɓuri haawnaade koo, ko hol no ɗee koowooje ndewrata laawol portingol e nder niɓɓere jamma. Tee, ɓeydi kaawis oo, ɗe tallata ko aɗe ndumtii laawol, aɗa njahra caggal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=popular","date":"2017-02-22T17:20:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501171004.85\/warc\/CC-MAIN-20170219104611-00031-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4843773246,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48437732458114624, \"fuh_Latn_score\": 0.4023987948894501, \"ffm_Latn_score\": 0.0935005322098732, \"fuf_Latn_score\": 0.012775187380611897}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.536,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mali: laamu hakkundewu fenni kabaaru wi'uɗo ɓe duŋanike dental yo diisondir e pelle jihaadiyankooje ɗen\nSaakitaama ñannde :\nLaamu nguu yaltinii hollitol wi'ungol wonnde ɓe yamiraa hay gooto yo haaldu e pelle jihaadiyanko e innde mum. Ɗum waɗii caggal nde jaagorgal halfinaangal fiyakuuji diiina wi'i wonnde duŋanaama yewditugol e hooreeɓe pelle kuliyankaaku, no jeyaa e ɓen Iyaad Ag Ghaali e Hammadu Kuffa. Jantoore Aamadu Aabidiina BA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211022-mali-laamu-hakkundewu-fenni-kabaaru-wi-u%C9%97o-%C9%93e-du%C5%8Banike-dental-yo-diisondir-e-pelle-jihaadiyankooje-%C9%97en","date":"2023-03-20T09:13:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943471.24\/warc\/CC-MAIN-20230320083513-20230320113513-00632.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7306715846,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7306715846061707, \"fuf_Latn_score\": 0.23922067880630493, \"fuh_Latn_score\": 0.019283495843410492, \"ffm_Latn_score\": 0.010753062553703785}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.861,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗanngal ngal rewaani laawol: 54 mbaasii pittaali mumen 7 daɗɓe\nFedde winndereyankoore ngam ɗanngal (OIM) hollitii talaata 17 diɗɗal yiɗnooɓe yahde doŋre Orop ɗanngal ngal rewaani laawol, njiytaama geej Muritani.\n47 ɗanniyanke afriknaajo, majjii menndeŋ njiyaaka, ɓuri sikkeede ko e ndiyam ɓe caŋkii tuma nde ɓe ngonnoo e laaɗe faade doŋre Orop. Ko ñande altine ndee heen 7, reenooɓe maaje kaaɗɗe Muritani paabii ɗumen, ndaɗi e yoolayru.\nKo gila 3 ut ɓe njaaɓani duuɗe Kanarii des îles Canaries (Espagne), kono moto laana maɓɓe paani, ko ine wona jonte ɗiɗi eɓe ngoni e nder ndiyam hade reenooɓe maaje kaaɗɗe leydi Muritani yiytude ɓe e no teeŋtiniri toppitiiɗo fedde OIM, Nicolas Hochart.\nCapanɗe joy e nay neɗɗo, heen ɗiɗo ko sukaaɓe ɓe njettaaki duuɓi 3 e sagata debbo kamɓe kala ɓe keddiima e ndiyam e wiyde daɗɓe e nduun yoolayru. Hollitaama ko jeyaaɓe Afrik bannge hirnaange kono teeŋtinaaka leyɗe maɓɓe e jaati. Caɗeele keɓtii ɓe, ko tuma nde moto maɓɓe paani laana darii kak, njooɓaari maɓɓe gasi wonaa ñaamde maa ndiyam njareteeɗam alaa heen fof ko ɓe njogii.\nCiftinen sagataaɓe heewɓe mbaasii pittaali mumen e ngol laawol, duuɗe kanarii damal naatirgal doŋre Orop hitaande kala ko ujjunaaje ɗanniyankooɓe Afriknaaɓe ndewata e ngool laawol, laawol kulɓinoongol njooɓotoongol pittaali sagataaɓe ngol wooretaake. Ko hitaande 2021 naati koo, ko famɗi kala 300 neɗɗo caŋkiima e ngol laawol Atlantik.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Actualit%C3%A9s\/a\/ART-QT9RF44SGP\/-anngal-ngal-rewaani-laawol-54-mbaasii-pittaali-mumen-7-da-e","date":"2021-09-24T18:41:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00328.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4296461344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4296461343765259, \"ffm_Latn_score\": 0.39484500885009766, \"fuh_Latn_score\": 0.0950360968708992, \"fuf_Latn_score\": 0.06796485185623169, \"fuq_Latn_score\": 0.010722204111516476}","num_words":214,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukooma hakkilanta nballa njawka ka Unicef hawti koppi bee jaaburuwa hakkilanta shaanu janngirde nga (ADSUBEB) dow ko laarani senndiigu Are jannginki yaaki bacci fukaraabe ko hewtani 180,000 ha Jihawol Adamawa.\nNgomnaajo Jihakan Ahmadu Fintiri kanyum on omti taskaram ka haa Galluure Yola, laamorde Jihakan.\nFintiri tefri ummaatoore naftora bosesel ngel ngam heba janngirde boosungu.\nHooreejo mo hakkilanta shaanu jangirde ha taskaramka Unicef mo Jiha Adamawa, Mr. Joel Jutum, Are den ko senda do fa meere mallabo caahu on wala mo yobata ko kobo.\nO limit duddi ko taskaramka walli Jihawol Adamawa ngam wadduki jahargal yeeso Jihakan.\nNder man O wi The Unicef sendi: ko haandi Bacci yaada janngirde fu,\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/27\/unicef-taskani-walluki-jihawol-adamawa\/","date":"2022-12-06T05:22:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00562.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.999591887,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9995918869972229}","num_words":110,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Njeñcudi Bak, njaltundi hanki ndii, ndeke bettaani ine tijjenoo e wiyde Jaagorgal jaŋde ngenndiire leydi Muritani.\nJaagorgal jaŋde ngenndiire Muritani e memto tippudi jaŋde ndee Mohamed El-Ayniin hollitii wonde njeñcudi lohndi kawgel bak bettaani ine tijjenoo ko nih tan waawata waade. E wiyde makko ko ɗee ɗoo geɗe 3 ngoni daliilu mum. Ko adii kala ko caɗeele gonɗe cañu tippudi jaŋde ndee, wondude e baɗte koronaa guurdaaɗo fotde duuɓi ɗiɗi kam e pellitte kese ƴettaade hikka, ngam haɓaade nguyka. Ɗum kala ine jeyaa ko waɗi njeñcudi ndii wayi nih lohde e wiyde jaagorgal jaŋde ngenndiire Muritani.\nE nder hello makko facebook, jaagorgal jaŋde ngenndiire Muritani teeŋtinii wonde ndii njeñcudi maa addu waawde waɗde hiño luggiɗngo, haa ndaɗdudi jaŋde ndee moƴƴitinee. To fannu coñce haa e sciences ngam ƴellitde ɗowi jaŋde ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/golalmedia.org\/f\/s\/golalmedia\/Actualit%C3%A9s\/a\/ART-E6HJQW\/Nje-cudi-Bak-njaltundi-hanki-ndii-ndeke-bettaani-ine-tijjenoo-e-wiyde-Jaagorgal-ja-de-ngenndiire-leydi-Muritani-","date":"2021-09-24T17:44:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057564.48\/warc\/CC-MAIN-20210924171348-20210924201348-00329.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8583462834,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8583462834358215, \"ffm_Latn_score\": 0.12578853964805603}","num_words":130,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.78,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnaajo Jihawol Zamfara boymaajo, Sani Yerima Bakura hawtani marbe anniya daruki tefre Cubi Ardungal Lesdi Naajeeriya 2023 has joined the 2023.\nO wi faka O faami ko gannudi Lesdi ndin wontiri kanjum on wadi yidi O dara tefre cubi din nden bo O O besdan waduki boddi di ardiido Buhari wadata nder Lesdi Naajeeriya.\nYerima, laatiido nder wakiili'en majaliisaabe ndotti'en wanngini Anniya maako nyennde Jumbaare 6 Lewru May 2022. Wakkati O yaarana Ardiido Buhari ngilla.\nO wi \"mi wari do ngam mi anndina Ardiido Buhari Anniya am dow ko laarani daruki tefre cubi ardungal Lesdi Naajeeriya 2023 to jam nden mido taski mi dowtanan ko Jam'iyawa Amin APC sappi fu,\"\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/06\/ngomnaajo-jihawol-zamfara-boymaajo-wi-daran-tefre-cubi-ardungal-naajeeriya-2023\/","date":"2023-03-21T23:45:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00036.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9982754588,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9982754588127136}","num_words":107,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hiitordu haa Lesdi Britaania hetani fijoowo fijirde Boll mo tokkere Newcastle United Joelinton Ceede jomorgol ko hewtani 29, 000 pounds ($36 000) dow ko laarani yarki mbal do laanya mba'ante jee nduubu gootel.\nBiddo on mardo duubi 26- nanngaama binbiire Alamiisa haa juude Police'en bee Aybe saluki duudal doggudu ko be heti haa Lesdi ndin.\nBe wi ustananmo sattinol kiitakan toni haa O hewti Lebbi 9 nder ko be hetani mo.\nFijoowo on Biddo Lesdi Brazil yahi Hiitordu ndun bee golloobe rento shaanu pijirle.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/27\/hiitordu-hadi-fijoowo-fijirde-boll-kosde-laanyuki-mbaante-lebbi-12\/","date":"2023-03-21T23:50:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943747.51\/warc\/CC-MAIN-20230321225117-20230322015117-00162.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990397692,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990397691726685}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nUSA: wooteeji hakkunde-huppuuji ko nder balɗe 4, fedde Repiblik'en no yiiɗi dañude ɓural e nder kongere on\nFaransi: Sarɗinkoojo RN fawaama yagginere sabu konnguɗi ŋiñuɗi iwdi sarɗinkoojo ɓaleejo yerondiraaɗo makko\nMeeter Aamadu Kiso Siise laabiyankoojo Mali woni koɗo men hannde\nKo holno ñaawirɗon ngoo piiro waɗungo hakkunde sarɗinkooɓe lumndiiɓe e laamuyankooɓe ɓen e nder nduu suudu sarɗiiru?\nHakkeeji e njoɗdi sarɗinkooɓe, Sheykh Umaar SI hertorɗo sariya e hakkeeji sarɗinkooɓe no yewta e dow ndee toɓɓere\nKo holno yiiruɗon njoɓdi sardiyankooɓe afriknaaɓe?\nAnngola, Joao Lorenso, hooreejo leydi ndin suɓaama kadi ardagol Anngola e nder duuɓi jowi arooji ɗii\nSenegaal: fedde Bokk Gis-Gis, nde Pap JOOP ardii tawti fedde laamuyankoore nden Benno Bokk Yakaar, nde heɓi ɓural e keɓal sarɗiyankooɓe\nÑoggande yoga e miijooji neldaaɗi ka taskaram On Tottaama Konngol e ndee yontere\nSenegaal: fedde laamuyankoore nden heɓaali ɓural timmungal\nKeniya, ɓiɓɓe leydi ndii suɓike hannde lomtotooɗo on Uhuru Keniyata e ardagol Keniya duuɓi ngarooji\nKo holno ñaawirɗon njaltudi subngooji sarɗiyankooɓe Senegaal, ɗi fedde laamuyankoore \"Benno Bokk Yakaar\" heɓaali ɓural e majji?\nKo holɗum ɗii njaltuɗi subngooji sarɗiyankooɓe Senegaal battinta e janngo dawro leydi ndin? Shekh Tijjaani Sow no taskoo oo alhaali?\n\"Waasde dañugol ɓural ka suudu sarɗinkooru haɗataa ɓe ardaade no haaniri non\" bi'ol El. Haamidu Kaase\nSenegaal, njaltudi subngooji sarɗiyankooɓe no habbaa, fedde kala no wi'ii ko kañum fooli\nFaransi, ko honno yiiruɗon njaltudi ɗii woteeji sarɗinkooɓe e anngal heɓugol fedde Emmaniyel Makron ɓural timmungal?\nWoteeji sarɗinkooɓe Faransi feeñii, fedde Emmaniyel Makron heɓaali ɓurngal timmungal\nFaransi, ɓiɓɓe leydi suɓike sarɗinkooɓe \" Nupes\" e \"Ensemble\" kala e maɓɓe heɓii 25% e pawdi\nƁii-leydiiɓe Faransi no nodditaa e nduu lewru ka cuuɗi wootirɗi fii suɓagol sarɗinkooɓe maɓɓe\nKo honno yiiruɗon faale \"CNT\" Mali, newnangol ardiɓe laamu ƴanngal Mali jooɗagol ka laamu fodde lebbi jeego haa duuɓi jowi?\nMbatu suudu sardiyankooru laamu ƴanngal \"CNT\" Mali\nAlmaañ: Senegaalnaajo naatii ka suudu sarɗinkkoɓe (Bundestag)\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/sar%C9%97iyanke\/","date":"2022-12-02T12:15:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710902.80\/warc\/CC-MAIN-20221202114800-20221202144800-00404.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6603186131,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6603186130523682, \"fuf_Latn_score\": 0.295651912689209, \"ffm_Latn_score\": 0.03937515988945961}","num_words":338,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.098,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Batu kuuɓtodingu waalde 5 Sahel jooɗiima hanki, Aaɓnde (Altine) 10 Morso (Juillet) 2023, to Nuwaasoot, laamorgo Muritani. Batu nguu yeewti he peeje kese ko wayno lelnude eɓɓooji kesi tuugniiɗe he jaŋde e ɓamtaare ngam waawde mahde fartaŋŋeeje wonande ɓiyɓe diiwaan Sahel o.\nHe nder haalaannde nde o waɗi he udditgol batu ngu, hooreejo leydi Muritani, Mohammed Wuld Seyku Ghazwaani, haamtiima jaltugol Mali he ngal Kawtal lollirngal G5 Sahel. Kawtal G5 Sahel ko jonngu (alliance) kooninkaagu e ndeenka ngam haɓde e waɗboniyankooɓe, jihaadiyankooɓe, denndinnoongal leyɗee joy, Burkina Faso, Mali Muritani, Caad e Nigeer. Kono Mali kanum yaltii kawtal ngal gila 2022, sabu he biiɗe maɓɓe, kawtal ngal ene haɗaɓe wellitaare e jeytaare kadi ko nde waɗtaande kuwtorgal woɗɓe.\nKanko Ghazwaani, o wiy jaltugol Mali yuɓɓo ngo e semmbe (konuuji) maɓɓe jokkondirɗe jibinii taƴondiral he wertaango maɓɓe, kadi wonii sabaabu waasdeɓe ballal paayodinngal ngal ndiin leydi ɓiyɓe yumma addatno.\nHaa jooni kanko Ghazwaani o wiy, omo joortii wonnde \"jaltugol Mali ngol ko he dumunna daɓɓo tan haaɗata, sabu ngool jaltugol e jaltugol semmbe Faraysenaaɓe Barkhane, e golwole kuɓɓuɗe jooni to Sudaan ɗee, ko ɗum joljole mettuɗe kadi kaɗɗe yuɓɓo amen ngoo golloraade no haaniri ni, yaawni\nfarweende he nder diiwaan amen (sahel) mo ngannduɗaa ko lohɗo wonno.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/07\/11\/g5-sahel-hooreejo-muritani-eeriima-mali-nde-artata\/","date":"2023-09-30T18:30:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00101.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6345467567,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6345467567443848, \"fuf_Latn_score\": 0.19073209166526794, \"fuh_Latn_score\": 0.15771996974945068, \"ffm_Latn_score\": 0.014213481917977333}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.416,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe gollooɓe e karanlaagal rajooji\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama, bismilla mon e yewtere Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.E ley yewtere ndee, en kaalan ko faati e rewɓe gollooɓe e karanlaagal, ɗun woni rewɓe wonnɓe e rajooji e yuɓodirgol golleeji kabaaruuji .E ley yewtere men en tawda e Mbaay Aysata SOW jeeyaɗo Senegaal karallo to rajo « Futur Medias » (RFM) kañun e Jeyneba JAKITE SANGARE ngonɗo Mali karallo to rajoo Liiberte FM.To estidiyo rajoo faransi e winndere RFI Fulfulde, eɗen ngonndi e Rachel LOCATELLI Fransinaajo, golloowo e nduu suudu, ko kanko wonni koɗo men hannde.Ɗum woni toɓɓe mawɗe yewtere men ndee, bisimilla mon e heɗagol kaa taskaram.E taskaram men ngarooha en kaalan worɓe daraniiɓe rewɓe tawaaɓe e tiiɗalaaji annditirteeɓe HE FOR SHE.Oɗon baawi hokkunde mijooji mon e tonngoode amen WhatsApp 00 221 644 12 74.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210216-rew%C9%93e-golloo%C9%93e-e-karanlaagal-rajooji","date":"2021-04-19T20:01:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038916163.70\/warc\/CC-MAIN-20210419173508-20210419203508-00288.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.336304307,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.33630430698394775, \"ffm_Latn_score\": 0.292407751083374, \"fuf_Latn_score\": 0.2644481062889099, \"fuh_Latn_score\": 0.08193864673376083, \"fuq_Latn_score\": 0.013778957538306713}","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.292,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaɓɓorgo Pese Ɓakdi\nPesol: Ɓakdi\nƁakdi ɓaleeri\nƊum jeya ko e geɗe jiytaaɗe ɓurɗe teskeede hannde, tuugnaade e ganndal hiisawal e ɓalliwal ɓaartingal e ngeɗon pamaron, ɓakdi ndi jiydaani...\nGabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !\nE wiyde annduɓe ɓee, won gabbel dogi 300 006 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaade satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii ko e ganndal ganndo moolanaaɗo biyeteeɗo Albert Einstein lelnunoo e hitaande 1903, kiisingal wonde alaa abbere ɓakdi waawi daɗde annoore, ɗum noon alaa abbere ɓakdi waawi dogde ko ɓuri 300 000 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/tag\/%C9%93akdi\/","date":"2023-05-29T04:40:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224644683.18\/warc\/CC-MAIN-20230529042138-20230529072138-00073.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8299537301,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8299537301063538, \"fuf_Latn_score\": 0.1021183431148529, \"ffm_Latn_score\": 0.042454857379198074, \"fuh_Latn_score\": 0.012636501342058182, \"fuq_Latn_score\": 0.01174874510616064}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal nde ɓe jibbini, ko rewɓe haani waɗude haa ɓe hetta hoore maɓɓe\nSaakitaama ñannde :\nMusiɓɓe tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde bismilla mon e yewtere Dinngiral Rewɓe. Hannde toɓɓere men haalan ko holno rewɓe mbaɗata haa daña walla hetta dakkamme hoore maɓɓe caggal nde ɓe njibini.Ko balɗe maa lebbi maa duuɓi rewɓe ƴettata ngam ruttaade e nder cuuɗi maɓɓe? Holko moodiɓɓe walla worɓe maɓɓe foti waɗude ngam wallude e ngal jaɓɓal?Koɗo men ko Aminata Mayga debbo jibantoojo (balloowo rewɓe njibingol) to Burkina Faso. Omo jaaboo ɗee namne.Talaata garowo oo en kaalaan e njillu nder winndere yimɓe jiiŋanooɓe rewɓe (debbiyankooɓe). E dow toɓɓere doolugol rewɓe walla bi'en bonneji ɗii rewɓe mbaɗetee ñannde kala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210615-caggal-nde-%C9%93e-jibbini-ko-rew%C9%93e-haani-wa%C9%97ude-haa-%C9%93e-hetta-hoore-ma%C9%93%C9%93e","date":"2022-10-06T14:14:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030337836.93\/warc\/CC-MAIN-20221006124156-20221006154156-00794.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4878869951,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4878869950771332, \"fuf_Latn_score\": 0.29472994804382324, \"ffm_Latn_score\": 0.10519188642501831, \"fuh_Latn_score\": 0.09153348952531815, \"fub_Latn_score\": 0.020218154415488243}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.544,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Kariija BARI jeyaaɗo Burkiina Faso, cukku hooreejo fedde wi'eteende \"Her Rising\" woni koɗo njuɗɗudi yontere\nFidak, luumo (fuwaar) Dakar ommbii dame mum, rfi fulfulde yewtidii e tawanooɓe weño ngon\nKo Apsatu Yero DEEM, nganndiraaɗo Jinndaa, ko o jannginoowo ɗemngal fulfulde, ko winndiyankeejo\nKo Fatumata Mayga ardiiɗo fedde moƴƴinoore kosam wonnde Burkina Faso\nKo holno ngal giral sukaaɓe waawi naftorde gannde e mawka ɗee adiiɓe ?\nHaasimi TALL burkinaajo, lollirɗo \"Tall ko Pullo\" woni mo jaɓɓiɗen e nuɓɓudi yontere Ko Mbiiɗon?\nTuundi elektronik e nafa naftorgol kiɗɗum, Hammeth JALLO mo Senegaal, hertorɗo taariindi no ɓannginana en no ɗum waawi wonirde\nKo Maam Ka gollanoowo \"ProXaalis\" jaɓɓaa e njuɓɓudi yontere yewtere \"Ko Mbiiɗon?\"\nKo \" Admow Fow\" rapperjo senegalnaajo woni koɗo njuɓɓudi yontere\nKo Aminata Sall gollanoowo oo sosiyete \"Parc Smart\" woni koɗo njuɓɓudi yontere\nMejaare renndo TikTok, ko ɗaɓɓirde kaalis kaa ko fijirde sukaaɓe koɗo men jaaboto\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Aamadu JALLO anndiraad Lewlewal ko ñeñoowo e natoowo\nDebbankaaku e haɓugol no rewɓe ɓen hettira hakkeeji maɓɓe\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Umaar BAAS jeyaaɗo Senegaal, yiiloowo \"Yobante Express\"\nKo Sayku Umaar KAAN, joɗiiɗo Gambiya, hooreereejo fedde noddirteende Tasko Ɗemngal Maa jaɓɓiɗen hannde\nÑallal winndere hertinaangal nayeeɓe, ko honno renndooji afrinaaɓe jaɓɓorta nayewu\nRenngo, ñallal suka walla fayɓe afrinaaɓe wuurniteteengal ñannde 16 lewru 6ɓuru kala\nKo Mbiiɗon no jaɓɓii Sekuba Bammbino Jabaate e Aysata JALLO\nNjuɓɓudi yontere no jaɓɓii Baabakaar SI Winndiyankeejo moƴƴinoowo lekkeele finaa-tawaaje\nDarnde sukaaɓe e ɓamtal leydi, Abdulaay JALLO renndoyankeejo mo Burkina Faso no ɓanngina ndee toɓɓere\nKo Aysatu Bela JALLO, ginenaajo ardiiɗo mojobere wallande rewɓe e curbaaɓe e nder Gine jaɓɓiɗen hannde\nHannde njuɓɓudi yontere no jabbi Umaar JALLO, moritaninaajo njumoowo njuumri\nHawa Tall jeyaaɗo Burkina Faso sincuɗo sosiyete no wi'ee Pullo Burkina woni mo jaɓɓiɗen hannde\nRenndo: alhaali ɓee sukaaɓe torotooɓe (yelotooɓe) e dow laawi\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ko-mbii%C9%97on\/","date":"2023-02-07T14:49:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500619.96\/warc\/CC-MAIN-20230207134453-20230207164453-00658.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4733805656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.47338056564331055, \"fuf_Latn_score\": 0.4040350914001465, \"ffm_Latn_score\": 0.10277501493692398, \"fuh_Latn_score\": 0.01652808114886284}","num_words":329,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.577,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wakiili 'en ko hewtanta 200 iga Lesde Africa 8 yaaliri ton Galluure Niamey, nder Lesdi Niger musamman ngam waduki giidal dum nyalde 3 dowko laarani keeri enanta eggitoobe UNESCO.\nTaakiyaare giidal ngal woni demle kubaru;en enanta eggitoobe be hiernaangeere ena be Cakantaari Lesde Africa: \"Media and migration voices in West and Central Africa,\" ngam dabbutuki sukaabe anndina ko be anndi dow ko laarani haa eggitoobe.\nNder jawaabu kawtal UNESCO, giidal ngal wadete be kastaabe be fannuuji feere feere ngam jahargal yeeso hebe.\nUNESCO besdi Lesdi Africa bana (Cameroon, Côte d'Ivoire, Ghana, Guinea, Mali, Niger, Nigeria bee Senegal) ngam walla sanne haro wo'tinki jahargal yaadu mabbe nder taskaramka ka hijirbe.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/09\/07\/unesco-do-wada-giidal-bee-wakiilien-200-iga-lesde-africa\/","date":"2023-02-08T01:44:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00019.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990021586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9990021586418152}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCimtol \"Transpancy International\" hollii alhaali nguyaa e ngeenaaje bonɗe e nder aduna on.\nMaayde Martinez Zogo, Aysatu Buuba jaayndeyankeejo jooɗiiɗo Kamerun, no jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi BAH\nCaɗeele ɗe jaayndeyankooɓe e pelle renndo haɓooje ngeenaaje bonɗe jogii\nAlhaali wujjugol jawle hertinanaaɗe ñawndugol Koronaawiriis e nder yoga e leyɗe\nAlhaali ngeenaaje bonɗe e no ɗee bone battinirta nder faggudu e ɓamtaare leydi?\nMali, jaagorɗo kiɗɗo kalfinanooɗo faggudu leydi ndii, Fili Siisoko waɗii eeraango fewde Asimi Goyta fii no o ñaawire no yaawiri\nKo honɗum wonta battane ngol udditugol kumpital ñaawoore e dow Alfa Konnde hooreejo kiɗɗo Gine?\nIbrahiima Kaasori Foofana hooreejo jaagorɓe kiɗɗo Gine naadaama kaso kanko e jaagorɓe tato woɓɓe\nUSA: \"Elizabeth Holms\"oo miliyaderjo mo duuɓi 37 fawaama kaso sabu kansugol kaalisi\nMali: Ko honɗum woni miijo mon e jaggeede Sulaylu Buube Mayga\nFaransi: Ngalu ngu dañaaka no haaniri,Tewodorin Obiyang jukkere nde o fawanoo goonginaama\nRENLAC, walde haɓoore ngenaari bonndi e nder Burkina Faso\nKoɗo mawɗo men Ko Ceerno A. BAH jaayndeyankoojo tefoowo jeyaaɗo Sarlon\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ngeenaari-bonndi\/","date":"2023-03-24T10:39:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945279.63\/warc\/CC-MAIN-20230324082226-20230324112226-00644.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5210729837,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5210729837417603, \"fuf_Latn_score\": 0.41827839612960815, \"ffm_Latn_score\": 0.03296521678566933, \"fuh_Latn_score\": 0.019756022840738297}","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nBurkina Faso, yeeyooɓe daabeeji ɓe Niijeer, Benin e Togo no darnanaa daral ngal ɓe alaa e nanondirde e mum\nBurkina Faso, Duwaaninkooɓe Boobo-Julaso nanngii ko ɓuri kilooji 100 kokayiin\nBurkina Faso: Hare ɗen hakkunde Ukreeniya e Ruusiya battinii e cuggu mburu Boobo-Julaso\nBurkina Faso: caɗeele famɗugol nokkuuje aynirɗe e ustagol ndiyam wonii sabu eggugol jooma na'i\nBurkina Faso: Baaraasi laatinaama e nder Boobo-Julaso newinii ngurdam hoɗiyankooɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/boobo-julaso\/","date":"2022-12-05T05:36:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711003.56\/warc\/CC-MAIN-20221205032447-20221205062447-00733.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4426636696,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.44266366958618164, \"fuf_Latn_score\": 0.4351688623428345, \"fuh_Latn_score\": 0.06549173593521118, \"ffm_Latn_score\": 0.04222356528043747, \"fuq_Latn_score\": 0.010202212259173393}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.43,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari tammi wadanki Ummaatoore Naajeeriya Jawaabu nyende Alat 12 Lewru June ngam seyo lamar laamu siyaasa.\nMinistaajo mo hakkilanta shaanu maatootiral, Lai Mohammed kanyum on suuditani kubaru'en bana ka'a haa Abuja laamorde Lesdi Naajeeriya.\nMinistaajo on wi \"seyo lamar ngal hikka on hewtani nayabre ko do wade iga ko fudda nder hitaande 2019, 2020 enanta 2021.\nSeyo lamar ngal donno wade 29 Lewru May dooko Ardiido Buhari waylita wartira June 12.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/10\/ardiido-lesdi-naajeeriya-muhammadu-buhari-wadanan-ummaatoore-jawaabu\/","date":"2022-12-06T04:14:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00573.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9907787442,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9907787442207336}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.96,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 14\/04 Cosaan so majjii e Fuutaa wonaa e Duungal. Hannde ñande 9 e 10, fedde jokkere enɗam Duungel yuɓɓinii lammba mawka e dow araa-raay Hammadi Wuuri Gay gonnooɗo mbir mawɗo e nder ndigire.\nOo kikiiɗe aset e alet waɗii finnde haaleteende duuɓi keewɗi; wonaa geew tuŋngaaɗo hakkunde Hammadi Aali e Usu Bah, wonaa ɓilal Ablaay Muudo sokki Boo Tokosel; wonaa cowtiiji Muusaa Alfaa wonaa leewe Garɗo ko Kootoowo; wonaa sobo bojo mbiryon leewii caggal lammba wonaa ñaaƴo dokollaaji jokolɓe e yontaaɓe Duungel. Hay huunde ŋakkaani!\nAset oo ruukii, sabu punndi ƴerdii e bawɗi e nder dingiral ɗoon ɗo Ablaay Muudo Bah fooɓnii Boo Tokosel to Gede e leydi. Sippiro hakkude Hammadi Aali Sall e Usu Bah waɗii soobo yoobo sabu alaa fof e ɓile e pooɓne ɗe njiyaaka ɗoon kono Hammadi waɗtindii ko jooɗtaade e Usu Bah. Iboo Sih waɗiino yaakaar no feewi e nder geew oo kono Muusaa Alfaa Njaay yaraani kedde; Ko Muusaa liɓi caggal bokal muusngal.\nlet oo noon waɗii dille no feewi, sippiro hakkunde Baylaa e Garɗo ko Kootoowo. Garɗo ina tiiɗi haa Fuuta fof nani ɗum. E nder 262 geewuuji ɗi o hoŋkanaa, o liɓii heen 170, o hookdaama heen 60 ɗoon ɗo o liɓaa tan laabi 32. Garɗo noon yahrata hannde ko e naange e hoore mum, duuɓi 33 e kilooji 95, ndeke sagata timmuɗi.\nBaylaa Maar kañum ne wonaa mbir lacciri. E duuɓi makko 32, ɗoon ɗo o jogii 69 kiloo, o liɓii laabi 260. E nder nguurndam makko, o liɓaa tan ko laabi 10 ɗoon ɗo o sippiraa laabi 280. O dañii kooki 10.\nE ngoo sippiro Duungel noon, ko Baylaa forli Garɗo caggal yirloo banngoo e corki keewɗi. Alaa baawnooɗo yananeede ko kaari wolla kaari liɓata nde tawnoo ko seeɗa haɗi kooki waɗde.\nSippiro ngoo waɗii faayiida, ganni Fuuta irrtaama no feewi e Duungel ngam tan wallude mahtaade duɗal jaŋngirgal Duungel.\nE ciftor, lammba kaa waɗaa ko e teddungal jaagorɗo . Lammba kaa waɗaa ko e les araaraay Hammadi Wuuri Gay. Hammadi noon dañiino ñalɗi maantiniiɗi e lammba. Ko ɓuri heen teskin'de ko hakkunde makko e biyeeteeɗo Erkiil Sih jeyaaɗo Giray. Ko e 1965 to dingiral Madiina Kunnda e nder leegal Faas Ndakaaru nde o nawi araa-raay lammba haa o woppi hay gooto heɓtaani ɗum e makko. O woppiino lammba fotde duuɓi ɗiɗi. Artirnoo mo heen ko nde Foydu Ñaŋ feeñIi haa liɓii fof haa roŋkii dañde mo o sippiri. Nde lammba fuɗi galaaɗi e nder Ndakaaru tawii alaa ndeen ko renndinta yimɓe ko wonaa kiirɗeele jime e lammbaaji, Sukeyni Soh ganndaaɗo jeyaaɗo Maatam ariino Ndakaaru tawii lammba ina waɗnoo ɗoon e 1971; o eewnii kala mo suusi sippirde e Foydu Ñaŋ, o mo yeena ɗum kaaɗtudi. Juuɗe njiilaa ndonkaa, ko Hammadu Wuuri immii darii wiyi :\"jawdi liɓataa ko mbiryaagal liɓata, maa mi liɓmo tawa wonaa njeenaari\". Ngoon sippiro hakkunde maɓɓe waɗoynoo ko Maatam etee o liɓ Erkiil ñande mum tigi.\nHammadi dañiini innde mawnde haa arti noon e Muritani to o waɗtunoo liwaaneede laaɗe. E nder 1968, geew waɗiino hakkunde makko e Haamiidu Kanel. Ñande mum, Nuwaasoot fof dillii. Nde ñalngu nguu naŋnga, o mo woni suwoyraat, Haamiidu ari ñande lammba kaa foti fiyde o roŋki dañde laana ndiwoowa ummoraade suwoyraat fayde nuwaasoot. Tawii yeeɓooɓe taƴii biyyeeji haa naatii etee kaŋko Hammadi dañaani laana. Ñande mum ɓerɗe mettii, goddi colii haa joom en lammba kadi luwani Hammadi elikopteer yoo addu Hammadi sabu tawii goddi mawnii. Ko nih woni Hammadi ari janngo mum heen kono tawii Haamiidu Kanel taƴii biyyee faati Ndakaaru. Ngoon sippiro kisa waɗaani kono ina ndaartee haa hannde.\nO yontidaa ko e Muusaa Mbaroodi mo o sippiri mum laabi 11 etee fof ko kooti ɓe mbaɗdi.\nBinndol Abu Gay, nulaaɗo dariiɗo Lewlewal Group Networks (www.mbiimi.com) to DuungelLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=799:lammba-e-duungel-ndaw-ile-ndaw-boke-ndaw-latti&catid=49:coftal-alli&Itemid=105","date":"2013-05-21T21:21:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368700626424\/warc\/CC-MAIN-20130516103706-00048-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5971201658,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5971201658248901, \"fuf_Latn_score\": 0.17125241458415985, \"fuh_Latn_score\": 0.13043028116226196, \"fuq_Latn_score\": 0.05494074895977974, \"ffm_Latn_score\": 0.04478779062628746}","num_words":637,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.44,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 10\/01 Yoga e men njogii saggeede e nder jejjitii njuulu. Won heen ina ngaan'di e ko'e mum so njejitii hol no poti darɗe njuuli e hol no ɗo njahrata e nder njuulu mum en. Winndannde men hannde ko ngam safrude ɗeen caɗeele. So tawii aɗa juulannoo njuulɗaa haa ngaynuɗaa ciftorɗaa won ko ngaccuɗaa e njuulu hee, ɗoon a habbirt kadi ngaddaa ko njejjitɗaa ko, tawde kay nde ciftorɗaa ndee juutaani; so tawii noon nde ciftorɗaa taw juutii, yeru: ko jamaa njuulnoɗaa nde ciftorɗaa taw a yaltii jamaa ka, ɗo a firloto njuulu ngu.\nko hono noon kadi so tawii a juulii haa a gaynii a yejjitii silmin'de, habbir tan calminaa so juutaani, so juutii noon a firloto njuulu ngu.\nSo tawii kadi aɗa juula, e nder ko njuulataa koo, a roŋkii anndude to njahrata, mbale ko darnde walla ko darɗe ɗiɗi walla tati, ɗo, a mahoto e yananeede ma, yeru: a roŋkii anndude ko darɗe ɗiɗi ndañɗaa walla ko tati; ɗo, waɗ ko darɗe ɗiɗi ndañɗaa, so a gaynii juulde cujjaa Caggal silminaango (Baada Assalaam)\nOon doŋkuɗo anndude silminii walla silminaani? Yoo o silmin, ɗo sujuudu waɗɗaaki mo.\nNeɗɗo mo ngannduɗaa kañum ko cikki cikkinoowo (jejjitoowo), oon hay so o sikkitiima o timminii walla o timminaani, yoo o waɗ tan o timminii, kono noon kala nde o juuli haa o gayni o sujjat caggal silminaandu (Baada Assalaam).\nOon juulatnooɗo, o dañii darɗe ɗiɗi o mo fotnoo jooɗtaade o teyyoo, o yejjiti jooɗtaade, so o siftoroyii tawi haŋkdi juuɗe makko e koppi makko ceertii e leydi, ɗo hoto o ruttano jonnde ndee, yoo o hafto tan o jokka njuulu makko, so o silminoyii o sujja ko adii silminaango (qabla Assalaam) ngatii o ustii jonnde, o ustii teyyaade, o ustii kadi hay jooɗanaade teyyaade nde, fof ko sunnaaji.\nHaɗeede noon haɗataa waɗeede, mbiyno ɗen ko so koppi makko e juuɗe makko ceertii e leydi yoo o jokku tan o daroo, so tawii noon o rutti o jooɗtoyii o teyyii, ɗo, soo silminii yoo o sujju caggal silminaandu (Baada Assalaam ngati o ɓeydii.)