diff --git "a/ksr_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" "b/ksr_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/ksr_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl" @@ -0,0 +1,181 @@ +{"text":"BORONG: Bible NT, Partial OT\nEphesians (Efesus) 6:10-18\n10 Terena oodaboromambaajoŋ ama qaa kokaeŋ oojeŋ: Oŋo Pombo qokotaaŋ naŋgi ku-usuŋa somatanoŋ mono inaaŋ naŋgoŋ oŋono kotiiŋkebu.\n11 Kileŋaa Toyanoŋ selenoŋ kuukuuwaa momo areŋ kania kania amakeji, oŋo ii jaasewaŋ qeŋ kotakota nambutiwaajoŋ mono Anutuwaa jurujambaŋ kuuya meŋ koŋgi kemero laligowu.\n12 Nononoŋ baloŋ ejemba sa busugiawo yoŋowo manja mende aoŋkejonto, beŋ kawali galeŋ ano koŋhaamo bologa bologa tuarenjeŋ ama oŋombombaajoŋ nanjoŋ. Beŋ kawali galeŋ bologa namo sombiŋ batugaranoŋ jiŋkaroŋ duŋgianoŋ nama poŋ kaaŋa galeŋ komakejuti, ii mono qotogoŋ qetama oŋomakejoŋ. Kaaŋagadeeŋ poŋ qereweŋa boi uuta ano kamaaŋqeqeta batunananoŋ paŋgamambaa ometotombaa eja geria laligoŋ ilawoila kuuya galeŋ komakejuti, nononoŋ mono iyoŋowo manja qeŋkejoŋ.\n13 Kawaajoŋ tuarenjeŋ ama oŋombombaajoŋ mono Anutuwaanoŋ jurujambaŋ kuuya meŋ koŋgi kemero nambu. Kaeŋ naŋgi kereurugia kambaŋ bologanoŋ uŋuwombaajoŋ alanzaŋ koumakebuti, kambaŋ iikanoŋ mono saanoŋ afaaŋgoŋ manja qeŋ riitama oŋombu ano manja qegi tegoro saanoŋ gomaŋ baloŋgianoŋ wakasiiŋ nambu.\n14 Jurujambaŋgia mono kokaaŋa kaya mouma aowu: Qaa hoŋagadeeŋ jejeta iikanoŋ mono irimuŋgaŋ kaaŋa iiŋgianoŋ somoŋgoŋ nambu. Nanamemeŋ solaŋa soro ii totogianoŋ reeŋ maleku kaaŋa koma sopa somoŋgoŋ aoŋ nambu.\n15 Kana esu mouma saanoŋ rindaŋgoŋ riiŋ kemakejoŋ. Kawaa so oŋo mono luaewaa Buŋa jeŋ seiwombaajoŋ jojorigi iikanoŋ nemuŋ koma oŋombaa.\n16 Jurujambaŋ iikawo toroqeŋ sumaŋ waŋa qata momalaari ii mono buŋa qeŋ aoŋ suulaŋ besaaŋ namakebu. Kileŋaa Toyanoŋ ninidoŋ siwisewe nonomambaajoŋ moma tiwo wasaya motoŋkeji, iikawaa aŋgobato geria kuuya mono reeŋ iikanoŋ qewagoŋ aŋgoŋ koma aoŋkebu.\n17 Anutuwaa Hamoqeqe Toya ii mono buŋa qeŋ aowu. Buŋa qeŋ aoŋ mombo letombuti, doŋhamo ii mono waŋgianoŋ aeŋ waŋkou kaaŋa mougi turuŋ aŋgoŋ koma oŋomakebaa. Uŋa Toroyanoŋ manjawaa soo somata nononji, ii Anutuwaanoŋ Buŋa qaa. Ii kaaŋagadeeŋ mono buŋa qeŋ aoŋ uu wombogianoŋ ama manja iikanoŋ qeŋkebu.\n18 Jurujambaŋgia kuuya ii mouma aoŋ mono kambaŋ so Anutu qama kooliŋ qisiŋ laligowu. Uŋa Toroyanoŋ kondooŋ inaaŋ oŋomakejiwaa so mono welema saama muŋkebu. Mono pondaŋ uugbiligbili laligoŋ suulaŋ Anutuwaa ejemba soraaya kuuya yoŋoojoŋ ama kaparaŋ koma qama kooliŋkebu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-17","url":"https:\/\/christianchildmultilingualbibleverse.wordpress.com\/2015\/11\/02\/the-armor-of-god-borong-bible-nt-partial-ot\/","date":"2017-04-26T11:51:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-17\/segments\/1492917121305.61\/warc\/CC-MAIN-20170423031201-00632-ip-10-145-167-34.ec2.internal.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999955893,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999955892562866}","num_words":315,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 5\nPoolnoŋ Siwewaa oyaŋboyaŋ kuunoŋ kemambaajoŋ moro.1 Nononoŋ qaa koi mojoŋ: Namo sele busuwaa opo sel kuuŋanoŋ laligoniŋ koomunoŋ ii kondeeno kamaawaati, Anutunoŋ kambaŋ iikanoŋ sele busuwaa miri doŋgoga aŋo mero Siwenoŋ ewaati, ii buŋa qeŋ nonono iikanoŋ laligowoŋa. Sele busuwaa miri qaita moŋ ii tetegoya qaa kotakota eŋ ubaa.\n2 Qaa ii moma kambaŋ biiwianoŋ kokanoŋ letombombaa aiŋa moma osoŋgoŋ nunuro Siwe laaligo gomanananoŋ ubombaajoŋ awelegoŋkejoŋ. 3 Siwenoŋ uniŋ sele busu qaita moŋ mouma nonono raboŋati, kambaŋ iikanoŋ moŋnoŋ bombolaŋ mende mokolooŋ nonombaa.\n4 Namo sele busu koi qetegowutiwaajoŋ mende mojonto, Siwe laaligo gomanananoŋ uma sele busunana doŋgoga mewombaajoŋ awelegoŋkejoŋ. Sele busu koi komuwaati, ii laaligo kotiganoŋ gogoro qaono Anutunoŋ kitia oyaŋboyaŋ sele busuga nonombaatiwaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ kambaŋ kokaamba sel kuuŋ kokawaa uutanoŋ laligoŋ uulombonana bosima letombombaa aiŋa moma osoŋgoŋ nunuŋkeja. 5 Anutu aŋo Siwe sele busu mewombaajoŋ moma mokolooŋ nonoma Uŋa Toroya uunananoŋ ano oyaŋboyaŋ koloowombaa daŋgunuya kolooja.\n6 Kawaajoŋ nono mono kambaŋ so qaqabuŋabuŋananawo satiiŋ laligoŋ kokaeŋ momakejoŋ: Sele busunanaa laaligo kuuŋnananoŋ koi laligowoŋati, kambaŋ iikawaa so eu Siwe laaligo gomanananoŋ Poŋ Jiisaswo mende laligowoŋa. 7 Kambaŋ kokaamba Siwe gomambaa ilawoilaya mende uuŋ iŋiimakejonto, kileŋ ii moma laariŋ iikawaa so ama meŋ laligoniŋ nemuŋ koma nonomakeju. 8 Kawaajoŋ qaqabuŋabuŋananawo kotiiŋ sele busunanaa laaligo kuuŋa koi mesaowombaajoŋ kaparaŋ koma gomanana hoŋanoŋ eu uma Pombo laligowombaajoŋ mojoŋ.\n9 Kawaajoŋ gomanananoŋ koi me eu laligowoŋati, nononoŋ mono uunana Poŋ Jiisas keraqeeaŋgo ama mubombaajoŋ somoŋgoŋ iikawaajoŋ kotiiŋ kaparaŋ komakejoŋ. 10 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Kuuya anana mono Kraistwaa qaa jakeyanoŋ asugiwoŋa. Namonoŋ sele busuwo laligoŋ Pombaa uusiiŋa soyanoŋ teŋ koniŋi me qetemetetaŋ aniŋi me eeŋ laŋ laligoniŋi, aŋo mono qaanana ii gosiŋ iikawaa so tawanana aŋa aŋa nonono buŋa qeŋ aowoŋa. Kiaŋ. a\nEjemba Anutuwo uumotooŋ ambutiwaa gawoŋa meŋkejoŋ.11 Kraistwaa qaa jakeyanoŋ namboŋati, nononoŋ ii moma Pombaa momoya uuguwombotiwaajoŋ keenana momakejoŋ. Ii mojoŋiwaajoŋ ejemba kanianana soraaya mobutiwaajoŋ kaparaŋ koma uu kuuŋ oŋomakejoŋ. Kanianana ii Anutuwaa jaanoŋ asuganoŋ eja. Niinoŋ tiliqili ejaga qaago, oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii uugianoŋ moma yagowutiwaajoŋ moma jejeromoŋromoŋ amakejeŋ.\n12 Kaeŋ jeŋ ananaa jeŋqeeaŋgo qaanana mobutiwaajoŋ mombo mende kaparaŋ komakejento, kanianana iikayadeeŋ jeŋ asariŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ. Oŋo ii moma saanoŋ nonoo selenana ii boi takapolakaya yoŋoo jaagianoŋ mepeseegi sokombaa. Yoŋonoŋ iwoi oŋoo uugianoŋ eji, iikawaajoŋ qaagoto, selegiaa iwoiya jaanoŋ iibombaa so kolooji, mono iikawaajoŋ awelegoŋ oŋoaŋgiaa selegia meŋ uma qaa laŋ jeŋkeju. Kawaajoŋ qaana koi jejeŋ. Oŋonoŋ yoŋoo qaagia auta (gorosoŋa) mojutiwaajoŋ mono nonoo kanianana jeŋ asariŋ tororo meleema oŋombu.\n13 Oŋonoŋ noojoŋ \"Uusoo tani kaaŋa kolooja,\" jegiti eeŋ, niinoŋ mono Anutuwaa gawombaajoŋ ama uugere moma laligowe. Tosianoŋ noojoŋ kokaeŋ jeju, \"Uugereya qaagoto, qaaya bonjoŋa-gadeeŋ jeŋkeja.\" Kaeŋ jejuti eeŋ, ii mono oŋo ilaaŋ oŋombombaajoŋ ama ambe. Mono ii duduuwubo.\n14 Kawaa kania ii kokaeŋ: Kraistnoŋ jopagoŋ nonomakeji, iikanoŋ mono kondooŋ kuuŋ nonono gawoŋa meŋkejoŋ. Eja motooŋgonoŋ kuuya ananaa kitinanaga duŋnana meŋ komuro. Kawaajoŋ siŋgisoŋgonanaa iroŋa mende meleema nononoto, kuuya ananaa siŋgisoŋgonana mesaoro toroqeŋ koomuya mende koloojoŋ. Qaa ii moma asariŋ moma yagojoŋi, Kraistwaa uujopayanoŋ mono kuuya anana joloŋgoŋ gawoŋa mewombaajoŋ kuuŋ nonomakeja.\n15 Iinoŋ mono kokaembaajoŋ kuuya ananaa duŋnana meŋ komuro: Namonoŋ jaawo laligojoŋi, anana mono laaligonana toroqeŋ ananaajoŋadeeŋ laligowombo. Kaeŋ qaagoto, moŋ ananaajoŋ ama komuŋ waaroti, laaligonana mono iwaajoŋ togoŋ muŋ laligowombaajoŋ komuro.\n16 Kawaajoŋ uunana meleeniŋi, kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ ejemba selesele mende gosiŋ oŋonjoŋ. Ejemba moŋ namonoŋ siliaa so mende moma kotoŋ mujoŋ. Wala Kraist gosiŋ moniŋ baloŋ eja tooŋ kolooroto, kambaŋ kokaamba moma kotoŋ muniŋ Siwewaa Hamoqeqe Tonanaga kolooja. 17 Kawaajoŋ moŋnoŋ Kraistwo qokotaaji eeŋ, iinoŋ mono kolokoloo dologa kolooŋ doŋa doŋgoga kolooja. Laaligo walaganoŋ aliro laaligo gbilianoŋ mono duŋanoŋ kolooŋ asugiŋ muja.\n18 Kaaŋa laligojato, iwoi kuuya iikawaa kondomondoo Toya ii Anutu. Iinoŋ Kraist wasiro tawanana meŋ aŋaliŋ nonoma Anutu iyaŋawo uumotooŋgo amboŋiwaa kania mesasariro. Kana kaeŋ asugiro Anutunoŋ gawoŋ nonono ejemba Anutuwaa alauruta koloowutiwaajoŋ joloŋgoŋ kuuŋ oŋomakejoŋ.\n19 Anutuwo uumotooŋgo amboŋiwaa kania ii kokaeŋ: Kraistnoŋ kamaaŋ gomaŋa gomaŋa ananaa tawanana mero sokono Anutunoŋ aŋaliŋ nonono alauruta kolooniŋ. Kana uuguŋ laligoŋ kouniŋi, siŋgisoŋgo iikawaa qaagia mende weeŋgoŋ romoŋgoŋ iroŋa mende meleema nonono. Anutuwaa alauruta kolooniŋ moma laariŋ nonoma Kraistwaa tawawaajoŋ ama Anutuwo uumotooŋgo ambombaa Buŋa qaaya ii boronananoŋ ano.\n20 Ii ano Kraistwaa jotamemeuruta koloojoŋ. Anutunoŋ qaa saŋe ama nonono iikawaa so ejemba uugia kuuŋ oŋomakejoŋ. Kraistwaa jeta meŋ kaparaŋ koma kokaeŋ qisiŋ oŋomakejoŋ: Mono Kraistwaa tawaya buŋa qeŋ aoŋ Anutuwaa alauruta koloowu. 21 Anutunoŋ kuuya ananaa siŋgisoŋgonanaa qaaya jeŋ tegoŋ iroŋa meleema Kraist siŋgisoŋgo moŋ mende anotiwaa qaganoŋ ano uro duŋnana meŋ siimbobolo moro. Kraistwaa siimboboloyaajoŋ ama iwaanoŋ qokotaaniŋ Anutunoŋ saanoŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwoŋa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.5","date":"2018-04-23T04:02:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00620.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999722242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999722242355347}","num_words":886,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.132,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timothy 2\nBuŋa gawombaa qamakooli areŋ1 Iwoi waŋa ii qamakooli gawoŋ. Niinoŋ iikawaa uuwaawaataa qaaya jeŋ uugia kokaeŋ kuujeŋ: Oŋo mono ejemba korebore oŋoojoŋ qama kooliŋ kaparaŋ koma welema Anutu qisiŋ muŋ daŋgiseŋ jeŋ laligowu.\n2 Kiŋ eja poŋ ano gawmambaa galeŋ ejemba kania kania yoŋoojoŋ ama qama kooliŋ laligowu. Kaeŋ kotiŋgoŋ oŋoŋgi dindiŋagadeeŋ galeŋ koma nonoŋgi luae qaganoŋ gumbonjonjoŋ laligowoŋa. Kaeŋ laligoŋ Anutuwaa jeta otaaŋ nanamemeŋ dindiŋa ama meŋ laligoniŋ akadamuyawo kolooŋkebaa. 3 Qamakooli gawoŋ kaaŋa kanoŋ awaa soro kolooja. Ii Anutu, Hamoqeqe Tonanaa jaasewaŋanoŋ saanoŋ sokonja. 4 Iinoŋ ejemba kuuyanoŋ Buŋa qaa hoŋa moma kotoŋ uugia meleeŋgi hamo qeŋ oŋono letombutiwaa uusiiŋa momakeja.\n5 Anutu motooŋgo raja ano ejemba Anutuwo mindiriŋ nonombaatiwaajoŋ eja motooŋgo kaaŋagadeeŋ raja. Eja motooŋgo Jiisas Kraistnoŋ mindiriŋ nonomambaajoŋ kotiiro tosianoŋ ii amamaaŋkeju. 6 Iinoŋ siŋgisoŋgo ejemba kuuya ananaa dowenana mewaatiwaajoŋ laaligoya qeleema mesaoro. Buŋa qaa ii Anutunoŋ kambaŋ ano tosianoŋ kambaŋ dindiŋa iikanoŋ kanaiŋ naŋgoŋ jeŋ asarigi ananaanoŋ karo. 7 Kawaajoŋ ama Anutunoŋ aposol koloomam-baajoŋ kuuŋ wasiŋ nono qeleya qeŋ kantri so liligoŋkejeŋ. Ejemba Jiisas moma laariwutiwaa Buŋa qaa hoŋaboŋa kuma oŋomakejeŋ. Kaniana kaeŋ jeŋ qolomoloŋ qaagoto, qaa hoŋaga kaeŋ jejeŋ. Kiaŋ. a\nEja ano emba oŋoo laaligo areŋgia8 Kawaajoŋ uusiiŋnanoŋ kokaeŋ jejeŋ: Eja oŋonoŋ mono pondaŋ gomaŋ so ajorooŋ qamakooli gawoŋ koronsoŋ meŋ laligowu. Yoŋ kazi ano aŋgowowo mesaoŋ uugia sorairo saanoŋ borogianoŋ meŋ waama Anutu qama kooliŋkebu. 9 Emba oŋoo qambaŋmambaŋ qaa ii kokaeŋ jejeŋ: Oŋonoŋ mono kinisurugia mouma selegia tororo turuŋ laligowu. Opo suru soro akadamuyawo ii mesaowu. Waŋ jugia qeŋ gawasu kania kania mende ama miziziiŋ hoŋboŋ mewu. Kasasoroŋ me goul kanoŋ mende menjereŋgoŋ aowu ano moumou sewaŋa somata kanoŋ meŋ aiweleqaiwele mende ambu.\n10 Akadamugia hoŋa ii nanamemeŋ awaa. Emba Anutuwaa jeta uuguwombojeŋ keegia moma qata asuganoŋ jokolooŋkejuti, iikawaa so oŋonoŋ mono gawoŋ awaa awaa jegeŋa nama meŋkebu. 11 Ejanoŋ kuma oŋoŋgi emba oŋonoŋ mono aŋgia meŋ kamaaŋ aoŋ Buŋa qaa osoŋosoŋ moma neselaŋ qaganoŋ takaporaka ama jegianoŋ kooga mende meleembuto, ii uu wombogianoŋ ama laligowu.\n12 Emba oŋonoŋ eja galeŋ koma kuma oŋombutiwaajoŋ niinoŋ 'Ooŋ!' mende jejento, ajoroogi oŋo osoŋ qaagia bogoro rabu. 13 Anutunoŋ wala Aadam mokolooŋ iwaa gematanoŋ Iiw (Eewa) mokolooro. 14 Mokolenoŋ Aadam mende tiligoroto, emba ii tiligoŋ muro qaa uuguŋ siŋgisoŋgo ano. 15 Kileŋ emba yoŋonoŋ gawoŋ areŋgia otaaŋ merabora meŋ Kraist moma laariŋ nanamemeŋ soraaya otaaŋ uumeleeŋ alaurugia uunoŋ jopagoŋ oŋoma bonjoŋ laligowuti eeŋ, Anutunoŋ mono saanoŋ hamo qeŋ oŋono letoma Siwenoŋ ubuya. Kiaŋ. b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.2","date":"2018-04-25T19:55:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947957.81\/warc\/CC-MAIN-20180425193720-20180425213720-00505.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9997566342,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9997566342353821}","num_words":553,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 111 Niinoŋ Kraistwaa sili kaaŋa amakejeŋi, iikawaa so oŋonoŋ mono noo silina otaaŋ laligowu. Kiaŋ. a\nEmba oŋonoŋ mono waŋgia esuuŋ Poŋ mepeseewu.2 Niinoŋ iwoi kuuya amakejeŋi, oŋo iikanoŋ romoŋgoŋ nomakejutiwaajoŋ daŋgiseŋ jeŋ oŋonjeŋ. Oŋo kuma oŋombetiwaa so qaana teŋ koma otaaŋkejuti, iikawaajoŋ mono mepeseeŋ oŋonjeŋ. 3 Niinoŋ oŋo qaa koi moma kotowutiwaajoŋ mojeŋ: Kraistnoŋ eja kuuya nonoo waŋnana kolooja. Ejanoŋ embawaa waŋa kolooja ano Anutunoŋ Kraistwaa waŋa kolooja. 4 Kawaajoŋ eja oŋo mono waŋkougia qetegoŋ qama kooliŋ Anutuwaa qaa jegi sokombaa. Eja kuuyanoŋ waŋgia turuŋ qama koolijuti, me Anutuwaa gejatootoo qaa jeŋ asarijuti, Anutunoŋ mono iyoŋoo momogiaajoŋ moro gamuyawo kolooro iyaŋgia meŋ kamaaŋ aoŋkeju.\n5 Kaento, emba moŋnoŋ waŋa mende esuuŋ qenjaaro ajoajoroonoŋ qama kooliji me Anutuwaa gejatootoo qaa jeŋ asariji, iinoŋ mono loya waŋ kolooji, ii gamu qeŋ muŋ iyaŋa meŋ kamaaŋ aowaa. Kaeŋ ama waŋ juya kuuya motogi asuganoŋ eeŋ laligowaatiwaa so koloowaa. 6 Embanoŋ waŋa mende esuuji eeŋ, iinoŋ mono waŋ juya kaaŋagadeeŋ jero motogi sokombaa. Ii sokombaato, embanoŋ waŋ juya jero motogi gamuyawo koloowabo. Kawaajoŋ mono waŋa esuuŋ laligoro sokombaa. 7 Embanoŋ loyaa akadamuya koloojato, ejanoŋ Anutuwaa uŋauŋaya ano akadamuya kolooja. Kawaajoŋ ejanoŋ mono waŋa mende esuuro sokombaa.\n8 Ii kokaembaajoŋ: Waladeeŋ ejanoŋ embanoŋga mende kolooroto, embanoŋ ejawaanoŋa kolooro. 9 Anutunoŋ eja ii embawaajoŋ qaagoto, emba ii ejawaajoŋ mokolooro laligoju. 10 Kania kawaajoŋ ama embanoŋ mono ku-usuŋ baatanoŋ laaligowaa aiweseya ii waŋa esuuŋ laligoro sokombaa. Kaeŋ kolooro Siwe gajoba yoŋonoŋ godaqeqewaa sili awaa iimakebu.\n11 Kaeŋ sokombaato, Pombo qokotaaŋ laligoniŋ embanoŋ mono ejawaa qaaya mende uuguŋ aŋaa aiŋanoŋ laŋ mende laligowa. Ejanoŋ kaaŋagadeeŋ embawaa qaaya mende uuguŋ aŋaa aiŋanoŋ laŋ mende laligowa. 12 Embanoŋ ejawaa siitanoŋga kolooro kawaa so ejanoŋ kaaŋagadeeŋ embawaa goroŋ uutanoŋga kolooŋ laligojonto, ilawoila kuuyaa kondomondoo Toya ii Anutu.\n13 Kawaajoŋ embanoŋ waŋa mende esuuŋ Anutu qama kooliro sokombaa me qaago? Qaa ii mono oŋoaŋgio gosiŋ somoŋgowu. 14 Anutunoŋ ejemba mokolooŋ nonoma balonoŋ motooŋ laaligo areŋgoroti, areŋ ii iima gosiŋ sili koi kaaŋa mono moma asarijoŋ me qaago? Ejanoŋ waŋ juya mende motoro koriji eeŋ, iikanoŋ mono gamu qeŋ aoja.\n15 Anutunoŋ embawaa waŋ juya koriga ii esuya koloowaatiwaajoŋ muro laligoja. Kawaajoŋ embanoŋ waŋ juya mende motoro koriji eeŋ, iikanoŋ mono akadamuya kolooŋ muja. 16 Moŋnoŋ qaa kawaajoŋ niinoŋgiinoŋ amambaajoŋ moji eeŋ, niinoŋ iikawaajoŋ qaa motooŋgo kokaeŋ jemaŋa: Anutuwaanoŋ kanagesoya kanagesoya Anutu mepeseewombaajoŋ ajorooŋkejuti, iyoŋonoŋ mono nonowo uumotooŋgo ama sili iikayadeeŋ otaaŋ sili tosaaŋa togoŋkeju. Kiaŋ. b, c\nPombaa samoŋ toroya newutiwaa silia\nMat 26.26-29; Maak 14.22-25; Luuk 22.14-2017 Oŋo uumeleeŋ ajoajoroonoŋ ajorooŋ kanoŋ mende qeaŋgoŋkejuto, mono toroqeŋ kileqileeŋkeju. Kawaajoŋ niinoŋ mende mepeseeŋ oŋonjento, areŋ ama jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ. 18 Qaa mutuya moŋ gejananoŋ kemero kokaeŋ mobe, \"Oŋo uumeleeŋ kanagesowaa ajoajoroonoŋ ajorooŋkejuti, iikanoŋ mono batugianoŋ aŋgowowo amakeju.\" Qaa ii jegi moma bakayagadeeŋ hoŋa kolooji, iikaeŋ moma laarijeŋ.\n19 Batugianoŋ deema tuuŋ busubuusu aŋgi Anutunoŋ iŋiiro daeŋ oŋonoŋ momalaariwaa aŋgotetenoŋ nama kotiiwu ano daeŋ oŋonoŋ mende sokombuti, qaa iikanoŋ mono asuganoŋ kolooŋkeja. Iikawaajoŋ uuwoi mende mojeŋ. 20 Uumeleeŋ ajoajoroonoŋ ajorooŋkejuti, iikanoŋ mono Pombaa samoŋ kowoga newombaa silia mende otaaŋkeju.\n21 Ii kokaembaajoŋ jejeŋ: Samoŋ kowoga neŋkejuti, iikanoŋ ororoŋ qaagoto, aŋa aŋa nenegia meŋ kanaiŋ laŋ negi tegoro tosianoŋ toroqeŋ wosogia iŋiro tosianoŋ apu kotiga mamaga neŋ eŋkaloloŋ kolooju. 22 Ee mirigia eŋ oŋonja me qaago? Iikanoŋ saanoŋ nene ano apu newu. Anutuwaa uumeleeŋ kanageso jejewili ama oŋombombaajoŋ moju me ejemba wanaya nembanenegia qaa ii meŋ kamaaŋ oŋombombaajoŋ moju me? Kawaajoŋ niinoŋ oŋo mepeseeŋ oŋomaŋiwaajoŋ moju me? Kaeŋ qaago totooŋ. Mono nomaeŋ jeŋ oŋombe sokonaga?\n23 Poŋnoŋ qaa nonoti, niinoŋ oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii mobutiwaajoŋ kokaeŋ jemaŋa: Poŋ Jiisas memelolo meŋ mugi gomantiiŋa kanoŋ bered mero. 24 Ii meŋ kotuegoŋ daŋgiseŋ jeŋ motoŋ kokaeŋ jero, \"Koi neenaa busunaga. Ii oŋoojoŋ ama togoŋ oŋonjeŋ. Ii neŋ mono nii romoŋgoŋ noma laligowu.\" 25 Kaeŋ jero negi tegoro kaaŋiadeeŋ qambi meŋ kokaeŋ jero, \"Qambi koi mono soomoŋgo gbilia kolooja. Noo sana koi kanoŋ mono Anutuwaa soomoŋgoya meŋ kotiiro ewaa. Ii neŋkebutiwaa so mono nii romoŋgoŋ noma laligowu.\"\n26 Bered ano qambi iikanoŋa neŋkebuti, iikanoŋ mono kambaŋ so Poŋnoŋ komuroti, iikawaa buŋaya meŋ asariŋ laligoŋ ugi eleema karo tegowaa. 27 Kawaajoŋ moŋnoŋ bered me Pombaa qambi iikanoŋa arambaraŋ qaganoŋ neji, iinoŋ mono Pombaa busuya ano saya meŋ kamaaŋ ama siŋgisoŋgoyawo kolooja. 28 Kawaajoŋ ejemba nononoŋ ananaa uunanaa kania gosiŋgo mono bered ano qambi iikanoŋa neniŋ sokombaa.\n29 Moŋnoŋ Pombaa busuya ano saya mende goda qeŋ nembanene tooŋ kaaŋa laŋ neji, Poŋnoŋ mono iwaa qaaya jeŋ tegoro lombo qaganoŋ ubaa. 30 Laŋ neŋ laligogitiwaajoŋ ama ejemba seiseiyanoŋ batugianoŋ looriŋ ji mokoloogi mamaganoŋ goroŋ qeŋ komudaborogi.\n31 Komudaborogito, ananaa uunana gosiwonagati eeŋ, Anutunoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoro lombo mende mokoloowoŋa. 32 Ii mende mokoloowoŋato, Poŋnoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋ kaeŋ mono kambaŋ kokaamba mindiŋgoŋ nonomakeja. Kanageŋ jeŋ tegoŋ nonono ejemba uugia mende meleeŋgiti, iyoŋowo ororoŋ gere sianoŋ kemebombotiwaajoŋ mono mindiŋgoŋ nonomakeja.\n33 Kawaajoŋ uumeleeŋ alauruna, nene newombaajoŋ ajorooŋkebuti, iikanoŋ mono oŋoaŋgiaajoŋ mamboma aoŋ ororoŋ neŋkebu. 34 Moŋnoŋ wosoya kiji eeŋ, iinoŋ mono iyaŋaa mirinoŋ nembaneneya newa. Ajorooŋ laŋ negi Anutunoŋ iŋiima qaagia jeŋ tegoro lombo mokoloowubotiwaajoŋ ii jejeŋ. Qaa tosaaŋa oŋoonoŋ kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ jeŋ kotoŋ oŋomaŋa. Kiaŋ. d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.11","date":"2018-04-26T11:38:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948126.97\/warc\/CC-MAIN-20180426105552-20180426125552-00392.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999997139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999971389770508}","num_words":967,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 34\nSekem yoŋonoŋ Daina meŋ boliŋ mugi.1 Leanoŋ Jeikobwaa borata Daina meroti, iinoŋ kambaŋ moŋnoŋ Keinan emba saraŋ iŋiimambaajoŋ keno. 2 Keno baloŋ iikawaa eja poŋa Hamor iinoŋ Hiwi kanagesowaa ejaga laligoro. Iwaa meria Sekem iinoŋ Daina iima iikanondeeŋ iimanaaŋnaaŋ moma horoŋ meŋ kileeŋ muro. 3 Sekemnoŋ wombota Jeikobwaa borata Dainawaajoŋ pororogoŋ somoŋgoŋ uukaleŋanoŋ jopagoŋ muŋ kele qaayanoŋ jeŋ tutugoŋ muŋ laligoro. 4 Tutugoŋ muŋ laligoŋ maŋa Hamor kokaeŋ ijoro: \"Ama, gii saanoŋ emba saraŋ koi noo embanaga koloowaatiwaajoŋ qaa gawoŋ mewa.\"\n5 Kambaŋ kanoŋ Jeikobwaa meraaŋuruta yoŋonoŋ baloŋ korianoŋ kema miriwaa orourugia galeŋ koma oŋoma laligogi Sekemnoŋ Daina meŋ kileero maŋa Jeikobnoŋ borataa buzu qaa ii kaeŋ moro. Ii moroto, ii mesaŋgoŋ merauruta mirinoŋ koubutiwaajoŋ qaaya bogoro mamboma raro. 6 Mamboma raro Sekembaa maŋa Hamor iinoŋ qaa gawoŋ memambaajoŋ Jeikobwaanoŋ karo. 7 Kaŋ raro Jeikobwaa meraurutanoŋ baloŋ korianoŋga kougi. Kouma iikanondeeŋ iwoi asugirotiwaa sunduya ii kokaeŋ mogi: Sekemnoŋ Jeikobwaa borata meŋ kileero Israel kanatuuru batugianoŋ sili gamuyawo kolooro. Sili ii mende aaŋaa so kolooro. Ii moma uugianoŋ kobooro wosobiri moma goroŋooso aŋgi.\n8 Goroŋooso mokoloogito, Hamornoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Merana Sekembaa uuwombotaa naaŋa ii oŋoo naamboragiaajoŋ mokotaaŋ raja. Kawaajoŋ saanoŋ jeŋ tegogi Dainanoŋ iwaa embia koloonaga. 9 Saanoŋ nonowo naamboraurunana utequte ama aoniŋ kema karo laligowoŋa. Kaeŋ saanoŋ qenaqena kolooŋ laligowoŋa. 10 Kaeŋ ama saanoŋ nonoo batunananoŋ rama laligowu. Nono balonana koi ii mende aŋgoŋ komboŋato, oŋo saanoŋ iikanoŋ laŋ kema kaŋ aiŋgiaa so baloŋ kitia kitia buŋa qeŋ aoŋ mirigia meŋ nonowo aŋguneŋ-qaŋguneŋ ama laligowoŋa.\"\n11 Kaeŋ jero Sekemnoŋ Dainawaa maŋnaaŋuruta ii kokaeŋ iŋijoro: \"Niinoŋ oŋoo jaanoŋ kiaŋkoomu mokoloomambaajoŋ moma qisiŋ oŋonjeŋ. Kawaajoŋ ii me woiwaa qisiŋ nombuti, nii saanoŋ ii oŋomaŋa. 12 Emba sewaŋa ano kaleŋ meŋ kaŋ oŋomaŋati, iikawaa jaŋgoya ii saanoŋ aiŋgiaa so meŋ ubu. Ii me woiwaa qisiŋ nombuyagati, niinoŋ ii saanoŋ oŋomaŋa. Qaana kota koi: Oŋonoŋ mono jeŋ tegoŋ naamboragia noŋgi noo embanaga koloowaa.\"\n13 Sekemnoŋ naaŋgia Daina meŋ kileerotiwaajoŋ ama Jeikobwaa merauruta yoŋonoŋ osoŋkakale qaganoŋ Sekem ano maŋa Hamor meleema oroma 14 qaa kokaeŋ jegi mori: \"Eja mombaa selianoŋ Anutuwaa aiweseya mende kotogiti, nono naamboranana eja iikaaŋa saanoŋ mende muboŋa. Kaeŋ aniŋ gamugamu qanananoŋ ubabo. Kawaajoŋ nono ii mubombaajoŋ amamaajoŋ. 15 Oŋo sili motooŋgo kokaeŋ aŋgi nono uumotooŋgo amboŋa: Wala Anutuwaa aiweseya ii ejaurugia kuuya oŋoo selegianoŋ kotogi tegoro nono laligojoŋi kaaŋa koloowuti eeŋ, mono naamboranana saanoŋ oŋomboŋa. 16 Kaeŋ aŋgi saanoŋ oŋowo naamboraurunana utequte ama aoniŋ kema karo laligowoŋa. Kaeŋ saanoŋ oŋoo batugianoŋ rama kanageso tuuŋ motooŋgo kolooŋ laligowoŋa. 17 Kaeŋ laligowoŋato, Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotowombaajoŋ uumotooŋgo mende ambuti eeŋ, nono mono naamboranana wama moŋgeŋ kemboŋa.\"\n18 Qaa kaeŋ jegi Hamor ano meria Sekem yoronoŋ qaa kaaŋa kawaajoŋ mori sokono.\n19 Kaeŋ mori eja gbaworo Sekemnoŋ maŋaa sumaŋuruta yoŋoo batugianoŋ tosaaŋa uŋuuguŋ qabuŋa somata meŋ laligoro. Iwaa uunaaŋanoŋ Jeikobwaa borataajoŋ mamaga erotiwaajoŋ ama qaa jegiti, ii otaamambaajoŋ isinabisina mende ama kambaŋ mende qeŋ koriro uro.\n20 Kaeŋ kolooro Hamor ano meria Sekem yoronoŋ Sekem taombaa eja alauruta yoŋowo qaa jewombaajoŋ taombaa nagu kosianoŋ ajoajoroo sombeŋgianoŋ kema kokaeŋ jeri: 21 \"Eja koi yoŋonoŋ ananawo ala awaa meŋ aoŋkeju. Kawaajoŋ anana saanoŋ jeŋ tegoniŋ yoŋonoŋ ananaa balonoŋ rama lansaŋ kema kaŋ mirigia meŋ ananawo aŋguneŋ-qaŋguneŋ ama laligowoŋa. Yoŋonoŋ baloŋ kitia mewuwaajoŋ titiŋa mamaga eja. Anana saanoŋ yoŋowo naamboraurunana utequte ama aoniŋ kema karo laligowoŋa. 22 Anana sili motooŋgo kokaeŋ aniŋ eja yoŋonoŋ ananawo laligowombaajoŋ uumotooŋgo ambu: Anutuwaa aiweseya ii eja iyoŋoo selegianoŋ kotogi eji, iikawaa so ii wala kuuya ananaa selenananoŋ kaaŋagadeeŋ kotoniŋ tegoro anana saanoŋ yoŋowo kanageso tuuŋ motooŋgo kolooŋ laligowoŋa.\n23 \"Kaeŋ aniŋ yoŋoonoŋ miriwaa oro tuuŋgia ano esuhina iwoigia kuuya ii mono ananaa buŋa koloowuya. Kawaajoŋ qaa ninijogiti, ii saanoŋ moma wambelaaniŋ yoŋonoŋ ananaa batunananoŋ rara dunduŋgia mokolooŋ laligowu.\"\n24 Kaeŋ iŋijori taombaa kiropo naguyanoŋ kaŋ ajoroogiti, iyoŋonoŋ kuuya Hamor ano meria Sekem yoroo qaawaajoŋ uumotooŋgo ama jegi Anutuwaa aiweseya ii Sekem taombaa eja kuuya yoŋoo selegianoŋ kotodaborogi.\n25 Kotodaborogi weemboria 3:a kolooro kanoŋ wijigiaa siimboboloya ii kaaŋiadeeŋ toroqeŋ moma ragi Jeikobwaa merawoita woi Simeon ano Liwai, Dainawaa naaŋwoita yoronoŋ manjawaa soogara somata meŋ taoŋ iikanoŋ saŋgabaŋga kema toogia mende moma ragi alanzaŋ manja qeŋ eja kuuya japaleleŋ uŋuri komudaborogi. 26 Hamor ano meria Sekem ii kaaŋiadeeŋ manjawaa soo somatanoŋ ururi komuri. Komuri Sekembaa mirinoŋga naaŋgara Daina ii horoŋ kamaaŋ wama keni.\n27 Kaeŋ ani Jeikobwaa meraurutanoŋ Sekemnoŋ naaŋgia meŋ kileeŋ murotiwaajoŋ ama taonoŋ sararagoŋ kema eja qamogia iŋiima taombaa esuhina iwoiya luluuma qeŋ yoŋgoro megi. 28 Lama, meme, bulmakao ano doŋgi tuuŋa tuuŋa ano ilawoilagia kuuya taoŋ uutanoŋ ano baloŋ korianoŋ egiti, ii kuuya kalugoŋ medaborogi. 29 Esuhina iwoigia kuuya korama emba meraboraurugia kuuya uŋuama mirigianoŋ iwoigia tosaaŋa eroti, ii kololooŋ luluuma qeŋ yoŋgoro meŋ togoŋ keŋgi.\n30 Kaeŋ aŋgi Jeikobnoŋ Simeon ano Liwai kokaeŋ irijoro: \"Oro kaeŋ ani kakasililiŋ somataa qaayanoŋ mono noo qananoŋ uro laligomaŋa. Baloŋ kokawaa toya Keinan kanageso ano Periz kanageso yoŋonoŋ mono kazi moma noma laligowu. Nii oŋoo kanatuuruna nono afaaŋanoŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ yoŋonoŋ manjaqeqe ejaurugia kululuuŋ oŋoma qotogoŋ nonoma manja qeŋ nombuti eeŋ, yoŋonoŋ mono saanoŋ japaleleŋ nuŋ nii ano kanatuuruna tiwilaaŋ nonombuya.\"\n31 Jeikobnoŋ kaeŋ irijoroto, iyoronoŋ qaa kokaeŋ ijori: \"Moŋnoŋ nonoo naaŋnana kana somata emba tani ama muroti, nono mono iikawaa iroŋa meleema oŋoniŋ sokonja.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.34","date":"2018-04-27T02:53:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948950.83\/warc\/CC-MAIN-20180427021556-20180427041556-00272.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999889135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999889135360718}","num_words":987,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 21\nPoolnoŋ Jerusalem keno.1 Yeizozo jeŋ nonomesaogi opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema wato qata Koos iikaaŋ baageŋ dindiŋagadeeŋ kema keuniŋ. Keuma eŋ waama toroqeŋ wato qata Rodos kanoŋ keniŋ. Iikanoŋa toroqeŋ Lisia prowinswaa gomaŋa moŋ qata Patara kanoŋ keuniŋ. 2 Keuma nama waŋgo moŋ Fonisia gomanoŋ kemambaajoŋ anoti, ii mokolooŋ kanoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro keniŋ.\n3 Kema laligoŋ wato moŋ qata Saiprus iikawaa kosianoŋ kaŋ iima misiŋgoŋ Saut waageŋga uuguŋ toroqeŋ haamonoŋ naŋgoro Siria prowins waageŋ keniŋ. Kema \"Waŋgowaa hinaya ii Taia taonoŋ kema waŋgonoŋga meŋ amboŋa,\" jegitiwaajoŋ iikanoŋ keniŋ. Iikanoŋ kema waŋgo mesaoŋ kemeniŋ. 4 Kemeŋ gowoko tosia mokolooŋ oŋoma yoŋowo toroqeŋ weeŋ 7 laligoniŋ. Kanoŋ laligoniŋ Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono Pool Jerusalem sitinoŋ kembabotiwaajoŋ galeŋ meme qaa jegi. 5 Ii jegito, nono weeŋ 7 ii yoŋowo laligoniŋ tegoro oŋomesaoŋ kana keniŋ. Kana kemboŋa jeniŋ yoŋonoŋ korebore embameraurugiawo nonoombonjeŋ taoŋ mesaoŋ seleeŋgeŋ kagi. Taoŋ seleeŋgeŋ kaŋ kowe sakasiŋanoŋ kamaaŋ simiŋ kuma Anutu qama kooliniŋ. 6 Qama kooliŋ yeizozonana jeŋ aoniŋ Jerusalem kembombaajoŋ waŋgonoŋ uniŋ yoŋonoŋ mirigianoŋ eleeŋgi.\n7 Pool ano neŋauruta nono kaeŋ Taia mesaoŋ toroqeŋ kema gomaŋ qata Tolemes kanoŋ keuma waŋgo mesaoniŋ. Waŋgo mesaoŋ uumeleeŋ alaurunana joloŋgia jeniŋ ano yoŋowo weeŋ motooŋgo laligoniŋ. 8 Laligoŋ eŋ waama oŋomesaoŋ baloŋ kana kema Sisaria taonoŋ kouniŋ. Jerusalem uumeleeŋ tuuŋ uutanoŋ uukuukuu eja (ewanjelis) sewen metogoŋ oŋoŋgiti, ▼\n▼ Aposol gawoŋ meme boŋ 6 kanoŋ eja 7 ii meweeŋgoŋ oŋoŋgi naŋgonaŋgo gawoŋ ano ewanjelis gawoŋ ii mindiriŋ megi.yoŋoonoŋga moŋ qata Filip iinoŋ Sisaria laligoro. Nononoŋ Sisaria kouma iwaa mirinoŋ kema rama eniŋ. 9 Filipwaa borauruta 4 laligogi. Anutunoŋ emba saraŋ yoŋoo uugianoŋ gejatootoo qaa jejewaa momo kaleŋ ano laligogi.\n10 Nononoŋ Sisaria taoŋ kanoŋ weeŋ mamaga toroqeŋ laligoniŋ. Kanoŋ laligoniŋ Juuda prowinsnoŋga gejatootoo eja moŋ qata Agabus kamaaro. 11 Nonoonoŋ kamaaŋ Poolwaanoŋ iiŋkasa meŋ kanoŋ aŋaa kana boria somoŋgoŋ kokaeŋ jero, \"Uŋa Toroyanoŋ kokaeŋ jeja, 'Juuda jotamemeya yoŋonoŋ iiŋkasa kokawaa toya ii Jerusalem sitinoŋ kokaeŋ somoŋgoŋ waba kantriwaa galeŋ ▼\n▼ Waba kantri yoŋoo borogianoŋ ambuya, ii Room gawman yoŋoojoŋ jeja.yoŋoo borogianoŋ ambuya.'\" 12 Kaeŋ jero moma nono ano uumeleeŋ alaurunana kanoŋ laligogiti, iyoŋonoŋ kaaŋgadeeŋ Poolnoŋ Jerusalem kembabotiwaajoŋ welema qotogoŋ muniŋ. 13 Qotogoŋ muniŋ kokaeŋ meleema jero, \"Oŋo mono nomaeŋ anju? Saama qaa jeŋ iikaaŋa kanoŋ noo uuna menjuranju. Niinoŋ Jerusalem kembe gbadooŋ nombutiwaajoŋ jojorijeŋ ano iikayadeeŋ qaagoto, Poŋ Jiisas qataajoŋ ama nugi komuwenagati, niinoŋ mono iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ jojoriŋ nanjeŋ.\"\n14 Kaeŋ jero meŋ looriŋ mubombaajoŋ amamaaŋ uunana bonjoŋ kono kokaeŋ jeniŋ, \"Ii mono Pombaa uusiiŋaa so koloowa.\"\n15 Sisaria taonoŋ laligoniŋ kambaŋ ii tegoro afaaŋgoŋ mozozoŋgoŋ oŋomesaoŋ kema Jerusalem sitinoŋ uniŋ. 16 Sisaria iikanoŋa gowoko tosianoŋ kaaŋagadeeŋ nonoo koipunana kagi. Kagiti, yoŋonoŋ kokaeŋ jegi, \"Oŋo Saiprus eja qata Naason iwaa mirinoŋ eŋ laligowu.\" Kaeŋ jeŋ nunuaŋgi iwaa mirinoŋ keniŋ. Naasonoŋ waladeeŋ uuta meleema Jiisaswaa gowokoya kolooŋ laligoŋ kouro. Kiaŋ. c, d\nPoolnoŋ Jerusalem sitinoŋ kouro.17 Nononoŋ Jerusalem keuniŋ uumeleeŋ alaurunana yoŋonoŋ nunuama aisooŋ jolonana jegi. 18 Jolonana jegi eŋ waama Poolnoŋ nonowo bisop Jeims iibombaajoŋ moma keniŋ. Keniŋ uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeya yoŋonoŋ korebore iikanoŋ kouma ragi.\n19 Ragi Poolnoŋ joloŋgia jeŋ sunduya ano. Anutunoŋ koipu kolooŋ nemuŋ koma nonono waba kantri yoŋoo batugianoŋ kema liligoŋ misin gawoŋ meniŋ hoŋa kolooroti, iikawaa sunduya kaniawo motogoŋ motomotooŋ ii korebore iŋijoro. 20 Ii iŋijoro moma Anutu mepeseegi eja geria moŋnoŋ kokaeŋ jero, \"Pool alanana, Juuda ejemba tauseŋa tauseŋa yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleema kileŋ korebore toroqeŋ Mooseswaa Kana qaa ii tororo otaawombaajoŋ kaparaŋ komakeju. 21 Kaeŋ kaparaŋ komakejuto, goo bujuga ii kokaeŋ laŋ jegi mogi, 'Juuda ejemba deema waba kantri yoŋoo batugianoŋ kema laligojuti, giinoŋ liligoŋ ii kokaeŋ kuma oŋoma laligojaŋ, jeŋkeju, \"Oŋo mono Mooseswaa kana qaa gema qeŋ Anutuwaanoŋ aiwese ii mende meŋ merasisi selegia mende kotowu ano Juuda nanamemeŋ tosaaŋa ii mende otaawu.\" '\n22 \"Kaeŋ jeŋkejutiwaajoŋ ama giinoŋ kajaŋi, iyoŋonoŋ ii moma iikanondeeŋ horoŋ tuuŋ somata meŋ ajoroowuyaga. Kawaajoŋ nono majakaka moma mono nomaeŋ aniŋ sokonaga? 23 Kawaajoŋ nononoŋ keteda koi qaa goojoŋ jewoŋati, giinoŋ mono iikawaa so amba. Eja 4:yanoŋ iwoi ambombaa qaagia Anutuwaanoŋ jeŋ jojopaŋ qaanoŋ somoŋgogi. 24 Ii qaanoŋ somoŋgogito, monembaajoŋ amamaaŋ mamboma batunananoŋ koi laligoju. Kawaajoŋ giinoŋ mono ii uŋuama yoŋowo koma konjoratiŋ aoŋ yoŋoojoŋ ama nanduŋ ana sokono saanoŋ waŋ jugia motogi qaagia kotiiwaa. Giinoŋ kaeŋ ama Mooseswaa Kana qaa teŋ koma otaaŋ laligojaŋi, koreboreyanoŋ goo kanaga ii tororo iima moma asariwuya. Ii moma asariŋ goojoŋ qaa jegi mogiti, ii hoŋa moŋ mende mokoloogi omaya kolooro komuwaa. 25 Goonoŋ qaa komuwaato, waba kantri yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleeŋgiti, nononoŋ iyoŋoojoŋ qaa kokaeŋ somoŋgoŋ tere ooŋ aniŋ keno, 'Oro busuya beŋ lopioŋ yoŋoo nanduŋ buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, ii mono mende newu. Kaaŋagadeeŋ sa me oro arogia qoosoŋa iikawaa busuya ii mende newu. Serowiliŋ mono mende ambu. Iwoi kanjaŋawo 4 ii mono mesaoŋ gema qegi sokombaa.'\"\n26 Jotamemeya yoŋonoŋ kaeŋ jegi Poolnoŋ eja 4 ii uŋuama eŋ waama yoŋowo koma konjoratiŋ aogi. Aogi jiwowoŋ jigonoŋ uma eja motomotooŋ yoŋoojoŋ nanduŋ ama siimoloŋ oogi koma konjoratiŋ kambaŋgia tegowaati, iikawaa kambaŋ bujuya iŋijoro. Kiaŋ. e, f\nJiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ Pool meŋ somoŋgogi.27 Poolnoŋ ii iŋijoroto, weeŋ 7 ii tegomambaajoŋ ano Juuda tosaaŋa Eisia prowinsnoŋga kagiti, iyoŋonoŋ Pool jiwowoŋ jigonoŋ uro iigi. Iima ejemba tuuŋ kuuya uugia kuuŋ oŋoŋgi waaro Pool qelanjiŋ megi. 28 Qelanjiŋ meŋ kokaeŋ qagi, \"Israel ejemba, mono ilaaŋ nonombu! Eja koi kanoŋ baloŋa baloŋa liligoŋ gomaŋ so kuma oŋoma uugia kokaeŋ kuuŋ oŋomakeja: Oŋo kuuya mono Israel ejemba tuuŋ qotogoŋ meŋ boliŋ nonombu. Ananaanoŋ Kana qaa mesaoŋ jiwowoŋ jigonananoŋ laŋ uma jeulalaŋ ama laligowu. Kaeŋ kuma oŋoma laligoro ano kete Griik eja Anutuwaa aiweseya qaa ii kaaŋiadeeŋ wama jiwowoŋ jigonoŋ uro miri kowoga koi kanoŋ mono totowiŋ kokojinjiŋawo koloowabo.\" 29 Ii kokaembaajoŋ qagi: Efesus eja Trofimus iinoŋ wala siti kananoŋ Poolwo keno iriima kokaeŋ romoŋgogi: Poolnoŋ ii wano motooŋ jiwowoŋ jigonoŋ ubaobo.\n30 Kaeŋ qagi ejembanoŋ eŋkaloloŋ ama esuŋgiagadeeŋ luluuma kaŋ ajorooŋ qemburuŋ somata meŋ guju megi siti kuuya sokono. Kaeŋ kolooro Pool qelanjiŋ somoŋgoŋ jiwowoŋ jigonoŋga horoŋ seleeŋgeŋ kamaaŋ iikanondeeŋ jigowaa kiropo naguya kuuya ii uulaŋawo koma somoŋgogi. 31 Pool somoŋgoŋ qewombaajoŋ kaparaŋ koŋgi bujuya seiŋ Room manjaqeqe tuumbaa kawali galeŋ waŋa iwaa gejianoŋ qaa kokaeŋ kemero moro, \"Jerusalem kuuya yoŋonoŋ kareŋ ama manja qeju.\" 32 Kaeŋ moma iikanondeeŋ manjaqeqe eja tuuŋ tosia kawali galeŋgiawo uŋuama luguŋ yoŋoonoŋ kemegi. Kemegi ii iŋiima Pool qegiti, ii mesaogi.\n33 Mesaogi kawali galeŋ waŋanoŋ batugianoŋ kema jeŋ kotoro Pool meŋ gbado (tape) woinoŋ somoŋgogi. Somoŋgogi kokaeŋ jeŋ qisiŋ oŋono, \"Eja koi moroga?\" ano \"Nomaeŋ ano qeju?\" 34 Qisiŋ oŋonoto, ejemba tuuŋnoŋga qaa morota morota meleema lansaŋ qagi. Kaeŋ lansaŋ qama guju megitiwaajoŋ ama kania tororo momambaajoŋ amamaaro. Ii amamaaŋ kawaajoŋ jeŋ kotoro Pool wama manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ keŋgi. 35 Wama keŋgi ejemba tuuŋ somata yoŋonoŋ kanagianoŋ oŋotaaŋ kaŋ kokaeŋ qagi, \"Mono qegi komuwa. Yamageŋ!\" Kaeŋ qagi manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo naguyanoŋ keuro uulaŋawo kema kaŋ gujubaju somata megitiwaajoŋ bimooro. Kawaajoŋ manjaqeqe eja yoŋonoŋ Pool meŋ aŋgoŋ keŋgi. Kiaŋ. g\nPoolnoŋ qaayaa kitia kanaiŋ meleema jero.37 Aŋgoŋ kaŋ manjaqeqe eja yoŋoo kiripo uutanoŋ ubombaajoŋ aŋgi Poolnoŋ kawali galeŋ waŋa kokaeŋ qisiŋ muro, \"Nii qaa moŋ saanoŋ gijomaŋa me qaago?\" Qisiŋ muro moma kiko ama ijoro, \"Oo, gii Griik qaa mojaŋ me? 38 Kawaajoŋ gii Iijipt ejaga koloojaŋ me qaago? Iijipt eja moŋnoŋ indigeŋ tuarenjeŋ eja tiwogiawo 4,000 ii eŋkaloloŋ meŋ oŋoma Room gawman tuarenjeŋ ama manja kareŋ kanaiŋ uŋuŋ uŋuama baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ keŋgi. Gii galeŋ eja ii koloojaŋ me qaago?\"\n39 Kaeŋ ijoro Poolnoŋ jero, \"Nii Juuda ejaga. Nii Silisia prowinswaa taoŋ qata Tarsus mojaŋi, mono iikanoŋ kolooŋ laligoŋ koube. Kawaajoŋ qisiŋ gomaŋa: Gii saanoŋ jena niinoŋ ejemba tuuŋ koi yoŋoojoŋ qaa jewe mobu.\"\n40 Kaeŋ jero \"Saanoŋ jewa,\" ijoro Poolnoŋ donoŋ nama ejemba oŋoojoŋ boro kuno. Boro kuno guju mesaoŋ qaagia bogoro naŋgi Hibruu qaanoŋ qaa kokaeŋ jero,\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.21","date":"2018-04-23T23:21:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946256.50\/warc\/CC-MAIN-20180423223408-20180424003408-00236.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999873638,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999873638153076}","num_words":1401,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Ond 110.1\nb9Ef 4.22\nd12-13Ef 4.2\ne13Ef 4.32\nf16-17Ef 5.19-20\ni20Ef 6.1\nj21Ef 6.4\nk22-25Ef 6.5-8\nl25Dut 10.17; Ef 6.9\nColossians 3\nKraistnoŋ laaligo gbilianoŋ laligowombaa esuŋa nonomakeja.1 Kraistnoŋ eukanoŋ uma Anutuwaa boro dindiŋanoŋ jiŋkaroŋ jakeya meŋ qaqabuŋayawo raja. Anutunoŋ Kraist meŋ gbiliŋ muroti, iikawaa tani kaaŋagadeeŋ oŋo meŋ gbiliŋ oŋono koomuyanoŋga waama laligoju. Kawaajoŋ oŋo Siwe gomanoŋ eu ilawoila eji, uugia mono iikanoŋ somoŋgoŋ laligowu.\n2 Balombaa ilawoilaya kanoŋ qaagoto, eukanoŋ ilawoila eji, uugia mono iikanoŋ somoŋgoŋ kotiiŋ laligowu. 3 Oŋoo uugia walaganoŋ komuro Anutuwaanoŋ duŋgoŋ laligoju. Kaeŋ Anutuwaa aoŋanoŋ kema laaligo kotigaa kania mokoloogi. Kraistnoŋ Siwe laaligo aasaŋgoyanoŋ laligoji, oŋoo uulaaligogianoŋ mono iikawaa so aasaŋgoyanoŋ eja. Kawaajoŋ uugia mono Kraistwo somoŋgoŋ laligowuya. 4 Kraist laaligo kotigaa Tonananoŋ mombo karo asamararaŋanoŋ asugiwaati, kambaŋ iikanoŋ oŋo mono kaaŋagadeeŋ asugigi uŋuano iwo Anutuwaa asamararaŋanoŋ keubu. a\nUu walaga ano uu gbilia ii aworaŋgoŋ aojao.5 Balombaa siiŋgia kombombaŋa bologa kania kania ii uugianoŋ eŋ yayaseseŋ meŋ oŋomakejuti, iyoŋoo waŋgia mono kuuya rinjaŋgodaborowu. Bao kasu kaaŋa serowiliŋ ano qewoloŋ aŋgonjorayawo ii mono gema qewu. Uuselewaa siiŋ kombombaŋa bologa ii mono mesaoŋ uugere bologa qowogogi bogowa. Iwoi meŋgo mewombaajoŋ mambaŋ kolooŋ koposoŋgoŋkejuti, iikanoŋ tando lopioŋ waegia meŋ mepeseeŋ oŋonjutiwaa tania kolooja. 6 Ii aŋgitiwaajoŋ ama Anutuwaa iriŋanoŋ soono uukazia qagianoŋ ano umakeja.\n7 Siiŋgia kombombaŋa bologa kaaŋanoŋ mono wala oŋoaŋgiaa laaligogia kaaŋagadeeŋ galeŋ kono kana bologa ii riiŋ otaaŋ laligoŋkegi.\n8 Kaeŋ laligogito, kambaŋ kokaamba oŋo kaaŋagadeeŋ iwoi iikaaŋa kuuya ii mono giligi kemba: Uuduuduu moma uugeregianoŋ juma oŋooro uugianoŋ aoŋ uubooli mojuto, ii unjuma giligi kemba. Kaaŋagadeeŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota ano qaa aŋgonjorayawo jeŋ uugia menjereŋgojuti ii mono kuuya gema qeŋ mesaowu. 9 Oŋo uu walaga ano iikawaa nanamemeŋa aŋgonjora-yawo ii yakariŋ qeŋ komuŋ laligojuti eeŋ, qaa qoloŋmoloŋgoya mono mende amiŋ mobu.\n10 Oŋo uu walaga kotogoŋ mombo letoma uu dologa mouma laligoju. Mokomokoloo Tonananoŋ iyaŋaa kania moma asariwombaa sareya anoti iinoŋ mono iikawaa so uu dologa ii letoma muro toroqeŋ koloŋaniŋkeja. 11 Kawaajoŋ anana Juuda me kantri tosiaa ejemba laligojoŋi, ii mono so motooŋgo koloojoŋ. Anutuwaa aiweseya selenananoŋ kotogi me qaago, ii kileŋ Anutuwaa jaanoŋ so motooŋgo koloojoŋ. Taoŋ ejemba momogiawo me qandaya (bus kanaka) laligoŋ iyaŋgiaa qaagianoŋ irikawaraka jeŋ poumapou laligojuti ii kileŋ Kraistnoŋ uunananoŋ nano motooŋgo koloojoŋ. Ananaa gawonana meŋkejoŋi me tourunana ii tawaya qaa eeŋ weleŋ qeŋ oŋomakejoŋi, iikanoŋ iwoi qereweŋa koloojato, hoŋaboŋa ii Kraist. Iinoŋ mutula��goŋ kuuya nunuuguŋ uma Kiŋ Poŋnana uuta motooŋgo kolooja.\n12 Anutunoŋ meweeŋgoŋ oŋono uu dologa otaaŋ Anutuwaa wombo alauruta soraaya kolooju. Kawaajoŋ oŋo mono batugianoŋ kiaŋkomu ama ala meŋ aoŋ laligowu. Uugia meŋ kamaaŋ tosaaŋa gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma lombo moma mokosiŋgoŋ laligowu. Sili iikanoŋ mono malekugia kolooro koŋgi kemero ii pondaŋ meŋ laligowu.\n13 Mono loloŋgoŋ bologaa kitia mende meleembuto, mono qaqa-aŋgoŋ aoŋ laligowu. Kalaŋ koma aogi batugianoŋ qaa koposo kolooro moŋnoŋ alia jeŋ mumambaajoŋ moji, ii mono mesaoŋ aowu. Poŋnoŋ siŋgisoŋgogia soŋgbama mesaoroti, oŋo mono batugianoŋ kaaŋiadeeŋ ama aoŋkebu. 14 Kaeŋ ama uujopawaa malekugia ii koŋgi kemero iikawaa qaganoŋ mono uukaleŋ ama jopagoŋ aogi qabo koloowaa. Uujopa kanoŋ akadamu kuuyaajoŋ jejeŋi, ii qooŋgoŋ mindiriŋ waŋgiaga nanja.\n15 Kraistnoŋ oŋo luaenoŋ sele busu motooŋgo kolooŋ laligowutiwaajoŋ oŋoono. Kawaajoŋ iwaa luaenoŋ mono uugianoŋ eŋ awaawaa qawa loqagia kolooro uubonjonoŋ jeŋ mepeqepesee ama laligowu.\n16 Kraistwaanoŋ Buŋa qaa iikanoŋ mono uugianoŋ eŋ batugianoŋ mamaga asugiŋ seiwaa. Mono momakooto qaa kuuya jeŋ kuma aoŋ qambaŋmambaŋ qeŋ aoŋkebu. Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋomakejiwaa so mono Buŋa Rii Ondino (Buk Song), mepemepesee rii (ooŋsaa) ano uuwaa rii tosia ii uu wombogianoŋ Anutu mepeseeŋ qamakebu. 17 Nanamemeŋ ii me ii jenoŋ me silinoŋ ama mewuti ii kuuya mono Poŋ Jiisaswaa qanoŋ amakebu. Kaeŋ aŋgi Kraistnoŋ nemuŋ koma oŋono Maŋ Anutu oewae jeŋ muŋ laligowu. Kiaŋ. b, c, d, e, f\nLoemba, nemuŋmaŋ ano weleŋqeqe oŋoo qambaŋmambaŋ qaa18 Emba oŋo mono lourugia yoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu. Pombaa buŋa koloojutiwaajoŋ mono kaeŋ aŋgi sokombaa.\n19 Eja oŋo mono embaurugia uukalenoŋ jopagoŋ oŋoma goroŋooso wosokonduŋ qaganoŋ mende ama oŋoma laligowu.\n20 Merabora oŋo Pombo qokotaaŋ nama nemuŋmaŋwoigia yoroo jegara otaagi Poŋnoŋ iŋiiro sokombaa. Kawaajoŋ oŋo mono qaagia jewutiwaa so kuuya teŋ koma oŋoma laligowu.\n21 Maŋurunana oŋoo meraboraurugianoŋ awasaŋkakagia mesaowubotiwaajoŋ mono mende uŋuŋ ureeŋ horoŋ kitoŋ oŋoma laligowu.\n22 Weleŋqeqe oŋo mono namonoŋ galeŋurugia yoŋoo qaagia kuuya teŋ komakebu. Kondokondoowaa waŋ aŋgi ejembanoŋ iŋisosoroowutiwaajoŋ qaagoto, gbiŋgbaoŋ mesaoŋ Pombaa jeta uuguwombotiwaajoŋ sombugia moma uugia gawonoŋ ama meŋ laligowu. 23 Iwoi ama meŋkebuti uugia mono iikanoŋ somoŋgoŋ kokaeŋ romoŋgowu: Baloŋ ejembagadeeŋ qaagoto, Poŋ iyaŋa mono weleŋ qeŋ muŋ laligoju.\n24 Poŋ Kraist weleŋ qeŋ muŋ laligogi iinoŋ tawagia Siwe gomanoŋ ano eji, ii oŋono buŋagia koloowaa. Mono kaeŋ romoŋgoŋ laligowu. 25 Moŋnoŋ gawoŋa meŋ soowaati Anutunoŋ kaaŋiadeeŋ meŋ soosooyaa iroŋa meleema mubaa. Anutunoŋ tosaaŋa mende iŋisosorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomakejato, kuuya anana so motooŋgonoŋ gosiŋ nonoma qaanana jeŋ tegowaa. g, h, i, j, k, l\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Col.3","date":"2018-04-25T12:49:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947803.66\/warc\/CC-MAIN-20180425115743-20180425135743-00084.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999797344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999797344207764}","num_words":922,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 3\nJiisasnoŋ Mooses uuguŋ uuta kolooja.1 Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurunana soraaya, Siwe Toyanoŋ oŋoono nonowo tuuŋ somata motooŋgo laligojuti, oŋonoŋ mono uuroromoŋgogia pondaŋ Jiisaswaanoŋ ama laligowu. Anutunoŋ ii wasiro aposol kolooŋ jigo gawoŋ galenana waŋa kolooji, iwaajoŋ kaeŋ jokolooŋkejoŋ. 2 Moosesnoŋ Anutuwaanoŋ kanageso kuuya ii membiriqembiria qaato, pondaŋ galeŋ koma oŋoma laligoro. Iikawaa so Jiisasnoŋ kaaŋagadeeŋ moronoŋ kuuŋ muroti, iwaa qaaya misi metetaŋa qaa tororo otaaŋ membiriqembiria qaato, pondaŋ meŋ laligoro. 3 Miri ano eja miri meroti, ii gosiŋ oroniŋ motoŋqeqe ejawaa qabuŋayanoŋ mono miriwaa qabuŋaya mamaga uuguŋ nanja. Iikawaa so Mooses ano Jiisas gosiŋ oroniŋ Jiisaswaa asamararaŋa uutanoŋ mono Mooses mamaga uuguja. Kania kaaŋa iima mokolooŋkejoŋ.\n4 Miri kuuya ii mombaa borosowoya koloojuto, iwoi kuuya ii Anutuwaa borosowoya kolooja. 5 Moosesnoŋ Anutuwaanoŋ kanageso kuuya ii membiriqembiria qaato, pondaŋ weleŋ qeŋ oŋoma laligoro. Kaeŋ laligoŋ Anutunoŋ kanageŋ eja qaita mombaajoŋ jeroti, mono qaa iikawaa sareya ii waladeeŋ isaama daŋgunuyaga nano. 6 Kaaŋa nanoto, Kraistnoŋ Anutuwaa Meria kolooŋ Maŋaa qaaya (misi metetaŋa qaa) noŋ meŋ kanagesoya pondaŋ galeŋ koma nonoma laligoja. Anutuwaanoŋ kanageso ii anono koloojoŋ. Oyaŋboyaŋ mokoloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama iikanoŋ qokotaaŋ selenana meŋ uma awasaŋkaka nama kotiidaborowoŋati eeŋ, mono Anutuwaa uumeleeŋ kanageso kolooŋ laligowoŋa. Kiaŋ. a\nYaŋgiseŋ ama laligowombotiwaa galeŋ meme qaa7 Kawaajoŋ oŋonoŋ mono Uŋa Toroyanoŋ qaa kokaeŋ jeŋkejiwaa so koloowu,\n\"Keteda kokaamba Anutunoŋ oŋooma qaaya saŋe ano mojuti eeŋ,\n8 uugia mono roromoŋgo bologanoŋ mende gojombu. Oŋoo ambosakoŋurugianoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kaŋ kambaŋ moŋnoŋ Anutu qetama aŋgobato meŋ muŋ kareŋ aŋgiti, oŋo mono iikawaa so Anutu qetama ambubo.\n9 Yoŋonoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kaŋ Anutu nii aŋgobato meŋ noma laligogi. Aŋgoleto ama meŋ laligoweti, oŋonoŋ ii gbani 40 kawaa so iima laligoŋ ii kileŋ nii mende moma laariŋ noŋgi uunanoŋ boliro laligowe.\n10 Kawaajoŋ ejemba tuuŋ somata kambaŋ iikanoŋ namonoŋ laligogiti, iyoŋoojoŋ ama iriŋna soono kokaeŋ jewe, 'Yoŋonoŋ mono suulaŋ uugianoŋ kaamaa ama jinjauŋ kemakeju. Laaligowaa kana kuma oŋoma laligoweto, ii mende moma kotoŋ kougi. Qaago!'\n11 Kaeŋ jeŋ iriŋsoŋsooŋ qaganoŋ qaana jeŋ kotoŋ jojopaŋ qaananoŋ ii somoŋgoŋ kokaeŋ jewe,\n'Haamo meŋ laligowutiwaa areŋ ama oŋombeto, yoŋonoŋ mono oyaŋboyaŋ iikanoŋ mende keubu.'\"\n12 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋonoŋ mono kokaembaajoŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowu: Oŋoonoŋga mombaa uutanoŋ doogoro momalaarianoŋ zololoŋgoŋ kamaaro Anutu laaligo Toya gema qeŋ laligowabo. 13 Kaeŋ qaagoto, siŋgisoŋgowaa aŋgomokoloŋanoŋ tiligoŋ oŋono iikanoŋ oŋoonoŋga mombaa uuta gojombabotiwaajoŋ mono weeŋ so batugianoŋ uugia kuuŋ aoŋ laligowu. \"Kete\" qaa ii jeŋkejoŋi, iikawaa so mono joloŋgoŋ aoŋ laligowu. 14 Anana Kraist moma aŋgoŋ koma iwo tuuŋ somata motooŋgo kolooŋ laligojoŋ. Wala uunana meleema uuwoi yakariŋ awasaŋkaka mokolooŋ laligoniŋi, iikaaŋa namonoŋ laligowoŋatiwaa so kaparaŋ koma kotiiŋ namboŋati eeŋ, mono oyaŋboyaŋ koloowoŋa.\n15 Buŋa qaa ii mombo jeŋ kokaeŋ oojeŋ,\n\"Kete Anutunoŋ oŋooma qaaya saŋe ano mojuti eeŋ, uugia mono mende gojombu. Oŋoo ambosakoŋurugianoŋ Anutu qetama kareŋ aŋgiti, oŋonoŋ mono iikawaa so Anutu qetama ambubo.\"\n16 Ejemba daeŋ yoŋonoŋ Buŋa qaa moma Anutu qetama kareŋ aŋgi? Moosesnoŋ kanageso uŋuano Iijipt mesaoŋ kagiti, iyoŋonoŋ mono kuuya kaaŋ aŋgi. 17 Ejemba daeŋ yoŋoojoŋ ama gbani 40 kawaa so iriŋa soono kazi ama oŋono laligogi? Ejemba siŋgisoŋgo aŋgi meŋ komuŋ oŋono sele busugianoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kamaaŋ koŋgiti, iyoŋoonoŋ mono kaeŋ kolooro. 18 Luaenoŋ haamo meŋ laligowutiwaa areŋ ama iyaŋgiaa baloŋgianoŋ mende keubutiwaa qaaya jeŋ kotoŋ jojopaŋ qaayanoŋ somoŋgoroti, qaa ii mono daeŋ yoŋoojoŋ jero? Ejemba qaaya qotogoŋ yaŋgiseŋ laligogiti, ii mono iyoŋoojoŋ ama jero. 19 Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ iima asarijoŋ: Yoŋonoŋ Anutu mende moma laariŋ yaŋgiseŋ aŋgitiwaajoŋ ama iyaŋgiaa baloŋgianoŋ keubombaajoŋ amamaagi. Kiaŋ. b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.3","date":"2018-04-22T10:45:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945584.75\/warc\/CC-MAIN-20180422100104-20180422120104-00409.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999711514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999711513519287}","num_words":714,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"James 11 Jeims niinoŋ Anutu ano Poŋ Jiisas Kraistwaanoŋ gawoŋ meŋ laligojeŋ.\nIsrael tuuŋ 12 ananaanoŋga tosaaŋa oŋo Israel mesaoŋ gomaŋa gomaŋa deema kema laligojuti, niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi ooŋ joloŋgia jejeŋ.\nMoma laariŋ qama kooliŋ momo hoŋa mokoloowoŋa.2 Oo uumeleeŋ alauruna, momalaariwaa aŋgotete kania kania qagianoŋ umakeji, iikawaajoŋ uugianoŋ mono mende kamaaro simbawoŋawogadeeŋ moma aisooŋ laligowu. 3 Aŋgotetenoŋ qagia-noŋ uro iikanoŋ momalaarigia kotiiro mono kaparaŋ koma moko-siŋgoŋ nambu. Ii mojutiwaajoŋ mono aisooŋ laligowu. 4 Kaparaŋ koma nambuti eeŋ, iikanoŋ mono toroqeŋ meŋ letoma oŋono nanamemeŋgiaa hoŋa kuuya ii akadamuyawo kolooŋkebaa. Iikaeŋ kolooro Anutunoŋ oyaŋboyaŋanoŋ uugia meŋ saa qero uuwaa iwoi mombaajoŋ mende memeaŋgoŋ laligowuya.\n5 Oŋoonoŋga moŋnoŋ \"Nomaeŋ ambenaga?\" jeŋ momakootowaajoŋ amamaaji, iinoŋ mono Anutu qama kooliro ii mubaa. Anutunoŋ kaleŋa ii loloogeŋ kuuya nonoma sologeŋ mende jeŋ nonomambaajoŋ momakeja. Kawaajoŋ ii saanoŋ muro buŋa qeŋ aowaa. 6 Qama kooliwaati, iikanoŋ nombaati, mono iikaeŋ moma laariŋ uuwoi mende totooŋ amba. Moŋnoŋ uuwoi anji, iinoŋ kowe siri kaaŋa uma kamaaŋkeja. Haamonoŋ kowe qindiiro lansaŋ kema kaŋkeja. Iikawaa so koloowabotiwaajoŋ mono qamakooliaajoŋ uuwoi mende amba.\n7 Uuwoi ejemba kaaŋa Poŋnoŋ iwoi mubaatiwaajoŋ mono mende romoŋgowa. 8 Iwaa uutanoŋ mono juquno kaiyakaya kuuya kanoŋ kiŋkololoŋ ama koŋgbara qeŋ qaa kemameŋ-kaŋmeŋ jeŋkeja. Kiaŋ. a\nWanaya ano qabuŋawo laaligo9 Uumeleeŋ alauruna, oŋoo batugianoŋ tosianoŋ kamaaŋqeqeta laligogi Anutunoŋ oŋoojoŋ moro uuta kolooja. Kawaajoŋ mono saanoŋ oŋoaŋgia mepeseeŋ aoŋkebu. 10 Tosianoŋ uuta laligojuto, moneŋ hinagiaajoŋ mende mogi umakejiwaajoŋ ama kamaaŋqeqeta tani laligoŋ mono oŋoaŋgia mepeseeŋ aoŋkebu. Yoŋoo laaligogianoŋ mono bura juraya kaaŋa kolooŋ sooliwaa. Kamaaŋqeqeta ano uuta anana komuwoŋati, iikanoŋ ororoŋ koloowoŋa. 11 Weeŋnoŋ kouma bura jeŋ kotoro qararaŋgoŋ sooliŋ jurayanoŋ suma kamaaŋkeja. Jurayanoŋ kamaaro batuyaa kaitania iimasiiŋsiiŋawo kanoŋ titiikota kolooŋkeja. Qabuŋagiawo yoŋonoŋ esuhinagia meŋ seiwombaajoŋ ewaewaŋ komakejuto, laligoŋ bura kaaŋa gororoŋgowuya. Kiaŋ. b\nAŋgobato (manambato) ano aŋgotete12 Anutunoŋ qaaya kokaeŋ somoŋgorota eja, \"Ejemba uugianoŋ jopagoŋ nomakejuti, niinoŋ ii laaligo kombombaŋa oŋoma waŋgianoŋ goul ila koma oŋomaŋa.\" Qaa iikawaa so bologaa aŋgobatonoŋ mombaa qaganoŋ uro iikanoŋ kaparaŋ koma kotiiro tegoro mono laaligo kotigaa ila soroŋ buŋa qeŋ aoŋ oyaŋboyaŋ koloowaa. Iwaajoŋ \"Mono simbawoŋawo!\" jejoŋ. 13 Kileŋaa Toyanoŋ Anutu aŋgobato meŋ mubaatiwaa so mende kolooro Anutunoŋ moŋ siŋgisoŋgo ambaatiwaajoŋ mende aŋgobato meŋ muja. Kawaajoŋ moŋnoŋ aŋgobato uutanoŋ laligoŋ kokaeŋ mende jewa, \"Anutunoŋ aŋgobato meŋ nono siŋgisoŋgo amambaajoŋ anjeŋ.\"\n14 Anutunoŋ qaagoto, ananaa siiŋnana kombombaŋa bologanoŋ mono potitiŋ kaaŋa horoŋ nonono motowaa bitiŋbitiŋanoŋ osiniŋ siŋgisoŋgowaa aŋgobatoya kaeŋ motomotooŋ ananaanoŋ kolooŋkeju. 15 Moŋnoŋ siiŋa kombombaŋa bologa mende somoŋgoji, ii siŋgisoŋgo kondooja. Kondooro siiŋa kombombaŋanoŋ koro ama siŋgisoŋgo ii merabora kaaŋa mero kolooŋkeju. Siŋgisoŋgonoŋ kolooŋ somariidabororo koomu kotiga kolooŋ muŋkeja.\n16 Oo wombo alauruna, siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ mono mende tiligoŋ oŋomba. 17 Kaleŋ awaa akadamugiawo kuuya ii Anutunoŋ ano Siwe eukanoŋa asugiŋkeja. Koiŋ ano weeŋ jaagara kouma kotoŋ kemeri uŋa-uŋagaranoŋ koriŋ toriŋ amakejato, asa-saga kuuyaa Toya aŋo mende utegowaa. Auŋa me uŋauŋa moŋ ii iwaanoŋ mende eja. 18 Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooroti, nono iyoŋoo batugianoŋ yambu dologa kolooŋ laligowoŋatiwaajoŋ moro. Kawaajoŋ aŋaa siiŋaa so qaa hoŋaa kota uunananoŋ komoro iikanoŋ kolokoloo doŋgoga nonono kolooniŋ. Kiaŋ.\nBuŋa qaa eeŋ moboŋa me teŋ koma mewoŋa?19 Oo wombo alauruna, mono qaa koi romoŋgoŋ mende duduuwu: Oŋo mono kuuya qaa mobombaajoŋ geja uulaŋawo qewu. Qaa laŋ ii uulaŋawo mende jewu. Iriŋgianoŋ mono uulaŋawo mende soomba. 20 Anutunoŋ nanamemeŋ dindiŋa ambombaa siiŋa momakejato, iriŋsoŋsoonoŋ ii mende kondooŋkeja. Kawaajoŋ mono iriŋsoŋsooŋ mesaoŋ qaa bonjoŋ jeŋ laligowu. 21 Qewoloŋ kania kania ano nanamemeŋ jewoŋawonoŋ qokotaajuti, ii mono mesaowu. Mono yaŋgiseŋgia mesaoŋ Anutuwaa qaa baatanoŋ kema qaa kota uugianoŋ komomakeji, ii mono moma aŋgoŋ koma laligowu. Kaeŋ aŋgi qaa iikanoŋ saanoŋ hamo qeŋ oŋono letoma Siwenoŋ ubuya.\n22 Buŋa qaa ii eeŋ tooŋ mogi hoŋa mende koloowabo. Kaaŋa silemale ama tiligoŋ aowuboto, qaa ii mono koma gbiliŋ laligowu. 23 Moŋnoŋ qaa eeŋ tooŋ moma iikawaa so mende amakeji, iinoŋ eja kokawaa so kolooja: Moŋnoŋ jaasewaŋa atatonoŋ (jainoŋ) aimakeja. 24 Aima mesaoŋ moŋgeŋ kema kaitania nomaeŋa, ii uulaŋawo duduuŋkeja. 25 Ii awaa qaagoto, moŋnoŋ kana qaa akadamuyawowaajoŋ geja ama iigigiiŋ iikanoŋ qokotaaŋ siŋgisoŋgowaa kasanoŋga lolooŋkeji, iwaa nanamemeŋaajoŋ mono \"Eeso simbawoŋawo!\" jewoŋa. Iinoŋ qaa moma ii mende duduuŋkejato, ii oŋanoŋ teŋ koma iikawaa so amakeja.\n26 Moŋnoŋ uumeleembaa komagbiligbili amambaajoŋ jeŋ je buu susuya mende galeŋ koma aŋa kaeŋ tiligoŋ aoŋkeji, iwaa uumeleembaa Buŋa gawoŋanoŋ mono iwoi omaya, hoŋa qaa kolooŋkeja. 27 Anutu Maŋgaa jaasewaŋanoŋ uumeleembaa Buŋa gawoŋ soraaya silemaleya qaa memambaajoŋ jejaŋi eeŋ, mono kokaeŋ amba: Guaŋ mera ano malo konjiliŋ qaganoŋ laligojuti, mono ii kema iŋiima kalaŋ koma oŋoma laligowa ano balombaa nanamemeŋaa qewoloŋanoŋ uuga tiloowabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Jam.1","date":"2018-04-26T02:23:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948047.85\/warc\/CC-MAIN-20180426012045-20180426032045-00616.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999880791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999880790710449}","num_words":886,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a12-13Apo 20.1\n2 Corinthians 21 Wala oŋoonoŋ kaŋ sisau aŋgitiwaajoŋ jeŋ oŋombe gamugia moma wosobiri aŋgi. Kawaajoŋ ama oŋoonoŋ kawe mombo iikaaŋ ambubotiwaajoŋ moma uunanoŋ qaa somoŋgoŋ kana kekeŋaa arena utegowe. 2 Kawaa kania ii kokaeŋ: Gamu qeŋ oŋombe wosobiri ambuyagati eeŋ, moronoŋ saanoŋ uuna meŋ saaliŋ nono mombo korisoro mokoloowenaga? Jinjauŋgiaajoŋ ama jeŋ oŋombe wosobiri ambuyagati eeŋ, tosianoŋ korisoro qeŋ nombombaajoŋ amamaagi neeno kaaŋagadeeŋ wosobiri ama laligomambo. Kawaajoŋ uulaŋawo kaŋ gamu qeŋ oŋomambaajoŋ togojeŋ.\n3 Tere kotakota ii kania kokaembaajoŋ ooŋ ambe: Niinoŋ aisoowe kuuya oŋonoŋ mono niwo aisoowu. Niinoŋ oŋo kuuya kaeŋ uuwoiya qaa moma laariŋ oŋonjeŋ. Niinoŋ tosaaŋa oŋoojoŋ korisoro mokoloomambaajoŋ mojento, kawe kanagia sooro laŋ laligogi iŋiima wosobiri momambo. 4 Wosobiri ambutiwaajoŋ tere ii mende ooweto, honoŋa qaa uu jopagoŋ oŋomakejeŋi, oŋo iikawaa kania moma yagowutiwaajoŋ mono qaa kotakota ii terenoŋ oowe. Uunanoŋ oŋoojoŋ ama majakaka somata moma koŋajiliŋ qaganoŋ rama jauŋnanoŋ kamaarota oowe. Kiaŋ.\nMoŋnoŋ kana uuguroti, iwaa siŋgisoŋgoya mono mesaowu.5 Moŋnoŋ siŋgisoŋgo anota oŋonoŋ gamugia mogi wosobiri asugiroti, iikanoŋ mono noo qananondeeŋ qaagoto, kuuya oŋoo qagianoŋ kaaŋagadeeŋ uro. Qaa ii jeŋ somariiwe soowabotiwaajoŋ mono kokaaŋadeeŋ jemaŋa: Gamu iikanoŋ mono kuuya sokoma oŋono iikawaajoŋ mamaga me boroŋa moŋ wosobiri aŋgi. 6 Kanageso hoŋa oŋonoŋ qaayaa kitia meleema mugiti, iikanoŋ mono sokoma muro uuta mombo meleeno.\n7 Kambaŋ kokaamba gamu ano wosobiri somata qatawo moro iikanoŋ jeŋ keleleŋgowabotiwaajoŋ mono lombo mende toroqeŋ mubu. Lombo qaagoto, mono kaparaŋ koma siŋgisoŋgoya mesaoŋ uluŋkoleŋ ama mubu. 8 Kawaajoŋ kokaeŋ uukuukuu meŋ oŋonjeŋ: Oŋo mono qaa somoŋgoŋ uujopagia mombo toroqeŋ kotiiŋ qendeema muŋ laligowu. 9 Niinoŋ terena ii kokaembaajoŋ oowe: Oŋo noo qaana kuuya teŋ koma aŋgobatonoŋ nama kotiiwu me mende teŋ koma riporogoŋ kamaawuti, iikawaa kania gosiŋ momambaajoŋ moma ii oowe.\n10 Oŋo mombaa siŋgisoŋgoya mesaojuti eeŋ, niinoŋ ii kaaŋagadeeŋ mesaoŋ mujeŋ. Bologa ama nonoti, iikawaajoŋ mende mobe ujato, oŋonoŋ mombo qeaŋgoŋ mindiriŋ aowutiwaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ kileŋaya ii Kraistwaa jaanoŋ oŋanoŋ mesaoŋ mube tegoro. 11 Satanoŋ areŋa ama selenoŋ kuukuu kania kania amakeji, iikawaajoŋ tompiŋ mende laligojeŋ. Kawaajoŋ Satanoŋ haamo ama nonombaboti-waajoŋ ama eja iikawaa siŋgisoŋgoya mono mesaodaborowu. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Troas laligoŋ Taituswaajoŋ majakaka moro.12 Niinoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋaya jeŋ seimambaajoŋ ama Troas taonoŋ kembe Poŋnoŋ nagu horoŋ nono gawoŋa iikanoŋ memambaajoŋ afaaŋgoro. 13 Kaeŋ afaaŋgoroto, uumeleeŋ alana Taitus mende mokoloowe qaagia mende nijoro mobetiwaajoŋ ama majakaka moma luae uunanoŋ mende ero. Kawaajoŋ yeizozogia jeŋ oŋomesaoŋ Taitus moŋgamambaajoŋ Masedonia prowinsnoŋ kembe. Kiaŋ. a\nKraistnoŋ ku-usuŋ nonono haamo amakejoŋ.14 Nononoŋ Anutu kokaembaajoŋ mepeseeŋkeboŋa: Kraistwaa buŋa kolooŋ weleŋa qeniŋ Anutunoŋ kambaŋ so kawali galeŋ kaaŋa nunuano kema otokoriaŋ maamakejoŋ. Haamonoŋ japujariŋ jurayaa moroŋa awaa meŋ karo momakejoŋi, iikawaa so Anutunoŋ nemuŋ koma nonono gomaŋ daeŋ daeŋ liligoŋ Kraistwaa kania jeŋ asariniŋ asuganoŋ kolooŋ seiŋ keno gomaŋ so momakeju. Kawaajoŋ Anutu mepeseeŋkejoŋ.\n15 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Nononoŋ ejemba Siwenoŋ ubuti ano gere sianoŋ kemebuti, iyoŋoo batugianoŋ kema kaniŋ mozo moroŋnana soraaya momakeju. Kraistwaa kania jeŋ seiniŋ Anutunoŋ gawonanaa moroŋa moro awaa kolooŋkeja.\n16 Gere sianoŋ kemebuti, iyoŋonoŋ Buŋa qaanana mogi iikanoŋ qaagia jeŋ tegoro komuŋ kotiiwutiwaajoŋ mogi qamowaa mumu moroŋa kaaŋa kolooŋkeja. Siwenoŋ ubuti, iyoŋonoŋ Buŋa qaanana mogi oyaŋboyaŋ oŋombaatiwaajoŋ mogi laaligo kombombaŋaa moroŋa uŋkoowayawo kaaŋa kolooŋkeja. Moronoŋ gawoŋ kaaŋa mewaatiwaa so kolooja? 17 Ejemba tosaaŋa mamaganoŋ nii kaaŋa mende kolooju. Yoŋonoŋ laaligogia naŋgowombaajoŋ moma Anutuwaanoŋ qaa ii komahooro gawoŋ kaaŋa laŋ meŋ ama jeŋkeju. Niinoŋ iyoŋoo so mende kolooŋ amakejento, Kraistwo qokotaaŋ qalomaloweŋ mesaoŋ uuna soraaya kolooro nanjeŋ. Anutunoŋ wasiŋ nonoti, ii moma iwaa jaasewaŋanoŋ nama Buŋa qaaya tororo jeŋ seiŋkejeŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.2","date":"2018-04-22T00:51:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.57\/warc\/CC-MAIN-20180422002521-20180422022521-00617.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999585152,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999585151672363}","num_words":719,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Thessalonians 5\nPoŋnoŋ kawaatiwaajoŋ mono jojoriŋ laligowu!1 Oo uumeleeŋ alaurunana, Kraistnoŋ eleema kawaato, naa gbaninoŋ ano naa kambanoŋ asugiwaati, nono iikawaa qaaya ooŋ oŋombombaajoŋ mende amamaajoŋ. 2 Oŋoaŋgio mono qaa ii kokaeŋ moma komuju: Yoŋgoro memenoŋ gomantiiŋanoŋ oloŋ koumakeji, Pombaa kaka kambaŋanoŋ mono iikawaa so alanzaŋ kaŋ kuuwaa.\n3 Ejembanoŋ kokaeŋ jewuya, \"Kete kambaŋ kokaamba luaenoŋ siiseweweya qaa laligojoŋ.\" Kaeŋ jegi iikanondeeŋ kondemondeenoŋ asugiŋ qagianoŋ ubaa. Embanoŋ merabora memambaa masuya qero momakeji, mono iikawaa so kolooro misiŋgoŋ kembombaajoŋ amamaawuya. 4 Yoŋonoŋ amamaawuyato, uumeleeŋ alaurunana, oŋonoŋ paŋgamaŋ uutanoŋ kematoukantou mende laligojutiwaajoŋ ama kambaŋ iikanoŋ mono utuŋ saaŋgoŋ yoŋgoro meme kaaŋa oŋoo qagianoŋ umambaajoŋ amamaawaa. 5 Kuuya oŋonoŋ mono asasagaa ejembaya kolooju ano iwoi kuuya asuganoŋ ambombaa siiŋa momakeju. Anana paŋgamambaa ejemba mende koloojoŋ ano umuŋkoŋkoŋaa iwoiya togoŋ sisia meŋkejoŋ.\n6 Kawaajoŋ tosaaŋa ii kaaŋa uunananoŋ mono gaoŋ ewabo. Kaeŋ qaagoto, mono anana galeŋ koma aoŋ uugbiligbili laligowoŋa. 7 Gaoŋ ejuti, iyoŋonoŋ gomantiiŋanoŋ gaoŋ eŋkeju. Ejemba apu kotiga negi eŋkaloloŋ meŋ oŋomakeji, iyoŋonoŋ mono paŋgamaŋ uutanoŋ kaeŋ ama laligoju.\n8 Paŋgamaŋ uutanoŋ kaeŋ amakejuto, asasagaa ejemba anana mono galeŋ koma aoŋkeboŋa. Waajambaranana mono opo maleku kaaŋa kokaeŋ mouma namboŋa: Anana momalaari ano uujopa koma gbiliŋ iikaaŋa kanoŋ totonananoŋ reeŋ maleku koosiŋ (reeŋ ▼\n▼ Omejiilaŋ yoŋonoŋ sololooŋ nonombutiwaajoŋ iwoi bologa bologa ii wasa kisare kaaŋa nonoojoŋ motoŋ giliŋkejuto, iikawaa jeta ii saanoŋ Jiisas moma laariŋ uukaleŋ qendeema aoŋ nama leelee reeŋ kaaŋa kojaŋgiŋ aoŋ kokojinjiŋ komakeboŋa.kaaŋa besaaŋ) sopa somoŋgoŋ aoŋ namboŋa ano Siwe gomanoŋ ubombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama iikaaŋa kanoŋ waŋnana aeŋ waŋkou kaaŋa esuuŋ turuwoŋa.\n9 Anutunoŋ nono kamaaŋ nunuro iriŋsoŋsooŋ mobombaajoŋ mende jeŋ tegoroto, Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ meŋ letoma nonono oyaŋboyaŋ buŋa qeŋ aowombaajoŋ jeŋ tegoro laligojoŋ. 10 Jiisasnoŋ ananaajoŋ ama komurotiwaajoŋ laaligonana balonoŋ laligowoŋati me komuŋ goroŋ qeŋ ewoŋati, ii mono Jiisaswo kotiiŋ laligowoŋa. 11 Kawaajoŋ uu naŋgonaŋgo meŋ mindiŋgoŋ aoŋ kotikotii mokolooŋ mondoriŋkejuti, ii mono toroqeŋ meŋ laligowu. Kiaŋ. b, c\nQambaŋmambaŋ ano gejanono qaa konoga12 Uumeleeŋ alaurunana, nononoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjoŋ: Ejembanoŋ togia Pombo qokotaaŋ nama batugianoŋ gawoŋ meŋ qambaŋmambaŋ oŋomakejuti, ii mono goda qeŋ oŋoma laligowu. 13 Goda qeŋ oŋoma gawoŋgia meŋkejutiwaajoŋ mono yoŋoojoŋ mogi uro pondaŋ jopagoŋ oŋoma waegia meŋ laligowu. Kanageso batugianoŋ mono luae qeŋ aoŋ laligowu.\n14 Uumeleeŋ alaurunana, nononoŋ uukuukuu qaa tosaaŋa kokaeŋ oŋonjoŋ: Tosianoŋ iyaŋgiaa jaajaa injarere laŋ laligojuti, ii mono jeŋ oŋoma galeŋ meme qaa oŋombu. Ejemba ziriŋziriŋa mono uu naŋgonaŋgo qaa iŋijogi kotiiŋ awasaŋkaka koloowu. Ejemba uugia looriro laligojuti, ii mono kalaŋ koma oŋombu. Uugere mende ambuto, ejemba kuuya mono uubonjoŋ qaganoŋ ama oŋombu. 15 Jena jewe, nuna guwe me ana ambe ii moŋnoŋ mende amba. Soŋgo ii waleembubotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Kambaŋ so iwoi awaa awaa ii kaparaŋ koma aŋgia jopagoŋ aoŋ ejemba tosaaŋa kuuya ii kaaŋiadeeŋ jopagoŋ oŋoma laligowu.\n16 Mono kambaŋa kambaŋa korisoro ama laligowu! 17 Mono Anutu suulaŋ qama kooliŋ muŋ laligowu! 18 Kaaŋ me kaaŋ koloowaati, iikanoŋ mono Anutu mepeseeŋ laligowu! Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nanjuti, Anutunoŋ oŋoojoŋ uusiiŋa iikaaŋ momakeja.\n19 Uŋa Toroyaa bolaŋa mono mende qowogowu. 20 Anutuwaanoŋ gejatootoo qaa jeŋkejuti, iikawaa jejewilia mono mende ambu. 21 Qaa kuuya mono gosiŋ batogowu. Batogoŋ iigi qaa awaa koloowaati, ii mono aŋaliŋ aŋgoŋ koma laligowu. 22 Qaa ano nanamemeŋ bologa kania kania ii mono gema qeŋ laligowu.\n23 Niinoŋ oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ, 'Luaewaa beŋ Anutu, gii geeŋgo mono kuuya tak kotoŋ oŋona soraaya kolooŋ laligowu. Giinoŋ mono uugia, kokoosugia ano sele busugia ii kuuya sopa somoŋgoŋ oŋona koposowaa qaagia qaa kolooŋ laligowu. Kaeŋ kambaŋ so laligogi Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ eleema kaŋ iikaaŋa mokolooŋ oŋombaa. Qaa ii oŋanoŋ.' 24 Oŋoonji, iinoŋ qaaya pondaŋ otaaŋkeja. Kawaajoŋ mono qamakooli iikawaa so ama oŋondaborowaa.\n25 Uumeleeŋ alaurunana, oŋo mono nonoojoŋ ama Anutu qama kooliŋ laligowu.\n26 Uumeleeŋ alaurunana kuuya batugianoŋ mono aŋgoŋ aoŋ qaqatetegia meŋ laligowu.\n27 Niinoŋ Pombaa qatanoŋ jeŋ kotoŋ oŋoma jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ kokaeŋ oojeŋ: Tere koi mono uumeleeŋ alaurunana kuuya yoŋoojoŋ aŋgi keno weeŋgoŋ oŋoŋgi mobu.\n28 Poŋnana Jiisas Kraistwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo ewa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Th.5","date":"2018-04-19T17:12:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937015.7\/warc\/CC-MAIN-20180419165443-20180419185443-00187.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999974966,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999749660491943}","num_words":788,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timothy 6\nWeleŋqeqe yoŋoonoŋ qambaŋmambaŋ areŋ1 Weleŋqeqeurugia kuuya togiaa qaqaŋ bosima gawoŋ tawagia qaa meŋkejuti, oŋonoŋ mono tourugia jeulalaŋ laŋ mende ama oŋombuto, godaqeqe kuuya qendeema oŋombombaa so iŋiima laligowu. Oŋonoŋ mono tosia yoŋonoŋ Anutuwaa qata mepaegoŋ jewubotiwaajoŋ kaparaŋ koma nambu. Anutuwaa Buŋa qaaya ejemba kuma oŋoniŋ ii oŋoo nanamemeŋgiaajoŋ ama gema qegi boliwabo. 2 Tourugia tosianoŋ uumeleeŋ alaurugia koloojuti, iikawaajoŋ mono godaqeqegiaajoŋ mogi kamaaŋqeqeta mende koloowa. Kaeŋ qaagoto, tourugia weleŋ qeŋ oŋoŋgi gawoŋgia awaa kolooŋkeji, iyoŋonoŋ Kraist moma laarigi wombo ala kolooŋ oŋoŋgi iikawaajoŋ mono kaparaŋ koma tourugiaa qaa baatanoŋ kema uugia gawonoŋ ama awaagadeeŋ meŋ laligowu. Mono kaeŋ jeŋ kotoŋ kuma oŋoma laligowa. Kiaŋ.\nBuŋa qaa jeŋ soogi uugere koloowubo.3 Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ uuwaa komagbiligbili ambombaajoŋ Buŋa qaaya nononoti, nononoŋ mono iikawaa so ejemba qeaŋgowutiwaajoŋ kuma oŋomakejoŋ. Moŋnoŋ Buŋa qaa hoŋa qiwitigoŋ qaa batuya morota ejemba kuma oŋomakeji, iinoŋ mono gadokopa kolooja.\n4 Iinoŋ selia meŋ umakejato, qaawaa kania mende moma kotoja. Mende moma kotoŋ momalaariwaa qaa batuya batuya jeŋ meleŋqeleema jenoŋkooli ambombaajoŋ koposoŋgoŋkeja. Kaeŋ moma tosaaŋa yoŋowo mondoŋgosi aŋgi hoŋa kokaeŋ koloowaa: Leelee uunoŋ motoqoto aŋgowowo ama aoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ meŋ boliŋ aowubotiwaa sombu momo amakeju. 5 Kaeŋ ama momogia sooro kaamaa ama laaligo hoŋaa kania soŋgiŋ kokaeŋ romoŋgoŋkeju: 'Uunoŋ komagbiligbili aniŋ iikanoŋ donana kolooro iikanoŋ riiŋ moneŋ hina mokoloowoŋa' Kaeŋ romoŋgoŋ ajorooŋ suulaŋ jenoŋkooli amiŋkeju.\n6 Kaeŋ amakejuto, anana Anutu Buŋayaa komagbiligbili ama moneŋ hina eŋ nononji, iikanoŋ uu luae qeŋ aoŋkejoŋ. Uŋa Toroyanoŋ donana kolooŋ meŋ bonjoŋ ama nonomakejiwaajoŋ mono oŋanoŋ oyaŋboyaŋ somata mokolooŋ simbawoŋawo laligojoŋ. 7 Kawaa kania ii kokaeŋ: Anana wala boronananoŋ iwoi moŋ mende meŋ eeŋ toontooŋ namonoŋ asuginiŋ. Kanageŋ kaaŋagadeeŋ komuŋ namo koi mesaoŋ bobora kemboŋa. 8 Kaeŋ kemboŋato, kambaŋ kokaamba nene ano opo maleku eŋ nonono iikawo mono meŋ bonjoŋ ama luae qeŋ aoŋkeboŋa.\n9 Kaeŋ amboŋato, ejemba moneŋ esuhina somata mokoloowombaajoŋ momakejuti, iyoŋonoŋ mono aŋgobatonoŋ siwa kaaŋa ritogogi kamaaŋ uŋuŋkeja. Kamaaŋ uŋuro siiŋgia kombombaŋa bologa bologa ii mamaga asugiŋ uugia eŋkaloloŋ megi gejajuju amakebu. Siiŋgia kombombaŋa doogoya iikanoŋ mono horoŋ somoŋgoŋ oŋoŋgi uluŋgoŋ kondemondeeŋ mokolooŋ tiwilaawuya. 10 Moneŋ hinawaa siiŋ kombombaŋa kanoŋ mono iwoi bologa kuuyaa wanjaleya kolooja. Mamaga yoŋonoŋ moneŋ hinawaa uusiiŋgia moma ewaewaŋ koma jinjauŋ aŋgi momalaarigianoŋ jaŋgoŋ qaono laŋ laligoju. Uugere somata mogi iikanoŋ mono gbagia qosono siimbobolo mamaga moma wosobiri laligoju. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Timoti gawombaa jeŋkooto ama muro.11 Mamaganoŋ kaaŋa laligojuto, Anutuwaanoŋ eja gii mono iwoi kaaŋa ii misiŋgoŋ gema qeŋ laaligo koi kaaŋa laligowagatiwaajoŋ kaparaŋ koma laligowa: Nanamemeŋ dindiŋa otaaŋ Anutuwaa laaligo kombombaŋa koma gbiliŋ laligowa. Momalaariwaa komagbiligbili pondaŋ meŋ ejemba oŋanoŋ jopagoŋ oŋoma laligowa. Mono kaparaŋ koma kotiiŋ nama ejemba gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma laligowa.\n12 Aaŋgole ejanoŋ kuu aŋgi iikanoŋ haamo ambaatiwaajoŋ esuŋa kuuya meŋ kululuuŋ kenji, gii mono iikawaa so momalaariga koma gbiliŋ Anutunoŋ kuu akadamuyawo ano iikanoŋ kotiiŋ pondaŋ manja qeŋ laligowa. Anutunoŋ laaligo kotiganoŋ keubagatiwaajoŋ goonoti, gii mono laaligo ii koronsoŋ meŋ buŋa qeŋ aoŋ laligowa. Laaligo kotigaa buŋa koloojaŋi, giinoŋ qaa ii awaagadeeŋ jokoloona mamaganoŋ ii moma saanoŋ naŋgoŋ jeŋkeju. 13 Anutu iwoi kuuya meŋ gbiliŋkeji, gii iwaa jaanoŋ kaniaga jokoloona ano Kraist Jiisaswaa jaanoŋ ii kaaŋagadeeŋ jokoloona moro. Jiisasnoŋ gawana Pontius Pailotwaa jaasewaŋanoŋ nama kaniaya jeŋ asariŋ qaa awaa soro jokolooroti, mono Kraist iikawaa jaanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ gonjeŋ:\n14 Gii mono Buŋa qaa koma gbiliŋ pondaŋ teŋ koma otaaŋ laligowa. Kaeŋ laligona moŋnoŋ \"Gii kana soŋgiŋ bolina,\" qaa kaeŋ jeŋ gomambaajoŋ amamaawaa. Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ mombo asugiwaatiwaa moti, kambaŋ batuya kokanoŋ mono uuwaa gawoŋ kaeŋ meŋ laligowa.\n15 Anutunoŋ oyaŋboyaŋ Toya kolooŋ kambaŋa ano kaŋ kuuro iikanoŋ Jiisas Kraist wasiro asuganoŋ asugiro iiboŋa. Anutu yaŋodeeŋ Uutanana kolooro kuuyanoŋ iwaa newo baatanoŋ nanjoŋ. Iinoŋ kiŋ poŋ yoŋoo Poŋgia ano jawiŋ yoŋoo waŋgia kolooja. 16 Anutu, oyaŋboyaŋ Toya iinoŋ motooŋgo kambaŋ moŋnoŋ mende komuwaa. Iinoŋ asamararaŋ gomanoŋ eukanoŋ laligoro kuuya nono nononano iikanoŋ ubombaajoŋ qagojoŋ. Namowaa ejemba moŋnoŋ ii jaayanoŋ mende uuŋ iiro ano iimambaajoŋ amamaawaa. Iwaa qaqabuŋaya mepeseeniŋ ku-usuŋ Toya akadamuyawo kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa iwoi kuuya galeŋ koma laligowaa. Qaa ii oŋanoŋ.\n17 Ejemba qaqabuŋagiawo kambaŋ kokaamba namonoŋ uuta laligojuti, ii giinoŋ mono kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoma laligowa: Moneŋ esuhinanoŋ kambaŋ moŋgeŋ qaondaborowaa. Kawaajoŋ yoŋonoŋ mono uugia iikanoŋ mende ama laligowu. Moneŋ esuhina qaganoŋ nama awelegoŋ sewaŋkiki koloojuti eeŋ, jejeromoŋromoŋgianoŋ mono jaŋgoŋ qaombaa. Uugia namowaa tiwomalekunoŋ mende ambuto, Anutunoŋ iwoi kuuya kanoŋ kalaŋ koma oŋombaatiwaajoŋ ama mamboŋgi sokombaa. Anutuwo qokotaaŋ naŋgi iinoŋ saanoŋ iwoi kania kania ii kelemaleleŋ laaligonoŋ aisoowoŋiwaajoŋ nonomakeja.\n18 Kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoma laligowa: Yoŋonoŋ mono gawoŋ awaa awaa jegeŋa nama meŋ iikaaŋa kanoŋ akadamugiawo koloowu. Anutuwaa jaanoŋ akadamugiawo kolooŋ afaaŋgoŋ jojoriŋtosaaŋa ilaaŋ oŋoma kaleŋ seiŋ mendeema laligowu. 19 Kaeŋ Anutuwaa jaanoŋ qaqabuŋagiawo kolooŋ laaligowaa maa suaŋ hoŋa mokolooŋ meŋ seiŋkebu. Maa suaŋ kaaŋa ii laaligowaa tando wota kotakota kolooja. Ii meŋ seiŋ galeŋ koma saanoŋ kanageŋ tando wota iikanoŋ naŋgoŋ nama laaligo hoŋaboŋa buŋa qeŋ aoŋ laligowu.\n20 Oo Timoti, Anutunoŋ moma laariŋ goma gawoŋ memewaa momo kaleŋ uuganoŋ anoti, ii mono gawonoŋ ama soowaboti-waajoŋ galeŋ meŋ laligowa. Balombaa qaa julujulu omaya ano aŋgowowo sipasipa koma jegi sooŋkeji, ii mono mesaoŋ gema qeŋ laligowa. Tosianoŋ \"Momakooto amiŋ moboŋa,\" jeŋ qaa seŋa seŋa jeŋ seigi kemakeja. Momakooto hoŋa ii kaeŋ jeŋ sooŋkeju. 21 Tosianoŋ momo soosooya buŋa qeŋ aoŋ jokolooŋ tiŋtuaŋ aŋgi momalaarigianoŋ zololoŋgoŋ looriŋ sooro.\nAnutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo ewa. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.6","date":"2018-04-24T15:59:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946807.67\/warc\/CC-MAIN-20180424154911-20180424174911-00509.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999803305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999803304672241}","num_words":1015,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 6\nUumeleeŋ alagia ii seleeŋgeŋ yoŋoo qaa jakeyanoŋ mende ambu.1 Uumeleeŋ ejemba batugianoŋ moŋnoŋ alia qaa jakeyanoŋ amambaajoŋ moji eeŋ, iinoŋ Anutuwaa ejemba soraaya uŋuuguŋ ejemba doogoya yoŋoo jaagianoŋ keno mende sokonja. Qaago! Uumeleembaa gadokopa ejemba ilaaŋ mubutiwaajoŋ qisiŋ oŋono gamuyawo kolooja. 2 Anutuwaa ejemba soraaya nononoŋ kantria kantria yoŋoo qaagia gosiŋ jeŋ tegowoŋati, ii modaboroju. Oŋo baloŋ kuuya yoŋoo qaagia jeŋ tegowombaa so koloojuti eeŋ, mono nomaeŋ ama qaa melamelaa gosiŋ jeŋ tegowutiwaa so mende koloowuyaga? Oŋo mono oŋanoŋ iikawaa so kolooju. 3 Uumeleeŋ ejemba nononoŋ Siwe gajobaurunana yoŋoo qaagia gosiŋ jeŋ tegowoŋati, ii modaboroju. Iikawaa so koloojoŋi eeŋ, balonoŋ laaligowaa qaaya ii mono afaaŋgoŋ gosiŋ saanoŋ jeŋ tegoŋkeboŋa.\n4 Kawaajoŋ balonoŋ laaligowaa qaaya batugianoŋ kolooŋkeji, qaagia ii mono naambaajoŋ seleeŋgeŋ yoŋoo qaa jakeyanoŋ uma jeŋ tegowutiwaajoŋ qisiŋ oŋomakeju? Uumeleembaa gadokopa ejemba batugianoŋ jejewili ama oŋomakejuti, iyoŋoojoŋ kileŋ qaa kambaŋanoŋ mogi umakeja. Ii mende sokonja.\n5 Qaa ii gamu qeŋ oŋomambaajoŋ jejeŋ. Momalaari ejemba oŋoo batugianoŋ qaa eji, oŋoonoŋga mombaa momakootoya sokono qaa ii saanoŋ jeŋ tegowaatiwaa so kolooja me qaago? Mono saanoŋ batugianoŋga eja kaaŋa mokoloowu. 6 Qaago tani kolooro uumeleeŋ ala moŋnoŋ alia seleeŋgeŋ yoŋoo qaa jakeyanoŋ amakeja. Kaeŋ ama ejemba Anutu mende moma laarijuti, mono iyoŋoo jaagianoŋ kema qaa gawombaajoŋ qisiŋ oŋomakeja. Ii mende sokonja.\n7 Batugianoŋ qaa jakeyanoŋ ama aoŋkejuti, iikaaŋa kanoŋ mono oŋoaŋgia kamaaŋ uŋuro Kraistwaa qabuŋayanoŋ mono kamaaŋqeqeta kolooro laligoju. Ejembanoŋ meŋ boliŋ oŋoŋgi uugia kawaajoŋ waaro qaanoŋ ama oŋoŋgi Anutuwaa jaanoŋ mende sokonja. Tiliqili ama iwoigia horoŋ megi oŋo kitia mende meleema oŋoŋgi iikaaŋa kanoŋ Kraistwaa kanianoŋ mono akadamuyawo koloowaa.\n8 Oŋo Kraistwaa qata kokaeŋ meŋ boliŋkeju: Mono oŋoaŋgio tiliqili ama ejemba meŋ boliŋ oŋoma iwoigia horoŋ meŋkeju. Uumeleeŋ alaurugia yoŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ ama oŋomakeju.\n9 Ejemba iriŋqiriŋa yoŋonoŋ mono Anutu bentotoŋaa uutanoŋ uma duŋ mende mewuyati, ii moju. Nanamemeŋgianoŋ mono tiligoŋ aoŋ jinjauŋ ambubo. Tosianoŋ serowiliŋ ama tando lopioŋ waegia meŋ mepeseeŋkeju. Tosianoŋ loemba laaligo uuguŋ oloŋkalu amakeju. Tosianoŋ monembaajoŋ laŋ agimiŋ aoŋ laligoju ano eja iyaŋgarodeeŋ emba iyaŋgarodeeŋ agimiŋ aoŋ laligoju. Kaaŋa yoŋonoŋ mono Anutuwaa bentotoŋaa buŋa mende kolooju.\n10 Tosianoŋ yoŋgoro meŋ iwoiwaa dogo kolooŋ meŋgo mewombaajoŋ koposoŋgoŋkeju. Tosianoŋ apu kotiga neŋ eŋkaloloŋ ama laŋ mepaqepae amakeju. Tosianoŋ iwoi kalugoŋ yoŋgoro meŋkeju. Ejemba kaaŋanoŋ mono Anutuwaa bentotoŋa buŋa mende qeŋ aowuya. 11 Oŋoonoŋga tosianoŋ wala iikaaŋa laligogito, kanageŋ Poŋnana Jiisas Kraist buŋa qeŋ aogi sayanoŋ soŋgbama tak kotoŋ oŋoma iwaa qatanoŋ soraaya koloogi. Meŋ solaŋaniŋ oŋono Anutunanaa Uŋayanoŋ mono inaaŋ oŋono diŋgoŋ laligoju. Kiaŋ.\nSele busugianoŋ Anutuwaa jigo kowoga kolooja.12 Niinoŋ iwoi kuuya saanoŋ memaŋatiwaa so koloojento, iwoi kuuyanoŋ mono mende meŋ qeaŋgoŋ nombaa. Iwoi kuuya saanoŋ memaŋatiwaa so koloojento, iwoi moŋnoŋ poŋna kolooŋ nombabotiwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋkejeŋ. 13 \"Nene ii nenegadeeŋ. Ii korojonanaajoŋ raja. Korojonana ii nembanene neniŋ kemebaatiwaajoŋ raja.\" Moŋnoŋ kaeŋ jenagato, Anutunoŋ mono nene ano korojoŋ ii motooŋ jeŋ tegoro qaombaota. Sele busunana ii serowiliŋ ambombaajoŋ qaagoto, Pombaa gawoŋa mewombaajoŋ ama raja. Kaeŋ raro aŋo sele busunana qeaŋgowaatiwaajoŋ nene iwoi nonomakeja. 14 Anutu iyaŋaa ku-usuŋanoŋ Poŋ meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, iinoŋ mono nono kaaŋagadeeŋ meŋ gbiliŋ nonono waaboŋa.\n15 Oŋoo sele busugianoŋ Kraistwo toroqeŋ iwaa sele kitia koloojuti, ii moju me qaago? Kawaajoŋ niinoŋ Kraistwaa sele busu kitia moŋ meŋ kana somata embawo qokotaamaŋa me qaago? Ii qaago totooŋ! Mono yamageŋ! 16 Anutunoŋ qaaya kokaeŋ jerota eja, \"Yoronoŋ mono sele busu motooŋgo koloowao.\" Kawaajoŋ moŋnoŋ kana somata embawo qokotaaji, iinoŋ mono iwo sele busu motooŋgo koloowaota. Ii moju me qaago? 17 Motooŋgo koloowaoto, moŋnoŋ Pombo qokotaaji, iwaa uŋayanoŋ mono Pombaa Uŋayawo mindiriro motooŋgo kolooŋ laligowaota.\n18 Serowiliŋ ii mono misiŋgoŋ mesaowu. Siŋgisoŋgo tosaaŋa ii me ii amakejoŋi, ii kuuya mono selenanaa seleeŋgeŋanoŋ kolooŋkeja. Moŋnoŋ serowiliŋ amakeji, iinoŋ mono iyaŋaa selia meŋ boliŋ siŋgisoŋgo amakeja. 19 Sele busugianoŋ mono Uŋa Toroyaa Buŋa jigoya (tempel) kolooja. Anutunoŋ Uŋaya oŋono buŋa qeŋ aogi uugianoŋ laligoja. Kawaajoŋ oŋoaŋgiaa buŋa mende koloojuti, ii moju me qaago?\n20 Oŋoaŋgiaa buŋaga qaagoto, Kraistnoŋ iwoi somatanoŋ sewaŋgia mero iwaa buŋa koloogi. Kawaajoŋ selegianoŋ mono nanamemeŋ soraaya aŋgi Anutuwaa qabuŋayanoŋ seiŋ kembaa. Kiaŋ. a, b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.6","date":"2018-04-22T22:20:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945660.53\/warc\/CC-MAIN-20180422212935-20180422232935-00590.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999680519,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999680519104004}","num_words":805,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.159,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ephesians 21 Waladeeŋ kana uuguŋ siŋgisoŋgoya siŋgisoŋgoya aŋgiti-waajoŋ laaligo koomuya laligoŋ kougi. 2 Oŋo kambaŋ iikanoŋ balombaa nanamemeŋ bologa otaagi. Omejiilaŋ yoŋoo Poŋgianoŋ kambaŋ kokaamba Siwe namo batugaranoŋ laligoŋ qootogo ejemba uugia sololooŋ galeŋ koma oŋomakeji, mono iwaanoŋ qokotaaŋ teŋ koma muŋ laligogi.\n3 Anana kuuya kaaŋiadeeŋ wala yoŋoo batugianoŋ silemale ama laŋ laligoniŋ. Uu selewaa siiŋnana kombombaŋa bologa otaaŋ ananaa jaajaa laligoniŋ. Kaeŋ laŋ laligoniŋ Anutunoŋ niniiro mende sokono iriŋsoŋsooŋa qanananoŋ ano laligoniŋ. Qaa qootogo ejemba tosaaŋa yoŋoo so kaaŋa Anutuwaa iriŋsoŋsooŋaa buŋa kolooŋ laligoniŋ.\n4 Kaaŋ laligoninto, kambaŋ kokaamba iikaaŋ qaago. Anutunoŋ kiaŋkomuya tetegoya qaa kanoŋ jopagoŋ nonono. 5 Kana uuguŋ Anutu qetama muŋ iikawaajoŋ koomuya kolooŋ laligoninto, Anutunoŋ Kraist meŋ gbiliroti, anana mono kaaŋiadeeŋ meŋ gbiliŋ nonono kotiiŋ laligojoŋ. Iwaa kaleŋ moriaŋanoŋ mono hamo qeŋ oŋono mombo letoŋgi.\n6 Kraistnoŋ waaroti, anana mono kaaŋiadeeŋ nonomindiiro koomuyanoŋa waaniŋ. Anutunoŋ Kraist Jiisas wano Siwe gomanoŋ uroti, anana kaaŋiadeeŋ Siwe laaligowaa jake ejuti, mono iikanoŋ nonoono iwo tosaaŋa galeŋ koma oŋoma laligojoŋ.\n7 Anutunoŋ kokaembaajoŋ kaeŋ nonoono: Anutuwaa kaleŋ-moriaŋaa kowia tetegoya qaa iikanoŋ asuganoŋ asugiro moma asariwombaajoŋ moro. Moma asariŋ kanageŋ kambaŋa kambaŋa qaita moŋ asugiro tetegoya qaa laligoŋ uboŋati, kambaŋ iikanoŋ ii meŋ somariiŋ nonomambaajoŋ moro. Anutunoŋ Kraist Jiisas wasiro kaŋ uujopaya kaeŋ qendeema nonono. 8 Anutu moma laariŋ mugi kaleŋmoriaŋanoŋ mono hamo qeŋ oŋono mombo letoŋgi. Oŋoaŋgio nemuŋ koma aoŋ iikaaŋa kanoŋ mende letoŋgito, Anutunoŋ kaleŋaajoŋ ama meŋ letoma oŋono. 9 Aŋgio iwoi moŋ ama meŋ sororogogitiwaajoŋ mende letoŋgi. Moŋnoŋ moŋ aŋaa selia meŋ ubabotiwaajoŋ mono kaleŋmoriaŋaajoŋadeeŋ kaeŋ ama oŋono.\n10 Anana Anutuwaa borosowoga laligojoŋ. Kraist Jiisaswo qokotaaniŋ Anutunoŋ uu dologa mokolooŋ nonono. Anutunoŋ walawala gawoŋ awaa awaa meweeŋgoŋ mozozoŋgoroti, anana ii meŋ laligowombaajoŋ kaeŋ mokolooŋ nononota laligojoŋ. Kiaŋ. a\nKraistwo qokotaaŋ sele busu motooŋgo koloojoŋ.11 Kawaajoŋ Efesus oŋo wala Juuda ejemba mende kolooŋ Anutuwaanoŋ kanageso mende laligogiti, mono ii romoŋgoŋ laligowu. Tosianoŋ oŋoojoŋ kokaeŋ jeŋ jeŋ oŋoma laligogi, \"Nono Anutuwaa aiwesenanawo laligojonto, kantri tosaaŋa oŋo ejemba omaya aiwesegia qaa!\" Qa ii eja boronoŋ aiwese selenananoŋ kotoŋkejuti, mono ii romoŋgoŋ jeŋ laligogi. 12 Oŋo kambaŋ iikanoŋ uugia Kraistwo mende jopagoŋ aoŋ eeŋ yamageŋ laligogi. Waba kantri oŋo Juuda kanageso nonoo too leeurunanaga laligogi. Anutunoŋ ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ nonono laligojoŋi, oŋo nonoo batunananoŋ qagia qaa laligogi. Anutunoŋ Buŋaya alauruta oŋomambaajoŋ jeŋ qaa somoŋgoroti, oŋo ii mende totooŋ moma kotoŋ tompiŋ laligogi. Oyaŋboyaŋ koloowombaa jejeromoŋromoŋgia qaa. Anutugia qaa kaaŋa namonoŋ eeŋ laŋ laligogi. Mono ii romoŋgoŋ laligowu.\n13 Oŋo wala sigeŋsigeŋ laligogito, Kraist Jiisaswo qokotaagi sayanoŋ soŋgbama oŋono kambaŋ kokaamba afaaŋgoŋ Anutuwaa kosianoŋ kaŋ laligoju. 14 Kraist aŋo luae Tonana kolooja. Iinoŋ Juuda kanageso ano waba kantri ejemba tuuŋ woi anana mindiriŋ nonono mutulaŋgoŋkejoŋ. Batunananoŋ kere eŋ sopa renjeŋ kotiga kuuŋ mendeema nononoti, iinoŋ mono soŋgo ii riwagoro uumeleeŋ kanageso motooŋgo koloojoŋ. 15 Jiisasnoŋ iyaŋaa baloŋ selianoŋ komuro iikaaŋa kanoŋ Juuda nonoonoŋ Kana qaa ano iikawaa jojopaŋ qaaya ano jeŋkooto tosia ii kondeeno. Tuuŋ woi mindiriŋ nonoma kanageso gbilia motooŋgo koloowombaajoŋ ii kondeeno. Kawaajoŋ uu gbilia mokolooŋ nonono Kraistwo qokotaaniŋ batunananoŋ luaeya kolooro.\n16 Kraistnoŋ komuŋ kere nanamemenana maripoonoŋ qero komuŋ kamaaro. Sele busunoŋ motooŋgo komurotiwaa sayanoŋ mono ejemba tuuŋ woi nunuano saanoŋ eleema Anutuwaa kosianoŋ kawoŋa. Kaeŋ mindiriŋ nonono saanoŋ boroqeqe amboŋa. Ii andaboroŋ Kraistwo sele busu motooŋgo kolooŋ laligojoŋ. 17 Kraistnoŋ kaŋ luae koloowaatiwaa Buŋaya ii waba kantri ejemba Anutu gema qeŋ sigeŋsigeŋ laligogiti, oŋoojoŋ jeŋ asariŋ oŋono ano Juuda ejemba Anutuwaa kosianoŋ laligoniŋi, mono nonoojoŋ motooŋadeeŋ jeŋ asariŋ nonoma laligoro. 18 Kraistnoŋ Juuda ano waba kantri ejemba anana kuuya nemuŋ koma nonono Uŋa Toroya motooŋgonoŋ kana qendeema nonono saanoŋ afaaŋgoŋ Maŋnanaa jaasewaŋanoŋ keuboŋa.\n19 Kawaajoŋ oŋo Juuda ejemba qaagoto, kileŋ waba ejemba tawatawaya ii mende toroqeŋ laligoju. Anutuwaa gomaŋ baloŋ toya soraaya koloogi nonowo motooŋ Anutuwaa uumeleeŋ kanageso koloojoŋ.\n20 Gejatootoo ejemba yoŋonoŋ waladeeŋ Anutuwaa qaanoŋ tando osoŋ kuugi Kraist Jiisas aŋo kaŋ tandonana kombombaŋa kolooŋ aposol wasiŋ nonoma waŋnana nano Anutuwaa uumeleeŋ jigo koloojoŋ. Oŋo kaaŋagadeeŋ tando iikanoŋ keuma naŋgonaŋgo ama aoŋ kotikotii mokolooŋkeju. 21 Iinoŋ miri ii muzugoŋ mindiriŋ somoŋgoro namakeja. Anana Pombo qokotaaŋ nama mutulaŋgoniŋ momalaarinananoŋ kotiiŋ somariiro Anutuwaa uumeleeŋ jigo kowoga koloojoŋ. 22 Oŋo kaaŋagadeeŋ Pombaanoŋ qokotaaŋ uumeleeŋ alaurunana tosaaŋa yoŋowo mutulaŋgoŋ motooŋ nama uugia naŋgoŋ aoŋ kotikotii mokolooŋkeju. Kaeŋ nama Anutuwaa uumeleeŋ jigo koloogi Uŋa Toroya uugianoŋ anota aŋo jigoya iikawaa uutanoŋ laligoja. Kiaŋ. b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.2","date":"2018-04-22T10:36:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945584.75\/warc\/CC-MAIN-20180422100104-20180422120104-00432.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.99994874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999487400054932}","num_words":847,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galatians 4\nAnana Kraistwaajoŋ ama Anutuwaa meraborata kolooniŋ.1 Qaa ii toroqeŋ kania kokaeŋ jemaŋa: Meranoŋ maŋaa borosamoya buŋa qeŋ aowaatiwaa so koloojato, mera gbaworo laligoŋ kambaŋ kanoŋ weleŋqeqe omaya yoŋowo ororoŋ kaaŋa kolooja. Maŋaa borosamo iwoi kuuyaa toya koloowaato, kileŋ weleŋqeqe yoŋoo kooroŋgianoŋ alagiaga kolooŋ gawoŋ tawaya qaa eeŋ meŋkeja.\n2 Kaeŋ mera laligoŋ galeŋuruta yoŋoo newo baagianoŋ nano yoŋonoŋ laaligoya kuuya areŋgoŋ galeŋ koma jeŋ kotoŋ muŋkeju. Maŋanoŋ kambaŋ ama muro kaŋ kuuwaati, iikanoŋadeeŋ kanaiŋ aŋo borosamo toya kolooŋ laligowaa. 3 Nononana kaaŋiadeeŋ wala uuwaa leegeŋanoŋ mera gbaworo kaaŋa laligoniŋ. Kambaŋ iikanoŋ beŋ ano kawali galeŋ Siwe namo batugaranoŋ iwoi kuuya galeŋ koma oŋomakejuti, iyoŋonoŋ mono nono kaaŋagadeeŋ galeŋ koma nonoŋgi eeŋ yoŋoo weleŋgia qeŋ newo baagianoŋ laligoniŋ.\n4 Kaeŋ laligoninto, Anutuwaa kambaŋanoŋ kaŋ kuuro Meria wasiro embawaanoŋga kolooro. Juuda ananaa Kana qaa baatanoŋ laligomambaajoŋ kolooro. 5 Kana qaa baatanoŋga isama nonoma dowenana memambaajoŋ asugiro. Kaaŋanoŋ Anutuwaa meraboraaŋa kolooŋ buŋaya moma aŋalidaboroŋ laligojoŋ.\n6 Kaeŋ Anutuwaa meraboraaŋa koloojutiwaajoŋ ama Anutunoŋ Meriaa Uŋaya wasiro uunananoŋ kemeŋ kokaeŋ qamakeja, \"Oo Aba Amana!\" ▼\n▼ Aba ii Arameik qaanoŋ Ama.7 Kaeŋ qamakejiwaajoŋ ama mende toroqeŋ weleŋqeqe omaya koloojanto, Anutuwaa meraboraaŋa kolooŋ laligojaŋ. Kaeŋ laligojaŋiwaajoŋ ama Anutunoŋ oyaŋboyaŋ Buŋaya gono buŋa qeŋ aoŋ galeŋ koma laligowaga. Kiaŋ. b\nPoolnoŋ Galesia yoŋoojoŋ majakaka moro.8 Oŋo wala Anutu mende moma kotoŋ laligogi. Kambaŋ iikanoŋ tando lopioŋ ano beŋ kawali galeŋ beŋ hoŋaa laaligoya mende meŋ laligojuti, ii tawagia qaa eeŋ weleŋ qeŋ oŋoma kamaaŋqeqeta laligogi. 9 Kaeŋ laligogito, uugia meleema kambaŋ kokaaŋanoŋ Anutuwaa kania moma kotoŋ laligogita Anutunoŋ moma kotoŋ oŋono laligoju. Anutunoŋ moma oŋonji, qaa iikanoŋ waŋa kolooŋ oŋonja. Kaeŋ laligojuto, duŋanoŋ mombo naambaajoŋa beŋ kawali galeŋ iwoi kuuya galeŋ komakejuti, mono iyoŋoonoŋ meleema jaasewaŋ qeŋ oŋoma laligoju? Beŋ kawali galeŋ ii esuŋgia kamaaŋqeqeta koloojuto, oŋonoŋ mono kileŋ ii weleŋ qeŋ oŋoma kamaaŋqeqeta koloowombaa siiŋa moju. Ii mende sokonja.\n10 Ii weleŋ qeŋ oŋoma kendoŋ rara kambaŋ kania kania iikawaajoŋ mogi uro tororo otaaŋkeju. Sabat kendoŋ ramakeju. Koiŋ gbilia kouro beŋgia romoŋgoŋ koiŋ so aisooŋkeju. Yambuyambu korisoro ama kendoŋ tosia ii gbani so tororo otaaŋkeju. 11 Niinoŋ oŋoojoŋ ama toroko kokaembaajoŋ mojeŋ: Niinoŋ oŋoo batugianoŋ gawoŋ mewe hoŋa mende kolooro eeŋ toontooŋ seleqeqe amambo.\nGalesia yoŋonoŋ Pool gema qewombaajoŋ aŋgi.12 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ kokaeŋ kuuŋ qisiŋ oŋonjeŋ: Niinoŋ oŋo kaaŋa kolooŋ laligowetiwaajoŋ oŋonoŋ mono noo so koloowu. Iwoi bologa moŋ mende ama noŋgi. 13 Niinoŋ wala oŋoonoŋ kaŋ ji niro selena kamaaro laligoweti, kania iikawaajoŋ rama Oligaa Buŋa jeŋ asariwe mogi. Oŋonoŋ ii moma komuju. 14 Niinoŋ selekamakamaa laligowe gema nuwombaa aŋgobatoya mokoloogi, ii mojento, kileŋ mende jejewili ama sureeŋ noŋgi. Kaeŋ qaagoto, nii niigi Anutuwaa gajoba kaaŋa koloowe noŋgi. Oopopoo, noojoŋ Kraist Jiisas iyaŋaa tani romoŋgoŋ horoŋ noma \"Oowe oowe!\" jegi.\n15 \"Oowe oowe!\" jeŋ selenanoŋ gemananoŋ poupou qeŋ jaa korogia qonjoma nombombaajoŋ mogito, ii mende sokono mesaogi. Oŋoo kaniagia moma ii oŋanoŋ kaeŋ naŋgoŋ jejeŋ. Yei! Kambaŋ iikanoŋ qaakorisoro honoŋa qaa aŋgiti, ii mono nomaembaajoŋ kambaŋ kokaamba qaonota eeŋ laligoju? Ii mende sokonja. 16 Oŋoo Buŋa qaa hoŋa jeŋkejeŋiwaajoŋ mono kere ama nonju me?\n17 Ejemba tosaaŋa yoŋonoŋ oŋoojoŋ ama uugere amakejuto, ii uugere awaaga qaago. Ii awaaga qaagoto, yoŋonoŋ oŋo nonoonoŋga uŋuama batunananoŋ jawo ama togoŋ nombutiwaajoŋ moju. Kaeŋ mendeema nonoŋgi uugere qaganoŋ iyaŋgia naŋgoŋ oŋom-butiwaajoŋ kaparaŋ komakeju. 18 Oŋo nanamemeŋ awaa ambutiwaa uugereya amakejuti, ii awaa soro. Niinoŋ oŋoo batugianoŋ laligowe kambaŋ iikanoŋadeeŋ qaagoto, mono kambaŋ so kaeŋ aŋgi sokombaa.\n19 Oo kokouruna, nii kolokoloo dologa koloowutiwaajoŋ masu kaaŋa nuro siimbobolo mobeti, iikaaŋagadeeŋ mono duŋanoŋ mombo mojeŋ. Kraistwaa nanamemeŋanoŋ oŋoonoŋ kolooŋ kotowaatiwaajoŋ siimbobolo ii moma laligojeŋ. 20 Noo uunanoŋ mono oŋoojoŋ ama sisau kolooja. Kawaajoŋ niinoŋ kambaŋ kokaamba oŋoo batugianoŋ laligomambaajoŋ motoqoto mojeŋ. Oŋowo laligoŋ qaa arona meŋ kamaaŋ ama qaa bonjoŋ jemambaajoŋ mojeŋ. Kiaŋ.\nHaagar ano Saara yoroo sareqaa21 Tosaaŋa oŋonoŋ Juuda nonoo Kana qaa Tere otaawombaajoŋ mojuto, qaa iikawaa kania ii oŋanoŋ moma kotoju me qaago? Kania ii moma asariwutiwaajoŋ qisiŋ kuuŋ oŋonjeŋ. 22 Buŋa qaa moŋ kokaeŋ oogita eja: Aabrahambaa merawoita woi koloori: Moŋ weleŋqeqe emba kamaaŋqeqetanoŋ (sleiw) mero ano moŋ ii aŋaa suujariŋ embia (frii) solaŋa laaligoya iinoŋ mero. 23 Weleŋqeqe embanoŋ meria meroti, iikanoŋ mera kolokoloowaa kananoŋ kolooroto, moŋ emba (frii) solaŋa laaligoyanoŋ meroti, iinoŋ Anutunoŋ mera koloowaatiwaa qaa somoŋgoroti, mono qaa iikawaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ kolooro.\n24 Qaa iikawaa kania ii aasaŋgoya. Emba woi ii Anutunoŋ ejemba ananawo soomoŋgo areŋ woi anoti, mono iyoroo saregaraga. Soomoŋgo areŋ moŋ ii Sainai (Sinai) baaŋanoŋ anoti, iikawaa sareya ii emba qata Haagar. Ejemba soomoŋgo areŋ ii otaaŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Kana qaawaa jeŋkooto baatanoŋ laligoju ano gbiliurugianoŋ qaa iikawaa weleŋa qeŋkebutiwaajoŋ kolooŋkeju.\n25 Haagar ii Sainai baaŋa, Arebia balonoŋ nanjiwaa sareya kolooja. Sainai iikawaa alia ii Juuda gomambaa siti qata Jerusalem. Siti iikawaa kanagesoya somata melaa yoŋonoŋ kambaŋ kokaamba Kana qaa baatanoŋ laligogi somoŋgoŋ oŋono solaŋa (frii) mende kolooju. Kawaajoŋ sogara motooŋgo koloojao. 26 Solaŋa (frii) mende koloojuto, Jerusalem siti moŋ eukanoŋ laligojuti, iyoŋonoŋ mono kasa gbadogia qaa solaŋa laligoju. Nonoo nemunana Saara iinoŋ siti iikawaa sareya kolooja. 27 Iikawaa gejatootoo qaaya ii kokaeŋ oogita eja,\n\"Emba ejanoŋ mojoya tiiroti, iinoŋ mono merabora oŋono seigi iikanoŋ emba loyawo ii uuguŋ haamo ambaa.\nKawaajoŋ emba aruŋa merabora mende menati, gii mono kileŋ aisooŋ laligowa.\nMasu mende guro laligonati, gii mono kileŋ qa gigilaaŋ merabora koloowaatiwaajoŋ otokoriaŋ maama laligowa.\"\n28 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo Aisakwaa so Anutuwaa soomoŋgo qaanoŋ nemuŋ koma oŋono kolokoloo dologa kolooŋ laligoju. 29 Kambaŋ iikanoŋ merabora kolokoloowaa kananoŋ kolooroti, iinoŋ koga Uŋa Toroyanoŋ nemuŋ koma muro kolooroti, ii sisiwerowero ama muŋ laligoro. Kambaŋ kokaamba kaaŋiadeeŋ sisiwerowero kaaŋa ii eja.\n30 Kaeŋ ejato, Buŋa qaa moŋ ii toroqeŋ kokaeŋ jegita eja, \"Weleŋqeqe embawaa merianoŋ mono Maŋaa borosamoya mende mewaa. Emba solaŋa laaligoya iwaa meriawo ii motooŋ mende mendeema aŋgoŋ kombao. Kawaajoŋ weleŋqeqe emba kamaaŋqeqeta ii mono konjona meriawo kembao.\" 31 Oo uumeleeŋ alauruna, sareqaa kaaŋaa so anana mono weleŋqeqe embawaa mundaŋuruta gbadonanawo mende koloojonto, emba solaŋa laaligoyaa mundaŋuruta koloojoŋ. Kawaajoŋ meloqelokanjiŋ nanamemeŋ ii mono konjombu. Kiaŋ. c, d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.4","date":"2018-04-21T23:28:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945459.17\/warc\/CC-MAIN-20180421223015-20180422003015-00295.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999927282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999927282333374}","num_words":1117,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 2\nAnutunoŋ qaanana gosiŋ dindiŋagadeeŋ jeŋ tegoŋkeja.1 Oo alana, gii tosia yoŋoo qaagia jeŋ tegoŋkejaŋ me qaago? Gii tosaaŋa yoŋoo qaagia jeŋ tegoŋ geeŋgo nanamemeŋ iikayadeeŋ amakejaŋ. Kawaajoŋ alagaa qaaya moŋ jeŋ tegojaŋi eeŋ, mono geeŋgaa qaa kaaŋagadeeŋ jeŋ tegona iikawaa iroŋanoŋ mono geeŋgaa qaganoŋ ubaa. Kawaajoŋ uuta me kamaaŋqeqeta koloojaŋi, ii kileŋ mono iwoi moŋnoŋ mondoŋ geeŋgaa qaawaa kitia naŋgoŋ jemambaajoŋ amamaaŋkejaŋ. 2 Ejemba nanamemeŋ bologa kaaŋa amakejuti, Anutunoŋ iyoŋoo qaagia qaa hoŋaa so gosiŋ jeŋ tegoŋkeja, ii mojoŋ.\n3 Kawaajoŋ nomaeŋ romoŋgojaŋ? Gii namo ejaga ano kileŋ iwoi kaaŋa amakejuti, iyoŋoo qaagia jeŋ tegoŋ geeŋgo nanamemeŋ iikayadeeŋ ana sokonja me qaago? Anutunoŋ qaaga gosiŋ jeŋ tegoŋ iroŋa meleema gono hoŋa goo qaganoŋ ubaa. Anutuwaa jaanoŋ mende kokomomola meŋ asaŋgowaga.\n4 Anutunoŋ ŋala meŋ nonoma kileŋananaa iroŋa uulaŋawo mende meleembaato, mamboma moma mokosiŋgoŋkeji, qaa iikawaajoŋ jejewili anjaŋ me? Anutunoŋ uuawagaya qendeema uuga meleembagatiwaajoŋ horoŋ gomakeji, iikawaajoŋ tompiŋ laligowabo. 5 Gii gejajuju ama uuga mende meleembagati eeŋ, iikaaŋa kanoŋ Anutuwaa jaanoŋ kokomomola mende mewagato, iriŋsoŋsooŋanoŋ mono goo qaganoŋ seiŋ ubaa. Kazi kambaŋanoŋ kaŋ kuuro qaanana dindiŋagadeeŋ jeŋ tegowaa. Iroŋa meleema nonombaati, kambaŋ iikanoŋ iriŋsoŋsooŋa mono asuganoŋ ninisaano iima moboŋa.\n6 Anutunoŋ mono \"Nanamemenanaa so motomotooŋ ananaajoŋ kitia meleema nonombaati,\" ii kokaeŋ: 7 Anutunoŋ qabuŋaya nonombaatiwaajoŋ mamboma akadamunanawo koloowombaajoŋ kaparaŋ koma pondaŋ nama gawoŋ awaa awaa meŋ laligojoŋi, ananaajoŋ laaligo kombombaŋa nonombaa. Ii nonono kambaŋ tetegoya qaa oyaŋboyaŋ laligoŋ uboŋa. 8 Iikaaŋa laligoŋ uboŋato, ejemba iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ kirinjaba meŋ Buŋa qaa hoŋa gema qeŋ qaa bologa otaaŋkejuti, Anutuwaa iriŋanoŋ mono iikawaajoŋ soono uugereya ano qagianoŋ ubaa. 9 Uugereya ii wala Juuda nonoo qanananoŋ uro nonoo gemanananoŋ kantri tosaaŋa kaiyaka bologa amakejuti, kuuya iyoŋoo qagianoŋ kaaŋagadeeŋ uro siimbobolo kakasililiŋ moma laligowuya.\n10 Kaeŋ laligowuyato, Juuda ano nonoo gemanananoŋ kantri tosianoŋ kaaŋagadeeŋ uugia meleema kaiyaka awaa amakejuti, Anutuwaa akadamuyanoŋ mono kuuya ananaa qanananoŋ uro qabuŋa nonono luaenoŋ laligowoŋa. 11 Anutunoŋ ejemba tosaaŋa mende ninisorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomakejato, so motooŋgonoŋ gosiŋ nonomakeja.\n12 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Kantri tosaaŋa yoŋonoŋ Anutuwaanoŋ Kana qaa mende weeŋgoŋ moma siŋgisoŋgo laŋ amakejuti, iyoŋonoŋ mono korebore tompiŋ laligoŋ tiwilaawuya. Juuda nononoŋ Anutuwaanoŋ Kana qaa weeŋgoŋ moma kileŋ siŋgisoŋgo amakejoŋi, Anutunoŋ mono qaa iikawaa so kuuya gosiŋ nonoma qaanana jeŋ tegowaa. 13 Ejemba Anutuwaanoŋ Kana qaa eeŋ momakejuti, iyoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋa mende kolooju. Qaagoto, Kana qaa teŋ koma otaaŋkejuti, Anutunoŋ mono iyoŋoo qaagia jeŋ tegoro solaŋaniwuya. 14 Kantri tosianoŋ Anutuwaanoŋ Kana qaa mende meŋ laligojuto, tosianoŋ kileŋ tondu iyaŋgiaa aiŋgiaa so romoŋgoŋ amakeju. Anutuwaa kana qaaya mende mojuto, kileŋ momogianoŋ jeŋ kotoŋ oŋono Anutuwaa kana qaawaa so ama iikawaa baatanoŋ laligoju.\n15 Kaaŋa laligojutiwaa kania ii asuganoŋ asugiŋ kokaeŋ eja: Anutunoŋ ejemba mokolooŋ nonoma iikanoŋ Kana qaayaa jeŋkootoya ii kuuya ananaa uunananoŋ anota eja. Kawaajoŋ Anutunoŋ qaaya jeŋ saŋe amakeji, ii waba kantri yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ momakeju. Ii uugiaa gejianoŋ mogi qaagia iŋijoro Anutuwo ororoŋ momakeju. Anutunoŋ uumomo oŋonoti, iikanoŋ kambaŋ tosaaŋanoŋ qaa jakeyanoŋ ama kuuŋ oŋono moma boliŋkeju ano kambaŋ tosaaŋanoŋ qaagia naŋgoŋ jero moma qeaŋgoŋkeju. 16 Oligaa Buŋa jeŋ asariŋkejeŋi, iikawaa so kambaŋ somatanoŋ kokaeŋ koloowaa: Kraist Jiisasnoŋ Anutu ilaaŋ muro ejemba ananaanoŋ qaa aasaŋgoya aasaŋgoya gosiŋ jeŋ tegoŋ nonombaa. Kiaŋ. a, b, c\nKana qaa iikanoŋ kanianana nomaeŋ ninisaanja?17 Gii geeŋgaa qaga Juuda ejaga qama Kana qaanoŋ hamo qeŋ gombaatiwaajoŋ moma laariŋ \"Anutuwaa buŋa koloojeŋ,\" jeŋ selega mepeseena sokonja me qaago? 18 Gii Anutuwaa jetaa so laaligowaa qaaya moma sorogoŋ laligojaŋ. Anutuwaa Kana qaa kuma goŋgitiwaajoŋ ama kana awaa soro otaamambaajoŋ jeŋ qaa kuuya gosiŋ hoŋa ano qoloŋmoloŋgoya mendeemakejaŋ. 19 Gii \"Saanoŋ jaagoo ejemba ala ilailaagia kolooŋ uŋuamaŋa,\" jeŋ awelegoŋ aoŋkejaŋ. Paŋgamanoŋ laligojuti, ii meŋ asariŋ oŋombagatiwaa so awasaŋkaka koloojaŋ.\n20 Kaeŋ kolooŋ kokaeŋ jeŋkejaŋ, \"Kana qaa kuma noŋgita momakooto mokolooŋ qaa hoŋaa kania modaborojeŋ.\" Kaeŋ jeŋ afaaŋgoŋ kokaeŋ jeŋkejaŋ, \"Nii saanoŋ ejemba momogia qaa yoŋoo boigia koloomaŋa. Saanoŋ naambora yoŋoo qaqazugia kolooŋ kuma oŋomakemaŋa.\" 21 Kaeŋ jeŋ tosaaŋa kuma oŋoma naambaajoŋ geeŋga mende kuma aoŋkejaŋ? \"Yoŋgoro mende mewa,\" jeŋ ejemba uugia kuuŋ oŋomakejanto, geeŋgo yoŋgoro meme koloona mende sokonja.\n22 \"Serowiliŋ mende amba,\" kaeŋ iŋijona mogito, geeŋgo serowiliŋ anjaŋ me qaago? Tando lopioŋ sisi meŋ oŋomakejanto, kileŋ geeŋgo jiwowoŋ jigonoŋ uma iwoi aŋgoŋ koma leiŋ qeŋ meŋkejaŋ. Ii mende sokonja.\n23 Anutuwaanoŋ Kana qaawo laligojaŋiwaajoŋ selega tondu meŋ umakejanto, geeŋgo ii waleema iikaaŋa kanoŋ Anutuwaa qabuŋaya meŋ kamaaŋ ama laligona gamuyawo kolooŋkeja. 24 Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Oŋoo siligiaajoŋ ama waba kantri kanageso yoŋonoŋ Anutuwaa qata mepaegoŋ batugianoŋ mepaqepae amakeju.\"\n25 Anutuwaanoŋ Kana qaa otaaŋ laligojaŋi eeŋ, Anutuwaa aiweseya seleganoŋ kotogiti, iikanoŋ mono ilaaŋ gono sokonja. Ii sokonjato, kana qaa waleema siŋgisoŋgo amakejaŋi eeŋ, mono aiweseya mende memetaa taniŋaeŋ kolooŋ eeŋ tondu laligojaŋ. 26 Tosianoŋ Anutuwaa aiweseya selegianoŋ mende kotogi kileŋ kana qaawaa jeŋkootoya otaaŋkejuti eeŋ, Anutunoŋ aiwese ii selegianoŋ ejiwaa so kaaŋa iŋiiro sokonja.\n27 Iikaaŋa iŋiiro yoŋoonoŋga moŋnoŋ saanoŋ Kana qaawaa so goo qaaga tooŋ gosiŋ jeŋ tegoro kamaawaa. Anutuwaa aiweseya seleganoŋ kotogi Kana qaawaa waŋa motomotooŋ moma aŋgoŋ koma laligojanto, ii waleema siŋgisoŋgo amakejaŋiwaajoŋ ama kamaawaa. 28 Eja moŋnoŋ selenondeeŋ Juuda ejaga kolooji eeŋ, iinoŋ mono Juuda eja hoŋa mende kolooja. Kaaŋagadeeŋ Anutuwaa aiweseya selianondeeŋ kotogi yaŋgiseŋ amakejuti eeŋ, ii mono aiwese omaya, hoŋa qaa.\n29 Hoŋa qaagoto, eja moŋ uutanoŋ Juuda ejaga kolooji, iinoŋ mono Juuda eja hoŋa kolooja. Kaaŋiadeeŋ Anutunoŋ uunana qosoma Uŋaya Toroya iikanoŋ ano laligoji, iikanoŋ mono aiwese hoŋa kolooja. Kana qaawaa waŋa otaaŋ eja selia kotogi baloŋ ejembanoŋ mogi umakejato, Anutunoŋ aiweseya uunananoŋ nanjiwaajoŋ moro uro mepeseeŋ nonomakeja. Kiaŋ. d, e\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.2","date":"2018-04-23T07:52:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945855.61\/warc\/CC-MAIN-20180423070455-20180423090455-00419.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999923706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999923706054688}","num_words":1035,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timothy 11 Anutu uusiiŋanoŋ jeŋ kotoŋ Pool nii kuuŋ nono Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Kraist Jiisaswo qokotaaŋ naniŋ laaligo kombombaŋa nonombaatiwaa qaaya somoŋgorotiwaa Buŋa qaaya jeŋ asarimambaajoŋ wasiŋ nono laligojeŋ.\n2 Timoti giinoŋ momalaariwaa wombo merana koloojaŋ. Niinoŋ giwo qaa amiŋ mobojoŋ tere koi oojeŋ.\nMaŋnana Anutu ano Poŋnana Kraist Jiisas, yoronoŋ mono kiaŋkomuŋ kaleŋmoriaŋ goni luaenoŋ laligowa. a\nPoolnoŋ Timoti uuta naŋgoŋ qaa jero.3 Noo ambosakonurunanoŋ Anutu weleŋ qeŋ muŋ laligogi niinoŋ toroqeŋ gawoŋa mewe Anutunoŋ \"Giibe sokonja,\" nijoro uugejananoŋ kaeŋ momakejeŋ. Uuna soraaya kolooro Anutu mepeseeŋkejeŋ. Mepeseeŋ asaga gomantiiŋa qama kooliŋ gii suulaŋ romoŋgoŋ gomakejeŋ. 4 Gomesaowe saana jauŋga kamaaroti, niinoŋ ii romoŋgoŋ giimambaajoŋ awelegoŋ kaparaŋ komakejeŋ. Giima ainjoloŋ rari korisoronoŋ uuna saa qewaatiwaajoŋ mojeŋ.\n5 Giinoŋ gbiŋgbaoŋa qaa oŋanoŋ Jiisas moma laariŋ laligojaŋi, qaa ii uu wombonanoŋ ero romoŋgoŋkejeŋ. Wala auga Lois ano nemuŋga Yunis yoronoŋ uugara meleeni momalaarigaranoŋ kolooro. Yoroo gemagaranoŋ giinoŋ kaaŋagadeeŋ ama laligojaŋi, iikaya moma laariŋ kotiijeŋ.\n6 Kawaajoŋ imowamo laligowabotiwaajoŋ qaa kokaeŋ qeŋ gbiliŋ gijojeŋ: Niinoŋ wala borona waŋganoŋ ama qama kooliwe Anutunoŋ gawoŋ memewaa momo kaleŋ gonota uuganoŋ eji, ii mono meŋ gbilina gere bolaŋ kaaŋa kotiiŋ jeŋ mende ililiŋgowa. 7 Qaa koi mono romoŋgowa: Anutunoŋ Uŋa Toroya ii jiriŋjiriŋ ama qarasombunana moboŋatiwaajoŋ qaagoto, iyaŋaa ku-usumbaa Uŋaya nonono saanoŋ uunananoŋ jopagoŋ aoŋ nanamemenana tororo galeŋ koma aoŋ namboŋa.\n8 Kawaajoŋ Poŋnanaa qaaya naŋgoŋ jeŋ seimambaajoŋ ataqataŋ mende amba. Kaeŋ qaagoto, mono nii kaaŋa kolooŋ laligowa. Niinoŋ Pombaa gawoŋa meŋ laligowe iikawaajoŋ kapuare mirinoŋ nooŋgi rajento, kileŋ noojoŋ ama kuukamakamaa mende moma laligowa. Mono kotiiŋ nii kaaŋa awasaŋkaka nama uuwaa gawoŋ meŋ laligowa. Oligaa Buŋawaajoŋ ama aŋgosisiri ama gombuyagati eeŋ, mono iikawaa siimboboloya moma mokosiŋgoŋ bosima laligowa. Anutunoŋ ku-usuŋ gomakejiwaa so ii saanoŋ niwo motooŋ kaparaŋ koma bosima laligowota.\n9 Anutunoŋ monowaa monoyanoŋ Siwe namo mende mokolooŋ oroma kambaŋ iikanoŋ ananaajoŋ romoŋgoŋ areŋ kokaeŋ ano: Anutunoŋ Kraist Jiisaswaajoŋ ama kaleŋmoriaŋ nonombaa. Areŋ ii ano ero laligoŋ kouma laligogi anana kolooniŋ. Kolooniŋ Anutunoŋ anana iwaa buŋa kolooŋ soraaya laligowombaajoŋ nonooma hamo qeŋ nonono. Anano iwoi awaa aniŋiwaajoŋ ama mende meweeŋgoŋ nonoma nonoonoto, iyaŋaa areŋ walaga ii otaaŋ nama iikanoŋ nonoono. 10 Areŋ walaga iikawaa hoŋa ii kambaŋ kokaamba asuganoŋ kolooro. Hamoqeqe Tonananoŋ asugiŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋa maama nonono. Kraist Jiisasnoŋ asugiŋ koomuwaa esuŋa qeŋ meluŋgoro kemero Oligaa Buŋaya ninisaano asariro. Buŋa qaa ii moma laariŋ saanoŋ laaligo kombombaŋa mokolooŋ tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ kambaŋ moŋnoŋ mende koomu komboŋa mende komuwoŋa.\n11 Anutunoŋ nii Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ ejemba kuma oŋomaŋatiwaajoŋ kuuŋ nono wasiwasi eja aposol koloojeŋ. 12 Aposol koloojeŋiwaajoŋ ama gawoŋa kotiiŋ mewe tosianoŋ aŋgosisiri naŋ noŋgi siimbobolo momakejeŋ. Siwe Eja moma laariŋ muŋkejeŋi, niinoŋ iwaa kania awaagadeeŋ moma yagojeŋ. Kawaajoŋ awasaŋkaka nama kuukamakamaa mende momakejeŋ. Qaago totooŋ! Anutunoŋ moma laariŋ noma Buŋa gawoŋa ama nonotiwaa so nii galeŋ koma nomambaa kotiiŋ laligoji, ii moma yagojeŋ. Kaeŋ moma yagowe gawoŋanoŋ mende sooma kamaaro laligoŋ uma kambaŋ somatanoŋ keuboŋa. Kaeŋ moma laariŋ iikawaajoŋ uuwoiwoi mende anjeŋ. 13 Momalaariwaa qaa ii uunana meagowaatiwaa soga kolooji, niinoŋ qaa hoŋa ii kuma goma sili awaa qendeema goma laligowe. Ii mono uu konoŋganoŋ ama kaaŋiadeeŋ otaaŋ laligowa. Nono Kraist Jiisaswo qokotaaŋ motooŋ naniŋ jopagoŋ nonomakeji, giinoŋ mono uujopa iikawaa uutanoŋ laligowa.\n14 Anutunoŋ giima moma laariŋ goma iwoi awaa kuuya gono buŋaga kolooji, iikanoŋ mesoqesoowabotiwaajoŋ mono ii galeŋ meŋ laligowa. Uŋa Toroyanoŋ uunananoŋ nama laligoji mono iwaa ku-usuŋ qaganoŋ iwoi hoŋa ii agokayaŋ kona ewaa.\n15 Eisia prowinswaa neŋauruna yoŋonoŋ kuuya nomesaoŋ gema nugi, ii mojaŋ. Eja qagara Figelus ano Hermogenes yoronoŋ iyoŋoo batugianoŋ laligojao. 16 Tosianoŋ nomesaogito, Onesiforus iinoŋ qaago. Kawaajoŋ Poŋ, gii mono Onesiforuswaa sumaŋuruta kiaŋkomuŋ oŋona laligowu. Eja kanoŋ noo gbadonaajoŋ (tape) gamu mende qeŋ nomakejato, kambaŋ mamaga kanoŋ keraqeeaŋgo qeŋ nono uuna bonjoŋ kono. 17 Onesiforusnoŋ Room sitinoŋ koi kouma kambaŋ iikanondeeŋ noojoŋ kaparaŋ koma moŋgama laligoŋ mokolooŋ nono. 18 Iinoŋ wala Efesus sitinoŋ nomaeŋ ilailaa somasomata ama meŋ afaaŋgoŋ noma laligoroti ii geeŋgo saanoŋ moma komujaŋ. Kawaajoŋ kambaŋ somatanoŋ Pombaa kooroŋanoŋ keuniŋ Onesiforusnoŋ kiaŋkomuwaa tawaya mokoloowaatiwaajoŋ qama koolijeŋ. Kiaŋ. b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Ti.1","date":"2018-04-19T14:00:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125936969.10\/warc\/CC-MAIN-20180419130550-20180419150550-00505.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999512434,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999512434005737}","num_words":802,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 3\nAnutuwaa gawoŋ meme ejemba1 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo naamade kaaŋa Kraistwo qokotaaŋ naŋgi. Kawaajoŋ niinoŋ oŋo balombaa nanamemeŋ metetereeŋkejutiwaa tani Buŋa qaa jeŋ asariŋ oŋoma batugianoŋ laligowe. Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono laligojutiwaa tani kaaŋa iŋijomambaajoŋ amamaaŋ laligowe. 2 Niinoŋ qaa moma asariwutiwaa so aju apuya kaaŋa uŋuagiŋ laligowe. Nene hoŋa nenetaa so mende koloogitiwaajoŋ qaakeemeyaii mende oŋombe. Kambaŋ iikanoŋ nene hoŋa newombaa amamaagi ano kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ ii saanoŋ mende neŋkeju.\n3 Oŋo toroqeŋ balombaa nanamemeŋ bologa metetereeŋ laligoju. Oŋo uugianoŋ uunoŋ junjuŋ moma aŋgowowo ama qaa jejegianoŋ nuuguna guuguwe amakeju. Kaeŋ aŋgi uu selewaa siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋono uumeleembaa gadokopa ejemba omaya yoŋoo tanigiaeŋ kolooŋkeju. 4 Tosaaŋa oŋonoŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Nono Poolwaanoŋ qaa otaaŋkejoŋ.\" Tosianoŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Nono Apoloswaanoŋ qaa otaaŋkejoŋ.\" Kaeŋ kaeŋ jeŋ mono baloŋ ejemba omaya kolooŋkejutiwaa tani kaaŋa laligoju.\n5 Apolosnoŋ moroga kolooja ano Pool niinoŋ moroga koloojeŋ? Noronoŋ mono Anutuwaa gawoŋga meŋ laligojo. Poŋnoŋ noroojoŋ gawoŋ aŋa aŋa noronoti, iikawaa so ilaaŋ oŋoni uugia meleema Poŋ moma laariŋ laligoju.\n6 Niinoŋ kota komowe Apolosnoŋ apu meŋ kaŋ iikanoŋ maaroto, Anutunoŋ mono kondooro toomoriaŋ kolooro. 7 Kawaajoŋ komoroti, iinoŋ qatawo mende kolooja. Apu maaroti, iinoŋ kaaŋagadeeŋ qatawo mende koloojato, Anutunoŋ kotuegoro toomoriaŋa kouma somariiŋkejuti, iinondeeŋ mono qabuŋayawo kolooja. 8 Kaeŋ koloojato, komomakejeŋi ano apu maamakeji, noronoŋ mono so motooŋgo koloojo. Motooŋgo koloojoto, ii kileŋ tawanara ii mono gawonara meŋkejotiwaa so aŋa aŋa mewota.\n9 Noronoŋ Anutuwaa gawombaa neŋawoita kolooŋ iwo gawoŋ meŋkejo. Oŋoo uugia ii Anutuwaanoŋ molaleŋ kaaŋa kolooro komakoomo gawoŋa kanoŋ meŋkeja. Anutunoŋ miri kaaŋa uugia inaaŋ mindiriŋ oŋono kotiiŋ waamakeju. 10 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ nonoti, niinoŋ iikawaa so miri memewaa momo eja kaaŋa kolooŋ Anutuwaa tando kombombaŋa uugianoŋ kuuŋ komowe moŋnoŋ iikawaa qaganoŋ miri meŋkeja. Saanoŋ meŋkejato, motomotooŋ nononoŋ miriwaa gawoŋa awaagadeeŋ mewoŋatiwaa so koloojoŋ. Iima kotoŋ mewoŋatiwaajoŋ mono jaa galeŋ meŋ aowoŋa. 11 Uuwaa tandoya ii Jiisas Kraist. Niinoŋ ii mono uugianoŋ komowe moŋnoŋ momalaariwaa tando moŋ mokoloomambaajoŋ amamaawaa.\n12 Tando motooŋgo koloojato, iikawaa qaganoŋ tosianoŋ mirigia goul silwanoŋ me jamo hoŋgiawo tosaaŋa kanoŋ meŋkeju. Tosianoŋ mirigia gere kasanoŋ, towo booŋ seŋanoŋ me ganoŋ meŋkeju. Silinana kaeŋ me kaeŋ nama meŋkejoŋi eeŋ, 13 uuwaa gawonanaa hoŋanoŋ mono iyaŋa iyaŋa asuganoŋ asugiwaa. Poŋnoŋ kambaŋanoŋ kaŋ kuuro iikanoŋ mono miri merotiwaa esuya luluumbaa. Miri esunananoŋ mono Anutuwaa gere bolaŋanoŋ asugiro jeŋ kamaaro hoŋanoŋ asuganoŋ iibombaa so koloowaa. Gere iikanoŋ mono motomotooŋ nonoo mirinanaa tania hoŋa ii aŋgotetenoŋ ama gosiwaa.\n14 Gerenoŋ jeŋ miri kuuya gosiŋ oŋono megi hoŋgianoŋ kotiiŋ nambuyati eeŋ, iyoŋonoŋ mono gawoŋgiaa tawaya buŋa qeŋ aowuya. 15 Tosianoŋ mirigia megi hoŋgianoŋ jeŋ kamaawuti eeŋ, iyoŋonoŋ mono tawa qaagoto, tiwitiwilaa mokoloowuya. Ii mokoloowuyato, iyaŋgio kileŋ Siwewaa buŋaya laligowuya. Gere bolanoŋ jeŋ oŋooro iikawaa tani uuguwombaajoŋ janjariŋ riiŋ kok koŋgi Anutunoŋ metogoŋ oŋono Siwenoŋ ubuya.\n16 Oŋoaŋgio Anutuwaa Buŋa jigo (tempel) koloogi Anutuwaa Uŋayanoŋ uugianoŋ laligoji, ii moju me qaago? 17 Anutuwaa Buŋa jigoya ii kowoga kolooji, iikawaa so oŋonoŋ soraaya kolooju. Kawaajoŋ moŋnoŋ Anutuwaa jigo meŋ boliji eeŋ, Anutunoŋ mono iyaŋa meŋ boliŋ mubaa.\n18 Moŋnoŋ aŋaa baloŋ momoya otaaŋ tiligoŋ aowabo. Oŋoo batugianoŋ moŋnoŋ iyaŋaajoŋ moro \"Balombaa momakooto uuta meŋ laligojeŋ,\" jeji eeŋ, iinoŋ mono wala uuta qaa kolooŋ iikaaŋa kanoŋ momakooto hoŋa mokoloonaga.\n19 Anutunoŋ balombaa momakooto uuta iikawaajoŋ moro uugia qaa yoŋoo qaaga kolooja. Iikawaa qaaya Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Anutunoŋ momakooto uuta meŋ laligojuti, ii gbadooŋ oŋono iyaŋgiaa momo aiŋgianoŋ sipasipa koma osiwuya.\" 20 Kawaa qaaya moŋ ii kokaeŋ eja, \"Poŋnoŋ momakooto ejemba yoŋoo momo areŋgiaajoŋ moro omaya kolooja.\" 21 Kawaajoŋ oŋoonoŋga moŋnoŋ mono ejemba nonoojoŋ ama selia meŋ ubabo. Kuuya nononoŋ mono oŋoo buŋaga koloojoŋ.\n22 Pool, Apolos, Piito ▼\n▼ Piito qata moŋ Siifasnononoŋ mono oŋoo buŋaga koloojoŋ. Ejemba baloŋ so laligojoŋi, nononoŋ mono kuuya oŋoo buŋa koloojoŋ. Kawaajoŋ saanoŋ qaa ii me ii gosiŋ meŋ iikaaŋa kanoŋ laaligogia laligowuya ano koomugia komuwuya. Kambaŋ kokaamba laligojoŋi, kuuya nononoŋ mono oŋoo buŋa koloojoŋ ano kanageŋ gawoŋ meme ejemba laligowuyati, iyoŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ oŋoo buŋa koloowuya. 23 Kaeŋ kolooŋ oŋonjonto, oŋonoŋ Kraistwaa buŋa koloogi Kraistnoŋ Anutuwaa buŋa kolooja. Kiaŋ. b, c, d, e, f, g\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.3","date":"2018-04-25T19:55:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947957.81\/warc\/CC-MAIN-20180425193720-20180425213720-00587.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999705553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999970555305481}","num_words":807,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.119,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a4-6Kol 1.26-27\nEphesians 3\nPoolnoŋ waba kantri yoŋoonoŋ kema Buŋa gawoŋ mero.1 Kania iikawaajoŋ ama Pool niinoŋ waba kantri ejemba oŋo ilaaŋ oŋomambaajoŋ gawoŋ meŋ laligojeŋ. Kaeŋ laligowe Kraist Jiisaswaa gawoŋ mewetiwaajoŋ kapuare mirinoŋ nooŋgi rama simiŋ kuma qama kooliŋkejeŋ. 2 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa kantri tosaaŋa oŋoojoŋ mendeema oŋono qeaŋgowutiwaa gawoŋ nonoti, oŋo ii oŋanoŋ modaboroju. 3 Anutunoŋ qaa areŋa aasaŋgoya nisaama jero moma yagojeŋi, qaa iikawaa kania torodaamonda ooŋ oŋombe. 4 Ooŋ oŋombeti, oŋo tere ii weeŋgoŋ saanoŋ noo kaniana kokaeŋ moma asariwu: Niinoŋ Kraistwaa kania aasaŋgoya ii awaagadeeŋ moma kotojeŋ.\n5 Monowaa monoyanoŋga ejembanoŋ kanaiŋ laligoŋ kouma laligogiti, iyoŋonoŋ kambaŋ iikanoŋ Buŋa aasaŋgoya iikawaajoŋ tompiŋ laligogi. Kaaŋa laligoŋ kougito, kambaŋ kokaamba Uŋa Toroyanoŋ ii Anutuwaa aposol ano gejatootoo ejemba tak-kootoya nonoojoŋ jeŋ ninisaano mojoŋ. 6 Buŋa aasaŋgoya ii kokaeŋ: Kraist Jiisasnoŋ oyaŋboyaŋ buŋa qeŋ nonombaatiwaajoŋ jeŋ qaa somoŋgoroti, oŋo ii Juuda nonowo ororoŋ aŋgoŋ koma meŋ laligoju. Oligaa Buŋanoŋ iikawaa kania ii waba kantri ejemba oŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ qendeema oŋomakeja. Oŋo uugia meleema saanoŋ nonowo motooŋ kotumotueyaa Buŋaya so motoondeeŋ buŋa qeŋ aoŋ laligoju. Uugia Anutuwo somoŋgoŋ motooŋ Kraistwaa sele busuya kolooŋ nonowo tuuŋ motooŋgo nanjoŋ.\n7 Iwaa ku-usuŋanoŋ mono noo uuna sololooro uuna meleembe Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa sewaŋa qaa nono. Ii nono kana kolooro Oligaa Buŋawaa gawoŋ meme ejaga koloowe. 8 Niinoŋ Anutuwaanoŋ kanageso soraaya kuuya oŋoo newo baagianoŋ kamaaŋqeqeta totooŋ laligojeŋ. Kaeŋ laligojento, Anutunoŋ kileŋ kaleŋa uuta koi kaaŋa nono: Niinoŋ Kraistwaa oyaŋboyaŋaa Buŋaya ii waba kantri ejemba oŋoojoŋ jeŋ asarimambaajoŋ simbawoŋawo mojeŋ. Oyaŋboyaŋ iikawaa kania ii kuuya osoŋ moma kotodaborowoŋatiwaa so qaago.\n9 Anutunoŋ monowaa monoyanoŋ iwoi kuuya mokolooŋ Buŋaya aasaŋgoya kojaŋgiro ejembanoŋ laligoŋ kouma laligogiti, kambaŋ iikanoŋ tompiŋ laligogi. Kawaajoŋ niinoŋ Anutuwaa Buŋa areŋ aasaŋgoya ii galeŋ koma laligowe hoŋawo kolooŋkeja. Niinoŋ iikawaa kania asuganoŋ jewe ejemba kuuyanoŋ moma sorogowutiwaajoŋ simbawoŋawo mojeŋ.\n10 Anutunoŋ momakootoya kania kania qaita moŋ ninisaano kambaŋ kokaamba uumeleeŋ zioz tuuŋ batunananoŋ amiŋ moniŋ asuganoŋ kolooŋ seiŋkeja. Anutunoŋ uusiiŋa kokaeŋ momakeja: Beŋ kawali galeŋ ano poŋ qereweŋa gajoba uuta ano kamaaŋqeqeta Siwe namo batugaranoŋ ilawoila kuuya galeŋ komakejuti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Anutuwaa momakootoya ii geja ama mobutiwaajoŋ momakeja. 11 Yoŋonoŋ ii mobutiwaajoŋ Anutunoŋ Buŋa areŋa ii monowaa monoyanoŋga kambaŋa qaanoŋ uutanoŋ jeŋ kotiiŋ ano ero. Iikawaa so Poŋnana Kraist Jiisas wasiro hoŋa mokolooro kanagesouruta kolooŋ mindiriŋ nanjoŋ.\n12 Kraistwo qokotaaŋ nama moma laariŋ muniŋ Anutuwaa nagu-noŋ kaeŋ tano saanoŋ iwaa jaasewaŋanoŋ keubombaajoŋ awasaŋkaka nanjoŋ. 13 Kawaajoŋ kokaeŋ welema oŋonjeŋ: \"Niinoŋ kapuare mirinoŋ rama oŋo qeaŋgowutiwaajoŋ ama konjiliŋ moma laligoŋkejeŋi, iikawaajoŋ uugia mono mende kamaawa. Oŋo noo siimbobolona iikawaajoŋ ama saanoŋ akadamugiawo koloowuya.\" Kiaŋ. a\nPoolnoŋ Efesus yoŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliro:14 Kania iikawaajoŋ niinoŋ Maŋnana simiŋ kuma muŋ qama kooliŋkejeŋ. 15 Iinondeeŋ mono maŋnana mutuya kolooja. Iwaa so Siwe ano namowaa kanageso kuuya anana ama qa ii meŋ qamakejoŋ. 16 Kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ, \"Anutu, gii mono Uŋaga Toroya ama oŋona uugianoŋ kotiiŋkebaa. Goo Buŋaga ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii tetegoya qaa kowiganoŋ eji, gii mono ku-usuŋga iikawaa so meŋ kotiiŋ oŋomakeba. 17 Meŋ kotiiŋ oŋona saanoŋ Kraist moma laariŋ mugi uugianoŋ duŋ meŋ laligowaa. Kaeŋ laligoro kosogia Kraistwaa uujopanoŋ mondoŋgoŋ menduŋgogi kemero rindaŋgoŋ nambu.\n18 Uujopayanoŋ nemuŋ koma oŋono kanageso soraaya kuuya yoŋowo saanoŋ Kraistwaa uujopayaa kania moma kotowu. Jopagoŋ nonomakeji, uujopa iikawaa soya ii kokaeŋ: Goraaya leelee tetegoya qaa kema bimbimgoja. Koriga enduwaa enduyanoŋ kemalija. Koriga euwaa euyanoŋ uja. Kaaŋagadeeŋ dutanoŋ emuwaa emuyanoŋ kemeŋ eja. 19 Kraistwaa uujopayanoŋ mono balombaa momonanaa soya uuguja. Ii moma komuwutiwaajoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ: \"Anutu, gii mono akadamuga kuuya kanoŋ uumomogia saa qeŋ musuluŋgoŋ oŋomba.\"\n20 Anutu kaeŋ qama kooliŋ muŋ kokaembaajoŋ mepeseeŋkejeŋ: Anana momonana uuguŋ iwoiwaajoŋ qama kooliŋ qisiwonaga me jaameleeŋ uŋa iima romoŋgowonagati eeŋ, iinoŋ mono iwoi ii saanoŋ meŋ kotiiŋ nonombaa. Anutu ku-usuŋanoŋ uunananoŋ gawoŋ meŋkeji, iinoŋ mono iikawaa so qamakooli ano momonanaa soya ii uugudaboroŋ afaaŋgoŋ iwoi kuuya saanoŋ nonomakebaa. Kawaajoŋ mepeseeŋ muŋkeboŋa. 21 Uumeleeŋ kanageso anana ajorooŋ Kraist Jiisaswaajoŋ ama Anutuwaa qabuŋaya mepeseeniŋ akadamuyawo kolooŋ ewaa. Ii beŋ isiurunana yoŋonoŋ meŋ kotiiŋ tetegoya qaa eŋ ubuti, kambaŋ iikanoŋ mono kaaŋiadeeŋ akadamuyawo kolooŋ ewaa. Qaa ii oŋanoŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.3","date":"2018-04-25T08:49:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947759.42\/warc\/CC-MAIN-20180425080837-20180425100837-00433.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999628067,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999628067016602}","num_words":802,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.118,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 231 Poolnoŋ nama jigo kaunsol tuuŋ ii uuŋ iŋiima kokaeŋ jero, \"Alauruna, niinoŋ nanamemena kuuya ii Anutuwaa jaasewaŋanoŋ ama meŋ laligowe iinoŋ iima 'Sokonja,' jero uunaa gejananoŋ moma qeaŋgoŋ kouma laligoŋ kete koi nanjeŋ.\" 2 Poolnoŋ kaeŋ jeroto, jigo gawoŋ galeŋ waŋa qata Ananaias iinoŋ kosianoŋ naŋgiti, ii jeŋ kotoŋ oŋono uruŋa qetaaligi. 3 Qetaaligi Poolnoŋ ijoro, \"Anutunoŋ mono gii qetaaliŋ gomba. Giinoŋ miri sopa taaŋa kaaŋa koloojaŋ. Selia mundanoŋ oogi taaŋa koloojato, uuta jewoŋ meŋ injaŋa kolooja. Giinoŋ Mooseswaa Kana qaa meŋ kanoŋ gosiŋ noma qaana jeŋ tegomambaajoŋ rajanto, kileŋ geeŋgo Mooseswaa Kana qaa iikayadeeŋ qeŋ jeŋ kotoŋ oŋona nuju. Ii mende sokonja.\"\n4 Poolnoŋ kaeŋ ijoro kosianoŋ naŋgiti, iyoŋonoŋ ijogi, \"Gii Anutuwaanoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa mepaqepae meŋ gamu qeŋ mujaŋ me?\"\n5 Kaeŋ ijogi jero, \"Oo alauruna, iinoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa kolooji, ii mende moma jejeŋ. Buŋa Terewaa qaa moŋ kokaeŋ eja, 'Gii mono kanageso tuuŋgaa eja poŋa mende qasuaawa.'\"\n6 Kaeŋ jeroto, jigo kaunsol tuuŋ yoŋoonoŋga tosianoŋ Sadusii (Jigo gawombaa kaparaŋkoŋkoŋ) paati qokotaagi tosianoŋ Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) paati ejaga laligogi. Poolnoŋ ii moma kawaajoŋ jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ qaa kokaeŋ qama jero, \"Alauruna, niinoŋ Farisii ejaga koloojeŋ. Maŋnanoŋ kaaŋagadeeŋ Farisii paati ejaga. Koomuya yoŋonoŋ gbiliŋ waabuyati, niinoŋ iikaeŋ koloowaatiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama laligojeŋ. Kaeŋ laligojeŋiwaajoŋ ama qaa jakeyanoŋ nooŋgi gosiŋ noma jeju.\"\n7 Kaeŋ jero iikanondeeŋ Farisii ano Sadusii paati yoŋoo batugianoŋ aŋgowowo kolooro jigo kaunsol tuuŋ yoŋonoŋ juma tuuŋ woi koloogi. 8 Sadusii (Jigo gawombaa kaparaŋkoŋkoŋ) yoŋonoŋ kokaeŋ jeŋkegi, \"Ejemba koomuya yoŋonoŋ mende gbiliŋ waabuya. Siwe gajoba mende laligoju. Omejiilaŋ ano uŋa ii mende laligoju.\" Kaeŋ jegito, Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) paati yoŋonoŋ qaa karooŋ iikanoŋ qokotaaŋ iikawaa so moma laariŋ namakegi. 9 Tuuŋ woi kaeŋ kolooŋ qagi guju somata kolooro Kana qaawaa boi tosianoŋ Farisii tuuŋ yoŋoo batugianoŋga waama geriawo tereŋgoŋ kokaeŋ jegi, \"Nono eja kokawaa qinjita moŋ mende mokoloojoŋ. Siwe gajoba me uŋa moŋnoŋ qaa kotoŋ kondooŋ iwaa uutanoŋ ano jenaga, ii mono nomaeŋ sokoma oŋonaga?\"\n10 Kaeŋ jegi aŋgowowo iikanoŋ mombo gere tooŋ somariiro. Somariiro aworaŋgoŋ Pool leelee horogi kema karo mosoma tagogi. Tani kaeŋ kolooro. Kaeŋ kolooro kawali galeŋ waŋanoŋ iikawaa toroko moma manjaqeqe tuuŋ moŋ jeŋ kotoŋ oŋono kemeŋ Pool batugianoŋga horoŋ wama manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ aŋgi.\n11 Aŋgito, gomantiiŋa kanoŋ gaoŋ ero Poŋnoŋ Poolwaa kooroŋanoŋ nama kokaeŋ ijoro, \"Mono qaqabuŋabuŋagawo kolooŋ satiiŋ laligowa. Noo kanana Jerusalem kokanoŋ naŋgoŋ jeŋ laligonati, iikawaa so mono Room sitinoŋ kaaŋagadeeŋ kema ii naŋgoŋ jeŋ asariŋ laligowa.\" Kiaŋ. a, b, c, d\nPool qewombaajoŋ aŋgonaŋ megi.12 Poŋnoŋ kaeŋ ijoroto, gomaŋ ano kanoŋ Juuda eja tosianoŋ oloŋ ajorooŋ Pool komuwaatiwaa aŋgonaŋ megi. Yoŋonoŋ areŋ ii aŋgi ano ii jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ kotiiŋ kokaeŋ jegi, \"Nono Pool komuwaatiwaajoŋ mamboma kambaŋ biiwia kokanoŋ nene siŋgi laligowoŋa. Siŋgi laligoŋ qeniŋ komuro iikawaa gematanoŋ saanoŋ nene me apu moŋ mombo newoŋa.\" 13 Eja 40 ano jaŋgo ii uugugiti, iyoŋonoŋ mindiriŋ jojopaŋ qaa ii somoŋgoŋ kotiiŋ jegi.\n14 Ii jeŋgo jotamemeya ano jigo gawoŋ galeŋ yoŋoonoŋ kema kokaeŋ jegi, \"Nono Pool komuwaatiwaajoŋ mamboma kambaŋ biiwia koi kanoŋ nene siŋgi laligowoŋa. Poolnoŋ mende komuwaati eeŋ, ejembanoŋ mono oŋanoŋ qasuaaŋ nonoŋgi sokombaa. Kawaajoŋ nono mono ajorooŋ jojopaŋ qaa kokaeŋ somoŋgoŋ kotiiŋ laligojoŋ: Pool qeniŋ komuro iikawaa gematanoŋ saanoŋ nene me apu moŋ mombo neŋ laligowoŋa. 15 Kawaajoŋ ama oŋo mono keteda koi jigo kaunsol tuuŋ yoŋowo motooŋ mindiriŋ kawali galeŋ waŋaanoŋ kema qaa kokaeŋ jeŋ qisiwu, 'Nono Poolwaanoŋ qaa kania mombo qisiniŋ jero hoŋa mobombaajoŋ mojoŋ.' Tani kaeŋ kolooro qisigi saanoŋ Pool wama oŋoonoŋ kamaawaa. Kamaanagato, kananoŋ kaŋ oŋoonoŋ koumambaajoŋ ambaati, iikanoŋ mono ii qeniŋ komuwaatiwaajoŋ jojoriŋ laligowoŋa.\"\n16 Kaeŋ jegito, qeniŋ komuwaatiwaa aŋgonaŋ aŋgitiwaa bujuya ii Poolwaa beetaa gejianoŋ kemero moro. Ii moma manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ kema Pool raroti, iikanoŋ uma ijoro. 17 Jero moma kawali galeŋ moŋ qaro karo kokaeŋ ijoro, \"Eja gbaworo koi kanoŋ qaa moŋ meŋ kajiwaajoŋ giinoŋ ii saanoŋ wama kawali galeŋ waŋaanoŋ kena qaa ii ijowaa.\" 18 Kaeŋ ijoro ii wama kawali galeŋ waŋaanoŋ keni jero, \"Kasa eja Poolnoŋ noono iwaanoŋ kembe eja gbaworo koi wama goonoŋ kawaatiwaajoŋ qisiŋ nonja. Iinoŋ goojoŋ qaa moŋ meŋ kaja.\"\n19 Kaeŋ jeŋ keno galeŋ waŋanoŋ borianoŋ meŋ wama goraayanoŋ kema qisiŋ muro, \"Gii naa qaaga meŋ kajaŋ?\"\n20 Qisiŋ muro ijoro, \"Juuda jotamemeya yoŋonoŋ qaa moŋ qisiŋ gombombaajoŋ somoŋgoŋ goonoŋ kaŋ kokaeŋ jewuya: Nono Poolwaa qaa kania tororo mende moma komujoŋ. Kawaajoŋ gii saanoŋ Pool woraŋ wana jigo kaunsol tuuŋ yoŋoonoŋ kamaaro mombo qisiŋ muna jero kaniayaa hoŋa moboŋa. Yoŋonoŋ kaeŋ koloowaatiwaajoŋ moju. 21 Kaeŋ kaŋ jewuyato, giinoŋ qaa iikawaajoŋ mende wambelaawa. Juuda kanageso yoŋoo batugianoŋga eja 40 ano jaŋgo ii uugugiti, iyoŋonoŋ mindiriŋ Poolwaajoŋ kokaeŋ jeŋ ii jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ kotiigi, 'Nono Pool komuwaatiwaajoŋ mamboma kambaŋ biiwia koi kanoŋ nene siŋgi laligowoŋa. Siŋgi laligoŋ qeniŋ komuro iikawaa gematanoŋ saanoŋ nene me apu moŋ mombo newoŋa.' Kaeŋ jeŋ giinoŋ wambelaawagatiwaajoŋ mamboma jojoriŋ embonju.\"\n22 Kaeŋ jero eja gbaworo ii wasiŋ kokaeŋ ijoro, \"Buju koi jena mojeŋi, ii mono moŋ mende jena moba.\" Kiaŋ.\nPool waŋgi Sisaria taonoŋ keno.23 Kawali galeŋ waŋanoŋ ii moma kawali galeŋwoita oroono kari kokaeŋ irijoro mori, \"Oro mono tiwo eja 200, hoos manjaqeqe eja 70 ano wasa manjaqeqe eja 200 ii jeŋ kotoŋ oŋoni kete gomantiiŋaa 9 kilok kanoŋ Sisaria kembutiwaajoŋ jojoriwu. 24 Kaaŋagadeeŋ hoos tosaaŋa meweeŋgoŋ meagoŋ oŋoma Pool mombaa qaganoŋ ama kalaŋ koŋgi gomantiiŋa kokanoŋ gawana Fiilikswaanoŋ kemba.\" 25 Kaeŋ irijoro mori gawanawaajoŋ tere moŋ kokaeŋ ooro,\n26 \"Oo Uuta sorona gawana Fiiliks! Kloodius Lisias, niinoŋ joloŋga jejeŋ.\n27 \"Juuda yoŋonoŋ eja koi meŋ somoŋgoŋ qegi komuwaatiwaajoŋ aŋgi. Kaeŋ aŋgito, Room mindimindiri gawmambaa (jeŋkooto) paaspoot meŋ laligoji, niinoŋ ii moma iikanondeeŋ manjaqeqe tuuŋ yoŋowo kouma sopa somoŋgoŋ muŋ metogoŋ waŋa somoŋgowe.\n28 Naa qaawaajoŋ qaa jakeyanoŋ anjuti, niinoŋ iikawaa kania momambaajoŋ moma wama Juuda yoŋoo jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ oombe.\n29 Oombe qaa jakeyanoŋ uma iyaŋgiaa Kana qaawaa kesaawaraŋ qaaya qaaya kawaajoŋ aŋgowowo ano tuarenjeŋ ama jeŋ mugi mokoloowe. Iikaaŋ mokolooweto, iwoi bologa komuwaatiwaa so me kapuare mirinoŋ aniŋ rabaatiwaa so ii mende kolooro. Yoŋonoŋ qaa kaaŋaga moŋ mende jegi mobe.\n30 Ii mende mobeto, moŋnoŋ iwaa buju qaaya ii kokaeŋ nijoro mobe: Tosianoŋ 'Eja ii qeniŋ komuwaa,' jeŋ aŋgonaŋ aŋgita eja. Buju qaa ii moma keteda koi kanoŋga wasiwe goonoŋ kaja. Qaa jakeyanoŋ ama mubombaajoŋ mojuti, niinoŋ ii kaaŋagadeeŋ jeŋ kotoŋ oŋombe goo jaasewaŋganoŋ kouma qaagia kuuya asuganoŋ jeŋ mokoloogi moba.\"\n31 Tere kaeŋ ooro manjaqeqe eja jeŋ kotoŋ oŋoŋgiti, iyoŋonoŋ qaa ii otaaŋ Pool meŋ wama paŋgamanoŋ gomaŋ qata Antipatris kanoŋ keŋgi. 32 Kema gomaŋ ano manjaqeqe eja hoosgiawo yoŋonoŋ Pool wama kana toroqeŋ keŋgito, tiwo eja yoŋonoŋ iyaŋgio eleema manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ kagi. 33 Manjaqeqe eja hoosgiawo yoŋonoŋ Sisaria taonoŋ keuma tere ii gawana muŋ Pool kaaŋagadeeŋ iwaa jaanoŋ ooŋgi. 34 Ooŋgi tere weeŋgoŋ \"Pool ii naa prowinswaajoŋ?\" jeŋ qisiŋ oŋono. Qisiŋ oŋono \"Silisia prowins ejaga,\" kaeŋ ijogi. 35 Kaeŋ jegi moma ijoro, \"Qaa jakeyanoŋ ama gombombaajoŋ mojuti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ kougi iikanoŋ saanoŋ qisiŋ gomaŋa.\" Kaeŋ ijoŋ jeŋ kotoro Pool wama kiŋ Herodwaa jiŋkaroŋ miriwaa kiropo uutanoŋ ama jaagaleŋ meŋ mugi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.23","date":"2018-04-19T17:33:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937015.7\/warc\/CC-MAIN-20180419165443-20180419185443-00238.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999991655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999991655349731}","num_words":1290,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 21\nAisak kolooro.1 Poŋnoŋ Saara kaleŋ moriaŋ mumambaa qaaya jeŋ somoŋgoro eroti, iikawaa so ii galeŋ koma muro laligoro. Qaa jeroti, iikawaa so ii kokaeŋ ama muro: 2 a Saaranoŋ koro ano Aabrahamnoŋ eja waŋa kolooro kileŋ iwaa meria ejaga mero. Anutunoŋ mera koloowaatiwaa qaaya walawala jeŋ somoŋgorotiwaa so ii mono kambaŋ iikanoŋadeeŋ kolooro. 3 Saaranoŋ Aabrahambaa meria mero qata Aisak (jomoja) qaro. 4 b Qaro Aisaknoŋ weeŋa 8 kolooro kambaŋ kanoŋ Anutuwaa aiweseya selianoŋ kotoro. Anutunoŋ qaa jeŋ kotoro erotiwaa so ii kotoro. 5 Aabrahamnoŋ yambuya 100 kolooro meria Aisak kolooro. 6 Kolooro Saaranoŋ qaa kokaeŋ jero: \"Anutunoŋ jomo mokolooŋ nono. Kawaajoŋ daeŋ yoŋonoŋ noo sunduna mobuyati, iyoŋonoŋ mono niima jomowuya.\" 7 Kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ jero: \"Saaranoŋ mera galeŋkoŋkoŋaga koloowaati, moronoŋ qaa ii walawala moma Aabrahambaajoŋ jenaga? Kaeŋ qaagoto, kambaŋ kokaamba iinoŋ eja waŋa kolooro niinoŋ kileŋ iwaa meria mejeŋ.\" Kiaŋ. 8 Aisaknoŋ somariiŋ aju mesaoro weemboria iikanoŋadeeŋ Aabrahamnoŋ nene lombaŋ somata ano.\nSaaranoŋ Haagar ano Ismael konjoma orono.9 Iijipt emba Haagarnoŋ Aabrahambaa meria Ismael meroti, iinoŋ kambaŋ moŋnoŋ koga Aisak mepaegoŋ goŋgeegee ama muro Saaranoŋ ii iiro.\n10 c Kaeŋ iima Aabraham kokaeŋ ijoro: \"Weleŋ embawaa merianoŋ mono noo merana Aisakwo goonoŋ ilawoila ii mende mendeema buŋa qeŋ aowaota. Weleŋ emba ii ano meria ii mono konjona kembao.\" 11 Saaranoŋ qaa ii jeroti, iikanoŋ Aabrahambaa uuta qero Ismael ii meria koloorotiwaajoŋ ama uukamakamaa moro uuta kaambogawo kolooro.\n12 d Kaeŋ kolooro Anutunoŋ ii qaa kokaeŋ ijoro: \"Meraga ano weleŋ embaga Haagar yoroojoŋ mono uugoojoŋ somata mende moba. Aisakwaa gbiliuruta yoŋonondeeŋ mono goo qabuŋaga bosima laligowuya. Kawaajoŋ Saaranoŋ qaa gijoji, ii kuuya mono moma teŋ komba. 13 Weleŋ embagaa merianoŋ goo gbiliga koloojiwaajoŋ niinoŋ ii kaaŋiadeeŋ kolooŋ seisei mube gbiliurutanoŋ kanageso somata koloowuya.\"\n14 Kaeŋ jero moma Aabrahamnoŋ eŋ gomaamba totooŋanoŋ waama nene tosia meŋ apu jua lama selianoŋ memeta kanoŋ apu kosoŋ kaŋ Haagarwaa sawiŋanoŋ ama meriawo wasiŋ orono mesaoŋ keni. Kema Beerseba baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ keuma liligoŋ laligori. 15 Laligori lama selianoŋ apu meŋ kenoti, iikanoŋ qaono meria ii bambaŋ mombaa baatanoŋ ano ero. 16 Ano ero nama kokaeŋ romoŋgoro: \"Merananoŋ jaana qaganoŋ komuwaati, ii iimambaajoŋ amamaaŋ doomorona mojeŋ.\" Kaeŋ romoŋgoŋ mou motogi kenjiwaa so sigeŋsigeŋ kema rama silama saaro.\n17 Mera saaroti, ii Anutunoŋ moro gajobayanoŋ siwenoŋga Haagarwaajoŋ qama kokaeŋ jero: \"Haagar, gii naa lombowaa uutanoŋ laligojaŋ? Keega mono mende moba. Meranoŋ endu eŋ saaji, Anutunoŋ saaya ii moja. 18 Mono waama meraga balonoŋga kobibiina waaro borianoŋ meŋ migigiiŋ muba. Niinoŋ ii kanageŋ kolooŋseisei mube gbiliurutanoŋ seiŋ kanageso somata qabuŋagiawo koloowuya.\" 19 Siwe gajobanoŋ kaeŋ jero Anutunoŋ jaaya metooro uuŋ apu roŋa moŋ iiro. Ii iima lama selia meŋ kema kanoŋ apu kosoŋ kaŋ meria muro nero. 20 Anutunoŋ Ismaelwo nano somariiŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ laligoŋ idoŋ nene ejaga kolooro. 21 Baloŋ gbaŋgbarasia qata Paran kanoŋ laligoro nemuŋanoŋ Iijipt kantrinoŋga emba moŋ meŋ embiaga muro. Kiaŋ.\nAabraham ano Abimelek yoronoŋ uusoomoŋgo ani.22 e Kambaŋ kanoŋ Abimelek ano iwaa manjaqeqe tuuŋaa kawali galeŋa qata Fikol yoronoŋ Aabrahambaajoŋ kokaeŋ jeri: \"Giinoŋ ilawoila kuuya ama meŋkejaŋi, Anutunoŋ mono iikanoŋ giwo namakeja. 23 Kawaajoŋ giinoŋ mono kete kokaamba Anutuwaa jaanoŋ jojopaŋ qaa kokaeŋ jeŋgo jeŋ kotiiwa: 'Niinoŋ gii, merauruga ano gbiliuruga oŋowo osoŋkakale moŋ mende ama laligomaŋa.' Kaeŋ jeŋ kotiiŋ niinoŋ kiaŋkomuŋ goma laligoweti, iikawaa so giinoŋ mono kaaŋiadeeŋ baloŋ koi ano nii kiaŋkoomu noroma laligowa. Gii gomaŋ kokanoŋ wabaga kolooŋ laligojaŋ.\"\n24 Kaeŋ jeri Aabrahamnoŋ kokaeŋ jero: \"Niinoŋ jojopaŋ qaa ii saanoŋ jeŋgo jeŋ kotiimaŋa.\"\n25 Kaeŋ jeroto, Abimelekwaa weleŋqeqeurutanoŋ apu roŋ moŋ iyaŋgiaajoŋ aŋgoŋ koŋgiti, Aabrahamnoŋ iikawaajoŋ Abimelek jeŋ muro. 26 Jeŋ muroto, Abimeleknoŋ kokaeŋ meleema jero: \"Moronoŋ sili ii anoti, ii niinoŋ mende mojeŋ. Geeŋgo iikawaa qaaya moŋ wala mende jena moma laligoŋ keteda koi qaa ii mojeŋ.\"\n27 Kaeŋ meleema jero Aabrahamnoŋ kema lama ano bulmakao meŋ kaŋ Abimelek muro kambaŋ iikanondeeŋ batugaranoŋ soomoŋgo ani. 28 Iikaeŋ ama Aabrahamnoŋ lama tuuŋgianoŋgaga lama embia melaa 7 metogoŋ mendeema oŋono yaŋgiodeeŋ naŋgi.\n29 Kaeŋ naŋgi Abimeleknoŋ Aabraham kokaeŋ qisiŋ muro: \"Lama embia melaa 7 gosiŋ endu ama oŋona yaŋgiodeeŋ nanjuti, ii kania naambaajoŋa?\"\n30 Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: \"Niinoŋ apu roŋa koi osowetiwaa qaaya jeweti, ii moma laarijaŋ i eeŋ, lama melaa 7 koi mono noo boronanoŋga buŋa qeŋ aona noo qaanaa daŋgunuya koloowaa.\" 31 Kaeŋ meleema eja woi ii baloŋ kanoŋ nama jojopaŋ qaagara jeŋgo jeŋ somoŋgoŋ aori. Kawaajoŋ gomaŋ iikawaa qata Beerseba qamakeju. ▼\n▼ Beerseba: qaa iikawaa kania woi: jaŋgo sewembaa apu roŋa ano jojopaŋ qaawaa apu roŋa.\n32 Beerseba gomanoŋ soomoŋgo kaeŋ ani tegoro Abimelek ano iwaa manjaqeqe tuuŋaa kawali galeŋa Fikol yoronoŋ waama eleema Filistin yoŋoo balonoŋ keni. 33 Keni Aabrahamnoŋ bereŋ gere moŋ Beerseba gomaŋ iikanoŋ komoma Poŋ Anutu beŋ kombombaŋa iwaa qata qama kooliro. 34 Qama kooliŋ nama Filistin yoŋoo balonoŋ kambaŋ koriga wabaga kolooŋ laligoro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.21","date":"2018-04-19T17:32:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937015.7\/warc\/CC-MAIN-20180419165443-20180419185443-00238.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999717474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999717473983765}","num_words":910,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 281 Kaeŋ jero Aisaknoŋ Jeikob koma hororo karo kotuegoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: \"Merana, gii Keinan yoŋoo naamboragia yoŋoonoŋga moŋ embaga mende mewa. 2 Kaeŋ qaagoto, mono waama Mesopotemia (Padan Aram) balonoŋ kema nemuŋgaa maŋa Betuelwaa mirinoŋ keuma owaga Labambaa borauruta yoŋoonoŋga moŋ embaga mewa. 3 Embaga mena Anutu, ku-usuŋ kuuyaa Toyanoŋ mono gii kotuegoŋ kolooŋseisei gono gbiliuruga yoŋoo jaŋgogianoŋ seiro kanageso tuuŋ mamaga yoŋoo maŋ beŋgiaga koloowa. 4 a Anutunoŋ mono gii ano gbiliuruga oŋo Aabrahambaa kotumotueya ii toroqeŋ oŋombaa. Kaaŋagadeeŋ baloŋ asaga Aabraham muro giinoŋ iikanoŋ waba kolooŋ laligojaŋi, ii buŋa qeŋ aowaga.\"\n5 Kaeŋ jeŋ Jeikob wasiro mesaoŋ Mesopotemia (Padan Aram) balonoŋ Labambaanoŋ kemambaajoŋ keno. Laban ii Aram eja Betuelwaa meriaga, Jeikob ano Iisoo yoroo nemuŋgara Rebekawaa naaŋaga. Kiaŋ.\nIisoonoŋ ala-ala emba moŋ mero.6 Aisaknoŋ Jeikob kotuegoŋ muŋ embia mewiwaajoŋ Mesopotemia balonoŋ wasiroti, ii Iisoonoŋ moro. Kotuegoŋ muŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: \"Gii Keinan yoŋoo naamboragia yoŋoonoŋga moŋ embaga mende mewa.\"\n7 Kaeŋ jeŋ kotoro nemuŋmaŋa yoroo qaa jegara teŋ koma mesaoŋ Mesopotemia (Padan Aram) balonoŋ kenoti, Iisoonoŋ ii kaaŋagadeeŋ moro. 8 Ii moma maŋa Aisaknoŋ Keinan emba togoŋ moma boliŋ aoŋ laligoroti, Iisoonoŋ ii iima moma kotoro. 9 Ii moma kotoŋ maŋaa jaanoŋ sokombaatiwaajoŋ asia Aabrahambaa meria Ismaelnoŋ komuro iwaa mirinoŋ kema borata Malahat, Nebaiotwaa naaŋa ii mero embauruta karooŋ koloogi. Kiaŋ.\nJeikobnoŋ Siwewaa doya gaonoŋ iiro.10 Jeikobnoŋ Beerseba gomaŋ mesaoŋ Haran gomanoŋ kemambaajoŋ keno. 11 Kema laligoŋ baloŋ moŋnoŋ keuma weeŋ jaaya kemerotiwaajoŋ ama iikanoŋ jamo ragiti, iikanoŋa moŋ meŋ waŋ qemboŋa qeŋ gomantiiŋanoŋ gaoŋ ero. 12 b Gaoŋ eŋ iikanoŋ gaoŋ kuku moŋ kokaeŋ iiro: Do mombaa kitia namonoŋ kuugi kema qaga ii Siwenoŋ uma kuuŋ nano Anutuwaa gajobauruta yoŋonoŋ iikanoŋ riiŋ uma kamaaŋ aŋgi.\n13 c Kaeŋ aŋgi Poŋnoŋ iwaa kosianoŋ nama qaa kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ Poŋ, asaga Aabrahambaa Anutuya ano maŋga Aisakwaa Anutuya koloojeŋ. Baloŋ koi ejaŋi, niinoŋ ii gii ano goo gbiliuruga oŋoo buŋaga qeŋ oŋomaŋa. 14 d Goo gbiliuruga yoŋonoŋ kolooŋ seisei aŋgi jaŋgogianoŋ namowaa sububuŋ kaaŋa koloowaa. Kaeŋ kolooro juma deema baloŋ weeŋ koukoutanoŋ ano kemekemetanoŋ, Saut ano Noot lee lee, eu ano emu iikanoŋ baageŋ sokoma kema laligowu. Goojoŋ ama goo gbiliuruga yoŋoonoŋga mombaajoŋ ama noo kotumotuenanoŋ mono namowaa kanageso tuuŋ kuuya yoŋoo qagianoŋ uro oyaŋboyaŋ mokoloowuya. 15 Moba, niinoŋ giwo laligoŋ daeŋ daeŋ kema kaŋ laligowagati, iikawaa so mono sopa somoŋgoŋ goma laligoŋ uma guambe baloŋ kokanoŋ mombo eleema kawaga. Niinoŋ gii mende gomesaoŋ qaa jeŋ somoŋgoŋ gombeti, iikawaa so ambe hoŋa koloodaborowaa.\"\n16 Kaeŋ ijoro Jeikobnoŋ gaoŋ uutanoŋga uuta tooro moma waama kokaeŋ jero: \"Poŋnoŋ mono oŋanoŋ baloŋ koi kanoŋ laligojato, niinoŋ ii wala mende mojeŋa.\" 17 Kaeŋ jero jeneŋa ororo qaa kokaeŋ jero: \"Baloŋ koi mono kowoga ano keemomoyawo kolooja. Koi kanoŋ mono oŋanoŋ Anutuwaanoŋ duŋ raraya ano Siwewaa naguya kolooja.\"\n18 Kaeŋ jeŋ gomaŋ ano umugawodeeŋ waama jamo qemboŋa qeŋ eroti, ii meŋ waama jawo tooŋ osoŋ kuuŋ qaganoŋ kele apuya maama moriro. 19 Moriŋ gomaŋ iikawaa qata Betel (Anutuwaa miri) qaro. Wala taoŋ iikawaa qata ii Luz qama laligogi. 20 Jeikobnoŋ baloŋ iikawaa qata doŋgoga Betel qama qaa kokaeŋ jeŋ somoŋgoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiro: \"Oo Anutu, giinoŋ niwo laligoŋ kana koi kemaŋati, iikanoŋ nii galeŋ koma noma nembanenena ano selenaa esuya mokolooŋ nona 21 saanoŋ luae qaganoŋ maŋnaa mirinoŋ mombo eleema kamaŋati eeŋ, niinoŋ mono goo uuaiŋga teŋ koma laligowe giinoŋ noo Poŋ Anutuna kolooŋ laligowa.\n22 Jamo koi meŋ waama jawo tooŋ osoŋ kuujeŋi, iikanoŋ mono goo duŋ raraga ero iwoi kuuya togoŋ noma laligowagi, niinoŋ ii oŋanoŋ mendeembe tuuŋ 10 koloogi iikanoŋa motomotooŋ meŋ leuŋ goma laligomaŋa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.28","date":"2018-04-25T18:20:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947939.52\/warc\/CC-MAIN-20180425174229-20180425194229-00245.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999619722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999619722366333}","num_words":731,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 14\nAla loolooria ii mende jeŋ oŋoma laligowu.1 Mombaa momalaarianoŋ loolooria kolooro ii mono kalaŋ koma koma horoŋ muŋ laligowu. Iwo amiŋ moma jenoŋkooli qaa kolooro kawaajoŋ kesa-awaraŋ mende amakebu. 2 Tosianoŋ momalaarigiaa so nembanene kuuya saanoŋ neŋkejuto, tosaaŋa yoŋoo momalaarigianoŋ loolooria kolooro nene piapiayagadeeŋ neŋkeju. Uugianoŋ tiloowabotiwaajoŋ uuwoi ama oro tando lopiombaa nanduŋ aaŋa ii sisia meŋ logoyagadeeŋ iyaŋa ooŋ neŋkeju. 3 Nembanene kuuya neŋkejuti, iinoŋ mono alaurugia logoyagadeeŋ neŋkejuti, ii jejewili mende ama oŋomakebu. Anutunoŋ alaurugia nembanene kuuya neŋkejuti, ii kaaŋagadeeŋ \"Sokonju,\" jeŋ kalaŋ koma oŋomakeja. Kawaajoŋ logoyagadeeŋ neŋkejuti, oŋonoŋ mono alaurugia yoŋoo qaagia mende jeŋ tegowu.\n4 Giinoŋ mono moroga kolooŋ mombaa weleŋqeqeya jeŋ tegoŋ munaga? Iinoŋ mono aŋaa toyaa jaanoŋ qaayaa kitia jero gosiŋ jeŋ tegoro sokono nambaa me lombo qaganoŋ uro kamaawaa. Poŋnoŋ mono kotiiŋ boŋ qeŋ nambaatiwaajoŋ naŋgoŋ muŋkebaa. Kawaajoŋ mono saanoŋ boŋ qeŋ nambaa.\n5 Tosianoŋ weeŋ kuuyaajoŋ romoŋgogi tanigia ororoŋ ejuto, tosianoŋ weeŋa weeŋa gosiŋ weeŋ mombaajoŋ mogi uro qaita moŋ kolooro weeŋ tosianoŋ iikawaa newoyanoŋ kolooju. Oŋo motomotooŋ mono oŋoaŋgiaa momogianoŋ qokotaaŋ iikanoŋ uuwoi kuuya yakariŋ awasaŋkaka nama laligowu. 6 Tosianoŋ weeŋa weeŋa gosiŋ uma kamaaŋ amakejuti, iyoŋonoŋ ii mono Poŋ qabuŋa mubaatiwaajoŋ moma amakeju. Tosianoŋ oro kuuya neŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Anutu mepeseeŋ Poŋnoŋ kaeŋ qabuŋayawo koloowaatiwaajoŋ neŋkeju. Tosianoŋ oro tosiaa siŋgi laligoŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Poŋnoŋ qabuŋayawo koloowaatiwaajoŋ moma ii amakeju ano kaeŋ laligoŋ Anutu mepeseeŋkeju. 7 Ananaanoŋga moŋnoŋ mono iyaŋaajoŋadeeŋ mende laligoja ano iyaŋaajoŋadeeŋ mende komuwaa.\n8 Kawaa kania ii kokaeŋ: Jaawo laligowoŋati eeŋ, mono laaligonana Pombaajoŋ qeleema laligowoŋa. Komuwoŋati eeŋ, mono Pombaajoŋ komuwoŋa. Kawaajoŋ laligowoŋa me komuwoŋati eeŋ, mono Pombaa buŋa koloojoŋ. 9 Kraistnoŋ mono komugiti ano jaawo laligojoŋi, kuuya ananaa Poŋnana kolooŋ laligowaatiwaajoŋ komuŋ gbiliro. 10 Anutunoŋ mono kuuya nunuama aŋaa qaa jakeyanoŋ nonoono namboŋa. Kawaajoŋ tosaaŋa oŋonoŋ mono moroga kolooŋ uumeleeŋ alaurugia jeŋ tegoŋ oŋomakeju? Kaaŋagadeeŋ alauruna tosaaŋa oŋonoŋ mono naambaajoŋ uumeleeŋ alaurugia tosaaŋa ii jejewili ama oŋomakeju? Juma deendeeŋ aŋgi siligia iikanoŋ mono mende sokonja. 11 Kawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Poŋ niinoŋ laligoŋ kotiijeŋi, iikawaa so qaa hoŋa toontooŋa kokaeŋ iŋijojeŋ: Ejemba korebore oŋo mono noo jaasewananoŋ simiŋ kuma jegianoŋ Anutu nii mepeseeŋ nombu.\"\n12 Qaa kawaa so anana kuuyanoŋ mono iyaŋa iyaŋa nanamemenanaa sundunana ii Anutu ijoŋ jeŋ asariniŋ gosiŋ nonombaa. Kiaŋ. a, b, c\nMoŋnoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ qewaatiwaajoŋ romoŋgowu.13 Kawaajoŋ mono mende toroqeŋ jeŋ boliŋ aoŋ qaagia mende jeŋ tegowu. Uumeleeŋ alaurugia yoŋoo kananoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ uŋuwabotiwaajoŋ iwoi moŋ mono mende amakebu. Kawaa qaaya mono kaparaŋ koma jeŋ somoŋgowu. 14 Nembanene iwoi moŋnoŋ aŋa siri aŋgonjorayawo mende koloojato, ejembanoŋ iwoiwaajoŋ mogi aŋgonjorayawo kolooji, iyoŋoojoŋadeeŋ ii aŋgonjorayawo kolooja. Niinoŋ Poŋ Jiisaswo nama qaa ii moma kawaajoŋ uuwoi moŋ mende mojeŋ. 15 Anutunoŋ nembanene kuuya hamo qeŋ tegoro soraaya koloojuto, kileŋ alaurunana tosianoŋ qizimiziŋgia ama oro tosia mende neŋkeju. Kraistnoŋ yoŋoojoŋ ama komuroto, tosaaŋa oŋonoŋ mono naambaajoŋ oro neŋ iikaaŋa kanoŋ yoŋoo uugia meŋ boliŋkeju? Iikaaŋanoŋ oŋoaŋgiaa aiŋgia otaagi uumeleeŋ alaurugianoŋ kawaajoŋ wosobiri mokolooŋkejuti, iikaaŋanoŋ uujopawaa kana ii mende toroqeŋ otaaŋkeju.\n16 Momo awaa eŋ oŋonjato, iikawaa qaganoŋ nanamemeŋgianoŋ tondu aŋgi tosianoŋ kawaajoŋ qaa sologeŋ jeŋ jeŋ oŋomakeju. Kaeŋ ambubotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. 17 Naa nenega newoŋati ano naa apuga newoŋati, iikanoŋ Anutuwaa bentotoŋaa aiweseya mende kolooja. Iwoi iikanoŋ mono kamaaŋqeqeta kolooja. Iwaa bentotoŋ uutanoŋ laaligowaa hoŋa ii kokaeŋ: Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ nonono nanamemeŋ dindiŋa otaaniŋ luae qeŋ nonono aisooŋ laligojoŋ. Iikanoŋ mono muŋgeŋa kolooja. 18 Daeŋ yoŋonoŋ kaeŋ ama Kraistwaa weleŋ qeŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Anutuwaa jaanoŋ sokoŋgi ejembanoŋ qaagia mogi sokoma oŋomakeja.\n19 Kawaajoŋ mono luae qeŋ aoniŋ uumotooŋgonoŋ seiwaatiwaajoŋ kaparaŋ komboŋa. Iikaaŋa kanoŋ mono uunana meagoŋ meŋ kotiiŋ aowoŋa. 20 Anutunoŋ nembanene kuuya hamo qeŋ tegoro soraaya kolooju, ii mojonto, moŋnoŋ oro me nene moŋ nero aliaa uutanoŋ kawaajoŋ boliro uugereya asugiro siŋgisoŋgowo kolooji, iikanoŋ mono mende sokonja. Moŋnoŋ tosaaŋa yoŋoojoŋ mende romoŋgoŋ iyaŋaajoŋadeeŋ moma tondu neji, iinoŋ mono kaaŋagadeeŋ siŋgisoŋgowo koloowaa. Kawaajoŋ Anutunoŋ yoŋoo uugianoŋ gawoŋ meroti, tosaaŋa oŋonoŋ mono gawoŋa awaa ii nenewaajoŋ ama mende meŋ boliwu.\n21 Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurugia yoŋoojoŋ ama orowaa siŋgi laligoŋ wain apu ii mende neŋ laligowu. Iikaaŋa kanoŋ mono motooŋ meŋ qeaŋgoŋ aowuya. Kaaŋagadeeŋ uugianoŋ iwoiwaajoŋ boliro siŋgisoŋgowo kolooŋ loorinaga, oŋonoŋ ii mende ambu. Kaeŋ mono motooŋ meŋ qeaŋgoŋ aowu. 22 Kesa-awaraŋ qaawaa momalaaria kaeŋ me kaeŋ eŋ gonji, ii mono Anutuwaa jaasewaŋanoŋ aŋgoŋ koma laligowa. Moŋnoŋ qaa mombaajoŋ \"sokonja,\" jeŋ iikanoŋ qokotaaŋ moma kotiiŋ kawaajoŋ iyaŋa mende jeŋ tegoŋ aoji, iinoŋ mono simbawoŋawo kolooja.\n23 Ii me woi momalaari qaganoŋ mende nama amakejoŋi, ii kuuya mono siŋgisoŋgo kolooja. Kawaajoŋ moŋnoŋ nene mombaajoŋ uuwoi ama kileŋ ii neji, iinoŋ mono siŋgisoŋgo ambaa. Momalaari qaganoŋ mende nama nejiwaajoŋ Anutunoŋ mono iwaa qaaya jeŋ tegoro osiŋ lombo mokoloowaa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.14","date":"2018-04-20T14:40:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125938462.12\/warc\/CC-MAIN-20180420135859-20180420155859-00210.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999934435,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999934434890747}","num_words":909,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 5\nGaleŋ waŋnana Jiisasnoŋ ilaaŋ nonomakeja.1 Namowaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa kuuya ii ejemba batugianoŋga meweeŋgoŋ oŋoma gawoŋ kokaeŋ mewutiwaajoŋ kuuŋ oŋomakejoŋ: Iinoŋ ejemba jotamemenana kolooŋ Anutuwo uumotooŋgo ama laligowombaa gawoŋa meŋ siŋgisoŋgo aniŋiwaa oro kaleŋa kaleŋa ii Anutuwaajoŋ ama iikanoŋ siimoloŋ ooŋkeja. 2 Iyaŋaa uuroromoŋgoya tosianoŋ kaaŋagadeeŋ loolooria kolooja. Kawaajoŋ ejemba lalabubu qaganoŋ jinjauŋ amakejuti, ii saanoŋ wosomomo qaganoŋ ama nonomakeja. 3 Loolooria koloojiwaajoŋ mono iyaŋaa siŋgisoŋgoya ano kanagesouruta yoŋoo siŋgisoŋgogia kaaŋagadeeŋ koma konjoratiwaatiwaajoŋ oronoŋ siimoloŋ ooŋkeja. 4 Moŋnoŋ qabuŋa ii aŋaajoŋ mende buŋa qeŋ aowaato, Anutunoŋ Aaron oonoti, iikawaa so mono ii kaaŋagadeeŋ oonja.\n5 Iikawaa so Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ aŋo jigo gawoŋ galeŋ waŋa koloowaatiwaa qabuŋaya ii aŋaajoŋ mende buŋa qeŋ aoroto, Anutunoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro,\n\"Giinoŋ noo Merana koloona niinoŋ kete goo Maŋga koloojeŋ.\"\nQaa iikawaa so jigo gawoŋ galeŋ waŋnana kolooro.\n6 Qaa iikayadeeŋ jerota Buŋa Terewaa batuya moŋnoŋ kokaeŋ eja,\n\"Giinoŋ Melkizedek kaaŋa jigo gawoŋ galeŋ kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubaga.\"\n7 Jiisasnoŋ sele busuwo namonoŋ laligoŋ iikanoŋ kambaŋa kambaŋa qama kooliŋ kotakota qaro jauŋanoŋ kamaaro Anutu koomunoŋga metogowaatiwaajoŋ kotiiroti, ii qisiŋ muŋ laligoro. Qisiŋ muŋ laligoŋ Anutu goda qeŋ qaayaa baatanoŋ ama aoŋ laligorotiwaajoŋ Anutunoŋ qamakoolia moro. 8 Meria kolooroto, Anutunoŋ ii kileŋ siimbobolo mende somoŋgoro qaganoŋ uro moma kanoŋ teŋkoŋkombaa kania mokolooŋ moma sororogoro. 9 Ii moma akadamuya kuuya mokolooŋgo oyaŋboyaŋ tetegoya qaa laligowombaa kondomondoo Toya kolooro. Kawaajoŋ ejemba iwaa jeta teŋ koma laligojuti, ii kuuya mono saanoŋ kondooŋ oŋono oyaŋboyaŋ koloowuya. 10 Toya ii kolooro Anutunoŋ ii Melkizedek kaaŋa jigo gawoŋ galeŋ waŋa koloowaatiwaajoŋ jeŋ tegoŋ kuuŋ muro. Kiaŋ. a, b, c, d, e\nMomalaariwaa hoŋa soowabotiwaa galeŋ meme qaa11 Qaa ii saanoŋ toroqeŋ mamaga jeŋ somariiwonagato, oŋonoŋ qaa moma otaawombaajoŋ gaonjaajaa ama taŋqaŋ anju. Kawaajoŋ ii jeŋ asariŋ oŋombombaajoŋ osiqosi anjoŋ. 12 Oŋonoŋ kambaŋ koriga kanageso walaga laligoŋ saanoŋ kambaŋ kokaamba boi qaqazu koloowutiwaa so koloowuyagato, oŋoaŋgio Anutuwaa qaa kota mutuya ii moŋnoŋ duŋanoŋ mombo kuma oŋombaatiwaajoŋ amamaaŋkeju. Oŋonoŋ mono osiŋ Buŋa qaa ii aju kaaŋa newombaajoŋ momakeju. Nene kotiga kaaŋa ii newombaajoŋ amamaaŋkeju. 13 Moŋnoŋ ii aju kaaŋa neŋ laligoji, iinoŋ mono toroqeŋ merasisi kaaŋa kolooja. Anutuwaa jaanoŋ solaŋa koloowombaa qaa kuma oŋoninto, iinoŋ iikawaa kania mende moma kotoŋ tompiŋ laligoja.\n14 Merasisi kaaŋa laligojato, nene kotiga ii ejemba momogianoŋ somariiroti, iyoŋonoŋ newutiwaajoŋ ama eja. Ejemba Buŋa qaa suulaŋ koma gbiliŋ laligogi uumomogianoŋ meleendabororo saanoŋ afaaŋgoŋ sili kuuya gosiŋ awaa ano bologa mendeema oroma awaaya otaaŋkeju. Nene kotiga ii iyoŋoojoŋ ama eja. f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.5","date":"2018-04-24T05:10:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946564.73\/warc\/CC-MAIN-20180424041828-20180424061828-00411.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999024868,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999024868011475}","num_words":556,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 8\nSoomoŋgo areŋ gbiliaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa1 Qaa jejoŋi, iikawaa qaa kota waŋa ii kokaeŋ: Anana jigo gawoŋ galeŋ waŋnanawo koloojoŋ. Waŋnana iinoŋ Siwe gomanoŋ uma Uutanana iwaa jiŋkaroŋ duŋ rara kooroŋanoŋ boro dindiŋanoŋ raja. 2 Opo sel jigo hoŋa ii Siwenoŋ eja. Ii namo ejanoŋ memeta qaagoto, Poŋnoŋ aŋo ii mero. Jigo gawoŋ galeŋ waŋnana iinoŋ opo sel jigowaa uuta leegeŋ qata kowoga totooŋ iikanoŋ laligoŋ Anutu weleŋa qemambaa gawoŋa meŋkeja.\n3 Balombaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa kuuya ii nanduŋ kaleŋ Anutuwaajoŋ ama oronoŋ siimoloŋ ooŋ laligowutiwaajoŋ kuuŋ oŋomakejoŋ. Iikawaa so jigo gawoŋ galeŋ waŋnana Jiisasnoŋ kaaŋiadeeŋ aŋa Anutuwaa nanduŋ ama muro. 4 Mooseswaa Kana qaawaa so nanduŋ kaleŋ Anutuwaajoŋ amakeboŋatiwaajoŋ eja kuuŋ oŋoŋgi laligoju. Kawaajoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋnana iikanoŋ namonoŋ laligonagati eeŋ, iinoŋ mono balombaa jigo gawoŋ galeŋa koloomambaajoŋ amamaanaga.\n5 Balombaa jigo gawoŋ galeŋ yoŋonoŋ balombaa jiwowoŋ jigonoŋ Anutu weleŋa qewombaa gawoŋa meŋkeju. Jigo iikanoŋ Siwe jigo gorogaa sareya ano uŋaya kolooja. Moosesnoŋ jigo opo selnoŋ memambaajoŋ anoti, kambaŋ iikanoŋ Anutunoŋ Siwe jigoyaa areŋa ii isaano. Isaandaboroŋ galeŋ meme qaaya kokaeŋ ijoro, \"Moba, baaŋanoŋ laligona areŋ qendeema gombeti, iwoi kuuya mono iikawaa so tororo otaaŋ mewa.\" Iikawaa so opo selnoŋ jiwowoŋ jigo gora mero iikanoŋ Siwe jigowaa qereweŋa kolooro. 