Datasets:

Modalities:
Tabular
Text
Formats:
json
ArXiv:
Libraries:
Datasets
Dask
License:
Yingli Shen commited on
Commit
70f0409
·
verified ·
1 Parent(s): 73fe71d

Add files using upload-large-folder tool

Browse files
This view is limited to 50 files because it contains too many changes.   See raw diff
Files changed (50) hide show
  1. .gitattributes +1 -0
  2. apy_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  3. apy_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  4. apy_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  5. bin_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  6. bin_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  7. bin_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  8. cmn_Hani/new_cc_000489_keep.jsonl +3 -0
  9. cnh_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  10. cnh_Latn/mala_000002_remove.jsonl +0 -0
  11. cnh_Latn/mala_000002_stas.jsonl +115 -0
  12. eza_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  13. eza_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  14. eza_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  15. guh_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  16. guh_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  17. guh_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  18. guh_Latn/mala_000002_keep.jsonl +0 -0
  19. guh_Latn/mala_000002_remove.jsonl +0 -0
  20. guh_Latn/mala_000002_stas.jsonl +115 -0
  21. kmu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  22. kmu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  23. kmu_Latn/mala_000002_keep.jsonl +6 -0
  24. kmu_Latn/mala_000002_remove.jsonl +3 -0
  25. kmu_Latn/mala_000002_stas.jsonl +115 -0
  26. kpv_Cyrl/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  27. kpv_Cyrl/mala_000002_keep.jsonl +0 -0
  28. kpv_Cyrl/mala_000002_remove.jsonl +0 -0
  29. kpv_Cyrl/mala_000002_stas.jsonl +115 -0
  30. kql_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +1 -0
  31. kql_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  32. kql_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  33. ljp_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  34. ljp_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  35. ljp_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  36. mim_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  37. mim_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +6 -0
  38. mim_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  39. mnx_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +2 -0
  40. mnx_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  41. mnx_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  42. mse_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +1 -0
  43. mse_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  44. mse_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  45. nho_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  46. nho_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +16 -0
  47. nho_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
  48. ntu_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl +0 -0
  49. ntu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl +0 -0
  50. ntu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl +115 -0
.gitattributes CHANGED
@@ -1868,3 +1868,4 @@ cmn_Hani/fineweb-2_000051_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1868
  cmn_Hani/fineweb-2_000030_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1869
  cmn_Hani/fineweb-2_000274_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1870
  cmn_Hani/fineweb-2_000328_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
 
 
1868
  cmn_Hani/fineweb-2_000030_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1869
  cmn_Hani/fineweb-2_000274_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1870
  cmn_Hani/fineweb-2_000328_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
1871
+ cmn_Hani/new_cc_000489_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text
apy_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
apy_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
apy_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 685.439393939394,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.07262878787878788,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0006212121212121213,
7
+ "special_characters_ratio": 0.1876287878787879,
8
+ "stopwords_ratio": 0.30024999999999996,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 1.0,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 262.774827491655,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.010872822180424261,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0024603840025193375,
19
+ "special_characters_ratio": 0.011242779031402516,
20
+ "stopwords_ratio": 0.0441616134902316,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.0,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 628.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.07050000000000001,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.186,
32
+ "stopwords_ratio": 0.3055,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 1492.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.104,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.015,
43
+ "special_characters_ratio": 0.265,
44
+ "stopwords_ratio": 0.401,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 124.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.049,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.169,
56
+ "stopwords_ratio": 0.185,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 1.0,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1060.6000000000001,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.0869,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.198,
68
+ "stopwords_ratio": 0.35050000000000003,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 806.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.08,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.194,
80
+ "stopwords_ratio": 0.327,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 628.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.07050000000000001,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.186,
92
+ "stopwords_ratio": 0.3055,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 502.75,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.065,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.18,
104
+ "stopwords_ratio": 0.273,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "132",
112
+ "keep size": "113",
113
+ "remove size": "19"
114
+ }
115
+ ]
bin_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
bin_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
bin_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 504.2672268907563,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.0757966386554622,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.02145714285714286,
7
+ "special_characters_ratio": 0.24572268907563022,
8
+ "stopwords_ratio": 0.4027159663865546,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9924705882352941,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 739.0537107770438,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.03857195378709074,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.08634937492431505,
19
+ "special_characters_ratio": 0.01594461230875293,
20
+ "stopwords_ratio": 0.07686457586161147,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.05656890251354318,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 244.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.07,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.247,
32
+ "stopwords_ratio": 0.417,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 4635.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.425,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.593,
43
+ "special_characters_ratio": 0.3,
44
+ "stopwords_ratio": 0.609,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 50.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.184,
56
+ "stopwords_ratio": 0.091,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.296,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1316.8000000000002,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.112,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.018,
67
+ "special_characters_ratio": 0.263,
68
+ "stopwords_ratio": 0.473,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 451.5,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.087,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.256,
80
+ "stopwords_ratio": 0.446,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 244.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.07,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.247,
92
+ "stopwords_ratio": 0.417,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 137.5,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.057,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.237,
104
+ "stopwords_ratio": 0.377,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "595",
112
+ "keep size": "546",
113
+ "remove size": "49"
114
+ }
115
+ ]
cmn_Hani/new_cc_000489_keep.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,3 @@
 
 
 
 
1
+ version https://git-lfs.github.com/spec/v1
2
+ oid sha256:f678758394bae9092763460086e7c534485764eeb1c7ce12caa8e2b8bcd9e8ff
3
+ size 1516022000
cnh_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 427.6518834888569,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.0640228933465579,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0009877740218205374,
7
+ "special_characters_ratio": 0.22979982996983989,
8
+ "stopwords_ratio": 0.31577037831710625,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9978136347995062,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 488.8767033195228,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.018996179321339176,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.00865806091540321,
19
+ "special_characters_ratio": 0.015008084050221925,
20
+ "stopwords_ratio": 0.0434914893816861,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.01620110564286129,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 333.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.063,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.23,
32
+ "stopwords_ratio": 0.319,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 46699.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.148,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.683,
43
+ "special_characters_ratio": 0.34,
44
+ "stopwords_ratio": 0.576,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 46.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.135,
56
+ "stopwords_ratio": 0.0,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.367,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 755.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.088,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.249,
68
+ "stopwords_ratio": 0.368,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 497.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.076,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.239,
80
+ "stopwords_ratio": 0.344,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 333.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.063,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.23,
92
+ "stopwords_ratio": 0.319,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 224.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.052,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.22,
104
+ "stopwords_ratio": 0.29,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.999,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "49403",
112
+ "keep size": "46197",
113
+ "remove size": "3206"
114
+ }
115
+ ]
cnh_Latn/mala_000002_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
cnh_Latn/mala_000002_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 567.2297524521251,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.06498425969173283,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.018562494161606727,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2315781877627277,
8
+ "stopwords_ratio": 0.31315263895375994,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9991455394675385,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 558.8052219502133,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.01827841877656071,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.03209620120583559,
19
+ "special_characters_ratio": 0.015275853061848099,
20
+ "stopwords_ratio": 0.041899191298590766,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.010770859754515031,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 416.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.063,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.231,
32
+ "stopwords_ratio": 0.314,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 16024.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.193,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.249,
43
+ "special_characters_ratio": 0.342,
44
+ "stopwords_ratio": 0.473,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 48.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.168,
56
+ "stopwords_ratio": 0.021,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.084,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1009.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.089,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.059,
67
+ "special_characters_ratio": 0.251,
68
+ "stopwords_ratio": 0.365,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 614.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.075,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.025,
79
+ "special_characters_ratio": 0.241,
80
+ "stopwords_ratio": 0.34,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 416.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.063,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.231,
92
+ "stopwords_ratio": 0.314,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 306.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.052,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.222,
104
+ "stopwords_ratio": 0.287,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "21410",
112
+ "keep size": "19478",
113
+ "remove size": "1932"
114
+ }
115
+ ]
eza_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
eza_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
eza_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 314.9414893617021,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.0694281914893617,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.005627659574468085,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2578936170212766,
8
+ "stopwords_ratio": 0.29247872340425535,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9978563829787233,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 409.832616042513,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.04284428948424913,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.02291948629374613,
19
+ "special_characters_ratio": 0.01323174622616958,
20
+ "stopwords_ratio": 0.059963593338207125,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.020219292759221685,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 56.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.073,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.257,
32
+ "stopwords_ratio": 0.294,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 2131.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.192,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.275,
43
+ "special_characters_ratio": 0.304,
44
+ "stopwords_ratio": 0.48,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 41.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.218,
56
+ "stopwords_ratio": 0.125,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.671,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 958.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.1185,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.013,
67
+ "special_characters_ratio": 0.275,
68
+ "stopwords_ratio": 0.366,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 621.75,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.10325,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.265,
80
+ "stopwords_ratio": 0.328,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 56.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.073,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.257,
92
+ "stopwords_ratio": 0.294,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 50.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.037,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.249,
104
+ "stopwords_ratio": 0.25675000000000003,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "376",
112
+ "keep size": "353",
113
+ "remove size": "23"
114
+ }
115
+ ]
guh_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
guh_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
guh_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 638.3310344827586,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.1006,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.002717241379310345,
7
+ "special_characters_ratio": 0.11513103448275862,
8
+ "stopwords_ratio": 0.241,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9983448275862068,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 332.1565284345446,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.025436167570796808,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.00893864407543187,
19
+ "special_characters_ratio": 0.00855429327370789,
20
+ "stopwords_ratio": 0.051115285520019385,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.012345251389373372,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 592.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.095,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.114,
32
+ "stopwords_ratio": 0.243,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 1799.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.238,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.065,
43
+ "special_characters_ratio": 0.144,
44
+ "stopwords_ratio": 0.363,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 48.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.04,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.09,
56
+ "stopwords_ratio": 0.068,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.884,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1058.6,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.1306,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.006,
67
+ "special_characters_ratio": 0.1256,
68
+ "stopwords_ratio": 0.30519999999999997,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 803.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.108,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.119,
80
+ "stopwords_ratio": 0.267,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 592.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.095,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.114,
92
+ "stopwords_ratio": 0.243,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 451.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.085,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.11,
104
+ "stopwords_ratio": 0.217,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "145",
112
+ "keep size": "129",
113
+ "remove size": "16"
114
+ }
115
+ ]
guh_Latn/mala_000002_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
guh_Latn/mala_000002_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
guh_Latn/mala_000002_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 978.8187311178248,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.08990030211480361,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.005241691842900303,
7
+ "special_characters_ratio": 0.14006042296072507,
8
+ "stopwords_ratio": 0.14796978851963746,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9999909365558913,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 459.80218761304013,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.020199137755653546,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.014229736178144737,
19
+ "special_characters_ratio": 0.02738881900461628,
20
+ "stopwords_ratio": 0.10913105979112236,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.00016464563859140455,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 908.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.086,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.128,
32
+ "stopwords_ratio": 0.191,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 2557.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.179,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.123,
43
+ "special_characters_ratio": 0.211,
44
+ "stopwords_ratio": 0.325,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 241.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.05,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.102,
56
+ "stopwords_ratio": 0.0,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.997,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1603.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.115,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.015,
67
+ "special_characters_ratio": 0.172,
68
+ "stopwords_ratio": 0.278,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 1266.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.1,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.003,
79
+ "special_characters_ratio": 0.163,
80
+ "stopwords_ratio": 0.249,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 908.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.086,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.128,
92
+ "stopwords_ratio": 0.191,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 616.5,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.0755,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.1155,
104
+ "stopwords_ratio": 0.036,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "331",
112
+ "keep size": "292",
113
+ "remove size": "39"
114
+ }
115
+ ]
kmu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
kmu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 886.4153846153846,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.06386153846153847,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.00042564102564102564,
7
+ "special_characters_ratio": 0.16534358974358973,
8
+ "stopwords_ratio": 0.21253846153846154,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9869179487179488,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 297.56327794050503,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.012999262609947031,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.002133579867411715,
19
+ "special_characters_ratio": 0.005235960219619059,
20
+ "stopwords_ratio": 0.03711067726226383,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.019467881132579433,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 844.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.061,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.166,
32
+ "stopwords_ratio": 0.213,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 0.994,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 1990.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.116,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.022,
43
+ "special_characters_ratio": 0.181,
44
+ "stopwords_ratio": 0.309,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 265.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.04,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.146,
56
+ "stopwords_ratio": 0.107,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.87,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1292.6,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.07959999999999999,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.172,
68
+ "stopwords_ratio": 0.2576,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 1034.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.07,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.169,
80
+ "stopwords_ratio": 0.2345,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 844.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.061,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.166,
92
+ "stopwords_ratio": 0.213,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 0.994,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 674.5,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.1625,
104
+ "stopwords_ratio": 0.19,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.981,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "195",
112
+ "keep size": "175",
113
+ "remove size": "20"
114
+ }
115
+ ]
kmu_Latn/mala_000002_keep.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,6 @@
 
 
 
 
 
 
 
1
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"05 Kagetafoe ......kafamoya masi nehae.\nOsifavemoya sssi nehae.\nKalamoya hauuu nehae.\nMememoya meee nehae.\nKao moya mooo nehae.\nLaiyoni'moya loaaaa nehae......\n......higeya akapalu'moya nago apagea no'aiye.\nInamu'moya kalegofa kie nehae......\n......higeya nafanemoya kelaga nehae.\nKaiyeke'mona Agenoka'e:\n1) Na'ane apage hikumoya ne'aiye?\n2) Na'ane age osifavemo'a ne'aiye?\n3) Hana kafamo hako huno nemaiye?","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.788,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
2
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"40 Konagali Ko he Afo'a hie, \"Hailato ko'tie. Ti agegaya'lega uta amuse-kase hisune.\"\nNikolasi'a havi'ge, \"Nagai kanapa Yekopu'a esifi?\"\nTonkimo'a hie, \"Tapage'kani onateyo nagaina. Nagaya titega amuse-kasefe nenaiye!\"\nKalamo'a kugo hie, \"Nagayaenine. Nagai eni egahe nehue!\"\nNamayaga'moya yagame nehuya hae,\"Takave hiyo!\"\n\"Nagaya naiya ayena tapanatina atu yosale ugahue,\" Nikolasi'a nehie.\n\"Nagaya hagotoe, nagaya hagotoe,\" hie Tonkimo'a. \"Nago'aiyaya ohie,\" Nikolasi'a hie. \"Kagaya tolegi-tolegi kaiya hane.\"\n\"Ago nayama nagaya hua'a,\" Nikolasi'a hie.\n\"Nagaya nemaloe kagaya ma'a ohugane,\" huno Yekopu'a hie.\n\"Mamona tagaya titega amuse-kase hisuna kaiyagae,\" huno Afo'a hie.\n\"Taiya ayeta tipine!\" huno Yekopu'a hie.\n\"Etapa kave neyo, neya've munane yaga,\" huno Ita'a hie.\n\"Notega visuna kana vayi hie,\" huno Ita'a hie. \"Huta falu huteyo Yekopuna.\"\nKaiyeke'mona Agenoka Yaga'e:\n1) Naya hugahe Afo'a ti agegaya lega amuse-kase yafena humaine?\n2) Naya hugahe Tonkimo'a pagekani o'atesae hie?\n3) Take akave haya'tega amuse-kase kaiyaga agae?\n4) Naya higeno Tonki'moma yosa aepale uno hagotea yafena Nikolasi'a agetafoa maleno haviya hie?","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.918,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
3
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"4-5 Kalafa Kaemina Nafane Atae Amia atupa note kanoa eyuno aiya ne'ayeno ke nehie. \"Atae! Naya ho, nagai nona atale!\" Muki'a note vayana apaiyayeya uya aya huya aiya asu hae.\nOsi nafane tomo'a kefo kava alino aepahe. Agaya nosimeka aise atato mopafi huno kaeye. Agaya alama haegafa yosa haisa atafi kaeye alama'a halina hise huno.\nEteno agaya nofateti uno ke hie, \"Atae! O'ayae! Nona atale!\" Muki'a kumate vayana eya aya huya aiya asu hae. Yanagi ani nafanemo'a kigi hie. Agaya muki'a ayeno apavataga hie!\nKo'tia'a eteno aleha kava hie.\nKo'tia'a eteno aleha kava hie.\nNagona ani nafanemo'a vasavena kani kepi takino nevaino nagoa ai'kalato huno nopinaga atale. Nagoa vasavemo'a aiya'yeno atafi nevie.\nMagale'atoa nomo'a ata'nele. Aiya yeno hati'lavino kalafa kaiye, \"Atae! O'ayae! Nona tamage huno ata'nele!\" Hianagi, muki vayamo moya huya kefo nafanemo'a eteno ayeno tavataga hugahe neye hae, higeya eya nagoa aya ohae.\nAni nafane'mona afo amo'a alesenilegati eteno notega eyana, nomo'a muki'a atale'talegeno nafane amo'a avi neate.\nMuki vaya'moya ani nafane'mona afo amona nayama afole hiaya hanepaiyana agaya tusi haivite, nafane'ahena. Inage hie, \"Kagaya tole yupa havige hana yafe, tamage hana nagi nago vekamo'a havino o'kamie.\"","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.898,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
4
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"4-4 Tife Hagage Kase atoe Higeno agaya hetino haleno yage ehaino ne'ea kaiyaga vie, vianagi agaya tina ageno afole ohie. Higeno eteno e.\nEteno agaya agetafo male, \"Nagetafo maloana tina yage netavisia tega hanegaye.\" Hianagi, agaya nago tina anilega ati o'ayeno eteno ataleno e.\nEteno agaya agetafo male,\"Nagaya nagetafo maloana tina amuga yagema hanea yate menia hane.\" Higeno agaya haleno anafi haiyana tina anilega omale. Higeno agaya eteno e.\nEteno agaya kalafa kaeno mage hie,\"Vae, hana kaiyagati tina negave?\"Agaya mopafi neageno haviana nago yamo'a yagame huno neatale.\nAgaya aulu heno asagea'tega eteno nago atafa masu ayamufa age. Agaya ageana haoke kinuta'kefa ani masumo agusa'afina maine.\nEteno haviana ala kinutamo'a hie,\"Ma masumo agusafi tina hane. Kagaya agola eka mani tina muki'a no.\"\nAni namamo'a tusi amuse hie. Agaya haleno taviteno neno muki'a masu ayamufafi tina hano hie. Eteno ala kinuta mo'a masu ayamufamo haiyakanaga hikano falegaye.\nAla kinuta mo'a nama hena huno sugi huteno hikano faleno vie.Higeno namamo'a haleno vie. Agaya tusi amuse hie ti neya yafe.","num_words":165,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.127,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
5
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"42 Kokolene Hivo ene ne Tolemogania u'ana yokalo nelaya yate aepa he'ana yokalo'ania neta'e. Kokolemo'a aiya yeno via'nagi, Hivomo'a tusi aiyayeno nevie. Kokolemo'a tufona aigeno vianagi, Hivomo'a tufona aino atua alu'afi ne'atale. Kokolemo'a aepaheno hivo'mona haivi'neate.\nTole'mogania heti'ana tafi kapi tufona heta'a vaigahu'e neha'e. Hivomo'a hagoteno tafi kate yagaiye. Kokolemo'a nagoke'age heno vaiye. Haenaga, kokolemo'a tafi kate yagaisa kanae.\nHivomo'a tufo aiyana heno tafi kapi vaiye. Hivomo'a tufotena kanaye huno heno tafi kapina nevaiye. Hivomo'a anu haleno amena maleno falu'huno heno tafi kapi nevaiye. Hivomo'a faifu'a (5) yupa heno vaiyana muki'amo'a agola tafifi fale.\nKokolemo'a tusi hainevaiye yokaloma atalea yafena. Agaya nago havi anegenofe yokaloa atale. Hivomo'a aepa'heno kanapa'amona kigi hute, na'afene, nago osi ya'atoleti haivitea yatetifene.\nKokolemo'a tusi haiviteno hetino a'vaya aka huno, asagahuno hivoa nakaitale.\nKokolemo'a no'alega viana, uno hivomona ita'amona fotu hie. Hivomona ita'amo'a havige, \"Kagaya nafaneni'a ageminapi o'agenane?\" Kokolemo'a nago kea ohie, afa'a avaya ayeno alukimie. Hivomona ita'amo'a nafane'ahena hau nehie.\nHaenaga Hivomona ita'amo'a nago osi agea havie. \"Itanimo naya ho!\" ani osi agemo'a inage huno nehie. Aulaga alino ne'ageno agesa havino fatago nehie. Agaya ani agea kokolemo aipafiti ne'aiye.\nHivo'mona ita'amo'a ke nehie, \"Tokia himamuka avame huka ago!\" Hivomoya nago'aufa himamu'apia hane.\nApasaga huka nakai'sanana kavaya kapiti havi himana huteno havi haga alino afole hugahie. Kokolemo'a aepa heno kali ne'alie.\nKokolemo'a aepa'heno kato hie. Avetuna neno nakaiteno tafu hutale. Agaya kato-kato hie. Kato-kato huge huge huno vie. Ani hivo'mo'a havi haga hie.\nKokolemo'a kato-kato humaineno, kato huno ani Hivoa aino kaope'talegeno eno hati lavie. Hivomona ita'amo'agi nafane'amo'agi magale'atoa hai'ana yosafi falaneki'e.\nAni kanafati eno meni'a, Kokolegi Hivogi huya kame maina'e.","num_words":263,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.11,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
6
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"36 Eso eva a Kanale Maiyafe Atiye \"Hianagi hanaya huna alesenilega ugave?\" kanapa'ahe havige. \"Mafa kalefi asaga humaigavoe,\" huno neataleno uno nago atineaye.\nAupa'a mafa kalea kate alavino'e. Eso'eva'a asaga humaisoe hianagi agaya atu alufinaga asaga hulavie. Ani mafa kalemo'a Eso'evana ne'ataleno vie.\n\"Menia hanaya huna alesenilega ugahue?\" kanapa amo'fena havige. \"Nagaya skulufi agenopa kanomo kumani'fi falakigave,\" inage nehuno ataleno nagofe atiye.\nMiya ali sota eyana skulufi agenopa kanomo'a kumani ku'a age kanino ne'ataleno alesenilega vie. Ina'a huteno Eso'evana ataleno vie.\n\"Menia hana huka alesenilega ugane?\" kanapa amo'a havige. \"Nagaya alesenilega ugahe hisia kopi kupi asaga humaina ugave,\" nehuno uno apatiye.\nEsoeva'a nago kopi kupi falakiana kalemo'a hiya higeno ani kuyaga neataleya vie. Ani kopi kalea vianagi Esoeva'a ovie.\n\"Menia hana'a huka alesenilega ugane?\" kanapa amo'a havige. \"Nagaya hakikimo hakute maitena ugave,\" nehuno nagofe atiyegahe vie.\nEsoeva'a hakikimo hakute mainegeno tokia yasimo'a alino halafi hutale. Hakikimo'a haleno ne'uno Esoevana ataleno vie.\n\"Menia hana'a huka alesenilega ugane?\" kanapa amo'a havige. \"Nagaya nagainige alesenilega ugave!\" nehuno alesenilegahe asaga humaige-asaga humaige huno vie.\nEsoeva'a asaga humaige-asaga humaige hie......\n......nehuno agaya asaga humaige asaga humaige.\n\"Huteno ya humaino alesenilena vie. Hanatene alesenifi ala afaya'age kosiyaga?\" Esoeva'a alesenifi esofe havige.\n\"Ala afaya'age kosiyaga? Hanaya huno ala afaya'age kosiyaga alesenifina omaiye,\" alesenifi esomo'a hapaiye. \"Tagaya alesenifina aise atoto ahekene. Ala afaya'age moyaga yosafinaga'heke hane.\"\nAni kie huteno alesenilega esomo'a Eso'evana neataleno vie.","num_words":225,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.107,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
kmu_Latn/mala_000002_remove.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,3 @@
 
 
 
 
1
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"06 Aise ene Ala ene ne Aise apaya'yagae.\nAla apaya'yagae.\nAise memekie.\nAla memekie.\nAla avo kene.\nAise avo kene.\nAise kigie.\nAla kigie.\nNago'a agenoka kie:\n1) Ta tumono'mo ala humaine?\n2) Ta nehapalie, ala avo kena?\n3) Take ayana sese nehie?\n4) Tana aise aya atoa hane?","num_words":44,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.182,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.798,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
2
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"22 Aote Agugava Ya yagae Egnesi'a ayopa kayote atafa huno vaine'aye.\nAlesenilega voa yupa, Kenetina ne'agoe. Nago aleliofi kega vekae.\nKeneti'a glo-glo vekae. Kanayana aulaga'finigi, agufa'finigi huno hane.\nNavate mainea a'na Esta'e. Hoyafu a'ne.\nEsta'a kie havi ya'a'fina kanaya hane. Avame aheke huno kega hugaye.\nTimoti'a skulu'nifina kanale aiya tufo neni'e. Agena maine'sugeno tesia yafe nenaiye.\nTimoti'a nago kanaya aliteno ayana atalene. Hianagi, tufona alama'a yupa heno nevaiye.\nYeki'e nensa'a alama'a yokaloa tegahe. Agaya nenfu tokia nago'ene heno agase maine.\nNagai hale yapina kefo vayamoya muki'a aliyana aligahae yana hane.\nMuki'a vaya'moya agihe agahe hale yateti muki'yana talo nehae.\nMuki'a mogata aliyana ne'alita, yokaloa neleta amuse nehune.","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.113,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.738,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
3
+ {"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"kmu","text":"20 Nagai Haesa Tufone Nagai tufone.\nNagai haesa tufone.\nNagai haoke haesa tufone.\nKimigisa ne'aue.\nTufonia kimigisa ne'aue.\nHaesa tufoni'a kimigisa ne'aue.\nHaesa tufoni'a ala huna kimigisa ne'aue!\nHanatene?\nTufoni'a hanatene?\nHanate tufoni'a menia hane?\nHanate haesa tufoni'a menia hane?\nAnafine.\nAmuga anafine.\nAmuga ana ikapinagae.\nAmuga ana ikapinagae.\nIkana agaseno'e.\nAgo fanane he!","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.148,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.057,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
kmu_Latn/mala_000002_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 137.88888888888889,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.09077777777777778,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2277777777777778,
8
+ "stopwords_ratio": 0.12233333333333334,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.8522222222222222,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 75.75757306397301,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.03438920301418189,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
19
+ "special_characters_ratio": 0.030814058039140287,
20
+ "stopwords_ratio": 0.05138525512678169,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.11133710350680023,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 150.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.097,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.214,
32
+ "stopwords_ratio": 0.113,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 0.898,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 263.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.148,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
43
+ "special_characters_ratio": 0.287,
44
+ "stopwords_ratio": 0.213,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 0.998,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 44.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.021,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.2,
56
+ "stopwords_ratio": 0.042,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.64,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 232.6,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.1232,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.27740000000000004,
68
+ "stopwords_ratio": 0.1882,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 0.9756,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 187.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.114,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.241,
80
+ "stopwords_ratio": 0.15,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 0.922,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 150.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.097,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.214,
92
+ "stopwords_ratio": 0.113,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 0.898,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 53.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.081,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.207,
104
+ "stopwords_ratio": 0.107,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.788,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "9",
112
+ "keep size": "6",
113
+ "remove size": "3"
114
+ }
115
+ ]
kpv_Cyrl/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 712.0300560366785,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.045137671930718284,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0045062404482934275,
7
+ "special_characters_ratio": 0.21525522159959246,
8
+ "stopwords_ratio": 0.07514977075904228,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.97365524707081,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 3149.390640122148,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.030985605783116054,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.02424402782444734,
19
+ "special_characters_ratio": 0.037367576572463625,
20
+ "stopwords_ratio": 0.036482457053251,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.06947131857949215,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 215.5,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.042,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.21,
32
+ "stopwords_ratio": 0.07,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 0.999,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 84538.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.218,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.458,
43
+ "special_characters_ratio": 0.47,
44
+ "stopwords_ratio": 0.278,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 42.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.131,
56
+ "stopwords_ratio": 0.002,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.139,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1094.800000000001,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.085,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.261,
68
+ "stopwords_ratio": 0.125,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 506.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.063,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.23125,
80
+ "stopwords_ratio": 0.094,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 215.5,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.042,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.21,
92
+ "stopwords_ratio": 0.07,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 0.999,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 115.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.023,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.19,
104
+ "stopwords_ratio": 0.049,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.993,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "7852",
112
+ "keep size": "7166",
113
+ "remove size": "686"
114
+ }
115
+ ]
kpv_Cyrl/mala_000002_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
kpv_Cyrl/mala_000002_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
kpv_Cyrl/mala_000002_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 60.3042071197411,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.019207389428263215,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.00031418554476806906,
7
+ "special_characters_ratio": 0.23024541531823084,
8
+ "stopwords_ratio": 0.06301321467098167,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9336340345199569,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 1310.1398723525406,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.03787482761354266,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.006882293108050548,
19
+ "special_characters_ratio": 0.05659543560387293,
20
+ "stopwords_ratio": 0.05837020645165221,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.147251786274995,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 23.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.221,
32
+ "stopwords_ratio": 0.058,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 0.997,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 79769.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.2,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.198,
43
+ "special_characters_ratio": 0.4,
44
+ "stopwords_ratio": 0.385,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 10.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.055,
56
+ "stopwords_ratio": 0.0,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.067,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 79.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.076,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.3113000000000002,
68
+ "stopwords_ratio": 0.143,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 46.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.019,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.264,
80
+ "stopwords_ratio": 0.095,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 23.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.221,
92
+ "stopwords_ratio": 0.058,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 0.997,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 14.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.189,
104
+ "stopwords_ratio": 0.0,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.964,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "3708",
112
+ "keep size": "3213",
113
+ "remove size": "495"
114
+ }
115
+ ]
kql_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1 @@
 