\nKo Geno Tan woni ganndo, en njettii ma kaaɗdi njettoor!\nEɗen njaafnoo waŋnkiyaŋkooɓe mbiimi.com, ngam bajjondirgol binndanɗe ɗee wonaa e sago men jeyaa heen sahaaji ko rafi yaajeende waɗa sahaaji kadi tawa ko gaggaaji goɗɗi.\nBinndol Aamadu Deh (Boobo Ngenndi), Diiniyaŋke Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=671:anndu-diine-ma--mbaydi-juulde-e-sifaaji-mum&catid=57:anndu-diine-ma","date":"2013-05-19T23:39:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698141028\/warc\/CC-MAIN-20130516095541-00049-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4600916207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.46009162068367004, \"fuf_Latn_score\": 0.3235573172569275, \"ffm_Latn_score\": 0.18279597163200378, \"fuh_Latn_score\": 0.03133973479270935}","num_words":422,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.415,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulɓe mbiyi \"Aadee ko nelel, mo woni fof e nelal mum e no rokkiraa\". Abuu Caam ina waawnoo suɓaade golle ɗe o tawiri jibnaaɓe makko : ɗato, tafngo maa cañu. Omo waawnoo kadi yahrude liggey tuubaako, omo dawa omo jofta, walla o ƴefta kaadam o janngina gannde tuubakiri, hono no heewɓe e ɓe o janngidi mbaɗi nii. Kono Abuu labii ko yahrude senngo naalankaagal.\nCaamel jibinaa ko wuro Maadina Njaacɓe, ko ɗoon o naati jaŋde. O mawni ko hakkunde Pete e Nguyi. Yoga e wondiiɓe makko nder diɗɗal \"Ngaari Laaw\" ko ñeeñɗanɓe naalaŋkaagal.\nE nder nduu lewru Saawiyee 2009, ñalɗi 6 e 7, Fedde « Action Delta Sevaré » yuɓɓinii ñalɗi Jolol Burgu to wuro Konsa, leydi Uuruɓe-Duuɗe. Yahani toon Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ko musiɗɓe Abdullaay Sal, e Alhajji Ifira Boli, e Aamadu Malal Gey.\nNgol ciimtol maa hollit no golle ɗe njahri, gila e ngonka Uurɓe-Duuɗe e firo « Jolol Burgu » haa heɓi yuɓɓo dillere nder e ñamiri keɓaandi heen.\nDaartol iiñcuru ndu : So on njiɗii mbiyon ɗum «dillere ooñtugol» walla kuudetaa, geɗe gootel ina laaɓti : jandingol laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi oo subaka 6 ut 2008, jibinii luural ɓeydongaal, ñalnde kala, yaajde e mettude mettude ñawndude.\nJohn Atta-Mills, toɗɗaaɗo hooreejo leydi Ganaa ñalnde 3 saawiyee 2009, ƴettii golle ñalnde alarba 7 saawiyee. O woondii e tawtoreede ujunnaaji keewɗi Ganaanaaɓe kam e hooreeɓe leyɗe Afrik keewɗe. O lomtii ko John Kuofor. Ko ngolɗoo woni ɗiɗmol, e nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗi, ko luulndo ina heɓta laamu rewrude e woote.\nKo ina tolnoo jooni e e ko ɓadii jonte tati hakkilaaji fof kucci ko to diwaan fuɗnaange hakkundeejo sabu wolde feeñnde hakkunde Israyiil e fedde wiyeteende Hamaas, wonnde to leydi Palestiin, walla noon mbiyen ko boomaare nde Israyiil en kuccini e leñol Palestiin. Waɗi en siforaade ndee hare no boomaare leñol nii, sabu so tawii woytoraandu Israyiil ko wiyde wonde «fedde Hamaas ina weddoo misilaaji e nder leydi mum, ina owna hakkilaaji ɓesngu mum», hakkile nanngaani wonde njoftiigu mum foti wonde ko waɗde abiyonaaji ina berloo bommbooji e koɗorɗe, gollirɗe (duɗal ONU) haa ko ina booma siwil en (rewɓe e sukaaɓe) ɓe nganndu-ɗaa alaa ko jotondiri ɗum en e konuyankaagal.\nDaartiyankooɓe limtilimtinɓe mballifiima defte jowitiiɗe e daartol Muritani, kono ina saɗi heen (maa woodaani heen) huɓtodinɓe leñƴi ɗii fof. Ɓe keewi tan ko jaŋtaade daartol heen leñol gootol. Won heen nii millataa daartol ɓaleeɓe Muritani jeyaa ko e daartol Muritani. Muritani ina jogii kadi ko heerorii ko ina ɓeyda saɗtinde daartol mum : leydi ndi waɗi ko Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe. Ndeke Muritani woni Muritani ko e naatnaattondiral leñƴi mum, luure e dente hakkunde majji, tafngo e pirtagol e mahtagol ngenndiiji majji.\nTesko : caggal yonta juutnɗo, neɗɗo Ɓaleejo naatii Maison Blanche to Dowlaaji-Dentuɗi.\nHannde o ñalawma, Barack Obama naatii e daartol, jeytaama e daarol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate legki ganndal e daartol e ɓamtaare miijooji xellitaare nder hakkillaaji yimɓe huniive addude mbayliigu. Hoto cikken kadi ko yontannde tan addiri noon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2013-05-18T23:00:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382920\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00050-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4690357447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4690357446670532, \"fuf_Latn_score\": 0.26662760972976685, \"fuh_Latn_score\": 0.20324550569057465, \"ffm_Latn_score\": 0.052103541791439056}","num_words":518,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.17,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.384,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2020 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nGollirde daraniinde golle kosam to dowla Mali\nJuulde Taski hikka no hawri e rafi koronavirus eno laya e nder windere nde\nGolle sukaaɓe rewɓe dilloɓe to bange sarɗiiji e nder Afirik\nñalawma teddiniraaɗo haɓaade rafi sidaa e nder Afirik\nKadijaa Siise holko addi ndarnuɗaa \"reen mejaa\"\nwaru-waru e dow leñol fulɓe\nrewɓe dewleteeɓe e cukaagu e leyɗeele Afrik\nIbrahima Amadu Lih\nYuppi yontere nde ko Batal Pulaaku\nInɗe laaɓi men mate ene haani wayleede ?\nImam Mahmudu Dikko woni juppuɗo yontere nde\nBattane ñawu Koronawiris e golle rewɓe ɓe !\nAysata Jaal arr haalan en holko fedde Pinal Pulaaku ummanii\nNdarnde sukaaɓe e rewɓe e hare ñawu Koronawiris !\nHapsatu Dikko ene haalana en finaa-tawaa Pulaaku\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2020-08-07T18:42:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439737206.16\/warc\/CC-MAIN-20200807172851-20200807202851-00084.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7875446081,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7875446081161499, \"fuf_Latn_score\": 0.10767758637666702, \"fuh_Latn_score\": 0.05933624878525734, \"fub_Latn_score\": 0.02324501983821392, \"ffm_Latn_score\": 0.011875927448272705}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnaajo Jihawol Oyo boymaajo , Otunba Adebayo Alao-Akala,soyti bimbiire nyennde Alarba haa galluure Ogbomosho.\nWakkati rahootowol ngol anndinaama ni dow O warti on oga jahaangal maako iga Abuja bee Jemma amma wala laabka dow ko halkimo.\nSoytudo on hewti duubi 71.\nO laatino ngomnaajo Jihawol Oyo nder hitaande 2007 yaaki 2011 les ililal jamiyawa (PDP).\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/12\/ngomnaajo-jihawol-oyo-boymaajo-soyti\/","date":"2023-02-07T08:57:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00409.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9945390821,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9945390820503235}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.075,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bees (seneraal) en hiiɗɓe leydi Nijeriya njeertinii hooreejo leydi o, Bola Tinubu, wonnde addata koonunkooɓe jaɓtude laamuuji biyeteedi demokaraasi ɗii ko laamiiɓe ɓee waasde rewnude laamuuji mum en laawool peewngol. E biyɗe maɓɓe, waɗde ko waɗi Nijeer e leyɗeele Afrik goɗɗe ɗee ko ene waawi waɗde he Nijeriya so laamu nguu jogoraaki leydi ndii no ene feewira.\nNgol ɗoo jeertingol waɗi ko caggal nde koonunkooɓe njaɓti laamu to Nijeer e Gabon ko ɓooyaani. He biyɗe ɓee ɗoo koonunkooɓe toowa-daraja en, baasgol hurmaandi doosɗe yummaaje (constitution) leydi ndii e laamoraade no feewaani kadi tawa aldaa e nuunɗal, ene waawi wonde sabaabu koonunkooɓe ɓee jaɓtude laamu.\nSeneraal Aleksandar Ogomudia, gonnooɗo hooreejo konuuji (chef d'état-major) Nigeria hollirii wonnde addata kuudetaaji ɗii tan kono yiyde suɓaaɓe ɓee no laamorii ni rewaani laawol.\n\"En mbaawa ƴettude ko waɗi to Gabon ko no yeru wonande nokkuuji keddiiɗi kala. Kono ƴeewee Nijeer, on njiyii nate leydi ndi? No foti duuɓi hannde Farayse ene ara toon ene ɓoofta ɓakdi ngam mahirde ko hatojini he nukileeruji (nucléaires) mum, teene dey he ndi jeyaa e leyɗeele ɓurɗe waasde he nder adunaaru he.\" O teskini kanko Seneraal Aleksandar Ogomudia.\nKo hono noon kadi Bees goɗɗo brigajee-seneraal Filip Ashim, wiy wonnde \"Dartinta kuudetaaji he nder Afrik tan ko ɓiyɓe leyɗeele ɗee rokkeede ko woni jojjannde mum en timmunde ko, ɗuum woni laamoreede no moƴƴiri ni, ko ɗuum woni ko hatojini, alaa goɗɗum fof ko waɗtatee heen.\"\nMbele demokaraasi woni ko he ruttitaade caggal he nder jookdu Afrik? Ko laaɓndal ngal jaayndeeji e pelle dewindotooɗe dawrugol Afrik fof laaɓndotoo hannde caggal nde koonunkooɓe keɓti laamuuji he nder leyɗeele keewɗe he nder jookdu he. Kono, mbele ɓiyɓe leydi rentude cuɓoo gooto e mum ngardina ɗum leydi tan yonii e leydi wiyeede laamu mum ko demokaraasi? Nde tawnoo ko teskaa he nder Afrik, ko aldaa e ittitinde walla paltoor, ko hayɓe ɓiyɓe leydi ndenti cuɓii ɗum en ngardini ɗum en ko'e mum en yoo laamo he dow potal e nuunɗal; gollanaade leydi mum en e safruude ñawuuji e ngoƴaaji ɓiyɓe leydi, so joom mum en njooɗiima he jappere nattat hilleede leydi ndii e yimɓe mum. Jooɗantoo ko intereeji leyɗeele jananiyankooje doolnuɗe ɗee. Ko heddi koo, kanum ene e ɓesnguuji mum en e ɓadiiɓe ɗum en, ngona e fijirde ngaluuji leydi he mbaydi tonndeende fantude, ko aldaa e hurmaade ɓiyɓe leydi, tawa keeweendi e ɓiyɓe leydi ene nguuri e baasal, joote e caɗeele nguurndam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaaronline.com\/wp\/2023\/09\/02\/nigeria-bees-en-%C9%93ooyma-njeertinii-hooreejo-leydi-o-wonnde-addata-coup-detat-ko-waasde\/","date":"2023-09-30T19:13:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510707.90\/warc\/CC-MAIN-20230930181852-20230930211852-00113.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6427503824,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6427503824234009, \"fuh_Latn_score\": 0.22496746480464935, \"ffm_Latn_score\": 0.10346057265996933, \"fuf_Latn_score\": 0.028079967945814133}","num_words":398,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Madagali (e ko madagali) Doum Galle e Hukuma Pamaran nder Diiwal Adamawa nɗun Naajeeriya faro e ɗaw keerol haa leysdi Kamerun ɗun tiggi hukuma pamarun ɗun e ɗungu lagi wakkatire ɗe ɗun hebni Diiwal Taraba ɗer Diiwal Gangola. Eɗun waɗii keerol e Michika e ta wayla Askira Uba ta hirna, hukuma pamarun awoza ta fembina e jamhiriyar Kamerun eta funaa.\nEwoɗii leyyi ɗuɗɗi amma Fulɓe (Pullo) mabo ɗer margi hanɓe ke mauɓe ɗemle leyyi. Mauɗe sareje Madagali hanje Gulak e Chuwa. Madagali heɓi barka leyɗi ɗi barka gaɗori yimɓe yollo ɗer kuɗe ɗemal. [1] E leuru satumba ZOR honoɓe ɓe lamu Naajeeriya ɓe paɗɗi gaɗɗo mauɗo ɓe Bokoharam ɗer Madagali ɗer ɗun nangi yimɓe e yodun fere ɗun operation sare samity\" Boko Haram ɓe tetti' Galle ɗer e leuru Augusta 2014 leuru satumba 2014 joɗi ɓe galleji Madagali Gulak e Michika ɗe ɗaɗi hagarigoɗɗe gureɗe ɗau yole ɗerbo e galle muɓi. Gamma honoɓe saji en shaiɗorii ɓe fuiiti tetugo galle ɗer faro juɗe hanoɓe ɓen. [2]","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Madagali","date":"2024-02-28T23:51:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474746.1\/warc\/CC-MAIN-20240228211701-20240229001701-00775.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9980435967,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9980435967445374}","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Rewɓe naftortooɓe Ngeyngu Internet walla e-commerce e ɗemngal faransiire\nSaakitaama ñannde :\nTedduɓe keɗiiɓe RFI Fulfulde, on jaaraama. Bisimilla mon e yewtere men Dinngiral Rewɓe dow rfi Fulfulde.Hannde yewtere men nden ana haala fii rewɓe naftortooɓe walla huutortooɓe internet, ɗum woni rewɓe soodooɓe walla yeeyooɓe comcii, miranji defirɗi e denndaangal ko heɓetoo e dow geyngu internet e nder mejaaji renndo.E ley yewtere men nden, eɗen tawdaa e Rugiyatu JALLO, jeyaaɗo Mali yeeyooɓe e palleeji internet, Amadu Ball wuurɗo Lebrewiil Gabon, naftortooɗo mejaaji renndo.E ley suudu men yotiniirdu kabaruji RFI Fulfulde en silminan ɗoo Raahatu Suhaybu jeyaaɗo Kamerun, ko kanko woni koɗo men hannde.Ɗum woni toɓɓe mawɗe yewtere men nden, bisimila mon e heɗaade kaa taskaram.E ley taskaram men ngarooha en ngaran haalde ñallal adunayankowal rewɓe gollooɓe e duwaani, walla rewɓe duwaaniyankooɓe. Honno footi rewɓe wonuɓe e nder ngal gollal ? Tiiɗallaaji haɗayɗi ɓe lataade hooreeɓe e ngal meccal ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/20210119-rew%C9%93e-naftortoo%C9%93e-ngeyngu-internet-walla-e-commerce-e-%C9%97emngal-faransiire","date":"2021-03-08T19:03:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178385389.83\/warc\/CC-MAIN-20210308174330-20210308204330-00371.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4926605821,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4926605820655823, \"fuf_Latn_score\": 0.4207603335380554, \"ffm_Latn_score\": 0.05683377385139465, \"fuh_Latn_score\": 0.021029004827141762}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.528,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kautal saaro'en Lesdi Naajeriya (PAN), mettini bee nyaamu ki neddaaku bacci nder Lesdi Naajeeriya bee non fu woodi diidaangol ko wada musamman dow ko laarani ka nder hitaande 2003.\nHooreejo kawtal ngal PAN, Dr. Edward Alikor on suuditika bee wiiki O faami nder bacci 10 da cced a tawa 4 nder mabbe fu yiidai 'e yangada wonnere.\nAlikor wolwi haala kan keenya haa galluure Uyo, nder Jihawol Akwa Ibom wakkati o wadanno jawaabu haa lamar hewtuki 53 ko dum fuddi waduki giidal kawtal ngal.\nAlikor tefri kubaru'en besda tiinaare haro waitinki ummaatoore ko'e mabbe dowko laarani wonnere bacci nden haandi jihaaji bo tokka ko diidaadi sappi.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/19\/pan-mettini-dow-ko-laarani-neddaaku-bacci\/","date":"2022-10-01T11:52:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335609.53\/warc\/CC-MAIN-20221001101652-20221001131652-00205.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9987034202,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987034201622009}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: Kolonel Mamadi Dummbuya waɗii woondoore makko hannde\nSaakitaama ñannde :\nGine: Kolonel Mamadi Dummbuya hooreejo CNRD joɗɗinaa hannde laamɗo laamu ƴanngal Gine. Pelle dawro (Politik) pelle renndo ( sosiyete siwil) e nultondiraaɓe leyɗe janane wonɓe Gine fow arno tawtoraa woondoore nden. Milik Jaawo hooreejo CNT Mali no tawanoo e seeniiɓe ɓen e ngal mooɓondiral. jantoore Mammadu Aadama JALLO.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20211001-gine-kolonel-mamadi-dummbuya-wa%C9%97ii-woondoore-makko-hannde","date":"2023-01-31T16:56:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499888.62\/warc\/CC-MAIN-20230131154832-20230131184832-00548.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.438840121,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4388401210308075, \"fuf_Latn_score\": 0.43752050399780273, \"ffm_Latn_score\": 0.07473982870578766, \"fuh_Latn_score\": 0.035918112844228745, \"fuq_Latn_score\": 0.010088878683745861}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.62,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nder tiinaaje ɗe jokkuki kuuɗe elto dow limngal waɗetee ha jangirle nder laamorde lesdi kala hitande fuu, ɗum hitande 2018\/2019, Hukuumaaji laamorde lesdi Najeriya, FCTA fuɗɗi kuuɗe moftuki bayaanuuji hoore'en jangirle jooɗiiɗe jonde hoore maaje nder laamorde nden fuu.\nDum wuttudu hakkilanooru taskaramji e wiɗito les hukumakakkilaooha andal ha hukumalaamorde lesdi on dogginta taskaram kan ngam anduki ɗuuɗal fukaraaɓ nder jangirle gonɗe nder laamorde lesdi no hokkira ngomnati jarful taskankiɓe.\nNde O laarananno gite maako kare kuwtinirteeɗe ɗe mofta ngam taskaram ka limngal ngal hitande 2018\/2019 darektaajo jaabuuru ndun, Dr Mohammed Sani Ladan andini ɓaawo jugguki taskaram ka hitande hikka nder lewru july, ɓe tiini bee waytinki ko'e ummaatoore e naaduki kala marɓe juuɗe dow taskaram kan fuu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/09\/21\/hukuma-laamorde-lesdi-fcta-fu%C9%97%C9%97i-limngal-mallumen\/","date":"2019-12-15T18:35:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541309137.92\/warc\/CC-MAIN-20191215173718-20191215201718-00211.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9991285205,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999128520488739}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.086,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗiɗo heen noon ɗaccitaama, mbiyaa alaa ko mbaɗi. Baɗte majjum ɓurɗe ɓallaade ko Kariimu waawataa wonde kanndidaa e gardagol leydi Senegaal e woote garooje ɗee (2009 walla 2007 so ustugol manndaa Makki Sal yiɗi hollitde senegaalnaaɓe ngol jaɓaama). Ñalnde 21\/03\/2015 tan noon parti PDS e gardagol baaba makko hono Abdullaay Wad toɗɗinoo mo yo o won kanndidaa mum e woote hooreleydaagu garooje ɗee.\nE tonngoode Fooyre yawtunde ndee, ko jokkere sammeere junngo wonnoo, ngolɗoo kadi ko jokkere tergal ɓurngal saɗtude, doktoreeɓe mbaɗi, so jokkande suka gorko jahroowo e duuɓi 21, njogoram ! Ina gasa ndeeɗoo jokkere ɓura haawde yimɓe, nde tawnoo, wonande sammeere junngo ndee, jokkananooɗo oo ko kañum jeyi sammeere junngo ndee, ɗooyene, suka oo jokkanaa ko tergal ittangal e neɗɗo maayɗo. Sammeere junngo, waɗi ko ƴiye e teewu e ɗaɗi,\nƊum wonaa bulet e Abdullaay Wad. Haalde ɓutta walla mbonka. Kono hay gooto meeɗaa miijaade omo waawi yettaade ɗo o yettii Makki Sal ɗoo, so wiccude ɗum mbonɗam e haalde coofka ka yooɗaani e hunuko neɗɗo baawɗo wonde fof, alaa ko haali mawɗo saka nayeejo, saka kadi dokkanooɗo teddungal ardaade leydi no diidorinoo. Kono, haal pulaar ina mbiya « hoto ƴeew ñiŋaaɗo, ƴeew ñiŋoowo » nde tawnoo haala mbonka, ina hasii yaltata ko e hunuko luuɓko.\nAlaa ɗo yahnoo kadi artii ɗo wonnoo. Ko Sooninkooɓe ɓamnoo haawde leƴƴi ɗi koɗdi fof maa mbiyaa ko e ngolɗoo laawol ɓuri. Rewɓe sooninkooɓe Nuwaasot, catal e Fedde Muritaniire daraniinde ɓamtude Ɗemngal e Pinal Sooninkooɓe njuɓɓinii ñalɗi pinal pattamlami ñalnde 19, 20, 21 e ñalnde 22 marse 2015 e nder Nuwaasot.\nHono no rewɓe winndere ndee e rewɓe Muritani mawniniri 8 marse 2015, ko noon rewɓe falnde Likseyba mawniniri ñalngu nguu. Denndaangal rewɓe komin oo mbaawii renndude e ñalawma oo gila puɗal haa mutal to dingiral yeeso galle gardiiɗo falnde ndee. Ko e mbaadi Moritani ñalawma oo yuɓɓinaa sabu ko safalɓe e fulɓe e sooninkooɓe fof ndenndi e ñalawma oo, e tawtoreede gardiiɗo falnde ndee e meer komin Likseyba, hono Mohammadu Mustafaa Kan e diisneteeɓe mum e hoohooɓe nokku oo.\nÑalnde alet 15 marse, musiɗɗo Gumaalo Umaar Soh waɗii hiirde e nder heen o tonngii heblo ngo o waɗnoo Nuwaasoot, tuggude e 02 haa 07 marse. Hiirde ndee waɗi ko e ñiiɓirde fedde nde wonaa laamuyaŋkoore ESE. Terɗe catal FƁPM to kayhayɗi ngarii e keewal, almuɓɓe duɗal Gurel Saŋe kadi tawtoraama. Tiitoonde heblo ngoo e Farayse ko\nKullel biyeteengel dooñoo ngel ina anndiraa kaawis, so nannditde e kala nokku mo ari. Oo kaawis ina aannunoo annduɓe. Ko jooni ɓe mbiyi ɓe paamii ko addi ɗum. Ɗum woni ko e nguru majjum. Ko dooñoo tan Alla rokki mbawka waylude noordi nguru ɓalndu mum. So o deeƴii o heewi nannditde ko baka, so o laawiima, o wojjita walla o oolɗita ɗoon e ɗoon.\nFedde Keew-piniire ngam Kuccam Ndowrowam (FKKN) noddirteende e farayse AMAM (Association Multiculturelle pour un Avenir Meilleur) yuɓɓinii, e gardagol Ummu Suleymaani Kan, hooreejo fedde ndee, koolol tataɓol ñalɗi gostondiral e naatondiral Pine to dingiral keewal pine (espace de diversités culturelles), sara Faawru Jaatiiji Ngenndi (Musée National), tuggude e ñalnde 19 haa ñalnde 21 lewru mbooy 2015 e nder Nuwaasot laamorgo Leydi Muritani.\nKala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !\nHaa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.\nKo nduu sawru fof ɓuri ɓooyde e aduna hee. Ko kayru seerndi debbo e gorko. Ko kayru gorko yaaɓirta debbo nde ɓiɗɗo toɓɓee nder rannga mum, wona toon lebbi jeenay e jammayel woy heege, jibinee. So yimɓe, so jinneeji maa seyɗaneeji, so kuulle wuro (jawdi ndariindi), so kuulle ladde (mbarokon), hayi colli... ko kayru njeñirta (ɓesnirta). Nduu sawru woni njogoram kala ko woroɗiɗi. Ko kayru hecci debbo e ndewaagu mum, sabu ganndal feeñninii ko gorko hecci debbo,","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-18","url":"http:\/\/pulaar.org\/","date":"2015-04-27T12:01:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-18\/segments\/1429246658116.80\/warc\/CC-MAIN-20150417045738-00197-ip-10-235-10-82.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.428565979,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.42856597900390625, \"ffm_Latn_score\": 0.4066542685031891, \"fuf_Latn_score\": 0.12979526817798615, \"fuh_Latn_score\": 0.029502855613827705}","num_words":631,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.427,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nParis: Ñaawoore Kunti Kamara, jeyaaɗo e fedde murtuɓe \"Ulimo\", Liberiya ɓooyataa gasa\nMali: \"Human Rights Watch\" hollii mette mum e wargo teemeɗɗe yimɓe e nder wuro Mura, Mopti\nKonunkooɓe Mali e gollidiiɓe mum Ruusinaaɓe no tuumaa wargol siwilɓe to wuro Mura e nder Jenne to diiwal Mopti\nHooreejo Faransi, Emmaniyel Makron juurike Ruwanda, o ƴettii konngol to Gisozi Suudu Maanditaare War-heɗɗanke\nRuwanda: tefoore ko faati war-neɗɗanke nde Kigali ƴami weynaama, tuumol ittaama e dow Faransi\nRuwanda annditii suno re'aango wonunoongo sabu ko ɓuri ujune teemeɗɗe 8 neɗɗo\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/war-le%C3%B1ol\/","date":"2022-12-02T06:17:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710898.93\/warc\/CC-MAIN-20221202050510-20221202080510-00221.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.638237834,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6382378339767456, \"fuf_Latn_score\": 0.19701418280601501, \"fuh_Latn_score\": 0.1263890564441681, \"ffm_Latn_score\": 0.0163183081895113, \"fuq_Latn_score\": 0.0133730573579669}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.38,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nCimtol HRW ɓanngii anngal teddingol hakkeeji neɗɗo e nder Caad.\nCaad: hawwannde jihaadiyankoore wonu sabu maayugol konunkooɓe ɓuri sappo e nder daaka\nKo holno ñawirɗon ngol newingol ardiiɓe Caad oo alhaali tefoore ko faati warngo waɗungo e seppooji 20 lewru feƴƴundu?\nCaad: caggal nde ɗii fitinaaji waɗi, ko honno ñaawirɗon janngo laamu hakkundewu nguu?\nHolko saabi ɗii fitinaaji Caad, ko wonta battane majji e laamu faddewu ngun? Dr. Sali Bakari caadnaajo jannginoowo e duɗe mawɗe no jaaboo\nCaad: konngol ardiiɗo Wakati Tama e battane ñallal hanki ngal\nCaad: yimɓe cappanɗe njowo waraama, ɗuuɗuɓe barminaama e battane seppo lumndiingo laamu ngun\nCaad: fitinaaji mawɗi waɗii hakkunde seppiyankooɓe saliiɓe heddagol Mahamaat Debi ka laamu e poliisiɓe ɓen\nCaad: Jeneraal Mahamaat Idriis Debi joɗɗinaama e jullere laamu fii ɗuuɓi ɗiɗi, o newnanaama kadi townugol hunndu ka wooteeji arooji\nKo ñaawirɗon toɗɗegol Saleh Kebsabo hooreejo jaagorɗe Caad?\nKo honno yiiruɗon ɗee fodaaje ɗe Mahammaat Idriis Debi fodi laatingol?\nCaad Mahamaat Idriis Debi, toɗɗaama hannde hooreejo laamu hakkundewu\nKo Hashim Buubakari, wiɗtotooɗo e baŋŋe dawro, himo taskoo njaltudi kaaldal Caadnaaɓe\nCaad, tawu si ngal pellital juutingol happu laamu hakkundewu e newnagol ardiiɗo on tawtoreede e woteeji ngarooji jibinta?\nCaad pellital ɓeydungal happu laawu hakkundewu, hewnanngal ardiiɗo ngu tawtoreede e ɗaɓɓooɓe laamu\nKo jonnitugol laamu oo jaagorɗo halfinaaɗo Caad halfinaaɗo jokkondire e leyɗe janane battinta e ngal diisondiral?\nHolko follagol Sherif Mahammat Zeen, jaagorɗo Caad haltinaaaɗo huuwondiral e leyɗe janane battinta e diisondiral ɓiɓɓe leydi?\nCaad poliisi leydi ndii nanngii sukaaɓe 84yo ƴeyaaɓe e fedde lumndiide laamu wi'eteende \"LesTransformateurs\"\nKo Mammadu Albeer SI hertorɗo ganndal dawro woni koɗo RFI Fulfulde\nCaad: hooreejo leydi ndin Mahamat Idriis Debi noddii diisondiral ngenndi to njamena\nKo honno yiiruɗon ngal diisondiral fuɗɗiingal e asewe faltiinde hakkunde hooreeɓe laamu faddewu Caad, pelle soosiyete siiwil e pelle muurtuɓe leydi ndii\nCaad: Makki SALL, hooreejo Dental Afri (UA) hewtii hanki e altine njamena ɓawto njillu makko ɗum Mali\nÑoggande yoga e miijooji neldaaɗi ka taskaram On Tottaama Konngol e ndee yontere\nCaad, ko holno yiiruɗon ngal aadodal siifaangal Doha to Kataar, hakkunde laamu faddewu nguu e pelle murtuɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/caad\/","date":"2023-02-05T08:05:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500250.51\/warc\/CC-MAIN-20230205063441-20230205093441-00630.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8087054491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8087054491043091, \"fuf_Latn_score\": 0.16923362016677856, \"ffm_Latn_score\": 0.018023712560534477}","num_words":376,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.749,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hannde e altine ñannde 28 lewru 11ɓuru hitaande 2023, toɓɓere men On Tottaama Konngol kaalaten ko alhaali baasi wonɗo hakkunde Israayel e Palestiin. Gila Hamas yani e dow Israayel ñannde 7 lewru 10ɓuru faltiindu, piyanɗe konu Israayela ina njikki e dow Gaza sabu Benyamin Netanyahu hooreejo jaagorɗe ndiin leydi fodii fusude Hamas. Aljumaare faltiinde caggal nde nanondiral ngal Qatar heɓi hakkunde maɓɓe.\nDaaka Jabalia, Gaza, ñannde 28 lewru 11ɓuru 2023. AP – Mohammed Hajjar","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-10","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/ko-holno-njiiru%C9%97on-ngol-dartingol-hare-hakkunde-israayel-e-hamas-e-wattitugol-sokaa%C9%93e\/","date":"2024-02-28T18:28:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-10\/segments\/1707947474744.31\/warc\/CC-MAIN-20240228175828-20240228205828-00380.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9024704695,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9024704694747925, \"fuf_Latn_score\": 0.04035118594765663, \"ffm_Latn_score\": 0.023209644481539726, \"fuh_Latn_score\": 0.014885383658111095, \"fuq_Latn_score\": 0.011079699732363224}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.074,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.852,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndeysaan, Muusaa Dadis Kamara, hade mum muumɗude, ko jaabawol gootol joganinoo winndere nde so naamnaama hol ko addani yiɗde wonde kanndidaa : « Militeer Muritaninaajo mo nganndu-ɗaa jamfii ko hooreejo leydi toɗɗaaɗo e woote demokaraatiyankooje, haɗaaka wonde kanndidaa, miin mo alaa ko waɗi so wonaa liɓde persidaa maaynooɗo, tee kaaɓanaaɗo, mi haɗee wonde kanndidaa »\nAduna oo fof seediima no Ameriknootorii e yerɓannde leydi to Hayiti e doole ardi toon : ko ina wona 10 000 soldaat e laana nikleyeer (navire nucléaire). Ko idii oo musiiba heewɓe nganndaano Hayiti, walla nanatno ɗum tan, sibu ina famɗi ngoƴanooɗo koyahata toon. Won wiyooɓe wonde wonaa Alla ɓolo leyɗe hirnaange ngardi toon, wonaa yiɗde wallude mehre. Won wiyooɓe ko njurum nawi ɓe toon.\nYerɓannde leydi doolnunde waɗnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Port-au-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi ndi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804.\nYerɓannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter.\nMaande Inikod – Unicode - (maandingol winndereyankeewol) nana ɓurtoo denndaangal maaɗe kuutorteeɗe ɗee kala so ndenndii, huutoreede e internet. Ɗum ɗoon noon yo won to bannge peerorɗe, yo won to bannge kuutorɗe bayɗe no Word walla excel ekn… So o ɗon teskii hade alkule Unicode arde, winndude Pulaar e Internet ina hittunoo. Kono gila ɗe mbaɗti huutoreede, eɗen njejjita nii caɗeele ina ngoodnoo.\nHono no paamraten, kelle internet ina mbaawi huutoraade maaɗe keewɗe, kono yoga e majje ko ɗemɗe seeɗa tan mbawi feeñninde, tawi noon Unicode ina waawi hollitde (nawde) ujunnaaje ujunnaaje ɗemngal, tuggi arab, ƴaaŋan maa sinuwaa.\nHoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.\nKaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e leydi, teskinoo wonde won haayre yiytaa ina waawi maa rew saraaji leydi men ndi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 2036.\nDaawal gaadoraangal batuuji parlemaa gadanal hitaande 2009-2010 udditnongal nyanlde 09 noowammburu 2009, uddii nyanlde 07 saawiyee 2010. Ko ngal daawal maantingal, sabu ngal ari ko caggal wooteeji hoyre leydiyaagal baɗnoodi e leydi he, nyalnde 18 sulyee 2009. Eɗen ciftora ko adii wooteeji ɗii, leydi ndi wonnoo ko e iiñcuru politik bonndu caggal kuudetaa 06 ut 2008. E oon tuuma, parlemanteeruuji luulndinooɗi kuudetaa o fof, ko calinooɗi tawtoreede batuuji parlemaa o, sabu wiyde wonde ɗi ndewaani laawol, ɗoon ɗo hoyreejo leydi cuɓaado woodaani.\nGuwernamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.\nHol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :\nTomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weeɓaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wonaa hawru e hoddiro, waɗetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiƴƴa heen, waɗete. Nii woni, caggal hare hakkunde maɓɓe e Mali ñifi, kanko Tomaa Sankara, o dañii heen nimsa no feewi, haa o haali ngolɗoo konngol:\nAlaa ko dañaa e batu Kopenhag : wonaa Fedde adunaare toppitiinde ngonka weeyo, wonaa payndaale laaɓtuɗe, wonande ustugol gaasuuji gaddooji seer. Obama ehuunde e hooreeɓe leyɗe kawriino e piɓondiral ngal jaɓaaka haa laaɓti e batu he, so wonaa dey, batu ngu wiyi «yiyii» ko hollitaa ko. E ndeen eɓɓaande nde 26 leyɗe ƴellitiiɗe cakkiti, ina wiyaa heen wonde ɓe teeŋtinii fayndaare\nmaɓɓe haaɗnude ɓeydagol nguleeki e degreeji 2, kono alaa lajal dottaa ngam yettaade ndeen fayndaare.\nMbiimtam ndiyam (so a fasnii ndiyam, aɗa yiya ko wayi no cuurki nii ina wiimtoo, ko ndiyam wonti ɗoon cuurki). Gaasuuji gaddoojii seer ɗii kala so ndenndinaama, mbiitam ndiyam wonata heen ko 70%. Kono, nde tawnoo ɗam ɓooyataa e weeyo (balɗe 10 so heewii), batte mum e ɓeydagol nguleeki ina pamɗi (ɗam wontata ko duule walla lay). Yanti heen, wonaa golle aadee ngaddata ɗum, sibu ɗum jeyaa ko e baylagol diƴƴe gaadorangol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-23","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=node&page=64","date":"2014-07-31T03:19:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-23\/segments\/1406510272329.26\/warc\/CC-MAIN-20140728011752-00366-ip-10-146-231-18.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5350073576,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5350073575973511, \"ffm_Latn_score\": 0.22255712747573853, \"fuf_Latn_score\": 0.141669362783432, \"fuh_Latn_score\": 0.09434417635202408}","num_words":689,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.549,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nMali ina foti yuɓɓinde woote toɗɗagol hooreejo leydi e lewru suwee arooru nduu, rewo leydi ndii fof wonde e wolde. Gila 17 saawiyee ɓennuɗo oo, Dillere Ndimaagu Asawad (MNLA) yantude e rebelaaji Tuwaareg goɗɗi ko ƴettuɓe fetel ngam heɓde ndimaagu oon diiwaan.