6 Anutunoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa soomoŋgo qaa gbilia nonono iikanoŋ soomoŋgo qaa walaga uuguŋ awaa soro kolooja. Soomoŋgo qaa iikanoŋ areŋ gbiliaa tandoya kolooja. Soomoŋgo areŋ gbilia iikanoŋ mono areŋ walaga uuguŋ qabuŋayawo kolooja. Qabuŋa iikawaa so Jiisasnoŋ soomoŋgo areŋ gbiliaa gawoŋa awaa soro ii buŋa qeŋ aoŋ Anutu ano ejemba batunananoŋ nama ilaaŋ nonomakeja. Gawoŋa iikanoŋ mono balombaa jigo gawoŋ meme ii mamaga uuguŋ akadamuyawo kolooja.\n7 Soomoŋgo areŋ mutuyanoŋ koposowaa qaaya qaa kolooŋ sokonagati eeŋ, soomoŋgo areŋ kanageŋanoŋ koloowaatiwaajoŋ mono eeŋ mende mambombonaga. 8 Kaento, ejembanoŋ kileŋ boligi Anutunoŋ kanagia mokolooŋ jeŋ oŋoma kokaeŋ jero,\n\"Poŋ niinoŋ kokaeŋ jeŋ kotojeŋ: Mobu! Kambaŋ moŋ kaŋ kuuwaati, iikanoŋ Israel tuuŋ ano Juuda tuuŋ oŋowo soomoŋgo areŋ gbilia amaŋa.\n9 Niinoŋ ambosakoŋurugia borogianoŋ meŋ Iijipt kantrinoŋga uŋuambe seleeŋgeŋ kagi yoŋowo soomoŋgo areŋ ambeto, yoŋonoŋ noo soomoŋgo areŋ ii mende qokotaaŋ teŋ koŋgi. Kawaajoŋ niinoŋ kaaŋiadeeŋ ii gema uŋuwe. Poŋ niinoŋ kaeŋ jeŋ kotojeŋ. Soomoŋgo areŋ gbilia amaŋati, ii Buŋa qaa walagaa so qaago.\n10 Kaaŋa qaagoto, kambaŋ iikanoŋ kaŋ kuuro Poŋ niinoŋ Israel kanageso yoŋowo soomoŋgo areŋ gbilia kokaeŋ ama jemaŋa: Niinoŋ mono neenaa Kana qaana kuuya ii yoŋoo roromoŋgogianoŋ ama uugianoŋ tere kaaŋa oowe ewaa. Kaeŋ ama yoŋoo Anutugia koloowe yoŋonoŋ mono noo kanagesona kolooŋ laligowuya.\n11 Kambaŋ iikanoŋ somata ano melaa ii korebore noo kanana moma yagoŋ laligowuya. Kawaajoŋ boi moŋnoŋ Pombaa kania mobutiwaajoŋ batugianoŋ mende kuma oŋoma laligowaa. Datanoŋ koga kokaeŋ mende ijowaa, 'Gii mono Poŋ moma yagowa.'\n12 Kokaembaajoŋ nii moma yagoŋ noma laligowuya: Niinoŋ nanamemeŋgia bologa ii soŋgbama mesaomaŋa. Siŋgisoŋgogia mono duduuŋ ii mende toroqeŋ romoŋgomaŋa.\"\n13 Anutunoŋ soomoŋgo areŋa kanageŋaajoŋ \"Gbilia\" jeŋ iikaaŋa kanoŋ soomoŋgo areŋ mutuyaajoŋ \"Mono walaga kolooro,\" jero kania kaeŋ kolooro. Qaa areŋ moŋnoŋ kambaŋ koriga eŋ walaga kolooji, iikanoŋ mono alimambaa anja. Kiaŋ. a, b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.8","date":"2018-04-22T04:56:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945493.69\/warc\/CC-MAIN-20180422041610-20180422061610-00414.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999350309,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999350309371948}","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.105,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a8Lew 19.18\nb11Eks 20.13, 14; Dut 5.17, 18\ne25Joos 2.1-21\nJames 2\nKamaaŋqeqeta ii mende sureeŋ oŋombu.1 Oo uumeleeŋ alauruna! Jiisas Kraist Poŋnana qaqabuŋayawo moma laariwombaajoŋ jejuti eeŋ, mono ejemba tosaaŋa mende iŋisorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋombuto, keda motooŋgonoŋ ama oŋoma laligowu.\n2 Iikawaa sareqaaya moŋ ii kokaeŋ: Eja qabuŋayawo moŋ, boro susuya goul biniŋawo ano opo malekuya iimasiiŋsiiŋawo, iinoŋ qaa mirigianoŋ uro eja wanaya moŋ selekopaaya junjuraŋa jewoŋawo iinoŋ kaaŋagadeeŋ unaga. 3 Uri oŋo eja geria iimasiiŋsiiŋawo ii koma horoŋ muŋ kokaeŋ jewuyaga, \"Oo somatanana, gii saanoŋ jaaqeqeyanoŋ eu kema duŋ rara qemboŋawo iikanoŋ raba.\" Kaeŋ jeŋ eja kamaaŋqeqeta ii iima tiiŋ muŋ jewu, \"Gii saanoŋ goraayanoŋ kema namba me kana qembonoŋ kamaaŋ raba.\" 4 Sili kaaŋa kolooro oŋo kanageso batugianoŋ boŋ jawo ama mendeema aoŋ qemasologeŋ ama qaagiawo kolooju. Roromoŋgogia bologa otaaŋ jenteego ejemba doogoya kolooju.\n5 Oo wombo alauruna, mobu! Anutunoŋ bentotoŋa ejemba jopagoŋ muŋkejuti, iyoŋoo buŋa ewaatiwaa qaaya jeŋ kotiiŋ somoŋgoro. Qaa iikawaa so tosianoŋ baloŋ ejemba yoŋoo jaagianoŋ kamaaŋqeqeta koloojuto, Anutunoŋ ii iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ oŋono momalaarigiaajoŋ ama uuta kolooju. Yoŋonoŋ bentotoŋaa uutanoŋ keugi galeŋ koma oŋono esuhinagiawo koloowuya.\n6 Hoŋanoŋ uuta koloojuto, oŋo ejemba wanaya iŋiima tiiŋ sisiriiŋ oŋoma laligoju. Ejemba qabuŋagiawo yoŋonoŋ oŋo moneŋ hinagia qaawaajoŋ meŋ kamaaŋ oŋoma oloŋkalu ama oŋoŋgi kamaaŋqeqeta kolooŋkeju. Yoŋonoŋ oŋo horoŋ oŋoŋgi qaa jakeya jakeya kanoŋ keumakeju. 7 Oŋo Kraistwaa buŋa koloogi qa awaa soro ii oŋoma iikawaa so oŋoomakejuto, qabuŋagiawo yoŋonoŋ mono uumeleeŋ (kristen) qa ii laŋ jeŋ boliŋ kisama kema kaŋ jeŋkeju? Namowaa uuta yoŋonoŋ ii kuuya amakeju.\n8 Kaeŋ amakejuto, oŋonoŋ Anutu bentotoŋaa kana qaa waŋa teŋ koma otaagi sokombaa. Anutuwaanoŋ qaa ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ eja: \"Geeŋga jopagoŋ aoŋkejaŋi, iikawaa so mono ejemba tosaaŋa kaaŋiadeeŋ uuganoŋ uukaleŋ ama jopagoŋ oŋomakeba.\" 9 Iikanoŋ sokombaato, oŋo ejemba tosaaŋa iŋisorooŋ tosaaŋa sureeŋ oŋoma keda motooŋgonoŋ mende ama oŋomakejuti eeŋ, mono siŋgisoŋgo amakeju. Anutuwaanoŋ kana qaa waleeŋgi iinoŋ mono qaagia ii mokolooŋ jeŋ tegoŋ oŋombaa. 10 Moŋnoŋ kana qaa kuuya teŋ koma otaaŋkejato, iikanoŋga jojopaŋ motooŋgonoŋ kamaaŋ qeji, iinoŋ mono kana qaa korebore waleema qaayawo kolooja.\n11 Kawaa kania ii kokaeŋ: Anutu \"Serowiliŋ mono mende amba,\" jeroti, iinoŋ kaaŋiadeeŋ jojopaŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotoro, \"Moŋ mono mende qena komuwa.\" Gii serowiliŋ mende anjanto, kileŋ moŋ qena komuji, iikanoŋ mono kana qaa kuuya waleendaboroŋ laligojaŋ. 12 Anutuwaanoŋ kana qaa ii siŋgisoŋgowaa kasanoŋga lolooŋ laligowombaajoŋ eja. Anutunoŋ kana qaa iikanoŋ gosiŋ nonoma qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwutiwaajoŋ romoŋgoŋ qaagia iikawaa so jeŋkebu ano nanamemeŋgia uujopa qaganoŋ amakebu. 13 Moŋnoŋ ejemba uujopa qaganoŋ mende kiaŋkomuŋ oŋoma laligowaati, Anutunoŋ mono iwaa qaa gosiŋ kiaŋkomu qaganoŋ mende jeŋ tegoŋ mubaa. Moŋnoŋ ejemba uujopa qendeema oŋoma laligowaati, Anutunoŋ ii gosiŋ muŋ saanoŋ kiaŋkomuŋ muro simbawoŋawo kolooŋ selia meŋ ubaa. Kiaŋ. a, b\nMomalaari hoŋa qaa ii koomuya kolooja.14 Oo uumeleeŋ alauruna, moŋnoŋ \"Jiisas moma laarijeŋ,\" jeŋ iikawaa gawoŋa mende mero momalaaria iikanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ munaga? Qaayanondeeŋ moma laariro Anutunoŋ iima hamo qero letombaa me qaago? Ii qaago! 15 Iikawaa qaaya moŋ ii kokaeŋ: Uugia meleeŋgiti, oŋoo batugianoŋ ejemba moŋnoŋ opo kerembaajoŋ amamaaŋ memeqemeaŋ meŋ weeŋ motooŋgowaa so nembaneneya qaa laligonaga. 16 Kaeŋ laligoro oŋoonoŋga moŋnoŋ iwo aitoŋgoŋ selewaa naŋgonaŋgo mende muŋ kokaeŋ ijoro monaga, \"Gii saanoŋ kema nembanene neŋ gere konama bonjoŋ raba.\" Qaa omaya ii moro iikanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ munaga? Ii qaago totooŋ!\n17 Kaaŋiadeeŋ momalaari omaya tooŋ ii koomuya kolooja. Momalaari gawoŋaa hoŋa mende mejiwaajoŋ momalaarianoŋ mono qamo kaaŋa kolooja.\n18 Moŋnoŋ kokaeŋ jenaga, \"Giinoŋ uuga meleena niinoŋ nanamemeŋ dindiŋa otaaŋkejeŋ.\" Niinoŋ kawaajoŋ kokaeŋ gijojeŋ, \"Giinoŋ 'Anutu moma laarijeŋ,' jeŋ iikawaa gawoŋa mende meŋ eeŋ momalaarigaa hoŋa mono nomaeŋ qendeema nonaga? Niinoŋ uumeleembaa gawoŋa mewe iina kanoŋ mono saanoŋ neenaa momalaarinaa hoŋa qendeema gombaa.\" 19 Gii \"Anutu motooŋgo raji, ii moma laarijeŋ,\" jejaŋi, ii awaa! Omejiilaŋ yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii moma laariju. Ii moma laarijuto, iikanoŋ qindiiŋ oŋono Anutuwaajoŋ jeneŋgia oroŋkeja.\n20 Oo eja uuga qaa, gii omejiilaŋ yoŋoo tani kaaŋa moma laariŋkejaŋ me? Momalaariwaa gawoŋa mende mena hoŋa mende kolooro qaa ii eeŋ omaya jena momalaariganoŋ mono iwoi omaya, hoŋa qaa kolooŋkeja. Iikawaa kania ii sareqaana iikanoŋ qendeema gonja me qaago? 21 \"Qaago!\" jewabotiwaajoŋ ama sareqaa moŋ jemaŋa. Momalaariwaa wanjalenana Aabraham iinoŋ dindiŋa nomaeŋ kolooro? Iinoŋ Anutuwaa jeta teŋ koma meria Aisak wama kema alatanoŋ ama kanoŋ siimoloŋ oomambaajoŋ ano. Kaeŋ ama momalaari qaganoŋ gawoŋ mero Anutunoŋ ii iima qaaya jeŋ tegoro solaŋaniro. 22 Sareqaa iikawaa kania ii iima asarijaŋ me qaago? Aabrahamnoŋ moma laariŋ qaagadeeŋ mende jeroto, momalaari qaganoŋ nama iikawaa silia kaaŋagadeeŋ qero nemuŋ kono sokono. Nanamemeŋ dindiŋa ama meŋ laligoro momalaarianoŋ iikaaŋ somariiŋ akadamuyawo kolooro.\n23 Buŋa Terenoŋ qaa moŋ ii kokaeŋ eja, \"Aabrahamnoŋ Anutu moma laariŋ muro qata Eja Dindiŋa jero.\" Qaa ii eeŋanoŋ hoŋawo koloorotiwaa so ii oogita tosianoŋ Aabrahambaa qata \"Anutuwaa aliaga,\" kaeŋ qama jeŋ laligogi. 24 Solaŋa koloowombaajoŋ momalaariwaa qaa ii jenananondeeŋ jeniŋ mende sokonja. Silinananoŋ momalaariwaa nanamemeŋ hoŋa amboŋati eeŋ, Anutunoŋ mono qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwoŋa. Sundunanoŋ mono iikawaa kania qendeenja.\n25 Sareqaa moŋ ii kaaŋagadeeŋ jewe uumeleeŋ gawombaa kania ii qendeema gombaa: Israel yoŋonoŋ gomaŋ iima kotowaotiwaajoŋ eja woi wasiŋ oroŋgi keni kana somataa emba qata Reihab iinoŋ uruama kalaŋ koma oroma kana moŋnoŋ oromesaoro keni. Iinoŋ momalaariwaa nanamemeŋ kaeŋ ano Anutunoŋ ii iima qaaya jeŋ tegoro solaŋaniro. Kiaŋ.\n26 Niinoŋ qaana koi kokaeŋ jeŋ tegomaŋa: Eja kokoosoya qaa ii qamoya. Iikawaa so momalaari gawoŋmemeya qaa ii mono koomuya kolooja. Kiaŋ. c, d, e\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Jam.2","date":"2018-04-25T20:12:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947957.81\/warc\/CC-MAIN-20180425193720-20180425213720-00617.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999885559,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999885559082031}","num_words":1014,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.177,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Thessalonians 11 Pool, Sailas ano Timoti nononoŋ Tesalonaika uumeleeŋ kanageso oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojoŋ.\nOŋo Maŋ Anutu ano Poŋ Jiisas Kraist yorowo qokotaaŋ naŋgi mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. a\nMomalaari qeŋ gbilijutiwaajoŋ aisoojoŋ.2 Nononoŋ suulaŋ romoŋgoŋ oŋoma kuuya oŋoojoŋ \"Anutu keraqeeaŋgo daŋgiseŋ!\" jeŋ mepeseeŋkejoŋ ano qamakooli gawoŋ meŋ iikanoŋ kambaŋ so qagia qamakejoŋ. 3 Oŋo Jiisas Kraist jopagoŋ moma laarigi uujopayanoŋ nemuŋ koma oŋono gawoŋa kotiiŋ meŋkeju ano Poŋnananoŋ eleema kawaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama kaparaŋ koma mambomakeju. Nononoŋ ii kuuya Anutu Maŋnanaa jaasewaŋanoŋ saanoŋ romoŋgoŋkejoŋ.\n4 Uumeleeŋ alaurunana, Anutunoŋ jopagoŋ oŋoma oŋo iyaŋaajoŋ kokaeŋ meweeŋgoŋ oŋonoti, ii mojoŋ. 5 Nononoŋ Jiisaswaa Oligaa Buŋaya meŋ oŋoonoŋ kaŋ batugianoŋ nomaeŋ ama laligoniŋi, oŋo ii moju. Nononoŋ Buŋa ii qaa tooŋgadeeŋ mende jeniŋ mogito, Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nonono awasaŋkaka nama esuŋmumuyawo uugia kuuŋ laligoniŋ. 6 Kaeŋ laligoniŋ oŋo koŋajiliŋ somataa uutanoŋ laligoŋ Buŋa qaa moma aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgi. Ii aŋgoŋ koŋgi Uŋa Toroyanoŋ korisoro oŋono Poŋ ano nonoo silinana otaaŋ laligoju. Ii nomaeŋ kolooroti, nononoŋ ii saanoŋ mojoŋ. 7 Kaeŋ gemanananoŋ kaŋ laligoŋ Masedonia Akaia prowins woi kanoŋ Jiisas moma laarijuti, korebore yoŋoojoŋ sili awaa qendeema oŋomakeju.\n8 Ii kokaeŋ: Oŋo Pombaanoŋ qaa moma aŋaliŋ aŋgoŋ koma jeŋ laligogi tosianoŋ ii aŋgotomaŋ kaaŋa toroqeŋ jeŋ seigi keno. Kema laligoŋ Masedonia ano Akaia prowins woi ii sokondabororo. Ii sokondabororoto, iikayadeeŋ qaago. Oŋo Anutu moma laariŋ gawoŋa megiti, iikawaa oŋanoŋ mono gomaŋ so kema kaŋ seiro mamaganoŋ uugia meleeŋgi. Ii kilikalu qaago. Kawaajoŋ nono iikawaa qaa moŋ mende toroqeŋ jewoŋa.\n9 Nono oŋoonoŋ kaniŋ nomaeŋ kolooroti, iikawaa sunduya ii gomaŋ tosaaŋa yoŋonoŋ jeŋ seigi aŋgotomaŋ kaaŋa momakejoŋ. Oŋo tando lopioŋ ano beŋ qoloŋgoya ii gema uŋuŋ Anutu hoŋaboŋa ano laaligo Toyaanoŋ eleema gawoŋa meŋ laligoju. 10 Anutunoŋ Meria meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, oŋo iinoŋ Siwe gomanoŋga kamaaŋ asugiwaatiwaajoŋ mambomakeju. Anutuwaa iriŋsoŋsooŋanoŋ kanageŋ asuganoŋ asugiro Jiisasnoŋ mono kamaaŋ jiŋjauŋ kanjaŋawo iikanoŋa metogoŋ nonombaa. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Th.1","date":"2018-04-21T11:51:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945143.71\/warc\/CC-MAIN-20180421110245-20180421130245-00183.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9997220635,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9997220635414124}","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.109,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 9\nMono uumeleeŋ alaurugia ilaaŋ oŋombu.1 Anutuwaa ejemba soraaya ala ilailaa moneŋ oŋombutiwaajoŋ oomambaajoŋ mojento, oŋo qaa ii modaborojutiwaajoŋ qaa mombo jemambaajoŋ mende amamaajeŋ. 2 Oŋo ala ilailaa ambombaa uusiiŋgia eja. Niinoŋ ii moma iikawaajoŋ oŋoo selegia meŋ uma Masedonia uumeleeŋ kanageso yoŋoo jaanoŋ mepeseeŋ oŋoma kokaeŋ jewe, \"Korint ano Akaia uumeleeŋ alaurunana tosianoŋ mono gbani emugendeeŋ kanaiŋ Judia ala ilailaa ama oŋombombaajoŋ jojoriŋ laligoju.\" Kaeŋ jewe oŋoo uugeregiaajoŋ mogi qaa iikanoŋ mono uugia kuuro. Kawaajoŋ kanageso hoŋa yoŋoo uugia waaro ala ilailaa ambombaajoŋ afaaŋgogi.\n3 Oŋoaŋgiaa siiŋ kolooŋ oŋono mojuto, kileŋ neŋauruna karooŋ koi wasiŋ oŋonjeŋ. \"Korint yoŋonoŋ moneŋ meŋ kululuuwombaajoŋ jojoriŋ laligoju,\" kaeŋ jeŋ qaa iikawaajoŋ oŋoo selegia mepeseewe. Qaa iikanoŋ omaya kolooro mamaganoŋ mobuboto, qaagia otaaŋ moneŋ oŋanoŋ aŋgi ozoŋ esunoŋ raro kuuyanoŋ kaaŋ iŋiibutiwaajoŋ mojeŋ.\n4 Qaa iikanoŋ omaya kolooro moneŋgianoŋ mawosusunoŋ mende raro eeŋ laligogi Masedonia neŋauruna tosianoŋ niwo kaŋ kaaŋ mokolooŋ oŋombuyagati eeŋ, niinoŋ mono oŋoojoŋ ama gamu mokoloomambo. Teŋ kombutiwaajoŋ moma laariŋ oŋoma laligowe hoŋa mende koloonagati eeŋ, oŋo mono kaaŋiadeeŋ qaagia omayaajoŋ ama gamu mokoloowubo.\n5 Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurunana karooŋ ii uu kuuŋ oŋomambaajoŋ mobe sokono kokaeŋ iŋijowe, \"Oŋo mono waladeeŋ Korint yoŋoonoŋ kema naŋgonaŋgo nanduŋ somata ambutiwaa qaa somoŋgogiti, areŋ ii otaaŋ andaborowutiwaajoŋ mono uukuukuu meŋ oŋombu. Kaeŋ aŋgi ala ilailaa nanduŋgia ii kikuyawo otoko qaganoŋ qaagoto, mono loloogendeeŋ afaaŋgoŋ mamaga ambu. Ii mindirigi ziozwaa ozoŋ esunoŋ raro kaŋ saanoŋ mewoŋa.\" Kaeŋ jewe.\nKota afaaŋgoŋ mamaga qosoma kororoowu.6 Qaa koi mono romoŋgoŋ laligowu: Nene kota afaaŋagadeeŋ qosoma kororooji, iinoŋ mono hoŋa kaaŋagadeeŋ afaaŋagadeeŋ mewaa. Nene kota mamaga qosoma kororooji, iinoŋ mono hoŋa kaaŋagadeeŋ mamaga mewaa. Kawaajoŋ mamaga aŋgi Anutunoŋ kitianoŋ mamaga oŋombaa. 7 Oŋo aŋa aŋa nanduŋgia mono uugianoŋ somoŋgogitiwaa so amakebu. Korisoronoŋ afaaŋgoŋ mojoqojoroŋ ejemba kaleŋ oŋonjuti, Anutunoŋ ii jopagoŋ oŋomakeja. Kawaajoŋ nanduŋgia moŋnoŋ kuuŋ oŋonjiwaajoŋ ama uuwoi qaganoŋ mende ambu. Ii kikuwo mende ambu.\n8 Uuafaaŋ qaganoŋ kotiŋgia mamaga aŋgi Anutunoŋ mono kotiiŋ kaleŋmoriaŋa kuuya meŋ seiŋ oŋomakebaa. Kaeŋ oŋono laaligo kuuya kanoŋ iwoiwaajoŋ amamaawuti, ii kuuya mono kambaŋ so buŋa qeŋ aogi sokoma oŋomakebaa. Kaeŋ kolooro gawoŋ awaa kania kania ii afaaŋgoŋ megi hoŋa kelemaleleŋ koloowaa. 9 Otokoya qaa nanduŋ somasomata amakejuti, ii Buŋa Tere qaa koi oogita ejiwaa so kolooju,\n\"Iinoŋ afaaŋgoŋ kaleŋa kaleŋa mendeema ejemba wanaya oŋomakeja.\nNanamemeŋa dindiŋa kikuya qaa kanoŋ mono kambaŋ tetegoya qaa Anutuwaa jaanoŋ eŋ ubaa.\"\n10 Anutunoŋ qosomakororoo ejawaajoŋ nene kota muro nene kolooro neŋkejoŋi, iinoŋ mono nembanenewaa mojoqojoroŋ amakebuti, ii kaaŋagadeeŋ oŋomakebaa. Ii oŋono uugianoŋ lolooro saanoŋ afaaŋgoŋ qaa kota qosoma kororooŋ seigi nanamemeŋ solaŋaa hoŋa kolooro Anutunoŋ ii meŋ somariiro seiŋkebaa. 11 Kaeŋ aŋgi Anutunoŋ mono laaligo kuuya kanoŋ kotuegoŋ meŋ seiŋ oŋono qeaŋgoŋkebu. Kanoŋ saanoŋ afaaŋgoŋ ejemba kambaŋ so gbiŋgbaoŋa qaa kaleŋ mamaga oŋomakebu. Kaeŋ aŋgi ii meŋ (Jerusalem kema) oŋoniŋ ejemba mamaganoŋ kotiŋgiaajoŋ ama Anutu mepeseegi hoŋa oŋoonoŋ kolooŋkebaa.\n12 Naŋgonaŋgo gawoŋ koi meŋkebuti, iikanoŋ mono Anutuwaa ejemba soraaya yoŋonoŋ iwoiwaajoŋ memeqemeaŋ aŋgi ilaaŋ oŋomakebaa. Iikayadeeŋ qaagoto, iikawaajoŋ \"Anutu daŋgiseŋ!\" qaa ii mamaga jewutiwaajoŋ ama hoŋa oŋoonoŋ kolooŋkebaa.\n13 Kawaa kania ii kokaeŋ: Naŋgonaŋgo gawoŋ koi meŋ iikaaŋa kanoŋ momalaarigiaa kania qendeeŋgi ejemba mamaganoŋ ii iima Anutu teŋ kombutiwaajoŋ mepeseeŋ muŋ kokaeŋ jewuya, \"Korint yoŋonoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋa ii qaanondeeŋ mende jokoloojuto, Poolwaanoŋ qaa ii gbiŋgbaoŋa qaa teŋ koma afaaŋgoŋ loloogendeeŋ nono ano tosaaŋa kuuya noŋoojoŋ kaleŋ jaasooŋgo nonomakeju.\"\n14 Kaeŋ jeŋ oŋoojoŋ qamakooli gawoŋ meŋ iikanoŋ waegia mamaga meŋ oŋoma kokaeŋ jewuya, \"Iiya! Anutunoŋ mono kaleŋmoriaŋa kelemaleleŋ Korint oŋono uujopagiaa hoŋa mamaga nonoŋgi.\" Kaeŋ jegi Anutuwaa kaleŋanoŋ asuganoŋ koloowaa. 15 Oo anana Anutu kaleŋaajoŋ ama mono mepeseeŋkeboŋa. Iwaa kaleŋa Jiisas Kraistnoŋ mono awaa soro kolooja. Naŋgonaŋgo ambutiwaa qaaya ii kaeŋ kaŋ tegoja. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.9","date":"2018-04-23T19:31:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946165.56\/warc\/CC-MAIN-20180423184427-20180423204427-00624.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999803305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999803304672241}","num_words":748,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timothy 11 Anutu, Hamoqeqe Tonana ano Kraist Jiisasnoŋ galeŋ koma nonombaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mamboma mujoŋi, iyoronoŋ Pool nii jeŋ kotoŋ noma kuuŋ wasiŋ noni aposol koloojeŋ. Kraist Jiisaswaa jotamemeya kaaŋa kolooŋ giwo qaa amiŋ mobojoŋ tere koi oojeŋ.\n2 Oo Timoti! Gii uuga meleema Jiisas moma laariŋ momalaariwaa mera sorona kolooŋ laligojaŋ. Maŋ Anutu ano Poŋnana Kraist Jiisas, yoronoŋ mono kiaŋkomuŋ kaleŋmoriaŋ goni luaenoŋ laligowa.\nEŋkaloloŋ kuma oŋombubotiwaa galeŋ meme qaa3 Masedonia prowinsnoŋ kemambaajoŋ ambeti, kambaŋ iikanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ gombe, 'Gii mono Efesus sitinoŋ toroqeŋ laligoŋ uumeleeŋ tuuŋ ilaaŋ oŋomakeba. Tosianoŋ momalaariwaa qaa batuya tosaaŋa kuma sooŋkejuti, ii toroqeŋ ambubotiwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowu.' Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoma laligowagatiwaajoŋ jewe. 4 Tosianoŋ beŋ sosombaŋa sosombaŋa ano ambosakoŋ yoŋoo qa areŋa areŋa ii tetegoya qaa amiŋ mogi sipasipa kono aŋgowowo ano qaa qiqisi omaya kolooro romoŋgoŋkeju. Yoŋonoŋ uugia iikanoŋ ama soowubo. Qaa seŋa seŋa jeje kaaŋa ii mende totooŋ ilaaŋ oŋombaato, Anutuwaa laaligo areŋa ii kokaeŋ eja, 'Moŋnoŋ Jiisas moma laariŋ uuta meleeno iinoŋ mono ii hamo qeŋ muro letombaa.' Kete kaeŋ ama oŋombagatiwaajoŋ mombo uuwaa-waataa qaaya jeŋ gonjeŋ.\n5 Jeŋ kotoŋ gonjeŋi, iikawaa tooŋa ii uujopa. Niinoŋ uujopa koloowaatiwaajoŋ manja qeŋ kokaeŋ jeŋ asariŋ oŋoma laligowagatiwaajoŋ kuuŋ gonjeŋ: Yoŋonoŋ uugianoŋ soraaya ewaatiwaajoŋ galeŋ koma aogi momo bologanoŋ ii mende gojombaa. Mende gojono Anutunoŋ saŋe qeŋkeji, ii uugejagianoŋ saanoŋ moma laligowuya. Kaeŋ laligoŋ Kraist tororo moma laarigi Anutunoŋ mono uujopaya uugianoŋ ano saanoŋ kolooŋkebaa. Uujopa iikanoŋ batugianoŋ asugiwaatiwaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ.\n6 Tosianoŋ Anutuwaa laaligo areŋa ii soŋgiŋ jinjauŋ ama qaa julujulu omaya omaya tondu jeŋkeju. 7 Yoŋonoŋ Anutuwaa Kana qaawaa boi koloowombaajoŋ mojuto, iyaŋgio Buŋa qaawaa kania mende moma kotoŋ jaasewaŋ qeŋgadeeŋ jeŋkeju. Eeŋ ejemba jaagianoŋ awasaŋkaka nama qaa kotiiŋ lansaŋ jeŋ manja qeŋkeju.\n8 Anutuwaanoŋ Kana qaa ii awaa soro. Ii kania ejiwaa so tororo kuma aoŋ otaaniŋ saanoŋ meagoŋ nonomakeja, ii mojoŋ. 9 Anutu Kana qaayaa kania mono kokaeŋ moma yagowu: Ii ejemba solaŋa dindiŋa yoŋoojoŋ ama qaagoto, Anutunoŋ ii ejemba doogoya mindiŋgoŋ oŋombaatiwaajoŋ ama anota eja. Tosianoŋ dogoŋ kokaeŋ amakeju: Jeulalaŋ jeubaba ama qaa qeŋ yaŋgiseŋ qaganoŋ aoŋ jaasiisii amakeju. Aŋgonjora ano siŋgisoŋgogiawo laligoŋ kileŋ Anutu telambelaŋ ama mugi uugia menjereŋgoŋ lolomoniŋ laligoju. Nemuŋmaŋgia ano tosaaŋa uŋugi komuŋkeju.\n10 Serowiliŋ amakeju. Sodom taonoŋ aŋgiti, iikawaa so kana uuguŋ eja iyaŋgarodeeŋ ano emba iyaŋgarodeeŋ agimiŋ aoŋkeju. Ejemba meŋ boliŋ oŋombutiwaajoŋ qelanjiŋ somoŋgoŋ oŋomakeju. Qaa qoloŋmoloŋgoŋkeju. Qaa jeŋ jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ kileŋ tiligoŋkeju. Anutunoŋ nanamemeŋ dindiŋa ambombaajoŋ Oligaa Buŋa nononoti, ii ii me woi ama meŋ iikanoŋ qetamakeju. Anutuwaa Kana qaa iikanoŋ ejemba momalaariwaa kana dindiŋa soŋgiŋkejuti, mono ii mindiŋgoŋ oŋombaatiwaajoŋ ama eja. 11 Anutu, oyaŋboyaŋ Toya iinoŋ momalaariwaa kana dindiŋa ii Buŋa qaanoŋ anota eja. Niinoŋ Oligaa Buŋaya akadamuyawo jeŋ seimaŋatiwaajoŋ moma laariŋ noma Buŋa qaaya ii nono. Kiaŋ. a\nPoolnoŋ Poŋ kaleŋmoriaŋaajoŋ mepeseeja.12 Kraist Jiisasnoŋ uuna gosiro gawoŋa pondaŋ memaŋatiwaa so koloowe niiro sokono gawoŋa nono meŋkejeŋ. Gawoŋ memambaa ku-usuŋ noma laligoŋ kouji, iikawaajoŋ Poŋnana mepeseeŋ laligojeŋ. 13 Niinoŋ wala Jiisaswaa alauruta mepaegoŋ sisiwerowero molaŋkota ama oŋoma laligowe. Kaaŋa laligoweto, iwoi ii Jiisas mende moma laariŋ silemale tompiŋ laligoŋ tondu ama meŋ laligowe. Siŋgisoŋgo kaeŋ ama laligowetiwaajoŋ mono kiaŋkomuŋ noma koloŋaniŋ nono letombe.\n14 Poŋnananoŋ kaleŋmoriaŋa noma kelemaleleŋ maaro noo qananoŋ uro. Kaeŋ uro momalaarinanoŋ kolooro uujopawaa kondomondoo Toya Kraist Jiisas mokoloowe. Iwo qokotaaŋ nama uujopaya buŋa qeŋ aoŋ ejemba uunanoŋ jopagoŋ oŋomakejeŋ.\n15 Niinoŋ ejemba tosaaŋa kuuya uŋuuguŋ siŋgisoŋgowaa ejemba yoŋoo batugianoŋ somatagia kolooŋ laligowe. Kaaŋa laligoweto, Kraist Jiisasnoŋ siŋgisoŋgo ejemba hamo qeŋ nonomambaajoŋ ama namonoŋ kamaaro. Qaa kota ii noonoŋ hoŋawo kolooro. Kawaajoŋ qaa kota iikanoŋ mono powowoŋ kotiga kolooja. Ii ejemba korebore moma laariŋ meŋ aŋaliŋ aŋgoŋ komboŋatiwaa so kolooja.\n16 Siŋgisoŋgowaa ejemba yoŋoo somatagia kolooŋ laligoweto, Kraist Jiisasnoŋ nii kokaembaajoŋ kiaŋkomuŋ nono: Iinoŋ niwo uuluae qaganoŋ hamo qeŋ noma Anutuwaa uu tania asuganoŋ koloowaatiwaajoŋ moma kotiiro. Noo gemananoŋ ejemba tosianoŋ Jiisas moma laariwuti, tania ii iyoŋoojoŋ qendeema oŋomambaajoŋ moro. Ii qendeema oŋono saanoŋ afaaŋgoŋ uugia meleema laaligo kotigaa buŋa koloowuya. 17 Kiaŋkomuŋ nonotiwaajoŋ ama Anutu mepeseeŋkejeŋ. Iinoŋ Kiŋ Poŋ tetegoya qaa kolooŋ laligowaa. Anutu motooŋgonoŋ goroŋ mende qero kaitania mende iimakejoŋ. Niinoŋ iwaa qabuŋaya kambaŋ so mepeseewe tetegoya qaa akadamuyawo kolooŋ eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ.\n18 Oo momalaariwaa merana Timoti! Wala gejatootoo qaa tosaaŋa goojoŋ jegiti, qaa iikanoŋ kotiŋgoŋ gono saanoŋ akadamugawo kolooŋ laligowa. Qaa iikawaa so kokaeŋ jeŋ kotoŋ gonjeŋ: Giinoŋ mono laaligo soraaya laligowagatiwaajoŋ manja kotakota qeŋ laligowa.\n19 Manja qeŋ iikanoŋ momalaariga zololoŋgoŋ soowabotiwaajoŋ mono koronsoŋ mewa. Uuga kalaŋ koma aona momo bologanoŋ mende gojono Anutunoŋ uugejanoŋ saŋe qeŋkeji, ii saanoŋ moma laligowa. Ejemba tosianoŋ uu kalaŋkoŋkoŋgia mesaoŋ laŋ laligogi momalaarigianoŋ looriŋ koomuya kolooŋ jaŋgoŋ qaono. Waŋgonoŋ kowe toronoŋ kuuŋ jaŋgoji, mono iikawaa so unjaŋqunjaŋgoŋ boligi. 20 Momalaarigianoŋ jaŋgoŋ qaonoti, iyoŋoo batugianoŋ eja woi qagara Himeneus ano Aleksander laligojao. Neeno mindiŋgoŋ oromambaajoŋ amamaaŋ uugara meleembaotiwaajoŋ ii Satambaa borianoŋ oroombe. Oroombe Satambaa ku-usuŋa nanamemeŋgara iikawaa so moma uugara siimbobolowaajoŋ looriro eleema mepaqepae mombo toroqeŋ mende ambaoraga. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.1","date":"2018-04-20T10:53:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937440.13\/warc\/CC-MAIN-20180420100911-20180420120911-00504.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999854565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999854564666748}","num_words":953,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 9\nAnutunoŋ Nooawo soomoŋgo areŋ ano.1 a Kaeŋ jeŋ Anutunoŋ Nooa ano merauruta kokaeŋ jeŋ kotuegoŋ oŋono: \"Oŋo mono kolooŋ seisei ama gomaŋ sokoma laligowu. 2 Kaeŋ aŋgi balombaa oroya kuuya, kanakeewambaa kooŋa kuuya, iwoi kuuya bagianoŋ namo koma kondondoŋgoŋkejuti ano kowewaa soraya kuuya ii mono oŋoo borogianoŋ oŋoombe oŋonoŋ ii galeŋ koma oŋoma laligogi yoŋonoŋ oŋoojoŋ keegia moma jeneŋgia ororo laligowuya. 3 Iwoi kuuya isiŋosoŋgiawo kema kaŋ laligojuti, ii oŋoo nenega kolooŋ ewaa. Wala logoya iwoi toŋgoŋa nenegiaga oŋombeta kete iwoi kuuya koi kaaŋagadeeŋ oŋonjeŋ. 4 b Motooŋgo ii mono mende newu. Ii oro sayawo. Sa ii laaligowaa sareya koloojiwaajoŋ ama soŋgo koi ama oŋonjeŋ. 5 Oŋoaŋgiaa sagia ii moŋnoŋ moŋ mende maaba. Moŋnoŋ sa ii maabaati, iikawaa iroŋanoŋ mono iyaŋaa qaganoŋ ubaa. Oro moŋnoŋ me ejemba moŋnoŋ ejemba moŋ qero laaligoyaa sareya maabaati, iikawaa iroŋanoŋ mono iyaŋaa qaganoŋ uro komuwaa. 6 c Anutunoŋ ejemba iyaŋaa kaitania kaaŋa merotiwaajoŋ ama moŋ moronoŋ ejemba moŋ qero komuwaati, moŋnoŋ mono ii kaaŋiadeeŋ qero komuwaa.\n7 d Oŋo mono kolooŋ seiŋ laligowu. Kaeŋ namo qaganoŋ kolooŋ seigi jaŋgogianoŋ somariiŋ ubaa.\"\n8 Anutunoŋ toroqeŋ Nooa ano merauruta iwo laligogiti, iyoŋoojoŋ qaa kokaeŋ jero: 9 \"Niinoŋ kete oŋo ano oŋoo kerasuru-urugia kanageŋ koloowuti, oŋowo soomoŋgo areŋ anjeŋ. 10 Kaaŋiadeeŋ iwoi laaligogiawo kuuya, ii miriwaa me duuyaa kooŋ oroya kuuya giwo laligoŋ waŋgonoŋa kamaajuti, mono balombaa ilawoila laaligogiawo kuuya yoŋowo soomoŋgo areŋ kokaeŋ anjeŋ: 11 Niinoŋ soomoŋgo arena ii oŋowo kokaeŋ ama kotiijeŋ: Niinoŋ apu gboulunoŋ ilawoila isiŋosoŋgiawo kuuya ii mombo mende uŋuwe qaombuya. Apu gboulu ii namo tiwilaawaatiwaajoŋ mombo mende ambe kawaa.\" 12 Anutunoŋ toroqeŋ qaa kokaeŋ jero: \"Niinoŋ mono soomoŋgo areŋ koi ii neenaa ano oŋo ano ilawoila laaligogiawo kuuya oŋowo laligojuti, ananaa batunananoŋ ambe tetegoya qaa kotiiŋ eŋ ubaa. Soomoŋgo areŋ iikawaa aiweseya ii kokaeŋ:\n13 Niinoŋ marilolona ii koosunoŋ ambe ewaa. Niinoŋ neena ano namonoŋ laligojuti, ananaa batunananoŋ soomoŋgo areŋ anjeŋi, mariloloŋ kanoŋ mono iikawaa aiweseya kolooŋ ewaa. 14 Niinoŋ kambaŋ moŋnoŋ koosuya namo qaganoŋ horoŋ oŋombe kamaaŋ ajoroogi mariloloŋnanoŋ koosunoŋ asugiwaati, 15 kambaŋ iikanoŋ niinoŋ soomoŋgo arena ii romoŋgomaŋa. Ii neena ano oŋo ano ilawoila laaligogiawo kuuya tanigia kania kania ananaa batunananoŋ ambeti, mono ii romoŋgomaŋa. Kawaajoŋ apu yoŋonoŋ mombo kaaŋ mende somariiŋ iwoi isiŋosoŋgiawo kuuya tiwilaawutiwaajoŋ gboulu somata mende koloowaa.\n16 Kambaŋ moŋnoŋ marilolonanoŋ koosunoŋ asugiwaati, niinoŋ ii iima iikanondeeŋ soomoŋgo arena ii romoŋgomaŋa. Ii tetegoya qaa neena ano ilawoila laaligogiawo kuuya tanigia kania kania namo qaganoŋ laligojuti, ananaa batunananoŋ ama meŋ kotiiwe ewaa.\" 17 Anutunoŋ Nooawaajoŋ kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ soomoŋgo areŋ koi ii neena ano namowaa ilawoila laaligogiawo kuuya ananaa batunananoŋ ama meŋ kotiijeŋ. Soomoŋgo areŋ iikawaa aiweseya ii mono kiaŋ.\"\nNooawaa merauruta18 Nooawaa merauruta waŋgonoŋa kamaagiti, iyoŋoo qagia ii Seem, Haam ano Jaafet. ▼\n▼ Jaafet: = seijaHaam ii Keinambaa maŋaga. 19 Yoŋonoŋ Nooawaa merauruta karooŋ koloogi. Ejemba kuuya deeŋqeema baloŋ sokoma laligojoŋi, anana iyoŋoonoŋa kolooniŋ.\n20 Nooanoŋ komakoomo ejaga kolooŋ wain apu kasa gawoŋ mutuya komoro. 21 Ii komoroto, kambaŋ moŋnoŋ wain apu tosia meŋ nero uuta eŋkaloloŋ kolooro iyaŋaa opo sel kuuŋ uutanoŋ opoqiisia qetegoŋ bombolaŋ ero. 22 Keinambaa maŋa Haam iinoŋ maŋanoŋ bombolaŋ eroti, ii iima seleeŋgeŋ kemeŋ daremuŋwoita irijoro moriti, iikanoŋ maŋa gamu qeŋ muro. 23 Seem ano Jaafet yoronoŋ ii morito, maleku moŋ meŋ sawiŋgaranoŋ ama gemagema uma maŋgaranoŋ bombolaŋ eroti, ii esuuri. Jaagara moŋgeŋ uuritiwaajoŋ ama maŋgaranoŋ asuganoŋ eroti, ii mende iiri. 24 Nooanoŋ eŋkaloloŋa qaono uuta tororo moma waama meria meraanoŋ sili ama muroti, ii moro. 25 Ii moma uuta duuro Haambaajoŋ kokaeŋ jero: \"Keinan ii jeŋ qasuaaŋ mujeŋ. Iinoŋ mono daremuŋwoita yoroo weleŋqeqeurugara yoŋoo weleŋqeqegia omaya kolooŋ laligowaa.\" 26 Toroqeŋ kokaeŋ jero: \"Anutu, Seembaa Poŋa, ii mono mepeseejeŋ. Keinanoŋ mono Seembaa weleŋqeqeya omaya kolooŋ laligowaa. 27 Anutunoŋ mono Jaafetwaa baloŋa meŋ somariiro Seembaa opo sel kuunoŋ laligowuya. Keinan yoŋonoŋ mono Seem yoŋoo weleŋqeqeurugia omaya kolooŋ laligowu.\"\n28 Gboulu somatanoŋ tegoro Nooanoŋ toroqeŋ yambu 350:waa so laligoŋ uro. 29 Laaligoyaa yambuya ii mindiriŋ 950 kawaa so laligoŋ kouma komuro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.9","date":"2018-04-26T05:48:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948089.47\/warc\/CC-MAIN-20180426051046-20180426071046-00426.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999656677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999656677246094}","num_words":785,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 6\nGawoŋ ilailaa eja (diikon) 7 metogoŋ oŋoŋgi.1 Gowoko jaŋgogianoŋ somariiŋ uro Juuda ejemba tuuŋ woi kolooŋ laligogi. Tosianoŋ kantri tosianoŋga kaŋ Griik qaa jegi ano tosianoŋ iyaŋgiaa baloŋgianoŋ laligoŋ kouma Arameik ano Hibruu qaa jeŋkegi. Kaeŋ laligogi kambaŋ iikanoŋ niinoŋgiinoŋ kolooro. Griik qaa jegiti, iyoŋonoŋ kokaeŋ jegi boliro, \"Aposol yoŋonoŋ kambaŋ so nene hina mendeema nonomakejuto, Griik qaa jeje emba malo nonoo nene hina bakaya ii bakasasaŋ nonomakeju. Ororoŋ mende mendeeŋgi mende sokonja.\"\n2 Kaeŋ jegitiwaajoŋ ama aposol 12 yoŋonoŋ gowoko tuuŋ ii koma horoŋ oŋoŋgi ajoroogi kokaeŋ iŋijogi, \"Nononoŋ selewaa gawoŋ meŋ nembanene mendeema oŋoma Anutuwaa Buŋa gawombaajoŋ kambanana saanoŋ mende sokono uuwaa gawonananoŋ kamaawabo. Ii mende sokonja. 3 Kawaajoŋ alaurunana, mobu! Oŋonoŋ mono oŋoaŋgiaa batugianoŋga gawoŋ ilailaa mokolooŋ oŋombu. Uŋa Toroyanoŋ eja uugia saa qero Anutunoŋ momakootoya qaita moŋ oŋono qabuŋa awaa meŋ nanjuti, mono eja iikaaŋa 7 meweeŋgoŋ oŋombu. Ii meweeŋgoŋ oŋoŋgi gawoŋ ii oŋoniŋ ii galeŋ koma meŋ laligowuya. 4 Yoŋonoŋ kaeŋ laligowuyato, nononano kambaŋ so pondaŋ qama kooliŋ Anutuwaanoŋ Buŋa qaa jegeŋa nama jeŋ seiŋ laligowoŋa. Gawoŋ iikanoŋ mono pondaŋ namboŋa.\"\n5 Kaeŋ iŋijogi tuuŋ kuuya yoŋonoŋ \"Saanoŋ sokonja,\" jegi. Kaeŋ jeŋ eja qata Stiiwen meweeŋgogi. Stiiwen ii Anutu kotakota moma laariŋ muro Uŋa Toroyanoŋ uuta saa qero laligoro. Toroqeŋ eja kokaaŋ meweeŋgoŋ oŋoŋgi: Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas ano Nikolas. Nikolas ii waba kantriwaa siti qata Antiokia kanoŋ kolooŋ kanageŋ Juuda ejaga kolooŋ uuta Kraistwaanoŋ meleeno. 6 Ii meweeŋgoŋ oŋoŋgi aposol yoŋoo jaasewaŋgianoŋ uma keŋgi borogia waŋgianoŋ ama qama kooliŋ kotuegoŋ oŋoŋgi.\n7 Anutuwaanoŋ qaa jeŋ seigi toomoriaŋawo kolooro gowoko yoŋoo jaŋgogianoŋ Jerusalem sitinoŋ somariiŋ seiro. Jigo gawoŋ galeŋ yoŋoo tuuŋnoŋga seiseiya yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ uugia meleema Jiisas moma laarigi. Kiaŋ.\nStiiwen qelanjiŋ meŋ somoŋgogi.8 Anutuwaa kaleŋmoriaŋa ano ku-usuŋa kanoŋ gawoŋ ilailaa eja Stiiwembaa uuta saa qero nama aiwese aŋgoleto somasomata ii ejemba batugianoŋ mero asugiro. 9 Ii asugiroto, Juuda tosianoŋ waama Stiiwen tuarenjeŋ ama mugi. \"Lolooŋ kagiti, iyoŋoo qamakooli miri tuuŋ\" ▼\n▼ Qamakooli miri tuuŋ mombaa qata ii kokaeŋ kolooro qagi: Ejemba qabuŋagiawo yoŋonoŋ tosaaŋa sewaŋgia megi buŋagia kolooŋ togiaa weleŋ eeŋ qeŋ laligoŋ (sleiw) borogianoŋga lolooŋ kagiti, iyoŋonoŋ iyaŋgiaa qamakooli miri tuuŋgia ama qagia kaeŋ qagi.yoŋoo batugianoŋ Juuda tosianoŋ Sairini ano Aleksandria Iijipt siti woi kanoŋa eleema kaŋ naŋgi. Eja kaaŋianoŋ mindiriŋ waama Silisia ano Eisia prowinsnoŋga kagiti, iyoŋoo tuuŋnoŋga Juuda eja tosaaŋa uŋuama motooŋ Stiiwembo mondoŋ niinoŋgiinoŋ ama jenoŋkooli amigi.\n10 Kaeŋ amigito, Uŋa Toroyanoŋ Stiiwen sololooro momakooto somataa qaganoŋ qaaya meleema iŋijoroti, ii Juuda yoŋonoŋ qewagowombaajoŋ amamaaŋ kamaagi. 11 Amamaaŋ kamaaŋ kokomomola meŋ kema eja tosaaŋa mokolooŋ kuuŋ oŋoma kaŋ kokaeŋ jegi, \"Iinoŋ mepaqepae qaa jeŋ iikanoŋ Mooses ano Anutu qetama orono moniŋ.\"\n12 Kaeŋ jeŋ kema ejemba tuuŋ, iyoŋoo jotamemeyagia ano Kana qaawaa boi yoŋoo uunoŋkeeme qaa jegi uugia gere jero. Gere jero tililuaaŋ kaŋ Stiiwen horoŋ qelanjiŋ meŋ jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ keŋgi. 13 Kema eja tosaaŋa uŋuaŋgi kouma Stiiwembaa selianoŋ qaa qoloŋmoloŋgoya kuuŋ kokaeŋ naŋgoŋ jegi, \"Eja koi kanoŋ mono jiwowoŋ jigonana ano Mooseswaanoŋ Kana qaa tuarenjeŋ ama mende mesaoŋkejato, ii toroqeŋ jeŋkeja. 14 Tuarenjeŋ ama kokaeŋ jero moniŋ, 'Jiisas, Nazaret ejanoŋ mono jiwowoŋ jigo koi kondeeno qeqelalaŋ ewaa ano Moosesnoŋ Kana qaa nononota eji, ii utegowaa.'\"\n15 Kaeŋ jegi jigo kaunsol tuumbaa ajoajoroonoŋ ragiti, ii kuuyanoŋ Stiiwen tororo uugi kaitanianoŋ Siwe gajoba tani kaaŋa kolooro iima mogi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.6","date":"2018-04-19T23:19:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937074.8\/warc\/CC-MAIN-20180419223925-20180420003925-00361.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999266863,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999266862869263}","num_words":689,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"John 3\nJiisasnoŋ Nikodeemus uumeleembaa kania kuma muro.1 Juuda kanagesowaa jigo kaunsol batugianoŋ jotamemeya eja moŋ qata Nikodeemus laligoro. Iinoŋ Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) tuuŋnoŋ nano. 2 Iinoŋ gomantiiŋa moŋnoŋ Jiisaswaanoŋ kouma kokaeŋ ijoro, \"Somatana, gii aŋgoleto meŋkejaŋi, ii eja moŋnoŋ Anutu iwo mende nano aŋodeeŋ memambaa amamaaŋkeja. Kawaajoŋ gii Anutunoŋ nemuŋ koma gono boi koloojaŋ, iikaeŋ mojoŋ.\"\n3 Kaeŋ jero kokaeŋ jeŋ meleema muro, \"Niinoŋ qaa hoŋa tooŋ moŋ kokaeŋ jewe moba: Moŋnoŋ Anutuwaanoŋga kolokoloo doŋgoga mende koloowaati eeŋ, iinoŋ mono Anutuwaa bentotonoŋ keuma iimambaa amamaawaa.\"\n4 Meleema muro kokaeŋ ijoro, \"Moŋnoŋ ejemba waŋa kolooŋ laligoŋgo kolokoloo doŋgoga ii mono nomaeŋ koloonaga? Iinoŋ mono nemuŋ goroŋ uutanoŋ keuro mombo koro ama memambaa amamaawaa.\"\n5 Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno, \"Niinoŋ qaa hoŋa tooŋ moŋ kokaeŋ jewe moba: Moŋnoŋ oomulu meŋ mugi Uŋa Toroyanoŋ uutanoŋ kemero iikanoŋ kolokoloo doŋgoga mende kolooji eeŋ, iikaaŋanoŋ mono Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ keumambaa amamaawaa. 6 Balombaa nemuŋmaŋ oŋoonoŋga merabora koloojuti, ii balombaa meraboraaŋaga. Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ nemuŋ kono merabora kolooŋkejuti, ii mono Siwewaa meraboraaŋaga.\n7 \"Kawaajoŋ oŋo kolokoloo doŋgoga Anutuwaanoŋga mende koloowuyati, ii mono mende sokonja. Qaa ii jewe iikawaajoŋ mono mende aaruwa. 8 Haamonoŋ aŋaa jaajaa laŋ giliro otoŋa momakejanto, ii dakaya qeŋ kaŋkeji ano dakaaŋ baageŋ qeŋ kemakeji, giinoŋ iikawaa kania mende moma asarijaŋ. Uŋa Toroyanoŋ ejemba nemuŋ koma oŋono kolokoloo doŋgoga koloogiti, kuuya iyoŋoo kaniagia mono haamo kawaa so kolooja.\"\n9 Kaeŋ meleeno Nikodeemusnoŋ kiko qeŋ kokaeŋ jero, \"Ii mono nomaeŋ koloonaga?\"\n10 Kaeŋ jero Jiisasnoŋ ijoro, \"Gii Israel kanageso kuma nonomakejaŋ ano kileŋ qaa iikawaa kania mende moma asarijaŋ. Ii mende sokonja. 11 Niinoŋ qaa hoŋa tooŋ moŋ kokaeŋ jewe moba: Nononoŋ naama moma kotojoŋi, ii jeŋ iŋisaamakejoŋ ano naama jaanananoŋ iima mojoŋi, ii naŋgoŋ jeŋkejoŋ. Kaeŋ amakejonto, oŋonoŋ kileŋ Buŋa qaanana ii mende moma aŋgoŋ komakeju.\n12 \"Balombaa iwoiya jaanoŋ ii-iita kawaa qaaya jewe moma mende moma laariŋ nonjuti eeŋ, niinoŋ Siwewaa iwoiya mende ii-iita kawaa kania iŋijowe ii mono nomaeŋ moma laariwuya? 13 Balombaa eja moŋnoŋ Siwenoŋ mende uroto, Siwe gomambaa Eja hoŋanoŋ Siwe gomanoŋ laligoŋ kamaaŋ kolooŋ asugiroti, iinoŋ mono eleema Siwenoŋ ubaa.\n14 \"Anutunoŋ Mooses baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ jeŋ kotoro kopa aenoŋ mokoleŋ uŋaya meŋ toonoŋ kosigoro nanoti, iikawaa so Siwe gomambaa Eja Hoŋa ii kosigogi uma nambaa. 15 Ejemba ii moma laariŋ mujuti, iyoŋonoŋ kuuya laaligo kombombaŋa mokolooŋ laligowutiwaajoŋ ama eu ubaa.\n16 \"Iikawaa kania ii kokaeŋ: Ejemba ii moma laariŋ muŋkejuti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ tiwilaawaabotiwaajoŋ Anutunoŋ baloŋ so jinoŋa qaa jopagoŋ nonono. Anana kuuya letoma laaligo kotigaa buŋa koloowoŋatiwaajoŋ ama Meria motooŋgo soro ii nonono. 17 Ejemba gomaŋ so laligoŋ kenjoŋi, Anutunoŋ Meria ananaa qaanana jeŋ tegowaatiwaajoŋa qaagoto, Merianoŋ hamo nunuro kantri so letoma oyaŋboyaŋ koloowoŋatiwaajoŋ ama wasiro namonoŋ kamaaro.\n18 \"Ejemba moŋnoŋ Meria moma laariji, Anutunoŋ iwaa qaa jeŋ tegoro mende tiwilaawaato, moŋnoŋ Jiisas mende moma laariŋ muji, Anutunoŋ iwaa qaa jeŋ tegoro laligoja. Anutuwaa Meria motooŋgowaa qata mende moma laarijiwaajoŋ ama gere siawaa buŋa koloowaa. 19 Anutunoŋ baloŋ ejemba qaanana jeŋ tegoŋkeji, iikawaa kania ii kokaeŋ: Asasaganoŋ namonoŋ kamaaŋ kolooroto, ejembanoŋ nanamemeŋ bologa bologa ama meŋ laligogi. Kaeŋ laligoŋ Anutuwaa asasaga togoŋ uugia paŋgamambaa nanamemenoŋ laŋ somoŋgoŋ laligoŋ kougi.\n20 \"Kuuya nanamemeŋ bologa amakejuti, iyoŋonoŋ Anutuwaa asasaga togoŋ gema qeŋkeju. Anutunoŋ nanamemeŋgia bologa bologa ii iŋisaama jeŋ oŋono gamugia mobubotiwaajoŋ toroko momakeju. Ii moma asasagaa uutanoŋ mende keumakeju. 21 Mende keumakejuto, moŋnoŋ qaa hoŋa otaaŋ laligoji, iinoŋ saanoŋ asasagayaa uutanoŋ keubaa. Anutunoŋ sololooŋ muro nanamemeŋa ama meŋ laligoroti, iikawaajoŋ nanamemeŋa iikanoŋ asuganoŋ koloowaatiwaajoŋ moja.\" Kiaŋ. a\nJon Oomulu ejanoŋ Jiisaswaa kania jokolooro.22 Jiisasnoŋ kaeŋ jedaboroŋ nama gowokouruta uŋuama Jerusalem siti mesaoŋ Judia prowinswaa gomaŋ gematanoŋ keŋgi. Iikanoŋ kema gowokouruta yoŋowo sonda tosia toroqeŋ laligoŋ ejemba oomulu meŋ oŋoma laligoro. 23 Jiisasnoŋ kaeŋ laligoroto, Jonoŋ kaaŋagadeeŋ gomaŋ qata Salim kawaa kosianoŋ laligoro. Gomaŋ qata Ainon kanoŋ apu mamaga ero ano ejembanoŋ Jombaanoŋ kouma oomulu meŋ oŋombatiwaajoŋ qisigi afaaŋgoŋ meŋ oŋoma laligoro. 24 Kambaŋ iikanoŋ Jon ii kapuare mirinoŋ mende ooŋgi raro.\n25 Juuda yoŋonoŋ hamo qeŋ aowombaajoŋ borogia soŋgbama laligoŋkegi. Kawaajoŋ Jombaa gowokouruta yoŋonoŋ Juuda eja mombo qaa iikawaa niinoŋgiinoŋ jeŋ kanaiŋ jenoŋkooli aŋgi. 26 Kaeŋ aŋgi bimooro Jombaanoŋ kaŋ kokaeŋ ijogi, \"Somatanana moba, eja Jordan apu leegeŋanoŋ giwo laligoro geeŋgo kaniaya naŋgoŋ jenati, iinoŋ ejemba oomulu meŋ oŋono tuuŋ somasomatanoŋ mono iwaanoŋ kemakeju.\"\n27 Jonoŋ ii moma kokaeŋ meleeno, \"Anutunoŋ eja mombaajoŋ iwoi moŋ Siwenoŋga mende ama munagati eeŋ, iinoŋ mono ii buŋa qeŋ aomambaa amamaawaa. 28 Iwo laligoŋ kokaeŋ jewe, 'Nii Hamoqeqe Toya Kraist mende koloojento, Anutunoŋ wasiŋ nono wala kajeŋa iinoŋ gemananoŋ kawaa.' Niinoŋ qaa ii jeweti, oŋo ii saanoŋ oŋoaŋgio naŋgoŋ jeŋ laligowuyatiwaa so kolooju. 29 Iikawaa sareya ama kokaeŋ jemaŋa: Eja moŋnoŋ emba buŋayawo kolooŋ emba memambaajoŋ korisoro qaa jeŋ seiŋ laligoja. Kaeŋ laligoro eja alianoŋ kosianoŋ nama korisoro qaayaa aroya moma iwaajoŋ jinoŋa qaa aisooŋkeja. Kawaa so niinoŋ Jiisaswaa alia kolooŋ iwaajoŋ aisoowe korisoro iikanoŋ keteda koi uuna saa qero laligojeŋ. 30 Jiisaswaa qabuŋayanoŋ somariiŋ seiro Jon noonoŋ waziiro sokombaa.\" Kiaŋ. b, c\nJiisasnoŋ Siwenoŋga kamaarotiwaa kania jero.31 \"Moronoŋ eukanoŋa kamaaroti, iinoŋ ejemba kuuya uŋuuguŋ uuta kolooja. Moŋnoŋ namonoŋ asugiŋ namowaa buŋa kolooja ano namonoŋ laaligowaa qaaya jeŋkeja. Siwenoŋga kamaaŋ karoti, iinoŋ mono kuuya uŋuuguŋ uuta kolooja. 32 Iinoŋ iwoi iima moma kotoŋ laligoroti, iikawaa kania jeŋ naŋgoŋ daŋgunu kaaŋa nanja. Kaeŋ nanjato, naŋgonaŋgo qaaya ii ejemba moŋnoŋ moŋ mende moma aŋgoŋ konja.\n33 \"Ejemba moŋnoŋ naŋgonaŋgo qaaya moma aŋgoŋ konji, iinoŋ Anutu oŋaboŋa koloojiwaa qaaya meŋ kotiiro powowoŋ koloowaa. 34 Anutunoŋ qele ejia wasiŋ Uŋaya Toroya dogo qaganoŋ qaagoto, kelemaleleŋ muŋkeja. Kawaajoŋ qele ejianoŋ mono Anutuwaanoŋ qaa hoŋa ii iŋisaama jeŋkeja. 35 Maŋanoŋ Meria uunoŋ jopagoŋ muŋkejiwaajoŋ ama iwoi kuuya buŋa qeŋ muŋ borianoŋ ano eja.\n36 \"Ejemba moŋnoŋ Meria moma laariŋ uuta meleenji, iinoŋ mono mombo letoma laaligo kotigaa buŋa kolooja. Moŋnoŋ Meriaa qaaya mende teŋ komakeji, Anutuwaa iriŋsoŋsooŋanoŋ mono iwaa qaganoŋ uma pondaŋ nano laaligo kotigaa kania mende iima kotoŋ eeŋ laŋ laligoja.\" Kiaŋ d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Joh.3","date":"2018-04-24T03:15:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946453.89\/warc\/CC-MAIN-20180424022317-20180424042317-00087.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999989271,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999998927116394}","num_words":1096,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galatians 11 Pool niinoŋ qaa amiŋ mobombaajoŋ Galesia uumeleeŋ kanageso oŋoojoŋ tere koi oojeŋ. Wasiwasi eja koloojeŋiwaa kania ii kokaeŋ: Ejembanoŋ aposol gawombaajoŋ mende kuuŋ noŋgi meŋ laligojeŋ. Baloŋ eja moŋnoŋ mende wasiŋ nonoto, Jiisas Kraist ano Maŋ Anutu ii koomunoŋga meŋ gbiliroti, iyoronoŋ mono areŋgoŋ aposol gawoŋ noni meŋ nanjeŋ. 2 Neŋauruna kuuya niwo nanjuti, iyoŋonoŋ nii kotiŋgoŋ noŋgi tere koi ambe Galesia prowinsnoŋ uumeleeŋ kanageso tuuŋa tuuŋa oŋoonoŋ kaja.\n3 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu.\n4 Jiisasnoŋ ananaa Anutu ano Maŋ iwaa je buuta otaaŋ ananaa siŋgisoŋgonanaajoŋ ama laaligoya qeleeno qegi. Kambaŋ kokaamba namowaa kambaŋ bologanoŋ laligoŋkejoŋi, iinoŋ mono kokainoŋga hamo qeŋ metogoŋ nonombaatiwaajoŋ ama komuro. 5 Kawaajoŋ Anutuwaa qabuŋaya kambaŋa kambaŋa mepeseeniŋ tetegoya qaa akadamuyawo eŋ eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ.\nOligaa Buŋa ii mende jeŋ sooŋ modoqodowagowu.6 Niinoŋ oŋoo kanagiaajoŋ ama aaruwe jaa kona luguja. Anutunoŋ Kraistwaa kaleŋmoriaŋa buŋa qeŋ aowutiwaajoŋ oŋoono iwo laligogito, niinoŋ oŋomesaowe tosianoŋ kaŋ Oligaa Buŋa morota jegi kambaŋ mende koriro eleema qaa doogoya kanoŋ qokotaaŋ eŋkaloloŋ laligoju. Kawaajoŋ mono aaruŋ tililiŋgojeŋ. 7 Qaagia ii Oligaa Buŋa hoŋa mende totooŋ koloojato, ejemba tosianoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋa ii eŋkaloloŋ meŋ meeqeeraŋ aŋgi dogoja. Kaeŋ kolooro laŋ liligoŋ ejemba kuuŋ oŋoŋgi uugia sisau kolooro laligoju.\n8 Ejemba kaaŋa ii mono yamageŋ (kozigeŋ)! Nononoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋoma laligoniŋi, moŋnoŋ ii qewagoŋ buŋa qaa morota jeŋ asarinagati eeŋ, iinoŋ mono Anutuwaa jaanoŋ gere siawaa buŋa kolooja. Ii nonoonoŋga moŋnoŋ me Siwewaa gajoba moŋnoŋ kamaaŋ jenaga, ii kileŋ qaa kaaŋa mono mende totooŋ teŋ kombu. Qaa doogoya ii kileŋ. 9 Qaa wala jeŋ laligoniŋi, iikayadeeŋ mono keteda koi mombo jejeŋ: Oŋonoŋ Oligaa Buŋa aŋaliŋ moma aŋgoŋ kondaborogiti, moŋnoŋ ii qewagoŋ buŋa qaa morota jeŋ asarinagi eeŋ, Anutunoŋ mono ii qasuaaŋ muro gere sianoŋ kemeba.\n10 Qaa kaeŋ jejeŋi, ii ejembanoŋ nisosoroogi neeno yoŋoo jaanoŋ sokomambaajoŋ ama mende jejento, Anutunoŋ niiro iwaa jaanoŋ sokomambaajoŋ ama ii jejeŋ. Niinoŋ baloŋ ejemba uuqeeaŋgo moma nombutiwaajoŋ mende totooŋ kaparaŋ komakejeŋ. Toroqeŋ ejemba kele ama oŋoma usugowenagati eeŋ, niinoŋ mono Kraistwaanoŋ gawoŋ memambaajoŋ amamaawenaga. Kiaŋ.\nKraistnoŋ meŋ letoma nono aposol koloowe.11 Oo alauruna, Oligaa Buŋawaa kania ii kokaeŋ moma yagowu: Buŋa qaa jeŋ asariŋkejeŋi, ii baloŋ eja moŋnoŋ mende uunoŋ junjuŋ qaa jerota eja. 12 Moŋnoŋ moŋ ii mende kuma nono. Ii baloŋ eja mombaanoŋga mende moma aŋgoŋ kombeto, Jiisas Kraistnoŋ iyaŋo asugiŋ noma Oligaa Buŋaya nisaano moma asariwe noo buŋaga kolooro.\n13 Oŋonoŋ noo kaniana saanoŋ moju. Juuda ejembanoŋ Anutuwaa Kana qaawaajoŋ uugere amakejuti, niinoŋ waladeeŋ iyoŋoo momogia otaaŋ yoŋoo so kolooŋ meŋ laligowe. Kaaŋa laligoŋ Anutuwaanoŋ uumeleeŋ kanageso ii uŋuŋ ureeŋ jaabamagege meŋ oŋoma laligowe. Geriawo sisiwerowero ama oŋoma meŋ tiwilaaŋ oŋomambaajoŋ aŋgobato meŋ laligowe. 14 Juuda ejemba gbaworo alauruna gbaninana motooŋanoŋ laligoniŋi, niinoŋ iyoŋoonoŋga seiseiya ii haamo ama oŋoma Kana qaawaajoŋ uugere meŋ laligowe. Kaeŋ laligoŋ Juuda nanamemenanaa kania tororo otaaŋ ambosakonanaa jeŋkooto qaa kamaawabotiwaajoŋ mono honoŋa qaa kaparaŋ koma laligowe.\n15 Kaeŋ ama laligoweto, Anutunoŋ walagadeeŋ nemuŋ goroŋ uutanoŋga niima iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ nono ano kanageŋ kaleŋmoriaŋaajoŋ ama noono. Noonoti, iinoŋ mono noojoŋ areŋ kokaeŋ moro sokono: 16 Iinoŋ Meriaa kania nii nisaano momambaajoŋ moma Jiisaswaa Oligaa Buŋaya meŋ waba kantri tosianoŋ kema yoŋoo batugianoŋ jeŋ asariŋ laligomambaajoŋ nijoro. Iinoŋ kaeŋ nijorotiwaajoŋ ama niinoŋ waama kanakanaiyanoŋga kanaiŋ baloŋ ejemba yoŋoo gejanono qaagiaajoŋ mende totooŋ moŋgama qisiŋ oŋoma laligoŋ koube.\n17 Kaaŋiadeeŋ Jerusalem sitinoŋ mende uma wasiwasi eja aposol wala laligoŋ kougiti, iyoŋoonoŋ mende kema asugiwe. Kaeŋ qaagoto, iikanondeeŋ Arebia gomanoŋ kema laligoŋ mombo Damaskas sitinoŋ eleembe. 18 Damaskas eleembe gbani karooŋ tegoro \"Piito iima moma kotomaŋa,\" jeŋ Jerusalem sitinoŋ uma iwo somaŋa 15 kawaa so laligowe. 19 Kanoŋ laligoweto, wasiwasi eja aposol tosaaŋa ii mende iŋiibe. Pombaa koga Jeims iigadeeŋ iibe.\n20 Kawaajoŋ mobu, qaa ooŋ oŋonjeŋi, ii qaa hoŋaga kolooja. Qoloŋmoloŋgoya moŋ qaago. Qaa ii Anutuwaa jaasewaŋanoŋ jejeŋ.\n21 Jerusalem mesaoŋ Siria ano Silisia balonoŋ kema gomaŋ tosaaŋa liligoŋ laligowe. 22 Kaeŋ kema laligoweto, Judia prowinswaa uumeleeŋ kanageso tuuŋa tuuŋa Kraistwo qokotaaŋ nanjuti, iyoŋonoŋ mende niigitiwaajoŋ kambaŋ iikanoŋ nii mende moma kotoŋ noma laligogi. 23 Noonoŋ buju qaa kokaenda ii yoŋoo gejagianoŋ kemero mogi, \"Wala sisiwerowero meŋ nonoma laligoroti, iinoŋ mono letoma laligoja. Momalaari qaa aliwaatiwaajoŋ jaabamagege meŋ nononoti, iinoŋ mono kambaŋ ketada kokaamba aŋo qaa iikayadeeŋ jeŋ asariŋkeja.\" 24 Kaeŋ moma noojoŋ ama Anutu mepeseeŋ muŋ laligogi. Kiaŋ. a, b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.1","date":"2018-04-19T17:43:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937015.7\/warc\/CC-MAIN-20180419165443-20180419185443-00292.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999758005,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999758005142212}","num_words":854,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Ef 5.22; Kol 3.18\nb31 Tim 2.9\nd7Ef 5.25; Kol 3.19\ne10-12Ond 34.12-16\nf14-15Mat 5.10; Ais 8.12-13\n1 Peter 3\nLoemba oŋoo qambaŋmambaŋ qaa1 Anutu weleŋ qewombaa qaaya jedaborojento, emba oŋo mono kaaŋiadeeŋ lourugia yoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu. Kaaŋa laligogi lourugia tosianoŋ Buŋa qaa mende teŋ koma laligojuti, iyoŋonoŋ mono kaaŋiadeeŋ embaurugia yoŋoo nanamemeŋgia iima uugia meleembuyaga. Uugia meleema laaligogia Kraistwaa boronoŋ ambutiwaa Buŋa qaa jegianondeeŋ mende jewuto, Kraistwaa kania mono siligianoŋ qendeema oŋoŋgi iima asariwuyaga. 2 Nanamemeŋ soraaya dindiŋa ama meŋ Anutuwaa jeta uuguwubotiwaajoŋ keegia mogi ejanoŋ kaeŋ iŋiima yagogi Kraistwo qokotaaŋ laligowombaa siiŋgia asuginaga. 3 Selewaa akadamugiajoŋadeeŋ mono mende meŋ umakebu. Waŋ sawagia qeŋ gawasu kania kania mende ama miziziiŋ sele meŋ mende awelegoŋ laligowu. Kasasoroŋ goul iwoinoŋ selegia mende menjereŋgoŋ aowu. Selekopaa awaa soro akadamuyawo ii mende meŋ aowu.\n4 Kaeŋ qaagoto, akadamugia hoŋa ii mono pondaŋ megi uugianoŋ ewa. Uŋagianoŋ luaenoŋ bonjoŋ laligogi akadamugia hoŋa kanoŋ aasaŋgoyanoŋ eŋ mono kambaŋ moŋnoŋ mende aliwaa. Uubonjoŋ laligogi Anutunoŋ iŋiima moro umakebaa. 5 Wala eeŋanoŋ emba soraaya yoŋonoŋ Anutuwo nama jejeromoŋromoŋ ama muŋ iwoi kuuyaajoŋ mamboma laligogiti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ uugiaa akadamugianoŋ menjereŋgoŋ aoŋ lourugia yoŋoo qaa baatanoŋ kema laligogi. Mono emba iyoŋoo tani kaaŋa kolooŋ laligowu. 6 Saaranoŋ loya Aabraham teŋ koma muŋ \"Eja Poŋna,\" jeŋ muŋ laligoro. Oŋo kaaŋagadeeŋ zeŋ nama gawoŋ awaa awaa meŋ awasaŋkaka nama iwoi mombaajoŋ jeneŋgia mende ororo lourugiawo laligowuti eeŋ, mono Saara kaaŋa emba akadamugiawo kolooŋ laligowu.\n7 Emba yoŋonoŋ esuŋgia kamaaŋqeqeta koloojuto, kileŋ laaligowaa kaleŋmoriaŋa ii ejawo ororoŋ buŋa qeŋ aoŋ laligoju. Esuŋgia kamaaŋqeqeta koloojutiwaajoŋ eja motomotooŋ oŋo mono embaurugia tororo kalaŋ koma lolooŋgoŋ oŋoma laligowu. Anutunoŋ eja oŋoo qamakooligia sureewabotiwaajoŋ mono goda qeŋ oŋoma laligowu. Kiaŋ. a, b, c, d\nGawoŋ awaa meŋkejuto, siimbobolo kileŋ moju.8 Qaana tegowaatiwaa qambaŋmambaŋa ii kokaeŋ jejeŋ: Oŋo mono kuuya uumotooŋ ama uumeleeŋ alaurugia yoŋowo uubonjonoŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. Gumbonjonjoŋ laligoŋ oŋoaŋgia meŋ kamaaŋ aoŋ uugianoŋ somoŋgoŋ aoŋ motooŋ nambu. 9 Jena jewe nuna guwe ana ambe ii mende amakebu. Uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ oŋoŋgi kitia mende meleembu. Kaeŋ qaagoto, qaa bologaa kitia meleema mono kotuegoŋ oŋoma laligowu. Kaeŋ ama laligogi Anutunoŋ iikawaa tawaya meleeno kotumotueya buŋa qeŋ aowutiwaajoŋ oŋoono. Kaeŋ ama laligoŋ Poŋ asugiwaatiwaa kambaŋanoŋ mono oyaŋboyaŋ koloowu. 10 Kaaŋa koloowutiwaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja:\n\"Moŋnoŋ laaligo naaŋawo laligomambaa aiŋa kolooŋ muro weeŋ awaa awaa iima laligomambaajoŋ moji, iinoŋ mono neselaŋa qaa bologa jewabotiwaajoŋ somoŋgoŋ laligowa. Buu susuyanoŋga gbiŋgbaoŋ qaa koloowabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa.\n11 Nanamemeŋ bologa mono gema qeŋ gawoŋ awaa awaa meŋ laligowa.\nLuaenoŋ laaligo iikawaajoŋ moŋgama ii buŋa qeŋ aomambaajoŋ kaparaŋ koma namba.\n12 Ii kokaembaajoŋa: Poŋnoŋ ejemba solaŋa iŋiima galeŋ koma qamakooligiaajoŋ geja amakejato, ejemba doogoya ii ba mende koma oŋomakeja.\"\nQaa kaeŋ eja.\n13 Oŋo gawoŋ awaa mewombaajoŋ uugere ama laligowuti eeŋ, ejemba seiseiyanoŋ gawoŋgia siimberereŋ meŋ meŋ boliŋ oŋombombaajoŋ mende mobuya. 14 Ii mende mobuyato, kileŋ nanamemeŋ solaŋa aŋgitiwaajoŋ ama siimbobolo mobuyagati eeŋ, oŋo mono kileŋ Anutunoŋ kotuegoŋ oŋono oyaŋboyaŋ mokoloowuya. Kakasililiŋ meŋ oŋombubotiwaajoŋ mono eeŋ aaruŋ lalaŋaniŋ keegia moma uugia kamaaro uubobooligianoŋ uŋuwabo. 15 Uugianoŋ mende kamaawato, uugia mono Poŋ Kraistwaanoŋ somoŋgoŋ kania soraaya pondaŋ romoŋgogi uro laligowu. Mono kambaŋ so jojoriŋ Kraistwaa kania ejemba jeŋ asariŋ oŋoma laligowu. Oyaŋboyaŋ koloowombaa jejeromoŋromoŋ anjuti, ejembanoŋ iikawaa kaniaajoŋ qisiŋ oŋoŋgi mono kuuya iyoŋoonoŋ qaa ii meleema oŋoma laligowu. Mono gumbonjonjoŋ qaganoŋ ejemba goda qeŋ oŋoma uu kuuŋ oŋoma laligowu.\n16 Qaagia kaeŋ galeŋ koŋgi Anutunoŋ iŋiima \"Sokonja,\" jero uugejagianoŋ kaeŋ mobutiwaajoŋ nambu. Kraistwo qokotaaŋ nama nanamemeŋ awaa aŋgi uuqeqe qaa tokoroŋkota tondu jeŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ mono iyaŋgiaanoŋ qaa bologaajoŋ ama gamu mewuya. 17 Gawoŋ awaa awaa meŋ laligogi ejemba tosianoŋ kileŋ kakasililiŋ ama oŋoŋgi Anutuwaajoŋ ama siimbobolo mogi sokonja. Iwoi bologa ama meŋ iikanoŋ siimbobolo mokoloogi gamuyawo kolooja. 18 Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ kambaŋ motooŋgo siŋgisoŋgonanaajoŋ ama komuro. Anana doogoya kolooniŋ Dindiŋa iinoŋ nunuano Anutuwaanoŋ keubombaajoŋ ama siimbobolo moro. Namo ejaga jeŋ selia qegi komuroto, Uŋa Toroyanoŋ meŋ gbiliŋ muro waama laligoja. 19 Uŋa Toroyanoŋ wano nonomesaoŋ koomuwaa senjoŋ gomanoŋ kemeŋ kokooso kasa gbadonoŋ laligogiti, iyoŋoojoŋ Buŋa qaaya jeŋ asariŋ oŋono.\n20 Wala eeŋanoŋ Nooawaa kambanoŋ waŋgo somata megi Anutunoŋ uugia meleembutiwaajoŋ kaparaŋ koma moma mokosiŋgoŋ mambonoto, ejembanoŋ qaa mende teŋ koma tiwilaaŋ koomuwaa kasa gbadonoŋ kemegi. Ejemba sumaŋ melaada 8:yanoŋ Anutuwaa jeta teŋ koŋgi jero koŋ kiro apunoŋ waama baloŋ qeŋ turuŋ waŋgo elaaro Anutunoŋ ii gboulunoŋga gou gajogia koma waŋgia somoŋgoro. 21 Iwoi kaaŋa kolooroti, ii oomuluwaa sareya kolooja. Jiisas Kraistnoŋ koomunoŋga waama laligojiwaajoŋ ama kambaŋ kokaamba apu nonomorigi Kraistwaa esuŋanoŋ turuŋ nonoma waŋnana somoŋgoŋkeja. Apu ii selewaa jewoŋa soŋgbambaatiwaajoŋ ama mende ama nononjuto, oomuluwaa hoŋa ii kokaeŋ: Anana Anutuwo laligowombaajoŋ soomoŋgo ama jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ, \"Anutu, gii mono uutaa gojejeraya soŋgbana uuta soraaya kolooro goo jaanoŋ sokombaa.\"\n22 Jiisas Kraistnoŋ Siwe gomanoŋ eu uma Anutuwaa boro dindiŋanoŋ buŋabuŋayawo raja. Anutunoŋ ku-usuŋ muro rama Siwe gajoba ano Siwewaa beŋ kawali kania kania esuŋmumugianoŋ niniima galeŋ kuuŋ nonomakejuti, ii kaaŋiadeeŋ galeŋ koma oŋono qaaya baatanoŋ laligoju. Kiaŋ. e, f, g\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Pe.3","date":"2018-04-25T23:55:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948029.93\/warc\/CC-MAIN-20180425232612-20180426012612-00378.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999650717,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999650716781616}","num_words":951,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 2\nAnutunoŋ kendoŋ raro.1 Gomaŋ ano siwe jakeya jakeya ano namo yoroo iwoigara akadamugarawo kuuya ii mono mokolooŋ oŋondabororo. 2 a, b Anutunoŋ gawoŋa ii mero tegoro weemboria 7 iikanoŋ kendoŋ raro. Gawoŋa kuuya merotiwaajoŋ weemboria 7 kanoŋ haamo mero. 3 Mokomokoloo gawoŋa kuuya merotiwaajoŋ ama weemboria iikanoŋ haamo mero. Kawaajoŋ weemboria 7:ŋa ii kendoŋ jeŋ kotuegoŋ jeŋ kobooro. Kiaŋ.\nOyaŋboyaŋ gawoŋ qata Eeden4 Anutunoŋ siwe namo mokolooro asugiritiwaa sunduya ii kiaŋ. Poŋ Anutunoŋ siwe namo mokolooŋ oronoti, kambaŋ iikanoŋ 5 Poŋ Anutuwaa uuaiŋaajoŋ namo qaganoŋ koŋ mende kiro gawoŋ komakoomowaajoŋ eja moŋ mende laligoroto, namo uutanoŋa bedu iikanoŋadeeŋ kouma namo qaga sokoma meŋ samoriro. Kawaajoŋ duuyaa gere kasa moŋ me sombembaa loloo gbojoja iwoi moŋ ii namonoŋ mende asugiŋ ero.\n7 c Kambaŋ kanoŋ Poŋ Anutunoŋ baloŋ sububuŋ meŋ iikanoŋ eja meŋ yagoŋ laaligowaa buu aasoŋa sewaŋanoŋ upipiiro kemero horoŋ gbiliŋ laaligowaa uŋayawo kolooro.\n8 Kaeŋ kolooro Poŋ Anutunoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ gomaŋ qata Eeden kanoŋ oyaŋboyaŋ gawoŋ (paradais) komoma eja mokolooroti, ii iikanoŋ oono laligoro. 9 d Oono laligoro jeŋ kotoro namonoŋga gere tanigia kania kania asugiŋ waagi. Gere ii iimasiiŋsiiŋgiawo kolooro hoŋgia neneya ii naaŋgiawo. Oyaŋboyaŋ gawoŋ biiwianoŋ laaligo kotigaa geria ano momakootowaa geria ii motooŋ jeŋ kotoro asugiri. Momakootowaa geriaa kania ii kokaeŋ: Hoŋa neŋ iikanoŋ awaa ano bologa iikawaa kania ii moma kotowaobo.\n10 Gere kaaŋ waagi apu moŋ ii Eedenoŋa kanaiŋ oyaŋboyaŋ gawoŋ kotoŋ kelekele meŋ iikanoŋadeeŋ kamaaŋ juma apu boria gowoya 4 kolooŋ keŋgi. 11 Apu gowoya mutuyaa qata Piison, ii Hawila baloŋ kuuya liligoŋ eŋ kenja. Baloŋ kanoŋ goul eja. ▼\n▼ Hawila: ii Babilonia balombaa jawo kosianoŋ eja.12 Baloŋ iikawaa goulya ii awaa soro kolooja. Selemoroŋ uŋkoowayawo qata bedelion ano jamo hoŋawo qata oniks ii kaaŋagadeeŋ iikanoŋ ejao. 13 Apu gowoya woiyaa qata Giihon. Ii (Mesopotemiawaa) baloŋ qata Kuus ii kuuya liligoŋ kenja. 14 Apu gowoya karooŋaa qata Taigris. Ii Assiria baloŋ batanoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ kemeŋ kenja. Apu gowoya jaŋgo 4 iikawaa qata ii Yufreitis.\n15 Kaeŋ kolooro Poŋ Anutunoŋ eja wama oyaŋboyaŋ gawoŋ Eeden koma komoma galeŋ kombaatiwaajoŋ jeŋ oono. 16 Ooma kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: \"Oyaŋboyaŋ gawoŋ uutanoŋ gere kuuya nama kenjuti, iyoŋoo hoŋgia ii saanoŋ afaaŋgoŋ meŋ neŋ laligowa. 17 Kaento, momakootowaa gere hoŋa ii mono mende newa. Ii neŋ awaawaa kania ano bologaa kania moma kotowagati eeŋ, gii mono weemboria iikanoŋadeeŋ koomu kotiga komuwaga. Kawaajoŋ ii mono mende newa.\"\n18 Kaeŋ jeŋ Poŋ Anutunoŋ jero: \"Eja aŋodeeŋ laligoro awaa mende kolooja. Kawaajoŋ nii mono iyaŋa kaaŋa ala-ilailaaya mokoloomaŋa.\" 19 Kaeŋ jeŋ duuyaa oro kuuya ano kanakeewambaa kooŋ kuuya ii namonoŋ mokolooŋ oŋoma ejawaa kosianoŋ uŋuama ejanoŋ qagia nomaeŋ qabaati, ii iima mobaatiwaajoŋ iwaa baatanoŋ oŋoono. Oŋoono ejanoŋ iwoi laaligogiawo kuuya iyoŋoo qagia motomotooŋ qaro Anutunoŋ kaeŋ ewaatiwaajoŋ jeŋ kotiiro. 20 Kaeŋ kolooro ejanoŋ miriwaa oro kuuya, kanakeewambaa kooŋ kuuya ano duuyaa oro kuuya ii qagia qadabororo. Qadaboroto, iyaŋa kaaŋa ala-ilailaaya laligowaatiwaajoŋ moŋ mende mokolooro.\n21 Mende mokolooro Poŋ Anutunoŋ kaeŋ iima kotoŋ eja meŋ bimooro komunagbiili gaoŋ ero. Ero maroŋ siita moŋ horoŋ siitaa duŋa busuyanoŋ meŋ kojaŋgiro. 22 Kojaŋgiŋ maroŋ siita ejawaanoŋga meroti, iikanoŋ emba mero. Meŋ nama ejawaanoŋ wama karo. 23 Wama karo ejanoŋ ii iima kokaeŋ jero: \"Yai! Koi neenaa taninaga. Iwaa sii busuya ii neenaa sii busunoŋga asugija. Anutunoŋ ii ejawaa sele kitianoŋga mero letoma eja tani kaaŋa laligojiwaajoŋ qata emba (= ejawaa alia) qabu.\" ▼\n▼ Ejawaa alia: Iŋklis qaa iiba: man ano woman qaa woi ii ororoŋ tani koloojao.24 g Kaeŋ jero Anutunoŋ jeŋ kotoŋ orono: \"Kaeŋ kolooro ejanoŋ mono nemuŋmaŋa oromesaoŋ embiawo qokotaaŋ selemotooŋgo kolooŋ laligowao.\"\n25 Eja iikanoŋ embiawo opo surugara qaa bombolaŋ laligorito, kileŋ iyaŋgaraajoŋ gamugara mende moma laligori. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.2","date":"2018-04-21T02:00:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944851.23\/warc\/CC-MAIN-20180421012725-20180421032725-00419.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999554157,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999955415725708}","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 5\nAnutuwaa jaanoŋ solaŋaniŋ aisooŋ luaenoŋ laligojoŋ.1 Anana Anutu moma laariniŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋanijoŋ. Kawaajoŋ Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ mono nemuŋ koma nonono Anutuwo luae mokolooŋ laligojoŋ. 2 Kaaŋagadeeŋ Jiisas Kraist moma laariniŋ nemuŋ koma nonono kaleŋmoriaŋ buŋa qeŋ aowombaa kania mokolooŋ kambaŋ kokaamba kaleŋmoriaŋ uutanoŋ laligojoŋ. Anutuwaa asamararaŋ uutanoŋ keubombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama aisooŋkejoŋ.\n3 Kawaajoŋadeeŋ mende aisooŋkejonto, koŋajiliŋ moma kawaajoŋ kaaŋagadeeŋ aisooŋkejoŋ. Koŋajiliŋ moma mokosiŋgoŋ iikaaŋa kanoŋ kaparaŋkoŋkoŋ mokoloowoŋa. Ii moma iikawaajoŋ aisooŋkejoŋ. 4 Kaparaŋ koma aŋgobatonoŋ kotiiŋ namboŋa. Aŋgobatonoŋ kotiiŋ naniŋ jejeromoŋromonananoŋ kotiiŋkebaa. 5 Anutunoŋ Uŋa Toroya ama nonono kana kolooro uujopaa molaaro uunananoŋ kemero laligojoŋ. Kawaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ ama mamboma gamugamu mende mokoloowoŋa.\n6 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Anana wala loolooria esunana qaa laligoniŋi, Kraistnoŋ mono kambaŋ dindiŋa iikanondeeŋ komuŋ ejemba aŋgonjorananawo ananaa dowenana mero. 7 Moŋnoŋ Kana qaa tororo otaaŋ dindiŋa kolooji, alia iikaaŋaajoŋ moŋnoŋ saanoŋ mende komunaga? Ii moro amamaaya koloonagato, moŋnoŋ uujopa mamaga ejemba ama oŋomakeji, alia moŋnoŋ iwaajoŋ ama saanoŋ selia qeleema komumambaajoŋ monaga.\n8 Ejembanoŋ iikaaŋa amakejonto, Anutunoŋ uutanoŋ jopagoŋ nonomakeji, iinoŋ ii kokaeŋ qendeeno: Iinoŋ Kraist wasiro kamaaŋ wala aŋgonjora ejemba laligoniŋi, kambaŋ iikanondeeŋ mono ananaajoŋ ama komuro. 9 Komuro kambaŋ kokaamba sayanoŋ soŋgbama jeŋ tegoŋ nonono solaŋaniŋ laligojoŋ. Kileŋ ii qereweŋa kaaŋa kolooro hoŋanoŋ mono kanageŋ kokaeŋ koloowaa: Anutunoŋ siŋgisoŋgowaa uugereya asuganoŋ qendeeno iwoi kanjaŋawo namonoŋ asugiwaa. Ii asugiro Anutuwaa jaanoŋ solaŋa koloojoŋiwaajoŋ Jiisasnoŋ mono iriŋsoŋsooŋ iikanoŋa metogoŋ nonono oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa.\n10 Anana wala Anutuwaa kereuruta laligoniŋi, kambaŋ iikanoŋ iyaŋaa Meria wasiro komuŋ iinoŋ tawanana kolooro Anutuwo ala-ala kolooniŋ. Kolooniŋi, iikanoŋ qereweŋa koloojato, hoŋanoŋ kanageŋ kokaeŋ asugiwaa: Tawanana ano Anutuwaa alauruta laligoniŋ Jiisasnoŋ kotiiŋ laligojiwaajoŋ mono afaaŋgoŋ metogoŋ nonono oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa. 11 Poŋnana Jiisasnoŋ Anutuwaa hamoqeqe gawoŋa mero Anutunoŋ tawanana ano iwo ala-ala kolooniŋi, iikayadeeŋ qaagoto, oŋanoŋ Anutuwo jopagoŋ aoŋ nama otokoriaŋ maama aisooŋkejoŋ. Kiaŋ.\nAadambaajoŋ ama komuninto, Kraistwaajoŋ ama gbiliwoŋa.12 Eja motooŋgonoŋ siŋgisoŋgo namonoŋ kondooro kolooro. Anutunoŋ siŋgisoŋgowaa iroŋa ano koomu asugiro. Iikawaa so ejemba kuuyanoŋ siŋgisoŋgo ama laligoniŋ koomunoŋ iikawaajoŋ ejemba korebore sokoma nonono laligojoŋ. 13 Wala Kana qaa mende kolooro kambaŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ siŋgisoŋgo asuganoŋ asugiŋ edabororoto, Kana qaa mende ero siŋgisoŋgowaa qaaya ii mende jeŋ gosiŋ laŋ laligogi.\n14 Aadambaa kambaŋanoŋga kanaiŋ laŋ laligoŋ kougi Mooseswaa kambaŋanoŋ Kana qaa asugiro. Ejemba kambaŋ biiwianoŋ iikanoŋ siŋgisoŋgo aŋgito, Aadamnoŋ kana waleenoti, iikawaa sogadeeŋ mende waleema laligogito, koomunoŋ kileŋ ii kaaŋagadeeŋ galeŋ koma oŋono laligogi.\nAadam, eja mutuya iinoŋ mono eja moŋ kawaatiwaa sareyaga kolooro.\n15 Sareyaga kolooroto, kanagara ii ororoŋ mende koloojao. Aadamnoŋ Kana qaa waleema kamaaro siŋgisoŋgo asugiŋ seiŋ ejemba mamaga sokoma oŋono komuŋ laligogi. Ii koomuwaa kania koloojato, oyaŋboyaŋ koloowombaa kania ii moŋ. Ii kokaeŋ: Eja motooŋgo Jiisas Kraist iinoŋ nemuŋ koma nonoma kaleŋmoriaŋa ninisaano Anutuwaa kaleŋanoŋ asuganoŋ asugiŋ ejemba mamaga sokoma qepalugoŋ nonono. 16 Toroqeŋ kokaeŋ jemaŋa: Kana woi ii ororoŋ mende koloojao. Eja motooŋgonoŋ siŋgisoŋgo ano Anutunoŋ qaaya jeŋ tegoro siŋgisoŋgo ejemba kuuya anana gere siawaa buŋa kolooniŋ. Ii baloŋ ejawaa kania koloojato, Siwe ejawaa kania ii moŋ. Ii kokaeŋ: Kambaŋ mamaga Anutuwaa Kana qaa waleeniŋ kaleŋa qendeema jeŋ tegoŋ nonono solaŋaniŋkejoŋ.\n17 Ii mombo jemaŋa: Eja motooŋgonoŋ Kana qaa waleema koomu kondooro ejemba korebore komuŋ laligojoŋ. Aadambaa siŋgisoŋgowaajoŋ ama koomunoŋ kuuya sokoma galeŋ koma nonono tondu laligoniŋ. Ii kana kamaaŋqeqeta koloojato, Anutu esuŋmumuyaa kania ii kokaeŋ: Ejemba anana solaŋa koloowombaa kaleŋa ii kelemaleleŋ buŋa qeŋ aoŋ kaleŋmoriaŋaa uutanoŋ laligojoŋi, anana mono oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa. Eja motooŋgo Jiisas Kraist iinoŋ naŋgoŋ inaaŋ nonono kawali kaaŋa kotiiŋ laligoŋ uboŋa.\n18 Mombo toroqeŋ jemaŋa: Eja motooŋgonoŋ Anutuwaa Kana qaa waleema kamaaro Anutunoŋ qaaya jeŋ tegoro ejemba kuuya anana gere siawaa buŋa kolooniŋ. Kaaŋiadeeŋ eja moŋnoŋ solaŋa koloowombaajoŋ kondooro uunana meleeniŋ Anutunoŋ saanoŋ ejemba kuuya ananaa qaanana jeŋ tegoro solaŋaniŋ kotiiŋ laligoŋ uboŋa. 19 Iikayadeeŋ mombo jemaŋa: Eja motooŋgonoŋ qootogo ama siŋgisoŋgo waŋ kono seiro ejemba seiseiya anana meleema siŋgisoŋgo ejemba kolooniŋ. Kaaŋiadeeŋ eja moŋnoŋ Anutuwaa jeta teŋ koma siŋgisoŋgonanaa tawaya mero kana kolooro Anutunoŋ ejemba seiseiya ananaa qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwoŋa.\n20 Wala eeŋ laŋ laligoŋ kougito, Mooseswaa kambanoŋ Anutunoŋ Kana qaa ejemba siŋgisoŋgogia moma kotowutiwaajoŋ toroqeŋ oŋono. Ii toroqeŋ oŋonoto, ii mogi siŋgisoŋgogianoŋ seiŋ asuganoŋ asugiro. Iikaeŋ kolooro Anutunoŋ mono kaleŋmoriaŋa kaaŋagadeeŋ meŋ seiro siŋgisoŋgo uuguŋ asugiro. 21 Siŋgisoŋgowaa ku-usuŋa ii somata. Kawaajoŋ siŋgisoŋgo aniŋ iikanoŋ galeŋ koma nonono koomuya kolooŋ laligoŋ kouniŋ. Anutuwaa kaleŋmoriaŋa iikanoŋ mono kaaŋiadeeŋ ku-usuŋawo kolooja. Jiisas Kraist Poŋnananoŋ solaŋaniwombaajoŋ kondooro Anutunoŋ qaanana jeŋ tegoro diŋgoŋ laaligo kombombaŋa mokolooŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ uboŋa. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.5","date":"2018-04-27T02:57:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948950.83\/warc\/CC-MAIN-20180427021556-20180427041556-00422.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999614954,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999614953994751}","num_words":870,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a5-6Job 5.17; Gba 3.11-12\nb12Ais 35.3\nc13Gba 4.26\nd15Dut 29.18\ng18-19Eks 19.16-22; 20.18-21; Dut 4.11-12; 5.22-27\nh20Eks 19.12-13\ni21Dut 9.19\nk25Eks 20.22\nl26Hag 2.6\nm29Dut 4.24\nHebrews 12\nAnutunoŋ maŋ koma mindiŋgoŋ nonomakeja.1 Ejemba tuuŋ somata qatawo kaaŋanoŋ momalaariwaa kania naŋgoŋ jeŋ koosu kaaŋa liligoŋ nonoma nanjuti, ii mojoŋ. Kawaajoŋ anana kaaŋiadeeŋ mono lombonana kuuya ano siŋgisoŋgo afaaŋagadeeŋ kokosiiŋ nonomakeji, ii giliniŋ kemba. Anutunoŋ anana momalaariwaa manjaya qeŋ Satan haamo ama mubombaa areŋa anota eja. Kawaajoŋ laaligo batuya koi laligoŋgo komuwoŋati, batuya ii mono nuuguna guuguwe kaaŋ kaparaŋ koma manja qeŋ bobogariŋ kemboŋa. 2 Jiisasnoŋ momalaarinana meŋ letono kolooro meŋ somariiro kotiiŋ akadamuyawo kolooŋkeji, Toya ii mono jaanananoŋ uuŋ tororo iimakeboŋa. Iinoŋ saanoŋ toroqeŋ Siwe gomanoŋ laligoŋ aisoonagato, ii mesaoŋ kamaaŋ iikawaa kitia siimbobolo moro. Maripoonoŋ kikekakasililiŋ kaaŋa komumambaa gamu moma ii mende togoroto, ii qenjaaronoŋ moma mokosiŋgoŋ komuro. Komuŋ Anutuwaa jiŋkaroŋ duŋ raranoŋ uma boro dindiŋanoŋ raja.\n3 Siŋgisoŋgo ejemba yoŋonoŋ kaeŋ tuarenjeŋ ama mugi siimbobolo moroti, oŋonoŋ mono ii romoŋgoŋ laligowu. Zolologoŋ looriŋ uukamakamaa kolooŋ nama momalaarigia ano jejeromoŋromoŋgia mesaowubotiwaajoŋ mono kaeŋ amakebu. 4 Siŋgisoŋgo ambombotiwaajoŋ aoŋ oroŋ manja qeŋ laligogi iikanoŋ siŋgisoŋgowaa Toyanoŋ mono sagorogoro (gbilibambaŋ) mende uŋuro. 5 Amanoŋ meraborauruta yoŋoojoŋ qambaŋmambaŋ qaa oŋonji, Anutunoŋ iikawaa so qaa moŋ kokaeŋ iŋijoro mono ii duduuŋ laligoju,\n\"Oo merana, Poŋnoŋ mindiŋgoŋ gomakeji, iikawaajoŋ mono mona geegee mende koloowa. Qaa jeŋ gono iikanoŋ mono uukamakamaa mende kolooŋ laligowa.\n6 Poŋnoŋ ejemba jopagoŋ oŋomakeji, ii mono mindiŋgoŋ oŋomakeja.\nEjemba merabora kaaŋa uŋuama kalaŋ koma oŋomakeji, ii kuuya koobinoŋ uŋuŋkeja.\"\n7 Merabora moŋ amayanoŋ mende mindiŋgoro laŋ laligonaga, iikaaŋa mono iwaa meraborata mende koloonaga. Kawaajoŋ Anutunoŋ oŋo merabora kaaŋa ama oŋomakeja. Kawaajoŋ lombo oŋono ii mono mindiŋgoŋ oŋombaatiwaa tania romoŋgoŋ moma mokosiŋgoŋ diŋgoŋ laligowu. 8 Anutunoŋ meraborauruta kuuya mindiŋgoŋ oŋomakejiwaa so oŋo mende mindiŋgoŋ oŋonagati eeŋ, mono iwaa meraborauruta hoŋa mende koloowuyaga. Kaeŋ mono oŋoaŋgiaa jaajaa gua merabora maŋgia qaa kaaŋa koloowuyaga.\n9 Qaa ii mombo kokaeŋ jemaŋa: Namowaa maŋurunananoŋ mindiŋgoŋ nonoŋgi ii goda qeŋ oŋoma laligoniŋ. Selewaa maŋurunananoŋ qereweŋa koloojuto, uunanaa Amanananoŋ mono hoŋa ano uuta kolooja. Kawaajoŋ mono iwaa qaa baatanoŋ kema diŋgoŋ laligoŋ kotiiniŋ sokombaa. 10 Selewaa maŋrunananoŋ mono iyaŋgiaa momogiaa so kaparaŋ koma namonoŋ kambaŋ toroga laligowombaajoŋ ama mindiŋgoŋ nonoma laligoŋkeju. Yoŋonoŋ kaaŋa laligoŋkejuto, Anutunoŋ mono tak kotoŋ nonono iwaa so soraaya koloowombaajoŋ ama mindiŋgoŋ nonomakeja. Kaeŋ ama oŋanoŋ awaa ano oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ moja.\n11 Moŋnoŋ mindiŋgoŋ nonono kambaŋ iikanondeeŋ korisoro tani mende amakejonto, wosobiri siimboboloyawo momakejoŋ. Qaa ii hoŋato, iikawaa hoŋa ii kanageŋ kokaeŋ koloowaa: Anutunoŋ ejemba iikaaŋa kanoŋ meŋ gbiliŋ oŋomakeji, iyoŋoo nanamemeŋgianoŋ diŋgoro luae qeŋ oŋono moma laligowuya. Kiaŋ. a\nQambaŋmambaŋ ano galeŋ meme qaa tosia12 Kawaajoŋ \"Sawiŋgia tegoro borogia bimooŋ sororoŋgoŋ nanji, ii mono meŋ waama mindiŋgowu. Tawogia juma simiŋgia sunji, ii mono meŋ kotiiwu.\" Buŋa qaa moŋ kaeŋ eja. 13 Koriŋkoriŋawonoŋ ligisooŋ kamaaŋ qero kanianoŋ suma bolidaborowabo. Qaa iikawaa so alagia qotogoŋ mende ama mubuto, mono qeaŋgowaatiwaajoŋ kaparaŋ koma laligowu. Buŋa qaa moŋ kokaeŋ eja,\n\"Kana riiŋ kekeŋaa kanagia mono meŋ qeleleegi dindiŋa koloowu.\"\nQaa iikawaa so mono uuqeaŋgoŋ qeŋ aoŋ laligowu.\n14 Ejemba kuuya yoŋowo luaenoŋ uumotooŋ laligowutiwaajoŋ mono kotiiŋ kaparaŋ koma laligowu. Moŋnoŋ laaligo soraaya mende mokoloowaati, mono eeŋ Poŋ mende iibaa. Kawaajoŋ Anutunoŋ meŋ soraiŋ oŋombaatiwaajoŋ mono kaparaŋ koma nambu. 15 Moŋnoŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋa uuguŋ mende buŋa qeŋ aowabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Nene gawonoŋ oro kaambogawo ii tiitawo qonjomakejoŋ. Iikawaa so uukaambowaa kania kuuya ii mono qewagowu. Mende qewagogi iikanoŋ somariiŋ kouma eŋkaloloŋ meŋ oŋono mamaga oŋoo uugianoŋ tiloowabo.\n16 Kaaŋagadeeŋ moŋnoŋ serowiliŋ ambabo me Iisoo (Eesau) kaaŋa aŋgonjorayawo laligowabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Iisoonoŋ mutu mera koloorotiwaa borosamo toya kolooroto, qaa ii nene indiŋ motooŋgo newaatiwaajoŋ ama qewagoro. Qewagoro koga Jeikobnoŋ borosamowaa qaaya ii nene iikanoŋ sewaŋa meŋ buŋa qeŋ aoro. 17 Kanageŋ soomoŋgo qaagaraa so kolooro Maŋaa kotumotueyanoŋ mono Jeikob qaganoŋ uro, oŋo ii moju. Kaeŋ uro Iisoonoŋ kotumotue ii buŋa qeŋ aomambaajoŋ moma welema saaro jauŋanoŋ kamaaro. Kaeŋ kaparaŋ koma welenoto, kileŋ qaa kogawo somoŋgoriti, ii utegomambaa kania moŋ mende mokolooro. Kawaajoŋ mutu meriaa kotumotueya ii buŋa qeŋ aomambaajoŋ moroto, iikanoŋ osiŋ amamaaro.\n18 Wala eeŋanoŋ Israel kanageso yoŋonoŋ Sainai (Sinai) kosianoŋ kaŋ naŋgi baaŋa iikanoŋ gere bolanoŋ jero. Jeŋ kaaso kondunduŋgoŋ kamaaŋ paŋgamaŋ mero raidimboŋ qero Anutunoŋ iikanoŋ yoŋowo soomoŋgo areŋ ano. Sainai (Sinai) baaŋa iikanoŋ boronoŋ oosiriwoŋatiwaa so koloojato, oŋonoŋ baaŋa kaaŋa iikawaa kosianoŋ mende kaŋ kouma laligoju. 19 Anutunoŋ soomoŋgo areŋa ii Sainai baaŋanoŋ kokaeŋ ano: Gajobaurutanoŋ romoŋ qaita moŋ uugi aŋgotomaŋa ajoma karo qaa kotakota jerotiwaa otoŋa mogi. Ii moma qaa kaaŋa mombo mende jero mobutiwaajoŋ weleŋgi. Oŋonoŋ baaŋa kaaŋa kawaa kosianoŋ mende kaŋ kouma laligoju. 20 Anutunoŋ qaa kotiga jeŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, \"Moŋnoŋ ejemba me bao oro moŋnoŋ baaŋa ii oosiriwaati eeŋ, ii mono jamonoŋ qegi komuwa.\" Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono qaa ii otaawombaajoŋ moma bimooŋ amamaagi. Kawaajoŋ qaa mombo mende jewaatiwaajoŋ weleŋgi. 21 Iwoi kanjaŋawo totooŋ ii uuŋ iigi Moosesnoŋ kokaeŋ jero, \"Nii mono toroko moma jenena ororo nanjeŋ.\"\n22 Oŋonoŋ kaeŋ qaagoto, mono uugia meleema Zaion baaŋa dodowiŋ kouma laligoju. Anutu laaligo Toyaa sitia qata Jerusalem Siwenoŋ eji, iikanoŋ gajobauruta ten tauseŋa ten tauseŋa yoŋonoŋ tuuŋa tuuŋa meŋ rii oroŋ korisoro amakejuti, oŋonoŋ mono siti ii dodowiŋ laligoju.\n23 Wala kolokoloo doŋgoga kolooŋ uumeleeŋ kanageso koloogi qagia Laaligowaa buknoŋ oogita Siwenoŋ eji, oŋonoŋ mono iyoŋoo tuuŋgia somata ii toroqeŋ laligoju. Anutunoŋ ejemba kuuya ananaa qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋkeji, oŋonoŋ mono beŋnana iwo toroqeŋ laligoju. Anutunoŋ ejemba meŋ solaŋaniŋ oŋono letoma akadamugiawo kolooŋ komugiti, oŋonoŋ mono iyoŋoo kokoosogiawo toroqeŋ laligoju. 24 Oŋonoŋ soomoŋgo areŋ gbiliaa galeŋa Jiisas iwaanoŋ kaŋ iwo qokotaaŋ nanju. Iinoŋ sayanoŋ qeesaaro oŋomoriŋkeji, mono laaligo iikaaŋanoŋ kouma laligoju. Aabelnoŋ saya maaroto, Jiisaswaa sayanoŋ Aabelwaa saya uuguŋ qaa akadamuyawowaa muŋgeŋa kolooja.\n25 Wala eja moŋnoŋ namonoŋ laligoŋ Anutuwaa uusiiŋa ejemba iŋisaama oŋono mamaganoŋ ii mobombaajoŋ togogi Anutunoŋ iroŋa meleeno qagianoŋ uro. Yoŋonoŋ iikanoŋa kok kombombaajoŋ amamaagiti eeŋ, anana mono nomaeŋ kok komboŋaga? Kambaŋ kokaamba alanana moŋnoŋ Anutuwaa uusiiŋa Siwenoŋga ninisaama jeŋkeji, anana ii silemale ama mesaojoŋi eeŋ, mono lombonoŋga kok mende totooŋ komboŋa. Qootogonanaa iroŋa mono oŋanoŋ qanananoŋ ubaatiwaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ moŋnoŋ saŋe qero mojuti, oŋonoŋ qaa ii moma teŋ kombombaajoŋ gejajuju me mondomondo mende ambu. Gejajuju laligowubotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu.\n26 Wala eeŋanoŋ qaaya iŋijoro namo utugoŋ memenjaliroto, gejatootoo qaaya moŋ jeŋ somoŋgorota kambaŋ kokaamba kokaeŋ eja, \"Kambaŋ moŋnoŋ namo mombo utugoŋ memenjalimaŋa. Namogadeeŋ qaagoto, iwoi ambe sombinoŋ kaaŋagadeeŋ utugowaa.\" 27 Qaa kaeŋ ejato, \"Kambaŋ moŋnoŋ mombo\" jeji, qaa iikawaa kania ii kokaeŋ: Anutunoŋ ilawoila mokoloorota eji, iikanoŋgadeeŋ mono utugoŋ utegowaato, Siwewaa ilawoila mende utugowaati, iikanoŋ mono nama kotiiŋ eŋ ubaa.\n28 Anana bentotoŋ mende utugowaati, ii buŋa qeŋ aoŋ nanjoŋ. Kawaajoŋ mono \"Anutu daŋgiseŋ!\" jeŋ iikaaŋa kanoŋ waeya meŋ mepeseeŋ uuqeeaŋgo meŋ muŋkeboŋa. Ii jeta uuguwombotiwaa keenana moma goda qeŋ laligowoŋa. 29 Ananaa Anutunananoŋ mono gere bolaŋ kaaŋa kolooja. Kawaajoŋ gereyanoŋ nonooro siimbobolo mobombotiwaajoŋ mono toroko qaganoŋ goda qeŋ muŋkeboŋa. Kiaŋ. b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, l, m\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.12","date":"2018-04-27T08:31:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524127095762.40\/warc\/CC-MAIN-20180427075937-20180427095937-00507.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999953508,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999953508377075}","num_words":1265,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 John 4\nUŋa me ome ii mono kaniagara gosiŋ mobu.1 Oo wombo alauruna, gejatootoo ejemba takapolakaya mamaganoŋ gomaŋ so liligoŋ laligojutiwaajoŋ qaa kuuya ii uulaŋawo mende meŋ moma laariwu. Anutuwaa Uŋanoŋ me ome moŋnoŋ sololooro qaa jeji, ii mono wala aŋgotetenoŋ ama gosiwu. 2 Anutuwaa Uŋayaa kania ii mono kokaeŋ gosiŋ mokoloowu, \"Jiisas Kraistnoŋ kamaaŋ sele busuwo kolooŋ laligoro,\" daeŋ yoŋonoŋ qaa ii jeŋ asugiŋkejuti, iyoŋonoŋ kuuya Anutuwaa buŋa kolooju. 3 Moŋnoŋ Jiisaswaa kania kaeŋ mende jeŋ asugiŋkeji, iinoŋ Anutuwaa buŋa mende kolooja. Kraist tuarenjeŋ Toyaa omeyanoŋ mono iwaa uuta sololooro qaa jeŋkeja. Moŋnoŋ asugiŋ Kraistwaa kitia nama tuarenjeŋ ama mubaa, ▼\n▼ Kraistwaa tuarenjeŋ toya ii Antikraist. Griik qaa anti, iikawaa kania woi. Iinoŋ Kraistwaa kitia nanja ano Kraist hoŋa tuarenjeŋ ama muŋkeja.qaa kaeŋ iŋijogiti, iinoŋ mono kambaŋ kokaamba namonoŋ asugija.\n4 Oo kokouruna, oŋo Anutuwaa buŋa koloogi Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ nama namowaa omejiilaŋa ii uŋuuguŋ haamo ama oŋomakeja. Kawaajoŋ gejatootoo ejemba takapolakaya ii saanoŋ haamo ama oŋoma laligowutiwaa so kolooju. 5 Yoŋonoŋ balombaa buŋa koloogi namowaa omeyanoŋ sololooŋ oŋomakeju. Kawaajoŋ balombaa nanamemeŋa otaaŋ qaa jegi uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋonoŋ qaagiaajoŋ geja ama momakeju.\n6 Anana Anutuwaa buŋa kolooniŋ Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nonomakeja. Anutu moma mujuti, iyoŋonoŋ ananaa qaa jeniŋ iikawaajoŋ geja qeŋ momakeju. Anutuwaa buŋa mende koloojuti, iyoŋonoŋ anana qaa jeniŋ iikawaajoŋ geja mende ama momakeju. Qaa hoŋaa Uŋaya ano aŋgomokolombaa omeya yoroo kanagara ii mono iikaeŋ gosiŋ moma kotoŋkeboŋ. Kiaŋ.\nAnutunoŋ uujopawaa kania kolooja.7 Oo wombo alauruna, Anutunoŋ jopagoŋ aoaowaa wanjaleya kolooja. (Kawaajoŋ uujopa ii apu jaayaaŋ eŋ koumakeja.) Kawaajoŋ anana mono jopagoŋ aoŋ laligowoŋa. Kaeŋ ama laligojoŋi, kuuya anana Anutu moma muŋ iwaanoŋga kolokoloo doŋgoga kolooŋ laligojoŋ.\n8 Anutunoŋ uujopawaa kondokondoo Toya kolooja. Iikaaŋ koloojiwaajoŋ moŋnoŋ ejemba mende jopagoŋ oŋomakeji, iinoŋ Anutu mende moma muŋ tompiŋ laligoja. 9 Anutunoŋ uujopaya batunananoŋ asuganoŋ kokaeŋ qendeema nonono: Iinoŋ Meria motooŋgo ii nemuŋ koma nonono kotiiŋ laligowoŋatiwaajoŋ ama wasiro namonoŋ kamaaro. 10 Anana Anutu jopagoŋ muŋ iikanoŋ uujopa mende kondooniŋ kolooroto, uujopawaa kania ii kokaeŋ: Anutunoŋ wala jopagoŋ nonoma siŋgisoŋgonana koma konjoratimambaajoŋ Meria wasiro ananaanoŋ kamaaro.\n11 Oo kokouruna, Anutunoŋ kaeŋ honoŋa qaa jopagoŋ nononotiwaajoŋ ama anana mono kaaŋiadeeŋ uunananoŋ jopagoŋ aoŋkeboŋa. Uujopa mende ama aoniŋ mende totooŋ sokonja. 12 Moŋnoŋ Anutu kambaŋ moŋnoŋ mende iiroto, jopagoŋ aoŋ laligojoŋi eeŋ, Anutunoŋ mono uunananoŋ leiŋgoŋ nano uujopayanoŋ uunana saa qero akadamunanawo kolooŋ laligojoŋ.\n13 Anana Anutuwo qokotaaŋ laligoniŋ iinoŋ uunananoŋ leiŋgoŋ nanji, ii Uŋaya Toroya nononotiwaajoŋ ama moma kotoŋ uuwoi mende amakejoŋ. 14 Maŋanoŋ Meria gomaŋa gomaŋa ananaa Hamoqeqe Tonana koloowaatiwaajoŋ wasiro kamaaro. Nononoŋ ii iima moma naŋgoŋ jeŋkejoŋ. 15 Moŋnoŋ \"Jiisas Anutuwaa Meria kolooja,\" jeŋ asugiŋkeji, Anutunoŋ mono iwaa uutanoŋ leiŋgoŋ nano iinoŋ Anutuwo qokotaaŋ laligoja.\n16 Anutunoŋ uutanoŋ jopagoŋ nonomakeji, nono iikawaa kania moma kotoŋ iikanoŋ moma laariŋkejoŋ. Anutunoŋ uujopawaa Toya kolooja. Kaaŋa koloojiwaajoŋ moŋnoŋ ejemba jopagoŋ oŋoma laligoji, iinoŋ mono Anutuwo qokotaaŋ nano Anutunoŋ iwaa uutanoŋ leiŋgoŋ laligoja. 17 Kaaŋ laligoniŋ Anutuwaa uujopayanoŋ gooŋgoŋ kalaŋ koma nonoma uunana saa qero akadamunanawo laligojoŋ. Kraistnoŋ namonoŋ tatawaga laligoroti, anana tani kaaŋa laligojoŋ. Iikaaŋa laligojoŋiwaajoŋ ama Anutuwaa jenteego kambaŋ somatanoŋ Kraistwaa jaanoŋ keuma iikanoŋ awasaŋkaka kolooŋ saitiŋgeŋ namboŋa.\n18 Anutunoŋ jopagoŋ nonono nama eeŋ tooŋ toroko mobombo. Siŋgisoŋgo ejemba Anutunoŋ siŋgisoŋgogiaa iroŋa meleema oŋombabotiwaajoŋ toroko momakejuto, Anutuwaa uujopayanoŋ uunana saa qeji eeŋ, iikanoŋ mono toroonana kuuya yakaridaboroŋkeja. Kawaajoŋ moŋnoŋ toroko momakeji, iinoŋ jopagoŋ nonomakejiwaa kania ii tororo mende modaboroja.\n19 Iinoŋ wala jopagoŋ nononotiwaajoŋ ama anana uujopa amakejoŋ. 20 Moŋnoŋ \"Anutu jopagojeŋ,\" jejato, alia kazi ama muŋkeji, iinoŋ mono ejemba qolomoloŋgoya kolooja. Iikawaa kania ii kokaeŋ: Alia iima kileŋ mende jopagoŋ muji eeŋ, iinoŋ Anutu mende iima ii mono nomaeŋ jopagoŋ munaga? 21 Moŋnoŋ Anutu jopagoŋ muŋkeji, iinoŋ mono alauruta kaaŋagadeeŋ jopagoŋ oŋoma laligowa. Anutunoŋ uujopawaa jojopaŋ qaaya kaeŋ anota eja. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Jo.4","date":"2018-04-20T08:55:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937193.1\/warc\/CC-MAIN-20180420081400-20180420101400-00203.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999451637,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999451637268066}","num_words":754,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Titus 3\nUumeleeŋ oŋo mono sili kokaeŋ ama meŋ laligowu:1 Kuma oŋoma qaa koi mono koma gbiliŋ oŋona saanoŋ uu wombogianoŋ ama romoŋgowu: Uumeleeŋ kanageso yoŋonoŋ mono kaunsol komiti ano gawmambaa somataurugia tosaaŋa yoŋoo qaa baagianoŋ kema qaagia teŋ koma laligowu. Kulukululuu gawoŋ awaa mewutiwaajoŋ jegi ii kuuya mono jojoriŋ meŋkebu. 2 Uuqeqe qaa tokoroŋkota ii mombaajoŋ mende jewu. Aŋgowowo mende ambuto, ala meŋ aoŋ uumotooŋ ama laligowu. Ejemba kuuya ii gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma uuluaenoŋ metulaŋgoŋ aoŋ laligowu. Kiaŋ.\n3 Anana kaaŋagadeeŋ wala uunana mende tooro qaa qotogoŋ jinjauŋ laligoniŋ. Siiŋnana kombombaŋa bologa kania kania iikawaa moto siwayanoŋ kemeŋ osiŋ qagoniŋ galeŋ koma nonoŋgi sele busuwaa siiŋ korisoroya moŋgama laŋ laligoniŋ. Goroŋkiki qaga-noŋ kikekakasililiŋ ama iikanoŋ laaligonana tiwilaaŋ laligoniŋ. Tosianoŋ arokuukuu moma kazi ama nonoŋgi batunananoŋ kere jaa aima aoŋ laligoniŋ.\n4 Kaeŋ laligoninto, Anutu Hamoqeqe Tonananoŋ silia awaa qeleema ninisaano uukaleŋanoŋ kolooŋ asugiro kotama uutanoŋ jopagoŋ nonono. 5 Jopagoŋ nonoma waŋnana somoŋgoŋ hamo qeŋ nonono. Nononano dindiŋa laligoŋ gawoŋ awaa awaa meŋ laligowonagati, iikawaajoŋ ama mende niniima kobooro. Kawaajoŋ qaagoto, iyaŋaa kiaŋkomuyanoŋ mono nemuŋ koma muro siŋgisoŋgonana soŋgbano kolokoloo dologa kolooniŋ Uŋaya Toroya uunananoŋ ano meŋ gbiliŋ nonono. 6 Anutunoŋ hamo qeŋ nonoma Hamoqeqe Tonana Jiisas Kraist ijoro Uŋa Toroya wasiŋ kelemaleleŋ maaro uunananoŋ kemero laligojoŋ.\n7 Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ nemuŋ koma muro qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwombaajoŋ ama Uŋa Toroyanoŋ uunananoŋ kemero gbiliniŋ. Gbiliŋ nama oyaŋboyaŋ laaligo tetegoya qaa laligowombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mambomakejoŋi, ii saanoŋ buŋa qeŋ aowoŋa. Kiaŋ.\n8 Qaa oojeŋi, iikanoŋ hoŋ tooŋaga. Giinoŋ mono qaa kokaeŋ kaparaŋ koma jeŋ asariŋ oŋoma laligowa: Ejemba Anutu moma laarijuti, iyoŋonoŋ mono jegeŋ qeŋ nama uugia pondaŋ gawoŋ awaa awaa mewutiwaajoŋ ama laligowu. Kaeŋ ambuti, iikanoŋ mono ejemba ilaaŋ oŋono gawoŋgiaa hoŋa iima \"Awaa soro!\" jeŋ laligowuya. 9 Tosianoŋ eja uugia qaanoŋ jewageeŋ jejuti ano ambosakoŋ yoŋoonoŋ qa areŋa areŋa amiŋ mogi kesa-awaraŋ ano aŋgowowo kolooŋkeji, giinoŋ mono ii yakariŋ gema qewa. Kaaŋagadeeŋ Moosesnoŋ Kana qaa nononoti, tosianoŋ qaa motomotooŋ iikawaajoŋ mondoŋgosi aŋgi sipasipa koma sooŋkeja. Jenoŋkooli kaaŋa ii iwoi omaya tooŋ kolooŋ mende totooŋ ilaaŋ oŋomakeja. Kawaajoŋ ii mono gema qeŋ mesaowa.\n10 Moŋnoŋ qaa kaeŋ jeŋ horoŋ iikanoŋ undeundeeŋ ama oŋomakeji, ii mono galeŋ meme qaa jeŋ muna mende teŋ kono mombo jeŋ muna indiŋ woi kolooro kileŋ yaŋgiseŋ ambaati eeŋ, ii mono konjona uumeleeŋ tuuŋ mesaoŋ seleeŋgeŋ laligowa. 11 Iwaa kania kokaeŋ ero moma yagojaŋ: Iinoŋ kana soŋgiŋ oŋompopo qeŋ meeqeesooŋ siŋgisoŋgo nanamemeŋ amakeja. Siŋgisoŋgoya iikanoŋ mono kania qendeeno soodabororo Anutunoŋ qaaya jeŋ tegoro gere siawaa buŋa koloowaa. Kiaŋ.\nYeizozo qaa tetegoya12 Nii koŋuru kambaŋ koi siti qata Nikopolis Griik kanoŋ rama laligomambaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ Artemas me Tikikus kitiga laligowaatiwaajoŋ wasiwe goonoŋ koubaati, kambaŋ iikanoŋ mono kambaŋ mende qeŋ koriwaato, uulaŋawo mesaoŋ Nikopolis kaŋ mokolooŋ nomba. 13 Kana qaawaa momo eja (lawyer) qata Zenas ano Apolos yoronoŋ iwoi mombaajoŋ amamaaŋ memeqemeaŋ meŋ Kriit kanoŋ osiŋ rabaobo. Kawaajoŋ mono kaparaŋ koma ilawoila tosianoŋ sogaranoŋ naŋgoŋ orona saanoŋ toroqeŋ kembao. 14 Alaurunananoŋ mono gawoŋ awaa awaa mewutiwaa kania moma sororogoŋ pondaŋ jegeŋa zeŋ nama uugia iikanoŋ ama laligowu. Kaeŋ aŋgi tosianoŋ lombo somata qatawo saŋgabaŋga mokoloowuti, ii afaaŋgoŋ naŋgoŋ oŋomakebu. Momalaariwaa hoŋa kaeŋ kolooro laaligo gipeya (auta) nepinepi mende laligowu.\n15 Niwo koi laligojuti, iyoŋonoŋ kuuya yeizozogia jegi goonoŋ kaja. Giinoŋ alaurunana Kriit kanoŋ Poŋ moma laariŋ uugianoŋ jopagoŋ nonomakejuti, ii mono noo yeizozona iŋijona mobu.\nKaleŋmorianoŋ mono kuuya oŋowo ewa. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Tit.3","date":"2018-04-26T11:36:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948126.97\/warc\/CC-MAIN-20180426105552-20180426125552-00563.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999302626,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999302625656128}","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 John 5\nUumeleeŋ ejemba anana haamo amakeboŋa.1 Daeŋ yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ \"Hamoqeqe Tonanaga kolooja,\" jeŋkejuti, ii kuuyanoŋ mono Anutuwaanoŋga kolokoloo doŋgoga kolooŋ laligoju. Daeŋ yoŋonoŋ Maŋa jopagoŋkejuti, ii kuuyanoŋ mono iwaa Meria kaaŋagadeeŋ jopagoŋ muŋkeju. 2 \"Anutuwaa meraboraaŋa jopagoŋ oŋonjoŋ,\" jeniŋ qaa iikawaa hoŋa ii anana kokaembaajoŋ gosiŋ aoŋ mojoŋ: Anutu jopagoŋ muŋ jojopaŋ qaaya teŋ koma otaaŋkejoŋi eeŋ, mono Anutuwaa meraboraaŋa kaaŋagadeeŋ jopagoŋ oŋomakeboŋa. Iikawaa aiweseya ii kaeŋ. 3 Anutu jopagoŋ muboŋatiwaa hoŋa ii qaa teŋkoŋkoŋ. Anutuwaanoŋ jojopaŋ qaa otaaniŋ sokonja. Jojopaŋ qaaya teŋ koniŋ lombotawo mende koloowaa.\n4 Anutuwaanoŋga kolokoloo doŋgoga kolooniŋi, anana kuuyanoŋ saanoŋ iwaa jeta teŋ koma balombaa nanamemeŋ bologa haamo amakeboŋa. Anutunoŋ momalaari nonono iikawaa qaganoŋ qama kooliniŋ Anutunoŋ balombaa nanamemeŋ bologa ii qeŋ yakariro kamaadabororota laligojoŋ. Haamo amboŋatiwaa kania morota moŋ mende eja. 5 Anana haamo mende ambonagati eeŋ, daeŋ yoŋonoŋ ii ambuyaga? Jiisas Anutuwaa Meria kolooji, moŋnoŋ ii moma laariŋ mono balombaa nanamemeŋ bologa haamo amakebaa. Kiaŋ. a\nAnutunoŋ Meriaa qaa kokaeŋ naŋgoŋ jero:6 Jiisas Kraist Anutuwaa Meria kolooji, ii nomaeŋ mojoŋ? Jiisasnoŋ apunoŋ kemero Jonoŋ oomulu meŋ muro Anutunoŋ kambaŋ iikanoŋ qaa ii jero mogi ano kanageŋ saya molaamambaajoŋ ano iikanoŋ qa aro moŋ Siwenoŋga kolooro mogi. Qaa apunoŋ indiŋ motooŋgo kolooroti, iikayadeeŋ qaago. Siwe Toyanoŋ qaa naŋgoŋ jeroti, iikawaa aiweseya ii apu ano sa, woi ii. Toroqeŋ Uŋa Toroyanoŋ qaa ii jeŋkeja. Iinoŋ qaa hoŋaa Toya koloojiwaajoŋ ama qoloŋgomambaajoŋ amamaaŋkeja.\n7 Naŋgonaŋgo qaa karooŋ ii kaeŋ moniŋa eja. 8 Qaa karooŋ iikawaa aiweseya ii Uŋa, apu ano sa. Qaagia ii ororoŋ asuganoŋ moniŋ sokondaboroja. 9 Qaa jakeyanoŋ kouma naŋgonaŋgo amakejuti, ii saanoŋ moma aŋaliŋ aŋgoŋ komakejonto, Anutuwaa naŋgonaŋgo qaayanoŋ mono ejemba qaanana uuguŋ powowoŋ kotakota kolooja. Anutunoŋ Meriaajoŋ \"Neenaa Meranaga,\" qama kania kaeŋ asuganoŋ naŋgoŋ jero. Kawaajoŋ qaa ii gema qewombo.\n10 Moŋnoŋ Anutuwaa Meria moma laariŋkeji, naŋgonaŋgo qaa Toyanoŋ mono aŋo iwaa uutanoŋ laligoro iwaa kania saanoŋ moma yagoŋkeja. Moŋnoŋ Anutu mende moma laariŋkeji, iinoŋ mono naŋgonaŋgo qaa Toya aŋa meŋ kamaaŋ aoŋ eja qolomoloŋgoya kolooŋkeja. Anutunoŋ qaa kota Meriaajoŋ naŋgoŋ jeroti, iinoŋ qaa ii mende moma laarijiwaajoŋ mono Anutu iyaŋa gema qeŋ muŋkeja. 11 Anutunoŋ qaaya kokaeŋ naŋgoŋ jero, \"Niinoŋ laaligo kombombaŋa oŋomambaajoŋ jeweti, neenaa Merananoŋ mono laaligo kombombaŋa iikawaa kondomondoo Toya kolooja.\" 12 Iwaa Meriawo qokotaaŋ laligoji, iinoŋ laaligo kombombaŋa buŋa qeŋ aoŋ laligoja. Anutuwaa Meriawo mende qokotaaŋ laligoji, iinoŋ laaligo kombombaŋa mende buŋa qeŋ aoŋ laligoja. Kiaŋ. b\nLaaligo kotigaa kania13 Uugia meleema Anutu Meriaa qata ii moma laariŋkejuti, niinoŋ tere koi oŋoojoŋ oojeŋ. Laaligo kotigaa buŋa koloojuti, oŋonoŋ iikawaa kania tororo moma kotowutiwaajoŋ ama koi oojeŋ. 14 Anana saanoŋ awasaŋkaka kolooŋ Anutuwaa kosianoŋ kema qama kooliŋ nama kokaeŋ moma yagoŋkejoŋ: Naa iwoiwaajoŋ iwaa uusiiŋa otaaŋ qama kooliŋ muboŋati, iinoŋ mono qamakoolinana ii mobaa. 15 Ii me ii kawaajoŋ qama kooliniŋ qamakoolinana mobaatiwaajoŋ mojoŋi eeŋ, mono qaa koi kaaŋagadeeŋ moma kotojoŋ: Naa iwoiwaajoŋ qama kooliŋ mujoŋi, ii kuuya mono ananaa buŋananaga koloowaa.\n16 Moŋnoŋ alia iiro siŋgisoŋgo ano iikanoŋ koomu kotigaa buŋa mende koloowaati, iinoŋ mono alia iwaajoŋ Anutu qama kooliro hamo qeŋ muro laaligo kotiganoŋ keubaa. Siŋgisoŋgo Anutunoŋ mesaowaatiwaa so aŋgiti, qaa koi mono iyoŋoojoŋ jejeŋ. Tosianoŋ siŋgisoŋgo aŋgi iikanoŋ koomu kotigaa buŋa koloowuti, iyoŋoojoŋ qama kooliwutiwaajoŋ ii mende jejeŋ. Qaago. 17 Nanamemeŋ bologa kuuya ii siŋgisoŋgo kolooja. Koposo tosaaŋa aniŋ iikanoŋ koomu kotigaa buŋa mende koloowoŋa. Kiaŋ.\nUumeleeŋ ejemba anana Anutuwo qokotaaŋ nanjoŋ.18 Daeŋ yoŋonoŋ Anutuwaanoŋga kolokoloo doŋgoga koloogiti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ siŋgisoŋgo mende toroqeŋ amakeji, ii mojoŋ. Anutuwaanoŋga kolokoloo doŋgoga kolooŋ laligoji, iinoŋ mono iyaŋa galeŋ meŋ aoro Kileŋaa Toyanoŋ ii mende qelanjiŋ mewaa.\n19 Anana qaa koi mojoŋ: Anana Anutuwaa buŋa koloojonto, gomaŋ so yoŋonoŋ uugia mende meleema Kilegaa Toyaa ku-usuŋ baatanoŋ laligogi galeŋ koma oŋomakeja.\n20 Qaa koi kaaŋagadeeŋ mojoŋ: Moronoŋ eja hoŋa tooŋ kolooji, anono ii moma mubombaajoŋ Anutunoŋ Meria wasiro kamaaŋ moma-asa-asari nonono. Moronoŋ eja hoŋa tooŋ kolooji, anana iwo qokotaaŋ motooŋgo kolooŋ laligojoŋ. Eja hoŋa tooŋ ii Anutuwaa Meria Jiisas Kraist. Iinoŋ Anutu hoŋaboŋa ano laaligo kotigaa kondomondoo Toya kolooja.\n21 Oo kokouruna, tando lopioŋ ano beŋ qoloŋmoloŋgoya tosianoŋ kokosiiŋ qelanjiŋ oŋombubotiwaajoŋ mono oŋoaŋgia galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Jo.5","date":"2018-04-26T09:56:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948125.20\/warc\/CC-MAIN-20180426090041-20180426110041-00204.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999833107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999833106994629}","num_words":815,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 11\nPiitonoŋ Jerusalem kema gawoŋaa sunduya jero.1 Waba kantri yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Anutuwaanoŋ qaa meŋ aŋgoŋ koŋgiti, iikawaa bujuya ii aposol ano uumeleeŋ alaurugia Judia prowins sokoma laligoŋ mogi. 2 Kawaajoŋ Piitonoŋ Jerusalem sitinoŋ eleema uro Juuda selegianoŋ Anutuwaa aiwese meŋ kotogi uugia meleeŋgiti, iyoŋonoŋ jejewili (jaaliki) ama jeŋ mugi. 3 Jeŋ muŋ kokaeŋ ijogi, \"Waba kantri eja Anutuwaa aiwesewo mende laligojuti, gii mono naambaajoŋ kema yoŋowo ainjoloŋ rama nembanene nena? Ii mende sokonja.\" 4 Kaeŋ ijogi kanakanai-yanoŋga kanaiŋ iwoi kolooroti, ii korebore areŋawo jeŋ asariŋ oŋoma kokaeŋ iŋijoro,\n5 \"Niinoŋ Jopa sitinoŋ laligoŋ qama kooliwe Pombaa umbeumbeŋanoŋ nuro rama jaameleeŋ uŋa moŋ kokaeŋ iibe: Siwenoŋ aantano iwoi somata moŋ kamaaro. Iwoi ii opo taaŋa somataa tani kaaŋa kolooro. Gajoba yoŋonoŋ iwoi iikawaa waŋgoŋa 4 iikanoŋ meŋ naŋgowuyaga, iikawaa tani kaaŋa noo kosonanondeeŋ kamaaŋ ero. 6 Kamaaŋ ero iwoi iikawaa uutanoŋ tororo iibe oro kania kanianoŋ ragi. Oro tosaaŋa ii namonoŋ kana 4:yanoŋ riiŋ kemakeju. Tosaaŋa kawalia geregiawo kolooju. Tosianoŋ wosogianoŋ kondondoŋgoŋ kemakeju. Kaaŋagadeeŋ kooŋ kania kania kanakeewaŋ elelaoŋ kemakejuti, iwoi iikaaŋa ii opo iikawaa uutanoŋ motooŋ kamaagi iŋiibe. 7 Iŋiibe qa moŋ kaaŋagadeeŋ kolooŋ kokaeŋ nijoro mobe, 'Piito, mono waama iwoi koi qeŋ ooŋ newa.'\n8 \"Kaeŋ mobeto, niinoŋ kokaeŋ jewe, 'Oo Poŋ, nii iikawaajoŋ arokuukuu mojeŋ. Iwoi qizimiziŋ aŋgonjorayawo kaaŋa ii kambaŋ moŋgeŋ noo buunanoŋ mende oosiriro. Kawaajoŋ ii mono mende totooŋ nemaŋa.' 9 Kaeŋ jewe qa iikanoŋ mombo Siwenoŋga kolooŋ kokaeŋ nijoro, 'Anutunoŋ iwoi jeŋ konjoratiro eji, giinoŋ iikawaa qata aŋgonjorayawo kaeŋ mende qaba.' 10 Iwoi kaaŋa ii indiŋa karooŋ kolooro. Kaeŋ kolooro iwoi kuuya ii mombo horogi Siwenoŋ eleema uro. 11 Uma ayayooga kono kambaŋ iikanoŋadeeŋ Korniliusnoŋ Sisaria taonoŋga eja karooŋ wasiŋ oŋono noonoŋ kagiti, iyoŋonoŋ miri raniŋi, iikawaa naguyanoŋ naŋgi.\n12 \"Naguyanoŋ naŋgi Uŋa Toroyanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ nono mobe, 'Gii mono uuwoi ezelobezelo yakariŋ yoŋowo kemba.' Qaa ii mobe uumeleeŋ alauruna 6 yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Jopa mesaoŋ niwo Sisaria taonoŋ keniŋ. Sisaria keuma kawali galeŋ iikawaa mirinoŋ uniŋ. 13 Uniŋ qaa sundu kokaeŋ meŋ nonono, 'Gajoba moŋnoŋ noo mirinoŋ asugiro iibe nama kokaeŋ nijoro: Gii mono Jopa gomanoŋ qele ama eja qata Saimon, qata moŋ Piito ii wama kawu. 14 Iinoŋ kaŋ Buŋa qaa jero gii ano sumaŋuruganoŋ ii moma laariŋ uugia meleeŋgi kuuya hamo qeŋ oŋono letombu.'\n15 \"Sundu ii meŋ nonono niinoŋ kanaiŋ Buŋa qaa jewe. Ii jewe mogi Uŋa Toroyanoŋ kanakanaiyanoŋ nonoo uunananoŋ kemeroti, mono iikawaa so geja ama mogi iyoŋoo uugianoŋ kaaŋgadeeŋ kemero. 16 Iinoŋ kemero iibe iikanondeeŋ Pombaa qaa moŋ noo momonoŋ kouro romoŋgowe. Qaa ii kokaeŋ, 'Jonoŋ oo tooŋnoŋ mulu meŋ oŋonoto, niinoŋ Uŋa Toroya uugianoŋ ama iikanoŋ mulu meŋ oŋomaŋa.' 17 Nononoŋ Poŋ Jiisas Kraist moma laariŋ muniŋ Anutunoŋ kaleŋa nononoti, ano yoŋonoŋ moma laarigi Anutunoŋ kaleŋa iigadeeŋ yoŋoo uugianoŋ kaaŋagadeeŋ ano. Kawaajoŋ ama nii kaaŋanoŋ mono nomaeŋ Anutu ku-usuŋ Toya batogoŋ qetama mubenaga? Iinoŋ kaeŋ ama oŋonota niinoŋ aŋgoŋ koma mumambaajoŋ amamaawe.\"\n18 Piitonoŋ sunduya kaeŋ jero moma uugia olomooro bonjoŋ kolooro Anutu mepeseeŋ kokaeŋ jegi, \"Oŋanoŋ, nono uunana meleema laaligo kotigaa buŋaya koloojoŋ mojonto, Anutunoŋ kana motooŋgo ii waba kantri ejemba yoŋoojo�� kaaŋagadeeŋ ama oŋonota eja. Ii mono keteda koi asariŋ moma kotojoŋ.\" Kiaŋ. a, b, c\nWaba kantrinoŋ uumeleeŋ tuuŋ mutuya kolooro.19 Stiiwen qegi komurotiwaajoŋ ama kakasililiŋ kolooro uumeleeŋ ejembanoŋ deema liligoŋ kema kagi. Kema kagi tosianoŋ kowe goraayanoŋ Fonisia gomanoŋ keŋgi. Tosianoŋ kowe kotoŋ wato qata Saiprus kanoŋ keŋgi. Tosianoŋ Siria prowinswaa sitia qata Antiokia keŋgi. Kaeŋ deema keŋgito, ejemba batugianoŋ Jiisaswaa Buŋa qaa ii Juuda ejembagadeeŋ iŋijogi mogi. Waba kantri ii mende iŋijogi. 20 Mende iŋijogito, Saiprus ano Sairini eja tosianoŋ yoŋoo batugianoŋ laligogi. Yoŋonoŋ waba balonoŋ somariiŋ Antiokia sitinoŋ kouma baloŋ toya yoŋowo Griik qaanoŋ amiŋ moma Poŋ Jiisaswaa Oligaa Buŋa ii kaeŋ Juuda qaago yoŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ jeŋ asariŋ oŋoŋgi. 21 Ii jeŋ asariŋ oŋoŋgi Poŋnoŋ yoŋowo laligoro ku-usuŋanoŋ ejemba uugia kuuŋ oŋono mamaga yoŋonoŋ Poŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleema iwaanoŋ qokotaagi tuuŋgia somariiŋ somata kolooro.\n22 Kaeŋ kolooro iikawaa bujuyanoŋ kema Jerusalem kanageso yoŋoo gejagianoŋ kemero mogi. Ii moma Barnabas wasigi Antiokia sitinoŋ keno. 23 Kema keuma Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa ejemba oŋono qeaŋgogiti, ii jaayanoŋ iima moro uro aisooŋ qambaŋmambaŋa kokaeŋ jero, \"Oŋo mono korebore uugia meŋ kululuuŋ kotiiŋ Pombo qokotaaŋ nambu.\" 24 Barnabasnoŋ eja awaa kolooro Uŋa Toroyanoŋ uuta saa qero uuwoi yakariŋ gema qeŋ uuta kuuya kanoŋ Jiisas moma laariŋ muŋ laligoro. Kawaajoŋ ejemba mamaganoŋ uugia meleema Pombaa tuuŋnoŋ toroqegi somariiro.\n25 Barnabasnoŋ Antiokia mesaoŋ Sool moŋgamambaajoŋ Tarsus taonoŋ keno. 26 Kema mokolooŋ wano Antiokia sitinoŋ kari. Kaŋ iikanoŋ motooŋgara gbani motooŋgo kuuya laligoŋ zioz gawoŋ meŋ uugia meleeŋgiti, ii tuuŋa tuuŋa kuma oŋoni ejemba mamaganoŋ momo meŋ uu wombogianoŋ aŋgi. Antiokia ejembanoŋ mutuya kanaiŋ gowoko qagia Kraistwaa ejemba (kristen, Kraistwaa buŋa) qama laligogi. Kiaŋ.\nWaba kantriwaa uumeleeŋ yoŋonoŋ Juuda naŋgoŋ oŋoŋgi.27 Kambaŋ kanoŋ gejatootoo ejemba tosianoŋ Jerusalem mesaoŋ Antiokia sitinoŋ kamaaŋ kougi. 28 Yoŋoonoŋga moŋ qata Agabus ii waama Uŋa Toroyanoŋ sololooro buju qaa kokaeŋ iŋijoro, \"Bodi somatanoŋ kolooŋ gomaŋa gomaŋa sokoma ewaa.\" Kaeŋ jero iikawaa so Siisakiŋ qata Kloodius iwaa galeŋkoŋkoŋ kambaŋanoŋ kolooro. 29 Ii kolooro gowoko yoŋonoŋ mindiriŋ uumeleeŋ alaurugia Judia prowinsnoŋ laligogiti, ii naŋgoŋ oŋoma kulukululuuŋ nanduŋ somata aŋgi kembaatiwaa qaa somoŋgogi. 30 Qaa ii somoŋgogi ano iikawaa so oŋanoŋ aŋgi. Yoŋonoŋ moneŋ ano iwoi meŋ kululuuŋ Barnabas Sool yoroo borogaranoŋ ama wasiŋ oroŋgi Jerusalem kema uumeleeŋ kanageso yoŋoo jotamemeurugia iŋiima oŋoni. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.11","date":"2018-04-24T08:57:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946578.68\/warc\/CC-MAIN-20180424080851-20180424100851-00205.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999822378,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999822378158569}","num_words":1011,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"f24-251 Kiŋ 8.27; Ais 42.5; Apo 7.48\nActs 17\nTesalonaika gawoŋ megi sisiwerowero aŋgi.1 Kema laligoŋ Amfipolis ano Apolonia siti woi ii kotoŋ Tesalonaika sitinoŋ keugi. Siti waŋa iikanoŋ Juuda yoŋonoŋ qamakooli mirigia megi nano. 2 Poolnoŋ nanamemeŋa ama laligoroti, iikawaa so qamakooli mirigianoŋ uma Sabat kendoŋ karooŋ kanoŋ yoŋowo Uumeleembaa Buŋa Tere weeŋgoŋ kania amiŋ moma laligogi. 3 Kaeŋ laligoŋ Buŋa Terewaa kania jeŋ asariŋ kokaeŋ jero, \"Anutunoŋ areŋ ama Hamoqeqe Toyanoŋ siimbobolo moma komuŋ koomunoŋga waabaatiwaajoŋ jero.\" Kaeŋ jeŋ iikawaa kania Buŋa Terenoŋga qendeema uugia kuuŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Eja Jiisas jeŋ asariŋ oŋonjeŋi, iinoŋ mono Hamoqeqe Toya Kraist kolooja.\"\n4 Kaeŋ iŋijoro Juuda kanageso yoŋoonoŋga tosianoŋ moma laariŋ uugia meleema Pool Sailas yorowo toroqeŋ naŋgi. Griik ejemba tosianoŋ Anutu waeya meŋ mepeseegiti, iyoŋoonoŋga kaaŋagadeeŋ tuuŋ somatanoŋ yoŋowo toroqegi ano emba uuta qabuŋagiawo yoŋoonoŋga mamaganoŋ uugia meleeŋgi.\n5 Uugia meleeŋgito, Juuda eja geria yoŋonoŋ uugia soono uunoŋ motoqoto moma gemaqeqe qaa jegi. Kaeŋ jegi injarere ejemba rooŋqeqenoŋ laŋ laligogiti, iyoŋoonoŋ kema eja doogoya tosaaŋa oŋoŋgi. Ii oŋoma mindiriŋ ejemba tuuŋ uugia kuuŋ horoŋ oŋoŋgi ajoroogi. Ajorooŋ laŋ qagi qemburuŋ gujubaju kolooro siti sokonda-bororo. Laŋ qama luguŋ eja qata Jeison iwaa miri rijugoŋ Pool Sailas ejemba tuuŋ jaagianoŋ ama orombombaajoŋ moŋgama oroŋgi. 6 Moŋgama oroŋgito, mende mokolooŋ oroma Jeison ano uumeleeŋ alauruta tosaaŋa somoŋgoŋ horoŋ oŋoma sitiwaa galeŋkoŋkoŋ eja yoŋoo jaagianoŋ keuma kokaeŋ qagi, \"Yei! Eja baloŋa baloŋa liligoŋ gomaŋ so uu kuuŋ oŋoŋgi kaamaa qeŋ sooŋkejuti, iyoŋonoŋ mono koi kanoŋ kaaŋagadeeŋ kari. 7 Koi kanoŋ kari Jeisonoŋ ii oroma aŋgoŋ koma orono. Ejemba kaaŋa kuuya yoŋonoŋ kokaeŋ jeŋkeju, 'Eja moŋ qata Jiisas iinoŋ kiŋ Poŋnana kolooja.' Kaeŋ jeŋ Room Siisa-kimbaa jeŋkootoya qotogoŋ meŋ kamaaŋ amakeju.\"\n8 Kaeŋ qagi ejemba tuuŋ ano galeŋkoŋkoŋ eja yoŋonoŋ mogi uugianoŋ kamaaŋ raidimboŋ kaaŋa sisau kolooro. 9 Sisau kolooro Jeison ano uumeleeŋ alauruta tosaaŋa kuuŋ qisiŋ oŋoŋgi moneŋ ama waŋ taraagara megi kamaaŋ keŋgi. Kiaŋ.\nBerea keŋgi Baibel stadi ama qaagara gosigi.10 Kamaaŋ keŋgito, uumeleeŋ alaurugara yoŋonoŋ Pool ano Sailas iikanondeeŋ wasiŋ oroŋgi mesaoŋ gomantiiŋa kana gomaŋ qata Berea kanoŋ keni. Kema keuma Juuda yoŋoo qamakooli mirigianoŋ uri. 11 Qamakooli mirigianoŋ uma Buŋa qaa jeriti, ii siiŋa somata moma aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgi. Juuda kanageso Berea laligogiti, iyoŋonoŋ Tesalonaika kanageso uŋuuguŋ awaa soro koloogi. Qaa tororo jeri me qaago, ii weeŋ so Buŋa Terewaa qaanoŋ gosiŋ weeŋgoŋ amiŋ moma laligogi. ▼\n▼ Berea yoŋonoŋ Baibel stadi awaa aŋgi.Sili awaa kaaŋia otaaŋ Juuda ejemba Tesalonaika laligogiti, ii haamo ama oŋoŋgi. 12 Buŋa qaa jeri Juuda yoŋoonoŋga kelemaleleŋanoŋ moma laariŋ uugia meleeŋgi. Griik ejemba yoŋoonoŋga kaaŋagadeeŋ mamaganoŋ Jiisas moma laarigi batugianoŋ emba uuta qabuŋagiawo ii mamaga laligogi.\n13 Jiisas moma laarigito, Poolnoŋ Berea kanoŋ kaaŋagadeeŋ Anutuwaanoŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋ laligoroti, iikawaa bujuyanoŋ seiŋ Tesalonaika kema Juuda jotamemeya yoŋoo gejagianoŋ kemero. Gejagianoŋ kemero moma waama Berea kaŋ kaaŋiadeeŋ ejemba uugia osoŋ kuugi. 14 Kuugi uumeleeŋ alaurugara yoŋonoŋ ii moma iikanondeeŋ Pool wasigi kowe goraayanoŋ kemero. Kemeroto, Sailas Timoti yoronoŋ toroqeŋ Berea laligori. 15 Eja Pool ooŋgiti, iyoŋonoŋ toroqeŋ wama kema Atens sitinoŋ keugi. Keugi kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono mogi, \"Oŋo mono eleema Sailas ano Timoti jegi uulaŋawo noonoŋ kawao.\" Qaa ii moma mesaoŋ keŋgi. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Atens sitinoŋ gawoŋ mero.16 Poolnoŋ Atens sitinoŋ rama Sailas Timoti yoroojoŋ mamboma laligoŋ liligoro. Liligoŋ siti ii tando lopioŋa lopioŋa kanoŋ saa qegi kana goraaya goraaya naŋgi iŋiima awawaliŋ temboma uuta gere jero. 17 Poolnoŋ Juuda yoŋoo qamakooli mirigianoŋ uma Juuda waba ejemba ano baloŋ toya Anutu waeya meŋ mepeseegiti, iyoŋowo nama amiŋ mogi. Poolnoŋ weeŋ so rooŋqeqe sombeŋgia so kema ejemba mokolooŋ oŋoma yoŋowo aitoŋgoŋ amiŋ mogi.\n18 Amiŋ mogi Epikuros ano Stoik momo jake woi kanoŋa boi tosianoŋ kaŋ Poolwo qaa silia siliaa jeŋ niinoŋgiinoŋ ama jenoŋkooli amigi. ▼\n▼ Momakooto boi qata Epikuros iinoŋ keraqeeaŋgo mobombaa kania kuma oŋono. Stoik momo jake (akademi) kawaa boiya qata Zeno iinoŋ siiŋ awaa ano bologa qowogoŋ boŋ qeŋ kotiiŋ nambombaa kania kuma oŋono.Tosianoŋ toroqeŋ Poolwaa qaaya moma kokaeŋ jegi, \"Momo kitia kitia zezeŋgo kaaŋa usuma uuŋ moŋgama laŋ meŋ kululuuŋ motooŋgo woi mokolooŋ bimbimgoŋ meŋ kaja. Ii meŋ kaŋ sosoŋae kaaŋa laŋ jejato, qaayaa hoŋa naama jemambaajoŋ moji, ii mende mojoŋ.\"\nPoolnoŋ Jiisaswaa Buŋaya jeŋ asariŋ uugia kuuŋ koomunoŋga waaro ▼\n▼ Jiisas ano Koomunoŋga waawaataa qaa woi ii mende moma asariŋ tompiŋ nama kokaeŋ jegi, 'Iinoŋ mono beŋ eja ano emba yoroo qagara kaeŋ qaja.'jero. Kawaajoŋ tosianoŋ toroqeŋ kokaeŋ jegi, \"Beŋ wabaya meŋ kaŋ yoroo kanagara jeŋ asarija, iikawaa tania kaaŋ kolooro iijoŋ.\"\n19 Kaeŋ lansaŋ jegi Pool wama maaket sombeŋ somata qata Areopagus ▼\n▼ Areopagus qaa iikawaa kania ii manjaqeqewaa beŋa qata Ares iwaa baaŋa.iikanoŋ uma kaunsol yoŋoo jaagianoŋ aŋgi nano kokaeŋ jegi, \"Gii momo areŋ gbilia asuganoŋ kuma nonomakejaŋi, iikawaa kania ii nomaeŋ? Ii saanoŋ jena moboŋa. 20 Giinoŋ waba kantri yoŋoonoŋ qaa morota meŋ kaŋ jena gejanananoŋ kemero mojoŋ. Kawaajoŋ goo qaa areŋgaa kania ii tororo mobombaajoŋ mojoŋ.\" 21 Atens toya ano waba iikanoŋ laligogiti, iyoŋonoŋ kuuya eeŋ lansaŋ laligoŋ momo qaa dologa dologa nuuguna guuguwe ama jeŋ moma uugia iikanoŋ ama kambaŋgia tiwilaaŋ laligogi. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Areopagus sombenoŋ nama qaa jero.22 Poolnoŋ waama Areopagus sombeŋ biiwianoŋ kema kaunsol yoŋoo jaagianoŋ nama kokaeŋ jero, \"Atens ejauruna, niinoŋ koi kaŋ iwoi kuuya iima kaniagia kokaeŋ ero mojeŋ: Oŋo beŋurugia goda awaa qeŋ mepeseeŋ oŋoma laligoju. 23 Niinoŋ liligoŋ oŋoonoŋ miri kowoga kowoga iima iikawaa batuyanoŋ alata tereyawo moŋ mokoloowe. Iikanoŋ kokaeŋ oogita ero iibe, 'Beŋ kania mende mojoŋi, iwaajoŋ koi meniŋ.' Kawaajoŋ oŋo beŋ moŋ kania mende moma kileŋ waeya meŋ mepeseeŋkejuti, niinoŋ mono iwaa kania iŋisaama jewe mobu.\n24 \"Beŋ Anutunoŋ Siwe namo ano iwoi kuuya iikawaa uugaranoŋ eji, ii mokolooŋ oŋono. Iinoŋ Siwe namowaa Poŋaga kolooja. Iinoŋ jiwowoŋ jigo boronoŋ memeta kanoŋ mende rama laligoja. 25 Iyaŋo laaligowaa kania kolooja. Ii ano anana balonoŋ laligowoŋatiwaajoŋ sele, kokooso ano iwoi tosaaŋa kuuya nonono sewaŋ aasoŋ horoŋkejoŋ. Kaeŋ nonomakejiwaajoŋ ama aŋo nembanene me iwoi mombaajoŋ mende amamaaŋkeja. Kawaajoŋ ejemba anana ii wagiwombaajoŋ amamaajoŋ. Anana boronananoŋ iwoi mende meŋ nanduŋ ama muniŋi eeŋ, iinoŋ mende komuwaa. Iinoŋ baloŋ eja kaaŋa mende laligoja. Qaago.\n26 \"Iinoŋ wala eja motooŋgo mokolooro iwaanoŋga seiŋ deema gbala injaŋa ano sele tosaaŋa kolooŋ baloŋa baloŋa kuuya sokoma laligojoŋ. Iinoŋ kambanana kuuya tororo areŋgoŋ nonono iikawaa so laligojoŋ ano miri gomaŋ daeŋgeŋ daeŋgeŋ eŋ rama laligojoŋi, iikawaa goraaya ano aasoya ama jeŋ kotoro iikawaa so laligojoŋ. 27 Anana mono Anutu iyaŋa moma moŋgama mubombaajoŋ iwoi kuuya ii areŋgoŋ nonono. Iinoŋ korebore kosonananondeeŋ laligojato, kileŋ koromojoroŋ ama Anutu moŋgama laligoŋ mokoloowonaga me qaago? 28 Oŋoaŋgiaa Griik momo ejembanoŋ qaa kota areŋgoŋ oogiti, iyoŋoonoŋga woiyanoŋ kaaŋagadeeŋ qaa kota moŋ kokaeŋ jeri,\n'Nono kaaŋagadeeŋ iwaa gbiliuruta kolooŋ laligojoŋ.'\nEja kaaŋa moŋnoŋ qaa kota moŋ kokaeŋ ooro,\n'Iinoŋ mono meŋ letoma nonono iwaa aoŋanoŋ laaligonana laligoŋkejoŋ, kananana kema kaŋkejoŋ ano eŋ waawaanana amakejoŋ.' ▼\n▼ Momo eja somata Pool iinoŋ momo jakeya jakeya uma Griik yoŋoonoŋ buk morota morota weeŋgoŋ moma kotoŋ iikanondeeŋ qaa kota kota afaaŋgoŋ meŋ asuganoŋ jero.\n29 Qaa iikawaa so anana Anutuwaa gbiliuruta kolooŋ laligoŋ kosianoŋ nanjoŋ. Kosianoŋ nanjonto, kileŋ iwaa kania moma sooŋ jinjauŋ qewombo. Uŋa meme eja (artist) yoŋonoŋ momo qaganoŋ nama beŋ mombaa tania romoŋgoŋ goul, silwa me jamo kowonjiŋ meŋ urorooŋ tando lopioŋa sogoŋ menjereŋgoŋ meŋkejuti, iinoŋ mono iikawaa tani mende kolooja. 30 Ejembanoŋ poumapou ama jibijabu laligoŋ kougi Anutunoŋ kambaŋ kanoŋ nanamemeŋgiaajoŋ moma boliŋ iroŋa mende meleema laligoroto, kambaŋ kokaamba qaaya iŋisaama kokaeŋ iŋijoja, 'Ejemba korebore gomaŋgia so rama kenjuti, oŋo mono uugia meleema noonoŋ kawu.'\n31 \"Anutunoŋ kambaŋ somata ano kaŋ kuuwaa. Iinoŋ kambaŋ iikanoŋ ejemba gomaŋa gomaŋa kuuya laligoŋ kenjuti, ii meŋ kululuuŋ nonoma qaanana gosiŋ tororo jeŋ tegowaa. Iinoŋ eja moŋ qaanana jeŋ tegowaatiwaajoŋ meweeŋgoŋ jenteegowaa ku-usuŋa borianoŋ ano. Iinoŋ eja ii meŋ gbiliro koomunoŋga waaro iikaaŋa kanoŋ ku-usuŋa somata ii ejemba kuuya qendeema nonono iima mojoŋ. Eja koomunoŋga waaroti, iinoŋ mono jenteego Tonanaga kolooja.\"\n32 'Anutunoŋ eja moŋ koomunoŋga meŋ gbiliro waaroti,' tosianoŋ qaa ii moma mepaqepae aŋgi. Kaeŋ aŋgito, tosianoŋ kokaeŋ jegi, \"Qaa jejaŋi, nono ii mombo mobombaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ gii saanoŋ kambaŋ moŋnoŋ qaa ii toroqeŋ jeŋ asariwa.\" 33 Kaeŋ aŋgi Poolnoŋ yoŋoo batugianoŋga waama oŋomesaoŋ keno. 34 Kenoto, tosianoŋ kaŋ Jiisas moma laariŋ iwo toroqegi. Moma laarigiti, iyoŋoo batugianoŋ Areopagus kaunsol tuuŋ yoŋoo jotamemeya eja moŋ qata Dionisius laligoro. Kaaŋagadeeŋ emba somata moŋ qata Damaris ano tosianoŋ yorowo toroqeŋ moma laariŋ uugia meleeŋgi. Kiaŋ. f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.17","date":"2018-04-24T09:03:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946578.68\/warc\/CC-MAIN-20180424080851-20180424100851-00211.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999978542,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999978542327881}","num_words":1492,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Peter 2\nBoi takapolakayanoŋ mono laligoŋ tiwilaawu.1 Gejatootoo ejemba takapolakaya ii kaaŋagadeeŋ Israel kanageso batugianoŋ asugigi. Iikawaa so oŋoo batugianoŋ boi soosooya kaaŋagadeeŋ asugiwuya. Asugiŋ nama oŋoo momalaarigia tiwilaawaatiwaajoŋ eŋkaloloŋ qaa batuya batuya ii aasaŋgoyanoŋ meŋ batugianoŋ kawuya. Somatanananoŋ dowegia meroti, Poŋ ii kaaŋagadeeŋ qakooma muŋ iikaaŋa kanoŋ iyaŋgia kondeema aoŋ uulaŋawo tiwilaawuya.\n2 Kaento, ii kileŋ ejemba seiseiyanoŋ yoŋoonoŋ serowiliŋ siligia otaaŋ iyaŋgiaa jaajaa laligowuya. Kaaŋa laligowuyatiwaajoŋ ama ejembanoŋ roromoŋgogia aŋgi qetetaŋgoro uumeleembaa kana hoŋaajoŋ mogi gamuyawo kolooŋkebaa. 3 Boi takapolakaya yoŋonoŋ mono otoko qaganoŋ sundu kania kania jembiri (qaa aiseŋa) laŋ jeŋ seiŋ laligowuya. Kaaŋa laligogi oŋonoŋ ii moma afaaŋgoŋ moneŋ iwoi meŋ kululuugi laŋ amanagaju meŋ laligowuya. Anutu-noŋ ejemba kaaŋa yoŋoo qaagia mono monowaa monoyanoŋ jeŋ tegorota iroŋa meleeno qagianoŋ ubaatiwaajoŋ eja. Anutunoŋ kondemondeema oŋomambaajoŋ ataqataŋ imowamo mende ambaato, hoŋ tooŋaga siimbobolo moma laligowuya.\n4 Kondemondeeŋ koloowaatiwaa galeŋ meme qaa tosaaŋa ii kokaeŋ: Siwe gajoba tosianoŋ Anutuwaa jeta qotogoŋ siŋgisoŋgo aŋgiti, Anutunoŋ ii mende iŋiima kobooroto, hagoŋ oŋono gere sianoŋ emukanoŋ kemegi. Hagoŋ paŋgamaŋ ziwiziwi dutanoŋ oŋooma aeŋ gbadonoŋ (tape) gbadooŋ oŋono. Gbadooŋ galeŋ koma oŋono qaagia jeŋ tegowaatiwaajoŋ mamboma ragita rama kouju. 5 Monowaa monoyanoŋ ejemba aŋgonjoragiawo namonoŋ laligogiti, Anutunoŋ ii kaaŋagadeeŋ mende iŋiima kobooroto, gboulu somata jero waama uŋuŋ turuŋ oŋono. Turuŋ oŋonoto, kileŋ eja Nooa iinoŋ uumeleembaa qaa jeŋ nanamemeŋ dindiŋa ambutiwaajoŋ ama uukuukuu meŋ oŋoma laligoroti, ii ano ejemba 7 ii laaligogia aŋgoŋ koma sopa somoŋgoŋ oŋono.\n6 Kaaŋagadeeŋ Sodom Gomora taoŋ woi ii tiwilaawaotiwaa qaaya jeŋ tegoŋ gerenoŋ oŋooro gere sogogaragadeeŋ eri. Ejemba aŋgonjoragiawo yoŋoojoŋ iwoi nomaeŋ koloowaati, iikawaa sareya iibutiwaajoŋ ii ano koloojao. 7 Gerenoŋ kuuya oŋoomambaajoŋ anoto, kileŋ eja solaŋa Loot ii wala batugianoŋga metogoŋ aŋgoŋ koma muro. Jeulalaŋ ejemba serowiliŋ namboŋnamboŋ ama iyaŋgiaa jaajaa nanamemeŋ tosaaŋa tondu aŋgi iima yoŋoojoŋ moma boliŋ uuta kamaaro laligoro. 8 Eja solaŋa ii yoŋoo batugianoŋ laligoŋ nanamemeŋ jeulalaŋ kanjaŋawo iima moma laligoroti, iikawaajoŋ mono weeŋ so moma jinjiŋgoŋ laligoro. Iwaa uuta solaŋanoŋ mono suulaŋ boliro laligoro.\n9 Galeŋ meme qaa jejeŋi, iikanoŋ Anutuwaa kania kokaeŋ qendeemakeja: Poŋnoŋ ejemba Anutuwaa laaligo kombombaŋa koma gbiliŋkejoŋi, anana saanoŋ aŋgobatonoŋga metogoŋ waŋnana somoŋgomambaajoŋ momakeja. Iikaaŋ momakejato, ejemba doogoya ii qaagiaa iroŋa meleeno qagianoŋ uro gajobaurutanoŋ galeŋ koma oŋoŋgi laligowuya. Kaaŋa laligoŋ ugi kambaŋ somatanoŋ karo qaagia jeŋ tegoro toroqeŋ siimbobolo moma laligowuya.\n10 Ejemba selegiaa siiŋ kombombaŋa bologa otaaŋ aŋgonjora-giawo kolooŋ jeulalanoŋ Anutuwaa ku-usuŋa meŋ kamaaŋ amakejuti, Anutunoŋ ii mono waladeeŋ jeŋ tegoŋ oŋonota siimbobolo somata moma laligowuya. Boi takapolakaya yoŋonoŋ mono jaba-arambaraŋ qaganoŋ iyaŋgiaa jaajaa laligoŋ Siwewaa beŋsakoŋ kawali asamararaŋgiawo eukanoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ sombugia mende momakeju. Ii qaago totoonto, ii kaaŋagadeeŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ oŋomakeju. 11 Kaeŋ amakejuto, Siwe gajoba ku-usuŋgiawo boi soosooya ii uŋuuguŋ uuta koloojuti, ii kileŋ Siwewaa beŋsakoŋ kawali ejemba ii Pombaa jaasewaŋanoŋ qotogoŋ uuqeqe qaanoŋ tokoroŋkota mende jeŋ tegoŋ oŋomakeju.\n12 Gajoba yoŋonoŋ kaeŋ mende amakejuto, ejemba yoŋonoŋ selegia meŋ uma Buŋa qaa mende moma kotoŋ ii kileŋ yoŋoojoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota laŋ jeŋkeju. Oro sooŋa kaaŋa momakootogia hoŋa mende kolooro oro laaligowaa siiŋ iwoi qereweŋa iigadeeŋ momakeju. Oro sooŋa ii koloogita ejembanoŋ laŋ uŋugi komuŋkejuti, iyoŋonoŋ mono iikawaa so lansaŋ tompiŋ laligoŋ tiwilaawuya. Iya��giaa siiŋ roromoŋgogia iŋgoŋmaŋgoŋanoŋ mono kondeema oŋoŋgi tiwilaadaborowuya. 13 Tosaaŋa horoŋ ureeŋ ama oŋoŋgi kakasililiŋ mogito, Anutunoŋ iyaŋgiaa qaagiaa iroŋa meleema oŋono siimbobolo iikayadeeŋ qagianoŋ ubaa. Uumeleeŋ oŋonoŋ uukaleŋ qendeema aowombaajoŋ ajorooŋ lombaŋ aŋgi boi takapolakaya yoŋonoŋ mono iikanoŋ kaaŋagadeeŋ kaŋkeju. Kaŋ dogogia asuganoŋ qendeema iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ baonoŋ newageeŋ nepaqepalo neŋkeju. Kaeŋ ama oŋoo sele jewoŋgia boroŋa boroŋa gamugiawo kaaŋa kolooju. Iyaŋgio sele busugiaa siiŋa metogowombaajoŋ ajoajoroo iwoi asasaganoŋ ama serowiliŋ asuganoŋ ama lansaŋ aisooŋkeju. \"Ziozwaa eja toya koloojoŋ,\" jeŋ tosia oŋoojoŋ mende romoŋgoŋ tiligoŋ oŋombombaa korisoro momakeju. ▼\n▼ Boi yoŋonoŋ toroŋ kaaŋa asaŋgoŋ rajuto, waŋgogianoŋ iyoŋoonoŋ qagoŋ jaŋgowabo.\n14 Jaagianoŋ kaisero jaajaa uuŋ emba iŋiimakejuti, ii serowiliŋgadeeŋ ambombaajoŋ momakeju. Serowiliŋ iwoi ambombaa siiŋa ii mende totooŋ mesaowombaajoŋ momakeju. Ejemba koŋgbara komakejuti, ii horoŋ oŋoŋgi kana goraayanoŋ kemegi horombobo meŋ arogia mosomakeja. Otoko ama uuroromoŋgogia kotakota iikanoŋ eja. Kaeŋ amakejutiwaajoŋ Anutunoŋ seigoŋ oŋono tiwilaawuya.\n15 Yoŋonoŋ kana dindiŋa gema qeŋ uusoosoo tiŋtuaŋ kema gejatootoo eja Balaam Beorwaa meria iwaa uugere kana otaaŋkeju. Kere eja poŋ moŋnoŋ Balaam Israel ejemba tiliqili ama oŋombaatiwaajoŋ tawa muroti, uusiiŋanoŋ mono moneŋ ii memambaajoŋ kolooŋ muro. 16 Kolooŋ muroto, doŋgi moŋnoŋ kileŋayaajoŋ tereŋgoŋ jeŋ muro. Doŋgi qaa mende jejeta kanoŋ mono eja aronoŋ qaa jeŋ gejatootoo eja iikawaa uusoo nanamemeŋ ii somoŋgoŋ muro amamaaro.\n17 Ejemba yoŋonoŋ mono apu jaaya juuguya kaaŋa tani laligoju. Raidimboŋ haamonoŋ koosu omaya koŋa qaa ii utitiiŋ oŋomakeji, mono iikawaa so eeŋ lansaŋ kema kaŋkeju. Anutunoŋ yoŋoojoŋ paŋgamaŋ ziwiziwiwaa uutanoŋ miri areŋgoŋ oŋonoti, mono dutanoŋ emukanoŋ kemeŋ laligoŋ ubuya. 18 Yoŋonoŋ gejajuju qaa omaya jeŋ selegia meŋ uma laŋ aweqawele ama tereŋgoŋkeju. Sele busuwaa siiŋgia kombombaŋa bologa otaaŋ serowiliŋ namboŋnambonoŋ ejemba laŋ horoŋ oŋomakeju. Tiŋtuaŋ laligojuti, tosianoŋ iyoŋoo batugianoŋga oloŋ koŋgiti, mono ii kele qaanoŋ kuuŋ oŋoŋgi kana goraayanoŋ kemegi horombobo meŋ arogia mosomakeja.\n19 Iwoi moŋnoŋ ejemba moŋ somoŋgoŋ galeŋ koma muŋkeji, iikawaa kasayanoŋ mono ii somoŋgoro ii tawaya qaa eeŋ weleŋ qeŋ laligoja. Iikawaa so boi takapolakaya yoŋonoŋ kele qaa kokaeŋ laŋ jeŋkeju, \"Oŋo mono nono toroqeŋ nonoŋgi saanoŋ kasagia qaa solaŋa (frii) kolooŋ oŋoaŋgiaa jaajaa laligowu.\" Qaa kaeŋ jeŋkejuto, ii kileŋ iyaŋgio aŋgonjoragiaa weleŋqeqeya kolooŋ iikawaa kasanoŋ laligoju.\n20 Yoŋoo kaniagianoŋ kokaeŋ dogoro laligoju: Poŋnana Jiisas Kraist Hamoqeqe Tonana ii moma kotoŋ iikaaŋa kanoŋ balombaa nanamemeŋ aŋgonjorayawo ii misiŋgoŋ gema qeŋgo mono mombo iikawaa kasanoŋ kokosiiŋ aoŋ osiŋ raju. Kawaajoŋ kanakanaiyanoŋ kileŋkilenda laligogito, tetegoyanoŋ kileqileedaboroŋ laligoju. 21 Anutunoŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwombaa kania wala mende moma kotoŋ tompiŋ laligowuyaga, iikanoŋ mono afaaŋa kolooŋ oŋonaga. Kaeŋ koloonagato, Buŋa ii oŋanoŋ iŋijogi kania moma kotogi buŋagiaga kolooro. Uugia meleema iikawaa gematanoŋ jojopaŋ qaa kowoga gema qegiti, iikanoŋ mono iwoi kanjaŋawo kolooŋ gamu qeŋ oŋomakeja. 22 Gema qeŋ kokosiiŋ aoŋ kamaaŋ uŋuroti, ii gbaqoosoŋ qaa hoŋaboŋa woi iikawaa so kolooja. Qaa jeta moŋ ii kokaeŋ, \"Kasunoŋ loma mombo eleema loloŋa neŋkeja.\" Qaa jeta moŋ ii kokaeŋ, \"Bao apu moriniŋgo mono mombo eleema sumu piliŋpilinoŋ luguŋ kemeŋ lomu aoŋkeja.\" Kiaŋ. b, c, d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Pe.2","date":"2018-04-24T20:35:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947328.78\/warc\/CC-MAIN-20180424202213-20180424222213-00378.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999909401,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999909400939941}","num_words":1136,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Peter 4\nMono letoma laaligo qaita moŋ laligowu.1 Kraistnoŋ aŋaa selianoŋ siimbobolo morotiwaajoŋ oŋo kaaŋagadeeŋ sele busugianoŋ siimbobolo mobombaajoŋ jojoriŋ laligowu. Iwo momo motooŋgo kokaeŋ meŋ romoŋgowu: Moŋnoŋ siŋgisoŋgo amakeji, iinoŋ iyaŋaa seliaa siiŋa kombombaŋa otaamambaajoŋ nama muŋkeja. Moŋnoŋ Kraistwaajoŋ ama siimbobolo momakeji, iwaa siiŋa kombombaŋa bologanoŋ mono zololoŋgoŋ kamaaro siŋgisoŋgo togoŋ mombo mende amamambaajoŋ kaparaŋ koma laligowaa. Uuroromoŋgogia iikanoŋ mono wogia mero iikanoŋ rindaŋgoŋ akadamugiawo kolooŋ laligowu.\n2 Uuroromoŋgogia iikanoŋ rindaŋgoŋ nama uuselewaa siiŋ kombombaŋa bologa mono somoŋgoŋ galeŋ koma laligowu. Kambaŋ kokaambadeeŋ kanaiŋ namonoŋ toroqeŋ laligoŋ ubuti, iikanoŋ mono Anutuwaa uusiiŋa teŋ koma otaaŋ laligowu. 3 Oŋo kambaŋ laligoŋ kougiti, iikanoŋ ejemba aŋgonjoragiawo uugia mende meleema nanamemeŋ bologa laŋ ambombaajoŋ mojuti, iyoŋoo tani kaaŋa kokaeŋ laŋ laligogi: Serowiliŋ ama siiŋgia kombombaŋa bologa tondu otaaŋ laligogi. Apu gisi (marihuana), goja deuŋ iwoi ii otoŋomboraŋ meŋ wakasiiŋ negi waŋgia sooro eŋkaloloŋ laligogi. Jejelombaŋ ooŋ neŋ rii gbawe oroŋ embaqemba meŋ boliŋ oŋoma gejajuju ama laligogi. Tando lopioŋ liligoŋ simiŋ kuma oŋoma iwoi kanjaŋawo amakegi. Kaeŋ amakegito, oŋo kambaŋ kokaamba nanamemeŋ kaaŋa ii mende toroqeŋ amakeju.\n4 Ejemba aŋgonjoragiawonoŋ paŋgamanoŋ laaligowaa resa sumu piliŋpiliŋgoŋ eji, iikanoŋ horoŋ luguŋ kemeŋkeju. Oŋo yoŋowo mende horoŋ kemegi iima aaruŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ oŋomakeju. 5 Kaeŋ amakejuto, Anutuwaa jaanoŋ keugi qisiŋ oŋono kaniagia asuganoŋ isaama jeŋ asarigi mondomondogia qewagowaa. Anutunoŋ ejemba jaawo laligojoŋi ano koomuya mono kuuya ananaa qaanana gosiŋ jeŋ tegomambaajoŋ jojorija. 6 Sele busunananoŋ komuwoŋati, qaanana iikanoŋ mende tegowaa. Kawaajoŋ Oligaa Buŋa ii koomuwaa senjoŋ gomanoŋ laligojuti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ mobutiwaajoŋ Poŋnoŋ wala jeŋ asariro. Ii kokaembaajoŋ: Anutunoŋ nanamemeŋgia gosiŋ ejemba tosaaŋa nono kaaŋa jeŋ tegoŋ oŋono sele busuwo laligogitiwaa iroŋa mokoloowuto, tosianoŋ uugia meleema kokoosogianoŋ gbiliŋ laaligo kotigaa buŋa koloogi. Anutu aŋo kotiiŋ laligoŋkeji, iikaaŋiadeeŋ kuuyanoŋ laaligo kombombaŋa laligoŋ ubutiwaajoŋ moma kotiiŋkeja. Tosianoŋ Buŋa qaa ii uugia kuuŋ oŋombutiwaajoŋ jegi. Kiaŋ.\nGawoŋ memewaa momo kaleŋa ii mono galeŋ koma ubu.7 Iwoi kuuyaa kambaŋanoŋ tegomambaajoŋ dodowija. Kawaajoŋ oŋo mono qama kooliwombaajoŋ imowamo mende laligowuto, oŋoaŋgiaa nanamemeŋgia galeŋ koma aoŋ zeŋ nama qamakooli gawoŋ meŋ laligowu. 8 Buŋa Terewaa qaa moŋ ii kokaeŋ eja, \"Ejemba uunananoŋ jopagoŋ oŋoma siŋgisoŋgogia seiseiya koleleeŋ gamugia turuŋkejoŋ.\" Kawaajoŋ alaurugia oŋoo batugianoŋ mono pondaŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. 9 Oŋo mono alaurugia koma horoŋ mirigianoŋ ainjoloŋ rama uugianoŋ jejeweneŋweneŋ ŋindiŋ-ŋunduruya qaa kalaŋ koma aoŋ laligowu.\n10 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ kania kania iikawaa Toya kolooja. Iinoŋ gawoŋ memewaa momo kaleŋ morota morota mendeema oŋono laligoju. Oŋo motomotooŋ mono momo kaleŋgia awaagadeeŋ galeŋ koma iikanoŋ kanagesourugia weleŋ qeŋ oŋoma laligowu. Ii buŋa qeŋ aogitiwaa so mono gawonoŋ ama tuuŋ batugianoŋ ilaaŋ aoŋ laligowu. 11 Gawoŋ memewaa momo kaleŋ woi ii kokaeŋ: Daeŋ yoŋonoŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋkejuti, iyoŋonoŋ ii mono Anutunoŋ sololooŋ oŋomakejiwaa so jeŋ laligowu. Daeŋ yoŋonoŋ alaurugia weleŋ qeŋ naŋgoŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ mono Anutunoŋ inaaŋ esuŋ oŋomakejiwaa so ala ilailaa ama oŋoma laligowu. Jiisas Kraistwaa buŋa koloojutiwaajoŋ iwoi kuuya kanoŋ mono Anutu mepeseegi qabuŋayanoŋ akadamuyawo kolooŋ eŋ ubaa. Iinoŋ asamararaŋ Toya ano ku-usuŋ Toya ii kambaŋa kambaŋa laligoŋ kouma laligoja ano tetegoya qaa laligoŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ. a\nKraistwo nama mono siimbobolo moma laligowu.12 Oo wombo alauruna, siimbobolo qagianoŋ uro iwaa kukuŋanoŋ gere kaaŋa qetaaliŋ aŋgotete meŋ oŋomakeji, iikawaajoŋ mono mende aaruŋ laligowu. Iwoi kolooŋ oŋomakeji, ii batugianoŋ iwoi morota kaaŋa, iikaeŋ romoŋgowubo. Ii namonoŋ laligojoŋiwaa so kolooŋkeja. 13 Mende aaruwuto, Kraistnoŋ kaiyaka awaa ano kakasililiŋ ama mugi moroti, oŋo mono siimbobolo iikawaa kitia mojutiwaa so korisoro ama laligowu. Iwo kaaŋa laligogi eleema karo asamararaŋanoŋ asugiro kambaŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ aisooŋ oyaŋboyaŋ mokoloowuya. 14 Ejembanoŋ iŋiima uugia Kraistwaanoŋ meleeŋgitiwaajoŋ ama uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ oŋomakejuti eeŋ, oŋonoŋ mono simbawoŋawo kolooju. Kaeŋ jeŋ oŋomakejutiwaajoŋ ama Anutuwaa Uŋa Toroya asamararaŋawo iinoŋ mono qagianoŋ uma ku-usuŋanoŋ turuŋ oŋoma kotuegoŋ oŋomakeja.\n15 Oŋoonoŋga moŋnoŋ iwoi bologa anotiwaajoŋ siimbobolo mokolooŋ mobabo. Moŋnoŋ kikekakasililiŋ ama ejemba uŋuŋ iwoi yoŋgoro meroti me tosia siijaago meŋ oŋomanjeŋ yoŋoonoŋ qaa laŋ jero sipasipa qero gawoŋ meme kaaŋa mondoŋ laŋ ewaewaŋ koma lombo mokolooŋkeji, iinoŋ mono siimboboloya aŋaa soyanoŋ moja. 16 Moŋnoŋ Kraistwaa alia koloojiwaajoŋ aŋgosisiri mokolooŋ siimbobolo moji eeŋ, iinoŋ mono iikawaa gamugamuya eeŋ mende moba. Gamu qaagoto, Kraistwaa qata bosinjiwaajoŋ mono Anutu mepeseeŋ laligowa.\n17 Anutunoŋ ejemba qaanana gosiwaatiwaa kambaŋa kaŋ kuuro iyaŋaanoŋ uumeleeŋ kanagesouruta ananaa qaanana ii wala jeŋ tegowaa. Wala ananaa qaanana jeŋ tegowaati eeŋ, ejemba Anutuwaa Oligaa Buŋa mende teŋ koŋgi lombo qagianoŋ uro tetegoyanoŋ mono nomaeŋ kolooŋ oŋonaga? 18 Buŋa Terenoŋ qaa moŋ ii kokaeŋ eja:\n\"Solaŋa yoŋonoŋ Siwe gomanoŋ ubombaajoŋ kupukapa ambuti eeŋ, siŋgisoŋgo ejemba aŋgonjoragiawo yoŋoo qaagia mono nomaeŋ koloonaga?\"\n19 Kawaajoŋ alauruna Anutuwaa jeta teŋ koma aŋgosisiri mokolooŋ siimbobolo momakejuti, oŋonoŋ mono kokoosogia mokomokoloo Toyaa boronoŋ ambu. Toya iinoŋ qaa jerotiwaa so alauruta sopa somoŋgoŋ kokojiji koma kalaŋ koma oŋomakeja. Kokoosogia iwaa boronoŋ ama mono jegeŋa nama gawoŋ awaa awaa pondaŋ meŋ laligowu. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Pe.4","date":"2018-04-26T21:25:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948549.21\/warc\/CC-MAIN-20180426203132-20180426223132-00379.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999984622,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999984622001648}","num_words":929,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 42\nJoosefwaa dauruta Iijipt balonoŋ keŋgi.1 Iijipt kanoŋ nene eroti, qaa ii Keinan baloŋ kanoŋ jegi tuno Jeikobnoŋ moma merauruta kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo mono naambaajoŋ silemale ama kuru jaa aima laligoju? 2 a Iijipt kanoŋ wiit dumuŋ kota eji, niinoŋ qaa kaeŋ mobe. Anana mende komuŋ laaligo toroqeŋ laligowombaa oŋo mono waama Iijipt kemeŋ kanoŋ nene tosia sewaŋa meŋ kagi neŋ laligowoŋa.\"\n3 Kaeŋ iŋijoro moma Joosefwaa dauruta 10 ii mirigia mesaoŋ nene sewaŋa mewombaajoŋ Iijipt balonoŋ kembombaa aŋgi. 4 Maŋgia Jeikobnoŋ Joosefwaa koga Benjamimbaa qaganoŋ tiwitiwilaa moŋ ubabotiwaajoŋ toroko moro. Kawaajoŋ ii dauruta yoŋowo mende wasiŋ muro keŋgi.\n5 Keinan balonoŋ bodi ii kaaŋiadeeŋ erotiwaajoŋ Israelwaa merauruta yoŋonoŋ Keinan eja tosianoŋ keŋgiti, iyoŋoo batugianoŋ wiit dumuŋ kota sewaŋa mewombaajoŋ motooŋ keŋgi. 6 Keŋgito, Joosefnoŋ Iijipt kantriwaa eja poŋgia rama laligoro. Iinoŋ wiit dumuŋ kota ii kanagesoya kuuya yoŋonoŋ sewaŋa mewutiwaajoŋ ano iwaanoŋ kouma laligogi. Kawaajoŋ dauruta kagiti, iyoŋonoŋ kouma iikanoŋadeeŋ iwaa batanoŋ simiŋ kuma namonoŋ usugogi. 7 Kaeŋ usugogi Joosefnoŋ dauruta iŋiima moma kotoŋ oŋonoto, iyaŋaa kania kolatiŋ oŋoma waba eja tani ama oŋoma horoŋ ureeŋ oŋoma qaa geriawo jeŋ kokaeŋ qisiŋ oŋono: \"Oŋo mono dakaya naambaajoŋa kajuya?\" Qisiŋ oŋono kokaeŋ meleeŋgi: \"Nono Keinan balonoŋga nene sewaŋa mewombaajoŋ kajoŋ.\"\n8 Kaeŋ meleeŋgi Joosefnoŋ dauruta iŋiima moma kotoŋ oŋonoto, yoŋonoŋ ii mende moma kotoŋ mugi. 9 b Mende moma kotoŋ mugi Joosefnoŋ eeŋanoŋ gaoŋa yoŋoojoŋ iiroti, ii momoyanoŋ kouro romoŋgoŋ soŋ jaa susugia motoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Yei, maŋgaa siita! Oŋo kike kakasililiŋ ejaga kolooju. Nono kantrinana dakanoŋ baageŋ loolooria ero aworo (defence) ama manja qewombaajoŋ bimoojoŋi, oŋonoŋ ii iima gosiŋ mobombaajoŋ koi kajuya!\"\n10 Kaeŋ iŋijoro kokaeŋ meleeŋgi: \"Oo eja poŋnana, kaeŋ qaago. Weleŋqeqeuruga nono nene sewaŋa mewombaajoŋ kajoŋa. 11 Nono kore eja motooŋgowaa merauruta koloojoŋ. Nono eja dindiŋa laligoŋ qolomoloŋ mende jeŋkejoŋ. Goo weleŋqeqeuruga nononoŋ baloŋ iimagoosiwaa manjaqeqe ejaga mende koloojoŋ.\"\n12 Kaeŋ meleeŋgi totoroŋkota \"Qaago totooŋ!\" qama kokaeŋ toroqero: \"Nono kantrinana dakanoŋ baageŋ aworo (defence) ama manja qewombaa bimoojoŋi, oŋo ii iima gosiŋ mobombaajoŋ koi kajuya!\"\n13 Ii moma kokaeŋ meleeŋgi: \"Weleŋqeqeuruga nono Keinan balombaa eja motooŋgowaa meraurutaga, daremuŋ 12 koloojoŋ. Konana konoganoŋ kambaŋ kokaamba maŋnanawo mirinoŋ raro moŋnoŋ mende toroqeŋ laligoja.\"\n14 Kaeŋ meleeŋgi kokaeŋ jeŋ oŋono: \"Kaeŋ koloorogo oŋo oŋanoŋ gomaŋ iimagoosiwaa manjaqeqe ejaga koloojuti, ii mono iŋijodaborowe tegoja.\n15 Kaeŋ laligojutiwaajoŋ niinoŋ kokaeŋ aŋgotete meŋ oŋomaŋa: Faarao kiŋnoŋ jaawo laligoji, niinoŋ qaa hoŋ toontooŋa iikawaa so jojopaŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotiijeŋ: Kogia konoganoŋ koi mende kawaati eeŋ, oŋo mono baloŋ koi mende mesaoŋ kembuya. 16 Oŋo qaa hoŋa jeju me qaago, niinoŋ ii aŋgotete memambaajoŋ kokaeŋ jejeŋ: Oŋo mono batugianoŋga moŋ wasigi kema kogia konoga wano koi kawao. Tosaaŋa oŋo mono koi mamboma kapuare mirinoŋ rama laligowu. Kaeŋ mende ambuti eeŋ, oŋo oŋanoŋ baloŋ iimagoosiwaa manjaqeqe ejaga kolooju. Faarao kiŋnoŋ jaawo laligoji eeŋ, niinoŋ qaa hoŋa tooŋ iikawaa so jojopaŋ qaa ii jeŋ kotiijeŋ.\"\n17 Kaeŋ jeŋ oŋoma jero kapuare mirianoŋ oŋooŋgi weemboria karoombaa so ragi. 18 Weemboria karooŋ koloorogo Joosefnoŋ kaŋ qaa kokaeŋ iŋijoro: \"Jaagiawo toroqeŋ laligowombaajoŋ mobuti eeŋ, oŋo mono iwoi jemaŋati, ii aŋgi niinoŋ saanoŋ laaligogia somoŋgomaŋa. Niinoŋ kaaŋagadeeŋ oŋo kaaŋa Anutuwaa jeta uugumambotiwaajoŋ keena momakejeŋ. Kawaajoŋ oŋo mono kokaeŋ ambu: 19 Oŋo eja dindiŋa qolomoloŋgia qaa laligojuti eeŋ, daremuŋ oŋoonoŋga mono moŋnoŋ kapuare mirinoŋ toroqeŋ raro tosaaŋa oŋo saanoŋ wiit dumuŋ kota meŋ gomaŋgianoŋ eleema kembu. Iikanoŋ kema mirigianoŋ kanagesourugia bodi qaganoŋ laligojuti, ii nene oŋombu. 20 Oŋo mono kaeŋ kema kogia konoga wama noonoŋ kawu. Kagi qaagiaa hoŋanoŋ kaeŋ asugiro iima moma kotoŋ mende uŋuwe komuwuya.\" Qaa kaeŋ iŋijoro mono iikawaa so aŋgi.\n21 Yoŋonoŋ Hibruu qaagianoŋ batugianoŋ qaa kokaeŋ amiŋ mogi: \"Nono konana sili ama muniŋi, iikawaa iroŋa kileganoŋ mono oŋanoŋ qanananoŋ uja. Iinoŋ laaligoya somoŋgoŋ kiaŋkoomu mubombaajoŋ welema kuuŋ nonono kakasililiŋa somata iininto, iwaa qaaya moma ii tondu mende otaaniŋ. Kawaajoŋ kakasililiŋ lombotawo koi kanoŋ ananaa qanananoŋ uja.\"\n22 c Kaeŋ amiŋ mogi Ruubenoŋ kokaeŋ jero: \"Nii kambaŋ kanoŋ kokaeŋ iŋijowe: 'Oŋo eja gbaworo ii mono sili bologa mende ama mubu.' Kaeŋ iŋijoweto, oŋo noonoŋ qaa ii qewagoŋ silemale aŋgi. Mobu, kambaŋ kokaamba iwaa sayaa iroŋanoŋ mono qanananoŋ uro kakasililiŋ mojoŋ.\"\n23 Kaeŋ amiŋ mogi Joosefnoŋ yoŋowo Iijipt qaanoŋ qaa jero moŋnoŋ meleeno. Kawaajoŋ yoŋonoŋ qaagia jegi saanoŋ moma asariroti, ii daurutanoŋ mende moma kotogi. 24 Joosefnoŋ qaagia moma asariŋ eleema saaro. Saama mombo eleema iŋiima yoŋowo qaa jero. Yoŋowo qaa jeŋgo Simeon batugianoŋga meŋ jero yoŋoo jaagianoŋ somoŋgogi. Kiaŋ.\nJoosefwaa dauruta Keinan balonoŋ eleeŋgi.25 Joosefnoŋ jeŋkooto kokaeŋ ano: \"Weleŋqeqe oŋo mono eja iyoŋoo taru gesogianoŋ wiit padi mougi qaa ootanoŋ kouro motomotooŋ yoŋoonoŋ moneŋ esugia ii totogianoŋ aŋa aŋa tarugianoŋ moubu ano kana kekembaa nene samoŋa ii kaaŋiadeeŋ oŋombu.\" Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono iikawaa so otaaŋ aŋgi. 26 Kaeŋ otaaŋ aŋgi wiit padi tarugia ii doŋgi qagianoŋ somoŋgoŋ mesaoŋ keŋgi. 27 Kema kema gaoŋ ewombaajoŋ miri moŋnoŋ keuma daremuŋ yoŋoonoŋga moŋnoŋ doŋgia wagimambaajoŋ ama taru kasia isama moneŋ esuya ii taru qaa ootanoŋ nene qaganoŋ raro iiro. 28 Ii iima daremuŋa kokaeŋ iŋijoro: \"Hei! Iibu, noonoŋ moneŋ koi mono meleema tarunanoŋ mougi rajaa.\" Kaeŋ moma wosogia juno aaruŋ tililiŋgoŋ aima aoŋ kokaeŋ jegi: \"Anutunoŋ koi mono naa iwoiga ama nononja aaŋ?\"\n29 Kema kema Keinan balonoŋ maŋgia Jeikobwaanoŋ keuma iwoi kolooŋ oŋonoti, iikawaa sunduya ii kuuya kokaeŋ ijogi moro: 30 \"Kantri iikawaa eja poŋa iinoŋ horoŋ ureeŋ qaa molaŋkota jeŋ gomaŋ iimagoosiwaa manjaqeqe ejaga koloowonagati, iikawaa tani kaaŋa ama nonono.\n31 \"Kaeŋ ama nononoto, nono ii kokaeŋ ijoniŋ: 'Nono eja dindiŋa qolomolonana qaa laligoŋ baloŋ iima gosiwombaajoŋ ama mende kajoŋ. Qaago totooŋ! 32 Nono eja motooŋgowaa meraurutaga, daremuŋ 12 kolooŋ laligojoŋ. Moŋnoŋ mende toroqeŋ laligoro konana konoganoŋ kambaŋ kokaamba Keinan balonoŋ maŋnanawo mirinoŋ raja.'\n33 \"Kaeŋ ijoniŋ baloŋ iikawaa eja po��anoŋ nonoojoŋ qaa kokaeŋ jero: 'Oŋo eja dindiŋa me qoloŋmoloŋgoya laligojuti, ii kokaeŋ gosiŋ oŋoma momaŋa: Oŋoonoŋga daremuŋgia moŋ ii mono mesaogi niwo koi raro tosaaŋa oŋo saanoŋ wiit padi meŋ eleema kembu. Kema mirigianoŋ kanagesourugia bodi laligojuti, ii nene oŋombu. 34 Oŋo gomaŋ iimagoosiwaa manjaqeqe ejaga qaagoto, eja dindiŋa qolomoloŋgia qaa laligojuti, ii kokaeŋ gosiŋ oŋoma momaŋa: Oŋo mono kema kogia beju ii wama noonoŋ kawu. Kaeŋ kagi daremuŋgia meleema oŋombe saanoŋ baloŋ kokanoŋ aŋguneŋ-qaŋguneŋ ama laligowu.'\"\n35 Kaeŋ jeŋ taru gesogianoŋga nene kowigianoŋ maagi moneŋ esugia moneŋgiawo ii tarugianoŋ motomotooŋ totogianoŋ raro mokoloogi. Moneŋ esugia mokolooŋ iima ii ano maŋgia motooŋ aaruŋ lalaŋaniŋ toroko mogi. 36 Kaeŋ mogi maŋgia Jeikobnoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo merauruna korebore nuambombaajoŋ moju: Joosefnoŋ mende laligoja. Simeon ananawo mende laligoja. Benjamin ii kaaŋiadeeŋ nuama wama kembombaajoŋ jeju. Siimbobolo kuuya kanoŋ mono noo qananoŋ uja.\"\n37 Kaeŋ iŋijoro moma Ruubenoŋ maŋa qaa kokaeŋ ijoro: \"Nii Benjamin mende wama eleema kaŋ gomaŋati eeŋ, gii saanoŋ neenaa merawoina woi ii uruna komuwao. Benjamin ii saanoŋ noo boronanoŋ ana ii mono galeŋ koma kema laligoŋ wama eleema kaŋ gomaŋa.\"\n38 Kaeŋ ijoroto, Jeikobnoŋ meleema jero: \"Merawoina konoga woi iyoroonoŋga datanoŋ komuro koganoŋ motooŋgo laligoja. Oŋo kananoŋ kembombaajoŋ mobuti, iikanoŋ tiwitiwilaa moŋnoŋ iwaa qaganoŋ ubaati eeŋ, oŋo mono kondoogi wosobiri uutanoŋ mono noo qananoŋ uro komuŋ waŋ juna laŋgoŋawonoŋ koomu gomanoŋ kememaŋa. Kawaajoŋ noo merananoŋ mono nomesaoŋ oŋowo mende kembaa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.42","date":"2018-04-24T14:57:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946721.87\/warc\/CC-MAIN-20180424135408-20180424155408-00301.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999980927,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999980926513672}","num_words":1289,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timothy 2\nKraist Jiisaswaajoŋ mono manja qeŋ laligowa.1 Oo uumeleeŋ merana Timoti, gii mono Kraist Jiisaswo qokotaaŋ kaleŋmoriaŋ uutanoŋ boŋ qeŋ kotiiŋ namba. 2 Niinoŋ Buŋa qaa kuma gombe mamaganoŋ niima naŋgoŋ jegi monati, ii ejemba moma laariŋ oŋo-oŋombaa so koloojuti, mono iyoŋoo buŋa ewaatiwaajoŋ oŋomba. Kaeŋ ama oŋona ero saanoŋ ejemba tosaaŋa toroqeŋ kuma oŋombutiwaa so koloowu.\n3 Oo Timoti, gii mono Kraist Jiisaswo nama iwaa manjaqeqe eja akadamugawo kolooŋ kaparaŋ koma kotiiŋ manja qeŋ laligowa. Aŋgosisiri ama gombuti, iikawaa siimboboloya mono moma mokosiŋgoŋ bosima laligowa. 4 Manjaqeqe ejawaa tania ii kokaeŋ: Kawali galeŋ waŋgianoŋ eja oŋoono manjaqeqe tuumbaa areŋnoŋ keuma kema kaŋ gawoŋ pondaŋ meŋ laligojuti, iyoŋonoŋ kuuya galeŋgianoŋ jeŋ kotoŋkejiwaa so teŋ koma ambombaajoŋ jojoriŋ nanju. Kaeŋ nama iyaŋgiaa laaligowaa naŋgonaŋgowaajoŋ iwoi moŋ mende meŋ laligoju. Uu deendeeŋ mende laligoju.\n5 Kawaa sareqaaya moŋ ii kokaeŋ: Aaŋgole ejanoŋ kuu aaŋnoŋ keuma jeŋkooto galeŋaanoŋ qaa uuguŋ laŋ bobogariŋ kenji iinoŋ akadamuyawo mende koloowaa. Iwaa waŋanoŋ haamo aambaa ila moŋ mende koŋgi kemebaa. Kawaajoŋ gii mono dindiŋagadeeŋ kemba. 6 Kaaŋiadeeŋ komakoomo ejanoŋ gawoŋ somata mero hoŋa kolooro wala kema jaaya qeŋ nero sokombaa. Tosianoŋ loorigiti, iyoŋonoŋ iwaa gematanoŋ kawuya. Gii mono iikawaa so kotiiŋ gawoŋ meŋ laligowa. 7 Qaa oojeŋi, ii weeŋgoŋ moma bimoona Poŋnoŋ mono momakooto gono ii kuuya saanoŋ moma asariwa. Kawaajoŋ ii mono uu konoŋganoŋ ama romoŋgoŋ laligowa.\n8 Mono Jiisas Kraist romoŋgoŋ laligowa. Niinoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋkejeŋi, Jiisasnoŋ qaa iikawaa so kiŋ Deiwidwaa gbiliga kolooŋ Hamoqeqe Toya kolooro Anutunoŋ meŋ gbiliro koomunoŋga waaro.\n9 Niinoŋ Oligaa Buŋa qaa ii kaparaŋ koma jeŋ asariŋ aŋgosisiriwaa siimboboloya mobe kikekakasililiŋ eja kaaŋa kasanoŋ gbadooŋ noŋgita rajeŋ. Kaeŋ rajento, Anutuwaanoŋ Buŋa qaa ii mende gbadooŋ somoŋgogi. 10 Kania kawaajoŋ ama niinoŋ siimbobolo kuuya moma mokosiŋgoŋ kotiiŋ nanjeŋ. Anutunoŋ ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ oŋonoti, niinoŋ mono iyoŋoojoŋ ama kaparaŋ koma manja qeŋ laligojeŋ. Kraist Jiisasnoŋ hamo qeŋ oŋono yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ letoma oyaŋboyaŋ koloowutiwaajoŋ mojeŋ. Uugia meleema laligowuti eeŋ, mono Siwewaa asamararanoŋ uma tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ ubu. 11 Qaa koi mono powowoŋ kotakota kolooja:\n\"Anana uunana walaganoŋ iwo motooŋ komuro laligojoŋi eeŋ, mono kaaŋiadeeŋ iwo kotiiŋ laligowoŋa.\n12 Iwo motooŋ siimbobolo moma mokosiŋgoŋ laligojoŋi eeŋ, mono kaaŋiadeeŋ iwaa bentotoŋ uutanoŋ iwo galeŋkoŋkoŋ gawoŋ mewoŋa.\nAnana ii qakoonjoŋi eeŋ, iinoŋ mono kaaŋiadeeŋ qakooma nonoma niniima tiiwaa.\n13 Anana gema qeŋ muniŋ iroŋa meleema nonombaatiwaa qaa somoŋgoro eji, iinoŋ ii qewagomambaajoŋ amamaawaa.\nMindiŋqindiŋ ama iyaŋaa kania utegomambaajoŋ qetetaŋgoŋkeja.\nKawaajoŋ ezelobezelo ama qaanana pondaŋ mende otaawoŋati eeŋ, iinoŋ mono kileŋ (dindiŋa nama) qaaya pondaŋ otaaŋ iikawaa so ama nonombaa.\" Kiaŋ. a\nAnutuwaa Buŋa gawombaa ejia kokaeŋ kolooŋ laligowa:14 Oo Timoti, qaa koi duduuwabotiwaajoŋ ii mono jeŋ gbiliŋ oŋoma Anutuwaa jaasewaŋanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoma laligowa: Momalaariwaa qaa aro kania kania ii mono meleŋqeleema mondoŋ mende gosiŋ nambu. Jenoŋkoolinoŋ mono mende totooŋ ilaaŋ nonomakejato, tosianoŋ niinoŋgiinoŋ qaa kaaŋa moma eloŋkaloŋ aŋgi momalaarigianoŋ sooro tiwilaawubo. 15 Giinoŋ mono Buŋa gawombaa aŋgotete kania kania ii haamo ana Anutunoŋ giima \"Sokonjaŋ,\" jewaatiwaajoŋ kaparaŋ koma namba. Gii Kraistwaa gawombaajoŋ gamuga mende moma laligowato, Buŋa qaa hoŋa mono tororo mendeema uugia kuuŋ oŋoma laligowa.\n16 Balombaa qaa julujulu omaya omaya ii mono yakariŋ gema qewa. Tosianoŋ ii jeŋ seiŋ laligoŋ iikaaŋa kanoŋ balombaa aŋgonjorayanoŋ qokotaaŋ Anutu toroqeŋ lolomoniŋ kaamaa amakeju. 17 Wiji kotiga (qata kensa) kanoŋ sele busugia siriawo qeŋ kiro somariiŋ kemakeji, yoŋonoŋ iikawaa so qaa omaya jeŋ iikanoŋ ejemba meŋ boliŋ oŋomakeju. Yoŋoo tuuŋnoŋga eja woi qagara Himeneus ano Filetus laligojao. 18 Yoronoŋ qaa hoŋaa kania mesaoŋ jinjauŋ qeŋ qaa seŋa kokaeŋ jeŋkejao, \"Uumeleeŋ ejemba anono mono gbiliŋ waama laligojoŋ. Kawaajoŋ kanageŋ koomunoŋga mombo mende gbiliŋ waaboŋa.\" Kaeŋ jeŋ tosaaŋa eŋkaloloŋ meŋ oŋoni momalaarigianoŋ boliŋkeja.\n19 Kaeŋ boliŋkejato, Anutunoŋ tando powowoŋ kotakota kuuroti iikanoŋ mono kileŋ mende joloma nanja. Iikawaa muŋgeŋa ii kokaeŋ oogita eja, \"Poŋnoŋ aŋaa buŋa koloojuti ii moma kotoŋ oŋonja.\" Muŋgeŋa moŋ ii kokaeŋ, \"Ejemba Pombaa qata meŋ qamakejuti, kuuya iyoŋonoŋ mono nanamemeŋ bologa qeŋ yakariŋ laligowu.\"\n20 Miri somata kanoŋ juu, monjoŋ, amanene, komanene, kosonene, uunene kania kania eja. Tosia gerenoŋ ano gbakoŋ namonoŋ memeta, ii kambaŋ so meŋ gawonoŋ amakejoŋ. Tosia goul ano silwanoŋ memetaga. Akadamugiawo kaaŋa ii korisoro kambaŋanondeeŋ gawonoŋ amakejoŋ. 21 Kawaa so moŋnoŋ qaa omaya mesaoŋ iyaŋa koma konjoratiŋ aoji, iinoŋ mono monjoŋ goulnoŋ memeta kaaŋa koloowaa. Toyanoŋ ii meŋ gawoŋ akadamuyawonoŋ ano meŋkebaa. Ii mero toomoriaŋawo kolooro Somatayanoŋ iwaajoŋ aisooŋkebaa. Anutunoŋ meŋ soraiŋ muro tiriŋ kotoŋ nama gawoŋ awaa kuuya memambaajoŋ jojoriŋ nambaa.\n22 Sagbili laaligowaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma gombabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa. (Gawoŋgaa hoŋanoŋ kamaawabotiwaajoŋ ii jejeŋ.) Aŋgobatonoŋ horoŋ gomakejuti, ii mono misiŋgoŋ gema qeŋ laaligo koi kaaŋa laligomambaajoŋ kaparaŋ koma laligowa: Ejemba uu soraayaa qaganoŋ Poŋ ilaaŋ oŋombaatiwaajoŋ qamakejuti iyoŋowo mono nanamemeŋ dindiŋa otaaŋ Anutu tororo moma laariŋ oŋanoŋ jopagoŋ aoŋ luaenoŋ laligowu.\n23 Tosianoŋ gejajojombaŋ qaa oyomakandowe jeŋ niinoŋgiinoŋ jenoŋkooli aŋgi aŋgowowo kolooŋkeji, ii oŋanoŋ mojaŋ. Kawaajoŋ ii mono yakariŋ gema qeŋ laligowa.\n24 Pombaa gawoŋ meme eja kolooji, iinoŋ mono aŋgowowo ambaatiwaa so qaagoto, ejemba kuuya gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma afaaŋgoŋ kuma oŋoma laligowa. Aŋgosisiri ama mugi ii kotiiŋ mokosiŋgoŋ laligowa. 25 Tosianoŋ tuarenjeŋ ama mugi ii saanoŋ uuluae qaganoŋ metulaŋgoŋ mindiŋgoŋ oŋomakeba. Kaeŋ ama oŋono Anutunoŋ uugia meŋ looriro saanoŋ Buŋa qaa moma kotoŋ uugia meleembuyaga. 26 Tuarenjeŋ ejemba yoŋonoŋ Bologa Toyaa moto siwanoŋ ritogogi oŋono jeta teŋ koma amakeju. Kaeŋ ama uugia tooro uuroromoŋgogia kolooro Bologa Toyaa kasa gbadonoŋga lolooŋ kamaawuyaga. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Ti.2","date":"2018-04-20T05:13:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937114.2\/warc\/CC-MAIN-20180420042340-20180420062340-00506.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999856949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999856948852539}","num_words":1023,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a15-171 Kor 15.51-52\n1 Thessalonians 4\nNanamemeŋ solaŋa uujopayawo ii sokombaa.1 Uumeleeŋ alaurunana, qaa moŋ ii kokaeŋ: Nanamemeŋgia Anutuwaa jaanoŋ aŋgi sokombaatiwaa kania kuma oŋoniŋ ii koma gbiliŋ otaaŋkejuto, ii toroqeŋ mamaga amakebutiwaajoŋ uugia kuujoŋ. Nononoŋ qambaŋmambaŋ qaa iikaeŋ Poŋ Jiisaswaa qatanoŋ oŋonjoŋ. 2 Nononoŋ Poŋ Jiisaswaa ku-usuŋ qaganoŋ nama jojopaŋ qaaya jeŋ kotoŋ oŋoniŋi, oŋonoŋ qaa kota motomotooŋ ii modaboroju.\n3 Anutunoŋ oŋoojoŋ uusiiŋa kokaeŋ moja: Oŋo mono serowiliŋ gema qeŋ soraaya tak-kootoya kolooŋ laligowu. 4 Anutuwaanoŋ kana dindiŋa ii mono kokaeŋ moma kotowu: Uu selegiaa siiŋgia kombombaŋa galeŋ koma soraaya (laligoŋ oŋoaŋgiaa embagia aŋa aŋa meŋ) laligogi akadamuyawo koloowaa. 5 Uumeleembaa gadokopa yoŋonoŋ Anutuwaa kania mende moma kotoŋ uugianoŋ gere jero emba laŋ meŋkeju. Iikawaa so mono mende ama laligowu.\n6 Kaeŋ qaagoto, emba loyanoŋ moŋgeŋ keno moŋnoŋ oloŋ kaŋ emba mende seigowa. Moŋnoŋ bologa kaaŋa ano uugaranoŋ koboowabo. Wala qambaŋmambaŋ qaa ii jeŋ galeŋ meŋ oŋoniŋi, iikawaa so moŋnoŋ emba meŋ boliro Poŋnoŋ siŋgisoŋgoya kuuyaa iroŋa meleema mubaa. 7 Anutunoŋ anana qewoloŋ laligowombaajoŋ qaagoto, laaligo soraaya laligowombaajoŋ nonoono. 8 Kawaajoŋ moŋnoŋ jojopaŋ qaa ii mesaowaati, iinoŋ baloŋ ejembaga qaagoto, mono Anutu gema qewaa. Anutu Uŋaya Toroya oŋomakeji, ii mono gema qewubo.\n9 Batugianoŋ jopagoŋ aoŋkejuti, iikawaa kania Anutunoŋ kuma oŋono oŋoaŋgio modaboroŋ laligoju. Kawaajoŋ nononoŋ uunoŋ jopagoŋ aowombaa qaaya mombo ooŋ oŋombombaajoŋ mende amamaajoŋ. 10 Oo uumeleeŋ alaurunana, oŋo Masedonia prowins uutanoŋ uumeleeŋ alaurunana kuuya uunoŋ jopagoŋ oŋoma laligojuto, ii mono toroqeŋ mamaga ama laligowutiwaajoŋ uugia kuujoŋ. 11 Mono osoŋosoŋ laligoŋ oŋoaŋgiaa laaligo naŋgonaŋgogia galeŋ koma borogianoŋ gawoŋ meŋ laligowu. Kaeŋ ama akadamugiawo koloowombaajoŋ mono kaparaŋ koma nambu. Wala kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoniŋ iikawaa so mono ama meŋ laligowu.\n12 Kaeŋ aŋgi uugia mende meleema seleeŋgeŋ nanjuti, iyoŋonoŋ nanamemeŋgia solaŋa iima yagoŋ goda qeŋ oŋoma laligowu. Injarere laŋ laligoŋ nene iwoiwaa welema mombaa qanoŋ mende laligowu. Kiaŋ.\nPombaa kaka kambaŋanoŋ kokaeŋ koloowaa:13 Oo uumeleeŋ alaurunana! \"Tosianoŋ uugia meleema komugita roŋnoŋ ejuti, iyoŋoojoŋ nomaeŋ koloonaga?\" Oŋo qaa kaeŋ jeŋ iikawaajoŋ poumapou laligowubo. Ejemba uugia mende meleema jejeromoŋromoŋgia qaa laligojuti, iyoŋonoŋ koomuya yoŋoojoŋ ama wosobiri laligojuto, oŋonoŋ ii kaaŋa wosobiri laligowubotiwaajoŋ qaa kokaeŋ jewoŋa: 14 Jiisasnoŋ komuŋ waaroti, nono qaa ii moma laariŋ kokaeŋ jejoŋ: Anutunoŋ Jiisas meŋ gbiliro. Kawaajoŋ ejemba iwo komuŋ goroŋ qegiti, Anutunoŋ mono ii kaaŋagadeeŋ meŋ gbiliŋ oŋoma Jiisaswo motooŋ uŋuano asuganoŋ asugiŋ waabuya. Qaa leeya moma laarijoŋi eeŋ, leeya moŋ ii kaaŋagadeeŋ moma laariniŋ sokombaa.\n15 Poŋnoŋ qaa kuma nononoti, nononoŋ iwaa jo meŋ oŋo kokaeŋ iŋijojoŋ: Tosia mende komuŋ toroqeŋ sele busuwo laligoniŋ Poŋnoŋ eleema kawaati, anana kambaŋ iikanoŋ wala mende uboŋa. Anana ejemba koomuya mende uŋuuguwoŋa. Qaago. 16 Iikawaa areŋa ii kokaeŋ: Anutunoŋ romoŋa qaita moŋ uuro otoŋa kolooro Siwe gajoba waŋanoŋ jeŋkooto qa qaro ejembanoŋ otoŋa mogi Poŋ aŋo Siwenoŋga kamaawaa. Kraistnoŋ kamaaro ii moma laariŋ muŋ komugiti, iyoŋonoŋ mono wala koomunoŋga waabuya.\n17 Yoŋonoŋ wala waagigo anana mende komuŋ jaawo laligowoŋati, Anutunoŋ mono nunuano kanakeewaŋ uboŋa. Waabuyati, iyoŋowo ororoŋ koosunoŋ uma Pombo aitoŋgoŋ iwo Siwe gomanoŋ kambaŋa qaa laligowoŋa. 18 Kawaajoŋ qaa kaaŋa jeŋ iikanoŋ mono uugia naŋgoŋ aoŋ laligowu. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Th.4","date":"2018-04-27T06:49:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125949489.63\/warc\/CC-MAIN-20180427060505-20180427080505-00186.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999601841,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.99996018409729}","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 2\nKraist maripoonoŋ komurotiwaa qaaya jewe.1 Uumeleeŋ alauruna, niinoŋ oŋoonoŋ kaŋ Anutuwaa kania naŋgoŋ jeŋ asariŋ oŋombeti, ii qaana naaŋ siiŋsiiŋawo koloowaatiwaajoŋ mende jeŋ laligowe me balombaa momakooto uuta qendeema iikanoŋ selena mende meŋ uma laligowe. 2 Niinoŋ oŋoo batugianoŋ momo morota kuuya goraayanoŋ ama Jiisas Kraistwaa qaaya ano maripoonoŋ komurotiwaa kania iikayadeeŋ moma kotoŋ ii jeŋ seimambaajoŋ qaa somoŋgowe.\n3 Qaa kaeŋ somoŋgoŋ oŋoonoŋ kaweti, kambaŋ iikanoŋ eja loolooria kolooŋ jenena mamaga ororo keena moma laligowe. 4 Niinoŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋ oŋombeti, ii momakooto somataa kele qaa kanoŋ mende iŋijoŋ laligowe. Ii qaagoto, Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono esuŋmumuyanoŋ uugianoŋ inaawaatiwaajoŋ kaparaŋ koma qaa iŋijoŋ laligowe. 5 Baloŋ ejembawaa momakootogianoŋ qaagoto, Anutuwaa ku-usuŋanoŋ nemuŋ koma oŋono moma laariwutiwaajoŋ kaparaŋ koma laligowe. Kiaŋ. a\nUŋa Toroyaanoŋ momakooto ii qaita moŋ.6 Niinoŋ kileŋ uumeleeŋ alauruna akadamugiawo laligojuti, iyoŋoo batugianoŋ rabe Anutuwaa momakootoya keemeya ii saanoŋ amiŋ momakejoŋ. Balombaa momakootoyaga mende amiŋ momakejoŋ. Baloŋa baloŋa galeŋ koma oŋoma laligogi ku-usuŋgianoŋ qaombaati, iyoŋoo momakootogia ii kaaŋagadeeŋ mende amiŋ momakejoŋ.\n7 Ii qaagoto, Anutuwaa momakooto aasaŋgoya mono ii amiŋ momakejoŋ. Anutunoŋ Siwe namo mende mokolooŋ orono iikanoŋ waladeeŋ areŋa kokaeŋ ama somoŋgoro, \"Ejembanoŋ kanageŋ kolooŋ akadamu mokoloowutiwaajoŋ mono momakootona qaita moŋ ii iŋisaamaŋa.\" Kaeŋ jeŋ ii aasaŋgoyanoŋ ano ero. 8 Balombaa eja poŋa poŋa laligoŋ kougiti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ momakooto ii mende moma kotoro. Ii moma kotowuyagati eeŋ, Poŋnana asamararaŋawo ii maripoonoŋ mende qegi komunaga. 9 Momakooto qaita moŋ kawaajoŋ qaa kokaeŋ oogita eja,\n\"Moŋnoŋ iwoi ii jaa gejianoŋ mende iima moro. Iikawaa momoyanoŋ mombaa uutanoŋ mende kolooro moroto, ejemba Anutu uugianoŋ jopagoŋ muŋkejuti, iyoŋoojoŋ ii mono mozozoŋgoŋ anota eja.\"\n10 Baloŋ ejemba iwoi ii mende moma titou laligogito, Anutunoŋ ii mono Uŋaya wasiro nonoojoŋ ninisaano moniŋ. Iinoŋ qaa kuuyaa kania moŋgama mokolooŋkeja. Anutuwaa momo keemeya kaaŋagadeeŋ modaboroji, iinoŋ mono ii sololooŋ nonono moniŋ.\n11 Mombaa uuta moŋnoŋ mende moja. Uutaa uŋaya iinondeeŋ mono ii moma yagoja. Kaaŋiadeeŋ Anutuwaa uuta ii moŋnoŋ mende mojato, Anutu iyaŋaa Uŋa Toroya iinondeeŋ ii moma yagoja. 12 Nononoŋ balombaa nanamemeŋ bologaa omeya moŋ mende buŋa qeŋ aoninto, Anutunoŋ iwoi kaleŋ nononoti, iikawaa kania mobombaajoŋ mono iyaŋaa Uŋaya wasiro uunananoŋ kemerota laligojoŋ.\n13 Iikawaa kania keemeya ii ajorooŋ amiŋ momakejoŋ. Baloŋ ejembanoŋ momakootogiaa qaganoŋ qaa kuma nonoŋgi iikawaa so ii mende amiŋ momakejoŋ. Kaeŋ qaagoto, Uŋa Toroyanoŋ qaa kuma nononoti, iikawaa so mono uuwaa qaa hoŋa gosiniŋ sololooŋ nonono jeŋ asariŋkejoŋ. 14 Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nonono qaa ii kaeŋ gosijoŋi eeŋ, kania mono mokolooŋ moma asariwoŋatiwaa so kolooja. Kawaajoŋ Uŋa Toroyanoŋ daeŋ yoŋoo uugianoŋ mende laligoro eeŋ laŋ laligojuti, iyoŋonoŋ Anutu Uŋayaa buŋa ii moma aŋgoŋ kombombaajoŋ amamaaŋkeju. Yoŋonoŋ Buŋa iikawaajoŋ mogi qaa motoya kaaŋa kolooro kania moma asariwombaajoŋ amamaaju.