 
1
+ {"text":"Mak 1\nJonon wulu sivɨleve\n(Matyu 3.1-2 na Luk 3.1-9 na 3.15-17 na Jon 1.19-28)\n1Jisas Krais* Gotkɨk fakɨk wulu anafu kavɨla.\n2Katɨk Aisaia* galavale balañjɨkɨn Gotkɨk maŋgɨk malaŋmɨ sivɨleve. Wun moleve buk kumbaŋɨle yila wulu kavik tonma, \"Gotɨn kavik galava, 'Bɨiye, ŋɨn dakɨk wulundi ŋɨmaŋgapale yetɨk balañjɨk apɨsukuve ga ŋɨmama wandefop, dakɨk mai bambavaŋga. 3Muñuŋgumbañi yetɨk balañjɨkɨn towok sivɨtva, \"Gasak Wakɨnkɨk mai bambave, wokok mase mfavɨliñjiwɨ.\" ' \"\n4De, Jonon muñuŋgumbaŋɨk yiŋɨmeve. Kaukatɨk balañju maŋamɨk ga bumŋɨlali wun. Jonon kavik yikali yikali galaveve, \"Juñjuŋama anafak yive suwɨ. Suwɨndi ŋɨn be maŋamɨk ga bumbapa. Kavik pavɨndi Gotɨn bikɨk yaka wulu bikɨk safumbatɨk mandɨve ka sivɨlapayi. Valambapa.\" 5De, wunutuk yiŋɨ yiŋɨlali Juta galavale distrikɨle balañju wofopti Jerusalem galavale sititɨle balañju wofopɨn. Valan bɨkɨk yakavik paŋɨlalile wulu sivɨlevendi Jonon vala ga bumbeve Jordan galavale maŋamguanɨk.\n6De, Jonon kamel+ dumbindi paveve wataŋ wokok safutuk kuwɨlali. Jak mfɨsakti paveve dɨka kɨlɨkɨlali dauwutuk. Wun kusiŋandi manaŋu jiŋɨlali. 7Wun kavik galaveve, \"Ŋakɨk pɨtɨkti juñjuŋama matɨkakalɨwale balañjɨkɨn yiŋɨmama pɨndaŋ. Ŋɨn yakakatɨk balañjɨk, kapekandi apɨtɨtɨtve wokok gambiŋgitɨle sutɨle gɨnda tokoivalen ka balakapayi. 8Ŋɨn be maŋamɨk ga bumba, kape wun be Gotkɨk Sulakti* ga bumbapa.\"\nJonon Jisas maŋamɨk ga bumbeve\n(Matyu 3.13-17 na Luk 3.21-22)\n9De, Jisasɨlɨn Nasalet galavale watɨkɨle. Nasaletɨn Galili galavale distrikɨle avɨt. De, Jonon balañju maŋamɨk ga bumbeve valundi Jisasɨlɨn yetɨk vandi Nasalet valambe yiŋɨmeve Jontɨk. Kape, de, Jonon wunu maŋamɨk ga bumbeve, Jordan maŋamguanɨk. 10De, Jisasɨlɨn maŋami alikɨvevekandi, de, wun wuleve fɨiŋgalɨn atavɨkɨvendi Gotkɨk Sulakɨn* wunutuk walimɨŋgo bumbeve. 11Bumbevendi fɨiŋgati yetɨk maŋgɨkɨn kavik galaveve, \"Du ŋakɨk ŋɨn mɨliwale fak. Ŋakɨk kumbaŋɨn du towok mɨliwa.\"\nSatanɨn Jisas ta muwove\n(Matyu 4.1-11 na Luk 4.1-13)\n12De, Gotkɨk Sulakɨn* Jisas apɨsukuve ga ŋɨmeve yetɨk muñuŋgumbaŋɨk. 13Wun kaukatɨk 40 valu toneve. Kavɨla valundi Satanɨn* wunu yikali yikali ta muwove yaka wulu ga pavaŋga. Wun muñugumbaŋɨle jakalindi tonevendi Gotkɨk luasamban sulun wunutuk anafak wulu ŋɨme paŋɨmeve.\nJisasɨlɨn pavɨleve wokok wulu Galiliti\n(Matyu 4.12-17 na Luk 4.14-15)\n14De, yila balañjun Jon wuwɨ muñjɨmɨk suwove. Suwovendi Jisasɨlɨn Galilitɨk ŋɨmeve. Ŋɨmevekandi Gotkɨk wulu anafu sivɨleve. 15Wun kavik galaveve, \"De, mfɨmɨmaneve valɨn kamfu. Yila balañjun Got lolomɨk tonapa. Kapendi juñjuŋama anafak yive. Gotkɨk wulu anafu yive suwɨ.\"\nJisasɨlɨn balañju aŋgataseñ yiveve wunu vañjenmaŋga\n(Matyu 4.18-22 na Luk 5.1-11)\n16Jisasɨlɨn Galili galavale maŋamguan vevekatɨk ŋɨmevekandi wuleve wuŋgiakti wufaka, bɨkɨk wuŋa Saimondi Andru. Valan giŋdi yesiŋa kolowove, maŋamguanɨk. Valan valu valu yesiŋandi bɨkɨk moni mɨñakavik yiŋɨlali. 17De, Jisasɨlɨn valatɨk kavik galaveve, \"Ŋunu vañjenme ŋɨme. Ŋɨn be apɨkakalaiyapa yesiŋa kolokvale daŋdi balañju miyakavik ga yivaŋga.\" 18De, valan kepat bɨkɨk giŋa valambevekandi wunu vañjenme wakan ŋɨmeve.\n19De, yika ŋɨmevekandi, ŋaikɨkfak, wun wuleve yetɨk wuŋgiakti wufaka, Jemsɨndi Jon,+ Sepetikɨk fu. Valan bɨkɨk balɨ kumbaŋi giŋa yika waiŋgeve mfɨndɨŋeve. 20De, wun vala galaveve, kapendi valan bɨkɨk waŋ balɨ kumbaŋɨk valambeve, bɨkɨk luasamban balañjundi. Valambevekandi valan Jisas vañjenme ŋɨmeve.\nJisasɨlɨn yetɨk yakakatɨk sulak sañjaŋeve\n21De, Jisasɨlɨn wokok guŋgundandi Kaperneam galavale watɨkɨk ŋɨmeve. Ŋɨmevekandi, de, Yisɨ Tonɨmbale Valundi* Sa Wamɨk* ŋɨŋɨ lolo mfɨtɨti mfɨtɨti sivɨtali Jisasɨlɨn. 22De, katɨk watɨkɨle balañjun wokok mfɨtɨtiwale wulu bɨimbɨi bɨkɨk kumbaŋgin yikali yikali kambekeve. Wun Gotkɨk Wulu Kumbaŋgikɨk Balañjuluŋgo* ava sivɨtve. Wun gasak pɨtɨkie wulukok wakɨnɨŋgo sivɨtali.\n23De, yetɨk ŋaikɨk vandi yetɨk avɨtɨn toneve katɨk Sa Wamɨk. Yetɨk sulak yakakatɨkɨn wunutuk dundumɨive toneve. 24Kapendi wun kavik joŋ galaveve, \"Jisas, du Nasaletɨle avɨt. Dɨn gɨtɨk we pavaŋga pave yiŋɨma, ñetɨk? Dɨn ñe yakai yakai ga tonmaŋga pave yiŋɨmala? Ŋɨn du juŋava. Du Gotkɨk anafawali.\"\n25Kape Jisasɨlɨn wunu apɨkakambeve. Wun kavik galaveve, \"Maŋgɨk valambe! Wunu valambe dalaŋɨme!\" 26De, katɨk sulak yakakatɨkɨn katɨk avɨt ga nanambevekandi towok ga joŋovekandi wunu valambe ŋɨmeve.\n27De, balañju wofopkɨk kumbaŋgin kambekeve. Valan busuak kavik sivɨleve, \"Kasik gɨtɨk we? Kuŋgu wulu sivɨtva, wun. Wokok maŋgɨkɨn pɨtɨkie. Kapendi sulak yakakalen wokok maŋgɨk bɨiye pava.\" 28De, afɨndafɨnda katɨk wun paveve wulu Galilitɨle mɨta mɨta wofop ŋɨmeve.\nJisasɨlɨn Pitakɨk wuŋañi mfakambewɨ malɨkɨvendi anafak ga toneve\n(Matyu 8.14-15 na Luk 4.38-39)\n29Valan Sa Wami* salavevekandi Jisasɨlɨn Saimondi Andrukɨk mfotok ŋɨmeve, Jemsɨndi Jondi. 30De, Saimonkɨk wuŋañilɨn malɨwɨ yokowɨ toneve safulun kukuleve. De, kape, de, valan sivɨleve Jisasɨtɨk, wokok mamalɨk. 31De, Jisasɨlɨn wunutuk ŋɨmeve, wokok kɨlik mfove mfakambekevendi wokok mamalɨkɨn valambeve katɨk me. Kape, de, wun kambekevekandi jeñjek masiveve valatɨk.\nJisasɨlɨn balañju sakimbaŋ anafu ga toneve\n(Matyu 8.16-17 na Luk 4.40-41)\n32Yisɨ Tonɨmbale Valɨn* balakevendi, katɨk mfunum, valɨn mfatɨnɨmbevendi, katɨk watɨkɨle balañjun Jisasɨtɨk malaŋɨve malɨwale balañju wofop, sulak yakakale dundumɨiyeve balañju wokok. 33De, katɨk watɨkɨle balañju wofopɨn katɨk mfotok lova salava pavale mai mfakuŋguŋmɨ toneve. 34Kapendi Jisasɨlɨn mamalu mamalu malɨwale balañju wusandaŋ anafak ga tonevekandi sulak yakakale wusandaŋ sañjaŋeve. Kavɨla sulak yakalen Jisas juŋaveve. Kape wun sulak yakakale kavik apɨkakambeve, \"Ben wulu sivɨtvandu.\"\nJisasɨlɨn Galiliti ŋɨmeve\n35De, watvit, gasak wukan vaŋ, Jisasɨlɨn kambewɨ yetɨk balañju mɨñakɨk mɨtɨk ŋɨme kukuñeve. 36De, Saimonɨn wunundi wakan toneve balañjundi ŋɨme mamfoveve, Jisas. 37Mamfovɨlevekandi kavik galaveve, \"Wofopɨn du mamfova!\" 38De, Jisasɨlɨn valatɨk kavik galaveve, \"De, amban yila vevekatɨk tonmale watatɨk ŋɨmama, ŋɨn Gotkɨk wulu sivɨtvaŋga. Ŋɨn katɨk juñjuŋamandi yiŋɨmeve.\" 39Kapekandi wun Galilitɨle mɨta mɨta wofop ŋɨmeve. Ŋɨmevekandi Sa Wumbi* kumbaŋgiti ŋɨŋɨ loveve. Lovevekandi Gotkɨk wulu sivɨlevekandi sulak yakakale sañjaŋeve.\nJisasɨlɨn yetɨk andɨvɨli safu jivale mamalɨkiye avɨt anafak ga toneve\n(Matyu 8.1-4 na Luk 5.12-16)\n40De, yetɨk andɨvɨli safu jivali mamalɨkiye balañjɨkɨn Jisasɨtɨk ŋɨme gambiŋgi mfaiyimutve apɨtɨtɨlevekandi kavik galambalambaneve, \"Dɨn ŋunu anafak ga tonmaŋga pave mɨliwalen, dɨn balakapa.\"\n41De, Jisasɨlɨn wunu balambanevekandi kɨlik mandɨvevekandi wunutuk kavik galaveve, \"Ŋɨn kavik mɨliwa. Dɨn anafak tonme.\" 42De, kepat katɨk andɨvɨli safu jivale mamalɨkɨn wunu valambeve, kape wun anafak toneve. 43De, Jisasɨlɨn wunu apɨsukuve towok galaveve, 44\"Dɨn waiŋgeve. Dɨn kavɨla wulu sivɨtvandu yetɨk balañjɨktɨk. Kape dalaŋɨme dakɨk safu apɨkasɨlɨmfu Gotkɨk Gasak Wamɨle Wakundutuk*. De, Mosesɨlɨn* anañ anañ bikɨk anañkɨk wuŋgasutuk galaveve yila lua masivaŋga kasik mamalɨk malɨwale balañjukok sulakɨn anafak ga tonmaŋgapale. Dɨn kavɨla lua malaŋmɨ masive kavɨla wakundutuk yila balañjutuk ga wutve juŋavaŋga.\"\n45Kape katɨk avɨtɨn ŋɨme galaveve balañju wofoptɨk. Kavɨla wulu mɨta mɨtatɨk ŋɨme galaveve, wun. Kape Jisasɨlɨn yetɨk watɨk avik ŋɨme lovapa, sɨpalati. Wun muñuŋgumbaŋɨk tonevendi mɨta mɨtatɨle balañjun wunutuk ŋɨmeve.","id":"<urn:uuid:87ac87cf-fbf9-4cac-9e51-31a3d8464a72>","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"http:\/\/biblesearch.americanbible.org\/kql-KBNT\/Mark\/1","date":"2019-04-20T06:46:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578528702.42\/warc\/CC-MAIN-20190420060931-20190420082931-00226.warc.gz","language":"kql","language_score":0.9999861717,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"kql_Latn_score\": 0.9999861717224121}","num_words":951,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.317,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
kql_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
File without changes
kql_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 951.0,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
7
+ "special_characters_ratio": 0.197,
8
+ "stopwords_ratio": 0.317,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 1.0,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 0.0,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
19
+ "special_characters_ratio": 0.0,
20
+ "stopwords_ratio": 0.0,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.0,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 951.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.197,
32
+ "stopwords_ratio": 0.317,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 951.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
43
+ "special_characters_ratio": 0.197,
44
+ "stopwords_ratio": 0.317,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 951.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.197,
56
+ "stopwords_ratio": 0.317,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 1.0,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 951.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.197,
68
+ "stopwords_ratio": 0.317,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 951.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.197,
80
+ "stopwords_ratio": 0.317,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 951.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.197,
92
+ "stopwords_ratio": 0.317,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 951.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.067,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.197,
104
+ "stopwords_ratio": 0.317,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "1",
112
+ "keep size": "1",
113
+ "remove size": "0"
114
+ }
115
+ ]
ljp_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
ljp_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
ljp_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 520.5882352941177,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.04955555555555556,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0018779956427015252,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2046884531590414,
8
+ "stopwords_ratio": 0.2928562091503268,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9910087145969498,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 497.7017445501456,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.024835727538809686,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.01262680067669388,
19
+ "special_characters_ratio": 0.012272367317191387,
20
+ "stopwords_ratio": 0.077504775449244,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.03269619730781107,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 506.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.054,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.203,
32
+ "stopwords_ratio": 0.32,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 6503.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.125,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.213,
43
+ "special_characters_ratio": 0.241,
44
+ "stopwords_ratio": 0.458,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 43.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.131,
56
+ "stopwords_ratio": 0.004,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.646,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 993.2,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.075,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.22,
68
+ "stopwords_ratio": 0.36719999999999997,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 746.5,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.065,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.214,
80
+ "stopwords_ratio": 0.35,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 506.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.054,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.203,
92
+ "stopwords_ratio": 0.32,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 64.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.043,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.1965,
104
+ "stopwords_ratio": 0.242,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.998,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "459",
112
+ "keep size": "422",
113
+ "remove size": "37"
114
+ }
115
+ ]
mim_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
mim_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,6 @@
 
 
 
 
 
 
 