\nSo won wiyatnooɓe haɗi Aamadu Tumaani Tuure dartinde hare murto Tuwaareg en ndee, ko haa daña hujja no heddorii e laamu, sibu ende haɗa juɓɓingol woote moƴƴol, Aamadu Tumaani hollitii ɓe woote ɗee ko baɗooje, tee kañum ko jahoowo, heddaaki e laamu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=pinal","date":"2017-01-24T19:09:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00274-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6403356194,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6403356194496155, \"fuf_Latn_score\": 0.298221617937088, \"ffm_Latn_score\": 0.043645672500133514, \"fuh_Latn_score\": 0.014873881824314594}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.672,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"mo yoɓoyan waaju kala waɗi gorko mawɗo\ndiiwngal ngaari kanŋe boɗeejo hono mum. 1140\nTataɓere balɗe daakii bantineeje\ntuma kiikiiɗe waynii mawɗo dilli,\nDemburu kanyum e noon e Hamtuuɗo mbiidi\n— « Hammadi immo-ɗen ɗoo nii njehen ne\npati Seytaani goɗɗo ɓuroyɗo mobbo 1145\nmaa oo ƴoyre wara waɗɗina wiyannde\nmo alarba muudura ɓurti toowde\ne ɗum ma ko mobbo maa oo nanngunoo e maa.\nMin njaafiima hono oo waaji sanne!\nMin paalaaka wonde ɓutaade anndal. 1150\nMin njeeɓaali tinndi jeɗooji nyeenyal. »\nHammadi wii:\n— « Ee yugo'en mi nyaagori on ti enɗam,\nbantinoyee ta kiirndee ndunngu naatii.\nKoode daliilu hankin kammu siirtii 1155\nkala tatteeji ngaɗii hen buuli ɓuurti\nɗee tabe tolnondirɗe ɗe njeddataako.\nKasin mobbam gorel nayewel jalir-ɗon,\nmo noorol oonyoylingol jalkitoy-ɗon,\noon wiyii kam : « Ɓi yam pati hiirndu ndunngu! » 1160\nKo kemru-mi ɗum yo diiwngal kanŋe ɗaandi,\nlaamndeeraaku kokkiroyan-mi oon dee\nsabu giɗiraaku yonkam huli nyiijoore.\nMi dullaa wonki yimɓe ɓuta mbakillu\nyo ɗum ɓuri naayanaade e yidde wadde. 1165\nMi mooloke limtoyeede e suuɗoyooɓe\nngalu Geno hokki munnoya hono walaa fey.\nNjaɓee ko mbasii-mi bantee waala janngo\nana fota saama kala muuy-ɗen ne ndunnyen.\nEnen kala ngardi ɗoo ana haani njaaden. » 1170\nHamtuuɗo wii:\n— « Ɓayri walaa ko ndiiwndoy-ɗaa fotu e maa\nkiirndol men dawol maa duu nde nduum-ɗen. »\nDemburu ɓeydi e ɗum mo wii:\n— « Ndaa yoo maaɗa aan koo ɓunndu anndal 1175\nasaandu e hayre faa wele minna dooma\nhe would have bought as many lessons from the old man\nas he had oxen laden with gold.\nThree days after their arrival under the trees,\nthe afternoon that the old man left them,\nDemburou and Hamtudo declared together:\n\"Hammadi, let's get up and leave\nbefore another devil, more slippery\nthan your latest master, comes to impose\nlessons that are even costlier\nthan his were.\nWe can do without that!\nWe have no need of such eminent knowledge,\nnor are we after wise maxims.\"\nHammadi answered:\n\"Friends, I beseech you by our friendship,\nbe patient; don't travel at night, the rainy season is upon us.\"\nThe stars attested to it that night, predicted it,\nand the sky was furrowed in every direction\nwith parallel tracings, undeniable witnesses.\n\"Don't forget, the little old man of your jokes,\nthe hunchback you laughed about,\ntold me, 'Never travel in the evening during the rainy season!'\nWhat cost me an ox laden with gold,\nI offer you now, from brotherly love,\ncommon companionship, and acquired awareness.\nI know that human nature is greedy\nand prefers to hoard, rather than share.\nI abhor being one of those who hide\nthe wealth bestowed by Geno, pretending to have nothing.\nFollow my advice, wait until tomorrow morning.\nThen the time will come to answer our vow.\nTogether we came here, together we shall leave.\"\nHamtudo said:\n\"Since you have nothing to transport, little matter to you\nwhether we leave tonight, tomorrow morning, or next year.\nDemburu added:\n\"Oh you, new source of knowledge\nhewn out of a rock, you would have us wait","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.webpulaaku.net\/defte\/ahb\/kaidara-en\/010\/kaidara-9899.html","date":"2013-05-21T21:49:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368700626424\/warc\/CC-MAIN-20130516103706-00060-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7696291804,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.769629180431366, \"ffm_Latn_score\": 0.026280978694558144, \"pcm_Latn_score\": 0.022380070760846138, \"wol_Latn_score\": 0.017230384051799774, \"jam_Latn_score\": 0.015271557494997978, \"eng_Latn_score\": 0.011242416687309742}","num_words":487,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.027,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.739,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kewuuji\nPinal\nWAƊ ƊUM E JOLO\nCAKKITIIƊE ƳEEWTEEDE\nIna hawraa wonde ƴellitaare karallagal kesal kumpital ina jeyaa e geɗe ɓurɗe tammbaade ɓamtaare winndere ndee e ɗii duuɓi 30 cakkitiiɗi. Ina jeyaa mbiy-ɗen, sibu fannuuji goɗɗi ganndal kadi ƴellitiima no feewi. Kaawis nana ɗoo noon, sibu ɓurɓe maantinde e ndeen ƴellitaare karallaagal kesal, yoga e mum en ngalaa hay morso seedantaagal toowngal (ko wiyetee dipoloom toowɗo koo).","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=book%2Fexport%2Fhtml%2F214","date":"2017-01-24T19:16:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560285244.23\/warc\/CC-MAIN-20170116095125-00278-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7191690207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.719169020652771, \"fuf_Latn_score\": 0.09270509332418442, \"ffm_Latn_score\": 0.09082780033349991, \"fuh_Latn_score\": 0.08819378167390823}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.092,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.486,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jantoore \/ Reportaas\nKo woni battane ñawu koronaawiriis e dow jannde e needi sukaaɓe?\nSaakitaama ñannde :\nHeɗagol - 05:05\nE nder Muritani jannde dartiima ko ɓuri lebbi jeegom e nder ɗii duuɓi ɗiɗi jawtuɗi. Ɗum no jayaa e peeje faddorɗe ɗe laamuuji ƴettunoo ngam falde koronawiriis. Ngal pelital wonii sabu tolno sukaaɓe waɗannooɓe bakaloriyaaji ustiima.E nder ujune limoore sukaaɓe ɓe jannde mum dartii no e maɓɓe ɓe ngartaani e jannde, no e maɓɓe naadaaɓe e dewle e woɓɓe ko e golle naati seli jannde.Holi ko woni batte ngol dartingol e jannde sukaaɓe sabu koronaawiis ? Jantoore Hammaat Jallo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20220112-ko-woni-battane-%C3%B1awu-koronaawiriis-e-dow-jannde-e-needi-sukaa%C9%93e","date":"2023-03-31T10:52:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949598.87\/warc\/CC-MAIN-20230331082653-20230331112653-00389.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7104295492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7104295492172241, \"fuf_Latn_score\": 0.2422603964805603, \"fuh_Latn_score\": 0.02262917347252369, \"ffm_Latn_score\": 0.013395912945270538, \"fuq_Latn_score\": 0.010667916387319565}","num_words":94,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.223,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.662,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Soit ɗi Hannde 21\/8\/2023.\nMo Allah ɓangi Daraja mum Laamiɗo Adamawa State Nigeria,Dr Muhammadu Barkinɗo Aliyu Mustapha CFR, P.h.d, Laamiɗo Fombina.Exemple Tabital Pulaaku Oecuménique.\nMo Walliti Yiimɓe Diiwal Maako Famɗa Sembe'en e Ballal Nyaamdu ngam Saɗirmaaji ɗi ɗum Naati to Nigeria,\nAllah Ɓeyda Ɓamtugo Daraja Laamiɗo Fombina e Laamorde Maako e Diiwal Adamawa.\nAadama Jettaaɗo ✍️","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/laami%C9%97o-adamawa-state-nigeriadr-muhammadu-barkin%C9%97o-aliyu-mustapha-koode\/","date":"2023-12-10T11:08:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679101779.95\/warc\/CC-MAIN-20231210092457-20231210122457-00690.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9783784151,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.978378415107727, \"fub_Latn_score\": 0.020042376592755318}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nAfrik: alhaali jannde e fannuuji ɓuranɗi okkude golle en nder leyɗeele men\nMoritani: alhaali wallitagol sukaaɓe rewɓe no janngira, waawa timminde jannde maɓɓe\nalhaali jannguɓe gayni ɓe heɓaali golle e no ɓe woni e feƴƴinirde ngurdam maɓɓe\nMoritani, eltugol jukkuɓe (belsuɓe) fi no ɓe heɓira Golle ngam gaynangol hoore maɓɓe\nKo woni battane walla nafoore ganndal hiisa e ɓamtaare leydi? Muhammad Faalil SI no jaaboo ngal lamngal\nTaƴere 10ɓere : Mi yahdan e maa !\n\"Sheykh Anta Joop, Neɗɗo oo caggal Ganndo oo\" tiitoode deftere nde Dokteer Awa Bokar LI-TALL yaltini e ndee yontere\nCellal: alhaali muutagol ganndal ɓernde e aduna oo, ɓernde kosewii e nder neɗɗo [fillitaaɗo]\nÑallal adunayankowal hertinanaangal defte e hakkeeji wallifiiɓe\nKoolol teddiniraangol defte e jannde jooɗike Konaakiri gila 23 haa 25 nduu lewru\nNeedi: Lekkolji ɗi dame mum uddi sabu fitina hare no ɗuuɗi e nder Afrik\nRFI Fulfulde no jaɓɓii hannde Tafsiir Balde, firuɗo Al Qur'aanaare nden e ɗemngal Fulfulde\nJayli Aamadu Amal dañuɗo mbuuñaari wallifaaku hitaande 2021, jaɓɓiɗen hannde\nNjuɓudi yontere no yewta fii koolol 6ɓol \"Festival A Sahel Ouvert\"waɗungol mbumba e nder Senegaal\nKo hommbo faggitanii anngal polgal sukaaɓe janngooɓe e duɗe Afriknaaje?\nPinal: Ko honɗum woni nafoore gimɗiyankaagal ?\nƊemngal muynaangal woɓɓe wi'a ɗemngal neenewal: nafa janngingol ngal e mawningol ngal\nKo honɗum woni nafa janngingol ɗemɗe muynaaɗe e ɗuɗe jannginirɗe?\nTawu si huutorgol karalle kese walla Internet ngam winnditagol e duɗe mawɗe e nder leyɗe Afrik no newii?\nGine: Caɗeele ɗe jangooɓe e duɗe mawɗe walla iniwersite Aafia e nder Labe, jogii\nRewɓe gollooɓe e baŋŋe wiɗto e gannde kese [Oo taskaram ko fillitaaɗo]\nAfrik: alhaali anngal hawrondirgol janndeeji ɗin to duɗe mawɗe e golle ɗaɓɓaaɗe ɗen ka faggorɗe jawle\nUnesco: Timmii hannde duuɓi 75 gila ngal dental adunayankowal needi, ganndal e pinal sosaa\nKoɗo Mawɗo RFI Fulfulde ko Alasaan Sammba JOOP jaayndeyanke e winndiyanke\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/ganndal\/","date":"2023-02-04T03:01:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500080.82\/warc\/CC-MAIN-20230204012622-20230204042622-00562.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5103237629,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5103237628936768, \"fuf_Latn_score\": 0.4774945378303528}","num_words":330,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.523,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 04\/08 E tuugnaade e darnde e golle makko ngam ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije haa teenŋti e ngal Pulaar, Kaaliidu Jallo, jaagorɗo jaŋde e ɗemɗe ngenndiije teddinirii Ceerno Aliw Bah ñalɗi hikka ɗi.\nSenegaal ina anndiranoo mawin'de ñalɗi ɗemɗe ngenndiije no keewi kono ɗuum dartinooma haa ko Kaaliidu Jallo jooɗii e jappeere jaagorgal kalfinaaɗo jaŋde. Kaaliidu artiranii ɗemɗe ɗee nguurndam mumen. E nder heen, hitaande fof jaagorgal jaŋde in a yuɓɓina ñalɗi ngam mawnin'de e hokkude ɗemɗe ngenndiije fotde mum'en. Ko hikkanoon woni daawal 36ɓiiwal.\nHikka noon Kaaliidu suɓii ko Ceerno Aliw Bah, hooreejo USE ngam ardaade ñalɗi ɗi. Ngaal teddungal ko mawngal no feewi e teeŋtin'de laamu in a teskii golle makko e ɓamtaare pulaar. Ko ɗum kadi teddungal pulaaku mawngal haa arti noon ñalɗi ɗii hikka mbaɗata ko nder Fuuta haa e nder wuro ɗo Ceerno Bah oon e hoore mum jeyaa.\nñalɗi ɗii ko tuggude 8 haa 14 Septembre 2011. E ɓataake gummiiɗo e Kaaliidu Jallo mo Lewlewal Group Networks heɓi, ñalɗi ɗii puɗɗotoo ko Wurosoogi ñande 8, ɗi ngasoya e nder Ndakaaru ñande 14 Septembre.\nE ciftoor USE ko fedde nde Aamadu Maalik Gay e wonndiiɓe mum cosnoo ngam ɓamtaare e ballondral. Fedde ndee hannde in a wuuri no feewi ete in a darii e wallude miskineeɓe gila e safaare (cafrorɗe beeɓɗe), nguura (ndema sewo sewo) haa e jaŋde ɗemɗe ngenndiije (duɗe), ekn. Ceerno Bah noon ko kañum ardii fedde nde ɗii duuɓi fof. Ko ɓooyaani ko, o dañiino teddungal mawngal to Dowlaaji Dennduɗi Amerik e juuɗe catal USE to New York.\nHannde noon e dingira USE ɗo e Centre Aamadu Maalik Gay, weltaare nde in a feeñi e jeese hay gollodiiɓe Ceerno ALiw Bah gila e Mammadu Joob, koolaaɗo kuuɓal USE haa e Faatimata Sih jogiiɗo kablol maɓɓe, Habii Saar (joom suudu Aamadu Maalik Gay) haa kadi yetti e gollotooɓe e galle oo ɓe keɓɗen yiilaade heen ɓeto mum. Ina heen Sumaare e Miika Lom, Miikaa Njaay. Kamɓe fof daande ko wootere: Ceerno ina haan'di teddungal sabu tiiɗnaare makko e wallude miskineeɓe e ɓamtude ɗemɗe.\nE ko ɓenni, in a jeyanoo e teddiniraaɓe ɗii ñalɗi: Al Hajji Umaar Futyyu Taal, Ahmadu Bammba, Leopold Sedaar Seŋoor, Lat Joor Ngoone Latiir, Al Hajji Maalik Sih, ekn. E ko jaagorgal jaŋde holliri, hitaande kala ko leñol gootol teddinirtee. Hikka noon ko Pulaar jeyi teddundal e innde gooto e ngenndiyankooɓe mum.\nE ciftoor, hannde Senegaal yahrata ko e ɗemɗe 20 keptinaaɗe e binndol.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=849:nali-eme-ngenndiiji-kaaliidu-jallo-teddiniri-ceerno-aliw-bah-mo-use&catid=43:jade&Itemid=103","date":"2013-05-18T13:32:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368696382398\/warc\/CC-MAIN-20130516092622-00069-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8915367723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8915367722511292, \"fuf_Latn_score\": 0.04479892924427986, \"fuh_Latn_score\": 0.04179881885647774, \"ffm_Latn_score\": 0.010860400274395943}","num_words":441,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.796,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndaarooɓe ayaawooji kabrirɗi Senegaal fof gite mum ene ngoowi mbaydi Ziadatu Kan ɓurɗo lollirde Gabrielle Kane, sabu makko heewde ko o tawetee he nder palaatooji teleeji Senegaal. Ɗuum ne de, so a yahii caggal seeɗa, hayso ko duuɓi tati tan, heewaano meeɗɓe nande innde Garielle Kane he nder leydi Senegaal. Kono hannde ko o hoodere jaayre he nder Senegaal nde hay gooto waawa hooynaade kammu o tawa yiyaani lewlewal mum.Jokku Taro\nTag Archives: Joljole\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.jokku taro\nDukooji he ko yowitii he Jojjaannde Ɗemngal Pulaar he nder Senegaal Ngasaani tawo, kono daaɗe men mbaɗtii naneede.\nHe jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he \"reseaux sociaux\" facebook e dingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje Senegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe huwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere ne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay ko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.jokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/joljole\/","date":"2022-12-02T16:13:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710909.66\/warc\/CC-MAIN-20221202150823-20221202180823-00596.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7471423149,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7471423149108887, \"fuh_Latn_score\": 0.20829513669013977, \"fuf_Latn_score\": 0.016952304169535637, \"fuq_Latn_score\": 0.011592400260269642, \"ffm_Latn_score\": 0.011137516237795353}","num_words":201,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.568,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gine: koolol winndereyankowol defte cukaaku yuɓɓinaama Konaakri\nSaakitaama ñannde :\nGine gila e alarbaare feƴƴunde janngooɓe, wallifotooɓe e yuɓɓindirayɓe defte no e kawral mawngal. Koolol noddireengal Salon winndere ko faati e defte sukaaɓe. Faandaare ngal joljolal tommbindirngal leyɗe ɗuuɗuɗe, ko ɓamtugol defte sukaaɓe. Heɗoɗen jantoore mawnde nde Mammadu Aadma Jallo waɗani en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/jantoore-reportaas\/20211105-gine-koolol-winndereyankowol-defte-cukaaku-yu%C9%93%C9%93inaama-konaakri","date":"2023-01-27T01:48:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00485.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5185312033,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5185312032699585, \"fuf_Latn_score\": 0.46002647280693054, \"fuq_Latn_score\": 0.010875677689909935}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.579,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ol Naange. Kala ko jogii fuɗɗoode jogoto woortoode, kala ko jibinaa meeɗat nde maayi, Njaana walla Naange e seto mayre daɗataa ndeen fodoore, ɗo e duuɓi milyaaruuji 5 haa 7 naange koko nattata, rooyta ñifa. Annduɓe koode e ngonka majje ina nganndi won'de eɗe njogii no ɗe puɗɗortoo haa ɗe mboya, ɗe mbewa, ɗe mbaɗa […]\nManaango ko huunde heewnde arde saanga ndunngu, so ƴiiwoonde toɓii heewi yahdude ko maje e digaali, ko heen manaango soomotoo, ko bonnata ina heewi, sabu kala ɗo yani ina battina ɗoon, suma ladde walla yooɓoo piɗtaali. Ko woni manaango ? Manaango ko dimtagol yiite (électricité) wonnge e duule faade leydi, so henndu ɓuundu hawrii e […]\nHannde subaka tan Babu Jakam wiynoo woppataa. Kono ellee geɗe ɗee koko ɓurti juuɗe makko. E kabaaru cakkitiiɗo, o woppii gole ɗee. Aande, hortaade dañde feere walla ko … E kala ko waawnoo heen wonde ooɗoo potɗo yahde fooftere mum ko ɓooyi, dartinii golle. Tijjaade geddude e waasde noddeede.\nBak hikka oo ina jeyaa e kawgelaaji ɓurɗi heewde caɗeele. Caggal nde tuumaa nguyka waɗi e kawgel filoosofii, jooni ko kawgel ɗemngal farayse kam e Daartol waɗi ko suyi. Eleweeɓe heewɓe keɓii kawgel ngel gila fummitaaka,ɓe neldindiri ɗum e telefoŋaaji maɓɓe. Baabu Jakam kalfinaaɗo juɓɓingol kawgel ngel hollitii, dum koko ɓamtatee ñande 10 morso. O […]\nJaɓɓal ngam jooɗɗinde tuugnorgal to bannge cellal to senngo heeriingo e nder leydi men Senegaal darnaama e Maatam.. Ngoon miijo tammbii ɗum ko jaagorgal kalfinaangal to cellal e nder leydi Senegaal e ballondiral Usaid e Baŋke monnjaal. Ngam teeŋtinde batu kuuɓtodinngu ASPS lewru sanwiyee 2016 ngam waawde humpitde terɗe jeyaaɗe e ngaal gollorgal ngam sellinde […]","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-30","url":"http:\/\/lewlewal.com\/page\/3\/","date":"2017-07-20T16:27:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-30\/segments\/1500549423269.5\/warc\/CC-MAIN-20170720161644-20170720181644-00220.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7878240943,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7878240942955017, \"fuh_Latn_score\": 0.15391699969768524, \"ffm_Latn_score\": 0.04638567566871643}","num_words":263,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.737,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fawre ko Innde renndinndeFawre ina waawi ɓaggeede e fannu Jaŋde.\nTeelal Fawre ko Fawre, keewal mum ko Pawe .\nDonngal. Golle tiiɗɗe mettuɗe waɗde kono potɗe waɗeede alaa e sago. Mette ɗe alaa e sago muusee.\nTaches\nUne exigence que l'on nous impose. Une charge d'obligation qui nous est dûe.\nobligation\nWhat we are obliged to do","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"http:\/\/demeth.net\/saggitorde\/words\/view\/27","date":"2019-11-19T00:37:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496669868.3\/warc\/CC-MAIN-20191118232526-20191119020526-00521.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6722835898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6722835898399353, \"fuh_Latn_score\": 0.1306801587343216, \"ffm_Latn_score\": 0.026893479749560356, \"tnr_Latn_score\": 0.02174418419599533, \"fuf_Latn_score\": 0.017250508069992065, \"pfl_Latn_score\": 0.013142406940460205, \"fue_Latn_score\": 0.013103766366839409, \"fal_Latn_score\": 0.011357487179338932}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:Dowlaaji Dentuɗi\nLangue\nRewindaande\nModifier\nKelle e fedde \"Dowlaaji Dentuɗi\"\n7 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 7 e kuuɓal.\nDowlaaji Dentuɗi\nB\nBarack Obama\nBuford\nD\nDavid Woodard\nDonald Trump\nM\nMedford (Oregon)\nR\nRonald Reagan\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:Dowlaaji_Dentuɗi&oldid=20770\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:Dowlaaji_Dentu%C9%97i","date":"2021-01-21T05:51:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703522242.73\/warc\/CC-MAIN-20210121035242-20210121065242-00511.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6341900229,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.634190022945404, \"wol_Latn_score\": 0.15438435971736908, \"ltz_Latn_score\": 0.018669096753001213, \"bug_Latn_score\": 0.01085215900093317}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.657,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreejo nyawndorde Lesde Africa anndira African Medical Centre of Excellence, Brian Deaver, wi Lesdi Naajeeriya taskani omtol nyawndorde nyaw ladde.\nDeaver suuditi haalakan wakkati O yaarana Ciimaajo ma hakkilanta shaanu yaasi Lesdiiku, Abike Dabiri-Erewa ngilla.\nO wi fakat O faami dow nyawndorde haa Lesdi Naajeeriya mawde sanne ngam non haandi hibbitina ko lutti bee nyawnduki nyaw Ladde.\nCEO besdika bee wiiki toni haa nyawndorde nden omtaama golle mallabo kuude feesan sanne yaaki ummaatoore ko hewtanta ujinedde haa Lesdi Naajeeriya.\nHooreejo NiDCOM mani kawtal ngal bee subtuki gollidan bee Lesdi Naajeeriya wakkati O tabitini be dow hukuumawa maako hokkibe baawal baawo sanne ngam hokkan Lokotoro'en kastaabe be Lesdi Naajeeriya wonbe yaasi warta huuwana Lesdi mabbe.\nDebboojo on wi toni haa nyawndorde nden omtaama ummaatoore Lesdi Naajeeriya waman wamarde ngare ndaaren nden jahargal yeeso hebaama hedi saanu njamu.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/19\/lesdi-naajeeriya-heban-nyawndorde-nyaw-ladde\/","date":"2023-02-07T07:51:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00431.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9279822111,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9279822111129761, \"fub_Latn_score\": 0.07179020345211029}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.087,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.762,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ndem wadani jayidanko en elto yalade go'o e dow yawu damba kalludun ko noddirte Diptheria to faddi baccon didon e hukuma lamu famara Jama'are, donto dun mabbi cudi jangirde eh nokkure nden.Dr Rilwanu Muhammad ardido hukuma durgol jamu diga dugu diwal Bauchi andini nondum.\nBawo non Dr Rilwanu Muhammad andini e wiiki ndum fuddai batal faddaki rewbe diga dungu jowenayi yaki saffo e nayi 9-14, gam faddaki be diga 'yawu Épithélioma (wuduwol). Ndem har e wakilijo koode Radiographie Cosmopolite diwal Bauchi Ibrahim Muhammad Jungudo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/diwal-bauchi-andini-e-wiiki-ndum-fuddai-batal-faddaki-rewbe-dow-yawu-epitheliomawuduwol-koode\/","date":"2023-12-08T20:12:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00498.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.998714447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9987144470214844}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.072,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol mo fuɗɗi binndol walla hol no binndol fuɗɗorii? Hol to fuɗɗii e hol nde fuɗɗii? Jaabowol ɗee laaɓnde ene seerta fawaade e hol mo laaɓndi ɗa. E Egypt ɓooyma, daarti maɓɓe ene kabra wonnde ko gooto e allaaji maɓɓe biyeteeɗo Thoth (Sawti walla Jewti walla ko haɗi boom mbiyen Yeewti, ene janngiree no seerti) ko kanum fuɗɗi binndol.Jokku Taro\nNjaay Demmba Astel\nHooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10\/11\/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.\nNana Asma'u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo.Jokku taro\nCowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.jokku taro\nHanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha'aban ɓiy Mahmud Sani Sha'aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.jokku taro\nPulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won'de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017.Jokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/author\/pulaaronline\/page\/2\/","date":"2021-01-18T10:15:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703514495.52\/warc\/CC-MAIN-20210118092350-20210118122350-00315.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8276829123,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8276829123497009, \"fuf_Latn_score\": 0.07769089192152023, \"fuh_Latn_score\": 0.05841110274195671, \"ffm_Latn_score\": 0.0305196400731802}","num_words":399,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.795,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dañyeeki Maako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nAtiku Abubakar dañyaama nyalande 25 Jolal 1946 to nguron Jada, nder Diiwal Adamawa, leydi Naajeeriya. Innde baaba maako Garba Abubakar, Pullo yeeyoowo boo demoowo,innde mauujo maako Aisha Kande. Hanko Atiku o tokee maama maako dañuɗo baaba, Abubakar Abdulqadir ƴiwɗo gila Wurno, nder diiwal Sokoto ngartuɗo nguron Kojoli to diiwal Adamawa. Maama maako dañuɗo inna maako boo innde mum Inuwa Dutse eggoyɗo gila diiwal Jigawa hoɗi to Jada, diiwal Adamawa. Hanko o ɓiɗɗo bajjo to inna e baaba maako fow, caggal maayde dewerɗiiko debbo. Nder hitaande mangou 1957, baabiiko maayna, nde yollii maayo hakkunde Toungo e gure Jada.\nKuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]\nO waɗi kugal e kostom. Atiku Abubakar o neddo gattutudo hakkillo maako dou siyasaji lesdi Naajeeriya baawo o resi kuugal maako ngal kostom. O rabbitino joodorki njogorde diiwal Adamawa, o hebi njogorde Ardido diiwal Adamawa den bo ko sali o hokka njorde ballowo lesdi Naajeeriya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Atiku_Abubakar","date":"2023-10-01T09:37:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510810.46\/warc\/CC-MAIN-20231001073649-20231001103649-00539.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9827991128,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9827991127967834, \"fub_Latn_score\": 0.015085234306752682}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fiyande waɗi to funnange Burkina Faso.\nSaakitaama ñannde :\nJogiɓe kaɓorɗe ɓe ngandaaka mbaaɗi fiyande hanki altine to Hantoukoura falɗe Foutouri. Ko ɓuri sappo e siwil en mbaraama hen yimɓe hewɓe ngaañiima. Janŋtoore Amadou Barro BA\nFiyande nde waɗi ko to nokku ɗo fina tawa waɗateno e wuru Hantukura falɗe Futuri e nder diwaan Komonjari, funnange Burkina Faso.\nƁe mbari yimɓe hewɓe. E nder waraaɓe hen ɗiɗo ko e fedde daraniɓe ndenka no wi'e Volontaire pour la Défence de la Patrie njeya\nWoddi ni wiiɓe ko maayi heen ko ɓuri ko haala ko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210504-fiyande-wa%C9%97i-to-funnange-burkina-faso","date":"2022-07-05T06:06:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00079.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9748600721,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9748600721359253, \"fuh_Latn_score\": 0.020195992663502693}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koddiwaar: Hooreejo jaagorɓe kiɗɗo on Giyoom Soro fawaama kaso kaddi ngurdam\nSaakitaama ñannde :\nHooreejo jaagorɓe kiɗɗo, o woniino kadi hooreejo suudu sarɗinkooɓe Koddiwaar, hannde o fawaama kaso kaddi ngurdam. O jukkaama e dow ñawoore nde o tawanooka e mum. Suudu ñaawirdu ndun goonginii tuumol wi'ungol ko o faalanooɗo ittude jam e deeƴere e nder leydi ndii.\nLaabiyankoojo makko on Affusiyata Bammba Lamiin, Sul to sul, hooreejo porotokol makko e sarɗinkoojo kiɗɗo Ben Suk, kala e maɓɓe fawaama duuɓi noogay.\nAlen Loboñon, Banndiraaɓe Simon'en ɗiɗo e Rigobeer Soro e Falisiyeb Sekongo fawaama kala e maɓɓe lebbi 17. sabu jiiɓoldu ndu ɓe waɗi e nder leydi ndin.\nSuudu ñaawirdu ndun yamirii kadi fusugol fedde dawro Giyoom Soro nden (GPS).","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210623-koddiwaar-hooreejo-jaagor%C9%93e-ki%C9%97%C9%97o-on-giyoom-soro-fawaama-kaso-kaddi-ngurdam","date":"2022-09-24T22:59:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030333541.98\/warc\/CC-MAIN-20220924213650-20220925003650-00129.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6986498833,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6986498832702637, \"fuf_Latn_score\": 0.2427598088979721, \"ffm_Latn_score\": 0.02744791842997074, \"fuh_Latn_score\": 0.023063454777002335}","num_words":116,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.629,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Turtube al-Qaida hawtube koppi bee al-Shabab 'en yaari kippe haa keddiraandi Lesdi Kenya.\nhas issued a new threat against neighboring Kenya.\nAl-Shabab wi faasititta yaaruki kippe haa galluuje Nder aLesdi Kenya seeto Sooja'en Lesdi Kenya wurti nder Lesdi Somalia.\nKadima be besdika bee wiiki toni haa ngomnati Lesdi Kenya accay yaaruki kippe ha mardi Julbe ha Lesdi Somalia kambe ma be tokkan yaaruki kippe nder Lesdi Kenya.\nAl-Shabab 'en do habda be ngomnati Lesdi Somalia be be kawtal AU tefoobe joonde jam haa giifakan ko hewtani duubi 15.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/29\/turtube-al-kaida-yaari-kippe-haa-lesdi-kenya\/","date":"2022-12-06T04:48:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00606.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9949975014,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.994997501373291}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haa lardiwol Rutshuru dudbe be haykaleeji mabbi ko'e mabbe iga nyennde Jumbaare ngam seyo Lamar Easter.\nBee no seyo lamar ngal wadirte nukkuuje godde bana fuunaangeere Lesdi Congo DRC seyaaki ngam sana du fitnaaji haa giifakan.\nMoobgal Saata gidku'en ko hewtanta M23 habdoobe'e sooja'en haa Lardiwol waylaari galluure -Kivu wadi sanadu meeduki himbe ko hewtanta ujineeje 36,000 dali Lesdi ndin.\nBananta ko UN,sappi bee wiiki ko hewtani ujineeje 10,000 tokkiri Lesdi Uganda.\nSadiq Alfa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/04\/18\/drc-wobbe-do-seyi-wobbe-bo-do-suni-bee-lamar-easter\/","date":"2023-02-08T01:16:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00055.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9713189006,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9713189005851746, \"fub_Latn_score\": 0.028526978567242622}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.831,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"faaɗudev1Frnêtre sourdEngto be deaf2Frnêtre étroitEngto be narrow3Frn«faaɗude ɓernde» veut dire ne pas aimer des gens ou s'énerver viteEng\"faaɗude ɓernde\" means that one does not like people or he gets angry quicklyComparemuumɗudepahoSynonymsfahɗude\nfaandaadev1FrnapprocherEngto approach;Narogo na wara baade Dokotoro de o faandii.EngNorogo was going to the doctor's courtyard but he stopped nearby before he got there.2Frnse rapprocher deEngto approximate;Hikka mi waawaa remude de mi faandoto.EngThis year I cannot work a field, but I will work my field a bit.Dokotoro wi'ii mi yarnan nagge am fecere liitere nebbam nyaande fuu faa waɗa balɗe tati, ammaa mi walaa liitere pay, ndelle mi faandorto ko njogiimi ɗum.EngThe vet said to give my cow a half a liter of oil daily for three days, but I don't have a liter measure, so I will approximate with what I have.