\n15 Yoŋonoŋ amamaajuto, Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nononji eeŋ, mono qaa kuuyaa kania gosiŋ jeŋ tegowoŋatiwaa so koloojoŋ. Kaeŋ koloojonto, uumeleeŋ ejemba mombaa kania ii baloŋ ejemba kuuyanoŋ tororo jeŋ tegowombaajoŋ amamaaŋkeju. 16 Iikawaa kania ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Pombaa uumomoya ii eja moŋnoŋ moŋ mende moro.\nKawaajoŋ moŋnoŋ ii qambaŋmambaŋ mubaatiwaa so qaago.\"\nMoŋnoŋ ii mende moroto, nononoŋ Kraistwaa uumomoya meŋ laligojoŋ. Kiaŋ. b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.2","date":"2018-04-20T10:53:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937440.13\/warc\/CC-MAIN-20180420100911-20180420120911-00586.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999563694,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999563694000244}","num_words":656,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matthew 3\nJon Oomulu ejanoŋ Jiisaswaa kana meleuro.1 Gbani tosia tegoro Jon Oomulu ejanoŋ kaŋ Judia prowinswaa baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ liligoŋ ejemba uugia Buŋa qaanoŋ kuuŋ kokaeŋ iŋijoŋ laligoro, 2 \"Siwe Toyanoŋ bentotoŋa ambaatiwaa kambaŋanoŋ mono kaŋ kuuja. Kawaajoŋ mono uugia meleema iikanoŋ keubu.\" 3 Jombaajoŋ gejatootoo eja Aisaianoŋ qaa moŋ kokaeŋ jeŋ ooro,\n\"Qele gajoba moŋnoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ qama laligoro kema qaa otoŋa kokaeŋ mobuya,\n'Poŋnoŋ kawa-oo! Kawaajoŋ mono jojoriŋ kania meleuwu. Mono uugia mindiŋgoŋ kania qeleleewu.'\"\n4 Jombaanoŋ selekopaa ii kamel juyanoŋ memetaga ano batuyanoŋ iiŋkasa oro selianoŋ memetaga ii somoŋgoŋ laligoro. Nembaneneya ii ŋaagiso borotaaŋ ano duuyaa moroŋ apuya. Ii kuuya gejatootoo eja Elaija iwaa soga. 5 Jonoŋ gawoŋa mero ejemba tuuŋlelembe yoŋonoŋ Jerusalem siti ano Judia prowinswaa gomaŋ tosaaŋa kuuya yoŋoonoŋga iwaanoŋ horoŋ kagi. Kaaŋiadeeŋ Jordan apu leelee gomaŋ kuuya rama keŋgiti, iikanoŋa kagi. 6 Kaŋ kouma siŋgisoŋgogia jokoloogi Jonoŋ ii Jordan apu bereŋanoŋ oomulu meŋ oŋono.\n7 Meŋ oŋonoto, Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) ano Sadusii (Jigo gawombaa kaparaŋkoŋkoŋ) ejemba tuuŋlelembe yoŋonoŋ oomulu meŋ oŋombaatiwaajoŋ kagi iŋiima kokaeŋ iŋijoro, \"Oo qato mokolembaa gbiliuruta, oŋo uugia mende meleeŋgi Anutuwaa iriŋanoŋ mono soono iroŋa meleema oŋomambaajoŋ anja. Ii oloŋ kombombaa gejanono qaaya ii mono moronoŋ iŋijoro sombugia moma koi kaju? 8 Kawaajoŋ mono oŋanoŋ uugia meleembu. Kileŋagia mesaoŋ uugia meleeŋgi hoŋa kolooro ii mono nanamemeŋgianoŋ asuganoŋ qendeema laligowu.\n9 Uugianoŋ mondomondo qaa kokaeŋ jewombaajoŋ mende romoŋgowu, 'Nononoŋ Aabrahambaa gbiliga laligoniŋ Anutunoŋ mende tiwilaaŋ nonombaa.' Kaeŋ jeŋ totogianoŋ qeŋkejuto, hoŋa ii mende kolooŋkeja. Niinoŋ iikawaajoŋ kokaeŋ iŋijomaŋa, Anutunoŋ jamo koi saanoŋ jeŋ kotoŋ oŋono letoma Aabrahambaa gbiliuruta kolooŋ Anutu mepeseeŋkebuto, oŋo nomaeŋ?\n10 Uugia mende meleembuti eeŋ, Anutunoŋ mono oŋo gere kaaŋa kono kamaawombaajoŋ anju. Gere kuuya hoŋa awaa mende kuuŋkejuti, ii mono kono kamaagi gere gagirinoŋ giliro kemebuya. Gere kaaŋa komambaa weŋa ii jeta suŋa ama gere kanianoŋ ano jojoriŋ eja. Anutunoŋ mono kileŋagiaa iroŋa meleema oŋombaa.\n11 Niinoŋ oŋo uugia meleembutiwaajoŋ apu tooŋnoŋ mulu meŋ oŋonjento, noo gemananoŋ eja ku-usuŋa kotakota moŋ kawaa. Iwaa ku-usuŋa uutaga ii mono noonoŋ uuguwaa. Iinoŋ eja uuta koloowaatiwaajoŋ niinoŋ iwaanoŋ kana esuya ilaaŋ muŋ gesonoŋ mouma besaamambaajoŋ amamaamaŋa. Iinoŋ mono Uŋa Toroya uugianoŋ ano gere bolaŋanoŋ koma konjoratiŋ oŋono iikaaŋa kanoŋ mulu meŋ oŋombaa.\n12 Iinoŋ hoŋa ano kaawoya mendeema oromambaa saraya meŋ kouma kosoŋ korereŋgoŋ gosiwaa. Gosiŋ wiit kota meŋ kululuuŋ kowianoŋ ambaato, kaawoya ano bulaaya ii mono usuno gere gagirinoŋ kemeŋ gere tetegoya qaa kanoŋ jewaa.\" Kiaŋ. a, b, c, d, e, f\nJonoŋ Jiisas oomulu meŋ muro.13 Kambaŋ kanoŋ Jiisasnoŋ Galili prowins mesaoŋ Jordan apu bereŋanoŋ Jombaanoŋ kaŋ oomulu meŋ mubaatiwaajoŋ qisiro. 14 Qisiroto, Jonoŋ qotogoŋ muŋ kokaeŋ ijoro, \"Giinoŋ saanoŋ nii oomulu meŋ nonagato, giinoŋ siŋgisoŋgo mende ama mono nomaembaajoŋ noonoŋ kajaŋ?\"\n15 Kaeŋ ijoro Jiisasnoŋ kokaeŋ meleeno, \"Kambaŋ kokaamba ii saanoŋ amba. Kaeŋ anjoti, iikanoŋ Anutunoŋ nanamemeŋ dindiŋa otaawombaa qaa jeroti, iikawaa hoŋa kolooro sokombaa.\" Kaeŋ meleeno Jonoŋ moro sokono uumotooŋ ano.\n16 Uumotooŋ ama oomulu meŋ muro tegoro iikanondeeŋ apunoŋga kouro kokaeŋ asugiro: Sombinoŋ aantano Jiisasnoŋ uuŋ iiro Anutuwaa Uŋa Toroyanoŋ meleema kewo kooŋ kaaŋa kolooŋ Jiisaswaa waŋanoŋ kamaaŋ mero. Kamaaŋ mero Siwenoŋga aro moŋ kokaeŋ kolooro, \"Iinoŋ mono neenaa komunjua meranaga koloojiwaajoŋ kerana qeaŋgoro iimasiiŋa mojeŋ.\" Kiaŋ. g\n17\nSatanoŋ Jiisas aŋgobato meŋ muŋ laligoro.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Mat.3","date":"2018-04-24T14:54:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946721.87\/warc\/CC-MAIN-20180424135408-20180424155408-00308.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999592304,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999592304229736}","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b1Lew 23.15-21; Dut 16.9-11\nc17-21Joel 2.28-32\nf25-28Ond 16.8-11\ng30Ond 132.11; 2 Sml 7.12-13\nh34-35Ond 110.1\ni44Apo 4.32-35\nActs 2\nUŋa Toroyanoŋ kamaaŋ gowoko uugianoŋ kemero.1 Jiisasnoŋ komuroti, kambaŋ iikanoŋa sonda 7 tegoro weeŋ 50 ▼\n▼ 50 ii Griik qaanoŋ Pentekost.iikanoŋ yambuyambu kambaŋa kaŋ kuuro uumeleeŋ ejemba kuuya yoŋonoŋ ajorooŋ kendoŋ ragi. 2 Ragi Sombinoŋga iwoi moŋ obabaŋ bilisik kaaŋa kamaaro otoŋ somata asugiro mogi. Raidimbonoŋ qeŋkeji, mono iikawaa tani kaaŋa asugiŋ kamaaŋ miri ragiti, ii kuuya saa qero. 3 Miri saa qeŋ iwoi iikanoŋ deeŋqeema seiŋ gere bolaŋ kaaŋa waŋgia qaganoŋ uro iigi.\n4 Kaeŋ asugiro Uŋa Toroyanoŋ kuuya yoŋoo uugia saa qero kantri tosia yoŋoonoŋ qaa kanaiŋ jegi. Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ qaa saŋe anotiwaa so asuganoŋ jegi.\n5 Juuda ejemba tosianoŋ Anutu goda qeŋ kantri kania kania sombiŋ baatanoŋ rama kenjuti, iikanoŋ deema kema laligoŋ Jerusalem eleema kagiti, tosia iikaaŋa ii sitinoŋ laligogi. 6 Kaeŋ laligoŋ otoŋ somata ii moma ejemba tuuŋ mamaganoŋ kouma ajoroogi. Ajorooŋ naŋgi momalaari ejembanoŋ qaa morota morota jegiti, ii kuuya moma aŋo aŋo moma asariŋ iikawaajoŋ aaruŋ kiko aŋgi.\n7 Kiko ama waliŋgoŋ kokaeŋ jegi, \"Mobu! Eja koi qaaya qaaya jejuti, iyoŋonoŋ mono kuuya Galili ejembaga kolooju me? 8 Nono kantri morota morota kanoŋ kolooŋ kouma laligoniŋ yoŋonoŋ mono nomaeŋ ama laligoŋ somariiŋ kantrinanaa so qaanana aŋa aŋa jegi mojoŋ? 9 Nono Partia ejemba, Midia ejemba ano Eelam ejemba koi nanjoŋ. Nono tosianoŋ Mesopotemia laligoniŋ. Tosianoŋ Judia laligoju ano tosianoŋ Kapadosia gomanoŋ laligogi. Ejemba tosianoŋ Pontuswaajoŋ, tosianoŋ Eisia prowinswaajoŋ koloojoŋ ano yoŋonoŋ ananaa qaanoŋ qaa jegi mojoŋ.\n10 \"Tosianoŋ Frigia gomaŋ mesaoŋ koi kaŋ laligoju. Tosianoŋ Pamfilia taoŋ mesaogi. Tosianoŋ Iijipt kantrinoŋ laligogi. Tosianoŋ Sairini gomaŋ leegeŋ Libia kantrinoŋ laligogi. Tosaaŋa nono Room sitiga tawatawaga koi kaŋ laligojoŋ. 11 Nono tosianoŋ Juuda ejemba kolooŋ laligojoŋ ano tosianoŋ kantri tosianoŋ kolooŋ kanageŋ Juuda ejemba kolooniŋ. Kaaŋa nanjoŋ ano yoŋonoŋ qaa jegi nono qaanana motomotooŋ ii saanoŋ moma kotojoŋ. Nonoonoŋga tosianoŋ wato qata Kriit mesaoŋ kowe kotoŋ kagi. Tosianoŋ Arebia qaa jeŋkeju. Nono kaaŋanoŋ laligojonto, yoŋonoŋ aisooŋ Anutunoŋ aŋgoleto uuta anoti, iikawaa kania ii ananaa qaanoŋ aŋa aŋa jegi mojoŋ.\" 12 Kaeŋ jeŋ kuuya yoŋonoŋ aaruŋ mogi sooboo kono iyaŋgia kokaeŋ jeŋ qisiŋ aogi, \"Koi kawaa kania mono nomaeŋ?\" Kaeŋ qisiŋ aoŋ qaa moŋgama tompiŋ naŋgi.\n13 Tompiŋ naŋgito, tosianoŋ mepaqepae ama kokaeŋ jegi, \"Yoŋonoŋ wain apu naaŋawo mamaga neŋ eŋkaloloŋ kolooju.\" Kaeŋ. b\nPiitonoŋ Uŋa Toroyaa kania jeŋ asariro.14 Kaeŋ jegi Piitonoŋ aposol 11 yoŋowo motooŋ waama nama kotakota qama ejemba tuuŋ ii kokaeŋ iŋijoro, \"Alauruna, Juuda ejemba ano ejemba kuuya Jerusalem laligojuti, niinoŋ iwoi koloojiwaa kania jewe mono geja ama mobu. 15 Oŋo tosianoŋ nonoojoŋ kokaeŋ jeju, 'Yoŋonoŋ apu kotiga negi uugianoŋ eŋkaloloŋ kolooja.' Kaeŋ romoŋgojuto, nononoŋ iikaaŋa mende koloojoŋ. Koi gomaambawaa 9 kilok kolooja. Gomaamba ii apu nene kambaŋa qaago. 16 Qaagoto, gejatootoo eja Joelnoŋ Buŋa qaa kokaeŋ jeroti, iikanoŋ mono hoŋawo kolooja,\n17 'Anutunoŋ jeja: Pombaa kaka kambaŋanoŋ toriwaati, niinoŋ kambaŋ iikanoŋ Uŋana Toroya maabe ejemba kuuya yoŋoo qagianoŋ ubaa. Uma sololooŋ kotoŋ kondooŋ oŋono kokaeŋ koloowaa:\nOŋoo meraboraurugianoŋ gejatootoo qaaya qaaya jeŋkebuya.\nOŋoo gbaworo saraŋurugianoŋ jaagia meleeno uŋaya uŋaya iimakebuya.\nOŋoo ejemba waŋa yoŋonoŋ gaoŋ kuukuu iimakebuya.\n18 Uŋana Toroya maamaŋati, ii eja ano emba noo weleŋ qeŋ laligowuti, iyoŋoo qagianoŋ kaaŋagadeeŋ uro gejatootoo qaa jeŋkebuya.\n19 Niinoŋ aŋgoleto sombinoŋ ambe uugi eu uro iibuya ano namonoŋ aiwese ii kokaeŋ iibuya:\nIwoi sayawo, gere bolaŋ uuta ano kaaso konduŋawo ii asugiwuya.\n20 Weeŋ jaayanoŋ paŋgamaŋ mero koiŋnoŋ ososaaŋ sa kaaŋa koloowaa.\nKaeŋ kolooro iikawaa gematanoŋ Pombaa kambaŋ somatanoŋ mono kaŋ kuuwaa.\nWeeŋ ii akadamu ano qabuŋayawo.\n21 Daeŋ yoŋoonoŋga moŋnoŋ Pombaa qata qama kooliwaati, Anutunoŋ mono ii hamo qeŋ muro letombaa.' Joelnoŋ kaeŋ oorota eja.\n22 \"Oo Israel ejemba, oŋo mono geja ama qaa koi mobu: Anutunoŋ Jiisaswaa laaligo kambaŋanoŋ sololooŋ muro laligoro aŋgoleto, aiwese ano kaiyaka esuŋmumuyawo ii oŋoo batugianoŋ balonoŋ asuganoŋ asugiro. Oŋo ii saanoŋ moju. Anutunoŋ iwoi ii kolooŋ muŋ iikaaŋa kanoŋ Nazaret eja iikawaa kania naŋgoŋ jeŋ qendeema oŋoma laligoro.\n23 \"Anutunoŋ wala eeŋanoŋ Jiisaswaa qaa waladeeŋ somoŋgoŋ moma kotoŋ kokaeŋ jerota eja, 'Hamoqeqe Toyanoŋ mono eja jotamemeya oŋoo borogianoŋ kamaawaa.'\nQaa iikawaa so Anutunoŋ Jiisas mende aŋgoŋ kono oŋoo borogianoŋ kamaaro. Kaeŋ kamaaro oŋo komuwaatiwaajoŋ qagi waba kantri gawman yoŋonoŋ Mooseswaanoŋ Kana qaa mende moma kileŋ jeŋ kotogi borogianoŋ Jiisas qelanjiŋ meŋ maripoonoŋ qegi komuro. Komuroto, sayanoŋ mono oŋoo qagianoŋ urota eja. 24 Jiisasnoŋ komuroto, koomuwaa kasa gbadoyanoŋ kamaaro koomu Toyanoŋ ii somoŋgoŋ kambaŋ koriga galeŋ koma mumambaajoŋ amamaaro. Ii Anutuwaanoŋ mende sokono. Kawaajoŋ iinoŋ ii meŋ gbiliŋ koomuwaa siimboboloyanoŋga metogoro waaro. 25 Kiŋ Deiwidnoŋ Jiisaswaajoŋ kokaeŋ jerota eja,\n'Niinoŋ taraturu ama tama nuwabotiwaajoŋ Poŋnoŋ boro dindinanoŋ laligoja.\nIinoŋ kambaŋ so kooronanoŋ nano uŋauŋa kaaŋa iima laligojeŋ.\n26 Kaeŋ laligoŋ komumaŋato, koomuwaa gomanoŋ kemebe gema mende nuwaa.\nGiinoŋ geeŋgaa wombo eja soraaya tak-kootoya nii mono metogoŋ nona qasirinoŋ eŋ mende gisaamaŋa.\nKawaajoŋ uunanoŋ korisoro moma buunanoŋ renduŋ rii qama laligojeŋ.\nSelenanoŋ kaaŋagadeeŋ gbiliŋ waabaatiwaajoŋ ama mamboma jejeromoŋromoŋ ama haamo meŋ ewaa.\n28 Giinoŋ laaligo kotigaa kania qendeema nona moma kotomaŋa.\nNiinoŋ goo jaasewaŋganoŋ pondaŋ laligowe giinoŋ uuna korisoronoŋ meŋ saa qewaa.' Deiwidnoŋ Jiisaswaajoŋ kaeŋ jerota eja.\n29 \"Oo alauruna, Piito niinoŋ beŋ ambonana kiŋ Deiwidwaa kania ii awasaŋkaka qaganoŋ asuganoŋ kokaeŋ jeŋ asarimaŋa: Deiwidnoŋ komuro roŋ koŋgi qasirianoŋ kete batunananoŋ koi eja. 30 Deiwidnoŋ gejatootoo ejaga kolooŋ laligoroti, iinoŋ kokaeŋ moro: Anutunoŋ gbiliuruta yoŋoonoŋga moŋ meweeŋgoŋ kuuro iyaŋa kaaŋa eja pombaa duŋ rarayanoŋ rabaa. Anutunoŋ qaa ii somoŋgoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiŋ laligoro. 31 Moŋnoŋ rabaati, ii waladeeŋ iima moro. Hamoqeqe Toya Kraist iinoŋ koomunoŋga waabaati, Deiwidnoŋ ii moma kokaeŋ jero,\n'Kraistnoŋ laligoŋ komuwaato, koomuwaa gomanoŋ kemero Anutunoŋ ii gema mende qero ewaa.\nIwaa sele busuya ii mende mesaoro qamoyanoŋ qasirinoŋ mende gisaawaa.'\n32 Anutunoŋ Jiisas meŋ gbiliro waaro iikaaŋa kanoŋ qaa ii hoŋawo kolooro. Nono kuuya ii jaa konananoŋ iima naŋgoŋ jeŋ daŋgunu kaaŋa nanjoŋ. 33 Jiisasnoŋ waama laligoŋ Anutunoŋ wano uma boro dindiŋanoŋ raja. Iikanoŋ rama Maŋanoŋ Uŋa Toroya wasiwaatiwaajoŋ jeŋ somoŋgoroti, iinoŋ (promis) ii moma ii maaro kamaaro hoŋa kete koi asugiro iima moju. 34 Deiwidnoŋ Siwenoŋ mende uro. Iinoŋ aŋo qaa kokaeŋ jerota eja,\n'Anutunoŋ Siwe gomaŋ uutanoŋ neenaa Poŋnaajoŋ kokaeŋ jeŋ kotoro moro:\nGiinoŋ mono kaŋ boro dindinanoŋ asamararaŋ koi kanoŋ kamaaŋ rama laligowa.\n35 Kaeŋ rama laligona niinoŋ kambaŋ biiwianoŋ koi kanoŋ tuarenjeŋuruga riiŋ riitama haamo ama oŋomaŋa.\nHaamo ama oŋombe yoŋonoŋ tama kemeŋ siimbobolo moma saama kana doga kaaŋa koloowuya.\nKaaŋa koloogi giinoŋ saanoŋ waama yoŋoo qagianoŋ riiŋ aisooŋ laligowa.'\n36 \"Oo Israel ejemba, oŋo Jiisas maripoonoŋ qegi komuroto, Anutunoŋ Jiisas ii kuuro Poŋ ano Hamoqeqe Toya Kraist kolooŋ nonoma laligoja. Israel tuuŋ kuuya oŋo mono iikawaa kania moma yagowu.\"\n37 Piitonoŋ kaeŋ jero ejemba tuuŋnoŋ moma uugia qosono Piito ano aposol tosaaŋa ii kokaeŋ iŋijogi, \"Eja alaurunana, nono mono nomanomaeŋ aniŋ sokombaa?\"\n38 Iŋijogi Piitonoŋ kokaeŋ iŋijoro mogi, \"Oŋo mono uugia meleembu. Motomotooŋ uugia meleeŋgitiwaa so nononoŋ mono Jiisas Kraistwaa qatanoŋ oo mulu meŋ oŋomboŋa. Ii oŋoniŋ Anutunoŋ siŋgisoŋgogia soŋgbama mesaoŋ Uŋa Toroyaa kaleŋa ii buŋa qeŋ oŋombaa. 39 Anutunoŋ Uŋa ii oŋomambaajoŋ jeŋ somoŋgoroti, qaa ii mono oŋoaŋgia ano oŋoo gbiliurugia oŋoojoŋ ama jero. Oŋoojoŋ ama tosaaŋa koriganoŋ kema laligogi Anutu Poŋnananoŋ oŋoombaati, iinoŋ soomoŋgo qaa (promis) ii mono kuuya oŋoojoŋ ama kaaŋagadeeŋ jeŋ somoŋgorota eja.\"\n40 Piitonoŋ kaeŋ iŋijoŋ toroqeŋ qambaŋmambaŋ qaa tosaaŋa mamaga iikanoŋ uugia kuuŋ kokaeŋ jero, \"Ejemba iriŋqiriŋa koi namonoŋ laligojuti, Anutunoŋ ii hamo qeŋ oŋono letombutiwaajoŋ moja. Yoŋowo siimbobolo mokoloowubotiwaajoŋ mono uugia meleema ejemba doogoya ii jawo ama oŋomesaowu.\" 41 Piitonoŋ kaeŋ jero ejemba jaasooŋgoyanoŋ qaaya moma aŋgoŋ koŋgi oomulu meŋ oŋoŋgi. Ii meŋ oŋoŋgi kanagesogianoŋ toroqegi jaŋgogianoŋ weeŋ iikanoŋadeeŋ 3,000 kawaa so somariiro. Kiaŋ. c, d, e, f, g, h\nMomalaari yoŋonoŋ uugia somoŋgoŋ aoŋ laligogi.42 Uugia meleeŋgiti, iyoŋonoŋ uumotooŋ ama uugia somoŋgoŋ aoŋ kambaŋ so aima ajoroogi aposol yoŋonoŋ Buŋa qaa kuma oŋoŋgi samoŋ kowoga ano nembanene motoŋ neŋ qamakooli gawoŋ meŋ laligogi. Pondaŋ laaligo kaaŋa laligogi.\n43 Kaeŋ nama Anutuwaa qatanoŋ boliwabotiwaajoŋ jeneŋooro ama laligogi. Kaaŋa laligogi Anutunoŋ sololooŋ oŋono aposol yoŋonoŋ jetamemegia kolooŋ gawoŋ megi aŋgoleto aiwese morota morota asugiro. 44 Anutu moma laarigiti, iyoŋonoŋ kuuya laaligogia motooŋ laligoŋ esuhina (tiwomaleku) iwoigia kuuya mindiriŋ motooŋ meŋ laligogi.\n45 Kaeŋ meŋ laligoŋ baloŋ esuhina iwoigia sewaŋa mewutiwaajoŋ aŋgi sewaŋa oŋoŋgi karoti, ii batugianoŋ mojoqojoroŋ ama amamaagitiwaa so mendeema aŋguŋ laligogi. 46 Kaeŋ mindiriŋ laligoŋ suulaŋ uumotooŋ ama kambaŋ so jiwowoŋ jigonoŋ ajorooŋ laligogi. Bered ii miri so motoŋ neŋ laligogi ano nembanenegia ii gbiŋgbaoŋgia qaa korisoro qaganoŋ rama neŋ laligogi. 47 Kaiyakagia kaeŋ ama Anutu mepeseeŋ laligogi ejemba kuuya yoŋonoŋ ii iŋisosorooŋ laligogi. Iŋisosorooŋ laligogi tuuŋgianoŋ somariiro Poŋnoŋ kambaŋ so ejemba tosaaŋa meŋ letoma oŋono uugia meleema mindimindiri areŋgianoŋ toroqegi. Kiaŋ. i\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.2","date":"2018-04-25T18:33:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947939.52\/warc\/CC-MAIN-20180425174229-20180425194229-00357.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000023842,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000002384185791}","num_words":1526,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a4Ond 51.4\nb10-12Ond 14.1-3; 53.1-3\nc13Ond 5.9; 140.3\nd14Ond 10.7\ne15-17Ais 59.7-8\nf18Ond 36.1\ng20Ond 143.2; Gal 2.16\nh22Gal 2.16\ni30Dut 6.4; Gal 3.20\nRomans 3\nAnutunoŋ qaaya pondaŋ otaaŋkeja.1 Kaeŋ ero Juuda ejemba laligojoŋi, iikanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ nononaga? Anutuwaa aiweseya selenananoŋ kotogiti, iikawaa hoŋanoŋ mono nomaeŋ kolooŋ nononja? 2 Hoŋanoŋ mono laaligo kuuya kanoŋ mamaga kolooŋ oŋanoŋ ilaaŋ nonomakeja. Iikawaa qaaya mutuya ii kokaeŋ: Anutunoŋ Buŋa qaaya nonono ananaa buŋa kolooro laligojoŋ.\n3 Kaeŋ laligojonto, ananaanoŋga tosianoŋ Anutu mende moma laariŋ muŋ laligogi nomaeŋ ama oŋombaa? Yaŋgiseŋ laligogitiwaa iroŋa meleema mono nomaeŋ ama nonombaa? Uujopaya somoŋgoŋ aŋgoŋ kono omaya koloowaa me nomaeŋ? 4 Ii qaago totooŋ! Anana koreboreyanoŋ ejemba qooloŋgoya koloojonto, Anutunoŋ hoŋa toontooŋa kolooja. Anutuwaa kania ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Qaa jakeyanoŋ ama qisiŋ goŋgi qaagaa kitia jeŋ asariŋ iikanoŋ dindiŋa kolooŋ haamo ama oŋoma namba. Goo kaniaga kaaŋa mokolooŋ naŋgoŋ jewuya.\"\n5 Anana nanamemeŋ doogoya otaaniŋ Anutunoŋ qindiŋgoŋ nonono iikanoŋ nanamemeŋa dindiŋanoŋ asuganoŋ asugiji eeŋ, anana qaa iikawaajoŋ mono nomaeŋ jewonaga? Nii qaa ii namo ejemba momonanaa so kokaeŋ jejeŋ: Anutunoŋ iroŋa meleeno iriŋsoŋsooŋanoŋ qanananoŋ uji, iwaa momoyanoŋ kaeŋ dogoja me qaago? 6 Qaago, ii mono kozigeŋ! Anutunoŋ doogoya koloonagati eeŋ, iinoŋ gomaŋa gomaŋa ananaa qaanana mono nomaeŋ gosiŋ tororo jeŋ tegonaga?\n7 Niinoŋ eja qoloŋmoloŋgoya koloowe Anutunoŋ qaaya hoŋa iikanoŋ mindiŋgoŋ nono iwaa qabuŋayanoŋ iikaeŋ asuganoŋ kolooja. Kaeŋ kolooro niinoŋ siŋgisoŋgo ambeti, Anutunoŋ iikawaa qaaya mono nomaembaajoŋ jeŋ tegoja? Nomesaoro neenaa jaajaa laligowe sokonaga me qaago? Qaayanoŋ mono mende looriŋ kamaawaa. 8 Mono kokaeŋ jeniŋ sokonaga, \"Nono saanoŋ bologa toroqeŋ aniŋ Anutunoŋ ii mindiŋgoro sili awagaa hoŋanoŋ asugiro qaayanoŋ qabuŋayawo koloowaa.\" Tosianoŋ nonoojoŋ qaa sologeŋ kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Poolnoŋ qaa kaeŋ jeŋ iikawaa so laŋ amakeja.\" Kaeŋ ama jegitiwaa qaaya ii Anutunoŋ gosiŋ sogianoŋ jeŋ tegoŋ oŋombaa, ii mojeŋ. Kiaŋ. a\nEjemba moŋnoŋ solaŋa mende kolooja.9 Qaa kaeŋ amiŋ moma ii nomaeŋ jeŋ tegowonaga? Juuda nononoŋ kantri tosaaŋa uŋuuguŋ Anutuwaa jaanoŋ dindiŋa koloojoŋ me qaago? Qaago totooŋ! Iikawaa qaaya mono waladeeŋ kokaeŋ jeŋ kotiiniŋ: Juuda me kantri tosaaŋa koloowonagati, anana korebore siŋgisoŋgo aniŋ kokosiiŋ nonono laligojoŋ. Kawaajoŋ selenana meŋ ubombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. 10 Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Moŋnoŋ moŋ solaŋa dindiŋa mende totooŋ kolooja.\n11 Mombaa uutanoŋ momo mende kolooŋ asariro tondu laligoju. Moŋnoŋ moŋ Anutu mokoloomambaajoŋ mende kaparaŋ komakeja.\n12 Qaagoto, kuuyanoŋ mono kana uuguŋ sisau laligoju.\nKoreborenoŋ mono boliŋ Anutuwaa jaanoŋ aŋgonjoragiawo kolooju. Awaa kolooŋkeji, motoondago moŋ ii mende totooŋ mokoloojeŋ.\n13 Neselaŋgianoŋ aŋgomokoloŋ amakeju.\nNeŋgbaogbaogianoŋ qasiriwaa roŋ kaaŋa aantama nano koomuwaa kaŋgaruga kaaŋa iikanoŋ ejemba laŋ tiwilaaŋ oŋomakeju. Qaa bologa ii qatowaa jeta nombeŋ warabe kaaŋa buugianoŋ saa qeŋ ero jegianoŋ ejemba tondu iŋiŋkeju.\n14 Qaa kowoga seiyawonoŋ mono buugia saa qero ejemba tondu qasuaaŋ oŋomakeju.\n15 Ejemba tondu uŋuŋ sagia molaawutiwaajoŋ kanagianoŋ kike uulaŋawo kema kaŋkeju.\n16 Nanamemeŋgiaa kania dogoro laligojutiwaa aiwesegia kokaeŋ kolooja: Daeŋ daeŋ liligoŋkejuti, iikanoŋ mono kondemondeeŋ aŋgi ejemba uugianoŋ boliŋ kobooŋkeja.\n17 Luaenoŋ laaligowaa kania ii mende moma kotoŋ yagoju.\n18 Anutu goda qewombaa qaaya ii uugianoŋ mende eja. Jeta uuguwubotiwaajoŋ keegia mende moma eeŋ laŋ laligoju.\"\nAnutuwaanoŋ qaa kaeŋ eja.\n19 Anutunoŋ Kana qaa kokaembaajoŋ nonono, ii mojoŋ: Kana qaa kuuya kanoŋ gomaŋ so somoŋgoŋ nonomakeja. Anana qaa kawaa baatanoŋ kema teŋ koma laligoniŋ sokombaa. Mende teŋ komboŋati eeŋ, Anutunoŋ mono iroŋa meleema nonono tiwilaawoŋa. Kawaajoŋ sombunana moma mondomondonana mesaoŋ qaanana bogoro laligoŋ teŋ koma muniŋ sokombaa. Anutunoŋ ejemba kananana kaeŋ ninisaanota eja.\n20 Kana qaanoŋ somoŋgoŋ nonomakejato, nono kuuya ii otaa-wombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. Anutuwaanoŋ Kana qaanoŋ siŋgisoŋgo-nana meŋ asugiro iima saanoŋ moma kotowoŋato, kana iikanoŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋa koloowombaajoŋ amamaawoŋa. Kiaŋ. b, c, d, e, f, g\nSolaŋa koloowoŋatiwaa kania ii momalaari.21 Nononano amamaaŋkejonto, Anutunoŋ Kana qaa otaaŋ solaŋa koloowoŋatiwaajoŋ ii mende jeroto, kana morota kokaeŋ areŋgoŋ jerota eja: Anutunoŋ aŋo qaanana jeŋ tegoro iwaa jaanoŋ solaŋaniwoŋa. Anutunoŋ qaa ii Mooses ano gejatootoo ejemba yoŋoojoŋ iŋisaano naŋgoŋ jeŋ Buŋa Terenoŋ oogita kambaŋ kokaamba asuganoŋ asugiro mojoŋ.\n22 Kawaajoŋ kanoŋa me kanoŋa anana Jiisas Kraist moma laarijoŋi, Anutunoŋ mono kuuya ananaa qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwoŋa. Ejemba tuuŋ morota morota anana Anutuwaa jaanoŋ ororoŋ koloojoŋ. 23 Ejemba kuuya anana siŋgisoŋgo ama Anutuwaa asamararaŋaajoŋ amamaajoŋ.\n24 Ii amamaajonto, Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ kolooro Kraist Jiisasnoŋ dowenana mero. Anutunoŋ kaleŋ iikawaajoŋ ama qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwoŋa. 25 Wala siŋgisoŋgo ama laligogiti, Anutunoŋ ii moma mokosiŋgoŋ iroŋa uulaŋawo mende meleema oŋono. Ii mende meleema oŋoma iyaŋaa nanamemeŋ solaŋanoŋ asuganoŋ asugiwaatiwaajoŋ moma Kraist Jiisas siimoloŋ oro kaaŋa kolooro qegi komuro Anutuwaa jaanoŋ koma konjoratiŋ nonombaatiwaa kania kolooro. Saya molaaroti, ii moma laariniŋ iikaaŋa kanoŋ siŋgisoŋgonana soŋgbama mesaoro solaŋaniwoŋa. 26 Kania ii kambaŋ kokaamba asuganoŋ asugiwaatiwaajoŋ moma Jiisas kaeŋ ama muro. Anutuwaa nanamemeŋ solaŋa ii kokaeŋ: Aŋo solaŋa kolooja ano moŋnoŋ Jiisas moma laariji, mono iwaa qaaya jeŋ tegoro solaŋaniŋkeja.\n27 Kaeŋ kolooro mono naambaajoŋa selenana meŋ ubonaga? Iwoi mombaajoŋa ama qaago totooŋ. Kana qaa otaaŋ solaŋa koloowombaajoŋ ii amamaajoŋ. Kaaŋa kanoŋ solaŋa mende koloowoŋato, Jiisas moma laariniŋ Anutunoŋ niniima qaanana jeŋ tegoro solaŋaniŋkeboŋa. 28 Qaa koi jeŋ tegoŋ kota kokaeŋ jeŋ kotiijoŋ: Kana qaa otaaŋkejoŋiwaajoŋ qaagoto, Jiisas moma laariŋ mujoŋiwaajoŋ ama Anutunoŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniŋkeboŋa. 29 Anutunoŋ Juuda nonoo Anutunanagadeeŋ mende kolooja. Mono kantri tosaaŋa yoŋoo Anutugia kaaŋagadeeŋ kolooja me qaago? Mono yoŋoo Anutugia kaaŋgadeeŋ kolooja.\n30 Anutunoŋ motooŋgo kolooja. Kawaajoŋ selenana kotogi laligojoŋi, nononoŋ moma laariŋ muniŋ meŋ solaŋaniŋ nonomakeja ano selegia mende kotogi laligojuti, ii kaaŋagadeeŋ moma laariŋ mugitiwaajoŋ ama meŋ solaŋaniŋ oŋomakeja. 31 Moma laariwutiwaa qaa jeŋ kanoŋ kuuŋ oŋoma iikaaŋa kanoŋ Kana qaa meŋ kamaaŋ aniŋ omaya koloowaa me qaago? Ii kozigeŋ qaagoto, Anutuwaanoŋ Kana qaa ii mende qewagoŋkejonto, ii meŋ kotiiŋkejoŋ. Kiaŋ. h, i\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.3","date":"2018-04-26T21:13:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948549.21\/warc\/CC-MAIN-20180426203132-20180426223132-00420.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999989152,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999891519546509}","num_words":1044,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.181,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matthew 2\nMomakooto eja weeŋ koukoutanoŋga kagi.1 Jiisasnoŋ eja poŋ Herodwaa kambanoŋ Judia prowinswaa taoŋa moŋ qata Betlehem kanoŋ kolooro. Kolooroti, kambaŋ kanoŋ seŋgelaowaa momo eja weeŋ koukoutanoŋga Jerusalem sitinoŋ kagi. 2 Kaŋ kokaeŋ qisigi, \"Juuda oŋoonoŋ eja poŋ koloowaati, mera ii kolooŋ dakanoŋ eja? Nono weeŋ koukoutanoŋ laligoŋ iwaanoŋ widi asugiro iima kania kaeŋ moma waeya meŋ mepeseewombaajoŋ kajoŋ.\"\n3 Kaeŋ qisigi eja poŋ Herod ano Jerusalem kanageso iwo laligogiti, iyoŋonoŋ korebore qaa ii moma aarugi. 4 Aarugi kiŋ Herodnoŋ qaa ama kanagesowaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa ano Kana qaawaa boi kuuya koma horoŋ oŋono kagi. Kaŋ ajoroogi kokaeŋ qisiŋ oŋono, \"Hamoqeqe Toya Kraistnoŋ mono dakanoŋ koloowaatiwaajoŋ jegita eja?\"\n5 Qisiŋ oŋono kokaeŋ meleema mugi, \"Iinoŋ Judia prowinswaa taoŋ qata Betlehem iikanoŋ koloowaa. Iikawaa qaaya ii gejatootoo eja Maikanoŋ kokaeŋ oorota eja,\n6 'Oo Betlehem kanageso Juuda gomanoŋ laligojuti, oŋoo batugianoŋga poŋ somata kolooŋ neenaa Israel kanageso mindiŋgoŋ kalaŋ koma nonombaa.\nKawaajoŋ oŋo Juuda gomambaa jotamemeya yoŋoo batugianoŋ laligogi qabuŋagianoŋ kamaaŋqeqeta mende toontooŋ koloowaa.'\"\n7 Kaeŋ meleema mugi momakooto eja ii oloŋ oŋoono kagi kokaeŋ qisiŋ oŋono, \"Widia ii naa kambanoŋ asugiro kanaiŋ iigi?\" Iikawaa kania tororo momambaajoŋ moma kaeŋ qisiŋ oŋono. 8 Iikawaa qaaya moma wasiŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, \"Oŋo mono Betlehem kema mera ii tororo qisiŋ mokolooŋ iikanondeeŋ buju qaa aŋgi noonoŋ kawa. Niinoŋ ii moma kaaŋiadeeŋ kema ii waeya meŋ mepeseeŋ mumaŋa.\"\n9 Kiŋnoŋ kaeŋ iŋiijoŋgoŋ jeŋ kotoŋ oŋono moma kananoŋ keŋgi. Kema widi weeŋ koukoutanoŋ laligoŋ iigiti, iikanoŋ waŋgianoŋ waladeeŋ keno kosiŋ otaaŋ Betlehem kema miri koko mera eroti, iikanoŋ nano. 10 Widi ii nano iima korisoro somata qatawo mogi. 11 Korisoro moma miri uutanoŋ uma mera ano nemuŋa Maria iriigi. Ii iriima simiŋ kuma usugoŋ waeya meŋ mepeseeŋ mugi. Mepeseeŋ muŋ wayaŋgesogia qeŋgama iikanoŋga goul, jiniŋ paora ano sanda qata mor ii unjuma kaleŋ mugi.\n12 Gomantiiŋa moŋ egi Anutunoŋ gaonoŋ asugiŋ kiŋ Herodwaanoŋ mombo mende kembutiwaajoŋ qotogoŋ oŋono. Kawaajoŋ kana moŋgeŋ iyaŋgiaa gomaŋ baloŋgianoŋ eleema keŋgi. Kiaŋ. a\nHerodwaajoŋ asaŋgoŋ Joosef embameria Iijipt keŋgi.13 Momakooto eja yoŋonoŋ keŋgi Joosefnoŋ gaoŋ iiro Pombaanoŋ gajoba moŋnoŋ asugiŋ muŋ kokaeŋ ijoro, \"Herodnoŋ mera qero komuwaatiwaajoŋ moŋgama mubaa. Kawaajoŋ mono waama mera ano nemuŋa uruama oloŋ koma Iijipt kantrinoŋ kembu. Iikanoŋ kema laligogi kanageŋ niinoŋ kawutiwaa kambaŋ jemaŋati, iikanoŋ mono eleema kawu.\"\n14 Kaeŋ ijoro waama gomantiiŋa iikanondeeŋ koko mera ano nemuŋa uruama Iijipt keŋgi. 15 Iijipt kema laligogi kiŋ Herodnoŋ komuro kambaŋ iikanondeeŋ eleema kagi. Wala Poŋnoŋ gejatootoo eja Hoosea sololooro qaa kokaeŋ jerota eja, \"Niinoŋ merana oombe Iijipt gomaŋ mesaoŋ karo.\" Gejatootoo qaa iikanoŋ mono kaeŋ asugiro hoŋawo kolooro. Kiaŋ. b\nMera Betlehem gomanoŋ uŋugi komugi.16 Momakooto eja yoŋonoŋ Juuda gomaŋ oloŋ mesaoŋ keŋgi Herodnoŋ iikawaa kania iima \"Tiligoŋ noŋgi,\" jeŋ iriŋa mamaga soono jeŋkooto kokaeŋ ano, \"Manjaqeqe eja, oŋo Betlehem ano gomaŋ kuuya ii liligoŋ raji, iikanoŋ kema mera gbanigia woi ano iikawaa baatanoŋ koloojuti, ii mono kuuya uŋugi komuwu.\" Momakooto eja widi asugirotiwaa kambaŋaajoŋ tororo qisiŋ oŋono ijogiti, iikawaa so mera gbanigiaajoŋ jeŋkooto ii ano. 17 Gejatootoo eja Jeremaianoŋ qaa moŋ jerota eji, iikanoŋ mono kaeŋ asugiro hoŋawo kolooro. Qaa ii kokaeŋ,\n18 \"Betlehem kosianoŋ gomaŋ moŋ qata Rama iikanoŋga saagujugia mogi qama silama amburereŋ somata meju.\nReizel embawaa gbiliuruta yoŋonoŋ gbiliurugia qaoŋgi saaju.\nKawaajoŋ saagi uluŋkoleŋ meŋ oŋombombaajoŋ aŋgi uukonduŋkonduŋgadeeŋ momakeju.\" Kiaŋ. c\nIijipt mesaoŋ Joosef embameria Nazaret eleeŋgi.19 Joosefnoŋ Iijipt laligoro kiŋ Herodnoŋ komuro iikanondeeŋ Pombaanoŋ gajoba moŋnoŋ gaonoŋ asugiŋ muŋ 20 kokaeŋ ijoro, \"Mera qegi komuwaatiwaajoŋ emboŋgiti, iyoŋonoŋ mono komudaborogi. Kawaajoŋ mono waama mera nemuŋawo uruama eleema Israel gomanoŋ kembu.\" 21 Kaeŋ ijoro Joosefnoŋ waama mera nemuŋawo uruama eleema Israel gomanoŋ keŋgi.\n22 Kananoŋ kema qaa kokaeŋ moro, \"Herodwaa meria Arkelausnoŋ maŋaa kitianoŋ Judia prowins galeŋ koma laligoja.\" Kaeŋ moma iikanoŋ kemambaajoŋ toroko moro. Moma laligoro Anutunoŋ gaonoŋ Galili prowinsnoŋ kembutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ muro waama iikanoŋ keŋgi. 23 Galili prowinsnoŋ keuma taoŋ qata Nazaret iikanoŋ laligogi. Kaeŋ laligogi gejatootoo eja yoŋonoŋ Hamoqeqe Toyaajoŋ qaa jegiti, iikanoŋ hoŋawo kolooro. Qaa ii kokaeŋ, \"Iwaa qata ii Nazaret ejaga qama laligowuya.\" Kiaŋ. d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Mat.2","date":"2018-04-23T11:47:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945942.19\/warc\/CC-MAIN-20180423110009-20180423130009-00307.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999769926,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999769926071167}","num_words":804,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 48\nJeikobnoŋ Manase ano Efraim kotuegoŋ orono.1 Kambaŋ tosia tegoro Jeikobnoŋ ji mokolooro qaa ii Joosef ijogi moro. Ii moma merawoita woi Manase ano Efraim ii uruama maŋaanoŋ keno. 2 Keno tosianoŋ Jeikob kokaeŋ ijogi, \"Meraga Joosefnoŋ giimambaajoŋ kaja.\" Israelnoŋ qaa ii moma ku-usuŋa eroti, ii kululuuŋ ee duŋayanoŋa waama raro. 3 a Waama rama Joosef kokaeŋ ijoro: \"Anutu ku-usuŋ kuuyaa Toya iinoŋ Keinan balombaa Luz gomaŋ kanoŋ noonoŋ asugiŋ kotuegoŋ nono.\n4 Ii noma kokaeŋ nijoro: 'Niinoŋ kolooŋseisei gombe gbiliuruga yoŋoo jaŋgogianoŋ mono somariiŋ somariiŋ uro giinoŋ kanageso tuuŋa tuuŋa mamaga yoŋoo bemunjalegiaga koloowaga. Gbiliuruga kanageŋ kolooŋ ubuti, niinoŋ baloŋ koi ii buŋa qeŋ oŋombe iyoŋoo buŋagiaga tetegoya qaa eŋ ubaa.'\n5 Anutunoŋ kaeŋ nijoro. Wala nii Iijipt balonoŋ goonoŋ mende kaweti, kambaŋ iikanoŋ embaganoŋ merawoiga woi Iijipt kokanoŋ oronoti, iyoronoŋ mono noo buŋa koloowao. Manase ano Efraim yoronoŋ mono Ruuben ano Simeon kaaŋa noo buŋa koloowao. 6 Kaeŋ koloori kanageŋ baloŋ mosoma yoroojoŋ distrik woi orombu. Efraim ano Manase yoroo bagaranoŋ meraborauruga tosaaŋa koloogiti, iyoŋonoŋ mono geeŋgaa buŋaga koloowuya. Yoŋonoŋ baloŋ bakaya buŋa qeŋ aowuti, ii mono Efraim ano Manase yoroonoŋ distrik woi iikawaa uutanoŋ egi yoronoŋ waŋgia koloori dawoigara yoroo newo baogaranoŋ laligowuya. 7 b Niinoŋ Mesopotemia (Padan Aram) mesaoŋ eleema Keinan balonoŋ kaŋ Efrata taoŋ dodowiwe embana Reizelnoŋ komuro wosobiri somata kolooŋ nono. Komuro qamoya ii Efrat kekembaa kana goraayanoŋ roŋ kombe. Efrat gomambaa qata moŋ ii Betlehem.\"\n8 Israelnoŋ kaeŋ jeŋ Joosefwaa merawoita iriima kokaeŋ qisiŋ muro: \"Mera woi koi ii moronoŋ moronoŋ?\"\n9 Qisiŋ muro Joosefnoŋ maŋa kokaeŋ ijoro: \"Noo merawoina Anutunoŋ Iijipt kokanoŋ nonoti, mono ii.\" Kaeŋ ijoro Israelnoŋ jero: \"Niinoŋ kotuegoŋ oromambaajoŋ ii saanoŋ uruana noo kosonanoŋ kawao.\" 10 Kaeŋ ijoro Joosefnoŋ merawoita uruama kosianoŋ kagi boria giliro arogaranoŋ kemero buugara kitoŋ nero. Israelnoŋ eja waŋa kolooro jaaya umuŋ kono iwoi moŋ iima kotomambaajoŋ haŋqaŋ qeŋ amamaaro. 11 Buugara kitoŋ neŋ Joosef kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ wala goo jaasewaŋga mombo giimambaajoŋ mende mamboma laligoweto, Anutunoŋ kana meleuro kete koi geeŋga ano merawoiga kaaŋagadeeŋ iŋiijeŋ.\"\n12 Kaeŋ ijoro Joosefnoŋ merawoita maŋaa tawoyanoŋga uruama simiŋ kuma usugoŋ kemero.\n13 Usugoŋ kemeŋ waama merawoita borogaranoŋ meŋ uruano aŋaa maŋaa batanoŋ kari. Efraim ii boria dindiŋanoŋ meŋ Israelwaa boria qanianoŋ ama Manase ii boria qanianoŋ meŋ Israelwaa boria dindiŋanoŋ ano. 14 Kaeŋ ama oronoto, Efraim koga kolooro asianoŋ kileŋ boria dindiŋanoŋ boraama iwaa waŋanoŋ ano. Manasenoŋ Joosefwaa meria mutuya kolooroto, asianoŋ kileŋ boria qanianoŋ iwaa waŋanoŋ ano. Kaeŋ ama boria maripooŋ kaaŋa ama kotoŋ waŋgaranoŋ ano. 15 Kaeŋ ama rama Joosef kotuegoŋ muŋ kokaeŋ jero:\n\"Asana Aabraham ano maŋna Aisak yoronoŋ Anutuwaa jaanoŋ\nkema kaŋ ama meŋ laligori.\nNiinoŋ kolooŋ laligoŋ koubeti, Anutunoŋ mono\nkambaŋ iikanoŋ pondaŋ kalaŋ koma noma laligoŋ kouro.\n16 Siwe gajobanoŋ nii bologa kuuya iikanoŋa metogoŋ aŋgoŋ koma noma\nlaligoroti, iinoŋ mono eja gbaworo woi koi\nkotuegoŋ oroma laligowa.\nEjembanoŋ yoroo qagara qagi iikanoŋ mono nii ano maŋ asana\nAisak ano Aabraham nonoo qabuŋanana bosima laligowao.\nYoroo kanagesogaranoŋ mono namo qaganoŋ honoŋa qaa seiŋ laligowuya.\"\n17 Kaeŋ jeroto, Joosefnoŋ maŋanoŋ boria dindiŋanoŋ Efraimbaa waŋanoŋ ano ii iiro mende sokono kawaajoŋ moma boliŋ maŋaa boria dindiŋanoŋ meŋ Efraimbaa waŋanoŋga metogoŋ Manasewaa waŋanoŋ amambaajoŋ ano. 18 Kaeŋ ama maŋa kokaeŋ ijoro: \"Amana, kaaŋ mende mewa. Mera koi kanoŋ mutu merana kolooja. Kawaajoŋ boroga dindiŋanoŋ mono iwaa waŋanoŋ amba..\"\n19 Kaeŋ ijoroto, maŋanoŋ ii amambaajoŋ qetama Joosef kokaeŋ ijoro: \"Merana, ii saanoŋ mojeŋ. Niinoŋ ii mojeŋ. Manasenoŋ kaaŋagadeeŋ waaŋawo kolooro iwaa gbiliurutanoŋ kaaŋagadeeŋ kolooŋ seisei ama kanageso somata koloowuyato, Efraimbaa qaqabuŋayanoŋ mono Manasewaanoŋ qabuŋa uuguŋ ewaa. Iwaa gbiliurutanoŋ mono kolooŋ seisei somata ama kanageso tuuŋa tuuŋa mamaga kolooŋ laligowuya.\"\n20 c Kaeŋ ijoro moro weemboria iikanoŋadeeŋ kotuegoŋ oroma kokaeŋ jero:\n\"Israel yoŋonoŋ mono oroo qagara qama kanagesogia\nkotuegoŋ oŋoma kokaeŋ jewuya:\nAnutunoŋ mono oyaŋboyaŋ ama oŋonota\noŋonoŋ Efraim ano Manase kaaŋa koloowu.\"\nKaeŋ jeŋ Manase ii Efraimbaa newo baatanoŋ ano.\n21 Israelnoŋ kotuegoŋ oŋono tegoro Joosefwaa qaa kokaeŋ jero: \"Moba, niinoŋ komumambaajoŋ anjento, Anutunoŋ oŋowo laligoŋ ubaa. Iinoŋ mono uŋuano maŋ asaurugia yoŋoo balonoŋ eleema kembuya. 22 Iikanoŋ kema batugianoŋ baloŋ mosoŋgi niinoŋ goonoŋ baloŋ toroqeŋ Sekem baloŋ kelegawo ii gonjeŋ. Niinoŋ baloŋ bambaaŋa ii Amor kanageso yoŋowo manja qeŋ neenaa tiwo ano manjawaa soo somata iikanoŋ yoŋoonoŋga mewe. Joosef gii daremuŋuruga yoŋoo waŋgia koloojaŋiwaajoŋ ii daremuŋuruga yoŋoojoŋ qaagoto, goo buŋaga jeŋ tegoweta ewaa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.48","date":"2018-04-25T12:23:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947803.66\/warc\/CC-MAIN-20180425115743-20180425135743-00307.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999719858,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999719858169556}","num_words":851,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ephesians 11 Anutunoŋ Pool nii uusiiŋaa so wasiŋ nono Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Momalaari alauruna soraaya Kraist Jiisaswo qokotaaŋ Efesus sitinoŋ laligojuti, niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ.\n2 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋ-moriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. a\nKraistnoŋ Anutuwaa kotumotueya nonomakeja.3 Anana Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa Anutu mepeseeŋkeboŋa. Iinoŋ anana Kraistwo qokotaaniŋ uunananoŋ qeaŋgowaatiwaajoŋ Siwewaa kotumotueya ano kaleŋa kania kania ii uunananoŋ anota laligoŋ koujoŋ. 4 Anutunoŋ anana wala monowaa monoyanoŋga kokaeŋ koloowombaajoŋ meweeŋgoŋ nonono: Kraistnoŋ nemuŋ koma nonono anana iwaa buŋa soraaya kolooŋ Anutuwaa jaase-waŋanoŋ koposowaa qaanana qaa namboŋa. Kaeŋ meweeŋgoŋ nonoma iikawaa gematanoŋ Siwe namo mokolooŋ ama oroono. Kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ ejemba jopagoŋ nonoma laligoŋ kouro.\n5 Jopagoŋ nonoma uusiiŋaa so walawala qaa je areŋa ama qaanana kokaeŋ jeŋ tegoro: Jiisas Kraistnoŋ nemuŋ koma nonono Anutunoŋ nonoono iyaŋaa meraboraaŋa koloowoŋa. 6 Wombo Meria ii ananaajoŋ wasiro kamaaŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo qeleema sewaŋa qaa eeŋ nonono. Anana mono kaleŋmoriaŋa iikawaajoŋ Anutu mepeseeŋ muŋkeboŋa. 7 Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa kowia ii somata qatawo. Kawaa so Jiisasnoŋ saya maama iikanoŋ dowenana mero. Ii merotiwaajoŋ Anutunoŋ saanoŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋ soŋgbama nonomakeja.\n8 Iinoŋ kaleŋmoriaŋa ii kowianoŋga kelemaleleŋ maaro qanananoŋ uro. Momakootoya uuta kuuya iikawaa so kokaeŋ meŋ asariŋ nonono: 9 Anutunoŋ wala iyaŋaa uutanoŋ qaa areŋ somoŋgoŋ moro awaa kolooro qaa areŋa ii aasaŋgoyanoŋ ero eeŋ laligoŋ kougito, Kraistnoŋ Anutuwaa qaa jetaa so otaaŋ kamaaŋ anana ninisaano iima moniŋ. 10 Anutunoŋ waladeeŋ kaleŋmoriaŋ areŋaa kania ii kokaeŋ romoŋgoro, \"Anutu niinoŋ areŋ ii otaaŋ laligoŋ laligowe kambaŋa tororo kaŋ kuuro iikanoŋ hoŋawo kolooro kokaeŋ asugi-waa: Kuuya Siwe gomambaa jakeya jakeya iikanoŋ me namonoŋ kolooŋ laligojuti, niinoŋ mono ii kuuya mindiriŋ somoŋgoŋ oŋomaŋa ano Kraist kuuŋ mube kuuya yoŋoo waŋgia motooŋgo kolooŋ laligowaa.\"\n11 Anutunoŋ waladeeŋ iyaŋaa uutaa so qaa somoŋgorota eji, mono areŋ iikawaa so kuukuu qaaya jero iwoi kuuya kolooŋkeja. Iyaŋaa areŋa iikawaa so walawala Juuda kanageso nono iyaŋaa buŋa kolooŋ laligowombaajoŋ jeŋ tegoŋ nonoono. Kawaa so tosia anana Kraistwo qokotaaniŋ metogoŋ nonono iwaanoŋ oyaŋboyaŋ akadamu ii borosamo kaaŋa buŋa qeŋ aoŋ laligojoŋ. 12 Juuda kanageso nononoŋ Kraistnoŋ galeŋ koma nonombaatiwaajoŋ mamboma walawala jejeromoŋromoŋ ama muŋ laligoŋ kouniŋi, iinoŋ anana Anutuwaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii mepeseeŋ laligowombaajoŋ ama meweeŋgoŋ nonono.\n13 Waba kantri oŋoonoŋga tosianoŋ kaaŋagadeeŋ Kraistwo toroqeŋ qokotaagi. Hamoqeqewaa Oligaa Buŋaya jegi qaa hoŋa ii moma uugia meleeŋgi. Uŋa Toroya iinoŋ Anutu qaqabuŋayaa muŋgeŋ aiweseya kolooja. Uŋa ii wasiro kamaawaatiwaa qaa somoŋgoroti, iinoŋ mono ii uugianoŋ ano kemero. Kraist moma laariŋ mugi Anutunoŋ aiweseya kombombaŋa ii mokotaaŋ oŋono laligoju. 14 Anutunoŋ kanagesouruta Siwewaa oyaŋboyaŋ akadamu nonomambaa qaa somoŋgoroti, ii mewombaa aiweseya Uŋa Toroya ii wala ama nonono. Uŋa Toroya uunananoŋ ano laligojiwaajoŋ mono kokaeŋ moma kotiijoŋ: Anutunoŋ dowenana meŋ buŋauruta kolooniŋ era namonoŋga nunuano Siwenoŋ uma oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa. Kawaajoŋ mono Anutuwaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii mepeseeŋkeboŋa. Kiaŋ. b\nPoolnoŋ Anutu mepeseeŋ kokaeŋ qama kooliro:15 Kanoŋ oyaŋboyaŋ mokoloowombaajoŋ ama niinoŋ Efesus oŋoojoŋ qama kooliŋkejeŋ. Oŋonoŋ Poŋ Jiisas pondaŋ moma laariŋ ejemba soraaya kuuya uugianoŋ jopagoŋ oŋomakejuti, tosianoŋ iikawaa buju qaaya jegi mobe. 16 Kawaajoŋ buju qaa ii mobeti, niinoŋ kaaŋagadeeŋ oŋoojoŋ ama Anutu mepeseeŋ laligoweti, ii mende mesaowe. Qaago. Niinoŋ qama kooliŋ kanoŋ romoŋgoŋ oŋomakejeŋ.\n17 Romoŋgoŋ oŋoma Poŋnana Jiisas Kraistwaa Anutuya ii kokaeŋ qama kooliŋ muŋkejeŋ, \"Oo Maŋnana ku-usuŋ Toya, gii mono Uŋaga Toroya ii Efesus alaurunana oŋomba. Uŋa ii uugianoŋ ana momakootogia qaita moŋ kolooro Anutuwaa kania awaagadeeŋ iŋisaano moma yagowuya. 18 Anutu, gii mono uugiaa jaaya meŋ asarina geeŋgaa Buŋagaa kania moma yagowuya.\" Anutunoŋ iyaŋaa ejemba soraaya nonoojoŋ Siwe Buŋa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii nonomambaa qaa somoŋgoro oŋo iwoi ii mokoloowutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ambutiwaajoŋ oŋoono. Jejeromoŋromoŋ aŋgi Jiisasnoŋ mombo asugiro akadamugiawo koloowuti, oŋo oyaŋboyaŋ iikawaa kania moma sorogowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ.\n19 Moma laariŋ muniŋ Anutuwaa ku-usuŋa kotakotanoŋ uunananoŋ seiŋ gawoŋ meŋkeji, iikanoŋ mono somata qatawo tetegoya qaa kolooja. Oŋo iikawaa kania moma kotowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Esuŋmumuya damuyawo kanoŋ selenana kotoŋ inaaŋ nonomakeji, Anutunoŋ iikawaa usuŋa ii kokaeŋ qendeema nonono:\n20 Anutunoŋ ku-usuŋa gawonoŋ ama Kraist meŋ gbiliŋ muro koomunoŋga waaro ano wano Siwe gomanoŋ uma sopaya sopaya liligoŋ jakeya jakeya uŋuuguŋ uro Anutunoŋ iyaŋaa boro dindiŋanoŋ duŋ rara mutuyanoŋ anota raja. 21 Ano jiŋkaroŋ duŋanoŋ rama ilawoila kuuyaa waŋnanaga nanja. Beŋ kawali galeŋ ano yoŋoo newogianoŋ jawiŋ, poŋ qereweŋa ano gawman kiap uuta ano kamakamaata ku-usuŋgiawo galeŋ koma nonomakejuti, Kraistnoŋ mono iyoŋoo wanjalegia kolooŋ korebore galeŋ koma oŋomakeja. Siwe gomanoŋ, namonoŋ ano yoroo batugaranoŋ galeŋ qa kuuya qama oŋoŋgi bosinjuti, Kraistnoŋ mono ii kuuya uŋuuguŋ uja. Balombaa kambaŋ kokaaŋanondeeŋ qaagoto, kanageŋ kambaŋ qaita moŋ kolooro laligoŋ uboŋati, iikanoŋ kaaŋagadeeŋ ilawoila kuuya galeŋ koma laligoŋ ubaa.\n22 Anutunoŋ uŋa, ome, ejemba ano ilawoila kuuya ii meŋ kamaaŋ Kraistwaa baatanoŋ ama nonono laligoniŋ Poŋnana uuta kolooja. Anutunoŋ Kraist ii uumeleeŋ kanageso nonooma waŋnana nambaatiwaajoŋ kuuŋ muro laligoja. Iinoŋ kopagoŋ nonoma zioz ananaa waŋnana kolooro anana iwaa hoŋaa kana boboria koloojoŋ. Kraistnoŋ waŋnana kolooŋ aŋodeeŋ raro mende sokonagato, anana iwaa dondomoŋuruta kolooŋ iwo toroqeniŋ hoŋanoŋ asugiro sokonja. Kraistnoŋ kaaŋiadeeŋ ilawoila kuuyaa dondomoŋa moŋ kolooŋ toroqero korebore anana mono Anutuwaa akadamunanawo asuginiŋ sokoma kemakeja. Kiaŋ. c, d, e\n23\nKoomuyanoŋga gbiliŋ Kraistwo kotiiŋ laligojoŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.1","date":"2018-04-22T20:12:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945648.77\/warc\/CC-MAIN-20180422193501-20180422213501-00431.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999747276,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999747276306152}","num_words":976,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 12\nPoolnoŋ jaameleeŋ uŋa iima isaisaaŋ qaa moro.1 Oŋoo selememe alaurugianoŋ jaameleembaa qaaya qaaya jeŋkejuti, iikawaajoŋ niinoŋ kaaŋagadeeŋ selena mepeseeŋ jaameleembaa qaana jemaŋa. Qaa ii saanoŋ mende ilaaŋ oŋombaato, kileŋ qaa toroqeŋ jaameleeŋ uŋaya uŋaya ii Poŋnoŋ qaagia nisaano mobeti, iikawaa sunduya jemaŋa. 2 Eja moŋ moma mube Kraistwo qokotaaŋ laligoja. Uŋa Toroyanoŋ ii wano namowaa koosu haamo jawoya uuguŋ uma seŋgelao jawoya uuguŋ uma Anutu iyaŋaa Siwe gomaŋ uutanoŋ eu uro. Kambaŋ iikanoŋadeeŋ gbani 14 tegoro laligojoŋ. Seliawo me selia qaa uŋa kokoosoyagadeeŋ uroti, ii mende mojeŋ. Anutunoŋ ii moja.\n3 Uŋa Toroyanoŋ eja ii wano Anutuwaa oyaŋboyaŋ gomaŋanoŋ uro qaa qaita moŋ jegi moro. Baloŋ eja niinoŋ qaa ii jemambaajoŋ soŋgo eja ano qaa ii baloŋ ejemba ananaa qaanananoŋ jewombaa so qaago. Seliawo me selia qaa uroti, ii Anutunoŋ moja. Niinoŋ ii mende mojento, iwaa sunduya mojeŋ.\n5 Niinoŋ eja iwaanoŋ iwoi kolooroti, iikawaajoŋ selena meŋ umaŋatiwaa so koloojeŋ. Neenaajoŋ ii kolooroto, kileŋ iikawaajoŋ ama neenaa selena mende mepeseeŋkejeŋ. Kawaajoŋ qaagoto, esuŋkamakamaa koloojeŋiwaajoŋ kaeŋ amakejeŋ.\n6 Neenaajoŋ selena kaaŋagadeeŋ meŋ umambaajoŋ mobenagati eeŋ, qaana mono qaa hoŋaa so jewenaga. Kaeŋ qaa omaya jeje ejaga mende koloowenagato, ii kokaembaajoŋ kolatiŋ aoŋkejeŋ: Kuuya oŋonoŋ jaameleeŋ ii iibetiwaajoŋ qaa dindiŋa uuguŋ noojoŋ mogi uuta koloomambo. Nanamemena ambe iigi qaa jewe mogiti, mono iikawaa sogadeeŋ gosiŋ nombutiwaajoŋ mojeŋ.\n7 Nisaŋnisaaŋ qaa uuta mobe qaa tosaaŋa uuguŋkeji, iikawaajoŋ awelegoŋ aomambotiwaajoŋ Anutunoŋ iwoi jetawo noo sele busunanoŋ ano sosoro somambaa so nuŋkeja. Satambaa gajobanoŋ siimbobolo ii nono momakejeŋ. 8 Kawaajoŋ Poŋnoŋ ii sele busunanoŋga itagowaatiwaajoŋ qama kooliwe indiŋa karooŋ kolooro.\n9 Kaeŋ qama kooliweto, qaa kokaeŋ nijoro, \"Qaago. Esuŋkamakamaa koloona noo ku-usunanoŋ mono afaaŋgoŋ uuga saa qero akadamugawo kolooŋkebaa. Kawaajoŋ noo kaleŋmoriana mono buŋa qeŋ aona sokombaa.\" Qaa ii nijoŋ Kraistwaa ku-usuŋanoŋ qananoŋ ubaatiwaajoŋ momakejeŋ. Kawaajoŋ esuŋkamakamaa kolooŋkejeŋiwaajoŋ selena mepeseeŋkejeŋ. Lombo ii qaombaatiwaajoŋ mende toroqeŋ qama kooliŋkejeŋ.\n10 Kraistnoŋ nii esuŋkamakamaa kolooŋkejeŋi, kambaŋ iikanoŋ esuŋ nono kotiiŋ namakejeŋ. Kawaajoŋ esuŋkamakamaa koloojeŋiwaajoŋ kileŋ mobe sokono kiku mende amakejeŋ. Tosianoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ noŋgi mobe sokoma nonja. Kraistwaajoŋ ama kakasililiŋ sisiwerowero ama noŋgi koŋajiliŋ moma kanoŋ kileŋ uubonjoŋ mokolooŋkejeŋ. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Korint yoŋoojoŋ majakaka moro?11 Selena meŋ uma eja uuta qaa taniŋaaŋ koloojeŋ. Diŋgowutiwaajoŋ ama kana morota moŋ mende mokolooŋ noojoŋ mogi ubaatiwaajoŋ ii jejeŋ. Oŋanoŋ, Anutunoŋ mende ilaaŋ nonagati eeŋ, neeno mono iwoi moŋ mende ambe gemaqeqe qaagianoŋ hoŋa koloonaga. Hoŋa koloonagato, nanamemena kaeŋ me kaeŋ gosijeŋi, mono kamaaŋqeqeta mende koloojeŋ. Tosianoŋ aposol qabuŋagiawowaa qa meŋ umbuqumbuliŋ laŋ laligojuti, niinoŋ mono iyoŋoo newo baagianoŋ mende totooŋ laligojeŋ.\n12 Oŋoo batugianoŋ gawoŋ meŋ lombo mamaga moma mokosiŋgoŋ laligoweti, iikanoŋ Anutuwaa ku-usuŋanoŋ sololooŋ nono aŋgoleto aiwese kania kania asugiro. Nanamemeŋ iikanoŋ aposol koloojeŋiwaa kania qendeema oŋonota iigi.\n13 Oŋo ilaaŋ oŋombe ano uumeleeŋ kanageso tosaaŋa ii oŋowo ororoŋ ama oŋombe. Tosaaŋa oŋombe waagita oŋo mono nomaeŋ oŋomesaowe eeŋ laligowuyaga? Oŋanoŋ, naŋgoŋ nombutiwaa lombota ii oŋoo qagianoŋ mende ambe. Aposol takapolakagiawo yoŋonoŋ lombo ii oŋoo qagianoŋ amakejuto, niinoŋ ii tosaaŋa yoŋoo qagianoŋ ambe bosimakeju. Naŋgoŋ nombutiwaajoŋ mende kuuŋ oŋoma iikanoŋ koposo ama oŋombe me? Kawaajoŋ \"Poolnoŋ koposo ejaga kolooja,\" jewuyaga, mono qinjina ii mesaowutiwaajoŋ qisiŋ oŋonjeŋ.\n14 Mobu, kambaŋ kokaamba mombo oŋoonoŋ kamambaajoŋ jojoriwe indiŋa karooŋ koloowaa. Kaŋ gawona naŋgowutiwaa lombota ii duŋanoŋ mombo oŋoo qagianoŋ mende amaŋa. Ii qaago. Oŋoaŋgiaa esuhinagiaajoŋ mende koposoŋgoŋkejento, oŋoaŋgio noo siiŋ mobutiwaajoŋ mojeŋ. Merabora yoŋonoŋ nemuŋmaŋurugia naŋgoŋ esuhina meŋ kululuuŋ oŋombutiwaa so mende koloojuto, nemuŋmaŋ yoŋonoŋ ii meraboraurugia yoŋoojoŋ meŋ kululuugi sokombaa. Iikawaa so uuwaa gawoŋ baageŋ niinoŋ maŋgia koloojeŋ. Kawaajoŋ uunoŋ baageŋ ilaaŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ.\n15 Kawaajoŋ oŋonoŋ qeaŋgowutiwaajoŋ iwoina kuuya ii korisoro qaganoŋ togoŋ oŋombe oŋoo buŋa koloowaatiwaajoŋ mojeŋ. Neenaa laaligona kaaŋiadeeŋ qeaŋgowutiwaajoŋ qeleemambaajoŋ mojeŋ Kaeŋ honoŋa qaa jopagoŋ oŋombe uujopananoŋ somariiŋkejato, oŋoo uukaleŋgianoŋ mono kileŋ naambaajoŋ waziiŋkeja?\n16 Oŋanoŋ, naŋgoŋ nombutiwaa lombota ii oŋoo qagianoŋ mende ambe. Noo tuarenjeŋurunanoŋ qaa iikawaajoŋ uumotooŋgo anjuto, tosianoŋ kokaeŋ jewuyaga, \"Pool ii momo eja koloojiwaajoŋ tiliqili ama uugia mejaŋgoŋ kokosiiŋ oŋoma moneŋgia kaeŋ me kaeŋ horoŋkeja.\" Qaa ii hoŋa qaago! 17 Ii nomaembaajoŋ jeju? Neŋauruna wasiŋ oŋombe oŋoonoŋ kagiti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ Pool esuhina mubutiwaajoŋ kuuŋ oŋono me qaago? Qaago. 18 Taitus oŋoonoŋ kawaatiwaajoŋ kuuŋ muŋ uumeleeŋ ala moŋ iwo wasiwe kari. Taitusnoŋ nii esuhina nombutiwaajoŋ kuuŋ oŋono me qaago? Qaago. Uŋa Toroya motoongonoŋ mono sololooŋ norono gawoŋ naŋgonaŋgowaa kana motoondeeŋ kema kaŋ laligori. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Anutuwaa ku-usuŋ qaganoŋ kawaa.19 Tere koi weeŋgoŋ iikanoŋ noojoŋ kokaeŋ romoŋgowubo, \"Qaa jeŋ muniŋi, mono iikawaa kitiaga kaparaŋ koma jeŋ kaeŋ ooja.\" Oo wombo alauruna, niinoŋ iikawaajoŋ kokaeŋ jemaŋa: Niinoŋ Kraistwo qokotaaŋ qaana Anutuwaa jaasewaŋanoŋ jeŋ oowe. Gawonana kuuya ii oŋonoŋ uugia meagoŋ kotikotii mokoloowutiwaajoŋ meŋkejoŋ.\n20 Oŋoonoŋ kaŋ iibe nanamemeŋgia togoŋkejeŋi, ii mombo otaaŋ laligowubo. Kaeŋ mokolooŋ oŋomambotiwaajoŋ majakaka mojeŋ. Nanamemeŋgiaa iroŋa meleema oŋombe qagianoŋ ubaati, oŋonoŋ tani amaŋati, ii togowuya, iikaeŋ mojeŋ. Batugianoŋ nanamemeŋ kokaeŋ ambubotiwaajoŋ toona mojeŋ: Uunoŋ motoqoto moma juma andoruru jewubo. Uuduuduu ama yoŋ jewubo. Selenoŋ kuukuu ama aoŋ deema oŋoaŋgiaa tuumbaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ laligowubo. Gemaqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ iikanoŋ meŋ boliŋ aowubo. Tosaaŋa yoŋoo qaagia aasaŋgoyanoŋ jegi dimboŋawo kembabo. Jaba-arambaraŋ ama areŋa tororo mende otaaŋ oŋoaŋgiaa aiŋgianoŋ laŋ laligowubo.\n21 Kaeŋ ama laligowuti eeŋ, niinoŋ kokaeŋ koloowaatiwaajoŋ majakaka moma kamaŋa: Ejemba mamaganoŋ wala siŋgisoŋgo ama laligogiti, niinoŋ iyoŋoojoŋ uukonduŋ ama saamambo. Nanamemeŋ jewoŋawo laŋ otaaŋ siiŋgia kombombaŋa mokoloowutiwaajoŋ serowiliŋ ama gamugia moma mende moma boliŋ aogi. Batugianoŋ kawe uugia mombo mende meleeŋgi iŋiibe Anutunoŋ uuna kuuro mombo uukamakamaa amambo. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.12","date":"2018-04-20T18:25:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944677.39\/warc\/CC-MAIN-20180420174802-20180420194802-00074.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999923706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999923706054688}","num_words":1023,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a13Eks 3.15\nc22Dut 18.15, 18\nd23Dut 18.19\nActs 3\nPiitonoŋ eja meendaŋgoya moŋ meŋ qeaŋgoro.1 Juuda yoŋonoŋ mare so 3 kilok qama kooliŋkegi. Mare moŋnoŋ Piito Jon yoronoŋ qamakooli kambaŋ iikanoŋ jiwowoŋ jigonoŋ uri. 2 Uri iikanoŋ eja moŋ nemuŋ goroŋ uutanoŋga meendaŋgoya kolooŋ rama laligoroti, ii aŋgoŋ kaŋ jiwowoŋ jigowaa kiropo naguyanoŋ aŋgi. Alaurutanoŋ weeŋ so kaŋ demberunoŋ aŋgoŋ kiropo nagu qata Nagu Iimasiiŋsiiŋawo qagiti, iikanoŋ aŋgi raro. Rama ejemba jigo goranoŋ ugiti, iyoŋonoŋ moneŋ kaleŋ mubutiwaajoŋ welema oŋoma laligoro.\n3 Kaeŋ aŋgi raro Piito ano Jon yoronoŋ jiwowoŋ jigonoŋ ubo jeri dodobobo iriima ii kaaŋadeeŋ kalembaajoŋ welema orono. 4 Welema orono jaasewaŋanoŋ uuŋ iima Piitonoŋ kokaeŋ ijoro, \"Mono noro niriiba.\"\n5 Kaeŋ ijoro jaa suaŋa irigigiiŋ iwoi moŋ borogaranoŋga nombaotiwaajoŋ mambono. 6 Irigigiiro Piitonoŋ kokaeŋ ijoro, \"Noonoŋ silwa me goul moneŋ mende ejato, noonoŋ iwoi moŋ eji, ii saanoŋ gomaŋa: Gii mono Nazaret eja Jiisas, Hamoqeqe Toya Kraistwaa qatanoŋ waama kemba!\"\n7 Kaeŋ ijoŋ boria dindiŋanoŋ meŋ kobibiiro waaro. Waaro kania ano gbako siita mono iikanondeeŋ kotiiro. 8 Kotiiro waama luguŋ yorowo jiwowoŋ jigonoŋ uma iikanoŋ kema kaŋ toriŋ qeŋ oroŋ Anutu mepeseero. 9 Kaeŋ kema kaŋ Anutu mepeseeŋ muro ejemba tuuŋ kuuya yoŋonoŋ ii iigi. 10 Ii iima kokaeŋ jegi, \"Eja koi kaleŋ muboŋiwaajoŋ jigowaa kiropo Nagu Iimasiiŋsiiŋa-wowaa kosianoŋ rama welema laligoroti, mono ii.\" Kaeŋ jeŋ moma muŋ \"Selianoŋ naa iwoiga kolooja?\" jeŋ aaruŋ newogia tegoro waliŋgogi. Kiaŋ.\nPiitonoŋ jiwowoŋ jigonoŋ Buŋa qaa jero mogi.11 Waliŋgogi jejewelenweleŋ eja iikanoŋ suulaŋ Piito Jon yorowo motooŋ kema karo ejemba tuuŋ korebore yoŋonoŋ uulaŋawo kosogianoŋ kaŋ jiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ uma kiŋ Solomombaa sombeŋ saraŋawonoŋ ajorooŋ nama iigigiigi.\n12 Kaeŋ iigigiigi Piitonoŋ iŋiima kanaiŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Oo Israel alauruna, oŋo mono naambaajoŋ iwoi koi iima aaruju? Naambaajoŋ noro uuŋ nirigigiiju? Eja koi kanoŋ qeaŋgoŋ kana kema kaji, ii noroo esuŋnoŋ me Anutuwaa Buŋa qaa tororo moma otaaŋkejotiwaajoŋ ama qaago. Kaeŋ mende romoŋgowu. 13 Ananaa ambosakonana Aabraham, Aisak ano Jeikob yoŋoo beŋ Anutunoŋ mono Meria Jiisas asamararaŋ muro jotamemeya uuta kolooro hoŋa asugiro iiju. Oŋo Jiisas ii meŋ baloŋ galeŋ yoŋoo borogianoŋ aŋgi gawana Pailotnoŋ isamambaa qaaya somoŋgoŋ jeroto, oŋonoŋ Jiisas ii iwaa jaanoŋ qakooma gema qeŋ mugi.\n14 \"Oŋo eja dindiŋa ano soraaya ii gema qeŋ muŋ borosa meme eja moŋ isambaatiwaajoŋ kaparaŋ koma qama silama qisigi. 15 Kaeŋ qama qisiŋ iikaaŋa kanoŋ laaligowaa Toyanoŋ komuwaatiwaa qaaya jegi komuro. Komuroto, Anutunoŋ ii meŋ gbiliro koomunoŋga waaro. Noronoŋ ii jaanaranoŋ iima naŋgoŋ jeŋ iwaa daŋgunu kaaŋa nanjo. 16 Kaeŋ nama Jiisaswaa qata moma laariŋ muŋ laligojo. Eja koi iima moma mujuti, ii mono qa iikawaa ku-usuŋanoŋ meŋ kotiiro nanja. Jiisasnoŋ sololooŋ norono momalaarinaranoŋ kolooro iikawaa qaganoŋ nama jeŋ kotori kana gbakoyanoŋ qeaŋgoro oŋo kuuya ii iiju.\n17 \"Oo alauruna, Jiisas komumambaajoŋ kaparaŋ koŋgiti, oŋonoŋ ii mono poumapou qaganoŋ aŋgi, ii mojeŋ. Oŋoaŋgia ano galeŋurugianoŋ kaaŋagadeeŋ iwoi ama mugiti, iikawaa kania mende moma kotoŋ laŋ aŋgi. 18 Kaeŋ aŋgito, iikawaa kitia Anutunoŋ kokaeŋ ano: Anutunoŋ qaaya wala eeŋanoŋ gejatootoo ejembauruta kuuya sololooŋ oŋono waladeeŋ kokaeŋ jeŋ oogi, 'Anutuwaa Hamoqeqe Toya Kraistnoŋ mono siimbobolo mobaa.' Kawaajoŋ oŋo kaeŋ aŋgi Anutuwaanoŋ qaa iikanoŋ mono hoŋawo kolooro. 19 Kawaajoŋ mono uugia meleema Anutuwaanoŋ eleema kagi siŋgisoŋgogia kotoŋ soŋgbambaa.\n20 \"Anutunoŋ oyaŋboyaŋ Toya kolooja. Oŋo eeŋ laŋ laligowubotiwaajoŋ Anutunoŋ Jiisas waladeeŋ meweeŋgoro. Kawaajoŋ oŋo mono uugia meleeŋgi Hamoqeqe Toya Kraist wasiro oŋoonoŋ karo iwo qokotaagi laaligogianoŋ gbiliro oyaŋboyaŋ kambaŋgia kaŋ kuuwaa. 21 Anutunoŋ monowaa monoyanoŋ kanaiŋ qaaya gejatootoo ejembauruta tak-kootoya kuuya ii sololooŋ oŋono waladeeŋ kokaeŋ jeŋ laligogi,\n'Anutunoŋ Hamoqeqe Toya aŋgoŋ koma muro Siwe gomanoŋ rama laligoro iwoi kuuya mombo areŋgoŋ koloŋaniwaati, mono kambaŋ iikanoŋadeeŋ wasiro Siwe mesaoŋ kamaawaa.'\nJiisasnoŋ qaa iikawaa so kamaaŋ nonoonoŋ karo.\n22 Moosesnoŋ kokaeŋ iŋijoro,\n'Poŋ Anutunoŋ Juuda tuuŋ oŋoo batugianoŋga gejatootoo eja moŋ meŋ gbiliro waama Mooses nii kaaŋa koloowaa.\nIinoŋ geregiaga nama qaa iŋijowaati, mono ii kuuya geja ama moma teŋ koma laligowu.\n23 Moŋnoŋ gejatootoo eja iikawaa qaaya mende teŋ kombaati,\nAnutuwaanoŋ kanageso oŋonoŋ mono iwaa qaaya jeŋ tegoŋ tiwilaaŋ mubu.'\n24 Gejatootoo ejemba Samuelwaanoŋa kanaiŋ kouma qaa jegiti, iyoŋonoŋ mono korebore kaaŋagadeeŋ gejatootoo qaa kambaŋ kokaamba hoŋawo kolooji, ii waladeeŋ jeŋ laligogi. 25 Anutunoŋ ambosakoŋurunana yoŋowo soomoŋgo areŋa ama Aabraham kokaeŋ ijoro,\n'Goo gbiliuruga yoŋoonoŋga moŋnoŋ kolooŋ waabaati, Anutu niinoŋ mono iwaajoŋ ama namowaa ejemba tuuŋa tuuŋa kuuya kotuegoŋ oŋombe oyaŋboyaŋ koloowuya.'\nAnutunoŋ soomoŋgo qaaya ninisaano gejatootoo ejembanoŋ ii toroqeŋ jeŋ kotiiŋ laligogiti, ii mono oŋoojoŋ ama anota eja. 26 Anutunoŋ Meria meŋ gbiliro waaro kotuegoŋ oŋombaatiwaajoŋ wasiro wala oŋoonoŋ kamaaro. Kawaajoŋ mono keteda koi uugia meleema aŋa aŋa laaligogiaa kana bologa gema qewu. Kaeŋ ama oyaŋboyaŋ koloowuya.\" Kaeŋ jero. a, b, c, d, e\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.3","date":"2018-04-26T15:30:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948285.62\/warc\/CC-MAIN-20180426144615-20180426164615-00358.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999986887,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999868869781494}","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a23-252 Kor 11.32-33\nActs 9\nPoŋnoŋ Sool asugiŋ muro uuta meleeno.\nApo 22.6-16; 26.12-181 Kambaŋ biiwia kanoŋ Soolnoŋ uugere qaganoŋ nama uu selia bolaŋ qetano Pombaa gowokouruta uŋuŋ ureeŋ oŋoma laligoro. Kaeŋ laligoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa iwaanoŋ keno. 2 Iwaanoŋ kema kokaeŋ kuuŋ qisiro, \"Kana gbilia otaaŋ laligojuti, iyoŋoonoŋga tosianoŋ koriganoŋ Damaskas sitinoŋ laligoju. Kawaajoŋ niinoŋ saanoŋ endu kema moŋgama oŋoma moŋ mokoloomaŋati, ii mono somoŋgoŋ wama Jerusalem sitinoŋ kamaŋa. Damaskas sitinoŋ Juuda nonoo qamakooli miri galeŋ komakejuti, iyoŋonoŋ ii aŋgoŋ koma oŋombubotiwaajoŋ mono jenteego tere ooŋ nona meŋ kema qendeema oŋomaŋa.\" Kaeŋ jero ooro meŋ keno.\n3 Kananoŋ kema kema Damaskas siti dodowimambaajoŋ ano iwoi moŋ uulaŋawo kokaeŋ kolooro: Asamararaŋ moŋ Siwenoŋga oobili kaaŋa asugiŋ kamaaŋ liligoŋ muro. 4 Liligoŋ muro tama namonoŋ kemeŋ eŋ otoŋ moŋ moro qaa kokaeŋ ijoro, \"Sool Sool, gii mono naambaajoŋ sisiwerowero qaganoŋ ama nonjaŋ?\"\n5 Kaeŋ ijoro Soolnoŋ qisiŋ jero, \"Poŋ, gii moronoŋ?\" Kaeŋ jero meleeno, \"Nii Jiisas sisiwerowero qaganoŋ ama nomakejaŋi, nii mono ii. 6 Ii koloojento, saanoŋ waama sitinoŋ kemba. Iikanoŋ kema naa iwoiga ambagati, moŋnoŋ iikawaa bujuya gijowaa.\"\n7 Eja iwo keŋgiti, iyoŋonoŋ qaagia bogoro totomiŋ naŋgi. Yoŋonoŋ qaa otoŋ oŋanoŋ mogito, eja moŋ mende iigi. 8 Qaa meleeno Soolnoŋ namonoŋga waaroto, jaaya uuŋ iwoi moŋ mende iima titou kuuŋ nano. Kaeŋ nano borianoŋ meŋ Damaskas sitinoŋ wama keŋgi. 9 Keŋgi weeŋ karooŋ kawaa so titou rama apu me nene moŋ mende neŋ eeŋ raro. Kiaŋ.\nAnanaiasnoŋ Sool oomulu meŋ muro.10 Damaskas sitinoŋ Jiisaswaa gowoko moŋ qata Ananaias laligoro. Poŋnoŋ kotoŋ kondooro jaameleeŋ uŋa iiro \"Ananaias!\" qaro. Qata qaro jero, \"Oo Poŋ, nii koi rajeŋ.\"\n11 Kaeŋ jero Poŋnoŋ kokaeŋ ijoro, \"Gii mono waama kana qata Kana Dindiŋa jeŋkejuti, iikanoŋ kemba. Iikanoŋ kema Juudaswaa mirinoŋ uma Tarsus eja qata Soolwaajoŋ qisiwa. Moba, iinoŋ nii qama kooliŋ noma raja. 12 Qama kooliŋ rama uutanoŋ jaameleeŋ uŋa moŋ kokaeŋ iiro: Eja qata Ananaiasnoŋ miria uutanoŋ kouma jaaya mombo toowaatiwaajoŋ boria waŋanoŋ ambaa.\"\n13 Poŋnoŋ qaa kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno, \"Oo Poŋ, ejemba mamaganoŋ eja iikawaa sunduya jedaborogi mobe. Iinoŋ Jerusalem sitinoŋ goonoŋ kanagesouruga soraaya ii mamaga uŋuŋ ureeŋ oŋoma laligoro. 14 Jigo gawoŋ galeŋ waŋa yoŋonoŋ nemuŋ koma ku-usuŋ mugi Damaskas siti kokanoŋ kaaŋagadeeŋ gawoŋ iikayadeeŋ memambaajoŋ karo. Ejemba goo qaga qama kooliŋkejoŋi, iinoŋ mono nono korebore nonoma somoŋgoŋ nonomambaajoŋ moja.\"\n15 Kaeŋ meleenoto, Poŋnoŋ kokaeŋ ijoro, \"Niinoŋ eja ii meweeŋgoŋ mube qana bosima noo manja qeŋ laligowaa. Kaeŋ laligoŋ gomaŋa gomaŋa liligoŋ noo Buŋana jeŋ seiro Israel ano waba kantri ejembanoŋ momakebuya. Qaa jakeya jakeya kanoŋ horogi eja poŋ mamaga yoŋoo jaagianoŋ keuma noo Buŋana iŋijoro mobuya. Kawaajoŋ mono kileŋ kemba. 16 Iinoŋ qana bosima kawaajoŋ siimbobolo mamaga mobaa. Niinoŋ iikawaa areŋa qendeema mumambaajoŋ mojeŋ.\"\n17 Kaeŋ ijoro Ananaiasnoŋ kema miri iikawaa uutanoŋ uma borowoita Soolwaa waŋanoŋ ama ijoro, \"Sool alana, kana somatanoŋ kana Jiisasnoŋ asugiŋ gonoti, Poŋ iikanoŋ mono wasiŋ nono kajeŋ. Goo jaaganoŋ mombo tooro Uŋa Toroyanoŋ uuga saa qewaatiwaajoŋ nijoro kajeŋ.\" 18 Kaeŋ ijoro iikanondeeŋ iwoi sunuyawo tani kanoŋ jaayanoŋga tama kamaadabororo jaaya tooro. Jaaya tooro uuro asariro waaro. Waama jero oomulu meŋ muro. 19 Oomulu meŋ muro nene neŋ kotiiro. Soolnoŋ kotiiŋ gowoko yoŋoo batugianoŋ Damaskas sitinoŋ weeŋ tosaaŋa laligoro. Kiaŋ.\nSoolnoŋ Damaskas sitinoŋ Buŋa gawoŋ mero.20 Laligoŋ iikanoŋa waama Juuda yoŋoo qamakooli miria miria kanoŋ uma Jiisaswaa kania jeŋ asariŋ ejemba uugia kuuŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Jiisasnoŋ Anutuwaa meria kolooja.\"\n21 Kaeŋ iŋijoro moma kuuya yoŋonoŋ aaruŋ waliŋgoŋ jegi, \"Jerusalem sitinoŋ qa ii qama kooligiti, eja koi kanoŋ ii uŋuŋ ureeŋ oŋoma laligoro me qaago? Kaaŋiadeeŋ koi kanoŋ karoti, ii mono nono somoŋgoŋ nunuama jigo gawoŋ galeŋ waŋa yoŋoo borogianoŋ nonoomambaajoŋ karo. Kawaajoŋ mono nomaeŋ letoma aŋo Anutuwaa qaa iikayadeeŋ naŋgoŋ jeŋkeja?\"\n22 Kaeŋ jegito, Anutunoŋ Sool esuŋmumu muro mombo kotiiŋ laligoro. Kotiiŋ laligoŋ Juuda ejemba Damaskas sitinoŋ laligogiti, iyoŋoo uugia kuuŋ kokaeŋ jeŋ laligoro, \"Jiisasnoŋ oŋanoŋ Anutuwaanoŋ Hamoqeqe Toya Kraist kolooja.\" Qaa ii jeŋ kotiiŋ kania qendeema laligoro yoŋonoŋ kiko qeŋ qaa ii qewagowombaajoŋ amamaaŋ laligogi.\n23 Weeŋ mamaga tegoro Juuda yoŋonoŋ ajorooŋ qaa gawoŋ meŋ Sool qegi komuwaatiwaajoŋ aŋgonaŋ aŋgi. 24 Aŋgonaŋ aŋgito, iikawaa bujuya ii Soolwaa gejianoŋ kemero moro. Soolnoŋ Damaskas siti mesaomambaajoŋ ano iikanoŋ qegi komuwaatiwaajoŋ siti kiropo naguyanoŋ iwaajoŋ asaga gomantiiŋa jaa galeŋ meŋ laligogi. 25 Kaeŋ meŋ laligogito, gowokourutanoŋ gomantiiŋa moŋnoŋ konde (misa) somata meŋ kasanoŋ somoŋgoŋ Sool kondenoŋ ama siti sopawaa ootanoŋga aŋgi kemeŋ keno. Kiaŋ. a\nSoolnoŋ Jerusalem tatawaga kema laligoro.26 Soolnoŋ kema Jerusalem sitinoŋ keuma Jiisaswaa gowokouruta yoŋowo batogoŋ toroqeroto, kuuya yoŋonoŋ Sool gowoko kolooŋ laligoroti, ii mende moma laarigitiwaajoŋ ama iwaajoŋ toroko mogi. 27 Toroko mogito, eja qata Barnabas iinoŋ ala meŋ muŋ kalaŋ koma wama aposol yoŋoonoŋ kema qendeema sunduya kokaeŋ jeŋ asariŋ oŋono, \"Sool eja koi kanoŋ kananoŋ karo Poŋnoŋ asugiŋ muro iiro qaaya ijoro ano kanageŋ Jiisaswaa qata ii Damaskas sitinoŋ jeŋ asariŋ uugia kotakota kuuŋ laligoro.\"\n28 Sunduya kaeŋ jeŋ asariŋ oŋono yoŋowo toroqeŋ Jerusalem siti uutanoŋ liligoŋ awasaŋkaka nama Pombaa qata asuganoŋ qama ejemba uukuukuu kotakota ama oŋoma laligoro. 29 Ii ama oŋoma laligoŋ Juuda ejemba Griik qaa moma laligogiti, iyoŋowo amiŋ moma mondoŋgosi qaa meleŋqeleeŋ anoto, yoŋonoŋ Sool kaparaŋ koma qegi komuwaatiwaajoŋ mogi. 30 Ii batogi alaurutanoŋ Sool mokolooŋ wama Sisaria taonoŋ kema nama wasigi yaŋodeeŋ toroqeŋ kolokoloo taoŋa qata Tarsus kanoŋ keno. Kiaŋ.\nUumeleeŋ tuuŋ yoŋonoŋ luaenoŋ laligogi.31 Soolnoŋ uuta meleeno iikawaa gematanoŋ uumeleeŋ kanageso kuuya Judia, Galili ano Samaria prowins sokoma laligogiti, iyoŋonoŋ luae mokoloogi Uŋa Toroyanoŋ ii meŋ kotiiŋ naŋgoŋ oŋono laligogi. Kaeŋ metulaŋgoŋ Pombaa qaaya uuguwombotiwaa keegia moma gawoŋ megi uumeleeŋ kanagesogianoŋ somariiŋ seiro laligogi. Kiaŋ.\nPiitonoŋ Lida eja moŋ meŋ qeaŋgoro.32 Piitonoŋ gomaŋa gomaŋa liligoŋ Jiisaswaanoŋ kanageso soraaya iŋiima kema laligoŋ kambaŋ moŋnoŋ taoŋ qata Lida kanoŋ keuro. 33 Keuma kanoŋ eja moŋ qata Ainias mokolooro. Bakaya koomuya kolooro duŋnondeeŋ eŋ laligoro gbani 8 tegoro. 34 Piitonoŋ ii mokolooŋ kokaeŋ ijoro, \"Ainias, Jiisas Kraistnoŋ gii meŋ qeaŋgoŋ gonja. Kawaajoŋ mono waama tambomaeega meŋ kululuuwa.\" Kaeŋ ijoro iikanondeeŋ waaro. 35 Kaeŋ kolooro Lida ano Saaron ejemba kuuya yoŋonoŋ ii iima uugia meleema Pombaanoŋ qokotaagi. Kiaŋ.\nPiitonoŋ Jopa kema Tabita meŋ gbiliro.36 Jopa taonoŋ gowoko emba moŋ qata Tabita laligoro. (Qa ii Griik qaanoŋ Dorkas, ananaa qaanoŋ nembaro, Iŋglis qaanoŋ deer.) Iinoŋ kambaŋ so gawoŋ awaa awaa meŋ kaleŋ seiseiya mendeema ejemba kamaaŋqeqeta ilaaŋ oŋoma laligoro. 37 Piitonoŋ gomaŋ kanoŋ laligoro Tabitanoŋ kambaŋ iikanoŋ ji kolooŋ muro komuro. Komuro qamoya soŋgbama meŋ miri uuta moŋnoŋ uma aŋgi.\n38 Lida ii Jopa taoŋ kosianoŋ raro. Kawaajoŋ Piitonoŋ Lida laligoroti, gowoko yoŋonoŋ ii moma eja woi wasiŋ oroŋgi kema Piito kokaeŋ qisiŋ muri, \"Gii mono uulaŋawo kana norowo Jopa taonoŋ kemboŋa.\" 39 Qisiŋ muri iikanondeeŋ afaaŋgoŋ yorowo keŋgi. Kema keugi qamo miri uutanoŋ erotiwaanoŋ wama ugi. Ugi emba malo kuuya Piito liligoŋ saama Dorkasnoŋ yoŋowo laligoŋ opo maleku uuŋ meŋ oŋonoti, ii qendeema mugi. 40 Qendeema mugito, Piitonoŋ jero kuuya yoŋonoŋ kemedaborogi simiŋ kuma qama kooliro. Qama koolindaboroŋ qamo jaasewaŋ qeŋ kokaeŋ ijoro, \"Tabita, mono waaba.\" Kaeŋ ijoro jaaya uuŋ Piito iima waama raro.\n41 Raro Piitonoŋ borianoŋ meŋ kobibiiro waama nano. Nano uumeleeŋ alauruta ano emba malo oŋoono ugi. Ugi koomunoŋga gbiliŋ waaroti, emba ii jaasewaŋgianoŋ ano iigi. 42 Iikawaa buju qaa ii Jopa uutanoŋ miri so keno moma ejemba mamaganoŋ kanaiŋ Poŋ moma laariŋ mugi. 43 Piitonoŋ Jopa kanoŋ somaŋa tosaaŋa toroqeŋ laligoŋ Saimombaa mirinoŋ rama ero. Eja ii kana esu mewutiwaajoŋ bulmakao selia orasiŋ soŋgbama meagoŋ laligoro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.9","date":"2018-04-22T14:34:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945604.91\/warc\/CC-MAIN-20180422135010-20180422155010-00364.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999997735,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999977350234985}","num_words":1334,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"John 15\nJiisasnoŋ wain gere wanjaleya, anono boria koloojoŋ.1 Jiisasnoŋ gowokouruta ii kokaeŋ iŋijoro, \"Niinoŋ wain gere hoŋa koloowe noo Maŋnanoŋ wain gawombaa toya kolooja. 2 Niinoŋ gere kaaŋa qa boronawo koloojeŋ. Gere boria kuuya hoŋgia mende mokolooŋ gorosoŋa koloojuti, Amananoŋ ii kotoŋ giliŋ oŋombaa. Gere boria kuuya noonoŋ ragi hoŋgia kolooŋ elaaŋkejuti, Amananoŋ ii mono koma konjoratiŋ oŋombaa. Nanamemembaa hoŋa somariiŋ qebulugoŋ seiseiyawo koloowuti-waajoŋ mono meŋ solaŋaniŋ oŋombaa.\n3 \"Oŋo Buŋa qaa iŋijowe iikanoŋ mono meŋ solaŋaniŋ koma konjoratiŋ oŋono soraaya kolooŋ laligoju. 4 Kawaajoŋ oŋonoŋ mono niwo qokotaaŋ nambu. Kaeŋ naŋgi niinoŋ oŋowo namaŋa. Wain boria moŋnoŋ gere batuyanoŋ mende rama tama kamaaji eeŋ, ii mono iyaŋa nemuŋ koma aoŋ hoŋa koloomambaajoŋ amamaawaa. Iikawaa so oŋonoŋ kaaŋiadeeŋ niwo mende qokotaaŋ nanjuti eeŋ, mono oŋoaŋgiodeeŋ nanamemembaa hoŋa eeŋ mokoloowom-baajoŋ amamaawuya.\n5 \"Nii wain gere koloowe oŋonoŋ iikawaa boria kolooju. Oŋonoŋ nomesaoŋ oŋoaŋgiodeeŋ nama iwoi moŋ ambombaajoŋ amamaa-wuya. Kawaajoŋ moŋnoŋ niwo qokotaaŋ nano niinoŋ iwo qokotaaŋ nambe iinoŋ mono nanamemembaa hoŋa honombonoŋga mende mokolooŋ laligowaa. 6 Daeŋ yoŋonoŋ niwo mende qokotaaŋ nanjuti eeŋ, wain gere toyanoŋ mono ii gere boria kaaŋa kotoŋ oŋoma giliro seleeŋgeŋ kembuya. Kema sooligi meŋ kululuuŋ gerenoŋ giliro kemeŋ jewuya.\n7 \"Yoŋonoŋ jewuto, leegeŋ oŋonoŋ mono niwo qokotaaŋ nambu. Kaeŋ naŋgi noo Buŋa qaananoŋ oŋoo uugianoŋ qokotaaŋ nanji eeŋ, oŋonoŋ ii me woi buŋa qeŋ aowombaajoŋ mojuti, ii mono Ama qama kooliŋ mugi oŋombaa. 8 Oŋonoŋ noo gowokouruna kolooŋ naŋgi nanamemeŋgiaa hoŋa honombonoŋga qaa kolooŋ kamaaŋ ragi laligowuya. Kaeŋ meŋ laligowuyatiwaajoŋ Amanaa qatanoŋ mono akadamuyawo kolooŋ ewaa. 9 Amananoŋ nii jopagoŋ noma laligoroti, niinoŋ mono iikawaa so kaaŋgadeeŋ jopagoŋ oŋoma laligowe. Oŋo mono noo uujopa uutanoŋ nambu. 10 Niinoŋ Amanaanoŋ jojopaŋ qaa teŋ koma laligoŋ kouma iwaa uujopa uutanoŋ nanjeŋ. Kawaa so oŋo noonoŋ jojopaŋ qaana meŋ teŋ koma laligowuti eeŋ, mono saanoŋ noo uujopa uutanoŋ naŋgi jopagoŋ oŋoma laligomaŋa.\n11 \"Niinoŋ uu korisoro oŋoonoŋ ambe kotoŋ uugia saa qeŋ ero honombonoŋa qaa aisooŋ laligowutiwaajoŋ qaa ii iŋijowe moju. 12 Noonoŋ Kana qaa ii kokaeŋ: Niinoŋ uunanoŋ jopagoŋ oŋoma laligoweti, oŋo mono iikawaa so oŋoaŋgia jopagoŋ aoŋ laligowu. 13 Moŋnoŋ alauruta yoŋoojoŋ ama aŋaa laaligoya togoŋ mesaowaati, iikanoŋ mono uujopa uuta somata kolooja. Moŋnoŋ ii uuguŋ jopagoŋ oŋomambaajoŋ amamaawaa. Uujopa tosaaŋa ii iikawaa kamakamaaya.\n14 \"Niinoŋ iwoi ambutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋomakejeŋi, oŋonoŋ iikawaa so amakejuti eeŋ, mono noo alauruna kolooju. 15 Weleŋqeqewaa kania kokaeŋ: Galeŋanoŋ gawoŋa nomaeŋ ama meŋkeji, ii weleŋqeqeyanoŋ mende momakeja. Kawaajoŋ oŋoo qagia 'Weleŋqeqeuruna,' kaeŋ mende toroqeŋ jeŋ oŋoomaŋato, Amanaanoŋga Buŋa qaa mobeti, ii kuuya mono oŋoojoŋ iŋisaambe moju. Kawaajoŋ qagia 'Alauruna,' kaeŋ oŋoombe sokonja.\n16 \"Oo alauruna, oŋonoŋ nii mende meweeŋgoŋ noŋgito, niinoŋ oŋo meweeŋgoŋ kuuŋ oŋombe nanju. Kawaajoŋ oŋonoŋ liligoŋ kema hoŋa kokaeŋ mokolooŋ pondaŋ elaagi eŋ uro sokombaa: Noo qana qama iwoi ii me ii kawaajoŋ Ama qama kooliwuti, ii mono oŋono buŋagia koloowaa. 17 Oŋo mono batugianoŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. Niinoŋ jojopaŋ qaana kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ.\" Kiaŋ. a\nUumeleembaa gadokopaya yoŋonoŋ oŋo kazi ama oŋombu.18 \"Balonoŋ uugia mende meleeŋgi yoŋonoŋ kazi ama oŋombuti eeŋ, mono qaa kokaeŋ moma kotowu: Yoŋonoŋ wala nii kaaŋiadeeŋ kazi ama noma laligogi. 19 Oŋo uumeleembaa gadokopa tuuŋnoŋ laligowuyagati eeŋ, tuuŋurugia yoŋonoŋ mono iyaŋgiaa alaurugia uukaleŋ ama oŋombuyaga. Ii ama oŋombuyagato, niinoŋ oŋo meweeŋgoŋ yoŋoo areŋnoŋga uŋuambe morota kolooŋ laligoju. Yoŋoonoŋ nanamemeŋ bologa ii gema qeŋ laligojutiwaajoŋ ama kazi ama oŋomakeju.\n20 \"Niinoŋ qaa moŋ kokaeŋ iŋijowe mogiti, ii mono uu wombogianoŋ ama romoŋgowu, 'Weleŋqeqenoŋ kamaaŋqeqeta kolooro toyanoŋ somataya kolooja. Gowokonoŋ boiya uuguŋ uuta koloomambaajoŋ amamaawaa.' Kawaa so tosianoŋ nii sisiwerowero ama noma laligoŋ kougiti eeŋ, tosaaŋa yoŋonoŋ mono noo munduŋuruna oŋo kaaŋiadeeŋ sisiwerowero ama oŋoma laligowuya. Yoŋonoŋ noonoŋ Buŋa qaa moma aŋgoŋ koma laligogiti eeŋ, oŋonoŋ noo qaana jeŋ seiŋ laligogi mono kaaŋiadeeŋ saanoŋ moma aŋgoŋ koma laligowuya. 21 Kaeŋ laligowuyato, nii wasiŋ nonoti, iyoŋonoŋ ii mende moma muju. Kawaajoŋ silemale qaganoŋ iwoi kania kania tondu ama oŋombuti, ii mono noo qabuŋanaajoŋ ama kolooŋ oŋombaa.\n22 \"Niinoŋ yoŋoonoŋ mende kamaaŋ Buŋa qaa iŋijowe mobuyagati eeŋ, iyoŋonoŋ mono siŋgisoŋgogiaa gamuya mende moma laligowuyaga. Kaeŋ eeŋ laligowuyagato, kambaŋ kokaamba siŋgisoŋgogia modaboroŋ koma turuwombaajoŋ amamaawuya. Mondomondo qaagia mono nomaeŋ mokoloowuyaga? 23 Moŋnoŋ nii kazi ama nonji, iinoŋ mono Amana kaaŋiadeeŋ kazi ama muja. 24 Aŋgoleto uuta somata meweti, ii moŋnoŋ moŋ oŋoo batugianoŋ mende meŋ laligoro. Niinoŋ ii mende mewenagati eeŋ, iyoŋonoŋ mono siŋgisoŋgogiaa gamuya ii mende moma laligowuyaga. Tompiririŋ qeŋ laligowuyagato, kambaŋ kokaamba niinoŋ ii mewe iidaboroŋgo kileŋ nii ano Amana kaaŋiadeeŋ eeŋ totooŋ kazi ama noroma laligoju.\n25 \"Kaeŋ ama noroma laligogi Buŋa qaa moŋnoŋ hoŋawo kolooro. Moosesnoŋ kana qaa oŋonoti, iikanoŋ qaa ii kokaeŋ oogita eja, 'Yoŋonoŋ eeŋ toontooŋ kazi ama noma laligogi.' Qaa iikanoŋ mono hoŋawo kolooro.\n26 Niinoŋ Amawaanoŋ uma koipu Toya wasiwe oŋoonoŋ kaŋ uugianoŋ kemeŋ naŋgoŋ oŋombaa. Uŋa Toroya iinoŋ qaa hoŋaa Toya kolooja. Iinoŋ Amawaanoŋga kamaaŋ noo kaniana naŋgoŋ jeŋ asariŋ oŋoma laligowaa. 27 Iinoŋ kaeŋ laligowaa ano oŋonoŋ kaaŋiadeeŋ noo kaniana naŋgoŋ jeŋ asariŋ laligowuya. Niinoŋ kanaiŋ uuwaa qenjaaro gawoŋ meŋ laligoweti, oŋonoŋ mono kanakanaiyanoŋga niwo laligoŋ waagi. Kawaajoŋ oŋo mono ii saanoŋ jeŋ asariŋ laligowu. Kiaŋ. b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Joh.15","date":"2018-04-21T21:27:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945448.38\/warc\/CC-MAIN-20180421203546-20180421223546-00128.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999936819,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999936819076538}","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matthew 28\nJiisasnoŋ koomunoŋga waaro.1 Sabat kendoŋ ragi tegoro Sonda umugawodeeŋ waama gomaŋ ano Maria Magdalaga ano alia Maria moŋ yoronoŋ qasiriwaa jamo kobaa iibotiwaajoŋ keni. 2 Keni iikanondeeŋ naŋ somata kokaembaajoŋa mero: Pombaa gajoba moŋnoŋ Siwenoŋga kamaaŋ qasirinoŋ kaŋ qaa ootanoŋ jamo somata qetano keno qaganoŋ raro. 3 Gajobawaa kaitania ii pilisik kaaŋa kolooro malekuya ii koosu kaaŋa tualalakota kolooro.\n4 Kaeŋ asugiro manjaqeqe eja qasiri galeŋ megiti, iyoŋonoŋ iwaajoŋ awawaliŋ jeneŋgia ororo komuŋ torigi. 5 Kaeŋ aŋgi gajobanoŋ emba woi ii qaa kokaeŋ irijoro, \"Jiisas maripoonoŋ qegiti, oro iwaajoŋ moŋganjaoti, ii mojeŋ. Kawaajoŋ mono toroko mende mobao. 6 Aŋo jerotiwaa so mono koomunoŋga waaja. Kawaajoŋ koi mende eja. Mono kaŋ duŋ eroti, ii iibao.\n7 Ii iima uulaŋawo gowokouruta yoŋoonoŋ kema buju qaa koi iŋijowao, Jiisasnoŋ koomunoŋga waaja. Mobu, iinoŋ mono waladeeŋ Galili prowinsnoŋ kembaa. Oŋo saanoŋ iikanoŋ kema ii iibu. Mobu, niinoŋ ii mono iŋijowe mogi.\"\n8 Kaeŋ irijoro uulaŋawodeeŋ qasiri mesaoŋ toroko moma kileŋ honombonoŋa mende aisooŋ buju ii meŋ gowokouruta iŋijowaotiwaajoŋ uulaŋawo keni. 9 Uulaŋawo keni Jiisasnoŋ ii kananoŋ asugiŋ oroma \"Gomaambagara!\" irijoro. Kaeŋ irijoro kosianoŋ kema usugoŋ kanianoŋ meragoŋ waeya meŋ mepeseeŋ muri. 10 Mepeseeŋ muri kokaeŋ irijoro, \"Toroko mende mobao. Mono kema kourunanoŋ Galili kembutiwaa qaa iŋijori iikanoŋ kema nii niibuya.\" Kiaŋ.\nQasiri galeŋ meme yoŋonoŋ sundugia jegi.11 Embawoi yoronoŋ kana keni qasiriwaa jamo kobaawaa galeŋ meme manjaqeqe eja tosianoŋ sitinoŋ kaŋ jigo gawoŋ galeŋ iŋiima iwoi kuuya kolooroti, iikawaa sunduya iŋijogi. 12 Yoŋonoŋ ii moma Juuda yoŋoo jotamemeurugia horoŋ oŋoŋgi motooŋ ajoajoroo ama Jiisas waawaataa qaa mesaŋgowoŋatiwaa qaa areŋ mokolooŋ moneŋ somata totooŋ ii manjaqeqe eja oŋoŋgi.\n13 Ii oŋoma kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoŋgi, \"Oŋo mono qaa kokaeŋ jewu: Nono gomantiiŋanoŋ gaoŋ eniŋ gowokourutanoŋ oloŋ kaŋ qamoya yoŋgoro meŋ keŋgi. 14 Qaa kaeŋ jegi qaa iikanoŋ gawanawaa gejianoŋ kemero mobaati eeŋ, lombo oŋoo qagianoŋ ubabotiwaajoŋ nononoŋ mono uuta meŋ looriŋ meŋ kamaaŋ aniŋ majakakaya qaa laligowu.\"\n15 Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoŋgi iikawaa so otaaŋ moneŋ meŋ kema gawoŋ qaagia otaagi. Kaeŋ aŋgi Juuda yoŋonoŋ qaa ii batugianoŋ jeŋ seigi moma laligogi kema kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ ii toroqeŋ jegi momakejoŋ. Kiaŋ.\nMisin gawoŋ mewoŋatiwaa jeŋkootoya16 Gowokouruta 11 yoŋonoŋ Jerusalem mesaoŋ Galili prowinsnoŋ kema Jiisasnoŋ baaŋanoŋ kawutiwaajoŋ iŋijoroti, iikanoŋ ugi. 17 Iikanoŋ uma Jiisas iima waeya meŋ mepeseeŋ mugito, tosianoŋ iwaajoŋ uuwoi mogi. 18 Mepeseeŋ mugi yoŋoonoŋ kaŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Siwewaa ano namowaa ku-usuŋ kuuya ii Anutunoŋ nonota noonoŋ eja.\n19 Kawaajoŋ oŋo mono gomaŋ so kema ejemba tuuŋ kuuya kokaeŋ iŋijoŋ oŋoŋgi noo gowokouruna koloowu: Ii mono Maŋ, Mera ano Uŋa Toroya nonoo qanoŋ oomulu meŋ oŋombu 20 ano niinoŋ qaa otaawutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋombeti, ii kuuya teŋ kombutiwaajoŋ mono kuma oŋoma laligowu. Mobu, niinoŋ mono kambaŋa kambaŋa oŋowo laligoŋ kema laligowe namowaa kambaŋanoŋ tegowaa.\" Kiaŋ. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Mat.28","date":"2018-04-23T07:52:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945855.61\/warc\/CC-MAIN-20180423070455-20180423090455-00613.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999543428,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999954342842102}","num_words":599,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 19\nPoolnoŋ Efesus laligoŋ gawoŋ mero.1 Apolosnoŋ Korint sitinoŋ laligoro Poolnoŋ Antiokia siti mesaoŋ prowins tosaaŋa ▼\n▼ Baloŋ ii kambaŋ kokaamba kantri qata Tooki (Turkey) kawaa uutanoŋ eja.uuguŋ kema kema kowe goraayanoŋ Efesus sitinoŋ keuro. Keuma kanoŋ gowoko tosaaŋa mokolooŋ iŋiiro. 2 Iŋiima kokaeŋ qisiŋ oŋono, \"Oŋo moma laariŋ uugia meleeŋgiti, Uŋa Toroyanoŋ mono kambaŋ iikanoŋ uugianoŋ kemero me qaago?\" Kaeŋ qisiŋ oŋono kokaeŋ meleema jegi, \"Uŋa Toroyanoŋ laligoji, nono iikawaa qaaya ii mende totooŋ moniŋ.\"\n3 Meleema jegi kokaeŋ iŋijoro, \"Oŋo mono naa oomuluga meŋ oŋoŋgita laligoju?\" Kaeŋ iŋijoro meleeŋgi, \"Nono Jonoŋ oomuluwaajoŋ jeŋ laligoroti, mono iikaya meŋ nonoŋgi meniŋ.\"\n4 Kaeŋ meleeŋgi Poolnoŋ jero, \"Jonoŋ Jiisaswaajoŋ qaa jeŋ ejemba tuuŋ uugia kuuro kokaeŋ mogi, 'Noo gemananoŋ eja moŋ kawaati, oŋo mono ii moma laariŋ uugia meleembu.' Kaeŋ jero moma uugia meleeŋgiti, Jonoŋ ii oomulu meŋ oŋoma laligoro.\"\n5 Kaeŋ jero mogi Poolnoŋ Poŋ Jiisaswaa qatanoŋ oomulu meŋ oŋono. 6 Meŋ oŋoma boria waŋgianoŋ ano Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ kemero kantri tosiaa qaa morota morota kanaiŋ jeŋ gejatootoo qaa jegi. 7 Eja ii mindiriŋ 12 kawaa so laligogi.\n8 Poolnoŋ qamakooli mirinoŋ uma nama Anutuwaa bentotombaa kania amiŋ moma awasaŋkaka nama kawali kaaŋa uugia kuuro qaaya qewagowombaajoŋ amamaaŋ laligogi. Kaeŋ laligogi koiŋ karooŋ tegoro. 9 Qewagowombaajoŋ amamaagito, tosianoŋ yaŋgiseŋ ama mende moma laariŋ Pombaanoŋ kania asuganoŋ jeŋ boliŋ ejemba jaagianoŋ qaa kisama jeŋ naŋgi. Kaeŋ jeŋ naŋgi Poolnoŋ gosiŋ mendeema oŋoma oŋomesaoŋ gowokouruta uŋuano korikori keŋgi. Korikori kema eja qata Tiranus iwaa qenjaaro momo jakenoŋ weeŋ so (aua 5 ajorooŋ) kuma oŋono amiŋ momo ama laligogi. 10 Kaeŋ ama laligogi Pombaa Buŋa qaayanoŋ seiro gbani woi tegoro. Ii tegoro Buŋa qaa ii Eisia prowins uutanoŋ gomaŋ toya ano Juuda ejemba kuuya yoŋoo gejagianoŋ kemero modaborogi. Kiaŋ. b\nSewa meraurutanoŋ omejiilaŋ konjombombaajoŋ amamaagi.11 Anutuwaa ku-usuŋanoŋ Poolwaanoŋ keuro gawoŋ meŋ boria ejemba waŋgianoŋ ano Anutunoŋ aŋgoleto morota morota mero asugiro. 12 Kaeŋ laligoro ejemba ji iŋiro laligogiti, tosianoŋ Poolwaa selianoŋga nogo motomoto ano opo jokaŋa tosaaŋa kaaŋagadeeŋ meŋ kema kaŋ qagianoŋ aŋgi jigia oŋomesaoro omejiilaŋurugia kouma keŋgi qeaŋgogi. 13 Juuda sele galeŋ tosianoŋ liligoŋ omejiilaŋ oŋotaaŋ kema kaŋ laligogiti, iyoŋonoŋ kaaŋiadeeŋ kanaiŋ omenoŋ kokojinjiŋ meŋ oŋoŋgiti, iyoŋoo qagianoŋ Poŋ Jiisaswaa qata qama esuŋa koma horowombaajoŋ aŋgobato megi. Aŋgobato meŋ kokaeŋ jegi, \"Poolnoŋ Jiisaswaa qata qama uukuukuu meŋ nonomakeji, niinoŋ mono Poŋ iikawaa qatanoŋ omejiilaŋ kouma togowutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ.\" 14 Jiisaswaa qata kaeŋ qagiti, iyoŋoo batugianoŋ Juuda jigo gawoŋ galeŋ waŋa qata Sewa iwaa merauruta 7 yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ laligogi.\n15 Yoŋonoŋ ome moŋ kaeŋ jeŋ kotoŋ mugito, iinoŋ meleema kokaeŋ jeŋ oŋono, \"Nii Jiisas moma mujeŋ ano Pool moma mujento, oŋo mono moroga?\"\n16 Kaeŋ jeŋ oŋoma eja uutanoŋ nanoti, iinoŋ mono luguŋ qagianoŋ uma qelanjiŋ oŋono. Kaeŋ korebore haamo ama japaleleŋ meŋ oŋoma selegia motoqotoŋ opo malekugia menjuqenjurano. Menjuqenjurano aŋa aŋa selegianoŋ sagorogoro kamaaŋ nano togoŋ kesagia meŋ miri uuta ii mesaoŋ selegia tomaŋa kamaaŋ kemaligi. 17 Kaeŋ kolooro Juuda waba ano baloŋ toya Efesus laligogiti, kuuya yoŋonoŋ iikawaa bujuya moma mamaga aaruŋ awawaligi. Awawaligi tosianoŋ Poŋ Jiisaswaa qata kaparaŋ koma mepeseegi akadamuyawo kolooro. 18 Moma laariŋ uugia meleeŋgiti, iyoŋoonoŋga mamaganoŋ kema siŋgisoŋgogia iŋisaama jeŋ koloogi. 19 Tosianoŋ suuqaŋgoroŋ hamoqeqe meŋ laligogiti, iyoŋoonoŋga mamaganoŋ buk papiagia meŋ kaŋ meŋ kululuuŋ ejemba kuuya yoŋoo jaagianoŋ nama asuganoŋ gerenoŋ giligi jero. Buk papia iikawaa sewaŋgia weeŋgoŋ kululuugi mindimindiri jaŋgogia ii silwa moneŋ (Kina) 50,000 kawaa so kolooro. 20 Tani kaeŋ aŋgi Pombaa Buŋa qaaya ii esuŋmumuyawo seiŋ kotiiŋ keno. Kiaŋ.\nPoolnoŋ gawoŋaa areŋa ano.21 Iwoi kuuya ii koloodabororo Uŋa Toroyanoŋ Pool sololooŋ muro qaaya somoŋgoŋ kokaeŋ jero, \"Nii kowe kotoŋ Griik kantriwaa leegeŋa woi Masedonia ano Akaia kanoŋ liligowe tegoro mesaoŋ Jerusalem sitinoŋ kemaŋa.\" Kaeŋ jeŋ toroqero, \"Kanoŋ kema rama Jerusalem mesaoŋ Room siti kaaŋiadeeŋ kema iimaŋa.\" 22 Kaeŋ jeŋ neŋawoita Timoti ano Erastus wasiŋ orono Masedonia keni aŋa toroqeŋ kambaŋ tosaaŋa Eisia prowins uutanoŋ laligoro. Kiaŋ.\nEfesus yoŋonoŋ manja kareŋ aogi.23 Efesus sitinoŋ Pombaanoŋ kana otaagitiwaajoŋ kambaŋ kanoŋ eŋkaloloŋ gujubaju somata qatawo kolooro. 24 Silwa gawoŋ meme eja moŋ qata Demitrius iinoŋ silwa ooro bolbolgoro qokotaaŋ beŋ emba qata Artemis iwaa jiwowoŋ jigowaa so uŋa busubuusu meŋ laligoro. Ii mero sewaŋa meŋ laligogi moneŋ uuta hororo koŋkororo alaurutanoŋ mendeema megi. 25 Megi Demitrius ano tuuŋ tosianoŋ gawoŋ kaaŋa meŋ laligogiti, ii motooŋ oŋoono kaŋ ajoroogi kokaeŋ iŋijoro, \"Alauruna, nono gawoŋ koi meniŋ sewaŋa awaa kolooŋ kaŋkeji, ii mojoŋ. 26 Ii mojonto, Pool eja iikanoŋ Efesus koi kanoŋ kouma ejemba uugia osoŋ ii ano Eisia prowins kuuya sokoma ejemba tuuŋa tuuŋa kuuŋ oŋono jinjauŋ koloojuti, ii kambaŋ kokaamba saanoŋ iima kotoju. Iinoŋ kokaeŋ jeŋkeja, 'Beŋ boronoŋ memeta ii beŋ hoŋa qaago.'\n27 \"Kaeŋ jeŋ laligoro nono komahooro gawonana meŋkejoŋi, iikawaa qata meŋ boliro jejewili ambubotiwaa uulombo kolooja. Ano iikayadeeŋ qaagoto, uulombo moŋ kokaeŋ eja: Ejemba kuuya Eisia prowins uutanoŋ ano baloŋa baloŋa kuuya kanoŋ beŋ emba uuta Artemis waeya meŋ mepeseeŋkejuti, iwaa beŋ qabuŋaya somatanoŋ tiwilaaŋ esuŋanoŋ kamaawabo ano jiwowoŋ jigoyaa qatanoŋ boliŋ ejemba jaagianoŋ kamaaŋ omaya koloowabo. Uulombo kaeŋ eja. Kawaajoŋ majakaka moma qaa koi jejeŋ.\"\n28 Demitriusnoŋ kaeŋ jero gawoŋ alaurutanoŋ ii moma iriŋgia soono kokaeŋ jeŋ qa gigilaagi, \"Efesus nonoonoŋ Artemis ii uuta!\" 29 Qa gigilaagi eŋkaloloŋ gujubaju kanoŋ seiŋ kema siti kuuya sokono. Kaeŋ kolooro Masedonia eja woi qagara Gaius ano Aristarkus Poolwaa neŋawoita ii qelanjiŋ uruama ororaaŋ oroma kulukululuu mirinoŋ kema ajoajoroo megi. 30 Ajoajoroo megi Poolnoŋ kaaŋagadeeŋ ejemba tuuŋlelembe yoŋoo batugianoŋ kemambaajoŋ moroto, uumeleeŋ ejembanoŋ ii aŋgoŋ koma mugi.\n31 Eisia prowinswaa galeŋkoŋkoŋ eja tosianoŋ Poolwaa alauruta koloogiti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ qele ama kokaeŋ welema mugi, \"Kulukululuu mirinoŋ ajoajoroo mejuti, gii mono geeŋga iikanoŋ mende asugina giibu.\" 32 Ajoajoroo megiti, iikanoŋ ejemba mamaganoŋ nama ajoroogitiwaa kania moŋ mende mogitiwaajoŋ aŋa aŋa lansaŋ qa gigilaaŋ sisau eŋkaloloŋ somata megi seiŋ keno. 33 Kaeŋ keno Juuda yoŋonoŋ eja qata Aleksander kuuŋ naŋgogi tuuŋ yoŋonoŋ horoŋ kana megi qaitanoŋ eu uma nano. Uma nama ejemba jaasewaŋgianoŋ qaa kitia metogoŋ jemambaajoŋ moma boro araŋ kuma aiwese meŋ oŋono.\n34 Aiwese meŋ oŋonoto, Juuda ejaga kolooji, iikaya moma kotoŋ iikanondeeŋ buugia mindiriŋ kuuyanoŋ kanaiŋ qaa kokaeŋ qagi, \"Efesus nonoonoŋ Artemis ii uuta!\" Kaeŋ qama silama naŋgi aua woiwaa so keno.\n35 Qama naŋgi siti (klaak) poŋ qereweŋanoŋ ejemba tuuŋ uugia meŋ kamaaro goroŋ qegi nama kokaeŋ iŋijoro, \"Efesus ejemba, nono ananaa siti kokanoŋ Artemis uuta ii mepeseeŋ laligojoŋ. Nono iwaanoŋ jiwowoŋ jigo ano jamo uŋaya kowoga Siwenoŋga kamaaroti, ii galeŋ koma laligojoŋ. Qaa ii oŋo kuuya saanoŋ moju. 36 Ii moŋnoŋ qakoombaatiwaa so qaago. Kawaajoŋ oŋo mono uugia osoŋ meŋ kamaaŋ ama bonjoŋ laligowu. Gejajojombaŋ iwoi moŋ mende ambu. 37 Eja woi koi jiwowoŋ jigonoŋ uma iwoi moŋ mende luluuma qeŋ meŋ boliri. Beŋ embanana mende mepaegoŋ muri. Oŋo kileŋ ii uruaŋgi koi nanjao.\n38 \"Demitrius ano iwaa komahooro alaurutanoŋ tosia yoŋowo aŋgowowo ama qaa jeŋ aowuyagati eeŋ, kiap mono raju ano qaa jakewaa ajoajorooya ajoajorooya ii qaa mindiŋgowombaajoŋ amakeju. Kawaajoŋ mono saanoŋ iikanoŋ kema qaa jakeyanoŋ ama aoŋ aroŋ qeŋ naŋgi sokombaa. 39 Oŋo iwoi moŋ toroqeŋ jewombaajoŋ mobuyagati eeŋ, siti kokawaa toya tosianoŋ saanoŋ kanageso horoŋ oŋoŋgi qenjaaro sombenoŋ ajorooŋ qaa gosiŋ jeŋ tegowoŋa. 40 Kete eŋkaloloŋ gujubaju somata koi kania qaato, kileŋ tondu kolooji, ii Room gawman yoŋonoŋ moma kokaeŋ jewubo, 'Efesus yoŋonoŋ Room mindimindiri gawman qetama manja kareŋ anju.' Kaeŋ jeŋ qaa jakeyanoŋ nonoombubo. Kawaa uulombota kolooji, ii mojeŋ. Qaa jakeyanoŋ nonooma kareŋ koi kawaa kaniaajoŋ qisiŋ nonombuyagati eeŋ, nono mono kitia meleema aŋgoŋ koma jewombaa so mende mojoŋ.\" 41 Efesus siti poŋ qereweŋanoŋ qaa kaeŋ jeŋ ejemba tuuŋ kondeema oŋono zololoŋgoŋ deema keŋgi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.19","date":"2018-04-22T02:48:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.58\/warc\/CC-MAIN-20180422022057-20180422042057-00213.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999997735,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999977350234985}","num_words":1357,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 17\nSoomoŋgo arembaa aiweseya ii selekooto.1 Abramnoŋ yambuya 99 kolooro Poŋnoŋ asugiŋ muŋ qaa kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ Anutu ku-usuŋ kuuyaa Toya koloojeŋ. Kawaajoŋ gii mono noo qaana teŋ koma pondaŋ nanamemeŋ dindiŋa otaaŋ laligowa. 2 a Nii soomoŋgo areŋ gii ano nii anaraa batunaranoŋ ambeti, ii meŋ kotiiŋ kolooŋseisei gombe gbiliuruga yoŋoo jaŋgogianoŋ mono somata totooŋ koloowaa.\"\n3 Kaeŋ ijoro Abramnoŋ simiŋ kuma usugoro Anutunoŋ iwaajoŋ qaa kokaeŋ jero: 4 \"Moba, niinoŋ soomoŋgo areŋna giwo kokaeŋ anjeŋ: Giinoŋ kanatuuru mamaga yoŋoo wanjale beŋisigiaga koloowaga. Qaa kaeŋ jeŋ somoŋgowe ewaa. 5 b Goo qaga Abram ii mende toroqeŋ qagi ewaato, giinoŋ kanatuuru mamaga yoŋoo beŋisigiaga koloowaatiwaajoŋ kuuŋ gonjeŋi, iikawaajoŋ ama qaga mono Aabraham qagi ewaa. ▼\n▼ Abram: ii maŋ uuta. Aabraham ii kanatuuru mamaga yoŋoo beŋisigia.6 Niinoŋ kolooŋ seisei gombe gbiliuruga ii honoŋa qaa koloowuya. Yoŋonoŋ juma deema kanageso tuuŋa tuuŋa mamaga koloowuya. Goo gbiliuruga yoŋoonoŋa tosianoŋ kiŋ poŋa poŋa koloowuya.\n7 d Niinoŋ mono soomoŋgo areŋna ii neena ano gii ano gbiliuruga goo gemaganoŋ toroqeŋ kolooŋ ubuti, ananaa batunananoŋ ambe kotiiŋ tetegoya qaa eŋ uma ewaa. Niinoŋ goo Anutuga ano gbiliuruga goo gemaganoŋ kolooŋ ubuti, mono iyoŋoo Anutugiaga kolooŋ laligomaŋa. 8 e Gii Keinan balonoŋ wabaga laligojaŋi, niinoŋ baloŋ ii jinoŋa qaa gii ano goo gbiliuruga oŋoo buŋaga qeŋ oŋombe buŋagia tetegoya qaa eŋ uma ewaa. Kaeŋ ero niinoŋ mono oŋoo Anutugiaga kolooŋ laligomaŋa.\"\n9 Anutunoŋ Aabrahambaajoŋ kaeŋ jeŋ toroqeŋ qaa kokaeŋ ijoro: \"Kaeŋ laligomaŋato, giinoŋ mono noonoŋ soomoŋgo areŋnaa qaaya ii teŋ koma otaaŋ laligowa. Goo gbiliuruga goo gemaganoŋ toroqeŋ kolooŋ ubuti, iyoŋonoŋ mono kaaŋiadeeŋ ii teŋ koma otaaŋ laligoŋ ubu. 10 f Gii ano goo gbiliuruga oŋowo soomoŋgo areŋna ama ii otaawutiwaajoŋ jejeŋi, iikawaa aiweseya ii kokaeŋ: Oŋoo batugianoŋ eja kuuya yoŋoo selegianoŋ mono noo aiwesena kotowu. 11 Noo aiwesena mono selegianoŋ kotowu. Iikanoŋ soomoŋgo areŋ nii ano oŋoo batunananoŋ ambe eji, iikawaa aiweseyaga eŋ ubaa.\n12 Kambaŋ koi kanoŋa kanaiŋ eja kuuya oŋoo batugianoŋ toroqeŋ kolooŋ ubuti, iyoŋoo selegianoŋ mono gomaŋ boria 8 kolooro kanoŋ noo aiwesena kotoŋ laligowu. Oŋoaŋgiaa gomaŋ uutanoŋ oŋoaŋgiaa ano weleŋqeqeurugia yoŋoo meraurugia koloowuti, ii mono ororoŋ ama oŋoma laligowu. Weleŋqeqe tosaaŋa ii waba yoŋoonoŋga moneŋnoŋ sewaŋgia megi yoŋoo meragia koloowu. Yoŋonoŋ iyaŋgiaa gbiliurugia mende koloojuto, ii kileŋ noo aiwesena ii mono yoŋoo selegianoŋ kaaŋiadeeŋ kotoŋ laligowu. 13 Weleŋqeqe tosianoŋ oŋoaŋgiaa gomaŋ uutanoŋ koloogi weleŋqeqe tosaaŋa ii monenoŋ sewaŋgia megi yoŋoo meragia koloowu. Noo aiwesena ii mono yoŋoo selegianoŋ kaaŋiadeeŋ kotoŋ laligowu. Noonoŋ soomoŋgo areŋnaa aiweseya selegianoŋ kotowuti, ii mono soomoŋgo areŋ tetegoya qaa eŋ ubaatiwaajoŋ jeŋ kotiijeŋ. 14 Eja moŋ moronoŋ noo aiwesena selianoŋ mende kotogi eeŋ laligowaati, iinoŋ mono noo soomoŋgo areŋna uuguŋ qetamakeja. Kawaajoŋ eja kaaŋa ii mono ejemba tuuŋ oŋoo batugianoŋga yakariŋ mugi seleeŋgeŋ kamaaŋ laligowaa.\"\n15 Anutunoŋ toroqeŋ Aabraham kokaeŋ ijoro: \"Gii embagaa qata Saarai ii mende toroqeŋ qama laligowato, iwaa qata mono Saara (jawiŋ emba) qama laligowa. ▼\n▼ Saarai: Qata kokaembaajoŋ utegoro: Iinoŋ ejemba tuuŋa tuuŋa mamaga ano kiŋ poŋ tosaaŋa yoŋoo nemuŋ beŋisigiaga koloowaa.16 Niinoŋ Saara kotuegoŋ mube iinoŋ goojoŋ mera moŋ mewaa. Niinoŋ kotuegoŋ mube iinoŋ ejemba tuuŋa tuuŋa mamaga yoŋoo nemuŋ beŋisigiaga koloowaa. Iwaa gbiliuruta yoŋoonoŋga tosianoŋ kanageso tuuŋ yoŋoonoŋ eja poŋa poŋa koloowuya.\"\n17 Poŋnoŋ kaeŋ ijoro Aabrahamnoŋ ii moma simiŋ kuma usugoŋ uutanoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ kawaajoŋ jomoro, \"Eja yambuna 100 kolooro mera mono nomaeŋ mokoloowenaga? Kaaŋagadeeŋ Saaranoŋ yambuya 90 kolooro mono nomaeŋ mera menaga?\" 18 Aabrahamnoŋ kaeŋ romoŋgoŋ waliŋgoŋ Anutu kokaeŋ qisiŋ muro: \"Gii saanoŋ Ismael kuuŋ muna qaga bosino noo gbiliuruna ii iwaanoŋga koloowu.\"\n19 Kaeŋ qisiro Anutunoŋ kokaeŋ meleeno, \"Embaga Saaranoŋ mono geeŋgaa mera dindiŋa mewaa. Ii mero qata Aisak (jomoja) qaba. Niinoŋ Aisakwo ano iwaa gbiliuruta yoŋowo soomoŋgo areŋna ambe kotiiŋ tetegoya qaa eŋ ubaa. 20 Ismael kotuegoŋ mumambaajoŋ qisiŋ nonjaŋi, ii kaaŋiadeeŋ saanoŋ moma goma kotuegoŋ mumaŋa. Iinoŋ eja poŋ 12 iyoŋoo nemuŋ beŋisigia koloowaa. Niinoŋ kolooŋ seisei mube gbiliuruta yoŋoo jaŋgogianoŋ mono somata totooŋ koloowaa. Yoŋonoŋ seiŋ kanageso tuuŋ somata koloowuya.\n21 Kaeŋ koloowuyato, Saaranoŋ geeŋgaa meraga Aisak ii yambu eugeŋanoŋ kambaŋ kokaamba mewaati, niinoŋ mono neenaa soomoŋgo areŋna ii iwo ama meŋ kotiimaŋa.\" 22 Anutunoŋ Aabrahambo qaa kaeŋ amiri tegoro ii mesaoŋ waama uro.\n23 Weemboria iikanoŋadeeŋ Aabrahamnoŋ Anutuwaanoŋ qaa teŋ koma aŋaa meria Ismaelwaa selianoŋ Anutuwaa aiweseya kotoro. Kaaŋagadeeŋ weleŋqeqeuruta aŋaa miri uutanoŋ koloogi tosaaŋa monenoŋ sewaŋgia mero laligogiti, eja kuuya ii iwaa miri uutanoŋ ragiti, ii mono kuuya kaaŋiadeeŋ ama oŋono. 24 Aabrahamnoŋ yambuya 99 kolooro selianoŋ aiwese ii kotogi. 25 Meria Ismael ii yambuya 13 kolooro selianoŋ ii kotogi. 26 Aabraham ano meria Ismael yoroo selegaranoŋ aiwese ii somaŋa motooŋgo iikanondeeŋ kotogi. 27 Eja kuuya Aabrahambaa miri uutanoŋ ragiti, tosianoŋ iyaŋaa miri uutanoŋ koloogi tosaaŋa ii waba yoŋoonoŋga sewaŋgia mero laligogiti, kuuya iyoŋoo selegianoŋ aiwese ii kaaŋiadeeŋ kotogi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.17","date":"2018-04-22T02:48:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.58\/warc\/CC-MAIN-20180422022057-20180422042057-00213.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999973774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999737739562988}","num_words":906,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 19\nSodom ano Gomora yoŋoo aŋgonjora laaligogia1 Siwe gajoba woi ii Aabraham mesaoŋ kema mare kolooro Sodom keuri. Keuri Lootnoŋ taombaa kiropo naguyanoŋ raro. Rama iriima waama joujoloŋgara jeŋ uruamambaajoŋ kema namonoŋ simiŋ kuma usugoŋ kemero. 2 Kemeŋ kokaeŋ jero: \"Oo eja poŋwoina, oro saanoŋ weleŋqeqegara noo mirinoŋ kaŋ kanagara soŋgbambe niwo motooŋ ewoŋa. Eŋ waama saanoŋ umugawodeeŋ kana toroqeŋ kembao.\" Kaeŋ jeroto, yoronoŋ kokaeŋ ijori: \"Qaago, noro saanoŋ qenjaaro sombeŋ moŋnoŋ kema ewota.\"\n3 Kaeŋ ijorito, Lootnoŋ kotiiŋ kaparaŋ koma uruama aŋaa mirianoŋ kema ugi. Uma weleŋqeqeuruta jeŋ kotoŋ oŋono bered yiistya qaa oogi. Kaaŋagadeeŋ nembanene naaŋawo meagoŋ ooŋ oroŋgi neri.\n4 Ii neŋ gaoŋ ewowaa ani iikanondeeŋ Sodom ejembanoŋ kaŋ miri ii liligogi. Sodom taombaa bakaya kuuya iikanoŋa ejemba waŋa ano sagbili ii donoŋ donoŋ ambembo horoŋ kougi. 5 a Kouma Lootwaajoŋ kokaeŋ qagi: \"Eja woi mare goonoŋ kajaoti, ii daeŋgeŋ? Eja nono yorowo serowiliŋ ambombaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ mono ii uruama nonoonoŋ kamaawu.\"\n6 Kaeŋ qagi Lootnoŋ nagu metama yoŋoonoŋ kemeŋ gematanoŋ nagu kono. 7 Nagu koma kokaeŋ iŋijoro: \"Alauruna, kaeŋ qaago. Sili kilega ii mono mende ambu. 8 Mobu. Noo borawoina woi saraŋ laligoŋ kambaŋ moŋnoŋ ejawo mende eri. Ii saanoŋ oŋoojoŋ uruama kamaawe naa iwoiga ambombaajoŋ mojuti, ii saanoŋ siiŋgia metogowu. Kaento, noo miri waareŋanoŋ eja woi urualeema sopa somoŋgoŋ oronji, iiga mono iwoi kilega moŋ mende totooŋ ama orombu.\"\n9 Kaeŋ iŋijoroto, yoŋonoŋ kokaeŋ meleema tereema qagi: \"Mono togowa. Giinoŋ koi kaŋ wabaya laligoŋ geeŋgaajoŋ moroga jeŋ mona uro nonoga pondaŋ jeŋ kotoŋ nonomambaajoŋ mojaŋ? Yoronoŋ mende kamaawaoti eeŋ, mono geeŋgo nonoonoŋ kana kakasililiŋ tokoroŋkota ama gomboŋa.\" Kaeŋ jeŋ Loot utaŋgi gemagema keno uma miri naguya qosombombaajoŋ ama naŋgi.\n10 Kaeŋ ama naŋgito, eja woi yoronoŋ borogara boraama Loot horoŋ giliri miri uutanoŋ uro nagu koni. 11 b Nagu koma nama eja somata melaa miri naguyanoŋ seleeŋgeŋ naŋgiti, ii qaagaranoŋ jeri jaagia gooro jibujabu qeŋ nagu mokoloowombaajoŋ koromojoroŋ ama moŋgama amamaagi. Kiaŋ.\nLootnoŋ Sodom gomaŋ mesaoro.12 Eja woi yoronoŋ Loot kokaeŋ ijori: \"Gii merauruga, qegaborauruga ano tinitosauruga tosaaŋa kuuya taoŋ kokanoŋ laligojuti, ii mono uŋuana taoŋ koi mesaoŋ kembu. 13 Nono taoŋ koi meŋ kileeŋ kondemondeemboŋa. Kanageso koi yoŋoo kakasililimbaajoŋ mamaganoŋ Pombaa jaanoŋ honoŋa qaa qama saama laligogi. Kawaajoŋ iinoŋ wasiŋ norono gomaŋ koi meŋ kileeŋ kondemondeembojoŋ koi kajo.\"\n14 Kaeŋ ijori moma Lootnoŋ kema qega buŋawoita borawoita orombaotiwaajoŋ jero laligoriti, ii kokaeŋ irijoro: \"Oro mono alanzaŋ waari gomaŋ koi mesaoŋ kemboŋa. Poŋnoŋ taoŋ koi tiwilaaŋ kondemondeemambaajoŋ anja.\" Kaeŋ irijoro yoronoŋ qaa ii mori goŋgeegee tani kolooro.\n15 Gomaŋ weŋgeraŋ suluro Siwe gajoba woi yoronoŋ Loot horoŋ kuuŋ muŋ kokaeŋ jeri: \"Anutunoŋ Sodom yoŋoo siŋgisoŋgogiaa iroŋa meleema taoŋgia kondemondeembaa. Giinoŋ yoŋowo motooŋ tiwilaawabotiwaajoŋ mono uulaŋawo waama embaga ano borawoiga giwo rajaoti, ii uŋuama taoŋ koi mesaowu.\"\n16 c Kaeŋ jeri Lootnoŋ toroqeŋ ezelobezelo ano eja woi yoronoŋ Lootwaa boria qelanjiŋ meŋ embia ano borawoita yoŋoo borogia kaaŋiadeeŋ qelanjiŋ meŋ uŋuama taoŋ seleeŋgeŋ keŋgi. Poŋnoŋ kaeŋ kiaŋkomuŋ oŋono. 17 Taoŋ seleeŋgeŋ keŋgi eja woi iyoroonoŋga moŋnoŋ qaa kokaeŋ jero: \"Laaligogia aŋgoŋ kombutiwaajoŋ oŋo mono uulaŋawo misiŋgoŋ kemaliwu. Gemagianoŋ mende eleema uuŋ dindiŋagadeeŋ kema baloŋ korianoŋ endu keuma kanoŋ kaaŋagadeeŋ doroŋ mende ambu. Tiwilaawubotiwaajoŋ mono baaŋanoŋ eu uma misiŋgoŋ kemaliwu.\"\n18 Kaeŋ jeroto, Lootnoŋ kokaeŋ jero mori: \"Oo Poŋna, gii mono kaeŋ ambombaajoŋ mende jewa. 19 Gii waŋ taraana somoŋgoŋ kiaŋkoomu somata qendeena goo jaanoŋ oŋanoŋ kaleŋ moriaŋ mokolooŋ weleŋqeqega koloojento, moba, niinoŋ baaŋanoŋ eu misiŋgoŋ kemalimambaajoŋ amamaamaŋa. Kondemondeeŋ koinoŋ noo qananoŋ uro komumambotiwaa toroko mojeŋ. 20 Moba, taoŋ melaa moŋ endu ero iijaŋi, iikanoŋ koriga qaagoto, saanoŋ kemboŋatiwaa so kolooja. Kawaajoŋ saanoŋ jena iikanoŋ misiŋgoŋ kemaliŋ qeaŋgoŋ laligowoŋa. Gomaŋ melaada ii iina kosere ero iikanoŋ saanoŋ kema waŋ taraanana somoŋgowoŋa.\"\n21 Kaeŋ jero moma moŋnoŋ kokaeŋ meleeno: \"Ii awaa! Qaa jejaŋi, iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ saanoŋ wambelaaŋ gomaŋa. Taoŋ melaa iikawaajoŋ jejaŋi, ii mende meŋ kileemaŋa. 22 Ii mende meŋ kileemaŋato, oŋo mono uulaŋawo iikanoŋ misiŋgoŋ kemaliwu. Iikanoŋ mende keugi kambaŋ batuya kokaamba niinoŋ iwoi moŋ amambaajoŋ amamaamaŋa. Oŋo wala iikanoŋ keugi iikawaa gematanoŋ saanoŋ jeŋ kotowe kondemondeeŋ asugiwaa.\" Lootnoŋ taombaajoŋ 'melaada' jerotiwaajoŋ ama taoŋ iikawaa qata ii Zoar (melaada) qagita eja.\nPoŋnoŋ Sodom ano Gomora kondemondeeno.23 Weeŋ kouro Lootnoŋ Zoar taonoŋ keuro. 24 d Keuro Poŋnoŋ jero sombinoŋa salfa jamo geriawonoŋ ii koŋ kaaŋa Sodom ano Gomora yoŋoo qagianoŋ kamaaŋ turuŋ oŋono. 25 Turuŋ oŋoma kanoŋ taoŋ woi ii ano gomaŋ koria kuuya kosogaranoŋ eji, ejemba kuuya iikanoŋ laligogiti ano gere kasa iwoi toŋgoŋa baloŋ iikanoŋ eroti, ii meŋ kileeŋ oŋondabororo. 26 e Lootwaa embianoŋ loya otaaŋ kema mombo eleema gematanoŋ uuŋ iikanondeeŋ letoma sii jamo kolooŋ tando kaaŋa nano.\n27 Aabrahamnoŋ umugawodeeŋ waama wala Pombaa jaasewaŋanoŋ nama qaa amiŋ moriti, iikanoŋ keno. 28 Iikanoŋ kema nama Sodom, Gomora ano gomaŋ koria somata kuuya kaambaageŋ uuro keno baloŋ iikanoŋ kaaso injaŋa somatanoŋ kululuuŋ waaro iiro. Ii gere somata jeŋ kaaso somata waamakeji, iikawaa so kolooro. 29 Anutunoŋ baloŋ koria iikawaa taoŋa taoŋa meŋ kileeŋ kondemondeenoti, kambaŋ iikanoŋ Aabraham romoŋgoŋ muro. Beeta Lootnoŋ taoŋ iikanoŋ laligoro ii meleeno kemebombaajoŋ aŋgi Anutunoŋ kambaŋ iikanoŋadeeŋ jeŋ kotoro Loot kondemondeeŋ iikawaa uutanoŋga wama kagi. Kiaŋ.\nMoab ano Amon kanageso yoŋoo kanagia30 Lootnoŋ Zoar taonoŋ laligomambaa toroko moro. Kawaajoŋ borawoita uruama Zoar mesaoŋ baloŋ baaŋawo kanoŋ kema ragi. Borawoita woi yorowo kobaa uutanoŋ eŋ waama laligogi. 31 Iikanoŋ laligoŋ borata somatanoŋ kambaŋ moŋnoŋ kogaajoŋ kokaeŋ jero: \"Anaraa maŋnaranoŋ eja waŋa kolooja. Ejembanoŋ gomaŋ so agimiŋ aoŋ merabora mokolooŋ oŋomakejuto, baloŋ kokanoŋ eja moŋ norombaatiwaajoŋ mende laligoja. 32 Kawaajoŋ saanoŋ kana maŋnara wain apu muri neŋ uuta eŋkaloloŋ kolooro iwo eŋ koro ama gbili mokoloori kanagesonananoŋ toroqeŋ laligowuya.\"\n33 Kaeŋ jeŋ gomantiiŋa iikanoŋadeeŋ maŋgara wain apu muri nero. Neŋ uuta eŋkaloloŋ kolooro datanoŋ kema iwo ero. Naa kambanoŋ kooroŋanoŋ karoti ano naa kambanoŋ waaroti, ii maŋanoŋ mende moro.\n34 Eŋ waama borata somatanoŋ koga kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ woraŋ gomantiiŋa maŋnawo ejeŋa. Saanoŋ kete gomantiiŋa kaaŋagadeeŋ wain apu mombo muri neŋ uuta eŋkaloloŋ kolooro giinoŋ mono kema iwo ewao. Kaeŋ eŋ maŋnaraanoŋa koro ama gbili mokoloori kanagesonananoŋ toroqeŋ laligowuya.\"\n35 Kaeŋ jeŋ gomantiiŋa iikanoŋ kaaŋagadeeŋ maŋgara wain apu muri nero. Neŋ uuta eŋkaloloŋ kolooro koganoŋ kema iwo ero. Naa kambanoŋ kooroŋanoŋ karoti ano naa kambanoŋ waaroti, ii maŋanoŋ mende moro.\n36 Kaeŋ anitiwaajoŋ motooŋgara maŋgaraa koro ani. 37 Borata somatanoŋ mera ejaga meŋ qata Moab (maŋnaanoŋa) qaro. Moab iwaa gbiliurutanoŋ kolooŋ seisei ama kougi kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ qagia Moab kanageso qamakejoŋ. 38 Borata gosoganoŋ kaaŋiadeeŋ mera ejaga meŋ qata Ben Ami (kanagesonaa meria) qaro. Eja iikawaa gbiliurutanoŋ kolooŋ seisei ama kougi kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ qagia Amon kanageso qamakejoŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.19","date":"2018-04-22T02:56:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.58\/warc\/CC-MAIN-20180422022057-20180422042057-00215.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999864101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999864101409912}","num_words":1204,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.125,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 3\nAadam ano Iiw Anutuwaanoŋ qaa qotogoŋ kamaaŋ ururo.1 a Poŋ Anutunoŋ namowaa oro laaligogiawo kuuya mokolooŋ oŋonoti, iyoŋoo batugianoŋ mokolenoŋ osoŋkakale momonoŋ oro kuuya uŋuuguŋ uro. Kaeŋ uma emba kokaeŋ ijoro: \"Oyaŋboyaŋ gawonoŋ gere kuuya nama kenjuti, iyoŋoo hoŋgia moŋ mende newaotiwaajoŋ Anutunoŋ oŋanoŋ jeŋ kotoŋ orono me qaago?\"\n2 Kaeŋ ijoro embanoŋ meleema mokoleŋ kokaeŋ ijoro: \"Oyaŋboyaŋ gawonoŋ gere tosia nama kenjuti, iyoŋoo hoŋgia ii saanoŋ newotiwaajoŋ jero. 3 Jeroto, gawoŋ biiwianoŋ gere moŋ nanji, iikawaa hoŋa ii neŋ komuwobotiwaajoŋ mono kokaeŋ jero: 'Ii mono mende newao. Ii mende oosiriwao.' Kaeŋ jeŋ kotoŋ norono laligojo.\"\n4 Kaeŋ meleema jero mokolenoŋ emba kokaeŋ ijoro: \"Ii awawi totooŋ! Oro mende komuwaota. 5 Kaento, gere iikawaa hoŋa neri weemboria iikanondeeŋ mono jaagaranoŋ tooro Anutu kaaŋa kolooŋ awaawaa kania ano bologaa kania moma kotowaota. Anutunoŋ kaeŋ koloowabotiwaajoŋ moma qaa kaeŋ jero.\"\n6 Kaeŋ ijoro embanoŋ gere ii uuŋ iigigiiro hoŋa awaa nenetaa so kolooro. \"Ii iima-aiŋaiŋawo nano momakooto somata afaaŋkota nombaa,\" kaeŋ romoŋgoŋ hoŋa moŋ metogoŋ nero. Neŋ loya iwo laligoroti, ii kaaŋiadeeŋ muro nero. 7 Nero jaagaranoŋ mono iikanondeeŋ tooro bombolaŋ laligoriti, ii iima kotoŋ aori. Kaeŋ iima kotoŋ aoŋ nama fig gerewaa seŋa memburatiŋ opo suru kaaŋa uuŋ lama rari.\n8 Rari weeŋ jaaya kemero gomaŋ gooriro Poŋ Anutunoŋ oyaŋboyaŋ gawonoŋ riiŋ karo kana otoŋa mori. Ii moma loemba yoronoŋ Poŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋga kokomomola meŋ oyaŋboyaŋ gawombaa gere uugianoŋ kema asaŋgori. 9 Asaŋgorito, Poŋ Anutunoŋ Aadambaajoŋ kokaeŋ qaro, \"Gii dakanoŋ laligojaŋ?\"\n10 Kaeŋ qaro kokaeŋ meleeno: \"Gii oyaŋboyaŋ gawoŋ uutanoŋ riiŋ kana goo kana otoŋga moma selena bombolaŋ rajeŋiwaajoŋ toroko mojeŋ. Kawaajoŋ kokomomola meŋ asaŋgojeŋ.\"\n11 Kaeŋ meleeno kokaeŋ ijoro: \"Gii bombolaŋ laligojaŋi, ii moronoŋ gijoro mojaŋ? Nii gere mombaa kota newabotiwaa soŋgo ama gombeti, gii iikanoŋa moŋ nejaŋa me qaago?\"\n12 Kaeŋ ijoro ejanoŋ jero: \"Emba niwo laligowaatiwaajoŋ nonati, iinoŋ gere iikawaa kota nono nejeŋa.\"\n13 b Kaeŋ ijoro Poŋ Anutunoŋ emba kokaeŋ qisiŋ muro: \"Gii mono naambaajoŋa kaeŋ anjaŋa?\" Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: \"Mokolenoŋ niijoŋgoro nejeŋa.\"\nAnutunoŋ iroŋa meleema oŋombaatiwaajoŋ jero.14 Kaeŋ meleeno Poŋ Anutunoŋ mokoleŋ kokaeŋ jeŋ muro: \"Kaeŋ anjaŋiwaajoŋ ama gii mono miriwaa oro kuuya ano duuyaa oro kuuya yoŋoo batugianoŋ kokaeŋ jeŋ qasuaaŋ gombe laligowa: Gii mono namonoŋ laligowagatiwaa so baganoŋ kondondoŋgoŋ kema kaŋ sububuŋ uutanoŋ laligoŋ kikisi iwoi neŋkeba. 15 c Kaeŋ neŋ embawo batugaranoŋ kere ama orombe ii moma laligowaga. Kere ii goo gbiliuruga ano iwaa gbiliuruta yoŋoo batugianoŋ toroqeŋ eŋ uro kokaeŋ koloowaa: Yoŋoonoŋga eja moŋnoŋ goo waŋga rinjaŋgoro gii iwaa kana gbakoyanoŋ kiŋkebaga.\"\n16 Toroqeŋ emba kokaeŋ jeŋ muro: \"Gii koro ama laligona masu guro siimbobolo somata gombe ii moma merabora oŋomakebaga. Ii kileŋ naaŋga mono logaageŋ eŋ gono iinoŋ galeŋga kolooŋ laligowaa.\"\n17 d Toroqeŋ eja kokaeŋ jeŋ muro: \"Nii gere mombaa hoŋa newabotiwaajoŋ 'Ii mende newa,' jeŋ soŋgo ama gombeto, giinoŋ kileŋ embagaanoŋ qaa otaaŋ nejaŋa. Kawaajoŋ nii namo ii goojoŋ ama seigowe ewaa. Kaeŋ ero gii namonoŋ laligowagatiwaa so mono ureŋ aoŋ siimbobolo moma gawoŋ mamaga meŋ nenega mokolooŋ laligowa. 18 Gawoŋ meŋ laligona goo nene gawonoŋ joŋ kowororo iwoi ii kouro duuyaa logoya iwoi neŋ laligowa. 19 Kaeŋ laligoŋ nogo ariŋ gawoŋ mena gbamo yakaga hoŋa kolooro neŋ laligowa. Kaeŋ laligowagato, namonoŋ meŋ gombetiwaajoŋ namo iikanondeeŋ mombo eleema kemeba. Selega sububunonoŋ meŋ gombeta laligoŋ umago mono mombo sububuŋ koloowaga.\" Kaeŋ jeŋ muro.\n20 Ejanoŋ embia iwoi kuuya laaligogiawo laligojuti, iyoŋoo nemuŋgia kolooro ejanoŋ qata Iiw (Eewa) qaro. ▼\n▼ Iiw: qaa iikawaa kania ii 'Jaawo laligojuti, iyoŋoo nemuŋgia.'21 Poŋ Anutunoŋ oro selianoŋ opo suru meŋ Aadam embiawo lama orono laligori.\nAnutunoŋ Aadam Iiw Eeden joloŋtowonoŋa konjoma orono.22 f Kaaŋa laligori Poŋ Anutunoŋ kokaeŋ jero: \"Yai! Ejemba ii nonoonoŋga mombaa so kolooŋ awagaa kania ano bologaa kania mendeema orombaotiwaajoŋ mojao. Kaeŋ kolooro laaligo kotigaa gere kota mende newaotiwaajoŋ soŋgo ambeto, yoronoŋ kambaŋ kokaamba toroqeŋ borogara boraama ii kaaŋagadeeŋ meŋ neŋ iikaaŋanoŋ mende komuŋ tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ ubaobo.\" 23 Kaeŋ jeŋ kawaajoŋ oyaŋboyaŋ gawoŋ Eeden iikanoŋa konjoma oroma namonoŋa meŋ oronoti, mono namo iikanoŋadeeŋ komakoomo gawoŋ mewaotiwaajoŋ wasiŋ orono seleeŋgeŋ kemeŋ keni. 24 Ejemba kaeŋ konjoma oroma oyaŋboyaŋ gawoŋ Eedembaa leegeŋanoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ zerubim gajoba tosaaŋa kuuŋ oŋono laaligo kotigaa gere iikawaa kania utuŋ galeŋ koŋgi. Yoŋoo borogianoŋ manjawaa sooya somata ano iikanoŋ gere bolaŋ kaaŋa bilibiliawo jeŋ batanoŋ gematanoŋ liligoŋ bilisikwaa so kolooro nama galeŋ koma laligogi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.3","date":"2018-04-21T17:45:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945272.41\/warc\/CC-MAIN-20180421164646-20180421184646-00420.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999608994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999608993530273}","num_words":853,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 26\nPoolnoŋ qaayaa kitia kiŋ Agripawaa jaanoŋ jero.1 Kaeŋ ragi kiŋ Agripanoŋ Pool ijoro, \"Gii saanoŋ geeŋgaa qaa kitia jena momaŋ.\" Kaeŋ ijoro Poolnoŋ nama boro kotoŋ muŋ iyaŋaa qaaya naŋgoŋ kokaeŋ kanaiŋ jero,\n2 \"Oo kiŋ Agripa, Juuda jotamemeya yoŋonoŋ qaa selenanoŋ kuuŋ jeŋ nonjuti, niinoŋ qaa kuuya iikawaa kitia ii kete saanoŋ goo jaaganoŋ asuganoŋ jemambaajoŋ simbawoŋawo mojeŋ. 3 Giinoŋ Juuda nonoonoŋ nanamemeŋ ano aŋgowowo qaanana kuuya ii tororo moma yagojaŋ. Kawaajoŋ niinoŋ oŋanoŋ simbawoŋawo mojeŋ. Kaeŋ kolooro qisiŋ gonjeŋ: Qaa jemaŋati, ii saanoŋ moma mokosiŋgoŋ geja amba.\n4 \"Niinoŋ Juuda ejemba tuuŋ uutanoŋ kolooŋ kanakanaiyanoŋga kanaiŋ neenaa kantri koi ano sitinana Jerusalem kanoŋ laligoŋ koube. Kawaajoŋ Juuda ejemba kuuya yoŋonoŋ laaligona gbaworonanoŋga nomaeŋ kouma laligoweti, ii saanoŋ moma kotoju. 5 Yoŋonoŋ kaniana kambaŋ koriga moma kotoju. Siiŋgia ero ii saanoŋ kokaeŋ naŋgoŋ jewuyaga: Ananaa jigo gawoŋ uutanoŋ Farisii paati nononoŋ asa yoŋoonoŋ jigo momo ii tororo toontooŋ otaaŋ laligoŋkejoŋ. Niinoŋ wala yoŋoo tuuŋ paatinoŋ keuma Kana qaa kaparaŋ koma otaaŋ laligowe. 6 Anutunoŋ ambosakoŋurunana yoŋoojoŋ soomoŋgo qaa anoti, niinoŋ iikawaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama laligojeŋ. Kawaajoŋ ama kete qaa jakeyanoŋ nooŋgi nanjeŋ.\n7 \"Ananaa Israel ejemba tuuŋ 12 nononoŋ korebore soomoŋgo qaa iikawaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ mambomakejoŋ. Ii mamboma jejeromoŋromoŋ ama asaga gomantiiŋa pororo Anutu waeya meŋ mepeseeŋkejoŋ. Oo Uutana, niinoŋ jejeromoŋromoŋ kaaŋ amakejeŋiwaajoŋ Juuda jotamemeya yoŋonoŋ qaa bologa bologa selenanoŋ kuuŋ jeŋ nomakeju. 8 Anutunoŋ ejemba koomuya meŋ gbiliŋ oŋono waabuyati, oŋo ii mono nomaembaajoŋ ama mende moma laariju?\n9 \"Neeno kaaŋagadeeŋ kokaeŋ romoŋgoŋ laligowe, 'Nii Jiisas Nazaret ejawaa qabuŋaya soŋgbambe qaombaatiwaajoŋ manja mamaga qemaŋatiwaa so koloojeŋ' Kaeŋ romoŋgoŋ kazi ama laligowe. 10 Kazi ama Jerusalem kanoŋ oŋanoŋ manja qeŋ laligowe. Jigo gawoŋ galeŋ waŋa yoŋonoŋ nemuŋ koma noŋgi jeŋ kotowe Anutuwaa ejemba soraaya ii mamaga uŋuama kapuare mirinoŋ oŋoomakegi ano tosaaŋa komuwutiwaa qaa jegi niinoŋ kaaŋagadeeŋ qaa ii kotiŋgoŋ wambelaaŋ (wout ama) laligoŋkebe. 11 Kambaŋa kambaŋa liligoŋ qamakooli miri so borojaŋ meŋ oŋombe uugia meleeŋgiti, iyoŋonoŋ asugigi. Asugigi Jiisas qakooma mepaegoŋ mubutiwaajoŋ kuuŋ qaa tokoroŋkota jeŋ horoŋ ureeŋ oŋombe. Kaeŋ ama oŋombe oolinoŋ geriawo taluŋgoŋ uŋugi siimbobolo moma laligogi. Uunanoŋ gere jeŋ sorogoro sisiwerowero ama oŋomambaajoŋ koriganoŋ waba kantriwaa sitia sitia kanoŋ kema laligowe.\" Kiaŋ. a, b\nPoolnoŋ uuta meleenotiwaa sunduya jero.\nApo 9.1-19; 22.6-1612 \"Kaiyaka kaeŋ ama laligowe kambaŋ moŋnoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa yoŋonoŋ niwo uumotooŋ ama nemuŋ koma noŋgi Damaskas sitinoŋ kemambaajoŋ kananoŋ kembe. 13 Oo Uutana, niinoŋ kananoŋ kembe weeŋ biiwia kanoŋ Siwenoŋga asamararaŋ moŋ uulaŋawo kamaaro. Kamaaŋ oobili kaaŋa asugiŋ weeŋ jaaya uuguŋ asariro iibe. Asasaga iikanoŋ mono nii ano eja niwo keniŋi, nono turuŋ nonono. 14 Turuŋ nonono kuuya tama namonoŋ kamaaŋ koniŋ. Kamaaŋ koma eniŋ noojoŋ qaa moŋ kolooro Hibruu qaanoŋ kokaeŋ nijoro mobe, 'Sool, Sool, gii naambaajoŋ sisiwerowero ama nomakejaŋ? Gii mono bulmakao ejia kaaŋa koloowabo. Toyanoŋ baloŋ mozozoŋgowaatiwaajoŋ bulmakao ejia kinoŋnoŋ somoŋgoro sosooda hororo sokonjato, laŋ horoŋ geriawo yakariŋ horoŋ ureero oolinoŋ qero siimbobolo momakeja. Gii mono iikawaa so laŋ luguŋ geeŋgaa gemaga eeŋ toontooŋ kotowabo.'\n15 \"Ii moma qisiwe, 'Oo Poŋ, gii moronoŋ?' Qisiwe nijoro, 'Nii Jiisas sisiwerowero qaganoŋ ama nomakejaŋi, mono ii koloojeŋ. 16 Ii koloojento, gii saanoŋ waama namba. Nii ano iwoi iijaŋi ano kanageŋ toroqeŋ asugiŋ goma qendeemaŋati, ii mono naŋgoŋ jeŋ daŋgunu kaaŋa nama noo jotamemena kolooŋ welena qeŋ laligowa. Gii gawoŋ ii meŋ laligowa. Niinoŋ kawaajoŋ ama asugiŋ gonjeŋ. 17 Niinoŋ mono geeŋgaa Israel kanageso tuuŋ yoŋoo borogianoŋga metogoŋ gomaŋa ano waba kantri ejemba yoŋoonoŋ wasiŋ gombe kembagati, iyoŋonoŋ guwubotiwaajoŋ kaaŋagadeeŋ reeŋreeŋ koma gomaŋa. 18 Niinoŋ wasiŋ gombe kema ejemba jaagia metoona uugia meleema paŋgamanoŋga asasaganoŋ koubuya. Jaagia tooro uugia meleema Satambaa ku-usunoŋga lolooŋ Anutuwaa sopa uutanoŋ kawuya. Kaeŋ kaŋ moma laariŋ noŋgi siŋgisoŋgogia soŋgbama mesaomaŋa. Mesaowe Anutunoŋ alauruta tak kotoŋ oŋono soraaya koloojuti, mono iyoŋoo batugianoŋ keuma duŋ raragia meŋ oyaŋboyaŋ kolooŋ laligowuya.' Jiisasnoŋ kaeŋ kotoŋ kondooŋ noma nijoro.\"\nPoolnoŋ uuwaa gawoŋaa sunduya jero.19 \"Oo kiŋ Agripa, Jiisasnoŋ kaeŋ nijoro niinoŋ Siwenoŋga jaameleeŋ uŋa iima kania moma ii kolatiŋ laligomambaajoŋ moma osiwe. Kawaajoŋ niinoŋ jaameleeŋ uŋa iikawaa qaaya ii teŋ koma gawoŋ meŋ laligowe. 20 Ii teŋ koma liligoŋ Buŋa qaa kokaeŋ jeŋ seiŋ laligowe: Oŋo mono uugia meleema Anutuwaanoŋ eleema kaŋ uumeleeŋgitiwaa hoŋa ii nanamemeŋgianoŋ qendeema laligowu. Buŋa qaa ii wala Damaskas ano Jerusalem siti woi iikanoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ jeŋ asariŋ laligowe. Iikawaa gematanoŋ Juuda kantri kuuya yoŋoojoŋ jewe ano waba kantri yoŋoojoŋ jeŋ uugia kuuŋ laligowe. 21 Kania kawaajoŋ ama Juuda ejemba tosianoŋ jiwowoŋ jigonoŋ uma iikanoŋ qelanjiŋ noma kaparaŋ koma koomuya nuwombaajoŋ aŋgi.\n22 \"Kaeŋ aŋgito, uuna meleembeti, iikanoŋa laligoŋ koube Anutunoŋ ilaaŋ noma laligoro kambaŋ kokaamba toroqeŋ saanoŋ laligojeŋ. Ilailaaŋ kawaajoŋ ano koi nama uuta ano kamaaŋqeqeta oŋoo jaanoŋ nama qaana koi jejeŋ. Mooses ano gejatootoo ejemba yoŋonoŋ iwoi koloowaatiwaajoŋ jegiti, niinoŋ mono yoŋoonoŋ qaa iikayadeeŋ tororo otaaŋ qaa kokaeŋ naŋgoŋ jejeŋ: 23 Anutunoŋ areŋ ano Hamoqeqe Toya Kraist iinoŋ siimbobolo moma komuŋ eja mutuya koomunoŋga waabaa. Waama Anutu asasagaa kania ii Juuda tuuŋ ano waba kantri ii iŋisaama jeŋ asariŋ oŋoma laligomambaajoŋ nijoro.\"\n24 Poolnoŋ qaayaa kitia kaeŋ jero gawana Festusnoŋ tereŋgoŋ qaa batuyanoŋ kotoŋ jero, \"Pool, gii kaamaa anjaŋ. Papia miria miria kanoŋ una momoganoŋ seiŋ waŋga meŋ soorota laligojaŋ.\"\n25 Kaeŋ jeroto, Poolnoŋ meleeno, \"Oo poŋ sorona Festus, niinoŋ waŋna soosooya mende koloojeŋ. Qaa jejeŋi, ii momakooto qaa hoŋaga kolooja. 26 Kiŋ Agripanoŋ qaa kokawaa kania moma yagoja, kaeŋ mojeŋ. Iwoi kuuya ii aasaŋgoyanoŋ waŋgoŋ moŋnoŋ mende kolooro. Kawaajoŋ buju qaa kuuya ii mono kiŋ pombaa gejianoŋ kemero modaboroji, iikaeŋ moma kotiijeŋ. Kawaajoŋ niinoŋ qaana koi saanoŋ awasaŋkaka qaganoŋ nama jewe mojaŋ. 27 Oo kiŋ Agripa, Juuda eja gii gejatootoo yoŋoonoŋ Buju Terewaa qaaya moma laarijaŋ me qaago? Ii moma laarijaŋi, iikaeŋ mojeŋ.\"\n28 Poolnoŋ kaeŋ jero Agripanoŋ meleema jero, \"Oo Pool, giinoŋ kambaŋ torodaamoŋ kokaamba uuna kuuna niinoŋ uuna meleema Kraistwaa alia koloowenagatiwaajoŋ mojaŋ me? Kaeŋ romoŋgojaŋ me?\"\n29 Kaeŋ jero Poolnoŋ meleeno, \"Oo kiŋ, qaa koriga me toroga jewenagati, ii kileŋ. Giinondeeŋ qaagoto, keteda koi qaana geja ama mojuti, kuuya oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Kraistwaa alauruta koloowutiwaajoŋ uusiiŋnanoŋ moma kokaeŋ qama koolijeŋ: Oo Anutu, uugia meleema oŋona niinoŋ koi laligojeŋi, mono iikawaa so koloowu. Gbado (tape) iikayadeeŋ oŋoo borogianoŋ ubaatiwaajoŋ mende mojeŋ.\"\n30 Kaeŋ meleeno kiŋnoŋ waaro gawana ano Bernaisi yoronoŋ kaaŋagadeeŋ waari ano yoŋowo ragiti, iyoŋonoŋ kuuya waagi. 31 Waama mesaoŋ keŋgi eja geria yoŋonoŋ iyaŋgiodeeŋ amiŋ moma kokaeŋ jegi, \"Eja koi kanoŋ bologa moŋ mende ano naambaajoŋ eeŋ tooŋ gbadooŋ mugi? Iinoŋ koomuwaa buŋa koloowaatiwaa so mende kolooja, kaeŋ mojoŋ.\" 32 Kaeŋ jeŋ amiŋ moma Agripanoŋ Festus ijoro, \"Siisakimbaanoŋ kembe qaana mindiŋgoro diŋgowaatiwaajoŋ mende kaparaŋ koma qisiŋ jenagati eeŋ, mono saanoŋ isaniŋ kemenaga.\" Kiaŋ. c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.26","date":"2018-04-22T03:05:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.58\/warc\/CC-MAIN-20180422022057-20180422042057-00241.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999902248,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999902248382568}","num_words":1217,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 27\nPool waŋgonoŋ ooŋgi kanaiŋ Room keno.1 Eja geria yoŋonoŋ nonoojoŋ qaa kokaeŋ somoŋgogi: \"Nono waŋgonoŋ uniŋ haamonoŋ naŋgoro Itali kantrinoŋ kemboŋa.\" Qaa kaeŋ somoŋgogi Pool ano kapuare eja tosaaŋa ii kawali galeŋ moŋ qata Julius iwaa boronoŋ nonooŋgi. Julius iinoŋ manjaqeqe tuuŋ bakaya moŋ qata \"Room Siisakimbaa manjaqeqe tuuŋ\" qagiti, iikanoŋ manjaqeqe eja 100 yoŋoo galeŋgiaga laligoro. 2 Gomaŋ moŋ qata Adramitium iikanoŋa waŋgo moŋ kaŋ Eisia prowinswaa kowe goraaya metetereeŋ waŋgo doya motomotooŋ kanoŋ kembaatiwaajoŋ ama jojoriroti, iikanoŋ uniŋ. Uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kowenoŋ keniŋ. Masedonia prowinswaa siti qata Tesalonaika iikanoŋa eja moŋ qata Aristarkus iinoŋ koipunana kolooro motooŋ keniŋ.\n3 Kema eŋ waama kanoŋ Saidon gomanoŋ keuniŋ. Keuniŋ Juliusnoŋ Pool ala meŋ muŋ jeŋ tegoro waŋgo mesaoŋ alauruta yoŋoonoŋ kema iŋiiro naa iwoiwaajoŋ amamaaroti, ii ilaaŋ mugi. 4 Iikanoŋa mombo kowenoŋ keniŋ haamonoŋ kana kemboŋ jeniŋi, iikaaŋ baageŋga qeŋ gilirotiwaajoŋ bimooro toroqeŋ wato qata Saiprus kawaa aasaŋgoyanoŋ kemeŋ kooroŋgoŋ metetereeŋ keniŋ. 5 Keniŋ haamonoŋ naŋgoro kowe kotoŋ Silisia ano Pamfilia prowins woi ii uruuguŋ Lisia prowinswaa siti qata Maira kanoŋ keuniŋ. 6 Keuma kanoŋ kawali galenananoŋ waŋgo moŋ mokolooro. Waŋgo iikanoŋ Iijiptwaa siti qata Aleksandria kanoŋa kaŋ Itali kantrinoŋ kemambaajoŋ ama jojoriro. Ii mokolooŋ jeŋ kotoŋ nonono iikanoŋ uniŋ.\n7 Uma kowenoŋ keniŋ haamonoŋ saanoŋ mende naŋgoro weeŋ mamaga ii osoŋosoŋ keniŋ. Kaeŋ keniŋ tegoro kanoŋ kupukapa koma kowe kanoŋ Nidas taoŋ kosianoŋ keuniŋ. Kosianoŋ keuniŋ haamo kotakota qeŋ kaaŋ baageŋ toroqeŋ kembombaa kania somoŋgoro. Somoŋgoro bimooro Kriit watowaa masuya qata Salmone ii uuguŋ kema wato gematanoŋ kemeŋ kooroŋgoŋ metetereeŋ keniŋ. 8 Kowe goraaya kosere metetereeŋ osiqosiwo kema laligoŋ Lasea taoŋ kosianoŋ gomaŋ qata \"Waŋgo suuluya iimasiiŋsiiŋawo, Fair Hafens\" qamakejuti, iikanoŋ keuniŋ.\n9 Iikanoŋ keuma kambaŋ koriga mesoqesooŋ laligoniŋ. Kaeŋ laligoniŋ siŋgisoŋgo sooŋgbambaa kendoŋa qata Yom Kippur ▼\n▼ Yom Kippur korisoro kendoŋ ii Septembe tetegoyanoŋ me Oktobe kanakanaiyanoŋ amakeju.iikawaa kambaŋanoŋ tegoro haamoqeqe kambaŋanoŋ mono kaŋ kuuro keuniŋ. Haamoqeqe kambaŋanoŋ ejemba kowenoŋ kema \"Tiwilaawombo,\" jeŋ waŋgogia somoŋgoŋ laligoŋkegi. Kawaajoŋ Poolnoŋ galeŋ meme qaa moŋ kokaeŋ iŋijoro, 10 \"Ejauruna, anana kowe qaganoŋ toroqeŋ kembombo. Kupukapa qaganoŋ kema tiwitiwilaa mokoloowombo. Raidimbonoŋ qero waŋgonana jaŋgoro esuhinaya sooro nononano kaaŋagadeeŋ komuwombo. Gomaŋ tanianoŋ kaeŋ kolooro iijeŋ.\"\n11 Galeŋ meme qaa kaeŋ jeroto, kawali galenananoŋ Poolwaanoŋ qaa ii qotogoŋ waŋgo toya ano meleŋqeleeŋ loqa (steer) galeŋa yoronoŋ \"Saanoŋ kemboŋa,\" jeriti, kawali galenananoŋ qaagara ii moma laariro. 12 Gomaŋ qata \"Waŋgo suuluya iimasiiŋsiiŋawo\" iikawaa waŋgo doya ii haamoqeqe kambaŋ rarawaa so mende kolooro. Kawaajoŋ ama eja mamaganoŋ kembombaa qaa kotiŋgoŋ kokaeŋ jegi, \"Koi rabombaajoŋ mojonana tiija. Saanoŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi kowenoŋ kemboŋa. Kema kaparaŋ koma laligoŋ kana kolooro Fiiniks waŋgo donoŋ keubonaga. Iikanoŋ keuma haamoqeqe kambaŋ koi saanoŋ rama laligoniŋ tegowaa.\" Waŋgo do qata Fiiniks ii Kriit wato kawaa goraayanoŋ weeŋ kemekemetaageŋ eja. Kiaŋ.\nRaidimbonoŋ kowe mero boliro.13 Kembombaa qaa kaeŋ jegi haamonoŋ osoŋosoŋ kanaiŋ Saut waageŋga qero. Qero \"Saanoŋ kema areŋnana otaaŋ Fiiniks iiboŋa,\" jeŋ romoŋgoŋ nama waŋgowaa kasa mindaŋa mesuŋgi kouro. Kouro waŋgonoŋ lolooro haamonoŋ naŋgoro sosooda nunuano Kriit watowaa goraaya metetereeŋ kosere keniŋ. 14 Kaeŋ keninto, kambaŋ mende koriro haamo esuŋa kotakota qata yoware, Noot Iistwaa raidimboŋ (momosia) kanoŋ mono wato iikawaa qaganoŋga qeŋ giliŋ nunuŋ karo.\n15 Nunuŋ karo waŋgonana galeŋ kombombaajoŋ meŋ bimbimgogi haamo qeŋ karotiwaageŋ kemambaajoŋ amamaaro. Amamaaro mesaogi haamonondeeŋ waŋgo kuuŋ meŋ wano aŋo eeŋ keno utugoŋ nonono laŋ keniŋ. 16 Utugoŋ nonono laligoŋ wato melaa moŋ qata Kauda kawaa gematanoŋ Saut waageŋ keniŋ. Iikanoŋ kema gomba kasanoŋ somoŋgogi waŋgo gematanoŋ apu kotoŋ karoti, ii aoŋ oroŋ kowenoŋga horoniŋ mamaga bimooro kileŋ kaparaŋ koma horoniŋ kouro.\n17 Gomba ii horoniŋ kouro waŋgo somatanoŋ aniŋ. Waŋgonoŋ utugoŋ jaŋgowabotiwaajoŋ moniŋ kasa meŋ waŋgo kokosiiŋ somoŋgoŋ kotiigi. Kaeŋ kema kema sakasiŋ bambaaŋa qata Sirtis ▼\n▼ Sirtis ii Afrika kantri qata Libia iikaaŋ baageŋ eja. Sirtis kanoŋ kowe dutanoŋ sakasiŋ bambaaŋa bambaaŋa eja.iikanoŋ kowe koria koriga mende eja. Nono iikanoŋ kuuŋ osiwombotiwaajoŋ toroko moniŋ. Kaeŋ moniŋiwaajoŋ ama waŋgowaa opo sel iwoiya ii metogoŋ kamaaŋ ama waŋgo galeŋkoŋkoŋ mesaogi. Ii mesaogi haamonoŋ waŋgo kuuŋ naŋgoro eeŋ laŋ keniŋ. 18 Eeŋ laŋ keninto, raidimboŋ iikanoŋ mono geriawo toroqeŋ qeŋ utugoŋ nonono. Kaeŋ utugoŋ nonono gomaŋ ano iikanoŋ kanaiŋ waŋgowaa esuhina tosaaŋa meŋ kowenoŋ giligi kemero. 19 Weeŋ karooŋ kolooro kanoŋ waŋgowaa ilawoila akadamuyawo ii aŋgio meŋ giligi kowenoŋ kemero. 20 Kaeŋ memenjaliŋ kema kema gomantiiŋa weeŋ mamaga iikanoŋ weeŋ me seŋgelao moŋ mende iiniŋ. Raidimboŋ kanoŋ kaaŋagadeeŋ kotakota toroqeŋ qeŋ ero. Qeŋgadeeŋ ero bimooro \"Mono qaomboŋa!\" jeŋ laaligo soomoŋgowaajoŋ moma uunananoŋ kamaaro titiboronana tegoro raniŋ.\n21 Raidimboŋ uutanoŋ kambaŋ koriga kaŋ laligoŋ nembanene moŋ mende neniŋ. Kawaajoŋ ama Poolnoŋ batugianoŋ waama nama kokaeŋ iŋijoro, \"Ejauruna, niinoŋ Kriit wato mende mesaowombaa gejanono iŋijoweti, oŋo noonoŋ qaa ii otaagi sokonaga. Kaeŋ aniŋ tiwitiwilaa koi kanoŋ mono qanananoŋ mende unaga. 22 Gejanonona mesaogito, keteda koi qambaŋmambaŋ qaa kokaeŋ oŋonjeŋ: Oŋoonoŋga moŋnoŋ laaligoya mende tiwilaawaa. Ii qaagoto, waŋgogadeeŋ tiwilaawaa. Kawaajoŋ oŋo mono qaqabuŋabuŋagia moma rabu.\n23 \"Niinoŋ beŋ qata Anutu iwaa buŋa kolooŋ weleŋa qeŋ laligojeŋ. Gomantiiŋa gaoŋ ewe iinoŋ Siwe gajobaya moŋ wasiro noo kosonanoŋ kaŋ nanja. 24 Nama kokaeŋ nijoja, 'Pool, gii toroko mende moba! Gii saanoŋ Room Siisakimbaa jaasewaŋanoŋ kena gosiŋ gombaa. Moba! Anutunoŋ keraqeeaŋgoya qendeema goma ejemba kuuya giwo waŋgonoŋ motooŋ laligojuti, iyoŋoo laaligogia mono goo boroganoŋ ano giwo nama moŋnoŋ mende komuwaa.' 25 Siwe gajobanoŋ qaa nijoji, mono iikawaa so koloowaa. Niinoŋ Anutu kaeŋ moma laariŋ mujeŋ. Kawaajoŋ ejauruna, oŋo mono qaqabuŋabuŋagia moma rabu. 26 Kaeŋ koloowaato, haamonoŋ qeŋ utitiiŋ nonono wato mombaa goraayanoŋ keuboŋatiwaa so kolooja.\" Kiaŋ.\nGomantiiŋa 14 kolooro baloŋ dodowigi.27 Waŋgonananoŋ Kowe Baloŋ Batugaranoŋ (Mediterranean Sea) iikawaa bakaya qata Adria Kowe iikanoŋ eeŋ laŋ keno gomantiiŋa 14 kolooro. Ii kolooro gomantiiŋa biiwia kanoŋ waŋgo gawoŋ meme eja yoŋonoŋ \"Mono baloŋ moŋ dodowijoŋ,\" jeŋ uugianoŋ kaeŋ mogi. 28 Kaeŋ moma nama keda kasa moŋ aeŋ kitiawo somoŋgoŋ giligi kemeŋ kowe dusiita oosiriro. Oosiriro kowe koriaa jaŋgoya kolooroti, ii 40 miita (120 fiit) kawaa so. Boroŋa moŋ toroqeŋ kema tani motooŋ ii kaaŋiadeeŋ aŋgi jaŋgoya iikanoŋ 30 miita (90 fiit) kawaa so kolooro mokoloogi. 29 Ii mokolooŋ waŋgonananoŋ jamo toroŋ batuyanoŋ kuuwabotiwaajoŋ toroko mogi. Kaeŋ moma waŋgowaa kasa mindaŋa 4 ii waŋgo gematanoŋga isama osoŋ meŋ kamaaŋ aŋgi ano gomaŋ asariwaa-tiwaajoŋ mamboma qama kooliŋ ragi.\n30 Kaeŋ ragito, waŋgowaa gawoŋ meme eja yoŋonoŋ mondomondo qaa kokaeŋ jegi, \"Nono waŋgo waŋaageŋ waŋgowaa kasa mindaŋa tosaaŋa giliniŋ kemebaa.\" Kaeŋ mondoŋ jeŋ waŋgo melaa, gomba moŋ waŋgonoŋga metogoŋ meŋ kamaaŋ aŋgi kowenoŋ kamaaro waŋgo mesaoŋ aŋgobato meŋ aasaŋgoyanoŋ oloŋ koma kembombaajoŋ aŋgi. 31 Kaeŋ aŋgito, Poolnoŋ kawali galeŋ ano manjaqeqe eja ii kokaeŋ irijoro, \"Yoŋonoŋ waŋgonoŋ mende meselatiŋ nambuti eeŋ, oŋoo laaligo soomoŋgowaa kania moŋ mende koloowaa.\" 32 Kaeŋ irijoro manjaqeqe eja yoŋonoŋ kema gombaa kasia kotogi aŋodeeŋ keno gawoŋ meme eja yoŋonoŋ oloŋ koma kembombaajoŋ amamaagi.\n33 Weŋgeraŋ suluro kanoŋ Poolnoŋ korebore nene newutiwaa qambaŋmambaŋ qaa jeŋ kotoŋ oŋoma kokaeŋ jero, \"Oŋo mono kambaŋ koriga uuwoi mamboma nembanene moŋ mende kisiriiŋ laligogi kete weeŋ 14:ŋa kolooja. 34 Kawaajoŋ nii kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ: Anana laaligonana somoŋgowombaajoŋ aoŋ orowoŋati, iikanoŋ esuŋnana kamaawabotiwaajoŋ mono kotiiŋ nama qeaŋgoniŋ sokombaa. Kawaajoŋ oŋo mono nembanene newu. Oŋoonoŋga moŋnoŋ moŋ selia mende tiwilaawaa. Waŋ jugia melaa moŋ ii mende totooŋ soowaa.\" 35 Kaeŋ jeŋ Poolnoŋ bered meŋ korebore yoŋoo jaasewaŋgianoŋ Anutuwaa daŋgiseŋ jeŋ motoŋ kanaiŋ nero. 36 Kaeŋ nero iima kuuya yoŋonoŋ awasaŋgia kamaaro kaaŋagadeeŋ nene meŋ negi. 37 Nono waŋgo uutanoŋ mindiriŋ jaŋgo 276 kawaa so laligoniŋ. 38 Yoŋonoŋ korebore nene neŋ neŋ timbiriŋgogi. Kaeŋ ama waŋgonoŋ afaaŋgowaatiwaajoŋ wiit dumuŋ kota taruyawo meŋ giligi kowenoŋ kemero. Kiaŋ.\nWaŋgonoŋ kowe toroŋnoŋ kuuŋ osiŋ jaŋgoro.39 Gomaŋ ano baloŋ iima ii mende moma kotogi. Mende moma kotogito, kowe waŋgoŋa (bay) sakasiŋawo moŋ mokolooŋ iigi. Ii iima \"Mono waŋgo meleema batogoŋ iikanoŋ keubonaga,\" jeŋ qaa somoŋgogi. 40 Qaa kaeŋ somoŋgoŋ nama waŋgowaa kasa mindaŋaa kasia kotogi suno mesaogi kowe dutanoŋ ero. Ii kotoŋ iikanondeeŋ leelee meleŋqeleeŋ (steer) loqa woi eroti, iyoroo kasagara isaŋgi lolooro. Ii isama waŋgo bataa opo selya horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro waŋgo meleeŋgi sakasinoŋ baageŋ keniŋ. 41 Kaeŋ keninto, waŋgonoŋ kowe toroŋnoŋ kembabotiwaajoŋ somoŋgowombaajoŋ amamaaŋ mesaoŋ giligi kema kuuro. Iikanoŋ kuuŋ waŋgo waŋanoŋ toroŋnoŋ qeŋ osiŋ kema kamambaajoŋ amamaaŋ raro. Kaeŋ raro kowe sirinoŋ waŋgo gooŋanoŋ kotakota giliŋ qeŋ qosomosono.\n42 Kaeŋ kolooro jegi, \"Kapuare eja yoŋoonoŋga moŋnoŋ apu qeŋ kotoŋ oloŋ koma kembabo.\" Kaeŋ jegi manjaqeqe eja yoŋonoŋ kapuare eja nono kuuya nunuwombaajoŋ mogi. 43 Kaeŋ mogito, kawali galenananoŋ Poolwaa laaligoya somoŋgomambaajoŋ moma manjaqeqe ejaurutanoŋ kaeŋ ambubotiwaajoŋ aŋgoŋ koma oŋono. Aŋgoŋ koma oŋoma kokaeŋ jeŋ kotoŋ nonono, \"Daeŋ oŋonoŋ kowe aotiŋ kekembaa kania mojuti, oŋo mono wala luguŋ kemeŋ kowe aotiŋ kema goraayanoŋ ubu. 44 Yoŋonoŋ wala keŋgi tosianoŋ gemagianoŋ palaŋ tapia qelanjiŋ mewu me waŋgowaa kitia kania kania mokolooŋ iikawaa qaganoŋ eŋ kowe aotiŋ kembu.\" Kaeŋ jeŋ kotoŋ nonono tani kaeŋ ama kuuyanoŋ laaligonana somoŋgoŋ kowe goraayanoŋ keudaboroniŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.27","date":"2018-04-24T03:16:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946453.89\/warc\/CC-MAIN-20180424022317-20180424042317-00242.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999877214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999877214431763}","num_words":1558,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 61 Kawaajoŋ Kraist kaniaa qaa kota mutuya modaboroŋ iikanoŋ mono mende osiwoŋa. Kaeŋ qaagoto, mono toroqeŋ somariiŋ akadamunanawo koloowombaajoŋ kaparaŋ koma laligowoŋa. Momalaariwaa tandoya kuudaboroŋ ii mono duŋanoŋ mombo kanaiŋ kuuwombo. Tando ii uugianoŋ kokaeŋ kuuniŋ: Nanamemenana koomuya mesaoŋ uunana meleema Anutu moma laariŋ muniŋ.\n2 Uunana meleeniŋ momalaariwaa qaa batuya batuya kokaeŋ kuma nonoŋgi moniŋ: Siŋgisoŋgonana koma konjoratiwutiwaa oomulu ano hamoqeqe kania kania iikawaa kania kuma nonoŋgi. Borogia qanananoŋ aambaa kania kuma nonoŋgi. Gbiliŋ koomunoŋga waaboŋatiwaa kania kuma nonoŋgi. Anutunoŋ qaanana jeŋ tegoro kambaŋ tetegoya qaa kotakota ewaatiwaa kania kuma nonoŋgi. 3 Momalaariwaa tandoya iikaya kuuŋgo mono toroqeŋ teŋ koma qeŋ gbiliwombaajoŋ momakeboŋa. Anutunoŋ esuŋmumu nonomakejiwaa so mono akadamunana kuuya mokoloowombaajoŋ kaparaŋ koma namboŋa.\n4 Kaeŋ nambombaajoŋ moma iikanoŋ osiŋ kamaawombotiwaajoŋ ama nanboŋa. Ejemba koi kaaŋa ii uugia meleembutiwaajoŋ oŋombombaajoŋ amamaaŋkejoŋ: Tosianoŋ uugia kambaŋ moŋnoŋ asariro Anutunoŋ Siwe kaleŋa oŋono moma aisoogi Uŋa Toroyanoŋ susugoŋ oŋono laligogi. 5 Anutu Buŋa qaayaa naaŋa mogi oyaŋboyaŋ kambaŋ kanageŋaa ku-usuŋanoŋ uugianoŋ kemero mogi. 6 Ii kuuya momago momalaarigia mesaoŋ Anutu gema qegi. Ejemba kaaŋa ii uugia mombo meleembutiwaa oŋombombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. Yoŋonoŋ Anutuwaa Meria mepaegoŋ duŋanoŋ mombo maripoonoŋ qeqe kaaŋa meŋ kamaaŋ ama asuganoŋ gamu qeŋ muŋkeju. Iikaaŋa kanoŋ Kraist qenjaaronoŋ jeŋ gamu qeŋ muŋkeju.\n7 Ii sareqaa kokawaa so: Koŋnoŋ kambaŋ mamaga kiŋ namo qaganoŋ kamaaŋ uutanoŋ kemeŋ baloŋ meŋ kelekele mero gawoŋ toyaa weleŋqeqeurutanoŋ nene komogi Anutunoŋ baloŋ kotuegoro hoŋa kolooro komakoomo toya yoŋonoŋ ii meŋ kowigianoŋ amakeju. 8 Kaeŋ amakejuto, kowororo ano oro waayawo kanoŋ namonoŋ asugiŋ waamakeji, baloŋ iikanoŋ mono nesambureya kolooja. Toya yoŋonoŋ ii seigowombaajoŋ momago kaparaŋ koma mamboŋgi hoŋa mende kolooro iima tetegoyanoŋ mono kuugi jewaa.\n9 Oo wombo alauruna, nononoŋ sareqaa kaeŋ jejonto, ii kileŋ oŋo uugia meleema laligowutiwaajoŋ uuwoi mende anjoŋ. Oŋoo uugianoŋ Buŋa qaawaa hoŋanoŋ asugiŋ somariiwaatiwaajoŋ moma awasaŋkaka nanjoŋ. Anutunoŋ hoŋa ii iima metogoŋ oŋono letoma Siwenoŋ ubuya. 10 Anutunoŋ kalembone qaganoŋ doogoya mende kolooja. Oŋonoŋ Anutuwaa ejemba soraaya ilaaŋ oŋoma laligoŋ kouma toroqeŋ ilaaŋ oŋoma gawoŋ meŋ laligoŋkeju. Kaeŋ uujopagia Anutu qendeema mugi qabuŋayanoŋ somariiŋkeji, iinoŋ gawoŋgia ano uujopagia kawaajoŋ mende duduuŋ tawaya meleema oŋombaa.\n11 Anana oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama iikanoŋ awasaŋkaka uuwoi qaa nambutiwaa siiŋnana moma kokaeŋ awelegoŋkejoŋ: Oŋonoŋ aŋa aŋa Anutuwaa uugere amakejuti, iikayadeeŋ mono toroqeŋ qendeema laligowu. Akadamugiawo koloowombaajoŋ kaparaŋ koma namonoŋ laligodaborowutiwaa so iikanoŋ mono mende looriwu. 12 Qezeŋ koloowubotiwaajoŋ mono awelegoŋkejoŋ. Anutunoŋ oyaŋboyaŋ iwoi nonomambaa qaa somoŋgoroti, tosianoŋ Anutu moma laariŋ siimbobologia moma mokosiŋgoŋ iikaaŋa kanoŋ ii buŋa qeŋ aoŋkeju. Oŋonoŋ iyoŋoo siligia otaawutiwaajoŋ mojoŋ. Kiaŋ. a\nAnutuwaa soomoŋgo qaa ii uuwoiya qaa.13 Anutunoŋ Aabraham soomoŋgo qaa muŋ ii iyaŋaa qata qama jojopaŋ qaayanoŋ jeŋ kotiiro. Moŋnoŋ Anutu uuguŋ uuta laligonagati, saanoŋ iwaa qata qanagato, iikaaŋa moŋ mende laligorotiwaajoŋ mono iyaŋaa qata qama jojopaŋ qaaya jero kotiiro. 14 Jojopaŋ qaaya ii Aabrahambaajoŋ kokaeŋ jeŋ ijoro, \"Niinoŋ mono oŋanoŋ kotuegoŋ gomaŋa. Mono oŋanoŋ gbiliuruga gombe seiwuya.\"\n15 Kaeŋ ijoro Aabraham iwoi mubaatiwaa qaa somoŋgoro eroti, iinoŋ ii hoŋawo koloowaatiwaajoŋ kaparaŋ koma mamboma laligoŋ hoŋa buŋa qeŋ aoro. 16 Ejembanoŋ somatagiaa qata qama jojopaŋ qaa jegi momakeju. Jojopaŋ qaagianoŋ qaa jejuti, ii meŋ kotiiro qewagowombaajoŋ amamaagi qaa jejegianoŋ tegoja. 17 Iikawaa so Anutunoŋ qaaya Aabrahambaa gbiliuruta anana mobombaajoŋ somoŋgoŋ jero. Qaa areŋa ii moŋnoŋ qewagoŋ utegomambaajoŋ amamaaji, gbiliuruta anana soomoŋgo qaa iikawaa kania ii tororo moma yagowombaajoŋ moro. Kawaajoŋ soomoŋgo qaaya ijoro mutuya kolooro qaa ii mombo jojopaŋ qaayanoŋ jeŋ kotiiro indiŋ woi kolooro.\n18 Anutunoŋ qaa ii jeŋ iikawaa qolomoloŋa jemambaajoŋ amamaaro. Iinoŋ qaa utekuteya qaa ii jeŋgo jeŋ kotiiroti, iikanoŋ mono uunana naŋgowaatiwaajoŋ moro. Kawaajoŋ ijoŋgo ii mono jeŋ kotiiro. Anana balombaa nanamemeŋ bologanoŋga oloŋ koma Anutuwaanoŋ keuma oyaŋboyaŋ nonombaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ nononoti, ii mono koroŋ meŋ mamboma laligojoŋ. 19 Oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ ama mamboma iikawaa uuwoi moŋ mende amakejoŋ. Jejeromoŋromonana iikanoŋ uunanaa kasa mindaŋa tani kaaŋa kolooŋ nono Jiisaswo somoŋgoŋ nonomakeja. Jejeromoŋromonanaa kasa mindaŋa koriga iikanoŋ mono nonoonoŋga kanaiŋ Siwe jigo gorawaa uutanoŋ uma jigo uuta leelee batugaranoŋ opo sopa eji, ii kaaŋagadeeŋ kotoŋ toroqeŋ Jiisas jiŋkaroŋ duŋ kowoganoŋ raji, iwaanoŋ kenja. 20 Jiisasnoŋ jotamemenana kolooŋ wala eukanoŋ uma jiŋkaroŋ duŋa meŋ kambaŋ tetegoya qaa rama ubaa. Kaeŋ Melkizedek kaaŋa jigo gawoŋ galenana waŋa kolooŋ laligoja. Kiaŋ. b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.6","date":"2018-04-20T14:49:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125938462.12\/warc\/CC-MAIN-20180420135859-20180420155859-00412.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999895096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999895095825195}","num_words":828,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a2Ais 49.8\nb5Apo 16.23\nd16Lew 26.12; Eze 37.27; 1 Kor 3.16; 6.19\ne17Ais 52.11\nf182 Sml 7.14; 1 Hist 17.13; Ais 43.6; Jer 31.9\n2 Corinthians 61 Nono Anutu iyaŋaa gawoŋ meme alauruta koloojoŋiwaajoŋ ama uugia kokaeŋ kuujoŋ: Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ omaya koloowabotiwaajoŋ ii mono buŋa qeŋ aowu. 2 Anutunoŋ qaa moŋ kokaeŋ jerota Buŋa Terenoŋ eja,\n\"Giima koboomambaa kambananoŋ mono kaŋ kuuro niinoŋ qamakooliga mobe.\nHamoqeqe kambananoŋ kaŋ kuuro iikanoŋ ilaaŋ gombe.\"\nQaa kaeŋ eji, ii mobu! Kambaŋ keteda koi kanoŋ mono Anutuwaa hamoqeqe kambaŋa kolooja. Anutunoŋ iŋiima koboomambaajoŋ moro kambaŋanoŋ kaŋ kuuro kiaŋkomuya ii mono keteda koi buŋa qeŋ aowu. Kiaŋ. a\nPoolnoŋ kakasililiŋ kania kania mokolooro.3 Moŋ nonoojoŋ ama uuta boliro kamaawabotiwaajoŋ galenana meŋ aoŋ laligoŋkejoŋ. Jeŋ nonoŋgi gawonananoŋ qaayawo kolooŋ kamaawabotiwaajoŋ kaeŋ amakejoŋ. 4 Anutuwaa gawoŋ meme ejemba awaa soro koloojoŋi, ii nanamemenana kuuyanoŋ qendeemakeja. Kakasililiŋ ama jaabamagege kania kania ama nonoŋgi koŋajiliŋ uutanoŋ laligojonto, iikanoŋ mono mokosiŋgoŋ kaparaŋ koma kotiiŋ namakejoŋ.\n5 Ooli waayawonoŋ nunuŋ kapuare miria miria kanoŋ nonooŋgi laligoniŋ. Kareŋa kareŋa asugigi kawaa uutanoŋ komuwombotiwaajoŋ doomoronana keno keenana moma laligoniŋ. Gaoŋ gbili rama nenewaajoŋ wosonana niniro laligoninto, kileŋ selenana qeŋ gawoŋ meŋ laligoniŋ.\n6 Nanamemeŋ soraaya otaaŋ Anutuwaa uusiiŋa moma asariŋ lombo aŋgoŋ mokosiŋgoŋ ejemba ala meŋ oŋomakejoŋ. Uŋa Toroyanoŋ uunana saa qero batugianoŋ gbiŋgbaoŋa qaa jopagoŋ oŋoma laligojoŋ. 7 Qaa hoŋagadeeŋ jeniŋ Anutuwaa ku-usuŋanoŋ nemuŋ koma nonono nanamemeŋ solaŋaa tiwo sumaŋa meniŋ boro dindinananoŋ ano qaninananoŋ meŋ nanjoŋ. Kaeŋ nama leegeŋ Buŋa qaa jeŋ seiniŋ, leegeŋ qaa qoloŋmoloŋgoya selenananoŋ aŋgi iikawaa kitia jeŋ mindiŋgoŋ laligoniŋ.\n8 Qabuŋa nonoŋgi selenana mende mepeseeŋkejoŋ. Yoŋ jeŋ gamu qeŋ nonoŋgi uunananoŋ mende kamaaŋkeja. Nonoojoŋ sundu awaa ano bologa ii laŋ jeŋkeju. Ejemba qaa qoloŋmoloŋgoya jeŋkejuti, iikaaŋa ama nonomakejuto, kileŋ qaa hoŋagadeeŋ kuuya jeŋkejoŋ.\n9 Ejembanoŋ kanianana saanoŋ moma kotoŋkejuto, kileŋ tosianoŋ lolomoniŋ telambelaŋ ama nonomakeju. Kambaŋ tosaaŋanoŋ komuwombaajoŋ ama laligoninto, kileŋ toroqeŋ jaawo laligojoŋ. Kikekakasililiŋ eja kaaŋa nunuŋ laligogito, kileŋ mende komuniŋ. 10 Wosobirinoŋ nunuro kileŋ kambaŋ so aisooŋ laligojoŋ. Wanaya laligoŋ kileŋ ejemba mamaga ilaaŋ oŋoniŋ uugianoŋ qaqabuŋagiawo kolooŋkeju. Namowaa esuhinanana qaagoto, kileŋ oyaŋboyaŋ kuuya buŋa qeŋ aoŋ simbawoŋawo laligojoŋ.\n11 Oo Korint ejemba, nononoŋ uunanaa naguya oŋoojoŋ horoŋ qaa moŋ mende koniŋ kemero kanianana asuganondeeŋ iŋijowe moju. 12 Oŋonoŋ nonoo uumomonana mobubotiwaajoŋ ii mende aŋgoŋ komakejonto, nononoŋ oŋoo uugia mobombotiwaajoŋ mono oŋoaŋgiodeeŋ aŋgoŋ koma aoŋkeju.\n13 Niinoŋ uumomona oŋombe oŋonoŋ mono iikawaa kitia kaaŋagadeeŋ tororo nombu. Niinoŋ meraborauruna kaaŋa tani qaa kokaeŋ iŋijoŋ oojeŋ: Oŋo kaaŋagadeeŋ mono oŋoaŋgiaa uugiaa naguya horoŋ uujopagia ii mombo momboga qendeema nonombu. Kiaŋ. b\nMomalaarigia qaa yoŋowo mende qokotaawu.14 Ejemba uugia mende meleeŋgiti, iyoŋowo mono uugia mende somoŋgoŋ ▼\n▼ Qaqaŋ (yoke) ii hoos me bulmakao woi yoroo arogaranoŋ aŋgi kemero kare me kinoŋ iwoi horoŋkejao. Kaeŋ oroaŋgaraa aiŋgara ambotiwaajoŋ amamaaŋkejao. Kaeŋ jinjauŋ kembabo.ororoŋ mende laligowu. Laaligo solaŋa ano laaligo doogoya ii aŋa aŋa koloojao. Ii mindiriŋ orombombaajoŋ amamaawoŋa. Paŋgamaŋ ano asasaga ii motooŋ mende koloojao. Qaago! 15 Kraist ano Iimolaŋ (Satan) yoronoŋ uumotooŋ ama motooŋ laligowowaajoŋ amamaawaota. Kawaajoŋ uumeleeŋ ejemba moŋnoŋ nanamemeŋa uumeleembaa gadokopa ejemba moŋ iwo motooŋ mindiriŋ ambowaajoŋ amamaaŋkebaota. 16 Anutu aŋo qaaya moŋ kokaeŋ jerota eja,\n\"Niinoŋ kanagesouruna yoŋoo uugianoŋ laligoŋ batugianoŋ kema kaŋ Poŋgia koloowe yoŋonoŋ nii weleŋ qeŋ mepeseeŋ noma laligowuya.\"\nQaa iikawaa so Anutuwaa Uŋayanoŋ uugianoŋ laligoro sele busunananoŋ Anutu laaligo kombombaŋaa Toyaa jigo kolooja. Anutunoŋ iyaŋaa jiwowoŋ jigoyanoŋ tando lopioŋ mepeseewombaa soŋgo ano erota amamaaŋkejoŋ. Anutuwaanoŋ jigo ano asa jigo ii aŋa aŋa. Iikawaa so nononoŋ uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋowo qokotaawombaa soŋgo ano erota amamaaŋkejoŋ.\n17 Kawaajoŋ oŋo mono Poŋnoŋ qaa kokaeŋ jerotiwaa so otaaŋ ambu,\n\"Ii mono oŋomesaoŋ seleeŋgeŋ kaŋ tuuŋ iyaŋa moŋ laligowu.\nAŋgonjoragiawo kolooŋkejuti, ii mono mende oŋoosirigi niinoŋ moma aŋgoŋ koma kalaŋ koma oŋoma laligomaŋa.\n18 Niinoŋ Maŋgia koloowe oŋo noo meraborauruna kolooŋ laligowuya.\nPoŋ ku-usuŋ kuuyaa Toyanoŋ kaeŋ jeja.\" Kiaŋ. d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.6","date":"2018-04-20T05:10:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937114.2\/warc\/CC-MAIN-20180420042340-20180420062340-00621.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999188185,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999188184738159}","num_words":757,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timothy 3\nKambaŋ tetegoyanoŋ laaligo boliŋ aŋgonjorayawo koloowaa.1 Qaa kota koi mono moma kotoŋ laligowa: Jiisas kakataa kambaŋanoŋ toriro ejemba kaniagianoŋ boliro tetegoyanoŋ laaligo kanjaŋawo kokaeŋ koloowaa: 2 Ejembanoŋ aŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ moneŋ iwoi buuju meŋgo mewombaajoŋ otoko (greed) amakebuya. Selegia mepeseeŋ momoso kaaŋa eŋgaŋgia qerereeŋ sewaŋkiki laligoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota laŋ jeŋkebuya. Nemuŋmaŋurugia yoŋoo jegia mende teŋ koma iwoi awaawaajoŋ daŋgiseŋ mende jeŋ nesaqesa (neŋhololo) amakebuya. Anutuwaa telambelaŋ ama lolomoniŋkebuya.\n3 \"Aŋaa lomboga,\" jeŋ woso momo mende amakebuya. Tosaaŋa yoŋoo siŋgisoŋgogia mende mesaoŋ iikawaa uuboolia bosimakebuya. Gemaqeqe qaa kisama jeŋ iyaŋgia mende galeŋ koma aoŋ ejemba horoŋ ureeŋ ama oŋomakebuya. Nanamemeŋ awagaajoŋ mojogia tiiro togoŋkebuya.\n4 Memelolo ama iyaŋgiaa aiŋgia otaaŋ jeubaba qeŋkebuya. Sewaŋkiki laligoŋ jaba-arambaranoŋ uugia utitiiro uugere amakebuya. Sele busuwaa siiŋ korisorogiaajoŋ siiŋ mamaga moma Anutuwaajoŋ mogi kamaaŋqeqeta kolooro gogoraageŋ amakebuya. 5 Anutuwaa Buŋa gawoŋ bakasasaŋ bosima silemale ama Sonda areŋ laŋ otaaŋ mondoŋkejuto, nanamemeŋgianoŋ Anutuwaa ku-usuŋa ii kondama qakoomakeju. Ejemba kaaŋa ii mono jawo ama misiŋgoŋ gema uŋuŋ laligowa. 6 Yoŋoonoŋga tosianoŋ laŋ liligoŋ ejemba mirigianoŋ uma qaa kelenoŋ uuqeqe meŋ oŋoma gejagia qeduuŋkeju. Gejagia qeduugi emba tosianoŋ looriŋ yoŋoonoŋ qokotaaŋkeju. Emba siŋgisoŋgogiaa gamuwaajoŋ kamaaŋ uŋuro siiŋgia kombombaŋa kania kania iikanoŋ yaiwisisi meŋ oŋoŋgi sisau anjuti, iyoŋonoŋ ii gbawiiŋ fua manera meŋ kokosiiŋ oŋoŋgi qaa motogianoŋ kamaaŋ uŋuŋkeja.\n7 Emba kaaŋa yoŋonoŋ moma bimooŋ suulaŋ qaa kuma oŋom-butiwaajoŋ mondoŋ momakejuto, Buŋa qaa hoŋaa kania ii kambaŋ so moma kotowombaajoŋ amamaaŋkeju. 8 Iijipt kantriwaa tiriqoonjoŋ eja qagara Janes ano Jambres yoronoŋ Mooses tuarenjeŋ ama muri. Ejemba takapolakaya yoŋonoŋ iyoroo so Buŋa qaa hoŋaajoŋ tuarenjeŋ amakeju. Ejemba kaaŋa yoŋoo momogianoŋ sooro kaamaa koloojuti, ii mono Anutunoŋ momalaarigia aŋgotete mero kamaaŋ uŋuro Pombo nanaŋgianoŋ sologowaa.\n9 Kambaŋ toroga selegia meŋ umakebuto, gawoŋgiaa hoŋa ii kambaŋ mende koriro jaŋgoŋ qaombaa. Iijipt eja yoroo kaniagara asuganoŋ kolooroti, iyoŋoo kaamaagiaa kanianoŋ mono iikawaa so asuganoŋ kolooro ejemba kuuyanoŋ ii iima asariwuya. Kiaŋ. a\nPoolwaanoŋ jeŋkooto qaa tetegoya10 Yoŋoonoŋ kaeŋ koloowaato, niinoŋ laaligonaa tooŋa morota kuuŋ areŋ ambe. Ejemba Buŋa qaa kuma oŋoma nanamemena ama meŋ laligoweti giinoŋ ii iima modaborojaŋ. Laaligonaa tooŋa otaaŋ momalaariwaa komagbiligbili pondaŋ meŋ siimbobolo mokosiŋgoŋ laligoweti iikawaa sunduya jeŋ jegi moma sorogojaŋ. Uumeleeŋ alauruna uunanoŋ jopagoŋ oŋoma laligowe. Tuarenjeŋ aŋgosisiri ama noŋgi iikanoŋ kaparaŋ koma kotiiŋ nama laligowe. 11 Sisiwerowero kakasililiŋ kania kania ama noma laligogiti, ii mojaŋ. Antiokia, Aikoniam ano Listra taoŋ karooŋ kanoŋ siimbobolo noo qananoŋ uro koŋajiliŋ mobeti, ii iwoi kanjaŋawo kolooro. Yei, maŋgaa siita! Aŋgosisiri mokosiŋgoŋ bosima laligoweto, Poŋnoŋ ii kuuya kanoŋa metogoŋ nono.\n12 Qaa koi mono moba: Ejemba Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama laaligo kombombaŋa laligoŋ iikawaa komagbiligbilia ambombaajoŋ momakejuti, ii kuuyanoŋ sisiwerowero mokoloowuya. Nii aŋgosisiri ama noŋgiti, eeŋ, tosaaŋa oŋo kaaŋagadeeŋ ama oŋombuya. 13 Tiriqoonjoŋ ejemba bologa Buŋa gawoŋ selesele meŋ oŋompopo qeŋkejuti, iyoŋonoŋ toroqeŋ kileqileeŋkebuya. Yoŋonoŋ ejemba tosaaŋa tiligoŋ oŋoma iyaŋgia kaaŋagadeeŋ tiligoŋ aoŋ laligowuya.\n14 Yoŋonoŋ kaeŋ laligowuyato, Timoti gii Buŋa qaa hoŋa moma uu konoŋganoŋ ama uuwoiwoiya qaa moma laarijaŋi, mono iikanoŋ toroqeŋ boŋ qeŋ nama kotiiŋ laligowa. Daeŋ yoŋonoŋ kuma goŋgiti, giinoŋ iyoŋoo kaniagia moma kotojaŋ. Ii moma laariŋ oŋonjaŋiwaajoŋ mono Buŋa qaa koronsoŋ meŋ mende zololoŋgoŋ mesaowa. 15 Uumeleembaa Buŋa Tere Toroya ii meraaganoŋadeeŋ moma sorogoŋ laligoŋ kouna. Giinoŋ mono ii weeŋgoŋ romoŋgona momakootoga asariro iikawaa qaganoŋ nama Hamoqeqe Toyaa kania moma asariwa. Ii moma asariŋ Kraist Jiisas moma laariŋ muna hamo qeŋ gono toroqeŋ letoma laligowa.\n16 Anutunoŋ Buŋa Terewaa qaaya kuuya ii ejemba tosaaŋa sololooŋ oŋono oogita kokaeŋ meŋ qeaŋgoŋ nonombaatiwaajoŋ eja: Ii weeŋgoniŋ Anutunoŋ uunana sololooŋ kana hoŋa kuma nonoma kileŋananaajoŋ temboma jeŋ nonoma mindiŋgoŋ nonomakeja ano laaligo solaŋa laligowombaajoŋ gejanono nonoma koma gbiliŋ nonomakeja. 17 Anutuwaa ejemba anana ii weeŋgoŋ koma gbiliŋ Anutu jetaa so kotiiŋ akadamunanawo kolooŋ gawoŋ awaa kuuya mewombaajoŋ jojoriŋ laligowoŋa. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Ti.3","date":"2018-04-20T20:25:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944682.35\/warc\/CC-MAIN-20180420194306-20180420214306-00507.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9998817444,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9998817443847656}","num_words":759,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 8\nUumeleeŋ alaurunana naŋgoŋ oŋombombaa qaaya1 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya kanoŋ nonono hoŋa mono Masedonia prowins uutanoŋ awaagadeeŋ kolooro. Niinoŋ oŋo kawaajoŋ poumapou laligowubotiwaajoŋ moma sundugia kokaeŋ jemaŋa: 2 Yoŋonoŋ kakasililiŋ kania kania mokoloogi aŋgotete lombotawonoŋ qagianoŋ uro wanaya totooŋ laligojuto, ii kileŋ honoŋa qaa aisoogitiwaajoŋ ama uumeleeŋ alaurunana naŋgoŋ oŋombombaajoŋ moneŋ nanduŋ somata qatawo aŋgi.\n3 Yoŋoo kaniagia kokaeŋ naŋgoŋ jemaŋa: Moŋnoŋ mende kuuŋ oŋono iyaŋgiaa siiŋgiaajoŋ kileŋ afaaŋgoŋ esuŋgiaa so nanduŋgia aŋgi ano ii kaaŋiadeeŋ uuguŋ oŋoŋgi. 4 Yoŋonoŋ kaparaŋ koma mamaga kuuŋ nonoma kokaeŋ welema ninijogi, \"Nono kaaŋiadeeŋ Judia prowinswaa ejemba soraaya ilaaŋ oŋombombaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ Pool, gii saanoŋ 'Ooŋ!' jena mono simbawoŋawo moma gawoŋ iikawaa bakaya afaaŋgoŋ mewoŋa.\"\n5 Kaeŋ jegi jewe nanduŋ ambutiwaajoŋ mambombeti, iikawaa so iikayadeeŋ qaagoto, ii uuguŋ kokaeŋ aŋgi: Yoŋonoŋ wala naŋgonaŋgo Pombaa jaanoŋ sokonji, ii ambombaajoŋ uugia somoŋgogi ano iikawaa gematanoŋ Anutuwaa jeta teŋ kombombaajoŋ moma iyaŋgiaa laaligogia ii kaaŋagadeeŋ nonoo boronananoŋ aŋgi. 6 Kawaajoŋ Taitus kokaeŋ jeŋ kotoŋ mube, \"Gii naŋgonaŋgo gawoŋ ii kanaiŋ menati, iikawaajoŋ ii mono toroqeŋ Korint kanageso ilaaŋ oŋona uukaleŋgia qendeema moneŋ nanduŋ somata ii mombo toroqeŋ aŋgi batugianoŋ tegowaa.\"\n7 Uuwaa iwoi kania kania ii kelemaleleŋ buŋa qeŋ aoŋ kokaeŋ ama laligoju: Awaagadeeŋ Kraist moma laariŋ Buŋa qaa hoŋa jeŋ sororogoŋ Anutuwaa uusiiŋa moma kotoŋ tosaaŋa naŋgoŋ oŋombombaajoŋ pondaŋ koposoŋgoŋkeju. Oŋonoŋ tosaaŋa uŋuuguŋ awaagadeeŋ jopagoŋ nonoma awaa soro kolooju. Kawaa so naŋgonaŋgo gawoŋ koi kaaŋagadeeŋ mono saanoŋ meŋ sororogoŋ tosaaŋa uŋuugugi awaa soro koloowaa.\n8 Kaeŋ jeŋ moneŋ ambutiwaajoŋ mende jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ. Ii qaagoto, uukaleŋgia gbiŋgbaoŋawo kolooja me qaagoti, mono ii aŋgotetenoŋ ama kaniagia momambaajoŋ mojeŋ. Kanageso tosianoŋ goŋaaŋgole mesaoŋ naŋgonaŋgo gawoŋgia hoŋa tooŋa meŋ zeŋ nanjuti, qaa ii jeŋ iikanoŋ oŋo aŋgotete ama oŋonjeŋ.\n9 Nanduŋ dawi ambutiwaajoŋ gosiwuti, iikanoŋ mono Poŋnana Jiisas Kraistwaa kaniaa tania romoŋgowu. Oŋo iwaa kaleŋmoriaŋa somata ii kokaeŋ moju: Iinoŋ Siwewaa ilawoila kuuyaa Toya uuta kolooroto, kileŋ oŋo oyaŋboyambaa qaqabuŋagiawo koloowutiwaajoŋ ama namonoŋ kamaaŋ kamaaŋqeqeta kolooŋ laaligoya togoŋ qeleeno.\n10 Moneŋ ambutiwaajoŋ mende jeŋ kotoŋ oŋonjento, Jiisasnoŋ sare anoti, iikawaa so qambaŋmambana iikayadeeŋ oŋonjeŋ. Oŋonoŋ gbani emugeŋanoŋ mutuya kolooŋ naŋgonaŋgo gawoŋ kaparaŋ koma megi ano ii toroqeŋ mewombaa siiŋ kotiga mogi. 11 Kambaŋ kokaamba gawoŋgia ii mono medaborowu. Wala naŋgonaŋgo gawoŋ mewombaajoŋ kaparaŋ koma awelegogiti, iikawaa so ii mono toroqeŋ medaborowu. Iwoi eŋ oŋonjiwaa so mono nanduŋgia mamaga ambu. 12 Kawaa kania ii kokaeŋ: Nanduŋ ambombaa siiŋgianoŋ kolooŋ eji eeŋ, mono iwoi eŋ oŋonjiwaa so aŋgi Anutunoŋ moma aŋgoŋ kono sokombaa. Iwoi mende eŋ oŋonjiwaa so mono mende gosiŋ jeŋ oŋomakeja.\n13 Nanduŋ somata aŋgi alaurunana yoŋoo laaligogianoŋ afaaŋgoro oŋoaŋgiaa qagianoŋ lombo ubaatiwaajoŋ mende mojonto, alaurunana amamaaŋ memeqemeaŋ mejuti, iyoŋowo mendeema ororoŋ laligowoŋatiwaajoŋ mojoŋ.\n14 Kawaajoŋ kambaŋ kokaamba iwoi kelemaleleŋ eŋ oŋono tosianoŋ laaligogiaa iwoiwaajoŋ amamaajuti, oŋo mono ii ilaaŋ oŋoŋgi soyanoŋ koloowaa. Kaeŋ ama oŋoaŋgia kanageŋ iwoiwaajoŋ amamaagi yoŋoo ilawoilagianoŋ kelemaleleŋ ewaati, kambaŋ iikanoŋ mono iidamoŋ ilaaŋ oŋombuya. Kaeŋ ama aogi ala ilailaa siligianoŋ ororoŋ koloowaa. 15 Ii Buŋa qaa koi oogita ejiwaa so koloowaa, \"Mamaga meŋ kululuuŋ laligoroti, iinoŋ aŋaa so nero qaa suruya mende raro ano borombooroŋ meŋ kululuuŋ laligoroti, iinoŋ nene iwoiwaajoŋ mende amamaaro.\" Kiaŋ. a, b\nNeŋauruna karooŋ wasiŋ oŋoniŋ kaŋ ilaaŋ oŋombu.16 Anutunoŋ Taituswaa uuta sololooro oŋoojoŋ nii kaaŋa majakaka moma ilaaŋ oŋomambaajoŋ kaparaŋ koma laligoja. Kawaajoŋ \"Anutu daŋgiseŋ!\" jejeŋ. 17 Niinoŋ Taitus oŋoonoŋ kawaatiwaajoŋ qisiŋ uuta kuuwe waŋa meleeno. Iikayadeeŋ qaagoto, aŋo oŋo ilaaŋ oŋomambaajoŋ moma koposoŋgoŋ iyaŋaa siiŋa otaaŋ nonomesaoŋ Korint oŋoonoŋ kamambaajoŋ jero. 18 Nononoŋ uumeleeŋ alanana moŋ wasiniŋ iwo kawaota. Kokanoŋ Oligaa Buŋa jeŋ seiŋkejiwaajoŋ ii uumeleeŋ kanageso so mepeseeŋ muŋkeju.\n19 Iwaa qaa toroqeŋ kokaeŋ jemaŋa: Masedonia uumeleeŋ kanageso yoŋonoŋ ii meweeŋgogi naŋgonaŋgo nanduŋa ii meŋ nonowo motooŋ kana kemboŋa. Nononoŋ Poŋ iyaŋaa qabuŋayanoŋ seiwaatiwaajoŋ moma nanduŋ somata ii saanoŋ galeŋ koma Judia prowinsnoŋ kema oŋomboŋa. Ala ilailaa oŋombombaa uukalenana kaeŋ asuganoŋ qendeema oŋomboŋa.\n20 Kaeŋ ama naŋgonaŋgo nanduŋ somata ii tiliqili aŋgi soowabotiwaajoŋ saanoŋ galeŋ koma sororogowoŋa. Moŋnoŋ silinana iikawaajoŋ jeŋ nonombabotiwaajoŋ moma kaparaŋ koma nanjoŋ. 21 Qaa kawaa kania ii kokaeŋ: Nononoŋ sili Pombaa jaanoŋ dindiŋa kolooji, ii qetetaŋgowombotiwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋkejoŋ. Iikayadeeŋ qaagoto, sili ejemba jaagianoŋ sokonji, ii kaaŋagadeeŋ ambombaajoŋ moma kaparaŋ komakejoŋ.\n22 Yorowo uumeleeŋ alanana moŋ ii kaaŋagadeeŋ wasiniŋ kawaa. Ii kambaŋ mamaga aŋgotete meŋ muŋ tania kokaeŋ iiniŋ: Iinoŋ kambaŋa kambaŋa Pombaa gawoŋ memambaajoŋ geregere amakeja. Kambaŋ kokaamba oŋo tosaaŋa ala ilailaa oŋombombaajoŋ mojuti, iikaeŋ moma laariŋ oŋonjiwaajoŋ mono oŋoonoŋ kaŋ ilaaŋ oŋomambaajoŋ moma uuwaawaa somata momakeja.