1
+ {"text":"Tutu ña ni̱taa ta̱Santiago\n1\nTa̱Santiago ti̱ꞌví ra to̱ꞌon yóꞌo\nña chi̱ndeé ra na kándixa Jesucristo\nña chi̱ndeé ra na kándixa Jesucristo\n1 Yi̱ꞌi̱ kúu ta̱Santiago, ta̱a ta̱ kísa chiño no̱o̱ Ndios xíꞌin no̱o̱ Jesucristo, Ta̱a ta̱Káꞌno no̱o̱ yó. Táa i̱ tutu yóꞌo ña tiꞌví i̱ to̱ꞌon va̱ꞌa chindeé i̱ ndóꞌó nañoo yó naIsrael, na ni̱xi̱ta̱ níꞌnó na táku̱ ndiꞌi saá xiiña no̱o̱ ñoꞌo̱ ñoyívi yóꞌo.\nÑa kóni Ndios kasa ndivi yó ki̱vi̱ kíxaa̱ ñaxóꞌvi̱ no̱o̱ yó\n2 Nañani yó xíꞌin náki̱ꞌva̱ yó na kándixa Jesucristo, ná kunakaa̱ ñasi̱i̱ ini ndó ki̱vi̱ kíxaa̱ ndiꞌi saá no̱o̱ ña xóꞌvi̱ no̱o̱ ndó. 3 Saá chi kúnda̱a̱ ini yó ndí ndiꞌi saá no̱o̱ ña xóꞌvi̱ kúu ña xíto ndoso mi̱i yó án ndixa kándixa ka̱ yó Jesucristo. Ta xíꞌin ñayóꞌo sákuáꞌá yó nduu yó ni̱vi na kundeé xíꞌin ña yo̱ꞌvi̱, ta o̱n sandakoo yó yichi̱ va̱ꞌa. 4 Tá o̱n vása sandakoo yó yichi̱ va̱ꞌa, vará kua̱ꞌa̱ ní ña xóꞌvi̱ yó, ta saá nduu yó ni̱vi na va̱ꞌa ni̱xaa̱ xa̱ꞌno no̱o̱ Ndios, kuu yó ni̱vi na o̱n vása xíni̱ ñóꞌó ka̱ inka̱ no̱o̱ ndee̱ ña kasa ndivi na ña káchí ini Ndios.\n5 Ta yóo ñii ndóꞌó, ta kúma̱ni̱ xíꞌin ndó ñandíchí va̱xi no̱o̱ Ndios, ta va̱ꞌa ndukú ndó ña no̱o̱ Ndios, ta ndixa taxi ra ñandíchí ndaꞌa̱ ndó. Saá chi ta̱a ta̱ va̱ꞌa ini kúu Ndios, o̱n vása kúchiton ra nda̱ ñii ni̱vi, ta táxi ra ñandíchí ndaꞌa̱ ndiꞌi ni̱vi na ndúkú ña no̱o̱ ra; ñandíchí yóꞌo kúu ña xíni̱ ñóꞌó ñii ñii ni̱vi ña va̱ꞌa kutaku̱ na nda̱tán kóni Ndios. 6 Ta ki̱vi̱ ndúkú yó ñandíchí no̱o̱ Ndios, ta xíni̱ ñóꞌó kandixa ndinoꞌo ini yó ndí ndixa taxi ra ña xíni̱ ñóꞌó yó ndaꞌa̱ yó. Ta o̱n váꞌa kaka o̱vi̱ ini yó, chi nda̱tán yóo takuií tá kánda xíno no̱o̱ mi̱ni, ta kua̱ꞌa̱n rá yóꞌo ta kua̱ꞌa̱n rá kaa̱, ke̱ꞌé ta̱chi̱ xíꞌin rá, saá yóo ni̱vi na xíka o̱vi̱ ini. 7 Ta ni̱vi na xíka o̱vi̱ ini nda̱ ma̱ni̱ kundati na nakiꞌin na ñava̱ꞌa ndúkú na no̱o̱ Ndios, chi Ndios o̱n taxi ra ña ndaꞌa̱ na. 8 Chi ni̱vi na xíka o̱vi̱ ini, vitin xáni ini na: \"Yichi̱ yóꞌo kúu ña va̱ꞌa ní\", ta inka̱ ki̱vi̱ tuku xáni ini na: \"Va inka̱ yichi̱ yóꞌo kúu ña va̱ꞌa ka̱\", ta saá tuku tuku násama na yichi̱ no̱o̱ xíka na.\n9 Ta ndóꞌó, nañani yó án náki̱ꞌva̱ yó na kúu nandáꞌví ta kándixa ndó Jesucristo, ná kunakaa̱ ñasi̱i̱ ini ndó, chi nanáꞌno kúu ndó no̱o̱ yichi̱ Ndios. 10 Ta ndóꞌó, nañani yó án náki̱ꞌva̱ yó na kúu nakuíká, ná kunakaa̱ ñasi̱i̱ ini ndó chi nákoni ndó nandáꞌví kúu ndó no̱o̱ Ndios. Nda̱tán yóo yita ña ndúta̱ yuku̱, ta ya̱chi̱ ndíꞌi xa̱ꞌa̱ ña, saá yóo ni̱vi nakuíká, chi o̱n vása kundeé ñakuíká ni̱vi koo ña ndiꞌi saá ki̱vi̱ va̱xi. 11 Tá xita̱a̱n va̱xi kana ño̱ꞌo, ta kíxáꞌá ndeé ní chíkaa̱ ña kaꞌni̱, ta yu̱ku̱ kuíi̱ kíxáꞌá ña yíchi̱ ña, ta yita livi kóyo ña no̱o̱ ñoꞌo̱, ta ndíꞌi xa̱ꞌa̱ ña. Ñii ki̱ꞌva saá kundoꞌo nakuíká, kísa chiño na ta livi ní táku̱ na, ta ñii kuiti kixaa̱ ña kivi̱ na.\nYóo ñayo̱ꞌvi̱ koto ndoso ña mi̱i yó\n12 Nákaa̱ va̱ꞌa ñasi̱i̱ níma̱ ni̱vi na kúndeé ini xíꞌin ndiꞌi ñayo̱ꞌvi̱ xíto ndoso ñaꞌá, ta vará nda̱ yo̱ꞌvi̱ ní xóꞌvi̱ na, ta o̱n vása sándakoo na kándixa na Jesucristo. Ta saá Ndios chaꞌvi ra ni̱vi yóꞌo xíꞌin ña kutaku̱ na xíꞌin ra ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi, chi saá yóo to̱ꞌon ña ni̱ka̱ꞌa̱n ra chi̱ndúꞌu̱ ra kundivi xa̱ꞌa̱ ni̱vi na kíꞌvi ní ini xíni ñaꞌá. 13 Tá yóo ñii ndóꞌó xáni ini ndó keꞌé ndó ña o̱n váꞌa, ta o̱n kani ini ndó ndí Ndios kúu ta̱a ta̱ chíndaꞌá ndóꞌó keꞌé ndó saá. Chi Ndios nda̱ loꞌo o̱n vása xáni ini ra keꞌé ra ña o̱n váꞌa, ni o̱n vása chúꞌu ra ni̱vi keꞌé na ña o̱n váꞌa. 14 Ta ña káchí ini mi̱i yó kúu ña chíndaꞌá mi̱i yó keꞌé yó ña o̱n váꞌa, ta sándáꞌví ña mi̱i yó kasa ndivi yó ña o̱n váꞌa. 15 Táná kasa ndivi yó ña o̱n váꞌa ña kúsii̱ ini yó, ta saá nakava yó kua̱chi, ta kixáꞌá yó taxi xíꞌin mi̱i yó kutaku̱ yó ña o̱n váꞌa. Ta xa̱ꞌa̱ ñayóꞌo kua̱ꞌa̱n yó yichi̱ no̱o̱ ndañóꞌó yó ta o̱n kuchiño kutaku̱ yó xíꞌin Ndios.\n16 Ndóꞌó nata̱a ñani yó xíꞌin ndóꞌó náñaꞌa̱ ki̱ꞌva̱ yó, kíꞌvi ní ini i̱ xíni i̱ ndóꞌó. Ndáto̱ꞌon i̱ xíꞌin ndó: O̱n sandáꞌví xíꞌin mi̱i ndó. 17 Chi ndiꞌi ña ndinoꞌo va̱ꞌa kómí yó ta nakiꞌin ka̱ yó, Yivá yó Ndios táxi si̱i̱ ra ña ndaꞌa̱ yó. Ta Ndios kúu ta̱a ta̱ ki̱sa va̱ꞌa ndiꞌi ña kúu ñoꞌo̱ yéꞌe ña yóo ñoyívi ni̱no. Ta mi̱i Ndios o̱n vása yóo ra nda̱tán yóo ña yéꞌe ki̱sa va̱ꞌa ra, saá chi ndásava yóo ña nákasi no̱o̱ ña yéꞌe yóꞌo, ta o̱n vása tívi ka̱ no̱o̱ ña ta nákoo ku̱nda̱ti̱. Ta Ndios, o̱n ko̱ó ña kúchiño nasama ñaꞌá, ta ni o̱n vása násama xíꞌin mi̱i ra. 18 Xa̱ꞌa̱ ña kándixa yó to̱ꞌon ra ña kúu ñanda̱a̱, ta Ndios sa̱nduu ra mi̱i yó sa̱ꞌya ra, ta nda̱sa ra mi̱i yó ni̱vi xa̱á. Ta saá kúu yó nano̱ó no̱o̱ ndiꞌi inka̱ ña ndasa xa̱á Ndios ki̱vi̱ ña va̱xi.\nÑayóꞌo káꞌa̱n xa̱ꞌa̱ yichi̱ nda̱a̱ no̱o̱ Ndios\n19 Ndóꞌó nañani yó xíꞌin náki̱ꞌva̱ yó, chikaa̱ so̱ꞌo ndó ña ka̱ꞌa̱n i̱ xíꞌin ndó vitin: Ndiꞌi ndó xíni̱ ñóꞌó sakuáꞌá ndó koni̱ so̱ꞌo ndó ña káꞌa̱n inka̱ ni̱vi xíꞌin ndó; tá kóni ndó ndakuii̱n ndó yuꞌu̱ na, ta siꞌna kani va̱ꞌa si̱ni̱ ndó ndá to̱ꞌon kúu ña va̱ꞌa ndakuii̱n ndó yuꞌu̱ na. Ta o̱n kama ní saa̱ ini ndó xíꞌin ni̱vi. 20 Chi táná saa̱ ini yó xíꞌin inka̱ ni̱vi, ta o̱n kívi kasa ndivi yó ña kóni Ndios. 21 Ña̱kán tava ndó ndiꞌi ña o̱n váꞌa ñóꞌo ka̱ ini ndó xíꞌin ndiꞌi ñakini ñóꞌo ka̱ níma̱ ndó, ta ndixa sandakoo ndó kéꞌé ndó ndiꞌi ña o̱n váꞌa. Ta xíꞌin ñato̱ꞌó nakiꞌin ndó to̱ꞌon Ndios ña ni̱ka̱ꞌa̱n ra xíꞌin yó. Chi to̱ꞌon Ndios yóꞌo kómí ña ndee̱ ña saka̱ku ña mi̱i yó.\n22 O̱n sandáꞌví xíꞌin mi̱i ndó. Tá ndasaá kuiti xíni̱ so̱ꞌo ndó to̱ꞌon Ndios, o̱n vása ndáya̱ꞌví ní ñayóꞌo. Saá chi ndixa xíni̱ ñóꞌó kasa ndivi yó ña káꞌa̱n to̱ꞌon Ndios, ta ko̱ꞌo̱n yó yichi̱ no̱o̱ xáꞌnda chiño ra. 23 Ni̱vi na kuiti xíni̱ so̱ꞌo to̱ꞌon Ndios, ta o̱n vása kísa ndivi na ña káꞌa̱n to̱ꞌon ra, nayóꞌo yóo na nda̱tán yóo ñii ta̱a ta̱ ndasaá kuiti xíto ra no̱o̱ ra no̱o̱ yu̱tátá. 24 Chi ta̱yóꞌo kuiti xíto ra no̱o̱ ra, ta saá kée ra kua̱ꞌa̱n ra, ta o̱n vása ndíꞌi ini ra ndasa ndii ra no̱o̱ ra, ta kama nándoso ra ndasaá káa no̱o̱ ra. 25 Ta ni̱vi na o̱n vása nándoso to̱ꞌon Ndios ña xi̱ni̱ so̱ꞌo na, ta chíkaa̱ na ndee̱ nándukú na kasa ndivi na ña xáꞌnda chiño to̱ꞌon yóꞌo, ta xa̱ꞌa̱ ña kéꞌé na ñayóꞌo, kunakaa̱ ñasi̱i̱ ini na. Chi to̱ꞌon Ndios ña va̱ꞌa ndinoꞌo kúu ña, ta kómí ña ndiꞌi ndee̱ ra ña chindeé ña mi̱i yó ña o̱n vása kaꞌnda chiño ka̱ ñandiva̱ꞌa no̱o̱ yó.\n26 Tá yóo ñii ndó ta xáni si̱ni̱ ndó va̱ꞌa ndíko̱n ndó yichi̱ Ndios, ta o̱n vása násita xíꞌin mi̱i ndó no̱o̱ ndiꞌi ña o̱n váꞌa ka̱ꞌa̱n ndó, ta na sándáꞌví xíꞌin mi̱i kúu ndó, chi no̱o̱ Ndios o̱n vása ndáya̱ꞌví yichi̱ kua̱ꞌa̱n ndó. 27 Tá kua̱ꞌa̱n yó yichi̱ nda̱a̱ ña ndáya̱ꞌví no̱o̱ Yivá yó Ndios, ta ndixa kasa ndivi yó ñava̱ꞌa ta chindeé yó ndiꞌi ni̱vi na xóꞌvi̱, na kúu naválí xi̱ndáꞌví na o̱n ko̱ó yivá siꞌí, ta na kúu náñaꞌa̱ ná ni̱xiꞌi̱ yii̱, ta kundaa yó xíꞌin mi̱i yó ña o̱n keꞌé yó ña o̱n váꞌa nda̱tán kéꞌé ni̱vi ñoyívi yóꞌo.","id":"<urn:uuid:6082ab0c-3156-4b47-b271-73444292137c>","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/JAS01.htm","date":"2021-08-04T06:03:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154796.71\/warc\/CC-MAIN-20210804045226-20210804075226-00200.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9995984435,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.9995984435081482}","num_words":1253,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
2
+ {"text":"Tutu ti̱ꞌví ta̱Pablo kua̱ꞌa̱n ndaꞌa̱ ta̱Tito\n1\nTa̱Pablo ti̱ꞌví ra to̱ꞌon yóꞌo ña chi̱ndeé ra ta̱Tito\n1 Yi̱ꞌi̱, ta̱Pablo, ta̱a ta̱ kísa chiño no̱o̱ Ndios kúu i̱, ta̱apóstol ta̱ ti̱ꞌví Jesucristo kúu i̱. Sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱ ña chindeé i̱ ni̱vi na na̱ka̱xin Ndios kundiko̱n ñaꞌá, xa̱ꞌa̱ ña va̱ꞌa kandixa na Jesucristo. Ta sánáꞌa i̱ nayóꞌo ña kunda̱a̱ ini na yu kúu ña ndixa nda̱a̱, chi ña ndixa nda̱a̱ yóꞌo kúu ña kándixa yó Jesucristo ta ndíko̱n yó yichi̱ ra. 2 Ta mi̱i yó, ni̱vi na kándixa Jesucristo, ndáti yó ta ndáa ini yó ndí ndixa kutaku̱ yó xíꞌin Ndios ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi. Ndáa ini yó saá chi kui̱ya̱ xi̱na̱ꞌá, tá ta̱ꞌán ka̱ kixáꞌá koo ki̱vi̱ no̱ó ñoyívi, Ndios ni̱ka̱ꞌa̱n ra chi̱tóni̱ ra ndixa kutaku̱ yó xíꞌin ra. Ta Ndios kúu ta̱a ta̱ nda̱ loꞌo o̱n vása káꞌa̱n to̱ꞌon vatá. 3 Ta vitin ki̱xaa̱ ki̱vi̱ ña chi̱tóni̱ Ndios ña kunda̱a̱ ini ni̱vi to̱ꞌon ra. Ta saá Ndios, Ta̱a ta̱ Sáka̱ku mi̱i yó, sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱ ña ka̱ꞌa̱n ndoso i̱ to̱ꞌon ra no̱o̱ ni̱vi. 4 Ta tíꞌví i̱ tutu yóꞌo xaa̱ ña ndaꞌa̱ yóꞌó ta̱Tito, chi nda̱tán yóo sa̱ꞌya mi̱i i̱ saá yóo ún no̱o̱ i̱, chi xíꞌin ña ndinoꞌo ini mi̱i yó kándixa yó Jesucristo. Ta vitin kóni i̱ ndí Ndios Yivá yó xíꞌin Jesucristo ta̱ xáꞌnda chiño no̱o̱ yó, ná keꞌé ra ñava̱ꞌa xíꞌin ún, ná kundáꞌví ini ra koni ra yóꞌó, ta ná taxi ra ña koo va̱ꞌa ini ún. Saá ná koo.\nXíꞌin to̱ꞌon yóꞌo ta̱Pablo káꞌa̱n ra\nndá chiño xíni̱ ñóꞌó kasa ndivi ta̱Tito\nndá chiño xíni̱ ñóꞌó kasa ndivi ta̱Tito\n5 Ki̱vi̱ ke̱e i̱ no̱o̱ ñoꞌo̱ na̱ní isla Creta ña ni̱xino nduu takuií mi̱ni, ta sa̱kuiso chiño i̱ yóꞌó, ña kasa ndivi ún chiño ña kúma̱ni̱. Saá chi ni̱ka̱ꞌa̱n i̱ xíꞌin ún ndí ñii ñii ñoo ka̱xin ún ta̱a naxi̱kua̱ꞌa̱ na kándixa Jesucristo, ta nayóꞌo kuu nata̱a na nakuiso kasa chiño ña chindeé na natáꞌan na na kándixa Jesucristo. 6 Ta ñii ñii ta̱a ta̱xi̱kua̱ꞌa̱ yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱nda̱a̱, ta̱a ta̱ kánóo va̱ꞌa to̱ꞌon xa̱ꞌa̱ no̱o̱ ni̱vi. Ta ñii ñii ta̱yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kukomí ra ñii la̱á kuiti ñásíꞌí mi̱i ra, ta sa̱ꞌya ra xíni̱ ñóꞌó kuu na ni̱vi na kándixa Jesucristo, ta nasa̱ꞌya ra yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kuu na ni̱vi na kánóo va̱ꞌa to̱ꞌon xa̱ꞌa̱, ta saá tuku xíni̱ ñóꞌó kuu na na o̱n vása toon ní ini no̱o̱ ni̱vi. 7 Ñii ñii ta̱a ta̱xi̱kua̱ꞌa̱ yóꞌo ta̱ ndíso chiño xíꞌin natáꞌan na kúu ni̱vi na kándixa Jesucristo, ta̱xi̱kua̱ꞌa̱ yóꞌo kúu ta̱ sa̱kuiso chiño Ndios, chi Ndios xa ta̱xi ra nda̱yí ndaꞌa̱ ra ña kasa ndivi ra ndiꞌi chiño ña kóni Ndios. Ta ñii ñii ta̱ ndíso chiño yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱nda̱a̱, ta̱ va̱ꞌa vivíi táku̱ no̱o̱ ni̱vi. O̱n váꞌa kuu ra ta̱a ta̱ ña̱ꞌa ní ini, ni o̱n váꞌa kuu ra ta̱a ta̱ kama ní sáa̱ ini, ta ni o̱n váꞌa kuu ra ta̱a ta̱ xíꞌi ní, ni o̱n váꞌa kuu ra ta̱a ta̱ káni táꞌan xíꞌin ni̱vi, ni o̱n váꞌa kuu ra ta̱a ta̱ sándáꞌví ni̱vi án kéꞌé ra inka̱ ña o̱n váꞌa xa̱ꞌa̱ ña kukomí ra si̱ꞌún. 8 Ta víka̱ ta̱yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱ va̱ꞌa nákiꞌin ni̱vi na kíxaa̱ veꞌe ra. Ta xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱ ndixa kúsii̱ ini xíni ña ndixa va̱ꞌa, ta ta̱a yóꞌo xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱ siꞌna kani si̱ni̱ yu kuu ña va̱ꞌa keꞌé ra, ta saá kasa ndivi ra ña xíni̱ ñóꞌó ka̱. Ta xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱nda̱a̱, ta̱a ta̱ táku̱ nda̱tán kóni Ndios. Ta xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱ násita xíꞌin mi̱i no̱o̱ ña o̱n váꞌa. 9 Xíni̱ ñóꞌó kuu ra ta̱a ta̱ kándixa ndinoꞌo ini to̱ꞌon Ndios, nda̱tán yóo to̱ꞌon ña sa̱náꞌa yó ra. Ta saá kuchiño ra sanáꞌa ra inka̱ ni̱vi ña kúu to̱ꞌon nda̱a̱, ta xíꞌin to̱ꞌon yóꞌo táxi ra ña inka̱ ni̱vi na ta̱ꞌán koo yuꞌú xíꞌin to̱ꞌon Ndios ña kúchiño na kunda̱a̱ ini na ndí ñanda̱a̱ kúu ña sánáꞌa ra.\n10 Chi yóo kua̱ꞌa̱ ní ni̱vi na toon ní ini, na o̱n xi̱in koni̱ so̱ꞌo to̱ꞌon va̱ꞌa, ta káꞌa̱n na to̱ꞌon vatá ña o̱n vása ndáya̱ꞌví, ta sándáꞌví na kua̱ꞌa̱ ni̱vi xíꞌin to̱ꞌon yóꞌo. Kua̱ꞌa̱ ní ni̱vi yóꞌo káꞌa̱n ndí Ndios o̱n nakiꞌin ra ni̱vi na o̱n vása kísa ndivi costumbre ña na̱ní circuncisión.* Costumbre najudío ña na̱ní \"circuncisión\" kúu ña xáꞌnda na loꞌo ñii̱ si̱ni̱ ñate̱e ta̱loꞌo. Kéꞌé na saá xa̱ꞌa̱ ña taxi na ra ndaꞌa̱ Ndios. 11 Ta nani̱vi yóꞌo, o̱n taxi ún ña sanáꞌa ka̱ na, chi to̱ꞌon ña o̱n váꞌa sánáꞌa na sáka ña si̱ni̱ kua̱ꞌa̱ ní ni̱vi na xi̱ni̱ so̱ꞌo to̱ꞌon ña o̱n váꞌa yóꞌo, ta ñii ki̱ꞌva saá sáka ña si̱ni̱ naveꞌe nayóꞌo, ña̱kán o̱n vása kúchiño ka̱ kunda̱a̱ va̱ꞌa ini na yu kúu ña ndixa nda̱a̱. Ta ni̱vi na sánáꞌa ña o̱n váꞌa yóꞌo kéꞌé na saá xa̱ꞌa̱ ña kuiti kóni na si̱ꞌún.\n12 Ñii ta̱profeta, ta̱ñoo Creta kúu ra, ni̱ka̱ꞌa̱n ra xa̱ꞌa̱ nañoo mi̱i ra, káchí ra saá: \"Mi̱i yó nañoo Creta, ndiꞌi saá ki̱vi̱ kúu yó ni̱vi na vatá ní, ta yóo yó nda̱tán yóo kiti̱ tíyukú. Vará ni̱vi na xúxán ní kúu yó, ta ndiꞌi saá ki̱vi̱ xíxi náꞌná ní yó ta xáxi náꞌná ní yó ña̱ꞌa, ta nda̱ loꞌo o̱n vása násita xíꞌin mi̱i yó\", káchí ta̱Creta xa̱ꞌa̱ nañoo mi̱i ra. 13 Ta ndixa to̱ꞌon yóꞌo ña ni̱ka̱ꞌa̱n ta̱Creta xa̱ꞌa̱ nañoo mi̱i ra kúu ñanda̱a̱. Ta ña̱kán yóꞌó ta̱Tito, xíni̱ ñóꞌó ka̱ꞌa̱n ún ndato̱ꞌon ún xíꞌin nañoo Creta ndí xíni̱ ñóꞌó sandakoo na ña o̱n váꞌa kéꞌé na, ta xíni̱ ñóꞌó sakuáꞌá na keꞌé na ñava̱ꞌa. Chi to̱ꞌon ña ndato̱ꞌon ún xíꞌin na chindeé ña na ña ndeé ka̱ kandixa na Jesucristo ta va̱ꞌa ka̱ kundiko̱n na yichi̱ ra. 14 Ta xíꞌin to̱ꞌon ña nda̱a̱ yóꞌo chindeé ún na ña o̱n kandixa ka̱ na cuento ña ndasaá kuiti káku si̱ni̱ ni̱vi najudío, ta chindeé ún na ña o̱n chikaa̱ so̱ꞌo ka̱ na to̱ꞌon ña xáꞌnda chiño ni̱vi na kúu na o̱n xi̱in kandixa to̱ꞌon ña nda̱a̱.\n15 Ni̱vi na ndixa kándixa Jesucristo, na ndii ini kúu na, ta xa̱ꞌa̱ ñayóꞌo xíni̱ na ndí ndiꞌi ña táxi Ndios, ña va̱ꞌa kúu ña. Ta ni̱vi na o̱n váꞌa na o̱n xi̱in kandixa Jesucristo, nda̱ ñii ña̱ꞌa kúu ña va̱ꞌa no̱o̱ nayóꞌo. Saá chi o̱n vása ndii yóo níma̱ na no̱o̱ Ndios, ta ni o̱n vása kúchiño na nakoni na yu kúu ña va̱ꞌa, án yu kúu ña o̱n váꞌa kéꞌé na. 16 Ni̱vi na o̱n váꞌa ini yóꞌo káchí na ndí xíni̱ na Ndios, ta ña o̱n váꞌa kéꞌé na, ñayóꞌo sánáꞌa ndí o̱n vása xíni̱ na Ndios. Toon ní ini ni̱vi na o̱n váꞌa yóꞌo, ta inka̱ ni̱vi o̱n xi̱in na koni na nayóꞌo xa̱ꞌa̱ ña o̱n váꞌa kéꞌé na. Ta ni̱vi na o̱n váꞌa yóꞌo, nda̱ ñii ñava̱ꞌa o̱n kúchiño na kasa ndivi na no̱o̱ Ndios.\n*1:10 Costumbre najudío ña na̱ní \"circuncisión\" kúu ña xáꞌnda na loꞌo ñii̱ si̱ni̱ ñate̱e ta̱loꞌo. Kéꞌé na saá xa̱ꞌa̱ ña taxi na ra ndaꞌa̱ Ndios.","id":"<urn:uuid:8e544971-b003-4daf-a80a-8ad2e30020c0>","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/TIT01.htm","date":"2021-08-04T05:55:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154796.71\/warc\/CC-MAIN-20210804045226-20210804075226-00507.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9995398521,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.999539852142334}","num_words":1152,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
3
+ {"text":"Tutu ñano̱ó ti̱ꞌví ta̱Pablo kua̱ꞌa̱n ña ndaꞌa̱ ta̱Timoteo\n1\nXíꞌin to̱ꞌon yóꞌo ta̱Pablo chíndeé ra ta̱Timoteo\n1 Yi̱ꞌi̱, ta̱Pablo, ta̱apóstol xíꞌin nda̱yí Jesucristo kúu i̱, chi saá Ndios xíꞌin Jesucristo sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱. Ndios kúu Ta̱a ta̱ Sa̱ka̱ku mi̱i yó no̱o̱ ña o̱n váꞌa, ta Jesucristo táxi ra ña kúnda̱a̱ ini yó ndí ndixa kasa ndivi ra ña ndáti mi̱i yó xa̱ꞌa̱ ña kándixa yó ra. 2 Chíndeé i̱ yóꞌó, ta̱Timoteo, ta̱a ta̱ yóo nda̱tán yóo sa̱ꞌya mi̱i i̱. Ta yi̱ꞌi̱, nda̱tán yóo yivá mi̱i ún saá ni̱xi̱yo i̱ xíꞌin ún sa̱náꞌa i̱ yóꞌó xa̱ꞌa̱ yichi̱ Jesucristo. Ta vitin kóni i̱ ndí Ndios Yivá yó xíꞌin Jesucristo ta̱ xáꞌnda chiño no̱o̱ yó, ná kundáꞌví ini ra koni ra yóꞌó, ná keꞌé ra ñava̱ꞌa xíꞌin ún, ta ná taxi ra ña koo va̱ꞌa ini ún. Saá ná koo.\nSava ni̱vi na sánáꞌa xa̱ꞌa̱ yichi̱ Jesucristo káꞌa̱n na to̱ꞌon ña o̱n si̱ví ñanda̱a̱ kúu\n3 Ki̱vi̱ ta̱ꞌán ka̱ kee i̱ ñoo Éfeso ta kixaa̱ i̱ ñii xiiña no̱o̱ ñoꞌo̱ na̱ní Macedonia yóꞌo, ta ndu̱kú i̱ ñava̱ꞌa no̱o̱ yóꞌó ña kindo̱o ka̱ ún ñoo Éfeso. Saá chi kóni i̱ ña ka̱ꞌa̱n ún xíꞌin ni̱vi na sánáꞌa to̱ꞌon ña o̱n vása yóo yuꞌú xíꞌin to̱ꞌon ña nda̱a̱ ndinoꞌo xa̱ꞌa̱ yichi̱ Jesucristo. Ka̱ꞌa̱n ún xíꞌin nayóꞌo ña sandakoo na, ta o̱n sanáꞌa ka̱ na to̱ꞌon yóꞌo, chi o̱n si̱ví ñanda̱a̱ kúu ña. 4 Ta ka̱ꞌa̱n ún xíꞌin na ña o̱n chikaa̱ so̱ꞌo na cuento yatá ña o̱n ko̱ó xa̱ꞌa̱. Ta ndato̱ꞌon ún xíꞌin na ndí o̱n chikaa̱ na ndee̱ xa̱ꞌa̱ ña sakuáꞌá na yu kúu naxi̱i̱ síkuá na. Saá chi xa̱ꞌa̱ ña kéꞌé ni̱vi saá kíxáꞌá na xíꞌin to̱ꞌon káni táꞌan na xíꞌin táꞌan na, ta ñayóꞌo nda̱ loꞌo o̱n vása chíndeé ña na ña va̱ꞌa kutaku̱ na yichi̱ Ndios. Chi ndasaá kuiti ña kándixa yó Jesucristo kúu ña chíndeé yó ña va̱ꞌa kutaku̱ yó yichi̱ Ndios.\n5 Ta ña xíni̱ ñóꞌó ní no̱o̱ i̱ kúu ña chindeé ún nañani yó xíꞌin náki̱ꞌva̱ yó ña ndixa kukiꞌvi ini na koni táꞌan na. Tá vivíi ndii nakoo níma̱ na, ta o̱n ko̱ó xa̱ꞌa̱ ña níma̱ mi̱i na chikaa̱ ña kua̱chi kuiso na, ta ndinoꞌo ini na kandixa na Ndios, ta saá kukomí na ndee̱ ña ndixa kukiꞌvi ini na koni táꞌan na. 6 Ta sava ni̱vi xa sa̱ndakoo na ña va̱ꞌa kutaku̱ na xíꞌin táꞌan na, ta vitin ndasaá kuiti náa na xíꞌin inka̱ ni̱vi xa̱ꞌa̱ ña o̱n vása ndáya̱ꞌví. 7 Nani̱vi yóꞌo kóni na kuu na maestro ña sanáꞌa na nda̱yí Ndios ña ni̱taa ta̱Moisés xi̱na̱ꞌá, ta o̱n vása xíni̱ na ña káꞌa̱n na, ni o̱n vása kúnda̱a̱ ini na xa̱ꞌa̱ to̱ꞌon sánáꞌa na, vará xáni si̱ni̱ na ndixa to̱ꞌon ña nda̱a̱ sánáꞌa na.\n8 Xíni̱ yó ndí nda̱yí ña xa̱ꞌnda chiño Ndios xi̱na̱ꞌá kúu ña va̱ꞌa. Ta saá ni, tá o̱n vása xíni̱ yó yu kúu xa̱ꞌa̱ chi̱ndúꞌu̱ Ndios nda̱yí ra, ta ndasaá kuiti kísa ndivi yó ña nda̱tán xáni si̱ni̱ mi̱i yó, ta saá ndixa kua̱ꞌa̱n yó yichi̱ o̱n váꞌa. 9 Ndixa xíni̱ ñóꞌó kunda̱a̱ ini yó yu kúu xa̱ꞌa̱ ña chi̱ndúꞌu̱ Ndios nda̱yí. O̱n si̱ví xa̱ꞌa̱ ni̱vi nanda̱a̱ na kísa ndivi ña kóni Ndios kúu ña chi̱ndúꞌu̱ ra nda̱yí. Ta chi̱ndúꞌu̱ ra nda̱yí xa̱ꞌa̱ ni̱vi na toon ní ini, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na o̱n xi̱in kasa ndivi ña kóni Ndios, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na o̱n váꞌa, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na kíꞌvi ní kua̱chi, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na o̱n xi̱in kasa to̱ꞌó Ndios, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na xáku̱ ndaa no̱o̱ ndiꞌi ñava̱ꞌa Ndios, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na xáꞌni yivá siꞌí mi̱i, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na xáꞌni inka̱ ni̱vi, 10 ta xa̱ꞌa̱ ta̱a ta̱ kíꞌvi kua̱chi xíꞌin ñaꞌa̱ ñá o̱n si̱ví ñásíꞌí ra kúu, ta xa̱ꞌa̱ ñaꞌa̱ ñá kíꞌvi kua̱chi xíꞌin inka̱ ta̱a ta̱ o̱n si̱ví yii̱ ñá kúu, ta xa̱ꞌa̱ ta̱a ta̱ kíꞌvi kua̱chi kini xíꞌin inka̱ ta̱a, ta xa̱ꞌa̱ ñaꞌa̱ ñá kíꞌvi kua̱chi kini xíꞌin inka̱ ñaꞌa̱, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na tíin inka̱ ni̱vi ña taan seꞌé ñaꞌá na,* Ni̱vi na tíin inka̱ ni̱vi ña taan seꞌé ñaꞌá na, kéꞌé na saá chi kóni na kasa ndu̱xa̱ na xíꞌin na ña kasa chiño na no̱o̱ na, án kóni na ndukú na si̱ꞌún xa̱ꞌa̱ na. ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na káꞌa̱n to̱ꞌon vatá xíꞌin ni̱vi, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na ndákuii̱n to̱ꞌon vatá no̱o̱ nachiño, ta xa̱ꞌa̱ ni̱vi na sáa̱ ini xíni to̱ꞌon nda̱a̱ ña sánáꞌa yó. Xa̱ꞌa̱ ndiꞌi ni̱vi na kéꞌé ña o̱n váꞌa yóꞌo, Ndios chi̱ndúꞌu̱ ra nda̱yí ña kaꞌnda chiño no̱o̱ na ña o̱n keꞌé na saá. 11 Ta ni̱vi na kéꞌé ña o̱n váꞌa yóꞌo o̱n vása yóo yuꞌú na xíꞌin to̱ꞌon ña sánáꞌa yó, ña kúu to̱ꞌon ña nda̱a̱, ña va̱ꞌa, ña livi ní. Ta mi̱i to̱ꞌon va̱ꞌa yóꞌo kúu ña káꞌa̱n ndoso i̱ no̱o̱ ni̱vi, chi Ndios sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱ keꞌé i̱ saá.\nTa̱Pablo táxi ra ña táxaꞌvi ñaꞌá ndaꞌa̱ Jesucristo\n12 Táxi i̱ ña táxaꞌvi ñaꞌá ndaꞌa̱ Jesucristo, ta̱a ta̱ ta̱xi ndee̱ ndaꞌa̱ i̱, chi xáni ini ra ndí yi̱ꞌi̱ kúu ta̱nda̱a̱, ta̱a ta̱ ndixa kasa ndivi va̱ꞌa chiño ra, ta ni̱ka̱xin ra yi̱ꞌi̱ kuu i̱ ta̱ kísa chiño no̱o̱ ra. 13 Ñava̱ꞌa yóꞌo ke̱ꞌé ra xíꞌin i̱, vará kui̱ya̱ ni̱yaꞌa xi̱kuu i̱ ta̱a ta̱ ni̱ka̱ꞌa̱n ña o̱n váꞌa xa̱ꞌa̱ ra, ta sa̱xo̱ꞌvi̱ ní i̱ ni̱vi na ndíko̱n yichi̱ ra, ta ni̱ka̱ꞌa̱n i̱ to̱ꞌon ndiva̱ꞌa xíꞌin ra. Ta saá ni, Ndios ki̱sa káꞌno ini ra xa̱ꞌa̱ i̱, chi ña o̱n váꞌa yóꞌo ke̱ꞌé i̱ ki̱vi̱ ta̱ꞌán ka̱ kandixa i̱ Jesucristo, ta ta̱a ta̱ naa ini xi̱kuu i̱. 14 Vará nda̱ ñii ñava̱ꞌa o̱n vása ní‑keꞌé i̱ no̱o̱ ra ña̱kán ke̱ꞌé ra ñava̱ꞌa xíꞌin i̱, ta kua̱ꞌa̱ ní ñava̱ꞌa xa ke̱ꞌé Jesucristo xíꞌin i̱. Ta ta̱xi ra ndee̱ ña kuchiño kandixa i̱ ra, ta ta̱xi ra ndee̱ ña kuchiño kukiꞌvi ini i̱ koni i̱ ni̱vi. Ta ndiꞌi ñava̱ꞌa na̱kiꞌin i̱ ki̱xi ña no̱o̱ Jesucristo.\n15 To̱ꞌon ña nda̱a̱ ña xíni̱ ñóꞌó kandixa va̱ꞌa yó káchí ña saá: Jesucristo ki̱xaa̱ ra ñoyívi yóꞌo ña saka̱ku ra ni̱vi na kómí kua̱chi. Ta yi̱ꞌi̱, xi̱kuu i̱ ñii ta̱a ta̱ xi̱komí kua̱ꞌa̱ ní kua̱chi, chi ndixa xi̱kuu i̱ ñii ta̱a ta̱ o̱n váꞌa ní ka̱ no̱o̱ ndiꞌi inka̱ ni̱vi. 16 Ta Jesucristo ki̱sa káꞌno ini ra xa̱ꞌa̱ ndiꞌi ña o̱n váꞌa ke̱ꞌé i̱. Ta ñava̱ꞌa ke̱ꞌé ra xíꞌin i̱ sánáꞌa ndí ta̱ káꞌno ní ini kúu ra. Ta saá ndiꞌi ni̱vi kúchiño kunda̱a̱ ini na ñii ki̱ꞌva nda̱tán ki̱sa káꞌno ini Jesucristo xa̱ꞌa̱ i̱, saá kúchiño kasa káꞌno ini ra xa̱ꞌa̱ ndiꞌi ni̱vi na ndinoꞌo ini kándixa Jesucristo, ta saá kutaku̱ na xíꞌin ra ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi. 17 Xa̱ꞌa̱ ñava̱ꞌa yóꞌo, ¡ná kasa káꞌno yó Ndios! ¡Chi Ndios kúu ta̱káꞌno ní, ta̱a ta̱ ndiꞌi saá ki̱vi̱ xáꞌnda chiño no̱o̱ ndiꞌi yó, ta kúu ra ta̱a ta̱ xa táku̱ ndiꞌi saá ki̱vi̱ xi̱na̱ꞌá, ta kutaku̱ ka̱ ra ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi! Ta Ndios ndinoꞌo, o̱n kúchiño koni yó ra xíꞌin nduchu̱ no̱o̱ yó, ta ñii la̱á ra saá kuiti kúu Ndios, ta̱a ta̱ ndíchí ní si̱ni̱ kúu ra. ¡Ná nakiꞌin Ndios ndiꞌi ñato̱ꞌó! ¡Ná kanóo síkón to̱ꞌon ra ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi! ¡Saá ná koo!\n18 Timoteo, nda̱tán yóo sa̱ꞌya mi̱i i̱ yóo ún, ta vitin sákuiso chiño i̱ yóꞌó ña kasa ndivi ún chiño ña nda̱to̱ꞌon i̱ xíꞌin ún ña ni̱taa i̱ no̱o̱ tutu yóꞌo. Chiño va̱ꞌa yóꞌo ñii yuꞌú yóo ña xíꞌin to̱ꞌon ña ta̱xi Níma̱ Ndios ña ni̱ka̱ꞌa̱n nañani yó xa̱ꞌa̱ mi̱i ún kui̱ya̱ ni̱yaꞌa. Va̱ꞌa ná chikaa̱ ún ndee̱ ña kasa ndivi ún to̱ꞌon yóꞌo, xa̱ꞌa̱ ña kundeé ún no̱o̱ ña o̱n váꞌa. 19 Ná chindeé to̱ꞌon ña na̱kiꞌin ún ña kandixa ndinoꞌo ini ún Jesucristo ta vivíi ko̱ꞌo̱n ún yichi̱ ra. Ta saá o̱n ko̱ó xa̱ꞌa̱ ña níma̱ ún sakuiso ña kua̱chi sa̱ta̱ mi̱i ún. Ni̱xi̱yo ni̱vi na o̱n vása ní‑keꞌé saá. Vará kúnda̱a̱ ini na yu kúu ñava̱ꞌa, ta ni̱‑xiin na kasa ndivi na ña. Ta xa̱ꞌa̱ ñayóꞌo, ndi̱ꞌi xa̱ꞌa̱ ña kándixa na Jesucristo. Nda̱tán ni̱tani ñii barco xíꞌin ña ni̱ndoꞌo nó no̱o̱ takuií mi̱ni, saá ni̱ndoꞌo ña. 20 Ñii ki̱ꞌva saá ni̱ndoꞌo o̱vi̱ ta̱a ta̱ kúu ta̱Himeneo xíꞌin ta̱Alejandro, ta xa̱ꞌa̱ ñayóꞌo na̱taxi i̱ o̱vi̱ ra saá ndaꞌa̱ ñaníma̱ ndiva̱ꞌa káꞌno Satanás ña saxo̱ꞌvi̱ ñaꞌá ña. Saá chi kóni i̱ ña o̱vi̱ ta̱yóꞌo sakuáꞌá ra ña o̱n ka̱ꞌa̱n ra to̱ꞌon ndiva̱ꞌa xíꞌin Ndios.\n*1:10 Ni̱vi na tíin inka̱ ni̱vi ña taan seꞌé ñaꞌá na, kéꞌé na saá chi kóni na kasa ndu̱xa̱ na xíꞌin na ña kasa chiño na no̱o̱ na, án kóni na ndukú na si̱ꞌún xa̱ꞌa̱ na.","id":"<urn:uuid:f7a5bc21-e50c-4ab6-8fba-6297c3b0c1e5>","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/1TI01.htm","date":"2021-08-04T03:01:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154500.32\/warc\/CC-MAIN-20210804013942-20210804043942-00274.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9995678067,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.9995678067207336}","num_words":1386,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.038,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
4
+ {"text":"2\nTa̱Pablo káꞌa̱n ra ndasaá va̱ꞌa ka̱ꞌa̱n yó xíꞌin Ndios\n1 Nañani yó xíꞌin náki̱ꞌva̱ yó, ña siꞌna ndúkú i̱ no̱o̱ ndóꞌó kúu ña ka̱ꞌa̱n ndó xíꞌin Ndios xa̱ꞌa̱ ndiꞌi ni̱vi. Ka̱ꞌa̱n ndó kuaku ndáꞌví ndó no̱o̱ ra xa̱ꞌa̱ ni̱vi, ka̱ꞌa̱n ndó ndukú ndó ñava̱ꞌa no̱o̱ ra xa̱ꞌa̱ na, ka̱ꞌa̱n ndó ndukú ndó no̱o̱ ra ña chindeé ra na, ta taxi ndó ña táxaꞌvi ñaꞌá ndaꞌa̱ ra xa̱ꞌa̱ ndiꞌi ñava̱ꞌa ke̱ꞌé ra. 2 Ndukú ndó ñava̱ꞌa no̱o̱ Ndios xa̱ꞌa̱ ndiꞌi narey xíꞌin inka̱ na xáꞌnda chiño no̱o̱ yó. Ndukú ndó ñava̱ꞌa yóꞌo no̱o̱ Ndios xa̱ꞌa̱ ña o̱n kóo kua̱chi ni o̱n kóo inka̱ ña sandiꞌi ini mi̱i yó. Ta saá xíꞌin ñato̱ꞌó ní ini yó kutaku̱ yó xíꞌin ndiꞌi ni̱vi, ta xíꞌin ña ndinoꞌo ini yó kasa káꞌno yó Ndios ta va̱ꞌa kundiko̱n yó yichi̱ ra. 3 Tá kísa ndivi yó ndiꞌi ñayóꞌo, ta ñava̱ꞌa ní kúu ña, ta Ndios, Ta̱a ta̱ Sáka̱ku mi̱i yó, kúsii̱ ini ra xíni ra ñava̱ꞌa yóꞌo. 4 Saá chi Ndios kóni ra saka̱ku ra ndiꞌi ni̱vi, ta kóni ra ndiꞌi ni̱vi to̱nda̱a na kunda̱a̱ ini na yu kúu ñanda̱a̱. 5 Chi ndixa ñii la̱á kúu Ndios, ta ñii la̱á kúu ta̱a ta̱ kúchiño sanakutáꞌan va̱ꞌa ni̱vi xíꞌin Ndios. Ta ta̱a ta̱ kúchiño keꞌé saá kúu Jesucristo, 6 chi Jesucristo ta̱xi xíꞌin mi̱i ra, ni̱xiꞌi̱ ra xa̱ꞌa̱ ña kuchiño saka̱ku ra ndiꞌi ni̱vi no̱o̱ ndee̱ ña o̱n váꞌa. Ta saá ki̱vi̱ chi̱tóni̱ Ndios, ta̱xi ra ña kúnda̱a̱ ini yó xa̱ꞌa̱ ñava̱ꞌa ke̱ꞌé Jesucristo, ta ta̱xi ra ña ndáto̱ꞌon yó xíꞌin ni̱vi xa̱ꞌa̱ ra. 7 Ta xa̱ꞌa̱ ñayóꞌo Ndios sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱ ña ka̱ꞌa̱n ndoso i̱ to̱ꞌon ra, ta ni̱ka̱xin ra yi̱ꞌi̱ kuu i̱ ta̱apóstol ta̱ xíka chiño no̱o̱ ra. Ta Ndios sa̱kuiso chiño ra yi̱ꞌi̱ ña sanáꞌa i̱ ni̱vi na o̱n vása kúu najudío ña kúchiño kunda̱a̱ ini na yu kúu ñanda̱a̱ ta ndasaá kúchiño kandixa na Jesucristo. Jesucristo xíni̱ ra ña ndixa nda̱a̱ kúu to̱ꞌon yóꞌo ña ni̱ka̱ꞌa̱n i̱ xíꞌin ndó, o̱n si̱ví to̱ꞌon vatá kúu ña.\n8 Ñayóꞌo kóni yi̱ꞌi̱ keꞌé ndó: Ndiꞌi saá xiiña no̱o̱ nákutáꞌan ndó xa̱ꞌa̱ ña kasa káꞌno ndó Ndios, ta nata̱a na táku̱ nda̱tán kóni Ndios, va̱ꞌa ndaníꞌi na ndaꞌa̱ na ta ka̱ꞌa̱n na xíꞌin Ndios. Ta nata̱a yóꞌo o̱n váꞌa kusaa̱ ini na koni na inka̱ ni̱vi, ni o̱n váꞌa kani táꞌan na xíꞌin ni̱vi. 9 Ta ndiꞌi xiiña no̱o̱ nákutáꞌan ndó xa̱ꞌa̱ ña kasa káꞌno ndó Ndios, ñayóꞌo kóni yi̱ꞌi̱ ña keꞌé náñaꞌa̱: Va̱ꞌa kundixin to̱ꞌó ná tiko̱to̱, tiko̱to̱ to̱ꞌó ña xíni̱ ñóꞌó ná xa̱ꞌa̱ chiño ña kísa ndivi ná, tiko̱to̱ ña o̱n chinóo ni̱no̱ ñato̱ꞌó ná no̱o̱ inka̱ ni̱vi. Ta saá o̱n xi̱in i̱ ña kundixin ná tiko̱to̱ ña yáꞌví ní, ni o̱n kasa ndivi ná xíꞌin yisi̱ si̱ni̱ ná nda̱tán kéꞌé náñaꞌa̱ ná kóni kasa káꞌno xíꞌin mi̱i no̱o̱ ni̱vi ña koto ndaa na náyóꞌo, ni o̱n chindoo ndaa ná xíꞌin mi̱i ná ña kúu oro yáꞌví ní án yu̱u̱ livi ña yáꞌví na̱ní perla xa̱ꞌa̱ ña koto ndaa ni̱vi náyóꞌo. 10 Saá chi mi̱i ña ndixa ndása livi ní náñaꞌa̱ kúu chiño va̱ꞌa kéꞌé ná, nda̱tán yóo chiño no̱o̱ náñaꞌa̱ ná ndixa kísa káꞌno Ndios ta va̱ꞌa kua̱ꞌa̱n ná yichi̱ ra. 11 Ta ki̱vi̱ sákuáꞌá náñaꞌa̱ to̱ꞌon ña káꞌa̱n xa̱ꞌa̱ yichi̱ Ndios, ta xíni̱ ñóꞌó tási̱ín koo ná ta xíꞌin ñato̱ꞌó ní ini ná koni̱ so̱ꞌo ná to̱ꞌon yóꞌo. 12 Ta yi̱ꞌi̱, o̱n vása táxi i̱ nda̱yí ndaꞌa̱ náñaꞌa̱ sanáꞌa ná nata̱a veꞌe no̱o̱ nákutáꞌan ni̱vi kasa káꞌno na Ndios, ni o̱n vása táxi i̱ nda̱yí ndaꞌa̱ náñaꞌa̱ kaꞌnda chiño ná no̱o̱ nata̱a, ta xíni̱ ñóꞌó tási̱ín koo ná. 13 Saá chi Ndios siꞌna ki̱sa va̱ꞌa ra ta̱Adán, ta saá ki̱sa va̱ꞌa ra ñáEva. 14 Ta ñandiva̱ꞌa káꞌno Satanás o̱n si̱ví siꞌna sa̱ndáꞌví ña ta̱Adán, chi siꞌna sa̱ndáꞌví ña ñáEva. Ta ñáyóꞌo xi̱kuu ñá siꞌna na̱kava xíꞌin ña o̱n váꞌa. 15 Ta saá ni, Ndios saka̱ku ra náñaꞌa̱ ki̱vi̱ kaku sa̱ꞌya ná, tá keꞌé ná saá: Xíni̱ ñóꞌó kuu ná náñaꞌa̱ ná ndiꞌi saá ki̱vi̱ kándixa Jesucristo, ta xíni̱ ñóꞌó kuu ná náñaꞌa̱ ná kíꞌvi ini xíni ná inka̱ ni̱vi, ta xíni̱ ñóꞌó kuu ná náñaꞌa̱ ná táku̱ to̱ꞌó nda̱tán kóni Ndios.","id":"<urn:uuid:07e629dd-a9c0-4a7c-beae-a5f2531a0566>","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/1TI02.htm","date":"2022-09-30T12:49:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335469.40\/warc\/CC-MAIN-20220930113830-20220930143830-00355.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9977744818,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.9977744817733765}","num_words":674,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.399,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
5
+ {"text":"3\n1 Ta ñii ki̱vi̱ ña o̱n vása ní‑kundeé ka̱ ini ndi̱ kundati ndi̱, chi kóni ní ndi̱ koni̱ so̱ꞌo ndi̱ án yóo va̱ꞌa ndó, ta saá xa̱ni si̱ni̱ ndi̱ va̱ꞌa ná kindo̱o ka̱ ndi̱ ñoo Atenas, 2 ta ti̱ꞌví ndi̱ ñani yó ta̱Timoteo xaa̱ ra no̱o̱ ndó. Ta ta̱Timoteo yóꞌo kúu ta̱a ta̱ kísa chiño no̱o̱ Ndios, ta ñii káchí xíka ra xíꞌin ndi̱ káꞌa̱n ndoso ndi̱ to̱ꞌon ñava̱ꞌa xa̱ꞌa̱ Jesucristo. Ta ti̱ꞌví ndi̱ ta̱Timoteo ña xaa̱ ra no̱o̱ ndó ta chindeé ra ndóꞌó ña va̱ꞌa kuaꞌno ka̱ ndó yichi̱ Jesucristo, ta ka̱ꞌa̱n ra to̱ꞌon va̱ꞌa xíꞌin ndó xa̱ꞌa̱ ña chikaa̱ ra ndee̱ ini ndó ña va̱ꞌa ka̱ kundiko̱n ndó yichi̱ Jesucristo. 3 Ta saá o̱n ndíꞌi ní ini ndó xa̱ꞌa̱ ñayo̱ꞌvi̱ xóꞌvi̱ ndó vitin. Chi ndóꞌó xíni̱ va̱ꞌa ndó ndí ndiꞌi mi̱i yó na kúu ni̱vi na kándixa Jesucristo xíni̱ ñóꞌó xo̱ꞌvi̱ yó ñayo̱ꞌvi̱. 4 Saá chi ki̱vi̱ xi̱ndo̱o ndi̱ xíꞌin ndó, ta nda̱to̱ꞌon ndi̱ xíꞌin ndó ndí va̱xi ki̱vi̱ ña xo̱ꞌvi̱ yó xa̱ꞌa̱ ña kándixa yó Jesucristo. Ta vitin xíni̱ ndó ndí ndixa ki̱xáꞌá xóꞌvi̱ yó nda̱tán yóo ña ni̱ka̱ꞌa̱n ndi̱ xíꞌin ndó. 5 Ta saá ki̱xaa̱ ki̱vi̱ ña o̱n vása ní‑kuchiño kundati ka̱ i̱, chi ndeé ní kóni i̱ koni̱ so̱ꞌo i̱ án va̱ꞌa ndíko̱n ka̱ ndó yichi̱ Jesucristo, vará xóꞌvi̱ ní ndó. Ña̱kán ti̱ꞌví i̱ ta̱Timoteo xaa̱ ra koto ra ndóꞌó, saá chi ndíꞌi ní ini i̱ xa̱ꞌa̱ ndó, ko̱to̱ ñaníma̱ ndiva̱ꞌa káꞌno chuꞌu ña ndóꞌó, ta nakava ndó keꞌé ndó ña o̱n váꞌa. Ta saá nda̱ ma̱ni̱ kuu chiño ña ki̱sa ndivi ndi̱ xíꞌin ndó, níkúu.\n6 Ta ta̱Timoteo ni̱xaa̱ ra no̱o̱ táku̱ ndó, ta vitin ndi̱kó ra ki̱xaa̱ ra yóꞌo, ta nda̱to̱ꞌon ra xíꞌin ndi̱ to̱ꞌon va̱ꞌa xa̱ꞌa̱ ndó. Nda̱to̱ꞌon ra ndí ndixa kándixa va̱ꞌa ndó Jesucristo, ta kíꞌvi ní ini ndó xíni táꞌan ndó, ta ndiꞌi saá ki̱vi̱ nákáꞌán ndó xa̱ꞌa̱ ndi̱ꞌi̱, ta kóni ndó koto ndó ndi̱ꞌi̱ ñii ki̱ꞌva nda̱tán kóni ndi̱ koto ndi̱ ndóꞌó. 7 Ña̱kán kía̱, nañani yó xíꞌin náki̱ꞌva̱ yó, vará xóꞌvi̱ ní ndi̱ ta náꞌno ní tondíni kómí ndi̱, ta vitin ndu̱va̱ꞌa ini ndi̱ ta kúsii̱ ní ini ndi̱, chi xi̱ni̱ so̱ꞌo ndi̱ ña ndixa ndóꞌó kándixa ndinoꞌo ini ndó Jesucristo, ta vivíi ndíko̱n ndó yichi̱ ra. 8 Nda̱tán yóo ña ta̱xi ndee̱ ña kutaku̱ ka̱ ndi̱, saá yóo ña kúnda̱a̱ ini ndi̱ ndí ndixa va̱ꞌa ní ndíko̱n ndó yichi̱ Jesucristo. 9 Ta o̱n vása níꞌi ka̱ ndi̱ to̱ꞌon ña kuchiño taxi ndi̱ ña táxaꞌvi ñaꞌá ndaꞌa̱ Ndios xa̱ꞌa̱ ndóꞌó, chi ni̱yaꞌa ní káꞌno ña kúsii̱ ní ini ndi̱ xa̱ꞌa̱ ña va̱ꞌa táku̱ ndó. 10 Ndiví ñoó ndinoꞌo ní ini ndi̱ xáku ndáꞌví ndi̱ no̱o̱ Ndios, káꞌa̱n ndi̱ xíꞌin ra ña taxi ra kee ndi̱ ko̱ꞌo̱n ndi̱ koto ndi̱ ndóꞌó. Chi kóni ndi̱ chindeé ndi̱ ndóꞌó ña kandixa ndinoꞌo ka̱ ndó ta kuaꞌno ka̱ ndó yichi̱ Jesucristo.\nTa̱Pablo xíꞌin natáꞌan ra káꞌa̱n na xíꞌin Ndios xa̱ꞌa̱ ni̱vi na kándixa Jesucristo\n11 Ndúkú ndi̱ no̱o̱ Yivá yó Ndios xíꞌin Jesucristo, Ta̱a ta̱Káꞌno no̱o̱ yó, ña taxi ra ña kuchiño ko̱ꞌo̱n ndi̱ koto ndi̱ ndóꞌó. 12 Ta Jesucristo ná chindeé ra ndóꞌó ña ñii ñii ki̱vi̱ kukiꞌvi ka̱ ini ndó koni táꞌan xíꞌin mi̱i ndó, ta ñii saá kukiꞌvi ini ndó koni ndó ndiꞌi inka̱ ni̱vi. Ñii ki̱ꞌva nda̱tán yóo ña kíꞌvi ní ini ndi̱ xíni ndi̱ ndóꞌó saá kóni ndi̱ ña kukiꞌvi ini ndó koni ndó inka̱ ni̱vi. 13 Ta saá Jesucristo ná chikaa̱ ra ndee̱ ini ndóꞌó ña va̱ꞌa ní ka̱ ko̱ꞌo̱n ndó yichi̱ Ndios, ta xíꞌin ña ndinoꞌo ní ini ndó nduu ndó ni̱vi na va̱ꞌa, na ndii no̱o̱ Ndios. Ña̱kán o̱n kóo kua̱chi kuiso ndó no̱o̱ Ndios, ki̱vi̱ ndikó Jesucristo ñoyívi yóꞌo, xíꞌin ndiꞌi nayi̱i̱ na táku̱ xíꞌin ra.","id":"<urn:uuid:24cec323-6bee-4fc2-b341-6a7920b03186>","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/1TH03.htm","date":"2023-01-27T14:24:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494986.94\/warc\/CC-MAIN-20230127132641-20230127162641-00755.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9983077645,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.9983077645301819}","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
6
+ {"text":"Tutu ñao̱vi̱ ti̱ꞌví ta̱Pablo\nkua̱ꞌa̱n ña ndaꞌa̱\nnañoo Tesalónica\nkua̱ꞌa̱n ña ndaꞌa̱\nnañoo Tesalónica\n1\nXíꞌin to̱ꞌon yóꞌo ta̱Pablo, ta̱Silvano xíꞌin ta̱Timoteo chíndeé ra\nni̱vi na kándixa Jesucristo na táku̱ ñoo Tesalónica\nni̱vi na kándixa Jesucristo na táku̱ ñoo Tesalónica\n1 Xíꞌin to̱ꞌon yóꞌo yi̱ꞌi̱, ta̱Pablo, xíꞌin ta̱Silvano, xíꞌin ta̱Timoteo, chíndeé ndi̱ ndóꞌó na táku̱ ñoo Tesalónica, na kúu ni̱vi na nákutáꞌan xa̱ꞌa̱ ña kísa káꞌno ndó Yivá yó Ndios xíꞌin Jesucristo, Ta̱a ta̱Káꞌno no̱o̱ yó. 2 ¡Ná keꞌé Ndios xíꞌin Jesucristo ñava̱ꞌa xíꞌin ndó, ta ná taxi ra koo ñava̱ꞌa ini ndó!\nTa̱Pablo káꞌa̱n ra xíꞌin Ndios xa̱ꞌa̱ ni̱vi\nna kándixa Jesucristo na táku̱ ñoo Tesalónica\nna kándixa Jesucristo na táku̱ ñoo Tesalónica\n3 Ndiꞌi saá ki̱vi̱ táxi ndi̱ ña táxaꞌvi ñaꞌá ndaꞌa̱ Ndios xa̱ꞌa̱ ndóꞌó. Ndixa chiño no̱o̱ ndi̱ kúu ña káꞌa̱n ndi̱ saá xa̱ꞌa̱ ndó xíꞌin Ndios, chi va̱ꞌa ní vivíi ndíko̱n ndó yichi̱ Jesucristo. Chi ñii ñii ki̱vi̱ ña táku̱ ndó, ta saá va̱xi kuaꞌno ka̱ ña va̱ꞌa kándixa ndó Jesucristo, ta ñii ki̱ꞌva saá va̱xi kuaꞌno ka̱ ña kíꞌvi ini ndó xíni táꞌan ndó. 4 Ña̱kán kía̱ ki̱vi̱ xáa̱ ndi̱ ñii ñii ñoo no̱o̱ nákutáꞌan ni̱vi xa̱ꞌa̱ ña kísa káꞌno na Jesucristo, ta xíꞌin ñasi̱i̱ ini ndi̱ ndáto̱ꞌon ndi̱ xíꞌin nayóꞌo xa̱ꞌa̱ ña va̱ꞌa táku̱ ndó. Saá chi ndóꞌó chíkaa̱ ní ndó ndee̱ xíꞌin mi̱i ndó ña va̱ꞌa kua̱ꞌa̱n ndó yichi̱ Ndios. Vará yóo ní tondíni ta xóꞌvi̱ ní ndó xa̱ꞌa̱ ña kándixa ndó Jesucristo, ta saá ni, o̱n vása sándakoo ndó yichi̱ ra, ta va̱ꞌa kúndeé ndó no̱o̱ ndiꞌi ña o̱n váꞌa xóꞌvi̱ ndó. 5 Ta saá sánáꞌa ndó ndí Ndios ki̱sa ndivi ra ñanda̱a̱ xíꞌin ndó. Saá chi Ndios káchí ra ndóꞌó kúu ni̱vi na ndáya̱ꞌví ní, ta na̱ka̱xin ra ndóꞌó ña kutaku̱ ndó yichi̱ no̱o̱ xáꞌnda chiño ra. Ta vitin ndóꞌó xóꞌvi̱ ní ndó xa̱ꞌa̱ ña ndíko̱n ndó yichi̱ yóꞌo.\nTo̱ꞌon yóꞌo káꞌa̱n xa̱ꞌa̱ ki̱vi̱ ndikó Jesucristo ñoyívi yóꞌo\n6 Ndixa ñanda̱a̱ kúu ña kéꞌé Ndios xíꞌin ni̱vi, ña̱kán ñii ki̱vi̱ chaꞌvi ra xíꞌin ñayo̱ꞌvi̱ ni̱vi na kúu na sáxo̱ꞌvi̱ ndóꞌó. 7 Ta ndaꞌa̱ ndóꞌó, ni̱vi na xóꞌvi̱ ní, ta xíꞌin ndaꞌa̱ mi̱i ndi̱, ñii káchí Ndios taxi ra ña nakindée yó no̱o̱ ndiꞌi ña xóꞌvi̱ yó. Saá kundivi ki̱vi̱ ndikó Jesucristo ñoyívi yóꞌo xíꞌin kua̱ꞌa̱ ní naángel na kómí ndee̱ ra, 8 ta kixi ra ma̱ꞌñó ñoꞌo̱ xíxi̱. Kixaa̱ ra ña saxo̱ꞌvi̱ ra ni̱vi na o̱n vása ní‑xiin nakoni Ndios, ta ni o̱n vása ní‑xiin na chikaa̱ so̱ꞌo na to̱ꞌon ñava̱ꞌa xa̱ꞌa̱ Jesucristo, Ta̱a ta̱Káꞌno no̱o̱ yó. 9 Xa̱ꞌa̱ ña ni̱‑xiin ni̱vi yóꞌo kandixa na Jesucristo, nayóꞌo ko̱ꞌo̱n na no̱o̱ xo̱ꞌvi̱ ní na ndiꞌi saá ki̱vi̱ ña va̱xi, ta kuxíká va̱ꞌa na no̱o̱ Ndios, no̱o̱ yóo ndiꞌi ndee̱ ra, no̱o̱ y��o ndiꞌi ñava̱ꞌa káꞌno, ta livi ní. 10 Ndiꞌi ñayóꞌo kundivi ña ki̱vi̱ ndikó Jesucristo, ta ndiꞌi ni̱vi na kúu na kándixa ñaꞌá, kasa to̱ꞌó na ra, kasa káꞌno na ra, ta koto na no̱o̱ ra xíꞌin ndiꞌi ñasi̱i̱ ini na. Ta ki̱vi̱ yóꞌo ñii nakutáꞌan ndó xíꞌin ni̱vi yóꞌo, saá chi ka̱ndixa ndó to̱ꞌon ña ni̱ka̱ꞌa̱n ndi̱ xíꞌin ndó.\n11 Ña̱kán kía̱, ndiꞌi saá ki̱vi̱ káꞌa̱n ndi̱ xíꞌin Ndios xa̱ꞌa̱ ndó. Ta ndúkú ndi̱ no̱o̱ ra ña chindeé ra ndóꞌó ña kuu ndó ni̱vi na ndáya̱ꞌví ní yichi̱ ra, chi ni̱ka̱xin ra ndóꞌó kundiko̱n ndó Jesucristo. Ta ndúkú ndi̱ no̱o̱ Ndios ña chindeé ra ndóꞌó kasa ndivi ndó ndiꞌi chiño ña xáni si̱ni̱ ndó kúu ñava̱ꞌa keꞌé ndó chi kándixa ndó Jesucristo. 12 Ta saá kanóo síkón ki̱vi̱ Jesucristo no̱o̱ ni̱vi xa̱ꞌa̱ ñava̱ꞌa keꞌé ndó, ta Jesucristo taxi ra ña kanóo síkón ñato̱ꞌó ndó, saá chi Yivá yó Ndios xíꞌin Jesucristo ta̱Káꞌno no̱o̱ yó, va̱ꞌa ní ini ra, ta ndixa kéꞌé ra ñava̱ꞌa xíꞌin yó.","id":"<urn:uuid:0647a5b4-f0ce-4aa5-8fd6-2ca7ca2a7d1c>","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/ebible.org\/mim\/2TH01.htm","date":"2021-07-30T23:16:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154032.75\/warc\/CC-MAIN-20210730220317-20210731010317-00098.warc.gz","language":"mim","language_score":0.9989843369,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"mim_Latn_score\": 0.9989843368530273}","num_words":602,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
mim_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 1123.0454545454545,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.07522727272727273,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.005318181818181818,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2128636363636364,
8
+ "stopwords_ratio": 0.4355454545454545,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9995454545454545,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 404.70971384356324,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.008256852901360828,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.009598230725391593,
19
+ "special_characters_ratio": 0.004515583668560311,
20
+ "stopwords_ratio": 0.02061713160705144,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.0006555547773570895,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 1085.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.076,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.214,
32
+ "stopwords_ratio": 0.4385,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 1935.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.096,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.038,
43
+ "special_characters_ratio": 0.221,
44
+ "stopwords_ratio": 0.484,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 541.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.061,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.201,
56
+ "stopwords_ratio": 0.399,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.998,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1708.2000000000003,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.084,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.014,
67
+ "special_characters_ratio": 0.2178,
68
+ "stopwords_ratio": 0.45580000000000004,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 1363.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.08,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.006500000000000001,
79
+ "special_characters_ratio": 0.21575,
80
+ "stopwords_ratio": 0.4455,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 1085.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.076,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.214,
92
+ "stopwords_ratio": 0.4385,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 798.75,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.06925,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.21025,
104
+ "stopwords_ratio": 0.4215,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.999,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "22",
112
+ "keep size": "16",
113
+ "remove size": "6"
114
+ }
115
+ ]
mnx_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,2 @@
 