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-24","url":"https:\/\/www.webonary.org\/fulfuldeburkina\/browse\/?letter=f&key=ffm-Latn-BF&lang=en","date":"2020-06-01T00:22:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-24\/segments\/1590347413786.46\/warc\/CC-MAIN-20200531213917-20200601003917-00142.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6350139976,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.635013997554779, \"eng_Latn_score\": 0.07809525728225708, \"nuj_Latn_score\": 0.03651635721325874, \"jam_Latn_score\": 0.03442718833684921, \"wol_Latn_score\": 0.02805262617766857, \"zne_Latn_score\": 0.019629167392849922}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.015,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"fiyannde waɗi to Nijer Konuokooɓe 16 mbaarama talaata to diwaan Tilaberi\nSaakitaama ñannde :\nNiger, Ko yoni konunkooɓe sappo e njoyo mbaraama, nayo barmi e njangu bad ngu e talaata o e diiwal Tilaberi ka keerol leydi Mali. E ciimtol dadiiɓe laamu ngu, kuliankooɓe jogiiɓe kaɓirde waɗi piyande e ngoo wuro. Abdullay JALLO\nƊuum non ko ina abbo e koonunkooɓe cappanɗe tato e go'o mbaraa e nder ɓalɗe nay, Werlaaji maɓɓe tati sunnaama andini ardiiɓe leydi Nijer. Kono kuliankooɓe hewuɓe waraama si en tuugniima e ciimtol ngol laamu ngun ɓangini hanki. kono non, ɓe jonnaani limoore ɓen waraaɓe.\nE Ngal diiwal Tilaberi wonu ngal e keeri tati hakkunde Nijer, Mali e Burkina Faso, jihadiyankooɓe no jokki waɗude fitinaaji maɓɓe hawniiɗi.\nE siftinnde tan, e aseweere yawtunde koonunkooɓe sappo e jeegom Nijernaaɓe warano. Gooto e maɓɓe yiitaka haa jooni.Ɗuum ko e diiwal Tahuwa waɗunoo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210506-fiyannde-wa%C9%97i-to-nijer-konuokoo%C9%93e-16-mbaarama-talaata-to-diwaan-tilaberi","date":"2022-08-08T10:13:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570793.14\/warc\/CC-MAIN-20220808092125-20220808122125-00713.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7027039528,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7027039527893066, \"fuf_Latn_score\": 0.23598039150238037, \"fuh_Latn_score\": 0.048280782997608185, \"ffm_Latn_score\": 0.010014749132096767}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Alarba 27 satambara Sanndarmori mo Njum heewi dak yimbe arnoobe jaggande Ceerno Basmoor Mammadu Sadik Saako noddanoodo toon ko feewti e luural leydi gonnga to hakkunde maaje. Omo arta e haalande en ko o noddiraa\nKikiide Alarba 27 09 2017 Sahnga waktuuji 16 aksdaa muusdo wadii e laawol wurosoogi Ndar Sara naatirde Dumga Wuro Alfaa .ko biis naati e golo golo umminoodo luumo Nabbaaji. Wadii maaybe 4, gaañiibe ne ina keewi. E oodoo sahaa be ngoni ko opitaal Wurosoogi.Hollitaama ko toi mawdo o woppi laawol mum. Bookar Sek Lewlewal Maatam\nSaggitorde hesere waawnde wallitde jannguɗo pulaar e nande ɗemngal itali muulaama. Ndeeɗoo saggitoree wallifii ɗum ko biyeteeɗo Muusaa Bah jeyaaɗo Aañam Liiduɓe. Deftere ndee ko ummoraade e ɗemngal pulaar feewde e italiten. Tuggi alkule, kijjanɗe, limoore, terɗe haa e kelmeendi keeriindi. Deftere ndee ina tawee to Itali kam e to Aañam Liiduɓe.\nKo alet 24 satambara anndaa lomto Al Amiin. O wiyetee Ko Abaabakar SIH lollirdo Mbay SIH Mansuur. Baaba makko Lomtii ko Baabakar SIHmawdo kono diwaani heen balde nayi. Omo anndiraa goonga e himme e pellital","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/lewlewal.com\/category\/joljole\/page\/57\/","date":"2018-12-19T08:14:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376831715.98\/warc\/CC-MAIN-20181219065932-20181219091932-00424.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9768795371,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9768795371055603, \"fuh_Latn_score\": 0.011566564440727234}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko wargol Siidi Brahiim Ulde Sidati hooreejo CMA Azawad battinta e alkawal Aljer?\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Buubakaar Bokum, hertorɗo dawro. Siidi Brahim Ulde Sidati, hooreejo toppitiiɗo pelle Azawad CMA waraama Bamako, ñannde 13 4ɓuru. Ko kanko newinnoo laatagol kawral Aljer. Ko honɗum maayde makko battinta e hoore on alkawal (piɓol) Aljer ? Buubakaar Bokum taskotooɗo dawroyankojo no okka miijooji makko e alhaali janngo ngal kawral e faandu haala Ibrahiima Timmbi BAH.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/ko%C9%97o-men-hannde\/20210420-ko-wargol-siidi-brahiim-ulde-sidati-hooreejo-cma-azawad-battinta-e-alkawal-aljer","date":"2022-07-05T06:45:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104514861.81\/warc\/CC-MAIN-20220705053147-20220705083147-00323.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5959720612,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5959720611572266, \"fuf_Latn_score\": 0.1950656771659851, \"ffm_Latn_score\": 0.11839805543422699, \"fuh_Latn_score\": 0.0551297627389431, \"fuq_Latn_score\": 0.019626593217253685}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.445,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nJ. Bayden toɗɗito debbo ɓaleejo e nder Ñaawirde haaɗtirde Amerik\nBurkina Faso: Jooma-doolejo keso on ƴettii konngol faade e burkinaaɓe\nAlhaali raaɓol samminere laamuuji nde konunkooɓe waɗi e nder leyɗeele hirnaage Afrik\nPinal: Horde (tummbude walla gummal) ko huunde hittunde e nder finaa-tawaaji Fulɓe\nNeedi: Ko woni battane nguu ñawu kowiid-19 e nder ɗii duuɓi ɗiɗi e dow jannde fayɓe?\nE nder yeewtere udditiinde hannde heɗiyankooɓe hollii miijo maɓɓe ko faati e kabaaruuji yontere\nÑoggande jeewte jolɗe e taskaram On Tottaama Konngol e ndee yonetere\nLurral Ukreeniya: Joe Bayden hollii daditaare mum e yeeso W. Putiin\nGammbiya: Kononkooɓe senegaalnaaɓe ɗiɗo waraama 9 e maɓɓe yiitaaka\nCEDEAO: ko woni miijo mon e janngo ndii njuɓɓudi afrikyankoori caggal ɗee liɓe laamuuji?\nKan2022: Misra e Gine-Ekwatoriyal feƴƴii e rogere nayaɓere, Mali e Koddiwaar yaltii\nCaad: murtuɓe \"FACT\" yaltinii Kingabe Oguzeymi De Tapol, haaloowo e innde maɓɓe e nder fedde mum\nFaggudu: Ko honno bankiiji ɗin wallirta walla nafkirta eɓɓooje togoose (tosooke) [ Yewtere fillitaande]\nYimɓe 9 gollanooɓe \"Qnet\" waraama Sikaso e nder Mali, sabu hiɓe tuumaa wargol sukaaɓe ɗiɗo\nAlhaali ɗee kumpite ɗe wonaa goonga wonaaɗe e saakiteede e dow mejaaje renndo, Hammadun Njaay no taskoo ɗum\nKan2022: Ko woni miijo mon e ngoo ɓiƴondiro waɗungo ka estaad Olemmbe, wonngo sabu yimɓe 8 maayi?\nKo Dr Abuubakar Demmba Jaabi woni koɗo men hannde, himo taskoo battane sammire laamu Burkina Faso\nTaariindi: Caɗeele e fitinaaji humondirɗi e ŋakkere ndiyam e nder falnde Sahel\nMali: Muusa Faki Mahammaat, hooreejo Dental Leyɗe Afrik (UA) no e njillu e nder Mali\nOorngal pesugol daabaaji fuɗɗiima e nder falnde Kulikoro, Mali [Jantoore]\nEmmaniyel Makron hoolnii e konngol makko wonnde hooreejo kiɗɗo Burkina Faso no e jam\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/","date":"2022-01-28T18:54:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320306335.77\/warc\/CC-MAIN-20220128182552-20220128212552-00684.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5760680437,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5760680437088013, \"fuf_Latn_score\": 0.36689555644989014, \"ffm_Latn_score\": 0.04670580103993416}","num_words":306,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Yeewtere coftal-ɓalli haalata alet hannde ko ko yowitii adondiral dogdu baɗowal ene wiyee épreuve eiffage. Men kaal kadi haala kawgel manngel adunaaru fettooɓe bal ɓe njettaaki duuɓi 17, kadi e kawondire diɗɗe afirik yiɗuɓe taweede kawgel manngel adunaaru fukku koyngel hitaande 2026. Bismiɗen ko :\nMamadu Faal e Jeynaba Sow jaayndiyankooɓe heertorɓe coftal ɓalli, Gollidiiɗo men Umar Sow.\nAissatou LY\nCommencement link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/yeewtere-coftal-%C9%93alli-haalata-alet-hannde-ko-ko-yowitii-adondiral-dogdu-ba%C9%97owal-ene-wiyee-epreuve-eiffage\/","date":"2023-12-11T20:07:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679516047.98\/warc\/CC-MAIN-20231211174901-20231211204901-00712.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6785594225,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.678559422492981, \"fuf_Latn_score\": 0.30658626556396484}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2020 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nDarnde rewɓe fulɓe e kawtal konngol Arɗo\nDarnde e caɗeele rewɓe e golle tafugol\nOms wii kullel addooru ñawu \"poliomyelite\" gasii e leyɗe Afirik : Holko ɗum fiirti ?\nYuppi yontere nde ko Ummi Si, juɓɓinoowo golle fedde naalankooɓe dariiɓe to Nouakchott\nYuppi yontere nde Hindu Umaru Ibrahim mawɗo kawtal rewɓe e ɓiɓɓe fulɓe lesɗi Caad\nMuyningol enndu na biberon : holko doktoreeɓe tinndini ?\nYuppi yontere nde ko Hajja Jeynab Kumanco Jallo mawɗo suudu martaba Fuuta to Labe\nMawningol hitaande capanɗe jeego'o (60) ndimaaku leyɗe Afirik: Noy yaakaare men ?\nJuulde Taski hikka no hawri e rafi koronavirus eno laya e nder windere nde\nGolle sukaaɓe rewɓe dilloɓe to bange sarɗiiji e nder Afirik\nKadijaa Siise holko addi ndarnuɗaa \"reen mejaa\"\nrewɓe dewleteeɓe e cukaagu e leyɗeele Afrik\nInɗe laaɓi men mate ene haani wayleede ?\nAysata Jaal arr haalan en holko fedde Pinal Pulaaku ummanii\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/renndo-yim%C9%93e-wonndiigu\/","date":"2020-09-20T22:12:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600400198652.6\/warc\/CC-MAIN-20200920192131-20200920222131-00560.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.942122817,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9421228170394897, \"fuf_Latn_score\": 0.025999728590250015, \"fuh_Latn_score\": 0.014322841539978981}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.844,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sudan: yimɓe njeeɗiɗo waraama, tato barmii e nder fiyannde waɗude Ley Darfuur\nSaakitaama ñannde :\nLeydi Sudan, fedde nde wonaa laamuyankoore tambiinde koɗanɗe egguɓe anndinii e cimtol, wonnde yimɓe njeeɗiɗo mbaraama, tato barmuɓe e piyande waɗunde ley Darfuur to hirnaange leydi Sudan.\nƊum non murtuɓe joggiiɓe fetelaaji ɓorniiɓe comci konunkooɓe waɗi ɗum e bi'ol nden fedde. Ñannde noogay e go'o lewru jeetaɓuru hitaande ujune ɗiɗe sappo e jeenay ɓe darnuno laamu hakundewu to Sudan. Ɗum non ko ɗuubi nayi e leɓɓi joyi wonno happu maggu, so ɗum yawtii si subngooji ɗii waɗee.\nCaggal ɗum konunkooɓe Sudan holliri hanki hiɓe jonitii Eccopi kasooɓe cappanɗe tato e go'o konu maɓɓe. Gila leɓɓi, hare no taskaa e keerol hakkunde Sudan e Eccopi, ɗum non caggal nde arɗiiɓe Sudan wi'i wonnde hiɓe fawii jungo e hitaande ujune ɗiɗi e noogay e nokkuure wonnde ka keerol maɓɓe e Eccopi. E ɗum arɗiiɓe Eccopi tuumuno dadiiɓe Sudan wonde hiɓe fawi junngo e daaka konunkooɓe laamu nguu e nder leydi maɓɓe. Arɗiiibe Eccopi non yeddii ɗum.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210414-sudan-yim%C9%93e-njee%C9%97i%C9%97o-waraama-tato-barmii-e-nder-fiyannde-wa%C9%97ude-ley-darfuur","date":"2022-07-01T04:55:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103920118.49\/warc\/CC-MAIN-20220701034437-20220701064437-00048.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9670836926,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9670836925506592, \"ffm_Latn_score\": 0.015476902946829796, \"fuf_Latn_score\": 0.014055219478905201}","num_words":168,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ministaajo shaanu yaasi Lesdiiku Lesdi Mali Abdoulaye Diop, ardi Minista'en Lesdi ndin be ngadi giidal bee Ardiido Lesdi Mauritanian Mohamed El Ghazouani haa Nouakchott dow ko laarani laamu dimocradiyya enanta hombere ko kawtal ECOWAS wadani Lesdi ndin.\nUmmaatoore Lesdi Mali tefri baawal baawo be bakkeeji Lesdi Africa keddiraade haro wallugo be dow ko laarani hombere enanta ko laarani laamu dimocradiyya.\n\"min tokkan waduki giidal banana bee Ardiibe ngam yiiki min hebi nasaraaku faaki gidaadi amin haa lesdi Mali.,\" Abdoulaye Diop wi\nArdiibe kawtal hukuuma hakkilanta shaanu kilantaaji riskuuji Lesde Afrika hirnaangeeje (ECOWAS) wadani Lesdi Mali hombere nden kawte Lesde oroba,America bee nanta Lesdi FFaransa fu wambi baawo ko ECOWAS wadi haa giifakan.\nHombere nden hawti be ko laarani luumooku enanta mabbuki keeri mabbe.\nSadiq Alfa","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/01\/19\/be-faada-laamu-lesdi-mali-tefi-no-hurgirta-gannudi-mabbe\/","date":"2023-02-06T15:55:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00866.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9992932677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9992932677268982}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.995,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nArdiiɗo \"France Média Monde\" arii Dakar tawtoreede e yewtere fii no RFI e \"France24\" artira Mali\nMali : ko holno neɗɗo waɗata haa waawa heɗaade RFI, o ndaara France24 ?\nHollitol jaayndeeji ngol \"France Medias Monde\" waɗi ko faati e dartingol F24 e RFI e nder Mali\nMali, ardiiɓe kumpite taƴii fes \"France24 e RFI\" e nder leydi ndin\nAlhaali dartingol golle RFI e \"France24\" e nder Mali\nFedde RSF hollii mettu-ɓernde e battane pellital ardiiɓe Mali dartinngol golle RFI e France24\nDarnugol golle RFI e \"France24\" ko huunde mawnde sanne\nUE : Dental Erop ñaawii dartingol golle RFI e France 24 e nder mali huunde nde jaɓataake\n\"Amobe Mevegue\", jaandeyankeejo jinnganɗo pinal Afrik maayii\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/france24\/","date":"2023-02-06T22:44:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500365.52\/warc\/CC-MAIN-20230206212647-20230207002647-00106.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9122630358,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.912263035774231, \"fuf_Latn_score\": 0.07522252202033997}","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.786,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jaɓɓorgo Pese Sammba Dooro\nPesol: Sammba Dooro\nƁataake feewde e Sammba Dooro Soh, JOGGO\nGiɗo aduna jahdiiɗo dawrugol e renndo, ngenndiyanke he firo mum asliiwo ko wonaa ko joldaa. He kitaale 1977-1978, ko ndee nnganndotir-ɗen, cosdu-ɗen peŋgal Liksaar FƁPM nga ɗowɗo-ɗaa. Gila ko ina tolnoo hannde he duuɓi 45 ko a daraniiɗo ɗemngal men Pulaar, ndimaagu e ngootaagu leñƴi men kala, a haɓaniima compal demokarasi e potal nder ndii leydi ndi teddin-ɗaa. A tawtoraama kareeli dawrugol alkule Pulaar e kuccam pine ngenndi men, bayyin'gol e jaajnugol payndoole FƁPM.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/tag\/sammba-dooro\/","date":"2023-06-10T01:08:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00123.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3647738993,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.3647738993167877, \"ffm_Latn_score\": 0.289025217294693, \"fuf_Latn_score\": 0.26835715770721436, \"fuh_Latn_score\": 0.05033121630549431, \"fuq_Latn_score\": 0.013545691035687923}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.374,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi Africa Fombinaari hebi joyabre mardo nyaw meese andira monkeypox.\nHaalakan wurti on haa hunnduko ministaajo mo hakkilanta shaanu njamu, Joe Phaahla , kanyum on meti duudka kolaarani ko ngomnati Lesdi ndin wadata maabo taskaramji no hurgirta gannudi batten yaw ngun.\nHukuuma hakkilanta shaanu nyawuuji raabooji haa giifakan (NICD) kambe ma be tabitini haalakan.\nKadima ,O wi be wadani himbe ko hewtani, 323 foondaama dow ko laarani nyaw meese.\nPhaahla besdi bee wiiki besdaari futtuki nyaw ngun hulni ummaatoore sanne .\nNyau ngun halki himbe ko hewtani 11 nden nanngi ko hewtani 28,000.\nSADIQ ALFA.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/19\/nyaw-meese-nanngi-himbe-5-haa-lesdi-africa-fombinaari\/","date":"2022-12-06T03:46:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711069.79\/warc\/CC-MAIN-20221206024911-20221206054911-00618.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9972039461,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9972039461135864}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dinngiral rewɓe\nÑannde talaataare kala, RFI Fulfulde no hokka konngol rewɓe e taskaramha mum noddirteeka « Dinngiral Rewbe ». Yontere kala men yahan yiidugol e rewɓe jokkuɓe fannuuji golle sertuɗe. Keɗoɗen ɓe seeditanoo en, mbawka maɓɓe, faamuuji ɗi ɓe jogii e laawi ɗi ɓe rewi. E nder kaa taskaramha en yewtan kadi alhaali wonndiigu hakkunde rewɓe e worɓe. En taskoto, tefen anndugol ko honno ɓe wuuridi e nder renndooji Afrik. E nder renndooji aduna e noone kuuɓal.\nOɗon mbaawi hokkunde mijjoji mon e tonngoode amen WhatsApp : +221 76644 12 74\nOɗon mbaawi kadi heɓude ɗee yeewte fuu e dow kelle amen Facebook e Twitter : RFI Fulfulde","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/dinngiral-rew%C9%93e\/","date":"2022-05-23T06:22:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662555558.23\/warc\/CC-MAIN-20220523041156-20220523071156-00025.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4847988486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4847988486289978, \"fuf_Latn_score\": 0.4391370713710785, \"ffm_Latn_score\": 0.044380612671375275, \"fuq_Latn_score\": 0.017811989411711693, \"fuh_Latn_score\": 0.011886311694979668}","num_words":100,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.19,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.543,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Habaruuji Paradoxe ɗi Hannde 30\/7\/2023\nHooreejo Leydi Nigeria His Excellency Bola Ahmed Tinubu GCFR Ardoto Kawral ECOWAS Dow Teetuki Laamu Leydi Niger to Abuja Nigeria.Eɗum yii'a Dental Ngal waaway Darnugo Niger e Nder wonɓe To nder Dental Maɓɓe.Nden ɗum ɓe daro ngam Konniyankooɓe Niger teetuɓe Laamu ngam horaɗum Dow laawol Dawrugol.\nNo yiiroton bote joonde nden latoto?.\nAadama Jettaaɗo","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/his-excellency-bola-ahmed-tinubu-gcfr-ardoto-kawral-ecowas-dow-teetuki-laamu-leydi-niger-koode\/","date":"2023-12-08T18:59:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679100769.54\/warc\/CC-MAIN-20231208180539-20231208210539-00519.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996517897,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996517896652222}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.069,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2021 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Mbiiɗon no jaɓɓii : Kharashi KAN hooreejo fedde AFTER SCHOOL e Kajja CAAM ardiiɗo KOCCU\nUddugol keeri hakkude leyɗe CEDEAO\nSenegaal: E nder galluure Yemmbel sera Dakar, Jeynaba JALLO ko eltoowo e Taaykondo (Taekwondo).\nNaftorgol oogirgal GAAS e nder Senegaal\nUmmu SI jaaloyankeejo ño'oowo jeyaaɗo Senegaal\nHolmo wonnoo Coon SEKK, oo yimiyankoojo senegaalnaajo?\nSenegaal: AbduAbdulaay JAAW, ardiiɗo fedde daraniinde hirjingol cellal sukaaɓe Matam.\nSenegaal: maayde Coon SEKK addanii leydi sunaare mawnde, Baaba Maal no seeditoo\nKoɗo men hannde ko profeseur Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Sheikh Anta JOOP\nSenegaal: fitinaaji waɗuɗi e nder leydi ɗee balɗe\nKabaaruuji Yontere: Alhaali dawrugol e nder Afrik\nKabaaruuji Yontere: Senegaal, Niijeer e Gine\nSenegaal: alhaali fayɓe walla sukaaɓe torotooɓe e dow laawol\nSenegaal: Mammadu Mustafa Njaay, jaayndeyanko no taskoo piilol Usmaan SONKO\nMiijo mon e alkawal walla aadodal G5 Sahel Njamena\nJonnde G5 Sahel to Njamena laamorgo CAAD\nKawral G5 Sahel : Ko Bubakari SANKARE hertiyankoojo kisal, woni koɗo ndee toɓɓere\nTummbondiral G 5 sahel Njamena laamorgo CAAD\nKabaaruuji Yontere bismiima Abdurahmaan Ngaynde\nFaggudu: ɓeydagol coggu siman e nder leyɗee goɗɗe e nder Afrik\nSenegaal: Tuumol Usmaan SONKO doolugol debbo\nSenegaal: Hoɗo men hannde Ko Muhammadu Mustafa Sow taariikayankeejo, o taskike alhaali Kaasamaas\nKabaaruuji yontere bismiima Muhamadu Mansuur JA, sari'ayankeejo ko taskoo toɓɓe men hannde\nAlhaali caangol Jaalibawol walla Niijer e nder hirnaage Afrik\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/senegal\/","date":"2021-04-12T14:13:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038067400.24\/warc\/CC-MAIN-20210412113508-20210412143508-00263.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8128328323,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8128328323364258, \"fuf_Latn_score\": 0.14172427356243134, \"fuq_Latn_score\": 0.020009513944387436}","num_words":247,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.79,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji yonte jaɓɓike hannde Biyoos JALLO jaayndeyankeejo jeyaaɗo Moritani\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo taskaram kabaaruuji yontere hannde ko Biyoos JALLO (Bios), jaayndeyanke, hooreejo kebloowo to jaagorgal kalfinangal pinal Muritani.E nder Taskaram men Haande, en njahan Moritani ngam haalde ko e yowitii e njillu Makki Sall hooreejo Senegaal to Nuwaaksoot. Nanondire jeeɗiɗi ciifaama hakkunde leyɗe ɗen ɗiɗe.Hooreejo Niijeer Mohammed Basum yahii to yerondiraaɗo makko Aljeriya, Abdel Majjiid Tebbuun. E ɗum ɓe ciifi nanondiral hakkunde leyɗe ɗiɗe ɗee e baŋŋe kisal e njeyngu.Faransuwa Kompawore, miñiraaɗo e hooreejo kiɗɗo Burkina Faso Belees kompawore, no fadii ñaawirdu Faransi ngam heɓude ko laaɓi e batte gartiregol mo Burkina.Koddiwaar, lannda RHDP hollii miijo mum e ko laamɓe hiɗɓe ɗiɗo ɓee loran Bago e Hanri Konan Bediye njiidi koo.Hooreejo konunkooɓe to Amerik e Otan e nder Afganistan, darnii golle makko. Ɗum ko sabu iwugol ton ɓee konunkooɓe janannɓe e nder leydi ndin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210717-kabaaruuji-yonte-ja%C9%93%C9%93ike-hannde-biyoos-jallo-jaayndeyankeejo-jeyaa%C9%97o-moritani","date":"2021-08-03T21:51:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154471.78\/warc\/CC-MAIN-20210803191307-20210803221307-00041.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5672120452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5672120451927185, \"fuf_Latn_score\": 0.27275511622428894, \"ffm_Latn_score\": 0.1308211237192154, \"fuh_Latn_score\": 0.021372562274336815}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nWeño walla bertol \"Pablo Pikaso\" duumotoongol lebbi tati joɗɗinaama Dakar\nIbrahiima Balayaa Jallo ardiiɗo fedde renndo wi'eteende Forum Ciwil Gine ina jaabo naamne paatuɗe e cukko laamɗo Gine Ekuwatoriyal wujjii jawle keewɗe nawiiɗe Frans\nHol ji'anɗe mon e gartirgol jawɗeele ɗe hooreeɓe leyɗe Afrik ngujji nawii Orop?\nFaransi: Ngalu ngu dañaaka no haaniri,Tewodorin Obiyang jukkere nde o fawanoo goonginaama\nFaransi: Welo-welo juldeere 14 \/ 7ɓuru to ballaŋal Eliisee, Paris\nKoɗo men hannde ko profeser Abdurahmaan NGAYDE, jannginoowo taariika to duɗal mawngal Cheikh Anta JOOP\n\"Olivier DUBOIS\" jaayndeyanke Fransenaajo biftaama walla diwtaama to Mali\nKonngol François Hollande, hooreejo kiɗɗo Faransi on e battane maayde Idriis Debi Itno\nKabaaruuji Yontere: Alhaali dawrugol e nder Afrik\nfoolondirde dogginngol laaɗe ndiyam, wi'eteeɗe Vendée Globe. Hikka no tawaa e maggo rewɓe njeego'o.\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/fransi\/","date":"2022-12-02T00:06:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00024.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7983931303,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7983931303024292, \"fuf_Latn_score\": 0.13892745971679688, \"fuh_Latn_score\": 0.02663262188434601, \"ffm_Latn_score\": 0.025586023926734924}","num_words":157,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.064,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 11\/11 Goomu kalfinaaɗo suɓngooji to leydi Gammbi haalii haŋkadi hol toɗɗaaɓe jogorɓe fooɗondirde lefol laamu e subngooji paaɗi e leydi Gammbi. Hooreejo leydi ndi, Yahyaa Jamme dañii ɗiɗo ɓe o leeltondiri e lefol laamu ngol.\nAnndaama haŋkadi, goomu kalfinaaɗo njuɓɓudi suɓngooji e leydi Gammbi gaynii toɗɗaade mbiruuji jogorɗi sippirde ngam laamaade 2012. Ɓeen ngoni Useynu Daroyee mo lannda UDP e Hamaat Bah. Suɓngooji ɗii mbaɗata ko ñande 24 nowaambaru 2011 ; Jammee noon gonɗo ɗoo gila heɓti laamu e hitaande 1994 e juuɗe Jawaraa, wiyi ko kañum nawata raay, « kadi kala dilluɗo » maayi. Ɗum ko caggal nde o wiynoo kadi o wontaa dikkaade lefol laamu ngol.\nHono Hamaat Bah noon won'di ko e diɗɗal lanndaaji (nayi), NRP, GPDP, NADD e PDOIS. Yahyaa Jammee jahroowo hannde e duuɓi 46 gardiiɗo lannda APRC ko kañum nawi araa-raay e suɓngooji tati ɓennuɗi ɗii. Gila e hitaande 1996 haa jooni, o iwaani e jappeere nde. Hikka kadi Jammee wiyi ko kañum nawata suɓngooji ɗii, etee jaraani boom waɗde « kampaañ », woni ƴamde wootooɓe; kadi maa fof rew laawol.\nKono haaɗaani ɗoon tan, Jammee reentinii yimɓe leydi mum, sabu ndeen o huccitii e jaayndiyaŋkooɓe, hooreejo leydi Gammbi wiyi ko waɗi leydi Kodduwaar koo caggal suɓngooji waɗataa e leydi makko ; Gammbii « leydi Gammbi ko leydi jam, kisal e deeƴere. Kadi mi jaɓataa leydi ndii ina bonnee. Mi halanii on haa laaɓi.\"\nE siftin'de o waɗdiino e Useynu Darboyee mo duuɓi 63 e Hamaat Bah mo duuɓi 51 ko wonaa go'o; ngol ɗoo waɗtata laabi tati e ɓe ndikkondira. E nder leydi Gammbi fotde yimɓe 800.000 maa njeye e suɓotooɓe ñande 24 nduu lewru ; daawal ɗiɗmal alaa- Kala nawɗo raay daawol gadanal ko oon laamotoo.\nBinndol Usmaan Makka Lih, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=895:gammbin-woote-fuaaki-yaayaa-jammee-hawii&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-06-20T07:02:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368710605589\/warc\/CC-MAIN-20130516132325-00000-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.839885354,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8398853540420532, \"ffm_Latn_score\": 0.0786205381155014, \"fuf_Latn_score\": 0.056686051189899445, \"fuh_Latn_score\": 0.01904994249343872}","num_words":311,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.736,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ardiido Lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wadani Ardiido Lesdi Naajeeriya boymaajo General Abdulsalami Abubakar, barka bee hewtuki duubi 80 iga danyorde maako warki June 13, 2022.\nArdiido on wi iga soobiraabe,derdiraabe,bikkoy, keddiraabe fuu bee luutanki ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya O wadani barka.\nArdiido on mani boddi maako ko O huuwani Lesdi Naajeeriya enanta Africa fuu dow ko laarani joonde jam.\nArdiido Buhari hewtudo duubi din 80 do'a ALLAH besdan mo njamu bashiira 'e juutal balde.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/06\/13\/ardiido-lesdi-naajeeriya-wadani-abdussalam-barka-bee-hewtuki-80\/","date":"2023-02-06T16:43:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00859.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9936763644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9936763644218445}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Senegaal, ñannde noogayi e nayi woni ñalaande toɗɗaande fii yuɓɓingol suɓngooji hooreyaaku leydi ndii. Ko hanki ka mbattu jaagorɓe Makki Sall holliti ngal pellital. Ɗum ko caggal nde Suudu Reenondu Dosgal leydi ndii riwti ko tonngaa kon ka kaaldigal dawroyankowal ngal Makki SALL noddunoo e mum. E ngal kaaldal, ko ñannde 2 lewru 6ɓuru suɓanoo, Ɗum hawra happu laamu hooreejo leydi ndin timmii. Abdullay Jallo.\nSaakitaama ñannde : 07\/03\/2024 – 12:16\nSuudu Reenooru Doosngal Senegaal © William de Lesseux\/RFI","id":"","dump":"CC-MAIN-2024-18","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/suudu-reenooru-doosngal-leydi-ndin-ta%C6%B4ii-nalaande-sertunde-e-nde-hooreejo-leydi-ndin-su%C9%93ii\/","date":"2024-04-14T10:25:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2024-18\/segments\/1712296816879.25\/warc\/CC-MAIN-20240414095752-20240414125752-00033.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6402570605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6402570605278015, \"fuf_Latn_score\": 0.23763200640678406, \"ffm_Latn_score\": 0.1010270044207573, \"fuh_Latn_score\": 0.013029242865741253}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 06\/01 Bamako hannde welaani. Gila alarba, laamu leydi ndi ko ko laawii caggal nde suka Tunisi-naajo jahroowo e duuɓi 24 bulɓiti jayngol e yeeso Ambassade Farayse. Jaayndeeji Mali fof kawrii ɗoon e hello mum en adano e ɓamtude kabaaru AFP kollitɗo Basiir Sinuun yiɗnoo ko hollude yimɓe AQMI (catal Alkayda ngal o meeɗnoo jokkondirde kono maa a taw ɓeen ɗaccci mo) e hollude ɓe o mo hattani waɗde bonannde bonnde kaŋko tan e hoore makko. E ko jaayndeeji ii fof kolliti, Basiir bulɓiti ɗoon ko grenade kadi o fellii baafal galle ambassade ngal e huutoraade pistole.\nJaaynde Le Republicain kañum sikki ko Bechir ko kaangaaɗo sabu aduna bonannde grenade yawtaama; ndeke boy arnoo ko laawde na'i sabu gaañaa tan ko malinaaɓe ɗiɗo yahatnooɓe haajuuji mum en.\nJaayre L'Independent kañum ne woɗɗoyaani caggal leydi. E kuɗol Mammadu Foofana, ɓe ngarti ko e seketere ATT fayde e jaagorɗo mum tuumaaɗo nguyka booñ laamu hono Seeku Jakite, kaaleteeɗo soodi Server e innde laamu fotde 1,5 miliyaar fcfa (ndaw server!).\nE ko ɓe kaali, ATT waɗtii wofde oon e ɗuurnaade ɗum. E maɓɓe kadi teskin'de ATT riiwiino jaagorɗe keewɗe ko sakkitii ko sabu maɓɓe tuumeede nguyka wolla waasde hattan'de golle maɓɓe.\nTo caggal leydi, jaayndeeji Mali ɓuri yahrude ko to Kotduwaar ɗoon ɗo ɗe kolli Wataraa fellitii yaltude e faandu. E ko o haali, peeje cakkaama mbela Gbagbo ina teɓɓitoo e laamu e nder balɗe garooje. Dental adunayaŋkoowal heɓtinii Watara won'de laamɗo Kotduwaar kono haa hannde ko Gbagbo jogii laamu.\nAfp kollitii kadi laamu Barak Obama fenndii ngalu Gbagbo e yimɓe mum to Amerik. Ina heen Simoon Gbagbo, joom suudu makko e tato ɓurɓe ɓattaade mo hono Desire Tagro, Pascal Affi Ngesaan e Alsid Ilaahiri Jeejee.\nJaaynde Ciwara Infos kañum ari hannde ko suurtude tuundi Polis Mali. E wiyde maɓɓe, Umaar Ñaŋaadu, joom SODIMA ganndiraaɗo siiɓaade kaalis leydi Mali arii hokkude polis Mali otooji tati ngam tan ɓokkaade laamu Mali. E ko kuɗol Iisaa Santara holli, Umaar huutortoo ko kaayit mo jaagorɗo jeeyngu leydi ndi, Aamadu Abdullaay Jallo, hokki mo ngam waasde yoɓde limpo e kala ko o naatnata leydi ndi. E ko Santara holli, polis Mali waɗaama maabuungel.\nJaaynde Le Combat kañum dawri ko faarnin'de malinaaɓe e ɓeto ɓuraa moƴƴude hooreejo e leyɗeele Afrik, ɓeto ngo jaaynde Zimbabwe wootere waɗi. E tuugnaade e laamu heen gooto kala, ATT ari ko njeetataɓe caggal: Navinchandra Ramgoolam, gardiiɗo jaagorɗe Maurice; Pedro Pires, gardiiɗo Cap Vert; Seretse Ian Khama, hooreejo Botswana; John Evans Atta Mills mo Gaana ; Hifikepunye Pohamba mo Namibi; Jacob Zuma mo Afrik du Sud; James Michel mo Seychelles .