\n23 Niinoŋ Taitus kokaembaajoŋ meweeŋgowe: Iinoŋ noo ala ilailaana ano gawoŋ meme neŋana kolooja. Uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya yoŋonoŋ alawoinana woi ii meweeŋgoŋ oroŋgi jotamemegia koloojao. Kraistwaa qabuŋayanoŋ mono yoroojoŋ ama somariiŋkeja. 24 Kawaajoŋ eja karooŋ kawuti, ii mono uugianoŋ jopagoŋ oŋoma kaniagia kaeŋ ii qendeeŋgi iibuya. Kaeŋ ambuti eeŋ, nononoŋ siligiaajoŋ selegia mepeseeniŋi, qaa iikawaa hoŋanoŋ mono asuganoŋ kolooro iigi uumeleeŋ kanageso mamagayanoŋ mobuya. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.8","date":"2018-04-21T02:05:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944851.23\/warc\/CC-MAIN-20180421012725-20180421032725-00623.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999953508,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999953508377075}","num_words":937,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"d10Dut 27.26\ne11Hab 2.4\nf12Lew 18.5\ng13Dut 21.23\ni17Eks 12.40\nGalatians 3\nKana qaawaajondeeŋ nambu me Jiisas moma laariwu?1 Oo Galesia kaamaa ejemba, uugia qaa! Niinoŋ Jiisas Kraist maripoonoŋ qegitiwaa kania ii jaagianoŋ ama jeŋ qendeema oŋombeto, moŋnoŋ noo gemananoŋ kaŋ uusoosoo meŋ oŋono jinjauŋ qeju. Ii mende sokonja. 2 Iwoi motoondago qisiŋ oŋombe nijogi momambaajoŋ mojeŋ: Oŋonoŋ Uŋa Toroya ii mono nomaeŋ ama buŋa qeŋ aogi? Ii Kana qaa otaagitiwaajoŋ ama qaagoto, Oligaa Buŋa moma Jiisas moma laarigi Uŋa ii uugianoŋ ano buŋa qeŋ aogi. Niinoŋ qaa ii duduuwubotiwaajoŋ nama uugia kuujeŋ. 3 Ii duduugitiwaa tanitani meleema momogia mesaoŋ uugia sooro kaamaa anju. Wala Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ kemeŋ inaaŋ oŋono kania kanaiŋ keŋgito, mombo Mooseswaa Kana qaawaa kanianoŋ kemeŋ kemakeju. Kambaŋ kokaamba oŋoaŋgiaa esuŋ qaganoŋ solaŋa koloowombaajoŋ aŋgobato meŋkeju me? Esuŋgia iikanoŋ mende sokonja.\n4 Kraistwaajoŋ ama siimbobolo mamaga ama oŋoŋgi qagianoŋ uroti, ii mono eeŋ toontooŋ moma bosima laligogi me? Hoŋa mende kolooro ii mono oŋanoŋ eeŋ toontooŋ bosiŋgi. Kawaajoŋ oŋo mono ejemba uugia qaaga laligoju. 5 Kawaajoŋ Anutunoŋ Uŋa Toroya oŋoma batugianoŋ aŋgoleto kania kania esuŋmumuyawo meŋkeji, ii oŋonoŋ Buŋa qaaya moma Jiisas moma laariŋkejutiwaajoŋ ama meŋkeja. Kana qaa otaaŋkejutiwaajoŋ ama ii mende meŋkeja. Qaago. Qaa ii mono mende duduuwu. Kiaŋ.\nAabrahambaa kana otaaniŋ sokombaa.6 Qaa iikawaa so Anutunoŋ Aabraham ama muro ii Buŋa qaanoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Aabrahamnoŋ Anutu moma laariŋ muro iima qaaya jeŋ tegoro solaŋaniro.\"\n7 Kawaajoŋ Aabrahambaa kania romoŋgoŋ kokaeŋ mobu: Daeŋ yoŋonoŋ Anutu moma laariŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Aabrahambaa mundaŋuruta kolooŋ laligoju. 8 Anutunoŋ walawala areŋa kokaeŋ ano, \"Ejemba Juuda qaago yoŋonoŋ nii moma laariŋ noŋgi qaagia jeŋ tegowe solaŋaniwuya.\" Areŋa kaeŋ ama iikawaa so Aabrahambaajoŋ Oligaa Buŋa qaa walawala kokaeŋ ijoro, \"Goojoŋ ama noo kotuemotuenanoŋ mono namowaa ejemba tuuŋ kuuya yoŋoo qagianoŋ ubaa.\" Tosianoŋ qaa ii waladeeŋ iima asariŋ Buŋa qaanoŋ oogi. 9 Aabrahamnoŋ Anutu moma laariŋ muro kotuegoŋ muro momalaariwaa wanjaleya kolooro. Iikawaa so daeŋ yoŋonoŋ Aabraham kaaŋa moma laarijuti, Anutunoŋ ii kaaŋagadeeŋ kotuegoŋ oŋono Aabrahambaa mundaŋuruta koloowuya. a, b, c\nJiisasnoŋ kitinana kolooro Anutuwaa qasumasuwaa buŋa qeŋ aoro.10 Kaeŋ koloowuyato, kuuya yoŋonoŋ Kana qaa otaaŋ kawaa qaganoŋ laariŋ laligojuti, Anutunoŋ mono qasuaaŋ oŋono laligowuya. Qaa ii Buŋa qaanoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Kana qaa Terenoŋ qaa kuuya oogita eji, moŋnoŋ moŋ ii kuuya mende teŋ koma otaaŋkeji, Anutunoŋ mono ii qasuaaŋ murota laligowaa.\" 11 Buŋa qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, \"Ejemba solaŋa mombaa momalaarianoŋ mono nemuŋ koma muro kotiiŋ laligowaa.\" Kawaajoŋ moŋnoŋ Kana qaa otaaŋ iikanoŋ solaŋa koloomambaajoŋ moji, iinoŋ mono Anutuwaa jaanoŋ mende solaŋaniwaa. Qaago. Qaa ii asuganoŋ qendeema oŋombe tegoja. 12 Momalaarinoŋ Mooseswaa Kana qaa mende nemuŋ konja. Qaa iikanoŋ jojopaŋ qaa kuuya teŋ kondaborowombaajoŋ uunana kuuŋkeja. Kana woi ii aŋa aŋa. Kana qaawaa kania ii kokaeŋ jero oogita eja, \"Kana qaa kuuya teŋ koma otaaŋkeji, iinoŋ mono kotiiŋ laligowaa.\"\n13 Kana qaa mende waleembonaga, kaeŋanoŋ laaligo kombombaŋa mokoloowonaga. Kaento, Anutunoŋ anana iyaŋaa Kana qaayaa so qasuaaŋ nonomambaajoŋ togoŋ Kraist wasiro ala ilailaanana kolooŋ dowenana mero. Buŋa Terenoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, \"Ejemba gere batuyanoŋ mondoŋ oŋonjuti, Anutunoŋ ii kuuya qasuaaŋ oŋono laligoju.\" Iikawaa so Kraist gerenoŋ mondoŋgi ananaa kitinana kolooro Anutunoŋ qasuaaŋ muro iikaaŋa kanoŋ dowenana mero. Qasumasuaa ananaa qanananoŋ uroti, ii qetegoro.\n14 Beŋnana Aabrahamnoŋ Anutu moma laariro kotuegoŋ muroti, iikawaa so kotumotue iikanoŋ waba kantri kuuya sokoma yoŋoo buŋagiaga koloowaatiwaajoŋ moro. Kaeŋ moma kuuya ananaa dowenana mero. Dowenana mero Kraist moma laariniŋ kana kokaeŋ koloowaa: Anutunoŋ Uŋaya Toroya nonomambaa qaaya somoŋgoroti, nono uunana meleema Uŋa ii saanoŋ buŋa qeŋ aowoŋa. Kiaŋ. d, e, f, g\nKana qaa ano oyaŋboyaŋ mokoloowoŋatiwaa soomoŋgo qaa15 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ balonoŋ laaligowaa sareqaaya moŋ kokaeŋ jemaŋa: Moŋnoŋ borosamoya tosia yoŋoo buŋaga koloowaatiwaa qaaya tuuŋnoŋ jero somoŋgogita eji, ii moŋnoŋ moŋ qewagoŋ kanageŋ qaa moŋ qaganoŋ toroqemambaajoŋ amamaawaa. 16 Mobu, Anutunoŋ soomoŋgowaa qaaya ii Aabraham ano gbilia moŋ yoroojoŋ jeŋ somoŋgorota eja. Buŋa qaa iikanoŋ \"gbiliuruga\" mamaga ananaajoŋ tani kaaŋa mende jejato, eja motooŋgowaajoŋ kokaeŋ jeja, \"Ii goo gbilinoŋa moŋ ii mumaŋa.\" Eja motooŋgo ii Kraist.\n17 Qaa iikawaa kaniaajoŋ kokaeŋ jejeŋ: Soomoŋgowaa qaa iikawaa hoŋa ii mono kamaawaatiwaajoŋ amamaawaa. Anutunoŋ ii walawala jeŋ somoŋgoŋ gbani 430 tegoro kanoŋ Kana qaaya mokolooŋ Mooses muro. Kana qaa iikanoŋ soomoŋgo qaaya wala jeroti, ii qewagomambaajoŋ amamaawaa. 18 Oyaŋboyaŋ koloowombaa kotumotueya ii Kana qaa otaaŋ mokoloowonagati eeŋ, Anutuwaa soomoŋgo qaawaajoŋ mende toroqeŋ amamaaniŋ eeŋ toontooŋ ewabo. Buŋa qaaya Aabraham muroti, ii eeŋ totooŋ mende eroto, Anutunoŋ qaaya iikawaa so Aabraham kotuegoŋ muro oyaŋboyaŋ mokolooŋ laligoro.\n19 Aabraham eeŋ kotuegoŋ muŋ Kana qaa ii mono nomaembaajoŋ anota eja? Kawaa kania ii kokaeŋ: Ejembanoŋ kana uuguŋ jinjauŋ qeŋ laligogitiwaajoŋ Anutunoŋ Kana qaa ii kanageŋ toroqeŋ jeŋ asugiro. Jeŋ asugiro Siwe gajoba yoŋonoŋ ii meŋ kamaaŋ ala ilailaa eja (namel man, mediator) Mooseswaajoŋ isaama borianoŋ aŋgi Anutuwaa je meŋ ejemba batunananoŋ nama jeŋ kotoro. Kana qaa iikanoŋ kambaŋ so eŋ uma galeŋ koma nonombaatiwaajoŋ ama qaagoto, kanageŋ Kana qaawaa esuŋanoŋ kamaawaatiwaajoŋ ii nonono. Aabrahambaa gbili mombaa soomoŋgo qaaya nonono eja iikanoŋ asugiroti, kambaŋ iikanoŋ Kana qaawaa esuŋanoŋ mono kamaaro.\n20 Ala ilailaa eja iinoŋ Anutu ano ejemba batunananoŋ nama qaa gawoŋ meŋkeja. Anutunoŋ soomoŋgo qaaya ii ala ilailaaya qaa, mono aŋo Aabraham muro. Kawaajoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa soomoŋgo qaaya ii uuta ano Kana qaa iikanoŋ mono newo baatanoŋ raja. Kiaŋ. h, i, j\nKana qaawaa gawoŋ hoŋa ii nomaeŋ?21 Kaeŋ raro Kana qaa ano oyaŋboyaŋ koloowombaa soomoŋgo qaa ii aojao me qaago? Awawi! Anutunoŋ kotiiŋ laligowombaa Kana qaaya nononagati eeŋ, mono oŋanoŋ Kana qaa otaaŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋa koloowonaga. Kawaajoŋ qaa woi ii mende aojao. 22 Qaagoto, qaa woi ii aŋa aŋa. Anutunoŋ soomoŋgo qaaya ii uumeleeŋ ejemba oyaŋboyaŋ mokolooŋ nonomambaajoŋ ama anota eja. Soomoŋgo qaa iikanoŋ Jiisas Kraist moma laarijoŋi, mono ananaanoŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ moma kokaeŋ areŋgoŋ jero, \"Siŋgisoŋgo ejemba uugia mende meleembuti eeŋ, mono eeŋ toontooŋ Anutuwaa jaanoŋ mende solaŋaniwuya.\" Kawaa kania ii Buŋa qaanoŋ kokaeŋ jerota eja, \"Siŋgisoŋgonoŋ mono gomaŋ so ejemba kuuya gbadooŋ nonono laligojoŋ.\"\n23 Wala uunana mende meleeniŋ momalaarinananoŋ mende kolooro Kana qaanoŋ somoŋgoŋ galeŋ koma nonoma kapuare uutanoŋ nonoono. Kanageŋ Anutunoŋ momalaariwaa kania ninisaano kolooroti, kambaŋ iikanoŋ kasa gbadonoŋ laaligonana ii tegoro.\n24 Kaeŋ raniŋ Kana qaa ii boinanaga kolooŋ Kraistwaa kania mobombaajoŋ kuma nonomakeja. Boi eja gbaworo kuma oŋoŋgiti, iikawaa so qaa iikanoŋ nunuama solaŋa koloowombaajoŋ mindiŋgoŋ galeŋ koma nonomakeja. Kaeŋ ama Kraistwaa kania moma asariŋ moma laariŋ muniŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwombaajoŋ kuuŋ nonomakeja. Uunana meleeniŋ boiwaa gawoŋa ii mono kambaŋ iikanoŋ tegowaa. 25 Uunana meleeniŋ momalaarinananoŋ kolooro Kana qaa baatanoŋ mende laligoniŋ iikanoŋ boi kaaŋa mende toroqeŋ galeŋ koma nonomakeja. Kiaŋ.\nAnutuwaa meraboraaŋa kolooŋ laligojoŋ.26 Kuuya oŋonoŋ Jiisas moma laariŋ mugi kolokoloo dologa oŋono Anutuwaa meraboraaŋa kolooŋ Kraistwo qokotaaŋ nanju. 27 Kraistwo nambutiwaajoŋ oomulu meŋ oŋoŋgiti, kuuya oŋo mono Kraist moma aŋgoŋ koma iikanoŋ maleku taaŋa kaaŋa esuuŋ aoŋ iwo qokotaaŋ nanju. 28 Oŋo korebore Kraist Jiisaswo qokotaaŋ naŋgi mindiriŋ oŋono motooŋgo kolooŋ laligoju. Kawaajoŋ Juuda ano kantri tosaaŋa yoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ tuuŋ woi ii mombo mende kolooju. Iyaŋgiaa gawoŋgia meŋkejuti ano weleŋqeqe omaya koloojuti, Anutunoŋ mono iŋiiro tuuŋ woi mende toroqeŋ kolooju. Ejemba oŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ tuuŋ woi mende toroqeŋ kolooju.\n29 Oŋo Kraistwaa buŋa koloojuti eeŋ, mono Aabrahambaa gbilia iwaanoŋga kolooŋ tinitosauruta laligoju. Kaeŋ kolooŋ soomoŋgo qaayaa hoŋa oyaŋboyaŋ ii buŋa qeŋ aowutiwaa so kolooju. Kiaŋ. k\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.3","date":"2018-04-21T00:13:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944848.33\/warc\/CC-MAIN-20180420233255-20180421013255-00294.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000017881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000017881393433}","num_words":1325,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 8\nGboulunoŋ horoŋ kamaaro namonoŋ toboriro.1 Weemboria 150 ii tegoro kanoŋ Anutunoŋ Nooawaa ano duuyaa oroya ano miriwaa oroya ano iwoi kuuya iwo waŋgonoŋ laligogiti, ii romoŋgoŋ oŋoma haamo somata ano namo qaganoŋ qero apunoŋ kanaiŋ horoŋ kamaaro. 2 Anutunoŋ emugeŋ apu diiŋgiawo iyoŋoo jaagia ano eukanoŋ kanakeewambaa apuya iikawaa qaa oogia ii kojaŋgiŋ soŋgo ano konoŋ riima toboriŋ sombinoŋga mombo mende kamaaro. 3 Mende kamaaro apu somatanoŋ kanaiŋ namo qaganoŋ erotinoŋa eleema horoŋ kamaaŋ kemero. Weemboria 150:waa so apunoŋ horoŋ kamaaŋ kemeŋ egi. 4 Kaeŋ egi waŋgonoŋ koiŋ 7 kawaa weemboria 17 kanoŋ baaŋa qata Ararat kawaa waŋanoŋ mokotaaŋ kotiiŋ raro. 5 Kanoŋ raro apu kanoŋ toroqeŋ horoŋ kamaaŋ kamaaŋ keno. Kema koiŋ 10 kawaa weeŋa mutuya kanoŋ baaŋa iikawaa waŋgia ii asuganoŋ asugigi.\n6 Asugigi weemboria 40 tegoro Nooanoŋ waŋgowaa jeŋgenaŋa wala memeta ii metano. 7 Metama aoao kooŋ moŋ wasiro kanakeewaŋ laŋ elelaoŋ kema kaŋ mende eleema laligoro balombaa apuya kanoŋ juguro. 8 Kawaa gematanoŋ Nooanoŋ kewo moŋ wasiro keno. Namo qaganoŋ apunoŋ horoŋ kemeja me qaago, iikawaa kania momambaajoŋ ii wasiro keno. 9 Kewonoŋ kema kaŋ apunoŋ toroqeŋ baloŋ sokoma turuŋ erotiwaajoŋ haamo memeyaa raraŋa mende mokolooŋ waŋgonoŋ eleeno Nooanoŋ boria boraama meŋ waŋgo uutanoŋ oono. 10 Oono weemboria 7:baa so toroqeŋ mamboma laligoŋ kanoŋ kewo ii mombo waŋgonoŋga wasiro keno. 11 Kema mare kanoŋ eleema oil gere seŋa gbiligbili moŋ ii motogoŋ jetanoŋ kisama Nooawaanoŋ karo. Kaeŋ karo Nooanoŋ ii iima kokaeŋ moma asariro: Apunoŋ mono horoŋ kamaaro namonoŋ asugidaboroja. 12 Kaeŋ moma asariŋ mombo weemboria 7:baa so mamboma nama kewo ii mombo wasiro elelaoŋ keno. Kenoto, kambaŋ iikanoŋ ii iwaanoŋ mombo mende eleema karo.\n13 Nooawaa laaligo yambuya 601 kawaa koiŋ mutuyaa weemboria mutuya kanoŋ apunoŋ namo qaganoŋ juguŋ toboriŋ ero. Kaeŋ kolooro Nooanoŋ waŋgowaa waareŋa mero keno kokaeŋ uuŋ iiro: Namo qaganoŋ mono toboriŋ ero. 14 Ii iiroto, mombo mamboŋgi toboriŋ koiŋ woiyaa weemboria 27 kanoŋ toboridaboroŋ ero.\n15 Anutunoŋ Nooa qaa kokaeŋ ijoro: 16 \"Gii embagawo ano mera eŋarouruga, oŋo mono waŋgo mesaoŋ kamaawu. 17 Kamaaŋ oro iwoi laaligogiawo kuuya giwo waŋgonoŋ laligojuti, ii kooŋa kooŋa, miriwaa oroya ano mokoleŋ iwoi kuuya bagia namonoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, ii mono kuuya uŋuama kamaawu. Kaeŋ ana saanoŋ balonoŋ kolooŋ seisei ama deema baloŋ sokoma laligowuya.\"\n18 Kaeŋ ijoro Nooa embiawo ano mera eŋarouruta yoŋonoŋ motooŋ waŋgo mesaoŋ kamaagi. 19 Kamaagi duuyaa oroya kuuya, mokoleŋ iwoi kuuya, kooŋ kuuya ano iwoi kuuya namonoŋ kema kaŋkejuti, iyoŋonoŋ mono kaaŋiadeeŋ isigiaa so waŋgo mesaoŋ awaŋaoŋ kaŋ kamaadaborogi. Kiaŋ.\nNooanoŋ Anutuwaajoŋ siimoloŋ ooŋ daŋgiseŋ jero.20 Kamaadaborogi Nooanoŋ Pombaajoŋ siimoloŋ alata moŋ meŋ miriwaa oroya doŋqiziziŋgiawo ii kuuya ano kooŋ doŋqiziziŋgia qaa ii kuuya yoŋoonoŋa tosia oŋoma alatanoŋ ama Anutuwaajoŋ siimoloŋ ooro. 21 Ooro Poŋnoŋ moroŋ uŋkoowaya aiŋawo ii moro sokono uutanoŋ qaa kokaeŋ jero: \"Ejemba yoŋoo uugiaa momo areŋgianoŋ mono meraboraaŋgianoŋga kanaiŋ bologa koloojuto, kileŋ namo ii kambaŋ moŋnoŋ ejemba yoŋoojoŋ ama mombo mende qasuaamaŋa. Iwoi kuuya laaligogiawo laligojuti, niinoŋ ii uŋudaboroweto, iikawaa so kambaŋ moŋnoŋ mombo mende jeŋ tegoŋ uŋumaŋa. 22 Namonoŋ eŋ ubaatiwaa so mono namonoŋ koma komogi hoŋa kolooro megi iikanoŋ mono mende qaondaborowaa. Gomaŋ olomooro saŋgoŋa momakebu ano geriawo kolooro gere tooro momakebu. Koŋuru kambaŋ ano weeŋ kambaŋ, gomantiiŋa ano asasaga ii kambaŋa kambaŋa ewaewaŋ ama awaŋaoŋ eŋ kembao. Ii kuuya tetegoya qaa eŋ uro laligowu. Kaaŋanoŋ mono kaeŋ toroqeŋ ewaa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.8","date":"2018-04-24T09:13:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946578.68\/warc\/CC-MAIN-20180424080851-20180424100851-00425.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999556541,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999556541442871}","num_words":683,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a4Eks 9.4\ne13Mal 1.2-3\nf15Eks 33.19\ng17Eks 9.16\nh20Ais 29.16; 45.9\ni25Hoos 2.23\nj26Hoos 1.10\nk27-28Ais 10.22-23\nl29Ais 1.9\nm33Ais 28.16\nRomans 9\nAnutunoŋ siiŋaa so Israel meweeŋgoŋ oŋono.1 Niinoŋ Kraistwo qokotaaŋ nama qaa qoloŋmoloŋgoya qaagoto, qaa hoŋa tooŋ moŋ jemaŋa. Uŋa Toroyaa qaawaajoŋ geja ambe qaana naŋgoŋ jeŋ kotiiŋ uunanoŋ saŋe nuro kokaeŋ moma jejeŋ: 2 Niinoŋ Juuda ejemba tosaaŋa yoŋoo wosobirinoŋ nuro uunanoŋ siimbobolo somata tetegoya qaa kokaembaajoŋ momakejeŋ:\n3 Yoŋonoŋ niwo baloŋ selenoŋ Israel kanagesoga motooŋgo koloojonto, uugianoŋ Kraistwo mende qokotaaŋ laŋ laligoju. Niinoŋ Israel ŋalaurunanoŋ uugia meleembutiwaajoŋ aoŋoroŋkejeŋ. Anutunoŋ yoŋoo qaagia gosiro neeno yoŋoo kitigia koloowe iroŋa meleema noo qananoŋ kokaeŋ ubaatiwaajoŋ mojeŋ: Iinoŋ nii Kraistwaanoŋga mendeema nono gere siawaa buŋa koloomambaajoŋ mojeŋ.\n4 Yoŋonoŋ Israel tuuŋ uutanoŋ laligogi Anutunoŋ uŋuano buŋaya kolooju. Anutuwaa qabuŋaya bosima akadamugiawo kolooju. Anutunoŋ yoŋowo oyaŋboyaŋ koloowutiwaa soomoŋgo walaga ano gbilia ama Kana qaa oŋono. Kawaajoŋ jiwowoŋ jigonoŋ uma Anutuwaa waeya meŋ mepeseeŋkeju. Anutunoŋ kotumotueya seiwaatiwaa qaa somoŋgoroti, iikawaa hoŋanoŋ koloowaatiwaajoŋ mambomakeju. 5 Yoŋonoŋ wanjalenana Aabrahambaa gbiliuruta yoŋoo esa meraurugiaga laligoju. Kraistnoŋ yoŋoonoŋga baloŋ sele busu meŋ eja kolooro. Kraistnoŋ Anutunana kolooŋ iwoi kuuya galeŋ kono qata kambaŋ tetegoya qaa mepeseeŋkeboŋa. Qaa ii oŋanoŋ.\n6 Iikaaŋa laligojuto, Israel kanagesonoŋga kolooŋ seiŋ laligojoŋi, anana kuuya mono kileŋ Israel ejemba hoŋa mende koloojoŋ. Kawaajoŋ Anutuwaa qaayanoŋ soŋgiro esuŋanoŋ kamakamaata kolooŋkeja me? Kaeŋ jewonaga, ii qaa hoŋa qaago. 7 Aabrahambaa gbiliuruta yoŋoonoŋga koloojoŋiwaajoŋ ama kuuya anana mono Anutuwaa meraboraaŋaga mende koloojoŋ. Kaeŋ qaagoto, Anutunoŋ Aabrahambaajoŋ kokaeŋ ijoro, \"Aisakwaa esameraurutanoŋ mono goonoŋ toroqeŋ qaga bosima laligoŋ ubuya.\"\n8 Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ: Aabrahambaa gbiliuruta baloŋ ejemba silinoŋ merabora kolooŋkejoŋi, kuuya anono mono Anutuwaa meraboraaŋa mende koloojoŋ. Kaeŋ qaagoto, Anutunoŋ qaa somoŋgoro ejiwaa so kolooniŋi, Anutunoŋ mono nonoga moma nonono Aabrahambaa gbiliuruta hoŋa koloojoŋ. 9 Soomoŋgo qaa iikanoŋ Aabrahambaanoŋ kokaeŋ karo moro, \"Gbani motooŋgo tegoro kanoŋ mombo kaŋ giibe Saaranoŋ mono meriawo koloowaa.\"\n10 Qaa kaeŋ moro iwaanoŋ iikaya kolooroto, iikanoŋ mende tegoro. Iwaa gematanoŋ Rebekawaanoŋ kaaŋiadeeŋ Anutuwaa qaayaa so kolooro. Beŋnana Aisak iinoŋ embia ii koro muro merawoigara sunesune koloori. 11 Sunesune yoronoŋ goroŋ uutanoŋ rama mende kolooŋ iwoi awaa me bologa moŋ mende aniti, Anutunoŋ mono kambaŋ iikanoŋ mera iyoroonoŋga moŋ iyaŋaajoŋ meweeŋgoro. Iyaŋaa momo areŋanoŋ kotiiŋ hoŋawo kolooŋ tegowaatiwaajoŋ ama koga meweeŋgoro.\n12 Iyaŋaa uusiiŋanoŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ Rebeka kokaeŋ ijoro, \"Datanoŋ mono kogaa weleŋqeqe kolooŋ newo baatanoŋ laligowaa.\" Anutunoŋ kaeŋ ijoŋ nanamemeŋgara ambaoraga iikawaa soyanoŋ ii mende gosiŋ oronoto, iyaŋaa siiŋagadeeŋ otaaŋ koga oono dataa somataya kolooro. 13 Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Jeikob uunanoŋ jopagoŋ laligoweto, Iisoo (Esau) ii togoŋ kazi ama muŋ laligowe.\"\n14 Qaa kawaajoŋ mono nomaeŋ jewonaga? Anutunoŋ dindiŋa mende kolooja me? Iikaaŋa qaago totooŋ! 15 Anutunoŋ Mooseswaajoŋ qaa kokaeŋ ijorota eja, \"Niinoŋ mono neenaa siiŋna otaaŋ moŋ moroga iima kobooŋ kiaŋkomumambaajoŋ mojeŋi, iiga mono kiaŋkomuŋ muŋkejeŋ. Moŋ morowaajoŋ wosomomo ama mumambaajoŋ jejeŋi, iwaajoŋ mono wosona momakejeŋ.\" 16 Qaa kawaajoŋ ama namo ejanoŋ Anutu mende galeŋ komakejato, iwoiwaa siiŋa moma amambaajoŋ batogoŋ bimbimgonagato, ii kileŋ Anutu mende uuguwaa. Anutu aŋo kaleŋmoriaŋaa so iwoi kuuya galeŋ kono iwaa borianoŋ eja.\n17 Anutunoŋ faarao kimbaajoŋ qaa ijoro Buŋa Terenoŋ kokaeŋ eja, \"Neenaa qabuŋana jeŋ seigi gomaŋ korebore sokombaatiwaajoŋ mojeŋ. Kaeŋ moma ku-usuna qendeembe asuganoŋ asugiwaatiwaajoŋ kuuŋ gombe giinoŋ asugina. Asugiŋ laligoŋ tuarenjeŋ ama noma laligona mono haamo ama gombe.\" 18 Qaa iikawaa so Anutunoŋ iyaŋaa siiŋa otaaŋ moŋ iima kobooŋ kiaŋkomumambaajoŋ moji, ii mono kiaŋkomuŋ muŋkebaa ano mombaa uuta meŋ gojomambaajoŋ moji, ii mono meŋ gojono yaŋgiseŋ kolooŋkebaa. Kiaŋ. a, b, c, d, e, f, g\nAnutuwaanoŋ iriŋsoŋsooŋ ano kiaŋkomu19 Oŋoonoŋga moŋnoŋ noojoŋa kokaeŋ jenaga, \"Kaeŋ kolooro kuuya anana mono Anutuwaa uusiiŋa tuarenjeŋ ama mubombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. Kaeŋ koloorogo Anutunoŋ mono naambaajoŋ toroqeŋ jeŋ nonomakeja?\" 20 Moŋnoŋ kaeŋ jenagato, baloŋ eja gii mono moroga kolooŋ Anutu tuarenjeŋ ano aŋgowowo ama munaga? Boroterenoŋ mono iyaŋaa mokomokoloo Toya kokaeŋ saanoŋ mende jeŋ mubaa, \"Gii mono naambaajoŋa tani koi kaaŋa mokolooŋ nona?\" 21 Monjoŋ meme ejanoŋ mono iyaŋaa ku-usuŋ qaganoŋ siiŋaa so gbakoŋ meleema meweeŋgoŋ gbakoŋ motooŋgo kanoŋa koworaŋeŋ morota morota meŋkeja. Tosia kambaŋ so meŋ gawoŋ muŋkejoŋ ano tosia akadamugiawo ii mono korisoro kambaŋanoŋadeeŋ gawoŋ muŋkejoŋ.\n22 Anutu mokomokoloo Tonananoŋ mono kaaŋiadeeŋ ama nonomakeja. Iinoŋ iriŋsoŋsooŋa ejemba qendeema nonono ku-usuŋa iima mobombaajoŋ momakeja. Kaeŋ moma iriŋa soono kazianoŋ ejemba tosaaŋa yoŋoo qagianoŋ uro jojoriŋ kondeema oŋomambaajoŋ ama laligoro. Ii kileŋ iroŋa uulaŋawodeeŋ mende meleema oŋonoto, yoŋoojoŋ ama siimbobolo mamaga moma mokosiŋgoŋ uugia meleembutiwaajoŋ mamboma laligoro.\n23 Kaaŋiadeeŋ kaleŋmoriaŋa iŋisaano kelemaleleŋ koloowaatiwaajoŋ momakeja. Kaeŋ moma ejemba akadamuya buŋa qeŋ aowombaajoŋ meweeŋgoŋ nononoti, anana mono niniima kobooro akadamuyawo asariŋkejoŋ. 24 Anana kaaŋagadeeŋ kaaŋa koloowombaajoŋ nonoono. Juuda ejembagadeeŋ qaagoto, waba kantria kantria ii kaaŋagadeeŋ kaaŋa koloowutiwaajoŋ oŋoono. 25 Anutunoŋ iikawaa qaaya jerota gejatootoo eja Hooseawaa terenoŋ kokaeŋ eja,\n\"Ejemba neenaa kanagesouruna mende kolooŋ laligogiti, niinoŋ mono ii oŋoombe neenaa kanagesona koloowuya. Tosianoŋ neenaa wombo alana mende laligogiti, iyoŋoojoŋ mono 'Neenaa wombo alauruna,' kaeŋ jeŋ laligomaŋa.\n26 Niinoŋ gomaŋ mombaa ejembaya yoŋoojoŋ kokaeŋ jeŋ laligowe,\n'Oŋo neenaa kanagesouruna mende laligoju.' Kaeŋ jeŋ laligoweto, ii mono baloŋgianoŋ iikanoŋa oŋooma qagia kokaeŋ qamaŋa: Oŋo mono Anutu laaligo Toyaa meraboraaŋa kolooju. Utequte kaaŋa koloowaa.\"\n27 Aisaianoŋ kaaŋagadeeŋ Israel kanageso nonoojoŋ ama kokaeŋ saama jero, \"Israel ejemba jaŋgonana kowe sakasiŋ kaaŋa koloonagati eeŋ, ii kileŋ nonoonoŋga afaaŋanoŋ mono uunana meleeniŋ hamo qeŋ nonombaa. 28 Poŋnoŋ gomaŋa gomaŋa kuuya ananaa qaanana iliŋ alaŋ gosiŋ jeŋ tegoŋ kitia kuuya meleema nonondaborowaa.\"\n29 Aisaianoŋ kaeŋ jeŋ waladeeŋ qaa moŋ jeroti, iikawaa oŋanoŋ mono nonoonoŋ kokaeŋ kolooja, \"Poŋ ku-usuŋ kuuyaa Tonananoŋ gbiliurunana tosaaŋa mende iŋiima kobooro uugia meleembuyagati eeŋ, balonananoŋ mono Sodom kaaŋa meleeno kemero gere jenaga. Nononoŋ mono Gomora ejemba kaaŋa tiwilaawonaga. Anutunoŋ mono kaaŋa ama nononaga.\" Kaeŋ jero. h, i, j, k, l\nIsrael kelemaleleŋanoŋ Anutu yaŋgiseŋ ama muŋkeju.30 Kawaajoŋ mono nomaeŋ jewonaga? Kantri tosianoŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋa koloowombaa gawoŋa mende kaparaŋ koma megiti, iyoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋanigi. Uugia meleema Anutu moma laarigi iikawaajoŋ qaagia jeŋ tegoro solaŋaniŋ laligoju. 31 Kaeŋ laligojuto, Israel nononoŋ solaŋa koloowombaa Kana qaa otaawombaajoŋ kaparaŋ koma laligoŋ kouma ii kileŋ Anutuwaa jaanoŋ mende solaŋaniniŋ.\n32 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Iyaŋgiodeeŋ batogoŋ nanamemeŋ dindiŋa ama iikaaŋa kanoŋ solaŋa koloowombaajoŋ kaparaŋ koma Jiisas mende moma laariŋ mugi. Iinoŋ jamo powowoŋ kaaŋa kolooji, mono iwaanoŋ ritataŋgoŋ uŋuro osiŋ gema qegi. Iikawaajoŋ solaŋa mende koloogi. 33 Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Iibu, Anutu niinoŋ mono aeŋ jamo moŋ Zaion baaŋanoŋ Israel tuuŋ uugianoŋ komowe yoŋonoŋ iikanoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ uŋuro gema qeŋkebu. Moŋnoŋ eja gereya powowoŋ kotakota ii moma laariŋ mubaati, iinoŋ mono kambaŋ moŋnoŋ iwaajoŋ nama gamu mende mokoloowaa.\" Kiaŋ. m\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.9","date":"2018-04-26T09:59:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948125.20\/warc\/CC-MAIN-20180426090041-20180426110041-00426.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999909401,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999909400939941}","num_words":1196,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b5Apo 19.21\nc8Lew 23.15-21; Dut 16.9-11\nd8-9Apo 19.8-10\ne101 Kor 4.17\nf151 Kor 1.16\ng19Apo 18.2\n1 Corinthians 16\nJerusalem ala ilailaa oŋombutiwaa jeŋkootoya1 Judia kanageso soraaya yoŋoojoŋ ala ilailaa moneŋ meŋ kululuuwutiwaajoŋ qisiŋ noŋgiti, iikawaajoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ: Niinoŋ Galesia prowinswaa uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya jeŋ kotoŋ oŋombeti, oŋonoŋ kaaŋiadeeŋ mono iikawaa so kokaeŋ amakebu:\n2 Sonda so weeŋ mutuya kanoŋ oŋo kuuya aŋa aŋa mono nanduŋ amakebu. Toomoriaŋ meŋkejutiwaa so moneŋgia bakaya ii kowigiaa goraayanoŋ ama galeŋ koma laligowu. Kaeŋ aŋgi niinoŋ kambaŋ moŋnoŋ oŋoonoŋ kawe kanoŋ nanduŋ saŋgabaŋga ambutiwaa so mende ambuto, ii saanoŋ kowigianoŋga meŋ alatanoŋ ambu.\n3 Kaeŋ aŋgi oŋoonoŋ kamaŋati, niinoŋ kambaŋ iikanoŋ saanoŋ jeŋ-asa-asari tere ooŋ eja gawoŋ kawaajoŋ mogi sokonji, mono iyoŋoo borogianoŋ ama wasiŋ oŋombe kulukululuu kaleŋgia ii meŋ Jerusalem kembu. 4 Niinoŋ yoŋowo motooŋ kemambaajoŋ kemaŋati eeŋ, iyoŋonoŋ mono saanoŋ niwo toroqeŋ motooŋ kowe kotoŋ kemboŋa. Kiaŋ. a\nPoolwaa gawoŋaa ano kana kekembaa areŋa5 Niinoŋ Masedonia prowins uuguŋ kemaŋa. Kawaajoŋ Masedonia mesaoŋgo mono oŋoonoŋ kamambaajoŋ mojeŋ. 6 Oŋoonoŋ kaŋ kambaŋ tosaaŋa oŋowo rabenaga me koŋuru kambaŋ (winter) ii kaaŋagadeeŋ oŋoo batugianoŋ toroqeŋ laligodaborowenaga. Kaeŋ laligowe saanoŋ ilaaŋ noŋgi daeŋ daeŋ kembenaga, iikanoŋ mono afaaŋgoŋ kana toroqeŋ kemaŋa. 7 Kambaŋ kokaamba oŋoonoŋ kaŋ tatawagadeeŋ iŋiima uŋuuguŋ kemambaajoŋ mende mojento, Poŋnoŋ oo jewaati eeŋ, mono kambaŋ tosaaŋa oŋowo ramambaajoŋ jojorijeŋ.\n8 Kaeŋ jojorijento, wala Efesus siti kokanoŋ toroqeŋ laligowe gbani jaayaqeqe dologa (pentekost) kanoŋ kaŋ kuuwaa. 9 Anutunoŋ noojoŋ gawombaa naguya somata hororo saanoŋ gawoŋ somata mewe hoŋa kolooŋ seiŋkejato, mamaganoŋ tuarenjeŋ ama nomakeju. Kawaajoŋ kokanoŋ toroqeŋ laligomambaajoŋ mojeŋ.\n10 Timotinoŋ nii kaaŋa Pombaa eja geria kolooŋ gawoŋa meŋ laligoja. Kawaajoŋ iinoŋ oŋoonoŋ kawaati eeŋ, oŋo mono kalaŋ koma mugi kee momoya qaa oŋoo batugianoŋ laligowaa. 11 Moŋnoŋ moŋ mende iima sisiriiŋ jejewili ambato, oŋowo laligoro tegoro noonoŋ kamambaajoŋ jewaati, iikanoŋ mono ilaaŋ mugi luaenoŋ oŋomesaoŋ eleema kawa. Niinoŋ uumeleeŋ alauruna yoŋowo ii iibombaajoŋ mambonjoŋ.\n12 Uumeleeŋ alanana Apolos iwaa qaa ii kokaeŋ jemaŋa: Iinoŋ uumeleeŋ alauruna yoŋowo oŋoonoŋ kawaatiwaajoŋ qaa kotakota ijoŋ uu kuuŋ mube. Kaeŋ kuuŋ mubeto, kambaŋ kokaamba oŋoonoŋ kamambaajoŋ uuta kotiiro togoja. Kanageŋ kambaŋa saanoŋ eŋ mubaati, mono iikanoŋ kawaa. Kiaŋ. b, c, d, e\nYeizozo qaa tetegoya13 Oŋo mono uugbiligbili laligoŋ momalaarigia meŋ gbiliŋ kotiiŋ laligowu. Eja kotigaa so mono uuwaa naŋgonaŋgo ejemba kolooŋ Pombaa ku-usuŋawo nambu. 14 Iwoi kuuya ama mewuti, ii mono uujopanoŋ aŋgi koloowaa.\n15 Stefanas iwaa mirinoŋ laligojuti, oŋo ii moma oŋonju. Akaia prowinsnoŋ gawoŋ meniŋ uugia meleeŋgi gawonanaa hoŋa mutuya kaeŋ kolooroti, ii moju. Yoŋonoŋ ejemba soraaya ii pondaŋ weleŋ qeŋ oŋoma uugia iikanoŋ somoŋgoŋ ama laligojuti, ii moju. Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ uugia kokaeŋ kuuŋ oŋonjeŋ: 16 Oŋo kaaŋiadeeŋ ejemba kaaŋa ano yoŋowo toroqeŋ gawoŋ motooŋ meŋ Anutuwaa weleŋ qeŋkejuti, mono kuuya iyoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu.\n17 Niinoŋ Stefanas Fortunatus ano Akaikus koi kagitiwaajoŋ aisooŋkejeŋ. Oŋo niwo Efesus koi mende laligogi yoŋonoŋ mono oŋoo kitigia kolooŋ ainjoloŋ ama noŋgi sokonja. 18 Yoŋonoŋ oŋoo uŋagia keraqeeaŋgo qeŋ laligojuti, iikawaa so mono noo uŋana kaaŋagadeeŋ keraqeeaŋgo qeŋ noma laligogi. Kawaajoŋ oŋo mono eja kaaŋa yoŋoojoŋ mogi uro ii asuganoŋgadeeŋ jeŋ qaagiaajoŋ tororo geja ama laligowu.\n19 Uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya Eisia prowins kokanoŋ laligojuti, iyoŋonoŋ mono yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja. Akwila Prisila ano uumeleeŋ kanageso yoroo mirinoŋ ajorooŋkejuti, iyoŋonoŋ mono Pombaa qatanoŋ yeizozogia mamaga aŋgi oŋoonoŋ kaja. 20 Uumeleeŋ alauruna kuuya Efesus koi laligojuti, iyoŋonoŋ mono yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja. Oŋo mono uumeleeŋ alaurugia yoŋowo joloŋgia jeŋ aŋgoŋ aoŋ buugia kitoŋ neŋ laligowu.\n21 Neenaa yeizozona oŋoonoŋ ama qana neenaa boronanoŋ kokaeŋ oojeŋ: Pool.\n22 Moŋnoŋ Poŋ mende jopagoŋ uujopa mende ama laligoji eeŋ, Poŋnoŋ mono qasuaaŋa iwaa qaganoŋ ano ubaa. Poŋnana, gii mono kawa!\n23 Poŋ Jiisaswaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo ewa.\n24 Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nanjuti, noo uujopananoŋ mono kuuya oŋowo eŋ kotuegoŋ oŋono laligowu. Qaa ii oŋanoŋ. Kiaŋ. f, g\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.16","date":"2018-04-23T05:56:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945793.18\/warc\/CC-MAIN-20180423050940-20180423070940-00397.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999603033,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999603033065796}","num_words":762,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Philippians 3\nSolaŋa koloowombaa kana hoŋa ii kokaeŋ:1 Oo uumeleeŋ alauruna, qaa kota kokaeŋ toroqeŋ jemaŋa: Mono Pombo qokotaaŋ aisooŋ laligowu. Qaa ii duŋanoŋ mombo ooŋ oŋomambaajoŋ mojona mende tiija. Ejemba tosianoŋ tiligoŋ oŋombubotiwaajoŋ ii ooŋ oŋombe saanoŋ sokonja. 2 Zioz gawoŋ meme ejemba bologa yoŋoojoŋ mono galeŋgia meŋ laligowu. Yoŋonoŋ uumeleembaa gadokopa ejemba batugianoŋ liligoŋ uugia kuuŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Anutuwaa buŋa koloowutiwaajoŋ mono aiweseya meŋ selegia kotowu.\" Kaeŋ kaparaŋ koma qaagadeeŋ jeŋ kasu kaaŋa houŋhouŋ qama \"Kanageso walaga koloojoŋ,\" jeŋ eeŋ totooŋ jeŋkeju.\n3 Yoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ mende diŋgoju. Selegianoŋ aiwese iikayadeeŋ kotoŋ oŋoŋgito, hoŋa ii mono ananaanoŋ kokaeŋ kolooro: Anutuwaa Buŋa qaayanoŋ uunana mosonoti, anana mono iwaa uumeleeŋ kanageso hoŋaboŋa kolooŋ laligojoŋ. Anutuwaa qatanoŋ selenananoŋ aiwese ama nonoŋgiti, nononoŋ iikawaa qaganoŋ mende nama naŋgoŋ moma laariŋkejonto, Kraist Jiisasnoŋ hamo qeŋ nononoti, iikawaajoŋ mono selenana meŋ umakejoŋ. Anutuwaa Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ nonono afaaŋgoŋ Anutuwaa waeya meŋ mepeseeŋkejoŋ.\n4 Tosianoŋ selegiaa iwoinoŋ naŋgoŋ Anutuwaa buŋa koloowombaajoŋ moma laarijuti, niinoŋ mono ii uŋuugujeŋ. Kawaajoŋ awaagadeeŋ koroa kaaŋa terereeŋ eŋgana meŋ waama awelegowenaga. 5 Noo akadamuna ii kokaeŋ: Niinoŋ Israel ejemba tuuŋ uutanoŋ jotamemeya moŋ koloojeŋ. Beŋ isina qata Benjamin. Nemuŋmana Hibruu ejembaga. Niinoŋ yoroonoŋga kolooŋ Hibruu eja hoŋa koloojeŋ. Kolooŋ ewe weeŋ 8 kolooro kanoŋ selena kotogi. Farisii kolooŋ laligowetiwaajoŋ Mooseswaanoŋ Kana qaa ii tororo otaamambaajoŋ kaparaŋ koma laligowe. 6 Farisii laligoŋ uunanoŋ otoroŋgoŋ gere tooro uumeleeŋ kanageso ii oŋanoŋ sisiwerowero ama oŋoma laligowe. Mooseswaanoŋ Kana qaa teŋ koma otaaŋ dindiŋa koloowonagati eeŋ, niinoŋ mono iikawaa so koposowaa qaaya qaa solaŋa laligowe.\n7 Iwoi ii mobe uro iikanoŋ naŋgoŋ moma laariŋ laligoweto, uuna meleema ii kuuya mesaoŋ zeŋ sureeŋ muŋ jejeŋ. Kambaŋ kokaamba Kraistnoŋ hamo qeŋ nono letombeti, iikawaajoŋ mono mobe umakeja. 8 Poŋna Kraist Jiisas moma kotoŋ oyaŋboyaŋ mokoloomaŋati, ii moma gosiwe sewaŋa uuta kaaŋa kolooja. Kawaajoŋ laaligona walagaa akadamu iwoina kuuya ii Kraist toroqeŋ iikanoŋ mesaoŋ zeŋ sureeŋ mujeŋ. Kraist mokolooŋ noonoŋ iwoi kuuya ii mobe kikisi kera tooŋ kaaŋa kolooro sureeŋ gemageŋ giliwe.\n9 Tosianoŋ \"Mooseswaanoŋ Kana qaa teŋ kondaboroŋ iikaaŋa kanoŋ nononano dindiŋa koloowoŋa,\" jejuto, niinoŋ so iikanoŋ solaŋa mombo mende laligojeŋ. Kambaŋ kokaamba Kraist moma laariwe Anutunoŋ iikaaŋa kanoŋ qaana jeŋ tegoro solaŋaniŋ laligojeŋ. Momalaari qaganoŋ laligowe Anutunoŋ kiaŋkomuŋ noma jeŋ kotoro siŋgisoŋgonaa qaayanoŋ komuro laligojeŋ. Kraistwo qokotaaŋ nama laligowe Anutunoŋ noo kanana kaeŋ mokoloowaatiwaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ.\n10 Niinoŋ Kraist kokaeŋ moma kotomambaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ: Siimbobolo moroti, iikanoŋ iwo toroqemambaajoŋ jojorijeŋ. Siimbobolo moma komuroti, niinoŋ tani iikayadeeŋ komuŋ iikaaŋa kanoŋ iwaa tani kaaŋa koloomambaajoŋ jojorijeŋ. Komuŋ waaroti, iwaa ku-usuŋa iikanoŋ mono inaaŋ nono kotiimambaajoŋ mojeŋ. 11 Komuwe Anutunoŋ meŋ gbiliŋ nono koomunoŋga waamambaajoŋ jejeromoŋromoŋ anjeŋ. Kiaŋ. a, b\nMono Anutuwaa kuunoŋ kaparaŋ koma tooŋanoŋ kembu.12 Neenaajoŋ kokaeŋ mende jejeŋ, \"Anutunoŋ tooŋ anoti, iikanoŋ mono koudaboroŋ uumeleembaa akadamuya kuuya mokolooŋ laligojeŋ.\" Kaeŋ mende kolooŋ laligojento, Kraist Jiisasnoŋ haamo ama nonotiwaajoŋ mono oyaŋboyaŋa buŋa qeŋ aomambaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ.\n13 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutuwaa tooŋ iikanoŋ mende keudaborojeŋi, ii mojeŋ. Motooŋgo kokaeŋ moma amakejeŋ: Iwoi kotogoŋ gema qeweti, ii duduuŋ Anutunoŋ iwoi wambusoonanoŋ ano eji, mono iikaaŋ baageŋ uulaŋawo kemambaajoŋ awelegoŋkejeŋ. 14 Anutunoŋ eukanoŋ umaŋatiwaajoŋ nooma tooŋ kaeŋ qeŋ nono. Kawaajoŋ Kraist Jiisasnoŋ hamo qeŋ nonotiwaajoŋ niinoŋ aŋgobatonoŋ kotiiŋ haamo ama Anutuwaa toonoŋ keube iinoŋ ila wage waŋnanoŋ koma nombaa. Ii memambaajoŋ awelegoŋ tooŋ iikaaŋ baageŋ dindiŋagadeeŋ ulanjiŋ esuna meŋ kululuuŋ bobogariŋkejeŋ.\n15 Kawaajoŋ uuwaa akadamunanawo koloojoŋi, Anutunoŋ anana kuuya momo motooŋgowaa qaganoŋ Kraist moma kotoŋ laligowombaajoŋ moja. Qaa mombaajoŋ momo aro morota moŋ eŋ oŋonagati eeŋ, Anutunoŋ mono qaa iikawaajoŋ nomaeŋ mogi sokonji, ii kaaŋagadeeŋ jeŋ iŋisaama oŋombaa. 16 Oŋoonoŋ majakaka waŋa ii kokaeŋ kolooro sokombaa: Anana kambaŋ koriga me toroga uunana meleema Anutuwaa kananoŋ laligoŋ kouniŋi, mono nanamemembaa kana motooŋgo iikayadeeŋ toroqeŋ keniŋ sokombaa.\n17 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ nanamemena amakejeŋi, oŋo mono nii niima noo silina ii otaaŋ laligowu. Nononoŋ sili awaa qendeema oŋoniŋ tosianoŋ iikawaa so riiŋ horoŋ oŋomakejuti, oŋo mono iyoŋoonoŋ nanamemeŋ ii uuŋ iŋiima kotoŋ laligowu. 18 Ejemba kelemaleleŋ yoŋonoŋ nanamemeŋgianoŋ Kraist kere ama muŋ iyaŋgiaa aiŋgianoŋ laŋ laligoju. Maripoonoŋ komuroti, iikawaa kania riiŋ koloŋaniŋ laligoju. Qaa ii kambaŋ mamaga jinjauŋ koloowubotiwaajoŋ iŋijowe mogito, kambaŋ kokaamba ii saama jauŋna kamaaro jejeŋ.\n19 Sele busugiaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ beŋgia kolooja. Iwoi gamuyawo amakejuti, iikawaajoŋ mogi uro akadamugia kolooro sewaŋpiriŋ laligoju. Uumomogia balombaa iwoinoŋ somoŋgogi gbadooŋ oŋono laŋ laligoŋ tetegoyanoŋ gere sianoŋ kemebuya. 20 Yoŋonoŋ emu kemebuto, tosaaŋa nonoo kulukululuu totonana ii Siwenoŋ eu eja. Balonoŋ wabaya kolooŋ tatawagadeeŋ laligoŋ Poŋ Jiisas Kraist Hamoqeqe Tonananoŋ mombo asugiŋ nunuambaatiwaajoŋ mambomakejoŋ. 21 Iinoŋ baloŋ sele busunana kamaaŋqeqeta koi ii meŋ letono iyaŋaa Siwe sele busu kaaŋa asamararaŋawo koloowaa. Ku-usuŋ kaaŋa ii Kraist eŋ muja. Iinoŋ ku-usuŋ kaaŋa kanoŋ ejemba ano namo Siwewaa ilawoila kuuya ii saanoŋ kotiiŋ meŋ kamaaŋ nonono iwaa newo baatanoŋ keniŋ galeŋ koma nonono laligowoŋa. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Phili.3","date":"2018-04-23T00:00:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945668.34\/warc\/CC-MAIN-20180422232447-20180423012447-00322.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999709129,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999709129333496}","num_words":925,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.121,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossians 11 Anutunoŋ Pool nii wasiŋ nono jetaa so Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Uumeleeŋ alanana Timoti iinoŋ niwo rajo.\n2 Oo uumeleeŋ alaurunana soraaya Kolosi taonoŋ laligoŋ Kraistwo qokotaagi momalaarigianoŋ mende sologoro zeŋ nanjuti, niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ. Anutu Maŋnananoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋono luaenoŋ laligowu.\nOŋoojoŋ Anutu mepeseeŋ qama kooliŋkejoŋ.3 Oŋo Kraist Jiisas pondaŋ moma laariŋ ejemba soraaya kuuya uu wombogianoŋ jopagoŋ oŋomakejuti, iikawaa buju qaaya jegi moniŋ. Kawaajoŋ oŋoojoŋ qama kooliŋkejoŋi, iikanoŋ mono kambaŋ so Anutu, Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa mepeseeŋkejoŋ. 5 Oligaa Buŋawaa qaa oŋanoŋ wala oŋoonoŋ karo jegi jejeromoŋromonanaa kania moma moma asaridaborogi. Moma asariŋ Anutunoŋ oŋoojoŋ iwoi ano Siwe gomanoŋ ozoŋ esuŋnoŋ eji, oŋo ii buŋa qeŋ aowombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakeju. Jejeromoŋromoŋ kanoŋ nemuŋ koma oŋono afaaŋgoŋ Anutu moma laariŋ uugianoŋ jopagoŋ aoŋ laligojuti, mono iikawaajoŋ mepeseeŋ muŋkejoŋ.\n6 Oligaa Buŋa qaa iikanoŋ seiŋ gomaŋa gomaŋa sokoma hoŋawo kolooŋ somariiŋkeja. Kawaa so oŋoonoŋ karo oŋo Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa kania hoŋa ii moma moma asarigi. Ii waladeeŋ moma asarigiti, weeŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ oŋoo batugianoŋ kaaŋiadeeŋ hoŋawo kolooŋ kotuegoŋ oŋomakeja. 7 Wombo neŋanana Epafras iinoŋ Kolosi oŋoojoŋ Oligaa Buŋa ii kuma oŋono mogi. Epafras iinoŋ nonoo kitinana nama Kraistwaa gawoŋa pondaŋ kaparaŋ koma meŋkeja. 8 Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono jopagoŋ aoŋkejuti, Epafrasnoŋ oŋoo kaniagia kaeŋ iima ninijoro moniŋ.\n9 Kawaajoŋ buju qaa ii moniŋi, nononoŋ kaaŋagadeeŋ kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ oŋoojoŋ Anutu qama kooliŋ laligoŋ koujoŋ. Oŋonoŋ Anutuwaa uusiiŋa moma yagogi momo iikanoŋ uugia saa qewaatiwaajoŋ welema muŋkejoŋ. Iikanoŋ saa qeŋ oŋono Uŋa Toroyanoŋ mono sololooŋ momo oŋomakebaa. Iikaaŋa kanoŋ mono saanoŋ Anutuwaa siiŋa kuuya dindiŋagadeeŋ moma kotoŋ laligowuya.\n10 Oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ: Momakooto kanoŋ nemuŋ koma oŋono saanoŋ laaligogia Pombaa jaanoŋ sokombaatiwaa so laligowu. Uusiiŋa ejiwaa so nanamemeŋgia kuuya ama meŋ laligowu. Kaeŋ saanoŋ gawoŋ awaa kania kania pondaŋ megi kawaa hoŋa kolooŋkeba. Momakootogia kaeŋ koma gbiligi saanoŋ kotiiŋkebu ano Anutuwaa kania toroqeŋ moma sororogoŋ laligowu.\n11 Anutuwaa ku-usuŋa ii akadamuyawo. Iikawaa so iyaŋaa esuŋmumuya kuuya togoŋ oŋono turuŋ meŋ kotiiŋ oŋomakebaatiwaajoŋ qama kooliŋkejoŋ. Anutunoŋ kaeŋ meŋ kotiiŋ oŋono saanoŋ kotiiŋ kambaŋ so kaparaŋ koma uubonjonoŋ nama lombo moma mokosiŋgoŋ aisooŋ laligowu. 12 Aisooŋ laligoŋ Maŋgiaa daŋgiseŋ jeŋ laligowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Maŋnananoŋ alauruta soraaya ananaajoŋ iwoi oyamboyaŋawo areŋgoŋ ano asamararaŋaa uutanoŋ eja. Iinoŋ oŋo kaaŋagadeeŋ meŋ letoma oŋono iwoi oyamboyaŋawo ii buŋa qeŋ aowutiwaa so kolooju.\n13 Paŋgamanoŋ galeŋ koma nononoti, Maŋnananoŋ iikanoŋa metogoŋ nunuama kaŋ wombo Meriaa bentotoŋ uutanoŋ nonoma nonoono. 14 Meria iinoŋ dowenana meŋ siŋgisoŋgonana soŋgbama mesaowaatiwaajoŋ momakeja. Kawaajoŋ daŋgiseŋ jeŋ muŋkejoŋ. Qaa ii oŋanoŋ. a, b\nKraistnoŋ iwoi kuuyaa kania ano waŋa kolooja.15 Kraistnoŋ Anutu mende ii-iita iwaa uŋauŋaya kolooja. Monowaa monoyanoŋ laaligo kuuya mende kolooro Kraistnoŋ mono waladeeŋ Maŋawo eja waŋ kolooŋ laligoro. Kaeŋ laligoŋ Maŋa Anutu ilaaŋ muro ilawoila kuuya mokolooŋ oŋoni koloogi.\n16 Merianoŋ Anutu ilaaŋ muro ilawoila kuuya mokolooŋ oŋoni. Iwoi tosaaŋa Siwe gomambaa jakeya jakeya kanoŋ egi mende iŋiimakejoŋi ano iwoi tosaaŋa namonoŋ egi iŋiimakejoŋi, ii Kraistnoŋ jero letoŋgi. Iwoi kuuya ii galeŋ koma oŋombutiwaajoŋ uŋa kawali (ome) galeŋa galeŋa mokolooŋ oŋono Siwe namo batugaranoŋ jiŋkaroŋgianoŋ nama jeŋkootogia amakeju. Yoŋoo newogianoŋ poŋ qereweŋa jawiŋgia uuta ano kamakamaata ii kuuŋ oŋono jakegianoŋ ku-usuŋgiawo nama tosaaŋa poŋ kaaŋa galeŋ koma oŋomakeju. Merianoŋ iwoi kuuya koloowaatiwaa bemunjaleya koloorota Anutunoŋ uŋa (ome) mokolooŋ oŋonoti, ii Kraist mepeseegi akadamuyawo kolooŋkebaatiwaajoŋ kuuŋ oŋonota raju.\n17 Kraistnoŋ waladeeŋ laligorogo ilawoila kuuya ii iwaa gematanoŋ koloogi. Iinoŋ mono iwoi kuuya mindiriŋ nemuŋ koma oŋono metulaŋgoŋ iwaanoŋ riiŋ rindaŋgoŋ nanju. 18 Kraistnoŋ bemunjalenana kolooja. Ilawoila kuuya anana horoŋ nonoma waŋnana kolooŋ laligowaatiwaajoŋ koomunoŋga waaro. Komugiti, iyoŋoo batugianoŋga iinoŋ wala jota meŋ gbiliŋ waaro. Kaeŋ jotamemenana mutuya kolooro anana kanageso walagaa zioz gbilia kolooŋ nanjoŋ. Kawaajoŋ uuwaa, sele busuwaa, iwoi kuuyaa waŋnana kolooro uumeleeŋ kanageso anana iwaa sele busuya kuuya koloojoŋ.\n19 Anutunoŋ Meria aŋaa so korondoŋ kineŋ laligowaatiwaajoŋ modabororo sokono. Kawaajoŋ iyaŋaa momoya ano akadamu iwoiya kuuya ii korebore Kraistwo qokotaaŋ nanjiwaajoŋ keraqeeaŋgo moma laligoja. 20 Ilawoila kuuya namonoŋ ano sombinoŋ Anutuwo kazi amakejuti, ii Anutunoŋ kuuya tawagia meŋ uŋuano iyaŋawo qokotaaŋ uumotooŋgo ambutiwaajoŋ moma kokaeŋ jeŋ tegoro sokono, \"Mono neenaa Meranaga wasiwe kemeŋ maripoonoŋ komuŋ saya maama luae nemuŋ kono koloowaa.\"\n21 Oŋo kaaŋagadeeŋ wala nanamemeŋgia bologa erotiwaajoŋ ama uugianoŋ Anutuwo uumotooŋgo mende ama kere moma muŋ sigeŋsigeŋ laligogi. 22 Wala kaeŋ laligogito, kambaŋ kokaamba Anutunoŋ aŋawo uumotooŋgo ama nambutiwaajoŋ Meria wasiro baloŋ sele busuwo komuŋ koma konjoratiŋ oŋono. Kaeŋ naŋgi qewomewoloŋgia soŋgbano laligogi uŋuama iyaŋaa jaanoŋ soraaya koposogiaa qaaya qaa oŋoono keubutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakeju.\n23 Jejeromoŋromoŋ amakejuto, laligoŋ waŋsaŋwaŋsaŋ qeŋ kamaaŋ uŋuwabotiwaajoŋ mono Kraist pondaŋ moma laariŋ nambu. Anutunoŋ Oligaa Buŋaya iikanoŋ tando kuuroti, oŋo iikawaa qaaya mogi. Uugianoŋ iikanoŋ naŋgoŋ rindaŋgoŋ nama kotiiŋ laligowuti eeŋ, mono oyaŋboyaŋ koloowu. Nono Oligaa Buŋaya ii jeŋ seiŋkejoŋ. Anutunoŋ ejemba mokolooŋ oŋono Siwe baatanoŋ laligoŋ kenjuti, iyoŋoo batugianoŋ ii liligoŋ jeŋ asariŋ laligojoŋ. Pool niinoŋ kaaŋagadeeŋ Oligaa Buŋawaa gawoŋa ii meŋ laligojeŋ. Kiaŋ. c, d\nPoolnoŋ zioz tuumbaa gawoŋ nomaeŋ meŋ laligoro?24 Kraistwaa sele busuya kuuya ii uumeleeŋ kanageso anono koloojoŋ. Kraistnoŋ ananaajoŋ ama koŋajiliŋ moro kitia eŋ uumeleeŋ kanageso qanananoŋ umakeja. Niinoŋ Kraistwaa sele busuya ilaaŋ oŋomambaajoŋ ama sele busunanoŋ koŋajiliŋ kitia ii meŋ moma laligoŋkejeŋ. Kaeŋ kolooŋ nono oŋoojoŋ ama siimbobolo moma laligoweti, iikawaajoŋ kambaŋ kokaamba aisooŋkejeŋ.\n25 Anutunoŋ kuuŋ nono uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya weleŋ qeŋ oŋoma gawoŋ meŋ laligojeŋ. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa ejemba mendeema nonomambaa areŋa anoti, iikawaa so Buŋa qaaya jeŋ seidaboromaŋatiwaajoŋ jero. Oŋonoŋ qeaŋgoŋ kotiiwutiwaa gawoŋ ii nono. 26 Anutunoŋ Buŋa qaa ii monowaa monoyanoŋga mesaŋgoro ejemba qeŋ seiŋ ama komugi gbiliurugia waama kaaŋagadeeŋ komugi kaandeeŋ kaaŋ ama laligoŋ kouma tompiŋ laligogi. Kaeŋ laligogi qaa ii kambaŋa kambaŋa aasaŋgoyanoŋ eroto, kambaŋ kokaamba kanagesoya kanagesoya soraaya anana ninisaama jero mojoŋ.\n27 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋaa areŋa kokaeŋ jeŋ anota eja, \"Niinoŋ qaana aasaŋgoya ii neenaa kanagesouruna oŋo iŋisaama iŋijowe mobutiwaajoŋ mojeŋ. Yoŋonoŋ ii moma yagoŋ kema jeŋ seigi Buŋana aasaŋgoyaa akadamuyanoŋ mono waba kantria kantria yoŋoo batugianoŋ somariiŋ qaqabuŋayawo koloowaa.\" Qaa kota aasaŋgoya ii kokaeŋ: Kraistnoŋ oŋoo uugianoŋ laligoji eeŋ, mono asamararanoŋ keubombaa jejeromoŋromoŋ ama oŋomakebaa.\n28 Anana Anutuwaa areŋ iikawaa so Kraistwaa kania ejemba kuuya oŋoojoŋ jeŋ asariŋ laligojoŋ. Yoŋonoŋ kuuya Kraistwo qokotaaŋ nama kotiiŋ akadamugiawo koloowutiwaajoŋ kuma oŋomakejoŋ. Kaeŋ uŋuaniŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋ keubutiwaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ momakootonana kuuya meŋ kululuuŋ qambaŋmambaŋ qaaya qaaya oŋomakejoŋ. 29 Niinoŋ iikawaajoŋ aoŋ oroŋkejeŋ. Kraistnoŋ ku-usuŋaa qaganoŋ sololooŋ inaaŋ nomakeji, niinoŋ mono iikawaa so manja qeŋ laligoŋkejeŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Col.1","date":"2018-04-20T07:17:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937161.15\/warc\/CC-MAIN-20180420061851-20180420081851-00082.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999856949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999856948852539}","num_words":1179,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.114,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossians 2\nPoolnoŋ Kolosi yoŋoojoŋ majakaka moro.1 Niinoŋ Kolosi oŋoojoŋ ama manja qeŋ laligojeŋ. Kaaŋagadeeŋ Laodisia sitinoŋ laligojuti ano uumeleeŋ alauruna tosianoŋ noo jaasewana mende iigiti, mono kuuya yoŋoojoŋ qama kooliŋ mamaga aoŋ oroŋkejeŋ. Niinoŋ oŋo iikawaa kania mobutiwaajoŋ mojeŋ.\n2 Kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ: Anutu, gii mono uugia naŋgoŋ oŋona ororoŋ somoŋgoŋ jopagoŋ aoŋ motooŋ uuwaa akadamugia kuuya mokoloowu. Ii mokolooŋ saanoŋ kotiiŋ iwoi kuuya moma kotodaborowuya. Kaeŋ ama saanoŋ Anutuwaa Buŋa aasaŋgoya, Kraistwaa kania ii kuuya moma asaridaborowuya. 3 Anutunoŋ momoya ano momakootoya ii kuuya Kraistwaanoŋ ama mesaŋgorota eja. Anutuwaanoŋ momakootoyaa kowia ii maa suaŋ kaaŋa kowi aasaŋgoyanoŋ ero Kraistnoŋ iikawaa kiiya meria kolooja. Kraistwaa jeta teŋ koma iikaaŋanoŋ saanoŋ momakootoya ii mokoloowoŋa.\n4 Moŋnoŋ mondokondoroŋ ama qaa kele jeŋ uugia kuuŋ tiligoŋ oŋombabotiwaajoŋ Kraistwaa qaa ii jejeŋ. 5 Selenoŋ oŋowo motooŋ mende laligojento, uŋa kokoosonanoŋ mono oŋowo nanja. Oŋo kotiiŋ Kraist moma laariŋ qaaya teŋ koma batugianoŋ areŋgiaa so bonjoŋ laligojuti, oŋoojoŋ kaeŋ moma romo��goŋ aisooŋkejeŋ. Kiaŋ.\nBalombaa momoyanoŋ somoŋgoŋ oŋombabotiwaa galeŋ meme qaa6 Kawaajoŋ oŋo Kraist Jiisas meŋ aŋaligi Poŋgia kolooŋ nanji, mono iwo qokotaaŋkejutiwaa so nanamemeŋgia ama meŋ laligowu. 7 Qaa kuma oŋoŋgiti, iikawaa so mono kosogia Kraistwaanoŋ mondoŋgoŋ iwo qokotaaŋ nama uugia naŋgoŋ aoŋ momalaariwaa esuŋmumuya toroqeŋ mokolooŋ laligowu. Daŋgiseŋgia mono apu sasagoŋ kamaaŋkejiwaa so jeŋ mepeseeŋ laligowu.\n8 Ambosakoŋ yoŋonoŋ balombaa momakooto kuma oŋoŋgi kana walaga mokolooŋ tosianoŋ ii otaaŋkeju. Kaaŋagadeeŋ beŋ kawali galeŋ sombiŋ namo batugaranoŋ laligoŋ yoroo ilawoilagara kuuya galeŋ koma oŋomakejuti, tosianoŋ Kraist uuguŋ iyoŋoonoŋ qokotaaŋ qaa kuma oŋomakeju. Kaeŋ amakejuti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ oŋoma tiliqili omaya kawaa kasianoŋ somoŋgoŋ oŋono kamaaŋ boi iyoŋoo buŋa koloowubo.\n9 Anutuwaa momoya ano akadamu iwoiya kuuya ii korebore Kraistwaanoŋ ero baloŋ sele busu meŋ asugiro. Kawaajoŋ boi takapolakaya kaaŋa yoŋoojoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. 10 Kraistnoŋ uŋa kawali galeŋ ano poŋ qereweŋa ano jawiŋ kuuya yoŋoo waŋgia kolooja. Kraistwo qokotaagi iinoŋ Anutuwaa momoya ano akadamu iwoiya kuuya ii saanoŋ sogianoŋ oŋono laligojuya.\n11 Kaeŋ laligoŋ Kraistwo qokotaagi iinoŋ aiweseya hoŋa ii oŋoonoŋ kaaŋagadeeŋ kotoŋ oŋono laligoju. Aiwese ii boronoŋ selenananoŋ kotoŋkejutiwaa so qaagoto, Kraistnoŋ sele kotokoto qaita moŋ ama oŋonoti, ii kokaeŋ: Iinoŋ selewaa nanamemeŋ wala-ganoŋ galeŋ koma oŋombabotiwaajoŋ mono siiŋgia kombombaŋa bologa ii somoŋgoro laligoju. 12 Kraistwaa qamoya roŋnoŋ aŋgiti, oŋoo uu walaganoŋ mono iikaaŋa tanitani komuŋ oomulu iikanoŋ koomu roŋnoŋ kemero. Kaeŋ kemeroto, Anutunoŋ Kraist meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, iwaa ku-usuŋanoŋ mono oŋo kaaŋia-deeŋ inaaŋ oomulu iikanoŋ nemuŋ koma oŋono gbiligi. Oŋo Anutuwaa ku-usuŋa ii meŋ aŋaliŋ moma laariŋ mugitiwaajoŋ ama Kraistwaa kooroŋanoŋ gbiliŋ kotiiŋ laligoju.\n13 Wala moŋnoŋ oŋoo siiŋgia kombombaŋa bologa ii mende somoŋgoro uugia walaganoŋ galeŋ koma oŋono laligogi. Siŋgisoŋgo aŋgitiwaajoŋ ama uu koomuya laligogito, Kraistwo qokotaagi Anutunoŋ iwaa kooroŋanoŋ meŋ gbiliŋ oŋono. Siŋgisoŋgonana mono kuuya soŋgbandabororo kotiiŋ laligojoŋ. 14 Kileŋanana ano iikawaa iroŋaa jeŋkootoya ii Siwe gomanoŋ lopo terenoŋ oogita ero. Kraistnoŋ loponana ii korebore kotoŋ qewagoro. Lopo iikanoŋ Anutuwo nama gemanananoŋ qeŋ tuarenjeŋ ama nonoma eroti, iinoŋ ii kotogoŋ maripoonoŋ kosigoro tegoro.\n15 Maripoonoŋ komuŋ beŋ kawali galeŋ ano uŋa poŋ qereweŋa namo sombiŋ batugaranoŋ ilawoila kuuya galeŋ komakejuti, Kraistnoŋ iyoŋoo ku-usuŋgia ii lua jaŋgbeŋ jeta kaaŋa qewagoŋ riligoŋ rijoŋgodabororo. Kaeŋ ama kaziuruta kasanoŋ gbadooŋ oŋoma gamu qeŋ oŋono. Kaeŋ ama uŋuama otokoriaŋ maama renduŋ hororo qenjaaroyanoŋ kagi haamo ama oŋonotiwaa kania ii asuganoŋ asugiro iigi.\n16 Kraistnoŋ haamo ama oŋonoti, iikawaajoŋ oŋo mono Kraistwo nama qaqabuŋabuŋagiawo satiiŋ laligowu. Kaeŋ laligogi oŋoo batugianoŋ moŋnoŋ naa nene apuga ooŋ neŋkejuti, iikawaa soŋgoya eeŋ ama jeŋ kotoŋ oŋombabo. Gbani so kendoŋ kowoga moŋ ano koiŋ so koiŋ dologa koujiwaa korisoroya ii amakeju me qaago, iikawaajoŋ eeŋ jeŋ boliŋ oŋombubo. Sabat kendoŋ ii Sondameraanoŋ me weeŋ moŋnoŋ ramakejuti, iikawaajoŋ eeŋ wambusooŋgianoŋ qeŋ jeŋ oŋombubotiwaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. 17 Soŋgo kaaŋa kawaajoŋ mono geja mende ambu. Iwoi ii sareyagadeeŋ kolooju. Eja oŋanoŋ dodowiro uŋauŋayanoŋ wala kaŋkeji, iikawaa so hoŋa ii Kraist. Nene soŋgo ano kendoŋ rarawaa qaaya ii Kraistwaa sareya kolooŋ kamaaŋqeqeta kolooja. Kraistnoŋ mono asugiroto, oŋo kileŋ kema kana sareya walaganoŋ eeŋ qokotaaŋ laligowubo.\n18 Tosia oŋonoŋ siiŋgianoŋ kokaeŋ amakeju: Oŋoaŋgiaa uugia meŋ kamaaŋ ama Siwe gajoba waegia meŋ beŋ kaaŋa mepeseeŋ oŋomakeju. Kaaŋagadeeŋ jaagia meleeno uŋauŋagia iima iikawaajoŋ sewaŋkiki amakeju. Kaeŋ oŋoaŋgiaa namowaa momoyanoŋ kuuŋ oŋono selegia eeŋ totooŋ meŋ uma selememe amakeju. Yoŋoonoŋga moŋnoŋ tiligoŋ oŋoma Kraistwaanoŋga utuŋ oŋombabo. Kaeŋ ano oŋo momalaariwaa kuunoŋ haamo mende ama tawagia mende mewubo. Kawaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. 19 Yoŋonoŋ Kraist waŋnana kolooji, iwo nanaŋgia ii mesaoŋ laŋ laligoju. Kraistnoŋ waŋnana kolooŋ iyaŋaa sele busuya kuuya anana galeŋ koma nonono saanoŋ qokotaaŋ aoŋ laligojoŋ. Sii toroqeqeya ano tokotokoya iikanoŋ mono sele busuyaa dondomoŋuruta mindiriŋ somoŋgoŋ nonoŋgi metulaŋgoŋ motooŋgo koloojoŋ. Kaeŋ kolooŋ Anutunoŋ nemuŋ koma nonomakejiwaa so somariiŋ kotiiŋkejoŋ. a, b, c, d, e\nKraistwo naŋgi namowaa momoyanoŋ galeŋ koma oŋombabo.20 Oŋo Kraistwaanoŋ qokotaagi uu walagagianoŋ komuro beŋ kawali galeŋ yoŋoo kasa gbadonoŋga loloogi. Yoŋonoŋ namo sombiŋ batugaranoŋ laligoŋ iwoigara kuuya galeŋ koma oŋomakejuto, oŋo mende galeŋ koma oŋomakeju. Kawaajoŋ boi takapolakaya kaaŋanoŋ jeŋkooto laŋ ama oŋomakejuti, ii mono naambaajoŋ eeŋ otaaŋkeju? Siwewaa buŋa koloojuto, kileŋ namowaa qaaya otaagi sisau kolooŋkeja.\n21 Soŋgogia kokaeŋ amakeju, \"Ii mende gajugoŋ mewa. Moŋ ii mende kisiriiwa. Iwoi ii mende oosiriwa.\" 22 Baloŋ ejembanoŋ iyaŋgiaa waŋgianoŋ kaeŋ jeŋ kotoŋ tosaaŋa kuma oŋomakejuto, Anutunoŋ kaaŋa qaago. Anutunoŋ iwoi kuuya ii ama mewoŋatiwaajoŋ ama jero meŋ neniŋ qaombutiwaajoŋ ano eju. Ii balombaa iwoi tatawaga.\n23 Ii kileŋ tosianoŋ beŋ kawali galeŋ ano gajoba waegia meŋ beŋ kaaŋa mepeseeŋ oŋombutiwaajoŋ kaparaŋ komakeju. Ii kaparaŋ koma \"Ananaa uunana meŋ kamaaŋ anjoŋ,\" jeŋ iikanoŋ mondoŋ selewaa siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋombabotiwaajoŋ soŋgoya soŋgoya ama selegia qeŋ sembeŋ aoŋ aoŋkeju. Kaeŋ ama jeŋkootogia amakejuti, ii momakooto qaganoŋ aambaa tani kolooro mamaganoŋ siligia ii iima mogi umakeja. Umakejato, ii kileŋ kaeŋ selewaa siiŋgia kombombaŋa bologa aŋgoŋ kombombaajoŋ amamaaŋ ii laŋ otaaŋkeju. Kawaajoŋ jeŋkooto qaagia iikanoŋ mono iwoi omaya totooŋ kolooja. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Col.2","date":"2018-04-26T08:02:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948119.95\/warc\/CC-MAIN-20180426070605-20180426090605-00083.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999830723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999830722808838}","num_words":1104,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Philippians 4\nQambaŋmambaŋ qaa tosia1 Oo wombo alauruna, kaeŋ koloowaatiwaajoŋ Poŋnoŋ mono ilaaŋ oŋono boŋ qeŋ kotiiŋ nambu. Niinoŋ oŋoojoŋ siiŋ moma iŋiimambaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ. Oŋo korisoro qeŋ noŋgi. Batugianoŋ gawoŋ mewetiwaa hoŋa kolooro qendeeŋgi Anutunoŋ iikawaa tawa nonombaati, iikawaajoŋ mono sewaŋpiriŋ ama aisooŋkejeŋ.\n2 Jotamemeya emba woi Yuodia Sintike, oronoŋ juma aŋgowowo ama laligojao, kaeŋ mobe. Kawaajoŋ niinoŋ uugara kokaeŋ kuujeŋ: Oro Pombo motooŋgo nanjao, iikawaajoŋ mono uumotooŋ ama laligowao. 3 Oo neŋana hoŋa, gawombaa motooŋ bosima laligoriti, gii kaaŋagadeeŋ kokaeŋ qisiŋ gonjeŋ: Emba woi yoronoŋ uumotooŋ ambaotiwaajoŋ mono ilaaŋ oromba. Yoronoŋ niwo Oligaa Buŋa kotiiŋ seiwaatiwaajoŋ manja qeŋ laligori. Yoronoŋ Kleemen ano neŋauruna tosaaŋa yoŋoo kooroŋgianoŋ motooŋ manja qeŋ laligori. Tosaaŋa yoŋoo qagia ii laaligo kotigaa buk papianoŋ eu eja.\n4 Kambaŋ so mono Pombo nama aisooŋ laligowu. Aisoowu qaa ii duŋanoŋ mombo jejeŋ.\n5 Oŋo mono gumbonjonjoŋ qaganoŋ ejemba ama oŋoŋgi kuuyanoŋ tanigia ii mobu. Poŋnoŋ mono kamambaajoŋ dodowija. 6 Iwoi mombaajoŋ mono koŋajiliŋ mende moma laligowuto, iwoi kuuya kawaajoŋ qiqisigia mono Anutu ijogi mobaa. Kaeŋ me kaeŋ koloowaati, mono Anutu qama kooliŋ welema daŋgiseŋ jeŋ laligowu. 7 Anutunoŋ uuluae oŋonji, nono iikawaa kania moma kotowombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. Ii momakootonana kuuya uuguŋ qaita moŋ kolooja. Kraist Jiisaswo naŋgi Anutunoŋ mono uugia ano qaa momogia sopa somoŋgoŋ kokojiji meŋ oŋono laligowu.\n8 Oo uumeleeŋ alauruna, qaana jeŋ tegomambaajoŋ ama qambaŋmambaŋ qaa kokaeŋ jejeŋ: Aŋgonjora qaa mende romoŋgowuto, iwoi kuuya goda qeniŋ akadamuyawo kolooji, uugia mono iikanoŋ somoŋgoŋ laligowu. Qaa hoŋa, qaa dindiŋa ano soraaya ii mono romoŋgoŋ laligowu. Qaa siiŋnananoŋ momakejoŋi, iikanoŋ mono uugia saa qero nambu. Qaa qaqabuŋabuŋayawo mepemepesee koloowaatiwaa so kolooji, uugia mono iikanoŋ qokotaaŋ laligowu. 9 Noo nanamemena iima Buŋa qaana moma uu konoŋgianoŋ ama buŋa qeŋ aogiti, oŋo mono ii koma gbiliŋ ama meŋ laligowu. Kaeŋ laligogi luae Toya Anutu iinoŋ oŋowo nambaa. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Filipai yoŋoo kaleŋgiaajoŋ daŋgiseŋ jeja.10 Niinoŋ Pombo qokotaaŋ nama oŋoojoŋ keraqeeaŋgo somata mojeŋ. Oŋo waladeeŋ nii kalaŋ koma moneŋ nombombaa siiŋ moma laligogito, nomaeŋ ambombaa kana moŋgama amamaagi. Kambaŋ koriga amamaaŋ laligogi Poŋnoŋ kambaŋ kokaamba uugia meŋ gbiliro afaaŋgoŋ mombo ilaaŋ noŋgi. 11 Sele busunaa lombonoŋ rama amamaawenaga, iikawaajoŋ qaa koi mende jejeŋ. Noonoŋ iwoi eji, niinoŋ mono kawo uuluaenoŋ bonjoŋ laligomambaajoŋ mojeŋ. 12 Nii janjariŋ riiŋ luaenoŋ laligowe ano laaligo qaqabuŋayawo siiseweweya qaa laligoŋ luaenoŋ laligowe. Miri so kambaŋ so uuna bonjoŋ kono laligomambaajoŋ mojeŋ. Neŋ timbiriŋ ambenaga me bodi rabenaga, iikawaajoŋ mono uuna mende meŋ kamaaŋ aoŋkejeŋ. Iwoina kelemaleleŋ me boroŋa eŋ nonaga, ii kilenda. Mono saanoŋ bonjoŋ laligomaŋa. 13 Ii me woi moŋ koloonaga, Kraistnoŋ meŋ kotiiŋ nono iwoi moŋnoŋ moŋ mono mende meŋ kamaaŋ nono saanoŋ laligomaŋa.\n14 Kileŋ koŋajilina iikawaa uutanoŋga ala ilailaa ama meŋ afaaŋgoŋ noŋgi sokono. 15 Filipai oŋo kaaŋagadeeŋ noo kanana moma komuju. Niinoŋ kanaiŋ liligoŋ Oligaa Buŋa gawoŋ meŋ oŋowo Masedonia prowinsnoŋ laligoŋ oŋomesaoweti, kambaŋ iikanoŋa kanaiŋ momalaari kanageso tosianoŋ nii selewaa iwoigianoŋ mende naŋgoŋ noŋgi. Niinoŋ uuwaa Buŋa oŋombe buŋa qeŋ aogito, selewaa leeya moŋ mende meleema noŋgi. Filipai uumeleeŋ kanageso oŋo motooŋgonoŋ mono niwo soomoŋgo ama laaligona naŋgogi nanduŋ monenana buŋa qeŋ aoŋ laligowe.\n16 Niinoŋ iwoiwaajoŋ amamaaŋ laligoweti, oŋo ii noojoŋ aŋgi Tesalonaika sitinoŋ karo. Indiŋ motooŋgo qaagoto, indiŋ woi selenaa iwoiwaajoŋ amamaaweti, ii aŋgi noonoŋ karo. 17 Oŋoo hina kaleŋgiaajoŋ koposoŋgowenaga, iikawaajoŋ qaa koi mende oojeŋ. Anutunoŋ oŋoo ala ilailaagiaa kitia meleema oŋomakebaati, niinoŋ mono hoŋa ii oŋoonoŋ seiwaatiwaajoŋ mojeŋ. 18 Oŋonoŋ kambaŋ kokaamba iwoi aŋgiti, ii buŋa qeŋ aoŋ noonoŋ iwoi kuuya kanoŋ mono sona uuguŋ mamaga eŋ nonja. Epafroditus iinoŋ oŋoo ala ilailaa kaleŋgia meŋ kaŋ nonota morianawo kolooŋ laligojeŋ. Oŋo nanduŋ mamatewoogia aŋgi iinoŋ meŋ karoti, Anutunoŋ iikawaa siiŋa moro saanoŋ sokonja. Anutunoŋ oŋoo nanduŋgia moma aŋgoŋ kono moroŋa awaa uŋkoowayawo kolooŋ iwaa jaanoŋ pumpuŋgoro aisooŋkeja.\n19 Noo Anutunanoŋ toomoriaŋ kuuyaa Toya kolooja. Iwaa kowianoŋ iwoi kuuya ii tetegoya qaa eja. Kawaajoŋ oŋo Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama iwoiwaajoŋ amamaajuti, ii kuuya mono eŋ mujiwaa so oŋomakebaa. 20 Kawaajoŋ Anutu Maŋnana mono kambaŋ so mepeseeŋkeboŋa. Kaeŋ aniŋ Anutuwaa qabuŋayanoŋ kambaŋ tetegoya qaa seiŋkebaa. Qaa ii oŋanoŋ. a, b, c\nYeizozo tetegoya21 Niinoŋ yeizozona alaurunana soraaya Kraist Jiisaswo motoondeeŋ nanjuti, kuuya oŋoojoŋ ambe kaja. Neŋauruna niwo koi laligojuti, iyoŋonoŋ yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja. 22 Anutuwaanoŋ ejemba soraaya tosaaŋa kuuya koi laligojuti, iyoŋonoŋ yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja. Yoŋoonoŋga tosianoŋ Siisakimbaa jiŋkaroŋ mirinoŋ gawoŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ mono kaeŋ moma kaparaŋ koma jeju.\n23 Poŋ Jiisas Kraistwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo eŋ uma uŋagia kotuegoŋkeba.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Phili.4","date":"2018-04-21T00:06:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944848.33\/warc\/CC-MAIN-20180420233255-20180421013255-00323.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999788999557495}","num_words":867,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 11 Anutunoŋ uusiiŋaa so Pool nii kuuŋ nono Kraist Jiisaswaa wasiwasi eja aposol koloojeŋ. Niinoŋ uumeleeŋ alanana Timotiwo rajo. Korint sitinoŋ Anutuwaa uumeleeŋ kanageso laligojuti ano ejemba soraaya kuuya Akaia prowinsgia sokoma laligojuti, noronoŋ oŋowo Buŋa qaa amiŋ mobombaajoŋ kaŋ tere koi oojo.\n2 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. a\nPoolnoŋ Anutu uluŋkoleŋaajoŋ mepeseeja.3 Nono Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa Anutu mepeseeŋkejoŋ. Iinoŋ kiaŋkomu Toya ano uluŋkoleŋ kuuya nonomakejiwaa Anutuya kolooja.\n4 Nono kakasililiŋ kania kania mokolooŋkejoŋi, kambaŋ iikanoŋ Anutunoŋ uunana meŋ saaliŋkeja. Uunana meŋ saaliro moma iikawaa qaganoŋ naniŋ tosianoŋ kakasililiŋ kania kania mokolooŋkejuti, ii saanoŋ afaaŋgoŋ meŋ saaliŋ oŋomakeboŋa. 5 Kawaa kania ii kokaeŋ: Kraistwo qokotaaniŋ iwaa siimboboloyanoŋ qanananoŋ uro kelemaleleŋ momakejonto, iikawaa so uunana kaaŋiadeeŋ meŋ saaliro Kraistwo qokotaaniŋ uluŋkoleŋanoŋ uunananoŋ kemero kelemaleleŋ momakejoŋ.\n6 Nononoŋ konjiliŋ uutanoŋ laligojoŋi eeŋ, Anutunoŋ mono oŋoo uugia meŋ saaliro uugia mombo meleema oyaŋboyaŋ koloowutiwaajoŋ moja. Anutunoŋ uugia meŋ saaliro oŋonoŋ ii iima oŋoaŋgio uugia meŋ saaliŋ aoŋ laligowu. Meŋ saaliŋ oŋomakejiwaa hoŋanoŋ mono uugianoŋ kokaeŋ kolooŋkeja: Nono siimbobolo moniŋ oŋonoŋ kaaŋiadeeŋ siimbobolo iikayadeeŋ mokoloowuti eeŋ, ii mono saanoŋ moma mokosiŋgoŋ kotiiŋ laligowu. 7 Siimbobolonoŋ qagianoŋ uro momakejuti, uluŋkolenoŋ mono kaaŋiadeeŋ oŋoo qagianoŋ uro laligojuti, ii mojoŋ. Ii moma kawaajoŋ oŋonoŋ nama kotiiwutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ kotakota amakejoŋ.\n8 Oo uumeleeŋ alauruna, nono Eisia prowins uutanoŋ gawoŋ meŋ laligoŋ gawombaa siimbobolo moma kakasililiŋ mokolooŋ moniŋi, oŋo iikawaajoŋ poumapou laligowubojeŋ mojoŋ. Gawombaa lombotanoŋ esuŋnana uuguŋ uuta kolooŋ menduŋgoŋ nonono nama kotiiwombaajoŋ amamaaninto, kileŋ kaparaŋ koniŋ meŋ kamaaŋ nonono laligoniŋ. Kaeŋ kolooro toroqeŋ jaananawo laligowonaga me qaago, iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ doomoronana keno laligoniŋ.\n9 Kaeŋ laligoŋ uunananoŋ kokaeŋ romoŋgoniŋ: Moŋnoŋ komuwoŋatiwaa qaaya jeŋ tegoro qaa iikanoŋ qanananoŋ uro tiwilaawoŋatiwaajoŋ mamboniŋ. Ananaa esuŋnananoŋ laariŋ laligowomboto, Anutuwaa ku-usuŋ qaganoŋ laariŋ laligowombaajoŋ ama kaeŋ kolooro. Anutunoŋ koomuya meŋ gbiliŋ oŋono waabuti, iinoŋ mono afaaŋgoŋ nono kaaŋagadeeŋ ilaaŋ nonomakebaa.\n10 Komuwombotiwaa torokonana somata totooŋ moninto, Anutunoŋ iikanoŋa metogoŋ nonono. Metogoŋ nonono ano toroqeŋ metogoŋ nonomakebaa. Nono jejeromoŋromonana Anutuwaanoŋ ama kaeŋ moma laariŋ muŋ nanjoŋ. 11 Oŋo kaaŋagadeeŋ ilaaŋ nonoma nonoojoŋ ama qama kooligi metogoŋ nonomakebaa. Mamaganoŋ nonoojoŋ ama qama kooligi Anutunoŋ moma iikawaa kitia meleeno kaleŋmoriaŋanoŋ sokoma nonono niniima kobooŋkebaa. Kaeŋ metogoŋ nonono alauruna mamaganoŋ ii moma nonoojoŋ ama mindiriŋ mepeseeŋ mugi qamakooligianoŋ otokoriaŋ kaaŋa uma Anutuwaa gejianoŋ kemeŋkebaa. Kawaajoŋ mono toroqeŋ noojoŋ ama Anutu qama kooliŋkebu. Kaeŋ qisijeŋ. b\nPoolnoŋ kana kekeŋaa areŋa utegoro.12 Tosaaŋa oŋonoŋ noo kanianaajoŋ uuwoi anjuti, iikawaajoŋ qaa kokaeŋ jemaŋa: Anutunoŋ solaŋa laligowombaajoŋ momakeji, nononoŋ mono iikawaa so gomaŋa gomaŋa liligoŋ kanoŋ nanamemeŋ soraaya ii pondaŋ otaaŋ laligoniŋ. Oŋoo batugianoŋ ii mono kaparaŋ koma tororo otaaŋ laligoniŋ. Ii baloŋ ejemba momakootonanaa so qaagoto, Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ inaaŋ nononotiwaa so ii ama meŋ laligoniŋ. Anutunoŋ nanamemena ii iima naŋgoŋ \"Sokonja,\" jero uugejananoŋ qaa ii momakejeŋ ano iikawaajoŋ selenana meŋ umakejoŋ.\n13 Tere ooŋkejeŋi, iikawaa qaaya kuuya mono saanoŋ weeŋgoŋ moma asariwutiwaa so kolooja. Qaana ii gbiŋgbaoŋa qaa. Qaa kania aasaŋgoya moŋ mende ooŋkejeŋ. Ii asuganondeeŋ eja. Kawaajoŋ noo kaniana ii kuuya moma asaridaborowutiwaajoŋ moma jejeromoŋromoŋ anjeŋ. 14 Noo kaniana ii bakasasaŋ kokaeŋ moma asariju: Poŋnana Jiisasnoŋ mombo asugiwaati, niinoŋ mono kambaŋ iikanoŋ oŋoojoŋ ama selena meŋ umaŋa. Kawaa so oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ saanoŋ noojoŋ ama oŋoaŋgiaa selegia mepeseegi sokombaa. Oŋo noo kaniana kaeŋ moma asaridaborowutiwaajoŋ mojeŋ.\n15 Niinoŋ qaa iikawaa qaganoŋ awasaŋkaka nambetiwaajoŋ ama wala oŋoonoŋ kaŋ iŋiimambaa areŋa ambe. Indiŋa woi kaŋ iŋiibe kotumotue mewutiwaajoŋ ama kana kamambaa areŋa kokaeŋ ambe ero: 16 Masedonia prowinsnoŋ kemambaa kananoŋ wala oŋo iŋiima toroqeŋ Masedonia kema eleema mombo oŋoonoŋ kamambaajoŋ jewe. Kaŋ laligowe iwoi tosia ilaaŋ noma wasiŋ noŋgi oŋomesaoŋ Judia prowinsnoŋ kemambaajoŋ mobe.\n17 Areŋna kaeŋ ambe eroto, ii utegowe. Kaeŋ ama kemakoŋkaŋkoŋ qaganoŋ mondoŋ laŋ mende ambe. Neenaa areŋna ii baloŋ ejemba yoŋoo so neenaajoŋ laŋ romoŋgoŋ mende ambe. Kaeŋ mende romoŋgowu. Qaa aasoŋ motooŋgo iikanondeeŋ \"Ooŋ, saanoŋ kamaŋa,\" ano \"Mende kamaŋa,\" qaa woi ii mindiriŋ mende jewe. Mono nanamemeŋ soraaya otaaŋkejeŋ.\n18 Anutunoŋ qaa jeŋ iikawaa so pondaŋ amakeji, nononoŋ mono iwaa jaanoŋ kokaeŋ jeŋ kotiijoŋ: Nononoŋ kambaŋ moŋnoŋ \"Ooŋ, ii saanoŋ amboŋa,\" jeŋ somoŋgoŋ iikawaa gematanoŋ \"Ii mende amboŋa,\" potagororoŋ kaeŋ meleŋqeleeŋ mende jeŋ laligoniŋ.\n19 Anutuwaa Meriaa kania ii kokaeŋ: Nii, Sailas ano Timoti nononoŋ oŋoo batugianoŋ Kraist Jiisaswaa kania jeŋ asariŋ laligoniŋi, Kraist ii \"Anutuwaa jeta teŋ komaŋa,\" ano \"Mende teŋ komaŋa,\" qaa aro woiwoiwaa qaganoŋ meleŋqeleeŋ amambaajoŋ mende asugiŋ laligoroto, Anutunoŋ qaa jeŋ somoŋgoroti, iikawaa so mono \"Ooŋ!\" jeŋ ama mero hoŋawo kolooro.\n20 Anutunoŋ soomoŋgo qaa (promis) seiseiya dawi nononoti, jaŋgogia mende mojonto, Kraistnoŋ qaa kuuya iikawaajoŋ \"Ooŋ!\" jeŋ meŋ kotiirota powowoŋ eja. Kawaajoŋ Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ nemuŋ koma nonono qaa iikawaa hoŋgianoŋ kolooro moma \"Qaa ii oŋanoŋ,\" jewoŋa. Kaeŋ aniŋ Anutuwaa qabuŋayanoŋ seiŋkebaa.\n21 Anutu aŋo mono nono ano oŋo kaaŋgadeeŋ meŋ kotiiŋ nonono Kraistwo qokotaaŋ nama kotiiwoŋa. Iinoŋ mono Buŋa qaa jeŋ seiwombaajoŋ ama bedu meŋ nonono laligojoŋ. 22 Anutunoŋ uunananoŋ Uŋa Toroya mokotaaro iinoŋ oyaŋboyaŋ laligowombaa qaaya naŋgoŋ jeŋ kotiiŋkeja. Anutunoŋ kaeŋ ama buŋaya koloojoŋiwaa muŋgeŋ aasoya ii mokotaaŋ nonono.\n23 Niinoŋ temboma lombo oŋomambotiwaajoŋ moma uulaŋawo Korint oŋoonoŋ mende eleema kawe. Kaeŋ jeŋ Anutuwaa qata qabe saanoŋ qaana ii naŋgoŋ jewaa. 24 Sili nomaeŋ ama Anutu moma laariŋkejuti, iikanoŋ poŋgia koloowaatiwaajoŋ mende mojeŋ. Momalaarigianoŋ rindaŋgoŋ oŋono nama kotiiŋkeju. Kawaajoŋ korisoro qaganoŋ laligowutiwaajoŋ ilaaŋ oŋomambaajoŋ moma oŋowo motooŋ uuwaa gawoŋ meŋkeboŋa. Kiaŋ. c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.1","date":"2018-04-26T21:27:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948549.21\/warc\/CC-MAIN-20180426203132-20180426223132-00616.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999879599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999879598617554}","num_words":1013,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"James 41 Naa iwoinoŋ manja ano aŋgowowo kondooro batugianoŋ kolooŋkeja? Oŋoaŋgiaa siiŋgia kombombaŋanoŋ mono waama sele busugia sokono awaa ano bologa iikanoŋ aworaŋgori manja ano aŋgowowo kolooŋkeja. 2 Oŋo iwoi kania kania mewombaa siiŋa kotakota bobo momakejuto, ii oŋoo buŋa mende kolooŋkeja. Iwoiwaa iimasiiŋ ama baagoŋ uugianoŋ gere jero ejemba uŋugi komuŋkejuto, kileŋ ii mende meŋkeju. Kawaajoŋ yoŋ jeŋ aŋgo-wowo ama manja qeŋkeju. Oŋo Anutuwaajoŋ mende qama kooliŋ oŋoaŋgio eeŋ mewombaajoŋ mojuti, iikawaajoŋ ii mende buŋa qeŋ aoŋkeju.\n3 Anutuwaajoŋ qama kooliŋkejuto, kileŋ ii kokaembaajoŋ mende meŋkeju: Uugianoŋ mende diŋgoro iwoi oŋono ii mesooŋ oŋoaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa bologa metogoŋ sele busugiaa korisoro ambombaajoŋ moma welemakeju. Ii mende sokono Anutunoŋ ii aŋgoŋ komakeja. 4 Oo oŋo oloŋkalu ejemba kaaŋa kolooju. Loemba kana dindiŋa mesaoŋ serowiliŋ amakejuti, oŋo mono iikawaa so Anutu mesaoŋ uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋowo ala-ala meŋ moneŋ hinanondeeŋ uugia somoŋgoŋ laligoju. Tani kaaŋ ama iikanoŋ mono Anutuwo kerekere amakeju. Ii moma kotoju me qaago? Kawaajoŋ moŋnoŋ uuta balombaa siiŋ kombombaŋa bologa metogomambaajoŋ amakeji, iinoŋ mono Anutuwaa kereya kolooja.\n5 Buŋa Terewaa qaa moŋ ii kokaeŋ oogita eja, \"Uŋaya Toroya uunananoŋ ama nononota laligoji, Anutunoŋ ii siiŋa kombombaŋa iikanoŋ saa qero laligoja.\" ▼\n▼ Buŋa Tere qaa iikawaa kania moŋ ii kokaeŋ, \"Uŋa Toroya uugianoŋ anota laligoji, iinoŋ jopagoŋ nonomambaa siiŋa kombombaŋa moma ananaajoŋ motoqoto momakeja.\"Qaa ii omayaga kania qaa kaeŋ romoŋgowubo. 6 Qaa ii omayaga qaagoto, oŋo iikawaa so siiŋgia tororo Anutuwaanoŋ ambuti eeŋ, iinoŋ mono kaleŋmoriaŋa honoŋa qaa oŋomakebaa. Kawaajoŋ Buŋa Tere koi jeŋ oogita eja:\n\"Anutunoŋ sewaŋkiki ejemba tuarenjeŋ ama oŋomakejato, uugia meŋ kamaaŋkejuti, iiga mono kaleŋmoriaŋ oŋomakeja.\"\n7 Kawaa so oŋo mono uugia gosiŋ Anutuwaa qaa baatanoŋ kema laligowuto, Kileŋaa Toya tuarenjeŋ ama mugi oŋomesaoŋ misiŋgoŋ kemaliwaa. 8 Mono Anutuwo soomoŋgo ama kosianoŋ kagi iinoŋ oŋowo soomoŋgo ama kosogianoŋ nambaa. Siŋgisoŋgo megi borogia-noŋ totowiro Jiisaswaa sayanoŋ ii soŋgbambaatiwaajoŋ qama kooliwu. Uugianoŋ juŋquno kemaqeŋ-kaŋqeŋ laŋ aŋgi uugianoŋ tilooro koma konjoratiŋ oŋono soraaya koloowutiwaajoŋ qama kooliŋkebu. 9 Mono tapekokorogia moma kotoŋ jiŋgeŋ qama woso-biri moma silama saabu. Jomo ainjoloŋgia mesaoŋ meleema amburereŋ ambu. Korisorogia mono mesaoŋ wosobiri moma aowu. 10 Mono Pombaa jaanoŋ meŋ kamaaŋ aogi iinoŋ metaama oŋombaa. Kiaŋ. b\nUumeleeŋ alaurugia yoŋoo qaagia mende jeŋ tegowu.11 Uumeleeŋ alauruna, gemaqeqe qaa mono mende jeŋ aoŋ laligowu. Moŋnoŋ qaa kaaŋa jeŋ kisama uumeleeŋ aliaa qaaya jeŋ tegoji, iinoŋ mono Anutuwaanoŋ kana qaa jeŋ tegoŋ meŋ kamaaŋ anja. Gii Anutuwaanoŋ kana qaa jeŋ tegoŋ gogoraageŋ ama iikaaŋa kanoŋ ii mende teŋ komakejanto, ii silemale ama umbuqumbuliŋ ejaga kolooŋ laligojaŋ. 12 Anutunoŋ kana qaa jeŋ kotoŋ nonoma iikawaa so mono qaanana gosiŋ jeŋ tegoro tiwilaawoŋa me kiaŋkomuŋ nonono oyaŋboyaŋ koloowoŋa. Iinondeeŋ jenteego Tonana koloojato, gii mono geeŋgaajoŋ \"Moroga koloojeŋ?\" jeŋ alaga gosiŋ qaaya jeŋ tegoŋkejaŋ? Kiaŋ.\nSele memewaa galeŋ meme qaa13 Mono geja ambu! Tosaaŋa oŋo selegia meŋ uma kokaeŋ jeŋkeju, \"Nono kete me woraŋ koi mesaoŋ taoŋ ii me ii kanoŋ kema koŋkororo ama moneŋ somata horoŋ gbani motooŋgo laligoniŋ tegoro kanoŋga eleema kawoŋa.\" Niinoŋ kawaajoŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: 14 Laaligogia woraŋ nomaeŋ laligowuti, oŋo ii mende moma kotoju. Oŋoo laaligogiaa kania ii nomaeŋ? Ii kaaso koosuwaa soga kambaŋ torodaamoŋ asugiŋ eŋ aliwaa. 15 Kawaajoŋ oŋo mono kokaeŋ jegi sokombaa, \"Pombaa uusiiŋanoŋ ananaajoŋ kaeŋ ero jaawo laligowoŋati eeŋ, mono kaaŋ kaaŋ ama mewoŋa.\" 16 Kaeŋ mende jeŋkejuto, eeŋ tooŋ jaba-arambaraŋ ama oŋoaŋgiaa selegia meŋ uma mepeseeŋkeju. Nanamemeŋ kuuya kaaŋa kanoŋ mono bologa kolooja.\n17 Qaana jeŋ tegomambaajoŋ ama kokaeŋ jejeŋ: Moŋnoŋ sili awaa qeŋ mewaatiwaa kania moma kotoŋgo ii mende ama mewaati, iinoŋ mono siŋgisoŋgo anja. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Jam.4","date":"2018-04-22T20:19:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945648.77\/warc\/CC-MAIN-20180422193501-20180422213501-00619.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999639988,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999639987945557}","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 45\nJoosefnoŋ iyaŋaa kania iŋisaano.1 a Juudanoŋ kaeŋ jero ejemba liligoŋ oŋoma nama iŋiigiti, Joosefnoŋ kuuya iyoŋoo jaagianoŋ toroqeŋ kania kolatiŋ aŋa galeŋ koma aomambaajoŋ bimooŋ amamaaro. Kawaajoŋ Joosefnoŋ kokaeŋ silama qaro: \"Oŋo mono kore nomesaoŋ deembu.\" Kaeŋ qaro deeŋgi Iijipt eja moŋnoŋ kosogianoŋ mende nano Joosefnoŋ iyaŋaa kania ii daremuŋuruta ii kokaeŋ iŋisaano: 2 Iinoŋ amburereŋ meŋ otombeeŋ qama saaro Iijipt ejemba seleeŋgeŋ laligogiti, iyoŋonoŋ ii moma Faarao kimbaa jiŋkaroŋ mirianoŋ kema buzu qaaya ii jegi mogi.\n3 Joosefnoŋ saama nama daremuŋuruta ii kokaeŋ iŋijoro: \"Nii Joosef! Amananoŋ kaaŋiadeeŋ jaawo laligoja me qaago?\" Kaeŋ iŋijoro mogito, daremuŋurutanoŋ uugia kouma gojono aaruŋ tililiŋgoŋ jaayanoŋ eeŋ nama qaa moŋ mende romoŋgoŋ meleema mubombaajoŋ amamaagi. 4 Amamaaŋ naŋgi Joosefnoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo mono noo kosonanoŋ koi kawu.\" Kaeŋ iŋijoro kagi kokaeŋ iŋijoro: \"Nii Joosef, oŋoo daremuŋgia sewana mewutiwaajoŋ aŋgi Iijipt kaweti, ii mono niinoŋ.\n5 \"Mono uunoŋ koŋajiliŋ mende mobu. Anutunoŋ oŋo komuwubotiwaajoŋ nii wala wasiŋ nono walawala koi kaweta oŋonoŋ kaju. Nii sewana mewutiwaajoŋ ama noŋgi koi kaweti, iikawaajoŋ mono oŋoaŋgiaajoŋ iriŋsooŋsooŋ mende moma aowu. 6 Bodi koi kanoŋ mono yambu woiwaa so namo sokoma eja. Ii toroqeŋ mombo yambu 5:waa so ewaa. Kambaŋ iikawaa uutanoŋ baloŋ qeŋ koomo mende ama nene hoŋa mende mokolooŋ meŋ kululuuŋ laligowoŋa.\n7 \"Anutunoŋ mono kana damubiribiriawo otaaŋ oŋoo laaligogiaa sewaŋa somoŋgoro toroqeŋ jaawo laligoŋ gbili mokolooŋ oŋoma namo qaganoŋ laligowutiwaajoŋ moja. Kawaajoŋ ama nii wala wasiŋ nono walawala koi kaweta oŋo kaju. 8 Kawaajoŋ oŋonoŋ mende wasiŋ noŋgi tanitani koloojato, Anutunoŋ mono oŋanoŋ wasiŋ nono koi kawe. Iinoŋ kuuŋ nono Faarao kimbaa jawiŋa mutuya kolooŋ jiŋkaroŋ mirianoŋ naa gawoŋ meŋkejuti, kuuya iyoŋoo somatagiaga koloojeŋ. Kaeŋ koloowe Anutunoŋ Iijipt kantri kuuya koi ii noo boronanoŋ anota eja poŋgiaga koloojeŋ.\n9 b \"Oŋo mono kete koi waama uulaŋawo amanaanoŋ eleema kema qaa kokaeŋ jegi mobaa: 'Goo meraga Joosefnoŋ qaa kokaeŋ jeja: Anutunoŋ nii kuuŋ noma Iijipt kantri kuuya ii noo boronoŋ anota eja poŋgiaga koloojeŋ. Kawaajoŋ giinoŋ mono kambaŋ mende qeŋ koriwato, uulaŋawo noonoŋ kawa. 10 Koi kaŋ saanoŋ rara dunduŋga Goosen balonoŋ meagoŋ neenaa kosonanoŋ laligowaga. Gii ano esameraaŋuruga, goonoŋ lama bulmakao tuuŋa tuuŋa ano ilawoila kuuya buŋaga eji, ii mono meŋ kololooŋ kawu.\n11 \"Bodi koi kanoŋ mono mombo toroqeŋ yambu 5:waa so eŋ ubaa. Kambaŋ iikawaa uutanoŋ gii, mirigaa sumaŋuruga me tinitosauruga tosaaŋa yoŋoonoŋga moŋnoŋ bodi laligoŋ nenewaa mojoqojoroŋ ama komuŋ gororoŋgowabo. Kawaajoŋ mono Goosen balonoŋ kaŋ laligoŋ naa iwoiwaajoŋ amamaawuti, niinoŋ ii oŋoma laligomaŋa.' Amananaajoŋ qaa ii mono kaeŋ jegi mobaa.\n12 \"Nii neeno oŋanoŋ koi nama oŋoojoŋ qaa jejeŋi, ii saanoŋ oŋoaŋgiaa jaagianoŋ niima kotoju ano kona Benjamin aŋo kaaŋagadeeŋ niima kotoja. 13 Kawaajoŋ oŋo mono maŋnaanoŋ kema Iijipt kantrinoŋ qabuŋa somata kuuya noŋgita laligojeŋi ano iwoi kuuya iigiti, iikawaa sunduya ii amana jegi mobaa. Ii moro mono uulaŋawo wama kamaaŋ koi kawu.\"\n14 Kaeŋ iŋijoŋ boria koga Benjamimbaa aroyanoŋ giliro kemero saaro Benjaminoŋ kaaŋiadeeŋ aŋgoŋ muŋ saaro. 15 Toroqeŋ boria dauruta kuuya yoŋoo arogianoŋ giliro kemero saama buugia kitoŋ nero. Iikawaa gematanoŋ daremuŋurutanoŋ iwo qaa amiŋ mogi. 16 Joosefwaa daremuŋurutanoŋ kagiti, iikawaa buzuyanoŋ Faarao kimbaa jiŋkaroŋ mirinoŋ keno Faarao kiŋ ano jawiŋuruta kuuya yoŋonoŋ ii moma keraqeeaŋgo mogi.\n17 Kaeŋ moma Faarao kiŋnoŋ Joosef kokaeŋ ijoro: \"Daremuŋuruga mono jena kokaeŋ ambu: 'Esuhinagia mono doŋgi qagianoŋ ama mombo eleema gomaŋgianoŋ Keinan balonoŋ kembu. 18 Kema maŋgia ano sumaŋurugia uŋuama eleema noonoŋ kawu. Koi kagi niinoŋ baloŋ awaa totooŋ Iijipt kantri uutanoŋga meweeŋgoŋ oŋombe saanoŋ iikawaa kelega mokolooŋ neŋ korisoro ama laligowuya.'\n19 \"Kaaŋagadeeŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋona ambu: 'Iijipt kokanoŋga mono hooswaa kareya kareya tosia meŋ kema embameraurugia iikanoŋ oŋooma maŋgia wama motooŋ koi kawu. 20 Mirigiaa iwoiya tosia Keinan balonoŋ mesaowuti, iikawaa majakakaya mende ambu. Niinoŋ iikawaa kitianoŋ Iijipt kantri kuuya kokawaa iwoiya awaa totooŋ ii oŋombe buŋagia koloowaa.'\"\n21 Faarao kiŋnoŋ kaeŋ jero Israelwaa meraurutanoŋ iikawaa so otaaŋ aŋgi. Joosefnoŋ Faarao kimbaa jeŋkooto qaaya otaaŋ hooswaa kareya tosia oŋono. Kaaŋagadeeŋ kana kekembaa nene samoŋ tosaaŋa oŋono. 22 Ii oŋomago dauruta motomotooŋ yoŋoo opo malekugia dologa totogianoŋ oŋonoto, koga Benjamimbaajoŋ opo maleku dologa boro moŋ (faiw) muŋ moneŋ silwa kota 300 muro. 23 Maŋaajoŋ Iijipt kantriwaa iwoi awaa soroya jaasooŋgo meŋ doŋgi ten yoŋoo qagianoŋ ano keŋgi. Kaaŋiadeeŋ doŋgi embia ten yoŋoo qagianoŋ wiit dumuŋ kota, bered ano nene tosia maŋaa kana samoŋa ano bosima keŋgi. 24 Keŋgi Joosefnoŋ daremuŋuruta wasiŋ oŋono kembombaajoŋ aŋgi qaa kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo kananoŋ kema aŋgowowo mono mende ambu.\"\n25 Kaeŋ iŋijoro Iijipt mesaoŋ kema Keinan balonoŋ maŋgia Jeikobwaanoŋ keugi. 26 Keuma maŋgia qaa sundu kokaeŋ ijogi: \"Joosefnoŋ toroqeŋ jaawo laligoja. Iijipt kantri kuuya ii iwaa borianoŋ ero eja poŋgiaga kolooŋ laligoja.\" Kaeŋ ijogi qaa ii mende moma laarirotiwaajoŋ uuta toroqeŋ olomooro raro.\n27 Kaeŋ raroto, Joosefnoŋ qaa kuuya jeroti, ii jegi moro ano hooswaa kare tosia ii wama Iijipt kembaatiwaajoŋ ano karoti, maŋgia Jeikobnoŋ ii iima nama uu selianoŋ qeleeno geregere ano. 28 Geregere ama kokaeŋ jero: \"Oo, ii oŋanoŋ! Ii moma kotiijeŋ. Merana Joosefnoŋ mono toroqeŋ jaawo laligoja. Niinoŋ mono kema ii iimago kanageŋ saanoŋ komumaŋa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.45","date":"2018-04-21T21:25:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945448.38\/warc\/CC-MAIN-20180421203546-20180421223546-00304.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999712706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999712705612183}","num_words":959,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a17Jer 9.24\n2 Corinthians 10\nPoolwaa gawombaajoŋ qaa jegi kitia meleeno.1 Tosianoŋ oŋoo batugianoŋ noojoŋ kokaeŋ jeŋkeju: Jaasewaŋ qeŋ aoŋ geregere mende amakejato, moŋgeŋ kema kanoŋ mono qaa kotakotagadeeŋ jeŋ nonomakeja. Kaeŋ jeŋkejuto, Kraistnoŋ kiaŋkomuŋ gumbonjonjoŋ nomakeji, niinoŋ mono iikawaa qaganoŋ neeno uugia kokaembaajoŋ kuumaŋa:\n2 Tosaaŋa yoŋonoŋ nonoojoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ jeŋkeju, \"Pool ano iwaa neŋauruta yoŋonoŋ balombaa nanamemeŋaa taniga otaaŋ iyaŋgiaajoŋ romoŋgoŋ amakeju.\" Niinoŋ oŋoonoŋ kaŋ qaa kaeŋ jeŋkejuti, ii mono temboma oŋoma awasaŋkaka nama jeŋ oŋomambaajoŋ mojento, kileŋ uugia kotakota totooŋ kuuŋ jeŋ oŋomambaajoŋ togojeŋ. Kawaajoŋ oŋo ejemba noojoŋ qaa kaaŋa jeŋkejuti, ii mono uulaŋawo gema uŋuwu. Qaagia kaaŋa ii mindiŋgogi iŋiibe uunanoŋ mono luae qero batugianoŋ kaŋ bonjoŋ laligomaŋa.\n3 Oŋanoŋ, nanamemena namonoŋ amakejento, ii kileŋ neenaajoŋ ama balombaa nanamemeŋ bologa mende otaaŋ manja mende qeŋkejeŋ. Kaeŋ qaagoto, Anutuwaa kawali galeŋ kolooŋ kereuruta kiropo kuuŋ oŋoma kanoŋ areŋ soraaya otaaŋ manja qeŋkejeŋ. 4 Baloŋ ejemba yoŋonoŋ uugia walaga otaaŋ manjawaa iwoiya kuuya iikawo manja qeŋkejuto, nononoŋ kaeŋ qaago. Manjaqeqe eja yoŋonoŋ jiŋkaroŋ jake kiripoya kiripoya simeŋ aeŋnoŋ memeta ii idoŋ kondeeŋgi kamaaŋkejuto, Anutunoŋ tiwo sumaŋ qaita moŋ usuŋawo ii nonono inaaŋ nonono iikanoŋ mono kere yoŋoo qaa areŋgia powowoŋ kotiga ii kuuŋ qewagoniŋ kamaaŋkeju.\n5 Uumeleembaa gadokopa yoŋonoŋ Anutuwaa kania moma kotowubotiwaajoŋ ama oŋoaŋgiaa selegia meŋ uma momogia dindiŋa kojaŋgiro lalabubu laligojuto, nononoŋ iyoŋoo roromoŋgo areŋgia doogoya kiripoyawo ii kuuya qewagoŋ kondeeniŋ kamaaŋkeju. Ejembanoŋ qaa momogia bologa ii menagoŋ somoŋgowutiwaajoŋ kana qendeema oŋoniŋ saanoŋ qaagia kuuya Kraist teŋ koma muŋkeboŋatiwaa so romoŋgoŋkebu.\n6 Kaeŋ romoŋgoŋ Korint oŋonoŋ wala Kraistwaa qaa kuuya teŋ koma aposol gawona naŋgowutiwaajoŋ mambonjoŋ. Oŋonoŋ uugia mombo kaeŋ meleeŋgigo nononoŋ mono qaa qootogo ejemba yoŋoo qaagia kuuya gosiŋ jeŋ tegoŋ iroŋa meleema oŋombombaajoŋ jojoriŋ laligojoŋ. Kiaŋ.\n7 Oŋo iwoi kuuya mono selewaajoŋadeeŋ mende iima gosiwu. Batugianoŋ nanamemeŋ sooŋkeji, iikawaa kaniaa hoŋa ii mono romoŋgowu. Tosianoŋ batugianoŋ nii meŋ kamaaŋ nooma iyaŋgio Kraistwaa jotamemeuruta koloojutiwaajoŋ uuwoi mende ama moma kotiijuti eeŋ, iyoŋonoŋ mono toroqeŋ noojoŋ kaaŋagadeeŋ kokaeŋ romoŋgowu: Yoŋonoŋ Kraistwaa buŋa koloojuti, niinoŋ mono kaaŋagadeeŋ Kraistwaa buŋa koloojeŋ.\n8 Poŋnoŋ kokaembaajoŋ ku-usuŋ nono: Oŋo meŋ kamaaŋ oŋoomambaajoŋ qaagoto, mono uugia meagowe kotiiwutiwaajoŋ ama laligojeŋ. Kawaajoŋ ku-usuŋ iikawaajoŋ awelegoŋ koŋaiŋ kaaŋa selena meŋ uma terereewenagati eeŋ, ii kileŋ mono gamu moŋ mende mokoloowenaga. 9 Tereya tereya ooŋ ambe weeŋgoŋ ku-usunaajoŋ toogia mobubo. Iikawaa toroko mobutiwaajoŋ mende mojeŋ. Kawaajoŋ qaa ii kambaŋ kokaamba mende toroqeŋ jemaŋa. Kiaŋ.\n10 Tosianoŋ qaa kokaeŋ jeŋkeju: Poolnoŋ tereya kanoŋ qaa lombotawo ooŋ uunana oŋanoŋ kuuŋkejato, batunananoŋ nano iiniŋ eja loota kolooja ano qaaya jero moniŋ piapiaya kolooja. 11 Niinoŋ qaa iikawaa kitia kokaeŋ jemaŋa: Qaagia omaya mono mesaowu. Noo kanianaajoŋ mono kokaeŋ romoŋgowu: Nii moŋgeŋ kema terenoŋ qaana kotiga ooŋkejeŋi, iikawaa so mono batugianoŋ laligoŋ kaaŋagadeeŋ kotakota mindiŋgoŋ oŋomaŋa.\n12 Umbuqumbuliŋ yoŋonoŋ iyaŋgia jeŋ qeaŋgoŋ aoŋkejuto, oŋanoŋ nii nuuguŋ aposol qabuŋagiawo koloowuyagati eeŋ, niinoŋ mono gamuna mobenaga. Kaeŋ kolooro neenaa ano yoŋoo nanamemeŋgia leelee ama iima gosimambaajoŋ qetetaŋgoŋ kokodunduŋ ambenagato, yoŋonoŋ mono momogia toroga otaaŋ iyaŋgiaa aiŋgiaa so uugia kedaya ama gosiŋkeju. Nanamemeŋgia kaeŋ laŋ gosiŋ \"Pool uugujoŋ,\" jeŋ uuqeeaŋgo momakeju. Qaa omaya kaeŋ jeŋ uugia qaa kolooju. Anutuwaa kedanoŋ gosiŋ noŋgi saanoŋ uŋuuguŋ laligojeŋ.\n13 Anutunoŋ gawoŋ memewaa jawoya ama nonoti, ii mende uuguŋ selena mamaga mepeseemambaajoŋ mende mojeŋ. Anutunoŋ gawoŋ meme areŋna ama nono meŋkejeŋi, iikawaa so mono oŋoo batugianoŋ kaaŋagadeeŋ gawoŋ meŋkejeŋ ano iikawaa hoŋaajoŋadeeŋ selena mepeseeŋkejeŋ.\n14 Tosianoŋ qaa kokaeŋ jeŋ sooŋkeju, \"Poolnoŋ Korint batugianoŋ gawoŋ merotiwaajoŋ selia mepeseero mende sokonja. Anutunoŋ baloŋ mosoma gawoŋ mewaatiwaa jawo ama muroti, Poolnoŋ ii uuguŋ lansaŋ waleemakeja.\" Yoŋonoŋ waladeeŋ gawoŋ oŋoo batugianoŋ mende megito, kileŋ nii meŋ kamaaŋ nooma iyaŋgiaa selegia qaanondeeŋ mepeseeŋkeju. Niinoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋa jeŋ seiŋ kema laligoŋ wala Korint oŋoonoŋ kaŋ uuwaa gawoŋ mewe. Wala mende kawenagati eeŋ, umbuqumbuliŋ boi yoŋonoŋ noo qaana kaeŋ jegi sokono niinoŋ neenaa kaniana jemaŋ jeŋ jeŋ soowenaga.\n15 Anutunoŋ baloŋ mosoma gawoŋ memewaa jawo ama oŋonoti, iyoŋonoŋ jawogia ii waleema oŋoo batugianoŋ kaŋ uuwaa gawoŋ meŋkeju. Neeno jawona mende waleema tosaaŋa yoŋoo batugianoŋ gawoŋ mewetiwaajoŋ selena mepeseeŋkejeŋ. Boi tosianoŋ uuwaa gawoŋ meŋ laligogiti, iikawaajoŋ selena mende mepeseeŋkejeŋ. Oŋoo batugianoŋ wala kanaiŋ gawoŋ mewetiwaajoŋ kaeŋ ambe saanoŋ sokonja. Anutuwaa areŋa otaaŋ batugianoŋ gawoŋ meŋ laligoniŋ momalaarigianoŋ toroqeŋ somariiro naŋgoŋ nonombutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ anjeŋ.\n16 Naŋgoŋ nonoŋgi saanoŋ gomaŋa gomaŋa Korint leegeŋanoŋ Noot waageŋ ejuti, mono endukanoŋ kaaŋagadeeŋ kema Oligaa Buŋa jeŋ asariwoŋa. Gawonananoŋ kaeŋ somariiro gemaqeqe qaagianoŋ tegowaa. Anutunoŋ tosaaŋa yoŋoo gawoŋ meme jawogia ama oŋono megi hoŋa koloodabororoti, iikawaajoŋ neenaa selena mepeseemambaajoŋ mende mojeŋ.\n17 Kaeŋ qaagoto, Buŋa qaa koi otaaŋ amambaajoŋ mojeŋ, \"Moŋnoŋ selia mepeseemambaajoŋ moji, iinoŋ mono Pombaa gawombaa hoŋaajoŋ ama selia mepeseero sokombaa.\" 18 Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ: Iyaŋgia jeŋ qeaŋgoŋ aoŋkejuti, iyoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ mende sokonjuto, Poŋnoŋ moroga jeŋ qeaŋgoŋ mubaati, iinoŋ mono aŋgotetenoŋ kotiiŋ nambaa. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.10","date":"2018-04-23T03:28:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00072.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999849796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999849796295166}","num_words":926,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 13\nUunoŋ jopagoŋ aoaowaa kaleŋa1 Niinoŋ ejemba ano Siwe gajoba yoŋoo qaaya qaaya qaita moŋ kanoŋ qaa jeŋ laligowenagato, uujopananoŋ mende kolooji eeŋ, mono kileŋ kokaeŋ koloowenaga: Goŋ qegi goŋgoŋ qaro aŋgotomaŋa momakejoŋi me goubire utugogi kiŋqororoŋ qamakeji, mono iikawaa so koloowenaga.\n2 Gejatootoo qaa jejewaa momo kaleŋa eŋ nono qaa aasaŋgoya kuuya mobenaga ano qaa kuuyaa kania moma yagowenagati eeŋ, iikanoŋ mono soyanoŋ kolooja me qaago? Ii kileŋ uujopanaa hoŋanoŋ mende asugiro iikaaŋa mono iwoi omayagadeeŋ kolooŋ eeŋ totooŋ laligowenaga. Momalaari kotiga totooŋ mokolooŋ kawaa qaganoŋ baaŋaa Toya jeŋ kotowe saanoŋ teŋ koma baaŋa qetegoŋ moŋgeŋ anagato, uujopana mende asugiji eeŋ, iikanoŋ kileŋ mono iwoi omayagadeeŋ kolooŋ eeŋ totooŋ laligowenaga.\n3 Esuhinana kuuya ejemba wanaya yoŋoojoŋ mendeema oŋombenaga ano sele busuna tosia yoŋonoŋ oogi jewaatiwaajoŋ togoŋ oŋombenagato, uujopanaa hoŋanoŋ mende asugiji eeŋ, iikanoŋ mono mende totooŋ ilaaŋ nombaa.\n4 Moŋnoŋ alia uutanoŋ jopagoji, iinoŋ mono uugereya qaa uubonjoŋ qaganoŋ ala ama muŋkeja. Goroŋkiki mende moma iwoiyaajoŋ mende koposoŋgoŋkeja. Selia mende meŋ uma jaba-arambaraŋ mende laligoja. 5 Nanamemeŋanoŋ alia horoŋ ureeŋ mende ama uuta mende meŋ boliŋkeja. Iyaŋa qeaŋgomambaajondeeŋ mende kaparaŋ komakeja. Uuqeqe ama mugi uu uugere uulaŋawo mende amakeja. Meŋ boliŋ mugi siimbobolo moroti, ii mende romoŋgoŋ mesaoŋkeja.\n6 Tosianoŋ bologa anjuti, iikawaajoŋ mende aisoojato, qaa hoŋa otaaŋkejuti, mono iyoŋowo motooŋ aisooŋkeja. 7 Kambaŋ so alia sopa somoŋgoŋ kooroŋanoŋ nama kotiiŋ moma laariŋ muŋkeja. Kaeŋ me kaeŋ kolooro Anutuwaa jejeromoŋromoŋ ama mamboma awasaŋkaka nama siimbobolo kuuya moma mokosiŋgoŋkeja.\n8 Uujopa nanamemeŋ ii kambaŋ tetegoya qaa eŋ ubaa. Gejatootoo qaa jeŋ qaaya qaaya qaita moŋ jeŋkejuti, iikanoŋ qaombaa ano momo qaita moŋ iikanoŋ mono kaaŋagadeeŋ omaya kolooŋ tegowaa. 9 Momo qaita moŋ ii bakasasaŋ moma yagoŋkejoŋ ano gejatootoo qaa ii bakasasaŋ jeŋkejoŋ. 10 Bakasasaŋ amakejonto, Anutuwaa kaleŋa kaleŋa akadamugiawo koloowuti, kambaŋ iikanoŋ bakasasaŋ laaligonananoŋ mono qaono oyaŋboyaŋ siiseweweya qaa laligowoŋa.\n11 Niinoŋ naamade laligoweti, kambaŋ iikanoŋ naamade qaa jeŋ laligowe. Uumomonanoŋ naamade uu kolooro iikawaa so qaa gosiŋ romoŋgoŋ laligowe. Eja somata kolooŋ kanoŋ naamade nanamemeŋ ii mesaoŋ gema qewe. 12 Kawaa so kambaŋ kokaamba Anutuwaa akadamuya ii saanoŋ mende iimakejoŋ. Ii atatonoŋ uuŋ ii-iitaa tani iima bimbimgoŋ tania tororo mende moma eeŋ romoŋgoŋkejoŋ. Kaeŋ romoŋgoŋkejonto, kanageŋ Anutuwo jaasewaŋ qeŋ aoŋ iima sororogowoŋa. Kambaŋ kokaamba momo qaita moŋ ii bakasasaŋ moma yagojento, kambaŋ iikanoŋ ii mono kuuya moma yagodaboro maŋa. Anutunoŋ nii moma komuŋ nonji, niinoŋ iikawaa so iwaa kania moma komudaboro maŋa.\n13 Qaa koi jeŋ kotiijoŋ: Kaleŋ karooŋ momalaari, jejeromoŋromoŋ ano uujopa ii kotiiŋ eŋ ubuto, uujopa nanamemeŋ iikanoŋ mono batugianoŋ uuta kolooja. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.13","date":"2018-04-26T03:51:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948064.80\/warc\/CC-MAIN-20180426031603-20180426051603-00394.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9998778105,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9998778104782104}","num_words":568,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a2Eks 29.18; Ond 40.6\nb16Kol 4.5\nc19-20Kol 3.16-17\nEphesians 5\nAnutuwaa asasaganoŋ laaligo ii kokaeŋ:1 Anutuwaa wombo meraboraaŋa koloojutiwaajoŋ siligia mono kaparaŋ koma Anutunoŋ amakejiwaa so ama otaaŋ laligowu. 2 Kraistnoŋ jopagoŋ nonoma laaligoya nonoojoŋ ama qeleema mesaoro. Siimoloŋ oogi kaasoyanoŋ umakeroti, Anutunoŋ iikawaa so Kraist laaligoyaa kaleŋa ii moma aŋgoŋ kono moroŋa uŋkoowayawo kaaŋa kolooŋ iwaa jaanoŋ pumpuŋgoro aisooro. Oŋo mono kaaŋagadeeŋ uujopanoŋ nama Kraistwaa so jopagoŋ aoŋ ama meŋ laligowu.\n3 Serowiliŋ ano aŋgonjora kania kania me otokowaa (greedy) silia ii Anutuwaa jaanoŋ mende sokonja. Kawaajoŋ Anutuwaa ejemba soraaya koloojutiwaa so iwoi kaaŋaa qaaya moŋ ii batugianoŋ mende oosiriŋ jegi mobu. Awawi!\n4 Goŋ koma jonoŋsisi ama qaa saga arokuukuuyawo ano qaa seŋa seŋa ii mende jewu. Iikanoŋ uugia meŋ tilooro mende sokonja. Kawaajoŋ ii mono mesaodaboroŋ mepemepesee qaa jeŋ seiŋ laligowu.\n5 Qaa kota koi mono moma komuwu: Moŋnoŋ serowiliŋ me aŋgonjora me otoko kolooŋ iwoiwaajoŋ koposoŋgoŋkeji, iinoŋ mono Anutuwaa bentotoŋa buŋa qeŋ aomambaajoŋ amamaawaa. Nanamemeŋ iikanoŋ beŋ qoloŋmoloŋgoya me tando lopioŋ mepeseeŋ oŋomakejutiwaa tania kolooja. Kaeŋ anji, iinoŋ mono Kraist ano Anutu yoroo bentotoŋ uutanoŋ keumambaajoŋ amamaawaa.\n6 Anutunoŋ siŋgisoŋgo iikaaŋaajoŋ ama temboma iriŋsoŋsooŋa qaa qootogo ejemba yoŋoo qagianoŋ ano umakeja. Kawaajoŋ moŋnoŋ qaa omaya kaaŋa jeŋ kele ama tutugoŋ tiligoŋ oŋombabo. 7 Kawaajoŋ ejemba kaaŋa mono gema uŋuŋ yoŋowo ainjoloŋ mende laligowu. 8 Wala paŋgamanoŋ laligogito, kambaŋ kokaamba Pombo qokotaaŋ nama iwaa asasagawo laligoju. Nanamemeŋgia mono asasagaa buŋaya koloojutiwaa so ama meŋ laligowu. 9 Asasagaa buŋa koloojutiwaa toomoriaŋa hoŋa ii kokaeŋ: Oŋo nanamemeŋ awaa otaagi Anutunoŋ qaagia jeŋ tegoro solaŋaniwu ano qaa hoŋa tooŋgadeeŋ jeŋ laligowu. 10 Naa iwoi Pombaa jaanoŋ sokombaati, iikawaa kania mono moŋgama gosiŋ moma asariwu.\n11 Paŋgamambaa nanamemeŋ gorosoŋa ama meŋkejuti, iyoŋowo mono ainjoloŋ mende toroqeŋ laligowu. Yoŋoo kileŋagia ii mono iŋisaama asasaganoŋ ama jeŋ oŋombu. 12 Tosianoŋ siŋgisoŋgo aasaŋgoyanoŋ amakejuti, ii asuganoŋ jeniŋ gamuyawo koloowabo. 13 Anutuwaa asasaganoŋ siŋgisoŋgogia kuuya meŋ asariro kaniagia hoŋanoŋ mono asuganoŋ asugiwaa. 14 Asasagaa Toyanoŋ mono aasaŋgoyaa iwoiya kuuya iŋisaano asasaganoŋ asugiŋ ewaa. Kawaajoŋ qaa moŋ kokaeŋ jegita eja,\n\"Gaoŋ ejaŋi, gii mono uuga tooro moba.\nMono koomuyanoŋga gbiliŋ waana Kraistnoŋ meŋ asariŋ gombaa.\"\n15 Qaa iikawaa so nanamemeŋgia mono momakooto qaganoŋ ama meŋ laligowu. Moto kolooŋ tompiŋ laligowubotiwaajoŋ mono awaagadeeŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowu. 16 Kambaŋ kokaamba bobooli kambaŋ koloojiwaajoŋ ama uuwaa gawoŋ mewombaa kana moŋ koloowaati, kambaŋ ii mono mende mesoqesooŋ tiwilaawuto, ejemba kooroŋgianoŋ kema osoŋ qambaŋmambaŋ koma oŋombu. 17 Kawaajoŋ eja uugia qaa kaaŋa laŋ mende laligowuto, Pombaa uusiiŋa ii awaagadeeŋ moma asariŋ nambu.\n18 Wain apu kotiga neŋ eŋkaloloŋ ambubo. Aŋgiaa jaajaa laligogi momogia bologanoŋ asugiro paŋgamaŋ laaligonoŋ ritegoŋ kemeŋ tiwilaawubo. Kawaajoŋ eŋkaloloŋ ambuboto, Uŋa Toroyanoŋ uugia saa qewaatiwaajoŋ mono kaparaŋ koma nambu. 19 Mono Buŋa qaa amiŋ moma ondino (Buk soŋ), mepemepesee rii (ooŋsaa) ano uuwaa rii tosia ii uu wombogianoŋ qama Poŋ mepeseeŋkebu. 20 Kaeŋ me kaeŋ kolooro iikawaajoŋ mono Poŋnana Jiisas Kraistwaa qata qama Maŋnana Anutu suulaŋ daŋgiseŋ jeŋ muŋ laligowu. Kiaŋ. a, b, c\nLoemba oŋoo qambaŋmambaŋ qaa21 Kraistwaa jeta uuguwubotiwaajoŋ mono keegia moma batugianoŋ qaa baatanoŋ kemeŋ aoŋ laligowu.\n22 Kraistwaa sele busuya ii uumeleeŋ kanageso. Iinoŋ iikawaa waŋa ano Hamoqeqe Toya kolooja. Iikawaa so ejanoŋ kaaŋagadeeŋ embiaa waŋa kolooja. Kawaajoŋ emba oŋo mono Pombaa qaa baatanoŋ kekembaa so oŋoaŋgiaa lourugia goda qeŋ oŋoma qaagia baatanoŋ kema laligowu. 24 Uumeleeŋ kanageso anana Kraistwaa qaa baatanoŋ nanjoŋi, iikawaa so emba oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ mono lourugia yoŋoo qaa kuuya otaaŋ laligowu.\n25 Kraistnoŋ iyaŋaa uumeleeŋ kanagesoya jopagoŋ nonoma ananaajoŋ ama laaligoya togoŋ qeleenoti, iikaaŋa eja oŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ embaurugia jopagoŋ uukaleŋ ama oŋoma laligowu. 26 Kraistnoŋ uumeleeŋ kanagesoya Buŋa qaayanoŋ tak kotoŋ emba buŋaya soraaya koloowombaajoŋ apu kaaŋa kanoŋ soŋgbama meŋ solaŋaniŋ nonono. 27 Iinoŋ anana bumbuŋa awaa soro koloowombaajoŋ moma uunanaa sunuya meŋ solaŋaniŋ jewoŋ gojejeraya qaa koloowombaajoŋ kaparaŋ komakeja. Kanageso soraaya koposowaa qaanana qaa koloowombaajoŋ momakeja. Kraistnoŋ kaŋ nunuano asamararaŋanoŋ eu keuniŋ jiilaŋanoŋ kuuro asariŋ emba buŋaya kaaŋa iyaŋaa jaasewaŋanoŋ nonoma nonoono akadamunanawo ano iimasiiŋsiinanawo namboŋa.\n28 Eja oŋo kaaŋagadeeŋ mono Kraistwaanoŋ tani ii otaaŋ embaurugia jopagoŋ oŋoma laligowu. Embia jopagoŋkeji, iinoŋ mono iyaŋa kalaŋ koma aoŋkeja. Kawaajoŋ oŋoaŋgiaa sele busugia kalaŋ koma aoŋkejuti, iikaaŋa mono embaurugia kalaŋ koma oŋoŋgi sokombaa. 29 Moŋnoŋ moŋ aŋaa sele busuya kambaŋ moŋnoŋ kazi mende ama muroto, kuuya anana sele busunana wagiŋ kalaŋ komakejoŋ. Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ uumeleeŋ kanagesouruta anana sele busuya kaaŋa qaayanoŋ nunuagiŋ kalaŋ koma nonomakeja.\n30 Uumeleeŋ kanageso anana Kraistwaa sele busuya koloojoŋ. Anana Kraist sele busuyaa dondomoŋuruta kolooŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ nunuagiŋkeja. 31 Buŋa qaa moŋ kokaeŋ eja, \"Kawaajoŋ ejanoŋ mono nemuŋmaŋa oromesaoŋ embiawo qokotaaŋ woi yoronoŋ selemotooŋgo kolooŋ laligowao.\" 32 Qaa ii sareqaa aasaŋgoya. Ii Kraist ano uumeleeŋ kanageso ananaa uu soomoŋgonanaajoŋ jeŋ oojeŋ. Qaa areŋ iikawaa kania ii aasaŋgoya ano dusiita keemeya. 33 Kaeŋ koloojato, oŋoojoŋ qaa ii kokaeŋ jejeŋ: Oŋo motomotooŋ mono kaaŋagadeeŋ embaurugia oŋoaŋgia kalaŋ koma aoŋkejutiwaa so jopagoŋ oŋoma laligowu. Emba oŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ lourugia goda qeŋ oŋoma laligowu. Kiaŋ. d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.5","date":"2018-04-21T05:47:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945037.60\/warc\/CC-MAIN-20180421051736-20180421071736-00435.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999860525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999860525131226}","num_words":937,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a4Kol 2.12\nRomans 6\nSiŋgisoŋgo gema qeŋ Kraistwo gbiliŋ laligowu.1 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa nonono seiwaatiwaajoŋ siŋgisoŋgo toroqeŋ ama laligowoŋa me qaago? Kawaajoŋ mono nomaeŋ jeniŋ sokombaa? 2 Siŋgisoŋgo mono kozigeŋ! Nono siŋgisoŋgowaa kasanoŋga lolooŋ uunana walaganoŋ qamo kaaŋa kolooro siŋgisoŋgo ambombaajoŋ togoŋ laligojoŋi eeŋ, mono nomaembaajoŋ siŋgisoŋgonoŋ toroqeŋ galeŋ koma nonono laligowonaga?\n3 Qaa koi moju me qaago: Anana kuuya Kraistwaanoŋ qokotaawoŋatiwaajoŋ ama oomulu meŋ nonoŋgi. Iikanoŋ uunana walaganoŋ mono Jiisas qegi komurotiwaa tani komuro laligowombaajoŋ oomulu ii meŋ nonoŋgi.\n4 Amanoŋ asamararaŋa qendeema Kraist meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, ananaa uunananoŋ kaaŋagadeeŋ gbiliro dologa kolooŋ laligoniŋ sokombaa. Maŋnananoŋ anana Kraistwaa tani kaaŋa gbiliŋ waama nanamemeŋ dologa ama meŋ laligowoŋatiwaajoŋ moja. Kawaajoŋ oomulu ii kokaembaajoŋ meŋ nonoŋgi: Uunana walaganoŋ Jiisaswo motooŋ komuŋ ewaatiwaajoŋ uunana walaga ii kaaŋa roŋ koŋgi.\n5 Uunana walaganoŋ Kraistwo ororoŋ komuro iikanoŋ iwo qokotaaŋ laligojoŋi eeŋ, Maŋnananoŋ anana kaaŋagadeeŋ Kraistwo namboŋatiwaajoŋ moja. Kraistnoŋ koomunoŋga waaroti, mono iwaa tani ororoŋ gbiliŋ laligoniŋ sokombaa. 6 Uuselewaa siiŋnana kombombaŋa bologanoŋ siŋgisoŋgo amboŋatiwaajoŋ koposoŋgoŋkeji, Anutunoŋ siiŋ ii kondeeno kemebaatiwaajoŋ momakeja. Anutunoŋ siŋgisoŋgonoŋ toroqeŋ galeŋ koma nonono weleŋa qeŋ laligowoŋatiwaajoŋ mende moja. Kawaajoŋ uunana walaga ii Kraistwo maripoonoŋ qero komuro. Iikawaa so laligojoŋ, ii mojoŋ.\n7 Mombaa uuta walaganoŋ komuro iinoŋ mono siŋgisoŋgowaa kasanoŋga lolooŋ laligoja. 8 Uunana walaganoŋ Kraistwo komuroti eeŋ, kaaŋiadeeŋ iwo gbiliŋ laligoŋ kotiiwombaajoŋ moma laarijoŋ.\n9 Kaeŋ moma laariŋ Kraistwaa kania kokaeŋ ero moma yagojoŋ: Anutunoŋ ii meŋ gbiliro koomunoŋga waama laligoŋ kotiiŋ mombo mende komuwaa. Koomunoŋ ii mende toroqeŋ galeŋ kono laligoŋ ubaa. 10 Koomu komuroti, iikaaŋa kanoŋ mono kambaŋ motooŋgo iikanoŋ siŋgisoŋgowaa ku-usuŋa kondeeno kambaŋ tetegoya qaa loolooria eŋ ubaa. Laaligo kombombaŋa laligoji, ii mono Anutuwaajoŋ laligoŋ ubaa. 11 Qamo yoŋonoŋ siŋgisoŋgo ambombaajoŋ amamaawuya. Oŋo mono kaaŋiadeeŋ oŋoaŋgiaajoŋ mogi qamo kaaŋa kolooro Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama Anutuwaajoŋ kotiiŋ laligowu.\n12 Selegia komuwaati, iikawaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋono ii teŋ koma muŋ siŋgisoŋgo ambubotiwaajoŋ ii mono somoŋgoŋ laligowu. 13 Kawaajoŋ sele kitigia kuuya ii mono siŋgisoŋgo Toyaa boronoŋ mende ambu. Kema kaeŋ aŋgi buŋaya kolooro waŋ kono aŋgonjora koloowabo. Iikaaŋa qaagoto, koomuyanoŋga gbiliŋgo mono oŋoaŋgia Anutuwaa boronoŋ ama aowu. Sele kitigia kuuya ii Anutuwaa borianoŋ aŋgi buŋaya kolooro nemuŋ kono nanamemeŋ solaŋa kolooŋkebaa. 14 Oŋo Kana qaa baatanoŋ qaagoto, kaleŋmoriaŋ uutanoŋ laligoju. Kawaajoŋ siŋgisoŋgonoŋ mono eeŋ somoŋgoŋ galeŋ koma oŋono laligowubo. Kiaŋ. a\nSolaŋa laaligowaa Toyaa mono weleŋ qeŋ laligowu.15 Kawaajoŋ nomaeŋ jewonaga? Anana Kana qaa baatanoŋ qaagoto, kaleŋmoriaŋ uutanoŋ laligoŋ siŋgisoŋgo aniŋ sokonja me qaago? Ii kozigeŋ! 16 To woi koloojao. Oŋoaŋgia yoroonoŋga mombaa boronoŋ ama aoŋ jeta teŋ koma weleŋa qeŋkejuti, iikawaajoŋ mono qaa koi moma yagowu: Oŋo moŋ jeta teŋ komakejuti, mono iwaa weleŋqeqeuruta kolooju. Siŋgisoŋgo Toyaa weleŋqeqeuruta koloojuti eeŋ, iinoŋ mono uŋuano koomu kotiga komuwuya. Anutuwaa jeta teŋ koma weleŋa qeŋkejuti eeŋ, iinoŋ mono qaagia jeŋ tegoro solaŋa kolooŋ laligoŋ ubuya.\n17 Oŋo wala siŋgisoŋgo Toyaa weleŋqeqeuruta kolooŋ laligogi. Kaaŋa laligogi Buŋa qaanoŋ mindiŋgoŋ oŋomakebaatiwaajoŋ kuma oŋoŋgi mogi. Ii moma iikawaa so uugia meleema kambaŋ kokaamba Buŋa qaa tororo teŋ koma Anutuwaa kania otaaŋkeju. Kaeŋ moma oŋoojoŋ \"Anutu daŋgiseŋ!\" jeŋ laligojoŋ. 18 Ii otaaŋ siŋgisoŋgowaa kasanoŋga lolooŋ Anutuwaa weleŋ qeŋ nanamemeŋ solaŋa ama meŋ laligoju.\n19 Uuselegianoŋ loolooria koloojiwaajoŋ ama qaa iikawaa kania ii mono baloŋ ejemba ananaa qaa jejewaa so niinoŋ kokaeŋ jemaŋa: Oŋo wala sele kitigia kuuya togoŋ jeulalaŋ Toyaa (Satambaa) boronoŋ ama weleŋ qeŋ laligogi. Kaaŋa laligogi nanamemeŋ aŋgonjorayawo asugiŋ uugia meŋ tilooro laligogi. Kaaŋa laligogito, kambaŋ kokaamba sele busu kitigia kuuya ii mono togoŋ Anutuwaa boronoŋ ambu. Kaeŋ ama weleŋ qegi nanamemeŋ solaŋa asugiro soraaya kolooŋkebu.\n20 Oŋo siŋgisoŋgo Toyaa weleŋqeqeuruta laligogiti, kambaŋ iikanoŋ nanamemeŋ solaŋa ii mende otaagito, oŋoaŋgiaa jaajaa tondu laligogi. 21 Kambaŋ kokaamba nanamemeŋ iikawaajoŋ gamugia mojuto, kambaŋ iikanoŋ iikaeŋ ama laligoŋ hoŋa mono nomaeŋ mokoloogi? Nanamemeŋ gamuyawo kawaa hoŋa ii koomu kotiga.\n22 Kambaŋ kokaamba Anutunoŋ siŋgisoŋgowaa kasanoŋga isama oŋono lolooŋ Anutuwaa weleŋqeqeuruta koloogi hoŋa asugiro soraaya kolooŋkeju. Kaaŋ ama laaligo kombombaŋa laligoŋ tetegoyanoŋ oyaŋboyaŋ mokolooŋ laligoŋ ubuya. 23 Siŋgisoŋgo aniŋ Toyanoŋ tawa nonono koomu kotiga mokoloowoŋato, Anutuwaa kaleŋa ii oyaŋboyaŋ laaligo. Kraist Jiisas Poŋnanawo qokotaaŋ namboŋati eeŋ, mono kotiiŋ tetegoya qaa laligoŋ uboŋa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.6","date":"2018-04-26T04:07:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948064.80\/warc\/CC-MAIN-20180426031603-20180426051603-00423.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999639988,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999639987945557}","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 24\nPool qaanoŋ aŋgi gawana Fiilikswaa jaanoŋ nano.1 Gawoŋ memeya 5 tegoro jigo gawoŋ galeŋ waŋa qata Ananaias iinoŋ jotamemeya tosaaŋa ano Kana qaawaa momo eja (looya) qata Tertulus yoŋowo aitoŋgoŋ Sisaria taonoŋ kemeŋ gawana Fiilikswaa jaanoŋ uma Pool qaa jakeyanoŋ ambombaa qaaya jegi moro.\n2 Ii moma Pool koma hororo kouro Kana qaawaa momo eja Tertulusnoŋ kanaiŋ Poolwaa selianoŋ qaa kuuŋ gawanawaa jaasewaŋanoŋ qaa kokaeŋ jero, \"Oo Fiiliks, giinoŋ galeŋ koma nonoma laligonati, nono kambaŋ iikanoŋ luae somata moma gumbonjonjoŋ laligoniŋ. Giinoŋ awaagadeeŋ kalaŋ koma jeŋ kotoŋ nonona laaligo raranana leelee meagogi kantri koi kanoŋ utegoŋ waaro qeaŋgojoŋ. 3 Oo somatanana Fiiliks, nono ii gomaŋ so awaagadeeŋ moma kotoŋ goojoŋ aisooŋ kilikaluya moŋ mende moma daŋgiseŋ jeŋ gonjoŋ. 4 Daŋgiseŋ jeŋ gonjonto, niinoŋ qaa koriga jewe mojoga tiiwabotiwaajoŋ kokaeŋ qisiŋ gonjeŋ: Nono qaa meŋ kaniŋ toroga jemaŋati, ii mono awutambaŋ koma nonoma geja ama moba.\n5 \"Nono eja kokawaa kania ii kokaeŋ iima mokolooniŋ: Iinoŋ kikekakasililiŋ eja torokoyawo kolooja. Iinoŋ baloŋa baloŋa liligoŋ Juuda ejemba uugia osoŋ kuuŋ oŋono kareŋa kareŋa gomaŋ so kolooro gujubaju qama amakeju. Tosianoŋ toropere meŋ Nazaret eja mombaa qatanoŋ paati anjuti, iinoŋ mono iyoŋoo somatagia kolooja. 6 Iinoŋ jiwowoŋ jigo ii kaaŋagadeeŋ kaparaŋ koma meŋ totowiŋ meŋ kamaaŋ amambaajoŋ ano. Kawaajoŋ nono ii meŋ somoŋgoniŋ. Nono qaaya gosiŋ ananaanoŋ Kana qaa otaaŋ jeŋ tegowombaajoŋ moniŋ. 7 (Ii moninto, kawali galeŋ waŋa Lisias iinoŋ manjaqeqe eja yoŋowo kaŋ ku-usuŋ somata kanoŋ geriawo boronananoŋga metogoŋ waŋgi. 8 Wama qaa selianoŋ kuuŋ jeŋ mujuti, ii goo jaasewaŋganoŋ koubutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ nonono.) Gii geeŋgo qisiŋ muna kania ninisaama jewa. Ii jero qaa meŋ kajoŋi, iikawaa hoŋa kuuya saanoŋ asugiro moba.\" 9 Kaeŋ jero Juuda ejemba yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ \"Qaa kuuya ii oŋanoŋ,\" jeŋ wambelaaŋ ii naŋgoŋ toroqeŋ selianoŋ kuuŋ jeŋ mugi. Kiaŋ.\nPoolnoŋ qaa kitia meleeno Fiiliksnoŋ moro.10 Pool jeŋ mugi gawananoŋ qaa jewaatiwaajoŋ borojuulaŋ kuuro kokaeŋ meleema jero, \"Giinoŋ gbani mamaga ejemba tuuŋ koi kawaa jenteego toya kolooŋ laligona mojeŋ. Kawaajoŋ niinoŋ qaanaa kitia ii goo jaaganoŋ awasaŋkaka jemaŋa. 11 Niinoŋ indigeŋ Anutu waeya meŋ mepeseemambaajoŋ Jerusalem sitinoŋ ube. Ii weeŋ 12 iikayadeeŋ tegoro kete koi nanjeŋ. Geeŋgo qisiŋ oŋonagati eeŋ, ii saanoŋ naŋgoŋ jewuya. 12 Niinoŋ jiwowoŋ jigonoŋ me qamakooli miri moŋgeŋ uma eja me emba mombo niinoŋgiinoŋ qaa jeŋ jenoŋkooli ambe iikaaŋa mende mokolooŋ noŋgi. Siti uutanoŋ kana me sombeŋ moŋnoŋ ejemba uugia kuuwe orogoŋ liligoŋ noŋgiti, iikaaŋa mende niigi.\n13 \"Kaeŋ mende niima keteda koi qaa selenanoŋ kuuŋ jeŋ nonjuti, yoŋonoŋ iikawaa hoŋa qendeema gombombaajoŋ amamaaju. Qaa omaya jeju. 14 Ii amamaajuto, qaa moŋ ii oŋanoŋ jokolooŋ gomaŋa: Yoŋonoŋ Nazaret paati qata qajuti, niinoŋ mono iikawaa kana otaaŋ laligoŋ ananaa ambosakoŋurunana yoŋoonoŋ beŋ Anutu ii waeya meŋ mepeseeŋkejeŋ ano Mooseswaanoŋ Kana qaa ano gejatootoo yoŋoonoŋ Buju Tere iikanoŋ qaa oogita eji, ii kuuya moma laariŋ kotiijeŋ. 15 Anutunoŋ ejemba dindiŋa ano doogoya ii korebore meŋ gbiliŋ oŋono koomunoŋga waabuti, Juuda eja koi yoŋonoŋ iikawaajoŋ mambonju. Niinoŋ yoŋowo toroqeŋ ororoŋ nama kaeŋ koloowaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mamboma laligojeŋ. 16 Kaeŋ laligoŋ Anutu ano ejemba jaagianoŋ dindiŋa nambe Anutunoŋ qaana naŋgoŋ jero uunaa gejianoŋ momakejeŋ. Jeneŋna mende oroja. Mono soraaya kolooŋ laligomambaajoŋ kambaŋ so kaparaŋ koma kotiiŋ laligoŋkejeŋ.\n17 \"Niinoŋ moŋgeŋ laligowe gbani tosaaŋa tegoro eleema gomaŋ tosaaŋa yoŋoonoŋga kaleŋ meŋ indigeŋ kawe. Kaeŋ kaŋ 'Ii neenaa kanagesourunana wanaya yoŋoojoŋ mendeema oŋomaŋa,' jeŋ Anutuwaa siimoloŋ ooŋ nanduŋ ama mumambaajoŋ Jerusalem ube. 18 Kanoŋ uma koma konjoratiŋ aoŋ solaŋa laligoŋ jiwowoŋ jigonoŋ ube. Iwoi ii ooŋ Anutu mube mokolooŋ noŋgi. Mokolooŋ noŋgiti, iikanoŋ ejemba tosianoŋ mende kaŋ liligoŋ orogoŋ noma guju megi. 19 Juuda ejemba tosianoŋ Eisia prowinsnoŋga kaŋ jigonoŋ uma niigiti, iyoŋonoŋ mono keteda koi goo jaaganoŋ koi kanoŋ kouma nama qaa moŋ eŋ oŋonagati, ii asuganoŋ selenanoŋ kuuŋ jeŋ noŋgi sokonaga.\n20 \"Me jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ nama qaa jeweti, kambaŋ iikanoŋ naa Kana qaaga uuguŋ qinji ambeta qaa jakeyanoŋ noombombaa qaaya mokoloogi? Eja koi rajuti, iyoŋonoŋ mono ii jegi sokombaa. 21 Niinoŋ yoŋoo batugianoŋ nama qaa motooŋgo jeŋ qaa tokoroŋkota qabe bimooro. Koposo moŋ kaeŋ ambe me qaago? Ii nomaeŋ gosigita eja? Qaa kokaeŋ qama jewe, 'Koomuya yoŋonoŋ gbiliŋ waabuyati, niinoŋ iikaya moma laarijeŋiwaajoŋ ama qaa jakeyanoŋ nooŋgi kete qaana gosiŋ jeŋ tegoŋ nombombaajoŋ anju.'\" Kiaŋ. a, b\nPoolwaa qaaya mende jeŋ tegoŋ kapuare mirinoŋ ooŋgi.22 Poolnoŋ kaeŋ jero gawana Fiiliksnoŋ Jiisaswaa kania otaaŋ laligojuti, iikawaa kania saanoŋ moma sororogoŋ Poolwaa qaaya batuyanoŋ kotoŋ kokaeŋ jero, \"Kawali galeŋ waŋa Lisiasnoŋ kouro kambaŋ iikanoŋ Poolwaa qaa ii jeŋ tegomaŋa.\" 23 Kaeŋ jeŋ kawali galeŋ jeŋ kotoro Pool mende somoŋgoŋ eeŋ jaagaleŋ mero kasa mirinoŋ raro. Tinitosaurutanoŋ Pool kalaŋ koma iwoi amamaaroti, ii meŋ mubutiwaajoŋ mende qotogoŋ oŋono.\nPoolnoŋ qaaya jero Fiiliks ano Drusila mori.24 Weeŋ tosaaŋa tegoro Fiiliksnoŋ embia qata Drusila, Juuda emba somata ii wama kari Poolwaajoŋ qaa ano karo qaayaajoŋ geja ano Kraist Jiisas moma laariŋ mubombaa kania jeŋ asariro moro. 25 Ii moroto, Anutuwaa qaa tosia toroqeŋ amiŋ mogi bimooro. Poolnoŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋaniwombaa kania jeŋ asariŋ ananaa nanamemenana galeŋ koma aowombaajoŋ jero ano Anutunoŋ kambaŋ moŋ ano iikanoŋ gosiŋ nonoma qaanana jeŋ tegowaati, qaa karooŋ iikanoŋ uuta kuuro. Poolnoŋ qaa iikaaŋ jero aaruŋ lalaŋaniŋ bo qosoma jero, \"Yamageŋ! Mono ii mesaowa. Keteda koi saanoŋ mesaoŋ kena kambaŋ moŋ mobe sokombaati, iikanoŋ saanoŋ mombo koma horoŋ gombe kawa.\" 26 Kaeŋ jeŋ kileŋ toroqeŋ Poolnoŋ aŋa wantaaya moneŋ mubaatiwaa romoŋgoro. Kaeŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama indiŋ mamaga koma horoŋ muro karo qaa qaa jeŋ rari.\n27 Poolnoŋ kapuare mirinoŋ raro gbani woi tegoro. Ii tegoro eja qata Porsius Festus iinoŋ Fiilikswaa mundaŋaga gawana koloomambaajoŋ ano. Kaeŋ ano Fiiliksnoŋ Juuda ejembanoŋ nisosoroowutiwaajoŋ moma Pool mende isano kapuare mirinoŋ toroqeŋ raro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.24","date":"2018-04-24T12:31:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946688.88\/warc\/CC-MAIN-20180424115900-20180424135900-00239.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999929667,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999929666519165}","num_words":1063,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Fil 3.5\nb31 Kiŋ 19.10, 14\nc41 Kiŋ 19.18\nd8Dut 29.4; Ais 29.10\ne9-10Ond 69.22-23\nf26Ais 59.20\ng27Jer 31.33-34\nh33Ais 55.8\ni34Ais 40.13\nj35Job 41.11\nk361 Kor 8.6\nRomans 11\nIsrael uutanoŋ uumeleeŋ tuuŋ melaa eja.1 Kawaajoŋ kokaeŋ qisijeŋ: Anutunoŋ iyaŋaa kanagesoya gema qeŋ nonono me qaago? Ii qaago totooŋ! Niinoŋ kaaŋagadeeŋ Aabrahambaa gbilia moŋ koloojeŋ. Neeno Israel kanagesowaa tuuŋ qata Benjamin iwaa uutanoŋ laligojeŋ. 2 Anutunoŋ waladeeŋ iyaŋaa kanagesoya meweeŋgoŋ nononoti, nono mono mende gema qeŋ nonono laligojoŋ. Gejatootoo eja Elaijawaa (Eliawaa) sunduya ii Buŋa Terenoŋ oogita eja. Iinoŋ Anutuwaa jaanoŋ Israel ejemba jeŋ oŋoma qama kooliroti, oŋo qaa batuya ii moju me qaago? Qaa ii kokaeŋ, 3 \"Oo Poŋ, yoŋonoŋ mono goo gejatootoo ejembauruga uŋugi komugi goonoŋ siimoloŋ ooŋooŋ alataya alataya kondemondeeŋgi. Nii motooŋgo nomesaogi laligowe kokomomola meŋ emboma nuwombaajoŋ jojoriju.\"\n4 Kaeŋ jeroto, Anutunoŋ ii moma mono kokaeŋ meleema muŋ ijoro, \"Gii geeŋgodeeŋ mende laligojanto, niinoŋ eja 7,000 kaaŋiadeeŋ sopa somoŋgoŋ oŋombe neenaa buŋana kolooŋ beŋ qoloŋmoloŋgoya Baal ii mende simiŋ kuma muŋ giwo toroqeŋ laligoju.\" 5 Qaa iikawaa so kambaŋ kokaamba kaaŋiadeeŋ Anutuwaa tuuŋ melaa eja. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋaa so ejemba afaaŋa meweeŋgoŋ nonono laligojoŋ.\n6 Kaleŋmoriaŋanoŋ mono nemuŋ koma muro meweeŋgoŋ nonono. Nono nanamemeŋ awaa ama meŋ laligowonagati, iikawaajoŋ ama mende meweeŋgoŋ nonono. Baloŋ ejemba nanamemenananoŋ nemuŋ koma muro meweeŋgoŋ nononagati eeŋ, iwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono iwoi omaya koloonaga.\n7 Kawaajoŋ mono nomaeŋ jewonaga? Israel kanagesonoŋ solaŋa koloowombaajoŋ kaparaŋ koma laligogito, solaŋaniwombaa kania ii mende mokoloogi. Yoŋonoŋ qaagoto, Anutunoŋ tuuŋ melaa meweeŋgoŋ nononoti, nononoŋ kaleŋa ii mokolooŋ solaŋa kolooniŋ. Tosianoŋ momo bologanoŋ uugia gojono eeŋ tondu laligoju. 8 Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Gaonjaajaa laligogi Anutunoŋ ome mende somoŋgoro uugianoŋ kemero koomuya koloogi. Iwoi iima kania iima kotowubotiwaajoŋ jaagia meŋ gooro umuŋ kono. Qaa gejagianoŋ moma moma asariwubotiwaajoŋ ii meŋ gojono. Kaeŋ tompiŋ laligoŋ kouma kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ eeŋ tondu laligoju.\" 9 Kiŋ Deiwidnoŋ iikawaa qaaya kokaeŋ jerota eja,\n\"Oo Anutu, yoŋonoŋ jejelombaŋ ooŋ ama neŋ laŋ aisooŋkeju. Iikanoŋ mono mokolooŋ iŋiima siŋgisoŋgogiaajoŋ moto ama oŋomba.\nMono iyaŋgiaa duŋgianoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ uŋuro iroŋa meleema oŋona siimbobolo mobu.\n10 Oo Anutu, gii mono jaagia meŋ goona uuŋ iibombaajoŋ amamaawu.\nMono iroŋa meleema oŋona qagianoŋ uma bimooro suulaŋ uuŋgoŋ laligowuya.\"\nDeiwidnoŋ kaeŋ qama kooliro. a, b, c, d, e\nWaba kantri yoŋonoŋ Anutuwaa geria hoŋa koloogi.11 Toroqeŋ kokaeŋ qisijeŋ: Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ uŋuro uugianoŋ gojono awaa koloowombaajoŋ amamaawuya me qaago? Ii mende amamaawuya! Kamaaŋ uŋuroti, iikanoŋ mono Anutu moma kotowombaajoŋ awelegowutiwaajoŋ kolooro. Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ kana uuguŋ kamaaŋ uŋuro waba kantri yoŋonoŋ kitigia kolooŋ uugia meleema Anutuwaa buŋaya koloogi. Kaeŋ koloogiti, iikanoŋ uugia kuuro kawaajoŋ iriŋgia soono uugia meleembutiwaa siiŋanoŋ koloowaatiwaajoŋ ama kaeŋ kolooro.\n12 Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ kana soŋgiŋ kamaaŋ uŋuro kawaajoŋ waba gomaŋa gomaŋa yoŋonoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa kania mokoloogi. Ii mokolooŋ uugia meleema kotumotue uutanoŋ laligojuto, Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ tompiŋ laligoŋ Anutuwaa jaanoŋ mende sokonju. Kanageŋ Juuda yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ kuuya uugia meleembuya. Kaeŋ kolooro Anutuwaa kotumotueyanoŋ seiŋ kelemaleleŋ asuganoŋ asugiwaa.\n13 Niinoŋ qaana koi Juuda oŋoojoŋ qaagoto, waba kantri kanageso oŋoojoŋ jejeŋ. Niinoŋ waba kantri oŋoonoŋ wasiwasi eja aposol koloojeŋiwaajoŋ \"Gawona qabuŋayawo kolooja,\" jeŋ kaeŋ romoŋgojeŋ. 14 Gawona ii mewe hoŋa kolooro uugia meleemakejuti, neenaa Israel kanagesourunanoŋ iikawaa bujuya mobutiwaajoŋ kaparaŋ koma awelegoŋkejeŋ. Buju qaa iikanoŋ motomotooŋ yoŋoo uugia kuuro kawaajoŋ iriŋgia soono uugia meleembombaa siiŋanoŋ kolooro meleeŋgi Anutunoŋ hamo qeŋ oŋombaa. Gawona qabuŋayawo ii mono kawaajoŋ ama waba kantri oŋoo batugianoŋ meŋkejeŋ.\n15 Anutunoŋ Juuda tuuŋ gema nunuro iikawaa hoŋanoŋ mono kokaeŋ kolooro: Waba kantria kantria oŋonoŋ kitigianoŋ koloogi Anutunoŋ tawagia meŋ uŋuano alauruta koloogi. Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ uugia meleeŋgi Anutunoŋ hamo qeŋ oŋoma moma aŋgoŋ koma aŋaliŋ oŋombaati, iikawaa hoŋanoŋ mono koomunoŋga gbiliŋ laligoŋ kotiiwutiwaa so koloowaa.\n16 Gbani jaayaqeqe gbilianoŋ nene Anutuwaajoŋ gosiŋ ama korisoro aniŋ soraaya kolooji eeŋ, gawombaa nembaneneya kuuya mono kaaŋagadeeŋ soraaya kolooja. Gere tiitanoŋ toroya kolooji eeŋ, borianoŋ mono kaaŋagadeeŋ toroya kolooju. 17 Juuda tuuŋ ii Anutu iyaŋaanoŋ oil gerega kolooja. Anutunoŋ iyaŋaanoŋ oil gere ii hoŋaboŋa meŋ boria tosaaŋa motoro kamaagi ano duuyaa oil gere boria meŋ kaŋ batugianoŋ ano toroqeŋ somariiŋkeju. Kantri tosaaŋa oŋo duuyaa oil gere kawaa so koloojuto, Anutunoŋ kileŋ uŋuano kambaŋ kokaamba gere boria qaita moŋ yoŋoo batugianoŋ laligoŋ kotiiŋkeju. Oŋo mono Juuda tuumbaa oil gere tiitanoŋga nene apuya horoŋ neŋ somariiŋkeju.\n18 Oŋo Juuda nonowo nanjuto, kileŋ Juuda nunuuguŋ selegia meŋ ububo. Selegia meŋ ubuyagati eeŋ, mono qaa koi mobu: Kantri tosaaŋa oŋo gere boriagadeeŋ kaaŋa kolooju. Oŋo tiinana mende bosimakejuto, nonoonoŋ gere tiitanoŋ mono oŋombosino nanju.\n19 Qaa kokaeŋ jewuyaga, \"Anutunoŋ anana iyaŋaa gere batuyanoŋ ama nonombaatiwaajoŋ ama gere boria ii kotoro kamaaro tintiŋa kolooro.\" 20 Qaa ii hoŋaga. Anutunoŋ Juuda ejemba uugia mende meleema moma laarigitiwaajoŋ ama kotoŋ oŋono kamaagito, oŋo mono momalaarigianoŋ rindaŋgoŋ oŋono zeŋ nanju. Kaeŋ nama jaba-arambaraŋ mende meŋ awelegoŋ laligowuto, mono kokaeŋ kamaaŋ uŋuwabotiwaajoŋ sombugia moma laligowu: 21 Anutunoŋ aŋaa geriaa boria hoŋa mende iŋiima kobooŋ Juuda kanageso kotoŋ oŋonoti eeŋ, oŋo mono \"Saanoŋ niniima koboowaa,\" kaeŋ jewubo. Eeŋ kaaŋa romoŋgoŋ tondu laligowubo. 22 Kawaajoŋ waba kantri oŋo Anutuwaa kania romoŋgoŋ kokaeŋ jewuya, \"Juuda ejemba kana soŋgiŋ kamaaŋ uŋuroti, Anutunoŋ iikawaa iroŋa meleema mono oŋanoŋ geriawo ama oŋomakejato, anana qeeaŋgo Toyawo qokotaaŋ naniŋ meŋ qeaŋgoŋ nonomakeja. Iwo mende toroqeŋ namboŋati eeŋ, mono kantri tosaaŋa nono kaaŋagadeeŋ kotoŋ nonono kamaawoŋa.\"\n23 Kaeŋ saanoŋ jewuyato, Anutunoŋ ejemba kana soŋgigiti, ii kaaŋagadeeŋ saanoŋ kotiiŋ gere batuyanoŋ mombo toroqeŋ oŋombaa. Kawaajoŋ Juuda kanageso yoŋonoŋ yaŋgiseŋgia mesaoŋ uugia meleembuti eeŋ, ii mono saanoŋ Jiisaswo toroqeŋ oŋombaa. 24 Anutunoŋ oŋo duuyaa oil gere kanoŋa kotoŋ oŋoma komakoomowaa kania uuguŋ oil gere qaita mombaa batuyanoŋ ama toroqeŋ oŋono. Kantri tosaaŋa oŋo kaaŋa ama oŋonoti eeŋ, iikawaajoŋ iyaŋaa gere boria hoŋa Juuda kanageso hoŋa ii mono afaaŋgoŋ uŋuama siiŋanoŋ iyaŋaa oil geriaa batuyanoŋ ama oŋono mombo toroqewuya. Kiaŋ.\nAnutunoŋ Israel kuuya kiaŋkomuŋ nonomambaajoŋ moja.25 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋoaŋgiaa momakooto qaganoŋ laŋ laligowubotiwaajoŋ mono qaa aasaŋgoya moŋ iŋisaambe moma asariwutiwaajoŋ mojeŋ. Qaa ii kokaeŋ: Momo bologanoŋ Israel kanagesowaa bakaya moŋ yoŋoo uugia gojono laligojuto, kambaŋ tetegoya qaa yaŋgiseŋ mende toroqeŋ laligowuya. Qaagoto, wala waba kantri yoŋoonoŋga kelemaleleŋ yoŋonoŋ uugia meleema Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ koubuya. Kaeŋ aŋgi Anutunoŋ jaŋgogia iiro sokombaati, kambaŋ iikanoŋ Juuda kanageso nonoo yaŋgiseŋ kambanananoŋ tegoro kuuya uugia meleembuya. 26 Uugia meleeŋgi Anutunoŋ Israel kanageso kuuya hamo qeŋ oŋono letombuya. Iikawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Hamoqeqe Toyanoŋ mono Zaion baaŋanoŋga asugiŋ Jeikob tuuŋ nonoo nanamemenana aŋgonjorayawo ii koma konjoratiwaa.\n27 Anutu niinoŋ siŋgisoŋgogia koma konjoratiŋ oyaŋboyaŋ mokoloowutiwaajoŋ soomoŋgo areŋa ii yoŋowo ambe motooŋ laligowoŋa.\"\nQaa kaeŋ eja.\n28 Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ Oligaa Buŋa gema qeŋ Anutuwaa kereuruta koloogitiwaajoŋ kantri tosaaŋa oŋonoŋ kitigianoŋ Anutuwaa alauruta kolooju. Kaeŋ koloojuto, Anutunoŋ Israel wanjaleurunana meweeŋgoŋ oŋonotiwaajoŋ Juuda nononoŋ mono toroqeŋ wombo alauruta hoŋaboŋa koloojoŋ. 29 Anutunoŋ ejemba moroga meweeŋgoŋ oŋooma kaleŋ oŋomakeji, qaa ii mono mombo uuta meleeno utegowaatiwaa so qaago. 30 Waba kantri oŋo kaaŋagadeeŋ wala Anutuwaa jeta mende teŋ koma tondu laligogito, Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ yaŋgiseŋ koloogitiwaajoŋ ama Anutunoŋ oŋo kiaŋkomuŋ oŋono letoŋgi.\n31 Juuda kanageso hoŋa yoŋonoŋ kambaŋ kokaamba Anutuwaa jeta qotogoŋ tondu laligoŋ koujuto, oŋonoŋ letoŋgitiwaajoŋ ama Anutunoŋ Juuda kanageso nono kaaŋiadeeŋ kambaŋ kokaamba kiaŋkomuŋ nonomambaajoŋ moja. Waba kantri oŋonoŋ uugia meleema letoŋgi kawaa silianoŋ uugia kuuŋkeji, iikawaajoŋ yoŋonoŋ mono kaaŋiadeeŋ afaaŋgoŋ uugia meleema kiaŋkomuya buŋa qeŋ aowuya.\n32 Ejemba kuuya anana Anutu qotogoŋ laŋ laligoniŋ qaa qootogonana mokolooŋ gbadooŋ nonono. Korebore kiaŋkomuŋ nonombaatiwaajoŋ ama kasanoŋ gbadooŋ nonono. Kiaŋ. f, g\nAnutu mepeseeŋ ooŋsaa rii kokaeŋ qamakejoŋ:33 Anutu kaleŋmoriaŋaa kowianoŋ mono somata qatawo kolooja. Maŋgaa siita, momoya mono kemekemeta tetegoya qaa. Momakootoyanoŋ nunuuguŋ uuta somata kolooja. Iinoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋkeji, nononoŋ ii kuuya jeŋ asariŋ tegowombaajoŋ amamaawoŋa. Laaligonanaa kana areŋgoŋkeji, iikawaa kania mono moma gosiŋ mokolooŋ tegowoŋatiwaa so qaago.\n34 \"Pombaa uu konoŋaa areŋa ii ejemba kuuyanoŋ moma yagowombaajoŋ amamaaŋ laligoŋ kouniŋ. Moŋnoŋ gejanono qaa mubaatiwaa so qaago.\"\n35 \"Baloŋ ejemba kaleŋ aŋguŋkejonto, iwo kaeŋ ambombaajoŋ amamaaŋ laligoŋ kouniŋ.\nIwoi muniŋ kitia mende meleema nonono saanoŋ sokoma muja. Iwoi moŋ era nonombaatiwaa kiti mubombaajoŋ amamaaŋkejoŋ.\"\n36 Ii kokaembaajoŋ amamaaŋkejoŋ: Iinoŋ iwoi kuuyaa Toya kolooŋ wanjaleya kolooja. Iinoŋ iwoi kuuya nemuŋ kono kolooro. Ii iyaŋaa akadamuya mokolooŋ mubaatiwaajoŋ ama kolooro. Kawaajoŋ anana qabuŋaya mepeseeniŋ tetegoya qaa akadamuyawo eŋ uma ewaa. Qaa ii oŋanoŋ. h, i, j, k\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.11","date":"2018-04-23T09:44:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945940.14\/warc\/CC-MAIN-20180423085920-20180423105920-00207.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999916553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999916553497314}","num_words":1473,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Peter 11 Saimon Piito niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ.\nJiisas Kraistnoŋ wasiŋ nono aposol kolooŋ weleŋ qeŋ muŋ laligoŋkejeŋ. Beŋ Anutunananoŋ Hamoqeqe Toya Jiisas Kraist wasiro kamaaro iwaajoŋ ama qaanana jeŋ tegoro solaŋaniniŋ momalaarinananoŋ kolooro. Oŋo momalaari iikayadeeŋ buŋa qeŋ aogi sewaŋa uuta kolooro nono kaaŋa simbawoŋawo laligoju.\n2 Oŋo Anutu ano Poŋnana Jiisas moma kotoŋ oronjuti, iyoronoŋ mono kaleŋmoriaŋa kelemaleleŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. Kiaŋ.\nAnutunoŋ oŋoonoti, iikanoŋ mono kotiiŋ nambu.3 Anutunoŋ asamararaŋ Toya akadamuyawo kolooja. Kawaa so anana soraaya tataaŋkota kolooŋ laligowoŋatiwaajoŋ nonoono. Kania kaeŋ moma yagoniŋ kaleŋ nonomakejiwaa kania kolooro. Anana laaligo kombombaŋa laligoŋ uuwaa komagbiligbili tororo ambombaajoŋ iwoi amamaaŋkeboŋati, iwaa beŋ esuŋanoŋ mono ii kuuya nonono buŋananaga kolooŋkebaa.\n4 Asamararaŋ Toya iinoŋ uunananoŋ gawoŋa gawoŋa damuyawo meŋ kaleŋa kuuya nonomambaajoŋ momakeja. Anutunoŋ soomoŋgo qaaya nononoti, iikawaa sewaŋanoŋ mono uuta kolooja. Oŋo wala balombaa siiŋgia kombombaŋa bologa tondu otaaŋ aŋgonjora uutanoŋ laligogito, Anutunoŋ oŋo iikanondeeŋ metogoŋ waŋgia somoŋgoro. Kaeŋ kolooro gadokopa laaligo serereeŋ gema qewutiwaajoŋ hamoqeqe areŋa anota eja. Momo ano nanamemeŋ akadamuyawo Anutuwaanoŋ eji, iinoŋ oŋo iikawaa so letoma gbilia koloowutiwaajoŋ kaparaŋ komakeja. Oŋo soomoŋgo qaaya somata qatawo iikanoŋ qokotaajuti eeŋ, iinoŋ mono inaaŋ oŋono mombo letoma Siwewaa akadamuya mokolooŋ buŋa qeŋ aoŋ laligowuya. Akadamuya iikanoŋ saanoŋ rijojooŋ sokoma oŋombaa.\n5 Anutuwaanoŋ soomoŋgo qaa kaaŋa ejiwaajoŋ ama oŋo mono momalaariwaa hoŋa kolooŋ oŋono qendeema laligowu. Kaaŋa laligowutiwaajoŋ mono kaparaŋ koma zeŋ nama manja qeŋ laligowu. Hoŋa kolooŋ oŋombaati, iikaeŋ saanoŋ Anutuwaa kania toroqeŋ moma kotowuya. 6 Momakootogianoŋ somariiro saanoŋ nanamemeŋgia toroqeŋ galeŋ koma aoŋkebuya. Galeŋ koma aoaogianoŋ somariiro saanoŋ nama kotiiŋ lombo mokosiŋgoŋ bosima laligowuya. Nama kotikotiigianoŋ somariiro saanoŋ mombo Anutuwaa jetaa so uuwaa komagbiligbili ama laligowuya.\n7 Uuwaa koma gbiligbiligianoŋ kolooŋ somariiro saanoŋ uujopagianoŋ seiro uumeleeŋ alaurugia ala-ala meŋ kalaŋ koma aoŋ laligowu. Uujopagianoŋ seiro saanoŋ ejemba kuuya jopagoŋ oŋoma laligowu. 8 Oŋo Anutuwaa akadamu kaaŋa buŋa qeŋ aoŋ meŋ seiŋ laligowuti eeŋ, mono gorosoŋa mende laligowu. Kaaŋa qaagoto, akadamuya iikanoŋ mono nemuŋ koma oŋono afaaŋgoŋ Poŋnana Jiisas Kraistwaa kania moma kotoŋ saanoŋ gawoŋa jegeŋa nama megi hoŋa kolooŋkebaa. 9 Saanoŋ kolooŋkebaato, dakaya yoŋoonoŋ Anutuwaa akadamu kaaŋa mende eŋ oŋonji eeŋ, iyoŋoo momakootogianoŋ mono toroga kolooro bao jaagoo kaaŋa kemakuuŋkaŋkuuŋ amakeju. Anutunoŋ siŋgisoŋgogia walaga soŋgbano soraaya koloogiti, ii duduuŋ imowamo laligoju.\n10 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutunoŋ meweeŋgoŋ oŋoma oŋoonoti, oŋo iikanoŋ riiŋ rindaŋgoŋ nambuti eeŋ, mono kambaŋ moŋnoŋ mende tama kamaaŋ kombuya. Kawaajoŋ oŋonoŋ mono iikanoŋ kotakota rindaŋgoŋ nambombaajoŋ kaparaŋ koma laligowu. 11 Kaeŋ ama laligogi Anutunoŋ iŋiiro sokono koma horoŋ oŋono Siwe gomaŋ naguyanoŋ kuuya tano saanoŋgadeeŋ uutanoŋ ubuya. Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ Hamoqeqe ano bentotoŋ Toya kolooja. Iwaa bentotoŋ uutanoŋ ugi kambaŋ tetegoya qaa galeŋ koma oŋono oyaŋboyaŋ kolooŋ laligowuya.\n12 Buŋa qaa hoŋanoŋ kana kaaŋa qendeema oŋonji, oŋo ii mono buŋa qeŋ aoŋ iikanoŋ boŋ qeŋ nama kotiiju. Kawaajoŋ qaa areŋ jejeŋi, ii saanoŋ moma asarijuto, niinoŋ kileŋ iikawaajoŋ kambaŋ so jeŋ gbiliŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ. 13 Kaeŋ moma sele busu kokawaa kala kuuŋnoŋ laligomaŋatiwaa so qaa areŋ ii duduuwubotiwaajoŋ momogia jeŋ gbiliŋ kuuŋ oŋomambaajoŋ mobe sokonja. 14 Niinoŋ sele busuna kusuga koi kala kuuŋ kaaŋa luluuma uulaŋawo komuŋ koomu gomanoŋ umaŋati, kaeŋ moma yagojeŋ. Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ buju qaa kaaŋiadeeŋ nisaano mobe. 15 Qaa areŋ kuma oŋombeti, iikanoŋ uu wombogianoŋ ero niinoŋ goroŋ qeŋ koomu gomanoŋ kembe iikawaa gematanoŋ kaaŋagadeeŋ ii saanoŋ kambaŋ so romoŋgoŋ laligowu. Niinoŋ iikawaajoŋ kotiiŋ kaparaŋ komakejeŋ. Kiaŋ.\nKraistwaa asamararaŋa ii jaanananoŋ iima naŋgoŋ jeŋkejoŋ.16 Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ qabuŋaya uuta meŋ gawoŋ ku-usuŋawo meŋ laligoroti, nononoŋ ii nononanaa jaanananoŋ uuŋ iima laligoniŋ. Kaeŋ laligoŋ iikawaa so ku-usuŋaa kania ano eleema kawaatiwaa qaaya ii jeŋ asariŋ oŋoma laligoniŋ. Ii beŋ sosombaŋ sundu ▼\n▼ Beŋ sosombaŋ iikawaa kania moŋ ii kokaeŋ: Momo ejemba yoŋoo uugianoŋ jembiri momo letono qaa kania kania laŋ romoŋgoŋ gisomaso aŋgi kolooŋkeju.kaaŋa mende jembiri aniŋ roromoŋgo giraboga kaaŋa ii laŋ mende otaaŋ laligoniŋ. 17 Niinoŋ Jiisaswaa qabuŋaya uuta ii nononano kokaeŋ kolooro iiniŋ: Asamararaŋ Toya uuta iinoŋ qaa ijoro qa kokaeŋ kolooro moro: \"Eja koi neenaa wombo merana kolooro iwaajoŋ uunanoŋ qeaŋgoro iimasiiŋ mojeŋ.\" Kaeŋ ijoro moro Maŋ Anutunoŋ asamararaŋ muro akadamuya buŋa qeŋ aoŋ laligoro. 18 Nononoŋ iwo baaŋa kowoga kanoŋ uma laligoniŋ qa iikanoŋ Siwenoŋga kolooro moniŋ.\n19 Gejatootoo ejemba waladeeŋ Buŋa qaa jeŋ oogiti, ii kambaŋ kokaamba moma sorogoŋ aŋgoŋ koniŋ powowoŋ kotakota kolooŋ nononja. Kawaajoŋ Buŋa Tere walagaa qaaya ii mono tororo geja ama buŋa qeŋ aoŋ laligowu. Kiwanoŋ gomaŋ siŋsiŋgoro asariŋkeji, gejatootoo qaa iikanoŋ mono iikawaa so jeŋ asariŋ oŋomakeja. Oŋo iikawaa asasaganoŋ qokotaaŋ nambuti eeŋ, mono saanoŋ Anutu-waa kana hoŋa iima paŋgamambaa nanamemeŋa yakariŋ mesaoŋ laligowu. Kaaŋa laligoŋ uma mamboŋgi gomaŋ weŋgeraŋ suluro gomaambawaa widia asugiro uuwombogianoŋ asariwaa. Poŋnananoŋ eleema kawaatiwaa widianoŋ mono meŋ asariŋ oŋono iima Anutuwaa iwoi kuuya iima asaridaborowu.\n20 Qaa waŋa mutuya koi mono moma asariŋ mende duduuwu: Baloŋ ejemba moŋnoŋ Buŋa Terewaa gejatootoo qaaya ii iyaŋaa roromoŋgo qaganoŋ jeŋ asarimambaajoŋ amamaaŋkebaa. 21 Ii kokaembaajoŋ amamaaŋkebaa: Baloŋ ejemba mombaa uusiiŋanoŋ kambaŋ moŋnoŋ mende nemuŋ kono gejatootoo qaa kolooro jegi. Kaeŋ qaagoto, Uŋa Toroyanoŋ gejatootoo ejemba uugianoŋ sololooŋ oŋono Anutuwaa jetanoŋga qaa meŋ jegi. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Pe.1","date":"2018-04-21T21:32:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945448.38\/warc\/CC-MAIN-20180421203546-20180421223546-00377.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999855757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999855756759644}","num_words":974,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a2-7Tai 1.6-9\n1 Timothy 3\nZiozwaa gawoŋ galeŋ oŋoo qaa areŋ1 Moŋnoŋ uumeleeŋ kanagesowaa uu galeŋ pasto koloomambaa aiŋ moji, iinoŋ mono gawoŋ qabo akadamuyawo mokoloowaa. Qaa ii hoŋ tooŋaga. 2 Kawaajoŋ uumeleeŋ kanagesowaa uu galeŋ gawombaajoŋ mono eja koi kaaŋa meweeŋgoŋ kuugi sokombaa: Mombaa selianoŋ koposowaa qaaya qaa, emba motooŋgowaa loya, kepiriria qaa, nanamemeŋa tororo galeŋ koma aoro goda qeŋ muŋkeju. Iwaanoŋ kawuti, ii saanoŋ koma horoŋ kalaŋ koma oŋoma momo tororo kuma oŋomakeja.\n3 Moŋnoŋ apu kotiga neŋ manja laŋ qeŋ aŋgowowo ama monembaa otoko amakeji, ii qaagoto, moŋnoŋ saanoŋ ejemba mondoriŋ migigiiŋ oŋoma gumbonjonjoŋ ama oŋomakeji, mono eja iikaaŋa kuuwu. 4 Moŋnoŋ iyaŋaa embameraaŋa saanoŋ galeŋ koma gejanonogia oŋono meraboraaŋanoŋ goda qeŋ muŋ qaaya kuuya teŋ koma laligojuti, mono iiga kuugi nambaa. 5 Galeŋ eja moŋnoŋ aŋaa sumaŋuruta galeŋ koma oŋomambaajoŋ qetetaŋgoji eeŋ, iinoŋ Anutuwaa uumeleeŋ kanagesouruta mono nomaeŋ kalaŋ koma oŋonaga? Ii mono amamaanaga.\n6 Eja moŋnoŋ kambaŋ koriga uuta meleema zeŋ nanji, iinoŋ saanoŋ mindimindiri gawoŋ meme galeŋgiaga kolooŋ laligowaa. Moŋnoŋ kambaŋ toroga uuta meleema kemakoŋ kaŋkoŋ ama tewomawoo ama totoyanoŋ qeŋ selia meŋ ubabo. Kileŋaa Toyanoŋ gejajuju ano Anutunoŋ qaaya jeŋ tegoŋ hagoŋ muŋ konjono kamaaro. Iikawaa so oŋoo galeŋgianoŋ selia meŋ uro Anutunoŋ ii Satan kaaŋa jeŋ tegoro kamaawabo. 7 Galeŋ moŋnoŋ uumeleembaa gadokopa yoŋoo batugianoŋ qabuŋa awaa mende bosinagati eeŋ, ejembanoŋ ii laŋ jeŋ boligi Kileŋaa Toyanoŋ moto siwaya ano iikanoŋ ritogoro qero kamaawabo. Kiaŋ. a\nEwanjelis ano Buŋa gawoŋ ejemba yoŋoo qaa8 Buŋa gawoŋ ejemba ▼\n▼ Diikon ii eja ano diikones ii emba, yoŋonoŋ pasto kooroŋgianoŋ ilaaŋ gawoŋ meŋ uumeleeŋ tuuŋ kalaŋ koma oŋoma Buŋa qaanoŋ uŋuagiŋ selewaa gawoŋ tosaaŋa meŋ kanoŋ naŋgoŋ oŋomakeju. Ewanjelis me uukuukuu ejemba yoŋonoŋ sopa seleeŋgeŋanoŋ nanjuti, iyoŋonoŋ uugia meleembutiwaa Buŋa qaa kuma kanoŋ uugia kuuŋ gejanono qaagia oŋomakeju.yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ejembanoŋ goda qeŋ oŋombutiwaa so taŋhoragia qaa kolooŋ laligowu. Tosianoŋ qaa aro woiwoi jeŋ wain apu mamaga neŋ mondomondo qaganoŋ injarere laligoŋ moneŋ iwoiwaajoŋ kaparaŋ komakejuti, ii mono mende kuuŋ oŋoŋgi nambu.\n9 Ii qaagoto, ejemba momalaariwaa qaa hoŋa aasaŋgoya Anutunoŋ iŋisaanoti, iinoŋ meŋ iikanoŋ qokotaaŋ uugia menjereŋgo-wabotiwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋ soraaya laligojuti, mono iiga kuuŋ oŋombu. 10 Ii mono kaaŋagadeeŋ wala gosiŋ oŋoŋgi qaa jejeŋiwaa so kotiiŋ naŋgi sokombaati eeŋ, mono saanoŋ kuuŋ oŋoŋgi nama Buŋa gawombaa ejembagiaga kolooŋ laligowu. 11 Yoŋoo embaurugianoŋ ▼\n▼ Buŋa gawoŋ emba ano Buŋa gawoŋ ejawaa embia yoŋoo jeŋkootogia jeja.kaaŋagadeeŋ ejembanoŋ goda qeŋ oŋombutiwaa so taŋhoragia qaa ano gemaqeqe qaa jenoŋ kiisaŋ mende ama laligowuto, kepiririgia qaa nama gawoŋ kuuya membiriqembirigia qaa meŋ laligowu.\n12 Buŋa gawoŋ ejanoŋ mono emba motooŋgowaa loya kolooŋ iyaŋaa embameraaŋa ano weleŋqeqeuruta ii saanoŋ galeŋ koma oŋomakeba. 13 Buŋa gawoŋ ejemba gawoŋgia awaagadeeŋ meŋkejuti, ejembanoŋ ii goda qeŋ oŋoŋgi qabuŋa awaa mokoloowuya. Ii mokolooŋ saanoŋ awasaŋkaka nama ejemba uugia kuuŋ Jiisas Kraist moma laariwombaa qaa ii kotiiŋ jeŋkebu. Kiaŋ.\nAnutunoŋ Buŋaya aasaŋgoya ninisaano.14 Oo Timoti, niinoŋ uulaŋawo goonoŋ kaŋ giimambaajoŋ jejeromoŋromoŋ anjento, kileŋ tere koi goojoŋ oojeŋ. 15 Kambana qeŋ koriŋ kamambotiwaajoŋ wala tere koi kokaembaajoŋ ooŋ ambe kaja: Gii Anutuwaa uumeleeŋ kanagesouruta nomaeŋ galeŋ koma oŋona nanamemeŋgianoŋ diŋgoŋ awaa koloowaati, mono qambaŋmambaŋ qaa ii weeŋgoŋ moba. Anutuwaa kanagesouruta anana Anutuwaa kulukululuuŋ zioz sopaya koloojoŋ. Laaligo Toyaanoŋ qokotaaniŋ mindiriŋ nonono gomaŋ so ajorooŋ qaa hoŋa jeŋ seiŋkejoŋ. Qaa hoŋanoŋ boliŋ esuŋa kamaawabotiwaajoŋ iikawaa wota ano tandoya koloojoŋ. 16 Anutunoŋ hamoqeqewaa kania aasaŋgoya ninisaanoti, nononoŋ Buŋa qaa ii moma asariŋ kokaeŋ jeŋ mokolooŋkejoŋ:\nBuŋa Toya iyaŋo namo ejaga kolooŋ batunananoŋ asugiro.\nAsugiro qaa jakeyanoŋ oombombaa qaaya tondu moŋgama bimbimgogi Uŋa Toroyanoŋ kania solaŋa asuganoŋ qendeeno. Ii qendeema kuuro Poŋ kolooŋ waama Siwe gajoba galeŋ koma oŋono akadamuya uuŋ iigi.\nIi iigi Anutunoŋ wano Siwenoŋ uma Anutuwo rama galeŋ koma nonomakeja. Galeŋ koma nonono Buŋa qaaya ii kantria kantria liligoŋ jeŋ asarigi mamaga yoŋonoŋ moma laariŋ muŋkeju.\nKaeŋ jokolooniŋ oŋanoŋ akadamuyawo kolooja. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.3","date":"2018-04-21T05:56:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945037.60\/warc\/CC-MAIN-20180421051736-20180421071736-00506.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999616146,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999616146087646}","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b9Fil 4.15-18\nc23Apo 16.23\nd24Dut 25.3\ne25Apo 16.22; 14.19\nf26Apo 9.23; 14.15\ng32-33Apo 9.23-25\n2 Corinthians 11\nAposol takapolakaya yoŋonoŋ tiligoŋ oŋombubo.1 Niinoŋ uuna qaa taniŋaaŋ qaa boroŋa moŋ jeŋ selena meŋ ube iikawaajoŋ mono mende moma bimoowu. Ii kileŋ nii gema mende nuwuyati, ii mojeŋ. 2 Niinoŋ oŋo eja motooŋgo Kraist iwaa buŋa koloogi emba saraŋ jumuŋa soraaya kaaŋa oŋoombe iinondeeŋ uŋuambaatiwaa qaaya jeŋ somoŋgowe. Kawaajoŋ Anutunoŋ oŋoojoŋ ama uutanoŋ motoqoto moma uugereya waamakeji, niinoŋ mono iikawaa so tosianoŋ qaanoŋ tutugoŋ oŋoma kele qeŋ horoŋ oŋoŋgi boliwubotiwaajoŋ majakaka momakejeŋ.\n3 Kokaembaajoŋ majakaka momakejeŋ: Mokolenoŋ osoŋkakale ano Iiwnoŋ (Eewanoŋ) boliroti, iikawaa so umbuqumbuliŋ yoŋonoŋ kaeŋ me kaeŋ jeŋ tiligoŋ oŋooŋgi uugianoŋ menjereŋgoro jinjauŋ ambubo.\n4 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Tosianoŋ kaŋ Jiisas jeŋ asariniŋi, ii qaagoto, Jiisas morota mombaa kania jeŋ seiŋ laligogi oŋonoŋ yoŋoojoŋ mende mogi bimooŋkeja. Uŋa Toroya buŋa qeŋ aogiti, ii qaagoto, ome moŋnoŋ tosaaŋa oŋoo uugianoŋ kemero melokanjiŋ laligoŋ iikawaajoŋ kileŋ konjiliŋ mende moju. Oligaa Buŋa moma aŋgoŋ koŋgiti, ii qaagoto, qaa tania aŋa so moŋ qatagadeeŋ Oligaa Buŋa qama laŋ jegi tosianoŋ ii afaaŋagadeeŋ moma aŋgoŋ komakeju. Kaeŋ kolooŋkejiwaajoŋ oŋonoŋ kileŋ majakaka moŋ mende momakeju. Ii mende sokonja.\n5 Kawaajoŋ majakaka momakejento, nanamemena kaeŋ me kaeŋ gosigi niinoŋ kamaaŋqeqeta mende koloojeŋ. Tosianoŋ aposol qa meŋ umbuqumbuliŋ laŋ amakejuti, niinoŋ mono iyoŋoo newo baagianoŋ qaago totooŋ laligojeŋ. 6 Qaa nomakejutiwaa kitia ii kokaeŋ jejeŋ: Qaa awaga jejetaa tania ii saanoŋ mende mojento, Buŋa qaawaa kania ii mono moma sororogojeŋ. Ii kambaŋa kambaŋa pondaŋ asuganoŋ iŋisaambe moma yagoju.\n7 Oŋo metaama oŋomambaajoŋ moma neena meŋ kamaaŋ aoŋ laaligona naŋgomambaajoŋ gawoŋ meŋ laligowe. Kawaajoŋ Anutuwaanoŋ Oligaa Buŋa ii oŋoojoŋ sewaŋa qaa eeŋ jeŋ asariŋ oŋoma laligowe. Kaeŋ ama laligowetiwaajoŋ tosianoŋ noojoŋ uuduuduu qaa kokaeŋ jeŋkeju, \"Poolnoŋ kana uuguŋ siŋgisoŋgo amakeja.\" 8 Uumeleeŋ kanageso tosianoŋ gawoŋ mende mewe kileŋ nanduŋgia eeŋ noŋgi mewe naŋgoŋ nono oŋo eeŋ weleŋ qeŋ oŋoma laligowe. Tosianoŋ iikawaajoŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Poolnoŋ yoŋgoro meme sili kaaŋa ama oŋoma laligoja. Kawaajoŋ iinoŋ aposol mende koloojato, aŋaa gawoŋga meŋkeja.\" Noojoŋ kaeŋ jeŋ sooŋkeju.\n9 Oŋowo laligoŋ iwoiwaajoŋ amamaaŋ memeqemeaŋ meŋ iikanoŋ oŋoonoŋga moŋ mende kuuŋ meŋ bimooŋ muŋ nene iwoiya mende meŋ laligowe. Kaeŋ qaagoto, uumeleeŋ alauruna Masedonia prowinsnoŋga kaŋ iwoiwaajoŋ amamaaweti, ii iima asariŋ moneŋ noŋgi sokono. Nanamemena kuuya kanoŋ meŋ bimooŋ oŋomambotiwaajoŋ moma galeŋ meŋ aoŋ laligoweta mombo toroqeŋ kaeŋ laligomaŋa.\n10 Meŋ bimooŋ oŋomambotiwaa qaana iikawaajoŋ mono neenaa selena meŋ uma laligojeŋ. Moŋnoŋ qaana ii Akaia prowinsgiaa gomaŋa gomaŋa kuuya kanoŋ qewagomambaajoŋ amamaawaa. Kraistwaa qaa hoŋanoŋ mono nemuŋ koma nono qaa kaeŋ somoŋgoŋ jeŋ nanjeŋ. 11 Ii naambaajoŋ? Ii oŋo mende jopagoŋ oŋombenaga, iikawaajoŋ me? Mono oŋanoŋ jopagoŋ oŋomakejeŋi, ii Anutunoŋ moja.\n12 Aposol sosoŋae kaaŋa kolooŋkejuti, iyoŋonoŋ nonowo \"Ororoŋ koloowombaa gawoŋ tania iikayadeeŋ meŋkejoŋ,\" kaeŋ jewombaajoŋ moju. Kawaajoŋ kokaeŋ kuuŋ oŋoma jeŋkeju, \"Poolwaa tani kaaŋa gawoŋ meŋkejoŋi, iikawaajoŋ mono Pool kaaŋa naŋgoŋ nonombu.\" Gawoŋgiaajoŋ selegia mepeseewombaajoŋ moma iikawaa kania moŋgamakejuto, ii saanoŋ mende mokoloowu. Niinoŋ ii kaaŋa mende koloojeŋ. Kawaajoŋ meŋ bimooŋ oŋomambotiwaajoŋ mono neena galeŋ meŋ aoŋ laligoŋkejeŋa mombo toroqeŋ iikaaŋa laligomaŋa.\n13 Yoŋonoŋ aposol hoŋa qaagoto, aposol takapolakaya ano gawoŋ meme ejemba osoŋkakalegiawo kolooju. Kraistwaa aposol nonoo tanitani kolooŋ qendeema aoŋ gawoŋ laŋ meŋkeju. 14 Satan aŋo asasagaa gajoba tani kaaŋa qendeema aoŋ gawoŋ laŋ meŋkeja. Kawaajoŋ umbuqumbuliŋ yoŋonoŋ kaeŋ koloogitiwaajoŋ mende waliŋgoŋkeboŋa.\n15 Kawaajoŋ Satambaa weleŋqeqe ejembauruta yoŋonoŋ ejemba weleŋgia qewombaa tanitani ama Kana qaa otaaŋ iikaaŋa kanoŋ solaŋa koloowutiwaajoŋ jeŋ sooŋ qendeema aoŋkeju. Gawoŋ kaaŋ laŋ meŋkejutiwaajoŋ nono mende aaruŋ waliŋgoŋkejoŋ. Selememe kaeŋ amakejuto, kambaŋ tetegoyanoŋ Anutunoŋ tawagia nanamemeŋgiaa so meleema oŋombaa. Kiaŋ. a, b\nPoolnoŋ aposol gawoŋ meŋ siimbobolo mamaga moro.16 Qaana mombo kokaeŋ jemaŋa: Oŋoonoŋga tosianoŋ noojoŋ \"Uuta qaaga laligoja,\" kaeŋ jeŋ romoŋgowuyaga. Kaeŋ romoŋgowuyagati eeŋ, nii eja uuta qaa kaaŋa mono koma horoŋ nombu. Kaeŋ aŋgi saanoŋ ii kaaŋa neenaa selena meŋ uma batugianoŋ laligomaŋa. 17 Awasaŋkaka somata moma selena meŋ uma qaana jejeŋi, ii Pombaa momonoŋ mende otaaŋ jejento, qaa ii eja uuta qaanoŋ jewageeŋ jejeŋ.\n18 Ejemba mamaganoŋ batugianoŋ balombaa nanamemeŋ bologa otaaŋ selegia meŋ umakejuti, iikawaajoŋ niinoŋ kaaŋiadeeŋ ama qaana iikawaa so jejeŋ. 19 Oŋoaŋgio \"Momo ejemba uuta koloojoŋ,\" jejutiwaajoŋ oŋonoŋ ejemba uugia qaa yoŋoojoŋ mogi mende bimooŋkeja.\n20 Oŋonoŋ hoŋa toontooŋ kokaeŋ kolooju: Ejemba koi kaaŋa yoŋoojoŋ mogi uugianoŋ mende bimooŋkeja: Moŋnoŋ uŋuama somoŋgoro weleŋqeqeuruta kamaaŋqeqeta kolooju. Moŋnoŋ tutugoŋ oŋoma nenegia nedaboroŋkeja. Moŋnoŋ jeŋ kelekele ama oŋono iwaa buŋa kolooju. Moŋnoŋ iyaŋaa selia meŋ uma qaa tokoroŋkota jeŋ uruŋgia qetaaliŋkeja.\n21 Ii kaaŋa horoŋ ureeŋ ama oŋomambaajoŋ mono loolooria kolooŋ laligowe. Bonjoŋa ama oŋombetiwaajoŋ \"Kee momo meraga kolooja,\" jeŋ noojoŋ kaeŋ romoŋgoju me qaago? Qaa kaeŋ jeŋ iikanoŋ saanoŋ gamu qeŋ nombutiwaa so kolooja me? Qaa jemaŋati, ii eja uuta qaanoŋ jewageeŋ jemaŋa. Umbuqumbuliŋ yoŋonoŋ gawoŋ meŋkejutiwaajoŋ selegia me�� uma gamugia mende mojuti eeŋ, niinoŋ mono kaaŋagadeeŋ gawonaajoŋ ama selena meŋ umambaajoŋ kotiiŋkejeŋ.\n22 Yoŋonoŋ qaa kokaeŋ jeŋ selegia meŋ umakeju, \"Nono Juuda ejemba kolooŋ Hibruu qaa jeŋkejoŋ.\" Kaeŋ jeŋkejuto, niigago mono kaaŋiadeeŋ koloojeŋ. \"Israel ejemba koloojoŋ,\" jeŋkejuto, niigago mono kaaŋiadeeŋ koloojeŋ. \"Aabrahambaa esa ambouruta koloojoŋ,\" jeŋkejuto, niigago mono kaaŋiadeeŋ koloojeŋ.\n23 Qaa moŋ ii eja uuta qaanoŋ jewageeŋ jemaŋa, \"Yoŋonoŋ Kraistwaa gawoŋa meŋkejoŋ,\" jeŋkejuto, niinoŋ ii mono ii haamo ama uŋuuguŋ meŋkejeŋ. Niinoŋ mono ejemba ii uŋuuguŋ gawoŋ kotiiŋ meŋ laligowe. Kraistwaa gawombaajoŋ ama kapuare mirinoŋ nooŋgi kanoŋ ii uŋuuguŋ kambaŋ mamaga rabe. Ooli waayawonoŋ geriawo geriawo nuŋ laligogi. Kambaŋa kambaŋa lombo mokolooŋ komumambaajoŋ ama laligowe.\n24 Juuda jigo galeŋ tosianoŋ jegi arawambu noŋ nugi indeŋa 39 kolooro siimboboloya moma laligowe. Kaeŋ ama noŋgi areŋa 5 kolooro. 25 Room gawman yoŋonoŋ jegi oporondaayanoŋ nugi indiŋa karooŋ kolooro. Somaŋa motooŋgo jamonoŋ nugi komumambaajoŋ ambe. Waŋgo somatanoŋ laligowe kowe toroŋanoŋ kuuŋ qagoŋ jaŋgoro indiŋa karooŋ kolooro. Kambaŋ moŋnoŋ waŋgo jaŋgoro kowenoŋ kemeŋ weeŋ motooŋgo ano gomantiiŋa moŋ kowe qaganoŋ laŋ laligowe.\n26 Kambaŋa kambaŋa kana kema kaŋ laligowe. Apu somasomata mamaga kotoŋ iikanoŋ lombo mokolooŋ tiwilaamambaajoŋ ama laligowe. Kikekakasililiŋ ejemba yoŋoojoŋ ama koomuwaa toroko moma laligowe. Juuda kanagesouruna yoŋoojoŋ ama lombo mokolooŋ tiwilaamambaa ama laligowe. Waba kantri yoŋoojoŋ ama lombo mokolooŋ tiwilaamambaa ama laligowe. Taoŋa taoŋa kanoŋ lombo mokolooŋ tiwilaamambaa ama laligowe. Duuyaa gomaŋa gomaŋa kanoŋ lombo mokolooŋ tiwilaamambaa ama laligowe. Kowe kotoŋ kema kanoŋ lombo mokolooŋ tiwilaamambaa ama laligowe. Alauruna takapolakagiawo yoŋonoŋ nugi komumambotiwaajoŋ wosona (ba kukuuna) kouma gojono laligowe.\n27 Laaligona naŋgomambaajoŋ gawoŋ kotiiŋ meŋ laligowe. Gaoŋ gbili mamaga laligowe. Gawoŋ mamaga mewetiwaajoŋ nenewaa kambana mende ero nene apuwaa komuŋ laligowe. Nene qaono kambaŋ mamaga bodi laligowe. Opo malekuwaajoŋ amamaaŋ totoŋga ariŋ laligowe. 28 Iikayadeeŋ qaagoto, toroqeŋ kokaeŋ moma laligowe: Uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya kuuya yoŋonoŋ majakaka qaagia nijogi uunanoŋ mono kambaŋ so moma bimooŋ laligowe.\n29 Momalaari alauruna daeŋ yoŋonoŋ sologoŋ loorijuti eeŋ, niinoŋ mono kaaŋiadeeŋ ii mobe bimooro uuna looriŋkeja. Moŋnoŋ koŋgoro ano uumeleeŋ alananoŋ siŋgisoŋgo anji, siŋgisoŋgo iikawaa gerianoŋ mono noo uuna kaaŋagadeeŋ nooro tembomakejeŋ.\n30 Oŋonoŋ sele meŋ-uu qaagadeeŋ mobombaa siiŋa momakeju. Kawaajoŋ niinoŋ selena meŋ ubenagatiwaa so koloowenagati eeŋ, nii selenaa iwoiwaajoŋ qaagoto, mono uunaa iwoiwaajoŋ kamaaŋqeqeta koloowe esuŋna kamaaŋkejiwaajoŋ ama selena meŋ ubenaga. 31 Anutu Poŋ Jiisaswaa Maŋa kambaŋ so mepeseeniŋ tetegoya qaa akadamuyawo laligoŋ ubaati, iinoŋ mono noo kaniana moro qaa qoloŋmoloŋgoya qaagoto, qaa hoŋa tooŋ ii jejeŋ.\n32 Damaskas sitinoŋ laligowe kiŋ Aretaswaa kiapyanoŋ goondomoŋuruta noma somoŋgoŋ nombutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋono Damaskas ejemba yoŋoo siti sopa naguyanoŋ emboma oloŋ koma kemambotiwaajoŋ galeŋ meŋ naŋgi. 33 Kaeŋ naŋgito, alauruna yoŋonoŋ noma konde uutanoŋ nooma kasanoŋ somoŋgoŋ siti kiropo jeŋgenanoŋga sosooda aŋgi namonoŋ kamaaŋ koma borianoŋga oloŋ koma kawe. Kiaŋ. c, d, e, f, g\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.11","date":"2018-04-22T22:13:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945660.53\/warc\/CC-MAIN-20180422212935-20180422232935-00073.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999916553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999916553497314}","num_words":1349,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 43\nJoosefwaa daremuŋuruta eleema Iijipt keŋgi.1 Keinan balonoŋ bodi lombotawo ii toroqeŋ ero. 2 Jeikobwaa kanagesourutanoŋ wiit padi Iijipt kantrinoŋa meŋ kagiti, ii kuuya nedaborogi qaono maŋgianoŋ merauruta kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo mono mombo eleema kema nenenana tosaaŋa sewaŋa mewu.\"\n3 Kaeŋ iŋijoro Juudanoŋ kokaeŋ jero: \"Eja poŋ iinoŋ kaparaŋ koma nonoo galeŋ meme qaa kotakota kokaeŋ jero: 'Kogianoŋ oŋowo mende kawaati eeŋ, oŋo mono noo jaasewananoŋ mombo koubombaajoŋ amamaawu.' 4 Kawaajoŋ giinoŋ konana wasina nonowo kawaati eeŋ, nononoŋ saanoŋ gomesaoŋ nenenana sewaŋa mewombaajoŋ kemboŋa. 5 Eja iikanoŋ qaa kokaeŋ ninijoro: 'Kogianoŋ oŋowo mende kawaati eeŋ, oŋo mono noo jaasewananoŋ mombo koubombaajoŋ amamaawuya.' Kawaajoŋ giinoŋ Benjamin aŋgoŋ kombagati eeŋ, nono mende kemboŋa.\"\n6 Juudanoŋ kaeŋ jero Israelnoŋ kokaeŋ jero: \"Oŋo mono naambaajoŋ kogia moŋ laligojiwaa qaaya eja ii ijogi morotiwaajoŋ nii uulombo somata nonju?\"\n7 Kaeŋ jero kokaeŋ meleema jegi: \"Eja iikanoŋ anana ano kanagesourunana ananaajoŋ tororo qiqisi kania kania nonoma kokaeŋ ninijoro, 'Maŋgianoŋ jaawo laligoja me qaago? Daremuŋgia moŋ laligoja me qaago?' Kaeŋ jerotiwaajoŋ qiqisiya ii nononoŋ oŋanondeeŋ jeŋ meleeniŋ. Iinoŋ kanageŋ konana wama kawutiwaajoŋ jenagati, ii mono walawala kambaŋ kanoŋ nomaeŋ mobonaga?\"\n8 Kaeŋ jegi Juudanoŋ maŋa Israel kokaeŋ ijoro: \"Kawaajoŋ eja gbaworo ii mono noo boronanoŋ ama wasina motooŋ kemboŋa. Kaeŋ ana afaaŋgoŋ uulaŋawo gomesaoŋ kananoŋ keniŋ nono, gii ano embameraurunana anana mende komuŋ gororoŋgowoŋa. 9 Benjamimbaa laaligoyaa doweya iikawaa qaaya mono noo boronoŋ ero eleema kaŋ gomambaajoŋ jeŋ kotiijeŋ. Niinoŋ ii mende wama eleema koi kaŋ goo jaasewaŋganoŋ mende oomaŋati eeŋ, iikawaa iroŋanoŋ mono noo qananoŋ uro goo jaanoŋ bosima laligowe namonoŋ laaligona tegowaa. 10 Kambaŋ koriga ezelobezelo ama mende mambombonagati eeŋ, nononoŋ mono endu kema eleema koi kaniŋ ambeŋa woi koloonaga.\"\n11 Kaeŋ jero amagia Israelnoŋ kokaeŋ jero mogi: \"Kaeŋ kolooji eeŋ, oŋo mono kokaeŋ ambu: Gomaŋ kokawaa toomoriaŋa awaa totooŋ tosia koi kaaŋa ii meŋ taru gesogianoŋ mouma kema eja ii kaleŋ mubu: Sele morimoriwaa kelega tosia, moroŋ apuya, daŋe riki, marasiŋ gere tokoya qata mor gipi, komoŋ, gou ano seu wakato iikawaa hoŋgia. 12 Silwa moneŋ walaga taru gesogiaa qaa oogianoŋ mougi meŋ kagiti, ii ano iikawaa so qaganoŋ toroqeŋ ama mindirigi jaŋgoyanoŋ somariiŋ 2:waa so kolooro ii meŋ eleema kema mubu. Tosianoŋ koposo ama ii gesogianoŋ aŋgi me nomaeŋ? 13 Kogia kaaŋagadeeŋ wama uulaŋawo waama eja iikanoŋ mombo eleema keŋgi. 14 Anutu ku-usuŋ kuuyaa Toyanoŋ mono eja iikawaa jaanoŋ kiaŋkoomuya oŋono iinoŋ daremuŋgia moŋ ano Benjamin ii oŋowo mirinoŋ koi eleema kawutiwaajoŋ wambelaawaa. Noo meraurunanoŋ komuntiwilaa ambuti eeŋ, niinoŋ mono eeŋ totooŋ laligomaŋa.\"\n15 Kaeŋ iŋijoro kaleŋ iwoi ii meŋ silwa moneŋ meŋ kagiti, iikawaa so qaganoŋ toroqeŋ ama mindirigi jaŋgoyanoŋ somariiŋ 2:waa so kolooro. Ii meŋ Benjamin motooŋ wama waama uulaŋawo Iijipt kema Joosefwaa jaanoŋ keugi. 16 Keugi Joosefnoŋ Benjamin ii yoŋoo batugianoŋ iima iikanondeeŋ miriaa galeŋa kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: \"Gii mono eja koi uŋuama neenaa mirinoŋ kema oŋoona rabu. Ragi kema oro moŋ qeŋ ooŋ weembaa neneya mozozoŋgona yoŋonoŋ saanoŋ niwo motooŋ nene newoŋa.\" 17 Joosefwaa miriaa galeŋanoŋ jeŋ kotoŋ murotiwaa so eja ii uŋuano Joosefwaa mirianoŋ keŋgi.\n18 Uŋuano Joosefwaa mirianoŋ kema jeneŋgia ororo toroko moma kokaeŋ romoŋgoŋ batugianoŋ jegi: \"Wala kaniŋ monenana meleema taru gesonananoŋ mougi meŋ keniŋi, iikawaajoŋ yoŋonoŋ mono nunuama kaŋ koi nonooŋgi rajoŋ. Yoŋonoŋ mono qelanjiŋ nunuŋ ureeŋ haamo ama nonoma nonooŋgi weleŋqeqeuruta omaya kolooniŋ doŋgiurunana kalugoŋ aŋgoŋ koma oŋombubo.\" 19 Kaeŋ jeŋ nama Joosefwaa miriwaa galeŋa iwaanoŋ uma keŋgi miri naguyanoŋ nano iwaajoŋ qaa kokaeŋ jegi: 20 \"Oo somatanana, nono kambaŋ mutuya nene sewaŋa mewombaajoŋ koi kaniŋ. 21 Kaŋ nene sewaŋa meŋ mombo eleema kema kananoŋ miri moŋnoŋ kema ewombaajoŋ rama taru gesonanaa kasia isama monenana totonananoŋ ii kore gesonana aŋa aŋa qaa oogianoŋ nene qaganoŋ raro iiniŋ. Kawaajoŋ moneŋ ii kete mombo meleema meŋ kajoŋ. 22 Silwa moneŋ ii moronoŋ taru gesonananoŋ meleema mombo anoti, ii nono mende mojoŋ. Nononoŋ ii ano silwa moneŋ tosaaŋa ii qaganoŋ torokuuŋ nene sewaŋa mombo mewombaajoŋ gesonananoŋ mouma meŋ kajoŋ.\"\n23 Kaeŋ jegi miri galeŋanoŋ kokaeŋ jero: \"Majakaka mende mobu. Oŋoaŋgiaa ano maŋgiaa Anutugianoŋ mono mombaa uuta kuuro silwa moneŋ ii taru gesogianoŋ mouro mokoloogi. Niinoŋ oŋoonoŋ silwa moneŋ ii medaborowe. Kawaajoŋ keegia mende moma mono uubonjoŋ rabu.\" Kaeŋ jeŋ Simeon wama yoŋoonoŋ kari.\n24 Kari motooŋ uŋuama Joosefwaa mirinoŋ ugi kanagia soŋgbambutiwaajoŋ apu oŋono ano doŋgigia loloo gbojoja nenegia uŋuagiro. 25 Yoŋonoŋ weembaa neneya Joosefwaa mirinoŋ motooŋ newutiwaa qaaya mogi. Kawaajoŋ Joosefnoŋ weeŋ biiwianoŋ mirianoŋ koubaatiwaajoŋ mamboma kaleŋ iwoigia ii asuganoŋ areŋgoŋ ragi. 26 Ragi Joosefnoŋ mirinoŋ karo kaleŋ iwoigia meŋ kaŋ mirianoŋ ugiti, ii muŋ batanoŋ simiŋ kuma namonoŋ usugogi. 27 Usugoŋ waagi joloŋgia iŋijoŋ nomaeŋ laligojuti, qisiŋ oŋoma kokaeŋ iŋijoro: \"Maŋgia eja waŋaajoŋ nijogiti, iinoŋ nomaeŋ laligoja? Toroqeŋ jaawo laligoja me qaago?\"\n28 Kaeŋ jero kokaeŋ meleeŋgi: \"Goo weleŋqeqega, nonoo amanananoŋ saanoŋ laligoja. Mono toroqeŋ jaawo laligoja.\" Kaeŋ meleema goda qeŋ muŋ simiŋ kuma namonoŋ usugogi.\n29 Kaeŋ aŋgi jaaya uuro kema karo koga Benjamin, iyaŋaa nemuŋaa meria ii iima kokaeŋ qisiŋ oŋono: \"Kogia konogaajoŋ nijogiti, iinoŋ koi kolooja me nomaeŋ?\" Qisiŋ oŋoma toroqeŋ kokaeŋ ijoro: \"Merana, Anutunoŋ mono kiaŋkoomu gono laligowa.\"\n30 Kaeŋ ijoŋ koga iima wosoya pororogoro jaaya kaliliŋgoro saamambaajoŋ moma iikanondeeŋ alanzaŋ eleema oŋomesaoŋ uulaŋawo miri uuta oloŋa moŋnoŋ uma aŋodeeŋ rama saaro. 31 Saadaboroŋ jaauŋa soŋgbama miri uuta oloŋa ii mesaoŋ kaŋ tororo mokosiŋgoŋ nama iyaŋa galeŋ koma aoŋ nembanene kombutiwaajoŋ jero. 32 Iijipt yoŋonoŋ Hibruu ejemba yoŋowo motooŋ nene newombaajoŋ mogi arokuukuuyawo koloojiwaajoŋ ii amamaaŋkeju. Kawaajoŋ Joosefwaa neneya ii iyaŋa koma mugi raro daremuŋuruta yoŋoo ii iyaŋa koma oŋoŋgi ragi Iijipt ejemba iwo nene newombaajoŋ kaŋ ragiti, iyoŋoo nenegia ii iyaŋa koŋgi ragi. 33 Joosefnoŋ jero daremuŋuruta ii koloogitiwaa so areŋgoŋ oŋoŋgi mutuyanoŋ jaaqeqeyanoŋ raro bejugianoŋ konoganoŋ raro Joosefnoŋ jaasewaŋ qeŋ oŋoma raro. Kaeŋ rama iyaŋgia aima kotoŋ aoŋ waliŋgoŋ ragi.