 
 
1
+ {"text":"SOUGB: Bible NT\nGalatians (Galatia) 5:22-23\n22 Doba leng laimo Mena Gogoufu aud areg en arautut len aud ginohob, kaba, len lemesenagan lusud toua deitero. Doba len merdoc gororougwim. Dara len merdoc agahugouhw anim. Dara len laigdougwom dara leic gesgigouhwesem toua terimda. Dangga hang, len merdoc mog mog naugb len lemeic gogom dou len gus dedemeda touwero. Doba len leigtou lateteij an meren geicara. Hanoba len merdoc an len dara len merdoc edag beim anim toua. Dara len lemaimo ucina agabgebi an lusud touwero. Doba se meren geicara augwan, kaba, len merdoc dag hom an len toua namcir.\n23 Dara len lemenara gouji dou lusudero. Doba len lenara dara mer arjaga dou len dous. Dara len lemobsara aud areg len merdoc etrij icira dedemeda touwero. Doba len lebehnehino lenin merdoc mes dougwo augwan gin terimda. Dara meren geicara gin, kaba, gomnomna hom ingma emen dougwo len an gin touwero, doba ousa deisa len an gin dous.","id":"<urn:uuid:330218ad-704e-4196-a655-c860918b4c5c>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/christianchildmultilingualbibleverse.wordpress.com\/tag\/nt\/","date":"2018-09-21T10:13:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267157028.10\/warc\/CC-MAIN-20180921092215-20180921112615-00056.warc.gz","language":"mnx","language_score":0.9996737242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"mnx_Latn_score\": 0.9996737241744995}","num_words":153,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
2
+ {"text":"SOUGB: Bible NT\nEphesians (Efesus) 6:10-18\n10 Dangga hang, sug ouwedoc gin, kaba, dan desulou yen dauntoba yen yes agadgeij se maman Adehsud men goubesa namcir. Anai yen yedag hom dara enohob.\n11 Dara yen yacgeij Allah naugb en eic enin men ariloboc kermum dou yen, dauntoba Bilis emaugwohosa yen aud areg gecgwero. Doba yen yes agadgeij terimda.\n12 Anai maman mamesara dara lusudero. Doba maman masara dara merna mog mog geb se bogo meniha, dara meren mougt mera, an meren gedeijan len laugwan toua terimda. Anai len merubisamougb medam gougwa dara len loiharaga lusud gedig len leigtou se lobeigbogo len laugwan dara goubesa toua namcir.\n13 Sug len merubisamougb dag gin, kaba, yen yacgeij Allah naugb en eic enin men ariloboc kermum dou yen. Dauntoba edebeij lona sug Bilis ainyen yen, kaba, meijen moc gini en emaiyan yen touwero. Doba yen yes agadgeij dougwo en namcir. Dara ousa yen naugb sug yen yemobsara dou en touwero. Doba yen yeic meijimihec mougb erebero dou en terimda edebeij lona sug ouwedoc gin toua.\n14 Dangga yen yeic Allah en mer gini dag hwigbeimos naugb yen yohud yen meijida moc. Dauntoba yen yesedeb yen meigdoc mes naugb yen yesara dara Bilis terimda. Anai Allah en mer gin, kaba, dag geica namcir. Hanoba yen yaimo areg asesa Allah enin medoc mes toua terimda. Anai gini edag sansun kermum dougwo yen meigdoc mes.\n15 Dara yen yesedeb yen meigdoc mes naugb yen yesai Mer Geigouhw eisaugb Krisdus dou lusud. Dauntoba len lecinaga dag Allah esedeb en medoc mes naugb en eic gesgigouhwesa dou len ucugb. Anai sug yen yeicara dag gin, kaba, aninim dag yen yeg hwigbeimos dougwo yen meijohora touohob.\n16 Dara yen yemarges dau sug yen meigdoc ebdebin an Krisdus touwero, doba yen meigdoc ebdebin an en terimda. Anai sug yen yeicara dangga, kaba, Sud Hom Mobgos Maha men hu smougb emeinesa yen meigdoc mes touwero. Doba yen meigdoc ebdebin an gini dag tomeh dougwo sug hu augwan en, doba ousros icira namcir.\n17 Dara yen yemarges dau maireseb menau geb huhugb areg Allah eic dou yenohob gin touwero, doba yen yecgun meisira debin gin terimda. Anai gini dag topi kermum dougwo yen meijugt. Dauntoba Bilis emogod yen naugb yen yomom deit touwero, doba maireseb eb naugb yen namcir. Hanoba yen yesai Allah en Mer Geigouhw eisaugb Krisdus dou lusud terimda. Anai gini dag krawan gedig Mena Gogoufu eic dou yen naugb yen yasara dara Bilis toua.\n18 Dara sug yen yeicara dag gin, kaba, yen yacgeij Allah naugb en ousa yen toua. Dara astesda sug yen yocuncum dou en, kaba, yen yemocuncum augwougb touwero. Doba yen yaimo dau areg Mena Gogoufu arautut yen se dous. Dangga hang, yen yemeisan gurog dau sug yen yacgeij Allah an ara ara touwero. Doba yen meiju auti naugb yen yocuncum esesa naugb gin terimda. Dara yen yemocuncum naugb yenin dousero, doba yen yeicara yaimo dag gini an Allah men lusud laugwan esesa toua terimda.","id":"<urn:uuid:cb36b1ed-37c4-46c5-aaff-71cb00276e8e>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"https:\/\/christianchildmultilingualbibleverse.wordpress.com\/tag\/armor\/","date":"2018-09-21T10:43:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267157028.10\/warc\/CC-MAIN-20180921092215-20180921112615-00097.warc.gz","language":"mnx","language_score":0.9998269677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"mnx_Latn_score\": 0.999826967716217}","num_words":479,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.522,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
mnx_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
File without changes
mnx_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 316.0,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.1005,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0085,
7
+ "special_characters_ratio": 0.20450000000000002,
8
+ "stopwords_ratio": 0.4995,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 1.0,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 163.0,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.013500000000000005,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0085,
19
+ "special_characters_ratio": 0.0014999999999999875,
20
+ "stopwords_ratio": 0.02250000000000002,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.0,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 316.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.1005,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0085,
31
+ "special_characters_ratio": 0.20450000000000002,
32
+ "stopwords_ratio": 0.4995,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 479.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.114,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.017,
43
+ "special_characters_ratio": 0.206,
44
+ "stopwords_ratio": 0.522,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 153.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.087,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.203,
56
+ "stopwords_ratio": 0.477,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 1.0,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 446.4,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.11130000000000001,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.015300000000000001,
67
+ "special_characters_ratio": 0.2057,
68
+ "stopwords_ratio": 0.5175000000000001,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 397.5,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.10725,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.012750000000000001,
79
+ "special_characters_ratio": 0.20525,
80
+ "stopwords_ratio": 0.51075,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 316.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.1005,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0085,
91
+ "special_characters_ratio": 0.20450000000000002,
92
+ "stopwords_ratio": 0.4995,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 234.5,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.09375,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.00425,
103
+ "special_characters_ratio": 0.20375000000000001,
104
+ "stopwords_ratio": 0.48824999999999996,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "2",
112
+ "keep size": "2",
113
+ "remove size": "0"
114
+ }
115
+ ]
mse_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1 @@
 