\nE sakkitiiɓe, ina jeyaa heen Robert Mugabe mo Zimbabwe, Sheikh Ahmed mo Somalie, Idriss Deby Itno mo Tchad, Teodoro Mbasogo , Omar Al-Bashir du Soudan kañum Isaias Afweriki mo Erythrée (cikkaaɗo laamɗo ɓurɗo wuuraade laamu e Afrik).\nE kuɗol Jara, jaaynde Le Combat teeŋtinii won'de laamɓe Afrik fuɗnaange ɓayaani.\nJaaynde wiyeteende 22 Septembre kañum dawri ko bojji, sabu mum wiyde ATT feewjanii Mali kasaara bonɗo. E wiyde maɓɓe, ATT ittii Colonel Gammu fuɗnaange Mali ngam waɗde ɗum koolaaɗo toowɗo kooniŋkoɓe to laamorgo Kuluba. E kuɗol Paul Mben, hay so Mali fof ina anndi ko Colonel Gammu haɗi feɗɗitiiɓe heɓtude fuɗnaange Mali e juuɗe laamu, hay so gooto fof ina anndi Colonel Gammu ina jari ko ɓuri ɗum, ittude mo fuɗnaange Mali ko sakkaade feɗɗitiiɓe ngaari dewgal. E sikkitaare Paul Mben, mbela wonaa nih ɓeen ndewdaa ɗoon haa ɓe mbaawaa feewnditaade e fuɗnaange leydi ndi? Paul siftinii ko Colonel Gammu tigi loppitnoo Kidaal e Gaawo e juuɗe seɓɓitɓe tuwaareg en, ndeke ittude mo toon ko wertan'de ɓeen mbajju ɗaatɗo.\nRoɓindo Umaar Tokosel Bah, Lewlewal Group Networks, ummoraade Kayes Mali, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=663:roindo-jaayndeeji-mali-basiir-sinuun-arnoo-ko-tineede-boy-laawii-nay-&catid=39:roindo-jaayndeeji&Itemid=175","date":"2013-05-23T23:24:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704075359\/warc\/CC-MAIN-20130516113435-00005-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8330996633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8330996632575989, \"fuh_Latn_score\": 0.07972514629364014, \"fuf_Latn_score\": 0.04354267194867134, \"ffm_Latn_score\": 0.03901554271578789}","num_words":636,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Caggal « Binndanɗe Hiisiyankooje » e « Gannde Hiisiwe », ndeeɗoo deftere woni deftere tataɓere nde Muhammadu Faalil Sih winndi en nder duuɓi joy, faatunde e hiisiwal. Ndeeɗoo « ÑOGGANNDE SILO HIISIWO » ko deftere faatunde he hiisiwal toowngal, janngeteengal he nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde, toɗɗingal jaŋde luggere hiisa caltiwa e kiɓɓiwa (calcul différentiel et intégral). Ine hasii, so hiisiwal haalaama, hakkillaaji miijoo ganndal ɓurngal luggiɗde e fortaade. Kono, hoto ngoɗɗoyen, sibu hiisiwal ine ɓallii nguurndam aadee no feewi, nde tawnoo alaa fannu nguurndam e sewlo mo soomaani ngal. Ɗum noon, ɓamtaare neɗɗo e renndooji hannde aaɓnotaako gaa gaa margol hiisiwal.\nHe nder heen, ngam huɓindaade ngal tigi-rigi, alaa e sago jaŋde maggal rewra e ɗemngal ngal neɗɗo ɓuri waawde, hono ɗemngal mum neeniwal. Ndeke, ndee deftere hesere kadi, winndiraa ko haa newnana haalooɓe Pulaar fof paamgol hiisiwal toowngal, huunde saɗtunde he nder ɗemngal koɗal wonande janngoowo oo. Hay gooto waawaa ɓetde nafoore defte Muhammadu Faalil Sih ɗiɗi gadane ɗee wonande, ko adii fof, ɗemngal Pulaar e ɗemɗe ngenndiije ɗee fof, sibu ɗum addanii yimɓe heewɓe faamde wonde hay ganndal hiisiwal toowngal ine waawi jannginireede ɗemngal Pulaar, sikkatnooɓe ganndal janngirtoo tan ko ɗemɗe tuubakooɓe, ko wayi no Farayse, walla Engele.\nHe ñalɗi diisnondiral paatuɗi e mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde Muritani, juɓɓinanooɗi e oktoobar e noowammbar 2021, ɗee defte ngonaniino yahatnooɓe toon pelle pinal ɗee njogitaaje e njooɓaari timmundi, sibu ɗe mballitii ɓe famminde huunde e tawtoraaɓe ɓee, tolno golle baɗaaɗe he nder ɗemɗe ngenndiije ɗee, e kattangol majje tammbaade gannde ɗee fof, no arab nii, no Farayse nii. Jooni kadi, ndeeɗoo deftere ari ko teeŋtinde dallinannde laawɗingol e naattingol ɗemɗe ngenndiije he nder Tippule Nehdi e Jaŋde leydi ndii. Ko huunde hatojinanoonde sibu, ine jeyaa haa hannde e caɗeele men, famminde janngirnooɓe ɗemngal Farayse (e ko ɓuri teeŋtude), wonde ɗemɗe men ɗee ina mbaawi tigi roondanaade denndaangal gannde goodɗe ɗee. Mi waawaa noon waasde siftinde en wonde ko Booñ Winndereejo (banke moñnjaal) haali heen koo : « So sukaaɓe puɗɗoriima jaŋde he nder ɗemngal ngal paamata, ko ndeen ɓe ɓurata dañde ganndal, ko ndeen ɓe ɓurata waawde ɗemɗe goɗɗe, ko ndeen ɓe ɓurata ƴellitaade he nder fannuuji goɗɗi, ko wayi no hiisiwal e siyaas (nganndiwe), ko ndeen ɓe ɓurata hattande jokkude jaŋde maɓɓe, ko ndeen kadi ɓe keɓata jaŋde yahdunde e pinal maɓɓe kam e ngonka nokkuuji maɓɓe… » Ndeen jaŋde « ine usta fereeje leydi ferotoo he almuudo kala, e nder ɗuum, ina addana leydi moƴƴinde kuutoragol ngaluuji mum haa waawa yaajtinde keɓagol nehdi e jaŋde moƴƴiri wonande sukaaɓe fof. »\nGaa gaa ballitgol dallinde kattanɗe ɗemɗe ɗee, faayiida ɗimmo ɗee defte ko kimmugol golle ɗee e koye mum en : hannde, so ɗemɗe ɗee pellitaama jannginireede hiisiwal he nder duɗe hakkundeeje walla jaaɓi-haaɗtirde, eɗen mbaawi wiyde, ko famɗi fof, feccere e golle ɗee waɗaama, haa teeŋti noon to bannge wiɗto e paggagol kelmeendi hiisiwal. Ndaa ɗee golle ɗe hay laamu ngootu heedaani en, ɗe hay laamu ngootu waawaa haɗde en waɗde, en potaani fadtirde ɗum en hay gooto, sibu ko geɗe ɗe mbaaw-ɗen waɗande koye men, sibu ko gannde gonɗe he ngaandiije men (koye men), ɗe paggi-ɗen. Keewgol defte binndaaɗe he ɗemngal ine jogii baɗte mawɗe he ƴellitaare ngaal ɗemngal. Ko dañande ngaal ɗemngal loowdi ñikloori janngooɓe sibu maa mbaaw faggaade heen ganndal. Tee so yollaama kadi he enternet, kuutoragol mum ɓuri kadi newaade e yaawde.\nKala ko neɗɗo ɗaɓɓiri yiylorde, ko wayi no « Ceerno Google », maa yaltinan ɗum he nder heltere leƴƴannde, soklaani likñitde defterɗi walla yiylaade hello, e sunnaade binndi ekn. Eɗen njogii annduɓe heewɓe e fannuuji gannde ɗee kala. So gooto fof winnduno ganndal mum he nder ɗemngal Pulaar, maa ɗuum ɓeydatno wallitde en famminde ɓe paamaani haa hannde ɓee, e suusnude laamuuji ɗii waɗde jaŋɗeele ɗee he nder ɗemɗe neeniije leyɗeele mum en. Muhammadu F. Sih rokkii ɗoo yimɓe ɓe nganndaano, fartaŋŋe humpitaade ganndal luggal he nder ɗemngal Pulaar, o rokkii anndunooɓe fartaŋŋe siftorde e luggiɗinaade he ngalɗoo ganndal. O dallinii kadi wonde, ɗemngal Pulaar ngal, nde tawnoo ko ɗemngal pelle, ina hattani, tee ine newii faccirirde miijanɗe hiisiwal. Ɗee defte tati ko waalaare timmunde he nder golle dallinannde ummanaande hannde ɗee !\nBookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2022\/05\/10\/hollitirde-noggannde-silo-hiisiwo\/","date":"2023-06-10T01:54:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224656869.87\/warc\/CC-MAIN-20230609233952-20230610023952-00137.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4916507006,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.49165070056915283, \"fuf_Latn_score\": 0.33856678009033203, \"fuh_Latn_score\": 0.11672033369541168, \"ffm_Latn_score\": 0.041965778917074203, \"fuq_Latn_score\": 0.010139619931578636}","num_words":678,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muhammadu Bello waᶑi noddandu on yaake lamarji tambinol hukuuma polis en lisal laamorde lesdi Naajeeriya Abuja mootaaji 30 ᶑi mo'inaa.\nMootaaji ᶑi mo'inaa man, hawti e mootawa deppinol fitinaaji wiccoowa ndiyam ngulᶑam, mootawa konu, Mootawa manga rondoowa areeji e mootaaji omtaaᶑi rondooji himᵷe Hilux 21 Baanteeᶑi mawᵷe Jeepji, e Nonde Mootaaji Corolla panmari 5.\nMallam Bello andini dow ceede ᵷuray miliyonji 9 on tan majjina her mo'itinki mootaaji ᶑin fuu maaji, ceede ᶑe ᵷuray sooduki mootawa ngoota tan nder lesdi Naajeeriya naaneno.\nMinistaajo on manuᶑo komishinaajo polis en kakkilanᶑo laamorde lesdi Abuja, tindiniri mo dow neᶑᶑo on lolluᶑo nden marᶑo basiira mo handi mawᵷe lesdi fuu anda jonde mum.\nMinistaajo on tindiniri jabruᶑe ᶑen, njaadi bee taskatamji bayli ᶑi ngomnati lesdi Naajeeriya les ardungal Ardiiᶑo Buhari ardini.\nMuhamadu Bello andini dow ᵷe dawridi bee komishinaajo on dow gannuᶑi soynde baanteeᶑi keyᶑi ᶑum hukuuma polis en lesdi Naajeeriya habdata haa o hollimo dow ngomnati laamorde lesdi fotay sooduki mootaaji kesi hokka polis en jotta, amma o hokkimo miliyonji 9 ngam o wallitira her moinki kiᶑᶑi ᶑi darnaa.\nMinistaajo on andini nde nasaraaku heᵷaama her wuttudu ba'anteeᶑi jooni bo ᵷe hooran hakkilo her mo'itinki ofisji Polis en gonᶑi nder laamorde nden fuu.\nNde o taaridanno bee Ministaajo on e Seketereejo Ngomnati Laamorde lesdi Dr. Babatope Ajakaiye ngam ᵷe laarana gite maᵷᵷe mootaaji ᶑi mo'inaa man, Komishinaajo Polis en Laamorde Lesdi Naajeeriya Muhammad Mustafa Usi barkiᶑini bee wallinde miliyonji 9 nde o hokkaa ceede ᶑe komishinaajo on andini barkiᶑi ngam ᶑe walliti sanne.\nKomishinaajo polis en ᵷen noddi kuᵷᵷirle jooᶑiᶑe jonde hoore maaje e marᵷe njawdi fuu wallita bee seᶑᶑa nder ko Allah marniᵷe ngam lesdi fuu botora.\nMawᶑo Polis en laamorde lesdi andini ministaajo on dow Ciimaaru lesdi Chaina wondu Naajeeriya fuu walliti Hukuuma kan bee Mootawa tappule Honda nden kampaniwa ngonga boo hokki wallinde Nayraaji Miliyonre.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/www.von.gov.ng\/fulfulde\/yaake-nguure\/ministaajo-laamorde-lesdi-naajeeriya-noddi-naajeeriy-en-hakkilana-areeji-ngomnati\/","date":"2017-01-22T22:15:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560281649.59\/warc\/CC-MAIN-20170116095121-00038-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9698556662,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9698556661605835, \"fub_Latn_score\": 0.02934057079255581}","num_words":300,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.067,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko honɗum feƴƴi Bunti?\nSaakitaama ñannde :\nMen yewtidii e aaden gooto mo MINUSMA kaalidi e mum. On hollii men wonnde ñannde Barkhane waɗi nden fellannde, kanko o yi'aali kuliyankoojo hay gooto. Heɗoɗen mo faandu haali Minati JALLO\nTati lewru go'aɓuru nduu woni ko Bunti yimɓe mum wonnooɓe kurtunooji pellaa. Sappo e njeenayo maayi e ndee fiyande. E cimtol salndu Minusma daraniindu hakkeji . Minusma kañun e yimɓe walde daraniinde hakkeeji neɗɗanke Mali ɗum woni CNDH lamndondiri e gooto yimɓe njeeɗo barmuɓe e on fitina Bunti.\nMALI _Son TEMOIGNAGE BOUNTI\nE bi'ol Aagibu BORE ko ngam heɓude laaɓal nde piyande waɗi so gollirde maɓɓe waɗi tefoore. E kabaruuji ɗi ɓe heɓi jihaadiyankeejo fey gooto tawaaka e ngenndi Bunti nde piyande waɗunoo nde.\nCaggal ciimtol Minusma yaltugol keeña, jaagorɗo faransi kalfinaaɗo konu e ndeenaagu leydi Floranse Parli annditinii e windannde wonnde yimɓe mum ngaɗaali juumol e ndee fellannde. Konukooɓe barkhane ko yimɓe kuliyankooɓe woni ko ɓe mbari ñannde ñalorma nde Bounti piyaa ndee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210331-ko-hon%C9%97um-fe%C6%B4%C6%B4i-bunti","date":"2022-06-28T00:42:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103344783.24\/warc\/CC-MAIN-20220627225823-20220628015823-00067.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4819477499,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.48194774985313416, \"ffm_Latn_score\": 0.4323368966579437, \"fuf_Latn_score\": 0.07947245240211487}","num_words":160,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.536,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ngomnati kawtal Lesdi Naajeeriya do habdana sembidinki shaanu nyaw ndiigu 'e nyawndorde nder Lesdi Naajeeriya.\nHaalakan wurti on wakkati giidal be faada Laamu maabo minista'en haa Abuja nde be wol wanno dow ko laarani shaanu kilantaaji riskuuji haa giidal ngal dum ballo Ardiido Yemi Osinbajo ardani.\nNder jawaabu hukuumawa shaanu nyawndiigu wi \"Naajeeriya do dari darnde haro yiigo hurgi gannudi batten nyaw polio dooko lewru june hitaande 2020.\"\nNgomnaajo Jihawol Anambra, Willy Obiano, suditani ka kubaru'en bawti giidal ngal bee wiki beeno jahargal hebira fu woodi ko lutti haandi hukuumawa ngan besda tiinaare sanne ngam hurga gannudi din nde woore.\nO wi, nder duubi 2 ko saali min hebi nasaraaku sanne dow ko laarani hurgol batten yaw polio hedi taskaramji mabbe.\nObiano wi hukuumawa ngan tori be faada laamu besda lornuki hakkiilo sanne hedi shaanu nyawndiigu ngam jahargal yeeso hebe no haandi.non kadima ministajo mo hakkilanta shaanu nyawndiigu ha Lesdi Naajeeriya, Dr. Osagie Ehanire, wi be faada laamu hebi rahotowol ko sappi batten yaw andira lassa fever enanta batte nyawuuji goddi fu ustaama nder Lesdi ndi'I\nHaandi ngomnati kawtal Lesdi besda feesinki hukuumawa ngan cede ngam hewtana yidannde ummaatoore Lesdi Naajeeriya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/fulfuldetop.com.ng\/2019\/10\/31\/ngomnati-lesdi-naajeeriya-takani-nyawnduki-bibbe-lesdi-ndin\/","date":"2019-12-15T17:52:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575541309137.92\/warc\/CC-MAIN-20191215173718-20191215201718-00264.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9989826679,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9989826679229736}","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kawral ganndal mawngal fiɓaama ñande 5 – 6 lewru nayaɓiiru (Ibriilu) 2015, nder Duɗal wiɗto e jaŋde Afrik-Jaaɓi haaɗitirde Keer leydi Misra. Les tiitoonde : « Ɗemɗe Afrik nder baylitale guuraaɗe » .\nƁuri nootitaade e kawral ngal wonande iwruɓe yaasi Misra ko Najeeriya e Suudaan, Nijeriyaanaaɓe (ng)arii e keewal haa teeŋti noon e hawsa en, pullo ko gooto tan ari heen oon woni: Prof. Garba kaaw, woɗɓe ɗiɗo neldi ɗereeji mum en; kono ɓe keɓaani arde, ɗereeji ɗii jaŋngaa nder hawratirde nde.\nDr. Abdu Bah kadi mbo Senegaal gardiiɗo catal Tabital pulaaku leyɗeeɗe Arab, jaŋnginoowo Fulfulde nder duɗe leydi Ejipte, waɗii heen ɗerawol keewngol bote.\nJonndeeji kawral ngal ɗi tawaami ɗii fow, no mbayi heewude bote; ɓuri teskindemi heen ko jonnde sakkatiinde ndee, nde haalatnoo ko winndirde ɗemɗe Afrik ɗe e karfe Arab.\n[irp posts= »4915″ name= »Fulfulde ko ɗemngal wuurngal kaa ko maayngal? »]\nArdinoo jonnde nde ko Helmii Saarawii, jeyaaɗo leydi Misra, bittoowo ko faati e ɗemɗe Afrik binndirtenooɗe e karfe Arab, suudaannaaɓe ɗiɗo njeewtii nder jonnde nde, kamɓe ɗiɗo fof (suudaannaaɓe ɓe), ɓe noddata ko yo ɗemɗe Afrik mbattu winndireede e karfe Arabe walla karfe Quraana – e wiide maɓɓe -, kono hollata majjere maɓɓe dow ko ɓe kaalata ko, ko wiide wonde ko leyɗe jiimnooɗe Afrik ɗe ko way hono: Farayse e Birtaan mbii yo Afriknaaɓe ngoppu karfe Arab, mbatta winndirde karfe laten ɗe, ɓe nganndaa ɗeen leyɗeele kaɗno Afriknaaɓe jaŋngude ɗemɗe mum en!\nGeɗal goɗngal kadi, suudaannaaɓe ɓe ngannduɗaa mbaasii pinal mum en haa gasi, ngontii Aarabeeɓe ñeŋngaaɓe, ko kañum en kaalanta yimɓe heddiiɓe hono poti reenirde ɗemɗe mum en e pine mum en, yanti heen kadi; leydi Suudaan hina heewi leƴƴi jogiiɗi ɗemɗe mum en, kono alaa heen jaŋngateengal walla binndateengal hay sinno ko e karfe Arab, ɗe kaaletaake e rajooji walla teleeji! Waɗde so Suudaan waɗii jaŋngirde hina addoyo yimɓe leyɗe goɗɗe yo (ng)ar njaŋnga ɗemɗe mum en e karfe Arab, wonaa yiɗde ɓamtaare mum en, alaa, ko yiɗde sarde luure e bonnude golle mum ɓe ngoni.\n[irp posts= »4956″ name= »18 Deesaambur – ñalgu ɗemngal Aarab, hino hiiti en? »]\nMiin miɗa sikki nih ko leyɗeele Aarabeeɓe e fedde leyɗe Aarabeeɓe (Ligue Arabe) nduñiɓe e wɗde ɗuum ɗoon, waɗde ala e sago Afriknaaɓe (n)daroo kaɓa e ɗee peeje, ndartinaɗe, sabu ɗe njahata ko bonnude e seerndude, wonaa moƴƴinde!\nLaawi potɗi reweede e yi'annde am ngam ndartinde ɗee peeje\n– Ko adii fof so dañaama; Afriknaaɓe hina poti ƴettude peeje ɓamdaaɗe, mbinnda ɗerewol tawa ko rewrude e dental leyɗeele Afrik (U.A), kuccitani ngol e fedde leyɗe Aarabeeɓe (L.A), wondude e pelle mum caltuɗe, ɓe kollitaɓe heen Afriknaaɓe hina nganndi nafoore mum en, ngonaa fuuyɓe\/puyɓe hono ɓe cikkirta nih, sabu wiide kala ko afriknaaɓe mbaɗata ko ko mbaɗnaa, walla fewjande ɗum en ko poti waɗde; ɗuum ko yawaade Afrinaaɓe! wadde ala e sago haala ka yottinee tolno toowngo.\n– Goomuuji toppatiiɗi ɗemɗe Afrik nde dental leyɗe (UA) anndiraaɓe ACALAN, hina poti yuɓɓinde kawre ganndal baaɗe nih, ɓe nodda jom en ɗii miijooji en ɓe, ɓe kollita ɗum en ko ɓe cuɓii e baŋnge winndirde ɗemɗe maɓɓe, kala jiɗɗo walludeɓe yo walluɓe e dow ɗuum, so wonaa noon ɓe teskotoo ɗum ko jiɗɗo bonnandeɓe, ma ɓe kaɓ e mum.\n- Kala leñol kadi jooɗodoo e ɓiɓɓe mum kaalda nanondira e binndiin ɗemngal mum en, kala (g)adduɗo walla jaɓi wallondirde e (g)adduɗo ko wonaa ko hawraa ko; ko jamfiiɗo, laawol hina rewnee e dow mum. ɗo noon ɓuri toɗɗaade ko enen fulɓe, sabu lurre ɗen fof ko e men ɗi ngoni.\n- Tawtoroyeede kawre baaɗe hono ɗee ɗo kawre, ngam anndude ko haala tee toon, waawa addude miijo mum fenna miijooji goɗɗi (g)arooji heen tawa ko bonnooji.\n[irp posts= »1400″ name= »Fii kawtal haalooɓe ɗemngal Faransee »]\nTo sakket, enen fulɓe ko maa ndaroɗen tiiɗnoɗen no feewi, sabu hono ɗii miijooji ɓuri bonde fof ko e men, heɗen nganndi haa jooni won e men naayaniiɓe karfe Arab ɗee, won kadi addooɓe goɗɗe, hay sinno ɓe keewaani, kono hina gasa tawa heɓe njogii batte won e nokkuuji.\nWadde ko maa darnde men laaɓta enen jaŋnguɓe ɗemngal Arab ngal, to baŋnge anndinde yimɓe men ɗee karfe Arab hay sinno Quraana ko majje winndaa; ɗuum waɗataaɗe Quraana, paamnenɓe ceerungal hakkunde diina e Arab.\nMiɗa sikki darnde Tabital Pulaaku Winndere hina foti laaɓtude, ardiiɓe ɓe hina poti faamneede, kuule laaɓtuɗe ƴettee, ngam reende leñol ngol e pinal maggol e ɗemngal maggol.\nKuɗol: Abdullaay Yerel Soh\nMisra (Moritani)","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/teddungal.wordpress.com\/2015\/04\/18\/binndol-%C9%97em%C9%97e-afrik-ko-oropnaa%C9%93e-mbii-en-yo-en-ngoppu-karfe-arab\/","date":"2020-09-28T06:08:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600401585213.82\/warc\/CC-MAIN-20200928041630-20200928071630-00581.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7071439028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7071439027786255, \"fuf_Latn_score\": 0.1555153876543045, \"ffm_Latn_score\": 0.09404318034648895, \"fuh_Latn_score\": 0.03567490726709366}","num_words":716,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.651,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bayyinaango Pelle Pinal Muritani, ko yowitii e eɓɓaande sayira ɗowoore jaŋde leydi ndii.\nKo faati e sariya kuccam jaŋde\nSuudu sarɗi ɓenninii sariya kuccam jaŋde ngenndi ndii. E dow bismaango Jaagorgal Jaŋde ngenndi e mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde, Jokkorde pelle pinal pulaar, sooninke e wolof tawtoraama haa timmi joɗle diiwaaniyankooje e ngenndiije jowitiiɗe he diisnondiral paatungal e mbayliigu jaŋde. Ngool tawtoregol ubbitiino golle Duɗal ɗemɗe. ngenndiije (DƊNg), addani yimɓe heewɓe tawtoranooɓe ñalɗi ɗii jaɓde jojjugol naattingol ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof nder Tippudi Nehdi e Jaŋde Ngenndi ndii. Caggal ɗuum, kawritte keewɗe e ɓatakeeji e jokkondire baɗdaaɗe e jaagorgal ngal, kam e\nwasiyaaji ɗi Jokkorde pelle ɗee sakkitnoo e kala heen daawal binndugol sariya kaa, haa\nhuunde e wasiyaaji ɗii teskaa (Kuulal 7 paatungal e doŋle ekkol oo, Kuulal 55 paatungal e jaŋde mawɓe, huunde e taƴe Kuulal 65, e yeru) mballitii moƴƴitinde mo seeɗa. Nii woni, Jokkorde pelle ɗee, gaa gaa geɗe jawniiɗe kam e jilɓooje gonɗe e sariya kaa, kam fof kadi e sunaade ko Parlemaan oo waasi teskaade huunde e wasiyaaji baɗanooɗi e nder winndannde sakkitiinde ndee, ine heɓtini wonde gooto e hujjaaji ɗiɗi (2) dowrowi dallinannde pelle ɗee jaɓaama, hono naattingol ɗemɗe Pulaar, Sooninke, e Wolof e nder Tippudi Nehdi e Jaŋde leydi ndii, no ɗemɗe jannginirɗe e no ɗemɗe jokkondiral nii, ko jiidaa e cosgol « njuɓɓudi kalfinaandi ɗowde ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije kam e ciynugol jaŋde ɗee ɗemɗe ».\nJokkorde pelle ɗee, caggal teeŋtingol heɓaare mum wallitde oo silsil no doole mum potiri,\nine ɗaɓɓi e laamu nguu nde waɗata heen yimɓe e kaɓirɗe e ngalu katojinaangu ngam moƴƴinde golle ɗee, ine ɗaɓɓa e denndaangal dillooɓe heen ɓee nde ngaddata heen ballal mum en mbele ko huccanaa koo ine laatoo. Jokkorde pelle ɗee ine ɗaɓɓi e denndaangal woƴaaɓe ndee Eɓɓaande, tuggan maa ko adii\nfof pelle pinal ɗee, nde ɓeydata darnde e pellital nder hare haɓetee ngam yettinde hujjaaji goɗɗi ɗii, haa teeŋti noon e laawɗingol ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof.\nNuwaasoot, ñalnde 8 juko 2022\nJokkorde pelle pinal","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"http:\/\/golal.info\/bayyinaango-pelle-pine-muritani-kuulal-jande\/","date":"2023-06-06T05:55:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224652235.2\/warc\/CC-MAIN-20230606045924-20230606075924-00742.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6848540306,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6848540306091309, \"ffm_Latn_score\": 0.17630493640899658, \"fuf_Latn_score\": 0.06436143815517426, \"fuh_Latn_score\": 0.0592319518327713, \"fuq_Latn_score\": 0.011591360904276371}","num_words":328,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hooreeɓe konu leyɗe hirnaange Afrik no e mbatu hannde e janngo to Beignet laamorgo Gana. Ɓee tafay eɓɓoore no ɓe neldira liɓuɓe laamu Niijeer konu ngam artirgol Mohammed Bazum e jullere laamu makko. Gila ɓee siwlii nguu laamu fiyanɗe kuliyankooɓe no ɓeydaade e nder leydi ndii. Konunkooɓe ɗuuɗuɓe maayi e nder majje. Holko saabi ɓeydagol ɗee fiyanɗe ? So rafi deenaagu ɓeydike Niijer, ko holɗun ɗun battinta e diiwal Sahel ? Ko Huseyni Ba, wiɗtootoɗo e hoore kisal leyɗe Sahel. Himo jaaboo lamnde Ibrahiima Timmbi Bah.\nRacine link","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-50","url":"https:\/\/dingiralfulbe.com\/huseyni-ba-wi%C9%97tooto%C9%97o-e-hoore-kisal-ley%C9%97e-sahel-no-taskoo-ngol-%C9%93eydagol-fiyan%C9%97e-kuliyankaaku-%C9%97ee-%C9%93al%C9%97e-en-nder-niijeer\/","date":"2023-12-11T06:25:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-50\/segments\/1700679103558.93\/warc\/CC-MAIN-20231211045204-20231211075204-00336.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.728869915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7288699150085449, \"fuf_Latn_score\": 0.24141275882720947, \"fuh_Latn_score\": 0.015183582901954651, \"ffm_Latn_score\": 0.013214433565735817}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKop27: anngal ndiyam laaɓuɗam e lorraaji mum e battene mum e dow cellal hoɗiyankooɓe Labe e nder Gine\nKop27: alhaali ɓeeɓugol ɗii canɗi no jeyaa e battane mbayliigu weeyo misal mum saare Labe, Gine\nAlhaali ɓee iwooɓe ka woɗɗi ara janngugol jannde toownde ka ca'e mawɗe [fillitaaɗo]\nGine, koolol ñeeñuɓe e kirɗinooɓe laatinte Labe, ko woni faandaare maggol? Mammadu Yaaya JALLO no ɓanngina ɗum\nFuuta Jaloo: mbayla e baylo meccal saatiingal mutugol si pehe ƴettaaka [Fillitaaɗo]\nAlhaali heɓugol ndiyam laaɓuɗam e nder diiwal Labe, Gine\nLabe: koolol pulaaku ngol hommbaama caggal balɗe ɗiɗi ɗi anndal e pinal teddinaa e mum\nHolko woni janngo Santrafrik caggal ɗii woteeji Saatiiɗi?\nGollangol hoore mum, holko woni nafoore ɗum ?\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/labe\/","date":"2023-01-28T12:23:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499634.11\/warc\/CC-MAIN-20230128121809-20230128151809-00831.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4161765873,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.41617658734321594, \"ffm_Latn_score\": 0.37386634945869446, \"fuf_Latn_score\": 0.10745126008987427, \"fuh_Latn_score\": 0.09457264840602875}","num_words":147,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.403,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji renndo\nKewuuji renndo\nÑalnde alkamiisa 28 mars 2013, lowre internet wiyeteende « essiraj » bayyinii yeewtere e ɗemngal Arab, yowitiinde e termo-termo niɓɓo hakkunde yimɓe ɗiɗo. Ine wiyee ko hooreejo leydi ndii, hono Muhammed wul Abdel Asiis haaldatnoo ɗoon e neɗɗo goɗɗo, ina sikkaa ko iraknaajo biyeteeɗo Otmaan Alawi, neɗɗo ganndiraaɗo waɗde geɗe ɗe peewaani.\nKo kanko Malinaajo biyeteeɗo Hamed Umar, haalnoo innde mum, nde takkata Muhammed Abdel Asiis meeɗde jokkondirde e mum ngam wostaade dolaar ñemmbaaɗo to leydi Ganaa e hitaande 2007…\nCaggal nde depitee Faraysenaajo oo takki wul Abdel Asiis ko takki ɗum koo, Mustafaa Limaam Shaafi fawtiino heen wonde \"ko wiyaa e Asiis koo ina woodi, sibu kanko e hoore makko o tiniino wonde Abdel Asiis ina moddi e hafeere waɗnoonde to Ganaa, e yonta mo Eli ardinoo Muritani oo ». Ndeen hafeere waɗnoonde Ganaa noon, ina gasa tawa woni ko e laaɓande yimɓe, sibu, ñalnde 27 marse 2013,\nE hitaande 2007, caggal wooteeji laaɓtuɗi hooreleydaagal e nder lewru saawiyee, Siidi Muhammed wul Sheex Abdallaahi fellitii darnude fedde lollirnde ANAIR fotnde huufde gartaangal mooliiɓe to Senegaal e daaynooɓe feewde Mali ngam naattinde ɓe e nder leydi hee, rokkita ɓe hakkeeji maɓɓe walla kam daama ɓe e lor mo ɓe kawrunoo oo.\nÑemmbaas ko biineegara renndintee e ɓohe e kibmaasi. Kaas biineegara e kaasuuji sappo ɓohe e buuɗi joy (5) kibmaasi, walla ko ɓuri ɗuum heewde. Ɓuri heewde waɗde ɗum ko sukaaɓe rewɓe e worɓe fof. Ko e bitikaaji ɓe coodata suukara e ɓohe e biineegara e kibmaasi, ɓe ndenndina, ɓe njiiɓa ɗum haa lamma, ɓe ngacca haa ɓohe ɗee coofa e mbuus hee, joom mum yula mbuus oo, wona e ɓuucaade lammo-lammo oo.\nÑalnde alkamiisa 11 abriil, ko ñalngu ciftorgol Umar Bah Mboyna. Umar Bah sankinoo ko ñalnde 8 lewru mars 2012. Kono, sabu ngantu, lajal ngal dirtinaa haa e lewru abriil. Yimɓe heewɓe nootitiima e ñalawma hee. Hay so tawii ko o ñalawma sunaare ne, o waɗaa ko e weeyo Pulaagu dowrowo. Kala ko Pulaagu ena huutortonoo walla ena ñaantortonoo e nder nguurndam mum walla e nder kewu mum, addaama ɗoon.\nFaawru Jaati Ngenndi ñaantii ɓale ɗee fof, ñaantiri ɗe nate ɓooyɗe, kaɓirɗe harbiyankooɓe e waɗɗiyankooɓe hanki, nde hoɗdu e ndimaangu njogii joomiraaɓe,\nIna wiyee wonde, e laamu Maawiyya, 'gabesi' (bonannde jawdi ɓurtunde : konngol Muhammed Abdel Asiis) ko huunde huuɓtodinnde wonnoo, sibu ko yimɓe heewɓe mbaɗatnoo ɗum. E laamu Abdel Asiis noon, « jeyi 'gabesi' tan ko yimɓe seeɗa, heƴɓe. Ɗumɗoo, hay jahoowo e mbedda tan, ina waawi teskaade ɗum.» E wiyde waɗooɓe politik ɓee noon, «Muritani meeɗaa waade nii bonde ! »","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/pulaar.org\/?q=category\/dame-sit-o\/kewuuji-renndo","date":"2013-05-23T09:31:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368703108201\/warc\/CC-MAIN-20130516111828-00015-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5225893855,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.522589385509491, \"ffm_Latn_score\": 0.22144149243831635, \"fuh_Latn_score\": 0.12406060099601746, \"fuf_Latn_score\": 0.1206882894039154, \"fuq_Latn_score\": 0.010127370245754719}","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.46,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabaaruuji yontere jaɓɓike Abdallah BALDE ko taskoo kumpite jolɗe e nder yontere nden\nSaakitaama ñannde :\nKoɗo men hannde ko Abdallah BALDE, Ginenaajo tawaaɗo e mawɓe jayndeyankeeɓe Gine. E kaa taskaram men yewtii kabaaruuji waɗuɗi e ndee yontere: Benin, Patriis Talon laaminke happu ɗiɗaɓu; Mali, war-hoore Siidi Brahim Ulde Sidati, hooreejo jooniijo toppitiiɗo pelle Azawad CMA; Burkina Faso suudu ñaawirdu leydi ndin holliti wonnde Blees Compawore ñaawete warugol Thomas Sankara, Faransi yimɓe tato felluɓe bombuje Buwaake hitaande 2011 fawaama kaso kaɗtundi gurɗam.... Ko Aicha SOW waɗi oo taskaram.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/taskaramji\/kabaaruuji-yontere\/20210417-kabaaruuji-yontere-ja%C9%93%C9%93ike-abdallah-balde-ko-taskoo-kumpite-jol%C9%97e-e-nder-yontere-nden","date":"2021-06-15T07:59:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487617599.15\/warc\/CC-MAIN-20210615053457-20210615083457-00012.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6349539161,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6349539160728455, \"fuf_Latn_score\": 0.1789003312587738, \"ffm_Latn_score\": 0.17196448147296906}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.093,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.583,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lesdi DRC hawtaade bee Lesdi America be Luttube kawte Lesde Oroba tuumi Lesdi Africa Cakanaari enanta Lesdi Rwanda baawal baawo turtube sinanon bo be hoosa jabrude kanndude.\nHooreejo EU mo shaanu yaasiiku Josep Borrell nyennde Aswe wi \"doole Lesdi Ruwande acca wambuki baawo turtube M23 nde wada dabareeji no be wartirta dow Datal boonngal be dala fitnaaji be tokka ko Ardiibe sappi.\"\nBorrell suuditi haalakan bawti rahootooji majaliia moobgal Lesde Duuniyaaru dow ko laarani DRC bee anndinki be jabi umrooe nastuki haalakan ko fudda hakkunde Lewru November 2021 warki October 2022.\nKadima nyannde Asawe man galluure kinshaasha yerfi bee ko UN wi amma tefri be be hoora hakkilo sanne dowko laarani rahootooji kastaabe dooko hoosa jabrude hombuki Lesdi Ruwanda.\nNon wadi, Ardiido Lesdi Rwanda Paul Kagame wolwi haa jawaabu maako jee hitaande hesru dow feluki Galluure Kinshasa.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2023\/01\/02\/kawte-lesde-oroba-tefri-lesdi-ruwanda-acca-wambol-baawo-turtube-m23\/","date":"2023-02-04T00:04:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500076.87\/warc\/CC-MAIN-20230203221113-20230204011113-00492.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9985606074,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9985606074333191}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sooja'en walliinde be UN haa Lesdi Congo fidi bindigaaji haa fakirde dum haa keeri ko wadi sanadu halkuki himbe ko hewtani 2 nden daldi 15 bo naw nande caatude.\nSooja'en Lesdi Conngo enanta be UN on suuditi haalakan bawti kippe den wadaama nyennde Asawe haa galluure Balin.\nSeketeriijo mawdoojo mo Majaliisa moobgal Lesde Duuniyaaru UN Antonio Guterres wiido sooyuki enawniibe ben sakli mo sanne wakkati O hebi kubaru nden hokki umroore be hebta noka waari.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/08\/01\/soojaen-halki-himbe-2-haa-keeri-lesdi-congo\/","date":"2023-02-06T15:16:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00874.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9990457296,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.999045729637146}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.04,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"© 2020 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nwarngooji jokkuɗi e leyɗe Afirik e teetugol laamu to Mali\nGollirde daraniinde golle kosam to dowla Mali\nwaru-waru e dow leñol fulɓe\nrewɓe dewleteeɓe e cukaagu e leyɗeele Afrik\nImam Mahmudu Dikko woni juppuɗo yontere nde\nKo njilloto ɗaa ko natti woodde, walle ene satti hebde.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/tag\/mali\/","date":"2020-09-29T17:43:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600400202418.22\/warc\/CC-MAIN-20200929154729-20200929184729-00189.