\n34 Kaeŋ ragi Joosefnoŋ jero iyaŋaa nene duŋnoŋa nene tosaaŋa mendeema meŋ kaŋ koma oŋoŋgi koga Benjamimbaajoŋ ambeŋa 5:waa so toroqeŋ koŋgi nero. Kaeŋ neŋ Joosefwo jejelombaŋ ama afaaŋkota apu kotiga neŋ korisoro qaganoŋ ragi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.43","date":"2018-04-20T12:55:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937780.9\/warc\/CC-MAIN-20180420120351-20180420140351-00302.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999895096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999895095825195}","num_words":1108,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b52 Kor 2.13\n2 Corinthians 71 Oo wombo alauruna, Anutunoŋ kalaŋ koma nonomambaa qaaya kaeŋ somoŋgoŋ nonono eja. Kawaajoŋ iwoi sele uŋanana meŋ tilooji, anana mono ii kuuya qetegowombaajoŋ Kraist qama kooliniŋ hamo qeŋ nonombaa. Anutuwaa jeta uuguwombotiwaajoŋ mono keenana moma kaparaŋ koniŋ meŋ solaŋaniŋ nonono soraaya koloodaborowoŋa. Kiaŋ.\nUugia meleeŋgitiwaajoŋ Poolnoŋ keraqeeaŋgo moro.2 Nononoŋ moŋ mende jeŋ kondemondeeŋ ama muniŋ tiwilaaro. Mombaanoŋ iwoi mende qenjamenjaŋgoniŋ. Moŋ mende tiligoŋ jaameesaŋ ama muniŋ. Kawaajoŋ oŋonoŋ mono uugiaa naguya horoŋ nono uugianoŋ somoŋgoŋ nonoma laligowu. 3 Tosianoŋ batugianoŋ gawoŋ meŋ selenoŋ kuukuu qaa kaeŋ jeŋ jeŋ nonoŋgito, niinoŋ qaa koi oŋoo qaagia jeŋ tegoŋ iroŋa meleema oŋomambaajoŋ ama mende jejeŋ. Niinoŋ qaa kokaeŋ jewe modaborogi: Nononoŋ uunanaa naguya horoŋ oŋo uunananoŋ somoŋgoŋ oŋomakejoŋ. Kaeŋ ama saanoŋ oŋowo ororoŋ somoŋgoŋ komuwoŋa ano ororoŋ kotiiŋ laligowoŋa.\n4 Uuwoiya qaa momalaarina somata oŋoonoŋ ama laligojeŋ. O��oo selegia mamaga mepeseeŋkejeŋ. Oŋoojoŋ ama uluŋkolena somata mokoloojeŋiwaajoŋ kakasililiŋ kania kania moma iikanoŋ kileŋ honoŋa qaa aisoojeŋ.\nMasedonia prowinsnoŋ kema Taituswo aitoŋgori.5 Taitus moŋgama laligowetiwaajoŋ ▼\n▼ 2 Kor 2.13 kanoŋ Taituswaajoŋ jero.jeweti, qaa ii toroqeŋ jemaŋa. Masedonia prowinsnoŋ kouma kanoŋ kaaŋagadeeŋ uuluae mokoloomambaajoŋ amamaawe. Daeŋ daeŋ kembeti, iikanoŋ konjiliŋ kania kania mokoloowe. Anutuwaa manja qeŋ tosaaŋa yoŋowo aŋgowowo ama oŋoojoŋ majakaka moma laligowe. 6 Kaaŋ laligoweto, Anutunoŋ uukamakamaa ejemba naŋgoŋ nonomakeji, iinoŋ Taitus karoti, iikanoŋ uluŋkoleŋ ama nono.\n7 Taitusnoŋ karoti, iikanondeeŋ qaagoto, Korint oŋonoŋ uluŋkoleŋ ama mugi iinoŋ nijoro Anutunoŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ uluŋkoleŋ ama nono. Oŋoo sundugia kokaeŋ nijoro, \"Oŋonoŋ nii niibombaajoŋ koposoŋgoŋ laligoju. Wosogia oŋanoŋ moma noma lombo noŋgitiwaa qaaya jeŋ noo kitina naŋgoŋ jewombaajoŋ jojoriŋkeju.\" Sundu ii nijoro moma uukoisoro somata qatawo mobe.\n8 Niinoŋ uugia Buŋa qaanoŋ kuuŋ tere ii oowe weeŋgoŋ oŋoaŋgia moma boliŋ aogiti, iikawaajoŋ mende moma boliŋ aojeŋ. Wala moma boliŋ aoweti, ii kileŋ kambaŋ kokaamba kokaembaajoŋ mombo aisoojeŋ: Tere qaananoŋ uugia meŋ boliro wosobiri aŋgito, wosobiri iikanoŋ mono meleema kambaŋ torodaamonda eŋ tegoro. Kaniagia kaeŋ iibe.\n9 Kambaŋ kokaamba oŋo moma boliŋ aogitiwaajoŋ ama mende aisoojento, kokaembaajoŋ aisoojeŋ: Oŋo nanamemeŋgiaajoŋ ama moma boliŋ aogi gamu wosobirigianoŋ ilaaŋ oŋono uugia mombo meleema diŋgogi. Ii Anutuwaa jetaa so kolooro uugianoŋ mono nonoojoŋ ama mende boliroto, oŋanoŋ ilaaŋ oŋombe.\n10 Siŋgisoŋgonanaajoŋ ama moma boliŋ aojoŋi eeŋ, gamu wosobiri iikanoŋ mono ilaaŋ nonono uunana mombo meleema diŋgowoŋa. Diŋgowoŋati, Anutunoŋ mono nunuano Siwenoŋ uboŋa. Moŋnoŋ uuta meleema iikawaajoŋ mende moma boliŋ aowaa. Baloŋ ejemba tosianoŋ siŋgisoŋgogiaa wosobiri momakejuto, Anutunoŋ ii mesaowaatiwaajoŋ mende qisiwuti eeŋ, iinoŋ mono iroŋa meleema oŋono koomu kotiga kumuwuya.\n11 Oŋonoŋ Anutuwaa uusiiŋaa so wosobiri mokoloogi gamu iikawaa hoŋa ii uugianoŋ kolooro letoŋgiti, ii gosiŋ iima waliŋgoŋ kokaeŋ jegi, \"Anana goŋ-aaŋgolenana mesaoŋ uunana meŋ kululuuŋ uugere qaganoŋ waama kanianana soosooya gosiŋ mindiŋgoniŋ. Ejemba siŋgisoŋgo aŋgiti, iyoŋoojoŋ uunana waaro sisigia meŋ jeŋ oŋoniŋ. Anutuwaa jeta uuguwombotiwaajoŋ aaruŋ lalaŋaniŋ keenana moniŋ. Poolnoŋ kaŋ uunana meleeniŋiwaa hoŋa iibaatiwaajoŋ koposoŋgoŋ laligojoŋ. Uunana nanamemeŋ dindiŋa ambombaajoŋ aniŋ ano moŋnoŋ kana qiwitigoroti, ii mindiŋgoŋ mubombaajoŋ jojoriŋ laligoniŋ.\" Kaeŋ jegi sokombaa. Kambaŋ kokaamba kana dindiŋa otaajuti, ii qendeema noŋgi iijeŋ.\n12 Kawaajoŋ moŋnoŋ batugianoŋ boliroti, iigadeeŋ mindiŋgoŋ mubutiwaajoŋ ama terena mende oowe me moŋ ii meŋ boliŋ muroti, iigadeeŋ ilaaŋ oŋombutiwaajoŋ tere ii mende ooŋ ambe. Ii kokaembaajoŋ oowe: Oŋo Anutuwaa jaasewaŋanoŋ niwo uumotooŋ ambombaajoŋ kaparaŋ komakejuti, sili iikanoŋ asuganoŋ asugiwaatiwaajoŋ tere ii oowe.\n13 Neenaa uluŋkolena iikayadeeŋ mende mojento, Taituswaa uuta batugianoŋ qeaŋgoro iiniŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ uuna naŋgoro honoŋa qaa aisooŋkejeŋ. Oŋonoŋ korebore Taitus keraqeeaŋgo qeŋ mugitiwaajoŋ aisooŋkeji, korisoro iikanoŋ kaaŋagadeeŋ naŋgoŋ nono iikawaajoŋ honoŋa qaa aisoojeŋ. 14 Niinoŋ oŋoo siligiaajoŋ ama selegia Taituswaa jaanoŋ mepeseeŋ laligoweti, oŋonoŋ iikawaa so aŋgi niinoŋ gamu mende mewe. Niinoŋ oŋoo batugianoŋ laligoŋ qaa kuuya iŋijoweti, ii hoŋagadeeŋ. Kawaa so oŋoo qaagia Taituswaa jaanoŋ jeŋ mepeseeŋ laligoweti, qaa iikanoŋ mono kaaŋiadeeŋ kaniagia mindiŋgogi hoŋa kolooro.\n15 Oŋo korebore noo qaana teŋ koma Taitusnoŋ karo sombugiawo moma jeneŋgia ororo koma horoŋ mugi. Taitusnoŋ siligia ii romoŋgoŋ qaa nijoro uuqeeaŋgoyanoŋ oŋoojoŋ ama somariiro kotiiŋ mepeseeŋ oŋomakeja. 16 Niinoŋ nanamemeŋgia kuuya romoŋgoŋ iikanoŋ saanoŋ oŋoojoŋ ama qaqabuŋabuŋanawo kaeŋ moma kotiiŋ satiiŋ laligomaŋa. Kawaajoŋ aisooŋkejeŋ. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.7","date":"2018-04-23T11:46:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945942.19\/warc\/CC-MAIN-20180423110009-20180423130009-00622.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999752045,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999752044677734}","num_words":804,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Thessalonians 11 Pool, Sailas ano Timoti nononoŋ Tesalonaika uumeleeŋ kanageso oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere oojoŋ. Oŋonoŋ Maŋnana Anutu ano Poŋ Jiisas Kraist yorowo qokotaaŋ nanju.\n2 Maŋ Anutu ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. Kiaŋ. a\nSiimbobolo momago mono oyaŋboyaŋ mokolooŋ laligowoŋa.3 Uumeleeŋ alaurunana, oŋoo momalaarigianoŋ mamaga kotiiro korebore uukaleŋ ama aoŋkejuti, sili iikanoŋ motomotooŋ oŋoo uugianoŋ seiŋkeja. Kawaajoŋ nononoŋ oŋoojoŋ kambaŋ so \"Anutu daŋgiseŋ!\" jeŋ mepeseeŋ muŋkejoŋi, ii awaagadeeŋ sokonja. Buŋa qaa koma gbiligitiwaajoŋ daŋgiseŋ jeŋkejoŋi, ii mono gawonanaga. 4 Sisiwerowero aŋgosisiri kania kania ama oŋoŋgi momakejuti, ii kuuya kaparaŋ koma mokosiŋgoŋ boŋ qeŋ naŋgi momalaarigianoŋ mende sologoŋ loorija. Nononana kaaŋagadeeŋ iikawaa sunduya ii Anutuwaa kanagesoya kanagesoya yoŋoo jaagianoŋ jeŋ selenana oŋoojoŋ ama meŋ uma mepeseeŋkejoŋ.\n5 Anutunoŋ qaa dindiŋagadeeŋ gosiŋ jeŋ tegoŋkeji, aŋgosisiri momogianoŋ mono iikawaa aiweseya kolooja. Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ kouma laligojutiwaajoŋ siimbobolo mogi iŋiiro Siwe gomanoŋ ubutiwaa so soraaya soro koloowutiwaajoŋ kaparaŋ komakeja. Kawaajoŋ koŋajiliŋ mende aŋgoŋ kono kambaŋ kokaamba qagianoŋ umakeja. 6 Anutunoŋ dindiŋa koloojiwaajoŋ nama kakasililiŋ ama oŋomakejuti, ii mono kakasililiŋ iikayadeeŋ meleeno iyaŋgiaa qagianoŋ ubaa.\n7 Qagianoŋ ubaato, kakasililiŋ moma laligojuti, oŋonoŋ mono oyaŋboyaŋ mokoloowuya. Poŋ Jiisasnoŋ gajobauruta ku-usuŋgiawo uŋuama yoŋowo Siwenoŋga kamaaŋ asugiwuti, kambaŋ iikanoŋ mono nonowo motooŋ haamo mewuya. 8 Jiisasnoŋ gere bolaŋ uutanoŋ kamaawaa. Kaeŋ kamaaŋ ejemba Anutu mende moma muŋ Poŋnana Jiisaswaa Oligaa Buŋaya mende teŋ komakejuti, ii mono iroŋa meleema oŋono siimbobolo kokaeŋ moma laligowuya: 9 Poŋnoŋ mono \"Yamageŋ (kozigeŋ)!\" jeŋ jaasewaŋanoŋga konjoma oŋono Anutuwaa ku-usuŋa asamararaŋawonoŋ mende ubuyato, seleeŋgeŋ laligoŋ gere siawaa siimboboloya tetegoya qaa moma laligowu.\n10 Poŋnoŋ eleema kawaati, kambaŋ iikanoŋ tuuŋuruta soraaya anana mono iwaa asamararaŋa iima iikawaa so letoma \"Oowe, Jiisas Poŋnana oowe!\" jewoŋa. Moma laariŋ muniŋi, kuuya anana kaeŋ waliŋgoniŋ ejemba omayanoŋ niniima \"Yei!\" jeŋ aaruŋ nambuya. Nononoŋ Jiisaswaa kania naŋgoŋ jeniŋ oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii moma laariŋ uugia meleeŋgitiwaajoŋ mono letoma jiilaleŋgiawo asariŋ nonowo motooŋ nambuya.\n11 Kaeŋ koloowaatiwaajoŋ nononoŋ kambaŋ so oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ, \"Anutunana, geeŋgo oŋooma iikawaa so mono nemuŋ koma oŋona soraaya soro kolooŋ laligowu. Mono ku-usuŋga ama inaaŋ oŋona iwoi awaa kuuya ama mewombaa uusiiŋgia kuuya koloodaborowa. Kaeŋ momalaariwaa gawoŋgia megi hoŋa kuuya koloowa.\" 12 Kaeŋ qama kooliniŋ Poŋnana Jiisas mepeseegi qatanoŋ oŋoojoŋ ama batugianoŋ akadamuyawo koloowaa. Ananaa Anutunana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ kaleŋmoriaŋ oŋoni laligojutiwaa so mono oŋoaŋgio kaaŋagadeeŋ akadamugiawo koloowuya. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Th.1","date":"2018-04-23T03:55:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00184.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9997227788,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9997227787971497}","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.116,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Thessalonians 2\nPoŋnoŋ kamambaajoŋ ano Jeulalaŋ Toyanoŋ asugiwaa.1 Uumeleeŋ alaurunana, Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ eleema kaŋ nunuano iwaanoŋ eu ajoroowoŋati, oŋo qaa ii mojuto, nononoŋ kokaeŋ qisiŋ qambaŋmambaŋ oŋonjoŋ:\n2 \"Pombaa kaka kambaŋanoŋ kaŋ kuuja,\" haamo qaa kaeŋ jegi doomoroŋgianoŋ mono iikanondeeŋ keno oŋopopo qeŋ rabubo. Qaa ii nomaeŋ kolooro? Omejiilaaŋ moŋnoŋ eja moŋ qaganoŋ uro umbeumbeŋanoŋ tururo uŋauŋa iima gejatootoo qaa jeŋ soŋgiro me moŋnoŋ uugia kuumanjeŋ qaa ii jeŋ soŋgiro kolooro? Tosianoŋ kokaeŋ jewubo, \"Pool alauruta yoŋonoŋ qaa ii terenoŋ ooŋ aŋgi karo.\" Qaa omaya iikawaajoŋ mono eeŋ totooŋ aaruŋ lalaŋaniŋ jeneŋgia ororo laligowubo.\n3 Moŋnoŋ moŋ kaeŋ me kaeŋ tiligoŋ oŋombabotiwaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. Ii kokaembaajoŋa: Wala aiwese woi kokaeŋ asugiri Poŋnoŋ iikawaa gematanoŋ kawaa: Ejemba kelemaleleŋ yoŋonoŋ Poŋ jeulalaŋ ama gema qewuya ano Jeulalaŋ Toyanoŋ aŋo kaaŋagadeeŋ asuganoŋ asugiwaa. Anutunoŋ ii jeŋ tegoro gere sianoŋ kemebaa. Aiwese woi ii wala asugiri iikawaa gematanoŋ kambaŋ somata ii kawaa. 4 Tuarenjeŋ Toya iinoŋ jaba-arambaraŋ ama aŋaa selia momboga meŋ ubaa. Ejembanoŋ iwoiwaa waeya meŋ mepeseeŋkejuti me qata beŋ qajuti, iinoŋ mono ii kuuya uŋuuguŋ selia meŋ uma laligowaa. Kaaŋa laligoŋ Anutuwaa jiwowoŋ jigonoŋ uma jiŋkaroŋ duŋa koma \"Anutu koloojeŋ,\" jeŋ kantri kuuya galeŋ koma nonoma laligowaa.\n5 Niinoŋ Tesalonaika oŋowo laligoweti, kambaŋ iikanoŋ qaa ii jewe modaborogi. Oŋonoŋ ii duduuwubo. 6 Jeulalaŋ Toyanoŋ alanzaŋ asugiwaatiwaajoŋ amamaawaa. Naa iwoinoŋ kania aŋgoŋ komakeji, oŋonoŋ ii kambaŋ kokaamba moju. Kambaŋa tororo kaŋ kuuwaati, iikanoŋadeeŋ mono asugiwaa.\n7 Kambaŋ kokaamba Jeulalaŋ Toyaa ku-usuŋa aasaŋgoya iikanoŋ mono kolooŋ ejemba sololooŋ oŋomakeja. Asuganoŋ asugiwabotiwaa kania kojaŋgiji, iinoŋ ii mesaoro kana koloowaatiwaajoŋ mamboma laligoja. 8 Mambono kania kolooro iikanoŋadeeŋ mono afaaŋgoŋ asugiwaa. Satanoŋ Jeulalaŋ Toya sololooŋ nemuŋ koma muro aŋgoleto qoloŋmoloŋgoya ano aiwese tere kania kania mero iima laligowuya. Ii iima laligowuyato, Poŋ Jiisasnoŋ asamararaŋawo asugiŋ aoŋ ii buu aasoŋanoŋ qeŋ japaleleŋ meŋ mubaa.\n10 Ejemba Anutunoŋ hamo qeŋ oŋombaatiwaajoŋ togoŋ qaa hoŋa buŋa qeŋ aowombaa siiŋa mende moma tondu laligoŋ gere sianoŋ kemebuti, iyoŋonoŋ Jeulalaŋ Toyaa aŋgoletoya ii iigi kaitere kania kania qendeema oŋono jinjauŋ amakebuya. 11 Kawaajoŋ Anutunoŋ momo areŋ jinjauŋa uupaŋawo ii ano kolooro ejembanoŋ ii ku-usuŋgiawo jeŋ seigi kanageso hoŋa yoŋonoŋ sosogoŋ jo kelega gogoŋ qaaya qoloŋmoloŋgoya ii oŋanoŋ jeŋ moma laariwuya. 12 Kaniagianoŋ asuganoŋ asugiwaatiwaajoŋ Anutunoŋ momo areŋ jinjauŋa ii ano karo qagowuya. Ejemba qaa hoŋa mende moma laariŋ uusiiŋgia nanamemeŋ doogoyanoŋ ama osigiti, Anutunoŋ mono kuuya iyoŋoo qaagia jeŋ tegoro gere sianoŋ kemebuya. Kiaŋ. a, b, c, d\nQaa hoŋa teŋ koma kaparaŋ koma kotiiŋ nambu.13 Yoŋoonoŋ kaeŋ koloowaato, Pombaa wombo alauruna, oŋoojoŋ kambaŋ so \"Anutu daŋgiseŋ!\" jeŋ mepeseeniŋ sokonja. Ii gawonanaga. Anutunoŋ oŋo kanakanaiyanoŋga Siwewaa buŋa kolooŋ letombutiwaajoŋ meweeŋgoŋ oŋono. Iikawaa so qaa hoŋa moma laarigi Uŋa Toroyanoŋ meŋ soraiŋ oŋono laligoju. 14 Kaaŋ laligowutiwaajoŋ ama Oligaa Buŋa ano nonoonoŋ karo jeŋ asariniŋi, iikanoŋ oŋo oŋoono. Kaaŋ toroqeŋ laligoŋ Poŋnana Jiisas Kraistwaa asamararanoŋ uma akadamugiawo koloowuya.\n15 Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurunana, koŋgbara mono mende qeŋ laligowu. Nononoŋ qaa kuma oŋoma jenananoŋ jeniŋ me terenoŋ ooniŋ iima mogiti, qaa kota ii mono qokotaaŋ otaaŋ laligowu. Kiaŋ.\n16 Poŋnana Jiisas Kraist aŋo ano Anutu Maŋnana yoronoŋ jopagoŋ nonoma kaleŋmoriaŋ qaganoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋa nononi iikawaajoŋ mamboma uluŋkoleŋ tetegoya qaa moma laligojoŋ. 17 Yoronoŋ mono uugia naŋgori gawoŋ awaa kuuya meŋ qaa awaa kuuya jeŋ laligowuti, iikanoŋ mono meŋ kotiiŋ oŋoni laligowu. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Th.2","date":"2018-04-27T04:54:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125949036.99\/warc\/CC-MAIN-20180427041028-20180427061028-00185.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999781847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999781847000122}","num_words":690,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Titus 1\nPoolnoŋ aposol gawoŋaa kania jeja.1 Anutunoŋ ejemba meweeŋgoŋ oŋonoti, iyoŋoo momalaarigianoŋ kolooŋ somariiwaatiwaajoŋ ama Jiisas Kraistnoŋ Pool nii wasiŋ nono iwaa aposolya koloojeŋ.\nNiinoŋ Anutu weleŋa qeŋ muŋ qaa hoŋa kuma oŋomakejeŋ. Qaa hoŋa ii moma kotoŋ koma gbiliwuti eeŋ, oŋoo laaligogianoŋ mono utegoŋ letomakebaa. Kawaajoŋ tere koi oojeŋ.\n2 Anutunoŋ qaa qoloŋmoloŋgoya jewaatiwaa so qaago, iinoŋ monowaa monoyanoŋ laaligo kombombaŋa nonomambaajoŋ jeŋ somoŋgoŋ iikawaa gematanoŋ iwoi kuuya mokolooro. Oŋonoŋ qaa hoŋa moma kotoŋ moma laarigi iikanoŋ mono nemuŋ koma oŋono laaligo kotiganoŋ keubombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakeju. 3 Anutu, Hamoqeqe Tonananoŋ oyaŋboyaŋ laaligoyaa qaaya jeŋ somoŋgoŋ iikawaa kambaŋa dindiŋa mero kaŋ kuuro iikanoŋ Buŋa qaaya ninisaama ii jeŋ seiwombaa jeŋkootoya ano. Iikawaa so ii jeŋ asarigi Anutunoŋ nii ii jeŋ seimaŋatiwaajoŋ moma laariŋ noma kuuŋ nono.\n4 Oo uumeleeŋ mera sorona Taitus! Niinoŋ ilaaŋ gombe uuga meleema ala ilailaana kolooŋ motooŋ Poŋ moma laariŋ laligoŋkejo.\nMaŋnana Anutu ano Hamoqeqe Tonana Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ goni luaenoŋ laligowa. a\nGaleŋ jotamemeya yoŋoo qaa areŋ5 Kowe wato Kriit (Crete) kanoŋ motooŋ misin gawoŋ meŋ batuyanoŋ gomesaomambaajoŋ ama kokaeŋ jeŋ kotoŋ gombe: \"Uumeleeŋ yoŋonoŋ iliŋgosoŋ laŋ laligojuti, ii mono areŋgoŋ oŋoma (eja to pasto ano) jetamemeurugia gomaŋ ano taoŋ so kuuŋ kuma oŋona areŋgiawo zioz gawoŋ meŋ laligowu.\" Kaeŋ jeŋ deeni.\n6 Uugia meleeŋgiti, iyoŋoo batugianoŋga eja koi kaaŋa meweeŋgowa: Mombaa selianoŋ koposowaa qaaya qaa, embia motooŋgo meŋ laligoja. Meraboraaŋanoŋ uugia meleema Anutu moma laariŋ yaŋgiseŋ gejajuju siligiaa qaa selegianoŋ mende kuuŋ jeŋ oŋomakeju.\n7 Uumeleeŋ kanagesowaa somatagia pasto (bisop) ▼\n▼ Ouwasia, zioz paris liida, bisop, gawoŋ meme waŋa iinoŋ qa somata eeŋ mende bosimbaato, paris tuuŋuruta yoŋoojoŋ qama kooliŋ kuma oŋoma uugia kuuŋ gawoŋgiaa areŋgia oŋoma gejanono qambaŋmambaŋ qaganoŋ galeŋ koma mindiŋgoŋ oŋomakebaa.iinoŋ Anutuwaanoŋ kanageso galeŋ koma oŋomakebaati, iikawaajoŋ mono eja koi kaaŋa kuuwa: Mombaa selianoŋ koposowaa qaaya qaa, jaba-arambaraŋ ano goroŋkikia qaa. Apu kotiga mende neŋ manja tondu mende qeŋ mondomondo qaganoŋ injarere laligoŋ moneŋ iwoiwaajoŋ mende kaparaŋ komakeja. 8 Iwaanoŋ kawuti, ii saanoŋ koma horoŋ kalaŋ koma oŋoma qaa nanamemeŋ awaawaa siiŋa moma uuta iikanoŋ ama laligowaa. Kilikalu kepiriria qaa, qaa kuuya dindiŋagadeeŋ gosiŋ soraaya toroya qaita moŋ kolooŋ iyaŋaa nanamemeŋa tororo galeŋ koma aoŋkeja.\n9 Buŋa qaa kuma nonoŋgi iikanoŋ tando ejia kaaŋa laaligo dooŋgoŋ naŋgomambaajoŋ nanji, pastonoŋ ii mono koronsoŋ meŋ iikanoŋ qokotaaŋ nambaa. Kaeŋ nama saanoŋ Buŋa Tere otaaŋ momalaariwaa qaa batuya batuya ejemba kuma oŋoma iikanoŋ uugia kuuŋkebaa ano tosianoŋ Buŋa qaa meeraŋgoŋ qetamakebuti, iyoŋoo qaagia doogoya ii saanoŋ qewagoŋ mindiŋgoŋkebaa. Kiaŋ. c\nBoi takapolakaya mono qotogoŋ oŋombu.10 Ejemba mamaganoŋ qaa qeŋ gejajuju ama sosoŋae kaaŋa qaa seŋa seŋa jeŋ ejemba tiligoŋ oŋomakeju. Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotogiti, iyoŋoo tuuŋnoŋga ejemba jaasooŋgonoŋ iikaaŋa kolooŋkeju.\n11 Ejemba iikaaŋa yoŋoo qaagia mono qowogowu. Yoŋonoŋ Buŋa qaa kuma oŋombombaajoŋ mondoŋ moneŋ iwoi horowombaajoŋ moma kesa-awaraŋ qaa laŋ jegi gamuyawo kolooŋkeja. Kaeŋ ama sumaŋ tosaaŋa mono korebore meŋ sooŋ oŋoŋgita eŋkaloloŋ koloogi. 12 Kriit iyaŋgiaa gejatootoo eja moŋnoŋ kaiyakagiaajoŋ kokaeŋ jeŋ ooro, \"Kriit ejembanoŋ mono kambaŋ so qaa qoloŋmoloŋgoŋ injarere qezeŋ laligoŋ jeraŋai kombo kaaŋa ewaewaŋ koma baonoŋ newageeŋ nepaqepalo neŋkeju.\" 13 Yoŋoojoŋ qaa kaeŋ naŋgoŋ jeroti, ii hoŋaga. Kawaajoŋ jigia iikanoŋ qaono momalaarigianoŋ asugiŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ ii mono kotakota jeŋ tereŋgoŋ oŋomakeba.\n14 Momalaarigianoŋ hoŋawo kolooro Juuda nonoo beŋ sosombanana ano ejemba qaa hoŋa soŋgiŋ jeŋkooto amakejuti, qaa iikaaŋaajoŋ geja mende ambu. 15 Uunana meleeniŋ Uŋa Toroyanoŋ koŋkonjora meŋ nonono soraaya koloojoŋi, ananaa nembanene mombaa soŋgoya ii mende eja. Anana nembanene kuuya saanoŋ newoŋatiwaa so koloojato, qewoloŋ ejemba qaa hoŋaajoŋ yaŋgiseŋ amakejuti, iyoŋonoŋ ii me woi aŋgi uugianoŋ kileŋ tilooŋkeja. Uugianoŋ kokojinjiŋawo kolooro uu gejagia duuro mono bao jaagoo tani kaaŋa laligoju.\n16 Yoŋonoŋ \"Anutu moma yagojoŋ,\" jegianoŋ kaeŋ jeŋ kaiyakagianoŋ ii qakooma qewagoŋkeju. Kaaŋa kolooŋ Anutuwaanoŋ qaa qegi iŋiiro arokuukuugiawo kolooro gawoŋ awaa moŋ mewutiwaa so mende kolooju. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Tit.1","date":"2018-04-27T06:56:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125949489.63\/warc\/CC-MAIN-20180427060505-20180427080505-00561.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999665022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999665021896362}","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.152,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 John 2\nJiisasnoŋ aworo koipu Tonana kolooja.1 Oo kokouruna, oŋonoŋ siŋgisoŋgo ambubotiwaajoŋ qaa koi oojeŋ. Ii oojento, moŋnoŋ kileŋ siŋgisoŋgo anagati eeŋ, aworo koipu Tonananoŋ mono eŋ nononja. Jiisas Kraist iinoŋ Maŋaa kosianoŋ laligoŋ qaa kuuya dindiŋagadeeŋ gosiŋ ama nonomakeja. 2 Aworo koipu Tonana iinoŋ siŋgisoŋgonanaa tawaya kolooŋ koma konjoratiŋ nonono. Ii ananaa siŋgisoŋgowaajoŋadeeŋ qaagoto, mono namonoŋ kuuya ananaa siŋgisoŋgonana ii kaaŋiadeeŋ koma konjoratimambaajoŋ komuro. Kiaŋ.\nTeŋkoŋkoŋ ii kaiyaka dindiŋa.3 Anutuwaa jojopaŋ qaaya teŋ komakeboŋati eeŋ, iikaaŋa kanoŋ ii moma mujoŋi, ii saanoŋ uuwoiya qaa moma yagojoŋ.\n4 Moŋnoŋ \"Anutu moma mujeŋ,\" jeŋ jojopaŋ qaaya mende teŋ koma otaaŋkeji, iinoŋ mono qolomoloŋ qaa jeje ejembaga kolooro qaa hoŋanoŋ iwaa uutanoŋ mende eja. 5 Qaagoto, moŋnoŋ Anutuwaa qaaya teŋ koma otaaŋkeji, Anutuwaa uujopayanoŋ mono oŋanoŋ iwaa uuta saa qero akadamuyawo laligoja. Iikaaŋa kanoŋ Anutuwo qokotaaŋ motooŋgo laligojoŋi, ii moma yagojoŋ. 6 Moŋnoŋ \"Anutuwo qokotaaŋ laligojeŋ,\" jeji, iinoŋ mono Jiisasnoŋ nanamemeŋa anoti, iikawaa so mono otaaŋ ama meŋ laligowaatiwaa so kolooja. Iikaaŋ mende ama meŋ laligoro mende sokonja. Kiaŋ.\nUujopa amboŋatiwaa jojopaŋ qaa gbilia7 Oo wombo alauruna, niinoŋ jojopaŋ qaa gbilia qaagoto, jojopaŋ qaa walaga kanakanaiyanoŋga eŋ oŋonji, mono ii ooŋ oŋonjeŋ. Jojopaŋ qaa walaga iikawaa Buŋa qaaya ii mono moma laligoŋ kougi. 8 Kileŋ iikawaa jeŋkootoya gbilia ii ooŋ oŋonjeŋ. Paŋgamanoŋ alimambaajoŋ ano asasagaa hoŋa asariŋ somariiŋkejiwaajoŋ jojopaŋ qaa iikawaa hoŋa mono Anutuwaanoŋ ano oŋoonoŋ kolooŋ asugiŋ eja.\n9 Moŋnoŋ jetanoŋ \"Asasaganoŋ laligojeŋ,\" jejato, alia kazi ama muji, iinoŋ mono toroqeŋ paŋgamaŋ uutanoŋ laligoja. 10 Moŋnoŋ alia jopagoŋ muŋkeji, iinoŋ mono asasagaa uutanoŋ pondaŋ laligoro silianoŋ tosaaŋa siŋgisoŋgo ambutiwaajoŋ mende kondooŋkeja. 11 Kaento, moŋnoŋ alia kazi ama muji, iinoŋ mono umuŋkoŋkoŋanoŋ kematoukantou laligoŋ nanamemeŋa paŋgamaŋ uutanoŋ amakeja. Paŋgamanoŋ jaaya meŋ gooro jinjauŋ ama laligojiwaajoŋ dakanoŋ kembaati, ii aŋo mende moma kotoŋkeja. Qaago. a\nAnutunoŋ siŋgisoŋgonana qosoloŋgoŋkeja.12 Oo meraborauruna, Jiisasnoŋ komuŋ qa somata meŋ laligojiwaajoŋ ama Anutunoŋ oŋoo siŋgisoŋgogia mesaoŋ qosoloŋgodabororo. Iikawaajoŋ qaa koi ooŋ oŋonjeŋ. 13 Oo maŋuruna, moronoŋ kanakanaiyanoŋga laligoŋ kouji, oŋo ii moma muŋ laligoŋ kougi. Kawaajoŋ qaa koi ooŋ oŋonjeŋ. Oo gbaworouruna, oŋo kileŋaa Toya haamo ama muŋ laligojuti, iikawaajoŋ qaa koi ooŋ oŋonjeŋ. Meraborauruna, oŋo Maŋnanaa kania moma kotoŋ laligojuti, iikawaajoŋ qaa koi ooŋ oŋonjeŋ.\n14 Maŋuruna, moronoŋ kanakanaiyanoŋga laligoŋ kouji, oŋo ii moma muŋ laligoŋ kougita kouju. Kawaajoŋ qaa koi oowe oŋoonoŋ kaja. Eja gbaworouruna, oŋo Anutuwaanoŋ Buŋa qaa uugianoŋ aŋgi kotiiŋ nano esuŋmumugiawo kolooŋ kileŋaa Toya haamo ama muŋ laligoju. Kawaajoŋ qaa koi oowe oŋoonoŋ kaja. Kiaŋ.\nBalombaa nanamemeŋ bologa mono yakariwu.15 Oŋo balombaa nanamemeŋ bologa ano iwoi kuuya iikanoŋ eji, iikawaajoŋ mende naŋ oŋomba. Moŋnoŋ uutanoŋ balombaa nanamemembaajoŋ naŋ muji eeŋ, Maŋnanaa uujopayanoŋ mono iwaa uutanoŋ mende nanja.\n16 Balombaa nanamemeŋ ii kokaeŋ: Ejembanoŋ sele busugiaa siiŋgia kombombaŋa bologa otaaŋkeju. Iwoi jaagianoŋ iima iimasiiŋ ama koposoŋgoŋkeju ano balombaa laaligogiaajoŋ biririgoŋ terereeŋ selegia meŋ umakeju. Ii ano uugere tosaaŋa ii Maŋaanoŋga mende kaŋkeja. Qaago! Ii balombaa nanamemeŋ bologa kolooja. 17 Balombaa nanamemenoŋ goroŋ qewaa ano iikawaa siiŋa bologa bologa ii kaaŋagadeeŋ goroŋ qewuto, moŋnoŋ Anutuwaa uusiiŋa teŋ koma otaaŋkeji, iinoŋ mono boŋ qeŋ kambaŋ tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ ubaa. Kiaŋ.\nKraistwaa tuarenjeŋuruta ii mono asugiju.18 Oo kokouruna, Kraistwaa kitia ▼\n▼ Kraistwaa tuarenjeŋa ii Antikraist. Griik qaa anti, iikawaa kania ii woi. Iinoŋ Kraistwaa kitia nanja ano Kraist tuarenjeŋ ama muŋkeja.nama tuarenjeŋ ama mubaati, iinoŋ kambaŋ tetegoyanoŋ asugiwaati, kaeŋ jegi momakeju. Qaa iikawaa so kambaŋ kokaamba Kraistwaa tuarenjeŋuruta mamaganoŋ mono asugiŋ nanju. Qaa iikawaa hoŋa kaeŋ koloorotiwaajoŋ ama kambaŋ tetegoyaa uutanoŋ kouma laligojoŋ, iikaaŋ mojoŋ. Iikawaa aiweseya kaeŋ. 19 Tuarenjeŋ ejemba iyoŋonoŋ ananaa tuuŋnondeeŋ laligoŋ nonomesaoŋ keŋgi. Uugia nonowo selesele somoŋgoŋ momalaari kanageso batunananoŋ tondu laligoŋ boratigi. Ananaanoŋ kanageso hoŋa koloowuyagati eeŋ, mono ananawo pondaŋ qokotaagi motooŋ laligowonaga. Nonomesaoŋ sigeŋsigeŋ nanjuti, sili iikanoŋ mono kaniagia kokaeŋ qendeema nonono iima mojoŋ: Iyoŋoonoŋga moŋnoŋ nonowo oŋanoŋ motooŋgo mende kolooŋ laligoro.\n20 Yoŋonoŋ sigeŋsigeŋ nanjuto, Kraistnoŋ Uŋaya Toroya oŋoo uugianoŋ maaro bedu meŋ inaaŋ oŋono kuuya oŋonoŋ qaa hoŋa moma kotoŋ laligoju. 21 Oŋonoŋ qaa hoŋa mende moma kotowubotiwaajoŋ ama qaa koi mende ooŋ oŋonjeŋ. Kawaajoŋ qaagoto, oŋo qaa hoŋa moma kotoju ano qaa hoŋanoŋ qaa qoloŋmoloŋgoya moŋ kondoomambaajoŋ amamaaŋkeja. Kawaajoŋ qaa koi ooŋ oŋonjeŋ.\n22 Jiisasnoŋ Hamoqeqe Toya Kraist koloojato, moŋ moronoŋ qaa ii qakoonji, iinoŋ aŋgomokoloŋ ejembaga kolooja. Iinoŋ Kraistwaa kitia nama tuarenjeŋ ama muŋ Maŋ ano Meria ii motooŋ qakooma oromakeja. 23 Moŋnoŋ Mambaa Meria qakoomakeji, iinoŋ Maŋa qaa eeŋ laligoja. Moŋnoŋ Meria jokolooŋkeji, iinoŋ mono Maŋ kaaŋagadeeŋ mokolooŋ iwo laligoja.\n24 Oŋo Buŋa qaa kanakanaiyanoŋga moma kougiti, ii uugianoŋ kotiiŋ nambaatiwaajoŋ galeŋgia meŋ aowu. Buŋa qaa moma kougiti, iikanoŋ uugianoŋ nambaati eeŋ, oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ mono boŋ qeŋ Maŋ ano Meria yorowo qokotaaŋ nambu. 25 Kraistnoŋ soomoŋgo qaa kokaeŋ nononota eja, \"Niwo nambuti eeŋ, mono laaligo oyaŋboyaŋawo oŋombe tetegoya qaa kotiiŋ laligowuya.\"\n26 Tosianoŋ batogoŋ jinjauŋ meŋ oŋomakejuti, niinoŋ iyoŋoojoŋ ama qaa ii ooŋ oŋonjeŋ. 27 Tosianoŋ jinjauŋ amakejuto, Kraistnoŋ Uŋa Toroya oŋoo uugianoŋ maaro bedu meŋ inaaŋ oŋomakeja. Uŋa Toroya iinoŋ uugianoŋ boŋ nano mende looriwuti eeŋ, oŋonoŋ mono boi mombaajoŋ mende amamaawuya. Ii kokaembaajoŋ: Iwaa Uŋa Toroyanoŋ mono nanamemeŋ awagaa qaa kuuya kuma oŋomakebaa. Bedu meŋ inaaŋ oŋomakeji, ii iwoi qoloŋmoloŋgoya moŋ qaagoto, momo qaa hoŋa tooŋga kolooŋkeja. Kawaajoŋ qaa hoŋa kuma oŋonotiwaa so mono qaaya kuuya teŋ koma Kraistwo pondaŋ qokotaaŋ nambu.\n28 Oo kokouruna, oŋo mono Kraistwo koronsoŋ qokotaaŋ nambu. Iwo nama laligoniŋ mombo asugiwaati, kambaŋ iikanoŋ mende konjoma nonono gamu qaganoŋ mende kokomomola meŋ kemboŋato, saanoŋ iwaa jaanoŋ awasaŋkaka qaganoŋ saitiŋgeŋ namboŋa. 29 Kraistnoŋ solaŋa kolooji, oŋonoŋ qaa ii moma kotojuti eeŋ, mono qaa koi kaaŋagadeeŋ saanoŋ moma asariwu: Ejemba kuuyanoŋ nanamemeŋ solaŋa amakejuti, iyoŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ Anutuwaanoŋga kolooŋ iwaa meraboraaŋa kolooju. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Jo.2","date":"2018-04-21T04:03:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944982.32\/warc\/CC-MAIN-20180421032230-20180421052230-00201.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999974966,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999974966049194}","num_words":1060,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 26\nAisaknoŋ Gerar taonoŋ laligoro.1 Wala Aabrahambaa kambaŋanoŋ bodi kolooro. Kaaŋagadeeŋ Aisakwaa kambanoŋ bodi mombo kolooŋ gomaŋ sokoma ero. Bodi kolooro Aisaknoŋ mesaoŋ Filistin yoŋoo kiŋ poŋgia qata Abimelek iwaa gomanoŋ Gerar kanoŋ keno. 2 Kema laligoro Poŋnoŋ asugiŋ muŋ kokaeŋ jero: \"Gii Iijipt balonoŋ mende kemba. Gomaŋ koi buŋaga koloowaatiwaajoŋ jeŋ kotoweti, mono kokanoŋ rama laligowa.\n3 a Niinoŋ maŋga Aabrahambaajoŋ soomoŋgo qaa muŋ ii jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiweti, ii mono galeŋ kombe hoŋawo koloowaa. Niinoŋ baloŋ kuuya koi ii gii ano goo gbiliuruga oŋoo buŋaga qeŋ oŋomaŋa. Kawaajoŋ saanoŋ baloŋ kokanoŋ rama waba laligona niinoŋ giwo laligoŋ kotuegoŋ gombe laligowaga. 4 Niinoŋ gbiliuruga kolooŋseisei oŋombe jaŋgogianoŋ sombinoŋ seŋgelao rama kenjuti, mono iikawaa so koloowuya. Kaeŋ aŋgi baloŋ kuuya koi ii oŋoo buŋaga qeŋ oŋomaŋa. Goo gbiliuruga yoŋoonoŋga mombaajoŋ ama noo kotumotuenanoŋ mono namowaa kanageso tuuŋ kuuya yoŋoo qagianoŋ uro oyaŋboyaŋ mokoloowuya. 5 Niinoŋ kokaembaajoŋ kaeŋ amaŋa: Aabrahamnoŋ noo qaana teŋ koma laligoro. Jojopaŋ qaana, jeŋkooto qaana ano kana qaana muweti, iinoŋ ii kuuya otaaŋ laligoro.\"\n6 Anutunoŋ kaeŋ jero Aisaknoŋ toroqeŋ Gerar taonoŋ rama laligoro. 7 b Laligoro gomaŋ iikawaa ejia yoŋonoŋ embiaajoŋ qisiŋ mugi kokaeŋ jero, \"Ii naanaga.\" Kaeŋ jeŋ uutanoŋ kokaeŋ romoŋgoro: \"Rebekawaa kaitanianoŋ iima-aiŋaiŋawo koloojiwaajoŋ eja iyoŋonoŋ mono iwaajoŋ ama nii nugi komumambo.\" Kaeŋ romoŋgoŋ \"Ii embanaga,\" kaeŋ jemambaajoŋ keeta moma laligoro. 8 Aisaknoŋ iikanoŋ kambaŋ koriga laligoŋ kouma kambaŋ moŋnoŋ embiawo suuŋgoŋ aŋgoŋ aori Filistin yoŋoo kiŋgia Abimelek iinoŋ jeŋgenanoŋga seleeŋgeŋ jaa riro kemero ii iriiro. 9 Iriima Aisak oono karo kokaeŋ ijoro moro: \"Moba, iinoŋ mono goo embaga kolooja. Mono naambaajoŋ 'Ii naanaga,' jena?\" Kaeŋ moma kokaeŋ meleema muro: \"Nii iwaajoŋ ama nugi komumambotiwaajoŋ romoŋgoŋ kaeŋ jewe.\"\n10 Meleema muro kiŋ Abimeleknoŋ kokaeŋ ijoro: \"Gii mono naa terega ama nononjaŋa? Noo ejauruna yoŋoonoŋa moŋnoŋ mono afaaŋgoŋ goo embagawo enaga. Kaeŋ kolooro giinoŋ kondoona siŋgisoŋgowaa qaa lombotanoŋ mono nonoo qanananoŋ unaga.\" 11 Kaeŋ jeŋ kanageso tuuŋa kuuya yoŋoojoŋ jeŋkooto kokaeŋ ama oŋono: \"Moŋnoŋ moŋ eja koi me iwaa embia meŋ boliŋ orombaati, ii mono koomuwaa buŋaga jeŋ tegoniŋ komuwaa.\" Kiaŋ.\n12 Aisaknoŋ baloŋ iikanoŋ nene gawoŋ koma komoro Poŋnoŋ kotuegoŋ muro yambu iikanoŋ hoŋa komoroti, ii 100:waa so seiŋ kolooro. 13 Kaeŋ kolooro toomoriaŋ somasomata mokolooŋ laligoro esuhinayanoŋ toroqeŋ somariiŋ uro kindiŋbiri eja qaqabuŋayawo kolooro. 14 Iwaanoŋ lama, meme (noniŋ) ano bulmakao tuuŋa tuuŋa ii kolooŋ seigi. Kaaŋiadeeŋ weleŋqeqeuruta mamaga oŋono laligogi. Kawaajoŋ Filistin yoŋonoŋ ii iima kanaiŋ goroŋkiki ama gemaqeqe qaa jegi. 15 Gemaqeqe qaa jeŋ maŋa Aabrahambaa weleŋqeqeurutanoŋ apu roŋ iwaa kambanoŋ osogiti, ii kuuya balonoŋ qeŋ turudaborogi.\n16 Kaeŋ kolooro kiŋ Abimeleknoŋ Aisak kokaeŋ ijoro: \"Gii ku-usuŋgawo kolooŋ mamaga nunuugujaŋiwaajoŋ mono kololooŋ nonomesaoŋ moŋgeŋ kemba.\" 17 Kaeŋ jero moma baloŋ ii mesaoŋ Gerar dooŋanoŋ kema kemeŋ opo sel kuuŋ mororoŋgoŋ kuuŋ kanoŋ rama laligogi. 18 Rama laligoŋ apu roŋ maŋa Aabrahambaa kambanoŋ osogito, Aabraham komuro Filistin yoŋonoŋ qe�� turugiti, ii Aisaknoŋ jero mombo osoŋ luluuma meagogi. Meagogi maŋanoŋ apu roŋ qagia qaroti, Aisaknoŋ ii iikayadeeŋ mombo qaro.\n19 Kaeŋ qaro weleŋqeqeurutanoŋ dondooŋanoŋ apu roŋ osoŋ laligoŋ apu roŋ moŋ apuya soraaya ujuŋgoŋ kouroti, ii mokoloogi. 20 Ii mokoloogito, Gerar yoŋoo lama bulmakao galeŋgianoŋ Aisakwaa lama bulmakao galeŋuruta yoŋowo kanaiŋ aŋgowowo ama qaa kokaeŋ jegi, \"Oo ii nonoonoŋga!\" Iyaŋawo aŋgowowo qaa kaeŋ jegitiwaajoŋ ama Aisaknoŋ apu roŋ iikawaa qata Esek (Aŋgowowo) qaro. 21 Iikawaa gematanoŋ apu roŋ moŋ mombo osogi iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ aŋgowowo aŋgi. Kaeŋ aŋgitiwaajoŋ ama apu roŋ iikawaa qata Sitna (Kerekere) qaro.\n22 Kaeŋ qama baloŋ ii mesaoŋ kema apu roŋ moŋ mombo jero osogi. Apu roŋ iikawaajoŋ aŋgowowo qaa mende kolooro kawaajoŋ qata Rehobot (Tintiŋa awaa) qama qaa kokaeŋ jero: \"Kete Poŋnoŋ tintiŋa awaa nonono saanoŋ baloŋ kokanoŋ laligoŋkolooŋ seisei amboŋa.\"\n23 Kaeŋ jeŋ kanoŋ laligoŋ mesaoŋ Beerseba gomanoŋ keno. 24 Beerseba keno gomantiiŋa iikanoŋ Poŋnoŋ asugiŋ muŋ kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ maŋga Aabrahambaa Anutuya koloojeŋ. Niinoŋ giwo laligoŋ kotuegoŋ goma laligomaŋa. Kawaajoŋ toroko mende moba. Niinoŋ gawoŋ ejana Aabrahambaajoŋ ama goo gbiliuruga kolooŋseisei oŋombe jaŋgogianoŋ uuta koloowaa.\"\n25 Kaeŋ ijoro Aisaknoŋ siimoloŋ alata moŋ iikanoŋ meŋ Pombaa qata qamago qama kooliro. Qama kooliŋ opo kuuŋa mororoŋgoŋ meŋ rama laligogi. Laligoŋ jero weleŋ ejaurutanoŋ apu roŋ moŋ iikanoŋ osogi. Kiaŋ.\nAisak ano Abimelek yoronoŋ batugaranoŋ soomoŋgo ani.26 c Aisaknoŋ Beerseba laligoro kambaŋ moŋnoŋ kiŋ Abimelek iinoŋ Gerar taoŋ mesaoŋ iwaanoŋ karo. Goro qaa jeje alia Ahuzat ano manjaqeqe tuuŋaa kawali galeŋa Fikol yoronoŋ iwo motooŋ kagi. 27 Kagi Aisaknoŋ kokaeŋ qisiŋ oŋono: \"Oŋo kere moma noma baloŋgianoŋga konjoma noŋgito, kileŋ mono naambaajoŋa noonoŋ koi kaju?\"\n28 Qisiŋ oŋono kokaeŋ meleeŋgi: \"Poŋnoŋ giwo nanji, nono ii asuganoŋ iima moma kotojoŋ. Kawaajoŋ kokaeŋ romoŋgojoŋ: 'Nononoŋ giwo soomoŋgo ambombaajoŋ aiŋnana mojoŋ. Saanoŋ gii ano nonoo batunananoŋ soomoŋgo ama ii jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiniŋ kokaeŋ ewaa: 29 Nono kakasililiŋ moŋ mende ama goninto, kambaŋ so awaa ama goma gomesaoniŋ luaenoŋ miriga mesaoŋ kema kaŋ laligona. Iikawaa so giinoŋ kaaŋiadeeŋ nono iwoi bologa moŋ mende ama nonoma laligowa.' Kambaŋ kokaamba Poŋnoŋ kotuegoŋ gono laligojaŋ.\" 30 Kaeŋ jegi Aisaknoŋ jejelombaŋ mozozoŋgoŋ ooŋ ano nene qaaŋ neŋ ragi. 31 Rama eŋ gomaamba umugawo waama soomoŋgogia somoŋgoŋ aoŋ ii jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiigi. Jeŋ kotiigi Aisaknoŋ ii wasiŋ oŋono luae qaganoŋ mesaoŋ keŋgi.\n32 Keŋgi weeŋ iikanoŋadeeŋ Aisakwaa weleŋ eja yoŋonoŋ kaŋ apu roŋ moŋ osogiti, iikawaa sunduya kokaeŋ ijogi: 33 \"Nono apu mokoloojoŋ.\" Kaeŋ ijogi moma apu roŋ iikawaa qata Siba qaro. ▼ Kawaajoŋ taoŋ iikawaa qata ii kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ toroqeŋ Beerseba qamakejoŋ. Kiaŋ.\nIisoonoŋ waba emba woi orono.34 Iisoonoŋ yambuya 40 kolooro Hit emba woi orono. Qagara Judit, maŋa qata Beeri ano Basemat, maŋa qata Elon. 35 Emba iyoronoŋ Aisak ano Rebeka uukonduŋ ano wosobiri somata totooŋ mokolooŋ oroma laligori. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.26","date":"2018-04-24T07:04:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946565.64\/warc\/CC-MAIN-20180424061343-20180424081343-00243.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999904633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999904632568359}","num_words":1055,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.13,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"c4Eks 12.1-27\nActs 12\nHerodnoŋ Jeims qeŋ Piito kapuare mirinoŋ ano.1 Kambaŋ iikanoŋ kiŋ Herodnoŋ ▼\n▼ Kiŋ Herod Agripa I (mutuya) iinoŋ gbani 37-44 kanoŋ Palestain kuuya galeŋ koma oŋoma laligoro.uumeleeŋ kanageso sisiwerowero meŋ oŋomambaajoŋ moma jero uumeleeŋ ejemba tosaaŋa oŋoma somoŋgoŋ oŋoŋgi. 2 Kiŋnoŋ jeŋ kotoro Jombaa data Jeims ii manjawaa soo somatanoŋ kiaŋgi.\n3 Kaeŋ jeŋ kotoro qegi komuro Juuda ejemba tosianoŋ ii mogi awaa kolooro iiro. Ii iima kawaajoŋ toroqeŋ jero Piito kaaŋagadeeŋ meŋ somoŋgogi. Iwoi ii bered yiistya qaawaa kendoŋ kambaŋanoŋ jero kolooro. 4 Kawaajoŋ kiŋnoŋ kokaeŋ jero, \"Niinoŋ kiaŋkomu kendoŋ ▼\n▼ Kiaŋkomu kendoŋ ii Iŋglis qaanoŋ Passover. Ananaa qaanoŋ qata moŋ ii goukoŋkoŋ kendoŋ. Israel ejemba yoŋonoŋ Iijipt laligoŋ nagugia sanoŋ morigi Anutuwaa gajobanoŋ iŋiima kobooŋ uŋuuguŋ mutu meragia mende uŋuro komugi.tegoro Juuda yoŋoo qaa jakeyanoŋ oomaŋa.\" Kaeŋ jeŋ jeŋ kotono kapuare mirinoŋ ooŋgi. Ooŋgi manjaqeqe eja 16 yoŋonoŋ batugianoŋ tuuŋ 4 koma kambaŋ utekute aŋgita eja 4:yanoŋ asaga gomantiiŋa suulaŋ nama galeŋ meŋ muŋ laligogi. 5 Piito kaeŋ galeŋ meŋ muŋ laligogi kapuare mirinoŋ eroto, uumeleeŋ kanageso yoŋonoŋ suulaŋ iwaajoŋ ama Anutu kaparaŋ koma qama kooliŋ laligogi. Kiaŋ. c\nSiwe gajobanoŋ Piito isama wama kamaaro.6 Qama kooliŋ laligogi kiaŋkomu (Passover) kendoŋ tegoro gomantiiŋa kanoŋ manjaqeqe eja woiyanoŋ Piito gbado (tape) woinoŋ kotakota somoŋgori batugaranoŋ gaoŋ ero ano eja waagiawo tosianoŋ nagu gematanoŋ nama kapuare miri galeŋ megi. Kiŋ Herodnoŋ gomaŋ ano Piito wama qaa jakeyanoŋ oomambaajoŋ romoŋgoŋ areŋ ano gaoŋ egi. 7 Gaoŋ egito, Pombaa gajoba moŋnoŋ uulaŋawo asugiŋ Piitowaa kooroŋanoŋ nano kasa miriwaa uuta asaridabororo Piitowaa maroŋanoŋ qeŋ ijoro, \"Mono uulaŋawo waaba.\" Kaeŋ ijoro gbado (tape) woiyanoŋ iikanondeeŋ Piitowaa borianoŋga eeŋ suni. 8 Suni gajobanoŋ ijoro, \"Mono opoga somoŋgoŋ kana esuga mouba.\" Ijoro moma iikaeŋ ano. Ii ano toroqeŋ ijoro moro, \"Mono malekuga mouma nii notaaŋ kawa.\"\n9 Kaeŋ ijoro moma miri uuta mesaoŋ otaaro. Ii otaaŋ kenoto, gajobanoŋ iwoi anoti, ii oŋanoŋ kolooro me qaagoti, Piitonoŋ iikawaajoŋ moro sisau kolooro. Iinoŋ gaoŋ eŋ gaoŋ iiroti, iikawaa tanitani moro kolooro. 10 Miri uuta mesaoŋ nagu mutuyanoŋ galeŋ meŋ naniti, ii uruuguŋ nagu moŋnoŋ keuma uruuguŋ kotoŋ kema kapuare miri seliaa aeŋ kiropoyanoŋ keuri. Keuri nagu somata kotakota iikanoŋ mono aŋodeeŋ eeŋ tano seleeŋgeŋ siti kana qaa ootanoŋ kemeri. Kemeŋ kana somata striit moŋ toroqeŋ keni gajobanoŋ uulaŋawo Piito mesaoŋ aliro.\n11 Aliro Piitowaa uuta tooro kokaeŋ jero, \"Oo Poŋnoŋ mono gajobaya wasiro kaŋ Herodwaa boronoŋga metogoŋ nonja, ii mojeŋ. Juuda ejembanoŋ noo selenanoŋ iwoi koloowaatiwaajoŋ mambonjuti, iinoŋ mono iwoi kuuya iikanoŋa noo waŋna somoŋgoja. Niinoŋ keteda koi ii oŋanoŋ moma kotojeŋ.\"\n12 Kaeŋ moma kotoro asariro Jombaa nemuŋa Mariawaa mirinoŋ baageŋ keno. Jon iikawaa qata moŋ Maak qagi. Miri iikanoŋ ejemba mamaganoŋ ajorooŋ Anutu qama kooliŋ laligogi. 13 Kaeŋ laligogi Piitonoŋ kaŋ toomaanoŋ nama nagunoŋ qero. Nagunoŋ qero weleŋqeqe emba qata Roda iinoŋ kaŋ \"Gii moronoŋ?\" jeŋ qisiro. 14 Qisiŋ nama Piitowaa aroya moma kotoŋ \"Ii-ia kajaŋ!\" jeŋ aisooŋ luguŋ nagu mende horoŋ uulaŋawo miri uutanoŋ uma iŋijoro, \"Piitonoŋ kaŋ nagunoŋ nanja.\" 15 Iŋijoro moma iwaajoŋ \"Uuga sooro jejaŋ,\" jegi. Jegito, iinoŋ waŋ qeŋ \"Qaa oŋia jejeŋ!\" iŋijoro. Kaeŋ iŋijoro jegi, \"Ii mono Piitowaa gajobayanoŋ nanja.\"\n16 Kaeŋ amiŋ mogito, Piitonoŋ nagu qeŋgadeeŋ nano horoŋ iima aarugi. 17 Aarugi borianoŋ sare ama oloŋ ambutiwaajoŋ jero. Jeŋ Poŋnoŋ kapuare mirinoŋga wama seleeŋgeŋ kamaaroti, sundu ii iŋijoro, \"Oŋo buju koi mono bisop Jeims ano uumeleeŋ alaurunana tosaaŋa ii iŋijogi mobu.\" Kaeŋ iŋijoŋ oŋomesaoŋ gomaŋ moŋgeŋ keno. Kiaŋ.\nPiitonoŋ kapuare miri mesaoro kiŋ Herodwaa iriŋa soono.18 Gomaŋ ano manjaqeqe eja yoŋonoŋ Piito moŋgama \"Daeŋ iliŋoloŋ koma aliŋ kenja?\" jeŋ kawaajoŋ konjiliŋ ano majakaka somata mogi. ▼\n▼ Room gawman gawombaa areŋa kokaeŋ: Kapuare ejanoŋ oloŋ konagati eeŋ, eja waagiawo ii mono uŋugi komuŋkegi. Kawaajoŋ konjiliŋ ama majakaka somata mogi.19 Herodnoŋ kaaŋagadeeŋ Piito mokoloowutiwaajoŋ jero moŋgama bimbimgoŋ mende mokoloogi eja waagiawo Piitowaa galeŋ megiti, ii qaa jakeyanoŋ oŋooma mamaga qisiŋ oŋoma jeŋ tegoŋ uŋuama uŋugi komuwutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋono. Kawaa gematanoŋ Judia prowins mesaoŋ Sisaria taonoŋ kemeŋ kanoŋ laligoro. Kiaŋ.\nAnutunoŋ kiŋ Herod iroŋa muro komuro.20 Fonisia prowinswaa taoŋ qagara Taia ano Saidon yoŋonoŋ nene gawoŋgia mewombaajoŋ amamaaŋ kiŋ Herodwaa kantri yoŋoonoŋga nene iwoigia sewaŋa meŋ laligogi. Kaaŋa laligogi Herodwaa iriŋa soono Taia Saidon kere ama oŋoma nembanene oŋombutiwaa soŋgo ano. Kawaajoŋ yoŋonoŋ kululuuŋ jotamemeurugia wasiŋ oŋoŋgi tuuŋ meŋ kiŋ Herod iibombaajoŋ keŋgi. Keŋgi jawiŋa qata Blastus jiŋkaroŋ miriaa galeŋanoŋ ii wala iŋiiro. Iŋiiro ijogi, \"Nono qaa jeŋ solaŋaniniŋ luae koloowaatiwaa qisiwombaajoŋ kajoŋ.\" Kaeŋ ijoŋ jeŋ meŋ looriŋ mugi iŋijoro, \"Saanoŋ qaagia kotiŋgoŋ gemagianoŋ namaŋa.\"\n21 Kaeŋ iŋijoro kiŋnoŋ qaa meleema oŋomambaajoŋ kambaŋ meŋ oŋono kanoŋ ajoroogi iyaŋaa selia menjereŋgoŋ kiŋ eja poŋ malekuya mouma jiŋkaroŋ duŋ rarayanoŋ rama korisoro qaa iŋijoro. 22 Iŋijoro ejemba tuuŋ yoŋonoŋ moma kokaeŋ jeŋ qagi, \"Qaa ii Anutuwaanoŋ qaaga. Ii baloŋ ejawaa qaaya qaago.\" 23 Kaeŋ qagito, kiŋnoŋ kaeŋ ama Anutuwaa qabuŋaya qakooma mende mepeseeŋ iyaŋaajoŋ moro uro. Kawaajoŋ Pombaanoŋ Siwe gajoba moŋnoŋ iikanondeeŋ qero doonoŋ kiŋ kiŋ kema kiro komuro. 24 Kaeŋ kolooroto, Anutuwaanoŋ Buŋa qaa ii jeŋ laligogi toomoriaŋawo kolooŋ seiro.\n25 Antiokia siti yoŋonoŋ Barnabas ano Sool naŋgonaŋgo misin gawoŋ moŋ ▼\n▼ Antiokia yoŋoonoŋ naŋgonaŋgo moneŋ ii meŋ kema Jerusalem uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeurugia yoŋoo borogianoŋ ani. Kawaajoŋ qata naŋgonaŋgo misin gawoŋ moŋ jejoŋ. Apo 11.30oroŋgiti, iyoronoŋ ii Jerusalem laligoŋ metogori. Ii metegoŋ Jon qata moŋ Maak qagiti, ii wama motooŋ Jerusalem mesaoŋ Antiokia sitinoŋ eleema kagi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.12","date":"2018-04-23T04:01:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00206.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999778271,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999778270721436}","num_words":1012,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 4\nNono koworaŋeŋ kaaŋa kolooniŋ Uŋa Toroyanoŋ hoŋa kolooja.1 Anutunoŋ kiaŋkomuŋ nononotiwaa so gawoŋ koi qanananoŋ ano meŋkejoŋi, iikawaajoŋ mono boŋ qeŋ naniŋ uunananoŋ mende kamaabaa. Qaago! 2 Nononoŋ gawoŋ memewaa kana aasaŋgoya gamugiawo ii kuuya gema qeniŋ. Tiliqili mende ama Anutuwaa qaaya mende meeraŋgoŋkejonto, qaa hoŋa ii asuganondeeŋ jeŋ silia qeŋkejoŋ. Iikaaŋ aniŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋ ejemba keraqeeaŋgo moma nonombutiwaajoŋ naniŋ jeŋqeeaŋgo qaanananoŋ kolooro kuuyanoŋ qaa tororo jeŋ nonombombaajoŋ amamaaŋkeju.\n3 Kaeŋ amakejonto, tosia oŋonoŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Poolnoŋ Oligaa Buŋaya ii esuyawo jeŋkeja.\" Kaeŋ jewenagati eeŋ, esu iikanoŋ gere sianoŋ kemebuti, mono iyoŋoo uugianoŋ ejiwaajoŋ gojono osiŋkeju.\n4 Kraistnoŋ Anutuwaa uŋauŋaya kolooja. Kraistwaa akadamuya ii aŋaa Oligaa Buŋayanoŋ ninisaama asasaga kaaŋa asariŋkejato, yoŋoo jaagianoŋ umuŋ kono tiŋtuaŋ qeŋkeju. Kambaŋ kokaamba bologaa Poŋa gomaŋ so galeŋ koma oŋomakeji, iinoŋ uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋoo uŋagiaa jaaya meŋ gooro laŋ laligoju. Kawaajoŋ Oligaa Buŋawaa asasaga iima asariwombaajoŋ amamaaŋkeju.\n5 Neenaa qabuŋananoŋ somariiwaatiwaajoŋ Buŋa qaa ii mende jeŋ asariŋkejento, oŋonoŋ Poŋ Jiisas Kraistwaa kania moma jeta teŋ kombutiwaajoŋ uu kuuŋ oŋomakejeŋ. Nononoŋ Pombaa jeta otaaŋ oŋo weleŋ qeŋ oŋomakejoŋ. 6 Kania kokaembaajoŋ weleŋ qeŋ oŋomakejoŋ: Anutunoŋ kanakanaiyanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoro, \"Asasaganoŋ mono paŋgamaŋ qero asariwa.\" Kaeŋ jeroti, iinoŋ mono Buŋayaa asasaga ano uunana kuuro asariro. Kraistnoŋ nanamemeŋa ama mero Anutuwaa asamararaŋanoŋ jaasewaŋanoŋ asariro iigiti, Anutunoŋ nono iikawaa kania moma kotowombaajoŋ kaparaŋ komakeja. Asasagaa kania jeŋ seiwombaajoŋ ama asasaga ii nonono.\n7 Asasaganoŋ uunana kuuro asariniŋ momakooto iikawaa sewaŋa ii milyon kina uuguŋ uuta koloojato, sele busunana ii koworaŋeŋ kaaŋa afaaŋgoŋ jumakeja. Anutuwaa asasaganoŋ mono sele busu kaaŋaa uutanoŋ eja. Ejembanoŋ iikawaa kania iibutiwaajoŋ Anutunoŋ areŋa ama nonono. Sareqaa iikawaa kania ii kokaeŋ: ku-usuŋ honoŋa qaa ama nonomakeji, ii nonoonoŋga eeŋ kolooŋkejiwaa so qaagoto, Anutunoŋ mono iikawaa Toya kolooja.\n8 Eu emu lee lee iikanoŋa lombo kania kania qanananoŋ uma qololombiŋ nonoŋgi koŋajiliŋ momakejoŋ. Ii momakejonto, kileŋ iikanoŋ mende qezejaaŋ nonoŋgi kamaaŋkejoŋ. Kambaŋ tosaaŋanoŋ juŋ kaaŋa waŋgoŋanoŋ osiŋ kana mende mokolooŋkejonto, kileŋ titiboronana tegoro doomoronana mende momakejoŋ.\n9 Ejembanoŋ sisiwerowero ama nonomakejuto, Anutunoŋ gema mende nunuŋkeja. Ejembanoŋ meŋ kamaaŋ ama riiŋ nonomakejuto, kileŋ mende tiwilaaŋkejoŋ. 10 Jiisas qegi komuroti, iikawaa so nono kaaŋiadeeŋ buŋaya jeŋ seiŋkejoŋiwaajoŋ ama nunugi komuwombotiwaa moma kema kaŋ laligojoŋ. Jiisaswo kotiiŋ laligoniŋ inaaŋ nonomakeji, ejembanoŋ iikawaa kania moma kotowutiwaajoŋ ama kaeŋ laligowombaajoŋ uumotooŋ anjoŋ.\n11 Balonoŋ jaawo laligoŋ Jiisaswaa gawoŋa meŋkejoŋiwaajoŋ ama kambaŋ so komuwombaa so koloojoŋ. Sele busunananoŋ komuwaatiwaa so koloojato, Jiisasnoŋ uunananoŋ kotiiŋ laligoŋ sele busunana meŋ gbiliŋkeji, ejembanoŋ iikawaa hoŋa iima asariwutiwaajoŋ ama nanjoŋ. 12 Nono kambaŋ so siimbobolo moma komuwombaa so kolooŋkejonto, niinoŋ oŋoo batugianoŋ gawoŋ meŋ laligoweti, oŋonoŋ iikawaajoŋ ama gbiliŋ laaligo kotiganoŋ keuma laligoŋ ubuya.\n13 Ondino (Buk Song) moŋnoŋ qaa kokaeŋ oogita eja, \"Anutu moma laariŋ koomunoŋga metogoŋ nombaatiwaa qama kooliŋ laligowe.\" Nononoŋ qaa iikawaa so koomunoŋga metogoŋ nonombaatiwaajoŋ moma laarijoŋ. Momalaariwaa Uŋa Toroya iikayadeeŋ buŋa qeŋ aojoŋiwaajoŋ nononoŋ mono kaaŋagadeeŋ qaanana jeŋ qama kooliŋkejoŋ. 14 Anutunoŋ Poŋ Jiisas meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, iinoŋ mono nono kaaŋagadeeŋ meŋ gbiliŋ nonono waama Jiisaswo uniŋ jaasewaŋanoŋ ama nonono oŋowo motooŋ laligoŋ uboŋa. Ii mojoŋiwaajoŋ ama qaanana jeŋ qama kooliŋkejoŋ.\n15 Qaanana jeŋ qama kooliniŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ toroqeŋ ejemba seiseiya sokoma oŋombaa. Kaeŋ kolooro yoŋonoŋ afaaŋgoŋ Anutu kelemaleleŋ mepeseegi qaqabuŋayanoŋ seiŋ eŋ ubaa. Oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Anutu mepeseeŋ seiwutiwaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ lombo kania kania bosima aoŋ oroŋ laligojoŋ. a, b\nMomalaarinoŋ laaligowaa tania ii kokaeŋ:16 Anana meŋ gbiliŋ nonombaatiwaajoŋ moma mono boŋ qeŋ naniŋ uunananoŋ mende kamaawa. Oŋanoŋ selenanaageŋ waziiŋ sooliŋkejonto, ii kileŋ uunanaageŋ kambaŋ so koloŋaniŋkejoŋ. 17 Ii kokaembaajoŋ: Namonoŋ kakasililiŋ kambaŋ torodaamoŋ moma laligowoŋato, iikawaa gematanoŋ asamararaŋ honoŋa qaa mokolooŋ tetegoya qaa oyaŋboyaŋ laligowoŋa. Asamararaŋ ano kakasililiŋ woi ii gosiŋ oroniŋ asamararaŋ iikanoŋ mono uuta kolooro namowaa kakasililiŋ kania kania ii moniŋ afaaŋa ano kamaaŋqeqeta kolooja.\n18 Ejemba ano ilawoila jaanoŋ ii-iita ii kambaŋgia tegoro aliwuto, Siwe gomambaa ilawoilaya kambaŋ kokaamba mende iimakejoŋi, iyoŋonoŋ mono kambaŋ tetegoya qaa eŋ ubu. Kawaajoŋ nononoŋ jaanananoŋ ii-iita ii qaagoto, mende ii-iita mono iikaaŋ baageŋ uuŋ iŋiimakejoŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.4","date":"2018-04-24T09:00:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946578.68\/warc\/CC-MAIN-20180424080851-20180424100851-00619.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999665022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999665021896362}","num_words":795,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 44\nJoosefnoŋ daremuŋuruta qambiwaa aŋgobato meŋ oŋono.1 Kawaa gematanoŋ Joosefnoŋ miriaa galeŋa jeŋ kotoŋ muŋ kokaeŋ jero: \"Gii mono eja iyoŋoo taru gesogianoŋ wiit padi ii elaawutiwaa so mouna qaa oogianoŋ koubu. Kaaŋiadeeŋ motomotooŋ yoŋoonoŋ moneŋ esugia ii aŋa aŋa toto qeŋ taru gesogiaa qaa oogianoŋ amba. 2 Kogia konoga iwaa taru gesoyaa qaa ootanoŋ neenaanoŋ qambi silwanoŋ memeta ii mono wiit padiwaa moneŋa meŋ karoti, iikawo amba.\" Kaeŋ jeŋ kotoŋ muro iikawaa so ano.\n3 Gomaŋ asariro umugawodeeŋ eja ii wasiŋ oŋoŋgi doŋgigia uŋuama kananoŋ keŋgi. 4 Kema siti mesaoŋ koriganoŋ mende keŋgi Joosefnoŋ miriaa galeŋa kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: \"Gii mono uulaŋawo waama eja ii oŋotaaŋ kema mokolooŋ iŋiima kokaeŋ qisiŋ oŋomba: 'Eja Poŋnoŋ awaa ama oŋono oŋo mono naambaajoŋ iikawaa kitia kilegamoŋ meleema muŋ kaju? 5 Noo somatananoŋ qambia qaaŋ neŋkeji ano qambia iikanoŋ unju qeŋ qaa aasaŋgoyaa kania mokolooŋkeji, oŋo qambi ii mono naambaajoŋ yoŋgoro meŋ kaju? Oŋo mono sili ii bologa totooŋ anju!'\"\n6 Joosefnoŋ miriaa galeŋa kaeŋ jeŋ kotoŋ muro kema mokolooŋ oŋoma qaaya ii jerotiwaa so ijoro. 7 Iŋijoro moma kokaeŋ meleeŋgi: \"Somatanananoŋ qaa tania kaaŋa ii mono naambaajoŋ jeja? Goo weleŋqeqeuruga nononoŋ sili bologa kaaŋa ii mende totooŋ anjoŋ. Ii yamageŋ! 8 Moba, nono taru gesonanaa qaa oogianoŋ silwa moneŋ esu mokolooniŋi, ii kaaŋagadeeŋ Keinan balonoŋa meŋ kaŋ goniŋ. Nono mono naambaajoŋ silwa me goul ii somatagaa mirinoŋga yoŋgoro mewonaga? 9 Weleŋqeqeuruga nonoonoŋga mombaa taru gesoyanoŋ silwa qambi ii mokoloowagati eeŋ, iinoŋ mono koomuwaa buŋaga kolooro tosaaŋa nononoŋ somatanana, goo weleŋqeqe omaya kolooŋ laligowoŋa.\"\n10 Kaeŋ meleeŋgi kokaeŋ jero: \"Iikaaŋa kanoŋ awaa. Jejutiwaa so ii saanoŋ amboŋa. Mombaa taru gesonoŋa silwa qambi ii mokoloomaŋati, iinoŋ mono noo weleŋqeqena omaya koloowaato, tosaaŋa oŋoo selegianoŋ qaa moŋ mende ero saanoŋ oŋoaŋgiodeeŋ mirigianoŋ kembu.\" 11 Kaeŋ jero moma kuuyanoŋ gesogia aŋa aŋa uulaŋawo qetegoŋ meŋ kamaaŋ namonoŋ ama qaa oogiaa kasia isaŋgi. 12 Isaŋgi Joosefwaa miriaa galeŋanoŋ dagia mutuyaa taru gesoyanoŋga kanaiŋ qeŋgama moŋgama kema kema ko bejugia Benjamimbaa taru gesoyanoŋ tetegoyanoŋ iima qambi ii iikanoŋ mokolooro. 13 Ii mokolooro yoŋonoŋ uugia kouma eligoro wosobirigia qendeema malekugia menjuqenjuraŋgi. Kaeŋ ama esuhinagia doŋgi qagianoŋ ama mombo eleema sitinoŋ keŋgi.\n14 Juuda ano daremuŋuruta yoŋonoŋ eleema Joosefwaa mirinoŋ keŋgi iinoŋ kaaŋiadeeŋ mirianoŋ raro. Raro batanoŋ keuma simiŋ kuma namonoŋ usugogi. 15 Usugogi Joosefnoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo mono naa siliga anjuya? Eja nii kaaŋanoŋ mono saanoŋ unju meŋ iwoi yoŋgoro megi ii mokolooŋkejeŋi, oŋo ii mende moju me?\"\n16 Kaeŋ jero Juudanoŋ kokaeŋ meleeno: \"Oo somatanana, nono mono naa qaaga gijowonaga? Nono qaawaajoŋ moŋganjoŋ. Nononoŋ iwoi bologa mende aniŋi, ii qendeema gomboŋatiwaa so qaago. Anutunoŋ mono weleŋqeqeuruga, nonoo koposowaa qaaya iŋisaanota asuganoŋ eja. Kawaajoŋ mombaa taru gesoyanoŋga qambi ii mokolooji ano tosaaŋa nononoŋ kaaŋagadeeŋ eja poŋnanaa weleŋqeqeuruta omaya kolooŋ laligowoŋa.\"\n17 Kaeŋ meleenoto, Joosefnoŋ kokaeŋ jero: \"Niinoŋ iwoi kaaŋa ii mende ama oŋomaŋa. Ii awawi totooŋ! Eja morowaa taru gesoyanoŋ qambi ii mokolooji, iinondeeŋ mono noo weleŋqeqena kolooŋ laligowaato, tosaaŋa oŋo saanoŋ luaenoŋ eleema maŋgiaanoŋ kembu.\"\nJuudanoŋ Benjamimbaajoŋ Joosef welema muro.18 Kaeŋ jero Juudanoŋ Joosefwaa batanoŋ kema qaa kokaeŋ jero: \"Oo eja poŋna, saanoŋ wambelaana weleŋqeqega niinoŋ qaa tosia eja poŋna goojoŋ jewenaga. Giinoŋ Faarao kiŋ aŋawo ororoŋ koloojanto, kileŋ weleŋqeqega nii kazi mende ama nomba. 19 Eja poŋna giinoŋ weleŋqeqeuruga nono wala kaniŋ kokaeŋ qisiŋ nonona: 'Oŋoo maŋgia ano daremuŋgia moŋ laligojao me qaago?'\n20 \"Kaeŋ qisiŋ nonona nononoŋ eja poŋna goojoŋ kokaeŋ meleeniŋ: 'Nonoo maŋnana eja waŋa kolooŋ konana eja gbaworoga moŋ mirinoŋ rajao. Konana kanoŋ maŋnananoŋ eja waŋa kolooro kambaŋ kanoŋ kolooro. Nemuŋanoŋ mera woi orono datanoŋ komuro aŋodeeŋ laligoja. Iinoŋ mono maŋaa wombo (komunjua) meriaga kolooja.' 21 Kaeŋ meleeniŋ giinoŋ weleŋqeqeuruga qaa kokaeŋ ninijona, 'Oŋo mono kogia wama noonoŋ koi kagi ii saanoŋ neenaa jaanoŋ uuŋ iimaŋa.'\n22 \"Kaeŋ ninijona nononoŋ eja poŋnana goojoŋ kokaeŋ meleeniŋ: 'Eja gbaworo ii maŋa mesaomambaajoŋ amamaawaa. Maŋa mesaonagi eeŋ, maŋanoŋ mono komunaga.' 23 Kaeŋ meleeninto, giinoŋ weleŋqeqeuruga nonoojoŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotona: 'Kogia konoganoŋ oŋowo koi mende kawaati eeŋ, oŋo mono noo jaasewananoŋ mombo mende asugiwuya.'\n24 \"Kaeŋ jeŋ kotona mirinananoŋ eleema kema noo maŋna, goo weleŋqeqega eja poŋna goonoŋ qaa ii ijoniŋ. 25 Ii ijoniŋ moma maŋnananoŋ kanageŋ kokaeŋ jero: 'Oŋo mono mombo Iijipt kema ananaajoŋ nene tosaaŋa sewaŋa meŋ kawu.'\n26 \"Kaeŋ jeroto, nono kokaeŋ jeniŋ, 'Nononoŋ nononanodeeŋ kembombaajoŋ amamaawoŋa. Konana konoganoŋ nonowo motooŋ kembaatiwaajoŋ jewagi eeŋ, mono saanoŋ kemboŋa. Konana bejuya mende wama kemboŋati eeŋ, nononoŋ mono eja poŋ iikawaa jaasewaŋanoŋ asugiwombaajoŋ amamaawoŋa.'\n27 \"Kaeŋ jeniŋ noo maŋna goo weleŋqeqega iinoŋ kokaeŋ jero: 'Embana Reizelnoŋ merawoina woi orono. Ii oŋoaŋgia saanoŋ moju. 28 Datanoŋ nomesaoŋ kema sooro kokaeŋ jewe, \"Oro kawalianoŋ mono kitoqitoro komuro me nomaeŋ?\" Kambaŋ iikanondeeŋ kanaiŋ ii mende iibe. 29 Kete koga koi kaaŋagadeeŋ nuama keŋgi kananoŋ tiwitiwilaa moŋnoŋ iwaa qaganoŋ unagati eeŋ, oŋo mono kondoogi wosobiri uutanoŋ noo qananoŋ uro koŋajiliŋ moma komuŋ waŋ juna laŋgoŋawonoŋ koomu gomanoŋ kememaŋa.'\"\n30 Juudanoŋ toroqeŋ qaa kokaeŋ jero: \"Oo eja poŋnana, niinoŋ konana eja gbaworo ii mende wama kema maŋna, goo weleŋqeqega iwaa mirinoŋ keubenagi eeŋ, amanananoŋ mono tiwilaawabo. Iinoŋ mono uuta kuuya meria bejuya iwaanoŋ somoŋgoro laaligogara motoondeeŋ laligoŋkejao. 31 Kawaajoŋ eja gbaworo ii mende wama keniŋ maŋnananoŋ ii iima mono koomu mokoloowabo. Goo weleŋqeqeuruga nonoonoŋ kaeŋ asugiro nono mono kondooniŋ wosobiri uutanoŋ amanana, goo weleŋqeqega iwaa qaganoŋ uro komuŋ waŋ juya laŋgoŋawonoŋ koomu gomanoŋ kemebaa. 32 Goo weleŋqeqega niinoŋ eja gbaworonoŋ mende tiwilaawaatiwaa qaaya ii maŋnaajoŋ jeŋ somoŋgoŋ kokaeŋ ijowe: 'Ii mende wama goonoŋ eleema kamaŋati eeŋ, iikawaa qaa lombotanoŋ mono goo jaanoŋ noo qananoŋ uma ero namonoŋ laaligona kaeŋ laligoŋ umaŋa.' 33 Kawaajoŋ gii saanoŋ jeŋ tegona niinoŋ eja gbaworo iwaa kitianoŋ eja poŋna goo weleŋqeqega omaya kolooŋ koi laligowe iinoŋ dauruta yoŋowo eleema mirigianoŋ kembu.\n34 \"Eja gbaworo kanoŋ niwo mende kawaati eeŋ, niinoŋ mono nomaeŋ ama maŋnaanoŋ kembenaga? Wosobiri uutanoŋ maŋnaa qaganoŋ unagati, niinoŋ mono ii iimambaajoŋ togoŋ kotiijeŋ. Kawaajoŋ ii mono mende somoŋgowa.\"\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.44","date":"2018-04-25T10:54:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947795.46\/warc\/CC-MAIN-20180425100306-20180425120306-00303.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999982119,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999982118606567}","num_words":1096,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.179,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b5-7Ond 40.6-8\nc11Eks 29.38\nd12-13Ond 110.1\ne16Jer 31.33\nf17Jer 31.34\ng22Lew 8.30; Eze 36.25\nh27Ais 26.11\ni28Dut 17.6; 19.15\nj29Eks 24.8\nk30Dut 32.35, 36\nl37-38Hab 2.3-4\nHebrews 10\nIndiŋ motooŋgo koomunoŋ ama aoro sokondaborota eja.1 Kana qaa walaga iikanoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa kania hoŋa ii mende kolooroto, oyaŋboyaŋ asugiwaatiwaa uŋauŋaya iikaya ero. Anutuwaa Kana qaawaa kania kaeŋ ejiwaajoŋ ama ejemba Anutu mepeseewombaajoŋ jigo goranoŋ kambaŋ so umakejuti, iyoŋonoŋ mono letoma akadamugiawo koloowombaajoŋ amamaaŋkeju. Yoŋonoŋ kambaŋ tetegoya qaa nanduŋ kaleŋ meŋ kaŋ ama siimoloŋ ooŋooŋ iikayadeeŋ gbani so toroqeŋ ama laligogito, iikanoŋ mende sokono. 2 Iikanoŋ sokonagati eeŋ, siimoloŋ ooŋooŋ ii saanoŋ mesaowuyaga. Jigo goranoŋ Anutu waeya meŋ mepeseegiti, iyoŋonoŋ indiŋ motooŋgo hamo uŋugi soraaya koloodaborowuyagati eeŋ, iikaeŋ mono siŋgisoŋgogiaa gamuya ii mende toroqeŋ mobuyagato, ii toroqeŋ mogi. Kawaajoŋ oro kaleŋ ii toroqeŋ nanduŋgiaga amakegi.\n3 Gbani so siimoloŋ ooŋ laligogiti, iikanoŋ mono toroqeŋ siŋgisoŋgogiaa gamuya ii jeŋ gbiliŋ oŋono laligogi. 4 Bulmakao ejia ano meme yoŋoo sagianoŋ mono siŋgisoŋgo koma konjoratiwaatiwaajoŋ amamaaŋkeja. Ii batogogito, osiŋ laligoŋ kougi.\n5 Kawaajoŋ Kraistnoŋ namonoŋ kamaaŋ asugiroti, kambaŋ iikanoŋ kokaeŋ jero,\n\"Anutu, giinoŋ nanduŋ kalembaajoŋ ano siimoloŋ oowutiwaajoŋ mende koposoŋgoŋ laligonato, namonoŋ laaligowaa selia ii mozozoŋgoŋ nona.\n6 Siimoloŋ ooŋ siŋgisoŋgogiaajoŋ ama nanduŋ kaleŋa kaleŋa ama laligogiti, ii iima kawaajoŋ mende aisooŋ laligona.\n7 Kambaŋ iikanoŋ kokaeŋ ijowe, 'Anutu, moba, niinoŋ koi kajeŋ.\nNoo kanana ii papia liipiŋa iikanoŋ oogita eja. Iikawaa so mono goo uusiiŋgaa so ama meŋ laligomaŋa.'\"\n8 Wala kokaeŋ jero, \"Nanduŋ kaleŋ ama siimoloŋ ooŋ siŋgisoŋgogianoŋ solaŋaniwaatiwaajoŋ iwoi kania kania ama laligogiti, iikawaajoŋ mono siiŋganoŋ mende kolooro moma laligona. Ii iima kawaajoŋ mende aisooŋ laligona.\" Iwoi ii Kana qaa walagaa so toroqeŋ amakejuto, ii kileŋ kaeŋ jero. 9 Kawaa gematanoŋ qaa kokaeŋ jero, \"Anutu moba, niinoŋ mono koi kaŋ goo uusiiŋgaa so ama meŋ laligomaŋa.\" Kaeŋ jeŋ Anutu waeya meŋ mepeseewombaa kania mutuya ii qewagoŋ kana gbilia kuuro. 10 Anutuwaa uusiiŋanoŋ nemuŋ koma muro selianoŋ siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa aŋgi tegorotiwaajoŋ mono tak kotoŋ nonono soraaya koloodaboroniŋ. Indiŋ motooŋgowaa so selia qeleenoti, iikanoŋ mono kambaŋ so sokoma eŋ ubaa.\n11 Kambaŋa kambaŋa jigo gawoŋ galeŋ kuuya yoŋonoŋ nama jigo gawoŋgia meŋkeju. Suulaŋ siimoloŋ iikayadeeŋ ooŋgo ooŋ amakejuto, iikanoŋ siŋgisoŋgogia koma konjoratiwombaajoŋ amamaaŋkeju. 12 Iikanoŋ amamaaŋkejuto, Siwewaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa Jiisasnoŋ mono indiŋ motooŋgowaa so siŋgisoŋgowaajoŋ ama selia qeleeno kambaŋ tetegoya qaa sokoma eŋ ubaa. Namonoŋ siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa nama mugi Siwe jigonoŋ uma Anutuwaa boro dindiŋanoŋ raja. 13 Iikanoŋ rama kambaŋ batuya kokanoŋ Anutunoŋ tuarenjeŋuruta riitano kamaaŋ uŋuro Kraist kaniaa doya ▼\n▼ Kereuruta meŋ kamaaŋ oŋoma haamo ama gamu qeŋ oŋombombaajoŋ kanagianoŋ riiwagoŋ qagianoŋ do kaaŋa rilanjiŋ laligogi. Juuda yoŋoo kanagia kiaŋ.koloogi otokoriaŋ maabombaajoŋ mamboma laligoja. 14 Indiŋ motooŋgowaa so koomunoŋ ama aoro siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa ama mugi iikanoŋ sokondabororo saanoŋ ejemba tak kotoŋ nonono soraaya koloowombaa so koloojoŋ. Kaeŋ saanoŋ meŋ letoma nonono akadamunana kuuya mokolooŋ kambaŋ tetegoya qaa iikaaŋa laligoŋ uboŋa.\n15 Uŋa Toroyanoŋ kaaŋagadeeŋ qaa ii naŋgoŋ jero mojoŋ. Wala qaa kokaeŋ jerota eja:\n16 \"Poŋ niinoŋ kokaeŋ jejeŋ: Kambaŋ tosianoŋ tegoro iikanoŋ mono soomoŋgo areŋ gbilia yoŋowo amaŋati, ii kokaeŋ: Niinoŋ Kana qaana kuuya ii uu konoŋgianoŋ ama momogianoŋ tere kaaŋa oomaŋa.\"\n17 Kaeŋ jeŋ kokaeŋ toroqero, \"Niinoŋ yoŋoo siŋgisoŋgogia ano nanamemeŋgia jeulalaŋa aŋgiti, iikawaajoŋ duduuŋ ii mende toroqeŋ romoŋgoŋ laligomaŋa.\" 18 Qaa iikawaa so hoŋa kolooro Anutunoŋ siŋgisoŋgonana mesaoro qaanananoŋ tegorotiwaajoŋ siŋgisoŋgonanaajoŋ siimoloŋ oowombaa so mende kolooja. Kiaŋ. b, c, d, e, f\nAnutuwo kaparaŋ koma laligowombaajoŋ nonoono.19 Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurunana, Jiisaswaa sayanoŋ soŋgbama nonono mono saanoŋ Anutuwaa jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ uboŋa. Kaeŋ moma laariŋ kotiiŋ uuwoi mende amakejoŋ. 20 Jiisasnoŋ kana kekeŋaa kana gbilia meleuro aŋo laaligo kotigaa kania kolooŋ nononja. Kana ii iyaŋaa selia qeleema iikaaŋa kanoŋ meleurota eja. Kana ii riiŋ Anutuwaa jigoyaa opo sopaya kotoŋ jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ uboŋa. Jiisaswaa selianoŋ nemuŋ koma nonono opo sopaya ii saanoŋ kotowoŋa. 21 Jiisasnoŋ jigo gawoŋ galeŋ uuta kolooŋ nonomakeja. Iinoŋ Anutuwaanoŋ kanageso kuuya galeŋ koma nonoma laligoja.\n22 Kaaŋa laligojiwaajoŋ anana mono gbiŋgbaoŋ mesaoŋ uuwoi kuuya yakariŋ pondaŋgadeeŋ momalaari qaganoŋ nama Anutuwaa kosianoŋ kema qama kooliŋ laligowoŋa. Sayanoŋ qeesaaro nonomoriŋ uutilotiloonana soŋgbano soraaya kolooŋ laligowoŋa. Uunananoŋ mende toroqeŋ jeŋ nonono mono awasaŋkaka laligowoŋa. Apu taaŋa ariniŋ meŋ taaliŋ nonono iikaaŋa mono Anutuwo qokotaaŋ laligowoŋa. 23 Anutunoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa qaa somoŋgoŋ nononoti, iinoŋ mono qaaya pondaŋ otaaŋ ananawo nanja. Kaeŋ nanjiwaajoŋ ama iikaaŋa koloowombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama jokolooŋkeboŋa. Iikanoŋ mono koŋgbara mesaoŋ zeŋ nama kotiiŋ laligowoŋa. 24 Uujopa ano nanamemeŋ awaa ambombaajoŋ mono uukuukuu meŋ naŋgoŋ aoŋ laligowoŋa. Kaaŋa laligowombaajoŋ mono pondaŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowoŋa. 25 Tosianoŋ iyaŋgiaa uumeleeŋ kanagesowaa ajoajoroogia mesaoŋkejuti, anana mono sili iikawaa so mende ama laligowoŋa. Kaeŋ qaagoto, Poŋ kawaatiwaa aiweseya iima kambaŋanoŋ dodowiji iikaaŋ mojoŋi, iikawaa so mono kaparaŋ koma kotiiŋ uukuukuu meŋ aoŋ laligowoŋa.\n26 Buŋa qaa hoŋa momago ananaa aiŋnoŋ siŋgisoŋgo laŋ amboŋati eeŋ, siŋgisoŋgonana iikawaajoŋ mono nanduŋ jiwowoŋ moŋ ambombaajoŋ amamaawoŋa. Siimoloŋ ooŋooŋ moŋ ii mende ilaaŋ nonombaa. 27 Ii mende ilaaŋ nonombaato, Anutunoŋ qaanana ii jeŋ tegoŋ iroŋa meleeno qanananoŋ ubaatiwaajoŋ mamboma jenenana ororo keenana moma laligowoŋa. Anutunoŋ tuarenjeŋuruta gere gagirinoŋ oŋoowaati, iikawaa usuŋa kayadeeŋ koloowaatiwaajoŋ mono mamboma laligowoŋa. 28 Moŋnoŋ Mooseswaa Kana qaa gema qeji, ii mono qaa jakeyanoŋ ooŋgi woi karoonoŋ qaaya naŋgoŋ jegi qaayawo koloowaati eeŋ, ii mono mende kiaŋkomuŋ mugi koomuwaa buŋa koloowaa.\n29 Kaeŋ koloowaato, ejemba moŋ kokaaŋa iwaa qaayaajoŋ mono nomaeŋ romoŋgoju? Moŋnoŋ Anutuwaa Meriaa qaaya kanianoŋ rikotaaŋ giliŋkeja. Soomoŋgo areŋ gbiliaa sayanoŋ tak kotoŋ muro soraaya kolooroto, sa ii iwoi omaya kaaŋa meŋ kamaaŋ amakeja ano kaleŋmoriaŋ Toya Uŋa Toroya ii mepaegoŋ muŋkeja. Moŋnoŋ kaaŋa kolooro Anutunoŋ qaaya gosiŋ iroŋa dawiwaa so muro sokonaga? Kana qaa qotogoŋ koomuwaa buŋa koloowombaa so koloojonto, Anutunoŋ ejemba kaaŋaa iroŋa ii mono gere gagiriawo kuuŋ muro qaganoŋ uro siimbobolo honombonoŋa mende moma laligowaa. Naa siimbobolonoŋ sokoma munaga? Iwaa kaniaajoŋ mono nomaeŋ romoŋgoju?\n30 Qaa moŋ kokaeŋ eja, \"Jena jewe, nuna guwe, ana ambe ii noo gawoŋga. Niinoŋ mono ejemba qaagiaa iroŋa meleemaŋa.\" Toroqeŋ qaa moŋ kokaeŋ jerota eja, \"Poŋnoŋ kanagesouruta oŋoo qaagia gosiŋ jeŋ tegowaa.\" Moŋ moronoŋ kaeŋ jeroti, nononoŋ ii moma mujoŋ. 31 Anutu laaligo Toyaa jaanoŋ nama kamaaŋ nunuro boria-noŋ nunuwaati, iikanoŋ mono kanjaŋawo totooŋ koloowaa. Kiaŋ.\n32 Looriwubotiwaajoŋ kokaeŋ jejeŋ: Anutuwaa asasaganoŋ karo buŋa qeŋ aoŋ asarigiti, mono kambaŋ mutuya ii romoŋgoŋ laligowu. Kambaŋ iikanoŋ momalaariwaa manja qeŋ siimbobolo mamaga mokolooŋ ii kileŋ aoŋ oroŋ nuuguna guuguwe ama nama kotiigi. Ii mende duduuwu. 33 Kambaŋ tosaaŋanoŋ gamu qeŋ oŋoŋgi koŋajiliŋ mogi qenjaaronoŋ iŋiigigiiŋ laligogi. Kambaŋ tosaaŋanoŋ alaurugia tani kaaŋagadeeŋ ama oŋoŋgi yoŋoo kooroŋgianoŋ naŋgi. 34 Tosaaŋa kapuare mirinoŋ oŋooŋgi ragiti, mono ii iŋiima siimbobologia motooŋ moma laligogi. Esuhinagia kisiyaeŋ qeŋ kopepereeŋ megiti, ii mono korisoro qaganoŋ moma aŋgoŋ koma laligogi. Siwewaa tiwomaleku qaita moŋ mende aliwaati, ii eŋ oŋonjiwaajoŋ moma iikawaajoŋ uluŋkoleŋ moma laligogi.\n35 Kawaajoŋ awasaŋkakagia mono kambaŋ kokaamba mende giliŋ mesaowu. Ii mende mesaogi Anutunoŋ mono iikawaa tawaya somata oŋombaa. 36 Anutunoŋ iwoi oŋombaatiwaa qaa somoŋgorota eji, oŋonoŋ ii buŋa qeŋ aowutiwaajoŋ nanju. Kawaajoŋ Anutuwaa uusiiŋa otaaŋ lombo moma mokosiŋgoŋ kaparaŋ koma laligowuti eeŋ, Siwewaa buŋaya iikanoŋ mono oŋoo buŋa koloowaa. 37 Kokaembaajoŋ mono nama kotiiŋ laligowu: Kambaŋ torodaamoŋ iikayadeeŋ mono toroqeŋ mamboniŋ\n\"Mombo kawaati, iinoŋ mono kaŋ kuuwaa. Kambaŋa mende qeŋ koriro ubaato, kambaŋaa so tororo kawaa.\n38 Tororo kawaato, noo alananoŋ nanamemeŋ dindiŋa otaaŋkeji, iwaa momalaarianoŋ mono nemuŋ koma muro kotiiŋ laligoŋ ubaa. Mombo eleema momalaaria mesaowaati eeŋ, ii mende sokono uunanoŋ iwaajoŋ mende aisoowaa.\"\n39 Qaa kaeŋ ejato, nononoŋ ejemba uugia mombo eleema momalaarigia mesaoŋ gere siawaa buŋa koloowuti, iyoŋoo tuuŋgianoŋ mende nanjoŋ. Kaeŋ qaagoto, momalaarinana ii mono galeŋ koniŋ Anutunoŋ hamo qeŋ nonono laligoŋ Siwe gomanoŋ uboŋatiwaa so koloojoŋ. Kiaŋ. g, h, i, j, k, l\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.10","date":"2018-04-23T00:14:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945668.34\/warc\/CC-MAIN-20180422232447-20180423012447-00505.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999964237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999964237213135}","num_words":1367,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 4\nNono Kraistwaa aposoluruta koloojoŋ.1 Kawaajoŋ ejemba kuuyanoŋ mono nonoojoŋ kokaeŋ mogi sokombaa: Kraistnoŋ jeŋ kotoŋ oŋono gawoŋa meŋkeju. Anutunoŋ qaaya aasaŋgoya nonono buŋanana kolooro galeŋ komakejoŋ. Nononoŋ miri galeŋaa tani kaaŋa koloojoŋ. 2 Galeŋ yoŋoo togianoŋ miri iwoiya galeŋ kombutiwaajoŋ borogianoŋ anji, iinoŋ mono qaa waŋa kokaeŋ kaparaŋ koma jeŋ kotoŋ oŋomakeja, \"Gawoŋgia mono meteqetetaŋa qaa nama pondaŋ meŋ laligowu. Membiriqembiri mende ambu. Kaeŋ mokolooŋ oŋombe sokombaa.\" 3 Korint oŋonoŋ me balombaa qaa jake mombaa galeŋanoŋ nii gosiŋ jeŋ tegoŋ nombuyagati eeŋ, niinoŋ mono qaa iikawaajoŋ mobe kamaaŋqeqeta totooŋ kolooja. Neeno kaaŋagadeeŋ neenaa qaana mende jeŋ tegojeŋ. 4 Uuna gosiŋ qaa moŋ mende mobe meŋ bimooŋ nonjato, iikawaajoŋ kileŋ solaŋa mende koloojeŋ. Ejembanoŋ qaagoto, Poŋnoŋ mono noo qaana gosiŋ jeŋ tegoŋ nomakeja.\n5 Kawaajoŋ oŋo mono kambaŋ kokaamba mombaa qaaya moŋ ii mende jeŋ tegowu. Poŋnoŋ kambaŋa ano kaŋ kuuwaatiwaajoŋ mono mambombu. Mamboma laligogi iikanoŋ kaŋ qaa iwoi mesaŋgogita eji, ii mono asasaganoŋ isaano asuganoŋ asugiwaa. Iinoŋ kaŋ ejemba uunana meŋ asariro nanamemenanaa kanianoŋ asuganoŋ asugiro iibaa. Nanamemenanaa kania iima motomotooŋ gosiŋ nonono Anutunoŋ mono iikawaa so kambaŋ iikanoŋ mepeseeŋ nononaga.\n6 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo juma jaba-arambaraŋ ama laŋ leelee aroŋ qeŋ nama utama aoŋkeju. Kaeŋ laligowubotiwaajoŋ mono Apoloswo noro romoŋgoŋ noroma oŋoaŋgiaa aiŋgia mesaoŋ qaa kokawaa kania moma kotowu, \"Buŋa qaa oogita eji, ii mono mende uuguwu.\" Qaa ii moma kotogi uugianoŋ ero teŋ koma qeaŋgowutiwaajoŋ sundunara kaeŋ oojeŋ. Ii neena ano Apolos noroo kananara gosiŋ romoŋgoŋ moma asariwutiwaajoŋ oojeŋ. Deendeeŋgianoŋ kaeŋ tegowaa.\n7 Balombaa iwoi moŋnoŋ mono mende meŋ letoma gono tosaaŋa uŋuuguŋ qaita moŋ koloonaga me qaago? Ii qaago. Iwoi kuuya eŋ gonji, ii mono Anutunoŋ kaleŋ gono buŋa qeŋ aona me qaago? Ii kaleŋga buŋa qeŋ aonati eeŋ, mono naambaajoŋ kaleŋ ii qakooma selega eeŋ meŋ umakejaŋ? Ii mende sokonja.\n8 Iwoi kuuya meŋ laligowombaa siiŋa mojuti, ii eŋ oŋondaboroja. Anutunoŋ Siwe kowianoŋga kaleŋa kaleŋa maama oŋono simbawoŋawo kolooju. Nononoŋ mende ilaaŋ oŋoniŋ oŋoaŋgio kileŋ momalaariwaa kiŋ poŋ kaaŋa kolooju. Oŋoaŋgiaajoŋ kaeŋ romoŋgoŋ aoju. Oo oŋanoŋ oŋo kiŋ koloogi sokonaga. Kaeŋ koloogi nononoŋ mono kaaŋagadeeŋ eja poŋurugia kolooŋ oŋoo kooroŋgianoŋ saanoŋ motooŋ selenana meŋ uma awelegoŋ aowonaga. Niinoŋ kaeŋ ambombaa siiŋa mojeŋ.\n9 Niinoŋ kaeŋ mojento, ananaa kanianana iibe tani kokaeŋ kolooja: Anutunoŋ aposol nono kuuŋ nonono ejemba jaagianoŋ kamaaŋqeqeta tooŋ kolooŋ laligojoŋ. Ejemba uŋugi komuwutiwaajoŋ jeŋ tegogitiwaa tania asuganoŋ kema kaniŋ laŋ qama gamu qeŋ nonomakeju. Iwoi ii-iita qaita moŋ kolooniŋ baloŋ so yoŋoo toya ano Siwe jakeya jakeya yoŋoo poŋ qereweŋa gajoba yoŋonoŋ mono jaagianoŋ niniima kotoŋ niniigigiiŋkeju.\n10 \"Kraistwaajoŋ nama uuta sooro laligoji,\" noojoŋ kaeŋ jeŋkejuto, oŋonoŋ Kraistwo nama momo ejemba akadamugiawo koloojutiwaa tani kolooju. Niinoŋ loolooria koloojento, oŋonoŋ \"Ejemba kotiga koloojoŋ,\" jeŋkeju. Ejembanoŋ oŋo goda qeŋ oŋomakejuto, noojoŋ mogi kamaaro jejewili ama nomakeju. 11 Kambaŋ koi kaaŋanoŋ kaaŋagadeeŋ nembanenewaa komuŋ apuwaajoŋ moma opo walaga junjuraŋa mouma laligoniŋ manjanoŋ laŋ nunugi duŋ mirinana qaa laligoŋ toroqeŋ kema kaŋkejoŋ.\n12 Ananaa boronananoŋ seleqeqe gawoŋ meŋkejoŋ. Ejembanoŋ laŋ qasuaaŋ nonomakejuto, nononoŋ mono kotuegoŋ oŋoma yoŋoojoŋ qama kooliŋkejoŋ. Sisiwerowero ama nonomakejuto, nononoŋ mono ii moma mokosiŋgoŋ kaparaŋ koma laligojoŋ. 13 Uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ nonomakejuto, nononoŋ mono gumbonjonjoŋ qaganoŋ sosooda meleemakejoŋ. Nononoŋ balombaa gojejera roŋaa kaaŋa kolooniŋ baloŋa baloŋa yoŋonoŋ sisinana meŋ gema nunuŋkeju. Kaaŋa laligoŋ kouma kambaŋ koi kaaŋanoŋ kaeŋ toroqeŋ laligojoŋ.\n14 Gamu qeŋ oŋomambaajoŋ qaa koi mende oojento, wombo meraborauruna kaaŋa mono qambaŋmambaŋgia oŋomambaajoŋ mojeŋ. 15 Momalaariwaa boi 10,000 yoŋonoŋ Kraistwo qokotaaŋ kalaŋ koma kuma oŋombuyagati eeŋ, ii kileŋ niinoŋ mono Kraist Jiisaswo qokotaaŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ maŋgia koloowe uugia meleeŋgi. Kawaajoŋ maŋurugia mamaga mende laligoju.\n16 Kawaajoŋ uugia kokaeŋ kuuŋ oŋonjeŋ: Niinoŋ sili amakejeŋi, iikawaa so oŋonoŋ mono noo silina ii otaaŋ laligowu. 17 Niinoŋ silina Kraist Jiisaswo qokotaaŋ ama meŋ baloŋa baloŋa liligoŋ uumeleeŋ kanageso so kuma oŋomakejeŋi, iikawaajoŋ mono duduuwubo. Niinoŋ kawaajoŋ ama wombo merana Timoti wasiwe oŋoonoŋ kawaa. Iinoŋ niwo pondaŋ laligoŋ Pombo qokotaaŋ nama kaŋ kanana jeŋ koma gbiliŋ oŋombaa.\n18 Oŋoonoŋga tosia yoŋonoŋ niinoŋ oŋoonoŋ mende kawenaga, kaaŋa moma selegia mepeseeŋ jaba-arambaraŋ ama laŋ laligoju. 19 Kaeŋ laligojuto, Pombaa siiŋanoŋ noojoŋ \"Kemba!\" jewaati eeŋ, mono uulaŋawo oŋoonoŋ kamaŋa. Kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ jaba-arambaraŋ ejemba yoŋoo ku-usuŋgiaajoŋ qisiŋ oŋombe jokoloogi momaŋa. Selegia meŋ uma qaa somasomata laŋ jeŋkejuti, ii niinoŋ mobe kamaaŋqeqeta kolooŋkeja. 20 Anutuwaa bentotoŋ ii qaagadeeŋ jejetaa iwoiga qaagoto, hoŋa ii Anutuwaa ku-usuŋa. Iikanoŋ mono nemuŋ koma nononja.\n21 Kawaajoŋ uugia mende meleema laŋ laligowuyati eeŋ, niinoŋ mono koobiŋ meŋ kaŋ qaanoŋ oŋootimaŋa. Uugia meleembuti eeŋ, mono uubonjoŋ qaganoŋ uujopa ama oŋomambaajoŋ kamaŋa? Qaa woi ii gosiŋ noojoŋ siiŋgia nomaeŋ mojuti, ii mono moma gosiŋ nijowu. Kiaŋ. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.4","date":"2018-04-21T05:56:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945037.60\/warc\/CC-MAIN-20180421051736-20180421071736-00588.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999849796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999849796295166}","num_words":897,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timothy 5\nMalo ano ejemba waŋa ii kokaeŋ galeŋ koma oŋombu:1 Eja waŋa ii geriawo mende jeŋ mindiŋgoŋ oŋombato, maŋga kaaŋa arobonjoŋanoŋ qaa jena mobu. Eja sagbili ii daremuŋuruga kaaŋa ama oŋoma laligowa. 2 Emba waŋa ii nemuŋga kaaŋa arobonjoŋanoŋ qaa jena mobu. Emba saraŋ ii naaŋuruga kaaŋa nanamemeŋ soraaya otaaŋ goda qeŋ oŋoma laligowa.\n3 Malo tinitosagia qaa ii mono godaqeqe qaganoŋ ama oŋoma laligowa. 4 Malo mombaa esamerauruta laligojuti eeŋ, iyoŋonoŋ mono mutuya kolooŋ waŋ kuuŋ ii galeŋ koma mubu. Anutunoŋ jeŋ kotoŋ nononoti, iyoŋonoŋ mono iikawaa so iyaŋgiaa sumaŋurugia kalaŋ koma oŋombombaa kania moma kotowu. Nemuŋmaŋurugia-noŋ wala kambaŋ koriga kalaŋ koma oŋoma laligogiti, oŋonoŋ iikawaa kitia meleema tosagia metogoŋ oŋoŋgi Anutuwaa jaanoŋ sokombaa.\n5 Malo emba hoŋa, tinitosaya qaa aŋodeeŋ laligoji, iinoŋ jejeromoŋromoŋa Anutu ama muŋ ii suulaŋ asaga gomantiiŋa qisiŋ qama kooliŋ muŋkeja. 6 Iinoŋ kaeŋ laligojato, emba malo tosianoŋ uugianoŋ gere tooro siiŋgia kombombaŋaa so iwoi lansambaajoŋ borojaŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ namonoŋ selewo laligojuto, kileŋ uunoŋ koomuya kolooju. 7 Kawaajoŋ malo yoŋoo selegianoŋ koposowaa qaaya mende ero laligowutiwaajoŋ mono kaaŋagadeeŋ jeŋ asariŋ oŋoma laligowa.\n8 Moŋnoŋ aŋaa tinitosauruta mende kalaŋ koma oŋomesaoro guaŋ laligojuti, iwaa nanamemeŋanoŋ mono bolidaboroja. Iinoŋ Poŋ moma laarijiwaa qaaya ii silianoŋ qakooma uumeleembaa gadokopa tani uuguŋ kileqileeŋ laligoja.\n9 Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ malo tosaaŋa kululuuŋ kalaŋ koma oŋomakejuti, malo moŋnoŋ iyoŋoo areŋnoŋ koubaatiwaa (aplikesin) qiqisi ambaati eeŋ, emba ii mono gosiwu. Gosigi kokaeŋ kolooro iigadeeŋ mono qa areŋ iikanoŋ toroqeŋ ooŋ ambu: Moŋnoŋ gbania 60 uuguŋ eja motooŋgowaa embiaga laligoro. 10 Kaeŋ laligoro tosianoŋ kaniaajoŋ kokaeŋ naŋgoŋ jeŋkeju: Iinoŋ gawoŋ awaa awaa meŋ laligoŋ merabora galeŋ koma gejanono qaa oŋono somariigi. Ejemba wabaya mirianoŋ koma horoŋ kalaŋ koma oŋono Kraistwaa alauruta soraayanoŋ kagi wijigia soŋgbama esuuŋ nene apu ooŋ uŋuagiŋ laligoro. Konjiliŋ uutanoŋ laligogiti, ii meŋ qeaŋgoŋ oŋoma gawoŋ awaa kuuya memambaajoŋ uuta pondaŋ somoŋgoŋ jegeŋa nama laligoro. Malo kaaŋa mono areŋ papianoŋ ooŋ kalaŋ koma laligowu.\n11 Malo emba waŋa mende koloojuti, iyoŋoo qagia mono qa areŋ papia iikanoŋ mende amba. Ii anagati eeŋ, iyoŋoo siiŋgia kombombaŋanoŋ gere jero eja mombo mewombaajoŋ uugia waaro Kraist silemale ama muŋ zioz gawoŋ mesaowubo. 12 Ii mesaoŋ wala Kraist teŋ kombombaajoŋ jojopaŋ qaagia asuganoŋ jeŋ somoŋgogiti, ii qegi jaŋgoŋ qaono Kraistnoŋ qaagia jeŋ tegoŋ gamu qeŋ oŋono eeŋ laŋ laligowubo.\n13 Nepinepi laŋ laligoŋ toroqeŋ kokaeŋ boliwubo: Miria miria laŋ liligoŋ kambaŋ tiwilaawutiwaa kania meŋ aŋaliŋ aŋgoŋ kombubo. Toroqeŋ boliŋ qaa kisama laŋ jeŋ qaa baatanoŋ mende kema iyaŋgiaa aiŋgia otaaŋ gawoŋ meme tanitani ewaewaŋ kombubo. Iinoŋ woinoŋ laŋ mondoŋ gawoŋ hoŋa mende meŋ tosaaŋa yoŋoonoŋ iwoi meŋ soowubo. Qaa tosia yoŋoonoŋ iwoiga qaagoto, kileŋ ii eeŋ laŋ jeŋ seiwubo.\n14 Kaeŋ ambubotiwaa siiŋna moma kokaeŋ jejeŋ: Malo emba waŋa mende koloojuti, iyoŋonoŋ mono eja meŋ merabora meŋ gawoŋ mirigia galeŋ koma laligogi sokombaa. Kaeŋ aŋgi tuarenjenananoŋ jeŋ boliŋ nonomambaa kania moŋgama ii mende mokoloowaa.\n15 Malo tosianoŋ galeŋ mende meŋ aoŋ Kraist gema qeŋ kamaaŋ Satambaa kananoŋ kemeŋ otaaŋ laligoju. 16 Uumeleeŋ kanageso anana emba malo tooŋ, tinitosagia qaa laligojuti, ii mono kalaŋ koma oŋombombaajoŋ amakejoŋ. Kawaajoŋ uumeleeŋ emba mombaa tinitosaurutanoŋ malo koloojuti, iinoŋ mono ii kalaŋ koma oŋoma laligowa. Iikawaa lombotanoŋ mono zioz tuuŋ oŋoo qagianoŋ mende uba. Kiaŋ.\nZiozwaa jotamemeya ii kokaeŋ kalaŋ koma oŋomboŋa:17 Jotamemeurunana uumeleeŋ kanageso saanoŋ galeŋ koma oŋomakejuti, oŋonoŋ mono iikawaa tawaya meleema godaqeqe uuta qendeema oŋoma laligowu. Yoŋoonoŋga tosianoŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋ kuma oŋomakejuti, iikawaajoŋ mono kotiŋgia toroqegi uro oŋoma laligowu. 18 Buŋa Terewaa qaa moŋnoŋ kawaa kania ii kokaeŋ jeja,\n\"Wiit dumumbaa kota ano kaawoya mendeembombaajoŋ bulmakao ejia waŋgi dumuŋ tuuŋ qaganoŋ riiŋ rinjanjaŋgoŋkeji, iwaa qaa oota mono mende mejugowu. Kaeŋ wagigi saanoŋ nene kitia nero sokombaa.\"\n(Kawaa so kasunoŋ tiwojuŋ meŋ oro metogoro qeŋ ooŋ kitia mugi nero sokombaa.) Qaa moŋ kokaeŋ eja,\n\"Moŋnoŋ gawoŋ mero tosianoŋ tawaya mugi sokombaa.\"\n19 Jotamemeya mombaa selianoŋ qaa laŋ ama jeŋ mugi woi me karoonoŋ ii mende naŋgowuyagati eeŋ, ii mono qaa jakeyanoŋ mende amba. 20 Daeŋ yoŋonoŋ siŋgisoŋgo amakejuti, giinoŋ mono ii asuganoŋ temboma jeŋ oŋona korebore qaaga ii moma siŋgisoŋgo ambombotiwaa toroko moma galeŋgia meŋ aoŋkebu.\n21 Oo Timoti, qaa ooŋ jeŋ kotoŋ gonjeŋi, ii mono teŋ koma otaaŋ laligowa. Eja me emba moŋ mende isosorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomba. Kawaajoŋ mombaa qaaya ii waladeeŋ laŋ mende somoŋgowa. Ejemba korebore mono ororoŋ gosiŋ oŋomba. Kaeŋ ambagatiwaa qaaya ii mono Anutu, Kraist Jiisas ano Siwe gajobaurugara soraaya yoŋoo jaasewaŋgianoŋ jeŋ ii jojopaŋ qaanoŋ somoŋgona mobe sokombaa.\n22 Tosaaŋa yoŋoo siŋgisoŋgogianoŋ goo qaganoŋ uro gamu mokoloowabo. Kawaajoŋ moŋnoŋ \"Pombaa gawoŋ memaŋa,\" me \"Uumeleeŋ tuuŋ toroqemaŋa,\" jeji, iwaa kaniaya wala mende gosiŋ boroga iliŋ alaŋ iwaa qaganoŋ mende ama kotuegoŋ muba. Geeŋgo soraaya laligowagatiwaajoŋ mono galeŋ koma aoŋ laligowa.\n23 Oo Timoti, gii kambaŋ tosaaŋa ji kolooŋ gono \"Yaeŋmaeŋ!\" qama eŋkejaŋ. Kawaajoŋ mono apugadeeŋ mende newato, wain apu tosia kaaŋagadeeŋ nena korojoŋga ilaaro afaaŋgowaa.\n24 Qaa moŋ ii kokaeŋ: Ejemba tosianoŋ siŋgisoŋgo aŋgi uulaŋawo asuganoŋ asugiro ejembanoŋ iima walawala jeŋ tegogi kambaŋ kokaamba gamugiawo nanju. Kaeŋ nanjuto, tosianoŋ siŋgisoŋgo ama mesaŋgoŋ aoŋ laligoŋ daandaaŋ Anutuwaa jaanoŋ keugi asuganoŋ asugiro jeŋ tegoŋ oŋombaa. 25 Ejemba gawoŋ awaa akadamuyawo meŋkejuti, gawoŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ kambaŋ kokaamba asuganondeeŋ eja. Gawoŋ awaa tosaaŋa asuganoŋ mende ewuyagati eeŋ, ii mono kaaŋagadeeŋ aasaŋgoyanoŋ ewombaajoŋ amamaaŋ daandaaŋ asugiro iiboŋa. Kiaŋ. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.5","date":"2018-04-25T01:01:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947654.26\/warc\/CC-MAIN-20180425001823-20180425021823-00508.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999984026,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999840259552002}","num_words":1005,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 8\nNene tando lopiombaa nanduŋ aaŋa ii newoŋa me qaago?1 Oŋo nene tando lopiombaa nanduŋ aaŋa kawaa tere oogi gejanono kokaeŋ jemaŋa: Uujopanoŋ mono ilaaŋ oŋombaa. Niinoŋgiinoŋ jegi tosianoŋ kokaeŋ jeŋkeju, \"Kuuya nononoŋ tando lopiombaa kanagia moma yagoniŋ omaya kolooja.\" Qaa ii hoŋaboŋaga kolooji, ii mojoŋ. Oŋo momo kaaŋia jeŋ laligogi uugianoŋ waaro koŋaiŋ kaaŋa terereeŋ awelegoŋkeju. Kaeŋ ama deema sisau laligoju. Kana qaa waŋa ii uujopa. Kana iikaaŋa kanoŋ mono ananaa uunana meagoŋ meŋ kotiiŋ aowoŋa. 2 Moŋnoŋ \"Qaa mombaa kania moma yagojeŋ,\" ii jetanoŋ jeji, iwaa momakootoya hoŋanoŋ mono mende kolooro toroqeŋ tompiŋ laligoja. 3 Ii qaanondeeŋ jejato, moŋnoŋ Anutu uutanoŋ jopagoŋkeji, Anutunoŋ mono iwaajoŋ moro hoŋa kolooja.\n4 Nene tando lopioŋ yoŋoojoŋ nanduŋ aŋgiti, ii newoŋa me qaago? Qaa kokaeŋ jeŋkeju, \"Tando lopioŋ ii beŋ hoŋa mende laligojutiwaa kaisaregia kolooju,\" ano qaa moŋ ii kokaeŋ, \"Anutu motooŋgonoŋ laligoja. Alia moŋ qaago.\" Qaa woi ii oŋiaga koloojaoti, ii mojoŋ. 5 Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ, \"Ome beŋa beŋa,\" qagia kaeŋ qamakejuti, ii mamaga laligoju. Sombinoŋ me balonoŋ laligojuti, ii saanoŋ mende mojoŋ. Oŋanoŋ omejiilaŋ, beŋ ano eja poŋ ii mamaga laligoju.\n6 Ii laligojuto, ii kileŋ Anutu motooŋgo iinondeeŋ ananaa beŋnana ano Maŋnana kolooja. Iinoŋ iwoi kuuya mokolooro asugiro. Laaligonana iwaajoŋ laligowombaajoŋ ama nonono laligojoŋ. Kaaŋagadeeŋ Poŋ motooŋgo Jiisas Kraist laligoja. Iinoŋ Anutu ilaaro iwoi kuuya mokoloori. Nono kaaŋagadeeŋ ilaaŋ nonono laligoŋ kotiiŋkejoŋ.\n7 Kaeŋ moma laarijonto, ejemba kuuyanoŋ momakooto kaaŋa ii mende meŋ laligoju. Ii qaagoto, tosianoŋ wala tando lopioŋ waegia meŋ moma kotiigitiwaajoŋ ama koi kaaŋanoŋ kaaŋagadeeŋ toroqeŋ nene tando lopiombaa nanduŋ aaŋa ii neŋ iikaaŋa kanoŋ afaaŋgoŋ beŋurugia ii romoŋgoŋ laligoju. Uugianoŋ loolooria kolooro uuwoi ama negi uugia iikanoŋ menjereŋgoŋkeja. 8 Menjereŋgoŋkejato, nenenoŋ nunuama Anutuwaa kosianoŋ mende nonoomakeja. Nene siŋgi laligowoŋati, iikanoŋ tiwitiwilaa mende mokoloowoŋa. Nene neŋ laligowoŋati, qabuŋanananoŋ iikanoŋ mende somariiwaa.\n9 Ii kileŋ nene kuuya newombaajoŋ afaaŋgojuti, oŋonoŋ mono jeubaba laŋ laligowubotiwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Jeubaba kaeŋ laligogi tosianoŋ iŋiima uugia loolooria kanoŋ boliro kamaaŋ uŋuwabo. 10 Kawaa kania ii kokaeŋ: Giinoŋ momakooto hoŋa meŋ laligoŋ afaaŋgoŋ tando lopioŋ jigoyanoŋ kema rama nembanene nena alaga moŋnoŋ giiro kokaeŋ bimoowaa: Uutanoŋ loolooria kolooro uuwoi anji, iinoŋ kaeŋ giima uutanoŋ waaro afaaŋgoŋ nene tando lopiombaa nanduŋ aaŋa ii neŋ kamaaŋ qenaga.\n11 Goo momakootoga hoŋa kanoŋ mono geeŋgaa uumeleeŋ alaga kuuro uuwoi qaganoŋ loolooria koloojiwaajoŋ mono afaaŋgoŋ neŋ kamaaŋ qenaga. Kraistnoŋ iwaajoŋ ama komuroto, nene ii neŋ kaeŋ kamaaŋ qeŋ tiwilaaro mende sokombaa.\n12 Tiwilaawaato, uumeleeŋ alaurugia kaeŋ meŋ boliŋ oŋoma uugia loolooria ii qeŋ kondeema siŋgisoŋgo amakejuti, iikaaŋa kanoŋ mono Kraist iyaŋa qotogoŋ siŋgisoŋgo amakeju. 13 Kawaajoŋ niinoŋ nene moŋ newe iikanoŋ uumeleeŋ alana koŋgoro muro kamaaŋ qeŋ siŋgisoŋgo anji eeŋ, niinoŋ mono kambaŋ moŋnoŋ nene ii mende toroqeŋ nemaŋa. Niinoŋ alana joloŋgoŋ koŋgoro mumambotiwaajoŋ kaparaŋ koma nanjeŋ. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.8","date":"2018-04-27T06:30:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125949489.63\/warc\/CC-MAIN-20180427060505-20180427080505-00592.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999227524,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999227523803711}","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ephesians 4\nKraistnoŋ mindiriŋ nonono sele busu motooŋgo koloojoŋ.1 Niinoŋ Pombo qokotaaŋ nama gawoŋa mewetiwaajoŋ kapuare ejaga koloojeŋ. Qaa ii jedaboroŋ uugia qaa kokanoŋ jeŋ kuujeŋ: Anutunoŋ nanamemeŋ akadamuyawo ama meŋ laligowutiwaajoŋ oŋoonoti, iikawaa so oŋo mono laaligo qaita moŋ laligowu. 2 Mono uugia meŋ kamaaŋ ama qaa baatanoŋ kema ejemba gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma laligowu. Lombo mokosiŋgoŋ laligowu. Mono loloŋgoŋ bologaa kitia mende meleembuto, qaqaaŋgoŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. 3 Uŋa Toroyanoŋ uugia meŋ kululuuŋ luaewaa kasanoŋ somoŋgoŋ mindiriŋ oŋomakeji, oŋo mono uusoomoŋgo ii batugianoŋ ewaatiwaajoŋ kaparaŋ koma nambu.\n4 Anutunoŋ oŋoonoti, iikanoŋ mono ororoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋgia motooŋgo iikayadeeŋ ama oŋono mamboma laligoju. Iikawaa so oŋo kaaŋiadeeŋ Kraistwaa hoŋa sele busuya motooŋgo koloogi mono Uŋa Toroya motooŋgonoŋ inaaŋ oŋono laligowu. 5 Poŋnana motooŋgonoŋ galeŋ koma oŋono ororoŋ moma laariŋ mugi oomulu motooŋgo iikayadeeŋ meŋ oŋoŋgi motooŋ kolooŋ laligoju. 6 Anutunana motooŋgonoŋ kuuya maŋ koma nonomakeja. Iinoŋ iwoi kuuya kore nunuuguŋ Poŋnana uuta kolooŋkeja. Kaeŋ kolooŋ jeta teŋ kombombaajoŋ kuuya kuuŋ inaaŋ nonoma uunana so laaligo ano rama momo nonomakeja.\n7 Iikawaa so ororoŋ Kraistwaa sele busu motooŋgo laligojonto, Kraistnoŋ kaleŋmoriaŋa uusiiŋaa so maama nonono. Gawoŋ memewaa momo kaleŋa kania kania ii motomotooŋ sonananoŋ mendeema nonono laligojoŋ. 8 Kawaa qaaya ii kokaeŋ jegita Buŋa Terenoŋ eja,\n\"Iinoŋ eukanoŋ uma nama kapuare ejemba mamaga oŋono buŋauruta koloogi kaleŋa kaleŋa ii ejemba ananaajoŋ nonono.\"\n9 \"Eukanoŋ uro,\" Anutunoŋ qaa ii mono nomaembaajoŋ jero? Iikawaa kania ii kokaeŋ: Kraistnoŋ wala Siwenoŋga kamaaro. Mono namo dutanoŋ emukanoŋ kemero. 10 Kamaaroti, iinoŋ mono kaaŋagadeeŋ eleema eu uro. Uma Siwe gomambaa jakeya kuuya uŋuuguŋ qaganoŋ eukanoŋ uma laligoja. Iikanoŋ laligoŋ Siwe ano namowaa ilawoilaya kuuya ii esuŋanoŋ meŋ saa qeŋ kuuya sokondaboroŋ laligoja. 11 Kraistnoŋ ejemba ananaajoŋ momo kaleŋa kania kania kokaeŋ mendeema nonono: Gawoŋa mendeema nonono tosianoŋ wasiwasi ejemba waŋa (aposol) koloogi. Tosianoŋ gejatootoo ejemba (profet) koloogi. Tosianoŋ uukuukuu ejemba (ewanjelis) koloogi. Tosianoŋ eja to pasto ano boi qaqazu koloogi.\n12 Kraistwaa sele busuya ii uumeleeŋ kanagesouruta. Nononoŋ yoŋoo uugia naŋgoniŋ kotikotii mokoloowutiwaajoŋ gawoŋa kaeŋ mendeema kuuŋ nonono. Kanageso soraaya anana kuuyanoŋ uuwaa gawoŋ mewombaajoŋ jojoridaboroŋ laligowombaajoŋ ama kaeŋ inaaŋ nonono. 13 Kaanoŋ kaeŋ gawoŋ morota morota meŋ laligoŋ Anutu moma laariŋ kanageŋ Meria moma yagoŋ iikanoŋ meŋ kululuuŋ aoŋ motooŋgo kolooŋ namboŋa. Anutuwaa momoya ano akadamu iwoiya kuuya ii koreyanoŋ Kraistwaanoŋ eja. Nononoŋ Kraistwaa kowinoŋa momoya ano esuŋa horoniŋ musuluŋgoŋ nonono somariiŋ seiŋ kotiiŋ laligoniŋ akadamuya maama nonono kuuya asugiro laligowoŋa.\n14 Toroqeŋ naamade kaaŋa laligowombotiwaajoŋ Kraistnoŋ uunana kuuŋ iyaŋa kaaŋa akadamunanawo koloowoŋatiwaajoŋ inaaŋ nonomakeja. Naambora kaaŋa laligoniŋ qewoloŋ ejembanoŋ areŋ ii me ii ama mondoŋ tutugoŋ nonoŋgi tama kamaaŋ nunuroti, oŋo mono iikawaa so kolooŋ laŋ laligowubo. Haamonoŋ momosiiŋ ewaewaŋ kono kowenoŋ qindiiro sirinoŋ godomaruru laŋ wama kemaqeŋ-kaŋqeŋ ama simbiriŋsambaraŋ amakeja. Kawaa so baloŋ ejembanoŋ selenoŋ kuukuu ama unju meŋ momo tiliqiliawo mokolooŋ ejemba laŋ kuma oŋoŋgi jinjauŋ amakeju.\n15 Iikawaa so laŋ mende laligowuto, qaa hoŋagadeeŋ pondaŋ jeŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. Kaaŋa laligoŋ Kraistnoŋ waŋnana kolooji, kosogia mono iwaanoŋ mondoŋgogi kemero rindaŋgoŋ iwoi kuuya kanoŋ somariiŋ kotiiŋ akadamugiawo kolooŋ laligowu. 16 Kraistnoŋ waŋnana kolooŋ aŋaa sele busuya anana kuuya galeŋ koma nonono tokotokoya kuuyanoŋ sele busuya ano kana boria toroqeŋ somoŋgoŋ metulaŋgoŋ nonoŋgi motooŋ koloojoŋ. Esuŋ motomotooŋ eŋ nononjiwaa so mono gawonana meŋ kotiŋgoŋ jopagoŋ aoniŋ hoŋa sele busuya iikanoŋ kotiiŋ somariiŋkeja. Kiaŋ. a, b, c\nAsasagaa nanamemeŋ gbilia ama meŋ laligowu.17 Kaaŋa koloojoŋiwaajoŋ niinoŋ Pombaa jeta meŋ galeŋ meme qaa kokaeŋ jewe moma yagowu: Uumeleembaa gadokopa ejemba uumomogia sooro kikisi kaaŋa kolooŋ eeŋ omaya laŋ laligoŋkejuti, oŋo mono iyoŋoonoŋ tani bologa ii mende toroqeŋ ama meŋ laligowu. 18 Uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋoo uumomogia-noŋ tiiro Anutuwo laaligowaajoŋ sisau ama sooju. Momo bologanoŋ uugia gojoma duurotiwaajoŋ ama poumapou ama tompiŋ laligoju. Kawaajoŋ Anutuwaanoŋ laaligo kotiganoŋ mende qokotaaŋkejuto, iyaŋgiodeeŋ laŋ toontooŋ laligoju. 19 Galeŋgia mende meŋ aogi uugia gojondabororo gamu sayawo uŋuro laligoju. Uugia kaiseronoŋ somoŋgoŋ meŋ tilooŋ oŋono iwoi kaaŋaajoŋ laŋ aisooŋkeju. Iwoi meŋgo mewombaajoŋ otoko ama koposoŋgoŋkeju.\n20 Yoŋonoŋ kaeŋ amakejuto, oŋo Kraistwo laaligowaa kania ii kaaŋa mende kuma oŋoŋgi mogi. 21 Oŋo qaa hoŋaa Toya Jiisaswo qokotaagi iikawaa so kania kuma oŋoŋgi hoŋa kokaeŋ moma yagogi: 22 Wala nanamemeŋgia walaga otaagi siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ aŋgomokoloŋ ama oŋono tiwilaaŋ aowombaajoŋ aŋgi. Kana kuma oŋoŋgi mogiti, iikawaa so mono uugia walaga motogoŋ giliŋ gema qewu.\n23 Uumomogia meŋ gbiligi koloŋaniŋ laligowutiwaajoŋ kana kuma oŋoŋgi. 24 Anutunoŋ anana aŋaa kaitaniaa so soraaya kolooŋ kotiiŋ laligowombaajoŋ mokolooŋ nonono. Uu gbiliaa laaligo solaŋa otaawombaajoŋ mono nonoono. Kawaajoŋ uu gbilia iikayadeeŋ mono bo koŋgi kemero laligowu. Kana ii kaeŋ kuma oŋoŋgi moma yagogi.\n25 Kana kaeŋ ero anana Kraistwaa sele busuya motooŋgo iikawaa uutanoŋ daremuŋ kaaŋa toroqeŋ ala-ala kolooŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ qaa qoloŋmoloŋgoya ii mono motogoŋ giligi kemero batugianoŋ qaa hoŋagadeeŋ kuuya amiŋ moma laligowu. 26 Temboma kukupirinoŋ ambuti eeŋ, mono kileŋ siŋgisoŋgo mende ambu. Iriŋgia soombaati, qaagia ii mono uulaŋawo weeŋ jaayanoŋ mende tegoŋ kemero jeŋ tegogi solaŋaniwa. 27 Kaeŋ Kileŋaa Toyanoŋ batugianoŋ koubabotiwaajoŋ qewagoŋ kambaŋ moŋ mende muŋ uulaŋawo yakariwu.\n28 Moŋnoŋ yoŋgoro meme laligoroti, iinoŋ kaaŋa mombo mende amba. Kaeŋ qaagoto, mono iyaŋaa borianoŋ gawoŋ kaparaŋ koma meŋ laligowa. Gawoŋ meŋ aŋaa nene hinaya mokolooŋ saanoŋ afaaŋgoŋ ejemba wanaya naŋgoŋ oŋomakeba.\n29 Qaa saga moŋ jegianoŋga mende kamaawato, qaa ejemba uugia naŋgoŋ meŋ kotiiwaati, mono iikayadeeŋ jeŋ laligowu. Ejemba qaagia moma uugia ejiwaa so qambaŋmambambaajoŋ amamaajuti, mono iikawaa so gejanono qaagia oŋoŋgi naaŋa moma qeaŋgowuyaga. 30 Anutunoŋ buŋauruta dowenana mero Siwenoŋ uboŋati, kambaŋ iikawaajoŋ aiweseya kombombaŋa mokotaaŋ oŋono uugianoŋ kemeŋ Anutuwaa muŋgeŋa kolooja. Kawaajoŋ Anutuwaa muŋgeŋa Uŋa Toroya ii mono wosobiri mende qeŋ mubu.\n31 Oŋo mono uukaambo ano uuduuduu kuuya ii qetegoŋ giligi koriganoŋ raba. Uugerenoŋ mende juma oŋooro uugianoŋ aoŋ yoŋ qama jeŋ aowubo. Kaaŋagadeeŋ gemaqeqe qaa tokoroŋkota ii mende jewu. Aŋgonjora kania kanianoŋ uugia meŋ tiloowabotiwaajoŋ ii mono kuuya gema qegi korikori ewa. 32 Korikori ewato, ala-ala meŋ migigiiŋ aoŋ gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama aoŋ laligowu. Kraistwo qokotaagi Anutunoŋ siŋgisoŋgogia mesaoŋ soŋgbama oŋonoti, oŋo mono iikawaa so toroqeŋ koposogia mesaoŋ aoŋ laligowu. Kiaŋ. d, e, f, g, h\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.4","date":"2018-04-24T18:37:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947033.92\/warc\/CC-MAIN-20180424174351-20180424194351-00434.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999850988,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999850988388062}","num_words":1118,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Titus 2\nEjemba somata oŋoo qambaŋmambaŋ qaa1 Giinoŋ kaaŋa mende laligojaŋiwaajoŋ mono momalaariwaa qaa batuya batuya ii Buŋa Tere otaaŋ kokaeŋ kuma oŋomakeba: 2 Eja waŋa oŋonoŋ mono kilikalugia qaa laligogi goda qeŋ oŋomboŋatiwaa so koloowu. Iyaŋgiaa nanamemeŋgia tororo galeŋ koma aogi momalaarigiaa jianoŋ qaono hoŋa uukaleŋ kolooŋkebaa. Hoŋa kolooro ejemba tororo jopagoŋ oŋoma laligowu ano kaparaŋ koma boŋ qeŋ nambu. Kaeŋ laligowutiwaajoŋ kuma oŋomakeba.\n3 Emba waŋa oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ Anutuwaanoŋ emba soraaya yoŋoo so nanamemeŋgia ama meŋ laligowu. Gemaqeqe qaa mende kisama kema kaŋkebu. Wain apu mamaga newutiwaa moto siwa-yanoŋ mende kemeŋ osiwu. Uumeleeŋ nanamemembaa silia awaa qendeema tosaaŋa kuma oŋomakebu.\n4 Kaeŋ ama laligoŋ emba newo baagianoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ saanoŋ qambaŋmambaŋ qaa iŋijoŋ laligogi yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ lomeraaŋurugia uu wombogianoŋ jopagoŋ oŋoma laligowu. 5 Jopagoŋ oŋoma iyaŋgiaa nanamemeŋgia tororo galeŋ koma aoŋ soraaya koloowu. Kaeŋ kolooŋ miriwaa gawoŋa meŋ qelanjiŋ nogo toro qaganoŋ meŋ lomeraaŋurugia kalaŋ koma oŋoma lourugiaa qaa baatanoŋ kema kotiŋgoŋ oŋomakebu. Kaiyaka soraaya kaeŋ kuma oŋoŋgi ama meŋ laligogi tosianoŋ Anutuwaa Buŋa qaa mepaego-wombaajoŋ amamaawuya. Kiaŋ.\nEja gbaworo ano weleŋqeqe oŋoo qambaŋmambaŋ qaa6 Eja gbaworo yoŋoo uugia mono kaaŋagadeeŋ kokaeŋ kuuŋ oŋomakeba: Yoŋonoŋ mono gawoŋ awaa mewutiwaajoŋ oyaŋkasa laligoŋ iyaŋgiaa nanamemeŋgia tororo galeŋ koma aoŋkebu. 7 Uugia kaeŋ kuuŋ oŋoma geeŋgo nanamemeŋ kuuya kanoŋ sili awaa qendeema oŋoma laligowa. Mono gbiŋgbaoŋa qaa boŋ qeŋ nama taŋhoraya qaa kuma oŋomakeba. 8 Qaa momasiiŋawo jeŋ laligona ejembanoŋ mepaegoŋ meŋ kamaaŋ gombombaajoŋ amamaawuya. Kaeŋ jeŋ laligona tuarenjeŋurunananoŋ qaa bologa jeŋ nonombombaajoŋ qaa moŋgama hoŋa mende mokolooŋ gamugia mobuya. Kaeŋ kuma oŋomakeba.\n9 Weleŋqeqeurunana ii kokaeŋ kuma oŋomakeba: Yoŋonoŋ mono somataurugia yoŋoo qaagia kuuya teŋ koma qaa baatanoŋ kema laligowu. Mono korisoro qeŋ oŋombombaajoŋ kaparaŋ koma nambu. Qaa iŋijowuti, ii mono neselaŋ kiito qaganoŋ mende meleema oŋomakebu. 10 Somatagiaa mirinoŋga iwoi woi motooŋ ii oloŋ mende meŋkebuto, somatagianoŋ iŋiima moma laariŋ oŋomakebaatiwaajoŋ mono kaparaŋ koma nambu. Gawoŋgia kuuya mono gbiŋgbaoŋa qaa pondaŋ meŋ laligowu. Kaeŋ laligoŋ Anutu Hamoqeqe Tonanaa Buŋa qaa kuma oŋomakejuti, ii kotiŋgoŋ kopagogi hoŋa kolooro iigi akadamuyawo kolooŋkebaa. Kiaŋ.\nLaaligo soraayaa nemuŋa ii kaleŋmoriaŋ.11 Laaligo soraayaa nemuŋa ii kokaeŋ: Anutunoŋ ejemba kuuya hamo qeŋ nonombaatiwaajoŋ ama kaleŋmoriaŋa ninisaano gomaŋ so asugiro. 12 Kaleŋmoriaŋ iikanoŋ gadokopawaa laaligoya aŋgonjorayawo ii gema qewombaa kana qendeema balombaa siiŋ kombombaŋa bologa qowogowoŋatiwaajoŋ mindiŋgoŋ kuma nonomakeja. Nanamemenana tororo galeŋ koma aoŋ qaa kuuya dindiŋagadeeŋ gosiŋ laligowombaajoŋ koma gbiliŋ nonomakeja. Iikaaŋa kanoŋ Anutuwaa laaligo kombombaŋa ii kambaŋ kokaamba koma gbiliŋ namonoŋ laligowoŋa.\n13 Kaaŋa laligoniŋ Jiisas Kraistnoŋ mombo kawaati, anana kambaŋ iikanoŋ Anutu qabuŋayawo ano Hamoqeqe Tonana yoroo asamararaŋgara asugiro iiboŋa. Anana oyaŋboyaŋ kambaŋa ii kaŋ kuuwaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mamboma laligojoŋ.\n14 Jiisas Kraistnoŋ ananaajoŋ ama iyaŋaa laaligoya qeleema mesaoro. Anana nanamemeŋ bologa kania kania iikanoŋa metogoŋ nonoma dowenana memambaajoŋ moma koma konjoratiŋ nonoma iyaŋaa buŋa soraaya koloowombaajoŋ ama laaligoya qeleema mesaoro. Ii mesaoŋ qewolonana soŋgbano aŋaa kanageso kolooŋ mono gawoŋ awaa awaa mewombaa uugeregere ama jojoriŋ laligowoŋa.\n15 Iikawaa qaaya mono kuma oŋoma ejemba uugia naŋgoŋ kana soŋgiwuti, ii ku-usuŋ kuuyaa qaganoŋ temboma jeŋ oŋomakeba. Kaeŋ ana moŋnoŋ jejewili ama gombabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Tit.2","date":"2018-04-24T03:08:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946453.89\/warc\/CC-MAIN-20180424022317-20180424042317-00562.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9998941422,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9998941421508789}","num_words":655,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 9\nAposol nomaeŋ koloowe sokonaga?1 Naa kasanoŋ somoŋgoŋ nono solaŋa mende koloowenaga? Oŋonoŋ gosiŋ noŋgi aposol koloojeŋ me qaago? Poŋnana Jiisasnoŋ asugiŋ nono iibe me qaago? Niinoŋ Pombaanoŋ naŋgoŋ gawoŋ mewe oŋo mono gawoŋ iikawaa hoŋa kolooju. 2 Poŋnoŋ aŋo aposol gawoŋ nono iwo nama mewe oŋo uugia meleema noo muŋgeŋ aasona kolooju. Kawaajoŋ tosianoŋ gosiŋ noŋgi aposol mende koloowenagati eeŋ, oŋonoŋ mono kanana iikaaŋa moma yagoju. Ii mono afaaŋgoŋ naŋgoŋ jegi sokombaa.\n3 Ejemba tosianoŋ noojoŋ \"Aposol mende kolooja,\" jeŋ ajorooŋ gemanoŋ qeqe ama nomakejuto, niinoŋ mono oŋoonoŋ sundu jeŋ iikanoŋ neenaa kanana naŋgoŋ jeŋkejeŋ. 4 Kawaajoŋ gere ano nembanene nonoŋgi neŋauruna yoŋowo meŋ neŋ laligowonaga, iikanoŋ mono soyanoŋ koloonaga. 5 Piito, aposol tosaaŋa ano Poŋ Jiisaswaa kouruta yoŋonoŋ embaurugia momalaarigiawo uŋuama motooŋ kema kaŋkeju. Niinoŋ kaaŋagadeeŋ iikawaa so ambenagati eeŋ, sili iikanoŋ mono kana waleema qetetaŋgowenaga me qaago? Ii qaago totooŋ.\n6 Selewaa laaligoyanoŋ oŋo ejemba geria naŋgoŋ oŋomakejuto, nii ano Barnabas qaago. Noro gawombaa tawaya mende noroŋgi eeŋ laligoŋkejo. Ii mogi sokonja me qaago? Tosianoŋ uuwaa gawoŋ megi tawa oŋoŋgi selegiaa gawoŋ mende meŋkejuto, noroojoŋgadeeŋ mono naŋgonaŋgonara noronaro mokoloowotiwaajoŋ jeju me? 7 Gawmambaa manjaqeqe gawoŋ meŋkejuti, yoŋoonoŋga moŋnoŋ aŋaa laaligoya naŋgoŋ aoŋ meŋkeja me qaago? Wain gawoŋ komomakejuti, yoŋonoŋ kuuya iikawaa hoŋa meŋ neŋkeju me qaago? Kaaŋiadeeŋ bulmakao galeŋ komakejuti, yoŋonoŋ kuuya iikawaa aju apuya neŋkeju me qaago?\n8 Qaa ii baloŋ ejemba ananaa momonana iikayadeeŋ mondama otaaŋ mende jejento, Anutunoŋ kaaŋagadeeŋ qaa iikayadeeŋ Mooseswaa Kana qaanoŋ jeja. 9 Mooseswaa Kana qaanoŋ Juuda noŋoo gawoŋ meme silinana ii jeŋ asariŋ kokaeŋ oogita eja, \"Wiit dumuŋ kota ano kaawoya gosiwombaajoŋ bulmakao ejia wama kaŋ ooŋgi dumuŋ tuuŋ qaganoŋ riiŋ rijijaaŋkeji, iwaa qaa oota mono mende mejugowu. Kaeŋ wagigi saanoŋ nene kitia nero sokombaa.\" Kawaa so kasunoŋ tiwojuŋ meŋ oro metogoro qeŋ nene kitia mugi nero sokombaa. Anutunoŋ kasu bulmakao yoŋoojoŋa majakaka mende moma kaeŋ jeja. Ii qaago.\n10 Orowaajoŋ qaagoto, qaa ii mono nonoojoŋ jero eja. Qaa ii nononoŋ kokaeŋ ambombaajoŋ ama oogita eja: Kinoŋnoŋ gawoŋ tetebaro meji, iinoŋ mono hoŋa koloowaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ qaganoŋ gawoŋa meŋkeba. Kaaŋagadeeŋ dumuŋ toŋtonoŋ qeŋ hoŋa ano kaawoya gosiji, iinoŋ mono bakaya meŋ newaatiwaa mamboma gawoŋa meŋkeba. 11 Nononoŋ uuwaa qaa kota batugianoŋ qosoma kororooŋ laligoniŋ oŋonoŋ laaaligowaa naŋgonaŋgo iwoi mende nonoŋgi gamuyawo kolooŋkeja. Niinoŋ meŋ qeaŋgoŋ oŋombe oŋonoŋ iikawaa kitia meleema noŋgi soyanoŋ koloowaa.\n12 Tosianoŋ batugianoŋ uuwaa gawoŋ megi naŋgoŋ oŋoŋgi soyanoŋ kolooji eeŋ, nii mono so ii uuguŋ naŋgoŋ noŋgi sokombaa. Kitia oŋoniŋ iikawaa kitia nonoŋgi so konagato, niinoŋ iikaaŋ ambutiwaajoŋ mende qisiŋ oŋombe. Kraistwaa Oligaa Buŋa qaa seiwaatiwaa kania somoŋgowombotiwaajoŋ mono iwoi nonombutiwaajoŋ mende qisiŋ oŋoniŋ. Qaagoto, nononanodeeŋ mono kaparaŋ koma kotiiŋ lombo kuuya bosima laligoniŋ.\n13 Qaa koi mono romoŋgowu: Jiwowoŋ jigonoŋ gawoŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ mono jigo iikanoŋa nembanenegia meŋ neŋkeju. Siimoloŋ ooŋ alatawaa gere bolaŋa galeŋ kombutiwaajoŋ kuuŋ oŋoŋgi nanjuti, iyoŋonoŋ ejemba nene nanduŋgia alatanoŋ aŋgi nene iikawaa kitia tosia ii iikanoŋa buŋa qeŋ aoŋkeju. 14 Qaa iikawaa so Poŋnoŋ kaaŋagadeeŋ jeŋ kotoŋ qaa kokaeŋ jero, \"Oligaa Buŋa jeŋ seigi ejembanoŋ mobuti, iyoŋonoŋ mono Oligaa Buŋawaa kitia kotiŋ nanduŋ aŋgi laaligogiaa naŋgonaŋgogia mokolooŋ laligowu.\"\n15 Niinoŋ saanoŋ qaa iikawaa so romoŋgoŋ uuwaa gawoŋ meŋ tawa nombutiwaajoŋ qisiŋ oŋombenagato, kotiŋ nanduŋ ambutiwaa qaa kuuya ii mesaowe. Moneŋ ambutiwaa qaa oojeŋi, ii oŋonoŋ kaeŋ ama nombutiwaajoŋ mende oojeŋ. Tawa memambaajoŋ romoŋgowe bimooro koomuwaajoŋ mobe afaaŋgoja. Neenaajoŋ ii qaa omaya qaagoto, tawa mende nombutiwaa qaaya ii mono selena mepeseeŋ jejeŋ. Noonoŋ qaa ii moŋnoŋ me moŋnoŋ qewagomambaajoŋ amamaaro laligomaŋa.\n16 Oligaa Buŋa jeŋ seiŋkejeŋi, iikawaajoŋ selena mepeseemambaa so mende koloojeŋ. Niinoŋ Anutuwaa jeŋkooto baatanoŋ laligoŋ ii jeŋ seimambaa so koloojeŋ. Gawoŋ ii mono mesaomambaajoŋ amamaajeŋ. Oligaa Buŋa mende jeŋ seiwenagati eeŋ, iikawaajoŋ lombonoŋ qananoŋ uro niima ilipizi jewutiwaa so koloowenaga.\n17 Neenaa siiŋnaajoŋ gawoŋ ii meweeŋgoŋ mewenagati eeŋ, mono saanoŋ tawa nombutiwaajoŋ mambombenaga. Kaento, Anutunoŋ kuuŋ nono neenaa aiŋna mende otaaŋ Buŋaya galeŋ komakejeŋi eeŋ, ii mono Anutunoŋ moma laariŋ noma gawoŋa nono laligojeŋiwaa so meŋkejeŋ. 18 Kaeŋ kolooro naa iwoinoŋ mono tawana kolooŋkeja? Oligaa Buŋa jeŋ seiŋ ii sewaŋa qaa amakejeŋi, iikanoŋ mono noo tawana kolooŋkeja. Anutunoŋ gawoŋaa kitia nombutiwaajoŋ jeŋ kotoro Buŋa Terenoŋ eji, qaa iikawaa so tawawaajoŋ mende kaparaŋ komakejeŋ.\n19 Ejemba moŋnoŋ me moŋnoŋ mende somoŋgoŋ nono saanoŋ neenaa aiŋnoŋ laligowenagato, ii kileŋ neena meŋ kamaaŋ aoŋ laligojeŋ. Ejemba kuuyanoŋ uugia meleembutiwaajoŋ kaparaŋ komakejeŋ. Kaeŋ ambutiwaajoŋ ejemba kuuya weleŋgia qeŋ laligojento, seiseiya yoŋonoŋ kileŋ Kraistwaa buŋaya mende koloowutiwaa so kolooju. 20 Juuda yoŋonoŋ uugia meleembutiwaajoŋ ilaaŋ oŋoma batugianoŋ Juuda tani kolooŋ laligowe. Mooseswaa Kana qaa baatanoŋ laligojuti, iyoŋonoŋ uugia meleembutiwaajoŋ ilaaŋ oŋoma neeno Kana qaa kawaa baatanoŋ mende laligoŋ kileŋ qaa iikawaa gbadonoŋ somoŋgoŋ nonjiwaa tani kolooŋ batugianoŋ laligowe.\n21 Mooseswaa Kana qaa mende moma laligojuti, iyoŋonoŋ uugia meleembutiwaajoŋ ilaaŋ oŋoma batugianoŋ Kana qaa mende moma laligojeŋiwaa tani kolooŋ laligowe. Neeno Anutuwaa Kana qaawaajoŋ tompiŋ mende laligojento, Kraistwaa Kana qaa baatanoŋ kema ii teŋ komakejeŋ. Ii kileŋ yoŋoo batugianoŋ Anutuwaa Kana qaa mende mojeŋ tani kolooŋ laligowe. Ejemba seiseiyanoŋ uugia meleembutiwaajoŋ kaeŋ ama laligowe.\n22 Momalaarigianoŋ loolooria laligojuti, iyoŋonoŋ uugia meleema kotiiwutiwaajoŋ ilaaŋ oŋoma batugianoŋ loolooria tani kolooŋ laligowe. Ejemba tosaaŋa naa afaaŋaga kana iinoŋ me iinoŋ uugia meleembutiwaajoŋ ilaaŋ oŋoma ejemba kania kania yoŋoo batugianoŋ tani kania kania ama laligowe.\n23 Tani kuuya ii Oligaa Buŋanoŋ seiwaatiwaajoŋ amakejeŋ. Seiro kotumotueyanoŋ neenaa qananoŋ uro neeno kaaŋagadeeŋ oyaŋboyaŋ koloomambaajoŋ ama kaeŋ amakejeŋ. 24 Qaa koi mono romoŋgowu: Kuu aambaa kambaŋanoŋ kuuya yoŋonoŋ haamo ambutiwaajoŋ esuŋgia meŋ kululuuŋ kemakejuto, motooŋgo moŋnoŋ mono haamo ama tawa mewaa. Oŋo mono motooŋgo iikawaa so bobogariŋ kema tawa mewombaajoŋ kaparaŋ koma laligowu. Mono iikawaa so momalaari koma gbiliŋ laligowu.\n25 Ejemba aaŋgolenoŋ haamo ambombaajoŋ kemakejuti, iyoŋonoŋ mono kuuyanoŋ iyaŋgia tororo galeŋ koma aowombaajoŋ koma gbiliŋkeju. Yoŋonoŋ kasasoroŋ juquma gororoŋgowaati, iikayadeeŋ mewombaajoŋ kaparaŋ komakejuto, nononoŋ ila wage mende aliwaati, mono tawa ii mewombaajoŋ kaparaŋ komakejoŋ. 26 Kawaajoŋ niinoŋ lansaŋ kema koma kaŋ koma mende bobogariŋ kemakejeŋ. Borona kuma manja lansaŋ mende qeŋkejento, kuu aaŋ alauruna haamo ama oŋomambaajoŋ mono dindiŋagadeeŋ tororo qeŋkejeŋ.\n27 Niinoŋ ejemba tosaaŋa Buŋa qaanoŋ uugia kuuŋ laligowe tegoro Anutunoŋ mono gema nuro neeno ilawage mende memambo. Kawaajoŋ mono neenaa sele busuna mindiŋgoŋ tororo koma gbiliŋ galeŋ komakejeŋ. Kiaŋ. a, b, c, d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.9","date":"2018-04-26T03:59:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948064.80\/warc\/CC-MAIN-20180426031603-20180426051603-00593.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999984503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999984502792358}","num_words":1150,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a21Ais 28.11-12\n1 Corinthians 14\nGejatootoo qaa ano qaa qaita moŋ jejewaa kaleŋa1 Uujopawaa kania mono otaaŋ laligowu ano gawoŋ memewaa momo kaleŋ kania kania ii mono buŋa qeŋ aowombaajoŋ kaparaŋ koma laligowu. Iikanoŋ awaato, gejatootoo qaa jejewaa kaleŋa mewombaajoŋ mono kotiiŋ kaparaŋ koma laligowu. 2 Moŋnoŋ qaa qaita moŋ jeji, iinoŋ ejemba nonoojoŋ qaagoto, mono Anutuwaajoŋadeeŋ ii jeŋkeja. Uŋa Toroyanoŋ sololooro qaa aasaŋgoya asugiro jeŋkejiwaajoŋ tosaaŋa nononoŋ qaa ii mende moma asariŋ muŋkejoŋ. Mono iyaŋa siri ilaaŋ aoŋkeja.\n3 Tompiŋ laligojonto, gejatootoo qaa jeŋkeji, iinoŋ mono ejemba uunana meŋ kotiiŋ naŋgoŋ uluŋkoleŋ ama nonomambaajoŋ ama qaa jeŋkeja. 4 Moŋnoŋ qaa qaita moŋ jeŋ iikanoŋ iyaŋaa uuta meagoŋ kotikotii mokolooŋkejato, gejatootoo qaa jeŋkeji, iinoŋ mono uumeleeŋ kanageso kuuya uunana meagoŋ meŋ kotiiŋ nonomakeja.\n5 Oŋo kuuyanoŋ qaa qaita moŋ jewutiwaajoŋ mojento, gejatootoo qaa jewutiwaajoŋ mono kaparaŋ koma mamaga mojeŋ. Gejatootoo qaa jeŋkeji, iinoŋ mono qaa qaita moŋ jeŋkeji, ii uuguja. Qaa qaita moŋ jeŋ ii iikanondeeŋ ananaa qaanoŋ meleenji, iikaaŋa mono ororoŋ koloojao. Kaeŋ kolooro qaayanoŋ mono uumeleeŋ kanageso uunana meagoŋ meŋ kotiiŋ nonono sokonja.\n6 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ oŋoonoŋ kaŋ qaaya qaaya qaita moŋ jewenaga, iikanoŋ mono nomaeŋ oŋo meŋ qeaŋgoŋ oŋombenaga? Kaeŋ qaagoto, Anutuwaanoŋ qaa iŋisaamaŋa me momo qaita moŋ oŋomaŋa me gejatootoo qaa jemaŋa me gejanono qaa kuma oŋomaŋati eeŋ, iikanoŋ mono meŋ qeaŋgoŋ oŋomaŋa.\n7 Awelo me gita kulele me iwoi moŋnoŋ riiwaa aroya mokolooŋkejoŋi, iyoŋonoŋ mono laaligogia qaagoto, kanagia mono kaaŋiadeeŋ kokaeŋ eja: Moŋnoŋ awelo laŋ uuŋ me gita kulele laŋ qero iikanoŋ qagia aŋa aŋa mende mokolooŋkeji eeŋ, riiwaa aroya mono nomaeŋ moma asariwonaga? 8 Kaaŋagadeeŋ romoŋ uuŋ boligi qata tororo mende moma asarijoŋi eeŋ, moronoŋ mono manja qeqewaajoŋ afaaŋgoŋ jojorinaga?\n9 Oŋoo kanagia ii kaaŋiadeeŋ eja: Neselaŋgianoŋ ejemba mende moma asariwutiwaa so qaa laŋ jejuti eeŋ, moŋnoŋ qaa kaaŋa mono nomaeŋ moma asarinaga? Qaa kaeŋ jejuti, iikanoŋ mono eeŋ laŋ haamonoŋ kemakeja. 10 Baloŋa baloŋa kanoŋ qaa morota morota dawi jeŋkejoŋi, ii moronoŋ monagato, kileŋ kuuya yoŋonoŋ mono qaawaa kania moma asariwoŋiwaajoŋ eju.\n11 Kania kawaajoŋ ama jeŋkejonto, moŋnoŋ qaa jero qaayaa kania mende mojeŋi eeŋ, niinoŋ iwaa qaayaa wabaya koloowe iinoŋ kaaŋagadeeŋ noo qaanaa wabana kolooja. 12 Oŋoo kanagia ii kaaŋiadeeŋ eja: Oŋo gawoŋ memewaa momo kaleŋa kaleŋa buŋa qeŋ aowombaajoŋ awelegogi sokonja. Iikanoŋ mono kaleŋ koi kaaŋa mewombaajoŋ kaparaŋ koma laligowu: Momo kaleŋ uumeleeŋ kanageso uugia meagoŋ meŋ kotiiŋkejuti, mono ii buŋa qeŋ aoŋ gawonoŋ aŋgi awaa soro koloowaa.\n13 Kawaajoŋ qaa qaita moŋ jeŋkeji, iinoŋ mono kokaeŋ qama kooliro sokombaa, \"Oo Anutu, qaa jejeŋi, ii meleemaŋiwaa momo kaleŋa mono nomba.\" 14 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Niinoŋ qaa qaita moŋ jeŋ qama koolijeŋi eeŋ, noo uŋananoŋ qaagadeeŋ jeŋ qama kooliŋkejato, uumomonanoŋ mono hoŋa moŋ mende mokolooŋkeja.\n15 Kawaajoŋ mono nomaeŋ ambe sokombaa? Niinoŋ mono uŋananondeeŋ qaagoto, uumomona kaaŋagadeeŋ iikanoŋ ama qama kooliŋkemaŋa. Rii qama mepeseeŋkejeŋi, ii uŋananondeeŋ qaagoto, uumomona mono kaaŋagadeeŋ iikanoŋ ama qamakemaŋa. 16 Gii Anutu uŋaganoŋ mepeseeŋ mujaŋi eeŋ, ejemba omaya moŋnoŋ ajoajoroogianoŋ kaŋ rama mepeseejaŋiwaa kania mende moma kotowaati, iinoŋ mono \"Qaa ii oŋanoŋ,\" ii nomaeŋ jenaga? Naama jejaŋi, iinoŋ ii mende moma asariŋ eeŋ tompiŋ raja. 17 Gii saanoŋ Anutu mepeseejanto, goo qaaganoŋ tosaaŋa yoŋoo uugia mende meagoŋ meŋ kotiiŋ oŋonja.\n18 Niinoŋ kuuya oŋo uŋuuguŋ qaaya qaaya qaita moŋ ii mamaga jeŋkejeŋi, iikawaajoŋ Anutu mepeseejeŋ. 19 Anutu mepeseejento, uumeleeŋ kanageso uutanoŋ ejemba kuma oŋomambaajoŋ kaparaŋ koma moma asariwutiwaajoŋ qaa jeta 5 jemambaajoŋ mobe hoŋa kolooja. Qaaya qaaya qaita moŋnoŋ qaa jeta 10,000 neenaajoŋadeeŋ jemambaajoŋ mobe kamakamaata kolooja.\n20 Uumeleeŋ alauruna, oŋo qaa gosiŋ romoŋgoŋkejuti, iikanoŋ mono naamade tani mesaoŋ ejemba somata yoŋoo tani kolooŋ romoŋgoŋ laligowu. Bologa amboŋa jegi iikanoŋ mono merasiisii kaaŋa kolooŋ amamaawuto, momakootogianoŋ mono ejemba somata kolooŋ laligowu. 21 Mooseswaa Kana qaanoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Niinoŋ waba ejemba kuuŋ oŋombe kanageso koi yoŋoonoŋ kaŋ jegianoŋ qaa tania moŋ jegi laŋ waliŋgoŋkebuto, ii kileŋ noo qaana mende moma kotowu. Poŋ niinoŋ kaeŋ jejeŋ.\"\n22 Qaa kawaa so qaa qaita moŋ jeniŋ uugia mende meleeŋgi yoŋonoŋ mogi Anutuwaa aiweseya kolooŋ oŋonjato, momalaari ejemba nonoojoŋ iikanoŋ mono aiweseya moŋ mende kolooja. Ii qaagoto, gejatootoo qaa jeniŋ iikanoŋ momalaari ejemba nonoojoŋ Anutuwaa aiweseya kolooja. Uumeleembaa gadokopa yoŋonoŋ ii mogi Anutuwaa aiweseya moŋ mende kolooŋ oŋonja.\n23 Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ ajorooŋ kuuya oŋonoŋ qaaya qaaya qaita moŋ kanoŋ jegi tosianoŋ Buŋa qaa mende kuma oŋoŋgi uugia mende meleema eeŋ kanoŋ ubuti, iyoŋonoŋ mono aaruŋ kokaeŋ jewuyaga me qaago, \"Waŋsoosoo mono kolooŋ oŋonja.\"\n24 Kaeŋ jewuyagato, kuuya oŋonoŋ gejatootoo qaaya qaaya jegi moŋnoŋ Buŋa qaa mende kuma mugi momalaaria qaa eeŋ ajoajoroogianoŋ ubaati eeŋ, kuuya oŋonoŋ mono siŋgisoŋgoya isaama uuta mende meleenotiwaa qaaya jedaborogi kaniaya moma kotoro asuganoŋ asugiwaa. 25 Uutaa qaa aasaŋgoya aasaŋgoya asuganoŋ asugiro iinoŋ mono dagoŋ kamaaŋ Anutu waeya meŋ mepeseeŋ kokaeŋ jokolooŋ qabaa, \"Anutu ii oŋanoŋ oŋoo batugianoŋ laligoja.\" Kiaŋ. a\nUumeleeŋ ajoajoroowaa areŋa ii kokaeŋ:26 Oo uumeleeŋ alauruna, kawaajoŋ nono mono nomaeŋ jeniŋ sokombaa? Oŋo Buŋa qaawaajoŋ ajorooŋkebuti, iikanoŋ motomotooŋ oŋo mono kuuya areŋgia moŋ me moŋ ii kokaeŋ amakebu: Moŋnoŋ Buŋa ooŋsaawaa areŋa ano moŋnoŋ Buŋa qaa kuma oŋono moŋnoŋ Anutuwaa gejanono qaa doŋgoga iŋisaano moŋnoŋ qaa qaita moŋ iŋijoro moŋnoŋ ii meleembaa. Areŋ kuuya ii mono uumeleeŋ kanageso uunana kuuŋ meŋ kotiiwombaajoŋ ama amakebu.\n27 Tosianoŋ qaa qaita moŋ jewuti eeŋ, ejemba 4 qaagoto, woi me karooŋ yoŋonoŋgadeeŋ mono ajoajoroo motooŋgowaa uutanoŋ kaeŋ jewu. Yoŋonoŋgadeeŋ mono areŋgiaa so awaŋao jegi moŋnoŋ ii meleembaa. 28 Moŋnoŋ qaa meleemambaa so mende kolooji eeŋ, iyoŋonoŋ mono uumeleeŋ kanagesowaa ajoajoroonoŋ qaagia bogoro rama iyaŋgiaajoŋadeeŋ qaagia qaita moŋ jegi Anutunoŋ mobaa. 29 Gejatootoo ejemba yoŋoonoŋga woi me karooŋ yoŋonondeeŋ mono areŋ oŋoŋgi qaa iŋijogi tosianoŋ mono qaagia gosiwu.\n30 Kaeŋ ambuto, moŋnoŋ ajoajoroonoŋ raro Anutunoŋ gejanono qaa uutanoŋ isaano moji eeŋ, iinoŋ mono ii iŋijoro gejatootoo qaa wala jeji, iinoŋ qaaya mesaoŋ qaa bo raba. 31 Ejemba kuuyanoŋ Anutuwaanoŋ gejanono qaa mogi uugia naŋgoro qeaŋgowutiwaajoŋ oŋo mono korebore saanoŋ kambaŋgia meŋ areŋgiaa so gejatootoo qaa jewu. 32 Gejatootoo ejemba yoŋonoŋ mono saanoŋ uŋagia galeŋ koŋgi uŋagianoŋ qaa baatanoŋ kenjutiwaa so kolooju.\n33 Anutunoŋ gijigaju Toya qaagoto, luae Toyaga kolooja. Kawaajoŋ ajoajoroogia mono areŋanoŋ otaaŋ amakebu. Ejemba soraaya yoŋoo batugianoŋ kanageso so amakejuti, oŋo kaaŋagadeeŋ mono iikawaa so kokaeŋ amakebu: 34 Emba oŋo mono uumeleeŋ kanagesowaa ajoajoroogianoŋ qaa bogoro rabu. Yoŋonoŋ qaa jewutiwaa so mende koloojuto, Kana qaa ejiwaa so mono qaa baatanoŋ kema laligowu.\n35 Embanoŋ uumeleeŋ kanagesowaa qaa jeŋ kotoŋ kuma oŋono mende sokonja. Kawaajoŋ qaa mombaa kania mobombaajoŋ mojuti eeŋ, iyoŋonoŋ mono mirigianoŋ kema rama aŋgiaa lourugia qisiŋ oŋombu.\n36 Anutuwaanoŋ Buŋa qaa iikanoŋ oŋoo batugianoŋga kolooro me qaago? Qaa iikanoŋ kolooŋ seiŋ oŋoonoŋ kaŋ oŋoo buŋagadeeŋ kolooja me qaago? 37 Moŋnoŋ kokaeŋ jenaga, \"Niinoŋ gejatootoo qaa jewe Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nono qaa iikawo uumotooŋgo mende anjeŋ.\" Kaeŋ jeji, iinoŋ mono qaa koi moma yagowa: Niinoŋ embawaajoŋ qaa ooŋ oŋonjeŋi, iikanoŋ mono Pombaa jeŋkooto qaaga kolooja. 38 Moŋnoŋ qaa iikawaa geja mende ama silemale laligoji eeŋ, oŋo mono eja iwaa qaawaajoŋ geja mende ama laligowu.\n39 Kawaajoŋ uumeleeŋ alauruna, oŋo mono gejatootoo qaa jewombaajoŋ awelegoŋ laligowu ano qaa qaita moŋ jewubotiwaa soŋgoya ii mende ambu. 40 Ii mende ambuto, iwoi kuuya mono tororo areŋ ama otaaŋ amakebu. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.14","date":"2018-04-22T12:41:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945596.11\/warc\/CC-MAIN-20180422115536-20180422135536-00395.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":1295,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Dut 17.6; 19.15\n2 Corinthians 13\nGaleŋ meme qaa konoga1 Kambaŋ kokaamba oŋoonoŋ kawe indiŋa karooŋ koloowaa. \"Qaawaa jakeyanoŋ aambaa qaaya kuuya ii ejemba woi me karooŋanoŋ naŋgoŋ jegi kotiiŋkeja.\" 2 Niinoŋ Buŋa qaa iikawaa so anjeŋ. Oŋoo batugianoŋ laligowe indiŋa woi kolooro kambaŋ iikanoŋ galeŋ meme qaa oŋombe. Qaa ii kambaŋ kokaamba mombo qeŋ gbiliŋ waladeeŋ jejeŋi, iikanoŋ tegoja. Kawaajoŋ mombo kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ ejemba siŋgisoŋgo wala aŋgiti me anjuti, ii mende iŋiima koboomaŋa. Kileŋagiawo oŋo mono kuuya mindiŋgoŋ oŋomaŋa.\n3 Kraistnoŋ esuŋkamakamaa qaganoŋ mende ama oŋomakejato, ku-usuŋa oŋoo batugianoŋ qendeemakeja. Kraist iikanondeeŋ mono sololooŋ nono aposol kolooŋ qaa jeŋkejeŋi, oŋo iikawaa kaniaajoŋ uuwoi ama kaparaŋ koma qisiŋ aoŋkeju. Kawaajoŋ siligiaa so mono qaa jeŋ oŋoma mindiŋgoŋ oŋomaŋa.\n4 Kraist maripoonoŋ qegi komuroti, kambaŋ iikanoŋ esuŋkamakamaa tani laligoroto, kileŋ Anutuwaa ku-usuŋanoŋ nemuŋ koma muro kotiiŋ laligoja. Niinoŋ kaaŋiadeeŋ iwo qokotaaŋ neena esuŋkamakamaa kolooŋ laligojento, Anutuwaa ku-usuŋanoŋ mono nemuŋ koma nono Kraistwaa jeta teŋ koma mindiŋgoŋ oŋomambaajoŋ kotiiŋ laligojeŋ. a\nMono oŋoaŋgia gosiŋ aoŋ uugia meleembu.5 Mono oŋoaŋgia tororo gosiŋ aowu. Uugia meleema oŋanoŋ Kraist moma laariju me qaago, iikawaajoŋ mono aŋgotetenoŋ ama gosiŋ aowu. Kraist Jiisaswaa Uŋayanoŋ uugianoŋ kotiiŋ laligoji, ii moma kotoju me qaago? Uugianoŋ mende laligoji eeŋ, oŋo mono aŋgotete iikanoŋ kamaaŋ uŋuro Kraistwaa buŋa mende kolooju. 6 Niinoŋ oŋoonoŋ aposol hoŋa koloojeŋ me qaago, oŋo kaeŋ gosiŋ noŋgi aŋgotete iikanoŋ mende kamaaŋ nuwaa, iikaeŋ mojeŋ. Oŋo noo kaniana kaeŋ asuganoŋ iima moma kotowutiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama laligojeŋ. Kawaajoŋ mindiŋgoŋ oŋombe oŋanoŋ sokombaa.\n7 Qaa kuuya ooŋ koujeŋi, ii aŋgi soowabotiwaajoŋ Anutu qama koolijoŋ. Qaa moŋ jeŋ sooŋ laligogi kaŋ mindiŋgoŋ oŋombe tuarenjeŋurunanoŋ mono aposol ku-usuna oŋanoŋ iima asariwuya. Kaeŋ koloowaatiwaajoŋ mende qama koolijeŋ. Oŋo mende mindiŋgoŋ oŋomaŋatiwaa so niibubotiwaajoŋ mende qama koolijento, oŋonoŋ uugia dindiŋa meleembutiwaajoŋ qama koolijeŋ. Uugia oŋanoŋ meleembuti eeŋ, niinoŋ mende mindiŋgoŋ oŋombe tuarenjeŋurunanoŋ noojoŋ toroqeŋ \"Eja loolooriaga!\" jeŋ mobuyagato, ii kileŋ.\n8 Nono qaa hoŋa qotogoŋ moŋ utegowombaajoŋ amamaawoŋato, qaa hoŋanoŋ seiwaatiwaajoŋ saanoŋ namboŋa. 9 Niinoŋ ku-usuna mende qendeema esuŋkamakamaa tani laligowe oŋonoŋ kotiiŋ nambuti, kambaŋ iikaaŋanoŋ mono korisoro amakeboŋa. Uumeleembaa akadamugia kuuya mokolooŋ kotiiŋ nambutiwaajoŋ nononoŋ Anutu qama kooliŋ muŋkejoŋ. 10 Poŋnoŋ oŋo meŋ kamaaŋ oŋomambaajoŋ qaagoto, uugia meagowe kotiiwutiwaajoŋ moma ku-usuŋa ii nono. Ku-usuŋ iikawaa qaganoŋ nama oŋoonoŋ kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ geriawo ama oŋomambotiwaajoŋ mono qaa koi koriganoŋ laligoŋ oŋoojoŋ tere koi oojeŋ. Oŋoaŋgio mindiŋgoŋ aowuti eeŋ, mono bonjoŋa ama oŋomaŋa. Kiaŋ.\nYeizozo qaa tetegoya11 Oo uumeleeŋ alauruna, qaana jeŋ tegoŋ qambaŋmambaŋ kokaeŋ oŋonjeŋ: Mono aisooŋ laligowu. Kaniagia sooroti, ii mono kuuya mindiŋgodaborowu. Uukuukuu qaa oŋonjeŋi, ii mono buŋa qeŋ aoŋ teŋ kombu. Qaa jeweti, iikanoŋ mono uumotooŋ ama luaenoŋ laligowu. Kaeŋ aŋgi Anutu jopagoŋ aowutiwaajoŋ inaaŋ nonoma luae qeŋ nonombaati, iinoŋ mono oŋowo laligowa.\n12 Oŋo uumeleeŋ alaurugia yoŋowo mono joloŋgia jeŋ aŋgoŋ aoŋ kana soraaya otaaŋ buugia kitoŋ neŋ aoŋ laligowu. Anutuwaa ejemba soraaya kuuya koi laligojuti, iyoŋonoŋ yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja.\n13 Poŋ Jiisas Kraistnoŋ mono kaleŋmoriaŋa oŋono Anutuwaa uujopayanoŋ nemuŋ koma oŋono Uŋa Toroyanoŋ kuuya inaaŋ oŋono uumotooŋ ama ainjoloŋ laligowu. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.13","date":"2018-04-19T13:58:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125936969.10\/warc\/CC-MAIN-20180419130550-20180419150550-00075.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999408722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999408721923828}","num_words":644,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a3Ais 53.5-12\nb4Ond 16.8-10; Mat 12.40; Apo 2.24-32\nd8Apo 9.3-6\ne9Apo 8.3\nf25Ond 110.1\ng27Ond 8.6\nh32Ais 22.13\nk51-521 Tes 4.15-17\nl54Ais 25.8\nm55Hoos 13.14\n1 Corinthians 15\nKraistnoŋ koomunoŋga waaro.1 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋombeti, ii duduuwubotiwaajoŋ mono meŋ gbiliŋ oŋomaŋa. Oŋo ii buŋa qeŋ aoŋ momalaarigia iikanoŋ ama rindaŋgoŋ nanju. 2 Niinoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋombeti, oŋo ii iikawaa so pondaŋ meŋ aŋgoŋ kombuti eeŋ, iikanoŋ mono meŋ letoma oŋono Siwewaa buŋa koloowu. Kaeŋ mende ambuti eeŋ, uugia mono eeŋ totooŋ meleema laligoju.\n3 Niinoŋ qaa tosaaŋa kuuya goraayanoŋ ama neeno Buŋa qaa moma aŋgoŋ kombeti, ii mobe uro iikawaa qaa kota mobutiwaajoŋ ii kokaeŋ oŋombe: Kraistnoŋ Buŋa Tere ejiwaa so nonoo siŋgisoŋgonanaajoŋ ama komuro. 4 Komuro Buŋa Tere ejiwaa so roŋ koŋgi somaŋa karooŋ kolooro koomunoŋga waaro. 5 Koomunoŋga waama Piitowaanoŋ asugiro ano kawaa gematanoŋ gowokouruta 12 yoŋoonoŋ asugiro.\n6 Kawaa gematanoŋ kambaŋ motooŋgo iikanondeeŋ uumeleeŋ alaurunana jaŋgogia 500 uuguroti, mono iyoŋoonoŋ asugiro. Yoŋoonoŋga ejemba hoŋa yoŋonoŋ toroqeŋ kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ laligojuto, tosianoŋ komudaborogi. 7 Kawaa gematanoŋ koga Jeimswaanoŋ asugiro ano kawaa gematanoŋ aposol kuuya yoŋoonoŋ asugiro.\n8 Yoŋoonoŋ kuuya asugiŋgo konoga mono noonoŋ kaaŋagadeeŋ asugiro. Niinoŋ aposol kolokolooyanoŋ qaagoto, paluga kaaŋa koloowe. 9 Kawaa kania ii kokaeŋ: Niinoŋ aposol yoŋoo batugianoŋ mobe kamaaro daaburugiaga koloojeŋ. Anutuwaa uumeleeŋ kanageso sisiwerowero ama oŋoma laligoweti, iikawaajoŋ noo qana aposol qagi mobe gamuyawo kolooja.\n10 Gamuyawo koloojato, kambaŋ kokaamba iwoi anjeŋi, ii mono Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ meŋ letoma nemuŋ koma nono laligojeŋ. Iinoŋ kaleŋmoriaŋa nono lalabubu mende ambe kamaaŋ qeŋ omaya mende kolooroto, niinoŋ mono aposol kuuya uŋuuguŋ haamo ama oŋoma kotiiŋ gawoŋ meŋ laligowe. Ii neeno qaagoto, Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono inaaŋ nono gawonaa hoŋa kaeŋ kolooŋ seiro.\n11 Niinoŋ meweti me yoŋonoŋ megi hoŋa kolooroti, ii kileŋ. Nononoŋ mono Oligaa Buŋa qaa kaeŋ jeŋ asariŋkejoŋ ano oŋo iikawaa so uugia meleema Kraist moma laariŋ laligoju. Kiaŋ. a, b, c, d, e\nAnana koomunoŋga nomaeŋ gbiliŋ waaboŋa?12 Mobu! Kraistnoŋ koomunoŋga gbiliŋ waaroti, iwaa kania kaeŋ jeŋ asariŋkejoŋi eeŋ, oŋoonoŋga tosianoŋ mono nomaeŋ ama kokaeŋ jeŋkeju, \"Koomuya yoŋonoŋ mende gbiliŋ waabuya.\" 13 Kaeŋ jeŋkejuto, koomuya yoŋonoŋ mende gbiliŋ waabuyagati eeŋ, Kraistnoŋ mono kaaŋagadeeŋ mende gbiliŋ laligoŋ kotiinaga. 14 Anutunoŋ Kraist mende meŋ gbiliro koomunoŋga waanagati eeŋ, nono Buŋa qaaya ii jeŋ asariŋkejoŋi ii mono qaa omaya koloonaga. Ii moma laarigi momalaarigia iikanoŋ mono kaaŋagadeeŋ jaŋgoŋ qaoma omaya koloonaga.\n15 Anutunoŋ oŋanoŋ koomuya mende meŋ gbiliŋ oŋono waabuyagati eeŋ, Kraist kaaŋagadeeŋ mende meŋ gbiliro waanaga. Nono ii kileŋ Anutuwaa kania kokaeŋ naŋgoŋ jeŋkejoŋ, \"Anutunoŋ mono Kraist meŋ gbiliro koomunoŋga waaro.\" Qaa ii hoŋa mende koloonaga, ejembanoŋ mono kawaajoŋ ama kanianana mokoloogi qooloŋgoya kolooro saanoŋ nonoojoŋ kokaeŋ jewuyaga, \"Anutuwaa kania mono naŋgoŋ jeŋ sooŋkeju.\" Qaa kanoŋ mono gamuyawo koloonaga. 16 Anutunoŋ koomuya mende meŋ gbiliŋ oŋono waabuti eeŋ, Kraistnoŋ kaaŋiadeeŋ mende gbiliŋ waanaga.\n17 Anutunoŋ Kraist mende meŋ gbiliro waanagati eeŋ, oŋo mono eeŋ toontooŋ moma laariŋ muŋ toroqeŋ siŋgisoŋgogiaa kasagbadonoŋ laligowuyaga. 18 Kaeŋ kolooro alaurunananoŋ Kraistwo qokotaaŋ komugiti, iyoŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ sooŋ gere siawaa buŋa koloowuyaga. 19 Anana Kraist jejeromoŋromoŋ ama muŋ balonoŋ laligowombaa so galeŋ koma nonono kambaŋ iikanoŋ tegowaatiwaajoŋ mambonjoŋi eeŋ, nono mono ejemba tosaaŋa kuuya uŋuuguŋ baagianoŋ kemeŋ auta dawoyagadeeŋ laligoniŋ kuuyanoŋ woso momo ama nonomakejutiwaa so koloowonaga.\n20 Kaaŋa koloowonagato, Kraistnoŋ mono oŋanoŋ gbiliŋ koomuya yoŋoo jetamemegia kolooŋ koomunoŋga waaro. 21 Kawaa kania ii kokaeŋ: Eja moŋnoŋ koomu kondooro asugiro kanaiŋ komuŋ laligoŋ kouniŋ. Komuŋ laligojoŋiwaajoŋ ama eja moŋnoŋ komuŋ gbiliŋ laaligo kombombaŋa kondooro asugiro. Kawaajoŋ anana kuuyanoŋ mono kaaŋagadeeŋ gbiliŋ koomunoŋga waaboŋa. 22 Kuuya anono Aadam kaaŋa kolooŋ komuwoŋati, kaaŋiadeeŋ Kraistwo qokotaajoŋi, Anutunoŋ anana kuuya laligoŋ kotiiwombaajoŋ meŋ gbiliŋ nonombaa.\n23 Meŋ gbiliŋ nonombaato, kuuya anono mono Anutunoŋ kambaŋ anotiwaa so gbiliŋ waaboŋa. Kraistnoŋ jotamemenana kolooŋ gbiliro iikawaa gematanoŋ iwaa buŋa koloojoŋi, anono eleema karo kambaŋ iikanoŋ gbiliŋ waaboŋa. 24 Kraistnoŋ mono eleema kaŋ omejiilaŋ kuuya baloŋ so esuŋmumu qaganoŋ galeŋ komakejuti, iyoŋoo usuŋgia meŋ kamaaŋ ama esuŋgia kuuya kondeembaa. Ii kondeema bentotoŋa Anutu Mambaa borianoŋ ano balonoŋ laaligo kanoŋ tegowaa.\n25 Kraistnoŋ galeŋ koma laligoŋ uro Anutunoŋ Buŋa qaa ejiwaa so \"mono kereuruta kuuya haamo ama iyaŋaa kana baatanoŋ ama oŋombaa.\" Kraistwaa galeŋkoŋkoŋ gawoŋanoŋ mono iikanoŋ tegowaa. 26 Kereuruta haamo ama oŋono kanoŋ koomu Toyanoŋ mono konoga kolooro meŋ kamaaŋ mubaa.\n27 Kawaa kania ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ eja, \"Anutunoŋ mono iwoi kuuya iwaa kana baatanoŋ ano eja.\" Qaa kaeŋ ejato, \"Iwoi kuuya ano eja,\" qaa kaeŋ jero kania mono asuganoŋ kokaeŋ eja: Anutunoŋ iwoi kuuya Kraistwaa baatanoŋ ano ero iyaŋa mono mende meŋ kamaaŋ Kraistwaa baatanoŋ ama aoro. 28 Kaeŋ qaagoto, Anutunoŋ iwoi kuuya Meriaa baatanoŋ ano galeŋ koma kereuruta kuuya iyaŋaa ku-usuŋaa baatanoŋ ama oŋombaa. Ii tegoro kanoŋ Anutunoŋ mono Meria kaaŋagadeeŋ iyaŋaa ku-usuŋaa baatanoŋ ama galeŋ koma mubaa. Kaeŋ kolooŋ Anutunoŋ iwoi kuuyaa Poŋa koloodaboroŋ laligoŋ ubaa.\n29 Qaa moŋ ii kokaeŋ: Ejemba tosianoŋ uugia mende meleema eeŋ komugitiwaajoŋ tosianoŋ koomuya ii ilaaŋ oŋombutiwaajoŋ jeŋ kitigia koloogi duŋanoŋ mombo oomulu meŋ oŋomakeju. Koomuya yoŋonoŋ mende gbiliŋ waabuyagati eeŋ, iyoŋoo gawoŋ hoŋanoŋ mono nomaeŋ koloonaga? Anutunoŋ komugiti, ii qaago totooŋ meŋ gbiliŋ oŋono waabuyagati eeŋ, ejemba kaaŋa yoŋonoŋ mono nomaembaajoŋ ama jegi yoŋoo kitigia koloogi oomulu meŋ oŋomakeju? Gawoŋgia ii mono eeŋ mewubo.\n30 Komuŋ mende waabonagati eeŋ, nononoŋ kaaŋagadeeŋ mono uunana Anutuwaa gawonoŋ mende ama somoŋgowonaga. Anutuwaa gawombaajoŋ ama komuwombotiwaa lombo baatanoŋ suulaŋ mende kema laligowonaga. Qaago.\n31 Koomunoŋ mono kambaŋ so gogoŋ nomambaa so kolooja. Qaa ii oŋia. Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ Kraist Jiisas Poŋnana iwo nama oŋoojoŋ ama selena meŋ umakejeŋi, iikawaa sareqaa hoŋa ii asuganoŋ iŋijowe mobutiwaajoŋ mojeŋ.\n32 Neenaa aiŋ otaaŋ gawoŋ koi memambaajoŋ romoŋgojuti eeŋ, iwoi koi kanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ nombaa? Kaeŋ qisiŋ oŋombe ii mono romoŋgoŋ meleembu: Niinoŋ Efesus siti kokanoŋ ejemba jeraŋai kanjaŋawo kaaŋa mokolooŋ komumambotiwaajoŋ yoŋowo aoŋ laligowe. Mono doomorona keno moma aoŋ laligowe. Komuŋgo mende gbiliŋ waaboŋati eeŋ, iikaaŋa mono mende aoŋ orowenaga. Mono Efesus uulaŋawo mesaowenaga. Kaeŋ kolooro saanoŋ tosaaŋa yoŋowo kokaeŋ jewenaga, \"Woraŋ komuwoŋatiwaajoŋ mono saanoŋ neŋkorisoro ama apu kotiga neŋ laligowoŋa.\"\n33 Jinjauŋ mende ambu. \"Ejemba bologa yoŋowo ainjoloŋ ragi nanamemeŋgia awaa iikanoŋ boliwaa.\" Qaa moŋ kaeŋ eja. 34 Oŋoo batugianoŋ ejemba tosianoŋ Anutu mende moma mujuti, iikawaajoŋ uumeleeŋ oŋonoŋ gamugia mobutiwaajoŋ ama ii jejeŋ. Kawaajoŋ mono poumapougia mesaowu. Uugianoŋ letono tororo moma siŋgisoŋgo mende toroqeŋ amakebu. Kiaŋ. f, g, h\nSele busunananoŋ gbiliŋ waama qaita moŋ koloowaa.35 Moŋnoŋ kokaeŋ qisinaga, \"Anutunoŋ koomuya ii nomaeŋ meŋ gbiliŋ oŋono waabuya? Sele busugianoŋ letono mono tani nomaeŋ koloowuyaga?\" 36 Kaeŋ qisinaga, mono uuta qaawaa qaa jenaga. Oŋo yagoŋ kota mende komuro komowuyati eeŋ, iikanoŋ mono mende juma waabaa. 37 Kotaa gowoya waabaati ii mende komojanto, kotagadeeŋ komojaŋ. Wiit me yagoŋ kota me waroga tosaaŋa komoma kororooŋkejaŋ.\n38 Iikayadeeŋ komoma kororooŋkejanto, Anutunoŋ mono siiŋaa so gowoya mubaa. Kota tania aŋa aŋa ii iyaŋgiaa gowogia aŋa aŋa oŋomakeja.\n39 Iwoi busugia ii tanigia motooŋgo qaago. Ejemba busugia aŋa, oro busugia aŋa, kooŋ busugia aŋa ano sora busugia ii aŋa.\n40 Iikawaa so Siwenoŋ laaligowaa sele busu ii aŋa kolooja ano namonoŋ laaligowaa sele busu ii aŋa kolooja. Aŋa aŋa koloojaoto, Siwe selewaa akadamuya ii namo selewaa akadamuya uuguŋ qaita moŋ kolooja. 41 Weembaa asamararaŋa ii aŋa, koimbaa asamararaŋa aŋa ano seŋgelao yoŋoo asamararaŋgia ii aŋa. Seŋgelao asarigi tosaaŋa yoŋoo asamararaŋgia ii seŋgelao tosaaŋa yoŋoo asamararaŋgia ii uuguŋkeja.\n42 Koomunoŋga gbiliŋ waaboŋati, iikawaa kanianoŋ mono iikawaa so eja. Sele busu roŋ komboŋati, iikanoŋ gisaaŋ qaombaato, Anutunoŋ ii meŋ gbiliro waabaati, iikanoŋ mende komuwaa. 43 Sele busu roŋ komboŋati, iikanoŋ loolooria akadamuya qaa koloojato, Anutunoŋ ii meŋ gbiliro waama kanoŋ mono kotiga kolooŋ asamararaŋawo koloowaa.\n44 Sele busu roŋ komboŋati, iikanoŋ namonoŋ laaligowaa selia koloojato, Anutunoŋ ii meŋ gbiliro waama iikanoŋ mono uŋa gomanoŋ laaligowaa sele busuga koloowaa. Namowaa sele busu eji eeŋ, iikawaa so uŋawaa selia ii kaaŋagadeeŋ eja. 45 Kawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kaaŋagadeeŋ kokaeŋ oogita eja, \"Eja mutuya Aadam iinoŋ letoma uŋaya mokolooŋ sewaŋ aasoŋ horoŋ laaligoyawo kolooro.\" Qaa ii moniŋ bakaya kokaeŋ kolooro: Aadam moŋ kanageŋ asugiŋ mono meŋgbiligbiliwaa uŋaya kolooro. 46 Uŋawaa iwoiya ii wala mende kolooroto, namowaa iwoiya kanoŋ mono mutuya kolooja. Uŋawaa iwoiyanoŋ mono iikawaa gematanoŋ kolooro.\n47 Anutunoŋ eja mutuya sububunoŋga mero baloŋ eja kolooro. Aadam kanageŋa iinoŋ mono Siwenoŋga kamaaŋ batunananoŋ asugiro. 48 Namo ejembanoŋ eja balonoŋga kolooroti, mono iwaa so kolooju. Siwewaa buŋa koloojoŋi, nononoŋ eja Siwenoŋga kamaaŋ asugiroti, mono iwaa tani koloojoŋ. 49 Anana namo eja mutuyaa kaitania meŋ laligojoŋi, iikawaa so Siwe ejawaa kaitania ii kaaŋagadeeŋ meŋ laligowoŋa. Kiaŋ.\n50 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ qaa kokaeŋ iŋijowe mobu: Sa busunananoŋ mono Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ keuma duŋ mewutiwaa so qaago. Ii amamaawao. Sele busu koi kanoŋ gisaaŋ qaombaati, iikanoŋ mono oyaŋboyaŋ mende mokoloowaa. Siwewaa duŋ mende aliwaati, sele busu koi kanoŋ mono ii memambaajoŋ amamaawaa.\n51 Mobu! Niinoŋ qaa aasaŋgoya moŋ kokaeŋ iŋisaamaŋa: Kuuya nononoŋ mono mende goroŋ qeŋ komuwoŋa. Qaagoto, koomuya yoŋonoŋ letoŋgi tosaaŋa nononoŋ mono sele busunanawo letomboŋa. 52 Anutunoŋ koomuya meŋ gbiliŋ oŋono romoŋ qaita moŋ konoganoŋ qaro iikanoŋ waagi anono bilisik ano uulaŋawodeeŋ letomboŋa. Wala komugiti, iyoŋonoŋ mono mombo mende komuwu.\n53 Sa busu koi gisaaŋ qaombaati, iikanoŋ mono letoma mende aliwaatiwaa so koloowaa. Sele busu koi komuwaati, Anutunoŋ ii mono opo kaaŋa qetegoŋ kawaa kitianoŋ sele busu mende komuwaati, ii nonono meŋ maleku kaaŋa mouboŋa.\n54 Kaeŋ koloojato, letoqetoma ii asugidabororo sele busunana qaita moŋ meniŋ mende komuŋ gisaawaati, kambaŋ iikanoŋ mono aisoowoŋa. Buŋa Terenoŋ qaa oogita eji, iikanoŋ mono hoŋawo kolooro iikawaa so kokaeŋ jewu, \"Iinoŋ mono koomu Toya kondeema haamo ano otokoriaŋ maajoŋ.\"\n55 Qaa iikawaa alia moŋ ii kokaeŋ, \"Oo koomu Toya, giinoŋ mono haamo ambagatiwaa so qaago. Oo koomu Toya, goonoŋ wasa jeta kanoŋ mono ninimambaajoŋ amamaawaa.\"\n56 Qaa kaeŋ ejato, koomuwaa wasa jeta ii siŋgisoŋgo nanamemeŋ. Jojopaŋ qaayanoŋ mono siŋgisoŋgo ambombotiwaa soŋgo ano kileŋ aniŋ siŋgisoŋgonoŋ esuŋawo kolooŋkeja. 57 Esuŋawo kolooŋkejato, Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ mono Anutuwaanoŋ nemuŋ kono ala ilailaanana kolooro iwaajoŋ ama koomu haamo ama uuguŋ laligowoŋa. Kawaajoŋ \"Anutu daŋgiseŋ!\" jejeŋ.\n58 Oo wombo alauruna, haamo amboŋatiwaajoŋ oŋonoŋ mono nama kotiiŋ waŋsaŋ-waŋsaŋ mesaoŋ uugia mende uma kamaaŋ amakeba. Pombaanoŋ qokotaaŋ gawoŋa megi hoŋanoŋ mono kamaaŋ omaya mende koloowaa. Ii moma yagoŋ Pombaa gawoŋa ii mono uugere ▼\n▼ Uugere ii Pombaanoŋ awaawaajoŋ jeja. Uugere bologa ii qaago.qaganoŋ boŋ qeŋ pondaŋ meŋ laligowu. Kiaŋ. j, k, l, m\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.15","date":"2018-04-22T12:36:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945596.11\/warc\/CC-MAIN-20180422115536-20180422135536-00396.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999989748,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999897480010986}","num_words":1778,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.186,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 7\nJigo gawoŋ galeŋ Melkizedekwaa sundu1 Melkizedek eja ii gomaŋ qata Saalem kawaa kiŋ poŋa kolooŋ Anutu uutaa jigo gawoŋ galeŋaga laligoro. Kaaŋa laligoro Aabrahamnoŋ kiŋ poŋa poŋa manja qeŋ haamo ama oŋoma eleema gomaŋanoŋ karoti, kambaŋ iikanoŋ kaŋ Aabraham mokolooŋ kotuegoŋ muro.\n2 Kotuegoŋ muro esuhinaya kuuya mendeema tenoŋa motomotooŋ (1\/10) meŋ nanduŋaga ama muro. Melkizedek qa iikawaa kania ii \"Nanamemeŋ solaŋaa kiŋ poŋa.\" Qataa so wala \"Nanamemeŋ solaŋaa kiŋ poŋa\" kolooro ano toroqeŋ kaaŋagadeeŋ \"Saalembaa kiŋ poŋa\" laligoro. Saalembaa kiŋ poŋ qa iikawaa kania ii \"Luaewaa kiŋ poŋ.\" 3 Melkizedeknoŋ nemuŋmaŋa qaa, sakitiuruta qaa, kolokoloo kambaŋa qaa ano koomuya qaa. ▼\n▼ Buŋa Qaanoŋ Melkizedekwaa nemuŋmaŋa ano sakitiuruta, kolokoloo ano koomu kambaŋa ii mende jeŋ asarija.Kaeŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubaa. Iinoŋ Anutuwaa Meriaa tani kaaŋa kolooja.\n4 Wanjalenana Aabrahambaa godaqeqe silianoŋ Melkizedekwaa kania qendeeno ii mono kokaeŋ iima asariwu: Aabraham aŋo esuhina iwoi akadamuyawo kalugoŋ meŋ karoti, iyoŋoonoŋga boro woi (10) kuuya gosiŋ bakaya motooŋgo meŋ Anutuwaa nanduŋ ano. Kawaajoŋ Melkizedeknoŋ oŋanoŋ uuta somata qaita moŋ kolooja. 5 Anutunoŋ Kana qaanoŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotoŋ nononota eja, \"Liwaiwaa gbilinoŋa eja kuuŋ oŋoŋgi jigo gawoŋ meme (Liwait) koloogi kanageso oŋonoŋ mono esuhinagia boro woi (10) kuuya gosiŋ iikanoŋa bakaya motooŋgo meŋ Anutuwaa nanduŋ ama oŋomakebu.\" Yoŋonoŋ oŋo kaaŋa Aabrahambaa gbiliuruta koloojuto, ii kileŋ iyaŋgiaa kanagesourugia oŋoo borogianoŋga nandunana ii buŋa qeŋ aoŋkebu.\n6 Jeŋkooto qaa kaeŋ ejato, Melkizedeknoŋ Liwaiwaa gbiliga moŋ mende kolooja. Ii kileŋ Aabrahamnoŋ Anutuwaa soomoŋgo qaa moma aŋgoŋ koma laligoŋ esuhinaya gosiŋ tenoŋga motooŋgo (1\/10) meŋ Anutuwaa nanduŋ anoti, ii buŋa qeŋ aoŋ kotuegoŋ muro. 7 Somatananaa newo baagianoŋ laligojoŋi, iyoŋonoŋ mono kotuegoŋ nonoŋgi laligojoŋ. Qaa ii qakoombombaajoŋ amamaaŋkejoŋ.\n8 Kanageso anana tenoŋga motooŋgo (1\/10) meŋ Anutuwaa nanduŋ amakejoŋi, ii balombaa jigo gawoŋ meme (Liwait) yoŋonoŋ buŋa qeŋ aoŋkeju. Yoŋonoŋ namonoŋ laligoŋ komuŋkejuto, Siwenoŋ eukanoŋ mombaajoŋ naŋgoŋ jegi kotiiŋ laligoŋ ubaati, iinoŋ mono ii buŋa qeŋ aoŋkeja. 9 Aabrahamnoŋ esuhinaya gosiŋ boro woi kuuya iikanoŋa bakaya motooŋgo (1\/10) meŋ Anutuwaa nanduŋ anoti, iinoŋ ii gbilia Liwaiwaajoŋ kaaŋagadeeŋ waladeeŋ ano. Kaeŋ jeniŋ saanoŋ sokonaga. Kambaŋ kokaamba tenoŋga motooŋgo (1\/10) meŋ Anutuwaa nanduŋ amakejoŋi, ii beŋnana Liwaiwaa gbiliurutanoŋ buŋa qeŋ aoŋkeju. 10 Kaaŋagadeeŋ munduŋa Liwai koloowaatiwaa romoŋgoŋ iwaa nanduŋ anoti, iikawaa kania ii kokaeŋ: Liwainoŋ amboyaa sele busunoŋ raro Melkizedeknoŋ mono kambaŋ iikanoŋ kaŋ Aabrahambo aitoŋgori. Kiaŋ. b, c\nMelkizedek ii Jiisaswaa sareya kolooja.11 Anutunoŋ Kana qaanoŋ Israel kanageso jeŋ kotoŋ nonono iikawaa so Liwai tuuŋnoŋga eja kuuŋ oŋoniŋ jigo gawoŋ galenana kolooŋkegi. Gawoŋ ii megi iikaaŋa kanoŋ akadamunana kuuya mokoloowonagati eeŋ, anana jigo gawoŋ galeŋ qaita mombaajoŋ mende amamaawonaga. Gawoŋ iikawaa hoŋanoŋ mende sokonotiwaajoŋ ama Jiisasnoŋ mono Melkizedek kaaŋa asugiro. Ejembanoŋ ii Aarombaa areŋaa so mende kuugi asugiro. 12 Jigo gawoŋ galeŋ gawoŋaa kanianoŋ utegoji, kambaŋ iikanoŋ Kana qaanoŋ mono kaaŋiadeeŋ utegoja. 13 'Jigo gawoŋ galeŋ qaita moŋ,' qaa ii Poŋnanaajoŋ jejonto, iinoŋ Liwai tuuŋnoŋga qaagoto, mono tuuŋ moŋnoŋga kolooro. Tuuŋ iikawaa eja moŋnoŋ jiwowoŋ jigowaa alatanoŋ nama gawoŋ mende meŋ laligoro. 14 Poŋnananoŋ Juuda tuuŋnoŋga kolooroti, qaa ii asuganoŋ eja. Moosesnoŋ Juuda tuuŋ yoŋonoŋ jigo gawoŋ galeŋ kombutiwaa qaa moŋ mende jero.\nJigo gawoŋ galeŋ Melkizedek kaaŋa moŋ15 Kawaajoŋ jigo gawoŋ galeŋ moŋ Melkizedekwaa tani kaaŋa asugiji, iikanoŋ mono qaa jejoŋatiwaa hoŋa ii asuganondeeŋ qendeeno sokonja. 16 Iinoŋ namo ejembanoŋ Kana qaa otaaŋ tuuŋaa so jeŋ kotogitiwaajoŋ ama jigo gawoŋ galeŋ mende kolooroto, laaligo kombombaŋa mende aliwaati, iikawaa ku-usuŋanoŋ mono nemuŋ koma muro jigo gawoŋ galeŋ kolooro. 17 Moŋnoŋ iwaa kania naŋgoŋ jero Buŋa Terenoŋ kokaeŋ eja, \"Giinoŋ Melkizedek kaaŋa jigo gawoŋ galeŋ kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ uba.\" 18 Anutunoŋ kaeŋ jeŋ jeŋkooto mutuya ii qewagoro. Qaa mutuya iikawaa ku-usuŋanoŋ qaono ilaaŋ nonombaatiwaajoŋ amamaaŋkeji, iikawaajoŋ ii qewagoro. 19 Kana qaanoŋ ejemba akadamunana mokoloowombaajoŋ mende ilaaŋ nonono. Qaago. Kawaajoŋ qaa areŋ mutuya qetegoŋ kitianoŋ jejeromoŋromoŋ awaa soro nononja. Anana jejeromoŋromoŋ iikawaa qaganoŋ nama saanoŋ Anutuwaa kosianoŋ kema qama kooliŋkeboŋa.\n20 Anutunoŋ jigo gawoŋ galeŋ doŋgogaa qaaya jeŋ ii jojopaŋ qaayanoŋ jeŋ kotiiro. Kaeŋ anoto, jigo gawoŋ galeŋ tosaaŋa yoŋoo qaagia ii jojopaŋ qaanoŋ mende jeŋ kotiigi kileŋ kaeŋ aŋgi. 21 Tosianoŋ jigo gawoŋ galeŋ eeŋ koloogito, Anutunoŋ Jiisas kuuŋ qaaya ii jojopaŋ qaayanoŋ jeŋ kotiiŋ kokaeŋ ijoro,\n\"'Giinoŋ mono jigo gawoŋ galeŋ kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ uba.' Poŋnoŋ jojopaŋ qaa jeŋ kotiiroti, qaa ii mombo mende utegowaa.\"\n22 Jojopaŋ qaa iikawaajoŋ ama Jiisasnoŋ mono soomoŋgo areŋ gbiliaa hoŋa koloowaatiwaa galeŋa kolooŋ nanja. Kaeŋ Anutu ano ejemba batunananoŋ gawoŋ meŋ laligoja. Soomoŋgo areŋ iikanoŋ walaga uuguŋ awaa soro kolooja.\n23 Jigo gawoŋ galeŋ tosaaŋa ii wala eeŋanoŋ mamaga laligogi. Komuŋ gawoŋgia toroqeŋ mewombaajoŋ amamaagiti, iikawaajoŋ ii mamaga laligogi. 24 Yoŋonoŋ mamaga laligogito, Jiisasnoŋ kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubaati, iikawaajoŋ jigo gorawaa galeŋ gawoŋ ii tetegoya qaa meŋ laligoŋ ubaa. 25 Gawoŋ ii meŋ laligojiwaajoŋ ama Jiisasnoŋ ejemba iwaanoŋ kagi uŋuano Anutuwaa kosianoŋ kemakejuti, ii saanoŋ kotiiŋ hamo qeŋ oŋono qaagianoŋ komuŋkeja. Kambaŋ so yoŋoojoŋ ama Anutu qama kooliŋkejiwaajoŋ laligoji, iikawaajoŋ mono saanoŋ hamo qeŋ nonondaboroŋkeja.\n26 Jigo gawoŋ galeŋ waŋa kaaŋanoŋ mono saanoŋ sokoma nononja. Iinoŋ toroya koposowaa qaaya qaa ano soraaya kolooja. Anutunoŋ Jiisas siŋgisoŋgo ejemba ananaanoŋga tiriŋ kotoŋ wano Siwe jakeya kuuya kotoŋ euwaa euyanoŋ uma qaita moŋ kolooŋ laligoja. 27 Jigo gawoŋ galeŋ tosianoŋ somaŋa somaŋa wala iyaŋgiaa siŋgisoŋgogiaajoŋ ama iikawaa gematanoŋ kanageso yoŋoo siŋgisoŋgogiaajoŋ ama oronoŋ siimoloŋ ooŋ laligoŋkegi. Jiisasnoŋ aŋaa sele busuya qeleeno siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa ama mugi iikaaŋa kanoŋ kanageso ananaa siŋgisoŋgonana ii indiŋ motooŋgo iikanondeeŋ koma konjoratiro sokondabororo. Kawaajoŋ Jiisasnoŋ ii jigo gawoŋ galeŋ tosaaŋa kaaŋa kambaŋ so amakebaatiwaajoŋ mende amamaaja.\n28 Anutunoŋ Kana qaaya Mooses muro kawaa so ejembanoŋ eja ii kuuŋ oŋoŋgi jigo gawoŋ galeŋ waŋa kolooŋkeju. Baloŋ eja yoŋonoŋ ku-usuŋgia qaa laligojuto, Anutunoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaa qaaya ii kanageŋ nonoma ii jojopaŋ qaayanoŋ jeŋ kotiiroti, iikawaa so Meria kuuro waŋnana kolooja. Waŋnana iinoŋ mono akadamuya korebore mokolooŋ kambaŋ tetegoya qaa kotiga laligoŋ uma laligowaa. Kiaŋ. d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.7","date":"2018-04-26T13:40:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948214.37\/warc\/CC-MAIN-20180426125104-20180426145104-00413.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999881983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999881982803345}","num_words":1096,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b2-3Mat 6.19\nc4Dut 24.14-15\nd11Job 1.21-22; 2.10; Ond 103.8\ne12Mat 5.34-37\ng171 Kiŋ 17.1; 18.1\nh181 Kiŋ 18.42-45\nJames 5\nEjemba esuhinagiawo yoŋoo galeŋ meme qaa1 Oo ejemba esuhinagiawo, oŋo mono geja ama qaana koi mobu: Kakasililiŋ siimbobolo qagianoŋ ubaati, iikawaajoŋ mono amburereŋ ama qama silama saabu. 2 Moneŋ esuhinagianoŋ mono gisaadaboroja. Gejaloloŋ ano dumunjaŋ yoŋonoŋ opo malekugia kitomitoŋ neŋkeju.\n3 Oŋo kambaŋ tetegoya kokaamba miri, kare ano esuhina tosaaŋa goul, silwanoŋ memeta ii qanoŋ qanoŋ meŋ kululuugi eji, ii kasukerajujunoŋ turudabororo tonoreawo (rost) meŋ eja. Tonorea ano kasukerajuju iikanoŋ daŋgunu kaaŋa eŋ kaniagia kambaŋ tetegoya kokanoŋ kokaeŋ qendeembaa: Oŋo laaligogia moneŋ hinanoŋ somoŋgoŋ mesoqesoogi jaŋgoŋ qaono tiwilaawuya. Tonorea ano kasukerajuju iikanoŋ mono gere bolaŋ kaaŋa sele busugia kaaŋagadeeŋ meŋ boliwaa. 4 Mono koi romoŋgowu: Gawoŋ meme ejemba gawoŋgianoŋ tetebaro meŋ timiŋtameŋ ano oro qinjiŋ qonjoma laligogiti, oŋonoŋ iyoŋoo tawagia ii bone qaganoŋ aŋgoŋ koŋgi. Oŋo iyoŋoo saa ŋindiŋ-ŋundurugia moju me qaago? Qamasilaŋgia iikanoŋ mono Poŋ Anutu, ku-usuŋ kuuyaa Toyaa gejianoŋ kemedabororo moja.\n5 Oŋonoŋ namonoŋ koi iwoi kania kania jaasooŋgo buŋa qeŋ aoŋ siiseweweya qaa laligoŋ sele busuwaa korisoro ama siiŋgia metogoŋ aoŋ laligogi. Balombaa omakeleyanoŋ somoŋgoŋ oŋono jejelombaŋ mamaga laŋ ama baonoŋ newageeŋ nepaqepalo neŋ laligogi. Anutunoŋ qaagia jeŋ tegoro uŋugi komuwutiwaa kambaŋgianoŋ kaŋ kuuwaati, mono kambaŋ iikawaajoŋ jojoriŋ kelegiawo kolooŋ laligoju. 6 Ejemba koposowaa qaagia qaa oŋo mende tuarenjeŋ ama oŋoŋgi kileŋ qaagia jeŋ tegoŋ laŋ uŋugi komuŋ komuŋ laligogi. ▼\n▼ Qaa iikawaa kania moŋ ii kokaeŋ: Oŋo eja koposowaa qaaya qaa kileŋ qaaya jeŋ tegoŋ qegi komuroti, iinoŋ oŋo mombo mende qotogoŋ oŋomakeja.Kiaŋ. b, c\nBiŋ mokosiŋgoŋ bosima qama kooliŋ laligowu.7 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo Poŋnoŋ koubaatiwaajoŋ mamboma kambaŋ biiwia kokanoŋ mono mokosiŋgoŋ biŋ bosima nambu. Kaeŋ nama komakoomo ejawaa tania ii romoŋgowu: Iinoŋ nembanene namonoŋ komoma nama hoŋa sewaŋa uuta asugiwaatiwaajoŋ kaparaŋ koma mambomakeja. Kaparaŋ koma mamboma laligoro koŋ bedu kambaŋanoŋ karo mombo mambono koŋuru kambaŋanoŋ kaŋ kuuŋkeja. 8 Oŋo kaaŋiadeeŋ mono biŋ bosima mokosiŋgoŋ nambu. Poŋnoŋ mombo kawaatiwaa kambaŋanoŋ torijiwaajoŋ ama mono uugia meŋ kululuuŋ boŋ qeŋ nambu.\n9 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutunoŋ qaagia jeŋ tegoro lombo mokoloowubotiwaajoŋ mono oŋoaŋgiaa batugianoŋ qaa jeŋmeesaŋ ama uugianoŋ ŋindiŋ-ŋunduru mende jeŋ aoŋkebu. Mobu, jenteego Toyanoŋ mono dodowiŋ nagunoŋ nanja. Kiaŋ. 10 Uumeleeŋ alauruna, gejatootoo ejemba yoŋonoŋ wala eeŋanoŋ Pombaa qatanoŋ Buŋa qaa jegi kakasililiŋ meŋ oŋoŋgi moma kileŋ mokosiŋgoŋ biŋ bosima kaparaŋ koma laligogi. Oŋo mono iyoŋoo tanigia romoŋgoŋ kana lasugia otaaŋ laligowu. 11 Tosianoŋ kaparaŋ koma biŋ bosima laligoŋ haamo aŋgiti, nono iyoŋoojoŋ \"Ii-a simbawoŋawo!\" jejoŋ. Eja qata Job iinoŋ kakasililiŋ moma kileŋ kaparaŋ koma haamo anoti, ii moju. Haamo ano tetegoyanoŋ Poŋ kiaŋkomu Toya kolooŋ niniima kobooŋkeji, iinoŋ oyaŋboyaŋa muro laligoro. Mono ii romoŋgowu. Kiaŋ.\n12 Oo uumeleeŋ alauruna! Qaa kota uuta moŋ koi jemaŋa. Oŋo qaa ii me ii jewuti, ii jojopaŋ qaanoŋ kokaeŋ mende jeŋ kotiiwu, \"Qaana hoŋawo mende kolooji eeŋ, Siwe Toyanoŋ saanoŋ lombo ano qananoŋ ubaa me balombaa omejiilaŋanoŋ baloŋ mewagoro mereŋ meŋ turuŋ nomba.\" Qaa ii me jojopaŋ qaa tosaaŋa iikaaŋa kanoŋ mono qaagia mende jeŋ kotiiwu. Kaeŋ qaagoto, oo-qaawaajoŋ moma \"Ooŋ!\" iigadeeŋ jewu ano qaago-qaawaajoŋ \"Qaago!\" jewu. Potagororoŋ qaa jegi Anutunoŋ qaagia jeŋ tegoŋ iroŋa meleeno qagianoŋ ubaa. Kiaŋ. d, e\nMomalaari qaganoŋ qama kooligi hoŋa koloowaa.13 Uumeleeŋ ejemba oŋoonoŋga moŋnoŋ qenjeŋmanjeŋawo laligoji eeŋ, iinoŋ mono Anutu qama kooliwa. Moŋnoŋ korisoronoŋ laligoji eeŋ, iinoŋ mono rii qama Anutu mepeseewa. 14 Oŋoonoŋga moŋnoŋ ji kiro laligoji eeŋ, iinoŋ mono uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeya horoŋ oŋono kaŋ Pombaa qatanoŋ kele selianoŋ moriŋ iwaajoŋ qama kooliwu.\n15 Momalaari qaganoŋ qama kooligi Poŋnoŋ ejemba jiawo ii hamo qeŋ muro qeaŋgoŋ mombo waabaa. Siŋgisoŋgo ama ji mokolooroti eeŋ, Anutunoŋ mono siŋgisoŋgoya ii soŋgbama mesaowaa.\n16 Kaeŋ kolooro Anutunoŋ hamo qeŋ oŋono qeaŋgowutiwaajoŋ mono siŋgisoŋgogia jokolooŋ aoŋ Anutuwaa qama kooliŋkebu. Ejemba solaŋa moŋnoŋ uuta meŋ kululuuŋ Anutu qama kooliwaati, iikawaa hoŋanoŋ mono damuyawo ano usuŋawo koloowaa. 17 Iikawaa sareya moŋ ii gejatootoo eja qata Elaija. Iinoŋ baloŋ eja anana kaaŋa laligoro. Iinoŋ koŋ mende kawaatiwaajoŋ uuta meŋ kululuuŋ kaparaŋ koma qama kooliro koŋnoŋ gbani karooŋ ano koiŋ 6 kawaa uutanoŋ namonoŋ mende kamaaro. 18 Kambaŋ ii tegoro mombo qama kooliro sombiŋ injaŋ kono koŋ kiŋ bedu mero nembanene mombo toŋgoniŋ kolooro. Kiaŋ. f, g, h\nMoŋnoŋ jinjauŋ keno alianoŋ ilaaro sokombaa.19 Uumeleeŋ alauruna, oŋoonoŋga moŋnoŋ qaa hoŋaa kania qiwitigoŋ jinjauŋ keno moŋnoŋ ii mokolooŋ kana dindiŋanoŋ mombo wama ambaati eeŋ, 20 iikawaajoŋ mono kokaeŋ romoŋgowu: Siŋgisoŋgo ejemba moŋnoŋ jinjauŋ kanianoŋ keno alianoŋ ii iikanoŋa wano uuta looriro mombo meleembaati, iinoŋ mono koomu kotiga mende komuwaa. Alianoŋ ii gere sianoŋ kemebabotiwaajoŋ aŋgoŋ koma muro Anutunoŋ siŋgisoŋgoya seiseiya ii soŋgbama koma turuwaa. Kiaŋ. i\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Jam.5","date":"2018-04-22T03:03:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945484.58\/warc\/CC-MAIN-20180422022057-20180422042057-00620.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999729395,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999972939491272}","num_words":891,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 11 Pool nii Jiisas Kraistwaa gawoŋ meme ejaga ano Room uumeleeŋ ejemba oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ kaŋ tere koi oojeŋ. Anutunoŋ noono wasiwasi eja aposol koloojeŋ. Anutunoŋ Oligaa Buŋaya jeŋ seimambaajoŋ meweeŋgoŋ nonota laligojeŋ.\n2 Anutunoŋ oyamboyaŋ laligowombaa Oligaa Buŋaya ninisaambaatiwaa qaaya ii waladeeŋ somoŋgoŋ jero gejatootoo ejembanoŋ moma Buŋa Tere toroya iikanoŋ oogita eja. 3 Oligaa Buŋawaa kania ii iyaŋaa meria Jiisas Kraist. Iinoŋ baloŋ eja kaaŋa kiŋ Deiwidwaa gbiliuruta yoŋoonoŋga kolooro.\n4 Siwe eja kaaŋa Uŋayanoŋ solaŋa toroya kolooro. Anutunoŋ ii meŋ gbiliro koomunoŋga waaro ku-usuŋanoŋ asuganoŋ asugiro. Anutunoŋ iikaaŋa kanoŋ iyaŋaa Meria koloojiwaa qaaya ii jeŋ kotiiŋ kuuŋ muro. Poŋnanaa kania kiaŋ. 5 Kraistnoŋ gawombaa hoŋa kokaeŋ koloowaatiwaajoŋ moro: Nononoŋ waba kantria kantria liligoŋ Jiisaswaa qata batugianoŋ jeŋ seiniŋ moma uugia meleema moma laariŋ muŋ qaaya teŋ koma laligowu. Kawaajoŋ aposol gawoŋa ano kaleŋmoriaŋa ii nonono meŋ laligojoŋ. 6 Anutunoŋ ejemba Jiisas Kraistwaa buŋa kolooŋ laligowutiwaajoŋ oŋoonoti, Room oŋo kaaŋagadeeŋ iyoŋoo batugianoŋ laligoju.\n7 Uugia meleema Room sitinoŋ laligojuti, niinoŋ kuuya oŋoojoŋ tere koi oojeŋ. Anutunoŋ oŋo iyaŋaa ejemba soraaya laligowutiwaajoŋ oŋooma jopagoŋ oŋomakeja. Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu. Kaeŋ qama kooliŋkejeŋ.\nPoolnoŋ Anutu mepeseeŋ kokaeŋ qama kooliro:8 Gomaŋa gomaŋa kuuya yoŋonoŋ Room oŋoo momalaarigiaa sunduya jegi momakejeŋ. Kawaajoŋ qaana kanaiŋ Jiisas Kraistnoŋ nemuŋ koma nono kuuya oŋoojoŋ ama Anutuna daŋgiseŋ jeŋkejeŋ. 9 Niinoŋ uusiiŋna kuuya Anutuwaa gawonoŋ ama weleŋa qeŋ Meriaa Oligaa Buŋa jeŋ asariŋkejeŋ. Iikanoŋ suulaŋ oŋo romoŋgoŋ oŋomakejeŋi, ii Anutunoŋ naŋgoŋ jeŋkeja.\n10 Kambaŋ so kokaeŋ jeŋ qama kooliŋkejeŋ, \"Oo Anutu, niinoŋ Room yoŋoonoŋ kemambaajoŋ moma kambaŋ koriga mambonjeŋ. Kawaajoŋ mono siiŋgaa so jena kana kolooro kambaŋ kokaamba saanoŋ kemaŋa.\" 11 Iŋiima momalaarigianoŋ kotiiwaatiwaajoŋ moma saanoŋ gawoŋ memewaa momo kaleŋ moŋ oŋomaŋa. Kawaajoŋ kambaŋ mutuya oŋoonoŋ kaŋ iŋiimambaajoŋ awelegoŋ laligojeŋ. 12 Kokaeŋ ambombaajoŋ awelegoŋkejeŋ: Niinoŋ iŋiibe metulaŋgoŋ nii ano oŋo nomaeŋ moma laariŋkejoŋi, ii amiŋ moma uunoŋ naŋgoŋ keraqeeaŋgo qeŋ aowoŋa.\n13 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo mono kokaeŋ romoŋgoŋ laligowu: Niinoŋ waba kantri tosia yoŋoo batugianoŋ liligoŋ uugia kuuŋ oŋombe meleeŋgiti, iikawaa so oŋoo batugianoŋ kaaŋagadeeŋ hoŋa kolooro iimambaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ kambaŋ mamaga oŋoonoŋ kusu kamambaajoŋ areŋ ama laligoweto, iwoi tosianoŋ mono kambaŋa kambaŋa somoŋgoŋ nono amamaawe. 14 Anutuwaa jaanoŋ tosa kokaeŋ eŋ nonja: Ejemba tuuŋ kania kania ilaaŋ oŋomambaa qaayanoŋ mono noo qananoŋ eja. Ejemba momogiawo ano lalabubuya yoŋoo weleŋqeqegia mujoŋ koloojeŋ. Mindimindiri qaa Griik mojuti ano qanda ▼\n▼ Qanda, Kooŋ qaanoŋ bus kanaka, ejemba duuyanoŋ iyaŋgiodeeŋ tompiŋ laligoŋ momo mirigia qaa lalabubu laligogi.laligoŋ iyaŋgiaa qaagianoŋ irikawaraka jeŋkejuti, ii kuuya ilaaŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ. 15 Kaeŋ moma Oligaa Buŋa ii Room siti oŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ jeŋ asarimambaajoŋ afaaŋgoŋ geregere amakejeŋ. Kiaŋ. b\nOligaa Buŋawaa ku-usuŋa kokaeŋ:16 Anutuwaa ku-usuŋanoŋ anana kuuya meŋ letoma nonono kambaŋ kokaamba Siwewaa buŋa koloojoŋ. Juuda nononoŋ wala uunana meleema ii moma laariniŋ ano nonoo gemanananoŋ kantri tosaaŋa yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii moma laariŋ uugia meleeŋgi. Kawaajoŋ Anutunoŋ ku-usuŋa Oligaa Buŋanoŋ ano ejiwaajoŋ ii gamugamu mende amakejeŋ. 17 Oligaa Buŋanoŋ mono solaŋa koloowombaa kania ninisaamakeja. Buŋa qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, \"Solaŋa kolooji, iinoŋ mono momalaariŋanoŋ nemuŋ kono kotiiŋ laligoŋ ubaa. Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ: Nono Anutu kanaiŋ moma laariniŋ momalaarinana iima qaanana jeŋ tegoro solaŋaniniŋ ano namonoŋ laligowoŋatiwaa so toroqeŋ moma laariŋ muŋ jaayanoŋ solaŋaniŋkeboŋa.\" Kiaŋ. c, d\nAnanaa siŋgisoŋgonanaajoŋ Anutuwaa iriŋa soomakeja.18 Saanoŋ solaŋaniwonagato, ejemba qaa hoŋa nanamemeŋgianoŋ kojaŋgiŋ sisau meŋkejuti, Anutunoŋ ii Siwenoŋ eukanoŋa uuŋ iiro mende sokono iriŋa soomakeja. Ejemba iikaaŋa kuuya iŋiima aŋgonjoragia qetama siligia bologaajoŋ ama kazia iŋisaamakeja. 19 Ii kokaembaajoŋ: Anutuwaa kania moma kotowombaa so kolooji, ii mono aŋo iŋisaama oŋono batunananoŋ asuganondeeŋ erota momakeju.\n20 Anutuwaa laaligoya mende iimakejonto, ku-usuŋa ii Siwe namo mokolooŋ oroma iikanoŋa kanaiŋ qendeema laligoŋ kouro kambaŋ tetegoya qaa asugiŋ eŋkeja. Kawaajoŋ Anutuwaa borotereya tororo iiniŋ beŋ akadamuyawo koloojiwaa kanianoŋ mono saanoŋ moma kotowoŋatiwaa so kolooja. Kawaajoŋ ejembanoŋ iwoi moŋnoŋ mondoŋ iyaŋgiaa qaagiaa kitia naŋgoŋ jewombaajoŋ amamaaŋkeju. 21 Anutuwaa kania moma kotoŋ laligogito, kileŋ \"Iinoŋ beŋnanaga,\" kaeŋ mende jeŋ ii mende mepeseegi qabuŋaya batugianoŋ mende kolooro. Kaeŋ mende kolooroto, qaa omaya lansaŋ romoŋgogi momogianoŋ looriro moto koloogi. Uu momakootogia qaa iikanoŋ mono umuŋ koma paŋgamaŋ mero tiŋtuaŋ laligoju. Kawaajoŋ \"Anutuwaa kania mende mojoŋ,\" jeŋ mondomondo laŋ aŋgi mende sokonja.\n22 \"Momakooto ejemba laligojoŋ,\" jeŋ selegia meŋ uma laligogito, iikaaŋa kanoŋ ejemba uugia qaa kolooju. 23 Anutu qabuŋaya asamararaŋawo kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubaati, ii mende mepeseeŋ waeya mende meŋ laligogito, ii mesaoŋ tando lopioŋ ano borosowo uŋa tosaaŋa kuugi. Tando lopioŋ sogogi kaitanigianoŋ eja koomuyaa so kolooju. Uŋa tosaaŋa megi kooŋ, oro ano namonoŋ bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, iyoŋoo so kolooju. Yoŋonoŋ ii usugoŋ beŋ kaaŋa mepeseeŋ oŋoma laligogi.\n24 Kaeŋ ama laligogitiwaajoŋ Anutunoŋ ii gema uŋuro iyaŋgiaa uugiaa siiŋ kombombaŋa tondu otaaŋ serowiliŋ ama iyaŋgiaa selegia gamu qeŋ meŋ kamaaŋ aoŋ laligoju. 25 Anutuwaa qaa hoŋa mesaoŋ kitianoŋ qaa qoloŋmoloŋgoyanoŋ qokotaagi. Mokomokoloo Toya oŋanoŋ mende goda qeŋ weleŋa mende qeŋ laligogito, iwoi mokolooroti me iyaŋgiaa borogianoŋ megiti, iikawaa siiŋa kolooro moma borotere yoŋoo waegia meŋ mepeseeŋ oŋoma laligogi. Iikaaŋa laligogito, nononoŋ mokomokoloo Tonana ii kambaŋ tetegoya qaa mepeseeŋkeboŋa. Qaa ii oŋanoŋ.\n26 Kaeŋ ama laligogitiwaajoŋ Anutunoŋ ii gema uŋuro iyaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa gamuyawo ii tondu otaaŋ kokaeŋ aŋgi: Yoŋoo embaurugianoŋ loemba kana dindiŋa mesaoŋ iyaŋgiodeeŋ meleema agimiŋ aoŋ laligogi. 27 Eja yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ embawo agimiŋ aoŋ laaligo mesaoŋ dogogi. Serowiliŋ ambutiwaa siiŋgia kombombaŋa ii eja batugianoŋ horoŋ aoŋ mogi geriawo kolooro aŋgiodeeŋ meleema agimiŋ aoŋ aŋgonjoragiawo kolooŋ laligogi. Dogoŋ jeubaba laligogitiwaa iroŋa ii Anutunoŋ sogianoŋ meleema oŋono qagianoŋ uro boligi.\n28 Anutuwaa kania moma kotowombaajoŋ mogi kamaaŋqeqeta kolooro mesaogi Anutunoŋ mono kaaŋiadeeŋ ii gema uŋuro iyaŋgiaa roromoŋgogia doogoyanoŋ galeŋ koma oŋono nanamemeŋ gamuyawo ama meŋ laligogi. 29 Nanamemeŋ doogoya ano sili bologa kania kania iikanoŋ uugia saa qero kokaeŋ amakeju: Iwoi otoko ama neŋ mewombaajoŋ koposoŋgoŋ aŋgomokoloŋ amakeju. Tosaaŋa yoŋoonoŋ iwoiwaajoŋ goroŋkiki amakeju. Ejemba uŋugi komuŋkeju. Aŋgowowo ama tosaaŋa tiligoŋ oŋomakeju. Ejemba tosaaŋa konjiliŋ qaganoŋ bologa ama oŋombombaajoŋ momakeju. Ejemba gejagianoŋ qaa saŋe aŋgi kemero dimboŋawo juma kemakeja.\n30 Gemaqeqe qaa jeŋkeju. Anutuwaa yoŋ jeŋkeju. Sili bologa geriawo teŋ koma otaaŋkeju. Jaba-arambaraŋ ama selegia meŋ umakeju. Selenoŋ kuukuu ano sili bologa morota morota mokolooŋkeju. Nemuŋmaŋ qaagia mende teŋ komakeju.\n31 Momogia mende tooro uugia qaa laligoŋ qaa laŋ somoŋgoŋ mende otaaŋkeju. Ala-ala mende ama tosaaŋa yoŋoojoŋ wosomomo mende moma kere meŋ oŋomakeju. 32 Anutunoŋ kana dindiŋa kokaeŋ jeŋ kotorota eja: Ejemba bologa kaaŋa amakejuti, iyoŋonoŋ mono koomu kotakotaa buŋa koloowutiwaa so kolooju. Yoŋonoŋ jeŋkooto ii moma asarijuto, kileŋ iyaŋgio bologa ii amakeju ano iikayadeeŋ qaagoto, tosianoŋ kaaŋa aŋgi ii \"Saanoŋ!\" jeŋ wambelaaŋ naŋgoŋ oŋomakeju. Kiaŋ. e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.1","date":"2018-04-23T09:13:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945940.14\/warc\/CC-MAIN-20180423085920-20180423105920-00418.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999934435,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999934434890747}","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"James 3\nNeselanananoŋ mono tiwilaaŋ nonombabo.1 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋoonoŋga mamaganoŋ uugia waaro \"Tosaaŋa yoŋoonoŋ koposo mindiŋgowoŋa,\" jeŋ boi qaqazu, eja to koloowombaajoŋ uugia waambabo. Nono tosaaŋa kuma oŋoma ananaa roromoŋgonana mende mindiŋgowoŋati eeŋ, Anutunoŋ ii iiro mende sokono qaanana gosiŋ kotakota jeŋ tegoŋ iikawaa so iroŋa uuguŋ nonombaa. 2 Ii kokaembaajoŋ jejeŋ: Anana kuuyanoŋ kana qaa mamaga qiwitigoŋkejoŋ. Moŋnoŋ neselaŋa galeŋ koma qaa mende qiwitigoŋkeji, iinoŋ mono eja akadamuyawo soro kolooja. Iinoŋ saanoŋ kotiiŋ laaligoya kuuya kaaŋagadeeŋ galeŋ koma laligowaa.\n3 Hoos ii siiŋnana teŋ kombutiwaajoŋ ama aeŋ qawa qaa oogianoŋ suluŋ somoŋgoŋ kasanoŋ horoŋ kanoŋ saanoŋ hoŋgia somata kuuya ii mindiŋqindiŋ ama oŋoniŋ kemakeju. 4 Kaaŋagadeeŋ waŋgo somata iikawaa siligia romoŋgowu. Waŋgo tosia ii somasomatato, kileŋ haamo kotiganoŋ ii naŋgoŋ oŋoŋgi kowe kotoŋ kemakeju. Somata qatawo koloojuto, ii kileŋ kekeŋaa galeŋa kapten iinoŋ waŋgo giliŋanoŋ rama siiŋa otaaŋ stia (steer) loqaya melaa iikayadeeŋ meleŋqeleeŋ ano waŋgo somatanoŋ kawaa so meleema kemakeja.\n5 Neselambaa kania ii kaaŋiadeeŋ. Ii sele busunanaa kitia melaadaga koloojato, kileŋ saanoŋ qaa somata kania kania iikanoŋ selenana meŋ uma jeŋkejoŋ. Mono koi romoŋgoŋ laligowa:\nGere lokota melaadanoŋ tereema kemeŋ saanoŋ jolonoŋ mondoŋ duuya somata qatawo jedabororo kamaanaga.\n6 Neselanananoŋ kaaŋagadeeŋ gere bolaŋ kaaŋa kolooja. Ii sele busunanaa kitia kitia iikawaa batugianoŋ rama qewolombaa kondomondoo nemuŋa kolooja. Kaeŋ kolooro gere siawaa Toyanoŋ jiilaŋanoŋ ootiriŋ iikanoŋ upipiiro afaaŋagadeeŋ uugerenoŋ mondoŋ jero uuta kuuya kotomotoŋ tilooro laaligoyanoŋ nanamemeŋa kuuya ii jewoŋ kaaŋa totowiwaa. 7 Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooroti, ii oro kania kania, kooŋ me iwoi baagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti me kowenoŋ laligojuti, ii ejembanoŋ meŋ looriŋ oŋombutiwaa so kolooju. Tosaaŋa ii koma tutugoŋ meŋ looriŋ oŋoŋgi miriwaa oroya kolooju.\n8 Kaaŋ koloojuto, neselanananoŋ mono oro kawalia kaaŋa kolooja. Ii nombeŋ warabe kaaŋanoŋ saa qeqeta kolooŋ oŋomumu kaaŋa oŋoŋgoŋ niniŋ meŋ komuŋ nonomambaajoŋ jojoriŋkeja. Ejemba kuuyanoŋ ii meŋ looriŋ somoŋgoŋ mubombaajoŋ amamaaŋkeju. 9 Neselanananoŋ Poŋ Jiisas ano Maŋ Anutu mepeseeŋ oromakejoŋ ano leegeŋ ejemba iyaŋaa kaitani kaaŋa mokolooŋ oŋonoti, ii qaa seinoŋ laŋ qasuaaŋ oŋomakejoŋ.\n10 Neselaŋ motooŋgo iikanoŋ Anutuwaa qata mepeseeŋkejoŋ ano qaa seinoŋ tosaaŋa qasuaaŋ oŋoma jeŋkejoŋ. Oo uumeleeŋ alauruna, kaniagianoŋ kaaŋa ero mende sokonja. 11 Apu saaŋa ano kaambogawo ii apu jaaya motooŋgonoŋa ujuŋgoŋ koumakejao me qaago? Kaaŋ qaago. 12 Oo uumeleeŋ alauruna, jogaŋnoŋga pandigbamo (saŋ) ii saanoŋ kolooŋkeja me qaago? Kaaŋagadeeŋ jao gerenoŋga mandariina saanoŋ kolooŋkeja me qaago? Iikawaa so apu saaŋa ii kou kaambogawonoŋga ujuŋgomambaajoŋ amamaaŋkeja. Mono ii. a\nMomakooto hoŋa ano qoloŋmoloŋgoya13 Oŋoo batugianoŋ moronoŋ momakootowo kolooŋ qaa mindiŋgowaatiwaa so kolooja? Moŋnoŋ \"Kaaŋa kolooja,\" jewuti eeŋ, iinoŋ mono uuta ii momakootoyaa so meŋ kamaaŋ silianoŋ gumbonjonjoŋ nanamemeŋa qendeeno asuganoŋ asugiro iiniŋ sokombaa. 14 Iikanoŋ sokombaato, uugianoŋ motoqoto kolooŋ uunoŋ junjuŋ ero iriŋsoŋsooŋ kaambogawo moma gemaqeqe ama aoŋkejuti eeŋ, momakootogia iikawaajoŋ mono selegia eeŋ tooŋ mende meŋ ubu. \"Qaa hoŋa otaajoŋ,\" jeŋ mono iikawaa hoŋa kolatiwubo. 15 Yoŋoo-noŋ momakooto kaaŋa ii balombaa momakootoyaga. Ii Siwenoŋga mende kamaaŋkejato, omejiilaŋ yoŋonoŋ ejemba sololooŋ oŋoŋgi jegi Uŋa Toroyanoŋ iikawaajoŋ wosobiri momakeja.\n16 Daeŋ yoŋoo uugianoŋ motoqoto kolooŋ uunoŋ junjuŋ ero iriŋsoŋsooŋ moma gemaqeqe ama aoŋkejuti, iyoŋoo laaligogianoŋ sisau iliŋwaliŋ ero sili aŋgonjorayawo kania kania otaaŋkeju. 17 Ii otaaŋkejuto, momakooto Siwenoŋga kamaaŋkeji, iikawaa kania mutuya ii nanamemeŋ soraaya. Momakooto soraayaa silia tosaaŋa ii kokaeŋ: Luaenoŋ laligowombaa siiŋa eŋ oŋono gumbonjonjoŋ qaganoŋ tosaaŋa uujopa ama oŋoma qaa baatanoŋ keŋgi Uŋa Toroyanoŋ uugia saa qero tosaaŋa kiaŋkomuŋ ama oŋoŋgi uumomogiaa hoŋa awaa awaa ii mamaga asugiŋkeja. Gbiŋgbaoŋ mesaoŋ ejemba qaagia bakasasaŋ mende gosiŋ selenondeeŋ ala-ala mende laligoju. Luaeqeqe ejembanoŋ luaenoŋ laligowombaajoŋ moma iikawaa kota komogi hoŋa nanamemeŋ dindiŋa kolooro oyaŋboyaŋ laligoŋkeju. Kiaŋ.\n18\nBalombaa momakooto mesaoŋ Anutuwaa ala kolooŋ laligowu.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Jam.3","date":"2018-04-25T01:03:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947654.26\/warc\/CC-MAIN-20180425001823-20180425021823-00618.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999448061,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999944806098938}","num_words":735,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a3Juud 18\nd8Ond 90.4\nf13Ais 65.17; 66.22; Isa 21.1\n2 Peter 3\nPoŋ kawaatiwaa soomoŋgo qaaya1 Oo wombo alauruna, niinoŋ tere indiŋ woi koi ambe oŋoonoŋ kaja. Qaa jejeŋi, oŋo ii modaborojuto, niinoŋ Buŋa qaawaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ uugia soraaya ii kuuŋ jeŋ gbiliŋ oŋoma tere indiŋa woi koi kokaembaajoŋ oojeŋ: 2 Gejatootoo ejemba soraaya yoŋonoŋ eeŋanoŋ Buŋa qaa jeŋ laligogiti, ii mono duduuwubo. Kaaŋagadeeŋ Poŋ Hamoqeqe Toyanoŋ jeŋkooto nonono oŋoaŋgiaa wasiwasi eja aposolurugia nononoŋ kuma oŋoniŋi, mono ii romoŋgoŋ koma gbiliŋ aoŋ meŋ laligowu. Kawaajoŋ niinoŋ qaa iikayadeeŋ oowe indiŋa woi kolooja.\n3 Qaa mutuya moŋ ii kokaeŋ moma asariwu: Kraistnoŋ eleemambaajoŋ ano kambaŋ tetegoya kanoŋ mepaqepae ejemba asugiŋ nanamemeŋgianoŋ iyaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa bologa ii otaaŋ mepaqepae qaa jeŋ laligowuya. 4 Tosianoŋ eleema kawaatiwaa qaaya kokaeŋ jeŋ qewagoŋ laligowu: \"Kawaatiwaa soomoŋgo qaaya ii mono dakanoŋ eja? Ambosakonananoŋ laligoŋ kouma komugiti, kambaŋ iikanoŋa iwoi moŋnoŋ mende meleeno kemero. Anutunoŋ Siwe namo mokolooŋ orono ilawoila kuuya kanaiŋ eroti, ii mono kaaŋiadeeŋ eŋ kouro laligojoŋ.\"\n5 Kaeŋ jeŋ qaa kota koi duduuŋkeju: Anutunoŋ monowaa monoyanoŋ jeŋ kotoŋ qaayaa ku-usuŋanoŋ siwe namo mokolooŋ orono. Kaaŋagadeeŋ jeŋ kotoro apu deema horoŋ keŋgi apu uutanoŋa namo asugiŋ kouro. Yoŋonoŋ qaa kota ii mojuto, ii mende mojoŋ tani mondoŋ laŋ jeŋ lolomoniŋ amakeju. 6 Kanageŋ jeŋ kotoro apu gboulunoŋ waama baloŋ tururo ejemba kambaŋ iikanoŋ namonoŋ laligogiti, ii apu neŋ motoŋ komugi. 7 Yoŋonoŋ apunoŋ uŋuro komugito, namo sombiŋ kambaŋ kokaamba iriimakejoŋi, ii gerenoŋ tiwilaawaatiwaa so kolooja. Anutunoŋ iikawaa qaaya ii gbontoŋ gbontoŋ jeŋ kotodabororota eja. Qaa iikawaa hoŋa koloowaatiwaa kambaŋanoŋ kaŋ kuuro Anutunoŋ ejemba aŋgonjoragiawo laligowuti, iyoŋoo qaagia jeŋ tegoŋ kondeema oŋono tiwilaawuya.\n8 Kaeŋ koloowaato, wombo alauruna, nononano iiniŋ gbani 1,000 ii kambaŋ koriga koloojato, Buŋa qaa motooŋgo koi mono mende duduuwu, \"Weeŋ motooŋgo ii Pombaa jaasewaŋanoŋ gbani 1,000:baa so kolooja ano gbani 1,000 iiro weeŋ motooŋgowaa so kolooja.\" 9 Pombaa soomoŋgo qaa ii hoŋawo koloowaato, iikawaa kambaŋa ii tororo mende mojoŋ. Tosianoŋ kambaŋ ii qero ubaatiwaajoŋ romoŋgoŋ laŋ jeŋkeju. Aŋo kambaŋa mende qero ubaato, moma mokosiŋgoŋ ejemba kuuyanoŋ uunana meleemboŋatiwaajoŋ mambomakeja. Moŋnoŋ gere sianoŋ kemebabotiwaajoŋ mono kaparaŋ komakeja.\n10 Qaayaa hoŋa koloowaato, Pombaa kaka kambaŋanoŋ mono yoŋgoro meme ejawaa tani kaŋ kuuwaa. Ii obabaŋ kota banananoŋ riiro amamaawoŋa. Kambaŋ iikanoŋ namo sombimbaa iwoi ii-iita kuuya ii mono gere tooŋ jeŋ sogoyagadeeŋ ewaa. Weeŋ koiŋ, seŋgelao ano sombimbaa iwoiya kuuya ii juquma otoŋ jinjerereŋawo qama aliŋ qaombuya. Namo ano ejembanoŋ iwoi kuuya iikanoŋ meŋ aŋgita eji, Anutunoŋ ii kuuya kondemondeema meleeno kemebaa. Kemeŋ jeŋ tegoro iwoi moŋ mende totooŋ ewaa. Awawi totooŋ!\n11 Ilawoila kuuya ii tani kaaŋa juquma qaombutiwaajoŋ oŋonoŋ mono ejemba nomaaŋa kolooŋ laligogi sokonaga? Kawaajoŋ mono nanamemeŋ soraaya otaaŋ Kraist kaaŋa kolooŋ laligowombaajoŋ koma gbiliŋ aoŋ laligowu. 12 Oŋo Anutuwaa kambaŋ somata ii kaŋ kuuwaatiwaajoŋ mamboma uulaŋawo kawaatiwaa gawoŋa kaparaŋ koma meŋ laligoju. Kambaŋ iikanoŋ namowaa ilawoilaya ano weeŋ koiŋ, seŋgelao ano iwoiya ii gere tooŋ taŋururuŋ jewaa. Anutunoŋ sombimbaa ilawoilaya ii kuuya kondemondeeno juquma jedaborowaa. 13 Kaeŋ jedaborowaato, Anutunoŋ iwoi asugiwaatiwaa qaa somoŋgorota eji, nononoŋ iikawaa so namo sombiŋ dologa mokolooŋ orombaatiwaajoŋ mambomakejoŋ. Ii mokolooŋ orono iikanoŋ keuma nanamemeŋ dindiŋa otaaŋ laligowoŋa.\n14 Oo wombo alauruna, oŋo kambaŋ somata ii kaŋ kuuwaatiwaajoŋ mamboma laligoju. Kawaajoŋ mono kokaeŋ ambombaajoŋ kaparaŋ koma nambu: Uugia soraaya kolooro Anutunoŋ jewoŋgia boroŋaa qaaya moŋ mende mokolooro iwo ososogojutiwaajoŋ luaenoŋ laligowu. 15 Mamboma Poŋnanaa uu taniaajoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ laligowu: Iinoŋ oŋo uugia meleema mombo letombutiwaa kambaŋa qeŋ koriro uro mamboma oŋoma mokosiŋgoŋ laligoja. Wombo alanana Poolnoŋ kaaŋagadeeŋ qaa iikayadeeŋ ooŋ oŋonoto, Anutunoŋ momakooto uuta murotiwaa so qaa ii ooŋ oŋono. 16 Iikawaa qaaya ii tereya kuuya kanoŋ jeŋ ooŋkejato, Buŋa Tereyaa uutanoŋ qaaya tosia ii lombotawo. Kawaajoŋ tosianoŋ ii moma asariwombaajoŋ janjariŋ riiŋ bimooŋkeju. Poumapou ejemba koŋgbara qeŋ kokobimbiŋ laŋ laligoŋkejuti, iyoŋonoŋ tereya tereya ii tondu meeraŋgoŋkeju. Iikawaa so Poolwaanoŋ qaa ii kaaŋagadeeŋ meleŋqeleeŋ aŋgi sipasipa koma sooŋkeja. Kaeŋ meeraŋgoŋ nama iyaŋgia meŋ boliŋ aoŋ gere sianoŋ kemebuya.\n17 Yoŋonoŋ kemebuto, wombo alauruna, oŋonoŋ kaeŋ koloowaatiwaa qaaya ii mono waladeeŋ modaborogita laligoju. Kawaajoŋ mono oŋoaŋgia galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Jeulalaŋ ejemba kana soŋgiŋ qiwitigoŋkejuti, oŋonoŋ mono iyoŋoo kele qaagianoŋ horoŋ oŋono oŋotaaŋ jiŋjauŋ kembubo. Laaligowaa tando powowoŋ kotakota iikanoŋa kaeŋ ligisooŋ tama kamaaŋ uŋuwabo. 18 Poŋnana Jiisaswaa kaleŋmoriaŋanoŋ nanjuti, iikanoŋ mono mombo toroqeŋ meŋ somariiŋ laligowu. Hamoqeqe Tonana Kraistwaa kania moma kotojuti, ii mono toroqeŋ moma sororogoŋ laligowu. Ii mepeseeniŋ qatanoŋ kambaŋ kokaamba akadamuyawo kolooŋ kanageŋ tetegoya qaa kaaŋa eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ. a, b, c, d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Pe.3","date":"2018-04-24T06:48:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946565.64\/warc\/CC-MAIN-20180424061343-20180424081343-00379.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999765158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999765157699585}","num_words":870,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Thessalonians 2\nPoolnoŋ Tesalonaika sitinoŋ gawoŋ nomaeŋ mero?1 Oo uumeleeŋ alaurunana, nono oŋoonoŋ kaŋ gawoŋ meniŋi, iikanoŋ mende jaŋgoŋ qaonoto, hoŋa saanoŋ kolooro. Oŋoaŋgio ii kaaŋagadeeŋ saanoŋ moju. 2 Mende jaŋgoŋ qaonoto, wala Filipai sitinoŋ gawoŋ meniŋ horoŋ ureeŋ ama nonoŋgi siimbobolo moniŋi, ii moju. Siimbobolo ii momago oŋoonoŋ kaniŋ tosianoŋ tuarenjeŋ kotakota ama nonoŋgito, ii kileŋ Anutunoŋ awasaŋkaka nonono nama iwaanoŋ Oligaa Buŋa ii jeŋ asariŋ oŋoma laligoniŋ.\n3 Nonoo kanianana ii kokaeŋ: Uukuukuu qaanana ii aŋgomokoloŋ qaganoŋ mende jeŋkejoŋ. Anano jinjauŋ aniŋ uunananoŋ menjereŋgonaga, ii kaaŋa mende jeŋkejoŋ. 4 Kaaŋa qaagoto, Anutunoŋ Oligaa Buŋa jeŋ seiwoŋatiwaajoŋ niniima uunana gosiro sokono moma laariŋ nonoma Buŋaya nononoti, iikawaa so mono qaaya meŋ jeŋ asariŋkejoŋ. Anutunoŋ uunana aŋgotete meŋ gosiŋkeja. Kawaajoŋ nononoŋ iwoi kuuya ii Anutuwaa jaanoŋ sokomboŋatiwaajoŋ amakejoŋ. Ii ejemba siiŋgia otaawoŋatiwaajoŋ qaago. 5 Nononoŋ kambaŋ moŋgeŋ ejemba kelebele qaanoŋ kele qeŋ oŋombombaajoŋ mende kema kaniŋi, ii moju. Nono dogonana esuuŋ moneŋ iwoi nonombutiwaajoŋ mondoŋ qaa siliaa siliaa mende jeniŋ. Anutunoŋ kanianana ii saanoŋ jeŋ naŋgowaa. 6 Oŋo me ejemba tosianoŋ qabuŋa nonombutiwaajoŋ mende kaparaŋ koma laligoniŋ.\n7 Kraistwaa aposoluruta koloojoŋiwaajoŋ saanoŋ uugia kokaeŋ kuuwonaga, \"Oŋo mono naŋgoŋ nonoŋgi batugianoŋ uuwaa gawoŋ mewoŋa.\" Iikaeŋ jeniŋ sokonagato, nononoŋ oŋoo batugianoŋ migigiiŋ oŋoma laligoniŋ. Merabora nemuŋgianoŋ aju oŋoma kalaŋ koma oŋomakeji, iikawaa so mono nononana meŋ kamaaŋ aoŋ bonjoŋ ama oŋoma laligoniŋ. 8 Nononoŋ nemuŋmaŋ kaaŋa mokokoliŋ oŋoma laligoniŋiwaajoŋ ama Anutuwaanoŋ Oligaa Buŋa oŋoniŋ ano toroqeŋ ananaa laaligonana kaaŋagadeeŋ qeleema oŋombombaajoŋ jojoriŋ laligoniŋ. Oŋonoŋ hoŋaga komunjua meraboraurunana koloogi.\n9 Oo uumeleeŋ alaurunana, nono oŋoojoŋ ama gawoŋ meŋ selenana qeŋ laligoniŋi, mono ii romoŋgowu. Naŋgoŋ nonombutiwaa lombotanoŋ oŋoonoŋga mombaa qaganoŋ ubabotiwaajoŋ gomantiiŋa asasaga nononanaa boronananoŋ gawoŋ meŋ Anutuwaanoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋoma laligoniŋ. Ii mono duduuwubo.\n10 Jiisas moma laarijuti, nononoŋ oŋoo qaagia kuuya dindiŋagadeeŋ gosiŋ soraaya koposowaa qaanana qaa laligoniŋ. Oŋo ii iima moma naŋgoŋ jeŋ naŋgowutiwaa so kolooju. Anutunoŋ kaaŋagadeeŋ ii jeŋ naŋgoŋ daŋgunu kaaŋa nanja. 11 Amanoŋ iyaŋaa meraboraaŋa bonjoŋbonjoŋ ama oŋomakeji, iikawaa so nononoŋ oŋo motomotooŋ ama oŋoma laligoniŋ. Ii kaaŋiadeeŋ saanoŋ moju. 12 Nononoŋ uuwaa naŋgonaŋgo qaa jeŋ uluŋkoleŋ meŋ oŋoma laligoniŋ. Anutunoŋ oŋo iyaŋaa bentotonoŋ keuma asamararanoŋ asariwutiwaajoŋ oŋoono. Kawaajoŋ nononoŋ uugia kuuŋ qaa kokaeŋ jeŋ asariŋ laligoniŋ, \"Nanamemeŋgia mono Anutuwaa jaanoŋ sokombaatiwaa so soraaya soro ama meŋ laligowu.\"\n13 Kawaajoŋ nononoŋ kaaŋagadeeŋ suulaŋ Anutu kokaembaajoŋ mepeseeŋkejoŋ: Anutuwaa Buŋa qaa oŋoniŋi, ii baloŋ ejemba ananaa qaa kaaŋa mende buŋa qeŋ aogito, oŋanoŋ Anutuwaa qaa jeta kaaŋa moma ii aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgi. Ii moma laarigi iikanoŋ mono meŋ gbiliŋ oŋono letomakeju. 14 Juuda ejemba Judia prowinsnoŋ uugia meleeŋgi Juuda tosianoŋ aŋgosisiri ama oŋoŋgi siimbobolo mogi. Yoŋonoŋ ii moma kileŋ Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama Anutuwaanoŋ uumeleeŋ kanageso koloogi. Uumeleeŋ alaurunana, oŋoo batugianoŋ mono kaaŋiadeeŋ kolooro: Oŋoaŋgiaa Griik ejembanoŋ Juuda yoŋoo tani kaaŋa ama oŋoŋgi oŋonoŋ siimbobolo ororoŋ moma Anutuwaanoŋ kanageso koloogi.\n15 Juuda yoŋonoŋ gejatootoo ejemba uŋugi komugi Poŋ Jiisas kaaŋagadeeŋ qegi komuro nono sisiwerowero ama nonoma laligogi. Yoŋonoŋ Anutuwaa jaanoŋ mende sokoma ejemba kuuya kere ama nonomakeju. 16 Nono waba kantri oŋonoŋ uugia meleema letombutiwaajoŋ Buŋa qaa jewombotiwaajoŋ ama aŋgoŋ koma kojaŋgiŋ nonomakeju. Kaeŋ siŋgisoŋgo suulaŋ ama qeragogi qagianoŋ umakeja. Siŋgisoŋgogia qeragogi soya Anutuwaa jaanoŋ saa qero iriŋsoŋsooŋa toroqeŋ aŋgoŋ komambaajoŋ amamaaŋ kambaŋ kokaamba qendeeno qagianoŋ udaboroja. Kiaŋ. a, b, c\nPoolnoŋ Tesalonaika mombo kemambaajoŋ moro.17 Oo uumeleeŋ alaurunana, anana kambaŋ kokaamba kambaŋ toroga deema laligojoŋ. Selenananoŋ deema laligojonto, uunananoŋ somoŋgoŋ motooŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ oŋoo jaasewaŋgia iibombaajoŋ mono kaparaŋ koma uuqeeaŋgo laligojoŋ. 18 Kawaajoŋ oŋoonoŋ kawombaajoŋ moma laligoniŋ. Pool niinoŋ indiŋ motooŋgo qaagoto, indiŋa woi kamambaajoŋ batogoweto, Satanoŋ somoŋgoŋ nonono amamaaniŋ. 19 Oŋo nononanaanoŋ ila wage soronana kaaŋa nanju. Poŋnana Jiisasnoŋ eleema karo iwaa jaasewaŋanoŋ keuma namboŋati, iikanoŋ iŋiima \"Uuwaa gawoŋ eeŋgereda mende meŋ laligoniŋ,\" kaeŋ jewombaajoŋ mojoŋ. Nononoŋ qaa ii oŋo ano tosaaŋa yoŋoojoŋ ama afaaŋagadeeŋ jewombaajoŋ jejeromoŋromoŋ anjoŋ. Kawaajoŋ oŋoojoŋ ama honoŋa qaa aisooŋ selenana meŋ umakejoŋ. 20 Nononoŋ oŋoojoŋ ama qabuŋa mokolooniŋ korisoro ama nonomakeju. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Th.2","date":"2018-04-26T17:25:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948426.82\/warc\/CC-MAIN-20180426164149-20180426184149-00184.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999830723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999830722808838}","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 7\nLoemba laaligowaa sareqaaya1 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo Kana qaa mojutiwaa so oŋoojoŋ kokaeŋ jemaŋa: Kana qaanoŋ ejemba somoŋgoŋ nononja. Namonoŋ laligoŋ uboŋatiwaa so mono kawaa baatanoŋ laligowoŋa, oŋo ii moju me qaago? 2 Kawaa sareya moŋ ii kokaeŋ: Kana qaanoŋ emba loyawo somoŋgoro ejanoŋ laligowaatiwaa so loemba laligowaoto, loyanoŋ komuwaati eeŋ, embianoŋ mono loemba laaligowaa Kana qaanoŋga loloowaa.\n3 Kawaajoŋ loyanoŋ jaawo laligoro eja mombaajoŋ Ooŋ jero mewaati eeŋ, iwaa qata mono oloŋkalu embaga jeŋkejoŋ. Kaeŋ jeŋkejonto, loyanoŋ komuwaati eeŋ, Kana qaa iikanoŋ mende toroqeŋ somoŋgoro laligowaa. Kaaŋa laligoŋ eja moŋ mewaati, iinoŋ mono oloŋkalu embaga mende koloowaa.\n4 Kawaajoŋ uumeleeŋ alauruna, oŋoo kanagianoŋ mono kaaŋiadeeŋ eja. Oŋo kaaŋagadeeŋ eja mombaa buŋa koloowutiwaajoŋ Kraistwo qokotaagi. Anutunoŋ ii meŋ gbiliro koomunoŋga waaro laaligonananoŋ hoŋa Anutuwaajoŋ mokolooro asugiwaatiwaajoŋ momakeja. Kraistnoŋ komuro uugia walaganoŋ iwo komuro qamo kaaŋa kolooŋ Kana qaawaa buŋa mende laligoju. 5 Wala uuselewaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma nonono tondu laligoniŋ. Kambaŋ kanoŋ Kana qaanoŋ sololooŋ kuuŋ nonono siŋgisoŋgo ambombaa siiŋnana kombombaŋa bologanoŋ kolooŋ galeŋ koma nonoŋgi. Kawaajoŋ uuselenananoŋ waaro laaligonananoŋ koomu kotigaa hoŋa mokolooŋ tondu laligoniŋ.\n6 Kaaŋa laligoninto, wala qaa iikanoŋ somoŋgoŋ nonono gbadoyanoŋ laligoŋ kana qaawaa waŋa motomotooŋ otaawombaajoŋ kaparaŋ koma gawoŋa meŋ laligoniŋ. Kraistwo qokotaaŋ naniŋ uunana walaganoŋ iwo komuro kambaŋ kokaamba kana qaawaa buŋa kolooniŋinoŋa lolooŋ mombo weleŋa mende qeŋkejoŋ. Kambaŋ kokaamba kananananoŋ gbiliro Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ nonono afaaŋgoŋ Anutuwaa gawoŋa meŋkejoŋ. Kiaŋ.\nSiŋgisoŋgo ambombotiwaajoŋ kaparaŋ koma aoŋoroŋkejoŋ.7 Kawaajoŋ nomaeŋ jewonaga? Kana qaa aŋo siŋgisoŋgoyawo kolooja me qaago? Ii kozigeŋ! Kana qaanoŋ mono siŋgisoŋgowaa kania qendeema nono mobe. Kana qaa moŋ kokaeŋ eja, \"Mombaanoŋ iwoiwaajoŋ mende koposoŋgowa.\" Kaeŋ mende jenagati eeŋ, niinoŋ iwoiwaa koposoŋgoŋkejeŋi, iikawaa kania mende moma kotowenaga. Kawaajoŋ Kana qaa mende moma kotowenaga, iikiaŋ siŋgisoŋgo mende moma yagowenaga.\n8 Kana qaa mende enaga, siŋgisoŋgonoŋ mono qaa omaya ano koomuya koloonaga. Kaaŋa koloonagato, jeŋkooto qaa mobe sopa somoŋgoŋ nono ii waleemambaa kania kolooro siŋgisoŋgo ambe asugiro. Jeŋkooto qaanoŋ mono kuuŋ nono uuna waaro siiŋna kombombaŋa bologa kania kania ii tororo asugigi bologaajoŋ tondu koposoŋgoŋkejeŋ. 9 Wala Kana qaa mende moma tompiŋ laligoweto, jeŋkooto qaa mobe iikanoŋ aŋgoŋ koma nonotiwaajoŋ siŋgisoŋgowaa siiŋnanoŋ gbiliro uuna waaro ii ambe. Siŋgisoŋgo ambe meŋ komuŋ nono koomuya koloowe.\n10 Anutunoŋ jeŋkooto qaa ii otaaŋ laligoŋ kotiimambaajoŋ moma nonoto, qaa ii otaamambaajoŋ batogowe meŋ komuŋ nono koomuya koloowe. Koomuya kolooweti, iikanoŋ mono asuganoŋ asugiro mokoloowe. 11 Jeŋkooto qaa moma kotowe sopa somoŋgoŋ nono ii waleemambaa kania kolooro jeŋkooto qaanoŋ kuuŋ nono siŋgisoŋgonoŋ tiligoŋ nono ii ambe. Siŋgisoŋgo ama qaanawo koloowe. Iikaaŋa kanoŋ Anutuwaa jeŋkooto qaa iikanoŋ siŋgisoŋgo nemuŋ kono ambe meŋ komuŋ nono koomuya koloowe.\n12 Kaaŋa kolooweto, kileŋ Kana qaa iikanoŋ mono kowoga ano soraaya kolooja. Iikawaa jeŋkooto qaayanoŋ mono dindiŋa ano awaa kolooja. 13 Kaaŋa kolooro jeŋkooto qaa awaa iikanoŋ meŋ komuŋ nono koomuya koloowe me qaago? Ii kozigeŋ! Qaa awaanoŋ qaagoto, Kana qaanoŋ mono neenaa siŋgisoŋgonaa kania nisaano moma kotowe. Siŋgisoŋgowaa gamuya asuganoŋ asugiro kanjaŋawo momambaajoŋ ama jeŋkooto qaa iikanoŋ siŋgisoŋgowaa sopaya somoŋgoro uunanoŋ waaro waleema siŋgisoŋgo ambe. Neenaa siŋgisoŋgona iikanoŋ mono meŋ komuŋ nono koomuya koloowe. Kiaŋ. a, b\nUunanoŋ siŋgisoŋgowaa manjaqeqe ero laligojeŋ.14 Uŋa Toroyanoŋ Kana qaa nonono dindiŋa kolooji, ii mojonto, niinoŋ siŋgisoŋgo ejaga kolooŋ siiŋna kombombaŋa bologawo koloojeŋ. Kamaaŋ kombe siŋgisoŋgonoŋ galeŋ koma nono teŋ koma weleŋa qeŋ siŋgisoŋgo amakejeŋ.\n15 Kawaajoŋ iwoi awaa amambaajoŋ momakejeŋi, ii mende amakejeŋ. Iito, iwoi bologa amambaajoŋ togoŋ sisia meŋkejeŋi, mono ii amakejeŋ. Kawaajoŋ iwoi amakejeŋi, niinoŋ kawaa kania saanoŋ mende moma kotoŋkejeŋ. 16 Kawaajoŋ iwoi bologa amambaajoŋ mojotiitii ama ii amakejeŋi eeŋ, Kana qaanoŋ mono kileŋ awaa kolooja. Kana qaawaajoŋ mono uumotooŋ anjeŋ.\n17 Kaeŋ kolooro niinoŋ neeno ii mende toroqeŋ amakejento, siŋgisoŋgo uunanoŋ eji, iinoŋ mono kuuŋ nono ii amakejeŋ. 18 Nanamemeŋ awaa amambaa siiŋa oŋanoŋ momakejento, ii amambaa esunanoŋ mende kolooŋ nomakeja. Kawaajoŋ noo uunanoŋ iwoi awaa moŋ mende ejato, uuselenanoŋ mono siŋgisoŋgo amambaajoŋ kuuŋ nomakeja, iikaya mojeŋ. 19 Kawaajoŋ iwoi awaa amambaa siiŋa momakejeŋi, ii mende amakejento, iwoi bologa mende amambaajoŋ momakejeŋi, mono ii amakejeŋ. 20 Kaeŋ kolooro iwoi amambaajoŋ togoŋkejeŋi, ii kileŋ amakejeŋi eeŋ, ii neeno mende toroqeŋ amakejento, siŋgisoŋgo uunanoŋ eji, iikanoŋ mono kuuŋ nono ii amakejeŋ.\n21 Kawaajoŋ neenaa kanana kokaeŋ ero mokolooŋkejeŋ: Iwoi awaa amambaa siiŋa mobe bologaa siiŋanoŋ mono uuna somoŋgoro osiŋkejeŋ. 22 Kawaa kania ii kokaeŋ: Uunanoŋ Anutuwaanoŋ Kana qaawaajoŋ uumotooŋ ama teŋ komambaajoŋ momakejeŋ.\n23 Kaeŋ momakejento, sele busunanoŋ neenaa kaniana kokaeŋ ero mokolooŋkejeŋ: sele busunaa kitia yoŋonoŋ siŋgisoŋgowaa waŋa koloogi amambaajoŋ momakejeŋ. Siŋgisoŋgo amambaa siiŋnanoŋ mono uusiiŋna awaa ii meŋ kamaaŋ amambaajoŋ moro aoŋ oroŋkejao. Siŋgisoŋgo amambaa siiŋna kombombaŋanoŋ mono sele busunaa kitia kitia sololooŋ oŋoma somoŋgoŋ nono kasa gbadonoŋ laligojeŋ. 24 Oo niinoŋ boliŋ tegoŋ aŋgonjoranawo koloojeŋ. Uuselenaa siiŋa bologanoŋ nuano koomu kotiga komumambotiwaajoŋ mono moronoŋ dowena meŋ hamo qeŋ nonaga?\n25 Oo Jiisas Kraist Poŋna, iinoŋ nemuŋ koma nono \"Anutu daŋgiseŋ!\" jejeŋ. Kaniananoŋ kaaŋa kolooro neeno uunanondeeŋ Anutuwaanoŋ Kana qaawaa baatanoŋ kema weleŋa qeŋkejento, sele busuna siŋgisoŋgoyawo iikaaŋanoŋ siŋgisoŋgo amambaa siiŋna kombombaŋanoŋ somoŋgoŋ nono iikawaa kasa gbadonoŋ laligojeŋ. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.7","date":"2018-04-25T10:48:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947795.46\/warc\/CC-MAIN-20180425100306-20180425120306-00424.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999980927,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999980926513672}","num_words":960,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a10Kol 4.14; Flm 24; 2 Kor 8.23; Gal 2.3; Tai 1.4\nb11Kol 4.14; Flm 24; Apo 12.12, 25; Apo 13.13; 15.37-39; Kol 4.10\nc12Apo 20.4; Ef 6.21-22; Kol 4.7-8\nd13Apo 20.6\nf19Apo 18.2; 2 Tim 1.16-17\n2 Timothy 4\nPoolnoŋ gawoŋa mundaŋa Timotiwaa qaganoŋ ano.1 Kiŋ Poŋnana Kraist Jiisasnoŋ asugiŋ jaawo laligowoŋati, me komuŋ ewoŋati ananaa qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋ tosaaŋa anana bentotoŋanoŋ ama galeŋ koma nonombaa. Niinoŋ Jiisas ii ano Anutu yoroo jaasewaŋgaranoŋ nama gii uuwaa gawoŋ mewagatiwaajoŋ jeŋ kotoŋ gonjeŋ. Ii otaamambaajoŋ jeŋ qaa ii jojopaŋ qaanoŋ somoŋgona mobe sokombaa.\n2 Kokaeŋ jeŋ kotoŋ gonjeŋ: Giinoŋ Buŋa qaa jeŋ ejemba uugia kuuŋ oŋoma laligowa. Mobutiwaa kambaŋaajoŋ mogi sokonja me mende sokonji, mono kileŋ kaparaŋ koma waama qaa jeŋ asariŋ laligowa. Ejemba kileŋagiaajoŋ jeŋ oŋoma mindiŋqindiŋ ama galeŋ meme qaa jeŋ uuwaa qaa oŋoma laligowa. Qaaga mobu me mende mobuti, ii kileŋ mono mokosiŋgoŋ nama kana hoŋa kambaŋ so kuma oŋoma laligowa.\n3 Anana momalaariwaa qaa kambaŋ kokaamba ejemba qeaŋgowutiwaajoŋ kuma oŋomakejonto, kambaŋ moŋ kaŋ kuuro iikanoŋ momalaariwaa qaa batuya moŋ mobubotiwaajoŋ togoŋ gejagia gojombuya. Qaa morota morota mobombaajoŋ gejagia koriro ejawaa eja kelemaleleŋ horoŋ oŋoŋgi kaŋ ejemba qaa ii me woi mobombaa siiŋa mobuti, iikawaa so kuma oŋoŋgi laligowu.\n4 Kaeŋ laligoŋ Buŋa qaa hoŋa mobubotiwaajoŋ lolomoniŋ ama gejagia gojoma beŋ sosombaŋ laŋ jeŋkejuti, iyoŋoogeŋ meleema geja ama moma laligowu. 5 Laaligo kaeŋ me kaeŋ utegoŋ koloowaati, Timoti gii mono kileŋ boŋ qeŋ zeŋ nama nanamemeŋga tororo galeŋ koma aoŋ laligowa. Aŋgosisiri ama gombuti, iikawaa siimboboloya mono moma mokosiŋgoŋ bosima laligowa. Uukuukuu (ewanjelis) ejawaa gawoŋ areŋ ii sokoma kuuya medaborowa.\n6 Kambaŋ koriga ilaaŋ gomambaajoŋ amamaamaŋatiwaajoŋ kaeŋ jejeŋ. Tando lopioŋ mepeseewombaajoŋ oro qeŋ jakenoŋ ama oogi kaasonoŋ umakero. Iikawaa so niinoŋ laaligona Anutuwaajoŋ ama qeleema gawoŋa meŋ laligowetiwaajoŋ gawman yoŋonoŋ qaana somoŋgoŋ nugi neenaa sana maamaŋatiwaajoŋ dodowijeŋ. Namo koi mesaomaŋatiwaa kambaŋanoŋ mono kaŋ kuumambaajoŋ dodowiŋ karo mojeŋ.\n7 Aaŋgole ejanoŋ kuu aaŋ kambaŋanoŋ haamo amambaajoŋ esuŋa kuuya meŋ kululuuŋ bobogariŋ kenji, niinoŋ iikawaa so momalaari koma gbiliŋ kuu aaŋ akadamuyawo andaborojeŋ. Kraist moma laariŋ jeta teŋ komambaa qaa jeŋ somoŋgoweti ii mende kolatiŋ qakoombeto, iikawaa manjaya mono pondaŋ kotiiŋ qeŋ laligowe.\n8 Poŋnoŋ jenteego Toya dindiŋa kolooŋ laaligona gosiŋ solaŋa kolooŋ laligoweti, iikawaa ila soroŋa ii jeŋ tegoŋ nonota noojoŋ mamboma eja. Poŋnoŋ eleema kawaati kambaŋ iikanoŋ ii noma aronanoŋ kono kemero qabuŋanawo koloomaŋa. Ii noojoŋadeeŋ mende nombaato, ejemba jopagoŋ muŋ mombo asugiwaatiwaajoŋ mambomakejuti, ii iyoŋoo arogianoŋ kaaŋagadeeŋ kono kemeŋ oŋombaa. Kiaŋ.\nNeŋaurunanoŋ nomesaoŋ qeqelalaŋ keŋgi.9 Kambaŋ kokaamba balombaa nanamemeŋ ama meŋkejuti, neŋana Deemas iinoŋ uuta iikanoŋ somoŋgoŋ nomesaoŋ Tesalonaika sitinoŋ keno. Neŋana Kresens iinoŋ Galesia prowinsnoŋ keno. Taitusnoŋ Dalmesia balonoŋ keno. Kawaajoŋ gii mono uulaŋawo noonoŋ kamambaajoŋ kaparaŋ komba. 11 Luuk iinoŋ aŋodeeŋ niwo laligojo. Maaknoŋ weleŋ qeŋ nombaatiwaajoŋ mamaga moma iwaajoŋ amamaajeŋ. Kawaajoŋ Maak wama motooŋ kawao. 12 Neŋana Tikikus wasiŋ mube Efesus sitinoŋ keno. 13 Troas taonoŋ laligoŋ malekuna eja qata Karpus iwaa mirinoŋ mesaoweti, mono ii meŋ kawa. Kaaŋagadeeŋ tere lama selianoŋ ooŋ lipiŋgiti, noonoŋ lama selia ii mono kaparaŋ koma mewa ano kawaa gematanoŋ buk tosaaŋa ii mujoŋ meŋ kawa.\n14 Aleksander, silwa kopa ooŋ qokoqokotaa eja mojaŋi, iinoŋ bologa kania kania mamaga ama noma laligoro. Poŋnoŋ nanamemeŋa gosiŋ iikawaa so iroŋa meleeno qaganoŋ uro siimbobolo mobaati ii mojeŋ. 15 Iinoŋ qaananaajoŋ mamaga tuarenjeŋ ama nonoma laligoro. Kawaajoŋ gii kaaŋagadeeŋ mono iwaajoŋ galeŋ meŋ aoŋ laligowa.\n16 Indiŋ mutuya mindimindiri qaa jake waŋanoŋ ama noŋgi qaana kitia jewe moŋnoŋ moŋ mende kaŋ nii naŋgoŋ noma jeroto, alauruna kuuya yoŋonoŋ boratiŋ nomesaogi. Anutunoŋ siŋgisoŋgogia iikawaa kitia qagianoŋ ambabotiwaajoŋ qama koolijeŋ.\n17 Yoŋonoŋ nomesaogito, Poŋnoŋ ilaaŋ nono. Niinoŋ Buŋa qaa jeŋ ejemba uu kuuŋ oŋoma gawoŋ ii kuuya medaboroŋatiwaajoŋ ama meŋ kotiiŋ nono. Kantri kuuya yoŋonoŋ Buŋa ii mobutiwaajoŋ moma ilaaŋ noma laion kawalia yoŋoo qaa oogianoŋ giliŋ nombubotiwaajoŋ aŋgoŋ koma jegianoŋga metogoŋ nono kamaawe.\n18 Poŋnoŋ bologa kania kania meŋ nombubotiwaajoŋ metogoŋ nono saanoŋ Siwe bentotoŋaa uutanoŋ eu umaŋa. Pombaa qata mono suulaŋ mepeseeniŋ kambaŋ tetegoya qaa akadamuyawo kolooŋ eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ. a, b, c, d, e\nYeizozo qaa tetegoya19 Gii mono noo yeizozona Prisila ano loya Akwila yoroojoŋ ano Onesiforuswaa sumaŋuruta yoŋoojoŋ jena mobu. 20 Neŋana Erastus mesaowe Korint sitinoŋ laligoja. Trofimus ii Miletus sitinoŋ mesaowe ji kiro eja. 21 Kawaajoŋ koŋuru kambaŋ mende karo mono baatanoŋ kokanoŋ noonoŋ kamambaajoŋ kaparaŋ komba. Eja qagia Yubulus, Pudens, Linus, Kloodia ano uumeleeŋ alaurunana kuuya yoŋonoŋ yeizozogia jeŋ aŋgi goonoŋ kaja.\n22 Oo Timoti, Poŋnoŋ uŋaga kotuegoŋ giwo namba.\nAnutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo ewa. Kiaŋ. f, g\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Ti.4","date":"2018-04-23T15:37:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946077.4\/warc\/CC-MAIN-20180423144933-20180423164933-00508.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999271631,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999271631240845}","num_words":866,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Revelation of John 13\nJeŋnemba kowenoŋga kouro.1 Kawaa gematanoŋ jeŋnemba moŋ ilia 10 ano waŋa 7 ii kowenoŋga kouro iibe. Ilia 10 iikanoŋ ila wage 10 koŋgi ragi ano waŋa motomotooŋ iikanoŋ qa mepaqepaegiawo oogita ero.\n2 Jeŋnemba ii iibe kokaeŋ kolooro: Kaitania ii oro somata qagara lepaad ano taiga iyoroo tani kaaŋa kolooro. Kana boriaa silia ii bea orowaa sili kaaŋa kolooro. Qaa oota ii laion orowaa qaa oota kaaŋa. Jewenaŋ nemuŋanoŋ esuŋa, jiŋkaroŋ duŋa ano ejemba galeŋ koma oŋombaatiwaa ku-usuŋa uuta ii jeŋnemba muro. 3 Muroto, waŋa moŋ ii wiji kotiga moŋnoŋ kiro komumambaa anoto, wijianoŋ misiriro lopogadeeŋ raro. Namowaa ejemba korebore yoŋonoŋ aaruŋ jeŋnemba ii gematanoŋ otaaŋ keŋgi. 4 Otaaŋ kema jewenaŋ nemuŋaa waeya meŋ mepeseeŋ laligogi. Ku-usuŋ kaaŋa ii jeŋnemba murotiwaajoŋ ii ano jeŋnembawaa waeya kaaŋiadeeŋ meŋ mepeseeŋ kokaeŋ jegi, \"Moronoŋ jeŋnembawaa so koloonaga? Moronoŋ ii tuarenjeŋ ama muŋ iwo aomambaajoŋ kotiinaga?\"\n5 Kaeŋ jegi Satanoŋ jeŋnembawaa qaa oota sololooro kotiiŋ jaba-arambaraŋ qaganoŋ mepaqepae qaaya lansaŋ jeŋ laligoro. Anutunoŋ Satan mende aŋgoŋ kono mepaegomambaa ku-usuŋa ii koiŋ 42 kawaa so eŋ mubaatiwaajoŋ jeŋ tegoro. 6 Ii jeŋ tegoro qaa ootanoŋ aantano Anutu mepaegoŋ laligoro. Anutuwaa qata, Siwe gomaŋa ano Siwe uutanoŋ laligojuti, ii kuuya mono mepaqepae ama oŋoma laligoro. 7 Kaeŋ laligoro Satanoŋ ejemba soraaya tuarenjeŋ ama oŋomambaa ku-usuŋa muro yoŋowo manja aoŋ haamo ama oŋono. Haamo ama oŋono Satanoŋ ejemba isigia kuuya tuuŋgiaa so, qaa tanigiaa so ano kantrigiaa so ii mono jeŋnembawaa borianoŋ ama oŋono.\n8 Ejemba korebore namonoŋ laligojuti, iyoŋonoŋ mono jeŋnembawaa waeya meŋ mepeseeŋ laligowuya. Anutuwaa ejemba solaŋa qagia Siwe gomanoŋ papianoŋ oogita eji, iyoŋonondeeŋ mono jeŋnemba ii mende mepeseewuya. Monowaa monoyanoŋ Anutunoŋ Siwe namo mokolooŋ oronoti, kambaŋ iikanoŋa kanaiŋ qagia ii laaligo kotigaa papia iikanoŋ ooŋ laligoŋ kougi. Laaligo papia ii Lama meria qegi komuroti, iwaa buŋaga ero galeŋ komakeja.\n9 \"Moŋnoŋ gejiawo laligoji eeŋ, iinoŋ mono qaa koi geja ama moma kotowa! 10 Moŋ kapuare mirinoŋ kembaatiwaa so kolooji, iinoŋ mono iikanoŋ kembaa. Moŋ manjawaa soo somatanoŋ uugi komuwaatiwaa so kolooji, iinoŋ mono kaeŋ komuwaa. ▼\n▼ Tosianoŋ qaa ii kokaeŋ meleenju: Moŋnoŋ manjawaa soo somata (bainat) kanoŋ tosaaŋa uŋuuro komuwuti, tosianoŋ mono iyaŋa ii soo kaaŋanoŋ uugi komuwaa.Kawaajoŋ ejemba soraaya, oŋonoŋ mono kaparaŋ koma lombo meŋ mokosiŋgoŋ pondaŋ moma laariŋ laligowu.\" Kiaŋ. b, c, d, e, f, g\nJeŋnemba moŋ namo uutanoŋga kouro.11 Mombo iibe jeŋnemba moŋ namo uutanoŋga kouro. Ii ilia woi Lama meriaa ilia kaaŋaga kolooŋ qaaya ii jewenaŋ nemuŋa iliawonoŋ jeroti, mono kaaŋiadeeŋ jeŋ laligoro. 12 Iinoŋ kouma alia mutuyaa jotamemeya kolooŋ ku-usuŋa kuuya meŋ iikanoŋ iwoi kuuya aliaa jaanoŋ ano. Kaaŋa ano namo ejemba kuuŋ sololooŋ oŋono aaruŋ alia mutuyaa waeya meŋ mepeseegi. Jeŋnemba mutuya ii wiji kotiganoŋ kiro komumambaajoŋ anoto, misiriro lopoyadeeŋ raro.\n13 Jeŋnemba woiya iinoŋ aŋgoleto somata tania kania kania mero. Moŋ meroti, ii gere bolanoŋ sombinoŋga kamaaŋ namonoŋ kaŋ jero ejembanoŋ ii jaagianoŋ iigi. 14 Anutunoŋ Satan mende aŋgoŋ kono ku-usuŋ muro jeŋnemba mutuyaa jotamemeya kolooŋ iwaa jaanoŋ aŋgoleto kania kania meŋ laligoro. Iikanoŋ mono namowaa ejemba tiligoŋ oŋono jinjauŋ ama soogi. Soogi kokaeŋ kuuŋ jeŋ kotoŋ oŋono, \"Oŋo mono jeŋnemba mutuyaa uŋaya sogoŋ kuugi nano goda qeŋ muŋ laligowu. Jeŋnemba mutuya ii manjawaa soo somatanoŋ (bainat) uugi wiji kiro komumambaa so kolooroto, kileŋ gbiliŋ laligoji, mono iwaa uŋaya kuuwu.\"\n15 Kaeŋ aŋgi Satanoŋ ku-usuŋ jeŋnemba kanageŋa muro tando lopioŋ ii meŋ gbiliŋ muro kanaiŋ buu aasoŋ ano. Kaaŋagadeeŋ jeŋnemba mutuyaa uŋaya meŋ letono eja qaa jeŋ ejemba kuuŋ oŋono kokaeŋ kolooro: Daeŋ yoŋonoŋ tando lopioŋ iikawaa waeya mende meŋ mepeseegiti, ii mono kuuya uŋugi komugi. 16 Jeŋnemba kanageŋanoŋ ejemba korebore kokaeŋ kuuŋ oŋoma iŋijoro, \"Oŋo mono jeŋnemba mutuyaa muŋgeŋ aasoya ii jaasewaŋgianoŋ me boro dindiŋgianoŋ meŋ mokotaawu.\" Kaeŋ iŋijoro iyaŋgiaa gawoŋgia meŋkejuti ano togiaa weleŋ eeŋ qeŋkejuti, ejemba qaqabuŋayawo ano wanaya, somata ano melaa yoŋonoŋ mono korebore muŋgeŋ aasoya ii meŋ boro dindiŋgia me wambusooŋgianoŋ mokotaagi.\n17 Daeŋ yoŋonoŋ jeŋnembawaa qata me qataa jaŋgoya selegianoŋ mende meŋ laligogiti, iyoŋonoŋ nembanene iwoi stuanoŋ me maaketnoŋ sewaŋa mewombaajoŋ me ambombaajoŋ amamaagi.\n18 Qaa koi moma asariwombaa momakootoya ii kokaeŋ: Moŋnoŋ momakootoyawo laligoji, iinoŋ mono jeŋnembawaa jaŋgoya weeŋgowa. Jaŋgoya ii baloŋ ejawaa jaŋgoya kolooja. Aaso jaŋgoya ii 666. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rev.13","date":"2018-04-21T13:05:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945222.55\/warc\/CC-MAIN-20180421125711-20180421145711-00158.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999837875,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999837875366211}","num_words":824,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Peter 11 Anutunoŋ ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ nonono nonoonoŋga tosia oŋonoŋ Israel mesaoŋ prowins qagia Pontus, Galesia, Kapadosia, Eisia ano Bitinia kanoŋ deema kema laligoju. Piito niinoŋ Jiisas Kraistwaa wasiwasi eja aposol kolooŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ. 2 Maŋnana Anutunoŋ waladeeŋ monowaa monoyanoŋ momo areŋ ano ero iikawaa so Uŋa Toroyanoŋ oŋo meŋ soraiŋ oŋono Anutuwaa buŋa koloogi. Anutunoŋ oŋo Jiisas Kraistwaa jeta teŋ kombutiwaajoŋ meweeŋgoŋ oŋono Kraistwaa sayanoŋ qeesaaro oŋomoriŋ soŋgbama oŋomakeja.\nAnutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono uugia so seiro luaenoŋ laligowu. Kiaŋ.\nOyaŋboyambaa jejeromoŋromonanaajoŋ Anutu mepeseewoŋa.3 Anana Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa Anutu ii kokaembaajoŋ mepeseeŋkeboŋa: Anutunoŋ kiaŋkomu somata nonoma nunuano kolokoloo dologa kolooniŋ. Kolokoloo dologa kolooŋ Jiisas Kraistnoŋ gbiliŋ koomunoŋga waaroti, anana iikawaa so gbiliŋ waama oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama laligojoŋ. 4 Oyaŋboyaŋ buŋa qeŋ aowombaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mambomakejoŋ. Anutunoŋ oyaŋboyaŋ ii uumeleeŋ alauruta nonombaatiwaajoŋ Siwe gomanoŋ anota eja. Iikanoŋ eŋ mende sakaka kasukerajuju meŋ totowiŋ gisaaŋ aliwaa. 5 Momalaari koma gbiliwuti eeŋ, Anutuwaa esuŋanoŋ sopa somoŋgoŋ kokojiji oŋono Siwewaa buŋa laligogi Jiisasnoŋ saanoŋ uŋuano Siwenoŋ uma oyaŋboyaŋ koloowuya. Anutunoŋ Hamoqeqe Toyaa kania kambaŋ tetegoyanoŋ kaeŋ ninisaandabororo ejemba jeŋ asariŋ oŋomboŋatiwaajoŋ ama eja.\n6 Oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ aisooŋ laligojuto, namonoŋ laligoniŋ Anutunoŋ aŋgobato Toya mende somoŋgoro lombo aŋgosisiri kania kania kolooro siimbobolo mokolooŋ moma laligoju. Kambaŋ toroga kaaŋa laligowuto, ii kileŋ korisoro ama laligoju. 7 Anutunoŋ aŋgobato mende somoŋgoro qagianoŋ uma momalaarigiaa tania gosiŋkeja. Jamo hoŋa kotakota qata goul kawaa sewaŋa ii maa suaŋ uugujato, kileŋ kambaŋ moŋnoŋ alidaborowaa. Kambaŋ toroga ewaatiwaajoŋ ama ejembanoŋ goul ii gerenoŋ dalasisi ooŋ hoŋanoŋ godomaruruya ewabotiwaajoŋ gosiŋ aŋgotete meŋkeju. Iikawaa so oŋo oŋanoŋ tororo moma laariŋ nama kotiiŋkeju me qaago, aŋgotetenoŋ mono iikawaa kania qendeemakeja. Anutunoŋ uugiaa hoŋanoŋ goul kokaembaajoŋ uuguwaatiwaajoŋ moma gosiŋkeja: Momalaarigianoŋ powowoŋ kotakota kolooro sewaŋa uuta iikanoŋ goul silwa mamaga uuguŋ kambaŋ tetegoya qaa ilaaŋ oŋono sokombaa. Kaeŋ iŋiiro sokombaati eeŋ, Jiisas Kraistnoŋ mombo asugiwaatiwaa kambaŋanoŋ mono mepeseeŋ oŋono Anutuwaa jaanoŋ qabuŋa mokolooŋ akadamugiawo koloowuya.\n8 Oŋo Kraist mende iima kileŋ jopagoŋ muŋ laligoju. Kambaŋ kokaamba Kraist mende iima kileŋ moma laariŋ muŋkeju. Kaeŋ ama korisoro akadamuyawo ama aisooŋkeju. Korisorogia iikanoŋ mono jenoŋ mende jejetaa so kolooja. 9 Oŋo Jiisas moma laarigi hamo qeŋ oŋono letoŋgi. Momalaarigiaa tooŋa ii Siwe gomanoŋ eu raja. Anutunoŋ kokoosogia mero oŋonoŋ eukanoŋ uma tooŋ ii uulaŋawo oosiriwutiwaajoŋ moma korisoro amakeju. Kiaŋ.\nGejatootoo ejembanoŋ jejeromoŋromoŋ ama laligogi.10 Gejatootoo ejemba yoŋonoŋ hamoqeqewaa kania moŋgama Anutu qama kooliŋ qiqisi ama moma gosiŋ laligoŋ kougi. Kaeŋ laligoŋ Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ oŋombaatiwaajoŋ moma asariŋ iikawaa gejatootoo qaaya ii waladeeŋ jeŋ laligoŋ kougi. 11 Kraistwaa Uŋa Toroyanoŋ gejatootoo ejemba sololooŋ oŋoma asugiwaatiwaa qaaya iŋisaama saŋe qeŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Kraistnoŋ siimbobolo moma iikawaa gematanoŋ asamararaŋ akadamuyawo mokolooŋ asariŋ laligowaa.\" Kaeŋ iŋijoro moma Hamoqeqe Toyanoŋ naa kambanoŋ ano nomanomaeŋ asugiwaati, iikawaa kania moŋgama qiqisi ama moma gosiŋ laligogi. Kaeŋ laligoŋ buju qaaya qaaya waladeeŋ naŋgoŋ jeŋ laligoŋ kougi.\n12 Hamoqeqe Toyaa kania moŋgama qiqisi ama moma gosiŋ laligogi Uŋa Toroyanoŋ momo kokaeŋ iŋisaama iŋijoro, \"Oŋo mono oŋoaŋgia weleŋ mende qeŋ aowuto, ejemba kanageŋ kolooŋ qaagia weeŋgowuti, mono ii ilaaŋ oŋoma laligowu.\" Kaeŋ iŋijoŋ gejatootoo qaa oŋonoti, nono tosianoŋ ii kambaŋ kokaamba liligoŋ jeŋ asariŋ oŋoniŋ mogi. Kraistnoŋ Uŋa Toroya Siwenoŋa wasiro kamaaŋ ejemba sololooŋ inaaŋ oŋono Oligaa Buŋa jeŋ uukuukuu meŋ oŋoma laligogiti, iyoŋonoŋ Buŋa qaa iikayadeeŋ jeŋ laligogi. Gejatootoo qaa iikawaa hoŋa kolooro Siwe gajobaurunananoŋ kaaŋagadeeŋ ii uuŋ iima kania moma asariwombaajoŋ awelegoŋ laligoju. Kiaŋ.\nAnutunoŋ soraaya laligowombaajoŋ nonoomakeja.13 Buŋa qaaya kaeŋ ejiwaajoŋ oŋo mono uugia Anutuwaa gawoŋ mewombaajoŋ opogia horogi kiro jojoriŋ meŋ afaaŋgoŋ aoŋ nambu. Mono boŋ qeŋ oŋoaŋgiaa nanamemeŋgia galeŋ koma aoŋ laligowu. Jiisas Kraistnoŋ mombo asugiwaatiwaa kambaŋanoŋ kaleŋmoriaŋ oŋombaati, mono iikawaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋgia kuuya iikanoŋ ama laligowu. 14 Anutuwaa meraboraurutanoŋ qaaya teŋ komakejuti, oŋo mono iikawaa so kana soraaya otaaŋ laligowu. Wala lalabubu tompiŋ laligogi oŋoaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ yaiwisisi meŋ oŋoŋgi lansaŋ laligogi. Kaaŋa laligogito, kambaŋ kokaamba nanamemeŋgia mono siiŋ iikawaa so mende toroqeŋ ama meŋ laligowu. Laŋ sisau laligowubotiwaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu.\n15 Laŋ sisau qaagoto, Anutu soraayanoŋ oŋoono oŋo mono kaaŋagadeeŋ iwaa so nanamemeŋgia kuuya kanoŋ soraaya kolooŋ laligowu. 16 Buŋa Terewaa qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, \"Niinoŋ toroya soraaya laligojeŋiwaajoŋ noo buŋauruna oŋo mono soraaya kolooŋ laligowu.\"\n17 Anutuwaajoŋ \"Maŋnana,\" jeŋ ku-usuŋa koma horoŋkejoŋi, iinoŋ maŋ awagayaajoŋ ama ejemba tosaaŋa mende ninisorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomakeja. Kuuya ananaa nanamemenana mono keda motooŋgonoŋ gosiŋ motomotooŋ ananaa qaanana jeŋ tegowaa. Kawaajoŋ Anutu toroyaa buŋauruta koloojuti eeŋ, namonoŋ kusu laligowutiwaa so mono soraaya kolooŋ laligowu. Jegianondeeŋ qaagoto, nanamemeŋgianoŋ mono Anutuwaa jeta uuguwombotiwaajoŋ sombugia moma laligowu. 18 Kaaŋagadeeŋ Anutunoŋ dowegia merotiwaa kania momago mono soraaya kolooŋ laligowu. Ambosakoŋurunananoŋ tando lopioŋ momo areŋ tondu otaaŋ nanamemeŋ omaya qendeema nonoŋgiti, Anutunoŋ oŋo iyoŋoo so toroqeŋ tondu laligowubotiwaajoŋ sewaŋgia uuta giliŋ dowegia mero. Sewaŋgia ii silwa goul uuguŋ giliroti, ii moju. Balombaa moneŋ hina aliwaatiwaa so kolooji, iwoi iikaaŋa kanoŋ sewaŋgia mende mero.\n19 Iikanoŋ qaagoto, Kraistwaa saya sewaŋa uuta iikanoŋ mono waŋgia mero. Kraistnoŋ lama meria solaŋa wiji buubuuya qaa kaaŋa kolooro ii siimoloŋ ooŋ-oombaa tani kaaŋa qegi saya kamaaro. Kawaajoŋ mono soraaya kolooŋ laligowu. 20 Anutunoŋ walawala Siwe namo mende mokolooŋ oroma kambaŋ iikanoŋa Kraist meweeŋgoŋ dowenana mewaatiwaa gawoŋ areŋ ii waladeeŋ ama areŋgoro. Ii areŋgodabororo ero laligoŋ kouma laligogito, kambaŋ tetegoya kokanoŋ oŋonoŋ qeaŋgowutiwaajoŋ ama ninisaano asuganoŋ kolooro. 21 Kraistnoŋ nemuŋ koma oŋono saanoŋ Anutu moma laariŋ muŋkeju. Anutunoŋ Kraist meŋ gbiliŋ muro koomunoŋga waaro asamararaŋ muro laligoja. Iikaaŋa laligojiwaajoŋ ama oŋo Anutu moma laariŋ nama qaa kuuya jeroti, iikawaa so ama meŋkebaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama muŋkeju.\n22 Jejeromoŋromoŋ ama muŋ qaa hoŋa teŋ koŋgi Kraistwaa sayanoŋ koma konjoratiŋ oŋono laligowu. Kaaŋa laligoŋ saanoŋ uumeleeŋ alaurugia gbiŋgbaoŋa qaa jopagoŋ oŋoma laligowu. Uu wombogia kuuyanoŋ mono kaparaŋ koma tororo uujopa ama aoŋ laligowu. 23 Laaligo kotigaa qaaya kanoŋ mono nemuŋ koma oŋono kolokoloo dologa koloogi. Balombaa qaa kusuga moŋnoŋ mende nemuŋ koma oŋono Maŋ somataa meraborauruta koloogi. Anutuwaa qaayanoŋ mende aliwaato, mono tetegoya qaa zeŋ eŋ ubaa. 24 Qaa iikawaa kania ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja:\n\"Ejemba kuuya oŋo mono gbojoja lolo tani kaaŋa kolooju. Akadamugia kuuya ii juraya asasagagiawo tani kaaŋa kolooja.\nGbojoja lolonoŋ mono sooliŋ gororoŋgogi juragianoŋ boratiŋ tegoqegoŋ kamaawuya.\n25 Kaeŋ kamaawuto, Pombaa Buŋa qaa laaligo kombombaŋa nonomakeji, iikanoŋ mono tetegoya qaa kotiiŋ eŋ ubaa.\"\nBuŋa qaa iikanoŋ Oligaa Buŋaya kolooro tosianoŋ ii jeŋ asariŋ oŋoŋgi moju. Kiaŋ. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Pe.1","date":"2018-04-23T03:44:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00376.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999885559,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999885559082031}","num_words":1177,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galatians 6\nLombogia mono bosima ilaaŋ aoŋkebu.1 Oo uumeleeŋ alauruna, moŋnoŋ kana uuguŋ siŋgisoŋgo ano mokoloojuti eeŋ, uumeleeŋ alauruna oŋonoŋ mono ala kaaŋa ii migigiiŋ mindiŋgoŋ mugi mombo kana mokoloowaa. Kaeŋ ama geeŋga kaaŋagadeeŋ aŋgobatonoŋ kamaaŋ guwabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa. 2 Lombogia mono ilaaŋ aoŋ bosimakebu. Iikaaŋa kanoŋ Kraistwaa Kana qaaya otaagi hoŋawo kolooŋkebaa. 3 Moŋnoŋ kamaaŋqeqeta laligoŋ kileŋ aŋaajoŋ moro uuta kolooji, iinoŋ mono iyaŋa tiligoŋ aoŋkeja.\n4 Kaeŋ mende ambuto, motomotooŋ oŋonoŋ mono oŋoaŋgiaa nanamemeŋgia gosiŋ aŋgotete megi sokombaa. Kaeŋ ama alagia uuguŋ qabuŋagiawo koloojutiwaajoŋ mende awelegowuto, mono oŋoaŋgiaa kanagiaajondeeŋ selegia mepeseegi sokombaa. 5 Anutunoŋ lombonana morota morota mendeema nonono aŋa aŋa bosimakejoŋ. Kawaajoŋ anana tosaaŋa yoŋowo leelee ama gosiŋ aowombaajoŋ amamaaŋkejoŋ.\n6 Boi qaqazunoŋ mombaajoŋ Buŋa qaa kuma muŋkeji, iinoŋ mono iikawaa tawaya meleema iwoiya awaa kuuya mendeema bakaya muŋkeba.\n7 Oŋoaŋgia mono mende tiligoŋ aoŋkebu. Moŋnoŋ nene waroga komoro hoŋa iikawaa so kolooro mokoloowaa. Qaa iikawaa so Anutunoŋ kileŋanana iima iroŋa iikawaa so nonombaa. Kawaajoŋ Anutu ii eja omaya kaaŋa mepaqepae meŋ mubombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. 8 Uu selewaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ moŋ nemuŋ koma muro iikawaa waroga laŋ komomakeji, iinoŋ mono iikawaa kondemondeeŋa mokolooŋ boliŋkebaa. Iinoŋ boliŋkebaato, Uŋa Toroyanoŋ moŋ sololooŋ muro iikawaa waroga komomakeji, iinoŋ mono hoŋa iikawaa so mokolooŋ laaligo kotigaa buŋa kolooŋ laligowaa.\n9 Anana jegeŋa nama gawoŋ awaa awaa meŋ laligoŋ iikanoŋ mono looriŋ tanzololoŋ mende amboŋa. Ataqataŋ ama gawoŋ mende mesaowoŋati eeŋ, hoŋa meme kambaŋanoŋ kaŋ kuuro iikanoŋ mono gawonanaa tawaya mokoloowoŋa. 10 Kawaajoŋ namonoŋ laligowoŋatiwaa so anana mono ejemba awaa ama oŋombombaajoŋ jegeŋa nama laligowoŋa. Uumeleeŋ kanageso uutanoŋ laligojuti, ii wala ala ilailaa ama oŋomakeboŋa ano yoŋoo gemagianoŋ ejemba tosaaŋa kuuya kana kolooro meŋ qeaŋgoŋ oŋomakeboŋa.\nGaleŋ meme ano yeizozo qaa tetegoya11 Pool niinoŋ kirifi meŋ neenaa boronanoŋ tere waŋa somata koi oŋoojoŋ oojeŋi, ii iibu. 12 Ejemba Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotowutiwaajoŋ kuuŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ kuuya sele megi baloŋ ejembanoŋ yoŋoojoŋ mogi ubaatiwaajoŋ kaparaŋ komakeju. Kraistnoŋ maripoonoŋ komuroti, qaa iikawaajoŋ sisiwerowero ama oŋombubotiwaajoŋ mono kaeŋ kuuŋ oŋomakeju. Iikawaa kania morota moŋ qaago. 13 Anutuwaa aiwesegiawo yoŋonoŋ mono aŋgio kaaŋagadeeŋ Kana qaa mende otaadaboroŋ laligoju. Kaeŋ qaagoto, oŋoo selegia kotowutiwaajoŋ mojuti, iyoŋonoŋ mono oŋoo sele kitigiaajoŋ ama iyaŋgiaa selegia meŋ uma qabuŋagiawo koloowombaajoŋ momakeju.\n14 Kaeŋ momakejuto, niinoŋ Poŋnana Jiisas Kraist maripoonoŋ komuroti, mono Buŋa iikawaajoŋ ama selena mepeseeŋkejeŋ. Qabuŋa morota moŋ mende moŋgamakejeŋ. Ii yamageŋ (kozigeŋ)! Kraistnoŋ maripoonoŋ komuro iwo toroqewe momo areŋnanoŋ utegoro sili bologaa sisia meŋkejeŋ. Baloŋ ejembanoŋ selewaa nanamemeŋ bologa mewombaajoŋ romoŋgoŋ qaa jeŋkejuti, niinoŋ mono iikaaŋ baageŋ koomuya tani koloojeŋ. Mepeseeŋ nombuti me selenanoŋ qaa ambuti, iikawaa kitia ii mende meleemaŋa. Namonoŋ qaa gosiŋ tosia mogi uro tosia mogi kamaaŋqeqeta kolooji, ii noo momo areŋnawo so motooŋgo mende koloojao.\n15 Selenananoŋ aiwese kotogi me qaagoti, iikanoŋ mono so motooŋgo kolooja. Iikanoŋ gorosoŋa koloojato, kolokoloo dologaa doŋa koloojoŋi, iikanoŋ mono hoŋa tooŋ kolooja. 16 Ejemba kolokoloo dologaa jeŋkooto qaa otaaŋ laligojuti, Anutunoŋ Juuda kuuya ii ano Anutuwaa uumeleeŋ kanageso kuuya oŋo mono kiaŋkomuŋ oŋono luaenoŋ laligowu.\n17 Qaa tetegoya ii kokaeŋ jejeŋ: Niinoŋ Jiisas qegitiwaa lopoya ii neenaa selenanoŋ ero bosimakejeŋiwaajoŋ moŋnoŋ mono uulombo mende toroqeŋ nomba.\n18 Oo uumeleeŋ alauruna, Poŋnana Jiisas Kraistwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo eŋ uŋagia kotuegoŋkeba. Qaa ii oŋanoŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.6","date":"2018-04-22T22:28:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945660.53\/warc\/CC-MAIN-20180422212935-20180422232935-00297.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999932766,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999327659606934}","num_words":673,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.129,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a3Ond 34.8\nb6Ais 28.16\nc7Ond 118.22\nd8Ais 8.14-15;\ne9Eks 19.5-6; Ais 43.20-21; Dut 4.20; 7.6; 14.2; Tai 2.1; Ais 9.2\nf10Hoos 2.23\ng22Ais 53.9\nh23Ais 53.7\ni24Ais 53.5\nj25Ais 53.6\n1 Peter 2\nJamo laaligoyawo iwo nama mono soraaya koloowu.1 Buŋa qaa mojutiwaajoŋ mono kileŋagia kuuya kotogoŋ giliwu. Gbiŋgbaoŋ qalomaloweŋ kuuya ii mono mesaowu. Uumeleembaa nanamemeŋ seleseleya ii mono sisia meŋ togowu. Goroŋkiki ano gemaqeqe qaa kiisaŋ amakejuti, ii kuuya mono qetegogi kamaaŋ tegowa. 2 Merasisi gbiŋgbaoŋgia qaa yoŋonoŋ ajugadeeŋ newombaajoŋ moma awelegoŋkeju. Oŋo mono iikawaa so Buŋa qaa mende meeraŋgogiti, ii uu wombogianoŋ ambombaajoŋ awelegoŋ laligowu. Kaeŋ laligoŋ momalaarigia koma gbiligi somariiŋ kotiiro letoma laligoŋ oyaŋboyaŋ koloowu. 3 Buŋa Terewaa qaa moŋ ii kokaeŋ eja, \"Nembanene moŋ kisiriiŋ aiŋa mogiti, iikawaa so mono Poŋ awaa iwo qokotaaŋ aiŋa mobu.\" Qaa iikawaa so Pombaa aiŋa mojuti eeŋ, mono Buŋa qaanoŋ somariiŋ kotiiŋ laligowu.\n4 Kraistwaa sareqaa moŋ kokaeŋ jemaŋa: Kraistnoŋ waama Anutuwaa tando kombombaŋa kolooŋ laaligo kotigaa wota kolooja. Oŋo mono iwaanoŋ kaŋ mombo letombu. Ejembanoŋ tando mombaajoŋ \"Jamo omaya,\" jeŋ gema qeŋ mesaogito, Anutunoŋ ii Hamoqeqe Toya koloowaatiwaajoŋ meweeŋgoŋ iwaajoŋ moro sewaŋa uuta somata kolooja. 5 Kraistwaanoŋ kaŋ gbiliŋ oŋoaŋgio kaaŋagadeeŋ mono jamo kowonjiŋ laaligogiawo kaaŋa koloowu. Kaeŋ kolooŋ kotiiŋ laligogi Siwewaa motoŋqeqe iinoŋ oŋoma uugia meagoro kotikotii mokolooŋ uuwaa laaligowaa jiwowoŋ jigo hoŋa koloowu. Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ laligoŋ sololooŋ meŋ letoma oŋono mono jiwowoŋ jigo iikawaa jigo gawoŋ galeŋ soraaya kolooŋ nambu. Uŋa Toroyanoŋ nemuŋ koma inaaŋ oŋono teŋ koma Anutuwaa waeya meŋ mepeseeŋ muŋ laligowu. Kaeŋ laligogi Anutunoŋ iŋiima Jiisas Kraistwaajoŋ ama nanamemeŋgia kaaŋaa aiŋa moma laligowaa. 6 Buŋa Terenoŋ qaa moŋ ii kokaeŋ eja:\n\"Iibu, Anutu niinoŋ kowonjiŋ tando moŋ meweeŋgoŋ Zaion baaŋanoŋ Israel tuuŋ somata uugianoŋ komowe ii jiŋgbiliŋ tando kombombaŋa maa suaŋ damandaŋawo (milyon Kina kaaŋa) koloowaa.\nDaeŋ yoŋonoŋ tando powowoŋ kotakota ii moma laariŋ muŋkebuti, iyoŋonoŋ iwaajoŋ ama gamu mende moma laligowuya.\"\n7 Moma laariŋ muŋ laligojuti, oŋoo jaasewaŋgianoŋ ii tando kombombaŋa akadamuyawo koloojato, tosianoŋ uugia mende meleema eeŋ laligojuti, iyoŋoo jaagianoŋ ii Buŋa qaa kokawaa so eja:\n\"Miri meme yoŋonoŋ 'Kowonjiŋ omaya,' jeŋ tando ii gema qeŋ mesaogiti, tando iikanoŋ mono tando kombombaŋa kolooro.\nKanageŋ tania ii aeŋ kaaŋa mokoloogi. Tando powowoŋ kotakota kaaŋa ii riinagati eeŋ, mirinoŋ mono ororoŋgoŋ kamaaŋ konaga.\"\n8 Buŋa qaa moŋ ii kokaeŋ eja,\n\"Ejembanoŋ jamo kowonjiŋ iikanoŋ ritataŋgoŋ uŋuro iikanoŋ mono uŋuŋ mizimizi ama oŋombaa.\"\nYoŋonoŋ Buŋa qaa mende teŋ koma iyaŋgiaa aiŋgia otaaŋkejutiwaajoŋ ama ritataŋgoŋ kamaaŋkeju. Anutunoŋ kaeŋ areŋgoŋ oŋonotiwaa so kamaaŋkeju.\n9 Yoŋonoŋ kaeŋ kamaaŋkejuto, oŋonoŋ ejemba tuuŋ somata qaita moŋ kokaeŋ kolooju: Anutunoŋ oŋo iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ oŋono tak-kootoya kolooju. Anutunoŋ paŋgamanoŋga oŋoono asasaga damuyawo iikanoŋ keuma jigo gawoŋ galeŋ tuuŋ soraaya kolooju. Aŋgoleto akadamuyawo meŋ laligoroti, iikawaa Buŋa qaaya ii jeŋ asariwutiwaajoŋ oŋoono. Oŋoonota oŋonoŋ Anutuwaanoŋ kanageso buŋaya laligoŋ Kiŋ Pombaa jawiŋuruta kolooŋ gawoŋa liligoŋ meŋkeju. 10 Wala Buŋa Terewaa qaa mombaa so \"Simbiriŋsambaraŋ laŋ laligogito,\" kambaŋ kokaamba uugia somoŋgoŋ aoŋ mutulaŋgoŋ \"Anutuwaa uumeleeŋ kanageso tuuŋ\" kolooŋ laligoju. Wala Anutuwaa kiaŋkomuwaajoŋ \"Poumapou laligogito,\" kambaŋ kokaamba \"Iŋiima kobooro kaleŋmoriaŋa saanoŋ moma kotoŋ laligoju.\" Kiaŋ. a, b, c, d, e, f\nAnutuwaa weleŋqeqe ejemba kokaeŋ kolooŋ laligowoŋa:11 Oo wombo alauruna, Siwewaa buŋa kolooŋ namonoŋ koi tatawaga wabaya laligojuti, niinoŋ oŋoo uugia kokaeŋ kuumaŋa: Selewaa siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋombabotiwaajoŋ mono oŋoaŋgia aŋgoŋ koma aowu. Siiŋ morota morota iikanoŋ uugia meŋ boliwaatiwaajoŋ manja qeŋkeju. 12 Uugia mende meleeŋgiti, iyoŋoo batugianoŋ nanamemeŋgia awaagadeeŋ ama meŋ laligowu. Tosianoŋ oŋo bologa meme ejemba kaaŋa qaanoŋ jeŋ boliŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ nanamemeŋgia awaa iima kaniagia tororo moma asarigi roromoŋgogianoŋ utegowaa. Roromoŋgogianoŋ utegoro iyaŋgiaa siŋgisoŋgogia ano momasoosoogia iima kotoŋ uugia meleema Kraist asugiwaatiwaa kambaŋanoŋ oŋoojoŋ ama Anutu mepeseeŋ muŋkebu.\n13 Anutunoŋ laaligo areŋgoro ejemba tosianoŋ galeŋ koma nonomakeju. Pombaa qata bosinjuti eeŋ, oŋo mono kuuya iyoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu. Kiŋ ano gawana yoŋonoŋ waŋgia koloojuti, oŋo mono iyoŋoo jegia teŋ koma laligowu. 14 Kaunsol ano komiti yoŋoo jegia kaaŋagadeeŋ teŋ koma laligowu. Yoŋonoŋ ejemba kaiyaka bologa amakejuti, iyoŋoo qaagia gosiŋ iroŋa meleema oŋomakejuto, kaiyaka awaa amakejuti, iyoŋoo qagia mepeseeŋkeju. Anutunoŋ kawaajoŋ ama gawman ejemba kuuŋ oŋono laligoju. 15 Anutuwaa uusiiŋa ii kokaeŋ eja: Gejajuju ejemba uugia qaa poumapou laligoŋ oŋoojoŋ qaa omaya omaya jeŋkejuti, oŋo mono nanamemeŋ awaa ama meŋ iikanoŋ iyoŋoo buugia mejugogi oloŋ laligowu.\n16 Anutunoŋ bologaa kasa gbadoyanoŋga isama oŋono loloogiti, oŋo mono iikawaa so nanamemeŋ solaŋa ama meŋ laligowu. Kaaŋ laligowuto, kileŋagia koma turuwutiwaajoŋ kokaeŋ mende jewu: \"Kasa gbadonana qaa solaŋa (frii) laligojoŋ.\" Kaeŋ jeŋ iikanoŋ mondoŋ oŋoaŋgiaa aiŋgia mende otaawu. Kaeŋ qaagoto, Anutuwaa jeta teŋ koma weleŋ qeŋkejuti, mono iikawaa so gbadoya qaa laligowu. 17 Ejemba kuuya ii mono goda qeŋ oŋoma laligowu. Uumeleeŋ alaurugia ii mono uu wombogianoŋ jopagoŋ oŋoma laligowu. Anutuwaa qaaya uuguwombotiwaajoŋ mono sombugia moma laligowu. Kiŋ ano galeŋurugia yoŋoojoŋ mono mogi uro goda qeŋ oŋoma laligowu. Kiaŋ.\nKraistnoŋ siimbobolowaa sili awaa qendeema nonono.18 Weleŋqeqe oŋo mono somatagiaa qaa baatanoŋ kema goda kuuya qendeema oŋoma laligowu. Uubonjonoŋ galeŋ awaa koma oŋomakejuti, iyoŋoojoŋadeeŋ qaagoto, horoŋ ureeŋ ama oŋomakejuti, ii kaaŋagadeeŋ tororo goda qeŋ oŋoma laligowu. 19 Daeŋ yoŋonoŋ Anutuwaa jetaa so ejemba goda qeŋ oŋoma laligogi kileŋ kania qaato, eeŋ kakasililiŋ ama oŋoŋgi siimbobolo kaparaŋ koma moma mokosiŋgoŋkejuti, Anutunoŋ ii iima tawaya meleema kotuegoŋ oŋono simbawoŋawo kolooju. 20 Kaiyaka bologa aŋgi koobinoŋ uŋugi ii moma mokosiŋgoŋ nambuti eeŋ, oŋoaŋgiaajoŋ mono nomaeŋ mogi unaga? Kaiyaka amakegitiwaa so uŋugi qabuŋagiawo mende koloowu. Kaeŋ qaagoto, nanamemeŋ awaa aŋgitiwaajoŋ ama siimbobolo mokolooŋ moma mokosiŋgoŋ laligowuti eeŋ, Anutunoŋ mono iikawaa tawaya meleema kotuegoŋ oŋono simbawoŋawo kolooju.\n21 Kraistnoŋ kaaŋiadeeŋ oŋoojoŋ ama siimbobolo moma sili awaa qendeema oŋono. Kawaajoŋ oŋo iwaa kana tamboya kosiŋ metetereeŋ siimbobolo moma mokosiŋgoŋ laligowutiwaajoŋ oŋoono. Kaeŋ laligoŋ simbawoŋawo koloowuya. 22 Buŋa Terewaa qaa moŋ ii kokaeŋ eja, \"Iinoŋ siŋgisoŋgo moŋ mende ano ano iwaa je buutanoŋga qaa qolomoloŋgoya moŋ mende kamaaro.\" Oŋo qaa iikawaa so otaaŋ aŋgi sokombaa. 23 Ejembanoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota Kraist mamaga jeŋ mugi kitia moŋ mende meleeno. Siimbobolo ama mugi moma kitia metogomambaajoŋ mende torogoŋ oŋono. Kaeŋ qaagoto, Anutunoŋ qaa dindiŋagadeeŋ jeŋ tegoŋkeji, mono ii moma laariŋ qaaya iwaa boronoŋ ama jeŋ tegowaatiwaajoŋ mambono.\n24 Kraistnoŋ ananaajoŋ kaparaŋ koma siŋgisoŋgo gema qeŋ nanamemeŋ solaŋa otaaŋ laligowombaajoŋ ama siimbobolo moro. Ii moro Buŋa Terenoŋ ejiwaa so \"Selia qegi wiji koloorotiwaajoŋ ama Anutunoŋ oŋo meŋ qeaŋgoŋ oŋono.\" Qeaŋgowutiwaajoŋ mono \"Aŋo siŋgisoŋgonana meŋ sele busianoŋ aŋgoŋ\" maripoonoŋ uma komuro. Kawaajoŋ oŋo mono Kraistwaa tani kaaŋa kolooŋ siimbobolo moma mokosiŋgogi awaa koloowaa. Siŋgisoŋgowaa aŋgobatonoŋ horoŋ nonono iikanoŋ mono qamo taniŋaeŋ kolooŋ koomuya laligowoŋa. 25 Wala oŋo \"Lama kaaŋa jinjauŋ kema kaŋ lansaŋ laligogi.\" Kaaŋ laligogito, kambaŋ kokaamba uugiaa galeŋaanoŋ eleema kaŋ laligoju. Iinoŋ oŋo lama kaaŋa sopa somoŋgoŋ kalaŋ koma oŋomakeja. Kiaŋ. g, h, i, j\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Pe.2","date":"2018-04-25T05:13:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947693.49\/warc\/CC-MAIN-20180425041916-20180425061916-00377.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999905825,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999905824661255}","num_words":1215,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 7\nEjemba ano oro kuuya ii waŋgonoŋ ugi.1 Nooanoŋ waŋgo medabororo Poŋnoŋ qaa kokaeŋ ijoro: \"Gii ejemba tuuŋ koi yoŋoo batugianoŋ solaŋa kolooŋ laligojaŋ. Niinoŋ goo kanaga kaeŋ mokoloojeŋ. Kawaajoŋ gii ano sumaŋuruga kuuya oŋo mono waŋgonoŋ ubu. 2 Oro neneya, doŋqiziziŋgia qaa ii kuuya yoŋoonoŋa sewen sewen, ejia 7 ano embia 7:baa so oŋoona goonoŋ koubu. Kaaŋagadeeŋ oro aŋgojoragiawo kuuya yoŋoonoŋga woi woi ejia ano embia kaaŋa oŋoona goonoŋ koubu. 3 Toroqeŋ kooŋ kania kania kuuya yoŋoonoŋga kaaŋagadeeŋ sewen sewen, ejia 7 ano embia 7 ii oŋoona giwo waŋgonoŋ ubu. Kaeŋ ana oro ano kooŋ tanigia kania kania kuuya ii mende qaombuto, toroqeŋ namonoŋ kolooŋ seisei ama laligowuya. 4 Ugi weemboria 7 tegoro jeŋ kotowe koŋ rombuŋ somatanoŋ mono namonoŋ kamaaro gomantiiŋa weemboria 40:waa so toroqeŋ koŋ kiwaa. Kaeŋ kiro iwoi isiŋosoŋgiawo kuuya namonoŋ mokolooŋ oŋombeti, ii mono motooŋ jeŋ tegowe qaombuya.\" 5 Poŋnoŋ Nooa kaeŋ ambaatiwaajoŋ jeŋ kotoŋ muro iikawaa sogadeeŋ mono teŋ koma ii kuuya andabororo.\n6 Kaeŋ ama mero Nooawaa yambuyanoŋ 600 kolooro gboulu somatanoŋ namo qaganoŋ kouro. 7 a Koubaatiwaajoŋ ano Nooa embiawo ano mera eŋarourugara yoŋonoŋ motooŋ gboulunoŋ komuwubotiwaajoŋ oloŋ koma waŋgonoŋ ugi. 8 Kaaŋagadeeŋ oro neneya, doŋqiziziŋa ano oro aŋgojoragiawo ano kooŋ ano iwoi kuuya bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, 9 ii woi woi kuuya ejia ano embia ii sogianoŋ kaŋ waŋgonoŋ Nooawaanoŋ ugi. Anutunoŋ Nooa jeŋ kotoŋ muroti, ii mono iikawaa so kolooro. Kiaŋ.\nGboulunoŋ ejemba turuŋ oŋono komugi.10 Kaeŋ kolooro weemboria 7:baajoŋ jeroti, ii tegoro gboulu somatanoŋ baloŋ qaganoŋ kouro. 11 b Nooawaa yambuyanoŋ 600 kolooro yambu iikawaa koiŋa 2 kawaa weemboria jaŋgo 17 kanoŋ apu jaaya kuuya, apu diiŋgiawo iikawaa nemuŋgia kuuya ii emugeŋga somariiŋ boŋguŋ waagi. Kaaŋagadeeŋ eukanoŋ kanakeewambaa apuya iikawaa qaa oogia ii aantaŋgi. 12 Koŋ rombuŋ somata ii balonoŋ kamaaŋ kiŋ ero kema gomantiiŋa asaga 40 keno. 13 Koŋnoŋ kanaiŋ kimambaajoŋ ano weemboria kanoŋ Nooa ano merauruta Seem, Haam ano Jaafet, Nooa embiawo ano eŋarourugara karooŋ yoŋonoŋ motooŋ waŋgonoŋ udaborogi. 14 Toroqeŋ duuyaa oroya ano miriwaa oroya kuuya, iwoi kuuya bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, kooŋ kuuya ano iwoi eŋgaŋgiawo kuuya ii ejemba yoŋowo motooŋ waŋgonoŋ udaborogi. 15 Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooŋ oŋono laaligowaa aasoŋ horoŋkejuti, iyoŋoonoŋga woi woi (2-2) ii Nooawaanoŋ kouma waŋgonoŋ udaborogi. 16 Anutunoŋ Nooa jeŋ kotoŋ murotiwaa so iwoi isiŋosoŋgiawo kuuya waŋgonoŋ udaborogiti, ii ejia ano embia koloori. Kuuyanoŋ udaborogi Poŋ aŋo Nooawaa gematanoŋ waŋgowaa naguya kono.\n17 Naguya kono iikanondeeŋ gboulu somatanoŋ kanaiŋ gomantiiŋa asaga 40:waa so toroqeŋ namonoŋ waaro. Apunoŋ somariiŋ waama baloŋ koma turuŋ uma waŋgo namonoŋa metaano uro. 18 Uro apunoŋ baloŋ qaganoŋ somariiŋ saa qeŋ ugi waŋgonoŋ apu qaganoŋ aŋodeeŋ eeŋ laŋ kema karo. 19 Kaeŋ kolooro apunoŋ baloŋ qaganoŋ mombo somariiŋ uro. Baaŋa koriga koriga sombiŋ baatanoŋ nama kenjuti, ii kuuya musuluŋgoŋ oŋono. 20 Musuluŋgoŋ oŋoma uma baaŋa kuuya koma turuŋ 8 miita (25 fiit) kawaa so uŋuuguŋ ero.\n21 Kaeŋ ero iwoi isiŋosoŋgiawo kuuya namo qaganoŋ kema kaŋ laligogiti, iyoŋonoŋ apu nemotoŋ komudaborogi. Iwoi kuuya ii kooŋ me miriwaa oroya me duuyaa oroya me mokoleŋ, lagiso ano iwoi kuuya tuuŋ meŋ balonoŋ qeqelala kema kaŋkejuti ano ejemba kuuya ii motooŋ qaondaborogi. 22 Iwoi kuuya baloŋ toboganoŋ laligoŋ laaligowaa aasoŋa sewaŋgianoŋ horoŋ laligogiti, ii koreyanoŋ komudaborogi. 23 Iwoi laaligogiawo kuuya namonoŋ laligogiti, ii Anutunoŋ uŋudabororo. Iwoi kuuya ii ejemba, oro me iwoi bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti me kanakeewambaa kooŋa kooŋa ii mono Anutunoŋ uŋudabororo. Nooa ano sumaŋuruta waŋgo uutanoŋ laligogiti, iyoŋogadeeŋ mono iŋiima kobooŋ aŋgoŋ koma gou gajogia kono. 24 Apu gboulu kanoŋ baloŋ qeŋ turuŋ mende horoŋ kemeroto, weemboria 150:waa so ero.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.7","date":"2018-04-26T07:55:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948119.95\/warc\/CC-MAIN-20180426070605-20180426090605-00424.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999762774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999762773513794}","num_words":710,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Thessalonians 3\nSaanoŋ nonoojoŋ qama kooliŋ laligowu.1 Qaa tetegoya moŋ koi: Pombaa qaanoŋ seiŋ oŋoo batugianoŋ akadamuyawo kolooroti, iikawaa so mono uulaŋawo gomaŋ tosianoŋ kaaŋiadeeŋ kema jeŋ seiniŋ hoŋawo kolooŋ kembaa. Kawaajoŋ uumeleeŋ alaurunana, oŋonoŋ mono nonoojoŋ ama Anutu qama kooliŋ laligowu. 2 Ejemba kelemaleleŋanoŋ Anutu mende moma laariŋkeju. Kawaajoŋ ejemba kaamaaya doogoya yoŋonoŋ kakasililiŋ ama nonombubotiwaajoŋ mono Anutuwaa qama kooliŋ laligogi sopa somoŋgoŋ nonombaa.\n3 Kelemaleleŋ yoŋonoŋ bolijuto, Poŋ qaaya pondaŋ otaaŋkeji, iinoŋ mono meŋ kotiiŋ oŋoma bologanoŋga sopa somoŋgoŋ oŋombaa. 4 Qaa jeŋ kotoŋ oŋoniŋi, oŋonoŋ ii kambaŋ kokaamba ano kanageŋ teŋ koma laligowuti, ii moma uuwoi mende anjoŋ. Nononoŋ Pombo qokotaaŋ nama kaeŋ mojoŋ.\n5 Poŋnoŋ mono uugia meleema Anutuwo somoŋgoro uujopaya moma yagoŋ Kraist kaaŋa kaparaŋ koma mokosiŋgoŋ laligowu. Kiaŋ.\nInjarere laligowombotiwaa galeŋ meme qaa6 Uumeleeŋ alaurunana, nono oŋoaŋgiaa aiŋgia otaaŋ lansaŋ laligowubotiwaajoŋ kuma oŋoninto, tosianoŋ kileŋ qaa baatanoŋ mende kema nepinepi tondu laligoju. Kawaajoŋ nono Poŋ Jiisas Kraistwaa qatanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjoŋ: Oŋo mono uumeleeŋ alaurunana kaaŋa kuuya ii oŋomesaoŋ misiŋgoŋ sigeŋsigeŋ laligowu. 7 Nononoŋ oŋoo batugianoŋ nononanaa aiŋnoŋ lansaŋ qaagoto, qaa baatanoŋ laligoniŋ. Kawaajoŋ nonoo kana lasunana otaawutiwaa kania ii oŋoaŋgio saanoŋ moju. 8 Nono injarere mende laligoniŋ ano oŋoonoŋga mombaanoŋ nene iwoi ii eeŋ mende neŋ laligoniŋ. Qaago. Naŋgoŋ nonombutiwaa lombotanoŋ oŋoonoŋga mombaa qaganoŋ ubabotiwaajoŋ mono asaga gomantiiŋa gawoŋ suulaŋsuulaŋ meŋ selenana qeŋ laligoniŋ.\n9 Anutunoŋ gawoŋa mewombaa ku-usuŋa nonono laligojoŋiwaajoŋ saanoŋ naŋgoŋ nonombutiwaa qaanoŋ uugia kuuŋ oŋombonagato, nonoo kana lasunana otaawutiwaa sili awaa qendeema oŋombombaajoŋ mojoŋ. 10 Oŋowo laligoniŋi, kambaŋ iikanoŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoniŋ: Gawoŋ memambaajoŋ togoji, iinoŋ mono nene kaaŋagadeeŋ mende newa.\n11 Oŋoo batugianoŋ tosianoŋ qaa baatanoŋ mende kema iyaŋgiaa aiŋgia otaaŋ lansaŋ laligoju. Yoŋonoŋ gawoŋ hoŋa mende meŋkejuto, gawoŋ meme tanitani eeŋ laŋ ewaewaŋ koma iinoŋ wainoŋ mondoŋ tosia yoŋoonoŋ iwoi meŋ sooŋ qewoloŋ qeŋ silemale laŋ laligoŋkeju. Oŋoo buju qaa moŋ ii kaeŋ karo moniŋ. 12 Nononoŋ ejemba kaaŋa ii Poŋ Jiisas Kraistwaa qatanoŋ jeŋ kotoŋ uugia kokaeŋ kuujoŋ: Oŋo mono kemaqokotaaŋkaŋqokotaaŋ mesaoŋ zeŋ laligoŋ gawoŋ megi hoŋa kolooro oŋoaŋgiaa nene apugia neŋ laligowu.\n13 Oo uumeleeŋ alaurunana, oŋonoŋ gawoŋ awaa awaa meŋ iikanoŋ mono ataqataŋ mende ambu. 14 Nononoŋ tere koi ooŋ jeŋ kotoŋ oŋonjoŋi, moŋnoŋ ii mende teŋ kombaati eeŋ, oŋo mono uuta meleembaatiwaajoŋ gamu qeŋ muŋ iima tiiŋ iwo qaa qaa mende ama ainjoloŋ mende rama laligowu. 15 Kaaŋa laligoŋ kere qaagoto, ala kaaŋa meŋ muŋ qambaŋmambaŋ koma muŋ laligowu. Kiaŋ.\nQamakooli ano yeizozo qaa tetegoya16 Poŋ luae Toyanoŋ aŋo mono kambaŋ so nanamemeŋ kuuya kanoŋ luae qeŋ oŋono bonjoŋ laligowu. Poŋnoŋ mono kuuya oŋowo laligowa.\n17 Pool neeno yeizozogia neenaa boronanoŋ oojeŋ. Tere kuuya ooŋkejeŋi, iikanoŋ neenaa yeizozo qa tere koi neeno amakejeŋ. Qana kokaeŋ oojeŋ: Pool ▼\n▼ Wala moŋnoŋ tiligoŋ Poolwaa qatanoŋ tere moŋ ano sisau kolooro. Kawaajoŋ iyaŋaa borianoŋ qata ooro.\n18 Poŋnana Jiisas Kraistwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono kuuya oŋowo ewa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Th.3","date":"2018-04-25T14:36:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947822.98\/warc\/CC-MAIN-20180425135246-20180425155246-00186.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999301434,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999301433563232}","num_words":617,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.12,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timothy 4\nQaa qoloŋmoloŋgoya kuma oŋoŋgi eŋkaloloŋ kolooja.1 Anutuwaa Uŋayanoŋ qaa kokaeŋ jeŋ asariro tororo moma yagojoŋ: Balombaa kambaŋa tegomambaajoŋ ambaati, kambaŋ iikanoŋ ejemba kelemaleleŋ yoŋonoŋ momalaari mesaoŋ Poŋ gema qeŋ omejiilaŋ yoŋoo borogianoŋ kemebuya. Kaeŋ kemegi omejiilanoŋ sololooŋ kuma oŋomakejuti, mono iyoŋoonoŋ momo areŋ otaaŋ eŋkaloloŋ laligowuya.\n2 Sisau ii kokaeŋ koloowaa: Tosianoŋ uumeleeŋ selesele aŋgi Satanoŋ aaso aiweseya uugianoŋ aeŋ geriawonoŋ qokotaaŋ uugejagia gojono koomuya kolooro qaa qoloŋmoloŋgoya laŋ jeŋ sooŋkeju. 3 Yoŋonoŋ ejemba kokaeŋ kuma sooŋ oŋomakeju, 'Uumeleeŋ ejemba oŋonoŋ mono loemba kaaŋa mende agimiŋ aoŋ laligowu ano nene tosia newubotiwaa qizimiziŋ ama laligowu.' Kaeŋ kuma sooŋ oŋomakejuto, Anutunoŋ nembanene kuuya ii newombaajoŋ mokolooro. Ii ejemba Anutu moma laariŋ qaa hoŋa moma yagojoŋi, iinoŋ ii kotuegoro saanoŋ daŋgiseŋ jeŋ newom-baajoŋ ama nonono.\n4 Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooroti, ii awaa kolooju. Ii gema qewombaa so qaagoto, iwoi ama nonombaati, ii saanoŋ daŋgiseŋ jeŋ buŋa qeŋ aowoŋa. 5 Iwoi ejemba jaagianoŋ qizimiziŋawo koloonagati eeŋ, ii mono saanoŋ Anutuwaa qaa jeŋ qama kooliniŋ esuŋanoŋ turuŋ hamo qero saaŋa koloowaa. Kiaŋ.\nKraist Jiisaswaa weleŋqeqe awaa ii kokaeŋ:6 Giinoŋ uumeleeŋ ejemba kaeŋ kuma oŋoma laligoŋ Kraist Jiisaswaanoŋ Buŋa gawoŋ meme eja awaa kolooŋ laligowa. Giinoŋ Buŋa qaa otaaŋ laligoŋ koujaŋi, ii tosaaŋa kuma oŋoma geeŋgo kaaŋiadeeŋ qaa awaa ii ano momalaariwaa qambaŋmambaŋ qaa kuuya weeŋgoŋ romoŋgoŋ iikanoŋ uuga wagiŋ aoŋ laligowa. 7 Baloŋ ejembanoŋ beŋ sosombaŋ qaaya julujulu jegi Anutuwaa Buŋa qaanoŋ bibiloko amambaajoŋ anji, ii mono yakariŋ gema qewa. Ii gema qeŋ Kraist kaaŋa kolooŋ laligowagatiwaajoŋ uuwaa komagbiligbili ama laligowa.\n8 Anutunoŋ laaligo kambaŋ kokaamba namonoŋ laligojoŋi, ii kotuegoŋ nonono kanageŋ oyaŋboyaŋ laligowombaa soomoŋgo ano. Aaŋgole ii sele busu gbiligbiliwaajoŋ melaada ilaaŋ nonoma kamaaŋqeqeta koloojato, uuwaa komagbiligbilia ii tandonana komboŋa kolooja. Kawaajoŋ uuwaa nanamemeŋa ii pondaŋ koma gbiliŋ laligona iikanoŋ mono iwoi kuuya kanoŋ nemuŋ koma naŋgoŋ gomakebaa. 9 Qaa jejeŋi, ii ejemba korebore meŋ aŋaliŋ aŋgoŋ komboŋatiwaa so powowoŋ kotakota kolooja. Qaa powowoŋ kotakota moŋ ii kokaeŋ:\n10 \"Anutu laaligo Toya iinoŋ ejemba korebore hamo qeŋ nonomambaajoŋ moja. Uunana meleema moma laariŋ muŋkeboŋati eeŋ, mono oŋanoŋ hamo qeŋ nonomakebaa. Kaeŋ moma laarijoŋ. Tosia nononoŋ kaeŋ koloowaatiwaa jejeromoŋromoŋ iikaaŋa Anutu ama muŋ nama gawoŋa meŋ selenana qeŋ aoŋ oroŋkejoŋ.\"\n11 Gii mono ejemba qaa iikawaa so otaaŋ ama mewutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ kuma oŋoma laligowa. 12 Oo Timoti, sagbili laligojaŋiwaajoŋ moŋnoŋ meŋ kamaaŋ gombabo. Kawaajoŋ mono uumeleeŋ ejemba batugianoŋ sili awaa kokaeŋ qendeema oŋoma laligowa: Qaa awaagadeeŋ jeŋ nanamemeŋ dindiŋa otaaŋ ejemba tororo jopagoŋ oŋoma laligowa. Momalaariwaa komagbiligbili pondaŋ meŋ Anutuwaa gawoŋa meŋ sororogona iikawaajoŋ moma laariŋ goma laligowu. Kaaŋa soraayagadeeŋ kolooŋ mena ejembanoŋ saanoŋ goda qeŋ goŋgi laligowa.\n13 Mono pondaŋ Uumeleembaa Buŋa Tere ii jegeŋa weeŋgoŋ kaparaŋ koma jeŋ asariŋ kanageso uugia iikanoŋ kuuŋ kuma oŋoma laligowa. Kambaŋ batuya kokanoŋ kaeŋ ama laligona niinoŋ kawe sokombaa. 14 Jotamemeya yoŋonoŋ borogia goo qaganoŋ ama qama kooligi Anutuwaa gejatootoo qaa goojoŋ kolooro Anutunoŋ gawoŋ memewaa momo kaleŋ gono uuganoŋ eji, ii mende kolatiwato, iikawaa qaganoŋ gawoŋ meŋ laligowa. 15 Mende kolatiwato, Buŋa Tere weeŋgoŋ jeŋ asariŋ kuma oŋoma laligowa. Iwoi karooŋ ii mono kaparaŋ koma jegeŋa nama koma gbiliŋ laligowa. Ataqataŋ mende ambagati eeŋ, uugaa toomoriaŋanoŋ mono somariiro kotiiŋ awasaŋkaka koloowaati, ii kuuyanoŋ iima kotowuya.\n16 Oo Timoti, mono geeŋgaa uu selega galeŋ koma aoŋ uumeleeŋ gawoŋ tororo kuma oŋombagiwaajoŋ galeŋga meŋ aoŋ laligowa. Kaeŋ ama laligowaati eeŋ, mono geeŋga oyaŋboyaŋ qeŋ aowaga ano qaaga momakejuti, ii kaaŋadeeŋ oyaŋboyaŋ qeŋ oŋona Siwenoŋ ubuya. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Ti.4","date":"2018-04-20T13:01:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937780.9\/warc\/CC-MAIN-20180420120351-20180420140351-00507.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999339581,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999339580535889}","num_words":710,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.161,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 13\nQambaŋmambaŋ qaa tetegoya1 Uumeleeŋ alaurunana oŋoaŋgia mono jopagoŋ aoŋ laligowu. 2 Waba ejemba batugianoŋ kawuti, ii mono kalaŋ koma oŋoŋgi ainjoloŋ mokolooŋkebu. Kaeŋ ambombaajoŋ mono mende duduuŋkebu. Tosianoŋ kaaŋa aŋgiti, iikanoŋ Siwe gajoba tosaaŋa mende moma asariŋ motooŋ koma horoŋ oŋoŋgi mirigianoŋ laligogi. 3 Tosianoŋ kapuare mirinoŋ laligojuti, ii romoŋgoŋ oŋomakebu. Oŋoaŋgio yoŋowo gbadooŋ oŋoŋgi laligowuyagati, tani ii moma mono ii romoŋgoŋ oŋomakebu. Tosaaŋa meŋ boliŋ oŋoŋgi iikawaa siimboboloya mojuti, ii mono oŋoaŋgio kaeŋ laligowuyagati, iikaaŋa moma romoŋgoŋ oŋomakebu.\n4 Ejemba oloŋkalu ano serowiliŋ anjuti, Anutunoŋ ii jeŋ tegoŋ oŋombaa. Kawaajoŋ kuuya oŋonoŋ mono loemba laaligo ii goda qegi soraaya kolooro loemba batugaranoŋ kiiqetete qaa jewoŋa moŋ mende ewa.\n5 Anutunoŋ aŋo qaa moŋ kokaeŋ jerota eja, \"Niinoŋ mono kambaŋ moŋnoŋ mende gomesaoŋ gema gumaŋa.\" Qaa kawaajoŋ ama nanamemeŋgianoŋ meŋgo mewombaajoŋ otoko mende koposoŋgoŋkebuto, iwoi eŋ oŋonji, iikawaajoŋ mono mogi sokoma oŋono korisorowo laligowu. 6 Kaeŋ moma saanoŋ qaqabuŋabuŋananawo satiiŋ nama kokaeŋ jeŋ laligowoŋa,\n\"Poŋnoŋ ilailaana kolooro namo ejembanoŋ tiwilaaŋ nombutiwaa so mende kolooju. Kawaajoŋ keena moŋ mende moma laligojeŋ.\"\n7 Galeŋurugianoŋ Anutuwaa qaa iŋijogiti, ii mono romoŋgoŋ oŋoma laligowu. Nanamemeŋgia nomaeŋ ama megi laaligogianoŋ tegoroti, mono ii romoŋgoŋ momalaarigiaa siligia otaaŋ laligowu. 8 Jiisas Kraist utekuteya qaago. Wala laligoroti, iikayadeeŋ kete laligoja ano kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubaa. 9 Kaleŋmoriaŋ toroqeŋ buŋa qeŋ aoniŋ uunana meŋ kotiiro qeaŋgoŋkebaato, nene newombaa silia ii me iikanoŋ mono uunana meŋ kotiiwaatiwaajoŋ amamaaŋkeja. Tosianoŋ nenewaa qizimiziŋ kania kania otaagi nanamemeŋ iikanoŋ mono mende totooŋ ilaaŋ oŋono porogoro. Kawaajoŋ tosianoŋ qizimiziŋ morota morota ejemba kuma oŋomakejuti, oŋonoŋ mono qaa ii mesaowu. (Siliwaa qaayanoŋ mono jiŋjauŋ mende ama oŋomba.)\n10 Siimoloŋ ooŋooŋ alata qaita moŋ ii ananaanoŋ eja. Balonoŋ opo sel jigo gorawaa gawoŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ siimoloŋ qaita moŋ iikawaa bakaya meŋ newombaajoŋ amamaaŋkeju. Anutunoŋ iyoŋoojoŋ qaa kaeŋ mende jeŋ tegorota eja. 11 Namonoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋanoŋ nama ejemba siŋgisoŋgogia koma konjoratiwaatiwaajoŋ ama oro qeŋ saya meŋ jigo gorawaa uuta kowoga totooŋ iikanoŋ umakejato, oro hoŋgia ii meŋ gomaŋ tawatawa laligojuti, iikawaa kiropo seleeŋgeŋanoŋ kema iikanoŋ oogi jeŋ aloweeŋkeja. 12 Iikawaa so Jiisas kaaŋagadeeŋ kanagesouruta iyaŋaa sayanoŋ meŋ soraiŋ oŋombaatiwaajoŋ ama siti kiropowaa nagu seleeŋgeŋanoŋ qegi siimbobolo moma komuro.\n13 Kawaajoŋ gomaŋ tawatawa ▼\n▼ Balonoŋ kusu laligojoŋi, iikawaa qata tawatawa.laligojoŋi, anana mono iikawaa kiropo seleeŋgeŋanoŋ kema Jiisaswaanoŋ toroqewoŋa. Iwaajoŋ ama mepaqepae ama nonomakejuti, mono ii bosima laligowoŋa. 14 Ii kokaembaajoŋ: Siti tetegoya qaa eŋ ubaati, ii namonoŋ mende eŋ nononjato, siti kanageŋ asugiŋ nonombaati, ii iibombaajoŋ mono janjariŋ riiŋ laligojoŋ. 15 Kawaajoŋ mono suulaŋ Jiisasnoŋ nemuŋ koma nonono Anutuwaajoŋ mepemepesee nanduŋ ama laligowoŋa. Jiisas qata mepeseeŋkejuti, iyoŋoo je buugiaa hoŋanoŋ mono Anutuwaa nanduŋa kolooja. 16 Iwoi eŋ oŋonji, ii mendeema aoŋ meŋ qeaŋgoŋ aoŋkejuti, iikanoŋ mono Anutuwaa nanduŋa moŋ kolooja. Anutunoŋ nanduŋ ii iiro uutanoŋ qeaŋgoro sokomakeja. Kawaajoŋ kaeŋ ambutiwaajoŋ mono mende duduuwu.\n17 Galeŋurugia mono teŋ koma oŋoma ku-usuŋgia baatanoŋ kema laligowu. Gawoŋ megitiwaa sundugia Anutuwaa jaanoŋ ambuti, iyoŋonoŋ mono iikaaŋa iŋiima uugia galeŋ komakeju. Yoŋonoŋ gawoŋgia ii uulombo qaganoŋ mewubo. Iikanoŋ oŋo mende ilaaŋ oŋonaga. Kawaajoŋ mono qaagiaa baatanoŋ kema laligogi korisoro qaganoŋ gawoŋgia megi sokombaa.\n18 Mono nonoojoŋ ama Anutu qama kooliŋkebu. Iwoi kuuya kanoŋ nanamemeŋ qabuŋayawo ambombaa siiŋa eŋ nonono Anutunoŋ niniima \"Sokonja,\" jero uugejanananoŋ moniŋ qeaŋgoŋkeja. Qaa ii moma yagojoŋ. 19 Noojoŋa qama kooliŋkebutiwaajoŋ mono kaparaŋ koma kokaembaajoŋ kuuŋ oŋonjeŋ: Oŋo qama kooligi Anutunoŋ kambaŋ mende meŋ koriro qeaŋgoŋ saanoŋ mombo oŋoonoŋ kamaŋa. b, c, d, e\nKokaeŋ qama kooliŋkejoŋ:20 Jiisasnoŋ komurotiwaajoŋ ama lama galeŋ qabuŋayawo kolooŋ laligoja. Saya molaaŋ iikawaa muŋgeŋanoŋ Anutuwaa soomoŋgo areŋa qokotaaŋ meŋ kotiiro kambaŋ tetegoya qaa eŋ ubaa. Anutunoŋ Poŋnana ii meŋ gbiliro koomunoŋga waama kotiiŋ laligoja.\n21 Anutu luae Toyanoŋ mono inaaŋ oŋoma uusiiŋaa so ama meŋ laligowutiwaa akadamuya kuuya oŋomakebaa. Iikaaŋ saanoŋ kotiiŋ gawoŋ awaa kania kania meŋ laligowu. Iinoŋ meweeŋgoŋ kuuŋ oŋono Jiisas Kraistwaanoŋ naŋgoŋ laaligo Anutuwaanoŋ sokonji, mono iikaaŋa laligowu. Kraistwaa qabuŋaya mono kambaŋ so mepeseeniŋ kambaŋ tetegoya qaa akadamuyawo eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ.\nQaa tetegoya22 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ kokaeŋ qisiŋ oŋonjeŋ: Buŋa Tere toroga koi ooŋ oŋonjeŋ. Kawaajoŋ qambaŋmambaŋ qaana koi mono kaparaŋ koma buŋa qeŋ aowu. 23 Buju koi mono mobu: Uumeleeŋ alanana Timoti ii kapuare mirinoŋga isaŋgi kamaaro. Uulaŋawo koi koubaati eeŋ, mono iwo kaŋ iŋiibota.\n24 Yeizozo qaa ambe galeŋurugia kuuya ano Anutuwaa ejemba soraaya kuuya ii iŋijowu. Itali alaurunananoŋ yeizozogia aŋgi oŋoonoŋ kaja.\n25 Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono kuuya oŋowo eŋ uma ewa.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.13","date":"2018-04-24T12:47:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946688.88\/warc\/CC-MAIN-20180424115900-20180424135900-00508.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999809265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999809265136719}","num_words":860,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 2\nUunana mende meleembombotiwaa galeŋ meme qaa1 Kawaajoŋ Buŋa qaa moniŋi, ii mono tororo moma asariwombaajoŋ kaparaŋ koma geja ambu. Namonoŋ laaligowaa iwoiya moŋnoŋ nunuano laŋ kema kaŋ lalabubu laligowoŋati eeŋ, mono Jiisaswaa hamoqeqe gawoŋa uuguŋ eeŋ laligoŋ tiwilaawombo. 2 Qaa ii kokaeŋ jeŋ asarimaŋa: Wala Siwe gajoba yoŋonoŋ Buŋa qaa jegi iikanoŋ ejemba somoŋgoŋ oŋono laligogi. Kaeŋ laligoŋ daeŋ yoŋonoŋ Kana qaa mende teŋ koma soŋgo waleeŋgiti, Anutunoŋ mono kuuya iyoŋoo qaagia dindiŋagadeeŋ jeŋ tegoŋ iroŋa meleema oŋono lombo qagianoŋ uro laligoŋ kougi.\n3 Yoŋonoŋ lombo mokoloogi nononoŋ kaaŋiadeeŋ qaa qewoŋati eeŋ, iikawaa iroŋaajoŋ mono nomaeŋ oloŋ kombonaga? Hamoqeqe gawoŋ somata ii telambelaŋ qaganoŋ lolomoniŋ amboŋati eeŋ, mono iikawaa iroŋanoŋga oloŋ kombombaajoŋ amamaawoŋa. Poŋnoŋ kanaiŋ hamoqeqewaa kania iŋisaano tosianoŋ qaa ii jetanoŋga moma naŋgoŋ jeŋ kotiigi seiŋ sokoma nonono. 4 Ii naŋgoŋ jeŋ asarigi Anutunoŋ yoŋowo motooŋ nama qaagia naŋgoŋ jero aŋgoleto aiwese kania kania ii ku-usuŋawo asugiro Uŋa Toroya molaaŋ uusiiŋaa so mendeeno sokoma nonono. Kiaŋ.\nJiisasnoŋ danana kolooŋ Siwenoŋ nunuamambaajoŋ moja.5 Siwe namo gbilia koloowutiwaa qaaya jeŋkejoŋi, Anutunoŋ anana iikanoŋ Siwe gajoba newo baagianoŋ laligowombaa areŋa mende jeŋ kotoro. 6 Kaeŋ qaagoto, qaa ii moŋnoŋ naŋgoŋ jerota Buŋa Terewaa batuya moŋnoŋ kokaeŋ eja,\n\"Namo ejanoŋ mono moroga kolooro ii romoŋgoŋ muŋkejaŋ? Siwe gomambaa Eja hoŋanoŋ mono moroga kolooro ii kalaŋ komakejaŋ?\n7 Giinoŋ ii meŋ kamaaŋ muna kambaŋ toroga Siwe gajoba yoŋoo newo baagianoŋ kamaaŋ kamaaŋqeqeta kolooŋ laligoro. Laligoro wana asamararaŋanoŋ uro kasasoroŋ ilawage muna akadamuyawo kolooŋ qabuŋayawo laligoja. Kaaŋa laligoŋ ilawoila kuuya galeŋ koma laligoja.\n8 Boroterega kuuya mono iwaa jeŋkootoyaa baatanoŋ laligowutiwaajoŋ meŋ kamaaŋ oŋona laligowu.\"\nQaa iikawaa so iwoi kuuya ii iwaa ku-usuŋ baatanoŋ laligowutiwaajoŋ meŋ kamaaŋ oŋoma iikanoŋ iwoi moŋ mende mesaoro iwaa qaayaa baatanoŋ mende enaga. Areŋ kaeŋ anoto, kambaŋ kokaamba borotereya kuuya ii iwaa ku-usuŋ baatanoŋ meŋ kamaaŋ oŋono qaaya teŋ komakejutiwaa so mende iŋiimakejoŋ.\n9 Kaaŋa mende iŋiimakejonto, Jiisasnoŋ mono kokaeŋ letoma laligoro iimakejoŋ: Koomuwaa siimboboloya morotiwaajoŋ Anutunoŋ wano asamararaŋanoŋ uro kasasoroŋ ilawage muro iiniŋ akadamuyawo kolooŋ qabuŋayawo laligoja. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa qendeema nonomambaajoŋ moma kuuya ananaajoŋ ama koomuwaa siimboboloya mobaatiwaajoŋ jeŋ tegoro. Kawaajoŋ meŋ kamaaŋ muro kambaŋ toroga Siwe gajoba yoŋoo newo baagianoŋ kamaaŋ kamaaŋqeqeta kolooŋ laligoro. Kaaŋa laligoroto, kambaŋ kokaamba qabuŋa uuta meŋ laligoja. 10 Anutunoŋ ilawoila kuuyaa kania kolooja. Iinoŋ kuuya anana iyaŋa mepeseeŋ mubombaajoŋ ama mokolooŋ nonono laligojoŋ. Iinoŋ ejemba seiseiya nunuano asamararaŋanoŋ ubombaajoŋ moja. Kaeŋ moma hamoqeqenanaa Toya ii mende aŋgoŋ kono siimbobolo moma iikaaŋa kanoŋ gawoŋa ii medabororo asamararaŋa kuuya mokoloowaatiwaajoŋ moro sokono.\n11 Moŋnoŋ meŋ soraiŋ nonomakeji ano ejemba soraaya kolooŋkejoŋi, kuuya ananaa kondomondoo Tonananoŋ mono motooŋgo kolooja. Kawaajoŋ Jiisasnoŋ qanana \"Alauruna,\" kaeŋ qamambaajoŋ gamuya mende momakeja. 12 Kaniananaajoŋ Buŋa qaa moŋ kokaeŋ jerota eja,\n\"Niinoŋ goo qaga ii neenaa alauruna yoŋoojoŋ qama asariŋ oŋoma uumeleeŋ kanageso batugianoŋ nama mepeseeŋ gomakemaŋa.\"\n13 Kaaŋagadeeŋ iikawaa Buŋa qaaya moŋ kokaeŋ jerota eja, \"Niinoŋ momalaarina Anutuwaanoŋ ama laligomaŋa.\" Duŋanoŋ mombo iikawaa Buŋa qaaya moŋ ii kokaeŋ jerota eja, \"Moba, nii ano Anutunoŋ merabora nonoti, nononoŋ koi laligojoŋ.\"\n14 Moŋnoŋ meŋ komuŋ nonomambaa ku-usuŋa meŋ laligoji, Jiisasnoŋ mono ii meluŋgoro kemebaatiwaajoŋ ama komuŋ iikanoŋ haamo ano. \"Kileŋaa Toya meluŋgomaŋa,\" jeŋ ejemba sa busunanawo laligojoŋi, iikawaajoŋ iinoŋ kaaŋagadeeŋ ananawo tani motooŋgo iikayadeeŋ namo ejaga kolooro. 15 Ejemba laaligogia namonoŋ laligojutiwaa so komuwombaa torokogianoŋ somoŋgoŋ oŋono laligoŋ kougiti, ii kuuya mono isama oŋono solaŋaniwutiwaajoŋ ama namo ejaga kolooro. 16 Siwe gajoba kalaŋ koma oŋombaatiwaajoŋ baloŋ ejaga mende kolooroto, Aabrahambaa gbiliuruta anana moma aŋgoŋ koma ilaaŋ nonomakebaatiwaajoŋ mono iikaaŋa kolooro.\n17 Kania kawaajoŋ ama iinoŋ ilawoila kuuya kanoŋ alauruta ananawo tani motooŋgo iikayadeeŋ kolooro. Jigo gawoŋ galenana waŋa kolooŋ gawoŋa noŋ meŋ kiaŋkomuŋ nonoma laligowaatiwaajoŋ mono ananawo tani motooŋ kolooro. Tani motooŋgo kolooŋgo mono saanoŋ jotamemenana kolooŋ jigo galeŋ waŋaa gawoŋa meŋkeja. Ii memambaajoŋ siŋgisoŋgonanaa tawaya ama Anutuwaa jaanoŋ ii koma konjoratiro. 18 Baloŋ ejaga kolooro ijoŋgoŋ aŋgobato meŋ mugi aŋo siimbobolo moma laligoroti, iikawaajoŋ ejemba aŋgobato meŋ nonomakejuti, anana mono saanoŋ ilaaŋ nonomakebaa. Kiaŋ. a, b, c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.2","date":"2018-04-25T05:16:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947693.49\/warc\/CC-MAIN-20180425041916-20180425061916-00408.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999729395,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999972939491272}","num_words":794,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 50\nJeikob roŋ koŋgi.1 Jeikobnoŋ komuro Joosefnoŋ luguŋ maŋa kepelaaŋ muŋ ligoŋ kema aroyanoŋ giliro kemero buuta kitoŋ nero. 2 Kawaa gematanoŋ Joosefnoŋ doktauruta jeŋkootoyaa baatanoŋ laligogiti, ii maŋaa qamoya sele meŋ kotikotii keleganoŋ moriwutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋono. Jeŋ kotoŋ oŋono yoŋonoŋ Israelwaa qamoya kaeŋ ama mugi. 3 Gawoŋ ii meŋ laligogi weemboria 40 kuuya tegoro. Qamogia kelenoŋ moriŋkegi, iikawaa gawoŋa ii kambaŋ koriga kaeŋ meŋ laligoŋkegi. Iijipt kanatuuru yoŋonoŋ Jeikobwaajoŋ weemboria 70:waa so jiŋgeŋ qama saama laligogi.\n4 Saama jiŋgeŋ koma wosobiri laligogitiwaa kambaŋa iikanoŋ tegoro Joosefnoŋ Faarao kimbaa jiŋkaroŋ mirinoŋ gawoŋ meŋ laligogiti, ii qaa kokaeŋ iŋijoro: \"Niinoŋ oŋoo jaagianoŋ kiaŋkoomu mokolooweti eeŋ, oŋo mono noo jenanoŋ meŋ Faarao kiŋ qaa kokaeŋ jegi mobaa: 5 a Maŋnanoŋ jaawo laligoŋ qaa kokaeŋ somoŋgoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiimambaajoŋ jeŋ kotoŋ nono: 'Niinoŋ komumambaajoŋ anjeŋ. Nii neenaajoŋ jamo kobaa Keinan balonoŋ osoweta nanji, noo qamona ii mono iikanoŋ kema roŋ komba.' Kawaajoŋ saanoŋ kete jeŋ kotona nii iikanoŋ kema maŋnaa qamoya roŋ komago mombo eleema kamaŋa.\"\n6 Kaeŋ iŋijoro jegi Faarao kiŋnoŋ ii moma kokaeŋ jero, \"Gii maŋgaajoŋ qaa somoŋgoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiinati, iikawaa so saanoŋ kema maŋgaa qamoya roŋ komba.\"\n7 Kaeŋ jero Joosefnoŋ maŋaa qamoya roŋ komambaajoŋ uro. Faarao kimbaa jawiŋuruta qabuŋagiawo kuuya, jiŋkaroŋ miriaa ano Iijipt kantriwaa jotamemeuruta qabuŋagiawo ii kuuya iwo motooŋ keŋgi. 8 Joosefwaa miriwaa sumaŋuruta korebore, iwaa daremuŋuruta ano maŋaa kanagesouruta yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ motooŋ keŋgi. Embameraurugia, lama, meme ano bulmakao tuuŋa tuuŋa iigadeeŋ mono oŋomesaogi Goosen gomanoŋ ragi. 9 Hooswaa kareya kareya ano eja hoos qagianoŋ ragiti, ii kaaŋagadeeŋ keŋgi. Kaeŋ mindiriŋ tuuŋ somata totooŋ keŋgi.\n10 Kema kema Jordan apu gowoya kotoŋ leegeŋ toroqeŋ kema Atad gomanoŋ wiit dumuŋ kotawaa hoŋa ano kaawoya mendeema gosigiti, miri baloŋ iikanoŋ keuma jiŋgeŋ aro metaama qama silama saama boliŋ laligogi. Joosefnoŋ maŋaajoŋ weemboria 7:baa so jiŋgeŋ qama saama laligoro. 11 Atad gomanoŋ jiŋgeŋ qama saagi baloŋ toya Keinan kanageso yoŋonoŋ ii iima moma kokaeŋ jegi, \"Iijipt yoŋonoŋ mono jiŋgeŋ saawaa areŋa uuta anju.\" Kaeŋ jegi miri baloŋ iikawaa qata ii kanaiŋ Aabel Mizraim ▼\n▼ Abel: = Jiŋgeŋ saawaa areŋa. Mizraim = Iijipt. Hibruu qaa kaaŋa.qagi. Ii Jordan apu gowoyaa weeŋ koukoutaageŋ eja.\n12 Jeikobnoŋ merauruta jeŋ kotoŋ oŋonoti, yoŋonoŋ iikawaa so otaaŋ ama mugi. 13 c Yoŋonoŋ qamoya aŋgoŋ Keinan balonoŋ kema Mamre kosianoŋ Makpela baloŋ korianoŋ kobaa eji, iikanoŋ kema roŋ koŋgi. Aabrahamnoŋ waladeeŋ baloŋ koria kobaayawo ii qasirigia ewaatiwaajoŋ Hit eja Efron iwaanoŋga sewaŋa mero. 14 Joosefnoŋ maŋaa qamoya roŋ kono tegoro aŋa, daremuŋuruta ano tosaaŋa kuuya iwo maŋaa qamoya roŋ kombombaajoŋ keŋgiti, iyoŋonoŋ mombo Iijipt balonoŋ eleema kagi. Kiaŋ.\nJoosefnoŋ iroŋa mende meleemambaajoŋ mombo jero.15 Joosefwaa daremuŋurutanoŋ maŋgia komuro rama iima kotoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ jegi: \"Joosef sili bologa kuuya ama muniŋi, iinoŋ iikawaajoŋ uuduuduu moma nonoma kambaŋ kokaamba kanaiŋ iroŋa meleema nonombabo.\" 16 Kaeŋ jeŋ Joosefwaa qaa kokaeŋ aŋgi keno, \"Maŋganoŋ komumambaa ama nonoojoŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotoro: 17 'Oŋo mono Joosefwaajoŋ qaa kokaeŋ jegi mobaa: Daremuŋuruganoŋ sili bologa ama tiwilaaŋ gombombaajoŋ aŋgiti, giinoŋ mono iyoŋoo siŋgisoŋgogia ano kakasililiŋgia ii mesaowa. Kawaajoŋ giinoŋ saanoŋ maŋgaa Anutuyaa weleŋqeqeuruta nonoo siŋgisoŋgonana mesaowa.\" Yoŋonoŋ qaa ii aŋgi Joosefwaanoŋ karo moma mono qama saaro.\n18 Kawaa gematanoŋ Joosefwaa daremuŋuruta iyaŋgio kaŋ balonoŋ tama batanoŋ usugoŋ kamaaŋ kokaeŋ ijogi: \"Moba, nono goo weleŋqeqeuruga omaya koloojoŋ.\"\n19 Kaeŋ ijogito, Joosefnoŋ meleema kokaeŋ jero: \"Mono keegia mende mobu. Niinoŋ Anutuwaa kitianoŋ mende nanjeŋ. 20 Oŋanoŋ, oŋo sili bologanoŋ tiwilaaŋ nombombaajoŋ kaparaŋ koma aŋgito, Anutunoŋ ii meleeno kitianoŋ iwoi awaa asugiwaatiwaajoŋ kaparaŋ koma ano. Kaeŋ ama kondooŋ kuuŋ nono kanatuuru mamaga oŋoo laaligogia somoŋgowe iikawaa hoŋanoŋ kambaŋ kokaamba asuganoŋ kolooro iima kotojoŋ. 21 Kawaajoŋ mono keegia mende mobu. Niinoŋ mono oŋoaŋgia ano embameraurugia oŋoo laaligogia kuuya naŋgoŋ oŋoma laligomaŋa.\" Kaeŋ jeŋ kileŋagiaa iroŋa ii mende meleemambaajoŋ mombo jeŋ kotiiŋ gumbonjonjoŋ ama oŋono. Kiaŋ.\nJoosefnoŋ komuro.22 Joosefnoŋ maŋaa kanagesouruta yoŋowo toroqeŋ Iijipt balonoŋ laligogi. Joosefnoŋ laligoŋ uro yambuya 110 kolooro komuro. 23 Joosefnoŋ esa amboaaŋa Efraimbaanoŋga koloogi ii iŋiiro. Kaaŋagadeeŋ Manasewaa meria Makir iwaa meraboraaŋa koloogi Joosefwaa tawoyanoŋ oŋooŋgi dooŋgoŋ oŋono.\n24 Kawaa gematanoŋ Joosefnoŋ daremuŋuruta yoŋoojoŋ qaa kokaeŋ iŋijoro, \"Nii komumambaajoŋ anjento, Anutunoŋ mono kalaŋ koma oŋono laligowuya. Iinoŋ oŋo baloŋ kokainoŋga uŋuama baloŋ Aabraham, Aisak ano Jeikob yoŋoo buŋaga koloowaatiwaajoŋ jeŋ tegoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiroti, mono iikanoŋ kema laligowu.\"\n25 d Kaeŋ iŋijoro Israelwaa meraurutanoŋ qaa jeŋ somoŋgoŋ jojopaŋ qaanoŋ kokaeŋ jeŋ kotiiwutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋono: \"Anutunoŋ kalaŋ koma oŋono laligogi niinoŋ komuwe noo siina ii mono baloŋ kokainoŋga aŋgoŋ Keinan balonoŋ kembu.\" 26 Kaeŋ jeŋ yambuya 110 kolooro komuro. Komuro Iijipt kanoŋ qamoya ii sele meŋ kotikotiiwaa keleganoŋ moriŋ qamo bokisnoŋ aŋgi ero. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.50","date":"2018-04-22T22:21:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945660.53\/warc\/CC-MAIN-20180422212935-20180422232935-00330.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999907017,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999990701675415}","num_words":890,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebrews 4\nAnutunoŋ kanagesoya sonda kendoŋ nonombaa.1 Anutuwaanoŋ keuma luaenoŋ haamo meŋ laligowombaa qaa somoŋgoroti, qaa iikanoŋ mono powowoŋ kotakota eŋ nononja. Kawaajoŋ oŋoonoŋga moŋnoŋ looriŋ iyaŋaa Siwe kana kekeŋa ii batuyanoŋ kotoro iikaaŋa mokolooŋ mubombo. Kawaajoŋ mono batunananoŋ galeŋ meŋ aowoŋa. 2 Baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kagi Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ nonoŋgi kaaŋa jegi mogito, qaa ii mono eeŋ selegianondeeŋ mogi uugianoŋ mende kemero. Kawaajoŋ moma-laarigia mende mekolooro tompiŋ eeŋ laligogi mende ilaaŋ oŋoma jaŋgoŋ qaono. 3 Uunana meleema moma laariŋ laligojoŋi, anana mono Anutuwaanoŋ keuma haamo meŋ oyaŋboyaŋ laligowoŋa, ii mojoŋ. Anutunoŋ iikawaa Buŋa qaaya ii kokaeŋ jerota eja,\n\"Kaeŋ jeŋ iriŋsoŋsooŋ qaganoŋ qaana jeŋ kotoŋ jojopaŋ qaananoŋ ii somoŋgoŋ kokaeŋ jewe, 'Haamo meŋ laligowutiwaa areŋ ama oŋombeto, yoŋonoŋ mono oyaŋboyaŋ iikanoŋ mende keubuya.'\"\nAnutunoŋ Siwe namo mokolooŋ orono kambaŋ iikanoŋa kanaiŋ oyaŋboyaŋ gomaŋanoŋ mono medaborogita ejato, kileŋ qaa kaeŋ jero. 4 Anutunoŋ weeŋ 7:baa qaaya jerota Buŋa Terewaa batuya moŋnoŋ kokaeŋ eja, \"Somaŋa 7 kolooro Anutunoŋ gawoŋa kuuya medabororotiwaa haamo meŋ kendoŋ rama moro.\" 5 Anutunoŋ Buŋa qaa ii toroqeŋ kokaeŋ jerota eja, \"Haamo meŋ laligowutiwaa areŋ ama oŋombeto, yoŋonoŋ mono oyaŋboyaŋ iikanoŋ mende keubuya.\"\n6 Ejemba tosianoŋ Anutuwaa oyaŋboyaŋ mokolooŋ haamo meŋ laligowuti, qaa iikanoŋ powowoŋ kotakota eŋ nononja. Oligaa Buŋa wala kanageso jeŋ asariŋ oŋoŋgiti, iyoŋonoŋ qootogogiaajoŋ ama oyaŋboyanoŋ mende keuma haamo mende megi. 7 Haamo mende megitiwaajoŋ ama Anutunoŋ mombo kambaŋ moŋ ama qata 'Kambaŋ keteda koi,' kaeŋ qaro. Kambaŋ koriga tegoro kambaŋ iikawaa Buŋa qaaya keteda koi jeŋ oojeŋi, ii mono Deiwid isaano kokaeŋ jero,\n\"Ketada koi kaaŋanoŋ Anutunoŋ oŋooma qaa saŋe ano mojuti eeŋ, uugia mono nanamemeŋ bologanoŋ mende gojombu.\"\n8 Kaeŋ jero Joosuanoŋ uŋuano oyaŋboyanoŋ keuma haamo mewuyagati eeŋ, Anutunoŋ mono kambaŋ qaita mombaa qaaya ii kanageŋ mende jenaga. 9 Ii mende jenagato, Anutunoŋ oŋanoŋ kanagesoya haamo meme nonono oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa. Qaa iikanoŋ mono powowoŋ kotakota eŋ nononja. 10 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Anutunoŋ aŋaa gawoŋa merotiwaa haamo meŋ kendoŋ raroti, iikawaa so moŋnoŋ Anutuwaa oyaŋboyanoŋ keuma haamo mewaati, iinoŋ mono iyaŋaa gawoŋa merotiwaa haamoya ii kaaŋiadeeŋ meŋ oyaŋboyaŋ laligowaa. 11 Kawaajoŋ anana mono Anutuwaa oyaŋboyanoŋ keuma haamo memeta mokoloowombaajoŋ kaparaŋ komboŋa. Oŋoonoŋga moŋnoŋ kamaaŋ qeŋ kanageso walaga yoŋoo qootogo tanigia iikayadeeŋ otaawabotiwaajoŋ mono kaparaŋ komboŋa.\n12 Anutuwaa qaaya ii meŋgbiligbiliwaa kania ano ku-usuŋawo kolooja. Manjawaa soo somata ii leelee jetawo koloojato, Anutu qaayaa jetanoŋ mono soo somata kuuya uŋuuguŋ jebomboŋ kolooro jeta leelee ii jetawo koloojao. Qaa iikanoŋ mono uu kokoosonana kotoŋ omenoŋ me Anutuwaa Uŋayanoŋ inaaŋ nonomakeji, ii undeema kuuŋ nonomakeja. Sele busu kiti toroqeqenana ano siiŋnanaa aladawoya ii kaaŋagadeeŋ gosiŋ (qaanana aasaŋgoya mokolooŋ) awaa ano bologa mendeema oromakeja. Uuwombonana ano momakooto areŋnana ii gosiŋ qaanana jeŋ tegoŋkeja.\n13 Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooro eji, iikanondeeŋ iwoi moŋ ii aasaŋgoyanoŋ mende ero awaagadeeŋ iimakeja. Iwoi moŋ esuuniŋ Anutunoŋ esunana ii saanoŋ luluuma iiro iwaa jaasewaŋanoŋ asuganoŋgadeeŋ eja. Nanamemenanaa lopoya kuuya ii mono iwaanoŋ jeŋ asariwombaa so koloojoŋ. Kiaŋ. a, b, c, d, e, f\nJiisasnoŋ jigo gawoŋ galenana uuta kolooja.14 Jiisasnoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋa uuta kolooŋ nononjiwaajoŋ ama anana \"Moma laariŋ mujoŋ,\" jeŋ jokolooŋkejoŋi, iikanoŋ mono kotiiŋ namboŋa. Jiisas Anutuwaa Merianoŋ mono Siwe jakeya jakeya uŋuuguŋ urota raja. 15 Uuroromoŋgonana tosia loolooria kolooro jigo gawoŋ galeŋ tosianoŋ kawaajoŋ wosomomo mende ama nonomakejuto, ananaa jigo gawoŋ galenananoŋ mono qaita moŋ kokaeŋ kolooja: Iinoŋ anana kaaŋa nanamemeŋ kuuya kanoŋ ananawo tani motooŋgo ijoŋgoŋ aŋgobato meŋ muŋ laligogito, ii kileŋ siŋgisoŋgo moŋ mende ano.\n16 Jigo galenananoŋ mono eu kaleŋmoriambaa duŋ rarayanoŋ rama kiaŋkomuŋ nonomambaajoŋ momakeja. Kawaajoŋ mono awasaŋkaka qaganoŋ nama iwaa kosianoŋ kemboŋa. Iwaa kosianoŋ keniŋ kaleŋmoriambaajoŋ amamaajoŋi, iwaa kambaŋa dindiŋanoŋ mono ilaaŋ nonono ii saanoŋ mokoloowoŋa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.4","date":"2018-04-23T03:55:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945724.44\/warc\/CC-MAIN-20180423031429-20180423051429-00410.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999684095,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999968409538269}","num_words":742,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a3Ond 69.9\nb92 Sml 22.50; Ond 18.49\nc10Dut 32.43\nd11Ond 117.1\ne12Ais 11.10\nf21Ais 52.15\nh25-261 Kor 16.1-4\ni271 Kor 9.11\nRomans 15\nMono Kraistwaa roromoŋgoya otaaŋ laligowu.1 Momalaarinananoŋ kotakota kolooji, anono mono ananaajoŋadeeŋ laŋ aisooŋ ananaa ainananoŋ laligowombo. Tosaaŋa yoŋoo momalaarigianoŋ loolooria kolooro kokobimbinoŋ kana uuguŋ tororo mende otaaŋkejuti, anana ii uujopa ama oŋoma lombogia bosimbutiwaajoŋ ilaaŋ oŋomboŋa. 2 Anana motomotooŋ mono alaurunananoŋ qeaŋgowutiwaa so romoŋgoŋ ilaaŋ oŋomakeboŋa. Kaeŋ ama oŋoma uugia meagogi kotikotii mokoloowuya. 3 Kraistnoŋ kaaŋagadeeŋ iyaŋaajoŋadeeŋ iyaŋaa aiŋnoŋ mende aisooroto, Buŋa qaa kokawaa so ama mugi laligoro, \"Ejemba qaa tokoroŋkota jeŋ gii jeŋ gomakejuti, iyoŋoo qaagianoŋ mono nuro siimboboloya momakejeŋ.\" Qaa kaeŋ eja.\n4 Anutunoŋ ananaajoŋ siiŋa kokaeŋ momakeja: Anana kaparaŋ koma kotiiŋ nama Buŋa Tere weeŋgoniŋ uunana naŋgoro iikaaŋa kanoŋ oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama laligowoŋ. Kawaajoŋ Buŋa qaa kuuya eeŋanoŋ oogiti, Anutunoŋ mono iikawaa so kuma nonomambaajoŋ moja. Iikawaajoŋ ii oogita eja. 5 Anutunoŋ mono iyaŋo uugia naŋgoro saanoŋ kaparaŋ koma kotiiŋ nambu. Iinoŋ mono Uŋaya oŋono inaaŋ oŋono batugianoŋ uunoŋ somoŋgoŋ aoŋ Kraist Jiisaswaa roromoŋgoya otaaŋ laligowu.\n6 Kaeŋ laligoŋ saanoŋ uumotooŋ qaganoŋ buugia mindiriŋ Anutu, Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa ii mepeseeŋ laligowu. Anutunoŋ oŋonoŋ kaaŋ ama laligowutiwaajoŋ momakeja. Kiaŋ. a\nOligaa Buŋanoŋ kantri tosianoŋ kema karo.7 Kraistnoŋ oŋo moma aŋgoŋ koma kalaŋ koma oŋomakeji, iikawaa so oŋo mono kaaŋagadeeŋ kalaŋ koma aoŋ laligowu. Anutuwaa qabuŋayanoŋ seiwaatiwaajoŋ mono kaeŋ ama laligowu. 8 Niinoŋ qaa hoŋa koi jemaŋa: Anutunoŋ qaaya qaaya Juuda kanageso nonoo wanjaleurunana yoŋoojoŋ jeŋ somoŋgoroti, iikanoŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ moro. Kawaajoŋ Kraist wasiro Anutuwaa Buŋa qaa oŋanoŋ kotiiwaatiwaajoŋ ama Juuda nonoo batunananoŋ kamaaŋ weleŋ qeŋ nonoma laligoro. 9 Juuda nono weleŋ qeŋ nonoma laligoroto, kantri tosaaŋa yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ iwaa kiaŋkomuya moma kawaajoŋ Anutu mepeseeŋ laligoju. Kawaa qaaya ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Kawaajoŋ niinoŋ kantri tosaaŋa yoŋoo batugianoŋ laligoŋ mepeseeŋ goma qabuŋaganoŋ seiwaatiwaa rii qamakemaŋa.\"\n10 Kawaa qaaya moŋ ii kokaeŋ jeŋ oogita eja,\n\"Anutunoŋ Juuda nono meweeŋgoŋ nonono kanagesoya kolooŋ aisooŋkejoŋ. Kantri tosaaŋa oŋo mono nonowo toroqeŋ aisooŋ otokoriaŋ maama laligowu.\"\n11 Kawaa qaaya moŋ ii kokaeŋ,\n\"Waba kantriwaa tuuŋ kuuya oŋo mono Poŋ mepeseeŋ laligowu. Gomaŋ so laligojuti, oŋo mono kuuya 'Anutu daŋgiseŋ!' jeŋ rii qama laligowu.\"\n12 Gejatootoo eja Aisaia iinoŋ kaaŋagadeeŋ kawaa qaaya kokaeŋ jerota eja,\n\"Gere tiitanoŋa unjuta juma waaji, iikaaŋa eja qata Jesi iwaa gbilinoŋa moŋ kolooŋ ejemba gomaŋ so galeŋ koma oŋombaa.\nKaeŋ ama oŋono namowaa kanageso kuuya yoŋonoŋ ilaaŋ oŋombaatiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama laligowuya.\"\nQaa walaga kanoŋ mono kambaŋ kokaamba hoŋawo kolooŋkeja.\n13 Uŋa Toroyaa esuŋanoŋ mono naŋgoŋ oŋono jejeromoŋromoŋgianoŋ kotiiŋ powowoŋ koloowaatiwaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ jejeromoŋromoŋ Toya Anutu iinoŋ mono luae qeŋ oŋoma korisoro kuuya kanoŋ uugia meŋ saa qewaa. Kaeŋ qama kooliwe saanoŋ Anutu moma laariŋ muŋ oyaŋboyaŋ mokoloowombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama laligowuya. Kiaŋ. b, c, d, e\nQaa kotakota ii nomaembaajoŋ oojeŋ?14 Oo uumeleeŋ alauruna, neeno oŋoojoŋ kokaeŋ moma kotiijeŋ: Oŋo mono tompiŋ mende laligojuto, Anutunoŋ iwoi kuuya awaa ii uugianoŋ ano saa qero momo kania kania mokolooŋ iikanoŋ saanoŋ qambaŋmambaŋ qaa kuma aowoŋatiwaa so kolooju. 15 Kaeŋ koloojuto, kileŋ qaa ii duduuwubotiwaajoŋ moma yoŋoo kanagia ii mombo koma gbiliŋ oŋonjeŋ. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ nono iikawaa qaganoŋ nanjeŋiwaajoŋ mono awasaŋkaka qaganoŋ qaa kotakota tosaaŋa ooŋ oŋonjeŋ.\n16 Kawaa kania kokaeŋ: Anutunoŋ waba kantri oŋonoŋ uugia meleeŋgi Uŋa Toroyanoŋ meŋ soraiŋ oŋono soraaya koloowutiwaajoŋ momakeja. Wala siimoloŋ oogi kaasoyanoŋ uro Anutunoŋ aisooŋkero, iikawaa so kambaŋ kokaamba Anutunoŋ ejemba gomaŋ so buŋaya koloogi iŋiima aisoomambaajoŋ awelegoŋkeja. Kawaajoŋ Oligaa Buŋaya kantri tosaaŋa yoŋoo batugianoŋ jeŋ seimambaajoŋ jeŋ gawoŋa qananoŋ ano iikawaa so uuwaa gawoŋ galeŋ kolooŋ Kraist Jiisaswaa weleŋ qeŋkejeŋ.\n17 Kawaajoŋ Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama Anutuwaanoŋ gawoŋ mewe qabuŋa nono selena meŋ uma awasaŋkaka nanjeŋ. 18 Kraistnoŋ kantri tosaaŋa yoŋonoŋ Anutuwaa jeta teŋ kombutiwaajoŋ moma sololooŋ kuuŋ nomakeji, iikanoŋ mono nemuŋ koma nono qaana jeŋ nanamemena amakejeŋ. Qaa tosia laŋ jeŋ seiseiwaa awasaŋkakaya ii mende eŋ nonja.\n19 Uŋa Toroyaa ku-usuŋanoŋ mono nemuŋ koma nono aŋgoleto aiwese ku-usuŋgiawo asugigi. Niinoŋ Jerusalem siti mesaoŋ kantria kantria liligoŋ kema kema Yuropwaa sitia moŋ qata Ilirikum kanoŋ keube. Kaeŋ baloŋ so liligoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋa ii jeŋ asariŋ oŋondaborowe. 20 Moŋnoŋ tando komoro moŋnoŋ kaŋ aŋaa miria iikawaa qaganoŋ meŋ mono qaayawo koloowaa. Iikawaa so moŋnoŋ Kraistwaa qaayanoŋ momalaariwaa tando komodabororo nanoti, niinoŋ mono kaŋ iwaa tando qaganoŋ rindaŋgoŋ nama uugia toroqeŋ meagoŋ meŋ kotiiŋ oŋomambaajoŋ togoŋ laligowe. Uuwaa gawoŋ mutuya meŋ kanoŋ akadamuna mokoloomambaajoŋ kaparaŋ koma laligowe. Kawaajoŋ ejemba daeŋ yoŋonoŋ Kraistwaa qata mende moma tompiŋ laligogiti, niinoŋ Oligaa Buŋa iyoŋoojoŋ jeŋ asarimambaajoŋ awelegoŋ laligowe. 21 Kawaa qaaya Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja,\n\"Daeŋ yoŋonoŋ qaaya mende iŋijogi mogiti, iyoŋonoŋ mono laligoŋ ii iibuya. Daeŋ yoŋonoŋ kania wala mende moma tompiŋ laligogiti, iyoŋonoŋ mono laligoŋ ii moma asariwuya.\"\n22 Gawoŋ kaaŋanoŋ somoŋgoŋ nonotiwaajoŋ mono kambaŋ so oŋoonoŋ kamambaajoŋ amamaaŋ laligowe. Kiaŋ. f, g\nPoolnoŋ Room kemambaa areŋa ano.23 Kaaŋ laligoweto, liligoŋ uukuukuu gawoŋ mutuya meŋ gomaŋ kuuya moma oŋonjoŋi, iikanoŋ ii medaboroŋ laligowe. Uuwaa gawoŋ mutuya memaŋatiwaa gomaŋa ii kambaŋ kokaamba mombo mende eja. Kaaŋagadeeŋ oŋo iŋiimambaa siiŋa moma laligowe gbani mamaga tegoro. 24 Kawaajoŋ kantri qata Spein kemaŋati, iikawaa gematanoŋ mono oŋoonoŋ kamambaa areŋa ama iŋiimambaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama kokaeŋ mojeŋ: Iŋiima oŋowo korisoro ama boroŋa moŋ ainjoloŋ rabe ilaaŋ noŋgi saanoŋ kana toroqeŋ Spein kemaŋa.\n25 Kaeŋ mojento, kambaŋ kokaamba Jerusalem sitiwaa kanageso soraaya naŋgoŋ oŋomboŋatiwaajoŋ iikanoŋ kemaŋa. Iikanoŋ kemago oŋoonoŋ kamaŋa. 26 Masedonia ano Akaia prowins woi yoroo uumeleeŋ kanageso tuuŋa tuuŋa yoŋonoŋ mono Jerusalem sitiwaa ejemba soraaya ilaaŋ oŋombombaa qaa somoŋgogi. Anutuwaa ejemba soraaya wanaya laligojuti, mono iyoŋoojoŋ qaa somoŋgoŋ nanduŋ mamaga somata ama mindirigi ii meŋgo kema oŋomaŋa.\n27 Kaeŋ ambombaa uukorisoroya moma qaa somoŋgoŋ kulukululuu nanduŋ somata ii aŋgi. Kaeŋ ambutiwaa tosa eŋ oŋono aŋgi saanoŋ sokonja. Anutunoŋ Juuda kanageso kotuegoŋ nonomambaa qaaya jero ero kotumotue iikanoŋ waba kantria kantria sokoma qagianoŋ uro laligoju. Kawaajoŋ waba kantri oŋoonoŋ tosa ero kitia meleema kaleŋgianoŋ Juuda kanagesowaa wanaya ilaaŋ oŋoŋgi sokonja. 28 Niinoŋ kaleŋ ii meŋ kema borogianoŋ ambe gawona iikanoŋ tegoro iikawaa gematanoŋ ii oŋomesaoŋ kusudeeŋ oŋoonoŋ kaŋ iŋiimago toroqeŋ Spein kantrinoŋ kemaŋa. 29 Oŋoonoŋ kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ mono Kraistwaanoŋ kotumotue ii kuuya meŋ kaŋ oŋomaŋa. Kiaŋ moma yagojeŋ.\n30 Oo uumeleeŋ alauruna, niinoŋ Poŋ Jiisas Kraistwo qokotaaŋ nama kokaeŋ uu kuuŋ oŋonjeŋ: Uŋa Toroyanoŋ jopagoŋ naŋgoŋ oŋomakejiwaa so mono noojoŋ Anutu qama kooliŋ laligowu. Aoŋoroŋkejeŋi, iikanoŋ mono uujopagianoŋ ilaaŋ noma laligowu.\n31 Judia prowinsnoŋ kema ejemba Kraistwaajoŋ yaŋgiseŋ amakejuti, iyoŋoo borogianoŋ umambotiwaajoŋ mono Anutuwaa qama kooligi sopa somoŋgoŋ nonaga. Kaaŋagadeeŋ nanduŋ kaleŋ somata meŋ Jerusalem kema ejemba soraaya yoŋoo borogianoŋ ambe sokono siiŋa mobutiwaajoŋ mono qama kooliŋ laligowu. 32 Kaeŋ qama kooligi Anutunoŋ siiŋ kaeŋ moji eeŋ, niinoŋ mono korisoro qaganoŋ oŋoonoŋ kaŋ oŋowo ainjoloŋ rama keraqeeaŋgo qeŋ noŋgi laligomaŋa. 33 Luae Toya Anutu iinoŋ mono kuuya oŋowo namba. Qaa ii oŋanoŋ. h, i\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.15","date":"2018-04-25T14:38:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947822.98\/warc\/CC-MAIN-20180425135246-20180425155246-00211.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999999404,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999994039535522}","num_words":1237,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a18Jaŋ 6.18\nActs 18\nPoolnoŋ Korint sitinoŋ keno uugia meleeŋgi.1 Iwoi ii kolooro Poolnoŋ Atens siti mesaoŋ Griik siti moŋ qata Korint kanoŋ keno. 2 Korint kema Juuda eja moŋ qaya Akwila mokolooro. Akwila iinoŋ Eisiawaa prowinsya qata Pontus kanoŋ kolooŋ kanageŋ mindimindiri siti Room kema laligoro. Kanoŋ laligoro Siisakiŋ qata Kloodius iinoŋ jeŋkootoya kokaeŋ ano, \"Juuda ejemba oŋo mono korebore Room siti mesaoŋ deembu.\" Kaeŋ jeŋkooto anotiwaajoŋ ama Itali kantri mesaoŋ Griik kemeŋ kambaŋ kanoŋ Korint kouro. Kouro Poolnoŋ mokolooŋ ii ano embia qata Prisila yoroonoŋ keno. 3 Laaligogara naŋgowaotiwaajoŋ opo kuuŋa kuuŋa meri. Poolnoŋ kaaŋagadeeŋ opo sel kuuŋ meme ejaga. Kawaajoŋ yoroonoŋ keno gawoŋgia ororoŋ ero yorowo laligoŋ eŋ opo sel kuuŋ gawoŋ motooŋ megi. 4 Meŋ laligogi Sabat kendoŋ so qamakooli mirinoŋ uma Juuda ano Griik ejemba yoŋowo Jiisaswaa kania amiŋ mosoma uugia meleembutiwaajoŋ kuuŋ oŋoma laligoro.\n5 Kuuŋ laligoro alawoita Sailas Timoti yoronoŋ Masedonia prowinsnoŋga kouri Jiisaswaa Buŋaya kambaŋ so jeŋ asariŋ laligoro. Kaeŋ laligoŋ Jiisasnoŋ Hamoqeqe Toya Kraist kolooji, iikawaa kania asuganoŋ qendeema qaa iikanoŋ Juuda ejemba uugia kuuro. 6 Uugia kuuroto, Pool tuarenjeŋ ama uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ mugi borianoŋ jaagianoŋ kuuŋ sububuŋ qesaaro kamaaro kokaeŋ iŋijoro, \"Niinoŋ koposo mende ambe oŋo tiwilaaŋ iikawaa iroŋa ii mono noo qananoŋ ambombaajoŋ amamaawuya. Ii oŋoaŋgio bosimbu. Oŋo Buŋa qaa qotogogi niinoŋ saanoŋ oŋomesaoŋ kete nama ubaati, iikanoŋ waba kantri ejemba yoŋoonoŋ eleema kemaŋa.\"\n7 Kaeŋ iŋijoŋ oŋomesaoŋ qamakooli miri goraayanoŋ eja moŋ qata Titius Jastus iwaa mirinoŋ uma laligoro. Iinoŋ Juuda ejaga qaagoto, kileŋ Anutuwaa waeya meŋ mepeseeŋ laligoro. 8 Goraayanoŋ kenoto, qamakooli miriwaa galeŋ qata Krispus ano iwaa embameria yoŋonoŋ kuuya uugia meleema Poŋ moma laarigi. Kaaŋiadeeŋ Korint ejemba tosaaŋa Poolwaanoŋ qaa mogiti, iyoŋoonoŋga mamaganoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleeŋgi oomulu meŋ oŋoŋgi.\n9 Poolnoŋ gomantiiŋa moŋnoŋ gaoŋ ero Poŋnoŋ kotoŋ kondooro jaameleeŋ uŋa iiro kokaeŋ ijoro, \"Gii toroko mende mobato, Buŋa qaa mono kotiiŋ jeŋ laligowa. 10 Siti kokanoŋ ejemba tuuŋ mamaga yoŋonoŋ noo buŋa kolooju. Kawaajoŋ niinoŋ giwo laligowe moŋnoŋ iwoi moŋ mende kanaiŋ meŋ boliŋ gombaa.\" 11 Kawaajoŋ Poolnoŋ kambaŋa meŋ koriŋ yoŋoo batugianoŋ gbani motooŋgo ano koiŋ 6 kawaa so laligoŋ Anutuwaanoŋ Buŋa qaa kuma oŋoma laligoro.\n12 Kuma oŋoma laligoroto, Room yoŋonoŋ eja Galio kuugi Akaia prowinswaa kiap gawana laligoroti, kambaŋ iikanoŋ Juuda jotamemeya yoŋonoŋ mindiriŋ Pool tuarenjeŋ ama muŋ horoŋ qaa jakeyanoŋ ooŋgi. 13 Qaa kokaembaajoŋ ooŋgi, \"Eja koi kanoŋ ejemba eŋkaloloŋ meŋ oŋomakeja. Room yoŋonoŋ jeŋkootogia aŋgi eji, iinoŋ ejemba kana ii uuguŋ Anutuwaa waeya meŋ mepeseewutiwaajoŋ uukuukuu meŋ nonomakeja.\"\n14 Qaa kaeŋ selianoŋ kuuŋ jegi Poolnoŋ qaa kitia jemambaajoŋ ano kiap gawana Galio iinoŋ Juuda ejemba ii kokaeŋ iŋijoro, \"Juuda ejemba oŋoo batugianoŋ moŋnoŋ eja qero komunaga me qinji bologa totooŋ moŋ anagati eeŋ, iikawaajoŋ niinoŋ saanoŋ qaagia geja ama mobenaga. 15 Kaanto, oŋoo batugianoŋ momalaariwaa qaa kolooro qa morota morota qama aŋgowowo ama jeŋkootogia nomaeŋ ambuti, ii mono oŋoaŋgiaa lombogiaga. Niinoŋ iwoi kaaŋa ii gosiŋ jeŋ tegomaŋatiwaa so qaago.\" 16 Kaeŋ iŋijoŋ qaa jakeyanoŋga oŋotaaro kamaagi. 17 Kamaaŋ iyaŋgiodeeŋ mindiriŋ motooŋ luguŋ qamakooli miriwaa galeŋ qata Soostenes ii qelanjiŋ meŋ kaŋ qaa jakeyaa kana qaa ootanoŋ ama qegi. Qegi kiap gawana Galionoŋ ii iima kawaajoŋ jaaya sooŋgoro hoŋa moŋ mende kolooro. Kiaŋ.\nPoolnoŋ aŋaa gomanoŋ Antiokia sitinoŋ eleeno.18 Poolnoŋ kileŋ toroqeŋ Korint sitinoŋ weeŋ mamaga laligoro. Laligodaboroŋ uumeleeŋ alauruta yeizozogia jeŋ oŋomesaoŋ Prisila ano Akwila uruama kowenoŋ kemeŋ waŋgowaajoŋ mamboma ragi. Wala Anutuwaa jaanoŋ kokaeŋ jero, \"Niinoŋ Anutuwaa gawoŋa pondaŋ kaparaŋ koma memaŋa.\" Qaa kaeŋ jeŋ ii jojopaŋ qaanoŋ somoŋgoŋ laligoro. Kambaŋ ii tegoro kowenoŋ gomaŋ qata Seŋkria kanoŋ kemeŋ jojopaŋ qaayaajoŋ jero waŋ juya motogi. Waŋgo moŋ Siria prowinsnoŋ kemambaajoŋ anoti, ii mokolooŋ iikanoŋ uma opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro keŋgi.\n19 Kema Efesus taonoŋ keuma Poolnoŋ Prisila ano Akwila oromesaoroto, aŋa qamakooli mirinoŋ uma Juuda yoŋowo Jiisaswaa kania amiŋ mogi. 20 Amiŋ moma kokaeŋ qisiŋ mugi, \"Gii saanoŋ kambaŋ koriga nonowo laligowa.\" Kaeŋ qisiŋ mugito, Poolnoŋ iikawaa uumotooŋ mende ano. 21 Kawaajoŋ yeizozo kokaeŋ iŋijoro, \"Anutunoŋ iikawaajoŋ 'Ooŋ,' jewaati eeŋ, mono saanoŋ eleema oŋoonoŋ kamaŋa.\" Kaeŋ iŋijoŋ waŋgo moŋnoŋ ugi opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro Efesus mesaoŋ keŋgi.\n22 Kema taoŋ moŋ qata Sisaria kanoŋ keuma waŋgo mesaoŋ baloŋ kana Jerusalem uro. Uma eleema uumeleeŋ kanageso joloŋgia iŋijoro. Ii iŋijoŋ rama waama kemeŋ Antiokia sitinoŋ keno. 23 Antiokia sitinoŋ kema laligoro sonda tosaaŋa tegoro oŋomesaoŋ kananoŋ keno. Kananoŋ kema Galesia ano Frigia prowins woi ii uuguŋ gomaŋ so liligoŋ gowoko kuuya iŋiima koma gbiliŋ oŋono kotiigi. Kiaŋ. a\nApolosnoŋ Efesus ano Korint gawoŋ mero.24 Kambaŋ kanoŋ Juuda eja moŋ qata Apolos ii Efesus karo. Apolos iinoŋ Iijiptwaa siti qata Aleksandria kanoŋ kolooŋ laligoŋ momo mirinoŋ uro tegoro Buŋa Tere Walagaa qaaya awaagadeeŋ moma kotoro. Ii moma kotoŋ kania jero qaayaa tania kawaajoŋ ejemba gomaŋ so aiŋa mamaga moma aisoogi. 25 Pombaa kania otaawombaa kania kuma mugi Anutuwaanoŋ gere bolaŋanoŋ uutanoŋ jero. Jiisaswaa kania tororo dindiŋa kuma oŋoma Jonoŋ oomulu meŋ oŋonoti, iikawaa kania saanoŋ moma sorogoŋ jero. Ii jeroto, iikawaa batuya moŋ mesaoro. Uŋa Toroyanoŋ mulu meŋ nononji, ii mende moro.\n26 Iinoŋ kaŋ qamakooli miri uutanoŋ kanaiŋ qaa esuŋmumu-yawo jero. Jero Prisila Akwila yoronoŋ qaaya moma nama wani yoroo mirinoŋ keŋgi. Kema Anutuwaa kania awaagadeeŋ toroqeŋ jeŋ asariŋ ijori moro. 27 Apolosnoŋ Griik kantriwaa bakaya qata Akaia kanoŋ kemambaajoŋ moro Efesus uumeleeŋ ala yoŋonoŋ kotiŋgoŋ mugi. Kotiŋgoŋ muŋ Akaia gowokourugia yoŋoojoŋ tere kokaeŋ oogi, \"Eja koi mono koma horoŋ mubu.\" Apolosnoŋ tere ii meŋ Akaia prowinsnoŋ kema ejemba Anutuwaa kaleŋmoriaŋa moma asariŋ uugia meleeŋgiti, ii mamaga ilaaŋ oŋono. 28 Ilaaŋ oŋoma \"Jiisasnoŋ Hamoqeqe Toya kolooja,\" jeŋ iikawaa kania ii Buŋa Terewaa qaaya qaaya weeŋgoŋ kanoŋ qendeema oŋono mogi. Juuda yoŋonoŋ qaa ii moma jenoŋkooli aŋgi niinoŋgiinoŋ kolooroto, Apolosnoŋ Anutuwaa ku-usuŋ qaganoŋ nama qaagia asuganoŋ qewagoro kamaagi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.18","date":"2018-04-25T14:32:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947822.98\/warc\/CC-MAIN-20180425135246-20180425155246-00212.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999878407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999878406524658}","num_words":1081,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a2Eks 26.1-30; 25.31-40, 23-30\nb3Eks 26.31-33\nc4Eks 30.1-6; 25.10-16; 16.33; Jaŋ 17.8-10; Eks 25.16; Dut 10.3-5\nd5Eks 25.18-22\ne6Jaŋ 18.2-6\nf7Lew 16.2-34\ng13Lew 16.15-16; Jaŋ 19.9, 17-19\nh19-20Eks 24.6-8\ni21Lew 8.15\nj22Lew 17.11\nk28Ais 53.12\nHebrews 9\nBalombaa opo sel jigonoŋ Anutu kokaeŋ mepeseegi:1 Anutunoŋ soomoŋgo areŋ mutuya ama iikanoŋ kaaŋagadeeŋ waeya meŋ mepeseewombaa areŋa ii jeŋ kotoro otaagi. Ii otaaŋ namonoŋ opo sel jigo gora megi ero. 2 Anutuwaa opo sel jigo gora ii kokaeŋ megi: Jigo uuta mutuya kanoŋ lambewaa duŋ rarata ano bered kowoga ii Anutuwaa jaasewaŋanoŋ nene duŋnoŋ Anutuwaa buŋa aŋgi raro. Jigo uuta iikawaa qata ii jigo uuta toroya 3 Kawaa gematanoŋ uuta moŋ qata jigo kowoga totooŋ ii ero. Jigo uuta woi yoroo batugaranoŋ opo sopa nano.\n4 Jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ jiniŋ ooŋoombaa alata ano soomoŋgo arembaa bokis ii eri. Alata ii goulnoŋ memeta ano bokis selia ii kuuya goulnoŋ tuuruya kolooro. Paora qata mana ii goul monjonoŋ ama bokis iikawaa uutanoŋ galeŋ komakegi. Kaaŋagadeeŋ Aarombaanoŋ taa gbaru sota junjuŋa ano Anutunoŋ soomoŋgo areŋa jamonoŋ ooro ilaŋa ii bokis iikawaa uutanoŋ galeŋ komakegi. Bokis uutanoŋ iwoi karooŋ ii kaeŋ egi. 5 Bokis qaganoŋ borosowo gajoba woi goulnoŋ memeta ii nani. Ii Anutunoŋ kosere laligoro asamararaŋaa sareya ii kolooro. Borosowo woi ii eŋgaŋgara kotuma bokis unuŋa turuŋ nani. Bokis unuŋa ii Anutuwaa koma konjoratiwaa duŋa kolooro. Qaa motomotooŋ ii kambaŋ kokaamba aŋa aŋa tororo amiŋ moboŋatiwaa so qaago.\n6 Anutuwaa opo sel jigo gorawaa iwoi kuuya ii kaeŋ areŋgogi ero jigo gawoŋ galeŋ yoŋonoŋ kambaŋ so jigo uuta mutuya kanoŋ uma Anutu weleŋa qeŋ gawoŋgia meŋ laligogi. 7 Kaaŋa laligogito, jigo gawoŋ galeŋ waŋa iinondeeŋ gbani so indiŋa motooŋgo kanoŋ jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ uma laligoro. Sa meŋ iikanoŋ uma aŋaajoŋ ano kanageso yoŋonoŋ poumapou qaganoŋ siŋgisoŋgo aŋgiti, mono iikawaajoŋ ama siimoloŋ ooŋ sa maaro kamaaro.\n8 Kaeŋ areŋgoŋ aŋgi Uŋa Toroyanoŋ sare ii qendeema iikanoŋ ejemba kokaeŋ kuma nonoma laligoro: Jigo uuta mutuyanoŋ toroqeŋ nanji, kambaŋ iikanoŋ Anutunoŋ jigo uuta kowoga totooŋ iikawaa kania ii asuganoŋ mende iŋisaano laligogi. 9 Qaa ii kambaŋ kokaambaa sareya kolooja. Kania ii kokaeŋ: Ejembanoŋ kaleŋa kaleŋa nanduŋ ama siimoloŋ meŋ kagi ooŋkejuto, uugianoŋ kileŋ luae mokoloowombaajoŋ amamaaŋkeju. Uugianoŋ siŋgisoŋgo aŋgitiwaajoŋ ama tilooro siimoloŋ meŋ kaŋ Anutuwaa jigo goranoŋ uma qama kooliŋkejuto, iikanoŋ mono siŋgisoŋgogia koma konjoratiwombaajoŋ amamaaŋkeju.\n10 Nene kaleŋ ano apu kaleŋ meŋ kaŋ kema koma kaŋ koma aŋgi oomulu kania kania meŋ oŋomakejuto, kaeŋ selewaa jeŋkootoya kayagadeeŋ otaaŋkeju. Iwoi ii wala sokono ama laligogito, Anutuwaa areŋ gbiliaa kambaŋanoŋ kaŋ kuuro iikanondeeŋ kanaiŋ mende toroqeŋ sokombaa. Kiaŋ. a, b, c, d, e, f\nKraistwaa sayaa kania11 Kraistnoŋ kaŋ oyaŋboyaŋ nonomakejiwaa jigo gawoŋ galeŋ waŋa kolooroti, iinoŋ balombaa opo sel jigo ejanoŋ memeta iikanoŋ mende uro. Kaeŋ qaagoto, Siwenoŋ jigo gora raji, mono iikanoŋ uro. Jigo gora iikanoŋ uuta qaita moŋ kolooja. Asamararaŋanoŋ mono akadamuyawo. 12 Iikanoŋ uma jigo uuta mutuya kotoŋ meme ano bulmakao meria yoŋoo sagia mende meŋ keno. Kaeŋ qaagoto, iyaŋaa saya maaro iikanoŋ nemuŋ koma muro Siwewaa jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ uro. Iikanoŋ kambaŋ motooŋgowaa so uro tegoŋ sokonota eja. Dowenana kaeŋ meŋ oyaŋboyaŋ koloowombaajoŋ kondooro kambaŋ tetegoya qaa sokoma eŋ ubaa.\n13 Wala namonoŋ meme ano bulmakao ejia uŋuŋ sagia meŋ kaŋ bulmakao embia kowiŋa kanoŋ siimoloŋ ooŋ iikawaa bugaajoŋa kaaŋagadeeŋ meŋ kaŋ ejemba kokojinjiŋgiawo iikanoŋ qeesaaŋ oŋomorigi sokoma oŋono. Kaeŋ hamo qeŋ oŋoŋgi iikanoŋ selegia soŋgbama meŋ soraiŋ oŋono laligogi. 14 Kaeŋ aŋgiti eeŋ, Kraistwaa sayanoŋ mono kambaŋ kokaamba hamoqeqe tani ii mamaga uuguŋ kokaeŋ ama nonomakeja: Sayanoŋ mono uunana tilooro soŋgbama nanamemenana koomu kotigaa buŋa koloowoŋatiwaa so ii koma konjoratiŋkeja. Kaeŋ ama nonono laaligo Toya Anutu weleŋa qewombaa gawoŋa ii mono afaaŋgoŋ meŋ laligowoŋa. Uŋa Toroyanoŋ laligoŋ kouma tetegoya qaa laligoŋ ubaati, iinoŋ mono Kraist ilaaŋ muro koposoya qaa laligoroto, ananaajoŋ ama iyaŋa qeleema aoŋ Anutuwaa siimoloŋ lama kolooro.\n15 Kania kokaembaajoŋ Kraistnoŋ soomoŋgo areŋ gbiliaa galeŋ waŋa kolooja: Anutunoŋ ejemba oyaŋboyaŋ kolooŋ kambaŋ tetegoya qaa kaaŋa laligowombaa qaa somoŋgoŋ oŋoonoti, iyoŋonoŋ iwoi ii buŋa qeŋ aowutiwaajoŋ moja. Kawaajoŋ ama Kraist kuuro Anutu ano ejemba batunananoŋ uumotooŋ ambombaa gawoŋa meŋ laligoja. Soomoŋgo areŋ mutuyaa kambaŋanoŋ ejembanoŋ kana uuguŋ siŋgisoŋgo aŋgi iikanoŋ somoŋgoŋ oŋono laligogiti, Kraistnoŋ ii iikanoŋa isama oŋomambaajoŋ ama komuŋ dowegia mero.\n16 Moŋnoŋ ilawoilaya kuuya laaligoya tegowaati, kambaŋ iikanoŋ aliaa buŋaya koloowaatiwaajoŋ jeŋ kotorota qaa eji, alianoŋ iwoi ii uulaŋawo mende mewaa. Uulaŋawo qaagoto, qaa toyanoŋ komuro kanianoŋ asuganoŋ asugiro iigigo kambaŋ iikanoŋ ii saanoŋ mewaa. 17 Jaawo laligoro kambaŋ iikanoŋ qaaya iikanoŋ hoŋawo mende koloowaato, qaa toyanoŋ komurogo qaayanoŋ mono esuŋawo koloowaa. 18 Qaa iikawaa so soomoŋgo areŋ mutuya ii kaaŋagadeeŋ oro saya mende maabuyagati eeŋ, mono hoŋawo mende koloonaga.\n19 Areŋ mutuyaa hoŋa ii kokaeŋ kolooro: Moosesnoŋ Kana qaawaa jeŋkooto qaa kuuya ii kanageso kuuya yoŋoojoŋ weeŋgoŋgo bulmakao meria ano meme uŋuro sagianoŋ kamaaro. Kamaaro ii meŋ apuwo mindiriŋ lama juya osoga nezoŋgbala meŋ gumioŋ susuyanoŋ somoŋgoŋ sanoŋ qenduŋgoŋ qeesaaro Kana qaa Tere lama selianoŋ ooŋ lipiŋgiti, ii moriro. Ii moriŋgo kanageso kuuya batugianoŋ liligoŋ sa apunoŋ qenduŋgoŋ qeesaaŋ giliro iikanoŋ oŋomoriro. 20 Kaeŋ oŋomoriŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Anutunoŋ qaaya teŋ kombutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋoma oŋowo soomoŋgo anji, mono iikawaa sayaga koi.\"\n21 Kaeŋ iŋijoŋ toroqeŋ opo sel jigo gora ii kaaŋiadeeŋ sa iikanoŋ qenduŋgoŋ giliro moriro. Hamoqeqe gawoŋ mewutiwaa akadamu ilawoila kuuya ii kaaŋagadeeŋ qenduŋgoŋ giliro moriro. 22 Anutuwaa Kana qaanoŋ jeŋ kotojiwaa so ii me woi kuuya ii mono sanoŋ soŋgbaniŋ soraaya kolooŋkeja. Kawaajoŋ moŋnoŋ sa mende maanagati eeŋ, Anutunoŋ siŋgisoŋgonana mende mesaonaga. Kiaŋ. g, h, i, j\nKraistwaa sayanoŋ siŋgisoŋgonana koma konjoratiŋkeja.23 Namowaa jigo goraya ii Siwewaa jigo gorawaa sareya ano uŋauŋaya. Namonoŋ jigo ano iwaa borotere ano borosowo ii siimoloŋ ooŋooŋ ama iikaaŋa kanoŋ hamo uŋugi soraaya koloogi sokonoto, Siwe jigo gorawaa ilawoilawaajoŋ ii mende sokonja. Kawaajoŋ Kraistnoŋ siimoloŋ ooŋooŋ qaita moŋ anoti, iikanoŋ mono Siwe jigonoŋ uma iwaa ilawoilaya kuuya hamo uŋuro soraaya koloogi sokono. Siimoloŋ ooŋooŋ qaita moŋ iikanoŋ mono namowaa siimoloŋ ooŋooŋa ii uuguŋ akadamuyawo kolooro. 24 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Kraistnoŋ jiwowoŋ jigo uuta kowoga totooŋ ejanoŋ memeta iikanoŋ mende uro. Namowaa jigo goraya ii Anutuwaa jigo goraya hoŋaa uŋauŋaya kolooro. Kraistnoŋ mono Siwe gomaŋ hoŋa iikanoŋ uma kambaŋ kokaamba ilaaŋ nonomakebaatiwaajoŋ jotamemenana kolooŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋ asugiŋkeja.\n25 Namowaa jigo gawoŋ galeŋ waŋanoŋ gbani so oro sagia meŋ jiwowoŋ jigo uuta kowoga totooŋ iikanoŋ uma laligoro. Kraistnoŋ iikawaa so mende amakeja. Iinoŋ Siwe gomanoŋ indiŋ mamaga mende uro. Anutuwaa siimoloŋ lama kolooro gbani so qeŋkebutiwaajoŋ ama eu mende uro.\n26 Indiŋ motooŋgonoŋ mende sokonagati eeŋ, iinoŋ mono Anutunoŋ Siwe namo mokolooŋ oronoti, kambaŋ iikanoŋa kanaiŋ siimboboloya kanjaŋawo moro indiŋ seiseiya koloonaga. Kaeŋ qaagoto, namowaa kambaŋanoŋ tegomambaajoŋ ano kambaŋ kokaamba indiŋ motooŋgogadeeŋ siŋgisoŋgo koma konjoratiwaatiwaajoŋ ama asugiro. Asugiŋ iyaŋa siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa ama mubutiwaajoŋ ama aoro. 27 Namo ejemba ananaa areŋnana ii kokaeŋ eja: Anana kambaŋ moŋnoŋ komuwoŋa ano iikawaa gematanoŋ Anutunoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋ nonombaa.\n28 Areŋ iikawaa so Kraistnoŋ kaaŋiadeeŋ ejemba seiseiya ananaa siŋgisoŋgonana koma konjoratiwaatiwaajoŋ indiŋ motooŋgowaa so kaŋ iyaŋa siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa ama mubutiwaajoŋ ama aoro. Iinoŋ kambaŋ moŋnoŋ eleema kawaa. Siŋgisoŋgowaajoŋ ama mombo mende kawaato, ejemba asugiwaatiwaajoŋ mambomakejoŋi, mono anana oyaŋboyaŋ nonoma nunuambaatiwaajoŋ ama asugiwaa. Kiaŋ. k\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Heb.9","date":"2018-04-27T04:55:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125949036.99\/warc\/CC-MAIN-20180427041028-20180427061028-00415.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999930859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999993085861206}","num_words":1293,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Thessalonians 3\nTimoti wasiri Tesalonaika keno.1 Oŋo nomaeŋ ama laligojuti, ii mobombaa motoqoto somata moma bimbimgoŋ toroqeŋ eeŋ laligowombaajoŋ amamaaniŋ. Kawaajoŋ noronarodeeŋ Atens sitinoŋ laligowotiwaa qaa somoŋgoŋ 2 alanara Timoti wasiri oŋoonoŋ karo. Iinoŋ Anutuwaa gawoŋ meŋ norowo Kraistwaa Oligaa Buŋa jeŋ seiŋkeja. Iinoŋ uu naŋgonaŋgo qaa oŋoma momalaarigia meŋ kotiiwaatiwaajoŋ karo. 3 Anutunoŋ areŋnana jeŋ tegoro tosianoŋ qotogoŋ oŋomakeju, ii oŋoaŋgio saanoŋ moju. Oŋoonoŋga moŋnoŋ konjiliŋ uutanoŋ koŋgbara ama looriwabotiwaajoŋ jeniŋ karo.\n4 Nononoŋ Tesalonaika oŋowo laligoŋ kambaŋ iikanoŋ oŋoojoŋ walawala qaa kokaeŋ jeniŋ, \"Pombaa uusiiŋa teŋ koniŋ ejembanoŋ sisiwerowero ama nonoŋgi konjiliŋ mokoloowoŋa.\" Kaeŋ jeniŋ iikawaa so oŋanoŋ kolooroti, ii saanoŋ moju. 5 Kaeŋ kolooro aŋgobato Toyanoŋ iŋijoŋgoro looriŋ kamaagi gawonanaa oŋanoŋ kamaaŋ jaŋgoŋ qaombabo. Kawaajoŋ nomaeŋ moma laariŋ laligojuti, ii mobombaajoŋ motoqoto somata aniŋ bimooro mombo eeŋ laligomambaajoŋ amamaaŋ Timoti wasiwe qisiŋ momambaajoŋ karo. Kiaŋ. a\nTimotinoŋ sundugia ano moniŋ qeaŋgoro.6 Motoqoto moma laligoninto, Timotinoŋ kema oŋomesaoŋ eleema kaŋ buŋagia awaa meŋ kaŋ kokaeŋ ninijoro: Oŋo Poŋ saanoŋ moma laariŋ uujopagoŋ aoŋkeju ano kambaŋ so nonoojoŋ romoŋgogi awaa kolooŋkeja. Nononoŋ iŋiibombaa siiŋ moniŋ oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ nono niniibombaajoŋ kaparaŋ komakeju.\n7 Oo uumeleeŋ alaurunana, nononoŋ sisiwerowero koŋajiliŋ kania kania moniŋ kambaŋ iikanoŋ kaŋ moma laarijutiwaa sunduya awaa ninijoro moniŋ qaa iikanoŋ mono oŋanoŋ uluŋkoleŋ meŋ nonono. Kawaajoŋ kambaŋ kokaamba oŋoojoŋ ama afaaŋgoŋ luaenoŋ awaagadeeŋ laligojoŋ. 8 Oŋo Pombo qokotaaŋ boŋ qeŋ nambutiwaajoŋ nononoŋ mono oŋanoŋ kotiiŋ laligojoŋ. 9 Oŋoojoŋ ama Anutuwaa jaasewaŋanoŋ honoŋa qaa aisooŋkejoŋi, korisoro kuuya iikawaajoŋ mono nomaeŋ Anutu mepeseeŋ daŋgiseŋ jeniŋ sokonaga?\n10 Nononoŋ asasaga gomantiiŋa uunana meŋ kululuuŋ kaparaŋ koma kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ, 'Anutu, mono ilaaŋ nonona Tesalonaika kema jaasewaŋgia iima mondoriŋ momalaarigiaa iwoiwaajoŋ amamaajuti, ii oŋomboŋa. Qaa ii oŋanoŋ.'\n11 Kaeŋ qama kooliniŋ Anutu Maŋnana aŋa ano Poŋnana Jiisas yoronoŋ mono kana meleuŋ nononi saanoŋ oŋoonoŋ kawoŋa. 12 Toroqeŋ kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ, 'Nono honombonoŋa qaa uujopagoŋ oŋomakejoŋi, Poŋ giinoŋ mono uujopaga toroqeŋ oŋona batugianoŋ seiro aŋgia qendeema aoŋ ejemba kuuya kaaŋiadeeŋ qendeema oŋomakebu. 13 Poŋ, giinoŋ mono uugia meŋ kotiiŋkeba. Poŋnana Jiisas giinoŋ kanageŋ kanagesoga soraaya kuuya yoŋowo mombo kawagati, kambaŋ iikanoŋ Tesalonaika yoŋonoŋ soraaya koposowaa qaagia qaa Maŋnana Anutuwaa jaanoŋ nambu.' Kaeŋ qama kooliŋkejoŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Th.3","date":"2018-04-24T11:04:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946597.90\/warc\/CC-MAIN-20180424100356-20180424120356-00185.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9998748302,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9998748302459717}","num_words":504,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.101,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 37\nJoosef ano daremuŋuruta1 Aisaknoŋ Keinan balonoŋ waba kolooŋ laligoro meria Jeikobnoŋ iikanoŋ toroqeŋ laligoro. 2 Jeikobwaa gbiliuruta iyoŋoo sundugia kokaeŋ:\nJoosefnoŋ eja gbaworo yambuya 17 kolooro daremuŋuruta, maŋaa embawoita sewaŋgara mende memeta Bilha ano Zilpa yoroo merauruta yoŋowo lama ano meme (noniŋ) tuuŋa tuuŋa galeŋ koma oŋoma laligogi. Kaeŋ laligoŋ daremuŋurutanoŋ sili aŋgiti, iikawaa sunduya bologa bologa ii maŋa ijoro moma laligoro.\n3 Jeikobnoŋ eja waŋa kolooro meria Joosefnoŋ kolooroti, iikawaajoŋ maŋanoŋ ii merauruta tosaaŋa kuuya uŋuuguŋ uutanoŋ jopagoŋ muŋ laligoro. Kambaŋ moŋnoŋ maleku koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga ii meŋ Joosef muro. 4 Maŋanoŋ ii daremuŋuruta kuuya uŋuuguŋ uutanoŋ jopagoŋ muŋ laligoroti, iwaa daremuŋurutanoŋ ii iima kanaiŋ kazi ama muŋ iwo ala-alawaa qaaya moŋ mende amiŋ moma laligogi.\n5 Gomantiiŋa moŋnoŋ Joosefnoŋ gaoŋ moŋ iima iikawaa sunduya ii daremuŋuruta iŋijoro mogi. Ii mogi uugianoŋ waaro kazi mamaga moma muŋ laligogi. 6 Sunduya ii kokaeŋ jero mogi: \"Mobu, nii gaoŋ moŋ iijeŋi, ii kokaeŋ: 7 Anana gawonoŋ laligoŋ wiit padi boranana somoŋgowombaa tani anjoŋ. Kaeŋ aniŋ noonoŋ wiit padi borana iikanoŋ waama koŋa nano oŋoonoŋ boraŋ kanoŋ mono noonoŋ boraŋ liligoŋ sigoŋ nanjuya.\"\n8 Kaeŋ iŋijoro moma daremuŋurutanoŋ Joosef kokaeŋ ijogi: \"Gii nonoonoŋ kiŋ poŋga koloonaga me? Gii oŋanoŋ galeŋ koma nonomambaajoŋ mojaŋ me?\" Joosefnoŋ gaoŋa iima kawaa sunduya iŋijoroti, iikawaajoŋ yoŋoo uugianoŋ mombo toroqeŋ waaro kazi somata totooŋ moma muŋ laligogi.\n9 Kawaa gematanoŋ gaoŋ moŋ mombo iima iikawaa sunduya daremuŋuruta kokaeŋ iŋijoro mogi: \"Niinoŋ gaoŋ moŋ iibe iikanoŋ weeŋ, koiŋ ano seŋgelao 11 kanoŋ noonoŋ usugogi.\"\n10 Sunduya ii maŋa ano daremuŋuruta iŋijoro mogi maŋanoŋ temboma kokaeŋ jeŋ muro: \"Gii gaoŋ tania kaaŋa ii nomaembaajoŋ iijaŋa? Nii, nemuŋga ano daremuŋuruga nono mono nomaeŋanoŋ goonoŋ kaŋ jaasewaŋganoŋ simiŋ kuma namonoŋ usugowonaga?\" 11 a Kaeŋ kolooro daremuŋurutanoŋ uugianoŋ motoqoto moma muŋ laligogito, maŋanoŋ qaa ii uu konoŋanoŋ ano ero romoŋgoŋ laligoro. Kiaŋ.\nJoosef sewaŋa meŋ wama Iijipt balonoŋ keŋgi.12 Kambaŋ moŋnoŋ Joosefwaa daremuŋuruta yoŋonoŋ maŋgiaanoŋ lama tuuŋuruta galeŋ koma oŋombombaajoŋ Sekem gomaŋ kosianoŋ kema laligogi. 13 Iikanoŋ laligogi Israelnoŋ Joosef kokaeŋ ijoro: \"Merana, goo daremuŋuruganoŋ Sekem kosianoŋ lama tuuŋnana galeŋ koma oŋoma laligojuti, ii mojaŋ. Saanoŋ koi kana wasiŋ gombe yoŋoonoŋ kemba.\" Kaeŋ ijoro \"Saanoŋ kemaŋa,\" jero.\n14 Jero kokaeŋ ijoro: \"Gii mono kema daremuŋuruga ano lama tuunana iŋiima nomaeŋ laligojuti, iikawaa qaa sunduya ii meŋ eleema kaŋ jena momaŋa.\" Kaeŋ jero moro Hebron dondooŋanoŋga wasiŋ muro kema kema Sekem balonoŋ keuro.\n15 Sekem balonoŋ keuma baloŋ korianoŋ kana moŋgama laŋ kema laligoro eja moŋnoŋ mokolooŋ iima kokaeŋ qisiŋ muro: \"Gii naa iwoiga moŋgama laligojaŋ?\"\n16 Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: \"Nii daremuŋuruna yoŋoojoŋ moŋganjeŋ. Yoŋonoŋ dakanoŋ liligoŋ lamaurugia galeŋ koma oŋonjuti, ii saanoŋ jena momaŋa.\"\n17 Kaeŋ meleeno kokaeŋ jero: \"Yoŋonoŋ mono gomaŋ koi mesaoŋ keŋgi. Dotan gomanoŋ kembombaajoŋ jegi mobe.\" Kaeŋ jero moma daremuŋuruta yoŋoo kanagianoŋ oŋotaaŋ kema Dotan gomaŋ kosianoŋ kema mokolooŋ oŋono.\n18 Mokolooŋ oŋoma kosogianoŋ mende keuroto, sigeŋsigeŋ endu karo daremuŋanoŋ ii iima ajorooŋ Joosef qewombaajoŋ aŋgonaŋ aŋgi. 19 Aŋgonaŋ ama iyaŋgiodeeŋ kokaeŋ amiŋ mogi: \"Iibu, gaoŋ ii-ii eja iikanoŋ mono endu kaja. 20 Ayo, mono kagi kema qeniŋ komuro qamoya apu roŋa moŋnoŋ giliniŋ kemero kokaeŋ jewoŋa: 'Oro kawalianoŋ mono ii qero komuro.' Gaoŋaa hoŋanoŋ nomaeŋ koloowaati, ii mono iikawaa gematanoŋ iiboŋa.\"\n21 Kaeŋ amiŋ mogi Ruubenoŋ ii moma Joosef borogianoŋga metogoŋ laaligoya somoŋgomambaajoŋ moma kokaeŋ jero: \"Ii mono mende qeniŋ komuwaa.\" 22 Toroqeŋ kokaeŋ jero mogi: \"Saya mono mende maabu. Baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ apu roŋ koi nanji, ii saanoŋ iikanoŋ giligi kemewaato, borogianoŋ mono iwaa selianoŋ mende oosiriŋ qewu.\" Ruubenoŋ Joosef borogianoŋga metogoŋ aŋgoŋ koma wama maŋaanoŋ eleema kembojoŋ moma qaa kaeŋ jero.\n23 Kaeŋ jero moma naŋgi Joosefnoŋ daremuŋuruta yoŋoonoŋ kouro. Kouro malekuya koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga mouma karoti, ii laŋ horoŋ menjuqenjuraŋgi. 24 Ii menjurama kogia qelanjiŋ meŋ kema apu roŋnoŋ giligi kemero. Apu roŋ ii apuya qaa gbameŋaga nano.\n25 Kaeŋ ama nene newombaajoŋ kamaaŋ ragi. Kamaaŋ rama jaagia uugi keno Ismael kanagesowaa komahooro eja tosianoŋ Gilead gomaŋ mesaoŋ kamelgia donoŋ donoŋ kuuŋ oŋoma awaŋao kagi iŋiigi. Yoŋonoŋ kamel qagianoŋ daŋe rombo, sele morimoriwaa kelega ano marasiŋ gere tokoya qata mor bala ii aŋgi bosima Iijipt kantrinoŋ kembombaajoŋ kagi.\n26 Kaeŋ iŋiima Juudanoŋ daremuŋuruta kokaeŋ iŋijoro: \"Anana konana qeniŋ komuro sayaa qaaya kolatiŋ asaŋgowoŋati eeŋ, iikanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ nononaga? 27 Iinoŋ ananaa konana kolooŋ ananaa sakitinana koloojiwaajoŋ mono boronananoŋ selianoŋ mende oosiriŋ qewoŋato, saanoŋ kagi kema Ismael eja yoŋonoŋ ii sewaŋa mewutiwaajoŋ oŋomboŋa.\" Kaeŋ iŋijoro daremuŋurutanoŋ ii moma uumotooŋgo ama wambelaagi.\n28 b Kaeŋ aŋgi Midian balombaa Ismael kanagesowaa komahooro eja yoŋonoŋ kaŋ kouma uŋuuguwombaajoŋ aŋgi. Kaeŋ aŋgi kogia Joosef ii apu roŋnoŋga horogi kouro silwa kota 20:noŋ sewaŋa mewutiwaajoŋ oŋoŋgi. Oŋoŋgi Ismael eja yoŋonoŋ ii sewaŋa meŋ wama Iijipt kantrinoŋ keŋgi.\n29 Keŋgi Ruubenoŋ moŋgeŋga eleema apu roŋnoŋ karo Joosef iikanoŋ mombo mende nano iima wosoya juno wosobiria qendeema malekuya menjurano. 30 Malekuya menjurama kouruta yoŋoonoŋ eleema kaŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Mera gbaworonoŋ mono daeŋgeŋ aliŋ sooja? Yei, maŋgaa siita! Iikawaa qaaya ananaa qananoŋ uro mono nomaeŋ ambenaga?\"\n31 Kaeŋ iŋijoro meme (noniŋ) ejia moŋ meŋ qegi komuro Joosefwaanoŋ maleku meŋ meme iikawaa sayanoŋ qenduŋgoŋ meŋ boligi. 32 Meŋ boliŋ malekuya koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga ii meŋ mirinoŋ kema maŋa qendeema kokaeŋ ijogi: \"Nono koi mokoloojoŋ. Ii meraga Joosefwaanoŋga me qaago, ii saanoŋ iima gosiwa.\"\n33 Kaeŋ jegi iima gosiŋ kokaeŋ jero: \"Koi ii meranaanoŋ malekuga. Oro kawalia moŋnoŋ mono japaleleŋ qero komuro gogoro. Oŋanoŋ, Joosef ii kitomitoro borombooroŋ kolooro.\" 34 Kaeŋ jeŋ amburereŋ ama wosobiria qendeema malekuya menjurama selia namonoŋ meŋ boliŋ meriaajoŋ kambaŋ koriga jiŋgeŋ qama saama laligoro. 35 Kaeŋ laligoro meraborauruta kuuya yoŋonoŋ kaŋ uluŋkoleŋ meŋ mubombaajoŋ aŋgito, iinoŋ ii qetama togoŋ uukonduŋgadeeŋ moma kokaeŋ jero: \"Qaago! Niinoŋ mono jiŋgeŋ qama saama laligoŋ komuŋ koomu gomanoŋ meranaanoŋ kememaŋa.\" Kaeŋ jeŋ Joosefwaajoŋ saama laligoro.\n36 Kaeŋ laligoro kambaŋ kanoŋ Midian balombaa komahooro eja yoŋonoŋ Joosef wama Iijipt kantrinoŋ keuma sewaŋa mewutiwaajoŋ aŋgi Faarao kimbaa jawiŋa moŋ qata Potifar, kimbaa laaligoyaa sikiriti yoŋoo kawali galeŋgiaga laligoroti, iinoŋ ii sewaŋa mero weleŋqeqeya omaya kolooro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.37","date":"2018-04-20T16:31:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125944479.27\/warc\/CC-MAIN-20180420155332-20180420175332-00275.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999858141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999858140945435}","num_words":1111,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Philippians 11 Pool Timoti noronoŋ Kraist Jiisaswaa weleŋ qeŋ laligojo.Uumeleeŋ kanageso soraaya kuuya Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama Filipai sitinoŋ laligojuti, noro oŋowo ano oŋoo waŋgia (bisop, pasto) ano Buŋa gawoŋ meme ejemba tosaaŋa (diikon) oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ moma tere koi oojeŋ.\n2 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowutiwaajoŋ mojeŋ. a\nPoolnoŋ Anutu mepeseeŋ qama koolija.3 Niinoŋ romoŋgoŋ oŋomakejeŋiwaa so Anutu mepeseeŋkejeŋ. 4 Kambaŋ so korebore oŋoojoŋ Anutu qama kooliŋkejeŋi, ii mono korisoro qaganoŋ qama kooliŋkejeŋ. 5 Niinoŋ Anutu kokaembaajoŋ mepeseeŋkejeŋ: Oŋo Oligaa Buŋanoŋ qokotaagiti, kambaŋ mutuya iikanoŋadeeŋ kanaiŋ niwo manja qeŋ kotiŋgoŋ noma laligoŋ kouma laligoju. 6 Anutunoŋ uugianoŋ gawoŋ awaa kanaiŋ meŋ laligoji, ii mono toroqeŋ mero Kraist Jiisasnoŋ mombo asugi-waatiwaa kambaŋanoŋ tegowaa. Kaeŋ moma laariŋ kotiiŋ Anutu mepeseeŋkejeŋ.\n7 Oo jogia newe, wombo alauruna koloojutiwaajoŋ kuuya oŋo kaeŋ romoŋgoŋ oŋombe awaagadeeŋ sokonja. Anutunoŋ gawoŋ nonota kapuare mirinoŋ ramakejeŋ me aworo niinoŋ Oligaa Buŋawaajoŋ manja qeŋ eŋkaloloŋ qaa qewagoŋ qaa oŋanoŋ tiita iriga meŋ kotiiwaatiwaajoŋ liligoŋkejeŋ. Kaeŋ me kaeŋ amakejeŋi, kuuya oŋonoŋ mono niwo naŋgi kaleŋmoriaŋ iikayadeenoŋ sokoma oŋono gawona naŋgogi motooŋ simbawoŋawo koloojoŋ. 8 Kraist Jiisasnoŋ oŋo jopagoŋ inaaŋ oŋomakeji, niinoŋ ii moma iikawaa qaganoŋ nama kuuya oŋoojoŋ siiŋ moma iŋiimambaajoŋ kaparaŋ koma laligojeŋ. Kaeŋ jeŋ qaa hoŋa jejeŋi, ii Anutu aŋo saanoŋ naŋgoŋ noma jewaa.\n9 Niinoŋ oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ: Anutu, gii mono Filipai alauruna inaaŋ oŋona toroqeŋ kotiiŋ jopagoŋ aogi uujopagianoŋ somariiŋ seiwaa. Kaeŋ kolooro saanoŋ kana hoŋa iima kotoŋ eŋkaloloŋ qaa mesaoŋ laligowu. 10 Kaeŋ laligoŋ saanoŋ qaa gosiŋ kana awaa soro meweeŋgoŋ soraaya kolooŋ koposowaa qaagia qaa laligoŋ ubu. Kraistnoŋ eleema kawaati, kambaŋ iikanoŋ lombonananoŋ tegowaa. 11 Jiisas Kraistnoŋ nanamemeŋ solaŋa nemuŋ kono iikawaa hoŋa asugiŋkebaa. Hoŋa kanoŋ uugia saa qero ejembanoŋ kaeŋ iŋiima Anutu mepeseegi qabuŋayanoŋ seiwaati-waajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Qaa ii oŋanoŋ.\nPool kapuare mirinoŋ aŋgi Buŋa qaanoŋ kotiiro.12 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋonoŋ noo kanana moma kotowu-tiwaajoŋ kokaeŋ moma oojeŋ: Iwoi bologa noonoŋ kolooroti, iikawaa bujuyanoŋ seiro Oligaa Buŋanananoŋ ejemba sokoma oŋono gawona-nanoŋ toomoriaŋawo kolooŋkeja. 13 Nii Kraistwaajoŋ ama kasanoŋ gbadooŋ noŋgi Room kokanoŋ rajeŋi, qaa ii manjaqeqe eja kuuya Siisa-kimbaa galeŋkoŋkoŋ miri galeŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ moju ano kaaŋagadeeŋ ejemba tosaaŋa mamaga yoŋoo gejagianoŋ kemero modaboroju.\n14 Toroqeŋ hoŋa kokaeŋ kolooro: Uumeleeŋ alaurunananoŋ kapuare mirinoŋ rabe Poŋnoŋ ilaaŋ nomakejiwaa qaaya mogi. Ii moma seiseiyanoŋ Pombo kotiiŋ qokotaaŋ nama kaparaŋ koma awasaŋkaka koloogi. Kaeŋ kolooŋ Anutuwaanoŋ qaa torokoya qaa jeŋ seigi toroqeŋ kemakeja.\n15 Tosianoŋ noojoŋ mogi uro uusiiŋ soraayanoŋ nama Kraistwaa kania jeŋ asariŋkejuto, tosianoŋ noojoŋ ama uugianoŋ junjuŋ moma gema nuŋ aŋgowowo ambombaajoŋ moju. 16 Alauruna hoŋa yoŋonoŋ noo kanana kokaeŋ moju: Anutunoŋ kuuŋ nonota aworo niinoŋ Oligaa Buŋawaajoŋ manja qeŋ eŋkaloloŋ qaa qewagoŋkejeŋ. Kaeŋ moma jopagoŋ noma naŋgoŋ nomakeju. 17 Gemaqeqe ejemba yoŋonoŋ iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ tawawaajoŋ mondoŋ uugianoŋ menjereŋgoro Kraistwaa kania kaeŋ jeŋ asariŋkeju. Kaeŋ ama kapuare mirinoŋ rajeŋi, kambaŋ kokaamba aŋgosisiri toroqeŋ ama nombombaajoŋ moju.\n18 Kaeŋ mojuto, ii kileŋ. Kraistwaa kania ii iwoiwaajoŋ mondoŋ silemale amakeju me Anutu tororo teŋ koma jeŋ asariŋkejuti, ii niinoŋ mobe sokonja. Kaeŋ me kaeŋ amakejuti, uunanoŋ mono iikawaajoŋ qeaŋgoro oŋanoŋ aisoojeŋa aisooŋkemaŋa. 19 Aisoowe noojoŋ qama kooligi Jiisas Kraistwaa Uŋa Toroyanoŋ naŋgoŋ nono saanoŋ isama noŋgi kamaamambaa tani mojeŋ. Kaeŋ koloowaati-waajoŋ moma iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ aisooŋkejeŋ. 20 Iwoi moŋ ama gamu mokoloomambotiwaajoŋ mono jejeromoŋromoŋ ama laligojeŋ. Gamu qaagoto, kambaŋ so Kraist mepeseeŋ laligoweti, iikawaa so kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ koloowaatiwaajoŋ mojeŋ. Sele busunanoŋ komuwaa me laligowaati, ii kileŋ mono awasaŋkaka qaganoŋ Kraist mepeseewe qabuŋayanoŋ somariiwaa.\n21 Laligomaŋati eeŋ, laaligona mono Kraistwaa qabuŋayanoŋ somariiwaatiwaajoŋ ama laligomaŋa. Nugi komuwenagati eeŋ, iikanoŋ mono meŋ qeaŋgoŋ nono oyaŋboyaŋ koloomaŋa. 22 Kaeŋ koloowenagato, balonoŋ sele busuwo laligomaŋati eeŋ, mono uuwaa gawoŋ mewe toroqeŋ hoŋawo kolooŋkebaa. Ii romoŋgoŋ neenaajoŋ laaligo me koomuga meweeŋgowenaga, ii saanoŋ mende mojeŋ. 23 Laaligo ano koomu batugaranoŋ papaŋgoŋ laligojeŋ. Kraistwo eu laligowenaga, iikanoŋ mono iwoi kuuya uuguŋ moriaŋ somata mokolooŋ nonaga. Kawaajoŋ baloŋ mesaomambaa siiŋa moma laligojeŋ.\n24 Kaaŋa laligojento, sele busuwo qeŋ koriŋ laligomaŋati eeŋ, iikanoŋ mono oŋo ilaaŋ oŋombe hoŋa oŋoonoŋ koloowaa. Komu-wenaga, iikanoŋ mono oŋo mende ilaaŋ oŋonaga. 25 Iikaaŋa moma laariŋ kotiiŋ kawaajoŋ niima koboogi toroqeŋ laligoŋ kuuya oŋo ilaaŋ oŋoma laligomambaajoŋ mojeŋ. Ilaaŋ oŋombe momalaarigiaa oŋanoŋ mono somariiŋ kotiiro saanoŋ honoŋa mende aisooŋ lali-gowu. 26 Kaaŋagadeeŋ Kraistnoŋ niima kobooro mombo oŋoonoŋ kawe oŋo saanoŋ noojoŋ ama Kraist Jiisas honoŋa mende mepeseeŋ muŋ laligowu. Kiaŋ. b\nMomalaarigianoŋ kotiiwaatiwaajoŋ manja qeŋ laligowu.27 Nanamemeŋgia ii mono Kraistwaa Oligaa Buŋayanoŋ akada-muyawo koloowaatiwaa so ama meŋ laligowu. Kaeŋ laligogi oŋoo-noŋ kaŋ iŋiimaŋati me mende kaŋ sigeŋsigeŋ laligoŋ qaa bujugia mobe kanagianoŋ kokaeŋ ero sokombaa: Oŋo kulukululuu areŋ motooŋgowaa qaa somoŋgoŋ uumotooŋgo ama nambu. Kaeŋ nama Oligaa Buŋawaa qaa oŋanoŋ sooliwabotiwaajoŋ motooŋ somoŋgoŋ manja qeŋ laligowu. 28 Kaaŋagadeeŋ tosianoŋ tuarenjeŋ ama oŋomakebuti, oŋonoŋ mono qaa jegia kania kania kawaajoŋ mende aaruŋ lalaŋanigi uugia mende kamaawa. Kaniagia kaeŋ mobe sokombaa. Anutunoŋ ku-usuŋ oŋono tuarenjeŋ ejemba yoŋonoŋ kaniagia iima kokaeŋ moma asariwu: Oŋoaŋgia kamaaŋ uŋuro tiwilaagi Anutunoŋ metogoŋ nonono eu oyaŋboyaŋ laligowoŋa.\n29 Anutunoŋ areŋa ama oŋonoti, ii kokaeŋ: Oŋo Kraist moma laariŋ muŋ leegeŋ aisooŋ leegeŋ iwaajoŋ ama siimbobolo moma laligowuya. 30 Niinoŋ momalaariwaa manja wala oŋowo laligoŋ qeweti, niigi ano kambaŋ kokaamba toroqeŋ qeŋkejeŋiwaa buju qaa koi mojuti, oŋo mono manja iikayadeeŋ niwo naŋgoŋ qeŋ laligoju, ii mojeŋ. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Phili.1","date":"2018-04-21T19:24:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945317.36\/warc\/CC-MAIN-20180421184116-20180421204116-00320.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999839067,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999839067459106}","num_words":996,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Lew 12.3\nb7Apo 10.1-43\nc8Apo 2.4; 10.44\ne16-18Aam 9.11-12\nf20Eks 34.15-17; Lew 17.10-16; 18.6-23\nh38Apo 13.13\nActs 15\nWaba kantri yoŋoojoŋ ama zioznoŋ deemambaajoŋ ano.1 Antiokia laligorito, Judia prowinsnoŋga ejemba tosianoŋ kamaaŋ kaŋ kanaiŋ uumeleeŋ ejemba kokaeŋ kuma oŋoŋgi, \"Oŋo Mooseswaanoŋ Kana qaawaa so Anutuwaa aiwese meŋ selegia mende kotowuti eeŋ, iikaaŋa mono Siwewaa buŋa koloowombaajoŋ amamaawuya.\" 2 Kaeŋ kuma oŋoŋgitiwaajoŋ ama aŋgowowo kolooro Pool Barnabas yoronoŋ tuarenjeŋ ama oŋoma geriawo jeŋ oŋoni. Jeŋ oŋoni uumotooŋ mende ama qaa kokaeŋ somoŋgoŋ jegi, \"Nono mono Pool, Barnabas ano jotamemeya tosaaŋa wasiŋ oŋoniŋ Jerusalem sitinoŋ uma qaa ii meŋ aposol ano Jerusalem uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeya yoŋoonoŋ kema iŋijowu.\"\n3 Qaa kaeŋ somoŋgoŋ jegi uumeleeŋ kanageso yoŋonoŋ ii wasiŋ oŋoŋgi kananoŋ keŋgi. Kema laligoŋ Fonisia ano Samaria prowins woi ii kotoŋ kananoŋ kanagesoya kanagesoya iŋiigi. Iŋiima waba kantri tosaaŋa yoŋonoŋ uugia meleeŋgitiwaa bujuya jeŋ uumeleeŋ tuuŋ yoŋoojoŋ korisoro somata ama oŋoŋgi. 4 Ama oŋoma kema kema Jerusalem sitinoŋ keugi. Keugi aposol ano jotamemeya yoŋonoŋ uumeleeŋ kanageso yoŋowo koma horoŋ oŋoŋgi. Koma horoŋ oŋoŋgi sundugia kokaeŋ jegi, \"Anutunoŋ nemuŋ koma nonono misin gawoŋ meniŋ nonowo laligoŋ aŋgoleto somasomata ama meŋ laligoro.\" 5 Sundu ii jegito, Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) tuuŋnoŋga uumeleeŋ eja tosianoŋ waama kokaeŋ jegi, \"Waba kantri yoŋonoŋ uugia meleeŋgiti, iyoŋoojoŋ mono kokaeŋ jeŋ kotowoŋa: Yoŋonoŋ mono Anutuwaa aiwese meŋ selegia kotoŋ Mooseswaanoŋ Kana qaa kuuya otaaŋ laligowu.\" Kiaŋ. a\nJerusalem ajoajoroo ama aŋgowowo qaa mindiŋgogi.6 Kaeŋ jegi aposol ano jotamemeya yoŋonoŋ qaa ii jeŋ gosiwombaajoŋ ajoroogi. 7 Ajorooŋ niinoŋgiinoŋ qaa mamaga jeŋ jenoŋkooli aŋgi. Ii aŋgi Piitonoŋ waama kokaeŋ iŋijoro, \"Alauruna, Anutunoŋ wala batunananoŋ gawoŋ mendeema meweeŋgoŋ noma noojoŋ kokaeŋ jero, 'Gii mono waba kantrinoŋ kema Oligaa Buŋa qaa jeŋ asariŋ oŋona yoŋonoŋ uugia meleema Poŋ moma laariwu.' Oŋo qaa ii moju. 8 Anutunoŋ ejemba kuuya uunana moma kotoji, iinoŋ kania qendeema Uŋa Toroya Juuda ejemba nonoojoŋ wasiro kamaaroti, iikawaa so mono waba kantri ejemba yoŋoojoŋ kaaŋiadeeŋ ii wasiro uugianoŋ kemero.\n9 \"Wasiro kemero iikaaŋa kanoŋ Juuda ejemba mende iŋisosorooŋ kantri tosia mende sureeŋ oŋono. Qaagoto, yoŋonoŋ Anutu moma laarigi siŋgisoŋgogia mesaoŋ uugia soŋgbano soraaya koloogi. 10 Kawaajoŋ oŋo mono naambaajoŋ Anutu aŋgobato meŋ mubuyaga? Naambaajoŋ gowoko gbilia yoŋoo arogianoŋ qaqaŋ toroqeŋ aniŋ aŋgowuyaga? Qaqaŋ kaaŋa ii ananaa ambosakonananoŋ me nononano kaaŋagadeeŋ aŋgowombaa so mende kolooŋ laligoniŋ. 11 Kaeŋ qaagoto, kokaeŋ moma laarijoŋ: Poŋ Jiisaswaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono Anutu nemuŋ koma muro hamo qeŋ nonono Siwewaa buŋa koloowoŋa. Waba kantri yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ kana motooŋgo iikayadeeŋ otaaŋ letoma Siwewaa buŋa koloowombaajoŋ moma laariŋkeju.\"\n12 Kaeŋ iŋijoro tuuŋ yoŋonoŋ kuuya qaa moŋgama qaa bo ragi. Ragi Pool Barnabas yoronoŋ qaa sundugara kokaeŋ jeri, \"Anutunoŋ nemuŋ koma norono waba kantrinoŋ kema batugianoŋ misin gawoŋ meri aiwese aŋgoleto somasomata asugiro.\" Kaeŋ jeri geja ama mogi. Kiaŋ. b, c, ▼\n▼ Bisop, Griik qaanoŋ episkopos, ananaa qaanoŋ jaagaleŋ me inspekta. Iinoŋ zioz gawoŋ kuuyaa mindimindiri galeŋa kolooja. Jeims koi kanoŋ Jiisaswaa gowokoya qaagoto, Jiisaswaa koga.\nBisop Jeimsnoŋ qaa iŋijoro.13 Pool Barnabas yoronoŋ sundugara jedaborori mogi Jeimsnoŋ qaa kokaeŋ jero, \"Alauruna, niinoŋ qaa jewe mono geja ama mobu. 14 Anutunoŋ kambaŋ mutuya waba kantri ejemba jaasewaŋ qeŋ oŋoma batugianoŋga ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ oŋono qata bosima kanagesoya toroqegi. Anutunoŋ kaeŋ ama kaniaya qendeema nononoti, Saimon Piitonoŋ iikawaa qaaya ninijoro. 15 Qaa kaaŋa ii gejatootoo ejemba yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ naŋgoŋ jeŋkeju. Yoŋonoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja,\n16 'Kawaa gematanoŋ niinoŋ eleema kaŋ kiŋ Deiwidwaa kantri totoŋa mombo meŋ waamaŋa.