 
1
+ {"text":"URA TIN AYRA 2\n3Buu ma kiɗisiyana Lona paɗ vunum ki kamu, buu namma nam hinim ki a koɗ tam kay tlesuu nam lasina halaŋ. 4Ni huulona u ndaŋgara Lona lasi ay ni na.\nSene Edenna\nHu li ma Yawe Lona li ndaŋgara u kolora ni, 5va ka day kay ndaŋgara tuɗi, ii usu ka day tuɗi lay, kay Yawe Lona bay si yoom ay kay ndaŋgara tuwa. Kay sa ma horok yam ndaŋgara ka tuɗi. 6Yona ɓaɗ ay ki kolo kay ndaŋgara ko mbaɗagira na, gi kay ndaŋgara loɗoɗ yaɗ ni nam hol. 7Yawe Lona yow ndaŋgara kom yowni min sana u ndaɗu. Nam hin foom musukka iirira cinimu. Sana hin mbuɗ ki iiriya.- 8Yawe Lona hin tin senena hu mbassa Edenna u maɗiina kay a tin sa ma nam minimma huwa. 9Nam day guguni suu jivi suu tira u suu gol jivina u njafasi zeɗ zeɗ huwa. Nam pi gu may ma ɦal iirira hu duk gayra hu senena Edenna u gu may ma wi yal jivira u cora.-\n10Lumma col ay hu mbassa Edenna kay a li yona u gugunina, lum namma kom ɓorow ki fiɗi. 11Ma jewna yam ana Pikon, nammi ma ŋguy hu mbassa Havilana. Asi fi lorra ay ni hurumu, 12lor ta jivi cocora, u mbii gu ma his jivina, u ɦini mayra gus loɓ cocora yaɗ ana oniks. 13Sem lum ma mbana ana Gihon. Ni ma ŋguy hu mbassa Kussa. 14Ma hindina yam ana Tigre, ni may ma ɓaɗ irim u maɗiina keŋ mbassa Asirira. Ma fiɗina yam ana Efratna.\n15Yawe Lona tin sana hu senena Edenna a nam horokomu, juɓum um may. 16Yawe Lona gaɗ sana ana, «Aŋ ti vuɗ guguni suu hu senena halaŋ. 17Na may gu may ma wi yal jivira u cora aŋ tambi, falira aŋ tamwani aŋ hin miɗa.»\n18Yawe Lona ɓak tam ana, «A sana kak vaydegem dew ni ka jiviɗi. An lam sa ma njun um egemu.» 19Yawe Lona li njaf mburina zeɗ zeɗ hu ndaŋgara, u layagina zeɗ zeɗ may, nam hin ɦasi maŋ sana a nam tinisi sesiya. Njaf tlena bel sana tinisi sesi ki kasi dew dew bel. 20Sana tin sem yoorina ki kasi dew dew halaŋ lay, layagi suu kolo huulona u mburi suu bagina lay. Duk tle asina halaŋ nam fi va ma njunum ko nam na kaɗi. 21Kay ndaɗta Yawe Lona hin sana buu sen ma ŋgolna sini, nam paɗam sok payam paɗni, hin hoŋ nereɗ tliwna balamamu. 22Yawe Lona min cara u sok pay namma, hin ɦaɗ maŋ sana. 23Sana wi ca ndaɗta na ni di ana, «Ҥaa ɦaa, gola, ni irinda mbara, ndaɗ ni mbalatanu, suuna hin yaɗ ana cara, kay ndaɗ col ay ni eg tliwa sana.»\n24Kay ndaɗta sana hin bum u sum kiyo, taɓ u caamba kay asi mbuɗ ni tliw ma dewna.- 25Sana u caamba ay kini siili jak, zolona ka kasiɗi.","id":"<urn:uuid:8cb8bf28-b698-4d1c-96e7-068e49475fbf>","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"http:\/\/ko.biblesearch.americanbible.org\/mse-MSE\/Gen\/2\/","date":"2019-08-19T23:05:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027315132.71\/warc\/CC-MAIN-20190819221806-20190820003806-00458.warc.gz","language":"mse","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"mse_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":477,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.356,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}
mse_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
File without changes
mse_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 477.0,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
7
+ "special_characters_ratio": 0.253,
8
+ "stopwords_ratio": 0.356,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 1.0,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 0.0,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
19
+ "special_characters_ratio": 0.0,
20
+ "stopwords_ratio": 0.0,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.0,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 477.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.253,
32
+ "stopwords_ratio": 0.356,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 477.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
43
+ "special_characters_ratio": 0.253,
44
+ "stopwords_ratio": 0.356,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 477.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.253,
56
+ "stopwords_ratio": 0.356,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 1.0,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 477.0,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
67
+ "special_characters_ratio": 0.253,
68
+ "stopwords_ratio": 0.356,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 477.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.253,
80
+ "stopwords_ratio": 0.356,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 477.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.253,
92
+ "stopwords_ratio": 0.356,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 477.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.055,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.253,
104
+ "stopwords_ratio": 0.356,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "1",
112
+ "keep size": "1",
113
+ "remove size": "0"
114
+ }
115
+ ]
nho_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
nho_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,16 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ {"text":"ACTS 15\nNaa tama hakamaatua te lotu raa e kkutu i Jerusalem\n1E mee aaraa Jew ni oo ake i Judea ki Antiok no taratara ake peelaa ki naa tama te lotu i te kina naa, \"Kootou ma ki see lavaa te hakassaoria TeAtua ki mee maa kootou see ssere, teenaa naa Loo Moses raa e taratara peenaa.\"+ 2Paul laaua ma Barnabas ni hakatauttau hakallika iloo ma naa Jew raa i te taratara nei. Teenaa laaua ma aaraa tama te lotu i te kina naa ni heunatia ki oo ki Jerusalem no mmata i naa aposol raa ma naa tama hakamaatua te lotu i te kina naa no taratara laatou i te mee nei.\n3Naa tama naa ni heunatia te lotu raa ka oo vaaroto Fonisia ma Samaria. Teenaa naa tama naa ni hakaea ki naa tama i naa henua naa i naa ffuri naa tama i naa henua sara raa no lotu i TeAtua. Naa tama te lotu i naa kina naa ni fiaffia iloo i te llono ana laatou i naa taratara naa. 4Te saaita te kaavena Paul raa ni ttae ki Jerusalem raa, naa tama te lotu i te kina naa ma naa aposol, aa ma naa tama hakamaatua te lotu raa ni fiaffia ka oo ake no toa laatou hakaraaoi naa tama naa. Teenaa ki hakaea ake Paul ma Barnabas ki naa tama i te kina naa i naa vana TeAtua ni mee iloto naa heuna laaua. 5Ki oti raa nei aaraa tama te lotu teelaa e ffai iloto te kaavena naa Faarisi raa ku massike no taratara peelaa, \"Naa tama i naa henua sara raa ki ssere, aa laatou ki tautari ki naa Loo Moses.\"\n6Naa aposol raa ma naa tama hakamaatua te lotu raa ni kkutu hakapaa ki taratara laatou i te mee nei. 7Naa tama naa ni rooroa iloo i naa nnoho laatou ka hakatonutonu te mee naa. Teenaa masike iloo Peter no taratara, \"Aku taaina nei. Kootou e illoa maa nau se tama ni hakamaatinoria TeAtua iloto kootou imua iloo, ki hakaea nau te Lono Taukareka raa ki llono naa tama i naa henua sara ki lotu naa tama naa i TeAtua.+ 8TeAtua e iloa i naa mannatu naa tama hakkaatoa. A Ia naa ni kauake Te Aitu Tapu raa ki naa tama i naa henua sara raa ki kkite taatou maa Ia e hiihai ki naa tama naa hoki, e mee pee ko Ia ni kaumai TeAitu Tapu raa ki taatou.+ 9A Ia ni see ttoka maa naa tama naa e kkee i taatou. Naa haisara naa tama naa ni uiia a Ia i naa tama naa ku ffuri no lotu kiaa Ia. 10Ai kootou ku mee are ma ki haaiteria kootou TeAtua, ka kauatu naa mmaha teelaa ni see lavaa te aamoa naa tino taatou aa ma naa tippuna taatou raa ki naa tama ku lotu naa? 11Seai, te mee raa see mee peenaa. Taatou nei e hakassaoria TeAtua i te laaoi TeAriki Jesus raa e takoto i taatou, e mee koi ma ko Ia e hakassaoria a Ia naa tama naa henua sara naa.\"\n12Naa tama hakkaatoa i te kina naa ni nnoho seemuu ka hakannoo ki naa hakaea Paul ma Barnabas i naa mahi TeAtua teelaa ni hakassuratia laaua ka kkite naa tama i naa henua sara. 13Te saaita Barnabas laaua ma Paul ni oti te taratara raa, James ni masike no taratara: \"Aku taaina nei, hakannoo mai kiaa nau. 14Simon Peter e taratara mai ki illoa taatou maa te mee mua TeAtua ni mee ka kkite te henua maa Ia e hiihai hoki ki naa tama i naa henua sara raa, teenaa a Ia ni too aaraa tama i naa tama naa ki mee ma ni tama tana kanohenua. 15Naa taratara Peter nei e hanotonu ma naa taratara naa pure TeAtua e takkoto iloto te Laupepa Tapu. Naa taratara naa pure TeAtua raa e mee peelaa:\n16'TeAtua e mee mai peenei: Nau ma ki ahemai imuri,\nno hakatuuria hoki te hare David ni sina.\nTe hare ni maseu naa ma ki hakatuuria hoki nau,\naa te hare naa ma ki haia a nau ki tuu makattau hoki.\n17Teenaa naa kanohenua hakkaatoa i te maarama nei ma ki oomai no ssee i TeAriki,\nteenaa ko naa tama hakkaatoa i naa henua sara teelaa ni toa a nau ma ni tama aaku.\n18Teenei ni taratara TeAtua, te tama ni hakailoa mai naa mee nei imua iloo.'\"+\n19James ki taratara hoki, \"Nau e maanatu maa taatou ki see haia hakallikaina taatou naa tama i naa henua sara teelaa ku ffuri no lotu i TeAtua. 20Taatou ki sissii se pas ki naa tama naa no taratara ake ki see kkai laatou naa kaikai e tarataraina naa loo raa maa e kerekkere i naa mee naa ni hakaara ki naa aitu hakalellesi; laatou hoki ki tiiake te tiputipu e hai huri; laatou ki see kkai te manu e taa aa see hakatere tana ttoo, aa laatou ki see kkai te ttoo.+ 21I te aa, i naa Loo Moses raa e tarataraina iloto naa taon hakkaatoa aa e paaua peenaa iloto naa hare lotu naa Jew raa i naa Sabat hakkaatoa.\"\nTe pas naa tama hakamaatua te lotu ki naa tama i naa henua sara\n22Ki oti raa naa aposol raa ma naa tama hakamaatua te lotu, hakapaa katoo ma naa tama te lotu i te kina naa, ku tuku laatou takarua ki oo hakapaa laatou ma Paul aa ko Barnabas ki Antiok. Te takarua taanata ni tukua laatou raa ko Judas (e ttapa hoki ma ko Barsabas) laaua ma Silas. Naa tama te lotu i te kina naa e ttoka atu ki te takarua naa ma ni tama hakamaatua laatou. 23Te pas e oo ma naa tama naa e sissii peelaa,\n\"Aku taaina nei. Maatou naa aposol ma naa tama hakamaatua te lotu raa e sissii atu te pas nei ki kootou, naa tama i naa henua sara teelaa ku lotu e nnoho i Antiok, Syria ma Silisia. 24Maatou ni llono maa aaraa tama ni oo atu i te kina nei no hakannaparia kootou ki naa taratara laatou. Naa tama naa ni see heunatia atu maatou. 25Teenei maatou ni nnoho no taratara hakapaa ki tuku ni tama ki oo atu laatou ma naa soa taatou, Barnabas laaua ma Paul. 26Teenei ko te takarua teelaa poi mmate iloto naa henua laaua e mee maa Jesus Christ, TeAriki taatou. 27Maatou e heunatia atu maatou Judas laaua ma Silas ki taratara atu ki kootou ki naa tino maaisu laaua naa taratara koi e sissii atu maatou nei. 28Te maanatu maatou nei e hanotonu ma te hakataakoto TeAitu Tapu, teenaa ki see kauatu ni mmaha peelaa ki kootou; kootou koi ki tautari ki te tiputipu nei: 29kootou ki see kkai naa kaikai teelaa ni hakaara ki naa aitu hakalellesi; kootou see unu te ttoo; kootou see kkai te manu e taa see hakatere tana ttoo, aa kootou ki tiiake te tiputipu e hai huri. Kootou ma ki nnoho taukalleka ki mee maa kootou see tautari ki naa tiputipu see ttonu naa.\nTeenaa koi.\"\n30Teenaa oo iloo naa tama naa ki Antiok. I te kina naa raa, naa tama naa ni hakakkutu ake naa tama te lotu raa no kauake te pas. 31Te saaita naa tama te lotu te kina naa ni ppau te pas raa, naa tama naa ni fiaffia iloo, i naa manava laatou e hakatipuria iloo naa taratara iloto te pas naa. 32Silas laaua ma Judas, teenaa ni pure TeAtua, ni nnoho no akonaki hakaraaoi iloo naa tama naa ki hakataakoto tonu laatou peenaa i TeAtua. 33Te takarua naa ni nnoho ake hakamaarie i te kina naa, ki oti raa heunatia hakaraaoi iloo naa tama te lotu raa ka ahe ki Jerusalem. 34[Tevana iaa, Silas kunaa mee iloo tana maanatu ki noho a ia i te kina naa.]\n35Paul laaua ma Barnabas iaa ni noho ake hakamaarie i Antiok, teenaa laaua ni hakapaa atu ma aaraa tama no akonaki ka hakaea naa taratara i TeAriki.\nPaul laaua ma Barnabas ku mavvae\n36I te aso tokotasi raa Paul ni vanaake peelaa ki Barnabas, \"Taaua ki ahe ki naa taon hakkaatoa taaua ni hakaea naa taratara TeAtua raa no mmata maa te nnoho naa tama te lotu i naa kina naa, ku mee peehea.\" 37Barnabas ni hiihai ma ki toa a ia John Mark ki oo laatou, 38araa nei Paul e vana maa e sara. I te aa i laaua ni tiiake John Mark i Pamfilia; a ia ni see ttari ma ki hakaoti naa henua naa hakapaa.+ 39Te takarua naa ni hakatauttau hakallika iloo no mavvae laaua: Barnabas ku toa a ia Mark no tere iloo laaua ki Cyprus, 40aa Paul iaa ku toa a ia Silas ka oo laaua. Teenaa naa tama te lotu i te kina naa ni taku ki mmata ake TeAtua hakaraaoi ki laaua. 41Paul ma Silas ni hakataka vaaroto Syria ma Silisia ka akonaki naa tama te lotu i naa kina naa.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:d074144c-b204-4cdd-a93c-6e58c463bfeb>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Acts\/15\/","date":"2018-09-22T23:49:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158766.53\/warc\/CC-MAIN-20180922221246-20180923001646-00264.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":1572,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.559,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
2
+ {"text":"LUKE 2:36-37\n36-37Teelaa se puruna ffine ku matua iloo e heheuna ma se pure TeAtua e noho hoki i te Hare Tapu naa. Tana inoa ko Anna, tamariki ffine Fanuel, i te manava Asher. Te ffine naa ku noho ma se puruna i tana aavana raa ni mate i te hitu naa setau i te aavvana ana laaua, aa teenei ana setau ku matavaru maa haa hakkaatoa. Te ffine naa ni seai iloo ki hakataha i te Hare Tapu naa; a ia e lotu ki TeAtua i te poo ma te ao, aa e hakapakuu ka taku peenaa i TeAtua. 38I te saaita naa lokoi, Anna ku tae atu ki te kina naa no taratara hakahiahia ki TeAtua, ka taratara ake i te tiputipu Jesus ki naa tama hakkaatoa e nnoho taritari ki TeAtua ki hakasaoria naa tama Jerusalem.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:c219dc1f-2257-4b0c-9e86-1beac000444a>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Luke\/2\/36-37","date":"2018-09-22T23:17:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158766.53\/warc\/CC-MAIN-20180922221246-20180923001646-00288.warc.gz","language":"nho","language_score":0.9468487501,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.9468487501144409, \"rar_Latn_score\": 0.014369037002325058}","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.315,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.917,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
3
+ {"text":"ROME 8:23\n23Tevana iaa see mee ma ko naa mee koi te maarama nei e tanittani ka hakallono isu, taatou hoki e ttani ka hakallono isu i te ssao nei. Niaaina maa taatou ku oti te ttoa taatou TeAitu TeAtua no ttaka ma taatou, taatou ma ki tanittani koi ka hakallono isu i naa nnoho taatou ka ttari ki te ssao taatou ma ki purutia TeAtua ma ni tino tama aana, teenaa ko te ssao taatou ma ki hakassaoria hakkaatoa.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:62e19e70-06e6-4afa-9c65-aa7988d882f5>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Rom\/8\/23","date":"2018-09-23T03:27:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158958.72\/warc\/CC-MAIN-20180923020407-20180923040807-00242.warc.gz","language":"nho","language_score":0.7580522299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.7580522298812866, \"rar_Latn_score\": 0.08789509534835815, \"mri_Latn_score\": 0.019113706424832344, \"wls_Latn_score\": 0.014499741606414318, \"ekk_Latn_score\": 0.012495387345552444, \"sps_Latn_score\": 0.012487387284636497, \"wol_Latn_score\": 0.011108318343758583}","num_words":160,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
4
+ {"text":"LUKE 22\nNaa hakamau naa Jew raa e sessee ara seemuu ki taia Jesus\n1Te ssao te Kaikai te Haraoa See hai Iis raa ku taupiri, teenaa ko te Kaikai e ttapa ma ko te Pasova.+ 2Naa maatua hakamaatua ma naa tisa naa Loo raa ni sessee ara seemuu ki taia Jesus, teenaa i laatou e mattaku maa te henua ma ki ffuri ake ki laatou.\nJudas e hakaari ake Jesus ki naa tama hakamaatua naa Jew\n3Teenaa te tama tokotasi i te taka sinahuru maa ttakarua disaipol Jesus raa, tana inoa ko Judas Iscariot, ku tauria Satan. 4Judas ni hano no taratara ake ki naa maatua hakamaatua aa ma naa hakamau naa wasi te Hare Tapu maa ia ma ki hakaari ake Jesus ki laatou. 5Naa tama naa ni fiaffia, teenaa mee ake iloo maa Judas ma ki tauia laatou ki naa mane. 6Judas ni hiihai ki te vana naa tama naa e mee ake, teenaa tokatoka iloo ia se ara ki taakina ake ia Jesus ki naa tama naa, i te saaita te henua see nnoho ma Ia.\nTe Kaikai te Pasova\n7Te aso te Kaikai te Haraoa See hai Iis raa ku tae, teenaa ko te saaita naa sukua sipsip te Pasova raa ku mee ki taa. 8Jesus ni kannaatia a Ia Peter ma John no taratara ake peelaa, \"Koorua oo no mee mai hakaoti te kaikai te Pasova ki oo taatou no kkai hakapaa.\"\n9Te takarua raa ki vasiri ake, \"Maaua ki oo no mee mai te kaikai naa i hea?\"\nJesus ki mee ake ki laaua, 10\"Te saaita koorua e uru atu ki loto Jerusalem, koorua ma ki ttiri te tanata e amo te huaarani vai. Teenaa koorua ku oo atu vaamuri te tanata naa ki tana hare e hano, 11aa koorua ku mee ake ki te tama e mee tana hare: 'Te tisa raa e vasiri ki iloa Ia i tana kina ma ki kai te kaikai te Pasova ma ana disaipol.' 12Te tanata naa ma ki hakaari atu te kina e moemoe e tuu ki aruna i te hare naa. Naa mee hakkaatoa koorua e ssee raa ma ki takkoto i te kina naa, teenaa koorua ku mee mai hakaoti naa kaikai taatou, i taatou ma ki kkai i te kina naa.\"\n13Te takarua raa ni oo no kkite i naa takkoto mai naa mee raa pee ko naa taratara ake Jesus ki laaua. Teenaa penapena hakaoti iloo laaua te kaikai te Pasova.\nTe kaikai hakaoti TeAriki\n14Te saaita te mee raa ku tae ki kkai laatou te kaikai te Pasova raa, Jesus ni hano no noho ma ana aposol i te kina e kaikkai naa. 15Teenaa mee ake iloo ki ana aposol, \"Nau ni hiihai iloo maa nau ki kai te kaikai te Pasova nei ma kootou, i aa nau seki hakallono isu are! 16Iaa nau e vanaatu ki kootou, nau ma ki see kai hoki te kaikai nei imuri, teenaa ki tae iloo ki te saaita TeAtua ma ki hakaari te hakataakoto maaoni te mee nei i tana Nohorana.\"\n17Jesus ki too te kap raa no taku ki TeAtua, teenaa taratara ake iloo ki ana disaipol, \"Kootou too te kap nei aa kootou ku unu. 18Nau e vanaatu ki kootou, nau ma ki see unu hoki te wain nei, ki tae iloo ki te saaita te Nohorana TeAtua e tae mai.\"\n19Araa Jesus ku too te haraoa raa no taku ki TeAtua, teenaa ttohi iloo te haraoa raa no kauake ki laatou ka mee ake peelaa, \"Teenei ko taku haitino, e hookii atu maa kootou. Kootou kkai no mannatu mai kiaa nau.\" 20I te ara raa hoki, Jesus ki kauake te kap raa ki laatou i te saaita laatou ni oti te kkai. A Ia ki mee ake, \"Te kap nei e takoto ma ko te purepure TeAtua e tuku maa te ssao nei, teenei e ttino ki taku ttoo ma ki pesi maa kootou.+\n21\"Tevana iaa te tama teelaa ma ki taakina mai a ia naa tama e lotoffaaeo iaa nau no tauhia nau raa, teenei e noho ka kai ma nau. + 22Ttama te Henua raa ma ki mate, i teenaa ko te hakataakoto TeAtua. Tevana iaa nau e aroha iloo i te tama ma ki taakina mai a ia naa tama e lotoffaaeo iaa nau raa no tauhia nau. Te tama naa ma ki haia hakallikaina iloo!\"\n23Teenaa ki nnoho naa disaipol raa no vasirisiri ki laatou soko laatou, maa teelaa ko ai te tama i laatou ma ki mee tana vana naa.\nTe tiputipu te tama e haia ma se hakamau\n24Teenaa kaamata iloo naa disaipol naa te hakatauttau soko laatou, maa ko ai te tama e hakamaatua i laatou. + 25Jesus ki mee ake ki laatou, \"Naa tuku naa kanohenua i te maarama nei e meemee hakatannata i naa nnoho laatou maa ni tuku i naa kanohenua laatou, teenaa naa tama naa e fiffai maa laatou ki taapaa te henua ma ni 'Tuku Kaimallie.'+ 26Kootou iaa ki see mee peenaa. Te tama e hakamaatua i kootou raa, ki sosorina ma se tamavare, aa te hakamau i kootou raa, ki mee pee ko naa tama e heheuna maa telaa tama.+ 27Ko ai te tama e mee ma se tama hakamaatua i te tama e noho ki kai aa ma te tama e tattaa naa kaikai? Teenaa kootou e illoa maa teelaa ko te tama e noho ki kai raa ko te tama hakamaatua i laaua. Nau iaa see mee peenaa ki kootou; nau nei e heheuna i kootou.+\n28\"Kootou nei ni ttaka mai iloo ma nau i aku saaita ni ttiri i te kau haaeo. 29Kootou ma ki hakanohoria a nau ma ni tuku, e mee pee ko nau ni hakanohoria taku Tamana ma se tuku. 30Taatou ma ki nnoho no kkai ka unu hakapaa i taku Nohorana, aa kootou ma ki nnoho i naa nohonoho maatua ka mee ma ni tuku i naa noho e sinahuru maa rua i Israel.+\nJesus e taratara i Peter\n31\"Simon. Hakannoo mai! Satan ku oti te mee ake ki TeAtua ki tiiake ia ki haaiteria kootou, e mee pee ko naa hiri te tama raa naa hua naa wit i naa penu laatou. 32Tevana iaa nau ku oti te taku ki TeAtua ki saapai atu kiaa koe, ki see huri sara too manava iaa nau. Aa too saaita e ahe no huri mai too manava kiaa nau raa, koe ku tokonaki ake ki oo taaina.\"\n33Peter ki mee ake, \"TeAriki, nau e lavaa te hano no karapusi ma koe aa nau e lavaa te mate ma koe!\"\n34Jesus ki mee ake, \"Peter, nau e vanaatu kiaa koe, te saaita te moa te tahaata seki tani raa, koe ma ki mee oo saaita iloo e toru maa koe see iloa iaa nau.\"\nNaa vana ma ki ssura imuri\n35Ki oti raa Jesus ku mee ake ki ana disaipol, \"Te saaita kootou ni heunatia a nau ki oo raa, nau ni vanaatu ki see ppiki ni mane, ni paeke hekau, aa ni taka ma kootou. E aa, kootou ni hai mee peelaa hoki ni ssee?\"\nNaa tama naa ki mee ake, \"Seai iloo.\"+\n36Jesus ki mee ake, \"I te saaita nei, kootou ki too naa mane aa ma naa paeke hekau kootou, aa ki mee kootou see hai komu taa tama, kootou ku kauake naa hekau kootou ki tauia aaraa tama, aa kootou ku taavi ni komu taa tama maa kootou. 37Te Laupepa Tapu raa e sissii peelaa, 'Te henua e hai maa Ttama naa e hai hoki i naa tama haisara.' Teenaa naa taratara e taratara iaa nau nei ma ki ttino kiaa nau.\"+\n38Naa disaipol raa ki mee ake, \"TeAriki! Ttoka mai! Teenei naa komu taa tama e lua.\"\nTeenaa ki mee ake Jesus, \"Tuku peenaa naa taratara naa!\"\nJesus e taku i aruna te Mouna naa Oliv\n39Jesus ni masike i Jerusalem no hano ma ana disaipol raa ki te Mouna naa Oliv, pee ko naa saaita hakkaatoa. 40I te saaita laatou ni ttae atu ki te kina naa raa, Jesus ki mee ake ki ana disaipol, \"Kootou taku ki tokonaki atu TeAtua, ki see usuhia kootou ni vana hakallika.\"\n41Teenaa hakataha iloo Ia i naa tama naa no tuu ki ana turi ka taku, 42\"Tamana, ki mee koe e hiihai, koe ku mee ki see hakallono isu nau. Tevana iaa see mee maa koe ki tuku mai ki taku hiihai, nau ma ki tuku koi ki too hiihai.\" 43Teenaa te ensol tokotasi i te lani ni tuu ake no saapai ake kiaa Ia. 44Te manava Jesus ni hakallika hakaoti i naa vana ma ki ssura iaa Ia, teenaa a Ia ni tani ka taku hakappuru iloo; tana kahota ni llohi maa ni puku ttoo ki te kerekere.\n45I te saaita Jesus ni oti te taku raa, masike iloo Ia no ahe ki ana disaipol. A ia ni hanatu no kite iloo i naa mmoe mannuu naa tama naa, e naennae i te hakallika naa manava laatou i naa taratara Jesus ni mee ake. 46Jesus ki mee ake ki laatou, \"Kootou e mmoe ki aa? Massike aa kootou ku taku ki see usuhia kootou naa vana e hakallika.\"\nJesus ku tauhia\n47Te saaita Jesus koi taratara raa, te kuturana tama raa ku ttae ake, teenaa e taakina ake Judas, te tama tokotasi i te taka sinahuru maa ttakarua disaipol Jesus. A ia ni sare ake no mee ma ki vaisoni ia ki Jesus. 48Teenaa ki mee ake Jesus kiaa ia, \"Judas, teenei koe e vaisoni ma ki hakailotia Ttama te Henua raa ki naa tama hakamaatua naa Jew?\"\n49Te saaita naa disaipol Jesus raa ni kkite i te vana ku mee ki sura naa raa, laatou ki mee ake ki Jesus, \"TeAriki, maatou ki hetaa ma naa komu maatou?\" 50Te disaipol tokotasi ni huri atu no tuutia iloo te kautarina hakamaatau te poe te Maatua Hakamau raa no motu.\n51Teenaa ki mee ake Jesus, \"Ku lava peenaa!\" Jesus ki kkapa atu ki te kautarina te tanata naa no haia iloo no taukareka.\n52Ki oti raa Jesus ku mee ake ki naa maatua hakamaatua, naa hakamau naa wasi te Hare Tapu, aa ma naa tama hakamaatua naa Jew teelaa ni oo ake no mee ma ki tauhia Ia, \"Ai kootou e oomai ai ma naa komu aa ma naa laakau pee ko nau se tama e hakallika? 53I te kau aso hakkaatoa raa, nau e noho peenaa ma kootou i te Hare Tapu, tevana iaa nau ni see tauhia kootou. Aa teenei are te ssao kootou e mee naa vana kootou naa; te ssao naa mahi te poouri raa e heheuna.\"+\nPeter e huu maa ia see iloa i Jesus\n54Jesus ni tauhia laatou no taakina iloo ki te hare te Maatua Hakamau; Peter ni hanake vaamuri, tevana iaa a ia ni see hakataupiri ake ki Jesus. 55Teelaa se ahi raa e kkaa i te mataahare te hare naa, aa naa tama raa e nnoho aareha ki see makallii laatou. Teenaa Peter ni hanatu no noho iloo ma naa tama naa. 56Te ffine tokotasi e heheuna poe i te hare raa ni kite i Peter e noho i te kina te ahi. Teenaa ttoka hakaraaoi iloo a ia ki mate ia i Peter, araa mee ake iloo peelaa ki naa tama i te kina naa, \"Te tanata nei se tama e taka hoki ma Jesus!\"\n57Tevana iaa Peter ni huu no mee ake peelaa, \"Te ffine nei, nau see iloa i te tama naa!\"\n58Seai se saaita raa telaa tama ku kite iaa ia no mee ake, \"Koe hoki se tama i naa tama naa!\"\nPeter ki mee ake, \"Seai, nau see hai i naa tama naa!\"\n59Ku rooroa ake hakamaarie raa, te laa tanata hoki ku hanake no ppura peelaa, \"Se vana maaoni iloo, ttama nei ni taka ma Jesus. Teenei se tama i Galilee!\"\n60Peter ki mee ake, \"Nau see iloa i too mee e taratara mai naa!\"\nI te saaita Peter koi taratara raa, te manu te tahaata raa ku tani. 61TeAriki ni karopa no ttoka tonu iloo ki Peter, teenaa ki maanatu ake Peter ki naa taratara TeAriki ni mee ake: \"Saaita te manu te tahaata seki tani raa, koe ma ki mee oo saaita iloo e toru maa koe see iloa iaa nau.\" 62Teenaa sare tani iloo Peter ka hano ki haho.\nJesus e hakalillia naa wasi te Hare Tapu\n63Naa wasi e roorosi i Jesus raa ni kaamata te hakalillii ka saru iaa Ia. 64Teenaa naa karamata Jesus ni saisaitia laatou ki see kite, araa vasirisiri ake iloo peelaa, \"Hakaari mai! Ko ai te tama e lliki iaa koe?\" 65Naa tama naa ni ffuri atu hoki no kauatu te kau saakiri kiaa Ia.\nJesus imua naa tama hakamaatua naa Jew\n66I te tahaata raa, naa tama hakamaatua naa Jew raa ni kkutu hakapaa, teenaa ko laatou ma naa maatua hakamaatua raa aa ma naa tisa naa Loo. Jesus ni taakina atu no hakatuuria imua naa tama naa. 67Naa tama naa ki vasiri ake, \"Taratara mai ki maatou. Koe naa ko te Mesaea?\"\nTeenaa ki hakaahe ake Jesus, \"Ki mee maa nau e taratara atu maa nau ko te Mesaea raa, kootou ma ki see hakannoo iaa nau; 68aa ki mee maa nau e vasiri se vana ki kootou raa, kootou ma ki see lavaa te hakaahe mai se taratara ma kootou. 69Teenaa, e kaamata i te saaita nei raa, Ttama te Henua raa ma ki noho i te vasi hakamaatau TeAtua Haimahi.\"\n70Teenaa ki hakatoo atu naa tama naa hakkaatoa no vasiri ake kiaa Ia, \"Aa teenei koe ku taratara maa koe naa ko Ttama TeAtua?\"\nJesus ki mee ake, \"Teenaa kootou e mee mai naa.\"\n71Teenaa ki taratara naa tama naa peelaa, \"Taatou ku see mee ma ki taratara mai se tama peelaa maa ni taratara ttama nei e hai! Taatou soko taatou iloo ku llono i tana tino maaisu!\"\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:d312ede6-3e22-4678-88f2-1c5cace291fe>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Luke\/22\/","date":"2018-09-19T01:45:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267155814.1\/warc\/CC-MAIN-20180919004724-20180919024724-00254.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":2395,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.559,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
5
+ {"text":"ACTS 7:8\n8Ki oti raa TeAtua ku vanaake ki Abraham ki ssere naa kina ana tamalliki taanata, ki takoto ma se hakamaatino i ana purepure ki Abraham. Teenaa i te varu naa aso Isaac i tana saaita ni haanau raa, a ia ni serea ana kina Abraham; Isaac naa ni ssere naa kina tana tama Jacob, aa Jacob ni ssere naa kina tana taka sinahuru maa ttakarua tamalliki, teenaa ko naa tippuna taatou i te manava taatou nei.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:b4c1ded9-243f-493d-b92e-40549fafdedc>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Acts\/7\/8","date":"2018-09-25T06:44:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267161214.92\/warc\/CC-MAIN-20180925063826-20180925084226-00253.warc.gz","language":"nho","language_score":0.5247301459,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.5247301459312439, \"rar_Latn_score\": 0.11547043174505234, \"zne_Latn_score\": 0.03893999010324478, \"wls_Latn_score\": 0.02529384009540081, \"gil_Latn_score\": 0.025224272161722183, \"sps_Latn_score\": 0.024698903784155846, \"hif_Latn_score\": 0.017105242237448692, \"swh_Latn_score\": 0.01368037611246109, \"wol_Latn_score\": 0.012127061374485493}","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.215,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.407,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
6