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9110054374,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.911005437374115, \"ffm_Latn_score\": 0.03338998183608055, \"fuf_Latn_score\": 0.023916613310575485, \"fuh_Latn_score\": 0.02332671917974949}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.855,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LGN 01\/06\/12 Ko famɗi fof, fulɓe 30 mbaasii pittaali mum'en e hare hakkunde aynaaɓe fulɓe e remooɓe Dogon en to keerol hakkunde Burkina Faso e Mali.\nE haala goforneer (gouverneur) Bukari Kalil Bara, hare ndee waɗi ko wuro ina wiyee Sari e nder leydi Mali fotde kilooji 15 hakkunde mum e keerol Burkina. Hare nde noon waɗii maayɓe 30 , kamɓe fof fulɓe; ina heen galleeji kuurɗi tawaaɗi e koɗki mum'en e nder ladde. Won heen nduppaa ko ina nguura, ɗacciraa noon e ladde yoolombere. Duppi ɗum'en ko remooɓe Dogon en.\nBone ficcat laaci!\nAddi hare nde, ko gila e nder laamu Aamadu Tumaani Tuure, lappi jaajɗi mbaɗanooma ngam yoo aynaaɓe taƴtir kolaaɗe tawa ñaayaani gese janane e nder leydi Dogon en. Gila nde laamu Mali lelnata ngaal kuugal noon, Dogon en ina tuumi hooreejo leydi oon saha hono Aamadu Tumaani wuuranaade aynaaɓe fulɓe. Caggal nde laamu Aamadu Tumaani yani, remooɓe Dogon en nguddi yoga e lappi ɗi, wolla kam ndemi gese e hakkunde e won e lappi.\nE nder heen jawdi fulɓe eggoori rewnoondi e nder lappi he ñaayi won e gese demanooɗe e dow heen. Ko e nder heen hare waɗi hakkunde remooɓe e aynaaɓe haa waɗi gaañiiɓe e maayɓe. Ko oon yopto-yopto addi haa remooɓe Dogon en pelliti yan'de e bille aynaaɓe, mbari heen 30, nduppi galleeji, ndiiwi heen ko ina abboo e ujunere neɗɗo, keɓti jawdi mum'en ndariindi.\nHannde oo noon laamu Mali neldii toon kooninkooɓe ngam ustude tooke e dartin'de fitina.\nBinndol Isaaga Jalloh, Lewlewal Group Networks, www.mbiimi.comLewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.mbiimi.com\/index.php?option=com_content&view=article&id=935:mali-fule-30-mbaraama-toon-1000-ndiiwaama&catid=37:kabaruuji-afrik&Itemid=136","date":"2013-05-20T07:56:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698554957\/warc\/CC-MAIN-20130516100234-00021-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6625051498,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6625051498413086, \"fuh_Latn_score\": 0.27565017342567444, \"fuf_Latn_score\": 0.03796153515577316, \"fuq_Latn_score\": 0.011683091521263123}","num_words":284,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.476,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Google newnanii en golle : Google rokkii en fartaŋŋe firde ɗum kam e hoyre mum e denndaangal ɗemɗe winndere nde e rewrude e tuugnorgal mum biyeteengal « Google in Your Language – GIYL – (Google e ɗemngal ma). Kala jiɗɗo wallitde fulde Google, maa sosa tawo konte mum google (yeru neɗɗo@gmail.com). So a yettiima e kelle firo ɗe, ko Google e hoore mum hollitu ma kelme walla konnguɗi potɗi fireede ɗi (ko ɗeɓi haaɓnaade heen seeɗa tan ko kelme ɗe ko e Engele, ɗum noon ko firo ummaade e Engele). Ɗum firti ko kankadi, woytoraandu alaa ! Kala mo ɗemngal mum alaa e Google, yo woyru leñol mum e ngaameela mum. Leƴƴi ɓurɗi softude fof keedata yeeso : ko ɗuum woodnoo gila ndeen, ko ɗuum woodi haa hannde. So tawii fulɓe ina njiɗi Google wona e Pulaar\/Fulfulde tan, wonat jooni jooni, fawii tan ko e coftal maɓɓe e heɓaare maɓɓe e yarlitaare maɓɓe. Ɗum noon, banndiraaɓe, kala dañɗo hay so hojom, yo yah toon, fira hay so helmere wootere, seeɗa alaa ko barke woodi.\n– So oɗon njiɗi ƴellitaade heen, njahee ɗo : http:\/\/www.google.fr\/support\/websearch\/bin\/answer.py?hl=fr&answer=17475\n– E ooɗoo nokku oɗon mbaawi yiyde ɗo ɗemɗe keewɗe njahrata e firo mum en : Pulaar fuɗɗaaki tawo, ɗum noon ndado-ɗee ! http:\/\/www.google.com\/transconsole\/giyl\/check\/status\n– Njahee to jakkaa firo Google : http:\/\/groups.google.com\/group\/google-e-pulaar\n– Njahee ɗoo ngam jokkaade e firo ngoo : http:\/\/services.google.com\/tcbin\/tc.py\nGoogle propose des pages pour sa traduction dans toutes les langues dans sa section \"Google in Your Language – GIYL- (Google dans votre langue)\". Pour y accéder, vous devez créer un compte google (si vous n'en avez pas déjà). A partir de là Google vous propose lui-même des termes à traduire (le seul handicap, ils sont en Anglais). Autant dire que la présence de Google dans une langue dépend maintenant de la disponibilité de ses locuteurs : on n'a pas besoin de demander à ce que Google soit en Pulaar, non ! Si nous le voulons, nous devons nous mettre au travail et le traduire directement nous-mêmes.\n– Pour plus d'informations, allez à http:\/\/www.google.fr\/support\/websearch\/bin\/answer.py?hl=fr&answer=17475 (Utilisez un navigateur qui permet la traduction si vous n'êtes pas très forts en Anglais, par exemple \"Internet Explorer 8\").\n– A ce lien vous trouverez l'état d'avancement des traductions dans différentes langues :\nhttp:\/\/www.google.com\/transconsole\/giyl\/check\/status\n- Rendez-vous au forum de discussion sur la traduction de Google : http:\/\/groups.google.com\/group\/google-e-pulaar\nFaites circulez l'info pour le maximum de personnes contribuent à la traduction de Google en Pulaar.\nMerci\nnjimi ko pulaar\nnjimi ko pulaar\nEN JETTII GOOGLE NDE WATTI EN\nEN JETTII GOOGLE NDE WATTI EN E Ebbooji mum\nComments are closed.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-23","url":"https:\/\/pulaar.org\/2009\/11\/02\/o%C9%97on-nji%C9%97i-google-wona-e-pulaar-fof-fawii-ko-e-mon\/","date":"2023-06-08T19:45:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-23\/segments\/1685224655092.36\/warc\/CC-MAIN-20230608172023-20230608202023-00353.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.3156424463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.31564244627952576, \"wol_Latn_score\": 0.26959341764450073, \"nov_Latn_score\": 0.07083559036254883, \"fra_Latn_score\": 0.03223823755979538, \"bam_Latn_score\": 0.02913789264857769, \"lln_Latn_score\": 0.025191517546772957, \"ffm_Latn_score\": 0.024349607527256012, \"fuf_Latn_score\": 0.02343718148767948, \"pcm_Latn_score\": 0.017811529338359833, \"fuh_Latn_score\": 0.017640437930822372, \"dag_Latn_score\": 0.013023565523326397}","num_words":405,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.409,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Burkina Faso: fiyanɗe ɗen ɓeydiima\nSaakitaama ñannde :\nGila hitaande ujune ɗiɗi e sappo e jowi, Burkina Faso no e caɗeele ko faati e njannguuji walla fiyanɗe kuliyankooɓe woni.\nKo ɓuri heewde e ɗin njannguuji no taskaa to baŋŋe soɓɓiire e hirnaange leydi ndii. Ñannde tati jowaɓirdu yimɓe cappanɗe tato mbaranooma e fiyande waɗaande e dow wuro wongo e fuɗnaange leydi ndii. Ndee fiyande waɗaa ko caggal yontere nde tubaakooɓe oropnaaɓe tato mbaraa e ngal diiwal. Ñannde noogay e jeeɗiɗi lewru nayaɓuru ko famɗi fof, yimɓe sappo e jeetato waranooma e njanguuji ɗiɗi waɗaaɗi e dow gure komin (leegal) Seytenga e soɓɓiire Burkina Faso haa heewɓe eggi nden nokkuure. E ndu lewru ñannde sappo e jeetati kadi kuliyankooɓe mboomuno yimɓe sappo e njowo caggal fiyannde nde ɓe waɗi e dow galle ɗon ɗo ɓe waɗaynoo innde -boobo.\nKo ɓuri hewɗe e ɗee fiyanɗe e wi'i de pelle ɗe wonaa laamuyankooje to Burkina Faso ko goomu jihadiyankooɓe tawaaɓe e fedde alkaa'ida e kadi Etat dawla lislaamu to Sahara. Gila nden ko yoni yimɓe ujunere e teemeɗɗe tato waraama ko ɓuri miliyon gooto yimɓe eggii, si en tugniima e bi'ol ɗen pelle ɗe wonaa laamuyankooje.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/afrik\/20210521-burkina-faso-fiyan%C9%97e-%C9%97en-%C9%93eydiima","date":"2022-08-08T19:58:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882570871.10\/warc\/CC-MAIN-20220808183040-20220808213040-00350.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6415820718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6415820717811584, \"fuf_Latn_score\": 0.2767995595932007, \"ffm_Latn_score\": 0.07110004872083664}","num_words":192,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.689,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Koolol winnderewol sooninkooɓe jeeɗaɓol, hono FISO, udditii to estaad olempik Nuwaasoot ñalnde alarba 22 feebariyee 2023, e tawtoreede Hooreejo leydi ndii, kam e Mawɗo jaagorɗe e jaagorɗe keewɗe laamu Muritani. Ine tawtoraa kadi udditgol ngol, sooninkooɓe ummoriiɓe e diiwanuuji leydi ndii, leyɗe goɗɗe (Mali, Senegaal, Gammbi, Gine Bisaawo, Gine Konaakiri) ko jiidaa e ɗaaniyankooɓe (Farayse, Amerik, Anngolaa…). Maa mbiyaa sooninkooɓe leydi ndii kala, haa teeŋti e wonɓe Nuwaasoot, ngarii to Estaad Olempik Nuwaasoot tawtoreede ngol udditgol jeeytungol, jooɗngol, tawtoreede seppo lappi diiwanuuji leydi ndii, e ummoriiɗi caggal leydi.\nHooreejo leydi oo, e nder konngol mum, hollitii wonde ine laaɓani yimɓe fof wonde Pinal ine wallita no feewi ƴellitaare faggudu, renndo, e politik leyɗeele, « ko pinal laynata, renndo aadee en, rokkata ɗum maanaa e faayiida ». E wiyde makko, cemmbingol keewal pine ine jeyaa e geɗe teeŋtuɗe ɗe laamu makko daranii, « tee ɗuum ine yiyoo, laaɓti nder mbayliigu jaŋde wonaandu nduu, mbayliigu toɗɗiingu janngingol ɗemɗe ngenndiije nder duɗe laamu… ».\nHade ɗuum Hooreejo Fedde Wagadu Saane (AMPLCS), hono Aali Buubu Ganndegaa, bismiima nootiiɓe e koolol ngol ; o teeŋtinii fartaŋŋe naatnugol jaŋde ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamu e cosgol duɗal kalfinaangal heblude ngool naatnugol.\nIne jeyaa e paandaale koolol ngol jokkondirde sooninkooɓe wonɓe e winndere ndee, ƴellitde pinal e ɗemngal maɓɓe, e semmbinde kadi faggudu maɓɓe… Ɗee geɗe kala ine njiyee e koolol hee. Nii woni, ñalnde 23 dawraa ko wejooji to dingiral Estaad Olempik, e waɗde gollorɗi ko faati e Laamandi Wagadu, ko faati e ɗemngal e daartol e pinal sooninkooɓe, to Galle Mooɓondire (Palais des Congrès). Ine jeyaa e yeewtatnooɓe ɓee, porfesoor Abdel Kadeer Kidira (ko faati e ɗemngal e daartol laamaandi Wagadu walla Ganaa). Gardiiɗo Ganniiru Ngenndi hono Mammadu Haadiya Kan ƴettii toon konngol ngam hollitde wonde ko fotnoo haaleede e laamu Ganaa fof haalaama, haa teeŋti noon ko faati e aadaaji jangtaaɗi. O teeŋtini jojjugol ummanaade wiɗtooji to bannge biiɗlewal. E miijo makko, won ko laamu Ganaa moofti ko heewi ko en nganndaa, tee wiɗtooji biiɗlewal ine poti waɗeede he nokku gonɗo hakkunde Tiisit e Waadaan, kadi e nder diiwaanuuji Tagante e Adraar ɗii… Gollordu woɗndu kadi udditii ñalnde 23 ndee faatundu e cellingol binndi e gootiɗingol ɗemɗe sooninke ngal.\nƊum noon, eɗen mbaawi wiyde FISO yaajnii geɗe mum hikka e fannuuji ɓurɗi ñisde : nattii tan wonde kiirɗe pinal e wejooji… FISO wayrunoo yuɓɓineede he Muritani ko e hitaande 2014.\nCiimtol Bookara Aamadu Bah","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/pulaar.org\/2023\/03\/29\/koolol-winnderewol-7%C9%93ol-sooninkoo%C9%93e\/","date":"2023-10-04T03:27:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233511351.18\/warc\/CC-MAIN-20231004020329-20231004050329-00584.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8302522898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8302522897720337, \"fuf_Latn_score\": 0.07865981757640839, \"ffm_Latn_score\": 0.05187956243753433, \"fuh_Latn_score\": 0.037326373159885406}","num_words":389,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kure maynaama on myande alat jeweetatabre lewru nduu nde o yaano tefuki nyawdiigu ton lesdi Jamani.\nImam jo juulirde mawnde nde Minna Sheikh Isa fari on ardi juuluki maynaado on.\nMaynaado on mardo duubi 60 duudal jamaare haa yaake juuluki mo hadi o jippinee lesdi nder moota o juulaa.\nNder yaldiriibe janaaiza ngomnaajo on haa e ngomnaajo jihawol Niger jottaajo Abubakar Bello ardiido lesdi Naajeeriya boymaajo Janaral Abdussalam Abubakar, ngomnaajo jihawol Sokoto Aminu Tambuwal, Luuto mawdo Polis en Shuaibu Gambo, Laamiido Bida Yahaya Abubakar, Laamiido Lapai Umar Bako, Laamiido Minna Nuhu Bahago, e Laamiido Suleja, Alhaji Auwal Ibrahim.\nNon ardiido majaliisaaru jihawol Niger wakili'en majaliisaaru jihakan, hawtaade e majaliisa dogginirgal laamu jiha kan Siyaasa'en e mawbe ngomnati jiha kan fuu hebi yaldirki.\nNder hobbe teddube yaldiriibe janaiza man haa e Ngomnaajo jihawol Niger boymaajo Babangida Aliyu, Sheikh Ahmed Lemu, Seneto Rabiu Kwankwaso, Sen David Mark, e ardiido majliisaaru ndottien boymaajo Sen Anyim Pius Anyim.\nNder jawaabuwol maako ngomnaajo jihawol Niger Bello andini dow himbe Niger har Abadaa yejjititaa Kure bee darnde maako her faanuki jiha kan yeeso e lesdi Naajeeriya fuu.\nOwii koo ndeyee odo nder dabareeji no jiha Niger fa'irta yeeso.\nO wii \"bee feerootiral jamiya siyaasa ngal won hakkunde amin fuu woodi to nufooji amin yaadi her waduki jiha Niger nder bernde.\"\n\"O Ndottijo, mardo gonga, dariido, neddo on boo timmududo mardo haaje wallutuki koo ndeyee ngam faanuki ummaatoore mum jiha Niger e lesdi Naajeeriya fuu yeeso.\"\n\"Min dalataa doanki mo haa abadaa bee wallinde nde o hokki her faanuuki jiha Niger yeeso.\"\nngomna Kuure dali debbo gooto e bacci 6 jeweego'o.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/www.von.gov.ng\/fulfulde\/di-senditaaka\/__trashed\/","date":"2017-01-22T22:18:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560281649.59\/warc\/CC-MAIN-20170116095121-00059-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9967806339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9967806339263916}","num_words":263,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.091,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2022 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\n[Wiɗto] Ndiyam toɗo ɗam moƴƴaa yarugol e nder aduna on fow\nAlhaali heɓugol ndiyam laaɓuɗam e nder diiwal Labe, Gine\nKo Dokteer Umaar BA hooreejo IPAR woni koɗo RFI Fulfulde\nCaɗeele garduɗe e toɓooli keewɗi doole nder Niger.\nÑawu ɗamajan ( ñawu ɓanndu yananndu, ñawu bonnoowu terngal ɓii aadama)\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/nawnaare-ndiyam\/","date":"2022-11-27T12:33:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710237.57\/warc\/CC-MAIN-20221127105736-20221127135736-00213.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6405522823,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.640552282333374, \"fuf_Latn_score\": 0.2770926356315613, \"fuh_Latn_score\": 0.04611474648118019, \"ffm_Latn_score\": 0.017320163547992706, \"fuq_Latn_score\": 0.011402151547372341}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.536,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Haajantoobe hake Innu Adama haa Lesdi Albanian wurti dow baruye do wada wankoore ngan tefanki Biddo Debbe mo be doldi haa Lesdi Kenya ndimu muudum.\nBiddo Debbo on Joy Aoko mardo Duubi 22 mobe doldi betawimo nyibaalo wonngo haa Tirana nokkuure nde O woni be hoosimo nyennde sappo 'e tati 13th August, non wadi wadoobe wankoore nden do tefa goongaaku haalakan bee wiiki Police'en waday ko haandi.\nLooyaajo Idajet Beqiri gondo nder wadoobe wankoore nden wi fakat be waday ko haandi ngan nyokkinki haalakan nafataako.\nDaydo biddo on Ruth Aoka, tawaaka nder wadoobe wankoore nden amma O wi be meedi bisddo maako on haa yottini mo niido.\nKadima O wi be nanngi biddo maako haa leeso Nyaundorde hewtani Lebbi 3 ngan batten yaw saatungu.\nNaatinoowo gollaali do lincita haalakan iga nden amma haa jotta laabka wanngay dow haala Binngle am.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/11\/21\/wankoore-do-wade-dow-baruye-lesdi-albania-ngam-dulduki-biddo-debbo\/","date":"2023-02-07T08:03:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500392.45\/warc\/CC-MAIN-20230207071302-20230207101302-00485.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9996850491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9996850490570068}","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wattude RFI e hello jaɓɓorgo\n© 2023 Hekkeeji jeyugol - Hakkeeji fof woodanii RFI. RFI lamnditortaake loowdi lowe internet yaasiije. Ko l'ACPM\/OJD seedintinta juuragol ngol.\nKo Halimatu BAH, tawaaɗo e sincuɓe fedde daraniinde rewɓe Ginenaaɓe joɗiiɓe Beljik, RFI Fulfulde jaɓɓii e kaa taskaram koɗo men hannde\nBeljik: tummbondiral hakkunde Wolodimiir Selenski hooreejo Ukreeniya e depiteeɓe Erop\nHakkeeji gollooɓe [7]: ko holno afriknaaɓe gollooɓe Erop no heblirde fowtaare golle maɓɓe?\nBeljik: tere suudu sarɗinkooru Dental Erop no tuumiraa jaɓugol ngeenaaje bonɗe\nLaamɗo Beljik jaɓɓaama to suudu sarɗinkooɓe Kinshasa\nLaamɗo Beljik e sonnaajo makko on hewtii RD Konngo, ko laawol aranol ngol nii himo ara ndii leydi\nBattane hawre Ukreeniya e ngurdam afrinaave wuurɓe Beljik\nBeljik: otowal wubbinaama e nder jamaa tawaaɓe karnawal, yimɓe maayi e mum\nGinol haala mbatu Dental Leyɗe Afrik e Dental Leyɗe Erop\nAlhaali jonnitugol (rokkitugo) afrinknaaɓe keyeeji pine maɓɓe\nLoowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/www.rfi.fr\/ff\/kelme-ka%C9%93%C9%93odii%C9%97i-e\/beljik\/","date":"2023-03-25T20:52:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945372.38\/warc\/CC-MAIN-20230325191930-20230325221930-00052.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6042596102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6042596101760864, \"fuf_Latn_score\": 0.17959976196289062, \"ffm_Latn_score\": 0.17314298450946808, \"fuh_Latn_score\": 0.038046110421419144}","num_words":148,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.095,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.73,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Sooja'en lesdi Naajeeriya tabbitini anniya maɓɓe ka wambuki ɓaawo kuuɗe komitiwa nga ardiiɗo lesdi tiggi dow laabi raggiɗinol fitinaaji e fintinki kilantaaku riskuuji jihaaji tayre woyla walaadu fuuna lesdi Naajeeriy.\nMawɗo soja en lesdi Naajeeriya Janaral Abayomi Olonisakin on tabbitinikaa haa Abuja laamorde lesdi Naajeeriyayaake nde komiti rento e deppinol jonde jam lisal komitiiru mawndu ndun yaarani laamorde soja'en ngilla tefre baawal ɓaawo.\nMawɗo sooja en ɓen mo gooto nder ardiiɓe yebre sojaen piirooje Air Vice Marshal Bashir Saidu wakkili andini dow tokkere soj'en lesdi Naajeeriya fuu no foti ɗo taskiti ngam hawtuki hoore bee komitiiru ndun her buttuli fuu iga laabi hoynanki hijirɓi nder cangeeje maɓɓe e nyiɓanki ɓe ɓaale maɓɓe e areeji maɓɓe ɗi wonnaa fuu.\nOwii : \"ko maraa haaje hawtuki hoore hakkunde sooja'en bee komitiiru ardiiɗo lesdi haa to nasaraaku konu ngu doggintee bee Booko haraamun hemnyiɗinaama nder nasaraaku.\"\nMawɗo soja'en ɓen fa'i yeeso e andinki dow Soja'en lesdi Naajeeriya ɗo taskiti ngam hokkuki baawal ɓaawo maɓɓe fodde bawɗe her deppinki rento e nyiɓuki tayre nden o noddi komitiiru ndun boo hokka keerol kawtal hoore maaru bee Soja'en.\nAran ardiiɗo komitiiru ndun Alhaji Tumsa mani Soja en lesdi Naajeeriya bee nasaraaku ngu ɓe heɓata dow tuetuɓe Booko haraamun haa O sappi nasaraaku ngu jaftuki laynde Sambiisa balɗeɗee.\nO efti alƙawal hawtuki hoore komitiiru ndun bee Soja'en lesdi Naajeeriya ngam yiiki konu ngu honetee bee turtuɓe Booko Haraamun heɓi nasaraaku her deppinki rento e jonde jam nder tayre woyla walaadu fuuna lesdi Naajeeriya fuu no foti.\nGurin","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-04","url":"http:\/\/www.von.gov.ng\/fulfulde\/yaake-nguure\/soojaen-lesdi-naajeeriya-andini-wamban-%C9%93aawo-komiti-ardii%C9%97o-lesdi\/","date":"2017-01-22T22:19:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-04\/segments\/1484560281649.59\/warc\/CC-MAIN-20170116095121-00061-ip-10-171-10-70.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9863340259,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9863340258598328, \"fub_Latn_score\": 0.013368167914450169}","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.096,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.976,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hukuuma hakkilanta shaanu jahaale bee gidaadi ngomnati kawtal Lesdi wi laanawal Lesdi ngal iwoyta Jihawol kaduna ya Abuja fudditan golle nyannde Altine 23rd May 2022.\nHaalakan suuditaama on haa hunnduko ballo Directaajo hukuumawa ngan, Mr Yakub Mahmood, wi be jaaburuwa ngan dawri dow (NRC) \"min hoosi jabrude kanndude haro rentuki naatoobe laanaaje Amin rento'e Laanaajeden fu lornanaama hakkiilo sanne.\n\"jabrudde den ko hoosado naa barawal Laanawal Lesdi iga Abuja yaaki Kaduna tan min hoosi jabrude den haa laabi laanaaje den de fu nder Lesdi Naajeeriya . min taskani fudditaaki kuude Laanaaje den de Abuja –Kadina nyennde Altine 23rd May 2022.\"\nKadima \"dooko naatoowo ngal fu nasta seeto holli derewol seedaramku maako laataaki bii Lesdi. (NIN),Lamba lenguru maatootiral ronoowo mo, dereeji seedaramku golle maako,woodi tencol masin dooko nastuki Laanawal ngal.\"\nHukuumawa ngan NRC tefri naatoobe Laanaaje den hawta hoore bee huuwoobe mabbe ngan tokkuki umrooje naatuki laanaaje deen.\nSADIQ ALFA","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/fulfulde.von.gov.ng\/2022\/05\/17\/nrc-wi-laanaaje-lesdi-abuja-kaduna-fudditan-kuude-23-lewru-may-2022\/","date":"2023-02-08T00:50:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500664.85\/warc\/CC-MAIN-20230207233330-20230208023330-00088.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9677314162,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9677314162254333, \"fub_Latn_score\": 0.021171361207962036}","num_words":146,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.021,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.965,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Wednesday, August 28, 2019\nFriday, August 23, 2019\nKuɗol: Hammadi JahHoodere wiyeteende Pulsar walla horŋoore ko kedde hoodere maaynde, ko bempeƴƴe rajo ummotooɗe mayre waɗi nde yiyteede, dille mayre ko dille cañiiɗe juɓɓuɗe maa mbiyaa ko tagoore woɗnde ƴoƴnde neldata ɗe, dille ɗe eggata e hoodere he ko e mbaadi carfal, ɗe naata e weeyo ɗe caroo,\nAnnduɓe weeyo ngoni ko e wiɗtude geɗe ndeen hoodere, nde ɓe njiyti nde hitaande 1967 tawi kadi yiytinde ko ganndo ina wiyee Joosliin Bel, ndeen hoodere woni ko e ɗatal Boyyel (la constellation du Petit Renard), yolnde hakkunde men e ndeen hoodere ko 2000 hitaande-lewndu (année-lumière),\nKala ko jogii fuɗɗoode jogoto woortoode, kala ko jibinaa meeɗat nde maayi, Njaana walla Naange e seto mayre daɗataa ndeen fodoore, ɗo e duuɓi milyaaruuji 5 haa 7 naange koko nattata, rooyta ñifa.\nAnnduɓe koode e ngonka majje ina nganndi won'de eɗe njogii no ɗe puɗɗortoo haa ɗe mboya, ɗe mbewa, ɗe mbaɗa lewlewɗi caasɗi e cagataagal majje, refti heen doole majje wona e ustaade haa ɗe ñifa.\nNaange ko hoodere ɓadiinde, ko ɗum tan seerndi nge e koode goɗɗe ɗe, nge duppata ko gaas ina wiyee hidrojeen haa wanta gaas goɗɗo ina wiyee heliyoom, wadde ko heliyoom woni ndoondi koode walla naangeeji, ɗo e duuɓi milyaaruuji seeɗa garrji, so naange gaynii hidrojeen mum, nge wonata ko e fetaade, nge ɓuuta haa nge tolnoo ko ina abboo cowe 200 fotde magge adan.\nƊoon ɗo nge fetii ɗo, nge wiyetee ko Maamaare woɗeere (Géante Rouge), e petagol naange he, ɗaŋe ɓadiiɗe ɗe fo naantat,\nSunday, August 4, 2019\nHe nder Afrik ko ene ɓura ujjunnaaje ɗiɗi (2000) ɗemngal ene tawee heen. Hay ɗuum ne tawa en limaani heen ɗemɗe koɗe naatɗe he jookdu nduu he ujunanɗe ɗiɗi jawtude ɗee, ko wayno ɗemɗe tuubakooɓe (farayse, engele, purtugees, españool e Afrikaans), Arabeere, walla ɗemɗe maleyo-polonisiyankeeje ko wayno Malgaas, Bushpuri walla Urdu.\nEɗen nganndi noon wonaa ɗemɗe Afriknaaje ɗee fof ngoni jaajɗe walla ɗe yimɓe heewɓe kaalata. Won heen boom ko haalata ɗum en ɓuraani ujunere (1000) neɗɗo, kadi tawa ko he diiwaan gooto he nder leydi ngootiri tan joom mum en tawatee. Won e ɗemɗe Afriknaaje noon ko jaajɗe kadi cariiɗe he nder leyɗeele keewɗe ceertuɗe. Pulaar\/Fulfulde ko e ɗeen jeyaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"http:\/\/www.pulaaronline.com\/2019\/08\/","date":"2020-01-27T13:29:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251700675.78\/warc\/CC-MAIN-20200127112805-20200127142805-00180.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7900472879,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.790047287940979, \"fuh_Latn_score\": 0.10495632886886597, \"fuf_Latn_score\": 0.0826825425028801, \"ffm_Latn_score\": 0.015679581090807915}","num_words":358,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.131,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol: Surajo Teete\nÑalannde hertaande ngam Fulfulde e finaatawaa Fulɓe, ko anndiraa International Fulɓe Cultural Festival Day, waɗaama nder asaweere nde'e. Mooɓgal nyalannde nden ni, waɗaama ton e Basse nder leydi Gambia, heesikeenya Hoore-Biir malla Asawe, 26ɓre lewru ndu'u ndu Bowte.\nMooɓgal ngal ni e waɗee kala hitaande fuu, to go'o nder galluuje ɗe Fulɓe tawetee ɗuuɗɓe suɓetee, ngam moɓtorde nden. Non waɗi nde hikka waɗaa e Basse. Hooreha kawral ngal ni hikka, woni, \"Ndaroɗen Ndannden Pulaaku\". To Mooɓgal ngal heɓi yalɗirki leƴƴi Fulɓe gila lesɗe ɗuuɗɗe.\nNon boo yimɓe ɓe keɓaay baawɗe yahki moɓtorde nden, kamɓe maa ɓe ngaɗii fotde baawɗe maa, ngam teddinki nyalannde nden. To ɗuuɗɓe waɗi ka winnduki dow jaaynjaayɗe maɓɓe dow ko laarani balɗi, finaa-tawaa, annditinamji, e piiji ɗuuɗi ɗi Pullo roni ngila kaakiraaɓe muum.\nBindol: Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/koode.net\/nyalannde-fulfulde-nde-winndere-wa%C9%97aama\/","date":"2021-04-10T21:59:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038059348.9\/warc\/CC-MAIN-20210410210053-20210411000053-00007.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9492020607,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9492020606994629, \"fub_Latn_score\": 0.03237663954496384, \"fuh_Latn_score\": 0.015176177956163883}","num_words":133,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.09,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.952,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Javvaama to fecco Fulfulde www.GotQuestions.org!\nXamze dow Baybul nootaama\nNjjaafee, amma min njavataa xamze nder Fulfulde jooni. To on mbinndiray Tuubankoore nden on njanngira-nde, on mbaaway lildon xamze moozon to hello - http:\/\/www.gotquestions.org\/Bible-Questions.html.\nMin limtii to tawoton fecco Fulfulde:\nKubaruuji Belzi\nA hevii ngeendam nduumiizam?\nA yaafaama? Noye Jawmiraawo yaafortoo junuubaaji am?\nZume woni maana nezzo java Yeesu yo Ceetoowo maaza?\nZume woni siri Kisndam \/ laawol Kisndam?\nZume woni Kiristaajo?\nJooni mi nuzzinii e Yeesu …maa noye?\nXamze dow Baybul nootaama","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-18","url":"http:\/\/www.gotquestions.org\/Fulfulde\/index.html","date":"2016-05-01T19:27:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-18\/segments\/1461860116886.38\/warc\/CC-MAIN-20160428161516-00055-ip-10-239-7-51.ec2.internal.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.988227427,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":115,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9882274270057678}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.025,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diine ina jeyaa e pine pulaagu ɓooyɗe gila Fulɓe peeñi to dunuyaa faade hannde, ɓe meeɗaani seertude e diine. Ɓe ngadii anndireede ko rewooɓe diine naange, oon ko e diineeji ɓooyɗi jeyaa. Peeñgol makko, ina hoddiree 8000 kitaale ko adii jibineede Isaa.\nJokku taro\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.\nJokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/","date":"2020-03-29T12:34:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370494331.42\/warc\/CC-MAIN-20200329105248-20200329135248-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7113828063,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7113828063011169, \"fuh_Latn_score\": 0.1511208564043045, \"fuf_Latn_score\": 0.11618958413600922, \"ffm_Latn_score\": 0.019761309027671814}","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.554,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.\njokku taro\nIslaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: \"Ñaawoore\" e \"Firtaare\", Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.\njokku taro\nHe yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum en winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre he coñce Pulaar.\njokku taro\nHay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur'aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur'aan, \"Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en\", (Qur'aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur'aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum.\njokku taro\nCowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.\njokku taro\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/","date":"2021-09-24T09:57:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780057508.83\/warc\/CC-MAIN-20210924080328-20210924110328-00611.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5141442418,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.514144241809845, \"fuf_Latn_score\": 0.373675137758255, \"fuh_Latn_score\": 0.06028814986348152, \"ffm_Latn_score\": 0.04854510724544525}","num_words":469,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.079,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.512,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,\njokku taro\nGannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen \"Hiisawal\" ɗum woni Mathematics\\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique.\nJokku Taro\nGargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.\njokku taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/","date":"2020-01-25T18:12:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251678287.60\/warc\/CC-MAIN-20200125161753-20200125190753-00051.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8717073202,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8717073202133179, \"fuf_Latn_score\": 0.07934863120317459, \"fuh_Latn_score\": 0.04091784730553627}","num_words":361,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.806,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nyalluka waalaayi! – Surajo Teete\nKala leƴƴi fuu a taway woodi ardiiɓe leƴƴi ɗin. Kamɓe ngoni hoore leñol ngol. Kamɓe numanta leñol, dawrana-ngol, haɓana-ngol, daranoo-ngol, paddoo-ngol, sappoo-ngol laabi kaanduɗi ngol tokka. A taway ɓen ko yimɓe anndanɓe ngeendam, marɓe anndal huuɓungal, wancuɓe duuniya ta defte malla ta giiɗe.\nAmmaa anen Fulɓe, hannde nder ko en ndulli woni ɓenɗaa'e ardiiɓe ɓen laatiiɓe ko hoore lenyol. En ngalanaa-ɓe. Sabu ardiiɗo laatiiɗo haandii ardaangal men rullaama. Si maa woodi innditireeɗo ardaangal ngal, a taway o jeyaay ko haani ardiiɗo mara bana limtaa to dow. Kanko fuu o kaanduɗo sappeeki laawol naa kanko sappetee. Sabu mbe'a meeɗaayi haɓɓuki mbe'a.\nLaamlamɓe men, hannde laamuuji ɗuuɗɓe nder maɓɓe, saalaaki nder cuura laamorde maɓɓe, woɓɓe boo tekke tan ɓe ndonndaa naa ngiifi. Non ardiiɓe siyaasi, e gollanooɓe ngomnati, e luumooɓe peesinɓe. Walaa mo nantaa haalii nde haani haalee, walaa kooloowo nde haani hoole, walaa faddoowo-en nde haani en paddee. Non waɗi ɗuuɗgal men wartiri-en famɗuɓe.