\nIinoŋ wala jiŋkaroŋ kuuŋa qeŋ ambosakonana galeŋ koma oŋono kuuŋanoŋ boratiŋ riiŋ kamaaroto, niinoŋ ii mombo meagoŋ kuuwe kantrinoŋ qeaŋgoŋ nambaa.\n17 Ii kokaeŋ koloowaatiwaajoŋ amaŋa: Ejemba tuuŋ tosaaŋa kuuya yoŋonoŋ Poŋ moŋgambuya.\nWaba kantri kuuya neenaa buŋana koloowutiwaajoŋ oŋoombeti, iyoŋonoŋ Poŋ nii moŋgama nombuya.\nPoŋ niinoŋ kaeŋ jejeŋ ano iikawaa so kantrigia meŋ qeaŋgomaŋa.\n18 Kaeŋ amakejeŋi, ii mono monowaa monoyanoŋga moma kouma laligoju.'\n19 \"Kawaajoŋ Jeims niinoŋ qaa ii gosiŋ momonanoŋ kokaeŋ romoŋgoŋ jejeŋ: Waba kantri ejemba uugia Anutuwaanoŋ meleenjuti, nononoŋ mono lombo qaqaŋ somata iyoŋoo qagianoŋ aniŋ mende sokombaa. 20 Kaeŋ qaagoto, iyoŋoojoŋ tere kokaeŋ ooniŋ sokombaa: Yoŋonoŋ oro busuya beŋ lopiombaa nanduŋ buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, ii mende newu. Serowiliŋ mende ambu. Oro aroya qoosoŋaa busuya ano sa ii mende newu. Iwoi 4 ii mesaowutiwaajoŋ jeŋ kotiiwonaga. 21 Mooseswaa Kana qaa ii monowaa monoyanoŋga gomaŋ so jeŋ asariŋ kouma laligojoŋ. Ii Sabat kendoŋ so qamakooli mirinananoŋ weeŋgoŋ momakejoŋ. Kawaajoŋ qaa 4 ii saanoŋ mende mesaowoŋa.\" Kiaŋ. e, f\nJerusalem ajoajoroonoŋ waba kantri yoŋoojoŋ tere oogi.22 Jeimsnoŋ kaeŋ jero aposol ano jotameme yoŋonoŋ kanageso kuuya yoŋowo qaa ii mogi sokono. Mogi sokono batugianoŋga eja tosaaŋa meweeŋgoŋ oŋoma Pool Barnabas yorowo motooŋ Antiokia sitinoŋ wasiŋ oŋombombaajoŋ jegi. Kaeŋ jeŋ eja qata Juudas qata moŋ Barsabas ano Sailas meweeŋgoŋ oroŋgi. Eja woi ii uumeleeŋ tuumbaa jotameme ejaga koloori. 23 \"Eja ii wasiŋ oromboŋa,\" jeŋ tere moŋ kokaeŋ ooŋ borogaranoŋ aŋgi,\n\"Momalaariwaa waba alaurunana, Antiokia siti ano Siria ano Silisia balonoŋ laligojuti, nononoŋ oŋoo joloŋgia jejoŋ. Aposol nononoŋ momalaari kanagesowaa jotamemeya yoŋowo oŋoo uumeleeŋ alaurugiaga koloojoŋ. Kaeŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere ama oŋonjoŋ.\n24 Ananaa ejemba tosaaŋa mende jeŋ kotoŋ oŋoniŋ aŋgio nonomesaoŋ oŋoonoŋ kaŋ uugia kuuŋ qaa morotanoŋ lolowawa meŋ oŋoŋgi uu momogia sisau kolooro moniŋ.\n25 Kawaajoŋ nono korebore ajoajoroo ama uumotooŋ aniŋ sokono. Sokono eja woi meweeŋgoŋ wasiŋ oroniŋ wombo alawoinana Barnabas Pool yorowo oŋoonoŋ kawuya.\n26 Barnabas Pool yoronoŋ ananaa Poŋ Jiisas Kraistwaa qataajoŋ ama laaligogara qeleeni tosianoŋ urugi komuwowaajoŋ ani.\n27 Nono Juudas Sailas wasiŋ oroniŋ kaŋ qaa iikayadeeŋ toroqeŋ jegaranoŋ jeri mobuya.\n28 Uŋa Toroya ano nononoŋ qaa kokaembaajoŋ uumotooŋ aniŋ sokonja: Oŋoo qagianoŋ lombo qaqaŋ mende toroqeŋ amboŋa. Qaa waŋa 4 iikayadeeŋ mono otaawu. Ii uugugi juma deembombo.\n29 Qaa 4 ii kokaeŋ: Oro busuya beŋ lopiombaa nanduŋ buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, ii mono mende newu. Kaaŋagadeeŋ sa me oro aroya qoosoŋaa busuya ii mende newu. Serowiliŋ mono mende ambu. Iwoi 4 ii mesaoŋ gema qegi uumotooŋ aniŋ Anutunoŋ kotuegoŋ oŋono qeaŋgoŋ laligowu. Mono uu bonjoŋ laligowu.\" Kiaŋ.\nQaa meŋ keŋgi Antiokia siti yoŋonoŋ aisoogi.30 Tere kaeŋ ooŋ wasiŋ oŋoŋgi keŋgi. Kana kema kemeŋ Antiokia sitinoŋ keugi. Keuma uumeleeŋ kanageso koma horoŋ oŋoŋgi ajoroogi. Ajoroogi tere ii oŋoŋgi weeŋgogi. 31 Ii weeŋgogi iikawaajoŋ afaaŋgoŋ uluŋkoleŋ qaganoŋ moma aisoogi. 32 Juudas Sailas yoronoŋ iyaŋgoro gejatootoo ejaga laligoŋ qambaŋmambaŋ qaa mamaga oŋoma uuwaa naŋgonaŋgo qaa jeŋ meŋ kotiiŋ oŋoni. 33 Meŋ kotiiŋ oŋoma kambaŋ tosaaŋa kanoŋ toroqeŋ laligori. Laligori tegoro uumeleeŋ alaurugara yoŋonoŋ \"Luaewo kembao,\" jeŋ wasiŋ oroŋgi. Jerusalem laligori wasiŋ oroŋgiti, Juudasnoŋ yoŋoonoŋ eleeno. ▼\n▼ Tosianoŋ toroqeŋ jawo 34 kokaeŋ anju: Eleenoto, Sailasnoŋ qaaya somoŋgoŋ toroqeŋ kanoŋ laligoro.\n35 Pool ano Barnabas yoronoŋ toroqeŋ Antiokia sitinoŋ laligoŋ ejemba tosaaŋa mamaga yoŋowo Pombaanoŋ Buŋa qaa kuma oŋoma uugia kuuŋ oŋoma laligogi. Kiaŋ.\nPool ano Barnabas yoronoŋ deeni.36 Kaeŋ laligogito, kambaŋ tosaaŋa tegoro Poolnoŋ Barnabas kokaeŋ ijoro, \"Anara taoŋ ano gomaŋ kuuya liligoŋ Pombaanoŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋ laligoriti, mono iikanoŋ eleema uumeleeŋ alaurunaranoŋ nomaeŋ laligojuti, ii saanoŋ kema iŋiima mobota.\" 37 Kaeŋ ijoro Barnabasnoŋ Jon qata moŋ Maak qagiti, ii kaaŋagadeeŋ wama motooŋ kembombaajoŋ moro.\n38 Kaeŋ moroto, Jonoŋ wala Pamfilia taonoŋ looriŋ oromesaoŋ yorowo toroqeŋ gawoŋ mende mero. Kawaajoŋ Poolnoŋ ii wama kembombaajoŋ moro mende sokono. 39 Mende sokono aŋgowowo ama uugara gere jero deeni. Deema Barnabasnoŋ Maak wama kemeŋ waŋgonoŋ uri opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro Saiprus watonoŋ keni. 40 Kenito, Poolnoŋ eja qata Sailas meweeŋgoro uumeleeŋ alaurugara yoŋonoŋ Pombaa boronoŋ ama oroma kaleŋmoriaŋanoŋ sopa somoŋgoŋ orombaatiwaajoŋ jegi mesaoŋ keni. 41 Kema laligoŋ Siria ano Silisia prowins woi ii kotoŋ liligori. Liligoŋ Poolnoŋ uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya iŋiima meŋ kotiiŋ oŋoma laligoro. Kiaŋ. h\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.15","date":"2018-04-24T10:50:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946597.90\/warc\/CC-MAIN-20180424100356-20180424120356-00209.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999949932,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999949932098389}","num_words":1354,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 13\nLoot ano Abram yoronoŋ deeni.1 Abramnoŋ Iijipt baloŋ mesaoŋ embia ano bao hina iwoiya kuuya meŋ uŋuama Lootwo motooŋ eleema kema Keinan balombaa leeya Saut waageŋ qata Negew kanoŋ kougi. 2 Abrambaanoŋ lama bulmakao ano goul silwa ii ambembo eŋ muro eja kindiŋbiriawo laligoro. 3 Kaeŋ laligoŋ Negew distrik uutanoŋ rama mesaoŋ tawayagadeeŋ rooŋqeqegianoŋ eŋ waama kema laligoŋ Beetel gomanoŋ kougi. Opo sel kuuŋa wala Beetel ano Ai gomaŋ iyoroo batugaranoŋ kuuŋ mero nanoti, mono iikanoŋ kougi. 4 Wala siimoloŋ alata meroti, mono iikanoŋ kouma Pombaa qata qamago qama kooliro.\n5 Lootnoŋ Abrambo rama mesaoŋ laligoroti, iinoŋ kaaŋiadeeŋ lama bulmakao tuuŋa tuuŋa ano opo sel kuuŋa kuuŋa ii mamaga meŋ laligoro. 6 Kaeŋ laligoŋ oro esuhina iwoigara mamaga eŋ orono balonoŋ mende sokono. Ii motooŋ uŋuagiwaotiwaa so mende kolooro kileŋ motooŋ rama laligowotiwaajoŋ amamaari. 7 Amamaaŋ Abram ano Loot yoroonoŋ oro galeŋurugara yoŋoo batugianoŋ balombaa aŋgowowoya asugiro. Kambaŋ kanoŋ Keinan kanageso ano Periz kanageso yoŋonoŋ baloŋ iikawaa toya koloogi yoŋowo motooŋ laligogi.\n8 Kaeŋ laligoŋ Abramnoŋ beeta Loot kokaeŋ ijoro: \"Anara mono maŋ mera laligojo. Kawaajoŋ nii ano gii batunaranoŋ me oro galeŋurunara yoŋoo batugianoŋ andoruru mono mende ewa. 9 Kawaajoŋ saanoŋ deembo. Baloŋ kuuya mono goo jaasewaŋganoŋ asuganoŋ eŋ kenji, ii saanoŋ iijaŋ. Kaeŋ ano giinoŋ qaninaraageŋ kemaŋa jewagi eeŋ, niinoŋ saanoŋ dindinaraageŋ kemaŋa. Me giinoŋ dindinaraageŋ kemaŋa jewagati eeŋ, niinoŋ saanoŋ qaninaraageŋ kemaŋa.\"\n10 a Kaeŋ ijoro Lootnoŋ Jordan balombaageŋ uuŋ baloŋ koria somata kuuya iiro Anutunoŋ ii awaa bedu mero Pombaanoŋ oyaŋboyaŋ urukisi kelegawo kaaŋa kolooro. Ii Iijipt yoŋoonoŋ baloŋ kaaŋa eŋ Zoar gomaŋ baageŋ keno. Wala Poŋnoŋ Sodom ano Gomora mende tiwilaaŋ orono kambaŋ kanoŋ baloŋ ii kaaŋa ero. 11 Kaeŋ ero Lootnoŋ ii iima gosiŋ Jordambaa baloŋ koria somata kuuya ii meweeŋgoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ keno. Kaeŋ ama deeni. 12 Deema Abramnoŋ Keinan balonoŋ kema laligoroto, Lootnoŋ baloŋ koria somataa taoŋa taoŋa yoŋoo batugianoŋ kema kaŋ laligoro. Kaeŋ laligoŋ opo sel kuuŋa metogoŋ meŋ kuuŋ kema nama tetegoyanoŋ Sodom kosianoŋ keuma laligoro. 13 Kanoŋ laligoroto, Sodom kanatuuru yoŋonoŋ kanageso bologa kolooŋ Poŋ qetama siŋgisoŋgo jekania booroŋgia ama meŋ laligogi.\nAbramnoŋ Hebron gomanoŋ kema rama laligoro.14 Lootnoŋ Abram ooma keno kambaŋ kanoŋ Poŋnoŋ Abram qaa kokaeŋ ijoro: \"Mono jaaga hak ataama bagaageŋ uuŋ waama eleema gemagaageŋ uuŋ kaaŋagadeeŋ weeŋ koukoutanoŋ ano weeŋ kemekemetanoŋ baageŋ uuwa. 15 b Baloŋ kuuya koi iijaŋi, ii mono gii ano goo gbiliuruga oŋoo buŋa qewe kambaŋ tetegoya qaa buŋagiaga eŋ ubaa. 16 Niinoŋ gbiliuruga kolooŋ seisei mamaga oŋombe jaŋgogianoŋ somariiŋ namowaa sakasiŋa kaaŋa koloowaa. Moronoŋ sakasiŋ jaŋgoya weeŋgonagati, iinoŋ saanoŋ gbiliuruga yoŋoo jaŋgogia mewaa. 17 Niinoŋ baloŋ koi mono goo buŋaga qeŋ gonjeŋ. Kawaajoŋ saanoŋ waama kema kaŋ baloŋ kuuya koi bakabaka eugeŋ emugeŋ iima kotoŋ laligowa.\"\n18 Kaeŋ ijoro Abramnoŋ waama opo sel kuuŋa qetegoŋ meŋ kuuŋ kema Hebron gomanoŋ kaŋ Mamre gomanoŋ jujuu gere somata nama keŋgiti, iikawaa kosogianoŋ raro. Kanoŋ rama Pombaajoŋ siimoloŋ alata moŋ mero. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.13","date":"2018-04-24T10:50:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946597.90\/warc\/CC-MAIN-20180424100356-20180424120356-00209.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9997772574,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9997772574424744}","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.088,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"John 17\nJiisasnoŋ iyaŋaajoŋ Ama qama kooliro.1 Jiisasnoŋ qaa kaeŋ jeŋ tegoŋ Siwenoŋ baageŋ uuro uro kokaeŋ qama kooliro, \"Amana, giinoŋ gomaŋ so ejemba kuuya Meraga noo baananoŋ ama oŋona ku-usuŋ qaganoŋ Poŋ koma oŋonjeŋ. Ejembanoŋ Meraga noo qaana saanoŋ mende gema qeŋ uuguŋ laligowuya. Giinoŋ ejemba batugianoŋga tosaaŋa metogoŋ noo boronanoŋ oŋooma kokaeŋ jeŋ kotoŋ nona, 'Gii mono ii kuuya kuma oŋona laaligo kombombaŋa mokolooŋ laligowu.' Gawoŋ ii medaborowe Meraganoŋ qabuŋaga meŋ somariiwaati-waajoŋ mono akadamuga nomba. Noo kambana ii keteda koi kaŋ kuuro nama kaeŋ qama koolijeŋ.\n3 \"Laaligo kotigaa kania ii kokaeŋ: Giinoŋ motooŋgo Anutu hoŋa koloojaŋ ano eja Jiisas Kraist nii wasiŋ nona kamaaweti, ejembanoŋ anaraa kanianara kaeŋ moma kotowuya. Laaligo kombombaŋa kaeŋ mokoloowuya. 4 Gawoŋ noma 'Mewa,' jeŋ jeŋ kotoŋ nonati, niinoŋ ii teŋ koma meŋ laligoŋ metogojeŋ. Akadamugawo laligoŋ qabuŋaga namonoŋ iŋisaama jeŋ seiwe akadamuyawo kolooro.\n5 \"Oo Ama, niinoŋ baloŋ mende kolooro Siwe gomanoŋ kanoŋ goo kooroŋganoŋ asamararambo asariŋ laligowe. Asamararaŋ iikayadeeŋ mono kete koi mombo ama nona asugiŋ kotoŋ nono mombo goo kooroŋganoŋ asamararambo asariŋ laligomaŋ.\" Kiaŋ.\nJiisasnoŋ gowokouruta yoŋoojoŋ ama qama kooliro.6 \"Oo Amana, giinoŋ baloŋ ejemba tosaaŋa gosiŋ noo boronanoŋ ama oŋonati, niinoŋ goo qabuŋaga ii yoŋoojoŋ iŋisaama qendeema laligowe. Yoŋonoŋ goo buŋaga koloogi giinoŋ ii noo boronanoŋ ama oŋona yoŋonoŋ goo Buŋa qaaga ii moma aŋgoŋ koma laligoju. 7 Giinoŋ iwoi nonagi, ii kuuya goonoŋga kaŋkeji, iyoŋonoŋ ii kambaŋ kokaamba mono moma kotoju. 8 Giinoŋ qaa Buŋa nonati, niinoŋ ii gowokouruna kuma oŋombe moma aŋgoŋ koma laligoju. Nii gomesaoŋ namonoŋ kamaaweti, iyoŋonoŋ ii oŋanoŋ moma yagoju. Giinoŋ wasiŋ nona asugiweti, iyoŋonoŋ ii kaaŋagadeeŋ moma laariju.\n9 \"Nii yoŋoojoŋ ama qama kooliŋ gonjeŋ. Uumeleembaa ejemba motoya yoŋoojoŋ mende qama koolijento, kanageso noo boronanoŋ ama oŋona uugia meleema goo buŋa koloojuti, mono iyoŋoojoŋ ama qama kooliŋ gonjeŋ. 10 Ejemba kuuya noo buŋa koloojuti, iyoŋonoŋ mono goo buŋa kolooju ano ejemba goo buŋa koloojuti, iyoŋonoŋ mono noo buŋa kaaŋagadeeŋ kolooju. Neenaa akadamuna ama oŋombe iikawaa qaganoŋ nama nanamemeŋgia aŋgi noo qabuŋananoŋ somariiŋ seiŋkebaa. 11 Nii namonoŋ laaligona tegoro goonoŋ koumambaajoŋ anjento, iyoŋonoŋ toroqeŋ namonoŋ laligowuya. Oo Ama Toroya, giinoŋ qaga nona iikawaa esuŋanoŋ mono sopa somoŋgoŋ oŋona mende jumbu. Anoro motooŋgo kolooŋ laligojoti, iyoŋonoŋ iikawaa so motooŋgo kolooŋ laligowu-tiwaajoŋ qama koolijeŋ.\n12 \"Niinoŋ yoŋowo namonoŋ laligoŋ koubeti, kambaŋ iikanoŋ qabuŋaga nona iikanoŋ sopa somoŋgoŋ oŋoma laligowe. Buŋa Terewaa qaa moŋnoŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ eja motooŋgonoŋ sooŋ gere siawaa buŋa kolooŋ siimbobolo moma laligowaa. Niinoŋ galeŋ koma oŋombetiwaajoŋ yoŋoonoŋga tosianoŋ mende jiŋjauŋ ama soogi. 13 Tosianoŋ mende soogito, niinoŋ keteda koi namonoŋ laligoŋ goonoŋ kamambaajoŋ kaŋ qaa koi jejeŋ: Noo uukori-soronanoŋ mono yoŋoonoŋ kotoro megi uugia saa qero aisooŋ laligowuya. Kaeŋ koloowaatiwaajoŋ qama koolijeŋ. 14 Niinoŋ goo Buŋa qaa kuma oŋombe moma laligoju. Niinoŋ balombaa nanamemeŋ bologa ii mende otaaŋkejeŋi, iyoŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ ii mende otaaŋ gema qeŋkeju. Iikawaajoŋ namonoŋ uugia mende meleeŋgiti, yoŋonoŋ kazi ama oŋomakeju.\n15 \"Niinoŋ namonoŋga uŋuamambaajoŋ mende qisiŋ gonjento, Kileŋaa Toyaanoŋga aŋgoŋ koma sopa somoŋgoŋ oŋoma laligo-wagatiwaajoŋ qama koolijeŋ. 16 Niinoŋ balombaa nanamemeŋ bologa gema qeŋ ii mende otaawe yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii gema qeŋ mende otaaŋkeju. 17 Qaa hoŋa iikanoŋ mono meŋ soraiŋ oŋono laligowu. Goo Buŋa qaaganoŋ mono qaa hoŋa toontooŋ kolooja. 18 Giinoŋ wasiŋ nona baloŋ ejemba batugianoŋ kamaaŋ gawoŋ meŋ laligoweti, niinoŋ kaaŋiadeeŋ ii wasiŋ oŋombe baloŋ ejemba yoŋoo batugianoŋ deema kembuya. 19 Oo Amana, iyoŋonoŋ qaa hoŋaa so laaligogia kuuya togoŋ gombutiwaajoŋ ama ilaaŋ oŋoma neenaa laaligona kuuya togoŋ gonjeŋ.\" Kiaŋ. a\nJiisasnoŋ uumeleeŋ ejemba kuuya ananaajoŋ qama kooliro.20 \"Oo Amana, niinoŋ gowokouruna yoŋoojoŋadeeŋ ama mende qama koolijento, Buŋa qaa jeŋ seigi ejemba moma laariŋ nombuti, iyoŋoojoŋ ama kaaŋagadeeŋ qama koolijeŋ. 21 Ama giinoŋ niwo qokotaaŋ nana niinoŋ kaaŋagadeeŋ giwo qokotaaŋ nanjeŋ. Iikawaa so yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ anarawo qokotaaŋ nambutiwaajoŋ mojeŋ. Geeŋgo wasiŋ nona kamaaweti, namo ejembanoŋ ii moma laariwutiwaajoŋ ama yoŋonoŋ korebore motooŋgo kolooŋ laligowutiwaajoŋ qama koolijeŋ. 22 Anara motooŋgo kolooŋ laligojoti, iyoŋonoŋ kaaŋiadeeŋ motooŋgo kolooŋ laligowutiwaajoŋ ama akadamuga ama nonati, niinoŋ ii iyoŋoojoŋ ama oŋondaborowe.\n23 \"Niinoŋ iyoŋowo qokotaaŋ nambe giinoŋ niwo qokotaaŋ nanjaŋ. Iikawaa so yoŋonoŋ qaagia jeŋ somoŋgoŋ aoŋ motooŋgo kolooŋ laligowutiwaajoŋ qama koolijeŋ. Motooŋgo kolooŋ naŋgi baloŋ ejembanoŋ kaniana kokaeŋ moma asariwuya: Giinoŋ jopagoŋ noma laligonati, iikawaa so ii kaaŋagadeeŋ jopagoŋ oŋoma laligoŋ nii wasiŋ nona kamaawe.\n24 \"Oo Amana, giinoŋ namo mende mokoloonati, waladeeŋ kambaŋ iikanoŋ uuganoŋ jopagoŋ noma asamararaŋ ama nona laligoŋ koube. Kanageŋ alauruna nonati, niinoŋ iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ asamararaŋ ii iibutiwaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ niinoŋ gomaŋ laligo-maŋati, yoŋonoŋ kanoŋ niwo motooŋ laligowutiwaajoŋ siiŋa mojeŋ.\n25 \"Oo Ama solaŋa, baloŋ ejemba uugia mende meleeŋgiti, yoŋonoŋ gii mende moma kotoŋ goma laligoŋ kougito, niinoŋ gii saanoŋgadeeŋ moma kotoŋ gonjeŋ. Geeŋgo wasiŋ nonati, noo uumeleeŋ alaurunanoŋ ii modaboroju. 26 Niinoŋ goo qaga ii jeŋ asariŋ oŋombe moma laligogi. Giinoŋ uuganoŋ jopagoŋ noma laligonati, uujopa iikanoŋ uugianoŋ ero mogi niinoŋ yoŋowo qokotaaŋ nambe laligowutiwaajoŋ mono toroqeŋ qaga jeŋ asariŋ oŋoma laligomaŋa.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Joh.17","date":"2018-04-24T04:51:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946564.73\/warc\/CC-MAIN-20180424041828-20180424061828-00130.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999785423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999785423278809}","num_words":938,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Revelation of John 20\nSatan somoŋgogi gbani 1,000:baa so kapuare mirinoŋ raro.1 Kawaa gematanoŋ Siwe gajoba moŋ iibe Siwenoŋga kamaaro. Iinoŋ omejiilaŋ yoŋoo roŋ dusiita qaa iikawaa kii meria ano gbado somata moŋ ii borianoŋ meŋ kamaaro. 2 Gajoba iikanoŋ kamaaŋ jewenaŋ nemuŋa iliawo (dragon) ii meŋ gbani 1,000 rabaatiwaajoŋ somoŋgoro. Jewenaŋ nemuŋa ii monowaa monoyanoŋga mokoleŋ kolooŋ laligoŋ kouro. Qata moŋ ii Kileŋaa Toya ano Satan. 3 Gbani 1,000:baa uutanoŋ toroqeŋ ejemba kantri so kuuŋ gomaŋ so jinjauŋ meŋ ambutiwaajoŋ tiligoŋ oŋombabotiwaajoŋ somoŋgoro. Somoŋgoŋ giliro omejiilaŋ yoŋoo roŋ dusiita qaa iikanoŋ kemero unuŋa koma sapo ama muŋgeŋ aasonoŋ (siil) qokotaaŋ kii nemuŋa kuno kemero uutanoŋ raro. Kaaŋa raro Siwe gajobanoŋ kokaeŋ jero, \"Gbani 1,000 tegoro iikawaa gematanoŋ Anutunoŋ jero mombo isaŋgi kambaŋ toroga gawoŋa meŋ laligowaa.\" Kaeŋ jero.\n4 Kawaa gematanoŋ jiŋkaroŋ duŋa duŋa iibe. Anutunoŋ tosaaŋa ku-usuŋ oŋono ejemba qaagia jeŋ tegowuti, iyoŋonoŋ mono duŋa duŋa kanoŋ kamaaŋ ragi. Kaaŋagadeeŋ ejemba Jiisaswaa kania naŋgoŋ jegitiwaajoŋ ama Anutuwaa Buŋa qaawaajoŋ ama arogia kotogi komugiti, mono iyoŋoo kokoosogia iŋiibe. Kaaŋagadeeŋ ejemba jeŋnemba ano iwaa uŋayaa waeya mende meŋ mepeseegiti ano iwaa aasoya ii wambusooŋgianoŋ me borogianoŋ mende meŋ aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgiti, mono iyoŋoo kokoosogia iŋiibe. Kokoosogia ii iŋiibe mono gbiliŋ waagi. Waama Kraistwo gbani 1,000:baa so iwoi kuuya galeŋ koma laligogi.\n5 Komugiti, iyoŋoonoŋga tosianoŋ koomunoŋga waawaa mutuya iikawaa kambaŋanoŋ mende gbiligi. Qaagoto, gbani 1,000 ii mamboŋgi tegoro iikawaa gematanoŋ mono gbiliŋ waabuya. 6 Daeŋ yoŋonoŋ koomunoŋga waawaa mutuyaa kambaŋanoŋ gbiliwuti, iyoŋonoŋ mono simbawoŋawo ano toroya soraaya kolooju. Kambaŋ iikanoŋ gbiliŋgo mono indiŋa woi mende komuwu. Koomu woiyaa ku-usuŋanoŋ mono yoŋoo qagianoŋ mende uro koomu kotiga komuwombaajoŋ amamaawuya. Yoŋonoŋ mono Anutu ano Kraist yoroo jigo gawoŋ galeŋurugara koloowuya. Ii ano Kraistwo gbani 1,000 ii iwoi kuuya galeŋ koma laligoŋ ubuya. Kiaŋ. a, b\nAnutunoŋ Satambaa qaaya jeŋ tegoro kamaawaa.7 Gbani 1,000 ii tegoro Satan kapuare mirinoŋga (kapuwareyanoŋga) isaŋgi kamaawaa. 8 Kamaaŋ kema ejemba kantri so tiligoŋ oŋomambaajoŋ baloŋ so liligowaa. Baloŋ goraaya leelee eu emu kema kaŋ (uugia moŋgosooŋ) sisau ama oŋoma kantri qagara Goog ano Maagog ii kaaŋiadeeŋ sokoma kembaa. Anutu tuarenjeŋ ama manja qewutiwaajoŋ kuuŋ oŋono ajoroogi jaŋgogianoŋ kowewaa sakasimbaa so koloowaa. 9 Ajorooŋ kaŋ kotoŋ Israel gomaŋ sokondaboroŋ kema Anutuwaanoŋ kanageso yoŋoo sopagia ano Anutuwaa wombo sitia (Jerusalem) ii liligoŋ rabuya. Kaeŋ rabuyato, Anutunoŋ gere bolaŋ ano siwenoŋga kamaaŋ jeŋ kotoŋ oŋondaborowaa.\n10 Jeŋ kotoŋ oŋondabororo Kileŋaa Toya tiligoŋ oŋono jinjauŋ aŋgiti, gajoba yoŋonoŋ ii hagoŋ mugi roŋ salfa jamowaa gere bolaŋanoŋ jeŋ gogoriŋlao qeŋ namakeji, mono iikawaa sianoŋ kemero. Wala jeŋnemba ano gejatootoo eja takapolakaya kaaŋagadeeŋ hagoŋ oroŋgi iikanoŋ kemeŋ laligojao. Iikanoŋ asaga gomantiiŋa qanjonoŋ oŋootigi tetegoya qaa siimbobolo honombonoŋa mende moma laligoŋ ubuya. Kiaŋ. c\nAnutunoŋ ejemba komugiti, iyoŋoo qaagia jeŋ tegowaa.11 Kawaa gematanoŋ jiŋkaroŋ duŋ somata taaŋa ano iikanoŋ raji, ii iibe. Iibe siwe namonoŋ iwaa jaasewaŋanoŋga qaoma kemaliri. Kemaliŋ mombo iriiboŋatiwaa so mende koloori. 12 Kemaliri ejemba koomuya uuta ano kamaaŋqeqeta iŋiibe jiŋkaroŋ duŋ batanoŋ naŋgi Anutunoŋ buk papiaya papiaya kotuno. Papia alia moŋ qata laaligo kotigaa qa areŋ buk ii kaaŋagadeeŋ kotuno. Kotuma ejemba koomuya yoŋoo qaagia gosiro nanamemeŋgiaa sunduya buk papianoŋ oogita eji, iinoŋ mono iikawaa so weeŋgoŋ ejemba jeŋ tegoŋ oŋono.\n13 Kowenoŋ komuŋ kemeŋ laligogiti, ii kowe Toyanoŋ meleema oŋono Anutuwaa jaanoŋ kougi. Koomuwaa kondomondoo Toyaa boronoŋ laligogiti, ii Toya iikanoŋ meleema oŋono. Komuŋ koomu gomanoŋ kemeŋ laligogiti, ii iikawaa Toyanoŋ meleema oŋono Anutuwaa jaanoŋ kougi. Kaeŋ kouma asugigi Anutunoŋ qaagia motomotooŋ gosiŋ nanamemeŋgiaa so jeŋ tegoŋ oŋono. 14 Jeŋ tegoŋ oŋono koomuwaa kondomondoo Toya ano koomu gomaŋ Toya ii hagoŋ oroŋgi roŋ gere bolaŋ jeŋ gogoriŋlao qeŋ namakeji, mono iikawaa sianoŋ kemeri. Gere sia iikanoŋ kemegiti, iikanoŋ mono koomu indiŋa woi kolooja.\n15 Anutunoŋ mombaa qata laaligo kotigaa qa areŋ buknoŋ mende oogita ero mokolooroti, ii mono hagoŋ muro roŋ gere bolaŋ jeŋ gogoriŋ qeŋ namakeji, iikawaa sianoŋ kemero. Kiaŋ. d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rev.20","date":"2018-04-25T08:57:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947759.42\/warc\/CC-MAIN-20180425080837-20180425100837-00186.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999551773,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999551773071289}","num_words":778,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 5\nMoŋnoŋ serowiliŋ anoti, ii mono batugianoŋga konjombu.1 Qaa moŋ kokaeŋ jegi noo gejananoŋ kemero: Tosianoŋ uumeleeŋ kanageso batugianoŋ serowiliŋ amakeju. Moŋnoŋ maŋaa embia meŋ laligoja. Serowiliŋ kaaŋa ii uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋoo batugianoŋ kaaŋagadeeŋ moŋ mende eja. 2 Moŋnoŋ kaeŋ ano oŋo kileŋ selegia meŋ uma laŋ jaba-arambaraŋ amakeju. Ii mende sokonjato, siliaa wosobirinoŋ mono meŋ komuŋ oŋono sokonaga. Kaeŋ ama saanoŋ eja siŋgisoŋgo kaaŋa anoti, ii mono batugianoŋga konjoŋgi seleeŋgeŋ kamaabaa. Ii nomaeŋ ama mende otaaju?\n3 Niinoŋ oŋanoŋ oŋoonoŋga koriganoŋ laligowe selena mende iimakejuto, kileŋ uŋananoŋ mono oŋowo laligoja. Moŋnoŋ nanamemeŋ jekania booroŋgoya anoti, niinoŋ mono iwaa qaaya gosiŋ batugianoŋ laligojeŋiwaa tani moma jeŋ tegoŋ kokaeŋ jejeŋ: 4 Oŋo mono Poŋnana Jiisaswaa qatanoŋ ajoajoroo aŋgi noo uŋananoŋ oŋowo toroqero Poŋnana Jiisaswaa ku-usuŋanoŋ nemuŋ koma oŋono ororoŋ nama qaaya jeŋ mono kokaeŋ somoŋgowu: 5 Satanoŋ seliaa siiŋ kombombaŋa bologa qero kamaawaatiwaajoŋ mono gema qeŋ muŋ iwaa borianoŋ aŋgi mindiŋgoŋ mubaa. Mindiŋgoŋ muro looriŋ uuta meleeno Anutunoŋ hamo qeŋ muŋ Pombaa kambaŋanoŋ uŋaya metogoro Siwewaa buŋa koloonaga.\n6 Selegia meŋ umakejuti, ii awaa qaago. Oŋo qaa woi koi moma yagowu, \"Yiist kitia melaa apuwo mindiriŋ flauanoŋ aniŋ meŋ somariiro dis saa qeŋkeja. Kaaŋagadeeŋ bao woosoya kaambogawo kanoŋ jumakeji, iikanoŋ mono busia kuuya meŋ boliŋkeja.\"\n7 Qaa iikawaa so oŋo flaua dis soraaya kaaŋa koloogito, siŋgisoŋgowaa yiistya moŋ ii qaroŋ kaaŋa batugianoŋ kouma iŋiŋkeja. Kuuya boliwubotiwaajoŋ mono yiistgia walaga ii gosiŋ utegowu. Eja ii wooso kaambogawo kaaŋa otaaŋ mono duŋanoŋ mombo yambu gbiliaa flaua dis soraaya kaaŋa kolooŋ laligowu. Kiaŋkomu kendoŋ kambaŋanoŋ lama siimoloŋ ooŋ bered yiistya qaa neŋkejuti, iikawaa so Kraistnoŋ ananaa kiaŋkomu lamanana kolooro qegi komuro. Kawaajoŋ oŋo saanoŋ flaua dis soraaya yiistya qaa kaaŋa koloowu ano mombo oyaŋboyaŋ uutanoŋ kouma laligowu.\n8 Kraist komurotiwaajoŋ mono korisoro kendoŋ ama laligowoŋa. Yiist me wooso kaambogawo ii nanamemeŋ bologa umaqeŋkamaaŋqeŋawo. Iikawaa qaganoŋ mono korisoro kendoŋ mende amboŋa. Kawaajoŋ mono gbiŋgbaoŋ mesaoŋ qaa hoŋa otaaŋ bered yiistya qaa kaaŋa kolooŋ iikawaa qaganoŋ korisoro kendoŋ ama laligowoŋa.\n9 Niinoŋ Buŋa Tere ooŋ oŋoma kokaeŋ iŋijowe: Oŋo serowiliŋ amakejuti, iyoŋowo mono ainjoloŋ mende rama amiŋ mobu. 10 Balonoŋ uugia mende meleema nanamemeŋ bologa amakejuti, iyoŋoojoŋ qaa ii mende oowe. Yoŋonoŋ serowiliŋ ama iwoiwaa dogo kolooŋ meŋgo mewombaajoŋ koposoŋgoŋkeju. Iwoi kalugoŋ yoŋgoro meŋkeju ano tando lopioŋ waegia meŋ mepeseeŋ oŋomakeju. Yoŋoojoŋ ama kaeŋ ooŋ oŋombenagati eeŋ, oŋo mono balonoŋ laligowombaajoŋ amamaawuyaga.\n11 Yoŋoojoŋa qaagoto, kania kokaembaajoŋ qaa ii ooŋ oŋombe: Moŋnoŋ aŋaa qata uumeleeŋ ala jeŋ kileŋ serowiliŋ anja me iwoiwaa dogo kolooŋ meŋgo memambaajoŋ koposoŋgoŋkeja me tando lopioŋ waeya meŋ mepeseeŋkeji, iwo mono ainjoloŋ mende rama amiŋ mobu. Momalaari tuuŋ oŋoo batugianoŋ moŋnoŋ mepaqepae amakeja me apu kotiga neŋ eŋkaloloŋ amakeja me iwoi kalugoŋ yoŋgoro meŋkeji eeŋ, iwo rama nembanene moŋ mende newu.\n12 Seleeŋgeŋ laligojuti, niinoŋ iyoŋoo qaagia mende jeŋ tegoŋkejeŋ. Ii noo gawoŋga qaago. Oŋo kaaŋagadeeŋ kanageso kuuya yoŋoo qaagia qaagoto, uugia meleema sopa uutanoŋ laligojuti, mono iyoŋoo qaagia iikayadeeŋ gosiŋ jeŋ tegoŋkeju. 13 Seleeŋgeŋ laŋ laligojuti, Anutunoŋ mono iyoŋoo qaagia gosiŋ jeŋ tegowaa. Kawaajoŋ mono Buŋa qaa kokawaa so ambu, \"Eja bologa ii mono batugianoŋga konjombu.\" Kiaŋ. a, b, c, d, e\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Cor.5","date":"2018-04-20T13:01:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937780.9\/warc\/CC-MAIN-20180420120351-20180420140351-00589.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999904871,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999048709869385}","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 25\nPoolnoŋ gawana Festuswaa jaanoŋ qaa kitia jero.1 Festusnoŋ gawana kolooŋ prowins uutanoŋ keuma raro weeŋ karooŋ tegoro Sisaria taoŋ mesaoŋ Jerusalem sitinoŋ uro. 2 Uro jigo gawoŋ galeŋ waŋa ano Juuda jotamemeya yoŋonoŋ jaasewaŋanoŋ kouma Pool qaa jakeyanoŋ ambombaajoŋ jeŋ aroŋ qeŋ naŋgi. 3 Aroŋ qeŋ nama kokaeŋ jeŋ weleŋgi, \"Oo gawana, giinoŋ saanoŋ nononoŋ moniŋ sokombaatiwaajoŋ jeŋ tegona qaa aŋgi Pool wama Jerusalem sitinoŋ koi kawu.\" Yoŋonoŋ wala qaa kokaeŋ somoŋgoŋ jegi, \"Poolnoŋ kananoŋ karo iikanoŋ mono qeniŋ komuwaa.\" Kaeŋ jeŋ jojoriŋ emboŋgitiwaajoŋ ama kaŋ kaeŋ weleŋgi. 4 Kaeŋ weleŋgito, Festusnoŋ kokaeŋ meleema oŋono, \"Pool ii Sisaria taombaa kasa mirinoŋ raro galeŋ komakeju. Nii neeno kambaŋ mende koriro iikanoŋ eleema kemambaajoŋ mojeŋ.\" 5 Kaeŋ jeŋ toroqero, \"Kawaajoŋ eja iikanoŋ qinjita moŋ anagati eeŋ, saanoŋ oŋoo jotamemeurugia tosianoŋ niwo Sisaria kemeŋ kanoŋ qaa selianoŋ kuuŋ jeŋ mugi momaŋa.\"\n6 Kaeŋ jeŋ weeŋ 8 me 10 kawaa so Jerusalem sitinoŋ yoŋowo laligoro tegoro eleema Sisaria taonoŋ kemero. Kemeŋ eŋ waama iikanondeeŋ qaa jenteegowaa duŋ rarayanoŋ rama jeŋ kotoro Pool wama kagi jaayanoŋ kouma nano. 7 Poolnoŋ kouma nano Juuda jotamemeya Jerusalem sitinoŋga kagiti, iyoŋonoŋ liligoŋ muŋ nama kazi qaganoŋ qaa bologa mamaga selianoŋ kuuŋ jegi. Ii jegito, qaagiaa hoŋa ii qendeembombaajoŋ amamaagi. 8 Kazi qaa eeŋ jeŋ naŋgito, Poolnoŋ ii qewagoŋ kokaeŋ jero, \"Niinoŋ iwoi bologa moŋ mende ambe. Juuda nonoonoŋ Kana qaa mende qotogowe. Jiwowoŋ jigo mende meŋ totowiwe ano Room Siisakimbaanoŋ qaawaajoŋ tuarenjeŋ mende ambe.\"\n9 Kaeŋ jero Festusnoŋ Juuda yoŋonoŋ iyaŋaajoŋ mogi ubaatiwaajoŋ moma Pool kokaeŋ qisiŋ muro, \"Selenoŋ kuukuu qaa koi jejuti, gii saanoŋ iikawaa kitia ii Jerusalem uma kanoŋ noo jaasewananoŋ nama jewaga me qaago?\"\n10 Qisiŋ muroto, Poolnoŋ jero, \"Room Siisakiŋnoŋ jeŋ kotoro qaa jake koi kuugita koi nambe gosiŋ noma qaana jeŋ tegona sokombaa. Nii Juuda ejemba bologa moŋ mende ama oŋombe. Ii geeŋgo saanoŋ moma yagojaŋ. Mono naambaajoŋ mombo yoŋoonoŋ kembenaga? 11 Bologa moŋ mende ambeto, Kana qaa moŋ uuguŋ iwoi moŋ ama boliŋ kawaajoŋ koomuwaa buŋa koloowenagati eeŋ, 'Niinoŋ komumambo,' jeŋ mende oloŋ koma kemaŋa. Ii qaagoto, yoŋonoŋ kazi qaa eeŋ toontooŋ jeŋ qaagiaa kania qendeembombaajoŋ amamaajuti eeŋ, qaa omayaajoŋ ama moŋnoŋ nuama yoŋoo boronoŋ amambaajoŋ amamaawaa. Room Siisakiŋnoŋ mono qaana mindiŋgoŋ jeŋ tegoro diŋgowaa. Kawaajoŋ niinoŋ mono iwaa jaanoŋ kemambaajoŋ kotiiŋ qisijeŋ.\"\n12 Kaeŋ jero Festusnoŋ jawiŋuruta yoŋowo qambaŋmambaŋ qaa moŋgama gosiŋ kokaeŋ meleema muro, \"Gii Siisakimbaanoŋ kemambaajoŋ moma qisijaŋi, iikawaajoŋ mono saanoŋ Room kema iwaa jaanoŋ namba.\" Kiaŋ.\nPoolnoŋ kiŋ Agripawaa jaanoŋ nano.13 Weeŋ tosaaŋa tegoro kiŋ Agripa ano naaŋa Bernaisi yoronoŋ Festus iima godagara qendeembaotiwaajoŋ Sisaria taonoŋ kari. 14 Kaŋ kanoŋ weeŋ mamaga laligori Festusnoŋ Poolwaanoŋ qaa ii kiŋ pombo amiŋ moma kokaeŋ jero, \"Fiiliksnoŋ eja moŋ mende isano kapuare mirinoŋ kokanoŋ rama laligoja. 15 Niinoŋ Jerusalem kembe Juuda yoŋoo jigo gawoŋ galeŋgia waŋa ano jotamemeurugianoŋ noonoŋ kouma kokaeŋ qisiŋ noŋgi, 'Nono eja iikawaa qaa meŋ kaniŋ giinoŋ mono saanoŋ iwaa kania gosiŋ qaaya jeŋ tegowa.'\n16 \"Kaeŋ qisiŋ noŋgito, niinoŋ kokaeŋ iŋijowe mogi, 'Room gawman nonoonoŋ kana ii kokaeŋ: Mombaa selianoŋ qaa bologa kuuŋ jejuti, nono ejemba mombaa qaa ii laŋ mende jeŋ tegoŋkejoŋ. Wala horoŋ qaa jakeyanoŋ aniŋ kaziurutanoŋ kagi leelee ororoŋ aroŋ qeŋ naŋgi qaa selianoŋ kuuŋ jeŋ mugi kitia saanoŋ jewaa. Qaa kitia jero ii gosiŋ hoŋa kolooro iikawaa so saanoŋ qaaya jeŋ tegoŋkejoŋ.' 17 Yoŋonoŋ koi kaŋ ajoroogi niinoŋ kambaŋ mende koriro eŋ waama iikanondeeŋ jenteegowaa duŋ rarayanoŋ rama jeŋ kotowe eja ii wama kagi noo jaananoŋ kouro.\n18 \"Kouroto, qaa meŋ kagiti, iyoŋonoŋ liligoŋ muŋ aroŋ qeŋ nama qaa selianoŋ kuuŋ jeŋ mugi. Kaeŋ aŋgi iwoi bologa totooŋ moŋ anagati, kaeŋ jewuyatiwaajoŋ mambombeto, qaa iikaaŋa moŋ mende jegi mobe. 19 Ii mende jegi mobeto, kitianoŋ eja ii qetama iyaŋgiaa momalaarigiaa qaa batuya tosaaŋa ano eja moŋ qata Jiisas iwaajoŋ aŋgowowo megi. 'Jiisasnoŋ komuro,' jegito, Poolnoŋ 'Gbiliŋ laligoja,' jeŋ kaparaŋ koma kotiiro. 20 Kaeŋ jeŋ kazi aŋgi niinoŋ 'Qaa kaaŋa ii nomaeŋ gosiwenaga?' jeŋ kana moŋgama uuwoi mobe. Ii moma nama kokaeŋ qisiŋ mube, 'Selenoŋ kuukuu qaa jejuti, gii saanoŋ iikawaa kitia ii Jerusalem uma kanoŋ jenaga me qaago?' 21 Qisiŋ mubeto, Poolnoŋ Uutananaa jaanoŋ kemambaajoŋ kaparaŋ koma kokaeŋ qisiro, 'Mono jena galeŋ koma noŋgi Siisakimbaanoŋ kembe qaana mindiŋgoro diŋgowaa.' Kaeŋ qisiro eja waagiawo jeŋ kotoŋ oŋombe galeŋ koŋgi raja. Era wasiŋ mube Siisa-kimbaa jaasewaŋanoŋ kembaa.\"\n22 Festusnoŋ kaeŋ jero Agripanoŋ ijoro, \"Niida moŋ eja iikanoŋ qaaya jero momambaa siiŋa mojeŋ.\" Ijoro kokaeŋ meleeno, \"Woraŋgo saanoŋ qaaya mobaga.\"\n23 Kaeŋ meleeno eŋ waagi kantriwaa jawiŋ, kawali galeŋ somata ano jotamemeya uuta yoŋonoŋ kaŋ Agripa ano Bernaisi yoroojoŋ jura soroŋ arogaranoŋ mouma korisoro rii qama koma horoŋ oroŋgi qaawaa jake miri uuta iikawaa uutanoŋ keugi. Festusnoŋ jeŋ kotoro Pool waŋgi iikanoŋ kouro. 24 Poolnoŋ kouro Festusnoŋ waama nama kokaeŋ jero, \"Kiŋ Agripa ano eja somata kuuya nonowo koi rajuti, oŋo mono eja koi iibu. Juuda ejemba tuuŋ kuuya yoŋonoŋ iwaajoŋ ama noo uuna kuugi. Sisaria taoŋ kokanoŋ ano Jerusalem sitinoŋ oŋanoŋ qaanoŋ kuuŋ noma qa gigilaaŋ kokaeŋ jeŋ laligogi, 'Eja koi kanoŋ mono balonoŋ laligowaatiwaa so qaago. Mono yamageŋ!'\n25 \"Kaeŋ qama laligogito, niinoŋ gosiwe iwoi moŋ koomuwaa buŋa koloowaatiwaa so ii mende ano. Niinoŋ kania kaeŋ mokolooŋ iibeto, aŋo Room Uutananaa jaanoŋ keno qaaya mindiŋgoro diŋgowaatiwaajoŋ kaparaŋ koma qisiro. Kawaajoŋ qaa somoŋgoŋ wasiwe Room kembaa. 26 Room sitinoŋ kembaato, iwaanoŋ qaa ii nomaeŋ ooŋ Room eja Poŋnaajoŋ ambe kenaga? Iwaajoŋ qaa laŋ jejuto, qaa kaniawo moŋ ii tororo mende moma asarijeŋ. Kawaajoŋ jewe wama kaŋ kiŋ Agripa goo jaaganoŋ ano oŋo tosaaŋa kiŋ pombaa gematanoŋ koi rajuti, oŋoo jaasewaŋgianoŋ aŋgi nanja. Oŋo saanoŋ borojaŋ meŋ qaaya gosigi hoŋa kolooro mono ii moma saanoŋ terenoŋ oowenaga. 27 Eja moŋ kasanoŋ somoŋgoŋ qaa jakeyanoŋ oombombaa qaaya nomaeŋ jejuti, ii asuganoŋ jewombaajoŋ amamaaŋ kileŋ eeŋ wasiwombo. Sili ii noo momonoŋ gejajojombaŋ tani kaaŋa kolooja.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.25","date":"2018-04-22T10:39:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945584.75\/warc\/CC-MAIN-20180422100104-20180422120104-00240.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999985695,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999985694885254}","num_words":1085,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.168,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 23\nSaaranoŋ komuro.1 Saaranoŋ laligoŋ uro yambuya 127 kolooro. Saaranoŋ yambu iikawaa so laligoro. 2 Laligoŋ Keinan balonoŋ gomaŋ qata Kiriat Arba, qata alia Hebron qamakejuti, iikanoŋ komuro. Komuro Aabrahamnoŋ iikanondeeŋ embiaajoŋ jiŋgeŋ qama saamambaajoŋ keno.\n3 Kema saaro tegoro waama embiaa qamoya mesaoŋ kema nama Hit ejemba ii qaa kokaeŋ iŋijoro: 4 a \"Nii oŋoo batugianoŋ waba kaŋ tawatawa laligojeŋ. Kawaajoŋ oŋo mono baloŋgiaa bakaya moŋ kokaamba noŋgi sewaŋa mewe qasirina kolooro alauruna yoŋoo qamogia iikanoŋ ama roŋ koma oŋomakemaŋa.\"\n5 Qaa kaeŋ iŋijoro Hit yoŋonoŋ meleema kokaeŋ jegi: 6 \"Oo eja poŋ, gii saanoŋ nonoonoŋ qaa koi moba. Gii nonoo batunananoŋ Anutuwaa eja jawiŋa laligojaŋiwaajoŋ ama qasiriga aiŋganoŋ daeŋkaya iima sororogoŋ mewaatiwaajoŋ mojaŋi, iikanoŋ mono saanoŋ qamoga roŋ komba. Giinoŋ qamoga osoŋ roŋ komaŋa jena nonoonoŋga moŋnoŋ ii mende aŋgoŋ koma gombaa.\"\n7 Kaeŋ jegi Aabrahamnoŋ waama baloŋ toya Hit ejemba yoŋoo wosogianoŋ kemeŋ usugoŋ oŋono. 8 Usugoŋ oŋoma nama yoŋoojoŋ qaa kokaeŋ jero: \"Niinoŋ qamona osoŋ roŋ komaŋiwaajoŋ saanoŋ jewuti eeŋ, mono noonoŋ qaa koi moma Zoharwaa meria Efron iwaanoŋ kema qaa jena koi toroqeŋ jeŋ kuuŋ mubu. 9 Kuuŋ mugi moma kobaa qata Makpela iwaa buŋa kolooŋ gawoŋaa jaaŋaageŋ eji, mono ii jeŋ tegoro sewaŋa memaŋa. Mono qisigi sewaŋa dawi jeŋ tegoro sewaŋa kuuya mewe noonoŋ qasirina oŋoo batugianoŋ ewaa.\"\n10 Kaeŋ jero Efronoŋ alauruta Hit kanageso kuuya taoŋgiaa kiropo naguyanoŋ kaŋ sombenoŋ ajoroogiti, iyoŋoo batugianoŋ raro qaa geja ama mogi Efronoŋ Aabraham kokaeŋ meleema muro: 11 \"Oo eja poŋna, kaeŋ qaagoto, mono jewe geja ama moba. Niinoŋ baloŋ koria ii ano kobaa iikanoŋ nanji, ii kalenaga gonjeŋ. Neenaa kanagesouruna yoŋoo jaagianoŋ nama ii gombe iiju. Qamoga ii saanoŋ iikanoŋ osoŋ roŋ komba.\"\n12 Kaeŋ jero Aabrahamnoŋ baloŋ toya yoŋoo wosogianoŋ mombo kemeŋ usugoŋ oŋono. 13 Usugoŋ oŋoma nama yoŋoo jaagianoŋ Efron kokaeŋ ijoro mogi: \"Noonoŋ qaa koi mono geja ama moba. Giinoŋ saanoŋ kaeŋ anagato, niinoŋ mono baloŋ koria iikawaa sewaŋa ii gomaŋa. Ii saanoŋ jeŋ tawa mena niinoŋ qamona iikanoŋ osoŋ roŋ komaŋa.\"\n14 Kaeŋ ijoro mogi Efronoŋ Aabraham kokaeŋ meleema muro: 15 \"Oo eja poŋna, noonoŋ qaa koi mono geja ama moba. Baloŋ iikawaa sewaŋa ii 400 silwa kota (50 kilogram). Ala-ala koloojotiwaajoŋ ama kanoŋ mono anaraa batunaranoŋ iwoi omaya kolooja. Kawaajoŋ qamoga saanoŋ iikanoŋ osoŋ roŋ komba.\"\n16 Kaeŋ meleema muro moma Aabrahamnoŋ baloŋ sewaŋaa jaŋgoya Efronoŋ Hit kanageso yoŋoo jaagianoŋ jero mogiti, iikawaa uumotooŋ ano. Jaŋgoya silwa kota 400 ii koŋkororo ejembanoŋ kambaŋ kanoŋ sewaŋaa soya jegi eroti, iikawaa so moneŋ ii gosiŋ muro.\n17 Kaeŋ muro Efrombaanoŋ baloŋ koria Mamre kosianoŋ Makpela kanoŋ eroti, kobaa iikanoŋ nanoti ano gere kuuya baloŋ kawaa jawo uutanoŋ naŋgiti, iikawaa qaaya jeŋ tegoro. 18 Qaaya jeŋ tegoro Aabrahambaa buŋa kolooro. Hit kanageso kuuya taoŋgiaa kiropo naguyanoŋ kaŋ sombenoŋ ajoroogiti, iyoŋonoŋ tawa ii iigi buŋaya kolooro.\n19 Kawaa gematanoŋ Aabrahamnoŋ embia Saarawaa qamoya ii Keinan balombaa kobaayanoŋ osoŋ roŋ kono. Kobaa ii Mamre qata alia Hebron kawaa kosianoŋ baloŋ koria qata Makpela kanoŋ eja.\n20 Kaeŋ kolooro baloŋ koria ano kobaa iikanoŋ nanji, ii Hit kanageso yoŋonoŋ Aabrahambaa buŋa qeŋ mugi qasiria kolooro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.23","date":"2018-04-22T10:39:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945584.75\/warc\/CC-MAIN-20180422100104-20180422120104-00240.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999736547,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999736547470093}","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 John 3\nAnana Anutuwaanoŋa kolooŋ meraboraaŋa koloojoŋ.1 Mobu! Siwe Maŋnananoŋ nonoojoŋ \"Neenaa meraboraana,\" kaeŋ nonooma iikanoŋ uujopaya somata qendeema nonomakeja. Anana oŋanoŋ Anutuwaa meraboraaŋa koloojoŋ. Ii koloojoŋiwaajoŋ baloŋ ejembanoŋ kanianana mende moma kotoŋ laligoju. Anutuwaa kania mende moma kotojutiwaajoŋ ananaa kaniananaajoŋ kaaŋagadeeŋ kokobimbiŋ ama laligoju. 2 Oo wombo alauruna, kambaŋ kokaamba anana Anutuwaa meraboraaŋa kolooŋ laligojoŋ. Kaeŋ laligoŋ kanageŋ nomaeŋ kolooŋ laligowoŋati, ii asuganoŋ mende asugija. Qaa motooŋgo mojoŋi, ii kokaeŋ: Iinoŋ mombo asuganoŋ asugiro kaitania hoŋa jaanananoŋ iiboŋati, kambaŋ iikanondeeŋ mono letoma ii kaaŋa koloowoŋa. 3 Daeŋ yoŋonoŋ Kraistwaajoŋ jejeromoŋromoŋ iikaaŋ ama muŋ laligojuti, iinoŋ mono ii koma konjoratiŋ oŋono iwaa tani kaaŋa soraaya kolooŋ laligowu.\n4 Daeŋ yoŋonoŋ siŋgisoŋgo amakejuti, iyoŋonoŋ mono kana qaa qeŋ waleemakeju. Siŋgisoŋgo ii jeulalaŋ nanamemeŋga. 5 Kraist aŋo siŋgisoŋgoya qaa iinoŋ mono ananaa siŋgisoŋgonana koma konjoratimambaajoŋ kamaaŋ asugiroti, ii moju. 6 Daeŋ yoŋonoŋ Kraistwo boŋ qeŋ nanjuti, iyoŋonoŋ siŋgisoŋgo mende ama laligoju. Moŋnoŋ siŋgisoŋgo toroqeŋ amakeji, iinoŋ Jiisas mende iima kania mende moma kotoŋ laligoja. Kiaŋ.\n7 Oo kokouruna, moŋnoŋ jinjauŋ meŋ oŋombabotiwaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. Kraistnoŋ solaŋa koloojiwaa so moŋnoŋ nanamemeŋ solaŋa tororo otaaŋkeji, iinoŋ solaŋa kolooja. 8 Kileŋaa Toyanoŋ kanakanaiyanoŋga siŋgisoŋgo ama kouma laligoja. Kawaa so daeŋ yoŋonoŋ siŋgisoŋgo amakejuti, iyoŋonoŋ mono Kileŋaa Toyaa buŋaga kolooju. Anutuwaa Merianoŋ mono iwaa gawoŋa kisiyaeŋ memambaajoŋ kamaaŋ asugiro.\n9 Daeŋ yoŋonoŋ Anutuwaanoŋga koloogiti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ laaligo qaita mombaa uutanoŋ ejiwaajoŋ ama siŋgisoŋgo mende toroqeŋ amakeja. Kolokoloo doŋgoga kolooŋ laligojiwaajoŋ ama siŋgisoŋgo toroqeŋ amambaajoŋ amamaaŋkeja. 10 Daeŋ yoŋonoŋ Anutuwaa meraboraaŋa kolooŋ daeŋ yoŋonoŋ Kilegaa Toyaa meraboraaŋa koloojuti, ii kokaeŋ gosiŋ moma asariwoŋa: Moŋnoŋ nanamemeŋ solaŋa mende otaaŋkeji, iinoŋ Anutuwaa buŋa mende kolooja. Kaaŋiadeeŋ moŋnoŋ alauruta mende jopagoŋ oŋomakeji, iinoŋ Anutuwaa buŋa mende kolooja. Iikawaa aiweseya kaeŋ. a, b\nOŋo mono jopagoŋ aoŋ laligowu.11 Buŋa qaawaa kota kanakanaiyanoŋga moma kouma laligojoŋi, iikawaa jojopaŋ qaaya ii kokaeŋ: Anana mono uunoŋ jopagoŋ aoŋ laligowoŋa. 12 Kein (Kain) iinoŋ Kilegaa Toyaa buŋa laligoŋ koga qero komuro. Anana mono ii kaaŋa kolooŋ laligowombo. Iinoŋ kokaembaajoŋ koga qero: Aŋaa nanamemeŋanoŋ bologa kolooroto, kogaanoŋ ii solaŋa kolooro. Mono iikawaajoŋa qero.\n13 Oo uumeleeŋ alauruna, baloŋ ejembanoŋ kazi ama oŋombuti eeŋ, iikawaajoŋ mono mende waliŋgowu. 14 Anana uumeleeŋ alaurunana jopagoŋ oŋomakejoŋiwaajoŋ ama qaa koi moma asarijoŋ: Anana koomu kotigaa jawoya waleema laaligo kotiganoŋ keuma laligojoŋ. Moŋnoŋ uujopa mende amakeji, iinoŋ mono toroqeŋ koomu kotigaa uutanoŋ nambaa. 15 Ejemba alaurugia kazi ama oŋomakejuti, ii kuuyanoŋ mono koomuya uŋu-uŋu ejembaga kolooju. Laaligo kotiga ii uŋu-uŋu ejemba kaaŋa mombaa uutanoŋ mende eji, ii saanoŋ moma yagoju.\n16 Jiisas Kraistnoŋ laaligoya ananaajoŋ ama qeleema mesaoŋ jopagoŋ aoaowaa kania kaeŋ qendeema nonono iima moma kotojoŋ. Anana mono kaaŋiadeeŋ laaligonana uumeleeŋ alaurunana yoŋoojoŋ ama qeleema mesaoniŋ sokombaa. 17 Moŋnoŋ balombaa ilawoilaya soyanoŋ meŋ laligoro alianoŋ iwoiwaajoŋ amamaaŋ memeqemeaŋ ano iijato, kileŋ bone kolooŋ uuta somoŋgoji eeŋ, Anutuwaa uujopayanoŋ mono iwaa uutanoŋ nomaeŋ enaga? 18 Oo kokouruna, jopagoŋ aoao ii je buu susunananondeeŋ tiwirigoŋ jeŋkebomboto, ii mono nanamemenananoŋ qaa hoŋa otaaŋ ama laligowoŋa. c, d, e\nMono Anutuwaa jaasewaŋanoŋ saitiŋgeŋ namboŋa.19 Anana qaa hoŋaa buŋaga koloojoŋ me qaago? Koloojoŋi eeŋ, mono saanoŋ uunana bonjoŋ kono Anutuwaa jaasewaŋanoŋ awasaŋkaka namboŋa. Qaa ii anana gosiŋ aoŋ kokaeŋ moma kotowoŋa: 20 Uunananoŋ iwoi bologaajoŋ ama jeŋ nononji eeŋ, nono qaa koi saanoŋ moma yagojoŋ: Anutunoŋ gosigosi Tonana kolooŋ qaanana dindiŋagadeeŋ gosiwaa. Anutuwaa roromoŋgoyanoŋ mono ananaa roromoŋgonana uuguŋ uuta kolooro qaa kuuya saanoŋ modaboroja. Kawaajoŋ mono saanoŋ uunana bonjoŋ kono laligowoŋa.\n21 Oo wombo alauruna, uunananoŋ mende jeŋ nononji eeŋ, anana mono saanoŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋ awasaŋkaka kolooŋ saitiŋgeŋ namboŋa. 22 Anana Anutuwaanoŋ jojopaŋ qaa teŋ koniŋ nanamemenana ii iiro sokomakejiwaa so ama meŋ laligoŋkejoŋi eeŋ, iwoi mombaajoŋ qama kooliŋ qisiŋ muboŋati, ii mono nonono buŋa qeŋ aowoŋa.\n23 Anutuwaanoŋ jojopaŋ qaa woi ii kokaeŋ: Anana mono Meria Jiisas Kraistwaa qata meŋ moma laariŋ uunana meleemboŋa ano jojopaŋ qaa jeŋ kotoŋ nononotiwaa so jopagoŋ aoŋ laligowoŋa. Kaaŋ mende ama laligowonagati, ii Anutuwaa jaanoŋ mende sokonaga. 24 Daeŋ yoŋonoŋ Anutuwaanoŋ jojopaŋ qaa teŋ komakejuti, iyoŋonoŋ mono Anutuwo qokotaaŋ laligogi Anutunoŋ yoŋowo rapiŋgoŋ nanja. Iinoŋ ananawo rapiŋgoŋ nanji, ii Uŋaya Toroya nonono uunananoŋ saŋe nunuŋ laligojiwaajoŋ moma kotojoŋ. Kiaŋ. f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=1Jo.3","date":"2018-04-25T08:33:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947759.42\/warc\/CC-MAIN-20180425080837-20180425100837-00202.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999799728,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999799728393555}","num_words":816,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a15Eks 20.11; Ond 146.6\nActs 14\nAikoniam sitinoŋ uugia kuuri.1 Pool Barnabas yoronoŋ Aikoniam sitinoŋ keuma kaaŋiadeeŋ Juuda yoŋoo qamakooli mirinoŋ uma Buŋa qaa jeri. Jeri Juuda ano waba kantri ejemba yoŋoonoŋga tuuŋ seiseiya yoŋonoŋ uugia meleema Jiisas moma laarigi. 2 Moma laarigito, Juuda ejemba mende moma laarigiti, iyoŋonoŋ baloŋ toya Juuda mende laligogiti, iyoŋoo uugia osoŋ aposol uunoŋkeeme ama orombutiwaajoŋ uugia kuugi. 3 Kuugi kileŋ kambaŋ koriga kanoŋ laligoŋ Poŋ moma laariŋ awasaŋkaka nama Buŋaya jeŋ laligori. Poŋ kaleŋmoriaŋaa qaaya jeŋ asariri qaagara naŋgoŋ ku-usuŋa borogaranoŋ ano aiwese aŋgoleto meri asugiro. 4 Kaeŋ asugiro taombaa kanagesoyanoŋ juma deeŋgi. Tosianoŋ Juuda jotamemeya yoŋowo motooŋ somoŋgogi tosianoŋ aposol yorowo toroqeŋ naŋgi.\n5 Kaeŋ aroŋ qeŋ naŋgi baloŋ toya ano Juuda ejemba wabaya yoŋonoŋ waama jotamemeurugia yoŋowo uumotooŋ ama wasiwasi eja aposol ii \"Jamonoŋ giliŋ uruwoŋa!\" jeŋ romoŋgogi. 6 Kaeŋ romoŋgogi moma oloŋ koma togoŋ Likaonia prowinsnoŋ keni. Kanoŋ kema taoŋ qagara Listra ano Derbe ano gomaŋ liligoŋ oroma rama keŋgiti, iikanoŋ keuri. 7 Kanoŋ keuma Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ uukuukuu meŋ oŋoma laligori. Kiaŋ.\nListra taonoŋ Pool Barnabaswaajoŋ beŋ qagi.8 Listra taonoŋ eja moŋ kanawoita koomuya laligoro. Ii nemuŋ goroŋ uutanoŋga meendaŋgoya kolooŋ kambaŋ moŋgeŋ kana mende riiŋ eeŋ ramakero. 9 Poolnoŋ Buŋa qaa jero moma raro uuŋ kania kokaeŋ iima romoŋgoro, \"Iwaa uutanoŋ momalaaria eŋ murotiwaajoŋ ama saanoŋ qeaŋgowaa,\" kaeŋ jero. 10 Kaeŋ romoŋgoŋ qa somata qama ijoro, \"Mono waama namba.\" Kaeŋ ijoro porazak waama kema kaŋ nano.\n11 Poolnoŋ kaeŋ ano ejemba tuuŋ yoŋonoŋ ii iima Likaonia qaagianoŋ kokaeŋ silama qagi, \"Beŋ yoronoŋ letoma eja selewo kolooŋ batunananoŋ asugiŋ nonoonoŋ kamaaŋ laligojao.\" 12 Kaeŋ jeŋ Barnabas qata beŋ waŋgia qata Zuus qagi ano Poolnoŋ jetanoŋ meŋ qaa jerotiwaajoŋ ama beŋ qata Hermes qagi. 13 Kaeŋ qagi beŋ Zuus iwaa jiwowoŋ jigoya taoŋ batanoŋ eroti, iikawaa jigo gawoŋ galeŋanoŋ bulmakao ejia uŋuama karo. Kaeŋ kaŋ ila kasasoroŋ meŋ kaŋ taoŋ kiropo naguyanoŋ nama ejemba tuuŋ yoŋowo jakenoŋ ama siimoloŋ ooŋ orombombaajoŋ aŋgi.\n14 Kaeŋ aŋgi aposolwoi yoronoŋ ii moma \"Mende sokonja,\" jeŋ qotogoŋ selekopaagara menjurama uulaŋawo ejemba tuuŋ uutanoŋ kema qari. 15 Qama kokaeŋ jeri, \"Ejaurunara, oŋo mono nomaembaajoŋ ama iwoi kaaŋa anju? Noro kaaŋagadeeŋ oŋo kaaŋa baloŋ eja tooŋga koloojo. Noro Anutuwaa Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋonjo. Kawaajoŋ oŋo mono beŋ omaya gema uŋuwu ano uugia meleema Anutu laaligo Toyaanoŋ qokotaawu. Anutu laaligo Toyanoŋ Siwe, namo, kowe ano iwoi kuuya iikawaa uutanoŋ eji, ii mokolooŋ oŋonota laligoju. 16 Gomaŋa gomaŋa kuuya yoŋonoŋ wala eeŋanoŋ laligoŋ kougiti, Anutunoŋ ii mende aŋgoŋ koma oŋono iyaŋgiaa jaajaa iliŋwaliŋ laligogi.\n17 \"Mende aŋgoŋ koma oŋonoto, kileŋ tompiŋ mende laligogi. Qaagoto, Anutunoŋ iwoi awaa awaa ama oŋoma laligoro. Iinoŋ jero koŋ kiro weeŋ qero toomoriaŋanoŋ kambaŋa kambaŋa kolooro neŋkorisoro ama iikaaŋa kanoŋ uugia kuuŋ oŋono laligogi. Kaeŋ laligogi aŋaa kania mobutiwaajoŋ kaleŋa ii qendeema oŋoma iikaaŋa kanoŋ daŋgunuya ano laligogi.\" 18 Yoronoŋ kaeŋ jeŋ ejemba tuuŋ siimoloŋ ooŋ orombutiwaajoŋ jarambaraŋ riiŋ jeŋ susugoŋ oŋoni looriŋ mesaogi. Kiaŋ.\n19 Listra yoŋonoŋ Pool Barnabas oromesaogito, Juuda ejemba tosianoŋ Antiokia taoŋ ano Aikoniam siti woi iikanoŋa kouma ejemba tuuŋ uunoŋkeeme ama oŋoŋgi. Ama oŋoma yoŋowo ororoŋ luguŋ Pool jamonoŋ qeŋ \"Mono komuja!\" jegi. Kaeŋ jeŋ ororaaŋ taoŋ gematanoŋ kamaaŋ mesaogi ero. 20 Eroto, gowoko yoŋonoŋ kouma liligoŋ mugi waama kema taonoŋ uro. Kanoŋ uro eri gomaŋ ano Barnabaswo Derbe sitinoŋ keni. a\nSiriawaa Antiokia sitinoŋ eleema kari.21 Derbe sitinoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ uugia kuuŋ oŋoni mamaganoŋ uugia meleema Jiisaswaa gowokouruta koloogi. Kaeŋ koloogi Derbe taoŋ mesaoŋ Listra, Aikoniam ano Antiokia taoŋ iikanoŋ eleema kema iŋiiri. 22 Iŋiima rama gomaŋ so liligoŋ Jiisaswaa gowokouruta yoŋoo uugia naŋgoŋ meŋ kotiiri. Poŋ moma laarigiti, iwo qokotaaŋ nambutiwaa qambaŋmambaŋ qaaya oŋoma kokaeŋ iŋijori, \"Nono mono koŋajiliŋ qaganoŋ (lombo kania kania mokolooŋ) laligoŋ papaŋgoŋ Anutuwaa bentotonoŋ eu keuboŋa.\" 23 Uumeleeŋ kanageso so jotamemeurugia meweeŋgoŋ galeŋ laligowutiwaa kania kuma oŋoma kuuŋ oŋoni. Kuuŋ oŋoma Anutuwaajoŋ nene siŋgi laligoŋ gowoko tuuŋ yoŋoojoŋ qama kooliŋ Poŋ moma laarigiti, iwaa boronoŋ oŋooni.\n24 Oŋooma oŋomesaoŋ Pisidia prowins kotoŋ kema Pamfilia prowinsnoŋ keuri. 25 Kanoŋ keuma Perga sitinoŋ rama Buŋa qaa jeŋ uugia kuuŋ oŋoma Atalia taonoŋ kemeri. 26 Kanoŋ kemeŋ waŋgonoŋ uri opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema laligoŋ Antiokia sitinoŋ keuri. Antiokia uumeleeŋ kanageso yoŋonoŋ ii Anutuwaa kaleŋmoriaŋ uutanoŋ misin gawoŋ mewaotiwaajoŋ wala Anutuwaa boronoŋ ama oroŋgi oŋomesaoŋ keni. Kema liligoŋ gawoŋgara ii medaboroŋ mombo iyaŋgaraa sitinoŋ eleema kari.\n27 Kanoŋ kaŋ uumeleeŋ kanageso koma horoŋ oŋoni. Koma horoŋ oŋoni ajoroogi qaa sundugara kokaeŋ iŋijori, \"Anutunoŋ norowo laligoŋ aŋgoleto somasomata ama meŋ laligoro. Iinoŋ nemuŋ koma norono gawoŋ meri waba kantria kantria yoŋonoŋ Jiisas moma laariwutiwaa nagu horoŋ oŋono uugia meleeŋgi.\" 28 Sundugara kaeŋ iŋijoŋ gowoko tuuŋ yoŋowo kambaŋ koriga qeŋ koriŋ rama laligori. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.14","date":"2018-04-21T08:05:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945082.84\/warc\/CC-MAIN-20180421071203-20180421091203-00208.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999666214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999666213989258}","num_words":907,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.123,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 12\nAnutunoŋ Abram oono.1 a Poŋnoŋ Abram kokaeŋ ijoro: \"Gii gomaŋga, kanatuuruga ano maŋgaanoŋ miri iwoi mesaoŋ baloŋ qendeema gomaŋati, mono iikanoŋ kemba. 2 Niinoŋ kolooŋ seisei gombe gbiliuruganoŋ kanageso somata koloowuya. Niinoŋ kotuegoŋ naŋgoŋ gombe qabuŋaganoŋ somariiŋ somata koloowaa. Kaeŋ kolooro Anutu niinoŋ goojoŋ ama kanageso tosaaŋa kotuegoŋ oŋoma laligowaa. 3 b Daeŋ yoŋonoŋ gii kotuegoŋ gombuti, niinoŋ mono ii kotuegoŋ oŋoma laligomaŋa. Daeŋ yoŋonoŋ gii jeŋ qasuaaŋ gombuti, niinoŋ mono ii kaaŋagadeeŋ jeŋ qasuaaŋ oŋoma laligomaŋa. Goojoŋ ama noo kotumotuenanoŋ mono namowaa kanageso tuuŋ kuuya yoŋoo qagianoŋ uro oyaŋboyaŋ mokoloowuya.\"\n4 Kaeŋ ijoro Abramnoŋ Poŋnoŋ jerotiwaa so Haran gomaŋ mesaoŋ keno Lootnoŋ iwo keni. Abramnoŋ yambuya 75 kolooro kanoŋ Haran gomaŋ mesaoŋ keno. 5 Kemaŋ jeŋ embia Saarai, beeta Loot, esuhinaya kuuya meŋ kululuugi seiroti ano weleŋqeqe ejemba Haran gomanoŋ laligoŋ oŋoŋgiti, ii uŋuama gomaŋgia mesaoŋ Keinan balonoŋ kembombaajoŋ kema kema iikanoŋ keugi.\n6 Abramnoŋ baloŋ kanoŋ kema laligoŋ gomaŋ qata Sekem kanoŋ kouma jujuu gere somata qata More kawaa kosianoŋ kuuŋ meŋ raro. Kambaŋ kanoŋ Keinan ejemba yoŋonoŋ baloŋ iikanoŋ laligogi. 7 c Kaeŋ laligogi Poŋnoŋ Abram asugiŋ muŋ kokaeŋ ijoro: \"Baloŋ koi ii mono goo gbiliuruga buŋa qeŋ oŋomaŋa.\" Kaeŋ ijoro Abramnoŋ Poŋ iwaanoŋ asugiroti, iwaajoŋ siimoloŋ ooŋoombaa alata moŋ mero.\n8 Iikanoŋadeeŋ mesaoŋ toroqeŋ Beetel gomambaa weeŋ koukoutanoŋ baageŋ baloŋ baaŋawo kanoŋ kema opo sel kuuŋa mororoŋgoŋ mero nano. Kaeŋ nano Beetel gomaŋ kanoŋ weeŋ kemekemetanoŋ baageŋ raro Ai taoŋnoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ raro. Kaeŋ rari batugaranoŋ nama Pombaa siimoloŋ alata moŋ iikanoŋ meŋ Pombaa qata qama kooliŋ muro. 9 Kawaa gematanoŋ baloŋ ii mesaoŋ toroqeŋ Saut waageŋ kema distrik qata Negew kanoŋ rama laligogi. Kiaŋ.\nAbramnoŋ Iijipt kantrinoŋ kema laligoro.10 Kambaŋ kanoŋ Keinan balonoŋ bodi kolooro. Bodi iikanoŋ kotiiŋ biŋawo kolooro Abramnoŋ Iijipt kantrinoŋ tawayagadeeŋ laligowombaajoŋ keŋgi. 11 Kananoŋ kema Iijipt dodowigi Abramnoŋ embia Saarai qaa kokaeŋ ijoro: \"Moba, giinoŋ emba iimasiiŋsiiŋgawo koloojaŋi, ii mojeŋ. 12 Kawaajoŋ Iijipt eja yoŋonoŋ gii giima kokaeŋ jewuya: 'Koi iwaa embiaga.' Kaeŋ jeŋ nii nugi komumaŋato, gii giima koboogi laligowaga. 13 d Kawaajoŋ gii mono kokaeŋ jewa: 'Nii iwaa naaŋaga.' Kaeŋ jenago goojoŋ ama awaagadeeŋ ama noma noo laaligona gou gajona koŋgi laligomaŋa.\"\n14 Abramnoŋ Iijipt keuro Iijipt ejemba yoŋonoŋ Saarai iigi emba iima-aiŋaiŋawo awaa soro kolooro. 15 Iikanondeeŋ Faarao kiŋ pombaa poŋ qereweŋa jawiŋuruta yoŋonoŋ ii iigitiwaajoŋ Faarao kimbaanoŋ kema Saaraiwaa selia mepeseegi moro. Ii moma jero Saarai wama kiŋ pombaa jiŋkaroŋ miri uutanoŋ ugi. 16 Ugi Faarao kiŋnoŋ Saaraiwaajoŋ ama Abram awaagadeeŋ ama muro. Kaeŋ ama muro iwoi koi kaaŋa ii Abrambaa buŋa kolooro: lama, bulmakao, doŋgi ejia ano embia, weleŋqeqe eja ano emba ano kamel jaasooŋgoya ii Abram muro buŋa qeŋ aoro.\n17 Ii buŋa qeŋ aoroto, Poŋnoŋ Abrambaa embia Saarainoŋ Faarao kimbaa mirinoŋ laligorotiwaajoŋ ama jero ji bologa kotiganoŋ Faarao kiŋ ano ejemba iwaa jiŋkaroŋ mirinoŋ laligogiti, iyoŋoo qagianoŋ uro. 18 Kaeŋ uro Faarao kiŋnoŋ Abram koma hororo karo kokaeŋ qisiŋ muro: \"Gii mono naa terega ama nona? Naambaajoŋ 'Ii embanaga,' kaeŋ mende jena mobe? 19 Naambaajoŋ 'Ii noo naanaga,' jena? Kaeŋ jena niinoŋ ii embanaga kolootiwaajoŋ oombe? Embaga koi. Mono ii wama kembao.\"\n20 Kaeŋ jeŋ ejauruta jeŋ kotoŋ oŋono Abram wama kananoŋ kema oŋooŋgi embia ano ilawoilaya kuuya eŋ muroti, ii meŋ uŋuama keŋgi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.12","date":"2018-04-21T08:05:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945082.84\/warc\/CC-MAIN-20180421071203-20180421091203-00208.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999275208,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999275207519531}","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 13\nGawman yoŋoo qaa baagianoŋ kema teŋ koma laligowu.1 Gawman moŋ ii aŋodeeŋ mende kolooroto, Anutu, ku-usuŋ Toya iinoŋ mono gawman kuuro iikawaa so Somatananaa ku-usuŋ qaganoŋ nama galeŋ koma nonomakeju. Jeŋkooto gawombaa kondomondooya ii Anutu. Kawaajoŋ oŋo kuuya mono oŋoaŋgiaa gawman yoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu. 2 Kania kaeŋ mojutiwaajoŋ ama moŋnoŋ jeŋkooto galeŋ yoŋoo ku-usuŋgia qetanji, iinoŋ Anutunoŋ laaligowaa areŋa anoti, mono ii qetanja. Jeŋkooto Toya qetanjuti, Anutunoŋ iyoŋoo qaagia jeŋ tegoŋ iroŋa meleema oŋono lombo mokoloowuya.\n3 Galeŋkoŋkoŋ yoŋonoŋ ejemba nanamemeŋ bologa amakejuti, ii kee momo ama oŋomakejuto, awaa amakejuti, ii iikaaŋa mende ama oŋomakeju. Kawaajoŋ galeŋ ku-usuŋgiawo yoŋoo keega momambaajoŋ mojaŋ me qaago? Ii mende momambaajoŋ mojaŋi eeŋ, mono nanamemeŋ awaa ama meŋ laligona mepeseeŋ gomakebuya.\n4 Gawman yoŋonoŋ mono Anutu weleŋa qeŋ muŋ meŋ qeaŋgoŋ gombombaajoŋ moju. Kaeŋ mojutiwaajoŋ ejemba bologa koloojuti, mono iikawaa iroŋa meleeŋgi qagianoŋ uro lombo mobutiwaajoŋ nanju. Anutuwaa weleŋqeqeuruta koloogi goondomombaa soo somata oŋonoti, ii eeŋ totooŋ mende meŋ laligoju. Kawaajoŋ iwoi bologa anjaŋi eeŋ, mono toroko moma laligowa. 5 Lombo qagianoŋ ubabotiwaajoŋ mono gawman jegia teŋ koma laligowu. Kawaajoŋadeeŋ qaagoto, Anutuwaa jaanoŋ kaaŋgadeeŋ sokombaatiwaajoŋ mono kaeŋ amakebu. Mende teŋ koŋgi Anutuwaa iriŋa soono jero uu konoŋgianoŋ kaeŋ mogi uugianoŋ boliwabotiwaajoŋ mono kaaŋagadeeŋ gawman yoŋoo qaa baatanoŋ kema laligowu.\n6 Gawman yoŋonoŋ mono Anutuwaa gawoŋ bakaya moŋ meŋ iikanoŋ zeŋ nama galeŋ koma oŋomakeju. Gawoŋgia ii mewutiwaajoŋ oŋonoŋ mono ilaaŋ oŋoma takis kaaŋagadeeŋ amakeju. 7 Gawmambaa takis ama kotiŋ kania kania dawi oŋombutiwaajoŋ jeŋkejuti, ii mono kuuya iikawaa so oŋomakebu. Gawmambaa takis kania kania kuuya oŋoma komuniti gawoŋ ii mono tororo meŋkebu. Gawmambaa gawoŋ meme ejemba yoŋoojoŋ mono qaqabuŋabuŋa ama goda qeŋ oŋomakebu. Kiaŋ. a\nKambaŋ somatanoŋ dodowiro mono jopagoŋ aoŋ laligowu.8 Kaeŋ ama mombaanoŋ tosa moŋ oŋowo mende ero laligowu. Kileŋ oŋoo tosagia motooŋgo ii kambaŋ so kokaeŋ eja: Oŋo mono uunoŋ jopagoŋ aoŋ laligowu. Moŋnoŋ tosaaŋa jopagoŋ uukaleŋ ama oŋomakeji, iinoŋ mono Kana qaa otaadaboroŋkeja.\n9 Jeŋkooto qaa waŋa ii kokaeŋ, \"Geeŋga jopagoŋ aoŋkejaŋi, iikawaa so mono tosaaŋa kuuya jopagoŋ oŋomakeba.\" Qaa kawaa uutanoŋ jeŋkooto qaa koi kaaŋa eju, \"Serowiliŋ mende amba,\" \"Ejemba moŋ mende qena komuwa,\" \"Yoŋgoro mende mewa,\" \"Iwoiwaajoŋ mono mende koposoŋgowa.\" Ii ano jeŋkooto qaa tosia kuuya ii mono qaa waŋa iikawaa newoyanoŋ kolooju.\n10 Ejemba moŋ jopagoŋ mujaŋi eeŋ, iwaajoŋ mono iwoi bologa moŋ mende ama muba. Kawaajoŋ uujopa ama iikaaŋa kanoŋ mono jeŋkooto qaa korebore teŋ koma otaaŋkejaŋ.\n11 Kambaŋ kokawaa kania moma kotojutiwaajoŋ mono nanamemeŋ kaaŋa ama meŋ laligowu. Wala Kraist moma laariŋ uunana meleeniŋi, kambaŋ iikanondeeŋ kanaiŋ laligoŋ kouniŋ Poŋnoŋ metogoŋ nonono Siwenoŋ uboŋati, iikawaa kambaŋanoŋ mono kosere kadaboroja. Kawaajoŋ oŋo gaoŋ ejuti, iikanoŋa uugia tooro waabutiwaa kambaŋa mono kaja. 12 Gomantiiŋa koriga laligoniŋ weeŋ jaaya jililiŋgoŋ kouro asarimambaajoŋ anja. Kawaajoŋ paŋgamambaa nanamemeŋ ii mono koma konjoratigi kamaaro asasagaa manja qewoŋiwaa akadamuya ii mono meŋ koŋgi kemero namboŋa.\n13 Asasagaa uutanoŋ laligojoŋiwaa so mono nanamemeŋ soraaya ama meŋ laligowoŋa. Tosianoŋ jejelombaŋ paati ama baonoŋ neŋkejuti, iikaaŋa neŋ apu kotiga neŋ eloŋkaloŋ amakeju. Sero namboŋnamboŋ ama laŋ emba yoŋgoro horoŋkeju. Juma deema aŋgowowo ama kisooma aoŋ uunoŋ junjuŋ moma gema qeŋ aoŋkeju. Nanamemeŋ kaaŋa ii mende sokonja. 14 Uuselewaa siiŋgara kombombaŋa bologanoŋ gbiliŋ waagi yoroo siiŋgara teŋ koma oŋombubotiwaajoŋ ii mono geja mende ama romoŋgoŋ oŋomakebu. Kaeŋ qaagoto, Poŋ Jiisas Kraistwaa nanamemeŋanoŋ mono tiwo sumaŋgia kolooro ii maleku kaaŋa mouma aoŋ laligowu. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.13","date":"2018-04-25T08:51:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125947759.42\/warc\/CC-MAIN-20180425080837-20180425100837-00209.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999227524,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999227523803711}","num_words":702,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 40\nJoosefnoŋ eja woi yoroo gaoŋgaraa kania jero.1 Kambaŋ tosia tegoro Iijiptwaa kiŋ poŋaa wain apu qambiwaa galeŋa ano bered ooŋoombaa galeŋa yoronoŋ somatagara Iijiptwaa kiŋa qotogoŋ kana soŋgiri. 2 Kaeŋ ani Faarao kiŋnoŋ jawiŋa woi, wain oo qambiwaa galeŋa waŋa ano bered ooŋoombaa galeŋa waŋa iyoroojoŋ iriŋa soono. 3 Iriŋa soono jeŋ kotoro uruama kimbaa laaligoyaa sikiriti yoŋoo kawali galeŋgiaa kapuare mirinoŋ iwaa borianoŋ orooŋgi kemeri. Joosefnoŋ kapuare miri iikanoŋadeeŋ laligoro. 4 Sikiriti yoŋoo kawali galeŋgianoŋ Joosef jeŋ kotoŋ muro ii weleŋ qeŋ oroma laligoro. Kaeŋ laligoro kambaŋ tosaaŋa toroqeŋ kapuare mirinoŋ eŋ waama laligogi.\n5 Kaeŋ eŋ waama laligogi Iijipt kimbaa wain apu qambiwaa galeŋa ano bered ooŋoombaa galeŋa yoronoŋ gomantiiŋa motooŋgo iikanoŋadeeŋ gaoŋgara iyaŋa iyaŋa iiri. Gaoŋgaraa kania ii aŋa aŋa. 6 Ii iiri Joosefnoŋ umugawodeeŋ yoroonoŋ uma iriiro uukamakamaa ama bosoleeŋ rari.\n7 Kaeŋ rari Faarao kimbaa jawiŋwoita iyoronoŋ Joosefwaa somatayaa kapuare mirinoŋ iwo motooŋ rariti, ii kokaeŋ qisiŋ orono: \"Oro kete nomaembaajoŋ jaasewaŋgara wosobiri jaajaa uuŋ rajao?\"\n8 Qisiŋ orono kokaeŋ meleema ijori: \"Noro gaoŋnara aŋa aŋa iijotato, iikawaa kanagara ii moronoŋ jero moboraga?\" Kaeŋ ijori Joosefnoŋ kokaeŋ jero: \"Anutunoŋ mono gaoŋ kanagia jejetaa Toya koloojato, saanoŋ kileŋ gaoŋgara nijori momaŋa.\"\n9 Kaeŋ jero wain apu qambiwaa galeŋ waŋanoŋ gaoŋa iiroti, iikawaa sunduya ii Joosef kokaeŋ qero moro: \"Nii gaonaa uutanoŋ wain apu gere moŋ ii noo wosonanoŋ nano iijeŋ. 10 Wain apu gerewaa boria karooŋ naŋgi kanaiŋ sota juma kouma kuuji, kambaŋ iikanoŋadeeŋ juraya kouma tuno kaŋgeŋa kaŋgeŋa asugiŋ momogogi hoŋaa kota osaajuya. 11 Osaagi nii Faarao kimbaa qambia boronanoŋ meŋ nama hoŋaa kota meŋ mejejaawe apuya Faarao kimbaa qambinoŋ kemero kimbaa borianoŋ anjeŋa.\"\n12 Kaeŋ qero moma Joosefnoŋ kokaeŋ ijoro: \"Gaoŋgaa kania ii kokaeŋ: Gere boria karooŋ ii mono weemboria karoombaa sareya kolooja. 13 Weemboria karooŋ tegoro Faarao kiŋnoŋ goo waŋga metaama isama goma mombo gawoŋganoŋ goombaa. Gii wala iwaanoŋ wain apu qambiwaa galeŋaga laligoŋ qambi Faarao kimbaa borianoŋ ama laligonati, iikawaa so mono mombo ama laligowaga.\n14 Kaeŋ laligowagato, siiseweweya qaa laligowagati, kambaŋ iikanoŋ mono nii romoŋgoŋ kiaŋkoomu noma sunduna Faarao kiŋ ijona moba. Kaeŋ ama ilaaŋ nona kapuare miri koi mesaoŋ kamaabenaga. 15 Moba, nii Hibruu kanagesowaa balonoŋga esuŋmumu qaganoŋ yoŋgoro nuaŋgi kaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ iwoi bologa moŋ kapuare miri koikawaa dutanoŋ nooŋgitiwaa so ii mende ambe.\"\n16 Joosefnoŋ kaeŋ jero moro bered ooŋoombaa galeŋ waŋanoŋ aliaa gaoŋaa kania awaa jeŋ asariroti, ii iima kokaeŋ jero moro: \"Niinoŋ kaaŋagadeeŋ gaoŋ iibe iikanoŋ bered konde karooŋ noo waŋnanoŋ qindiiŋ kajeŋa. 17 Niinoŋ kawe konde qaganoŋ eu raji, iikanoŋ bered iwoi naaŋgiawo kania kania Faarao kimbaajoŋ ejato, kooŋa kooŋa yoŋonoŋ kouma konde qindiiŋ kajeŋati, iikanoŋadeeŋ ii nedaborojuya.\"\n18 Kaeŋ jero moma Joosefnoŋ kokaeŋ meleema ijoro: \"Gaoŋgaa kania ii kokaeŋ: Konde karooŋ ii weemboria karoombaa sareyaga. 19 Weemboria karooŋ tegoro Faarao kiŋnoŋ jeŋ kotoro wasanoŋ guuŋ qetooŋ goma waŋga ano qamoga metaama gere taloŋawonoŋ mondoŋgi kooŋa kooŋa yoŋonoŋ kouma busuga nedaborowuya.\"\n20 Kaeŋ meleema jero weemboria karooŋ tegoro Faarao kimbaa kolokoloo kambaŋanoŋ kaŋ kuuro jawiŋuruta kuuya ii nene lombaŋ ooŋ oŋoono. Ii ooŋ oŋooma wain apu qambiwaa galeŋ waŋa ano bered ooŋoombaa galeŋ waŋa iyoroo waŋgara ii jawiŋuruta yoŋoo jaanoŋ metaano. 21 Wain apu qambiwaa galeŋanoŋ wala gawoŋa meŋ laligoroti, ii toroqeŋ mewaatiwaajoŋ kuuŋ muro mombo toroqeŋ qambi ii Faarao kimbaa borianoŋ ama laligoro.\n22 Kaeŋ laligoroto, kiŋnoŋ bered ooŋoombaa galeŋ waŋaa qaaya jeŋ tegoro Joosefnoŋ gaoŋgaraa kania jero moritiwaa so ii wasanoŋ uuŋ qetooŋ waŋa ano qamoya ii metaama mondoŋgi nano. 23 Iikawaa gematanoŋ wain apu qambiwaa galeŋ waŋa iinoŋ Joosef mende romoŋgoŋ muroto, ii duduuŋ qemasologeŋ laligoro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.40","date":"2018-04-23T13:38:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946011.29\/warc\/CC-MAIN-20180423125457-20180423145457-00299.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999080896,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999080896377563}","num_words":727,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a242 Tim 4.7\nActs 20\nPoolnoŋ Masedonia ano Griik kema gawoŋ mero.1 Efesus kanoŋ gujubaju kanoŋ zololoŋgodabororo Poolnoŋ gowokouruta oŋoono kagi uuwaa naŋgonaŋgo qaa qambaŋmambaŋ oŋoma yeizozo jeŋ oŋomesaoŋ Masedonia prowinsnoŋ keno. 2 Masedonia kema gomaŋa gomaŋa kotoŋ liligoŋ kanoŋ qambaŋmambaŋ qaa mamaga jeŋ laligoŋ Griik kantrinoŋ karo. 3 Griik kaŋ koiŋ karooŋ laligoro. Ii laligoro tegoro waŋgo meŋ kowe kotoŋ Siria kemambaajoŋ moro. Kaaŋa moroto, Juuda jotamemeya yoŋonoŋ kananoŋ qewombaa aŋgonaŋ aŋgi gejianoŋ kemero moro. Ii moma kawaajoŋ Masedonia prowins kotoŋ baloŋ kana gomaŋanoŋ eleemambaa qaaya uutanoŋ somoŋgoro.\n4 Qaaya somoŋgoro neŋauruta kokaaŋanoŋ iwo keŋgi: Berea eja qata Soopater Piruswaa meria, Tesalonaika eja woi qagara Aristarkus ano Sekundus, Derbe eja qata Gaius, Timoti ano Eisia prowinsga eja woi qagara Tikikus ano Trofimus. 5 Yoŋonoŋ waladeeŋ Troas kema kanoŋ nonoojoŋ mamboma laligogi. 6 Troas kema laligogito, Luuk nii ano tosaaŋa nononoŋ bered yiistya qaawaa kendoŋ ii Filipai sitinoŋ raniŋ. Ii raniŋ tegoro waŋgonoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema weeŋ 5 kolooro Troas yoŋoonoŋ keuniŋ. Troas keuma kanoŋ weeŋ 7 toroqeŋ laligoniŋ. Kiaŋ.\nPoolnoŋ kambaŋ konoga Troas laligoro.7 Weeŋ 7 laligoniŋ tegoro Poolnoŋ weeŋ 8 kanoŋ oŋomesaoŋ kemambaajoŋ moro. Ii moma gomantiiŋa konoga Sondameraanoŋ ajorooŋ Jiisas romoŋgoŋ samoŋ kowoga motowombaajoŋ raniŋ. Kaeŋ raniŋ Poolnoŋ yoŋowo amiŋ moma qaaya jeŋ raro raro gomaŋ ruuŋanoŋ keno. 8 Nono miri uuta mombaa qaganoŋ eu uma ajorooŋ raniŋ lambe mamaganoŋ jeŋ asarigi. 9 Ajorooŋ raniŋ eja gbaworo moŋ qata Yutikus iinoŋ jeŋgenanoŋ raro. Raro Poolnoŋ qaa jeŋ raro moro kambaŋ koriro gaoŋaajoŋ moma eŋ gbororo motoŋ kanakeewanoŋga tama uuta mende moma miri uuta karooŋ uuguŋ balonoŋ kemeŋ qero. Kemeŋ qero luguŋ kemeŋ meŋ waaniŋ komuroti, iiniŋ.\n10 Kaeŋ iininto, Poolnoŋ kemeŋ kepelaaŋ muŋ jero, \"Mombo sewaŋ aasoŋ ama gbilija. Kawaajoŋ mende awawaliwu.\" 11 Kaeŋ jeŋ mombo eleema miri uutanoŋ eu uma samoŋ kowoga motoŋ nero. Neŋ yoŋowo kambaŋ koriga qaa jeŋ raro gomaŋ anogo oŋomesaoŋ kananoŋ keno. 12 Keno eja gbaworo ii waŋgi gbiliŋ laligoroti, ii iima uluŋkoleŋ somata moma keŋgi. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Troas mesaoŋ Miletus keno.13 Yoŋonoŋ keŋgito, Poolnoŋ aŋa baloŋ kana kemambaajoŋ moma kokaeŋ Luuk nii ano tosia jeŋ kotoŋ nonono, \"Oŋo mono waladeeŋ kowe kana gomaŋ qata Asos kanoŋ keŋgi aitoŋgoŋ nuaŋgi waŋgonoŋ uboŋa.\" Kawaajoŋ nononoŋ mesaoŋ waŋgonoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema Asos kanoŋ keuniŋ. 14 Asos keuma nonowo aitoŋgoŋ Pool waniŋ waŋgonoŋ uma gomaŋ qata Mitilini kanoŋ keniŋ. 15 Mitilini kema kanoŋ opo sel mombo horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema laligoŋ eŋ waama wato qata Kios kawaa kosianoŋ keuniŋ. Keuma toroqeŋ kotoŋ kema eŋ waamago gomaŋ qata Samos kanoŋ kemeŋ mombo kema eŋ waama gomaŋ qata Miletus kanoŋ kokaembaajoŋ keuniŋ: 16 Poolnoŋ \"Yambuyambu dologa (Pentekost) ii batogoŋ kema Jerusalem sitinoŋ ramaŋa,\" jeŋ kambaŋ tiwilaawombotiwaajoŋ uulaŋawo kembombaajoŋ moro. Kawaajoŋ Eisia prowinsnoŋ kambaŋ koriga tiwilaawombotiwaajoŋ moma waŋgonoŋ uma Efesus siti uuguwombaa qaaya somoŋgoro laligoniŋ. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Efesus yoŋoojoŋ qaa konoga jero.17 Miletus keuniŋ Poolnoŋ Efesus yoŋoojoŋ qele ama uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeurugia yoŋonoŋ kamaaŋ kawutiwaajoŋ koma horoŋ oŋono. 18 Koma horoŋ oŋono gomaŋ qata Miletus kanoŋ kougi iŋiima kokaeŋ iŋijoro, \"Niinoŋ kambaŋ mutuya Eisia prowinsnoŋ kaweti, iikanoŋadeeŋ kanaiŋ kambaŋ kuuya oŋowo laligoŋ kouma gawoŋ meweti, oŋo iikawaa tania saanoŋ moma yagoju. 19 Niinoŋ Pombaa jaanoŋ uuna meŋ kamaaŋ aodaboroŋ gawoŋa nomaeŋ meŋ kouma laligoweti, oŋo ii saanoŋ moju. Gawoŋa meŋ ejemba oŋoojoŋ saama jauŋna kamaaro laligowe. Juuda yoŋonoŋ uugia mende meleeŋgiti, iyoŋonoŋ kambaŋ tosaaŋa kanoŋ selenoŋ kuukuu ama nuwombaajoŋ aŋgonaŋ ama laligogi. Kaeŋ ama laligogitiwaajoŋ ama aŋgobato morota morota mokolooŋ siimbobolo moma laligowe.\n20 \"Niinoŋ Buŋa qaa meŋ qeaŋgoŋ oŋomakeji, ii jeŋ asariŋ oŋoma laligowe. Ii qenjaaronoŋ ajorooŋ ano miria miria kanoŋ uma kuma oŋoma laligowe. Niinoŋ kawaajoŋ kokodunduŋ koma gawoŋ mende mesaowe. 21 Gawoŋ mende mesaoweto, Juuda waba ano baloŋ toya oŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ qaa kota kokaeŋ naŋgoŋ jeŋ laligowe, 'Oŋo mono uugia meleema Anutuwaanoŋ qokotaaŋ Poŋnana Jiisas Kraist moma laariŋ mubu.' Oŋo ii kuuya saanoŋ modaboroju.\n22 \"Mobu, kete Uŋa Toroyanoŋ nii Jerusalem sitinoŋ kemambaajoŋ kuuŋ nonja. Kanoŋ kembe naa iwoiga kolooŋ nombaati, ii mende mojeŋ. 23 Moŋ kokaeŋ mojeŋ: Niinoŋ taoŋ daeŋ daeŋ kema laligoweti, Uŋa Toroyanoŋ iikanoŋ saŋe nuŋ kokaeŋ naŋgoŋ nijoro moma laligowe, 'Gii kakasililiŋ moma laligona kapuare mirinoŋ gooŋgi rabaga.' 24 Kaeŋ nijoro moma laligoweto, ii kileŋ. Niinoŋ toroqeŋ laligowenaga me komuwenaga, ii qaa moŋ mende kolooŋ nonja. Ii qaago totoonto, Poŋ Jiisasnoŋ gawoŋ nonoti, niinoŋ mono ii meŋ yagomambaajoŋ moma kotiijeŋ. Iinoŋ kokaeŋ nijoro, 'Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa ejemba oŋomambaajoŋ moji, gii mono iikawaa Oligaa Buŋaya jeŋ asariŋ laligowa.' Kawaajoŋ balonoŋ laligomaŋati me komumaŋati, ii iwoi omaya totooŋ kolooŋ nonja. Ejemba aaŋgolenoŋ kuuwaajoŋ kenjuti, moŋnoŋ iikanoŋ batuyanoŋ kotoŋ haamo mende ambaa. Niinoŋ mono iikawaa so gawoŋa meŋ batuyanoŋ kotoŋ mesaomambotiwaajoŋ esuŋna kuuyanoŋ kaparaŋ koma kema laligomaŋa.\n25 \"Kaeŋ laligomaŋato, mobu, niinoŋ oŋoo batugianoŋ kema kaŋ Anutu bentotoŋaa kania jeŋ asariwe mogiti, oŋo noo jaasewana ii mombo mende iibuya. Oŋoonoŋga moŋnoŋ moŋ mende niibaati, kete kaeŋ mojeŋ. 26 Kawaajoŋ niinoŋ oŋo Anutuwaa jeta kuuya otaawutiwaajoŋ jeŋ uukuukuu meŋ oŋoma laligowe. Ii mende kokodunduŋ koma mesaowe. Kawaajoŋ oŋoonoŋga moŋnoŋ moŋ siŋgisoŋgoyaajoŋ ama sooŋ komuŋ gere sianoŋ kemebaati eeŋ, oŋo nii jeŋ nombombaajoŋ amamaawuya. Niinoŋ ii kete oŋoojoŋ asuganoŋ naŋgoŋ jeŋ kotiijeŋ.\n28 \"Poŋnoŋ iyaŋaa saya maama iikanoŋ kanagesouruta sewaŋgia mero buŋaya koloodaborojuti, oŋo mono ii lama kaaŋa galeŋ koma kalaŋ koma oŋoma laligowu. Uŋa Toroya aŋo gawoŋ ii oŋono. Kawaajoŋ oŋo mono oŋoaŋgia ano Pombaanoŋ lama tuuŋ yoŋoojoŋ galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. 29 Niinoŋ kembe iikawaa gematanoŋ ejemba kanjaŋgiawo ii kasu kawalia kaaŋa oŋoo batugianoŋ asugiwuya. Yoŋonoŋ asugiŋ lama tuuŋ oŋoojoŋ mende moma titiikota kolooŋ laŋ kaŋ iŋiwuyati, ii mojeŋ. 30 Oŋoaŋgiaa batugianoŋga eja tosianoŋ waama nama Jiisas gowokourutanoŋ goraayanoŋ kembutiwaajoŋ horoŋ oŋoma qaa qoloŋmoloŋgoya jeŋ laligowuya. 31 Kawaajoŋ oŋo mono uugbiligbili laligoŋ qaa koi uu konoŋgianoŋ ama romoŋgowu: Niinoŋ gbani karoombaa so asaga gomantiiŋa qambaŋmambaŋ qaaya qaaya ii oŋo motomotooŋ pororo kuma oŋoma laligowe jauŋna kamaaŋkero.\n32 \"Niinoŋ kete oŋo Anutuwaa boronoŋ oŋooma kokaeŋ iŋijojeŋ: Iwaa Buŋa qaayanoŋ mono kaleŋmoriaŋa iŋisaama kalaŋ koma oŋomakeba. Anutunoŋ kotiiŋ uugia naŋgoŋ meagoro saanoŋ kotikotii mokolooŋ metulaŋgoŋkebu. Oŋo Anutuwo rapiŋgogi alauruta kuuya tak kotoŋ oŋono soraaya koloojuti, mono iyoŋoo batugianoŋ keuma duŋ raragia meŋ oyaŋboyaŋ kolooŋ laligowu. 33 Nii oŋoonoŋga mombaa maa suaŋ me moneŋ opo ii mende buŋa qeŋ aomambaajoŋ moma laligowe. 34 Nii ano neŋauruna iwoiwaajoŋ amamaaŋ laligoniŋi, ii neenaa borona koi kanoŋ gawoŋ meŋ mokolooŋ laligowe.\n35 \"Ii kuuya ama meŋ sili awaa qendeema oŋoma laligowe. Oŋo mono kaaŋiadeeŋ gawoŋ meŋ laligowu. Kaeŋ laligoŋ ejemba looriŋ gawoŋ mewombaajoŋ amamaawuti, ii saanoŋ kalaŋ koma oŋoma laligowu. Gawoŋ megi hoŋa kolooro Poŋ Jiisaswaanoŋ qaa koi mono romoŋgowu: Iinoŋ aŋo qaa moŋ kokaeŋ jero, 'Hina iwoi buŋa qeŋ aogi jaŋgoŋ qaono eeŋ laligowuyato, tosaaŋa yoŋoojoŋ iwoi kaleŋgiaga oŋoŋgi Anutunoŋ kitia meleeno oyaŋboyaŋ mokoloowuya.' Kiaŋ.\"\n36 Poolnoŋ qaa kaeŋ jeŋ kamaaŋ simiŋ kuma kuuya yoŋowo Anutu qama kooliro. 37 Qama kooliro kuuya yoŋonoŋ amburereŋ meŋ urusaaŋ qeŋ aŋgoŋ muŋ buuta kitoŋ negi. 38 Poolnoŋ wala qaa moŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Oŋo noo jaasewana mombo mende iibuya.\" Qaa kaeŋ moma kawaajoŋ wosobiri uuta moma nama wama waŋgonoŋ uma yeizozo jeŋ ooŋgi. Kiaŋ. a\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.20","date":"2018-04-23T08:02:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125945855.61\/warc\/CC-MAIN-20180423070455-20180423090455-00235.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999916553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999916553497314}","num_words":1286,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b28Mat 27.25\nActs 5\nAnanaias Safaira yoroonoŋ tiliqili1 Kaeŋ ama laligogito, eja moŋ qata Ananaias embia qata Safaira yoronoŋ gawoŋ baloŋgaraa bakaya sewaŋa mewutiwaajoŋ ani. 2 Ani sewaŋa karo ejanoŋ moneŋ bakaya iyaŋaajoŋ aŋgoŋ koma mesaŋgoro embianoŋ ii modabororo bakaya moŋ meŋ kaŋ aposol yoŋoo borogianoŋ ano.\n3 Borogianoŋ anoto, Piitonoŋ kokaeŋ ijoro, \"Oo Ananaias, gii mono naambaajoŋ Satan mende qetana uuga saa qeja? Iinoŋ uuga saa qero giinoŋ batogoŋ Uŋa Toroya aŋgomokoloŋ ama muŋ geeŋgaa balombaa moneŋ bakaya aŋgoŋ koma mesaŋgojaŋ? 4 Gii iikawaa toya koloonati, kambaŋ iikanoŋ ii geeŋgaa buŋaga kolooro me? Geeŋgaa baloŋga sewaŋa megi sewaŋa karoti, moneŋ ii mono goo buŋaga kolooro me qaago? Gii mono naambaajoŋ uuganoŋ qaa somoŋgoŋ iwoi koi anjaŋ? Gii qaa qoloŋmoloŋgoya jeŋ iikaaŋa kanoŋ ejemba mende tiligoŋ nononjanto, Anutu iyaŋa mono tiligoŋ mujaŋ!\"\n5 Kaeŋ ijoro qaa ii moma tama kamaaŋ namonoŋ kemeŋ komuro. Kaeŋ komuro ejemba kuuya iikawaa bujuya moma sombugia mamaga mogi. 6 Komuro eja gbaworo yoŋonoŋ kouma qamoya meŋ esuuŋ aŋgoŋ kema roŋ koŋgi.\n7 Aua karooŋ tegoro embianoŋ iwoi kolooroti, ii mende moma karo. 8 Karo Piitonoŋ embia Safaira kokaeŋ qisiŋ muro, \"Oro gawoŋ meme baloŋgara bakaya sewaŋa mewutiwaajoŋ ani moneŋ karoti, ii iikawaa so me qaago? Ii mono nijona momaŋ!\"\nQisiŋ muro kokaeŋ meleeno, \"Moneŋ ii oŋanoŋ iikawaa so karo.\"\n9 Kaeŋ meleeno jeŋ muro, \"Oro mono naambaajoŋ uumotooŋ ama Pombaa Uŋa Toroya tiligoŋ mujaota? Moba, loganoŋ komuro ejanoŋ meŋ kema roŋ konjuti, iyoŋonoŋ mono nagu koi dodowigi otoŋa mojaŋ. Yoŋonoŋ gii kaaŋagadeeŋ esuuŋ aŋgoŋ goma kembuya.\" 10 Kaeŋ jeŋ muro iikanondeeŋ tama Piitowaa batanoŋ kemeŋ komuro. Komuro eja gbaworo yoŋonoŋ kouma qamoya mokolooŋ meŋ aŋgoŋ kema loyaa kooroŋanoŋ roŋ koŋgi. 11 Roŋ koŋgi uumeleeŋ tuuŋ kuuya yoŋonoŋ moma awawaligi bujuya seiro korebore moma sombugia mamaga mogi. Kiaŋ.\nAposol yoŋonoŋ ejemba mamaga meŋ qeaŋgoŋ oŋoŋgi.12 Kaeŋ aŋgi Anutuwaa ku-usuŋanoŋ aposol inaaŋ oŋono gawoŋ meŋ borogia ejemba qagianoŋ aŋgi Anutunoŋ aiwese aŋgoleto kania kania mero batugianoŋ mamaga kolooro. Ejemba Jiisas moma laarigiti, kuuya iyoŋonoŋ jiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ uma kiŋ Solomombaa sombeŋ saraŋawonoŋ ajorooŋ tuuŋ motooŋgo kolooŋ laligogi.\n13 Kaeŋ ajorooŋ laligogi ejemba tosianoŋ keegia moma jiriŋjiriŋ ama moŋnoŋ iyoŋoonoŋ mende toroqero. Kaeŋ qaagoto, ejemba tuuŋ yoŋonoŋ goda mamaga qeŋ oŋoma laligogi. 14 Kaeŋ ajorooŋ laligogito, kileŋ ejemba seiseiya yoŋonoŋ tuuŋgia toroqeŋ oŋoma laligogi. Eja ano emba tuuŋa tuuŋa yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleeŋgi tuuŋgianoŋ somariiŋ seiro. 15 Aposol yoŋonoŋ gawoŋ kaeŋ megi ejemba seiseiyanoŋ qeaŋgogi. Kaeŋ qeaŋgogitiwaajoŋ ama tosianoŋ ji ejemba uŋuama demberu koma aŋgoŋ kana goraayanoŋ kaaŋagadeeŋ duŋ meagoŋ maki tamboma kanoŋ oŋooma kokaeŋ jegi, \"Piitonoŋ kaŋ nunuuguwaati, uŋauŋayanoŋ mono kambaŋ iikanoŋ yoŋoonoŋga mombaa qaganoŋ uro qeaŋgonaga.\"\n16 Kaaŋagadeeŋ taoŋ ano gomaŋ Jerusalem siti liligoŋ rama kenjuti, iyoŋoonoŋga ejemba tuuŋ mamaganoŋ horoŋ kagi. Kaeŋ kaŋ ejemba ji iŋiroti ano omenoŋ qaamuuŋ meŋ ▼\n▼ Qaamuuŋ ii kokaeŋ: Omenoŋ buuta muuŋgoro qaa bogoro laligoja.kokojinjiŋ ama oŋoŋgiti, ii uŋuama kaŋ kougi. Kougi kuuya yoŋonoŋ qeaŋgogi. Kiaŋ.\nGajobanoŋ aposol kapuare mirinoŋga uŋuano kamaagi.17 Kaeŋ ama laligogi jigo gawoŋ galeŋ waŋanoŋ ano iwaa alauruta Sadusii (Jigo gawombaa kaparaŋkoŋkoŋ) paati naŋgoŋ mugiti, kuuya iyoŋoo iriŋgia soono uuduuduu aŋgi. 18 Uuduuduu ama aposol oŋoma somoŋgoŋ gawmambaa kapuare mirinoŋ oŋooŋgi. 19 Oŋooŋgito, gomantiiŋa kanoŋ egi Pombaanoŋ gajoba moŋnoŋ kapuare miri naguya naguya horoŋ uŋuama seleeŋgeŋ kamaaŋ kokaeŋ iŋijoro, 20 \"Mobu, oŋo mono kema jiwowoŋ jigonoŋ uma ejemba jaagianoŋ nama laaligo gbiliaa kania kuuya asuganoŋ iŋijowu.\"\n21 Kaeŋ iŋijoro gomaŋ ano jiwowoŋ jigonoŋ uma nama Buŋa qaa kuma oŋoŋgi. Kaeŋ nama kuma oŋoŋgi jigo gawoŋ galeŋ waŋa ano alauruta naŋgoŋ mugiti, iyoŋonoŋ keuma jigo kaunsol tuuŋ ano Israel jotamemeurugia koma horoŋ oŋoŋgi motooŋ ajoroogi. Ajorooŋ nama opotoro tosaaŋa aposol uŋuambombaajoŋ wasiŋ oŋoŋgi kapuare mirinoŋ keŋgi. 22 Keŋgito, ii iikanoŋ mende mokolooŋ oŋoma eeŋ eleema sundugia kokaeŋ aŋgi, 23 \"Nono oŋanoŋ kapuare mirinoŋ keuma nagu kotakota koŋgi nangi eja waagiawo yoŋonoŋ nagu so naŋgi iŋiijoŋ. Ii iŋiijonto, naguya horoŋ uma kanoŋ eja moŋ mende mokoloojoŋ.\"\n24 Kaeŋ sundugia aŋgi jigowaa kiropo galeŋ waŋa ano jigo gawoŋ galeŋ waŋa yoŋonoŋ qaa ii moma uugia sooboo kono jegi, \"Oopopooŋ! Kete kaeŋ kolooŋ kanageŋ mombo sipasipa kono mono nomaeŋ koloowabo?\" 25 Kaeŋ jegi moŋnoŋ kouma kokaeŋ iŋijoro, \"Mobu, eja kapuare mirinoŋ oŋooŋgiti, iyoŋonoŋ mono jiwowoŋ jigonoŋ nama ejemba Buŋa qaa kuma oŋonju!\" 26 Kaeŋ iŋijoro jigowaa kiropo galeŋ waŋanoŋ opotoro uŋuano keŋgi. Kema \"Ejembanoŋ jamo giliŋ nunuwubo,\" jeŋ toroko moma lolooŋkotagadeeŋ jiwowoŋ jigonoŋ uma aposol uŋuama kagi.\n27 Kaeŋ uŋuama kaŋ jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ oŋooŋgi naŋgi jigo gawoŋ galeŋ waŋanoŋ kokaeŋ qisiŋ oŋono, 28 \"Oŋo Jiisaswaa qatanoŋ qaa moŋ mende kuma oŋombu. Nononoŋ kaeŋ jeŋ soŋgo kotakota ama oŋoninto, qaa iikawaa oŋanoŋ mono nomaeŋ kolooro? Oŋonoŋ mono kileŋ toroqeŋ Jiisaswaa sundu kuma oŋoŋgi Jerusalem siti kuuya sokoma waŋgia meŋ saa qero laligojoŋ. Ano eja iikanoŋ komuŋ saya maaro oŋonoŋ kokaeŋ ninijoŋkeju, 'Iwaa qaayanoŋ mono Juuda nonoo qanananoŋ urota eja.'\"\n29 Kaeŋ qisiŋ oŋonoto, Piito ano aposol tosianoŋ kokaeŋ meleeŋgi, \"Nononoŋ ejemba oŋoo jeŋkootogia teŋ kombombaajoŋ ama Anutuwaanoŋ qaa uuguniŋ mende sokombaa. Qaago! 30 Anutunoŋ ananaa ambosakoŋurunanaa beŋgiaga kolooja. Oŋo Jiisas gere batuyanoŋ mondoŋ qegi komuroto, Anutunoŋ ii meŋ gbiliro waaro. 31 Anutunoŋ ii meŋ gbiliŋ wama uma iyaŋaa boro dindiŋanoŋ anota raja. Eukanoŋ raro Anutunoŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋ nonomambaajoŋ kuuro Poŋnana ano Hamoqeqe Tonana kolooja. Iikaaŋa kolooŋ Israel kanageso meŋ letoma nonono uunana meleembombaajoŋ moja. 32 Nono iwoi ii iima qaa kuuya ii naŋgoŋ jeŋ daŋgunuya kolooŋ nanjoŋ. Uŋa Toroyanoŋ kaaŋagadeeŋ qaa ii naŋgoŋ jeŋkeja. Anutunoŋ Uŋa Toroya ejemba jeta teŋ koma muŋkejuti, mono iyoŋoo uugianoŋ ama buŋa qeŋ oŋonja.\"\n33 Piitonoŋ qaa kaeŋ meleeno jigo kaunsol tuuŋ yoŋonoŋ mogi uugia soonoŋ kotowageeŋ kaaŋa kotoro. Kotoro uugia gere jero aposol uŋugi komuwutiwaajoŋ mogi. Kiaŋ. b\nGamalielnoŋ alauruta jeŋ meŋ looriŋ oŋono.34 Kaeŋ mogito, Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) eja moŋ qata Gamaliel iinoŋ jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo batugianoŋ raro. Iinoŋ Kana qaawaa boi ejaga laligoro ejemba kuuya goda qeŋ mugi jotamemegiaga kolooro. Kaaŋ kolooŋ waama aposol uŋuaŋgi seleeŋgeŋ kemeŋ boroŋa moŋ mambombutiwaajoŋ jeŋ kotoro.\n35 Kaeŋ jeŋ kotoro kemegi jotameme alauruta kokaeŋ iŋijoro, \"Israel ejauruna, oŋo eja koi nomaeŋ ama oŋombuyaga, iikawaajoŋ mono awaagadeeŋ toogia moma galeŋ meŋ aowu. 36 Wala emukanoŋ eja moŋ qata Teudas iinoŋ waama 'Niinoŋ somatagiaga koloojeŋ,' jero kete gbani tosaaŋa tegoro laligojoŋ. Teudasnoŋ kaeŋ jero eja 400:waa so iwo toroqeŋ somoŋgoŋ aoŋ laligogito, moŋnoŋ ii qero komuro tosianoŋ ejauruta wambelaaŋ mugiti, ii kuuŋ oŋoŋgi boratigi qemburuŋgianoŋ jaŋgoŋ qaondabororo.\n37 \"Iwaa gematanoŋ Galili eja moŋ qata Juudas asugiro. Iinoŋ takis mewutiwaajoŋ ejemba qagia ooŋ areŋgogiti, (sensus) kambaŋ iikanoŋ asugiro. Asugiŋ ejemba tutugoŋ meŋ looriŋ oŋono kareŋ ambutiwaajoŋ ala ilailaauruta koloogi. Kaeŋ koloogito, ii kaaŋagadeeŋ qegi komuro ano alauruta wambelaaŋ mugiti, tosianoŋ ii kuugi toroko moma boratigi. 38 Kaeŋ kolooro niinoŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: Oŋo mono eja koi yoŋoo selegianoŋ iwoi laŋ mende ambu. Yoŋonoŋ gawoŋ koi megi qemburuŋ kolooji, ii baloŋ ejemba yoŋoo momo areŋgianondeeŋ kolooji eeŋ, ii mono sooŋ jaŋgoŋ qaombaa. Kawaajoŋ ii mono oŋomesaogi kamaawu. 39 Ii qaombaato, Anutuwaa momo areŋnoŋga koloonagati eeŋ, oŋonoŋ mono qemburuŋ ii somoŋgowombaajoŋ amamaawuya. Oŋo Anutu iyaŋa qetama tuarenjeŋ ama muŋ laligowubo. Oŋoaŋgiaa kaniagia kaaŋa mokoloowubotiwaajoŋ mono toogia moma galeŋgia meŋ aowu.\"\n40 Gamalielnoŋ kaeŋ iŋijoro gejanono qaaya aŋaliŋ aŋgoŋ koma otaagi. Ii otaaŋ aposol oŋooŋgi kougi opotorowaajoŋ jegi raunakapaŋ meŋ oŋoŋgi. Raunakapaŋ meŋ oŋoŋgi jigo kaunsol tuuŋ yoŋonoŋ aposol ii Jiisaswaa qatanoŋ qaa moŋ toroqeŋ jewubotiwaa soŋgo kotakota ama oŋoma \"Kamaaŋ kembu,\" jegi.\n41 Kaeŋ jegi jigo kaunsol tuuŋ mesaoŋ keŋgi. Kananoŋ kema kokaeŋ jegi, \"Jiisaswaa qataajoŋ ama qabuŋanana kaeŋ meŋ soojuti, ii Anutunoŋ moja. Iinoŋ nono siimbobolo iikaaŋa mobombaa so moma niniiro saanoŋ sokonja.\" Kaeŋ jeŋ uugianoŋ kawaajoŋ qeaŋgoro aisoogi. 42 Aisooŋ gawoŋ toroqeŋ meŋ weeŋ so jiwowoŋ jigonoŋ ugi ano miria miria kanoŋ kema Buŋa qaa kuma oŋoma laligogi. Jiisasnoŋ Hamoqeqe Toya Kraist kolooji, yoŋonoŋ iikawaa Oligaa Buŋaya jeŋ iikanoŋ ejemba uugia kuuŋ laligogi. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.5","date":"2018-04-24T16:38:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946807.67\/warc\/CC-MAIN-20180424154911-20180424174911-00360.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999967813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999967813491821}","num_words":1404,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.164,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 28\nMalta watonoŋ mamboma laligoniŋ.1 Laaligonana somoŋgoŋ kowe goraayanoŋ kouma kanoŋ wato qata Malta qagi moniŋ. 2 Kouniŋ koŋnoŋ kanaiŋ kamaaro gomaŋ olomooroto, Malta ejemba yoŋonoŋ ala awaa toontooŋ kolooŋ nonoma gere aŋgi jero nunuaŋgi korebore gere kosianoŋ kema konama raniŋ. 3 Poolnoŋ gere akado meŋ kululuuŋ boraŋgoŋ gerenoŋ ano. Ii ano jero qato moŋnoŋ gere kukuŋanoŋ kosuro kouma borianoŋ somoŋgoŋ kiro. 4 Mokolenoŋ kaeŋ somoŋgoŋ borianoŋ mondoŋ kamaaŋ nano watowaa toya yoŋonoŋ iima iyaŋgiodeeŋ amiŋ moma kokaeŋ jegi, \"Eja koi kowenoŋga laaligoya somoŋgoŋ kouroto, Soŋgorinoŋ kileŋ iroŋa meleema laaligoya kotoŋ muro komuwaa. Kawaajoŋ mono uŋuro koomu ejaga kolooja. Kaeŋ moma kotiijoŋ.\"\n5 Kaeŋ jegito, Poolnoŋ soromaaŋ utugoŋ nama giliro gere uutanoŋ kemero Poolwaa selianoŋ tiwitiwilaa moŋ mende kolooro. 6 Kaeŋ jeŋ iigigiiŋ \"Selia somariiŋ osaawaa me uulaŋawo komuŋ balonoŋ tama kamaaŋ kombaa,\" kaeŋ jeŋ akakariŋ iima mamboma naŋgi. Kambaŋ koriga mamboma naŋgito, Poolwaa selianoŋ iwoi bologa moŋ mende kolooro. Kaeŋ kolooro roromoŋgia meleeno jegi, \"Oo, eja koi mono beŋ ejaga kolooja.\"\n7 Malta sakasinoŋ kouma laŋ uuŋ kosianoŋ nene gawoŋ baloŋ koria koria ano bao bulmakao tuuŋa tuuŋa egi iiniŋ. Ii watowaa eja poŋgia qata Publius iwaanoŋa ero. Baloŋ toya iikanoŋ koma horoŋ nonono mirianoŋ uniŋ uukaleŋ qaganoŋ kalaŋ koma nonono iwo ainjoloŋ raniŋ weeŋ karoombaa so keno. 8 Raniŋ Publiuswaa maŋanoŋ selegere ano kerauru sayawo ji (dysentery) kanoŋ kiro duŋnondeeŋ ero. Ero Poolnoŋ iwaanoŋ kema qama kooliŋ boria waŋanoŋ ama meŋ qeaŋgoro. 9 Kaeŋ kolooro iikanondeeŋ ji ejemba tosaaŋa kuuya wato iikanoŋ egiti, iyoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ kougi Poolnoŋ Anutu qama kooliro qeaŋgogi. 10 Yoŋonoŋ kaleŋ kania kania mamaga nonoma iikaaŋa kanoŋ goda qeŋ nonoma laligogi. Kanageŋ waŋgonoŋ ubombaajoŋ aniŋi, kambaŋ iikanoŋ kowe qaganoŋ kana laaligowaa iwoiyaajoŋ amamaaniŋi, ii meŋ nonoojoŋ waŋgonoŋ aŋgi. Kiaŋ.\nMalta mesaoŋ kema Room sitinoŋ keuniŋ.11 Koiŋ karooŋ tegoro waŋgo moŋ qata \"Beŋ Sunesune\" mokoloogi. Waŋgo iikawaa waŋanoŋ sunesune beŋwoi qagara Kastor ano Poluks yoroo uŋagara menjereŋgoŋ aŋgi nani. Waŋgo kanoŋ Iijipt kantriwaa siti qata Aleksandria iikanoŋa karo wato kanoŋ somoŋgoŋ haamoqeqe kambaŋa ii ragi. Ii ragi tegoro uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro mesaoŋ keniŋ. 12 Kema kema siti qata Sairakyus kanoŋ keuma balonoŋ kamaaŋ weeŋ karooŋ raniŋ. 13 Rama waŋgonoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi kema Regium sitinoŋ keuniŋ. Keuma eŋ waama haamo Saut waageŋga kanaiŋ qero. Qero kema weeŋ boria woi kolooro kanoŋ Room leegeŋ Puteoli taombaa waŋgo donoŋ keuniŋ.\n14 Keuma kanoŋ uumeleeŋ alaurunana tosaaŋa mokolooŋ iŋiiniŋ. Iŋiiniŋ kokaeŋ qisiŋ nonoŋgi, \"Oŋo saanoŋ nonowo sonda motooŋgo laligowuyaga me qaago?\" Qisiŋ nonoŋgi \"Saanoŋ,\" jeŋ yoŋowo laligoniŋ. Laligoniŋ tegoro oŋomesaoŋ Room sitinoŋ uniŋ. 15 Uumeleeŋ alaurunananoŋ Room siti laligogiti, iyoŋonoŋ kaniŋiwaa buju qaa mogi. Ii moma mokolooŋ nonombombaajoŋ tosianoŋ waama (kana 43 mail kaŋ) gomaŋ qata Apius Forum maaket iikanoŋ kagi. Tosianoŋ (33 mail kaŋ) gomaŋ qata Ala miri karooŋ, iikanoŋ kaŋ mokolooŋ nonoŋgi aitoŋgoniŋ. Aitoŋgoŋ Poolnoŋ \"Anutu daŋgiseŋ!\" jeŋ mepeseeŋ uuta qeaŋgoro. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Room rama Juuda ejemba uugia kuuro.16 Room sitinoŋ kouma kanoŋ Poolnoŋ miri moŋnoŋ aŋodeeŋ rabaatiwaajoŋ jeŋ tegoŋ mugi manjaqeqe eja moŋnoŋ galeŋ meŋ muŋ laligoro.\n17 Kaeŋ jeŋ tegoŋ mugi miri iikanoŋ raro weeŋ karooŋ tegoro Juuda ejemba geria koma horoŋ oŋono kaŋ ajoroogi. Ajoroogi Poolnoŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Alauruna, niinoŋ ananaa Juuda ejemba tuuŋnana mende qetama kazi ama oŋombe me ambosakoŋurunana yoŋoonoŋga nanamemeŋ moma laligojoŋi, ii mende meŋ boliwe. Kaeŋ qaagoto, kileŋ Jerusalem sitinoŋ qelanjiŋ noma somoŋgoŋ noma kapuare mirinoŋ nooŋgi rabe Room gawman yoŋoo borogianoŋ nooŋgi. 18 Nooŋgi borojaŋ meŋ kanianaa qisiŋ gosigi qeaŋgoro. Niinoŋ iwoi bologa moŋ mende ama koomuwaa buŋa koloowenagatiwaa so mende kolooro. Yoŋonoŋ kaeŋ iima kotoŋ isama nombombaajoŋ mogi.\n19 \"Kaeŋ mogito, Juuda jotamemeya yoŋonoŋ Judia kanoŋ qaa ii qewagoŋ tuarenjeŋ aŋgi. Kaeŋ aŋgi sisau kolooŋ bimooro niinoŋ kana moŋgama moŋ mende mokolooŋ kokaeŋ kaparaŋ koma qisiwe, 'Niinoŋ saanoŋ Room sitinoŋ kembe Siisakiŋnoŋ qaana mindiŋgoro diŋgowaa.' Kaeŋ qisiwe wasiŋ noŋgi koi kawe. Neenaa Juuda tuuŋ yoŋonoŋ kazi ama noŋgito, kileŋ yoŋoo selegianoŋ qaa bologa moŋ kuuŋ jeŋ oŋomambaajoŋ mende mojeŋ. Kaeŋ qaago. 20 Anutunoŋ eja moŋ koloowaatiwaa soomoŋgo qaa nonono Israel nononoŋ qaa iikawaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakejoŋi, niinoŋ mono eja soro iwaajoŋ ama gbadooŋ noŋgi gbado (tape) koi bosinjeŋ. Kaniana kaeŋ. Kawaajoŋ ama kete iŋiima qaa qaa ama amiŋ mobombaajoŋ koma horoŋ oŋombe koi kagi ajoroojoŋ.\"\n21 Kaeŋ iŋijoro moma jegi, \"Judia balonoŋ goojoŋ qaa jeŋ laligogito, nonoojoŋ tere moŋ mende aŋgi karo iiniŋ. Kaaŋagadeeŋ alaurunananoŋ iikanoŋa koi kagiti, iyoŋoonoŋga moŋnoŋ goo qaa buju me sundu bologa moŋ mende jegi moniŋ. 22 Ii moŋ mende jegi moninto, uuganoŋ qaa eji, nono ii saanoŋ mobombaajoŋ mojoŋ. Goonoŋ Nazaret paati tuuŋ iikawaa qaaya ii baloŋ so jegi ejembanoŋ qotogogi leelee iikanoŋ niinoŋgiinoŋ qaa mamaga jeŋ kazi amakeju. Paati tuuŋ iikawaa bujuya ii gejanananoŋ kaeŋ kemero mojoŋ.\"\n23 Kaeŋ jeŋ Poolnoŋ qaa mombo jewaatiwaa kambaŋ moŋ areŋgogi. Ii areŋgogi Juuda ejemba jaasooŋgonoŋ kambaŋ iikanoŋ kaŋ Pool miri raroti, iikanoŋ ajoroogi. Ajoroogi umugawodeeŋ kanaiŋ Anutu bentotoŋaa kania jeŋ asariŋ laligoro gomaŋ tiiro. Jiisaswaa kania moma yagoŋ moma laariŋ uuwoi mesaowutiwaajoŋ kaparaŋ koma uukuukuu meŋ oŋoma laligoro. Wala Mooseswaanoŋ Kana qaa ano gejatootoo ejemba yoŋoonoŋ Buju Tere weeŋgoŋ qaa iikanoŋadeeŋ kanaiŋ Jiisaswaa kania iŋisaama iikanoŋ qendeema naŋgoŋ jeŋ laligoro. 24 Buŋa qaa kaeŋ jeŋ laligoro tosianoŋ uuwoi mesaoŋ moma laarigito, tosianoŋ ii mende moma laariŋ tompiŋ laligogi. 25 Aŋgia uumotooŋ mende ama aoŋ batugianoŋ roromoŋgo tuuŋ woi kolooŋ deembombaajoŋ aŋgi. Deembombaajoŋ aŋgi Poolnoŋ qaa kokaaŋagadeeŋ iŋijoro, \"Uŋa Toroyanoŋ qaa moŋ gejatootoo eja Aisaiawaa uutanoŋ saŋe qero ambosakoŋurugia iŋijoroti, ii mono oŋoo saregiaga tororo jero. 26 Aisaianoŋ qaa ii kokaeŋ jerota eja,\n'Gii mono ejemba tuuŋ koi yoŋoonoŋ kema kokaeŋ iŋijona mobu:\nOŋo gejagia ama qaa oŋanoŋ momago kania moma bimbimgoŋ kileŋ mende moma asariwuya.\nJaagianoŋ uuŋ iwoi oŋanoŋ iimago kania iima bimbimgoŋ kileŋ mende iima kotowuya.\n27 Ejemba tuuŋ koi yoŋoo uugianoŋ mono kotiiŋ gojoma eja.\nGejagianoŋ qaa moma bimbimgoŋ jaagia komujulaaŋ laligoju.\nKaeŋ mende koloowuyagati eeŋ, mono jaagianoŋ iwoi saanoŋ iima kotoŋ gejagianoŋ qaa moma uugianoŋ kania moma asariŋ uugia meleeŋgi niinoŋ ii saanoŋ meŋ qeaŋgoŋ oŋombenaga.'\"\n28 Poolnoŋ qaa ii jendaboroŋ kokaeŋ iŋijoro, \"Kawaajoŋ oŋo mono qaa kota koi saanoŋ moma yagowu: Anutunoŋ hamoqeqewaa Buŋa qaaya ii mono waba kantri yoŋoonoŋ ano kembaa. Yoŋoonoŋ keno yoŋonoŋ ii saanoŋ geja ama mobuya.\" 29 (Poolnoŋ kaeŋ jendabororo Juuda yoŋonoŋ aŋgiodeeŋ geriawo jenoŋkooli ama niinoŋgiinoŋ amigi uma kamaaŋ ano mesaoŋ keŋgi.)\n30 Poolnoŋ iyaŋaajoŋ miri moŋ tatawaga sewaŋa meŋ iikawaa uutanoŋ gbani woi kuuyagadeeŋ eŋ laligoro. Iikanoŋ laligoŋ ejemba daeŋ yoŋonoŋ iibombaajoŋ kagiti, iinoŋ ii kuuya saanoŋ koma horoŋ oŋoma laligoro. 31 Awasaŋkaka qaganoŋ nama Anutu bentotoŋaa kania jeŋ asariŋ uukuukuu meŋ oŋoma laligoro. Poŋ Jiisas Kraist moma mubutiwaajoŋ Anutu hamoqeqewaa kania kuma oŋoma laligoro. Kaeŋ laligoro moŋnoŋ mende qotogoŋ muro laligoŋ kouma laligoro. Kiaŋ. a, b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.28","date":"2018-04-27T08:38:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524127095762.40\/warc\/CC-MAIN-20180427075937-20180427095937-00243.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999927282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999927282333374}","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.144,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 16\nTimotinoŋ Pool ano Sailas yorowo toroqero.1 Poolnoŋ liligoŋ kema laligoŋ taoŋ qagara Derbe ano Listra kanoŋ keuro. Listra keuma kanoŋ gowoko moŋ qata Timoti mokolooro. Nemuŋanoŋ Juuda uumeleeŋ embaga kolooroto, maŋanoŋ Griik ejaga. 2 Poolwaa eja alaurutanoŋ Listra ano Aikoniam laligogiti, iyoŋonoŋ Timotiwaa kania jeŋ qeaŋgogi moro. 3 Kaeŋ jegi moma wama motooŋ kemambaajoŋ moro. Ii moroto, Timotiwaa maŋanoŋ Griik ejaga laligoroti, ii kuuyanoŋ modaborogi ano miri gomaŋ kanoŋ Juuda ejemba mamaga laligogi. Kawaajoŋ yoŋonoŋ Pool jeŋ mububotiwaajoŋ Timoti wama Anutuwaa aiwese meŋ selia kotoro. 4 Kotoro kema taoŋ ano gomaŋ so keugiti, iikanoŋ Jerusalem mindimindiri ajoajoroowaa qaaya jegi. Aposol ano Jerusalem uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeya yoŋonoŋ qaa somoŋgoŋ kotiigiti, ii otaawutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋoŋgi. 5 Kaeŋ liligogi Jiisaswaanoŋ kanagesoya kanagesoya gomaŋ so laligogiti, iyoŋoo momalaarigianoŋ kotiiro. Kaeŋ kotiiŋ Buŋa qaa jegi tosianoŋ uugia meleema weeŋ so kaŋ toroqegi tuuŋgiaa jaŋgoyanoŋ somariiŋ uro. Kiaŋ.\nAnutunoŋ Pool gaonoŋ kotoŋ kondooro Yurop keŋgi.6 Liligoŋ laligoŋ \"Eisia prowinsnoŋ kema Buŋa qaa jeŋ asariwoŋa,\" jegito, Uŋa Toroyanoŋ soŋgo ama aŋgoŋ koma oŋono. Kawaajoŋ yoŋonoŋ toroqeŋ kema Frigia ano Galesia prowins woi ii eeŋ kotoŋ uruuguŋ keŋgi. 7 Kema laligoŋ Misia gomaŋ goraayanoŋ keuma Bitinia prowinsnoŋ keubombaajoŋ mogito, Jiisaswaa Uŋa Toroyanoŋ iikanoŋ kembutiwaajoŋ uumotooŋ mende ano. 8 Uumotooŋ mende ano mesaoŋ kema Misia gomaŋ eeŋ kotoŋ kowe goraayanoŋ kemeŋ Troas taonoŋ keugi. 9 Troas keuma gomantiiŋanoŋ gaoŋ egi Anutunoŋ Pool kotoŋ kondooro jaameleeŋ uŋa moŋ kokaeŋ iiro: Yurop eja moŋnoŋ Masedonia leegeŋ nama ooma kokaeŋ jeŋ qama kooliŋ muro, \"Gii mono kowe kotoŋ Masedonia gomanoŋ kaŋ ilaaŋ nonomba.\"\n10 Poolnoŋ jaameleeŋ uŋa ii iiro nono iikawaa kania kokaeŋ moma kotoŋ jeniŋ, \"Anutunoŋ mono nonooma kowe kotoŋ Yurop uutanoŋ kema Oligaa Buŋa Masedonia prowinsnoŋ jeŋ asariŋ oŋombombaajoŋ jeja.\" Kaeŋ jeŋ iikanondeeŋ mesaoŋ kembombaajoŋ romoŋgoŋ afaaŋgoniŋ. Kiaŋ.\nFilipai emba Lidianoŋ uuta meleeno.11 Nononoŋ afaaŋgoŋ kemeŋ waŋgonoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro Troas siti mesaoŋ kema dindiŋagadeeŋ Samotres watonoŋ keuniŋ. Keuma eŋ gomaŋ ano toroqeŋ kema Neapolis sitinoŋ keuniŋ. 12 Kanoŋ keuma waŋgonoŋga kamaaŋ kana kema Filipai sitinoŋ keuniŋ. Room ejemba yoŋonoŋ eeŋanoŋ kaŋ Filipai siti ii meŋ kanoŋ laaligo raragia aŋgi Masedonia prowinswaa siti somata kolooro. ▼\n▼ Masedonia prowinswaa siti waŋa ii Tesalonaika. Distrik mutuyaa siti waŋa ii Amfipolis ano siti somata qatawo moŋ Filipai. Room yoŋonoŋ Filipai ii Itali kaaŋa galeŋ koma oŋoŋgi. Griik gomaŋ toya yoŋonoŋ iyaŋgiaa balonoŋ waba kaaŋa kolooŋ laligogi.Nono Filipai keuma weeŋ tosaaŋa kanoŋ laligoniŋ.\n13 Kanoŋ laligoŋ Sabat kendonoŋ siti kiropo seleeŋgeŋ keniŋ. Kanoŋ kema 'Juuda yoŋonoŋ apu sakasiŋanoŋ ajorooŋ Anutu qama kooliŋkejuti,' kaeŋ romoŋgoŋ kemeŋ rooŋqeqe moŋnoŋ keniŋ. Kema emba ajorooŋ ragiti, ii iŋiima rama amiŋ moma Anutuwaanoŋ Buŋa qaa ii jeniŋ mogi. 14 Mogiti, iyoŋoo batugianoŋ emba moŋ qata Lidia raro. Iinoŋ Taiataira sitinoŋga Filipai kaŋ opo osoga nezoŋgbala akadamuyawo meŋ kululuuŋ sewaŋa mewutiwaajoŋ ama laligoro ano Anutu waeya meŋ mepeseeŋ laligoro. Poŋnoŋ uuta meŋ afaaŋgoro Poolnoŋ qaa jeroti, iikawaajoŋ siiŋa kolooro geja ama moma aŋgoŋ kono. 15 Aŋgoŋ kono iyaŋa ano sumaŋuruta oomulu meŋ oŋoniŋ qisiŋ nonoma kokaeŋ ninijoro, \"Oŋo noojoŋ 'Poŋ moma laarija,' jejuti eeŋ, mono saanoŋ kaŋ noo mirinoŋ uma rama nene neŋ ewu.\" Kaeŋ jeŋ kaparaŋ koma qisiŋ nonono. Kiaŋ.\nPool Sailas yoronoŋ kapuare mirinoŋ rari.16 Nono kambaŋ moŋnoŋ qamakooli rooŋqeqeyanoŋ kemebombaajoŋ kana somatanoŋ keniŋ weleŋqeqe emba moŋnoŋ mokolooŋ nonono. Emba ii andoleiŋawo laligoŋ ejemba kaniagia asuganoŋ jeŋ mokoloomambaajoŋ moro. Ii moma gejatootoo qaa aasaŋgoya jeŋ kolooŋ iikaaŋa kanoŋ moneŋ iwoi ii mamaga horoŋ laligoro touruta yoŋoo borogianoŋ kemero. 17 Iinoŋ Pool ano nono niniima nonoo gemanananoŋ kaŋ kokaeŋ jeŋ qaro, \"Eja koi yoŋonoŋ Anutu uuta somataa weleŋa qeŋ Siwewaa buŋaya koloowombaa kania jeŋ asariŋ oŋomakeju.\" 18 Kaeŋ jeŋ somaŋa mamaga qama laligoro. Ii laligoroto, Poolnoŋ togoŋ iikawaajoŋ siimbobolo moro. Ii moma kambaŋ moŋnoŋ eleema omeya kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro, \"Nii Jiisas Kraistwaa qatanoŋ gijojeŋ: Gii mono emba kokawaa uutanoŋga kouma kemba!\" Kaeŋ jeŋ kotoŋ muro iikanondeeŋ kouma mesaoŋ keno.\n19 Ii kenoto, emba tourutanoŋ ii moma moneŋ iwoi horowombaa kania juguroti, ii mokolooŋ iriŋgia soono. Iriŋgia soono Pool Sailas oroma somoŋgoŋ maaket sombeŋanoŋ horoŋ oroŋgi galeŋ eja yoŋoo jaagianoŋ keŋgi. 20 Kema qaa jake galeŋ yoŋoo jaagianoŋ orooma selegaranoŋ qaa kokaeŋ kuuŋ jegi, \"Nono siti koi kanoŋ luaenoŋ laligojonto, eja woi koi yoronoŋ kaŋ eŋkaloloŋ ama nonomakejao. Yoronoŋ Juuda ejaga koloojao 21 ano Juuda siligia kuma nonomakejao. Nono Room mindimindiri kantriwaa totoŋ toya koloojoŋ. Kawaajoŋ nono siligia ii saanoŋ mende moma aŋgoŋ komboŋa. Ii meŋ otaawombaa soŋgo ero amamaajoŋ.\"\n22 Selegaranoŋ qaa kaeŋ kuuŋ jeŋ oroŋgi ejemba tuuŋ yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ waama mindiriŋ kotiiŋ qotogoŋ oroŋgi. Qotogoŋ oroŋgi galeŋ yoŋonoŋ kuuŋ oŋoŋgi selekopaagara horoŋ menjuqen-juraŋgi ano jeŋ kotoŋ oŋoŋgi arawambunoŋ urugi. 23 Mamaga urugi tegoro kapuare mirinoŋ oroombombaajoŋ uruama eja waayawonoŋ awaagadeeŋ galeŋ meŋ orombaatiwaajoŋ jeŋ kotoŋ mugi. 24 Kaeŋ jeŋ kotoŋ mugi moma uruama kapuare miri biiwianoŋ miri uuta moŋnoŋ kema kanawoigara gere ozozopaŋ ▼\n▼ Gere ozozopanoŋ kanagara melanjiro amamaaŋ rari. Uŋaya iiba.batugaranoŋ ama kasanoŋ somoŋgoŋ miri uuta iikawaa naguya woi ii kii kuŋgi kiro rari. Kiaŋ.\nKapuare miri galeŋanoŋ uuta meleeno.25 Pool Sailas yoronoŋ kaeŋ rari. Rama gomaŋ ruuŋanoŋ kolooro kanoŋ Anutu qama kooliŋ rii qama mepeseeŋ rari kasa eja kuuyanoŋ geja ama mogi.\n26 Kaeŋ aŋgi iikanondeeŋ uulaŋawo naŋ somata meŋ giliro kapuare miriwaa tandoya kuuya waŋsaŋwaŋsaŋ qegi. Kaeŋ qegi iikanondeeŋ nagu kuuya taŋgi kasa eja kuuya yoŋoo aeŋ gbadogianoŋ (tape) lolooŋ kamaaro. 27 Kaeŋ kolooro kapuare miri galeŋ iinoŋ gaoŋ uutanoŋga waaro. Waama kapuare miriwaa naguya kuuya tandaborogiti, ii iima jero, \"Yei! Kasa ejanoŋ togoŋ kendaboroju me nomaeŋ?\" Kaeŋ jeŋ romoŋgoŋ jeneŋa ororo manjawaa soo somata ii kopiŋanoŋga horoŋ iyaŋa aomambaajoŋ ano. ▼\n▼ Kasa ejanoŋ oloŋ kono galeŋa ii qaa jakeyanoŋ ama qegi iroŋa siimbobolo moma komuŋkegi. Iyaŋa gamuya moma aonaga, kaeŋ afaaŋgoŋ komunaga.28 Aŋa aomambaajoŋ anoto, Poolnoŋ gbaŋgbaŋ tereŋgoŋ kokaeŋ jero, \"Nono korebore koi rajoŋ. Mono geeŋgaa selega eeŋ mende tiwilaawa.\"\n29 Kaeŋ jero moma kiwa mubutiwaajoŋ qisiro mugi uulaŋawo kapuare miri uutanoŋ kema jeneŋa ororo Pool Sailas yoroo kosoga-ranoŋ kema simiŋ kuma orono. 30 Simiŋ kuma oroma kapuare mirinoŋga uruama kamaaŋ kokaeŋ qisiŋ orono, \"Eja somata woi, nii mono nomaeŋ ambe Anutunoŋ hamo qeŋ nono letombenaga?\"\n31 Qisiŋ orono ijori, \"Mono uuga meleema Poŋ Jiisas moma laariŋ muna gii ano sumaŋuruganoŋ kaaŋagadeeŋ letoma Siwewaa buŋa koloowu.\" 32 Kaeŋ ijori mirianoŋ keŋgi kanagesouruta kuuya yoŋowo ajoroogi Anutuwaanoŋ Buŋa qaa jeri mogi. 33 Jeri moma gomantiiŋaa aua iikanondeeŋ uruama kema wijigara soŋgbano. Soŋgbano iikanondeeŋ ii ano sumaŋuruta kuuya ii oomulu meŋ oŋoni. 34 Oomulu meŋ oŋoni uruano nene mirinoŋ uma nene ooŋ ama orono. Oroma iyaŋa ano sumaŋuruta yoŋonoŋ kuuya Anutu moma laarigitiwaajoŋ korisoro aŋgi. Kiaŋ.\nKapuare mirinoŋga konjoma oroŋgi kamaari.35 Gomaŋ ano qaa jake galeŋ (majistreit) yoŋonoŋ opotoro wasiŋ oŋoŋgi kapuare mirinoŋ kaŋ kokaeŋ jegi, \"Eja woi ii mono isama orona kamaawao.\"\n36 Kaeŋ jegi eja waayawonoŋ kaŋ buju ii Pool kokaeŋ ijoro, \"Majistreit galeŋ yoŋonoŋ qaa kokaeŋ aŋgita kaja: Oro mono kasagara isambe kamaawao. Kawaajoŋ oronoŋ mono keteda koi mesaoŋ kamaaŋ luaenoŋ kembao.\"\n37 Kaeŋ ijoroto, Poolnoŋ opotoro ii kokaeŋ iŋijoro, \"Room mindimindiri gawmanoŋ sopa somoŋgoŋ noroma kawaa (jeŋkooto) paaspoot noroŋgi laligojo. Kawaajoŋ yoŋonoŋ qaanara mende gosiŋ jeŋ tegoŋ kileŋ asuganoŋ ejemba jaagianoŋ eeŋ laŋ arawambu koobinoŋ nuruŋ kapuare mirinoŋ norooŋgi. Ii gamuyawo. Kaeŋ norooŋgi rari keteda koi nomaembaajoŋ wasiŋ noroŋgi eeŋ oloŋ kamaaworaga? Ii mende sokonja. Noro qaago totooŋ kamaawoto, yoŋonoŋ mono aŋgio kaŋ nuruaŋgi kamaaworaga.\"\n38 Poolnoŋ opotoro ii kaeŋ iŋijoro qaa ii meŋ majistreit galeŋ yoŋoonoŋ kema iŋijogi. Ii moma Room gawmambaa (jeŋkooto) paaspoot meŋ laligoriti, ii moma aaruŋ sombugia mogi. 39 Sombugia moma kapuare mirinoŋ kaŋ bonjoŋ susugoŋ kele ama kuuŋ oroŋgi kemeri. Kemeri Filipai siti mesaowaotiwaajoŋ welema oroŋgi. 40 Welema oroŋgi Pool Sailas yoronoŋ kapuare miri mesaoŋ Lidiawaa mirinoŋ keni. Kanoŋ kema uumeleeŋ alaurugara iŋiima uuwaa naŋgonaŋgo qaa jeŋ oŋomesaoŋ keni. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.16","date":"2018-04-24T04:47:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946564.73\/warc\/CC-MAIN-20180424041828-20180424061828-00210.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999867678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999867677688599}","num_words":1397,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galatians 2\nAposol yoŋonoŋ Pool horogi batugianoŋ karo.1 Kawaa gematanoŋ gbani 14 tegoro kanoŋ \"Barnabaswo Jerusalem sitinoŋ mombo umaŋa,\" jeŋ Taitus kaaŋagadeeŋ wambe motooŋ uniŋ.\n2 Anutunoŋ wala noonoŋ asugiŋ kemaŋatiwaa qaa nisaanotiwaajoŋ ama yorowo kema Jerusalem keuma gawonaa kania jeŋ asariŋ oŋombe. Gawoŋ pondaŋ meŋ kouma laligojeŋi, iikanoŋ aposol yoŋoonoŋ mende sokono gawonaa hoŋanoŋ kamaaŋ qero pogowabo. Kaeŋ romoŋgoŋ sunduna ejemba omaya yoŋoojoŋ laŋ mende iŋijoweto, jotamemeurunana goda qeŋ oŋomakejoŋi, iigadeeŋ horoŋ oŋombe ajoroogi. Ajoroogi kanoŋ Oligaa Buŋa waba kantri batugianoŋ liligoŋ jeŋ seiŋkejeŋi, ii asuganoŋ jeŋ asariwe mogi. 3 Yoŋonoŋ ii moma \"Saanoŋ!\" jegi. Kaeŋ jeŋ neŋana Taitus Griik eja iinoŋ niwo laligoroto, kileŋ somataurunana yoŋonoŋ Anutuwaa aiweseya selianoŋ kotowutiwaajoŋ mende jeŋ kotoŋ mugi. Juuda nonoonoŋ Kana qaa ii mende meŋ kotiiŋ mugi.\n4 Juuda somata yoŋonoŋ qaagoto, tosianoŋ eja selia kotowombaajoŋ moma batuyanoŋ batuyanoŋ kuuŋ jegiti, boi takapolakaya iyoŋoo kanagia ii kokaeŋ: Yoŋonoŋ \"Uunana meleenjoŋ,\" jeŋ kaeŋ mondoŋ nonoo kanianana iima kotowutiwaajoŋ oloŋ jaŋ qeŋ kaŋ ala kaaŋa batunananoŋ kouma laligogi. Nono Kraist Jiisaswo qokotaaniŋ laaligo walagaa kasanoŋga isama nonono solaŋa laligojoŋi, iikawaa silia iima kotowutiwaajoŋ naŋgi. Yoŋonoŋ nonoojoŋ kokaeŋ moma koposoŋgogi: Saanoŋ laligogi oŋoniŋ ananaa sopa uutanoŋ kougi Mooseswaa Kana qaa baatanoŋ oŋooniŋ ananaa weleŋqeqeurunana koloowuya. 5 Kaeŋ koposoŋgoŋ metama nonoŋgito, nononoŋ Oligaa Buŋawaa qaa hoŋanoŋ meeqeesoo koloowabotiwaajoŋ nanjoŋ. Ii oŋoo batugianoŋ agokayaŋ koniŋ kotiiŋ ewaatiwaajoŋ nanjoŋ. Kawaajoŋ kambaŋ moŋnoŋ mende looriŋ qaagiaa baatanoŋ kembombaajoŋ mende totooŋ wambelaaniŋ.\n6 Ajoajoroonoŋ nii Buŋa qaana jeŋ asariwe jotamemeya yoŋonoŋ \"Saanoŋ!\" jeŋ niinoŋ Buŋa qaa moŋ toroqeŋ jemaŋatiwaajoŋ mende jegi. Eja ii geregiaga koloogi goda qeŋ oŋomakeju. Qabuŋagia kaeŋ me kaeŋ kolooji, niinoŋ iikawaajoŋ mobe so motooŋgo kolooja. Anutunoŋ ejemba tosaaŋa mende ninisosorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomakeja. Keda motooŋgonoŋ gosiŋ nonomakeja. 7 Buŋa qaana mende totooŋ utegogito, Anutuwaanoŋ gawoŋ areŋa iikawaajoŋ mono \"Ahaa!\" jeŋ kokaeŋ iima asarigi: Anutunoŋ moma laariŋ nonoma Oligaa Buŋa jeŋ asariwombaa gawoŋa ii kokaeŋ mendeeno: Niinoŋ ii waba kantri batugianoŋ jeŋ seiwe Piitonoŋ Buŋa qaa iikayadeeŋ Juuda kanageso yoŋoojoŋ jeŋ asariŋ uugia kuuŋ oŋomakeja.\n8 Gawoŋa kaeŋ mendeema aposol Piito inaaŋ muro Juuda eja selegia kotogiti, iyoŋoo batugianoŋ uukuukuu gawoŋ meŋkeja ano nii kaaŋiadeeŋ inaaŋ nono wasiwasi ejaga kolooŋ waba kantri batugianoŋ liligoŋ gawoŋ iikayadeeŋ meŋkejeŋ. 9 Kawaajoŋ Jeims, Piito ano Jon, eja geria qabuŋagiawo yoŋonoŋ Poŋnoŋ kaleŋmoriaŋ kaaŋa nono laligoweti, qaa ii moma kotogi uumotooŋgo aniŋ. Gawoŋ kaeŋ mendeema iikawaa kaisareyaga Barnabaswo noro boronara qegi kokaeŋ jeŋ kotiiniŋ, \"Noro waba kantri yoŋoonoŋ kema gawoŋ meri oŋoaŋgia Juuda kanageso yoŋoo batugianoŋ toroqeŋ gawoŋ meŋkebu.\" 10 Qaa motooŋgo qisiŋ noroma kokaeŋ toroqeŋ nirijogi, \"Ejemba wanaya ilaaŋ oŋombojoŋ mono toroqeŋ romoŋgoŋ laligowao.\" Kaeŋ nirijogi niinoŋ iikaaŋagadeeŋ ama oŋomambaajoŋ kaparaŋ koma laligojeŋ. Kiaŋ. a, b\nPoolnoŋ Piito jeŋ qotogoŋ muro.11 Kaeŋ jeŋ kotiininto, Piitonoŋ Antiokia sitinoŋ kaŋ meleŋqeleeŋ ano ejemba uugianoŋ mamaga boliro. Kawaajoŋ Piitonoŋ karo iibeti, kambaŋ iikanoŋ niinoŋ jaayanoŋ kuuŋ kokaembaajoŋ tuarenjeŋ ama mube: 12 Piitonoŋ wala waba kantri yoŋowo laligoŋ nene motooŋ neŋ laligogito, eja tosianoŋ Jeims mesaoŋ Jerusalemga kagi iikawaa gematanoŋ ejemba ii iŋiima sisiriiŋ sigeŋsigeŋ nano. Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotogi yoŋoojoŋ toroko moma ziriŋziriŋ ama Juuda tuuŋ yoŋowo qokotaaŋ laligoro.\n13 Kaeŋ waba kantri ejemba ii mojogia tiiro koŋgbara qegi Juuda uumeleeŋ ejemba tosianoŋ kaaŋagadeeŋ Piitowo qokotaaŋ uumeleembaa selesele qeŋ naŋgi. Selesele qeŋ nama Barnabas kaaŋagadeeŋ horogi yoŋowo jibijabu qero. 14 Kaeŋ ama nanamemeŋgianoŋ Buŋa qaa hoŋa dindiŋagadeeŋ mende otaagiti, niinoŋ ii iima ejemba kuuya yoŋoo jaasewaŋgianoŋ nama kokaeŋ ijowe, \"Piito, gii Juuda ejagato, kileŋ waba kantri yoŋoonoŋ nanamemeŋgia otaaŋ laligojaŋ. Gii Juuda ananaanoŋ nanamemeŋ mende otaaŋ kileŋ waba kantri ejemba ii otaaŋ nambutiwaajoŋ kuuŋ oŋoma uugere amakejaŋ? Ii mende sokonja.\" Kiaŋ.\nJuuda ano waba kantri anana Anutuwaa jaanoŋ ororoŋ koloojoŋ.15 Juuda kolooŋ uunana meleeniŋi, nononoŋ waba kantri ejemba siŋgisoŋgogiawo kaaŋa mende kolooŋ laligojoŋ. 16 Kaaŋa laligojonto, hamoqeqewaa kania ii kokaeŋ erota moma yagojoŋ: Jiisas Kraist moma laariniŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋanijoŋ. Moŋnoŋ Kana qaa otaaŋ iikaaŋa kanoŋ solaŋa mende koloowaa. Kawaajoŋ nononoŋ kaaŋiadeeŋ solaŋa koloowombaajoŋ moma Kraist Jiisas moma laariŋ muniŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniniŋ. Ii Kana qaa teŋ kombonagatiwaajoŋ ama qaago.\n17 Kaeŋ ama Kraistwo qokotaaŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋaniwombaajoŋ kaparaŋ koniŋ Anutunoŋ kileŋ mokolooŋ nonono nononano kantri tosaaŋa yoŋoo tani kaaŋa siŋgisoŋgonanawo laligojoŋi eeŋ, Kraistnoŋ siŋgisoŋgo ambombaajoŋ nemuŋ koma nononja me qaago? Qaago totooŋ! Qaa ii yamageŋ (kozigeŋ)! 18 Kana qaa otaaŋ solaŋa koloowombaa qaaya ii kondeema qewagowe. Qewagoweto, ii mombo aŋgobato meŋ jeŋ kuuwenagati eeŋ, mono Kana qaa iikayadeeŋ qotogoŋ siŋgisoŋgo ejaga kolooŋ kaniana mombo iikaeŋ mokoloomambo. 19 Wala kaniana iikaeŋ mokolooŋ Kana qaawaajoŋ ama koomuya tani kaaŋa koloowe. Kaeŋ koloowe Kana qaanoŋ mende toroqeŋ galeŋ koma nono solaŋa laligojeŋ. Niinoŋ laaligona Anutuwaanoŋ ambe Kraistwo maripoonoŋ nugi kaaŋa komuŋ nama iwo kotiiŋ laligojeŋ.\n20 Kawaajoŋ neeno mende toroqeŋ laligojento, Kraistwaa Uŋayanoŋ mono noo uunanoŋ kotiiŋ laligoja. Kraistnoŋ uu jopagoŋ noma laaligoya noojoŋ qeleema dowena mero. Kawaajoŋ toroqeŋ jaawo laaligo laligomaŋati, ii mono Anutuwaa Meria moma laariŋ muŋ laligomaŋa. 21 Kana qaa otaaŋ iikaaŋa kanoŋ solaŋa koloowonagati eeŋ, Kraistnoŋ mono eeŋ toontooŋ komunaga. Komuroti, ii moma laariŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋa kaeŋ mende qewagoŋkejeŋ. Iikanoŋ mono nemuŋ koma nonono solaŋaniŋkejoŋ. Kiaŋ. c\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.2","date":"2018-04-24T11:09:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946597.90\/warc\/CC-MAIN-20180424100356-20180424120356-00293.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999630451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999630451202393}","num_words":972,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galatians 5\nLoloŋgoŋ Kraistwo nanaŋ solaŋanoŋ nambu.1 Kraistnoŋ Kana qaa baatanoŋga isama nonono solaŋa laligojoŋ. Iikaaŋa laligoŋ tosianoŋ oŋo mombo horoŋ Kana qaawaa qaqaŋ iikanoŋ ▼\n▼ Gere batuya (yoke) ii bulmakao woiwaa arogaranoŋ ama somoŋgogi mindiriŋ orono iikanoŋ motooŋ kare me baloŋqeqewaa kinoŋ horoŋkejao. Kawaa so Kana qaa gbadonoŋ laligojaŋi eeŋ, gawoŋa mono pondaŋ mewa.somoŋgoŋ oŋombubotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu. Weleŋqeqe omaya kaaŋa koloowubotiwaajoŋ mono kotiiŋ boŋ qeŋ nambu.\n2 Mobu! Pool niinoŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: Tosianoŋ Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotowutiwaajoŋ jegi wambelaawuti eeŋ, Kraistnoŋ mono ilaaŋ oŋomambaajoŋ amamaawaa. 3 Qaa ii toroqeŋ kokaeŋ naŋgoŋ jemaŋa: Eja kuuya oŋoo selegia kotoŋ aiwese mewutiwaajoŋ mogi oŋonoŋ wambelaawuti, iyoŋonoŋ mono Kana qaa kuuya teŋ koma otaawutiwaa so kolooju. Ii mende otaagi mende sokombaa. 4 Oŋo Kana qaa teŋ koma otaaŋ iikaaŋa kanoŋ solaŋa koloowombaajoŋ mojuti, oŋonoŋ mono Kraistwaanoŋ sopa qisigoŋ iwo mende toroqeŋ nanju. Oŋo mono Anutuwaa kaleŋmoriaŋa mesaoŋ seleeŋgeŋ kamaaŋ laŋ laligoju.\n5 Laŋ laligojuto, anana mono Anutuwaa jaanoŋ dindiŋa koloowombaajoŋ jejeromoŋromoŋa ama awelegoŋkejoŋ. Kaeŋ aniŋ Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ nonono Anutu moma laariŋ muniŋ qaanana jeŋ tegoro solaŋaniwombaajoŋ mambomakejoŋ. 6 Kraist Jiisaswo naniŋ uuwaa hoŋa momalaari ii motooŋgonoŋ mono ilaaŋ nonomakeja. Anutu moma laariniŋ inaaŋ nonono afaaŋgoŋ uujopa ama aoniŋ sokonjato, momalaari hoŋa qaa ii mende ilaaŋ nonomakeja. Kaaŋagadeeŋ Anutuwaa aiweseya selenananoŋ kotogita eja me qaago, ii so motooŋgo kolooja. Selewaa moŋ me moŋ ii Anutuwaa jaanoŋ mende ilaaŋ nonombaa.\n7 Wala uu meleŋmeleembaa kuu aaŋnoŋ aaŋgole kaaŋa uulaŋawo keŋgi. Awaagadeeŋ keŋgito, boi takapolakaya moŋnoŋ kaŋ sisau meŋ oŋoma batuyanoŋ kotoro qaa hoŋa mende toroqeŋ teŋ komakeju. 8 Anutunoŋ oŋoomakeji, iinoŋ batuyanoŋ kotowutiwaajoŋ mende tutugoŋ kuuŋ oŋomakeja. Ii qaago. 9 Yiist melaada monjonoŋ ama flauawo meleeniŋ korebore mero somariiŋ waamakeja. Iikawaa so sisau melaanoŋ mono sokoma oŋono korebore jinjauŋ qewubo.\n10 Boi takapolakaya iinoŋ sisau meŋ oŋono jinjauŋ amakejuti, Anutunoŋ mono iwaa nanamemeŋaa iroŋa meleema muro siimbobolo moma laligowaa. Niinoŋ Pombo nama moma laariŋ oŋoma oŋoojoŋ kokaeŋ moma awasaŋkaka koloojeŋ: Oŋo Kraistwaa Buŋa qaa tororo otaaŋ momo morota kuuya yakariwombaajoŋ moma kotiiŋ laligowu.\n11 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋo kaeŋ laligowuyato, niinoŋ Kraist maripoonoŋ komurotiwaa kania jeŋ seiwe Juuda yoŋoo uugianoŋ iikawaajoŋ boliŋkeja. Maripoombaa qaaya mesaowenagati eeŋ, mono sisiwerowero mende ama nombuyaga. Anutuwaa aiweseya eja selegianoŋ koma kotowutiwaa Buŋa qaaya toroqeŋ jeŋ uukuukuu meŋ oŋombenagi eeŋ, mono kakasililiŋ mende ama nombuyaga. 12 Tosianoŋ kuuŋ oŋoma sisau meŋkejuti, iyoŋonoŋ mono koma kootowaa qaagia otaadaboroŋ iyaŋgiaa sele kitigia kuuya kotoŋ aogi mobe sokonaga.\n13 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutunoŋ oŋo kana walagaa qaanoŋga lolooŋ gbadogia qaa laligowutiwaajoŋ oŋoonoto, kokaembaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowu, \"Mono gbadonoŋga lolooŋ solaŋa laligojoŋ,\" kaeŋ jeŋ mondoŋ uugianoŋ waaro selewaa siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ mono galeŋ koma oŋombabo. Oŋoaŋgiaa aiŋgianoŋ qaagoto, mono uujopa qaganoŋ nama weleŋ qeŋ aoŋ laligowu. 14 Kana qaa waŋa motooŋgo otaagi Anutuwaanoŋ qaa kuuya mono kaaŋagadeeŋ hoŋgiawo koloowuya. Qaa waŋa motooŋgo ii kokaeŋ, \"Geeŋga jopagoŋ aoŋkejaŋi, iikawaa so mono ejemba kuuya uuganoŋ jopagoŋ oŋomakeba.\" 15 Kaeŋ jejato, bao kasu kaaŋa aiŋ aoŋ memesoso meŋ aoŋkejuti eeŋ, mono oŋoaŋgia tiwilaaŋ aowubotiwaajoŋ toogia pondaŋ moma laligowu. Kiaŋ. b, c\nUŋa Toroyanoŋ galeŋ koma oŋono laligowu.16 Niinoŋ kokaeŋ jemaŋa: Uŋa Toroyanoŋ mono nanamemeŋgia galeŋ kono laligowu. Kaeŋ laligogi iinoŋ uu selewaa siiŋgia kombombaŋa bologa ii qero kamaaro mende teŋ koma otaaŋkebu. 17 Kawaa kania ii kokaeŋ: Uu selewaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ mono Uŋa Toroya qetama laŋ koposoŋgoro Uŋa Toroyanoŋ uu walagaa ku-usuŋa qemambaajoŋ moro batugaranoŋ deendeeŋ ero aoŋkejao. Kaeŋ aoŋkejaotiwaajoŋ oŋonoŋ iwoi awaa ama mewombaajoŋ moma ii amamaaŋkeju. 18 Ii amamaaŋkejuto, Uŋa Toroyanoŋ uŋuano kema laligojuti eeŋ, mono Kana qaa baatanoŋ mende laligoju.\n19 Uu selewaa nanamemeŋ walagaa gawoŋ hoŋa ii asuganoŋ ero mojoŋ. Ii kokaeŋ: Kaisero alia-alia laŋ aŋgi uugianoŋ menjereŋgoro serowiliŋ amakeju. 20 Tando lopioŋ waegia meŋ beŋgia mepeseeŋ oŋoŋgi uugia sololooŋ oŋono oweŋ jenaŋ amakeju. Kere kolooro aŋgowowo ama aoŋkeju. Mombaanoŋ iwoiwaajoŋ uutanoŋ motoqoto moma baagoŋ yoŋ jeŋ uuduuduu momakeju. Iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ iwoi horoŋ kiririnjaba meŋkeju. Juma mendeema aoŋ tuuŋa tuuŋa meŋ jejewili ama aoŋkeju.\n21 Tosaaŋa yoŋoo iwoiwaajoŋ iimasiiŋ moma goroŋkiki ama jejelombaŋ ama nene jabujabu neŋ apu kotiganoŋ eŋkaloloŋ amakeju. Ii ano sili tosaaŋa kaaŋia amakejuti, iyoŋoojoŋ wala jewe ano iikawaa so galeŋ meme qaa ii walawala jeweta duŋanoŋ mombo kokaeŋ jejeŋ: Ejemba sili kaaŋia amakejuti, iyoŋonoŋ mono Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ mende ubuya.\n22 Yoŋonoŋ qaagoto, Uŋa Toroyanoŋ gawoŋ meŋkejiwaa hoŋa ii uujopa, korisoro, luae ano nanamemeŋ awaa kokaeŋ: Lombo kuuya moma mokosiŋgoŋ tosaaŋa ala meŋ oŋoma nanamemeŋ loloogeŋ amakeju. Qaagia pondaŋ otaaŋkeju. 23 Gumbonjonjoŋ qaganoŋ tosaaŋa ama oŋoma iyaŋgia tororo galeŋ koma aoŋkeju. Ejemba sili kaaŋa amakejuti, iyoŋonoŋ Kana qaa mende qotogoŋkeju. 24 Ejemba Kraist Jiisaswaa buŋa kolooŋ laligojuti, iyoŋonoŋ uu selegiaa siiŋgia kombombaŋa bologa ano bologaa uugeregia ii kuuya Jiisaswo maripoonoŋ aŋgi meŋ komurota laligoju.\n25 Uŋa Toroyanoŋ uunananoŋ kemero laligojoŋi eeŋ, nanamemenana mono kaaŋagadeeŋ Uŋa iikanoŋ galeŋ koma nonono ama meŋ laligowoŋa. 26 Kaeŋ laligoŋ qabuŋa omaya nonombutiwaajoŋ mende kaparaŋ koma eeŋ totooŋ mende awelegoŋ aoŋkebu. Uubooli ama aowubotiwaajoŋ mono uuwaawaa ano uuhooŋgo qaganoŋ mende ama aoŋkebu. Kaaŋagadeeŋ goroŋkiki mende amakebu. Kiaŋ. d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gal.5","date":"2018-04-20T10:16:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937440.13\/warc\/CC-MAIN-20180420100911-20180420120911-00296.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999754429,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999754428863525}","num_words":959,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 47\nJoosefnoŋ kimbaa jaanoŋ kouro.1 Joosefnoŋ kema Faarao kiŋ kokaeŋ ijoro: \"Noo maŋ daremuŋuruna yoŋonoŋ lama bulmakao tuuŋgia ano esuhina ilawoilagia kuuya meŋ Keinan baloŋ mesaoŋ kaŋ kaŋ kete koi Goosen balonoŋ kouma laligoju.\" 2 Iinoŋ daremuŋuruta yoŋoonoŋga eja 5 uŋuama Faarao kimbaa jaanoŋ uma naŋgi iŋiiro.\n3 Iŋiima kokaeŋ qisiŋ oŋono: \"Oŋo naa gawoŋga meŋkeju?\"\nKaeŋ qisiŋ oŋono kokaeŋ meleema ijogi: \"Weleŋqeqeuruga nono maŋurunananoŋ wala laligogitiwaa so lama bulmakao galeŋkoŋkoŋ gawoŋa meŋ laligoŋ kouma laligojoŋ.\"\n4 Kaeŋ ijoŋ toroqeŋ kokaeŋ jegi: \"Keinan balonoŋ bodi lombotawo ejiwaajoŋ weleŋqeqeuruga nono lama bulmakao tuuŋnana yoŋoojoŋ nene mende mokolooniŋ. Kawaajoŋ nono baloŋ kokanoŋ tatawaga laligowombaajoŋ kajoŋ. Kaeŋ kolooro weleŋqeqeuruga saanoŋ 'Ooŋ!' jeŋgo jeŋ tegoŋ nonona nono Goosen prowins kanoŋ rara dundunana meagowoŋa.\"\n5 Kaeŋ jegi Faarao kiŋnoŋ Joosef kokaeŋ ijoro: \"Maŋ daremuŋuruganoŋ goonoŋ kaju. 6 Iijipt kantri koi asuganoŋ goo jaanoŋ ejiwaajoŋ saanoŋ maŋ daremuŋuruga baloŋ bakaya kelega awaa iikanoŋ oŋoona laligowu. Saanoŋ Goosen prowinsnoŋ laligowu. Batugianoŋ gawoŋ awaa soro meme eja tosaaŋa laligojuti, ii moma oŋombagati eeŋ, saanoŋ noo miriwaa oro tuuŋna ii iyoŋoo borogianoŋ ama oŋona galeŋ koma oŋoma laligowu.\"\n7 Kaeŋ ijoro Joosefnoŋ maŋa Jeikob Faarao kimbaa jaanoŋ wama karo iiro Faarao kiŋ ii kotuegoŋ muro. 8 Kotuegoŋ muro kokaeŋ qisiŋ muro: \"Goo yambuga dawi kolooja?\"\n9 Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: \"Noo yambuna 130:waa so namonoŋ liligoŋ laligoŋ kouma laligojeŋ. Noo laaligonaa yambuya kuuya ii afaaŋgoya ano osiqosigiawo kolooro. Maŋurunanoŋ yambu seiseiya namonoŋ liligoŋ laligogiti, noo yambu jaŋgonanoŋ yoŋoonoŋ kawo so motooŋgo mende kolooja.\"\n10 Kaeŋ jeŋ Faarao kiŋ ii mombo kotuegoŋ muŋ jaasewaŋanoŋga kamaaŋ keno. 11 Joosefnoŋ maŋ daremuŋa ii Faarao kiŋnoŋ jeŋ kotorotiwaa so Iijipt kantrinoŋ oŋoma Iijiptwaa baloŋ bakaya kelega awaa moŋ ii Rameses prowins (Goosen) kanoŋ oŋono. 12 Joosefnoŋ kaaŋagadeeŋ maŋ daremuŋuruta ano maŋaa kanagesouruta kuuya ii nenegia embameraurugia laligogiti, jaŋgogiaa so sogianoŋ oŋoma laligoro.\nBodi kambaŋ lombotawo.13 Bodi somata ii lombotawo ero nenenoŋ baloŋ so qaono Iijipt ano Keinan kantri iyoroo kanagesogaranoŋ mono nenewaa komuŋ jambedeŋgoŋ laligogi.\n14 Kaeŋ laligoŋ Joosefwaanoŋ kaŋ wiit dumuŋ kota sewaŋa megi iinoŋ moneŋ kuuya Iijipt ano Keinan kantri uutanoŋ eroti, ii meŋ kululuuŋ Faarao kimbaa jiŋkaroŋ miriwaa kowianoŋ ano. 15 Iijipt kanageso ano Keinan kanageso yoŋoonoŋ moneŋ qaondabororo Iijipt kuuya yoŋonoŋ Joosefwaanoŋ kaŋ kokaeŋ ijogi: \"Monenananoŋ qaondaborojiwaajoŋ giinoŋ mono nene nonomba. Nene mende nonombagati eeŋ, nono goo jaasewaŋganoŋ komuwoŋa.\"\n16 Kaeŋ ijogi Joosefnoŋ kokaeŋ jero: \"Moneŋgianoŋ qaonjiwaajoŋ oŋoonoŋ lama ano bulmakao ejuti, ii mono meŋ kaŋ noŋgi niinoŋ nene oŋomaŋa.\"\n17 Kaeŋ jero kema lama bulmakaogia uŋuama kaŋ Joosef mugi. Yoŋonoŋ hoosgia, lamagia, memegia, bulmakaogia ano doŋgigia ii uŋuama kaŋ nenewaa sewaŋaga Joosef muŋ nene meŋ laligogi. Lama bulmakaogia kuuya ii Joosef mugi iinoŋ nene oŋoma iikaaŋa kanoŋ yambu motooŋgowaa uutanoŋ laaligogia naŋgoro mende komugi.\n18 Mende komugi yambu kanoŋ tegoro. Tegoro yambu gbilianoŋ duŋanoŋ mombo iwaanoŋ kaŋ kokaeŋ jegi: \"Eja poŋnana, monenana qaonjiwaajoŋ kanianana hoŋa ii goo jaaganoŋ saanoŋ mende kolatiwoŋa. Nonoonoŋ lama bulmakaonana ii kaaŋagadeeŋ goniŋ goo buŋaga koloodaboroja. Nono ii kuuya eja poŋnana gii gondaboroniŋiwaajoŋ nononana ano balonana iikayadeeŋ eŋ nononja. Kawaajoŋ mono naa iwoi moŋ gombonaga? 19 Nono mono kania naambaajoŋ goo jaanoŋ tondu komuwonaga? Nono komuniŋ balonananoŋ mono naambaajoŋ eeŋ eŋ gbaŋgbarasiŋ bolinaga? Kawaajoŋ mono nononana ano balonana sewanana meŋ iikanoŋ nembanene nonona nono saanoŋ Faarao kimbaa weleŋqeqe omaya kolooniŋ balonananoŋ kaaŋagadeeŋ iwaa buŋaga koloowaa. Nono toroqeŋ jaawo laligoŋ komuwombotiwaajoŋ mono nene kota nonomba. Nonona baloŋ gawoŋ muniŋ eeŋ mende eŋ qanda kotiga koloowaa.\"\n20 Bodi kotiga totooŋ iikanoŋ Iijipt kanatuuru yoŋowo erotiwaajoŋ yoŋonoŋ kuuya motomotooŋ gawoŋ baloŋgia koria ii sewaŋaajoŋ aŋgi Joosefnoŋ Iijipt baloŋ kuuya ii sewaŋa mero Faarao kimbaa buŋaga koloodabororo. 21 Joosefnoŋ Iijipt kanatuuru gomaŋ so kantriwaa jawo tetegoya uutanoŋ laligogiti, ii kuuya uŋuano gawmambaa weleŋqeqe omaya kolooŋ laligogi. 22 Faarao kiŋnoŋ jigo gawoŋ galeŋ yoŋoo footnait tawagia oŋono meŋ iikanoŋ laaligogia naŋgoŋ laligogi. Kaeŋ kolooro nenegiaajoŋ mende bimooro baloŋgia Joosefnoŋ sewaŋa mewaatiwaajoŋ mende aŋgi. Kawaajoŋ jigo gawoŋ galeŋ yoŋoonoŋ baloŋ iikanoŋ motooŋgo kiŋ Faaraowaa buŋa mende koloogi..\n23 Joosefnoŋ kanageso kokaeŋ iŋijoro: \"Mobu, niinoŋ oŋoaŋgia ano baloŋgia sewaŋgia mewe tegoro Faarao kimbaa buŋaga kolooja. Kawaajoŋ niinoŋ nene kota oŋombe ii saanoŋ meŋ namonoŋ komowu. 24 Komogi hoŋa kolooro ii mono gosigi tuuŋ 5 koloogi kanoŋga motomotooŋ ii Faarao kimbaajoŋ ama muŋ laligowuto, tuuŋ 4 ii mombo namonoŋ komowutiwaajoŋ ano nenegiaajoŋ ewaa. Ii oŋoaŋgia, embameraurugia ano tosaaŋa mirigianoŋ laligojuti, mono oŋoo nenega ewaa.\"\n25 Kaeŋ iŋijoro kokaeŋ jegi: \"Giinoŋ nonoo laaligonana bodinoŋga metogona. Kawaajoŋ eja poŋnanaa jaanoŋ kiaŋkoomu mokoloowoŋati eeŋ, nono saanoŋ Faarao kimbaa weleŋqeqe omaya kolooŋ laligowoŋa.\" 26 Joosefnoŋ Iijipt yoŋoo balombaajoŋ jeŋkooto ano eŋ waama koi oojeŋi, kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ toroqeŋ eja. Jeŋkooto ii kokaeŋ: Nene gawombaa hoŋgia ii mono mendeeŋgi tuuŋ 5 kolooro iikanoŋa motomotooŋ ii Faarao kimbaa buŋaga koloowaatiwaajoŋ ama laligowu. Jigo gawoŋ galeŋ yoŋoonoŋ baloŋ iikanoŋ motooŋgo Faarao kimbaa buŋa mende koloogi.\nJeikobnoŋ qamoyaajoŋ Joosef qisiro Ooŋ jero.27 Israel yoŋonoŋ Iijipt balombaa prowins qata Goosen kanoŋ rara dunduŋgia meŋ baloŋ aŋgoŋ koma laligogi. Kanoŋ laligoŋ kolooŋ seisei aŋgi jaŋgogianoŋ mamaga somariiro. 28 Jeikobnoŋ laaligoya yambu 17 ii Iijipt balonoŋ laligoro. Laaligoya kuuyaa yambuya ii mindiriŋ 147 kolooro.\n29 a Israelwaa koomu kambaŋanoŋ dodowiro meria Joosef jero karo kokaeŋ ijoro: \"Niinoŋ goo jaanoŋ kewooŋgo mokoloojeŋi eeŋ, giinoŋ mono keteda koi uukaleŋ qendeema qaa kokaeŋ pondaŋ otaaŋ meŋ yagomambaajoŋ jeŋ boroga noo tawonaa baatanoŋ ama kokaeŋ jeŋ somoŋgowa: Niinoŋ komuwe qamona ii Iijipt baloŋ kokanoŋ mende roŋ komba. 30 Niinoŋ komuŋ maŋ asaaŋuruna yoŋowo haamo meŋ emaŋati, kambaŋ iikanoŋ noo qamona ii mono Iijipt kantrinoŋa meŋ kema maŋ asaana roŋ koma oŋoŋgiti, iyoŋoo qasirigianoŋ osoŋ roŋ komba.\" Kaeŋ jero kokaeŋ ijoro: \"Jejaŋiwaa so ii saanoŋ otaaŋ amaŋa.\"\n31 Kaeŋ ijoro maŋanoŋ kokaeŋ jero: \"Qaa ii mono jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiŋ nomba.\" Kaeŋ jero Joosefnoŋ ii jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiro Jeikobnoŋ ii moma ligoŋ waŋa meŋ kemeŋ gbaruyaa kitianoŋ ama laariŋ Anutuwaa waeya meŋ mepeseero. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.47","date":"2018-04-20T11:03:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937440.13\/warc\/CC-MAIN-20180420100911-20180420120911-00306.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999713898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999713897705078}","num_words":1086,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"b22-24Lew 12.6-8\nc23Eks 13.2, 12\nd32Ais 42.6; 49.6; 52.10\ne39Mat 2.23\ng41Eks 12.1-27; Dut 16.1-8\nh521 Sml 2.26; Gba 3.4\nLuke 2\nJiisas Betlehem taonoŋ kolooro.\nMat 1.18-251 Jon Oomulu ejanoŋ kolooro kambaŋ kanoŋ Siisa-kiŋ Oogastus iinoŋ Room sitinoŋ gomaŋa gomaŋa galeŋ koma oŋono. Galeŋ koma oŋoma takis kanaiŋ mewutiwaajoŋ gawmambaa jeŋkooto ano gomaŋa gomaŋa kuuya yoŋonoŋ ajoroogi kuskus (sensus eja) yoŋonoŋ qagia papianoŋ ooŋ areŋgogi.\n2 Areŋ gawoŋ ii kambaŋ mutuyaga megi. Megiti, kambaŋ iikanoŋ eja qata Kwirinius iinoŋ Siria prowinswaa gawana laligoŋ galeŋ koma oŋono. 3 Oogastusnoŋ jeŋkooto ano ejemba korebore horoŋ keuma qagia areŋnoŋ oowutiwaajoŋ iyaŋgiaa kolokoloo gomaŋgia waŋa so keŋgi.\n4 Galili prowinswaa taoŋ qata Nazaret iikanoŋ eja qata Joosef laligoro. Iwaa amboya ii kiŋ Deiwid. Kiŋ Deiwidwaanoŋ taoŋ qata Betlehem ii Judia prowinsnoŋ ero. Kawaajoŋ Joosefnoŋ Nazaret mesaoŋ uma kemeŋ Betlehem keno. 5 Kemaŋ jero kambaŋ kanoŋ emba buŋaya qata Maria ii koroyawo laligoro. Laligoro ii aima ŋaoŋ qagara oowutiwaajoŋ motooŋ keni.\n6 Kema Betlehem keuri Mariawaa mera meme kambaŋanoŋ kaŋ kuuro. 7 Kaŋ kuuro qenjaaro ee mirinoŋ keuma iikawaa uutanoŋ tintiŋa moŋ mende mokoloori. Kawaajoŋ bao bulmakao mirianoŋ uma rari. Rama iikanoŋ mutu meria meŋ oponoŋ esuuŋ bulmakao juuyanoŋ ano kemeŋ ero. Kiaŋ.\nLama galeŋ yoŋonoŋ Siwe gajoba iŋiigi.8 Betlehem taoŋ gomaŋ kanoŋ eja tosianoŋ gomantiiŋa so baloŋ koria iikanoŋ kema lama tuuŋgia galeŋ koma oŋoma laligogi. 9 Kaeŋ laligogi gomantiiŋa kanoŋ Pombaa gajoba moŋnoŋ kosogianoŋ asugiŋ oŋono. Asugiŋ oŋono Pombaa asamararaŋanoŋ liligoŋ oŋoma asariro sombugia moma jeneŋgia ororo. 10 Jeneŋgia ororoto, Siwe gajobanoŋ iŋijoro, \"Mono geja ambu! Niinoŋ korisoro Buŋa somata ejemba korebore yoŋoojoŋ meŋ kajeŋ, ii iŋisaama oŋomaŋa. Kawaajoŋ jeneŋgia mono mende orowa. 11 Buŋa ii kokaeŋ: Oŋoo Hamoqeqe Togianoŋ keteda koi kolooja. Iinoŋ kiŋ Deiwidwaa taonoŋ kolooŋ Poŋ qata Kraist kolooja. 12 Qaa iikawaa aiweseya ii kokaeŋ: Oŋo mono kema mera sayawo oponoŋ esuuŋ bulmakao juuyanoŋ aŋgi eji, ii mokoloowu.\"\n13 Gajobanoŋ kaeŋ jero iikanondeeŋ gajoba tuuŋ somatanoŋ Siwenoŋga asugiŋ iwo aitoŋgoŋ Anutuwaa mepemepesee rii qama kokaeŋ jegi,\n14 \"Anutuwaa qabuŋaya mepeseeniŋ Siwenoŋ eukanoŋ uja.\nIinoŋ ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ oŋonoti, iyoŋoojoŋ uuqeeaŋgo moma balonoŋ luae ama oŋonja.\" Kiaŋ.\nLama galeŋ yoŋonoŋ kema Jiisas iigi.15 Gajoba yoŋonoŋ oŋomesaoŋ Siwenoŋ eleema ugi lama galeŋ yoŋonoŋ aŋgio kokaeŋ jegi, \"Ayo, Betlehem kanoŋ iwoi kolooro Poŋnoŋ iikawaa qaaya jero mojoŋi, nono mono ii kema iiboŋa.\"\n16 Kaeŋ jeŋ esuŋgiagadeeŋ kema Maria Joosef ano mera sayawo bulmakao juuyanoŋ eroti, mokolooŋ iigi. 17 Iima nama gajobanoŋ merawaa qaa jero moma kagiti, ii iŋisaama jeŋ asarigi. 18 Jeŋ asarigi mogiti, iyoŋonoŋ korebore aaruŋ waliŋgogi.\n19 Waliŋgogito, Marianoŋ qaa kuuya ii uu konoŋanoŋ ama duŋguŋ somoŋgoŋ kania romoŋgoŋ laligoro. 20 Waliŋgogito, iwoi kuuya Siwe gajobanoŋ jerotiwaa so asugiroti, ii lama galeŋ yoŋonoŋ iima moma kawaajoŋ Anutuwaa korisoro rii qama mepeseegi. Mepeseeŋ mesaoŋ eleema keŋgi. Kiaŋ.\nMera qata Jiisas qagi.21 Jiisas kolooro Sonda motooŋgo kawaa so tegoro Anutuwaa aiweseya selianoŋ kotowombaa kambaŋa karo qata Jiisas qagi. Siwe gajobanoŋ qa ii waladeeŋ qama murogo kambaŋ iikanondeeŋ nemuŋaa goroŋ uutanoŋa kolooro. Kiaŋ. a\nJiisas wama Anutuwaa buŋa aŋgi.22 Mooseswaa Kana qaanoŋ qaa kokaeŋ eja, \"Embanoŋ koko meria mutuya meŋ weeŋ 40 kuuŋanoŋ laligoro tegoro suru guluga koma konjoratiŋ muŋ oŋo mono jiwowoŋ jigonoŋ uma mera ii Pombaa jaanoŋ aŋgi iwaa buŋa koloowaa.\" Kawaajoŋ kambaŋ ii kaŋ kuuro Joosef Maria yoronoŋ qaa ii teŋ koma Jiisas wama Pombaa buŋa koloowaatiwaajoŋ Jerusalem uri.\n23 Pombaa Kana qaanoŋ qaa kokaeŋ oogita eja, \"Mera mutuya kuuya ii mono qegi Pombaa buŋa soraaya koloowuya.\" Yoronoŋ qaa ii otaari. 24 Kaaŋagadeeŋ Pombaa Kana qaanoŋ jeŋkooto qaa ejiwaa so kewo me kewosusu kooŋ woi ii siimoloŋ oowaotiwaajoŋ Jerusalem sitinoŋ uma keni.\n25 Kambaŋ iikanoŋ eja moŋ qata Simeon Jerusalem laligoro. Iinoŋ uuta jumuŋa Anutuwaanoŋ qokotaaŋ uumeleembaa komagbiligbili ano Uŋa Toroyanoŋ iwo nano Hamoqeqe Toyanoŋ Israel uutanoŋ asugiwaatiwaajoŋ mamboma laligoro. 26 Mamboma laligoro Uŋa Toroyanoŋ qaa kokaeŋ isaano, \"Gii Pombaa Hamoqeqe Toya Kraist asugiro wala iimago koomuwagatiwaa siimboboloya mobaga.\" 27 Nemuŋmaŋanoŋ Mooseswaa Kana qaa otaaŋ Jiisas wama jiwowoŋ jigonoŋ uri. Uri Uŋa Toroyanoŋ Simeon sololooro kambaŋ iikanondeeŋ kaaŋagadeeŋ jigonoŋ uro. 28 Uma mera ii iima meŋ dooŋgoŋ Anutu mepeseeŋ kokaeŋ jero, b, c\nSimeombaa korisoro rii29 \"Oo Poŋ, kete weleŋ ejaganoŋ saanoŋ kema uuluaenoŋ laligoŋ komuwaa.\n30 Goo qaaga eji so Hamoqeqe Toya wasina asugiro ii neenaa jaananoŋ\niima simbawoŋawo mojeŋ.\nKawaajoŋ saanoŋ kema komumaŋa.\n31 Giinoŋ hamoqeqe gawombaa kania mozozoŋgoŋ kantri kuuya yoŋoojoŋ iŋisaama oŋona ii iima moma kotowu.\n32 Giinoŋ Hamoqeqe Toyaa asasaga iŋisaana waba kantri yoŋoo\nuugia kuuro asariwu\nano qabuŋaganoŋ geeŋgaa kanagesoga Israel nonoo batunananoŋ kaaŋiadeeŋ somariiwaa.\" d\nSimeombaanoŋ gejatootoo qaa33 Simeonoŋ merawaajoŋ qaa kaeŋ jero nemuŋmaŋanoŋ moma kiko ama waliŋgori. 34 Waliŋgori kotuegoŋ oŋoma nemuŋa Maria kokaeŋ ijoro,\n\"Moba, Anutunoŋ mera koi kuuŋ ano Israel ejemba seiseiyanoŋ ii gema qeŋ kamaaŋ uŋuro\nmamaganoŋ uugia meleema qeaŋgowuya.\nAnutu aŋo ii ano aiwese kolooro mamaganoŋ ii toropere jeŋ mubuya.\n35 Toropere jeŋ mugi uumomogia aasaŋgoya ii kaeŋ asuganoŋ asugiwaa.\nGeeŋgaa uuganoŋ kaaŋagadeeŋ wosobiri kolooro iikanoŋ soo sulutuk aaŋa kaaŋa uuga kuuŋ qosombaa.\" Kiaŋ.\nAna embawaanoŋ gejatootoo qaa36 Jerusalem kanoŋ gejatootoo emba waŋa moŋ qata Ana laligoro. Iwaa isia qata Aser, maŋa qata Fanuel. Emba kanoŋ saraŋanoŋ eja meŋ laligoro gbani 7 motooŋ laligori. 37 Laligori loya komuro malo kolooŋ laligoŋ kouro kambaŋ iikanoŋ gbania 84 kolooro. Iinoŋ kambaŋ so jiwowoŋ jigonoŋ uma ii weeŋ moŋ mende mesaoroto, gomantiiŋa asasaga Anutuwaajoŋ nene siŋgiŋ laligoŋ qama kooliŋ waeya meŋ mepeseeŋ laligoro.\n38 Iinoŋ kambaŋ iikanondeeŋ kouma mera ii iima Anutu mepeseero. Anutunoŋ Jerusalem ejemba dowegia mewaatiwaajoŋ mamboma laligogiti, kuuya iyoŋoojoŋ mera iikawaa kania jeŋ asariro mogi. Kiaŋ.\nJiisaswo Nazaret eleeŋgi.39 Joosef Maria yoronoŋ Poŋnoŋ areŋa jeŋ kotoro Kana qaanoŋ eji, ii kuuya ani tegoro Galili prowinsnoŋ eleema taoŋgara Nazaret kanoŋ keni. 40 Meranoŋ somariiŋ waama kotiiŋ momakootoyanoŋ asugiŋ saa qero Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ turuŋ muro laligoro. e\nJiisas gbania 12 kolooro jiwowoŋ jigonoŋ ugi.41 Jiisaswaa nemuŋmaŋanoŋ gbani so kiaŋkomu ▼\n▼ Anutunoŋ Iijipt kanoŋ Israel ejemba iŋiima kobooŋ uŋuuguroti, kiaŋkomu kendoŋ iikawaa qata moŋ Pasowa.kendoŋ kambaŋanoŋ Jerusalem sitinoŋ uma kemakegi. 42 Kaeŋ laligoŋ Jiisas gbania 12 kolooro siligia amakejutiwaa so kambaŋa kaŋ kuuro kaaŋagadeeŋ uma keŋgi. 43 Kema laligoŋ kendoŋ kambaŋ iikanoŋ tegoro eleema mirigaranoŋ keni. Kenito, mera gbaworo Jiisasnoŋ Jerusalem raro nemuŋmaŋanoŋ ii mende moma kotori. 44 \"Iinoŋ ejemba tuuŋlelembe yoŋowo kenja,\" jeŋ weeŋ motooŋgowaa so kana kema sakiti ano alaurugara yoŋoo uugianoŋ qama moŋgani. 45 Qama moŋganito, mende mokolooŋ mombo eleema Jerusalem kema moŋgani.\n46 Moŋgama laligori weeŋ karooŋ tegoro jiwowoŋ jigonoŋ uma iikanoŋ mokoloori. Mokoloori eja somata yoŋoo batugianoŋ raro. Raro kuma mugiti, ii moma qisiŋ oŋoma raro. 47 Rama Buŋa qaawaa kania tororo moma asariŋ dindiŋagadeeŋ meleeno korebore yoŋonoŋ ii moma waliŋgogi. 48 Nemuŋmaŋanoŋ iima aaruŋ nemuŋanoŋ ijoro, \"Merana, gii nomaembaajoŋ kaeŋ ama noronjaŋ? Moba, maŋgawo noro goojoŋ majakaka moma qama moŋgama laligori.\"\n49 Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleema orono, \"Oro mono naambaajoŋ nii moŋgama nonjao? Nii neenaa Amanaa mirinoŋ rabe sokonji, ii mojao me qaago?\" 50 Kaeŋ meleema oronoto, yoronoŋ qaa jeroti, iikawaa kania ii mende moma asariri.\n51 Mende moma asaririto, kileŋ waama yorowo eleema Nazaret taonoŋ kema nemuŋmaŋa teŋ koma oroma laligoro. Jiisasnoŋ qaa jeroti, nemuŋanoŋ ii kuuya moma uu konoŋanoŋ ama somoŋgoŋ aŋgoŋ kono. 52 Jiisasnoŋ laligoŋ somariiro gbania uro momakootoya asariŋ seiro Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa muro kotiiŋ ejemba ano Anutu yoŋoo jaagianoŋ sokoma oŋono. Kiaŋ. g, h\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Luk.2","date":"2018-04-20T07:16:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937161.15\/warc\/CC-MAIN-20180420061851-20180420081851-00597.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999898672,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999898672103882}","num_words":1295,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.111,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Eze 9.4; Isa 7.3\nb5Zek 3.13\nd8Ais 21.9; Jer 51.8; Isa 18.2\nf11Ais 34.10\nh14Dan 7.13\ni15Joel 3.13\nj20Ais 63.3; Seru 1.15; Isa 19.15\nRevelation of John 14\nLama meria ano kanagesouruta 144,000.1 Kawaa gematanoŋ uuŋ Lama merianoŋ Zaion baaŋanoŋ nano iibe. Iwo kanagesouruta jaŋgogia 144,000 ii motooŋ naŋgi Lama meriaa qata ano iwaa Maŋaa qata ii kuuya yoŋoo wambusooŋgianoŋ oo-ootaga ero iŋiibe. 2 Iikanondeeŋ mobe Siwenoŋga otoŋ moŋ apu somata sianoŋ giliro kemeŋ kuuŋ qamakeji, kaaŋa kolooro. Ii guŋparandaŋ gbiŋgururuŋ somata qajiwaa otoŋa iikawaa taniŋaeŋ kolooro. Otoŋa ii gita kulele mamaga qegi otoŋa kolooŋkejiwaa so mobe.\n3 Anutunoŋ ejemba 144,000 ii namonoŋga sewaŋgia meŋ uŋuanoti, iyoŋonoŋ mono Anutuwaa jiŋkaroŋ duŋ batanoŋ kouma beŋ jawiŋa 4 ano jotamemeya waŋa 24 iyoŋoo jaasewaŋgianoŋ nama rii doŋgoga qagi. Kuuya yoŋonoŋ iyaŋgiaa riigia qagi seleeŋgeŋ yoŋonoŋ ii kuma aowombaajoŋ amamaagi. 4 Yoŋonoŋ ejemba qaita moŋ kolooŋ laligoŋ kougi. Mende tilooŋ soraaya laligowombaajoŋ iyaŋgia galeŋ koma aoŋ emba yoŋowo jewoŋ mende mokolooŋ laligogi. Lama merianoŋ dakanoŋ kema kaŋkeji, iyoŋonoŋ mono ii otaaŋ iikawaa so kema kaŋkeju. Anutunoŋ ii ejemba batugianoŋga sewaŋgia meŋ metogoŋ uŋuano Anutu ano Lama meria yoroo yambugara dologa kolooju. 5 Yoŋoo jegianoŋa qaa qoloŋmoloŋgoya moŋ mende mokoloogi koposowaa qaagia qaa soraaya laligoŋ kougi. Kiaŋ. a, b\nSiwe gajoba karooŋ yoŋonoŋ qaagia jeŋ elelaogi.6 Kawaa gematanoŋ Siwe gajoba moŋ iibe sombiŋ kotoŋ kanakeewaŋ elelaoro. Iinoŋ Oligaa Buŋa koŋkoŋgoŋ ▼\n▼ Poŋ beŋ koŋkoŋgoŋ Toyaanoŋ Buŋa qaa towoya ii koŋkoŋgoŋ. Ii monowaa monoyanoŋga kanaiŋ tetegoya qaa eŋ ubaa.meŋ kaŋ baloŋ ejemba yoŋoojoŋ jeŋ asarimambaajoŋ karo. Ejemba ii tuuŋgiaa so, beŋsakoŋ isigiaa so, qaa tania jejegiaa so ano kantrigiaa so baloŋ sokoma rama kenjuti, mono kuuya iyoŋoojoŋ jeŋ seimambaajoŋ karo. 7 Kaŋ kotigagadeeŋ silama kokaeŋ qaro, \"Anutunoŋ ejemba gosiŋ jeŋ tegoŋ oŋombaatiwaa kambaŋanoŋ mono toriŋ dodowija. Kawaajoŋ oŋo mono Anutuwaa jeta uuguwombotiwaajoŋ keegia moma mepeseeŋ qabuŋaya meŋ seiwu. Moŋnoŋ siwe, namo, kowe ano apu jaaya mokolooŋ oŋonoti, mono iwaa waeya meŋ mepeseeŋ laligowu.\"\n8 Kaeŋ qaro iwaa kanianoŋ Siwe gajoba alia moŋ mutuya otaaŋ kaŋ kokaeŋ qaro, \"Babilon siti somata ii meleeno kemerota eja. Babilon emba qabuŋayawo iikanoŋ mono serowiliŋ ama iikanoŋ kantri kuuya meŋ tilooŋ oŋono sokono. Iinoŋ wain apu kaaŋa newutiwaajoŋ oŋono uugia sooro uusoosoo kolooŋ laligogi. Kaaŋa kolooŋ laligorotiwaajoŋ Anutuwaa iriŋa soono kazi ama jero siti qabuŋayawo ii mono kondeeŋgi meleeno kemerota eja.\" Kiaŋ.\n9 Kaeŋ qaro iwaa kanianoŋ Siwe gajoba karooŋanoŋ orotaaŋ elelaoŋ kaŋ kotigagadeeŋ silama kokaeŋ qaro, \"Moŋnoŋ jeŋnemba ano iwaa uŋayaa waeya meŋ mepeseeŋ muŋgeŋ aasoya aŋgoŋ koma wambusooŋanoŋ me borianoŋ meŋ mokotaaji eeŋ, 10 iinoŋ mono kaaŋiadeeŋ Anutuwaa iriŋsoŋsooŋa ii wain apu kotiga kaaŋa neŋ mobaa. Anutunoŋ wain apu ii apu tooŋawo mende mindiriŋ wain kotiga tooŋgadeeŋ iriŋsoŋsooŋaa qambinoŋ maaro raji, iinoŋ mono ii newaa. Ii neŋ Siwe gajoba toroya ano Lama meria yoŋoo baagianoŋ nano salfa jamowaa gere bolaŋanoŋ ooro siimbobolo honoŋa mende moma laligowaa.\n11 \"Iikanoŋ oŋooro siimbobolo honoŋa mende moma laligowuti, iikawaa kaasoyanoŋ mono kambaŋ so tetegoya qaa waama umakebaa. Ejemba jeŋnemba ano iwaa uŋayaa waeya meŋ mepeseeŋkejuti, iyoŋonoŋ mono asaga gomantiiŋa senjoŋ moma laligowu. Moŋnoŋ muŋgeŋ aasoya aŋgoŋ koma selianoŋ meŋ mokotaaji, iinoŋ mono selianoŋ ororo qenjeŋ qeŋ haamo memambaajoŋ amamaaŋ laligowaa.\"\n12 Kawaajoŋ ejemba soraaya Anutuwaa jojopaŋ qaaya teŋ koma otaaŋkejuti, oŋonoŋ mono kaparaŋ koma lombo meŋ mokosiŋgoŋ Jiisas pondaŋ moma laariŋ laligowu.\n13 Kawaa gematanoŋ Siwenoŋga qaa moŋ mobe kokaeŋ nijoro, \"Gii mono tere kokaeŋ oowa: Ejemba Pombo qokotaaŋ nama kambaŋ kokaamba kanaiŋ komuwuti, iyoŋonoŋ mono oyaŋboyaŋ koloowuya. Uŋa Toroyanoŋ qaa kitia ii metogoŋ 'Qaa ii oŋanoŋ,' jeja. Yoŋonoŋ gawoŋ kotiga meŋ qenjeŋmanjeŋ moma kaŋ laligogi tegoro gawoŋgiaa hoŋa kolooro Siwe Toyanoŋ sundugia moro sokono iikawaajoŋ korisoro oŋono rama haamo meŋ bonjoŋ laligowuya.\" Kiaŋ. d, e, f\nBalombaa nene moriaŋ hoŋa mewutiwaa kambaŋa14 Kaeŋ nijoro uuŋ koosu taaŋa iibe iikawaa qaganoŋ moŋ kaitania Siwe gomambaa Eja hoŋa kaaŋa iinoŋ raro. Ila wage goulnoŋ memeta ii waŋanoŋ raro borianoŋ soo kaapeŋgoya jetawo meŋ raro. 15 Ii iibe Siwe gajoba moŋnoŋ mepemepesee jigonoŋga (tempel) asuganoŋ kouma koosu qaganoŋ raji, iwaajoŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotakotagadeeŋ qaro, \"Namonoŋ moriaŋ hoŋa momogoro hoŋa mewutiwaa kambaŋanoŋ mono kolooja. Kawaajoŋ giinoŋ mono sooga kaapeŋgoya meŋ gawonoŋ kema iikanoŋ namowaa moriaŋ hoŋa ii kotoŋ meŋ kululuuwa.\" 16 Koosu qaganoŋ raji, iwaajoŋ kaeŋ qaro sooya kaapeŋgoyanoŋ namonoŋ giliŋ gawombaa moriaŋ hoŋa kotoŋ meŋ kululuuro.\n17 Ii meŋ kululuuro Siwe gajoba moŋnoŋ Siwewaa mepemepesee jigonoŋga (tempel) asuganoŋ kouro. Iinoŋ kaaŋagadeeŋ soo kaapeŋgoya jetawo moŋ meŋ kouro.\n18 Kouro Siwe gajoba karooŋanoŋ Siwewaa alatawaa gere galeŋa ano alata ii mesaoŋ kouro. Kouma kotakotagadeeŋ qama Siwe gajoba soo kaapeŋgoya jetawo meŋ nanoti, ii kokaeŋ ijoro, \"Giinoŋ sooga kaapeŋgoya jetawo ii mono meŋ gawonoŋ kema iikanoŋ balombaa wain kaŋgeŋa kaŋgeŋa ii kotowa. Kaŋgeŋ iikawaa kota mono momogoŋ yagoŋ raju.\"\n19 Kaeŋ ijoro sooya kaapeŋgoya namonoŋ giliŋ namowaa wain kasa hoŋa ii kotogoŋ meŋ kululuuŋ Anutuwaa wain juu somata iikanoŋ rijijaawutiwaajoŋ giliro. Wain juu ii Anutuwaa iriŋsoŋsooŋaa kaisareya kolooja. ▼ 20 Wain bageŋ hoŋa ii siti seleeŋgeŋanoŋ kananoŋ riiŋ rijijaagi sayanoŋ wain juu somataa qaa ootanoŋ kouma kokoŋ tani kaaŋa lansaŋ waama kouma apu gowoya kolooro. Sa iikawaa diiŋa ii wan miita ano bakaya moŋ kolooro. Hoosnoŋ iikanoŋ riiŋ keno qaa ootanoŋ kouro hoos qawayaa kasianoŋ samoriro. Diiŋa kaeŋ kolooro koriga 300 kilomiita kawaa so kolooro. Kiaŋ. h, i, j\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rev.14","date":"2018-04-23T23:27:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946256.50\/warc\/CC-MAIN-20180423223408-20180424003408-00159.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999848604,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999984860420227}","num_words":989,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Corinthians 3\nSoomoŋgo areŋ gbiliaa gawoŋ meme ejemba koloojoŋ.1 Neeno kaniana mombo kanaiŋ jeŋ qeaŋgomaŋatiwaajoŋ romoŋgoju me? Kaeŋ qaago. Gawoŋ meme ejemba tosianoŋ Korint oŋo iyoŋoo kaniagia mobutiwaajoŋ moma jeŋqeeaŋgo tere oowombaajoŋ kaparaŋ komakeju. Tosianoŋ Korint oŋo iyoŋoo kanagia naŋgoŋ jeŋqeeaŋgo tere mamaga oowutiwaajoŋ oŋo kuuŋ oŋomakeju. Niinoŋ gawona dindiŋagadeeŋ mewetiwaajoŋ jeŋqeeaŋgo tere kaaŋaajoŋ mende amamaajeŋ. 2 Anutunoŋ Korint oŋo noo boronanoŋ oŋoono letoma noo wombo alauruna kolooŋ oŋoaŋgio neenaa jeŋqeeaŋgo terena kaaŋa kolooju. Anutunoŋ neenaa jeŋqeeaŋgo terena kaeŋ oorota ejemba kuuyanoŋ oŋoo kaisiligia gbilia ii iima weeŋgoŋkeju.\n3 Oŋo Kraistwaa tere papia kaaŋa koloojuti, iikanoŋ asuganoŋ eja. Moosesnoŋ Kana qaaya naŋiŋ apuya iŋk kanoŋ jamo tafenoŋ ooroti, oŋo iikawaa so mende koloojuto, Kraistnoŋ tereya oŋoo uugiaa tafeyanoŋ kokaeŋ oorota nanju: Nononoŋ gawoŋ meniŋ hoŋa kolooro Kraistnoŋ Anutu laaligo kombombaŋa Toyaa Uŋaya uugianoŋ ano letoŋgi. Ejembanoŋ gawonanaa hoŋa ii iigi iikanoŋ ilaaŋ oŋono gawonanaa kania moma asariŋkeju.\n4 Kraistwo qokotaaniŋ Anutunoŋ gawonanaa tania moja. Kawaajoŋ gawoŋ meniŋ oŋo Kraistwaa buŋaya koloogiti, ii saanoŋ Anutuwaa jaanoŋ awasaŋkaka nama jejoŋ. 5 Anana kotikotii qaganoŋ gawoŋ awaa koi Anutuwaa jaanoŋ mewoŋatiwaa so koloojoŋi, iikaeŋ saanoŋ mende jewoŋa. Anana iwoi moŋnoŋ mende rapiŋgoŋkejonto, Anutunoŋ aŋodeeŋ inaaŋ nonoma momo nonono gawoŋ koi meŋkejoŋ.\n6 Anutunoŋ inaaŋ nonoma momo nonono soomoŋgo areŋ gbiliaa gawoŋ meme ejemba koloojoŋ. Mooseswaa Kana qaawaa tereya motomotoombaajoŋ uugere ambonagati eeŋ, qaa iikanoŋ mono qaanana jeŋ tegoro koomu kotigaa buŋa koloojoŋ. Uŋa Toroyaa gawoŋ areŋa jeŋ asariniŋ iinoŋ meŋ gbiliŋ nonono kotiiŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ Kana qaawaa areŋa iikayadeeŋ otaawutiwaajoŋ mende kaparaŋ komakejonto, Uŋa Toroya moma aŋgoŋ kombutiwaajoŋ uu kuuŋ oŋomakejoŋ. Kiaŋ. a, b\nSoomoŋgo areŋ gbiliaa gawoŋa ii akadamuyawo.7 Anutunoŋ Kana qaaya jeŋ tereya jamonoŋ kondoŋgoŋ ooroto, ejembanoŋ ii mende teŋ koŋgi Anutunoŋ qaa iikawaa so gosiŋ iroŋa meleema oŋono komuŋ koomuya laligoŋ kougi. Anutunoŋ wala Kana qaaya nonono kambaŋ iikanoŋ asamararaŋanoŋ Mooseswaa jaasewaŋa qero asariro. Asamararaŋ iikanoŋ waziiŋ aliwaatiwaa so kolooroto, ii kileŋ Israel ejemba yoŋonoŋ jaasewaŋa tororo uuŋ iibombaa so mende koloogi. Mamaga asarirotiwaajoŋ ii amamaagi. Kana qaawaa Buŋa areŋ walaganoŋ iikaaŋa asamararaŋawo asugiro.\n8 Iikaaŋa asugiroto, Uŋa Toroyanoŋ Buŋa areŋ gbilia nonono iikawaa asamararaŋanoŋ asugiwaati, iikanoŋ mono soomoŋgo areŋ walagaa asamararaŋa uuguŋ honoŋa qaa asariŋ jaanana gamugamuyawo qeŋkebaa. 9 Wala Mooseswaa Kana qaa ii asugiŋ gosiŋ nonono iikawaa so gere siawaa buŋa koloojoŋ. Buŋa qaa ii akadamuyawo asugiro. Kawaajoŋ Anutunoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoro solaŋaniwoŋati, Buŋa qaa iikawaa akadamuyanoŋ mono uuta kolooja. Iikanoŋ soomoŋgo areŋ walagaa akadamuya ii mamaga uuguŋ qaqabuŋayawo kolooja.\n10 Buŋa gawoŋ walaganoŋ wala akadamuyawo kolooroto, ii Buŋa gawoŋ areŋ gbiliawo mindiriŋ gosiniŋ walaga iikanoŋ mono qabuŋaya qaa kolooja. Uŋa Toroyaa gawoŋ areŋ iikawaa akadamu-yanoŋ uuta koloojiwaajoŋ gawoŋ areŋ walaganoŋ mono iwoi omaya kaaŋa kolooja.\n11 Anutu hamoqeqeyaa kana walaganoŋ aloweewaatiwaa so kolooro. Iikanoŋ asamararaŋawo asugidabororo. Kawaajoŋ kana dologa tetegoya qaa eŋ ubaati, iikawaa asamararaŋanoŋ mono kana mutuyaa asamararaŋa ii honoŋa qaa uuguŋ jaanana gamugamuyawo qeŋkeja.\n12 Soomoŋgo gbilianoŋ tetegoya qaa ilaaŋ nonono asamararaŋanoŋ asugiwaati, iikaeŋ Anutu jejeromoŋromoŋ ama muŋkejoŋ. Kawaajoŋ keenana qaago totooŋ moma awasaŋkaka nama qaa ii kuma oŋomakejoŋ. 13 Moosesnoŋ Israel ejemba asamararaŋ eŋ aloweeroti, ii iigigiiwubotiwaajoŋ majakaka moma jaasewaŋa opo jakaŋanoŋ esuuro. Nononoŋ iikawaa so mende amakejonto, Buŋanana qenjaaronoŋ jeŋkejoŋ.\n14 Buŋa walagaa asamararaŋa iigito, uugianoŋ kileŋ gojono laŋ laligoŋ kougi. Kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ iwoi moŋnoŋ mono opo jokaŋa iikawaa so Juuda ejemba mamaga yoŋoo uugia gojono laligoju. Kawaajoŋ Soomoŋgo Walagaa Buŋa qaaya qaaya weeŋgojuti, iikawaa kanagia ii tororo mende moma asariŋkeju. Uugia meleema Kraistwo toroqegi iikaaŋa kanoŋ mono opo jakaŋgia ii qetegoro moma asariwuya. 15 Kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ Mooseswaa Kana qaaya weeŋgogi iwoi moŋnoŋ mono opo jokaŋa kaaŋa uugia gojono momogianoŋ bimooro laligoju.\n16 Kaaŋa laligojuto, Buŋa Terewaa qaa moŋ kokaeŋ eja, \"Moosesnoŋ 'Pombo amiŋ mobo,' jeŋ opo jakaŋa jaasewaŋanoŋga qetegoŋkero.\" Qaa kaeŋ ero yoŋoonoŋga moŋnoŋ uuta meleema Pombo toroqeji, kambaŋ iikanondeeŋ mono iwoi opo jakaŋaa so ii qetegoro Anutuwaa hamoqeqeyaa kania moma asariwaa. 17 \"Pombaajoŋ\" jeji, qaa ii Pombaa Uŋayaajoŋ jeja. Pombaa Uŋa Toroyanoŋ daeŋ yoŋoo uugianoŋ laligoji, iinoŋ mono siŋgisoŋgogiaa kasia isano solaŋa (frii) laligoju. (Kaaŋa laligoŋ solaŋa dindiŋa koloowombaajoŋ Kana qaa otaawombaajoŋ mende kaparaŋ komakeju.)\n18 Kawaa so uunana meleeniŋ Pombaa asamararaŋanoŋ kuuya ananaa jaa wambusoonananoŋ kuuro bilibili ano jaanana mende esuuniŋ ejembanoŋ niniima Anutuwaa akadamuya awaa soro ii atatonoŋ uuŋ ii-iitaa tani iimakeju. Nono ii somariiŋ seiŋ iimakebutiwaa so letomakeboŋa. Kaeŋ letoma akadamuya awaa soro ii somariiŋ asariŋ Pombaa tanitani kolooŋkeboŋa. Poŋnoŋ Uŋaya kolooji, iwaa asamararaŋanoŋ mono kaeŋ meŋ letoma nonomakeja. Kiaŋ. c, d, e\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=2Cor.3","date":"2018-04-20T07:12:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937161.15\/warc\/CC-MAIN-20180420061851-20180420081851-00618.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999666214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999666213989258}","num_words":874,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.108,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"a1Kol 3.20\nb2-3Eks 20.12; Dut 5.16\nc4Kol 3.21\nd5-8Kol 3.22-25\ne9Dut 10.17; Kol 3.25; 4.1\nf14Ais 11.5; 59.17\ng15Ais 52.7\nh17Ais 59.17\nEphesians 6\nMerabora ano nemuŋmaŋ oŋoo uusoomoŋgo1 Merabora oŋoonoŋ nanamemeŋ dindiŋa ii kokaeŋ: Oŋo mono Pombo qokotaaŋ nemuŋmaŋwoigia yoroo jegara teŋ koma otaaŋ laligowu. 2 Anutunoŋ jojopaŋ qaa 1-2-3 kawaa tetegoyanoŋ tawaya nonomambaajoŋ mende jero ejato, jojopaŋ qaa jaŋgo 4 ii dondomoŋawo. Wala kokaeŋ jeja, \"Nemuŋmaŋwoiga mono goda qeŋ oroma laligowa.\" Qaa ii teŋ koniŋ Anutunoŋ iwaa tawaya nonomambaa qaaya kokaeŋ somoŋgoro oogita eja, 3 \"Goda qeŋ orona Anutunoŋ toomoriaŋ gono toroqeŋ namonoŋ kambaŋ koriga laligowaa.\"\n4 Meraboraurugianoŋ uukanjaŋgiawo koloowubotiwaajoŋ maŋ oŋonoŋ mono qaanoŋ soya uuguŋ mende horoŋ kitoŋ oŋoma laligowu. Kaeŋ qaagoto, Pombaa Kana qaa teŋ kombutiwaajoŋ kuma oŋoma iikawaa so mindiŋgoŋ oŋoŋgi somariiwu. Kiaŋ. a, b, c\nWeleŋqeqe ano galeŋ oŋoo qambaŋmambaŋ qaa5 Weleŋqeqe oŋo mono namonoŋ galeŋurugia yoŋoo qaagia Kraistwaa qaa kaaŋa teŋ koma siijaago siimeme mende amakebu. Qaagia uuguwubotiwaajoŋ sombugia moma jeneŋgiawo ororo laligowu. Uugianoŋ gbiŋgbaoŋ mende ambuto, mono boŋ qeŋ nama ama meŋ laligowu. 6 Tourugianoŋ kondokondoowaa waŋ aŋgi ejembanoŋ iŋisosoroowutiwaajoŋ qaagoto, jaaqasue mesaoŋ uugia gawonoŋ ama meŋkebu. Kaeŋ ama Anutuwaa uusiiŋa otaaŋ Kraistwaa weleŋqeqe kaaŋa kolooŋkebu. 7 Baloŋ ejembaga weleŋ qeŋ oŋonjonjeŋ Poŋ aŋa weleŋ qeŋ muŋkejoŋ. Kaeŋ moma gawoŋgia mono Pombaa jaanoŋ sokombaatiwaa so uuqeeaŋgowo meŋ laligowu.\n8 Qaa koi mobu: Oŋoo batugianoŋ tosianoŋ gawoŋ toya laligoju ano tosianoŋ tourugia ii tawagia qaa eeŋ weleŋ qeŋ oŋoma kamaaŋqeqeta laligoju. Ii kileŋ daeŋ yoŋonoŋ gawoŋ awaa ii me ii meŋkejuti, Anutunoŋ mono iikawaa tawaya oŋono buŋa qeŋ aowuya. Qaa ii mono romoŋgoŋ laligowu.\n9 To ano weleŋqeqe oŋoo Poŋgia motooŋgo iinoŋ Siwe gomanoŋ laligoja. Iinoŋ ejemba tosaaŋa mende iŋisosorooŋ tosaaŋa mende sureeŋ oŋomakejato, so motooŋgonoŋ gosiŋ qaanana jeŋ tegoŋ nonombaa. Galeŋ oŋo ii moma kotojutiwaajoŋ mono weleŋqeqe alaurugia yoŋowo wasombura maayanoŋ aoŋ so motooŋgo ama oŋoma horoŋ ureeŋ memetorotoro mesaoŋ laligowu. Kiaŋ. d, e\nAnutuwaa jurujambaŋ kuuya meŋ laligowu.10 Terena oodaboromambaajoŋ ama qaa kokaeŋ oojeŋ: Oŋo Pombo qokotaaŋ naŋgi ku-usuŋa somatanoŋ mono inaaŋ naŋgoŋ oŋono kotiiŋkebu.\n11 Kileŋaa Toyanoŋ selenoŋ kuukuuwaa momo areŋ kania kania amakeji, oŋo ii jaasewaŋ qeŋ kotakota nambutiwaajoŋ mono Anutuwaa jurujambaŋ kuuya meŋ koŋgi kemero laligowu.\n12 Nononoŋ baloŋ ejemba sa busugiawo yoŋowo manja mende aoŋkejonto, beŋ kawali galeŋ ano koŋhaamo bologa bologa tuarenjeŋ ama oŋombombaajoŋ nanjoŋ. Beŋ kawali galeŋ bologa namo sombiŋ batugaranoŋ jiŋkaroŋ duŋgianoŋ nama poŋ kaaŋa galeŋ komakejuti, ii mono qotogoŋ qetama oŋomakejoŋ. Kaaŋagadeeŋ poŋ qereweŋa boi uuta ano kamaaŋqeqeta batunananoŋ paŋgamambaa ometotombaa eja geria laligoŋ ilawoila kuuya galeŋ komakejuti, nononoŋ mono iyoŋowo manja qeŋkejoŋ. 13 Kawaajoŋ tuarenjeŋ ama oŋombombaajoŋ mono Anutuwaanoŋ jurujambaŋ kuuya meŋ koŋgi kemero nambu. Kaeŋ naŋgi kereurugia kambaŋ bologanoŋ uŋuwombaajoŋ alanzaŋ koumakebuti, kambaŋ iikanoŋ mono saanoŋ afaaŋgoŋ manja qeŋ riitama oŋombu ano manja qegi tegoro saanoŋ gomaŋ baloŋgianoŋ wakasiiŋ nambu.\n14 Jurujambaŋgia mono kokaaŋa kaya mouma aowu: Qaa hoŋagadeeŋ jejeta iikanoŋ mono irimuŋgaŋ kaaŋa iiŋgianoŋ somoŋgoŋ nambu. Nanamemeŋ solaŋa soro ii totogianoŋ reeŋ maleku kaaŋa koma sopa somoŋgoŋ aoŋ nambu. 15 Kana esu mouma saanoŋ rindaŋgoŋ riiŋ kemakejoŋ. Kawaa so oŋo mono luaewaa Buŋa jeŋ seiwombaajoŋ jojorigi iikanoŋ nemuŋ koma oŋombaa. 16 Jurujambaŋ iikawo toroqeŋ sumaŋ waŋa qata momalaari ii mono buŋa qeŋ aoŋ suulaŋ besaaŋ namakebu. Kileŋaa Toyanoŋ ninidoŋ siwisewe nonomambaajoŋ moma tiwo wasaya motoŋkeji, iikawaa aŋgobato geria kuuya mono reeŋ iikanoŋ qewagoŋ aŋgoŋ koma aoŋkebu.\n17 Anutuwaa Hamoqeqe Toya ii mono buŋa qeŋ aowu. Buŋa qeŋ aoŋ mombo letombuti, doŋhamo ii mono waŋgianoŋ aeŋ waŋkou kaaŋa mougi turuŋ aŋgoŋ koma oŋomakebaa. Uŋa Toroyanoŋ manjawaa soo somata nononji, ii Anutuwaanoŋ Buŋa qaa. Ii kaaŋagadeeŋ mono buŋa qeŋ aoŋ uu wombogianoŋ ama manja iikanoŋ qeŋkebu. 18 Jurujambaŋgia kuuya ii mouma aoŋ mono kambaŋ so Anutu qama kooliŋ qisiŋ laligowu. Uŋa Toroyanoŋ kondooŋ inaaŋ oŋomakejiwaa so mono welema saama muŋkebu. Mono pondaŋ uugbiligbili laligoŋ suulaŋ Anutuwaa ejemba soraaya kuuya yoŋoojoŋ ama kaparaŋ koma qama kooliŋkebu.