+ {"text":"ACTS 10\nPeter laaua maa Cornelius\n1Teelaa se tanata e noho i Sisaria, tana inoa ko Cornelius. A ia naa se hakamau i te kaavena soldia naa Rome e taapaa ma ko te 'Kaavena Soldia Haka Italy'. 2Te tanata naa se tama te lotu, aa tana haanauna naa hakkaatoa e lotu i TeAtua. A ia se tama maraa e tokonaki ki naa Jew e nnoho hakaaroha aa e taku peenaa ki TeAtua i te kau saaita. 3I te aso tokotasi, i te ttoru telaa suru raa, a ia ni hakakkiitea TeAtua i naa hanake te ensol tokotasi TeAtua kiaa ia no mee ake, \"Cornelius!\"\n4Cornelius ni mataku ka ttoka tonu atu ki te ensol raa ka mee ake, \"TeAriki, teelaa se aa?\"\nTe ensol raa ki mee ake, \"TeAtua e lono i oo taku maraa e taku ake; a Ia e hiahia i oo heheuna tokonaki ki aaraa tama, aa teenei a Ia ku noho ki kauatu oo mee e fiffai. 5Heunatia ni tama ki oo ki Jopa no toomai te tanata e ttapa ma ko Simon Peter. 6Ttama naa e nnoho laaua ma Simon, te tama maraa e penapena mee ki naa kiri naa manu. Te hare te tama naa e tuu taupiri ki tai.\" 7Araa teenaa, hano iloo te ensol naa, aa Cornelius iaa ku aru ki te takarua i ana poe raa aa ma te soldia tokotasi, teenaa se tama e lotu aa e heheuna iaa ia. 8A ia ni taratara ake i ana mee ni hakakkiitea TeAtua, teenaa heunatia iloo ia naa tama naa ka oo ki Jopa.\n9I te ssoa te aso, te saaita te laa ni ino raa, naa tama naa ni sassare no tauppiri atu iloo ki Jopa; aa i te saaita naa raa, Peter ni kake ki aruna te taffuu te hare Simon raa ki mee ana taku ki TeAtua. 10A ia ni lono i tana hiikai; aa i te saaita naa tama raa koi ppena mai naa kaikai raa, Peter ni hakakkiitea TeAtua tana vana. 11A ia ni kite i naa taaraki iho te lani ka hakaterekia iho te mee e mee ma se maro e llaha iloo e lasi ki te kerekere, teenaa e mee ma ni tama raa e taaohi ki naa tapa e haa te maro naa ka hakatere iho ki laro. 12Te kau manu hakkaatoa, naa manu e torottoro, aa ma naa manu lellere i te vao e takkoto i aruna te mee naa. 13Araa te reo raa ku taratara iho, \"Peter. Masike no taa naa manu naa no kai!\"\n14Araa nei Peter ku mee ake, \"TeAriki, nau see lavaa te mee peenaa! Nau seki kai iloo ni manu e kerekkere peenaa.\"+\n15Te reo raa ki ttao ake hoki, \"Naa mee TeAtua e ttapa ma e taukalleka raa, koe see tarataraina maa teenaa ni mee e kerekkere.\" 16Te taratara naa ni hakahekahe ake ana saaita iloo e toru, ki oti raa te maro raa ku hakaahea ki te lani.\n17Te saaita Peter koi noho no hakataakoto i tana mee ni kite raa, naa taanata ni heunatia ake Cornelius raa ku oti te llave i te hare Simon, teenaa naa tama naa ku ttuu ake i te tootoka te hare. 18Naa tama naa ni ttuu no vasiri peelaa, \"E hai tama e noho i te kina nei e ttapa ma ko Simon Peter?\"\n19I te saaita naa raa, Peter koi noho no hakataakoto i tana mee ni kite naa, teenaa ki taratara ake TeAitu Tapu raa kiaa ia, \"Hakannoo! E mee te takatoru taanata e ssee iaa koe. 20Masike no hano ki laro, aa koe ku hano maa naa tama naa. Koe ki seai iloo ki mamaanatu tammaki, i naa tama naa ni tama e heunatia atu nau.\" 21Teenaa sepu atu iloo Peter no mee ake ki naa tama naa, \"Nau nei ko te tama e seeia kootou. Kootou ni oomai no aa?\"\n22Naa tama raa ki mee ake, \"Maatou e heunatia mai Cornelius. A ia se tama e sosorina taukareka aa e lotu i TeAtua, aa naa Jew raa hakkaatoa e fiffai kiaa ia. Te ensol tokotasi TeAtua ni taratara ake ma ki arumia koe ki hanake ki tana hare, ki hakannoo ia maa ni taratara peehea koe ma ki kauake.\" 23Teenaa tauhia iloo naa tama naa Peter ki nnoho laatou i te poo naa.\nI telaa aso raa, Peter ni masike no oo laatou maa naa tama naa; aa e mee hoki naa tama te lotu i Jopa ni oo laatou hakapaa. 24Peter ni tae atu ki Sisaria i te ssoa te aso, aa i te henua naa raa, Cornelius ni noho ka ttari ake kiaa ia maa ana hareaakina aa maa ana soa ni aru ake. 25Te saaita Peter ni mee ki uru atu ki loto te hare raa, Cornelius ni hanatu no pureppure laaua, teenaa hakamaruu iloo ki laro no tuu ki ana turi imua Peter. 26Tevana iaa a ia ni hakamasikeria Peter ki aruna, ka mee ake Peter peelaa kiaa ia, \"Masike. Nau nei se tamavare koi.\" 27Peter ni sare hai taratara laaua ma Cornelius ka uru atu ki loto te hare, teenaa ki kite ia maa te lopo tama e kkutu iloto te hare. 28Peter ki mee ake ki naa tama naa, \"Kootou e illoa hakaraaoi iloo maa maatou naa Jew raa e puuia naa Loo maatou raa ki see hakauru maatou no hakapaa ki naa tama i naa henua sara aa ki see oo atu maatou no nnoho i naa hare naa tama naa. Tevana iaa TeAtua ni taratara mai maa nau ki see mee taku maanatu maa naa tama i naa henua sara raa e hakallika te hakapaa ki naa Jew. 29Teenei ko taku vana ni see sahe i te saaita kootou ni aru mai ma ki au nau. Aa teenei nau ku vasiri atu ki kootou: nau e arumia kootou ki au nau no aa?\"\n30Cornelius ki mee ake, \"I naa aso e toru ku oti te llaka raa, nau e noho ka taku iloto taku hare i te ssao nei, i te ttoru te laasuru. Teenaa tuu ake lokoi te tanata e uru ki naa hekau e maasina raa imua aaku 31no mee mai peelaa kiaa nau, 'Cornelius! TeAtua e lono i oo taku aa e kite i oo tokonaki ki naa tama see hai mee. 32Heunatia se tama ki hano ki Jopa no toomai te tanata e ttapa ma ko Simon Peter. Ttama naa e nnoho laaua ma Simon, te tama e penapena mee ki naa kiri naa manu. Te hare te tama naa e tuu taupiri ki tai.' 33Teenaa aru atu iloo nau ki au koe, aa teenei e taukareka iloo i aa koe ni au. Maatou nei hakkaatoa e nnoho i te kina nei imua TeAtua, ki hakannoo maatou ki naa mee katoo TeAriki ni vanaatu ki taratara mai ki maatou.\"\nNaa taratara Peter\n34Teenaa kaamata iloo Peter te taratara: \"Nau nei ku iloa maa TeAtua maaoni see iloa te hirihiri maa ni tama aana e hiihai.+ 35TeAtua e hiihai ki naa tama i naa henua hakkaatoa teelaa e lotu iaa Ia, aa e hakassura te tiputipu e tonu. 36Kootou e illoa i te taratara TeAtua ni kkave ki te kanohenua Israel, i ana hakaea te Lono Taukareka i te laaoi iloto te inoa Jesus Christ, TeAriki naa tama hakkaatoa. 37Kootou e illoa i naa vana ni ssura iloto Judea, e kaamata mai i Galilee imuri te saaita John ni hakaea i naa tiputipu te hakaukau tapu. 38Kootou e illoa hoki i Jesus te tama i Nazareth, te tama ni taka ma naa mahi TeAitu Tapu. A Ia ni hakasura te tiputipu e taukareka raa i ana kina katoo ni hano, ka haia a Ia naa tama katoo e tauhia naa mahi Satan raa no taukalleka, i te aa i TeAtua ni taka ma Ia. 39Maatou ni kkite i ana vana katoo ni mee i Israel aa iloto Jerusalem. A Ia ni tuukia te henua ki te kros no mate. 40Tevana iaa a Ia ni hakamasikeria TeAtua i te mate imuri naa aso e toru, teenaa TeAtua ni mee ake ma ki hakasura mai a Ia 41ki maatou koi, naa tama TeAtua ku oti te tuku ki tarataraina te Lono Taukareka. I te saaita Jesus ni hakamasikeria i te mate raa, teenei ko maatou nei ni nnoho no kkai ka unu hakapaa ma Ia. Te henua hakkaatoa iaa ni see kkite iaa Ia. 42TeAtua ni kaumai tana taratara ma ki hakaea maatou te Lono Taukareka raa ki te henua aa ki hakaea hoki maa Jesus raa ko te tama ni tukua TeAtua ki hakatonutonu naa tama koi ora aa ma naa tama ku oti te mmate. 43Naa pure katoo TeAtua raa ni taratara iaa Ia, teenaa maa naa tama e lotu i Jesus raa ma ki uiia naa haisara laatou TeAtua iloto te inoa Jesus.\"\nNaa tama i naa henua sara raa e too TeAitu Tapu\n44Te saaita Peter koi taratara raa, Te Aitu Tapu raa ku tau i naa tama hakkaatoa teelaa ni nnoho ka hakannoo kiaa ia. 45Naa Jew e lotu teelaa ni oomai hakapaa laatou ma Peter i Jopa raa ni oho i naa mahi TeAitu Tapu raa ku kauake TeAtua hoki ki naa tama i naa henua sara. 46I te aa, i naa Jew raa e llono i naa taratara hakanau naa tama naa i TeAtua i naa taratara e kkee.\nPeter ki mee ake, 47\"E hai tama e lavaa te puuia laatou naa tama nei ki see too te hakaukau tapu iloto te vai? Naa mahi TeAitu Tapu raa ku tau i naa tama nei, e mee pee ko maatou.\" 48Teenaa vanaake iloo ia ki naa tama naa ki too laatou te hakaukau tapu iloto te inoa Jesus Christ. Ki oti raa naa tama naa ku mee ake ki Peter ki noho ake ni aso maa laatou.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:76911a45-ee38-435a-b835-653d3b61fe27>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Acts\/10\/","date":"2018-09-21T00:05:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156690.32\/warc\/CC-MAIN-20180920234305-20180921014705-00109.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":1717,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
7
+ {"text":"LUKE 13\nTiiake naa haisara kootou, seai kootou ku mmate\n1I te saaita naa raa, e mee naa tama i te kina naa ni taratara ake ki Jesus i naa tama i Galilee ni taaia Pilate i te saaita laatou ni taa naa manu laatou no hakaara ki TeAtua. 2Jesus ki mee ake, \"Kootou e mannatu maa naa tama naa ni taaia peenaa i naa haisara laatou e llasi iaa i naa haisara aaraa tama i Galilee? 3Seai iloo! Nau e vanaatu ki kootou: ki mee maa kootou see ffuri naa manava kootou no tiiake naa sara kootou naa, kootou hakkaatoa ma ki mmate pee ko naa tama naa.\n4\"Ai te taka sinahuru maa te takavaru naa tama i Siloam ni mmate i te saaita te taffuu te hare e moe ki aruna raa+ ni leiho ki aruna laatou? Kootou e mannatu maa naa tama naa ni mee naa sara laatou e llasi iaa i naa sara aaraa tama e nnoho i Jerusalem? 5Seai iloo! Nau e vanaatu ki kootou: ki mee maa kootou see ffuri naa manava kootou no tiiake naa sara kootou, kootou ma ki mmate hakkaatoa pee ko naa tama naa.\"\nTe taratara te laakau 'fig' see hua\n6Teenaa kauake iloo Jesus te taratara nei: \"Teelaa se tanata e somo tana laakau 'fig' iloto tana verena. Te tanata naa ni hano no ssee ma ki haki ni hua 'fig' i te laakau naa, araa nei te laakau naa ni see ppesi ana hua. 7Teenaa vanaake iloo ia ki te tama e heheuna i tana verena naa, 'Teenei ni setau iloo e toru nau e aheahe mai peenaa no mmata maa te laakau nei e ppesi ana hua, araa nei seai koi. Tuutia te laakau nei ki laro! Te laakau nei e tuu vare lokoi iloto te verena nei.' 8Te tanata e heheuna i tana verena raa ki mee ake, 'Tiiake te laakau naa ki somo telaa setau; nau ma ki mmuru aareha te laakau naa ki naa muruna. 9Ki mee maa te laakau nei e hua i te setau imuri nei, teenaa e taukareka; aa ki mee see hua, koe ku mee ki tuutia te laakau nei ki laro.'\"\nJesus e haia a Ia te ffine e maki raa no marooroo i te Sabat\n10I te Sabat tokotasi raa, Jesus e akonaki naa tama iloto te hare lotu naa Jew. 11Te ffine tokotasi i te kina naa ni tauria te tipua no maki ana setau e sinahuru maa varu; a ia e kkoru tana kanatua aa see lavaa te tuu tonu ki aruna. 12Te saaita Jesus ni kite i te ffine naa, kannaatia ake iloo Ia te ffine naa ki hanake, no mee ake peelaa, \"Too maki naa e uiia a nau!\" 13Jesus ni tuku atu tana rima no paa iaa ia, teenaa te ffine naa ni hakamakkaa tana haitino no tuu tonu ki aruna ka hakanau i TeAtua.\n14Te tama hakamaatua te hare lotu naa Jew raa ni loto maa Jesus ni haia a Ia te ffine raa no taukareka i te Sabat, teenaa taratara ake iloo a ia peelaa ki naa tama i te kina naa, \"Teelaa ni aso e ono taatou ki mee naa heuna; teenaa kootou ki oomai i naa aso naa ki haia kootou ki taukalleka, tevana iaa kootou ki see oomai i naa aso te Sabat!\"+\n15TeAriki ki mee ake kiaa ia, \"Naa tama e kaikailua! E aa, kootou see illoa te too naa manu e hahaanai kootou, pee ko naa purumakau ma naa donki, i naa hare manu raa no haaunu i naa aso te Sabat?\"\n16\"Teenei se mokopuna Abraham, aa te ffine nei ni saisaitia Satan no tauhia i naa setau e sinahuru maa varu; e aa, e hakallika maa ia e uiia i tana maki naa i te Sabat?\" 17Naa tama e lotoffaaeo iaa Ia naa ni nnapa iloo i tana taratara ni kauake, aa te henua iaa ni fiaffia i ana lopo vana e hakasoro mmata ni mee.\nTe parapol i te hua laakau punaamea\n18Jesus ki vasiri, \"Nau ki taratara maa te Nohorana TeAtua e tiputipu peehea? 19Te Nohorana TeAtua e mee ma se tamaa hua laakau teelaa e toria te tama raa i tana verena. Te hua laakau naa e somo no tuu iloo ma se laakau e lasi, teenaa naa manu raa e ppena naa ohana laatou i naa laa te laakau naa.\"\nTe parapol te iis\n(Mt 13.33)\n20Jesus ki vasiri hoki, \"Nau ki taratara maa te Nohorana TeAtua raa e tiputipu peehea? 21Te Nohorana TeAtua e mee ma se iis te ffine e too no hakauru ki ana haraoa, aa niaaina maa ana haraoa raa e tammaki, naa haraoa naa e hakatipuina koi tana tamaa iis ni pesi naa.\"\nTe tootoka e kkao\n22Jesus ni sare vaaroto naa matakaaina e llasi ma naa tamaa matakaaina ka akonaki te henua no hakataka ka hano ki Jerusalem. 23Teenaa ki vasiri ake te tama tokotasi i naa matakaaina naa, \"TeAriki nei, teelaa ni uruai tama koi ma ki hakassaoria TeAtua?\"\nJesus ki mee ake, 24\"Kootou hakamakkii ki uru atu kootou vaaroto te tootoka e kkao. E tammaki naa tama ma ki haaite ki uru atu laatou, tevana iaa laatou ma ki see lavaa. 25Te saaita te tama e mee tana hare raa e masike no ppui tana tootoka raa, teenaa kootou ma ki ttuu ake i haho no pakuukuu ake te tootoka ka mee ake ki te tama naa, 'TeAriki, taaraki mai te tootoka raa ki uru atu maatou!' Tevana iaa te tama e mee tana hare raa ma ki mee atu peelaa, 'Nau see iloa i kootou! Kootou ni tama e oomai i hea?' 26Teenaa kootou ma ki mee ake peelaa, 'Maatou ni kkai ka unu ma koe. Koe ni akonaki naa taratara TeAtua iloto te matakaaina maatou!' 27Tevana iaa a ia ma ki mee atu peelaa, 'Nau see iloa i kootou. Kootou ni tama e oomai i hea? Kootou hakattaha iaa nau, kootou naa tama e sosorina hakallika!'+ 28Kootou ma ki ttani ka kakarati naa niho kootou i te saaita kootou ma ki kkite i Abraham, Isaac, Jacob, aa ma naa pure hakkaatoa i te Nohorana TeAtua. Kootou iaa ku kerekereia ki haho.+ 29Te henua ma ki oomai i te anake, te laki, tokorau ma te kipu, no nnoho ki kkai i te kaikai e lasi te Nohorana TeAtua.+ 30Naa tama teelaa e tukumurina te henua maa ni tama see hai vana e taunai i te ssao nei ma ki hakannohoria TeAtua maa ni tama hakamaatua, aa naa tama e mmata te henua maa ni tama hakamaatua i te ssao nei ma ki tukumurina TeAtua maa ni tama see hai vana e taunai.\"+\nTe llee te manava Jesus i Jerusalem\n31I te saaita naa hoki, aaraa Faarisi ni oo ake no mee ake ki Jesus, \"Koe ki hakataha i te kina nei aa koe ku hano ki telaa matakaaina; koe e roroosia Herod ki taia.\"\n32Jesus ki mee ake, \"Kootou oo no taratara ake ki te manu vao naa: 'Nau e hanahana naa tippua ka hakamasike naa maki i te aso nei ma taiao, aa i te ttoru naa aso raa aku heuna naa ma ki hakaoti.' 33Tevana iaa nau ki hakataka ka hano ki Jerusalem i te aso nei, taiao, aa ma te aso e au. E hakallika ma se pure TeAtua e taia no mate i telaa henua; te pure TeAtua raa e tau ki taia no mate i Jerusalem.\n34\"Jerusalem, Jerusalem! Naa pure TeAtua raa e taaia kootou ka tauatia kootou naa tama e heunatia atu TeAtua ki naa hatu. Nau e kaimanako maa kootou ki purutia mai nau kiaa nau, e mee pee ko naa hakkutu ake te moa raa ana punua ki laro ana pakkau. Tevana iaa kootou see fiffai maa nau ki mee peenaa ki kootou! 35Teenaa te Hare Tapu kootou naa ma ki tiiake atu ki kootou. Nau e taratara atu ki kootou: kootou ma ki see kkite iaa nau, ki tae iloo ki te ssao kootou ma ki taratara peelaa, 'Taatou ki hakanau i te tama e au i te inoa TeAriki.'\"+\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:e2a013b3-6719-4f6c-b236-c28c934d8362>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Luke\/13\/","date":"2018-09-20T17:02:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156524.34\/warc\/CC-MAIN-20180920155933-20180920180333-00444.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000025034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.0000025033950806}","num_words":1426,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.03,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.541,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
8
+ {"text":"ACTS 7:10\n10teenaa Joseph ni hakasaoria a Ia i naa haaeo ni pakkuu kiaa ia. Aa te saaita Joseph ni tuu imua te tuku Egypt raa, TeAtua ni haia a Ia Joseph ki atamai aa ki hiihai te tuku Egypt raa kiaa ia. Teenaa Joseph ni hakanohoria te tuku raa ki roorosi i tana hare aa ki noho ma ko te hakamau te kaaman Egypt.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:993cb4b4-7352-4424-848f-2b81ce24fdf9>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Acts\/7\/10","date":"2018-09-20T11:25:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156460.64\/warc\/CC-MAIN-20180920101233-20180920121633-00202.warc.gz","language":"nho","language_score":0.3216749728,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.32167497277259827, \"hif_Latn_score\": 0.06554492563009262, \"rar_Latn_score\": 0.06108555942773819, \"gil_Latn_score\": 0.03948623314499855, \"swh_Latn_score\": 0.03822696954011917, \"wls_Latn_score\": 0.03391210734844208, \"zne_Latn_score\": 0.03215430676937103, \"eng_Latn_score\": 0.02932071126997471, \"fin_Latn_score\": 0.017991211265325546, \"yor_Latn_score\": 0.01731657236814499, \"mri_Latn_score\": 0.016829613596200943, \"ekk_Latn_score\": 0.014611387625336647, \"gaa_Latn_score\": 0.013571338728070259, \"sps_Latn_score\": 0.011309481225907803}","num_words":145,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.228,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.206,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
9
+ {"text":"ACTS 14:27\n27I te saaita Paul laaua ma Barnabas ni ttae atu ki Antiok i Syria raa, hakkutu ake iloo laaua naa tama te lotu raa no hakaea ake i naa heheuna tokonaki TeAtua ki laaua. Laaua e hakaea hoki i naa usuhia naa manava naa tama i naa henua sara raa i naa taratara TeAtua, ka ffuri laatou no lotu hoki.\nCopyright © 2009 Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nLanguage: Takuu\nTranslation by: Translation Committee of Takuu, Mortlock Community\nContributor: Isles of the Sea\nThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-no derivatives license.\nYou may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:\nYou include the above copyright information.\nYou do not make any derivative works that change any of the actual words or punctuation of the Scriptures.","id":"<urn:uuid:9873f6ed-b8f4-4f3f-818b-7b6b5969bb58>","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/nho-NHO\/Acts\/14\/27","date":"2018-09-24T20:23:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267160641.81\/warc\/CC-MAIN-20180924185233-20180924205633-00318.warc.gz","language":"nho","language_score":0.3273235857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.3273235857486725, \"rar_Latn_score\": 0.08279981464147568, \"hif_Latn_score\": 0.05951441079378128, \"eng_Latn_score\": 0.03467141091823578, \"gil_Latn_score\": 0.026019467040896416, \"swh_Latn_score\": 0.025417804718017578, \"yor_Latn_score\": 0.023440148681402206, \"mri_Latn_score\": 0.02041497826576233, \"pcm_Latn_score\": 0.018405426293611526, \"wls_Latn_score\": 0.016275351867079735, \"ekk_Latn_score\": 0.015124964527785778, \"fin_Latn_score\": 0.014970380812883377, \"tiv_Latn_score\": 0.014961553737521172, \"sps_Latn_score\": 0.01358356885612011, \"niu_Latn_score\": 0.01226733811199665, \"gaz_Latn_score\": 0.01051507331430912, \"zne_Latn_score\": 0.010442671366035938, \"wol_Latn_score\": 0.010095029138028622}","num_words":142,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.207,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
10
+ {"text":"amerika no genjuumin yurai no mokuzai wo kakou si te tsukuh! ta te kogi booto no issyu ga kanuu canoe marukibune ha maruta fune tomo ih! te , ki no edaha dake toh! ta mokuzai wo suu hon yoko ni narabe te harigane nado de tome , omo ni mizu ni ukaberu mono .","id":"<urn:uuid:c967398f-b83c-41c7-a70a-6b783041904b>","dump":"CC-MAIN-2020-34","url":"http:\/\/www.njseagirt.com\/zh-CN\/questions\/15085214","date":"2020-08-03T14:29:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-34\/segments\/1596439735812.88\/warc\/CC-MAIN-20200803140840-20200803170840-00184.warc.gz","language":"nho","language_score":0.321290642,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.32129064202308655, \"awi_Latn_score\": 0.11100243777036667, \"kms_Latn_score\": 0.047246307134628296, \"dje_Latn_score\": 0.04540137201547623, \"rkb_Latn_score\": 0.033958129584789276, \"nca_Latn_score\": 0.030700000002980232, \"kwj_Latn_score\": 0.026699606329202652, \"hvn_Latn_score\": 0.026035135611891747, \"mrv_Latn_score\": 0.02394750528037548, \"hla_Latn_score\": 0.02005952037870884, \"okv_Latn_score\": 0.018977578729391098, \"obo_Latn_score\": 0.016831306740641594, \"ria_Latn_score\": 0.014739735051989555, \"ghs_Latn_score\": 0.01448842789977789, \"atd_Latn_score\": 0.012104974128305912}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.235,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.321,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
11
+ {"text":"1 Jon\nTe launiu kaamata Jon e taataa\nNa hakataakoto hakamattua i roto te launiu nei:\nNa tattara kaamata 1.1—1.4\nTe maahina ma te pouri 1.5—2.29\nNa tamalliki TeAtua ma na tamalliki Satan 3.1—3.24\nTe hakamaoni ma na mee e ssara 4.1—4.6\nNa tiputipu te laoi 4.7—4.12\nNa mahi te hakatina 5.1—5.21\n1\nTe Tattara te Ora\n1 Maatou e tattaa atu i kootou te Tattara te Ora tera ni tipu mai i te kaamata roo. Maatou e llono na tattara Aia raa, tena maatou e kkite roo te Tama raa ma na karemata maatou, tena maatou ni ttaohi hoki Tama raa ma na rima maatou. 2 Maatou e kkite te Ora raa te saaita te Ora raa ni tipu tama, tena maatou ku tattara i te vahi te Ora raa, tena maatou ku tattara atu kootou i te Ora e ora tahi tera ni noho ma te Tamana raa, tena te aho nei maatou ku illoa te Tama raa. 3 Hea maatou ni kkite ia ma hea maatou ni llono raa, maatou ku hakatae atu i kootou hoki, ki lavaa kootou te hukui mai maatou, tena taatou ku hukui ma te Tamana ia ma Jisas Krais te Tamariki Aia raa. 4 Maatou e tattaa atu na mee nei ma ki mee taatou ki hihhia hakamaoni.\nTeAtua ko te Maahina\n5 Teenei na tattara maatou ni llono i te Tamariki Aia raa, tena maatou ku hakatae atu i kootou: TeAtua ko te Maahina, tena Aia se isi roo te pouri hokotahi i roto Aia. 6 Tena kame taatou e tattara ma taatou e hukui ma Tama raa, e meia taatou e tauttari koi na tiputipu sakkino, tena taatou e malliu koi i na tattara taatou ia ma na auna taatou raa. 7 Emeia kame taatou e tauttari na tiputipu te maahina pera ma te Tama raa e noho i roto te maahina raa, tena taatou e hukui ma na tama hakaatoa, tena te toto Jisas te Tamariki Aia raa e ssoro taatou no matahua i taha ma na hai sara taatou raa.\n8 Kame taatou e tattara ma taatou se isi na hai sara, tena taatou e tattara malliu i taatou hokotaatou, tena te hakamaoni raa se moe i roto taatou. 9 Emeia kame taatou e ui ake na hai sara taatou raa i TeAtua, Tama raa e me ki ttaohi na tattara e ivi Aia raa no pena hea e tonu: Tama raa e me ki ssirihia na hai sara taatou raa hakaatoa, tena ku mee taatou ki matahua i na tiputipu sakkino taatou ni ppena raa. 10 Kame taatou e tattara ma taatou se isi na hai sara, tena taatou hoki e me ki tattara ma TeAtua he Tama tattara mariu, tena na tattara Tama raa se mmoe hoki i roto taatou.","id":"<urn:uuid:7ee2d6f9-c9df-4fba-8cea-6e32a8feb122>","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/png.bible\/nuq\/1JN01.htm","date":"2022-06-29T03:26:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103620968.33\/warc\/CC-MAIN-20220629024217-20220629054217-00628.warc.gz","language":"nho","language_score":0.9997499585,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.9997499585151672}","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.404,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
12
+ {"text":"Na hehekau\nNa hehekau na Aposol Jisas\nNa hakataakoto hakamattua i roto te launiu nei:\nNa hakattina ana i Jerusalem 1.1—8.3\nNa hakattina ana i Judia ia ma Samaria 8.4—8.25\nTe tama Itiopia ku hakatina 8.26—8.40\nPol ku hakatina 9.1—9.31\nNa hehekau Pita 9.32—12.25\nPol ku haere i Esia 13.1—14.26\nPol ku vaakai i Jerusalem 14.27—15.35\nPol ku haere i Grik ia ma Esia 15.36—20.38\nPol e noho i Jerusalem 21.1—26.32\nPol e haere i Rom 27.1—28.31\n1\nTeAtua ku too Jisas no kkave i te vaelani\n1 Tiofilus, anau ni taataa te launiu kaamata anau raa ki hakari atu na akoako Jisas raa ia ma na mee hakaatoa Aia ni ppena raa 2 haere no tae te aho TeAtua ni too Aia no kkave i te vaelani raa. I mua Aia ni too ria no kkave i te vaelani raa, Aia ni akoako ake ma na mahi TeAnana Tapu raa i na tama Aia ni hirihiri ki mee mo aposol Aia raa. 3 I roto tipu haa na aho i muri te mate Jisas raa, Aia ni tuu ake i na aposol Aia raa tammaki na vahao ia ma tammaki na ara ki huri ake te hakamaoni pera ma Aia ku ora. Na tama raa e kkite Aia, tena Aia ki tattara ake na tama raa i te vahi te Hakamaatua ana i te Vaelani raa.\n4 Na aposol raa ni kkutu hakaatoa te saaita Jisas ni nnoho ma laatou raa, tena Jisas ki kou ake te tattara e mmaha ma, \"Auu se oo i taha ma Jerusalem, e meia kootou ki nnoho no hakattari ki too kootou te hoki Anau ni tattara atu raa, te hoki te Tamana Anau raa ni tattara ma Aia e me ki kou atu raa. 5 Jon e hakoukou tapu ma te vai, e meia na aho i muri raa kootou e me ki hakoukou tapu ria ma TeAnana Tapu.\"\nJisas ku too ria no kkave i te vaelani\n(Mak 16.19–20; Luk 24.50–53)\n6 Jisas e kkutu ma na aposol Aia raa hakaatoa, kito na tama raa ki vahiri ake Tama raa ma, \"TeAriki! Teenei te saaita Akoe e me ki kou ake muri te Hakamaatua ana i te Vaelani raa i na tama Israel?\"\n7 Tena Jisas ki meake na tama raa, \"Te Tamana Anau raa Hokoia e me ki tuku te maanatu Aia te saaita na mee nei e me ki kapihi atu raa, ia teenaa seai ma he mee kootou ki illoa te saaita na mee nei e me ki kapihi atu raa. 8 Emeia te saaita TeAnana Tapu raa e tae atu kootou raa, tena kootou e me ki isi na mahi ki tattara ake na tiputipu Anau raa i roto Jerusalem ia ma i roto Judia ma Samaria ia ma na kina hakaatoa i roto te maarama nei raa.\"\n9 Jisas e tattara ake no oti roo, tena Aia ku too ria no kkave i te vaelani i mua na karemata na tama raa hakaatoa, kito te pukureurehu raa ki haere ake no uhi Jisas, tena na tama raa ku se kkite Tama raa.\n10 Na karemata na tama raa koi ana koi i aruna te saaita Jisas ni too ria no kkave i te vaelani raa, tena te saaita naa koi tokorua na tama e uru na kaukahu makkini ku ttuu ake i te vahi laatou 11 no meake ma, \"Na tama i Galili, aiea kootou e ttuu i te kina naa no kirakira i te vaelani naea? Jisas tera e too ria i taha ma kootou no kkave i te vaelani raa e me ki vaakai mai hoki peenei ma kootou ni kkite Aia e haere i te vaelani raa.\"\nMatias ku too te sao Judas\n(Matiu 27.3–10)\n12 Tena na aposol raa ku oo i taha ma te mouna e hhomo na Oliv raa no vakkai i Jerusalem, te matakaina e taapiri ake raa. 13 Na tama raa ku ttae te matakaina raa, tena ki kkake i aruna te rum laatou e nonnoho raa. Na tama nei ko Pita, Jon, Jems, Andru, Filip, Tomas, Bartolomyu, Matiu, Jems te tama Alfius raa, Saimon te tama i roto te kuturana na tama se hihhai ma Rom ki rorohi Israel raa, tena Judas te tama Jems raa. 14 Na tama nei e kkutu tahi pera ma he kuturana no lotulotu hakapaa ma na hhine, tena Meri te tinna Jisas raa ia ma na taina hoki Jisas raa.\n15 Na aho i muri raa na hakattina ana raa ku kkutu ki tattara, tena te kooina na tama raa hakaatoa e ttae pera huitarau tipu rua na tama, tena Pita ki mahike i aruna ma ki tattara. 16 Tena aia ki meake, \"Aku taina, te tattara i roto te Launiu Tapu tera TeAnana Tapu raa ni tattara ake Devit i te vahi Judas, te tama ni hakattaki mai na tama haeo raa ki hakapiki Jisas raa ku hakamaoni te aho nei. 17 Judas he tama i roto te kuturana taatou nei, e mee Jisas ni hirihiri hoki tama raa ki uata ma taatou.\"\n18 (Judas e too te sui i te haeo aia ni ppena raa no sui te kerekere. Aia e hina no mate i te kina raa, tena te manava aia raa e mahaa no oo iho na vava raa i aho. 19 Na tama i Jerusalem raa hakaatoa e llono hea ni kapihi ake iaa Judas raa, tena ki kanna te kerekere raa ma ko Akeldama i na tattara laatou, te tattara nei e mee ma, \"Te kerekere ni hapu ria te toto.\")\n20 \"Maitaname te tattara nei e mmau i roto te launiu na Rue te Lotu raa ma:\n'Te hare aia raa e me ki tuu vare,\nia se hai tama e me ki noho i roto te hare naa.'\nTena e mmau hoki ma,\n'Teeraa tama e me ki too te sao te tama raa no uata.'\n21 22 Ia tena e tau he tama ki hukui ma taatou ki takutaku i te vahi te ora muri TeAriki Jisas raa. Tena te tama naa ki hai hoki i roto te kuturana taatou nei i na vahao hakaatoa TeAriki Jisas ni hahaere ma taatou i na kina raa, kaamata mai te saaita Jon Baptis ni takutaku i te vahi te hakoukou tapu raa haere no ttae te saaita Jisas ku too ria i taha ma taatou no haere i te vaelani raa.\"\n23 Tena na tama raa ki tini tokorua na taanata: Josep te tama e kanna ria ma ko Barsabas raa (na tama e kakanna hoki tama raa ma ko Jastus), tena Matias. 24 25 Kito na tama raa ki lotu ake ma, \"TeAriki, Akoe e iroa na hakataakoto na tama hakaatoa, ia tena huri mai maatou i te tokorua nei ma koai te tama Akoe e hirihiri ki mee mo aposol ki too te sao Judas tera ku mate no haere i te kina e tau roo ma aia raa.\" 26 Kito na tama raa ki ttahao huhu na hatu ma ki hirihiri he tama i tokorua raa, tena te inoa Matias raa ku huri ake. Tena Matias ku hukui ma te sanahuru ma tahi na aposol raa.","id":"<urn:uuid:0fb19e42-10a7-4c7f-aec1-d9eb1a2dd24f>","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/png.bible\/nuq\/ACT01.htm","date":"2022-09-28T08:32:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335190.45\/warc\/CC-MAIN-20220928082743-20220928112743-00177.warc.gz","language":"nho","language_score":0.9995496273,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.9995496273040771}","num_words":1155,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