\nKaanduɓe ardoo-en salike ardoo, sabu gooto maɓɓe fuu lamminii hoore muum, laamu ngo ronaay. Ɓe tefataa leñol, see ni ɓe tefee. Ɓe noddataa ngam no ɓe ndeeni ɓe noddee. Nden ɓe mballataa-ngol seeni ɓe mantoroo-ngol. Ɓe ngartii ko wi'etee 'ɗowdi duɓɓi sey goɗɗuɗo bototoo-ndi'.\nNden, en anndi yimɓe men mbi'ii 'to ngol sewiri ɗon ngo ta'irta'. Non waɗi haanduɓe e ɓe haandaayi laamu fuu, innirta ko'e maɓɓe ardiiɓe-en. Sarde feere ɓe ɓurii kaanduɓe nyukkini ko'e mum-en. Ammaa kadi sabu famɗere anndal, wancuru nder adunaaru e ko nanndinon, waɗata nanen ko haandaay e wurtoo haa maɓɓe. Woɓɓe maɓɓe boo, nden maa ardinii ko'e mum-en ngam heɓa jammboo-en. Nden maa nga pura, sakko baade piyiinga.\nEn ɗaldaama e ɓe kaandaay laamoo-en kamɓe laamii-en hannde. Kamɓe numanta-en, kamɓe haaldanta-en, kamɓe joganii-en sawru. Annduɓe-men, e ndiskuɓe-men, e marɓe kala baawɗe fuu wartii tokkuɓe naa tokketeeɓe. Sabu ɓe calike ɓe ngaɗa ko haanunoo-ɓe.\nHaani mawɓe men on ummoo, on numa ko haani ngaɗ-on dow leñol meeɗen ngo'ol. Si naa non, en fuu en mbeetoray. Taa en ɗala seɗɗa-en nder meeɗen ɓaggina-en mooƴungal en fuu innde men lallida. Sabu waawɓe haala mbi'ii ɗuwaaki nde heltataa, ndikka towruki ngila arannde.\nEn ndaara deente ngonndaaɓe men, en taway naa famɗa-anndal-en ardii-ɗe. Nden townuki lenyol maɓɓe ɓe ardi naa njeytuki maral leñol ngol.\nNyalluka waalaayi! – Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/koode.net\/%C9%93eye-ardii-en\/","date":"2021-09-27T21:59:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780058552.54\/warc\/CC-MAIN-20210927211955-20210928001955-00456.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9019610286,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9019610285758972, \"fuh_Latn_score\": 0.07658324390649796}","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.814,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dawrugol Senegal ngam Ƴellitde Ɗemɗe Ngenndiije\nKuule Laamu Ngenndi Senegaal ngam Wallitde he Ɓamtaare Ɗemngal Ngenndiyeewal Pulaar\nFayndaare waɗde ɗemɗe ngenndiyankooje Senegal ɗemɗe pinal, kadi tuugnaade he ɗuum ngam rokkude jaŋde ndee (nehdi) kutorɗe baawɗe jibin'de ngartam nafojam tawa ko jahdu ɗam e kesam-hesaagu e ɓamtaare, ko alaa e sago maa ɗemɗe ɗee mbinndee kadi ɗe naatnee he tippudi jaŋde ndee kanum he kuwtorɗe golle laamu ɗee e kala geɗe nguurndam leydi ndii.\nGila 1960, nde laamu Senegaal felliti huwtoraade alkule latin ngam winndude ɗemɗe ngenndiyankooje ɗee, binndol e jaŋde pulaar seeraani e ƴellitaade.\nHe 1980 laamu nguu yaltini dekkere Tng. 80-1049 ñalnde 14 Yarkomaa\/Octobre 1980 ngam lelnude kuule mbinndiin e cañu kele pulaar. Kono ummaade ndeen fayde hannde Pulaar waɗii taaɓabnde mawnde he yeeñcin'de ganndal kanum e muulngo defte.Ko ɗuum waɗi laamu ngu faami wonnde ɗeen kuule nattii waawde yon'de ngam reen'de mbinndiin e cañu kelme pulaar. Ko ɗuum saabii he yontere 29 bre Ngenndiyankoore ngam Ƴellitde Binndol (Semain National de l'Alphabétisation), dekkere Tng.80-1049 saataama kadi o timmitinaa he mbaylaaji jooɗinooɗi ñalnde 7 e 8 Silto\/Septembre. He ngoon baylogol, ɓe kiisiima heen keɓe dañaaɗe he kuwtorogol ɗemngal ngal binndol e goottingol kelme hakkunde calte fulɓe (he kala ɗo mbaawi jeyeede he nder Afrik) kanum e ceertugol ngaddiinaaji. Ɓe teskiima heen kadi taaɓanɗe baɗaaɗe he ɗemngal ngal to bannge wiɗtooji e ballifanɗe.\nƳeew journal officiel du Senegal\nƳeew journal officiel du Senegal","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2019\/07\/25\/dawrugol-senegal-ngam-%C6%B4ellitde-%C9%97em%C9%97e-ngenndiije\/","date":"2020-03-31T22:26:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370504930.16\/warc\/CC-MAIN-20200331212647-20200401002647-00395.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8077913523,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8077913522720337, \"fuh_Latn_score\": 0.1825096607208252}","num_words":224,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.089,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.745,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol: Surajo Teete\nLamlamɗo goɗɗo nanngaa nder wuyɓe, sarde ko ɓe piɗootirta e taadiiɓe polis, ton nder diiwal Nayja. Laamɗo on, jogiiɗo laamu digaci, ngu ci'el Tungan Iliya ni, nanngaama, ɓaawo nde polis'en ɓen hippii wuyɓe ɓen nder ladde ci'el ngel. To kamɓe wuyɓe ɓen lortini kippol ngol kamɓe maa. Ammaa polis'en ɓen saldori-ɓe, haa heɓi nannguki fasotooɓe 10, nder haa e lamlamɗo on\nKaalanoowo hukuuma taadiiɓe polis'en diiwal Nayja, Wasiu Abiodun, sarde ko o tabitinta wannguki huunde nden, o wi'ii, ɓaawo 10-en ɓen nanngaaɓe, no woodi tato kadi ndaɗidinɓe e nawne to ɓalli maɓɓe. Nden o hollii jaayndiyankooɓe goɗɗo debbo mbi'eteeɗo Sumayya Bello, jaaronoowo balmanko'en ɓen bayaanuuji sirraaɗi.\nYimɓe ni, neeɓii e tuumo lamlamɓe, siyaasaaɓe e maa taadiiɓe ɓen, nder mballitooɓe kuuɗe balmanko'en. Sabu nder diiwal Zamfara maa, naaki nde ngomnaajo diiwal ngal, Bello Matawalle, ɓorti woɓɓe lamlamɓe haa laamuuji maɓɓe. Sabu ɓe tuumiraama e naatuki kuuɗe wallutuki balmanko'en to diiwal ngal.\nBindol: Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2020\/12\/29\/lamlam%C9%97o-nanngaama-nder-honoo%C9%93e-polisen\/","date":"2021-12-05T02:34:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00172.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9932028651,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9932028651237488}","num_words":155,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"FULBE MEDIA\nMIYETTI ALLAH\nE Hannde MiYetti Allah Wadi Kawral e do Abuja\nKawtal ngal ndaari no Fulve woniri jooni e no ve jodori\nbe Anndini Fulbe Koolana bibbe mabbe dow yare-yare\nNden be noddi wiigo mawve kolana Sukaave Waxoove ko haana\nDow Acca,\nNden be beydi e wiigo Rewbe Fulbe Acca Yaago Cippal\nngam no jooni woniri,\nnden be beydi e wiigo kala Pullo fof (fuu) acca yaago banngal (teegal)\ne be acca Rewbe Mabbe faa Jemma e inaare Fijirde ngam hakkilanki Zaman,\ne timmorde Joonde Nden be Anndini wiigo Subol garoowol ngol ujune didi e Sappo\ne jewe tati.\nKawtal ngal ni Yiimbe jewi inaaje fere-fere e bo Niijeriya ngam wargo Kawral ngal.\nFULBE MEDIA","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/01\/07\/kawral-miyetti-allah\/","date":"2021-12-09T05:22:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00517.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9999521971,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9999521970748901}","num_words":117,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.103,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|Aran:\n\n\nDuuɗal maayirle rowɓe reedu`en e maayki ɓikkon pamaron.\nSooynde hakkilanki rowɓe reedu`en, sooynde anndinol koyngol dow kuuɗe njamu, ɗatal heɓki ceede e nyawndiigu ɗon usta ɗuuɗal maayirle rowɓe reedu`en e ɓikkon pamaron laatiiɗum ɓilla caatuka haa nder ummaatoore.\nMisaalu:\nWoodi noone zamanu ɗum tabbitinta rowɓe reedu`en keedanaama dooko, yaake e ɓaawo danyuki her ko laarani nyamdu, ngeyndam e nokkuure ɓooshiinde.\nWoodi noonde anndal ngal sey bana faaki iyaalu e rawɓe reedu`en dow ko laarani njamu maɓɓe.\nWoodi jaabruɗe koosana? ngam wadki rowɓe reedu`en keedana her seewtaaki yaake joonde maɓɓe.\nWoodi goɗɗe noone jahaale maɓɓe e hebki ceede ngam rowɓe reedu`en keɓa baawɗe yaaki sibiti to haa laati woodi fe`aano fe`i.\nNo ɗum heedinirta yaake ɓooshinol nyamdu e faddaaki nyawu to futti, ɗooko, yaake, koo ɓaawo dayki.\n|Aran:\n\n\nNgeyndam ummatoore, yaake mbooɗeenga ngurndam mabɓe e heɓuki bawɗe goɗɗe noone ngurndam ɗon Jonngitori marki baawɗe walluki ko`e maɓɓe her ngurndam e yaake nonde ngeyndam maɓɓe. Bote nonde ngeyndam hawri (neɗɗoku, yaake feesaare, terɗe e ko nanndi)\nMisaalu:\nHeɓuki nyamdu, her ɓesdaari itto demeterle, e feesinki kuuɗe ɗe neɗɗo Jonngitirto dow ko laarani feesinki nyaamannde.\nWoodi baawɗe feesinki audi botori remoɓe ndemri ceeɗu na?\nWoodi jaabruɗe hoosete ngam faadaaki asar ka remoɓe ngadata ɗooko yaake witto na?\nWoodi ɗate tokkete ngam faddaki mbononda nyaamannde na?\nSooynde heɓki ɗate kaanɗe e kare kanɗe ngam feesinki nyaamannde.\nSooynde kare ndemri, ngaawuki liɗɗi, e ngayna colli.\nSooynde heɓki koonal e lekki ndemri.\n|Aran:\n\n\nDuuɗal hoɗuɓe haa nokkuje toskaaɓe saali ɗuuɗal ɓe nokkure nden marata haaje na, ɗum dasata goɗɗi ɓillaaji, soynde ko yela, nyikkindiro himɓe, sooynde naftirol kare ngam heedanki ɓillaaɓe.\nMisaalu:\nWoodi nonde heedanki nokkuuje gonorle maɓɓe na? woodi mo`inol waɗa na?\nWoodi goɗɗe Jaabruɗe koosa ngam heedanki muuyo maɓɓe na? bana gonorle e Janngirɗe kanɓe hoɗuɓe haa ummatoore nde ɓe koɗi.\nWoodi goɗɗe none ɗe zamanu koosa ngam feesinki njayri ɗum solar, seewaaku nokkuje maɓɓe ngam heedanki ngeyndam kanɓe hoɗuɓe.\n|Sooynde heɓuki toskaaɓe haa nder ummaatoore haa goɗɗe bakeeje.\n\n\nSooynde heɓuki heedanoore her goongaaku e ndenka innu-aadama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.nemakeathon.org\/challenges\/read-in-fulfulde","date":"2018-04-26T17:07:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948426.82\/warc\/CC-MAIN-20180426164149-20180426184149-00512.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9749391079,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9749391078948975, \"fub_Latn_score\": 0.023339347913861275}","num_words":334,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.084,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.\njokku taro\nGargol internet addii kesam hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere.\njokku taro\nHe jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he\n\"reseaux\nsociaux\" facebook e\ndingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje\nSenegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe\nhuwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere\nne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay\nko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.\njokku taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nRenndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal\nari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik\nnoon ene anndiraa won'de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder\nAfrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne,\nkeeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde\nmahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi\nnii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi).\nJokku taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/featured\/","date":"2019-12-07T12:21:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540499389.15\/warc\/CC-MAIN-20191207105754-20191207133754-00359.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8759053946,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8759053945541382, \"fuh_Latn_score\": 0.07767929881811142, \"fuf_Latn_score\": 0.030706413090229034, \"ffm_Latn_score\": 0.012063463218510151}","num_words":426,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.77,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɓeydu humpito baɗte eɓɓooje amen, topirɗe e jiyanɗe ballooje renndo ngoo tamde e faamde ɓure kuuɓnuɗe nguurdam mum'en e Enternet.\n-\nJiyanɗe amen ceerndi min e woɗɓe\n-\nAɗa yiɗi gollaade to Mozilla? Winndito hannde!\n-\nKabaruuji, tintine e miijooji baɗte eɓɓoore Mozilla\n-\nLogooje, kuule tummbitol, goodaaɗe jiytol e geɗe goɗɗe\n-\nÑiiɓirɗe, iimeeluuji, wallitorde e porme duttine\n-\nKompoñe sarwore renndo ngoo moƴƴere. Goongiray-goona.\n-\nGoomuuji amen jiilooji, Reps Council e Board of Directors\n-\nJiimtorde ko min mbaɗata e ko min ngoni e gollaade\n-\nYantu e yarlitiiɓe wallitooɓe e fannuuji keewɗi ceertuɗi\n-\nHumpito jaaydeeji e geɗe goɗɗe nafooje\n-\nHol no Mozilla huutortoo keɓe maa keeriiɗe\n-\nFedde ɗe ɗaɓɓaani ngalu wonɓe caggal Firefox e topirɗe Mozilla fof","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-22","url":"https:\/\/www.mozilla.org\/ff\/about\/","date":"2018-05-28T05:04:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-22\/segments\/1526794871918.99\/warc\/CC-MAIN-20180528044215-20180528064215-00417.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9428389072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9428389072418213, \"ffm_Latn_score\": 0.04099872335791588}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.888,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeeri mawndi ko duɗal ngenndi\nKo ɗo hatanteeɓe ndenndi\nIna kaala ko yimɓe nganndi\nJeeri mawndi ko fooyre ganndal jokkoore enɗam haɓɓa ɓerɗe e dental.\nJeeri mawndi ko ƴiiwoonde ƴellitaare uurnde soori baade e caatal\nJeeri mawndi ko mawbaare mawnirde jinngere\nƊo luure mbaraa fayndaare hiilnaa\nHinnde innde e hoɗannde koybinaa\nLeñol ñiɓaa ñiiɓnaa e calɗi tabitɗi gila e baaba Aadama haa Ilo mawɗo woni Nuuhu daɗndiraaɗo nguurndam. Gila nagge alaa, yettoode alaa, uuro e jaalo ngalaa.\nGila pulaar wonnoo pul peƴte ngalaa\nKo ɗemngal woni ɓoggol Geno ngol hono mum alaa\nKoɓɓowol ɓiɗɓe leñol ɗo ceerndoowo alaa\nWaɗde banndi am pullo\nWiico innde ma, hinnde e yettoode ma\nNaŋto e pulaar ɗemngal ma\nƁamtu ngal toowaa\nSo ngal ñifii majjaa\nJubbol so lolliniima\nSo a ƴoƴɗo toppito ngujaa.\nƁalewol ma danewol\nMbaydi kine ma e sukundu ma ma gollal mbaɗtaa fof ko pinal ngal paggiti-ɗaa\nArɗo, farba, jarno e jaltaaɓe, elimaan e jaagraf fof wonaa iwde leñol maa\nKo pentu-ɗaa innu-ɗaa wonataa ko woodnu maa.\nIwdi hecci Ilo e boɗwal e maama Maakama\nHecci Kah, Bah, Bari e Baal.\nIwdi ma ko gila mittere, ɓakkere, wiltere haa heɓi nehɗo Pul jibinɗo winndere.\nFin, daro woɗɗo majjere\nPulaagu wonaa mehre ko iwdi winndere.\nTeddinen yoo tiiɗnu haɓɓere, ɗalen luure kam e ndaarde feƴtere\nNjiɗen pulaagu ndardo-ɗen jinngere\nMbiyen, fof fof ko fulɓe ko aldaa feƴtere\nFuɗnaange, hiirnaange; rewo e worgo yiɗde yoo laato wootere\nPulaar pulaar\nKo aan woni faaro pullo fof\nMi soodtiriima ƴiiƴam am, ngalu am kam e semmbe fof\nPulaar pulaar ko aan woni faaro fulɓe fof.\nAbuu Raasin Njom\nJeeri mawndi ko duɗal ngenndi","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/koode.net\/2019\/10\/01\/a-andi-jeeri-mawndi\/","date":"2021-12-09T04:54:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00007.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.4463363588,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.4463363587856293, \"fuf_Latn_score\": 0.30613815784454346, \"ffm_Latn_score\": 0.19938358664512634, \"fuh_Latn_score\": 0.022303489968180656, \"fub_Latn_score\": 0.015217830426990986}","num_words":268,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.429,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Fulɓe Senegaal keɓii Tele mum en gadano. Jooni noon hol to Faya?\nKo ñalnde Talaata 12\/04\/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo wonndi e sate mawɗo mo ene jeyaa heen jooma-suudu makko, Raabi Seydi, golloowo kadi he RTF, wonndude e musiɗɗo makko Ibraahima Kebe, jaayndiyanke RTF.\nÑalawma oo ko ñalawma daartolyankeejo, sabu addiɓe ɗoon ko siifondirde e Baabakar Jaañ hooreejo CNRA ngam keɓgol siññaal mo ene addana Tele Fulɓe wonde tele keɓtinaaɗo, laawɗuɗo, kadi baawɗo jaggeede he nder galleeji tawa wonaa Youtube tan. Caggal duuɓi cappanɗe limti-limtinɗe, dukooji, hareeji e goytaali ɓiyɓe Fulɓe he nder Senegaal wonnde ko ɗawaaɓe e jaayndeeji Senegaal, teeŋti noon he ayaawo habrirde, hannde Allah addanii en Tele. Jaaraama Ali Malal Jallo, ko kanko Allah rokki wune.\nWune dañde ko Fanndinde\nSabu keewgol rajooji Pulaar hannde yejjitinii en wonnde, won nde ngoyatno ɗen rafi kaalirɗe hono no ngoyirten rafi teleeji hannde ni, kono eɗen ciftora ko \"Diamano FM\" adii wonde rajo Fulɓe kaaloowo Pulaar he nder Senegaal, kono nde en njogoraaki ɗum jogogal moƴƴal ngal ngongo haandi ngal, ngo loppita he juuɗe men, Pulaar oo werlaa ladde, heddii eɗen ngoya njananaagu. Allah ene waawi noon Tele Fulɓe wonana en afo gaaɓɗo malaaɗo, o duumo haa goɗɗi keewɗi ngara tawtamo. Ali Malal kam waɗii fodde mum he leñol Fulɓe, kadi o jinnganii ɗemngal Pulaar, heddii ko golle leñol ngol ngam mbele ma ɗum tabit. Ɗuum noon ko yoo nattu ballal e haala tan, wonta ballal he golle. Hono no Ceerno Mamadu Sammba Joop \"Murtuɗo\" wiyatnoo ni:\nKo min ñaagii on wonaa gulaali e luukaali;\nwonaa kelle e kuljinaali;\nwonaa bawɗi e sabareeji;\nwonaa buubaaji e doŋ-doŋaali.\nMin ñaagii on ko golle e balle…\nkala ko ɓamtaare Pulaar ene jara min coodi.Murtudo\nNdeke noon Fulɓe ene poti addude balle mum en ngam wuurnude Tele ɗe. Ballal garwaniiwal woni so neɗɗo waɗanaa-ma huunde yo o naftoro. Ko enen ngoyatnoo yo en ndañ teleeji e rajooji so waɗaama kadi ko enen poti ɗum heɗaade e yeeɓde. Ene hersinii e Fulɓe, wiyooɓe ko kanum en ɓuri heewde he nder Senegaal, rajo mum en walla tele mum en uddiree wonnde alaa heɗotooɓe walla yeeɓooɓe. Te eɗen nganndi ko ɗuum wonno hujja maɓɓe ndeɓe loppitta Diamano FM he juuɗe men. Kadi ko heddiiɓe ɓee mbaɗata haa rajooji mum en e teleeji mum en nguura ko en potaani ronkude ɗum. Kala ko njogiɗen ko foti ɓanngineede ngaddanen Radio Tele Fulɓe. So ɗum taggee, habrude Siyaara walla Ñalɗi Pine wuro walla diiwan mon; so ɗum fijirde Baaba Maal, adviser, walla Abdou Kamara to grand Theatre; walla ko Kadia Kande e Choupi Mballo mbaɗata hiirde Kolda walla ko mago Yero Soh walla Amadu Jallo waɗanta wuro mon walla falnde mon, naawee toon ɓannginee. Alɗuɓe leñol ngol, jooma en societeeji e entreprisaaji yoo mballu ngadda ɓannginooje mum en. Ɗuum maa wallu leñol ngol ɓamtaade tawa ko e ballondiral e nangondiral juuɗe, gooto kala nanngana banndum junngo tawa hay gooto yelaaki hay gooto, haygooto ñaagaaki hay gooto. Gooto kala ene heɓa heen nafoore, kadi ɗum nafa leñol ngol ɓamta ɗemngal ngal.\nKo sooynete no so saami ne haani jocce Nde tawno dumdo wona bulet do men do min nduwiima yo Allah nawrudum yeeso beyda cellal e semmbe e baawal sabu darnde mon e golle mon maantiniide de mbadanton renndo fulbe yo Allah yob on moyyere inchallah ko yeeso tan faya\nLikeLike\nYoo alla 6amtu 6amtoowo pulaagu yoo alla juunnu baldema\nLikeLike\nOn calminaama e inɗe on manaama e jettooɗe, on nduwanaama ngam ɗe gollee pattam lamee ɗuum noon eɗen mbasiyoo pulaagu nde wattata hakkillaaji mumen e RTF eɗen mbiyan tan to Allah juunnu balɗe moƴƴina battane Abdullaye jallo kadii yoo Allah hebbin teleeji fulɓe e nder windere hee\nAlsan kan jallo lesdi moritani\nLikeLike\nMachAllah\nLikeLike\nMi salminii, mi juuriima.\nMi neldii duwaawu, mi ñaagiima duwaawu.\nMammadu Demmba Sih yo leydi buuban-mo kanko e denndaangal maaybe Juulbe.\nWiyanno tiinnondiren, njaggondiren.\nYidan bannde ko njidanda hoore ma ko.\nHoto kaben e koye men, ndeen gaño daña sago mum.\nGooto kala yo rokke fodde mum haa timma.\nNgoppen mawnikinaare e yawaare hakkunde men.\nÑaagoden ballal Geno, ko duum woni bural. On njaraama onon kala.\nLikeLike\nAamiin he duwawuuji di. A jaaraama gido!\nLikeLike\nYoo jam duumo e men\nKo calminaali gondudi e nehdi\nE wasiya fayde e leñol\nWoto jeewte men keew\nKo fayti e lejji mi annda so on pm\nHeewi hannde e men, caliima fayde e dente fulbe ,sabu hulde dhumen moneede\nYoo Allahu won balloowo men.\nAlasan Abuu joob lollirdo pagri fuuta to Bedinki muritani\nLikeLike\nA weltanaama\nLikeLike\nA jaaraama e wasiyaaji he, seydi Joop.\nLikeLike","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2022\/04\/20\/ful%C9%93e-senegaal-ke%C9%93ii-tele-mum-en-gadano-jooni-noon-hol-to-faya\/","date":"2023-03-31T06:55:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00226.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5767542124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5767542123794556, \"fuf_Latn_score\": 0.16232244670391083, \"fuh_Latn_score\": 0.13569672405719757, \"ffm_Latn_score\": 0.11766708642244339}","num_words":779,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.099,"flagged_words_ratio":0.001,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro\nÑalnde 5 Mbooy (Mars\/March) 2008,\npulaar waasii gooto e yiɗɓe mum. Korsinnooɗo pinal Fulɓe, rokki\nnguurndam mum fof ngam ƴellitaare ɗemngal pulaar. Ganndunooɗo\nɗemngal wuurnata ɗum ko haaleede kono alɗinta ɗemngal, ɓeyda\nyaajnude pinal joom mum en, ko winndeede. Doktoor Sonja (Soña)\nFagerberg-Diallo, sabu kanko njiɗɗen haalde, yarlitinanoomo\nnguurndam fof ngam janngude e jannginde Pulaar; o wiɗti o winndi o\nmuuli defte Pulaar.\nJokku Tarao\nDewbo tuubaak Ameriknaajo cuuɓiiɗo\nAfrik e ɓamtaare ɗemɗe mum,Sonja Fagerberg-Diallo yeɗii nguurndam\nmum fu Pulaar, ngal o gallaani tuggude e nyalawma mo o yiytingal haa\ne foofaango makko wattando.\nNo taaniraaɓe tutorinooɓe ngal\ntinndi ɗi njannginiratnoongal entaaɓe saanga nde naange muti haa\nkuunaali, nyalbi e ɓoti jiitondirɗe e yumum en ndeeƴti; no\nmaamiraaɓe facciranatnooɓe sukaaɓe piɓle maggal coomiiɗe e\ndaarti, e les ɓowle walla gaŋɗe; no rewɓe nyeenyɓe naayeeɓe\ntinndiniratno ngal, boombi jontuɗi e ceemedaali tokoosi nguurndam\nsuudu e dewgal, Sonja jannginiriingal konngi tappaaɗi e kaayitaaji\nɗi ngommbudi ndi momtotaako.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nFulɓe puɗɗinooma naatde he diine Islaam gila he teemedanɗe gadane ƴellitogol mum kono nde wonno en ngalaano binndol (fotde ko anndaa) kuwtortono ɗen ko ɗemngal Arab e binndol mum ngam janngude. He teemadannde sappo he joyeɗiɗiɓiire (tm.17ɓe CJI), taw annduɓe Fulɓe mbaɗtii huwtoraade alkule Arab ɗee ngam winndude he Pulaar.\nJokku Taro\nQur'aan e ɗemngal Pulaar. Eɗen teskoo e oo tuma, gannde keewɗe nana mbinndee e ɗemngal Pulaar, caggal nde Fulɓe pelliti hankadi faamde Pulaar ko ɗemngal baawngal anndireede e anndinireede. Ko ɓooyaani koo deftere Allah nde, Al-Quraan teddunde nde firaama e pulaar e ballal Laamiiɗo Ƴoola, hayso ni eɗen nganndi wona kayre adii wonde Quraan e pulaar, sabu Dr. Umar Bah mo Dabbe (Fuuta Tooro) timminiino firo mum haa muula to edition L'Harmattan gila 1982\nJokku Taro\nCeerno Sileymaani Baal Fondateur de l'Almaamiya (1776-1890) ko deftere hesere nde Press Universitaire de Dakar (PUD) yaltini ko ɓooyaani. Wallifii deftere nde ko wiɗtiyanke biyeteeɗo Mamadou Youry Sall. Fayndaare deftere nde ko anndinnde yonta keso o, binndi oo gorko joom daartol\nJokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/defte\/","date":"2019-12-07T11:00:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540499389.15\/warc\/CC-MAIN-20191207105754-20191207133754-00396.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7855549455,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7855549454689026, \"fuh_Latn_score\": 0.14969557523727417, \"ffm_Latn_score\": 0.0338008776307106, \"fuf_Latn_score\": 0.022682800889015198}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.675,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ouvrir le menu principal\nAccueil\nAu hasard\nÀ proximité\nConnexion\nConfiguration\nDokkal\nBaɗte Wikipedia\nDeentine\nYiylo\nCatégorie:Hispaanya\nLangue\nRewindaande\nModifier\nTaƴte pelle\nNdee fedde jogii tan ko ngel-ɗoo pellel.\nS\nSoriya\n(3 P)\nKelle e fedde \"Hispaanya\"\n8 Ɗee-ɗoo kelle ngoni iko e ndee fedde, e nder 8 e kuuɓal.\nA\nAdradas\nAlmazán\nArenillas\nE\nEntrena\nH\nHispaanya\nM\nMontehermoso\nMonzón\nS\nSoriya\nIttaa ko to \"\nhttps:\/\/ff.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Catégorie:Hispaanya&oldid=18436\n\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ff.m.wikipedia.org\/wiki\/Cat%C3%A9gorie:Hispaanya","date":"2021-10-18T11:16:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585201.94\/warc\/CC-MAIN-20211018093606-20211018123606-00052.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8256764412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.825676441192627, \"wol_Latn_score\": 0.037794116884469986}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nNatal Seyku Usmaan Dan Fodiyo (1)\nSayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto e mujaddid en ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-afrik\/","date":"2019-12-07T11:00:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540499389.15\/warc\/CC-MAIN-20191207105754-20191207133754-00402.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7969926596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7969926595687866, \"fuh_Latn_score\": 0.13774718344211578, \"fuf_Latn_score\": 0.05271725729107857, \"ffm_Latn_score\": 0.010920706205070019}","num_words":324,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.006,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel \"Prix Gancour des Lycéens\" 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar\/fulfulde kadi addan'de ɗum winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre coñce Pulaar.\njokku taro\nHay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur'aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur'aan, \"Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en\", (Qur'aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur'aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum.\njokku taro\nCowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.\njokku taro\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.\njokku taro\nÑalnde 26, Seeɗto (Avril) 2020, Fuuta Tooro waasi gooto e ɓiyɓe mum korsinnooɗo ngenndi mum, ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ne kay mbaasii harbiyanke ndimaagu, baɗɗo cagataagal mum fof he haɓaneede potal e ndimaagu he leydi mum, kono ɗemngal Pulaar e Pulaaryankooɓe aduna kala njahraama yimiyanke mum en ŋana binnduɗo hakke 200 yimre pulaar tawa yoga heen ene fiilaa e leppi ɗi o waɗatnoo ngam hirjinnde e finndin'de.\nJokku taro\nHannde waɗi duubi sappo e go'o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin'de ɗemngal Pulaar. O jannginii, o heblii jannginooɓe kadi o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Pulaar. Kono ɗeen defte noon haajooni leñol ngol daraaki he no ɗe muuldaa. Ɗuum ko ñamaande teddunde, nde yontii leñol ngol ene ƴeewa no rootorii ɗum.\nJokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/","date":"2021-01-17T16:27:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703513062.16\/warc\/CC-MAIN-20210117143625-20210117173625-00291.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5120141506,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5120141506195068, \"fuf_Latn_score\": 0.21460479497909546, \"fuh_Latn_score\": 0.17382363975048065, \"ffm_Latn_score\": 0.0953688994050026}","num_words":462,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.41,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bindol Surajo Teete\nArdiiɓe leydi Mali ley ardungal Moctar Ouanne, e ballo maako Assimi Goita, surii tuumeteeɓe e liɓuki laamu lesdi ndin. Laamu lesdi ndin ni, ko laamu hiddeekwu, to piraaministaajo e ballo maako on, ardinaa laamu ngun, ɓaawo sooji'en, ley ardaangal Malick Diaw, njaɓti laamu lesdi ndin gila Ibrahim Boubacar Keita, nder lewru Juko nduuɓu saaliingu.\nTuumiraaɓe njaɓtutuki laamu ngun ni jooni, yo kamɓe njoweego'o (6) nder haa e piraaministaajo ɓoymaajo Boubou Cisse. Ɓe tuumiraama dawruduki ngam liɓuki laamu lesdi Mali, leɓɓi seɗɗannaaji ɓaawo njaɓtuki laamu ngun to juuɗe maɓɓe.\nLawya'en tuumeteeɓe ɓen, tabitinii ka leydi Mali ndin, e tuumirooɓe piiji ɗin limtaaɗi.\nTo on numtay ni, hooreejo majaliisa leydi Mali jooni, Malick Diaw, kanko ardiino sooji'en leydi Mali, to ɓe timmini laamu ABK. Nden o suɓaa ardaangal majaliisa leydi ndin, aranndeere lewu Bowte saaliindu.\nBindol Surajo Teete","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/koode.net\/leydi-mali-surii-taskanii%C9%93e-li%C9%93uki-laamu-lesdi-ndin\/","date":"2021-06-14T22:18:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00071.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9975460768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.9975460767745972}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.08,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nNatal Seyku Usmaan Dan Fodiyo (1)\nSayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto e mujaddid en ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro.\nJokku Taro\nCeerno Sileymaani Baal Fondateur de l'Almaamiya (1776-1890) ko deftere hesere nde Press Universitaire de Dakar (PUD) yaltini ko ɓooyaani. Wallifii deftere nde ko wiɗtiyanke biyeteeɗo Mamadou Youry Sall. Fayndaare deftere nde ko anndinnde yonta keso o, binndi oo gorko joom daartol\nJokku taro\nYero Dooro Jallo (1947-2006) ko kanum woni ballifiiɗe deftere Pulaar lollunde, nde tiitoonde mum woni : \"Ndikkiri Joom Moolo\". Ene wiyee ko kayre woni deftere fento (fiction) adiinde winndeede e ɗemngal pulaar.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-fulbe\/","date":"2019-12-07T11:00:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540499389.15\/warc\/CC-MAIN-20191207105754-20191207133754-00433.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8552803993,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8552803993225098, \"fuh_Latn_score\": 0.07229778915643692, \"fuf_Latn_score\": 0.060337673872709274}","num_words":367,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ñalnde 27 Siilo yawtunde ndee, Goomu Ndeenka e Kisal mo Kawtal Dowlaaji (Conseil de securite de l'ONU) jaɓɓinooma dewbo pullo, Aminata Dikko, jeyaaɗo he fedde Kisal, catal Mali. Kisal ko fedde daraniinde jojjannde aynaaɓe he nder Saahal. Nde o ɓami konngol, rewrude he peeñirgal ayaawo, Aminata Dikko seyfitii golle waɗboniyankeeɓe jihaadiyankeeɓe ɓe, kono o yooɗnaani golle soldateeɓe Mali kanum en e wallidiiɓe mum en Risinaaɓe, hono diɗɗal Wagner.\nJokku Taro\nLike this:\nLike Loading...\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.\njokku taro\nLike this:\nLike Loading...","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/tag\/mali\/","date":"2023-03-31T06:48:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00276.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6143013835,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6143013834953308, \"fuh_Latn_score\": 0.288103312253952, \"ffm_Latn_score\": 0.05768132582306862, \"fuf_Latn_score\": 0.03878013417124748}","num_words":180,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.094,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur'aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur'aan, \"Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en\", (Qur'aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur'aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum.\njokku taro\nCowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.\njokku taro\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.\njokku taro\nKo he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go'o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin'de ɗemngal Pulaar. O jannginii, o heblii jannginooɓe kadi o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Pulaar. Kono ɗeen defte noon haajooni leñol ngol daraaki he no ɗe muuldaa. Ɗuum ko ñamaande teddunde, nde yontii leñol ngol ene ƴeewa no rootorii ɗum.