\n19 Noojoŋ kaaŋagadeeŋ kokaeŋ qama kooliŋkebu, \"Anutu, gii mono qaa kota dindiŋa Pool muna goo Oligaa Buŋaga aasaŋgoya ii qaa jetanoŋ jewaatiwaa so jeŋ asariŋ awasaŋkakagadeeŋ nama uukuukuu meŋ oŋomakeba.\" 20 Niinoŋ Oligaa Buŋa iikawaajoŋ ama Anutuwaa jotamemeya eja waŋa koloojento, gawoŋa meŋkejeŋiwaajoŋ ama kambaŋ kokaamba kapuare mirinoŋ rajeŋ. Kawaajoŋ Buŋa qaa ii Anutuwaa jaanoŋ sokombaatiwaa so awasaŋkakagadeeŋ jeŋ laligomambaajoŋ mono qama kooliŋ laligowu. Kiaŋ. f, g, h\nYeizozo qaa tetegoya21 Wombo alana Tikikus iinoŋ noo sunduna ano mobuya. Iinoŋ Pombo qokotaaŋ gawoŋa membiri-qembiria qaa meŋkeja. Kokanoŋ nomaeŋ ama meŋ ramakejeŋi, ii kuuya iŋijoro oŋo kaaŋagadeeŋ ii mobu. 22 Nononoŋ nomaeŋ rama laligojoŋi, oŋo sundu ii mobutiwaajoŋ Tikikus wasiŋ mube Efesus oŋoonoŋ kawaa. Iinoŋ kaŋ uluŋkoleŋ meŋ oŋono saanoŋ bonjoŋ laligowu.\n23 Maŋnana Anutu ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono uumeleeŋ alaurunana oŋo luae qeŋ uunoŋ jopagoŋ oŋoma momalaarigia meŋ kotiiŋkeba. 24 Ejemba Poŋnana Jiisas Kraist kambaŋ tetegoya qaa jopagoŋ laligowuti, Anutuwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono kuuya oŋowo eŋ eŋ ubaa. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Eph.6","date":"2018-04-26T17:45:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125948426.82\/warc\/CC-MAIN-20180426164149-20180426184149-00436.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999549389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999549388885498}","num_words":921,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.143,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Philippians 2\nKraistwaa so oŋoaŋgia meŋ kamaaŋ ama aoŋ laligowu.1 Oŋo Kraistwo qokotaaŋ nanjutiwaajoŋ mono uugia naŋgoŋ aowombaajoŋ qambaŋmambaŋ mokoloowu. Uujopagia iikanoŋ mono uluŋkoleŋ ama aoŋkebu. Uŋa Toroyawo ususugoŋ nama waegia meŋ kiaŋkomuŋ aoŋkebu. 2 Kaeŋ anjutiwaajoŋ mono momo motooŋgo otaaŋ ororoŋ jopagoŋ aoŋ luaenoŋ laligowu. Mono uusiiŋgia ano momo areŋgia motooŋgo ambombaajoŋ somoŋgowu. Qaa kaeŋ somoŋgoŋ uumotooŋgo aŋgi hoŋa kolooro moma niinoŋ oŋoojoŋ honoŋa qaa aisooŋ laligomaŋa.\n3 Ilawoila oŋoaŋgiaajoŋadeeŋ horowombaa siiŋanoŋ mono mende nemuŋ koma oŋomba. Oŋoaŋgiaa qabuŋagianoŋ somariiwaatiwaajoŋ mono selegia mende meŋ ubuto, uugia meŋ kamaaŋ ama tosaaŋa yoŋoojoŋ mogi umakeba. 4 Oŋo motomotooŋ mono oŋoaŋgiaa uugiagadeeŋ qeaŋgowaatiwaajoŋ mende romoŋgowuto, tosaaŋa yoŋoo uugianoŋ qeaŋgowaatiwaajoŋ kaaŋagadeeŋ kaparaŋ koma romoŋgoŋ yagowu. 5 Kraist Jiisasnoŋ balonoŋ laligoro aro momo eŋ muroti, iikayadeeŋ mono oŋoonoŋ ero ii otaaŋ laligowu.\n6 Anutuwaa kaitani kaaŋa eŋ muro laligoroto, kileŋ Anutu kaaŋa laligorotiwaajoŋ mende mondoŋ awelegoŋ laligoro.\n7 Kaeŋ qaagoto, aŋo afaaŋgoŋ Anutuwaa asamararaŋa mesaoŋ kamaaŋ meleema eja tani kolooŋ weleŋqeqewaa kaitania meŋ laligoro.\nMono baloŋ eja ananaa tani kolooŋ laligoro.\n8 Kaeŋ laligoŋ uuta meŋ kamaaŋ aoŋ Maŋaa qaa jeta kambaŋ so teŋ koma laligoro. Kaeŋ laligoro gamu qeŋ muŋ \"Maripoonoŋ qewoŋa,\" jegito, kambaŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ teŋ kondabororo.\n9 Kaeŋ teŋ koma laligorotiwaajoŋ ama Anutunoŋ wano eukanoŋ uma raro qabuŋa muroti, iikanoŋ qa tosaaŋa kuuya uŋuuguŋ akadamuyawo kolooja.\n10 Anutunoŋ qabuŋa uuta ii kokaembaajoŋ muro:\nEjemba korebore anana mono qa iikawaajoŋ ama kambaŋ moŋnoŋ simiŋ kuma mepeseeŋ muboŋa. Tosianoŋ Siwe gomanoŋ eukanoŋ laligoju. Tosianoŋ namonoŋ koi laligojoŋ. Tosianoŋ komuŋ koomu mirinoŋ me senjoŋ mirinoŋ laligoju. Anana mono korebore kululuuŋ usugoŋ simiŋ kuma muboŋa.\n11 Kuuya anana simiŋ kuma muŋ je buu susugia so Maŋ Anutu asuganoŋ goda qewombaajoŋ qata jokolooŋ kokaeŋ jewoŋa,\n\"Jiisas Kraistnoŋ mono Poŋnana kolooja.\" Kiaŋ. a\nJiisaswaa asasaga ii ejemba batugianoŋ qendeema laligowu.12 Kawaajoŋ wombo alauruna, oŋo mono Kraistwaa sareya otaaŋ iikanoŋ mende sologoŋ kamaawu. Kambaŋ so Anutuwaa qaa teŋ koma letoma laligogiti, iikawaa so siligianoŋ uumeleeŋ ejemba oŋoonoŋ sokonji, ii mono kaparaŋ koma otaaŋ uuwaa gawoŋ meŋ laligowu. Niinoŋ oŋowo laligoweti, kambaŋ iikanoŋ Buŋa qaa awaagadeeŋ koma gbiliŋ zeŋ nama laligogi. Oŋomesaoŋ sigeŋsigeŋ laligojeŋi, kambaŋ kokanoŋ mono kaaŋiadeeŋ Anutuwaa jaanoŋ sombugia moma jeneŋgia ororo pondaŋ gawoŋ ii meŋ sororogoŋ laligowu.\n13 Anutu aŋo mono oŋo suulaŋ sololooŋ nemuŋ koma oŋoma iyaŋaa areŋaa so uugia kuuŋkeja. Kaeŋ kanoŋ uusiiŋgia Anutu sokoma mubaatiwaa so kolooro inaaŋ oŋono gawoŋa megi hoŋa kolooŋkeba.\n14 Galeŋurugia yoŋowo qaa meŋkamakamaa mende ama laligowu. Jeŋmeesaŋ ano uunoŋ ŋindiŋ-ŋunduru laŋ mende amakebuto, areŋnana kuuya mono uuwoi jeaqea mesaoŋ pondaŋ meŋ laligowu. 15 Nanamemeŋgianoŋ mono koposowaa qaaya qaa soraaya kolooŋ ama meŋ laligowu. Ejemba doogoya iriŋqiriŋa kete balonoŋ laligojuti, oŋo mono iyoŋoo batugianoŋ Anutuwaa merabora solaŋa soro laligowu. Seŋgelao sombinoŋ eu asarijuti, oŋo mono kaaŋiadeeŋ balonoŋ sili awaa ama iikanoŋ ejemba asariŋ oŋoma laligowu.\n16 Kaeŋ laligoŋ laaligo kotigaa Buŋa qaaya pondaŋ meŋ ejemba oŋombombaajoŋ jojoriŋ laligowu. Kaeŋ laligogi Kraistnoŋ eleema kawaati, kambaŋ iikanoŋ noo kanananoŋ kokaeŋ asugiwaa, \"Aaŋgole ejanoŋ kuunoŋ haamo amambaajoŋ esuŋa meŋ kululuuŋ kemakeji, niinoŋ iikawaa so uuwaa gawombaajoŋ sele qeŋ meŋ kotiiŋ laligowe. Ii eeŋ toontooŋ mende meŋ laligoweto, hoŋa kolooro.\" Kanana kaeŋ kolooro saanoŋ neenaa selena oŋoojoŋ ama mepeseemaŋa.\n17 Niinoŋ laaligona qeleema togoŋ oŋoma Anutuwaanoŋ gawoŋ teŋ koma meŋ laligowe. Kaeŋ laligowe oŋo uugia meleema Anutu moma laarigi iikawaa hoŋa asugiŋkeja. Kawaajoŋ Room gawman yoŋonoŋ qaana jeŋ tegoŋ oro kaaŋa nuŋ siimoloŋ ooŋooŋ kaaŋa ama nombuyaga. Sele busunaa saya kaeŋ maabenagati eeŋ, ii mono apu kaaŋa eeŋ totooŋ mende kemenaga. Oŋoo momalaari gawoŋgiaa hoŋaajoŋ ama ii mono akadamuyawo koloowe sokonaga. Kawaajoŋ nugi komuwenagato, uunanoŋ mono kileŋ aisooŋkejeŋ ano kuuya oŋowo motooŋ aisooŋkeboŋa. 18 Kaaŋiadeeŋ oŋo mono aisoowu ano niwo otokoriaŋ maama aisooŋ laligowoŋa. Kiaŋ. b\nTimoti wasiwe Filipai oŋoonoŋ kawaa.19 Poŋ Jiisasnoŋ noojoŋ moro sokombaati eeŋ, mono uulaŋawo Timoti wasimambaajoŋ moma jejeromoŋromoŋ anjeŋ. Oŋoonoŋ kaŋ nomaeŋ laligojuti, ii moma eleema kaŋ nijoro moma noo uunanoŋ kaaŋagadeeŋ qeaŋgoŋ sororogonaga. 20 Momalaarigianoŋ kotiiju me loorijuti, iinoŋ yaŋodeeŋ oŋoojoŋ majakaka kaeŋ moma noo kooronanoŋ nanja. Tosianoŋ koi laligojuti, iyoŋonoŋ mono \"Iyaŋgiaa majakakagiaga,\" jeŋ qaago totooŋ kotiŋgoŋ oŋombombaajoŋ momakeju. 21 Yoŋonoŋ kuuya iyaŋgiaa iwoiwaajoŋ moma ii koma horoŋ meŋ somariiwombaajoŋ janjariŋ riiŋkejuto, Kraist Jiisaswaa gawoŋanoŋ hoŋawo kolooŋkebaatiwaajoŋ mende kaparaŋ komakeju. Mono qemasologeŋ laŋ laligoju.\n22 Laŋ laligojuto, Timotinoŋ kania awaa qendeenoti, ii oŋoaŋgio moma yagoju. Meranoŋ aŋaa maŋa weleŋ qeŋ muŋkeji, iinoŋ mono iikawaa so nii Oligaa Buŋa gawombaa ilaaŋ noma weleŋ qeŋ laligoro. 23 Kawaajoŋ Room gawman yoŋonoŋ noo qaa nomaeŋ ama nombombaajoŋ somoŋgowuti, ii momago mono saanoŋ Timoti wasiwe uulaŋawo oŋoonoŋ kawaatiwaa jejeromoŋromoŋ anjeŋ. 24 Neeno kaaŋiadeeŋ Pombo nama kambaŋ mende koriro oŋoonoŋ kamambaajoŋ awasaŋkaka kaeŋ moma laarijeŋ.\nEpafroditus wasiwe Filipai oŋoonoŋ kawaa.25 Niinoŋ iwoi moŋgama amamaaŋ laligowe oŋonoŋ neŋana Epafroditus wasigi kaŋ naŋgoŋ ilaaŋ nono. Iinoŋ noo kooronanoŋ gawoŋ meŋ manja qeŋ laligoroto, toroqeŋ somoŋgoŋ mubenaga, iikanoŋ mende sokonaga. Kaeŋ romoŋgoŋ uumeleeŋ alana ii kambaŋ kokaambaga wasiwe oŋoonoŋ eleema kawaa. 26 Iinoŋ kuuya oŋo iŋiimambaajoŋ kaparaŋ koma laligoja. Ji kiro eroti, oŋo qaa ii mogi oŋoonoŋ bimooro moma kawaajoŋ uukamakamaa laligoja. 27 Iinoŋ oŋanoŋ jinoŋ eŋ koomu borianoŋ meroto, Anutunoŋ kiaŋkomuŋ muro qeaŋgoro. Anutunoŋ Epafroditus iigadeeŋ mende kiaŋkomuŋ muroto, nii kaaŋagadeeŋ niima kobooŋ meŋ afaaŋgoŋ nono. Iinoŋ komunagati eeŋ, neenaa wosobirinanoŋ mono somariiŋ seiŋ qana qana uro laligowenaga.\n28 Oŋo Epafroditus iima mombo aisoogi noo wosobirinanoŋ kaaŋagadeeŋ afaaŋgowaatiwaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ kambaŋ kokaambadeeŋ uulaŋawo wasiwe oŋoonoŋ kawaa. 29 Oŋo Pombaa ejemba yoŋoojoŋ honoŋa mende aisooŋkejuti, korisoro iikawaa qaganoŋ mono iinoŋ karo koma horoŋ mubu ano gawoŋ meme ejemba kaaŋa ii mono goda qeŋ oŋoma laligowu. 30 Iinoŋ Kraistwaa gawombaajoŋ ama koomu borianoŋa uma komuŋ tagoro. Oŋo nii naŋgoŋ ilaaŋ nombombaajoŋ mogito, ii amamaagitiwaajoŋ iinoŋ oŋoo kitigianoŋ kaeŋ ama nomambaajoŋ kaŋ laaligoya mesaoro tiwilaaŋ tagoro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Phili.2","date":"2018-04-19T09:50:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125936833.6\/warc\/CC-MAIN-20180419091546-20180419111546-00001.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999856949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999856948852539}","num_words":1067,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.14,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Acts 8\nSoolnoŋ uumeleeŋ tuuŋ sisiwerowero ama oŋono deeŋgi.1 Stiiwen qegi komuroti, ii Soolnoŋ kaaŋagadeeŋ moro sokono. Kambaŋ iikanoŋadeeŋ sisiwerowero somata kolooro Jerusalem sitiwaa uumeleeŋ tuuŋ kazi ama oŋoŋgi. Kawaajoŋ yoŋonoŋ korebore siti mesaoŋ deema Judia ano Samaria prowins woi ii sokoma keŋgi aposol yoŋonondeeŋ kaparaŋ koma sitinoŋ laligogi. 2 Ejemba Anutu goda qeŋ waeya meŋ laligogiti, iyoŋoonoŋga tosianoŋ Stiiwen komurotiwaajoŋ jiŋgeŋ qama mamaga saama qamoya meŋ kema roŋ koŋgi.\n3 Roŋ koŋgito, Soolnoŋ uumeleeŋ kanageso jaabamagege meŋ oŋoma miria miria liligoŋ uma uumeleeŋ eja ano emba ororaaŋ uŋuama giliŋ oŋono kamaagi jero kapuare mirinoŋ oŋooŋgi. Kiaŋ. a\nFilipnoŋ Samaria sitinoŋ Buŋa gawoŋ mero.4 Uumeleeŋ ejembanoŋ deema gomaŋ so kema kaŋ liligoŋ laligogiti, iyoŋonoŋ Oligaa Buŋa jeŋ iikanoŋ ejemba uugia kuuŋ laligogi. 5 Filipnoŋ Samaria prowinswaa siti moŋnoŋ kemeŋ Hamoqeqe Toya Kraistwaa kania jeŋ asariŋ oŋono mogi. 6 Ii jeŋ asariŋ oŋoma aŋgoleto mero letono ejemba tuuŋ yoŋonoŋ ii iima qaa jeroti, ii uumotooŋ ama geja ama moma aŋgoŋ koŋgi.\n7 Filipnoŋ gawoŋ mero Anutuwaa ku-usuŋanoŋ omejiilaŋ mamaga ii ejemba uugianoŋga oŋotaaro. Oŋotaaro qa bobolo qama kouma keŋgi. Gawoŋ mero ejemba seiseiya bakagia koomuya kolooŋ meendaŋgoya laligogiti, ii qeaŋgogi. 8 Kaeŋ kolooro Samaria sitinoŋ korisoro uuta kolooŋ ero. Kiaŋ.\nSele galeŋ eja Saimonoŋ umbuqumbuliŋ ano.9 Korisoro eroto, Samaria siti kanoŋ oweŋ jenaŋ eja moŋ qata Saimon laligoro. Iinoŋ gbani tosaaŋa suuqaŋgoroŋ hamoqeqe gawoŋ meŋ Samaria ejemba waliŋgoŋ oŋono laligogi. Kaeŋ laligogi \"Eja uuta koloojeŋ,\" jeŋ iyaŋaajoŋ moro uro. 10 Ejemba uuta ano kamaaŋqeqeta yoŋonoŋ korebore Saimombaa qaawaajoŋ geja ama moma kokaeŋ jeŋ laligogi, \"Anutuwaa esuŋa qata 'Ku-usuŋ somata,' qajuti, iikanoŋ mono eja kawaa uutanoŋ kemerota eja.\" 11 Saimonoŋ suuqaŋgoroŋ hamoqeqe gawoŋ ii kambaŋ koriga mero ejembanoŋ waliŋgoŋ laligogi. Kaeŋ ano waliŋgoŋ laligotiwaajoŋ ama iwaanoŋ qokotaaŋ laligogi.\n12 Kaeŋ laligogito, Filipnoŋ kaŋ Anutuwaa bentotonoŋ keubombaa Oligaa Buŋa ano Jiisas Kraist qataa kania ii jeŋ asariŋ oŋono. Ii jeŋ asariŋ oŋono ejemba mamaganoŋ Buŋa qaa moma laariŋ uugia meleeŋgi oomulu meŋ oŋono. 13 Kaeŋ aŋgi Saimonoŋ kaaŋagadeeŋ qaa ii moma laariro oomulu meŋ mugi Filipwaa kosianoŋ kaŋ laligoŋ otaaro. Kaeŋ kolooro Filipnoŋ aŋgoleto aiwese somasomata mero asugiro ii iima waliŋgoŋ laligoro. Kiaŋ.\nUŋa Toroyanoŋ Samaria yoŋoo uugianoŋ kemero.14 Samaria ejembanoŋ Anutuwaanoŋ Buŋa qaa kaeŋ moma aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgiti, iikawaa bujuyanoŋ seiŋ Jerusalem sitinoŋ keno aposol yoŋonoŋ mogi. Yoŋonoŋ ii moma Piito ano Jon meweeŋgoŋ wasiŋ oroŋgi yoŋoonoŋ keni. 15 Kema keuma yoŋoojoŋ ama qama kooliŋ Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ kemebaatiwaajoŋ Poŋ qisiri. 16 Kania kokaembaajoŋ qisiŋ qama kooliri: Yoŋonoŋ Poŋ Jiisaswaa qatanoŋ oomulu meŋ oŋoŋgito, Uŋa Toroyanoŋ yoŋoonoŋga mombaa uutanoŋ mende kemero eeŋ laligogi. 17 Kawaajoŋ qama kooliŋ borogara waŋgianoŋ ani Uŋa Toroyanoŋ uugianoŋ kemero megi. Kiaŋ.\nSaimonoŋ Uŋa Toroya sewaŋa memambaajoŋ jero.18 Aposol yoronoŋ borogara ejemba waŋgianoŋ ani Anutunoŋ iikawaa so Uŋa Toroya yoŋoo uugianoŋ ano Saimonoŋ ii iima moneŋ meŋ kaŋ kokaeŋ irijoro, 19 \"Oro mono ku-usuŋ kaaŋa ii nii moŋ noni meŋ borona daeŋ yoŋoo waŋgianoŋ amaŋati, Uŋa Toroyanoŋ mono iyoŋoo uugianoŋ kemebaa.\"\n20 Kaeŋ irijoroto, Piitonoŋ kokaeŋ jeŋ muro, \"Ae! Yamageŋ! Giinoŋ Anutuwaa kaleŋa ii moneŋnoŋ sewaŋa memambaajoŋ jejaŋ. Kawaajoŋ gii mono moneŋgawo gere sianoŋ kemeba. 21 Goo uuganoŋ Anutuwaa jaanoŋ mende diŋgoja. Kawaajoŋ gii Buŋa qaa kokawaa hoŋa moŋ mende totooŋ mewaga. 22 Kileŋaganoŋga mono uuga meleema Poŋ qama koolina iinoŋ uumomogaa siŋgisoŋgoya ii mesaonaga. 23 Goo uuganoŋ kobooro tomembombomboŋ kaaŋa juma saa qeŋ gonja. Siŋgisoŋgoganoŋ mono kasa kaaŋa kokosiiŋ gono osijaŋ.\"\n24 Piitonoŋ kaeŋ jeŋ muro oweŋ jenaŋ eja Saimonoŋ kokaeŋ meleema orono, \"Oro mono noojoŋ ama Pombaajoŋ qama kooliri qaa jejaoti, iikawaa hoŋa moŋ mende kolooŋ nonaga.\"\n25 Aposol yoronoŋ Pombaa Buŋa qaa ii siti iikanoŋ naŋgoŋ jeŋ jeŋ asariŋ oŋomesaoŋ keni. Kananoŋ kema Samaria prowinswaa gomaŋa gomaŋa liligoŋ ejemba uugia Oligaa Buŋa qaanoŋ kuuŋ oŋoma laligoŋ Jerusalem sitinoŋ eleema keni. Kiaŋ.\nFilipnoŋ Afrika eja moŋ ii Buŋa qaa ijoro.26 Pombaanoŋ gajoba moŋnoŋ Filip qaa kokaeŋ ijoro, \"Gii mono Jerusalem siti mesaoŋ Saut waageŋ kemba. Baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kana isia (walaga) Gaza taonoŋ kemeŋkejuti, mono iikanoŋ kemba.\" 27 Kaeŋ ijoro Filipnoŋ afaaŋgoŋ mesaoŋ keno. Kema Afrika eja moŋnoŋ gomaŋanoŋ eleema keno kananoŋ mokolooro. Iinoŋ Etiopia kantriwaa kandasi kwiimbaa jawiŋa uuta kolooŋ emba pombaa jiŋkaroŋ mirianoŋ moneŋ ano esuhina iwoiya galeŋ koma laligoro. Seliaa iwoiwaajoŋ ama Juuda eja koloomambaajoŋ amamaaroto, kileŋ Anutuwaa waeya meŋ mepeseemambaajoŋ Jerusalem sitinoŋ karo.\n28 Kaŋ gomaŋanoŋ eleemambaajoŋ hoos karenoŋ uro hoosnoŋ horogi kananoŋ keno. Iikanoŋ kema gejatootoo eja Aisaiawaa buk kotuma weeŋgoŋ raro. 29 Kaeŋ kolooro Uŋa Toroyanoŋ Filip saŋe qeŋ muŋ qaa kokaeŋ ijoro, \"Gii mono hoos kare iikawaa kooroŋanoŋ kema metetereeŋ kemba.\" 30 Uŋa Toroyanoŋ kaeŋ ijoro iikanondeeŋ bobogariŋ kosianoŋ keno. Kema ejanoŋ gejatootoo eja Aisaiawaa buk iikanoŋa Buŋa qaaya weeŋgoro moro. Moma kokaeŋ qisiŋ muro, \"Qaa weeŋgojaŋi, ii saanoŋ moma asarijaŋ me qaago?\"\n31 Qisiŋ muro ijoro, \"Moŋnoŋ mende jeŋ asariro neeno ii nomaeŋ moma asariwenaga?\" Kaeŋ ijoro hoos karenoŋ uro motooŋ rari. 32 Buŋa Tere weeŋgoroti, ii kokaeŋ,\n\"Ejanoŋ lama qeŋ kotowombaajoŋ meŋ wanjuti, ii mono iikawaa so osoŋ sororoŋgoŋ ero.\nGaleŋanoŋ lama meriaa juya biaŋkatinoŋ motoro kooroŋanoŋ goroŋ qeŋ otoŋa qaa nanji, iwaa so mono mende qama wauŋgoro.\n33 Meŋ kamaaŋ mugi moŋnoŋ qaa jakeyanoŋ qaayaa kitia mende naŋgoŋ jero eeŋ laŋ jeŋ tegogi. Namonoŋ laaligoya kaeŋ waŋgi komuro.\nGbiliuruta qaa komuro. Kawaajoŋ moŋnoŋ qa areŋa kanageŋ mende weeŋgoŋ jewaa.\"\n34 Jawinoŋ ii weeŋgoŋ Filip kokaeŋ qisiŋ muro, \"Gejatootoo ejanoŋ qaa ii morowaajoŋ jeja? Ii iyaŋaajoŋ me eja mombaajoŋ jeja? Gii saanoŋ iikawaa kania nijowa.\" 35 Kaeŋ qisiŋ muro gejatootoo yoŋoonoŋ Buju Terenoŋga kanaiŋ Jiisaswaa Oligaa Buŋa ii kaniawo jeŋ asariro moro. 36 Kaeŋ amiŋ moma kananoŋ kema apu kosianoŋ keuri kwiin jawiŋanoŋ ijoro, \"Iiba, apu bereŋa koi eja. Kawaajoŋ gii saanoŋ oomulu meŋ nomba. Qaa moŋnoŋ aŋgoŋ koma gonja me qaago?\" 37 (Kaeŋ ijoro Filipnoŋ jero, \"Gii qaa gijojeŋi, ii uuga kuuya Anutuwaanoŋ ama moma laarijaŋi eeŋ, ii saanoŋ amaŋa.\" Jero qaa kokaeŋ meleeno, \"Jiisas Kraistnoŋ Anutuwaa Meria kolooja, niinoŋ ii moma laarijeŋ.\"\n38 Kaeŋ meleema jeŋ kotoro hoos kare somoŋgogi aŋgarakuŋ apunoŋ kemeŋ Filipnoŋ oomulu meŋ muro. 39 Ii meŋ muro apunoŋga kouri Pombaa Uŋa Toroyanoŋ Filip wano uma aliro kwiin jawiŋanoŋ ii mombo mende iiro. Mende iiroto, toroqeŋ korisoro qaganoŋ gomaŋ baloŋanoŋ Etiopia keno. 40 Filipnoŋ aliŋ kema taoŋ qata Asdod kanoŋ asugiro mokoloogi. Iikanoŋadeeŋ toroqeŋ taoŋa taoŋa liligoŋ kanoŋ Oligaa Buŋa qaanoŋ ejemba uugia kuuŋ kema laligoŋ Sisaria taonoŋ kouro. Kiaŋ. b\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Act.8","date":"2018-04-24T10:56:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946597.90\/warc\/CC-MAIN-20180424100356-20180424120356-00363.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999997735,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999977350234985}","num_words":1166,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.16,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romans 12\nLaaligonana nomaeŋ laligoniŋ Anutuwaanoŋ sokombaa?1 Oo uumeleeŋ alauruna, Anutunoŋ kaeŋ kiaŋkomuŋ nononotiwaajoŋ niinoŋ mono uugia kokaeŋ kuuŋ oŋonjeŋ: Oŋo mono kiaŋkomuya ii uu konoŋgianoŋ romoŋgoŋ kawaa so kitia meleema muŋ waeya meŋ mepeseeŋ laligowu. Kaaŋagadeeŋ oŋoaŋgiaa sele busugia ii Anutuwaa kotiŋ nanduŋga ambu. Kaeŋ ambuti eeŋ, oŋo mono gbiliŋ soraaya koloogi Anutunoŋ nanduŋgia ii iiro sokono siiŋa momakebaa.\n2 Wala namowaa nanamemeŋ bologaa areŋa otaaŋ laligogito, kambaŋ kokaamba iikaaŋa mono mende toroqeŋ amakebu. Kaeŋ qaagoto, mono uumomogianoŋ gbiliro letoma laligowu. Kaeŋ laligoŋ Anutunoŋ oŋoojoŋ siiŋ nomaeŋ moji, ii moŋgama saanoŋ kotiiŋ gosiŋ mokoloowuya. Ii mokolooŋ iikawaa so amakebuti eeŋ, mono kana awaa otaagi sokoma muro akadamugiawo kolooŋkebuya.\n3 Sisau tondu laligowubotiwaajoŋ qaa moŋ jemaŋa. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ nono iikawaa qaganoŋ nama kuuya oŋoojoŋ kokaeŋ iŋijojeŋ: Oŋo mono oŋoaŋgiaajoŋ mogi uuta mende koloowato, motomotooŋ oŋo mono tororo moma kotoŋ aoŋ laligowu. Anutunoŋ momalaari nonono iikawaa hoŋa kolooŋkejiwaa so mono oŋoaŋgia gosiŋ aoŋ iikawaa so qaa jeŋ laligowu.\n4 Iikawaa kania ii kokaeŋ: Sele busunananoŋ motooŋgo koloojato, sele busu kitinana ii mamaga. Kitia kuuya yoŋonoŋ gawoŋ motooŋgo iikayadeeŋ mende meŋkeju. 5 Iikawaa so uumeleeŋ ejemba anana kaaŋagadeeŋ mamaga laligojonto, kileŋ Kraistwo qokotaaŋ nama sele busu kaaŋa hoŋa motooŋgo koloojoŋ. Motooŋgo koloojonto, aŋa aŋa nononoŋ mono toroqeŋ aoŋ motooŋ gawoŋ meniŋ sokono nanjoŋ.\n6 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa nononotiwaa so gawoŋ memewaa momo kaleŋ morota morota buŋa qeŋ aoŋ laligojoŋ. Moŋnoŋ gejatootoo gawombaa momo kaleŋa buŋa qeŋ aoji eeŋ, iinoŋ ii mono gawonoŋ amakeba. Momalaarianoŋ rindaŋgoŋ muŋkejiwaa so gawonoŋ ama Anutuwaa qaaya jeŋ laligowa. 7 Mombaajoŋ weleŋqeqe gawombaa momo kaleŋa muroti eeŋ, iikawaa so mono tosaaŋa pondaŋ ilaaŋ oŋoma laligowa. Mombaajoŋ boi qaqazu gawoŋ mewaatiwaa momo kaleŋa muroti eeŋ, iinoŋ mono membiriqembiria qaa pondaŋ tosaaŋa kuma oŋoma laligowa.\n8 Mombaajoŋ uu naŋgonaŋgo gawombaa momo kaleŋa muroti eeŋ, iinoŋ mono pondaŋ kaparaŋ koma ejemba uugia kuuŋ naŋgoŋ oŋoma laligowa. Tosianoŋ iwoiwaajoŋ memeqemeaŋ meŋ amamaagi mombaajoŋ ii naŋgoŋ oŋombaatiwaa momo kaleŋa muroti eeŋ, iinoŋ mono koŋgbaraya qaa pondaŋ naŋgoŋ ilaaŋ oŋoma laligowa. Mombaajoŋ galeŋkoŋkoŋ gawombaa momo kaleŋa muroti eeŋ, iinoŋ mono zeŋ nama tosaaŋa galeŋ koma oŋoma laligowa. Mombaajoŋ uujopa gawombaa momo kaleŋa muroti, iinoŋ gawoŋ ii mono korisoro qaganoŋ meŋ laligowa. Kiaŋ. a, b\nUujopawaa kania ii tororo otaawu.9 Mono gbiŋgbaoŋ mesaoŋ tororo uujopa ama aoŋ laligowu. Bologa sisia meŋ gema qeŋ laligowu. Awaawaajoŋ ama oŋono iikanoŋ mono qokotaaŋ laligowu. 10 Uumeleeŋ alaurugia ii mono gumbonjonjoŋ qaganoŋ ama oŋoma tororo jopagoŋ aoŋ laligowu. Goda qeŋ aowombaajoŋ kaparaŋ komakejuti, iikanoŋ mono awelegoŋ mepeseeŋ aoŋ laligowu.\n11 Uugianoŋ mono mende sologoŋ looriwato, qama kooligi Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ oŋono geregerenoŋ nama Pombaa gawoŋ meŋ laligowu. 12 Mono oyaŋboyaŋ mokoloowoŋatiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ama korisoro qaganoŋ laligowu. Kakasililiŋ moma mono mokosiŋgoŋ laligowu. Mono pondaŋ nama Anutu qama kooliŋ laligowu. 13 Anutuwaa ejemba soraayanoŋ iwoiwaajoŋ amamaajuti, ii mono ilaaŋ oŋoma laligowu. Mono ejemba koma horoŋ oŋoma motooŋ rama nembanene neŋ korisoro amakebu.\n14 Sisiwerowero ama oŋomakejuti, ejemba ii mono mende qasuaaŋ oŋombuto, mono Anutu qama kooligi kotuegoŋ oŋomakeba. 15 Aisoojuti, iyoŋowo mono ilaaŋ oŋoma aisoowu. Saajuti, iyoŋowo mono ilaaŋ oŋoma saabu. 16 Mono uumotooŋ ama aoŋ luaenoŋ laligowu. Oŋoaŋgiaajoŋ mono mende mogi uba. Jaba-arambaraŋ mende ambuto, ejemba kamaaŋqeqeta mono ala meŋ oŋoma laligowu. Oŋoaŋgiaajoŋ mogi momakooto ejembaga laligojutiwaa so mende koloowa.\n17 Jena jewe, nuna guwe, ana ambe ii mono mombaajoŋ mende ambu. Ejemba kuuyanoŋ sili tosaaŋa yoŋoojoŋa mogi nanamemeŋ awaa koloojuti, ii mono kaparaŋ koma meŋ laligowu. 18 Iwoi mombaajoŋ osiqosi mende anjuti, mono kotikotii eŋ oŋonjiwaa so kaparaŋ koma ejemba kuuya yoŋowo luaenoŋ laligowu.\n19 Qaa moŋ ii Buŋa Terenoŋ kokaeŋ oogita eja, \"Niinoŋ mono bologaa kitia meleembe qagianoŋ ubaa. Ii noo gawoŋga. Poŋ niinoŋ kaeŋ jejeŋ.\" Kawaajoŋ wombo alauruna, oŋoaŋgio mono bologaa iroŋa mende meleembuto, ii Anutuwaajoŋ mesaogi iriŋa soono iwaa kitia meleema metogoŋ oŋombaa.\n20 Kawaajoŋ ii oŋoaŋgio mende meleembuto, Buŋa qaa koi mono otaaŋ laligowu, \"Kereganoŋ nenewaa komuji eeŋ, ii mono nene wagiwa. Goo kereganoŋ apuwaajoŋ moji eeŋ, ii mono apu muna newa. Kaeŋ ama goonoŋ sili awaa iikanoŋ mono uu kuuŋ muna gamuya moma mesaonaga.\" Qaa ii mono otaaŋ laligowu. 21 Moŋnoŋ sili bologa iikanoŋ haamo ama gombaboto, geeŋgo mono sili awaa ama iikanoŋ haamo ama muŋ silia bologa ii koloŋaniwaga. Kiaŋ. c, d, e, f\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Rom.12","date":"2018-04-19T23:17:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125937074.8\/warc\/CC-MAIN-20180419223925-20180420003925-00208.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999613762,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999613761901855}","num_words":834,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Galesia Tere\nPoolnoŋ Galesia yoŋoo Tere ano.\nJeŋ-asa-asari\nPoolnoŋ Buŋa Tere koi Galesia prowinswaa uumeleeŋ kanageso yoŋoojoŋ ooro. Galesia prowins ii Eisia Maino (Turkey) uutanoŋ Room yoŋonoŋ jeŋ kotoŋ oŋoŋgi baagianoŋ laligogi.\nAposol yoŋonoŋ Anutuwaa Buŋa qaa jeŋ seigi wala Juuda tosaaŋa ano kanageŋ waba kantri tosianoŋ kaaŋagadeeŋ uugia meleeŋgi. Kambaŋ iikanoŋ Juuda yoŋonoŋ kaparaŋ koma qaa woi kokaeŋ jegi bimooro:\n1) \"Waba kantri yoŋonoŋ Mooseswaanoŋ Kana qaawaa so Anutuwaa aiweseya selegianoŋ mende kotowuti eeŋ, iyoŋonoŋ mono uumeleeŋ kanageso hoŋa mende koloowuya.\" Anutunoŋ ejemba iyaŋaajoŋ meweeŋ-goŋ oŋonoti, iyoŋoo aiweseya ii sele kooto. Jen 17.10–12. Poolnoŋ ii moma \"Qaa ii hoŋa qaago!\" jeŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, \"Waba kantri yoŋonoŋ Jiisas moma laarigi Anutunoŋ momalaarigia iikawaajoŋ ama qaagia jeŋ tegoro solaŋaniŋ uumeleeŋ tuuŋ hoŋa koloowuya.\"\n2) Boi takapolakaya yoŋonoŋ Poolnoŋ Uŋa Toroyaa ku-usuŋnoŋ gawoŋ meroti, ii meŋ kamaaŋ ama kokaeŋ jegi, \"Pool ii aposol hoŋa mende koloojiwaajoŋ ama qaaya mende mobu.\" Kaeŋ jegito, Poolnoŋ kotiiŋ jero, \"Niinoŋ Jiisaswaa Oligaa Buŋa jeje ejaga koloowe Anutunoŋ metogoŋ kuuŋ nono aposol hoŋaga laligojeŋ.\" Kaeŋ jeŋ Galesia yoŋoo uumeleeŋ tuuŋa tuuŋa nanamemembaa qambaŋmambaŋ qaa ooro. Uunana meleemboŋati eeŋ, mono afaaŋgoŋ Kraist jopagoŋ gawoŋa meniŋ hoŋa koloowaa.\nBuk kokawaa bakaya waŋa 5 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1-10\nPool nii aposol hoŋa koloojeŋ 1.11–2.21\nAnutu kaleŋmoriaŋaa Buŋa qaa 3.1–4.31\nNononanaa aiŋnanaa soŋgoya 5.1–6.10\nTerewaa qaa kota waŋa 6.11-18\n1\n1 Pool niinoŋ qaa amiŋ mobombaajoŋ Galesia uumeleeŋ kanageso oŋoojoŋ tere koi oojeŋ. Wasiwasi eja koloojeŋiwaa kania ii kokaeŋ: Ejembanoŋ aposol gawombaajoŋ mende kuuŋ noŋgi meŋ laligojeŋ. Baloŋ eja moŋnoŋ mende wasiŋ nonoto, Jiisas Kraist ano Maŋ Anutu ii koomunoŋga meŋ gbiliroti, iyoronoŋ mono areŋgoŋ aposol gawoŋ noni meŋ nanjeŋ. 2 Neŋauruna kuuya niwo nanjuti, iyoŋonoŋ nii kotiŋgoŋ noŋgi tere koi ambe Galesia prowinsnoŋ uumeleeŋ kanageso tuuŋa tuuŋa oŋoonoŋ kaja.\n3 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu.\n4 Jiisasnoŋ ananaa Anutu ano Maŋ iwaa je buuta otaaŋ ananaa siŋgisoŋgonanaajoŋ ama laaligoya qeleeno qegi. Kambaŋ kokaamba namowaa kambaŋ bologanoŋ laligoŋkejoŋi, iinoŋ mono kokainoŋga hamo qeŋ metogoŋ nonombaatiwaajoŋ ama komuro. 5 Kawaajoŋ Anutuwaa qabuŋaya kambaŋa kambaŋa mepeseeniŋ tetegoya qaa akadamuyawo eŋ eŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ.\nOligaa Buŋa ii mende jeŋ sooŋ modoqodowagowu.\n6 Niinoŋ oŋoo kanagiaajoŋ ama aaruwe jaa kona luguja. Anutunoŋ Kraistwaa kaleŋmoriaŋa buŋa qeŋ aowutiwaajoŋ oŋoono iwo laligogito, niinoŋ oŋomesaowe tosianoŋ kaŋ Oligaa Buŋa morota jegi kambaŋ mende koriro eleema qaa doogoya kanoŋ qokotaaŋ eŋkaloloŋ laligoju. Kawaajoŋ mono aaruŋ tililiŋgojeŋ. 7 Qaagia ii Oligaa Buŋa hoŋa mende totooŋ koloojato, ejemba tosianoŋ Kraistwaa Oligaa Buŋa ii eŋkaloloŋ meŋ meeqeeraŋ aŋgi dogoja. Kaeŋ kolooro laŋ liligoŋ ejemba kuuŋ oŋoŋgi uugia sisau kolooro laligoju.\n8 Ejemba kaaŋa ii mono yamageŋ (kozigeŋ)! Nononoŋ Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ oŋoma laligoniŋi, moŋnoŋ ii qewagoŋ buŋa qaa morota jeŋ asarinagati eeŋ, iinoŋ mono Anutuwaa jaanoŋ gere siawaa buŋa kolooja. Ii nonoonoŋga moŋnoŋ me Siwewaa gajoba moŋnoŋ kamaaŋ jenaga, ii kileŋ qaa kaaŋa mono mende totooŋ teŋ kombu. Qaa doogoya ii kileŋ. 9 Qaa wala jeŋ laligoniŋi, iikayadeeŋ mono keteda koi mombo jejeŋ: Oŋonoŋ Oligaa Buŋa aŋaliŋ moma aŋgoŋ kondaborogiti, moŋnoŋ ii qewagoŋ buŋa qaa morota jeŋ asarinagi eeŋ, Anutunoŋ mono ii qasuaaŋ muro gere sianoŋ kemeba.\n10 Qaa kaeŋ jejeŋi, ii ejembanoŋ nisosoroogi neeno yoŋoo jaanoŋ sokomambaajoŋ ama mende jejento, Anutunoŋ niiro iwaa jaanoŋ sokomambaajoŋ ama ii jejeŋ. Niinoŋ baloŋ ejemba uuqeeaŋgo moma nombutiwaajoŋ mende totooŋ kaparaŋ komakejeŋ. Toroqeŋ ejemba kele ama oŋoma usugowenagati eeŋ, niinoŋ mono Kraistwaanoŋ gawoŋ memambaajoŋ amamaawenaga. Kiaŋ.\nKraistnoŋ meŋ letoma nono aposol koloowe.\n11 Oo alauruna, Oligaa Buŋawaa kania ii kokaeŋ moma yagowu: Buŋa qaa jeŋ asariŋkejeŋi, ii baloŋ eja moŋnoŋ mende uunoŋ junjuŋ qaa jerota eja. 12 Moŋnoŋ moŋ ii mende kuma nono. Ii baloŋ eja mombaanoŋga mende moma aŋgoŋ kombeto, Jiisas Kraistnoŋ iyaŋo asugiŋ noma Oligaa Buŋaya nisaano moma asariwe noo buŋaga kolooro.\n13 * Apo 8.3; 22.4-5; 26.9-11Oŋonoŋ noo kaniana saanoŋ moju. Juuda ejembanoŋ Anutuwaa Kana qaawaajoŋ uugere amakejuti, niinoŋ waladeeŋ iyoŋoo momogia otaaŋ yoŋoo so kolooŋ meŋ laligowe. Kaaŋa laligoŋ Anutuwaanoŋ uumeleeŋ kanageso ii uŋuŋ ureeŋ jaabamagege meŋ oŋoma laligowe. Geriawo sisiwerowero ama oŋoma meŋ tiwilaaŋ oŋomambaajoŋ aŋgobato meŋ laligowe. 14 * Apo 22.3Juuda ejemba gbaworo alauruna gbaninana motooŋanoŋ laligoniŋi, niinoŋ iyoŋoonoŋga seiseiya ii haamo ama oŋoma Kana qaawaajoŋ uugere meŋ laligowe. Kaeŋ laligoŋ Juuda nanamemenanaa kania tororo otaaŋ ambosakonanaa jeŋkooto qaa kamaawabotiwaajoŋ mono honoŋa qaa kaparaŋ koma laligowe.\n15 * Apo 9.3-6; 22.6-10; 26.13-18Kaeŋ ama laligoweto, Anutunoŋ walagadeeŋ nemuŋ goroŋ uutanoŋga niima iyaŋaajoŋ meweeŋgoŋ nono ano kanageŋ kaleŋmoriaŋaajoŋ ama noono. Noonoti, iinoŋ mono noojoŋ areŋ kokaeŋ moro sokono: 16 Iinoŋ Meriaa kania nii nisaano momambaajoŋ moma Jiisaswaa Oligaa Buŋaya meŋ waba kantri tosianoŋ kema yoŋoo batugianoŋ jeŋ asariŋ laligomambaajoŋ nijoro. Iinoŋ kaeŋ nijorotiwaajoŋ ama niinoŋ waama kanakanaiyanoŋga kanaiŋ baloŋ ejemba yoŋoo gejanono qaagiaajoŋ mende totooŋ moŋgama qisiŋ oŋoma laligoŋ koube.\n17 Kaaŋiadeeŋ Jerusalem sitinoŋ mende uma wasiwasi eja aposol wala laligoŋ kougiti, iyoŋoonoŋ mende kema asugiwe. Kaeŋ qaagoto, iikanondeeŋ Arebia gomanoŋ kema laligoŋ mombo Damaskas sitinoŋ eleembe. 18 * Apo 9.26-30Damaskas eleembe gbani karooŋ tegoro \"Piito iima moma kotomaŋa,\" jeŋ Jerusalem sitinoŋ uma iwo somaŋa 15 kawaa so laligowe. 19 Kanoŋ laligoweto, wasiwasi eja aposol tosaaŋa ii mende iŋiibe. Pombaa koga Jeims iigadeeŋ iibe.\n20 Kawaajoŋ mobu, qaa ooŋ oŋonjeŋi, ii qaa hoŋaga kolooja. Qoloŋmoloŋgoya moŋ qaago. Qaa ii Anutuwaa jaasewaŋanoŋ jejeŋ.\n21 Jerusalem mesaoŋ Siria ano Silisia balonoŋ kema gomaŋ tosaaŋa liligoŋ laligowe. 22 Kaeŋ kema laligoweto, Judia prowinswaa uumeleeŋ kanageso tuuŋa tuuŋa Kraistwo qokotaaŋ nanjuti, iyoŋonoŋ mende niigitiwaajoŋ kambaŋ iikanoŋ nii mende moma kotoŋ noma laligogi. 23 Noonoŋ buju qaa kokaenda ii yoŋoo gejagianoŋ kemero mogi, \"Wala sisiwerowero meŋ nonoma laligoroti, iinoŋ mono letoma laligoja. Momalaari qaa aliwaatiwaajoŋ jaabamagege meŋ nononoti, iinoŋ mono kambaŋ ketada kokaamba aŋo qaa iikayadeeŋ jeŋ asariŋkeja.\" 24 Kaeŋ moma noojoŋ ama Anutu mepeseeŋ muŋ laligogi. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/GAL01.htm","date":"2018-07-15T22:42:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00502.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":902,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.211,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jombaanoŋ Tere 1\nJonoŋ Tere mutuya ano.\nJeŋ-asa-asari\nJonoŋ uunoŋ jopagoŋ aoaowaa qaaya ii kotiiŋ jeŋ laligoro. Uumeleeŋ ejemba anana Anutu ano Jiisas Kraist yorowo qokotaaŋ nama uunana somoŋgoŋ aoŋ motooŋgo kolooŋ laligojoŋ.\nTosianoŋ qaa qoloŋmoloŋgoya ii ejemba kokaeŋ kuma sooŋ oŋoma laligogi: \"Jiisasnoŋ Siwe ejagadeeŋ kolooja. Balonoŋ iwoi kuuya ii bologa kolooja. Kawaajoŋ Jiisasnoŋ baloŋ eja hoŋa mende kolooŋ laligoro.\" Qaa kawaajoŋ ama tosianoŋ \"Anutu moma laarijoŋ,\" jeŋ nanamemeŋ awaa mesaoŋ sisau silemale laligoŋ ejemba tosaaŋa yoŋ kazi ama oŋoŋgi ano qezeŋ injarere laligogi. Qaa seŋa seŋa kaaŋanoŋ zioz meŋ boliwabotiwaajoŋ Jonoŋ gejanono qaaya terenoŋ kokaeŋ ooŋ anota karo, \"Jiisasnoŋ Siwe ano namo ejaga motoondeeŋ kolooja. Namonoŋ gawoŋ meme ano momo meme ii iwoi bologa qaago. Kawaajoŋ 'Anutu moma laarijoŋ,' jeŋ Meria Jiisas mende mesaowoŋa ano alaurunana oŋowo uunananoŋ jopagoŋ aowoŋa. Uujopa ii mono kaparaŋ koma ama aoŋkeboŋa.\"\nTere kokawaa bakaya waŋa 6 ii kokaeŋ:\nLaaligowaa kania ii Jiisas 1:1-4\nAsasaga ano paŋgamaŋ uutanoŋ laaligo 1:5–2:29\nAnutuwaanoŋ ano Satambaanoŋ merabora 3:1-24\nUŋa me ome ii mono kaniagara gosiŋ mobu. 4:1-6\nUujopawaa kania ano jeŋkootoya 4:7-21\nMomalaari anana bologa haamo amakeboŋa 5:1-21\n1\nLaaligo kotigaa qaaya ii Jiisas Kraist\n1 * Jon 1.1Niinoŋ laaligo kotigaa qaaya jemambaajoŋ tere koi oojeŋ. Waladeeŋ laaligowaa qaa Toyanoŋ laligorogo kanageŋ ilawoila kuuya kolooro. Iinoŋ laligoŋ kouma namonoŋ kamaaro ii jaanananoŋ iima boronananoŋ selia oosiriniŋ qaaya jero moma laligoniŋ. 2 * Jon 1.14Oyaŋboyaŋ laaligowaa Toyanoŋ asugirota nononoŋ ii iima kania naŋgoŋ jeŋ daŋgunu kaaŋa nanjoŋ. Laaligo tetegoya qaa iikawaa Toyanoŋ Maŋawo laligoŋ kouma kamaaŋ asugiŋ nononoti, nononoŋ iikawaa Buŋa qaaya jeŋ asariŋ uugia kuuŋkejoŋ. 3 Nononoŋ Maŋnana ano Meria Jiisas Kraist yorowo uunana somoŋgoŋ motooŋgo kolooŋ laligojoŋ. Oŋo kaaŋagadeeŋ uugia nonowo somoŋgoŋ motooŋgo laligowombaajoŋ moma iwoi iima moniŋi, ii jeŋ asariŋ oŋomakejoŋ. 4 Korisoronoŋ uunana saa qero laligowombaajoŋ qaa koi neŋaurunawo jeŋ asariŋ oojoŋ. Kiaŋ.\nPombaa asasaganoŋ laaligo\n5 Buŋa qaa iwaa Meriaanoŋga moma jeŋ asariŋ oŋonjoŋi, ii kokaeŋ: Anutunoŋ asasagaa Toya kolooja ano iwaanoŋ paŋgamaŋ moŋ mende eja. 6 \"Nononoŋ iwo uunana somoŋgoŋ motooŋgo laligojoŋ,\" kaeŋ jenoŋ jeŋ kileŋ kaiyakanananoŋ kematoukantou ama paŋgamanoŋ laligojoŋi eeŋ, mono qaa qoloŋmoloŋgoya jeŋ nanamemenananoŋ qaa hoŋa mende otaaŋkejoŋ. 7 Anutunoŋ asasagaa uutanoŋ laligoro nononoŋ iikawaa so kaiyakanana asasagaa uutanoŋ amakejoŋi eeŋ, mono batunananoŋ uunana somoŋgoŋ aoŋ motooŋgo laligoniŋ Meria Jiisas Kraistwaa sayanoŋ mono siŋgisoŋgonana kuuya soŋgbamakeja.\n8 \"Uunananoŋ siŋgisoŋgo mende eja,\" kaeŋ jewonagati eeŋ, mono anana tiligoŋ aoniŋ qaa hoŋanoŋ uunananoŋ mende nanja. Qaago! 9 Siŋgisoŋgonana jokoloojoŋi eeŋ, iinoŋ mono uuta dindiŋaa so soomoŋgo qaaya pondaŋ otaaŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋ nanamemenana doogoya kuuya soŋgbamakeja. 10 \"Siŋgisoŋgo mende aniŋ,\" kaeŋ jewoŋati eeŋ, mono qaa Toya uuguniŋ Anutunoŋ qolomoloŋ jeje eja kaaŋa kolooro qaayanoŋ uunananoŋ mende nanja. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/1JN01.htm","date":"2018-07-15T22:42:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00569.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":416,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.204,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Juudawaanoŋ Tere\nJuudanoŋ Tereya ano.\nJeŋ-asa-asari\nJuuda ii Jiisas ano Jeims yoroo kogara. Tosianoŋ \"Kraist moma laarijoŋ,\" jeŋ qaa doogoya ejemba kuma sooŋ oŋoma laligogiti, Juudanoŋ iyoŋoojoŋ ama galeŋ meme qaa ooro. Buŋa Tere koi torodaamoŋ. Qaaya ii 2 Piito 2 qaa iikawaa so. Juudanoŋ Kraistwaa alauruta ananaa uunana kokaeŋ kuuro, \"Anutunoŋ anana kambaŋ so moma laariwombaajoŋ momalaari nonono kanagesouruta koloojoŋi, oŋonoŋ mono momalaarigianoŋ seiŋ kotiiwaatiwaajoŋ toroqeŋ manja qeŋ laligowu.\"\nBuk kokawaa bakaya waŋa 4 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1-2\nBoi takapolakaya yoŋoo kanagia ano jenteegogia 3-16\nToroqeŋ pondaŋ moma laariwombaa jeŋkootoya 17-23\nKotumotue qaa 24-25\n1\n1 * Mat 13.55; Maak 6.3Juuda bisop Jeimswaa koga niinoŋ Jiisas Kraistwaa weleŋ qeŋ muŋ uumeleeŋ alauruna oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ kaŋ tere koi oojeŋ.\nAnutu Maŋnananoŋ oŋooma uu konoŋanoŋ jopagoŋ oŋono Jiisas Kraistnoŋ sopa somoŋgoŋ oŋono laligoju.\n2 Anutunoŋ mono kiaŋkomuŋ uujopaya kelemaleleŋ oŋono luaenoŋ laligowu. Kiaŋ.\nBuŋa qaa meeqeeraŋgowaa galeŋ meme qaa.\n3 Oo wombo alauruna, Anutunoŋ hamo qeŋ nonono letoma motooŋ Siwewaa buŋa koloojoŋi, niinoŋ iikawaa qaaya jeŋ asariŋ ooŋ oŋomambaajoŋ siiŋa somata moma laligowe. Laligoŋ laligowe bimooro toroqeŋ mambomambaajoŋ amamaajeŋ. Kawaajoŋ tere ooŋ uugia kokaeŋ kuuŋ oŋonjeŋ: Anutunoŋ momalaariwaa qaa batuya kuuya ii ejemba soraaya tataaŋkota anono meŋ galeŋ koniŋ mende utegowaatiwaajoŋ ano buŋananaga kolooja. Kawaajoŋ boi takapolakaya tosianoŋ Buŋa qaa melokanjiŋ ambubotiwaajoŋ mono bo�� nama manja qeŋ laligowu.\n4 Ejemba tosianoŋ mondoŋ uumeleeŋ tuuŋ batugianoŋ oloŋ kondondoŋgoŋ kougi kaniagia doogoya ii asuganoŋ mende asugiro laligoju. Anutunoŋ ejemba kaaŋa yoŋoo qaagia mono wala eeŋanoŋ jeŋ tegoro oogita siimbobologianoŋ yoŋoo qagianoŋ umambaajoŋ anja. Anutunananoŋ qaaya ama kaleŋmoriaŋaa kania hoŋanoŋ ninisaamakejato, ejemba aŋgonjoragiawo yoŋonoŋ mono iyaŋgiaa serowiliŋ namboŋnamboŋgia turuwutiwaajoŋ ama kaleŋmoriambaa qaaya ii meeqeeraŋgoŋ meleŋqeleeŋgi boliŋkeja. Kaeŋ ama ananaa Somatanana motooŋgo Jiisas Kraist Poŋnana kolooŋ namakeji, ii qakooma gema qeŋkeju.\n5 * Eks 12.51; Jaŋ 14.29-30Oŋo qaa kuuya ii mono kambaŋ koriga modaboroŋ laligojuto, kileŋ galeŋ meme qaa koi duduuwubotiwaajoŋ mombo kokaeŋ jeŋ gbiliŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ: Poŋnoŋ kanagesouruta Iijipt kantrinoŋga metogoŋ uŋuano kagito, kanageŋ tosianoŋ kambaŋ moŋnoŋ mende moma laariŋ mugiti, ii kondemondeeŋ ama oŋono tiwilaagi. Galeŋ meme qaa iikaaŋa ii oŋoojoŋ ama mombo jejeŋ.\n6 Kaaŋagadeeŋ Anutunoŋ Siwe gajobauruta galeŋkoŋkoŋ tooŋgia ama oŋono laligogito, iyoŋoonoŋga tosianoŋ uugere ama qaa baatanoŋ mende kema iyaŋgiaa galeŋkoŋkoŋ tooŋgia galeŋ koma oŋombombaajoŋ uumotooŋ mende ama sopagia kororoogi. Qaa qootogo aŋgitiwaajoŋ ama Anutunoŋ ii hagoŋ oŋono jiŋkaroŋ duŋ mirigia mesaoŋ kamaagi. Kamaagi \"Kambaŋ somatanoŋ qaagia jeŋ tegomaŋa,\" jeŋ gbadonoŋ gbadooŋ oŋoma paŋgamaŋ uutanoŋ oŋoono rama kougita kambaŋ tetegoya qaa rama ubuya. Galeŋ meme qaa ii oŋoojoŋ ama mombo jejeŋ. 7 * Jen 19.1-24Tani motooŋgo iikanoŋ Sodom, Gomora ano gomaŋ tosaaŋa liligoŋ ragiti, iyoŋoonoŋ kolooro. Ejemba yoŋonoŋ kaaŋiadeeŋ serowiliŋ ama selewaa siiŋgia kombombaŋa meeraŋgoŋ tania moŋ kokaeŋ aŋgi: Eja woi iyaŋgarodeeŋ ano emba woi iyaŋgarodeeŋ agimiŋ aoŋ laligogi. Kaeŋ laligogi Anutunoŋ iroŋgia meleema oŋono gere jeta tetegoya qaa oŋooro siimbobolo moma laligoŋ kouma laligowuya. Kaeŋ laligoŋ boi takapolakaya yoŋoo galeŋ meŋ aowombaa kaisarenanaga kolooŋkeju.\n8 Ejemba takapolakaya yoŋonoŋ kambaŋ kokaamba tani motooŋgo kaaŋiadeeŋ amakeju. Jaagia meleeno iwoi uŋauŋaya laŋ iima iikanoŋ mondoŋ otaaŋ iyaŋgiaa selegiaa laaligogia ii meŋ boliŋ kokojinjiŋ mokolooŋkeju. Iikaaŋa kanoŋ Anutu jejewili ama jeŋkoŋkoŋgoŋ jeŋ muŋ ku-usuŋa meŋ kamaaŋ amakeju. Kaeŋ ama Siwewaa beŋsakoŋ kawali ejemba asamararaŋgiawo eukanoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota jeŋ oŋomakeju.\n9 * Dan 10.13, 21; 12.1; Isa 12.7; Dut 34.6; Zek 3.2Kaeŋ amakejuto, Siwe gajoba waŋa qata Maikel iinoŋ kaaŋagadeeŋ kaeŋ amambaajoŋ moma bimooŋ amamaaro. Maikelnoŋ Mooseswaa qamoyaajoŋ Kileŋaa Toyawo aŋgowowo ama mondoŋgosi ano. Ii ama uma kamaaroto, kileŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota ii jeŋ tegoŋ mumambaajoŋ awasaŋkaka mende mokolooŋ amamaaro. Amamaaŋ kokaaŋadeeŋ jeŋ muro, \"Poŋ aŋo mono mindiŋgoŋ gomba.\"\n10 Maikelnoŋ kaaŋagadeeŋ ii amamaaroto, ejemba soosooya yoŋonoŋ mono selegia meŋ uma Buŋa qaa mende moma kotoŋkejuto, kileŋ iikawaajoŋ uuqeqe qaa tokoroŋkota laŋ jeŋkeju. Tompiŋ laligoŋ oro sooŋa kaaŋa lansaŋ laligoju. Momakootogia hoŋa mende kolooro oro laaligowaa siiŋgia qereweŋa iikayadeeŋ momakeju. Iyaŋgiaa siiŋ momogia iŋgoŋmaŋgoŋa iikanoŋ mono kondeema oŋono tiwilaawuya. 11 * Jen 4.3-8; Jaŋ 22.1-35; 16.1-35Anutunoŋ boi takapolakaya yoŋoo iroŋgia meleema oŋono siimbobolo somata mobutiwaajoŋ qama wanjinjiŋgoŋ \"Yei!\" jejeŋ. Ejemba soosooya yoŋonoŋ eja Kein (Kain) iwaa kania metetereeŋ kemakeju. Kanageŋ kere eja poŋ moŋnoŋ eja qata Balaam tawa muro Israel ejemba tiligoŋ oŋono jiŋjauŋ keŋgi. Boi takapolakaya yoŋonoŋ Balaambaa silia otaaŋ moneŋ mokoloowombaajoŋ uugere moma iwoi iliŋalaŋ ama bimbiŋgoŋ laŋ sooŋkeju. Eja qata Koora iinoŋ Mooses ano Aaron yaŋgiseŋ qaganoŋ tuarenjeŋ ama oroma iikanoŋ tiwilaaroti, boi iyoŋonoŋ mono Koora kaaŋa gejajuju ama laligoŋ tiwilaawuya.\n12 Uumeleeŋ oŋonoŋ uukaleŋ qendeema aowombaajoŋ ajorooŋ lombaŋ aŋgi boi takapolakaya yoŋonoŋ iikanoŋ kaaŋagadeeŋ kaŋkeju. Kaŋ dogogia asuganoŋ qendeema iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ baonoŋ newageeŋ nepaqepalo neŋkeju. Kaeŋ ama oŋoo sele jewoŋgia boroŋa boroŋa gamugiawo kaaŋa kolooju. \"Ziozwaa eja toya koloojoŋ,\" jeŋ ala oŋoojoŋ mende romoŋgoŋ kele qaa laŋ jeŋkeju.* Boi yoŋonoŋ toroŋ kaaŋa asaŋgoŋ rajuto, waŋgogianoŋ iyoŋoonoŋ qagoŋ jaŋgowabo. Koosu omaya toontooŋ koŋa qaa kaaŋa laligogi haamonoŋ utitiiŋ oŋono lansaŋ kema kaŋkeju. Hoŋa koloowaatiwaa kambaŋanoŋ geria geria araroga hoŋgia qaa kaaŋa nanju. Guluŋ seŋa kaaŋa kolooŋ wala koomuya kolooŋ tiigia laaligo kotigaa kanianoŋga qonjoma tama mombo komuŋ kotiigi indiŋ woi kolooro koomuya totooŋ kolooŋ laligoju.\n13 Yoŋonoŋ kowe siri usuŋawo kaaŋa laŋ qindiiŋgi nanamemeŋgia gamuyawo iikanoŋ kokopa godomaruruyawo kaaŋa asuganoŋ asugiŋkeja. Seŋgelao tosia kanagia soŋgiŋ laŋ kamaaŋkejuti, yoŋonoŋ mono iikawaa so jiŋjauŋ qeŋkeju. Seŋgelao iikawaa so kamaaŋ Anutunoŋ yoŋoojoŋ paŋgamaŋ ziwiziwiwaa uutanoŋ mirigia areŋgoroti, mono dutanoŋ emukanoŋ kemeŋ kambaŋ tetegoya qaa rama ubuya.\n14 * Jen 5.18, 21-24Aadambaa sakoŋaa esia qata Eenok iinoŋ kaaŋagadeeŋ ejemba takapolakaya yoŋoo gejatootoo qaagia waladeeŋ kokaeŋ jerota eja: \"Mobu, Poŋnoŋ Siwe kawali ejemba toroya tauseŋa tauseŋa jaŋgogia uuta somata ii uŋuama kamaaŋ asugiwuya. 15 Asugiŋ korebore ananaa qaanana jeŋ tegowaa. Ejemba aŋgonjoragiawo yoŋonoŋ nanamemeŋ aŋgonjorayawo otaaŋ siŋgisoŋgogia aŋgonjoragiawo ama kougiti, ii kuuya gosiŋ iikawaa iroŋa meleema oŋono kuuya yoŋoo qagianoŋ ubaa. Qinji ejemba aŋgonjoragiawo yoŋonoŋ qaa jaanoŋ kemekeme gamuyawo iikanoŋ Anutu jeŋ qewagoŋ muŋ kougiti, iikawaa iroŋa kuuya meleema oŋono siimbobologia moma laligowuya.\" Eenoknoŋ galeŋ meme qaa kaeŋ jero.\n16 Boi soosooya yoŋonoŋ jeŋkoŋkoŋgoŋ temboma sosoŋae kaaŋa ŋindiŋ-ŋunduru laŋ jeŋ aoŋkeju. Iyaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa bologa otaaŋ tereqerereeŋ selegia meŋ uma jaba-arambaraŋ amakeju. Ejemba tosaaŋa goda qeŋ kele uŋujuti eeŋ, ii iwoi meleema iyaŋgiaajoŋ oŋombutiwaa siiŋa moma kelebele amakeju. Kaaŋa laligoju.\nGaleŋ meme ano qambaŋmambaŋ qaa tosia\n17 Kaeŋ laligojuto, wombo alauruna, Poŋnana Jiisas Kraistwaa aposolurutanoŋ boi takapolakaya yoŋoo qaagia mono waladeeŋ jedaborogita eja. Oŋo yoŋoo qaagia duduuwubotiwaajoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. 18 * 2 Piito 3.3Aposol yoŋonoŋ qaa kokaeŋ jegi, \"Jiisaswaa kaka kambaŋanoŋ toriro kambaŋ tetegoya kanoŋ mepaqepae ejemba koloowuya. Yoŋonoŋ iyaŋgiaa siiŋgia kombombaŋa bologa otaaŋ laaligo aŋgonjorayawo laligowuya.\" Kaeŋ jegi.\n19 Ejemba takapolakaya yoŋonoŋ batugianoŋ uudendeeŋ ama oŋoŋgi siiŋserereŋ ambubo. Uŋa Toroyanoŋ mende sololooŋ oŋono balombaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋono ii otaaŋkeju. 20 Oo wombo alauruna, Anutunoŋ momalaari qaita moŋ oŋonoti, ii mono tandogia sewaŋa uuta kaaŋa kolooja. Oŋonoŋ mono momalaari iikawaa qaganoŋ nama naŋgoŋ aoŋ kotikotii mokolooŋkebu. Uŋa Toroyanoŋ inaaŋ oŋomakejiwaa so mono iwaa ku-usuŋnoŋ nama qama kooliŋ laligowu. 21 Anutunoŋ jopagoŋ oŋomakeji, oŋo mono iwaa uujopayanoŋ boŋ qeŋ nambu. Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ kiaŋkoomu oŋoma mombo asugiro laaligo kotiganoŋ keuma oyaŋboyaŋ laligowu. Oŋo mono kambaŋ ii kaŋ kuuwaatiwaajoŋ kaparaŋ koma mamboma laligowu.\n22 Ejemba uugia meleembombaajoŋ uuwoi anjuti, ii mono kiaŋkomuŋ oŋoma uujopa qaganoŋ laligowu. 23 Tosianoŋ gere bolanoŋ kemeŋ tagowombaajoŋ anjuti, ii kemebubotiwaajoŋ mono uulaŋawo horoŋ waŋgia somoŋgoŋ oŋoŋgi letombuyaga. Tosianoŋ siiŋgia kombombaŋa bologanoŋ galeŋ koma oŋono qemasologeŋ laligojuti, ii mono kiaŋkomuŋ oŋoma laligowu. Kaaŋa laligowuto, oŋoaŋgiaa laaligogianoŋ boliwabotiwaajoŋ mono keegia moma laligowu. Qemasologeŋ yoŋonoŋ siŋgisoŋgoya siŋgisoŋgoya aŋgi iikanoŋ uugia selegia saa qero asuganoŋ totowiŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ mono galeŋgia meŋ aoŋ laligowu. Kokojinjiŋ ambubotiwaajoŋ mono opo surugia jewoŋawo ii kaaŋiadeeŋ sisigia meŋ mende oosiriwu. Kiaŋ.\nMepemepesee qaa\n24 Mono Anutu mepeseeŋkeboŋa. Iinoŋ oŋo tama kamaaŋ uŋuwabotiwaajoŋ ama sopa somoŋgoŋ oŋomambaajoŋ kotiija. Iinoŋ saanoŋ uŋuama iyaŋaa jaasewaŋanoŋ oŋoono keuma solaŋa koposowaa qaagia qaa nama asamararaŋa iima aisooŋ otokoriaŋ maama laligowu. 25 Anutu motooŋgo iinoŋ Hamoqeqe Tonana kolooja. Poŋnana Jiisas Kraistnoŋ nemuŋ koma nonono Anutu mepeseeŋ muniŋ qata akadamuyawo kolooŋ eŋ ubaa. Iinoŋ monowaa monoyanoŋga kanaiŋ kouma Uutanana ku-usuŋawo kolooja ano kambaŋ kokaamba toroqeŋ iwoi kuuya esuŋmumuyanoŋ galeŋ koma kambaŋ tetegoya qaa Poŋ kolooŋ nonoma laligoŋ ubaa. Qaa ii oŋanoŋ.\n*1:5: Eks 12.51; Jaŋ 14.29-30\n*1:12: Boi yoŋonoŋ toroŋ kaaŋa asaŋgoŋ rajuto, waŋgogianoŋ iyoŋoonoŋ qagoŋ jaŋgowabo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/JUD01.htm","date":"2018-07-20T19:44:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591831.57\/warc\/CC-MAIN-20180720193850-20180720213850-00605.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":1295,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Filipai Tere\nPoolnoŋ Filipai yoŋoo Tere ano.\nJeŋ-asa-asari\nPoolnoŋ misin gawoŋ liligoŋ mero indiŋa woi kolooro Eisia Maino (Turkey) mesaoŋ Yurop balonoŋ keno. Kema Room prowins qata Masedonia kanoŋ uugia kuuro meleeŋgi Kraistwaa kanageso mutuya ii Filipai sitinoŋ kolooro. Kanageŋ aposol Pool ii Room sitiwaa kasa mirinoŋ aŋgi siimbobolo qaganoŋ raro gawoŋ meme ejemba tosianoŋ tuarenjeŋ ama mugi. Ii ama mugi tosianoŋ Filipai uutanoŋ kaaŋiadeeŋ qaa doogoya kuma oŋoŋgitiwaajoŋ majakaka moro. Kambaŋ iikanoŋ Buŋa Tereya koi Filipai momalaari kanageso yoŋoojoŋ ooro. Majakaka moroto, kileŋ uluŋkoleŋ qaa ano uunaŋgonaŋgo qaa koi korisoro qaganoŋ ooŋ ano.\nPoolnoŋ kapuare mirinoŋ raro Filipai momalaari kanageso yoŋonoŋ ilaaŋ mubombaajoŋ kaleŋ aŋgi karoti, iinoŋ iikawaa daŋgiseŋ jeŋ oŋomam-baajoŋ Tere koi ooro. Ii ooŋ toroqeŋ uunaŋgonaŋgo qaaya mamaga motooŋ ano. Aŋo koŋajiliŋ kania kania moro Filipai yoŋonoŋ Poolwaa qaaya ii mogi kileŋ kotiiŋ awasaŋkaka nambutiwaajoŋ uu naŋgoŋ oŋono. Gejanono qaa tosaaŋa kokaeŋ: Oŋoaŋgiaa selegia meŋ uma awelegowubotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ laligowu. Dogo mambaŋ kolooŋ toroqeŋ neweqewele ambuboto, Jiisas kaaŋa uugia meŋ kamaaŋ ama aoŋ laligowu. Qaa koi duduuwubo: Kraistwo qokotaaŋ nanjuti, ii Anutuwaa kaleŋga. Juuda yoŋonoŋ Mooseswaanoŋ Kana qaa areŋa teŋ koma otaaŋ Anutuwaajoŋ sili iwoi amakejuto, uumeleeŋ alaurunana oŋonoŋ kaeŋ qaago. Oŋonoŋ mono Anutu moma laariŋ mugi kaleŋmoriaŋa sewaŋa qaa oŋono buŋa qeŋ aoŋ iikanoŋ laaligo doŋgoga mokolooŋ laligoju. Daeŋ yoŋonoŋ Kraistwo qokotaaŋ laligojuti, Anutunoŋ mono ii luae qeŋ oŋono aisooŋ laligowu.\nKraist moma laariniŋ Anutunoŋ uukoisoro nonono saanoŋ awasaŋkaka qaganoŋ kotiiŋ laligowoŋa ano uumeleeŋ alaurunana yoŋowo motooŋ kaparaŋ koma kotiiŋ namboŋa. Poolnoŋ iikawaa qaaya ii mamaga ooro. Poolnoŋ Filipai kanageso yoŋoo waegia kotiga mewombaajoŋ moma laligoroti, iikawaa qaaya ii kaaŋagadeeŋ asuganoŋ ooro.\nBuk kokawaa bakaya waŋa 7 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1-11\nPoolnoŋ nomaeŋ ama laligoro 1.12-26\nKraistwo laaligowaa kania 1.27–2.18\nTimoti Epafroditus yoroonoŋ gawoŋ areŋa 2.19-30\nTuarenjeŋ yoŋonoŋ tiligoŋ oŋoŋgi kamaawubo 3.1–4.9\nPoolwaa alauruta Filipai laligogiti, iyoŋoo qaagia 4.10-20\nTerewaa qaa kota waŋa 4.21-23\n1\n1 * Apo 16.12Pool Timoti noronoŋ Kraist Jiisaswaa weleŋ qeŋ laligojo. Uumeleeŋ kanageso soraaya kuuya Kraist Jiisaswo qokotaaŋ nama Filipai sitinoŋ laligojuti, noro oŋowo ano oŋoo waŋgia (bisop, pasto) ano Buŋa gawoŋ meme ejemba tosaaŋa (diikon) oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ moma tere koi oojeŋ.\n2 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowutiwaajoŋ mojeŋ.\nPoolnoŋ Anutu mepeseeŋ qama koolija.\n3 Niinoŋ romoŋgoŋ oŋomakejeŋiwaa so Anutu mepeseeŋkejeŋ. 4 Kambaŋ so korebore oŋoojoŋ Anutu qama kooliŋkejeŋi, ii mono korisoro qaganoŋ qama kooliŋkejeŋ. 5 Niinoŋ Anutu kokaembaajoŋ mepeseeŋkejeŋ: Oŋo Oligaa Buŋanoŋ qokotaagiti, kambaŋ mutuya iikanoŋadeeŋ kanaiŋ niwo manja qeŋ kotiŋgoŋ noma laligoŋ kouma laligoju. 6 Anutunoŋ uugianoŋ gawoŋ awaa kanaiŋ meŋ laligoji, ii mono toroqeŋ mero Kraist Jiisasnoŋ mombo asugi-waatiwaa kambaŋanoŋ tegowaa. Kaeŋ moma laariŋ kotiiŋ Anutu mepeseeŋkejeŋ.\n7 Oo jogia newe, wombo alauruna koloojutiwaajoŋ kuuya oŋo kaeŋ romoŋgoŋ oŋombe awaagadeeŋ sokonja. Anutunoŋ gawoŋ nonota kapuare mirinoŋ ramakejeŋ me aworo niinoŋ Oligaa Buŋawaajoŋ manja qeŋ eŋkaloloŋ qaa qewagoŋ qaa oŋanoŋ tiita iriga meŋ kotiiwaatiwaajoŋ liligoŋkejeŋ. Kaeŋ me kaeŋ amakejeŋi, kuuya oŋonoŋ mono niwo naŋgi kaleŋmoriaŋ iikayadeenoŋ sokoma oŋono gawona naŋgogi motooŋ simbawoŋawo koloojoŋ. 8 Kraist Jiisasnoŋ oŋo jopagoŋ inaaŋ oŋomakeji, niinoŋ ii moma iikawaa qaganoŋ nama kuuya oŋoojoŋ siiŋ moma iŋiimambaajoŋ kaparaŋ koma laligojeŋ. Kaeŋ jeŋ qaa hoŋa jejeŋi, ii Anutu aŋo saanoŋ naŋgoŋ noma jewaa.\n9 Niinoŋ oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejeŋ: Anutu, gii mono Filipai alauruna inaaŋ oŋona toroqeŋ kotiiŋ jopagoŋ aogi uujopagianoŋ somariiŋ seiwaa. Kaeŋ kolooro saanoŋ kana hoŋa iima kotoŋ eŋkaloloŋ qaa mesaoŋ laligowu. 10 Kaeŋ laligoŋ saanoŋ qaa gosiŋ kana awaa soro meweeŋgoŋ soraaya kolooŋ koposowaa qaagia qaa laligoŋ ubu. Kraistnoŋ eleema kawaati, kambaŋ iikanoŋ lombonananoŋ tegowaa. 11 Jiisas Kraistnoŋ nanamemeŋ solaŋa nemuŋ kono iikawaa hoŋa asugiŋkebaa. Hoŋa kanoŋ uugia saa qero ejembanoŋ kaeŋ iŋiima Anutu mepeseegi qabuŋayanoŋ seiwaati-waajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Qaa ii oŋanoŋ.\nPool kapuare mirinoŋ aŋgi Buŋa qaanoŋ kotiiro.\n12 Oo uumeleeŋ alauruna, oŋonoŋ noo kanana moma kotowu-tiwaajoŋ kokaeŋ moma oojeŋ: Iwoi bologa noonoŋ kolooroti, iikawaa bujuyanoŋ seiro Oligaa Buŋanananoŋ ejemba sokoma oŋono gawona-nanoŋ toomoriaŋawo kolooŋkeja. 13 * Apo 28.30Nii Kraistwaajoŋ ama kasanoŋ gbadooŋ noŋgi Room kokanoŋ rajeŋi, qaa ii manjaqeqe eja kuuya Siisa-kimbaa galeŋkoŋkoŋ miri galeŋ meŋkejuti, iyoŋonoŋ moju ano kaaŋagadeeŋ ejemba tosaaŋa mamaga yoŋoo gejagianoŋ kemero modaboroju.\n14 Toroqeŋ hoŋa kokaeŋ kolooro: Uumeleeŋ alaurunananoŋ kapuare mirinoŋ rabe Poŋnoŋ ilaaŋ nomakejiwaa qaaya mogi. Ii moma seiseiyanoŋ Pombo kotiiŋ qokotaaŋ nama kaparaŋ koma awasaŋkaka koloogi. Kaeŋ kolooŋ Anutuwaanoŋ qaa torokoya qaa jeŋ seigi toroqeŋ kemakeja.\n15 Tosianoŋ noojoŋ mogi uro uusiiŋ soraayanoŋ nama Kraistwaa kania jeŋ asariŋkejuto, tosianoŋ noojoŋ ama uugianoŋ junjuŋ moma gema nuŋ aŋgowowo ambombaajoŋ moju. 16 Alauruna hoŋa yoŋonoŋ noo kanana kokaeŋ moju: Anutunoŋ kuuŋ nonota aworo niinoŋ Oligaa Buŋawaajoŋ manja qeŋ eŋkaloloŋ qaa qewagoŋkejeŋ. Kaeŋ moma jopagoŋ noma naŋgoŋ nomakeju. 17 Gemaqeqe ejemba yoŋonoŋ iyaŋgiaajoŋadeeŋ romoŋgoŋ tawawaajoŋ mondoŋ uugianoŋ menjereŋgoro Kraistwaa kania kaeŋ jeŋ asariŋkeju. Kaeŋ ama kapuare mirinoŋ rajeŋi, kambaŋ kokaamba aŋgosisiri toroqeŋ ama nombombaajoŋ moju.\n18 Kaeŋ mojuto, ii kileŋ. Kraistwaa kania ii iwoiwaajoŋ mondoŋ silemale amakeju me Anutu tororo teŋ koma jeŋ asariŋkejuti, ii niinoŋ mobe sokonja. Kaeŋ me kaeŋ amakejuti, uunanoŋ mono iikawaajoŋ qeaŋgoro oŋanoŋ aisoojeŋa aisooŋkemaŋa. 19 Aisoowe noojoŋ qama kooligi Jiisas Kraistwaa Uŋa Toroyanoŋ naŋgoŋ nono saanoŋ isama noŋgi kamaamambaa tani mojeŋ. Kaeŋ koloowaati-waajoŋ moma iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ aisooŋkejeŋ. 20 Iwoi moŋ ama gamu mokoloomambotiwaajoŋ mono jejeromoŋromoŋ ama laligojeŋ. Gamu qaagoto, kambaŋ so Kraist mepeseeŋ laligoweti, iikawaa so kambaŋ kokaamba kaaŋagadeeŋ koloowaatiwaajoŋ mojeŋ. Sele busunanoŋ komuwaa me laligowaati, ii kileŋ mono awasaŋkaka qaganoŋ Kraist mepeseewe qabuŋayanoŋ somariiwaa.\n21 Laligomaŋati eeŋ, laaligona mono Kraistwaa qabuŋayanoŋ somariiwaatiwaajoŋ ama laligomaŋa. Nugi komuwenagati eeŋ, iikanoŋ mono meŋ qeaŋgoŋ nono oyaŋboyaŋ koloomaŋa. 22 Kaeŋ koloowenagato, balonoŋ sele busuwo laligomaŋati eeŋ, mono uuwaa gawoŋ mewe toroqeŋ hoŋawo kolooŋkebaa. Ii romoŋgoŋ neenaajoŋ laaligo me koomuga meweeŋgowenaga, ii saanoŋ mende mojeŋ. 23 Laaligo ano koomu batugaranoŋ papaŋgoŋ laligojeŋ. Kraistwo eu laligowenaga, iikanoŋ mono iwoi kuuya uuguŋ moriaŋ somata mokolooŋ nonaga. Kawaajoŋ baloŋ mesaomambaa siiŋa moma laligojeŋ.\n24 Kaaŋa laligojento, sele busuwo qeŋ koriŋ laligomaŋati eeŋ, iikanoŋ mono oŋo ilaaŋ oŋombe hoŋa oŋoonoŋ koloowaa. Komu-wenaga, iikanoŋ mono oŋo mende ilaaŋ oŋonaga. 25 Iikaaŋa moma laariŋ kotiiŋ kawaajoŋ niima koboogi toroqeŋ laligoŋ kuuya oŋo ilaaŋ oŋoma laligomambaajoŋ mojeŋ. Ilaaŋ oŋombe momalaarigiaa oŋanoŋ mono somariiŋ kotiiro saanoŋ honoŋa mende aisooŋ lali-gowu. 26 Kaaŋagadeeŋ Kraistnoŋ niima kobooro mombo oŋoonoŋ kawe oŋo saanoŋ noojoŋ ama Kraist Jiisas honoŋa mende mepeseeŋ muŋ laligowu. Kiaŋ.\nMomalaarigianoŋ kotiiwaatiwaajoŋ manja qeŋ laligowu.\n27 Nanamemeŋgia ii mono Kraistwaa Oligaa Buŋayanoŋ akada-muyawo koloowaatiwaa so ama meŋ laligowu. Kaeŋ laligogi oŋoo-noŋ kaŋ iŋiimaŋati me mende kaŋ sigeŋsigeŋ laligoŋ qaa bujugia mobe kanagianoŋ kokaeŋ ero sokombaa: Oŋo kulukululuu areŋ motooŋgowaa qaa somoŋgoŋ uumotooŋgo ama nambu. Kaeŋ nama Oligaa Buŋawaa qaa oŋanoŋ sooliwabotiwaajoŋ motooŋ somoŋgoŋ manja qeŋ laligowu. 28 Kaaŋagadeeŋ tosianoŋ tuarenjeŋ ama oŋomakebuti, oŋonoŋ mono qaa jegia kania kania kawaajoŋ mende aaruŋ lalaŋanigi uugia mende kamaawa. Kaniagia kaeŋ mobe sokombaa. Anutunoŋ ku-usuŋ oŋono tuarenjeŋ ejemba yoŋonoŋ kaniagia iima kokaeŋ moma asariwu: Oŋoaŋgia kamaaŋ uŋuro tiwilaagi Anutunoŋ metogoŋ nonono eu oyaŋboyaŋ laligowoŋa.\n29 Anutunoŋ areŋa ama oŋonoti, ii kokaeŋ: Oŋo Kraist moma laariŋ muŋ leegeŋ aisooŋ leegeŋ iwaajoŋ ama siimbobolo moma laligowuya. 30 * Apo 16.19-40Niinoŋ momalaariwaa manja wala oŋowo laligoŋ qeweti, niigi ano kambaŋ kokaamba toroqeŋ qeŋkejeŋiwaa buju qaa koi mojuti, oŋo mono manja iikayadeeŋ niwo naŋgoŋ qeŋ laligoju, ii mojeŋ. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/PHP01.htm","date":"2018-07-19T04:06:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590493.28\/warc\/CC-MAIN-20180719031742-20180719051742-00284.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":1135,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.154,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efesus Tere\nPoolnoŋ Efesus yoŋoo Tere ano.\nJeŋ-asa-asari qaa\nPoolnoŋ Room sitiwaa kapuare mirinoŋ rama Efesus uumeleeŋ tuuŋ yoŋoojoŋ Tere koi ooro. Efesus ii Eisia prowinswaa siti waŋa. Siti iikawaa uutanoŋ koŋkororo mamaga ama meŋ laligogi. Poolnoŋ misin gawoŋ meŋ liligoro indiŋa karooŋ kolooro Efesus kaŋ gbani karooŋ kanoŋ Buŋa qaa jeŋ laligoro. Efesus sitinoŋ Juuda ejemba tosaaŋa gomaŋ toya yoŋoo batugianoŋ laligogitiwaajoŋ Poolnoŋ tere koi ooŋ kokaeŋ kuma oŋono, \"Kraistnoŋ tuuŋ woi mindiriro uumeleeŋ tuuŋ motooŋgo koloojao.\" (2.15-16), (3.6) Anutunoŋ uusiiŋa ano kaleŋmoriaŋa uumeleeŋ tuuŋ ananaajoŋ nomaeŋ ano eji, ii mamaga jeŋ asarija. (3.10) Iikawaa sare-qaaya karooŋ ii kokaeŋ jero:\n1. Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ sele busu motooŋgo koloogi Kraist aŋo waŋgia kolooja. (1.23; 4.15-16)\n2. Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ miri motooŋgo kaaŋa koloogi Kraistnoŋ oŋoo tandogia kombombaŋa kolooja. (2.21-22)\n3. Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ emba buŋa kaaŋa koloogi Kraistnoŋ logia kolooja. (5.25-27) Kaaŋagadeeŋ Kraistnoŋ Efesus oŋoo tuuŋ woi mindiriŋ orono iikawaajoŋ sele busu motooŋgo kolooju. Asasagaa ejemba koloogitiwaajoŋ laaligogiaa gejanono qaaya qaaya ooro. Kiaŋ.\nBuk kokawaa bakaya waŋa 4 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1-2\nKraist ano uumeleeŋ kanageso 1.3–3.21\nKraistwo laaligo gbilia 4.1–6.20\nTerewaa qaa kota waŋa 6.21-24\n1\n1 * Apo 18.19-21; 19.1Anutunoŋ Pool nii uusiiŋaa so wasiŋ nono Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Momalaari alauruna soraaya Kraist Jiisaswo qokotaaŋ Efesus sitinoŋ laligojuti, niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ.\n2 Anutu Maŋnana ano Poŋ Jiisas Kraist yoronoŋ mono kaleŋ-moriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu.\nKraistnoŋ Anutuwaa kotumotueya nonomakeja.\n3 Anana Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa Anutu mepeseeŋkeboŋa. Iinoŋ anana Kraistwo qokotaaniŋ uunananoŋ qeaŋgowaatiwaajoŋ Siwewaa kotumotueya ano kaleŋa kania kania ii uunananoŋ anota laligoŋ koujoŋ. 4 Anutunoŋ anana wala monowaa monoyanoŋga kokaeŋ koloowombaajoŋ meweeŋgoŋ nonono: Kraistnoŋ nemuŋ koma nonono anana iwaa buŋa soraaya kolooŋ Anutuwaa jaase-waŋanoŋ koposowaa qaanana qaa namboŋa. Kaeŋ meweeŋgoŋ nonoma iikawaa gematanoŋ Siwe namo mokolooŋ ama oroono. Kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ ejemba jopagoŋ nonoma laligoŋ kouro.\n5 Jopagoŋ nonoma uusiiŋaa so walawala qaa je areŋa ama qaanana kokaeŋ jeŋ tegoro: Jiisas Kraistnoŋ nemuŋ koma nonono Anutunoŋ nonoono iyaŋaa meraboraaŋa koloowoŋa. 6 Wombo Meria ii ananaajoŋ wasiro kamaaŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo qeleema sewaŋa qaa eeŋ nonono. Anana mono kaleŋmoriaŋa iikawaajoŋ Anutu mepeseeŋ muŋkeboŋa. 7 * Kol 1.14Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa kowia ii somata qatawo. Kawaa so Jiisasnoŋ saya maama iikanoŋ dowenana mero. Ii merotiwaajoŋ Anutunoŋ saanoŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋ soŋgbama nonomakeja.\n8 Iinoŋ kaleŋmoriaŋa ii kowianoŋga kelemaleleŋ maaro qanananoŋ uro. Momakootoya uuta kuuya iikawaa so kokaeŋ meŋ asariŋ nonono: 9 Anutunoŋ wala iyaŋaa uutanoŋ qaa areŋ somoŋgoŋ moro awaa kolooro qaa areŋa ii aasaŋgoyanoŋ ero eeŋ laligoŋ kougito, Kraistnoŋ Anutuwaa qaa jetaa so otaaŋ kamaaŋ anana ninisaano iima moniŋ. 10 Anutunoŋ waladeeŋ kaleŋmoriaŋ areŋaa kania ii kokaeŋ romoŋgoro, \"Anutu niinoŋ areŋ ii otaaŋ laligoŋ laligowe kambaŋa tororo kaŋ kuuro iikanoŋ hoŋawo kolooro kokaeŋ asugi-waa: Kuuya Siwe gomambaa jakeya jakeya iikanoŋ me namonoŋ kolooŋ laligojuti, niinoŋ mono ii kuuya mindiriŋ somoŋgoŋ oŋomaŋa ano Kraist kuuŋ mube kuuya yoŋoo waŋgia motooŋgo kolooŋ laligowaa.\"\n11 Anutunoŋ waladeeŋ iyaŋaa uutaa so qaa somoŋgorota eji, mono areŋ iikawaa so kuukuu qaaya jero iwoi kuuya kolooŋkeja. Iyaŋaa areŋa iikawaa so walawala Juuda kanageso nono iyaŋaa buŋa kolooŋ laligowombaajoŋ jeŋ tegoŋ nonoono. Kawaa so tosia anana Kraistwo qokotaaniŋ metogoŋ nonono iwaanoŋ oyaŋboyaŋ akadamu ii borosamo kaaŋa buŋa qeŋ aoŋ laligojoŋ. 12 Juuda kanageso nononoŋ Kraistnoŋ galeŋ koma nonombaatiwaajoŋ mamboma walawala jejeromoŋromoŋ ama muŋ laligoŋ kouniŋi, iinoŋ anana Anutuwaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii mepeseeŋ laligowombaajoŋ ama meweeŋgoŋ nonono.\n13 Waba kantri oŋoonoŋga tosianoŋ kaaŋagadeeŋ Kraistwo toroqeŋ qokotaagi. Hamoqeqewaa Oligaa Buŋaya jegi qaa hoŋa ii moma uugia meleeŋgi. Uŋa Toroya iinoŋ Anutu qaqabuŋayaa muŋgeŋ aiweseya kolooja. Uŋa ii wasiro kamaawaatiwaa qaa somoŋgoroti, iinoŋ mono ii uugianoŋ ano kemero. Kraist moma laariŋ mugi Anutunoŋ aiweseya kombombaŋa ii mokotaaŋ oŋono laligoju. 14 Anutunoŋ kanagesouruta Siwewaa oyaŋboyaŋ akadamu nonomambaa qaa somoŋgoroti, ii mewombaa aiweseya Uŋa Toroya ii wala ama nonono. Uŋa Toroya uunananoŋ ano laligojiwaajoŋ mono kokaeŋ moma kotiijoŋ: Anutunoŋ dowenana meŋ buŋauruta kolooniŋ era namonoŋga nunuano Siwenoŋ uma oyaŋboyaŋ mokoloowoŋa. Kawaajoŋ mono Anutuwaa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii mepeseeŋkeboŋa. Kiaŋ.\nPoolnoŋ Anutu mepeseeŋ kokaeŋ qama kooliro:\n15 Kanoŋ oyaŋboyaŋ mokoloowombaajoŋ ama niinoŋ Efesus oŋoojoŋ qama kooliŋkejeŋ. Oŋonoŋ Poŋ Jiisas pondaŋ moma laariŋ ejemba soraaya kuuya uugianoŋ jopagoŋ oŋomakejuti, tosianoŋ iikawaa buju qaaya jegi mobe. 16 Kawaajoŋ buju qaa ii mobeti, niinoŋ kaaŋagadeeŋ oŋoojoŋ ama Anutu mepeseeŋ laligoweti, ii mende mesaowe. Qaago. Niinoŋ qama kooliŋ kanoŋ romoŋgoŋ oŋomakejeŋ.\n17 Romoŋgoŋ oŋoma Poŋnana Jiisas Kraistwaa Anutuya ii kokaeŋ qama kooliŋ muŋkejeŋ, \"Oo Maŋnana ku-usuŋ Toya, gii mono Uŋaga Toroya ii Efesus alaurunana oŋomba. Uŋa ii uugianoŋ ana momakootogia qaita moŋ kolooro Anutuwaa kania awaagadeeŋ iŋisaano moma yagowuya. 18 Anutu, gii mono uugiaa jaaya meŋ asarina geeŋgaa Buŋagaa kania moma yagowuya.\" Anutunoŋ iyaŋaa ejemba soraaya nonoojoŋ Siwe Buŋa ku-usuŋa buŋabuŋayawo ii nonomambaa qaa somoŋgoro oŋo iwoi ii mokoloowutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ ambutiwaajoŋ oŋoono. Jejeromoŋromoŋ aŋgi Jiisasnoŋ mombo asugiro akadamugiawo koloowuti, oŋo oyaŋboyaŋ iikawaa kania moma sorogowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ.\n19 Moma laariŋ muniŋ Anutuwaa ku-usuŋa kotakotanoŋ uunananoŋ seiŋ gawoŋ meŋkeji, iikanoŋ mono somata qatawo tetegoya qaa kolooja. Oŋo iikawaa kania moma kotowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Esuŋmumuya damuyawo kanoŋ selenana kotoŋ inaaŋ nonomakeji, Anutunoŋ iikawaa usuŋa ii kokaeŋ qendeema nonono:\n20 * Ond 110.1Anutunoŋ ku-usuŋa gawonoŋ ama Kraist meŋ gbiliŋ muro koomunoŋga waaro ano wano Siwe gomanoŋ uma sopaya sopaya liligoŋ jakeya jakeya uŋuuguŋ uro Anutunoŋ iyaŋaa boro dindiŋanoŋ duŋ rara mutuyanoŋ anota raja. 21 Ano jiŋkaroŋ duŋanoŋ rama ilawoila kuuyaa waŋnanaga nanja. Beŋ kawali galeŋ ano yoŋoo newogianoŋ jawiŋ, poŋ qereweŋa ano gawman kiap uuta ano kamakamaata ku-usuŋgiawo galeŋ koma nonomakejuti, Kraistnoŋ mono iyoŋoo wanjalegia kolooŋ korebore galeŋ koma oŋomakeja. Siwe gomanoŋ, namonoŋ ano yoroo batugaranoŋ galeŋ qa kuuya qama oŋoŋgi bosinjuti, Kraistnoŋ mono ii kuuya uŋuuguŋ uja. Balombaa kambaŋ kokaaŋanondeeŋ qaagoto, kanageŋ kambaŋ qaita moŋ kolooro laligoŋ uboŋati, iikanoŋ kaaŋagadeeŋ ilawoila kuuya galeŋ koma laligoŋ ubaa.\n22 * Ond 8.6* Kol 1.18Anutunoŋ uŋa, ome, ejemba ano ilawoila kuuya ii meŋ kamaaŋ Kraistwaa baatanoŋ ama nonono laligoniŋ Poŋnana uuta kolooja. Anutunoŋ Kraist ii uumeleeŋ kanageso nonooma waŋnana nambaatiwaajoŋ kuuŋ muro laligoja. 23 Iinoŋ kopagoŋ nonoma zioz ananaa waŋnana kolooro anana iwaa hoŋaa kana boboria koloojoŋ. Kraistnoŋ waŋnana kolooŋ aŋodeeŋ raro mende sokonagato, anana iwaa dondomoŋuruta kolooŋ iwo toroqeniŋ hoŋanoŋ asugiro sokonja. Kraistnoŋ kaaŋiadeeŋ ilawoila kuuyaa dondomoŋa moŋ kolooŋ toroqero korebore anana mono Anutuwaa akadamunanawo asuginiŋ sokoma kemakeja. Kiaŋ.\nKoomuyanoŋga gbiliŋ Kraistwo kotiiŋ laligojoŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/EPH01.htm","date":"2018-07-19T04:06:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590493.28\/warc\/CC-MAIN-20180719031742-20180719051742-00513.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000036955,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000003695487976}","num_words":984,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.133,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kolosi Tere\nPoolnoŋ Kolosi yoŋoo Tere ano.\nJeŋ-asa-asari\nKolosi ii Eisia prowinswaa taoŋa moŋ. Ii Efesus sitiwaa weeŋ koukoutanoŋ baageŋ eja. Poolnoŋ Kolosi kambaŋ moŋgeŋ mende kenoto, Eisiawaa siti somata Efesus kanoŋ gbani karooŋ Buŋa gawoŋ meŋ Kolosi yoŋoojoŋ kaaŋiadeeŋ majakaka moma laligoro. Kanageŋ Kolosi tosianoŋ uugia meleeŋgi (1.7; Apo 19.10). Poolnoŋ Room sitiwaa kapuare mirinoŋ raro neŋata Epafras iinoŋ Kolosi uumeleeŋ tuumbaa buju qaaya meŋ iwaanoŋ karo. (1.7-8) Sundugia tosaaŋa ii awaa koloogito, Kolosi kanoŋ boi takapolakaya kaaŋiadeeŋ laligogi.\nBoi yoŋonoŋ ejemba kokaeŋ kuma sooŋ oŋoma laligogi: \"Uumeleeŋ kanageso oŋonoŋ Anutu waeya mewombaa kana qaa kania kania ii saanoŋ otaawu. Oŋonoŋ saanoŋ uugia meŋ kamaaŋ selegia qeŋ siimbobolo mobu.\" (2.16, 20-21, 23) Toroqeŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋoŋgi, \"Momalaarigiawo oŋonoŋ mono simiŋ kuma gajoba waegia meŋ laligowu.\" (2.18) Jiisas kaaŋagadeeŋ meŋ kamaaŋ muŋ kokaeŋ jegi, \"Ii Anutuwaa Meria qaagoto, gajoba waŋa moŋ.\" Kaeŋ jeŋ kokaeŋ toroqegi, \"Nonoo qaanana otaawuti, iyoŋonoŋ mono momo aasaŋgoya qaita moŋ mokoloowuya.\"\nKawaajoŋ Poolnoŋ Tere koi ooŋ Kolosi uumeleeŋ tuuŋ kokaeŋ kuma oŋono, \"Iwoi kuuya mono Jiisaswaa baatanoŋ ero iinoŋ Anutu hoŋa tooŋ kolooŋ (1.15-17) uumeleeŋ tuuŋ ananaa Waŋnanaga laligoja.\" (1.18) Toroqeŋ qaa kokaeŋ qendeema oŋono, \"Kraist Jiisas moma laarigi iinoŋ Anutuwaa momo ano momakooto aasaŋgoya saanoŋ qendeema oŋombaa. Anutuwaa momoya ii momo tosia kuuya uuguŋ qaita moŋ kolooja.\" (2.2-3, 9-10) Poolnoŋ kaaŋagadeeŋ uumeleeŋ ejemba laaligogiaa jeŋkooto qaa tosaaŋa ooŋ ano Kolosi keno. (3.1–4.1)\nBuk kokawaa bakaya waŋa 4 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1-8\nKraistwaa laaligoya ano gawoŋa 1.9–2.19\nKraistwo laaligo gbilia 2.20–4.6\nTerewaa qaa kota waŋa 4.7-18\n1\n1 Anutunoŋ Pool nii wasiŋ nono jetaa so Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Uumeleeŋ alanana Timoti iinoŋ niwo rajo.\n2 Oo uumeleeŋ alaurunana soraaya Kolosi taonoŋ laligoŋ Kraistwo qokotaagi momalaarigianoŋ mende sologoro zeŋ nanjuti, niinoŋ oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojeŋ. Anutu Maŋnananoŋ mono kaleŋmoriaŋ oŋono luaenoŋ laligowu.\nOŋoojoŋ Anutu mepeseeŋ qama kooliŋkejoŋ.\n3-4 Oŋo Kraist Jiisas pondaŋ moma laariŋ ejemba soraaya kuuya uu wombogianoŋ jopagoŋ oŋomakejuti, iikawaa buju qaaya jegi moniŋ. Kawaajoŋ oŋoojoŋ qama kooliŋkejoŋi, iikanoŋ mono kambaŋ so Anutu, Poŋnana Jiisas Kraistwaa Maŋa mepeseeŋkejoŋ. 5 Oligaa Buŋawaa qaa oŋanoŋ wala oŋoonoŋ karo jegi jejeromoŋromonanaa kania moma moma asaridaborogi. Moma asariŋ Anutunoŋ oŋoojoŋ iwoi ano Siwe gomanoŋ ozoŋ esuŋnoŋ eji, oŋo ii buŋa qeŋ aowombaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakeju. Jejeromoŋromoŋ kanoŋ nemuŋ koma oŋono afaaŋgoŋ Anutu moma laariŋ uugianoŋ jopagoŋ aoŋ laligojuti, mono iikawaajoŋ mepeseeŋ muŋkejoŋ.\n6 Oligaa Buŋa qaa iikanoŋ seiŋ gomaŋa gomaŋa sokoma hoŋawo kolooŋ somariiŋkeja. Kawaa so oŋoonoŋ karo oŋo Anutuwaa kaleŋmoriaŋaa kania hoŋa ii moma moma asarigi. Ii waladeeŋ moma asarigiti, weeŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ oŋoo batugianoŋ kaaŋiadeeŋ hoŋawo kolooŋ kotuegoŋ oŋomakeja. 7 * Kol 4.12; Flm 23Wombo neŋanana Epafras iinoŋ Kolosi oŋoojoŋ Oligaa Buŋa ii kuma oŋono mogi. Epafras iinoŋ nonoo kitinana nama Kraistwaa gawoŋa pondaŋ kaparaŋ koma meŋkeja. 8 Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono jopagoŋ aoŋkejuti, Epafrasnoŋ oŋoo kaniagia kaeŋ iima ninijoro moniŋ.\n9 Kawaajoŋ buju qaa ii moniŋi, nononoŋ kaaŋagadeeŋ kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ oŋoojoŋ Anutu qama kooliŋ laligoŋ koujoŋ. Oŋonoŋ Anutuwaa uusiiŋa moma yagogi momo iikanoŋ uugia saa qewaatiwaajoŋ welema muŋkejoŋ. Iikanoŋ saa qeŋ oŋono Uŋa Toroyanoŋ mono sololooŋ momo oŋomakebaa. Iikaaŋa kanoŋ mono saanoŋ Anutuwaa siiŋa kuuya dindiŋagadeeŋ moma kotoŋ laligowuya.\n10 Oŋoojoŋ kokaeŋ qama kooliŋkejoŋ: Momakooto kanoŋ nemuŋ koma oŋono saanoŋ laaligogia Pombaa jaanoŋ sokombaatiwaa so laligowu. Uusiiŋa ejiwaa so nanamemeŋgia kuuya ama meŋ laligowu. Kaeŋ saanoŋ gawoŋ awaa kania kania pondaŋ megi kawaa hoŋa kolooŋkeba. Momakootogia kaeŋ koma gbiligi saanoŋ kotiiŋkebu ano Anutuwaa kania toroqeŋ moma sororogoŋ laligowu.\n11 Anutuwaa ku-usuŋa ii akadamuyawo. Iikawaa so iyaŋaa esuŋmumuya kuuya togoŋ oŋono turuŋ meŋ kotiiŋ oŋomakebaatiwaajoŋ qama kooliŋkejoŋ. Anutunoŋ kaeŋ meŋ kotiiŋ oŋono saanoŋ kotiiŋ kambaŋ so kaparaŋ koma uubonjonoŋ nama lombo moma mokosiŋgoŋ aisooŋ laligowu. 12 Aisooŋ laligoŋ Maŋgiaa daŋgiseŋ jeŋ laligowutiwaajoŋ qama kooliŋkejeŋ. Maŋnananoŋ alauruta soraaya ananaajoŋ iwoi oyamboyaŋawo areŋgoŋ ano asamararaŋaa uutanoŋ eja. Iinoŋ oŋo kaaŋagadeeŋ meŋ letoma oŋono iwoi oyamboyaŋawo ii buŋa qeŋ aowutiwaa so kolooju.\n13 Paŋgamanoŋ galeŋ koma nononoti, Maŋnananoŋ iikanoŋa metogoŋ nunuama kaŋ wombo Meriaa bentotoŋ uutanoŋ nonoma nonoono. 14 * Ef 1.7Meria iinoŋ dowenana meŋ siŋgisoŋgonana soŋgbama mesaowaatiwaajoŋ momakeja. Kawaajoŋ daŋgiseŋ jeŋ muŋkejoŋ. Qaa ii oŋanoŋ.\nKraistnoŋ iwoi kuuyaa kania ano waŋa kolooja.\n15 Kraistnoŋ Anutu mende ii-iita iwaa uŋauŋaya kolooja. Monowaa monoyanoŋ laaligo kuuya mende kolooro Kraistnoŋ mono waladeeŋ Maŋawo eja waŋ kolooŋ laligoro. Kaeŋ laligoŋ Maŋa Anutu ilaaŋ muro ilawoila kuuya mokolooŋ oŋoni koloogi.\n16 Merianoŋ Anutu ilaaŋ muro ilawoila kuuya mokolooŋ oŋoni. Iwoi tosaaŋa Siwe gomambaa jakeya jakeya kanoŋ egi mende iŋiimakejoŋi ano iwoi tosaaŋa namonoŋ egi iŋiimakejoŋi, ii Kraistnoŋ jero letoŋgi. Iwoi kuuya ii galeŋ koma oŋombutiwaajoŋ uŋa kawali (ome) galeŋa galeŋa mokolooŋ oŋono Siwe namo batugaranoŋ jiŋkaroŋgianoŋ nama jeŋkootogia amakeju. Yoŋoo newogianoŋ poŋ qereweŋa jawiŋgia uuta ano kamakamaata ii kuuŋ oŋono jakegianoŋ ku-usuŋgiawo nama tosaaŋa poŋ kaaŋa galeŋ koma oŋomakeju. Merianoŋ iwoi kuuya koloowaatiwaa bemunjaleya koloorota Anutunoŋ uŋa (ome) mokolooŋ oŋonoti, ii Kraist mepeseegi akadamuyawo kolooŋkebaatiwaajoŋ kuuŋ oŋonota raju.\n17 Kraistnoŋ waladeeŋ laligorogo ilawoila kuuya ii iwaa gematanoŋ koloogi. Iinoŋ mono iwoi kuuya mindiriŋ nemuŋ koma oŋono metulaŋgoŋ iwaanoŋ riiŋ rindaŋgoŋ nanju. 18 * Ef 1.22-23Kraistnoŋ bemunjalenana kolooja. Ilawoila kuuya anana horoŋ nonoma waŋnana kolooŋ laligowaatiwaajoŋ koomunoŋga waaro. Komugiti, iyoŋoo batugianoŋga iinoŋ wala jota meŋ gbiliŋ waaro. Kaeŋ jotamemenana mutuya kolooro anana kanageso walagaa zioz gbilia kolooŋ nanjoŋ. Kawaajoŋ uuwaa, sele busuwaa, iwoi kuuyaa waŋnana kolooro uumeleeŋ kanageso anana iwaa sele busuya kuuya koloojoŋ.\n19 Anutunoŋ Meria aŋaa so korondoŋ kineŋ laligowaatiwaajoŋ modabororo sokono. Kawaajoŋ iyaŋaa momoya ano akadamu iwoiya kuuya ii korebore Kraistwo qokotaaŋ nanjiwaajoŋ keraqeeaŋgo moma laligoja. 20 * Ef 2.16Ilawoila kuuya namonoŋ ano sombinoŋ Anutuwo kazi amakejuti, ii Anutunoŋ kuuya tawagia meŋ uŋuano iyaŋawo qokotaaŋ uumotooŋgo ambutiwaajoŋ moma kokaeŋ jeŋ tegoro sokono, \"Mono neenaa Meranaga wasiwe kemeŋ maripoonoŋ komuŋ saya maama luae nemuŋ kono koloowaa.\"\n21 Oŋo kaaŋagadeeŋ wala nanamemeŋgia bologa erotiwaajoŋ ama uugianoŋ Anutuwo uumotooŋgo mende ama kere moma muŋ sigeŋsigeŋ laligogi. 22 Wala kaeŋ laligogito, kambaŋ kokaamba Anutunoŋ aŋawo uumotooŋgo ama nambutiwaajoŋ Meria wasiro baloŋ sele busuwo komuŋ koma konjoratiŋ oŋono. Kaeŋ naŋgi qewomewoloŋgia soŋgbano laligogi uŋuama iyaŋaa jaanoŋ soraaya koposogiaa qaaya qaa oŋoono keubutiwaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ amakeju.\n23 Jejeromoŋromoŋ amakejuto, laligoŋ waŋsaŋwaŋsaŋ qeŋ kamaaŋ uŋuwabotiwaajoŋ mono Kraist pondaŋ moma laariŋ nambu. Anutunoŋ Oligaa Buŋaya iikanoŋ tando kuuroti, oŋo iikawaa qaaya mogi. Uugianoŋ iikanoŋ naŋgoŋ rindaŋgoŋ nama kotiiŋ laligowuti eeŋ, mono oyaŋboyaŋ koloowu. Nono Oligaa Buŋaya ii jeŋ seiŋkejoŋ. Anutunoŋ ejemba mokolooŋ oŋono Siwe baatanoŋ laligoŋ kenjuti, iyoŋoo batugianoŋ ii liligoŋ jeŋ asariŋ laligojoŋ. Pool niinoŋ kaaŋagadeeŋ Oligaa Buŋawaa gawoŋa ii meŋ laligojeŋ. Kiaŋ.\nPoolnoŋ zioz tuumbaa gawoŋ nomaeŋ meŋ laligoro?\n24 Kraistwaa sele busuya kuuya ii uumeleeŋ kanageso anono koloojoŋ. Kraistnoŋ ananaajoŋ ama koŋajiliŋ moro kitia eŋ uumeleeŋ kanageso qanananoŋ umakeja. Niinoŋ Kraistwaa sele busuya ilaaŋ oŋomambaajoŋ ama sele busunanoŋ koŋajiliŋ kitia ii meŋ moma laligoŋkejeŋ. Kaeŋ kolooŋ nono oŋoojoŋ ama siimbobolo moma laligoweti, iikawaajoŋ kambaŋ kokaamba aisooŋkejeŋ.\n25 Anutunoŋ kuuŋ nono uumeleeŋ kanagesoya kanagesoya weleŋ qeŋ oŋoma gawoŋ meŋ laligojeŋ. Anutunoŋ kaleŋmoriaŋa ejemba mendeema nonomambaa areŋa anoti, iikawaa so Buŋa qaaya jeŋ seidaboromaŋatiwaajoŋ jero. Oŋonoŋ qeaŋgoŋ kotiiwutiwaa gawoŋ ii nono. 26 Anutunoŋ Buŋa qaa ii monowaa monoyanoŋga mesaŋgoro ejemba qeŋ seiŋ ama komugi gbiliurugia waama kaaŋagadeeŋ komugi kaandeeŋ kaaŋ ama laligoŋ kouma tompiŋ laligogi. Kaeŋ laligogi qaa ii kambaŋa kambaŋa aasaŋgoyanoŋ eroto, kambaŋ kokaamba kanagesoya kanagesoya soraaya anana ninisaama jero mojoŋ.\n27 Anutunoŋ kaleŋmoriaŋaa areŋa kokaeŋ jeŋ anota eja, \"Niinoŋ qaana aasaŋgoya ii neenaa kanagesouruna oŋo iŋisaama iŋijowe mobutiwaajoŋ mojeŋ. Yoŋonoŋ ii moma yagoŋ kema jeŋ seigi Buŋana aasaŋgoyaa akadamuyanoŋ mono waba kantria kantria yoŋoo batugianoŋ somariiŋ qaqabuŋayawo koloowaa.\" Qaa kota aasaŋgoya ii kokaeŋ: Kraistnoŋ oŋoo uugianoŋ laligoji eeŋ, mono asamararanoŋ keubombaa jejeromoŋromoŋ ama oŋomakebaa.\n28 Anana Anutuwaa areŋ iikawaa so Kraistwaa kania ejemba kuuya oŋoojoŋ jeŋ asariŋ laligojoŋ. Yoŋonoŋ kuuya Kraistwo qokotaaŋ nama kotiiŋ akadamugiawo koloowutiwaajoŋ kuma oŋomakejoŋ. Kaeŋ uŋuaniŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋ keubutiwaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ momakootonana kuuya meŋ kululuuŋ qambaŋmambaŋ qaaya qaaya oŋomakejoŋ. 29 Niinoŋ iikawaajoŋ aoŋ oroŋkejeŋ. Kraistnoŋ ku-usuŋaa qaganoŋ sololooŋ inaaŋ nomakeji, niinoŋ mono iikawaa so manja qeŋ laligoŋkejeŋ. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/COL01.htm","date":"2018-07-15T22:39:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00164.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000038147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000038146972656}","num_words":1251,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Timotiwaa Tere 2\nPoolnoŋ Timotiwaa Tere ano 2 kolooro.\nJeŋ-asa-asari\nPoolnoŋ mundaŋa ano gbaworo ala ilailaaya Timotiwaajoŋ \"Ando qambaŋmambaŋ qaana konoga mumaŋ,\" jeŋ Buŋa Tere koi ooro. Qaa areŋa waŋa ii awaawaa kaparaŋkoŋkoŋ. Poolnoŋ ii jeŋ asariŋ uuta naŋgoŋ qambaŋmambaŋa kokaeŋ muŋ ooro: Timoti giinoŋ mono pondaŋ nama Jiisas Kraistwaa kania naŋgoŋ jeŋ laligowa. Oligaa Buŋa ano Soomoŋgo Areŋ Walaga mojaŋi, mono iikanoŋ qokotaaŋ iikawaa qaaya hoŋaboŋa ii ejemba kuma oŋoma uukuukuu gawoŋ meŋkeba. Tuarenjeŋ ama goŋgi siimbobolo kania kania mokolooŋ monagati eeŋ, mono kileŋ Anutunoŋ gawoŋ gonotiwaa so ii kaparaŋ koma meŋkeba.\nPoolnoŋ galeŋ meme qaa kotiga Timoti kokaeŋ muro: Tosianoŋ \"poumapou qaganoŋ aŋgowowo omaya ama gejajojombaŋ amakejuti\" giinoŋ mono iikawaa qaanoŋ keuma kambaŋga mesoqesooŋ tiwilaawabo. Aŋgowowo qaa kaaŋa kanoŋ ejemba mende totooŋ ilaaŋ oŋomakejuto, ejemba geja ama momakejuti mono ii meŋ boliŋ oŋono tiwilaawuya.\nPoolnoŋ qambaŋmambaŋ qaaya kuuya naŋgomambaajoŋ aŋaa laaligoyaa sunduya ooro. Naambaajoŋ nomaeŋ gawoŋ areŋa ama manja qeŋ laligoroti Timotinoŋ iikawaa qaaya duduuwabotiwaajoŋ ii kokaeŋ jeŋ asariro, \"Niinoŋ Jiisas moma laariŋ lombo moma mokosiŋgoŋ uujopa ama laligowe. Sisiwerowero ama noŋgi siimbobolo moma kaparaŋ koma kotiiŋ nambe.\"\nBuk kokawaa bakaya waŋa 5 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1-2\nAnutu mepeseeŋ Timoti qambaŋmambaŋ muro 1.3–2.13\nGejanono ano galeŋ meme qaa tosaaŋa 2.14–4.5\nPool horoŋ ureeŋ ama mugi laligoro 4.6-18\nTerewaa qaa kota waŋa 4.19-22\n1\n1 Anutu uusiiŋanoŋ jeŋ kotoŋ Pool nii kuuŋ nono Kraist Jiisaswaa aposol koloojeŋ. Kraist Jiisaswo qokotaaŋ naniŋ laaligo kombombaŋa nonombaatiwaa qaaya somoŋgorotiwaa Buŋa qaaya jeŋ asarimambaajoŋ wasiŋ nono laligojeŋ.\n2 * Apo 16.1Timoti giinoŋ momalaariwaa wombo merana koloojaŋ. Niinoŋ giwo qaa amiŋ mobojoŋ tere koi oojeŋ.\nMaŋnana Anutu ano Poŋnana Kraist Jiisas, yoronoŋ mono kiaŋkomuŋ kaleŋmoriaŋ goni luaenoŋ laligowa.\nPoolnoŋ Timoti uuta naŋgoŋ qaa jero.\n3 Noo ambosakonurunanoŋ Anutu weleŋ qeŋ muŋ laligogi niinoŋ toroqeŋ gawoŋa mewe Anutunoŋ \"Giibe sokonja,\" nijoro uugejananoŋ kaeŋ momakejeŋ. Uuna soraaya kolooro Anutu mepeseeŋkejeŋ. Mepeseeŋ asaga gomantiiŋa qama kooliŋ gii suulaŋ romoŋgoŋ gomakejeŋ. 4 Gomesaowe saana jauŋga kamaaroti, niinoŋ ii romoŋgoŋ giimambaajoŋ awelegoŋ kaparaŋ komakejeŋ. Giima ainjoloŋ rari korisoronoŋ uuna saa qewaatiwaajoŋ mojeŋ.\n5 * Apo 16.1Giinoŋ gbiŋgbaoŋa qaa oŋanoŋ Jiisas moma laariŋ laligojaŋi, qaa ii uu wombonanoŋ ero romoŋgoŋkejeŋ. Wala auga Lois ano nemuŋga Yunis yoronoŋ uugara meleeni momalaarigaranoŋ kolooro. Yoroo gemagaranoŋ giinoŋ kaaŋagadeeŋ ama laligojaŋi, iikaya moma laariŋ kotiijeŋ.\n6 Kawaajoŋ imowamo laligowabotiwaajoŋ qaa kokaeŋ qeŋ gbiliŋ gijojeŋ: Niinoŋ wala borona waŋganoŋ ama qama kooliwe Anutunoŋ gawoŋ memewaa momo kaleŋ gonota uuganoŋ eji, ii mono meŋ gbilina gere bolaŋ kaaŋa kotiiŋ jeŋ mende ililiŋgowa. 7 Qaa koi mono romoŋgowa: Anutunoŋ Uŋa Toroya ii jiriŋjiriŋ ama qarasombunana moboŋatiwaajoŋ qaagoto, iyaŋaa ku-usumbaa Uŋaya nonono saanoŋ uunananoŋ jopagoŋ aoŋ nanamemenana tororo galeŋ koma aoŋ namboŋa.\n8 Kawaajoŋ Poŋnanaa qaaya naŋgoŋ jeŋ seimambaajoŋ ataqataŋ mende amba. Kaeŋ qaagoto, mono nii kaaŋa kolooŋ laligowa. Niinoŋ Pombaa gawoŋa meŋ laligowe iikawaajoŋ kapuare mirinoŋ nooŋgi rajento, kileŋ noojoŋ ama kuukamakamaa mende moma laligowa. Mono kotiiŋ nii kaaŋa awasaŋkaka nama uuwaa gawoŋ meŋ laligowa. Oligaa Buŋawaajoŋ ama aŋgosisiri ama gombuyagati eeŋ, mono iikawaa siimboboloya moma mokosiŋgoŋ bosima laligowa. Anutunoŋ ku-usuŋ gomakejiwaa so ii saanoŋ niwo motooŋ kaparaŋ koma bosima laligowota.\n9 Anutunoŋ monowaa monoyanoŋ Siwe namo mende mokolooŋ oroma kambaŋ iikanoŋ ananaajoŋ romoŋgoŋ areŋ kokaeŋ ano: Anutunoŋ Kraist Jiisaswaajoŋ ama kaleŋmoriaŋ nonombaa. Areŋ ii ano ero laligoŋ kouma laligogi anana kolooniŋ. Kolooniŋ Anutunoŋ anana iwaa buŋa kolooŋ soraaya laligowombaajoŋ nonooma hamo qeŋ nonono. Anano iwoi awaa aniŋiwaajoŋ ama mende meweeŋgoŋ nonoma nonoonoto, iyaŋaa areŋ walaga ii otaaŋ nama iikanoŋ nonoono. 10 Areŋ walaga iikawaa hoŋa ii kambaŋ kokaamba asuganoŋ kolooro. Hamoqeqe Tonananoŋ asugiŋ Anutuwaa kaleŋmoriaŋa maama nonono. Kraist Jiisasnoŋ asugiŋ koomuwaa esuŋa qeŋ meluŋgoro kemero Oligaa Buŋaya ninisaano asariro. Buŋa qaa ii moma laariŋ saanoŋ laaligo kombombaŋa mokolooŋ tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ kambaŋ moŋnoŋ mende koomu komboŋa mende komuwoŋa.\n11 * 1 Tim 2.7Anutunoŋ nii Oligaa Buŋa jeŋ asariŋ ejemba kuma oŋomaŋatiwaajoŋ kuuŋ nono wasiwasi eja aposol koloojeŋ. 12 Aposol koloojeŋiwaajoŋ ama gawoŋa kotiiŋ mewe tosianoŋ aŋgosisiri naŋ noŋgi siimbobolo momakejeŋ. Siwe Eja moma laariŋ muŋkejeŋi, niinoŋ iwaa kania awaagadeeŋ moma yagojeŋ. Kawaajoŋ awasaŋkaka nama kuukamakamaa mende momakejeŋ. Qaago totooŋ! Anutunoŋ moma laariŋ noma Buŋa gawoŋa ama nonotiwaa so nii galeŋ koma nomambaa kotiiŋ laligoji, ii moma yagojeŋ. Kaeŋ moma yagowe gawoŋanoŋ mende sooma kamaaro laligoŋ uma kambaŋ somatanoŋ keuboŋa. Kaeŋ moma laariŋ iikawaajoŋ uuwoiwoi mende anjeŋ. 13 Momalaariwaa qaa ii uunana meagowaatiwaa soga kolooji, niinoŋ qaa hoŋa ii kuma goma sili awaa qendeema goma laligowe. Ii mono uu konoŋganoŋ ama kaaŋiadeeŋ otaaŋ laligowa. Nono Kraist Jiisaswo qokotaaŋ motooŋ naniŋ jopagoŋ nonomakeji, giinoŋ mono uujopa iikawaa uutanoŋ laligowa.\n14 Anutunoŋ giima moma laariŋ goma iwoi awaa kuuya gono buŋaga kolooji, iikanoŋ mesoqesoowabotiwaajoŋ mono ii galeŋ meŋ laligowa. Uŋa Toroyanoŋ uunananoŋ nama laligoji mono iwaa ku-usuŋ qaganoŋ iwoi hoŋa ii agokayaŋ kona ewaa.\n15 Eisia prowinswaa neŋauruna yoŋonoŋ kuuya nomesaoŋ gema nugi, ii mojaŋ. Eja qagara Figelus ano Hermogenes yoronoŋ iyoŋoo batugianoŋ laligojao. 16 Tosianoŋ nomesaogito, Onesiforus iinoŋ qaago. Kawaajoŋ Poŋ, gii mono Onesiforuswaa sumaŋuruta kiaŋkomuŋ oŋona laligowu. Eja kanoŋ noo gbadonaajoŋ (tape) gamu mende qeŋ nomakejato, kambaŋ mamaga kanoŋ keraqeeaŋgo qeŋ nono uuna bonjoŋ kono. 17 Onesiforusnoŋ Room sitinoŋ koi kouma kambaŋ iikanondeeŋ noojoŋ kaparaŋ koma moŋgama laligoŋ mokolooŋ nono. 18 Iinoŋ wala Efesus sitinoŋ nomaeŋ ilailaa somasomata ama meŋ afaaŋgoŋ noma laligoroti ii geeŋgo saanoŋ moma komujaŋ. Kawaajoŋ kambaŋ somatanoŋ Pombaa kooroŋanoŋ keuniŋ Onesiforusnoŋ kiaŋkomuwaa tawaya mokoloowaatiwaajoŋ qama koolijeŋ. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/2TI01.htm","date":"2018-07-15T22:43:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00171.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000048876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000048875808716}","num_words":845,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.172,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tesalonaika Tere 1\nPoolnoŋ Tesalonaika yoŋoo Tere mutuya ano.\nJeŋ-asa-asari\nRoom mindimindiri kantriwaa prowins qata Masedonia kawaa siti waŋa ii Tesalonaika. Poolnoŋ misin gawoŋ meŋ liligoŋ Filipai siti mesaoŋ Tesalonaika kaŋ gawoŋ mero tosianoŋ uugia meleeŋgi kuma oŋono uumeleeŋ tuuŋ kolooro. Ii kolooroto, tuarenjeŋ iikanondeeŋ kolooro. Poolnoŋ Kraistwaa Buŋa qaa jeŋ asariŋ uugia kuuro iikanoŋ Griik ejemba Juuda yoŋowo toroqeŋ laligogiti, iyoŋoonoŋga mamaganoŋ uugia meleeŋgi tuuŋ iikanoŋ somariiro. Kawaajoŋ Juuda ejemba uugia mende meleema uugianoŋ boliro Pool gema qeŋ mugi. Gema qeŋ mugitiwaajoŋ bimooro kana moŋgama oŋomesaoŋ Berea taonoŋ keno. Kanageŋ Korint sitinoŋ laligoro neŋata Timotinoŋ ala ilailaaya kolooŋ Tesalonaika sitiga kaŋ nomaeŋ moma laarigiti, iikawaa sunduya ijoro moro.\nPoolnoŋ Tereya mutuya Tesalonaika anoti, ii Kraistwaa alauruta yoŋoo uugia naŋgoŋ momalaarigia meŋ kotiiwaatiwaajoŋ ooro. Poŋ moma laariŋ uunoŋ jopagoŋ aoŋkejuti, iikawaa bujuya momago yoŋoojoŋ Anutu mepeseeja. Aŋo laaligo yoŋowo nomaeŋ ama laligoroti, ii duduuwubotiwaajoŋ ii papianoŋ ooja. Tesalonaika uumeleeŋ tuuŋ batugianoŋ qaa tosaaŋa kolooro jegiti, Poolnoŋ ii meleema jeŋ asariŋ ooja. Qaa tosia ii kokaeŋ: Kraistnoŋ eleema karo Siwe laaligonoŋ keuboŋati, iikanoŋ tosianoŋ uugia meleema koomunoŋ ejuti, iyoŋoojoŋ mono nomaeŋ koloowaa? Kraistnoŋ naa kambanoŋ eleema kawaa? Qaa ii meleema kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, \"Oŋo Kraist mombo kawaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama mamboma laligoŋ iikanoŋ mono gawoŋ awaa awaa ii jegeŋa nama pondaŋ meŋ laligowu.\"\nBuk kokawaa bakaya waŋa 6 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1.1\nDaŋgiseŋ jeŋ aisooŋ mepeseeja 1.2–3.13\nNanamemeŋ dindiŋa ambutiwaajoŋ kuuŋ oŋonja 4.1-12\nKraistnoŋ kawaatiwaa qaaya kuma oŋonja 4.13–5.11\nQambaŋmambaŋ qaa tetegoya tosaaŋa 5.12-22\nTerewaa qaa kota waŋa 5.22-28\n1\n1 * Apo 17.1Pool, Sailas ano Timoti nononoŋ Tesalonaika uumeleeŋ kanageso oŋowo qaa amiŋ mobombaajoŋ tere koi oojoŋ.\nOŋo Maŋ Anutu ano Poŋ Jiisas Kraist yorowo qokotaaŋ naŋgi mono kaleŋmoriaŋ oŋoni luaenoŋ laligowu.\nMomalaari qeŋ gbilijutiwaajoŋ aisoojoŋ.\n2 Nononoŋ suulaŋ romoŋgoŋ oŋoma kuuya oŋoojoŋ \"Anutu keraqeeaŋgo daŋgiseŋ!\" jeŋ mepeseeŋkejoŋ ano qamakooli gawoŋ meŋ iikanoŋ kambaŋ so qagia qamakejoŋ. 3 Oŋo Jiisas Kraist jopagoŋ moma laarigi uujopayanoŋ nemuŋ koma oŋono gawoŋa kotiiŋ meŋkeju ano Poŋnananoŋ eleema kawaatiwaajoŋ jejeromoŋromoŋ ama kaparaŋ koma mambomakeju. Nononoŋ ii kuuya Anutu Maŋnanaa jaasewaŋanoŋ saanoŋ romoŋgoŋkejoŋ.\n4 Uumeleeŋ alaurunana, Anutunoŋ jopagoŋ oŋoma oŋo iyaŋaajoŋ kokaeŋ meweeŋgoŋ oŋonoti, ii mojoŋ. 5 Nononoŋ Jiisaswaa Oligaa Buŋaya meŋ oŋoonoŋ kaŋ batugianoŋ nomaeŋ ama laligoniŋi, oŋo ii moju. Nononoŋ Buŋa ii qaa tooŋgadeeŋ mende jeniŋ mogito, Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ nonono awasaŋkaka nama esuŋmumuyawo uugia kuuŋ laligoniŋ. 6 * Apo 17.5-9Kaeŋ laligoniŋ oŋo koŋajiliŋ somataa uutanoŋ laligoŋ Buŋa qaa moma aŋaliŋ aŋgoŋ koŋgi. Ii aŋgoŋ koŋgi Uŋa Toroyanoŋ korisoro oŋono Poŋ ano nonoo silinana otaaŋ laligoju. Ii nomaeŋ kolooroti, nononoŋ ii saanoŋ mojoŋ. 7 Kaeŋ gemanananoŋ kaŋ laligoŋ Masedonia Akaia prowins woi kanoŋ Jiisas moma laarijuti, korebore yoŋoojoŋ sili awaa qendeema oŋomakeju.\n8 Ii kokaeŋ: Oŋo Pombaanoŋ qaa moma aŋaliŋ aŋgoŋ koma jeŋ laligogi tosianoŋ ii aŋgotomaŋ kaaŋa toroqeŋ jeŋ seigi keno. Kema laligoŋ Masedonia ano Akaia prowins woi ii sokondabororo. Ii sokondabororoto, iikayadeeŋ qaago. Oŋo Anutu moma laariŋ gawoŋa megiti, iikawaa oŋanoŋ mono gomaŋ so kema kaŋ seiro mamaganoŋ uugia meleeŋgi. Ii kilikalu qaago. Kawaajoŋ nono iikawaa qaa moŋ mende toroqeŋ jewoŋa.\n9 Nono oŋoonoŋ kaniŋ nomaeŋ kolooroti, iikawaa sunduya ii gomaŋ tosaaŋa yoŋonoŋ jeŋ seigi aŋgotomaŋ kaaŋa momakejoŋ. Oŋo tando lopioŋ ano beŋ qoloŋgoya ii gema uŋuŋ Anutu hoŋaboŋa ano laaligo Toyaanoŋ eleema gawoŋa meŋ laligoju. 10 Anutunoŋ Meria meŋ gbiliro koomunoŋga waaroti, oŋo iinoŋ Siwe gomanoŋga kamaaŋ asugiwaatiwaajoŋ mambomakeju. Anutuwaa iriŋsoŋsooŋanoŋ kanageŋ asuganoŋ asugiro Jiisasnoŋ mono kamaaŋ jiŋjauŋ kanjaŋawo iikanoŋa metogoŋ nonombaa. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/1TH01.htm","date":"2018-07-15T23:06:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00233.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jombaanoŋ Tere 3\nJonoŋ Tereya ano 3 kolooro.\nJeŋ-asa-asari\nBuŋa Tere kokawaa toya iinoŋ iyaŋaa qata \"Jotamemeya moŋ,\" qaro. Iinoŋ Tere ii uumeleeŋ kanageso mombaa jotamemeya moŋ qata Gaius iwaajoŋ ano. Gaiusnoŋ uumeleeŋ ejemba tosaaŋa miri ano nembanene iwoinoŋ ilaaŋ oŋoma laligoro. Kawaajoŋ ii mepeseeŋ muro ano tompe eja moŋ qata Diotrefes iwaajoŋ galeŋ meme qaa jero.\nBuk kokawaa bakaya waŋa 5 ii kokaeŋ:\nQaa mutuya 1-4\nJonoŋ Gaius mepeseeja 5-8\nDiotrefeswaa galeŋ meme qaa 9-10\nDemitriuswaa korisoro qaa 11-12\nBuk kokawaa qaa kota waŋa 13-15\n1\n1 * Apo 19.29; Room 16.23; 1 Kor 1.14Oo wombo alana Gaius, niinoŋ jotamemeya moŋ kolooŋ giwo qaa amiŋ mobojoŋ kaŋ tere oojeŋ. Niinoŋ qaa hoŋaa so uunanoŋ jopagoŋ goma laligojeŋ.\n2 Oo wombo alana, goo kokoosoganoŋ Anutuwo qokotaaŋ qeaŋgoro laligojaŋi, ii mojeŋ. Kaaŋiadeeŋ sele gbiligbili laligoŋ iwoi kuuya kanoŋ toomoriaŋ mokolooŋ laligowaatiwaajoŋ Anutu qama koolijeŋ. 3 Uumeleeŋ alaurunana tosianoŋ goonoŋga kaŋ goo sunduga kokaeŋ naŋgoŋ nijogi, \"Giinoŋ Anutuwaanoŋ qaa hoŋa ii pondaŋ otaaŋ ama meŋ laligojaŋ.\" Kaeŋ nijogi mobe korisoro somata kondooŋ nono. 4 Noo kokourunanoŋ Anutuwaanoŋ qaa hoŋa otaaŋ ama meŋ laligojuti, niinoŋ buju kaaŋa moma honoŋa qaa aisooŋkejeŋ. Buju morota moŋnoŋ korisoro uuta ii mende uuguro mojeŋ. Kiaŋ.\nJonoŋ galeŋ eja qata Gaius mepeseeja.\n5 Oo wombo alana, gii uumeleeŋ alaurunana weleŋ qeŋ oŋoma iikanoŋ pondaŋ nama laligoŋkejaŋ. Yoŋoonoŋga tosianoŋ gomaŋ liligoŋ oŋoonoŋ kaŋkejuti, ii kalaŋ koma oŋomakejaŋ. Moma oŋonjaŋi me qaago, ii kileŋ awaagadeeŋ ilaaŋ oŋomakejaŋ.\n6 Gii uuganoŋ jopagoŋ oŋoma laligonati, iyoŋoonoŋga tosianoŋ koi kaŋ momalaari tuumbaa jaagianoŋ kaniaga kaeŋ naŋgoŋ jegi moniŋ. Kawaajoŋ alaurunana kaaŋanoŋ oŋoonoŋ kawuti, ii mono ilaaŋ oŋoma laligona saanoŋ afaaŋgoŋ gawoŋ meŋ kanagia toroqeŋ kembu. Gawoŋ kaaŋa ii Anutuwaa jaanoŋ sokombaatiwaa so mono toroqeŋ meŋ laligowa. 7 Yoŋonoŋ Kraistwaa buŋaga koloojutiwaajoŋ ama iyaŋgiaanoŋ gomaŋ mesaoŋ liligoŋ qabuŋaya jeŋ seiŋkeju. Gawoŋ kaeŋ meŋ uumeleembaa gadokopa ejemba yoŋoonoŋga nembanene iwoi moŋ mende aŋaliŋ meŋkeju. 8 Kawaajoŋ Jiisaswaa alauruta nononanodeeŋ alaurunana kaaŋa ii koma horoŋ naŋgoŋ oŋoniŋ sokombaa. Anana gawoŋ bakaya ii meŋ iikanoŋ qaa hoŋaa Toya motooŋ weleŋ qeŋ muniŋ qaaya hoŋanoŋ seiŋkebaa. Kiaŋ.\nDiotrefes kaaŋa koloowabotiwaa galeŋ meme qaa\n9 Niinoŋ momalaari tuuŋ oŋoojoŋ tere moŋ ooweto, Diotrefes jotameme eja iinoŋ batugianoŋ galeŋ waŋ laligomambaa siiŋa moji, iinoŋ qaanaa geja mende ama telambelaŋ amakeja. 10 Kawaajoŋ niinoŋ oŋoonoŋ kawenagati eeŋ, mono iwaa nanamemeŋa bologa ii asuganoŋ jewe kokaeŋ mobuya: Iinoŋ nonoojoŋ andoqeqe qaa jeŋ qoloŋgoŋ kisama jeŋkeja ano qaagadeeŋ mende jeŋkeja. Qaagoto, uumeleeŋ alaurunana gomaŋlili gawoŋ meŋkejuti, iinoŋ ii mende koma horoŋ oŋomakeja ano alaurunana tosianoŋ koma horoŋ oŋombombaajoŋ mojuti, iinoŋ ii aŋgoŋ koma oŋoma momalaari tuuŋgianoŋga utama oŋono seleeŋgeŋ kamaaŋkeju.\n11 Oo wombo alana, gii nanamemeŋ bologa qaagoto, nanamemeŋ awaa ii mono otaaŋ laligowa. Daeŋ yoŋonoŋ nanamemeŋ awaa ama meŋ laligojuti, iyoŋonoŋ Anutuwaa meraboraaŋa kolooju. Daeŋ yoŋonoŋ nanamemeŋ bologa ama meŋ laligojuti, iyoŋonoŋ Anutuwaa kania mende moma kotoŋ sopa seleeŋgeŋanoŋ laligoju.\n12 Demitrius eja iikawaa kania ii awaa. Alaurunana kuuyanoŋ kaeŋ jeŋkeju. Qaa hoŋaa Toya aŋo qaa ii kaaŋiadeeŋ naŋgoŋ jeŋkeja ano nononoŋ toroqeŋ iwaajoŋ qaa ororoŋ jeŋkejoŋ. Nononoŋ qaa jeŋkejoŋi, ii qaa hoŋa tooŋ kolooji, ii mojaŋ. Kiaŋ.\nYeizozo qaa tetegoya\n13 Niinoŋ goojoŋ qaa seiseiya oomambaajoŋ siiŋa mojento, ii kirifi ano iŋknoŋ ooŋ gomambaa so mende moma mesaojeŋ. 14 Niinoŋ uulaŋawo goonoŋ kaŋ giimambaajoŋ mamboma jejeromoŋromoŋ anjeŋ. Aitoŋgowoŋati, kambaŋ iikanoŋ saanoŋ jaasewaŋ qeŋ aoŋ qaa qaa amiŋ moboŋa.\n15 Anutunoŋ luae qeŋ gono laligowa!\nMomalaari alaurunana koi laligojuti, iyoŋonoŋ yeizozogia aŋgi goonoŋ kaja. Giinoŋ kaaŋiadeeŋ uumeleeŋ alaurunana giwo nanjuti, ii aŋa aŋa noonoŋ yeizozona iŋijona mobu. Bonjoŋ!","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/3JN01.htm","date":"2018-07-19T20:53:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591296.46\/warc\/CC-MAIN-20180719203515-20180719223515-00059.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":548,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 14\nAbramnoŋ Loot ii kere yoŋoo borogianoŋa metogoro.1 Kambaŋ kanoŋ Babilombaa (Sinarwaa) kiŋa qata Amrafel, Elasarwaa kiŋa qata Ariok, Elambaa kiŋa qata Kedorlaomer ano Goimbaa kiŋa qata Tidal laligogi. 2 Yoŋonoŋ kiŋ koi yoŋowo kanaiŋ manja aogi: Sodom taombaa kiŋa qata Bera, Gomora taombaa kiŋa qata Birsa, Adma taombaa kiŋa qata Sinab, Seboim taombaa kiŋa qata Semeber ano Bela (qata moŋ Zoar) taoŋ kawaa kiŋa. 3 Kiŋ kuuya koi yoŋonoŋ dondooŋa qata Sidim kanoŋ ajorooŋ ku-usuŋgia mindiriŋ soomoŋgo aŋgi. Sidim dondooŋanoŋ kambaŋ kokaamba Sii Kowe Koomuya ii eja. 4 Yoŋonoŋ yambu 12:waa so Kedorlaomerwaa jeŋkooto baatanoŋ laligoŋ kouma yambu 13:ŋa kanoŋ iwaa qaa baatanoŋ kembombaajoŋ qotogoŋ kareŋ motoŋ manja qegi.\n5 Kaeŋ aŋgi yambu 14:ŋa kanoŋ Kedorlaomer ano kiŋ tosaaŋa iwo soomoŋgo ama laligogiti, iyoŋonoŋ kaŋ kanageso koi kaaŋa yoŋowo manja qeŋ haamo aŋgi: Refa kanageso ii Asterot Karnaim gomanoŋ uŋuŋ haamo aŋgi. Zuzi kanageso ii Haam gomanoŋ ano Eme kanageso ii Kiriataim gomaŋ kanoŋ uŋuŋ haamo aŋgi. 6 Hoor kanageso ii Seir baloŋ baaŋawo kanoŋ uŋuŋ oŋotaaŋ kema kema El Paran gomaŋ kanoŋ keuma haamo ama oŋoŋgi. El Paran ii baloŋ qararaŋkoŋkoŋaa goraayanoŋ eja. 7 Haamo ama oŋoma iikanondeeŋ eleema En Mispat (qata moŋ Kaades) kanoŋ kaŋ Amalek kanageso haamo ama oŋoma baloŋgia kuuya aŋgoŋ koŋgi. Amor kanageso Hazezon Taamar balonoŋ laligogiti, ii kaaŋiadeeŋ uŋuŋ haamo ama oŋoŋgi.\n8 Kaeŋ kolooro Sodombaa kiŋa, Gomorawaa kiŋa, Admawaa kiŋa, Zeboimbaa kiŋa ano Bela (qata moŋ Zoar) kawaa kiŋa yoŋonoŋ waama asasa riiŋ Sidim dondooŋanoŋ keuma kiŋ koi kaaŋa yoŋowo manja qewombaa jawoya ama aroŋ qeŋ naŋgi: 9 Elambaa kiŋa Kedorlaomer, Goimbaa kiŋa Tidal, Babilombaa (Sinarwaa) kiŋa Amrafel ano Elasarwaa kiŋa Ariok. Kiŋ 4 yoŋonoŋ kiŋ 5 yoŋowo aroŋ qegi.\n10 Kaeŋ aroŋ qegito, Sidim baloŋ dondooŋa kanoŋ roŋ resa saposapoyawo kanoŋ saa qeŋ raro. Kaeŋ raro Sodom ano Gomora taoŋ yoroo kiŋ poŋgianoŋ manjaqeqe ejaurugara yoŋowo unjurama kemaligi eja tosianoŋ roŋ iikanoŋ ritooŋ kemeŋ uŋuro. Kaeŋ uŋuro alaurugia tosaaŋa kuuya yoŋonoŋ oloŋ koma unjurama baloŋ baaŋawo kanoŋ ugi. 11 Ugi kiŋ 4 yoŋonoŋ Sodom ano Gomora kema esuhinagia ano nembanenegia kuuya ii leiŋ qeŋ meŋ togoŋ keŋgi. 12 Abrambaa beeta Lootnoŋ Sodom laligorotiwaajoŋ ama ii kaaŋiadeeŋ esuhinayawo wama keŋgi.\n13 Kaeŋ keŋgi eja moŋnoŋ oloŋ koma misiŋgoŋ kaŋ iikawaa buzu qaaya ii Hibruu (waba) eja Abram ijoro. Kambaŋ kanoŋ Abramnoŋ Amor eja qata Mamre iwaanoŋ jujuu gere somasomata iikawaa kosogianoŋ laligoro. Mamrenoŋ kowoita qagara Eskol ano Aner yorowo motooŋ Abrambo soomoŋgo ama laligogi. 14 Abramnoŋ beeta Loot wama keŋgiti, iikawaa qaaya moma ejauruta 318 aŋaa mirinoŋ kolooŋ momo moma manjaqeqe koma gbiliŋ laligogiti, ii oŋoono ajorooŋ kere tuuŋ oŋotaaŋ Noot waageŋ kema laligoŋ Dan gomanoŋ keugi.\n15 Abramnoŋ ejauruta mendeema oŋono yoŋonoŋ gomantiiŋa kanoŋ konjoma kere tuuŋ qelanjiŋ uŋuŋ haamo ama oŋoŋgi. Haamo ama oŋoma oŋotaaŋ kema laligoŋ Damaskaswaa Noot leegeŋ gomaŋ qata Hoba kanoŋ keugi. 16 Kanoŋ keuma esuhina kuuya leiŋ qeŋ meŋ keŋgiti, ii mokoloogi. Beeta Loot ano iwaanoŋ ilawoila ii meŋ wama eleema kagi. Sodom ano Gomora yoŋoo emba meraaŋurugia ano ejemba tosaaŋa ii kaaŋiadeeŋ kuuya uŋuama kagi.\nMelkizedeknoŋ Abram kotuegoro.17 Abramnoŋ kaeŋ Kedorlaomer ano kiŋ tosaaŋa iwo soomoŋgo ama laligogiti, ii uŋuŋ haamo ama oŋoma eleema karo Sodombaa kiŋa iinoŋ Sawe dondooŋa (qata moŋ Kimbaa dondooŋa) kanoŋ mokolooŋ iimambaajoŋ keno. 18 a Kambaŋ kanoŋ Melkizedek Saalembaa kiŋa iinoŋ bered ano wain apu meŋ karo. Iinoŋ Anutu uutaa jigo gawoŋ galeŋa kolooro. 19 Kaeŋ ama Abram kotuegoŋ muŋ qaa kokaeŋ ijoro: \"Anutu uuta Siwe namo mokolooŋ oronoti, iinoŋ mono Abram gii kotuegoŋ gono laligowa. 20 Anutu uutanoŋ kereuruga goo boronoŋ ama oŋonoti, mono ii mepeseejoŋ.\" Kaeŋ ijoro Abramnoŋ ilawoilaya kuuya mendeeno tuuŋ ten kolooro iikanoŋga motomotooŋ (10%) meŋ mamatewooya muro.\n21 Ii muro Sodombaa kiŋanoŋ Abram kokaeŋ ijoro: \"Ejembauruna ii nombagato, esuhina ii mono geeŋgaa buŋa koloowa.\"\n22 Kaeŋ ijoroto, Abramnoŋ Sodombaa kiŋaajoŋ kokaeŋ jero: \"Qaana kotiiwaatiwaajoŋ niinoŋ borona Poŋ Anutu uuta Siwe namo mokolooŋ oronoti, iwaanoŋ baageŋ meŋ waama jojopaŋ qaa kokaeŋ jejeŋ: 23 Nii goonoŋ iwoi moŋ ii mende totooŋ memaŋa. Beweso kasagaa kitia me kana esugaa kasia ii kaaŋiadeeŋ mende memaŋa. Kaeŋ ambe giinoŋ kanageŋ kokaeŋ jewabo: 'Niinoŋ Abram iwoi mube iinoŋ eja esuhina qaqabuŋayawo kolooŋ laligoja.' Gii mono kaeŋ jemambaajoŋ amamaaŋ laligowa. 24 Nii iwoi moŋ mende toroqeŋ memaŋato, ejaurunanoŋ naa iwoiga negiti, ii meleema nonoŋgi sokondaboroja. Kaaŋagadeeŋ eja alauruna Aner, Eskol ano Mamre niwo kagiti, iyoŋonoŋ mono tawagia soya jejeya mewu.\" Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.14","date":"2018-09-24T13:34:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160454.88\/warc\/CC-MAIN-20180924125835-20180924150235-00130.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9998934269,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9998934268951416}","num_words":855,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.115,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Genesis 39\nJoosef ano Potifarwaa embia1 Kambaŋ batuya kanoŋ Ismael kanagesowaa komahooro eja yoŋonoŋ Joosef wama Iijipt kantrinoŋ keuma sewaŋa mewutiwaajoŋ aŋgi. Aŋgi Iijipt eja moŋ qata Potifar, Faarao kimbaa jawiŋa moŋ ano laaligoyaa sikiriti yoŋoo kawali galeŋgiaga laligoroti, iinoŋ ii sewaŋa mero weleŋqeqeya omaya kolooro.\n2 a Kaeŋ ama laligoro Poŋnoŋ Joosefwo nano iwoi kuuya ama meŋ laligoroti, iikanoŋ toomoriaŋ mokolooro. Iinoŋ toya Iijipt eja iwaa mirinoŋ laligoro. 3 Kaeŋ laligoro Poŋnoŋ Joosefwo nama kondooŋ muro iwoi kuuya borianoŋ meŋ laligoroti, iikanoŋ toomoriaŋawo kolooro. Kaeŋ kolooro toyanoŋ ii iiro. 4 Toyanoŋ ii iiro awaa sokono iwaa jaanoŋ iima-aiŋ mokolooro ijoro aŋaa laaligoyaa galeŋa kolooro. Potifarnoŋ Joosef kuuŋ muro miriaa iwoi kuuya galeŋ kono esuhina buŋaya kuuya iwaa boronoŋ ano kalaŋ koma laligoro. 5 Miriaa iwoiya ano esuhina buŋaya ii kuuya Joosefnoŋ galeŋ kombaatiwaajoŋ borianoŋ ano laligoroti, Poŋnoŋ kambaŋ iikanoŋadeeŋ kanaiŋ Iijipt eja iwaanoŋ miri iwoiya ii Joosefwaajoŋ ama kotuegoŋ laligoro. Potifarwaa mirianoŋ ano gawoŋanoŋ ilawoilaya kuuya eroti, ii kotumotue qaganoŋ ero. 6 Kaeŋ ero Potifarnoŋ ilawoilaya eŋ muroti, ii kuuya Joosefwaa borianoŋ andaboroŋ nama aŋo ii me woi iikawaa majakakaya moŋ mende moro. Iinoŋ nene nemambaajoŋ kaaŋgadeeŋ motoqoto mende moma siiseweweya qaa laligoro. Joosefwaa selia onjonbonjoŋ somariiro kaitanianoŋ iima-aiŋaiŋawo ero laligoro.\n7 Kaeŋ laligoro kambaŋ tosia tegoro Potifarwaa embianoŋ Joosef iima iimanaaŋa moma kokaeŋ ijoro: \"Gii mono kana niwo ewo.\"\n8 Kaeŋ ijoroto, iinoŋ ii togoŋ toyaa embia kokaeŋ ijoro: \"Qaago! Moba, tona aŋo mirianoŋ ilawoila ejiwaa majakakaya mende momakejato, esuhina buŋaya kuuya ii mono niinoŋ galeŋ koma laligomambaajoŋ noo boronanoŋ andabororota eja.\n9 Kaeŋ ero miri kokawaa uutanoŋ ii ano nii noroo ku-usunaranoŋ mono ororoŋ eja. Giinoŋ iwaa embia koloojaŋiwaajoŋ gii aŋgoŋ koma nonoto, iwoi tosia moŋ ii noojoŋ mende aŋgoŋ kono. Kawaajoŋ nii nomaembaajoŋ ama nanamemeŋ bologa totooŋ kaaŋa ii ama iikanoŋ Anutu qotogoŋ siŋgisoŋgo ambenaga? Awawi totooŋ\" 10 Kaeŋ ijoro moma qaa kaaŋa ii weemboria so Joosef ijoŋ laligoroto, iinoŋ kileŋ ii qotogoŋ kema iwaa duŋ eenoŋ kema iwo ewotiwaajoŋ mende wambelaaro. Kaeŋ iwo motooŋ laligowotiwaajoŋ kaaŋagadeeŋ togoro.\n11 Kaeŋ togoŋ laligoro weemboria moŋnoŋ miriwaa weleŋqeqeuruta yoŋoonoŋga moŋnoŋ miri uutanoŋ mende laligoro Joosefnoŋ gawoŋa jejeta memambaajoŋ miri uutanoŋ uro. 12 Uro emba iikanoŋ Joosefwaa malekuyanoŋ qelanjiŋ meŋ kokaeŋ ijoro: \"Gii mono kana niwo ewo.\" Kaeŋ ijoroto, Joosefnoŋ malekuya ii iwaa borianoŋ mesaoŋ oloŋ koma qiqigoŋ kema sombenoŋ seleeŋgeŋ kamaaro. 13 Malekuya iwaa borianoŋ mesaoŋ oloŋ koma sombenoŋ kamaaroti, emba iikanoŋ ii iiro.\n14 Ii iima miriwaa weleŋqeqeuruta oŋoono kagi ii kokaeŋ iŋijoro: \"Mobu, lonanoŋ Hibruu eja ii wama mirinananoŋ karoti, iinoŋ mono goŋgiso goŋgegee ama nonoma laligoja. Iinoŋ niwo ewojoŋ noonoŋ koujato, niinoŋ qama gigilaajeŋ. 15 Qama gigilaawe moma malekuya noo wosonanoŋ mesaoŋ oloŋ koma qiqigoŋ kema seleeŋgeŋ kemeja.\"\n16 Kaeŋ iŋijoŋ Joosefwaanoŋ maleku kosianoŋ ano ero Joosefwaa toyanoŋ eleema kawaatiwaajoŋ mamboma raro karo. 17 Karo sundu ii kaaŋagadeeŋ ijoro: \"Hibruu weleŋqeqe eja ii wana ananaa mirinoŋ karoti, iinoŋ mono niwo goŋaaŋgole amambaajoŋ noonoŋ koujaa. 18 Koujaato, niinoŋ qa gigilaawe malekuya noo wosonanoŋ mesaoŋ oloŋ koma qiqigoŋ kema seleeŋgeŋ kemejaa.\"\n19 Kaeŋ ijoro Joosefwaa toya ii embianoŋ sundu kaeŋ jero moro kokaeŋ ijoro: \"Goo weleŋqeqeganoŋ mono kaeŋ ama nonja.\" Kaeŋ ijoro iriŋa soono uuta gere jero. 20 Uuta gere jero jeŋ kotoro Joosef meŋ Faarao kimbaa kapuare mirinoŋ eja galeŋ koma oŋoma laligogiti, mono kapuare miri iikanoŋ ooŋgi kemeŋ eŋ laligoro. 21 b Joosefnoŋ kapuare miri iikanoŋ laligoroto, Poŋnoŋ Joosefwo nama kotuegoŋ kiaŋkoomu muŋ laligoro kapuare miriwaa galeŋ waŋanoŋ ii iima iwaajoŋ iima-aiŋaiŋ moro. 22 Iima-aiŋaiŋ morotiwaajoŋ eja kuuya kapuare mirinoŋ ragiti, ii Joosefnoŋ galeŋ koma oŋombaatiwaajoŋ iwaa boronoŋ oŋoono. Iwoi kuuya kanoŋ ama meŋ laligogiti, ii Joosefnoŋ jeŋ kotoŋ oŋonotiwaa so otaaŋ ama meŋ laligogi.\n23 Poŋnoŋ Joosefwo nama kotuegoŋ muŋ kondooro iwoi kuuya ama meŋ laligoroti, ii toomoriaŋawo asugiŋ ero. Kawaajoŋ kapuare miriwaa galeŋ waŋanoŋ Joosef iwoi kuuya nomaeŋ galeŋ koma jeŋ kotoŋ oŋoma laligoroti, iikawaa majakakaya moŋ mende totooŋ moma laligoro. Kiaŋ.\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.\nNIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.\nESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.\nNIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.\nESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.\nKJVWHNUJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2018","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=KSR%7Creference=Gen.39","date":"2018-09-21T19:48:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267157503.43\/warc\/CC-MAIN-20180921190509-20180921210909-00197.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999511242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999511241912842}","num_words":779,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nLombogia mono bosima ilaaŋ aoŋkebu.\n1 Oo uumeleeŋ alauruna, moŋnoŋ kana uuguŋ siŋgisoŋgo ano mokoloojuti eeŋ, uumeleeŋ alauruna oŋonoŋ mono ala kaaŋa ii migigiiŋ mindiŋgoŋ mugi mombo kana mokoloowaa. Kaeŋ ama geeŋga kaaŋagadeeŋ aŋgobatonoŋ kamaaŋ guwabotiwaajoŋ mono galeŋ meŋ aoŋ laligowa. 2 Lombogia mono ilaaŋ aoŋ bosimakebu. Iikaaŋa kanoŋ Kraistwaa Kana qaaya otaagi hoŋawo kolooŋkebaa. 3 Moŋnoŋ kamaaŋqeqeta laligoŋ kileŋ aŋaajoŋ moro uuta kolooji, iinoŋ mono iyaŋa tiligoŋ aoŋkeja.\n4 Kaeŋ mende ambuto, motomotooŋ oŋonoŋ mono oŋoaŋgiaa nanamemeŋgia gosiŋ aŋgotete megi sokombaa. Kaeŋ ama alagia uuguŋ qabuŋagiawo koloojutiwaajoŋ mende awelegowuto, mono oŋoaŋgiaa kanagiaajondeeŋ selegia mepeseegi sokombaa. 5 Anutunoŋ lombonana morota morota mendeema nonono aŋa aŋa bosimakejoŋ. Kawaajoŋ anana tosaaŋa yoŋowo leelee ama gosiŋ aowombaajoŋ amamaaŋkejoŋ.\n6 Boi qaqazunoŋ mombaajoŋ Buŋa qaa kuma muŋkeji, iinoŋ mono iikawaa tawaya meleema iwoiya awaa kuuya mendeema bakaya muŋkeba.\n7 Oŋoaŋgia mono mende tiligoŋ aoŋkebu. Moŋnoŋ nene waroga komoro hoŋa iikawaa so kolooro mokoloowaa. Qaa iikawaa so Anutunoŋ kileŋanana iima iroŋa iikawaa so nonombaa. Kawaajoŋ Anutu ii eja omaya kaaŋa mepaqepae meŋ mubombaajoŋ amamaaŋkejoŋ. 8 Uu selewaa siiŋ kombombaŋa bologanoŋ moŋ nemuŋ koma muro iikawaa waroga laŋ komomakeji, iinoŋ mono iikawaa kondemondeeŋa mokolooŋ boliŋkebaa. Iino�� boliŋkebaato, Uŋa Toroyanoŋ moŋ sololooŋ muro iikawaa waroga komomakeji, iinoŋ mono hoŋa iikawaa so mokolooŋ laaligo kotigaa buŋa kolooŋ laligowaa.\n9 Anana jegeŋa nama gawoŋ awaa awaa meŋ laligoŋ iikanoŋ mono looriŋ tanzololoŋ mende amboŋa. Ataqataŋ ama gawoŋ mende mesaowoŋati eeŋ, hoŋa meme kambaŋanoŋ kaŋ kuuro iikanoŋ mono gawonanaa tawaya mokoloowoŋa. 10 Kawaajoŋ namonoŋ laligowoŋatiwaa so anana mono ejemba awaa ama oŋombombaajoŋ jegeŋa nama laligowoŋa. Uumeleeŋ kanageso uutanoŋ laligojuti, ii wala ala ilailaa ama oŋomakeboŋa ano yoŋoo gemagianoŋ ejemba tosaaŋa kuuya kana kolooro meŋ qeaŋgoŋ oŋomakeboŋa.\nGaleŋ meme ano yeizozo qaa tetegoya\n11 Pool niinoŋ kirifi meŋ neenaa boronanoŋ tere waŋa somata koi oŋoojoŋ oojeŋi, ii iibu. 12 Ejemba Anutuwaa aiweseya selegianoŋ kotowutiwaajoŋ kuuŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ kuuya sele megi baloŋ ejembanoŋ yoŋoojoŋ mogi ubaatiwaajoŋ kaparaŋ komakeju. Kraistnoŋ maripoonoŋ komuroti, qaa iikawaajoŋ sisiwerowero ama oŋombubotiwaajoŋ mono kaeŋ kuuŋ oŋomakeju. Iikawaa kania morota moŋ qaago. 13 Anutuwaa aiwesegiawo yoŋonoŋ mono aŋgio kaaŋagadeeŋ Kana qaa mende otaadaboroŋ laligoju. Kaeŋ qaagoto, oŋoo selegia kotowutiwaajoŋ mojuti, iyoŋonoŋ mono oŋoo sele kitigiaajoŋ ama iyaŋgiaa selegia meŋ uma qabuŋagiawo koloowombaajoŋ momakeju.\n14 Kaeŋ momakejuto, niinoŋ Poŋnana Jiisas Kraist maripoonoŋ komuroti, mono Buŋa iikawaajoŋ ama selena mepeseeŋkejeŋ. Qabuŋa morota moŋ mende moŋgamakejeŋ. Ii yamageŋ (kozigeŋ)! Kraistnoŋ maripoonoŋ komuro iwo toroqewe momo areŋnanoŋ utegoro sili bologaa sisia meŋkejeŋ. Baloŋ ejembanoŋ selewaa nanamemeŋ bologa mewombaajoŋ romoŋgoŋ qaa jeŋkejuti, niinoŋ mono iikaaŋ baageŋ koomuya tani koloojeŋ. Mepeseeŋ nombuti me selenanoŋ qaa ambuti, iikawaa kitia ii mende meleemaŋa. Namonoŋ qaa gosiŋ tosia mogi uro tosia mogi kamaaŋqeqeta kolooji, ii noo momo areŋnawo so motooŋgo mende koloojao.\n15 Selenananoŋ aiwese kotogi me qaagoti, iikanoŋ mono so motooŋgo kolooja. Iikanoŋ gorosoŋa koloojato, kolokoloo dologaa doŋa koloojoŋi, iikanoŋ mono hoŋa tooŋ kolooja. 16 Ejemba kolokoloo dologaa jeŋkooto qaa otaaŋ laligojuti, Anutunoŋ Juuda kuuya ii ano Anutuwaa uumeleeŋ kanageso kuuya oŋo mono kiaŋkomuŋ oŋono luaenoŋ laligowu.\n17 Qaa tetegoya ii kokaeŋ jejeŋ: Niinoŋ Jiisas qegitiwaa lopoya ii neenaa selenanoŋ ero bosimakejeŋiwaajoŋ moŋnoŋ mono uulombo mende toroqeŋ nomba.\n18 Oo uumeleeŋ alauruna, Poŋnana Jiisas Kraistwaa kaleŋmoriaŋanoŋ mono oŋowo eŋ uŋagia kotuegoŋkeba. Qaa ii oŋanoŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/pngscriptures.org\/ksr\/GAL06.htm","date":"2019-03-23T02:47:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202711.3\/warc\/CC-MAIN-20190323020538-20190323042538-00267.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":509,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.171,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Corinthians 111Niinoŋ Kraistwaa sili kaaŋa amakejeŋi, iikawaa so oŋonoŋ mono noo silina otaaŋ laligowu. Kiaŋ. a\nEmba oŋonoŋ mono waŋgia esuuŋ Poŋ mepeseewu.2Niinoŋ iwoi kuuya amakejeŋi, oŋo iikanoŋ romoŋgoŋ nomakejutiwaajoŋ daŋgiseŋ jeŋ oŋonjeŋ. Oŋo kuma oŋombetiwaa so qaana teŋ koma otaaŋkejuti, iikawaajoŋ mono mepeseeŋ oŋonjeŋ. 3Niinoŋ oŋo qaa koi moma kotowutiwaajoŋ mojeŋ: Kraistnoŋ eja kuuya nonoo waŋnana kolooja. Ejanoŋ embawaa waŋa kolooja ano Anutunoŋ Kraistwaa waŋa kolooja. 4Kawaajoŋ eja oŋo mono waŋkougia qetegoŋ qama kooliŋ Anutuwaa qaa jegi sokombaa. Eja kuuyanoŋ waŋgia turuŋ qama koolijuti, me Anutuwaa gejatootoo qaa jeŋ asarijuti, Anutunoŋ mono iyoŋoo momogiaajoŋ moro gamuyawo kolooro iyaŋgia meŋ kamaaŋ aoŋkeju.\n5Kaento, emba moŋnoŋ waŋa mende esuuŋ qenjaaro ajoajoroonoŋ qama kooliji me Anutuwaa gejatootoo qaa jeŋ asariji, iinoŋ mono loya waŋ kolooji, ii gamu qeŋ muŋ iyaŋa meŋ kamaaŋ aowaa. Kaeŋ ama waŋ juya kuuya motogi asuganoŋ eeŋ laligowaatiwaa so koloowaa. 6Embanoŋ waŋa mende esuuji eeŋ, iinoŋ mono waŋ juya kaaŋagadeeŋ jero motogi sokombaa. Ii sokombaato, embanoŋ waŋ juya jero motogi gamuyawo koloowabo. Kawaajoŋ mono waŋa esuuŋ laligoro sokombaa. 7Embanoŋ loyaa akadamuya koloojato, ejanoŋ Anutuwaa uŋauŋaya ano akadamuya kolooja. Kawaajoŋ ejanoŋ mono waŋa mende esuuro sokombaa.\n8Ii kokaembaajoŋ: Waladeeŋ ejanoŋ embanoŋga mende kolooroto, embanoŋ ejawaanoŋa kolooro. 9Anutunoŋ eja ii embawaajoŋ qaagoto, emba ii ejawaajoŋ mokolooro laligoju. 10Kania kawaajoŋ ama embanoŋ mono ku-usuŋ baatanoŋ laaligowaa aiweseya ii waŋa esuuŋ laligoro sokombaa. Kaeŋ kolooro Siwe gajoba yoŋonoŋ godaqeqewaa sili awaa iimakebu.\n11Kaeŋ sokombaato, Pombo qokotaaŋ laligoniŋ embanoŋ mono ejawaa qaaya mende uuguŋ aŋaa aiŋanoŋ laŋ mende laligowa. Ejanoŋ kaaŋagadeeŋ embawaa qaaya mende uuguŋ aŋaa aiŋanoŋ laŋ mende laligowa. 12Embanoŋ ejawaa siitanoŋga kolooro kawaa so ejanoŋ kaaŋagadeeŋ embawaa goroŋ uutanoŋga kolooŋ laligojonto, ilawoila kuuyaa kondomondoo Toya ii Anutu.\n13Kawaajoŋ embanoŋ waŋa mende esuuŋ Anutu qama kooliro sokombaa me qaago? Qaa ii mono oŋoaŋgio gosiŋ somoŋgowu. 14Anutunoŋ ejemba mokolooŋ nonoma balonoŋ motooŋ laaligo areŋgoroti, areŋ ii iima gosiŋ sili koi kaaŋa mono moma asarijoŋ me qaago? Ejanoŋ waŋ juya mende motoro koriji eeŋ, iikanoŋ mono gamu qeŋ aoja.\n15Anutunoŋ embawaa waŋ juya koriga ii esuya koloowaatiwaajoŋ muro laligoja. Kawaajoŋ embanoŋ waŋ juya mende motoro koriji eeŋ, iikanoŋ mono akadamuya kolooŋ muja. 16Moŋnoŋ qaa kawaajoŋ niinoŋgiinoŋ amambaajoŋ moji eeŋ, niinoŋ iikawaajoŋ qaa motooŋgo kokaeŋ jemaŋa: Anutuwaanoŋ kanagesoya kanagesoya Anutu mepeseewombaajoŋ ajorooŋkejuti, iyoŋonoŋ mono nonowo uumotooŋgo ama sili iikayadeeŋ otaaŋ sili tosaaŋa togoŋkeju. Kiaŋ. b , c\nPombaa samoŋ toroya newutiwaa silia\nMat 26.26-29; Maak 14.22-25; Luuk 22.14-2017Oŋo uumeleeŋ ajoajoroonoŋ ajorooŋ kanoŋ mende qeaŋgoŋkejuto, mono toroqeŋ kileqileeŋkeju. Kawaajoŋ niinoŋ mende mepeseeŋ oŋonjento, areŋ ama jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ. 18Qaa mutuya moŋ gejananoŋ kemero kokaeŋ mobe, \"Oŋo uumeleeŋ kanagesowaa ajoajoroonoŋ ajorooŋkejuti, iikanoŋ mono batugianoŋ aŋgowowo amakeju.\" Qaa ii jegi moma bakayagadeeŋ hoŋa kolooji, iikaeŋ moma laarijeŋ.\n19Batugianoŋ deema tuuŋ busubuusu aŋgi Anutunoŋ iŋiiro daeŋ oŋonoŋ momalaariwaa aŋgotetenoŋ nama kotiiwu ano daeŋ oŋonoŋ mende sokombuti, qaa iikanoŋ mono asuganoŋ kolooŋkeja. Iikawaajoŋ uuwoi mende mojeŋ. 20Uumeleeŋ ajoajoroonoŋ ajorooŋkejuti, iikanoŋ mono Pombaa samoŋ kowoga newombaa silia mende otaaŋkeju.\n21Ii kokaembaajoŋ jejeŋ: Samoŋ kowoga neŋkejuti, iikanoŋ ororoŋ qaagoto, aŋa aŋa nenegia meŋ kanaiŋ laŋ negi tegoro tosianoŋ toroqeŋ wosogia iŋiro tosianoŋ apu kotiga mamaga neŋ eŋkaloloŋ kolooju. 22Ee mirigia eŋ oŋonja me qaago? Iikanoŋ saanoŋ nene ano apu newu. Anutuwaa uumeleeŋ kanageso jejewili ama oŋombombaajoŋ moju me ejemba wanaya nembanenegia qaa ii meŋ kamaaŋ oŋombombaajoŋ moju me? Kawaajoŋ niinoŋ oŋo mepeseeŋ oŋomaŋiwaajoŋ moju me? Kaeŋ qaago totooŋ. Mono nomaeŋ jeŋ oŋombe sokonaga?\n23Poŋnoŋ qaa nonoti, niinoŋ oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ ii mobutiwaajoŋ kokaeŋ jemaŋa: Poŋ Jiisas memelolo meŋ mugi gomantiiŋa kanoŋ bered mero. 24Ii meŋ kotuegoŋ daŋgiseŋ jeŋ motoŋ kokaeŋ jero, \"Koi neenaa busunaga. Ii oŋoojoŋ ama togoŋ oŋonjeŋ. Ii neŋ mono nii romoŋgoŋ noma laligowu.\" 25Kaeŋ jero negi tegoro kaaŋiadeeŋ qambi meŋ kokaeŋ jero, \"Qambi koi mono soomoŋgo gbilia kolooja. Noo sana koi kanoŋ mono Anutuwaa soomoŋgoya meŋ kotiiro ewaa. Ii neŋkebutiwaa so mono nii romoŋgoŋ noma laligowu.\"\n26Bered ano qambi iikanoŋa neŋkebuti, iikanoŋ mono kambaŋ so Poŋnoŋ komuroti, iikawaa buŋaya meŋ asariŋ laligoŋ ugi eleema karo tegowaa. 27Kawaajoŋ moŋnoŋ bered me Pombaa qambi iikanoŋa arambaraŋ qaganoŋ neji, iinoŋ mono Pombaa busuya ano saya meŋ kamaaŋ ama siŋgisoŋgoyawo kolooja. 28Kawaajoŋ ejemba nononoŋ ananaa uunanaa kania gosiŋgo mono bered ano qambi iikanoŋa neniŋ sokombaa.\n29Moŋnoŋ Pombaa busuya ano saya mende goda qeŋ nembanene tooŋ kaaŋa laŋ neji, Poŋnoŋ mono iwaa qaaya jeŋ tegoro lombo qaganoŋ ubaa. 30Laŋ neŋ laligogitiwaajoŋ ama ejemba seiseiyanoŋ batugianoŋ looriŋ ji mokoloogi mamaganoŋ goroŋ qeŋ komudaborogi.\n31Komudaborogito, ananaa uunana gosiwonagati eeŋ, Anutunoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoro lombo mende mokoloowoŋa. 32Ii mende mokoloowoŋato, Poŋnoŋ qaanana gosiŋ jeŋ tegoŋ kaeŋ mono kambaŋ kokaamba mindiŋgoŋ nonomakeja. Kanageŋ jeŋ tegoŋ nonono ejemba uugia mende meleeŋgiti, iyoŋowo ororoŋ gere sianoŋ kemebombotiwaajoŋ mono mindiŋgoŋ nonomakeja.\n33Kawaajoŋ uumeleeŋ alauruna, nene newombaajoŋ ajorooŋkebuti, iikanoŋ mono oŋoaŋgiaajoŋ mamboma aoŋ ororoŋ neŋkebu. 34Moŋnoŋ wosoya kiji eeŋ, iinoŋ mono iyaŋaa mirinoŋ nembaneneya newa. Ajorooŋ laŋ negi Anutunoŋ iŋiima qaagia jeŋ tegoro lombo mokoloowubotiwaajoŋ ii jejeŋ. Qaa tosaaŋa oŋoonoŋ kamaŋati, kambaŋ iikanoŋ jeŋ kotoŋ oŋomaŋa. Kiaŋ. d\nCopyright information for `KSR\nWelcome to STEP Bible\nFrom Tyndale House, Cambridge UK\nUse the search box to find Bibles, commentaries, passages, search terms, etc. Here are some examples:\nExamples to use the search box to find Bibles, passages, search terms, etc.-\nESVGen 1\nThis shows how to quickly lookup a passage.NIVESVKJVGen 1\nLooking up a passage in three different translations is also easy.ESVbrother\nThis asks STEP to search for the Greek word for 'brother' and show the results in the ESV.NIVESVlandhe.sed\nThis example runs both a 'Hebrew word search' and a 'Text' search and shows the results in both the NIV and ESV.ESVthroneDavidIsa-Rev\nYou can mix most searches. This finds any word translated as 'throne' in the Prophets and the New Testament, but only in verses concerning the topic 'David'. This excludes verses which refer to a 'throne' in other contexts.KJVTHGNTJohn 1\nInterlinear Hebrew & Greek is available for some translations with grammar (and more soon). To reverse the interlinear order, click on a version abbreviation under the verse number.\nExamples of some Bible study tools +\nKJVCol 3 Color code grammar\nHighlight all the imperative verbs with red underlinesKJVCol 1 Color code grammar\nHighlight main verbs (green underlines) and supporting verbs (purple)KJVMat 1 Color code grammar\nHighlight the number (plural in bold) and gender (male in blue, feminine in red, neuter in black) of wordsESV1Jo 1 Quick tryout links\nHighlight frequent words in the chapter or book\nExamples to enable color code grammar +\nKJVEph 1 Color code grammar\nLook at KJV New Testament with color highlighted verbsSBLGRom 12 Color code grammar\nLook at Greek New Testament with color code grammar, Greek root word and English vocabularyCUnCol 1 Color code grammar\nLook at Chinese Union New Testament with color highlighted verbsSBLGKJVCUNEph 5 Color code grammar\nLook at Greek, English and Chinese New Testament with color code grammar\n© Tyndale House, Cambridge, UK - 2019","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/www.stepbible.org\/?q=version=%60KSR%7Creference=1Cor.11","date":"2019-08-22T02:35:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027316718.64\/warc\/CC-MAIN-20190822022401-20190822044401-00265.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.999930501,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.9999305009841919}","num_words":1102,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kambaŋ tosia tegoro Naominoŋ eŋaroya Ruut kokaeŋ ijoro: \"Oo eŋarona, nii saanoŋ eja moŋ batogoŋ mokoloowe galeŋ koma gono iwo keraqeeaŋgo qaganoŋ geeŋgo miriga kalaŋ koma raba.\n2Gii gawoŋ meme emba yoŋowo mokotaaŋ laligonati, iyoŋoo galeŋgia Boaznoŋ mono nonoo tinitosananaga. Moba, iinoŋ kete gomantiiŋa baaliqeqe sombenoŋ kemeŋ baali hoŋa ano kaawoya mendeema oromambaajoŋ sapa sarayawonoŋ kosoŋ korereŋgoŋ gosiwaa.\n3Kawaajoŋ gii mono keteda koi apu ariŋ selega kele uŋkoowayawonoŋ moriŋ opo suruga mouma baaliqeqe sombenoŋ kemeba. Emu kemebato, wala sigeŋsigeŋ laligona nembaneneya ano apu kizaŋa nedabororo kawaa gematanoŋ saanoŋ iwaa jaanoŋ asugina giibaa.\n4Gaombaajoŋ moma kamaaŋ dakanoŋ hoŋ koma ewaati, mono ii iima kanoŋ kemba. Kokojiji gombaatiwaajoŋ qisiwagati, iikawaa kaisareya mono kokaeŋ amba: Gii iwaa kooroŋanoŋ kema kaniaageŋ esu kitia mena waaro kemeŋ ewa. Kaeŋ ena mokolooŋ goma nomaeŋ ambagati, ii gijoro moba.\"\n5Eŋaroyanoŋ kaeŋ ijoro Ruutnoŋ kokaeŋ meleeno: \"Qaa kuuya nijojaŋi, ii saanoŋ andaboromaŋa.\"\n6Kaeŋ meleema baaliqeqe sombenoŋ kemeŋ eŋaroyanoŋ jeŋ kotoŋ murotiwaa so otaaŋ andabororo:\n7Boaznoŋ gomantiiŋaa nembaneneya ano apu kizaŋa nedabororo selia meŋ looriro waama baali tuuŋ mombaa goraayanoŋ kemeŋ gaoŋ ero. Kanoŋ ero Ruutnoŋ oloŋ jaŋjaŋ qeŋ kema kaniaageŋ esu kitia metaama iikanoŋ kemeŋ ero.\n8Ero gomaŋ ruuŋanoŋ iwoi mombaajoŋ aaruŋ lalaŋaniro uuta tooro moma eleema emba moŋ kanianoŋ eroti, ii mokolooŋ iiro.\n9Iima qisiŋ muro: \"Gii moronoŋ?\" Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: \"Oo somatana, nii Ruut, goo weleŋqeqe embaga. Giinoŋ geeŋgaa isigaa doweya meme ejaga koloojaŋ. Kawaajoŋ Juuda oŋoo nanamemeŋgia otaaŋ nii saanoŋ galeŋ koma noma esuganoŋ turuŋ nomba.\"\n10Kaeŋ meleeno kokaeŋ ijoro: \"Oo borana, Poŋnoŋ mono kotuegoŋ gomba! Gii saanoŋ eja wanaya me qaqabuŋa esuhinagiawo yoŋoo gemagianoŋ kenagato, iikaaŋa mende anjaŋ. Gii eeŋanoŋ isiuruna awaa naŋgoŋ oŋoma laligonago kete ii uuguŋ sili awaa soroya anjaŋ.\n11Oo borana, gii mono toroko mende moba! Bonjoŋ laligowa! Gii emba awaa soroya koloojaŋi, ii taombaa ejemba kuuyanoŋ moju. Kawaajoŋ gii ii me woiwaajoŋ qisiŋ nombagi, nii ii saanoŋ ama gomaŋa.\n12Nii goo tinitosaga kolooŋ galeŋ koma gomaŋatiwaa so koloojeŋ. Qaa ii oŋiato, eja moŋnoŋ nuuguŋ isinaa doweya meme eja mutuya kolooja. Nii iwaa qereweŋaga laligojeŋ.\n13Kawaajoŋ gii saanoŋ gomantiiŋa koi kokaeŋ ewa. Dowe meme eja mutuyanoŋ woraŋ sewaŋga memambaajoŋ jenagi eeŋ, ii awaato, sewaŋga mende memambaajoŋ mobaati eeŋ, niinoŋ saanoŋ sewaŋga memaŋa. Qaa ii somoŋgoŋ Pombaa qatanoŋ jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiijeŋ. Kawaajoŋ saanoŋ bonjoŋ ena gomaŋ ambaa.\"\n14Boaznoŋ kaeŋ ijoŋ emba moŋnoŋ baaliqeqe sombenoŋ iwaanoŋ kamaaroti, moŋnoŋ ii mobabotiwaajoŋ moro. Kawaajoŋ Ruutnoŋ Boazwaa kanianoŋ kamaaŋ eroto, weŋgeraŋ suluro kambaŋ iikanoŋadeeŋ moŋnoŋ ii mende iima kotoro oloŋ kembaatiwaajoŋ waaro.\n15Waaro Boaznoŋ kokaeŋ ijoro: \"Mono malekuga seleganoŋga metogoŋ qerereeŋ meŋ namba.\" Kaeŋ ijoro metogoŋ meŋ nano baali hoŋa 25 kilogrambaa so gosiŋ maaro kemero. Kemero meŋ kobibiiŋ Ruutwaa sawiŋanoŋ ano aŋgoŋ eleema taonoŋ keno.\n16Ruutnoŋ taonoŋ kema eŋaroyaanoŋ keuro qisiro: \"Oo eŋarona, nomaeŋ eŋ kajaŋ?\" Kaeŋ qisiro Boaznoŋ iwaa iwoi kuuya anoti, iikawaa sunduya ijoro moro.\n17Moro kokaeŋ toroqeŋ ijoro: \"'Gii eŋarogaajoŋ bobora mende kemba,' kaeŋ nijoŋ baali koi nonja.\"\n18Kaeŋ ijoro Naominoŋ kokaeŋ jero: \"Oo eŋarona, eja iikanoŋ kete eeŋ haamo mende mewaato, qaaga galeŋ koma laligoro ii mindiŋgogi tegorogo kawaa gematanoŋ rama haamo mewaa. Kawaajoŋ gii mono sosoo mamboma rama qaaga nomaeŋ jegi asugiwaati, ii moba.\" Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ruut-3---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-06-21T16:21:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488286726.71\/warc\/CC-MAIN-20210621151134-20210621181134-00087.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":516,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.136,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Boaznoŋ taombaa kiropo naguyanoŋ kema qenjaaro sombenoŋ kamaaŋ raro. Raro isiaa dowe meme ejawaa qaa jeroti, iinoŋ kaŋ uugumambaa ano iwaajoŋ kokaeŋ qaro: \"Oo alana, gii saanoŋ koi kaŋ kamaaŋ rabaga.\" Kaeŋ qaro kaŋ kamaaŋ raro.\n2Raro Boaznoŋ taonoŋga jota meme eja boro woi (10) oŋoono kagi rabutiwaa iŋijoro motooŋ kamaaŋ ragi.\n3Ragi Boaznoŋ isiaa dowe meme eja ii kokaeŋ ijoro: \"Kambaŋ kokaamba Naominoŋ Moab kantri mesaoŋ eleema karoti, iinoŋ danana Elimelekwaanoŋ baloŋ kitia ii sewaŋa mewutiwaa eja.\n4Kawaajoŋ niinoŋ kokaeŋ romoŋgojeŋ: Gii qaa ii mobagatiwaa gijojeŋ. Gii isinaraa dowe meme ejaga koloona niinoŋ goo qereweŋga koloojeŋ. Dowe meme eja moŋ mende laligoja. Kawaajoŋ giinoŋ ii sewaŋa mewagatiwaajoŋ kuuŋ gonjeŋ. Gii ii sewaŋa memambaa aiŋa mobagati eeŋ, ii saanoŋ sewaŋa mewato, ii togowagati eeŋ, saanoŋ ii kaaŋagadeeŋ jena momaŋa. Ii saanoŋ eja koi rajuti, iyoŋoo jaanoŋ jewa. Ii kanatuuru tuuŋnaa jotameme koi yoŋoo jaagianoŋ jewa.\" Boaznoŋ kaeŋ ijoro eja alianoŋ kokaeŋ ijoro: \"Nii ii saanoŋ sewaŋa memaŋa.\"\n5Kaeŋ ijoro Boaznoŋ jero: \"Gii Naomiwaanoŋ baloŋ koria sewaŋa mewagati, kambaŋ iikanoŋ mono Moab emba Ruut, eja komurotiwaa maloya ii kaaŋgadeeŋ sewaŋa mewa. Kaeŋ ana eja komurotiwaa qatanoŋ mono borosamo baloŋ kanoŋ ewaatiwaajoŋ ii galeŋ koma laligowa.\"\n6Kaeŋ jero dowe meme eja mutuyanoŋ meleeno: \"Kaeŋ kolooro niinoŋ ii sewaŋa memambaajoŋ amamaajeŋ. Ruutnoŋ neenaa meraboraana yoŋowo motooŋ borosamona mendeeŋgi motomotooŋ yoŋonoŋ baloŋ kitia melamelaa iikayadeeŋ buŋa qeŋ aowubo. Nii kaeŋ amambaajoŋ amamaajeŋ. Kawaajoŋ giinoŋ saanoŋ ii sewaŋa mena geeŋgaa buŋaga koloowaa.\" Kaeŋ meleeno.\n7Kerugeŋ Israel uutanoŋ moŋnoŋ baloŋ iwoi sewaŋa mero buŋaya kolooro iikawaa qaaya kotiiwaatiwaajoŋ yoŋonoŋ sili kokaeŋ ama laligogi: Qaa jeŋ tegoŋ soomoŋgo aŋgi tegoro iyoroonoŋga moŋnoŋ kana esuya qetegoŋ alia muŋkero. Israel yoŋonoŋ iwoi sewaŋa memewaa qaaya tegoroti, ii sili iikaaŋa kanoŋ qendeema laligogi\n8Kawaajoŋ eja kanoŋ Boaz kokaeŋ ijoro: \"Giinoŋ ii saanoŋ sewaŋa mena buŋaga koloowaa.\" Kaeŋ jeŋ kana esuya qetegoŋ Boaz muro.\n9Ii muro Boaznoŋ jotameme eja ano kanageso kuuya kokaeŋ iŋijoro: \"Niinoŋ Elimelek, Kilion ano Malon yoŋoonoŋ iwoi kuuya ii Naomiwaanoŋga sewaŋa mejeŋ. Oŋo ii kete jaasewaŋ qeŋ naŋgoŋ jewutiwaa so kolooju.\n10Nii Moab emba Ruut, Malombaanoŋ malo ii kaaŋiadeeŋ sewaŋa mewe noo embanaga koloowaa. Kaeŋ ama eja komurotiwaa qatanoŋ borosamo baloŋ kanoŋ ewaatiwaajoŋ ii galeŋ koma laligomaŋa. Qata kaeŋ mende aliwaato, gbiliurutanoŋ Elimelekwaa qata duduuwubotiwaajoŋ ii gawmambaa buknoŋ oogi eŋ ubaa. Oŋo ii kete jaasewaŋ qeŋ naŋgoŋ jewutiwaa so kolooju.\"\n11Boaznoŋ kaeŋ jero jotameme eja ano kanatuuru taombaa kiropo naguyanoŋ sombenoŋ ragiti, iyoŋonoŋ kuuya kokaeŋ jegi: \"Nono ii jaasewaŋ qeŋ naŋgowoŋa. Poŋnoŋ embaga goo mirinoŋ kawaati, ii saanoŋ kotuegoŋ muro iinoŋ mono Reizel ano Lea yoroo so koloowaa. Yoronoŋ Jeikobwaanoŋ meraboraaŋa mamaga qokoloori Israel kanatuurunananoŋ kolooro. Gii saanoŋ Efrata balonoŋ jotameme eja esuhinawo kolooŋ Betlehem taonoŋ qabuŋagawo laligowa.\n12Poŋnoŋ emba malo saraŋ iwaanoŋa gbili gombaati, goonoŋ kanageso yoŋonoŋ mono Juuda ano Taamar yoroo meragara Perezwaanoŋ sumaŋ yoŋoo so kolooŋ laligowu.\" Kiaŋ.\n13Kaeŋ ama Boaznoŋ Ruut wama mirianoŋ kema embiaga mero Poŋnoŋ kotuegoŋ muro koro ama meraga mero.\n14Meraga mero emba yoŋonoŋ Naomiwaa kokaeŋ jegi: \"Nono Poŋ mepeseejoŋ. Iinoŋ kete isigaa dowe meme ejaga gonja. Iinoŋ saanoŋ galeŋ koma goma laligowaa. Mera kanoŋ Israel uutanoŋ qaqabuŋayawo koloowaa.\n15Goo eŋaroganoŋ jopagoŋ gomakeja. Goo merauruga 7 laligowuyagati eeŋ, iinoŋ mono ii kuuya uŋuuguŋ ilaaŋ goma laligoja. Iinoŋ kete esaga gono iinoŋ mono laaligoga tililuaaŋ keraqeeaŋgo qeŋ goma laligowaa. Kanageŋ emba waŋa koloona iinoŋ saanoŋ galeŋ koma gono laligowaga.\"\n16Kaeŋ jegi Naominoŋ mera ii meŋ dooŋgoŋ galeŋ koma muŋ laligoro.\n17Emba kosianoŋ laligogiti, iyoŋonoŋ kokaeŋ jegi: \"Naomiwaanoŋga esia meraga kolooja.\" Kaeŋ jeŋ qata Obed qagi. Obedwaa meria Jesi, esia kiŋ Deiwid.\n18Qa areŋ koi ii Perezwaanoŋga kanaiŋ nama Deiwidwaanoŋ uja: Perezwaa meria Hezron,\n19Hezrombaa meria Raam. Raambaa meria Aminadab.\n20Aminadabwaa meria Naason. Naasombaa meria Salmon.\n21Salmombaa meria Boaz. Boazwaa meria Obed.\n22Obedwaa meria Jesi. Jesiwaa meria kiŋ Deiwid. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ruut-4---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-06-21T17:20:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488286726.71\/warc\/CC-MAIN-20210621151134-20210621181134-00152.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":616,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Joonanoŋ sara uutanoŋ eŋ Poŋ Anutuya qama kooliŋ muŋ\n2kokaeŋ ijoro: \"Oo Poŋ, nii kokojinjiŋ uutanoŋ qama kooliŋ gombe gii qaana moma leeya meleemba. Nii koomuwaa senjoŋ dusiitanoŋ eŋ komuŋ tagoŋ welema gombe gii geja ama jejewelenwelena mojaŋ.\n3Gii monago kowe biiwi jabiriŋanoŋ (jauŋanoŋ) hagoŋ noŋgi kamaaŋ ejeŋ. Geeŋgo riiwagoŋ nona gomaŋ siŋsiŋgoyaa dutanoŋ kamaabe gboulu somatanoŋ esuuŋ nonja. Goo apu kokopa kuuya ii musuluŋgoŋ nonja. Goo kowe siriga ii turuŋ neŋ olaaŋ nonja.\n4Nii kokaeŋ romoŋgojeŋ: Gii geeŋgaa jaasewaŋganoŋa konjoma nona sooŋ tintuaŋ ejeŋ. Ii kileŋ nii mombo jaananoŋ goo jiwowoŋ jigo kowogaageŋ uuwe keno jejeromoŋromoŋ anjeŋ.\n5Apu ano omanjareya ii qananoŋ uma turuŋ nondaboroja. Kowe biiwi jauŋagadeeŋ liligoŋ nondaboroja. Kowewaa tokoleya ii jamojuju kaaŋa waŋna momosiiŋ esuuja.\n6Nii kowe biiwi jauŋaa dusiitanoŋ koi kanoŋ uluŋgoŋ kamaajeŋ. Kowe biiwi jauŋaa jaa unuŋa ii koŋgi pondaŋ qananoŋ eu somoŋgoŋ nonja. Oo Poŋ Anutuna, nii koi laligojento, gii mono koomuwaa senjoŋ dusiita koi kanoŋa gou koma nona saanoŋ mombo laaligonoŋ koumaŋ.\n7\"Noo laaligonanoŋ qaomambaajoŋ ano kambaŋ koi kanoŋ oo Poŋ, nii romoŋgoŋ gombe qamakoolinanoŋ keuma goo Siwe jigo kowoganoŋ eu uma gejaganoŋ kemebaati, ii mojeŋ.\n8\"Ejemba gadokopa beŋ lopioŋ omaya goda qeŋ usugoŋ oŋomakejuti, iyoŋonoŋ kaeŋ ama kaleŋmoriaŋ Toya gii gema guŋkejuto,\n9nii mono mepemepesee ooŋsaa qama mamatewoo ama siimoloŋ ooŋ gomambaajoŋ mojeŋ. Nii iwoi amambaa qaa jeŋ somoŋgobeti, iikawaa so mono ama sorogoŋkemaŋa. Oo Poŋ, gii gou koŋkoŋ Tona koloojaŋ. Qaa ii oŋanoŋ.\"\n10Kaeŋ qama kooliro Poŋnoŋ sara ii jeŋ kotoŋ muro kaŋ kouma Joona lono namo toboganoŋ kamaaro. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joona-2---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-06-24T12:03:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488553635.87\/warc\/CC-MAIN-20210624110458-20210624140458-00241.warc.gz","language":"ksr","language_score":0.9999965429,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 0.999996542930603}","num_words":250,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.112,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Israel kanoŋ Pombaanoŋ qaa ii Amitai iwaa meria Joonawaanoŋ kokaeŋ kolooro:\n2\"Assiria kantriwaa siti somata Niiniwe ii weeŋ koukoutanoŋ eja. Yoŋonoŋ bao jaagoo kaaŋa kolooŋ kileŋagia lansaŋ nama meŋ tintuaŋ laligoŋkeju. Iikawaa qaaya ii noo jaasewananoŋ kouro mojeŋ. Kawaajoŋ gii mono waama eu kema noo buŋa qaana iŋijoŋ uugia kuuwa.\"\n3Kaeŋ ijoroto, Joonanoŋ Pombaa jaasewaŋanoŋga oloŋ kok koma weeŋ kemekemetanoŋ baageŋ kemambaajoŋ keno. Kema gomaŋ qata Jopa (Jaffa) kanoŋ kemeŋ waŋgo moŋ mokolooŋ jero, \"Yoŋowo saanoŋ Tarsis gomanoŋ Spein kantrinoŋ kemaŋa.\" Kaeŋ jeŋ kana sewaŋa meŋ waŋgonoŋ uro. Kaeŋ uma Pombaa jaasewaŋanoŋga kokomomola meŋ keno.\n4Kenoto, Poŋnoŋ haamo kotakota wasiro kowenoŋ kemeŋ kuuro siri dimboŋ somata waama waŋgo qero jaŋgomambaajoŋ ano.\n5Kaeŋ kolooro waŋgo gawoŋ eja yoŋonoŋ toroko moma iyaŋgiaa beŋurugiaa so aŋa aŋa qama kooliŋ oŋoŋgi. Kaeŋ ama waŋgonoŋ afaaŋgowaatiwaajoŋ kawaa hina iwoi kuuya meŋ borogi kowenoŋ kemeroto, Joonanoŋ waŋgo dutaa uutanoŋ kemeŋ iikanoŋ oloŋ koma gaoŋ komunagbiili ero.\n6Iikanoŋ ero waŋgo galeŋanoŋ iwaanoŋ kaŋ kokaeŋ jeŋ muro: \"Gii mono naambaajoŋ koi gaoŋ ejaŋ? Mono waama geeŋgaa beŋga qama koolina iinoŋ ilaaŋ nonono mende tiwilaawonaga.\"\n7Kaeŋ jeŋ muŋ batugianoŋ amiŋ moma jegi: \"Ayo, mono kawu! Mono unju kuuwoŋa. Eja morowaa siŋgisoŋgoyaajoŋ ama iimaleiŋ koi qanananoŋ uji, iikawaa kania mokoloowoŋa.\" Kaeŋ jeŋ unju kuugi Joona asugiro.\n8Asugiro jegi karo kokaeŋ qisiŋ mugi: \"Iimaleiŋ tiwitiwilaa koi ii morowaa siŋgisoŋgoyaajoŋ ama qanananoŋ uji, gii mono iikawaa kania ninijowa. Gii naa gawoŋa meŋkejaŋ? Gii daaŋkaya kajaŋa? Goonoŋ kantri ii daeŋ? Goo kanagesouruga ii dakanoŋ laligoju?\"\n9Kaeŋ qisiŋ mugi kokaeŋ meleeno: \"Nii Israelga. Hibruu ejaga koloojeŋ. Nii Poŋ, Siwewaa Anutuya waeya meŋ mepeseeŋkejeŋ. Iinoŋ kowe ano namo toboga mokolooŋ orono.\n10Iinoŋ gawoŋ osiqosiawo nono togoŋ Pombaa jaasewaŋanoŋa oloŋ kok koma kajeŋ.\" Kaeŋ meleeno moma aaruŋ lalaŋaniŋ kokaeŋ ijoŋ jeŋ mugi: \"Yei! Gii mono naambaajoŋ ama kaeŋ anjaŋa?\"\n11Kowenoŋ toroqeŋ boliŋ kotiiŋ qindiiŋ ero. Kawaajoŋ kokaeŋ qisiŋ mugi: \"Nono mono iwoi nomaeŋ ama goniŋ iroŋa mena kowenoŋ goroŋ qenaga?\"\n12Kaeŋ qisiŋ mugi kokaeŋ meleema iŋijoro: \"Siri dimboŋ koi mono noojoŋ ama qanananoŋ uma qeji, niinoŋ ii moma kotojeŋ. Kawaajoŋ mono nii noma kowenoŋ borogi kemebe goroŋ qewaa.\"\n13Kaeŋ meleeno gawoŋ eja yoŋonoŋ kileŋ waŋgo mombo namo goraayanoŋ keubaatiwaajoŋ loqanoŋ naŋgoŋ qeŋ bimbiŋgogito, kowenoŋ bolidaborotiwaajoŋ ama amamaagi.\n14Amamaaŋ Israel Poŋnanaa qata kokaeŋ qama kooligi: \"Oo Poŋ, mono geeŋgaa qaa joga otaaŋ iwoi koi anjaŋ. Kawaajoŋ Poŋ, eja koi komuwaatiwaajoŋ ama mono mende tiwilaaŋ nonomba. Sayaa qaaya ii mono nonoo qanananoŋ mende ana uba. Qaa ii oŋanoŋ.\"\n15Kaeŋ qama kooliŋ kema Joona meŋ borogi kowenoŋ kemero. Kemero kowewaa usuŋanoŋ iikanoŋadeeŋ kamaaro boŋ qero.\n16Boŋ qero eja yoŋonoŋ Anutuwaajoŋ aaruŋ lalaŋaniŋ nanduŋ somata ama Poŋ siimoloŋ ooŋ muŋ qaagia kokaeŋ somoŋgogi: \"Anana mono Pombaanoŋ qaa apaŋa teŋ koma laligowoŋa.\"\n17Joonanoŋ kowenoŋ kemero Poŋnoŋ sara somata moŋ wasiro kema Joona gogoro. Gogoro sara iikawaa uutanoŋ weemboria karooŋ eŋ laligoro. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joona-1---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-06-15T12:17:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487621273.31\/warc\/CC-MAIN-20210615114909-20210615144909-00176.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":461,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Juudanoŋ kaeŋ jero ejemba liligoŋ oŋoma nama iŋiigiti, Joosefnoŋ kuuya iyoŋoo jaagianoŋ toroqeŋ kania kolatiŋ aŋa galeŋ koma aomambaajoŋ bimooŋ amamaaro. Kawaajoŋ Joosefnoŋ kokaeŋ silama qaro: \"Oŋo mono kore nomesaoŋ deembu.\" Kaeŋ qaro deeŋgi Iijipt eja moŋnoŋ kosogianoŋ mende nano Joosefnoŋ iyaŋaa kania ii daremuŋuruta ii kokaeŋ iŋisaano:\n2Iinoŋ amburereŋ meŋ otombeeŋ qama saaro Iijipt ejemba seleeŋgeŋ laligogiti, iyoŋonoŋ ii moma Faarao kimbaa jiŋkaroŋ mirianoŋ kema buzu qaaya ii jegi mogi.\n3Joosefnoŋ saama nama daremuŋuruta ii kokaeŋ iŋijoro: \"Nii Joosef! Amananoŋ kaaŋiadeeŋ jaawo laligoja me qaago?\" Kaeŋ iŋijoro mogito, daremuŋurutanoŋ uugia kouma gojono aaruŋ tililiŋgoŋ jaayanoŋ eeŋ nama qaa moŋ mende romoŋgoŋ meleema mubombaajoŋ amamaagi.\n4Amamaaŋ naŋgi Joosefnoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo mono noo kosonanoŋ koi kawu.\" Kaeŋ iŋijoro kagi kokaeŋ iŋijoro: \"Nii Joosef, oŋoo daremuŋgia sewana mewutiwaajoŋ aŋgi Iijipt kaweti, ii mono niinoŋ.\n5\"Mono uunoŋ koŋajiliŋ mende mobu. Anutunoŋ oŋo komuwubotiwaajoŋ nii wala wasiŋ nono walawala koi kaweta oŋonoŋ kaju. Nii sewana mewutiwaajoŋ ama noŋgi koi kaweti, iikawaajoŋ mono oŋoaŋgiaajoŋ iriŋsooŋsooŋ mende moma aowu.\n6Bodi koi kanoŋ mono yambu woiwaa so namo sokoma eja. Ii toroqeŋ mombo yambu 5:waa so ewaa. Kambaŋ iikawaa uutanoŋ baloŋ qeŋ koomo mende ama nene hoŋa mende mokolooŋ meŋ kululuuŋ laligowoŋa.\n7\"Anutunoŋ mono kana damubiribiriawo otaaŋ oŋoo laaligogiaa sewaŋa somoŋgoro toroqeŋ jaawo laligoŋ gbili mokolooŋ oŋoma namo qaganoŋ laligowutiwaajoŋ moja. Kawaajoŋ ama nii wala wasiŋ nono walawala koi kaweta oŋo kaju.\n8Kawaajo�� oŋonoŋ mende wasiŋ noŋgi tanitani koloojato, Anutunoŋ mono oŋanoŋ wasiŋ nono koi kawe. Iinoŋ kuuŋ nono Faarao kimbaa jawiŋa mutuya kolooŋ jiŋkaroŋ mirianoŋ naa gawoŋ meŋkejuti, kuuya iyoŋoo somatagiaga koloojeŋ. Kaeŋ koloowe Anutunoŋ Iijipt kantri kuuya koi ii noo boronanoŋ anota eja poŋgiaga koloojeŋ.\n9\"Oŋo mono kete koi waama uulaŋawo amanaanoŋ eleema kema qaa kokaeŋ jegi mobaa: 'Goo meraga Joosefnoŋ qaa kokaeŋ jeja: Anutunoŋ nii kuuŋ noma Iijipt kantri kuuya ii noo boronoŋ anota eja poŋgiaga koloojeŋ. Kawaajoŋ giinoŋ mono kambaŋ mende qeŋ koriwato, uulaŋawo noonoŋ kawa.\n10Koi kaŋ saanoŋ rara dunduŋga Goosen balonoŋ meagoŋ neenaa kosonanoŋ laligowaga. Gii ano esameraaŋuruga, goonoŋ lama bulmakao tuuŋa tuuŋa ano ilawoila kuuya buŋaga eji, ii mono meŋ kololooŋ kawu.\n11\"Bodi koi kanoŋ mono mombo toroqeŋ yambu 5:waa so eŋ ubaa. Kambaŋ iikawaa uutanoŋ gii, mirigaa sumaŋuruga me tinitosauruga tosaaŋa yoŋoonoŋga moŋnoŋ bodi laligoŋ nenewaa mojoqojoroŋ ama komuŋ gororoŋgowabo. Kawaajoŋ mono Goosen balonoŋ kaŋ laligoŋ naa iwoiwaajoŋ amamaawuti, niinoŋ ii oŋoma laligomaŋa.' Amananaajoŋ qaa ii mono kaeŋ jegi mobaa.\n12\"Nii neeno oŋanoŋ koi nama oŋoojoŋ qaa jejeŋi, ii saanoŋ oŋoaŋgiaa jaagianoŋ niima kotoju ano kona Benjamin aŋo kaaŋagadeeŋ niima kotoja.\n13Kawaajoŋ oŋo mono maŋnaanoŋ kema Iijipt kantrinoŋ qabuŋa somata kuuya noŋgita laligojeŋi ano iwoi kuuya iigiti, iikawaa sunduya ii amana jegi mobaa. Ii moro mono uulaŋawo wama kamaaŋ koi kawu.\"\n14Kaeŋ iŋijoŋ boria koga Benjamimbaa aroyanoŋ giliro kemero saaro Benjaminoŋ kaaŋiadeeŋ aŋgoŋ muŋ saaro.\n15Toroqeŋ boria dauruta kuuya yoŋoo arogianoŋ giliro kemero saama buugia kitoŋ nero. Iikawaa gematanoŋ daremuŋurutanoŋ iwo qaa amiŋ mogi.\n16Joosefwaa daremuŋurutanoŋ kagiti, iikawaa buzuyanoŋ Faarao kimbaa jiŋkaroŋ mirinoŋ keno Faarao kiŋ ano jawiŋuruta kuuya yoŋonoŋ ii moma keraqeeaŋgo mogi.\n17Kaeŋ moma Faarao kiŋnoŋ Joosef kokaeŋ ijoro: \"Daremuŋuruga mono jena kokaeŋ ambu: 'Esuhinagia mono doŋgi qagianoŋ ama mombo eleema gomaŋgianoŋ Keinan balonoŋ kembu.\n18Kema maŋgia ano sumaŋurugia uŋuama eleema noonoŋ kawu. Koi kagi niinoŋ baloŋ awaa totooŋ Iijipt kantri uutanoŋga meweeŋgoŋ oŋombe saanoŋ iikawaa kelega mokolooŋ neŋ korisoro ama laligowuya.'\n19\"Kaaŋagadeeŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋona ambu: 'Iijipt kokanoŋga mono hooswaa kareya kareya tosia meŋ kema embameraurugia iikanoŋ oŋooma maŋgia wama motooŋ koi kawu.\n20Mirigiaa iwoiya tosia Keinan balonoŋ mesaowuti, iikawaa majakakaya mende ambu. Niinoŋ iikawaa kitianoŋ Iijipt kantri kuuya kokawaa iwoiya awaa totooŋ ii oŋombe buŋagia koloowaa.'\"\n21Faarao kiŋnoŋ kaeŋ jero Israelwaa meraurutanoŋ iikawaa so otaaŋ aŋgi. Joosefnoŋ Faarao kimbaa jeŋkooto qaaya otaaŋ hooswaa kareya tosia oŋono. Kaaŋagadeeŋ kana kekembaa nene samoŋ tosaaŋa oŋono.\n22Ii oŋomago dauruta motomotooŋ yoŋoo opo malekugia dologa totogianoŋ oŋonoto, koga Benjamimbaajoŋ opo maleku dologa boro moŋ (faiw) muŋ moneŋ silwa kota 300 muro.\n23Maŋaajoŋ Iijipt kantriwaa iwoi awaa soroya jaasooŋgo meŋ doŋgi ten yoŋoo qagianoŋ ano keŋgi. Kaaŋiadeeŋ doŋgi embia ten yoŋoo qagianoŋ wiit dumuŋ kota, bered ano nene tosia maŋaa kana samoŋa ano bosima keŋgi.\n24Keŋgi Joosefnoŋ daremuŋuruta wasiŋ oŋono kembombaajoŋ aŋgi qaa kokaeŋ iŋijoro: \"Oŋo kananoŋ kema aŋgowowo mono mende ambu.\"\n25Kaeŋ iŋijoro Iijipt mesaoŋ kema Keinan balonoŋ maŋgia Jeikobwaanoŋ keugi.\n26Keuma maŋgia qaa sundu kokaeŋ ijogi: \"Joosefnoŋ toroqeŋ jaawo laligoja. Iijipt kantri kuuya ii iwaa borianoŋ ero eja poŋgiaga kolooŋ laligoja.\" Kaeŋ ijogi qaa ii mende moma laarirotiwaajoŋ uuta toroqeŋ olomooro raro.\n27Kaeŋ raroto, Joosefnoŋ qaa kuuya jeroti, ii jegi moro ano hooswaa kare tosia ii wama Iijipt kembaatiwaajoŋ ano karoti, maŋgia Jeikobnoŋ ii iima nama uu selianoŋ qeleeno geregere ano.\n28Geregere ama kokaeŋ jero: \"Oo, ii oŋanoŋ! Ii moma kotiijeŋ. Merana Joosefnoŋ mono toroqeŋ jaawo laligoja. Niinoŋ mono kema ii iimago kanageŋ saanoŋ komumaŋa.\" Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/jenesis-45---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-06-22T17:43:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488519183.85\/warc\/CC-MAIN-20210622155328-20210622185328-00498.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000058413,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000005841255188}","num_words":789,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.167,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Namo toboganoŋ kamaaro Pombaanoŋ qaa koi ii mombo Joonawaanoŋ kolooro:\n2\"Giinoŋ mono waama siti somata Niiniwe kanoŋ kema Buŋa qaa gomaŋati, ii iŋijoŋ uugia kuuwa.\"\n3Qaa kaaŋa kolooro Joonanoŋ waama Pombaa qaa jeta teŋ koma Niiniwe keno. Niiniwe sitiwaa soya ii kokaeŋ: Gii goraayanoŋa kanaiŋ kema laligona weeŋ karooŋ tegoro teegeŋ endu keubaga.\n4Joonanoŋ kanaiŋ siti uutanoŋ kema laligoro weeŋ motooŋgo tegoro buŋa qaa qama kokaeŋ iŋijoro: \"Weemboria 40 mombo eja. Ii tegoro Niiniwe siti koi mono meleeno kemebaa.\"\n5Qaa kaeŋ qama iŋijoŋ keno Niiniwe kanatuuru yoŋonoŋ Anutuwaanoŋ buzu qaa ii moma laariŋ uugia meleema nene siŋgi laligowombaa kambaŋ koma jeŋ kotiigi. Ii jeŋ kotiiŋ ejemba somata melaa korebore yoŋonoŋ uumeleembaa samo megi selegianoŋ uro too arigi.\n6Kaeŋ aŋgi iikawaa buzu qaaya ii Niiniwewaa kiŋ (praim minista) iwaanoŋ keuro. Keuro moma jiŋkaroŋ duŋ rarayanoŋga kamaaŋ malekuya kotogoŋ samo meŋ aturaaŋ too utuŋ ariŋ raro.\n7Rama jeŋkooto kokaeŋ ano Niiniwe siti sokondaboroŋ keno: \"Oŋo mono kiŋ ano jawiŋuruta nonoonoŋ jeŋkooto koi mobu: Moŋnoŋ mono nene qaaŋ mende newa. Ejemba me bao kuru, lama bulmakao, oŋonoŋ nene qaaŋ newombaajoŋ mende moma oŋombu.\n8Nene siŋgi kaeŋ laligoŋ samo medaboroŋ Anutu kotakotagadeeŋ saama qama kooliŋ muŋ aŋa aŋa kaniagia bologa ii mesaowu! Ejemba uŋuŋ tiwilaaŋ oŋoŋgi sagianoŋ borogia tilooŋ eji, sili ii mono gema qedaborowu.\n9Kaeŋ aniŋ Anutunoŋ iriŋsooŋsooŋaa uugeria qelanjiŋ siŋgisoŋgonana mesaonaga. Ii mesaoro mende tiwilaawonaga. Kaeŋ jejoŋ.\"\n10Ii moma asariŋ kaniagia bologa gema qeŋ uugia meleeŋgi Anutunoŋ nanamemeŋgia ii iima wosoya moma oŋoma roromoŋgoya eleeno siŋgisoŋgogiaa iroŋa meleema oŋomambaajoŋ moroti, ii mesaoro. Uutanoŋ kaeŋ kamaaro mende meŋ kileeŋ oŋono. Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joona-3---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-08-02T12:42:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154320.56\/warc\/CC-MAIN-20210802110046-20210802140046-00034.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000041723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000041723251343}","num_words":257,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.206,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kerugeŋ Israel uutanoŋ kiŋ moŋ mende laligoro eja poŋ yoŋonoŋ kanatuuru galeŋ koma oŋoma laligogi. Kambaŋ kanoŋ bodi kolooŋ baloŋ kuuya sokoma ero. Bodi kambaŋ kanoŋ Juuda eja moŋnoŋ embia ano merawoita uŋuama taoŋgia Betlehem mesaoŋ kantri qata Moab kanoŋ kema raraŋ dunduŋgia meagoŋ waba laligogi.\n2Eja qata Elimelek, embia qata Naomi ano merawoigara qagara Malon ano Kilion baloŋgia qata Efrata. Yoŋonoŋ taoŋgia Betlehem mesaoŋ Moab balonoŋ kema kanoŋ laligogi.\n3Iikanoŋ laligogi Naomiwaa loya Elimelek komuro. Komuro Naominoŋ emba maloya kolooŋ merawoita yorowo laligogi.\n4Merawoita yoronoŋ laligoŋ somariiŋ Moabga emba woi qagara Orpa ano Ruut agimiŋ aogi. Agimiŋ aogi toroqeŋ Moab balonoŋ yambu 10:baa so laligoŋ kougi.\n5Laligoŋ kouma merawoita woi Malon ano Kilion yoronoŋ kaaŋagadeeŋ komuri. Komuri nemuŋgara Naomi iinoŋ lomeria qaa aŋodeeŋ laligoro. Kiaŋ.\n6Naominoŋ aŋodeeŋ Moab kantrinoŋ laligoŋ kambaŋ moŋnoŋ qaa kokaeŋ jegi moro: 'Poŋnoŋ kanatuuruya ilaaŋ oŋoma Israel kanoŋ nembanene sogianoŋ mokolooŋ oŋomakeja.' Kaeŋ moma Moab mesaoŋ Israel balonoŋ eleema kemambaajoŋ joroŋqoroŋ ama eŋarowoita yorowo waagi.\n7Waama gomaŋ baloŋ laligoroti, ii mesaoŋ Juuda balonoŋ eleema kemambaajoŋ ano eŋarowoita yorowo motooŋ kananoŋ keŋgi.\n8Kananoŋ kema Naominoŋ eŋarowoita kokaeŋ irijoro: \"Emba woi, oro mono eleema nemuŋwoigara yoroo gomanoŋ kema laligowao. Oro noo lomeraana komugiti ano nii nono awaagadeeŋ kalaŋ koma noma laligori Poŋnoŋ mono kawaa so tawaya meleema awaagadeeŋ kiaŋkoomu orono laligowao.\n9Poŋnoŋ saanoŋ kana mero oro eja mombo agimiŋ aoŋ laaligo raraŋgara yoroo mirinoŋ mokolooŋ uukorisoro qaganoŋ laligowao.\" Kaeŋ irijoŋ buugara kitoŋ neroto, yoronoŋ amburereŋ ama silama saari.\n10Saama kokaeŋ ijori: \"Qaago! Noro mono giwo eleema goo kanageso tuuŋga yoŋoonoŋ kemboŋa.\"\n11Kaeŋ ijori meleema kokaeŋ irijoro: \"Oo eŋarowoina, mono naambaajoŋ niwo kawowaajoŋ anjao? Nii mombo eja merawoina mewe somariiri ii orombaoraga me? Kaeŋ romoŋgowaoragati eeŋ, iikanoŋ mende sokonja. Qaago totooŋ! Mono keteda koi eleema kembao.\n12Nii emba waŋa koloojeŋiwaajoŋ eja moŋnoŋ nii mende nombaa. Oo eŋarowoina, oro mono eleema mirigaranoŋ kembao. Nii mombo eja memambaajoŋ romoŋgoŋ kete gomantiiŋa eja mombo eŋ korowo kolooŋ merawoina qokolooŋ orombenagati eeŋ, ii mono kileŋ bimobimooyawo.\n13Mera ii somariiri lowoigara oromambaajoŋ mamboma laligowaoraga me qaago? Yoroojoŋ ama eja memegaraa kania somoŋgoŋ aoŋ kambaŋ batuya koriga ii eeŋ laligowaobo. Ii mende sokonja. Oo eŋarowoina, iikaaŋ qaago. Poŋnoŋ boria boraama lona nuano komurotiwaajoŋ laaligonananoŋ bimooro nii oroojoŋ wosojinjina mojeŋ.\"\n14Kaeŋ irijoro mombo toroqeŋ silama saari. Saari tegoro Orpanoŋ eŋaroyaa yeizozoya jeŋ buuta kitoŋ neŋ eleema mirianoŋ keno. Orpanoŋ kenoto, Ruutnoŋ kaparaŋ koma sele kopaya kaaŋa qokotaaro.\n15Kaaŋa qokotaaro Naominoŋ kokaeŋ ijoro: \"Moba, alaganoŋ kenja. Iinoŋ aŋaa beŋsakoŋ ano aŋaa ejemba tuuŋ yoŋoonoŋ kenja. Gii mono kaaŋgadeeŋ eleema miriganoŋ kemba.\"\n16Kaeŋ ijoroto, Ruutnoŋ kileŋ kokaeŋ meleeno: \"Nii mono gii gomesaomaŋatiwaajoŋ kaparaŋ mende koma jewa. Saanoŋ jena giwo kembo. Gii noma nomaeeŋ kembagati, nii mono kaaŋagadeeŋ giwo iikanoŋ kemaŋa. Gii dakanoŋ dakanoŋ laligowagati, nii mono kaaŋagadeeŋ iikanoŋ laligomaŋa. Goonoŋ ejemba tuuŋ ii noo ejemba tuuŋnaga koloogi goonoŋ Anutu ii noo Anutuga kolooro laligomaŋa.\n17Gii dakanoŋ komuwagati, nii mono kaaŋagadeeŋ iikanoŋ komuwe roŋ koma nombutiwaajoŋ mojeŋ. Qaa ii kokaeŋ jeŋ kotiijeŋ: Koomu motooŋgonoŋ mono mendeema norombaa. Iwoi morota moŋnoŋ mendeema norombaati eeŋ, Poŋnoŋ saanoŋ iikawaa iroŋa meleeno noo qananoŋ uba.\"\n18Kaeŋ jeŋ iwo kemambaajoŋ kotakotagadeeŋ kaparaŋ kono iima moma kotoŋ kawaa qaaya mombo mende ijoro.\n19Mende ijoroto, motooŋgara kema kema Betlehem taonoŋ keuri. Keuri taonoŋ ejemba kuuyanoŋ ii iriima korisoro somata moma ajoroogi. Emba yoŋonoŋ qama Naomi koma horoŋ joloŋa kokaeŋ jegi: \"Ei! Ii oŋanoŋ, Naomi yaŋo me nomaeŋ? Oowe oowe oowe!\"\n20Kaeŋ jegi Naominoŋ kokaeŋ iŋijoro: \"Noo qana Naomi ii eeŋ mende qabu. Nii uukorisoro embaga qaago. Anutu ku-usuŋ Toyanoŋ mono kondooŋ nono uukonduŋ moma laligojeŋ. Kawaajoŋ noo qana Mara qagi sokombaa.\n21Noonoŋ iwoi mamaga wala ero taoŋ koi mesaoŋ kembeto, kete Poŋnoŋ nuano bobora eleema eeŋ omaya kajeŋ. Poŋ ku-usuŋ Toyanoŋ qaana gosiŋ meŋ boliŋ nono koŋajiliŋ qaganoŋ laligojeŋ. Kawaajoŋ qana Naomi ii mono eeŋ qabubo.\" Kiaŋ.\n22Naomi ano eŋaroya Ruut, Moab emba kanoŋ Moab mesaoŋ Betlehem taonoŋ kariti, kambaŋ iikanoŋ ejembanoŋ kanaiŋ padiwaa alia baali ii gawoŋgianoŋ kema borogianoŋ kuŋgi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ruut-1---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2021-08-03T20:31:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154471.78\/warc\/CC-MAIN-20210803191307-20210803221307-00069.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kaeŋ kolooroto, Joonanoŋ iikawaajoŋ uubooli somata moma iriŋa soono.\n2Iriŋa soono Poŋ welema muŋ kokaeŋ ijoro: \"Ae! Poŋ, gii kiaŋkoomuwaa beŋa laligoŋ saanoŋ niniima kobooŋkejaŋ. Goo kaleŋmoriaŋga ii honoŋa qaa ero iriŋga ii uulaŋawo mende sooŋkeja. Kaeŋ uuga uulaŋawo olomooro wosomomo ama kanageso moŋ meŋ kileeŋ oŋomambaajoŋ mende momakejaŋ. Ii neenaa gomanoŋ laligoŋ moma yagoŋ gijoweti, ii duduujaŋ me qaago? Kania kawaajoŋ ama kambaŋ kanoŋ \"Tarsis kemaŋa,\" jeŋ uulaŋawo kokomomola meŋ kema laligowe.\n3Kete jaawo laligomambaajoŋ togoŋ koomunaajoŋ uuguŋ mobe awaa kolooja. Kawaajoŋ Poŋ, gii mono laaligona doloda koi nuamba. Qaa ii oŋanoŋ.\"\n4Kaeŋ welenoto, Poŋnoŋ kokaeŋ meleema ijoro: \"Joona, gii kiaŋkoomuwaajoŋ iriŋsooŋsooŋ mojaŋi, ii sokonja me qaago?\"\n5Kaeŋ ijoro Joonanoŋ siti mesaoŋ kamaaŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ kema kana goraayanoŋ endu kuuŋ qeŋ iikawaa umuganoŋ raro. Rama sitiwaajoŋ kaeŋ me kaeŋ koloowaati, ii iimambaajoŋ uuŋ uuŋ raro.\n6Kaeŋ raroto, Poŋ Anutunoŋ Joona keraqeeaŋgo qeŋ mumambaajoŋ moma jero aloŋaloŋ moŋ asugiŋ koriŋ kouma Joonawaa waŋa aoŋ koma muro. Aoŋ koma muro aloŋalombaajoŋ keraqeeaŋgo somata moma raro.\n7Rama gomantiiŋa moŋ ero gomaŋ ano kanoŋ Anutunoŋ taroŋ moŋ wasiro kaŋ aloŋaloŋ ii kiririiro seŋa sooliro.\n8Weeŋnoŋ kouro Anutunoŋ jero haamo geriawo totooŋ ii gomaŋ jaaya koukoutanoŋga qero weeŋ jaayanoŋ waŋanoŋ kuuro kuuro iriŋa soono komumambaajoŋ moma moŋgandaboroŋ qama kooliŋ kokaeŋ jero: \"Nii laligomambaajoŋ togoŋ komumambaajoŋ mobe afaaŋa kolooja. Qaa ii oŋanoŋ.\"\n9Kaeŋ jeroto, Anutunoŋ Joona kokaeŋ ijoro: \"Gii aloŋalombaajoŋ iriŋga soonji, ii sokonja me qaago?\" Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno: \"Irina soonji, ii mono sokonjaa. Noo iriŋsooŋsoona ii somata kolooro uunanoŋ mende olomoowaa. Kawaajoŋ saanoŋ komumaŋa. Qaa ii oŋanoŋ.\"\n10Joonanoŋ kaeŋ meleeno Poŋnoŋ kokaeŋ ijoro: \"Gii aloŋalombaa gawoŋa moŋ mende meŋ ii mende galeŋ kona koriro. Ii gomantiiŋa motooŋgowaa uutanoŋ asugiro ano gomantiiŋa motooŋgowaa uutanoŋ sooliŋ komuro. Kileŋ geeŋgo iwoi omaya kaaŋa iikawaajoŋ ama saama majakaka mojaŋ.\n11Kaeŋ kolooro nii mono nomaembaajoŋ siti somata kokawaa kanatuuruya yoŋoojoŋ majakaka mende mobenaga? Iikawaa uutanoŋ ejemba 120.000 (handet twenti tauseŋ) jaŋgo ii uuguŋ laligojuti, ii awagaa ano bologaa kanagara mende moma gosiŋ oromakejuti ano bao kuru iwoi ii kaaŋiadeeŋ keleŋmaleleŋ laligoju. Ii ejemba yoŋowo kaaŋgadeeŋ meŋ kileeŋ oŋomambotiwaajoŋ ama mono uuaiŋnanoŋ Niiniwe iŋiima koboojeŋ.\" Kiaŋ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joona-4---uumeleembaa-bu%C5%8Ba-tere-soomo%C5%8Bgo-gbilia","date":"2022-10-07T23:08:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030338280.51\/warc\/CC-MAIN-20221007210452-20221008000452-00659.warc.gz","language":"ksr","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"ksr_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":347,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.21,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}