13
+ {"text":"Revelesen\nJisas e huri ake Jon na hakataakoto e huuna ria\nNa hakataakoto hakamattua i roto te launiu nei:\nNa tattara kaamata 1.1—1.8\nE hitu na hare lotu 1.9—3.22\nE hitu na mee e ppui 4.1—8.1\nE hitu na puu iriiri 8.2—11.19\nNa mee e llahi sakkino 12.1—13.18\nAlaa mee Jon e kite 14.1—15.8\nE hitu na kumete 16.1—16.21\nNa mahi Satan raa ku masseu 17.1—20.10\nTe hakatonutonu TeAtua 20.11—20.15\nNa mee vahao nei 21.1—22.5\nNa tattara hakaoti 22.6—22.21\n1\nNa tattara kaamata\n1 Te launiu nei e mmau na mee hakaatoa Jisas Krais ni huri mai raa. TeAtua e kou ake na hakataakoto nei iaa Jisas Krais ki huri ake na tama hehekau Aia raa i na mee ku tappiri ki kapihi mai raa. Krais e kauna ria iho te ensel Aia raa ki hakairoa ake na mee nei iaa Jon te tama hehekau Aia raa, 2 tena Jon ki tattara mai na mee hakaatoa aia ni kite raa. Teenei na tattara aia i te vahi na tattara e oo mai i TeAtua ia ma te hakamaoni Jisas Krais ni huri ake aia raa. 3 Na tama e ppau ia ma na tama e hakallono na tattara e ttapu i roto te launiu nei no tauttari raa e me ki hakatapu ria! Maitaname te saaita na mee nei e me ki kapihi mai raa ku taapiri.\nNa tattara hihhia i na hare lotu e hitu\n4 5 Na tattara Jon i na hare lotu e hitu i te matakaina Esia raa:\nTeAtua te Tama e noho te aho nei, te Tama ni noho mai i mua, ia te Tama e me ki oti ku hamai raa ia ma e hitu na anana e ttuu i mua te Nohorana Aia raa, tena Jisas Krais te Tama e laoi hakamaoni taatou tera e hakamaatua i aruna na tuku te maarama nei raa e kou atu kootou na mahi ia ma te noho laoi.\nAia e laoi taatou, tena i te mate Aia raa, Aia e hakattana taatou i taha ma na hai sara taatou raa ma te toto Aia, 6 tena ki mee taatou pera ma he kanohenua na maatua ki hehekau ma TeAtua te Tamana Aia raa. Na mahi ia ma te tauareka Jisas Krais ki mmoe tahi na vahao hakaatoa! Amen.\n7 Kira ake, Tama raa ku hamai i aruna na pukureurehu! Na tama hakaatoa hakapaa ma na tama ni ttoki te vahi manava Aia raa e me ki kkite Tama raa. Na tama hakaatoa i te maarama nei raa e me ki ppari i Tama raa. Ku hakamaoni roo!\n8 TeAriki TeAtua Hai mahi raa e mee ma, \"Anau ko te kaamata ia ma te hakaotioti, te Tama e noho te aho nei, te Tama ni noho mai i mua, ia te Tama e me ki oti ku hamai raa.\"\nJon e kite Jisas Krais\n9 Anau ko Jon, te taina kootou raa, e mee anau e tautari Jisas, tena anau e hukui ma kootou ki nnoho hakavaratoa i na hakalono llihu tera e me ki ttiri na tama i te Hakamaatua ana i te Vaelani raa. Anau e tuku ria i te henua Patmos, e mee anau e takutaku na tattara TeAtua ia ma te hakamaoni i na mee Jisas ni hakari mai raa. 10 TeAnana Tapu raa ku tau i roto anau i te aho e tapu TeAriki raa, tena anau ku rono te reo e ssau pera ma he puu e iri e tattara mai i muri anau. 11 Te reo raa e tattara mai ma, \"Taataa na mee akoe e kite raa, tena ku kkave te launiu naa i na hare lotu i roto na matakaina e hitu nei: Efesus, Smena, Pegamum, Taiataira, Sadis, Filadelfia, tena Laodisia.\"\n12 Tena anau ki hakatike ma ki kite te tama e tattara mai anau raa, e meia anau e kite koi e hitu na kina hakatuutuu na lamu e pena i na gol, 13 tena he mee e ssau pera ma he tama e uru te kaukahu roroa no tae na tapuvae Aia raa e tuu i te kina na mee raa e ttuu raa, tena te taitu e pena i na gol raa e mmau i te hatahata Aia. 14 Te rouru Aia raa e makkini hua roo, tena na karemata Aia raa e ura pera ma he ahi; 15 na tapuvae Aia raa e kkiva roo pera ma na katanatea e oro ria no kkiva raa, tena te reo Aia raa e mmuu pera ma na peau e kkoti raa. 16 Tama raa e ttaohi e hitu na hetuu i te rima laaua Aia raa, tena te paraamoa e hakkaa saa vahi raa ku ssae mai i taha ma te maihu Aia. Na karemata Aia raa e mallama hua roo pera ma te tii te laa te saaita te laa latea.\n17 Te saaita anau ni kite te Tama raa, anau ku hina atu i mua Tama raa pera ma he tama ku mate. Kito te Tama raa ki hakapiri te rima laaua Aia raa i aruna anau, tena ki mee mai anau ma, \"Auu se mataku! Anau ko te kaamata ia ma te hakaotioti. 18 Anau ko te Tama e ora! Anau ni mate, e meia te saaita nei Anau ku ora tahi se isi te hakaoti. Anau e isi na mahi i aruna te mate ia ma te maarama te mate raa.\n19 \"Tena taataa na mee akoe ni kite raa, na mee hakaatoa, na mee te saaita nei ia ma na mee tera e me ki kapihi mai i muri raa. 20 Teenei te hakataakoto na hetuu e hitu Anau e ttaohi ma te rima laaua Anau nei ia ma te hakataakoto na kina hakatuutuu na lamu e hitu tera e huuna ria raa: na hetuu e hitu raa ko na ensel e hitu tera e lollohi e hitu na hare lotu raa, tena e hitu na kina hakatuutuu na lamu raa ko na hare lotu e hitu raa.","id":"<urn:uuid:b7cf1d0c-a8e3-455a-8afc-5e098423e40a>","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/png.bible\/nuq\/REV01.htm","date":"2022-09-26T04:22:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334644.42\/warc\/CC-MAIN-20220926020051-20220926050051-00066.warc.gz","language":"nho","language_score":0.9990303516,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.999030351638794}","num_words":965,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.031,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
14
+ {"text":"13\nNa tiputipu e mee TeAtua ki hihia\n1 Kootou ki tauhano te laoi te tama ma te tama pera ma ni tama hakamaoni te lotu. 2 Mannatu no hakkoro na tama alaa henua ki oo atu na hare kootou raa. E isi na tama e ppena peenei, tena laatou se illoa ma laatou e hakkoro hoki na ensel. 3 Mannatu na tama e nnoho i roto na hare karapusi raa pera ma kootou e nnoho ma na tama raa i roto te hare karapusi. Mannatu na tama e hakalono llihu raa pera ma akoe e hakalono llihu hoki ma na tama raa.\n4 Na tama hakaatoa ki mannatu hai mahi i te vahi te avana, tena na taanata ia ma na hhine raa ki hakamaoni i laaua hokolaaua. TeAtua e me ki hakatonutonu na tama e ppena na tiputipu sakkino ia ma na tama ku se hakamaoni i te avana laaua raa.\n5 Auu se mannako sileni i roto na ora kootou, tena kootou ki hihhia koi hea kootou e isi. Maitaname TeAtua e tattara ma, \"Anau se lavaa te haere i taha ma akoe: Anau se lavaa te tiaki akoe.\" 6 Taatou ki se mattaku, tena taatou ku tattara ma,\n\"TeAriki* 13.6 TeAriki: Na tattara nei e mmau i roto te Launiu na Rue 118.6. I roto i te Old Testament se isi TeAriki e meia e isi koi te inoa TeAtua ko Jihova ko te Tama e tokonaki anau,\nAnau se lavaa te mataku.\nHea na tama e lavaa te ppena iaa anau?\"\n7 Mannatu na tama hakamattua kootou i mua raa, na tama tera ni tattara atu na tattara TeAtua raa i kootou. Mannatu na ora na tama raa ni isi haere no tae te saaita laatou ku mmate raa, tena kootou ku tauttari na hakattina na tama raa. 8 Jisas Krais e ssau te aho nei, taiao ia ma na aho roo hakaatoa. 9 Auu se tiaki na akoako e kkee raa ki hakattaki kootou i taha ma te hakatina hakamaoni raa. E tauareka TeAtua te kou mai na hakattina taatou, ia seai ma ki tauttari na tuaa e tattara i te vahi na kai raa. Na tama e tauttari na tuaa nei raa se isi te tokonaki laatou e too i na tuaa raa.\n10 Na maatua e hehekau i roto te kina e lotulotu raa se isi na mahi ki kkai na hoki e mmoe i aruna te olta raa. 11 Te Maatua Hakanaaniu na Jiu raa e too na toto na manu raa no kkave i te Kina e Tapu Kkini raa ki hoki ake mo hoki ki ssoro na hai sara: e meia na tinotama na manu raa e me ki ttuni ria i mmao i taha ma te matakaina. 12 Teenei ko te hakataakoto hokotahi nei koi, tena Jisas e kkave no mate hoki i taha ma te matakaina raa ma ki lavaa te toto Aia raa te ssoro na hai sara na tama raa i taha ki matahua na tama raa. 13 Taatou ki oo i taha ma te matakaina no ttiri Tama raa ki nnapa taatou hakaatoa ma Tama raa. 14 Maitaname taatou se isi te matakaina e ttino hakamaoni i roto te maarama nei; taatou koi sesee koi te matakaina e me ki hamai raa. 15 Ia taatou ki lotu tahi ake TeAtua pera ma ni hoki i te inoa Jisas, teenaa ko na hoki taatou e kou ake ma na maihu taatou pera ma Jisas ko TeAriki raa. 16 Auu se ssiri ki ppena na mee taualleka ki tokonaki alaa tama, maitaname aanei ko na hoki e mee TeAtua ki hihia.\n17 Hakallono na tama hakamattua kootou raa, tena ku tauttari na tattara na tama naa. Na tama naa e lollohi na anana kootou, ia se hai vahao e hamalollo maitaname na tama naa e me ki tattara ake TeAtua na uata laatou raa hakaatoa. Kame kootou e tauttari na tama naa, tena na tama naa e me ki ppena hakaraoi roo na uata laatou raa, kame seai, na tama naa e me ki uata ma te alloha, tena te uata na tama naa se lavaa te tokonaki kootou.\n18 Tauhano te lotu ma maatou. Maatou e illoa ma maatou e isi na hakataakoto taualleka, maitaname maatou e hihhai ki ppena na mee e ttonu na vahao hakaatoa. 19 Tena anau e kainno atu kootou ki lotu ake TeAtua ki kauna ria atu anau ki vaakai atu kootou vahao nei.\nTe lotu hakaoti\n20 21 TeAtua e hakaora Jisas TeAriki taatou raa i taha ma te mate, Aia ko te Tama Hakanaaniu e rorohi na sipsip raa, tena te toto Aia raa e tokonaki hai mahi roo taatou no mee na tattara hakamaoni TeAtua e kou mai taatou raa no ivi. Tena te noho laoi TeAtua raa ki kou atu na mee hakaatoa kootou e hihhai raa, ki lavaa kootou te ppena hea Aia e hihai, tena Aia ki ppena i na ora taatou raa hea Aia e hihai i na mahi Jisas Krais. Taatou ki hakammaha Krais na vahao hakaatoa! Amen.\nNa tattara hakaoti\n22 Aku taina ma aku kaave, anau e kainno atu kootou ki nnoho hakaraoi no hakallono na tattara hakapurupuru nei; te launiu anau e taataa atu kootou nei se roroa avare. 23 Anau e hihai ma kootou ki illoa pera ma Timoti, te taina taatou raa ku oti te uhu ria i taha ma te hare karapusi. Kame aia e hamai vave, tena anau e me ki too aia ki oo atu maaua te saaita anau e haere atu no mmata kootou raa.\n24 Kou ake na tattara hihhia maatou raa i na tama hakamattua taatou raa hakaatoa ia ma na hakattina ana TeAtua raa hoki. Na taina ia ma na kaave taatou i Itali raa e kou atu hoki na tattara hihhia laatou raa i kootou.\n25 Na mahi TeAtua raa ki nnoho ma kootou hakaatoa.\n*13:6 13.6 TeAriki: Na tattara nei e mmau i roto te Launiu na Rue 118.6. I roto i te Old Testament se isi TeAriki e meia e isi koi te inoa TeAtua ko Jihova","id":"<urn:uuid:f7d32b86-2c78-494b-8b98-03ab93c8fe33>","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/png.bible\/nuq\/HEB13.htm","date":"2023-02-03T03:10:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500042.8\/warc\/CC-MAIN-20230203024018-20230203054018-00149.warc.gz","language":"nho","language_score":0.9999297857,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 0.9999297857284546}","num_words":989,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.045,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.424,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
15
+ {"text":"2\nTe Hakatonu TeAtua.\n1 Kootou see tuku taratara maa telaa tama se tama haisara. Ki mee kootou e tuku taratara peenaa i telaa tama, kootou naa ku tuku haaeo ki kootou soko kootou, i te aa, kootou hoki ni tama haisara.✡ Mt 7.1; Lk 6.37 2 Taatou e illoa maa TeAtua e taratara maaoni i tana saaita e mee maa naa tama e sosorina peenaa e ssara. 3 Kootou iaa ni tamavare koi. Kootou e tarataraina peehea kootou telaa tama maa kootou hoki ni tama haisara? Kootou e mannatu maa TeAtua ma ki see hakatonutonu i kootou? 4 TeAtua e manava aroha i kootou aa e roorosi hakaraaoi ki kootou. Tevana iaa kootou e mee ma ni tama see fiffai ki naa tiputipu tana laaoi naa. Kootou e illoa maa TeAtua e manava aroha i kootou, teenaa a Ia e hiihai maa kootou ki tiiake naa tiputipu see ttonu kootou. 5 Kootou iaa koi taaohi ki naa sosorina see ttonu kootou. Kootou see lavaa iloo te ffuri naa manava kootou. Kootou naa ku hakanaaopo te kau haaeo ki takkoto i kootou i te Aso TeAtua ma ki hakappuu ana roto, teenaa ko te saaita te Hakatonu TeAtua raa ma ki hakasura iho. 6 TeAtua ma ki hookii ake naa tuuhana naa tama te maarama nei, ki tau ma naa sosorina laatou.✡ Ps 62.12; Prov 24.12 7 E mee aaraa tama e hai peenaa naa mee e taukalleka, e sessee naa mahi TeAtua, e mee ma ki hakanau TeAtua i laatou, aa e fiffai te ora see oti. Teenaa TeAtua ma ki kauake te ora e ora hakaoti. 8 Aaraa tama iaa e hikkahi ki laatou. Naa tama naa see hakannoo ki naa taratara maaoni, laatou koi tautari ki te tiputipu see tonu. Teenaa TeAtua ma ki pesi atu ana haaeo ki laatou. 9 Naa haaeo e llasi raa ma ki pesi ki naa tama haisara hakkaatoa. Naa haaeo naa ma ki kaamata i naa Jew no hakaoti ki naa tama naa matakaaina sara. 10 Tevana iaa TeAtua ma ki hakanau ka hookii ana mahi ma tana laaoi ki naa tama e sosorina taukalleka, e kaamata i naa Jew no hakaoti ki naa tama naa matakaaina sara. 11 TeAtua see hirihiri maa ni tama ana e hiihai. A Ia ma ki hakatonutonu naa tama te maarama nei i te ara tokotasi.✡ Deut 10.17\n12 Naa tama ni see illoa i naa Loo Moses raa, ki mee laatou e hakassara ni vana ma laatou, laatou ma ki mmate ma naa haisara laatou. Naa tama ni ttipu ake ma naa Loo Moses raa iaa, ki mee maa naa tama naa e mee naa haisara laatou, teenaa TeAtua ma ki hakatonutonu laatou i te vasi naa Loo Moses. 13 Te ora te tama raa see tonu i naa karamata TeAtua ki mee maa te tama naa e hakannoo koi ki naa Loo Moses. A ia ki tautari ki naa taratara naa Loo naa. 14 Naa tama naa matakaaina sara raa see illoa i naa Loo Moses, tevana iaa naa saaita laatou e ppena naa vana laatou e mannatu maa e ttonu, aa e hanotonu ma naa Loo Moses raa, naa mannatu laatou naa ku takkoto ma ni Loo ki laatou, niaaina maa laatou ni see ttipu ake ma naa Loo Moses. 15 Naa sosorina laatou e huri ake maa naa Loo Moses raa e takkoto iloto naa manava laatou. Laatou e lavaa te hakatuu ki naa pisouru soko laatou i te vana e tonu ma te vana e sara. 16 Naa vana nei ma ki ssura i te Aso te Hakatonu TeAtua. I te Aso naa, Jesus Christ ma ki hakailotia a Ia te kau mannatu katoo te henua e ffuu iloto naa hatumanava laatou. Teenei te Lono Taukareka TeAtua.\nNaa Jew ma naa Loo Moses\n17 Ai kootou? Kootou e mee maa kootou naa Jew raa ma ki tokonakina naa Loo, aa kootou hoki e ahu maa kootou ni tama TeAtua. 18 Kootou e mee maa kootou e illoa i naa mee TeAtua e hiihai maa kootou ki mee, aa maa kootou ni akoina te Loo raa i naa mateara e ttonu. 19 Kootou e hai maa kootou raa ko naa tama e hakattaki naa tama e ppuni naa karamata laatou, aa maa kootou hoki ko te lamu e hakamaasina naa tama e nnoho i te poouri. 20 Kootou e hai maa kootou e akonaki naa tama e vvare ma naa tama see hai vana e illoa. Kootou e hai maa kootou nei ku illoa i te kau vana i kootou e ttaka ma te Loo. 21 Kootou e akonaki aaraa tama; ai kootou iaa see lavaa te akonaki kootou soko kootou? Kootou e akonaki aaraa tama ki see kailallao; ai naa tino kootou seai ni tama e kailallao? 22 Kootou e hai maa kootou e akonaki naa tama te maarama nei ki see hai huri ma naa aavana naa tama sara; ai kootou iaa e nnoho tonu ma naa aavana kootou? Kootou e taratara maa kootou see hakatauppiri atu ki naa aitu hakalellesi; ai kootou iaa e kailaaraotia kootou naa mee iloto naa hare tapu? 23 Kootou e ahu maa kootou ni ttipu ake ma naa Loo Moses. Ai kootou iaa see tautari ki naa taratara e takkoto i naa Loo Moses? 24 Te Laupepa Tapu raa e mee maa, \"Naa tama naa henua sara raa e taratara haaeo i TeAtua, i te aa naa tiputtipu kootou, naa Jew, see ttonu.\"✡ Is 52.5 (LXX)\n25 Ki mee kootou e tautari maaoni ki naa Loo Moses, kootou naa e ssere tonu naa kina kootou. Teenaa se hakailona naa tama e ttaka ma naa Loo Moses. Aa ki mee kootou see tautari ki naa Loo naa, kootou e ssere vare koi naa kina kootou. 26 Ki mee se tama sara see ssere, aa e tautari ki naa Loo, TeAtua ma ki mee ma te tama naa se tama e ssere. 27 Maaoni, kootou naa Jew raa ni ttipu ake ma naa Loo ka ssere naa kina kootou. Tevana iaa, ki mee kootou e hakakkeeina kootou naa Loo raa, naa tama e tautari maaoni ki naa Loo raa ma ki taratara haaeo i kootou. Niaaina maa naa tama naa see ssere naa kina laatou, naa tama naa e hakannoo koi ka tautari ki naa Loo Moses. 28 Te Jew maaoni raa seai ko te tama e ssere ka hakamaatino tana haitino vare. Seai. 29 Te Jew maaoni raa ko te tama e ssere tana hatumanava iloto. Teenei ko te hakailona TeAitu TeAtua. Teenei seai se hakailona naa Loo Moses. Naa tama peenei ma ki ttaka ma naa ahu TeAtua, seai ma ni ahu naa tamavare.✡ Deut 30.6","id":"<urn:uuid:820afa1f-2967-41a1-9d16-3c1b49e5b657>","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/png.bible\/nho\/ROM02.htm","date":"2023-02-04T05:57:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500094.26\/warc\/CC-MAIN-20230204044030-20230204074030-00139.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1076,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.631,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
16
+ {"text":"11\nTe tiputipu te lotu\n1 Te tama e hakatina i TeAtua raa e hakataakoto ma naa mee e taaria a ia raa ma ki oti ku ssura maaoni, aa niaaina maa te tama naa seki kite i naa mee naa, te tama naa e hakataakoto maa naa mee naa e takkoto. 2 TeAtua ni hiihai ki naa vana naa tama imua ni mee raa i laatou e hakataakoto tonu iaa Ia.\n3\nTeenei ko te hakataakoto taatou i TeAtua nei teelaa e illoa taatou maa te lani ma te kerekere ni penaa TeAtua iloto naa mahi tana taratara.✡\n4\nAbel ni tautari ki tana hakataakoto no hakaara ia naa mee e taukalleka iaa i naa mee Cain. Teenaa ko tana hakataakoto i TeAtua naa teelaa ni hiihai ai TeAtua kiaa ia, i te aa, i TeAtua ni hiihai ki ana mee ni hakaara kiaa Ia. Niaaina maa Abel ku oti te mate raa, te tiputipu tana hakataakoto naa koi tarataraina i naa aso nei.✡\n5\nEnoch ni see lavaa te mate i tana manava ni mau i TeAtua. A ia ni toa TeAtua ki te lani, teenaa see hai tama ni kite iaa ia. Te laupepa tapu raa e taratara maa te saaita Enoch seki toa are TeAtua ki te lani raa, TeAtua ni hiihai ki ana sosorina.✡ 6\nTeAtua e hiihai ki te tama e hakataakoto tonu kiaa Ia, teenaa te tama e hiihai maa ia ki au ki TeAtua raa, a ia ki mau tana manava maa TeAtua e noho mai maaoni i te lani aa ma ki oti ku kauake naa tuuhana naa tama e ssee ake kiaa Ia.\n7\nNoah ni hakataakoto ki naa taratara hakaapo ake TeAtua i naa vana ma ki oti ku ssura imuri, teelaa a ia seki kite. Ttama naa ni hakannoo ki naa taratara TeAtua no penapena iloo tana vaka e lasi teelaa ni hakassao ai a ia ma tana haanauna. Teenei ko te hakataakoto Noah i TeAtua nei teelaa ni hakassaaina ai naa sosorina hakallika naa tama te maarama nei, teenaa Noah ni haia TeAtua maa se tama e tonu i aa ia ni hakataakoto tonu kiaa Ia.✡\n8\nTeelaa ko te hakataakoto Abraham i TeAtua raa teelaa ni lavaa ai Abraham te hakannoo ki TeAtua i tana saaita kannaatia ki hano ki te henua TeAtua ni purepure ake kiaa ia. Niaaina maa Abraham ni see iloa i tana kina e hano raa, a ia ni hakannoo koi ki TeAtua no hano.✡ 9\nI tana saaita ni noho maa se horau i te henua ni purepure ake TeAtua raa, a ia ni noho no hakataakoto tonu koi ki TeAtua. A ia ni moemoe koi i naa tamaa hare kantis, e mee pee ko Isaac ma Jacob, naa tama ni kauake hoki te purepure naa TeAtua.✡ 10\nI te aa i Abraham ni noho ka ttari ki te henua TeAtua ni hakatonu no hakatuu, teenaa se henua e pena ki tuu makattau hakaoti.\n11\nNiaaina maa Abraham ku matua aa Sarah ku laka i te ssao te ffine e haitama raa, Abraham ni sura koi tana tamariki, i te aa, i Abraham ni taaohi manava ki naa purepure TeAtua kiaa ia.✡ 12\nNiaaina maa Abraham ku tae iloo ki tana matua raa, a ia ni lavaa te hakatiri tana haanauna no tammaki iloo pee ko naa hetuu i te lani aa ma naa kerekere makkini i naa tahua vaatai.✡\n13\nNaa tama nei hakkaatoa ni mmate ma naa hakataakoto laatou i TeAtua, aa naa tama naa iaa ni see too naa mee TeAtua ni purepure ake ki laatou. Naa tama naa ni kkite no fiaffia i naa takkoto mmao mai naa mee naa. Teenaa naa tama naa ni ffuri no taratara maa laatou ni horau koi e nnoho i te kerekere nei.✡ 14\nNaa tama e taratara peenaa raa e huri ake maa laatou e sessee se henua ki mee ma se ttino henua laatou. 15\nNaa tama naa ni see nnoho ka mamannatu peenaa ki te henua laatou ni oomai. Ki mee maa naa tama naa ni mannatu ki te henua naa raa, laatou ni ssee laatou ara ki ahe. 16\nTevana iaa naa tama naa ni fiffai ki see henua e taukareka iaa, se henua i te lani. Teenaa TeAtua see napa maa Ia e taapaa naa tama naa ma se Atua laatou, i te aa i aa Ia ku oti te penapena hakaoti te henua naa tama naa.\n17\nAbraham ni usuhia tana hakataakoto i TeAtua ki hookii tana tama Isaac maa se mee aana e hakaara ki TeAtua i tana saaita ni haaiteria TeAtua. Niaaina maa TeAtua ni kauake ana purepure ki Abraham raa, Abraham ni hakaara tana tama raa ki TeAtua.✡ 18\nAa TeAtua iaa ni mee ake peelaa kiaa ia, \"Too haanauna ni purepure atu nau raa ma ki hakatiri iho i Isaac.\"✡ 19\nAbraham ni maanatu maa TeAtua ma ki lavaa te hakamasikeria a Ia Isaac, teenaa te mee nei e mee maa Abraham ni toomai tana tama naa i te mate.\n20\nTeelaa ko te hakataakoto Isaac i TeAtua raa teelaa ni purepure ake ai Isaac ki Jacob ma Esau i laaua ma ki haia hakaraaoina TeAtua imuri.✡\n21\nTeelaa ko te hakataakoto Jacob i TeAtua teelaa ni huri ai a ia no hakatapu naa tamalliki Joseph raa i tana saaita ni taupiri ki mate. Te saaita naa raa, Jacob ni hakapare i aruna tana tokotoko, teenaa lotu iloo ki TeAtua.✡\n22\nTeelaa ko te hakataakoto Joseph i TeAtua raa teelaa, i tana saaita ni taupiri ki mate raa, ni taratara ai a ia i te ara naa tama i Israel raa ki mee ki tana haitino i te saaita laatou e hakattaha i Egypt.✡\n23\nTeelaa ko te hakataakoto naa maatua Moses i TeAtua raa teelaa ni huuina ai laaua Moses i naa marama e toru i tana saaita ni haanau mai. Laaua ni kkite maa te tamariki raa e tiputipu taukareka, teenaa ki see mattaku ai laaua te sahe naa taratara te tuku.✡\n24\nTeelaa ko te hakataakoto Moses i TeAtua raa teelaa, i tana saaita ni matua raa, a ia ni see hiihai maa ia e haia ma se tamariki te tama ffine te ttuku i te henua naa.✡ 25\nA ia ni hiihai maa ia ki hakallono isu ma naa tama TeAtua; a ia ni see hiihai maa ia ki hakahiahia tana tamaa saaita ma te tiputipu see tonu. 26\nA ia ni hakatuu peelaa ma ki mee ma ia e hakanaparia i aa ia e tautari ki te Mesaea raa, e taukareka iaa i naa mane katoo i Egypt, teenaa i aa ia e ttoka are ki tana tuuhana ma ki kauake TeAtua imuri.\n27\nTeelaa ko te hakataakoto Moses i TeAtua raa teelaa ni see mataku ai a ia i te ttuku Egypt no hakataha ia i te henua naa. A ia ni see hiihai maa ia e ahe, i aa ia e mee maa ia ni kite i TeAtua, te tama see kiitea ki te karamata. 28\nTeelaa ko tana hakataakoto i TeAtua naa teelaa ni mee ake ai a ia ki te kanohenua Israel raa ki mee te Kaikai te Pasova aa ku tapi te ttoo raa i naa tootoka laatou ki see taaia naa tamalliki mua laatou raa te Ensol te Mate.✡\n29\nTeelaa ko te hakataakoto naa tama i Israel i TeAtua raa teelaa ni lavaa ai naa tama naa te hakahiti te 'Red Sea', e mee pee ko laatou e sassare vaaruna te kerekere e pakupaku, teenaa te saaita naa tama i Egypt raa ni mee ma ki hakaffiti ake laatou raa, naa tama naa ni mallemo hakkaatoa.✡\n30\nTeelaa ko te hakataakoto naa tama i Israel i TeAtua raa teelaa ni maaoha ai te hiri e aareha i Jericho i te saaita naa tama naa ni sare aareha te matakaaina naa i naa aso e hitu.✡\n31\nTeelaa ko te hakataakoto te ffine hai huri Rahab i TeAtua raa teelaa ni see lavaa ai a ia te taia hakapaa ma naa tama ni see hakannoo ki TeAtua, i te aa, i aa ia ni hakauruhia a ia naa tama i Israel ki loto tana hare, te saaita naa tama naa ni oo ake no tokatoka seemuu i te henua naa.✡\n32\nE aa? Nau ki taratara hoki i aaraa tama? Nau see hai saaita ki taratara atu nau i Gideon, Barak, Samson, Jefta, David, Samuel, aa ma naa pure TeAtua.✡ 33\nTeelaa ko te hakataakoto naa tama i Israel i TeAtua raa teelaa ni lavaa ai naa tama naa te taaia laatou naa tama i aaraa henua. Naa tama naa ni roorosi hakaraaoi iloo ki naa kanohenua naa, teenaa laatou ni too naa mee TeAtua ni purepure ake ki laatou. Naa pukua naa laion raa ni puuia naa tama naa,✡ 34\nnaa ahi e ura kkava raa ni tinaia laatou, aa laatou ni see lavaa te taaia ki naa paraamoa ka mmate. Naa tama naa ni matanaennae, tevana iaa laatou ni oo no haimmahi; naa soldia naa henua e mmao raa ni lavaa naa tama naa te taaia.✡\n35 Teelaa ko te hakataakoto naa haahine i TeAtua raa teelaa ni lavaa te hakamasikeria ai naa hareaakina laatou raa i te mate.\nAaraa tama ni see fiffai maa laatou ki hakassaoria raa, naa tama naa ni tiiake koi ma ki taaia laatou ki mmate ki lavaa laatou te massike ki te ora e taukareka.✡ 36\nAaraa tama laatou ni taussuaina ka sarua, aa aaraa tama e saisaitia ki naa seni no karapusina.✡ 37\nNaa tama naa ni tauatia ki naa hatu; aaraa tama ni tuutia no mmotu iloto ttonu; aaraa tama ni taaia ki naa paraamoa. Naa tama naa e ttara ki naa kiri naa sipsip ma naa gout; naa tama naa e ttaka see hai mee, e hai haaeoina, aa e mee pakavaina.✡ 38\nNaa tama naa see tau te nnoho i te maarama nei; naa tama naa ni sassare huri ma ko naa horau vaaroto mouku, i aruna naa tamaa mouna, iloto naa rua i naa vasi naa mouna, aa vaaroto naa rua i te kerekere.\n39 Naa tama nei ni hakanauria iloo i naa hakataakoto laatou i TeAtua, tevana iaa laatou ni see hai mee ni too i naa mee TeAtua ni pureppure ake. 40 I te aa, TeAtua ni mee tana mee e taukareka ki mee ki taatou, teenaa te hakataakoto TeAtua raa e mee maa naa tama naa e ttari koi ki taatou ki haka kaatoaina naa ora taatou hakapaa ma naa tama naa.","id":"<urn:uuid:596f0304-f08d-40e7-8eda-211887457668>","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/png.bible\/nho\/HEB11.htm","date":"2023-09-24T18:03:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233506658.2\/warc\/CC-MAIN-20230924155422-20230924185422-00350.warc.gz","language":"nho","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nho_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1717,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.602,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}
nho_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 815.9253246753246,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.07007792207792207,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.001681818181818182,
7
+ "special_characters_ratio": 0.2227175324675325,
8
+ "stopwords_ratio": 0.4317142857142858,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.846185064935065,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 654.4478372615522,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.008684612805320898,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.0047784752029955595,
19
+ "special_characters_ratio": 0.01728752509127357,
20
+ "stopwords_ratio": 0.13267841280513495,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.2320699657381865,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 757.5,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.071,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.23,
32
+ "stopwords_ratio": 0.4755,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 2708.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.112,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.045,
43
+ "special_characters_ratio": 0.267,
44
+ "stopwords_ratio": 0.644,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 51.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.024,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.194,
56
+ "stopwords_ratio": 0.2,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.206,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1699.8000000000002,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.079,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.005300000000000011,
67
+ "special_characters_ratio": 0.241,
68
+ "stopwords_ratio": 0.5782999999999999,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 1316.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.074,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.238,
80
+ "stopwords_ratio": 0.553,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 757.5,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.071,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.23,
92
+ "stopwords_ratio": 0.4755,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 159.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.066,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.204,
104
+ "stopwords_ratio": 0.289,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 0.72375,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "308",
112
+ "keep size": "292",
113
+ "remove size": "16"
114
+ }
115
+ ]
ntu_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
ntu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl ADDED
The diff for this file is too large to render. See raw diff
 