\nJokku taro\nFulɓe Gila Heli e Yooyo Haa Fuuta Tooro, ko tiitoonde deftere Porofosoor Abubakri Muusa Lam mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Seek Anta Joop Dakaar, wallifii yaltunde ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko tataɓere winndaande e ɗemngal Pulaar.Eɗen nganndi o mo wallifii defte keewɗe e ɗemngal Farayse tawa kadi koko yowitii e daartol Fulɓe e iwdi mum en.\njokku taro\nGila nde dillere guurtingol ɗemngal Pulaar\/Fulfulde e winndude kam e ƴellitde kala fannu ganndal he nder maggal, fuɗɗii e kitaale jawtuɗe ɗee, subaka kala mo Allah addi aɗa yiya walla nanaa deftere walla wallifo heso yaltungo he ɗemngal Pular. Saggitorde Fransi\/Pular: Konguɗi e Sagaraaji Hiisa e Tasakuyee (Lexique francais\/Pular des mathématiques et des sciences de la vie) ko deftere nde Galle muulngo l'Harmattan yaltini gila 2018, nde lemminooɓe defte pulaar ɓeyditortoo he defterɗi mum en, teeŋti noon e ɓeen yiɗɓe gannde Hiisiwe ( mathématiques).\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/defte\/","date":"2021-07-30T15:52:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153971.20\/warc\/CC-MAIN-20210730154005-20210730184005-00556.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6333595514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6333595514297485, \"fuf_Latn_score\": 0.2710803151130676, \"fuh_Latn_score\": 0.055704500526189804, \"ffm_Latn_score\": 0.03193957731127739}","num_words":468,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|Woɗɓe Winndannde\n\n\nLaamlaamateeri Maali a na jeyaa e dawlaaji Afirik hiirnaangeeri mawɗi, feeñunooɗi e jamaanu ngu annduɓe taariika innirta jamaanu hakkundeewu maa yontaaji hakkundeeji.\nDuttorɗe kaalooje ko faati e laamlaamu Maali keewaani, hay goodɗe ɗee laaɓtaani, tee luggiɗaani. Ko ɗum addani yimɓe luurdude heen haa hannde. Kollitgol duttorɗe tuugaaɗe ngam jangtaade daartol laamlaamu Maali....\nJanngi winndannde haa ɗo...\nHabaruuji\n\n\nFatumata Djau Balde kanko'on woni ministajo sungullaji yaaci nder leddi Gine-Bisaawo saida ɓe wai litima ha lewru Septemba hitandee 2003. O jangi nder leɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leddi Gine-Bisaawo.\nE mo meɗi wartigo sakatare je hawtugo hore yimɓe be kuugal, e ministajo wancigo maɓɓe tugogite, e waɗigo ministajo sungullaji yaasi. O waɗi ministajo nder ha gubarnama, hanko on woni arɗiɗo kumba yala mawɓe suɓi.\nShartumar kugal man neɓai soja'en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.\nA anndi...?\nAsiwaju Bola Ahmed Tinubu\nAsiwaju Bola Ahmed Adekumle Tinubu (be ɗanyiimou e yalɗe 29 Mbooye duuɓi 1952) hanko wooni ardiiɗo leddi Naajeeriya. Un akawuntajo ɗenbo un gimɗo tufleeji ɗun Naajeeriya. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtagal APC gal lego tun wakkatire figgukigal e duuɓi 2013. Mo meɗii waɗgo ngomnajo Diiwal Legas gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E lewru Janayru 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mawɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji'en Diiwal Laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e Aamerik komo huwane liddi yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja'en Sani Abatcha ko maaya majalisa dotti'en e ɗungu 1993.\nTinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa'adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.\nJanngi winndannde haa ɗo...\n\n\nAutres Wikipédias en langues africaines qui ne sont pas parmi les grandes\nOther African-language Wikipedias that are not among the large ones\nAfrikaans ·\nAkan ·\nአማርኛ ·\nBamanankan ·\nChi-Chewa ·\nchiShona ·\nchiTumbuka ·\nDagbanli ·\nƐʋɛ ·\nGĩkũyũ ·\nهَوُسَ ·\nIgbo ·\nisiXhosa ·\nisiZulu ·\nKinyarwanda ·\nKirundi ·\nKiswahili ·\nKongo ·\nLingala ·\nLuganda ·\nMalagasy ·\nMalti ·\nOromoo ·\nSängö ·\nseSotho ·\nSetswana ·\nSiSwati ·\nSoomaaliga ·\nትግርኛ ·\nTshivenda ·\nTwi ·\nWolof ·\nXitsonga ·\nYorùbá ·","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ff.wikipedia.org\/wiki\/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo","date":"2023-03-26T05:05:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296945433.92\/warc\/CC-MAIN-20230326044821-20230326074821-00726.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.9954764843,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.995476484298706}","num_words":453,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.\nJokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nFulɓe puɗɗinooma naatde he diine Islaam gila he teemedanɗe gadane ƴellitogol mum kono nde wonno en ngalaano binndol (fotde ko anndaa) kuwtortono ɗen ko ɗemngal Arab e binndol mum ngam janngude. He teemadannde sappo he joyeɗiɗiɓiire (tm.17ɓe CJI), taw annduɓe Fulɓe mbaɗtii huwtoraade alkule Arab ɗee ngam winndude he Pulaar.\nJokku Taro\nQur'aan e ɗemngal Pulaar. Eɗen teskoo e oo tuma, gannde keewɗe nana mbinndee e ɗemngal Pulaar, caggal nde Fulɓe pelliti hankadi faamde Pulaar ko ɗemngal baawngal anndireede e anndinireede. Ko ɓooyaani koo deftere Allah nde, Al-Quraan teddunde nde firaama e pulaar e ballal Laamiiɗo Ƴoola, hayso ni eɗen nganndi wona kayre adii wonde Quraan e pulaar, sabu Dr. Umar Bah mo Dabbe (Fuuta Tooro) timminiino firo mum haa muula to edition L'Harmattan gila 1982\nJokku Taro\nNatal Seyku Usmaan Dan Fodiyo (1)\nSayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto e mujaddid en ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-islaam\/","date":"2020-07-09T23:44:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655902377.71\/warc\/CC-MAIN-20200709224746-20200710014746-00114.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8839173913,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8839173913002014, \"fuf_Latn_score\": 0.06229844316840172, \"fuh_Latn_score\": 0.03954724594950676, \"ffm_Latn_score\": 0.01244366355240345}","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.007,"lang_id_score":0.78,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ɗemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,\njokku taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro\nÑalnde 5 Mbooy (Mars\/March) 2008,\npulaar waasii gooto e yiɗɓe mum. Korsinnooɗo pinal Fulɓe, rokki\nnguurndam mum fof ngam ƴellitaare ɗemngal pulaar. Ganndunooɗo\nɗemngal wuurnata ɗum ko haaleede kono alɗinta ɗemngal, ɓeyda\nyaajnude pinal joom mum en, ko winndeede. Doktoor Sonja (Soña)\nFagerberg-Diallo, sabu kanko njiɗɗen haalde, yarlitinanoomo\nnguurndam fof ngam janngude e jannginde Pulaar; o wiɗti o winndi o\nmuuli defte Pulaar.\nJokku Tarao\nDewbo tuubaak Ameriknaajo cuuɓiiɗo\nAfrik e ɓamtaare ɗemɗe mum,Sonja Fagerberg-Diallo yeɗii nguurndam\nmum fu Pulaar, ngal o gallaani tuggude e nyalawma mo o yiytingal haa\ne foofaango makko wattando.\nNo taaniraaɓe tutorinooɓe ngal\ntinndi ɗi njannginiratnoongal entaaɓe saanga nde naange muti haa\nkuunaali, nyalbi e ɓoti jiitondirɗe e yumum en ndeeƴti; no\nmaamiraaɓe facciranatnooɓe sukaaɓe piɓle maggal coomiiɗe e\ndaarti, e les ɓowle walla gaŋɗe; no rewɓe nyeenyɓe naayeeɓe\ntinndiniratno ngal, boombi jontuɗi e ceemedaali tokoosi nguurndam\nsuudu e dewgal, Sonja jannginiriingal konngi tappaaɗi e kaayitaaji\nɗi ngommbudi ndi momtotaako.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wallifo\/defte\/","date":"2020-01-25T16:20:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579251678287.60\/warc\/CC-MAIN-20200125161753-20200125190753-00396.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.5895346999,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.5895346999168396, \"fuh_Latn_score\": 0.359607458114624, \"fuf_Latn_score\": 0.02672785334289074, \"ffm_Latn_score\": 0.02018219418823719}","num_words":387,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diine ina jeyaa e pine pulaagu ɓooyɗe gila Fulɓe peeñi to dunuyaa faade hannde, ɓe meeɗaani seertude e diine. Ɓe ngadii anndireede ko rewooɓe diine naange, oon ko e diineeji ɓooyɗi jeyaa. Peeñgol makko, ina hoddiree 8000 kitaale ko adii jibineede Isaa.\nJokku taro\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.\nJokku taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.\njokku taro\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen.\njokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/pinal\/","date":"2020-07-10T00:18:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593655902377.71\/warc\/CC-MAIN-20200709224746-20200710014746-00251.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.721167326,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7211673259735107, \"fuh_Latn_score\": 0.14006467163562775, \"fuf_Latn_score\": 0.1242315024137497, \"ffm_Latn_score\": 0.013349783606827259}","num_words":405,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.569,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Aadee he ƴellitagol Pinal e Ganndal\nSabu men finde tan kawruɗen he yonta mbaylaandi e karallaagal mum toowngal kanum e pine mum ƴellitiide saabii, eɗen njejjita laaɓndaade koye men hol jolɗe ɗe aadee taƴi haa waawi yettaade ɗo o woni hannde ɗoo to bannge pinal e neɗɗaagal. Kono so en ndurnii miijooji men hayso ko seeɗa tan, maa en njiy wonnde neɗɗo, nde o ari he dow leydi ndee hay-huunde o addoraani. Ko o foppoldu ɓoldu, hay ko o suurdi terɗe makko ko kanko faggitanii ɗum hoore makko.\nJokku Taro\nÑande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi'de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal.\nJokku Taro\nIslaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: \"Ñaawoore\" e \"Firtaare\", Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.\njokku taro\nNana Asma'u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo.\nJokku taro\nHe nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde Koorka, Haaraan, walla won he nokkuuji Mawluuda, (jamma jibineede Nelaaɗo Allah) kono ko Taaske woni juulde ɓurnde mawnude he nder juulɗeele Islaam. Juulde Taaske ene hawrita e hijjoore to Makka, wooturo he jookli Islaam.\njokku taro\nMansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa he daartol. Ɗuum wonaa deftere balliftooɗo Afrocantrist hesere jaŋtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende celebritynetworth.com e kuɗol Brian Warner, yaltini ɗum ñalnde 13\/10\/2012.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/","date":"2023-02-07T12:05:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500456.61\/warc\/CC-MAIN-20230207102930-20230207132930-00056.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6456010342,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.6456010341644287, \"fuf_Latn_score\": 0.2206471860408783, \"fuh_Latn_score\": 0.0853833258152008, \"ffm_Latn_score\": 0.043709851801395416}","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.541,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.\njokku taro\nCowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan'de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.\njokku taro\nFiroojo deftere Allah, Al-Qur'aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde \"Amma\". Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique\/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur'aana he karallaagal numérique\/digital.\njokku taro\nGoogle Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.\njokku taro\nGannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen \"Hiisawal\" ɗum woni Mathematics\\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique.\nJokku Taro\nKo heen koode pettata, ko punndi e gaasuuji woni e niiwo ngo, ko e mooɓondiral ɗeen geɗe koode tagatee e ballal pooɗal. Pettugol walla tagagol koode.\njokku taro\nSo niiwo ngo mabbi, renti, tamondiri e hoore mum sabu doole pooɗal, kala ko woni maggo e ɓakdi (matière) renndat hamondira waɗa morle morle, kala heen morlere nguleeki mum ɓeydo sabu ñookondiral","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/gannde-kese\/","date":"2021-07-27T01:50:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152168.38\/warc\/CC-MAIN-20210727010203-20210727040203-00333.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7820290327,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7820290327072144, \"fuf_Latn_score\": 0.1525667905807495, \"ffm_Latn_score\": 0.041822563856840134, \"fuh_Latn_score\": 0.02031894028186798}","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.791,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Waalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar\/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin'de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde.\nJokku taro\nKo ñalnde 01\/07\/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d'Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.\nJokku Taro\nÑalnde Hoorebiir 11\/09\/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score\/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.\njokku taro\nDiɗɗal gootal ŋeeñalyankooɓe (artists) mbaylii kallu he nder Toronto, mbaɗi ɗum maayo ñilkoowo defte ngam haɓaade ñiddeende e yah-ngartaa werlaaji. Ngooɗoo wejo, ngo tiitoonde mum wonnoo \"Hakkunde coñce e Yah-ngartaa\" yuɓɓinnoo ɗum ko diɗɗal ŋeeñalyalkooɓe suuɗiiɓe biyeteengal Luzinterruptus jeyaaɓe Madrid leydi Espaañ.\njokku taro\nÑalnde Aljumaa\/Mawnde 23 Morso, 2021 maa fijooji Olympic 2020 (pijirlooji Olimpik) uddiit to Tokyo lesdi Japon. Eɗen nganndi ɗuum fotiino waɗde gila rawane, 2020, kono sabu reentaade mboros Koronaa wirisi oo addanino ɗum yoweede. Fotde jonte ɗiɗi pawɗe (haa 8 Juko) leyɗeele aduna ɗee kala ene kawra ngam waɗɗe pijirlooji coftal ɓalli.\njokku taro\nHooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12\/06\/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/author\/pulaaronline\/page\/2\/","date":"2022-06-28T12:06:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103516990.28\/warc\/CC-MAIN-20220628111602-20220628141602-00315.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7874217033,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.787421703338623, \"fuh_Latn_score\": 0.16422143578529358, \"ffm_Latn_score\": 0.02222546376287937, \"fuf_Latn_score\": 0.02220153622329235}","num_words":367,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.592,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he\n\"reseaux\nsociaux\" facebook e\ndingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje\nSenegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe\nhuwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere\nne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay\nko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.\njokku taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nRenndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal\nari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik\nnoon ene anndiraa won'de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder\nAfrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne,\nkeeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde\nmahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi\nnii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi).\nJokku taro\nHol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.\nKJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/renndo\/page\/3\/","date":"2021-10-22T01:19:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00039.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8392052054,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8392052054405212, \"fuf_Latn_score\": 0.07481043040752411, \"fuh_Latn_score\": 0.06825440376996994, \"ffm_Latn_score\": 0.015827616676688194}","num_words":336,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he\n\"reseaux\nsociaux\" facebook e\ndingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje\nSenegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe\nhuwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere\nne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay\nko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal.\njokku taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nSalaade Pulaar\/Fulfulde jeyee he nder ɗemɗe gollorɗe Air Senegaal, gaa-ga jojjannde Fulɓe yoolaande he nder kuwtorogal ngal leydi fof renndi, ene waɗi kadi yiyannde fagguduyankoore to bannge njulaagu e njeeñcudi. He nder kuule njulaagu wiyaa ko coodoowo ko laamɗo, ɗuum firti jeeyoowo ene foti waɗde kala ko ene weltina kiliyaan mum, wonaa tan mbele haa o sooda laawol gootol, kono mbele kadi omo sooda o soodta.\nJOKKU Taro\nAir Senegaal, Mettere ɗanniyankeeɓe\nFulɓe e Noddaadu Yoga e yimɓe wonnde yoo ɗanniyankeeɓe Fulɓe\nNjow juuɗe mum en he Ndiwoowa Senegaal.\nJokku Taro\nKuule Laamu Ngenndi Senegaal ngam Wallitde he Ɓamtaare Ɗemngal Ngenndiyeewal Pulaar\nFayndaare waɗde ɗemɗe ngenndiyankooje Senegal ɗemɗe pinal, kadi tuugnaade he ɗuum ngam rokkude jaŋde ndee (nehdi) kutorɗe baawɗe jibin'de ngartam nafojam tawa ko jahdu ɗam e kesam-hesaagu e ɓamtaare, ko alaa e sago maa ɗemɗe ɗee mbinndee kadi ɗe naatnee he tippudi jaŋde ndee kanum he kuwtorɗe golle laamu ɗee e kala geɗe nguurndam leydi ndii.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/page\/4\/","date":"2021-10-22T00:22:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00078.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7069502473,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7069502472877502, \"fuh_Latn_score\": 0.21400204300880432, \"ffm_Latn_score\": 0.05508963391184807, \"fuf_Latn_score\": 0.019618967548012733}","num_words":285,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.553,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Muulde defte Fulfulde ngam janngin'de yonta hannde Ɗemngal ngal hoto ngal maayde, ko huunde nde Hooreejo (Sarkin) Fulɓe Lagos gaddii.\nLagos, Ngeria, Alhajji Muhammad Bammbaaɗo, hooreejo (Sarkin) Fulɓe diiwal Lagos, kadi gardiiɗo Fedde Hooreeɓe Fulɓe Hiirnaange-worgo Nigeria, ardiima uddital wejo defte Pulaar\/Fulfulde ñalnde 15 Dewo, Jolal 2020 to wuro Lagos. O feeñinii kulhuli makko he wonnde ɗemngal Pulaar\/Fulfulde woni ko e maayrude seeɗa-seeɗa, kono o fodii wonnde ma o daro he no ngal wuurdi.\nKanko laamiɗo Fulɓe Lagos, Muhammad Bammbaaɗo, o siftinii wonnde, he nder Aduna hee, ma won ujunaaje jeegom (6000) ɗemngal ene haale heen, kono keewɗe e majje ngoni ko he maayde e majjude. Yoga e ɗemɗe hannde, kulanaaɗe momtaade ɗee tawetee tan ko he wuro wooto walla nii tawa ko neɗɗo gooto tan heddorii waawde haalde ɗum en. Ɗemngal noon so maayii pinal e daartol joom mum en majjat, sabu ko ɗemngal reeni pinal. Fulɓe noon ko leñol jaajngol, caringol he diiwaan Saahal o kala, tuggude he hiirnaange fay hakkundeere Afrik haa memoyi Maayo-Woɗɗeewo, Fulɓe ene tawee heen. Hayso limoode maɓɓe anndaaka no foti. Kono so yontaaji hannde ɗii kaalaani ɗemngal ngal kadi ndontini ɗum yontaaji garooji maayde ɗemngal ngal jommbaani. Ko ɗuum addani mo pellital muulde defte Pulaar\/Fulfulde he kala tolno, ngam mbele sukaaɓe ɓee ene kirjinee he janngude e waawde taraade he maggal . O wiy: \"Duɗe janngirɗe ɗee, gaagaa ko ɗe goni lewlewal jeynantoongal ɓiyɓe leñol ngol coñce mum en e kelmeendi ɗemngal mum en, ma ɗe ngon kadi jooɓngol ngon ene yeynoo laawbi fayde he janngo maɓɓe.\"\nMusiɗɓe miin Abdullaay jahwo:\nMi salminii on buy wonaa seeɗa.\nMiin de si wonaa weltanaade on sabu ndee darnde nde darani on\nFulɓe to ɓaŋŋe janngude ɗemɗe mum en. Awa mi jahrii on buy yah no jannde ndee yahru yehso. Miin de komi jaŋnginooɗo pulaar tigi noon, mino ɗoo ɗo Espaaña.\nLikeLike\nCeerno Abdullaay Jahwo, min mbeltani mi on kadi min njaari on he janngin'de ɗemngal. Yoo Allah won ballo men o rokka wune he golle ɗe. A jaaraama fota.\nLikeLike\nOk YES to\nLikeLike\nMiin miijo am e ɗuum, oo gorko pullo, haandi ko e semmbineede laamu makko ŋirlaa kala to pullo walla jiɗɗo fulɓe woni, mi ɓeyda heen yo Allah juutnan—en nguurndam makko.\nHammadi Jah jooɗiiɗo ɗoo r Bruxelles.\nLikeLike\nMin mbiyaniimo aamiin he duwaaw o, kadi miɗo tawtumaa he miijo maa wonnde yoo Allah juutnu laamu makko semmbina ɗum kanko kala pullo jiɗɗo hoore mum fasnii ɗemngal pulaar.\nLikeLike\nMin ko mi pullo Fuuta Jaloo ( Gine Konaakiri). Mi weltanike on fota wonaa seeɗa.\nwinnden janngen pular\/fulfulde.\nLikeLike\nMachallah yo alla yetinn faa ndaare\nLikeLike\nMiyidi fulbe e fulfulde Allah wallu en\nLikeLike\nHolno mbaɗanmi haa mi heɓa defte pulaar\nLikeLike\nKala jiɗɗo deftere pulaar ina waawi jokkondirde e ndeeɗo tonngoode 00221 77 554 29 73\nLikeLiked by 1 person\nMarche Thiaroye gare ina waɗi jeeyowo toon defte pulaar, o wiyetee ko samba kah\nTongoode mokko: 775155386\nLikeLike\nhttps:\/\/www.facebook.com\/sidiabdoul.barry Mauritanie 22244665907 Siidi Bari\nLikeLike\nMi weltiima e golle ɗee no feewi,\nKono miɗa wiya jannginooɓe ɗemngal pulaar ,poti ko walleede,ko ɓe tampuɓe no feewi haa wonaa seeɗa,ko e maɓɓe njeyaami ,miɗa waɗda heen ,wonaa waawde ko jinngere ,e yiɗde yoo ngaal jannge sabu ganndal ne tawee e maggal, hannde ɓuri mettude jaŋnginnde ko fuutankooɓe haa teeŋti e nokku mbo njeyeɗaa\n,e ɗum naamndi dental e waasde ndaarde ko kaari maa ko ɓiiy kaari ,yoo Allah won ballo,Aamin\nUsmaan joob gorko mo bedeŋki,leydi (lesdi) muritani, jooɗiiɗo hannde e beresil\nLikeLike","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/2020\/11\/22\/muulde-defte-fulfulde-ngam-jannginde-yonta-hannde-%C9%97emngal-ngal-hoto-ngal-maayde-ko-huunde-nde-hooreejo-sarkin-ful%C9%93e-lagos-gaddii\/","date":"2023-03-31T05:52:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949573.84\/warc\/CC-MAIN-20230331051439-20230331081439-00723.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6012215018,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.60122150182724, \"fuf_Latn_score\": 0.20418497920036316, \"fuh_Latn_score\": 0.141738161444664, \"ffm_Latn_score\": 0.04142465069890022}","num_words":563,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.085,"flagged_words_ratio":0.002,"lang_id_score":0.567,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l'atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.\nJokku taro\nBamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi.\njokku taro\nUmmaade e sappannde 70 ɓere, haa e sappande 90 ɓere , nde mawɓe men (ngaan saanga sagataaɓe lenyol ngol) puɗɗii eeraango mum en fayde e ɓamtaare pulaar walla no ɓe noddiratnoo ɗum ni, jaŋde pulaar, ɓe ndanyii heen caɗeele mawɗe waawnoode famminde noddetenooɓe ɓee, ko ɓe noddatnoo ɗum en e mum koo. Nde tawnoo noddaandu nduu wonnoo, e ngaan saanga, ko \"ngaree njanngen pulaar\" wonaa \"ngaree njanngen he pulaar\". Ko aldaa e bettere, jaabowol ko gootol:\nJokku taro\nÑalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, \"Fulbe Africa\" yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe.\nJokku Taro\nUmaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo.\nJokku taro\nÑalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21\/12\/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor,\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/wakkaar\/joljole\/","date":"2020-08-14T01:59:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439739134.49\/warc\/CC-MAIN-20200814011517-20200814041517-00373.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8890915513,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8890915513038635, \"fuh_Latn_score\": 0.08479058742523193, \"ffm_Latn_score\": 0.014157731086015701, \"fuf_Latn_score\": 0.010738387703895569}","num_words":339,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.797,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nAmina Toure ko suka dewbo Afrikaanjo-Almaañnaaj, ko noon o innitortoo sabu ko Almaañ o jibinaa, ko toon ne o jeya, kono jibnaaɓe makko ko ɗanniyankeeɓe ko Mali ummii ɗanni toon to Almaañ. Ñalnde 28 Juko\/Aout o naatii he daartol Almaañ. Sabu he ndeen ñalnde o suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu e gootal e diiwe Almaañ (walla mbiyen Dowla) biyeteengal Schleswig-Holstein. He nder ɗiin suɓngooji ko kanko dañi toɓɓi 46 he nder daaɗe 69. Ko kanko woni Afriknaajo-Almaañnaajo gadiiɗo jooɗaade he ndeen ɗoon jappeere.\nJokku Taro\nƊuum ko fodoore nde Bello Matawalla, Guwerneer Zamfara, gooto e dowlaaji Nigeria, fodani Fulɓe tuma nde o heɓi eɓɓaande \"Siiñcangol Aynaaɓe\", walla ko ɓe noddirta he ɗemngal Engele \"Ruga Settlements\" he juuɗe kalfinanooɗo ndeen eɓɓaande o.\nJokku Taro\nSalaade Pulaar\/Fulfulde jeyee he nder ɗemɗe gollorɗe Air Senegaal, gaa-ga jojjannde Fulɓe yoolaande he nder kuwtorogal ngal leydi fof renndi, ene waɗi kadi yiyannde fagguduyankoore to bannge njulaagu e njeeñcudi. He nder kuule njulaagu wiyaa ko coodoowo ko laamɗo, ɗuum firti jeeyoowo ene foti waɗde kala ko ene weltina kiliyaan mum, wonaa tan mbele haa o sooda laawol gootol, kono mbele kadi omo sooda o soodta.\nJOKKU Taro\nAir Senegaal, Mettere ɗanniyankeeɓe\nFulɓe e Noddaadu Yoga e yimɓe wonnde yoo ɗanniyankeeɓe Fulɓe\nNjow juuɗe mum en he Ndiwoowa Senegaal.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/dawrugol\/","date":"2019-11-14T09:36:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496668334.27\/warc\/CC-MAIN-20191114081021-20191114105021-00028.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.6233889461,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.623388946056366, \"fuh_Latn_score\": 0.2943650186061859, \"fuf_Latn_score\": 0.06814620643854141, \"ffm_Latn_score\": 0.011646426282823086}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.566,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gila nde dillere guurtingol ɗemngal Pulaar\/Fulfulde e winndude kam e ƴellitde kala fannu ganndal he nder maggal, fuɗɗii e kitaale jawtuɗe ɗee, subaka kala mo Allah addi aɗa yiya walla nanaa deftere walla wallifo heso yaltungo he ɗemngal Pular. Saggitorde Fransi\/Pular: Konguɗi e Sagaraaji Hiisa e Tasakuyee (Lexique francais\/Pular des mathématiques et des sciences de la vie) ko deftere nde Galle muulngo l'Harmattan yaltini gila 2018, nde lemminooɓe defte pulaar ɓeyditortoo he defterɗi mum en, teeŋti noon e ɓeen yiɗɓe gannde Hiisiwe ( mathématiques).\njokku taro\nGoogle Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal.\njokku taro\nKo ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan'de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi.\njokku taro\nPelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen.\njokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal Ibraaniyya (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-45","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/%C9%97emngal\/page\/2\/","date":"2020-10-21T10:12:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-45\/segments\/1603107876307.21\/warc\/CC-MAIN-20201021093214-20201021123214-00222.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.7696160674,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7696160674095154, \"fuh_Latn_score\": 0.1265127807855606, \"fuf_Latn_score\": 0.08462820202112198, \"ffm_Latn_score\": 0.01586519367992878}","num_words":391,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.003,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Diine ina jeyaa e pine pulaagu ɓooyɗe gila Fulɓe peeñi to dunuyaa faade hannde, ɓe meeɗaani seertude e diine. Ɓe ngadii anndireede ko rewooɓe diine naange, oon ko e diineeji ɓooyɗi jeyaa. Peeñgol makko, ina hoddiree 8000 kitaale ko adii jibineede Isaa.\nJokku taro\nHe duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.\nJokku taro\nƊemngal Arab ko adii Islaam:\nIbn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur'aan adii won'de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndal Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal hibraani (Hebreu). Ko waawi heen won'de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.\njokku taro\nÑalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nFulɓe puɗɗinooma naatde he diine Islaam gila he teemedanɗe gadane ƴellitogol mum kono nde wonno en ngalaano binndol (fotde ko anndaa) kuwtortono ɗen ko ɗemngal Arab e binndol mum ngam janngude. He teemadannde sappo he joyeɗiɗiɓiire (tm.17ɓe CJI), taw annduɓe Fulɓe mbaɗtii huwtoraade alkule Arab ɗee ngam winndude he Pulaar.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/diine\/","date":"2020-03-29T12:55:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370494331.42\/warc\/CC-MAIN-20200329105248-20200329135248-00400.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.764996469,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.7649964690208435, \"fuh_Latn_score\": 0.17462077736854553, \"fuf_Latn_score\": 0.045525647699832916, \"ffm_Latn_score\": 0.012474616058170795}","num_words":377,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.597,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa'ida e Da'is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.\nJokku taro\nKo ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy\n(Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu\nAfrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro,\nKonaakiri leydi Lagine (la Guinée).\nDuuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42)\nnjawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe\nnganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo\nngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e\nñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder\nmum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude\nmakko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam\nhaa mbaawa tabitin'de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde\nseedtinnde.\nJokku Taro\nSammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo\nSenegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci\nwammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde\nHaalpulaar en e Jolfuɓe.\njokku taro\nWaaju e Noddaandu (Da'wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da'wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.\nJokku Taro\nWinnditaade daartol Senegaal ngam\nrimɗitin'de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare\ngoomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade\ndaartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25)\ntummbitere .\nJokku Taro\nNatal Seyku Usmaan Dan Fodiyo (1)\nSayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto e mujaddid en ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro.\nJokku Taro","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-16","url":"https:\/\/binndipulaar.com\/category\/daartol\/daartol-afrik\/","date":"2020-03-29T11:04:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-16\/segments\/1585370494331.42\/warc\/CC-MAIN-20200329105248-20200329135248-00402.warc.gz","language":"fuv","language_score":0.8308568001,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"fuv_Latn_score\": 0.8308568000793457, \"fuh_Latn_score\": 0.09697900712490082, \"fuf_Latn_score\": 0.05881524085998535, \"ffm_Latn_score\": 0.011560698039829731}","num_words":395,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.005,"lang_id_score":0.686,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}