ntu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl ADDED
@@ -0,0 +1,115 @@
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1
+ [
2
+ {
3
+ "avg": {
4
+ "num_words": 471.6416861826698,
5
+ "character_repetition_ratio": 0.04454566744730679,
6
+ "word_repetition_ratio": 0.0021686182669789227,
7
+ "special_characters_ratio": 0.22489461358313817,
8
+ "stopwords_ratio": 0.3161498829039812,
9
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
10
+ "lang_id_score": 0.9723700234192038,
11
+ "perplexity_score": 500.0
12
+ }
13
+ },
14
+ {
15
+ "std": {
16
+ "num_words": 438.1349609156383,
17
+ "character_repetition_ratio": 0.031244516501936142,
18
+ "word_repetition_ratio": 0.008583227951771903,
19
+ "special_characters_ratio": 0.024285588946354398,
20
+ "stopwords_ratio": 0.08985124849415385,
21
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
22
+ "lang_id_score": 0.12176182779492917,
23
+ "perplexity_score": 0.0
24
+ }
25
+ },
26
+ {
27
+ "median": {
28
+ "num_words": 438.0,
29
+ "character_repetition_ratio": 0.044,
30
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
31
+ "special_characters_ratio": 0.222,
32
+ "stopwords_ratio": 0.34,
33
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
34
+ "lang_id_score": 1.0,
35
+ "perplexity_score": 500.0
36
+ }
37
+ },
38
+ {
39
+ "max": {
40
+ "num_words": 2640.0,
41
+ "character_repetition_ratio": 0.204,
42
+ "word_repetition_ratio": 0.065,
43
+ "special_characters_ratio": 0.474,
44
+ "stopwords_ratio": 0.521,
45
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
46
+ "lang_id_score": 1.0,
47
+ "perplexity_score": 500.0
48
+ }
49
+ },
50
+ {
51
+ "min": {
52
+ "num_words": 42.0,
53
+ "character_repetition_ratio": 0.0,
54
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
55
+ "special_characters_ratio": 0.181,
56
+ "stopwords_ratio": 0.001,
57
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
58
+ "lang_id_score": 0.296,
59
+ "perplexity_score": 500.0
60
+ }
61
+ },
62
+ {
63
+ "90%": {
64
+ "num_words": 1053.6000000000004,
65
+ "character_repetition_ratio": 0.08340000000000004,
66
+ "word_repetition_ratio": 0.001400000000000034,
67
+ "special_characters_ratio": 0.238,
68
+ "stopwords_ratio": 0.3844,
69
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
70
+ "lang_id_score": 1.0,
71
+ "perplexity_score": 500.0
72
+ }
73
+ },
74
+ {
75
+ "75%": {
76
+ "num_words": 791.0,
77
+ "character_repetition_ratio": 0.057,
78
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
79
+ "special_characters_ratio": 0.229,
80
+ "stopwords_ratio": 0.36,
81
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
82
+ "lang_id_score": 1.0,
83
+ "perplexity_score": 500.0
84
+ }
85
+ },
86
+ {
87
+ "50%": {
88
+ "num_words": 438.0,
89
+ "character_repetition_ratio": 0.044,
90
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
91
+ "special_characters_ratio": 0.222,
92
+ "stopwords_ratio": 0.34,
93
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
94
+ "lang_id_score": 1.0,
95
+ "perplexity_score": 500.0
96
+ }
97
+ },
98
+ {
99
+ "25%": {
100
+ "num_words": 54.0,
101
+ "character_repetition_ratio": 0.025,
102
+ "word_repetition_ratio": 0.0,
103
+ "special_characters_ratio": 0.215,
104
+ "stopwords_ratio": 0.306,
105
+ "flagged_words_ratio": 0.0,
106
+ "lang_id_score": 1.0,
107
+ "perplexity_score": 500.0
108
+ }
109
+ },
110
+ {
111
+ "total size": "427",
112
+ "keep size": "382",
113
+ "remove size": "45"
114
+ }
115
+ ]